U potrazi za frankopanskim posjedima

DARKO ANTOLKOVIĆ rođen je i odrastao u Zagrebu.

Završio je usavršavanje za fotografa različitih tehnika. Uz fotografiranje utvrda bavi se i arhiviranjem starih fotografija i tekstova. Piše blog na kojem objavljuje fotografije i tekstove vezane za srednjovjekovnu arhitekturu i kulturu.

Izložba fotografija Darka Antolkovića “U POTRAZI ZA FRANKOPANSKIM

POSJEDIMA” povodom obilježavanja

900 godina od prvog pisanog spomena knezova Krčkih Frankopana i Međunarodnog dana muzeja 17.05. - 30.06.2018. u Zavičajnom muzeju Ogulin

Darko Antolković/ Photographer Mobile: +385 98 943 72 47 E-mail: darko.antolkovic@gmail.com Facebook page: Castles of Croatia Blog: darkoantolkovic.wordpress.com

Foto: Stari grad Ogulin / Darko Antolković

Foto: Modruš / Darko Antolković

Povodom 900. godišnjice od prvog pisanog spomena knezova krčkih Frankopana na otoku Krku, a u sklopu Međunarodnog dana muzeja, u prostorima Zavičajnog muzeja Ogulin, u gradu Bernardina Frankopana održava se izložba fotografija autora Darka Antolkovića pod nazivom “U potrazi za frankopanskim posjedima”. Kroz izložbu fotografija Darka Antolkovića želi se predstaviti preostala opipljiva baština knezova krčkih Frankopana, kao što su utvrde, crkve, kapele odnosno graditeljska baština povezana s Frankopanima.

Ciljevi izložbe su: -osvještavanje građana o vrijednosti i važnosti frankopanske baštine i ostavštine ove značajne velikaške obitelji koja je stoljećima sudjelovala u kreiranju hrvatske, a u 15. stoljeću i ogulinske povijesti; - razvijanje senzibiliteta, pogotovo kod mladih, prema povijesnim i arheološkim temama te kulturnoj baštini općenito; - promocija utvrda; - poticanje na obnovu i zaštitu zapuštenih utvrda; - stavljanje utvrda u turističku ponudu.

nalazi se kameni zvonik iz 1527.g. za kojeg se pretpostavlja da je izgrađen novcem pronađenim u Grazu, u skloništu Frankopana.

10. Modruš – Modruš je za srednjeg vijeka bio jedno od najznačajnijih naselja u Hrvatskoj –trgovačko, političko, kulturno i duhovno središte, a bio je prijestolnica Frankopana od 1193. do sredine 16.st. Kratko je vrijeme Modruš sa svojim crkvama i samostanima bio sjedište biskupije, a najveći razvoj doživljava u 15.st. Pretpostavlja se da je tu bila i glagoljska tiskara u kojoj su se tiskale prve knjige u Hrvata. Jedan od najvažnijih dokumenata je “Modruški urbar” pisan 1486.g.

Osmanlije su 1493.g. napali Modruš te tada započinje njegov pad.

11. Tržan grad – Na brijegu iznad naselja Modruš uzdizala se srednjovjekovna tvrđava Tržan grad, građena od tesana kamena na način “riblje kosti”. Bedemi i kule Tržan grada predstavljaju izvanredan građevni objekt za ondašnje razdoblje.

Utvrdu Tržan Osmanlije nisu uspjeli zauzeti, ali su zato potpuno spalili i opljačkali biskupski grad s predgrađem.

12. Pavlinski samostan sv. Nikole, Gvozd – Samostan sv. Nikole u Gvozdu najstariji je i najveći pavlinski samostan na kopnenim posjedima knezova Krčkih. Samostan je sredinom 14.st. osnovao knez Ivan Frankopan. Tu je živjelo i do 80 redovnika glagoljaša. Samostan sv. Nikole u Gvozdu danas se nalazi u dubokoj šumi uz “staru” cestu prema Senju, u području Kloštar.

U Hrvatskoj se nalazio velik broj starih gradova i utvrda. Nažalost, one koje su do danas sačuvane predstavljaju manji broj od ukupnog broja koji se nalazio u Hrvatskoj, dok je od većine ostao tek pokoji “kamen”. Još je manji broj onih koji su pod krovom i otvorene za posjetitelje. Kada se krenulo u potragu za frankopanskom baštinom i obilazak utvrda nije bilo bitno u kojem se stanju one nalaze, već koja priča stoji iza njih.

13. Crkva bl. Djevice Marije od Čudesa, Oštarije – Svetište posvećeno Gospi od Čudesa postojalo je i prije 1459.g. kada je papa Pio II. podijelio oproste svetištu bl. Djevice Marije. Prije gradnje velike gotičke crkve na tom je mjestu stajala manja crkva u kojoj su se događala čudesna uslišanja. Godine 1450. ili 1451. knez Martin dao je sagraditi veliku crkvu na brežuljku kod Otočeca, a dovršio ju je njegov brat Stjepan II. Frankopan.

Gjuro Szabo je napisao: “I nijemi kamen može mnogo pričati, ali će te razumjeti samo onaj, koji se potrudi da taj govor i razumije, dok će svakom drugom kamen ostati kamen samo kamenom, a razvalina bit će mu pusta rpa kamenja.”

14. Kaštel Drivenik – Frankopanski kaštel podignut je u srednjem vijeku radi obrane i kontrole prometnog pravca kroz Vinodol. Darovnicom hrvatsko–ugarskog kralja Bele IV. u ime ratnih zasluga grad dobivaju knezovi Krčki. Predstavnici slobodnog grada Drivenika potpisnici su Vinodolskog zakona 1288.g., najznačajnijeg pravnog dokumenta pisanog hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom. Nakon pogubljenja bana Petra Zrinskog i njegova šurjaka Franje Krste Frankopana, kaštel postaje posjed austro-ugarske komore i od tada gubi na važnosti.

Na izložbi su izložene fotografije sljedećih lokaliteta: 1.Kaštel Gradec – Knezovi krčki su na jednom od svojih prvih posjeda, u 12.st. izgradili svoj prvi kaštel Gradec, poznat i kao utvrda Rovoznik. Sagrađen je kao sigurna utvrda s atrijem koja zbog sigurnosti u razini zemlje nije imala prozore i vrata.

2. Frankopanski kaštel u Krku – Stari Frankopanski kaštel nalazi se na Trgu Kamplin, nasuprot krčkoj katedrali.

Nastajao je u više graditeljskih faza u razdoblju od 12. do 18.st. i jedini je profani spomenik srednjeg vijeka sačuvan u gradu Krku. Kaštel je donekle rekonstruiran.

3.Fortičina, Omišalj – Na uzvisini iznad omišaljskog zaljeva nalaze se tragovi utvrde Fortičine koja postoji do 14.st.

Važan strateški položaj s kojega se nadzire pristanište i samo naselje Omišalj odredilo je mjesto izgradnje ove utvrde za vrijeme Frankopana.

4. Kaštel Baška – Na brijegu iznad današnje Baške, na širem području oko crkve sv. Ivana, razvilo se već u 5.st. rimsko naselje, o čemu svjedoče arheološki nalazi. Kasnije je tu sagrađen kaštel Baška koji se po prvi puta spominje u prvoj polovici 13.st., a poznato je da su ga Mlečani razorili već 1380.g. U međuvremenu je bio pod vlašću Frankopana.

5.Stari grad Hreljin - Prvi puta se spominje početkom 13.st. kada je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Vinodolsku knežiju u sklopu koje se nalazio i Hreljin darovao Frankopanima. Spominje se i krajem 13.st. u Vinodolskom zakoniku.

6. Stari grad Ogulin – Nastao je oko 1500.g. iznad ponora rijeke Dobre. Osnivač grada bio je Bernardin Frankopan, jedan od najmoćnijih velikaša svoga vremena, feudalni gospodar Modruša, Plaškog, Vitunja, Tounja, Zvečaja, Bosiljeva, Novigrada i Dubovca. Kroz povijest je ogulinski Stari grad bio sjedište 13. Graničarske kapetanije i zatvor Sudbenog stola.

Od 1967.g. u kaštelu je smješten Zavičajni muzej Ogulin.

7. Crkva sv. Stjepana, Ledenice – Ledenice su bile dobro utvrđen srednjovjekovni grad, sagrađen na teško pristupačnom terenu. Na vrhu kamenitog brijega nalaze se ostaci tvrđave pod imenom Gradina. Sa sigurnošću se zna da su Ledenice postojale u 13.st. prema predstavnicima koji su bili nazočni kod potpisivanja Vinodolskog zakona 1288.g.

8. Stari grad Dobrinj – Dobrinj se smjestio na brežuljku u zoni plodne zemlje i jedan je od 4 srednjovjekovna kaštela koja su u prošlosti bili središta pismenosti. Na vrijeme knezova Krčkih Frankopana i danas podsjeća tzv. “Donji grad” u kojem ulogu gradskih bedema ima niz spojenih kuća.

9. Kula i zidine u Vrbniku – Vrbnik spade među najstarija naselja na otoku Krku. Ovaj povijesni, na 48m visokom zidu izgrađeni grad datira iz starijeg kamenog doba a prvi puta se spominje 1100.g. u Dragoslavovoj darovnici. U Vrbniku

15. Crkva sv. Duha u Modrušu – Tijekom prve polovice 15.st. u Modrušu je izgrađena nova franjevačka crkva sv. Duha u skladu sa širenjem franjevačkog reda (konventualaca). U “Modruškom urbaru”spominje se često zemlja sv. Duha što dokazuje činjenicu da se radilo o crkvi s važnom funkcijom. I danas su u modruškoj ravnici vidljivi ostaci crkve sv. Duha s nekoliko stršećih zidova.

16. Stari grad Bosiljevo – Više od dva stoljeća tu su živjeli Frankopani. Poznata je činjenica da su okolicu Bosiljeva nekoliko puta poharali Turci, ali grad nikada nije osvojen. Oko dvorca se nalazi sačuvani park koji je od 1974.g. zaštićen kao spomenik hortikulturalne arhitekture.

17. Kaštel Grižane – Imao je oblik nepravilnog četverokuta zbog specifičnog terena, a smješten je uz krševite litice koje na ovom području stanovnici zovu griže, po čemu je i grad dobio ime. Grižane su u vrijeme Frankopana bile glavna strateška točka u Vinodolu.

18. Frankopanski kaštel u Novom Vinodolskom – za Frankopanski kaštel – Novigrad ne zna se kada je točno utemeljen no iz Vinodolskog zakona (pisan glagoljicom na čakavštini) jasno je vidljivo da je već 1288.g. pripadao Frankopanima pod čijom je vlašću ostao do 1761. kada je ubijen posljednji Frankopan.

19. Stari grad Bakar - Ime grada se po prvi puta spominje u Vinodolskom zakoniku 1288.g. Do 1225. postoji kao samostalna općina (communitas) s vlastitom upravom te crkvenom i vojnom organizacijom a od 13.st. je dio Vinodolske župe kojom uz Frankopane upravljaju i Zrinski.

20. Stari grad Trsat – Vjeruje se da je na mjestu današnjeg kaštela u rimsko doba stajala rimska utvrda. Godine 1223. hrvatsko–ugarski kralj Andrija II. darovao je knezovima Krčkim Vinodolsku županiju u čijem je sastavu bio i Trsat. Kada su Frankopani 1445.g. u Modrušu podijelili imanja, Trsat je pripao knezu Martinu. Godine 1527. skupina turskih konjanika upala je na Grobičko polje i zauzela Trsat.

U sklopu izložbe prezentiraju se i rekonstrukcije pretpostavljenih izgleda prve frankopanske utvrde Gradec na otoku Krku, kaštela Grižane, crkve sv. Marka i pavlinskog samostana sv. Nikole u Gvozdu, autora Tomislava Martinovića te rekonstrukcija građevinskog razvoja starog grada Ozlja od 13. do 19. stoljeća, autora dr.sc. Krešimira Regana.

TEKST: ANDREJA RADOJČIĆ