čestih pitanja o 8 fitnesu

Prije nego što krenete u obližnji fitnes centar ili počnete sa vježbanjem u kućnim uslovima kako biste održali vitku liniju ili skinuli par suvišnih kilograma, provjerite šta znate o fitnesu.

Koje je najbolje doba dana za vježbanje?

Vrijeme koje je najpogodnije za fizičku aktivnost zavisi od toga šta je cilj vježbanja. Ukoliko vježbamo sa ciljem da učestvujemo na nekom takmičenju, važno je da se trening odvija baš u to vrijeme kada će biti takmičenje.

Ukoliko je cilj poboljšanje opšte fizičke spreme, smanjenje kilograma, prevencija raznih zdravstvenih problema, vrijeme treniranja treba uskladiti sa svakodnevnim obavezama. Česta je zabluda da je najbolje vježbati u jutarnjim satima i da nas to vježbanje drži u top formi tokom čitavog dana.

Eksperti iz Aerobic and Fitness Association of America, objašnjavaju da su mišići u maksimalnoj formi, a tjelesna temperatura na vrhuncu između 16 i 18h, pa u tom periodu uz minimalni fizički napor najbolje jačamo mišiće.

Pored toga, pretpostavlja se da smo do ovog vremena već doručkovali i ručali, što znači da smo u organizam uneli dovoljno „goriva”. Poslijepodne je i manja vjerovatnoća da dođe do povrede nego ujutro dok tijelo i um nisu sasvim razbuđeni.

Međutim, ukoliko je jedino vrijeme kada možete vježbati ujutro, organizam će se na to navići posle određenog vremena i podesiće bio ritam svojim potrebama.

Da li se najbolje mršavi uz kardio vježbe?

Postoje dvije vrste treninga kada govorimo o načinu sagorijevanja energije za mišićni rad: aerobni i anaerobni trening.

Anaerobni trening predstavlja rad koji se obavlja sagorijevanjem glukoze bez prisustva kiseonika i odlikuje se kratkim trajanjem i visokim intenzitetom vježbanja.

Ono što se naziva kardio trening je aerobni trening ili trening sagorijevanja energije uz prisustvo kiseonika.

Ukoliko vježbač želi da pokrene metabolizam masti, važno je da se aktivnost odvija intenzitetom oko 65% od maksimalnog i da ima trajanje duže od 15 minuta.

Kardio vježbe održavaju visok ritam rada srca, jačaju srce i mišiće i tope suvišne kilograme. Kardio vježbama kalorije se brzo sagorijevaju pa se ovaj vid vježbanja smatra odličnim za reoblikovanje tijela. U kardio vježbe se ubrajaju: brzo hodanje, trčanje, plivanje, vožnja bicikla, veslanje, penjanje…

Česta je zabluda da je najbolje vježbati u jutarnjim satima i da nas to vježbanje drži u top formi tokom čitavog dana.

4.

Trbušnjaci su vjerovatno najčešće izvođena vježba a uz to mnogima i najdosadnija. Pored toga što jačaju mišiće stomaka, trbušnjacima se djeluje i na druge mišićne grupe trupa. Trbušnjaci imaju odličan efekat i na mišiće bedara, zadnjice i donjeg dijela leđa. Fizioterapeuti posebno naglašavaju pozitivan učinak na splet trbušnih i leđnih mišića podupirača kičme. Vježbe sa sopstvenim teretom, među koje spadaju i trbušnjaci, su najbolji vid vježbanja kada govorimo o mogućnosti povreda. Muskulatura trbušnog zida je velika grupa, i samim tim postoji veliki broj vježbi koje je aktiviraju.

Treba samo naći ono što vježbaču najviše odgovara, kao i ono što odgovara pokretima u fizičkoj aktivnosti kojom se bavi vježbač. Ukoliko, na primjer vježbač igra košarku, dodavanjem lopte partner tokom izvođenja trbušnjaka, ili odbijanje lopte o zid, može da vežbu učini interesantnijom i izazovnijom. 3.

Šta je efikasnije za jačanje mišića ruku, sporo ili brzo dizanje tegova?

Akcioni filmovi obiluju scenama u kojima nabildovani junaci brzo dižući tegove dodatno jačaju mišiće ruku. Vjerovatno zato kada želimo da mišiće ruku vratimo u formu pribjegavamo ovom načinu vježbanja. Kada govorimo o vježbama sa tegovima, vrlo je važno da se vježbe rade pravilno, sa pravilnim pokretima. Jedino se na taj način može doći do željenih rezultata.

Takođe, uvijek je bolje vježbati sa slobodnim tegovima nego na mašinama. One se preporučuju više kada se radi sa velikim teretima, kada se radi na postizanju maksimalne snage mišića.

Ukoliko radimo na povećanju mišićne mase ili hipertrofiji, ona se postiže aktiviranjem određenih vlakana mišića koja su najosjetljivija na rast, neophodni su brzi, eksplozivni pokreti, jer se ova vlakna samo u tim pokretima uključuju. Preporuka je da se pokreti pri dizanju tegova vrše brže i eksplozivnije a da se vraćaju sporije kako bi se zadržao pravilan položaj tijela.

Ovakvi pokreti takođe ubrzavaju puls i metabolizam.

DA LI SE VJEŽBANJEM MOŽE SMANJITI CELULIT?

Gotovo 90% žena ima celulit. Celulit je uslovljen ženskom građom tijela koja masnu rezervu čuva neporedno ispod kože i lošom limfnom cirkulacijom zbog koje se materije, produkti metabolizma i voda ne eliminišu već ostaju zarobljeni u ovim najinertnijim djelovima tijela.

Brojna istraživanja dokazuju da redovno vježbanje (3-4 puta nedeljno, po 30-45 minuta) ne samo da spriječava nastanak novog već utiče na smanjenje već postojećeg celulita.

Da bi se to postiglo, potreban je aerobni trening tj. što duže izvođenje aktivnosti srednjeg intenziteta.

Posebno su korisne vježbe koje poboljšavaju cirkulaciju, pa se uz kardio preporučuju i lagane vježbe za jačanje mišića nogu (podizanje noge ispred i iza tijela, podizanje na prste pa na petu, hodanje po merdevinama…).

DA LI POSTOJI POVEZANOST VJEŽBANJA I DEMENCIJE?

Posle istraživanja životnih navika u kojem je učestvovalo više od 1500 ljudi tokom 20 godina, utvrđeno je da osobe koje su u srednjim godinama (četrdesete i pedesete) fizički aktivne (dva puta nedjeljno po pola sata), imaju dvostruko manji rizik od razvoja demencije.

Osobe koje imaju genetsku predispoziciju za razvoj Alchajmerove bolesti, vježbanjem rizik smanjuju za 60%. Pozitivan učinak vježbanja na smanjenje rizika od razvoja demencije, objašnjava se održavanjem dobrog stanja krvnih sudova i smanjenog rizika od razvoja dijabetesa i visokog krvnog pritiska, koji su osnov za razvoj demencije.

Fizička aktivnost pozitivno utiče na kognitivne sposobnosti i pamćenje a može dovesti i do smanjenja količine proteina čije su naslage prisutne u mozgu osoba koje boluju od Alchajmerove bolesti.

Aerobne vježbe aktiviraju velike grupe mišića pri čemu se dodatno angažuju pluća i srce. Ubrzava se disanje, veće količine kiseonika se unose u organizam i podstiče se cirkulacija. Samim tim se poboljšava rad mozga, koncentracija i pamćenje.

Ako govorimo o trenutnom efektu treninga, onda je važno da se vežba upravo u zoni niskog i srednjeg intenziteta, jer opterećenja visokog intenziteta povećavaju nagomilavanje mliječne kiseline u mišićima, takozvano zakišeljavanje organizma koje ima upravo suprotan efekat.

7. Da li i mršave osobe mogu imati salo?

Vrlo je važno znati da svi imaju masno tkivo u organizmu. I to nije nikakva anomalija. Kao što u organizam treba da unosimo i masti ishranom, tako su one normalno prisutne u našem organizmu. Ono što je bitno je odnos koji postoji u odnosu na mišićnu masu. Redovnim vježbanjem povećavamo mišićnu komponentu našeg organizma i na taj način dovodimo i do većeg utroška energije i kalorija, jer mišići koriste više energije za razgradnju hranljivih materija za sprovođenje rada.

Takođe je važno napomenuti da je pravilna i izbalansirana ishrana jako važna za vježbanje. Ukoliko ne unosimo dovoljnu količinu proteina i ugljenih hidrata prije treninga, može da se desi da organizam, umjesto da troši masti, razgrađuje mišićno tkivo.

Ukoliko vježbač želi da pokrene metabolizam masti, važno je da se aktivnost odvija intenzitetom oko 65% od maksimalnog i da ima trajanje duže od 15 minuta.

Da li je tačno da vježbanje pozitivno utiče na pamćenje i koncentraciju?

Vježbanjem mišića, vježbamo i mozak. U poslednje vrijeme sve češće se govori o trenutnom uticaju povećane količine kiseonika koja u tijelo stiže tokom vježbanja, na funkciju mozga. Studija u kojoj su učestvovale dve grupe studenata, pokazala je da je grupa koja je prije testa trčala sprint za 20% brže pamtila nove riječi od grupe koja se prije testa odmarala.

Naučnici smatraju da fizička aktivnost poboljšava stvaranje matičnih ćelija koje se dalje razvijaju u ćelije mozga. Isto tako, bolje učenje i pamćenje nakon vježbanja objašnjava se uspostavljanjem boljih veza između moždanih ćelija.