varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:26 AM
Page 1
Dubravka Kalinić-Lebinec, Jagoda Kanižaj
Varaždinska županija
PRIRUČNIK ZA NASTAVU PRIRODE I DRUŠTVA
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:26 AM
Page 2
Nakladnik ALFA d.d., Zagreb, Nova Ves 23a Za nakladnika Miro Petric Urednik za razrednu nastavu Damir DomiπljanoviÊ Likovna urednica Irena Lenard Fotografije Krešimir Geci-Gettzy, Dubravka Kalinić Lebinec, Srećko Lebinec Lektorica Kristina Ferenčina Autorica karata Višnja Jakovac Izrada karata Alan Prikratki ∂ ALFA d.d. Zagreb, 2010. Nijedan dio ovog priručnika ne smije se umnoæavati, fotokopirati ni na bilo koji naËin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuπtenja. GrafiËka priprema Studio za grafiËki dizajn ALFA Tisak Grafika Markulin
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:26 AM
Page 3
SADRŽAJ PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 ŽUPANIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ . . . . . . . . . 5 ZASTAVA I GRB . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6 POLOŽAJ, PODJELA I STANOVNIŠTVO . . . . . . . 7 RELJEF . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 GORE I BREŽULJCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 VODE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 KLIMA ILI PODNEBLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20 PRIRODNE VRIJEDNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 GOSPODARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 VARAŽDIN - SREDIŠTE ŽUPANIJE . . . . . . . . . . . 30 OSTALI GRADOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42 IVANEC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42 LEPOGLAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 LUDBREG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48 NOVI MAROF . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 VARAŽDINSKE TOPLICE . . . . . . . . . . . . . . . . .53 OPĆINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .57 CRTICE IZ PROŠLOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 NEKE ZNAMENITE LIČNOSTI . . . . . . . . . . . . . .72 DODATNE ZANIMLJIVOSTI . . . . . . . . . . . . . . . .74 BIBLIOGRAFIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .78 BILJEŠKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79
3
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:26 AM
Page 4
1. PREDGOVOR
Varaždinska županija, priručnik za nastavu prirode i društva namijenjen je učenicima i učiteljima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Kao što je vidljivo iz samog naziva, priručnik se prvenstveno odnosi na Varaždinsku županiju, a to znači na nastavne sadržaje trećeg razreda. Pojedini će dijelovi pomoći i učenicima prvih razreda za stjecanje znanja o mjestu u kojem žive te učenicima drugih razreda prilikom obrade gradiva vezanog za uži zavičaj. Priručnik će dobro doći i učenicima četvrtih razreda u svrhu ponavljanja i proširivanja znanja o brežuljkastim krajevima naše domovine. Mnogobrojne fotografija trebale bi priručnik učiniti djeci privlačnijim, a učiteljima pomoći u organizaciji terenske nastave i izleta. Tekstualni dijelovi svedeni su na osnove primjerene dobi učenika i relativno malom broju sati prirode i društva namijenjenih zavičajnim sadržajima. Zemljovidi su izravno vezani uz pojedine geografske sadržaje, stoga su jednostavni i lako razumljivi, a istodobno zadovoljavaju kartografske zakonitosti. Priručnik je svojevrstan vodič kroz našu županiju te može poslužiti kao pomoć svakomu tko želi upoznati ovaj kraj. Zato ga sačuvajte na policama svoje kućne knjižnice ili njime obogatite knjižnicu svojih prijatelja, rođaka, gostiju.
Autorice
4
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:27 AM
Page 5
2. ŽUPANIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Naša domovina Republika Hrvatska sastoji se od dvadeset županija i Grada Zagreba. Županiju čine gradovi i općine. Županiju vodi župan/županica. Gradom upravlja gradonačelnik/gradonačelnica. Općinom upravlja načelnik/načelnica. Varaždinska županija Čakovec Varaždin Koprivnica Krapina Bjelovar Virovitica
ZAGR ZA ZAGRE AG AG GR R ZAGREB
Osijek Pazin
Rijeka
Karlovac
Sisak
Požega Vukovar Slavonski Brod
Gospić
Zadar
Šibenik Split
Dubrovnik
Županije: 1. Zagrebačka županija 2. Krapinsko-zagorska županija 3. Sisačko-moslavačka županija 4. Karlovačka županija 5. Varaždinska županija 6. Koprivničko-križevačka županija 7. Bjelovarsko-bilogorska županija 8. Primorsko-goranska županija 9. Ličko-senjska županija 10. Virovitičko-podravska županija 11 Požeško-slavonska županija 12. Brodsko-posavska županija 13. Zadarska županija 14. Osječko-baranjska županija 15. Šibensko-kninska županija 16. Vukovarsko-srijemska županija 17. Splitsko-dalmatinska županija 18. Istarska županija 19. Dubrovačko-neretvanska županija 20. Međimurska županija 21. Grad Zagreb
5
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:27 AM
Page 6
3. ZASTAVA I GRB VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Zastava
Grb
6
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:27 AM
Page 7
4. POLOŽAJ, PODJELA I STANOVNIŠTVO Varaždinska županija zauzima sjeverozapadni dio Republike Hrvatske. Geografski pripada Podravskom pojasu ili zapadnom dijelu Panonske nizine. Sjever županije je ravničarski. Zapad, jug i istok županije su brežuljkasti. Susjedne županije: Međimurska na sjeveroistoku, Koprivničko-križevačka na jugoistoku Zagrebačka na jugu Krapinsko-zagorska na jugozapadu. Varaždinska županija na sjeverozapadu graniči s Republikom Slovenijom. Županija ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna prometna pravca: sjever − jug, istok − zapad. Varaždinska županija ima 6 gradova i 22 općine. Prema posljednjem popisu stanovništva (2001. godine) u 302 naselja naše županije živi 184 769 stanovnika. broj naselja
broj stanovnika
VARAŽDIN
10
49 075
IVANEC
29
14 434
NOVI MAROF
23
13 857
LEPOGLAVA
16
8 718
LUDBREG
12
8 668
VARAŽDINSKE TOPLICE
23
6 973
GRADOVI UKUPNO 22 OPĆINE UKUPNO
113
101 725
189
83 044
UKUPNO U ŽUPANIJI
302
184 769 7
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:27 AM
Page 8
Gradovi, općine i susjedi Varaždinske županije
8
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:27 AM
Page 9
5. RELJEF Reljef su sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. Na prostoru Varaždinske županije ističu se riječne nizine, brežuljci i gore. Županiju čini prostor Gornje Podravine ili Varaždinske Podravine i dio Hrvatskog zagorja. Riječne nizine smjestile su se uz rijeke Dravu, Plitvicu, Bednju i Lonju. Prostor oko Drave obradiv je i dobro naseljen jer je korito rijeke Drave zaštićeno nasipom. Na području ostalih riječnih i potočnih dolina, zbog poplava i visokih podzemnih voda, naseljenost i obradivost su slabije. Brežuljkasti dijelovi naše županije gušće su naseljeni te zasađeni vinogradima i voćnjacima. Gorski su dijelovi rijetko naseljeni i prekriveni su šumama.
Tipičan krajolik Varaždinske županije
9
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:28 AM
Page 10
4.1. GORE I BREŽULJCI Gorski dio županije čine Ivančica, Ravna gora i Kalničko gorje. Brežuljkasti dio županije čine Haloze, pobrđe Maceljskog gorja, Varaždinsko-toplička gora te niži dijelovi Ivančice i Kalničkog gorja. IVANČICA (IVANŠČICA) Ivančica je najviša gora Varaždinske županije. Nalazi se na jugozapadu županije i čini prirodnu granicu s Krapinsko-zagorskom županijom. Visoka je oko 1060 metara, dugačka 30 kilometara, a široka 9 kilometara. Viši dijelovi uglavnom su prekriveni bukvom, a niži hrastom kitnjakom i grabom. Obiluje izvorima bistrih gorskih potoka: Belski potok, Bistrica, Željeznica. Na vrhu Ivančice nalaze se Planinarski dom „Pasarićeva kuća” i dva vidikovca. Ivančica je često odredište planinara, brdskih trkača, ljubitelja padobranskog jedrenja i izletnika.
Ivančica
10
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:28 AM
Page 11
RAVNA GORA Ravna gora smjestila se istočno od Trakošćanskog jezera. Najviši vrh Ravna gora nalazi se na 686 m. Prekrivena je šumom u kojoj ćemo naći hrast, grab, kesten, bukvu i jelu. Stijene, poznate kao Velike pećine, privlače alpiniste. Priroda, potoci, zrak i dva planinarska doma mamac su za planinare i izletnike. Uz Ivančicu, Ravna gora ima najpopularnije terene za padobransko letenje.
Ravna gora
KALNIČKO GORJE Na jugoistoku naše županije smjestilo se Kalničko gorje čineći prirodnu granicu s Koprivničko− križevačkom županijom. Kalnik je omeđen Bednjom i Lonjom. Najviši vrh jest Vranilac na 643 metra. Kraj je bogat vinogradima uz koje stoje drvene klijeti premazane žutom zemljom ilovačom. Potoci, šume, stare gradine, poučna staza, alpinističko penjalište te niz drugih privlačnosti pružaju užitak izletnicima.
Kalnik
11
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:28 AM
Page 12
HALOZE Haloze se pružaju od Republike Slovenije do sjeverozapada Varaždinske županije. Pitomi obronci Haloza prekriveni su vinogradima i šumama. Područje Haloza ima dobre mogućnosti za seoski, lovni i ribolovni turizam. S tim ciljem Slovenija i Hrvatska imaju zajedničku turističku zonu Haloze − Zagorje.
Haloze
MACELJSKO GORJE Maceljsko gorje smjestilo se na krajnjem zapadu Varaždinske županije. Prostorno pripada Hrvatskom zagorju. Najviši vrh Balinovac nalazi se na 718 m u slovenskom dijelu Maceljskog gorja, a najviπi vrh u hrvatskom dijelu je Kamena gora na 489 m. Gorje je šumovito. Na obroncima uspijevaju vinogradi i voćnjaci. Na području Macelja izviru Plitvica i Bednja.
12
Maceljsko gorje
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:28 AM
Page 13
VARAŽDINSKO-TOPLIČKO GORJE Varaždinsko-topličko gorje smjestilo se između Ivančice i Kalnika te između rijeka Bednje i Plitvice. Obiluje potocima koji se ulijevaju u Plitvicu na sjevernoj i u Bednju na južnoj strani gorja. Ističe se brežuljcima, zasađenim vinogradima i voćnjacima, koji neprimjetno prelaze u nizine Varaždinskog polja i Podravine. Varaždinsko-topličko gorje
Plodovi voćnjaka i šuma brežuljkastog kraja
Gljive naših šuma
13
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:28 AM
Page 14
4.2. VODE Planet Zemlja najvećim je dijelom prekriven vodom i stoga naziv „plavi planet”. Samo manji dio te vodene površine jest pitka voda, a i nje je, zbog onečišćenja, sve manje. Ako znamo da je voda jedan od uvjeta života, onda nam je jasno koliko je treba čuvati. U Varaždinskoj županiji mnogo je potoka, rijeka, jezera i podzemnih voda.
A AV DR
Or m jez oš er ko o DRAVA
Plitvica
DR AVA
Varaždinsk o jezero
VARAŽDIN
Dubravsko jezero
Plitvica
ja
dn
Be
A AV DR
Pli
Trakošćansko jezero Be
dn
ja
a
Bednja
Lepoglava
ja
dn
Be
tvic
Varaždinske Toplice
Ivanec Novi Marof
Ludbreg
ja
dn
Be
Lonja Lonja
Vodotoci Varaždinske županije
14
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:28 AM
Page 15
RIJEKE DRAVA − izvor: u Italiji, u Alpama − smjer otjecanja: zapad − istok − teče: kroz Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku − pritoci u Varaždinskoj županiji su: Plitvica, Bednja − ušće: u Dunav kod Aljmaša − duljina: 707 km Drava je najveća rijeka naše županije. Čini prirodnu granicu između Republike Slovenije i Varaždinske županije te između Međimurske i Varaždinske županije. Nekad je Drava svojom snagom i brzinom, često mijenjala tok. Dolazilo je do poplava koje su ugrožavale naselja i stanovništvo te uništavale poljoprivredne kulture. Izgradnjom nasipa i kanala uz Dravu opasnost od poplava zaustavljena je. Voda rijeke Drave iskorištava se za proizvodnju električne energije. Na Dravi su izgrađena umjetna jezera koja prikupljaju vodu za rad hidroelektrana. Na prostoru Varaždinske županije nalaze se Ormoško, Varaždinsko i Dubravsko jezero, te Hidroelektrana Varaždin i Hidroelektrana Čakovec. U Dravi i uz Dravu žive raznovrsne ptice i ribe, srne, divlje svinje, labudovi, a među bogatim biljnim svijetom ističu se trstika, vrbe, topole. Drava i njezini rukavci privlače veslače, plivače, šetače i ribolovce. Drava
15
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:28 AM
Page 16
BEDNJA − izvor: mjesto Bednjica, podno Ravne gore − smjer otjecanja: zapad − istok − teče: kroz Varaždinsku županiju − pritoci: potoci s okolnih gora − ušće: u Dravu kod Malog Bukovca − duljina: 133 km Rijeka Bednja po veličini je druga rijeka naše županije. Protječe kraj Trakošćanskog jezera i spaja se s potokom Čemernica koji puni Trakošćansko jezero. Naglo slijevanje oborina u korito dovodi do poplava, posebice u vrijeme proljetnih kiša. Najduža je isključivo hrvatska rijeka. Izvire u Hrvatskoj, teče kroz Hrvatsku i ulijeva se u Dravu u Hrvatskoj.
Bednja
PLITVICA − izvor: između Macelja i Haloza − smjer otjecanja: zapad − istok − teče: kroz Varaždinsku županiju − pritoci: potoci s okolnih gora − ušće: u Dravu kod Velikog Bukovca − duljina: 70 km Plitvica u vrijeme proljetnih kiša često poplavi pa nakon toga ostaje močvarno područje. Tok rijeke Plitvice uređuje se i postupno regulira.
Plitvica
16
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:28 AM
Page 17
LONJA − izvor: Ivančica, podno vrha Veliki Lubenjak − smjer otjecanja: sjever − jug − teče: kroz središnji dio Republike Hrvatske − pritoci: potoci s okolnih gora − ušće: u Savu − duljina: 132 km U vrijeme većih kiša Lonja poplavi polja i livade. Iako nije u našoj županiji, valja spomenuti Park prirode Lonjsko polje, prebivalište mnogobrojnih ptica močvarica. To je najveće zaštićeno močvarno područje u ovom dijelu Europe.
Jedno od mnogobrojnih gnijezda bijele rode u Lonjskom polju
LJEKOVITE VODE Na prostoru Varaždinske županije postoji više termalnih (toplih) izvora vode. Najiskorišteniji su izvori u Varaždinskim Toplicama (voda sadrži sumpor, temperature do 57ºC) i Topličici (pored Novog Marofa). Termalne vode sadržavaju ljekovite sastojke koje su već koristili i Stari Rimljani. Danas se izvori tople, ljekovite vode, osim za liječenje, koriste za rekreaciju i razvoj turizma. Iskopine u Varaždinskim Toplicama iz vremena Starih Rimljana
17
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:29 AM
Page 18
JEZERA Sva su jezera Varaždinske županije umjetno nastala.
Trakošćansko jezero
TRAKOŠĆANSKO jezero je najstarije, najmanje, ali najpoznatije jezero u našoj županiji. Nastalo je sredinom 19. stoljeća prilikom obnove dvorca Trakošćan. Puni se vodom potoka Čemernice i ostalih potoka koji se slijevaju s Macelja. Pored jezera protječe i rijeka Bednja. Jezero služi za odmor, rekreaciju i ribolov.
18
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:29 AM
Page 19
ORMOŠKO, VARAŽDINSKO I DUBRAVSKO JEZERO umjetno su stvorena jezera na Dravi. Osnovna im je namjena sakupljanje (akumuliranje) vode za pokretanje hidroelektrana. Ormoško jezero nalazi se na sjeverozapadu županije, jednim dijelom pripada Sloveniji, drugim dijelom Hrvatskoj. Na jezeru se primjenjuju mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta. Varaždinsko jezero nalazi se na sjeveru županije, sjeveroistočno od Varaždina. Jednim dijelom pripada Varaždinskoj, a drugim dijelom Međimurskoj županiji. Osim za potrebe hidroelektrane, koristi se i za sport i rekreaciju. Dubravsko jezero je na sjeveroistoku županije, pripada Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. To je najveće umjetno jezero u Hrvatskoj. Osim za proizvodnju električne energije, koristi se za natapanje poljoprivrednih površina.
19
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:29 AM
Page 20
6. KLIMA ILI PODNEBLJE
PROLJEĆE
LJETO
− povremeni mraz − više padalina −toplo
− vrlo toplo − malo padalina − pljuskovi s grmljavinom − ponekad tuča
KLIMA − umjereno-kontinentalna − izmjena četiriju godišnjih doba
ZIMA − umjereno hladno − snijeg − sjeverac − inje
20
JESEN − toplo − više padalina − magla − mraz
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:29 AM
Page 21
7. PRIRODNE VRIJEDNOSTI Čovjek je dio prirode i kao takav bez prirode ne bi mogao opstati.
Ugrožavajući prirodu čovjek ugrožava sebe.
21
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:29 AM
Page 22
Biljke i životinje određenog prostora žive u životnim zajednicama i unutar tih zajednica zadovoljavaju potrebu za hranom, zaštitom i razmnožavanjem. Ako im čovjek ugrozi životni prostor, ugrozit će i njihove živote te narušiti prirodnu ravnotežu.
Očuvanjem prirode čovjek poboljšava kvalitetu svoga života. Raslinje uz vodotoke čuva obale od urušavanja, njihovo je korijenje sklonište ribama i prostor za njihov mrijest.
22
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:30 AM
Page 23
Šume pročišćuju zrak, prigušuju buku, sprečavaju poplave i odrone, umiruju vjetrove. One su staništa za dvije trećine živih bića na Zemlji.
Travnjaci, livade i pašnjaci nastali su uz pomoć čovjeka i služe za košnju i ispašu. Oni su staništa za mnogobrojne biljke i male životinje, od kukaca preko gmazova i manjih sisavaca do ptica. Živice uz poljoprivredne površine uljepšavaju krajolik, štite biljke od vjetrova i isušivanja.
23
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:30 AM
Page 24
NEKA OD ZAŠTIĆENIH PODRUČJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Park-šuma Trakošćan
Park uz dvorac Maruševec
24
Gaveznica − Lepoglava
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:30 AM
Page 25
Dravska park šuma
Varaždinsko groblje
Arboretum Opeka
25
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:30 AM
Page 26
Tisa
NEKE OD STROGO ZAŠTIĆENIH BILJAKA U NAŠOJ ŽUPANIJI Kockavica
Božikovina Zimska preslica
Šafran
26
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
11:05 AM
Page 27
Vidra
Lastin rep
NEKE OD STROGO ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA U NAŠOJ ŽUPANIJI
Zelena krastača Barska kornjača
Puh lješnikar Šumski miš
Gatalinka
27
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:31 AM
Page 28
8. GOSPODARSTVO Gospodarstvo su sve ljudske djelatnosti uz pomoć kojih čovjek dolazi do osnovnih životnih dobara. U našoj je županiji najjača grana gospodarstva prerađivačka industrija: prehrambena, tekstilna, metalska, kožna i drvna. Građevinarstvo je također jedna od snažnijih djelatnosti, a tu su i obrtništvo, poljoprivreda, lovstvo i šumarstvo. Poljoprivreda našega kraja ima probleme s malim i teže obradivim poljoprivrednim površinama. Na temelju povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti sve je snažniji razvoj turizma. Posebice se ističu kulturni, zdravstveni, vjerski, seoski i izletnički turizam.
28
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:31 AM
Page 29
Trgovina kao gospodarska grana rasprostranjena je po cijeloj županiji u vidu velikih trgovačkih centara, malih trgovina, tržnica, ljekarni, sajmova. Promet je poveznica svih gospodarskih grana u svrhu prijevoza robe i ljudi. Prometnice nas povezuju s ostalim dijelovima Republike Hrvatske te sa susjednim državama.
VARAŽDIN
Lepoglava
Ludbreg Ivanec
Novi Marof
Varaždinske Toplice
AUTOCESTA CESTA ŽELJEZNIČKA PRUGA ZRAČNA LUKA I PROSTOR LUKE VARAŽDIN
29
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:31 AM
Page 30
9. VARAŽDIN ∑ SREDIŠTE ŽUPANIJE Varaždin, srednjoeuropski grad, smješten je na sjeverozapadu Republike Hrvatske u Varaždinskom polju na desnoj obali rijeke Drave. Grad Varaždin, sa svojih 49 075 stanovnika, pripada skupini srednje velikih gradova Republike Hrvatske.
Varaždin
30
Zrakoplovna snimka Varaždina u Varaždinskom polju uz rijeku Dravu
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:31 AM
Page 31
Najveći je grad te upravno, prometno, trgovačko, industrijsko, kulturno, povijesno, biskupijsko, obrazovno, sportsko i zdravstveno središte Varaždinske županije.
Županijska zgrada
Industrija
Opća bolnica Varaždin
Varaždinska katedrala
31
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:31 AM
Page 32
ZNAMENITOSTI VARAŽDINA Barok koji je već stoljećima utkan u palače, crkvene zvonike, portale, krovove, glazbu, slikarstvo, poeziju dovodi turiste u naš grad. Tvrđava Stari grad prvi se put spominje u 12. stoljeću. Renesansni izgled i najveće preinake dobiva u 16. stoljeću kada se dograđuju zidine s kružnim kulama, a oko njih zemljani bedemi i jarci s vodom. Utvrda je štitila od Turaka koji su bili nadomak Varaždina, ali sam grad nikada nisu uspjeli zauzeti. Danas je u Starom gradu smješten Gradski muzej.
Tvđava Stari grad
Crkve i zvonici upečatljiv su dio svake vedute (vidika) ovoga grada.
U samim počecima stvaranja grada Varaždina sagrađena je crkva sv. Nikole kojeg Varaždinci smatraju zaštitnikom grada, stoga Dan grada slave na Nikolinje, 6. prosinca. Crkva sv. Nikole
32
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:32 AM
Page 33
1997. godine Varaždin postaje središte Varaždinske biskupije, a Isusovačka crkva građena u ranobaroknom stilu postaje Katedrala.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo
Franjevačka crkva
Uršulinska crkva sa samostanom
Kapucinska crkva
33
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:32 AM
Page 34
Palače grada
Palača Patačić
Palača Zakmardy
34
Palača Drašković
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:32 AM
Page 35
Palača Sermage
Palača Herzer
Palača Patačić-Puttar
35
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
11:09 AM
Page 36
Hrvatsko narodno kazalište i prva hrvatska čitaonica Varaždin
U 18. stoljeću u Varaždinu se (u privatnim prostorima) odvijaju prve kazališne predstave. U prvoj polovini 19. stoljeća (1838.) Metel Ožegović u Varaždinu osniva prvu hrvatsku čitaonicu, a 35 godina kasnije (1873.) dovršena je kazališna zgrada prema projektu čuvenoga bečkog arhitekta Hermanna Helmera.
Hrvatsko narodno kazalište Varaždin
Dječji odjel Gradske kjižnice u vili Bedeković
Koncertna dvorana HNK Varaždin
Glasovita varaždinska Glazbena škola od svoga osnutka 1828. do danas dala je stotine vrsnih glazbenika. Obilježavajući 140 godina svoga postojanja, Odbor „Muzičke škole” predlaže osnivanje „Varaždinskih baroknih večeri” uz obrazloženje:
… Prisustvo baroka u našem gradu, kao u nijednom drugom u našoj zemlji, barem ne u takvom vidu i kompletnosti, može i treba nas kulturno angažirati trajnije ∑ stalno… … Jer, barok je prisutan u likovnim umjetnostima, u arhitekturi, u muzici i književnosti… 36
Glazbena škola Varaždin u palači Erdödy
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:33 AM
Varaždinske barokne večeri utemeljene su 1971. godine. Otad pa sve do danas izvođena su vrhunska glazbena djela domaćih i stranih kompozitora. U Varaždinu su gostovali mnogobrojni istaknuti glazbeni umjetnici i ansambli iz Hrvatske i inozemstva te su Varaždinskim baroknim večerima dali međunarodno obilježje.
Page 37
Varaždinske barokne večeri
Varaždinsko se groblje (sa svojom zelenom arhitekturom, s tisućama šišanih tuja, krošnjama breza, javora, jasena, grmovima šimšira, magnolijama, šljunčanim stazama) uvrštava među najljepša groblja u Europi i zaštićeno je kao spomenik prirode. Upravitelj groblja Herman Haller je početkom 20. stoljeća groblje pretvorio u park učinivši ga jedinstvenim šetalištem.
Varaždinsko groblje
37
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
11:10 AM
Page 38
Ostale znamenitosti U 19. stoljeću gradski fizik dr. Vilim Bernard Müller osnovao je perivoj koji nosi ime jezikoslovca Vatroslava Jagića. Stari grad okružuje Strossmayerovo šetalište. U blizini groblja nalazi se Park pape Ivana Pavla II. Uz obale Drave prostire se Dravska park-šuma.
Iz Zbirke kukaca prof. Franje Košćeca u palači Herzer
Park Vatroslava Jagića
38
Štrosmajerovo šetalište
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:34 AM
Page 39
Lančana kula
Meštrovićev kip Grgura Ninskog
Lisakova kula
Galerija slika Miljenka Stančića na Stančićevu trgu
39
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:34 AM
Page 40
DOGAĐANJA U VARAŽDINU
RUJAN, LISTOPAD − Varaždinske barokne večeri
KOLOVOZ, RUJAN − Špancirfest
40
SVIBANJ − Međunarodni festival tradicionalnog jazza
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:34 AM
Page 41
Novogodišnja utrka
SVIBANJ − Glazbene svečanosti Hrvatske mladeži
LIPANJ, SRPANJ, KOLOVOZ− Ljeto u Varaždinu
RUJAN − Trash Film Festival
41
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:34 AM
Page 42
10. OSTALI GRADOVI GRAD IVANEC
Ivanec
SMJEŠTAJ Grad Ivanec smjestio se u zapadnom dijelu Varaždinske županije, na sjevernim padinama Ivančice, u dolini rijeke Bednje. Kroz Ivanec prolazi magistralna cesta koja spaja dva europska cestovna pravca: Zagreb − Budimpešta i Zagreb − Graz te željeznička pruga Varaždin − Golubovec.
Ivanec u dolini Bednje
42
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:35 AM
Page 43
CRTICE IZ PROŠLOSTI Na području Ivanca niz je nalazišta prapovijesnih predmeta (fosilni ostaci ljudi i izumrlih životinja, kamene sjekire, stari novac, brončani srp, kopče…) Pripadnici rimokatoličkog crkvenog reda ivanovaca, čija je osnovna zadaća bila briga za bolesnike i ranjenike, podigli su u 13. stoljeću kapelicu svetog Ivana Krstitelja. Po ivanovcima je i sam grad dobio ime. Stari grad Ivanec sagrađen je u 15. stoljeću. S vremenom je mijenjao vlasnike i izgled. U 19. stoljeću obitelj Kukuljević Sakcinski daje mu konačan izgled. Stari grad spaljen je tijekom Drugoga svjetskog rata tako da danas postoje samo ostaci ruševina u gradskom parku.
Vitezovi ivanovci
Fotografska tradicija ivanečkog kraja traje još od fotografskih radova Juraja Draškovića u 19. stoljeću. Ivanečki majstori fotografije Otokar Hrazdira i Petar Jagetić zaslužni su za vrijednu fotodokumentaciju ivanečkog kraja. Krajem 19. stoljeća u ivanečkom kraju otvaraju se rudnici ugljena. Iz tog je razloga osnovana Ivanečka rudarska četa. Njezin je zadatak bio briga o rudarima. Danas Ivanečka rudarska četa djeluje kao dio tradicije i jedina je takva četa u ovom dijelu Europe.
Rudari na izlasku iz starog ivanečkog rudnika (izvor: Ivanečki kalendar ‘76)
43
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:35 AM
Page 44
IVANEC DANAS Gospodarstvo grada Ivanca zasniva se na industriji obuće, industriji trikotaže, industriji mesa, drvnoj industriji, građevinarstvu, kartonaži, instalaterstvu. Poljoprivrednih gospodarstava u ivanečkom kraju sve je manje i uglavnom služe zadovoljavanju vlastitih potreba. Ivanec, Ivančica i okolica imaju zanimljivosti pogodne za razvoj izletničkog, seoskog, lovnog i ribolovnog turizma.
Poljoprivredno gospodarstvo u ivanečkom kraju
Ivančica privlači planinare, zmajare i obožavatelje padobranskog jedrenja. Ivanečki bajeri i Jezera zanimljivi su za ribolovce. Legende o „coprnicama” dovest će putnika do Černih mlaka. Friščićev mlin u Prigorcu ili lončarsko kolo podsjetit će nas na stare zanate ovoga kraja. Župna crkva svete Marije Magdalene u Ivancu čuva vrijedna kiparska i slikarska djela, te Hefnerove orgulje.
Padobransko jedrenje na Ivančici (Paragliding)
44
Predmeti od slame
Župna crkva svete Marije Magdalene u Ivancu
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:35 AM
Page 45
GRAD LEPOGLAVA
SMJEŠTAJ Lepoglava se smjestila na sjeverozapadu županije, na obroncima Ivančice, u nizini rijeke Bednje. Ima vrlo povoljan prometni položaj jer je u blizini dviju europskih cestovnih pravaca Zagreb − Graz, te Zagreb − Budimpešta. Nedaleko su i ostala županijska središta kao i slovenska granica.
Lepoglava
Lepoglava u dolini Bednje
45
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:35 AM
Page 46
CRTICE IZ PROŠLOSTI U Lepoglavi, na području Kamenog vrha (Gaveznice), nalazi se prvo otkriveno nalazište ahata u Hrvatskoj. Ahat je poludragi kamen koji ima nijanse od svijetloplave do tamnosive boje. Lepoglava je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj. Taj je grad vrlo značajan za hrvatsku znanost, umjetnost, kulturu, povijest i vjeru. Velikim dijelom za to su zaslužni pavlini koje je narod, zbog bijele odore s kapuljačama, nazvao bijelim fratrima. Pavlinski samostan u Lepoglavi izgrađen je u 14. stoljeću. Pavlini su u Hrvatsku donijeli diljem domovine i svijeta poznatu i cijenjenu lepoglavsku čipku. Seosko stanovništvo prihvatilo je izradu te sačuvalo stoljetnu tradiciju. Čipka se izrađuje pomoću batića i vrlo tankog konca. U 17. stoljeću pavlini otvaraju fakultet filozofije i teologije pa ubrzo zatim nastaje i prvo hrvatsko sveučilište. Pavlin Ivan Ranger, barokni freskoslikar, oslikao je župnu crkvu u Lepoglavi i brojne crkve u okolici.
Lepoglavska čipka
46
Ahat, poludragi kamen
Pribor za čipkarice
Lepoglavska župna crkva
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:35 AM
Page 47
LEPOGLAVA DANAS Gospodarstvo Lepoglave i okolnih krajeva, osim na poljoprivredi, zasniva se i na industriji građevinskog materijala, drvnoj industriji i kućnoj radinosti. U budućnosti se najviše očekuje od turizma. U lepoglavskom kraju izrađuju se uporabni predmeti od prirodnih materijala: rogoza, komušine i slame.
Škrinja s narodnim ruhom lepoglavskog kraja
U Lepoglavi djeluju čipkarska škola, »ipkarsko društvo i Zadruga izrade čipke, a svake godine održava se i Međunarodni festival čipke. Već više godina zaredom održavaju se Lepoglavski dani kojima je cilj prikazati Lepoglavu kao znanstveno, kulturno i umjetničko središte pavlinske kulture. Iz svega toga vidljivo je da Lepoglava mnogo ulaže u turistički razvoj grada i okolice.
Lončarski proizvodi lepoglavskog kraja u etno kući Štefanek
Rukotvorine od slame
47
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:36 AM
Page 48
GRAD LUDBREG Ludbreg
SMJEŠTAJ Ludbreg se smjestio na istoku Varaždinske županije, u podnožju Kalničkoga gorja, u dolini Bednje. Ludbreg je križište puteva koji idu od sjevera prema jugu, dolinom Bednje, te od zapada prema istoku dolinom Drave. Nalazi se na polovini puta Varaždin − Koprivnica te na polovini puta Čakovec − Križevci.
Ludbreg
48
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:36 AM
Page 49
CRTICE IZ PROŠLOSTI Povoljan smještaj omogućio je rani razvoj života i djelovanja ljudi u Ludbregu i okolici. Istraživanja i nalazišta ukazuju na naseljenost tog područja još od kamenog i brončanog doba. Već u vrijeme starih Rimljanja Ludbreg je imao kanalizaciju, javno kupalište, vjerske objekte. Dokaz tomu jest nalazište u blizini Trga Svetog Trojstva.
Crkva Presvetog Trojstva spominje se u 13. stoljeću, a današnja je sagrađena u 18. stoljeću.
Povijesni spisi iz 13. stoljeća kazuju nam da je Ludbreg bio kraljevski posjed, a stoljeće kasnije spominje se kao trgovište, proštenište te mjesto sastajanja hodočasnika i trgovaca. Župna crkva Presvetog Trojstva spominje se već u srednjem vijeku, a današnja crkva sagrađena je u 18. stoljeću. U srednjem vijeku izgrađen je dvorac Batthyany. U njemu je smještena kapelica Svetog Križa uz koju je vezana predaja o pretvorbi vina u krv Isusovu. Dvorac Batthyany u kojem je kapelica Svetog križa
49
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:36 AM
Page 50
Od tada je svake prve nedjelje u rujnu euharistijsko slavlje Presvete Krvi Isusove. Nedavno je sagrađeno svetište kao dar ispunjenja zavjeta. LUDBREG GRAD LEGENDI Jedna od ludbreških legendi kazuje da se na Trgu Svetog Trojstva nalazi „Centar svijeta”. Govori se da su u davna vremena na tom mjestu bili opisani zemaljski krugovi na čijim se obodima nalaze imena europskih metropola. Uz Ludbreg su vezane i legende o prelijepoj djevojci Ludbergi po kojoj je grad dobio ime. Ludberga je stvarala ljekovito vino uz pomoć kojeg je pomagala bolesnima i siromašnima. Zahvaljujući toj legendi, ludbreško je vino postalo znamenito.
Svetište Presvete Krvi Isusove
LUDBREG DANAS U industrijskim zonama Ludbrega razvijene su farmaceutska, tekstilna, drvna, grafička, metalska industrija te mlinarstvo, mljekarstvo, građevinska djelatnost i dr. Ludbreg u novije vrijeme snažnije razvija turizam. Osnovu ludbreškog turizma čine tradicionalne vrijednosti: Deset dana Svete nedjelje, Dani karnevala u centru svijeta, Dan centra svijeta, Izložba cvijeća.
„Centar svijeta” / „Centrum mundi”
Košaraštvo
50
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:36 AM
Page 51
GRAD NOVI MAROF
SMJEŠTAJ Novi Marof smjestio se u južnom dijelu Varaždinske županije, u ravnici rijeke Bednje. Okružen je padinama Kalnika, Varaždinsko-topličkog gorja i Ivančice. Novi Marof ima vrlo dobar prometni položaj. Kroz njega prolazi željeznička pruga i dobro je cestovno povezan s ostalim dijelovima Varaždinske županije. U blizini je autocesta Zagreb − Varaždin − Goričan.
Novi Marof
Panorama novomarofskog kraja
51
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:36 AM
Page 52
CRTICE IZ PROŠLOSTI Povijest Novog Marofa vezana je za Grebengrad, sagrađen u 12. stoljeću kao plemićko obitavalište i kao tvrđava za obranu od osvajača i pljačkaša. U 18. stoljeću Grebengrad je uništen u velikom požaru, a danas je u potpuno ruševnom stanju. Nakon tog požara vlasnici, grofovi Erdödy, sele se u dolinu Bednje gdje su posjedovali majur (imanje). Zbog čestih poplava Erdödyjevi na uzvisini grade novi majur s dvorcem, parkom i gospodarskim zgradama. Otuda potječe ime Novi Marof. Danas je tu smještena bolnica za kronične bolesti. NOVI MAROF DANAS Novi Marof spada među mlađe gradove, stoga je više orijentiran na budućnost. Grad se, uz pomoć povoljnog prometnog položaja, u gospodarskom smislu sve više razvija i postaje sve veći. U gradu djeluju građevinska, drvna i tekstilna industrija te obrtnici i mali poduzetnici.
Bolnica u Marofu
Među značajnijim osobama koje su svojim rođenjem ili djelovanjem vezane za novomarofsko područje većinom su likovni umjetnici. Prije svih, u Novom Marofu rođen je poznati hrvatski slikar Mirko Rački, u Ključu Ivan Rabuzin, a u Presečnom Franjo Klopotan. Ivan Rabuzin: Cvijeće
52
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:37 AM
Page 53
GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE
SMJEŠTAJ Varaždinske Toplice smjestile su se na sjeveroistoku Hrvatskog zagorja, na obroncima Topličkoga gorja, u kotlini kojom teče rijeka Bednja. Nalazi se na vrlo važnom prometnom položaju uz autocestu Zagreb − Varaždin − Goričan.
Varaždinske Toplice
Panorama Varaždinskih Toplica
53
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:37 AM
Page 54
CRTICE IZ PROŠLOSTI Varaždinske Toplice najstarije su toplice u Republici Hrvatskoj. Nalazi iz špilje Gradišće dokaz su nastanjenosti topličkog područja iz vremena pračovjeka. Na ovom je području u 3. stoljeću prije Krista živjelo ilirsko pleme Jasi. Varaždinske Toplice najveći su uspon doživjele u vrijeme starih Rimljana. Oni su im dali ime po Jasima, Aquae Iasae. Iskopine iz doba Rimljana ukazuju na postojanje kupališta, kanalizacije, foruma (trga). Varaždinske Toplice (Aquae Iasae) već su tada bile obredno, kulturno i zdravstveno središte. Pronađeni su štitovi, mačevi, noževi, novčići, kipovi nimfi (božica ozdravljenja), a najznačajniji nalaz jest kip Minerve po kojoj današnji hotel nosi ime. Minerva je rimska božica mudrosti koja je ljude podučavala u mnogim vještinama i zanatima.
54
Rimsko nalazište
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:37 AM
Page 55
Toplice imaju i svoj Stari grad koji je sagrađen uz župnu crkvu. U vrijeme opasnosti od turskih osvajanja dograđuju se obrambene kule, lančani most i grabišta ispunjena vodom. S prestankom turske opasnosti preuređuje se u barokni dvorac te postaje prvi kupališni hotel. U središtu mjesta nalazi se crkva svetog Martina iz 15. stoljeća, a u njoj orgulje iz 18. stoljeća pa se i ovdje održavaju koncerti u sklopu Varaždinskih baroknih večeri. Uz samu crkvu je drvored veoma starih lipa koje su zaštićene kao spomenik parkovne arhitekture.
Stari grad, danas zavičajni muzej Varaždinskih Toplica
Župna crkva svetog Martina
55
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:38 AM
Page 56
VARAŽDINSKE TOPLICE DANAS Varaždinske Toplice danas, kao i kroz svoju prošlost, posebnu pažnju posvećuju zdravstveno-turističkim djelatnostima. Obnavljaju se povijesne i kulturne znamenitosti grada i proširuje se turistička, rekreacijska i lječilišna ponuda. Hoteli „Minerva” i „Terme” imaju zatvorene bazene u kojima se bolesnici koriste ljekovitom vodom i ostalim sadržajima za liječenje, a vanjski bazeni imaju popratne sadržaje za rekreaciju. Vanjski bazeni Hotela Minerva
Terapeutski sadržaji topličkih hotela
56
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:38 AM
Page 57
11. OPĆINE Općina Bednja 26 naselja → 4. 765 stanovnika SMJEŠTAJ: − u Hrvatskom zagorju, na jugozapadu županije, uz rijeku Bednju u Bednjanjskom polju − okružena brežuljcima i obroncima Ivančice, Strahinčice, Ravne gore i Maceljskog gorja. POSEBNOSTI: Bednja − U župnoj crkvi nalazi se: grobnica grofa Draškovića, a kraj crkve grobnica ostalih vlasnika Trakošćana iz obitelji Drašković − dvije lipe stare više od 200 godina − dvorac Trakošćan − govori se specifičnim kajkavskim narječjem koje je vrlo melodično, teško razumljivo i teško izgovorljivo − uzgoj zagorskih purana − granični prijelaz za Sloveniju u Macelju i Cvetlinu Općina Beretinec − 3 naselja → 2. 288 stanovnika SMJEŠTAJ: − južno od Varaždina − protječu potoci Piškornica, Kostanjevec i Beretinec
Beretinec
POSEBNOSTI: − dvorac Šaulovec − park uz dvorac je spomenik parkovne arhitekture − ostaci kurije u kojoj je Dragutin Antolek-Orešek uređivao prvi hrvatski humoristički list “Jež”
57
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:38 AM
Page 58
Općina Breznica − 10 naselja → 2. 304 stanovnika Breznica
SMJEŠTAJ: − krajnji jug Varaždinske županije − uz gornji tok Lonje POSEBNOSTI: − dvorac Bisag iz polovine 14. st. (danas ruševina), čiji je posljednji vlasnik bio književnik Milan Begović (drame, romani), poznat po libretu (tekst za pjevanje) naše najpoznatije opere „Ero s onoga svijeta” Općina Breznički Hum 5 naselja → 1. 575 stanovnika SMJEŠTAJ: − zapadni obronci Kalničkog gorja − uz gornji tok Lonje
Breznički Hum
POSEBNOSTI: − Breznički Hum poznat je po poštanskoj postaji i odmorištu na putu prema Beču i Budimpešti. Nalazio se tu i bunar s pumpom za okrepu ljudima i konjima. Poštarska truba i bunar s pumpom ugrađeni su u grb općine. Općina Cestica 20 naselja → sa 5. 678 stanovnika SMJEŠTAJ: − sjeverozapadni dio županije, u plodnoj ravnici rijeke Drave POSEBNOSTI: − granica s Republikom Slovenijom 58
Cestica
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:38 AM
Page 59
− granični prijelazi: Dubrava Križovljanska, Virje Otok − Ormoško jezero (dio pripada općini Cestica, a dio Sloveniji) − izgradnja gospodarske i privredne zone (seoski turizam, vinske ceste...) − Rimska cesta Osijek − Ptuj − skela preko Drave u vrijeme Turaka − dvorac Križovljangrad s perivojem i vrlo starim primjercima hrasta − æupna crkva Sv. Križa u Radovcu iz 16. st. − pučka škola u Radovcu (1845.) − prvi učitelj bio je Miroslav Krleža, djed istoimenog književnika. Općina Donja Voća 8 naselja → 2. 844 stanovnika SMJEŠTAJ: − sjeverozapad Varaždinske županije − uz rijeku Plitvicu
Donja Voća
POSEBNOSTI: − špilja Vindija − prapovijesno nalazište svjetskog značaja (spomenik prirode) − freske Ivana Rangera u Župnoj crkvi Donje Voće − U Donjoj Voći stvarao je Slavko Stolnik, slikar naive (svojim je slikama zadivio čak i Parižane) Općina Gornji Kneginec 5 naselja → 5. 259 stanovnika
Gornji Kneginec
SMJEŠTAJ: − u središnjem dijelu županije, južno od Varaždina, u nizini rijeke Plitvice i na brežuljcima Varaždinsko-topličkog gorja POSEBNOSTI − odlična prometna povezanost − suvremena autocesta Zagreb − Goričan, čvorište Varaždin − nagli razvoj industrijske zone i gospodarski najrazvijenija općina
59
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:38 AM
Page 60
− Kneginečanci i danas pričaju: 1848. god. točno u podne s oblaka su se spustili skakavci veliki kao tri prsta i uništili vinograde i druge usjeve, seljaci su ih otjerali dimom i veliko bukom; 1851. god. vladala velika glad zbog tuče i velikih kiša, a snijeg je bio visok dva metra. Općina Jalžabet 8 naselja → 3. 732 stanovnika SMJEŠTAJ: − jugoistočno od Varaždina, na obroncima Varaždinsko-topličkog gorja i ravnice rijeke Plitvice − istaknuti prometni položaj
Jalžabet
POSEBNOSTI: − Suhi Dol ili Jalžabet naseljen je već u pretpovijesno i rimsko doba − Jalžabet je dobio ime po sv. Elizabeti ili Jalžabeti − jalžabetski tumul ili gomila (mogila − grob u obliku humka) visine 15 metara − jedan od najvećih sačuvanih u Europi − 1903. god. seljaci iz Kelemena izvjesili su hrvatsku trobojnicu na crkvu sv. Klementa, čuvali su ih svojim tijelima i tako se protivili mađarizaciji − Julije Merlić, poznati varaždinski slikar, obnovio je crkvu sv. Jakova u Jalkovcu − dvorac u Jalžabetu danas je dom za starije i nemoćne osobe − uz dvorac je perivoj u kojem je platana starija od četiristo godina i spomenik je parkovne arhitekture Općina Klenovnik 6 naselja → 2. 278 stanovnika SMJEŠTAJ: − zapadni dio županije na južnim obroncima Ravne gore
60
Klenovnik
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:38 AM
Page 61
POSEBNOSTI: − Mačkova špilja ili Velika pećina je prethistorijsko nalazište pračovjeka (otkriveno je mnogo ostataka različitih vrsta životinja, kukaca, a mnogi kameni predmeti dokazuju da je špilja služila za prebivalište našim precima), zaštićen je spomenik prirode − na brdu Vukovoj nalazi se kapela sv. Vuka (Volfgang-Bolfek) okružena zidom − Grofovi Drašković grade dvorac Klenovnik (gradnja traje pedeset godina) koji služi kao rezidencija trakošćanskih vlastelina. Jedan je od najvećih u Hrvatskoj, ima 90 soba i 365 prozora (jedna kalendarska godina) i spomenik je nulte kategorije. Oko dvorca je perivoj u kojem se ističu stabla tise stara oko 700 god. (zaštićen spomenik prirode). − u dvorcu u 19. st. je bila tvornica špirita − 1927. god. otvara se sanatorij − bolnica za plućne bolesti koja postoji i danas − Klenovnik je poznat po mlinarima, kovačima, lončarima, licitarima… − župna crkva je crkva Presvetog Trojstva
Općina Ljubešćica 5 naselja → 1. 959 stanovnika SMJEŠTAJ: − na jugoistočnom dijelu županije u podnožju Kalničkog gorja, između Varaždinskih Toplica i Novog Marofa
Ljubešćica
POSEBNOSTI: − mjesto dobilo ime po potoku Ljuba − u prošlosti veliko sajmište gdje se trgovalo stokom sve do 80-ih godina XX. st., kada se ljudi prestaju baviti stočarstvom − „Puckaš” je ljubeški ples koji se plesao nakon sajma − 1885. god. izbio je veliki požar − izgorjelo cijelo selo − Kalnik je zaštićen krajolik, a obronci su poznati po vinogradima i voćnjacima
61
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:58 AM
Page 62
Općina Mali Bukovec 6 naselja → 2. 507 stanovnika SMJEŠTAJ: − krajni istočni dio županije, u plodnoj nizini rijeke Bednje − jezero Dubrava i rijeka Drava čine prirodnu granicu s Međimurskom županijom
Mali Bukovec
POSEBNOSTI: − 1870. god. otvoren je poštanski ured i osnovano je vatrogasno društvo koje ima prvu ručnu štrcaljku, poklon grofa Draškovića − crkva sv. Katarine je župna crkva − u Malom Bukovcu je ušće Bednje u Dravu
Općina Martijanec 11 naselja → 4. 327 stanovnika SMJEŠTAJ: − istočno od Varaždina u Podravskoj nizini uz rijeku Dravu, na brežuljcima Topličkog i Kalničkog gorja POSEBNOSTI: − tumulusi ili gomile, grobovi različitih veličina, u kojima su u davnini sahranjivali ilirske knezove iz plemena Jasa koji su ovdje živjeli u prvom tisućljeću prije Krista − dvorac Patačić − Rauch se obnavlja, a njegov perivoj te dva kestena ispred župne crkve zaštićeni su spomenici parkovne arhitekture − Rimska cesta − nalaz rimskih kola s konjskom zapregom u Poljancu
62
Martijanec
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:39 AM
Page 63
Općina Maruševec 16 naselja → 6. 757 stanovnika SMJEŠTAJ: − u zapadnom dijelu Županije, u nizini uz gornji tok rijeke Plitvice i na pitomim brežuljcima Maceljskoga gorja POSEBNOSTI: − dvorac Maruševec iz 15. st. u dobrom je stanju, a u perivoju uz dvorac raste više vrsta drveća među kojima su zaštićena stabla hrasta stara nekoliko stotina godina, kao i drvo tise u Čalincu − Gustav Krklec, poznati hrvatski pjesnik, svoje je djetinjstvo proveo u Maruševcu i mnoge svoje stihove posvetio je ovom kraju − osnovna škola nosi njegovo ime
Maruševec
Općina Petrijanec 7 naselja → 4. 994 stanovnika SMJEŠTAJ: − na sjeverozapadnom dijelu županije u nizini uz rijeku Dravu koja čini prirodnu granicu sa Slovenijom POSEBNOSTI: − grof Bombeles pretvara imanje u Zelendvoru u lovište, uzgajalište male divljači i fazana − Zelendvor je jedno od najstarijih lovišta u Hrvatskoj
Petrijanec
63
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:39 AM
Page 64
Općina Sračinec 2 naselja → 4. 714 stanovnika SMJEŠTAJ: − sjeverozapadno od Varaždina u nizini Varaždinskog polja uz rijeku Dravu koja djelomično čini prirodnu granicu sa Slovenijom POSEBNOSTI: − „fašnička svadba” − stari pučki običaj stoljetne tradicije, a sudionici su samo muškarci
Sračinec
Općina Sveti Đurđ 9 naselja → 4. 174 naselja SMJEŠTAJ: − istočno od Varaždina, u nizini gornje Podravine između rijeke Drave, Dubravskog jezera i rijeke Plitvice
Sveti Đurđ
POSEBNOSTI: − most preko kanala rijeke Drave (hidroelektrana Dubrava) povezuje Podravinu i Međimurje − proštenje „Đurđevo”u Svetom Đurđu slavi se na blagdan sv. Jurja Općina Sveti Ilija 8 naselja → 3. 532 stanovnika SMJEŠTAJ: − u središnjem dijelu županije, južno od Varaždina na obroncima Varaždinsko-topličkog gorja u nizini između Plitvice i Bednje POSEBNOSTI: − nalaz kamenih sjekira kazuje kako je na tom prostoru čovjek živio već u pretpovijesti − 1997. god. svečano je obilježena 750. obljetnica župe Sveti Ilija 64
Sveti Ilija
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:39 AM
Page 65
Općina Trnovec Bartolovečki 6 naselja → 6. 852 stanovnika Trnovec Bartolovečki
SMJEŠTAJ: − istočno od grada Varaždina, u dolini rijeke Drave u sjevernom dijelu županije − općinom protječu rijeke Drava, Plitvica i potok Zbel − nalazi se akumulacijsko jezero hidroelektrane Čakovec POSEBNOSTI: − Aquacity, športsko− rekreacijski centar uređen na umjetnom jezeru Hidrolektrane Čakovec i na ostatku rijeke Drave Općina Veliki Bukovec − 3 naselja → 1. 578 stanovnika SMJEŠTAJ: − na samom istoku županije između rijeka Plitvice, Bednje i Drave − najmanja općina u županiji
Veliki Bukovec
POSEBNOSTI: − dvorac u Velikom Bukovcu sagrađen polovicom 18. stoljeća u vlasništvu je grofa Draškovića − park uz dvorac je spomenik parkovne arhitekture Općina Vidovec 11 naselja → 5.539 stanovnika SMJEŠTAJ: − središnji dio županije, jugozapadno od Varaždina, u plodnom Varaždinskom polju uz tok rijeke Plitvice POSEBNOSTI: − vrlo razvijen uzgoj povrtnih kultura, a posebno je poznato vidovečko zelje − park uz dvorac spomenik je parkovne arhitekture
Vidovec
65
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:39 AM
Page 66
Općina Vinica 7 naselja → 3. 747 stanovnika SMJEŠTAJ: − sjeverozapadni dio županije, na rubnim dijelovima Maceljskoga gorja
Vinica
POSEBNOSTI: − Od 15. st. održavali su se sajmovi na kojima se okupljalo mnogo ljudi, a među njima je bilo i kradljivaca ili „tata” koji su zakidali na vagi; Da bi se to spriječilo nadzornici su kažnjavali svakog zatečenog u krađi vezivanjem na sramotni stup ili „pranger”. Pranger je smješten na trgu s natpisom „Mjeri pošteno”. − ruševni dvorac u Banjskim Dvorima − župna crkva sv. Marka i kurije − arboretum Opeka − veliki park s brojnim biljnim vrstama iz različitih krajeva svijeta i spomenik parkovne arhitekture Općina Visoko 7 naselja →1. 641 stanovnik SMJEŠTAJ: − u južnom dijelu županije na rubnim dijelovima Kalničkog prigorja
POSEBNOSTI: − tradicionalna graditeljska baština (stare kamene kućice) i gospodarskih građevina (klijeti, mlinovi, štagljevi, kukuružnjaci i bunari) − Legenda kaže da je Bela IV. zasadio lipu koja za stanovnike Visokog i danas ima simbolično značenje te je okupljalište mještana. S razlogom nosi naziv Belina lipa. 66
Visoko
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:39 AM
Page 67
12. CRTICE IZ PROŠLOSTI Najstarija prošlost Zapadno od Varaždina, kod Donje Voće, u špilji Vindija pronađeni su ostaci neandertalaca. Svi ostaci čuvaju se u muzeju, a sama špilja i nalazi iz nje predmet su proučavanja domaćih i stranih znanstvenika. To je nalazište dokaz da su na ovom prostoru prebivali ljudi još u pradavna vremena.
Špilja Vindija kod Donje Voće
Ilirska plemena nastanjivala su ovaj kraj, obrađivala zemlju, uzgajala stoku i bavila se lovom i ribolovom. Jedno od njih, ilirsko pleme Iasae (Jasi) živjelo je na prostoru uz rijeku Dravu. Jasi su koristili termalne izvore pa je njihovo ime vezano i za prve tragove nastajanja Varaždinskih Toplica (III. st. pr. Kr.). Stari Rimljani su u vrijeme svojih osvajanja gradili putove, ceste, mostove, lječilišta, naselja, s ciljem učvršćivanja svoje vladavine. Tako su ovim prostorima još u rimsko doba prolazili prometni i trgovački putovi u smjerovima istok − zapad, sjever − jug. Stari Rimljani iskorištavali su i prirodna bogatstva osvojenih područja.
Iskopine u Varaždinskim Toplicama (Aqua Iasae) iz vremena starih Rimljana
67
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:39 AM
Page 68
Varaždinske Toplice u vrijeme rimskih osvajanja (II. i III. st.) doživljavaju najveći procvat kao poznato lječilište. Rimljani su ih nazvali Aquae Iasae (Akva Jasa). Na prostoru današnjeg Petrijanca bilo je rimsko naselje Aqua Viva. Kod Jalkovca u blizini Varaždina nalazi se dobro očuvan kameni rimski most. Velike seobe naroda i ratovanja srušila su Rimsko Carstvo. Hrvati su, nakon mnogobrojnih seoba, na današnje prostore došli u VII. stoljeću. Bavili su se ratarstvom i stočarstvom.
Muzej u Varaždinskim Toplicama
Drava je korištena za prijevoz robe i putnika, a značajno raskrižje kopnenih putova bilo je na mjestu današnjeg Varaždina. Uz putove su se naseljavali obrtnici i trgovci, što dovodi do razvoja gospodarstva i nastanka Varaždina. Gradi se i prva crkva u Varaždinu, župna crkva sv. Nikole. U 12. st. podignuta je kamena utvrda − Stari grad.
Župna crkva sv Nikole (danas)
68
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:40 AM
Page 69
Guarestin (Garestin) je ime pod kojim se Varaždin prvi put spominje u pisanom povijesnom dokumentu. Bilo je to 1181. godine u povelji kralja Bele III. U tom se dokumentu Varaždin spominje kao županijsko središte pa se može pretpostaviti da je kao veće mjesto postojao već mnogo prije te povelje. Varaždin 1209. godine, prije svih hrvatskih gradova, postaje slobodni i kraljevski grad.
Turska osvajanja
Cimer „Kornjača“ koji je označavao trgovinu mješovitom robom
U 15. i 16. stoljeću prijeti opasnost od turskih osvajača koji su u prodiranju prema srednjoj Europi pustošili hrvatske prostore. Na našim je prostorima za obranu od Turaka izgrađen čitav lanac vojnih utvrda. Varaždinska je utvrda bila ojačana zemljanim bedemima, grabištima i drvenim ogradama. Turci su u više navrata uspjeli doći blizu Varaždina, ali sam Varaždin nikada nisu osvojili.
Cimer „Železni čovek“ koji je označavao trgovinu željezom, barutom i dinamitom
69
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:40 AM
Page 70
Varaždin − glavni grad Hrvatske Unatoč ratnim opasnostima i čestim požarima, a zahvaljujući statusu slobodnoga i kraljevskoga grada, Varaždin u razdoblju od 15. do 18. stoljeća ima značaj trgovačkog, obrtničkog, prometnog i upravnog središta sjeverozapadne Hrvatske. U tom razdoblju Varaždin dobiva vijećnicu, uz drvene kućice grade se crkve i palače, kavane. . . Vrhunac tog razvoja Varaždin dostiže u 18. stoljeću kada se u njemu nalazi sjedište bana, jak je umjetnički i kulturni život, organiziraju se raskošni balovi, predstave, gozbe. Tada je Varaždin imao gotovo dvostruko više stanovnika nego Zagreb i dvadeset je godina imao status glavnoga grada (1756. − 1776.).
Panorama povijesne jezgre Varaždina
Veliki požar U 18. stoljeću grad sve više brine o zdravlju građana. Isušuju se močvare oko Staroga grada jer štete zdravlju ljudi. Zbog velikog broja drvenih kuća požari su vrlo česti i stoga se izdaje naredba o gradnji kuća od opeke. Unatoč tomu 1776. godine izbija najveći požar u povijesti grada. Nakon toga ban i svita sele u Zagreb, a Varaždin prestaje biti glavni grad.
70
Iz varaædinskog Muzeja hrvatskog vatrogastva
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:40 AM
Page 71
Novija povijest U 19. stoljeću grade se nove ulice, nova naselja, čitaonice, glazbena škola, kazalište, parkovi, obrtničke kuće, doseljavaju se trgovci u napuštene gradske kuće. Modernizira se trgovina i grade se velike trgovačke kuće. Gradi se željeznička pruga. Godine 1864. osnovano je u Varaždinu Prvo hrvatsko vatrogasno društvo. Obrti slabe, razvijaju se manufakture i tvornice.
Dolazi do opće modernizacije Varaždina i cijele županije. Usprkos burnim i tragičnim zbivanjima tijekom 20. stoljeća (Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, Domovinski rat), Varaždinska županija nastavlja se razvijati i modernizirati zadržavajući svoje tradicijske vrijednosti i povijesne spomenike, a Varaždin 1993. godine postaje županijsko središte te 1997. i biskupijsko središte.
71
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:40 AM
Page 72
13. NEKE ZNAMENITE LIČNOSTI • Toma Bakač Erdödy − (nadgrobna ploča u zagrebačkoj katedrali) (1558. − 1624.) … bio je hrvatski ban. U više je navrata pod njegovim vodstvom hrvatska vojska pobijedila u borbama protiv Turaka. Najznačajnija je njegova pobjeda u bitci kod Siska kojom je spriječen prodor Turaka u Europu. Bio je prvi nasljedni župan Varaždinske županije. Današnji grb Varaždinske županije upravo je grb obitelji Erdödy. • Ivan Padovec (1800. − 1873.) …gitarist, skladatelj, učitelj gitare, rodio se i školovao u Varaždinu. Kao samouk gitarist i uvaženi skladatelj nastupao je u Hrvatskoj i mnogim europskim zemljama. Izumio je dvovratu gitaru s deset žica. Njegova je rodna kuća u samoj jezgri Varaždina, u ulici koja nosi njegovo ime. • Metel Ožegović (1814. − 1890.) … pravnik i političar, vrstan govornik, rođen u Zagrebu. Bio je veliki bilježnik Varaždinske županije, borac za hrvatski jezik. Cijeli je život poticao rad brojnih ustanova pa je tako i osnivač prve hrvatske čitaonice u Varaždinu (1838). • Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. − 1889.) … rodio se u Varaždinu. Kao povjesničar, književnik i političar suprotstavljao se mađarskom jeziku i borio se za proglašenje hrvatskoga jezika službenim. Prvi je u Saboru održao govor na hrvatskom jeziku.
72
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:40 AM
Page 73
• Vatroslav Jagić (1838. − 1923.) … hrvatski jezikoslovac, slavist (učenjak koji se bavi izučavanjem slavenskih jezika kojima pripada i hrvatski jezik) svjetskog značaja. Rođen je u Varaždinu, a kao profesor slavistike radio je na brojnim europskim sveučilištima. Pokopan je na varaždinskom groblju. • Franjo Košćec (1882. − 1968.) … varaždinski prirodoslovac, gimnazijski profesor i osnivač Entomološkog odjela (zbirka kukaca) Gradskog muzeja Varaždin. Osim proučavanja i stvaranja zbirke kukaca, Košćec je sakupljao i izučavao biljke na prostoru Varaždina i okolice. Svoj profesorski rad temeljio je na zornosti, odvodeći učenike u prirodu, te crtajući i izrađujući modele kukaca. • Stjepan Vuković (1905. − 1974.) … arheolog amater, iz Ivanca, bavio se proučavanjem zemljom prekrivenih građevina i predmeta koji nam govore o svakodnevnom životu praljudi. Začetnik je arheoloških iskapanja na prostoru sjeverozapadne Hrvatske i jedan od prvih istraživača špilje Vindije. Utemeljitelj je Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin. • Miljenko Stančić (1926. − 1977.) … jedan od vodećih hrvatskih slikara, rođen u Varaždinu. Uz slikarstvo bavio se ilustriranjem novina, časopisa, knjiga te scenografijom. Na većini njegovih slika prisutni su varaždinski motivi. Neke od slika izložene su u Gradskoj vijećnici, a neke na Trgu Miljenka Stančića u dva izložbena prostora: Galerija starih i novih majstora, Zbirka Miljenko Stančić. 73
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:40 AM
Page 74
14. DODATNE ZANIMLJIVOSTI • Varaždinsko polje je dio Panonske nizine koja se nalazi na mjestu nekadašnjeg Panonskog mora, a to znači da su današnje gore nekada bile otoci.. • Ako upišete u tražilicu popularnog internetskog servisa, You Tube, naslov ‘’Čarobna škrinja’‘ možete pogledati zanimljiv animirani film o prošlosti i kulturi Varaždina. • Varaždin se prvo spominje kao Garestin, a kasnije mijenja nazive Guarestin, Guaradin, Warasd, Warasdin, Varaždin. • Jedna od priča kaže da je krivac za najveći požar u Varaždinu (1776.) bio dječak iz Sračinca. Dobio je kaznu od 12 batina na javnom gradskom trgu i još toliko u svom selu. • Imena i položaj nekih varaždinskih palača lako ćete upamtiti: Preko puta pošte palača Patačić ∑ Putar. Tko u Glazbenu školu gledi, taj vidi palaču Erdödy. U Dućanskoj ulici dućan do dućančića, a na uglu palača Franje Patačića. (Smislite i vi neke „pamtilice“.) • Prvi automobil u Hrvatsku je 1898. god. dovezao grof Marko Bombelles tadašnji vlasnik dvorca Opeka u Vinici. Bio je to automobil marke Benz. To znači da su Viničanci i Varaždinci imali prvi automobil dvije godine prije Zagrepčana. • Najstarija škola u ovom dijelu Europe, na Balkanskom poluotoku, osnovana je 1480. godine u Varaždinskim Toplicama, a to znači da školstvo tu djeluje više od pola tisućljeća.
74
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:40 AM
Page 75
• Ivanec je imao prvu samoposlugu u jugoistočnoj Europi, otvorena je 17. 12. 1956. godine, dakle prije više od pola stoljeća. Do tada su sve trgovine imale pultove na kojima bi kupac iz ruku prodavača dobivao traženu robu. Samoposluga je nekoliko dana bila potpuno prazna jer su ju kupci naširoko zaobilazili bojeći se da je tako čudan dućan s policama otvoren samo zato da bi policija sa skrivenim kamerama otkrivala one koji kradu. • Na području opÊine Petrijanec, na Majerskim njivama, postoji ubetonirana željezna kugla uz koju je vezana neobična predaja. Priča se da je to bila mjernička kota postavljena s namjerom gradnje hidroelektrane uz Dravu već prije Prvog svjetskog rata. Ti se planovi nisu ostvarili jer su se ulagači tog projekta utopili davne 1912. godine putujući s najvećim prekooceanskim brodom tog vremena koji se sudario s ledenjakom i potonuo na dno Atlanskog oceana odnijevši sa sobom 1500 života. Bio je to Titanik. • Izvorišni dio rijeke Plitvice u sastavu je Haloza i Maceljskog gorja. Vukov jarek na predjelu Mali Trstenik (Vinica breg) je udolina u kojoj je izvorišni dio rijeke Plitvice. Prvi izvor, od četiri nizvodno poredana, nosi naziv: „Plitvičko zglavlje”. • Grad prijatelj djece je prestižno priznanje kojim se Varaždin ponosi. Nakon ispunjenja uvjeta iz Konvencije o pravima djeteta u čiju realizaciju su se uključile sve gradske strukture, 6. prosinca 2005.god . na ulazima u grad postavljene su ploče s natpisom Varaždin- grad prijatelj djece.
75
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:41 AM
Page 76
• Na petom katu varaždinske Druge osnovne škole, u postojećoj kupoli, uređuje se zvjezdarnica jedina u cijeloj regiji. U njoj će mladi astronomi, svi zainteresirani Varaždinci i posjetitelji grada imati na raspolaganju suvremeno opremljen prostor. Uz kupolu je terasa s koje učenici i posjetitelji škole mogu vidjeti jednu od najljepših panorama grada. • Legenda o „Ljubi-vodi“ − Kroz mjesto Ljubeščica protječe potok po imenu Ljuba-voda. Legenda kaže da je potok dobio ime po djevojčici Ljubici. Naime, majka se sa djevojčicom u naručju uputila na sajam u selo. Put je bio dugačak, a nigdje nije bilo vode i djevojčica je od žeđi gubila svijest. Izbezumljena majka položila je Ljubicu na kamen i u tom trenutku ugledala potočić čija je voda spasila život djetetu. Od tada ljudi vjeruju u moć Ljube-vode, pa ju još nazivaju „živa“. • U Varaždinu više od dvadeset godina djeluje Vanima, udruga u kojoj djeca rade animirane filmove. Ako te zanima izrada animiranih filmova i upis u Vanimu pogledaj njihove stranice na Internetu: http://www.vanima.hr/index.php • Vanima − studio animiranog filma od 2010. godine pokreće VAFI − međunarodni festival animiranih filmova djece i mladih.
76
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:41 AM
Page 77
U Hrvatskoj postoje tri arboretuma: arboretum Trsteno kraj Dubrovnika, arboretum Lisičine u selu Lisičine kraj Voćina u Slavoniji i arboretum Opeka koji se nalazi oko 20 kilometara sjeverozapadno od Varaždina u općini Vinica.
Dvorac Klenovnik jedan od najvećih dvoraca u Hrvatskoj i da ima 365 prozora koliko i jedna godina ima dana. Danas je u dvorcu Bolnica za plućne bolesti.
UNESCO je lepoglavsku čipku i tradicionalnu proizvodnju igračaka u Hrvatskom zagorju proglasio zaštićenim kulturnim dobrom.
77
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:41 AM
Page 78
BIBLIJOGRAFIJA • Obad Šćitaroci, Mladen: Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Školska knjiga, Zagreb, 1993. • Grupa autora: Gradovi i općine Republike Hrvatske, Mato Lovrak, Zagreb, 2004. • Grupa autora: Varaždin, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1975. • Prostorni plan Varaždinske županije, Županijski zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije, Varaždin, 2000. • Hrelja, D. − Pavliček, V. − Slišković, I. − Volić, L. : Varaždin u arhivu, TIVA-Tiskara Varaždin, Varaždin, 1995. • Peričić, Denis: Varaždinske razglednice, Puljko, Zagreb, 1997. • Fišer, Ernest − Martinčević, Jagoda: Varaždinske barokne večeri, TIVA-Tiskara Varaždin, Varaždin, 1995. • Kunović, Ivan: Varaždin i okolni krajevi, Školska knjiga, Zagreb, 1987. • Horvat, S. − Kranjčec, V. − Pletenac, V. − Špaček, B. : Varaždinska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. • Smerke, Zlatko: Hrvatske planine, SMAND, TIVA, Varaædin, 1997. • Jagačić, Slavko: Varaždinsko groblje, TIVA Varaždin, Varaždin, 1994. • Varović, Marijan; Znate li…, zanimljivosti iz varaždinske prošlosti i sadašnjosti, NIŠRO Varaždin, Varaždin,1988. • Grupa autora: Županija varaždinska, informativni vodič, TIVA-Tiskara Varaždin, Varaždin, 1993. • Prirodne vrijednosti Varaždinske županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije, Varaždin, 2009. • Encyclopaedia Moderna 48, KRATIS, Zagreb, 1998. • Lončarić, Magdalena: Plemstvo Županije varaždinske, TIVA-Tiskara Varaždin, 1996. • Miljenko Stančić Varaždin, katalog izložbe, Intergrafika d. o. o., Zagreb, 2009. • Ivanečki kalendar 86, NIŠRO Varaždin, g. VIII.,Varaždin, 1986. • Službene stranice Varaždinske županije − www. varazdinska-zupanija. hr/ • Službene stranice Grada Varaždina − www. varazdin. hr/index. html • Varaždinska županija − općine − http://zeljko-heimer-fame. from. hr/hrvat/hr-vz2. html 78
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
3/9/10
10:41 AM
Page 79
BILJEŠKE
79
varazdinska zupanija_kb:Layout 1
BILJEŠKE
80
3/9/10
10:41 AM
Page 80
