Srčanožilne komplikacije kod šećerne bolesti tipa 1 Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1

Pušenje povećava rizik za srčani i moždani udar i iznenadnu smrt ubrzavajući aterosklerozu u srčanim i moždanim arterijama, aorti i arterijama nogu.

ZAKLJUČAK

Poznato je da dobrom kontrolom šećerne bolesti možemo odgoditi, usporiti ili smanjiti težinu kroničnih komplikacija u šećernoj bolesti bilo kojeg tipa, pa tako i tipa 1. Stručnjaci nastoje što bolje razumjeti učinke glikemije, poremećaja masnoća i povišenog krvnog tlaka na kronične srčanožilne komplikacije. Zanima ih je li isti mehanizam pojavnosti s debljinom povezanih poremećaja proinflamatornog stanja kao i u tipu 2 šećerne bolesti. Ateroskleroza ostaje glavni teret u tipu 1 šećerne bolesti. Liječenje rizičnih čimbenika je ključ, osobito u visokorizičnih osoba sa šećernom bolesti tipa 1 koja se pojavila prije 10. godine života, dužeg trajanja bolesti, postojanja mikrovaskularnih komplikacija s višestrukim rizičnim čimbenicima. Na individualnoj bazi važno je što ranije kvantificirati vaskularni rizik i prisutnost ateroskleroze, za što su poželjni osjetljivi i specifični alati. Lista takvih alata se povećava. Potrebno je više opservacijskih i kliničkih studija za ultimativno poboljšanje kvalitete i dužine života. Saznanja o srčanožilnim komplikacijama u osoba sa šećernom bolesti tipa 1 većinom potječu iz ranijih razdoblja kada nije bilo striktne kontrole glikemije, a uz primjenu novih inzulina, kontinuirano praćenje i strukturiranu edukaciju dostupnu svima, u budućnosti očekujemo bolju

IZVORI: 1. American Diabetes Association. Diagnosis and classification of diabetes mellitus. Diabetes Care. 2014;37 Suppl 1:S81-S90. doi:10.2337/ dc14-S081. 2. DiMeglio LA et al. Type 1 diabetes. Lancet. 2018 Jun 16;391(10138):2449-2462. doi: 10.1016/S0140-6736(18)31320-5. 3. MSD priručnik. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/ kardiologija/bolesti-perifernih-arterija/bolest-perifernih-arterija. 11.08.2020. 4. Lee YB et al. Risk of early mortality and cardiovascular disease in type 1 diabetes: a comparison with type 2 diabetes, a nationwide study. Cardiovasc Diabetol. 2019 Nov 16;18(1):157. doi: 10.1186/s12933-019- 0953-7. 5. de Ferranti SD et al. Type 1 diabetes mellitus and cardiovascular disease: a scientific statement from the American Heart Association and American Diabetes Association. Circulation. 2014 Sep 23;130(13):1110- 30. doi: 10.1161/CIR.0000000000000034. 6. Tönnies T et al. Risk of Microvascular Complications and Macrovascular Risk Factors in Early-Onset Type 1 Diabetes after at Least 10 Years Duration: An Analysis of Three Population-Based CrossSectional Surveys in Germany between 2009 and 2016. Int J Endocrinol. 2018 Apr 1;2018:7806980. doi: 10.1155/2018/7806980. 7. Jenkins A et al. The early detection of atherosclerosis in type 1 diabetes: why, how and what to do about it. Cardiovasc Endocrinol Metab. 2019 Feb 13;8(1):14-27. doi: 10.1097/XCE.0000000000000169. Slike Slika 1. https://dtc.ucsf.edu/living-with-diabetes/complications/ Slika 2. https://dijetamesecevemene.com/ateroskleroza-simptomimozdanog-udara/

DIAMIZIN GURMAR kapsule

dodatak prehrani sa srebrnom svilenicom

Sadrži srebrnu svilenicu koja doprinosi metabolizmu glukoze.

Sastojci u preporučenoj dnevnoj dozi (= 3 kapsule): ekstrakt srebrne svilenice 600 mg, sadrži 25% gimnemične kiseline.

Upute za upotrebu: Jednu kapsulu popiti 1-3 puta dnevno nakon jela.

Neto količina: 50 kapsula

1 Valentina Rahelić, mag. nutr. 1 Eva Pavić, univ. spec. dipl. ing. 1 Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb

Odavno je poznato da pojedine vrste lijekova mogu stupiti u interakciju s hranom koja može imati pozitivno ili negativno djelovanje na sâm lijek. Tako je poznato da kalcij iz mlijeka i mliječnih proizvoda može utjecati na djelovanje pojedinih vrsta antibiotika. Općenito hrana, pojedini nutrijent u hrani može smanjiti ili povećati apsorpciju lijeka, njegovo djelovanje i pojavnost rizika od toksičnosti. Upravo otkriće o utjecaju soka od grejpa na metabolizam samog lijeka, dovelo je do sve većeg zanimanja za ovo područje i porasta broja istraživanja. Iako se sok od grejpa ubraja u jedan od najistraživanijih sastojaka, provedene studije pokazale su da i druga hrana (npr. šipak, seviljska naranča, crni papar, sok od brusnice, sok od grožđa, crni čaj, kava, vino, maslinovo ulje) u svom sastavu sadrži spojeve koji mogu utjecati na aktivnost citokroma P 450 (enzimskog sustava u jetri koji sudjeluje u metabolizmu mnogih lijekova). No, različita hrana ima različito djelovanje na ovaj enzimski sustav jednako kao što i različiti sastojci hrane možda ne utječu jednako na metabolizam lijekova, s obzirom na to da se u odnosu na provedena laboratorijska istraživanja u stvarnom životu unose u vrlo malim količinama. Interakcija lijekova može biti uzrokovana: • lijekovima koji se izdaju na recept • bezreceptnim lijekovima • biljnim dodatcima prehrani • vitaminsko-mineralnim dodatcima prehrani • bolestima • genetikom Interakcija između hrane i lijeka definira se kao promjena farmakodinamike ili farmakokinetike lijeka ukoliko se istovremeno konzumira s određenom vrstom hrane ili pića. Hrana najčešće može utjecati na ukupnu količinu lijeka koji se apsorbira u organizmu, ali najčešće djeluje na način da usporava njegovu apsorpciju. Skupina lijekova koja je naglašena zbog moguće interakcije su inhibitori monoamin oksidaze (MAO). Dokazano je da pojedine sastavnice lijeka mogu stupiti u interakciju s hranom koja u svom sastavu sadrži tiramin, derivat aminokiseline tirozin. Tiramin usporava metabolizam ovih lijekova, što može rezultirati povišenjem krvnog tlaka. Neke od vrsta hrane koje su izvor ovog sastojka su čokolada, pivo, crveno vino, avokado, određeni zreli sirevi i mesne prerađevine. Ukoliko osoba boluje od šećerne bolesti, uz promjenu prehrambenih i životnih navika, uvodi se odgovarajuća farmakološka terapija koja osim terapije za šećernu bolest može uključivati i lijekove za dislipidemiju, hipertenziju, antitrombotsku terapiju i ostalo. Moguće interakcije lijekova za šećernu bolest i vezane komorbiditete prikazani su u tablici 1.

Tablica 1. Najčešći lijekovi koji se koriste u liječenju šećerne bolesti i vezanih komorbiditeta te interakcija s hranom

Danas na tržištu postoje i brojni biljni dodatci prehrani koji mogu stupiti u interakciju s lijekom te posljedično dovesti i do oštećenja bubrega. Na slici 1. prikazane su moguće interakcije biljnih dodataka prehrani s lijekovima za liječenje kardiovaskularnih bolesti. Niz drugih biljnih dodataka prehrani kao što su brusnice, europska bazga, kanadska žutika, slatki korijen, žalfija i gospina trava isto tako mogu stupiti u interakciju s ovom vrstom lijeka, uključujući i varfarin, diuretike, aspirin i druge antikoagulanse.

Slika 1. Moguće interakcije biljnih dodataka prehrani sa lijekovima za kardiovaskularne bolesti Jedna od čestih interakcija jest i interakcija između antikoagulansa i vitamina K (koagulacijski vitamin), stoga je potrebno paziti na njegov dnevni unos. Naglo povećanje unosa vitamina K dokazano smanjuje djelotvornost lijeka, dok suprotno njegovo naglo smanjenje može povećati učinak lijeka. U hrani vitamin K je najčešće prisutan u obliku filokinona (K1) u zelenom lisnatom povrću te menakinona (K2), dok je menadion (K3) sintetskog podrijetla. Poznato je da ciljana i odgovarajuća kombinacija prehrane i farmakološke terapije može poboljšati učinkovitost liječenja i utjecati na ishod bolesti. Kako bismo spriječili moguće negativne posljedice važno je educirati se o mogućim interakcijama, dodatcima prehrani, obavijestiti svog liječnika o unosu dodataka prehrani, jer zajednički cilj je odrediti odgovarajuću farmakološku terapiju u skladu s dijagnozom kako bi se postiglo što bolje liječenje i ishod same bolesti. Pitanja koja si možete postaviti da utvrdite postoje li moguće interakcije: 1. Pijem li sok od grejpa? 2. Pijem li čaj? 3. Konzumiram li slatki korijen? 4. Uzimam li neke od biljnih dodataka prehrani? 5. Pijem li mlijeko ili konzumiram mliječni proizvod s farmakološkom terapijom? 6. Uzimam li u točno propisano vrijeme farmakološku terapiju? I ne zaboravite: za sva pitanja na koja ne znate odgovor uvijek se obratite svom liječniku, farmaceutu ili dijetetičaru.

PITAJTE STRUČNJAKA

Prenosimo vam najčešća pitanja i odgovora iz istoimenog projekta, a koji provodimo u suradnji sa SK „Vuk Vrhovac“ KB Merkur na Facebook stranici HSDU-a. Ako i vi želite točnu i provjerenu informaciju, savjet ili preporuku, javite nam se putem elektroničke pošte na adresu dijabetes@ dijabetes.hr ili na tel. 01 48 47 807. Vaše upite proslijedit ćemo odgovarajućim stručnjacima, a odgovore uz vaše dopuštenje objaviti u sljedećem broju našeg časopisa, poštujući pri tome opće uvjete o zaštiti podataka GDPR-a.

Na pitanja odgovara Iris Britvar, bacc. med. techn., medicinska sestra u Dnevnoj bolnici SK “Vuk Vrhovac” KB Merkur.

U bolnici u Splitu su nas savjetovali da je bolje da operemo ruke djetetu nego li prebrišemo prstiće alkoholom prije vađenja krvi. Što je bolje i koji način je ispravniji? Pravi li alkohol na prstima razliku u vrijednosti glukoze?

Najbolje je – kada ste u mogućnosti – topla voda i sapun, dobro osušiti i nakon uzimanja uzorka krvi pokupiti suhim tupferom dok se ne zaustavi krvarenje iz jagodice. Alkoholni tupfer možete koristiti kada niste u mogućnosti prati ruke, bilo zbog hitnosti (hipoglikemije) ili ste izvan doma i nije Vam u blizini siguran sanitarni čvor za pranje ruku. Pri tome svakako sačekati da se jagodica dobro osuši, nakon uboda maknuti prvu kap suhim tupferom pa još malo stisnuti jagodicu za drugu kap krvi. Iz nje napraviti mjerenje. Alkohol pravi razliku u mjerenju, osobito ako razrjeđuje uzorak, ako ga niste dobro posušili prije uzimanja uzorka. Ono što bih svakako savjetovala, a što vidim da velika 34

većina ljudi radi nakon uzimanja uzorka krvi iz jagodice, da se posuši tupferom, maramicom ili bilo čim čistim. Nerijetko osobe poližu prst i ostatak krvi. To nikako nije dobro, osobito u vremenima u kojima sada se suočavamo s COVID-19 infekcijom i sličnim.

Koristimo senzor za očitanje šećera. Dosta se pouzdajemo u rezultate zbog dosadašnjeg načina provjere očitanja s vrijednostima u krvi. Kad je provjera iz krvi „obvezna“?

Provjera je preporučena prvih 24 sata od postavljanja da se uvjerite da su ta mjerenja u skladu s glukozom iz međustaničnog prostora na senzoru. Tako kaže i proizvođač. A tako i mi preporučujemo. Također treba napraviti provjeru i kada nam se jave „čudni rezultati“ koji nam se ne uklapaju u mogući rezultat (i dalje preporučujemo: pouzdajte se u svoj unutarnji sat i razum, znate koliko ste jeli, bili aktivni i slično). Za sve ostalo – pouzdajte se u senzor i očitajte ga svakako 10-15 puta dnevno da imate sva mjerenja u 24 h.

Molim za pomoć. Dosad sam mnogo puta pogledao snimke na internetu koje objašnjavaju kako dati glukagon. Nažalost, nema niti jedne snimke koja prikazuje davanje glukagona djeci (malom djetetu, osnovnoškolcu, djetetu u srednjoj školi). Koja je količina glukagona dostatna za djecu? Ima li razlike po kilaži/dobi za određivanje količine glukagona? Gdje dati glukagon djetetu koje je mršavo? Na što trebam paziti? Kako locirati mjesto uboda?

GlukaGen je prva pomoć osobi sa dijabetesom u slučaju gubitka svijesti kod hipoglikemije. S njim ne možete pogriješiti niti dati previše jer on nije glukoza. GlukaGen je hormon koji „istiskuje“ šećer iz spremišta – jetre i oslobađa ga u cirkulaciju. Mršavija djeca imaju i manje „zalihe“, ali ih svakako imaju. Pazite da se prilikom razrjeđivanja tekućina izbistri prije davanja, jer ste onda sigurni da ste i dali lijek. Mjesto je mišić, najdostupniji u tim trenutcima stresa i straha za život najmilijih. Bedro, gluteus (guza), nadlaktica... bilo gdje, gdje možete obuhvatiti prstima i stvoriti nabor. Dajte okomito pod kutom od 90⁰. Ne brinite ako je dijete mršavo, ionako dajete u mišić, a on je dublje ispod kože. U mišić dajemo da postignemo što brže djelovanje. Nakon što osoba dođe k svijesti, svakako je potrebno pojesti obrok. I da se zalihe obnove i da se osigura glukoza za daljnje aktivnosti. I reaktivno očekujte hiperglikemiju. To je normalno.

Što je važnije: TIR ili HbA1c?

HbA1c je dugo vremena bio zlatni standard u ocjeni dobre ili loše glukoregulacije. Međutim, otkada imamo TIR mislim da je on svakako mjerodavniji u shvaćanju varijabilnosti glukoze tijekom dana. Tako možemo imati dobar HbA1c, a puno odstupanja, što nije dobro. Tako da ja svakako dajem prednost TIR-u.

Koje su vrijednosti glukoze „normalne“ za dijete koje nema šećernu bolest, a koje su vrijednosti za dijete koje ima šećernu bolest i ima terapiju (natašte, prije obroka i nakon obroka)? Kako pomoći djetetu kod ketoacidoze? Koliko je od koristi soda bikarbona kod ketoacidoze? Koje su vrijednosti ketona u krvi alarm za odlazak u bolnicu?

Osoba/dijete koje nema šećernu bolest ima razinu glukoze u krvi od 4,4 do 6,4 mmol. Za osobu/dijete koje ima šećernu bolest preporučene vrijednosti su natašte do 6-6,5 mmol, a 2 sata poslije obroka do 8,5 mmol. Naravno, te vrijednosti variraju ovisno od obroka i tjelesne aktivnosti. Najvažnije je da postprandijalna vrijednost ako se popne iznad 10 mmol ne traje dugo. Ketoacidoza prijeti kada je glukoza u krvi iznad 16 mmol duže vrijeme, a ketoni u krvi na trakicu su iznad 1 mmol. Tada je svakako preporučeno javiti se dijabetologu za savjet oko rješavanja mogućeg daljnjeg zakompliciravanja stanja. Sodu bikarbonu možete koristiti kao pomoć u malim količinama, ali tu svakako odmaže moguća mučnina i nagon na povraćanje. Znači, svakako se posavjetovati s dijabetologom kada samopomoć nije dovoljna.

Dijete mi ima 15 godina i aktivno trenira košarku već 7 godina. Dijabetes ima od svoje 8. godine života. Nikako ne možemo uskladiti vrijednosti šećera s njegovim treninzima. Ako trenira sa šećerom 7, vratit će se kući s 20. Bez korekcije, šećer mu se spusti kroz dva do tri sata na normalne vrijednosti (maksimalno 8). Uznemirava nas taj skok šećera zbog fizičke aktivnosti, a nikako ga ne možemo spriječiti. Hranimo se po preporuci i ne odstupamo.

Tjelesna aktivnost, pogotovo intenzivna, jako utječe na porast glukoze poslije treninga. To je također očekivano jer tijelo povlači rezerve energije koje mu brzo trebaju, a povlači ih iz mišića. Isto tako, i spušta se na normalu relativno brzo poslije. Neki sportaši pribjegavaju obroku (obrok! – ne sok ili dekstroza) i dozi brzodjelujućeg inzulina prije treninga. Svakako se posavjetujte s dijabetologom o ovome jer je nemali broj osoba sa dijabetesom koji se bave nekim sportom, a svatko ima neki svoj ključ za rješavanje ovog problema, naravno u ovisnosti i od sporta kojim se bave.

Što je po vama bolje – održavati zdravu prehranu djeteta s dijabetesom i terapijom ili pratiti prehranu s terapijom (inzulinom)? Imam velike dvojbe jer trubimo djetetu da jede po preporukama, a iskustvo drugih roditelja djece s dijabetesom govori o tome da dijete jede što hoće uz pravilno pokrivanje inzulinom?

Budući da se zdrave navike stječu u ranoj životnoj dobi, svakako inzistirajte i učite ga zdravim namirnicama i raznolikosti prehrane. Uključite i povrće, to je za njihovo dobro! Katkada nećete imati baš uspjeha, jer neke namirnice i prehrana nisu baš omiljeni, osobito među djecom. A s druge strane, ako ih ne učite, imati će sasvim iskrivljenu sliku o tome što je zdravo. Osiguravate mu izvjesniju, zdraviju budućnost, jer tijelo pamti. I nemojte mu braniti povremeno i „zločeste“ namirnice, izračunajte UH i pokrijte ih inzulinom. Neće to biti baš savršeno, ali ćete to nakon malo više tekućine i tjelesne aktivnosti riješiti. Zdrava prehrana neka bude obrazac ponašanja, a ponekad i nešto što je manje zdravo. Ni djeca koja nemaju dijabetes ne bi se trebala nezdravo hraniti niti jesti što oni hoće.

Što predstavljaju polioli u deklaraciji namirnica ? Kako računamo poliole?

Šećerni alkoholi ili polioli (maltitol, manitol, sorbitol, ksilitol) su ugljikohidrati koji se prirodno nalaze u određenom voću i povrću, no mogu biti i sintetizirani u krv. S obzirom na to da se ne sintetiziraju u cijelosti, mogu i ne moraju imati utjecaj na porast glukoze u krvi. Naravno, ovisi o tome koliko konzumirate namirnice koje sadrže poliole. Ako su to žvakaće gume, čokolade i slično... najbolje da izmjerite glukozu nakon konzumiranja te ćete vidjeti koliko je imalo utjecaja na porast. Najveća posljedica koju donosi povećana konzumacija ovih namirnica jest učestala proljevasta stolica pa vodite računa i o tome.

KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB Služba za prehranu i dijetetiku

Primjer jelovnika – prvi dan