Arterijska hipertenzija ili visok krvni tlak

Prim. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., internist subspecijalist nefrolog/hipertenziolog

I dok o tlaku puno češće pričamo u kontekstu stresa i „dizanja tlaka“ zbog različitih svakodnevnih situacija, vezano za zdravlje povišen krvni tlak zauzima itekako važno mjesto, zbog potencijalne opasnosti da ostavi dugoročne posljedice na ciljnim organima i bude uzrok kroničnih bolesti i njihovih neželjenih komplikacija.

ŠTO JE POVIŠEN, A ŠTO NORMALAN KRVNI TLAK?

U studenom 2017. na kongresu Američkoga kardiološkog društva predstavljene su smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije. Normalna vrijednost krvnog tlaka ostala je nepromijenjena – do 120/80 mmHg. Ipak, prema novim smjernicama preporučene ciljne vrijednosti krvnoga tlaka su 130/80 mmHg, što je razlika u odnosu na prethodno tumačenje kada je ciljna vrijednost bila 140/90 mmHg. Tako se krvni tlak od 130/80 do 139/89 mmHg klasificira kao stupanj 1 arterijske hipertenzije, a krvni tlak 140/90 mmHg i više smatra se stupnjem 2 arterijske hipertenzije.

EUROPSKE SMJERNICE 2013. PREPORUČUJU SNIŽAVANJE KRVNOG TLAKA NAJMANJE NA:

SISTOLIČKI < 140 mmHg za sve hipertenzivne bolesnike DIJASTOLIČKI < 90 mmHg za sve bolesnike osim bolesnika s dijabetesom, kojima se preporučuje < 85 mm. Arterijska hipertenzija jedno je od najčešćih oboljenja koje se često ne otkrije na vrijeme jer se specifični simptomi, kao što su zatiljna glavobolja, umor, pomanjkanje kondicije, vrtoglavica i krvarenje iz nosa, mogu pripisati i drugim stanjima i bolestima, pa odatle i popularan naziv „tihi ubojica“. Nerijetko ju otkrijemo tek kada se njezine posljedice počnu pojavljivati na ciljnim organima kao što su mozak, srce i bubreg.

KOMPLIKACIJE NELIJEČENOGA POVIŠENOG KRVNOG TLAKA JESU:

• infarkt miokarda • moždani udar • oštećenje stijenke krvnih žila (povećana krutost) • oštećenje bubrega. Hipertenzija može biti esencijalna (primarna) ili sekundarna. Pojam primarna hipertenzija označava pojavu visokoga krvnog tlaka koji je najčešće genetski uvjetovan i procjenjuje se da je više od 90% slučajeva hipertenzije primarno. Kod preostalih 5–10% slučajeva riječ je o hipertenziji koja ima sekundarni uzrok, a to može biti suženje bubrežnih arterija ili hormonski aktivni tumor nadbubrežne žlijezde. Otkrivanje eventualnoga sekundarnog uzroka približava nas mogućnosti intervencije i pravovremenog sprečavanja neželjenih kardiovaskularnih događaja. Prevencija je pola zdravlja, zato je krvni tlak potrebno redovito kontrolirati – barem jednom godišnje na redovitim sistematskim pregledima ili češće, ukoliko temeljem dobivenih vrijednosti posumnjate na mogući problem s krvnim tlakom. Ukoliko ste u nedoumici, možete se javiti našem hipertenziologu dr. sc. Ljiljani Fodor https://wellife.hr/#nastim ili na br. tel. 01 6381 150, Poliklinika Wellife, Ljudevita Posavskog 31, Zagreb.