LIPANJ 2008., GODINA I., BROJ 10
Cijena 17 kn
Naše more blag na biljn o. U njem še je ve ih stotin i životin u živi m liko noštv ama jsk ih pren o go vr os plove e njime dina plov sta. Ljudi ra e njeg kako bi m zličite te morem, ovu lje re u se mora divil te ili pa po nebr često bi tu. Na ža i i otkriva k igom lost, va na li lje ru i riba pliva nepažnjo šena lju pota ds trava ju m. U leluj i otpa mor kom strše aju plas ci, osim m u osim tične olup orsk in poto e kakvog boce ili paih nulo ga br a davno k oda. Precrta j riječ i koje Kad ka imen uju on Što te žeš riječ o čega M pose ne tre bno ORE, na što ba bi oduš pr ti u m evlja va u vo pomisl oru. moru? iš?
jek kod ljudi oduvi njegovog imena divlji član porodice Već je spomen je ćega, odu i strah. Vuk prijatelja – doma i u izazivao nelag ćega čovjekova vidjel pasa i rođak najve Ipak, malobrojni bi ga rado psa. na pripitomlje svome dvorištu.
Ova inteligentna i krvoločna životinja ljeti živi osamljeno po šumama, a zimi u skupinama od osam do dvadesetak pripadnika obitelji – čoporima. Svaki vuk dobro zna svoj položaj na društvenoj ljestvici unutar čopora, kojeg obično predvode najstariji mužjak i ženka. o hra ne ? oso bit vu kov i to nije oti nje ! Ka ko se živ soj edi ...
su me naš e dom aće rij i ubi ja Vuk ovi za re j ter ito vije st laz i svo jen e ili staim dob ra or obi ran ičk zaj edn ike Vuč ji čop bol esn e, eka d om vrlo vel od ugl avn . Iak o pon čak i nje oti sla bije te ubi ti živ im cilj mo gu šte lov om , već ino m su i ogr om ne nit čak i živ oti nje ovi mo gu uči nuž di jed u ju i njih . Vuk i div ljač i. U eka d nap ada lim ci na sto i bilj ke, a pon a još ...?! ? Mis vuk strv ine Tko se boj i api ca. ..!!! a. enk Crv čov jek sam o da to nije
Pročitaj započeti razgovo r između likova pa ga dovrši onako kako smatraš da bi on tekao. OVČICA ULICA: Kako je mirisan ovaj cvijetak! Kako je toplo sunašce.
SUNAŠCE: Trudim se grijati zemlju i sve što iz zemlje niče.
TRATINČICA: I ja sam niknula i bas mi odgovara ovaj solarij!
OVČICA LELICA: A meni je već pun kufer. Vruće mi je. Ošišat ću ovu svoju bundu...
O NAMA
TU OKO NAS
RAZGOVARALICE
DIVNA BIĆA
PRIČAONICA
VRIJEME JE ZA PRIČU
KADA ZATOPLI, DJEVOJČICA LIVIJA ODLUČILA PRONAĆI ČAROBNI DVORAC. DVORAC IZ NJEZINIH SNOVA MORA IMATI NIZ DVORSKIH PROSTORIJA. PRONAĐI IH NA CRTEŽU PA NAPIŠI NJIHOV NAZIV PISANIM SLOVIMA.
KONJUŠNICA SPAVAONICA KNJIŽNICA ORUŽARNICA VITEŠKA SOBA VINARIJA SOBA ZA ŠIVANJE KUHINJA
KUPOLA TORNJEVI CVIJETNJAK BEDEMI još nekih e v i z a n i š Napi ba ako ih o s h i n e v tajanst . pronađeš
Naše more naše je veliko blago. U njemu živi mnoštvo biljnih i životinjskih vrsta. Ljudi stotinama godina plove morem, prenose njime različite terete ili pak plove kako bi mu se divili i otkrivali njegovu ljepotu. Na žalost, ljepota mora često biva narušena ljudskom nebrigom i nepažnjom. U moru osim riba plivaju i otpaci, osim morskih trava lelujaju plastične boce ili pak strše olupine kakvoga davno potonuloga broda.
Precrtaj riječi koje imenuju ono čega ne treba biti u moru. Kad kažeš riječ MORE, na što prvo pomisliš? Što te posebno oduševljava u moru?
More More je široka cesta, Najšira cesta svijeta, Po njoj brodovi plove I bijeli galeb šeta. More je zrcalo sunca, Jedra, bijelih lađa, U njemu svakoga časa Bezbroj života se rađa. More je carstvo riba, Školjki, rakova, zvijezda, U njemu kitovi plavi Svijaju svoja gnijezda. Morem se brodovi voze I bijeli galeb šeta, More je široka cesta, Najšira cesta svijeta. Mladen Bjažić Što se dogodilo ribarima Frani i Juri? Tko je spretniji ribar. Koja se riječ najčešće ponavlja u pjesmi? Zašto je more najšira cesta svijeta? Pročitaj pjesmu tako da u svakom stihu naglašenije pročitaš riječ koja ti se učini važnom.
Ispričaj jednu svoju dogodovštinu s ribarenja.
Već je spomen njegovog imena kod ljudi oduvijek izazivao nelagodu i strah. Vuk je divlji član porodice pasa i rođak najvećega čovjekova prijatelja – domaćega, pripitomljena psa. Ipak, malobrojni bi ga rado vidjeli u svome dvorištu.
O va intelig entna i k rvolo životinja ljeti živi osamljen čna šumama, a z o po im osam do dv i u skupinama od ad obitelji – čopo esetak pripadnik a rima. Svak i vu kd zna svoj po ložaj na dru obro št ljest vici unuta r čopora, koje venoj g obično predvode najs tariji mužjak i že n k a .
v i h ra n e ? K ako se vuko
n ij e o so b it o to .. i. d je so e V u k o v i su m n a še d o m a ć e ž iv o ti n je ! a z i u b ij a d o b ra v ij e st sv o j te ri to ri j i z a il b o r re o p V u č ji č o je n e il i st a n ra , e sn le o ič k im u g la v n o m b e k a d z a je d n n o p o k Ia e ž iv o ti n je . i v rl o v e li k k a č i it b u u d lo v o m m o g c il j sl a b ij e o im su m o in ć e št e te ž iv o ti n je , v e č in it i o g ro m n a k i u u g o m i v o du č n ji h . V u k i. U n u ž d i je d a ju i č a lj iv d i i c n a st o d napa e, a p o n e k a jk il b i e M is li m in st rv v u k a jo š. .. ?! ? ji o b se o k T . .! !! č o v je k a C rv e n k a p ic a .. o m sa e ij n d a to
A kako se glasaju? Da bi lakše ostali u međusobnom dodiru, vukovi zavijaju: počinje jedan, a drugi mu se pridružuju. Osim toga, vukovi zavijaju i da bi suparničke čopore otjerali od vlastita teritorija. Ma, tko ne bi pobjegao od vučjega zavijanja...!
Postoji i tajni
Jeste li znali...
jezik vukova. Vukovi imaju i svoj vlastit i pok reta. Nač inom držanja jezik i ponašanje tijela m prema ostalim članovima č opora vuk pok azuje koliko je važa n u svom čop o ru. prepoznati vo đu? Stoji usp K ako ravno s podignutim re pom i ušima, a voli i iskesiti zube! N ij njegovoj bliz e baš ugodno biti u ini. strah! Vuk koji .. mislim da me već ima spuštenu g k leči k ao da p riznaje svoj po lavu i dređeni položaj.
da vukovi mogu promijeniti do 17 izraza lica??? Mogli bi biti dobri pantomimičari; da potomstvo mogu imati samo vodeći mužjak i ženka u čoporu? U leglu je obično četvero do sedmero vučje štenadi; da vukovi koji žive na krajnjem sjeveru – u arktičkim predjelima – zimi dobivaju bijelo krzno. To im pomaže da se lakše i neprimjetnije približe plijenu. Takve vukove nazivamo bijelim vukovima. U ljeto njihovo krzno ipak poprima sivu, smeđu ili crnu boju; da je u Hrvatskoj vuk zadnjih godina postao vrlo ugrožena vrsta? Zato je od 1995. i zaštićen zakonom.
Vukovi imaju duge i jake noge. Hodaju i trče na vršcima prstiju. Mogu trčati vrlo brzo. Na prednjim stopalima imaju po pet pandži, dok su na stražnjima samo po četiri. Pripremila Maja Jesih
Pročitaj započeti razgovor između likova pa ga dovrši onako kako smatraš da bi on tekao. OVČICA ULICA: Kako je mirisan ovaj cvijetak! Kako je toplo sunašce.
SUNAŠCE: Trudim se grijati zemlju i sve što iz zemlje niče.
TRATINČICA: I ja sam niknula i bas mi odgovara ovaj solarij!
OVČICA LELICA: A meni je već pun kufer. Vruće mi je. Ošišat ću ovu svoju bundu...
SUNAŠCE:
TRATINČICA:
OVČICA:
TRATINČICA:
Gdje nastaju OLUJE? Oluje nastaju u golemim, tamnim olujnim oblacima koji katkad nastaju pri kraju sparnog ljetnog dana. Jaki vjetrovi u olujnim oblacima okreću kapljice vode i oblaci se nabijaju elektricitetom. Na nebu tada možemo promatrati blještave iskricekoje nazivamo munjom.
10
Ako želiš doznati koliko je daleko oluja, zbrajaj sekunde između bljeska i grmljavine. Svaka sekunda odgovara jednom kilometru.
Za oluje najsigurnije je ostati kod kuće. Nikada se ne sakrivaj ispod stabla - u stablo može udariti grom.
Najveći su olujni oblaci na visini od 16 kilometara. To je dvostruko veća visina od one na kojoj je vrh Mount Everest.
Jedan je Amerikanac preĹživio sedam udara groma! Royu C. Sullivanu vatra je spalila obrve i poÄ?ela mu je gorjeti kosa. Izgubio je i nokat na palcu.
Munja prevali 140 000 kilometara na sekundu!
Ĺ to je grom? Elektricitet munje uzrokuje jaku toplinu. Kad munja zabljesne, okolni se zrak zagrijava toliko brzo da nastaje glasni mukli zvuk, poput pucnja. To je grom. 11
U kokoĹĄinjcu nastala je pomutnja. Koka Rozika snijela je prugasto jaje. UstrÄ?ale se tetke koke, bake koke, Ä?itavo susjedstvo se raskokodakalo i htjelo kljucnuti prugasto jaje.
Što li će se zbiti kada kroz njegovu opnu čvrsti kljunić prokljuvi, pričaj nam – TI!
1. zadatak Iva i njezini prijatelji kupit će sladoled za cijeli razred, sve učitelje. Zbroji koliko će biti ukupno sladoleda. LIMUN
7
JAGODA
10
ČOKOLADA
8
MARELICA
6
PISTACIO
4
Izračunaj množenjem koliko bi bilo sladeleda pojedine vrsta kada bi se kupio za sva četiri odjela drugoga razreda.
1. zadatak U autobusu ima 40 sjedećih mjesta. Na 5 postaja ući će 6 putnika. Koliko će biti putnika na kraju puta?
2. zadatak Gospođa Mirtić želi kupiti lubenice i ananas. Kupit će 5 kilograma lubenica po 8 kuna. Kupit će 9 kilograma ananasa po 7 kuna. Izračunaj koliko će novca izdvojiti za pojeedinu vrstu voća. A koliko ukupno?
1. zadatak Koliko će Matija ukupno potrošiti kuna na kapu, naprtnjaču i svjetiljku - predmete koji mu trebaju za planinarenje? 24 + 55 + 19 = 99 Je li zbroj točan? ____________ Ako nije, napiši točan zbroj.
2. zadatak Prekriži netočnu razliku. (MOŽETE UZETI CRTEŽE BROJKI) Pored točno riješenih zadataka stavi križić.
3. zadatak Zbroji zadatke s više pribrojnika pa polje u kojem se nalazi pojedini zadatak oboji odgovarajućom bojom. Pomoći će ti legenda.
ŠTO BI STAVIO NA ČIJI ŠEŠIR? PČELINO SAĆE BREZOVA GRANČICA KOKINO PERO ŽUTE ZLATNIKE
NA SRNIN ŠEŠIR NA MEDIN ŠEŠIR NA LIJIN ŠEŠIR NA SVRAKIN ŠEŠIR
VocNA TORTA VALENTINO MMM..., BAŠ JE FINO! Pripremi potrebne namirnice: 1 biskvitnu podlogu 1 puding od jagoda 2 kivija 1 tučeno slatko vrhnje žlicu šećera u prahu nekoliko crvenih kandiranih višanja
1 Biskvitnu podlogu izreži u
obliku što većeg srca i stavi ga na tanjur za torte.
2 Pudingom od jagode (može i
od nekog drugog voća), koji si unaprijed pripremio i donekle ohladio, premaži biskvit. Stavi hladiti.
3 Pripremi tučeno slatko vrhnje (šlag), dodaj mu žlicu šećera u prahu i promiksaj. Potom njime premaži puding.
4 Kivi nareži na tanke ploške, poslaži
ih po šlagu kao na fotografiji ili kako se tebi sviđa. Pusti mašti na volju. Na svaku plošku kivija stavi jednu kandiranu višnju.
5 Možeš kombinirati i druge vrste voća (npr. ananas i trešnje).
Saša Martinović-Kunović
Opet palačinke? Kako dosadno, uvijek ista priča. A ti bi nešto novo i drugačije... Rješenje je vrlo lako. Neke stare već kušane recepte uvijek možemo malo preinačiti. Na primjer, palačinke koje lete. Leptir, padobran...
Za njih vam treba: nekoliko palačinki nekoliko piškota čokoladni preljev tučeno slatko vrhnje (šlag) šareni bombončići (npr. žele bomboni) nekoliko kandiranih višanja
ZMAJ Oblikuj ga od dviju palačinki preklopljenih dvaput kojima ćeš odrezati rub tako da dobiješ 2 jednaka trokuta. Okreni ih tako da se dodiruju svojom širom stranom. Ukrasi ga bombončićima i šlagom! Uže iscrtaj na tanjuru čokoladnim preljevom.
PADOBRANAC Dovoljna je jedna, samo jednom preklopljena palačinka. Stavimo je na gornju polovicu tanjura i ukrasimo. Od piškota napravimo padobranca, a šlagom iscrtamo užad koja ga povezuje s padobranom.
Saša Martinović-Kunović
LJETNI DOŽIVLJAJI S nonom sam se gotovo godinu dana dogovarao o odlasku na barku. Kad je napokon pao dogovor, bio sam jako sretan i uzbuđen. Našli smo se u uvali Črišnjeva. Dok smo ga čekali, mama i ja smo se i okupali. Kad je nono došao, odmah sam se ukrcao i na brzinu oprostio s mamom. Krenuli smo. Nono je vozio, a meni se činilo kako idemo jako brzo. Stali smo loviti ribe. Ulovio sam velikog vuka. Na žalost, vrijeme se promijenilo pa smo otišli nonovoj kući. Bilo nam je zabavno - igrao sam se sa psom Aronom. Nakon nekoliko dana opet smo išli na barku. Taj put s nama je otišao i moj mlađi brat Toni. Kao i obično, moj je brat i taj dan učinio zabavnim. Neprestano je skakao s barke na rivu. Iako ga je nono stalno upozoravao, nije prestajao sve dok napokon nije, potpuno obučen, pao u more. Jako se prestrašio, ali kad je vidio kako mu se svi smijemo, naljutio se. Vjerojatno ga je bilo jako sram. Jedva čekam drugo ljeto. Tko zna što će mi se sve dogoditi? MARKO JERČINOVIĆ OŠ “ Nikola Tesla” Rijeka
Čovjek u moru!!? Prošlog ljeta jednoga jutra tata me probudio riječima:” Ustaj, moramo požuriti. Brod nas čeka.” Spremio sam se brzinom svjetlosti jer sam dugo čekao taj dan. Dugo smo planirali taj izlet brodićem do Lošinja na kojem su nas već čekali mama i brat. S nama je krenuo i tatin prijatelj. Povremeno smo bacali sidro pa smo se kupali, skakao sam s broda, ronio i plivao... Tatin me prijatelj učio loviti ribu. Nadao sam se da ću vidjeti i dupine, ali nisam bio te sreće. Kad smo nakon jednog stajanja krenuli vidio sam kako mi iz mora maše jedan barba. Odmahnuo sam mu. Ali i dalje maše on meni i maše...Tati sam rekao kako mi neki barba uporno maše, a nešto mi i pokušava reći, ali ne čujem ga zbog buke motora. Tata se okrene prema prijatelju u namjeri da ga pita poznaje li on toga čovjeka , ali ....njega nema. Istog trena shvatili smo tko je čovjek u moru. Ostatak dana tome smo se smijali, a i sada se nasmijem kada se sjetim toga doživljaja. FILIP GLAVAN OŠ “ Nikola Tesla” , Rijeka
Svečani oltar. Mirišu cvjetne časke pred slikom sveca
Osunčan pločnik nadlijeću vrapci– po njemu trče njihove sjene
Šešir i ručnik čekaju kupačicu da im se vrati Na ljetnoj reviji modna haljina nosi točke i pruge
Dok vozim bicikl motri me svježina proljetnog jutra Složni koraci jedan tatin, mamina dva sinčićeva tri
Vezeni rupčić maše mi na pozdrav leptir iz daljine
Ljuljuškaju se galebovi na valu bijele lađice
Gospoda Kata na terasi zalijeva lijepe kate
Bruno je jedva čekao ljeto. Bilo je to njegovo omiljeno godišnje doba. Obožavao je plivati i roniti. Iako su mu bile tek četiri godine, plivao je poput male ribice. Navukavši svu opremu koja mu je potrebna za ronjenje, Bruno je zaronio u vodu.
*
Najprije je malo ronio po plićaku pokušavajući uloviti koju malu ribicu. Svaki čas izronio bi da uzme zraka i uputi osmijeh mami koja ga je promatrala s plaže. Svaki put zaronio bi sve dublje i dublje.
*
Odjednom je pred sobom vidio prekrasnu plavu ribicu. Izgledala je kao Dora iz njegova omiljena crtića «Nemo». - Bok, Bruno. Dođi sa mnom, pokazat ću ti nešto - pozvala ga je ribica. Bruno ju je slijedio bez problema. Zapazio je da idu sve dublje, ali njega nije bilo strah.
*
Pred njegovim se očima odjednom ukazao prekrasan vodeni svijet. Ribice neobičnih boja i oblika igrale su se lovice kroza zelenu morsku travu, a obitelj morskih konjića znatiželjno ga je promatrala. Kako je ovdje lijepo - mislio je Bruno. - Nisam ni znao da ovakvo nešto postoji uživo, do sada sam to vidio samo u slikovnicama.
*
Tada je vidio maloga dupina kako pliva prema njemu. - Bok Bruno - veselo ga je pozdravio dupin. Molim te primi se za moju peraju, pa idemo u istraživanje podmorja. Upoznat ću te sa svojim prijateljima, pa se možeš igrati s nama.
*
Širom otvorenih očiju Bruno je upijao svijet oko sebe. Dvije male hobotnice igrale su tenis, ali ne s jednom, nego s pet loptica. - Hej, ovo je super - rekao je Bruno. - Čekaj malo, dupinu, hoću ih malo gledati.
*
Dupin mu je objasnio da one svaki dan igraju ponovno i ponovno jer se ne mogu dogovoriti koja je od njih bolja. To ti može potrajati, a ja bih ti htio pokazati još mnogo toga.
*
Krenuli su dalje, gdje je ekipa morskih konjića igrala nogomet protiv ekipe morskih rakova. Dakako, konjići su gubili. Dečki, mogu vam se pridružiti? I ne pričekavši odgovor, dohvatio je loptu i svom je snagom udario prema golu rakova.
*
Goool – viknuo je Bruno. Veselili su se i konjići. S Brunom u ekipi bez problema su pobijedili rakove, koji su se posramljeno povukli u svoje kućice. Pošto se pozdravio s njima i obećao da će opet doći igrati za njih, krenuli su dalje.
*
Putem su sreli veliku ražu, koja je glumila tobogan malim ribicama, među kojima je bila i jedna riba klaun. Jasno, Bruno je morao iskušati i ražu-tobogan, ali je bio malo pretežak, pa su se svi prevrnuli.
*
Ugledavši ribu klauna, Bruno je povikao. - Bok Nemo, baš mi je drago što sam te sreo ? Riba klaun začuđeno ga je gledala. - Tko je Nemo ? – upitala ga je. Pa ti znaš onaj crtić «Nemo». To mi je omiljeni. Kako si samo bio hrabar. Posebno u akvariju. Čuj, ona Daria stvarno je grozna, dobro si ju zeznuo Bruno je pričao i dalje, a mala riba klaun samo ga je začuđeno gledala.
*
Dupin ga je lagano gurnuo njuškicom da bi trebali krenuti natrag. Za ovaj put dosta sam ti toga pokazao, moramo nešto ostaviti i za drugi put. Super, jedva čekam – radosno je uzviknuo Bruno. Polako su plivali prema površini. Svjetlost sunca sve je bila jača. - Eto, sad se rastajemo. Doviđenja Bruno, vidimo se opet – pozdravio ga je dupin i otplivao natrag u dubinu. Doviđenja i tebi, pozdravi mi sve nove prijatelje, vidimo se uskoro – veselo je pozdravio Bruno.
*
- Bruno, Bruno - čuo je mamine pozive. Polako je otvorio oči i shvatio da ga mama polako budi iz popodnevna odmora. Oh, mama, kako je bilo lijepo, šteta što je to bio samo san – tužno je rekao Bruno.
*
Ronio sam u plićaku i Dora iz «Nema» me odvela, onda je došao mali dupin i poveo me u istraživanje podmorja. Da si samo vidjela hobotnice kako igraju tenis s pet loptica, a znaš koje sam golove zabio i pomogao morskim konjićima da pobijede rakove, sad sam im se osvetio za ono što su me neki dan uštipnuli za prst - prepričavajući mami san skakao je po postelji od sreće.
*
A mali me Nemo samo čudno gledao, nije imao pojma o čemu mu pričam. Brzo idemo na plažu, moram još mnogo toga istražiti u moru.
*
Rekavši to brzo je uzeo svoje peraje i masku i bio je spreman za nove pustolovine. Hej, čekaj malo, istraživaču moj! Mama se danas jako ponosila tobom kad si izronio onu školjkicu u kojoj je bio račić, ali ti si još malen i ne smiješ ići jako duboko, jer to može biti jako opasno za tebe. U redu, mama, pazit ću, ali idemo na plažu, moji me morski prijatelji već čekaju.
*
KRAJ
32
Izdavač: SRETNA KNJIGA d.o.o, Zagreb, Zajčeva 28, urednica: Jadranka Žderić, jadranka@sretnaknjiga.hr, ilustracija: (Katarina Halužan, Ivana Guljašević, Dario Kukić, Dinko Kumanović), likovnografička obrada: Karmena Šipek, pretplata: Jasna Dautanac, pretplata@sretnaknjiga.hr, marketing: info@sretnaknjiga.hr, tel: 01/4828-938, fax: 01/4828-948, www. sretnaknjiga.hr, besplatni info telefon: 0800-200148