Vesela sveska sveznalica broj 50 juni/lipanj 2020

Page 1

V vesela S

sveska

Godina VI | Broj 50 | Juni/Lipanj 2020. | Cijena 2 KM | www.veselasveska.ba

sveznalica

av

Časopis za treći razred

ve

r m i sel

UGODAN, ZANIMLJIV I KREATIVAN LJETNI RASPUST VAM ŽELIMO!!! KAKO PROVESTI LJETNI RASPUST?

KRALJICA LJETA

- LUBENICA!

DELFINI

LIJEPO PONAŠANJE U GOSTIMA



SAD RŽAJ

4-5. PJESNIČKI POZDRAV 6-7. IGROKAZ 8-9. ČITALAČKI KUTAK 10-11. BAJKA 12-13. PRIČA 14. KALENDAR PRIRODE 15. LJETNI ISTRAŽIVAČ 16-21. ZABAVA 22. KREATIVNA RADIONICA

23. UČIMO ENGLESKI 24. UČIMO NJEMAČKI 25-27. OLOVKOM I BOJOM 28-29. MOJE ZDRAVLJE 30. LJETNE IGRE 31. ZANIMLJIVOSTI 32. BONTON 33. CARSTVO ŽIVOTINJA 34. SMJEHOTRES

Drage naše sveznalice, šaljite nam vaše likovne i literarne radove. Vaša Vesela sveska sveznalica uz njih je ljepša, šarenija i raspjevanija.

Vašu poštu nam šaljite na adresu: ili na e-mail: OSLOBOĐENJE, DJEČIJA ŠTAMPA, urednik@veselasveska.ba UL. BRANILACA SARAJEVA 25, SARAJEVO (ZA VESELU SVESKU SVEZNALICU)

IZDAVAČ:

ADRESA: Ul. branilaca Sarajeva 25, Sarajevo E-MAIL: urednik@veselasveska.ba ŠTAMPA: Unioninvestplastika d. d, Semizovac bb LIST IZLAZI MJESEČNO CIJENA: 2 KM

OSLOBO\ENJE ZA IZDAVAČA: Vildana Selimbegović UREĐUJE REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Lejla Subašić-Velić, glavna i odgovorna urednica LEKTORI: Oslobođenje ILUSTRACIJA: Shutterstock, arhiva DTP: Amir Idrizović

UPLATE DOSTAVITI NA ADRESU: Oslobođenje servisi d. o. o, Dječija štampa, Ul. branilaca Sarajeva 25, Sarajevo TRANSAKCIJSKI RAČUNI: SBERBANK BH DD, SARAJEVO 140-101-11200471-02 RAIFFEISEN BANK DD, SARAJEVO 161-000-02227200-62 ID BROJ: 4202263820009 PDV BROJ: 202263820009

3


E PJESNIČKI POZDRAV

LJ E T O Vidjeli smo – rekli su mravi – gdje ljeto spava u travi, sreli smo ga – kažu leptiri – iz svakog cvijeća viri. Čuli smo pjeva – ptice se jave, leti, a krila mu se plave, a pčele zuje: sa Sunca nas gleda očima prepunim meda.

Šukrija Pandžo

4


U PJESNIČKI POZDRAV

R ASPUST Raspust je velika čigra koju pokreću posljednji zvuci zvona. Tada iz svih učiona, i iz svih knjiga, i iz svih dojučerašnjih briga, iskaču poput tigra, polijeću poput papirnatih aviona...

I već su na svim visovima, i već su u svim dolinama, i već su na svim obalama, i već su na svim granama, ti plodovi ljepši od zlata. I već na još jednom ljetu širom otvaraju vrata...

„Moliću, a ko to?“ umiljavam se jednoj olovci, da mi tu tajnu otkrije. A ona, već se smije: „Pa, zna se, osnovci!“

Ismet Bekrić

ŠKOLA

5


V IGROKAZ

SAČUVAJMO DOM CVIJEĆU (Igrokaz je napisan s ciljem da se djeci skrene pažnja na važnost očuvanja okoliša)

Muzika (Bumbarov let) Scena (Dvorište sa cvjetnjakom. U dvorištu se

nalazi djevojčica koja se igra loptom. Lopta odlazi u cvjetnjak, a djevojčica gazi cvjetnjak da bi uzela loptu.)

Žuti cvijet: Joj, joj, pazi gdje staješ, polomit ćeš mi latice.

Djevojčica: ( Iznenađeno!) Šta, šta to čujem?!

6

Žuti cvijet: Kažem, pazi, polomit ćeš mi latice! Djevojčica: Ma, ko to govori? Žuti cvijet: (Uspravlja se!) Ja govorim! Djevojčica: Ali kako, kako ti govoriš, kako cvijet može govoriti?

Žuti cvijet: Naravno da može govoriti i može

osjećati, a ja sada osjećam samo bol, stabljiku si mi oštetila, latice si skoro sve polomila, sada više nisam ni lijep.


V IGROKAZ

Djevojčica: O, oprosti, nisam htje-

la... lopta...

Žuti cvijet: Znam, lopta ti je otišla u cvjetnjak. A reci mi, zar se lopta igra u cvjetnjaku, aaa?! Djevojčica: Znam, pogriješila sam, ali nisam htjela da ti naudim. Reci mi, kako mogu da ispravim svoju grešku? Žuti cvijet: Ti bi sada da ispraviš grešku!? Djevojčica: Bih, bih... reci mi šta da učinim? Žuti cvijet: (Razmišlja!) Slušaj, moram da se

posavjetujem sa svojim sestricama, ljubicama, kako da se iskupiš za svoj grijeh:

(Ustaju ostali cvjetovi i nešto šapuću.)

Crveni cvijet: (Cvijet se okreće djevojčici.)

Slušaj, ti nestašna djevojčice, ako stvarno želiš da se iskupiš za ono što si meni uradila...

Djevojčica: Želim, želim... reci šta da radim?! Crveni cvijet: Dobro, ovako! Pogledaj malo oko sebe, šta primjećuješ?

Djevojčica: (Zbunjeno!) Šta primjećujem, pa... ništa neobično... cvijeće, drveće, ptice, prozor moje sobe... ( Okreće se cvijetu) Kakve to ima veze?

Crveni cvijet: Ima, ima, pogledaj malo niže! Djevojčica: (Gleda u svoje cipele.) Cipele, travu, vas...

Plavi cvijet: (Nestrpljivo!) Gledaj pažljivije! Djevojčica: Ah da, limenku od soka! Znaš, to

sam jučer pila sok. Vidim i vrećicu od celofana. Znaš, sok sam pila poslije ukusnog sendviča koji mi je mama spremila u ovu vrećicu.

Bijeli cvijet: Da li tako otpatke bacaš u svojoj sobi?

Djevojčica: Naravno da ne. Moja soba je uvijek uredna i čista.

Svi cvjetovi uglas: A bacaš otpatke po našoj sobi.

Djevojčica: Pa ovo je dvorište, a ne soba! Bijeli cvijet: Tvoje dvorište - naša soba. Slušaj, ako želiš da sa prirodom živiš u skladu, sa cvijećem i drvećem...

Žuti cvijet: ...leptirima i pticama... Crveni cvijet: ...pčelama, vodama i ljudima...

Plavi cvijet: ...poštuj njene zakone. Za poče-

tak počisti dvorište, i zapamti: „Ne čini drugima ono što ne želiš da drugi učine tebi.“

Djevojčica: Zaista sam postiđena, nisam imala pojma da ovoliku štetu nanosim prirodi. Ja sam samo vidjela da to odrasli rade, pa sam mislila da je to uredu. (Obraća se cvijeću!) Ja zaista želim da živim u prijateljstvu sa prirodom, hoćete li biti moji prijatelji?

Cvjetovi: Mi smo ljudima uvijek bili prijatelji, a ti si nam od sada najbolja prijateljica!

Djevojčica: Neizmjerno sam sretna što sam

stekla nove prijatelje. Rado ću ispraviti greške i počistiti otpad koji sam bacila, a i s loptom ću odsad biti pažljivija.

(Djevojčica počinje čistiti dvorište, melodija pjesme o prirodi odjekuje, koju pjeva djevojčica sa cvijećem.) Pripremila: Amra Bajrić, nastavnica bosanskog jezika i književnosti /Arhiv Vesele sveske/

7


V ČITALAČKI KUTAK

ČUVAR ZOOLOŠKOG VRTA UČI O ODGOVORNOSTI

Č

uvar zoološkog vrta Martin je bio zadužen za čišćenje kaveza životinja. Ali svu prljavu vodu, nakon čišćenja kaveza, bacao je u potok koji teče kroz zoološki vrt. U potoku je živjela ribica Karolina. Iz njega su vodu pile pravedne mede i cijeli Balongrad se opskrbljivao vodom iz tog potoka. Direktorica zoološkog vrta je to vidjela. Ona nije odobravala da se prljava voda baca u potok. Pozvala je Martina i pitala ga: „Misliš

li ti, Martine, da dobro obavljaš svoj posao?“ Martin je bio zbunjen. On se veoma trudio i volio je svoj posao. Odgovorio je: „Mislim da čistim zoološki vrt veoma temeljito.“ Direktorica mu je rekla: „Naravno. Ali, razmisli da li neki tvoji postupci ugrožavaju opstanak nekih drugih životinja koje žive slobodno, u prirodi? Jesi li razmišljao imaš li ti odgovornost i prema okolini?“ Martin se zamislio. Pitao se da li on zaista narušava prirodne ekosisteme?

Kutak za razmišljanje: - Šta je odgovornost? - Da li se pojam „odgovornost“ odnosi samo za jedan dio našeg života? - Šta je odgovornost prema drugima/živim bićima? - Šta bi Martin trebao da uradi da bi bio odgovoran i prema životnoj sredini? - Šta će se desiti ako to ne uradi? - Šta će se desiti ako postoji mnogo ljudi, kao što je Martin, koji se ne obaziru na okoliš? 8

- Šta je odgovornost prema prirodi? - Kakva je vaša odgovornost prema životnoj sredini? - Da li vam je ta odgovornost nametnuta? - Imaju li odrasli i djeca podjednaku odgovornost prema prirodnoj sredini? - Da li je ta odgovornost važna? Zašto? Pripremila: Dr. Azra Kadić /Arhiv Vesele sveske/


V ČITALAČKI KUTAK

VJEŽBAMO ĆIRILICU

ОТОК С ЈЕДРОМ (Нада Ивељић)

Б

ио једном мали оток, можда најмањи на цијелом мору. Мален, немиран и силно знатижељан. Хтио је путовати. Како може путовати кад је оток? Размишљајући, мали се досјети да му треба једро. - Ја ћу ти бити једро - понуди се бијели облак. - Сјајно! Како се тога прије нисам сјетио?! - одушевљено прихвати мали оток. Облак се растегне у облику једра.

Путовали су, веселили се. Мали је оток био сретан што је напокон остварио своју жељу. Увечер му облак рече: - Доста! Сада спавај! Ја идем горе, својој кући. - Дођи опет да заједно путујемо замоли га усрећени оток, а онда, увидјевши да је на истом, на свом мјесту, мало измијени речено: - Дођи, Бијели, да се опет заједно играмо путовања!

9


E BAJKA

KRALJ ŽABA

(Jacob i Wilhelm Grimm)

D

avno nekada živio je jedan kralj. Bio je mudar i dobar, pa ga je njegov narod volio i poštovao. Kralj je imao nekoliko kćeri. Među njima se ljupkošću i ljepotom isticala najmlađa kći. Sunce se, na svom nebeskom putu, zagledano u šarenilo zemaljsko, svaki put zaustavljalo nad najmlađom kraljevom kćeri. Takva ljepota nigdje i nikada nije viđena. U blizini kraljeva dvorca prostirala se velika i tamna šuma. U njoj je rasla lipa. Stara, prastara, velika. Pod lipom je bio bunar. Dubok, zagonetan. Samo mu se bljeskala crna površina vode. Okolo trava na proplanku, a sve dalje unedogled prostirala se gusta šuma. Najmlađa kraljeva kći je često, za ljetnih dana, dolazila u šumu. Voljela je sjediti kraj starog bunara. Zagledana u njegovu tamu, osjetila bi strah. Ali toplo sunce i blizina očeva dvorca otjerali bi strah. Uto bi, s grane na granu, proskakutala vjeverica. Zapjevala bi ptica. Lipa mirisala. I kraljevna bi uzela svoju zlatnu loptu, bacila bi je visoko u zrak, pa dočekala, radosna, u ruke. I opet bacala i dlanovima je hvatala. Činilo se da ništa tako ne voli kao tu svoju zlatnu loptu i igru s njom. A jednoga dana, lopta odskoči, odbi se i pljusnu u tamne dubine bunara. Tonula je dugo dok se sasvim ne izgubi iz

10

vida. Kraljeva kći zaplaka. Mislila je da je loptu zauvijek izgubila. Uto začu kako netko govori: – Zašto plačeš, kraljevno? Kakva te nesreća zadesila? Svojim suzama uznemirila si vodu moga bunara! Djevojka se uplaši. A još više se začudi kad shvati da joj to govori jedna žaba. Iz crne vode bunara virila je velika ružna glava žabe. – Plačem za svojom zlatnom loptom. Nestala je u vodi tvoga bunara – odgovori kraljeva kći. – Ja ti mogu pomoći. Vratit ću ti tvoju loptu – reče joj žaba. – A što ćeš ti meni pokloniti? – Sve što zaželiš. Sve moje dragulje, sve moje ogrlice, svo moje prstenje! Samo reci! – Bogatstvo mi ne treba. Imam ga više nego što možeš zamisliti. Želim od tebe nešto drugo. Ako pristaneš na tu moju želju, izvadit ću zlatnu loptu iz ovog najdubljeg od svih bunara na svijetu. – Reci šta želiš! – Hoću da me zavoliš. Želim ti biti prijatelj u igri, jesti iz tvog tanjura i spavati na tvojem jastuku. Kraljevna pristane. A u sebi je pomislila: „Samo se ti nadaj. Nikada nećeš biti moj prijatelj u igri, nikada nećeš jesti iz moga tanjura i nikada nećeš spavati na mom uzglavlju. Eto ti drugih žaba,


E BAJKA

pa se s njima druži.“ Primivši obećanje, žaba ispuni sve što je rekla. Iz duboke, crne vode bunara izroni zlatnu loptu i baci je kraljevni na travu. Djevojka dohvati loptu i ne pogledavši više žabu, pođe veselo prema dvorcu svoga oca. Zalud je žaba žalosnim glasom dozivala: – Ne mogu tako brzo! Pričekaj me! Najmlađa je kraljeva kći nije slušala. Sutradan, dok je kraljeva kći sjedila za bogato postavljenim stolom, začu se nekakvo pljaskavo šljap, šljap po stepenicama. Pa onda, pred samim vratima šljap, šljap. Zatim neko zakuca na vrata i reče: – Najmlađa kraljeva kćeri, otvori mi! Kraljevna pođe prema vratima i osjeti strah; isti onakav kakav je osjećala dok bi sjedila na rubu bunara zagledana u njegovu crnu vodu. Otvori. Pred vratima vidje veliku, ružnu žabu. Užasnuta, djevojka zalupi vratima i vrati se, šutke, stolu. Kralj primjeti da mu se kći uznemirila, pa je upita: – Čega si se uplašila? Tko je to pred našim vratima? – Pred vratima je nekakva glupa žaba – odgovori kraljevna. – Što ta žaba želi od tebe i zašto je došla? – raspitivao se kralj. – Dok sam se jučer igrala u šumi, pored starog bunara – započne kraljeva kći svoju priču – pala mi je zlatna lopta u vodu. Uplašila sam se da je više nikad neću vidjeti. Na moj plač pojavila se ova žaba i obećala mi loptu ako ja pristanem da mi bude prijatelj u igri, da jede iz mog tanjura i spava na mom uzglavlju. Ja sam prihvatila jer nisam vjerovala da će žaba zaista napustiti svoj bunar. Ona je tako ružna i ljigava, oče. Ja je neću. Gadi mi se! U tom času začu se, po drugi put, kucanje: Kraljevna problijedi, a kralj je strogo pogleda i reče: – Pođi i otvori svome gostu. Dato obećanje se mora izvršiti. Kraljeva kći otvori vrata i žaba uđe. Dođe do stola i tu zastade čekajući da je djevojka podigne. Ma koliko joj se gadilo i ma koliko nije htjela dotaknuti žabu, kraljeva je kći morala, pred strogim licem svoga oca, poslušati i staviti žabu na stol pored svog tanjura. Žaba je mirno ručala, a onda zatražila: – Odnesi me na svoje uzglavlje! Želim se odmoriti. Djevojka zaplaka, nije htjela, nije mogla primiti žabu u svoj krevet. Ali kralj opet presudi: – Obećala si, ispuni obećanje. Kad je tebi bilo teško, ova žaba ti je pomogla. Kraljevna odnese žabu u svoju sobu.

Spusti je, pa brzo istrča zalupivši vrata za sobom. Ma koliko bježala, ma kuda pošla, za sobom je čula pljaskavo šljap, šljap. Žaba se provukla ispod vrata i uporno je pratila djevojku koja se, trčeći, penjala sve više i više na vrh kule dvorca. Tu odluči pričekati žabu, mislila ju je baciti u ponor i zauvijek je se osloboditi. Ali se žaba ne dade uhvatiti. Molila je: – Pusti me da ti budem prijatelj u igri. Stavi me na svoje uzglavlje. Najmlađa kraljeva kći opet pobježe. Zaključa vrata kule sa devet brava. Sa sobom, u svoju sobu, povede malog crnog psa da je brani od žabe. I zaista. Uskoro se začu mokro, pljaskavo šljap, šljap. Ispod vrata proviri velika, ružna žaba. Provuče se u sobu, dođe do kreveta i uporno se htjede uspuzati uz svilene pokrivače. Djevojka se uplaši. Zgađena je promatrala je žabu jedva primjećujući da na žabinoj glavi blista mala, zlatna kruna. – Podigni me! Tužit ću te tvom ocu – zaprijeti žaba. Djevojka se razljuti. Dohvati žabu i iz sve snage s njom udari u zid. Zatim još jedanput. Žaba osta nepovrijeđena. Treći put djevojka je zavitla u ogledalo. I gle! Žabe odjednom nestade. Umjesto nje, pred začuđenom kraljevom kćeri pojavi se nepoznati mladić neobične ljepote. On reče: – Ne boj se, kraljeva kćeri. Ona žaba koja ti se toliko gadila – bio sam ja. Nisam htio činiti zla djela i pokoravati se ćudima jedne zle vile, pa me pretvorila u žabu. Tada mi je kazala: „Voliš ljude i ne želiš im činiti zlo. Budi krastava žaba, neka te se ljudi gade i bježe od tebe. Kada te najljepša djevojka na svijetu baci u ogledalo, nestat će čarolije.“ - Eto, to je moja priča – završi mladić. Kraljeva kći se nasmija i reče: – Sad mi je drago što me je otac natjerao da održim obećanje. Obećanja se moraju izvršavati. Nema više ružne žabe. Još jedno zlo je pobijeđeno. Već sutradan je čitav dvor saznao da će se najmlađa kraljeva kćer i nepoznati mladić – mladi kralj vjenčati. I tako je bilo. A onda su otišli u njegovo kraljevstvo i živjeli tamo sretno i dugo, puno godina.

11


E PRIČA

P

PREKO SAVE

odne. Junsko. Nad krajem se plavi pitomo nebo. Grupice ošišanih glavica vire iz vode. Kupaju se djeca. Čamci iza sebe ostavljaju trouglast trag. Odozgo, iza starih mliništa, pomalja se brod. Svoj čamčić Neven svlači sa pijeska. Vraća se u Bosnu. Žuri da rijeku prijeđe prije broda i da ga malo vidi iz blizine. Preko Save je krenuo poslom. Da staroj susjetki kupi malo šećera i još manje kafe. Iznenadi se kad podiže glavu s čamca i pred sobom, tu, sasvim blizu, ugleda Karamana. „Povuci jače, mali, i ja ću s tobom“, zabrunda Karaman. Nevenu ne bi pravo. Ništa ne odgovori. Ni hajde. Ni nemoj. Pogleda brod. Primiče se. Brza „Kozara“ sa dva šlepa. Karaman uđe u čamac i njegova strana dobro potonu. Uđe i Neven, ali se pod njegovom težinom ne stvori ravnoteža. Prihvati vesla, iskosi čamac, kradom, ispod oka, pogleda Karamana. Težak. Čvrst. Onizak. Kratkih jakih nogu. Sjedi čvrsto, kao stari panj, i velikim šaketinama drži se za stranice čamca. Niz snažan,

12

debeo vrat, curi znoj. U cijelom kraju nema mu ravna. Gdje je on, tu su rusvaj i pokora. Kupe se po prašini nedužni zubi. I zanimanje mu je neobično. Bavi se preprodajom konja i goveda. Po selima, na prevaru, kupi jeftinije, a onda na gradskoj pijaci proda što može skuplje. Pun je prašine. Upravo se vraća iz neuspjele trgovine. Dva sitna oka uvukla mu se duboko pod čeonu kost. „Nek' prođe brod“, naredi Nevenu. „Da ga pogledamo iz blizine...“ „Nek' prođe“, Karaman presiječe dječakov glas. Ispravljajući čamac, Neven zagrabi vodu snažnije, pritom se nagnu, čamčić se zaljulja, malo vode se uli u njega, i skvasi se Karamanova nabusitost. Plaši se vode. U dječakovim očima niče smiješak i brzo se izgubi. Sad je sigurniji. U njegovim je rukama. Brod se primakao. Velik i lijep. Vidi kormilara. Ravnomjerno bruji jaka mašina. Siječe Savu po sredini. Čamac se njiše na valovim. Na šlepu, žena u bijeloj haljini, po zategnutom konopcu širi rublje. Kao zastave njišu se bijele košulje. Prolaze duge lađe.


E PRIČA

„Sad kreni“, reče Karaman mekše. „Je li istina, Karamane“, ohrabri se dječak, „da si ti najjači čovjek u cijelom kraju?“ „He, hee, istina je“, isceri se on. Pitanje mu je, očito, prijalo. „A znaš li plivati?“ Šutnja. Pogleda Nevena, pogleda vodu, pa reče: „Ne znam!“ „Nimalo?“ „Nimalo...“ „A zašto si bolesnog Irfana izbacio iz kafane, kroz staklo?...“ Karaman opet živnu, godi mu: „Da ga naučim pameti.“ „Došao je kući sav isječen i poderan. Osramoćen.“ „Kako znaš?“ Neven šuti. Čuje se veslo. Onda će čvrsto: „Irfan je moj otac.“ „He... he...“, Karaman se glupo iskezi, htjede nešto reći, pogleda u vodu, pa u obalu, pa prešuti. „Skidaj se!“, naredi dječak i zaljulja čamac. Uli se voda. Čamac oteža i dublje leže u Savu. Karaman ne vjeruje svojim ušima. Zar ovo dijete da mu naređuje? „Skidaj se!“, ponovi Neven čvršće, zaljulja čamac i još se vode uli u njega. Polako, kratkim debelim prstima, Karaman otpertla cipele. Svuče ih. Neven ih zakači veslom, i jednu po jednu baci u Savu. „Dalje!“, i opet zaljulja čamac. Karaman gleda oko sebe, ima li odakle pomoći. Svuda voda. Nema. Nikakvo lukavstvo ne pomaže. Utopiće se. Nespretno, zbunjeno, svuče kaput i košulju. „Bacaj!“ Karaman baci u vodu kaput i košulju. Primicali su se obali. Čovjek zaškrguta zubima. Neven se naježi. Pomisli na oca, pa opet zaljulja čamac. Sad se već Karaman nije smio naglo pomjeriti. Učini li nagao pokret – potopit će se! „I hlače“, reče dječak praznim

glasom. Nije uživao u svojim naređenjima. Karaman se jedva izvuče iz prljavih i mokrih hlača. I one se nađoše u vodi. Gledao je dječaka, stiskao vilice. Ličio je na zvijer spremnu za skok. Neven usmjeri čamac na ono mjesto gdje glavna ulica izlazi na rijeku. S tog mjesta vidi se razvaljen prozor na kafani „Štuka“. Ta slika mu uli novu hrabrost. Ljudi su se okupljali na obali. Primijetili su da se nešto čudno događa. Znajući šta će mu se dogoditi ako čamac dotakne obalu, dječak zaustavi čamac dovoljno daleko od plićaka, i reče: „Iskači!“ „Duboko je“, zareza Karaman. „Nije. Ima dna.“ Karaman pogleda dječaka, okrenu se prema obali, ugleda ljude kako ga gledaju bez riječi, pa urlajući iskoči iz čamca. Duboko je. Voda se sastavi iznad njegove glave. U zraku mu se grče dvije šake. Dotakao je dno. Pjeni se voda oko njega. Hvata se obale. Baulja četveronoške. Guta vodu. Izšao je. Dašće. Pun je vode. Otežao, pruži se po šljunku. Nikad ga niko u tom položaju nije vidio. Ne vjerujući svojim očima, ljudi se spustiše niz obalu da mu pomognu. Dok su jedni ispumpavali vodu iz Karamana, drugi su pomagali dječaku da se sabere. Štitit će ga bude li trebalo. Karaman se pribrao. Sjede. Oko njega i Nevena ljudi zatvoriše krug. Gledali su se. Neven, slabašni dječak, i Karaman, najjači čovjek u cijelom kraju. Karaman ustade. Sporo. Teturajući. Priđe dječaku u kom je srce gruhalo iako je na mršavom ramenu osjetio zaštitničku ruku ribara Ćamila. Pružajući svoju tešku ručetinu prema Nevenovoj ručici, Karaman reče: „Čovjek si.“ Svi su čuli. Tišina. I Sava šuti. Krug se rastvori. Karaman se sporim koracima uputi svojoj kući. Ljudi odahnuše. Nagnuše Nevenov čamac da iz njega izliju vodu. Alija H. Dubočanin

13


E KALENDAR PRIRODE

J U NI

0 .

LIPANJ

202

Upiši važne datume u junu koje znaš!

14

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.


E LJETNI ISTRAŽIVAČ

MOJE LJETNO ISTRAŽIVANJE

Ljeto možeš iskoristiti i za svoj mali istraživački rad. Naime, obiđi neku livadu u svojoj blizini, istraži biljke koje ti najviše privlače pažnju i sve to zabilježi u tabelu. DATUM I VRIJEME

NAZIV BILJKE

IZGLED BILJKE: LISTOVA, STABLJIKE, CVIJETA

DRUGA ZAPAŽANJA

Osim biljaka, jesi li zapazio/la na toj livadi neku životinju? Opiši i nju, te je i nacrtaj!

15


E ZABAVA

KOLIKO JE SATI? Upiši vrijeme koje pokazuje sat, a zatim izračunaj proteklo vrijeme!

proteklo vrijeme

3 h 36 min

proteklo vrijeme

proteklo vrijeme

KOLIKO ČEGA IMA?

16

proteklo vrijeme

Izbroj i upiši!


E ZABAVA

ZABAVNA MATEMATIKA Razmisli, izračunaj i upiši zbir koji nedostaje!

Pronađi brojeve koji nedostaju. Računaj!

17


E ZABAVA

BOJ A N KA

SUDOKU Uključi moždane vijugice i riješi sudoku!

18

Završi započeto!


E ZABAVA

RAZLIKE Pronađi 10 razlika!

KOLIKO IMA...? Izbroj i upiši!

19


E ZABAVA

LABIRINT Pomozi malenom psu da dođe do kosti!

MATEMATIČKA BOJANKA Računaj i boji!

20


E ZABAVA

Ĺ kola crtanja Nacrtaj flaminga!

Nacrtaj morskog raka!

21


E KREATIVNA RADIONICA

S

SUNČANI SAT

unce je čovjekov prvi sat. Još davno su ljudi pogađali vrijeme promatrajući kako se Sunce kreće po nebu. Bilo je lako reći kad je jutro, a kad večer, ali je bilo teško odrediti kada je podne, odnosno vrijeme kad je Sunce u najvišoj tački iznad horizonta. Na osnovu Sunčeva položaja, bilo je teško odrediti i vrijeme između jutra, podneva i večeri. Tada su ljudi uočili da se sjena pomiče tokom dana i da se njena dužina mijenja. Shvatili su da vrijeme mogu tačnije odrediti posmatranjem sjene nego posmatranjem Sunca. Tako je izumljen sunčani sat, koji je zapravo sat sa sjenom. Sjena je davala tačniji podatak o položaju Sunca.

Prvi sunčani satovi su bili štapovi zabodeni u zemlju. Kamenje poredano oko štapa je označavalo položaj sjene koja se tokom dana kretala ukrug. Na taj su način ljudi mjerili proticanje vremena. 300 godina prije naše ere, jedan je haldejski astronom izumio novu vrstu sunčanog sata u obliku zdjele. Sjena što pada s pokazatelja, kreće se unaokolo i pokazuje dvanaest sati u danu. Ta vrsta sata bila je vrlo tačna i upotrebljavana je kroz mnoga stoljeća. Postoji nekoliko vrsta sunčanih satova: horizontalni, vertikalni, ekvatorijalni i polarni.

NAPRAVI HORIZONTALNI SUNČANI SAT Izrada:

I

J H

F

G

D

G

D

• predložak sunčanog sata • tvrdi papir formata A4 • ljepilo za papir • makaze

XI

XII

I II

X

F

IX

III

VIII

IV

VII

V

VI

VI VII

V

30 35 40 45

40 35 30 45

60 55 50

C

B

Preuzeto s: Lukin portal

22

DIEM

J

J

CARPE

50 55 60

H

E

Pot reban materijal:

Sad svoj sat iznesite na otvoreno. Sunčani sat je potrebno usmjeriti prema sjeveru kako bi pokazao tačno vrijeme. Gnomon ujutro baca sjenu na zapadnu stranu brojčanika, a poslijepodne na istočnu. Poslijepodnevni sati su stoga označeni na istočnoj strani brojčanika.

E

Dva su glavna dijela sunčanog sata: brojčanik, na kojem se sati najčešće bilježe rimskim znakovima i kazaljka (štap) koja baca sjenu, a nazivamo je gnomon. Sunčani sat nam pokazuje vrijeme uz pomoć sjene.

Za izradu sunčanog sata koristite predložak za isprint sunčanog sata. Predložak nalijepite na tvrđi papir formata A4 kako bi sat bio stabilniji. Zatim pažljivo izrežite dijelove sunčanog sata i izrežite dio na njemu u koji moramo umetnuti njegov gnomon. Ljepilom spojite dijelove naznačene na predlošcima velikim štampanim slovima, te složite sunčani sat tako da izgleda kao na slici.

I


E UÄŒIMO ENGLESKI

Objects for beach Match words

23


E UČIMO NJEMAČKI

Obst und Gemüse Voće i pOVrće

Die Kirschen

Die Erdbeere

trešnja

jagoda

Die Weintrauben

Der Apfel

grožđe

jabuka

Die Karotte mrkva

Die Orange narandža

Die Wassermelone lubenica

Die Kiwi kivi

Die Gurke krastavac

Die Tomate paradajz

24

Der Brokkoli brokula


E OŠ ,,KLADANJ", KLADANJ OLOVKOM I BOJOM

Nejra Pašalić, IIIa

Mejrem Hajdarević, IIIa

Šejla Čatić, IIIa

Vedad Halilović, IIIa

POŠTA

Kadira Mujić, IIIa

Enian Hatamleh, IIIa

25


E OLOVKOM I BOJOM

,,DRUGA OSNOVNA ŠKOLA", HRASNICA

Daris Bradarić, III-1

Amina Bekrija, III-1

Šejla Keranović, III, OŠ „Vrhpolje“, Sanski Most

26

Imad Ismet Milišić, III-1

Indži Admira Mehmedika, III-1

Emina Pločo, III-4, OŠ „Umihana Čuvidina“, Sarajevo


E OŠ ,,MUSTAFA EJUBOVIĆ-ŠEJH JUJO", OLOVKOM I BOJOM

MOSTAR

Sajra Gačanica, IIIa

Amna Husić, IIIa

Lejla Tucaković, IIIa

Sarah Čopelj, IIIa

Đanina Količić, IIIa

Najla Marić, IIIa

Asja Maksumić, IIIa

27


E MOJE ZDRAVLJE

S

Oprezno pri izlaganju sunčevim zrakama!

unce je naš glavni izvor vitamina D. On nam pomaže da apsorbujemo kalcij koji jača naše kosti. No, to ne znači da tokom ljetnog perioda trebamo biti cijeli dan na suncu kako bismo dobili dovoljno vitamina! Naime, sunce ljeti jako grije. Zato trebate izbjegavati dugotrajno izlaganje jakom suncu jer je štetno i opasno za zdravlje. ... Sunčajte se oprezno tokom dana. Od 11 do 16 sati budite u hladu ili kući...

... Našu kožu trebamo zaštititi kremom odgovarajućeg zaštitnog faktora. Zato se naredni put nemojte protiviti kada vas roditelji ili starija sestra ili brat žele namazati kremom.

... Zaštitna krema je potrebna čak i ako se igrate u hladu, ispod suncobrana ili u kući kraj otvorenog prozora. Naime, tada vreba opasnost od „nevidljivog“ sunca, a ono je jednako opasno kao i ono vidljivo. Zato zaštitite nos, vrat i ostale dijelove tijela koji su otkriveni...

28

Iako nisi na moru i uz obalu, sunce nemilosrdno prži. Tako čak i u hladu, kroz krošnje drveća mogu prodrijeti štetne UV zrake pa je doista potrebno biti jako oprezan. Vesela sveska sveznalica donosi ti nekoliko savjeta kako što bezbrižnije boraviti na suncu i uživati u ljetnim danima. ... Iako nam bude lijepo kada tokom ljetnih vrućina zapiri vjetrić, naša koža se ne bi složila sa nama. Tačno je da tada ne osjetimo vrućinu, ali zato crvenimo, a naša koža to nikako ne voli! Znači, opet slijedi mazanje kremom sa zaštitnim faktorom.

... Osim zaštitnih krema od sunca nas, također, štite: kačket ili šeširić, prozračnija odjeća svjetlijih boja, suncobrani, kao i sunčane naočale.

Zapamtite!!!

• Pijte dovoljn o tekućine u obliku vode , čajeva ili prirodnih sok ova. • Ne pijte hlad nu vodu! • Ne pijte vod u dok ste zagrijani!


E MOJE ZDRAVLJE

Plivanje - sport koji jača dušu i tijelo

P

livajući koristite sve glavne mišićne skupine i snažno aktivirate rad srca i pluća, što je bolje od bilo kojeg vježbanja na spravama koje najčešće koriste samo jednu mišićnu skupinu. Plivanjem se produbljuje disanje, pa time i povećava kapacitet pluća. Upravo zbog jačanja pluća, plivanje se preporučuje i osobama koje boluju od astme.

Plivanje je najzdraviji sport. Kad plivate, ne opterećujete zglobove i kičmu, vodoravni položaj tijela pospješuje cirkulaciju, a strujanje vode opušta mišiće.

Za razliku od trčanja, aerobika ili treninga s utezima, u plivanju se ne izlažete opasnosti od ozljeda vezivnog tkiva. Plivanje se preporučuje i osobama s problemima s ravnim stopalima, te koordinacijom. Plivanje pozitivno utiče na cirkulaciju i podiže nivo energije - nakon plivanja se nećete osjećati izmoreno kao nakon drugih sportova, a pozitivno će uticati na vaše zdravlje. Što više vremena provedete u vodi, više ćete se opustiti.

Ukoliko ste početnik, izuzetno je važno da tokom plivanja naučite pravilno disati. Kad naučite tehnike disanja, moći ćete plivati brže, a i ukupni pozitivan učinak plivanja će biti poboljšan. Koncentrišite se na disanje, te sve vrijeme dok plivate držite usta zatvorena. Pokušajte uskladiti disanje s pokretima.

29


E LJETNE IGRE

Kako provesti ljetni raspust?

D

ugo iščekivani ljetni raspust samo što nije počeo i onda idete na zasluženi odmor od školskih obaveza. Raspust je obično ispunjen zabavom, igrom, razonodom i to tako i treba biti. Vjerovatno, vrlo često sa drugarima igrate već svima dobro poznate igre, koje su

veoma dobre jer povezuju, zabavljaju, uče, potiču kreativnost i razvijaju koncentraciju. No, mi vam predlažemo nešto malo drugačije igre, koje možete igrati i sami, a koje će vas sigurno zabaviti.

IGRA OBLACIMA - Vedro, ljetno nebo je puno velikih, bijelih oblaka. Vjetar ih nosi nebom i formira nevjerovatne oblike i likove. Šta mislite da predstavlja neka formacija oblaka? Najzanimljivije možete fotografisati, kasnije na poleđinu fotografije možete zapisati mjesto i sat i imate prekrasne uspomene!

Igra oblacima Kampiranje Lim una da

KAMPIRANJE - Nabavite mali šator i organizirajte ljetno

Štand s limunadom ŠTAND S LIMUNADOM - Na-

pravite limunadu s ledom. Veću kutiju koja će biti štand postavite na otvoreno, a i suncobran je dobrodošao. Zabavnije je kad u igri sudjeluje više djece pa se limunada „kupuje“ čokoladama, bombonima, žvakaćim gumama i sl.

30

kampiranje. Ono može biti u vašem dvorištu, na balkonu ili terasi, a može biti i u prirodi. Pripremite korpu s hranom i pićem, dekice, baterijsku svjetiljku i dvogled kojim ćete posmatrati noćno zvjezdano nebo i tražiti odakle dolaze brojni, neobični zvukovi.

IGRA NA LJETNOJ KIŠI

- Svako dijete se želi za vrijeme vrućeg dana dobro okupati ljetnim pljuskom! Priuštite sebi igru na kiši. Možete jednostavno stajati i podignutih ruku uživati u toplom osvježenju, a možete i trčati, igrati se lovice i šljapkati po lokvicama!

Igra na ljetnoj kiši


E ZANIMLJIVOSTI

KRALJICA LJETA

L

Lubenica

ubenicu obično smatramo voćem, iako je ona ustvari povrće. To je jednogodišnja zeljasta biljka, najčešće loptastog oblika, pretežno zelene boje sa šarama i prugama. Unutrašnjost lubenice je najčešće crvene ili narandžaste boje, mada postoje i žute lubenice (luben-dinje). Lubenica je porijeklom iz Afrike, a prvo pravo uzgajanje lubenice kao domaće vrste počelo je u Egiptu. Danas se najviše uzgaja u Grčkoj, Makedoniji, Italiji i Španiji.

Postoji više vrsta lubenica nastalih ukrštanjem, a razlikuju se po veličini, boji, obliku.

Lubenica se upotrebljava u ishrani u gotovo svim zemljama svijeta. Veoma je pogodna za ishranu u toku ljeta, jer nam nadoknađuje izgubljenu tečnost, minerale i vitamine. Odličan je izvor vitamina C i vrlo dobar izvor vitamina A. Na našoj trpezi najčešće se nalazi u periodu juni-august.

Znaš li da...

... Drugi naziv za lubenicu je bostan. U Hercegovini je poznata pod nazivom karpuz, što potiče od turske riječi karpuz – lubenica.

31


E BONTON

U gostima

Ljetni raspust neki od vas će iskoristiti za odlazak kod nane/bake, tetke, rođaka, a možda nekada prenoćite kod druga ili drugarice. To je prilika da pokažete lijepo ponašanje koje ste naučili kod kuće, a Vesela sveska sveznalica će vas ukratko podsjetiti na neka od njih. ... Poštujte kućni red... ... Pozdravite ukućane ujutro, kada ulazite u kuću, izlazite van, idete na spavanje ... ... Nije lijepo otvarati tuđe ormare i ladice. Vjerovatno ne biste voljeli da neko otvori vašu ladicu kada vam dođe u posjetu... ... Održavajte ličnu higijenu... ... Operite svoju čašu ili tanjir... ... Pripazite na ponašanje za stolom! Nema pričanja punih usta, kreveljenja, ljuljanja na stolici, gađanja hranom, srkanja i sl.

32

Također, nemojte gomilati hranu u tanjir. Bolje je i kulturnije sipati dva puta pomalo. ... Tokom jela, prste i usta obrišite salvetom, a ne stolnjakom... ... Kada završite sa jelom, nemojte ustajati od stola sa posljednjim progutanim zalogajem... ... Tokom gledanja TV-a prilagodite se izboru ukućana. Nemojte zahtijevati da ostali moraju gledati neki program po vašem izboru... ... Ukoliko se igrate vani, nemojte se previše udaljavati sa društvom da ne biste zabrinuli osobe koje su vas primile u goste...

... Ukoliko se igrate u kući, nemojte svojim ponašanjem uznemiravati ukućane, dizati prašinu, skakati po krevetima. Poslije igre obavezno pokupite svoje igračke... ... Nemojte izlaziti i dolaziti kući kada vi hoćete. Dogovorite se sa ukućanima kada možete ići vani i kada biste se trebali vratiti... ... Pitajte da li ukućanima možete u nečemu pomoći: iznijeti smeće, oprati tanjire, otići u prodavnicu i sl. ... Namjestite svoj krevet... ... Poštujte vrijeme odlaska na spavanje i jutarnjeg ustajanja...


Delfini ... Delfin je odličan plivač, pa i nije čudo što može dostići brzinu čak do 40 km/h.

... Delfini su mesojedi i hrane se uglavnom ribom i lignjama. U potrazi za ribom obično ostaju pod morem 4-5 minuta. ... Delfini na čelu imaju masno tkivo koje im služi kao akustična leća pomoću koje usmjeravaju zvuk i određuju udaljenost. Zvukovi koje delfini ispuštaju mogu biti toliko jaki da njima omame ribu.

E CARST VO ŽIVOTINJA

... Delfini nastanjuju gotovo sva mora, posebno plitka mora kontinentalnih predjela. No, pored morskih, postoje i slatkovodni ili riječni delfini koji nastanjuju rijeke Azije i Južne Amerike.

... liku raz Za od riba, delfini udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli. ... Grupa delfina zove se jato.

Zanimljivosti ... Zbog svoje inteligencije, delfini se često dresiraju za izvođenje predstava u bazenima, kao i za obavljanje podmorskih radova u brodogradilištima, jer brže zarone od ronilaca. Služe i kao glasnici za ljude na kopnu i one na dnu mora, pronalaze podmornice i izvršavaju prave vojne misije. ... Delfini nikad ne spavaju! Jedna polovina mozga uvijek im je budna, a nakon dva sata aktivnosti prebacuje se na drugu polovinu.

... Poznati su po prijateljskom odnosu prema ljudima. U vodi im često prilaze sa naznakom da žele igru sa njima. 33


E SMJEHOTRES

SMJEHOTRES DRVORED INFORMACIJE NA ČEKANJU

Pita mama Ivicu: - Kad ćeš više reći kad su informacije u školi? - Reći ću ti kad budem imao dobre ocjene.

MALA RAZLIKA

Koja je razlika između dvojkaša i odlikaša? - Gotovo nikakva... - Dvojkaš sve zaboravi 5 minuta prije testa, a odlikaš sve zaboravi 5 minuta poslije testa.

POMOĆ POLICAJCA Ivica pita policajca: - Hoćete li me prevesti preko ulice? - Moramo pričekati zeleno svjetlo. - Pa na zelenom mogu i sam!

34

Učiteljica: - Ko zna kako glasi množina od riječi drvo? Javlja se mali Damir. - Hajde, Damire, ti nam reci! - Množina od riječi drvo je drvored.

NESPORAZUM

Učitelj je izveo Ivicu pred tablu da odgovara. - Reci mi, Ivice, koliko je šest puta dva? Ivica šuti. Poslije nekog vremena, učitelj postavlja drugo pitanje: - Reci mi koliko je tri puta dva? Ivica opet šuti. Učitelj se već naljutio, ali opet pita Ivicu: - Dobro, reci nam onda ko je otkrio Ameriku? Ivica šuti, a učitelj povišenim tonom kaže: - Kristofor Kolumbo! Ivica slegne ramenima i krene na svoje mjesto. Učitelj uzviknu: - Hej, kuda si ti krenuo? Ivica: - Pa, prozvali ste drugoga.

SEMAFOR

- Postoji jedna životinja koja mijenja boju - kaže učitelj. Možeš li da se sjetiš o kojoj životinji je riječ, Sanjine? - Mogu, o semaforu – odgovori Sanjin.

OPRAVDANI IZOSTANAK

Otišao Mujo doktoru i doktor mu govori: - Pa gdje si, Mujo, odavno te nije bilo. - Ma nešto sam bio bolestan, pa nisam mogao navratiti.

KAKO SE ZOVEŠ?

Sretne Haso Engleskinju i pita je: - Kako se zoveš? - Jessy (Džesi). - Ma evo me, nego kako se zoveš?




Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.