Izdanje 3-4. novembar 2012. by Dnevne Novine

NAJVEĆI I NAJBRŽE RASTUĆI TIRAŽ U CRNOJ GORI

30 0. € SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. BROJ 380/ GODINA II

U INTERVJUU ZA DN PREMIJER IGOR LUKŠIĆ KAŽE DA DPS TREBA DA GLEDA PREMA 2022. GODINI

Da sam slušao bili bi smo dužni 90% BDP

● 10-11

NAGRADNI KUPON

KOLAŠIN ODŠTETA

Ko je “muljao” sa parama

● 4-5

RAZVOJ PODGORICE

Pogodite gdje živi gradonačelnik

● 18-9

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

●NEZVANIČNO

A evo, opučih se. Cijelu kampanju trčim za njim ka manit.

Trči unutra jer će se dogovorit sa Darkom prije nas...

Spor si Branko kao puž. Ako tako budeš pregovarao nećemo se u Nikšiću sastavljat sa vlašću.

Kako si navalio da stigneš prvi..Ćaki, oli me sačekati.

● SADRŽAJ NEPLANSKA GRADNJA

Naselja niču, vrtići i škole samo u planovima DRAGAN JOVANOVIĆ

Šjor Kriminal, naš junak

U “Ribarskim svađama” koje je Ana Vukotić režirala po tekstu Karla Goldonija, glumac Dragan Jovanović tumači lik Isidora, korumpiranog isljednika za kriminal za kojeg do kraja predstave mislimo da se zove samo “Šjor Kriminal”. U Jovanovićevom tumačenju, ovaj predstavnik vlasti ima ingerencije da ‘vedri i oblači’ i smiruje tenzije u malom italijanskom ribarskom mjestu, koje po atmosferi i egzistencijalnim pitanjima nalikuje na naš svijet i život.

● 17

Francuska ga zbog kladioničarske afere više ne POLJOPRIVREDA želi u reprezentaciji, Hrvati i Srbi željno iščekuju njegov mig, a on je izrazio želju da obuče dres sa crnogorskim grbom - jedan od najboljih rukometaša svijeta Nikola Karabatić mogao bi da za- GIMNASTIKA MOZGA igra za reprezentaciju Crne Gore, saznaju Dnevne novine!

Kopamo tri puta manje nego Evropljani

● 34-35

Neutroni nastaju ● 56 - ne nestaju ● 50-51

● 22-23 SUBOTA, 3.10.2012 .

Meteo

Grad

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto, tokom dana u jačanju.Vjetar u skretanju na sjeverozapadni, uz obalu sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju na umjeren do jak. Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

DANAS

Danas min oC

Sjutra max oC

min C max C

25 12 17 21 24 15 17 23 24 16 19 22 25 14 18 22 24 14 17 22 21 7 12 16 17 1 8 12 JADRAN: 13 0 6 8 More mirno do malo talasasto. 18 2 9 13 Vjetar uglavnom slab do umjeren 19 4 10 14 istočni i jugoistočni. Temperatura vode na otvorenom

moru oko 20 stepeni. SJUTRA

●5

REPORTAŽA

Najrobi grad gdje se ne krade već otima

Prije sedam mjeseci sam kao službenica italijanske nevladine organizacije COSV, otišla u Keniju kako bi učestvovala u njihovom novom projektu u toj zemlji. Iz ušuškane sigurnosti svog stana u Pod-

● 26-27

NEDJELJA, 4.10.2012.

Pretežno sunčano uz slabu oblačnost na sjeveru i relativno toplo za ovo doba godine. 06:26 Krajem dana 18:46 i tokom noći povećanje oblačnosti.

Crna Gora

Crna Gora u narednim godinama ne može računati na velike prihode od privatizacije, koji su ranije činile značajnu stavku u budžetu. Nakon prodaje Telekoma i dijela vlasništva u Elektroprivredi može se reći da je malo šta od porodičnog srebra još ostalo za prodaju.

Umjereno do pretežno oblačno, krajem dana i tokom noći sa kišom i pojačanim južnim vjetrom.

06:17 16:36

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Subota

min oC max oC

10 12 13 12 13 5 1 2 4 5

23 24 22 23 22 17 16 13 18 19

06:18 16:35

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

12 13 14 13 13 6 3 3 5 7

20 20 21 20 19 16 14 11 16 15

JADRAN:

More mirno do malo talasasto, u drugom dijelu dana umjereno talasasto. Vjetar umjeren do jak uglavnom južnih smjerova. Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

PROSPERITET

EDITORIJAL

Crna Gora na 57. mjestu Crna Gora nalazi se na 57. mjestu liste prosperitetnih država svijeta. Godišnji indeks prosperiteta računa se posljednjih šest godina i zasnovan je na osam kategorija ekonomija, obrazovanje, preduzetništvo i prilike, u p rav l j a nje, zdravlje, lična slo-

boda i sigurnost, te socijalni kapital. Lider u regionu je Slovenija koja je na 24. mjestu, a slijedi je Hrvatska koja je zauzela 50. Indeks pokriva 96 posto svjetske populacije i predstavlja pokušaj šireg mjerenja ekonomske vitalnosti zemalja. Listu sastavlja nezavisna savjetodavna organizacija ‘Legatum institut’. Makedonija je zauzela 75. mjesto, a Srbija 79. Albanija i Bosna i Hercegovina su se našle na 92. i 99. mjestu. Od svih zemalja iz regije, najbo-

Princip

lju je poziciju zauzela Slovenija s visokim 24. mjestom. Vodeće poizicije na listi zadržale su Norveška i Danska koje su i ove godine zauzele prva dva mjesta, dok je Švedska ove godine preskočila Australiju i Novi Zeland te zauzima treće mjesto. Na šestom se mjestu nalazi Kanada, slijedi je Finska, dok su Holandija i Švajcarska zauzele osmo i deveto mjesto. Među deset naboljih se ove godine našla i Irska. Ono što je posebno zanimljivo jeste da su Sjedinjene Američke Države prvi put ove godine ispale s liste vodećih deset najprosperitetnijih zemalja, zauzevši 12. poziciju, odmah nakon Luksemburga koji se nalazi na 11. mjestu.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

rincip je, bar prema objašnjenju iz Vujaklijinog Rečnika (str.769), početak, osnovni pojam, temelj, pravilo, načelo prema kojem čovjek postupa i radi.

ostizborni proces formiranja vlasti u Nikšiću očigledno je zaustavljen upravo pred tim pojmom i svemu što on predstavlja. Jer, ako nemaš principe, vjerovatno ti se brzo neće znati ni početak ni kraj, niti će te smatrati za nekog ko ima temelj na osnovu kojeg može bilo što ozbiljno izgraditi. A i kao čovjek bez principa, bar na teritoriji Crne Gore, vrlo lako se stiže do imenovanja “tanjevina”, jedne rijetke titule, nalik na fleku koja nema šanse da može da se skine.

ato se formiranje koalicije između dvije partije koje, naizgled, ne bi imale šanse da se sastave ni pod tačkom razno, ispostavlja kao realna mogućnost naše svakodnevice. Naravno, ovakav slijed okolnosti ni Demokratski front a ni Pozitivna ne duguju naročito nekom svom ličnom učinku. Očigledno da je neučinak trećeg, a koliko do juče prvog, DPS-a, bio isuviše poražavajući za Nikšićane da bi se ta partija domogla još jedne šanse da vlada ovim gradom. O tome, zašto je bilo tolika muka potruditi se da život u Nikšiću bude bolji, a u režiji DPS-a, vjerovatno ćemo saznavati godinama, ali o tome neka oni cijepaju glavu.

PROFIL IGOR LUKŠIĆ

Premijer i pjesnik

Rođen 14. juna 1976. godine u Baru. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, 1998. godine. Magistrirao je 3. oktobra 2002. godine, na istom fakultetu, na temu “Spontani poredak i tranzicija“, a doktorirao 10. septembra 2005. godine na temu “Tranzicija - proces ostvarivanja ekonomskih i političkih sloboda“. Radio je kao saradnik na implementaciji programa pomoći Evropske komisije “Obnova“ u Ministarstvu spoljnih poslova Crne Gore, pa kao savjetnik za međunarodne odnose u DPS-u, a bio je i sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova. Nakon toga je postao poslanik. I biran četiri puta. Važi za čovjeka koji uživa podršku Mila Đukanovića koji ga je za premijera predlagao još 2006. godine. Piše pjesme. I još objavljuje. Prva knjiga se zvala Knjiga smijeha (2001). Ova zadnja, pak, nosi ime Knjiga straha (2011). Ima onih koji tvrde da su naslovi tih publikacija, a s obzirom na vremenski raspon u kojem su nastajali, savršeni za političku karijeru autora.

ada, cijepanje naših glava još nije okončano. Sada, imamo dvije partije sa suprotstavljenim principima koje treba da se dogovore. Naravno, mnogi građani će se, vjerovatno, upitati “kakvi principi, lokalna vlast je tu da sređuje komunalne probleme i skuplja granje poslije elementarnih nepogoda”. Možda, ali to samo u nekom sretnijem društvu. Ovo naše je prilično istrošeno i sreće su nam poodavno veoma skromne i malecne.

pak, ne mora da bude tako loše. Jer, onaj osnovni princip, odnosi se na rad dvije političke partije koje treba da život u Nikšiću učine boljim i vrijednijim. Uostalom, ova lokalna pobjeda opozicije bi morala da predstavlja samo uvod u ono što bi mogli jednom da učine na državnom nivou. Ili, možda, ne. Pa, zar to nije dovoljno ozbiljno da postane elementarni princip?

PRIVREDNI SPOR

i toliko je vremena protraćeno i toliko je principa ustanovljeno kao pogrešno da se samo očigledno stvaranje boljitka može vrednovati. I završena priča.

je napravljen prvo radio, a zatim televizija Elmag. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, Elmag je u finansijskim problemima. Tako je, prema podacima Centralne banke, račun kompanije Elmag u blokadi 559 dana odnosno više od godinu i po. Iznos duga zbog koje je firma u blokadi iznosi 173.565 eura. Takođe, početkom godine su mediji pisali da ih je nekoliko bivših radnika Radio televizije Elmag tužilo bivšu firmu zbog neisplaćenih zarada. Ukupan dug procjenjuje se na iznos od 25.000 eura. Elmag je do prošle

godine imao parfimeriju u samom centru Podgorice. Pretpostavlja se da je dug Elmaga prema “Bar kodu” nastao upravo kroz taj biznis. “Bar kod” je osnovan 1994. godine i bavi se uvozom i distribucijom robe široke potrošnje. Osnivač kompanije “Bar kod” je podgorički biznismen Miomir Mrvaljević.

HIT NEDJELJE

“Bar kod” traži stečaj u Elmagu Podgorička kompanija “Bar kod” podnijela je zahtjev za uvođenja stečaja u firmu Elmag Podgorica, saznaju Dnevne novine. Prema informacijama do kojih su došle Dnevne novine u Privrednom sudu, zahtjev za pokretanje stečaja podnijet je zbog duga koji iznosi između 200 i 300 hiljada eura. Još nije zakazano ročište za taj predmet. Vlasnik Elmaga je biznismen Gojko Mitrović. Elmag je sredinom 90-ih bila jedna od uspješnih kompanija u Crnoj Gori. Njihov biznis su tada bili fri šopovi, a onda

Filip Vujanović predsjednik Crne Gore

Ja sa velikim respektom imam odnos prema medijima i prema javnosti koju kroz medije obavještavam.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012.

ISTRAGA

Ko je “muljao” sa parama U toku je istraga o tome kako su isplaćivana sredstva onima koji su u nevremenu 2010. godine imali štetu na svojim objektima KOLAŠIN – Kolašinska policija počela je da “češlja” dokumentaciju koja se odnosi na isplatu odštete nastale tokom nevremena koje je 2010. godine zadeslio opštinu Kolašin. Naime, kako je iz kolašinskog MUP-a saopšteno DN, postoji sumnja da je u tom postupku bilo nezakonitih radnji, te da je istraga u toku. Navodno, komisija za procjenu štete u više slučajeva nije sačinila zapisnik već se procjenjivalo paušalno, a takođe, u nekoliko slučajeva se ne slažu podaci. Pa je tako u opštinskim papirima upisano da su pojedini građani dobili mnogo više novca nego što im je zaista isplaćeno. Kako nezvanično saznaje-

mo iz kolašinske policije, pozive za saslušanje su dobili predsjednik opštinske komisije za elementarne nepogode Luka Medenica i jedan od članova te komisijie Milija Rovčanin. Međutim, predsjednik te komisije demantovao je da je dobio bilo kakav poziv , ali je potvrdio da je policiji dostavio dokumentaciju o raspodjeli novca. “Nijesam dobio nikakav poziv. Kolašinskoj policiji i svim odbornicima u lokalnom parlamentu dostavio sam dokumentaciju o raspodjeli novca za elementarne nepogode koje su pogodile Kolašin u 2010. godini”, rekao je Medenica. Član te komisije Milija Rov-

čanin koji je i obavio razgovor sa kolašinskom policijom, kazao je da nije imao uvid u isplatu novca oštećenima tokom nevremena. “Ono što sam kazao inspektoru za privredni kriminal Zoranu Đerkoviću kažem i vama. Nijesam imao uvida o podjeli novca, ali tvrdim da je zapisnik o šteti napisan”, kazao je Rovčanin. Osim članova opštinske komisije za procjenu štete, na razgovor su pozvani i građani kojima je u tom periodu isplaćen novac. Jedan od naših sagovornika, koji je želio da ostane anoniman, tvrdi da u njegovom slučaju zapisnik o procjeni štete nije sačinjen, te da se procjena vršila paušalno.

On je takođe kazao da mu je isplaćen jedan dio novca, a ne onoliko koliko piše u dokumentu. U dokumentaciji dostavljenoj DN stoji da je Vlada odobrila u novembru 2010. pomoć u iznosu od 15.000 eura, te da su sredstva utrošena za gorivo privatnim preduzetnicima, Javno komunalnom preduzeću i Službi zaštite i spasavanja. Takođe se navodi da je prema odluci Republičke komisije za elementarne nepogode opštini Kolašin, u februaru prošle godine, uplaćeno 67.000 eura. Dio tih sredstava, odnosno 47.141.78 eura uplaćeno je na ime 82 korisnika koji su imali štetu na kućama i pomoćnim

objektima, sredstva u iznosu od 13.436,84 eura utrošena su na sanaciju putnih pravaca, dok je ostatak sretstava od 6.421,38 utrošen za tekuće potrebe budžeta opštine Kolašin, troškove goriva, dnevnice komisije, za čišćenje lokalnih puteva, te geodetske usluge, stoji u dokumentaciji. Kako DN nezvanično saznaju od pojedinih lokalnih čelnika novac koji se potražuje i o čemu istragu vodi kolašinski MUP, kako su kazali, najvjerovatnije je odvojen za isplatu plata zaposlenih u lokalnoj samoupravi, te da novac nije nigdje nestao već je to samo bila dobra matematika menadžmenta. Z.Bulatović

KREDIT

Garancije bez aktivacije Mađarska OTP banka neće aktivirati Vladine garancije koje su date za kredit Kombinata aluminijuma (KAP), iako su obaveze fabrike po tom osnovu već dospjele, saopštio je ministar finansija Milorad Katnić.

“Rizik aktivranja garancija je prisutan, jer su obaveze KAP-a za plaćanje prema kreditorima dospjele i oni mogu u svakom trenutku da zatraže aktiviranje garancija. Odložili smo bili sve te oba-

veze kroz pregovore koje smo do sada imali”, rekao je Katnić. On je dodao da će Vlada nastaviti razgovore sa kreditorma, ocjenjujući da je važno da postoji njihovo razumijevanje da ne budu automatski aktivirane garancije.

DRI

IRF

Skupo nas košta pravda Finansiraju devet Troškovi po osnovu sudskih presuda prošle godine iznosili 13,5 miliona, a DRI zabrinjava njihov stalni rast Iz Budžeta Crne Gore prošle godine je, za sudske troškove, isplaćeno 13,54 miliona eura, što predstavlja dalji rast tih obaveza, navodi se u Izvještaju završnog računa budžeta za 2011. godinu Državne revizorske institucije (DRI). Kako se dodaje, analizom je utvrđeno da obaveze “po osnovu sudskih izvršenja” su proistekle iz „rada” 30 državnih organa i da se dalje isplaćuju preko Ministarstva finansija. “S obzirom na to da se ti izdaci kod nekih organa, zbog prirode njiho-

30 državnih organa platilo je sudske presude preko Ministarstva finansija

vog posla, iz godine u godinu ponavljaju, ipak zabrinjava činjenica da umjesto trenda smanjenja, državni organi bilježe kontinuirani rast izdataka po ovom osnovu. Treba napome-

nuti da izdaci po osnovu sudskih sporova predstavljaju tekući izdatak jer nastaju u momentu donošenja pravosnažne presude”, objašnjeno je u Izvještaju. Revizijom je utvrđeno da Ministarstvo finansija nije obezbijedilo primjenu člana 13. Zakona o Budžetu Crne Gore za 2011. godinu, kojim je predviđeno da se ukupne isplate po osnovu sudskih odluka realizuju na teret tekućeg budžeta potrošačke jedinice koja je uzrokovala te troškove do raspoloživih sredstava. N.U.

novih projekata

Investiciono-razvojni fond finansiraće devet projekata Crne Gore, od čega se pet odnosi na direktne kreditne aranžmane za mala i srednja preduzeća i poljoprivredne proizvođače. Dva projekta se odnose na kredite posredstvom i uz garanciju banaka, dok su preostala dva projekta odobrena u skladu sa Konkursom za saniranje posljedica elementarnih nepogoda. Ukupno odobren iznos kreditnih sred-

stava je 916.209,35 eura. Od navedenog iznosa, za direktne kreditne linije odobreno je 528.709,35 eura, za kredite posredstvom i uz garanciju banaka odobreno je 137.500 eura, dok je za finansiranje projekata donesenim u skladu sa Konkursom za saniranje posljedica elementarnih nepogoda, odobreno 250.000 eura. Iz IRF-a napominju da će dio odobrenih kreditnih sredstava realizovati iz sredstava EIB-a.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Malo je ostalo za prodaju privatizacije

Vlada u narednim godinama ne može računati na značajnije prihode od privatizacije

Barbara Lekavski

rna Gora u narednim godinama ne može računati na velike prihode od privatizacije, koji su ranije činile značajnu stavku u budžetu. Nakon prodaje Telekoma i dijela vlasništva u Elektroprivredi može se reći da je malo šta od porodičnog srebra još ostalo za prodaju. U to spadaju Kontejenerski terminali i generalni tereti, Institut “Simo Milošević”, kao i još nekoliko firmi, čijom prodajom bi prihodovali nekoliko miliona eura. Plantaže i Aeroodromi Crne Gore neće biti vjerovatno privatizovani, ali ukoliko ponudimo na prodaju i te dvije firme znači da smo u nezavidnoj situaciji.

U Crnoj Gori nije preostalo mnogo neprivatizovanih preduzeća, stoga ne treba očekivati značajne prihode koji bi popunili budžet. Naša država je ranijih godina od prodaje državnog kapitala u preduzećima zarađivala milione eura, ali posljednjih nekoliko godina prihodi od privatizacija su se drastično smanjili. Prema podacima koji su dostupni u periodu od 1995. do 2007. godine od privatizacije je prihodovano 609,53 miliona eura. Nakon toga, najznačajnija je bila djelimična privatizacija i dokapitalizacije elektroenergetske kompanije Elektroprivreda (EPCG) od koje je Crna Gora je dobila oko 400 miliona eura. To je ujedno bila i posljednja značajna (polu)privatizacija. Od oko 20 neprivatizovanih preduzeća u državnom vlasništvu, koje bi prema Vladinom planu privatizacije za ovu godinu trebalo da dobiju novog vlasnika, najznačajnija, a ujedno i najbliža prodaji su najstariji dnevni list Pobjeda, Kontejnerski terminali i generalni tereti u luci Bar i Institut “Dr Simo Milošević”. Tender za prodaju tih, ali i mnogih drugih preduzeća je već godinama u toku, a kako vrijeme odmiče znatno i opada njihova vrijednost, kako zbog ekonomske krize tako i zbog nedostatka novca. Ali, budući da postoje ozbiljni interesenti, loša situacija usljed nedostatka dobrih privatizacija u Crnoj Gori bi se mogla ublažiti. Na posljednjem tenderu za prodaju državnog paketa od 56,48 odsto akcija Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević”, koji je Vlada raspisala početkom avgusta prijavile

su se dvije kompanije, francuski Viši i srpska MK grupa. Međutim, nezadovoljna njihovim ponudama, tenderska komisija pozvala je dva ponuđača da ih poboljšaju. Čuveni Viši ponudio je svega 300.000 eura, a MK grupa oko šest miliona. Viši je za investicioni plan najavio 33 miliona eura, sa oko 117 miliona za nove sadržaje, dok je vlasnik MK grupe, Miodrag Kostić za ulaganja ponudio oko 20 miliona eura. Nakon dva neuspjela pokušaja privatizacije od 2008. godine, trebalo bi uskoro biti poznato u čije će ruke otići igaljski institut. Ko će biti novi vlasnik Kontejnerskih terminala i generalnih tereta iz Bara biće poznato u prvom kvartalu 2013. godine. Do sada je u procesu prodaje državnog paketa od 62 odsto akcija Kontejnerskog terminala završen pretkvalifikacioni dio tokom kojeg je zainteresovanost iskazalo osam kompanija iz oblasti lučkog transporta.

Crnoj Gori nije preostalo mnogo neprivatizovanih preduzeća, stoga ne treba očekivati značajne prihode Prema informacijama Dnevnih novina, za učešće se kvalifikovalo pet kompanija. Očekuje se koji milion prihoda, ali i od potencijalnih kupaca se očekuje investicioni program, što će biti i jedan od glavnih uslova. U toku je i prodaja Pobjede koja traje već godinu, a njeh ishod očekuje se do kraja godine. Od privatizacije ove tri kompanije Crna Gora bi prihodovala nekoliko miliona eura. Na spisku kompanija ko-

je Vlada planira da proda ove godine, a vjerovatno će biti i u planu Montekargo i Pošta Crne Gore, koje su prije manje od godinu obilazili mađarski investitori, ali na tome je ostalo. Tako je ovogodišnjim Planom privatizacije predviđena je i prodaja nikšićkog Instituta crne metalurgije, Montenegrobonusa, Barske plovidbe, Ulcinjske rivijere. Prema procjenama iz Vlade do sada je privatizovano oko 80

odsto državne imovine. Dobar dio ostatka privrede koji treba da se proda vjerovatno neće ni dobiti novog vlasnika, već će zbog neatraktivnosti tih preduzeća vjerovatno prije ići ka gašenju. Treba naglasiti i da je bez obzira na privatizaciju 80 odsto državnog kapitala, one nijesu sve bile uspješne. Tako da će pojedine kompanije ponovo morati tražiti novog vlasnika (Kombinat aluminijuma Podgorica).

Prodaja Plantaža bila bi loš znak Privatizacija crnogorskog avio-prevoznika, Montenegro erlajnza i podgoričke kompanije za proizvodnju vina i rakije najavljuje se godinama, ali se od toga naprasno odustalo i u vladajućoj koaliciji odlučeno je da se s tim sačeka. Za preuzimanje Plantaža interesovali su se investitori iz Hrvatske i Francuske, dok su na posljednjem, neuspjelom tenderu za privatizaciju MA, dokumentaciju otkupile izraelske kompanije El Al i Arkia erlajnz, Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i kiparski Inuendo, ali su ponude izostale. Budući da je eskalacija krize u EU mnoge zemlje natjerala na prodaju čak i profitabilnih kompanija, ukoliko se crnogorska vlada odlučila na privatizaciju dvije najuspješnije kompanije, to bi bio znak da u budžetu ima mnogo više rupa nego što je očekivano.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

Kad zaškripi u politici, stranački lideri okreću se biznisu: Plenum

Paralelno u biznisu i politici TALENTOVANI

Stranački lideri i visoki partijski funkcioneri u Crnoj Gori, pored kreiranja politike, uspješno upravljaju i svojim kompanijama Miraš Dušević, Bojana Perković

koliko bi crnogorski poslanici nekim čudom ostali bez fotelja u Skupštini, sigurno bi imali dovoljno drugih prihoda od kojih bi mogli da spoje kraj s krajem. Naime, do informacija do kojih su Dnevne novine došle, dobar dio političke elite ima i svoj privatni biznis, od kojeg bi mogli jako dobro da žive ukoliko bi sjutra odlučili da se više ne bave politikom.

Kao primjer za to je bivši premijer i sadašnji predsjednik DPS-a Milo Đukanović. On je jedan od osnivača Univerziteta Donja Gorica (UDG), a kapital ima i u kompanijama Capital invest, Global Montenegro i jedan je od akcionara Prve banke, koju kontroliše sa bratom Acom Đukanovićem. Podnošenje ostavke na premijersku funkciju Đukanović je obrazložio da se umorio od političkog bremena i da želi da ima više vremena za privatni život i lični biznis, ali nije poznato koliko od tih poslova zarađuje. Neformalno se Đukanović dovodi u vezu sa mnogim projektima u Crnoj Gori, iza kojih stoje “strateški partneri”. On je, između ostalog, kupio zemljišni kompleks iznad Budve za gradnju ekskluzivnog stambenog naselja. Dok je bio na funkciji, pre-

ma podacima Komisije za sprečavanje sukoba interesa, bivši premijer je primao 1.234 eura, plus bonus od 900 eura. Nakon što je napustio fotelju prvog čovjeka Vlade 29. decembra 2010. nastavio je da prima 1.234 eura narednih godinu. Prema posljednjim podacima koje je prošle godine dostavio Komisiji, ima platu od 1.058 eura. Predsjednik Force Nazif Cungu, i prije nego je počeo da se bavi politikom, uplovio je u biznis vode. On je osnivač preduzeća Cungu&Co, koje se bavi prometom i proizvodnjom roba i usluga. Reklo bi se “da mu dobro ide”, pa i ako napusti političke vode, ostaje dobro razrađen posao. A za vladajućom elitom ne kaska ni opozicija, makar kada je riječ o privatnom biznisu. Funkcioner Nove srpske de-

mokratije Slaven Radunović do prije dvije godine je bio vlasnik 50 odsto akcija podgoričkog Office Centra kao i 50 odsto akcija beogradskog. Kako nam je kazao, povukao se iz biznisa, kako bi se u potpunosti posvetio politici. Kao poslanik mjesečno zaradi 1.570 eura. Od prodaje stana koji su kupili 2010. godine zaradili su 38.000 eura. Što se tiče prvog čovjeka Nove Andrije Mandića, ako je suditi po podacima do kojih su DN došle, on ne živi samo od poslaničke plate. Vlasnik je kompanije Merlin Da-kar koja je osnovana 28. februara 2002. godine. Na sajtu piše da je Merlin Da-Kar izrastao iz firme Merlin koja je pokrenula posao sa premazima za drvo. Osnovna djelatnost firme je proizvodnja i distribucija premaza za završnu obradu u drvnoj industriji. Na sajtu još stoji da je preduzeće “locirano u Beogradu, u Tabanovačkoj ulici br 5”, dok im je parola “vaš problem je i naš problem”. U kompaniji radi Mandićeva supruga, koja za to prima 600 eura. Kako stoji na sajtu Komisije, Mandić kao poslanik mjesečno prima 1.346 eura. Prema podacima koje je učinio javnim, nosilac liste

dojučerašnje najjače opozicione partije (SNP) Srđan Milić ima akcije u Solani “Bajo Sekulić”, a zarađuje i od izdavanja stanova. Od vinogradarstva je zarađivao nešto više od 700 eura. Ima i kreditno zaduženje kod Atlasmont bake za koje je stavio hipoteku nad nekretninama u Budvi. Za trospratnicu u tom gradu priznao je da treći sprat nije izgradio sa dozvolom, ističući da je u postupku pribavljanja dokumentacije. Dok je bio po-

slanik zarađivao je 1.050 eura mjesečno. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i njegova supruga Marina dijele vlasništvo firme “Consulting Studio Medojević”. Medojević posjeduje 780 akcija Telekoma, a Marina upola manje. Da stvari budu još zanimljivije, Medojević je nedavno pružio konsalting usluge za manjinske akcionare Telekoma. Za aktivnost u Skupštini, prima 1.356 plus 225 eura bonusa.

Nova lica bez biznisa Za razliku od opozicionih kolega, lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić nema svoj biznis. Zarađuje tako što predaje Međunarodnu politiku na Univerzitetu La Sapienca i Univerzitetu Libera Universita Internacionale u Italiji. Slično njemu, i prvi čovjek Pozitivne Darko Pajović, nema svoju firmu koja bi mu donijela dodatne mjesečne prihode, ako izuzmemo to da je osnivač i dugogodišnji direktor NVO Green Home. Trenutno radi kao embriolog u Centru za vantjelesnu oplodnju na klinici Life u Podgorici.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

subota i nedjelja, 3. i 4.11.2012.

POZITIVNA-DF

Sporna samo himna

Lekić

Poštovanje crnogorske himne ostalo je jedino sporno u pregovorima tri opozicione partije za formiranje vlasti u Nikšiću, objavila je Mina. Poštovanje himne jedan je od uslova koji je Pozitivna Crna Gora postavila Demokratskom frontu i SNP-u. Izvor Mine navodi da su suštinski prihvaćeni svi principi iz platforme Pozitivne, ali da problematična ostaje himna, oko koje Pozitivna ne želi da pravi ustupke, a unutar DF-a postoje velike polemike na tu temu. U Frontu nijesu želejli da komentarišu nezvanične informacije. Uslovi koje je Pozitivna postavila DF-u i SNP-u tiču se departizacije, borbe protiv kriminala i korupcije, ali i otklona od politike Slobodana Miloševića, priznanja Kosova, osude

Pajović

kadrovska rješenja

svih zločina, posebno genocida u Srebrenici. Pozitivna traži da se, osim himne poštuju i Ustav i ostali državni simboli, ali i rezultati referenduma. Na izborima u Nikšiću DF je osvojio 12 mandata, Pozitivna pet, SNP četiri, dok će koalicija Evropska Crna Gora imati 20 mandata. Politički analitičar Zlatko Vujović rekao je za CDM da će Demokratski front pokazati više razumijevanja za zahtjeve Pozitivne, jer su obje strane motivisane i ne žele da propuste priliku da formiraju vlast u drugom po veličini gradu u državi. Formiranje zajedničke platforme za Nikšić mogla bi biti uvertira za njihovu saradnju na državnom nivou, smatra Vujović. M.Ž.

Nadanja

Rađenović na čelu Budve

Novi saziv, nova nafaka

Aktuelni predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović i dalje će obavljati tu funkciju. Opozicija je zamjerila što je Rađenović ponovo predložen za prvog čovjeka Budve, a da prije toga nije dostavljen izvještaj o njegovom radu. Iz vladajuće koalicije su poručili da će izvještaj dostaviti u prvom ili drugom kvartalu sljedeće godine, u redovnoj proceduri. Glasovima vladajuće koalicije izabran je za predsjednika Skupštine opštine Boro Lazović. Broj odbornika u Skupštini opština Budva

Pred poslanicima je mandat tokom kojeg moraju biti odgovorniji nego što su bili do sad. Tako makar tvrdi da Darko Ivanović iz Građanske alijanse. On je objasnio da je namjera GA da opomene poslanika da svoj posao obavljaju što bolje, i da su im zbog toga uputili otvoreno pismo. To znači da Skupština više ne može biti samo tijelo za mehaničko usvajanje prijedloga Zakona koje pripremi Vlada, već se od poslanika očekuje aktivnija uloga. “Mehanizmi sa kojima

je 32, koalicija DPS-SDP-LP broji 17, Demokratski front osam, Pozitivna četiri, a SNP tri odbornika. N.L.

GA apelovala je na poslanike da u novom sazivu Skupštine ozbiljnije pristupe svom poslu i da ga odgovornije obavljaju

Optužba

CEMI nije isplatio honorare Blogerka Tijana Lopičič, koja je bila posmatrač CEMI-ja na izborima održanim 14. oktobra, optužila je ovu organizaciju zbog neisplaćenog honorara. U Centru za monitoring nijesu željeli da komentarišu sadržaj ovog bloga, koji je objavljen na PCNEN-u, ali su na sajtu objavili kada posmatrači mogu da očekuju isplate. Lopičić piše da je organizacija bila jako loša, a dnevnice snižene na 15 eura, plus broj mobilnog telefona sa pet eura kredita. Tvrdi da joj taj iznos

Organizacija je bila jako loša, a dnevnice snižene na 15 eura. Taj iznos još nije uplaćen. još nije uplaćen, “jer navodno Norveška, koja je finansirala ovaj projekat, to još nije uradila u cjelosti”. Osim toga, zamjera i to što pozivi ka centrima gdje su podnosili izvještaje nijesu bili besplatni, već da su posmatrači platili i euro za taksu, ali i svaki poziv koji

su obavili. Uz sve to, tvrdi Lopičić u tekstu, nijesu dobili ni hranu, što je bilo dogovoreno. Na internet stranicama CEMI-ja piše da će morati da naprave ugovore za sve posmatrače, te da se radi o velikom i odgovornom poslu, jer treba isplatiti više od 1.000 ljudi. Posmatrače su obavijestili kada će u kojim gradovima potpisivati ugovore i isplaćivati honorare. Navodi se da će se novac isplaćivati po gradovima u naredne dvije sedmice, završno sa Podgoricom 16. novembra.

odbori trenutno raspolažu su nedovoljni za njihov rad, te pozivamo novi saziv Skupštine da ojača kontrolne mehanizme odbora, naročito onih koji se tiču korupcije”, smatra koordinator GA Zoran Vujičić. On je kazao da konačno treba da se postigne dogovor o ustavnim izmjenama sa ciljem depolitizovanja sudstva. Pored toga, matični odbor bi trebalo da inicira gradnju Palate pravde, čime bi se prostorni kapaciteti sudova rasteretili i tako olakšao njihov rad.

U GA su saglasni da Skupština treba više i kvalitetnije da sarađuje sa Ministarstvom pravde i ljudskih prava u vezi sa predlaganjem i usvajanjem zakonskih dokumenata. GA je pozivala Skupštinu da se pozabavi i medijskim slobodama i da utiče na efikasnije djelovanje policije u otkrivanju onih koji prijete i napadaju medije i novinare. “Od vas se očekuje da kroz prevazilaženje ličnih i partijskih interesa stremite rješenjima koja su u interesu građana”, zaključili su u alijansi. B.P.

Stanić

Prijetio mi je vlasnik Gradir Montenegra Funkcioner Demokratskog fronta Novica Stanić saopštio je da mu je prijetio suvlasnik kompanije Gradir Montenegro Veselin Pejović, koji, s druge strane, tvrdi da je pozvao Stanića da mu kaže da ne širi dezinformacije o njegovoj firmi. Stanić je rekao Mini da ga je Pejović jutros pozvao i pitao odakle mu pravo da blati

njega i njegovu firmu po medijima. Stanić pretpostavlja da da je razlog poziva to što je govorio “o pritiscima i ucjenama na njegove zaposlene da glasaju za DPS”. On traži da nadležni reaguju i tvrdi da će, čim se formira Odbor za odbranu i bezbjednost tražiti da se ovo stavi na denvi red. Pejović je demantovao da je ucjenivao zaposlene.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

POLJOPRIVREDA

Kopamo tri puta manje nego Evropljani

Manite statistiku, uradite nešto Marko Kaluđerović se već trideset godina bavi poljoprivredom. Za njega više ne postoje iluzije o boljitku “na riječima”. “Bez jasno postavljenih ciljeva nema napretka. Zato bih ministru poljoprivrede i lokalnim “šerifima” zabranio da pominju procente povećanja u odnosu na prošlu godinu, već da se isključivo služe tačnim podacima, koliko je proizvedeno i koliko je smanjen uvoz”, poručuje Kaluđerović.

Zemlje EU u prosjeku obrađuju 40 odsto poljoprivrednog zemljišta, što je preko tri puta više od onog što se obrađuje u Crnoj Gori Ivana Boljević

rema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori se od raspoloživih preko 300, koristi oko 200 hektara, od čega je čak 80 odsto pašnjaka dok svega 12 odsto čine oranice i voćnjaci. Ako se uzme u obzir da se u Evropskoj uniji obradiva površina kreće oko 40 odsto, to znači da bi naša zemlja do ulaska u Evropsku uniju trebala da utrostruči obradive površine. Poljoprivrednici smatraju da je sa trenutnim budžetom, a bez dobre strategije-to nemoguće.

Iako definisana kao strateška razvojna grana, na pomen razvoja poljoprivrede kod nas, oni koji od nje žive, poljoprivrednici, gorko se smiju. Razlog za to je sučeljavanje dvaju statistika. Evropske i domaće. Mada imamo nadprosječno dobre uslove ze razvoj jer nam poljoprivredno zemljište čini 40 odsto teritorije ze-

mlje, (ovaj odnos u zemljama Evrope je oko 23 odsto) u našoj zemlji se obrađuje svega oko 12 odsto raspoložive površine, dok je evropski prosjek oko 40 odsto. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, poljoprivredno zemljište u našoj zemlji obuhvata površinu od 516.070 hekta-

ra što čini 37,4 odsto ukupne teritorije Crne Gore. Od ove površine, ukupno raspoloživo zemljište je 309.240,7 ha, dok ukupno korišćeno poljoprivedno zemljište je 221.297,6 ha. “Daleko je najveće učešće pašnjaka i prirodnih livada koje zajedno čine 88 odsto poljoprivrednih površina. S druge strane, učešće obradivih površina (oranice i bašte) iznosi 9 odsto, a voćnjaka i vinograda tri odsto”, objasnili su iz Ministarstva. Stavi li se u odnos površina sa brojem stanovnika, Crna Gora ima prosjek od 0,83 ha po stanovniku, što predstavlja važan resurs za razvoj poljoprivrede, smatraju u Ministarstvu.

Poljoprivrednici ne spore mogućnosti, ali im je i dalje neshvatljivo da pored 221.297,6 ha korišćenog poljoprivrednog zemljišta, Crna Gora uvozi 400 miliona prehrambenih proizvoda, a izvozi 40. „Nemam iluziju da treba sve proizvoditi. Ali uvoziti vodu za piće, mlijeko, meso, pa čak i sijeno, govori o nemanju državne strategije. Ispada da su nam pašnjaci bez ovaca, a livade bez kosaca“, kaže Marko Kaluđerović, poljoprivrednik

iz Danilovgrada. On pojašnjava da u poljoprivredi važi pravilo da rodna godina domaćina pomogne tri godine, a nerodna unazadi deset. “Bez ofanzivne državne strategije, uz pomoć međunarodnih razvojnih fondova, ovaj sunovrat u razvoju poljoprivrede se ne može zaustaviti”, zaključuje Kaluđerović. Ipak, u Ministarstvu kažu da nije tako. U Crnoj Gori raste broj poljoprivrednika. “Sektori u kojima je došlo do porasta ulaganja su mljekarstvo i proizvodnja voća, povrća i ratarskih kultura, kao i u sektoru govedarstva i ovčarstva”, tvrde u Ministarstvu.

Uporedni Prikaz obradivih površina u zemljama Balkana i EU

Al Ukupna površina* 28,7 Poljoprivredna površina 1.122 51% Iskorišćeno u procentima

BiH 51,2 2.136 26%

HR 56,6 1.289 65%

KO 10,9 609 35%

MK 25,7 1.064 25%

MN 13,8 516 12%

SR 77,5 5.065 65%

EU 27 4.325 172.485 65%

Pratite nas na twitteru

10 Aktuelno

@dnovine

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

IGOR LUKŠIĆ, PREMIJER

Da sam slušao kritičare, bili bi smo dužni 90% BDP rentnost rada, saradnja sa civil-

Samir Rastoder

zbori su završeni, parlamentarna većina će biti formirana tokom naredne sedmice kada se očekuje da predsjednik Filip Vujanović predloži novog mandatara. Predsjednik DPS-a Milo Đukanović je najavio povratak, ali nije do kraja precizirao na koju funkciju – premijersku ili predsjedničku. Aktuelni premijer Igor Lukšić poručuje da pravo odlučivanja kako dalje pripada samo DPS-u bez obzira što primjećuje ”dosta pretendenata na to pravo i to po pravilu iz ličnih ili sitnosopstveničkih razloga. On kaže da se u određenom trenutku u čovjeku budi potreba da se oproba i u drugim oblastima, mimo političkog života. I počinje da se često pita da li je taj dan došao. Ipak, zaključuje premijer - život je nepredvidiv.

●U kojoj mjeri i na koji način mislite da je na rezultat koalicije Evropska Crna Gora na izborima uticao i rad Vlade? Vjerujem da su građani, između ostalog, i to cijenili kada su se opredjeljivali kome dati podršku. Uvijek se na izborima provjerava učinak Vlade u prethodnom mandatu, i ono što je bio moj interes kada je kampanja u pitanju jeste da realnim razgovorom sa biračima, na neki način, podnesem izvještaj i odbranim učinak. I to za period od prethodne tri i po godine. Mislim da nikada do sada kampanja nije bila karakterisana realnom retorikom kao ovog puta, bez obzira što su u medijima, na žalost, dominirale marginalne teme. Najprije mi je želja bila da se građanima zahvalim na podršci i razumijevanju, jer je za nama težak period od četiri godine krize. Period teškog rada, odricanja. U publici je bilo, siguran sam, ljudi koji razmišljaju šta raditi naredni dan kada ustanu, i koji sa puno briga liježu naveče. Bez razumijevanja i podrške mi ne bismo mogli sprovesti čitav niz teških mjera. Možda ćemo neke morati sprovesti ponovo ukoliko evropska kriza nastavi da uzima danak. Pred našim očima zemlje razvijene Evrope bankrotiraju, u skoro svim zemljama u okruženju je recesija. Mi smo uspjeli da u takvim okolnostima ostvarimo rezultate u mnogim oblastima koje su za ponos, ali su prije svega uspjeh svih građana Crne Gore. Otvorili smo pregovore sa EU, napravili, vjerujem, ključan iskorak prema NATO, ušli u STO. Objašnjavao sam građanima zbog čega je to važno za svakog pojedinačno. Osim recesione 2009, u svim narednim godinama smo bilježili ekonomski rast. Pa i ove godine, dok je veći

dio Evrope u recesiji, očekujem da ćemo ostvariti minimalni rast. Prošle godine čak iznad 3%. Svjestan sam da često to ne znači puno, kada je životni standard u pitanju, ali je valjda ipak bolje nego da smo i mi u recesiji ili da je bilo -3%? Sveli smo javnu potrošnju na 40% BDP. Manje je danas registrovanih nezaposlenih, a i stopa zaposlenosti je veća nego prije neku godinu. Vjerujem da će se uspješno realizovati i program novog modela pripravničkog staža i osvijetliti put nastavku neminovnih strukturnih reformi u toj oblasti. Značajan broj infrastrukturnih objekata je završen, i što je važno, obnovili smo investicionu zainteresovanost za Crnu Goru, kao i ubrzali realizaciju mnogih investicija u oblastima turizma, energetike, poljoprivrede i drugih. Istovremeno, nismo zatvarali oči ni pred jednim ekonomsko-socijalnim problemom i nudili realno rješenje. Popravili smo položaj naše države na listi Svjetske banke Doing business koja govori o lakoći poslovanja. Riješili smo i začajan broj pitanja koja se tiču društvenih tema, kakva su položaj potomaka nekadašnje dinastije Petrović, kompromisom riješili pitanje nastavnog jezika, vjerujem utrli, ako bude pravog razumijevanja naše namjere, put objedinjavanju naučnih potencijala jedne male zemlje kakva je Crna Gora i, nešto na šta sam posebno ponosan, potpisali nekoliko sporazuma sa vjerskim zajednicama čime smo, vjerujem, utvrdili i put za rješavanje pitanja položaja pravoslavne zajednice u Crnoj Gori. Da ne pominjem sve reforme, od javne uprave pa redom čiji će se pravi efekti vidjeti tek u budućem periodu. Takođe, mislim da je vrijedna tekovina ove Vlade i transpa-

njem investi-

Život je nepredvidiv

●Vidite ● Vidite li sebe na nekoj drugoj funkciji? Već sam 12 godina na, uslovno rečeno, prvoj liniji fronta javno-političkih dešavanja u različitim ulogama, a posljednje skoro dvije na poziciji premijera. Zadovoljan sam što sam mogao učestvovati u najznačajnijim događajima za jednu zemlju kakav je, bez sumnje, obnavljanje nezavisnosti. Kao prvi ministar finansija u nezavisnoj i međunarodno priznatoj Crnoj Gori radio sam sa tadašnjim predsjednikom savjeta Centralne banke Ljubišom Krgovićem na učlanjenju Crne Gore u MMF i Svjetsku banku. Kao premijer imao sam prilike da svjedočim kraju procesa učlanjenja u STO na čemu je najviše u prethodnom periodu radila raniji ministar Gordana Đurović. Kao ministar finansija, potom i potpredsjednik Vlade, sam ispratio cjelokupan ekonomski ciklus od 2004. do danas, u kojem smo imali i godine značajnog budžetskog suficita, razdužili zemlju i raspolagali značajnim rezervama koje su nam pomogle da prebrodimo prve godine krize. Generisao sam, sa kolegama iz Vlade i ministarstva, čitav niz strukturnih reformi u različitim oblastima koje unose novu dinamiku u naš sistem. I tada smo bili kritikovani za politiku koju vodimo, pa mi nije jasno da li kritičari danas zapravo sami sebe kritikuju, jer da sam ih slušao ranijih godina, danas bi dug Crne Gore bio najmanje 80-90% BDP. Drago mi je da je od pozicije dodatnog tereta, kako su u MMF i Svjetskoj banci Crnu Goru doživljavali 2004, ona je danas vrlo uvažena u tim krugovima i primjer drugima kako treba raditi. Dakle, u određenom trenutku, čovjeku se budi potreba da se oproba i u drugim oblastima, mimo političkog života. I počinje da se često pita da li je taj dan došao. Ipak, život je nepredvidiv. To ne shvataju oni koji misle da država ekonomskom politikom može riješiti sve probleme, to ne shvataju oni koji misle da se čarobnim štapićem rješavaju društveni problemi. Neko je svojevremeno primijetio da što više širite znanje, shvatate koliko zapravo ne znate. nim sektorom, medijima, bez obzira na sva trvenja. Danas je Crna Gora zemlja većeg stepena demokratije nego što je bila prije koju godinu. Čini mi se da bi ovo bili vrijedni rezultati za osam, a ne za tri i po, ili godinu i po dana. ●Čime ste najmanje zadovoljni u radu prethodne Vlade? Nesumnjivo, mislim da i pored iznesenog postoji prostor za efikasnije obavljanje posla. Nije produktivnost u svim oblastima jednaka. Nije svijest birokratije do kraja razvijena na način da moramo shvatiti da samo ohrabriva-

tora možemo stvoriti novu vrijednost, a iz nove vrijednosti obezbijediti veći nivo zarada i penzija, odnosno veći nivo zaposlenosti. U budućem periodu uska grla se moraju efikasnije otklanjati. Ukoliko nije moguće poboljšanjem sistema, tada kadrovskim promjenama. Svi su imali dovoljno vremena da pokažu šta znaju. Takođe, mora se pokazati viši nivo ra-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

zumi-

DPS treba da gleda prema 2022.

●Da ● Da li su rezulati izbora signal da DPS mora da napravi unutrašnju reformu stranke? Svi izbori sa sobom nose čitav niz poruka i, ukoliko ih uspješno rastumačite i preduzmete mjere, onda raste šansa da i na narednim izborima ostvarite uspjeh. Šira koalicija koju predvodi DPS i koja će ponovo tvoriti Vladu, ostvarila je na ovim izborima više glasova. Više glasova je ostvarila i redefinisana opozicija. To pokazuje veću zainteresovanost građana za politički proces, za izbor onih za koje misle da će donijeti poboljšanja. Takođe, činjenica je i da se jako puno ljudi opredjeljuje za pojedinu stranku i zato što uvijek glasa, podržava program ili iz nekog drugog razloga. j e -Što se tiče naše koalicije, oko 80% je, uslovno rečeno, naše tradicionalno biračko tijelo, 15-20% je va-novih birača. Slično je, vjerujem, i sa drugim političkim subjektima, osim potpuno novih na sceni. njaVremenom će opadati procenat tradicionalnog biračkog tijela i rasti procenat onih, kao i u druz agim zemljama, koji će se sve manje na osnovu prošlih događaja ili ideologije opredjeljivati. Danas su prvi put glasali oni koji su imali 12 ili 13 godina kada je bio referendum. Ja sam imao 13 godina kada je pao Berlinski zid. Poruke sa izbora koje smo dobili danas, 2012. nisu iste kao one iz 1992. ili 2002. godine. Zato vjerujem da partije pokazuju snagu ukoliko to prepoznaju i ukoliko gledaju prema vremenu budućem. Mi treba da gledamo najmanje prema 2022. i razmislimo šta je to što DPS treba da nudi u narednih 10 godina.

Za probleme nema čarobnog štapa

●Da ● Da li je naredna godina, godina ”jakih rezova” u ekonomiji? Kao što sam rekao, nema čarobnog štapića. Potrebno je nastaviti sa politikom koja znači održiv budžet, strukturne reforme i poboljšanje uslova za poslovanje radi novih ulaganja. Prvo je potrebno radi jačanja kredibiliteta, drugo radi dugoročne konkurentnosti, treće radi novih radnih mjesta. Ponekad mjere koje podrazumijevaju sprovođenje takve politike nisu popularne, ali su neizbježne. Uz sav napor i uvažavanje, ja tokom kampanje nisam čuo ništa bolje, samo opštu i često praznu priču punu floskula. Ovo su danas zadaci svake evropske države.

probleme ljudi. Često čujem primjedbu - ”pa samo neka kažu može li ili ne može”. Ponekad iskazivanje razumijevanja, a ne prazno obećanje smanjuju muku. Istovremeno, svi moraju shvatiti da funkcionisanje države ne zavisi od bilo kog pojedinca kao pojedinca, već od razvijene mreže institucija koje funkcionišu po pravilima i u okviru tih pravila pomažu da se problemi riješe. Pojedinci utiru put, mijenjaju kurs. Pošto je Crna Gora mala zemlja, česta je potreba neposrednog kontakta. ●Ko ● Ko su ljudi koji su zadovoljili Vaše kriterijume u prethodnom mandatu i za koje mislite da bi bilo dobro da nastave svoj posao bez obzira ko će biti premijer? Vlada koja je formirana krajem 2010. imala je samo godinu i po mandata, i podrazumijevala je značajne kadrovske promjene, koje su i u posljednjih pola godine iz različitih razloga nastavljene. Istovre-

meno je skoro cjelu godinu bila izložena neformalnoj izbornoj kampanji. Pravi efekat rada podrazumijeva duži vremenski period, posebno kada se suočavate kao novi ljudi u Vladi s problemima koji su višedecenijske starosti u oblasti ekonomskog sistema, prostornog planiranja, nauke i slično. ●Želite li da budete ponovo premijer i očekujete li da će se to i desiti? Već sam kazao da mi je prevashodni motiv u kampanji bio da na neki način odbranim učinak Vlade iz prethodnog perioda. I to prethodnih ne samo godinu i po, već tri i po godine. Ponosan sam na rezultate imajući u vidu date okolnosti, ali i potrebu mnogih da relativizuju, ili opstruišu postizanje pomenutih rezultata. Čitava 2012. je u suštini provedena u predizbornoj atmosferi, što se na kraju pokazalo vrlo jasno u kampanji. Na našoj partiji je, prije svega, da dogovorimo kako dalje. I to

pravo ne pripada nikome drugome, bez obzira što primjećujem dosta pretendenata, po pravilu iz ličnih ili sitnosopstveničkih razloga, da umjesto DPS odlučuju šta i kako dalje. Suština je shvatiti sa kojim se izazovima naša nova Vlada suočava. Pri čemu se međunarodna i unutrašnja agenda, za jednu zemlju kakva je Crna Gora, prepliću. Zapravo, danas nema zemlje u Evropi u kojoj se ne prepliću. I to treba imati u vidu. Primjera radi, od kredibiliteta ministra finansija u međunarodnim finansijskim institucijama može da zavisi da li će zemlja uspjeti da obezbijedi sredstva za finansiranje svih obaveza. Imam prilike često da čujem zamjerke na zaduživanje i slično. Toliko površne analize, koje čak ne uzimaju u obzir ni razduživanje zemlje, a pogotovo svrhu neto zaduživanja. Od 2004. do danas realizovano je 800 miliona kapitalnih investicija, i realizovani projekti o kojima se decenijama samo jalovo pričalo. Dakle, bitna je agenda ciljeva. ●Koji je najveći izazov za novu Vladu? Poslovi buduće Vlade se ne mogu bitnije razlikovati od dosadašnjih. Nastavak evropskih integracija, stvaranje

uslova za učlanjenje u NATO, podsticanje ekonomskog rasta i razvoja u datim okolnostima. Integracije pored jačanja institucija, imaju za cilj i utemeljivanje crnogorskog državnog okvira i zato će to biti i dalje jedan od presudnih zadataka za Vladu. Očekivanja građana su rješavanje pitanja nezaposlenosti, prije svega i unaprjeđenja standarda života. Više nego logični zahtjevi, kojima se mora izlaziti u susret, ali će, da bi bili na putu u srednjem i dugom roku ostvarivanja tih ciljeva biti možda neophodno pojedina opredjeljenja preispitati. Pad socijalizma kao ekonomski nekonkurentnog sistema je podstakao tržišnu euforiju. Ali kada je došla kriza, većina se ponovo opredijeli za državu, živeći u iluziji da je moguće redistribucijom budžetskog novca riješiti probleme. Vidimo na djelu da to nije moguće, jer u suprotnom evropske ekonomije ne bi bile u tolikom problemu. Suština je da moramo shvatiti da

je u dugom roku preduzetnički duh, dakle sklonost preuzimanju inicijative, pojedinačnoj odgovornosti, inoviranju, ključ nove dinamike. To treba balansirati sa ekonomsko-socijalnom problematikom jer je prelazni period uvijek najteži. Ali, to podrazumijeva u svojoj suštini i reformu obrazovanja, koja u dugom roku daje rezultat, ali tada održiv. Jedino reforma obrazovanja, odnosno promocija novih vrijednosti, u dugom roku mijenja strukturu društva. ●Šta bi nova Vlada trebalo da učini da EU makar u manjoj mjeri ističe korupciju i borbu protiv organizovanog kriminala kao najveće zamjerke evropskom putu Crne Gore? To će kao pitanja EU isticati sve do kraja procesa. I to prije svega, zbog iskustva u prethodnim fazama proširenja. Suština evropskog procesa je jačanje pravne sigurnosti, a to znači jačanje institucija koje se bave tim problemima. Korupcije i organizovanog kriminala ima svugdje, ali su vremenom razvijene institucije koje se nose sa tim. Naš zadatak je da slične razvijemo. ●Koliko je izvjesno preuzimanje KAP-a od strane Toščelika? U mjeri u kojoj smo spre-

mni da prihvatimo da je aluminijumska industrija potrebna Crnoj Gori u cilju diverzifikacije ekonomije i valorizacije resursa, kao i potrebe da se riješi prelazni period do izgradnje energetskog objekta. Kao što se mnoge željezare i industrijski kompleksi u Evropi gase, tako je pitanje održivosti industrijske proizvodnje izazov za nas. Naša željezara, nadam se, opstaće za razliku od mnogih koje se gase. Isto tako, vjerujem da i KAP može opstati. To znači, ukoliko imamo održivu proizvodnju glinice, prerađivačke kapacitete i energetski objekat. Toščelik ima svoje viđenje. Ostaje da provjerimo kakav je stav i ponuda potencijalnih njemačkih investitora. Nakon toga će Ministarstvo ekonomije predložiti Vladi, a ako bude potrebe zbog realizacije projekta, i Vlada Skupštini, moguće rješenje. To sve mora do kraja godine da bude poznato.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

Nema dokaza da je pucao Milija Vlahović Nakon što je u prethodnom postupku osuđen na šest godina zatvora, Kolašinac Milija I. Vlahović (52) juče je u Višem sudu u Podgorici oslobođen optužbe da je pokušao da ubije braću Dragoslava i Duška Ivanovića u Baru 2002. godine. Milija Vlahović teretio se da je 26. jula 2002. godine godine oko 12 sati u Baru, na raskrsnici Ulica JNA i Bulevara 24. novembra sa još dva, nepoznata napadača, s umišljajem pokušao da ubije braću Ivanović, Duška i Dragoslava i doveo u opasnost život Svetka Šljivara. “Vlahović je upravljajući “golfom 2” pratio “mazdu” u

kojoj su bili braća Ivanović i Šljivar. Kada se “mazda” zaustavila na raskrsnici, na znak crvenog svjetla, Vlahović je zaustavio “golf” na susjednoj kolovoznoj traci, izašao iz vozila i iz automatske puške, ispalio više hitaca, a zatim pobjegao u nepoznatom pravcu” stoji u optužnici, čiji navodi nijesu potvrđeni prvostepenom presudom. Iako je ranije za ovo djelo osuđen na šest godina zatvora, Vlahovića je sud, usljed nedostatka dokaza, juče oslobodio optužbe. “Provedenim dokazima nije dokazan niti jedan dokaz koji potkrepljuje navode optužni-

ce pa se optuženi oslobađa”, saopštila je sudija Biljana Uskoković obrazlažući u nastavku razloge ovakve odluke. Ona je kazala da je nesporno utvrđeno da je konkretnog dana došlo do pucnjave ali da nema dokaza da je upravo optuženi pucao. Po njenim riječima, zaključak suda je da se “golf” nije zaustavljao, već da je iz njega pucano dok se kretao. Iskaze svjedoka optužbe koji su tokom postupka tvrdili da su vidjeli “golf” iz kog je sa oružjem izašlo lice čiji opis odgovara Vlahovićevom, sud je ocijenio netačnim, kontradiktornim i sračunatim kako bi se otežalo optuženom. S.K.

Kao ko sam uš Crnu G LAŽNI AZILANTI

foto: Vedran Ilić

OSLOBOĐEN KRIVICE

U Crnoj Gori je čak pet puta povećan broj tražilaca azila, a većini je naša zemlja tek usputna stanica

PRESUDA

Za ubistvo Kosovara 14 godina Rožajac Ramiz Čalaković (29) nastanjen u Baru, osuđen je juče u podgoričkom Višem sudu na 14 godina zatvora jer je u februaru prošle godine ubio raseljenika sa Kosova Vojislava Vujovića (34). Nakon što je oglasio presudu, sudija Ratko Ćupić produžio je Čalakoviću pritvor do pravosnažnosti presude. Čalaković je, prema navodima presude, 27. februara prošle godine oko 19 časova u starobarskom naselju Ruske barake sa umišljajem nožem ubio Vujovića. Nakon svađe zbog novčanog duga za obavljene građevinske radove, Čalaković ga je više puta uboo

nožem u grudi. Optuženi, tokom suđenja nije negirao da je počinio ubistvo, ali je tvrdio da je to učinio u samoodbrani, jer ga je navodno Vujović napao metalnom šipkom. “Navode optuženog da je postupao u samoodbrani sud nije prihvatio”, kazao je sudija Ćupić pozivajući se na iskaze svjedoka koji su čuli glas “Daj pare majku ti …” i drugi glas koji zapomaže. U prilog ovakvoj odluci suda, po riječima Ćupića, ide i iskaz svjedoka Slobodana Čolovića koji je, u svojstvu policijskog službenika, krtitične noći primio prijavu oštećenog

OKONČANO BJEKSTVO

da ga je neko napao te da traži zaštitu policije. Pored navedenog, u prilog zaključku da Čalaković nije postupao u samoodbrani ide i činjenica da metalna šipka, kojom je on, navodno, napadnut, nije pronađena na licu mjesta. “Upravo je optuženi naoružan došao kod kuće oštećenog što je i bio razlog zbog koga se oštećeni javio policiji. Kako šipka kojom je navodno napadnut nije pronađena, a ne bi bilo logično da je neko sklonio sa lica mjesta, ne može se prihvatiti njegova odbrana da je bio napadnut. Stoga, nije riječ ni o ubistvu na mah”, naveo je sudija Ćupić. S.K.

NEZGODA

Uhapšen nakon Stradao dugog skrivanja na poslu

Nikšićka policija uhapsila je juče oko šest časova ujutru Borisa Durutovića, koji se od 26. decembra prošle godine, kada je realizovana velika međunarodna policijska akcija “Trio”, nalazio u bjekstvu. Uhapšen je u napuštenoj kući u Jasenovom polju, blizu Nikšića, gdje se skrivao od nedavno. Durutović se potraživao radi vođenja postupka u Višem sudu u Podgorici zbog sumnje da je počinio krivična djela “stvaranje kriminalne organizacije”, “neovlašćena proizvod-

nja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga” i “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Ostali članovi te kriminalne organizacije, koja se nelegalnom trgovinom droge bavila na području Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, uhapšeni su krajem prošle godine. Protiv 26 njih podignuta je optužnica. U policijskoj akciji “Trio”, zaplijenjeno je 250 kilograma marihuane i veća količina oružja. M.V.P.

Radnik “Čistoće” u Pljevljima Sabahudin Đozgić (36) povrijeđen je juče popodne pri padu sa kamiona za odvoz smeća. Zbog povreda glave koje su tom prilikom nastupile u nesvjesnom stanju je prebačen u Klinički centar u Crne Gore u Podgorici gdje su se ljekari, do 17 časova kada je list zaključen, borili za njegov život. Đozgić je povredu zadobio na radu prilikom pada sa stope kamiona na kojoj se nalazio kako bi se prevezao do sledećeg kontejnera. Do zaključenja lista uviđaj nije bio završen a istražni organi nijesu saopštavali detalje nezgode. Zbog ozbiljnosti povrede glave, Đozgić je nakon pada prebačen za Podgoricu.

Bojana Robović

a putu ka boljem životu na vrata Crne Gore, u ovoj godini, zakucalo je oko 1200 imigranata uglavnom iz Alžira, Maroka, Egipta, Palestine, Avganistana i drugih afričkih i azijskih zemalja zahvaćenih nemirima, što je pet puta više u odnosu na prošlu godinu kada je azil zatražilo oko 240 osoba. U posljednje dvije godine zabilježen je rekord kada je u pitanju broj zahtjeva za statusom izbjeglice predatih crnogorskim vlastima, s obzirom da je od 2007. godine, kada je počeo da se primjenjuje Zakon o azilu pa do 2010. godine, status azilanta zatražilo ukupno 28 osoba.

Da je Crna Gora samo stanica za predah na putu ka Zapadnoj Evropi i da su brojni zahtjevi za statusom azila lažni, potvrđuje podatak da su crnogorske vlasti, za posljednjih pet godina, samo jednoj osobi odobrile izbjeglištvo. Alžirac kojeg je ekipa Dnevnih novina zatekla u jednoj od tri privatne kuće u Podgorici koje se iznajmljuju radi smještaja tražioca azila, ušao je u Crnu Goru prije 35 dana bez ijednog dokumenta. “Krenuo sam iz Istanbula, preko Grčke i na kraju iz Albanije ušao u Crnu Goru”, pričao je Aziz. Na pitanje kako je prešao nekoliko državnih granica bez pasoša, Aziz ponosan na sebe, sa osmijehom izusti “putovao sam kao kobra”, izvijajući ruku kako bi dočarao kretanje opasne zmije, neizvjestan i opasan prelazak preko teško prohodnih graničnih terena. “Iako moja porodica u Francuskoj živi oko 40 godina i tamo sam sa ženom izrodio šestoro djece, radio kao mehaničar, nikada nijesam uspio da dobijem državljanstvo te zemlje. Deportovali su me, ali ja ću se ipak vratiti”, ispričao je Azis otkrivajući da mu je Crna Gora samo usputna stanica i da

se ovih dana sprema da ilegalno pređe granicu jedne od susjednih zemalja. Da je uglavnom riječ o ekonomskim migrantima i da im Crna Gora ne predstavlja konačno odredište, potvrdio je i upravnik Centra za azil pri Zavodu za izbjeglice Duško Jovićević. “Većina tražioca azila ne sačeka prvostepenu odluku Ministarstva unutrašnjih poslova na koju imaju pravo žalbe, nego jednostavno nestanu preko noći. U dosta slučajeva vrate nam ih graničari susjednih država pošto ih uhvate prilikom ilegalnog prelaska i kod njih pronađu neki dokument koji ukazuje da su boravili u Crnoj Gori. Eto, za vikend ih je otišlo nekoliko, ali nam se prijavilo 30 migranata koji traže azil”, ispričao je Jovićević. On je naglasio da 2005. godine, kada je Crna Gora sa proglašenjem nezavisnosti preuzela sve obaveze iz konvencije o pravima izbjeglica, niko nije ni sanjao da će 2007. doći do najPočetak ezde migraprimjene nata, koja je Zakona o zabilježena azilantima u posljednje dvije godine,

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

obra šao u Goru Često se tuku i opijaju Iako iz Zavoda tvrde da nema fizičkih obračuna među tražiocima azila, stanari iz neposredne blizine kampa požalili su se ekipi Dnevnih novina na migrante. Tvrde da su bučni, često u alkoholisanom stanju zbog čega često dolazi i do tuča među njima. Na tražioce azila požalio se i vlasnik kuće u kojoj su smješteni, navodeći da, kada odlaze, sa sobom ponesu jastuke i jorgane koji im posluže kada ih prilikom ilegalnih prelaza preko granice zatekne noć. tako da novoizgrađeni Centar za izbjeglice u Spužu, kapaciteta svega 65 osoba, neće biti dovoljan. “Ako se nastavi ovakav trend, moraćemo obezbijediti nove sadržaje za smještaj izbjeglica koji mogu biti u vlasništvu države ili će se iznajmljivati”, kazao je Jovićević. On je dodao da, kada na granici osoba zatraži azil, ona se mora pustiti na teritoriju Crne Gore, nakon čega se smješta u neki od tri prihvatna smještaja u Podgorici i omogućava joj se da podnese zahtjev za postupak traženja azila, gdje se ocjenjuje da li je tražioc statusa izbjeglice u zemlji iz koje dolazi ugrožen po bilo kom osnovu. “I kad neko dobije status izbjeglice, njegovo se stanje stalno provjerava. Kada nestanu uslovi za izbjeglištvo, osobi se taj status ukida. Provjere se vrše preko konzularnih predstavništava, UNHCRa i provjerava se svaki izvor informacija koji može dati odgovore o odnosu Vlade prema tražiocu azila u zemlji iz koje dolazi. Za šest godina, samo jedna osoba je dobila azilantski status dok je ove godine MUP pet osoba

Od 2008. do 2010. 28 osoba zatražilo status azilanta

Trpezarija u kojoj se tražioci azila hrane

Aziz (leđima okrenut) razgovara sa svojim cimerima

dodijelio dodatnu zaštitu. “U međuvremenu je jednoj osobi ukinuta dodatna zaštita, tako da su na snazi četiri”, naveli su iz MUP-a. Jovićević je objasnio da se dodatna zaštita odobrava osobi koja nije toliko ugrožena u zemlji porijekla da bi dobila status izbjeglice, ali postoji opravdana opasnost da će u zemlji porijekla biti izložena nekom tretmanu koji je neljudski. “Tražioci azila kojima se odbije zahtjev dužni su da u roku od pet dana napuste Crnu Goru, a ako to ne učine, deportuju se u matičnu zemlju”, objasnio je Jovićević. Prema navodima iz MUP-a, trenutno je u proceduri 73 zahtjeva za dobijanje azila kod prvostepenog organa – Kancelarije za azil i 86 postupaka po žalbama izjavljenim na prvostepene odluke drugostepenom organu - Državnoj komisiji za rješavanje po žalbama za azil. Ovo je podatak star desetak dana, a prema najnovijim informacijama iz Zavoda za azilante, tvrde da se kod nas trenutno nalazi oko 215 tražioca azila.

2011. 239 osoba zatražilo azil

2012. Do 1. novembra 1200 osoba zatražilo azil od crnogorskih vlasti

Prije polaska na put znaju svoja prava I prije nego što ih put dovede na Balkan, tražioci azila su upoznati sa svim što im se nudi u Crnoj Gori. Oni imaju pravo na identifikacionu ispravu, pravo boravka, pravo slobode kretanja. Imaju pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i pravo na pravnu pomoć. Pored prava na smještaj i jedan određen standard života, tražioci azila u Crnoj Gori, takođe, imaju pravo i na obrazovanje u svim državnim školama. Sa dobijanjem statusa izbjeglice ili dodjelom odobrenja dodatne zaštite osobe koje su migrirale u Crnu Goru, mogu imati i pristup tržištu rada.

Poliglote česti gosti Većina migranata koji dolaze u Crnu Goru govori više svjetskih jezika: italijanski, engleski, francuski... što koristi zaposlenima u Zavodu za zbrinjavanje izbjeglica kojima je skoro nemoguće obezbijediti prevodioce za lokalne jezike, koji se govore po Avganistanu i Iranu. “ Imali smo čast da se, među migrantima, susretnemo i sa poliglotama među kojima se posebno istakao Marokanac Ibrahim koji govori sedam jezika. Među tražiocima azila ima i obrazovanih ljudi i sa civilizacijskim navikama ali ima i onih kojima kultura nalaže da spavaju na podu i da jedu bez upotrebe pribora za jelo, rukama.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

14 Aktuelno SVJETSKA BANKA

Džejn Armitidž

Vlada da nastavi reforme Svjetska banka očekuje od Vlade da nastavi strukturalne i fiskalne reforme, kako bi se obezbijedila budžetska stabilnost i stvorio makroekonomski održiv sistem koji će privući potencijalne investitore, saopštila je juče koordinatorka Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Džejn Armitidž nakon sastanka sa ministrom finansija Miloradom Katnićem. “Zadatak nove Vlade je da nastavi reforme što će se, prije svega, ostvariti smanjenjem javne potrošnje odnosno povećanjem poreskih prihoda što je pravi način za dugoročno smanjenje duga i deficita”, kazala je Armitidž i dodala da će SB i dalje nastaviti da podržava Vladu u smanjenju deficita i duga. Armitidž, koja juče bila u oproštajnoj posjeti, nakon

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012.

Uspješno ste se nosili sa krizom Crna Gora i Svjetska banka imaju odličnu saradnju, ocijenjeno je na sastanku koji je Armitidž imala sa premijerom Igorom Lukšićem. Ona je Lukšiću kazala da se Vlada uspješno nosila sa veoma teškim periodom ekonomske i finansijske krize i čestitala Crnoj Gori na napretku ostvarenom u nedavnom izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja. isteka petogodišnjeg mandata, ocijenila je da su garancije koje je Svjetska banka u prethodnom periodu davala Crnoj Gori bile korisne, jer pomažu poboljšanju reputacije države čime se privlače investicije. “Te garancije svakako nijesu poklon, jer je Crna Gora vrijedno radila da bi se nešto tako ostvarilo”, kazala je Armitidž i dodala da su turizam i poljoprivreda oblast u kojima Crna Gora ima veliku prednost i potencijal.

Svjetska banka je, prema riječima minstra Katnića, jedan od najvećih partnera koje je Crna Gora imala u teškim vremenima krize, ne samo zbog finansijske podrške već i zbog brojnih projekata koji su se zajednički realizovali. On je kazao da su juče razgovaraili i o budžetu za narednu godinu, a sledeće sedmice bi trebalo da stigne i ekspertski tim SB koji će Vadi pomoći oko budžeta. I.C.

CGO

Još nijesmo društvo kulture ljudskih prava Crnogorsko društvo još nije društvo kulture ljudskih prava, a u dostizanju tog cilja formalne institucije i nevladin sektor treba da imaju partnerski odnos, zaključeno je juče na okruglom stolu “Obrazovanjem ka antidiskriminacionoj kulturi”. Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da je Crna Gora samo na prvi pogled tolerantnije društvo nego što je bila prije pet ili deset godina, dodajući da su te percepcije najčešće vrlo varljive. “Crna Gora je usvojila brojna zakonska rješenja koja proizilaze iz Ustava i međunarodnih dokumenata o potrebi borbe protiv diskriminacije, ali primjena je ono što nam se spočitava, ne samo u ovoj, već i drugim oblastima, od Evropske unije i drugih relevantnih međunarodnih organizacija”, kazala je Uljarević. Ona je podsjetila da je dojučerašnji ministar za resor

Uljarević ljudskih prava i sloboda bio međunarodno priznat homofob, rodno nesenzitivna osoba. “Kako onda očekivati bržu implementaciju usvojenih normi”, upitala je ona. Svi učesnici su se složili da LGBT populacija trenutno predstavlja najgorljiviji primjer svijesti o potrebi borbe protiv diskriminacije, razumijevanja drugačijeg i integracije u društvo i naglasili da se ne mogu očekivati političke i etničke slobode, a da se ne osjeća potreba za zaštitom seksualnih sloboda. N.D.L.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012.

ZATVOR

Zakoni najčitaniji iza rešetaka Osuđenici u ZIKS-u redovno čitaju Dostojevskog, krimi romane, ali i laku literaturu Bojana Brajović, Jelena Vađon - Đurišić

rnogorski zatvorenici, koji kaznu služe u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), osim beletristike, najradije čitaju i izučavaju religijsku i pravnu literaturu. To je Dnevnim novinama potvrdio Milan Žarković iz Službe za odnose sa javnošću ZIKS-a, navodeći da, kada je riječ o pravnoj literaturi, zatvorenici najviše ćitaju komentare zakona koji se odnose na krivično pravo. Žarković pojašnjava da osuđenici, kad odluče da se late knjige, najčešće čitaju “stručnu” literaturu, odnosno Komentar krivičnog zakona, Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, te Zakonik o krivičnom postupku.

Iako preovladava mišljenje da osuđenici uglavnom nemaju formirane kulturološke navike, Žarković navodi da zatvorenici provode dosta vremena sa knjigom. “I vrijeme ‘iza rešetaka’ nerijetko koriste za lično usavršavanje”, kazao je Žarković. On ističe da, kao i u većini zatvora u svijetu, i crnogorskom osuđenim i pritvorenim licima se omogućava pristup materijalima za čitanje u rekreativne, obrazovne i informacione svrhe. A da muškarci i žene nemaju isti ukus kad je u pitanju izbor literature, potvrđuje Žarković, navodeći da se u bibliotekama ZIKS-a najviše čita “laka” literatura za opuštanje. Tako muškarci, kako je rekao, najradije čitaju romane Hlaska, Saramaga i Mark Tvena. Takođe, romane Dostojevskog zatvorenici smatraju “lakom literaturom”, sa čim se ne bi složili mnogi srednjoškolci kojima te knjige predstavljaju obaveznu

literaturu. “Naročito vlada interesovanje za djela Marija Puza, koji je autor najpoznatije knjige o mafiji “KUM”, zatim Paula Koelja, Gijoma Musa, Sergeja Kostina, Sandre Braun, Alberta Moravije, literature iz oblasti moderne psihologije”, kazao je Žarković. Sa druge strane, žene zatvorenici očigledno bijeg od stvarnosti traže u ljubavnim romanima i tipičnoj ženskoj literaturi, ali i poeziji. “Žene su zainteresovane za djela Agate Kristi, Sidni Šeldon, Frederika Forsajta, Hesea, Jovana Dučića, Moma Kapora, Mir-Jam... Zatvorska biblioteka funkcioniše slično kao redovne javne biblioteke”, pojasnio je Žarković. On tvrdi da zatvorske biblioteke u saradnji sa drugim zatvorskim programima predstavljuju ključnu komponentu u obrazovanju i rehabilitaciji osuđenih lica. “Biblioteka je mjesto na ko-

jem osuđena lica dobijaju odgovore na mnoga pitanja i ujedno i mjesto na kojem će da zadovolje svoja interesovanja. Istovremeno, zatvorske biblioteke treba da osposobe osuđena lica za ponovni povratak u normalan život”, rekao je Žarković. On navodi da osuđena lica imaju veliki broj nezadovoljenih potreba, što implicira veću potražnju z a informacijama, materijalima za učenje i resursima za samousavršavanje. “Biblioteke, u saradnji sa drugim programima zatvora, igraju vitalnu ulogu u ispunjavanju ovih potreba. Osuđena lica rikoja žele da koste svoje vrijeme konstruktivno najčešće postaju korisnici biblioteke”, kazao je on, navodeći da zаtvorenici koriste biblioteke u velikoj mjeri i više nego ljudi spoljа.

Zbog porasta broja zatvorenika faliće knjiga Žarković je istakao da u ZIKS-u postoje postoje tri bibloteke i to u Zatvorenom odjeljenju, Poluotvorenom odjeljenju i Odjeljenju za žene. “Ukupan broj naslova u sve tri biblioteke je 3.000, od čega se najveći broj nalazi u biblioteci zatvorenog odjeljenja iz razloga što je u tom odjeljenju smješten veći broj osuđenih lica i zato što nijesu u mogućnosti kao osuđena lica iz Poluotvorenog odjeljenja da koriste odsustvo izvan ZIKS-a i da sa sobom donesu literature koju, u međuvremenu, do sljedećeg odlaska kući žele da čitaju”, kazao je on, navodeći da se najmanji broj naslova nalazi u Odjeljenju za žene iz razloga što od ukupne osuđeničke populacije na žene otpada manje oko 3 odsto. On navodi da je posljednjih godina zabilježen značajan porast broja osuđenih lica, a naročito stranaca, pa broj naslova uskoro neće biti dovoljan da zadovolji potrebe svih zainteresovanih korisnika.

Djela imaju, ali nijesu najčitanija Iz podgoričke Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” saopštili su Dnevnim novinama da djela koja čitaju zatvorenici Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija imaju, ali da su njihovi članovi ipak zainteresovani za drugu vrstu literature. “Knjige gore navedenih autora Biblioteka “Radosav Ljumović” posjeduje, ali njihova djela nijesu trenutno najčitanija kod naših članova”, saopšteno nam je iz Narodne biblioteke.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

16 Aktuelno Kenan Hrapović

Ministarstvo bez sluha za Fond zdravstva Crna Gora je jedna od posljednjih zemalja Evrope čiji Fond zdravstvenog osiguranja autonomno ne odlučuje o trošenju budžetskih sredstava već direktno zavisi od Ministarstva finansija i trezora. Zato će se novac koji se prikuplja nalaziti na posebnom podračunu, zaključak je okruglog stola Finansijska održivost zdravstvenog sistema koji je juče održan u Podgorici. Fond za zdravstveno osiguranje mora ubuduće biti aktivan kupac i sklapati ugovore sa pružaocima

zdravstvenih usluga. Prijedlogom budžeta za 2013. godinu Ministarstvo finansija je FZO opredijelilo 163,3 miliona eura, dok je za održiv i funkcionalnim sistem potrebno 172 miliona, smatra dr Kenan Hrapović, direktor FZO Crne Gore. On je naveo i primjer ugovorenih usluga zdravstvenih ustanova za koje se budžetom predviđa 400.000 eura i ako je u 2012. samo za konsultanske usluge i dovođenje doktora sa strane bilo potrebno 1,2 miliona eura. S.P.

Montenegrobanka

Izložba NLB štednih kasica

Završna izložba štednih kasica koju organizuje NLB Montenegrobanka biće otvorena danas u filijali banke Podgorica V u šoping centru Mall of Montenegro, u 11 sati. Među 300 prikupljenih kasica, umjetnica Sonja Đuranović, glumica Vesna Vujošević, Ljilja Burzan Nikolić, direktorica prvog lutkarskog festivala u Crnoj Gori, kao i Dino Redžepagić, izvršni direktor NLB Montenegrobanke, izabraće dvije najmaštovitije koje će biti nagrađene sa 150,

odnosno 100 eura. Najinteresantnija pristigla kasica biće nagrađena sa 50 eura. NLB banka je tokom prošlog mjeseca, od 26. septembra do 31. oktobra, želeći da podsjeti na važnost štednje, pozvala djecu da poklone svoju staru štednu kasicu. Mališani su zauzvrat dobili na poklon novu Zuja Zu kasicu u obliku pčele. Izložba će biti otvorena do 31. decembra svim radnim danima od osam do 16 sati. B.B.

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

NEPLANSKA IZGRADNJA

Naselja niču, vrtići i škole samo u planovima Trend izgradnje novih stambenih blokova ne prati izgradnja vrtića i škola Bojana Brajović

ok u Podgorici stambeni blokovi niču kao pečurke, vrtići i osnovne škole ostaju samo u planovima strateškog razvoja grada. Na Starom aerodromu, podgoričkom naselju u kojem prema procjenama živi 30.000 stanovnika, postoji samo jedna osnovna škola, dok naselje nema vrtić, pa su roditelji primorani da djecu vode na Konik zbog čega su grupe prebukirane. Još svježiji je primjer čuvenog Siti kvarta, koji je nikao preko puta šoping mola Delta siti, a u kojem nema nijednog vrtića ili škole, iako u njemu ima 950 stanova.

Za kvalitet života u starim i novim kvartovima odgovorni su u gradskoj vlasti koji, prema ocjenama naših sagovornika, arhitekte Miška Dmitrovića i predsjednika Inži-

njerske komore Crne Gore Ljuba Dušanovog Stjepčevića, u Podgorici već odavno ne dopuštaju da urbanisti rade svoj posao. “Svaki kvart koji se gradi

mora obuhvatiti gradnju vrtića, škola i dječjih igrališta, da ne bi djeca iz jednog dijela grada išla u sasvim drugi dio. U Podgorici se konkretno radi o čistom biznisu. Dječje igralište, vrtić ili škola se ne mogu prodati kao stan ili poslovni prostor”, kazao je Dmitrović, dodajući da se investitori rukovode prostom računicom. Stjepčević pojašnjava da se na osnovu prostornog plana grada radi detaljan urbanistički plan za određene djelove grada, te da se nakon toga prikupljaju podaci na osnovu kojih se planira gdje će biti izgrađeni objekti za stanovanje, a gdje škole i vrtići, dom zdravlja, te drugi sadržaji koji bi za-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Skoro izgrađeni kvart sa oko 1.000 stanova koji nema ni vrtić ni školu: Siti kvart

Još nema priručnika U Ministarstvu turizma i održivog razvoja su nam saopštili da rade na priručniku za planiranje stambenih naselja, koji će detaljnije razraditi tu oblast. “I odrediti normative i standarde u cilju kvalitetne prostorne raspoređenosti objekata poput vrtića, škola i slično”, zaključuje se u odgovoru resora za turizam i održivi razvoj. dovoljili sve potrebe ljudi koji žive u tom dijelu. “Posljednjih 20 godina sve je zbrkano, nema pravila, već se radi na već realizovanim planovima, izmišljaju se neke nove lokacije, a sve zato što se urbanizmom ne bave urbanisti, već odlučuju pojedinci i njihovi interesi”, kazao je Stjepčević. Ranije je sve to bilo uređeno, planski se radilo, kako kaže, navodeći primjer grada preko Morače – Blok pet, koji ima škole, vrtić, dom zdravlja, te pijacu, koji apsolutno zadovoljavaju potrebe građana koji žive u tom kraju. Kada su u pitanju novi stambeni blokovi koji se grade, Stjepčević upozorava da “dobre lokacije dobiju unaprijed poznati investitori”, dodajući da je glavni problem što danas kao ranije ne postoji revizija objekata koji se grade. “Do skoro je postojao Savjet urbanista koji je davao ocjenu određenog plana, a novim zakonom je ukinuta revizija”, objašnjava Stjepčević, dodajući da nažalost ima puno ljudi – državnih arhitekata koji će potpisati sve što im se da. Takve arhitekte, kako je kazao, potpišu izmjene plana, koji prođe Skupštinu jer odbornici nijesu upoznati i postaje zvanični dokument. “Zato i ne čudi što imamo

prenatrpane vrtiće i škole, jer u Podgorici ne postoji ono što je suština – plansko planiranje i poštovanje struke. Ovo je totalni napad na infrastrukturu, gdje nastaje problem oko saobraćaja, preopterećenja trafostanica, priključaka za vodovod i kanalizaciju. A ako radimo plan profesionalno onda se na vrijeme vodi računa o tome. Razmišlja se o broju parking mjesta, broju stanovnika, te o tome koliko može da trpi škola ili vrtić, sve se mora uzeti u obzir”, kazao je Stjepčević. Uprkos arhitektonskom haosu i prebukiranosti vrtića i škola, ako je vjerovati Strateškom planu Podgorice od 2012. do 2017. godine, tom problemu rješenje se nazire u narednih

nekoliko godina, kada će, ako se ne ispriječi kriza, biti izgrađeno sedam vrtića, pet osnovnih i četiri srednje škole. Ambiciozni planovi uglavnom bi trebalo da se finansiraju iz državnog budžeta, uz rizik da se projekti odlože zbog ekonomske krize.

Prema planovima dostupnim na sajtu grada, u zahvatu DUP-a “Konik-Stari aerodrom”, predviđena je, između ostalog, dogradnja postojećeg objekta OŠ “Pavle Rovinski”, kao i dvije lokacije za izgradnju dječjih vrtića, ali se ne navodi precizno gdje. DUP-om “Novi grad 1 i 2”, u dijelu grada preko Morače, planirana je izgradnja vrtića, te dogradnja OŠ “Maksim Gorki” i nadgradnje Mašinske škole. DUP-om “Radoje Dakić” grad je predvidio u okviru društvenih servisa izgradnju objekata za potrebe zdravstva, obrazovanja i predškolske ustanove.

Ružičasti pogled iz Ministarstva Ono što je svima očigledno, Ministarstvu prosvjete ne izgleda tako, pa su bili hrabri pri izjavi da “svako ko komentariše da se u glavnom gradu ne grade objekti za potrebe prosvjete je ili nedobronamjeran ili nedovoljno informisan”. “Skoro svaki građanin Podgorice svjedok je izgradnje nove škole, vrtića, studentskog doma, stambenih objekata za prosvjetne radnike, kao i dogradnje i rekonstrukcije mnogih objekata koje sprovodi Vlada, Ministarstvo prosvjete i sporta, Glavni grad, kao i Sindikat prosvjete. Možda nijeste upoznati, ali smo sigurni da jeste veliki broj građana primijetio novu osnovnu školu na Draču, novi vrtić u Bloku pet, novu osnovnu školu u Gornjoj Zeti, izgradnju novog vrtića u Golubovcima, novog studentskog doma, kao i veliki broj objekata škola i vrtića koji u novom ruhu obasjavaju naš Glavni grad”, navodi se odgovoru portparola Ministarstva Vesne Gajević. Inače, škola “21. maj” izgrađena je prije dvije godine, dok je vrtić u Bloku pet otvoren 2008. Vrtić u Golubovcima, iako ga iz punih usta najavljuju, još nije otvoren.

Prodati imovinu stečenu kriminalom, pa graditi škole i vrtiće Udruženje Roditelji, koje trenutno prikuplja potpise za inicijativu za gradnju novih vrtića, predložilo je da se gradnja novih škola i vrtića finansira od oduzete imovine stečene kriminalnim aktivnostima. Naime, nakon što je u medijima procurila vijest da je ukupna vrijednost imovine stečene tim putem, a koja se nalazi u posjedu države 48,5 miliona eura, Udruženje želi na vrijeme da ukaže na mogućnost pronalaženja jednog od izvora finansiranja granje novih vaspitnih objekata, koji su Crnoj Gori hitno potrebni. Da je to ostvarivo, pokazuje primjer koji iz Udruženja navode, a to je da gradnja jednog vrtića košta oko dva miliona eura, što uključuje vrijednost građevinskih radova, opremanja, elektro ali i kanalizacionih i vodovodnih instalacija.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

18 Aktuelno

subota i nedjelja, 3. i 4.11.2012.

Pogodite gdje živ kratka analiza razvoja podgorice

Mila Nenezić

rad koji se, kako kažu, rapidno razvija, ne napreduje svuda jednako. Takvo stanje najbolje odslikavaju djelovi naselja, koji toliko i nijesu na periferiji. U pojedine djelove grada dosta se ulagalo, dok su druga godinama zapuštena. Interesantno je da su u najuređenijim, gdje su nastanjeni funkcioneri, infrastrukturni problemi minorni, ako ih uopšte i ima.

Sa prvim kišama osvanulo je pravo lice, ili bolje reći naličje glavnog grada Crne Gore. Podgoričke ulice tokom predstojećih mjeseci i ove godine stvaraće brojne probleme u saobraćaju, zbog toga što se o njima nije brinulo, a nekoliko zakrpljenih rupa pred izbore nijesu značajno popravile stanje. Centar i dio preko Morače, dvije najatraktivnije lokacije u gradu, prosto blje-

šte, dok ostala naselja, neka u manjoj, druga u većoj mjeri propadaju. Dok preko Morače izranjaju džinovske građevine, stambeno-poslovni objekti koji svojim dimenzijama “glođu” preostale djelove zelenila i djelove ulica, naselja poput Drača, Starog aerodroma, Konika, Zagoriča, Zlatice i Zabjela ostaju uskraćena i za pristojno asfaltirane ulice. Upravo ovih dana najbolje se uočava kako se, zapravo,

grad nesrazmjerno razvija. Razlika u investiranju u infrastrukturne elemente grada veoma je izražena i lako je primijetiti. Ono što je urađeno proteklih godina podsjeća na sitne popravke koje nijesu bile dugog vijeka. Svakako, najdrastičnija razlika primjetna je između Mareze i Konika. Riječ je o dva periferna naselja, od kojih Konik, nalik getu, predstavlja tužnu sliku svakodnevice ljudi koji tamo žive. Sa druge strane, na Marezi se nalaze čak dva kružna toka, a koliko su funkcionalna, diskutabilno je. Iz gotovo svih mjesnih zajednica u sklopu plana i programa rada, već godinama se ponavljaju prioriteti za infrastrukturna poboljšanja, od kojih su samo oni sitniji završeni.

KONIK - Naselje kratera Naselje Konik ne može se pohvaliti uređenim ulicama, igralištima, zelenilom. Rijetke su prohodne i funkcionalne ulice, pa čak ni kada je riječ o dijelu u blizini Osnovne škole “Božidar Vuković Podgoričanin”. Opustošene i blatnjave poljane, rupama “izrešetane” ulice, pune lokvi i gomila smeća u blizini školske ograde, ukazuju da se dugo vremena ništa na uređenju ovog dijela grada nije uradilo. Katastrofalna ulica, kojoj malo koja može da parira je nastavak Ulice husinskih rudara. Nekoliko stotina metara blatnjave kaldrme, oivičena gusto zbijenim kućama. Neznatno bolje stanje je u Ul. Isidore Sekulić. Svakako, koničko naselje u gotovo svim djelovima prednjači po naruženosti u neuređenosti. Gotovo da nema niti jednog očuvanog igrališta, a gotovo sve saobraćajnice su izlomljene.

TOLOŠI - Mrtva zona Tološko naselje ispresijecano brojnim, uglavnom užim ulicama tokom kišnih dana bukvalno potone pod vodu. Samo je mali broj ulica sa efikasnom atmosferskom kanalizacijom, a još manje je rekonstruisanih djelova. Na život sa lokvama mještani su se odavno navikli. U ovom naselju jedva da i postoji igralište, pa makar i teren za basket sa jednim košem. Pješaci se mimoilaze sa automobilima koji ih isprskaju prilikom prelaska preko neke od mnogobrojnih rupa.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 19

subota i nedjelja, 3. i 4.11.2012.

vi gradonačelnik MAREZA Sve cvjeta Najdrastičniji primjer koliko se vodi računa i brine o infrastrukturi i uređenosti pojedinih naselja, dok su druga, iako jednako daleko od jezgra grada potpuno zapuštena, je Mareza. Tako su na Marezi, između ostalog, napravljena dva kružna toka, u kojima je malo ko vidio smisao. Igrom slučaja ili ne, gdje god gradonačelnik Mugoša uspostavi “bazu”, taj dio grada prosto procvjeta. Isto tako, mala je vjerovatnoća da će ulica u blizini mjesta stanovanja gradonačelnika biti ruinirana i neuslovna za nesmetan prolaz.

MOMIŠIĆI Rupe na sve strane Radnim danima ulicom kod Osnovne škole “Sutjeska” i vrtića rijetko kad je moguće proći od roditelja koji automobilima dolaze. Nadležni organi, za ovaj dugogodišnji problem, još uvijek nijesu našli rješenje, iako je u nekoliko navrata, pominjano da bi Ulica Nikca od Rovina trebala biti jednosmjerna. Stanje u ulici iza takozvanih Udovica je još gore. Izbrazdana i prepuna kratera, u kišnim danima uglavnom se izbjegava. Nedaleko od marketa, prije par mjeseci probijen je kanal, koji se još nije zakrpio.

ZABJELO - Skandinavska jezera Neprohodan za pješake i jedan od najnepoželjnijih djelova grada za sve vozače je na Zabjelu, poznat kao “Tarine garaže”, za koje se sa razlogom kaže da je ruglo ovog naselja. Asfalt koji je prije nekoliko mjeseci “iskasapljen” ne dozvoljava normalan prolaz u bilo koju od četiri ulice koje se na uključuju na taj dio naselja. Atmosferska kanalizacija ne postoji, tako da se kiša samo kupi i formira ogromna blatnjava jezera, ispod kojih se nalaze oštro isječeni djelovi asfalta. I u ovom dijelu niču zgrade za koje se prilaz, po dobro utvrđenoj praksi, neće urediti dugo vremena. Na Zabjelu je veliki broj ulica koji se tokom kišnih dana skakuće u “cik-cak” varijanti, jer se nijesu skrpile brojne rupe ili ako jesu, putevi su brzo propadali. Svakako, najbolji primjer u kakvom je stanju ovo naselje, oslikava glavni prilaz Osnovnoj školi “Ohtoih”. Ni ovdje ne postoji atmosferska kanalizacija, pa tako ovih dana i sljedećih kišnih dana, učenici do škole prolaze ivičnjacima, vješto izbjegavajući da upadnu u vodu dubine preko 10 centimetara koja se pruža na stotinjak kvadrata parkinga ispred škole. Nedaleko od škole, nalazi se i Zabjelska Vektra sa legendarnim parkingom -kaldrmom, koja se ni u skorije vrijeme rekonstruisati neće. Teren je najpogodniji za džipove, a užitak vožnje se može uporediti sa safarijem.

STARI AERODROM Nedovršena posla Na Starom aerodromu karakteristično je to što niču stambene zgrade oko kojih se pružaju velike blatne površine koje dugo čekaju na uređenje. Bulevar 88, Lamele i dio ispred Doma zdravlja potpuno je zapušten, a ovo je dio grada kuda vozači nerado prolaze. Upravo na raskršću ovih ulica, ceh vožnje platile su automobilske gume koje su se zbog slomljenog asfalta cijepale. Ulice “sklepane” tako da su poklopci šahtova po 10-ak centimetara iznad puta. Oni se zaobilaze ili se preko tih ispupčenja nasađuju automobili.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

20 Globus

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.9.2012.

IZBORI U SAD

SRPSKI VOTERGEJT

Predsjedn

Premijer Srbije najavio promjene u MUP-u

List Vašington post piše da Romn

Dačić: Nemam veze sa prisluškivanjem BEOGRAD - Premijer i ministar policije Ivica Dačić izjavio je juče da nema veze s prisluškivanjem Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića, dodajući da je to nedopustivo i da su neophodne promjene u MUP. U izjavi za TV Prva Dačić je rekao da je, prema njegovim informacijama, uprava kriminalističke policije tražila listinge ne znajući, kako oni kažu, da je u pitanju telefon prvog potpredsjednika Vlade Aleksandra Vučića. Dačić je, komentarišući informacije o prisluškivanju predsjednika Srbije i prvog potpredsjednika Vlade, rekao da je to nedopustivo, zbog čega su, kako kaže, potrebne promjene u MUP-u. “Sigurno je da to nema nikakve veze sa mnom kao

ministrom unutrašnjih poslova. Ima veze sa policijom, jer ne postoji jasan sistem nadzora i kontrole akcija”, rekao je Dačić za TV Prvu. “Imam informacije da je uprava kriminalističke policije tražila listinge ne znajući, kako oni kažu, da je u pitanju telefon Aleksandra Vučića. Takve stvari ne smiju da se dešavaju i zato mislim da su potrebne promjene u MUP-u. Biće uskoro raspisan konkurs za direktora policije i svi oni

koji u ovome učestvuju ne treba više da budu na svojim funkcijama”, zaključio je Dačić. Ministar policije rekao je da se apsolutno pridružuje zahtjevima Vučića i Nikolića da se ispita o čemu je riječ. “Bilo je primjera da se skidaju listinzi i mojih najbližih saradnika”, izjavio je Dačić za TV Prva. Aleksandru Vučiću je pojačano je obezbjeđenje, a nezvanično - Tužilaštvo je već pokrenulo istragu.

BEOGRADSKI MEDIJI:

Đilas na čelu DS-a BEOGRAD - Prema pisanju Blica, Dragan Đilas, koji je zamjenik predsjednika stranke, prihvatiće uslove koje je ranije predložio aktuelni predsjednik DS-a Boris Tadić na sjednici Glavnog odbora stranke 4. novembra, nakon čega će Tadić saopštiti da će se povući iz trke za predsjednika DS. Prema pisanju Blica, dogovor Tadića i Đilasa još je načelan, a zvaničnija verzija očekuje se danas ili sjutra. Iz Đilasovog tima na nekin način je i potvrđeno da će njihov kanidat za

predsjednika prihvatiti Tadićeve predloge. “Biće rečeno da su prihvaćeni Tadićevi uslovi. On će vjerovatno održati govor u kom će istaći da je moralni pobjednik, da je pokazao da mu je stranka iznad svega. Ne očekujte ništa spektakularno”, rekao je za Blic jedan od onih koji podržavaju Đilasa. Istovremeno, u izjavi za list Danas, Borko Stefanović, koji je takođe član DS-a, kaže da će doći do promjena u ovlašćenjima predsjednika, nakon sjednice GO DS-a.

I u Kuriru se navodi da su se dva najviša funkcionera demokrata načelno dogovorila o rukovođenju strankom. Izvor tog lista navodi da je Tadić dao načelnu saglasnost da prihvata poziciju počasnog predsednika. Taj izvor kaže i da je načelno dogovoreno da u širem predsjedništvu bude 29 članova, delegata iz svih okružnih odbora, uključujući i Kosovo, i dodaje da se još usaglašava Politička deklaracija, kojom će biti naglašena socijaldemokratska orijentacija DS.

10 Glasači su upoznati sa politikom koju zastupaju američki predsjednički kandidati, ali šta je sa ostalim pitanjima? Kao, na primjer, šta znači Obamina gestikulacija palcem? Ili zašto su “Gospodine Predsjedniče” i “Gospodine Kongresmenu” doživotne titule? Predstavljamo 10 manje bitnih stvari vezanih za američke predsjedničke izbore i kampanju koja ulazi u finiš.

● ZAŠTO AMERIČKI PRED

SJEDNIČKI IZBORI UVIJEK PADAJU U UTORAK?

Iako je američka izlaznost jedna od najmanjih u zrelim demokratskim društvima, a više od četvrtine apstinenata tvrdi da ne glasa jer su previše zauzeti, napori da se održavanje izbora pomjeri za vikend nijesu uspjeli. Utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru je određen kao dan za izbore na prvim predsjedničkim izborima održanim 1845. Subota je u

stvari koje nijeste znali

tom vremenu bila radni dan na farmama, nedjelja nije bila dan za odmaranje i putovanja, srijeda je bila dan za pijacu, pa je tako utorak isplivao kao idealan dan u nedjelji za obavljanje građanske dužnosti glasanja.

● NE SVIĐA MI SE PONUDA U saveznoj državi Nevadi na glasačkim listićima postoji opcija “Nijedan od kandidata”. Ova praksa uvedena je na izborima 1976. godine i mnogi je koriste.

● OBAMIN PALAC Tokom predsjedničkih debata aktuelni predsjednik veoma često je koristio jedan specifičan gest - stisnuta šaka sa ispruženim palcem na vrhu, uvijek kada bi htio da naglasi suštinu teme o kojoj je govorio. Gest, koji u normalnoj komunikaciji djeluje pomalo neprirodno, Obama je vjerovatno trenirao kako bi djelovao snažnije i harizmatičnije, sla-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Globus 21

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.9.2012.

nika će odlučiti foto finiš

ni u ovom trenutku vodi sa 0,6 odsto na Floridi u odnosu na Obamu

AŠINGTON - Sendi uragan, koji je prekinuo izbornu kampanju u Americi za američke predsjedničke kandidate, prošlost je. Izborna kampanja se zahuktava, a finiš donosi i nove tenzije između Baraka Obame i Mita Romnija. Tim republikanskog kandidata emitovao je novi spot u kojem se Obama povezuje sa Ugom Čavesom, Fidelom Kastrom i Če Gevarom. Sa druge strane, aktuelnog predsjednika podržao je gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg i pritom istakao važnost Obaminog rada tokom oluje koja je razorila Istočnu obalu, kao i njegovu borbu protiv klimatskih promjena.

Kontroverzni predizborni spot se emituje na španskom jeziku i pušten je na jednom lokalnom kanalu u Majamiju na Floridi, kao i na Romnijevoj Jutjubu stranici. Video-klip sadrži izjave Čavesa i Kastrove nećake Marijele, koji kažu da bi glasali za Baraka Obamu da mogu. Narator u spotu kaže da to nije sve, već da je američka agencija za zaštitu životne sredine poslala imejl poruke povodom mjeseca Hispano kulture sa slikom Če Gevare. List Vašington post piše da

Mit Romni u ovom trenutku vodi sa 0,6 odsto na Floridi u odnosu na Obamu, što je na nivou statističke greške. Prijestonički dnevnik ocjenjuje da kandidat republikanaca teško da može da računa na pobjedu na nacionalnom nivou ako ne bude pobijedio na Floridi. Majkl Blumberg, gradonačelnik Njujorka, koji se upravo bori s golemim posljedicama prolaska razornog uragana Sendi, podržao je demokratu Baraka Obamu za drugi predsjednički mandat i istakao važnost Obaminog rada u borbi protiv klimatskih promjena.

“Potrebno nam je vođstvo iz Bijele kuće i protekle četiri godine predsjednik Barak Obama je preduzeo važne korake na smanjenju potrošnje ugljendioksida”, napisao je Blumberg, a njegova podrška, kao politički nezavisnog popularnog gradonačelnika, kome je ovo treći mandat, značajna je za Obamu pet dana uoči predsjedničkih izbora. Obama je izdao saopštenje u kom Blumbergu zahvaljuje na podršci i najavio je da će ostati uz Njujork u ovom kriznom trenutku. Američki predsjednički izbori se održavaju 6. novembra.

žu se eksperti za neverbalnu komunikaciju.

no podrivati Romnija kad god to bude mogao.

● DOŽIVOTNE “TITULE”

● OPSJEDNUTOST “LJUDIMA”

Mit Romni je bio guverner Masačusetsa tokom četiri godine, a tu dužnost završio je prije šest godina. Ipak, on se i dalje oslovljava kao guverner Romni, kao da je u pitanju plemićka titula, a ne politička funkcija. Amerika ima samo jednog aktuelnog predsjednika, ali se Bil Klinton i Džordž Buš na primjer uvijek nazivaju predsjednicima, čak i kada se pominju u istoj rečenici sa Obamom. Ovaj vid poštovanja predstavlja simbol američke demokratije.

I Obama i Romni tokom kampanje biračima se obraćaju riječju “ljudi”, mnogo češće nego što to inače čine. Riječ sa istim značenjem kao i “narod” ipak je dosta efektnija, jer zvuči toplije i sveobuhvatnija je, a time kandidati žele da ostvare veću bliskost sa onima od kojih u najvećoj mjeri i zavise - građanima Amerike.

● TREĆINA BIRA PREDSJEDNIKA

● GUBITNIK MOŽE

● NAOČARE ZA SUNCE NE

Četiri puta u američkoj istoriji kandidat sa manjim brojem glasova postao je predsjednik. To je moguće, jer u američkom izbornom sistemu pobjednik je onaj predsjednički kandidat koji osvoji više izbornih-elektorskih glasova, koji se raspoređuju prema broju stanovnika u svakoj državi. Džordž Buš je 2000. godine osvojio pola miliona glasova manje od svog protivkandidata Al Gora, ali je imao 271 elektorski glas, što mu je donijelo pobjedu. Mnogi predviđaju da je sličan scenario moguć i ove godine.

Ljetos je Barak Obama igrao golf dok je sunce pržilo njegove oči, a Mit Romni je uslikan kako se vozi na skuteru sa svojom ženom. Ona je, naravno, nosila naočare za sunce, ali republikanski kandidat nije ni pomišljao da zaštiti oči. Suština je da nijedan predsjednički kandidat tokom kampanje neće dozvoliti da bude uslikan sa naočarima. Jednostavno, smatra se da će im ljudi manje vjerovati ukoliko skrivaju pogled i ako ne postoji vizuelni kontakt. Stoga će predsjednički kandidati istrpjeti sunčeve zrake, sve

POSTATI PREDSJEDNIK

DOLAZE U OBZIR!

zarad povjerenje potencijalnih glasača

● NI TAMO, NI OVAMO Moguće je da se dogodi da Romni bude izabran za predsjednika, a da Džozef Bajden bude reizabran za potpredsjednika. Prema američkom ustavu, ukoliko izbori budu neriješeni, a postoji nekoliko scenarija da do toga dođe, predsjednika će izabrati Kongres koji broji 435 članova i koji trenutno kontrolišu republikanci. U istom slučaju, Senat, gdje glavnu riječ vode demokrate, izabraće Džoa Bajdena za potpredsjednika, koji će vjerovat-

Većina država u Americi, uključujući i četiri najmnogoljudnije, tradicionalno je čvrsta u podršci jednoj ili drugoj strani. Izbori se stoga odlučuju u neopredijeljenim, takozvanim “sving državama”, u kojima živi 30 odsto ukupne američke populacije.

● SJEVERNA DAKOTA Ova savezna država jedina je u kojoj glasači ne moraju da se registruju da bi glasali. Iako je bila jedna od prvih država koja je usvojila registraciju glasača još u 19. vijeku, ona je 1951. godine ukinula ovo pravilo. Ljudi koji glasaju u Sjevernoj Dakoti moraju biti državljani SAD i moraju živjeti u okrugu u kom glasaju minimum 30 dana. To je sve.

PROGNOZE

Nova Sendi dan nakon izbora? VAŠINGTON - Još jedna oluja mogla bi da izazove probleme dan poslije predsjedničkih izbora na istočnoj obali SAD, opustošenoj razornom olujom Sendi, kažu američki meteorolozi. Oni navode da do oluje ima još šest dana, pa je isuviše rano za zabrinutost. Ipak, upozoravaju da je krajem naredne nedjelje moguća promjena vremenske prognoze. Meteorolog Brus Salivan tvrdi da nova oluja neće biti tako razorna kao super-oluja Sendi i da nije tropska. Oluja bi mogla da donese snijeg u unutrašnjosti Nove Engleske i Njujorka, eroziju plaža i jake vjetrove na području već pogođenom snažnom olujom Sendi, kao i umjerenu ili jaku kišu. Razorna oluja Sendi, koje je ove sedmice pogodila istočnu obalu SAD, odnijela je najmanje 95 ljudskih života u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

22 Osvrt

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

SEDMIČNI PREGLED U PET MINUTA

OSVRT

NAJVAŽNIJI DOGAĐAJI IZ ZEMLJE I SVIJETA

PLATFORMA

ŠVERC CIGARETA

NEPRIMJERENE EMISIJE

SAD

UTAJA POREZA

Manjine traže više funkcija

Kalač se nije ubio?

Opomena Pinku i Prvoj

Najskuplja oluja u istoriji

Berluskoni prvi put osuđen

Čelnici Bošnjačke stranke, HGI i Force Rafet Husović, Marija Vučinović i Nazif Cungu potpisali su zajedničku platformu te tri stranke za pregovore sa koalicijom “Evropska Crna Gora-Milo Đukanović” o formiranju nove parlamentarne većine u Skupštini Crne Gore. Bošnjačka stranka očekuje mjesto potpredsjednika Skupštine i jedno ministarstvo. Manjine su najavile da će tražiti više funkcija, odnosno srazmjernu zastupljenost u organima na državnom i lokalnom nivou. Tražiće, između ostalog, i da se obezbijedi ravnomjerni regionalni razvoj, odnosno da se više ulaže u područja na sjeveru.

Pravni zastupnik udovice pokojnog načenika Ispostave policije u Rožajama, Ernada Kalača, Nušo Kalač, smatra da Tužilaštvo ima dovoljno dokaza da pokrene istragu kako bi potvrdilo da Kalač prošle godine nije počinio samoubistvo, jer je bio navodno deprimiran smrću svoje ćerke. On je ukazao na važnost bilješke koju je pokojni načelnik dostavio premijeru Igoru Lukšiću i bivšem direktoru policije Veselinu Veljoviću o tome da mu je bilo direktno naređeno “odozgo” da obustavi akcije prekida šverca cigareta. Iz Tužilaštva su kazali da je predmet u fazi izviđaja, te su demantovali navode da su pokrenuli istragu povodom smrti Kalača.

Agencija za elektronske medije neće pokretati kaznene postupke protiv TV Pink zbog emisije “Preljubnici” i TV Prva zbog emisije “Porodične tajne”, ali će upozoriti emitere da sadržaj jasno označe kao nepreporučljiv za određene uzraste. Građanska alijansa je zatražila od Savjeta Agencije da pokrene izmjenu medijske legistrative da se kič i šund dodatno oporezuju, jer bi se tako suzbili. Crnogorsko zakonodavstvo, inače, ne poznaje pojam “kiča i šunda” u medijima. Savjet Radio-difuzne agencije Srbije pokrenuo je postupke da se zbog šunda u emitovanim emisijama kazne televizija Pink i Prva.

Najmanje 55 osoba je poginulo u jednoj od najjačih oluja u SAD-Sendi. To je najskuplja prirodna katastrofa u istoriji jer se procjenjuje da je nanešena šteta 20 milijardi dolara. Kruzer koji je Sendi zatekla u Bermudskom trouglu, a na kojem su bila tri Podgoričanina, je uspješno uplovio u luku Kings Wharfs. Oluja je potopila brod “Baunti”, izgrađen 1962. godine, na kojem je snimljen film o pobuni mornara sa Marlonom Brandom, ali i Pirati sa Kariba. Među poginulima je Klaude Flečer, potomak Kristijana Flečera, koji je predvodio pobunu na originalnom Bauntiju 1789. godine.

Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni je prvi put osuđen u 76.godini - zbog utaje poreza. Sud ga je osudio na četiri godine zatvora, uz zabranu da tri godine obavlja javne funkcije i treba da plati 10 miliona eura kazne Poreskoj upravi. Optužen je da je uvećavao cijenu prava prikazivanja američkih filmova na televiziji. Kupovala su ih fiktivna preduzeća u njegovom vlasništvu i tako je pravio crne fondove. Presuda će postati pravosnažna ukoliko je potvrdi drugostepeni sud. Do sada se Berluskoni izvukao iz 31. sudskog postupka od čega je pet njih bilo zastarjelo.

BLOG

Atlantida nikad nije nestala Isak Lazev, BiH Moskva traži da joj se vrati titula grada sa najvišim oblakoderom u Evropi, koju je izgubila prije nekoliko mjeseci nakon završteka radova na londonskom “Šardu”, koji je visok 310 metara. Staklena kula “Mercury City”, mješavina poslovnog i stambenog prostora, prešla je visinu od 338 metara

“Intelektualci, jesu li to oni što su ih u Francuskoj našli, oni neki praljudi? Oni sa čeonim grebenima? Ne, ček to su Klingonci, oni iz Krajine” S obzirom da su naučnici iz Bosne i Hercegovine posprdna misaona igrarija sa Vukajlije, da Bosanac ni u vicu ne ispada pametan, možda ne bismo trebali toliko da kukamo kako nam je loše, jer kako se predstavljamo u svijetu, zapravo smo još i dobri. Pa ljudi u Bosni razgovaraju o svakakvim naučno popularnim temama. Te čuješ interpretaciju rezultata dobijenih u CERN-u, te osporavanje osnova za dodjeljivanje kojekakvih nagrada, jer neke stvari koje su ostatku svijeta nevjerovatno kompleksne, našem su Bosancu krajnje očigledne. Pa gdje i neće biti kada nam je Bosanac u deset najinteligentnijih ljudi Mense. A svakako smo i prvi imali piramide. Jeste da je Amon Ba još uvijek zašuškan

duboko ispod slojeva kamenja, ali je samo pitanje kada ćemo ga iskopati, starijeg od dinosaurusa. Potrebno je samo biti uporan i kopati, kopati do Egipta, pa ćemo onda ustanoviti da postoji podzemni kanal na relaciji Visoko – Kairo kojim su faraoni švercali paprike. No, svakako, ponovnim pristupom informacionih tehnologija, kojih su se inače Bosanci odrekli nakon što su napravili piramide, da malo prelaze život na hardu, postoji i pove-

ćan protok informacija. I mi imamo građanski rat, svaki od konstitutivnih naroda ima svoje pradomovine koje tvrde da nekad davno niko nije živio u Bosni sem nekih indijanaca, nego su ostali se doselili. Nemamo ni zvaničnu religiju, nego možeš da vjeruješ u šta hoćeš. Ovih dana su popularni titoizam, raptorisustvo i vjera svetog špageti čudovišta. Takođe, jeste da revoluciju još nismo imali, ali i o tome se priča, sve učestalije. Dostojevski se

jednom osvrnuo na takozvani „ruski“ razgovor. Kada je opisivao taj fenomen, sasvim lako je bilo uporediti tu pojavu sa „bosanskim“ razgovorom i pronaći fenomenološki iste osnove. A opet isto to je i uradio Andrić, vjerovatno još mnogo prije Dostojevskog. I Sokrata. Ali, baš kao i u Americi, ljudi kao Andrić i ostali spadaju u ljude iz sjene koji vladaju svime. Iako gugl tvrdi da je Bosna prva u regionu sa brojem naučnika i inženjera po broju stanovnika i četrdeset i neka u svijetu po istom, rekao bih da gugl laže. U nas je svako naučnik i inženjer. Zar nije niko čuo da je krsno ime Isaka Njutna zapravo Sulio što je latinski naziv za Suljo. Albert Ajnštaj, za koga se pouzdano zna da je sve prepisivao od žene, je jednom prilikom priznao kako Mileva ima tetku od strine ujaka daidžinice iz Bosne. Svakako, sada je sve jasnije. I Tesla ne bi bio šta bi bio da nije morao putovati kroz Bosnu, pa ga je intelektualna radijacija zahvatila.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

24 Kultura

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Recenzija

Teatar

Krvna osveta za agenta CIA

Šjor Kriminal, naš junak

96 sati: Istanbul (Taken 2)

Glumac Dragan Jovanović za DN nakon premijere “Ribarskih svađa” u nacionalnom teatru

Olivije Megaton

Isidora Radulović

Lijam Nison, Rade Šerbedžija, Megi Grejs Vuk Perović “Ne znam ko ste, ali ako mi ne pustite kćerku, pobiću vas”, nešto slično ovome bio je slogan filma “Oteta (Taken)” adrenalinske akcije koja je bila prijatno osvježenje svim ljubiteljima tog podžanra, pri tom proizašla iz francuske kuhinje pod supervizijom Luka Besona. Omjer uloženih para i zarade bio je odličan, pa je možda bilo i logično očekivati nastavak, ali se i ponadati da će ista ekipa stati iza projekta i da se neće voditi samo prostom računicom. I ista ekipa je tu. Beson je producent i koscenarista sa Robertom Markom Kejmenom, i glumci su ponovo tu, ali je reditelj novi. “Oteta” je ogoljena priča sa ne baš nikada ranije viđenim zapletom, a upravo u rukama reditelja Pjera Morela, koji se inteligentno oslonio na klasike osamdesetih godina, postao je nešto više i bolje. Kako ni u prvom djelu scenario nije bio najveći adut, sada je ispalo da je najbolja karika promijenjena. Na Morelovo mjesto stigao je Olivije Megaton koji se nije mnogo zamarao estetikom koju je postavio njegov prethodnik, uvjeren da u rukama ima sve što današnji akcioni filmovi zahtijevaju - brze pokrete kamere i istu takvu montažu. Mils, koga igra Lajam Nison, ponovo je u sličnoj neprijatnoj situaciji. Ekipa koju je sredio u prvom filmu, sprema mu osvetu. I to ne bilo kakvu, već krvnu. Otac (Rade Šerbedžija) jednog od albanskih mafijaša iz prvog dijela sprema se da Mislovom krvlju, ali i njegove žene i kćerke natopi zemlju njegovog rodnog sela u Albaniji, gdje je rođena i većina momaka koje je američki agent pobio bez dvoumljenja. Zamku Milsu i familiji spremaju u Istanbulu. Problem je prije svega nastao što su Beson i Mark Kejmen zaboravili na uspješnu premisu prvo djela i počeli da objašnjavaju stvari i da traže motivaciju za postupke i u jednom i u drugom taboru. Poslije sasvim nepotrebnog, na svu sreću ne predugog uvoda, glavne aktere su doveli u Istanbul odakle kreće akcija koja ne staje do samog kraja filma. Pošto je Majls otet sa suprugom, ovoga puta je ćerka na slobodi, što djeluje kao vrlo zanimljiva zamjena uloga u odnosu na prvi dio i pored svih scenarističkih besmislica. Ipak, poslije jedne lude jurnjave po ulicama glavnog grada Turske, Majls opet preuzima stvari u svoje ruke, a Olivije Megaton nastavlja samo da slaže kadrove da bi ispunio zadatu minutažu. Ćerka kao osvetnica im se očigledno nije dovoljno dopala.

“Ribarskim svađama” koje je Ana Vukotić režirala po tekstu Karla Goldonija, glumac Dragan Jovanović tumači lik Isidora, korumpiranog isljednika za kriminal za kojeg do kraja predstave mislimo da se zove samo “Šjor Kriminal”. U Jovanovićevom tumačenju, ovaj predstavnik vlasti ima ingerencije da ‘vedri i oblači’ i smiruje tenzije u malom italijanskom ribarskom mjestu, koje po atmosferi i egzistencijalnim pitanjima nalikuje na naš svijet i život.

Glumca Dragana Jovanovića u proteklih nekoliko godina češće smo bili u prilici da gledamo u televizijskim programima i serijama, a susret sa njim u “Ribarskim svađama”, prije dvije večeri na otvaranju nove sezone u Crnogorskom narodnom pozrištu, kao i na proteklom Gradu teatru u Budvi, bio je prilika da se još jednom uvjerimo u raznovrsnost njegovih komičarskih aduta. Nasuprot izvornim smjernicama datim u Goldonijevom tekstu, isljednik za kriminal (od milošte nazvan “šjor Kriminal”), u čitanju Ljubomira Đurkovića i Ane Vukotićcentralni je lik, lokalni moćnik i instrument državne pravde u rješavanju ribarskih čarki i intriga njihovih žena koje se tako zaludno bore s neizliječivom dosadom. Pritom, svi junaci u tim zađevicama povreme-

no uspijevaju da izvuku neki ‘gušt’ ili sitnu korist. “Moja autoritativna pozicija ovdje, sasvim je opravdana”, duhovito kaže Jovanović za Dnevne novine. Šjor Kriminal, uklopio se u njegovo lično viđenje vlastodržaca. On prema njima ne gaji simpatije niti saosjećanje, a u toj ulozi osjeća se komotno iako u oblikovanju lika, nije (direktno) idejno učestvovao. “Nisam ja tu ništa specijalno tražio, u smislu kako da proširim lik ili možda da mu dodam neke osobine, ali dobro je što je sada ovakav kakav je. Cijela predstava i moj šjor Kriminal, ovdje jasno govore o našim bijednim životima. Sve je prikazano baš onako kako to odgovara našem vremenu i tome kako živimo. Kroz njega, pokazao sam i šta mislim o savremenoj vlasti, a jasno vidite i to moje gnušanje”, kaže Jovano-

vić. Budući da je veliki dio šarma predloška i same predstave sadržan u jezičkoj igri, ovaj glumac je u poigravanju sa primorskim i starim crnogorskim izrazima na premijeri u nekoliko navrata istinski nasmijao publiku u CNP-u. I te duhovitosti, učinile su da lik koji ovdje dobija atribute društvene sile, u njegovom tumačenju zaista zaživi na sceni. “To je bio moj zadatak. Ipak, mnogo bih volio da igram nekog pozitivnijeg, neke plemenite ljude, ali i ovaj šjor Kriminal sigurno negdje postoji u meni, kao i svi ostali moji likovi”, kaže on. Ekipa “Ribarskih svađa” od početka procesa rada na predstavi, u slojevima Goldonijevog teksta tražila je pravi dramaturški ‘kroj’ kao uporište za priču o našim životima. Mediteranski kontekst izvornog teksta, ostao je pak isti i u ovim “Svađama”. “Imali smo predložak koji u početku ‘nije držao’ tu našu priču koju smo htjeli. Dosta smo radili na tome da napravimo dramaturgiju priče koju stvarno hoćemo da ispričamo. Htjeli smo da izvučemo sloj koji nam treba i koji korespondira sa našim vremenom”, kaže ovaj glumac navodeći da u tekstu ništa nije mijenjano. “Tekst smo poštovali, samo su okolnosti, logično pro-

Onlajn zbirka

Rijksmuzeum ljubiteljima umjetnosti Interaktivni Rijks studio predstavlja 125. 000 radova iz kolekcije Kao uvod u svoje ponovno nov, kreativan način. otvaranje 13. aprila 2013. jedan Sve slike, od najslavnijih do od vodećih svjetskih muzeja, manje poznatih, mogu se beRijksmuzeum iz Amsterdama, splatno preuzeti, zumirati, diotvorio je intrakjeliti, dodati u lični atelje ili „dorativni Rijks Studio, đivati” bez bojaonline prezentazni o autorskim ciju 125.000 radova iz svoje kolekcipravima. Reproje. Osim što možete Sve slike, od najslavdukcije možete da uživate u repro- nijih do manje poznakopirati, štamdukcijama slavnih tih, mogu se besplatpati i koristiti za, majstora u velikoj no preuzeti, zumirati, recimo, dekoraciju namještaja ili rezoluciji, Studio dijeliti, dodati u lični vas poziva da i sa- atelje ili „dorađivati” od njih napraviti mi stvorite sopstve- bez bojazni o autorfutrolu za smarno remek-djelo ko- skim pravima tfon. U čast ovog risteći se primjervelikog događaja, cima iz muzejske kolekcije i Rijksmuzeum će zamoliti vonjihovim kombinovanjem na deće međunarodne umjetnike,

dizajnere i arihitekte da budu pioniri Rijks Studija tako što će odabrati jednu sliku iz kolekcije i kreativno je iskoristiti za novo umjetničko djelo. Te nove slike biće potom izložene na otvaranju muzeja u aprilu. „Rijksmuzeum (Narodni muzej) je muzej za svakoga i pripada svima. Otvaranjem Rijks Studija želimo da podijelimo našu veliku zbirku sa ljubiteljima umjetnosti širom svijeta. Stvorili smo ga sa uvjerenjem da kolekcija Rijksmuzeuma pripada svima nama. Ona je, takođe, i veoma inspirativna pa želimo da ‘oslobodimo’ umjetnika u svakome”, kaže Tako Dibits, direktor zbirke.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Kultura 25

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Foto: Duško Miljanić

Koncert Marka Teze u Kotoru

mijenjene, jer je to priča o nama”, kaže Jovanović, navodeći da je traganje dalo pravi rezultat. Korupcija u različitim epohama, po njegovom mišljenju, imala je različita lica, a u konačnom, svejedno je hoće li predstavnik vlasti ili administracije primiti novac ili pak “lijepi bokun svježe ribe”, kao nadoknadu za nepotizam ili neki drugi ustupak naušrtb zakona. “To je svijet u kome živimo. Ovo što smo uradili nije komedija delarte, već je više koketerija sa tim žanrom. Kada je ovo napisano, vlast je mirila zavađene ljude i sve se završavalo lijepo. Vjerujem da je Goldoni poznavao dobrog i mirnog šjor Kriminala, ali u naše vrijeme to ne postoji. Vlast nije dobronamjerna prema narodu. Ili ja to nisam primijetio”, kaže Dragan Jovanović. Saradnja sa Anom Vukotić za njega je bila pozitivno profesionalno iskustvo, a ulogom u “Ribarskim svađama” on se drugi put pojavljuje u produkcijama Grada teatra.

Jedan od najistaknutijih italijanskih pijanista Marko Teza održaće koncert večeras u crkvi svetog Duha u Kotoru sa početkom u 19 sati. Teza će premijerno u Crnoj Gori predstaviti cjelokupan opus klavirskih prelida Kloda Debisija, povodom 150 godina rođenja jednog od najvećih francuskih kompozitora. Marko Teza školovao se u Italiji i Francuskoj, a pored klavira usavršvao se kao violinista i dirigent. Pored brojnih pijanističkih resitala na gotovo svim kontinentima, danas djeluje i kao dirigent orkestra Stravinski u Vićenci, gdje je angažovan i u zvanju profesora klavira na tamošnjem konzervatorijumu. Njegova diskografija broji više od 10 CD izdanja sa djelima autora od baroka do 20. vijeka. Koncert organizuju KotorArt i Muzička škola Vida Matjan.

Revija italijanskog filma u KIC-u

U prvobitnom ambijentu, “Ribarske svađe” igrane su na sceni Terase između crkava u Budvi, u okviru festivala Grad teatar, pred publikom koja je glasnim ovacijama ispratila glumce. Nakon premijere u sceni ‘kutiji’, u kojoj je scenografija nadomjestila prirodni primorski ambijent, Jovanović je zadovoljan interakcijom sa publikom, ali kaže da to ipak “može još bolje”.

● Foto priča

Margitina “Bodljikava žica” Izložba slika Margite Stefanović Magi pod nazivom “Bodljikava žica” nastalih u periodu 1997 – 1999. biće otvorena u prostorijama beogradskog kluba “Good Times” u ponedjeljak, 5. novembra. Magi je učestvovala u kreiranju zvuka EKV-a i bila zadužena za imidž benda, dizajniranje plakata i omota albuma. Arhiva dostiže brojku od fascinantnih 237 radova. Izložbu će otvoriti akademski slikar i muzičar Ljubomir - Ljuba Đorđević, uz veliku pomoć Petra Janjatovića, Branimira Loknera i Vlade Jankovića – Džeta, kao i prisustva mnogih poznatih ličnosti iz kulturnog i javnog života.

Projekcijom komedije “Scialla” sjutra u 19 sati u KIC-u “Budo Tomović” počinja IV Revija italijanskog filma “Italijani u bioskopu”. Film “Scialla” u Italiji je doživio veliki uspjeh kako kod publike tako i po ostvarenom prihodu. Riječ je o komediji čiji naslov dolazi iz rimskog žargona. Riječ “scialla”, koja se koristi u značenju “ma ne ljuti se”, “ma iskuliraj”, jedan učesnik stal-

no ponavlja svom profesoru umornom od života i svoje profesije. Iznenadni preokret otkriće pravi identitet dječaka i promijeniće život dvojice glavnih junaka. Buntovni učenik i melanholični profesor su prisiljeni na suživot koji jedan drugome otvara tajne njihovog života. Reviju italijanskog filma organizuje Ambasada Italije u Podgorici u saradnji sa KIC-om “Budo Tomović”.

Brit Floyd u Nikšiću Najveći Pink Flojd tribjut bend Brit Flojd nastupiće sjutra u 20.30 sati u sportskom centru “Nikšić”, u okviru turneje “A foot in the door world tour 2012”. Koncertni set Brit Flojda je savršena imitacija nastupa sa svjetske turneje Pink Flojda iz 1994. godine “The Division Bell”, koja je postala čuvena po inovativnoj upotrebi perfektnog ozvučenja i osvjetljenja, sa okruglim platnom na centralnoj poziciji bine, na kojem su emitovani prateći video i animirani klipovi. Nikšićka publika imaće priliku da čuje najveće hitove Pink Flojda kao što su: “Hey You”, “Wish You Were Here”, “Shine On You Crazy Diamond”, “Another Brick in the Wall”. Na prošlogodišnjoj turneji Brit Flojd je održao preko 150 koncerata, a nastupili su i u najpoznatijoj londonskoj dvorani Royal Albert Hall.

Srebrni pastir Vladimiru Peroviću Novi film “Život je…” priznatog reditelja Vladimira Perovića iz Risna dobio je nagradu “Srebrni pastir” za najbolji strani film i diplomu „Sedrik Dalije” na 21. Međunarodnom festivalu etnografskog filma FESTEF u Kučevu. Ovaj dokumentarni film je rađen u produkciji tivatskog Centra za kulturu uz pomoć crnogorskog Ministarstva kulture. Istu nagradu do sada su dobili Perovićevi filmovi „Dim“, „Ribar Đorđe razgoni mrak“, „Žeđ kamenog mora“ te „Život, priključenija i održivi razvoj jednog kokota“.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

26 Reportaže

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Kenija

Najrobi - grad gdje s

Život u zemlji gladnih Kenijaca i bogatih pridošlica Suzana Stijović

rije sedam mjeseci otišla sam u Keniju da bih kao službenica italijanske nevladine organizacije COSV učestvovala u njihovom novom projektu u toj zemlji. Iz ušuškane sigurnosti svog stana u Podgorici, boravak u Keniji je izgledao sasvim drugačije dok sam listala fotografije na internet portalima. Znatiželjno, otvorenih čula, tako sam krenula u svoju novu avanturu zvanu Afrika. Temperatura vazduha koja rijetko kad prelazi 25 Celzijusovih u ovom gradu, nije jedino iznenađenje koje me je dočekalo.

Na aerodromu me je dočekao Stanli, moj kolega Kenijac, od kojeg sam po samom dolasku dobila prve lekcije o nepisanim pravilima života u ovom gradu. Vazduh je težak, ljepljiv, otvaram prozor, međutim Stanli mi savjetuje

da to ne radim iz “bezbjednosnih razloga”. Pogledala sam ga začuđeno i uslijedio je odgovor: “Stigla si u Najrobi, ovo nije bezbjedan grad, previše je gladnih. Može se desiti da neko izleti iz žbunja dok smo u saobraćajnoj gužvi i da ti zaprijeti

Naša saradnica Suzana Stijović pleše sa djecom u Arboretum parku – Najrobi

nožem ili jednostavno istrgne torbu iz ruku, zato nikad nemoj da otvaraš prozor, pogotovo ne noću. “Pa, Suzana – pomislih – welcome to Miami”. Dok migoljimo kroz saobraćajnu gužvu, skupljam prve utiske. Put vodi pored ograde Nacionalnog parka. Nepregledno prostranstvo savane mi se pruža pred očima, baš onakva kako sam je i zamišljala senf žuta, sa niskim rastinjem i predivnim stablima akacija koje se šepure u svojoj gracioznosti usred te pustahije, kao da je neki dobar cirkusant, izvodeći svoju tačku sa tanjirima na štapovima, zaustavljen u prostoru. Pored puta “nabildovana vegetacija” ,kaktusi veličine platana u nekadašnjoj Hercegovačkoj ulici, banane, palme

a između njih se propinju puzavice, hrane se i cvjetaju u milion boja i padaju od težine. Sve izgleda kao nekakva prirodna vlasuljarnica, a Kreator sa previše ideja, sve je tu uložio neštedimice, svaku boju i oblik kao da je prvi put izašao pred publiku. Kvart u kojem sam smještena, jedan je od luksuznijih u Najrobiju. To “luksuzno” podrazumijeva samo dobro naoružane stražare i visočije zidine oko kuća. Bjelački kvartovi - pravi kazamati, loše “prokrvljeno”, žmirkavo svjetlo, malo ljepše fasade, malo svedeniji enterijer i malo te je manje strah dok spavaš. Blindirana paranoja usred prelijepog kontinenta po kojem svaki živi stvor, osim čovjeka, obavlja svoju funkciju u savršenom skladu sa prirodom.

Ono što se ne vidi u turističkim vodičima - prepunim divljih životinja koje ne možemo vidjeti ni u jednom drugom kutku planete, primamljivim pozivima na safari iskustva, živopisne predjele Masai zemlje i pripadnike njihovog plemena - može se opisati kao klaustrofobični privremeni boravak. Život se ovdje uglavnom odvija u zatvorenom prostoru: kancelarija, kuća, teretana, restoran, tržni centar i nije poželjno kretanje kada padne mrak. Ovo je grad u kojem se ne krade, nego otima, zato nije čudo što su mu dali nadimak “Nairoberry”. Mala torba dijagonalno smještena preko jednog ramena, sa vrijednostima ne preko 20 € unutra, je najprikladniji outfit, pogotovo ako blještite kao fluo-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Reportaže 27

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

se ne krade već otima Najrobi nije najbolji izbor za početak upoznavanja sa Afrikom. Ljubav koja je mnoge putnike ovdje zauvijek zaustavila je izvan ove neprirodne tvorevine, pune nesklada i okoštale gladi miliona ljudi koji su se iz unutrašnjosti slili u potrazi za dnevnicom od jednog dolara ili trenutkom nepažnje debelog turiste iz Njemačke.

rescentna reklama sa bijelom kosom i kožom kroz crno crnilo i jad ovoga grada. Sve što želite ponijeti od vrijednosti, preko tog iznosa, treba zabijati po brushalterima ili u cipele, baš kao što su nekad naši stari radili ali iz drugačijih pobuda. Ako se krećete ulicama, lako se može desiti da vam napuštena djeca koja žive na ulici (street boys) i snifaju lijepak u borbi protiv gladi, zaprijete gađanjem svojim izmetom kojeg drže u prozirnim kesama u zamjenu za novac i mobilne telefone. I sve se to najčešće dešava baš u blizini bjelačkih, “zaštićenih” kvartova, raskošnih tržnih centara pravljenih po mjeri bjelosvjetskih biznismena i turista, u potpunom kontrastu sa nedaleko

smještenim “slam” naseljima, koji izgledaju i žive baš onako kao što nam prikazuje i film “Slumdog millionaire” samo u afričkoj varijanti. Bijeli čovjek je ovdje sinonim za bogatstvo i “ciljna grupa” bezbrojnim beskućnicima i nevoljnicima koji su se doselili u Najrobi u potrazi za boljim životom. Život vikendom je smješten po mnogobrojnim tržnim centrima u kojima zaista možete naći sve što vam padne na pamet, čak sam naišla i na “Paloma” papirne maramice. Sve kuhinje svijeta su zastupljene, možete pojesti krokodila i nekog psa, ali ne preporučujem “igranje sa domaćim rasama”, sa stranim ulagačima i indijskim biznisme-

nima. Preskup grad, skuplji od Milana, Pariza, Londona... Tržnice lokalnog stanovništva iz već navedenih bezbjednosnih razloga za bijelog čovjeka su opasne, da ne pričam o tome koliko se smije izmjestiti iz dobro čuvanih kvartova na neke jeftinije lokacije, tako da za osnovne potrebe, uz plaćanje kirije, mjesečno morate izdvojiti i do 1.400 €. Očekivali ste neku bajkovitu sliku? Priču za laku noć unučićima? Da, Najrobi ima i tu stranu, priznajem! Predivne gradske parkove u kojima možete “naložiti” roštilj i družiti se sa babunima, poći do nacional-

nog parka i hraniti žirafe iz ruke po cijeni od 10 $, krstariti autom unutar parka i sresti se sa svim, ali baš svim životinjama, čak sam imala utisak da sam upala u neki film “Noeva barka i ne tako mladi Indiana Jones”, i sve to za 50 $. Preskupi aranžmani u Masai parku mogu se izbjeći i vidjeti potpuno iste stvari u sopstvenoj režiji. Da zaključim, Najrobi nije Afrika, nije Kenija - bambata, raspjevana, bezbrižno gola, šarena, moj prvi susret sa ovim gradom nas je ostavio na vječi-

to “Vi”. Kenija i Afrika su nešto drugo, raznolike, pune iznenađenja i u jednom trenutku sam se i zaljubila, osjetila motive ljudi koji su ih odabrali da u njima provedu svoj život, napišu knjige po kojima su nastali svi oni filmovi koje gutamo u rimejkovima već decenijama i želimo ih okusiti ali i o tome nekom drugom prilikom kroz mnogobrojne pustolovine “šegrta Hlapića”.

KUPONM

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskor

KUPON

Donosiocu ovog kupona uz večeru (min 2 osobe) flaša bijelog ili crnog vina gratis !!! +382 67 765 800, www.imanje-knjaz.me

UZ VIKEND NO

MANIJA

ristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

2 408 201 04 147 7

OVINE ŠTEDITE

10% popusta na kupovinu u nedelju 04.11.2012. Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

TV program

subota i nedjelja, 3. i 4.11.2012.

PINK 00.00

Trenutak istine

TV strana

Da li možete da pobijedite detektor laži? Šta ste sve spremni da priznate? I prošle sezone “Trenutak istine” bio je jedan od pet najgledanijih formata na svim televizijama. Da li ste i vi spremni da pogledate istini u oči? Prije same emisije učesnik se priključuje na poligraf i postavlja mu se 50 pitanja. Ne znajući rezultat poligrafa, takmičar u toku emisije odgovara na 21 pitanje koje mu je postavljeno na testu. Svako pitanje je sve ličnije i ukoliko je odgovor istinit, prema rezultatima poligrafa, učesnik prelazi na sljedeće pitanje, ali ukoliko je odgovor lažan ili jednostavno odbije da odgovori na postavljeno pitanje, igra se završava. Voditeljka Nina Radulović- Lečić.

najave emisija, TV ličnosti,

ATLAS 16.30

Urbanizam Idite sa nama na mjesta koja nikada nijeste posjetili, oprobajte se u ekstremnim sportovima, budite kosmopolita, poručuju iz Televizije Atlas. Urednica i voditeljka emisije: Danka Jašović

Prva 18.00

TINA RAIČEVIĆ

Uvijek insistiram na Galileo konkretnom odgovoru Tinu Raičević gledaoci TV Vijesti već nedjeljama mogu vidjeti kao autorku i voditeljku emisije “Iz mog ugla”. Ova šarmantna voditeljka za Vikend izdanje kaže da je emisija “Iz mog ugla” potpuno drugačija od “Piramide”, koju je radila prošle godine. “U ‘Piramidi’ je bilo i elemenata zabave, što je dalo poseban šarm emisiji. Tako smo se na šaljiv način i kroz komentare bavili ozbiljnim temama. Osim toga, bila je i takmičarskog karaktera. Sada sam u potpuno drugačijem konceptu. U najkraćem, emisija ‘Iz mog ugla’ pokreće teme koje svakog zanimaju i bavi se problemima koji se tiču svih građana”, rekla je Tina. Na pitanje da li se dešavalo da se neko od gostiju buni zbog određenih tema ili tretmana ili ne želi da priča o pojedinim, Tina odgovara: “Problem je što smo mala zemlja pa se mane lakše uočavaju, a tu je i naš mentalitet, zbog kojeg i dalje postoji otpor da se pred kamerama govori o problemima. To se mijenja, ali sporo. Za sada se nijedan gost nije žalio na tretman u emisji, barem ne meni lično. Mislim da je vrijeme da svi shvate da čak i kada se postavljaju provokativna pitanja, ona nijesu upućena toj osobi lično, već instituciji koju ta osoba predstavlja”.

Tina kaže da joj se nikada nije desilo da želi da odustane od rasprave, ali se konstantno suzdržava da ne uđe u nju, kako napominje, nekad više, nekad manje uspješno. “Ne mislim da novinar treba da izbjegava raspravu, naravno ako je u skladu sa profesionalnim standardima, i posebno ne ako je na tragu otkrivanja nekih novih informacija”, naglašava Tina. Kada shvati da joj gost postaje “težak” sagovornik, Tina reaguje na sljedeći način: “Ima gostiju koji ponekad pokušavaju da brane neodbranjivo i onda eskiviraju odgovore, ali ih u tim trenucima prekidam i insistiram na konkretnom odgovoru. Nije uvijek lako, ali i to se uči, kao što i političari uče kako da izbjegnu škakljiva pitanja”. Tina napominje da je svima poznato da novinari nemaju radno vrijeme, pa kaže da uspješno usklađuje privatne i poslovne obaveze. “Stalno telefoniraš, provjeravaš mejlove, stalno si pri računaru, gledaš druge emisije, pratiš sve šta se dešava i konstantno učiš. Vremenom vjerovatno naučiš i da uskladiš privatni i profesionalni život, kako nijedan ne bi trpio. Za sada se snalazim u tome”, kaže ona. F.J.

Ako je Galileo promijenio ondašnji svijet i nauku, sada će promijeniti vaše viđenje svijeta oko nas. Postanite dio Galileja i saznajte sve o modernom životu! Zašto mlijeko kipi? Da li je danas moguće sagraditi zamak onako kako su ga gradili majstori u srednjem vijeku? Ko su majstori sladoleda? Da li je zdravije sjedjeti ili ležati? Kako je izmišljen bicikl? Koje su najbizarnije plastične operacije na svijetu? Svakog vikenda dobićete odgovore na pitanja za koja ste mislili da samo djeca mogu da ih postave. Galileo odgovara na pitanja koja nijeste ni znali da mogu biti postavljena. Zadirući pod površinu kompleksnog svijeta koji nas okružuje, Galileo na jednostavan i zabavan način pristupa nauci i obrazovanju. Voditelj: Miloš Urošević

VIJESTI 17.30

Showbizz magazin

U emisiji “Showbizz magazin” gledaoci imaju priliku da vide aktuelne domaće pop i folk zvijezde, te zanimljiva dešavanja iz svijeta estrade. Tako su, između ostalih, intervjue za TV Vijesti dali Zdravko Čolić, Ceca Ražnatović i mnogi drugi. Voditeljka emisije je Nikolina Lončar.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

32 TV program

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

FILM

Sport

Informativa

TV PROGRAM

SUBOTA

06:00 Serija: Ranjeno srce/r 08:15 Film: Crveni škorpion /r 10:00 Serija: Prijatelji /r 11:10 Serija: Sulejman veličanstveni /r 13:15 Domaćine, oženi se/r 14:10 Radna akcija /r 15:00 Talk show: Žene 16:00 Film: Lijepi Džo /r 17:45 Ulica smijeha 18:00 Galileo 19:00 Vijesti prve 19:20 Film: Nevolje sa Poli 21:00 Prvi glas 23:00 Film: Talas prevare 00:30 Prvi glas /r 02:15 Serija: Tri Hil /r

06.00 07.00 08.00 08.05 09.45

PRVA Film: Nevolje sa Poli 19.20 Kada se Ruben i Poli slučajno nađu na istoj žurki, nedavno ostavljeni Ruben zaključuje da bi bar jednom sreća mogla da bude na njegovoj strani. “Smuvavanje” sa Poli moglo bi da bude pravo rješenje za vraćanje njegovog života na pravi put... Koliko neko može da se promijeni? Uloge: Ben Stiler Režija: Džon Hamburg

06:50 City Kids 07:00 Dobro jutro! 10:00 Vikend Vizija 11:45 City 12:00 Život u trendu 13:00 Gold muzički magazin 14:00 Šopingholičarke 15:15 City 15:30 Film: Doviđenja u Čikagu 17:00 Serija: Mala nevjesta 18:00 Infomonte 18:30 Magazin IN 20:00 Kursadžije 21:00 Zvijezde granda 23:00 Film: Bez povratka 00:45 City

07:45 08:00 08:20 08:40 09:00 09:45 10:30 11:25

RTCG1 Dok. serijal o Titu 21.00

PINK M Film: Bez povratka 23.00

VIJESTI Film: Armagedon 19.55

ATLAS Showroom 22:30

12.10 Harperovo ostrvo 15.30 Marvi Hamer/r 16.00 Dobro uštimovani mrtvaci /r 17.35 Top mobil 17.55 Vaterpolo: Crna Gora – Grčka 19.30 Dnevnik 19.55 Košarka: Budućnost – Cibona 22.10 Serija: Istražitelji 23.30 Sportska Subota

09:55 10:45 12:40 13:15 14:00 14:45 19:30 20:30

09:25 09:35 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 17:15 18:00 18:55 19:10 20:15 22:20

07:35 09:15 10:00 12:30 14:10 17:00 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

10.00 10.25 12.00 12.05 13.00 14.00 14.05 14.35 15.30 16.10 17.20 18.10 19.00 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Radio Crne Gore- budilnik Univerzum Vijesti Dobro jutro Crna Goro Uvijek Subotom Mihailo Radoičić Vijesti Film Vijesti TV arhiv Dok. serijal o Titu /r Vijesti Mozaiku 7 TV dana Dnevnik Meridijanima – Putopisi /r Serija: Bordžije /r Pazarni dan /r Crtani film: Sali Bolivud Dnevnik Sport Serija: Budva na pjenu od mora Dok. serijal o Titu Dnevnik Profil Film Vijesti u ponoć

Dogodilo se… Zabava Jakanje Na domacem terenu Smijeh kao lijek Fudbal.me Ekstremno Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas holdem poker 00:40 Smiješna top lista

12:00 12:07 13:30 14:00 14:07 16:30 16:40 17:00 18:30 19:10 19:55 22:10 22:30 22:45 23:30

Baltazar Majstor Meni 101 dalmatinac Mala sirena Bez granica/r Serija: Krv nije voda Julijina kuhinja Film: Sveti Georgije ubiva aždahu/r Vijesti u 12 Film: Sveti Georgije ubiva aždahu/r Moja polisa Vijesti u 2 Tenis Masters Pariz – ½ finale Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Tenis Masters Pariz – ½ finale Vijesti u pola 7 Larin izbor Film: Armagedon Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija: Istražitelji iz Majamija Film: Američki psiho

Zdravo jutro Kindermanija Lijek iz prirode Kućica u cvijeću Plodovi zemlje Video katalog Farma Na točkovima Nacizam i rat Video katalog Tv čat Rock karavan Video katalog

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 12:00 BET + 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 1 na 1 /r 16:00 I Love My Car 16:30 Urbanizam 17:30 Pop (kv)art 18:00 Forum 18:30 Akcija 19:00 Serija: S vjetrom u leđa 20:00 Svijet na dlanu 21:00 Nemoguća misija 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Serija: S vjetrom u leđa 00:00 Nemoguća misija 01:00 Forum

Svježi u dan Crtani filmovi Pet show Lili Pez Mkanal/r Tekstura /r Raport iz Bara Crtani film /r Autoshop/r Info Putopisi Film: Tunel smrti Ponoćni info

SUBOTA RTS1

11:05 Dizni na RTS američki animirani filmovi 12:35 Plava ptica 3 program za decu 13:00 Dnevnik 13:15 Tenis: Fed Kup, Češka Republika - Srbija, prenos 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Nepobedivo srce tv serija 21:05 Pogled na ubistvo američki film 23:15 Vesti 23:20 Film film 00:50 EKSKLUZIVNO 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) 01:35 TV lica...kao sav normalan svet

RTS2

15:30 Leti, leti, pesmo moja mila 17:00 Vrele gume, reportaža 17:30 Medalje zauvek sportski program 17:55 Vaterpolo - Svetska liga: Srbija - Španija, prenos 19:00

Košarka: Alba liga, Crvena zvezda - Solnok Olaj, prenos 20:45 Datum 20:50 Verski kalendar 21:00 Potrošački savetnik 21:30 Svet sporta 21:50 Na prvu loptu Sportski program 22:20 Balkanski ratovi: Londonski mirovni ugovor 23:00 Koncert grupe Vampiri

HRT1

12:23 TV kalendar ® 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi međureligijski magazin 13:55 Prizma multinacionalni magazin 14:45 Merkatska dinastija 1: Dobri, loši i očajni, epizoda 8. dokumentarna serija ® 15:16 Reporteri: Povratak Nadiji 16:11 Eko zona 16:38 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info informativni program

HRT2

14:10 Navrh jezika obrazovanje 14:11 Briljanteen zabavni program za djecu i mlade ® 14:51 Navrh jezika obrazovanje 14:55 MOJ ŽIVOT film, drama ® 16:25 Pozitivno ® 17:00 Plivanje: Miting Mladosti prijenos 18:00 Rukomet, kvalifikacije za EP (M): Latvija - Hrvatska prijenos 19:40 Crtani film 19:55 Večeras prezentacija programa 20:00 Facing Ali dokumentarni film 21:45 LEPOTA POROKA, JUGOSLOVENSKI IGRANI FILM film 23:25 Peti dan talk-show ® 00:25 Reporteri: Povratak Nadiji ®

HBO

12:45 Uredništvo, epizoda 9. (12) serija 13:40 ARTHUR 3: RAT DVAJU SVJETOVA film 15:20 OPASNE DJEVOJKE 2 film 16:55 VICTOR

film 18:30 IZVORNI KOD film 20:05 PINGVINI GOSPODINA POPPERA film 21:40 MAMURLUK 2 film 23:20 13 film

ARENA SPORT

15:00 FUDBAL: COPA SUDAMERICANA: Highlights 15:30 FUDBAL: LIGA ŠAMPIONA: Magazin 16:00 BOKS: KOTV - Magazin 16:30 KOŠARKA: ABA LIGA: Highlights 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Radnicki - Krka 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: Crvena Zvezda - Szolnoki Olaj 21:00 uživo Košarka ABA LIGA: Buducnost - Cibona 23:00 FUDBAL: ITALIJANSKA LIGA: Juventus - Inter

SPORT KLUB

13:45 Premier League: Manchester United - Arsenal DIREKTNO 16:00 Pregled Euroleague 17:00

ATP Masters Paris 1/2 Final DIREKTNO 18:20 Championship: Bolton - Cardiff DIREKTNO 20:15 Na današnji dan 20:20 Premier League, golovi 20:45 Holandska liga: PSV - Heracles DIREKTNO 22:45 ATP Masters: Paris 1/2 final

FOX LIFE

19:00 Tori & Dean: Bajkovita vjenčanja 1, epizoda 8. serija 20:00 Melissa i Joey 1, epizoda 15. humoristična serija 20:30 Melissa i Joey 1, epizoda 16. humoristična serija 21:00 Nova cura 1, epizoda 13. humoristična serija 21:30 Nova cura 1, epizoda 14. humoristična serija 22:00 Cougar Town 2, epizoda 2. serija 22:30 Cougar Town 2, epizoda 3. serija 23:05 Privatna praksa 3, epizoda 13. serija

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

TV program 33

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

FILM

Sport

Informativa

TV PROGRAM

NEDJELJA

06:00 Serija: Ranjeno srce/r 08:15 Film: Konačna ekskurzija 3/r 09:45 Serija: Prijatelji /r 11:40 Serija: Sulejman veličanstveni /r 13:00 Film: Talas prevare /r 14:35 Talk show: Žene /r 15:35 Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem /r 17:10 Prvi glas /r 19:00 Vijesti prve 19:20 Galileo /r 20:15 Serija: Parada /r 20:45 Serija: Parada 21:15 Film: Put ratnika 23:00 Film: Tačka pucanja 00:30 Dosije/r 01:15 Domaćine, oženi se 02:00 Serija: V.I.P./r

08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Vijesti 11.05 Profil /r 12.00 Vijesti 12.05 NVO sektor 13.00 Vijesti 13.05 Putevi Života 13.35 Mostovi: Bogatstvo različitosti 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.30 Dnevnik 16.00 Film 17.30 Muzika 18.00 Budva na pjenu od mora/r 19.00 Crtani Film: Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.00 Serija: Bordžije 22.00 Dnevnik 22.30 Art magazin 23.00 Film 00.00 Vijesti u ponoć

06:55 Dobro jutro! 10:00 Film: Upoznajte Dejva 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Film: Nije lako s muškarcima 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne Lee Kiš 18:00 Infomonte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Ami G show 21:00 Film: Empajer rekords 23:00 VIP Room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Moglo se to desiti tebi

09:15 10:05 10:45 11:55 12:00 12:07 14:00 14:07 14:15 14:20 15:00

PRVA:Tačka pucanja 23.00

RTCG2 Rukomet: Budućnost – Tir 19.55

777 Toto vijesti 15.00

MBC Plodovi zemlje 14.45

MONTENA Film: Sapunica 22:00

09:00 11:00 11:45 11:55 13:15 15:00 15:45 17:00 18:15 19:00 20:30

09:00 Plodovi zemlje 10:50 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 14:45 Plodovi zemlje 17:00 Hrana i vino 18:00 Interfejs 18:45 Rock karavan /r 21:40 Video katalog 22:30 Zvjezdano nebo 00:00 Astro num caffe

07:35 09:15 10:00 12:30 13:45 15:05 16:00 18:30 19:00 19:30 20:15 21:00 22:00

Dela Mejers je domaćica koja živi u vili u predgrađu sa svoje dvoje djece i suprugom. Porodica ima puno novca, ali njen arogantni suprug Kenet neprestano je vrijeđa i čini nesrećnom. Na Badnje veče Dela odlazi u tržni centar u kupovinu.. Uloge: Kim Basindžer, Lukas Has, Kreg.. Režija: Suzan Montford

12.55 Sutjeska – Rudar 14.50 Film: Dječak po imenu Čarli Braun 16.10 Veče sa Minjom Subotom 16.55 Rukomet: Crna Gora – Češka 19.30 Dnevnik 19.55 Rukomet: Budućnost – Tir 21.45 Vikend serija: Rezovi 23.30 Magazin lige šampiona/r

Fudbal.me Top tiket – uručenje Zabava Dogodilo se... Gušteranje Toto vijesti Žestoko Ekstremno Jakanje Texas holdem poker Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:05 21:30 22:00 22:30 23:35 00:25 01:05

Majstor Meni 101 dalmatinac Mala sirena Julijina kuhinja Vijesti u 12 Film: Kviz/r Vijesti u 2 Film: Kviz/r Julijina kuhinja Serija: Larin izbor/r Tenis Masters Pariz – finale Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Serija: Krv nije voda Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Montevideo, Bog te video Tenis – pregled turnira Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija: Dekster/r Serija: Istražitelji iz Majamija/r Film: Zovite me Ana

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 12:00 Akcija 12:30 Showroom 13:00 Nemoguća misija 13:30 Tragovi divljine /r 14:00 1 na 1 15:00 Tragovi divljine 15:30 Urbanizam 16:00 Divlja ljepota 16:30 Bez uputa 17:30 Verbalisti 18:00 Forum 19:00 Serija: S vjetrom u leđa 20:00 Svijet na dlanu 21:00 100% sa Ksenijom Popović 22:00 Forum 23:00 Serija: S vjetrom u leđa 00:00 100% sa Ksenijom Popović 01:00 Forum

Svježi u dan Mumijevi Pet show /r Lili Pez/r Film: Tunel smrti /r Raport iz Bara /r Tean eye Životinjske lakrdije /r Zelena patrola /r Crtani filmovi /r Dok. program /r Mkanal Film: Sapunica

NEDJELJA RTS1

18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Jagodići tv serija 21:05 Neprocenjivo francuski film 22:55 Vesti 23:00 Titanic: Krv i čelik serija 23:50 Dnevnik 00:05 Exit

RTS2

12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Snovi od slame 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici: Obudovačka ćaba 14:20 Verski kalendar 14:30 Tema Srbije na vezi 15:10 Beograd - večiti grad 16:00 Tvoje pesme, moji snovi 16:55 Datum 17:00 Verski kalendar 17:10 Srpske sportske legende 17:40 Rukometna fantazija 17:55 Rukomet (ž)-PS: Crvena zvezda-Radnički, prenos 19:30 Magazin Lige šampi-

ona 20:00 Nedeljom uveče 21:00 Zapamti me igrani program

HRT1

12:17 Vrijeme 12:28 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:23 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva informativni program 15:05 Mir i dobro religijske emisije 15:40 Zaleđeni planet, epizoda 6. dokumentarna serija 16:30 TV kalendar ® 16:43 Skica za portret informativni program ® 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info informativni program 17:15 Vrtlarica 17:48 Volim Hrvatsku, epizoda 7. show program 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:57 SPORT

HRT2

14:30 PEPELJUGINA DRUŽINA američki film 16:00 Olimp sport-

ska emisija 16:55 Rukomet, LP (Ž): Podravka - Cluj prijenos 18:30 Plivanje: Miting Mladosti prijenos 19:34 Magazin Lige prvaka 19:59 Večeras prezentacija programa 20:00 CIKLUS POVIJESNOG SPEKTAKLA: EGIPĆANIN američki film ® 22:22 OVSYANKI ruski film 23:38 Neno Belan, snimka koncerta glazbeni program

HBO

10:50 X-MEN: PRVA GENERACIJA film 13:00 Uredništvo, epizoda 10. (12) serija 14:05 BRAK JE MRAK 2 film 16:05 I MARS TREBA MAME film 17:35 Hollywood: Na snimanju 9, epizoda 45. serija 18:05 BURLESKA film 20:05 PONOĆ U PARIZU film 21:40 Okus krvi 5, epizoda 8. (15) serija 22:35 HANNA film 00:20 LJUBAV I OSTALE DROGE (15) film

ARENA SPORT

13:00 uživo Fudbal JELEN SUPER LIGA: Rad - Vojvodina 15:00 uživo Fudbal ITALIJANSKA LIGA: Catania - Lazio 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Split - Partizan 19:00 uživo Rukomet EHF LIGA SAMPIONA: Buducnost - Thüringer 20:45 Fudbal Arena Classic 21:00 uživo Fudbal JELEN SUPER LIGA: JELEN PREGLED KOLA 22:00 NFL Game Day 22:25 uživo NFL NFL: Pittsburgh - NY Giants 01:50 NFL Game Day

SPORT KLUB

13:00 SK STUDIO DIREKTNO 14:00 F1 Abu Dhabi - Trka DIREKTNO 16:00 Premier League Magazin 16:30 Premier League, golovi 17:00 SK STUDIO DIREKTNO 18:00 NBA: New York - Philadelphia DIREKTNO 20:15 ATP Masters Paris

Final 21:15 Portugalska liga: Setubal - Sporting DIREKTNO 23:15 Holandska liga: Twente – Feyenoord

FOX LIFE

17:00 Ally McBeal 4, epizoda 8. serija 18:00 Privatna praksa 3, epizoda 13. serija 19:00 Zasebna klinika (Private Practice), ameriške nanizanke 3, epizoda 14. serija 20:00 Tijelo je dokaz 1, epizoda 5. serija 21:00 Ne podcjenjuj Jordan 4, epizoda 5. serija 22:00 Opsjednuti 1, epizoda 10. serija 23:05 Poznati s paranormalnim iskustvima 1, epizoda 2. serija 00:05 Kath i Kim 1, epizoda 6. Serija

FOX CRIME

17:40 Bolni propusti 1, epizoda 8. kriminalistička serija 18:45 Pariški forenzičari 5, epizoda 8. kriminalistička serija

Pratite nas na twitteru

@dnovine

34 Zdrav život

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ZDRAV ŽIVOT

PITANJE ZA DOKTORA Imam 18 godina i crvenilo na licu. Kako mogu da ga uklonim i da li za to postoje kreme? Marko, Pljevlja

TRENING

Mršajte uz sport Najefikasnije vježbe za sagorijevanje masnoća su kardiovaskularne, ali i vježbe snage, koje pomažu u oblikovanju tijela. Kako biste zdravo gubili kilograme, odaberite sport ili fizičku aktivnost koja najbolje odgovara vašim potrebama. 1. TRČANJE Jednostavan, a vrlo efikasan način mršavljenja je trčanje ili džoging. Početnicima se preporučuje da kombinuju spori i lagani džoging s kratkim sprintevima i brzim hodanjem. Ovakav intervalni trening uspješno sagorijeva kalorije. 2. VOŽNJA BICIKLOM Bez obzira na to koristite li sobni bicikl ili ga vozite napolju, vožnja biciklom dobar je način za sagorijevanje kalorija, što se posebno odnosi na vožnju uzbrdicom. U sat vremena vožnje biciklom sagorijeva se od 500 do 1.000 kalorija. 3. HODANJE Brzo hodanje, odnosno pješačenje, najlakša je fizička aktivnost, a oblikuje noge, stomak i bokove. Hodanje uzbrdicom i po neravnim tere-

nima, na primjer po planinama ili šumama, sagorijeva više kalorija. Umjesto vožnje autom ili javnim prevozom, pješačite na posao, a svakodnevno pješačenje uveliko doprinosi zdravlju. 4. SKAKANJE Svaka vrsta vježbi koja uključuje oblik skakanja doprinosi sagorijevanju kalorija, na primjer preskakanje konopca ili skakanje na trambolini. Preskakanje vijače sagorijeva više od 700 kalorija, a skakanje na trambolini 400. Trening koji se sastoji od čučnjeva i skakanja takođe je odlična aktivnost za sagorijevanje masnoća i jačanje mišića. 5. PLES Jednostavan, zabavan i jeftin način mršavljenja je ples. Ovom tjelesnom aktivnošću možete da se bavite kod kuće, dovoljno je da pustite omiljenu muziku i igrate bar sat vremena. Sat vremena plesa sagorijeva od 600 do 800 kalorija. 6. VJEŽBE SNAGE Iako su kardiovaskularne vježbe ključne za mršavljenje i sagorijevanje masnoća, nemojte zanema-

riti i vježbe snage. Sat vremena dizanja tegova sagorijeva 200 kalorija, a treneri preporučuju vježbanje tri puta nedjeljno po oko 30 do 40 minuta. 7. KIK-BOKS Još jedna aktivnost za izbacivanje stresa iz tijela je kik-boks ili samo boks, koji je i idealna pomoć u mršavljenju. Sat vremena bavljenja ovim sportom sagorijeva 600 kalorija. 8. GRUPNI SPORTOVI Sportovi kao što su fudbal, košarka i rukomet zahtijevaju stalno kretanje i trčanje različitom brzinom i intenzitetom. Ovakva kardiovaskularna aktivnost pomaže u brzom sagorijevanju masnoća, a grupni sportovi su i zabavni, piše She. 9. JOGA Istezanje i joga, osim što pomažu u uklanjaju stresa, bolova u leđima i poboljšavaju fleksibilnost tijela, efikasan su način i za gubljenje kilograma. Sat vremena joge sagorijeva 180 kalorija, a ako vježbate zahtjevnije vježbe i više.

SAVJETI

Riba za koncentraciju Pitanja za rubriku doktor možete postavljati putem e-maila filip. jovanovic@ dnovine.me ili telefona 077/300- 112 svakog radnog dana od 11 do 12 časova.

Ako često imate problem sa koncentracijom i ne znate na koji način da je popravite, konzumirajte borovnice, spanać, orašaste plodove i kafu, bez koje većina stanovništva ne započinje dan. KOFEIN Većina nas ne može da započne dan ako se ne konsultuje sa šoljicom kafe. Ona je idealna za razbuđivanje i fokusiranje, ali nemojte pretjerati u količini. Previše kafe može izazvati glavobolju i nesanicu. RIBA Riba bi trebalo da se nađe najmanje dva puta nedjeljno na vašem meniju kako biste organizmu obezbijedili do-

voljne količine omega-3 masnih kisjelina. Održite svoj um britkim uz prirodne masne kisjeline a što su upravo omega-3 masne kisjeline, koje se nalaze u ribama poput lososa, tune, sardine. ORAŠASTI PLODOVI Uživajte u šaci orašastog voća bez griže savjesti. Konzumacijom ovih plodova organizam ćete dopuniti antioksidansima i proteinima pa osim što nećete misliti na glad, svoje zadatke rješavaćete sve bolje. Orašasti plodovi takođe štite mozak od kognitivnog opadanja i osiguravaju bolje rješavanje ukrštenica pod stare dane. BOROVNICE Borovnice su pravi rudnik antiok-

sidanasa, vitamina i minerala, posebno kalcijuma, fosfora i gvožđa i vitamina C. Ovo ukusno voće se preporučuje u prevenciji raznih bolesti kao što su krvna oboljenja, srčane bolesti, regulacija šećera i masnoća. Borovnice mogu olakšati fibrozu jetre, smanjiti veličinu tumora i pomažu da se mozak održi u tip-top stanju. ZELENO LISNATO POVRĆE Stručnjaci preporučuju svakog dana uz pet porcija voća i povrće kao što su spanać, brokoli, peršun i prokelj, tj. zeleno lisnato povrće koje olakšava koncentraciju zahvaljujući bogatom sadržaju folne kisjeline.

Poštovani Marko, U obzir mogu da dođu nekoliko stanja na koži. Kao prvo kuperoza, tj. oštećenje malih krvnih sudova, koje je praćeno osjećanjem peckanja i pojačanog crvenila na toplotne podražaje. Drugo, seboroični dermatitis, koji karakteriše crvenilo na obrazima oko nosa, između obrva i na grudnoj kosti. Praćeno je najčešće lakim perutanjem i obično se pogoršava kod stresa, promjenom temperature mjesta boravka, konzumiranjem jako začinjene hrane, alkohola, pušenjenjem i kod izlaganja suncu. Liječenje je obično simptomatsko i zavisno je od stepena u kliničnoj slici. Preporučuje se aplikovanje adstrigentne obloge - koja umiruje kožu (bilo od tri posto acidborične tečnosti ili nekog umirujućeg čaja, kratkotrajne aplikacije kortikosteroidne kreme), do prvog poboljšanja, potom postepeno ukidanje iste jer se ne preporučuje naglo ukidanje. Osim njih mogu da se koriste hidratantne kreme za njegu. dr Svetlana Vučeković, spec. dermatovenerolog Specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr Dermatologija”

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Roditelji 35

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Utrogestan

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Na pozitivnoj listi ljekova Lijek “utrogestan”, koji ginekolozi najčešće propisuju pacijentkinjama prilikom održavanja rizičnih i uopšte problematičnih trudnoća, uvršten je na Listu ljekova koji se izdaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje. Prethodnih godina su buduće majke bile prinuđene da taj lijek kupuju u privatnim apotekama, gdje kutija od 20 tableta, koja u većini slučajeva ne traje duže od četiri dana, košta oko osam eura. Iz Fonda je portalu Roditelji.me potvrđeno da je “utrogestan”, početkom godine, uvršten na pozitivnu listu, ali pod drugim imenom, što je i objavljeno u Službenom listu Crne Gore 17. januara. Savjetnik za farmaciju Olgica Knežević pojasnila je da se Lista ljekova koji idu na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje sastoji od ljekova koji su posloženi po internacionalnim nezaštićenim nazivima. “Tako da se i lijek ‘utrogestan’, što je zaštićeni naziv farmaceutske fabrike Besins, nalazi po njegovom internacionalnom nezaštićenom nazivu ‘progesteron’, što je i aktivna supstanca samog lijeka”, precizirala je ona. Prema njenim

riječima, lijek se na toj listi nalazi pod nazivom ATC–G03DA04–progesteron kapsula meka, 100 i 200 miligrama, a propisuje ga izabrani doktor na osnovu izvještaja ljekara specijaliste ginekologa. Indikacije za primjenu lijeka, koje su takođe definisane Listom ljekova, jesu prijevremeni porođaj (MKB:O60) i prijeteći pobačaj (MKB:O20.0). Knežević je kazala da se na Listi ljekova Fonda nalaze svi savremeni ljekovi za liječenje genito-urinarnog sistema, kao i polni hormoni. Ona je naglasila da svi ljekovi koji se koriste u postupku vantjelesne trudnoće takođe idu na teret sredstava Fonda i nalaze se na Listi ljekova. Iz Fonda su saopštili da će i dalje raditi na redefinisanju Liste i, uz saglasnost Ministarstva zdravlja, voditi računa o primjeni savremen e farmakoterapije.

fejsbuk

Zaštitite djecu Korišćenjem Fejsbuka roditelji često nesvjesno izlažu djecu opasnostima koje vrebaju na internetu. U Crnoj Gori je veliki broj Fejsbuk korisnika. Procjenjuje se da postoji oko 250.000 naloga iz Crne Gore na ovoj društvenoj mreži. Ona je postala sredstvo razmjene fotografija, utisaka, lak način da pratimo dešavanja u životima nama značajnih ljudi koji nijesu blizu nas. Iako Fejsbuk nudi mnogobrojne opcije kojima korisnici mogu zaštititi privatnost svog profila, mnogi roditelji imaju potpuno otvorene naloge kojima može pristupiti svaki korisnik ove društvene mreže. A, na profilima se pored ličnih podataka, zaposlenja, imena članova uže i šire familije, nerijetko potpuno nezaštićene nalaze i fotografije djece. Šta činiti?

Prije svega, uvijek koristite opciju da sve podatke sa svog naloga učinite vidljivim samo za vaše prijatelje. Možete čak iskoristiti i opciju da napravite listu bliskih prijatelja ili članova porodice, pa neke podatke dijelite samo sa njima. Na primjer, zašto bi vašeg poslovnog partnera zanimale vaše slike sa ljetovanja?

Obratite pažnju na to koga prihvatate za prijatelja. Ako je to osoba koju poznajete samo preko neke od mnogobrojnih aplikacija dostupnih na Fejsbuku, dobro razmislite da li sa njom želite da dijelite i informacije o svojoj porodici i svojim svakodnevnim aktivnostima.

Ma koliko vama slatke izgledale fotografije vašeg mališana kako gologuz šljapka po talasima, sjetite se da će vaš mališan jednog dana odrasti i da mu vjerovatno neće biti milo što su takve njegove fotografije dijeljene sa širokom publikom.

Roditelji tinejdžera, koji su najčešće i njihovi Fejsbuk prijatelji, treba da vode računa da kad postavljaju komentare na nalogu svoga djeteta ili obilježavaju djecu na svojim fotografijama, da bi takvi komentari i fotografije ionako osjetljive tinejdžere mogli dovesti u neprijatnu situaciju ili, još gore, načiniti ih metom školskih siledžija.

“Prevashodni cilj nam nije štednja, već otimalno i uspješno liječenje, koje će svakako imati uštedu za posljedicu”, poručili su iz te zdravstvene ustanove.Veliki broj trudnica u posljednje vrijeme koristi “progesteron” u trudnoći, čak i ako nijesu rizične, na osnovu preporuka ljekara na prvi znak potencijalne opasnosti u prvim mjesecima, ali i kasnije. “Utrogestan” je samo jedan od ljekova koji se preporučuju tokom trudnoće, uz prenatalne vitamine koji su takođe skupi, kao i mnogobrojne nalaze koji su uvedeni u protokole.

dojenje

Bebe znaju kad treba da sisaju Novorođenčad često sisaju, od osam do 12 puta dnevno. Mnoga, na primjer, usljed žutice, puno spavaju, pa je takve bebe neophodno buditi na svaka dva sata i održavati budnim da aktivno sisaju na grudima. Pomaže presvlačenje pred podoj ili čišćenje mokrom krpicom. Novorođenčad plaču zato što JESU gladna, i jedino sama beba zna koliko i kad treba da sisa. Ukoliko beba plače neutješno i ništa je ne može smiriti, znači da je gladna. Bebama bi dojku trebalo nuditi na zahtjev, a nipošto po satnici. Kako u početku tako i kasnije, jer bebe najbolje znaju kada su gladne i kada trebaju da jedu. U prvom mjesecu ne treba dozvoljavati da prođe duže od tri sata između podoja. Svaka beba je drugačija i svaka majka je drugačija. Proces dojenja nije isti kod svakoga, zato jednostavno pratite ritam svog tijela i svoje bebe. Ukoliko mislite da ima razloga za zabrinutost, konsultujte pedijatra. Vjerujte u sebe i da je vaše tijelo sposobno da nahrani vaše dijete i zapamtite da se problemi sa dojenjem rješavaju upravo dojenjem, a ne preskakanjem podoja.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

36 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Kukuruz na načina

Kukuruz je žitarica, ali se koristi i kao povrće. Potiče iz Amerike, a danas se uzgaja u cijelom svijetu. Interesantno je da se on gaji više od pšenice, a manje od pirinča. Ima veliku energetsku vrijednost, jer ne goji a daje energiju i obezbjeđuje sitost duže vrijeme. Zanimljivo je i to da postoje: crveni, roze, plavi i crni kukuruz.

Artičoka je jedna od najstarijih namirnica poznata ljudima. Mediteranska je biljka pa uspijeva u cijelom Sredozemlju. Ova biljka je odličan izvor bakra, magnezijuma i dobar izvor mangana. Sa stabljike biljke se koriste velike cvijetne glavice sa mesnatim, sočnim listovima i sočnim jezgrom. Korijen, stabljika i veliki listovi se ne koriste za jelo.

Piletina u bijelom sosu sa kukuruzom Propržiti dva struka prazi luka na vrelom ulju, nakon toga postepeno dodavati kocku za supu rastvorenu u 2dl vrele vode, kako bi se luk dinstao. Kad luk postane kašast, dodati 450g bijelog pilećeg mesa sječenog na kocke i dinstati dok piletina ne omekša. Dodati pola litra neutralne pa-

● Preporučujemo kulinarske veb sajtove “BBC FOOD” www.bbc.co.uk/food Ovaj britanski kulinarski sajt sadrži više od 13.000 recepata. Kako nas uvjeravaju, svaki recept testiran je prije objavljivanja. Pregledanjem recepata BBC arhive možete naučiti više o skladištenju, pripremi i kupovini namirnica.

“RECEPTI.COM” www.recepti. com/ Recepti.com je jedan od najvećih srpskih onlajn kuvara sa savjetima i receptima za one kojima je hrana više od osnovne potrebe. “COOLINAR KA.COM” www.coolinarika.com/ Korišćenjem ovog hrvatskog kulinarskog sajta biće vam dostupan ulaz u jedinstveni svijet miliona korisnika i autora hrane. Na ovom sajtu ćete naći hiljade recepata, slika i blogova.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Gušti 37

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

● PREPORUKA

RECEPT MAJSTORA

Vranac Reserve vlake, 4 supene kašike sjeckane paprike u pavlaci, i 450 gr kukuruza te pustiti da sve to zajedno proključa.

Krem čorba od kukuruza Na ulje stavite 1 glavicu sitno sjeckanog crvenog luka da malo požuti, dodajte krompir i 200 gr kukuruza te svijetlo popržite. Zalijte litrom mlijeka, ubacite lovorov list i kuvajte dok krompir ne omekša. Odstranite lovor i čorbu malo prohladite, te sve usitnite i blago izmiksajte. Vratite čorbu natrag na ringlu, i u nju ubacite lagano skrobno brašno razmućeno sa 3 kašike vode i prokuvajte da se zgusne. Dodajte još 200 gr kukuruza i još kratko prokuvajte. Poslužite posoljeno i pobibereno uz dodavanje nekoliko kašika jogurta i ukrasite šunkom na kockice.

Kinesko tijesto Skuvati krompir, izgnječiti, dodati mlijeko i margarin pa napraviti pire. Propržiti meso da malo porumeni, dodati luk, šargarepu isjeckanu na kockice, bijeli luk, peršun i začine. Manju tepsiju namazati uljem, istresti meso, malo poravnati lagano pritiskajući. Kroz cjediljku malo isprati zrna kukuruza pa prekri-

ti meso. Pire istresti preko kukuruza i polako izravnati. Staviti da se zapeče u rerni na 200 stepeni 25-30 min. Preko jela naribati trapista i tako poslužiti.

Meksička salata Pasulj i kukuruz iz konzerve dobro isperite da ne ostane soka i ocijeđeno sipajte u zdjelu. Luk i papriku narežite na kockice i dodajte ostalom. Začiniti po želji, s tim da bi trebalo biti malo ljuće (ipak je meksička) i na kraju sirće i ulje, dobro promiješajte. Ostavite pola sata u frižideru. Poslužite kao prilog mesu ili ribi.

Zapečeni kukuruz krem Zagrijati 200 gr neutralne pavlake i šoljicu mlijeka da prokrčka. Smanjiti temperaturu i dodati 70 gr sira dok se sir ne otopi. Dodati 50 gr prezle, promiješati i skinuti s vatre. Ostaviti da se hladi. Promiješajte 2 žumanca, posoliti, pobiberiti, dodati začine i 100 g kukuruza. U veću tepsiju sipajte malo vode i u nju stavite manji pleh sa smjesom od kukuruza i sira, pa pecite dok se ne uhvati zlatnožuta korica. Nakon pečenja po vrhu posipati malo kukuruza i sira.

gastro kritika

Žarko Radonjić Somelijer i član NUSCG “Vranac Reserve” je vrhunsko suvo vino od sorte vranac, koja se uzgaja na Ćemovskom polju u Podgorici. Tamno je crvene boje, na mirisu su osjetne nijanse šumskog voća. Iz dobrih godina odvaja se najbolje grožđe vranca, autohtone sorte u Crnoj Gori, koje kada se preradi u vino, odležava i stari u sudovima na tamnom mjestu i stalnoj temperaturi. Svrstava se u red velikih i moćnih vina. Preporuka je da se otvori 20 do 30 minuta prije upotrebe uz dekantiranje da bi vino počelo da diše. “Vranac Reserve” se konzumira uz biftek ili tamna i puna crvena mesa i na kraju obroka uz dobre, zrele sireve ili tamne (kremaste) kolače. Servirati na 18 20 stepeni Celzijusa. Proizvođač: “13. jul - Plantaže” Cijena: 20 eura (u maloprodaji)

Mirko Popović restoran Leonardo Podgorica Veoma popularan specijalitet, pašta sa morskim plodovima, nezaobilazan je u italijanskoj kuhinji. Raskoš ukusa i boja duguje kombinaciji mora, povrća i začina. Ono što je karakteristično za ovaj specijalitet je da se veoma brzo priprema. Za pripremu delikatesne porcije Leonardo pašte veoma je bitno imati svježe sastojke, a naročito kada se radi o onim iz mora. Tako je

ocjena:

Restoran Perla Mediteranska bb, Budva tel: 068-808-080

Perla u Budvi je restoran u koji dolazim često, već dvije godine. Prvo me je privukao eksterijer, a zatim i enterijer koji je po mom ukusu. Restoran je u dva nivoa, a na drugom je intimniji ugođaj. Odlična arhitektura u Budvi je zaista iznenađenje. Volim ovaj restoran, ali sam primijetio da su se neka standardna jela, koja sam ranije naručivao, donekle promijenila, iako su ostala ukusna. U dobrom restoranu treba da znate tačno šta ćete da dobijete kada ponovo naručujete omiljeno jelo i promjena ukusa ili načina spremanja nije dobra. Pošao sam da probam nešto novo, rižoto sa piletinom. Prvo sam probao preporuku restorana, kafa i konjak po cijeni od 2,5 eura. Odlično je i originalno. Obavezno uzmite čisti espreso, a ne sa dodatkom mlijeka.

Pašta Leonardo

Hrana Ambijent Usluga Cijena

++ + +

Radno vrijeme: Od sedam do jedan sat poslije ponoći

Rižoto je stigao na vrijeme, nijesam predugo čekao, taman da ispijem konjak. Presuda nakon pet minuta konzumiranja: Ne sviđa mi se. Previše jak i preovlađujući miris šafrana učinio je da ništa drugo nisam osjetio dok je ukus hrane bio blag, bez bilo kakve jasne crte. Piletina je bila lijepo kuvana, a pirinač poprilično aldente na granici da nije kuvan. Opet lijepo ko baš voli, ali koji minut duže bi ga izbacio sa granice a zadržao bi dobar ukus. Međutim, ono što mi najviše smeta je nesklad između mirisa i ukusa. Ili je lijepo kuvana piletina trebala da nosi neku jaču notu ukusa ili je to trebalo da sadrži pirinač. Ja sam hranu čak i dosolio. Ovaj obrok bi trebao da se zove “Šafran rižoto s piletinom”, kako bi konzument odmah shvatio da je to

ono što će preovladavati dok ga bude konzumirao. Još jedna zamjerka: niko od veoma ljubaznih konobara me, ipak, nije pitao da li je hrana u redu, ni na početku, ni kraju konzumacije. Fiskalni račun sam dobio odmah i bio je na stolu što se nije desilo i u prethodnoj kritici jednog budvanskog restorana. Finalna presuda: ovo nije bio loš obrok, ali ni najbolji. Moglo je to bolje sa vrlo malo posvećenosti notama ukusa. Ja sam sve, samo ne izbirljiv i možda bih ponovo probao isto, ali bih prije toga potražio novi izbor za jedno od svojih omiljenih mjesta u Budvi.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

za jedan obilan pjat potrebno deset do 15 kozica, tri lignje, nekoliko isjeckanih krakova hobotnice i nekoliko srednjih gambora. Zatim šeri paradajz, jedna slatka paprika, bijeli luk, ruzmarin i maslinovo ulje. U dobro zagrijan tiganj sipati maslinovo ulje, a potom ubaciti kozice, lignje, krakove hobotnice i gambore. Pržiti ih dok ne porumene. Morskim plodovima dodati šeri paradajz isjeckan na polovine i crvenu papriku isjeckanu na štapiće. Pržiti oko minut, pa tek onda dodati sitno sjeckani bijeli luk, kako ne bi izgorio. Morske plodove preliti bijelim vinom, dodati ruzmarin i začiniti po potrebi, te izdinstati. Skuvane taljatele, špagete ili pena paštu dodati morskim plodovima i sve miješati u tiganju par minuta. Morske plodove i taljatele staviti u pleh i zapeći nekih deset minuta na 200 stepeni. Ovaj specijalitet može se konzumirati uz pivo.

Pratite nas na twitteru

38 Automobili/Tehnologija

@dnovine

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

predstavljamo, savjeti...

AUTO MOTO

MOTORI

BMW K slavi 30. rođendan Na predstojećem EICMA sajmu motora u Milanu BMW Motorrad će predstaviti ekskluzivni specijalni model K 1300 S 30 Jahre K-Modelle, posvećen 30. godišnjici K serije. BMW Motorrad je 1983. godine lansirao K 100, prvi svoj model sa četvorocilindarskim rednim motorom sa tečnim hlađenjem. Uz to, motocikl je imao i pionirski tegnološki koncept - BMW Compact Drive System, a prva generacija K serije donijela je i prvi elektronski sistem ubrizgavanja goriva. Ovaj model je imao po dužini postavljeno koljenasto vratilo i horizontalno postavljene cilindre. Tokom godina K serija je stekla kultni status. U drugoj generaciji BMW je predstavio i prvi ABS na serijski proizvođenom motociklu. Treća generacija K serije lansirana je 2004. godine kao K 1200 S, a od tadašnjih tehnoloških novina treba istaći ESA sistem, odnosno sistem elektronskog podešavanja ogibljenja. K serija je 2010. godine dobila i dva modela sa šestocilindarskim motorima - K 1600 GT/GTL. Danas, jubilarni K1300 S ima 1293 kubika i 175 KS i dostiže 140 Nm obrtnog momenta na 8250 obrtaja u minuti. Specijalna edicija koja će biti prikazana na sajmu u Milanu slavi uspješnu priču K serije u protekle tri decenije, a od tehnoloških dodataka tu su ESA II sistem, paket bezbjednosne opreme sa RDC-om i ASC-om. Naravno, tu je pored širokog opsega opcija i standardni ABS, dok je za uživanje u zvuku motora zadužen Akrapovič. Jubilarna serija K1300 biće rađena u specijalnoj kombinaciji boja – alpsko bijeloj, safir crnoj metalik i vatreno crvenoj.

INTERNET

telefoni, računari, igrice...

TEHNOLOGIJA

Dvadeset pet najlošijih pasvorda Kompanija za sigurnost “SplashData” objavila je listu najprovaljenijih pasvorda ove godine, među kojima se na prvom mjestu već drugu godinu zaredom nalazi “password”. Lista se temelji na incidentima vezanim uz hakovanje korisnika različitih internetskih portala i servisa, uključujući Yahoo, Linkedin, eHarmony i Last.fm. “SplashData” kaže kako je upravo nevjerovatno da su tri najčešća pasvorda već nekoliko godina zaredom “password”, “123456” i “1234567”, što govori o tome da uvijek postoji ista “kritična masa” naivnih korisnika. Naravno, stručnjaci kažu da dobar dio tih pasvorda otpada na profile koji se koriste za jednokratan pristup nekim servisima i lažnim profilima. U odnosu na prošlu godinu, pojavile su se i neke nove lozinke na top 25 popisu najlošijih lozinki, među kojima su “jesus”, “password1” i “ninja”. TOP 25 najlošijih pasvorda 2012. godine: 1. password 2. 123456 3. 12345678 4. abc123 5. qwerty 6. monkey 7. letmein 8. dragon 9. 111111 10. baseball 11. iloveyou 12. trustno1 13. 1234567

14. sunshine 15. master 16. 123123 17. welcome 18. shadow 19. ashley 20. football 21. jesus 22. michael 23. ninja 24. mustang 25. password1

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Automobili/Tehnologija 39

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

● SAVJETI

Kako se pripremiti za duže putovanje Prije polaska na duže putovanje vozačima se preporučuje da detaljno provjere ispravnost svog vozila, obezbijede svu potrebnu opremu i pribave neophodna dokumenta za prolazak kroz inostrane zemlje. Treba uraditi sljedeće: 1. Provjerite kočnice, signalizaciju, upravljački sistem i amortizere; 2. Operite farove i napunite posudu za pranje vjetrobranskog stakla; 3. Provjerite ispravnost klima uređaja; 4. Provjerite pritisak u gumama. Što se tiče obavezne opreme, u automobilu mora biti sigurnosni trougao, uže za vuču, prva pomoć, rezervne sijalice i reflektujući prsluk. Jedan od važnih preduslova za dobro putovanje je i ažuriranje mapa na navigacionim sistemima. To se radi na mjestima gdje se navigacije kupuju i obično je besplatno.

AJFON

IGRICA NEDJELJE MEDAL OF HONOR

Najbrže prodavan smartfon Tim Kuk, otvarajući konferenciju u San Hoseu, najavio je nekoliko apdejta za novi ajfone 5 smartfon, ali to je samo početak priče o uspjehu ove kompanije! Na uvodu Epl konferencije smo saznali da je ajfon 5 i zvanično najbrže prodavan smartfon u istoriji mobilne telefonije! Posljednja verzija softvera, iOS 6, uključujući prodate ajfon 5 modele, instalirana je na preko 200 miliona uređaja i najbrže je apdejtovan operativni sistem do sada. Korisnici svih Epl uređaja u sekundi pošalju preko 28.000 iMessage poruka, a tokom prethodne godine poslali su preko 300 milijardi poruka putem ajped, ajpod, ajfon i mek uređaja. “A p p S t o r e ” i m a p r e k o 700.000 aplikacija za ajfon, 275.000 ajped aplikacija, a do sada je preuzeto preko 35 mili-

tips tricks

jardi aplikacija ukupno. Developerima je do sada isplaćeno šest i po milijardi dolara za bonuse i redovne isplate. U Epl onlajn prodavnici knjiga nalazi se preko milion i po elektronskih knjiga, koje su preuzete preko 400 miliona puta. Nova verzija ajbuk aplikacije ima opciju automatskog skrolovanja i bolju integraciju sa ajklaud servisom, koji je dodatno unaprijeđen. Omogućeno je dijeljenje citata sa prijateljima i kolegama putem društvenih mreža. Unapri-

Borba širom planete

jeđen je prikaz fontova, uključujući japanski, korejski, kineski i drugih jezika sa komplikovanim pismom.

Korisnici Fejsbuka i Tvitera bi trebalo da izmisle lažna imena i ne koriste svoj pravi identitet, preporučuje stručnjak za internet sigurnost. Šef sektora za internet sigurnost u britanskoj vladi Endi Smit tvrdi da je korišćenje pseudonima onlajn “veoma razumno učiniti”. “Kada stavljate informacije na internet, ne

Četrnaesta Medal of Honor igrica radi na Frostbite 2 endžinu koji je koristio i Battlefield 3. Warfighter se bazira na stvarnim događajima i misijama u izvjesnoj mjeri – jer su neki detalji promijenjeni. Igrica je pisana uz pomoć pravih Tier 1 operativaca. Sem američkih specijalnih jedinica u igrici su prisutni i britanski SAS, australijski SASR, poljski GROM i njemač-

koristite svoje pravo ime i pravi datum rođenja. Kada na društvenim mrežama objavljujete informacije, ne stavljajte pravu kombinaciju tih podataka, jer bi oni mogli biti korišćeni protiv vas”, objasnio je Smit. Ovaj njegov savjet dolazi u vrijeme kada britanska vlada razmišlja o dopuštanju ljudi-

ki KSK. Sem kompetetivne multiplejer ponude, Medal of Honor Warfighter ima i coop. Pucačina Medal of Honor: Warfighter je smještena u različite djelova svijeta. Dok nam se u prvom dijelu smučila pustinja u Avganistanu, u Warfighteru ćemo se boriti širom planete.

ma da koriste svoje Fejsbuk profile prilikom pristupa vladinoj internetskoj stranici da bi se prijavili za socijalnu pomoć, pasoše ili vozačke dozvole. Ako se na te mreže stavljaju puni podaci, Smit smatra da bi se za službena dokumenta na tuđa imena mogao prijavljivati bilo ko.

Play sudoku online at:

Pratite nas na twitteru

www.sudokukingdom.com

@dnovine

40 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2193 sudoku 2012-10-14

Medium level

Teža

2 9

8 6 6

www.sudokukingdom.com

3 7

2011-09-20

Medium level

Lakša

GRAD U NIGERIJI

4 3 at: Play sudoku online

KOJI SE ODNOSI NA FINSKU

1 7

izvadi, a mačka mu reče: - Hoću pod uslovom da te pojedem. Miš će na to: - Može za jedno pola sata, samo da se osušim. Prođe pola sata i mačka reče: - E sad ću da te pojedem. A miš će: - Ni slučajno. Bio sam pijan, a kad sam pijan samo gluposti govorim.

GIMNASTIKA ZA MOZAK

vicevi

*** Upadne miš u puno bure vina i zamoli mačku da ga

NARODNO OSLOBOD. POKRET SPOJKA SIMBOL ERBIJUMA MJESTO U TATARSKOJ

MUŠKO IME, SAVO

Neutroni nastaju -

Sudoku puzzle No. 2192 2012-10-13 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1803 2011-09-20

*** Muva Crnogorac ribu: - Viđi, mala, poznajemo Pageli1/2 se nas dvoje!? Ona odgovara: - Ne, prvi put te vidim u životu! Veli Crnogorac: - A đe ćeš me znat’ kad sam po cio dan u “mercedes”!!!

IZRAĐIVAČI KACA NAUKA O MIŠLJENJU

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ANABAPTISTI, TANELA, OKAN, OŽARITI, AJD, MATEJA, VRLI, SLONARI, LOC, KOMISIONARI, ASIS, C, ATIR, BT, MRAK, IZA, O, ŽAK, KANAT, MADRAC, KAMI, BREL, AERO, TA, LJETO, AJIN.

Puzzle solution:

DAVATI SVIMA

ŽIVOTINJSKI POROD ŽITELJ KIPRA

ČOVJEK KOJI HRČE, HRKAČ

BETMEN

Puzzle solution:

REALIZOVATI TVRĐAVA U GRČKIM GRADOVIMA

OZNAKA ZA ENERGIJU

Page 1/2

CRTAČ POKRETA U CRTANOM FILMU

KAZEINSKA VUNA HRABAR, ODVAŽAN

HEMIJSKI ELEMENT

2 1 www.sudokukingdom.com 3 www.sudokukingdom.com AUTOR: 3

NAUKA O ROBOTIMA

ALATKA ZA GRUBI RAD

Play6sudoku online at:

ISTA SLOVA

ZAISTA, BOGME LJEKOVITA BILJKA

VRSTA MORSKE RIBE

KONTROLNO-PROPUSNA STANICA (SKR.)

RIJEKA U SIBIRU, PRITOKA OBA

BUREAU INTERNAT. JEUNESSE ONAJ KOJI BIRA

DOLINA

ISTI KAO ONAJ

OPERA ĐUZEPA VERDIJA

6 6

OZNAKA ZA LUMEN

INSTINKT (MN.) EVROPSKA OSTRVSKA DRŽAVA

VELIK UGLEDAN MANASTIR (GRČ.)

HITITSKA BOGINJA

TERET KOJI SE NOSI NA RAMENU

Play sudoku online at:

KOJI NEMA UTVRĐENOG REDA

FRANCUSKI GLUMAC DELON

PROŽDRLJIVO

RANIJI NAZIV ZA BERANE

Daily Sudoku puzzle No. 1803

GLUMAC KOJI TUMAČI HARI POTERA

laka LAKA

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Nova naučna otkrića dokazuju da nervne ćelije nastaju sve do posljednjeg dana života. Iz matičnih ćelija u dijelu limbičkog sistema svakog dana nastaje do 6.000 novih nervnih ćelija. Poznato je da nastaju u dva područja mozga, u hipokampusu (koji je odgovoran za učenje i pamćenje) i u olfaktornom bulbusu, no i dalje se istražuje da li nastaju i u nekim drugim područjima. Veliki broj oblika ponašanja utiče na nastanak novih ćelija i razgranatost dendrita. Ustanovljeno je da rast neurona izuzetno pospješuju pokreti i fizičko iskustvo, a naročito plesanje, zbog osjećaja uživanja. Istraživanja pokazuju da stariji ljudi koji redovno plešu smanjuju rizik od Alchajmerove bolesti za 76 odsto.

VJEŽBA: Uz muziku koju volite plešite svakog dana 15 minuta i to tako što ćete zatvoriti oči, osjetiti ritam u sebi i pustiti tijelo da prati muziku. Igranje je jedna od aktivnosti ko-

ja najsnažnije aktivira mozak, povezuje moždane hemisfere i podstiče stvaranje novih nervnih ćelija. NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava/Slobodno vrijeme 41

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

AUTORKA

teška ROMANA TEŠKA O HARI POTERU

ZANATLIJSKE ORGANI- SPOJNICA ZACIJE

INDUSTRIJA MODNE OBUĆE (SKR.)

MJESTO STANOVANJA

ENGLESKI PISAC SVIFT

OVE GODINE (SKR.)

SILOM MAJSTORI OZNAKA JEDINICE ZVANIČNA ODUZETI ZA PROVJERA VEĆU ZA IZRADU PAPUČA MJERENJE ZNANJA KOLIČINU NEČEG TEČNOSTI

ČUVENA AMERIČKA BLUZ PJEVAČICA

ovan Samouvjereno branite svoje poslovne interese i aktivno učestvujete u različitim pregovorima, pritom se ne obazirete mnogo za nečije komentare. Situacije koje nijesu po vašoj mjeri ili ukusu odbijate da čujete.

JEDAN PRIJEDLOG POST (GRČ.)

IZUZEV POZNATI HIRURG, ISIDOR SO TETRABORNE KISELINE

FRANCUSKI HEMIČAR LAVOAZJE NELJUBAZAN ŽENE BORCI

ENGLESKI ŠAHIST, DŽONATAN

bik SIPATI, LITI RASTURANJE

AFRIČKO PLEME

AUTO OZNAKA KIKINDE OZNAKA ZA ELEKTRON

PTICA KOJA SE NE SELI ALAT NOVAKA ĐOKOVIĆA

ROMAN LAJOŠA ZILAHIJA FILM FEDERIKA FELINIJA

RIMSKO 1.000 IMPERATOR

Neko kritikuje vaše ideje ili ponašanje prema saradnicima, ali vi se oglušujete o prateće komentare. Stalo vam je da ostvarite uspješne rezultate i da poboljšate svoju finansijsku poziciju.

ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

VRSTA SLIJEPOG MIŠA, LJILJAK

Savjesno ispunjavate svoj dio obaveza ili zvanične dogovore, ali postoje saradnici koji imaju drugačija mjerila vrijednosti i često mijenjaju svoju strategiju ponašanja. Nema razloga da neko utiče na vašu profesionalnu nesigurnost.

blizanci

ANTIČKA MJERA ZA TEČNOST JEDAN VOKAL

ZANOS, EKSTAZA

IKONIJA OD MILJA

RAK

ODSUSTVO REDA

Stalo vam je da osmislite dobru poslovnu strategiju, stoga budite dovoljno promišljeni u procjeni pravih vrijednosti. Neko pažljivo analizira ponašanje ili izjave koje dajete. Izbjegavajte javnu raspravu.

OZNAKA ZA ALT ON THE GO (SKR.)

IZBOČINA KOPNA U MORE (MN.) OKRUGLO SLOVO

horoskop

DOMAĆA ŽIVOTINJA JAPANSKA KOPNENA MILJA

LAV

ZAVJERA (MN.) AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

RJEŠENJE PRETHODNE SKANDINAVKE: DANILOVGRAD, ALEN, NAGONI, NARAMAK, BIJ, IVERAK, BOME, JOD, LANITAL, E, OSTVARITI, LAVRA, NAKOT, RKAČ, KAČARI, ERNANI, DO, NOP, KPS, ER, LOPATA, ILORIN, FINSKI, SAKAN.

DJEVICA

- ne nestaju

Zahvaljujući novim informacijama o poslovnim prilikama proširujete interesovanja u različitim pravcima. Nalazite se u sjajnoj prilici da ostvarite dugoročnije poslovne interese.

nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem! Evo kako glasi zadatak: Nedjeljnog jutra, u šest sati, gusjenica je počela da se penje uz drvo. Do 18 sati istog dana popela se na visinu od pet metara da bi se u toku noći spustila dva metra. Koga dana i časa će se popeti na visinu od devet metara? NAGRADA: Knjiga “Razgovor malo košta” (dva primjerka), autori: G. Haris i G.DŽ. Haris, poklon Edukativnog centra Finesa – Beograd. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A.Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu. Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.Tačan odgovor zadatka iz prošlog broja: Četiri (4) mačke. Spisak nagrađenih: Dušica Perišić, Herceg Novi i Vlado Sasović, Plužine

U skladu sa svojim afinitetima birate posao za koji vam se čini da ima najviše izgleda za uspjeh i širu afirmaciju. Potrebno je da osmislite dobar plan i da preduhitrite određene saradnike.

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

da li ste znali

KINESKA GLUMICA, BAI

- Da čovjek može preživjeti otprilike mjesec dana bez hrane, ali samo oko nedjelju dana bez vode? - Da izraz ‘’soda voda’’ datira iz 1798. godine? - Da je za jastoga potrebno oko sedam godina da poraste i dobije masu od 500 grama? - Da je rimski car Kaligula za vrijeme svoje vladavine proglasio svog konja za

VAGA Ne želite da rizikujete u poslovnofinansijskim pregovorima, ali primjećujete da neko od saradnika indirektno mijenja početne uslove. Ukoliko ne ispoštujete nečije zahtjeve, očekuju vas dodatne komplikacije i riječi kritike.

Škorpija Nalazite se u kreativnoj fazi, ali postoje različite okolnosti koje ograničavaju vaš uticaj. Događaji na poslovnoj sceni imaju promjenljivi tok, vještina prilagođavanja u određenim situacijama donosi najbolji efekat.

STRIJELAC Djelujete odlučno u svojim namjerama i imponuje vam saznanje da okolina podržava vaše ideje. Novo saznanje pozitivno utiče na vašu profesionalnu orijentaciju.

JARAC Stalo vam je da proširite svoja profesionalna interesovanja u različitim pravcima, ali postoje i situacije koje zahtijevaju dodatni napor. Čini vam se da gubite dragocjeno vrijeme ili energiju dok slušate .

VODOLIJA Potrebno je da definišete listu prioriteta u skladu sa novim događajima na poslovnoj sceni i po osnovnim kriterijumima koji se primjenjuju.

RIBE Djelujete vrlo promišljeno i kompletnu situaciju na poslovnoj sceni procjenjujete sa različitih aspekata. Potrebno je da se opredijelite za dugoročno poslovno-finansijsko rješenje i za pouzdanog partnera.

senatora? - Da je kravu moguće voditi uz stepenice, ali ne i niz stepenice? - Da na 60 stepeni geografske širine možete oploviti cio svijet? - Da leptiri osjećaju ukus preko svojih nogu? - Da se jedina kost koja nije povezana sa drugom kosti nalazi u našem grlu?

UKUCAJTE NAJ RAZMAK REDNI BROJ DJETETA NA BROJ 14677

IZBOR ZA NAJLJEPĹ E DIJETE NAJ 435

NAJ 437

NAJ 436

Jana MirjaÄ?iÄ&#x2021;

Stevan MirjaÄ?iÄ&#x2021;

2 godine NikĹĄiÄ&#x2021;

3 mjeseca NikĹĄiÄ&#x2021;

NAJ 451

Matea RackoviÄ&#x2021; 2 godine Podgoric

Sara JeliÄ&#x2021;

2 godine NikĹĄiÄ&#x2021;

NOVOPRIJAVLJENI MALIĹ ANI U IZBORU ZA NAJLJEPĹ E DIJETE 1. MJESTO

2. MJESTO

3. MJESTO

4. MJESTO

5. MJESTO

6. MJESTO

7. MJESTO

8. MJESTO

9. MJESTO

10. MJESTO

NAJ 35

NAJ 38

NAJ 91

NAJ 238

NAJ 316

NAJ 149

NAJ 66

NAJ 263

NAJ 104

NAJ 276

NaÄ&#x2018;a RaduloviÄ&#x2021;

David LekoviÄ&#x2021;

Luka Tegeltija

Todor MiĹĄkoviÄ&#x2021;

Velimir Bogdanov

Nina RadojiÄ?iÄ&#x2021;

Matea MijoviÄ&#x2021;

Nikola BackoviÄ&#x2021;

Aleksa Majski RakoÄ?eviÄ&#x2021; KolaĹĄin

Tomislav RadoviÄ&#x2021;

12. MJESTO

13. MJESTO

14. MJESTO

15. MJESTO

16. MJESTO

17. MJESTO

18. MJESTO

19. MJESTO

20. MJESTO

Bar

11. MJESTO

Podgorica

Albibunar

Beograd

Podgorica

NikĹĄiÄ&#x2021;

Kotor

NAJ 154

NAJ 59

NAJ 10

NAJ 54

NAJ 42

NAJ 206

NAJ 21

NAJ 207

NAJ 298

NAJ 102

Ana DujakoviÄ&#x2021;

David VukoviÄ&#x2021;

Sara Komarica

Anica Ĺ turanoviÄ&#x2021;

Pavle DragiÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;

Matija SimonoviÄ&#x2021;

Nikolina KljajiÄ&#x2021;

Kosta PajkoviÄ&#x2021;

Una StankoviÄ&#x2021;

Mina VasoviÄ&#x2021;

Banja Luka

Podgorica

Kovin

NikĹĄiÄ&#x2021;

Gacko

Podgorica

PlatiÄ?evo

Berane

LaktaĹĄi

Ä&#x152;aÄ?ak

RANG LISTA PRVIH 20

PRIJAVA ZA UÄ&#x152;EĹ Ä&#x2020;E U SMS IZBORU â&#x20AC;&#x17E;NAJLJEPĹ E DIJETEâ&#x20AC;&#x153; Ja____________________________, kao otac, i ja________________________________, kao majka, odnosno zakonski zastupnici naĹĄeg maloljetnog djeteta_______________________________, broj JMBG_____________________________ ovim putem dajemo pristanak da slika koja se nalazi u prilogu moĹže da se koristi u izboru â&#x20AC;&#x17E;NajljepĹĄe dijeteâ&#x20AC;&#x153; portala www.najdeca.com. Odobravamo Dnevnim novinama da fotografiju naĹĄeg djeteta objavljuje tokom trajanja izbora u ĹĄtampanom izdanju, kao i na portalu www.najdeca.com SvojeruÄ?ni potpis roditelja Mjesto i datum: ______________

otac: _____________________

Kontakt telefon: ______________

majka:_____________________

Svakog dana od 19. oktobra do 1. decembra u Dnevnim novinama objavljivaÄ&#x2021;emo fotografije novoprijavljene djece, kao i rang listu djece sa najviĹĄe glasova. Titulu najljepĹĄeg djeteta dobija dijete sa najveÄ&#x2021;im brojem glasova. Prijava djece traje do 1. decembra, a glasanje do 10. decembra. ProglaĹĄenje pobjednika je 15. decembra KAKO GLASATI ZA NAJLJEPĹ E DIJETE Ukucati NAJ napraviti razmak, redni broj djeteta i poslati na broj 14677 Primjer: NAJ 1 Cijena sms poruke 0,25e + PDV i vaĹži za sve mreĹže Novoprijavljene fotografije biÄ&#x2021;e objavljivane svakog dana, poÄ?ev od 20.10 u Vikend novinama.

SMS om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554. VAŽNO:

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA NIKOLE BB £ 7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

Izdajem nenamješten jednosoban

Bigova, prodajem 2 placa po

Ivnik. Sve zasebno, parking i ograđeno dvorište. Tel.020/612-872, 067/824-449 13567

Tel.068/713-288

IZDAJE SE

m2 blizu mora, je ino. stan naje Murtovini blizini marketa WWW.ABEXCOMPANY.ME Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa broj sau kojeg je poslat 420 SMS.

13733 - Jednosoban stan 42m², ispod Ljubovića. Prizemlje ukopano 80cm Prodajem plac, 2.500m2, 200 - DvosobanNapomena: 50m², pored kineske ambasade. Prizemlje ukopano 80cm poslovni prostor od stadiona FK GrbaljNakon i Tekst oglasa može da sadrži karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ metara sa uračunatim PDV-om. što ste poslali oglas, - Trosoban 98m²1.na 2-spratu, pored “Codre” (djeljiv na 160 2 jednosobna) 100 metara udaljen od magistrale. Izdajem trosoban, nenamješten 66m2 , Ulcinjska 3 dobićete obavještenje da steodličan uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za - Trosoban 63m² na St.aerodromu kod škole. Suteren, raspored Tel.067/229-366 stan u Tološima, klima, parking, 13735 reklamacije. - Trosoban 92m² u strogom centru ul.Slobode (pored Carina), 11.sprat Podgorica internet. Sve zasebno. 170 eura. 2 placa, 1.500 i dana 2. iza Mali oglasi poslati dozgradi, 16h, biće broju izdanja, poslije 16hProdajem biće objavljeni nakonm2 dva Tel.069/235-995 - Poslovni prostori Delte, u velikoj bijeloj od 20objavljeni do 300m² u sjutrašnjem 13742 600 m2, sa 2 stare kuće, 1 km 3. Redakcija zadržava pravo postan usvojenim redakcijskim pravilima bez 3promjene osnovnog smisla oglasa! SVE NOVOGRADNJA, UKNJIŽENO 1/1 da izvrši korekturu oglasa od golf terena, plaže u blizini Izdajem u Podgorici 83m2, Tel.067/609-089 - Ploče, Trstenovo Ravan 4. INVESTITORA Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom sadržaja neće bitii Jaz. objavljeni! zgrada politikom, Šajo-grupe. neprimjerenog Drugi sprat. DIREKTNO OD sa asfalta. Hitno, povoljno. Tel.069/370-762, 069/028-006 MOŽE KOMPENZACIJA POVOLJNO 5. Izdavač –nije odgovoran067-277-444 za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je dataulaz putem oglasa! 13744

Izdajem poslovni prostor, 24m2, u

Tel.067/873-847

13737 Izdajem klimatizovan stan 35m2 Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž,u š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih Ulici slobode 74, pogodan za sve Plac u strogom centru Žabljaka Bloku V, zgrada preko puta Hrama. namjene. Tel.067/200-818 znakova dovoljno je da upišete c, c, lokaciz, s, dj. Cetinje, kuća atraktivna 13714 sa temeljima, povoljno, hitno.

ja, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288

KUĆE/STANOVI

Tel.067/385-338

13757

P

Više placeva uz magistralu na 3km od centra, ekstra je ino. Tel.067/285-403

VOZILA/AUTO DJELOVI

K Potrebni stanovi svih struktura kamion mercedes dodatne u vezi sa oglašavanjemProdajem putem SMS poruka Prodajem možete nam Prodajeminformacije ili mijenjam stan u Kupujem jednosoban stanZa u Tivtu za zakup, isključivo u zgradama... sandučar 11-20,u odličnom stanju. plac, 400 kvadrata, u 13732

13750

strogom centru Podgorice (nije re-

Agencija. Tel.068/723-177 Vranićima kod na Konjičkog pisati na e-mailnoviran, adresu: ili pozvati tel:kluba. +382 Tel.069/050-506 77 300 104 65m2) zaMARKETING@DNOVINE.ME manji renoviraCijena 25.000e. Tel.069/496-555,

do 42.000e. Tel.068/508-077

13579

P

Prodajem lijepu, kvalitetno građenu, kuću u Nikšiću na kultivisanom placu od 1.000m2. Trebješka 2. Tel.069/224-643 13582

13595

ni (preko 50m2) na dobroj lokaciji. Tel.069/013-016 13739

Tražim namještenu garsonjeru ili jednosoban stan u okolini Gintaša, Pobrežja ili Tuškog puta, u stambenoj zgradi, do 170 eura. Tel.069/405-864 13676

067/180-281

13753

13593

Škoda oktavia karavan, 1.9 TDI, 2001. Registrovana do marta 2013. Podizači x4, dig. klima i druga oprema. 3.900e. Tel.069/891550. Zvati nakon 17.00 sati 13630

K OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Prodajem nedovršeni stambeni objekat u Petrovcu bruto površine 800m2. Tel.069/629-418 13584 Prodajem stan 72m2, dvosoban, kod Palade, novogradnja. Tel.069/302-799

13591

Prodajem kuću u centru Ulcinja, povoljno. Tel.069/032-839 13592 Prodaje se ili izdaje nova kuća sa pomoćnim objektom P=140+45m2, ograđen plac 2.000m2 sa voćnjakom, Farmaci, 8km od centra Podgorice. Tel.069/027-105 13629 Kuća na prodaju, 280m2, sa dva trosobna i jedanim jednosobanim stanom, sve zasebno, osigurana, asfalt, ulična rasvjeta, ograđeno, 1/1. Moguća zamjena. Tel.063/239-981 13663 Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 13712

Prodajem ili mijenjam za manji stan novu kuću 160 m2 na placu 300 m2. Hitno, Humci - Cetinje. Tel.067/859-008 13746 Prodajem deluks dvosoban stan, 74m2, Američki centar, Podgorica. Tel.067/273-730 13751 Prodajem stan 77m2 kod OŠ ΄Maksim Gorki΄. Tel.067/304-306 13759

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 13673 Izdajem namještenu kuću kod Katoličke crkve, Podgorica. Prednost studenti i samci. Tel.067/319-235 13598 Izdajem stan, 64m2, u zgradi Europact - na izlazu iz Podgorice. Tel.069/032-839 13636 Izdajem garsonjeru u Podgorici, kraj Dalmatinske ulice, Tološi, 30 m2. Potpuno namještena! Tel.067/666-662 13664 Izdajem dvosoban komforan stan, 80m2, potpuno opremljen, klimatizovan, internet, kablovska, 3. sprat. Ulica 13. jul, Preko Morače. Tel.067/617-045 13674 Izdajem stan, Skopska ulica, Masline. Tel.650-254 i 069/702-33313708

Prodajem kuću u Farmacima 155m2+pomoćni objekti 70m2, plac 870m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Tel.069/155-175 13717

Izdajem prazan klimatizovan jednosoban stan u stambenoj zgradi, 1. sprat, Ulica kralja Nikole (Zabjelo), 180. Tel.067/811-785 13720

Prodajem trosoban stan (100m2), blizu centra u Nikšiću ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.067/272-015 13729

Izdajem jednosoban nenamješten stan Preko Morače, kod Male pijace. Tel.067/614-376 13740

SOBE Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 13675 Renta sobe dan dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking obezbijedjen. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193 13755

PLACEVI Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745 i 1.620m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.000-80.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 13713 Ravan djeljiv plac 1.660m2, na 7km od strogog centra Podgorice, prema Pričelju. Struja, voda, telefon na placu. Tel.067/202-938 13723 Ravan djeljiv plac 2.500m2, na 7km od strogog centra Podgorice, prema Pričelju. Struja, voda, telefon na placu. Tel.067/202-938 13724

Kupujem urbanizovan plac do 600 m2, Donja Gorica ili Dahna. Samo realne cijene dolaze u obzir. Tel.067/617-880 13647

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Podgorici, Oktobarske revolucije 78, površina 172m2. Cijena 1.800e/ m2. Tel.069/502-101 13697

I

Izdajem uređen nov poslovni prostor, 42m2, stadion Budućnosti, sjeverna tribina, 1. sprat. Klimatizovan, višenamjenski. Tel.069/027-105 13628 Izdajem poslovne prostore 125, 130 i 255m2. Može za sve djelatnosti - proizvodnja, predstavništva, dječja igraonica + bašta. Dosta parkinga. Tel.067/355-709 13703

Prodajem reno esejs 5+2 sjedišta 2.2 DCI, 2004. godište, u dobrom stanju, cijena 5.500 eura, može kompenzacija za manjeg automatika. Tel.067/676-566 13646 Prodajem pasat 3 1.6 b, 96.god. Servisiran, u dobrom stanju. Sve osim kože. Tel.067/617-880 13648 407 kupe, 77.200km, registrovan do 06.13. Nove gume. 9.000 eura. Tel.069/080-988 13652 Toyota avensis D4D dizel, 2006.g, siva metalik, prvi vlasnik, 8.000e. Tel.068/680-925 13654 Alfa romeo 156JTD, 2001.god, inzvanredno stanje. Tel.063/206805, 067/875-009 13656 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 13672

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.10.2012.

Oštrim profesionalno makaze, noževe i sve ručne specijalne alate. Frizeri, šnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet. Tel.069/081-507 13745

POSAO Ozbiljna i odgovorna žena čuvala bi stariju ženu 24h. Dogovor. Tel.067/922-2385 13586 Ozbiljna žena bez obaveza, cg državljanin, traži posao kućne pomoćnice. Stan, hrana, plata i slobodan dan po dogovoru. Tel.067/924-7264

NASTAVA

LIČNO 13588

Potrebno razno hotelsko osoblje sa znanjem engleskog jezika za putničke brodove Evrope i Amerike. Tel.069/885-077 13597 Tražimo ozbiljne ljude za dodatni posao, zarada odlična! Tel.067/914-8751 13649 Potreban tapetar, Podgorica. Tel.069/273-852

Mercedes 300D, bez motora, je ino. Vrlo solidan. Tel.069/423-042 13680 Corsa CDTI ΄10. Oktavia TDI karavan. Mercedes E300 TD ΄99. Mercedes E320CDI karavan΄04. Pežo 607HDI ful ΄08. Pežo 407HDI sw. Pasat 6 karavan. www.pg-garage.me Tel.067/631-328 13705 Prodajem djelove opela corse 1.2, 85.g. Očuvana, troje vrata sa staklima, alternator, motor brisača, ventilator, amortizeri sa oprugama, felge 13 i dr. Tel.069/027-105 13706 Prodajem passat 2 limuzina, 1.800cm3, ugrađen plin, nove ljetnje i zimske gume, klima, registrovan do 15. aprila 2013. Odlično očuvan. Tel.069/027-105 13707 Prodajem teretnu zastavu 650, 87. god, u dobrom stanju. Kabina i karoserija odlične, sa dosta rezernih djelova, 1.250e. Tel.068/428-770, 067/518-596 13749 Jeep grand chiroki 2.7 CRD 2004. godina. ΄Mercedesov΄ motor, ful oprema, izuzetan, prvi vlasnik, registrovan godinu. Kotor. Tel.069/024-884 13756 Hitno-povoljno kawasaki ER6 N, 650 cm3 2008.g. Prešao 5.000km, nov! Tel.069/048-662 13758

GRAĐEVINSKE MAŠINE Moćna građevinska dizalica (vrabac) je ino. Tel.069/423-042 13679

USLUGE Registracija preduzeća i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 13689 Tepih servis San: pranje tepiha, itisona, garnitura, dušeka, ležajeva, stolica i svih vrsta podnih površina. Tel.067/824-799 13590 Rušenje zidova, ploča, stepeništa, keramike. Brzo i profesionalno. Može sa našim prevozom šuta. Povoljno. Tel.069/813-462, 068/540394 13690 Kućni servis: vodoinstalater, električar, bravar i moler. Dolazak besplatan! Intervencije veoma povoljne. Tel.068/422-218 13594

13651

Tražim saradnicu u računovodstvu. Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade od klijenta. Više klijenata veća zarada. cljubo55@gmail.com Podgorica. Tel.069/221-974 13718

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 13687

Firmi iz Podgorice potrebne dvije osobe na poslovima unapređenja prodaje za područje H. Novog (od trajekta do Igala). Informacije na tel.067/262-051 13754

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 13688

APARATI/OPREMA

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.040/213-013 i 068/132-785 13596 Momak 31 godinu želi da mu se javi gospođa, dama, mama 45-55 godina za intimne i diskretne susrete. Podgorica. Tel.068/499-078 13668 Tražim diskretnu damu za povremene susrete, primorje. Tel.069/957-765

13671

Momak 29 godina upoznao bi gospođu-icu iz Podgorice do 45 godina za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 13719 Muškarac 40 godina želi da mu se javi dama koja želi kvalitetna intimna druženja. Tel.069/635-26113736 Ozbiljan momak traži gospođe radi druženja, iz Nikšića, do 55 godina. Tel.068/869-607 13743 Dečko 29 godina želi da mu se javi gospođa za intimne i diskretne trenutke, H-Novi, Kotor. Tel.068/678020 13747 Momak 39 godina upoznao bi diskretnu žensku osobu za druženje. Tel.068/155-365 13748

Roletne, zatvaranje balkona, komarnici, venecijaneri, zavjese (trakaste, rolo, panelne, zebra). www.zamraci.me Tel.067/885-533 13655

Oženjen, 50 godina, mladolik, situiran po svemu ok, družio bi se sa bračnim parom. Tel.067/499-157 13752

Registracija preduzeća, preduzetnika, NVO. Stečaj i likvidacija firme. Radne dozvole i boravište za strance. Knjigovodstvene i pravne usluge. Tel. 067/205-104, 069/065-438, 020/238-439 13691

RAZNO Prodajem dječje biciklo za uzrast do 9 godina i autić. Tel.069/260-827 13583

1) Finansijski konsalting, 2) Knjigovodstvene usluge, 3) Registracija firmi. Tel.069/320-990, 069/503583, 069/483-033 13693

Mobilni telefoni: Nokia, Samsung, HTC, I-phone. Prodaja, servis, garancija, dostava. Tel.067/564-764 13698

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 13694

Alarmni sistemi, spy oprema, student bubice, prisluškivači, kamere, gps trakeri, video nadzor. Tel.069/833-083; 067/513-871 13699

Elektro servis frižidera, zamrzivača, klima, rashladnih vitrina, ledomata, bijele tehnike. Tel.067/454280 13695

Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020-997, 067/289-974 13702

Popravka: klima, frižidera, zamrzivača, veš mašina, šporeta itd. Đole. Tel.069/027-979 13696 Popravka aparata za zavarivanje, invertora, ispravljača, punjača za akumulatore i lap topove. Tel.069/833-083 13700

Klime Šćepanović: prodaja, ugradnja, split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 13722

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve opravke. Tel.069/013-484 13701

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 13728

Vršim usluge moleraja, farbanje stolarije, gletovanje. Moleraj 0,50e/m2. Tel.067/427-850 13709 Povoljno molerski radovi, farbanje stolarije, kovanih ograda i kapija, postavljanje tapeta. Tel.069/522636 13711 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija, garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 13721 Električar: Popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, postavljanje elektroistalacije i rasvjete. Tel.069/541-103 13726

Namještaj Tošić: Izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, Podgorica. Tel.069/273-852 13725

NOVEMBARSKA AKCIJA

-10%

Dajem časove bubnjeva. Tel.067/319-235

13643

Dajem časove engleskog jezika. 1 čas 5 eura. Dalmatinska ulica. Tel.068/531-504 13645 Profesorica razredne nastave daje časove iz svih predmeta djeci od prvog do šestog razreda. Najpovoljnje! Tel.069/423-575 13710 Učiteljica sa iskustvom daje časove osnovcima od prvog do sedmog razreda. Tel.069/542-025 13715

NA SVE LAPTOP I DESKTOP RAČUNARE ul.Slobode br. 6 067/286-688,020/230-299 NAMJEŠTAJ Prodajem očuvanu garnituru: trosjed na razvlačenje, dvije fotelje i tabure u Podgorici i ugaonu garnituru sa mehanzmom za razvlačenje + tabure u Budvi. Tel.069/027-105 13704

Biljni ruski lijek za vitiligo, 100 posto uspješno, provjereno. Tel.069/888-822 13641 Otkupljivala bih divlje šipkove. Plaćam odmah po isporuci. Tel.067/820-060 13644 Kružni gater za rezanje, krajčanje oblovine, hitno, 800e. Tel.069/423-042

13677

Profi mašina za rezanje navoja, je ino. Tel.069/423-042 13678 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-71313692 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 13730 Gledam u šolju, radim vodu za ljubav, nafaku, opuštanje. Ne gubite nadu. Pozovite!!! 068/122-786 13731 Numrolog radi natalne karte, gleda budućnost, skida crnu magiju, pomaže po mnogim pitanjima. Pozovite na 068/563-851 13734 Prodajen Singer mašinu za šivenje staru preko 100 godina. U ispravnom stanju. Cijena 600 eura. Tel.067/554-560 13738 Man king, vrhunski preparat za potenciju 100 posto na biljnoj bazi, dejstvo do 72 sata. Kutija 60eur/10 kom. Tel.067/852-451 13760

Pratite nas na twitteru

@dnovine

46 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

● DAME I SPORT

ABA LIGA, 7. KOLO

Pokažite z Sudar velikana - košarkaši Budućnosti večeras (21.00) u “Morači” dočekuju ekipu Cibone - ulaz dva eura Aleksandar Popović

DA LI STE ZNALI...

Da je prema podacima britanske kancelarije za statistiku, približno milion turista prošle godine prisustvovalo utakmicama Premijer lige. Zarada od turista u prethodnoj godini iznosila je 1,12 milijardi dolara.

raznik košarke rađa se u glavnom gradu Crne Gore - naš najveći klub suočiće se “prsa u prsa” sa vječnim hrvatskim brendom - Cibonom! Velikani, koji dijele kolač četvrtog mjesta ABA lige, sastaće se na tlu “Morače” u sedmoj sceni regionalne igre pod obručima, gdje je posada iz Njegoševog parka u maju, prošle sezone, razbila popularne “vukove” (85:69).

Flamengo u srcu Jedna je od najuspješnijih brazilskih manekenki, zaštitno je lice najjačih svjetskih brendova, a u “sportskoj” biografiji joj stoji da se 2006. godine zabavljala sa Ronaldom (onim originalnim, prvim i jedinstvenim) - zanosna brineta sa Kopakabane Raika Oliveira obožava fudbal i vatrena je navijačica Flamenga. “Crno-crvena” boja, priznajte, stoji joj fenomenalno.

VIKEND TIKET

BORUSIJA M. FRAJBURG TIP 1 KVOTA 2.10

LIVERPUL NJUKASL TIP X2

KVOTA 2.30

OSASUNA VALJADOLID TIP 1

KVOTA 2.00

● IVANOVIĆ: UZ NAVIJAČE DO SLAVLJA

Plejmejker crnogorskog šampiona i jedan od najvećih talenata Evrope, 18-godišnji Nikola Ivanović, svjestan je da će večerašnji okršaj biti sve - samo ne lagan... “Čeka nas težak posao protiv konkurenta za visok plasman na tabeli. Amerikanci su glavna osovina Cibone, koja je u dosadašnjem dijelu pokazala da se radi o jako dobrom timu. Ponavljam, neće biti lako, ali se nadam da možemo uz podršku navijača u Morači pružiti dobru igru i slaviti na kraju”, pozvao je sve simpatizere “plavih” junak istorijske pobjede Crne Gore u Beogradskoj areni protiv Srbije.

Uragan Parker!

MANČESTER JUNAJTED ARSENAL TIP 1 KVOTA 1.70

KVOTA 1.65

jemo navijače”, obećava legenda kluba.

NBA

BOKA JUNIORS SAN LORENCO TIP 1 KVOTA 1.75

BRIŽ VAREGEM TIP 1

“Biće to interesantan meč. Cibona je tim koji je napravljen da ispuni visoke ambicije kluba i radi se o individualno kvalitetnom i iskusnom timu. Imaju odlične Amerikance (Tviti Karter, Džastin Hamilton, Dastin Ver, Deril Stroberi), ali i domaće igrače, koji zajedno čine jedan odličan sastav. Dakle, zadatak je ozbiljan - dok mi moramo da odigramo kvalitetno i pokušamo da ostvarimo trijumf”, riječi su trenera Budućnosti, Dejana Radonjića, kojeg muče silne povrede... “Odradili smo samo jedan trening u kompletnom sastavu. Imamo problematiku Džeralda Lija, za kojeg se nadam da će biti spreman za večeras, dok se Vladimir Mihailović povrijedio protiv Krke. Međutim, izaći ćemo svi na teren, kako bismo pokušali da pružimo svoj maksimum i obradu-

Odlučio protiv Oklahome: Toni Parker pogađa preko Serža Ibake

Uragan Sendi je devastirao veliki dio Njujorka, pa je zakazana utakmica gradskih rivala Njujork Niksa i Bruklin Netsa odložena za neka srećnija vremena! I dok se Sendi pobrinuo za Njujork, uragan iz Francuske je odradio Oklahomu - veteran Toni Parker je prvo pogodio trojku za 84:84, a onda je 29 sekundi prije kraja, uz zvuk sirene preko prošle godine najboljeg NBA blokera Serža Ibake, potpisao dugu dvojku za veliki trijumf San Antonio - Oklahoma 86:84! “Razmišljao sam brzo, morao sam da šutnem, jer se Serž baš bio zaletio. Srećom, pogodio sam”, rekao je nakon utakmice meč viner iz Francuske. Parker je utakmicu završio sa 14 poena, dok je najefikasni-

ji u timu Sparsa bio Tim Dankan - ubacio je 20 koševa, dodao osam skokova, pretekavši tako slavnog Čarlsa Barklija na 17. mjestu najboljih NBA skakača (12.552 naspram 12.546). Prvi čovjek Oklahome bio je (po običaju) Kevin Djurant mega zvijezda NBA lige je skočila 14 puta, a pored svog imena Kevin je upisao 23 poena, što mu je omogućilo da u noći između četvrtka i petka postane drugi najmlađi igrač koji je probio granicu od 10.000 poena (24 godine, 33 dana)! Naravno, prvi najmlađi koji je probio granicu 10.000 koševa je Lebron Džejms. “Djurant je napravio sjajnu stvar, ali smo izgubili. A, Parker? Pobjegao nam je, nijesmo stigli da ga zatvorimo.”, rekao je strateg Oklahome Skot Bruks. B.T.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 47

subota i nedjelja, 3. i 4.11.2012.

zube vukovima

● Mršić: Pažnja

na njihov “pick and roll”

Hrvatski velikan dolazi na vruć teren bez povrijeđenih Tomislava Zubčića i Džastina Hamiltona, dok će njihov izostanak pokušati da nadomjeste Andrija Žižić, Marko Jagodić Kuridža i Marko Arapović. “Očekuje nas zahtjevno gostovanje protiv ekipe koja je

poznata kao vrlo agresivna, možda i najagresivnija u ligi. Budućnost igra dosta kolektivnu košarku, a gotovo stalno forsiraju “pick and roll” igru, u kojem prednjače Aleksa Popović i Nikola Ivanović, pa ćemo njima posvetiti najveću pažnju. Potrudićemo se da odigramo što je bolje moguće, a da li ćemo pobijediti ili izgubiti - pokazaće rezultat”, zaključuje strateg Cibone Veljko Mršić.

09:30 12:30 13:00 13:45 14:00 15:30 16:00 16:00 17:00 17:00 17:00 17:30 18:00 18:00 18:20 18:30 18:30 19:00 19:00 19:55 20:00 20:00 20:30 20:45 20:45 21:00 21:30 22:00 22:30 22:50 23:30

SUBOTA Umjetinčko klizanje Snuker, Kina Rusija - Solomonska O, mali fudbal Mančester Jun. - Arsenal, fudbal ATP Pariz Dortmund - Štutgart, fudbal Svonsi - Čelzi, fudbal Malaga - Rajo Valjekano, fudbal ATP Pariz Radnički - Krka, košarka PSŽ - Sent Etjen, fudbal Fleš sport Barselona - Selta, fudbal Milan - Kjevo, fudbal Bolton - Kardif, fudbal Hamburg - Bajern Minhen, fudbal Vest Hem - Mančester siti, fudbal Crvena zvezda - Solnok, košarka Hajduk - Zadar, fudbal Sport Real Madrid - Saragosa, fudbal Hak - Arslan, boks Američki fudbal PSV - Herakles, fudbal Juventus - Inter, fudbal Budućnost - Cibona, košarka Benfika - Gimaraeš, fudbal Valensija - Atletiko Madrid, fudbal Gremio - Ponte Preta, fudbal Sport Sportska subota

10:30 11:00 12:00 12:15 12:30 12:45 13:00 13:00 13:00 14:00 14:00 14:30 15:00 15:00 15:00 15:00 15:30 17:00 17:00 17:30 17:50 18:00 19:00 19:00 19:00 19:45 19:55 21:00 21:00 21:15 21:30 21:50 22:25 22:50 23:30

CSKA - Lokomotiva, fudbal Paragvaj - Kosta Rika, mali fudbal Sosijedad - Espanjol, fudbal Bilbao - Unikaha, košarka Snuker, Kina Anži - Terek, fudbal Rad - Vojvodina, fudbal Portugal - Japan, mali fudbal Sutjeska - Rudar, fudbal Ažaksjo - Marsej, fudbal F1, Abu Dabi KPR - Riding, fudbal Katanija - Lacio, fudbal ATP Pariz, finale Napoli - Torino, fudbal Fiorentina - Kaljari, fudbal Bajer L. - Fortuna D, fudbal Liverpul - Njukasl, fudbal Split - Partizan, košarka Verder - Majnc, fudbal Osasuna - Valjadolid, fudbal Njujork - Filadelfija, košarka Budućnost - Turinger, rukomet Kaha Laboral - Barselona, košarka Osijek - Lokomotiva, fudbal Granada - Atletik Bilbao, fudbal Sport Pregled Jelen Super lige Bordo - Tuluz, fudbal Setubal - Sporting, fudbal Sevilja - Levante, fudbal MLS, fudbal Pitsburg - Džajants, NFL Sport Ol Bojs - River Plate, fudbal

RASPORED

Subota 17.00 - Radnički - Krka 19.00 - C. Zvezda - Solnok 19.00 - Široki - Zadar 21.00 - Budućnost - Cibona Nedjelja 17.00 - Split - Partizan Ponedjeljak 20.30 - Cedevita - Igokea Olimpija - MZT Skoplje

ODE PERO

Treneri Abramović i Vujović Rastanak - Pero Milošević više nije trener Lovćena! Trofejni stručnjak i klub su sporazumno raskinuli ugovor, navedeno je u saopštenju, koje su potpisali predsjednik Lovćena Jovo Lagator i Milošević. Kako Dnevne novine saznaju čovjeka koji je prošle godine sa Lovćenom osvojio duplu krunu, pa u SEHA ligi zauzemo reprezentativno šesto mjesto, te ove sezone upisao neuspjeh u kvalifikacijama za Ligu šampiona (izgubio na turniru od Sloge i Porta) na klupi “crvenih” zamijeniće pomoćni trener Goran Abramović i trener golmana Goran Vujović. B.T.

vikend sportski ekran

Bivši i sadašnji trener: Pero Milošević i Goran Abramović

(Eurosport) (Eurosport) (Eurosport 2) (SportKlub) (SportKlub+) (Eurosport 2) (SportKlub+) (SK Prime) (SportKlub) (Arena 1) (Arena 3) (RTCG 2) (SK Prime) (Arena 4) (SportKlub) (Eurosport 2) (SportKlub +) (Arena 1) (Arena 3) (RTCG 1) (SK Prime) (Arena 2) (Eurosport) (SportKlub) (Arena 4) (Arena 1) (SportKlub +) (SK Prime) (Arena 3) (TV Vijesti) (RTCG 1)

NEDJELJA (SportKlub) (Eurosport 2) (SK Prime) (Arena 2) (Eurosport 2) (SportKlub +) (Arena 1) (Eurosport) (RTCG 2) (Arena 3) (SportKlub) (SK Prime) (Arena 1) (SportKlub +) (Arena 2) (Arena 3) (Eurosport 2) (SportKlub +) (Arena 1) (Eurosport 2) (SK Prime) (SportKlub) (Arena 1) (Arena 2) (Arena 3) (SportKlub +) (RTCG 1) (Arena 1) (Arena 3) (SportKlub) (SK Prime) (Arena 2) (Arena 1) (TV Vijesti) (SportKlub)

Pratite nas na twitteru

48 Sport

@dnovine

subota i nedjelja, 3. i 4.11.2012.

Češka je svi u topolicu

Rukometaši proslavili trijumf nad pancerima, po dolasku u Crnu Goru okrenuli se krucijalnom meču sa Česima (SC Topolica Bar - nedjelja 17.00h)

Iz Manhajma Miloš Pavićević

eutschland, Deutschland, aufiderzen, aufiderzen... orilo se dugo SAP arenom u Manhajmu nakon velike pobjede Crne Giore. Naši heroji pokorili su Njemačku usred zemlje rukometa, nanijevši pancerima prvi poraz kod kuće otkako je promijenjen sistem takmičenja u kvalifikacijama za Evropska prvenstva. Nije, međutim, to bio običan poraz - bio je to bolan šamar jednoj od rukometnih velesila, zemljom sa najjačom ligom na planeti.

Bilo je to više od rukometa, meč o kojem će generacije pričati, utakmica nakon koje će svi sa posebnim poštovanjem gledati malu Crnu Goru i 60 minuta koji će konačno ućutkati dežurne kritičare. Jer, ovaj tim sa Zoranom Kastratovićem na klupi ima sve što je potrebno kako bi ponovo obradovao naciju i plasirao se na EP 2014. godine u Danskoj.

● Roganović: Malo ko je vjerovao

“Malo je bilo onih koji su vjerovali da možemo da slavimo u Manhajmu. Ipak, pokazali smo da smo prava ekipa, da onda kada je najteže igramo pravi rukomet. Kad odlučimo da pomognemo jedan drugom i da igramo kao pravi tim mislim da ne postoji reprzentacija na svijetu sa kojom ne možemo da igramo. Ovo je samo nastavak priče od baraža

sa Švedskom i sigurno da ćemo dobiti respekt i poštovanje ostalih klubova“, kazao je za Dnevne novine desni bek zlatnih lavova Zoran Roganović. Jedan od najiskusnijih u našem timu smatra da je igra u odbrani bila presudna za veliki trijumf. „Odbrana 3-2-1 odigrana je bez greške i uz pomoć fenomenalnog Rada Mijatovića trijumf je morao doći. Moram pohvaliti i Marka Simovića koji je odradio veliki posao i dao vrijedne golove. Želim da čestitam selektoru Zoranu Kastratoviću koji je pokazao da je odličan taktičar, koji je sastavio duboku zonu protiv koje je vrlol teškko igrati”, istakao je legendarni igrač švedskog Lunda.

● Meč karijere Draška Mrvaljevića

Meč karijere odigrao je Draško Mrvaljević koji je po

RUKOMET - LŠ

Plave dame žele osvetu: Od nas zavisi

Budućnost u 4. kolu elitnog takmičenja u nedjelju (19.00) igra protiv dužnika iz Njemačke - Tiringera One su plavim djevojkama pokvarile sjajnu uvertiru u Ligi šampiona - rukometašice Tiringera su prošlog vikenda odličnom igrom zaustavile evropskog šampiona rezultatom 24:20! Ali, plave dame uz veliki huk navijača iz “Morače” spremaju osvetu - Budućnost u ne-

djelju (19.00) u četvrtom kolu elitnog takmičenja traži treću pobjedu. Pobjedu koja bi vladara Starog kontinenta lansirala nadomak nokaut faze što je glavni cilj Budućnosti u tekućoj sezoni. “Morao je i nama doći loš dan”, osvrnuo je trener Budućnosti Dragan Adžić još

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 49

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

e najbitnija

STAV Ljudi, mi smo fenomeni MILOŠ ANTIĆ urednik sportske redakcije

ekada smo kao Jugoslavija bili sportska velesila, među glavnim pretendentima za medalje u svim (kolektivnim i pojedinačnim) sportovima. Svijet je drhtao od plave boje, divio se momcima i djevojkama koji su nastupali pod trobojkom. Mislili smo (posebno oni stariji, ti čuveni jugonostalgičari) da će proći decenije, čak i stotine godina, pa da dostignemo sličan nivo. Ipak, vrijeme pravih stvari, stiglo je iznenađujuće brzo. Prebrzo. laneta je počela sa strahom da gleda na crvenu boju Crna Gora je za svega šest i kusur godina, koliko je prošlo od sticanja nezavisnosti, postala zemlja za izbjegavanje na sportskim borilištima. Sila. Moćna nacija od čijih predstavnika strijepe - bukvalno svi! ržava sa manje od 650.000 stanovnika, sa klubovima na ivici egzistencije, dijeli lekcije u reprezentativnim vodama u najjačim kolektivnim sportovima. Fenomen? Da, baš tako. Crna Gora jeste sportski fenomen, a sport je najjači crnogorski brend. Ta priča ispričana milion puta, koju i pored enormnih uspjeha “moćnici” neće da priznaju, prije dvije noći dobila je novu potvrdu. zemlji rukometa, u njemačkom gradu Manhajmu, pred začuđenim navijačima pancera, naši rukometni lavovi zaigrali su pobjedničko oro. Pjesma i razvijene zastave sa dvoglavim orlom polako postaju svakodnevica - nakon “koleginica po lopti”, koje su u maju (Budućnost šampion Evrope) i avgustu (srebro na Olimpijskima igrama u Londonu) zaslužile status heroina, fudbalera koji nas redovno obraduju u kvalifikacionim bitkama, pa košarkaša koji su se prošetali do Evropskog prvenstva, red je došao i na njih. Rukometaše! Čisto da se pokaže svima (i onim redovnim kritičarima iz svoje kuće) da trijumf nad Švedskom u baražu za odlazak na Svjetsko nije slučajnost. A na kakav način je to tek dokazano. U velikom stilu. Stilu šampiona. ćutkana je “SAP arena”, isto kao i bazen na Savi u Zagrebu u srijedu, isto kao i Beogradska arena nakon trojke Nikole Ivanovića onog 18. avgusta - datuma za košarkaške anale, isto kao i 60.000 ljudi na Olimpijskom stadionu u Kijevu, ili svih 90.000 na Vembliju prije dvije godine. Isto kao i one crne sudije iz Francuske nakon poraza od Norveške u rukometnom finalu OI. tu smo pokazali koliko smo veliki. I u porazu. Isto kao i onog bolnog 16. novembra kada su nam Česi “ukrali karte” za odlazak na EURO. Ponos je to! Uz talenat, ogromno srce i nezaobilazno, ono ispjevano - čojstvo i junaštvo. Osobine koje krase ovo podneblje garancija su da ćemo se u budućnosti nagledati još pobjedničkih bitaka. I da će svijet sve više strahovati od male, ali velike Crne Gore. Jer, mi smo fenomeni!

foto: Michael Heuberger

terenu radio šta je želio. Postizao je golove, asistirao, odigrao odlično u odbrani i bio nerješiva enigma sa njemačkog selektora Hauberger i njegove pulene. „Pokazali smo da možemo da igramo disciplinovano i požrtvovano, da do posljednjeg minuta ginemo za dres sa državnim grbom. Mnogi će reći da naša igra nije atraktivna i lijepa za oko, ali mislim da smo u svim segmentima igre protiv Njemačke pokazali kvalitet“, kazao je Mrvaljević.

● SNAGA SA KLUPE Ono što posebno raduje Mrvaljevića, ali i ostale u selekciji jeste da Kastratović može oz-

jednom na meč u Njemačkoj. “Nijesmo bili na nivou, ali jasno je da i protivnik ima odličnu ekipu. Ipak vjerujem da će djevojke prevazići sebe i da ćemo slaviti u nedjelju”. Tiringer je nabildovao samopouzdanje trijumfom nad plavim damama, jer nije mala stvar savladati šampiona Evrope, koliko god da je sastav promijenjen. “Njemice sa ambicijama dolaze u Podgoricu. Dobro ih poznajemo, ono što ih krasi za razliku od ostalih ekipa jeste nevjerovatna energija u igri. Međutim, sve zavisi od nas”, uvjeren je Adžić.” Strateg plavih ima veliki problem sa golmanima - sjajni čuvar mreže Klara Volternig od utakmice sa Vi-

biljno da računa na igrače sa klupe. „Naš veliki problem do sada je bio što igrači sa klupe na pravi način nijesu mogli da zamijene one iz startne postave. Više toga nema, u posljednja tri meča igrači sa klupe kad uđu postignu po 7,8 golova što je izvanredno, jer bez toga ne bi bilo uspjeha. Upravo je to snaga ekipe“, istakao je kapiten lavova, a onda se okrenuo krucijalnom meču sa Česima. „Dobiti Njemačku na njihovom terenu je veliki uspjeh, otvorili smo ovo takmičenje na odličan način i ukoliko odigramo na ovom nivou protiv Češke bilo bi sjajno. Česi su kvalitetniji od Njemačke, imaju igrače ko-

borgom vuče povredu desne šake, dok je Marina Vukčević sigurno izgubljena za naredne dvije nedjelje zbog problema sa leđima. “Klara je još pod znakom pitanja, ali vjerujem da će se njen problem riješiti”, siguran je trener plavih da Budućnost neće biti lišena usluga kapitena. Važne napadačke opcije Budućnosti svjesne su da je ekipa podbacila u Njemačkoj - najbolji strijelac Milena Knežević ubijeđena je da Tiringer nije bolji tim. “Same sebe smo porazile u prošlom meču. Radile smo na greškama i sigurna sam da ih nećemo ponoviti ovog puta”, jasna je Milena, koja je do sada postigla 25 golova u Ligi

ji nastupaju u najjačim evropskim klubovima, a izdvojio bih Horaka i Jihu. Potrošili smo se dobro što će sigurno uticati na kvalitet igre, ali nadam se da ćemo smoći snage da pružimo ono što se od nas očekuje“. Kapiten lavova smatra da Česima neće biti „prijatno“ u našoj zemlji. „Znam da Česi imaju strah od igranja u Crnoj Gori. Odlično pamte atmosferu koja je bila na Cetinju kada su igrali protiv Lovćena, imaju veliki respekt. Srbija je nekoliko puta na tuču i borbu izlazila kao pobjednik iz duela sa njima i mislim da treba sve da uradimo da dobijemo taj meč, jer pobjeda donosi plasman na EP”, jasan je Mrvaljević.

GRUPA D

Nedjelja 18.30 - Zvezda Zvenigord - Viborg 19.00 - Budućnost - Turinger 1. Budućnost 2. Turinger 3. Zvezda Z. 4. Viborg

3 3 3 3

20 20 20 00

1 1 1 3

+10 +1 0 -10

4 4 4 0

šampiona. Desno krilo Radmila Mijanić ima recept da se zaustave borbene Njemice. “Moramo dati sve od sebe, ući u meč sa mnogo elana i smatram da problema neće biti. Publika nam mnogo znači i zato je pozivam da dođe u što većem broju u nedjelju”, poručila je Rada.

U I

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 51

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Crnogorski prvak u Ligi šampiona?

Velika snaga na golu: Miloš Šćepanović, kapiten Crne Gore

PRVI čovjek Barselone, Sandro Rosel, ponudio je u intervjuu za “Kadenu ser” zanimljiv predlog po kojem bi Liga šampiona u budućnosti brojila čak 64 učesnika, u 16 grupa, gdje bi bilo mjesta za po jednog predstavnika iz svake evropske zemlje, kao što je to bio slučaj u nekadašnjem Kupu šampiona. Revolucionaran projekat u najjačem evropskom klupskom takmičenju lansirao bi tako i Crnoj Gori mjesto pod suncem fudbalske elite, gdje bi naš šampion imao obezbijeđeno mjesto i priliku da se takmiči sa velikanima Starog kontinenta. Prema Roselovom planu, umjesto sadašnja 32 kluba koja se takmiče u osam grupa, bilo bi duplo više timova. Oni bi se nadmetali u 16 grupa po četiri ekipe, iz kojih bi po dvije najbolje obezbijeđivale plasman u šesnaestinu finala. Tada bi počela nokaut faza, u kojoj bi se, sve do finala, igrale po dvije utakmice, kao i sada. Uz to, pored 53 mjesta rezervisana za članice UEFA , preostalih 11 popunili bi dijelom visoko plasirani timovi u najjačim ligama, kao što je trenutno slučaj, a dijelom najbolji učesnici kvalifikacija. A.P.

VATERPOLO SVJETSKA LIGA

Teže nego u Zagrebu

Liverpul mami Volkota

Da godinu završimo pobjedom: Crna Gora u 2. kolu SL večeras (18.00) u Budvi dočekuje Grčku za DN govori novi kapiten Miloš Šćepanović Bila je to godina u kojoj smo slavili povratak Crne Gore u vrh evropskog vaterpola, plasman na Olimpijske igre i zajedno tugovali sa našim junacima nakon drame u Londonu, a onda kada su mnogi pomislili da “ajkule” više nemaju igrače za budućnost desio se Zagreb i lekcija olimpijskom šampionu... Sada svi ponovo vjerujemo i imamo sportske heroje... Neke nove klince, ali i one koji su uvijek tu za našu zemlju, koji crnogorskom sportu daju posebnu dimenziju - Miloš Šćepanović, svjetska klasa među stativama, svakako je jedan od njih. Do kraja (ipak) nezaboravne 2012. ostao je još jedan reprezentativni meč - u Budvu u okviru drugog kola Svjetske lige stiže Grčka - a o njemu smo razgovarali sa novim kapitenom naše selekcije. “Da bi pobjeda nad Hrvatskom dobila na značaju, da bi nam korsitila moramo da pobijedimo Grčku, inače vraćamo stvari na početak, vraćamo se na nulu i u principu ništa specijalno se ne bi desilo za nas“, rekao je Miloš Šćepanović za Dnevne novine i nastavio: “S obzirom na mladost i neiskustvo ove ekipe, vjerujem

da moramo biti dodatno oprezni i da nijednog momenta ne treba potcijeniti selekciju Grčke, koja ne da je dobra nego je odlična, koja ima sedam vrhunskih igrača. Očekujem još težu utakmicu od one u Zagrebu iz razloga jer sada već osjećamo blagi pritisak tog rezultata, pošto iako smo se potajno nadali nijesmo do kraja vjerovali da možemo da konkurišemo za prvo mjesto u grupi. Eto došla je pobjeda u Zagrebu i sa eventualnim trijumfom protiv Grčke, iako ima još dosta da se igra, imali bismo jednu lijepu situaciju da sa Hrvatima, koje i dalje smatram favoritom grupe, kući odlučujemo o prolasku dalje”.

● MLADE NE TREBA OPTEREĆIVATI

Osim pobjede nad Hrvatskom (10:13) u srijedu našeg kapitena posebno je obradovala igra novih momaka u reprezentaciji. “Moram da kažem da svi ti igrači koji su ušli u selekciju to su uradili izuzetno motivisano, na pravi način i dali su puni doprinos pobjedi protiv Hrvatske. To svakako poseb-

no raduje”, jasan je naš sjajni golman, a onda je kapitenski - džentlmenstki dodao. “Kako se Gojković oprostio, a Zlokovića sigurno neće biti narednog ljeta, svi oni će dobiti dosta prostora da igraju, ali naravno teret tih utakmica moramo ponijeti mi stariji, njih ne treba opterećivati već ih jednostavno pustiti da igraju i pokažu ono što umiju”.

● DA SE NAVIJAČIMA

ODUŽIMO ZA VJERNOST

Miloš veliki je istakao i posebnu vezu koju vaterpolisti godinama imaju sa svojim navijačima... “Veliki dio publike je definitivno pokazao da je uz nas do kraja, i kad je bilo kikseva oni su ostali svom snagom uz nas i to im zaista cijenimo i to je uvijek jedan dodatni pritisak na nas. Nadam se i vjerujem da će bazen u Budvi biti pun, a da ćemo im se mi pobjedom odužiti za njihovu vjernost, da ćemo ih obradovati i da ćemo godinu završiti na prvom mjestu u grupi”, u pravom tonu je zaključio naš golman. I neka bude tako - neka godinu završimo pobjedom! K. Bošković

LETEĆI Teo Volkot oklijeva oko produženja ugovora sa Arsenalom (aktivni mu ističe na ljeto), a takvu situaciju je spreman da iskoristi Liverpul, tačnije trener “redsa” Brendan Rodžers koji je spreman da angažuje reprezentativca Engleske za osam miliona funti, uz 100 hiljada nedjeljnu platu. “Teo i Liverpul bi bili savršena kombinacija. Nije ni-

kakva tajna da tražimo još jednog napadača uz Luisa Suareza i Fabija Borinija. Volkot je mlad, brz i ima sjajnu tehniku”, tvrdi neimenovani izvor sa “Enfilda”, dok je Arsen Venger dao ultimatum svom igraču da se izjasni prije Božića. “To je hitan slučaj! Sve želimo da riješimo prije praznika, bilo sa pozitivnim ili negativnim ishodom”, jasan je Francuz. A.P.

Ferguson: Klatenburg nije rasista MENADŽER Mančester junajteda, Ser Aleks Ferguson, stao je u odbranu sudije Marka Kaltenburga, kojeg je Čelzi optužio da je vrijeđao njegove igrače na rasnoj osnovi. “Ne vjerujem da je Klatenburg dao takve komentare. Odbijam da vjerujem u to. To je nezamislivo u modernom okruženju i nikad mi nijedan igrač u posljednjih 15 godina nije prišao i rekao da ga je arbitar opsovao tokom utakmice. Zbog svega toga, čvrsto vjerujem u Markovu nevinost”, poručio je legendarni strateg “crvenih đavola”, čiji tim baš uz pomoć pomenutog sudije uspio da savlada prethodnog vikenda šampiona Evrope. A.P.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

52 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

SERIJA A, 11. KOLO

FRANCUSKA 1. PSŽ 2. Tuluz 3. Marsej 4. Lion 5. Sent Etjen 6. Valensijen 7. Rems 8. Bordo 9. Lorijen 10. Lil 11. Bastija 12. Ren 13. Monpelje 14. Ažaksjo 15. Brest 16. Nica 17. Evijan 18. Sošo 19. Troa 20. Nansi

10 10 9 9 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 9 9 10 10

6 5 6 5 4 4 4 3 3 3 4 4 3 3 3 1 2 2 1 1

4 4 1 3 3 3 3 6 6 5 2 1 2 4 1 6 2 1 3 2

0 1 2 1 3 3 3 1 1 2 4 5 5 3 6 3 5 6 6 7

16:5 18:10 12:8 14:8 17:7 20:11 12:8 12:10 19:19 13:12 15:21 12:14 15:15 10:13 9:17 13:16 10:15 8:14 10:19 3:16

„Derby d za visin

22 19 19 18 15 15 15 15 15 14 14 13 11 11 10 9 8 7 6 5

Juventus večeras doče u sezoni pred svojim na

Tresu se Apenini, dok Evropa sa nestrpljenjem isčekuje „derbi Italije“ – lider i aktuelni šampion Juventus dočekuje sastav Intera, u sudaru giganta italijanskog fudbala, naš Mirko Vučinić traži prvi gol ove sezone na stadionu u Torinu, a izabranici Andree Stramaćonija sanjaju prvi skalp Stare dame nakon 49 utakmica bez poraza u svim takmičenjima. „Igraćemo protiv sjajnog tima. Inter je osvježio tim, zadržao neke znalce iz prošlo-

ENGLESKA 1. Čelzi 9 2. Man. Junajted 9 3. Man. Siti 9 4. Totenhem 9 5. Everton 9 6. Arsenal 9 7. Fulam 9 8. Vest Hem 9 9. VBA 9 10. Njukasl 9 11. Svonsi 9 12. Liverpul 9 13. Stouk 9 14. Sanderlend 8 15. Vigan 9 16. Norič 9 17. Aston Vila 9 18. Riding 8 19. Sautempton 9 20. KPR 9

7 7 6 5 4 4 4 4 4 3 3 2 1 1 2 1 1 0 1 0

1 0 3 2 4 3 2 2 2 4 2 4 6 6 2 4 3 4 1 3

1 2 0 2 1 2 3 3 3 2 4 3 2 1 5 4 5 4 7 6

21:9 24:13 18:9 17:13 17:11 14:6 19:14 13:11 13:11 11:13 14:13 12:14 8:9 6:8 10:16 7:18 7:14 11:17 14:26 7:18

22 21 21 17 16 15 14 14 14 13 11 10 9 9 8 7 6 4 4 3

NJEMAČKA 1. Bajern Minhen 9 2. Šalke 9 3. Ajntraht 9 4. B. Dortmund 9 5. B. Leverkuzen 9 6. Majnc 9 7. Hamburger 9 8. Štutgart 9 9. Borusija M. 9 10. Hanover 9 11. Verder 9 12. Frajburg 9 13. Dizeldorf 9 14. Hofenhajm 9 15. Nirberg 9 16. Volfzburg 9 17. Augzburg 9 18. G. Firt 9 Barselona 9

8 6 6 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1 8

0 2 1 3 3 2 1 3 3 2 2 2 4 2 2 2 3 3 1

1 1 2 2 2 3 4 3 3 4 4 4 3 5 5 5 5 5 0

27:4 18:8 20:13 20:11 15:12 12:10 11:11 10:15 12:18 18:16 15:14 13:12 7:12 13:20 7:15 6:16 5:13 6:15 29:11

24 20 19 15 15 14 13 12 12 11 11 11 10 8 8 8 6 61. 25

sti i na čelu sa mladim glad za pobjedama i za o že defanzivac „stare dam lji, dok se „vječni“ kap Zaneti raduje okršaju n „Svi smo uzbuđeni i bija Italija“ i željno isč mo na teren i pokušam ve, koji 49 utakmica nij je sjajni Argentinac . Novi Inter, ali uz Dije stare navike – egzekuc „Il Principe“ respektuje ruje da ishod derbija n jaču skudeta. „Nadam se da ovaj In da Juventus, koji je dola la u potpunosti promi i mentalitet. Iako je ra ga četiri boda, to nije n Smatram da je derbi v no nije odlučujući u bo san je Milito. Novo 11. kolo Serije A ji na „San Siru“ čeka e u kultnom nedjeljnom

PREMIJER LIGA, 10. KOLO

Dan kada će Van Persi napasti Arsenal Super derbi se igra na Teatru snova, biće žestoko i na Enfildu i Apton parku Kao klinac je bio zaljubljen u Arsenal, sa 21. godinom doživio da obuče njegov dres, ubrzo postao super zvijezda kluba sa sjevera Londona, „desetka“, kapiten, za navijače božanstvo skoro kao veliki Tijeri Anri, a onda se u glavi majstora iz Roterdama nešto promijenilo... Nakon osam godina Robin van Persi je odlučio da napusti „todbžije“ i svog učitelja Arsena Vengera i pojača, ni manje ni više, nego za navijače sa „Emirejtsa“, omraženi Mančester junajted. Nije se dugo čekalo, a došao je dan kada će Robin Vantastik (kako su ga zvali navijači tobdžija) napasti „svoj“ Arsenal - danas „u vremenu za ručak“ (13.45), u velikom derbiju engleskog fudbala leteći Holanđanin i njegovi „đavoli“ čekaju ljutog rivala iz prijestonice. „Nadam se da će naši navijači poštovati Van Persija i sve ono što je uradio za naš klub. Osam godina je bio dio

Arsenala, učinio je mnoge velike stvari za nas i želimo da mu se zahvalimo na lijep način“, poručio je u najavi ovog duela menadžera Arsenala Arsen Venger iako je teško vjerovati da će fanovi „tobdžija“ tako lako oprostiti „izdaju“ Holanđanina. S druge strane, sam Van Persi nije mnogo govorio o Arsenalu - iz perioda provedenog na sjeveru Londona najradije se sjeća saradnje sa Vengerom. „Imao sam fantastičan period radeći sa Arsenom. Uživao sam u treninzima, u igri, razgovorima i svim ostalim momentima koje sam proživio sa njim. Drago mi je što sada mogu to isto da iskusim sa ser Aleksom“, riječi su momka koji je za osam godina u Arsenalu postigao 96 golova. Jedna zanimljivost, koja neće obradovati gostujuće navijače, vezana je za duele „đavola“ i „tobdžija“, a ona glasi - Arsenal na „Teatru snova“ ni-

BBC PROGNOZA

je slavio još od 2006. godine i gola Emanuela Adebajora (0:1). Vikend pred nama donosi još par sjajnih mečeva, a svakako da će posebno zanimljivi biti oni na „Enfildu“ (Liverpul - Njukasl) i „Aptonu“ (Vest Hem - Mančester siti). K.B.

Subota 13.45 Man. J.- Arsenal (2:0) 16.00 Fulam - Everton (1:2) 16.00 Norič - Stouk (2:1) 16.00 Sanderlend - A. Vila (2:0) 16.00 Svonsi - Čelzi (1:1) 16.00 Totenhem - Vigan (2:0) 18.30 V. Hem - Man. Siti (1:1) Nedjelja 14.30 KPR - Reding (2:0) 17.00 Liverpul - Njukasl (2:1) Ponedjeljak 21.00 VBA - Sautempton (2:0)

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 53

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

ŠPANIJA

d’Italia“ ne Apenina

ekuje Inter – Vučinić traži prvi gol avijačima i 50. meč bez poraza

m trenerom izražava osvajanje titule“, kame“, Andrea Barzapiten Intera Havijer na „Juventus Areni“. radosni zbog „Derčekujemo da izađemo da savladamo Juje poražen“, poručio

ega Milita ostale su cije svake sedmice. e „crno-bijele“ i vjeneće odlučiti o osva-

nter može da savlaaskom Andree Pirijenio filozofiju igre azlika na tabeli sveni malo, a ni mnogo. važan, ali definitivorbu za skudeto“, ja-

A otvoriće Milan, koekipu Kijeva, dok će m popodnevnom ter-

minu (15) Fiorentina, na pogon Stevana Jovetića i Stefana Savića doćekati Kaljari, protiv kojeg priželjkuju četvrtu pobjedu u posljednjih pet susreta. Takođe, od kada je Mojkovčanin zaigrao u defanzivi „viole“, klub iz Firence ne samo što bilježi odlične rezultate, već je zaboravio kakav je osjećaj primiti pogodak od rivala.

TOTO KALĆO PROGNOZA Subota 18.00 Milan - Kjevo (1) 20.45 Juventus - Inter (1) Nedjelja 12.30 Peskara - Parma (X) 15.00 Bolonja - Udineze (1X) 15.00 Katanija - Lacio (1X) 15.00 Fiorentina - Kaljari (1) 15.00 Napoli - Torino (1) 15.00 Sampdoria - Atalanta (1X) 15.00 Sijena - Đenova (1X) 20.45 Roma - Palermo (1)

BUNDESLIGA, 10.KOLO

Lov na Bavarce Kolektivni lov kreće na Bajern – Šalke i Borusija Dortmund čekaju novi kiks lidera, koji gostuje na vreloj „Imtek Areni“, satavu Hamburgera. Domaći su posljednji put protiv Bavaraca slavili 2009. godine, nakon čega su u dva navrata „popili“ po pet, odnosno šest komada. Dakle - motiva ne nedostaje. „Iskreno, mnogo smo čekali ovu utakmicu i nadam se da nećemo uprskati. Tačnije, jako se veselimo derbiju protiv Bajerna i želimo sva tri boda. Leverkuzen je u prošlom kolu pokazao da nema nepobjedivih i ligi i da se kompaktnošću sve može ostvariti“, jasan je golman Hamburgera, Re-

SPORTWETTEN PROGNOZA Subota 15.30 Borusija D. - Štutgart (1) 15.30 Nirnberg - Volfsburg (2) 15.30 Hofenhajm - Šalke (X) 15.30 Borusija M. - Frajburg (2) 15.30 Hanover - Augsburg (X) 18.30 Hamburger - Bajern (2) Nedjelja 15.30 Leverkuzen - Fortuna (1) 17.30 Verder - Majnc (1)

ne Adler. U ostalim susretima će sve oči biti uprte u „rudare“ iz Gelzenkirhena i „milionere“ iz Dortmunda – Šalke gostuje uzdrmanom Hofenhajmu, dok tim Jirgena Klopa u svom paklu priželjkuje trijumf nad osmoplasiranim Štutgartom. A.P.

PRIMERA, 10. KOLO

Atletiko nastavlja san na Mestalji

Vrijeme za derbi u Španiji ovog vikenda je rezervisano za slijepe miševe i kolčonerose Odavno navijači sa “crveno-bijele” strane Madrida nijesu sanjali kao ove sezone sa svojim starim idolom Dijegom Ćolom Simeoneom i ubicom sa “Kalderona” Radamelom Falkaom - činjenica da Atletiko Madrid nakon devet kola dijeli prvo mjesto (sa po 25 bodova) sa “mašinerijom” iz Barselone, dovoljno govori o snazi “kolčonerosa”... Novi vikend donosi i novo super iskušenje za “Ćolovu bandu” - večeras od 22 sata u derbiju kola Atletiko gostuju Valensiji na “Mestaji”. “Mnogi govore o mom odlasku iz Atletika, ali vjerujte da o tome ni najmnaje ne razmišljam. Zadovoljan sam i uživam u klubu, jedina preokupacija mi je kako da u subotu srušimo sjajnu ekipu kakva je Valensija”, riječi su najboljeg

svjetskog napadača Radamela Falkaoa. Uz okršaj na “Mestaji” subota pred Ligu šampiona obično ljubitelje fudbala obraduje i mečevima Reala i Barselone, pa će “merengesi” večeras dočekati Saragosu, dok na noge najspektakularnijem svjetskom timu dolazi povratnik u elitu, ekipa iz Galicije - Selta. K.B.

MARKA PROGNOZA Subota 16.00 Malaga - Rajo V. (1) 18.00 Barselona - Selta (1) 20.00 Real M. - Saragosa (1) 22.00 Valensija - Atl.Madrid (X) Nedjelja 12.00 Sosijedad - Espanjol (1) 16.00 Depor. - Majorka (1X2) 17.50 Osasuna - Valjadolid (1) 19.45 Granada - Bilbao (1X2) 21.30 Hetafe - Betis (1X) 21.30 Sevilja - Levante (1)

2. Atl. Madrid 3. Malaga 4. Real Madrid 5. Betis 6. Levante 7. Sevilja 8. Hetafe 9. Saragosa 10. Valjadolid 11. Valensija 12. Majorka 13. Selta Vigo 14. R. Sosijedad 15. R. Valjekano 16. Atl. Bilbao 17. Granada 18. La Corunja 19. Espanjol 20. Osasuna

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

8 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 3 3 2 2 1 1 1

1 3 2 1 1 2 1 0 2 2 2 1 1 1 2 2 4 3 2

0 1 2 3 3 3 4 5 4 4 4 5 5 5 5 5 4 5 6

22:9 13:5 21:7 13:13 12:14 12:11 10:12 9:11 14:11 11:12 10:14 10:11 10:14 11:22 12:19 8:15 14:20 11:15 8:14

25 18 17 16 16 14 13 12 11 11 11 10 10 10 8 8 7 6 5

ITALIJA 1. Juventus 2. Inter 3. Napoli 4. Lacio 5. Fiorentina 6. Parma 7. Roma 8. Kaljari 9. Udineze 10. Katanija 11. Atalanta (-2) 12. Milan 13. Torino 14. Sampdorija 15. Kijevo 16. Đenova 17. Peskara 18. Palermo 19. Bolonja 20. Sijena

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

9 8 7 6 5 4 4 4 3 3 4 3 2 3 3 2 2 1 2 2

1 0 1 1 3 3 2 2 4 3 2 2 5 2 1 3 2 5 1 3

0 2 2 3 2 3 4 4 3 4 4 5 3 5 6 5 6 4 7 5

22:5 19:9 15:6 16:11 12:7 14:14 22:19 10:13 13:15 11:16 8:12 12:12 11:9 12:14 9:16 10:14 6:17 8:13 11:16 11:14

28 24 22 19 18 15 14 14 13 12 12 11 10 10 10 9 8 8 7 3

LIGA 1, 11. KOLO

Milioni Pariza ili tradicija Sent Etjena Dok se u gradu svjetlosti ponovo pominju luda pojačanja (ovog puta kao nove svece

PRONO PROGNOZA Subota 17.00 PSŽ- Sent Etjen (2:0) 20.00 Troa - Monpelje (0:1) 20.00 Evijan - Lil (1:1) 20.00 Nica - Nansi (2:0) 20.00 Ren - Rems (2:1) 20.00 Valensijen - Sošo (2:0) Nedjelja 14.00 Ažaksio - Marsej (0:0) 17.00 Lion - Bastija (2:1) 21.00 Bordo - Tuluz (1:1)

mnogi vide Kristijana Ronalda i Žozea Murinja), ponos Pariza, ekipa Pari Sen Žermena nastavlja bitku u Ligi 1 za treću titulu u istoriji, odnosno prvu još od 1994. godine. A, rival Zlatana Ibrahimovića i društva biće tim koji im je potpuna suprotnost - najtrofejniji (uz Marsej) tim Francuske Sent Etjen, tim Mišela Platinija, ali i tim koji je odavno daleko od vrha. “Možda smo favoriti na papiru, ali morate poštovati tradiciju Sent Etjena”, rekao je trener PSŽ-a Karlo Anćeloti i dodao. “Možda ljudi imaju utisak da

naša igra zavisi od Ibrahimovića, da bez njega ne bismo bili isti tim, ali siguran sam da nije tako. Zlatan je veliki karakter i igrač, ali smo mi ukupno jedna velika porodica”. U ovom kolu, Lil našeg Marka Baša čeka novo gostovanje (Evijanu), šampion Monpelje napada Trou, dok će najzvučniji meč, uz onaj u Parizu, biti okršaj Bordoa i Tuluza. K.B.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

54 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012.

GRBALJ ČELIK

Rezultat prije rekorda Golman Mileta Radulović sa “trikolorima” traži još jedan dobar rezultat - protivnik je moćni Čelik! Mileta se nalazi u centru pažnje, pošto osam mečeva (računajući Kup 11) nije vadio loptu iz mreže. Juri se rekord. “Ne razmišljam o tome. Neka mi primimo gol, samo da pobijedimo rivala. Poštujemo Čelik, znamo da neće biti lako, ali strpljivom i borbenom igrom možemo do rezultata“, poručio je sjajni Radulović. A, “metalurzi” žele re-

vanš, jer ih je Grbalj u prvom krugu crnogorskog šampionata demolirao bilo je 3:0 za “trikolora” u Nikšiću. “Niko nam nije održao fudbalsku lekciju kao oni. Znamo da osam mečeva nemaju poraz, da su dobro vođeni sa klupe, da imaju nekoliko dobrih igrača, znamo da će biti teško, ali nas zanima samo pobjeda kako bi prenoćili kao lideri. Nadam se da ćemo brzo doći do gola, tada bi sve lakše bilo”, rekao je odlični golman Čelika - Zoran Banović. U.R.

SUTJESKA RUDAR

Za lidersku poz

Veliki meč kraj Bistrice u nedjelju (13.00, RTCG 2) drugoplasirani tim šampionata dočekuje vodeći tim lige Bojan Topalović

urili su se, gledali u leđa, preskakali se. Rudar je dugo pratio Sutjesku, napadao je lidersko mjesto. Ali, sada su uloge zamijenjene - vojnici Nikole Peca Rakojevića su na vrhu, družina Dragana Gage Radojičića je tik iza njih! Sada Sutjeska traži vodeću poziciju. A, ko će biti lider nakon 13. kola otkriće - nedjelja!

“Romantičari” su spremni da pred ranjenim “vukovima” ponove partiju protiv Mogrena - Mladost je prije sedam dana demolirala Budvane sa 3:1, a sada igraju sa vjerovali ili ne posljednjom Zetom. “U naletu smo. Na par posljednjih utakmica pokazali smo kvalitet i karakter. Teško će biti, jer Zeta ne zaslužuje dno tabele. Ako ponovimo partiju iz prošlog kola, mislim da neće bi-

ti problema“, jasan je štoper domaćina Aleksandar Šofranac. A, protivnički defanzivac, mladi Igor Vujačić svjestan je da Zeti odgovaraju samo tri boda. “Igra nam samo pobjeda. Ne znam u čemu je problem, ali ne zaslužujemo posljednje mjesto. Ubijeđen sam da imamo kvalitet, nadam se da ćemo to pokazati protiv Mladosti”, rekao je Vujačić. U.R.

MOGREN PETROVAC

Primorski klasik Još jedan sudar nebeskoplave i žute boje na Jadranu - Mogren dočekuje Petrovac na Lugovima! Pred nama je borba otvorenog garda. “Upisali smo nekoliko kikseva, pa je došlo vrijeme da se ispravimo. Priželjkujem otvoren meč, a ako bude tako imamo šansu za dobar rezultat. Protivnik ima kvalitetan tim, ali ubijeđen sam da možemo trijumfovati”, rekao je iskusni vezista Mogrena - Ne-

nad Brnović. Prije tačno godinu dana je protiv Budvana sjajnim golom u posljednjim trenucima meča donio Petrovcu bod - Jasmin Muhović bi se opet zadovoljio remijem. “Gostujemo dobroj ekipi. Težićemo ka našoj igri u cilju da stignemo do što boljeg skora. Bod bi bio dobar, ali ako se ukaže prilika za cijelim plijenom pokušaćemo da je iskoristimo“, izjavio je ofanzivac Petrovčana. U.R.

JEDINSTVO MORNAR

Vrijeme je za gol Da li je vrijeme da se Bijelo Polje veseli golu i pobjedi na Gradskom stadionu? Ili će gosti iz Bara pokazati da trijumf na Trešnjici protiv Zete nije bila slučajnost? Bilo kako bilo - Jedinstvo gosti Mornar. “Igramo možda najbitniju utakmicu. Vrijeme je za pozitivan rezultat, iako znamo da će biti teško. Ne smijemo se zalijetati, jer je Mornar jako motivisan “, re-

kao nam je vezista domaćina Vladislav Rosić. Osokoljeni “trojkom” protiv Zete, “mornari” Saše Petrovića se nalaze u dobrom raspoloženju. “Možemo da se nosimo sa Jedinstvom. Podigli smo formu, probili barijeru koja je trajala devet kola. Napadamo tri boda, mada bi se zadovoljili i remijem“, rekao je Nikola Sekulić, “srce” ekipe iz lučkog grada. U.R.

● PROBLEMI NAŠ MOTIV Dva poraza, nemile scene pod Goricom, velika pompa koja se digla oko derbija sa ekipom Budućnosti - da li vas je sve to malo poljuljalo? “Nije. Kažem, imamo problema: Krivokapić ne igra, I s i d o r ov i ć j e slomio nogu

SUBOTA Lovćen - Budućnost Grbalj - Čelik Mladost - Zeta Mogren - Petrovac Jedinstvo - Mornar (Sve utakmice počinju u 13:30) NEDJELJA 13:00 - Sutjeska - Rudar 1. Rudar 2. Sutjeska 3. Čelik 4. Budućnost 5. Mladost 6. Grbalj 7. Jedinstvo 8. Mogren 9. Petrovac 10. Lovćen 11. Mornar 12. Zeta

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

9 8 7 6 5 3 3 4 3 2 2 1

2 1 3 3 4 7 6 4 4 2 1 3

2 19:10 26 2 13:8 25 2 20:9 24 3 20:13 21 3 15:11 19 2 8:3 16 3 6:5 15 4 11:11 15 5 11:18 13 8 10:20 8 9 10:22 7 8 11:21 6

ranije, Jovović, Zogović, Stefanović su suspendovani. I to je naš motiv više. Igraćemo za njih”, poručio je Ćuković pred nedjeljni derbi - 13:00, RTCG 2. Kako doći do tri boda? “Moramo biti borbeni. Igramo pred našim navijačima, oni će nam sigurno dati vjetar u leđa. Možda neka kontra prelomi utakmicu”. Nešto o lideru… “Rudar je izuzetno kvalitetan tim, odlična su ekipa. Biće izuzetno teško igrati sa njima, ali vjerujemo u tri boda, koja bi nas pogurala ka novoj seriji nakon dva poraza u nizu”, riječi su Igora Ćukovića.

● KOLEKTIV DONOSI TRI BODA

A, iz Pljevalja stiže glas još jednog talenta crnogorskog fudbala - defanzivni vezista Andrija Kaluđerović poštuje Sutjesku, koja je Rudar ove godine već savladala 18. avgusta u Pljevljima bilo je 0:1…

Samo borbeno u Nikšiću protiv Sutjeske: Neumorni vezista Rudara, Andrija Kaluđerović, klizećim startom “siječe” Borisa Došljaka na utakmici sa Zetom

“Pred nama je ekstra težak meč. Sutjeska je pokazala kvalitet tokom ove polusezone. Oni su nam uz Čelik veliki konkurenti za titulu”, rekao nam je Kaluđerović. Rudar iz kola u kolo bilduje samopouzdanje, što zna da presudi u teškim utakmicama… “U posljednje vrijeme stvarno igramo dobro. Ako budemo igrali na nivou nekih prethodnih utakmica možemo da očekujemo pozitivan rezultat”, ne izgovara veliki riječi kao “Pobijedićemo sigurno” Andrija.

LOVĆEN - BUDUĆNOST

GRBALJ - ČELIK

Međusobni dueli Pobjeda Lovćen: 3 Neriješeno: 2 Pobjeda Budućnost: 15

Međusobni dueli Pobjeda Grbalj: 1 Neriješeno: 0 Pobjeda Čelik: 0

foto: Mirko Savović

Zeta želi bijeg sa dna

Talentovani defanzivac “plavo - bijele” armije Igor Ćuković je optimista pred derbi sa Rudarom… “Kiksali smo dvije utakmice zaredom (izgubili od Čelika, pa od Budućnosti), tako da razmišljamo o pobjedi. Imamo dosta kadrovskim problema, ali to ne smije da nam bude alibi. Nikada alibi nijesmo tražili”, realno priča mladi Ćuković.

FOTO: Balša Rakočević

MLADOST ZETA

Lovćen vjeruje u bod(ove) protiv Budućnosti: Lijevi bek Cetinjana Vuk Martinović bježi ofanzivcu “plavih” Radivoju Goluboviću

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 55

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012.

ziciju

MOJ TIP RAJKO PEROVIÄ&#x2020; ARENA Sutjeska - Rudar ..............0-2 Mogren - Petrovac .............. X Mladost - Zeta ..................... X Grbalj - Ä&#x152;elik.....................0-2 Jedinstvo - Mornar ............. 1 LovÄ&#x2021;en - BuduÄ&#x2021;nost ............ 2

CETINJE - Stadion: ObiliÄ&#x2021;a poljana. PoÄ?etak: 13.30. Sudija: N. DabanoviÄ&#x2021; (Podgorica). PomoÄ&#x2021;nici: V. TodoroviÄ&#x2021; (NikĹĄiÄ&#x2021;), D. DrljeviÄ&#x2021; (Berane). Delegat: Slavko BojoviÄ&#x2021;.

BUDUÄ&#x2020;NOST

LOVÄ&#x2020;EN B. VujoviÄ&#x2021;, MirkoviÄ&#x2021;, NovoviÄ&#x2021;, N. VujoviÄ&#x2021;, MartinoviÄ&#x2021;, HoÄ?ko, BogdanoviÄ&#x2021;, RadoviÄ&#x2021;, Ä?uriĹĄiÄ&#x2021;, TurkoviÄ&#x2021;, PerutoviÄ&#x2021;. Trener: Slobodan HaliloviÄ&#x2021;.

AgoviÄ&#x2021;, KamberoviÄ&#x2021;, KopitoviÄ&#x2021;, TomkoviÄ&#x2021;, RadunoviÄ&#x2021;, N. VukÄ?eviÄ&#x2021;, Flavio, M. VukÄ?eviÄ&#x2021;, BoĹĄkoviÄ&#x2021;, AdroviÄ&#x2021;, NikaÄ? (MugoĹĄa). Trener: Radisav DragiÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;.

RADANOVIÄ&#x2020;I - Stadion: Grblja. PoÄ?etak: 13.30. Sudija: J. KaluÄ&#x2018;eroviÄ&#x2021; (Cetinje). PomoÄ&#x2021;nici: N. RaziÄ&#x2021; (Podgorica), D. Ĺ akoviÄ&#x2021; (Podgorica). Delegat: Goran DendiÄ&#x2021;.

GRBALJ

Ä&#x152;ELIK

RaduloviÄ&#x2021;, Magud, Mikijelj, Glavan, I. BogdanoviÄ&#x2021;, RagipoviÄ&#x2021;, N. BogdanoviÄ&#x2021;, JankoviÄ&#x2021;, MatiÄ&#x2021;, N. NikoliÄ&#x2021;, Ä?alac. Trener: Aleksandar NedoviÄ&#x2021;.

BanoviÄ&#x2021;, NikoliÄ&#x2021;, DubljeviÄ&#x2021;, VukoviÄ&#x2021;, BulatoviÄ&#x2021;, Kolev, AdroviÄ&#x2021; (BulajiÄ&#x2021;), Kasapi, IvanoviÄ&#x2021;, SimiÄ&#x2021;, RaÄ?iÄ&#x2021;. Trener: Slavoljub Bubanja.

PODGORICA - Stadion: na Starom aerodromu. PoÄ?etak: 13.30. Sudija: S. VujoviÄ&#x2021; (Cetinje). PomoÄ&#x2021;nici: D. DeviÄ&#x2021; (Bar), V. RadunoviÄ&#x2021; (NikĹĄiÄ&#x2021;). Delegat: Miroslav MiÄ&#x2021;unoviÄ&#x2021;.

MLADOST SUTJE S MeÄ&#x2018;us KA - RUDAR obni d ueli Pobjed a NerijeĹĄ Sutjeska: 10 e Pobjed no: 5 a Ruda r: 15 Koja je prednost Rudara? â&#x20AC;&#x153;Kolektiv iz kojeg stalno iskoÄ?i neki pojedinac, kao ĹĄto je BlaĹžo IgumanoviÄ&#x2021;. On igra u vrhunskoj formiâ&#x20AC;?, hvali novopeÄ?enog A reprezentativca neumorni vezista. A, prednosti Sutjeske suâ&#x20AC;Ś â&#x20AC;&#x153;FantastiÄ?an struÄ?ni ĹĄtab na Ä?elu sa Gagom RadojiÄ?iÄ&#x2021;em i Lidom KljajeviÄ&#x2021;em. Oni nas poznaju veoma dobro, pokuĹĄaÄ&#x2021;e da iskoriste naĹĄe maneâ&#x20AC;?, jasan je KaluÄ&#x2018;eroviÄ&#x2021;, koji je sa pomenutim tandemom saraÄ&#x2018;ivao u Rudaru proĹĄle godine.

NIKĹ IÄ&#x2020; - Stadion: kraj Bistrice. PoÄ?etak: Nedjelja, 13.00, TV prenos. Sudija: Ĺ˝. RadunoviÄ&#x2021; (Cetinje). PomoÄ&#x2021;nici: J. Tatar (Podgorica), Ä?. RaĹžnatoviÄ&#x2021; (Cetinje). Delegat: Jovo SuÄ&#x2018;iÄ&#x2021;.

SUTJESKA JanjuĹĄeviÄ&#x2021;, BeÄ?eliÄ&#x2021;, Ä&#x2020;ukoviÄ&#x2021;, Ä?uroviÄ&#x2021;, PeroĹĄeviÄ&#x2021;, J. NikoliÄ&#x2021;, PejoviÄ&#x2021;, B. NikoliÄ&#x2021;, D. KaradĹžiÄ&#x2021;, V. KaradĹžiÄ&#x2021;, Ĺ uĹĄnjar. Trener: Dragan RadojiÄ?iÄ&#x2021;.

RUDAR LakiÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;, TomaĹĄeviÄ&#x2021;, DamjanoviÄ&#x2021;, AliÄ&#x2021;, NestoroviÄ&#x2021;, KaluÄ&#x2018;eroviÄ&#x2021;, BrnoviÄ&#x2021;, VlahoviÄ&#x2021;, JovanoviÄ&#x2021;, IgumanoviÄ&#x2021;, KrkeljiÄ&#x2021;. Trener: Nikola RakojeviÄ&#x2021;.

MLADOST - ZETA

MOGREN - PETROVAC

JEDINSTVO - MORNAR

MeÄ&#x2018;usobni dueli Pobjeda Mladost: 1 NerijeĹĄeno: 4 Pobjeda Zeta: 9

MeÄ&#x2018;usobni dueli Pobjeda Mogren: 16 NerijeĹĄeno: 10 Pobjeda Petrovac: 9

MeÄ&#x2018;usobni dueli Pobjeda Jedinstvo: 2 NerijeĹĄeno: 4 Pobjeda Mornar: 2

LOVÄ&#x2020;EN BUDUÄ&#x2020;NOST

Cetinjsko srce ili rutina ĹĄampiona Prijestonica gori. Razlog? Dobro poznat - ObiliÄ&#x2021;a poljana Ä&#x2021;e (ako ne bude neko veliko nevrijeme) poÄ?astiti ljubitelje loptanja velikom utakmicom - LovÄ&#x2021;en vs BuduÄ&#x2021;nost! Ä&#x152;eta Slobodana HaliloviÄ&#x2021;a je vezala dva dobra rezultata - remizirali su sa Ä&#x152;elikom (1:1), obezbijedili su Ä?etvrtfinale Kupa demoliravĹĄi Igalo 5:0, pa nemaju namjeru lako poloĹžiti oruĹžje pred ĹĄampionom drĹžave.

â&#x20AC;&#x153;Spremni smo. Iskreno, idemo na tri boda, jer prostora za kalkulisanje nema. Respektujemo BuduÄ&#x2021;nost, ali napadamo trijumfâ&#x20AC;?, poÄ?eo je Vuk MartinoviÄ&#x2021;. Koja je prednost LovÄ&#x2021;ena u odnosu na â&#x20AC;&#x153;plaveâ&#x20AC;?? â&#x20AC;&#x153;Igramo na naĹĄem terenu. I smatram da smo borbenija ekipa od njihâ&#x20AC;?, dodao je lijevi bek Cetinjana. Kvalitetna partija, te bitna pobjeda pod Goricom nad Su-

tjeskom (2:0) dokaz je da je BuduÄ&#x2021;nost podigla formu u odnosu na start ĹĄampionata. â&#x20AC;&#x153;Protiv Sutjeske smo odigrali najbolje do sada u sezoni. Vratili smo se na pravi put, vjerujem da Ä&#x2021;emo ostati na njemu nakon meÄ?a sa LovÄ&#x2021;enomâ&#x20AC;?, optimista je Marko VukÄ?eviÄ&#x2021; talentovani ofanzivac BuduÄ&#x2021;nosti, koji dodaje: â&#x20AC;&#x153;BiÄ&#x2021;e mnogo teĹĄko, ali zna se: BuduÄ&#x2021;nost uvijek igra da pobijediâ&#x20AC;?. U.R.

Ä&#x152;uÄ?koviÄ&#x2021;, BoĹžoviÄ&#x2021;, RaduloviÄ&#x2021;, Ĺ ofranac, Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021;, MandiÄ&#x2021;, SankoviÄ&#x2021;, TomiÄ&#x2021;, Ĺ Ä&#x2021;epanoviÄ&#x2021;, SeratliÄ&#x2021;, RotkoviÄ&#x2021;. Trener: Miodrag VukotiÄ&#x2021;.

ZETA RadoviÄ&#x2021;, RaduloviÄ&#x2021;, KaluÄ&#x2018;eroviÄ&#x2021;, VujaÄ?iÄ&#x2021;, NovoviÄ&#x2021;, OtaĹĄeviÄ&#x2021;, BurzanoviÄ&#x2021;, DoĹĄljak, KrstoviÄ&#x2021;, OrlandiÄ&#x2021;, KoraÄ&#x2021;. Trener: Darko Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;.

BUDVA - Stadion: Lugovi. PoÄ?etak: 13:30. Sudija: A. MarkoviÄ&#x2021; (Cetinje). PomoÄ&#x2021;nici: V. Ä?uranoviÄ&#x2021; (Podgorica), N. RaduloviÄ&#x2021; (Podgorica). Delegat: Petar StojanoviÄ&#x2021;.

MOGREN

PETROVAC

TodoroviÄ&#x2021;, IvanoviÄ&#x2021;, BojiÄ&#x2021;, RadiĹĄiÄ&#x2021;, PopoviÄ&#x2021;, BrnoviÄ&#x2021;, MirkoviÄ&#x2021;, PrĹžica, VujoviÄ&#x2021;, Ä?uroviÄ&#x2021;, Ä?okoviÄ&#x2021;. Trener: Branislav MilaÄ?iÄ&#x2021;.

PopoviÄ&#x2021;, RaduloviÄ&#x2021;, LakiÄ&#x2021;, MihailoviÄ&#x2021;, MrvaljeviÄ&#x2021;, Ĺ ofranac, MarkoviÄ&#x2021;, MuhoviÄ&#x2021;, JovanoviÄ&#x2021;, Jablan, Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021;. Trener: Milorad MalovraziÄ&#x2021;.

BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. PoÄ?etak: 13.30. Sudija: M. SavoviÄ&#x2021; (Podgorica). PomoÄ&#x2021;nici: D. PajoviÄ&#x2021; (Cetinje), D. MrgunoviÄ&#x2021; (Podgorica). Delegat: Miodrag BoĹžoviÄ&#x2021;.

JEDINSTVO AkoviÄ&#x2021;, GordiÄ&#x2021;, VukoviÄ&#x2021;, PetroviÄ&#x2021;, FetahoviÄ&#x2021;, RaduloviÄ&#x2021;, RosiÄ&#x2021;, DraĹĄkoviÄ&#x2021;, Medenica, KajeviÄ&#x2021; (BoriÄ?iÄ&#x2021;), Sepua. Trener: Sreten AvramoviÄ&#x2021;.

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NikiÄ&#x2021;

MORNAR RadanoviÄ&#x2021;, RajkoviÄ&#x2021;, StaniĹĄiÄ&#x2021;, VojvodiÄ&#x2021;, RadovanoviÄ&#x2021;, ObradoviÄ&#x2021;, SekuliÄ&#x2021;, GaÄ?eviÄ&#x2021;, KaciÄ&#x2021;, Ä&#x2020;ulafiÄ&#x2021;, JovanÄ?ov. Trener: SaĹĄa PetroviÄ&#x2021;.

Direktor i izdavaÄ?: Boris DARMANOVIÄ&#x2020; (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Odgovorna urednica: Marijana BULJAN (marijana.buljan@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIÄ&#x2020; (vuk.perovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIÄ&#x2020; (novak.uskokovic@dnovine.me) DruĹĄtvo: Bojana BrajoviÄ&#x2021; (bojana.brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIÄ&#x2020; (jasmina.muminovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUÄ&#x152;INIÄ&#x2020; (bojan.vucinic@dnovine.me) ReportaĹže: Ivanka FATIÄ&#x2020; RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIÄ&#x2020; (nikola.mijuĹĄkoviÄ&#x2021;@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIÄ&#x2020; (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: MiloĹĄ ANTIÄ&#x2020; (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIÄ&#x2020; (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIÄ&#x2020; (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIÄ&#x2020; (bojana.becic@dnovine.me)

Karabatić želi da igra za Crnu Goru RUKOMETNA BOMBA

Ekskluzivnu informaciju o interesovanju jednog od najboljih svjetskih igrača da obuče dres sa crnogorskim grbom DN potvrdio generalni sekretar RSCG Predrag Pavićević Miloš Pavićević

rancuska ga zbog kladioničarske afere više ne želi u reprezentaciji, Hrvati i Srbi željno iščekuju njegov mig, a on je izrazio želju da obuče dres sa crnogorskim grbom - jedan od najboljih rukometaša svijeta Nikola Karabatić mogao bi zaigra za reprezentaciju Crne Gore, saznaju Dnevne novine!

Karabatić, koji je nakon velike pobjede Crne Gore u Njemačkoj (31:27) na svom tviter profilu napisao “Bravo Crna Goro”, je preko svog menadžera kontaktirao čelnike Rukometnog save-

za Crne Gore, što nam je potvrdio i generalni sekretar RSCG Predrag Pavićević. „Ta informacija je prijatno iznenadila sve u Savezu”, potvrdio je Dnevnim novinama

KUPONMANIJA

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

2 408201 041477

KUPON

Donosiocu ovog kupona uz večeru (min 2 osobe) flaša bijelog ili crnog vina gratis !!! +382 67 765 800, www.imanje-knjaz.me

10% popusta na kupovinu u nedelju 04.11.2012.

tačnost priče Pavićević. “Indicije postoje i sigurno da nam prija što takva rukometna veličina razmišlja da igra za Crnu Goru. Ipak, o svemu tome je za sada rano govoriti. Očekuje nas izuzetno bitan duel sa Češkom u Baru, tek poslije toga na dnevni red će doći Karabatić”, istakao je Pavićević. Rukometna Crna Gora je ponosna - nakon evropske titule rukometašica Budućnosti, srebra dama na Olimpijskim igrama u Londonu, plasmana rukometaša na Svjetsko prvenstvo i

dokaza rukometne moći u Njemačkoj - sam podatak da uopšte postoji mogućnost da Nikola Karabatić obuče dres sa državnim grbom ne može da ostavi nikoga ravnodušnim. Dvadesetosmogodišnji rukometaš sa Francuskom je osvojio sve što je bilo u ponudi – dva zlata na Olimpijskim igrama (Peking i London), dva zlata na Svjetskim prvenstvima (Hrvatska i Švedska), te dva zlata na Evropskim prvenstvima (Švajcarska i Austrija). Sa njemačkim Kilom u kome je igrao od

KUPONMANIJA UZ VIKEND NOVINE ŠTEDITE

Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

UZ VIKEND NOVINE ŠTEDITE

2005. do 2009. osvojio je četiri titule prvaka Njemačke, tri Kupa, dva Superkupa i Ligu šampiona 2007. Sa Monpeljeom gdje je prvi put nastupao od 2000. do 2005. i ponovo od 2009., je osvojio šest titula prvaka Francuske, pet Kupova, pet Liga kupova i Ligu šampiona 2003. godina. Nikola Karabatić je rođen u Nišu, majka mu je iz Aleksinca, a otac iz hrvatskog Trogira. Za Crnu Goru ga veže baba sa očeve strane, koja je iz Budve i čije je prezime Kraljević.

na strani 28 i 29

IME I PREZIME ADRESA BR. TEL. E MAIL