Sanja Škorić
Igrom učimo o gradu Vodič o lokalnoj samoupravi/zajednici na jeziku primjerenom djeci
Za one koji žele znati više - Dječje gradsko vijeće Grada Opatije i Akcija Gradovi i općine prijatelji djece
Vodič o lokalnoj samoupravi / zajednici na jeziku primjerenom djeci
Igrom učimo o gradu
Sadržaj Uvod
03
1. Upravno-teritorijalni ustroj Republike Hrvatske
04
2. Županije
06
3. Gradovi i općine
10
4. Upoznaj svoj grad
13
5. Proračun gradova i općina
15
6. Sudjelovanje djece u donošenju odluka
17
7. Akcija „Gradovi i općine prijatelji djece“
19
8. Dječje gradsko vijeće Grada Opatije
21
Literatura
23
Autor: Sanja Škorić, DND Opatija Urednice: Sanja Škorić, Kristina Tubić Za nakladnika: Sanja Škorić, Društvo „Naša djeca“ Opatija Uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Grafička priprema i tisak: Foxgrafika Naklada: 500 kom Opatija, 2019. CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001041259. ISBN 978-953-55325-7-6
Uvod Draga djeco, kako biste bili spremni za aktivno i odgovorno sudjelovanje u obitelji, razredu, lokalnoj i nacionalnoj te europskoj i međunarodnoj razini trebate stjecati znanja o svojim pravima, odgovornostima, mogućnostima i načinima djelovanja u zajednici, razvijati vještine uočavanja problema u zajednici i njihova miroljubivog rješavanja u suradnji s drugima, jačati motivaciju za primjenom stečenih znanja i vještina u svakodnevnom životu. Kroz igru i zabavu želimo vas upoznati s upravno-teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske, naučiti vas kako funkcionira naša lokalna zajednica. U lokalnim zajednicama djeca žive i odrastaju, pohađaju vrtiće, školuju se, šeću s obitelji i prijateljima, odlaze liječnicima, druže se s vršnjacima, odlaze u trgovine s roditeljima, provode svoje slobodno vrijeme na dječjim i sportskim igralištima... Zbog toga je važno da djeca nauče kako funkcionira svaka lokalna zajednica - općina, grad i županija i na koji način utječe na gotovo svako područje života najmlađih i njihovih obitelji. Važno je, draga djeco, da od malih nogu naučite sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na vaš život. Tako ćete se upoznati s kulturom demokratskog odlučivanja u kojoj su djeca i odrasli ravnopravni. Krenimo redom… Vaša Sanja Škorić tajnica Društva „Naša djeca“ Opatija // dopredsjednica Saveza Društava „Naša djeca“ Hrvatske // edukatorica i zagovarateljica za dječja prava i dječju participaciju 3
1. Upravno-teritorijalni ustroj Republike Hrvatske DRŽAVA
DRŽAVNA RAZINA Sabor Vlada Tijela državne uprave Ministarstva Središnji državni uredi
ŽUPANIJA
PODRUČNA (REGIONALNA) RAZINA Uredi državne uprave
GRAD/ OPĆINA
Skupština Župan Županijska skupština Upravni odjeli i službe
LOKALNA RAZINA Ispostave ureda državne uprave
Upravna tijela izvan središta
Uredi državne uprave
Uredi državne uprave
Lokalna samouprava Vijeće Gradonačelnik/općinski načelnici Upravna tijela Odjeli Službe Jedinstveni upravni odjeli
4
Zašto je Republika Hrvatska podijeljena na županije, gradove i općine? To je zbog toga što u državi živi puno ljudi na velikom području. Ta su područja geografski različita. Imamo nizine, planine, priobalje i more. Svako to područje ima svoje različite potrebe. Ustavom Republike Hrvatske jamči se pravo građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. U Republici Hrvatskoj postoji ukupno 555 jedinica lokalne samouprave.
Jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj su općine (429 općine) i
gradovi (127 gradova), a područne (regionalne) samouprave županije (20). Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije. Državna uprava propisuje pravila koja vrijede u cijeloj državi. Područna samouprava i lokalna samouprava utvrđuju pravila života na svom, manjem području, a prema posebnostima svoga kraja.
5
2. Županije Županija je područje koje čini prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu i obuhvaća više prostorno povezanih (susjednih) općina i gradova. Na čelu županije je župan. Županije obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na: obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova na razini županije, o državanje javnih cesta, i zdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata u vezi s gradnjom te provedba dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikog grada.
ZANIMLJIVOSTI Najmanja županija površinom je Međimurska županija Najveća županija površinom je Ličko-senjska Najviše stanovnika imaju Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija 6
Oboji županiju u kojoj živiš
Navedi ime tvoje županije
Naučimo više o hrvatskim županijama i Gradu Zagrebu Nacrtaj grb svoje županije i napiši glavni grad
I. Zagrebačka županija Upravno središte: Zagreb Broj stanovnika (2011): 317 606 Površina: 3060 km²
II. Krapinsko-zagorska županija Upravno središte: Krapina Broj stanovnika (2011): 132 892 Površina: 1229 km² 7
III. Sisačko-moslavačka županija Upravno središte: Sisak Broj stanovnika (2011): 172 439 Površina: 4468 km²
IV. Karlovačka županija Upravno središte: Karlovac Broj stanovnika (2011): 128 899 Površina: 3626 km²
V. Varaždinska županija Upravno središte: Varaždin Broj stanovnika (2011): 175 951 Površina: 1262 km²
VI. Koprivničko-križevačka županija Upravno središte: Koprivnica Broj stanovnika (2011): 115 584 Površina: 1748 km²
VII. Bjelovarsko-bilogorska županija Upravno središte: Bjelovar Broj stanovnika (2011): 119 764 Površina: 2640 km²
VIII. Primorsko-goranska županija Upravno središte: Rijeka Broj stanovnika (2011): 296 195 Površina: 3588 km²
IX. Ličko-senjska županija Upravno središte: Gospić Broj stanovnika (2011): 50 927 Površina: 5353 km
X. Virovitičko-podravska županija Upravno središte: Virovitica Broj stanovnika (2011): 84 836 Površina: 2024 km²
XI. Požeško-slavonska županija Upravno središte: Požega Broj stanovnika (2011): 78 034 Površina: 1823 km²
XII. Brodsko-posavska županija Upravno središte: Slavonski Brod Broj stanovnika (2011): 158 575 Površina: 2030 km²
8
XIII. Zadarska županija Upravno središte: Zadar Broj stanovnika (2011): 170 017 Površina: 3646 km²
XIV. Osječko-baranjska županija Upravno središte: Osijek Broj stanovnika (2011): 305 032 Površina: 4155 km²
XV. Šibensko-kninska županija Upravno središte: Šibenik Broj stanovnika (2011): 109 375 Površina: 2984 km²
XVI. Vukovarsko-srijemska županija Upravno središte: Vukovar Broj stanovnika (2011): 179 521 Površina: 2454 km²
XVII. Splitsko-dalmatinska županija Upravno središte: Split Broj stanovnika (2011): 454 798 Površina: 4540 km²
XVIII. Istarska županija Upravno središte: Pazin Broj stanovnika (2011): 208 055 Površina: 2813 km²
XIX. Dubrovačko-neretvanska županija Upravno središte: Dubrovnik Broj stanovnika (2011): 122 568 Površina: 1781 km²
XX. Međimurska županija Upravno središte: Čakovec Broj stanovnika (2011): 113 804 Površina: 729 km²
Grad Zagreb Broj stanovnika (2011): 790 017 Površina: 641 km²
9
3. Gradovi i općine Lokalna samouprava Kada kažemo da je grad ili općina lokalna samouprava to znači da se ljudi koji žive na području nekog grada ili općine dogovaraju preko izabranih predstavnika o upravljanju i organizaciji života. Oni samostalno odlučuju kako će od prikupljenog novca poboljšati uvjete življenja svim građanima, a time i vama - djeci.
Naselje Naselje je mjesto stalnog ili povremenog boravka ljudi, u kojima se odvija njihova proizvodnja i druge djelatnosti te njihov društveni i osobni život. Zajednica svih građana (djece, mladih, odraslih, starih) koji žive na manjem području koje je izgrađeno i povezano ulicama, cestama i prolazima te organizirano kao cjelina.
Grad Grad je svako mjesto koje ima više od 10 tisuća stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Na čelu grada je gradonačelnik. npr.
Grad Pazin je grad jer je sjedište županije. Grad Opatija je grad jer ima više od 10.000 stanovnika. Grad Senj je grad iz povijesnih razloga.
U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. 10
Grad Opatija, na primjer, obuhvaća područje na kojem ima 10 naselja: Dobreć, Ičići, Ika, Mala Učka, Opatija, Oprič, Pobri, Poljane, Vela Učka, Veprinac. Grad Zadar je područje s 15 naselja: Babindub, Brgulje, Crno, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zadar i Zapuntel
ZANIMLJIVOSTI grad i Grad Velikim slovom Grad pišemo kao administrativnu jedinicu, a malim slovom kada mislimo na naselje i opću imenicu Gradsko vijeće Grada Opatije. Posjetili smo grad Opatiju.
Znaš li koliko naselja ima na području tvog grada/općine?
Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.
ZANIMLJIVOSTI
Koji je najmanji grad na svijetu? Hum se često navodi kao najmanji grad na svijetu, no on to nije, Hum je naselje u Istri u sastavu Grada Buzeta, ima svega 30 stanovnika i očuvane gradske institucije. 11
Općina Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva i imaju manje stanovnika od grada. Na čelu Općine je načelnik.
ZANIMLJIVOSTI
Najmanji grad – Komiža, 1.526 stanovnika Najveći grad – Zagreb, 790.017 stanovnika Najmanja općina – Civljane, 239 stanovnika Najveća općina – Viškovo, 14.455 stanovnika
Obilježja općine i grada su grb i zastava. Grad Zagreb je zbog svoje veličine i zbog toga što je glavni grad Republike Hrvatske organiziran prema posebnim pravilima.
Nacrtaj grb tvoga grada
Nacrtaj zastavu tvoga grada
ili općine
ili općine
12
4. Upoznaj svoj grad
Gradonačelnik Zamjenici
Jedinica unutarnje revizije
Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti
Odsjek za proračun, računovodstvo, javnu nabavu i poduzetništvo
Ured Grada
Odsjek za uređivanje i naplatu prihoda
Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu okoliša
Odsjek za društvene djelatnosti
Odjeljak za javnu nabavu i poduzetništvo
Odsjek za komunalno -pravne i pomoćne poslove
Odjeljak za komunalno i prometno redarstvo 13
Upravni odjel za prostorno uređenje
Tehnički odsjek
Odjeljak pomoćnih poslova
Gradovi i općine obavljaju različite poslove kojima rješavaju probleme
potrebe svojih građana.
i
Koje poslove obavljaju gradovi i općine – jedinice lokalne samouprave? Poslovi kojima se rješavaju potrebe građana: briga o djeci (vrtić, sport, slobodno vrijeme) organizacija života i uređenje mjesta ( javni prijevoz, opskrba vodom, odvoz smeća, čišćenje ulica, parkovi, zelene površine, ceste, vatrogasci) kulturni život (knjižnice, muzeji, koncerti, izložbe) pomoć bolesnima i nemoćnima primarna zdravstvena zaštita ostali poslovi U gradu brinu o održavanju velikih objekata značajnih za život svih građana, kao što su sportske dvorane, igrališta, dječja igrališta, kina, kazališta, vodovodna i kanalizacijska mreža, ceste… Tko i kako donosi odluku o tome što će se graditi i organizirati u gradu ili općini? U gradu ili općini živi puno ljudi, a oni imaju različite potrebe i različite interese. Tako djeca imaju potrebe za dječjim igralištima i dječjim vrtićima, mladi žele dom mladih, sportske klubove i slično. Djedovi i bake trebaju klubove za druženja, roditelje brine regulacija prometa, parkiranje, vodovod i kanalizacija. Kako bi se udovoljilo potrebama različitih grupa ljudi u gradu ili općini, svake četiri godine građani stariji od 18 godina biraju svoje predstavnike koji će donositi odluke u njihovo ime. Izbori na kojima se biraju predstavnici građana stariji od 18 godina zovu se
lokalni izbori i istog se dana provode u cijeloj Hrvatskoj. Tajnim glasovanjem građani biraju svoje predstavnike. Biraju se vijećnici, gradonačelnici ili načelnici. Izabrani predstavnici građana su vijećnici i oni čine općinsko ili gradsko
vijeće ovisno o tome jesu li izabrani za područje općine ili grada. Gradonačelnik je na čelu grada, a načelnik je na čelu općine. 14
5. Proračun gradova i općina
Kako bi grad ili općina normalno funkcionirali potreban im je novac.
Proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci grada ili općine za proračunsku godinu.
PRORAČUN
PRIHODI
RASHODI
Prihodi – odakle dolazi novac u gradsku/općinsku kasu (Proračun)? od građana koji plaćaju porez iz svojih plaća iz gospodarstava koje plaća poreze iz svojih prihoda od države (pomoći) i imovine grada odnosno općine (iznajmljivanje prostora, prodaja nekretnina…) Rashodi – na što će se potrošiti novac u gradu ili općini? Na što će se potrošiti novac odlučuje Gradsko
/ Općinsko vijeće – ljudi
koje su izabrali građani, a troši se na: k omunalne djelatnosti – uređenje parkova, čišćenje ulica, javna rasvjeta i dekoracija grada, vatrogasci, vodovod, kanalizacija, odvod smeća, uređenje cesta i parkirališta g radske službe i gradska vlast – plaće službenika, namještaj, kompjutori, papir, trošak struje, vode, telefona 15
javne potrebe – vrtić, škola, sport, socijalna skrb i zdravstvo, knjižnica, kazalište, kulturne priredbe kapitalna ulaganja – izgradnja vodovoda i kanalizacije, izgradnja i uređenje zgrada, vrtića, škola, sportskih dvorana…
ZANIMLJIVOSTI
Riječ proračun (engl. budget, njem. Haushalt, fr. budget, tal. bilancio) potječe od srednjovjekovne engleske i francuske riječi bougette, što je deminutiv riječi bouge - kožna torba, odnosno vrećica. U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta je riječ označavala kožnatu torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog o prihodima i izdacima države za iduće razdoblje stoga se i rabi kao naziv za plan prihoda i rashoda u određenom vremenskom razdoblju. U Hrvatskoj se uz riječ budžet upotrebljava i riječ proračun.
ZANIMLJIVOSTI
Kako izgleda obiteljski proračun
Troškovi (Rashodi) Hrana 5.000 Komunalije 500 Struja 700 Internet 100 Prijevoz 1.000 Ostali troškovi 4.700 Ukupni rashodi 12.000
Proračun moje obitelji Prihodi Tatina plaća 6.000 Mamina plaća 6.000 Ukupni prihodi 12.000
16
6. Sudjelovanje djece u donošenju odluka Gradovi kojima su interesi djece na prvom mjestu uključuju djecu u donošenja odluka koje utječu na poboljšanje kvalitete njihovih života. Zašto je važno da djeca sudjeluju u donošenju odluka koje utječu na život ili na poboljšanje kvalitete života djece? Djeca će se tako upoznati s kulturom demokratskog odlučivanja u kojoj su djeca i odrasli ravnopravni. Djeca će aktivno sudjelovati u područjima donošenja odluka lokalne politike, te će na taj način graditi svoje samopouzdanje. Educirat će se za aktivno, demokratsko građanstvo. Sudjelujući u kulturi donošenja odluka povećat će svijest o poštivanju javnih površina i javnog dobra. Shvatit će koliko je važno čuvati okoliš, dječja igrališta te prostore koje su sami uredili. Naučit će se timskom radu učeći jedan od drugoga, naučit će poštivati jedni druge i međusobno se slušati i uvažavati. Jeste li čuli za Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta? U članku 12. ovog dokumenta piše: „Države stranke će osigurati djetetu koje je sposobno oblikovati svoje osobno mišljenje, pravo na slobodno izražavanje svog mišljenja o svim pitanjima koja se na njega odnose, i uvažavati to mišljenje u skladu s dobi i zrelošću djeteta.“ To znači da i mi, djeca, imamo pravo aktivno sudjelovati u donošenju odluka vezanih za nas i naš život te predlagati što treba za nas učiniti u gradu ili općini! Pitaš se kako? Uključivanjem u rad Dječjih
foruma i/ili Dječjih vijeća u tvom gradu ili
općini! Provjeri postoji li u tvom gradu ili općini neki od oblika aktivnog dječjeg sudjelovanja u zajednici!
17
Što još moraš znati Danas u gradovima većina djece ima svoj dom. Unatoč činjenici da je udio mladih koji žive u urbanim gradskim područjima u stalnom porastu, mnogi gradovi još uvijek nisu prilagođeni potrebama djece. Dječje siromaštvo, razni oblici socijalnog isključivanja, zlostavljanja, iskorištavanja, djeca beskućnici, migranti samo su neki od problema u velikim gradovima Europe i svijeta. No, gradska su područja istovremeno i područja otvorenih mogućnosti. Tu je lakše pronaći sredstva, do informacija se dolazi brže, gustoća stanovništva povećava ekonomsku produktivnost i pojeftinjuje socijalne usluge. U gradu naklonjenom djeci gradska uprava uključuje svoje najmlađe sugrađane u potpunu provedbu Konvencije UN-a o pravima djece. Da bi gradske vlasti odgovorile na rastuće zahtjeve za prilagodbu djeci, moraju u svojim programima djecu i dječja pitanja učiniti vidljivima: jasno izdvojiti sredstva namijenjena djeci, razviti prilagođene programe, pratiti provođenje strategija i planova za djecu te svakako čuti glas djece.
18
7. Akcija „Gradovi i općine prijatelji djece” Zbog svega prethodno navedenog krajem 1999. godine su Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Ureda UNICEF-a za Hrvatsku pokrenuli veliku akciju „Gradovi i općine prijatelji djece“. Akcijom lokalne zajednice ostvaruju dječja prava iz Konvencije UN-a. Gradovi / općine, kad zadovolje kriterije iz programa, stječu počasni naziv „Grad/Općina – prijatelj djece“.
Cilj akcije Motivirati odrasle u gradovima i općinama Hrvatske da potpunije ostvaruju prava i potrebe djece priznata u Konvenciji UN-a o pravima djeteta.
Program akcije Obuhvaća sva područja života djeteta u lokalnoj zajednici te afirmira holistički pristup cjelokupne zajednice usmjerene na dobrobit djece, stvarajući sigurno i poticajno okružje za djecu. Tako je hrvatski program 19
razrađen putem 123 zahtjeva u 10 područja važnih za život djece: (1) Programiranje i planiranje za djecu, (2) Financijska sredstva za djecu, (3) Podrška i potpora udrugama za djecu, (4) Dijete u sigurnom i zdravom gradu, (5) Zdravlje djece, (6) Odgoj i obrazovanje djece, (7) Socijalna skrb za djecu, (8) Kultura i šport za djecu, (9) Slobodno vrijeme i rekreacija za djecu i (10) Podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece. Program Gradovi i općine prijatelji djece omogućuje: 1. stvaranje zajedništva odraslih u kreiranju programa za djecu 2. međusektorsku suradnju 3. aktivnu participaciju djece u zajednici 4. povezivanje gradova i općina koji imaju zajednička opredjeljenja za djecu 5. utjecaj na definiranje nacionalne strategije u korist djece.
Grad Opatija i Općina Lovran, dvije lokalne jedinice u kojima djeluje Društvo „Naša djeca“ Opatija, nose počasnu i obvezujuću titulu „Grad odnosno Općina prijatelj djece“, a Primorsko-goranska
županija je
ponijela titulu „Županije prijatelja djece“. Zahvaljujući sudjelovanju u ovoj akciji učinjeno je puno za djecu i s djecom u našoj sredini. Sudjelujući aktivno u ovoj akciji od samog početka, uočena je potreba za većom informiranošću i edukacijom djece o gradu, općini, mjestu kao prijatelju djece. Iz kontakata s djecom, ali i iz provedene ankete među djecom o tome koliko znaju o Konvenciji UN-a o pravima djeteta i aktivnom dječjem sudjelovanju, uočeno je da ona nisu dovoljno informirana o dječjim i ljudskim pravima, kao ni o svojim odgovornostima u vezi s poštovanjem ljudskih prava te da im je potrebna veća edukacija o oblicima aktivnog dječjeg sudjelovanja od obitelji, škole do lokalne samouprave. Uočena je i važnost povećanja svijesti i djece i roditelja o dječjim pravima i dječjoj participaciji. Želja nam je osvijestiti važnost svakodnevne primjene odredaba Konvencije UN-a o pravima djeteta, načine sudjelovanja djece u životu lokalne zajednice, pridonijeti razvoju osjećaja identiteta i pripadnosti lokalnoj sredini, zajedno s djecom otkriti nove dimenzije života u gradu, školi, ulici, kvartu, kod djece 20
pridonijeti razvoju kapaciteta i odgovornosti; rada, uspoređivanja, slušanja i zajedničkog planiranja, osobnom razvoju sudionika kao pojedinaca, ali i razvoju grupe s osnovnim ciljem osvješćivanje djece i odraslih kako se može biti aktivan građanin od malena. Potpisivanjem Konvencije o pravima djeteta Hrvatska se uvrstila među zemlje koje su preuzele obvezu promicanja, osiguranja i zaštite dječjih prava i sloboda. Jedno od vodećih načela Konvencije je pravo
djeteta na
sudjelovanje. Edukacija o Konvenciji UN-a o pravima djeteta i aktivnom dječjem sudjelovanju treba biti zajednički pothvat u kojem zajedničko zalaganje predstavlja ulaganje u buduće građane – a današnju djecu.
8. Dječje gradsko vijeće Grada Opatije Dječje gradsko vijeće Grada Opatije osnovano je 2001. godine Zaključkom Gradskog vijeća Grada Opatije i od tada do danas djeluje kontinuirano predstavljajući institucionalni okvir za ostvarivanje prava i potreba djece na aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka koje se na njih odnose. Upravo je izabran XII.
saziv DGV-a na neposrednim izborima. Zadatak
malih vijećnika je da zastupaju prava, potrebe i interese sve djece pred gradskom vlašću i da svojim prijedlozima sudjeluju u postupku donošenja Proračuna Grada Opatije. Aktivnim sudjelovanjem gradonačelnika, njegovih zamjenika i predsjednika Gradskog vijeća u radu DGV-a osiguran je direktan prijenos mišljenja i stavova djece Gradskom vijeću. 21
U svom radu Dječje gradsko vijeće rukovodi se
gradskog vijeća Grada Opatije:
Standardima Dječjeg
1. Dječje gradsko vijeće Grada Opatije ima svoj Statut 2. Vodi se Zapisnik sjednica DGV-a 3. Gradske stručne službe pružaju svu logističku potporu u provedbi projekta 4. Gradonačelnik i njegovi zamjenici odgovaraju djeci na pitanja ili im dostavljaju odgovore pismenim putem 5. DGV Opatija daje svoje prijedloge za „veliki“ gradski proračun, a odrasli iz Grada nakon usvajanja proračuna djeci vijećnicima daju informacije što je od njihovih prijedloga ušlo u proračun, a što nije i zašto nije 6. Gradonačelnik i njegovi zamjenici redovno sudjeluju u radu sjednica DGV-a 7. Djeca su uključena u protokole koji se tiču njihovog života i mali gradonačelnik/ca prati velikog u svim protokolarnim događanjima primjerenim djeci 8. DGV raspisuje Natječaj za “NAJ DJEČJE DJELO“ – „Srce moje i ruke tvoje nek’ cijeli svijet dobrotom osvoje“ s ciljem promocije solidarnosti i humanosti među djecom (osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta). Istovremeno vijećnici Dječjeg gradskog vijeća raspolažu svojim Malim
proračunom u iznosu od 12.000,00 kn. Sredstva putem Natječaja kojeg
raspisuju dodjeljuju prijedlozima projekata kojima se povećava kvaliteta života djece u gradu.
“Ruke moje rastu k tebi sve veće, jer želim dati i tebi sreće” naziv je Natječaja koji se raspisuje za dodjelu sredstava iz Proračuna Dječjeg gradskog vijeća Grada Opatije.
22
Literatura: - Konvencija UN-a o pravima djeteta, (1989.), Generalna skupština UN-a, New York - Nacionalna strategija za prava djeteta 2014. – 2020., Ministarstvo socijalne politike i mladih aktom, (2014.) - Gradovi/općine prijatelji djece, Savez DND Hrvatske (2000.) - Ustav RH - ABC dječje participacije, Škorić, Društvo „Naša djeca“ Opatija, (2017.) - Škorić, S., Kola, A., (2009.) A,B,C o gradu, Opatija: DND Opatija - Vijeće Europe, (2016.) Strategija Vijeća Europe za prava djeteta od 2016. do 2021. – novi okvir i poticaj za unapređivanje prava sve djece, Vijeće Europe
Imate li pitanja? Ovaj Vodič ne može odgovoriti baš na sva pitanja. Pozivamo vas, draga djeco, da nam se obratite za sve što vas zanima ili ako želite znati više. Pošaljite nam vaša pitanja, rado ćemo odgovoriti! Pitanja nam možete poslati na e-mail adresu dnd.opatija@gmail.com, a više o radu opatijskog Dječjeg gradskog vijeća možete saznati na http://dnd-opatija.hr te na našim Facebook i Twitter profilima. 23
Ministrarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Društvo “Naša djeca” Opatija Stubište Lipovica 2, 51410 Opatija dnd.opatija@gmail.com, tel: 051/272-443 www.dnd-opatija.hr
ISBN 978-953-55325-7-6