Monografija Sveučilišta J.J. Strossmayer by Dario Došen

SveuČili[te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

1975. – 2010.

Izdavač Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta Glavni urednik Zdenka Barišić, mag. iur., glavna tajnica Sveučilišta Uređivački odbor Prof. dr. sc. Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente Prof. dr. sc. Ivan Samardžić, prorektor za znanost, tehnologije, projekte i međunarodnu suradnju Prof. dr. sc. Rudolf Emert, prorektor za strategiju razvoja i prostorno planiranje Prof. dr. sc. Dražen Barković, prorektor za financije i poslovne odnose Anđelka Klaić, dipl. oec., voditeljica Službe za financije, poslovne odnose, investicije i izgradnju Lidija Getto, prof., voditeljica Službe za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Lektor

Korektor Milena Lončar

Fotografije Marinko Žulj Albert Oswald Studentski zbor Grafika, Osijek Grafički urednik Zoran Holik, graf. inž. Priprema i tisak Grafika d.o.o. Osijek, 2010.

Sveu^ili[te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

1975. – 2010.

OSIJEK, 2010.

SADRŽAJ 7

RijeČ rektorice SveuČiliŠta

O OSIJEKU

OSNIVANJE I RAZVOJ SveuČiliŠta U OSIJEKU

REKTORI SVEUČILIŠTA U OSIJEKU

PROFESSORI EMERITUSI SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POČASNI DOKTORI SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERAU OSIJEKU

USTROJ SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U AKADEMSKOJ 2009./2010. GODINI

NASTAVNA DJELATNOST

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKA DJELATNOST

MEĐUNARODNA I MEĐUSVEUČILIŠNA SURADNJA

101

OBNOVA I RAZVOJ SVEUČILIŠTA

105

UPRAVA I SVEUČILIŠNA TIJELA U AKADEMSKOJ 2009./2010. GODINI

110

ZNANSTVENO-NASTAVNE/UMJETNIČKO-NASTAVNE SASTAVNICE I SASTAVNICE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

110

EKONOMSKI FAKULTET

114

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

121

FILOZOFSKI FAKULTET

124

GraĐevinski fakultet

128

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U ĐAKOVU

131

MEDICINSKI FAKULTET

135

POLJOPRIVREDNI FAKULTET

139

PRAVNI FAKULTET

142

PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

146

STROJARSKI FAKULTET

150

UMJETNIČKA AKADEMIJA

153

UČITELJSKI FAKULTET

156

Odjel za biologiju

157

ODJEL ZA FIZIKU

160

ODJEL ZA KEMIJU

162

ODJEL ZA MATEMATIKU

167

GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK

170

STUDENTSKI CENTAR U OSIJEKU

172

STUDENTSKI CENTAR U SLAVONSKOM BRODU

174

TEHNOLOGIJSKO-RAZVOJNI CENTAR d.o.o.

176

SVEUČILIŠNI ŠPORT

177

STUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

181

STUDENTSKE STIPENDIJE I NAGRADE

182

STUDENTSKE UDRUGE I DRUGE STUDENTSKE ORGANIZACIJE

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

RijeČ rektorice SveuČiliŠta

uvodnom dijelu prigodne sveučilišne publikacije čast mi je istaknuti da je Sveučilište u Osijeku osnovano 31. svibnja 1975. godine i u ovoj godini obilježava 35 godina postojanja. Uz svoju 35. obljetnicu, Sveučilište s ponosom obilježava i 20 godina kako nosi ime Josipa Jurja Strossmayera, biskupa, hrvatskog političara, prosvjetitelja, velikog mecene i jedne od najutjecajnijih osoba na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Danas smo na početku trećeg tisućljeća, u vremenu globalizacije svijeta, u procesu uključivanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, u dvadesetoj godini postojanja samostalne države Republike Hrvatske, 814. godini prvog spomena imena grada Osijeka, 200. godini proglašenja Osijeka slobodnim kraljevskim gradom. Povijest visokoškolskog obrazovanja u Osijeku započinje prije tri stoljeća u baroknoj Tvrđi kada je 1707. godine osnovana prva visoka bogoslovna škola, odnosno filozofsko učilište. Stoga povratak Sveučilišta svom izvoru u baroknu Tvrđu nastavak je tradicije, ali i uključivanje u europski model očuvanja kulturne baštine srednjoeuropskih gradova, gdje su upravo u stare gradske jezgre smješteni sveučilišni sadržaji. Baštinici smo bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa našega grada, koji je županijsko središte, najveći grad na području istočne Hrvatske, kulturno i gospodarsko središte, s ponosom ističem da je Osijek sveučilišni grad. Danas je osječko Sveučilište s više od 20 tisuća studenata “mali grad“ u velikom gradu. Sveučilište stvara i prenosi znanja koja su važna za gospodarsku i društvenu dobrobit na regionalnoj, nacionalnoj, a i globalnoj razini. Sveučilište potiče inovacije, razvija kritička razmišljanja i tolerantnost u društvu. Osječko Sveučilište jedno je od sedam hrvatskih sveučilišta i jedino Sveučilište na podru čju istočne Hrvatske. Utjecaj Sveučilišta na razvoj istočne Hrvatske temelji se na obrazovanju profesora, učitelja, inženjera u tehničkim i biotehničkim znanostima, kao i ekonomista, prav nika, liječnika, teologa i umjetnika. U proteklih trideset i pet godina diplomiralo je 35.887 studenata, što je izniman doprinos društvenom i gospodarskom razvoju istočne Hrvatske. Polazeći od činjenice da je Sveučilište u Osijeku značajan činitelj regionalnog razvitka, od iznimne je važnosti u dugoročnim planovima njegova razvitka odgovoriti izazovima vremena i potrebama regije, kako u društvu tako i u akademskoj zajednici. U proteklom desetljeću Sveučilište je doživjelo niz značajnih promjena, posebice u ustroju, novim studijskim programima, značajnim kapitalnim ulaganjima te povećanju broja studenata, nastavnika, suradnika i prateće administracije. U okviru provedbe velike reforme visokog obrazovanja, prepoznatljivom pod nazivom “Bolonjski proces“, a uvažavajući činjenicu da se hrvatsko visoko obrazovanje temelji na

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji, nastojanja osječkog Sveučilišta usmjerena su na uključivanje u moderne europske sustave visokog obrazovanja s očuvanjem svoje posebnosti i identiteta. U sastavu Sveučilišta je 16 znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica, od toga 11 fakulteta, 1 Umjetnička akademija i 4 sveučilišna odjela. Sveučilište u svom sastavu ima 3 sveučilišne ustanove: Gradsku i sveučilišnu knjižnicu, 2 studentska centra u Osijeku i Slavonskom Brodu te trgovačko društvo Tehnologijsko-razvojni centar d.o.o., koje je u zajedničkom vlasništvu Sveučilišta, Grada i Županije. Osječku akademsku zajednicu čini 22992 člana. U nastavnoj djelatnosti sudjeluje 952 nastavnika i suradnika, 59 laboranata i tehničkih suradnika, a za znanstveni rad osposobljava se 137 znanstvenih novaka. Na stručnim i sveučilišnim studijima studira 21.181 student. U stručnim, administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama je 435 zaposlenika, a u infrastrukturnim ustanovama je 208 zaposlenika. Sveučilište je u petoj godini provedbe Bolonjskog procesa i sveučilišna nastava se izvodi na 78 sveučilišnih studija, i to na 33 preddiplomska sa 16 smjerova, 40 diplomskih studija s 35 smjerova, 4 integrirana preddiplomska i diplomska studija te 10 stručnih studija. Na osječkom Sveučilištu izvodi se 11 doktorskih studija i 24 poslijediplomska specijalistička studija. Znanstveno-istraživačka djelatnost temelji se na 159 znanstvenih projekata uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a valja istaknuti i veliki broj međunarodnih projekata. U okviru međunarodne i međusveučilišne suradnje osječko Sveučilište je potpisalo ugovore s 31 partnerskom visokoškolskom institucijom u 13 zemalja. U razdoblju od 2007. do 2010. na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveučilišta u Osijeku je održano preko 100 međunarodnih skupova, radionica, seminara, savjetovanja. Od akademske godine 2009./2010. Sveučilište u Osijeku sudjeluje u Programu za cjeloživotno učenje - potprogramu Erasmus. Preduvjet za sudjelovanje u navedenom programu je Erasmus sveučilišna povelja (Erasmus University Charter – EUC) koja je Sveučilištu u Osijeku dodijeljena za razdoblje do 2009./2010. - 2013./2014. Operativni cilj Programa je povećanje mobilnosti studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja. Osječki Sveučilišni campus je najznačajniji projekt osječkog Sveučilišta i nalazi se na prostoru bivše vojarne ‘’Drava’’ u Osijeku. Smješten je između Tvrđe i Donjeg grada i obuhvaća prostor veličine 232.048,00 m2. U tijeku je realizacija Programa kapitalnih investicija II. faze izgradnje osječkog Sveu čilišnog campusa na temelju Ugovora o dugoročnom kreditu odobrenog od Vlade Republike Hrvatske i potpisanog Ugovora od 24. listopada 2007. godine u iznosu od 414 milijuna. Ovo je kratki prikaz života osječke akademske zajednice s neospornim činjenicama i pokazateljima značajnog razvoja Sveučilišta u proteklom vremenu. Listajući ovu publikaciju vidjet ćete u proteklih 35 godina ustrajan rad sveučilišnih nastavnika i entuzijazam znanstvenika koji su radili u teškim i za europskog znanstvenika ponekad u neprihvatljivim uvjetima, međutim postizali su izvrsne rezultate i pridonijeli ugledu i prepoznatljivosti osječkog Sveučilišta u hrvatskoj i europskoj znanosti. Pred osječkom akademskom zajednicom jasna je vizija razvoja i izgradnje osječkog Sveuči lišnog campusa, provedba Bolonjskog procesa i uključivanje u europsku zajednicu sveučilišta. I ovom prigodom želim uputiti riječi zahvalnosti osnivateljima osječkog Sveučilišta, a i veliku zahvalnost svim članovima osječke akademske zajednice za proteklih trideset i pet godina. Vaša Rektorica

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

O OSIJEKU

sijek1 se nalazi na istoku Hrvatske u plodnim slavonskim ravnicama. Smje šten je na desnoj obali rijeke Drave. Najveći je grad u Slavoniji, četvrti po veličini grad u Hrvatskoj te sjedište Osječko-baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i kulturno središte. Osijek se sastoji od starog grada - Tvrđe, izgrađene većinom u 18. stoljeću, zatim Gornjeg grada, Donjeg grada i Novog grada (s naseljima Jug I i Jug II), te Retfale i Indu strijske četvrti. Osijek je grad s puno zelenila; na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m². Šetališta i mostovi koji spajaju dravske obale također su dio riznice ljepote grada Osijeka. 1

Sršan, S., Osijek kroz povijest, Tri stoljeća visokog školstva u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2007., str. 7-15. http:// www.osijek-online.com

Krase ga mnoge povijesne građevine kao i sakralni objekti, koji su uspjeli preživjeti do danas kako bi nam ispričali tajne prošlosti. Među najznačajnijim znamenitostima ističe se Tvrđa, koju čini cijeli sklop povijesnih građevina u baroknom stilu iz 18. stoljeća. Barokna osječka Tvrđa poseban je spomenik kulture te zaslužuje biti uvrštena u registar svjetske kulturne baštine. Svojom građevinskom planskom cjelovitošću, Tvrđa spada u najsačuvanije barokne cjeline. Posebna je vrijednost Tvrđe što je to bio civilno-vojni grad, dakle svojevrsna urbana građanska i fortifikacijska cjelina. Središnji trg u Tvrđi s prekrasnim kipom presvetog Trojstva, poznatiji kao Spomenik kugi, podignut je 1729. u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Okolne barokne zgrade plijene pozornost mnogih posjetitelja. Palača Generalkomande izgrađena kao sjedište vojnog Generalata i Zemaljske uprave Slavonije, danas je dom Rektorata Sveučilišta i Poljoprivrednog fakulteta. Zgrada Glavne straže, karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu, danas je Arheološki muzej. Zgrada Gradskog magistrata iz 1702., odnosno bivša gradska vijećnica, danas je Muzej Slavonije i Baranje. Osim navedenih Plan Tvrđe iz 1861. godine

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Stari Osijek - pogled s Drave

ustanova, u Tvrđi su se smjestili Gradsko poglavarstvo grada Osijeka, Prehrambenotehnološki fakultet, sveučilišni Odjel za kemiju, Državni arhiv, više srednjih škola, te brojni ugostiteljski objekti. Sakralni objekti u Tvrđi žive su riznice prošlosti Osijeka i okolice. Župna crkva Sv. Mihovila (1725. 1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke isusovce. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Wagenschöna. Franjevačka crkva Sv. Križa i samostan značajan po tome što je u njemu djelovao studij filozofije i teologije (1709. Crkva Sv. Mihovila

1735.), nakon čega je u njemu osnovana prva visoka škola u Slavoniji. Uz brojne navedene građevine i spomenike kulture, u ovoj posebnoj urbanoj cjelini nastanili su se mnogi građani Osijeka uz čiji dnevni život stara Tvrđa oživi, a navečer utone u svoj stari spokoj. Osim Tvrđe – starog dijela Osijeka, poznatiji kulturni i sakralni spomenici u Gornjem gradu su konkatedrala Sv. Petra i Pavla građena 1894.-1899. u neogotičkom stilu na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Palača županije izgrađena

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. 1834.-1846. u neoklasicističkom stilu, zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, sagrađena 1866., najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji, kapucinski samostan (1706.1710.) i crkva Sv. Jakova (1723.-1727.). U ulici Europske avenije, najljepšoj osječkoj ulici s raskošnim secesijskim zdanjima, smještena je zgrada Kina Urania, najoriginalnije secesijsko ostvarenje s početka 20. stoljeća, te zgrada Hrvatske pošte i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Povijest Osijeka Najstarije prapovijesno naselje na području Osijeka nastalo je na obali Drave u sjevernom dijelu Retfale. Krajem 1. stoljeća prije Krista Rimljani su osvojili gotovo cijelu Panoniju i na desnoj obali Drave osnovali vojnički logor po imenu Mursa. Atilini Huni uništili su Mursu 441. Zapadno od njezinih ruševina nastalo je u 7. stoljeću slavensko naselje. Srednjovjekovni Osijek izgrađen je na širem području današnje Tvrđe. Iako je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije, Osijek se prvi put spominje

1196. u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Emerika, i to u mađarskom izgovoru Ezek. U to doba Osijek je bio važna dravska luka i trgovište, imao je bogat srednjovjekovni život, ali su Turci Osmanlije spomenike iz tog razdoblja uništili. Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolnih voda, mjesto gdje je “oseka”, te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. Osvajači Osmanskog Carstva zauzeli su grad 1526. Iako je Osijek predan bez borbe, Ibrahim-paša ga je do temelja razorio. Kasnije je Sulejman Veličanstveni grad potpuno obnovio i izgradio čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. Turci su gradom vladali više od 150 godina. Oslobođen je 1687. da bi se uskoro, od 1690. opet našao pod turskom opsadom, i ponovno bio potpuno razoren, no ovoga puta ne i osvojen. Od 1687. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazilo se pod vladavinom Habsburške Monarhije. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali

Trg Ante Starčevića

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. gradskih općina 1786. u jednu gradsku cjelinu u kojoj su djelovali brojni obrtnici, trgovci, knjižnice, kazališta, a 1729. otvorena je latinska gimnazija. Viši studiji filozofije i teologije otvoreni su 1735. Dana 28. kolovoza 1809. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a time počinje njegovo novo doba. Sredina 19. stoljeća je doba ubrzanog razvoja Osijeka. U zamahu graditeljstva podižu se mnoge zgrade i cijele ulice koje bitno mijenjaju izgled Osijeka. U to je doba Osijek poslije Zagreba bio industrijski najrazvijeniji grad Hrvatske. U Donjem gradu je 1874. sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Europe. Godine 1846. podignuta je velika županijska palača, a kasnije, 1866., nasuprot županijske palače i Hrvatsko narodno kazalište. Krajem 19. stoljeća otvaraju se srednje škole – obrtnička, realna, učiteljska i trgovačka. Od Tvrđe do Gornjeg grada grade se vile i druge građevine u secesijskom stilu. Tijekom 20. stoljeća Osijek je doživio znatna razaranja u 1. i 2. svjetskom ratu. U prošlosti Osijeka, nakon 1945. posebno tre ba spomenuti osnivanje pojedinih fakulteta i visokih škola, te osnivanje Sveučilišta u Osijeku 1975. Tijekom Domovinskog rata (1991.) Osijek je pretrpio znatna razaranja, a nakon Domovinskog rata i proglašenjem samostalne Republike Hrvatske zakoračio je u novi politički, gospodarski i kulturni život.

Secesija u Europskoj aveniji

Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju Tvrđu, (1712.-1721.). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad. Gospodarski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

BISKUP JOSIP JURAJ STROSSMAYER Život i djelo (1805. – 1850. – 1905.)

ve godine, 4. veljače pada 195. obljetnica rođenja, a 8. travnja 105. obljetnica smrti velikog Osječanina, đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Josip Juraj Strossmayer je rođen u Osijeku, osnovnu i srednju školu pohađa u rodnom gradu, a želeći postati svećenik, odlazi u đakovačko Bogoslovno sjemenište da započne studij filozofije, koji je tada imao pravo javnosti te su s njim studirali i laici. Kao najbolji student poslan je na daljnji studij u centralno sjemenište u Peštu. I tamo je vrlo brzo upao u oči i studentima i profesorima, jer je redovito bio ne samo izvrstan student nego eminens primus, prvi među izvrsnima. Iz tih studentskih dana sačuvana je vrlo znakovita anegdota. Na kraju jednog ispita pred ispitnom komisijom jedan je od članova komisije primijetio: Strossmayer aut primus haereticus saeculi XIX. aut prima columna Ecclesiae catholicae – Strossmayer će biti ili najveći heretik 19. stoljeća ili prvi stup Katoličke crkve. I u tom znaku, kao signum contradictionis, živjet će cijeli svoj život. U Pešti je upoznao nekoliko ljudi koji su ga usmjerili za cijeli život. Bili su to otac ilirizma, Ljudevit Gaj i Slovak-panslavist Jan Kollár. Pod njihovim je utjecajem zavolio Južne Slavene i slavenski svijet, ali nije bio panslavist. Tu su bili i slavonski ilirci: Mato Topalović, Stjepan Ilijašević, Stjepan Mlinarić te Fran Kurelac. U srpnju 1837. završio je Strossmayer svoj filozofsko-teološki studij i kao mladi doktor filozofije vratio se u Đakovo. No nije bio odmah ređen za svećenika. Naime, nije imao potrebnu dob za ređenje i bio je ozbiljno bolestan pa ga biskup Josip Kuković nije mogao i nije htio rediti za svećenika, iako je

mladi Strossmayer molio da, ako mora umrijeti, želi umrijeti kao svećenik. Ređen je 16. veljače 1838. godine, a mladu misu služio u Osijeku u župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla u kojoj je bio i kršten. Službovao je više od dvije i pol godine kao kapelan u Petrovaradinu, a zatim je poslan na viši studij teologije u Beč. Stanovao je u carskom zavodu Sv. Augustina. Bila su to za njega vrata u život. Doktorat iz teologije s rigorozima iz 4 teološka predmeta postigao je do 1842. godine. Vratio se u đakovačko sjemenište i do 1846./47. u njemu ostao kao profesor i odgojitelj, a tada je pozvan u Beč da bude jedan od trojice direktora u Zavodu Sv. Augustina i kapelan carskog dvora. Ubrzo je postao privremeni suplent kanonskog prava na Bečkom sveučilištu. Tamo je ostao do imenovanja za đakovačkog biskupa 18. studenoga 1849. godine. U Beču je ušao u krug bečkih Hrvata, ali bio je rado viđen i u visokom društvu bečke

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

aristokracije, a pohađanjem plesne škole i aristokratskog bečkog vladanja usvojio je njemu svojstven “bečki stil vladanja“, koji mu je otvarao sva vrata u Beču, u Rimu za vrijeme koncila, ali i u Europi. U godini revolucije mladi Strossmayer je vrlo povezan s banom Josipom Jelačićem, i upravo će on nositi banu carsko pismo – molbu da krene na Mađare. Njegov biskup Josip Kuković, kako je bio plahe naravi, zahvalio se na biskupskoj službi osjećajući da je ona u novim vremenima za njega preteška. I između nekoliko kandidata na prijedlog bana Jelačića, biskupa Kukovića i bečkih Hrvata car imenuje mladog Strossmayera bosansko-đakovačkim i srijemskim biskupom sa sjedištem u Đakovu. Bio je tek u 35. godini života. A kad mu je prvi direktor Augustineuma, Ignacije Feigerle donio vijest o imenovanju izgovorio je one proročke riječi: “Moje je imenovanje jedina dobit našega naroda za godinu 1848. Ja sam prvi narodni biskup“. Papinska je potvrda carskog imenovanja uslijedila 20. svibnja 1850., kada se papa Pio IX. vratio iz izbjeglištva u Rim. Za biskupa ga je posvetio tadašnji papinski nuncij u Beču Michael Viale Prelá 8. rujna iste godine na blagdan Male Gospe u zavodskoj crkvi Sv. Elizabete. Upravu biskupijom i biskupskim vlastelinstvom preuzeo je 29. rujna 1850. i tom je prigodom održao jedan od svojih najljepših govora. U njemu je izložio kao svoj program ideje francuske revolucije: sloboda, jednakost i bratstvo – ali ne ostvareno krvlju nego Kristovim Evanđeljem. Za svoje je biskupsko geslo uzeo “Sve za vjeru i domovinu“, kojemu je uskoro dodao i drugo “Prosvjetom k slobodi“. Označio je tako svoju biskupsku službu. I postat će otac suvremenoga hrvatskog školstva i kulture. Nije li bio proročkog duha? – znanjem do slobode! I odmah se dao na posao razvivši rijetko viđenu široku i bogatu djelatnost. U prvi ga je mah Bachov apsolutizam cijelog usmjerio na pastoralni rad u biskupiji. Mnogi zaboravljaju da je on bio prvo duhovni pastir, neki su ga čak i optuživali da je za račun velikih ideja i vizija zanemario svoje pasto-

ralno djelovanje. Tim je radom veliku i pro stranu biskupiju preporodio i osuvremenio. I upravo pastoralno djelovanje bilo je temelj cjelokupnoga biskupova djelovanja. On je na prvome mjestu biskup svoje biskupije. Iako je biskupija imala dobre biskupe i sve središnje ustanove, potrebni su joj bili novi suvremeni zahvati. Biskup Strossmayer gradi novu katedralnu crkvu u Đakovu, Osijeku daje novu modernu vertikalu, gornjogradsku crkvu Sv. Petra i Pavla, gradi desetak župnih i oko pedeset filijalnih crkava po biskupiji, osniva deset novih župa, obnavlja stare crkve, uređuje i gradi marijanska svetišta, Aljmaš, Ilaču i Tekije kod Petrovaradina. Osniva ili oživljuje vjerske udruge, bratovštine: Društvo katoličkih gospođa, Presvetog oltarskog sakramenta, Srca Isusova, Društvo sv. Josipa, sv. Obitelji, Isusova djetinjstva, Misijsko društvo, Društva sv. krunice, Marijine kongregacije… Izdaje nekoliko izdanja katekizma za djecu i mlade, organizira pouku djece i mladih. Za odgoj ženske mladeži dovodi u biskupiju najprije Milosrdne sestre sv. Vinka Paulskog, a zatim Milosrdne sestre sv. Križa, koje i danas imaju u Đakovu svoju matičnu kuću za cijelu Hrvatsku pa i šire. U duhovni odgoj unosi marijansku pobožnost – samo se u katedrali Marijin lik pojavljuje na 23 mjesta! Kako je bio vrlo zauzet za jedinstvo crkava na temeljima duhovne baštine sv. Ćirila i Metoda, vjerskom životu utiskuje i biljeg ove duhovne baštine. Obilazi u pastoralnim pohodima sve župe biskupije od 5 do 10 puta osobno, a u 55 godina svog biskupskog služenja imao je 6 pomoćnih biskupa. Godine 1873. pokreće biskupijsko glasilo “Glasnik biskupije bosanske i sriemske”, u njemu objavljuje svoje lijepe i sadržajne pastirske poslanice s crkveno-teološkim, nacionalnim i kulturnim temama, daje komentare papinskih enciklika… Godine 1880. nabavlja biskupijsku tiskaru i razvija lijepu izdavačku djelatnost. Organizira hodočašća, napose u Rim, Loreto… Vodi skrb za odgoj svećenika, za kandidate otvara Dječačko sjemenište u Osijeku, bdije nad Bogoslovnim sjemeništem u

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Đakovu u kojem je odgojio i redio 300 mladih svećenika. Za svećenike u pastvi organizira njihovu permanentnu duhovnu i teološku izobrazbu. Sav taj rad našao je odjeka i u cijeloj Hrvatskoj. Neki europski povjesničari znaju kazati da je život i djelovanje biskupa Strossmayera zapravo personifikacija života i djelovanja Crkve u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. U njegovu pastoralnom djelovanju vrlo je živu ulogu imala njegova životna aktivnost, a to je djelovanje na sjedinjenju crkava, napose slavenskih Pravoslavnih crkava s Katoličkom crkvom. Na tom je području Strossmayer preteča suvremenoga ekumenskog pokreta. Smatrao je da to jedinstvo treba graditi na temeljima duhovne baštine Apostola Slavena, sv. Ćirila i Metoda, a ti temelji imaju tri bitna dijela: slavenstvo, kršćanstvo i zajedništvo s Rimom – uz poštovanje svih vlastitosti, tradicija i nacionalnih osobina. Biskup se Strossmayer napose zalagao za uporabu staroslavenskog jezika u liturgiji. U tom je svjetlu želio dobiti dopuštenje upotrebe staroslavenskog jezika, koje su povijesno imale mnoge župne zajednice u Dalmaciji, Primorju i Istri, i za sve hrvatske krajeve. Ova je biskupova usmjerenost imala velikog utjecaja i na njegovo političko djelovanje. O biskupu Strossmayeru najčešće se govori kao političaru. Nažalost, njegove su političke vizije vrlo ispolitizirane i mi još imamo krivotvorenog Strossmayera. On je od mladosti bio kroatocentričan – Hrvatska je južnoslavenska Toskana, a Zagreb Firenca. Njegov južnoslavenski svijet obuhvaća i Bugarsku, i nikad nije zacrtavao i odredio norme neke južnoslavenske države. On nije samo južnoslavenski otvoren, nego sveslavenski. On za Slavene vidi mesijansku ulogu u europskom svijetu. U političkom razvoju traži mjesto i put do obnove državnosti, sjedinjenja Trojednog kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, priključenje Rijeke i vraćanje Međimurja. Najprije vidi Hrvatsku u monarhiji, sad više oslonjenu na Beč, drugi put na Peštu. Zatim je federalist i traži ravnopravnost triju etničkih pripadnosti, Germana, Mađara i Slavena.

Biskup Josip Juraj Strossmayer - portret izradio akademski slikar Zdravko Ćosić

Poslije Austro-ugarske nagodbe više se okreće južnoslavenskom i slavenskom svijetu da pod kraj života sklapa s Antom Starčevićem koaliciju oporbe sa zajedničkim programom, samostalna Hrvatska. Svakako je biskup Strossmayer najjači kao mecena hrvatske kulture. I nisu to samo najveće kulturne i prosvjetne ustanove: Akademija, moderno Sveučilište i Galerija kao temelj istočnojadranske Toskane, nego i hrvatske gimnazije, stručne i osnovne škole, narodne čitaonice, mnoštvo stipendiranih mladih ljudi. Doista, nema u Hrvatskoj druge polovice 19. stoljeća osobe javnog života, a da nije primila od biskupa-mecene moralnu i materijalnu pomoć. No, bio je on i dobrotvor, napose kad se pojavila u Hercegovini ili Dalmaciji glad i neimaština. Na sebi je škrtario, ali za Zagreb i Hrvatsku je uvijek imao otvorene ruke. Njegovo se hrvatstvo napose vidi u korespondenciji sa sarajevskim nadbiskupom Josipom Stadlerom, don Mihom Pavli novićem, Ivanom Mažuranićem te s iseljenim Hrvatima u prekooceanske zemlje. On je prvi hrvatski biskup koji je uspostavio vezu s iseljenim Hrvatima, poslao im svećenika, posredovao kod osnivanja prve hrvatske nacionalne župe u Pittsbourgu, kumovao posveti župne crkve, te time omogućio organiziranje iseljenika, jer su se svi europski iseljenici u novom svijetu organizirali

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

oko svojih nacionalnih svećenika i župa. Zato su ga 1894., kad su osnovali Hrvatsku zajednicu, prvoga iz stare domovine izabrali za počasnog člana novoosnovane nacionalne zajednice. Biskup Strossmayer je svega sebe ugradio u hrvatski Kaptol i Gostinjac sv. Jeronima u Rimu. Najprije ga je financijski sanirao darovavši mu kod prvog službenog posjeta Svete Stolice 1859. svotu od 20.000 forinti, zahvatio u njegov život i spasio ga da ne postane talijanski, postavio kanonike povjerljive ljude iz domovine, pazio na nj sve do pod konac stoljeća, kad je zajedno s nadbiskupom Josipom Stadlerom isposlovao kod Svete Stolice da papa Lav XIII. ukine Gostinjac i Kaptol sv. Jeronima, a uspostavi Zavod za postdiplomski studij mladih svećenika iz domovine pod imenom Collegium Hiero nymianum pro Chroatica gente. No tada se digla politika i balkanska i europska pa je papa morao ukinuti hrvatsko ime zavoda i nazvati ga ilirskim. Tek će kardinal Franjo Šeper uspjeti s papom Pavlom VI. da zavod dobije hrvatsko ime, što više, postat će Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. Tako se želja Strossmayera i Stadlera ipak ispunila. Nastup na Prvom vatikanskom saboru 1869. - 1870. godine učinio je biskupa Strossmayera europskim i svjetskim čovjekom, i to već tada, ali još više danas. Otkrio nam je Strossmayera karizmatika i vizionara. Povjesničari redovito vole isticati skandal kojem je bio izvrgnut i na njemu graditi biskupovu veličinu. Bio je, naime, kod svog 4. govora, a branio je protestante i njihovu dobronamjernost, uz velike prosvjede saborskih biskupa maknut sa saborske govornice. Stvoren je slučaj - sukob Strossmayera s Papom. Istina, Strossmayer je bio protiv proglašenja dogme o papinoj nepogrešivosti i obrazložio je svoje protivljenje dogmi u svom 5. govoru, čak je u znak prosvjeda zajedno s 54 biskupa istomišljenika napustio sabor. Iako je bio posljednji biskup iz saborske oporbe koji je prihvatio novodefiniranu dogmu, ipak je to učinio i dokazao svoje katolištvo.

No, njegov je nastup na saboru velik zbog svega onog lijepog i pozitivnog što je rekao i učinio, a toga je bilo vrlo mnogo. Govorio je o pravima i položaju biskupa, o reformi središnjih crkvenih ustanova, o internacionalizaciji kardinalskog zbora, pa čak i papinstva, o kolegijalnom upravljanju Crkvom, o svećenicima i reformi njihova odgoja i obrazovanja, o položaju laika u Crkvi, o nužnosti rada na sjedinjenju kršćanskih crkava… Sve te njegove želje i prijedloge prihvatio je sto godina kasnije Drugi vatikanski sabor. Zato suvremeni crkveni povjesničari i teolozi vole biskupa Strossmayera nazivati biskupom ne Prvog, nego Drugog vatikanskog sabora. Vrijeme je pokazalo da je u svom nastupu na saboru imao pravo, da je doista bio prorok i vizionar. Mnogi bi, pa i veliki, europski narodi voljeli da su imali biskupa Strossmayera. To se od mnogih čulo. Ponosili bi se njime, učili od njega i poštivali ga. Mi smo, nažalost drugačiji, ne tražimo u svojim velikanima ono veliko i vrijedno nego ono slabo, krhko ili što se ne slaže s našim nazorima i onda ga odbacujemo. Strossmayerov suvremenik ministar u vladi mlade Italije, Marko Minghetti reče: Prošao sam Europom, upoznao se gotovo sa svim velikim ljudima i svi su oni ljudi kao mi, samo dvojica, kancelar Bismarck i biskup Strossmayer pokazuju da pripadaju jednoj drugoj vrsti. Biskupu Strossmayeru već su njegovi suvremenici dali počasni naslov Otac domovine, zaslužio je to ime. Pa makar ga danas suvremena Hrvatska ne naziva tim imenom, on joj je uistinu Otac. Da nije bilo njega, Zagreb i današnja Hrvatska ne bi bili ono što jesu. Treba samo poznavati noviju povijest Hrvatske. Dne 8. travnja 1905. umro je u Đakovu veliki Osječanin, ali iste se te godine u Gradu na Dravi rodio novi velikan i Domovine i Crkve, kardinal Franjo Šeper. Dr. sc. Andrija Šuljak

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

PREGLED RAZVOJA VISOKOG ŠKOLSTVA U ISTOČNOJ HRVATSKOJ

ovijest visokoga školstva na ovim prostorima započela je prije 303 godine kada je 1707. godine u Osijeku osnovana prva visokoškolska ustanova, i to bogoslovna visoka škola, koja je započela svoj redoviti rad školske 1707./1708. godine kao Studium Philosophicum Essekini, trogodišnji visokoškolski studij, odnosno učilište filozofije. Druga bogoslovna visoka škola osnovana je također u Osijeku 1724. godine kao Studium Theologicum Essekini. Obje visoke škole uzdignute su 22. siječnja 1735. godine odlukom povjerenika franjevačkog reda Josipa ab Ebore na stupanj generalnih visokoškolskih učilišta prvog razreda: Studium Generelae Theologicum primae Classis, tj. na zavodsku visoku školu najvišega fakultetskog stupnja s pripravnim

odjelom za filozofiju. Ova dva visoka učilišta obrazovala su visokoškolovane bogoslove i srednjoškolske profesore za rad u klasičnim gimnazijama. Na filozofskom studiju u Osijeku apsolviralo je oko 150 studenata i oko 300 na teološkom studiju. Značaj ovih prvih visokih učilišta u Osijeku je u iznimnom doprinosu hrvatskom jeziku i književnosti te širenju humanističkog obrazovanja i poznavanju jezika i književnosti starih klasika. Od 1761. do 1776. godine u Požegi je djelovalo visoko učilište sa studijima filozofije i moralne teologije pod nazivom Academia Posegana. Dijecezansko bogoslovno učilište Bisku pijskog sjemeništa u Đakovu osnovao je utemeljitelj Sjemeništa, đakovački biskup

Zgrada realne gimnazije, podignuta 1890. godine

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Visoko školstvo od 1707. do 1975. Godina

Utemeljenje i djelovanje visokoškolskih ustanova

1707. godine



1724. godine



1735. godine



1761. do 1776. godine



1806. godine



1916. godine



1959. godine



1960. godine



o snovana je bogoslovna visoka škola kao Studium Philosophicum Essekini, trogodišnji visokoškolski studij, odnosno učilište filozofije o snovana druga bogoslovna visoka škola kao Studium Theologicum Essekini o bje navedene škole uzdignute su na stupanj generalnih visokoškolskih učilišta prvog razreda; Studium Generelae Theologicum primae Classis, odnosno na zavodsku visoku školu najvišega fakultetskog stupnja s pripravnim odjelom za filozofiju u Požegi je djelovalo visoko učilište sa studijima filozofije i moralne teologije pod nazivom Academia Posegana b iskup Antun Mandić osnovao je dijecezansko bogoslovno učilište Biskupijskog sjemeništa u Đakovu o snovan je Poljoprivredni institut pod nazivom Agrikulturni zavod E konomski fakultet iz Zagreba uz suglasnost zagrebačkog Sveučilišta osnovao je Centar za izvanredni studij u Osijeku kao dislocirani studij Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

o snovana je Viša ekonomska škola u Osijeku o snovana je Visoka poljoprivredna škola  o snovana je Viša poljoprivredna škola u Vinkovcima 

1961. godine

V iša ekonomska škola prerasta u Ekonomski fakultet o snovana je Pedagoška akademija u Osijeku i Slavonskom Brodu  o snovana je Viša tehnička škola u Slavonskom Brodu  osnovana je Viša ekonomska škola u Vukovaru  osnovana je Viša stomatološka škola u Osijeku  Pravni fakultet u Zagrebu osnovao je Centar za izvanredni studij prava u Osijeku  osnovana je Viša tehnička škola u Novoj Gradiški  

1962. godine



1963. godine



1967. godine



osnovan je Studentski centar u Osijeku



osnovan je Centar za studij strojarstva u Slavonskom Brodu V iša tehnička građevinska škola iz Zagreba otvorila je područno odjeljenje u Osijeku i po prvi put se u Osijeku obrazuju visokoškolski kadrovi u građevinarstvu

1969. godine



izgrađen je Studentski dom u Osijeku

1970. godine



1971. godine



u Osijeku se upisuju prvi redoviti studenti na Odjelu Više građevinske škole iz Zagreba

1972. godine



osnovana je Viša komercijalna škola u Slavonskom Brodu

1973. godine

 

V isoka tehnička škola u Zagrebu otvorila je Centar za izvanredni studij u Slavonskom Brodu

o snovan je prehrambeno tehnološki smjer na Poljoprivrednom fakultetu uz postojeći smjer ratarstva i stočarstva

n a Ekonomskom fakultetu u Osijeku započeo se izvoditi Studij prava i z studijskog centra Više tehničke građevinske škole iz Zagreba razvila se Viša tehnička škola

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Antun Mandić 1806. godine. Prvo je otvoren dvogodišnji studij filozofije, a kasnije i dvogodišnji studij teologije. Danas Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu nastavlja tradiciju studija filozofije i teologije u nadbiskupijskom i metropolitanskom sjedištu i sveučilišnom gradu gradu Đakovu. U povijesnom pregledu visokog školstva na području istočne Hrvatske, Đakovo zauzima posebno mjesto i to zbog dva stoljeća duge tradicije visokog obrazovanja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera, hrvatskog političara, prosvjetitelja, velikog mecene i jedne od najutjecajnijih osoba na prijelazu 19. u 20 stoljeće. Đakovo je danas nadbiskupijsko i metropolitansko sjedište i sveučilišni grad. U ovom poglavlju posebno izdvajamo sveučilišnu svečanost u povodu početka izgradnje novog Studentskog doma u

Đakovu. Sveučilišna svečanost održana je u 34. akademskoj godini postojanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i 302. godini visokog školstva u Osijeku i 203. godini od ustanovljenja Bogoslovnog sjemeništa i filozofsko-teološkog studija u Đakovu, u četvrtoj akademskoj godini postojanja našeg Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu osječkog Sveučilišta. U godini velikih obljetnica sveučilišna svečanost održana 2. srpnja 2009. godine u povodu polaganja kamena temeljca za izgrad nju novog Studentskog doma u Đakovu je veliki dan za osječku akademsku zajednicu i Katolički bogoslovni fakultet, a posebice za studente Katoličkog bogoslovnog fakulteta. U ovom poglavlju izdvajamo govor prof. dr. sc. Pere Aračića, dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta

Riječ Dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu na sveučilišnoj svečanosti u povodu polaganja kamena temeljca za izgradnju Studentskog doma u Đakovu 2. srpnja 2009.

reuzvišeni gospodine Nadbiskupe, veleučena gospođo Rektorice, cijenjeni članovi Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prorektori, glavna sveučilišna tajnice i djelatnici Rektorata, prodekani, tajnici fakulteta, gradonačelniče grada Đakova, uvaženi gosti znanstvenog, kulturnog, društvenog i crkvenog života, uvaženi poglavari Bogoslovnog sjemeništa na čelu s rektorom, drage studentice i dragi studenti, djelatnici i profesori KBF u Đakovu, poštovani projektanti i izvođači, Imati snove i zadobiti hrabrost ulaženja u vizionarske projekte, koji se naizgled čine nemogućim, donosilo je boljitak u mnogim povijesnim slučajevima na opće svjetskoj razini, ali i na narodnoj ili lokalnoj. Ovdje navodimo samo u jednoj crti, jednom potezu neke osobe po čemu su ostali ili će ostati u povijesti, iako su još mnogo toga i to velikoga, učinili. Možemo poći od Martina Lutera Kinga: I have a dreem!, za SAD, ili od Schumana, De Gasperija i Adenauera i vizije ujedinjene Europe, ili od Franje Tuđmana za slobodnu i neovisnu Hrvatsku, od Josipa

Prof. dr. sc. Pero Aračić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu

Strossmayera za HAZU, Sveučilište, katedralu, od Ivana 23. dobroga i Drugog vatikanskog sabora, od Ivana Pavla Drugog s brojnim pastoralnim pohodima, i nama u Osijek i Đakovo, od Alojzija Stepinca za učenje i svjedočenje nepokolebive vjernosti. A u nas

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

DAN SVEUČILIŠTA, 23. svibnja 2007. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu

u istočnoj Hrvatskoj: od nadbiskupa Marina Srakića, kad grad Đakovo postaje nadbiskupijsko i metropolijsko sjedište, rektorice Gordane Kralik kad Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku zadobiva sveučilišni campus. Ponavljam: uzeo sam samo jednu činjenicu koja ima elemente vizionarstva, jer kad bih sve nabrajao što su spomenuti učinili, trebali bi daleko više vremena, a to nije niti cilj ovog interventa. U tom kontekstu ovaj ‘minijaturni campus’ u Đakovu bio je u našim mislima i nacrtima još od 1994. godine, a nedostajao je upravo barem mali Studentski dom za studente laike. I, kad smo prije četiri godine uzdignuti na rang fakulteta i ušli u Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gospođa rektorica je dobacila ima li kakvih želja i potreba. I ja sam dobacio da nam je u srcu san o studentskom domu. I rektorica je u svom stilu pragmatički odgovorila: Idemo. I tako je krenulo, ali i dugo trajalo s ovom našom administracijom, počevši od izmjene generalnog urbanističkog plana pa dalje ovakvih ili onakvih žalbenih rokova, itd. Svi

koji su nešto gradili poznaju te muke praznog hoda. U ovoj dugotrajnoj fazi ispunjenoj s mnogo teškoća i dilema, želim izraziti zahvalnost Rektorici i nadbiskupu, koji su donijeli odvažnu i vizionarsku odluku o gradnji na način koncesije od 99 godina, službama u Rektoratu našeg Sveučilišta, posebno prorektoru prof. dr. sc. Rudolfu Emertu, zatim nadležnim Zavodima u Osijeku, gradskim službama u Đakovu za svu susretljivost, unatoč preprekama, koje nisu oni postavljali, već je sustav takav. Ovdje moram javno pohvaliti čelnike grada Đakova, koji su kod obnove zgrade fakulteta, kod izgradnje knjižnice i sada studentskog doma pokazali veliko razumijevanje dajući oprost od doprinosa. Ja se usuđujem reći da su shvatili da je jednom gradu važno da ima visoko školsku ustanovu, odnosno fakultet, da budemo sveučilišni grad i da u njemu boravi koja stotina studenata. I da je važno da svi učinimo štogod je više moguće za naše mlade da uđu u svijet što kvalitetnijeg znanja.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Isto tako u svim gradnjama smo imali potporu mnogih dobročinitelja. I ovaj puta neka mi bude već sada dopušteno spomenuti da je gospodin Pero Čavarušić sa svojom građevinskom firmom ‘Luxor’ darovao ovaj dio iskopa, što nam u financijskoj konstrukciji za studentski dom itekako pomaže. Gradnjom ovog studentskog doma za studente KBF u Đakovu ostvaruje se jedna od temeljnih potreba izjednačavanja mogućnosti smještaja i studenata KBF u Đakovu. Uvjeren sam da će kvalitetan smještaj pridonijeti i još kvalitetnijem studiranju. Ali, u svojoj specifičnosti KBF u Đakovu mora ulagati i u formaciju za postizanje što kvalitetnije i dublje duhovnosti naših studenata, i upravo u tom vidu uvelike će pomoći i smještaj većine studenata pod jedan krov, pa će mogućnost susreta i osobnih razgovora biti daleko lakši. Ovo društvo i Hrvatski narod potrebuje ljude kvalitetnog i širokog znanja, čvrsto izgrađenog karaktera, odgovornih za vlastitu budućnost, ali i za budućnost zajednice kojoj se pripada. Hrvatskom su narodu potrebni ljudi, koji imaju viziju i koji su u stanju u utemeljene vizije uložiti vlastiti život, prinijeti obilne žrtve. Svemu tome, svjesno i programski, moraju pridonositi formativni elementi našeg fakulteta. Ja se nadam da će ovim novim mogućnostima i bolonjski proces biti još intenzivniji, jer će se više vremena moći uložiti u personalizirane odnose student – profesor, koji su i sada već personalizirani. Naime, naši studenti imaju po skupinama od 10 do 14 studenata svoga mentora, koji se mjesečno susreću i razgovaraju o odabranima temama, ali i mentori su na raspolaganju za svaku vrstu pomoći u studiranju ili pitanju opredjeljenja za zvanje. Drage studentice i studenti, hvala vam za brojne upite: dekane, kad će početi i kad se dovršiti ‘naša’ zgrada? Smijem biti i vrlo osoban: niti najmanji pothvat od 1994. nije išao bez teškoća i to gotovo nepremostivih. Jedno sam naučio: sve se mora ‘platiti’ ustrajnošću, strpljivošću i nadom. U jednu riječ: žrtvom, križem. Pratite ovaj pothvat svojim simpatijama i molitvom za sve one koji sudjeluju u ovom djelu: vodstvo

Sveučilišta, izvoditelje i sve dobre ljude, koji na različite načine pomažu i koji se vesele zajedno s vama ovom djelu. Kad je riječ o samom studentskom domu, slobodan sam iznijeti osnovne podatke: građevina ima podrum i pet nadzemnih etaža. Ona je pravokutnog oblika veličine 23,45 sa 15,60 m. Ukupna neto površina je 1867 m2. Soba je 47 s 95 ležaja, 3 sobe za gostujuće profesore i jedan stan za odgojitelja. Ukupno: 99 ležaja. U podrumu je predviđena blagovaonica, gdje će se moći ugovorom s određenim poduzetnicima donositi hrana i vršiti prehrana studenata. Kad nagodinu budemo otvarali ovaj dom onda će to biti idealno mjesto za studiranje: zgrada fakulteta, knjižnica, bogati nadbiskupijski arhiv, studentska kapelica, studentski dom, sve na okupu u krugu od 5000 kvadrata. Bog neka blagoslovi sve koji se na bilo koji način unose u ovaj projekt i sve vas koji svojom blizinom i ovim sudjelovanjem danas dajete svesrdnu potporu. (Vjerujem da se na ove ljude i ovdje mogu citirati riječi jednog mislioca, koje je sročio u tri ‘devize’ za svoj rad: Work hard, pray hard, give a people vision (raditi neumorno, moliti ustrajno i imati vizije (Joerg Knoblauch).) Prof. dr. sc. Pero Aračić Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

OSNIVANJE I RAZVOJ SveuČiliŠta U OSIJEKU

DIES ACADEMICUS, , 23. svibnja 2007. godine

očetkom sedamdesetih godina visoko školstvo je u Osijeku već vrlo razvijeno i razgranato i sve više jača spoznaja o neophodnosti koordiniranja rada visokoškolskih ustanova i stvaranja povoljnijih uvjeta za znanstvenu i nastavnu djelatnost koji će se moći ostvariti jedino osnivanjem Sveučilišta. Od ideje o osnivanju Sveučilišta koja se javila 1973. kada je prihvaćen Elaborat o osnivanju Sveučilišta u Osijeku do osnivanja protekle su dvije godine. Hrvatski je sabor donio 26. ožujka 1975. Odluku o davanju suglasnosti za osnivanje Sveučilišta u Osijeku, a dva mjeseca kasnije, 31. svibnja 1975. godine potpisan je Sporazum o osnivanju Sveučilišta u Osijeku, čiji potpisnici su bili: Ekonomski fakultet, Poljoprivrednoprehrambeno-tehnološki fakultet, Poljopriv redni institut, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba za Studij strojarstva u

Slavonskom Brodu, Pedagoška akademija u Osijeku, Muzička akademija u Zagrebu za Odjel glazbe u Osijeku, Gradska knjižnica i Povijesni arhiv u Osijeku. Novonastali uvjeti bili su poticaj za daljnji razvitak i grananje visokoškolskih ustanova. U povijesnom pregledu može se pratiti razvitak osječkih fakulteta i ustanova i ustroj Sveučilišta. Osnivanjem vlastitih fakulteta i ustrojavanjem sveučilišnih i stručnih studija prestala je potreba daljnjeg djelovanja centara za izvanredni studij visokoškolskih ustanova izvan područja Slavonije i Baranje, pa su takvi centri ukinuti. Razvijanjem mreže visokoškolskih ustanova značajna se pozornost pridavala poboljšanju ustroja Sveučilišta. Tako je 1976. godine povezivanjem Poljo privrednog fakulteta, Prehrambeno-tehno

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. loškog fakulteta i Poljoprivrednog instituta uređenjem njihovih međusobnih odnosa utemeljen Biotehnički znanstveno-nastavni centar, i to je bilo prvo udruživanje visokih učilišta i znanstvenih ustanova u sastavu Sveučilišta.

Cjelokupna djelatnost Sveučilišta u razdoblju od 1975. godine do 1990. godine može se pratiti kroz razvitak pojedinih fakulteta, ustroj i izvedbu sveučilišnih i stručnih studija, ustroj i izvedbu poslijediplomskih znanstvenih studija i izdavačku djelatnost.

Visoko školstvo od 1975. do 2010. Godina

Utemeljenje i djelovanje visokoškolskih ustanova

1975. godine



osnovano je Sveučilište u Osijeku osnovan je Pravni fakultet u Osijeku  Gradska je knjižnica u sastavu Sveučilišta 

1976. godine



1977. godine



o snovan je Biotehničko znanstveno-nastavni centar udruživanjem Poljoprivrednog fakulteta, Prehrambeno tehnološkog fakulteta i Poljoprivrednog instituta i to je bilo prvo udruživanje visokoobrazovnih i znanstvenih organizacija u okviru Sveučilišta  Poljoprivredni i Prehrambeno tehnološki fakultet postaju samostalne ustanove



Pedagoška akademija prerasta u Pedagoški fakultet V iša škola za poljoprivrednu mehanizaciju u Vinkovcima se udružuje s Poljoprivrednim fakultetom i otvaraju novi smjer - poljoprivredna mehanizacija

1978. godine



osniva se studij elektrostrojarstva u Osijeku u okviru Elektrometalskoga školskog centra

1979. godine



1980. godine



1981. godine



z apočeo je s radom Strojarski fakultet u sastavu Instituta za strojarstvo u sklopu „Đuro Đaković“  o snovan je Studij medicine kao dislocirani studij Medicinskog fakulteta u Zagrebu  izgrađena je nova zgrada Studentskog centra u Istarskoj ulici



o snovana je Znanstvena jedinica za kliničko-medicinska istraživanja pri Općoj bolnici Osijek Studij elektrostrojarstva samostalno izvodi nastavu u sastav Sveučilišta se udružuje Znanstvena jedinica za kliničko-medicinska istraživanja pri Općoj bolnici Osijek

1982. godine



1984. godine



izgrađena je zgrada Prehrambeno tehnološkog fakulteta

1985. godine



osnovan je Poljoprivredni znanstveni centar u Osijeku

1986. godine



1987. godine



V iša građevinska škola i zavod za materijale i konstrukcije se udružuju i dolazi do  osnivanja Građevinskog fakulteta  Studentski centar se udružuje u Sveučilište

o snovana je u sastavu Belja znanstvena jedinica Sektor za znanstveno istraživački rad u poljoprivredi  S trojarski fakultet u Slavonskom Brodu počinje izvedbu nastave za stjecanje visoke stručne spreme Poljoprivredni znanstveni centar u Osijeku udružuje se u Sveučilište z nanstvena jedinica u sastavu Belja - Sektor za znanstveno istraživački rad u poljoprivredi postaje članicom Sveučilišta  Sektor za razvoj Darda postaje članicom Sveučilišta 

1988. godine



Institut „Ruđer Bošković“ potpisuje sporazum o udruživanju u Sveučilište u Osijeku

1989. godine



Strojarski fakultet postaje samostalna ustanova

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Visoko školstvo od 1975. do 2010.

Godina

Utemeljenje i djelovanje visokoškolskih ustanova

1990. godine

 

Studij elektrotehnike prerasta u Elektrotehnički fakultet S veučilišna skupština donosi odluku o unošenju imena Josipa Jurja Strossmayera u naziv Sveučilišta u Osijeku

1993. godine



donesen Zakon o visokim učilištima

1995. godine



1997. godine



1998. godine



1999. godine



2 6. listopada Ministarstvo znanosti i tehnologije, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i županije: Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska potpisali su Ugovor o međusobnim pravima i obvezama u stipendiranju doktorskog studija u inozemstvu s ciljem jačanja znanstveno-nastavne strukture osječkog Sveučilišta.  1. listopada osnovan Studentski centar u Slavonskom Brodu.  1. listopada ustrojeni dislocirani stručni studiji ekonomije i prava u Požegi. 1 2. veljače Upravno vijeće je donijelo Odluku o odvajanju stručnih dodiplomskih studija od sveučilišnih dodiplomskih studija na fakultetima u sastavu Sveučilišta. Na temelju elaborata o odvajanju stručnih od sveučilišnih studija i opravdanosti osnutka Veleučilišta u Požegi, Ministarstvo znanosti i tehnologije predložilo je Vladi RH osnivanje Veleučilišta u Požegi i Visoke učiteljske škole u Osijeku.  2 5. ožujka u Osijeku je potpisan Sporazum o ustupanju prava korištenja i prenamjeni vojarni „Gaj“ i „Drava“ za potrebe Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Pot pisnici Sporazuma su Ministarstvo obrane, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo unutarnjih poslova i Osječko-baranjska županija.  V lada Republike Hrvatske 27. ožujka donosi Odluku o prijenosu nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u vlasništvo Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Narodne novine 33/97.).  1 7. studenoga Odlukom Senata imenovan je Inicijativni odbor za osnivanje Umjetničke akademije koji čine predstavnici Sveučilišta, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka te predstavnici kazališne, likovne i glazbene umjetnosti. 1 3. siječnja Senat donio elaborat pod nazivom „Djelatnost Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s prijedlogom osnivanja Veleučilišta u Požegi i Visoke učiteljske škole”. Upravno vijeće je 12. veljače na temelju Elaborata donijelo Odluku o odvajanju stručnih dodiplomskih studija od sveučilišnih dodiplomskih studija na fakultetima u sastavu Sveučilišta. Na temelju Elaborata i Odluke Upravnog vijeća, Ministarstvo znanosti i tehnologije je predložilo Vladi Republike Hrvatske osnivanje Veleučilišta u Požegi i Visoke učiteljske škole u Osijeku.  1 7. travnja na temelju Uredbe Vlade RH osnovana Visoka učiteljska škola u sastavu Sveučilišta.  2 1. svibnja na temelju Uredbe Vlade RH osnovano Veleučilište u Požegi s 10 stručnih studija iz područja Tehničkih, Biotehničkih i Društvenih znanosti izdvojenih s osječkih fakulteta. Veleučilište u Požegi je prvo Veleučilište na području istočne Hrvatske.  1 0. lipnja na prijedlog Senata Upravno vijeće donijelo Odluku o osnivanju Medicinskog fakulteta u sastavu osječkog Sveučilišta.  2 9. listopada u Rektoratu Sveučilišta potpisan je Ugovor kojim je Grad Osijek darovao 25 parcela Sveučilištu na lokaciji Uske njive namijenjenih izgradnji kuća za mlade znanstvenike. Vrijednost navedene nekretnine utvrđena je iznosom od 1.275.311,00 kn.  1 5. studenoga na temelju elaborata o opravdanosti osnutka i načinu ustroja sveučilišnih odjela Senat je pokrenuo postupak za osnivanje sveučilišnih odjela u okviru znanstvenog područja Prirodnih znanosti - znanstvenih polja matematike, fizike, biologije i kemije. 1 8. ožujka Upravno vijeća na prijedlog Senata donijelo strategiju razvitka Sveučilišta pod nazivom “Program obnove i razvitka Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku do 2010. godine“.  8 . listopada ustrojen Odjel za matematiku – prvi sveučilišni odjel na osječkom Sveučilištu.  1 4. rujna potpisan Ugovor o ustroju i izvođenju nastave na dislociranom Učiteljskom studiju u Slavonskom Brodu.  1 0. studenoga 1999. otvorena nova zgrada Studentskog doma u okviru Studentskog centra u Slavonskom Brodu.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Visoko školstvo od 1975. do 2010. Godina

Utemeljenje i djelovanje visokoškolskih ustanova

2000. godine



2001. godine



2002. godine



2003. godine



2004. godine



2005. godine



Z apočeo postupak prenamjene vojarne „Drava“. Sveučilište povjerilo Zavodu za prostorno uređenje d.d. Osijek izradu projekta pod nazivom “Plan uređenja prostora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Donji grad”.

1 7. siječnja na temelju Zakona o sanaciji (“Narodne novine” br. 117/01) Vlada RH donijela Odluku o sanaciji Studentskog centra u Osijeku.  8 . svibnja potpisan je Društveni ugovor o osnivanju Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku d.o.o.  T rgovačko društvo u zajedničkom vlasništvu Sveučilišta, Osječko-baranjske županije i grada Osijeka.  3 1. svibnja raspisan je Natječaj za idejno urbanističko rješenje fakulteta i sveučilišnih odjela u okviru prostora „Drava“ – autor prvonagrađenog rada je Dario Gabrić, dipl. inž. arh. iz Splita - predviđena izgradnja fakulteta i sveučilišnih odjela u fazama.  4 . rujna izvršena je primopredaja vojarne “Gaj” između Ministarstva obrane RH i osječkog Sveučilišta i 21. prosinca otvoren je novi prostor u vojarni “Gaj” za smještaj Odjela za matematiku. 2 8. siječnja Odlukom Senata sveučilišni prostor u vojarni “Gaj” ukupne površine 5.542,25 m2 raspoređen za potrebe sveučilišnih odjela: Odjela za matematiku, Odjela za fiziku i Odjela za biologiju te Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku.  1 2. srpnja u Rektoratu Sveučilišta potpisan je Ugovor o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom između Ministarstva znanosti i tehnologije, Sveučilišta i Slavonske banke d.d. Osijek u iznosu od 180 milijuna kuna.  2 2. srpnja Senat je donio Elaborat o opravdanosti osnutka Umjetničke akademije u sastavu Sveučilišta.  1 6. prosinca Senat je donio Odluku o ustroju i izvedbi stručnih i sveučilišnih studija na području Vukovarsko-srijemske županije.  2 0. prosinca položen kamen temeljac i započela izgradnja novog Studentskog doma u Sveučilišnom campusu. 2 7. siječnja Senat donio Odluku o ustroju stručnog studija Sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Osijeku.  2 1. srpnja Senat donio Odluku o ustroju dislociranog stručnog studija Bilinogojstvo smjer Hortikultura Poljoprivrednog fakulteta u Slavonskom Brodu.  2 4. listopada ustrojen studij Filozofije i 20. prosinca Senat donio Odluku o davanju suglasnosti na promjenu naziva Pedagoškog fakulteta u Filozofski fakultet. 1 3. veljače donijet novi Statut Sveučilišta - prvi sveučilišni statut usklađen sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju - započela funkcionalna integracija Sveučilišta.  1 3. travnja Senat donosi Odluku o osnivanju Umjetničke akademije u sastavu Sveučilišta i 18. listopada Umjetnička akademija dobila dopusnicu za obavljanje djelatnosti.  N a temelju inicijative Đakovačko-srijemske biskupije Senat je 13. travnja donio Zaključak o prihvaćanju inicijative za osnivanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu osječkog Sveučilišta.  1 3. prosinca Odlukom Senata osnovani sveučilišni odjeli: Odjel za fiziku i Odjel za biologiju. 9 . veljače Senat je donio Odluku o prihvaćanju izdvajanja Teologije u Đakovu – područnog studija Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz sastava Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i primanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastav Sveučilišta u Osijeku.  3 1. ožujka Senat je donio Odluku o prihvaćanju studijskih programa preddiplomskih i diplomskih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te studijskih programa stručnih studija znanstveno-nastavnih sastavnica Sveučilišta usklađenih prema Bolonjskom procesu.  1 3. siječnja Umjetnička akademija upisana u registar ustanova Trgovačkog suda u Osijeku i Upisnik visokih učilišta Ministarstva - prva umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Visoko školstvo od 1975. do 2010. Godina

Utemeljenje i djelovanje visokoškolskih ustanova

2005. godine



2 0. travnja Odlukom Senata osnovan Odjel za kemiju. 1 7. lipnja potpisan Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu Sveučilišta.  2 0. srpnja Katolički bogoslovni fakultet upisan u registar ustanova trgovačkog suda u Osijeku i Upisnik visokih učilišta Ministarstva.  1 5. srpnja Senat podržao inicijativu za osnivanje Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru.  2 6. rujna otvorena zgrada Vivarija na Medicinskom fakultetu.  2 6. rujna izvršena Odlukom Senata statusna promjena Visoke učiteljske škole u Učiteljski fakultet.  2 6. rujna Senat donio jedinstveni Pravilnik o studiranju na Sveučilištu.  2 1. studenoga Senat Sveučilišta prihvatio Program kapitalnih investicija koji sadrži II. fazu izgradnje Sveučilišnog campusa.  1 2. prosinca Senat podržao inicijativu Brodsko-posavske županije i Grada Slavonskog Broda za osnivanje Veleučilišta u Slavonskom Brodu.  2 2. prosinca otvoren novi Studentski dom – prva sveučilišna zgrada u Sveučilišnom campusu veličine 9.909,00m2 i ima 504 mjesta.  N a Sveučilištu održana svečanost u povodu 190 godina rođenja i 100. obljetnice smrti Josipa Jurja Strossmayera, biskupa, hrvatskog političara, prosvjetitelja, velikog mecene i jedne od najutjecajnijih osoba na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Sveučilište je obilježilo i 15 godina kako nosi naziv Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 

S enat dodijelio zgradu površine 2.292,21 m2 Elektrotehničkom fakultetu, 1. ožujka započelo izvođenje nastave na stručnim studijima.  1 7. srpnja Senat je donio program kapitalnih investicija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pod nazivom ‘’Osječki Sveučilišni campus’’ elaborat o opravdanosti programa kapitalnih investicija - II. faza izgradnje Campusa.  1 6. listopada izvršena primopredaja vojarne „Drava“ i Sveučilište preuzelo cjelokupan prostor površine 232.048,00 m2.  6 . studenoga oblježena 200. obljetnica ustanovljenja Bogoslovnog sjemeništa i filozofsko-teološkog studija u Đakovu.  R ealizacija projekta „Uspostavljanje sustava unaprjeđenja kvalitete obrazovanja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku“. Projekt je financiran od strane Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, a provodio se na Sveučilištu od 3. siječnja 2006. do 4. prosinca 2006.

2006. godine



2007. godine



3 1. svibnja Vlada RH izdala prethodnu suglasnost za odobrenje kredita u iznosu od 414 milijuna za izgradnju osječkog Sveučilišnog campusa.  2 4. listopada u Rektoratu Sveučilišta potpisan je Ugovor o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Sveučilišta i Slavonske banke d.d. Osijek.  2 . svibnja izdana dopusnica Ministra za ustroj preddiplomskog studija Mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu.  2 8. svibnja predstavljen na Filozofskom fakultetu 15. – jubilarni broj Alepha – studentskog časopisa za književnost.  U rujnu 2007. godine prijavljen je prijedlog jednogodišnjeg projekta Sustavni pristup uvođenju ishoda učenja u obrazovanje studenata na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na natječaj Nacionalne zaklade za znanost pod nazivom Ishodi učenja. Projekt je dobilo osječko Sveučilište, kao jedno od samo četiri ustanove u Hrvatskoj, a realizacija projekta pod akronimom SUPER UNIOS krenula je u siječnju 2008. godine.  9 . listopada održana sveučilišna svečanost u povodu obilježavanja 300. obljetnice visokog školstva u Osijeku i predstavljeno III. izdanje publikacije „Tri stoljeća visokog školstva u Osijeku.“

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Visoko školstvo od 1975. do 2010. Godina

Utemeljenje i djelovanje visokoškolskih ustanova

2008 godine



2009. godine



2010. godine



2 8. siječnja Senat donio jedinstven Pravilnik o obliku diploma i dopunskih isprava o studiju, sadržaju i obliku svjedodžbi i potvrda.  1 8. ožujka provedeni prvi studentski izbori u skladu sa Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama.  O dluke Senata od 26. svibnja o ustroju i djelovanju jedinstvenog sveučilišnog Ureda za studente s invaliditetom.  2 6. svibnja Senat donio jedinstven Pravilnik o vođenju registra studentskih udruga i drugih studentskih organizacija.  2 6. svibnja Senat donio Statut Studentskog zbora Sveučilišta.  2 8. svibnja započela realizacija II. faze izgradnje Sveučilišnog campusa polaganjem kamena temeljca, izgradnja nove zgrade Poljoprivrednog fakulteta i otvoreni novouređeni prostori za čvorište CarNeta.  U prosincu započela adaptacija i opremanje novog Studentskog restorana površine 1.797,90 m2 u Sveučilišnom campusu. 2 6. siječnja Senat donio novi Statut Sveučilišta kojim je proširena integrativna funkcija Sveučilišta s prijenosom dijela nadležnosti Senata na četiri sveučilišna vijeća:  S veučilišno vijeće za prirodne znanosti,  S veučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije,  S veučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne poslijediplomske (doktorske) studije,  S veučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne poslijediplomske (specijalističke) studije.  2 6. svibnja otvoren novi Studentski restoran u Sveučilišnom campusu.  2 0. srpnja na temelju Odluke Senata u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u akademskoj 2009./2010. godini ustrojen je prvi sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski studij Kulturologije s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo te na Učiteljskom fakultetu preddiplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i dva diplomska studija na Poljoprivrednom fakultetu: Povrćarstvo i cvjećarstvo te Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo sa smjerovima: Vinarstvo i Vinogradarstvo i vinarstvo.  2 . srpnja položen kamen temeljac za izgradnju nove zgrade Studentskog doma u Đakovu za potrebe studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta.  2 6. listopada otvoreni sveučilišni uredi: Ured za studente s invaliditetom i ured Studentskog zbora u Sveučilišnom campusu.  Z avršena arheološka iskopavanja na lokalitetu zgrade Učiteljskog fakulteta u Sveučilišnom campusu.  Z avršena adaptacija zgrade Medicinskog fakulteta u Sveučilišnom campusu.  Z avršena adaptacija zgrade za sveučilišne urede: Ured za znanost, Ured za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete, Ured za transfer tehnologija.  2 1. studenoga Vlada RH donijela Odluku o prijenosu nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u svrhu izgradnje tehnološkog parka „Tehnopolis Osijek“. Ukupna površina objekta je 16521 m2 izgrađenim na zemljištu površine 75280 m2. Procijenjena vrijednost nekretnine je 49.991.373,00 kuna. 2 0. siječnja potpisan ugovor između Vlade RH i Sveučilišta o darovanju nekretnine u svrhu izgradnje tehnološkog parka „Tehnopolis Osijek“.  1 . veljače Senat donio jedinstven Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja, znanstvenonastavna i umjetničko-nastavna zvanja, nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta.  8 . ožujka Senat donio jedinstven Pravilnik o financijskom poslovanju Sveučilišta.  Z avršetak adaptacije zgrada Učiteljskog fakulteta u Sveučilišnom campusu.  Z avršetak II. faze adaptacije i uređenja Umjetničke akademije.  Z avršetak izgradnje nove zgrade Poljoprivrednog fakulteta u Sveučilišnom campusu.  P očetak izgradnje nove zgrade Građevinskog fakulteta.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Akademska godina 1991./1992.

DIES ACADEMICUS, , 22. svibnja 2007. godine

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku jedino je hrvatsko Sveučilište koje je pretrpjelo velike materijalne štete i razaranja u Domovinskom ratu. Sveučilište je akademsku godinu 1991./1992. započelo u ratnim uvjetima. Nastava je bila organizirana primjereno ratnim uvjetima, koji su bili vrlo teški, uz oskudnu i većim dijelom uništenu opremu, ali treba naglasiti da u toj akademskoj godini nije prestajala znanstvena, nastavna i studentska aktivnost, te se dade zaključiti da je osječko Sveučilište sa svojim studentima i sveučilišnim nastavnicima imalo posebnu ulogu u obrani Republike Hrvatske. To je godina u kojoj su 5 sveučilišnih profesora i 24 studenta dali živote za samostalnu i neovisnu domovinu Hrvatsku, ranjeno je 30 studenata. Materijalna šteta koju su pretrpjeli osječki fakulteti procjenjuje se na 15 milijuna eura, a treba istaknuti da su Poljoprivredni i Prehrambenotehnološki fakultet ostali bez fakultetskih

zgrada na Tenjskoj cesti. Prehrambenotehnološki fakultet smješten je u Tvrđi na lokaciji u Kuhačevoj ulici broj 18, a Poljoprivredni fakultet još uvijek nema svoje fakultetske zgrade i privremeno je smješten u Tvrđi u zgradi Rektorata. Sveučilište je prije rata raspolagalo sa 47.941 m2 prostora, od čega fakulteti i Rektorat 40.048 m2 i Studentski centar 7.893 m2. U ratu je teško oštećeno ili uništeno na Tenjskoj cesti 12.000 m2, a na lokacijama u Osijeku oštećeno je 15.000 m2. Županija osječko-baranjska je 22. prosinca 1999. godine dodijelila Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Povelju zahvalnosti za uspješno ustrojavanje i djelovanje sustava visokog školstva u ratnim uvjetima. Posebno treba istaknuti doprinos Sveučilišta u poslijeratnoj obnovi i to u promicanju znanstveno-nastavne djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao i inozemstvu, aktivnom sudjelovanju u znanstvenoistraživačkim projektima, posebice hrvatskog Podu navlja s ciljem poticanja bržeg razvoja gospodarstva istočne Hrvatske.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

REKTORI SVEUČILIŠTA U OSIJEKU Prof. dr. sc. Petar Anić (1975. – 1982.)

rof. dr. sc. Petar Anić je rođen 27. lipnja 1927. godine u Bokšić Lugu, općina Orahovica. Ekonomsku školu završio je u Osijeku 1948. godine, a Ekonomski fakultet u Zagrebu 1953. godine. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1969. godine. Godine 1962. izabran je za nastavnika u dopunskom radnom odnosu, a od 1965. godine u stalnom radnom odnosu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Godine 1969. izabran je za docenta, a 1970. godine za izvanrednog profesora za predmet “Ekonomika vanjske trgovine“ na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Godine 1975. izabran je za redovitog profesora za predmet “Ekonomika komune“ na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Bio je dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku od 1970. do 1974. godine. Od 1975. do 1982. godine bio je rektor Sveučilišta u Osijeku. Njegovo aktivno djelovanje posebno je došlo do izražaja u afirmaciji Sveučilišta u Osijeku. Prof. dr. sc. Petar Anić bio je 6 godina član Izvršnog vijeća Općinske skupštine Osijek, a u izbornoj 1982./83. godini s uspjehom je obavljao funkciju predsjednika Općinske skupštine Osijek. Za bogat stručni, teorijski i znanstveni rad prof. dr. sc. Petar Anić dobio je mnogobrojna značajna priznanja. Valja svakako izdvojiti Pečat grada Osijeka, Nagradu oslobođenja Osijeka, Orden rada sa zlatnim vijencem, Zlatnu plaketu Sveučilišta u Osijeku te Plaketu Zajednice univerziteta bivše države.

Prof. dr. sc. Petar Anić - portret izradio akademski slikar Zdravko Ćosić

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prof. dr. sc. Dragutin Rilke (1982. – 1986.)

Prof. dr. sc. Dragutin Rilke - portret izradio akademski slikar Zdravko Ćosić

ođen je 23. svibnja 1926. godine u Zagrebu. Osnovnu je školu i realnu gimnaziju polazio u Zagrebu, a maturirao je 1944. godine. Na Visoku ekonomsko-komercijalnu školu u Zagrebu upisao se 1944. godine. Kako je tijekom 1946. godine Visoka ekonomsko-komercijalna škola u Zagrebu prerasla u Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na tom je Fakultetu diplomirao 1948. godine. Po završetku studija zaposlio se u svojstvu profesora pripravnika na Ekonomskom tehnikumu u Čakovcu, gdje je radio sve do 1952. godine. Na Ekonomsku je školu u Osijeku premješten na vlastiti zahtjev. Tijekom svoga djelovanja na ovoj školi, proširuje svoj stručni i znanstveni interes i na područje makroekonomike, a posebice na

područje poljoprivrede. Disertaciju je obranio 1960. godine, čime je stekao titulu doktora ekonomskih znanosti. U svibnju je 1959. godine u Osijeku osnovan Centar za izvanredni studij Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Organiziranje Centra i njegovo djelovanje povjereno je prof. Rilkeu, koji je postavljen za njegova direktora. Izabran je i za prvoga dekana Ekonomskog fakulteta i na toj se dužnosti nalazio do 1965. godine. U zvanje redovitoga profesora izabran je 1972. Ekonomskom fakultetu u Osijeku povjereno je 1973. godine organiziranje Studija prava. Budući je Studij prava organiziran u okviru Ekonomskoga fakulteta, profesor je Rilke izabran za prodekana toga Studija. Na toj je dužnosti ostao do 1975. godine kada je došlo do osnutka Pravnoga fakulteta u Osijeku, kao samostalne visokoškolske ustanove. Profesor je Rilke izabran 1975. godine i za prvoga dekana Pravnoga fakulteta u Osijeku i na toj se dužnosti nalazio do 1981. godine. Osnivanjem Sveučilišta u Osijeku 1975. godine izabran je za predsjednika Savjeta Sveučilišta. Bio je rektor Sveučilišta u Osijeku od 1982. do 1986. Profesor Rilke je objavio brojne znanstvene i stručne radove, te 11 knjiga. U mirovinu odlazi u listopadu 1994. godine.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prof. dr. sc. Ivan Mecanović, professor emeritus (1986. – 1990.)

rofesor dr. sc. Ivan Mecanović, rođen u Osijeku 1934. Diplomirani je pravnik i ekonomist. Doktor je ekonomskih i pravnih znanosti. Redoviti je profesor Ustavnog prava i Informatike. Za profesora emeritusa imenovan je 2004. Do dolaska na Pravni fakultet u Osijeku radio je u gospodarstvu. Jedan je od osnivača Pravnog fakulteta u Osijeku, na kojem je bio zaposlen od 1976. godine do odlaska u mirovinu 2004. godine. Na Pravnom fakultetu obavljao je sljedeće dužnosti: dekan Fakulteta, predstojnik katedri za Ustavno pravo i Informatiku, predstojnik Centra za odnose s udruženim radom (Centra za gospodarstvo), voditelj poslijediplomskih studija, te mentor za sedam doktorata i više od deset magisterija. Na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera obavljao je dužnost rektora od 1986. do 1990. godine. Na Pravnom fakultetu u Osijeku uvodio je nove predmete: Infor matiku, Pravo informacija i Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora. Autor je više od 280 znanstvenih i stručnih radova, 20 knjiga, te koautor u 6 knjiga. Nositelj je i suradnik više znanstvenih projekata. Uz rad na Pravnom fakultetu predavao je i na Eko nomskom fakultetu u Sarajevu, Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, te na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, te na brojnim poslijediplomskim studijama. S predavanjima gostuje u Gdanjsku, Pečuhu, Münchenu i Padovi. Bio je potpredsjednik Stalne međunarodne konferencije o informatici SPIN konferencije (Malaga-Havana). Bio je predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SRH (1978. – 1982.), predsjednik Savjeta za obrazovanje, znanost i kulturu SRH, te predsjednik Savjeta za informatiku SRH i SFRJ. Odlukom Senata od 22. studenoga 2004. godine dodijeljeno mu je počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus.

Prof. dr. sc. Ivan Mecanović - portret izradila akademska slikarica Albina Jakić

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prof. dr. sc. Aleksandar Šolc, professor emeritus (1990. – 1992.)

Prof. dr. sc. Aleksandar Šolc - portret izradio akademski slikar Smiljan Popović

rof. dr. sc. Aleksandar Šolc, po narodnosti Hrvat, rođen je u građanskoj obitelji 17. rujna 1934. u Velikim Gejovcima, tadašnjoj Čehoslovačkoj Republici. U Hrvatsku dolazi s roditeljima 1936. godine, osnovnu školu završava u Fužinama 1945. godine, a gimnaziju u Rijeci 1953. godine. Diplomirao je na Kemijsko-tehnološkom odjelu Teh nološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1958. godine, a na istom Fakultetu 1965. godine obranio doktorsku disertaciju i stekao akademski stupanj doktora kemijskih znanosti. Od početka 1959. godine pa sve do odlaska u diplomatsku službu kao veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Mađarskoj 1992. godine, sudjelovao je u izvedbi visokoškolske nastave, prvo kao asistent napredujući sve do znanstveno-nastavnog zvanja redovitog profesora. Najveći dio svog radnog vijeka proveo je u bivšem Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH), te Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1. listopada 1988. godine do 30. rujna 1990. godine obnašao je dužnost dekana Građevinskog fakulteta u Osijeku. Obnašao je dužnost rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 1990. do 1992. godine. Krajem akademske 1991./1992. godine, kao “ratni“ rektor odlazi u diplomatsku službu i obnaša dužnost veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Mađarskoj. Nakon obnašanja dužnosti veleposlanika umirovljen je 1996. godine. Za vrijeme svoga radnog vijeka izradio je i objavio mnogobrojne značajne znanstvene radove i publikacije te bio mentorom mnogobrojnim studentima na poslijediplomskim magistarskim studijima i mentor pri izradi doktorskih disertacija. Odlukom Senata od 30. siječnja 2006. dodijeljeno mu je počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, professor emeritus (1992. – 1994.)

ođen je 3. ožujka 1935. u Kloštru Podravskom. Gimnaziju je završio u Osijeku, a studij kroatistike, rusistike i poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao (1975.) i doktorirao (1983.) s temama iz nove hrvatske književnosti. Osnutkom Pedagoškog (sada Filozofskog) fakulteta u Osijeku, od 1978. predaje Povijest hrvatskoga književnog jezika, potom predmeta Starija hrvatska književnost i Novija hrvatska književnost. Za redovitog profesora biran je 1984., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 1997. Predavao je i Uvod u metodologiju znanstvenoistraživačkog rada, bio gost-profesor, uspostavio i vodio Studij glume, Studij glazbene kulture i poslijediplomski studij Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti, vodio projekte Ministarstva znanosti Povijesni razvoj književnosti, kazalište i umjetnička baština Slavonije, Corpus Strossmayeranum – Fontes i druge. Bio je dekan svog fakulteta u dva mandata (1980. - 1984.), prorektor i rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (1990. 1994.), a u Domovinskom ratu predsjednik Kriznog stožera za obranu Sveučilišta, odlikovan od Predsjednika Republike Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990., Društva hrvatskih književnika, svih pet organizacijskih odbora znanstvenih Sabora Slavonije i Baranje, Prvoga međunarodnoga znanstvenog skupa o Josipu Jurju Strossmayeru, osječkoga (1990.), i drugoga, Akademijina (1995.), Hrvatskih slavističkih kongresa u Puli i Osijeku, Krležinih dana u Osijeku i drugih. Sudionik je vodećih kroatističkih i slavističkih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1960. objavljuje brojne znanstvene i stručne radove sadržane u periodici, zbornicima i

Prof. dr. sc. Stanislav Marijanović - portret izradio akademski slikar Đuro Adžić

zasebnim knjigama. Pisao je i o povijesti visokog školstva i Sveučilišta u Osijeku. Odlukom Senata od 2. svibnja 2006. dodijeljeno mu je počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prof. dr. sc. Josip Planinić (1994. – 1997.)

Prof. dr. sc. Josip Planinić - portret izradio akademski slikar Josip Alebić

ođen je u Sarajevu 17. prosinca 1941. Školu je pohađao u Travniku i maturirao na gimnaziji 1960. godine. Studij fizike upisao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je i završio s diplomskim radom iz dozimetrije zračenja. Od 1966. godine uposlen je kao asistent na Zavodu za fiziku Farmaceutskobiokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zatim i kao docent fizike. Na istom Sveučilištu magistrirao je 1971. godine s temom “Karakteristike proporcionalnog brojača za mjerenje radioaktivnog ugljika C-14”, a zatim i doktorirao 1975. godine s disertacijom pod naslovom “Višežičani pro-

porcionalni brojač za mjerenje niskih aktivnosti tricija”; oba navedena kvalifikacijska rada iz područja nuklearne fizike izradio je na Institutu “Ruđer Bošković” u Zagrebu, gdje je bio uposlen kao vanjski suradnik. Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku bio je uposlen od 1985. godine i predavao je Osnove fizike na studiju Fizike; a kasnije na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Uz navedeno područje znanstvenog istraživanja u nuklearnoj fizici, sudjelovao je u istraživanju i vodio znanstvene projekte u području elektronske spinske rezonancije, na problemu radona te detekciji neutrona u atmosferi. U međuvremenu je boravio po godinu dana kao gostujući istraživač u Institutu Max Planck, Muelheim, Njemačka, 1977./78., zatim u National Research Center, Ottawa, Kanada, 1980. te u Center of Nuclear and Alternative Energy, Roma, Italija, 1998./99. Autor je i suautor u preko 80 znanstvenih radova; bio je mentor i sumentor kod dva magistarska i dva doktorska rada te petnaestak diplomskih radova; autor je pet stručnih knjiga. Poslije Domovinskog rata obnašao je dužnosti dekana na Pedagoškom fakultetu, 1993./94. i rektora Sveučilišta u Osijeku, 1994. - 1997. godine. Sada obavlja dužnost predstojnika Zavoda za eksperimentalnu i teorijsku fiziku na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik (1997. - )

ođena je 1943. godine u Kneževu. Gimnaziju je završila u Osijeku 1961. godine, a na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, smjeru stočarstvo diplomirala je 1965. godine. Magisterij biotehničkih znanosti postigla je 1974. godine na Poljopriv rednom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, doktorat tehničkih znanosti 1976. na Tehno loškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat biotehničkih znanosti 1985. godine na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Godine 1977. izabrana je za docenta, 1980. za izvanrednog profesora, 1987. za redovitog profesora, a od 1997. je u trajnom zvanju redovitog profesora za područje Biotehničkih znanosti, polje agronomija, predmete: Peradarstvo, Svinjogojstvo i Bio metrika. Voditeljica je poslijediplomskog studija “Specijalno stočarstvo”. Član je Hrvatskog agronomskog društva te Hrvatskog genetičkog društva, a od 1993. član je Commission on Pig production (EAAP). Od 1996. član je Znanstvenog savjeta za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1998. imenovana je u Znanstveno-suradničko vijeće za izradu Strategije daljnjeg razvitka Hrvatske. Godine 2009. godine izabrana je za izvanrednog člana Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Od 1990. do 1997. godine obnašala je dužnost prorektora, a od 1997. godine obnaša dužnost rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Godine 1999. izabrana je za predsjednicu Rektorske konferencije Radne zajednice Alpe-Adria za akademsku godinu 1999./2000. Iste godine stekla je titulu počasnog doktora znanosti u Panonskom agronomskom sveučilištu u Kesthelyu, Mađarska. U akademskoj 2000./2001. i 2004./2005. godini izabrana je za predsjednicu Rektorskog zbora hrvatskih sveučilišta. Objavila je u koautorstvu 389 radova, od čega 317 znanstvena i 60 stručna, 9 multiautorskih knjiga te 3 multiautorske monografije.

Prof. dr. sc. Gordana Kralik - portret izradio akademski slikar Đuro Adžić

Za značajna ostvarenja u obrazovanju, znanosti i struci dobitnica je sljedećih priznanja: • Pečat grada Osijeka za značajno ostvarenje u području obrazovanja i znanosti za 1999. godinu. • Diploma Hrvatskog stočarskog centra za rad na uzgoju i selekciji stoke 2003. godine. • Medal of DAAAM (Danube Adria Asso ciation for Automation & Manufacturing) International, Vienna, 2005. godine.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Odlikovanje Predsjednika Republike hrvatske Red Danice Hrvatske, 2007. godine. • Priznanje “Zlatna plaketa“ Brodsko-po savske županije za izniman doprinos u promicanju vrijednosti, položaja i ugleda Brodsko-posavske županije, 2007. godine. • Priznanje “Zlatna arca“ za funkcionalnu hranu OMEGA-3 konzumna jaja na 15. međunarodnoj izložbi inovacija, proizvoda i tehnologiju, Zagreb, 2007. godine. •

Z latno odličje za iznimno uspješan nastup - Funkcionalna hrana OMEGA-3 konzumna jaja i Plaketu za sudjelovanje na 32. hrvatskom salonu inovacija s međunarodnim sudjelovanjem – INOVA 2007., Zagreb, 2007. godine. • Diploma i plaketa Jaroslav Kábrta za doprinos u znanosti i obrazovanju, Vete rinarsko i farmaceutsko sveučilište Brno, 2009. Godine. •

Zgrada Rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

PROFESSORI EMERITUSI SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

očasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus dodjeljuje Senat u skladu sa Statutom Sveučilišta i Pravilnikom o dodjeli počasnog znanstvenog zvanja znanstvenik emeritus i znanstveno-nastavnog ili umjetničko-nastavnog zvanja professor emeritus na Sveučilištu Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku, bez provođenja javnog natječaja zaslužnim redovitim profesorima u mirovini koji su se svojim znanstvenim ili umjetničkim radom posebno istaknuli i ostvarili međunarodnu reputaciju. Počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus dodijeljeno je redovitim profesorima u mirovini: prof. dr. sc. Mladenu Novoselu, prof. dr. sc. Tiboru Karpatiju, prof. dr. sc. Juliju Martinčiću, prof. dr. sc. Antunu Petričeviću, prof. dr. sc. Ivanu Mecanoviću, prof. dr. sc. Antunu Tucaku, prof. dr. sc. Aleksandru Šolcu, prof. dr. sc. Stanislavu Marijanoviću, prof. dr. sc. Barbari Medanić i prof. dr. sc. Vladimiru Srbu.

Prof. dr. sc. Mladen Novosel

ođen je 23. rujna 1925. godine u Slavonskom Brodu. Realnu gimnaziju završio je 1944. u Požegi. Diplomirao je 1956. na Strojarskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Od 1957. do 1960. je naslovni asistent, a od 1964. do 1967. je stalni predavač na Strojarsko-brodogra đevnom fakultetu u Zagrebu. U znanstvenonastavno zvanje docenta izabran je 1967. godine na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu; 1972. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Aka demski stupanj doktora tehničkih znanosti stekao je 1974. godine. 1977. godine izabran je u zvanje višeg znanstvenog suradni-

ka, 1981. godine izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika, a 1982. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Od 1976. do 1978. godine bio je na dužnosti prodekana za nastavu, a od 1984. do 1986. na dužnosti dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Od 1964. godine sudjelovao je kao vanjski suradnik u izvođenju nastave na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, a od 1993. godine je u stalnom radnom odnosu na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Objavio je preko 50 znanstvenih i stručnih radova, a pod njegovim mentorstvom je izrađeno 58 završnih radova na stručnim studijima, 144 diplomska rada na sveučilišnim studijima, 8 magistarskih radova i 5 doktorskih disertacija. Znanstvena djelatnost prof. dr. sc. Mladena Novosela temelji se na iznimnom znanstvenom doprinosu u unaprjeđivanju industrijskih postupaka na području znanosti o čelicima, a posebice toplinske obrade čeličnih alata i kalupa. Prof. dr. sc. Mladenu Novoselu, redovitom profesoru u mirovini Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu Senat je 29. lipnja 1995. godine dodijelio počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus zbog značajnog znanstvenog doprinosa u području Tehničkih znanosti, u znanstvenom polju strojarstva, te nastavnog i stručnog rada kojim je bitno unaprijedio znanstvenonastavnu djelatnost na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prof. dr. sc. Mladen Novosel, professor emeritus preminuo je 24. srpnja 1997. godine.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prof. dr. sc. Tibor Karpati

ođen je 8. ožujka 1921. godine u Belišću. U Osijeku je završio Realnu gimnaziju i Trgovačku akademiju. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1960. godine, a 1964. stekao je akademski stupanj doktora znanosti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i zatim izabran u docenta. Od 1963. godine zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. 1970. godine izabran je u izvanrednog profesora, a 1975. u redovitog profesora. Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku osniva 1973. godine prvi poslijediplomski studij pod nazivom “Marketing u privrednoj organizaciji. 1978. godine izabran je za dekana Ekonomskog fakulteta u Osijeku i dužnost dekana obnaša u dva mandata od 1978. do 1982. Godine 1986. stječe počasni doktorat na Jannus Panonius Sveučilišta u Pečuhu u Mađarskoj. Objavio je 8 knjiga, 4 skripte, bio je urednik desetak zbornika radova sa znanstvenih skupova i obajvio je preko 30 članaka u znanstvenim časopisima u zemlji i inozemstvu. Pod njegovim mentorstvom izrađena su 42 magistarska rada i 8 doktorskih disertacija. Za znančajna ostvarenja u znanosti i obrazovanju nagrađen je Nagradom “Božidar Adžija“ za znanstvenu djelatnost na području ekonomije 1986., Povelja Ekonomskog fakulteta u Osijeku povodom 25. obljetnice 1986., Medalja za posebne zasluge Fachhochschule fur Wirtschaft Pforzheim, Njemačka 1994., Nagrada Grada Osijeka 1977. U mirovinu odlazi 1991. godine i nakon toga objavio je 3 knjige i 11 znanstvenih radova. Znanstveni rad prof. dr. sc. Tibora Karpatija pridonio je razvitku ekonomske znanosti u Republici Hrvatskoj, a posebice u Slavoniji i Baranji te razvoju znanstvene djelatnosti posebice u području marketinga na Ekonomskom fakultetu. Počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus prof. dr. sc. Tiboru Karpatiju, redovitom profesoru u mirovini Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Senat je dodijelio 27. travnja 1998. godine zbog iznim nog znanstvenog doprinosa u području

Društvenih znanosti, u znanstvenom polju ekonomije, kojim je bitno pridonio razvitku ekonomske znanosti u Republici Hrvatskoj, te unaprijedio znanstveno-nastavnu djelatnost na Ekonomskom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prof. dr. sc. Tibor Karpati, professor emeritus preminuo je 2002. godine.

Prof. dr. sc. Julije Martinčić

ođen je 26. rujna 1929. godine u Osijeku. Gimnaziju je završio u Osijeku, a Poljoprivredni fakultet u Zagrebu. Magistrirao je 1968., a doktorirao 1977. godine na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1961. godine zaposlen je na Poljoprivrednom institutu u Osijeku i svoj rad posvetio je oplemenjivanju i selekciji ozime pšenice, ozimog i jareg ječma na čemu je postigao zavidne rezultate. Sa svojim suradnicima stvorio je 72 kultivara (33 kultivara ječma i 39 kultivara pšenice) čime je dao značajan doprinos biotehničkim znanostima i bilinogojskoj proizvodnji u zemlji i inozemstvu. Od 1977. godine zaposlen je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, 1981. izabran je u izvanrednog profesora, a 1985. u redovitog profesora i 1998. u trajno zvanje redovitog profesora. Objavio je 132 rada, od toga 104 znanstvena rada, 5 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, 14 knjiga i 2 monografije. Za značajna postignuća u znanosti i obrazovanju dobitnik je Nagrade Grada Osijeka 1962., Nagrada “Ruđer Bošković“ 1975. godine, Nagrada “Nikola Tesla“ 1986. godine, Javno priznanje Zlatna plaketa “Grb Grada Osijeka.“ U mirovinu odlazi 1. listopada 1999. godine. Obnašao je dužnost prorektora Sveučilišta u Osijeku od 1984. do 1988. godine. Od 1993. godine ravnatelj je Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i glavni urednik časopisa “Anali“ Zavoda za znanstveni rad HAZU Osijek. Izniman doprinos prof. dr. sc. Julija Martin čića temlji se na osposobljavanju znanstve-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. nog podmlatka na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku te osobit doprinos znanstvenom polju poljoprivreda u području ratarstva kao jednom od vodećih oplemenjivača i selekcionara pšenice i ječma. Svojim znanstvenim i stručnim radom pridonio je razvoju Biotehničkih znanosti i Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus prof. dr. sc. Juliju Martin čiću, redovitom profesoru u mirovini Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Senat je dodijelio 22. prosinca 1999. godine zbog iznimnog znanstvenog doprinosa u području Biotehničkih znanosti, u znanstvenom polju agronomije, kojim je bitno pridonio razvitku Biotehničkih znanosti u Republici Hrvatskoj, te unaprijedio znanstveno-nastavnu djelatnost na Poljoprivrednom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prof. dr. sc. Antun Petričević

ođen je 5. kolovoza 1929. godine u Starim Mikanovcima. Gimnaziju je završio u Osijeku. Diplomirao je 1962. godine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1971. na Veterinar skom fakultetu u Beogradu, a doktorat znanosti stekao je 1977. godine na Veteri narskom fakultetu u Sarajevu. Od 1970. godine zaposlen je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, 1972. izabran je u docenta, 1977. u izvanrednog profesora, 1980. u redovitog profesora i 1998. u trajno zvanje redovitog profesora. Obnašao je dužnost upravitelja Zavoda za stočarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku od 1974. do 1982. i 1985. do 1990. Na dužnosti dekana Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku bio je od 1982. do 1984. godine. Objavio je samostalno ili u koautorstvu 219 radova, od toga 130 znanstvenih radova, 81 stručni, 5 multiautorskih knjiga i 3 multiautorske monografije. Na međunarodnoj razini sudjelovao je u dugogodišnjoj suradnji s institucijama u Mađarskoj, Njemačkoj i Sloveniji. Od ukupno 28 međunarodnih znanstvenih skupova

na kojima je aktivno sudjelovao, na 11 kongresa je bio o mesu (International Congress of Meat Science and Technology (ICoMST) čime je također pridonio međunarodnoj suradnji. Za osobite zasluge u znanosti odlikovan je 1998. godine Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Od 1. listopada 1999. godine je u mirovini. Izniman doprinos prof. dr. sc. Antuna Petri čevića temelji se na tridesetjednogodišnjem radu u znanstveno-nastavnoj djelatnosti na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku i to posebice u znanstvenom doprinosu u razvoju Biotehničkih znanosti, znanstvenom polju stočarstvo i razvoju stočarske proizvodnje. Počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus prof. dr. sc. Antunu Petričeviću, redovitom profesoru u mirovini Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Senat je dodijelio 22. prosinca 1999. godine zbog iznimnog znanstvenog doprinosa u području Biotehničkih znanosti, u znanstvenom polju agronomije, kojim je bitno pridonio razvitku Biotehničkih znanosti u Republici Hrvatskoj, te unaprijedio znanstveno-nastavnu djelatnost na Poljoprivrednom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prof. dr. sc. Antun Tucak

ođen je 10. srpnja 1934. godine u Sovićima u Bosni i Hercegovini. Gim naziju je završio u Osijeku, a diplomirao je 1963. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1979. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U zvanje docenta izabran je 1984. godine, 1989. godine u zvanje izvanrednog profesora, u zvanje redovitog profesora izabran je 1999. godine, a u trajno zvanje redovitog profesora 2004. godine. Za voditelja urologije izabran je 1990. godine, a 1992. osniva Kliniku za urologiju Kliničke bolnice Osijek i prvi je predstojnik Klinike te osnivač i voditelj Referalnog centra Ministarstva zdravstva iz područja uroli-

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

tijaze od 1996. do 2004. godine. Voditelj je Znanstvene jedinice za kliničko medicinsko istraživanje Kliničke bolnice Osijek od 1980. do 2004. godine. Pomoćnik dekana Medi cinskog fakulteta u Zagrebu za područni studij Medicine Osijek od 1996. do 1998. godine. Obnašao je dužnost prvog dekana Medicinskog fakulteta u Osijeku od 1998. do 2003. godine. Objavio je ukupno 153 rada od toga 112 znanstvenih i 78 sažetaka na međunarodnim i domaćim kongresima. Bio je voditelj 16 diplomskih radova, 7 magistarskih radova i 2 doktorska rada. Dobitnik je niza nagrada i priznanja: Republičke zajednice za znanstveni rad Hrvatske 1986., Plaketa i diploma za doprinos znanstvenom radu Hrvatske akademije medicinskih znanosti 1987., Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za područje medicinskih znanosti 2000. godine. Odlikovan je spomenicom Domovinskog rata 1990. - 1992. - 1996. godine, Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinski (1997.). Nagrađen je Pečatom Grada Osijeka za unaprjeđenje medicinskih znanosti 1998. te Odlikovanjem Reda Hrvatskog trolista 1999. godine. U mirovinu odlazi 1. listopada 2004. godine. Izniman doprinos prof. dr. sc. Antuna Tucaka je u znanstvenoj, nastavnoj, stručnoj, zdravstvenoj djelatnosti i doprinosu razvoju medicinskih znanosti i zdravstvenoj skrbi u zemlji i inozemstvu. Počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus prof. dr. sc. Antunu Tucaku, redovitom profesoru u mirovini Medicinskog fakulteta u Osijeku Senat je dodijelio 14. veljače 2005. godine zbog iznimnog znanstveno-nastavnog rada u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva, znanstvenom polju kliničke medicinske znanosti, kojim je ostvario izniman doprinos u razvoju znanstvenog područja Bio medicine i zdravstva u Republici Hrvatskoj, te unaprijedio znanstveno-nastavnu djelatnost na Medicinskom fakultetu u Osijeku i znanstveno-nastavnu djelatnost Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prof. dr. sc. Barbara Medanić

ođena je 26. travnja 1936. godine u Osijeku. Osnovnu i srednju Ekonomsku školu završila je 1952. godine u Osijeku. Diplomirala je 1964. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Akademski stupanj doktora znanosti stekla je 1967. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Postdoktorski studij u organizaciji Stanford Univerziteta USA završila je 1969. godine i stekla međunarodnu diplomu za direktore poduzeća. Objavila je ukupno 202 rada od toga 50 izvornih znanstvenih radova, 20 preglednih znanstvenih radova, 20 prethodnih priopćenja te preko 100 stručnih radova. Objavila je 13 samostalnih knjiga, 14 poglavlja u zajedničkim radovima s drugim autorima, 18 radova u zbornicima s domaćih znanstvenih skupova, 14 radova u zbornicima s međunarodnih znanstvenih skupova, 28 znanstvenih i stručnih radova u časopisima, 27 javno prezentiranih radova te 84 članka, studija, monografija i sl. Obnašala je dužnost dekanice u prvom dvogodišnjem mandatu (1983. - 1985.) i u dva četverogodišnja mandata. (1991. - 1995., 1996. - 2000.). Znanstvene nagrade i priznanja: Priznanje Stanford University USA 1969., Priznanje Ekonomskog instituta Osi jek 1972., Priznanje Privredne komore Osijek za poseban društveni, organizacijski i autorski doprinos u kontinuiranom izlaženju časopisa “Privreda“ (1997. i 1982.), Priznanja Građevinskog fakulteta Osijek za 20 i 25 godina te posebice za 50 godina kontinuiranog rada. Značajan doprinos prof. dr. sc. Barbare Medanić temelji se na osobitom doprinosu u utemeljenju i razvoju Građevinskog fakulteta u Osijeku te iznimnog znanstvenog doprinosa u znanstvenom polju ekonomije. Počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus prof. dr. sc. Barbari Medanić, redovitoj profesorici u mirovini Građevinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Senat je dodijelio 5. ožujka 2007. godine zbog iznimnoga znanstveno-nastavnog rada u znanstvenom

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. području Društvenih znanosti, znanstvenom polju ekonomija kojim je ostvarila izniman doprinos u razvoju ekonomske znanosti u Republici Hrvatskoj te unaprijedila znanstveno-nastavnu djelatnost na Građevinskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prof. dr. sc. Vladimir Srb

ođen je 26. listopada 1935. godine u Osijeku. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Osijeku. Diplomirao je 1961. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1974. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Na Ekonomskom fakultetu 1964. godine izabran je za asistenta, 1972. godine u zvanje predavača, a od 1975. godine radi na Pravnom fakultetu u Osijeku kada je i izabran u zvanje izvanrednog profesora, 1986. godine izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika i redovitog profesora. Objavio je preko 150 radova, od toga 12 knjiga. Pod njegovim vodstvom izrađeno je 10 magistarskih radova i 12 doktorskih radova te preko 50 diplomskih radova. Obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta u Osijeku u mandatu od 1981. do 1984. godine. U mirovinu odlazi 30. rujna 2006. godine. Prof. dr. sc. Vladimir Srb je kroz svoje iskustvo, znanje i struku obavljao niz funkcija i aktivnosti u društvenoj, političkoj i stručnoj djelatnosti grada Osijeka, Osječkobaranjske županije te je tijekom svoga rada dobitnik nekoliko priznanja. Posebno priznanje dodijelio mu je Pravni fakultet u Osijeku kao jednom od utemljitelja, začetnika i provoditelja ideje o osnivanju Pravnog fakulteta u Osijeku (1995.). Izniman doprinos prof. dr. sc. Vladimira Srba je u znanstvenoj i nastavnoj djelatnosti u znanstvenom području Društvenih znanosti i razvoju pravnih znanosti posebice u području financija na Pravnom i Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus prof. dr. sc. Vladimiru Srbu, redovitom profesoru u mirovini Prav

nog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku, Senat je dodijelio 5. ožujka 2007. godine zbog iznimnoga znanstveno-nastavnog rada u znanstvenom području Društvenih znanosti, znanstvenom polju prava kojim je ostvario i izniman doprinos u razvoju pravnih znanosti u Republici Hrvatskoj te unaprijedio znanstveno-nastavnu djelatnost na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Odredbom članka 13. Pravilnika o dodjeli počasnog znanstvenog zvanja znanstvenik emeritus i znanstveno-nastavnog ili umjetničko-nastavnog zvanja professor emeritus na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku utvrđeno je da će svi rektori Sveučilišta u mirovini uz njihovu suglasnost biti izabrani u počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus posebnom odlukom Senata. Slijedom navedene odredbe u razdoblju od 2004. do 2006. godine u počasno znastveno-nastavno zvanje professor emeritus na temelju Odluke Senata izabrani su bivši rektori osječkog Sveučilišta: prof. dr. sc. Ivan Mecanović, prof. dr. sc. Aleksandar Šolc i prof. dr. sc. Stanislav Marijanović. U poglavlju Rektori Sveučilišta prikazan je kratak životopis navedenih bivših rektora Sveučilišta i professora emeritusa. U ovom dijelu ističemo kronološkim slijedom dodjelu počasnog znanstveno-nastavnog zvanja professor emeritus bivšim rektorama osječkog Sveučilišta.

Prof. dr. sc. Ivan Mecanović

dlukom Senata od 22. studenoga 2004. godine dodijeljeno je počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus prof. dr. sc. Ivanu Mecanoviću, redovitom profesoru u mirovini Pravnog fakulteta u Osijeku i rektoru Sveučilišta u Osijeku u mandatnom razdoblju od 1986. do 1990. godine zbog iznimnog znanstveno-nastavnog rada kojim je unaprijedio znanstveno-nastavnu djelatnost Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prof. dr. sc. Aleksandar Šolc

dlukom Senata od 30. siječnja 2006. godine dodijeljeno je počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus prof. dr. sc. Aleksandru Šolcu, redovitom profesoru u mirovini Građevinskog fakulteta u Osijeku i rektoru Sveučilišta u mandatnom razdoblju od 1990. do 1992. godine zbog iznimnog znanstveno-nastavnog rada kojim je unaprijedio znanstveno-nastavnu djelatnost Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prof. dr. sc. Stanislav Marijanović

dlukom Senata od 2. svibnja 2006. godine dodijeljeno je počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus prof. dr. sc. Stanislavu Marijanoviću, redovitom profesoru u mirovini Filozofskog fakulteta u Osijeku i rektoru Sveučilišta u mandatnom razdoblju od 1992. do 1994. godine zbog iznimnog znanstveno-nastavnog rada kojim je unaprijedio znanstveno-nastavnu djelatnost Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

POČASNI DOKTORI SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

skladu sa Statutom, Sveučilište dodjeljuje počasni doktorat istaknutim znanstvenicima i javnim djelatnicima državljanima Republike Hrvatske i stranim državljanima. Prijedlog za dodjeljivanje počasnog doktorata Senatu podnose najmanje tri stručna vijeća znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica. Prijedlog može podnijeti i najmanje pet članova Senata. Prijedlog za dodjelu počasnog doktorata mora sadržavati izniman doprinos predloženika u znanosti, nastavi ili javnom životu Republike Hrvatske. Pod iznimnim doprinosom smatraju se vrhunski nastavni, znanstveni i javni doprinosi domaćih ili stranih nastavnika, znanstvenika ili javnih djelatnika koji su međunarodno priznati, što se dokazuje međunarodno priznatim mjerilima. Na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u razdoblju od 1989. do 2007. godine promovirano je 15 počasnih doktora: prof. dr. sc. Vladimir Prelog, akademik Dušan Čalić, prof. dr. sc. Josip Fališevac, prof. dr. sc. Žarko Dolinar, prof. dr. sc. Gunther Gottlieb, prof. dr. sc. Ruperth Huth, akademik Radoslav Katičić, prof. dr. sc. Ludwig Adamovich, akademik Milan Moguš, Njegova Ekscelencija Otto von Habsburg, akademik Dušan Klepac, akademik Ivo Padovan, akademik Milan Meštrov, gospodin Vladimir Šeks, te uzoriti gospodin kardinal Zenon Grocholewski, prefekt Kongregacije za katolički odgoj.

Prof. dr. sc. Vladimir Prelog

ođen je 23. srpnja 1906. godine u Sarajevu. Gimnaziju je pohađao u Osijeku i Zagrebu. Nakon završene Gimnazije u Zagrebu upisao je Studij kemije u Pragu na kojem je diplomirao 1928. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je već 1929. godine na Češkoj visokoj tehničkoj školi u Pragu na Kemijsko-inže njerskom odjelu. Od 1924. do 1941. radi na kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Nakon Drugogog svjetskog rata radi na Saveznoj tehničkoj školi poznatoj kao ETH u Zürichu i surađuje s nobelovcem Lavoslavom Ružičkom.Tijekom svog znanstvenoistraživačkog rada objavio više stotina znanstvenih radova koji predstavljaju izuzetan svjetski znanstveni doprinos u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju kemije i biokemije. Prof. dr. sc. Vladimir Prelog izabran je za člana Kraljevskog društva u Londonu, Nacionalne akademije za znanost u Washingtonu, Američke akademije znanosti i umjetnosti, Američkog filozofskog društva, Irske kraljevske akademije, Sovjetske akademije znanosti, talijanske Accademi dei Linzei, te člana njemačkog društva Leoplodina. Počasni je doktor brojnih sveučilišta u Zagrebu, Parizu, Liverpulu, Bruxellesu, Ljubljani, Cambridgeu i Man chesteru. Nagrađen je medaljom Marcel Benoist, najvećim znanstvenim priznanjem u Švicarskoj te Daveyevom medaljom Kraljevskog društva u Londonu. Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine za znanstveni rad na polju stereokemije organskih molekula i njihovih reakcija.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Odlukom Senata od 8. svibnja 1989. godine nobelovcu prof. dr. sc. Vladimiru Prelogu dodijeljen je počasni doktorat znanosti zbog svjetski priznatih rezultata ostvarenih u području stereokemije, organskih molekula i reakcija i temeljnog znanstvenog doprinosa u biokemiji i biotehnologiji.

Akademik Dušan Čalić

ođen je 18. kolovoza 1918. godine u Smrtiću kod Nove Gradiške. Nakon završene gimnazije u Osijeku, studirao je pravo u Zagrebu i Beogradu. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1946. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1950. godine je u stalnom radnom odnosu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te 1954. izabran u izvanrednog profesora, a 1958. godine u redovitog profesora. Uz političku ekonomiju, područje njegovog užeg znanstvenog djelovanja vezano je uz problematiku privrednog razvoja, posebice s gledišta industrijalizacije, tehničkog napretka, primjene znanosti i produktivnosti rada, te međunarodnih ekonomskih odnosa. Od 1965. godine je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ostvario je značajan doprinos u osnivanju ekonomskih fakulteta u Republici Hrvatskoj. U znanstvenom i javnom djelovanju akademika Dušana Čalića vidljiva je njegova veza sa Slavonijom i njegov izniman doprinos u različitim područjima kojim je svojim doprinosom pridonio razvoju Slavonije i Baranje. Sudje lovao je u osnivanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Instituta u tvrtci “Saponia“ i Zavoda za znanstveni rad HAZU. Za postignuća u svom znanstvenoistraživačkom, nastavnom radu i javnom djelovanju dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Odlukom Senata od 8. svibnja 1989. godine akademiku Dušanu Čaliću dodijeljen je počasni doktorat znanosti zbog iznimnih i priznatih rezultata u razvoju ekonomskih znanosti i doprinosa u stvaranju i razvoju Sveučilišta u Osijeku.

Prof. dr. sc. Josip Fališevac

ođen je 8. travnja 1911. godine u Starim Mikanovcima kod Vinkovaca. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1937. godine. Specijalistički ispit iz infektologije položio je 1950., a habilitirao 1954. godine. Akademski stupanj doktora medicinskih znanosti stekao je 1977. godine. U zvanje docenta izabran je 1956., zatim u izvanrednog profesora, a 1963. u redovitog profesora na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja zbog doprinosa u unapređenju medicinskih znanosti i struke s posebnim osvrtom na infektologiju i epidemiologiju. Obnašao je dužnost savjetnika Svjetske zdravstvene organizacije. Rezultate svojih znanstvenih istraživanja prezentirao je na brojnim kongresima u zemlji i inozemstvu te objavio 188 znanstvenih i stručnih radova u kojima obrađuje probleme infektologije i graničnih područja s posebnim naglaskom na zoonoze. Rezultate svojih znanstvenih istraživanja prezentirao je na brojnim kongresima u zemlji i inozemstvu, u elaboratima Svjetske zdravstvene organizacije i na praktičnu medicinu te je pridonio razvoju medicinskih znanosti i posebice razvoj znanstvenih grana infektologije i epidemologije u zemlji i inozemstvu. Odlukom Senata od 8. svibnja 1989. godine prof. dr. sc. Josipu Fališevcu dodijeljen je počasni doktorat znanosti zbog njegovog svjetski priznatoga rada na području prevladavanja infektivnih oboljenja i zapaženog rada u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Prof. dr. sc. Žarko Dolinar

rof. dr. sc. Žarko Dolinar rodio se 3. srpnja 1920. godine u Koprivnici. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1948. godine, a istovremeno je studirao i na Medicinskom fakultetu. Sportsku karijeru započeo je 1934. godine i bio u svjetskom vrhu stolnoteniskoga amaterskoga i profesionalnoga masovnoga športa.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Akademski stupanj doktora veterinarskih znanosti stekao je 1959. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1963. godine radi u Baselu (Anatomskom institutu, Medicin skom, Stomatološkom, Framaceutskom fakultetu, te Fakultetu za fizičku kulturu). Osnova znanstveno-nastavnog i stručnog rada temelji se na osteološkoj arheologiji, placentologiji i histologiji. Njegov najveći doprinos primarno je u pedagoškom radu. Objavio je više stotina znanstvenih i stručnih radova iz područja veterinarskih i humano-medicinskih znanosti. Poseban doprinos dao je priznavanju neovisnosti i obnovi Republike Hrvatske. Posebno valja istaknuti da je sva desetljeća bio na svim rang listama najuspješnijih i vodećih svjetskih igrača stolnog tenisa. Kao prvi sportaš svjetskog glasa, bio je među prvim veleposlanicima domovine u dijaspori, što je bilo od iznimne važnosti za povezivanje naših brojnih iseljenika s maticom zemljom. Bio je potpredsjednik Europskog fonda hrvatskih studenata te utemeljitelj Almae Matris Alumni Coraticae, te je svojim radom ostvario izniman doprinos u promicanju ugleda hrvatskih sveučilišta te osiguravanju studentskih specijalističkih stipendija u međunarodnoj razmjeni. Prof. dr. sc. Žarku Dolinaru je na temelju Odluke Senata od 16. lipnja 1993. dodijeljen počasni doktorat znanosti zbog njegovog iznimnog doprinosa u sveučilišnoj nastavi, dugogodišnjem odgojnom i obrazovnom radu, širenju ugleda hrvatskog športa na najvišoj svjetskoj razini te humanitarnom, kulturnom i organizacijskom radu i promicanju ugleda Republike Hrvatske u inozem stvu.

Prof. dr. sc. Gunther Gottlieb

ođen je 3. veljače 1935. godine u Hanau na Maini u Hessenu (Njemačka). Studirao je staru povijest, klasičnu filologiju, političke znanosti, povijest umjetnosti, arheologiju i teologiju. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1962. godine u Frankfurtu.

Znanstvenu karijeru započeo je na Sveučilištu u Heidelbergu, a potom Sveu čilištu u Augsburgu. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove iz područja povijesti i civilizacije antike, i to stare Grčke, povijesti starorimskih provincija, njemačke povijesti, kršćanstva i crkve te rimske države i prava. Posebno je istraživao povijest Augsburga i drugih njemačkih gradova, te sudjelovao u izradi Enciklopedije, Leksikona starog svijeta, monografija. Izniman je doprinos prof. dr. sc. Gunthera Gottlieba u uspostavljanju suradnje Augsburga i Osijeka koja se temelji na stalnom godišnjem sudjelovanju studenata germanistike Pedagoškog (danas Filozofskog) fakulteta na međunarodnom ljetnom seminaru Univerziteta u Augsburgu te na održavanju zajedničkih simpozija znanstvenika Sveučilišta u Osijeku i Sveu enik razvoja” i “Regija – snaga razvoja”. S navedenih simpozija objavljena su tri zajednička zbornika radova, i to 38 radova nastavnika oba sveučilišta. Izniman doprinos prof. dr. sc. Gunthera Gottlieba je u razvoju međusveučilišne znanstvene i znanstveno-nastavne suradnje, pružanje izravne pomoći i promicanju ugleda osječkog Sveučilišta, a posebice treba istaknuti doprinos međunarodnom priznavanju neovisnosti te obnovi i napretku Republike Hrvatske. Odlukom Senata od 16. lipnja 1993. godine počasni doktorat znanosti dodijeljen je prof. dr. sc. Guntheru Gottliebu zbog njegovog iznimnog doprinosa u razvitku među sveučilišne znanstvene i znanstveno-nastavne suradnje te znanstveni doprinos istraživanju povijesti antike Republike Hrvatske.

Prof. dr. sc. Ruperth Huth

ođen je 5. prosinca 1934. godine u Würzburgu. Studij prava i sociologije završio je 1960. godine, a akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1963. godine na Univerzitetu u Würzburgu. Od 1965. godine zaposlen je na Visokoj privrednoj školi u Pforzheimu. Na dužnost rektora Visoke privredne škole u Pforzheimu izabran je 1975. godine, a 1985. izabran je za predsjednika Rektorske konferencije i državnih stručnih visokih škola Njemačke. U lip-

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. nju 1991. godine odlikovan je za zasluge unaprjeđivanja visokoškolskog sustava SR Njemačke. U rujnu 1992. osnivački je rektor Visoke škole za oblikovanje, tehniku i privredu u Pforzheimu. Uže područje znanstvenoistraživačkog djelovanja prof. dr. sc. Rupertha Hutha temelji se na problematici državne privrede i marketinga, te marketinške komunikacije. Poseban doprinos prof. dr. sc. Rupertha Hutha je u uspostavljanju i razvoju suradnje s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, te regionalnih gospodarskih komora (Baden Württemberg i Hrvatske gospodarske komore - regionalne komore Osijek), te priznavanju neovisnosti Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Prof. dr. sc. Ruperth Huth je ugledni znanstvenik, nastavnik i javni djelatnik koji svojim znanstvenim i javnim djelovanjem doprinosi promicanju ugleda Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Grada Osijeka i Osječkobaranjske županije. Prof. dr. sc. Ruperthu Huthu na temelju Odluke Senata od 16. lipnja 1993. godine dodijeljen je počasni doktorat znanosti zbog njegovog iznimnog doprinosa u uspostavljanju suradnje s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, Sveučilištem u Osijeku, Gradom Osijekom i Republikom Hrvatskom.

Akademik Radoslav Katičić

ođen je 3. srpnja 1930. godine u Zagrebu. Nakon završene klasične gimnazije u Zagrebu upisao je Filozofski fakultet - Studij klasične filologije, gdje je diplomirao 1954. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1959. godine. Redoviti je sveučilišni profesor u mirovini Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije čiji je i utemeljitelj te osnivač časopisa “Suvremena lingvistika.“ Od 1977. godine redoviti je profesor slavenske filologije Univerziteta u Beču. Redovni je član-akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Austrijske akademije znanosti i član Norveške akademije znanosti. Područje znanstvenog rada akademika Radoslava Katičića odnosi se na

proučavanje standardnog hrvatskog jezika i povijesti hrvatskog jezika. Tijekom svog znanstvenoistraživačkog rada objavio je više stotina studija, rasprava i stručnih članaka u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima, te brojne eseje o različitim temama iz kulturne i književne povijesti. Proučavajući hrvatski standardni jezik, posebnu pozornost posvetio je sintaksi hrvatskog jezika i objavio knjigu “Sintaksa hrvatskog književnog jezika“ 1986. godine. Posebno treba istaknuti da je sustavno pratio suvremene teorije u lingvistici i primjenjivao ih u proučavanju poredbene lingvistike, što je rezultirao sveučilišnim udžbenikom “Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije“. Odlukom Senata od 16. lipnja 1993. godine akademiku Radoslavu Katičiću dodijeljen je počasni doktorat znanosti zbog iznimnog znanstvenog doprinosa i trajnih zasluga na području hrvatske filologije, osobito poredbene lingvistike i indoeuropske filologije u proučavanju jezika hrvatskih pisaca kao i odgoju mladih jezikoslovaca. Odlukom Senata od 27. listopada 2008. godine akademiku Radoslavu Katičiću dodijeljena je Plaketa ”Adolfo Veber Tkalčević” za vrstan prinos opisu sintakse hrvatskoga jezika te za istaknut rad i osobit doprinos u promicanju i jačanju ugleda hrvatskoga jezika u svijetu. Plaketa ”Adolfo Veber Tkalčević” je jedinstveno priznanje u hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici za poticaj domaćim i stranim kroatistima i slavistima za nova dostignuća u sintaktičkom opisu hrvatskoga jezika.

Prof. dr. sc. Ludwig Adamovich

ođen je 24. kolovoza 1932. godine u Insbrucku u Austriji u obitelji plemenitih Adamovića podrijetlom iz Slavonije i Baranje. Nakon završene akademske gimnazije u Beču studirao je pravne znanosti na Sveučilištu u Beču. Diplomirao je 1954. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1974. godine na Pravnom i držav-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. noznanstvenom fakultetu za austrijsko ustavno pravo i ustavnu politiku u Grazu. Predsjednikom Ustavnog suda imenovan je 1984. godine. Težište istraživanja je u području država i prava, odnosno u njihovoj korelaciji s javnim pravom. U tom dijelu posebno se ističu radovi kojima problematizira diobu vlasti, problematiku demokracija, pravnu državu i federalizam. Uže područje znanstvenog djelovanja prof. dr. sc. Ludwiga Adamovicha temelji se na istraživanju ustavnog i upravnog prava, no u svojim radovima bavio se komparativnim istraživanjima; znanosti o zakonodavstvu, obiteljskim pravom. Objavio je brojne knjige, udžbenike, znanstvene i stručne radove. U svojoj profesionalnoj karijeri djelovao je uvijek na najvišoj stručnoj i etičkoj razini, istovremeno kao pravnik i znanstvenik i time stekao međunarodnu reputaciju u znanstvenim krugovima, kao i kod ustavnih sudaca Europe i svijeta. Osim svoga podrijetla koje ga veže za Hrvatsku, prof. dr. sc. Ludwig Adamovich je svojim javnim djelovanjem, i to kao predsjednik Ustavnog suda Austrije, dao poseban doprinos u priznavanju neovisnosti Republike Hrvatske. Prof. dr. sc. Ludwigu Adamovichu je na temelju Odluke Senata od 23. ožujka 1995. godine dodijeljen počasni doktorat znanosti zbog iznimnog doprinosa u polju prava te promicanju istine o Republici Hrvatskoj u svijetu.

Akademik Milan Moguš

ođen je 25. travnja 1927. godine u Senju. Nakon završene Gimnazije upisao je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirao 1953. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1962. godine na Sveučilištu u Zagrebu. U zvanje docenta izabran je 1964., za izvanrednog profesora 1969., a 1975. u zvanje redovitog profesora. Od 1965. do mirovine 1992. bio je voditelj Katedre za povijest hrvatskog jezika i hrvatsku dijalektologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Akademik Milan Moguš je istaknu-

ti hrvatski jezikoznalac, redoviti sveučilišni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu u mirovini i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te član Međunarodnog komiteta za onomastičke znanosti u Leuvenu u Belgiji i Međunarodnog komiteta slavista za fonetiku i fonologiju slavenskih jezika u Moskvi. Od 1981. do 1991. godine bio je tajnik Akademijina razreda za filološke znanosti, 1991. izabran je za glavnog tajnika HAZU, a danas je predsjednik HAZU. Dobitnik je odličja Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za znanost 1996. godine. Tijekom svog znanstvenoistraživačkog rada objavio je 12 knjiga, 2 rječnika i preko 170 znanstvenih i stručnih rasprava i članaka u 60 domaćih i inozemnih časopisa. Područje znanstvenog djelovanja akademika Milana Moguša temelji se na proučavanju povijesti hrvatskog jezika i hrvatskoj dijalektologiji. Poseban doprinos akademika Milana Moguša je u osnivanju Pedagoškog fakulteta i studija Kroatistike te mu je kao znak javnog priznanja Sveučilište 1993. dodijelilo počasno zvanje sveučilišnog savjetnika. Odlukom Senata od 8. svibnja 1997. godine akademiku Milanu Mogušu dodijeljen je počasni doktorat znanosti zbog iznimnog doprinosa na području hrvatske filologije, te značajne pomoći pri utemeljenju i redovitom djelovanju studija Hrvatskog jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.

Njegova Ekscelencija, nadvojvoda dr. sc. Otto von Habsburg

ođen je 20. studenoga 1912. godine u Reichenau – Donja Austrija. Osnovnu školu završio je u Švicarskoj i Portugalu, srednju školu prema austrijskom i mađarskom programu u Španjolskoj, a sveučilišni studij u Louvainu u Belgiji. Doktorat političkih i društvenih znanosti stekao je 1935. godine. Počasni je doktor šesnaest akademija i sveučilišta, predsjednik Međunarodne paneuropske unije i član Europskog parla-

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Akademik Dušan Klepac

Akademik Dušan Klepac – počasni doktor Sveučilišta u Osijeku

menta. Područje djelovanja Njegove Eksce lencije Otta von Habsburga temelji se istovremeno na javnom, znanstvenom, političkom i tranzicijskom životnom i radnom djelovanju. Njegova djelatnost trajno je usmjerena na kreiranje identiteta i kontinuiteta matičnih zajednica naroda u okviru Europske zajednice. Objavio je brojne knjige iz područja povijesti, politike i svjetskih problema na sedam svjetskih jezika s posebnim naglaskom na europsku politiku u razvoju društveno-ekonomskih odnosa. Za svoj zapaženi znanstveni i javni rad kojim je dao zamjetan doprinos oplemenjivanju društvenog života i statusa brojnih zemalja nagrađen je mnogim počastima, članstvima i odličjima. Poseban doprinos je ostvario u nacionalnoj promidžbi hrvatskog naroda i hrvatskoga gospodarskog, kulturnog i duhovnog bića tijekom i nakon Domovinskog rata, zatim u mirnoj reintegraciji Slavonije i Baranje. Odlukom Senata od 23. veljače 1998. godine Njegovoj Ekscelenciji nadvojvodi dr. sc. Ottu von Habsburgu dodijeljen je počasni doktorat znanosti zbog iznimnog doprinosa u znanstvenom, javnom i političkom djelovanju te zasluge u javnom, znanstvenom životu Republike Hrvatske, posebice hrvatskog Podunavlja.

ođen je 17. svibnja 1917. u Čabru. Nakon završene gimnazije upisao je Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao 1939. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1951. godine. Bio je prvi dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redoviti je sveučilišni profesor u mirovini i redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rezultati njegovih istraživanja, predavanja, udžbenici i javni istupi na sveučilištima diljem Hrvatske, Europe i Amerike imali su znanstvenu, obrazovnu, pedagošku, javnu i društvenu ulogu. Širio je saznanja o Hrvatskoj, kao i njezinoj preko 200 godina staroj šumarskoj struci, njezinom šumarstvu i šumama, koje pripadaju među najprirodnije i najstabilnije u cijeloj Europi. Za svoj dugogodišnji i zapaženi znanstveni rad dobitnik je brojnih odlikovanja, priznanja i nagrada. Akademik Dušan Klepac je u svojim znanstvenim i ostalim radovima dao zasluženo mjesto hrastu lužnjaku – vrsta drveća koja daje značajno obilježje hrvatskom šumarstvu. Slavonski hrast nosi vrhunska obilježja kakvoće drva izražene u njegovim mehaničkim, kemijskim i ostalim svojstvima koja imaju samo plemenite vrste drveća. Značajan doprinos akademika Dušana Klepca je u istraživanjima ostalih šuma u Hrvatskoj te je značajan broj radova objavio o hrastu kitnjaku, običnoj bukvi, mediteranskim šumama, a posebice radovi o preoranim šumama jele i bukve u Gorskom kotaru. Rezultati njegovih istraživanja našli su praktičnu primjenu u šumarstvu Hrvatske. Odlukom Senata od 2. svibnja 2000. godine akademiku Dušanu Klepcu dodijeljen je počasni doktorat znanosti zbog iznimnog znanstvenog doprinosa u znanstvenom području Biotehničkih znanosti, znanstvenom polju šumarstva, posebice u izučavanju slavonskih šuma i slavonskog hrasta lužnjaka kojim je pridonio razvitku hrvatske znanosti.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Akademik Ivo Padovan

ođen je 11. veljače 1922. u Blatu na otoku Korčuli. Nakon završene gimnazije upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao 1947. godine. Specija lizaciju iz otorinolaringologije završio je 1950. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1970. godine. Redoviti je sveučilišni profesor u mirovini, dugogodišnji predstojnik Klinike za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju Medicinskog i Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, redoviti član i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redoviti član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i počasni član American Academy of Otolaryngology – Head and Neck Surgery. Tijekom svog dugogodišnjeg znanstvenoistraživačkog rada objavio je brojne knjige, više stotina znanstvenih i stručnih radova iz područja otorinolaringologije koji su od iznimnog značenja za razvitak hrvatske i svjetske medicinske znanosti. Za svoj predani rad dobitnik je brojnih međunarodnih i domaćih nagrada i odlikovanja. 1994. godine dodijeljena mu je Državna nagrada za životno djelo, a 1996. godine odlikovan je za znanost Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Posebno je značajno da je akademik Ivo Padovan sveukupni svoj rad predstavio ne samo hrvatskoj već i svjetskoj znanstvenoj i stručnoj medicinskoj javnosti. Sudjelovao je kao predavač i organizator na 150 svjetskih kongresa i nedvojbeno je da je akademik Ivo Padovan najpoznatiji hrvatski otorinolaringolog u svijetu. Poseban doprinos akademika Ive Padovana je u dugogodišnjoj pomoći i suradnji studija Medicine u Osijeku te pri osnivanju Medicinskog fakulteta u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Akademiku Ivi Padovanu je na temelju Odluke Senata od 17. travnja 2001. godine dodijeljen počasni doktorat znanosti iznimnog znanstvenog doprinosa u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva, kojim je pridonio razvitku hrvatske znanosti, te zbog iznimno značajne suradnje i

pomoći pri osnivanju Medicinskog fakulteta u Osijeku, kojim je pridonio razvitku i napretku Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku.

Akademik Milan Meštrov

ođen je 12. rujna 1929. u Tisnom na otoku Murteru. Nakon završene klasične gimnazije upisao je Prirodoslovnomatematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirao 1954. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1959. godine. Redoviti je sveučilišni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u mirovini i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i član Akademije znanosti u New Yorku. Dobitnik je više nagrada i priznanja: priznanje Nacionalne komisije UNESCO 1976., Republičke nagrade za znanstveni rad “Ruđer Bošković“ 1982., Zlatne plakete za izuzetan doprinos akciji unaprjeđivanja zaštite okoliša 1982., Državne nagrade za životno djelo 1994. Pripada među najistaknutije hrvatske biologe i ekologe, istraživača živog svijeta podzemlja i vodenih ekosustava. Svojim istraživanjem dao je veliki doprinos poznavanju temeljnih spoznaja o biologiji podzemnih voda i antropogenom utjecaju na živi svijet kopnenih voda, a čiji rezultati istraživanja imaju veliku znanstvenu i praktičnu primjenu posebice u očuvanju izuzetno važnih zaliha pitke vode. Tijekom svog dugogodišnjeg znanstvenoistraživačkog rada objavio je više stotina znanstvenih i stručnih radova, te brojne opsežne znanstveno-stručne studije. Značajna istraživanja akademika Milana Meštrova su na području rijeke Drave, Dunava, Vuke te područja Kopačkog rita. Poseban doprinos akademika Milana Meštrova je u osnivanju studija Biologije u Osijeku. Akademiku Milanu Meštrovu je na temelju Odluke Senata od 16. svibnja 2005. godine dodijeljen počasni doktorat zbog iznimnoga znanstvenog doprinosa u znanstvenom području prirodnih znanosti, znanstvenom polju biologija, kojim je pridonio razvitku hrvatske znanosti, te zbog iznimno

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. značajne suradnje i pomoći pri ustroju sveučilišnog studija Biologije na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Gospodin Vladimir Šeks

ođen je 1. siječnja 1943. godine u Osijeku. Nakon završene gimnazije upisao je Pravni fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao 1966. Gospodin Vladimir Šeks zauzima istaknuto mjesto u javnom i političkom životu Republike Hrvatske. Istaknuo se u javnosti u osvit demokratskih promjena kao odvjetnik i pobornik ljudskih prava i parlamentarne demokracije. Bio je član i osnivač međunarodnih udruga za zaštitu ljudskih prava. Pripada među najistaknutije pobornike uvođenja višestranačja u Republici Hrvatskoj. Graditelj je temeljnih institucija parlamentarne demokracije. Uz javnu i političku djelatnost Vladimira Šeksa ističe se i njegov znanstveni i stručni opus, objavio je 20 stručnih i znanstvenih radova iz polja pravnih znanosti i politologije te 7 knjiga. Uredio je zbirke propisa “Hrvatsko izborno zakonodavstvo“, “Hrvatski sustav lokalne samouprave“, “Ustav Republike Hrvatske“, posebno treba istaći knjigu “Temelji hrvatske državnosti“, čime je ostvario i značajan doprinos razvoju demokracije u Republici Hrvatskoj. Gospodin Vladimir Šeks je pobornik i zaštitnik ljudskih prava, toj problematici dao je svojevrstan teorijski i praktični doprinos. U četiri je mandata obnašao dužnost saborskog zastupnika, a 2003. godine na parlamentarnim izborima izabran za predsjednika Hrvatskog sabora, a danas je potpredsjednik Hrvatskog sabora. Poseban doprinos gospodina Vladimira Šeksa je u potpori i zalaganju u Hrvatskom saboru za projekte osječkog Sveučilišta u poslijeratnoj obnovi fakultetskih zgrada i osiguranju sveučilišnih prostora za izvođenje nastavne i znanstvene djelatnosti osječkog Sveučilišta. Također izniman doprinos je u realizaciji Sporazuma o ustupanju prava korištenja i prenamjeni vojarni “Gaj“ i “Drava“ za potrebe osječkog Sveučilišta te modernog ustroja-

vanja Sveučilišta u okviru Sveučilišnog campusa po uzoru na srednjeuropske sveučilišne gradove. Svojim javnim djelovanjem i svojim radom gospodin Vladimir Šeks je omogućio napredak osječkog Sveučilišta na dobrobit osječke akademske zajednice. Odlukom Senata od 16. svibnja 2005. godine gospodinu Vladimiru Šeksu, predsjedniku Hrvatskog sabora, dodijeljen je počasni doktorat zbog istaknute javne djelatnosti u zakonodavstvu, političkom i parlamentarnom životu Republike Hrvatske, te poradi njegovih prinosa pravnoj i politološkoj znanosti, a posebice zbog iznimnoga doprinosa u obnovi i razvoju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kojim je pridonio razvoju sveučilišnih djelatnosti te napretku osječkog Sveučilišta i njegovu modernom ustroju.

Uzoriti gospodin kardinal Zenon Grocholewski, prefekt Kongregacije za katolički odgoj

Rń

ođen je 11. listopada 1939. godine u mjestu Bródki u Poljskoj, nadbiskupija Pozna . Filozofsko-teološke studije završava u Nadbiskupskom sjemeništu Poznańu. Za svećenika je zaređen 1963. godine. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu 1966. pohađao je studij kanonskog prava stekavši diplomu 1968. godine. Doktorirao je 1972. godine na kanonskom pravu, a za diplomu i doktorat nagrađen je zlatnom medaljom. Trogodišnjim obrazovanjem pri rimskoj Svetoj Roti stekao je diplomu odvjetnika rimske Rote. Papa Ivan Pavao II. 15. studenoga 1999. godine imenuje ga prefektom Kongregacije za katolički odgoj. Po toj službi ipso facto postaje veliki kancelar Papinskog sveučilišta Gregoriana, Papinskog biblijskog instituta, Papinskog instituta crkvene glazbe, Papinskog instituta kršćanske arheologije, Papinskog instituta arapskih i islamističkih studija, patron Papinskog visokog instituta za latinitet ili Fakulteta kršćanskog i klasičnog pisma (na Papinskom salezijanskom sveučilištu).

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Kardinal Zenon Grocholewski ugledni je znanstvenik, posebice u području kanonskoga prava, unutar njega ženidbenoga i postupničkoga. Posebice je važan njegov doprinos u pripravi i izradbi novog Zakonika kanonskoga prava Katoličke crkve iz 1983. godine. Dobitnik je devet počasnih doktorata “honoris causa”. Objavio je brojne knjige, te preko 550 različitih članaka u publikacijama kongresa ili skupova, kao i različitim zbornicima i recenzija u specijaliziranim časopisima. Primio je brojne počasne titule te nagrade, od kojih navodimo neke. Počasni je građanin američkih gradova Trentona i Princetona, u New Jerseyju, talijanskog grada Agropolija te slovačkog grada Levoéa. Godine 1998. poljske mu vlasti dodjeljuju medalju “Polonia semper fidelis“ za njegove zasluge u poljskoj biografistici. Dana 8. lipnja 2000. godine primio je od Ministarstva obrazovanja u Slovačkoj “Veliku Medalju svetog Gorazda“ za zasluge u promicanju znanosti u Slovačkoj i o Slovačkoj. Dana 16. veljače 2004. Vlada Čilea dodjeljuje mu Veliki križ reda zasluga za Čile. Odlikovanje za posebne zasluge ’Veliki križ’ dodjeljuje mu država Njemačka 23. veljače 2005. U Bogoti, Columbia, dodjeljuju mu se dva odlikovanja i to 27. svibnja 2005. na Akademiji za književnost i znanost naslov ’Veliki križ’, a 28. svibnja isto odlikovanje dodjeljuje Sveu čilišna zaklada sv. Martin. Posebno treba istaknuti da je Uzoriti gospodin kardinal Zenon Grocholewski, prefekt Kongregacije za katolički odgoj pokazao svu osjetljivost povijesnog trenutka i položaja tranzicijske Hrvatske, posebno istočne Hrvatske te je pratio i savjetovao u postupku osnivanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i vizionarski preporučio ulazak novog fakulteta u sastav Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku. Odlukom Senata od 5. ožujka 2007. godine dodijeljen je počasni doktorat istak nutom znanstveniku i javnom djelatniku uzoritom gospodinu kardinalu Zenonu Grocholewskom, prefektu Kongregacije za katolički odgoj, zbog iznimnog doprinosa u razvoju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera

u Osijeku i posebice u postupku osnivanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossma yera u Osijeku, kojim je dao doprinos razvoju nastavne i znanstvene sveučilišne djelatnosti u znanstvenom području Humanističkih znanosti u znanstvenom polju teologija.

Dodjela počasnog doktorata 23. svibnja 2007. godine. Uzoriti gospodin kardinal Zenon Grocholewski, počasni doktor Sveučilišta u Osijeku

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

USTROJ SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U AKADEMSKOJ 2009./2010. GODINI

rema pregledu ustroja osječkog Sveučili šta u Tablici 1. u akademskoj 2009./2010. godini Sveučilište u svom sastavu ima 15 znanstveno-nastavnih sastavnica: 11 fakulteta i 4 sveučilišna odjela, 1 umjetničko nas tavnu sastavnicu - Umjetničku akademiju te 4 sastavnice: 3 sveučilišne infrastrukturne ustanove: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Studentski centar u Osijeku i Studentski centar u Slavonskom Brodu te trgovačko društvo Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku u vlasništvu Osječko-ba ranjske županije, Grada Osijeka i Sveučilišta. Prema pregledu ustroja prikazanom u Tablici 1. osječko Sveučilište je mješovitog tipa i u svom ustroju ima fakultete i Umjet ničku akademiju koji su pravne osobe, a sveučilišni odjeli su podružnice Sveučilišta i nemaju pravnu osobnost. Od osnivanja osječkog Sveučilišta prema pregledu visokog školstva od 1975. do 1990. vidljivo je da su osnivači Sveučilišta 2 fakulteta (Ekonomski fakultet, Poljoprivrednoprehrambeno-tehnološki fakultet, 1 akademija (Pedagoška akademija) te Odjel glazbe u Osijeku kao dislocirani odjel Muzičke akademije u Zagrebu te studij strojarstva u Slavonskom Brodu te Poljoprivredni institut i Gradska knjižnica i Povijesni arhiv. U proteklih 35 godina prema pregledu razvoja visokog obrazovanja u Osijeku možemo prema usporednim pokazateljima pratiti razvoj Sveučilišta te istaknuti da je 1990. godine u sastavu Sveučilišta bilo osam fakulteta: Ekonomski, Elektrotehnički, Gra đevinski, Pedagoški, Poljoprivredni, Pravni, Prehrambeno-tehnološki i Strojarski fakultet i 2 infrastrukturne ustanove: Gradska i sveučilišna knjižnica i Studentski centar u Osijeku.

Tablica 1. - Pregled ustroja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u akademskoj 2009./2010. godini Redni broj

Znanstveno-nastavna/umjetničkonastavna sastavnicai sastavnica Sveučilišta

Ekonomski fakultet u Osijeku

Elektrotehnički fakultet u Osijeku

Filozofski fakultet u Osijeku

Građevinski fakultet u Osijeku

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

Medicinski fakultet u Osijeku

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Pravni fakultet u Osijeku

Prehrambeno tehnološki fakultet u Osijeku

10.

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

11.

Učiteljski fakultet u Osijeku

12.

Umjetnička akademija u Osijeku

13.

Odjel za matematiku

14.

Odjel za fiziku

15.

Odjel za biologiju

16.

Odjel za kemiju

17.

Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku

18.

Studentski centar u Osijeku

19.

Studentski centar u Slavonskom Brodu

20.

Tehnologijsko-razvojni centar Osijek d.o.o. SVEUKUPNO 20

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 2. - Pregled ustroja Sveučilišta od akademske 1990./1991. do 2009./2010.godine od 1990./1991. do 1996./1997.

od 1998./1999. do 2004./2005.

od 2005./2006. do 2009./2010.

Ekonomski fakultet

Elektrotehnički fakultet

Građevinski fakultet

Filozofski fakultet

Pedagoški fakultet

Građevinski fakultet

Poljoprivredni fakultet

Medicinski fakultet

Katolički bogoslovni fakultet

Pravni fakultet

Poljoprivredni fakultet

Medicinski fakultet

Prehrambeno tehnološki fakultet

Pravni fakultet

Poljoprivredni fakultet

Strojarski fakultet

Prehrambeno tehnološki fakultet

Pravni fakultet

Gradska i sveučilišna knjižnica

Strojarski fakultet

Prehrambeno tehnološki fakultet

Studentski centar u Osijeku

Visoka učiteljska škola

Strojarski fakultet

Studentski centar u Slavonskom Brodu

Umjetnička akademija

Učiteljski fakultet

Odjel za matematiku

Umjetnička akademija

Odjel za fiziku

Odjel za matematiku

Odjel za biologiju

Odjel za fiziku

Gradska i sveučilišna knjižnica

Odjel za biologiju

Studentski centar u Osijeku

Odjel za kemiju

Studentski centar u Slavonskom Brodu

Gradska i sveučilišna knjižnica

Tehnologijsko-razvojni centar d.o.o

Studentski centar u Osijeku Studentski centar u Slavonskom Brodu Tehnologijsko-razvojni centar d.o.o

8 fakulteta, 3 ustanove

9 fakulteta, 1 visoka škola, 1 akademija, 3 odjela, 3 ustanove i 1 trgovačko društvo

11 fakulteta, 1 akademija, 4 odjela, 3 ustanove i 1 trgovačko društvo

Sveukupno: 11

Prema usporednim pokazateljima od 1990. do 2010. u Tablici 2. prikazan je ustroj Sveučilišta iz kojeg je vidljiv razvoj Sveučilišta, promjena ustroja i osnivanje novih znanstveno-nastavnih, umjetničkonastavnih sastavnica te novih sastavnica Sveučilišta. Prema pregledu ustroja Sveučilišta vidljivo je da je u akademskoj 2006./2007. godini završeno ustrojavanje Sveučilišta u skladu sa strategijom razvoja Sveučilišta pod nazivom Program obnove i razvoja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku do 2010. godine.

Studenti na predavanju – Ekonomski fakultet

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 3. - Pregled ustroja Sveučilišta prema znanstvenim i umjetničkim područjima i poljima u akademskoj 2009./2010. godini Redni broj I. 1. 2. 3. 4.

Znanstveno-nastavna/ umjetničko-nastavna sastavnica

V. 1. 2.

PRIRODNE ZNANOSTI Biologija Fizika Kemija Matematika UKUPNO: 4 polja TEHNIČKE ZNANOSTI Elektrotehnika Računarstvo Građevinarstvo Druge temeljne tehničke znanosti Strojarstvo UKUPNO: 5 polja BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Temeljne medicinske znanosti Kliničke medicinske znanosti UKUPNO: 2 polja BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Poljoprivreda Prehrambena tehnologija UKUPNO: 2 polja DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija Pravo

Informacijske znanosti

Filozofski fakultet

Psihologija

Pedagogija

Filozofski fakultet Filozofski fakultet Učiteljski fakultet 4 fakulteta

II. 1. 2 3. III. 1. IV. 1. 2.

VI. 1. 2. 3. 4.

1. 2. 3. VII. VIII.

Znanstveno/umjetničko područje i polje

UKUPNO: 5 polja HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filozofija Teologija Filologija Povijest UKUPNO: 4 polja UMJETNIČKO PODRUČJE Kazališne umjetnosti Glazbena umjetnost Likovne umjetnosti UKUPNO: 3 polja Interdisciplinarno područje znanosti SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE 6 znanstvenih područja, 22 znanstvena polja, 1 umjetničko područje, 3 umjetnička polja i 1 interdisciplinarno područje znanosti umjetnička polja

Odjel za biologiju Odjel za fiziku Odjel za kemiju Odjel za matematiku 4 odjela Elektrotehnički fakultet Građevinski fakultet Strojarski fakultet 3 fakulteta Medicinski fakultet 1 fakultet Poljoprivredni fakultet Prehrambeno tehnološki fakultet 2 fakulteta Ekonomski fakultet Pravni fakultet

Filozofski fakultet Katolički bogoslovni fakultet Filozofski fakultet Filozofski fakultet 2 fakulteta Umjetnička akademija Umjetnička akademija Umjetnička akademija 1 akademija Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije 16 znanstveno-nastavnih/umjetničko nastavnih sastavnica 4 odjela 11 fakulteta 1 akademija 1 sveučilišni interdisciplinarni studij

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prema pregledu ustroja Sveučilišta prema znanstvenim i umjetničkim područjima i poljima prikazanom u Tablici 3. evidentno je da se na 15 znanstveno-nastavnih sastavnica 11 fakulteta i 4 sveučilišna odjela nastava izvodi iz svih šest znanstvenih područja: Prirodne znanosti, Tehničke znanosti, Biomedicina i zdravstvo, Biotehničke znanosti, Društvene znanosti i Humanističke znanosti te na 1 umjetničko-nastavnoj sastavnici iz Umjetničkog područja u tri umjetnička polja i 1 sveučilišni interdsciplinarni studij Kulturologije iz interdisciplinarnog područja znanosti. Prema pregledu u Tablici 3. vidljivo je da se najveći broj sveučilišnih studija izvodi u znanstvenim poljima u okviru znanstvenog područja Tehničkih znanosti i u okviru znanstvenog područja Dru

štvenih znanosti i to iz 5 znanstvenih polja u području Tehničkih znanosti na tri fakulteta, a u području Društvenih znanosti na 4 fakulteta, zatim u okviru znanstvenog područja Prirodnih znanosti iz 4 znanstvena polja na 4 sveučilišna odjela te u okviru znanstvenog područja Humanističkih znanosti u 4 znanstvena polja na 2 fakulteta. U okviru znanstvenog područja Biomedicine i zdravstva u 2 znanstvena polja na 1 fakultetu i znanstvenog područja Biotehničkih znanosti u 2 znanstvena polja na 2 fakulteta. Slijedom navedenog prikaza u Tablici 4. prikazan je ustroj u okviru znanstvenih i umjetničkog područja te broj znanstveno nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica.

Tablica 4. - Pregled znanstvenih i umjetničkog područja i broja znanstveno-nastavnih i

umjetničko-nastavnih sastavnica Redni broj 1.

Znanstveno/umjetničko područje TEHNIČKE ZNANOSTI 5 znanstvenih polja

1 medicinski fakultet

BIOTEHNIČKE ZNANOSTI 2 znanstvena polja

4 sveučilišna odjela

BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 2 znanstvena polja

2 humanistička fakulteta

PRIRODNE ZNANOSTI 4 znanstvena polja

3 društvena fakulteta 1 humanistički fakultet

HUMANISTIČKE ZNANOSTI 4 znanstvena polja

3 tehnička fakulteta

DRUŠTVENE ZNANOSTI 5 znanstvenih polja

Broj znanstveno-nastavnih/ umjetničko-nastavna sastavnica

2 biotehnička fakulteta

UMJETNIČKO PODRUČJE 3 umjetnička polja

1 akademija

INTERDISCIPLINARNO PODRUČJE ZNANOSTI

Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologija

SVEUKUPNO: 6 znanstvenih područja, 22 znanstvena polja i 1 umjetničko područje i 3 umjetnička polja, 1 interdisciplinarno područje znanosti

15 znanstveno-nastavnih sastavnica 1 umjetnička sastavnica

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

NASTAVNA DJELATNOST

prikazu nastavne djelatnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u proteklih 10 godina prema pregledu sveučilišnih studija istaknut je usporedni prikaz za akademsku 1998./99. godinu u Tablici 5. i akademsku 2009./2010. godinu u Tablici 6. u izvođenju sveučilišne nastave. U akadem-

skoj 1998./99. godini nastava se izvodila na 19 sveučilišnih dodiplomskih studija na 9 fakulteta iz šest znanstvenih područja. Nastavna djelatnost Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u akademskoj godini 2009./2010. temelji se na izvođenju nastave na 77 sveučilišnih studija, od toga 33 preddiplomska studija i 16 smjerova, 4 integrirana preddiplomska i diplomska studija te 40 diplomskih studija i 35 smjerova, 1 dodiplomskom studiju te 10 stručnih studija prema pregledu u Tablici 6.

Tablica 5. - Pregled ustroja sveučilišnih dodiplomskih studija na fakultetima prema znanstvenim područjima u akademskoj 1998./99. godini Znanstveno područje

Sveučilišni dodiplomski studij/smjer

FAKULTET

1. P RIRODNE ZNANOSTI

Matematika-fizika Matematika-informatika Fizika-politehnika Biologija-kemija

Pedagoški fakultet

2. TEHNIČKE ZNANOSTI

Elektroenergetika Elektronika i automatizacija Građevinarstvo Strojarstvo

Elektrotehnički fakultet

3. B IOMEDICINA I ZDRAVSTVO

Medicine

Medicinski fakultet

4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI

Opći Ratarstvo Zootehnika Poljoprivredna mehanizacija Prehrambeni Prehrambeno inženjerstvo Procesno inženjerstvo

Poljoprivredni fakultet

Financijski management Marketing-management Pravo

Ekonomski fakultet

Hrvatski jezik i književnost Engleski jezik i književnost Njemački jezik i književnost Povijest i Hrvatski jezik i književnost Njemački jezik i književnost i Povijest Engleski jezik i književnost i Povijest Knjižničarstvo i Hrvatski jezik i književnost Glazbena kultura

Pedagoški fakultet

5. DRUŠTVENE ZNANOSTI

6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI

Građevinski fakultet Strojarski fakultet

Prehrambeno tehnološki fakultet

Pravni fakultet

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU - 9 fakulteta, 6 znanstvenih područja Sveučilišni studij: 19 studija

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Sveučilišni i stručni studiji u akademskoj 2009./2010. godini Tablica 6. - Pregled sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija u akademskoj 2009./2010. godini prema znanstvenim i umjetničkim područjima na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 1. PRIRODNE ZNANOSTI Naziv studija

Dopusnica Ministra 1. ODJEL ZA BIOLOGIJU Preddiplomski

1. Biologija

16. lipnja 2005.

Ukupno: 1 Diplomski 1. Biologija i kemija-smjer: nastavnički

16. lipnja 2005.

2. Biologija-smjer: znanstveni

16. lipnja 2005.

Ukupno: 2 2. ODJEL ZA FIZIKU Preddiplomski 1. Fizika

16. lipnja 2005.

Ukupno: 1 Diplomski 1. Fizika i informatika-smjer: nastavnički

16. lipnja 2005.

Ukupno: 1 3. ODJEL ZA KEMIJU Preddiplomski 1. Kemija

26. lipnja 2007.

Ukupno:1 Diplomski 1. Kemija Ukupno:1 4 ODJEL ZA MATEMATIKU Preddiplomski 1. Matematika

4. lipnja 2004.

Ukupno:1 Diplomski 1. Integrirani preddiplomski i diplomski nastavnički studij Matematika i informatika

4. lipnja 2004.

2. Matematika-smjerovi:  Financijska i poslovna matematika  Matematika i računarstvo  Matematička ekonomija i statistika  Industrijska i primijenjena matematika

7. srpnja 2005.

Ukupno: 2 SVEUKUPNO PRIRODNE ZNANOSTI - 10 studija, 4 odjela Preddiplomski studiji: 4 studija Integrirani preddiplomski i diplomski studij: 1 studij Diplomski studiji: 5 studija s 4 smjera

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 6. - 2. TEHNIČKE ZNANOSTI Dopusnica Ministra Odluka Senata

Naziv studija 1. ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Preddiplomski 1. Elektrotehnika 2. Računarstvo Ukupno: 2

9. lipnja 2005. 2. lipnja 2005. Diplomski 9. lipnja 2005.

1. Elektrotehnika-smjerovi:  Komunikacije i informatika  Elektroenergetika 2. Računarstvo Ukupno: 2

2. lipnja 2005. 2. GRAĐEVINSKI FAKULTET Preddiplomski

1. Građevinarstvo-smjer: opći Ukupno: 1 Diplomski 1. Građevinarstvo-smjerovi:  Hidrotehnika  Nosiva konstrukcija  Organizacija tehnologija i menadžment građenja Ukupno: 1 3. STROJARSKI FAKULTET Preddiplomski 1. Proizvodno strojarstvo-smjerovi:  Konstruiranje i razvoj proizvoda  Logistika proizvodnje  Inženjerstvo materijala  Strojarske tehnologije Ukupno: 1 Diplomski 2. Proizvodno strojarstvo-smjerovi:  Konstruiranje i razvoj proizvoda  Logistika proizvodnje  Inženjerstvo materijala  Strojarske tehnologije Ukupno: 1 SVEUKUPNO TEHNIČKE ZNANOSTI - 8 studija, 3 fakulteta Preddiplomski studiji: 4 studija s 4 smjera Diplomski studiji: 4 studija s 8 smjerova

9. lipnja 2005.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 6. - 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Naziv studija

Dopusnica Ministra 1. MEDICINSKI FAKULTET Integrirani preddiplomski i diplomski studij

1. Medicina Ukupno: 1 SVEUKUPNO BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO - 1 studij, 1 fakultet Integrirani preddiplomski i diplomski studij: 1

21. lipnja 2005.

Tablica 6. - 4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Dopusnica Ministra Odluka Senata

Naziv studija 1. POLJOPRIVREDNI FAKULTET Preddiplomski 1. Poljoprivreda - smjerovi: Agroekonomika  Bilinogojstvo  Mehanizacija  Zootehnika  Hortikultura* Ukupno: 1

4. lipnja 2005.



26. svibnja 2008. Diplomski

1. Agroekonomika 2. Bilinogojstvo - smjerovi:  Biljna proizvodnja  Ishrana bilja i tloznanstvo  Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo  Zaštita bilja 3. Mehanizacija 4. Zootehnika - smjerovi:  Hrandiba domaćih životinja  Lovstvo i pčelarstvo  Specijalna zootehnika 5. Ekološka poljoprivreda 6. Povrćarstvo i cvjećarstvo 7. Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo-smjerovi:  Vinarstvo  Vinogradarstvo i vinarstvo Ukupno: 7 2. PREHRAMBENO TEHNOLOŠKI FAKULTET Preddiplomski 1. Prehrambena tehnologija Ukupno: 1 Diplomski 1. Prehrambeno inženjerstvo 2. Procesno inženjerstvo 3. Znanost o hrani i nutricionizam Ukupno: 3 SVEUKUPNO BIOTEHNIČKE ZNANOSTI - 12 studija, 2 fakulteta Preddiplomski studiji: 2 studija s 5 smjerova Diplomski studiji: 10 studija s 9 smjerova

21. lipnja 2005. 2. lipnja 2005.

2. lipnja 2005. 21. lipnja 2005.

2. lipnja 2005. 20. srpnja 2009. 20. srpnja 2009.

16. lipnja 2005.

16. lipnja 2005. 16. lipnja 2005. 16. lipnja 2005.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 6. - 5. DRUŠTVENE ZNANOSTI Dopusnica Ministra Odluka Senata

Naziv studija 1.EKONOMSKI FAKULTET Preddiplomski 1. Poduzetništvo

9. lipnja 2005.

2. Ekonomska politika i regionalni razvitak

16. lipnja 2005.

3. Financijski menadžment

2. lipnja 2005.

4. Marketing

2. lipnja 2005.

5. Menadžment

2. lipnja 2005.

6. Poslovna informatika

2. lipnja 2005.

7. Trgovina i logistika

2. lipnja 2005

Ukupno: 7 Diplomski 1. Poduzetništvo

16. lipnja 2005.

2. Ekonomska politika i regionalni razvitak

21. lipnja 2005.

3. Financijski menadžment

9. lipnja 2005.

4. Marketing

2. lipnja 2005.

5. Poslovna ekonomija - smjerovi: Trgovina i logistika  Menadžment  Poslovna informatika

16. lipnja 2005.



Ukupno: 5 2. PRAVNI FAKULTET Integrirani preddiplomski i diplomski studij 1. Pravo

21. lipnja 2005.

Ukupno: 1 3. UČITELJSKI FAKULTET Preddiplomski 1. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

20. srpnja 2009.

Ukupno: 1 Diplomski 1. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

20. srpnja 2009.

Ukupno: 1 Integrirani preddiplomski i diplomski studij 1. Učiteljski studij Ukupno: 1 SVEUKUPNO DRUŠTVENE ZNANOSTI-15 studija, 3 fakulteta Preddiplomski studiji: 8 studija Diplomski studiji:6 studija s 3 smjera Integrirani preddiplomski i diplomski studij: 2

16. lipnja 2005.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 6. - 6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI Dopusnica Ministra Odluka Senata

Naziv studija 1. FILOZOFSKI FAKULTET Preddiplomski 1. Hrvatski jezik i književnost (jednopredmetni i dvopredmetni)

16. lipnja 2005.

2. Njemački jezik i književnost (jednopredmetni i dvopredmetni)

9. lipnja 2005.

3. Engleski jezik i književnost (dvopredmetni)

21. lipnja 2005.

4. Filozofija (dvopredmetni)

9. lipnja 2005.

5. Povijest (dvopredmetni)

9. lipnja 2005.

6. Pedagogija (dvopredmetni)

9. lipnja 2005.

7. Psihologija

9. lipnja 2005.

8. Informatologija

9. lipnja 2005.

9. Mađarski jezik i književnost

2. svibnja 2007.

Ukupno: 9 Diplomski 1. Hrvatski jezik i književnost - smjerovi:  Nastavnički (jednopredmetni i dvopredmetni)  Književno-istraživački (dvopredmetni)  Istraživački (dvopredmetni)

16. lipnja 2005.

2. Njemački jezik i književnost (jednopredmetni i dvopredmetni) - smjerovi: Nastavnički  Prevoditeljski

9. lipnja 2005.

3. Engleski jezik i književnost - smjerovi: Nastavnički (dvopredmetni)  ilološki (dvopredmetni)  Prevoditeljski (jednopredmetni i dvopredmetni)

9. lipnja 2005.

4. Filozofija (dvopredmetni) - smjer: Nastavnički

9. lipnja 2005.

5. Povijest (dvopredmetni) - smjer: Nastavnički

9. lipnja 2005.

6. Pedagogija (dvopredmetni) - smjer: Nastavnički

9. lipnja 2005.

7. Psihologija-smjer: Nastavnički

9. lipnja 2005.

8. Informatologija

9. lipnja 2005.

9. Mađarski jezik i književnost

2. svibnja 2007.

10. Pisana baština u digitalnom okruženju*

5. svibnja 2008.



Ukupno: 10 2. KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Dodiplomski 1. Teologija

31. svibnja 2005.

Ukupno: 1 SVEUKUPNO HUMANISTIČKE ZNANOSTI- 20 studija, 2 fakulteta Preddiplomski studiji: 9 studija - 5 jednopredmetnih i 4 dvopredmetna Diplomski studiji:10 studija , 7 jednopredmetnih i 7 dvopredmetnih s 8 smjerova Dodiplomski studij: 1

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 6. - 7. INTERDISCIPLINARNO PODRUČJE ZNANOSTI Naziv studija

Odluka Senata Preddiplomski 20. srpnja 2009.

Kulturologija - smjerovi: Kulturalni menadžment Medijska kultura Knjižničarstvo Ukupno: 1 Diplomski Kulturologija - smjerovi: Kulturalni menadžment Medijska kultura Knjižničarstvo Ukupno: 1 SVEUKUPNO INTERDISCIPLINARNO PODRUČJE ZNANOSTI Preddiplomski studiji: 1 studij s 3 smjera Diplomski studiji:1 studij s 3 smjera

Tablica 6. - 8. UMJETNIČKO PODRUČJE Naziv studija

Dopusnica Ministra UMJETNIČKA AKADEMIJA Preddiplomski

1. Glazbena pedagogija

21. lipnja 2005.

2. Klavir

21. lipnja 2005.

3. Pjevanje

21. lipnja 2005.

4. Likovna kultura

21. lipnja 2005.

5. Gluma i lutkarstvo

6. listopada 2005.

Ukupno: 5 Diplomski 1. Glazbena pedagogija

21. lipnja 2005.

2. Klavir-smjer: solistički

21. lipnja 2005.

3. Pjevanje-smjer: solistički

21. lipnja 2005.

4. Likovna kultura

21. lipnja 2005.

Ukupno: 4 SVEUKUPNO UMJETNIČKO PODRUČJE - 9 studija, 1 akademija Preddiplomski studiji: 5 studija Diplomski studiji: 4 studija

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU Znanstveno-nastavne sastavnice:16 Umjetničko-nastavna sastavnica: 1 Sveučilišni studij: 78 studija Preddiplomski studiji: 33 studija, 16 smjerova Diplomski studiji: 40 studija, 35 smjerova Integrirani preddiplomski i diplomski studiji: 4 studija Dodiplomski studij: 1 studij

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 7. - Pregled stručnih studija u akademskoj 2009./2010. godini Redni broj

Znanstveno-nastavna sastavnica

Naziv stručnog studija

Ekonomski fakultet

Računovodstvo Trgovina Računovodstvo (dislocirani studij u Varaždinu)

16. lipnja 2005. 21. lipnja 2005. 1. rujna 2005.

Elektrotehnički fakultet

Elektrotehnika-smjerovi: Elektroenergetika Automatika Informatika

8. rujna 2005.

Građevinski fakultet

Građevinarstvo - smjer: opći;

21. lipnja 2005.

Medicinski fakultet

Sestrinstvo

21. lipnja 2005. 9. lipnja 2005. 21. lipnja 2005.

Poljoprivredni fakultet

Agrarno poduzetništvo Bilinogojstvo - smjerovi: Ratarstvo Hortikultura Mehanizacija u poljoprivredi Zootehnika;

Pravni fakultet

Upravni studij

21. lipnja 2005.

Ukupno 6

10 studija

Dopusnica Ministra

15. rujna 2005. 9. lipnja 2005.

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU Znanstveno-nastavne sastavnice: 6 Stručni studiji: 10 studija, 5 smjerova

Prema prikazu sveučilišnih i stručnih studija evidentno je da su studiji ustrojeni u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (“Narodne novine“ br. 123/03, 198/03 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07) na temelju Dopusnice Ministra znanosti, obrazovanja i športa i sukladno Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (“Narodne novine“ br. 45/09.) na temelju Odluke Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na temelju Odluke Senata od 20. srpnja 2009. godine u akademskoj 2009./ /2010. godini ustrojen je prvi sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski studij Kul turologije s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo te na Učiteljskom fakultetu preddiplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i dva diplomska studija na Poljoprivrednom fakultetu: Povrćarstvo i cvjećarstvo te Voćar stvo, vinogradarstvo i vinarstvo sa smjerovima: Vinarstvo i Vinogradarstvo i vinarstvo. Odlukom Senata od 1. veljače 2010. godine ustrojen je sveučilišni preddiplomski studij Sestrinstva koji će se izvoditi u akademskoj

2010./2011. godini. Sveučilišna nastava izvodi se iz svih područja znanosti: prirodne znanosti, tehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo, biotehničke znanosti, društvene znanosti, humanističke znanosti, interdisciplinarnom području znanosti te u umjetničkom području. Prema usporednom prikazu u tablicima 5. i 6. evidentno je da je Sveučilište u akademskoj 1998./99. izvodilo 19 sveučilišnih studija, a u akademskoj 2009./10. godini 78 sveučilišnih studija. U prethodnom desetljeću vidljivo je da je učetverostručen broj sveučilišnih studija. Kulturologija (interdisciplinarno znanstveno područje) prvi sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski i diplomski studij Polazeći od činjenice da je Sveučilište u Osijeku značajan činitelj razvitka istočne Hrvatske u dugoročnim planovima razvitka Sveučilišta bilo je neophodno predvidjeti nove studijske programe i odgovoriti izazovi-

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

ma vremena i potrebama regije, kako u društvu tako i u akademskoj zajednici. Novi sveučilišni interdsiciplinarni studij Kulturologije od strateškog je značaja za osječko Sveučilište, jer je to prvi sveučilišni preddiplomski interdisciplinarni studij u prvom ciklusu visokog obrazovanja, koji promiče europsku dimenziju obrazovanja, mobilnost nastavnika i studenata u okviru Sveučilišta. Odluka Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o pokretanju novog studija Kulturologije temelji se na činjenici da je grad Osijek – sveučilišni grad, najveći grad i najveće kulturno središte na području istočne Hrvatske s bogatim kulturnim nasljeđem i tri stoljeća dugom tradicijom visokog obrazovanja. Isto tako u policentričnom razvoju visokog obrazovanja na podru čju istočne Hrvatske zastupljenog u Nacionalnoj mreži visokih učilišta Republike Hrvatske i jedna od odrednica strategije razvoja osječkog Sveučilišta upravo je studij Kulturologija, koji omogućuje daljni razvoj visokog obrazovanja u području kulture za novi profil stručnjaka – kulturologa kroz tri programska smjera: Kulturalni menadž ment, Medijska kultura i Knjižničarstvo za niz kulturnih i javnih ustanova u gradovima: Osijek,Vukovar, Vinkovci, Slavonski Brod, Požega i Virovitica. Na inicijativu prof. dr. sc. dr.h.c. Gordane Kralik za pokretanje novog sveučilišnog

interdisciplinarnog studija Kulturologije, Odlukom Senata od 24. rujna 2007. godine imenovano je Povjerenstvo za izradu studijskog programa u sastavu: 1. prof. dr. sc. Dražen Barković, prorektor za znanost, tehnologije, projekte i međunarodnu suradnju, predsjednik i članovi 2. prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica i izvanredna profesorica Umjetničke akademije u Osijeku 3. prof. dr. sc. Goran Rem, prodekan i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku 4. doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, docentica Učiteljskog fakulteta u Osijeku 5. mr. sc. Vera Erl, voditeljica Katedre za interdisciplinarnost Umjetničke akademije u Osijeku 6. Zdenka Barišić, mag. iur., glavna tajnica Sveučilišta. Povjerenstvo je izradilo studijski program sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologija s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničar stvo. Odlukom Senata Sveučilišta od 20. srpnja 2009. godine ustrojen je u akademskoj 2009./2010. godini prvi sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski studij Kulturologija s tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo. Osnovna obilježja studija Kulturologije Kulturalni studiji

“Naziv za interdisciplinarno proučavanje i studij koji nastoje povezati spoznaje više različitih znanosti (znanosti o književnosti, etnologija, sociologija, povijest, teorije medija, filozofija) u analizi kulture kao “načina života“ određenih ljudskih zajednica. Često se rabi i naziv “kulturni studiji“. Kulturalni studiji nastali su kao kritika i opreka na sveučilištima ustaljenog proučavanja i studiranja književnosti i kulture, utemeljenog na kanonima visoke književnosti i elitne kulture, što se svodilo na prethodni vrijednosni izbor i zatim razrađivalo u relativno odvojenim područjima. Takvi stu-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. diji potaknuti su analizama popularne kulture i ulogom novih medija, a određeni institucionalni oblik dobili su osnivanjem Centra za suvremene kulturalne studije na sveučilištu u Birminghamu, u kojem su se okupili i najpoznatiji predstavnici: Stuart Hall (1932), Paul Willis (1950), Richard Johnson (1927), Angela McRobbie i drugi. Temeljna je zamisao da se izvan okvira ustaljenih znanstvenih područja i metoda iskoriste spoznaje osobito novijih književnih i kulturnih teorija, kao dekonstrukcije, feminističke kritike i postkolonijalne teorije, ali i socioloških istraživanja, pa i iskustva određenih filozofskih teorija, osobito onih koje se bave problemima ideologije te represivnog djelovanja moći i vlasti na području kulturnih djelatnosti. Zagovara se pri tome metodološki pluralizam, a u središtu su zanimanja analize utjecaja i uloge popularne književnosti, radija, novina i televizije u svakidašnjemu životu, s osobitim osvrtom na publiku, načine recepcije, položaj posebnih zajednica i skupina koje razvijaju vlastitu kulturu te načine na koje se ostvaruju različiti oblici manipulacije”2. Uz navedenu definiciju kulturalnih studija treba posebice istaknuti osnovna obilježja studija Kulturologije: • interdisciplinarnost studijskog programa temelji se na zajedničkom modulu kulturologije kao interdisciplinarnom znanstvenom području i predloženim smjerovima: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo. • usklađenost studijskog programa i predviđenog ustroja studija s odrednicama Bolonjske deklaracije i omogućavanje mobilnosti studenata u okviru osječkog Sveučilišta te mobilnosti studenata i nastavnika iz drugih hrvatskih visokih učilišta (Rijeka, Dubrovnik) i europskih visokih učilišta • obvezni opći kolegiji u sve tri godine studija obrazuju studente na teorijskoj razini i omogućuju proučavanje različitih znanstvenih polja i znanstvenih grana: književnosti, sociologije, filozofi2

Milivoj Solar: Književni leksikon, Matica hrvatska, 2007.

•

je, povijesti, umjetnosti, informacijskih znanosti, ekonomije, prava obvezni stručni kolegiji omogućuju studentu izborom jednog od tri smjera usko profiliranje u području kulture: kulturalnog menadžmenta, medijske kulture ili knjižničarstva obvezne radionice u sva tri programska modula uz obrazovanje na teorijskoj – stručnoj razini omogućuju stručno osposobljavanje na praktičnoj razini i suradnju s ustanovama u kulturi i stručnjacima iz prakse (kazališta, galerije, muzeji) javnim ustanovama (knjižnice, visoka učilišta) medijskim kućama, nakladničkim tvrtkama te u djelatnostima vezanim za različite oblike javnog komuniciranja, poslove organizacije i upravljanja u privatnom i javnom sektoru u području kulture izborni predmeti omogućavaju interdisciplinarnost i mobilnost studenata unutar samog studija izborom različitih predmeta iz pojedinih smjerova, kao i mogućnost izbora izbornih predmeta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku iz različitih znanstvenih područja i znanstvenih polja, što omogućuje mobilnost studenata i nastavnika u okviru osječkog Sveučilišta mogućnost stručnog usavršavanja i profiliranja kulturologa za osobe koje imaju iskustva u različitim profesijama u područje kulture, a koje rade u ustanovama kulture, medijskim kućama, marketinškim agencijama, nakladničkim kućama, poslovima vezanim za kulturni turizam, politički marketing, odnose s javnošću, poslove upravljanja i rukovođenja u području kulture u javnom i privatnom sektoru i u svim drugim poslovima iz djelokruga kulturnih, javnih i društvenih djelatnosti sudjelovanje gostujućih nastavnika s inozemnih sveučilišta u okviru potpisanih ugovora o suradnji te priznatih domaćih i inozemnih stručnjaka u izvođenju praktične nastave primjena informacijskih tehnologija i multimedija te povezivanje znanstvenih

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. spoznaja, specijalističkih znanja i stručnih vještina kroz naglašeno praktično izvođenje nastave u obveznim radionicama osigurava obrazovanje stručnjaka u području kulture. Ciljevi studija

Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije sa smjerovima: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižni čarstvo, novi je studij koji popunjava praznine u visokom obrazovanju u području kulture i usko profiliranih stručnjaka kulturologa iz područja kulturalnog menadžmenta, medijske kulture i knjižničarstva na prostoru istočne Hrvatske. Na temelju cjelovite analize visokostručnih kadrova na području istočne Hrvatske, a posebice u području kulture vidljivo je da je neophodno osigurati kroz nove studije Kulturologije nove stručnjake u području kulture s naglaskom na usko profiliranje stručnjaka, koji omogućavaju tri programska smjera. Posebne kompetencije i vještine u programskim modulima osiguravaju konkurentnost na tržištu rada i to posebice pri zapošljavanju na poslovima organizacije i upravljanja u kulturnim ustanovama (kazalištima, galerijama, muzejima) medijskim kućama, marketinškim stručnjacima te u poslovima vezanim za odnose s javnošću u državnim i javnim službama, zatim u poslovima vezanim za kulturni turizam te stručnjake-kulturologe u području knjižnične djelatnosti. Struktura studija

Sveučilišni preddiplomski interdisciplinarni studij Kulturologije strukturiran je semestralno i nastava se izvodi u 6 semestara odnosno 3 godine preddiplomskog studija. Prema studijskom programu sveučilišnog preddiplomskog interdisciplinarnog studija Kulturologije, studij ima tri smjera: • Kulturalni menadžment • Medijska kultura • Knjižničarstvo. U uvodnom dijelu navedena je definicija kulturalnih studija koji kroz interdisciplinarnost nastoje povezati više različitih znanosti (znanost o književnosti, jezikoslovlje,

sociologiju, povijest, teorije medija, filozofiju) u analizi kulture kao “načina života“ određenih ljudskih zajednica. Ovaj jedinstveni studijski program svoju interdisciplinarnost temelji i na tri smjera u okviru Kulturologije: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo i obrazuje stručnjake u području kulture s uskim profilacijama u navedena tri smjera. Studijski program sadržajno je strukturiran kroz: • Obvezne opće kolegije • Obvezne stručne kolegije • Obvezne radionice • Izborni kolegiji Skupina obveznih općih kolegija predstavlja zajednički modul za sve tri godine studija, odnosno 6 semestara za sve smjerove: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo. Skupina obveznih općih kolegija kao zajednički modul sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kultu rologije sadrži niz općeobrazovnih kolegija koji obrazuju studente na teorijskoj razini i omogućavaju proučavanje različitih znanstvenih polja i znanstvenih grana u okviru društvenih i humanističkih znanosti te umjetnosti: književnosti, jezikoslovlja, filozofije, povijesti, ekonomije, prava, informacijskih znanosti i umjetnosti posebice za razumijevanje kompleksnog fenomena kulture s naglaskom na metodološki pluralizam. Skupina obveznih stručnih kolegija omogućuje studentu izborom jednog od tri smjera usko profiliranje u području kulture: kulturalnog menadžmenta, medijske kulture ili knjižničarstva. Skupina obveznih stručnih kolegija predstavlja modul stručnih kolegija u svakom pojedinom smjeru i obrazuje studente za užu profilaciju u okviru kulture s naglaskom na ekonomiju-menadžment i upravljanje u kulturi, medijsku kulturu i komunikologiju te knjižničarstvo. Obvezne radionice u sva tri smjera uz obrazovanje na teorijskoj i stručnoj razini omogućavaju stručno osposobljavanje na praktičnoj razini te suradnju s ustanovama kulture i stručnjacima iz prakse kako bi

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. studenti bili u okruženju struke za koju se obrazuju (kazališta, galerije, muzeji, državni arhiv, knjižnice (opće i specijalne), visoka učilišta, medijske kuće, nakladničke tvrtke te u djelatnostima vezanim za različite oblike javnog komuniciranja te poslove organizacije i upravljanja u privatnom i javnom sektoru u području kulture. Obvezne radionice predstavljaju neposredno povezivanje teorijskih spoznaja u struci i praktičnog dijela struke uz asistenciju visoko profesionalnih stručnjaka iz kulture s naglaskom na kulturalni menadžment, medijsku kulturu ili knjižničarstvo. Praktični dio nastave kroz obvezne radionice predstavlja novi pristup u izvođenju nastave izvan visokog učilišta i čini povezivanje prakse, znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja, što je u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i viso-

kom obrazovanju i Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Izborni kolegiji su strukturirani na način da student bira izborni kolegij iz pojedinog smjera, te izborni iz Kulturologije koji su isti izborni kolegiji za sva tri smjera: kulturalni menadžment, medijska kultura i knjižničarstvo te mogućnost izbora izbornih kolegija iz svih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta koje je utvrdio Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Tri skupine izbora izbornih kolegija čine veću pokretljivost studenta u okviru samog sveučilišnog interdsiciplinarnog studija Kulturologije u sva tri smjera, ali i veću pokretljivost studenata u okviru Sveučilišta.

Sveučilišni nastavnici i suradnici Tablica 8. - Pregled broja nastavnika i suradnika na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 1999./2000. - 2009./2010. Znanstveno-nastavna/ umjetničko nastavna sastavnica

99./00.

00./01.

01./02.

02./03.

03./04.

04./05.

05./06.

06./07.

07./08.

08./09.

09./10.

Ekonomski fakultet

Elektrotehnički fakultet

Filozofski fakultet

107

103

107

118

117

Građevinski fakultet

Katolički bogoslovni fakultet

Medicinski fakultet

124

133

112

142

Poljoprivredni fakultet

111

113

132

133

Pravni fakultet

Prehrambeno tehnološki fakultet

Strojarski fakultet

Učiteljski fakultet

Umjetnička akademija

Odjel za matematiku

Odjel za biologiju

Odjel za fiziku

Odjel za kemiju

Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologija SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE

1 500

501

491

474

523

515

621

750

840

906

952

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Dodjela Potvrdnica redovitim profesorima u Auli Sveučilišta

U proteklom razdoblju treba imati u vidu činjenicu da je Sveučilište osim teških ratnih razaranja za vrijeme Domovinskog rata ostalo bez 30% nastavnika i suradnika. U Pregledu broja nastavnika i suradnika u Tablici 8. vidljivo je da je Sveučilište uložilo velike napore u ojačavanju znanstveno-nastavne strukture te znanstvenog podmlatka. Prema prikazu vidljivo je da poboljšanje znanstveno-nastavne strukture je uslijedilo 2004. godine nakon dodjele razvojnih radnih mjesta od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i to svake godine 56 razvojnih radnih mjesta, a 2008. 112 razvojnih radnih mjesta. Navedena kvota razvojnih radnih mjesta dodijeljena je osječkom Sveučilištu koje je samostalno odlučivalo o raspodjeli razvojnih radnih mjesta u skladu s prioritetima i stvarnim potrebama znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica. Nova razvojna radna mjesta pridonijela su poboljšanju znanstveno-nastavne strukture te osiguranju kvalitete nastave u provedbi Bolonjskog procesa. U proteklih šest godina realizirana su 424 razvojna radna mjesta, što je značajno poboljšanje znanstveno-nastavne strukture te osiguranje znanstvenog podmlatka.

Tablica 9. - Pregled razvojnih radnih mjesta od 2004. do 2009. godine Redni broj

Znanstveno-nastavna/ Umjetničko-nastavna sastavnica

Broj radnih mjesta

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11 12. 13. 14. 15. 16.

Filozofski fakultet Učiteljski fakultet Poljoprivredni fakultet Elektrotehnički fakultet Medicinski fakultet Umjetnička akademija Prehrambeno tehnološki fakultet Pravni fakultet Građevinski fakultet Odjel za biologiju Ekonomski fakultet Odjel za matematiku Katolički bogoslovni fakultet Odjel za kemiju Odjel za fiziku Strojarski fakultet Sveukupno

67 43 42 40 36 33 27 25 24 19 18 13 11 10 9 5 424

Iz Pregleda u Tablici 9. je vidljivo da su na svim znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama realizirana razvojna radna mjesta u skladu s ustrojem novih studija te osnivanjem novih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 10 - Pregled nastavnika i suradnika od 2004. do 2009. godine 2004./2005.

2005./2006.

2006./2007.

2007./2008.

2008./2009.

536

611

750

841

907

Prema pregledu broja nastavnika i suradnika u proteklom petogodišnjem razdoblju u Tablici 10. evidentno je povećanje broja nastavnika za 371 nastavnika, što je 69% povećanja broja nastavnika.: U akademskoj 2009/2010. godini na osječkom Sveučilištu nastavu izvodi i sudjeluje u izvođenju nastave 952 nastavnika i suradnika, što je povećanje broja nastavnika i suradnika za 45 radnih mjesta koja su realizirana odgovarajućim supstitucijama radnih mjesta i to kroz asistentska radna mjesta za nastavnike koji su otišli u mirovi-

nu tijekom 2009. godine te napredovanjem znanstvenih novaka u znanstveno-nastavno zvanje docenta. U raspodjeli razvojnih radnih mjesta vidljiva je provedba funkcionalne integracije Sveučilišta, jer su se razvojna radna mjesta utvrđivala odlukama Senata uvažavajući ravnomjeran razvoj Sveučilišta i to posebice novih znanstveno-nastavnih i umjetničkonastavnih sastavnica te, osiguranje kvalitete nastave u izvođenju novih studijskih programa i provedbi Bolonjskog procesa.

Redoviti profesori Tablica 11. - Pregled sveučilišnih nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju redovitih profesora potvrđenih Odlukom Senata Sveučilišta zaposlenih na osječkom Sveučilištu u akademskoj 2009./2010. godini Znanstveno-nastavno zvanje

Odluka Senata o potvrdi izbora

Ime i prezime EKONOMSKI FAKULTET

Redoviti profesori trajno zvanje

Ukupno redoviti profesori - trajno zvanje Redoviti profesori - prvi izbor

Ukupno redoviti profesori - prvi izbor Ukupno Ekonomski fakultet

prof. dr. sc. Dražen Barković prof. dr. sc. Đula Borozan prof. dr. sc. Luka Crnković prof. dr. sc. Miljenko Crnjac prof. dr. sc. Ivan Ferenčak prof. dr. sc. Marijan Karić prof. dr. sc. Maja Lamza - Maronić prof. dr. sc. Marcel Meler prof. dr. sc. Branko Novak prof. dr. sc. Božidar Petrač prof. dr. sc. Petar Proklin prof. dr. sc. Zdenko Segetlija prof. dr. sc. Vjekoslava Singer prof. dr. sc. Željko Turkalj

25. siječnja 1999. 17. svibnja 2004. 19. srpnja 2004. 15. prosinca 2004. 27. travnja 2009. 27. travnja 2009. 17. svibnja 2004. 21. rujna 1998. 30. siječnja 2007. 13. travnja 2004. 24. listopada 2006. 07. srpnja 2003. 29. travnja 1999. 13. travnja 2004.

14 prof. dr. sc. Jasna Horvat prof. dr. sc. Mirna Leko - Šimić prof. dr. sc. Branimir Marković prof. dr. sc. Branko Matić prof. dr. sc. Sanja Pfeifer prof. dr. sc. Drago Ružić prof. dr. sc. Antun Šundalić

23. srpnja 2007. 19. prosinca 2005. 23. srpnja 2007. 14. svibnja 2007. 24. listopada 2006. 20. veljače 2006. 07. srpnja 2008.

7 21 redoviti profesor

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 11. - nastavak Znanstveno - nastavno zvanje

Odluka Senata o potvrdi izbora

Ime i prezime ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

Redoviti profesori trajno zvanje Ukupno redoviti profesori - trajno zvanje Redoviti profesori prvi izbor

Ukupno redoviti profesori - prvi izbor Ukupno Elektrotehnički fakultet

prof. dr. sc. Franjo Jović prof. dr. sc. Tomislav Švedek prof. dr. sc. Zdravko Valter

25. studenoga 2002. 23. travnja 2007. 26. lipnja 1997.

3 prof. dr. sc. Gorislav Erceg prof. dr. sc. Radoslav Galić prof. dr. sc. Željko Hocenski prof. dr. sc. Srete Nikolovski

15. svibnja 2007. 18. prosinca 2006. 18. srpnja 2006. 22. srpnja 2005.

4 7 redovitih profesora FILOZOFSKI FAKULTET

Redoviti profesori trajno zvanje

Ukupno redoviti profesori –trajno zvanje Redoviti profesori prvi izbor

Ukupno redoviti profesori - prvi izbor Ukupno Filozofski fakultet

prof. dr. sc. Nada Babić prof. dr. sc. Branka Brlenić-Vujić prof. dr. sc. Sanda Ham prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić prof. dr. sc. Milorad Nikčević prof. dr. sc. Vlado Obad prof. dr. sc. Ana Pintarić

14. travnja 2003. 08. lipnja 1998. 21. prosinca 2009. 30. ožujka 2009. 11. ožujka 2002. 21. srpnja 2003. 20. srpnja 2009.

7 prof. dr. sc. Ivan Balta prof. dr. sc. Mario Brdar prof. dr. sc. Stanislava Irović prof. dr. sc. Goran Rem prof. dr. sc. Stjepan Sršen

07. srpnja 2008. 26. svibnja 2008. 15. prosinca 2008. 27. travnja 2009. 23. studenoga 2009.

5 12 redovitih profesora GRAĐEVINSKI FAKULTET

Redoviti profesori trajno zvanje

Ukupno redoviti profesori -trajno zvanje Redoviti profesori prvi izbor

Ukupno redoviti profesori - prvi izbor Ukupno Građevinski fakutet

prof. dr. sc. Vladimir Sigmund prof. dr. sc. Zvonimir Marić prof. dr. sc. Mensur Mulabdić prof. dr. sc. Stjepan Takač

21. studenoga 2005. 27. listopada 2008. 08. ožujka 2010. 21. studenoga 2005.

4 prof. dr. sc. Petar Brana prof. dr. sc. Ksenija Čulo prof. dr. sc. Tomislav Ivanković prof. dr. sc. Dragan Morić

18. srpnja 2006. 02. svibnja 2006. 10. lipnja 2005. 18. srpnja 2006.

4 8 redovitih profesora KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Redoviti profesor - trajno zvanje

prof. dr. sc. Pero Aračić

Ukupno redoviti profesor - trajno zvanje

Ukupno Katolički bogoslovni fakultet

1 redoviti profesor

24. studenoga 2008.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 11. - nastavak Odluka Senata o potvrdi izbora

Znanstveno - nastavno zvanje

Ime i prezime

Redoviti profesori trajno zvanje

prof. dr. sc. Silva Butković Soldo prof. dr. sc. Filip Čulo prof. dr. sc. Ivan Dobrić prof. dr. sc. Ana Jo – Osvatić prof. dr. sc. Ivan Karner prof. dr. sc. Ljiljana Kostović – Knežević prof. dr. sc. Miro Morović prof. dr. sc. Petar Orlić prof. dr. sc. Ivan Soldo prof. dr. sc. Mihajlo Šesto

MEDICINSKI FAKULTET

Ukupno redoviti profesori -trajno zvanje Redoviti profesori prvi izbor

Ukupno redoviti profesori - prvi izbor Ukupno Medicinski fakultet

21. prosinca 2009. 05. ožujka 2007. 27. listopada 2008. 02. ožujka 1999. 21. prosinca 2009. 12. svibnja 2003. 23. studenoga 2009. 27. svibnja 2004. 27. rujna 1999. 02. svibnja 2006.

10 prof. dr. sc. Branko Dmitrović prof. dr. sc. Davorin Đanić prof. dr. sc. Pavo Filaković prof. dr. sc. Borislav Has prof. dr. sc. Savo Jovanović prof. dr. sc. Ivica Klapan prof. dr. sc. Sven Kurbel prof. dr. sc. Gordan Lauc prof. dr. sc. Mladen Marcikić prof. dr. sc. Dragan Primorac prof. dr. sc. Dinko Puntarić prof. dr. sc. Katarina Šakić-Zdravčević prof. dr. sc. Aleksandar Včev prof. dr. sc. Željka Vukšić-Mihaljević

24. rujna 2007. 30. siječnja 2007. 24. studenoga 2008. 03. ožujka 2008. 26. rujna 2005. 24. rujna 2007. 29. rujna 2008. 31. ožujka 2005. 18. svibnja 2009. 28. rujna 2009. 23. srpnja 2007. 03. ožujka 2008. 27. studenoga 2006. 08. ožujka 2010.

14 24 redovita profesora POLJOPRIVREDNI FAKULTET

Redoviti profesori trajno zvanje

Ukupno redoviti profesori - trajno zvanje

prof. dr. sc. Đuro Banaj prof. dr. sc. Milutin Bede prof. dr. sc. Blaženka Bertić prof. dr. sc. Željko Bukvić prof. dr. sc. Rudolf Emert prof. dr. sc. Vlado Guberac prof. dr. sc. Marija Ivezić prof. dr. sc. Sonja Jovanovac prof. dr. sc. Draženka Jurković prof. dr. sc. Irma Kalinović prof. dr. sc. Ivan Knežević prof. dr. sc. Mira Knežević prof. dr. sc. Vlado Kovačević prof. dr. sc. dr. h. c. Gordana Kralik prof. dr. sc. Andrija Kristek prof. dr. sc. Stjepan Mađar prof. dr. sc. Zlata Milaković prof. dr. sc. Đuro Senčić prof. dr. sc. Zdenko Steiner prof. dr. sc. Mirko Stjepanović prof. dr. sc. Zvonimir Tucak prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović prof. dr. sc. Mate Vujčić prof. dr. sc. Ivan Žugec 24

23. studenoga 2009. 22. prosinca 1999. 23. rujna 1997. 03. srpnja 2000. 19. prosinca 2005. 30. siječnja 2007. 01. veljače 1996. 23. rujna 1997. 06. prosinca 2000. 23. rujna 1997. 23. rujna 1997. 23. rujna 1997. 01. veljače 1996. 23. rujna 1997. 16. srpnja 2001. 23. rujna 1997. 19. prosinca 2005. 19. prosinca 2005. 03. srpnja 2000. 22. prosinca 1998. 26. lipnja 2007. 23. rujna 1997. 26. lipnja 2007. 23. rujna 1997.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 11. - nastavak Znanstveno - nastavno zvanje

Odluka Senata o potvrdi izbora

Ime i prezime POLJOPRIVREDNI FAKULTET

Redoviti profesori prvi izbor

prof. dr. sc. Dragan Amić prof. dr. sc. Manda Antunović prof. dr. sc. Zvonko Antunović prof. dr. sc. I van Bogut prof. dr. sc. Gordana Bukvić prof. dr. sc. Matija Domaćinović prof. dr. sc. Dražen Horvat prof. dr. sc. Tomislav Jurić prof. dr. sc. Mladen Jurišić prof. dr. sc. Jozo Kanisek prof. dr. sc. Goran Kušec prof. dr. sc. Zdenko Lončarić prof. dr. sc. Sonja Marić prof. dr. sc. Anđelko Opačak prof. dr. sc. Nada Parađiković prof. dr. sc. Edita Štefanić prof. dr. sc. Ivan Štefanić prof. dr. sc. Tihana Teklić prof. dr. sc. Emilija Raspudić prof. dr. sc. Luka Šumanovac prof. dr. sc. Zdravko Tolušić

Ukupno redoviti profesori - prvi izbor

26. rujna 2005. 30. siječnja 2007. 23. travnja 2007. 27. ožujka 2006. 23. travnja 2007. 27. ožujka 2006. 28. siječnja 2008. 18. srpnja 2006. 27. ožujka 2006. 18. srpnja 2006. 23. studenoga 2009. 23. studenoga 2009. 10. lipnja 2009. 23. studenoga 2009. 28. rujna 2009. 14. svibnja 2007. 14. svibnja 2007. 14. svibnja 2007. 29. listopada 2007. 10. lipnja 2009. 30. ožujka 2009.

Ukupno Poljoprivredni fakultet

45 redovitih profesora PRAVNI FAKULTET

Redoviti profesori trajno zvanje

prof. dr. sc. Vlado Belaj prof. dr. sc. Srećko Jelinić prof. dr. sc. Zvonimir Lauc prof. dr. sc. Vladimir Ljubanović

Ukupno redoviti profesori - trajno zvanje Redoviti profesor - prvi izbor

4 prof. dr. sc. Nedeljko Bosanac

Ukupno redoviti profesor - prvi izbor

23. veljače 2009. 28. travnja 1998. 18. travnja 1998. 30. lipnja 2003. 22. srpnja 2005.

Ukupno Pravni fakultet

5 redovitih profesora PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

Redoviti profesori trajno zvanje

Ukupno redoviti profesori - trajno zvanje Redoviti profesori prvi izbor

Ukupno redoviti profesori - prvi izbor

Ukupno Prehrambeno-tehnološki fakultet

prof. dr. sc. Milena Mandić akademkinja Vlasta Piližota prof. dr.sc. Marijan Šeruga prof. dr. sc. Žaneta Ugarčić-Hardi prof. dr. sc. Srećko Tomas

22. prosinca 1999. 03. srpnja 2000. 13. travnja 2004. 30. siječnja 2006. 26. lipnja 2007.

5 prof. dr. sc. Bernarda Šeruga prof. dr. sc. Marija Halt prof. dr. sc. Jovica Hardi prof. dr. sc.Tomislav Klapec prof. dr. sc. Dragan Kovačević prof. dr. sc. Drago Šubarić prof. dr. sc. Ljiljana Primorac prof. dr. sc. Mate Bilić 8 13 redovitih profesora

22. srpnja 2005. 02. svibnja 2006. 28. travnja 2008. 10. lipnja 2009. 18. srpnja 2006. 29. rujna 2006. 26. lipnja 2007. 26. lipnja 2007.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 11. - nastavak Odluka Senata o potvrdi izbora

Znanstveno - nastavno zvanje

Ime i prezime

Redoviti profesori trajno zvanje

prof. dr. sc. Ivan Budić prof. dr. sc. Branko Grizelj prof. dr. sc. Emil Hnatko prof. dr. sc. Branko Katalinić prof. dr. sc. Milan Kljajin prof. dr. sc. Dragomir Krumes prof. dr. sc. Franjo Matejiček prof. dr. sc. Pero Raos prof. dr. sc. Ivan Samardžić prof. dr. sc. Ivan Vitez

STROJARSKI FAKULTET

Ukupno redoviti profesori - trajno zvanje Redoviti profesori prvi izbor

20. veljače 2006. 29. rujna 2006. 03. srpnja 2000. 02. listopada 2000. 18. prosinca 2006. 20. veljače 2006. 20. veljače 2006. 20. veljače 2006. 30. ožujka 2009. 20. veljače 2006.

10 20. veljače 2006. 20. srpnja 2009. 01. veljače 2010.

prof. dr. sc. Zvonimir Kolumbić prof. dr. sc. Dražan Kozak prof. dr. sc. Vlatko Marušić

Ukupno redoviti profesori - prvi izbor

Ukupno Strojarski fakultet

13 redovitih profesora UČITELJSKI FAKULTET

Redoviti profesori prvi izbor

prof. dr. sc. Ladislav Bognar prof. dr. sc. Stanislava Irović

Ukupno redoviti profesori - prvi izbor

24. listopada 2005. 15. prosinca 2008.

Ukupno Učiteljski fakultet

2 redovita profesora ODJEL ZA BIOLOGIJU

Redoviti profesori trajno zvanje

prof. dr. sc. Marko Radačić prof. dr. sc. Tarzan Legović

Ukupno redoviti profesori -trajno zvanje

28. svibnja 2008. 15. prosinca 2008.

Ukupno Odjel za biologiju

2 redovita profesora ODJEL ZA FIZIKU

Redoviti profesor - trajno zvanje

prof. dr. sc. Josip Planinić

Ukupno redoviti profesor -trajno zvanje

29. travnja 1999.

Ukupno Odjel za fiziku

1 redoviti profesor ODJEL ZA MATEMATIKU

Redoviti profesori trajno zvanje

prof. dr. sc. Dragan Jukić prof. dr. sc. Rudolf Scitovski

Ukupno redoviti profesori - trajno zvanje Redoviti profesor - prvi izbor

28. rujna 2009. 21. listopada 2002.

2 prof. dr. sc. Ninoslav Truhar

Ukupno redoviti profesor - prvi izbor

21. prosinca 2009.

Ukupno Odjel za matematiku

3 redovita profesora 157 redovitih profesora

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE

87 redovita profesora (trajno zvanje)

Prema pregledu sveučilišnih nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju redovitih profesora vidljivo je da je u skladu sa Zakonom o visokim učilištima i Zakonom o znanstvenoj

70 redovita profesora (prvi izbor)

djealtnosti i visokom obrazovanju potvrdio 157 redovitih profesora na znanstveno-nastavnim sastavnicima Sveučilišta.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Promocija diplomiranih studenata

od akademske 2003./2004. Razlog tomu je činjenica da su se u toj godini počeli izvoditi novi sveučilišni i stručni studiji, te nastava na dislociranim studijima na području Vukovarsko srijemske županije, pa bi se navedeno povećanje broja upisanih studenata moglo povezati s povećanim zanimanjem studenata za nove studije. U akademskoj godini 2005./2006. započinje ustroj novih studija, koji su prilagođeni Bolonjskom procesu i izrađeni sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te je u toj godini upisano 16.818 studenata, što je za 7.782 studenta više u odnosu na 1999./2000. U postotcima to je povećanje broja upisanih studenata u 2005./2006. za 87,2% u odnosu na 1999./00. U zadnje četiri godine vidljiv je ujednačeni porast upisanih studenata u odnosu na prethodne godine. Uspoređujući desetogodišnje razdoblje može se zaključiti da je u zadnje četiri godine vidljiv ujednačeni porast

Studenti Iz pregleda broja upisanih studenata na Sveučilištu u Osijeku od akademske godine 1999./2000. do 2005./2006. vidljiv je blagi porast broja upisanih studenata u 2002./2003. u odnosu na prethodne godine, te značajan porast broja upisanih studenata

Tablica 12. - Pregled ukupnog broja upisanih studenata na Sveučilištu u Osijeku od akademske 1999./2000.godine do akademske 2009./2010. godine Znanstveno-nastavna/ Umjetničko-nastavna sastavnica

99./00.

00./01.

01./02.

02./03.

03./04.

04./05.

05./06.

06./07.

07./08.

08./09.

09./10.

EKONOMSKI

2869

1971

2142

2759

4287

5537

5297

4639

4710

5380

5470

ELEKTROTEHNIČKI

408

406

693

813

1082

1287

1380

1651

1828

1836

1996

FILOZOFSKI

1118

1066

1089

1056

1262

1393

1305

1489

1503

1394

1494

GRAĐEVINSKI

408

397

686

748

675

918

1027

1050

1167

1306

1294

KATOLIČKI BOGOSLOVNI

228

251

252

249

260

MEDICINSKI

303

338

350

356

379

498

632

731

737

795

821

POLJOPRIVREDNI

801

770

946

1083

1210

1394

1664

1595

1437

1308

1432

PRAVNI

1859

1932

2101

2150

2224

2540

2405

3629

3831

3800

3722

PREHRAMBENO TEHNOLOŠKI

576

583

597

596

618

440

620

619

753

587

597

STROJARSKI

236

307

414

471

476

567

627

589

625

665

671

UČITELJSKI

251

339

493

489

697

635

828

859

882

791

877

UMJETNIČKA AKADEMIJA

149

184

220

195

ODJEL ZA MATEMATIKU

207

265

272

259

304

394

393

446

433

444

381

ODJEL ZA BIOLOGIJU

153

209

215

229

200

ODJEL ZA FIZIKU

110

152

117

154

108

ODJEL ZA KEMIJU

Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologija

133

9036

8347

9783

10780

13214

15650

16818

18093

18731

19175

19717

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE U OSIJEKU 74

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Upisani studenti na Sveučilištu u Osijeku od akademske 1999./00. do 2009./10. godine 25000 20000 15000 10000

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU

5000

upisanih studenata, te da je u posljednjoj promatranoj godini u odnosu na početnu upisan 10.681 student više, što u postotcima predstavlja povećanje za 118%.

./1 0.

./0 9.

./0 8.

./0 7. 06

./0 6

./0 5.

./0 4.

./0 3.

./0 2.

./0 1.

./0 0.

U akademskoj 2009./2010. godini na sveučilišnim poslijediplomskim doktorskim i specijalističkim studijima osječkog Sveu čilišta studira ukupno 1.464 studenta.

Tablica 13. - Pregled diplomiranih studenta na Sveučilištu u Osijeku od 1975. do 2009. godine Znanstveno-nastavna/umjetničko-nastavna sastavnica

Sveučilišni studij

Stručni studij

Ukupno

PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI Odjel za matematiku

314

Odjel za biologiju

165

Odjel za fiziku

Odjel za kemiju

Elektrotehnički fakultet

995

1006

2001

Građevinski fakultet

515

1129

1644

Strojarski fakultet

533

408

941

159

412

PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI

PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA Medicinski fakultet

253 PODRUČJE BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI

Poljoprivredni fakultet

3361

1062

4423

Prehrambeno-tehnološki fakultet

1009

PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI Ekonomski fakultet

7917

4516

12433

Pravni fakultet

4113

941

5054

Učiteljski fakultet

213

631

844

4252

2151

6403

123

23884

12003

35887

PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI Filozofski fakultet Katolički bogoslovni fakultet UMJETNIČKO PODRUČJE Umjetnička akademija SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE U OSIJEKU

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Prema pregledu broja diplomiranih studenata na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicima osječkog Sveučilišta od 1975. do 2009. godine evidentno je da je diplomiralo 35.887 studenata i to profesora, učitelja, inženjera u tehničkim i biotehničkim znanostima, kao ekonomista, pravnika, liječnika, umjetnika i teologa, što je izniman doprinos društvenom i gospodarskom razvoju istočne Hrvatske.

Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu

Provedba Bolonjskog procesa na Sveu čilištu započela je akademske 2004./2005. godine tematskim sjednicama Senata o Bolonjskoj deklaraciji i primjeni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Organizirana su predavanja za prodekane znanstveno-nastavnih sastavnica Sveu čilišta i voditelje poslijediplomskih studija pod nazivom “Uvođenje ECTS na poslijediplomske sveučilišne i stručne studije sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju”. U cilju poboljšanja studiranja realiziran je projekt “Studij iz studentske perspektive: Analiza stavova o vlastitom studiju studenata Sveučilišta u Osi jeku.”, koji je bio vrlo značajan u preoblikovanju i prilagodbi novih studijskih programa znanstveno-nastavnih sastavnica prema potrebama i interesima studenata. Iste je godine započela izrada informacijskog paketa pod nazivom “Informacijski sustav: upravljanje sustavom visoke naobrazbe – Is_UVN na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku”. Projekt Is_UVN unapređuje upravnu koordinativnu i nadzornu funkciju u sustavu visokog obrazovanja, a kabinetski i operativni rad čini učinkovitijim. Ovaj projekt podupire i omogućava izravno i učinkovito provođenje kontrolnih postupaka osiguranja kvalitete visokoškolske nastave na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao i čitav niz nemjerljivih koristi na putu prilagodbe europskim integracijama i zadovoljenja EU inicijativa i bolonjskih kretanja u Republici Hrvatskoj. Projekt Is_UVN u potpunosti zado-

voljava postavljene uvjete s jasno izraženim mjerljivim i nemjerljivim koristima automatizacije obrade podataka o nastavi, nastavnim predmetima, zaposlenicima, planovima, troškovima, uspjehu studiranja, studentskom standardu, znanstvenom i istraživačkom radu, raznim oblicima suradnje i ostalom što taj sustav čini učinkovitijim. Projekt Is_UVN Sveučilišta izradio je Zavod za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta u Osi jeku. U akademskoj 2005./2006. godini Sveučilište je započelo provedbu Bolonjskog procesa na 16 znanstveno-nastavnih sastavnica: 11 fakulteta, Umjetničkoj akademiji i 4 sveučilišna odjela. Za uspješnu provedbu reforme, pored nužnih kadrovskih uvjeta, potrebno je osigurati i adekvatne smještajne kapacitete za studente i nastavnike prema standardima koji osiguravaju uvjete za kvalitetan i uspješan znanstveni i obrazovni rad. Upravno vijeće Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku donijelo je 18. ožujka 1999. godine, na prijedlog Senata, Strate giju razvoja Sveučilišta pod nazivom ‘’Program obnove i razvitka Sveučilišta Jo sipa Jurja Strossmayera u Osijeku do 2010. godine’’ prema kojem se predviđa dugoročni razvoj Sveučilišta kao modernog europskog Sveučilišta na tri glavne lokacije: Tvrđa, prostor vojarne ‘’Drava’’ i vojarne ‘’Gaj’’, te razvitak Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu.

Funkcionalna integracija Sveučilišta U proteklom šestogodišnjem razdoblju od donošenja novog Statuta Sveučilišta (2004.) radom sveučilišnih tijela, Senata i Sveučilišnog savjeta u potpunosti je ostvarena funkcionalna integracija Sveučilišta. U skladu sa Statutom, Sveučilište integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, umjetničke akademije i odjela te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno usklađeno djelovanje u skladu sa strateškim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranju znanstvenih istraživa-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. nja te jedinstveno i usklađeno djelovanje u financijskom poslovanju, pravnom prometu i investicijama. Funkcionalna integracija temelji se na jedinstvenim sveučilišnim pravilnicima koje je donio Senat i u primjeni su na svim znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama: Pravilnik o studiranju, Prav ilnik o ocjenjivanju rada asistenata i znanstvenih novaka, Pravilnik o financijskom poslovanju, Pravilnik o vođenju registra studentskih udruga i drugih studentskih organizacija, zatim Odluku o ustroju i djelovanju Ureda za studente s invaliditetom na Sveučilištu te Odluku o sastavu ustrojbenih jedinica na znanstveno-nastavnim, umjetničko nastavnim sastavnicama, a u izradi su jedinstveni pravilnici o stegovnoj odgovornosti nastavnika i stegovnoj odgovornosti studenata te novi Etički kodeks Sveučilišta. U protekloj akademskoj godini Senat je izdao suglasnost na cjelokupan ustroj radnih mjesta Sveučilišta: rektorat, znanstvenonastavne, umjetničko-nastavne sastavnice i sastavnice Sveučilišta. U ovoj akademskoj godini Senat je 26. siječnja donio novi Statut Sveučilišta kojim je proširena integrativna funkcija Sveučilišta s prijenosom dijela nadležnosti Senata na četiri sveučilišna vijeća: Sveučilišno vijeće za prirodne znanosti, • Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije, • Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne poslijediplomske (doktorske) studije, • Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne poslijediplomske (specijalističke) studije Senat je izdao suglasnost na nove statute znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica te pravilnike sveučilišnih odjela, koji su u potpunosti usklađeni sa Statutom Sveučilišta. Slijedom navedenog evidentno je da u proteklom razdoblju osječko Sveučilište jedinstveno i usklađeno djeluje u strateškim i akademskim pitanjima. Integrativna funk•

cija Sveučilišta proširena je i ustrojem studijskih programa interdisciplinarnih poslijediplomskih (doktorskih i specijalističkih studija) i to doktorski interdisciplinarni studij: Zaštita prirode i okoliša, Molekularne bioznanosti, kao i specijalistički interdisciplinarni studiji: Europski studiji i Zaštita prirode i okoliša. Osim navedenog posebno treba istaći nove sveučilišne interdisciplinarne studijske programe sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija te nove poslijediplomske specijalističke studije kojima se omogućuje mobilnost studenata i nastavnika u okviru Sveučilišta. Integrativna funkcija Sveučilišta proširuje se ustrojem sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologije s tri smjera: Kulturalni menadžment. Medij ska kultura i Knjižničarstvo. Isto tako valja istaknuti novi sveučilišni interdisciplinarni integrirani preddiplomski i diplomski studij Socijalni rad te poslijediplomski specijalistički studiji Art terapija koji su u planu i u tijeku je izrada studijskih programa. Novi interdisciplinarni studijski programi od strateškog su značaja za osječko Sveučilište jer osim promicanja europske dimenzije obrazovanja omogućavaju mobilnost nastavnika i studenata u okviru Sveučilišta. Novim sveučilišnim interdisciplinarnim studijskim programima proširuje se integrativna funkcija Sveučilišta, proširuje se jedinstveno i usklađeno djelovanje i to povezivanjem različitih znanstvenih i umjetničkih područja i polja, a posebice sveučilišnih nastavnika jer interdisciplinarni studijski programi omogućavaju: • usklađenost studijskog programa i predviđenog ustroja studija s odrednicama Bolonjske deklaracije i omogućavanje mobilnosti studenta u okviru osječkog Sveučilišta. • Izborni predmeti omogućuju interdisciplinarnost i moblinost studenta u okviru studija izborom različitih predmeta iz pojedinih smjerova, kao i mogućnost izbora izbornih predmeta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku iz različitih znanstvenih područja i znanstvenih polja.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Analiza uspješnosti provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u razdoblju od 2005./2006. do 2008./2009. godini Na gotovo svim sastavnicama Sveučilišta od akademske 2005./2006. godine započela je implementacija Bolonjskog procesa (u Bolonjski proces za sada nije uključen jedino Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, a implementacija je na Odjelu za matematiku započela u ak. god. 2004./2005.). Pregled aktivnosti u provedbi Bolonjskog procesa pok azuje da su sve sastavnice Sveučilišta uložile velike napore kako bi što bolje provelereformu, unatoč brojnim problemima i ograničenjima koji se pojavljuju u primjeni. Sažeti prikaz poduzetih mjera i postupaka s ciljem poboljšanja nastavnog procesa i kvalitete obrazovanja na sastavnicama Sveučilišta u Osijeku može se svesti na sljedeće temeljne mjere: •

organiziranje mentorskog sustava vođenja studenata,

•

nadzor provedbe reforme putem Povjerenstava za praćenje implementacije Bolonjskog procesa,

•

kontinuirano praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje aktivnosti studenata te

vrednovanje nastave i nastavnika putem studentskih anketa. Analiza uspješnosti implementacije Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Osijeku ima za cilj pokazati i utvrditi neke komponente reforme koje su uspješno implementirane te ukazati na moguće nedostatke u primjeni reforme. Kao jedan od egzaktnih pokazatelja uspješnosti provođenja reforme svakako može poslužiti usporedba mjerljivih pokazatelja uspješnosti studiranja, kao što su npr. prolaznost studenata po predmetima/modulima, broj studenata koji uspješno svladavaju program i prelaze u višu godinu studija, udio položenih ispita i sl. Iako za točnu usporedbu ne postoje potpuno istovjetni programi koji su izvođeni prije •

uvođenja Bolonjske reforme, kao polazišni podaci poslužili su programi (I. godina studija) koji su na većini sastavnica izvođeni prije implementacije Bolonjskog procesa, a koji mogu u određenoj mjeri poslužiti kao dobar usporedni pokazatelj uspješnosti uvođenja novog sustava studiranja. Kao usporedna godina poslužila je akademska godina 2004./2005., koja je prethodila primjeni Bolonjskog procesa (kao usporedna godina kod Odjela za matematiku je uzeta ak. god. 2003./2004.). Na osnovu analize uspješnosti primjene Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Osijeku može se zaključiti da poduzete aktivnosti na Sveučilištu, kao i na sastavnicama Sveučilišta daju argumente da proces ustrojavanja novih studija i primjene Bolonjskog procesa ide u dobrom smjeru te da se uspješno provode mjere koje će sustav visokog obrazovanja na Sveučilištu dovesti do razine visoke usklađenosti s jedinstvenim europskim obrazovnim prostorom. Rezultati uspješnosti implementacije Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Osijeku, prema najvažnijim indikatorima kvalitete kojima se može neizravno mjeriti i uspješnost provedbe same reforme, pokazuju da je uspješnost studiranja mjerena prema uspješnosti polaganja ispita i prema broju studenata koji prelaze u višu godinu studija na Sveučilištu u značajnom porastu u odnosu prema referentnoj akademskoj godini 2004./2005. i pokazuje stabilan i rastući trend tijekom prvih godina implementacije Bolonjske reforme. Neki od rezultata implementacije Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku postignuti u razdoblju od akademske godine 2005./2006. do akademske godine 2008./2009. mogu se sažeti u okviru sljedećih zaključaka: Na svim sastavnicama Sveučilišta organiziran je mentorski sustav vođenja studenata; • Na razini Sveučilišta i na pojedinim sastavnicama provedba reforme se nadzire putem Povjerenstva za praćenje implementacije Bolonjskog procesa; •

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Smotra Sveučilišta

Na većini sastavnica uvedeno je kontinuirano praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje aktivnosti studenata; • Osnovan je sveučilišni Odbor i Ured za unapređivanje i osiguranje kvalitete obrazovanja pri Rektoratu kao i povjerenstva za kvalitetu na sastavnicama sveučilišta; • Provodi se strateški plan unaprjeđenja kvalitete na Sveučilištu za razdoblje 2007. – 2010.; • Od akademske godine 2008./2009. uspješno je započeo proces mobilnosti studenata i nastavnika u inozemstvo (Erasmus); • Prema većini pokazatelja uspješnost studiranja je povećana na gotovo svim sastavnicama Sveučilišta, što je posebno izraženo na onim sastavnicama gdje je uspješnost studiranja bila izrazito niska; • Prema jednom od najvažnijih indikatora uspješnosti studiranja može se primijetiti da je na razini Sveučilišta uspješnost polaganja ispita povećana za više od 20% (u odnosu na referentnu godinu 2004./2005.). Radi uspješnog nastavka procesa prilagodbe sustava visoke naobrazbe na Sveu čilištu u Osijeku, prema načelima Bolonjske •

deklaracije, potrebno je nastaviti s ostvarivanjem sljedećih aktivnosti: Radi osiguranja rada s manjim skupinama studenata i smanjenja opterećenja nastavnika i suradnika potrebno je povećavati broj nastavnika i suradnika. Trend povećavanja kadrovske strukture na Sveučilištu u Osijeku je potrebno nastaviti kroz daljnje zapošljavanje neophodnih kadrova kroz razvojna radna mjesta. • Radi uspješnijeg rada s manjim skupinama studenata potrebno je osigurati dodatne prostorne kapacitete, kroz izgradnju novih dvorana, učionica i laboratorija. Prostorni problemi Sveučilišta će biti trajno riješeni potpunom izgradnjom sveučilišnog campusa. • Potrebno je osigurati daljnji razvoj sustava za praćenje kvalitete visokog obrazovanja na Sveučilištu, što podrazumijeva i osnivanje jedinstvenog sveučilišnog centra za praćenje kvalitete obrazovanja. Istovremeno potrebno je sustavno raditi na osiguranju vlastite kvalitete obrazovanja i to na način da svaka znanstveno-nastavna sastavnica treba ustrojiti vlastitu ustrojbenu jedinicu (službu, ured i sl.) za praćenje osiguranja kvalitete u skladu sa svojim potrebama i specifičnostima. •

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Potrebno je pojačati aktivnosti Sveučilišta i pojedinih sastavnica radi nastavka i jačanja procesa mobilnosti studenata i nastavnika u inozemstvo (Erasmus). Prvi koraci su poduzeti unutar programa bilateralne mobilnosti, koji je uspješno proveden u akademskoj godini 2008./2009., a nastavlja se primjenjivati i u okviru programa Erasmus u 2009./2010. godini. Na kraju valja zaključiti da će o uspješnosti provedbe navedenih mjera ovisiti daljnje unaprjeđenje sustava visoke naobrazbe na Sveučilištu u Osijeku te uspješnost integracije našeg visokoobrazovnog sustava u zajednički europski obrazovni sustav. •

Osiguranje i unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja Značajan doprinos razvitku sustava kvalitete obrazovanja na osječkom Sveučilištu ostvaren je na temelju projekta Sveučilišta pod nazivom “Uspostavljanje sustava unaprjeđenja kvalitete obrazovanja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku“. Projekt je financiran od strane Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, a provodio se na Sveučilištu od 3. siječnja 2006. do 4. prosinca 2006. godine. U rujnu 2007. godine prijavljen je prijedlog jednogodišnjeg projekta Sustavni pristup uvođenju ishoda učenja u obrazovanje studenata na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na natječaj Nacionalne zaklade za znanost pod nazivom Ishodi učenja. Projekt je dobilo naše Sveučilište, kao jedno od samo četiri ustanove u Hrvatskoj, a realizacija projekta pod akronimom SUPER UNIOS krenula je u siječnju 2008. godine. Strategija sustava kvalitete

Cilj izgradnje sustava kvalitete na Sve učilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je poboljšanje kvalitete studentskog iskustva na fakultetu – od upisa na fakultet, preko

predavanja, ispita i diplome do zapošljavanja i cjeloživotnog obrazovanja. Ostvarenjem ovog cilja postiže se zadovoljstvo svih sudionika sustava – studenata, nastavnika, uprave, prateće administracije i društvene zajednice – što je preduvjet učinkovitog uklapanja u globalne tijekove suvremenog europskoga svjetskog visokog obrazovanja. Organizacija sustava kvalitete Na Sveučilištu je ustrojen Odbor za unapređivanje i osiguranje kvalitete, Ured za unapređivanje i osiguranje kvalitete, imenovan savjetnik za unapređivanje i osiguranje kvalitete na razini Sveučilišta i Povjerenstva za unapređivanje i osiguranje kvalitete na razini znanstveno-nastavnih i umjetničkonastavnih sastavnica. Odbor za kvalitetu upravlja sustavom kvalitete Sveučilišta, provodi strateško planiranje, predlaže rektoru i Senatu konkretne projekte i aktivnosti, osigurava djelotvornost postupaka unaprjeđenja kvalitete i nadzire učinkovitost provedbe propisanih mehanizama za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveučilišta. Odbor o svom radu jednom godišnje podnosi izvješće Senatu Sveučilišta. Savjetnik za kvalitetu koordinira radom svih sudionika sustava, inicira, planira i predlaže aktivnosti sustava Odboru za kvalitetu te, u suradnji s Uredom za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete, priprema i predlaže izvješća o radu sustava, promovira kulturu kvalitete na Sveučilištu i održava komunikaciju s drugim sveučilištima i državnim institucijama u području osiguranja kvalitete. Uz navedene aktivnosti, Ured za kvalitetu predstavlja i tehničku podršku i informacijsko središte sustava kvalitete na Sveučilištu. Povjerenstva za kvalitetu organiziraju, koordiniraju, provode i razvijaju postupke vrednovanja i unutarnje mehanizme osiguravanja, unaprjeđenja i promicanja kvalitete na razini znanstvenonastavne sastavnice Sveučilišta. Struktura sustava kvalitete definirana je tijekom 2006. (osnivanje Odbora i povjerenstava za kvalitetu) i 2007. godine (uspostavljanje funkcije savjetnika za kvalitetu).

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Strateški dokumenti na kojima se temelji sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete obrazovanja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku su Statut Sveuči lišta (prosinac 2004. i siječanj 2009. godine), Odluka Senata Sveučilišta o osnivanju Sveučilišnog centra za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja (rujan 2005. godine), Odluka rektorice o osnivanju Odbora za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Sveučilištu (siječanj 2006. godine), Pravilnik o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete Sveučilišta (rujan 2006. godine) i Odluka Senata Sveučilišta o imenovanju savjetnika za kvalitetu (travanj 2007. godine). Jedinstvena sveučilišna studentska anketa Jedinstvena sveučilišna studentska an keta provedena je u akademskoj 2007./2008. tijekom prosinca 2007. i siječnja 2008. godine. U anketi su sudjelovali studenti druge i treće godine studija (tzv. Bolonjci), a evaluirali su predmete, nastavnike i asistente koje su slušali u prethodnoj akademskoj godini. Slična anketa inicijalno je provedena 2006. godine, ali u znatno manjem opsegu jer su tada studenti vrednovali samo nastavu i nastavnike prvog semestra studija. Anketni obrazac za evaluaciju nastavnika sadržavao je 12 pitanja, a anketni obrazac za evaluaciju asistenata sadržavao je 8 pitanja. U obje varijante anketnog listića studenti su odgovarali na dvije skupine pitanja; prva su bila pitanja o predmetu (redovitost održavanja nastave, pohađanje nastave, mogućnost kolokviranja i slično), a druga skupina pitanja bila je vezana je uz evaluaciju rada pojedinca. Struktura i broj pitanja u obrascu temeljeni su na anketi iz 2006. godine, a definitivni izgled anketnog obrasca definirali su predstavnici znanstveno-nastavnih sastavnica i studentskih organizacija u Odboru za kvalitetu Sveučilišta. U anketi je sudjelovao 2051 student što je 41.9% od ukupnog broja studenata koji su mogli pristupiti anketi. Evaluirano je 876 predmeta, 628 nastavnika i 406 asistenata s prve i druge godine svih studijskih programa koji se izvode na Sveučilištu, a ukupno su stu-

denti ispunili 26.007 anketa. Ove brojke znače znatno povećanje opsega ankete u odnosu na anketu provedenu u 2006. godini u kojoj su evaluirani samo predmeti, nastavnici i asistenti iz prvog semestra studija (tada je evaluirano 284 predmeta, 254 nastavnika i 114 asistenata). Studenti su nastavnike i asistente ocjenjivali ocjenama od jedan (najlošija ocjena) do pet (najbolja ocjena). Postignuta prosječna ocjena na razini cijelog Sveučilišta za nastavnike je 3.61, a za asistente 3.79. U akademskoj 2008./2009. godini anketa je prvi put u cijelosti provedena u elektronskom obliku na 15 znanstveno-nastavnih sastavnica i jednoj umjetničko-nastavnoj sastavnici Sveučilišta. Anketu je ispunilo 1.977 studenata prvenstveno s prve tri godine sveučilišnih i stručnih studija, što čini 18,4% ukupnog broja studenata koji su mogli pristupiti anketiranju. Studenti su ispunili 30.258 anketnih obrazaca, a anketiranjem je obuhvaćeno 1.595 predmeta, 680 sveučilišnih nastavnika te 411 asistenata. U prvoj skupini pitanja studenti su, uz ostalo, vrednovali vlastito pohađanje nastave (78% studenata na razini Sveučilišta pohađa više od 50% nastave), redovitost održavanja nastave (i predavanja i vježbe redovito se održavaju po procjeni više od 90% studenata), mogućnost polaganja ispita ili dijela ispita putem kolokvija (72% svih anketiranih studenata koristi ovu mogućnost), te primjerenost težine gradiva njihovom predznanju (57% studenata misli da im je predznanje neprimjereno i nedovoljno za kvali-

5. obljetnica osnutka Umjetničke akademije u Auli Sveučilišta

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Elektrotehnički fakultet

tetno praćenje nastave). Prosječna ocjena svih nastavnika na razini Sveučilišta je 3,85, a kreće se u rasponu od 3,55 do 4,25 na različitim sastavnicama, dok je prosječna ocjena asistenata 4,04, u rasponu od 3,67 do 4,76. Ove evaluacije pokazuju nastavak dosadašnjeg konstantnog trenda blagog rasta ocjena nastavnika i asistenata na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Sustavni pristup uvođenju ishoda učenja u obrazovanje studenata na Sveučilištu – SUPER UNIOSprojekt

Sustavni pristup uvođenju ishoda učenja u obrazovanje studenata na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku projekt je kontinuiteta koji na temeljima postojeće strukture sustava za osiguranje unaprjeđenje kvalitete obrazovanja nastoji definirati i promovirati mjesto ishoda učenja u akademskom obrazovanju na osječkom Sveučilištu. Ishodi učenja su jedan od osnovnih elemenata kurikuluma i osnova su za temeljnu promjenu procesa obrazovanja. Uloga ishoda učenja u akademskom obrazovanju na osječkom Sveučilištu definirana je kroz institucijsku strategiju i organizacijsku strukturu koja podržava sustavno uvođenje ishoda učenja u obrazovanje. Strategija definira aktivnosti vezane uz implementaciju ishoda učenja u obrazovne procese na Sveučilištu, planirane u razdoblju od 2008. do 2013. godine.

Za nastavnike svih znanstveno nastavnih sastavnica Sveučilišta održane su radionice o ishodima učenja koje su temelj programa sustavnog i kontinuiranog educiranja nastavnika. Krajem 2008. godine održano je pod vodstvom članova projektnog tima deset radionica u kojima je sudjelovalo 194 nastavnika Sveučilišta. Percepcija ishoda učenja kroz studentsku vizuru istražena je i anketiranjem 199 studenata različitih sastavnica Sveučilišta (Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet, Odjel za fiziku). U okviru projekta provedeno je i anketiranje poslodavaca koji zapošljavaju završene studente osječkog Sveučilišta u području informatologije i građevinarstva s ciljem uključivanja mišljenja poslodavaca u formuliranje ishoda učenja. Pri završetku projekta izdana je publikacija Vodič kroz ishode učenja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vodič bi trebao poslužiti kao izvor različitih podataka i materijala nastalih na temelju istraživanja provedenih unutar projekta, a ujedno bi trebao predstavljati podršku nastavnicima u definiranju ishoda učenja na razini predmeta. Profesionalno savjetovanje studenata U okviru Ureda unaprjeđenje i osiguranje kvalitete u ovoj akademskoj godini osnovana je Služba za profesionalno savjetovanje studenata. Radionice koje se organiziraju za studente pružaju pomoć pri pisanju životopisa, te se bave tematikom interviewa s poslodavcem, samoanalizom i samoevaluacijom. Od akademske 2009./2010. godine studentima će na raspolaganju biti usluge individualnog profesionalnog savjetovanja. Osim toga, izradit će se baza podataka studenata/potencijalnih posloprimaca, organizirat će se okrugli stolovi i tribine na kojima će potencijalni poslodavci imati priliku predstaviti kadrovske potrebe svoje tvrtke. Planira se organiziranje Dana karijera na sveučilišnoj razini. Služba će aktivno sudjelovati u razvijanju programa za volontiranje studenata u područjima relevantnim za njihovu buduću karijeru. U okviru Službe za profesionalno savjetovanje studenata u raz-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. doblju od svibnja 2009. godine do prosinca 2009. godine održano je 8 radionica koje je pohađalo 125 studenata. Održano je 6 grupnih savjetovanja (radionica) na temu Pisanja životopisa i dvije radionice vezane za razgovor s poslodavcem. Od prosinca 2009. godine redovito se sa studentima održavaju individualna profesionalna savjetovanja vezana uz buduću karijeru studenta. Planovi Službe za 2009./2010. godinu uključuju održavanje 18 radionica i 120 individualnih profesionalnih savjetovanja. Sveučilišni centar za unapređivanje i osiguranje kvalitete obrazovanja U proteklom četverogodišnjem razdoblju evidentan je ustroj i razvoj sustava osiguranja i unaprjeđenje kvalitete na Sveu čilištu, međutim u daljnjem razvoju potrebno je osigurati prostorne, financijske uvjete te visoko profesionalne stručnjake za praćenje kvalitete i vrednovanje novih studijskih programa na Sveučilištu. U tijeku je uređenje prostora u Sveučilišnom campusu za ustrojavanje novog Ureda za kvalitetu koji bi uz osiguranje financijskih sredstava prerastao u Sveučilišni centar za unapređivanje i osiguranje kvalitete obrazovanja. Svrha osnivanja Sveučilišnog centra za unapređivanje i osiguranje kvalitete je unaprijediti i osigurati kvalitetu obrazovanja, kako bi osječko Sveučilište bilo prepoznatljivo i konkurentno u europskom visokoškolskom prostoru. Sveučilišni centar se ustrojava na Sveučilištu i ima voditelja Centra, odnosno u skladu s Pravilnikom o ustrojstvu radnih mjesta rektorata Sveučilišta: pomoćnika rektora za kvalitetu koji vodi Centar te visoko profesionalne stručnjake i prateću administraciju. Sveučilišni centar za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete obrazovanja djeluje kao jedinstveni sveučilišni centar za praćenje kvalitete obrazovanja na svim znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama. Istovremeno potrebno je sustavno raditi na osiguranju vlastite kvalitete u okviru Sveučilišta i to na način da svaka znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna sastav-

nica ima svoju ustrojbenu jedinicu (službu, ured i sl.) za praćenje osiguranja kvalitete u skladu sa svojim potrebama i specifičnostima. Ustrojbene jedinice za osiguranje kvalitete na znanstveno-nastavnim i umjetničkonastavnim sastavnicama povezane su sa Sveučilišnim centrom za unapređivanje i osiguranje kvalitete koji koordinira njihov rad. Od iznimnog je značaja praćenje kvalitete studija i to cijelog studijskog programa za sva tri ciklusa obrazovanja: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski. Praćenje kvalitete studija obuhvaća praćenje kvalitete izvođenja nastave i to za svaki predmet ili modul, izvođenje cijelog studijskog programa. Za praćenje i unapređivanje kvalitete na studijima potrebno je provoditi istraživanje i anketiranje studenata i nastavnika: o izvođenju nastave, nastavnim sadržajima, literaturi, uvođenje novih pristupa i oblika izvođenja nastave, ispitima, kompetencijama, komunikaciji s nastavnicima, informiranosti studenta o studijskom programu, utjecaju studenta na sadržaj studijskih programa, izvođenja nastava te radno opterećenje studenata prikazano pomoću ECTS-a. Isto tako je potrebna sustavna analiza načina provjere znanja, polaganja ispita, uspješnost studiranja, zatim analiza mobilnosti studenata unutar sveučilišta i izvan sveučilišta, odnosno mobilnost unutar hrvatskog i europskog visokoobrazovnog prostora. Ovo su samo neki od pokazatelja, međutim potrebno je kod ustrojavanja Sveučilišnog centra i njegove djelatnosti utvrditi pokazatelje kojima će se sustavno pratiti kvaliteta obrazovanja na Sveučilištu. Preduvjet za uspješno praćenje i vrednovanje kvalitete obrazovanja je informatizacija Sveučilišta, tj. ustroj jedinstvenog informatizacijskog sustava koji će međusobno povezati sveučilišne baze podataka i baze podataka na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama o studentima, nastavnicima, stručno-administrativnom osoblju, financijskim sredstvima (preduvjet za primjenu novog jedinstvenog načina financiranja-lump-suma), prostoru i opremi.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Izdavačka djelatnost

Prema pregledu izdanih sveučilišnih udžbenika u tablici 14. vidljivo je da je najveći broj sveučilišnih udžbenika izdan u području Društvenih znanosti na Ekonom skom, Pravnom i Učiteljskom fakultetu, ukupno 76, zatim slijede Tehničke znanosti na Elektrotehničkom, građevinskom i Stro jarskom fakultetu, ukupno 68, pa Bioteh

Temeljna je zadaća izdavačke djelatnosti da pridonosi razvitku nastavnih, znanstvenih, obrazovnih i drugih djelatnosti Sveu čilišta te poticanju stvaralaštva u njima. U posljednjih jedanaest godina Senat je izdao suglasnost za izdavanje 277 udžbenika.

Izdani udžbenici na Sveučilištu u Osijeku od ak. 1999./00. do 2009./10. godine 60 50 40 UKUPNO SVEUČILIŠTE

30 20 10 0 99./00. 00./01. 01./02. 02./03. 03./04. 04./05. 05./06 06./07. 07./08. 08./09. 09./10.

Tablica 14. - Pregled izdanih sveučilišnih udžbenika na Sveučilištu u Osijeku od akademske 1999./2000. do ožujka 2009./2010. Znanstveno-nastavna sastavnica EKONOMSKI FAKULTET

99./00. 00./01. 01./02. 02./03. 03./04. 04./05. 05./06. 06./07. 07./08. 08./09. 09./10. 2

ELEKTROTEHNIČKI

FILOZOFSKI FAKULTET

GRAĐEVINSKI FAKULTET

KATOLIČKI BOGOSLOVNI

MEDICINSKI FAKULTET POLJOPRIVREDNI

PRAVNI FAKULTET

PREHRAMB. TEHNOLOŠKI

STROJARSKI FAKULTET

1 4

UČITELJSKI FAKULTET

UMJETNIČKA AKADEMIJA ODJEL ZA MATEMATIKU

ODJEL ZA BIOLOGIJU ODJEL ZA FIZIKU

8 4

ODJEL ZA KEMIJU

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE 84

1 11

277

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. ničke znanosti na Poljoprivrednom i Prehrambeno-tehnološkom fakultetu, ukupno 47, zatim Humanističke znanosti na Filozofskom fakultetu s 44 izdanja te Bio medicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu s 34 izdanja. U području prirodnih znanosti na sveučilišnim odjelima: Odjel za biologiju, Odjel za fiziku, Odjel za kemiju i Odjel za matematiku izdano je 15 sveučilišnih udžbenika i u Umjetničkom području na Umjetničkoj akademiji 3 izdanja. U okviru izdavačke djelatnosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izdaje sljedeće sveučilišne publikacije: Sveučilišni godišnjak Publikacija sadrži pregled sveučilišne djelatnosti, podatke o znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama s pregledom izvedbenih planova sveučilišnih i stručnih studija, pregled sveučilišnih nastavnika koji izvode nastavu u tekućoj akademskoj godini, podatke o studentima, te pregled djelatnosti sveučilišnih ustanova. Vodič za buduće studente Publikacija je namijenjena budućim studentima, koja sadrži osnovne podatke o znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama, o uvjetima upisa, pregled sveučilišnih i stručnih studija, te trajanje studija. Vodič za buduće studente objavljuje Sveučilište i predstavlja na Smotri Sveuči lišta. Who’s Who at the University of Osijek Who’s Who sadrži kratke životopise i kontakt podatke docenata, izvanrednih profesora i redovitih profesora Sveučilišta u Osijeku, kao i informacije o području njihovog znanstvenog interesa. Dopunjeno 4. izdanje publikacije Who’s Who at the University of Osijek izdano je u prosincu 2007. International Student Guide Služba za međunarodnu suradnju priprema knjižicu pod nazivom International Student Guide namijenjenu stranim stu-

dentima i stranim partnerima. Publikacija sadržava podatke o znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveučilišta u Osijeku i studijskim programima te ostale korisne informacije za strane studente. Trenutačno je u pripremi 3. izdanje publikacije. Europski studij ”Regionalna suradnja i integriranje u EU” Publikacija o Poslijediplomskom specijalističkom interdisciplinarnom studiju Sveuči lišta u Osijeku Europski studiji ”Regionalna suradnja i integriranje u EU” prvi put je pri premljena 2005. s ciljem informiranja zain teresiranih studenata za upis na navedeni studij. Sadrži najvažnije informacije o studijskom programu, kolegijima, te sadrži izvedbeni plan studija. Za svaku generaciju polaznika priprema se novo izdanje. Vodič za studente prvog sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog studija Kulturologije, smjerovi: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo objavljen je u rujnu 2009. godine s osnovnim podacima i obilježjima, ciljevima i strukturom novog studija Kulturologije.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKA DJELATNOST

akonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju utvrđena su osnovna načela o znanosti i visokom obrazovanju. Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni su dio međunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga, umjetničkog i obrazovnog prostora. Znanstvena djelatnost se temelji na slobodi i autonomiji stvaralaštva, etičnosti znanstvenika, javnosti rada, povezanosti sa sustavom visokog obrazovanja, međunarodnim mjerilima kvalitete, te poticanju i uvažavanju specifičnosti nacionalnih sadržaja i zaštiti intelektualnog vlasništva. Visoko obrazovanje temelji se na nedjeljivosti sveučilišnog nastavnog rada i znanstvenog istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva. U skladu s navedenim zakonskim odredbama osječko Sveučilište potiče jedinstvo nastavnog i znanstvenoistraživačkog rada koje je osnovni preduvjet razvoja Sveučilišta, te pridonosi razvoju društva temeljenog na znanju. Članove

osječke akademske zajednice čine nastavnici, znanstvenici, suradnici i studenti i drugi zaposlenici u procesu visokog obrazovanja, znanstvenog istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni su dio međunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga, umjetničkog i obrazovnog prostora. Znanstvenoistraživačka djelatnost temelji se na znanstvenim, temeljnim, primijenjenim i razvojnim istraživanjima, a provodi se putem znanstvenog i istraživačkog rada znanstvenika na visokim učilištima u okviru znanstvenih projekata i osposobljavanju znanstvenih novaka. Istraživanje i razvoj doprinose stvaranju visokokvalitetnog znanstvenoistraživačkog i visokoobrazovnog prostora kao potpori gospodarskom, društvenom i humanom napretku društva temeljenog na znanju. Znanstvenoistraživačka djelatnost na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u

Pregled broja znanstvenoistraživačkih projekata odobrenih od Ministarstva znanosti obrazovanja i športa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossm ayera u Osijeku u razdoblju od 1999. do 2010. godine

160 140 120 100 80 60 40

118

101

125

124

160

130

125

159

158

0. /2 01 9.

9. 20 0

/2 00 8.

8. 20 0

/2 00 7.

7. 20 0

/2 00 6.

6. 20 0

/2 00 5.

5. 20 0

20 0

/2 00

4 /2 00 3.

20 0

/2 00 2.

2. 20 0

/2 00 1.

1. 20 0

/2 00 0. 20 0

19 9

/2 00

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Osijeku ostvaruje se sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u okviru šest područja znanosti: • •

• • •

•

Biomedicina i zdravstvo (Medicinski fakultet); Biotehničke znanosti (Poljoprivredni fa kultet i Prehrambeno-tehnološki fakul tet); Društvene znanosti (Ekonomski fakultet, Pravni fakultet i Učiteljski fakultet); Humanističke znanosti (Filozofski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet). Prirodne znanosti (Odjel za matematiku, Odjel za fiziku, Odjel za biologiju i Odjel za kemiju). Tehničke znanosti (Elektrotehnički fakultet, Građevinski fakultet, Strojarski fakultet).

Znanstveni projekti Znanstvenoistraživačka djelatnost obuhvaća znanstveni i istraživački rad znanstvenika u okviru znanstvenih projekata kao temeljnog oblika istraživanja i razvoja na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveu čilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u okviru različitih znanstvenih područja i pripadajućih znanstvenih polja. Znanstvenoistraživački rad na osječkom Sveučilištu kao znanstvenom središtu istočne Hrvatske razvijan je desetljećima uz održavanje i razvoj znanstvenoistraživačke infrastrukture koja obuhvaća znanstvenoistraživačke laboratorije, znanstvenu opremu, primjenu suvremenih informacijskih tehnologija, te omogućava prezentiranje rezultata znanstvenih istraživanja i objavljivanje znanstvenih radova. Osječko Sveučilište je u proteklom razdoblju vodilo brigu o sustavnom znanstvenom osposobljavanju poslijediplomanata (magistranada i doktoranada) kao i osposobljavanju znanstvenih novaka za znanstvenoistraživački rad. Analizom znanstvenoistraživačke djelatnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u proteklom desetogodišnjem raz-

Tablica 15. - Pregled broja znanstvenih projekata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u akademskoj 2009./2010. godine Redni broj

Znanstveno-nastavna sastavnica

Znanstveni projekti

Ekonomski fakultet

Elektrotehnički fakultet

Filozofski fakultet

Građevinski fakultet

Katolički bogoslovni fakultet

Medicinski fakultet

Poljoprivredni fakultet

Pravni fakultet

Prehrambeno-tehnološki fakultet

10.

Strojarski fakultet

11.

Učiteljski fakultet

12.

Odjel za matematiku

13.

Odjel za fiziku

14.

Odjel za biologiju

15.

Odjel za kemiju

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE

159

doblju vidljivo je da se najveći broj znanstvenih projekata odobrenih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa izvodio u razdoblju od 2007. do 2010. U akademskoj 2009./2010. na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveučilišta izvodi se ukupno 159 znanstvenih projekata odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U tablici je prikazan pregled broja znanstvenih projekata na znanstvenonastavnim sastavnicama Sveučilišta i prema grafikonu vidljivo je da najveći broj znanstvenih projekata ima Poljoprivredni fakultet 45 i Medicinski fakultet 27, zatim slijede ostali fakulteti i odjeli: Ekonomski fakultet 16, Filozofski fakultet 12, Prehrambeno-teh nološki 13, Strojarski fakultet 11, Elektro tehnički fakultet 8, Pravni fakultet 7, Građe vinski fakultet 5, Učiteljski fakultet 5, Odjel za biologiju 4, Odjel za matematiku 3, Kato lički bogoslovni fakultet 1, Odjel za fiziku 1 i Odjel za kemiju 1.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Prikaz broja znanstvenih projekata osječkog Sveučilišta odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u akadem skoj 2009./2010. godini Odjel za biologiju Odjel za matematiku 4 3

Učiteljski fakultet 5 Strojarski fakultet 11

Odjel za kemiju 1 Odjel za fiziku 1 Ekonomski fakultet 16

Prehrambenotehnološki fakultet 13

Elektrotehnički fakultet 8

Filozofski fakultet 12

Pravni fakultet 7

Građevinski fakultet 5 Poljoprivredni fakultet 45

Katolički bogoslovni fakultet 1

Medicinski fakultet 27

Znanstveni novaci

odnosno odlaskom u gospodarstvo raditi na razvoju društva temeljenog na znanju. Znanstveni novak pripada među 10% najboljih studenata na godini ili je jedan od 10 najboljih diplomiranih studenata. Prema odredbi članka 43. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju znanstveni novaci mogu se zapošljavati na teret proračuna (uz zahtjev voditelja znanstvenog projekta i uz suglasnost znanstveno-nastavne sastavnice) ili na teret vla-

Sustav financiranja znanstvenih novaka instrument je Državnog proračuna kojim se omogućava doktorski studij i poslijedoktorsko usavršavanje na visokim učilištima i znanstvenim institutima. Njegova uloga je stvaranje kvalitetne baze kompetentnih mladih znanstvenika, koji će nakon stjecanja doktorata znanosti provoditi znanstvena istraživanja u znanstvenim organizacijama,

Pregled broja znanstvenih novaka na Sveučilištu Josipa Jurja Strossm ayera u Osijeku u razdoblju od 1999. do 2010. godine

180 160 140 120 100 80

142

120

60 40

170

161

144

138

150

149

137

136

0. ./2

9. 09

00 ./2 08

8. 20

00 ./2

7. 07 20

./2 06

./2

6. 20

5. 05 20

00 ./2 04 20

./2

03 20

./2

2. 02

00 ./2 01

1. 20

00 ./2 00 20

./2

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. stitih prihoda znanstveno-nastavne sastavnice. Znanstveni novaci biraju se javnim natječajem, a ugovor o radu zaključuju u suradničkom zvanju asistenta ili višeg asistenta. Znanstveni novaci izabrani u suradnička zvanja mogu sudjelovati u nastavi prema istim uvjetima kao asistenti ili viši asistenti. Razmatrajući proteklo desetogodišnje razdoblje vidljivo je da je u znanstvenoj i istraživačkoj djelatnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku najveći broj znanstvenih novaka sudjelovao u razdoblju od 2004. do 2008. U znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sudjeluje 137 znanstvenih novaka u akademskoj 2009./2010. godini. U tablici je prikazan pregled broja znanstvenih novaka na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveučilišta i prema grafikonu vidljivo je da je najveći broj znanstvenih novaka na Poljoprivrednom fakultetu 21 i Pravnom fakultetu 19, potom slijede ostali fakulteti i odjeli: Elektrotehnički 14, Filozof ski fakultet 14, Medicinski fakultet 13, Pre hrambeno-tehnološki fakultet 13, Strojarski fakultet 10, Odjel za biologiju 9, Ekonomski fakultet 6, Građevinski fakultet 5, Odjel za matematiku 5, Odjel za kemiju 2, te Katolički bogoslovni fakultet 1 i Odjel za fiziku 1.

Tablica 16. - Pregled broja znanstvenih novaka Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u akademskoj 2009./2010. godini Red. broj

Znanstveno-nastavna sastavnica

Znanstveni novaci

Ekonomski fakultet

Elektrotehnički fakultet

Filozofski fakultet

Građevinski fakultet

Katolički bogoslovni fakultet

Medicinski fakultet

Poljoprivredni fakultet

Pravni fakultet

Prehrambeno-tehnološki fakultet

10.

Strojarski fakultet

11.

Učiteljski fakultet

12.

Odjel za matematiku

13.

Odjel za fiziku

14.

Odjel za biologiju

15.

Odjel za kemiju

16.

Umjetnička akademija

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE

137

Prikaz broja znanstvenih novaka na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku tijekom akademske 2009./2010. godine

Odjel za biologiju Odjel za matematiku 9 Odjel za kemiju 5 Odjel za fiziku Učiteljski fakultet 2 1 4 Ekonomski fakultet 6 Strojarski fakultet 10 Elektrotehnički fakultet 14

Prehrambeno -tehnološki fakultet 13

Pravni fakultet 19

Filozofski fakultet 14 Građevinski fakultet 5 Poljoprivredni fakultet 21

Medicinski fakultet 13

Katolički bogoslovni fakultet 1

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Poslijediplomski studiji Poslijediplomski studij ustrojava se kao doktorski studij koji u pravilu traje tri godine te specijalistički studij, koji u pravilu traje jednu do dvije godine. Poslijediplomski doktorski studij je treći ciklus obrazovanja u skladu s Bolonjskim procesom i najviša razina obrazovanja koja uključuje izvorno istraživanje koje je od iznimne važnosti za razvitak

Europskog prostora visokog obrazovanja i istraživanja. Na znanstveno-nastavnim sastavnicama osječkog Sveučilišta je ustrojeno 11 doktorskih studija iz znanstvenih područja: tehničkih znanosti 3, biomedicine i zdravstva 1, biotehničkih znanosti 2, društvenih znanosti 1, humanističkih znanosti 2 te 2 sveučilišna interdisciplinarna doktorska studija iz prirodnih i biotehničkih znanosti, te biomedicine i zdravstva i prirodnih znanosti.

Doktorski studiji Tablica 17. Pregled sveučilišnih poslijediplomskih doktorskih studija u akademskoj 2009./2010. godini Red. broj

Znanstveno-nastavna sastavnica

Odluka Senata Dopusnica Ministra

Naziv poslijediplomskog studija

Znanstveno područje Znanstveno polje

Ekonomski fakultet

15. 12. 2007

Management

Društvene znanosti Ekonomija

Ukupno 2.

Elektrotehnički fakultet

1 12. 10. 2006.

Elektrotehnika Smjerovi: Elektroenergetika Komunikacije i informatika

Ukupno 3.

Filozofski fakultet

1 02. 04. 2008

Jezikoslovlje

07. 05. 2009.

Književnost i kulturni identitet

Ukupno 4.

Građevinski fakultet

Medicinski fakultet

10. 07. 2007.

Poljoprivredni fakultet

Ukupno

Građevinarstvo

Tehničke znanosti Građevinarstvo 1

14. 02. 2007.

Ukupno 6.

Humanističke znanosti Filologija 2

Ukupno 5.

Tehničke znanosti Elektrotehnika

Biomedicina i zdravstvo

Biomedicina i zdravstvo Kliničke medicinske znanosti

1 19. 12. 2007.

Poljoprivredne znanosti smjerovi: Agroekonomika Hranidba životinja i tehnologija stočne hrane Lovstvo i kinologija Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo Stočarstvo Tehnički sustavi u poljoprivredi Zaštita bilja Agrokemija 1

Biotehničke znanosti Poljoprivreda

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 17. - nastavak Red. broj

Znanstveno-nastavna sastavnica

Odluka Senata Dopusnica Ministra

Naziv poslijediplomskog studija

Znanstveno područje Znanstveno polje

Prehrambenotehnološki fakultet

15. 06. 2007.

Prehrambeno inženjerstvo

Biotehničke znanosti Prehrambena tehnologija

Ukupno Strojarski fakultet

1 03. 10. 2007.

Ukupno 9.

Strojarstvo smjerovi: Suvremeni proizvodni postupci Suvremeni proizvodni menadžment Konstruiranje i numeričko modeliranje proizvoda

Tehničke znanosti Strojarstvo

Sveučilište u Osijeku u suradnji s Institutom "Ruđer Bošković"

19. 06. 2008.

Zaštita prirode i okoliša

Prirodne znanosti Biologija Biotehničke znanosti Poljoprivreda Prehrambena tehnologija

Sveučilište u Osijeku u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Institutom "Ruđer Bošković"

20. 12. 2007.

Molekularne bioznanosti

Biomedicina i zdravstvo Temeljne medicinske znanosti Prirodne znanosti Biologija Biotehničke znanosti Poljoprivreda

Ukupno

SVEUKUPNO

Promocije doktora znanosti na Sveučilištu U proteklih 35 godina održano je 30 promocija doktora znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na koji-

ma je promovirano 360 doktora znanosti od toga: u znanstvenom području biomedicine i zdravstva 65, biotehničkih znanosti 128, društvenih znanosti 138, humanističkih znanosti 8, prirodnih znanosti 1, tehničkih znanosti 20. Promocija doktora znanosti u Auli Sveučilišta

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 18. - Pregled broja doktora znanosti na osječkom Sveučilištu Red.broj.

Znanstveno-nastavna sastavnica

Doktori znanosti

Ekonomski fakultet

100

Elektrotehnički fakultet

Filozofski fakultet

Građevinski fakultet

Medicinski fakultet

Poljoprivredni fakultet

107

Pravni fakultet

Prehrambeno-tehnološki fakultet

Strojarski fakultet

10.

Sveučilište u Osijeku u suradnji s Institutom “Ruđer Bošković“

SVEUKUPNO

360

Specijalistički studiji Poslijediplomski specijalistički studiji traju od jedne do dvije godine i osiguravaju specijalizaciju na višoj razini. Organiziraju se uz uvažavanje specifičnih potreba tržišta. Na znanstveno-nastavnim sastavnicama

osječkog Sveučilišta ustrojena su 24 poslijediplomska specijalistička studija iz znanstvenih područja: biotehničkih znanosti 7, društvenih znanosti 10, tehničkih znanosti 5, te 2 sveučilišna interdisciplinarna poslijediplomska specijalistička studija.

Tablica 19. - Pregled poslijediplomskih specijalističkih studija u akademskoj 2009./2010. godini Red. broj

Znanstvenonastavna sastavnica

Odluka Senata Dopusnica Ministra

Naziv poslijediplomskog studija

Dopusnica Ministra

Znanstveno područje Znanstveno polje

Ekonomski fakultet

02. 04. 2008.

Poduzetništvo

02. 04. 2008

Društvene znanosti Ekonomija

12. 10 2006.

Organizacija i management

12. 10. 2006.

20. 02. 2006.

Marketing u informatičkom okruženju

22. 02. 2008.

Upravljanje ekonomskim razvojem

22. 02. 2008.

Financije i bankarstvo

22. 02. 2008.

02. 04. 2008.

Marketing posebnih područja

02. 04. 2008.

26. 06. 2007.

Informacijski menadžment

Ukupno 2.

Elektrotehnički fakultet

7 11. 11. 2009.

Procesno računarstvo

11. 11. 2009.

Tehničke znanosti Računarstvo

16. 11. 2009.

Napredne komunikacijske tehnologije

16. 11. 2009.

Tehničke znanosti Elektrotehnika

Ukupno 3.

Građevinski fakultet

Ukupno

3 30. 01. 2007.

Građevinarstvo sa smjerovima: Potresno inženjerstvo Upravljanje građevinskim projektima Zaštita okoliša u građevinarstvu 1

Tehničke znanosti Građevinarstvo

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 19. - nastavak Red. broj

Znanstvenonastavna sastavnica

Odluka Senata Dpousnica Ministra

Naziv poslijediplomskog studija

Dopusnica Ministra

Znanstveno područje Znanstveno polje

Poljoprivredni fakultet

08. 11. 2007.

Kakvoća i sigurnost animalnih proizvoda

08. 11. 2007.

Biotehničke znanosti Poljoprivreda

08. 11. 2007.

Proizvodni sustavi u stočarstvu

08. 11. 2007.

Svinjogojstvo

08. 11. 2007.

15. 12. 2007.

Upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom

15. 12. 2007.

24. 11. 2008.

Zaštita bilja

24. 11. 2008.

Ukupno 5.

Pravni fakultet

5 15. 06. 2007.

Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave

15. 06. 2007.

Kazneno pravo

15. 06. 2007.

Ukupno 6.

Pravni i Ekonomski fakultet

2 30. 01. 2006.

Ukupno 7.

Prehrambenotehnološki fakultet

Strojarski fakultet

19. 03. 2007.

Sigurnost i kvaliteta hrane

01. 02. 2010.

Tehnologije tradicionalnih mesnih proizvoda

Društvene znanosti Ekonomija Pravo 19. 03. 2007.

Biotehničke znanosti Prehrambena tehnologija Biotehničke znanosti Prehrambena tehnologija

2 23. 05. 2008.

Ukupno 9.

Upravljanje javnim službama

Ukupno 8.

Društvene znanosti Pravo

Razvoj proizvoda i tehnologija sa smjerovima: Inženjerstvo materijala Modeliranje i numerička analiza konstrukcija Primjena proizvodnih postupaka Proizvodni menadžment

23. 05. 2008.

Tehničke znanosti Strojarstvo

Sveučilište u Osijeku u suradnji s Institutom Ruđer Bošković

15. 12. 2007.

Zaštita prirode i okoliša

15. 12. 2007.

Prirodne znanosti Biologija Biotehničke znanosti Poljoprivreda Prehrambena tehnologija

Sveučilište u Osijeku

05. 12. 2006.

Europski studiji: Regionalna suradnja i integriranje u Europsku uniju

05. 12. 2006.

Društvene znanosti Ekonomija Pravo

Ukupno

UKUPNO

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. ljoprivrednom, Pravnom, Prehrambenotehnološkom i Strojarskom fakultetu Sveu čilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te sveučilišnim poslijediplomskim interdisciplinarnim specijalističkim studijima: Zaštita prirode i okoliša i Europski studiji – Regionalna suradnja i integriranje u Europsku uniju akademski naziv sveučilišnog specijaliste steklo je 170 pristupnika. Magistri znanosti Promocija doktora znanosti u Auli Sveučilišta

Promocija sveučilišnih specijalista U akademskoj 2008./2009. i 2009./2010. godini na znanstveno-nastavnim sastavnicama: Ekonomskom, Elektrotehničkom, Po

Na znanstveno-nastavnim sastavnicama tijekom tridesetpetogodišnjeg razdoblja akademski stupanj magistra znanosti steklo je 926 pristupnika.

Tablica 20. - Pregled broja sveučilišnih specijalista 2008. - 2010. Red. broj

Znanstveno-nastavna Sastavnica

Broj sveučilišnih specijalista

Ekonomski fakultet

137

Elektrotehnički fakultet

Poljoprivredni fakultet

Pravni fakultet

Prehrambeno-tehnološki fakultet

Strojarski fakultet

Sveučilišni interdisciplinarni studiji Zaštita prirode i okoliša Europski studiji: Regionalna suradnja i integriranje u EU

3 10

UKUPNO

170

Tablica 21 - Pregled broja magistara znanosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Red. broj.

Znanstveno-nastavna sastavnica

Magistri znanosti

Ekonomski fakultet

542

Elektrotehnički fakultet

Filozofski fakultet

Građevinski fakultet

Medicinski fakultet

Poljoprivredni fakultet

180

Pravni fakultet

Prehrambeno-tehnološki fakultet

Strojarski fakultet

10.

Sveučilište u Osijeku u suradnji s Institutom “Ruđer Bošković”

UKUPNO

926

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

MEĐUNARODNA I MEĐUSVEUČILIŠNA SURADNJA

eđunarodna i međusveučilišna suradnja Sveučilišta u Osijeku ostvaruje se u okviru bilateralne suradnje s europskim sveučilištima s kojima je potpisan Ugovor o međunarodnoj suradnji. Do sada je na razini Sveučilišta potpisan 31 Ugovor o međunarodnoj suradnji. Članstvo u međunarodnim asocijacijama kao što su European University Asso ciation (EUA), Rektorska konferencija RZ Alpe-Adria, te Podunavska rektorska konferencija (DRC) obvezuje predstavnike Sveučilišta u Osijeku na aktivno sudjelovanje na međunarodnim skupovima koji su tematski vezani za aktivno uključivanje visokoškolskih ustanova u europska istraživačka kretanja. Osim toga, u cilju što kvalitetnijeg odgovora na izazove opće internacionalizacije u znanosti i nastavi, međunarodne aktivnosti Sveučilišta u Osijeku ostvaruju se u sklopu programa mobilnosti (Erasmus), sudjelovanjem u međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima, te kroz aktivnosti poslijediplomskog Europskog studija Sveučilišta u Osijeku.

Intenziviranje bilateralne međunarodne suradnje u narednom razdoblju jedan je od prioriteta razvitka Sveučilišta u Osijeku, u cilju podizanja razine međunarodne prepoznatljivosti koja će se ostvarivati kroz sudjelovanje u programima Europske komisije i to znanstveno-istraživačkim projektima te programima prekogranične suradnje i programima mobilnosti.

Erasmus program mobilnosti Internacionalizacija Sveučilišta ostvaruje se sudjelovanjem u programu mobilnosti koji je započet u prošloj akademskoj godini u okviru Programa bilateralne mobilnosti u visokom obrazovanju. Glavni cilj je povećanje mobilnosti hrvatske akademske zajednice. U sklopu navedenog Programa Sveuči lište u Osijeku raspisuje natječaj za dodjelu financijskih potpora studentima, nastavnom i administrativnom osoblju koji odlaze na inozemne visokoškolske ustanove. Svrha

Pregled broja Erasmus studenata u akad. godini 2009./2010. po sastavnicama Odjel za biologiju 17%

Ekonomski fakultet 17%

Odjel za matematiku 3% Prehrambenotehnološki fakultet 7% Pravni fakultet 3%

Elektrotehnièki fakultet 17%

Filozofski fakultet 13% Poljoprivredni fakultet 23%

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. boravka na inozemnoj visokoškolskoj ustanovi za studente je studijski boravak, za nas tavno osoblje je održavanje nastave ili stručno usavršavanje, a za administrativno osoblje stručno usavršavanje. Mobilnost je moguće realizirati na visokoškolskim ustanovama u državama članicama Europske unije. Sveučilištu u Osijeku dodijeljena je Erasmus sveučilišna povelja (Erasmus University Charter – EUC) za razdoblje od 2009./2010. do 2013./2014. Kao nositelj Erasmus sveučilišne povelje Sveučilište jamči da će provoditi aktivnosti u okviru programa Erasmus u skladu s visokim standardima kvalitete. U narednom razdoblju očekuje se dvosmjerna razmjena studenata i akademskog osoblja, za čiju kvalitetnu realizaciju sastavnice Sveučilišta u Osijeku trebaju pokrenuti nastavu na engleskom jeziku. Jedan od temelja učinkovitog provođenja aktivnosti u sklopu Erasmusa je pravilan odabir Erasmus koordinatora na svakoj sastavnici, te uspostavljeni kontakti s inozemnim partnerima, a to su aktivnosti koje osječko Sveučilište uspješno ostvaruje. U okviru natječaja Programa bilateralne mobilnosti te Erasmus mobilnosti u posljednje dvije akademske godine odabrano je ukupno 47 studenata za mobilnost u svrhu studijskog boravka, 3 nastavnika za mobilnost u svrhu održavanja nastave te 8 nastavnika i 2 administrativna djelatnika za mobilnost u svrhu stručnog usavršavanja.

U prvoj godini mobilnosti veći dio mobilnosti ostvaren je na visokoškolskim ustanovama u Austriji te sveučilištima s kojima osječko Sveučilište u sklopu bilateralne suradnje ima tradicionalno uspješne odnose. U drugoj godini mobilnosti veći dio razmjene studenata i nastavnika se ostvaruje na visokoškolskim ustanovama u Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj. Partnerska sveučilišta na kojima se ostvaruje Erasmus mobilnost su: Austrija • Karl Franzens Universität Graz • Technische Universität Wien Češka • Masaryk University Brno • University of South Bohemia Ceske Budjeovice Finska • Turku School of Economics Mađarska • Budapest Tech • Corvinus University of Budapest • University of Kaposvar Njemačka • Fachhochschule Giessen Friedberg • Fachhochschule Albstadt Sigmaringen • Otto-Friedrich Universität Bamberg

Pregled Erasmus mobilnosti u akad. godini 2009./2010. prema zemljama Slovenija 3%

Èeška 10%

Švedska 3% Maðarska 34%

Poljska 3%

Finska 10%

Njemaèka 17%

Austrija 20%

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Technische Universität Dortmund • Universität Augsburg •

Poljska • Adam Mickiewicz University Poznan Slovenija • Univerza na Primorskem Koper Švedska • Mälardalen University Vasteras.

Europski studiji ”Regionalna suradnja i integriranje u EU” Program poslijediplomskog specijalistič kog interdisciplinarnog studija “Regionalna suradnja i integriranje u EU“ ima za cilj stručno usavršavanje uposlenika u državnoj i javnoj upravi čiji poslovi imaju međunarodni karakter, te su u procesu prilagodbe i integriranja Republike Hrvatske u EU od velikog značenja. Polaznici stječu znanja o pravnom su stavu Europske unije, gospodarskim aspek tima integriranja, te ulozi i značenju regionalne sigurnosti. Znanja i vještine stečene na ovome interdisciplinarnom studiju omogućavaju daljnje profesionalno usavršavanje u području međunarodnih odnosa, odnosa s javnošću, poslova u odjelima za međunarodnu suradnju, pravnim službama, te službama gospodarskog sektora koji po svom karakteru na različite načine povezuju domaću i inozemnu, prije svega regionalnu/ europsku dimenziju procesa integracije. Višegodišnje aktivnosti predavača i studenata Europskih studija pridonose ugledu i prepoznatljivosti osječkog Sveučilišta na međunarodnoj razini, posebice u okviru suradnje sa sveučilištima u regiji te ustanovama koje se bave pitanjima regionalnog razvitka. U sklopu aktivnosti ovog studija ojačana je suradnja s Eurodomom u Pečuhu, Sveučilišem u Tuzli te Institutom za međunarodne odnose u Zagrebu. U akademskoj 2004./2005. upisana je prva generacija studenata Europskih studija. U tri generacije upisano je ukupno 63 polaznika, a studij je do sada uspješno završi-

lo 10 polaznika prve generacije u kojoj je bilo upisano 33 studenta. Polaznici ovog posli jediplomskog studija su osim državljana Republike Hrvatske i strani studenti koji nakon završenog studija nastavljaju doktorski studij na drugim europskim sveučilištima.

Međunarodni znanstvenoistraživački projekti U razdoblju od 2001. do danas znanstvenici osječkoga Sveučilišta sudjeluju u međunarodnim projektima u okviru programa Europske komisije ili u okviru međunarodne bilateralne suradnje. Do sada su znanstvenici osječkoga Sveučilišta sudjelovali u tridesetak Tempus projekta, projektima FP6, FP7, projektima CEEPUS i projektima koji se temelje na bilateralnoj suradnji s državama u regiji i svijetu. U suradnji s Agencijom za mobilnost u Rektoratu Sveučilišta u Osijeku je organizirano predstavljanje Euraxess mreže. Eu raxess kao dio People programa (FP7) pruža pomoć znanstvenicima diljem Europe pri realizaciji istraživačkog rada u inozemstvu; međunarodne suradnje i financijske potpore. Glavni zadatak je pomagati stranim znanstvenicima prilikom dolaska u Repu bliku Hrvatsku. Osim toga, Euraxess pruža potporu hrvatskim znanstvenicima koji odlaze u inozemstvo u sklopu projekata, međunarodnih aktivnosti te pružanja financijske potpore (stipendija). S obzirom na sve veće značenje sudjelovanja u programi-

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 22. - Pregled broja projekata i međunarodnih skupova po znanstveno-nastavnim sastavnicama Red. broj

Znanstveno-nastavna sastavnica

Ekonomski fakultet

Aktivni međunarodni projekti (2007. - 2010.)

Planirani međunarodni projekti do 2013.

Međunarodni skupovi i radionice održani na sastavnicama 2007. - 2010.

Elektrotehnički fakultet

Filozofski fakultet

Građevinski fakultet

Medicinski fakultet

Poljoprivredni fakultet

Pravni fakultet

Prehrambeno-tehnološki fakultet

Strojarski fakultet

10.

Odjel za matematiku

11.

Odjel za fiziku

12.

Odjel za biologiju

13.

Odjel za kemiju

14.

Učiteljski fakultet

15.

Umjetnička akademija

16.

Rektorat Sveučilišta u Osijeku

SVEUKUPNO

ta, te je ujedno science manager za područje društvenih znanosti i local contact point (LCP) mreže Euraxess;

ma Europske komisije, Sveučilište u Osijeku aktivno se uključilo u rad Euraxessa. Strategije inozemnih znanstvenoistraživačkih projekata U 1. nacrtu Strategije inozemnih znanstveno-istraživačkih projekata (prihvaćen na 5. sjednici Senata 28. travnja 2008.) pojedine sastavnice su detaljno prezentirale smjernice i aktivnosti koje su planirane do 2012. te ciljeve koji su u velikoj mjeri ostvareni. Do sada su ostvareni ovi ciljevi:

•

postavljena je internetska baza podataka o postojećim međunarodnim projektima svake sastavnice;

•

imenovana su dva science managera za područje društvenih znanosti (Rektorat) i područje biomedicine (Medicinski fakultet);

•

u Službi za međunarodnu suradnju Rektorata uposlena je osoba zadužena za administriranje inozemnih projeka-

Sveučilište u Osijeku se aktivno uključilo u osnivanje međunarodne mreže istra živača koju je iniciralo Agronomsko Sveučilište iz Beča (BOKU). Članstvo u ovoj mreži će pridonijeti jačanju projektnih aktivnosti u području poljoprivrede; • organiziranje radionica za uspostavu kolaborativnih laboratorija / institucija / grupa na Sveučilištu i to unutar i između znanstvenih područja; • u razdoblju od 2007. do 2010. na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveu čilišta u Osijeku je održano oko 100 međunarodnih skupova, radionica, seminara, savjetovanja. Najvećem broju međunarodnih skupova domaćini su bili Odjel za matematiku, Medicinski fakultet, Umjetnička akademija i Filo zofski fakultet •

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. podignuta je razina znanja stranih jezika (prvenstveno engleskog jezika) nas tavnika i administrativnog osoblja i to s naglaskom na specifičnosti struke. Na većini sastavnica se održava tečaj stranih jezika za djelatnike koji se financira uglavnom iz projekata. Odjel za kemiju je imao organizirano učenje njemačkog i talijanskog jezika, a Odjel za matematiku je imao organizirano učenje ruskog jezika. Pravni fakultet je snosio troškove učenja talijanskog i njemačkog jezika u 2008. i 2009. • znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice osječkoga Sveučilišta planiraju izvođenje nastave na stranom jeziku u razdoblju do 2012. na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Uključivanje u zajednički europski istraživački prostor (European Research Area) složen je proces koji podrazumijeva realiziranje glavnih ciljeva zacrtanih u Strategiji inozemnih znanstveno/istraživačkih projekata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Naglasak je na daljnjem jačanju inozemnih znanstveno-istraživačkih aktivnosti, obrazovanju i usavršavanju mladih znanstvenika posredstvom znanstveno-istraži•

vačkog rada na međunarodnoj razini. U tom kontekstu se projekti Europske komisije mogu smatrati značajnim instrumentom postizanja učinkovitosti znanstvenih istraživanja, u cilju daljnjeg povezivanja akademske zajednice i gospodarstva, imajući u vidu činjenicu da je osječko Sveučilište jedan od glavnih pokretača općeg razvitka istočne Slavonije. Jedan od prioriteta je jačanje projektne suradnje u prekograničnom području. Iz nimno uspješna suradnja sa sveučilištima u Pečuhu i Kaposvaru traje više od dva deset ljeća. Dokaz kvalitetnoj prekograničnoj suradnji je izvrstan rezultat ostvaren u zajedničkoj prijavi IPA projekata (Prvi poziv na podnošenje projektnih prijedloga IPA prekogranični program Mađarska – Hr vatska) Odobreno je sedam projekata Sveu čilišta u Osijeku. Prekogranična suradnja između Repu blike Mađarske i Republike Hrvatske započeta je 2002. u okviru mađarskog nacionalnog Phare programa kada je osnovan mađarsko-hrvatski pilot fond za male projekte. Vizija IPA prekograničnog programa Mađarska – Hrvatska je da ovo pogranično područje postane uspješna regija i primjer kvalitetne međunarodne suradnje. Prioritetna područja financiranja su: Održivi okoliš i turizam • Razvoj gospodarske suradnje i zajedničkih ljudskih kapaciteta. Za Sveučilište u Osijeku su posebice zanimljive sljedeće aktivnosti koje se mogu financirati iz IPA programa: •

• • • • • •

razrada zajedničkih programa, studija i strategija za poboljšanje zaštite okoliša. razvitak turističkih atrakcija i s njima povezanih infrastrukturnih objekata, razvitak infrastrukturnih kapaciteta i opremljenosti u području istraživanja, priprema zajedničkih studija izvedivosti, razvijanje općih curriculuma i zajedničkih sadržaja za izobrazbu, aktivnosti za smanjenje jezičnih prepreka.

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Tablica 23. - Pregled odobrenih IPA II projekata za Sveučilište u Osijeku u akademskoj 2009./2010. godini Red. broj

Znanstveno-nastavna sastavnica

Naziv projekta

Ekonomski fakultet



Medicinski fakultet



J oint Research and Development of Energy Efficiency Measures in Cities of Cross-Border Region  Geothermal Resource Assessment of the Drava Basin Work and Health Project C rossborder Applied Biotech Cooperation for Sustainable Regional Health Industry  B ilingual Dissemination of Research Innovation and Healthcare 

Pravni fakultet



Rektorat Sveučilišta u Osijeku



SVEUKUPNO

Akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija U razdoblju od 2007. do danas na Sveučilištu u Osijeku je obrađeno 92 zahtjeva za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija iz sljedećih područja znanosti: biomedicina i zdravstvo, biotehničke znanosti, društvene znanosti, humanističke znanostii i tehničke znanosti. Dodjela Rektorove nagrade u Auli Sveučilišta

100

Establishing University Cooperation Osijek-Pécs R egional Universities as Generators of a Transnational Knowledge Region 7

Postupak evaluacije provodi Povjerenstvo za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija uz administrativnu podršku Službe za međunarodnu suradnju Rektorata Sveučilišta. Osim navedenog, u okviru web stranice Sveučilišta u Osijeku (www.unios. hr) postavljena je podstranica Akademsko priznavanje na kojoj se nalaze svi relevantni podaci vezani za postupak priznavanja, potrebni obrasci i kontakti. Najveći broj zahtjeva je iz Bosne i Hercegovine, Republike Srbije i Republike Njemačke.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

OBNOVA I RAZVOJ SVEUČILIŠTA

I. faza obnove i izgradnje

olazeći od činjenice da je osječko Sveučilište značajan činitelj razvitka istočne Hrvatske od iznimne je važnosti u dugoročnim planovima razvitka Sveučilišta predvidjeti buduće ustrojstvo i razvitak Sveučilišta. Strategijom Sveučilišta od 18. ožujka 1999. godine pod nazivom Program obnove i razvitka Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku do 2010. godine predviđen je budući ustroj i razvitak Sveučilišta na tri glavne lokacije u Osijeku: Tvrđa, te prostori vojarni “Drava” i “Gaj”, kao i razvitak sveučilišnih sadržaja u Slavonskom Brodu. Potpisivanjem Sporazuma o ustupanju prava korištenja i prenamjeni vojarni za potrebe Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 25. ožujka 1997. između Mini starstva obrane RH, Ministarstva znanosti i tehnologije RH, Ministarstva prosvjete i športa RH, Ministarstva unutarnjih poslova RH i Osječko baranjske županije ostvareni su osnovni uvjeti za obnovu i razvitak Sveu čilišta. Realizacija strategije Sveučilišta temelji se obnovi i izgradnji sveučilišnih prostora u dvije faze.

Uprava Sveučilišta je u siječnju 2002. godine pristupila izradi elaborata pod nazivom ‘’Program kapitalnih investicija za izgradnju i obnovu Sveučilišta’’ kojim se predviđa izgradnja nove zgrade Studentskog doma, izgradnja nove zgrade Poljoprivrednog fakulteta na lokaciji u bivšoj vojarni ‘’Drava’’, adaptacija vojarne ‘’Gaj’’ za potrebe Odjela za matematiku, Odjela za fiziku i Odjela za biologiju, nadogradnja zgrade Ekonomskog fakulteta i adaptacija zgrada u Kuhačevoj 18 i 20 za potrebe Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i Odjela za kemiju. Vrijednost I. faze izgradnje i obnove Sveučilišta je 180.000.000,00 kuna na temelju potpisanog Ugovora o dugoročnom kreditu uz valutnu klauzulu od 12. srpnja 2002. godine U tijeku I. faze obnove i izgradnje Sve učilišta započela je obnova postojećih zgrada Elektrotehničkog fakulteta i Umjetničke akademije u sklopu Sveučilišnog campusa koja je financirana sredstvima Državnog proračuna RH.

Pregled I. faze obnove i izgradnje Sveučilišta Vrijednost investicije

Početak obnove i izgradnje

Završetak obnove i izgradnje

9.380.619,37

rujan 2001.

rujan 2004.

Nadogradnja zgrade Ekonomskog fakulteta

9.945.702,25

ožujak 2003.

rujan 2005.

Izgradnja nove zgrade Studentskog doma u Sveučilišnom campusu

59.832.919,74

20. prosinac 2002.

22. prosinca 2005.

Prehrambeno-tehnološki fakultet daptacija zgrade u Kuhačevoj 18 i 20.

10.925.549,07

siječanj 2003.

srpanj 2007.

Odjel za kemiju

2.132.930,55

rujan 2005.

rujan 2006.

Poljoprivredni fakultet

87.782.279,02

svibanj 2003.

srpanj 2009.

Redni broj

Znanstveno-nastavna sastavnica/ sastavnica Sveučilišta

Odjel za matematiku Odjel za fiziku Odjel za biologiju Adaptacija prostora vojarne „Gaj“

101

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Izgradnja Poljoprivrednog fakulteta u Sveučilišnom campusu

II. faza obnove i izgradnje Na osječkom Sveučilištu u tijeku je realizacija Program kapitalnih investicija II. faze izgradnje osječkog Sveučilišnog campusa na temelju Ugovora o dugoročnom kreditu odobrenog od Vlade Republike Hrvatske i

potpisanog Ugovora sa Slavonskom bankom od 24. listopada 2007. godine u iznosu od 414 milijuna kuna. Drugom fazom predviđen je nastavak izgradnje i opremanja nove zgrade Poljoprivrednog fakulteta, adaptacija zgrada Učiteljskog fakulteta i zgrade Medi cinskog fakulteta, uređenje zgrada Umjet

Pregled II. faze obnove i izgradnje Sveučilišta

102

Redni broj

Znanstveno-nastavna sastavnica/ sastavnica Sveučilišta

Vrijednost investicije

Prehrambeno-tehnološki fakultet Adaptacija zgrade u Kuhačevoj 18. i 20.

5.500.000,00 srpanj 2007.

Izgradnja zgrade Studentskog doma u Đakovu

11.621.768,00 ožujak 2005.

Poljoprivredni fakultet

90.206.704,00 srpanj 2009.

Izgradnja nove zgrade Građevinskog fakulteta

69.759.598,00 lipanj 2005.

Umjetnička akademija

15.760.314,00 lipanj 2009.

Elektrotehnički fakultet i CARNet

13.332.090,00 rujan 2008.

Rekonstrukcija instalacija u Sveučilišnom campusu

7.440.963,00 veljača 2008.

prosinac 2008.

Služba za održavanje Campusa

1.000.000,00 kolovoz 2008.

svibanj 2009.

Učiteljski fakultet

49.855.198,00 srpanj 2008.

10.

Medicinski fakultet

8.296.114,00 studeni 2008.

11.

Odjeli za biologiju i kemiju

19.892.500,00 veljača 2009.

12.

Studentski restoran i kuhinja

21.032.093,00 studeni 2007.

13.

Izgradnja nove zgrade Sveučilišne knjižnice

98.302.658,00

14.

Ured za znanost Ured za unaprjeđenje kvalitete studiranja Ured za transfer tehnologija

2.000.000,00 travanj 2009.

Početak obnove i izgradnje

Završetak obnove i izgradnje

svibanj 2010. lipanj 2009.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. ničke akademije, uređenje zgrade Elektro tehničkog fakulteta, uređenje zgrade za potrebe studentskog restorana, izgradnja nove zgrade Građevinskog fakulteta, te izgradnja Sveučilišne knjižnice. Drugom fazom obuhvaćeno je i uređenje zgrada za novi Ured za znanost, Ured za transfer tehnologija i Ured za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete, Ured za studente s invaliditetom i novi Ured za Studentski zbor Sveučilišta, te uređenje potrebne infrastrukture. Iz sredstava kredita je predviđen i nastavak uređenja i opremanje zgrada Prehram beno tehnološkog fakulteta, te izgradnja nove zgrade Studentskog doma u Đakovu. „Tehnopolis Osijek“ Znanstveno-tehnologijski park je trgovačko društvo koje se osniva radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i gospodarstvenika i jačanja na znanosti temeljenoga gospodarstva. Znanstveno-tehnologijski park osniva Senat, na temelju elaborata kojim se utvrđuje ekonomska opravdanost osnivanja. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2009. godine u suradnji s lokalnom samoupravom pokreće program izgradnje tehnološkog parka “TEHNOPOLIS OSIJEK“

na lokaciji nekadašnjeg BTZNC - Biotehničkog znanstveno-nastavnog centra u Osijeku, Josipa Reichl Kira bb. Kompleks je izgrađen početkom 70-ih godina kao specijalizirana institucija za istraživanje i razvoj u biotehničkom znanstveno-nastavnom području. Pored aktualne parcele, projekt raspolaže i mogućnošću značajnog proširenja. U neposrednoj blizini nalazi se Poslovna zona “Tenja. Za uspješnu realizaciju projekta postignut je konsenzus Sveučilišta, lokalne samouprave i potpornih institucija koje posluju u regiji. U sljedećem razdoblju potrebito je pripremiti projektnu dokumentaciju za realizaciju projekta i identificirati potencijalne klijente za prvu fazu izgradnje parka, prije svega inovativne i tehnologiji bazirane poduzetnike, sidrene stanare parka, Centar za izvrsnost u proizvodnji hrane i druge spinoff i spin-out projekte Sveučilišta, ali i proširivanje postojećih inkubacijskih kapaciteta Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku d.o.o.. Vlada Republike Hrvatske 21. studenoga 2009. donijela je Odluku o prijenosu nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske Sveu čilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u svrhu izgradnje tehnološkog parka “Tehno Potpisivanje ugovora Tehnopolis 20. siječnja 2010. godine

103

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Posjet novoj zgradi Medicinskog fakulteta 20. siječnja 2010. u Sveučilišnom campusu

polis Osijek“. Ukupna površina objekta je 16521 m² izgrađenim na zemljištu površine 75280 m². Procijenjena vrijednost nekretnine je 49.991.373,00 kuna. Ugovor o darovanju nekretnine u svrhu izgradnje tehnološkog parka “Tehnopolis Osijek” potpisan je 20. siječnja 2010. godine u Osijeku. U “Tehnopolisu Osijek“ smjestit će se istraživački sadržaji znanstveno-nastavnih sastavnica Sveučilišta. Projekt “Tehnopolis Osijek“ od iznimnog je značaja za daljnji razvoj osječkog Sveučilišta, jer omogućava poticanje suradnje znanstvenika i gospodarstvenika i jačanju na znanosti temeljnoga gospodarstva te promicanje novih tehnologija, inovacija i poduzetništva. Projekt će se financirati vlastitim sredstvima, nacionalnim potporama i kombinacijom predpristupnih i strukovnih fondova EU.

104

Plan razvoja Tehnopolisa podijeljen je u tri faze: 1. faza Projektiranje zgrade T1 – inkubatora Tehno logijsko-razvojnog centra i projektiranje infrastrukture za zgrade T1 do T7 (vodoop skrba, odvodnja, el. energija, plin, telekomunikacije, prometnice) 2. faza Izgradnja infrastrukture Parka, projektiranje cijelog parka, obnova zgrade T1 i – izvor financiranja – nacionalni i pretpristupni fondovi. 3. faza Realizacija projekta TEHNOPOLIS Osijek – izvor financiranja-strukturni fondovi u prvom ciklusu, razdoblje 2012.-2014.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

UPRAVA I SVEUČILIŠNA TIJELA U AKADEMSKOJ 2009./2010. GODINI Uprava Sveučilišta Rektor i prorektori 

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik

redovita profesorica Poljoprivrednog fakulteta Rektorica Sveučilišta



Prof. dr. sc. Drago Žagar

izvanredni profesor Elektrotehničkog fakulteta Prorektor za nastavu i studente Sveučilišta



Prof. dr. sc. Ivan Samardžić

redoviti profesor Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu Prorektor za znanost, tehnologije, projekte i međunarodnu suradnju Sveučilišta



Prof. dr. sc. Rudolf Emert

redoviti profesor Poljoprivrednog fakulteta Prorektor za strategiju razvoja i prostorno planiranje Sveučilišta



Prof. dr. sc. Dražen Barković,

redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Prorektor za financije i poslovne odnose Sveučilišta

Glavna tajnica  Zdenka Barišić, mag. iur.

Sveučilišna tijela Senat Senat je izborno stručno tijelo Sveučilišta, koje se bira sukladno Statutu Sveučilišta, a u kojem se osigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica iz različitih područja znanosti i umjetnosti. Odlučuje o svim akademskim, stručnim, znanstvenim i umjetničkim pitanjima, uključujući odlučivanje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, razvoju i poslovnim pitanjima kao i drugim pitanjima predviđenim Zakonom i Statutom Sveučilišta.

105

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Senat u akademskoj 2009./ 2010. godini

 Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik

rektorica Sveučilišta i redovita profesorica Poljoprivrednog fakulteta  Prof. dr. sc. Drago Žagar

prorektor za nastavu i studente Sveučilišta i izvanredni profesor Elektrotehničkog fakulteta  Prof. dr. sc. Ivan Samardžić

prorektor za znanost, tehnologije, projekte i međunarodnu suradnju Sveučilišta i redoviti profesor Strojarskog fakulteta  Prof. dr sc. Rudolf Emert

prorektor za strategiju razvoja i prostorno planiranje Sveučilišta i redoviti profesor Poljoprivrednog fakulteta  Prof. dr. sc. Dražen Barković

prorektor za financije i poslovne odnose Sveučilišta i redoviti profesor Ekonomskog fakulteta

Predstavnici sveučilišnih nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju prema znanstvenim područjima i znanstveno-nastavnim sastavnicama  Prof. dr. sc. Rudolf Scitovski

pročelnik i redoviti profesor Prirodne znanosti/Odjel za matematiku

 Doc. dr. sc. Berislav Marković

pročelnik i docent Prirodne znanosti/Odjel za kemiju

 Prof. dr. sc. Radoslav Galić

dekan i redoviti profesor Tehničke znanosti/Elektrotehnički fakultet

 Prof. dr. sc. Damir Markulak

dekan i izvanredni profesor Tehničke znanosti/Građevinski fakultet

 Prof. dr. sc. Dražan Kozak

dekan i redoviti profesor Tehničke znanosti/Strojarski fakultet

 Prof. dr. sc. Aleksandar Včev

106

dekan i redoviti profesor Biomedicina i zdravstvo/Medicinski fakultet

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.  Prof. dr. sc. Vlado Guberac

 Dubravka Pađen Farkaš,

dekan i redoviti profesor Biotehničke znanosti/Poljoprivredni fakultet  Prof. dr sc. Drago Šubarić

dekan i redoviti profesor Biotehničke znanosti/Prehrambenotehnološki fakultet

dipl. knjižničarka v. d. ravnatelja Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek  Tugomir Kuduz, prof.

ravnatelj Studentskog centra u Osijeku  Dragutin Vujčić, mag. iur.

ravnatelj Studentskog centra u Slavonskom Brodu (do 1. veljače 2010. godine) v. d. ravnatelja Studentskog centra u Slavonskom Brodu

 Prof. dr sc. Željko Turkalj

dekan i redoviti profesor Društvene znanosti/Ekonomski fakultet  Prof. dr. sc. Igor Bojanić

dekan i izvanredni profesor Društvene znanosti/Pravni fakultet

 Mr. sc. Zlata Gajčević

asistentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku

 Prof. dr. sc. Anđelka Peko

dekanica i izvanredna profesorica Društvene znanosti/Učiteljski fakultet  Prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač

v. d. dekana i izvanredna profesorica Humanističke znanosti/Filozofski fakultet  Prof. dr. sc. Pero Aračić

dekan i redoviti profesor Humanističke znanosti/Katolički bogoslovni fakultet  Prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić

dekanica i izvanredna profesorica Umjetničko područje/Umjetnička akademija

Predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja:  Doc. dr. sc. Drago Bešlo

docent Poljoprivrednog fakulteta i predsjednik Regionalnog vijeća NSZVO Senat ima sveučilišna vijeća, odbore i povjerenstva: •

Sveučilišno vijeće za prirodne znanosti,

•

Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske studije,

•

Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne poslijediplomske (doktorske) studije i

•

Sveučilišno vijeće za sveučilišne interdisciplinarne poslijediplomske (specijalističke) studije.

•

Odbor za statutarna i pravna pitanja,

•

član Studentskog zbora Biotehničke znanosti/Prehrambenotehnološki fakultet

Odbor za financijsko poslovanje i proračun,

•

Odbor za nastavu i kadrovsku politiku,

•

Odbor za izdavačku djelatnost,

Predstavnici ostalih zaposlenika:

•

Odbor za priznanja,

 Dragutin Katalenac, knjižničarski

•

Odbor za šport, tjelesnu i zdravstvenu kulturu

•

Povjerenstvo za preddiplomske, diplomske i stručne studije i

Predstavnici studenata sveučilišnih studija:  Igor Gavranović

predsjednik Studentskog zbora Društvene znanosti/Pravni fakultet  Antonija Vranješ

član Studentskog zbora Humanističke znanosti/Filozofski fakultet  Vedrana Škoro

savjetnik ravnatelj Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (do 1. veljače 2010. godine)

107

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Kolegij tajnika u akademskoj 2009. / 2010. godini

•

Povjerenstvo za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate.

•

Etičko povjerenstvo Sveučilišta

•

Kolegij tajnika je savjetodavno stručno tijelo Sveučilišta koje čine glavni tajnik i tajnici znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica te sastavnica Sveučilišta.

Sveučilišni savjet

108

Sveučilišni savjet je tijelo koje se brine za ostvarivanje djelatnosti Sveučilišta prema aktu o osnivanju i Statutu. Posebice, Savjet se brine o razvoju Sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvrđuje strateške i razvojne odluke senata, sukladno Statutu Sveučilišta. Savjet nadzire izvršavanje zadaća Sve učilišta sukladno Statutu Sveučilišta, posebno zakonitosti njegova rada, racionalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka Senata te obavlja druge poslove predviđene Statutom Sveučilišta.

Predsjednik  Prof. dr. sc. Branimir Marković

prodekan i redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Članovi:  Prof. dr. sc. Ksenija Čulo

redovita profesorica Građevinskog fakulteta  Prof. dr. sc. Srete Nikolovski

prodekan i redoviti profesor Elektrotehničkog fakulteta  Prof. dr. sc. Antun Stoić

izvanredni profesor Strojarskog fakulteta  Doc. dr. sc. Ivica Raguž

prodekan i docent Katoličkog bogoslovnog fakulteta  Dr. sc. Zvonimir Zdunić

ravnatelj Poljoprivrednog instituta u Osijeku

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.  Dr. sc. Zorica Jurković

ravnateljica Hrvatske agencije za hranu u Osijeku  Željko Kraljičak, dipl. inž. polj.

predstavnik Osječko-baranjske županije  Danijela Lovoković, dipl. ing. arh.

predstavnik Grada Osijeka  Zoran Kovačević, dipl. oec.

predsjednik HGK, Županijske komore Osijek

 Darko Katić, dipl. oec.

predstavnik HGK, Županijske komore Slavonski Brod  Josip Portner

član Studentskog zbora

Rektorat Rektorat Sveučilišta obavlja sve stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe svih sveučilišnih tijela u skladu sa Za konom, Statutom i drugim općim aktima.

Rektorat obavljanjem poslova iz svoje nadležnosti osigurava uvjete za zakonito, pravodobno i ispravno izvršavanje dužnosti i ovlasti rektora i drugih tijela Sveučilišta, te uvjete za obavljanje funkcija, poslova i zadataka njegovih sastavnica. Središnja služba za pravne i kadrovske poslove, nastavnu i znanstvenu djelatnost Sveučilišta - Tajništvo Sveučilišta  Zdenka Barišić, mag. iur.,

glavna tajnica Služba za financije, poslovne odnose, investicije i izgradnju  Anđelka Klaić, dipl.oec.,

voditeljica Službe Služba za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju  Lidija Getto, univ. spec.,

voditeljica Službe

109

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

ZNANSTVENO-NASTAVNE/ UMJETNIČKO-NASTAVNE SASTAVNICE I SASTAVNICE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET Povijesni pregled

110

Ekonomski fakultet je fakultet s dugom tradicijom. Centar za ekonomski studij osnovan je 1959. godine u Osijeku, a 1960. godine prerastao je u Višu ekonomsku školu. Godinu dana kasnije osnovan je Eko nomski fakultet, koji do 1975. godine djeluje u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1975. godine u sastavu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Od 1973. godine, pa sve do 1991. godine, djelovala su tri poslijediplomska studija. Od 1964. godine na Fakultetu se stječu doktorati iz polja ekonomije, a od 1975. godine i magisteriji znanosti iz polja ekonomije. Upravo činjenica da je Ekonomski fakultet u Osijeku osnovan prije 49 godina, kao jedna od prvih visokoškolskih institucija u Gradu i Regiji, te bio i jedna od okosnica osnutka Sveučilišta u Osijeku, zasigurno ukazuje da bogata tradicija i sadašnji intelektualni potencijal Fakulteta mogu i u budućnosti biti snažna potpora razvoju gospodarstva Regije pa i Republike Hrvatske kao cjeline. Intenzivnu međunarodnu suradnju fakultet razvija od 1975. g. s brojnim ekonomskim fakultetima i visokim ekonomskim školama u Europi. Ekonomski fakultet u Osijeku ove godine obilježava četrdesetdevetu obljetnicu uspješnog djelovanja te petu godinu primje-

ne posvema novih, bolonjskom procesu prilagođenih obrazovnih programa. Novi prostori (1.600 m2) donijeli su devet novih dvorana, 14 novih kabineta, komunikacijske prostore i najsuvremeniju opremu za izvođenje nastave po najvišim standardima. Knjižnica s fundusom knjiga i časopisa, te čitaonica s virtualnim odjelom za internetski pristup svim relevantnim svjetskim bazama podataka na preko 200 računalskih mjesta, mogućnost bežičnog pristupa Internetu, posebne predavaonice za poslijediplomske studije, te potpuno informatizirana studentska služba s kojom studenti za sve svoje potrebe komuniciraju gotovo isključivo putem Interneta, daje mogućnost da svi zaposleni, njih stotinjak s dvadesetak vanjskih suradnika, te s preko 5.000 studenata, mogu zajedno odgovoriti pozivu struke i najnovijim metodama teoriju potvrditi u stvarnost. Fakultet ima značajnu ulogu u obrazovanju znanstvenika i stručnjaka u ovom dijelu Hrvatske. Do danas je diplomiralo 8.956 studenata, 536 je magistriralo, te 120 doktoriralo. Fakultet teži svojem pozicioniranju kao autonomnom, modernom, komparativno-kompetitivnom, bliskom europskoj i svjetskoj kvaliteti nastavnog i znanstveno-istraživačkog rada. Rezultati toga nastojanja očituju se ponajprije u oživljavanju i znakovitom podizanju razine međunarodne i ine suradnje s okruženjem, u čemu u sve većoj mjeri sudjeluju i studenti različitih razina edukacijskih programa i godišta. Na Ekonomskom fakultetu zaposleno je 22 redovita profesora, 10 izvanrednih profe-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

sora, 2 docenta, 5 viših predavača, 2 viša asistenta, 19 asistenata i 4 znanstvena novaka. Osim znanstveno-nastavnog osoblja u stalnom radnom odnosu u realizaciji studijskih programa sudjeluje i 20-ak vanjskih suradnika. U stručno-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 31 zaposlenik.

Studijski programi Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku izvodi se nastava na stručnom studiju, preddiplomskom sveučilišnom studiju i diplomskom studiju: Stručni studij Trgovina • Računovodstvo •

Preddiplomski sveučilišni studij Preddiplomski sveučilišni studij Financijski menadžment • Preddiplomski sveučilišni studij Marketing • Preddiplomski sveučilišni studij Menadžment •

Preddiplomski sveučilišni studij Poduzetništvo • Preddiplomski sveučilišni studij Poslovna informatika Tijekom prva tri semestra program je jednak za sve smjerove. •

Diplomski studij • Diplomski sveučilišni studij Financijski menadžment • Diplomski sveučilišni studij Marketing • Diplomski sveučilišni studij Menadžment • Diplomski sveučilišni studij Poduzetništvo • Diplomski sveučilišni studij Poslovna informatika Poslijediplomski studij Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku izvodi se nastava na Poslijediplomskom doktorskom studiju Management i sljedećim poslijediplomskim specijalističkim studijima: • Poslijediplomski specijalistički studij “Organizacija i management“ • Poslijediplomski specijalistički studij “Financije i bankarstvo“

111

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Poslijediplomski specijalistički studij “Marketing posebnih područja“ • Poslijediplomski specijalistički studij “Poduzetništvo“ • Poslijediplomski specijalistički studij “Upravljanje ekonomskim razvojem“ •

Znanstvenoistraživačka djelatnost Osim nastavne djelatnosti Ekonomski fakultet obavlja i znanstvenoistraživačku djelatnost. Znanstvenoistraživačka djelatnost na Fakultetu obavlja se u osnovi na dva načina: Individualna znanstvenoistraživačka djelatnost, čiji se rezultati objavljuju u časopisima, zbornicima radova s domaćih i međunarodnih skupova ili su rezultati ugrađeni u knjige i skripta koja profesori objavljuju. Zajednička znanstvenoistraživačka djelatnost u okviru znanstvenih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Knjižnica i čitaonica Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osi jeku počela je s radom 1961. godine, kada je osnovan i sam Ekonomski fakultet u Osijeku.

112

Nabavka knjižnog fonda ostvaruje se iz nekoliko izvora: kupnjom knjiga i časopisa iz vlastitih financijskih izvora, donacijama i poklonima od raznih fondacija i institucija s kojima Ekonomski fakultet surađuje (u zemlji i inozemstvu), te razmjenom. Obrada knjižnog fonda obuhvaća evidenciju u knjigama inventara, katalogizaciju i klasifikaciju, kao i zaštitu knjižnične građe. Sustav katalogiziranja je istovremeno i konvencionalan i elektronski. Sadržaj knjižničnog fonda obuhvaća svu recentnu domaću i inozemnu stručnu i znanstvenu literaturu iz područja ekonomskih znanosti, matematike i statistike, informacijskih znanosti, sociologije, demografije, trgovačkog prava, i dr. U knjižnici i čitaonici se nalaze svi udžbenici, priručnici, rječnici, leksikoni i enciklopedije za studij ekonomskih znanosti. Korisnicima knjižnice (studentima, asistentima, profesorima) omogućen je slobodan pristup knjižničnom fondu. Sva knjižnična građa je dostupna korisnicima za rad u knjižnici i čitaonici, ili za posudbu izvan knjižnice. Međuknjižnična suradnja obuhvaća suradnju sa srodnim fakultetskim knjižnicama ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u inozemstvu (Mađarska, Njemačka, Velika Britanija i dr.). Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku u posljednje dvije godine je temeljito obnovljena, nabavljen je novi namještaj, u čitaonici su instalirana nova računala sva spojena na internet, a dobili smo i prostor za arhiviranje starijih izdanja (knjiga i časopisa) koja nisu svakodnevno na korištenju. Knjižnica posjeduje više od 35.000 naslova knjiga (domaćih i inozemnih), te više od 1900 naslova časopisa (domaćih i inozemnih). Knjižnica i čitaonica imaju izravan pristup internetu, te je moguć online pristup bazama podataka (ABI/Inform, EBSCOhost, Emerald, Science Direct, ProQuestove doktorske disertacije, HRČAK, DOAJ, i dr.). Web-stranica Fakulteta (www.efos.hr) u izborniku ima i poveznicu na stranicu knjižnice, gdje se svakodnevno daju nove infor-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. macije o bazama podataka i svima ostalim pitanjima vezanim za upite korisnika knjižnice.

Alumni Svi studenti koji su diplomirali, magistrirali ili doktorirali na Ekonomskom fakultetu u Osijeku mogu se učlaniti u Alumni association. Ciljevi udruge su: • uspostavljanje i održavanje veze između Ekonomskog fakulteta u Osijeku i njegovih studenata nakon diplomiranja, magistriranja ili doktoriranja, • povezivanje svih nekadašnjih studenata Ekonomskog fakulteta u Osijeku u fakultetsku zajednicu Alumni Association Ekonomskog fakulteta u Osijeku i izgradnja međusobnih odnosa suradnje, • promocija, kontaktibilnost i unapređenje djelatnosti Ekonomskog fakulteta u Osijeku kao institucije i kao članice Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, • poticanje i unapređivanje znanstvenih, stručnih i praktičnih aktivnosti članstva Alumni Associationa Ekonomskog fakulteta u Osijeku, • razvijanje suradnje između Ekonomskog fakulteta u Osijeku i poduzeća i organizacija u kojima rade nekadašnji studenti, magistranti ili doktoranti Ekonomskog fakulteta u Osijeku, • sudjelovanje u međunarodnoj znanstvenoj, istraživačkoj i stručnoj razmjeni i suradnji, te uspostavljanje kontakata s Alumni udrugama u zemlji i inozemstvu, • zaštita strukovnih interesa ekonomista sukladno kodeksu i pravilima struke.

nastavnici Ekonomskog fakulteta objavili ukupno 174 udžbenika.

Promocija diplomanata na Ekonomskom fakultetu

Međunarodna i međufakultetska suradnja Ekonomski fakultet ostvaruje dugogodišnju suradnju s Fachhochschule iz Pforz heima. Suradnja obuhvaća razmjenu nastavnika i studenata, a ogleda se i u održavanju zajedničkih godišnjih simpozija, koji se naizmjenično odvijaju u Osijeku i Pforz heimu. Ove je godine organiziran jubilarni 30. simpozij. Ekonomski fakultet u okviru međunarodne suradnje sudjelovao je i na nekoliko vrlo uspješnih zajedničkih simpozija organiziranima u suradnji sa Sveučilištem u Augs burgu. Također surađuje sa Sveučilištem u Gdanjsku, Sveučilištem u Pečuhu i Sveu čilištem u Friedberg – Giessenu. U okviru međufakultetske suradnje odvijaju se stalni kontakti sa svim ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj.

Izdavačka djelatnost Prva skripta na Ekonomskom fakultetu izdana je 1962. g., a do sada je u nakladi Fakulteta iz tiska izašlo ukupno 98 skripata. Prvi je udžbenik na Ekonomskom fakultetu napisan i objavljen 1967. g., a do danas su

113

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Povijesni pregled Visokoškolska nastava iz područja elektrotehnike u Osijeku utemeljena je 1978. godine – kao treći studij ovog smjera u Republici Hrvatskoj. Osnivanje Studija elektrostrojarstva u Osijeku uslijedilo je inicijativom Sveučilišta u Osijeku tijekom 1977. i 1978. godine – uz suradnju gospodarstva grada Osijeka te gravitirajućih općina slavonsko-baranjske regije. Učilište je utemeljeno s ciljem da organiziranjem dvoipolgodišnjeg studija omogući uvjete za poboljšanje strukture tehničkih kadrova u gospodarstvu i javnom sektoru ovoga dijela Republike, gdje su nedostajali stručnjaci iz područja elektrotehnike. U narednim godinama Studij nabavlja laboratorijsku opremu, zapošljavaju se novi znanstvenici te Studij 1981. godine stječe i status samostalne visokoškolske ustanove. Godine 1987. Studij je upisan u registar znanstveno-istraživačkih organizacija. Početkom 1988. godine na Učilištu je u stalnom radnom odnosu 6 doktora i 13 magistara znanosti te 10 diplomiranih inženjera elektrotehnike. Iste godine Studij elektrostrojarstva mijenja ime u Studij elektro-

114

tehnike te počinje obrazovati inženjere elektrotehnike i inženjere elektronike. Tijekom razdoblja 1988. - 1990. na Studiju elektrotehnike zapošljava se veći broj znanstvenika, asistenata i znanstvenih novaka, a uz podršku Sveučilišta i gospodarstva regije, započete su pripreme za prerastanje Studija elektrotehnike u fakultet s četverogodišnjim nastavnim programom. Skupština Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku donosi, ožujka 1990. godine odluku za upis 50 studenata elektrotehnike VII/1 stupnja stručne spreme na Studiju elektrotehnike, a Republički komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu donio je (24. travnja 1990.) Rješenje kojim se odobrava Studiju elektrotehnike Osijek da u okviru svoje djelatnosti organizira i izvodi program usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme sedmog (VII/1) stupnja obrazovnog profila diplomirani inženjer elektrotehnike s usmjerenjem na elektroenergetiku počevši od akademske godine 1990./91. Te godine Studij elektrotehnike prerasta u Elektrotehnički fakultet, koji na prvu godinu studija upisuje 50 studenata na VII/1 stupnju za stjecanje visoke stručne spreme (dipl. ing. elektrotehnike) i 113 studenata na VI/1 stupnju (inženjer elektrotehnike). Fakultet je devedesetih godina koristio poseban blok zgrade EMŠC-a kao i

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. prostorije na lokaciji Trg Lava Mirskog, što je činilo ukupno: dvije velike predavaonice (po 140 mjesta), šest manjih predavaonica (po četrdeset mjesta), sedam laboratorija (po dvadeset radnih mjesta), 22 kabineta za nastavnike i četiri ureda administracije.

Fakultet danas Fakultet je organiziran u šest zavoda: 1. Zavod za zajedničke predmete (matematiku, fiziku, strojarstvo i strane jezike) 2. Zavod za računalno i programsko inženjerstvo 3. Zavod za elektrostrojarstvo 4. Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju 5. Zavod za elektroenergetiku 6. Zavod za komunikacije te dva međunarodno akreditirana laboratorija: 1. Laboratorij za elektromagnetsku kompatibilnost 2. Laboratorij za VF mjerenja Djelatnost Zavoda putem katedri i laboratorija obuhvaća znanstveni, nastavni i stručni rad u određenom tehničkom po dručju. Na čelu Zavoda je predstojnik, koji u suradnji s dekanom organizira nastavu po tehničkim područjima te organizira i vodi znanstvenoistraživački rad i realizaciju stručnih projekata. Posebno je važno da se u okviru Zavoda primaju znanstveni novaci koji u skladu s nastavnim programom i znanstvenim radom Zavoda završavaju poslijedplomski studij i uvode se u znanstvenoistraživački rad. Koordinaciju suradnje s gospodarskim subjektima te financijski menadžment učilišta obavlja prodekan za razvoj, a u okviru Zajedničke službe ETF-a objedinjavaju se sve stručne službe izvannastavne djelatnosti; ured dekana, tajništvo, služba općih i kadrovskih poslova, računovodstveno-financijska služba, stu dentska služba, odsjek za znanstvenu, stručnu i međunarodnu suradnju, odjel za informatičku potporu i knjižnica.

Danas Fakultet raspolaže s ukupnim poslovnim prostorom od oko 8500 m2, među kojima je 14 predavaonica, 20 laboratorija i 53 nastavnička kabineta. U akademskoj 2006./2007. godini Fakultetu je dodijeljena na uporabu zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa u prostoru bivše vojarne “Drava” ukupnog raspoloživog prostora od oko 3600 m2. Obnovom dovršenom u 2009. godini za nastavu je u prostoru bivše vojarne “Drava” osposobljeno 6 visokokvalitetnih učionica i 9 modernih računalnih laboratorija, uključujući i jedan laboratorij iz osnova elektrotehnike i elektronike. Prostor bivše vojarne “Drava” namijenjen za nastavni i znanstveno-istraživački rad nastavnika iz područja računarstva i informatike, za službu računalne podrške, te za izvođenje nastave preddiplomskog i diplomskog studija računarstva, i stručnog studija smjera Informatika. Učionice su opremljene suvremenim nastavnim pomagalima (ugrađena osobna računala s priključkom na lokalnu računalnu mrežu i na Internet, projektori za multimedijske prezentacije). Velika dvorana s 260 mjesta omogućava održavanje nastave na prvoj i drugoj godini s velikim brojem studenata. Studentima su na raspolaganju osobna računala u učionicama i laboratorijskim prostorima. Isto tako, svi laboratoriji opremljeni su suvremenom elektrotehničkom opremom i uređajima. Ukupna vrijednost opreme laboratorijima iznosi 32 mil. kuna. Fakultet raspolaže s 200 računala za nastavu i 80-ak za djelatnike, 12 radnih

115

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

stanica i host računala, koji su priključeni na CARNet mrežu, preko 60 osciloskopa te mjerne opreme i instrumenata.

Studijski programi

116

Od akademske 2005./2006. godine studenti se na sveučilišnim studijima Elektro tehničkog fakulteta Osijek mogu upisati na: Preddiplomski studij elektrotehnike i preddiplomski studij računarstva. Završetkom Preddiplomskog studija elektrotehnike, odnosno računarstva studenti stječu akademski naziv Prvostupnik/Prvostupnica (Baccalaureus/Baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehnike, odnosno računarstva – kratica: univ. bacc. ing. el., odnosno univ. bacc. ing. comp. Pored preddiplomskih studija izdane su i dopusnice za izvođenje dvogodišnjih diplomskih studija: diplomski studij računarstva – smjer Procesno računarstvo, di plomski studij elektrotehnike – smjer Elektroenergetika, diplomski studij elektrotehnike – smjer Komunikacije i informatika. Prva generacija studenata upisala je diplomske studije Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku u akademskoj godini 2008./2009., nakon uspješnog završetka prvog ciklusa obrazovanja na preddiplomskim studijima. Završetkom Diplomskog studija elektrotehnike, odnosno računarstva studenti stječu akademski naziv Magistar/ Magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike, odnosno računarstva, s naznakom smje-

ra - kratica: mag.ing.el odnosno mag.ing. comp. Na Elektrotehničkom fakultetu izvodi se Poslijediplomski (doktorski) studij elektrotehnike u potpunosti usklađen s Bolonjskom deklaracijom, a završetkom Poslijediplom skog studija elektrotehnike studenti stječu akademski naziv Doktor znanosti elektrotehnike s naznakom smjera. Uz poslijediplomski (doktorski) studij, Elektrotehnički fakultet Osijek izvodi još jedan tip poslijediplomskih studija usklađenih s Bolonjskom deklaracijom, a to je Magistarski specijalistički studij, u trajanju od tri semestra, čijim završetkom studenti stječu akademski naziv Magistar/Magistra inženjer/inženjerka elektrotehnike, odnosno računarstva, specijalist iz pojedinog područja, ovisno o odabranom studiju. Stručni studij elektrotehnike traje tri godine. Završetkom Stručnog studija elektrotehnike studenti stječu stručni naziv Stručni prvostupnik/ prvostupnica (Bacca laureus/ Baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehnike s naznakom smjera: Elektro energetika, Automatika ili Informatika – kratica-bacc.ing.el. Stručni studij elektrotehnike se izvodi kroz tri smjera: Elektroenergetika, Automa tika i Informatika. Uz nove programe, zaključno do akademske 2007./2008. godine nastava se izvodila i na tzv. “starom” sveučilišnom programu u trajanju od četiri i pol godine, pod nazivom: Sveučilišni dodiplomski studij elektrotehnike. Završetkom dodiplomskog studija elektrotehnike, studenti stječu akademski naziv: diplomirani inženjer elektrotehnike, s naznakom smjera: elektroenergetika, automatika i procesno računarstvo te računarstvo i komunikacije.

Poslijediplomski studij Senat Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku 2000. godine prihvatio je program poslijediplomskog studija “Tehnika upravljanja energetskih i industrijskih pogona” na ETF-u Osijek (rujna 2000. godine upisana je prva generacija poslijediplom-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. skog studija), a u siječnju 2002. godine daje suglasnost za provedbu postupka stjecanja doktorata znanosti za znanstveno područje Tehničke znanosti, znanstveno polje Elektro tehnika. Od 2004. godine poslijediplomski studij je organiziran za dva polja: a) elektrotehnika, i b) računarstvo. Tri su razine poslijediplomskog studija: 1) poslijediplomski magistarski studij, 2) poslijediplomski doktorski studij i 3) poslijediplomski doktorski studij (bez magisterija). Godine 2006. Nacionalno vijeće za znanost prihvatilo je s Bolonjskim procesom usklađen program Poslijediplomskog doktorskog studija elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetika i Komunikacije i informatika. Fakultet izvodi tri poslijediplomska specijalistička studija: Elektroenergetika, Napredne komunikacijske tehnologije i Procesno računarstvo. Trenutno je više od 100 polaznika poslijediplomskih studija iz Hrvatske i inozemstva, 7 je polaznika steklo zvanje doktora znanosti, 14 polaznika zvanje magistra znanosti, a 1 polaznik zvanje specijalista.

Studenti U akademskoj 2003./04. godini na Fakultetu je studiralo 711 studenata sveučilišnog i 347 studenata na stručnom studiju. Tijekom 27 godina na prvu godinu Fakulteta na stručni studij upisano je 2.829 studenata, a na sveučilišni studij 1.774 studenta. Za izvrsne rezultate u studiranju u proteklim godinama nagrađeno je preko 100 studenata Elektrotehničkog fakulteta Osijek Rek torskom nagradom i Dekanskom nagradom, godišnjom nagradom “Dr. ing. Cesare Cu san”, godišnjom nagradom “Lions Club” Osijek ili nagradom “Hrvoje Požar“. Do 2009. je na Elektrotehničkom fakultetu Osijek diplomiralo ukupno 1.383 studenta, od toga 503 sveučilišnih, 803 stručna i 77 uz rad.

Nastavnici Politika primanja znanstvenih novaka i pohađanja/završavanja poslijediplomskih studija i/ili rada na doktorskim disertacijama dala je na ETF-u dobre rezultate. U

tablici 1 prikazano je kretanje broja nastavnika u stalnom radnom odnosu na Fa kultetu. Trenutno je na Fakultetu uposleno 7 redovitih profesora, 7 izvanrednih profesora, 11 docenata, 7 viših predavača, 3 predavača, 1 prof. visoke škole, 32 asistenta, 11 znanstvenih novaka-asistenata i 7 stručnih suradnika. U stručnim-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 37 zaposlenika

Informatizacija Od svog utemeljenja Elektrotehnički fakultet intenzivno koristi informatičku opremu i tehnologije. Od godine 1994. ETF je uključen u Hrvatsku akademsku mrežu (CARNet) i globalnu svjetsku mrežu (Internet). Primjena računala kao i druge informacijske tehnologije zastupljene su u radu na Fakultetu; u nastavnom procesu, znanstveno-istraživačkom radu, studentskoj službi i knjižnici te u administrativnoj obradi podataka. Pet je razina angažmana stručnjaka ETF-a Osijek u ovom području: (a) LAN (lokalna mreža), (b) Web stranica, (c) CARNet daljinska učionica, (d) CARNet centar i (e) Cisco akademija mrežnih tehnologija. Naime, pored primjene u znanstvenoistraživačkom radu, kao i samim istraživanjima na ovom području, te uz znanstvenonastavnu primjenu u realizaciji nastavnog programa Elektrotehnički fakultet postao je i regionalni edukacijski centar CARNet-a, te lokalni centar za svjetski značajnu Cisco akademiju mrežnih tehnologija. Također, Fakultet je članica Hrvatske nacionalne grid infrastrukture (CRO NGI).

Izdavačka djelatnost Izdavačka djelatnost Fakulteta strukturirana je u tri edicije; Udžbenici, Monografije i zbornici radova te Dokumenti i brošure. Edicija Udžbenici obuhvaća nastavne knjige (udžbenike, skripte i zbirke zadataka), koje pokrivaju nastavni program ETF-a, a ne postoje u izdanjima drugih izdavača tehničkih knjiga. Izdano je 86 izdanja (udžbenika,

117

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

skripata i zbirki zadataka) u ukupnoj nakladi od preko 25 tisuća primjeraka. U ediciji Monografije i zbornici radova izdano je ukupno 23 knjige (rezultati realiziranih znanstvenih projekata, te zbornici radova sa znanstvenih i stručnih skupova u organizaciji Fakulteta.). U ediciji Dokumenti i brošure izdano je više publikacija, od kojih posebno treba spomenuti monografije “Deset godina Studija elektrotehnike” i “Ratna razaranja ‘91”, koja objavljuje istovjetne tekstove na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, a doživjela je tri izdanja. Također je izdano desetak informativnih publikacija, poput Vodiča kroz studij (u ukupnoj nakladi od 12.000 primjeraka), a najnoviji je Vodič za poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjerovi Elektroenergetika, Komunikacije i informatika, te više propagandnih prospekata. Od 2010. godine Fakultet je izdavač međunarodnog znanstvenog časopisa Inter national Journal of Computer Engineering Systems (IJECES).

Knjižnica

118

Knjižnica Elektrotehničkog fakulteta utemeljena je prvih dana djelovanja ETF-a i značajna je potpora znanstveno-istraživačkom i stručnom radu na Fakultetu i studentima za pripremu ispita i izradu seminarskih i diplomskih radova. Nerijetko knjige iz knjižnice koriste i stručnjaci iz osječkog/

slavonskoga gospodarstva. Knjižnica je opskrbljena opsežnom stručnom literaturom, knjigama i časopisima, na hrvatskom, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku, te enciklopedijskim izdanjima. Fond knjiga i časopisa obnavlja se i dopunjuje redovito – kako se inoviraju i unapređuju mnoga područja elektrotehnike, računalstva i drugih tehničkih područja, odnosno koliko to dopuštaju financijska sredstva. Knjižni fond je u razdoblju 1990. – 2000. udvostručen, a utrostručen je broj naslova serijskih publikacija, te prikupljen veliki broj diplomskih radova studenata ETF-a, te magistarskih radova i disertacija, kako djelatnika ETF-a, tako i istraživača s drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu. Trenutno knjižnica raspolaže s preko 4 tisuće bibliografskih jedinica. Prema strukturi monografskih publikacija najviše je knjiga iz područja elektrotehnike (62%), te računarstva (27%), dok je kod serijskih publikacija najviše časopisa iz područja elektrotehnike (34%), te računarstva (26%). Najviše je knjiga na hrvatskom (76%) i na engleskom jeziku (19%). Knjižnica ETF-a dobro surađuje s knjižnicama drugih fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Sveučilišnom i gradskom knjižnicom u Osijeku, knjižnicama elektrotehničkih fakulteta u Zagrebu i Splitu te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu. U čitaonici, gdje se koriste časopisi, na raspolaganju su osobna računala za pretraživanje brojnih baza časopisa i knjiga na Internetu.

Udruge i zaklade na Fakultetu Elektrotehnički fakultet Osijek je od svo jeg utemeljenja bio i središte oko kojeg su se okupljali stručnjaci iz osječkih i slavonsko-baranjskih poduzeća u okviru stručnih udruga. Tako već niz godina na Fakultetu djeluju udruge - KoREMA Hrvatsko društvo za komunikacije, računarstvo, elektroniku, mjerenje i automatizaciju i Društvo za materijale Osijek – koje predvode profesori Fakulteta. Od studentskih organizacija na Fakultetu djeluje podružnica studentskog zbora te podružnica IAESTE (međunarodne studentske organizacije za stručnu praksu u

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. inozemstvu). Na ETF-u je i sjedište Osječke akademske zaklade (OAZ), koja je utemeljena 1993. godine sredstvima donatora dr. ing. Cesare Cusana iz Italije. Pored dodjele stipendija Zaklada je utemeljila i godišnju nagradu za 5 najboljih studenata tehnike i matematike u iznosu od 250 EUR. Godine 2009. na Fakultetu je osnovana Udruga inženjera i diplomiranih inženjera Elektroteh ničkog fakulteta Osijek – Udruga AMA-ETF. (Almae Matris Alumni).

Znanstveno-istraživački rad Okupljen istraživački kadar profiliran prema nastavnom programu Fakulteta pokretao je istraživačke projekte u okviru ove ustanove ili prilikom boravka na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu. Područja istraživanja obuhvaćala su elektroenergetiku, elektrostrojarstvo, automatiku, robotiku, računarstvo, komunikacije, strojarstvo, te područja matematike i fizike. U rad na realizaciji projekata, osim istraživača zaposlenih kao nastavnici na Fakultetu, uključeni su i istraživači iz gospodarstva slavonske regije. Na taj način formirani su istraživački timovi za nekoliko područja istraživanja na načelu interdisciplinarnosti, koja je osim zastupljenosti istraživača iz raznih, manje ili više srodnih znanstvenih disciplina, rezultirala zajedničkim radom stručnjaka iz gospo-

darstva i istraživača sa Sveučilišta. Do sada je realizirano više desetaka znanstveno-istraživačkih projekata. U razdoblju 2007. - 2010. na ETF-u Osijek odobreno je osam projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH u koje je uključeno preko 90 istraživača i 13 znanstvenih novaka. Tijekom 2004. godine Elektrotehnički fakultet je sudjelovao i na projektu uvođenja sigurnosti i privatnosti u IPv6 mrežu, CAR6Net, kao dijela podprojekta Giga CARNet zajedničkog projekta Hrvatske akademske i istraživačke mreže i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu. ETF je isto tako uključen u složeni tehnologijski i razvojni projekt CRO-GRID Infrastruktura od pokretanja tog projekta (2003.) čija je realizacija planirana do kraja 2006. godine. Sada je fakultet sastavnica snažne računalne Hrvatske nacionalne grid infrastrukture (CRO NGI). U tom razdoblju, Zavod za elektroenergetiku Fakulteta je sudjelovao u projektu Leonardo Da Vinci LPQI (Inicijativa za prijenos znanja i informacija o kvaliteti električne energije). U razdoblju od 2007. do 2009. godine fakultet je sudjelovao u dva TEMPUS projekta, a trenutno sudjeluje u ITEA ESNA, ITEA IMPONET, SEE ERANET europskim projektima, te kao suradnik u IPA projektima. Brojni znanstvenici i istraživači Fakulteta članovi su udruge IEEE (The Institute of Zgrada Elektrotehničkog fakulteta u Sveučilišnom campusu

119

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Electrical and Electronics Engineers) Hrvatske sekcije, te je u okviru Odjela za sustave, čovjeka i kibernetiku Hrvatske (IEEE SMC) u razdoblju od 2006. do 2009. godine održano više od 25 znanstveno-stručnih predavanja domaćih i inozemnih predavača.

Suradnja s gospodarstvom

120

Za potrebe gospodarstva u proteklom razdoblju realizirano je preko stotinu stručnih projekata. Osposobljavanjem novoga tehničkog kadra te opremanjem laboratorija, posebice za analizu EES-a, Elektromotor nih pogona, mogućnosti za realizaciju stručnih projekata i transfer tehnologije izvan Hrvatske u gospodarstvo i javni sektor sada su još izraženije. Realiziraju se projekti za HEP-d.d.-Hrvatsku elektroprivredu, Belišće d.d. i Pivovaru Osijek d.o.o., Saponiju d.o.o. te prehrambenu industriju. Na Fakultetu djeluje i Centar za rashladne sustave kao tehnološka potpora gospodarstvu na području regije. Formiran je na ETF-u i TEMPUS-EMSA laboratorij opremljen sredstvima Europske unije koji se koristi za analizu i simulaciju rada EES-a kao i modeliranje ekonomskih karakteristika, planiranja, izgradnje i vođenja EES kao i razumijevanje problematike rada tržišta električne energije u Hrvatskoj, regiji i šire. TEMPUS-EMSA Laboratorij je opremljen najjačim Bull serverom na Sveu čilištu s 30 računala i najsuvremenijim softwerima PLEXOS, POWERWORLD, EMCAS, DIGSILENT i EASYPOWER koji služe i inženjerima iz gospodarstva, zatim diplomantima, magistrantima i doktorantima za izradu njihovih radova iz gospodarstva. Fakultet je dobio ovlaštenje od strane MZOPUG-a – Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za stručnu izobrazbu u periodu od 2007. do 2012. godine, stručnjaka, el. inženjera i diplomiranih elektroinženjera iz gospodarstva i članova Hrvatske komore elektroinženjera u sustavu stjecanja i evidencije bodova. Fakultet je održao veći broj tečajeva u razdoblju od 2007. do 2010. godine i za iste izdao odgovarajuće priručnike i stručnu literaturu.

Fakultet također obavlja izobrazbu iz područja informatičkog obrazovanja Računalni operater, Grafički dizajner, Web dizajner, Web programer, Računalni operater, AutoCAD operater, CISCO akademija, Serviser računala. Sve stručne diplome se upisuju u radnu knjižicu. Osim projekata u Hrvatskoj, ETF Osijek ima i projekte s industrijskim partnerima i sveučilištima iz Europske unije u programu EUREKA iz cluster-a ITEA2. Projekt se zove ESNA (European sensor network architecture) i partner fakultetu je iz Hrvatske HEP OPS Operator prijenosnog sustava Zagreb.

Međunarodna suradnja Elektrotehnički fakultet u Osijeku ima dugogodišnju suradnju s drugim fakultetima, visokim školama i institutima u zemlji i inozemstvu. Ta suradnja očitovala se i očituje se kroz razmjenu i gostovanja nastavnika, znanstveno usavršavanje istraživača, istraživanja u svezi tema magistarskog rada i doktorske disertacije, obavljanje studentske prakse, pohađanje jezičnih tečajeva, izradu diplomskih radova, istraživanja na projektima, te drugih aktivnosti. Osim suradnje fakulteta kao institucije, postoji izravna suradnja znanstvenih djelatnika s kolegama u inozemstvu, kojom se razmjenjuju publikacije, znanstveni i stručni radovi, ali i surađuje u istraživanju i zajednički objavljuje rezultate znanstvenog rada. Jedan od oblika međunarodne suradnje nastao je sudjelovanjem naše zemlje kao članice grupe Alpe-Adria. Suradnjom je omogućeno gostovanje suradnika i studenata na fakultetima u zemljama te skupine. Studenti su uključeni u međunarodnu suradnju fakulteta kroz nastavu nekih kolegija, obavljanje praktičnog dijela nastave, izradu diplomskih radova, tečajeve i ostale oblike suradnje. Osim toga, boravak studenata u inozemstvu organizira i studentska udruga IAESTE, a studenti ETF-a od 2009. godine značajno sudjeluju i u ERASMUS razmjeni studenata i nastavnika.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

FILOZOFSKI FAKULTET Povijesni pregled Godine 1961. temeljem Zakona o pedagoškim akademijama (7. srpnja 1960.) Narodni odbor kotara Osijek na 47. sjednici, održanoj 20. veljače 1961., a na temelju čl. 56. i 82. Zakona o narodnim odborima kotara, čl. 4. Zakona o pedagoškim akademijama, čl. 27. Osnovnog zakona o financiranju školstva i čl. 27. Statuta kotara Osijek donosi rješenje o osnivanju Pedagoške akademije u Osijeku. Redovna nastava počela je 1. listopada 1961., a svečano se otvorenje zbilo 28. listopada 1961. Na Pedagoškoj se akademiji studij dijelio na dva odsjeka. U prvom su se odsjeku obrazovali nastavnici razredne nastave, a u drugom nastavnici predmetne nastave. Nastava je na oba odsjeka trajala četiri semestra.

U razdoblju od 1961. do 1977. diplomirani su studenti Pedagoške akademije stjecali titulu nastavnika razredne nastave, nastavnika hrvatskoga jezika i književnosti, engleskog jezika, njemačkog jezika, povijesti, zemljopisa, matematike, fizike, osnova tehničke proizvodnje, glazbenog odgoja, biologije, kemije, domaćinstva i tjelesne kulture. Tijekom godina Akademija je slijedila potrebe školstva, pa se u različitim kombinacijama povremeno moglo studirati devetnaest različitih predmeta. Usporedno su se upisivali redoviti i izvanredni studenti. U prvu se generaciju studenata Pedagoške akademije upisalo 96 redovitih i 46 izvanrednih studenata. U šesnaestogodišnjem razdoblju postojanja Pedagoške akademije ukupno se upisao 7161 student, od čega je diplomiralo 3.963 studenata ili 55,34%. Rasprava o reformi pedagoških akademija u Hrvatskoj počinje 1972., a učestale pripreme prerastanja akademija u fakultete 1976./77. godine.

121

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Nakon pribavljene potrebne dokumentacije na Pedagoškoj je akademiji u Osijeku 20. lipnja 1977. donesena odluka o proširenju djelatnosti i promjeni naziva u Pedagoški fakultet, koji će s radom početi 1. listopada 1977. Svečanost otvorenja Pedagoškog fakulteta održana je 5. travnja 1978., a svečana sjednica na kojoj je potpisan sporazum o suradnji Pedagoškoga fakulteta s fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, 24. studenoga 1978. Fakultetsko je vijeće Pedagoškoga fakulteta na sjednici 29. rujna 1999. donijelo odluku o promjeni imena u Filozofski fakultet. Odluka je upućena Sveučilišnom Senatu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 9. listopada 1999. Filozofski fakultet postoji od 2004. godine. Prvo se iz sastava Pedagoškog fakulteta izdvojio Učiteljski studij i studij Predškolskog odgoja (1998./99.), zatim su se izdvojile Katedre za matematiku i informatiku (1998./99.), potom iz Filozofskog fakulteta Zavod za biologiju i Katedra za fiziku (2004. godine), te Katedra za glazbenu kulturu.

Studijski programi

122

Na Filozofskom fakultetu danas postoji 9 redovitih preddiplomskih i diplomskih studija humanističkih i društvenih znanosti: Hrvatski jezik i književnost (jednopred-

metni i dvopredmetni), Informatologija (jednopredmetni), Njemački jezik i književnost (jednopredmetni i dvopredmetni), Engleski jezik i književnost (dvopredmetni), Filozofija (dvopredmetni), Povijest (dvopredmetni), Psihologija (jednopredmetni), Pedagogija (dvopredmetni) i Mađarski jezik i književnost (dvopredmetni). Na diplomskim studijima osim nastavničkih usmjerenja, postoje još i prevoditeljski, filološki i književnoistraživački smjer. Pored toga održava se i Pedagoško-psihološko obrazovanje za nastavnike i učitelje.

Studenti U razdoblju od osnutka Fakulteta 1977. godine upisana je 31 generacija studenata, a ukupno je diplomiralo 6.641 student (od čega 546 studenata po Bolonjskom procesu).

Poslijediplomski studij Na Filozofskom fakultetu postoji poslijediplomski (magistarski, odnosno doktorski) znanstveni studij “Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti“. Upisana jedna generacija studenata, magistriralo je šest, a doktoriralo je troje studenata. Također su pokrenuta još i dva doktorska studija: “Jezikoslovlje”, I. generacija

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. upisana je 2006., a II. generacija 2008. godine i “Književnost i kulturni identitet”, I. generacija upisana je 2006., a II. generacija 2009. godine.

Znanstvenoistraživačka djelatnost Od početka postojanja Fakulteta usporedno s nastavnim razvija se i znanstveni rad. Od 1991. do 2004. godine 80% nastavnika sudjeluje u znanstvenim projektima. Nastavnici su autori brojnih udžbenika, priručnika, zbornika radova, brošura i skripata. Znanstveno-nastavna iskustva izmjenjuju se s nastavnicima ostalih hrvatskih i europskih sveučilišta. Na Fakultetu je od 1990. do 2004. organizirano preko 30 znanstvenih skupova, a u razdoblju od 2005. do 2009. godine još 19 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Na prijedlog Pedagoškog fakulteta dodijeljena su počasna zvanja i počasni doktorati. Počasno zvanje sveučilišni savjetnik dodijeljeno je prof. dr. sc. Hrvoju Kraljeviću (1993.), prof. dr. sc. Ivi Šlausu (1993.), akademiku Milanu Mogušu (1993.) i akademiku Eduardu Hercigonji (1993.). Počasni doktorat dodijeljen je akademiku Radoslavu Katičiću (1993.) i akademiku Milanu Mogušu (1997.). Ministarstvo znanosti i tehnologije odobrilo je i financira 12 znanstvenoistraživačkih projekata.

ča, 4 predavača, 4 viša lektora, 2 lektora, 5 viših asistenata, 55 asistenata i 13 znanstvenih novaka. Odlukom Sveučilišnog Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Filozofski fakultet ima pravo izbora nastavnika iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polja jezikoslovlje, grana: kroatistika, anglistika i germanistika, te iz polja znanosti o književnosti, grana: teorija i povijest književnosti i komparativna književnost. U stručnim-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 41 zaposlenik.

Međunarodna suradnja Filozofski fakultet je surađivao s čitavim nizom inozemnih fakulteta i drugih obrazovno-znanstvenih institucija, i to kako na zajedničkim projektima, tako i sudjelovanjem na znanstvenim simpozijima, suradnjom u časopisima, te razmjenom nastavnika i studenata u okviru nastavnih programa. Višegodišnju suradnju Fakultet ima s institucijama i nastavnicima sa sveučilišta ili visokih učilišta u Grazu, Augsburgu, Budimpešti, Mariboru, Oslu, Mostaru, Tuzli, Zenici, Parmi, Lavovu, Ljubljani, Poznanju, Beču, New Jerseyu, Eisenstadtu, Krakovu, Pečuhu. Nastavnici Filozofskog fakulteta sudjelovali su na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u inozemstvu. Nekoliko naših studenata sudjelovalo je na ljetnim tečajevima njemačkog jezika u Austriji i Njemačkoj.

Nastavnici i suradnici Nositelji nastave su 11 redovitih profesora (7 ih u trajnom zvanju), 17 izvanrednih profesora i 18 docenata, 4 viša predava-

123

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

GraĐevinski fakultet Povijesni pregled Povijest Građevinskog fakulteta u Osijeku veže se za davnu 1967. godinu, kada je u Osijeku otvoren odjel Visoke tehničke škole iz Zagreba. Bio je to rezultat velikih napora i težnje građevinskih stručnjaka toga doba, ali i praktični odgovor na sve veće zahtjeve građevinske prakse na području slavonsko-baranjske regije. Viša tehnička građevinska škola Sveučilišta u Osijeku utemeljuje se 1976. godine, kao samostalna članica Sveučilišta. Građevinski fakultet u Osijeku centar je visokog obrazovanja građevinara u regiji koja obuhvaća pet hrvatskih županija: Osje čko-baranjsku, Brodsko-posavsku, Vuko varsko-srijemsku, Virovitičko-podravsku i Požeško-slavonsku, a tradicionalno su tu sa sve većim brojem uključeni i studenti iz posavskog dijela Bosne i Hercegovine. Puno energije ulaže se u suradnju, kako unutar Hrvatske tako i na međunarodnom planu. U tom cilju, važnu ulogu ima međunarodna

124

suradnja u vidu zajedničkih projekata ili razmjene nastavnika s europskim tehničkim sveučilištima i građevinskim fakultetima, osobito s onima iz bližeg okruženja poput Mađarske, Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Istovremeno se održava i aktivna suradnja u raznim vidovima i s ostalim građevinskim fakultetima u Hrvatskoj. Također nastojimo unaprjeđivati i odnos s gospodarskim subjektima u Regiji kao vanjskim dionicima izravno zainteresiranim za cjeloživotnim obrazovanjem sve kvalitetnijih građevinskih stručnjaka. Fakul tet je u tom smislu već prepoznat kao vršitelj zahtjevnijih stručnih poslova te organizator brojnih seminara cjeloživotnog stručnog usavršavanja koji omogućuju stručnjacima iz prakse daljnje razvijanje njihovih profesionalnih vještina i znanja kako bi bili u mogućnosti udovoljiti sve većim zahtjevima strukovnih udruga. U općem trendu povećanja broja studenata i studijskih programa, veliko su ograničenje postali neodgovarajući prostorni uvjeti i funkcioniranje na dvije lokacije – Drinska 16a i Crkvena 21. Stoga je u tijeku ostvarivanje našeg strateškog projekta – projektiranje i izgradnja nove zgrade Fakulteta u krugu sveučilišnog campusa koja će omogućiti dalj-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

nji razvoj i kvalitetnije obavljanje obrazovnog, znanstvenoistraživačkog i stručnog rada.

Studijski programi Prolazeći kroz organizacijske promjene, visokoškolsko je obrazovanje građevinara u Osijeku, u svom dinamičnom razvoju tijekom proteklih gotovo 35 godina, realiziralo različite studijske programe sveučilišne dodiplomske i dodiplomske stručne nastave, a od akademske godine 2005./06. studijski programi usklađeni su s Bolonjskim procesom. Do 1986. godine Fakultet je imao verifikaciju za ustroj i izvedbu programa dodiplomske stručne nastave, i prve dvije godine sveučilišne dodiplomske nastave nakon čega je veliki broj osječkih studenata nastavljao zagrebački Studij organizacije građenja koji se izvodio u Osijeku ili odlazio u Građevinski fakultet u Zagreb na konstruktorski, prometni ili hidrotehnički smjer studija građevinarstva. Od 1986. godine Fakultet dobiva verifikaciju i za izvedbu studija, tadašnjeg VII/1 stupnja, općeg smjera građevinarstva. Fakultet je akademske 2001./2002. go dine upisao prvu generaciju studenata znan stvenoga poslijediplomskog magistarskog studija – smjer Nosive konstrukcije, i godinu dana kasnije, smjer Organizacija građenja.

Izvođenje poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija građevinarstva iz područja tehničkih znanosti, započelo je u akademskoj godini 2005/06. i to s tri usmjerenja, Nosive konstrukcije, Organizacija, menadžment i tehnologija građenja i Hidrotehnika. Danas je Fakultet u završnoj fazi izrade studijskog programa Specija lističkog diplomskog stručnog studija građevinarstva, smjer Vođenje građenja, nadzor i održavanje građevina. Razvoj Građevinskog fakulteta očituje se upravo u kontinuiranom radu na uvođenju novih studijskih programa za koje se pokaže potreba u gospodarstvu grada Osijeka i šire regije.

Studenti Tijekom razdoblja od 1976. do 2009. godine, studijske programe, o kojima je riječ, do danas su svladali brojni stručno osposobljeni inženjeri, njih preko 1000, i

125

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. oko 300 diplomirani inženjeri građevinarstva. Desetak studenata završilo je poslijediplomski magistarski i doktorski studij. Kroz dugi se niz godina na sveučilišni dodiplomski studij, i posljednjih godina na sveučilišni preddiplomski studij, upisivalo, s većim ili manjim odstupanjima, 125 studenata godišnje, što je optimalan broj s obzirom na prostorne, infrastrukturne i druge mogućnosti Fakulteta. Tome treba dodati i oko 50 novih studenata godišnje na dodiplom skom stručnom studiju, odnosno stručnom studiju koji ima i mogućnost izvanrednog studiranja prema vlastitim potrebama za dodatnih 60 studenata godišnje. Danas, na svim studijskim programima i godinama studija sveukupno ima oko 1.200 studenata. Posljednjih je godina veliki trud uložen u razvoj računarskih učionica, laboratorija, opremanje knjižnice s CARNet i e-mail komunikacijom čime se kvaliteta nastave značajno poboljšala. Također su sve zastupljeniji suvremeni načini učenja (e-learning) čime se potiče samostalni rad, ali uspostavlja i nova razina komunikacije s nastavnicima. Osim u izvršavanju svojih nastavnih obveza studenti građevinarstva tradicionalno su uključeni u mnoge druge oblike aktivnosti.

Nastavnici i suradnici

126

Tijekom čitavog razvojnog razdoblja visokoškolsko obrazovanje građevinara u Osijeku dugi niz godina bilo je realizirano uz pomoć velikog broja suradnika izvan Osijeka, najviše iz Zagreba. Različitim je intenzitetom bio angažiran zavidan broj uglednih stalnih i honorarnih suradnika kojima Fakultet duguje i izražava najiskreniju zahvalnost za doprinos njegovom razvoju i afirmaciji tijekom godina. Danas se Fakultet oslanja na vlastite nastavnike i asistente. Na izvođenju studijskih programa sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija i stručnog studija građevinarstva uključeno je ukupno 73 nastavnika od kojih je 14 vanjskih suradnika. Od

ukupno 59 nastavnika u stalnom radnom odnosu na Fakultetu danas, njih 12 su redoviti profesori, 4 izvanredni profesori i 9 docenti, 1 viši asistent, 14 asistenata, 11 viših predavača, 3 predavača i 5 znanstvenih novaka u svojstvu asistenta. Budućnost daljeg razvoja leži upravo u napredovanju mladih asistenata i novaka koji pohađaju poslijediplomske studije na matičnom fakultetu, svim ostalim građevinskim fakultetima u Hrvatskoj i inozemstvu. U stručnim-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 31 zaposlenik.

Znanstvenoistraživačka djelatnost Znanstvenoistraživačka djelatnost Fakul teta danas usmjerena je na izradu znan stveno-istraživačkih projekata za izravne korisnike, na izradu znanstvenih projekata iz programa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, na istraživačke projekte s inozemnim ustanovama u okviru međunarodne suradnje te na individualne projekte istraživačkog rada nastavnika koji svoje rezultate istraživanja objavljuju u zbornicima Fakulteta, knjigama, monografijama, časopisima i ostalim izdanjima. Bitan je segment znanstvenoistraživačkog rada i sudjelovanje na međunarodnim i domaćim skupovima i konferencijama, gostovanje stranih sveučilišnih profesora, okrugli stolovi, aktivnosti u popularizaciji znanosti te ostali oblici međunarodne suradnje. Od siječnja 2007. godine započelo je financiranje 5 znanstvenih projekata novog ciklusa od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Međutim, uključivanje u zajednički europski istraživački prostor,

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. usprkos poteškoćama i složenosti, u današnjim uvjetima predstavlja imperativ na koji Fakultet mora sukladno odgovoriti. U tom je svjetlu sudjelovanje u europskim i međunarodnim projektima jedan od glavnih instrumenata postizanja kvalitete i učinkovitosti znanstvenih istraživanja, te je korisnost rezultata takvih aktivnosti za gospodarstvo i cijelo društvo neupitna. Djelatnici Fakulteta aktivno su sudjelovali i u zajedničkim međunarodnim projektima u okviru CARDS i TEMPUS europskih fondova. Takva se praksa nastavlja i danas njihovim prijavama i sudjelovanjima u projektima pretpristupnih fondova kao što su to npr. COST i IPA te u ostalim europskim projektima tipa FP7 i slično. Građevinski se Fakultet već četvrtu godinu zaredom aktivno uključuje i u dane Festivala znanosti kojeg su organizatori Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Agencija za odgoj i obrazovanje. Redovito se održavaju znanstvene tribine na kojima se predstavljaju obranjeni magistarski i doktorski radovi, radovi i aktivnosti djelatnika fakulteta, te gosti predavači s drugih hrvatskih fakulteta kao i iz inozemstva.

Međunarodna suradnja Znanstvenici Fakulteta imaju suradnju u sklopu zajedničkih projekata ili razmjene nastavnika s brojnim građevinskim fakultetima ili visokim tehničkim školama u inozemstvu. Većina međunarodnih projekata, a osobito bilateralne suradnje, rezultirali su objavom zajedničkih radova ili zajedničkim sudjelovanjem na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Posljednjih se godina i studenti, putem svojih radova, a uz podršku svojih nastavnika i mentora, sve češće prijavljuju i sudjeluju na međunarodnim studentskim kongresima, natječajima, radionicama i susretima, kao na primjer: YEAR (Young International Arena of Research Competition for Young Researchers Involved in Road Transport Research), ICAMES Turkey (International Cultural and Academic Meeting of Engi neering Students), GEOREKS (Regionalni

kongres studenata geotehnoloških fakulteta), itd.

Osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja Na Građevinskom fakultetu Osijek se puno pozornosti polaže u postupke koji za cilj imaju osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju. Tako je Građevinski fakultet Osijek kao predstavnik Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2007. g. bio uključen u pilot projekt vanjske neovisne periodične prosudbe unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete koji je Agencija za znanost i visoko obrazovanje provela u suradnji s CARDS konzultantima na tri visoka učilišta u Hrvatskoj. Sukladno rezultatima prosudbe i preporukama Povjerenstva za prosudbu, Pravilnikom o organizaciji sustava kvalitete visokog obrazovanja na Građevinskom fakultetu Osijek definiran je sustav kvalitete koji pokriva cjelokupnu djelatnost i organizacijsku strukturu Fakulteta s ciljem poboljšanja kvalitete – od prijave i upisa preko nastavnog procesa, ispita, ocjenjivanja i diplome do zapošljavanja i cjeloživotnog usavršavanja. Također, osnovano je Povjerenstvo za praćenje i osiguranje kvalitete, Radna skupina za praćenje i osiguranje kvalitete, ustrojen Ured za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete te su poduzeti značajni koraci u razvoju sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete visokog obrazovanja. Na Fakultetu zajednički funkcioniraju i nadopunjuju se dva sustava kvalitete – sustav kvalitete u visokom obrazovanju sukladno ESG (European Standards and Guidelines) te sustav kvalitete prema HRN EN ISO 9001:2000. Važan napredak postignut je izradom Strategije razvitka Građevinskog fakulteta Osijek za razdoblje 2009. - 2013. godine. Ovim je strateškim dokumentom definirana misija i vizija Fakulteta te su detaljno razrađeni strateški ciljevi i zadatci na području nastave, znanosti, razvojno-stručnog rada, osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete te razvoja resursa za petogodišnje razdoblje.

127

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U ĐAKOVU Povijesni pregled Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu (u daljnem tekstu: KBF), u sastavu Sveu čilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nastavlja tradiciju studija filozofije i teologije u biskupskomu gradu Đakovu dugu gotovo dva stoljeća. Biskup Antun Mandić 6. studenoga 1806. godine otvorio je u zgradi nekadašnjega franjevačkog samostana Bogoslovno sjemenište i Lyceum episcopale. Uz velike teškoće osnovan je najprije studij filozofije, koji su, iako je osnovan i uvijek ostao biskupski zavod (kao i cjelokupan Lyceum episcopale), počeli pohađati ne samo svećenički kandidati, nego i veći broj svjetovnih đaka i to ne samo iz Slavonije, nego i iz udaljenijih krajeva, primjerice iz južne Ugarske. Studij teologije u Đakovu odgovarao je ondašnjim propisima. Potpunim teološkim studijem smatrao se onaj licej koji je imao četiri sistematizirana profesorska mjesta i isto tako četiri ispitana i odobrena profesora, što je Lyceum episcopale u Đakovu imao.

128

Takav model studija bio je na snazi do reforme 1849., odnosno 1850. godine, kada je ministar kulta i nastave grof Leo Thun, donio zakon o reorganizaciji školstva, po kojemu je filozofijski odsjek postao gimnazija. Ta se reforma poklapa s imenovanjem Josipa Jurja Strossmayera za đakovačkoga biskupa 1849. g. Strossmayer je odmah filozofski studij dao prilagoditi učevnoj osnovi 7. i 8. razreda gimnazije, dodavši neke predmete iz filozofije. Osim toga Strossmayer se 22 godine (1853. - 1875.) brinuo za studij i za uzdržavanje franjevačkih bogoslova iz provincije Bosne Srebrne. Thunova reforma školstva ostaje na snazi sve do apostolskoga pisma pape Pija XI. “Deus scientiarum Dominus“ 1931. godine. Tada je filozofsko-teološki studij produžen na pet godina, a škola je dobila ime Visoka bogoslovna škola (VBŠ). Duh obnove Drugoga vatikanskog sabora uvodi nove predmete. Dolazi generacija novih profesora, a model teološkoga školovanja najviša je teološka ustanova u Hrvata, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (KBF). Prema njegovu Statutu izrađen je 1974. g. i Statut VBŠ-a u Đakovu. Odlukom profesorskoga zbora VBŠ-a i molbom dijecezanskoga biskupa Kongregaciji za katolički odgoj 10. siječnja 1987. godine odobrena je afilijacija KBF-u u Zagrebu. Povratkom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu u državno Sveučilište i VBŠ doživljava određe-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. ne reforme, pa je tako 1994. g. uslijedila i promjena imena. Visoka bogoslovna škola mijenja naziv u Teologija u Đakovu, usklađujući nazivlje sa Zakonom o visokim učilištima Republike Hrvatske iz 1993. godine. Statut Teologije u Đakovu, usklađen s crkvenim i državnim propisima, sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu i sa Statutom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, Vijeće Teologije u Đakovu donijelo je 6. rujna 1999. godine na 7. redovitoj sjednici, a stupio je na snagu 28. veljače 2000. godine. Dijecezanski biskup mons. dr. sc. Marin Srakić uputio je 7. studenoga 2003. godine Kongregaciji za katolički odgoj u Rimu prijedlog i molbu da se filozofsko-teološki studij Teologije u Đakovu uzdigne na rang Katolič koga bogoslovnog fakulteta. Istu molbu uputio je i pokrenuo i prema Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Sveu čilišni Senat je molbu prihvatio na 5. redovitoj sjednici održanoj 13. travnja 2004. godine. Kongregacija je prihvatila molbu te je Dekretom br. 194/2004., od 4. lipnja 2005. godine, osnovala Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i odobrila njegovo djelovanje i Statut na 5 (pet) godina ad experimentum. Nakon završetka cijele procedure KBF u Đakovu, u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Sveučilište), počeo je djelovati 01. listopada 2005. godine.

Fakultet danas Svrha Fakulteta je njegovanje, znanstveno istraživanje te sustavno i cjelovito izlaganje kršćanske Objave, unapređivanje spoznaje njezine istine preko filozofsko-teoloških znanosti, odgoj i obrazovanje biskupijskoga klera, članova ustanova posvećenoga života, članova družba apostolskoga života i katoličkih laika; evangelizacija i inkulturacija kršćanstva kao i razvoj kršćanske filozofske i teološke misli, u suradnji s ostalim znanstvenim ustanovama. Fakultet, u duhu slobode i u skladu s propisima Katoličke crkve, Zakona i Statuta Sveučilišta, svoje svrhe postiže:

poučavanjem i znanstvenim istraživanjem; • suradnjom s drugim fakultetima, posebno s katoličkim bogoslovnim fakultetima u Zagrebu i Splitu, njegujući interdisciplinarnost i čuvajući svoju samostalnost prema odredbama Svete Stolice; • posebnim središtima znanstvenog istraživanja, znanstvenim publikacijama i drugim znanstvenim susretima; • aktivnom suradnjom svih svojih članova: nastavnika i studenata, prema svojim mogućnostima i sposobnostima. •

Studijski programi Na KBF-u u Đakovu izvodi se trenutno (po starom Zakonu) dodiplomski sveučilišni filozofsko-teološki studij. Ovaj studij traje pet godina ili deset semestara. U prvih pet (5) godina djelovanja KBF-a (2005. – 2010.) dozvola Kongregacije je bila ad experimentum. Ovaj studij u nekim dijelovima nije bio u potpunosti uključen u Bolonjski proces. Bitno je naglasiti da je ovaj studij bio ustrojen tako što je, u trenutku osnivanja KBF-a, morao poštovati i kanonske i civilne pravne propise. Što se tiče stručnog naziva i stupnja koji se dobiva završetkom ovog studija ostao je stari stručni naziv: diplomirani teolog (dip. teol.). Trenutno je u postupku prihvaćanje novog Statuta KBF-a u Đakovu od strane Kongregacije za katolički odgoj u Rimu i Senata Sveučilišta. Isto tako u postupku je traženje dopusnice za izmjene i dopune postojećeg studijskog programa, koji bi se u potpunosti prilagodio Bolonjskom procesu. Prema odredbama prijedloga novog Statuta KBF u Đakovu: • Izvodi sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij (kanonski naziv: I. ciklus), koji bi trajao pet godina ili deset semestara. Sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju predviđeno je da se završetkom ovog studija dobije stručni naziv: magistar/magistra teologije (mag. theol.).

129

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Može izvoditi stručni studij, i poslijediplomski znanstveni, i specijalistički studij. • Može organizirati i dvopredmetne studije u suradnji s drugim znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveučilišta i znanstvenim institutima. Za dublje proučavanje određenoga vida teoloških znanosti, KBF planira u skoroj budućnosti ponuditi sljedeća područja specijalizacija: specijalizaciju u ekumenskoj teologiji i specijalizaciju iz religiozne pedagogije i katehetike. Drugi ciklus (kanonski naziv) specijalizacije je vrijeme u kojem studenti produbljuju pojedino teološko područje i potpunije se uvode u znanstveno istraživanje. Ovaj ciklus traje dvije godine ili četiri semestra. Završenim studijem ovog ciklusa postiže se akademski stupanj licencijata teoloških znanosti. U trećemu ciklusu (kanonski naziv) studenti napreduju u znanstvenoj zrelosti, posebice pomoću daljnjih vježbi i istraživanja koja pridonose napretku znanosti. Ovaj ciklus traje jednu godinu ili dva semestra. Završenim studijem sljedećeg ciklusa postiže se akademski stupanj doktora teoloških znanosti (dr. sc.). •

Studenti Na KBF u Đakovu od njegova ulaska u sastav Sveučilišta upisano je pet generacija studenata, odnosno 434 studenta (240 novih i 194 onih koji su u trenutku osnivanja KBF-a već pohađali drugu i više godine studija). U tih pet godina diplomirala su 122 studenta.

Poslijediplomski studij KBF u Đakovu intenzivno radi na pripremi i organizaciji i nada se što skorijem početku poslijediplomskih specijalizacija iz spomenutih i predviđenih područja.

Znanstveno-istraživačka djelatnost

130

Kao najmlađa sastavnica Sveučilišta imali smo u proteklom razdoblju od Mini starstva znanosti, obrazovanja i športa odobren i sufinanciran projekt Kršćanski iden-

titet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života. Voditelj projekta je red. prof. dr. sc. Pero Aračić. Na projektu je zaposlen jedan znanstveni novak.

Nastavnici i suradnici Na KBF-u u Đakovu nastavu trenutno izvodi ukupno 25 nastavnika koji su u radnom odnosu (12 u znanstveno-nastavnim zvanjima, 11 u suradničkim zvanjima i 2 u nastavničkim zvanjima). U nastavi su angažirana još i 4 vanjska suradnika. U stručnim-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 15 zaposlenika.

Međunarodna suradnja Sustav studija KBF-a je otvoren i štoviše traži i nudi znanstveni dijalog te interdisciplinarnu suradnju, koja je u nekoliko navrata već ostvarena na razini različitih projekata različitih institucija. KBF u Đakovu, osim izravne suradnje sa Sveučilištem te s drugim značajnim znanstvenim institucijama Republike Hrvatske, iznimnu suradnju ostvaruje i u kontaktima sa sveučilištima u velikim europskim centrima poput Rima, Beča, Innsbrucka, Graza i drugih obrazovnih središta Europe. Na poseban je to način vidljivo u stipendijama koje KBF u Đakovu, odnosno Nadbiskupija Đako vačko-osječka, osigurava i dodjeljuje studentima s područja Nadbiskupije. Značajan broj studentica i studenata nalazi se na poslijediplomskom studiju različitih teoloških i filozof skih smjerova, kao i na specifičnom području moralne teologije u okviru proučavanja bioetike i medicine. Kako je zemljopisno i sadržajno odredište KBF-a u Đakovu usmjereno kvalitetnijem vjerskom i društvenom životu ljudi na ovim prostorima, KBF u Đakovu želi svojim djelovanjem unutar Sveučilišta u Osijeku, osim dijaloga na interdisciplinarnoj i znanstvenoj razini, biti nositeljica dijaloga i u okviru vjerskoga suživota vjernika, odnosno građana ovoga područja. Ekumenizam kao cilj, osim što je KBF-u u Đakovu izazov, on joj je najprije poziv kojega nalazi u smjernicama II. Vatikanskoga sabora.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

MEDICINSKI FAKULTET Povijesni pregled Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku utemeljen je 1998. godine. Fakultet je nastao iz dislociranog Studija medicine u Osijeku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji je u Osijeku počeo djelovati 1979. godine. Zahvaljujući dislociranom Studiju medicine, ključni odjeli tadašnje Opće bolnice Osijek (Odjel za unutrašnje bolesti 1986. godine te kasnije, Odjel za psihijatriju, Odjel za urologiju i Odjel za kirurgiju) dobili su status klinika Medi cinskog fakulteta u Zagrebu i postali centri izvrsnosti, koji su pokrenuli razvoj sveučilišne klime u Općoj bolnici i trend prerastanja iste u Kliničku bolnicu Osijek 1992. godine. Zbog neriješenih prostornih uvjeta, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća prijetilo je zatvaranje dislociranog Studija medicine u Osijeku. Zbog toga je 1988. godine osnovano Društvo za utemeljenje i osamostaljenje Studija medicine u Osijeku. Zahvaljujući aktivnostima Društva (izgradnje atomskog skloništa – podruma, te kostura zgrade Temeljnih biomedicinskih znanosti) Studij medicine nije ukinut, a nakon Domovinskog rata nastavili smo borbu za osamostaljenjem koja je uspješno okončana 1998. godine. Nakon završetka izgradnje zgrade Temeljnih biomedicinskih znanosti 1998. godine ukupne površine 4500 m2 i osiguranja materijalnih sredstava, stekli su se uvjeti za otvorenje samostalnog fakulteta. Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku osnovan je temeljem odluke Upravnog vijeća Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku br. 3741/98 od 11. lipnja 1998. god., a na osnovi zaključka Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu RH od 27. svibnja 1998. god., kojim je izdano pozitivno mišljenje o potrebi osnutka Medicinskog fakulteta u Osijeku kao javnog visokog učilišta u sastavu Sveu čilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Studijski programi Na Medicinskom fakultetu u Osijeku u akademskoj 2009./2010. godini se izvode tri studijska programa koja su usklađena pema Bolonjskom procesu. Na temelju dopusnice ministra znanosti i obrazovanja od 1998. godine Medicinski fakultet Osijek je izvodio sveučilišni dodiplomski studij Medicine. Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Medicine izvodi se na temelju dopusnice Ministra znanosti, obrazovanja i športa od 21. lipnja 2005. godine. Stručni studij Sestrinstva izvodi se od akademske 2003./2004. godine. Od akadem ske 2005./2006. godine izvodi se u skladu s Bolonjskim procesom na temelju dopusnice Ministra znanosti, obrazovanja i športa od 21. lipnja 2005. godine. Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 1. veljače 2010. godine ustrojen je sveučilišni preddiplomski i diplomski studij Sestrinstva koji će se izvoditi u akademskoj 2010./2011. godini. Novi studijski program sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija Sestrinstva većim se dijelom nadovezuje na nastavne sadržaje stručnog studija i uz znanstveni pristup i izvođenje kliničke nastave u pojedinim modulima omogućava razvoj novih visokoobrazovanih stručnjaka iz područja zdravstvene njege, što predstavlja novi iskorak u sveučilišnom obrazovanju u znanstvenoj

131

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Poslijediplomski znanstveni studij

132

grani Sestrinstvo, stoga je predloženi studijski program od strateškog značaja za Medicinski fakultet i razvoj znanstvene grane Sestrinstvo. Medicinski fakultet novim studijskim programom omogućuje sveučilišno obrazovanje novih visokoobrazovnih stručnjaka iz znanstvene grane Sestrinstva na regionalnoj i nacionalnoj te prepoznatljiv i konkuretan visokoobrazovni kadar u Europskoj uniji. Stalno medicinsko usavršavanje je dobro organizirano putem velikog broja tečajeva i drugih oblika profesionalnog liječ ničkog razvoja. Budući da je Bolonjskim procesom predviđena veća uloga sveučilišta u cjeloživotnom obrazovanju, planira se medicinskim fakultetima dati još veću ulogu u stalnom medicinskom usavršavanju liječ nika u Hrvatskoj.

Akademske godine 2000./2001. pokrenut je Znanstveni poslijediplomski (magistarski i doktorski) studij Biomedicina i zdravstvo, prema tada važećem Zakonu. Posljednja generacija studenata po starom Zakonu upisana je 2003./2004. godine. U skladu s promjenama u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i preporukama Rektorskog zbora Medic inski fakultet je pripremio program Sveu čilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo, koji je prošao evaluaciju Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, te je za taj program 14. veljače 2007. godine dobio dopusnicu ministra znanosti, obrazovanja i športa. Do sada su taj studij upisale tri generacije studenata. U razdoblju od pokretanja studija, na Medicin skom fakultetu u Osijeku ukupno je obranjeno 67 doktorata. Medicinski fakultet u Osijeku zajedno s Institutom “Ruđer Bošković” u Zagrebu i članicama Sveučilišta u Osijeku zajednički organizira i Sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Moleku larne bioznanosti. Medicinski fakultet Osijek organizira program stalnog medicinskog usavršavanja. Program stalnog medicinskog usavršavanja obuhvaća dvije skupine tečajeva. Jedno su tečajevi stalnog usavršavanja koje pojedinačno organiziraju klinike Kliničkog bolničkog centra Osijek ili katedre fakulteta. Drugu skupinu čine izabrani kolegiji poslijediplomskog doktorskog studija odnosno tzv. granski usmjereni predmeti koje je Fakultet odlučio otvoriti i slušačima koji nisu redoviti polaznici poslijediplomskog studija.

Studenti Na Medicinskom fakultetu studira 821 student. Studenti medicine iznimno su motivirani i aktivno uključeni u brojne aktivnosti Fakulteta. Aktivnosti studenata su proširene i na Tjedan mozga (“brain awareness week”) treću godinu, te Festival znano-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. sti (već osmu godinu), što su dva međunarodna projekta. Studenti sudjeluju s radionicama, predavanjima i posterima usmjerenim na širu društvenu zajednicu i tako populariziraju znastvena istraživanja u biomedicini. Na taj način oni pokazuju i svoju motivaciju za znanost, prenose je na mlađe generacije, od kojih su neki već ove godine, možda upravo zahvaljujući tome, postali studenti medicine. Studenti medicine organizirali su i vrlo uspješnu akciju “Bolnica za medvjediće“, koju su provodili u više gradova u Slavoniji. U “Bolnicu za medvjediće“ djeca su donosila svoje igračke koje su onda studenti liječili i tako razbijali strah djece od liječnika i bolnica., te sudjelovanje studenata na različitim aktivnostima povodom Svjetskog dana hipertenzije (2009. godine), te organizacije vlastitog kardiološkog kongresa. Svoje radove studenti prezentiraju i na međunarodnim kongresima (ZIMS, npr). Medicinski fakultet Sveučilišta u Pečuhu snažno podržava sve naše znanstveno-istraživačke aktivnosti usmjerene na studente dodiplomskog studija medicine i s njima smo uspostavili program razmjene studenata i mladih nastavnika koji je započeo u ljeto 2007. godine, pilot programom ljetnom školom imunologije, koji se svake godine obnavlja. Cilj je educirati i pripremiti studente za potencijalne internacionalne doktorante i tako obnoviti kadar MEFOS-a u znanstvenoistraživačkom smislu. Studenti su aktivno uključeni u rad različitih laboratorija na

fakultetu (npr Laboratorij neurobiologije te laboratorij za fiziologiju cirkulacije).

Nastavnici i suradnici Na Medicinskom fakultetu zaposleno je 142 nastavnika i suradnika, a od toga je 23 redovita profesora, 9 u trajnom zvanju, 34 izvanredna profesora, 41 docent, 1 viši predavač, 5 predavača, 6 viših asistenata, 35 asistenata i 19 znanstvenih novaka. U naslovnom zvanju su 9 redovitih profesora, 11 izvanrednih profesora, 38 docenata, 4 viša predavača, 11 predavača, 31 viši asistent i 152 asistenta. Gostujućih profesora je 25. U stručnim-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 32 zaposlenika. Medicinski fakultet preko svojih nastavnih baza izravno i uspješno surađuje sa zdravstvenim sustavima na području istočne Hrvatske.

Međunarodna suradnja U razdoblju od 2006. do danas na Medicinskom fakultetu Osijek uvedene su različite organizacijske promjene za poboljšanje logističke i infrastrukturne podrške prijavama i provođenju međunarodnih i domaćih znanstveno-istraživačkih projekata i bolje praćenje kvalitete i obima znanstveno-istraživačkog rada na fakultetu. U tu svrhu osnovan je Ured za znanost, programe, projekte i transfer tehnologije koji pruža administrativnu te tehničku podršku

133

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

134

istraživačima kod prijave projekata i drugih pitanja vezanih uz projekte. Cilj je ureda proaktivno djelovati prema istraživačima, pomoći oko stvaranja istraživačkih mreža, pronalaziti potencijalne partnere, informirati o mogućim izvorima financiranja izvan MZOŠ-a, poticati i promicati međunarodnu suradnju, pomoći kod prijava za projekte EU i USA, te odgovoriti na sva pitanja glede intelektualnih prava i pomoći kod aplikacija za patente. Na samom fakultetu aktivan je i Odbor za znanost kojeg čine aktivni istraživači, a kojem je uloga pomoći u usmjeravanju i osmišljavanju potencijalnih zajedničkih projektnih tema, praćenje i ujednačavanje kvalitete znanstveno-istraživačkog rada, te planiranja kupovine znanstveno-istraživačke opreme, posebice kapitalne opreme. Medicinski fakultet Osijek je 2006. godine postao član međunarodnog konzorcija – Regional Cooperation for Health, Science and Technology (RECOOP HST) kojeg vodi Cedars Sinai Medical Center iz Los Angelesa, USA, a okuplja desetak institucija iz zemalja istočne i jugoistočne Europe s ciljem stvaranja strateškog saveza između partnerskih organizacija u obliku suradnje na projektima, posebice aplikacije za FP7 i NIH projekte. Sljedeći cilj konzorcija je stvaranje zajedničke baze podataka patenata, njihove iskoristivosti i bilateralne financijske koristi od prijavljenih patenata te transfera tehnologija. Kroz suradnju sa CSMC želimo intenzivirati edukaciju naših znanstvenika i stručnog kadra na svjetski poznatim i uvaženim institucijama. U okviru RECOOP-HST konzorcija sudjelovali smo do sada na 3 međunarodne znanstvene konferencije “Bridges in Life Sceinces” predstavljajući rezultate znanstveno-istraživačkog rada naše institucije, a 2008. godine smo bili domaćini te iste konferencije. Tako osiguravamo intenzivnu interakciju naših istraživača (posebice mladih) s istraživačima iz drugih Europskih te svjetskih institucija. Kao rezultat tih aktivnosti, imamo 6 međunarodnih projekata iz programa Visegrad 4 Countries koja se bave različitim područjima medicine, od temeljnih i kliničkih znanosti do javnozdravstvenih projekata.

Intenzivira se suradnja s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Pečuhu koji je mentorska institucija pri ulasku u RECOOP HST konzorcija, a također je bio partner u uspješno završenom TEMPUS projektu “Standardization in teaching of medicine” (2006. - 2007.). Intenzivno surađujemo s još nekoliko institucija iz inozemstva: Medicin skim Sveučilištem u Beču, Austrijsko društvo za didaktiku u visokoj edukaciji, Sveučilištem u Mariboru, Kings College u Londonu, VB, Yale USA, Medical College of Wisconsin USA, University of Connecticut USA. U razdoblju od 2006. godine do sada imamo 15 međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata: 6 iz programa Visegrad 4 Countries, 3 bilateralna projekta (s Mađar skom, Slovenijom i Njemačkom), 2 TEM PUS-a te 1 EURECA projekt, 1 PHARE, 3 IPA Cross-border Cro-Hu projekta. I dalje nastavljamo s proširenjem partnerske mreže, upućujemo asistente i novake na međunarodne institucije (7 asistenata dobilo je stipendije za doktorante nacionalne zaklade za znanost za rad u inozemstvu, te 1 FP7 Marie Currie stipendiju za doktorat u inozemstvu). U protekle 3 godine Medicinski fakultet je organizirao više međunarodnih konferencija, posebice iz područja neurologije, anestezije, interdisciplinarno o hipertenziji, urologije, nuklearne medicine, opće i obiteljske medicine koji su održani u Osijeku.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

POLJOPRIVREDNI FAKULTET Povijesni pregled Poljoprivredni fakultet je najstarija visokoškolska ustanova u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osijek je glavni grad Osječko-baranjske županije, središte sjeveroistočnog dijela Hrvatske, odnosno Slavonije i Baranje. To je područje plodnih oranica na kojima dominiraju pšenica i kukuruz uz uzgoj ostalih ratarskih kultura kao što su šećerna repa, industrijsko bilje, uljarice i krmno bilje. Poljoprivreda i prehrambena industrija tradicionalna su orijentacija ove regije. Počeci znanstvene aktivnosti vezane za unapređivanje poljoprivrede datiraju iz davne 1875. godine, osnivanjem Slavonskoga gospodarskog društva, čiju je tradiciju kasnije nastavio Poljoprivredni institut. Poljoprivredni fakultet osnovan je 1960. godine pod nazivom Visoka poljoprivredna škola, kao prva visokoškolska ustanova u ovom dijelu Hrvatske. Osnivanje se poklopilo s vremenom uvođenja i primjene novih tehnologija i mehanizacije u biljnoj i stočarskoj proizvodnji i potrebe proizvodnje školovanih kadrova za transfer modernih dostignuća u poljoprivrednu praksu. Do 1969.

godine postojao je trogodišnji studij, s ratarskim i stočarskim smjerom. Godine 1970., istovremeno s otvaranjem smjera prehrambene tehnologije, ustanova mijenja naziv u Poljoprivrednoprehrambeno-tehnološki fakultet i prelazi u četverogodišnji studij. Godine 1975. osnovano je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, a iz spomenutog se fakulteta izdvajaju dvije samostalne znanstveno-obrazovne jedinice, i to Poljoprivredni i Prehrambeno-tehnološki fakultet. Godine 1977. u okviru Sveučilišta počinje djelovati Biotehnički znanstveno-nastavni centar, koji na novoizgrađenom prostoru ujedinjuje Poljoprivredni institut, Poljoprivredni i Prehrambeno-tehnološki fakultet. Iste se godine Poljoprivredni fakultet integrirao s Višom poljoprivrednom školom u Vinkovcima, a posljedica je toga otvaranje novog smjera, smjera poljoprivredne mehanizacije. Na sva tri smjera (stočarskom, ratarskom i smjeru poljoprivredne mehanizacije) organiziran je dvogodišnji i četverogodišnji studij. Godine 1990. Poljoprivredni se fakultet izdvaja iz Biotehničkog znanstveno-nastavnog centra i nastavlja svoj razvojni put kao samostalna ustanova za obrazovanje i znanost. U doba najvećeg procvata i izuzetnih postignuća u obrazovnom, znanstvenom i stručnom radu, na suvremeno uređenom prostoru, s infrastrukturom na razini modernih sveučilišnih centara u Europi, agresija na Republiku Hrvatsku 1991. godine naglo je prekinula sve aktivnosti na prostoru na kojemu je bio smješten i Poljo privredni fakultet. Tijekom Domovinskog rata gotovo su u potpunosti uništeni prostori Poljoprivrednog fakulteta uključujući predavaonice, laboratorije, knjižnicu, studentski restoran i kompletnu infrastrukturu. Razdoblje od 1991. do 1994. godine najteže je u 40-godišnjoj povijesti Poljopriv rednog fakulteta. Unatoč velikim teškoćama Fakultet je nastavio obrazovni i znanstveni rad zahva-

135

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Nova zgrada Poljoprivrednog fakulteta u Sveučilišnom campusu

ljujući izuzetnoj upornosti i disciplini djelatnika, te podršci ostalih članica osječkog Sveučilišta i srodnih institucija izvan Hr vatske. Od 1995. godine Poljoprivrednom je fakultetu dodijeljen privremeni prostor na lokaciji Tvrđe, na Trgu Sv. Trojstva 3, gdje se obavlja nastavna i znanstvena djelatnost i tada je započeo proces prostorne obnove koji se sastojao u opremanju i osposobljavanju laboratorija, predavaonica, knjižnice i informatičke podrške, u skladu s financijskim mogućnostima i pomoći u donacijama. Kao važan datum u povijesti Poljo privrednog fakulteta ostat će zabilježen 28. svibnja 2008. g., kada je na prostoru Sveu čilišnog kampusa svečano položen i blagoslovljen kamen temeljac za novu zgradu, čiji završetak izgradnje se očekuje 2010. godine kada Poljoprivredni fakultet obilježava 50. godišnjicu svoga postojanja. Za svoja znanstvena i obrazovna dostignuća Poljoprivredni fakultet više puta je primio javna priznanja.

Studijski programi

136

Na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku odvija se sveučilišni preddiplomski i diplomski te stručni studij. Sveučilišni preddiplomski studij poljoprivrede traje 3 akademske godine, odnosno 6 semestara. Na Poljopriv

rednom fakultetu u Osijeku studenti upisuju preddiplomski studij poljoprivrede na kojemu student može odabrati jedan od sljedećih smjerova: 1. 2. 3. 4. 5.

Agroekonomika Bilinogojstvo Hortikultura Mehanizacija Zootehnika Sveučilišni diplomski studij poljoprivrede traje 2 akademske godine, odnosno 4 semestra. Na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku studenti upisuju sljedeće diplomske studije: 1. Agroekonomika 2. Bilinogojstvo - smjerovi: • Biljna proizvodnja, • Ishrana bilja i tloznanstvo, • Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, • Zaštita bilja

3. Ekološka poljoprivreda 4. Povrćarstvo i cvjećarstvo 5. Mehanizacija 6. Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo smjerovi: • Voćarstvo • Vinogradarstvo i vinarstvo

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. 7. Zootehnika - smjerovi: Hranidba domaćih životinja • Lovstvo i pčelarstvo • Specijalna zootehnika Stručni studiji traju 3 akademske godine, odnosno 6 semestara i odvijaju se u zgradi Poljoprivrednog fakulteta u Vinkov cima. Student se može odlučiti za sljedeće stručne studije: 1. Agrarno poduzetništvo 2. Bilinogojstvo smjer: Ratarstvo 3. Mehanizacija u poljoprivredi 4. Zootehnika •

Studenti Od osnutka Fakulteta 1960. godine upisane su 49 generacije studenata, tj. do 2010. godine, svake godine po jedna generacija. Od osnutka Fakulteta pa do veljače 2010. godine ukupno je diplomiralo 3690 studenata. Na Poljoprivrednom fakultetu izvodi se poslijediplomski studij iz Zaštite bilja, (koji su upisale 24 generacije, gdje je ukupno magistriralo 94 polaznika), nadalje, Sjeme narstvo ratarskih kultura (12 generacija, ukupno magistriralo 22 polaznika), Fiziolo gija i ishrana bilja (5 generacija, magistriralo 0), Hranidba život i tehnologija stočne hrane (19 generacija, ukupno magistrirao 31 polaznik), Lovstvo i zaštita prirode (3 generacije, ukupno magistriralo 15 polaznika), Lovna i opća kinologija (4 generacije, ukupno magistrirala 3 polaznika), Specijalno stočarstvo (4 generacije, ukupno magistrirao 1 polaznik), Meso i proizvodi od mesa (3 generacije, magistriralo 0) i Mehanizacija u poljoprivredi (4 generacije, magistriralo 0).

U okviru sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Poljoprivredne znanosti postoji 8 smjerova: Agroekonomika, Agro kemija, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Zaštita bilja, Stočarstvo, Hranidba životinja i tehnologija stočne hrane, Lovstvo i kinologija, Tehnički sustavi u poljoprivredi. Trenutno je na doktorskom studiju upisano ukupno 73 polaznika. Također, organiziran je studij u okviru 5 specijalističkih poslijediplomskih studija: Kakvoća i sigurnost animalnih proizvoda, Proizvodni sustavi u stočarstvu, Svinjogojstvo, Upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, i Zaštita bilja. Na svih pet specijalističkih studija do sada je upisano 16 polaznika.

Nastavnici i suradnici Na Fakultetu je 193 stalno uposlenih djelatnika i 22 znanstvena novaka. Nastavu izvodi 47 redovitih profesora, 17 izvanrednih profesora, 20 docenata, 28 asistenata, 4 viša asistenta, 6 stručnih suradnika i 9 viših predavača. Nastavu izvodi i 15 vanjskih suradnika. U stručno-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 44 zaposlenika.

Znanstvenoistraživačka djelatnost Znanstvenoistraživačka djelatnost Fakul teta ostvaruje se putem znanstvenih projekata financiranih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (44 projekta), nadalje putem VIP projekata Ministarstva poljopri-

Poslijediplomski studiji Uvođenjem novog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj prema Bolonjskoj deklaraciji, na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku izvode se poslijediplomski doktorski i specijalistički studiji.

137

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

vrede, ribarstva i ruralnog razvoja (12 projekata) tehnologijskih projekata (1 projekt) i županijskih projekata (12 projekata). Najznačajnije teme znanstvenih istraživanja djelatnika Fakulteta jesu: uzgoj svinja i kakvoća proizvoda, ruralni razvoj, otpornost biljaka na stres, procjena pogodnosti tala, korovi, bolesti ratarskih usjeva, gnojidba i kondicioniranje tala, ugoj kukuruza na kiselom tlu, nove krmne leguminoze, eterična ulja u zaštiti uskladištenih žitarica, proizvodnost i metabolički profil ovaca, nematologija, sjemenarstvo pšenice i ječma, postrni usjevi, ekološka poljoprivreda, aeroalergeno bilje, selekcija crvene djeteline, gospodarenje vodnim resursima, biološko suzbijanje kukuruznog moljca, sportske pasmine konja, struktura i aktivnost flavonoida, uzgoj i kakvoća mesa šarana.

Suradnja s gospodarstvom

138

Suradnja s gospodarstvom ostvaruje se na razinama stručnih i tehnoloških projekata, te u obliku analitičkih i savjetodavnih usluga. Gotovo svi zavodi Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku ostvaruju suradnju s gospodarstvom, bilo analitičkim uslugama laboratorija (agroekologija, fertilizacija, zaštita bilja, kvaliteta poljoprivrednih proizvoda, proizvodnja bioplina), izradom studija, programa i elaborata te sudjelovanjem u proizvodnji i edukaciji proizvođača.

Danas je suradnja Poljoprivrdnog fakulteta s gospodarstvom strukturirana unutar 30 različitih projekata, te višestrukim ugovorima o analitičkoj i savjetodavnoj suradnji.

Međunarodna suradnja Međunarodna aktivnost Poljoprivrednog fakulteta ima dugu tradiciju, a neki kontakti ostvareni još 70-ih godina prošlog stoljeća održavaju se vrlo intenzivno i danas. Tako je, na primjer, još 1978. godine započela suradnja tadašnjeg Zavoda za stočarstvo sa Zavodom s Mezogazdasagi foiskola Kaposvar iz Mađarske. Ova suradnja kontinuirano traje do danas, s tim što ju danas uspješno provodi Zavod za specijalnu zootehniku. Danas Fakultet ima potpisano 14 ugovora o suradnji s fakultetima i sveučilištima iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Makedonije, Norveške, Poljske, Rumunjske, SAD-a, Tajlanda, Turske, a u tijeku je intenziviranje ove aktivnosti i potpisivanje ugovora s nekoliko sveučilišta s kojima postoji dugogodišnja suradnja. Sa dijelom sveučilišta i fakulteta s kojima Fakultet ima intenzivnu suradnju potpisani su ugovori na razini Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, pa se suradnja uspješno odvija u okviru njih. Djelatnici fakulteta vrlo su aktivni i u radu na međunarodnim projektima, te je trenutno na Fakultetu 20 međunarodnih projekata, od bilateralnih do COST akcija.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

PRAVNI FAKULTET Povijesni pregled Pravni fakultet u Osijeku osnovan je 10. rujna 1975., iste godine kada i Sveučilište u Osijeku (danas Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku). Potreba za obrazovanjem stručnjaka pravnog profila na našem je području uočena još šezdesetih godina prošloga stoljeća, a 1961. s radom je započeo dislocirani pravni studij u Osijeku. Iako je njegov nositelj i potpuni izvoditelj bio Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prepoznavanje potreba Osijeka i Slavonije i Baranje, a potom i organiziranje toga studija možemo smatrati početkom pravnog obrazovanja i ustrojavanja pravnog studija u Gradu na Dravi. Inicijativa za osnivanjem Pravnoga fakulteta kao samostalne sastavnice Sveu čilišta u Osijeku potekla je od gospodarskih subjekata s područja cijele Slavonije i Baranje, Društva pravnika u privredi Osijek, tadašnjeg Društva pravnika u pravosuđu, Privredne komore Slavonije i Baranje i tadašnje Skupštine općine Osijek koja je cjelokupnu aktivnost i financijski podupirala. Oživotvorenje navedene inicijative

povjereno je tada već osnovanom Eko nomskom fakultetu u Osijeku, pod čijim je okriljem, kao poseban studij, 1973. godine, pokrenut Pravni studij. Prva generacija studenata upisana je u školskoj godini 1973./74., a Pravni fakultet u Osijeku kao samostalna znanstveno-nastavna visoko školska sveučilišna ustanova, započeo s radom već 10. rujna 1975. Kako je u sudski upisnik Okružnog privrednog suda u Osijeku upisan 22. prosinca 1975. godine – taj se dan slavi kao Dan Fakulteta. Na početku svoga djelovanja, Pravni se fakultet u Osijeku oslonio na nastavnike Pravnoga fakulteta u Zagrebu i Ekonomskoga fakulteta u Osijeku. Njihovim nesebičnim zalaganjem omogućen je razvoj Fakulteta u svakom smislu, a poglavito glede razvijanja i obrazovanja vlastitog mladoga nastavnoga kadra. Zalaganjem kasnijih dekana i prodekana Fakultet je već polovicom osamdesetih godina prošloga stoljeća gotovo na svim predmetima imao vlastite nastavnike. Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog naslova magistra znanosti osnovan je u akademskoj 1978./1979. godini, a već 1981. godine stekli su se uvjeti za samostalno provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti. Od 1989. godine Fakultet je dugi

139

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. učilišnom studiju Prava, za stjecanje akademskog naziva magistar/magistra prava (kratica: mag.iur.), i na trogodišnjem Struč nom upravnom studiju na kojem se stječe naziv Stručni/a prvostupnik/prvostupnica. (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave. (kratica: bacc. admin. publ.).

Studenti

niz godina izvodio poslijediplomski znanstveni studij “Poslovno pravo i poslovne transakcije”, a od 2002. i poslijediplomski znanstveni studij “Oblikovanje hrvatske lo kalne i regionalne samouprave”. Dvogodišnji stručni dodiplomski studij profila upravni pravnik počeo se izvoditi školske godine 1982./1983., a uz prilagodbu novim propisima i kurikulumu i danas se uspješno izvodi kao trogodišnji stručni Upravni studij. Tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.) Fakultet je djelovao kontinuirano unatoč velikim razaranjima objekata i opreme i uz brojne druge ratne teškoće. Djelujući kroz tri i pol desetljeća, Pravni fakultet u Osijeku potvrdio se kao izvorište hrvatskog državotvornog duha, čuvar nacionalnih vrijednosti i pravne kulture te dostojan predstavnik hrvatskih pravnih studija organiziranih na temeljima srednjoeuropske pravne tradicije.

140

Na studije Pravnog fakulteta do sada se upisalo 36 generacija studenata (18.555 studenata na sveučilišne studije i 5.242 studenta na stručne studije). Na sveučilišnom studiju diplomiralo je 4.315, a na stručnom studiju 988 studenata.

Poslijediplomski studij Ranije poslijediplomske magistarske znanstvene studije Pravnog fakulteta u Osijeku, “Poslovno pravo i poslovne transakcije” i “Upravljanje razvojem regionalne i lokalne samouprave”, pohađalo je 14 generacija polaznica i polaznika. Akademski stupanj magistra znanosti stekla su 62 polaznika i polaznice, a doktorsku je disertaciju iz znanstvenog područja Društvenih znanosti, polje Pravo, uspješno obranilo 38 doktoranata. Fakultet danas izvodi dva specijalistička poslijediplomska studija: “Kazneno pravo” i “Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave”. U postupku su izrade još dva specijalistička poslijediplomska programa i program doktorskih studija.

Studijski programi

Znanstvenoistraživačka djelatnost

Na Pravnom fakultetu u Osijeku nastava se izvodila na četverogodišnjem sveučilišnom dodiplomskom studiju Prava za stjecanje akademskog naziva diplomirani pravnik, te na trogodišnjem stručnom studiju Upravno pravo na kojem se stječe stručni naziv upravni pravnik. Od akademske 2005./2006. godine nastava se izvodi na petogodišnjem Integri ranom preddiplomskom i diplomskom sve-

Fakultet je mjesto ispreplitanja znanstvene djelatnosti sa sveučilišnim i stručnim obrazovanjem iz polja prava. Do sada su dovršeni brojni znanstvenoistraživački projekti, a u tijeku je izvođenje sedam projekata i jedan znanstveni program koji se financiraju uz potporu Ministartsva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Iznimne rezultate i afirmaciju Fakultet je ostvario znanstvenim istraživanjima koja se

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. odnose na regionalnu problematiku u ustrojstvu prava i države. U okviru znanstvenoistraživačkih projekata objavljen je velik broj znanstvenih radova u domaćim i u stranim publikacijama. Nastavnici Fakulteta dali su i daju značajni znanstveni i stručni doprinos sudjelovanjem u znanstvenim projektima drugih znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj, kao i drugim tijelima hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti. Na Fakultetu su trenutno aktivna dva međunarodna programa, dok je veći broj međunarodnih i međunarodnih bilateralnih programa u postupku ocjene.

Nastavnici i suradnici Na Fakultetu nastavu izvode 62 nastavnika, i to: 5 redovitih profesora, 7 izvanrednih profesora, 12 docenata, 4 viša asistenta, 28 asistenata, 5 viših predavača i 1 predavač. U stručno-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 31 zaposlenik.

Međunarodna suradnja Nakon osamostaljenja Republike Hr vatske ostvareni su uvjeti za jače uključivanje Fakulteta u međunarodnu znanstvenu suradnju. Njegovi članovi sudjeluju u radu inozemnih znanstvenih institucija i surađuju sa znanstvenicima u drugim zemljama. Fakultet posebno njeguje suradnju s pravnim fakultetima u Mostaru, Bihaću i Pečuhu u kojoj sudjeluju i studenti. Izuzetne rezultate daje osobno zalaganje pojedinih katedara i nastavnika u organiziranju međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova te njegovanje bliske bilateralne suradnje sa znanstvenicima iz Republike Njemačke, Češke, Poljske, Mađarske, Turske, Ujedinjenog Kra ljevstva i Sjedinjenih Američkih Država. Uprava Fakulteta posebno podržava i pomaže ostvarivanje međunarodne znanstvene suradnje mladih nastavnika, uključujući i asistente.

141

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

PREHRAMBENOTEHNOLOŠKI FAKULTET Povijesni pregled

142

Studij prehrambene tehnologije ustrojen je u Osijeku akademske 1970./1971. godine u okviru Poljoprivredno-prehram beno tehnološkog fakulteta, a kao samostalan Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek djeluje od 1976. godine. Namjera je osnivača prehrambenoj industriji slavonsko-baranjske regije osigurati visokostručne kadrove koji bi na osnovi teorijskih i praktičnih znanja stečenih tijekom studija mogli osuvremeniti ovu industriju. Razvojem Prehrambeno-tehnološkog odjela pri Poljoprivredno-prehrambeno tehnološkom fakultetu, stvaranjem boljih ma terijalnih uvjeta rada te osnutkom Sveučilišta u Osijeku stvorene su pretpostavke za osnivanje samostalnog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek (1976. godine). U isto vrijeme započela je gradnja novog, modernog znanstveno-istraživačkog kompleksa na Tenjskoj cesti gdje se Fakultet u potpunosti preselio 1986. godine. 1989. godine na Tenjskoj cesti otvoren je suvremeni restoran ‘’Gaudeamus’’ i moderna knjižnica, pa je navedeni prostor postao i u da našnjim uvjetima moderni sveučilišni centar gdje je Fakultet tada imao ukupno 6500 m2 namjenskog prostora, kadrovski je ojačao, sve u svemu stvoreni su uvjeti za kvalitetan nastavni, znanstveni i stručni rad. Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek počeo je samostalno djelovati od 1976. godine u okviru Biotehničkog znanstveno-nastavnog centra. (15. 06. 1976. godine usvojen je prvi Statut samostalnog Fakulteta). Na dodiplomskom studiju se od osnutka Fakulteta (1976./1977.) najprije izvodio studij: Prehrambene tehnologije, smjer Prehrambeno inženjerstvo s dva usmjerenja, prehrambeno konzervno i prehrambeno ekstraktivno, a kasnije bez usmjerenja. Od akademske 1996./1997. do 2005./2006. godine izvođen je studij Pre

hrambene tehnologije i procesnog inženjerstva s tri smjera: Prehrambeni, Pre hrambeno inženjerstvo i Procesno inženjerstvo. Navedeni studij se ne izvodi od akademske 2008./2009. godine. Po odobrenju nastavnih programa od akademske 2005./2006. godine na Prehrambenotehnološkom fakultetu Osijek se izvode sljedeći preddiplomski i diplomski studiji: • preddiplomski sveučilišni studij Pre hrambena tehnologija (180 ECTS bodova) u trajanju od tri godine te • tri diplomska studija (120 ECTS bodova) u trajanju od dvije godine: • Prehrambeno inženjerstvo, • Znanost o hrani i nutricionizam i • Procesno inženjerstvo. Budući je Fakultet bio smješten na Tenj skoj cesti, tijekom ratnih događanja 1991. i 1992. godine pretrpio je velika razaranja. Zahvaljujući pomoći Prehrambeno-bio tehnološkog fakulteta iz Zagreba dio aktivnosti prebačen je u Zagreb, gdje su studenti u statusu student-gost pohađali nastavu.

Fakultet danas Danas je Prehrambeno-tehnološki fa kultet Osijek moderno visoko učilište sa studijima usklađenim sa srodnim u Europi i uspješno implementiranim Bolonjskim pro cesom na jednom preddiplomskom studiju (Prehrambena tehnologija), tri diplomska studija (Prehrambeno inženjerstvo, Pro cesno inženjerstvo i Znanost o hrani i nutricionizam), poslijediplomskom doktorskom studiju Prehrambeno inženjerstvo te poslijediplomskim specijalističkim studijima Sigurnost i kvaliteta hrane i Tehnologije tradicionalnih mesnih proizvoda. Nastava na Fakultetu realizira se najvećim dijelom vlastitim nastavnim kadrom. Tijekom 1995. godine Fakultet je preselio na novu lokaciju u Kuhačevoj ulici u Tvrđi i trenutno mu je na raspolaganju prostor u Kuhačevoj 18 i 20 (oko 4600 m2) gdje raspolaže s moderno uređenim i opremljenim prostorom neophodnim za realizaciju studija.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Studijski programi Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek je danas vodeća nastavna institucija u regiji koja provodi preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije iz područja Bio tehničkih znanosti, polja Prehrambene tehnologije, usklađene s onima u Europskom visokoobrazovnom prostoru. Od akademske godine 2005./2006. Pre hrambeno-tehnološki fakultet Osijek izvodi nastavu po studijskim programima usklađenim sa srodnim fakultetima unutar Europske unije. Nastavni proces na Pre hrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek je organiziran na jednome preddiplomskom studiju (Prehrambena tehnologija) i tri diplomska studija (Prehrambeno inženjerstvo, Znanost o hrani i nutricionizam, Procesno inženjerstvo).

Poslijediplomski znanstveni studij Akademske 1998./1999. godine na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek ustrojen je poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje akademskog stupnja magi-

star znanosti (mr. sc.) iz znanstvenog područja Biotehničkih znanosti, znanstvenog polja Prehrambene tehnologije. Tre nutačno na navedenom studiju studira 9 studenata, a 5 je polaznika steklo zvanje magistra biotehničkih znanosti. Od 2002. godine na Fakultetu je ustrojen i poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz znanstvenog područja Biotehničkih znanosti, znanstvenog polja Prehrambene tehnologije. U dvije upisane generacije na njemu trenutno studira 21 student, a 9 polaznika je završilo navedeni doktorski studij. Od akademske 2005./2006. godine i doktorski studij Prehrambeno inženjerstvo je ustrojen prema načelima Bolonjske deklaracije i na njemu su u četiri generacije upisana 23 studenta. Fakultet od 2000. godine ima ovlaštenje za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija iz znanstvenog područja Biotehničkih znanosti, znanstvenog polja Prehrambene tehnologije. Na Fakultetu je do sada uspješno provedeno 11 postupaka stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija, a 5 ih je u tijeku.

143

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Studenti Danas na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek studira ukupno 688 studenata. Do danas je upisano 39 generacija studenata od kojih na dodiplomskom studiju Prehrambena tehnologija i procesno inženjerstvo studij završava 146 apsolvenata, a do sada ih je diplomiralo ukupno 1018. Od 2005./2006. godine na preddiplomski studij su upisane 4 generacije i na njemu studira 385 studenata, a 70 studenata je završilo preddiplomski studij i steklo zvanje prvostupnika/inženjera prehrambene tehnologije. Na diplomskim studijima Prehrambeno inženjerstvo, Znanost o hrani i nutricionizam te Procesno inženjerstvo u dvije upisane generacije studira 68 studenata.

Znanstveni novaci i asistenti aktivno su uključeni u znanstveno istraživački i nastavni rad na Fakultetu i uglavnom su polaznici poslijediplomskih studija Prehrambenotehnološkog fakulteta Osijek. U stručnio-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 25 zaposlenika.

Zavodi Od 2006. godine Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek je organiziran u 4 zavoda te samostalne katedre i dvije posebne ustrojbene jedinice:

Zavodi Zavod za primijenjenu kemiju i ekologiju, • Zavod za prehrambene tehnologije, • Zavod za ispitivanje hrane i prehrane i • Zavod za procesno inženjerstvo. •

Nastavnici i suradnici Na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek trenutačno je uposleno 105 zaposlenika, od čega je 67 u različitim znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima: 13 redovitih profesora, 8 izvanrednih profesora, 15 docenata, 2 viša predavača, 4 viša asistenta, 19 asistenata i 6 stručnih suradnika.

Samostalne katedre Katedra za matematiku i fiziku, • Katedra za metodiku znanstvenog rada i • Katedra za strane jezike. •

Ustrojbene jedinice Centar za razvoj i tehnološki inženjering (CERT-ING) i • Centar za kvalitetu mesa. •

Znanstvenoistraživačka djelatnost

144

Ostvaruje se putem znanstvenih projekata financiranih od Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (13 projekata), međunarodnih projekata (4 projekta) i tehnologijskih projekata (4 projekta). Teme koje dominiraju u znanstvenim istraživanjima su razvoj novih i unapređenje postojećih tehnoloških procesa u proizvodnji hrane, modeliranje i simuliranje procesa ili dijelova tehnoloških procesa u proizvodnji hrane, istraživanje funkcionalnih svojstava hrane kao i istraživanje prehrambenih navika populacije, unapređenje kakvoće i zdravstvene sigurnosti hrane te teme vezane

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. za cjeloživotno obrazovanje u prehrambenoj industriji.

Međunarodna suradnja Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek ima značajnu međunarodnu suradnju kako na znanstvenom tako i na nastavnom planu. Međunarodna suradnja se ostvaruje kroz realizaciju nekoliko međunarodnih znanstvenih projekata. Osim toga, međunarodna suradnja se ostvaruje i kroz boravak brojnih nastavnika i studenata s europskih sveučilišta na Fakultetu kao i boravak nastavnika, suradnika i studenata Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek na više fakulteta s kojima Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek ima suradnju. Od 1996. do 2000. godine fakultet je bio uključen kao glavni koordinator za CEEPUS mrežu HR-034, a nakon toga kao partner u mreži CII-HR-0306-01-0809 ‘’For Safe and Healthy Food in Middle-Europe’’ u kojoj je partner sa sveučilištima iz nekoliko europskih zemalja (Mađarska, Slovačka, Austrija, Slovenija, Poljska i Rumunjska). Do sada je s partnerskih sveučilišta na Fakultetu boravilo 7 nastavnika i 17 studenata što u kratkim terminima od 1 mjesec što u dugom terminu od 3 mjeseca. Istodobno je 12 nastavnika i 21 student boravio na partnerskim sveučilištima.

Međunarodni skupovi Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek uspješan je organizator međunarodnog skupa ‘’Brašno-Kruh’’, (suorganizatori: Sve učilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i International Association for Cereal Science and Technology) i međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Ružičkini dani (suorganizatori: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa i European Federation of Food Science and Technology)

Osim toga Prehrambeno-tehnološki fa kultet Osijek je suorganizator međunarodnog znanstvenog skupa Prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista te znanstveno-stručnog skupa Zrnko.

Suradnja s gospodarstvom Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek ima ostvarenu i značajnu suradnju s gospodarstvom, a stručnjaci Fakulteta imaju i zapaženu stručnu djelatnost ostvarenu kroz izradu projekata, studija, unapređenje tehnologije, razvoj novih proizvoda i sl. u prehrambenoj i kemijskoj industriji (Belišće d.d., Belišće, Karolina d.o.o., Osijek, Tehno logijsko-razvojni centar u Osijeku d.o.o., Maraska d.d., Zadar, TÜV Croatia d.o.o., Slavonski Brod, IPK Kandit d.d., Osijek, Belje, d.d., Darda, Erdutski vinogradi, d.d., Erdut, Žito d.o.o., Osijek, IPK Tvornica ulja d.o.o., Čepin, Zvečevo, d.d., Požega, Dukatmliječna industrija d.d., Zagreb, Osječka pivovara d.d., Saponia d.d.Osijek, Sladorana d.d. Županja, Slavonija Nova d.d., Županja, Novi žitar d.o.o., Donji Miholjac, Park prirode Kopački rit, Hrvatski pčelarski savez, Ravlić Osijek, Vodovod Osijek d.o.o. i dr.)

145

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

STROJARSKI FAKULTET Povijesni pregled Temelji Fakulteta postavljeni su davne 1962. godine, kada je ovaj Fakultet započeo djelatnost kao Visoka škola u organizaciji Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, koja s vremenom prerasta u Stro jarski fakultet u Slavonskom Brodu i 1979. postaje sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U vremenu do 1986. nastavni program temeljio se na programu Fakulteta strojarstva i brodogradnje čije su sadržaje izvodili nastavnici i profesori iz Zagreba, uz značajno učešće nastavnika iz Slavonskog Broda. U vremenu od 1986. - 1991. dolazi do intenzivnog razvoja Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Razvoj karakterizira dolazak kadrova na Fakultet iz proizvodnih sustava s iskustvom u znanstveno-istraživačkom radu, te prelazak određenog broja iskusnih znanstvenika s drugih fakulteta. Ovim se počinje formirati i novi program, a time i profil inženjera Strojarskog fakulteta. Početni program temeljen na programu Fakulteta strojarstva i brodogradnje, za smjer proizvodno strojarstvo, a pod utjeca-

146

jem gospodarstva, razvoja u svijetu, te potreba i iskustva u znanstveno-istraživačkom radu i međunarodnoj suradnji, mijenja svoj sadržaj kroz obvezne i izborne predmete na svim razinama studijskih programa, od preddiplomskog, preko diplomskog sve do poslijediplomskih studija, a u skladu s Bolonjskim procesom.

Studijski programi Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku, izvodi nastavu na sveučilišnom preddiplomskom studiju i na sveučilišnom diplomskom studiju u skladu s Bolonjskom deklaracijom od ak. g. 2005./2006. Sveučilišni preddiplomski studij traje sedam semestara, a izvodi se kroz šest temeljnih zajedničkih semestara i jedan semestar na smjerovima: Inženjerstvo materijala, Logistika proizvodnje, Stro jarske tehnologije i Konstruiranje i razvoj proizvoda. U temeljnom dijelu studija ima ukupno 34 obvezna i 12 izbornih kolegija. Na smjeru Inženjerstvo materijala ima ukupno 5 obveznih i 2 izborna kolegija; na smjeru Logistika proizvodnje ima ukupno 5 obveznih i 2 izborna kolegija; na smjeru

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Strojarske tehnologije ima ukupno 5 obveznih i 4 izborna kolegija; na smjeru Kon struiranje i razvoj proizvoda ima ukupno 5 obveznih i 3 izborna kolegija. Sveučilišni diplomski studij traje tri semestra, a izvodi se kroz četiri smjera: Inženjerstvo materijala, Logistika pro izvodnje, Strojarske tehnologije i Konstrui ranje i razvoj proizvoda. Na smjeru Inženjerstvo materijala ima ukupno 13 obveznih i 10 izbornih kolegija; na smjeru Logistika proizvodnje ima ukupno 14 obveznih i 11 izbornih kolegija; na smjeru Strojarske tehnologije ima ukupno 11 obveznih i 14 izbornih kolegija; na smjeru Konstruiranje i razvoj proizvoda ima ukupno 16 obveznih i 11 izbornih kolegija. Studijski programi s velikim brojem izbornih predmeta prilagođeni su širokom spektru potreba gospodarstva Republike Hrvatske, ali i šire. Razvoj novih proizvoda, kao i primjena suvremenih tehnologija i materijala temelj su za gradnju sofisticiranih proizvoda za inozemno i domaće tržište, te unaprjeđenje kvalitete življenja naše zajednice. Većina kolegija iz Izvedbenog plana nastave je pokrivena literaturom koju su izdali nastavnici Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Tako su profesori Strojarskog fakulteta dosad objavili ukupno 42 udžbenika i 32 interna izdanja, što uz postojeći bogati fond knjiga u Fakultetskoj knjižnici olakšava stjecanje znanja tijekom studija. Fakultet je izdao i 1 monografiju, te 9 zbornika radova.

Poslijediplomski studij Na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu od akademske 2007./2008. godine organiziran je i izvodi se poslijediplomski sveučilišni doktorski studij iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstveno polje strojarstvo, zastupljen kroz tri modula: Suvremeni proizvodni postupci, Suvremeni proizvodni menadžment i Konstruiranje i numeričko modeliranje proizvoda.

Do akademske 2009./2010. godine, poslijediplomski sveučilišni studij upisalo je 27 pristupnika. Od akademske 1997./1998. do 2004./2005. godine, na poslijediplomski znanstveni studij, znanstveno područje Teh ničke znanosti, znanstveno polje strojarstvo, smjer: Proizvodni sustavi i Proizvodni postupci, upisano je 37 polaznika. Do sada je 13 polaznika obranilo magistarski rad, a 9 polaznika steklo akademski stupanj ‘doktor znanosti’. Na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu od 2006. godine organiziran je i izvodi se i poslijediplomski specijalistički studij: Razvoj proizvoda i tehnologija u trajanju od 3 semestra. Studij se organizira u znanstvenom području Tehničke znanosti, polje strojarstvo, sa četiri smjera/modula: Inženjerstvo materijala, Modeliranje i numerička analiza konstrukcija, Primjena proizvodnih postupaka i Proizvodni menadžment. Do akademske 2009./2010. godine, poslijediplomski specijalistički studij upisalo je 27 pristupnika, a akademski naziv sveučilišni specijalist strojarstva steklo je 4 pristupnika.

147

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Studenti Na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, na sveučilišnom preddiplomskom studiju, sveučilišnom diplomskom, sveučilišnom dodiplomskom (apsolventi), stručnom i stručnom dodiplomskom (apsolventi) studiju studira 671 student. Do sada je upisano 31 generacija studenata. Na sveučilišnom dodiplomskom studiju diplomiralo je 505 studenata, a na stručnom dodiplomskom studiju 423 studenta. Sveučilišni preddiplomski studij završilo je 18 studenata, a stručni studij usklađen s Bolonjskom deklaracijom završilo je 10 studenata. U ovoj akademskoj 2009./2010. godini upisana je 5. generacija “bolonjaca“, tako da su se promovirali po prvi puta sveučilišne prvostupnice i sveučilišni prvostupnici inženjeri strojarstva, od kojih je većina već upisana u 2. semestar diplomskog studija. Jedan od njih je i Tomislav Baškarić, koji je ove godine dobio i prestižnu nagradu ‘top student’.

Nastavnici i suradnici

148

Treba istaknuti, da za visoki ugled Fakulteta zasluga pripada našim marnim, uglednim profesorima kao i našim prethodnicima, koji su svojim nesebičnim zalaganjem i nastavnim radom pridonijeli da je Fakultet danas vodeće visoko učilište u proizvodnom strojarstvu, ne samo na području istočne Hrvatske, nego i šire. Snaga našeg Fakulteta je i u vlastitim kadrovima. Danas imamo 24 nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju, od čega su: 11 redoviti profesori, 7 izvanredni profesori, 6 docenti. Nadalje, 4 nastavnika izabrana su u nastavna zvanja (predavači i viši predava-

či), 10 znanstvenih novaka, 8 suradnika u suradničkim zvanjima (viši asistenti i asistenti) i 3 suradnika u stručnom zvanju (viši stručni suradnik, stručni suradnik), što je ukupno 49 djelatnika. Neki od naših profesora članovi su Akademije tehničkih znanosti Republike Hrvatske i priznati svjetski znanstvenici, što ukazuje na kvalitetu našeg nastavnog kadra. U stručnio-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 23 zaposlenika.

Suradnja s gospodarstvom Dosadašnja suradnja s gospodarstvom temeljila se na izobrazbi i unapređenju razine znanja, sudjelovanju i pomoći kod rješavanja različitih zajedničkih istraživačko-razvojnih zadataka i na konzultacijama i ekspertizama. Neke od uspješno provedenih izobrazbi u proteklom razdoblju su: • Obrazovanje za nove informatičke tehnologije Siemens – Brod (Zavod za zapošljavanje, Županija brodsko-posavska i Grad Slavonski Brod). • Obrazovanje za stjecanje ECDL diplome prema propisima Fondacije ECDL. • Program za obrazovanje odraslih za poslove operatera i programera na računalu koji se upisuje u radnu knjižicu. • Program obrazovanja za operatera u programskom paketu AutoCAD tvrtke Autodesk – 2D konstruiranje. • Program obrazovanja za operatera u programskom paketu Mecahanical Desktop tvrtke Autodesk-3D konstruiranje. • Izobrazba osoblja za elektrolučno zavarivanje i reparaturno zavarivanje u održavanju (Tondach, Đakovo, 2003.). • Izobrazba osoblja za vođenje, koordinaciju i izradu tehnologije zavarivanja kod primjene tankostjenih korozijski postojanih materijala (Kompenzatori d.o.o., 2005). • Izobrazba osoblja za vođenje i koordinaciju zavarivačkih radova (Montaža ĐĐ d.o.o., Slavonski Brod, 1987. i 2005.).

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Izobrazba djelatnika u području primjene računalnog programa za tehničko crtanje i izradu tehničke dokumentacije u Đ.Đ. TEP. • Seminari vezani uz primjenu metoda statističke kontrole kvalitete u proizvodnim procesima i dr. •

Djelatnici Strojarskog fakulteta u Slav onskom Brodu surađuju i kao konzultanti u mnogim proizvodnim poduzećima, te daju svoj znanstveni doprinos u različitim razvojnim i istraživačkim zadacima kao i ekspertizama vezanim uz proizvodnju i kvalitetu proizvoda. Vrlo su aktivni i kao ustanova koja sudjeluje u seminarima koje organizira zajedno sa Hrvatskom komorom inženjera strojarstva (HKIS) u okviru Plana stručnog usavršavanja. Svake godine Strojarski fakultet u suradnji s HEP Plin d.o.o. Osijek organizira skup o prirodnom plinu, svake druge godine tradicionalno zajedno s ĐĐ Holding i Društvom za tehniku zavarivanja organizira međunarodni skup zavarivača, a od prošle godine zajedno s Veleučilištem u Slavonskom Brodu i GAMF College Kecskemet i konferenciju TEAM. Jedan je od utemeljitelja međunarodne udruge TEAM Society, kao i suosnivač udruge ‘Prof.dr.sc. Zvonimir Lukačević’. Jedinstveni događaj koji Strojarski fakultet već 4 godine zaredom uspješno organizira zajedno s partnerom ĐĐ Montaža Slavonski Brod jest Strojarski izazov. Prvi dan je posvećen promociji struke kroz praktična pozvana predavanja iskusnih stručnjaka iz gospodarstva. Drugi dan su gosti maturanti iz cijele regije, kojima nastavnici i asistenti na popularan način pokušavaju približiti i pobuditi interes za studij strojarstva. Nagradni kvizovi, studentska parlaonica, zanimljive izložbe, druženja kroz alumni klub bivših studenata strojarstva samo su neki od popratnih događaja Strojarskog izazova. Sve ove inicijative predstavljaju nastojanja djelatnika Strojarskog fakulteta u Sla vonskom Brodu da afirmativno nastave daljnji razvoj Fakulteta i struke općenito, i time daju doprinos da tehnika zauzme u općem napretku ono mjesto koje joj i pripada.

Međunarodna suradnja Rezultat rada naših znanstvenika na brojnim projektima je veliki broj radova objavljenih na međunarodnim znanstvenostručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, te smo kao institucija povezani s mnogim srodnim domaćim i inozemnim ustanovama. Međunarodna suradnja je u zadnje vrijeme izrazito intenzivirana, pa su u 2009. godini potpisani ugovori o suradnji s Bilfinger Berger Power Services GmbH iz Oberhausena, Brandenburg University of Technology iz Cottbusa, Faculty of Manu facturing Engineering iz Prešova, Kecskemet College, kao i s Mihaly Pollack Faculty of Engineering iz Pečuha. Tako smo u mogućnosti lakše pratiti suvremene tehnološke trendove u svijetu, preuzimati ih od drugih i implementirati u našoj sredini, ali istovremeno nuditi i vlastite znanstvene spoznaje drugima. Izvrsna je to osnova za mobilnost studenata, nastavnika i znanja, što je jedna od vrlo značajnih odrednica studiranja po Bolonjskoj deklaraciji. Treba napomenuti da je Strojarski fakultet trenutno partner u 3 CEEPUS projekta, u okviru kojih profesori i asistenti borave u inozemstvu (Ljubljana, Pécs, Maribor, Novi Sad), a isto tako su odobrene aplikacije i za boravak dva nastavnika u okviru ERASMUS programa mobilnosti u inozemstvu. Uskoro se očekuju i intenzivnije aktivnosti na realizaciji studentske prakse uz pomoć STUDent EXchange Agreementa (STUDEXA) u Cottbusu, u Njemačkoj. Znanstvenici sa Strojarskog fakulteta su vodili nekoliko međunarodnih bilateralnih projekata suradnje sa Slovenijom, Mađar skom, Austrijom i Srbijom. Značajnu suradnju s HAZU, HATZ (4 člana sa Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu) i gospodarstvom, znanstvenici Stro jarskog fakulteta ostvaruju predavanjima u proizvodnim poduzećima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, izradom projekata informatizacije i racionalizacije proizvodnje i konzultacijama, te auditom za dobivanje ISO certifikata.

149

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

UMJETNIČKA AKADEMIJA Povijesni pregled Umjetnička akademija u Osijeku jedina je umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osno vana je Odlukom Senata od 14. travnja 2004., a 18. listopada 2004. godine Mini starstvo znanosti, obrazovanja i športa izdaje dopusnicu za obavljanje djelatnosti. Umjet nička akademija 13. siječnja 2005. godine je upisana u sudski registar ustanova Trgo vačkog suda u Osijeku. U listopadu 2005. Umjetnička akademija je smještena u dvije zgrade u prostoru vojarne “Drava“ u okviru Sveučilišnog campusa. Ideja vodilja ovog interdisciplinarnog ustroja Akademije kretala se uz nit postojećeg studija Glazbene kulture koji je do tada već dvadeset godina izvodio na Pedagoškom, odnosno Filozofskom fakultetu, uz povremeni dislocirani studij Glume zagrebačke

150

Akademije dramskih umjetnosti koji se programski realizirao na Pedagoškoj akademiji – fakultetu. Uz navedene studije ustrojen je prvi puta u Osijeku 2004. studij Likovne kulture. Ustrojavanje Umjetničke akademije u Osijeku od iznimnog je značaja za istočnu Hrvatsku, Osječko-baranjsku županiju i Grad Osijek upravo zbog činjenice da baštinimo bogato kulturno i umjetničko nasljeđe naše regije i našeg Grada.

Odsjeci Umjetničku Akademiju danas čine tri Odsjeka: Odsjek za glazbenu umjetnost, Odsjek za likovnu umjetnost i Odsjek za kazališnu umjetnost. Oni su ustrojeni kroz osam Katedri: Pjevanje, Klavir, Glazbena pedagogija, Katedra za Teoriju umjetnosti, Katedra praktičnih predmeta (slikarstvo, kiparstvo, grafika, multimedija), Gluma i lutkarstvo, Teatrologija te Katedra za interdisciplinarnost.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Studenti Prva generacija studenata upisana je akademske godine 2004./2005. Umjetnička akademije u prvoj godini svoga rada u akademskoj 2004./2005. godini imala je 49 studenata, a u akademskoj 2009./2010. godini ima 208 studenata.

Nastavnici i suradnici Nastavu izvodi 46 nastavnika i suradnika. Za osiguranje kvalitete izvođenja nastave na umjetničkim studijima, s obzirom na vrlo zahtjevne umjetničke studije i uvažavanje specifičnosti umjetničkih polja potrebno je osigurati kontinuirano zapošljavanje novih nastavnika i suradnika i to posebice iz reda umjetnika iz ustanova u području kulture i umjetnosti na području istočne Hrvatske te iz reda najuspješnijih studenata Umjetničke akademije u Osijeku. U stručno-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 22 zaposlenika.

Aktivnosti i projekti Na Umjetničkoj akademiji nekoliko je već prepoznatih i dobro recepcijski primljenih umjetničkih projekata: Božićni glazbeni festival koji vodi doc. Antoaneta Radočaj Jerković, Dionizijev festival – igrom do isti-

ne, kazališna predstava “Razigrajmo Melitu“ koja je praizvedena za dan grada Požege te na 29. Osječkom ljetu mladih Mitološki vodeni svjetovi – pretapanja, Urbane instalacije, Studentski campus “Akademsko kazalište“ u Požegi koji je producirao tri predstave, Završna izložba studenata na kojoj su se predstavili studenti iz Pečuha i Novoga Sada, Izložba prve generacije diplomiranih studenata “Starter“, Crtatlon koji je u 24 sata neprekidnog crtanja spojio studente Osijeka, Rijeke i Zagreba, Slavonica art fest Erdut 09, Međunarodni jazz festival, kiparska kolonija u šumariji Valpovo. Nakana Dionizijevog festivala – igrom do istine prepoznaje se kao iskorak kazališnog medija iz zatvorenog akademskog prostora kroz povezivanje našega grada s ostalim gradovima i regijama te pružanje prilike mladim ljudima za upoznavanje rada drugih akademija kroz radionice i seminare koje vode ugledni kazališni pedagozi iz Hrvatske, Rumunjske, Rusije, Češke, Slo vačke, Crne Gore. Festival je inicirao Odsjek za kazališnu umjetnosti i doc. Robert Raponja. Urbane instalacije kroz studentske radionice osmišljava i vodi asistentica na Katedri za interdisciplinarnost Saša Došen. Instalacije su nekomercijalne forme urbane ulične umjetnosti. Riječ je o dobro promišljenim malim projektima čija je komuni-

151

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

152

kacijska funkcija propitivanje društvenih pitanja grada (od čistoće, međuljudskih odnosa, odnosa jačih prema slabijima, pitanja zelenih površina i sl.). Naši studenti na taj način žele umjetničkim intervencijama skrenuti pozornost prolaznika kako na samo djelo tako i na određeni problem na koji se umjetničkim radom nastojalo ukazati. Umjetnost je ono što potiče promišljanja stvarnosti, propitivanja pretpostavki i konvencija, a ovim se projektom promiče ideja umjetničke prepoznatljivosti i brendiranja grada Osijeka kao onoga kojemu i kultura može biti amblem prepoznavanja. Opera “Didona i Enej“ (dirigent doc Berislav Jerković) prvi je naš veći interdisciplinarni projekt u koji su uključeni studenti sa sva tri Odsjeka. Realiziran je u koprodukciji s Akademijom umjetnosti iz Pečuha. Drugi međunarodni projekt je oratorij “Izaija“ Davora Bobića koji je realiziran u suradnji Akademskog pjevačkog zbora Josip Juraj Strossmayer i Panonske filharmonije iz Pečuha. Oratorij “Izaija“ posvećen je 1000. obljetnici Pečuške biskupije, a nakon što je izveden u bazilici Sv Stjepana, čuli su ga Varaždinci u povodu 800 godina kraljevskog garda Varaždina te Osječani u konkatedrali Sv. Petra i Pavla. Izložbu su u Galeriji likovnih umjetnosti imali asistenti Hrvoje Duvnjak, Mario Čaušić i doc. Vladimir Frelih, a u Kazamatu još uvijek je u tijeku izložba našeg asistenta na kiparstvu Tihomira Matijevića. Posebice u 2009. godini ističemo organizaciju dva stručna okrugla stola – na

prvome došlo je do prvoga susreta dekana umjetničkih akademija iz Republike Hr vatske kojim se nastojalo osvijetliti poziciju umjetničkih akademija u sustavu Bologne, te na drugome okruglom stolu otvorio se razgovor ravnatelja glazbenih škola s prostora Slavonije i Baranje o budućim glazbenim studijima na Umjetničkoj akademiji. Kreativnim i različitim pristupom umjetničkom stvaralaštvu naši profesori i asistenti pridonose i razvoju znanosti na području umjetnosti. Na tome tragu inicirana je izdavačka djelatnost Umjetničke akademije u suradnji sa zagrebačkom nakladničkom kućom Leykam. Knjižnicu osmišljava i urednički potpisuje prof. dr. sc. Sanja Nikčević, a trenutno su u tisku dva sveučilišna udžbenika naših profesora Vladimira Rismonda i Andreja Mirčeva te našeg uglednog suradnika prof. dr. Bore Stjepanovića. U sljedećim akademskim godinama Umjetnička akademija kao umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta nastojat će i dalje razvijati kroz studije vrhunsko umjetničko stvaralaštvo. Kroz različite umjetničke sadržaje i dalje će realizirati nastavne programe kojima će se promicati i prezentirati interdisciplinarna kulturološka, umjetnička i regionalna specifičnost naše Akademije. Naši sadržaji, humanitarna kazališna predstava “Top“ u Vukovaru i provokativna umjetnička intervencija u Sveučilišnom campusu “Doživite Manjež“, ukazuju kako ćemo u budućnosti nastojati usustaviti specijalistički studij Art terapije te prikupljati sredstva za obnovu austro-ugarske zgrade koja može postati sjajan prostor za naše buduće nastavne i umjetničke prezentacije što će Osječanima omogućiti posve nesvakidašnji užitak u glazbenim, scenskim i likovnim sadržajima.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

UČITELJSKI FAKULTET Povijesni pregled Sustavna izobrazba učitelja u Osijeku neprekidno traje od 1893. godine, kada je osnovana Kraljevska muška učiteljska škola Nova školska zgrada Kraljevske muške učiteljske škole u Osijeku u Ulici Lorenza Jägera 9 dogotovljena je tijekom ljeta 1901. godine. Dana 29. kolovoza iste godine Uči teljska škola napušta prostorije u zgradi donjogradske niže pučke škole, kojima se do tada koristila, i nastavlja djelovanje u svojoj novoj zgradi. Od školske 1961./62. godine Rješenjem Izvršnoga vijeća Sabora SRH u adaptiranim prostorijama zgrade u Jägerovoj 9 Učiteljska škola prerasta u Pedagošku akademiju, gdje započinje izobrazba nastavnika za rad u osnovnim školama. Studij razredne nastave bio je u kombinaciji s hrvatskim jezikom ili s matematikom. Od 1972. godine ustrojava se studij za odgojitelje predškolske djece. Studij je trajao 4 semestra. Godine 1977./78. Pedagoška akademija prerasta u Pedagoški fakultet, koji obrazuje nastavnike više i visoke stručne spreme, i odgojitelje više spreme, sve do akademske 1998./99. godine, kada obrazovanje učitelja i odgojitelja preuzima novoosnovana Visoka učiteljska škola. Godine 1999. upisana je i prva generacija studenata na dislociranom učiteljskom studiju u Slavonskom Brodu. Od akademske 2002./03. studij Predškolskog odgoja traje tri godine, a Učiteljski studij četiri godine. Od akademske 2003./04. godine studij Predškolskog odgoja ustrojava se i u Vukovaru. Na temelju pozitivnog mišljenja Nacio nalnog vijeća za visoko obrazovanje od 15. lipnja 2005. godine, ministar znanosti, obra zovanja i športa izdao je 16. lipnja 2005. godine Dopusnice te je akademske 2005./06.

godine upisana prva generacija studenata Integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija za školskoga učitelja/ učiteljicu u Osijeku i Slavonskome Brodu i Trogodišnjeg stručnog studija predškolskoga odgoja u Osijeku. Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossma yera u Osijeku donio je 26. rujna 2005. godine Odluku o statusnoj promjeni Visoke učiteljske škole i njezinom prerastanju u Učiteljski fakultet.

Studijski programi Od osnutka Visoke učiteljske škole, današnjeg Učiteljskog fakulteta izvodili su se studijski programi kojima su se stjecali nazivi: • odgojitelj predškolske djece • diplomirani učitelj

153

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. • • • • • • • •

diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta engleski jezik diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta njemački jezik diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta informatika diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta povijest diplomirani učitelj – dopunski izvanredni učiteljski studij magistar primarnog obrazovanja magistar ranog i predškolskog obrazovanja prvostupnik ranog i predškolskog obrazovanja

Studenti Od osnutka Pedagoškog fakulteta upisano je ukupno 28 generacija studenata (smjerovi Razredna nastava, Učiteljski studij i Predškolski odgoj): od akademske godine 1977./1978. do 1991./1992. upisuju se smjerovi Razredna nastava i Predškolski odgoj, a od 1992./1993. do 1997./1998. Učiteljski studij i Predškolski odgoj. Broj diplomiranih studenata od 1979. do 1998. na Pedagoškom fakultetu po stu-

154

dijskim programima iznosio je 1.899 studenata, a od 1999. do 2003. godine 351 diplomirani student. Od osnutka Visoke učiteljske škole 1998. godine do danas upisano je ukupno 7 generacija studenata na Učiteljski studij, Učiteljski studij s pojačanim programima, Dopunski izvanredni učiteljski studij i studij Pred školskoga odgoja. Broj diplomiranih studenata na Visokoj učiteljskoj školi od osnutka do danas iznosi ukupno 241, odnosno po studijskim programima: Predškolski odgoj 88, Učiteljski studij 12, Učiteljski studij - engleski jezik 20, Učiteljski studij - povijest 87, Dopunski učiteljski studij 29 i Razredna nastava 5 diplomiranih studenata. Broj diplomiranih studenata od 2005. do 2010. je 576 studenata.

Nastavnici i suradnici Učiteljski fakultet ima 67 nastavnika i suradnika, od toga 2 redovita profesora, 3 izvanredna profesora, 11 docenata, 1 profesora visoke škole, 6 predavača, 1 lektora, 3 viša asistenta, 36 asistenata i četiri znanstvena novaka. U stručno-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 17 zaposlenika.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Znanstvenoistraživačka djelatnost Nastavnici i znanstvenici Učiteljskog fakulteta sudjelovali su i bili voditelji većeg broja znanstvenih i stručnih projekata, a Učiteljski fakultet je bio nositelj devet projekata. Izravno ugovoren TEMPUS projekt: Langues Etrangeres en Primaire Formation des enseignants (Foreign Languages at Primary Level: Training of Teachers) – koordinator Mirna Radišić.

Suradnja Vježbaonice s kojima Visoka učiteljska škola ostvaruje stalnu i uspješnu suradnju

su: Osnovne škole Franje Krežme, Antuna Mihanovića i Svete Ane iz Osijeka, Huge Badalića iz Slavonskog Broda te Centar za predškolski odgoj grada Osijeka.

Međunarodna suradnja Učiteljski fakultet ostvaruje uspješnu stručnu i znanstvenu međunarodnu suradnju razmjenom nastavnika i studenata sa Sveučilištem iz Pečuha, osobito Visokom učiteljskom školom iz Szekszárda u Mađar skoj, Sveučilištem iz Krakowa u Poljskoj, Sveučilištem iz Graza u Austriji, Institute of Education London, Učiteljski fakultet Ludwigsburg, Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku Subotica.

155

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Odjel za biologiju Povijesni pregled Odjel za biologiju osnovan je 1. travnja 2005. godine na višegodišnjoj tradiciji znanstvenoga i visokoškolskog rada u Osijeku. Prvi oblik organiziranog ustroja biologa u Osijeku bio je na Pedagoškoj akademiji 1974. Prerastanjem u Pedagoški fakultet (1977.) počinje se izvoditi četverogodišnji studijski program biologije. Rezultat razvoja bilo je osnivanje Zavoda za biologiju 1989. Taj Zavod bio je polazišna točka organiziranja znanstvenika i nastavnika u Odjel za biologiju samostalne jedinice pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera.

Studijski programi Osnovica rada Odjela je izvođenje studijskog programa biologije prema sustavu 3+2. Preddiplomski trogodišnji studij biologije osnovica je studija biologije na kojem se stječu osnovna znanja ovog polja prirodnih znanosti. Na Odjelu za biologiju postoje dva diplomska studija i to znanstveni studij biologije i nastavnički studij biologije i kemije. Nakon ovih studija studenti mogu nastaviti svoje školovanje na dva sveučilišna poslijediplomska interdisciplinarna studija na kojima sudjeluju nastavnici Odjela za biologiju.

Studenti Ukupno uzevši dosada, studij biologije upisalo je 32 generacije s oko 1.200 upisanih studenata, a njih oko 35% upješno je završilo studijski program i steklo akademski naziv. Analizom rezultata od primjene novih programa (Bolonjski proces) unazad 5 godina prosječno 80% studenata upisuje višu godinu studija. Studenti nam dolaze prije svega iz Slavonije i Baranje, ali značajan je udio studenata izvan ove regije.

Nastavnici i suradnici Na Odjelu radi 58 djelatnika, od toga je 10 nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju (2 redovita profesora, 5 izvanrednih i 3 docenata), 29 u suradničkom (2 viša asistenta, 17 asistenata, 10 novaka – asistenata) i 5 u ostalim zvanjima (2 viša stručna suradnika 2 stručna suradnika i 3 laboranta). U stručno-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 14 zaposlenika.

Znanstvenoistraživačka djelatnost Znanstvenoistraživačka djelatnost obavlja se kroz znanstvene projekte koje financira Ministarstvo znanosti. Trenutačno se na Odjelu izvodi 6 takvih projekata. Djelatnici Odjela nositelji su i mnogih, izravno ugovorenih, znanstvenih i stručnih projekata s različitim privrednim subjektima. Posebnost je ovih projekata primjena znanstvenih dostignuća u životu.

Međunarodna suradnja Dva su osnovna oblika međunarodne suradnje. Djelatnici Odjela sudjeluju u realizaciji dva međunarodna projekta. Nadalje naši djelatnici odlaze na kraće i duže boravke na druge znanstvene ustanove u Europi, a kod nas dolaze gosti znanstvenici iz cijele Europe. Tijekom ove godine 5 naših studenata je na studentskoj razmjeni u reznim zemljama Europe.

156

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

ODJEL ZA FIZIKU Povijesni pregled Studij fizike u Osijeku započeo je kao izvanredni studij 1958./59. godine. Naime, u Osijeku je otvoren nastavni centar Više pedagoške škole iz Zagreba, na kojem je na studij Matematike i fizike upisana prva generacija učitelja koji su u osnovnim školama predavali fiziku i matematiku. Od 1961./62. godine u Osijeku djeluje Pedagoška akademija koja ima studij Matematike i fizike, a od 1964./65. i studij Fizika i osnove tehnike i proizvodnje. Prerastanjem Pedagoške akademije u Pedagoški fakultet 1977./78. godine, Osijek dobiva nastavnički fakultet na kojem se iste akademske godine upisuju studenti na studij Proizvodnotehničko obrazovanje (PTO). Sljedeće akademske 1978./79. upisuju se prvi studenti na studijskoj grupi Matematika i fizika, na kojoj se fizika studira kao ravnopravni predmet s matematikom. Po diplomiranju studenti dobivaju zvanje profesora, i fiziku mogu predavati u osnovnoj ili srednjoj školi. U početku su nastavnici fizike na oba studija bili profesori sa zagrebačkoga Prirodoslovnomatematičkog fakulteta, te Instituta Ruđera Boškovića i Instituta za fiziku iz Zagreba. Nastavnici fizike s Pedagoške akademije

ostali su na studiju PTO (Valter, Faj) i Matematike i fizike (Ristić, Popović). Studij fizike na Pedagoškom fakultetu zadržao je prostor i praktikume s opremom koje je imala fizika na Pedagoškoj akademiji s tim da je postupno dopunjavana potrebna oprema za nastavu i praktikume. Za potrebe studija PTO formiran je poseban praktikum Mjerenja u znanosti i tehnici. Upis studenata na studijsku grupu PTO prestao je 1989. godine jer je taj predmet ukinut u programima srednjih škola, a akademske 1989./90. započeo je s radom još jedan studij na kojem se studirala fizika, tj. započeo je studij Fizika i politehnika. Akademske godine 2000./01. ovaj je studij promijenio ime u Fizika i tehnička kultura s informatikom, jer se predmet koji diplomirani studenti mogu predavati u osnovnoj školi zove Tehnička kultura. Iste su akademske godine studenti Matematike i fizike prešli s Pedagoškog fakulteta na novoosnovani Sveučilišni odjel matematike. Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 13. prosinca 2004. godine, osnovan je Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Odjel za fiziku podružnica je Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

157

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Osijeku u skladu sa Zakonom o ustanovama. Odjel je započeo s radom 01. travnja 2005. godine. Predmet je djelatnosti Odjela za fiziku sudjelovanje u izvedbi sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija te razvoju znanstvenog i stručnog rada u znanstvenom polju fizike. Ustrojem Odjela za fiziku osiguran je kontinuitet sveučilišne nastave iz prirodnih znanosti, polje fizike, te izobrazba nastavnika fizike i informatike za izvođenje nastave u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.

Prostor i oprema Odjel za fiziku smješten je u nekadašnjoj vojarni “Gaj” na Trgu Ljudevita Gaja 6. Pored Odjela za fiziku u zgradi se nalaze Odjel za matematiku, Odjel za biologiju i Tehnologijsko razvojni centar. Ukupna površina zgrade iznosi 5 495 m2. Odjel za fiziku raspolaže s ukupno 6 učionica i 7 nastavničkih kabineta. Jedna od učionica računalna je učionica s ukupno 25 (+1) računala. Također, u jednoj od učionica postavljeno je 25 umreženih računala namijenjenih uglavnom za vježbe, izradu seminarskih i diplomskih radova studenata. U tri učionice su postavljeni praktikumi (opća fizika, metodika nastave fizike, elektronika, praktikum tehničke kulture). Svi djelatnici Odjela za fiziku posjeduju umreženo računalo.

Sve učionice imaju odgovarajuće ploče, grafoskop, te umreženo računalo povezano sa stropnim LCD projektorom. Sva računala su umrežena na CARNet te je na taj način otvorena mogućnost pretraživanja raznih baza podataka. Odjel za fiziku zajedno s Odjelom za matematiku raspolaže s dodatnih 550 m2 prostora u kojem je smještena zajednička administracija oba odjela (studentska referada, računovodstvo, soba tajnika) i studentski zbor. Knjižnica je zajednička za sva tri odjela.

Studijski programi Tijekom godina iz znanstvenog polja Fizika izvođeni su sljedeći studijski programi: • Matematika i fizika (za nastavnike osnovnih škola, izvanredni studij 1958./59. god.; Viša pedagoška škola iz Zagreba) • Matematika i fizika (za nastavnike os novnih škola, Pedagoška akademija, 1961./62.) • Fizika i osnove tehnike i proizvodnje, (za nastavnike osnovnih škola, Peda goška akademija, 1964./65.) • Matematika i fizika (za profesore, Pedagoški fakultet, 1977./78. god.) • Fizika i politehnika (za profesore, Pedagoški fakultet, 1989./90.) • Fizika i tehnička kultura s informatikom (za profesore, Pedagoški fakultet, 2000./01., Odjel za fiziku Sveučilišta 2004./05.) • Matematika i fizika (za profesore, Odjel za matematiku i Odjel za fiziku Sveu čilišta, 2004./05.) • Preddiplomski studij fizike (2005./2006.) • Diplomski studij fizike i informatike (2008./2009.)

Studenti

158

Na studiju Fizike do sada je bilo upisano 50 generacija, a na studijima Matematika i fizika te Fizika i druge discipline (politehnika, tehnička kultura, informatika) diplomi-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. ralo je 350 studenata. Na Preddiplomskom studiju fizike diplomiralo je 15 studenata.

Nastavnici i suradnici U realizaciji nastave na Odjelu za fiziku sudjeluju znanstveno-nastavni djelatnici: 1 redoviti profesor, 6 docenata, 2 viša asistenta i 6 asistenata. U stručno-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 4 zaposlenika. Odjel za fiziku od akademske 2005./2006. godine započeo je s radom po novom nastavnom planu i programu usklađenom s Bolonjskom konvencijom i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Odjel za fiziku posjeduje dopusnicu za trogodišnji Sveučilišni preddiplomski studij fizike, te dopusnicu za dvogodišnji Sveučilišni diplomski studij fizike i informatike – nastavnički smjer (za stjecanje akademskog naziva magistar/ magistra fizike i informatike). Zbog relativno malog broja upisanih studenata omogućena je puna primjena Bolonjskog procesa. Naši studenti slušaju predavanja u malim skupinama od 10 do 15 studenata, a u nastavni proces uvedene su domaće zadaće, seminari, kolokviji itd. Ovakvim se načinom rada vrlo brzo uspostavlja suradnički odnos između nastavnika i studenata. Marljivim radom studenata tijekom cijelog semestra znatno je olakšano polaganje ispita. Rezultati studentskih anketa pokazuju da je velika većina studenata zadovoljna s načinom rada naših nastavnika. Pored izvođenja nastave u svojim smjerovima: Preddiplomski studij fizike, Di plomski studij fizike i informatike i Dodiplomski studij fizike i tehničke kulture s informatikom, djelatnici Odjela za fiziku sudjeluju u organizaciji nastave fizike i na drugim fakultetima Sveučilišta u Osijeku.

Znanstvenoistraživačka djelatnost Znanstvenoistraživački rad na Odjelu za fiziku temelji se uglavnom na znanstvenoistraživačkom projektu Radioaktivnost u

okolišu, detekcija i primjena. Nekoliko nastavnika aktivno sudjeluje u znanstvenoistraživačkim projektima odobrenim na Institutu za fiziku (Zagreb), Prirodoslovno – matematičkim fakultetima u Zagrebu i Splitu, Institutu Ruđer Bošković. U posljednje dvije-tri godine publicirano je 20-ak radova u međunarodno priznatim znanstvenim časopisima (citiranih u Current Contents i Scientific Citation Index) i desetak radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova.

Međunarodna suradnja Međunarodna suradnja nastavnika s Odjela za fiziku uspješno se odvija sa znanstvenicima Faculty of Medicine, University of Sidney, Fakulteta za Matematiko in fiziko, Univerza v Ljubljani, Instituta J. Stefan u Ljubljani, Sveučilišta u Mostaru, te s Prirod no-matematičkog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu. Održavanjem i proširivanjem međunarodnih aktivnosti osigurat će se kvaliteta znanstveno-istraživačkog i nastavnog rada, a mlađim suradnicima mogućnost znanstvenog i stručnog usavršavanja, a sve u cilju kadrovskog osamostaljivanja.

159

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

ODJEL ZA KEMIJU Povijesni pregled

160

O povijesti kemije u Osijeku mogle bi se napisati mnogobrojne disertacije, ponajviše zahvaljujući radu i djelu dvaju najpoznatijih hrvatskih nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga koji su dio svoje izobrazbe proveli u Osijeku te na taj način postali najpoznatiji stanovnici – kemičari ovoga grada. Unatoč njihovom svjetski priznatom radu u Osijeku nije postojalo sustavno školovanje kemičara sve do početka 1961. godine kada se osniva Pedagoška akademija i studijska grupa Biologija i kemija kao sastavni dio Pedagoške akademije. Katedra kemije započinje s radom usporedo s prijelazom Pedagoške akademije u Pedagoški fakultet 1977. godine. U akademskoj godini 1977./1978. počinje s radom studijska grupa Biologija s ekologijom koja tijekom 1978. godine prelazi u studijsku grupu Biologija – kemija. Formiranje katedre za kemiju predstavlja istinski početak kemijske izobrazbe u visokom školstvu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prva predstojnica katedre za kemiju bila je doc. dr. sc. Božica Šuveljak-Žuljević koja je svojim predanim radom u suradnji s prof. dr. sc. Rankom Wolfom s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu napisala prve nastavne planove i programe za četverogodišnji studij Biologija – kemija. Potrebno je napomenuti da su osnivanju katedre za kemiju uvelike pomogli što savjetima svog nastavnog osoblja što donacijama Prirodo slovno matematički fakultet Zagreb te Institut “Ruđer Bošković“. Od samog osnivanja, kroz cijeli Domovinski rat pa sve do 2007. godine nastava se održavala na Filozofskom fakultetu u Osijeku (L. Jägera 9). 2004. godine Pedagoški fakultet u Osijeku mijenja naziv u Filozofski fakultet što je ujedno potaknulo ideju o razdvajanju studijske grupe Biologija – kemija, te osnivanje samostalnog studija kemije.

Odjel danas Ideja o samostalnom studiju kemije zaživjela je krajem 2005. godine kada je ujedno osnovan Odjel za kemiju kao samostalna znanstveno-nastavna sastavnica Sveu čilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Odjel za kemiju je 2007. godine pokrenuo vlastiti Preddiplomski studij kemije. Iste godine upisana je prva generacija studenata kemije te se počela odvijati nastava u prostorijama Odjela za kemiju (Franje Kuhača 20). Krajem 2009. godine na Odjelu za kemiju osnovan je Diplomski studij kemije koji u jesen 2010. godine očekuje svoje prve studente. U sustavu visokog obrazovanja u Osijeku kemija ima svoje značajno mjesto gotovo 50 godina. Kemija kao fundamentalna znanost jedna je od osnovnih društvenih vertikala, posebice kao odgojni faktor, ali također i kao pokretačka snaga industrije. Tijekom svih godina djelovanja studij kemije obrazovao je veliki broj nastavnika i profesora kemije, ali također i vrhunskih znanstvenika. Uskoro očekujemo, nadamo se i vjerujemo da ćemo s ponosom reći: “Imamo novoga Preloga, Ružičku, Brihta, Kolbaha…“. Odjel za kemiju u svom sastavu ima 3 katedre: Katedra za opću i anorgansku kemiju, fizikalnu kemiju i metodiku nastave kemije, Katedra za organsku kemiju i biokemiju, Katedra za analitičku kemiju. Kemija kao fundamentalna grana znanosti uvelike pridonosi napretku društvu. U visokom školstvu u Osijeku već 50 godina postoji sustavna izobrazba nastavnog kadra iz kemije. Kao povijesni nasljednik studijskih programa Biologije i kemije osnovan je Odjel za kemiju koji će svojom djelatnošću odgojiti još mnoge generacije akademskih građana, ali i svojim znanstvenim radom uvijek pridonositi tehnološkom razvitku Slavonije i Baranje te našeg društva u cijelosti.

Studijski programi Trenutno na Odjelu za kemiju postoji trogodišnji Preddiplomski sveučilišni studij kemije čijim završetkom se stječe zvanje prvostupnika kemije. Također postoji

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Diplomski sveučilišni studij kemije čijim završetkom se stječe zvanje profesora kemije. Također djelatnici Odjela za kemiju sudjeluju u nastavi preddiplomskog i diplomskog studija biologije, te u studijima Prehrambeno tehnološkog fakulteta.

Studenti Na sveučilišnom Preddiplomskom studiju kemije upisane su do sada 3 generacije studenata, odnosno sveukupno 67 studenata. Od početka rada Odjela za kemiju diplomiralo je nekoliko desetaka studenata koji su studirali po četverogodišnjem programu Biologije i kemije na Filozofskom fakultetu čime su stekli zvanje profesora kemije i biologije.

Nastavnici i suradnici Na Odjelu za kemiju trenutno je zaposlen 1 izvanredni profesor, 4 docenta, 4 viša asistenta, 8 asistenata, 1 stručni suradnik, 3 viša laboranta te 19 vanjskih suradnika. U stručno-administrativnim, tehničkim i pomoćnim službama je 4 zaposlenika.

Znanstvenoistraživačka djelatnost Kemija se kao prirodna znanost vrlo često isprepliće s industrijom što čini temelj znanstvenoistraživačkog rada na Odjelu za kemiju. Trenutno se na Odjelu za kemiju provode 2 projekta kojima su voditelji doc. dr. sc. Berislav Marković s projektom financiranim od strane Nacionalne zaklade za znanost: “Laboratorij za ispitivanje svojstava disperzija i materijala“ i izv. prof. dr. sc. Milan Sak-Bosnar s projektom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa: “Kemijski senzori za primjenu u biomedicini, hrani i zaštiti okoliša“, te zajednički projekt Rek torata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Tehnologijskog razvojnog centra i Odjela za kemiju “Karnozin – funkcionalni sastojak mesa peradi“ kojem je voditeljica gđa rektorica, prof. dr. sc. dr. h. c. Gordana Kralik, a na Odjelu za kemiju izv. prof. dr. sc.

Milan Sak-Bosnar. U projektima sudjeluju znanstvenici s Odjela za kemiju, Instituta “Ruđer Bošković“, Prehrambeno-tehno loškog fakulteta, Poljoprivrednog fakulteta, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, Parka prirode “Kopački rit“ i drugih eminentnih domaćih institucija. Pored navedenih institucija postoji i snažna suradnja Odjela za kemiju s međunarodnim institucijama. Osim institucionalne suradnje postoji također suradnja s industrijom, posebice Saponiom, Našicecementom, Vodo vodom Osijek i drugima. Potrebno je posebno naglasiti da je Odjel za kemiju u svom kratkom postojanju ostvario nekoliko uspješnih znanstvenoistraživačkih projekata te da su znanstvenici Odjela za kemiju u vrlo kratkom razdoblju publicirali nekoliko desetaka znanstvenih radova. Djelatnici Odjela za kemiju redoviti su sudionici svih značajnijih skupova kemičara u Hrvatskoj.

Međunarodna suradnja Trenutno Odjel za kemiju ima bilateralnu suradnju sa Sveučilištem u Pečuhu putem projekta izv. prof. dr. sc. Milan SakBosnara: “Kemijski senzori za primjenu u biomedicini, hrani i zaštiti okoliša“. Pored međunarodne suradnje ostvarene putem projekata bilateralne suradnje Odjel za kemiju promotor je nastavničke i studentske razmjena putem ERASMUS i CEEPUS programa.

161

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

ODJEL ZA MATEMATIKU Povijesni pregled Odjel za matematiku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, osnovan 1. listopada 1999. godine, prvi je sveučilišni odjel u Republici Hrvatskoj organiziran po uzoru na zapadnoeuropska i američka sveučilišta. Jezgra budućeg sveučilišnog Odjela za matematiku formalno se počela stvarati još od 1993. godine osnivanjem Udruge matematičara Osijek, Zavoda za primijenjenu matematiku i pokretanjem redovitog Matematič kog kolokvija, te 1996. godine pokretanjem znanstvenog časopisa Mathematical Com munications. Izuzetnom aktivnošću Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Ministarstva znanosti i tehnologije postignuto je da vojska 4. rujna 2001. napusti vojarnu “Gaj”. Prva faza adaptacije dijela vojarne za potrebe Odjela za matematiku završila je već u prosincu 2001. Od tada Odjel za matematiku djeluje na sadašnjoj lokaciji – Trg Ljudevita Gaja 6. Krajem 2003. godine završena je adaptacija cijele zgrade. Tada je Odjel za matematiku dobio adekvatne prostore u kojima je na optimalan način moguće organizirati i izvoditi nastavu i provoditi sve aktivnosti vezane uz znanstvenoistraživački rad u polju matematike.

162

Novoustrojeni Odjel za matematiku preuzeo je dva četverogodišnja sveučilišna dodiplomska studija: Matematika-informatika i Matematika-fizika za stjecanje stručnih naziva profesor matematike i informatike, odnosno profesor matematike i fizike s tadašnjeg Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i odmah započeo aktivnosti u cilju konstrukcije novog inženjerskog dodiplomskog studijskog programa s nekoliko usmjerenja. Pokretanjem Bolonjskog procesa u Republici Hrvatskoj ova aktivnost preusmjerena je na konstrukciju novih studijskih programa prilagođenih ovom procesu. Tako je Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku dobio jednu od prvih dopusnica za svoje novoustrojene studijske programe usklađene s Bolonjskim procesom. Pored svih navedenih aktivnosti Odjel za matematiku sve se više angažira u organizaciji nastave matematike i statistike na drugim fakultetima Sveučilišta u Osijeku, te u organiziranju znanstvenoistraživačkog i stručnog rada u polju matematike na Sveučilištu u Osijeku.

Studijski programi Od akademske 2004./2005. godine Odjel za matematiku je započeo s radom po novim studijskim programima usklađenim s Bolonjskom konvencijom na osnovu dopusnica za pokretanje: • trogodišnjeg Sveučilišnog preddiplomskog studija matematike (za stjecanje

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

akademskog naziva sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) matematike), • dvogodišnjeg Sveučilišnog diplomskog studija matematike sa smjerovima: • Financijska i poslovna matematika (za stjecanje akademskog naziva magistar/magistra matematike – smjer financijska i poslovna matematika) • Matematika i računarstvo (za stjecanje akademskog naziva magistar/ magistra matematike – smjer matematika i računarstvo) • Matematička ekonomija i statistika (za stjecanje akademskog naziva magistar/magistra matematike – smjer matematička ekonomija i statistika) • Industrijska i primijenjena matematika (za stjecanje akademskog naziva magistar/magistra matematike – smjer industrijska i primijenjena matematika) i • petogodišnjeg Sveučilišnog nastavničkog studija matematike i informatike (za stjecanje akademskog naziva magistar/ magistra edukacije matematike i informatike).

Studenti Broj upisanih studenata na Odjelu za matematiku kreće se u posljednjih pet godina između 418 i 471 studenta. Ako ovim podacima pribrojimo i apsolvente starih studijskih programa, trenutno na Odjelu za matematiku studira 447 studenata. U odnosu na dosadašnji način studiranja nastavno opterećenje na Sveučilišnom preddiplomskom studiju matematike znatno je smanjeno, nastavni sadržaji znatno su primjereniji, a praćenje rada i znanja studenata tijekom studija je kontinuirano. Na taj se način podiže kvaliteta usvojenog znanja, što pridonosi većoj uspješnosti studiranja. Treću studijsku godinu u kontinuitetu po starim nastavnim programima upisivalo je oko 30% studenata jedne generacije dok se po novim programima taj postotak kreće od 47% do 66,13%. Završnu studijsku godinu u kontinuitetu po novim studijskim pro gramima upisuje oko 40% studenata jedne generacije, a po starim nastavnim programima od 16% do 30%. Prva svečana promocija I. i II. generacije sveučilišnih prvostupnika matematike Odjela za matematiku održana je 23. siječnja 2009. u Auli Rektorata. Na promociji je promoviran 31 sveučilišni prvostupnik I.

163

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

generacije i 29 sveučilišnih prvostupnika II. generacije studenata novog programa. Od osnutka do danas na Odjelu za matematiku promovirano je ukupno 177 profesora matematike i informatike, 103 profesora matematike i fizike te 60 sveučilišnih prvostupnika matematike. Najbolji studenti uključeni su u rad na znanstvenim i stručnim projektima Odjela za matematiku. Također, pomaže im se pri dobivanju inozemnih stipendija za stručno usavršavanje i učenje jezika. Studenti Odjela za matematiku uključeni su u rad Studentskog zbora i međunarodne studentske udruge IAESTE.

Nastavnici i suradnici

164

Odjel za matematiku u stalnom radnom odnosu ima 27 nastavnika i suradnika, od toga 3 redovita profesora, 2 izvanredna profesora, 7 docenata, 3 viša asistenta, 1 predavača, 12 asistenata koji pohađaju poslijediplomski doktorski studij i 1 znanstvenog novaka s akademskim stupnjem magistra znanosti. Budući da Odjel za matematiku kontinuirano skrbi o pomlađivanju, često iz nevelikih vlastitih prihoda financira nove znanstvene novake

do početka financiranja od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Na Odjelu za matematiku stvoreno je pozitivno ozračje za bavljenje znanstvenoistraživačkim radom i motivacija za objavljivanje znanstvenih radova u kvalitetnim međunarodnim znanstvenim časopisima. Time je stvorena opća pozitivna klima i za druge znanstvene i stručne aktivnosti te suradnju s drugim domaćim i inozemnim znanstvenim ustanovama. Odjel za matematiku ima 12 zaposlenika (od kojih su neki zajednički s Odjelom za fiziku) za pokrivanje administrativno-stručnih i pomoćnih poslova: tajnik Odjela, voditelj odjeljka za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete, 3 zaposlenika u računovodstvu, 2 u knjižnici, CARNet sistem inženjer, viši informatički referent, voditelj studentske referade, tajnik pročelnika, domar i 2 spremačice. Prema odobrenim studijskim programima usklađenim s Bolonjskim procesom još uvijek postoji potreba za više nastavnika i suradnika. Ako se uzme u obzir očekivanje da u doglednoj budućnosti Odjel za matematiku treba organizirati i izvoditi nastavu matematike i statistike na svim znanstvenonastavnim sastavnicama Sveučilišta u Osijeku, onda brizi o znanstvenoistraživačkom podmlatku i poboljšavanju uvjeta rada treba i dalje posvećivati posebnu pozornost.

Znanstvenoistraživačka djelatnost Znanstvenoistraživački rad na Odjelu za matematiku temelji se na tri nova znanstvenoistraživačka projekta odobrena od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa: “Nelinearni problemi procjene parametara u matematičkim modelima (2352352818-1034)” - voditelj: prof. dr. sc. Dragan Jukić • “Pasivna kontrola mehaničkih modela (235-2352818-1042)” - voditelj: prof. dr. sc. Ninoslav Truhar •

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. “Statistički aspekti problema procjene u nelinearnim parametarskim modelima (235-2352818-1039)” - voditelj: prof. dr. sc. Mirta Benšić koji su objedinjeni u znanstveni program “Razni aspekti problema procjene parametara u nelinearnim matematičkim modelima” – voditelj: prof. dr. sc. Dragan Jukić. U posljednjih pet godina znanstvenici s Odjela za matematiku autori su 110 znanstvenih radova, koji su publicirani u međunarodnim časopisima (većim dijelom citirani u bazama Current Contents i Scientific Citation Index), 27 znanstvenih radova u zbornicima međunarodnih znanstvenih skupova te 26 stručna rada u stručnim časopisima. Odjel za matematiku Sveučilišta u Osi jeku u suradnji s Udrugom matematičara Osijek u redovitom terminu četvrtkom u 19.00 sati organizira Matematički kolokvij. Kolokvij je iniciran krajem 1993. godine kao aktivnost Znanstvene sekcije Osječke podružnice Hrvatskog matematičkog društva i Zavoda za primijenjenu matematiku u Osijeku uz pomoć centrale Hrvatskog matematičkog društva u Zagrebu i Matematičkog odjela Sveučilišta u Zagrebu. Predavanja na Matematičkom kolokviju prvenstveno su namijenjena znanstveno-nastavnim djelatnicima i studentima Sveučilišta J. J. Stross mayera u Osijeku, ali i profesorima srednjih škola kao i svim zainteresiranima iz drugih djelatnosti. Predavači na kolokviju su znan•

stvenici zaposleni na hrvatskim sveučilištima te često znanstvenici iz inozemstva (detaljnije vidi http://www.mathos.hr/kolokvij). Odjel za matematiku organizira sljedeće znanstvene skupove: • Četvrti hrvatski matematički kongres • International Conference on Operational Research • Conference on Applied Mathematics and Scientific Computing • međunarodni kolokvij Matematika i dijete. Stručni kolokvij (http://www.mathos.hr/ ums/Strucni%20kolokvij.htm) Udruge mate matičara Osijek održava se svakog mjeseca na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku, utorkom u 19:00 sati. Namijenjen je prvenstveno nastavnicima matematike i informatike koji su zaposleni u osnovnim i srednjim školama, studentima te svim ostalim zainteresiranima.

Knjižnica Zajednička knjižnica Odjela za matematiku, Odjela za fiziku i Odjela za biologiju trenutno raspolaže sa 7332 knjiga, od toga 4682 knjiga pripada Odjelu za matematiku, a taj broj se svakim danom povećava. U akademskoj godini 2008./2009. nabavljeno je oko 217 knjiga na matematičkom dijelu. Pri tome su angažirana sredstva znanstve-

165

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. nih projekata, vlastitih sredstava Odjela za matematiku, Udruge matematičara Osijek i iz donacija. Knjižni fond čine kvalitetne knjige značajnih svjetskih izdavača (SpringerVerlag, Cambridge Univ. Press, American Math. Soc., SIAM, Math. Asoc. of America, London Math. Soc., McGraw Hill Itd.) koje se obično nabavljaju po posebnim uvjetima uz vrlo značajan popust na osnovi članstava u međunarodnim udruženjima ili na osnovi autorstva. Posebno treba istaknuti da na Odjel za matematiku redovito pristiže 300 znanstvenih i stručnih časopisa doslovno iz cijelog svijeta, a od toga je 50 časopisa dostupno i u elektronskom obliku. 132 časopisa dolaze temeljem razmjene za vlastiti međunarodno priznati znanstveni časopis Mathematical Communications, a ostatak kroz članstva naših nastavnika i asistenata u više od 40 međunarodnih znanstvenih i stručnih udruženja. Stari volumeni časopisa redovito se uvezuju. Za neke časopise dostupna je i elektronska verzija od početka izlaženja. Spomenimo primjerice da hrvatski matematički časopis Glasnik matematički posjedujemo uvezan po volumenima od početka izlaženja 1946. godine, a osnovni časopis Američkog matematičkog društva American Mathematical Monthly uvezan je po volumenima od broja 67(1960. godina). Svi volumeni tog časopisa od 1893. godine su on-line dostupni na računalima knjižnice Odjela. Također, na računalima knjižnice Odjela omogućen je izravan pristup dvjema osnovnim matematičkim bazama podataka: MathSciNet (American Mathematical Soci ety) i Zentralblatt für Mathematik und Ihre Granzgebitete (Deutsche Mathematiker Vereinigung), matematičkoj enciklopediji i svim međunarodnim stručnim udruženjima (njih oko 40) u koje su učlanjeni naši suradnici i nastavnici. Za pretraživanje fonda knjižnice izrađena je vlastita baza podataka dostupna putem

166

Interneta. U bazi se, osim osnovnih podataka, evidentiraju sadržaj i predgovor svake knjige ili časopisa čime je bitno prošireno područje pretraživanja po ključnoj riječi. Također, u biblioteci je dostupno i nekoliko matematičkih, tehničkih i opće znanstvenih enciklopedija u papirnatim ili elektronskim verzijama.

Međunarodna suradnja Nastavnici i asistenti Odjela za matematiku imaju brojne kontakte sa sveučilištima i drugim znanstvenim institucijama u inozemstvu. Suradnja se očituje kroz razmjenu i gostovanja nastavnika, znanstveno usavršavanje i sl. Uhodana i plodna suradnja postoji već duže vrijeme s Universität Trier, Universität Passau, Technische Universität München, Technische Universität Graz, Universität Klagenfurt, Fernuniversität Hagen, Universiteit van Tilburg, Technische Universität Chemnitz, Cardiff University, Max-Planck Institute für Informatik – Saarbrücken, University of Texas at Arlington te University of Kentucky. U posljednje vrijeme proširena je međunarodna suradnja na Debreceni Egyetem, Friedrich-SchillerUniversität Jena, Univerzitet u Kragujevcu i Univerzitet u Novom Sadu. Na taj su način u proteklom razdoblju većem broju nastavnika i asistenata matematičara odobrene stipendije za boravak u cilju znanstvenog usavršavanja u inozemstvu ili postizanja stupnja doktora znanosti. Također, istaknutim znanstvenicima s tih sveučilišta omogućen je boravak na Odjelu za matematiku u Osijeku. Prilikom boravka na Odjelu, gosti s navedenih sveučilišta održali su brojna predavanja na Matematičkom kolokviju, u okviru doktorskog studija te u okviru diplomskih studija matematike te omogućili znanstvenicima Odjela za matematiku proširivanje znanstvenih interesa i uključivanje u najsuvremenije istraživačke tokove u polju matematike.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek je sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku i djeluje kao središte jedinstvenog Sveučilišnog knjižničnog sustava. Sveučilišni knjižnični sustav preduvjet je za racionalno korištenje bogatog knjižničnog potencijala, kao i drugih izvora informacija, ključnih za razvitak znanstvenog istraživanja i obrazovanja na Sveučilištu. Knjižnica je osnovana 8. veljače 1949. odlukom Gradskog narodnog odbora grada Osijeka kao gradska knjižnica nastavljajući tradicije javnih, pučkih knjižnica i čitaonica grada Osijeka od sredine 19. do prve polovine 20. stoljeća. Osnivanjem Sveučilišta u Osijeku 1975. Gradska knjižnica Osijek, jedan od osnivača, proširuje svoju djelatnost i preuzima funkcije i zadatke središnje sveučilišne knjižnice mijenjajući naziv u Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Od osnutka do danas Knjižnica djeluje s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informacija: znanstvenih, obrazovnih, stručnih, kulturnih i drugih te pru-

žanja ostalih knjižničnih usluga najširem krugu stvarnih i potencijalnih korisnika – građana Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, studenata, profesora, znanstvenih, stručnih te drugih djelatnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO) djeluje kao knjižnica s dvojnom funkcijom: središnja (matična) javna /narodna knjižnica Grada Osijeka, Županije osječko-baranjske • središnja sveučilišna/ znanstvena knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informacija (znanstvenih, obrazovnih, stručnih, kulturnih i dr.) u bilo kojem obliku (tiskana građa: knjige, časopisi, novine i sl., AV građa, elektronski mediji i dr.) najširem krugu stvarnih i potencijalnih korisnika. U skladu s navedenim funkcijama i zadacima Knjižnica se razvija kao javna općeznanstvena knjižnica polivalentnih sadržaja. U odnosu na trenutačno stanje, uvjete djelovanja i mogućnosti, a u skladu s navedenim osnovnim funkcijama i zadacima •

167

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. • • •

osnovni pravci razvoja Knjižnice određeni su dvojako: 1. kratkoročno – kontinuitet dvojne djelatnosti/ funkcije Knjižnice kao javne gradske/ narodne knjižnice i sveučilišne/ znanstvene knjižnice, jačanje pojedinih funkcija i stvaranje pretpostavki za razdvajanje; 2. dugoročno – osamostaljivanje i razdvajanje navedenih funkcija do potpunog fizičkog odvajanja na dvije zasebne ustanove/ knjižnice: Gradsku knjižnicu kao javnu narodnu knjižnicu općeznanstvenog tipa na sadašnjoj lokaciji i Sveučilišnu knjižnicu na novoj lokaciji – sveučilišni campus.

Osnovne usluge korisnicima: • • • •

• • • •

posudba građe čitaonice međuknjižnična posudba pretraživanje informacija (tekuće i retrospektivno): GISKO OPAC, CD-ROM baze, on-line baze, CARNet/ Internet referentna služba kulturno promotivna djelatnost edukativna djelatnost: korištenje knjižnicom i izvorima informacija fotokopiranje.

Stanje zbirki: 168

Knjižnica raspolaže s ukupnim knjižnim zbirkama od (stanje 31. 12. 2008.):

437.275 sv. knjiga 2.308 naslova periodike 1.738 naslov tekuće periodike od čega: • 312 naslova novina • 1.426 naslova časopisa • 2.059 primjeraka VHS video • 1.991 primjeraka DVD • 5.458 primjerka CD • 760 CD-ROM • 1.193 primjeraka zvučnih kaseta • 974 igre i igračke • 42.024 primjeraka ostale građe

Posebne zbirke Zavičajna zbirka Grada Osijeka • Zbirka Obvezni primjerak RH • Zbirka magistarskih radova i doktorskih disertacija obranjenih na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku • Zbirka starih i rijetkih knjiga • Zbirka knjiga s autografima • legati: Zbirka Dr M. Polaka (religija, društvene znanosti) Zbirka V. Sonnen felda (filozofija) Zbirka V. Hengla • Austrijska čitaonica Informacije o zbirkama Knjižnice dostupne su putem WebPAC – javno dostupnog kataloga na adresi: http://baza.gskos.hr Knjižnica djeluje na matičnoj lokaciji Europske avenije 24 i četiri područna odjela: Donji grad, Industrijska četvrt, Retfala i Jug II. Od prosinca 2001. u Knjižnici djeluje bibliobusna služba sa 7 stajališta (Josipovac I. i II., Višnjevac, Tenja I. i II., Klisa i Sarvaš). •

Temeljne smjernice razvoja knjižnice - sveučilišna funkcija Sveučilišna knjižnica Osijek je sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koja se osniva kao središte jedinstvenog knjižničnog sustava. Sveučilišni knjižnični sustav obavlja sve knjižnično-informacijske zadaće i poslove za obrazovne i znanstvenoistraživačke potrebe Sveučilišta i čine ga sve knjižnice Sveučilišta (središnja -

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. sveučilišna knjižnica i s njom funkcionalno integrirane knjižnice pojedinih fakulteta i njima pridruženih odjela, studija i dr.), te djeluje kao jedinstveno komunikacijsko središte preko kojeg se posreduju znanstvene i stručne informacije kao rezultat: • znanstvenoistraživačkih procesa na Sveučilištu, • stručne obrade vlastitih zbirki, • stručne obrade zbirki relevantnih knjižnica u zemlji i inozemstvu, kao i drugih izvora znanstvenih i stručnih informacija. Sveučilišni knjižnični sustav odlikuje: • funkcionalna integracija resursa (informacijskih izvora, stručnih djelatnika, opreme, prostora), programa i usluga zasnovana na suradnji, timskom pristupu, uzajamnosti s ciljem osiguravanja maksimalne učinkovitosti, efektivnosti i efikasnosti, odnosno ekonomičnosti sustava u cjelini na osnovama zajednički dogovorene strategije, • otvorenost - interna (unutar sustava u cjelini, skupina knjižnica i sl.) i eksterna (prema okruženju, drugim srodnim sustavima, programima i projektima). U odnosu na navedena strateška opredjeljenja, Sveučilišna knjižnica ima temeljnu zadaću: • infrastrukturnog središta sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta, • bibliografskog središta Sveučilišta, • edukacijskog središta Sveučilišta u odnosu na stalno stručno usavršavanje knjižničnih djelatnika te koordinaciju programa edukacije krajnjih korisnika (profesora, znanstvenika, studenata), • koordinacijskog čvorišta sustava upravljanja ukupnim zbirkama i informacij-

skim izvorima Sveučilišta (nabava, korištenje, pohrana), • pristupne točke programima od nacionalnog i/ili regionalnog, te globalnog značaja (digitalna knjižnica, obvezni primjerak RH, skupni nacionalni katalozi, nacionalni portali i sl.). Razvoj sveučilišne funkcije zasnivao bi se na bliskosti konceptu tzv. virtual library, tj. osnovno težište u razvoju je na izgradnji i razvoju službi i sadržaja pristupa i dostupnosti znanstvenim i stručnim informacijama (on-line dostupnost domaćim i stranim bazama, CD ROM baze i dr.), uz paralelnu izgradnju vlastite zbirke građe sveučilišnog karaktera. U okviru ovih programskih smjernica prvenstveno bi se trebali realizirati sljedeći sadržaji kao dio ukupnih usluga sveučilišne knjižnice/ funkcije: osiguravanje bibliografske kontrole na Sveučilištu (koordinirana obrada, centralni katalog, CIP zapis i dr.); • formiranje sveučilišnog OPAC-a (javno dostupne središnje baze) dostupnog putem CARNet-a; • uspostavljanje središnjeg sveučilišnog informativno-referalnog centra, razvoj pretraživanja vanjskih baza podataka općeg tipa, te korištenje drugih suvremenih informacijskih izvora i tehnologije (CD ROM, multimedija i dr.); • edukacijska djelatnost (osposobljavanje studenata, postdiplomanata i dr. za korištenje izvorima. •

169

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

STUDENTSKI CENTAR U OSIJEKU Studentski centar u Osijeku je ustanova čija je osnovna djelatnost smještaj i prehrana studenata, povremeno i privremeno zapošljavanje, te kulturno-zabavni i športski život studenata. Utemeljen je 23. studenoga 1963., a od 9. lipnja 1982. sastavnica je Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U sastavu Studentskog centra u Osijeku djeluju četiri ustrojbene jedinice i to:

1. 2. 3. 4.

Prehrana studenata Smještaj studenata Studentski servis Zajedničke službe

Prehrana studenata organizirana je u Studentskom restoranu-samoposluživanje i restoranu “Gaudeamus” u Istarskoj br. 5, te u restoranu Campus, Ulica Cara Hadrijana bb, na prostoru sveučilišnog campusa. U objektu Studentskog centra u Istarskoj 5 nalazi se i slastičarnica “Apsolvent”, te studentski klub. Kantine za potrebe studenata nalaze se na Ekonomskom, Pravnom, Filozofskom, Prehrambeno-tehnološkom i Građevinskom fakultetu, u studentskim domovima, te u Indeksu, Kačićeva 13.

170

Smještaj studenata organiziran je u Studentskom domu u Osijeku, I. G. Kovačića br. 4 koji raspolaže s 254 ležaja, te u novom Studentskom domu koji je smješten na prostoru sveučilišnog campusa, u Ulici Kralja Petra Svačića 1c. Novi dom raspolaže sa 474 ležaja u tipičnim studentskim sobama, sobama za invalide te apartmanima. Sve sobe u studentskim domovima su umrežene na Internet. Studentski servis u okviru svoje djelatnosti povremeno i privremeno zapošljava redovite studente i učenike završnih razreda srednjih škola. Radom u Studentskom servisu, studentima je omogućena dodatna zarada i poboljšanje osobnog standarda. Putem Servisa studenti se zapošljavaju na svim vrstama poslova od zemljanih radova, utovara i istovara, pomoćnih poslova, administrativnih poslova, poslova programiranja, ugostiteljskih i turističkih, kao i na drugim poslovima. Iz sredstava provizije koje Studentski centar ostvaruje putem Servisa omogućava se poboljšanje studentskog standarda. Usluge Studentskog servisa godišnje koristi oko 4.800 studenata. Zajedničke službe, Istarska 5, obavljaju administrativne, stručne i njima slične poslove od zajedničkog interesa za cijelu ustanovu.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

“Osječko ljeto mladih” je kulturna manifestacija koju organizira Studentski zbor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a tehničku pomoć i logistiku pruža Studentski centar. Organiziranjem koncerata, kazališnih predstava, književnih večeri i ostalih programa nastoji se osmišljeno ispuniti ljetno razdoblje kada dio studenata ostaje u gradu.

Športske aktivnosti organizirane su kroz rad Fitness kluba. U prijepodnevnim satima u prostoru Fitnessa se odvija nastava za stu dente osječkog Sveučilišta. U poslijepodnevnim satima predviđeni su termini za individualnu rekreaciju, dok se u večernjim satima organiziraju grupe za fitness i aerobik.

Studentski dom u Sveučilišnom campusu

Studentski restoran u Sveučilišnom campusu

171

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

STUDENTSKI CENTAR U SLAVONSKOM BRODU Studentski centar u Slavonskom Brodu je ustanova u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je jedna od 20 sastavnica osječkog Sveučilišta i jedna od tri sveučilišne ustanove, čija djelatnost osigurava cjelovit i potrebni standard sustava visoke naobrazbe. Studentski centar u Slavonskom Brodu osnovan je 25. travnja 1995. godine i ove godine obilježava 15 godina svoga rada i djelovanja u sastavu osječkog Sveučilišta. Djelatnost Studentskog centra je cjelovito zadovoljenje potreba studentskog standarda i to kroz prehranu, smještaj, povremeno i privremeno zapošljavanje studenata, kulturni i športski život studenata i kroz druge djelatnosti.

172

Osiguranje studentskog standarda koje se temelji na osiguranju prehrane, smještaja, povremenog i privremenog zapošljavanje studenata, kulturnom i športskom životu studenta i drugim djelatnosti ostvaruje se u Studentskom centru u temeljnim ustrojbenim jedinicama–poslovnim jedinicama: koje obuhvaćaju prehranu studenata, studentski servis i smještaj studenata i zajed-

ničke službe za obavljanje pravnih, računovodstvenih, administrativnih, tehničkih, pomoćnih i drugih poslova. Ustrojbene jedinice Studentskog centra su poslovne jedinice: 1. Poslovna jedinica (PJ) - Prehrana studenata 2. Poslovna jedinica (PJ) - Studentski servis 3. Poslovna jedinica (PJ) - Smještaja studenta 4. Poslovna jedinica (PJ) - Zajedničke službe Prehrane studenata je ustrojbena jedinica Studentskog centra za obavljanje poslova vezano za organizaciju prehrane studenata u Studentskom centru, posebice vezano za suradnju s davateljima usluga prehrane studenata, poslove nadzora nad primjenom propisa i standarda vezano za prehranu i ugostiteljstvo, radom davatelja usluga pre hrane studenata u skladu s potpisanim ugovorima te suradnje s Centrom za autorizaciju prava radi kontrole izbora jela, cijena i ukupne mjesečne potrošnje. Studentski servis je ustrojbena jedinica Studentskog centra koja organizira i koordinira zapošljavanje redovitih studenata, posebice vezano za izradu godišnjeg plana rada Studentskog servisa, izradu ugovora za obavljene poslove te vodi brigu o primjeni Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Smještaj studenata je ustrojbena jedinica Studentskog centra koja obavlja organizacijske poslove vezano za smještaj studenta u Studentskom domu u sastavu Studentskog centra, stručno-administrativne poslove vezano za provedbu natječaja za ostvarivanje prava na smještaj u Studentskom domu i prava subvencije kod privatnih stanodavaca te organizira prijem studenata u Studentski dom te osigurava studentski standard. Organizira tehničke i pomoćne poslove vezano za rad Studentskog doma. Tijela Studentskog centra su Upravno vijeće i ravnatelj. Ravnatelj predstavlja i zastupa Studentski centar, njegov je čelnik i voditelj

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Studentskim centrom upravlja Upravno vijeće. Upravno vijeće brine o ostvarivanju djelatnosti Studentskog centra u skladu sa Zakonom, Statutom Sveučilišta i Statutom Studentskog centra. Upravno vijeće ima pet članova koje ime nuje Senat Sveučilišta, na prijedlog rektora. Dva (2) člana Upravnog vijeća predlaže rektor Sveučilišta, jednog (1) člana predlaže Ministar znanosti, obrazovanja i športa, jednog (1) člana predlažu zaposlenici ustanove prema Zakonu o radu, a jednog (1) člana studenti na prijedlog Studentskog zbora Sveučilišta. U radu i razvoju ove sveučilišne ustanove valja istaknuti da je 1999. godine izgrađen novi Studentski dom s restoranom.. U okviru Studentskom doma opremljeni su i apartmani za gostujuće profesore predavače na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu te profesore koji izvode nastavu na Veleučilištu u Slavonskom Brodu te sveučilišne nastavnike koji izvode nastavu na dislociranim studijima u Slavonskom Brodu: Učiteljski studij i studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Učiteljskog fakulteta u Osijeku. Uz postojeća dva paviljona koja su u potpunosti adaptirana i uređena, te opremljeni novim namještajem Studentski centar u Slavonskom Brodu može pružiti uslugu smještaja za 118 studenata. U okviru Studentskog doma su dva restorana s kuhinjom, manji s 80 obroka u smjeni i novi studentski restoran sa 150 obroka u smjeni. Ukupna površina novoizgrađenog Studentskog doma i postojećih adaptiranih paviljona je 1750 m2. Uz potporu Studentskog centra u Sla vonskom Brodu, studenti su organizirali nekoliko svojih aktivnosti: informatička sekcija, nogometna, fitnes, judo… Informatička učionica za studente opremljena je sa šest novih kompjutora, a voditelj sekcije vodi brigu o održavanju informatičke učionice. Studentski centar pomaže u nabavi računala i računalne opreme.

Studentski centar plaća članarinu za studente koji pohađaju fitnes centar “Colo seum“, i plaća dvoranu za studente koji treniraju judo. Studentski centar u Slavonskom Brodu ima lijepo uređeni okoliš sa oko 3.000 m zelene površine. Na istoj se nalazi odbojkaško igralište, koševi za košarku, golovi za mali nogomet, stol za stolni tenis, klupe za odmor…

173

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

TEHNOLOGIJSKORAZVOJNI CENTAR d.o.o.

Gajev trg 6, Sveučilišni odjeli i Tehnologijskorazvojni centar u Osijeku d.o.o.

174

U cilju povezivanja znanosti i gospodarstva na području istočne Hrvatske, te osiguranja infrastrukturne, financijske i savjetodavne potpore inovativnim i tehnološki utemeljenim projektima, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osječkobaranjska županija i Grad Osijek 2002. osnivaju Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku, društvo s ograničenom odgovornošću za promicanje novih tehnologija, inovacija i poduzetništva. Misija Društva je razvitak na znanju utemeljenoga gospodarstva koristeći nove i značajno unaprijeđene postojeće tehnologije, komercijalizaciju javno financiranih istraživanja Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku, podupiranju regionalnog razvitka i zadržavanju poduzetne i kvalificirane radne snage u regiji. Uz pomoć Sveu čilišta Josipa Jurja Strossmayera, Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, te lokalne samouprave stvaraju se uvjeti za brzu i uspješnu transformaciju istraživačkih rezul-

tata i inovacija u proizvode konkurentne na tržištu, potiče se međunarodni transfer i razvitak malih i srednjih poduzeća. Područja od posebnog interesa su biotehnologija, zaštita okoliša, informatika, te projekti kojima je cilj razvijanje regionalnoga gospodarstva. Svoju misiju Društvo ostvaruje kroz inkubiranje na tehnologiji baziranih poduzeća; razvojne i konzultantske usluge za gospodarstvo u regiji, javnu upravu i samoupravu; tehnološko restrukturiranje poduzeća; dopunsku izobrazbu poduzetnika i znanstvenika iz ekonomskih i tehnoloških disciplina, standardizaciju i upravljanje kvalitetom te organizaciju i koordinaciju znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata za potrebe industrije u suradnji s članicama Sveučilišta i drugim relevantnim institucijama. Poslovni inkubator Društva bruto površine 1.200 m2 pruža mladim poduzetnicima stimulirajuće uvjete za rast i razvoj poslovanja u suvremeno opremljenom poslovnom prostoru. Neposredna blizina Sveučilišta omogućava raznovrsnu i kvalitetnu potporu koja je često vitalna komponenta uspjeha. Pored toga, minimalni fiksni troškovi poslovanja, jednostavan pristup znanju i tehnologijama, sinergija kroz umrežavanje, pobolj-

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. šani imidž i komunikacija smanjuju rizik i omogućuju brži rast i razvoj poduzeća. Dosada je kroz različite programe inkubiranja (FOKUS, RADNA STANICA i PUNOPRAVNO ČLANSTVO) inkubirano 53 poduzeća i otvoreno 104 nova radna mjesta. Tehnologijsko-razvojni centar kao dio Europske poduzetničke mreže – EEN omogućuje pružanje usluga nastupa na tržištu EU. Europska poduzetnička mreža (eng. Enterprise Europe Network -EEN) je nastala kao inicijativa Europske komisije za pružanje potpore malim i srednjim poduzetnicima u stvaranju preduvjeta za širenje poslovanja na europskom tržištu, plasiranje vlastitog proizvoda/usluge ili transfer tehnologije iz inozemstva. Mreža EEN predstavlja najvažniju potpornu strukturu na području Europe. Temelji se na konceptu “sve usluge na jednom mjestu“ i poduzetnicima je dostupna bez naknade. Usluge TERA u okviru Mreže EEN su sljedeće: • Informacije o ponudi i potražnji proiz voda/usluga na tuzemnom tržištu i tržištu EU • Povezivanje s mrežom konzultanata i istraživača iz različitih područja znanost •

Identificiranje partnera zainteresiranih za transfer tehnologije

•

Pravna i savjetodavna potpora u pregovaračkim aktivnostima

•

Usluge zaštite industrijskog vlasništva i interesa poduzetnika u procesu transfera tehnologije

•

Potporu u pripremi prijave projekata za financiranje iz fondova EU.

Doprinos sudjelovanja u mreži EEN je omogućio Tehnologijsko-razvojnom centru da sve aktivnosti koje je do sada provodio u području transfera tehnologije na lokalnoj razini, budu dostupne i za područje međunarodnog transfera tehnologije. U dosadašnjem radu Centar inovativnim rješenjima uspješno mijenja dosadašnje paradigme koje ograničuju razvoj malih i srednjih poduzeća. U dosadašnjem radu

postigao je prve reference i postao mjesto značajne koncentracije potpore za poduzetnike. Suradnja sa Sveučilištem, inovativnost u radu, međunarodna suradnja, redovito nastupanje na domaćim i međunarodnim sajmovima, upravljanje i zaštita intelektualnog vlasništva važne su sastavnice uspjeha.

Tlocrt poslovnog inkubatora TERA

175

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

SVEUČILIŠNI ŠPORT

176

očeci studentskog športa vezani su uz osnivanje Više ekonomske škole, kasnije Ekonomskog fakulteta, kada je prof. dr. Tibor Karpati sa skupinom suradnika, studenata i profesora, osnovao Studentsko društvo Ekonomac. S razvojem mreže visokoškolskih ustanova u Osijeku razvijalo se i širilo športsko djelovanje studenata. Godine 1967., kao i tri naredne godine, Savez studenata Osijek organizirao je Športske igre studenata Slavonije. Osnivanjem Sveučilišta u Osijeku osječki su studenti prvi put nastupili na Student skim igrama Hrvatske, a 1976. na Student skim igrama Jugoslavije, koje su se naizmjenično održavale svake druge godine. Isto dobno su studenti pojedinih osječkih visokoškolskih ustanova sudjelovali na športskim natjecanjima Hrvatske i Jugoslavije u okviru tzv. IJADA (agronomijada, pravijada i dr.). Godine 1981. osnovan je Savez društava za fizičku kulturu Sveučilišta u Osijeku. Primanjem u članstvo Studentskoga folklornog ansambla (osnovan na Poljoprivrednom fakultetu) i Mješovitoga pjevačkog zbora Savez prerasta u Studentsko društvo “Božidar Maslarić“ Sveučilišta u Osijeku. Unutar društva djelovali su ženski i muški odbojkaški klub, te hrvački klub. Odbojkašice su dostigle prvoligaški status. Nažalost, svi su klubovi prestali djelovati zbog nedostatka novčanih sredstava. Sukladno nastalim promjenama, a temeljem novog Zakona o športu, 13. prosinca 1993. osnovano je Športsko društvo “Student” Sveučilišta Josipa Jurja Strossma yera u Osijeku. Danas svim športskim aktivnostima koordinira Odbor za šport i tjelesnu i zdravstvenu kulturu, kojega je imenovao Sveučilišni Senat u studenom 2000. godine Od 1998. do 2001. deset visokoškolskih ustanova osnovalo je studentske športske udruge, koje su postale članice Zajednice studentskih športskih klubova, koja je osno-

vana 15. studenoga 2001. Temeljem novog Zakona o športu, 7. studenoga 2006., Zajednica studentskih športskih klubova mijenja ime u Studentski športski savez. Studentski športski savez organizira športske aktivnosti na razini svih fakulteta i Sveučilišna prvenstva u 13 športova (mali nogomet, košarka, odbojka, rukomet, stolni tenis, pojedinačno i štafetno plivanje, šah, tenis, kuglanje, odbojka na pijesku, bilijar) s tendencijom povećanja broj športova i disciplina. U natjecanje je svake godine uključeno preko 1000 studenata i studentica, na nacionalnim međunarodnim turnirima, veslačkim regatama i sl. Predstavnici Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera redovito sudjeluju na Sveu čilišnom športskom prvenstvu Republike Hrvatske i drugim pojedinačnim državnim sveučilišnim prvenstvima na kojima su postignuti zapaženi rezultati. Valja istaknuti sudjelovanje na europskim sveučilišnim prvenstvima i osvojeno šesto mjesto u muškoj košarci, treće mjesto u malom nogometu, treće mjesto u ženskoj odbojci, jedanaesto mjesto u muškoj odbojci, deveto mjesto u ženskoj odbojci na pijesku, dvanaesto mjesto u muškoj odbojci na pijesku, osmo i šesto mjesto u rukometu, šesto mjesto u ženskom veslanju. Na Svjetskom sveučilišnom prvenstvu u ženskom veslanju je osvojeno deveto mjesto. Prigodnim natjecanjima obilježava se Dan tjelesne i zdravstvene kulture, Dan sveučilišta, Dan Grada i Županije, Svjetski dan športa i Studentski športski dan. Šport i športski rezultati pridonjeli su ugledu i prepoznatljivosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u zemlji i inozemstvu.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

STUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

tudentski zbor je studentsko izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenata, sudjeluje u odlučivanju u Senatu i stručnim vijećima znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta i predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja. Na temelju Zakona o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (“Narodne novine“ br.71/07.) i Pravilima za provedbu prvih studentskih izbora za Stu dentski zbor Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku i znanstveno-nastavnih/ umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta od 28. siječnja 2008. godine provedeni su prvi studentski izbori na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 18. ožujka 2008. godine. Studentski zbor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u novom sazivu konstituiran je 14. travnja 2008. godine.

Statut Studentskog zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku donio je na prijedlog Skupštine Studentskog zbora Sveučilišta, Senat Sveučilišta 26. svibnja 2008. godine. Statutom Studentskog zbora Sveučilišta određen je sastav Studentskog zbora Sveu čilišta, tijela Studentskog zbora Sveučilišta, postupak izbora i nadležnost pojedinih tijela Studentskog zbora Sveučilišta, način izbora predstavnika studenata u Senat i druga tijela Sveučilišta, način imenovanja studentskog pravobranitelja, odgovornost tijela i članova Studentskog zbora Sveučilišta za neispunjavanje povjerenih im poslova vezanih uz rad Studentskog zbora Sveučilišta i ostala pitanja važna za rad Studentskog zbora Sveu čilišta. Studentski zbor Sveučilišta ima 25 članova u skladu sa Statutom Studentskog zbora Sveučilišta

177

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. šesnaest (16) predstavnika Studentskih zborova znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica • devet (9) članova biranih na razini Sveučilišta •

Tijela Studentskog zbora Sveučilišta: Predsjednik • Predsjedništvo •

Skupština Studentskog zbora Sveuči lišta. Glavni cilj Studentskog zbora je da svaki student bude zadovoljan svojim studiranjem jer ipak, Studentski zbor je predstavničko tijelo studenata, i odgovoran je studentima koji su ga izabrali. Novim zakonom o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama iz •

Skupština Studentskog zbora Predsjednik:

Igor Gavranović Zamjenik predsjednika:

Ivan Štefanac Članovi: 1. Ivana Šutalo Filozofski fakultet 2. Josip Portner Elektrotehnički fakultet 3. Martina Mikulić Ekonomski fakultet 4. Jurica Katić Poljoprivredni fakultet 5. Domagoj Perić Ekonomski fakultet 6. Goran Primorac Pravni fakultet 7. Robert Paulić Ekonomski fakultet 8. Hrvoje Bogut Ekonomski fakultet 9. Martin Ćurić Ekonomski fakultet 10. Mario Ćorluka Elektrotehnički fakultet 11. Antonija Vranješ Filozofski fakultet 12. Nataša Njegovanović Građevinski fakultet 13. Vladimir Jović Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu 14. Domagoj Mikulić Poljoprivredni fakultet 15. Vjekoslav Mikulić Pravni fakultet 16. Vedrana Škoro Prehrambeno-tehnološki fakultet 17. Dejan Marić Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 18. Tihana Dogan Učiteljski fakultet 19. Zrinka Barić Umjetnička akademija 20. Sofija Škorvaga Odjel za matematiku 21. Marlena Jović Odjel za fiziku 22. Ivan Balković Odjel za biologiju 23. Romana Radić Odjel za kemiju Studentski pravobranitelj Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Tomislav Sakač, student Pravnog fakulteta

178

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

Otvaranje Ureda za studente s invaliditetom i ureda studentskog zbora, 26. listopada 2009. godine

2007. uvedena je i funkcija studentskog pravobranitelja na Sveučilištu. Student skog pravobranitelja u skladu sa Statutom Studentskog zbora Sveučilišta imenuje Skupština Studentskog zbora Sveučilišta. Studenti Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku su uključeni u rad svih sveučilišnih tijela: Senat, Sveučilišni savjet te u tijela upravljanja u sveučilišnim ustanovama: upravna vijeća sveučilišnih ustanova: Studentskih centara u Slavonskom Brodu i Osijeku te Gradske i sveučilišne knjižnice. Studenti su i članovi sveučilišnih odbora, sveučilišnih povjerenstava te stručnih-savjetodavnih tijela i ravnopravno sudjeluju u radu i odlučivanju u navedenim tijelima u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakonom o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama i Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U skladu sa statutima fakulteta, Umjetničke akademije i pravilnicima sveučilišnih odjela Studentski zborovi izabrali su predstavnike studenta u fakultetska vijeća, Vijeće Akademije i Vijeća Odjela te predstavnike u fakultetskim stručnim i savjetodavnim tijelima (odborima i povjerenstvima). Studenti osječkog Sveučilišta uključeni su kao ravnopravni partneri u sve segmente

akademskog života i u sve sveučilišne djelatnosti. U dvogodišnjem mandatu Studentskog zbora Sveučilišta mnogo toga je učinjeno kroz razne projekte i druge aktivnosti, primjerice: prvi u Republici Hrvatskoj konstituirani po novom Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, te prvi donijeli novi statut. • prvi u Republici Hrvatskoj imenovali studentskog pravobranitelja na razini Sveučilišta, a potom i na znanstvenonastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta • organizacija raznih događanja, od kojih je najvažnije Osječko ljeto mladih, manifestacija koja traje već 29 godina. Ta tradicionalna manifestacija svake godine uvelike obogaćuje kulturni život Grada na Dravi, te ujedno poboljšava studentski standard pružanjem velikog broja koncerata, predstava, radionica, izložbi i drugih događanja. Nastupi primjerice Crvene jabuke, TBF-a, Cubisma, Zvonka Bogdana, Zabranjenog pušenja, Hladnog piva, te mnogih drugih domaćih i stranih umjetnika, a sve besplatno, čine osječku studentsku scenu jedinstvenom u Hrvatskoj •

179

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

•

• •

180

•

borba za studentska prava – od uvođenja dodatnih rokova za studente, povećanja broja stipendija, poboljšanja uvjeta smještaja u studentskim domovima, proširenjem prava korisnicima studentske prehrane na iksicama koji su dosada bili nepravedno zakinuti, uvjetima prehrane, do raznih lobiranja, pregovaranja i drugih sredstava “tihe diplomacije” ... Najbolji primjer toga je bilo uvođenje besplatnog gradskog prijevoza u travnju 2009. godine, koje je nažalost početkom listopada 2009. godine odlukom nove gradske uprave zbog recesije ukinuto obnova Multimedijskog centra Studen tskog zbora traje i dalje. O opravdanosti svih aktivnosti vezanih uz Multimedijski centar dovoljno govori činjenica o posjećenosti od preko 2000 studenata mjesečno suradnja i partnerski odnos sa studentskim udrugama u njihovim projektima reforma sveučilišnog športa, koja već daje rezultate (primjerice prvo mjesto među hrvatskim Sveučilištima u muškoj košarci, ženskoj odbojci, u muškom rukometu itd.) brojne humanitarne i druge aktivnosti.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

STUDENTSKE STIPENDIJE I NAGRADE Državne stipendije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa svake godine raspisuje natječaj za dodjelu državnih stipendija redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija. Za 2010. godinu raspisan je Natječaj za dodjeljivanje 2.500 državnih stipendija redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija i naknada dijela troškova školarine studentima s invaliditetom koji su upisani na poslijediplomski studij. Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je za 2010. dodijeljeno ukupno 195 državnih stipendija, od čega: 165 državnih stipendija A kategorije - osobito nadarenim redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija, 20 državnih stipendija B kategorije – redovitim studentima deficitarnih zanimanja i struka u Republici Hrvatskoj i 10 državnih stipendija C kategorije – redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija koji se obvežu da će se nakon završetka studija zaposliti po potrebi na područjima od posebne državne skrbi ili na otocima.

Stipendije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Stipendije se dodjeljuju najuspješnijim redovitim studentima sveučilišnih studija na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta, koji moraju ispunjavati uvjete utvrđene Pravil nikom o dodjeli stipendija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Za akademsku godinu 2009./2010. dodijeljeno je 35 sveučilišnih stipendija najuspješnijim redovitim studentima sveučilišnih studija na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Rektorova nagrada Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Stross mayera u Osijeku nagrađuje svake akademske godine za prethodnu akademsku godinu po dva studenta sa znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Rektorova nagrada se dodjeljuje za najbolje seminarske radove, stručne radove ili umjetnička djela studenata radi promicanja studentskog stvaralaštva, te kao poticaj u daljnjem studiju. Rektorova nagrada se dodjeljuje studentima koji imaju prosječnu ocjenu 4,5 ili višu ako se na znanstveno-nastavnim sastavnicama ne izrađuju seminarski radovi, stručni radovi ili umjetnička djela.

Osječka akademska zaklada (“DR. ING. CESARE CUSAN”) Zaklada je utemeljena na Elektroteh ničkom fakultetu u Osijeku. Sredstva zaklade iz kojih se isplaćuje pomoć studentima osobno je darovao gospodin dr. ing. Cesare Cusan. Cilj i zadaća Zaklade je da 100 studenata lakše i uspješnije studiraju. Pored dodjela stipendija Zaklada je utemeljila i godišnju nagradu za 5 najboljih studenata tehnike i matematike.

181

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

STUDENTSKE UDRUGE I DRUGE STUDENTSKE ORGANIZACIJE

tudenti mogu osnivati udruge i druge studentske organizacije na Sveučilištu i njegovim znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama u skladu sa Zakonom i Statutom Sveučilišta. Sveučilište vodi registar sveučilišnih udruga i studentskih organizacija koje djeluju na Sveučilištu. U skladu s Pravilnikom o vođenju registra studentskih udruga i drugih studentskih organizacija na osječkom Sveučilištu djeluju sljedeće udruge i studentske organizacije:

Udruga studenata - AIESEC Osijek Djelatnosti udruge: međunarodna razmjena studenata, organizacija edukacijskih seminara na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, projekti poduzetničkog karaktera, humanitarni rad te ostale aktivnosti kojima se ostvaruju ciljevi udruge.

s domaćim i inozemnim, istovrsnim i srodnim organizacijama, organiziranje savjetovanja, predavanja, seminara, kongresa, tribina i drugih stručnih skupova, obavljanje drugih poslova koji pridonose ostvarivanju ciljeva utvrđenih Statutom.

Europska udruga studenata prava – ELSA Osijek Djelatnosti udruge: razmjena studentskih praksi, organiziranje seminara, konferencija, pravnih škola, organizacija tribina, predavanja i okruglih stolova o pravnim temama, izdavanje znanstvenih publikacija, natjecanja u simuliranim sudskim procesima i dr.

Udruga studenata prava Legos Hrvatska udruga za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti – IAESTE

182

Djelatnosti udruge: razmjena studenata s istovrsnim organizacijama iz inozemstva u svrhu obavljanja stručne prakse vezane uz njihov studij, organiziranje prihvata, smještaja stranih studenata te popratnih sadržaja, bez profita, ostvarivanje stručne suradnje

Djelatnosti udruge: pisanje članaka i radova na području društvenih i humanističkih znanosti s naglaskom na pravnu znanost, organiziranje studentskih, športskih i ostalih aktivnosti, suradnja sa studentskim i građanskim udrugama i organizacijama, organizacija znanstvenih, stručnih, kulturno-umjetničkih i drugih programa, popularizacija pravne znanosti i njezinih grana, očuvanje ugleda i časti Pravnog fakulteta u Osijeku i njegovih studenata te očuvanje ugleda i časti udruge.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. Športska udruga Pravos Djelatnosti udruge: utvrđuje i ostvaruje politiku promicanja športa i TZK-e na fakultetu, planira i programira športske i rekreacijske aktivnosti na fakultetu, sudjeluje u radu Studentskog športskog saveza Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, sudjeluje u stvaranju optimalnih uvjeta za provedbu nastave TZK-e i športa na fakultetu i sveučilištu, obavlja druge poslove i zadaće koje proizlaze iz ostvarivanja ciljeva Udruge.

Udruga studenata Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku – F.I.S.E.C. Djelatnosti udruge: razmjena studentskih praksi u zemlji i inozemstvu koja omogućava razmjenu studenata i stjecanje stručnog radnog iskustva, održavanje tribina, seminara i konferencija, suradnja s domaćim i inozemnim sveučilištima, organiziranje i sudjelovanje u športskim aktivnostima, realizacija znanstveno-stručnih projekata te sve ostale aktivnosti koje Generalna skupština usvoji.

Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska – CroMSIC Djelatnosti udruge: promicanje humanih ideja, etičkih načela i ljudskih prava te doprinos obrazovanju studenata medicine, populariziranje svih oblika zdravstvenog odgoja i obrazovanja šire populacije, dodatna edukacija studenata medicine i međunarodna suradnja studenata medicine, organiziranje stručne prakse za studente medicine u zemlji i inozemstvu, obavljanje ostalih dopuštenih djelatnosti potrebnih za ostvarenje ciljeva Udruge.

Europska medicinska studentska asocijacija Osijek – EMSA Osijek Djelatnosti udruge: sakupljanje i obrađivanje informacija o medicinskoj edukaciji i ostalim akademskim, kulturnim, etičkim i socijalnim aspektima medicine, stvaranje informacijske baze u suradnji s ostalim udrugama, suradnja s ostalim studentskim udruženjima, poticanje znanstvene inicijative studenata Medicinskog fakulteta u Osijeku, poticanje ostalih aktivnosti studentskog tijela bilo na kulturnom bilo na športskom planu, omogućavanje što bolje povezanosti studenata medicine u Gradu Osijeku na znanstvenom, edukacijskom, kulturnom i športskom planu, te poticanje suradnje studenata medicine u Osijeku sa svojim kolegama u Europi i u svijetu u vidu studentskih razmjena.

Medicinska osječka udruga studenata MODUS Djelatnosti udruge: pisanje članaka biomedicinskog karaktera, kompletna priprema, tisak studentskog glasila, kao i promocija časopisa, iznošenje problematike vezane za studente Medicinskog fakulteta u Osijeku, te promicanje njihovih interesa i ideja, podizanje svijesti o studiranju među studentima svih godina, zaštita studentskih prava, organiziranje studentskih i športskih aktivnosti, promicanje kulturnih, obrazovnih i športskih vrijednosti u RH, suradnja sa sličnim studentskim organizacijama, suradnja sa svim hrvatskim i inozemnim biomedicinskim udrugama i klubovima, organizacija stručnih, znanstvenih, kulturno-umjetničkih i drugih programa, organizacija susreta, putovanja, seminara edukativnog karaktera, te podizanje ugleda i časti Udruge.

Studentski književni klub Aleph Djelatnosti udruge: pomaganje studentima u ostvarivanju njihovih prava posredovanjem u komunikaciji između studenata i upravnih tijela sveučilišnih i drugih institucija, organiziranje skupova, seminara i sl.,

183

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. organiziranje stručnih izleta i putovanja vezanih za promicanje kulture te ostale djelatnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva Kluba.

Germanistička udruga studenata Germanismus Djelatnosti udruge: organizacija skupova, zajedničkih aktivnosti članova Udruge, edukacijskih putovanja, razmjena studenata, međunarodna suradnja s udrugama sličnih ciljeva i interesa te posjećivanje stručnih studentskih skupova i konferencija u zemlji i inozemstvu, izdavanje glasila Udruge, organiziranje promotivnih akcija u gimnazijama i ostalim srednjim školama s ciljem informiranja učenika o studiju germanistike na Filozofskom fakultetu - germanističkom odjelu Sveučilišta u Osijeku, te suradnja sa studentskim i nevladinim udrugama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

Klub studenata informacijskih znanosti Libros Djelatnosti udruge: pomoć studentima u ostvarivanju njihovih prava posredovanjem u komunikaciji između studenata i upravnih tijela sveučilišnih i drugih institucija, organiziranje skupova, seminara i sl., organiziranje stručnih izleta i putovanja vezanih uz struku, suradnja s Odsjekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, te ostale djelatnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva Kluba.

Studentski športski klub UFOS

184

Djelatnosti udruge: potiče i promiče šport na Visokoj učiteljskoj školi, osigurava uvjete svojim članovima za trening, brine o stručnom i pedagoškom usavršavanju članova, brine o unaprjeđenju stručnog kadra i njegovom školovanju, osigurava nesmetano natjecanje, surađuje s drugim studentskim klubovima i društvima, te drugim športskim klubovima i udrugama, te obavlja i druge zadaće koje su utvrđene ovim

Statutom, drugim propisima i pravilima, a od interesa su za studentski šport u Republici Hrvatskoj.

Centar za poticanje izvrsnosti CIPOS Djelatnosti udruge: razvoj sredstava i alata kojima će se ispunjavati svrha osnivanja Udruge, suradnja s organizacijama, poslovnim subjektima i institucijama, projekti poduzetničkog karaktera, nabavka i pružanje usluga kojima Udruga ostvaruje ciljeve te ostale aktivnosti kojima se ostvaruju ciljevi Udruge.

Đakovačka udruga studenata – ĐUS Djelatnosti udruge: pomoć studentima u ostvarivanju njihovih prava, organiziranje tribina, skupova, seminara i sl., organiziranje izleta i putovanja, izdavanje publikacija poput periodičkih časopisa ili biltena za potrebe studenata i Udruge, organiziranje prigodnih kulturno-umjetničkih, športskih i drugih programa, ostale djelatnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva Udruge.

Udruga stanara studentskih domova u Osijeku – DOMOS Djelatnosti udruge: poticanje i promicanje međusobnog druženja, razmjenu znanja i iskustava stanara studentskih domova u svrhu poboljšanja studentskog standarda u Osijeku, suradnja s domaćim i inozemnim sveučilištima.

Student 3P Hrvatska Djelatnosti udruge: izdavanje studentskih iskaznica za putovanje s popustom, organiziranje tribina i seminara, organizacija edukativnih putovanja i kampova.

S v e u Č i l i Š t e J os i pa J u r j a S t r ossmayer a u Osi jeku

1975. – 2010.

SUMMARY

osip Juraj Strossmayer University of Osijek is founded on May 31, 1975. In this year it celebrates its 35th Anniversary. Besides this great jubilee, the University also celebrates the 20th Anniversary of carrying the name of Josip Juraj Strossmayer, the bishop, politician, one of the most famous Croats in the world, known as a promoter of Croatian culture and the people’s tribune, who lived at the turn of the 19th into the 20th century. Today we find ourselves at the beginning of the third millennium, in the time of globalization, in the process of joining of Croatia to European Union, in the 20th year of independent Republic of Croatia, in the 814th year of the City of Osijek and in the 200th year of proclamation of Osijek as a free royal town. The history of higher education in Osijek dates back to 1707 when the Higher Theological School organized the Studium Philosophicum Essekini in the baroque Old Town of Osijek (Tvrđa). Today, the main building of the University of Osijek is situated also in Tvrđa, representing the return to the roots and tradition, and following the European model of cultural heritage preservation, within which the university life is concentrated in the cities’ old parts. We are successors of cultural and historical heritage of our city, which is nowadays the biggest city in Eastern Croatia, a County seat, cultural and economic centre and a University city. With more than 20 000 students, Osijek’s academic community forms one small town within the City of Osijek. The University of Osijek creates and transfers knowledge important for economic and social welfare at regional, national and global level. It promotes innovations, develops critical thinking and social tolerance. The University of Osijek is one of seven Croatian universities and the only one in

Eastern Croatia. It influences development of that area through education of professors, teachers, engineers (within Technical and Biotechnical Sciences), economists, lawyers, doctors of medicine, theologians and artists. Within its 35 years of existence, there were 35 887 students graduating from the University of Osijek. This can be seen as a great contribution to social and economic development of Eastern Croatia. Taking into consideration the fact that the University of Osijek is a significant stakeholder of regional development, it needs to address all contemporary issues and regional demands within its long-term development plans. In the last decade, the University has implemented significant changes related to its structure, new study programs, capital investments and increase in number of students, teaching, assistant and administrative staff. Within the major higher education reform, commonly known as the Bologna Process, and following the fact that Croatian higher education is based on European humanistic and democratic tradition, the University of Osijek is focused on the involvement into modern European higher education system, preserving at the same time its own identity. The University of Osijek consists of 16 scientific-teaching and artistic-teaching institutions (11 faculties, 4 university departments and the Academy of Arts), 2 student centers (in Osijek and in Slavonski Brod), City and University Library, as well as the company TERA – Technology Development Center which is jointly owned by the University, the City of Osijek and the OsijekBaranja County. Osijek academic community consists of 22 992 members. Teaching activities are carried out by 952 teachers and assistants, 59 laboratory staff and technical assistants,

185

S v e u Č i li Šte Jo si pa Jur ja Str o ssmayer a u Osi jeku

1975. – 2010. and 137 young researchers prepare themselves for scientific work. There are 21 181 students enrolled at professional and university studies. There are 435 employees employed in administrative, technical and support services at scientific-educational and artistic-educational university constituents. There are 208 employees at infrastructural institutions. University of Osijek is currently in the 5th year of the Bologna Process implementation. Teaching is performed within 78 university studies, of which 33 are undergraduate studies organized within 16 programs, 40 graduate studies within 35 programs, 4 integrated study programs and 10 professional studies. At the University of Osijek there are 11 doctoral studies and 24 postgraduate specialist studies. Scientific-research activity is based on 159 scientific projects, supported by the Ministry of Science, Education and Sports, as well as by international programs. One of important activities is the Uni versity international and interuniversity cooperation, which is constantly developing though new activities and new partnership agreements. The University has developed bilateral cooperation with 31 higher education institutions from 13 countries. In the period 2007 – 2010, more than 100 workshops, international seminars, scientific and professional symposiums have been organized at the University of Osijek and its constituents. These activities are aimed at

186

promoting excellence in science and teaching profession and strengthening of international cooperation with higher education institutions not only in the region, but also in Europe and worldwide. Since the academic year 2009/2010, the University of Osijek participates in Lifelong learning program - subprogram Erasmus. Erasmus University Charter - EUC has been awarded to the University of Osijek for the period 2009/2010 – 2013/2014. Student and teacher exchange within the Erasmus program enables intensive mobility, thus following one more guideline foreseen by the Bologna process. University Campus is the most important project of the University of Osijek. It is located between Tvrđa (Old Town) and Donji grad (Lower Town) and spreads the area of 232 048 sq.m. This short overview of the University of Osijek’s academic life presents indisputable facts and indicates its significant development within its 35 years of existence. Dedicated work of teachers and enthusiasm of scientists have resulted in excellent outcomes and contributed to reputation and recognition of the University of Osijek in Croatian and European science. The Osijek academic community is facing the future with a clear vision of development that relates primarily to the University Campus construction, the Bologna Process implementation and active involvement into the European higher education trends