Izdanje 5,6-7. januar 2013.

30 0. € 5, 6. I 7. JANUAR 2013. BROJ 432/ GODINA II

TUŽILAŠTVO POČELO PROVJERE O SUMNJIVOJ DOKUMENTACIJI BIVŠEG RUKOVODSTVA UPRAVE POLICIJE

Ivan Brajović predao dokaze

U POLICIJI MILIONSKA ZLOUPOTREBA INTERVJU: SRĐA KEKOVIĆ

●3 BOŽIĆNI DODATAK

Oduprijeti se nametu na zarade

Običaj istorija trpeza

● 53

D STAV MILOŠ BEŠIĆ● 3

SUMMA POLITICA

ruštveno-ekonomske promjene tokom takozvanog perioda tranzicije u Crnoj Gori još nijesu rezultirale željenom ili ciljanom boljitku koji je najavljivan sa svih nadležnih adresa. Tome najviše svjedoče brojni radnički i građanski protesti tokom prethodne godine. Iako nijesu dali očekivane rezultate, pojačali su vjeru u sindikat. Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković za Dnevne novine je kazao da smatra da je jedini pravi put za radničko bolje sjutra ujedinjeno djelovanje sindikata, koga trenutno nema.

Strana 11.

KUPONMANIJA KUPON

5

400€

KUPONI VRIJEDNI VIŠE OD NA STRANAMA 44 I 52

JOKER

1

2

Tema dana

5, 6 I 7. JANUAR 2013

Ni ovi praznici mi ne pristadoše kao čovjeku. Evo sad i ovoga moram slušati a iz politike sam se makao samo zbog ovakvih.

A ne bih ti rekao kad bi pukao. Ti sve raspričaš, i što treba i što ne treba.

●NEZVANIČNO Ajde molim te otkrij mi ko je bio idejni tvorac ovog kriznog poreza? Živo me interesuje ko je taj Ajnštajn.

Ajde da svi zajedno zapjevamo onu našu - Krivi smo mi.

Na dvije zadnje strofe mi nećemo ustajati jer vrijeđaju naše dostojanstvo.

● SADRŽAJ MAŠTOVITI ŠVERCERI

Drogu kriju i u vazdušnim jastucima ● 14

MAJA MILOŠ

Ljubav u doba seksa Mnogo godina kasnije, kada položi test vremena i trajanja, znaćemo da li je dobar ili loš film. Film „Klip“ nije sasvim običan film – to je sigurno. Za sada znamo da je to film koji je u protekloj godini izazvao najveću lavinu komentara u regionu, ali i osvojio najviše nagrada širom svijeta.

Kolašinske socijalno ugrožene porodice, najmanje njih dvadesetak, trebalo je da do kraja prošle godine dobiju novi krov nad glavom. Kako je tokom predizborne kampanje NEKRETNINE najavio prvi čovjek grada na Tari Darko Brajušković, najmanje dvadesetak stanova u Ulici Dunje Đokić biće završeno do kraja decembra 2012. god. Brajušković je tada kazao da je u zgradi u Ulici Dunje Đokić preostalo još DODATAK nešto unutrašnjih radova, koje je moguće izvoditi čak i po lošem vremenu. Međutim, stanari su u novu 2013. godinu ušli bez obećanih ključeva.

Cijene pale, potražnja nikakva ● 8-9

Praznično Božićno (i novogodišnje) slavlje u Moskvi ove godine ponudiće čak 1300 događaja- Božićne pazare, teatarske, muzičke, filmske, dječje i sportske programe. Jedan od glavnih događaja je Božićni pazar u pješačkoj zoni u centru grada, a 64 moskovska muzeja, glavni teatri i bioskopi dočekuju Moskovljane u danima Božićnih radosti. Evo malog pregleda tamošnje kulturne ponude.

● 54

Božić iz domova izašao na ulicu ● 53 ● 16

● 23

REPORTAŽA

Ženska plaža čuva tajnu Ulcinjska ženska plaža poznata je po ljekovitim svojstvim sumporne vode koja u toj uvali izvire. To je mjesto koje pruža mir i intimu onim pripadnicama nježnijeg pola koje odluče da se kupaju na njoj iz zdravstvenih razloga. Kažu da su mnoge nerotkinje izliječene nakon boravka upravo na tom mjestu. Legendi o takozvanoj ženskoj plaži, sumpornoj vodi i njenom djelotvornom dejstvu utkana je u život ovog grada.

● 24-25

BANKARSKI OMBUDSMAN

Opametile se i banke i žiranti

● 10

Meteo

SUBOTA, 05.01.2013 .

NEDJELJA, 06.01.2013.

Na jugu promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru povremeno, uglavnom slabe padavine. Sjeverni vjetar u pojačanju.

Na jugu pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a na sjeveru mjestimično slab snijeg. Sjeverni vjetar u slabljenju.

07:11 16:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Subota

min oC max oC

JADRAN:

More umjereno do jače talasasto.

Vjetar sjevernih smjerova, umjeren do jak, sa udarima krajem dana i tokom noći i preko 45 čvorova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

3 5 7 6 6 1 -2 -3 -1 0

12 14 16 16 15 7 3 0 3 5

07:11 16:26

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

3 5 7 7 6 -2 -5 -7 -2 -1

10 12 15 14 14 5 0 -3 1 2

JADRAN:

More talasasto do uzburkano, krajem dana u smirivanju. Vjetar sjevernih smjerova, pojačan do veoma jak, sa udarima i preko 50 čvorova, u popodnevnim satima u postepenom slabljenju.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

Tema dana

5, 6 I 7. JANUAR 2013

3

ISTRAGA

Brajović predao dokaze o milionskoj zloupotrebi

SUMMA POLITICA

Audiautur et altera pars

Jasmina Muminović

N

MILOŠ BEŠIĆ

ekoliko dana prije nego što je napustio ministarsku fotelju u Ministarstvu unutrašnjih poslova, aktuelni ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović predao je Vrhovnom državnom tužiocu Ranki Čarapić obimnu dokumentaciju o zloupotrebama u policijskom Sektoru za ljudske resurse, pravna pitanja, telekomunikacione i informacione sisteme, kako se sumnja, vrijedne blizu milion eura, saznaju Dnevne novine.

Dokazi o sumnjama u tešku zloupotrebu u Sektoru za ljudske resurse, pravna pitanja, telekomunikacione i informacione sisteme, koja je trajala unazad pet godina, sada su u rukama Tužilaštva. Do njih je, prema potvrđenim informacijama iz najviših državnih instanci, došao tim bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ivana Brajovića sredinom prošle godine, kada je dio ovog sektora, koji se odnosi na budžet i finansije, prešao u nadležnost MUP-a.

Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o spornim ugovorima za nabavku i održavanje informacionih sistema, koje je potpisala šefica tog Odjeljenja Tatjana Drobnjak, dok je njen pretpostavljeni bio Dragoslav Minić, smijenjeni pomoćnik bivšeg direktora Veselina Veljovića i rukovodilac Sektora, u čijoj nadležnosti su, između ostalog, bili i informacioni sistemi, ali i gazdovanje budžetom u Upravi policije.

DN saznaju da prema podacima do kojih je došao ekspertski tim MUP-a, koji je preuzeo rukovođenje ovim poslovima i napravio detaljnu analizu zatečenog stanja, gotovo svi sporni ugovori, sa tenderom ili bez, potpisani su sa firmom “PGS agency”, koja se, prema podacima iz Centralnog registra Privrednog suda, bavi konsultantskom djelatnošću iz oblasti informacione

O

Počele provjere Tužilaštvo je već započelo provjere obimne dokumentacije, o njihovim detaljima rano je govoriti, kazao je sagovornik DN iz VDT-a.

Prema nezvaničnim informacijama, Brajović je Tužilaštvu predao kompletnu dokumentaciju - sporne ugovore, informacije o fiktivno završenim poslovima, ali i detaljnu analizu, koju je sačinio tim njegovih saradnika.

Za ovaj slučaj prilikom nedavnog sastanka sa vrhovnom državnom tužiteljkom Rankom Čarapić, interesovao se i aktuelni ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, saznaju DN. tehnologije. Izvršni direktor ove firme je Lidija Mandić, a osnivač njen suprug Dušan Mandić, inače bivši pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost. Druga firma sa kojom je ovaj Sektor imao sumnjiv poslovni odnos je “Infostream”, na čijem je čelu Igor Jovićević.

Prema analizi MUP-a, u cijelom slučaju sporno je to što značajan broj ugovora za nabavku i održavanje nije realizovan, a pravdan je sačinjavanjem dokumenata o navodnom sprovođenju tih dogovorenih poslova, na osnovu kojih su vršene isplate novca pomenutim firmama. Na svaki od tih

PROFIL SRĐA KEKOVIĆ

dokumenata, prema nezvaničnim informacijama, potpis je stavila upravo Tatjana Drobnjak.

Samu opravdanost cijene uslugama, koje su bile dogovorene, teško je utvrditi, ali je poznata činjenica da je na godišnjem nivou u te svrhe posljednjih pet godina izdvajano oko 200 hiljada eura, što u ukupnom skoru iznosi oko milion eura. Takođe, Brajovićev tim zbunila je i činjenica zašto je ovaj Sektor imao potrebu za plaćanjem održavanja informacionih sistema privatnim firmama, ozbirom da upošljava značajan broj inženjera iz te oblasti.

vo je moja prva kolumna u listu koji je pred Vama. Mnogo puta sam želeo da govorim o stvarima koje me novinari nikada nisu pitali, a ubeđen sam da mogu biti važne. Jednako, mnogo puta sam govorio o stvarima koj me nisu naročito zanimale, zato što je to bilo pitanje novinara. Iskreno, često ta pitanja nisu zanimala ni novinare koji su mi ih postavljali, ali su im urednici rekli šta da pitaju, urednici će im naravno, i skrojiti pravi naslov i cenzurisati textove koje su napisali (dodaće i pravu sliku kako bi dočarali vlastiti politički stav). Crnogorsko društvo je politički duboko podeljeno društvo. U ovakvom društvu, na liniji bazičnog društvenog rascepa (Čitaj: ZA i PROTIV DPS-a), i mediji su duboko podeljeni. Građani najčešće čitaju novine iz dva razloga, prvi, da dobiju informacije koje opravdavaju njihov unapred definisan stav, ili, drugo, da potvrde vlastite stavove kroz informacije koje imaju oni sami iz ličnog iskustva. U podeljenoj političkoj zajednici, koju prati podeljena medijska zajednica nema mesta za neke ‘u sredini’.

M

i koji sebe doživljavamo da smo ‘u sredini’, svi svrstavaju nekom političkom bloku, i šta god uradili ili govorili, dobiće etiketu od strane ratnika koji spremno čekaju u svojim dobro pripremljenim rovovima da ulove svaku vašu reč koju će, naravno, interpretirati i reintepretirati kako ima je volja.

O

va kolumna, i sve naredne koje ću objavljivati svake nedelje u ovom listu, biće posvećena svima nama koji ne osećamo da pripadamo niti jednom bloku u političkim podelama. Pogrešno je misliti da ti ljudi ne postoje, a po mom sudu nije istina ni da ih je malo. Jednostavno su nevidljivi zato što su na marginama dominantnih podela i zato što se

ne uklapaju u definisane političke diskurse. U ovoj kolumni razotkrivaćemo mitove, identifikovaćemo motive nevidljivih političkih aktera, sudaraćemo različite političke svetove kroz činjenice i argumente. S obzirom da u maloj zemlji kakva je Crna Gora, sve mora biti lično, u ovoj kolumni ćemo pričati i o licima koji konstruišu diskurzivnu praksu, a moj zadatak će biti da se izvrši dekonstrukcija, subverzija, denuncijacija. Sve što sam radio u životu, radio sam iz uverenja. Ovde je po sredi moje uverenje da je ovakva intervencija u medijskom prostoru nasušno potrebna. Moji protivnici, a njih je doista previše, su na obe strane, i ja sam toga savršeno svestan.

Moji saveznici su obrazovani, sposobni, obični, normalni, i nadasve ljuti a naizgled nezainteresovani građanike Crne Gore, koji prepoznaju slabosti i jednog i drugog političkog bloka, i dobro razumeju jednu prostu istinu, a to je da se iza velikih reči svih političkih aktera zapravo kriju mali lični interesi. Pozivam sve moje saveznike da mi se pridruže u ostvarivanju ove misije. Možda će neko reći da je jedna koluma sasvim nedovoljna za takav cilj, i ja sam spreman da se donekle složim. U tom pogledu, nikada nemojmo da zaboravimo da se velike građevine stvaraju tako što polako ali uporno ređamo kamen po kamen. U vremenu u kome živimo nema velikih revolucija. Sve promene počinju sa stavom a ostvaruju se upornošću. Nema promene ako nema političke akcije (termin politika uzimam u širem smislu: oblici kolektivne akcije usmereni na postizanje zajedničkih ciljeva). Na kraju, s obzirom da je ovo moja prva kolumna u novoj godini, koristim priliku da čestitam svim građanima novogodišnje i božićne praznike, i da ih pozovem, da za početak budu svedoci dekonstrukcije koju sam predložio, a biti svedok u datoj situaciji, ne znači ne biti učesnik. Za početak, sasvim je dovoljno.

KUPOVINA NOVOGODIŠNJIH ČESTITKI

Daleko od glamura Ministarstva kroz čestitke pomogle djeci greb - Podgorica, kada je u avion udario grom. Živi u Podgorici, u Bloku šest. Za njega, važi da je skroman čovjek i daleko od “pal zileri” javnih ličnosti naše svakodnevice. Oženjen je, ima dva sina.

Ministarstvo održivog razvoja izdvojilo 400€ za Udruženje roditelja djece sa posebnim potrebama Pojedina ministarstva, uglavnom zbog ekonomske krize, nijesu izdvajala novac za kupovinu novogodišnjih čestitki, ali uprkos finansijskoj nestašici, ima i onih resora koji su mogli opredijeliti nešto novca tim putem u humanitarne svrhe.

Tako je Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdvojilo 400 eura za novogodišnje čestitke Udruženja roditelja djece sa posebnim potrebama Zračak nade. Jedna novogodišnja čestitka košta dva eura.

“Djeca su ručno napravila čestitke, a mi ćemo ih otkupiti. Uzećemo samo dio čestitki, dok je ostatak novca opredijeljen za rad Udruženja”, kazala je za DN PR ovog resora Milica Lekić.

I Ministarstvo rada i socijalnog staranja je napravilo isti potez. Kažu da već nekoliko godina naručuju čestitke od Udruženja Zračak nade iz Pljevalja, te da su ove godine za to uplatili 500 eura.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova navode da su uplatili 1.000 eura djeci i omladini JU Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje “1.

jun”, u Podgorici.

I Ministarstvo vanjskih poslova se može pohvaliti lijepim gestom. Oni su izdvojili 400 eura za Unicefove čestitke, od kojih procenat izdvajaju u humanitarne svrhe. “Čestitke su poslate ministarstvima vanjskih poslova država sa kojima imamo uspostavljene diplomatske odnose, diplomatskom koru u Crnoj Gori i međunarodnim organizacijama. Istovremeno, pri planiranju ovih troškova vodili smo računa i o vladinoj politici štednje”, kazali su iz ovog resora.

Za razliku od ovih resora, iz Ministarstva zdravlja kažu da u proteklih nekoliko godina, posebno u periodu ekonomske krize, ne izdvajaju novac za novogodišnje čestitke. Čestitke za Novu godinu upućuju elektronskim putem. Isti je slučaj i sa Ministarstvom prosvjete, kao i sa Ministarstvom ekonomije.

“Ministarstvo ekonomije nije ni ove godine, kao ni prethodnih, tačnije od usvajanja mjera za smanjenje javne potrošnje, opredijelilo sredstva za novogodišnje čestitke”, kazala je

Miodrag Lekić: HIT NEDJELJE

Rođen 27. maja, 1961. godine, u Podgorici. Generalni sekretar USSCG. Na ovu dužnost reizabran krajem oktobra 2012. godine, kada je od 214 delegata za njega glasalo 207. Mandat za ovu dužnost je pet godina. Po zanimanju je pravnik i prije javnog angažmana radio u “Elastiku”. Smatra se čovjekom na kojeg računa svaka grupa radnika koja krene u štrajk. Porijeklom je iz Bratonožića. Krsna slava Jovandan, 6. oktobra. Bio je putnik Croatia Airlinesa, na letu Za-

Lider DF-a

ODANOST Institucije se takmiče u tome ko je odaniji “vrhovnom šefu”

4

Aktuelno

5, 6 I 7. JANUAR 2013

ANALIZA

Vujanovićev treći mandat bio bi vladavina pravnog nasilja Đorđije Blažić je u analizi za DN objasnio zbog čega je treći mandat aktuelnog predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića pravno nemoguć Vasilj Karadžić

T

reći mandat aktuelnog predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića je pravno nemoguć, tvrdi dekan Fakulteta za državne i evropske studije dr. Đorđije Blažić u analizi za Dnevne novine. On je poručio da na takvu tvrdnju pravnički nedvosmisleno ukazuju norme Ustava Crne Gore kao i odredbe Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava.

Profesor Blažić je podsjetio da zagovornici “trećeg mandata” svoj “pravnički” stav argumentuju činjenicom da se raniji mandat aktuelnog predsjednika (iz 2003. godine) ne može računati jer je ostvaren u Crnoj Gori kao članici Državne zajednice Srbija i Crna Gora, u kojoj nije bila samostalna i suverena država već članica Državne zajednice kao države.

Za svoju argumentaciju, kako je primijetio Blažić, često koriste i analogiju sa izborom za predsjednika Srbije, kada se Boris Tadić nakon dva “odrađena” mandata i treći put kandidovao za predsjedničku funkciju, što je istovjetno činjenično stanje sa aktuelnim predsjednikom Crne Gore.

● DISKONTINUITET

DRŽAVNO PRAVNOG STATU SA, ALI NE I VLASTI Međutim, veoma su različita pravna stanja u njihovim izbornim pozicijama. Pritom, zagovornici trećeg mandata, kako smatra Blažić, dobro zapažaju činjenicu da i Ustav Srbije i Ustav Crne Gore sadrže istovjetne odredbe o izboru, trajanju mandata i ograničenju izbora predsjednika i Srbije i Crne Gore, kao i da je isto činjenično i pravno stanje sa njihovim prvim mandatima kada su izabrani za predsjednike članica Državne zajednice.

“Međutim, istovremeno, i ne slučajno, zanemaruje se materijalno-pravni aspekt da njihove izborne pozicije u pogledu činjeničnog i pravnog stanja nijesu iste nakon sticanja nezavisnosti dvije države, a naročito u ustavnim zakonima za sprovođenje Ustava dvije države.

Naime, Srbija kao pravni sljedbenik Državne zajednice napravila je ne samo diskontinuitet u svom državno-pravnom statusu, kao i Crna Gora, i iz statusa članice Državne zajednice promijenila status u nezavisnu i samostalnu državu, već je napravila i diskontinuitet i u državnoj vlasti, što Crna Gora nije uradila, već su državni organi, a naročito predsjednik, nastavili svoje redovne mandate i u nezavisnoj državi”, rekao je Blažić.

Dakle, za razliku od Crne Gore, Srbija je kroz Ustavni zakon za sprovođenje Ustava Srbije ogra-

ničila mandat svim prestavničkim organima i državne i pokrajinske, pa čak i lokalne vlasti. Tako su, konstatovao je Blažić, za predsjednika Srbije raspisani novi izbori u skladu sa novim Ustavom. Osim toga, napomenuo je on, Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava Srbije jasno je članom 18 napravljen diskontinuitet vlasti predsjednika Srbije, kojim je propisano da se novi “izbor predsjednika Republike iz člana 3 stav 2 ovog zakona smatra prvim izborom (predsjednika Republike Srbije), u smislu člana 116 stav 3 Ustava Srbije”.

Za razliku od takvog pravnog stanja, crnogorski ustavotvorci su napravili diskontinuitet samo u državno-pravnom statusu Crne Gore, definišući je kao samostalnu i nezavisnu državu.

● CRNA GORA BILA

DRŽAVA I U SRJ I SCG Naime, kako je konstatovao Blažić, crnogorski organi vlasti su (Skupština, predsjednik države), nakon promjene državno-pravnog statusa, nastavili da funkcionišu i u novim ustavno-pravnim uslovima do isteka redovnih mandata. Na ustavno-pravnu, kako je rekao, apsurdnost postupka promjene državno-pravnog statusa jasno ukazuje okolnost da je parlament iz redovne Skupštine Republike Crne Gore, nakon redovnih parlamentarnih izbora (2006) Zakonom o Ustavotvornoj skupštini konstituisan kao Ustavotvorna skupština, koja je nakon donošenja i proglašavanja Ustava Crne Gore iz 2007. godine po sili zakona postala redovna Skupština Crne Gore, što je, po njegovim riječima, nepoznata pojava u ustavnopravnoj teoriji i praksi.

Stoga se, kako je objasnio, u situacijama promjena državno-pravnog statusa najprije raspisuju i održavaju izbori za Ustavotvornu skupštinu, koja ima samo jedan zadatak - da donese Ustav nove države, nakon čega se Ustavotvorna skupština raspušta i raspisuju redovni izbori za redovni predstavnički organ - Skupštinu. “Čak je i formalno-pravni aspekt kojim se brani treći mandat predsjednika Vujanovića, a koji se ogleda u činjenici da je Crna Gora bila članica Državne zajednice

PRAVEDNA

Bojović: Nećemo podržati nijednog kandidata Pravedna Crna Gora neće podržati nijednog kandidata na predsjedničkim izborima, i neće učestvovati na lokalnim izborima u Nikšiću i Andrijevici, kazao je predsjednik Izvršnog odbora tog političkog kluba Rade Bojović.

On je ocijenio da su Nikšić i Andrijevica “plastičan primjer” razorenosti lokalne demokratije i dekadentnosti opštinskog parlamentarizma.

“Vlast pokazuje svoje nakazno lice u želji da po svaku cijenu zadrži dominaciju, dok opozicija obesmišljava mogućnost promjena. Zato je učešće na takvim lokalnim izborima besmisleno”, rekao je Bojović u intervjuu agenciji Mina.

On smatra da na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori ne pobjeđuje najbolji već kandidat vlasti, “koji protiv sebe najčešće ima nekog sličnog ili još goreg suparnika”.

“Takvim kandidatima Pravedna ne može biti podrška”, dodao je Bojović.

Upitan da li opozicija ima šanse na predsjedničkim izborima, ukoliko bude imala zajedničkog kandidata, Bojović je kazao da ovakva opozicija ima nezavidne šanse na bilo kojim izborima.

“Problem je u tome što svojim nezrelim ponašanjem i političkim lutanjima opozicija ima veće šanse da diskredituje sopstvenog kandidata negoli da ugrozi predstavnika režima”, precizirao je on. te da je imala ograničeni a ne puni suverenitet kao treće obilježje države, neodrživ, jer je i pored ove okolnosti, takođe formalno-pravno, Crna Gora bila država i u SRJ i u Državnoj zajednici Srbija i Crna Gora. To jasno proizilazi iz člana 1 stav 1 Ustava Republike Crne Gore iz 1991. godine, kojim je jasno propisano da je “Crna Gora je demokratska, socijalna i ekološka država”, rekao je Blažić.

● VLADAVINA PRAVA ILI VLA

DAVINA PRAVNOG NASILJA Dakle, i materijalno-pravni i formalno-pravni argument, prema njegovim navodima, jasno ukazuju na nemogućnost trećeg mandata aktuelnog predsjednika Crne Gore. No, kako je konstatovao Blažić, ne bi bilo iznenađenje da, kao mnogo puta do sada, umjesto pravnih preovladaju politički argumenti ili, preciznije rečeno, dogovori partijskih oligarhija koji su postali domanintan osnov načina vladanja u Crnoj Gori umjesto vladavine prava kao ustavne floskule.

“Uostalom, ako se vladajuća politička oligarhija mogla dogovoriti da predsjednik države i Skupština Crne Gore prekorače ustavna ovlašćenja i povrijede Ustav prilikom izbora nelegalne i nelegitimne Vlade bivšeg premije-

Tomović: Vujanović može i treći put Dnevne novine su ranije objavile analizu profesora univerziteta Mediteran Branislava Radulovića koji je poput Blažića tvrdio da Ustavni zakon za sprovođenje Ustava onemogućava predsjedniku Vujanoviću da se po treći put kandiduje.

No ne slažu se svi sa ovim pravnim tumačenjem.

Pravnik Stanko Marić, naime, nije želio da komentariše Radulovićevu pravnu formulaciju iz prostog razloga što smatra da nije pravno neutralna već stranački obojena. Potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Željko Tomović,

sa druge strane, smatra da Vujanović ima pravo da “odradi” i treći predsjednikčki mandata.

“Kod ocjene ovoga pitanja treba imati u vidu da Crna Gora nije sukcesor republike Crne Gore iz državne zajenice Srbija i Crna Gora i da prema tome ni mandati koji su postojali u SCG ne mogu se cijeniti kao mandati nezavisne i suverene države koja ima svoj internacionalni subjektivitet”, kratko je poručio Tomović.

Kandidat potencijalno udružene opozicije, tvrdi Bojović, morao bi da nastupi kao identitetski “hermafrodit” sa suženom i ranjivom političkom ponudom.

Prema njegovim riječima, crnogorska politička scena odražava realne identiteske probleme i nedovršeno crnogorsko nacionalno pitanje.

“Nemoguće je očekivati da iole ozbiljnija politika ignoriše turobno istorijsko nasljeđe i pitanja koja onemogućavaju da se Crna Gora preobrazi u moderno društvo”, naveo je Bojović.

On smatra da bilo koja stranka ili politička grupa neće moći da prećuti crnogorske identitetske i državotvorne podjele, kako god da se socijalno i ekonomski pozicionira.

“U tom pogledu, mi u Pravednoj želimo da afirmišemo politiku koja će objediniti najbolje liberalne i socijalne ideje, ali i model slobodnog multietničkog društva u kojem će crnogorski narod zaokružiti svoj identitetski razvoj”, kazao je Bojović.

Na pitanje koliko Crnoj Gori nedostaje partija prave liberalne orijentacije, Bojović je odgovorio da su stranke izraz interesa i političkih shvatanja.

“U crnogorskom slučaju dominiraju uski interesi dok proklamovane ideje često djeluju komično i nepostojano. Za autentičnu liberalnu stranku potrebni su građani iz stabilne i prosvećene srednje klase”, dodao je on.

ra Igora Lukšića 2010. godine, zašto ne bi i sada mogli da urade isto, uz inače svestranu opstrukciju i podršku vladajućih poslanika Skupštine Crne Gore, a naročito i ćutologiju Ustavnog suda kao praktičnog izvršnog organa vladajućih državno-partijskih oligarhija, ustavno-pravno zaduženog za ‘zaštitu’ ustavnosti i zakonitosti.

U takvim okoln o s t i m a ka n d i datura aktuelnog predsjednika direktno bi dovela u poziciju biračko tijelo da, umjesto formalnog biranja predsjednika Crne Gore, odlučuje o mnogo važnijoj stvari podršci vladavini prava ili vladavini pravnog nasilja! Izbor je na građanima Crne Gore”, zaključio je Blažić.

6

Politika

5, 6 I 7. JANUAR 2013.

STEVOVIĆ CP

Više senzibiliteta prema iseljenima

IGOR LUKŠIĆ PORUČIO

U Uniju ćemo ući do kraja decenije Ministar vanjskih poslova očekuje da se crnogorski pregovarački proces neće “dramatično” razlikovati od iskustava drugih država

Crnogorska partija očekuje od Vlade Crne Gore više razumijevanja i senzibiliteta prema potrebama njenih iseljenika u Srbiji, poručio je predsjednik te stranke Nenad Stevović.

Stevović je kazao da je CP autohtoni, autentični, nezavisni i jedini politički predstavnik crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji i da takav njen status određuje i način i vrstu saradnje sa crnogorskim vlastima.

On je za agenciju Mina kazao da se ne mogu pohvaliti intenzivnom saradnjom u proteklom periodu.

“Ali smatram da je sam čin da zvanična Podgorica prihvata postojanje političkog subjektiviteta CP sasvim dovoljan za početak.

Od nove vlade očekujem više razumijevanja i senzibiliteta prema potrebama njenih iseljenika u Srbiji, a saradnju između CP i Vlade Crne Gore vidim kao dvosmjernu ulicu, sa gustim saobraćajem, bez sudara i na obostrano zadovoljstvo”, rekao je Stevović.

On smatra da država Crna Gora treba da ima aktivan odnos prema svojoj dijaspori, pa tako i prema dijaspori u Srbiji. Način na koji će, dodao je, to institucionalno biti uređeno je unutrašnje pitanje Crne Gore u koje CP ne želi da se miješa.

Stevović je ocijenio da, izuzev na lokalnom nivou u opštinama Prokuplje i Mali Iđoš, gdje CP ima svoje odbornike, saradnja vlasti u Srbiji sa crnogorskom nacionalnom zajednicom niti je postoja-

la niti postoji.

“Razlog tome je odnos Srbije prema Crnoj Gori, a time i Crnogorcima u Srbiji, koji su nakon obnove nezavisnosti Crne Gore postali najmlađa takozvana ‘nacionalna manjina’ u Srbiji, prema kojoj se iskazuje istovjetni animozitet koji se iskazuje prema nezavisnoj Crnoj Gori”, rekao je on.

Stevović smatra da bi srpski establišment, po onome što se događa Crnogorcima u realnom životu u Srbiji, “bio najzadovoljniji da crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji uopšte nema”.

“Ovo potvrđuje i posljednja izjava ambasadora Srbije u Crnoj Gori Zorana Lutovca, koji je na tipično velikosrpski način ‘objasnio’ rezultate popisa i rapidan pad broja Crnogoraca u Srbiji”, naglasio je on.

Pred CP su, kako je Stevović saopštio, znajući sve to, ozbiljni i nimalo laki zadaci u artikulisanju potreba crnogorske nacionalne zajednice za očuvanje nacionalnog identiteta i sprečavanje asimilatorskih procesa.

“Taj zadatak je još teži imajući u vidu niz prepreka od vlasti u Srbiji, kao i nedovoljnu zainteresovanost predstavnika vlasti Crne Gore u Srbiji”, rekao je Stevović.

Prema njegovim riječima, potpuno je izvjesno da će, kako je naveo, takozvana “nova vlast” u Srbiji u potpunosti nastaviti istu politiku prema crnogorskoj nacionalnoj zajednici koja je bila prisutna i do sada.

Miraš Dušević

C

rna Gora bi, ako se posmatraju iskustva drugih država, do kraja ove decenije mogla završiti pregovore sa Evropskom unijom i ući u proces ratifikacije evropskog ugovora, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić.

Lukšić je u intervjuu agenciji Mina ocijenio da crnogorske institucije treba da budu sposobne da slučajeve borbe protiv organizovanog kriminala vode do kraja i da se odupru eventualnim pritiscima kada se naiđe na dokaze o korupciji na visokom nivou i pozvao političke subjekte da što prije počnu proces izmjene Ustava.

On je rekao da očekuje da se crnogorski pregovarčki proces neće “dramatično” razlikovati od iskustava drugih država, ali da dosta toga zavisi od specifičnosti država.

“Najvećim dijelom proces proširenja zavisi od toga koliko ste uspješno uradili domaće zadatke.

Ako bismo uzeli primjere drugih država i trajanje tog procesa, onda bismo vidjeli da bi do kraja ove decenije Crna Gora mogla završiti pregovore i ući u proces ratifikacije evropskog ugovora”, rekao je Lukšić.

On je ocijenio da će to ipak najviše zavisiti od Crne Gore, ali u određenom smislu i od spremnosti EU za proširenje.

“Generalno ipak,

DUŠKO MARKOVIĆ

Vrijeme istine za Crnu Goru Briselu smo pokazali da smo spremni za pregovore, usvojili smo zakone, prihvatili standarde, ali sada slijedi vrijeme istine za Crnu Goru, kaže za Prvu televiziju potpredsjednik Vlade Duško Marković.

On ističe da se sada evropski standardi moraju suštinski razumjeti, a zakoni primjenjivati.

Marković takođe navodi i da ne želi da najavljuje akcije i hapšenja jer bi to bilo, kako kaže, neozbiljno, ali naglašava da i policija i Tužilaštvo imaju punu slobodu da rade svoj posao.

“Mislim da će ključna stvar u akcionim planovima, za otvaranje pregovora u poglavlju 23 i 24 biti amandmani na Ustav, zbog toga mislim da već danas moramo raditi na tome da stvorimo pretpostavke da se ustavni amandmani u Skupštini usvoje, kao osnovna pretpostavka za izgradnju nezavisnog odgovornog i efikasnog pravosuđa”, kazao je Marković.

On poručuje da će ovo će biti vrijeme istine za Crnu Goru biće, vrijeme u kojem treba da pokažemo sposobnost da prepoznamo slabosti i nedostake, prije svega zbog nas i zbog naše budućnosti i da radimo na otklanjanju tih nedostataka i sposobnosti. Mi smo politički sa Briselom završili gotovo sve, dobijanjem datuma pregovora.

Otpočinjanjem pregovora mi smo ušli u jednu dugoročnu fazu izgradnje institucija, jačanje naših administrativnih kapaciteta i dostizanje standarda.

Ipak, Marković bez zadrške kaže da iako je mnogo toga urađeno, naše pravosuđe, ali i sve ostale institucije u Crnoj Gori nijesu na nivou koji je potreban našoj zemlji i koji traži Brisel.

Marković markira korupciju kao možda i veći izazov od organizovanog kriminala u Crnoj Gori.

Ipak, ministar pravde ne bi o tome da li će u 2013. biti velikih akcija.

kad su u pitanju države Zapadnog Balkana, više zavisi od njih nego do EU. Činjenica da Crna Gora vodi pregovore sa EU upućuje da će taj proces biti završen i da će naša država jednom postati članica Unije”, rekao je Lukšić.

Prema njegovim riječima, za Crnu Goru je ipak najvažnije da obaveze koje je preuzela izvršava uspješno. Lukšić je ocijenio da svi politički subjekti treba ozbiljno da shvate zahtjeve Brisela koji se tiču promjena Ustava u cilju obezbjeđivanja nezavisnosti pravosuđa.

“Ne bih rekao da bi nas odugovlačenje sa promjenama Ustava moglo dovesti u situaciju da se oteže otvaranje poglavlja 23 i 24, ali će ustavne promjene biti neraskidivo povezane sa realizacijom ostalih obaveza. Što prije završimo taj posao, biće nam lakše da kasnije dokažemo da smo ispunili sve standarde iz ovih oblasti”, rekao je Lukšić.

On smatra da zakonodavstvo iz poglavlja 23 i 24 nije toliko obimno i da je Crna Gora po nekim rješenjima ispred određenih država članica EU. “Ali nije samo bitno donijeti zakonska rješenja, bitno je na njihovoj bazi izgraditi institucionalni okvir koji treba da pokaže da Crna Gora može uspješno da se nosi sa bilo kojim problemom koji je vezan ili za korupciju i organizivani kriminal, nezavisnost pravosuđa ili slobodu javnog izražavanja”, rekao je Lukšić.

DF

O nastupu na lokalnim izborima naredne sedmice Odluku o nastupu na raspisanim lokalnim izborima u Nikšiću i Andrijevici Demokratski front donijeće naredne sedmice, kazao je lider te partije Miodrag Lekić.

Opozicija je najavila da će bojkotovati lokalne izbore u Nikšiću i Andrijevici, ukoliko istovremeno ne budu raspisani izbori za Podgoricu.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je u četvrtak da je između Podgrice, Andrijevice i Nikšića teško uspostaviti paralelu, navodeći da ne vjeruje da će opozicija odlučiti da sama

sebe eliminiše iz političkog života za naredni izborni ciklus u tim gradovima.

“Razočarani smo što je Vujanović u stilu partijskog vojnika raspisao izbore ne poštujući stav opozicije. Bolje da se potrudio da poštuje pravne norme i da ne raspisuje izbore prije rezultata izvještaja pravosuđa o skandalu u Nikšiću, koji ima ozbiljne indicije o političkoj korupciji”, kazao je Lekić.

On je naveo da je odluka o bojkotu izbora veoma ozbiljna stvar, navodeći da ne može sada saopštiti konačnu odluku “jer je materija veoma kompleksna”.

Politika

5, 6 I 7. JANUAR 2013.

Bitni su rezultati Na pitanja kako tumači stavove da bi Crna Gora trebalo da pojača borbu protiv korupcije na visokom nivou, Lukšić je rekao da je pojam “na visokom nivou” nedefinisan.

“Ne treba da se opterećujemo šta znači korupcija na visokom nivou. Visoki nivo može biti i neki ministar, savjetnik ministra, šef javnog preduzeća.

Bitno je da crnogorske institucije sprovode aktivnosti u svim fazama koje će dovesti do toga da rezultati u njima budu opipljivi”, rekao je Lukšić.

Svako od poglavlja zahtijevaće određeni standard. Na pitanje u kom poglavlju očekuje da će Crna Gora imati najviše posla, Lukšić je rekao da će svaka od oblasti zahtijevati odgovarajući standard i da će u svakoj država biti na testu - da li će administrativnim kapacitetima moći da odgovori. “Često se postavljala dilema da li Crna Gora može da odgovori izazovu, prvo odgovora na upitnik, pa ispunjavanju uslova za status kandidata pa otvaranje pregovora, ali smo uvijek uspijevali”, rekao je Lukšić.

Marić: Izgradnja demokratskog društva Pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić kaže da 2020. godina nije nerealan rok da naša država postane dio EU. Ipak, napominje da je 2022. godina mnogo realnija kapija.

“Sve ovo je ipak licitiranje. Mnogo je važnije baviti se kvalitetom izgradnje demokratskog društva u Crnoj Gori”, kazao je Marić za DN.

Raonić: Realna prognoza Analizirajući dosadašnji ritam, iskustva ostalih zemalja, prvenstveno Hrvatske i svjestan konsenzusa koji vlada u Crnoj Gori na ovu temu, smatram realnim da do 2020. godine budemo članica EU, kaže za DN Boris Raonić, predsjednik Građanske alijanse. Ipak, naš sagovornik kaže da ni članstvo, ni sam rok nijesu porioritet, već je to transformacija društva. Kada se ona ostvari i demokratija sazrije, samo članstvo će biti formalnost.

Pitanje Prevlake riješiti bez arbitraže Lukšić smatra da je najbolji interes Crne Gore članstvo u EU i NATO jer je, kako je naveo, biti dio te zajednice korisno i važno ne samo zbog očuvanja međunarodno priznate države, već i zbog samih građana. Lukšić je ocijenio da je odgovornost Crne Gore sada i veća jer je ona jedina država koja trenutno vodi pregovore o učlanjenju u EU. Lukšić je naveo da Crna Gora treba da se pripremi za ulazak Hrvatske u EU. “Kad Hrvatska postane članica EU, njena granica je za Crnu Goru granica Unije, što može predstavljati određene promjene kada je režim prelaska granice u pitanju”, objasnio je Lukšić i dodao da je bitno da ekspertski timovi Crne Gore i Hrvatske u vezi sa tim pripreme sporazume za potpisivanje.

Prema njegovim riječima, to ne mora direktno da se odnosi na razgraničenja na Prevlaci i treba ih posmatrati kao dva odvojena pitanja.

“Trebalo bi ove godine pokazati punu posvećenost dijalogu između dvije države i pokušati se približiti stavovima. Ukupno gledano i za Crnu Goru i Hrvatsku, ali i za region bilo bi vrlo dobro ukoliko bi pitanje Prelake bilo riješeno bilateralno bez posredovanje međunarodne arbitraže”, rekao je Lukšić.

On smatra da bi Crna Gora i Hrvatska trebalo da intenziviraju rad ekspertskih timova i komisija koje se bave razgraničenjem na Prevlaci, kako bi pokazale da su spremne da ove godine to pitanje bude riješeno.

DSS

U Podgorici nema političke korupcije Portparol Demokratske srpske stranke Matija Nikolić rekao je za portal Analitika da je priča o raspisivanju lokalnih izbora u Podgorici zamajavanje javnosti i pokušaj da se priča o korupciji prevede u Podgoricu, gdje, kako kaže, nije bilo političke korupcije.

Komentarišući izjavu predsjednika Narodne stranke Dejana Vučićevića da su iz NS raspoloženi za raspisivanje prijevremenih izbora, Nikolić ističe da je to interesantno s obzirom da je NS uvijek podržavala DPS. “Što se tiče potrebe za raspisivanjem lokalnih izbora u Podgorici mislimo da se tu radi o zamajavanju javnosti i pokušaju da se tipična politička korupcija koja postoji

u Andrijevici, od opozicije i vlasti, i u Nikšiću od vlasti, prevede u Podgoricu, gdje nema političke korupcije. U Podgorici imate jasne političke stavove i zna se ko šta i kako radi”, rekao je Nikolić za portal Analitika.

On je kazao da, za razliku od Narodne stranke, nikad nijesu podržavali inicijative DPS. “Veoma je interesantna izjava predsjednika NS da su spremni da podrže održavanje prijevremenih izbora u Podgorici s obzirom da su upravo iz NS podržavali sve inicijative DPS u proteklom periodu, za razliku od DSS, koja je samo dala podršku prilikom izbora gradonačelnika Miomira Mugoše i to isključivo da bi SDP izašao iz vlasti u Podgorici”, rekao je Nikolić.

7

NEKADAŠNJI PREMIJER

Preminuo Zoran Žižić Zoran Žižić, predsjednik Demokratske stranke jedinstva, iznenada je preminuo u 62. godini života, javio je portal IN4S. Rođen je 4. marta 1951. u Podgorici. Magistrirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Bio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i savezni poslanik.

Bio je i premijer Savezne Republike Jugoslavije od 2000. do 2001. godine. Od 2006. godine predsjednik je Demokratske stranke jedinstva, koja je uoči parlamentrarnih izbora 2012. pristupila Demokratskom frontu.

IMPERATIV

Stop podmićivanju i pranju novca Države ugrađuju principe Konvencije u nacionalna pravosuđa, držeći se domaćih specifičnosti, ali tako da se očuvaju osnovni principi antikorupcijske borbe Obavezu borbe protiv korupcije na svim nivoima Crna Gora je preuzela, službeno, ratifikacijom i stupanjem na snagu konvencija Savjeta Evrope kojima se sprečavanje korupcije ugrađuje u kazneni zakonik. GRECO ili Grupa država protiv korupcije SE koordinira sav posao čime se sprečavanje korupcije premješta na krug širi od članstva EU, umjesto 27 država, koliko ih je u zajednici, na njih 47, koliko ih okuplja SE. Na GRECO-ve nalaze i preporuke redovno se osvrću tijela EU kada se bave korupcijom. SE analize su za EU, pogotovo Evropsku komisiju koja je operativac u pregovaračkom procesu jedan od glavnih pouzdanih izvora informacija i procjena stvarne situacije. U januaru 2012. godine počeo je četvrti krug evaluacije stanja korupcije u članicama SE, što će potrajati godinama, pogotovo što ni treći ciklus još nije dovršen.

U novembru 2003. godine na snagu je stupila Konvencija SE koja je predstavljala prvi pokušaj definisanja zajedničkih međunarodnih pravila za građansko pravo u području korupcije. Konvencija je podijeljena na tri poglavlja – mjere koje se preduzimaju na nacionalnom nivou, međunarodnu saradnju i praćenje primjene Konvencije. Po ratifikaciji, države ugrađuju principe Konvencije u nacionalna pravosuđa, držeći se domaćih specifičnosti, ali na način da se očuvaju osnovni principi antikorupcijske borbe. Uopšteno, Konvencija pokriva nadoknade za štete, odgovornost koja sadrži i odgovornost države za korupciju njezinih službenika, vrijednost ugovaranja, zaštitu zaposlenih koji prijavljuju slučajeve korupcije, proceduru provjera, prikupljanje dokaza, odluke sudova kojima se oduzima korupcijom stečena imovina...Crna Gora se kao dio ove Konvencije vodi od 1. maja 2008. godine. Od 1. jula 2002. godine na snazi je konvencija SE koja pokriva tretman korupcije u Krivičnom zakoniku. Zamišljena je kao sredstvo koordinirane međunarodne kriminalizacije koruptivnih praksi. Implementacija Konvencije prati se kroz djelovanje GRECO. Crna Gora je njena članica od 6. juna 2006. godine. Konvencija nadopunjava i pojačava postojeće legalne instrumente. Bavi se fenomenom korupcije kod aktivnog i pasivnog podmićivanja javnih dužnika, parlamentaraca, davanjem mita u privatnom sektoru, podmićivanjem kod međunarodnih funkcionera, kod sudija domaćih i međunarodnih sudova, korupcijom u trgovini,

pranjem novca stečenog koruptivnim ponašanjem. Putem Konvencije standard u pravosuđima njenih članica postalo je i pomaganje ili prikrivanje korupcije na svim nivoima. Ona je takođe dala okvire za osnivanje posebnih tijela za borbu protiv korupcije, za zaštitu osoba koje učestvuju u istragama ili su svjedoci za sakupljanje dokazne dokumentacije i konfiskaciju nezakonito stečene imovine. Konvencija SE podloga je za poboljšanu i ojačanu međunarodnu suradnju.

Sve procjene rezultata Crne Gore u antikorupcijskoj borbi, bez obzira na kom se frontu ona

vodila, radiće se kroz prizmu primjene ovih konvencija kao i ostalih mjera SE. Crnoj Gori najvažnija pregovaračka poglavlja, 23 i 24, nemaju previše veze s usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s evropskim jer je broj zakona relativno malen – no, najteža su jer se traži da svakodnevna praksa potvrdi i je li antikorupcijska borba zaista dio pravnog sistema i pogotovo prakse Crne Gore, da su rezultati uvjerljivi i da je riječ o nepovratnom procesu koji je toliko ugrađen u svakodnevno funkcioniranje društva da je drugačije ponašanje jednostavno nezamislivo.

L.S.N.

8

Aktuelno

5, 6 i 7. januar 2013

NEKRETNINE

PKCG

Kriza udarila tamo gdje smo bili najbolji

Ekonomska kriza koja je pogodila je cjelokupnu crnogorsku privredu i to najviše sektor građevinarstva, u prethodnih pet godina nastaviće se tokom 2013. godini.

U Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) da će i u narednoj godini probleme u privredi karakterisati ograničenja u vidu pristupa finansijama, narušeni dužničko-povjerilački odnosi, konkurencija iz neformalnog sektora koja dovodi u neravnopravan položaj privredne subjekte koji posluju u skladu sa zakonima. Situaciju dodatno usložnjavaju komplikovane administrativne procedure koje se odnose, prije svega, na dobijanje građevinskih dozvola, porezi i dažbine na lokalnom nivou, regulativa u postupcima javnih nabavki.

“Predviđanja i projekcije međunarodnih institucija ukazuju da će i narednu godinu obilježiti ograničenja poslovanju izazvana krizom, što će biti karakteristično ne samo za Crnu Goru već i ukupno međunarodno okruženje”, kazala je rukovodilac Sektora za analize i istraživanja PKCG Nina Drakić.

Prema njenim riječima, napredak je moguć uz nastavak strukturnih reformi, očuvanje stimulativnog poslovnog ambijenta, pravnu sigurnost što će doprinijeti rastu ulaganja i ukupne privredne aktivnosti. Drakić ističe da je ostvaren je značajan napredak, ali prostor za poboljšanje i dalje postoji posebno kada su u pitanju porezi i džbine, prostorna i planska dokumentacija, procedure za dobijanje građevinskih dozvola.

“Visina poreza na nacionalnom

Borba sa izazovima Mala i otvorena ekonomija, kao što je crnogorska, smatraju u PKCG, podložna je eksternim uticajima, stoga se u narednom periodu može očekivati stroga fiskalna politika.

“U 2013. godini možemo očekivati nastavak vođenja restriktivne fiskalne politike, smanjenja učešća javne potrošnje u BDP-u, kao i smanjenja javnog duga. Dostizanje rasta moguće je uz intenziviranje onih djelatnosti u kojima Crna Gora može ostvariti komparativnu prednost i povećati izvoz.

To su energetika, turizam, poljoprivreda, prehrambena i prerađivačka industrija”, kazala je Drakić. nivou je povoljna, dok lokalni porezi i dažbine često ugrožavaju ambijent za bavljenje biznisom, kako zbog predmeta (osnovice i stope) oporezivanja, tako i zbog čestih i netransparentnih izmjena lokalne regulative. Barijera poslovanju su spore i dugotrajne procedure, naročito na lokalnom nivou.

Nedostatak prostorno-planske dokumentacije onemogućava realizaciju investicija u mnogim djelatnostima, kao i korišćenje mogućnosti poslovanja u biznis zonama u okviru kojih se očekuju povoljniji uslovi za ulaganje i razvoj preduzetništva,” opominje Drakić.

I.B.

Cijene stanova prepolovljene, kupaca slabo

Prosječna cijena nekretnina u Budvi iznosila 3258,4 eura na kraju 2007. godine, da bi u 2012. godini ona bila u prosjeku 1623,17 eura Ivana Cimbaljević

C

ijene stanove u većini gradova znatno su pale, a takav trend se očekuje i u narednom periodu. Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz Centralne banke Crne Gore, cijene su najviše pale u Budvi i to za 50 odsto. Iz CBCG navode da tražnja za nekretninama stagnira, kao i da, uglavnom, prednjače strani kupci.

Cijene nekretnina u odnosu na period “investicionog buma” (2007. godina), značajno su pale, a najsnažniji pad zabilježen je na primorju.

Kako je Dnevnim novinama saošteno iz Centralne banke Crne Gore, nakon 2007. godine, crnogorsko tržište nekretnina je doživjelo značajno prilagođavanje, pa su cijene stanova u pojedinim gradovima prepolovljene.

“Ovaj pad je bio najsnažniji u slučaju primorskih mjesta, tako da je, recimo, u slučaju Budve došlo do najizraženije kontrakcije cijene nekretnina u periodu 2007-2012. godina. Tako je prosječna cijena nekretnina u Budvi iznosila 3258,4 eura na kraju 2007. godine, da bi u 2012. godini ona iznosila u prosjeku 1623,17 eura, odnosno u ovom periodu se tržište nekretnina kontrahovalo za 50,2 odsto”, saopštili su iz Centralne banke.Prema posljednjim podacima Centralne banke, na kraju trećeg kvaratala cijena prosječne cijene nekretnina u Crnoj Gori iznosi 1.175,9 i za 0,7 odsto je niža u odnosu na cijenu stambenih objekata (kuća ili stan) iz septembra 2011. godine.

“U slučaju Budve, tokom 2012. godine došlo je do pada cijena nekretnina za 6,2 odsto sa 1731,8 eura u 2011. godini, na 1623,17 eura 2012. godine. U Herceg Novom je došlo do rasta cijena nekretnina za 5,7 odsto, sa 1465,5 eura tokom 2011. godine na

1550,4 eura u 2012. godini”, kazali su iz Centralne banke.

U CBCG napominju da tražnja za nekretninama i dalje stagnira, kao i da većina agencija bilježi pad pro-

1.175

eura iznosila je na kraju trećeg kvaratala prosječna cijena nekretnina u Crnoj Gori i bila je 0,7 odsto niža u odnosu na cijenu stambenih objekata (kuća ili stan) iz septembra 2011. godine, navode iz CBCG. meta. Prema sprovedenoj Anketi, više od polovine ispitanih Agencija (52,5 odsto) je tokom 2012. godine zabilježilo pad prometa, u prosjeku oko 20 odsto manji u odnosu na prethodnu godinu.

“Međutim, ovo predstavlja samo posredan indikator stagnacije prometa. Naime, evidentno je da u cilju smanjivanja operativnih troškova, kupci ne angažuju Agencije, već su sami veoma aktivni da bez posrednika pregovaraju sa investitorima o uslovima kupovine nekretnina. Drugi indikator predstavlja iznos odobrenih hipotekarnih kredita, koji u odnosu na proteklu go-

50,2 odsto pale su cijene nekretnina u Budvi u 2012. godini u odnosu na 2007. godinu investicionog buma. dinu stagnira sa 149,3 miliona eura na kraju 2011. godine na 148 miliona eura koliko je iznosila na kraju novembra 2012. godine”, objasnili su iz Centralne banke. Kad je u pitanju zainteresovanost stranih direktnih investitora, ona je konstantno visoko od 2005. godine, a poslije stagnacije tokom 2010. i 2011. godine porasla je tokom 2012. godine.

Tako je u novembru 2012. godine, kako navode iz CBCG, ostvareno visoko učešće stranih direktnih investicija u nekretnine od preko 208 miliona eura odnosno, oko 39,5 odsto ukupno ostvarenog neto priliva investicija u ovoj godini.

20

odsto manji promet Agencija za nekretnine tokom 2012. godine u odnosu na prethodnu godinu, pokazali je istraživanje CBCG. U anketi koju CBCG sprovodi na godišnjem nivou sa najznačajnijim Agencijama za nekretnine, pokazuje se da su strani državljani najaktivini kupci, dok postoji i predominantno očekivanje Agencija da će i u narednoj godini biti ostvaren rast tražnje i prometa nekretnina sa strancima.

OSIGURANJE

Katastrofe koštale 160 milijardi $ Prirodne katastrofe, uključujući američki uragan Sendi, nanijele su prošle godine materijalnu štetu od 160 milijardi dolara, saopštila je osiguravajuća kuća Mjunik Re. “Prošle godine, prirodne katastrofe nanijele su štetu od 160 milijardi dolara i gubitak osiguravajućim kućama od 65 milijardi dolara širom svijeta”, navodi se u saopštenju.

Oko 67 odsto materijalnih gubitaka i 90 odsto štete koju su pretrpjele osiguravajuće kuće dogodilo se u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a najveću pojedinačnu štetu nanio je uragan Sendi, oko 25 milijardi dolara, prenosi Biznis.ba. Osim te oluje, SAD su bile pogođene sušama, kao i tornadima, navodi njemačka osiguravajuća kuća. Globalni gubici u prirodnim katastrofama prošle godine bili su znatno manji nego 2011, kada

je dostignut rekord zbog zemljotresa u Japanu i na Novom Zelandu, kao i zbog velikih poplava na Tajlandu. Takođe, 2011. nanesena je materijalna šteta od 400 milijardi dolara, a osiguravajuće kuće morale su da isplate nadoknadu od 119 milijardi dolara.

Prošle godine, u prirodnim katastrofama živote je izgubilo 9.500 ljudi, a 2011. godine 27.200 osoba.

“Relativno mali broj smrtnih slučajeva rezultat je činjenice da se prošle godine mali broj velikih prirodnih katastrofa dogodio u zemljama u razvoju, u kojima ovakvi događaji obično odnose veći broj života”, dodaje se u saopštenju. Šef odjeljenja Mjunik Re za procjenu rizika Piter Hoprekao kazao je da se u budućnosti u svijetu može očekivati više događaja kao što je uragan Sendi, koji je nanio veliku štetu na istočnoj obali SAD.

PRERADA

Ne znaju gdje poslije praznika Dio radnika iz Prerade koji je prije nekoliko mjeseci iz te fabrike prebačen u Kombinat aluminijuma ponovo je tamo vraćen. Kako saznaju Dnevne novine, radnici su neposredno prije Nove godine dobili obavještanje o razduženju na mjestima koja su do sada obavljali, i trebalo bi ponovo da se vrate u Preradu. Na taj način, egzistencija radnika ponovo je pod znakom pitanja, jer oni u narednom periodu ne mogu računati na to da će im plate biti

redovne, jer im nijesu isplaćena ni dugovanja iz perioda kada je Prerada radila.

Radnici Prerade protestovali su u julu ispred kapije preduzeća zbog neizmirenih zarada i drugih naknada, a protest su prekinuli nakon što je sa upravom kompanije dogovoren prelazak na druga radna mjesta u fabrici. Na sastanku sa upravom KAP-a, nakon kojeg je prekinut štrajk, dogovoreno je i da se ostala potraživanja izmire novcem do-

bijenim od prodaje imovine Prerade, međutim od toga još nema ništa.

Radnicima su protestovali jer im se duguje 12 zarada, zimnice za posljednje četiri godine, jubilarne nagrade tri godine, kao i regres za 2010. godine.

Niijesu uplaćene ni sindikalne članarine, doprinosi za rekreaciju invalida od novembra 2008, za stambeni fond od 2005, niti su im povećane zarade po sudskim presudama od početka 2007.

I.C.

Aktuelno Foto: Darko Jovanovic

5, 6 I 7. JANUAR 2013

9

BUDVANSKA RIVIJERA

Akcionari danas o Svecu i Miločeru

Za izmjenu ugovora kompaniji Adriatik propertis potrebna apsolutna većina Akcionari Budvanske rivijere trebalo bi danas da potvrde odluku o usvajanju aneksa na ugovor o zakupu koji se odnosi na hotele Sveti Stefan i Miločer. Skupština akcionara zakazana je za 5. januar u hotelu Palas u Petrovcu. Za usvajanje odluke potrebna je apsolutna većina. Izmjenama ugovora kompaniji Adriatik propertis, na njen zahtjev, produžava se zakup Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže na 12 godina i smanjuje godišnja zakupnina za 630.000 eura. Tako će period zakupa sa 30 biti produžen na 42 godine i da im se 30 odsto smanji cijena zakupa, pa bi umjesto sadašnjih 2,1 milion eura Budvanskoj rivijeri plaćali nepunih 1,5 miliona eura godišnje.

Adriatik propertis će dug od 2,6 miliona eura uplatiti državnom preduzeću Budvanska rivi-

jera, koje je formalni vlasnik zakupljenih nekretnina. Zakupac duguje i 245.000 eura za poreze, a izmjenama ugovora obavezao bi se da te dugove izmiri za godinu. Adriatik propertis se obavezuje da u roku od 15 dana od potpisivanja aneksa ugovora plati prvi dio zaostalog duga po osnovu zakupa, u iznosu od 800.000 eura i dodatnih 245.000 eura neplaćenih poreza, a preostali dug bi se platio kvartalno.

Izmjenama se grčki investitor odrekao prava na arbitražu, čime su ranije prijetili zbog neizdavanja građevinskih dozvola i zastoja investicije, a Vlada može jednostrano raskinuti ugovor ako se obaveze ne budu izmirivale u dogovorenim rokovima. Vlada uz Fond PIO i Zavod za zapošljavanje ima više od 58 odsto akcija Hotelske grupe Budvanska rivijera. N.U.

Cijene stanova najviše su pale u Budvi

Padaće cijene nekretnina Iako su cijene stanova u odnosu na prethodni period pale, očekuje se da će se taj trend i dalje nastaviti.

“Prema anketi sprovedenoj u septembru 2012. godine, Agencije za ne-

kretnine u 2012. godini očekuju dalji pad cijena nekretnina”, navode iz Centralne banke. Navode da je trenutno na tržište dominantna selektivna tražnja sa ograničenim raspolo-

živim sredstvima i očekivanje daljeg pada cijena nekretnina, dok sa druge strane postoji ponudu koja, u očekivanju oporavka tržišta, drastičnije ne snižava cijenu nekretnina.

SNIŽENJE

Kvadrat najjeftiniji u Nikšiću Prema posljednjim podacima Monstata, cijene stanova u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu bile su 11,2 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Broj prodatih stanova u novogradnji u Crnoj Gori je u trećem tromjesečju porastao 17,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a 1,4 odsto u poređenju na drugi

kvartal.Najveća prosječna cijena stanova novogradnje u trećem kvartalu ugovorena je u opštini Budva i iznosi 2,03 hiljade eura, dok je najniža u Nikšiću, 611 eura.

Najviše stanova u tom periodu prodato je u Podgorici, 80. Slijede Nikšić i Budva sa 25, odnosno 14 prodatih stanova.

LAZOVIĆ

Nema opasnosti od recesije Turizam i mala i srednja preduzeća su generatori ekonomskog rasta Crna Gora mora raditi na konkurentnosti jer, iako je visok deficit tekućeg računa posljedica strukture ekonomije i metodologije obuhvata novčanih tokova u eurizovanoj privredi, ona nije iskoristila svoje potencijale, ocijenio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović. On smatra da je sada pravi momenat za implementaciju strukturnih reformi, na kojima počiva rast nakon krize.

“Izlazak iz krize može biti bolan, nositi sa sobom nepopulističke mjere, ali kao što se roditelj odriče da bi mu dijete sjutra bolje živjelo, isti pristup moramo u Vladi imati u kriznim vremenima. Najlakše je povećati poreske stope, ne obazirati se na nelikvidnost privrede, povećavati zaposlenost na uštrb produktivnosti i reći svijetu da su se indikatori popravili”, rekao je Lazović u intervjuu agenciji Mina-biznis.

Pitanje je, kako je dodao, da li je takva politika održiva, ne u dugom, već u srednjem roku.

Lazović smatra da ne postoji opasnost od recesije u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, drugi talas krize nakon globalnog ekonomskog sloma u 2009. godini, desio se u ovoj i rezultirao dužničkom krizom u eurozoni. “Čak i u vrijeme kada je eurozona i većina njenih članica zvanično zabilježila recesiju u prvoj polovini ove godine, Crna Gora je pored svih poteškoća koju su van moći uticaja domaće ekonomske politike uspjela da je izbjegne u drugom kvarta-

lu”, podsjetio je Lazović.

Opet se, kako je dodao, pokazalo da su turizam i mala i srednja preduzeća generatori ekonomskog rasta, snaga koja čitav crnogorski ekonomski sistem vuče naprijed, pa je treći kvartal u privrednom i fiskalnom smislu bio još bolji, što je pokazala turistička sezona i rast državnih prihoda.

“Strane direktne investicije (SDI), i pored krize, bilježe konstantan rast na mjesečnom nivou. Rast investicija je posebno evidentan u četvrtom kvartalu, kada su u novembru bile više 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Dakle, sa osnovom možemo očekivati privredni rast u ovoj godini od najmanje 0,5 odsto”, saopštio je Lazović.

Prema njegovim riječima, u srednjem roku, tačnije do 2015. godine, iznos SDI je planiran na nivou oko 900 miliona eura. Projekcija je urađena na osnovu projekata iz oblasti turizma, energetike i industrije i to onih za koje su ugovori potpisani i realizacija najizvjesnija.

Novi oglas za Tehnostil Stečajna uprava nikšićke Hladne valjaonice Tehnostil raspisala je novi oglas za prodaju imovine fabrike, po početnoj cijeni od 1,35 miliona eura, oko dva odsto manjoj nego na prethodnom nadmetanju.

Ponude za jedanaestu po redu kupovinu imovine mogu se dostavljati do 4. februara do 11 sati, nakon čega će biti otvorene.

Na prodaju je data imovina

fabrike, oprema pod zalogom, građevinsko zemljište i objekti opterećeni hipotekom.

Opremu u ispravnom stanju, koju čine makaze S-600 i mašina za konfekcioniranje cijevi SIMEC, ponuđena je za 17.130 eurao, dnosno 2.940 eura.

Građevinsko zemljište se prodaje po cijeni od 347.630 eura, a objekti opterećeni hipotekom za ukupno 984.040 eura.

10 Aktuelno

5, 6 I 7. JANUAR 2013

BANKARSKI OMBUDSMAN

Kalač: Opametile se i banke i žiranti Smanjena kršenja prava klijenata i žiranata u 2012. godini

Prethodne godine, bankarskom ombudsmanu obratila su se 573 klijenata i žiranta, upola manje nego 2011. Bankarski ombudsman Halil Kalač kazao je Dnevnim novinama da su ga najčešće kontaktirali žiratni (430 prethodne godine) i to uglavnom zbog sklopljenih kreditnih aranžmana iz perioda od 2005. do 2010. godine, a naročito iz perioda od 2006. do 2008. godine, perioda kreditne ekspanzije. Najviše prigovora je stiglo iz Podgorice, Berana, Pljevalja, Nikšića i Kotora.

“Iz sklopljenih poslovnih aranžmana sa bankama i MFI 2012. prispio je vrlo mali broj prigovora. To govori o padu kršenja finansijskih prava klijenata i žiranata iz sklopljenih kreditnih aranžmanima 2012. godine”, objasnio je Kalač.

Najveći broj žiranata se žalio na odobravanje kredita, u bankama i MFI, na osnovu falsifikovane dokumentacije, kao i na odobravanje više kredita u više banaka i MFI, na osnovu dokumentacije za jedan kredit. Prigovorili su da su banke i MFI odobravale jednom licu (klijentu) više kredita, ne vodeći računa o njegovoj kreditnoj zaduženosti, dok su se jemci žalili na neinformisanost, od strane banke ili MFI, o klijentovoj zaduženosti, prilikom jemstva. Zanimljivo je da je kod nekih banaka i MFI nije bilo prisustva žiranta kod potpisivanja ugovora o odobravanju kredita klijentu (nelegitimisanje žiranta), u periodu kreditne ekspanzije.

Nedovoljna aktivnost banaka i MFI za naplatu potraživanja od klijenta i naplata od žiranta ako je žirant likvidniji od klijenta najčešće su primjedbe jemaca. Nedostupnost dokumentacije kao i informacija žirantu o korisniku kredita, o ugovoru o kreditu, o visini duga klijenta, nedavanje podataka o drugim žirantima po kreditu vrlo su česte primjedbe jemaca.

Klijenti su se ombudsmanu najviše žalili na kredite, račune, platne kartice i depozit, a zbog nemogućnosti vraćanja kredita, mnogi se suočavaju sa blokadom zarada i drugih primanja od strane banaka i MFI. “Da bi riješili probleme koje imaju s bankama i MFI, veliki broj njih je vidio izlaz u reprogramiranju svojih obaveza prema bankama i MFI. Međutim, jedan broj naišao

PORESKA UPRAVA

Tokom Nove utvrđeno 29 nepravilnosti

Poreska uprava je tokom novogodišnjih praznika obavila 268 kontrola poreskih obveznika, dok je kod 29 utvrdila nepravilnosti u radu, a protiv obveznika su podnijeti prekršajni nalozi. Kako je saopšteno iz Poreske uprave, shodno planu aktivnosti, za vrijeme novogodišnjih praznika organizovana je kontrola poreskih obveznika

Banke ne razumiju nemaštinu Prigovori građana na banke i mikro finansijske institucije uglavnom su se odnosili na nerazumijevanje njihovog pogoršanog ekonomskog stanja u odnosu na vrijeme kada su uzeli kredit. To stanje njihove pogoršane ekonomske situacije je, prema riječima Kalača, nastalo, uglavnom, zbog posljedica ekonomske krize. je na nemogućnost (neprihvatanje od banaka i MFI) reprogramiranja kredita”, objasnio je Kalač.

Takođe, klijenti su imali primjedbe i na neinformisanost o promjeni kamatnih stopa, visoke iznose obračunatih kamata na kredite u otplati. I.C.

573

klijenta i žiranta obratila su se prethodne godine bankarskom ombudsmanu. Najviše prigovora je stiglo iz Podgorice, Berana, Pljevalja, Nikšića i Kotora.

1.015

kiijenata i žiranata javilo se bankarskom ombudsmanu u 2011. godini, skoro duplo više nego 2012. godine. Ombudsmanu su se najviše obraćali žiranti - 711. Njih 498 se smatraju prevarenim, zbog krivičnih radnji, falsifikata, zloupotreba, obmane i prevare, kod žiriranja.

Inflacija u zemljama eurozone ostala je nepromijenjena na 2,2 odsto u posljednjih godinu, zaključno sa decembrom.

Statistička kancelarija EU Eurostat nije saopštila više detalja, osim da će dodatne informacije biti raspoložive u drugom pregledu kasnije ovog mjeseca.

Inflacija u eurozoni ostaje iznad procenta koji je zadala Evropska centralna banka (ECB), odnosno malo ispod dva odsto, prenosi Biznis.ba.

ECB održaće svoj prvi sastanak ove godine narednog četvrtka.

Očekuje se da će zadržati kamatnu stopu nepromijenjenu na rekordno niskom nivou od 0,75 odsto, iako je privreda eurozone u cjelini ponovo u recesiji.

24 sata dnevno.

“Cilj kontrola je evidentiranje i snimanje prometa pojedinih ugostiteljskih objekata, kao i utvrđivanje isplaćenih prihoda angažovanim osobama, naročito estradnim umjetnicima”, navodi se u saopštenju.

Iz Poreske uprave su najavili da će inspektori biti na terenu i za vrijeme božićnih praznika.

Ne vjeruje Turcima, ni Njemcima Predsjednik sindikata Aluminijuma Rade Krivokapić kazao da je skeptičan u vezi sa pregovorima Vlade sa Turcima i Njemcima o preuzimanju KAP-a, jer je teško očekivati da će bilo ko prepoznati interes i znatnije investirati u fabriku u vrijeme krize. On je portalu Analitika saopštio da je realnija opcija da, uz određene obostrane ustupke, ostanu sa postojećim investitorom, ili da država preuzme Kombinat.

“Treba naći način da se Rusi natjeraju da izmire obaveze prema državi i zaposlenima, u suprotnom KAP bi trebalo transformisati u državnu kompaniju”, istakao je Krivokapić.

On je precizirao da se proizvodnja, inače prepolovljena zbog poznatih problema u snabdijevanju strujom, odvija bez problema.

KONI

Prekinuli štrajk Radnici nikšićke Koni konfekcije prekinuli su štrajk nakon što je upravljanje firmom preuzeo stečajni upravnik Veljko Rakočević.

Stečaj u toj firmi, sa oko 40 zaposlenih, otvoren je 28. decembra po rješenju Privrednog suda, a na zahtjev Pantomarketa iz Herceg Novog, zbog duga od oko 108.000 eura, prenosi agencija Mina-biznis.

Konfekcionari su u štrajku bili od 22. novembra, a posljednjih desetak dana pred Novu godinu nezadovoljstvo su iskazali i gladovanjem. Štrajk glađu prekinut je prije nekoliko da-

na, a zaposleni su zahtijevali osam plata, povezivanje radnog staža za pet godina i adekvatan socijalni program.

Zaostale zarade radnicima će biti isplaćene iz stečajne mase preduzeća, čiji je žiro račun dvije godine u blokadi.

Stečajni upravnik razriješio je dužnosti izvršnog direktora Veska Nikolića, formirao popisnu komisiju i pozvao povjerioce da u roku od 30 dana prijave potraživanja od Koni konfekcije.

Prvi sastanak povjerilaca zakazan je za 31. januar, a ročište za ispitivanje potraživanja trebalo bi da se održi 28. februara.

Aktuelno 11

5, 6 I 7. JANUAR 2013

INTERVJU: SRĐA KEKOVIĆ

Moramo se suprotstaviti novom nametu na zarade

Standard građana se u kontinuitetu urušava još od 2002. kada je njemačka marka zamijenjena eurom Ivana Boljević

D

ruštveno-ekonomske promjene tokom takozvanog perioda tranzicije u Crnoj Gori još nijesu rezultirale željenom ili ciljanom boljitku koji je najavljivan sa svih nadležnih adresa. Tome najviše svjedoče brojni radnički i građanski protesti tokom prethodne godine. Iako nijesu dali očekivane rezultate, pojačali su vjeru u sindikat. Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković smatra da jedini pravi put za radničko bolje sjutra, ujedinjeno djelovanje sindikata koga trenutno nema.

DN: Hoće li biti protesta povodom Vladine najave povećanja poreza na zarade?

Novo opterećenje zarada smatramo nedopustivim. To je nešto što bi moglo da bude krajnja mjera tek onda kada nas Vlada i institucije sistema uvjere da su preduzele sve mjere koje im godinama predlažemo na efikasnijem punjenju budžeta. U ovom trenutku to nije tako i zaključak je Glavnog odbora USSCG da se svim sredstvima sindikalne borbe moramo suprotstaviti novom nametu na zarade, a time i novom udaru na standard našeg članstva i građana. Tu se podrazumijevaju i protesti ukoliko to bude neophodno.

DN: Da li Vam je planirana Vladina fiskalna politika prihvatljiva?

Ako ste ovim pitanjem aludirali na krizne mjere kojim je Vlada planirala da sanira deficit u budžetu, naravno da ne. Međutim, i generalno gledano, USSCG je više puta do sada insistirala da fiskalna politika mora više da zahvati iz džepova bogatih, da se oporezuje luksuz, suzbije siva ekonomija, uvede progresivna poreska stopa i red u izmirivanju poreskih obaveza… Posebno insisitiramo da poreska politika bude transparentna, da se zna ko ima koliko kapitala i da li na taj kapital plaća adekvatne poreze.

DN: Koje su mjere koje biste Vi predložili Vladi u pravcu “punjenja” budžeta, a da ne idu preko leđa građana?

Neophodno je pokrenuti mehanizme odgovornosti na svim institucionalnim nivoima. To bi odmah rezultiralo agilnijom borbom protiv kriminala i korupcije, većom štednjom i smanjenjem nenamjenskog trošenja budžetskih sredstava, prepoznavanjem nezakonito stečene imovine i oduzimanjem te imovine u korist budžeta i socijalnih fondova. Posebno je važno domaćinski gazdovati sa preostalim društvenim bogatstvom i ne ponavljati greške iz dosadašnjeg privatizacionog procesa, kao i preispitati i raskinuti sve štetne privatizacije koje su osiromašile i dalje siromaše naše društvo. Do sada još niko nije odgovarao za neodgovoran i neprofesionalan odnos prema svom poslu ili budžetskim sredstvima, a bez te promjene sve druge mjere ne mogu biti efikasno implementirane.

DN: Koji su bili najveći udari na standard građana prethodne godine i koliko po Vama još građani mogu da izdrže?

Standard naših građana se u kontinuitetu urušava još od 2002. kada smo njemačku marku zamijenili eurom. Samo kroz tu zamjenu valute više je nego prepolovljena kupovna moć naših zarada, jer trgovci su je iskoristili za povećanje cijena svojih proizvoda i usluga. Tako je kod nas cijena nečega što je koštalo jednu njemačku marku, prevedena u jedan euro, umjesto u 0,50 eura. Zatim

je uslijedilo divljanje cijena, pogotovu energenata, ali i osnovnih životnih namirnica, koje nije pratio adekvatan rast zarada.

Tako je bilo i tokom prošle godine, u koju smo ušli sa novim poskupljenjem, neprihvatljivo velikih, cijena električne energije i goriva. Zatim uvođenje novih nameta, poreza i taksi, visoke cijene komunalnih usluga itd. Većina građana je već odavno na granici izdržljivosti ili ispod nje. To je pokazao i njihov masovan odziv na građanske proteste, koje smo počekom prošle godine organizovali kao izraz socijalnog bunta i neslaganja sa neoliberalnom ekonomskom politikom, koja je fokusirana na stvaranje benefita za svijet kapitala i tajkuna, a ne građana.

DN: Kako ocjenjujete trenutna radnička prava u odnosu na period prije deset godina (jesu li na višem ili nižem nivou)?

Radnička prava su svih ovih godina bila izložena udaru neoliberalne ekonomske politike koja se vodi u našoj zemlji. To je značilo stalnu restrikciju radnih i socijalnih prava, a sve pod plaštom ukidanja biznis barijera i stvaranja uslova za “renomirane” investitore. Tu je posebno prednjačio neoliberalni Zakon o radu iz 2008, koji smo značajnije uspjeli da popravimo izmjenama iz decembra 2011. godine.

DN: Najavljena je izmjena Zakona o radu. Šta će biti pozicija sindikata?

Te dopune Zakona o radu odnose se na sprečavanje mogućnosti zloupotrebe otpremnina koje se daju zaposlenima u javnom sektoru za prestanak radnog odnosa po osnovu tehno-ekonomskog viška. Tako zaposleni koji sporazumno raskine radni odnos i dobije otpremninu, u narednih pet godina neće moći ponovo da se zaposli u javnom sektoru, odnosno godinu dana oni kojima radni odnos prestaje voljom poslodavca. To je rješenje koje je preuzeto iz već pomenutog sporazuma i svakako da predstavlja doprinos u sprečavanju manipulacija sa otpremninama, što je do sada bilo prisutno u praksi. Mi ćemo takvo rješenje podržati. Međutim, ističem, ovdje nijesmo imali problem u nedostatku zakonskog rješenja, nego u “žmurenju” nadležnih institucija na očitu zloupotrebu tih otpremnina.

DN:Da li smatrate da je sindikalna svijest građana porasla i da li se Vlada prema sindikatima odnosi sa poštovanjem kojim bi trebalo?

Siguran sam da jača svijest o potrebi sindikalnog organizovanja kod zaposlenih i građana, i mislim da je pojava USSCG na sindikal-

Sindikalne vođe ne treba da se bave politikom Predsjednik Unije slobodnih sindikata stava je da sindikalne vođe, kao ni sindikati, ne treba da budu politički angažovani. Na tom principu, kako kaže Keković, funkcioniše USSCG i to je precizirano našim Statutom.

“Na nama je da se borimo za njihova radna prava i bolji kvalitet života, bez obzira ko vlada. Ističem da nas ne interesuje ko vlada, već kako vlada. Činjenica je da se kolega Janko Vučinić opredijelio za političku karijeru, zbog čega je, shodno našem Statutu, podnio neopozivu ostavku na poziciju predsjednika Glavnog odbora USSCG. Nemam političkih ambicija, to sam više puta ponovio, a nadam se i dokazao u dosadašnjoj sindikalnoj karijeri.

noj sceni u najvećoj mjeri doprinijela tome. Zaposleni uviđaju da, ukoliko se sami ne izbore za svoja prava, niko drugi to neće učiniti za njih. Za to je udruživanje u jake i autentične sindikate jedini pravi put za radničko bolje sjutra. To nam najbolje pokazuje primjer skandinavskih zemalja, gdje je stopa sindikalnog organizovanja najveća u Evropi (čak i do 80 odsto), ali zato njihovi zaposleni imaju najbolje uslove rada i standard u Evropi.

DN:Zašto nema jedinstvenih akcija dva sindikata?

Zato što naše sindikalne centrale trenutno nemaju iste, čak ni slične, sindikalne vrijednosti i ciljeve. Ipak, stvari se mijenjaju i u nekoj budućnosti, kada i jedna i druga centrala budu djelovale u istim sindikalnim uslovima, doći će i do jedinstvenih akcija.

DN:Ko je odgovoran za malo povjerenje u sindikalne lidere?

Sindikat se nije snašao u periodu tranzicije, koji nije adekvatno iskorišćen za transformaciju iz jednog socrealističkog sindikata u sindikat primoran da djeluje u uslovima najvulgarnijeg real-kapitalizma. Značajan faktor je i ispolitizovanost društva, kao i dug period ratova i ekonomskih kriza, koje dugo vremena ni-

jesu ni dozvoljavale bavljenjem realnim radničkim problemima.

Svi smo bili uspavani, kako radnici, tako i sindikat. Tu cijenu smo, nadam se, već platili i taj period je sada iza nas.

Za nepotpisivanje OKU kriv Savez sindikata Opšti kolektivni ugovor još nije zaključen jer se nekoliko mjeseci čeka na stav Saveza sindikata Crne Gore.

“Ovom prilikom ne želim da spekulišem je li razlog u tome što oni ne mogu da sazovu sjednicu svog najvećeg organa, kako kažu zbog nedostatka kvoruma, ili je u pitanju odugovlačenje kako bi što duže zadržali, do sada ekskluzivno, pravo na korišćenje sredstva iz milionskog fonda za rekreaciju i prevenciju radne invalidnosti, ali definitivno čeka se njihov stav”, kazao je Keković.

Tim povodom, objašnjava Keković, USSCG je zahtijevala zakazivanje hitne sjednice Socijalnog savjeta koja će biti posvećena ovom pitanju, kako bi se ovo pitanje skinulo sa dnevnog reda ili javnost, konačno, upoznala zbog čega OKU još nije zaključen.

12 Aktuelno KAMBODŽA

Uhapšen Sergej Polonski Ruski biznismen Sergej Polonski(40), koji je crnogorskoj javnosti poznat kao vlasnik “Mirax grupe”, koja je pokrenula gradnju vila na brdu Zavala u Budv,i uhapšen je u Kambodži zbog prijetnji nožem i zatvaranja posade broda. Sa njim, istim povodom uhapšeni su i identifikovani samo prezimenima Karačinski (24) i Baglaj (25), javila je agencija AFP. “Trojka je navodno upotrijebila nož da bi prijetila šestorici mornara 30. decembra 2012. godine, dok su prevozili Ruse na-

zad na obalu s obližnjeg ostrva”, prenose agencije.

Vojnoj policiji žrtve su kazale da su bile zaključane u kabini na brodu i da su ih Rusi prisilili da skoče u more.

Predstavnik policije je izjavio je da nije jasno šta je dovelo do nasilja Rusa. Tužilac Huot Vičet rekao je da su trojica osumnjičenih optuženi za namjerno izazivanje nereda i ilegalno lišavanje slobode. Polonski, za koga se vjeruje da ima poslovne interese u Kambodži, poznati je tajkun, trgovac nekretninama.

M.V.P.

OBRAČUN

Sugrađanina ubÔ nožem u dušnik Kafe bar “Semafor”, ispred kog se dogodio krvavi obračun

Nikšićanin Miroslav Đurović(41) teško je povrijeđen u tuči koja se preksinoć dogodila u kafe baru “Semafor” u Ulici Vuka Karadžića u Nikšiću. Na njega, je prema sumnjama policije, nož potegao dvadeset jednogodišnji sugrađanin Predrag Bulatović, koji je u ovom obračunu Đurović nožem ubô.

Pokušaj ubistva, koji se dogodio oko 23 časa, epilog je kafanske svađe, čiji povod još nije poznat. Kako su očevici prepričavali, Bulatović i Đurović su počeli da se svađaju i prepiru, nakon čega su izašli vani i počeli tuču.

Ubrzo zatim, došlo je i do krvavog obračuna, kada je Bulatović, navodno, potegao nož na Đurovića.

Povrijeđeni je u teškom stanju prebačen u Medicinski centar u Nikšiću gdje dežurni ljekar kontatovao povrede u vidu “rasjekotine i ubodne rane i povrede traheje (dušnik) neposredno ispod larinksa (grkljan)”. Nakon

ukazane pomoći, transportovan je u Klinički centar Crne Gore u Podgorici, gdje je zadržan radi liječenja.

Nikšićku policiju o ovom slučaju, kako navode u saopštenju Uprave policije, upoznao je, oko 23.10 časova, Medicinski centar u Nikšiću, koji ih je obavijestio da se tamo nalazi Đurović sa povredama iz nasilja. Pošto su izašli na lice mjesta, policajci su došli do sumnje da je počinilac ovog teškog krivičnog djela mladi Bulatović, koji je nedugo zatim i uhapšen. Pronašli su ga u mjestu Rubeža dok je putovao u kombiju, koji je vlasništvo autoprevozničke firme. Pregledom kombija, pronašli su i nož, kojim je, kako sumnjaju, mladić pokušao da ubije sugrađanina.

Grad pod Trebjesom nije mirovao ni dvadeset dana, koliko je prošlo od posljednjeg ubistva, a već je pokušaj novog uzdrmao Nikšićane i to tokom novogodišnjih praznika. I.J.

UBISTVO DUDIĆA

Vračar traži blažu kaznu

Advokati Zoran Piperović i Branislav Tapušković, branioci Ivana Vračara osuđenog za ubistvo biznismena Dragana Dudića-Frica iz Kotora, uložili su žalbu na prvostepenu presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Vračaru izrečena zatvorska kazna u trajanju od sedamnaest godina i tri mjeseca. U žalbi, advokati su tražili da Apelacioni sud ukine prvostepenu presudu ili da, ukoliko ona opstane, ublaži kaznu zatvora. Advokat Piperović, u žalbi je naglasio da je njegov branjenik na glavnom pretresu, u emotivnom i iskrenom iskazu, priznao da je počinio krivično djelo za koje se teretio, navodeći motive koji su ga na to naveli.

“Kada je tim vještaka dao svoj nalaz kazao je da ukoliko se prihvate realne činjenice koje je naveo u svojoj odbrani moj branje-

nik, onda se on u dužem periodu nalazio u stanju kumuliranog stresa jer je bio izložen životnoj opasnosti. Sud ovu konstataciju, koja je proizišla iz odbrane optuženog i životnih događaja koje je opisao, uzima samo kao ‘realni strah’”, naveo je Piperović. Kako je ocijenio, sud nije kompetentan i nema potrebno stručno znanje da izvodi takav zaključak. Advokat se u žalbi na presudu osvrnuo i na kvalifikaciju krivičnog djela da je Vračar na podmukao način ubio Dudića i pritom s umišljajem doveo u opasnost život Željka Bojanića. “Činjenica da su Dudić i oštećeni Bojanić, kako piše u presudi, bili zaokrenuti jedan prema drugom u povijenom položaju ne znači ništa, jer taj položaj nije realno prikazan pred sudom”, naveo je Piperović.

M.V.P.

5, 6 I 7. JANUAR 2013

Rizik koji OPASNOSTI NA RADU

Analize pokazuju da su poslovi u javnosti, pravosuđu, trgovini i igrama na sreću među najrizičnijim zanimanjima u Crnoj Gori Marija Palibrk

G

otovo da ne postoji profesija, koja ne nosi određeni rizik. Ipak, najteže su one, koje se nekad životom plate. Da bi došli do prava, pravde ili istine, tužioci, policija, sudije, advokati i novinari sve češće su meta napada - verbalnih, a i fizičkih, katkad i smrtonosnih. Teška riječ i kazna nijesu jedini razlozi za napadački nagon, koji tjera na zločin - i uposlenima sa novcem nacrtana je meta na glavi. To potvrđuju i analize brojnih slučajeva nasilja u Crnoj Gori, u kojima su žrtve u momentu dešavanja fizičkih napada ili razbojništava bile upravo na radnim mjestima ili su napadači bili motivisani njihovim djelovanjem.

Radomir Prelević

Proteklu godinu obilježilo je nebatine dogodile nakon niza tekstozapamćeno ubistvo advokata Vlava o poslovanju fabrike cigareta u da Bjekovića, koga je usred dana, Mojkovcu. Riječi prijetnje, kao noispred Osnovnog suda u Podgorvinarima, tako i fotoreporterima, ci, ubio Zoran Pajović kojeg je zapostale su uobičajena pojava i stupao u sporu u tom sudu. tokom reporterskih izvjeU istom sudu, u toku je štavanja. Po riziku novisuđenje Podgoričaninu JUN narskog posla prošla taksisti plaMiomiru Milačiću koji godina zapamćena u tio 60 eura za je optužen za ugrožačitavom svijetu. Naivožnju, koje mu je vanje sigurnosti sudime, tokom 2012. go- Slobodan kasnije oduzeo uz je Lidije Mitrović. Midine, širom planete, Smolović prijetnju nožem lačić je, nezadovljan ubijeno su 132 no- ko i zbog rizika koji nosi taj posao. presudom u postupku vinara dok su se na“Novinarstvo je profesija koja u kojem je bio tuženi otilazili na radnom u savremenoj civilizaciji šao u sudijinu kancelariju zadatku. ima sve veću ulogu. Noi uz viku je počeo da joj previnari su najvažniji či● ADVOKATIMA I NO tura po dokumentima. Nakon toOKTOBAR nioci borbe za demoVINARIMA STATUS ga, počeo je sa brojnim prijetnja- apoteka “Likratiju i upravo oni SLUŽBENIH LICA jek”- ukraden omogućavaju da se ma. Prijetnje ne zaobilaze ni tupazar nešto što je nezakožioce. Tako je, prije dva mjeseca, Advokat Radomir Prepresudom Višeg suda u Podgorilević, u razgovoru za DN nito ne sakrije. Svakaci, Ljubomir Stanišić osuđen na kazao je da bi ista zaštita ko da su novinari prepošest mjeseci zatvora nakon što je trebalo da bude pružena i adznati kao ugrožena vrsta i prijetio tužiocu Višeg suda vokatima i novinarima. da ih zakonom treba zaštititi”, Oliveri Ražnatović. Te ri“U toj odredbi izmjekazao je Prelević. ne Krivičnog zakonika ječi uputio joj je nakon Isti stav imao je i advokat iz JUL stoji: pojačana zaštita Podgorice, Slobodan Smolović. benzinska izricanja presuda zbog pumpa “Bonus ubistva supruge. sudija, tužilaca, nota“Psiha našeg društva je takva da Petrol” u PodPredloženim izmjera i njihovih službeniako zastupaš suprotnu stranu ljugorici - 8.571 nana Krivičnog zakoka, tako da je očigledno di i tebe doživljavaju kao neprieuro nika, sudijama, tužioda pošto ta odredjatelja. Meni do sada niko cima i notarima dodijenije prijetio, ali iz priča ba no si naziv ljen je status službenih lica ‘’Protiv pravosukolega znam da se to zbog čega su povećane kazne đa’’, tu treba da se NOVEM događa često, kako BAR - prodavniukoliko dođe do prijetnji ili napanađu i advokati. Čak, u u sudnici, tako i van ca satova “Monte da na njih ili ako ih neko primopravosuđe spadaju sunje. Apsurdno je da Jewelry Watches”rava da donesu neku odluku. Medije, tužioci i advokasu zakonom zaštićeukradeno više vriđutim, advokati i novinari, koji su ti. Notari ne. Ne sporini sudije i tuženici, jednih satova postali češća meta prijetnji i napamo mi što su i oni dobia kako bez njih, tako i bez advokada taj status nijesu dobili. Novinali taj status, samo zahtiri ovakve ‘opomene’ najčešće dojevamo da se tu nađu i ta, suđenje nibijaju nakon iznošenja pojeadvokati”, objasnio je je moguće odrDE dinih istraživačkih inforPrelević. žati. Kako oni, tako i CEMBAR macija u javnost, kao što Kako je dodao, na mi radimo na istom - porodična spisku treba da se cilju - zaštiti zakoje bio slučaj sa novinarAVGUST kuća u Zeti, Podnađu i novinari kanitosti i dolasku do - Prva banka, kom ND “Vijesti” Olivegorica, 8.000 ko zbog njihove važpravde i istine”, kaNikšić - dva mirom Lakić, kojoj su se eura liona eura takve prijetnje, pa čak i ne uloge u društvu, tazao je Smolović.

Aktuelno 13

5, 6 I 7. JANUAR 2013

nema cijenu

Taksisti sve češće na meti pljačkaša i prevaranata sve češće pljačkaši pustoše novčanike i pazare taksista. Neke od ovih pljački dešavaju se kada vozači nijesu u autu, pa lopovi obiju automobil, neke uz prijetnju oružjem, a sve su češće i prevare. Taksisti prepričavaju kolegino iskustvo kada je nasamaren ostao bez svojih para i novca za vožnja. Naime, čovjek je zamolio taksistu da mu pomogne da unese klimu u gepek, što je ovaj i uradio. Nakon višečasovne vožnje po gradu, stali su ispred radnje, kada je ovaj zamolio taksistu da mu pozajmi pare da kupi nešto, jer nije imao ništa sitno kod sebe, pa će mu to vratiti kada bude plaćao i vožnju.

Vozač, siguran da će se stranka vratiti po klimu, te da ga neće prevariti, učini mu uslugu. Međutim, nakon više od sat vremena čovjek se nije vraćao. Kada je otvorio oblijepljeni paket od klime, vozač je vidio da se u njemu nalazilo kamenje. Drugom takisti, dok je pomagao stranki da iznese prtljag, nestala je jakna u kojoj su se nalazila lična dokumenta i novac. Ipak, nijesu rijetki ni oni na koje su stranke potezale pištolje da bi im predali pazar.

Nasilnici i pljačkaši vrebaju na svakom mjestu

DE CEMBAR - Roki Pistolato, Podgorica - 14.000 eura

● NOVAC U RUKAMA, Kako je dodao, u sudovima advrijeđena jedGLAVA U TORBI vokati ulaze zajedno sa stranna radnica. kama, kako okrivljenim, Svakodnevni rizik na “To je veliki tako i oštećenim, te tu poslu imaju i ljudi koproblem u cijeloj najčešće dolazi do ji su vezani za poslo- Podgorici. Na meti NOVEM ve s novcem. Ne pokonflikta. nisam samo ja, nego BAR - apote“Čak, u Višem sudu, stoje dani da stranice i brojne moje kolege. ka “Montefarm” gdje se radi o teškim hronike novina nijeKoliko mogu zaklju- 140 eura i više krivičnim djelima, tusu ispunjene naslovičiti, velikog pomaka i kutija tableta žioci i sudije imaju poma o pljačkama i u veuspjeha da bi nas zaseban ulaz, a mi ulazićini slučajeva u pitanju štitili nema”, dodao je mo zajedno sa okrivljenim su oružane. Ukoliko radRamović. i oštećenom stranom”, dodao je nici pristaju da daju noTakođe, Smolović. vac bez pogovora, te situpljačkaši su Čak i ljekari, čija je osnovna acije se najčešće završe JANUAR više puta 2013. auto‘posjetidužnost briga o ljudskim životibez posljedica. mat klub “Celi’ i zlama, često na svom poslu trpe brojU suprotnom, ukolizar”, Budva tare šine uvrede, prijetnje, pa čak i udarko odbiju da daju pa2.800 eura ce. Najčešće žrtve su doktori re, razbojnici rom Crse ne libe da i drugo medicinsko osoblje ne Gore. im zaprijete Hitne pomoći i Urgentnog U PodgoNOVEM oružjem, nicentra, koji pružaju porici, najčeBAR - kladionimoć ljudima i izlaze na ti da im istim našće su pljačce “Olimp” i “Šanterene 24 sata dnevno. nesu povrede. Zbog kane zlatare u sa” opljačkane toga, danas, gotovo Pejtonu, “Nina” i za 10 minuta da nema prodavnice “Kujundžija”. Iz koja nema postavljenjih su pljačkane sigurnosne kamere, ši, i pored postojećeg videošto je nekada bilo nezamislivo. Najčešća meta su kasirke u nadzora iznosiprodavnicama koje rade do kasno li velike količine u noć ili 24 sata dnevno. Prodavnizlata i nakita. ca “Lida”, koja ima više prodajnih Iz Lutrije Crne Gore, kazamjesta, samo prethodne goli su da su njidine nekoliko puta bila hove poslovnije meta napada. Njen NO ce, iako su većivlasnik Mirzet RaVEMBAR mović, kaže da ponom opremljene kladionica “Lustojeći zakon više video-nadzorom, trija Crne Gore”, štiti pljačkaše, nego prethodne godine Risan, 500 vlasnike i radnike. više puta bile meeura “Zakon nije dobar te najčešće oružanih pljački, čijer nadležni ne reagume im je pričinjeju, ako nije ukradena roba u vrijednosti manjoj od 75 eura. na materijalna šteU toj situaciji jedino mogu privatta od nekoliko stotina no da ih tužim. Tražio sam nekolihiljada eura. Najčešće su im ko puta i da oni privedu pljačkaše, pljačkane radnje u Podgorici, Nikšida ih ja tužim, ali, očigledno su više ću i Baru. “Podsjećamo i na oružanu oni zaštićeni, nego ja i moja imovipljačku u automat klubu Lutrije u na”, kazao je Ramović.

Cetinju, sa fatalnim ishodom u kojoj Njegove radnje, kako tvrdi, ove je poznati crnogorski sportista traAdvokat Vlado Bjeković, ubijen u godine pljačkane su pet-šest puta, gično izgubio život, a koja do danas novembru prošle godine u Podgorici od čega je najveće posljedice ima- nije rasvijetljena”, kazala je Sadra la oružana pljačka u kojoj je po- Milić, asistent u Lutriji Crne Gore.

Olivera Lakić

14 Aktuelno

5, 6 I 7. JANUAR 2013

MAŠTOVITI ŠVERCERI

GRIN HOUM

Dovitljivi krijumčari na razne načine pokušavaju da robu ilegalno prenesu preko granice

Crna Gora u protekloj godini nije napravila vidljive rezultatima na terenu koji bi je približili njenoj ustavnoj odrednici ekološke države, smatraju u nevladinoj organizaciji Grin houm. Programski direktor u toj NVO, Jelena Marojević Galić, kazala je da je u prethodnoj godini unaprijeđen zakonski okvir, izmjenama i dopunama pojedinih akata u oblasti životne sredine, ali da se ipak ne može govorito o vidljivim rezultatima koji bi Crnu Goru priblizili tom cilju. „Naprotiv, izostanak neselektivne primjene zakona i primjene definisanih standarda u oblasti životne sredine, kao i implementacije evropskih iskustava i direktiva iz te oblasti, i dalje su glavni razlozi zbog kojih je Crna Gora, i poslije više od dvije decenije, još daleko od ideje ekološke države“, kazala je ona agenciji Mina.

Prema njenim riječima, sa ekološkog aspekta su proteklu godinu obilježile Vasove vode, odnosno dugogodišnji problem lošeg upravljanja i planiranja u oblasti otpada, nepoštovanja mišljenja javnosti i mještana, koji je ovog ljeta kulminirao. „Taj primjer se, sa druge strane može posmatrati i kao pozitivan primjer građanske hrabrosti, ka-

Drogu kriju u blatobranima Crna Gora još daleko od ekološke države vazdušnim jastucima Službenici Uprave carina (UC) na graničnim prelazima Sukobin, Debeli Brijeg, Božaj, Sitnica i Šćepan Polje često se srijeću sa “maštovitim” švercerima koji pokušavaju ilegalno unijeti ili iznijeti iz naše zemlje razne vrste robe.

Ipak, i pored snalažljivih švercera, u toku 2012. godine službenici Uprave carine su u 37 slučajeva spriječili krijumčarenje narkotika, dok je zaplijenjeno 647 kilograma skanka, 4 kilograma heroina i 686 grama kokaina. U toku 2012. godine, u devet slučajeva na CI Putnički terminal Bar, spriječeno je ukupno 25 lica, iz Av ganistana, Pakistana, Alžira, Tunisa i Indije, u pokušaju ilegalnog prelaska granice. Kako su Dnevnim no-

vinama kazali iz Uprave carina, strukturu neprijavljene robe najvećim dijelom su činili garderoba, prehrambeni i kozmetički proizvodi, akcizna roba, te narkotici i ostalo.

A da službenici na carini moraju dobro otvoriti oči prilikom kontrole, svjedoči podatak da je krijumčarena roba, kada je riječ o garderobi, prehrambenim i kozmetičkim proizvodima, te akciznoj robi najčešće skrivana ispod druge robe u putnim torbama, gepeku, te ispod sjedišta.

“Kada je riječ o narkoticima, najčešće su skriveni ispod tapacirunga vozila, blatobranima, prostoru za ventilaciju, kontrolnoj tabli, rezervnoj gumi...”, kazali su Dnevnim novinama iz Uprave carina.

Kao najzanimljivije detalje, iz Uprave carina navode sakrivene

UCG

Bjelica najavljuje početak izgradnje sportske dvorane Bjelica

U prvoj polovini 2013. godine očekuje se početak radova na izgradnji objekta Sportske dvorane Univerziteta Crne Gore (UCG) saopštio je predsjednik Upravnog odbora (UO) UCG, Duško Bjelica.

Predstavnici Direkcije javnih radova, Ministarstva prosvjete i sporta, Studentskog parlamenta UCG i UCG, izradili su idejno arhitektonsko rješenje objekta Sportske dvorane UCG. Obrađivač glavnog projekta za izgradnju Sportske dvorane je preduzeće „Ing Invest“ iz Danilovgrada, a ugovoreni rok završene projektne dokumentacije je bio 20.12.2012. godi-

ne, nakon čega je počela realizacija projekta.

“Narednih nedjelja, početkom 2013. godine, nakon završetka revizije projekta, pristupiće se proceduri pribavljanja građevinske dozvole i raspisivanju javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg izvođača radova”, kazao je predsjednik UO UCG. Sportska dvorana UCG sa preko 3.000 m2 i sa oko 800 mjesta za gledaoce biće mjesto održavanja sportskih i kulturnih dešavanja, a biće locirana iza Tehničkih fakulteta u blizini studentskih domova na zemljištu UCG. B.B.

nark o t i ke u air bag-u, potom, zabilježene slučajeve pokušaja krijumčarenja droge u specijalno presovanim pakovanjima, koja zauzimaju mnogo manje prostora nego uobičajena.

“Potrebno je istaći da su zabilježeni slučajevi u kojima je, pored robe koja je najčešće predmet krijumčarenja, otkrivene i neke specifične vrste roba i predmeti. Dana 13.06.2012. godine, službenici Uprave carina Carinske ispostave Aerodrom Podgorica, pregledom prtljaga jednog putnika, otkrili su slonovu kost, dok su službenici CI Putnički terminal Bar, dana 02.08.2012.godine, otkrili kod jednog putnika osam komada crvenog korala. Detaljnim pregledom utvrđeno je da se radi o određenim vrstama crvenog korala koje spadaju u grupu zaštićenih vrsta i tretirane su CITES konvencijom”, zaključili su iz Uprave carina.

B.B.

da su mjestani odlučili da, po cijenu sopstvene slobode, brane svoje ustavno pravo na čistu životnu sredinu“, ocijenila je ona.

Na žalost, kako je navela, najnovija dešavanja pokazuju da je rješenje tog problema daleko, u smislu da bi bio zadovoljen javni interes i potrebe mještana.

Na pitanje da li je u protekloj godini bilo više pozitivnih ili negativnih stvari kad je ekologija u pitanju, Marojević Galić je kazala da one često idu zajedno, pa većina pozitivnih primjera građanskog aktivizma bude prethodno isprovocirana lošim planovima ili primjerima kršenja zakonskin odredbi.

B.B.

EUROMOST

O hidroelektranama će se raspravljati 9. januara bez Crne Gore Nevladina organizacija Euromost pozvala je Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo ekonomije da zatraže objašnjenja zašto je Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine u Srbiji zakazalo javnu raspravu i prezentaciju studije o procjeni uticaja projekta izgradnje hidroenergetskih objekata Brodarevo 1 i Brodarevo 2 bez obavještenja crnogorske strane. Javna rasprava je zakazana za 9. januar u Beogradu, uprkos zakonskim odredbama prema kojima se, kako tvrde u ovoj NVO, javna rasprava može održati najranije 20 dana nakon obavještavanja javnosti.

“Zainteresovana javnost, pojedinci i udruženja koja su podnijela pismene prigovore na sadržinu studije nijesu pismeno obaviještena o javnoj raspravi. Ministarstvo energetike u Srbiji, razvoja i zaštite životne sredine je ovim postupkom pokazalo nespremnost i nezainteresovanost da sprovodi zakone, ali i temeljno nepoznavanje i nepoštovanje pravila javne rasprave, ne obazirući se ni na svoje obaveze prema državi Crnoj Gori”, saopšteno je iz NVO Euromost.

Ovu NVO interesuje i da li

Brodarevo je Vlada Crne Gore dobila bilo kakav poziv za ovu javnu raspravu.

“Tražimo da nam odgovore zašto kriju od javosti sva dešavanja oko izgradnje ove hidroelektrane u Brodarevu, što se ministar ekonomije Vladimir Kavarić tajno dogovorio iza zatvorenih vrata sa mini-

starkom energetike Zoranom Mihajlović”, navodi se u saopštenju.

Iz NVO Euromost su istakli da su pozvane sve organizacije iz Srbije i Crne Gore koje se bave zaštitom životne sredine da dođu na ovu javnu raspravu i “ukažu na sve nezakonitosti”. B.B.

VRIJEME

Na sjeveru moguć snijeg U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, dok se na sjeveru povremeno očekuju susnježica i snijeg, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od -3 do 7, najviša dnevna od 0 do 16 stepeni. Vjetar će biti

sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do jak, tokom noći na udare povremeno i veoma jak.

Za dane vikenda i u ponedjeljak, na sjeveru se očekuje umjereno do potpuno oblačno vrijeme, povremeno sa uglavnom slabim padavinama, naročito tokom subote i ponedjeljka, a u utorak i srijedu promjenljivo

oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.

Povremeno će duvati umjeren do jak vjetar sjevernih smjerova, naročito u subotu veče i u nedjelju prijepodne.

Za vikend temperatura vazduha u padu, izraženijem tokom nedjelje, u ponedjeljak u porastu, a u utorak ponovo u padu.

Aktuelno 15

5, 6 i 7. januar 2013

SLAVLJE TRAJE

Većina ministara i juče praznovala U većini ministarstava službenici radili punom parom, na posao došli samo Gvozdenović, Bošković i Žugić Bojana Brajović

M

inistarstvo rada i socijalnog staranja je odlukom od 27. decembra prošle godine preciziralo da su 3. i 4. januar radni dani, što ne važi samo za ministre, koji se izgleda oporavljaju od novogodišnjeg slavlja, ali zato rade njihovi službenici. Ipak, i među njima ima “radoholika”, koji su došli već trećeg na posao kao što su ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović i ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. Juče je na poslu bio i ministar finansija Radoje Žugić.

Crnogorski ministri najvjerovatnije neće biti u svojim kabinetima do 9. januara, ali će zato njihovi službenici dežurati tokom dva dana, koja bi za sve trebalo da budu radni.

Odluka Ministarstva rada predviđa da “državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”. Tako Vlada i svi njeni resori imaju dežurne službenike, iako su rijetka ministarstva u kojima su na poslu pomoćnici ministara, sekretari ili čak i portparoli.

Iz Biroa za odnose s javnošću

Vlade Dnevnim novinama je rečeno da se mora ostvariti minimum procesa rada, iako je Ministarstvo odlukom ostavilo prostora da pojedini službenici mogu spojiti do ponedjeljka, 9. januara.

“U Birou je, može se reći, redovan radni dan. Iako je obim obaveza manji, mi u svakom slučaju, imamo dežurne službenike”, kazao je Vuk Vujnović.

U Ministarstvu zdravlja su očigledno svi na odmoru jer se na dežurne telefone nijesu javljali ljudi zaduženi za odnose sa javnošću. Isti slučaj je i sa Ministarstvom prosvjete i sporta, dok ustanove u nadležnosti Ministarstva nauke univerziteti, naučni instituti, ne rade, tako da ni u tom resoru nijesu bili svi na svojim radnim mje-

stima. U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava su u ova dva dana u prostorijama tog resora “samo dežurne službe”.

Radni dani su i za zaposlene u Ministarstvu održivog razvoja i turizma gdje, kako su nam kazali, sve nesmetano funkcioniše tokom i između praznika.

“U svakoj službi imamo dežurne radnike. Naš ministar je u kabinetu, evo i ja sam na sastanku, tako da mi radimo 24 sata”, kazao je Nebojša Racković, dodajući da ima nekih pomoćnika koji su na odmoru.

U Ministarstvu rada takođe svi rade, pa i ministar Predrag Bošković, kazali su nam u tom resoru.

I ministar finansija Radoje Žugić je bio juče na poslu, prema saznanjima DN, iako to ministarstvo ne radi punim kapacitetom, već su dežurni službenici na svojim radnim mjestima.

Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, stoji u odluci Ministarstva rada, vjernici pravoslavne vjeroispovijesti “imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i za Božić (dva dana) i to 6, 7. i 8. januara”.

Ni sjednica Vlade, iako je bila najavljena, nije održana

IMPERATIV

Dostizanje najvišeg tehničkog kvaliteta crnogorske gradnje Novi predsjednik crnogorske Inženjerske komore Branislav Glavatović najavljuje efikasnije obavljanje njene osnovne funkcije

VOZITE OPREZNO

Zatvorske kazne za teže prekršaje Svi vi koji vozite od 6. januara budite pažljiviji i odgovorniji, jer stupa na snagu novi zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Naime, pored drastičnog uvećanja kazni, novina u zakonu je da je za najteže prekršaje predviđena i kazna zatvora do dva mjeseca, što do sada nije bio slučaj.

Ukoliko vozač ne veže pojas, platiće od 40 do 100 eura, a za prsluk do 80. Ukoliko policija uhvati roditelje da voze djecu mlađu od 12 godina na prednjem sjedištu, moraće da plate do 150 eura. Od 30 do 80 eura je ustaljena kazna za roditelje koji dijete do pet godina starosti ne voze u posebnom, sigurnosnom sjedištu.

Neposjedovanje zimske opreme od sredine novembra do kraja marta košta do 150 eura.

Kada je alkohol u pitanju, ukoliko vam izmjere između 0,3 i 0,5

promila, platićete do 200 eura, a za više od 0,5, slijedi oduzimanje vozačke i kazna do 2.000 eura ili zatvor do 60 dana. Za preticanje kolone platićete do 450, a preko pune linije do 300 eura.

Posebno su rigorozne kazne za prekoračenja brzine. Od 30 do 50 u naselju i 50 do 70 van naselja, kazna ide do 450 eura. Ako ćete još brže, onda do 1.000, a ako prekoračite 70 više od dozvoljene u gradu i 90 na otvorenom, do čak 2.000 eura. Interesantno, veća je i kazna za naljepnicu, biće do 200 eura.

Pored svih ovih kazni, ne zaboravite na evropski izvještaj o saobraćajnoj nesreći, koji od 6. januara morate imati u autu.

Besplatno ga možete uzeti u bilo kojem osiguravajućem društvu. Ako to ne uradite, i tu je kazna, od 40 do 200 eura.

B.B

Sa dostignućima Inženjerske komore, ali i izvjesnim nedostacima u njenom radu dobro je upoznat novi predsjednik prof. dr Branislav Glavatović, pa kao jedan od značajnih zadataka u 2013. godini najavljuje intenziviranje neposredne saradnje sa članovima Komore, kao i sa svim njenim strukovnim komorama.

“Komora treba da zastupa i usklađuje interese svojih članova, odnosno da bude efikasan i pouzdan servis za oko 1.800 licenciranih inženjera iz domena 20 različitih profesionalnih djelatnosti i oko 510 licenciranih privrednih društava”, ocijenio je za Dnevne novine Glavatović .

On je dodao da je već ostvario prve neposredne konsultacije koje su ukazale da će intenziviranje direktne komunikacije sa širokom bazom članova inženjera i privrednih društava, sa sigurnošću rezultirati novim kvalitetom u ukupnom radu Komore i efikasnom obavljanju njene osnovne uloge.

Sa Upravnim odborom Komore Glavatović je već počeo pripremu Programa rada i aktivnosti za naredni kratkoročni i dugoročni period, koji treba da obuhvati sva bitna pitanja koja do sada nijesu riješena ili je potrebno pronaći bolja rješenja.

“Donošenjem posebnog pravilnika o uspostavljanju i kontroli primjene minimalnih cijena radova na projektovanju poslovnih i stambeno-poslovnih objekata eliminisaće se pojava damping cijena u toj oblasti i povećati

kvalitet tih vrsta specijalističkih radova”, smatra Glavatović.

Komora posebnu pažnju posvećuje stručnom usavršavanju i doedukaciji članova i već nekoliko godina dodjeljuje stipendije uspješnim studentima završnih godina iz oblasti djelatnosti svih strukovnih komora.

“U toku je i realizacija vrlo značajnog projekta “Dostizanje najvišeg bezbjednosnog i tehničkog kvaliteta crnogorske gradnje” koji koordinira Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a koji ima za cilj stvaranje osnovnih preduslova za uvođenje vrlo značajnih evropskih normi (eurokodova) u crnogorsku građevinsku projektantsku praksu”, kazao je Glavatović i dodao da je projekat finasiran sredstvima IPA fonda u obimu od 700.000 eura.

J.V.Đ.

Komora ima 1.800 licenciranih inženjera

Legalizacijom do sigurnijih građevina Kada je riječ o bezbjednosti objekata u vanrednim situacijama Glavatović je siguran da su pri izgradnji najznačajnijeg broja starijih i novijih objekata u Crnoj Gori poštovani odgovarajući propisi u toj oblasti.

“Ipak, imajući u vidu veoma veliki broj ilegalnih objekata u Crnoj Gori, gotovo je sigurno da pri izgradnji značajnog dijela nijesu primjenjene odgovarajuće norme zaštite. Nadam se da će kroz primjenu novog Zakona o legalizaciji neformalnih naselja, svi takvi objekti biti dovedeni u znatno sigurnije stanje, koje će povećati bezbjednost velikog broja građana koji prebiva u njima, u uslovima dejstva budućih elementarnih nepogoda”, zaključio je Glavatović.

16 Aktuelno

5, 6 I 7. JANUAR 2013

PODGORICA

Za Božić dežura šest domova zdravlja PODGORICA – Domovi zdravlja Blok pet, Nova varoš, Stara varoš, Konik, Tuzi i Golubovci biće dežurni za vrijeme božićnih praznika, 7. i 8. januara, saopšteno je iz Službe za odnose s javnošću Doma zdravlja Podgorica. Oni su objasnili da će izabrani doktori za odrasle raditi u tim zdravstvenim objektima od sedam do 21 sat, dok će izabrani doktori za djecu raditi, u istom terminu, u Domu zdravlja Nova varoš.

Navodi se da će se od 21 do sedam sati zdravstvena zaštita djece obavljati u prostorijama Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.

Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu Blok pet radiće svih dana praznika od sedam do 21 sat, kao i Centar za rendgen i ultrazvučnu dijagnostiku u zdravstvenom objektu na Starom aerodromu.

Navodi se da jedinica za patronažu radi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom novogodišnjih praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima Blok pet i Konik, od sedam do 21 sat, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana od sedam do 19 sati.

CETINJE

Nagrada za Popovića, VCG i ª zlatne laviceº Predsjednik opštine uručio priznanja povodom Dana osnivanja prijestonice CETINJE - Umjetniku Dimitriju Popoviću dodijeljena je povelja “Ivan Crnojević“, a ženskoj rukometnoj reprezentaciji i Vojsci Crne Gore uručena su priznanja u okviru svečanosti povodom 4. januara, Dana osnivanja prijestonice Cetinje, koja je upriličena u dvorani “Ivan Crnojević” u Vladinom domu. Gradonačelnik prijestonice Aleksandar Bogdanović je na svečanosti kazao da 4. januar predstavlja datum od značaja ne samo za Cetinje, već i za Crnu Goru. Obrazlažući odluku da ovogodišnja povelja “Ivan Crnojević“ bude dodijeljena Dimitriju Popoviću, gradonačelnik Bogdanović istakao je kako je riječ o umjetniku čije stvaralaštvo nije neophodno posebno predstavljati.

“Dovoljno je reći da je on svojim radom ostavio neizbrisiv trag u brojnim umjetničkim disciplinama. Počev od slikarstva, preko vajarstva, sve do književnosti”, kazao je Bogdanović, dodajući da Popović svuda u svijetu dostojno pred-

stavlja rodno Cetinje.

Umjetnik Popović iskazao je izuzetno zadovoljstvo što je upravo on dobitnik povelje. “Želim istaći kako ovo nije priznanje za individualni rad, već znatno šire. Ono se, naime, odnosi na kulturnu paradigmu Cetinja, grada čija je prošlost odredila njegovu budućnost. Još kada je Cetinje sazdano, u njegove temelje bila je položena knjiga, i to kao da je odredilo njegovu budućnost, da će postati prijestonica kulture”, rekao je Popović, iskazavši zadovoljstvo što povelju dobija u godini kada će Crna Gora obilježiti dva vijeka od rođenja Petra II Petrovića Njegoša.

Prvi čovjek prijestonice uručio je priznanja i to pripadnicima Vojske Crne Gore i rukometnoj reprezentaciji Crme Gore.

Priznanje Vojsci Crne Gore za podršku i pomoć gradu tokom vremenskih nepogoda u februaru 2012. godine primio je načelnik Generalštaba, viceadmiral Dragan Samardžić.

PROŠLA GODINA

“Drago mi je što je ovo priznanje, koje predstavlja potvrdu novog imidža Vojske Crne Gore, došlo od prijestonice Cetinje. Ovo je najveće priznanje koje je dobila Vojska Crne Gore. Ovo je veliko priznanje za sve koji su priskočili u pomoć u teškom momentu kakav je, bez sumnje, bilo prošlogodišnje vanredno stanje”, naglasio je viceadmiral Samardžić. Ženska rukometna reprezentacija priznanje je dobila za prošlogodišnja dostignuća na Evropskom prvenstvu i Olimpijskim igrama, odnosno za međunarodnu afirmaciju Crne Gore i crnogorskog sporta. Priznanje je primio predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Predrag Bošković.

“Za Rukometni savez Crne Gore ovo je važno priznanje, tim prije što dolazi iz rukometne sredine.

Zahvaljujem građanima Cetinja na podršci i ovu priliku koristim da iskažem uvjerenje da će i 2013. biti uspješna godina za crnogorski rukomet”, rekao je Bošković. M.Z.

MOJKOVAC - U Hramu Hristovog rođenja u Mojkovcu u utorak 8. januara, sa početkom u 11 sati, u organizaciji društva Srpskih domaćina i Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, održaće se parastos nastradalim učesnicima Mojkovačke bitke i svim preminulim junacima u odbrani vjere i otačastva.

Nakon službe biće položeno cvijeće na spomenik junacima Mojkovačke bitke i spomenik serdaru Janku Vukotiću. V.B.

U prodaji dozvole KOTOR - Kako obavještavaju iz kluba sportskih ribolovaca “Zubatac”, počela je prodaja dozvola za sportski ribolov na moru za 2013. godinu po sljedećim cijenama: za ribare od 18 do 65 godina cijena je 20 eura, za maloljetnike i starije od 65 godina cijena je pet eura. Žene dozvolu dobijaju gratis, a cijena za podvodni ribolov iznosi 40 eura.

Uz isprave, koje se kupuju na kamenom kiosku pred glavnim gradskim vratima, ribolovci će dobiti i ceger sa znakom KSR “Zubatac” Kotor.

Usvojeno sedmoro djece iz Doma u Bijeloj HERCEG NOVI - Iz Dječjeg doma u Bijeloj prošle godine usvojeno je sedmoro djece, a devetoro ih je upućeno u hraniteljske porodice. Direktor Doma u Bijeloj Borislav Đukanovć kazao je agenciji Mina da je prošle godine primljeno 12 djece i da se u Domu sada nalazi njih 120.

Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, prošle godine usvojeno je sedmoro djece, šestoro je smješteno u nesrodničke hraniteljske porodice, a troje u srodničke. Đukanović je naveo da se još osmoro djece priprema za smještaj u hraniteljske porodice. Upitan koliko se često dijete koje ima biološku porodicu u nju vraća iz Doma, on je kazao se to dešava kada se uslovi u porodici stabilizuju, a da je za te odluke nadležan Centar za socijalni rad. Đukanović je naveo da su toj instituciji ove godine prioriteti realizacija projekata i investicija ko-

je se odnose na postavljanje kolektora za solarno grijanje, nabavku i ugradnju novog agregata, kontinuirana edukacija zaposlenih u vezi sa hraniteljstvom i usvojenjem, ali i svi projekti koji su vezani za transformaciju ustanove. On je kazao da postojeći prostorni i sadržajni kapaciteti zadovoljavaju sve potrebe djece za učenjem i organizacijom slobodnog vremena.

Samostalna savjetnica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Svetlana Sovilj kazala je da se tokom prošle godine oko 20 bračnih parova prijavilo za usvojenje, od čega je iz Crne Gore bilo njih šest, dok su ostali većinom bili iz susjednih država.

Prema njenim riječima, shodno odredbama Porodičnog zakona Centri za socijalni rad, kao organi starateljstva, nadležni su organi, koji utvrđuju podobnost osoba koje su zainteresovane za usvojenje i koji sprovode taj postupak.

Aktuelno 17

5, 6 i 7. januar 2013

KOLAŠIN

Brajušković ª ispalioº stanare Prvi čovjek grada nije ispiunio obećanje da će za 20-ak socijalno ugroženih porodica do kraja 2012. godine biti obezbijeđeno stambeno pitanje Zorica Bulatović

K

olašinske socijalno ugrožene porodice, najmanje njih dvadesetak, trebalo je da do kraja prošle godine dobiju novi krov nad glavom.

Kako je tokom predizborne kampanje najavio prvi čovjek grada na Tari Darko Brajušković, najmanje dvadesetak stanova u Ulici Dunje Đokić biće završeno do kraja decembra 2012. god. Brajušković je tada kazao da je u zgradi u Ulici Dunje Đokić preostalo još nešto unutrašnjih radova, koje je moguće izvoditi čak i po lošem vremenu. Međutim, stanari su u novu 2013. godinu ušli bez obećanih ključeva.

KOLAŠIN - Veliki broj socijalno ugroženih Kolašinaca godinama žive u neuslovnim barakama i samo je pitanje dana kada će i bez tog krova nad glavom ostati. Kako je kazao jedan od stanara barake Blagoje Đurovski, šest porodica je smješteno u jako lošim uslovima za život. “Čekamo i dalje te stanove, rekli su da će biti završeni do Nove godine. Ova baraka je jedva izdržala prošlogodišnje nevrijeme. Ako ove godine padne snijeg kao prošle, baraka će se srušiti”, kazao je Đurovski, koji naglašava da je čekanje na nove stanove jedino što mogu da urade. Ništa bolja situacija nije ni u ostalim objektima u kojima su smještene socijalno ugrožene porodice. U domu učenika smješteno je sedam porodica od kojih njih pet očekuju novi krov nad glavom.

Radovi na zgradi sa 42 stana u Ulici Dunje Đokić počeli su prije skoro šest godina, a bilo je planirano da objekat u koji je Ministarstvo rada i socijalnog staranja uložilo 200.000 eura bude završen za

godinu dana. Do sada iz lokalne uprave još nijesu saopštili šta je bio razlog da gradnja stane, iako je već godinama na snazi odluka SO, kojom je raspodijeljeno preko 20 stanova za socijalno ugrožene Kolašince.

Da bi radovi bili nastavljeni bilo je potrebno višemjesečno pregovaranje lokalne uprave i čelnih ljudi T&M gradnje, ali i dodatnih 100.000 eura.

Kako bi završili radove na zgradi i obezbijedila novac, opština Kolašin je nedavno imala namjeru da stavi pod hipoteku dvije najstarije zgrade u gradu, Centar za kulturu i Zavičajni muzej. Međutim, nakon brojnih reakcija političkih partija, te pisanjima medija, taj predlog je povučen sa dnevnog reda sjednice lokalnog parlamenta.

Stanove, koji odlukom nijesu podijeljeni, kako tvrde u lokalnoj upravi, dobiće takođe porodice kojima su najpotrebniji. Prema riječima Brajuškovića, u toku je formiranje komisije u kojoj će biti predstavnici svih partija u lokalnom parlamentu.

Kako bi završili radove na zgradi i obezbijedila novac, opština Kolašin je nedavno imala namjeru da stavi pod hipoteku dvije najstarije zgrade u gradu, Centar za kulturu i Zavičajni muzej.

BUDVA

Zaradili više od dva miliona BUDVA - Budvanski hotelijeri i ugostitelji ostvarili su tokom novogodišnjih praznika promet veći od dva miliona eura, procjene su Turističke organizacije Budva.

“Budvu je tokom novogodišnjih praznika posjetilo rekordnih 20.000 gostiju, a hotelijeri, trgovine, vlasnici privatnog smještaja, restorana i kafića ostvarili su promet veći od dva miliona eura”, kazali su iz TOB-a agenciji Mina-biznis.

To je, kako su dodali, dokaz da se uloženi novac za organizaciju dočeka na otvorenom višestruko isplati.

Direktor TOB-a Jelena Rađenović saopštila je da su glamurozni doček Nove godine i najpopularnije muzičke zvijezde rezultirale rekordnom posjetom.

“Odličan provod i zabava do zore, prije toga intenzivna kampanja

u regionu rezultirale su tako što je Budva za vrijeme novogodišnjih praznika, a ne samo ljeti, postala najomiljenija i najposjećenija destinacija”, rekla je Rađenović.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović smatra da je ovo bio

EPCG

najposjećeniji doček Nove godine u Budvi i uopšte na budvanskoj rivijeri.

“Ovo je bio najposjećeniji doček kako po ambijentu koji je vladao, tako i po broju gostiju, ali i po zaradi koju su prethodnih dana ostvarili hotelijeri, vlasnici restorana i kafića, kao i vlasnici privatnog smještaja”, ocijenio je Radulović. Budvanski ugostitelj i vlasnik elitnog restorana Jadran Krsto Niklanović kazao je da su posjeta i zabava bile odlične, a što je jako važno nije bilo povećanja cijena.

“To je dokaz da zajedničkim dogovorom i dobrom realizacijom možemo doći do željenog cilja, gdje će biti zadovoljni gosti, organizatori, privrednici i grad u cjelini. Ovako dobra akcija donosi Budvi dugoročno veliku korist”, ocijenio je Niklanović.

BAR

Božićna akcija davanja krvi BAR - Više od četrdeset članova Udruženja raseljenih lica “Kosmet” iz Sutomora prijavilo se za današnju akciju dobrovoljnog davalaštva krvi, koju ta asocijacija organizuje u saradnji sa barskim Društvom dobrovoljnih davalaca “Luka Bar”.

Prema riječima predsjednika “Kosmeta” Branislava Labana, akciji koja počinje u osam sati u Odjeljenju za transfuziju Opšte bolnice u Starom Baru, pridružiće se članovi i aktivisti podgoričkog udruženja “Dečanski dom”. “Kosmet”

i DDDK “Luka Bar” na ovaj način nastavljaju višegodišnju saradnju, a sljedeća zajednička akcija, po riječima Labana, biće organizovana za Vidovdan ove godine.

Božićna akcija dobrovoljnog davalaštva krvi od ove godine postaje tradicionalna, a dobar odziv potvrđuje nam epitet najveće humanitare familije u Crnoj Gori”, kazao je Laban, uz napomenu da je za jednu humanitarnu organizaciju kao što je “Kosmet” veoma značajno da godinu započne konkretnim djelima.

TIVAT

Dežurstva za vrijeme praznika

Zona morskog dobra sputala izgradnju autobuske

Tokom predstojećih božićnih praznika u svim elektrodistribucijama u Crnoj Gori biće organizovana cjelodnevna dežurstva, saopštavaju iz Elektroprivrede Crne Gore.

“U pomenutom periodu predviđena su dežurstva u službi za održavanje trafostanica 35/10 kilovolti i službi za zaštitu i ispitivanje.

Takođe, obezbijeđene su dežurne ekipe i u službi za održa-

TIVAT - Zadovoljstvo urađenim u prošloj godini u Tivtu postoji, u prvom redu kada je dinamika odvijanja projekata čiji je investitor opština Tivat, ali se sa jedne strane mora uzeti u obzir i Zakon o javnim nabavkama, koji prosto sputava da se na jedan kvalitetan način izabere izvođač radova”, kazao je za radio Tivat, predsjednik opštine Tivat Dragan Kankaraš, istakavši da ostaje gorak ukus što se nije ranije krenulo u realizaciju projekta uređenja šetališta Pine,

vanje vodova 35 kilovolti na cijelom području naše zemlje, kao i u svim ostalim djelovima kompanije neophodnim za stabilno funkcionisanje elektroenergetskog sistema”, navodi se u saopštenju Elektroprivrede Crne Gore.

Tokom prazničnih dana nijesu predviđena planska isključenja električne energije, a u slučaju vanrednih okolnosti, biće angažovane dodatne ekipe.

ali očekuje da će se to nadoknaditi.

“Sa druge strane zakonska regulativa, kada je u pitanju Zakon o državnoj imovini dosta nas je sputao da ne krenemo u realizaciju projekata, koji su od vitalnog interesa za grad, a to je autobuska stanica, koja je predviđena da se gradi na lokalitetu Župa, koji se nalazi u zoni morskog dobra i servisna zona u Gradiošnici”, rekao je Kankaraš. Zona morskog dobra se gradi, sada se vraća kao omča oko vrata jer se ne može valorizova-

ti nešto što se zove opštinska imovina, objasnio je Kankaraš izražavajući nezadovoljstvo što se zbog zakonskog vakuma nisu realizovali planirani projekti.

“Kao predsjednika opštine mene ne zanima da li će se ona zvati državna ili opštinska, ali onaj ko je titular svojine tog lokaliteta onda ga mora i valorizovati u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom i u skladu sa potrebama građana opštine Tivat”, istakao je Kankaraš. Z.K.

18 Globus

SUBOTA i NEDJELJA, 5. i 6. 1. 2013.

Slovaci ª usvajajuº političare

BRATISLAVA - Umjesto da psuju političare, Slovaci se mole za njih. Hrišćanska incijativa “Usvoji političara” počela je simbolično s prvim danom nove godine.

Građanin na internetu odabere “svog” političara, a zatim se šest mjeseci redovno moli za njegov zdrav razum i trezvene i mudre odluke. Ova ideja naišla je na veliki odziv i više nema “slobodnih” poslanika ni ministara, a za neke od njih moli se i po petoro Slovaka.

TOMISLAV NIKOLIĆ:

Euleks nesposoban da garantuje bezbjednost Predsjednik Srbije neće moći da u Manastiru Gračanica prisustvuje Božićnoj liturgiji BEOGRAD - Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić najoštrije je osudio nesposobnost Euleksa da odgovori na njegov zahtjev da u manastiru Gračanica prisustvuje Božićnoj liturgiji.

U saopštenju Pres službe predsjednika Srbije navodi se da je Nikolić 28. decembra 2012. podnio zahtjev misiji Euleks u Prištini da 7. januara 2013. u Gračanici prisustvuje Božićnoj liturgiji.

“S obzirom da još nije stigao odgovor na zahtjev, sasvim je očigledno da Euleks nije statusno neutralna misija i nije u stanju da osigura bezbjednost bilo koga, pa ni predsjednika Srbije na Kosovu i Metohiji, čime se obesmišljava postojanje te instituci-

je na teritoriji Pokrajine”, piše u saopštenju.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, kako se navodi, očekuje da se u nastavku pregovora Beograda i Prištine obezbijedi primjena međunarodnih propisa i Rezolucije 1244 UN, a prije svega da se omogući bezbjednost svih građana koji borave na teritoriji Kosova i Metohije, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

“Ograničenja slobode kretanja predstavljaju grubu povredu osnovnih ljudskih prava definisanih u Povelji UN i neprihvatljiva su sa aspekta civilizacijskih vrijednosti za koje se i Evropska unija zalaže”, piše u saopštenju Pres službe predsjednika Srbije.

● FoTo priča

Zamisli...

OTKRIĆE JAPANSKIH NAUČNIKA

Stvorene ćelije koje ª ubijajuº rak T-ćelije prirodno stvara tijelo, ali u nedovoljnom broju, pa je za uspjeh u liječenju potreban dodatan unos takvih ćelija u organizmu

Malala izašla iz bolnice

LONDON - Pakistanska djevojčica Malala Jouzafzai, kojoj su talibani pucali u glavu jer se zalaže za obrazovanje djevojčica, otpuštena je juče iz bolnice u Londonu, ali će uskoro opet biti primljena na operaciju, saopštili su predstavnici te bolnice. Malala (15) je bila u bolnici Kvin Elizabet u Birmingemu od oktobra, kada je ranjena u glavu dok je ulazila u školski autobus u dolini Svat u Pakistanu.

Djevojčica će rehabilitaciju nastaviti kod kuće, koja joj je trenutno u Vest Midlendsu, gdje je smještena njena porodica, prije nego što ponovno bude morala u bolnicu radi nove operacije na lobanji krajem januara.

TOKIO - Naučnici su po prvi put stvorili ćelije koje mogu da ubiju ćelije kancera. Za ovo otkriće zaslužni su japanski naučnici koji su stvorili T-ćelije odnosno “ubice” ćelija raka.

Oni tvrde da se one mogu direktno ubrizgavati u kancer pacijenta.

Njih prirodno stvara tijelo, ali u nedovoljno velikom broju, pa bi injektiranje takvih ćelija u tijelo trenutno podstaklo imuni sistem i pomoglo mu da se izbori sa bolešću. Kako bi ih napravili, naučnici su prvo reprogramirali T limfocite specijalizovane za ubijanje određenih tipova raka, u drugi tip ćelija pod nazivom pluripotentne matične ćelije (iPS ćelije). Od njih su zatim razvili potpuno aktivne T limfocite specijalizovane za uništavanje ćelija kancera. Ovi limfociti u budućnosti bi mogli da budu standardna terapija, ali je do tada potrebno obaviti još mnogo ispitivanja.

Ranija istraživanja pokazala

su da T-ćelije stvorene u laboratoriji uz upotrebu konvencionalnih metoda nisu dovoljno dobre, jer imaju kratak životni vijek. Kako bi to prevazišli, japanski istraživači predvođeni Hirošijem Kavamotom, reprogramirali su zreli ljudski T limfocit u iPS ćeliju i ispitali kako se ove ćelije razlikuju.

Zatim su izazvali njihovo ponovno pretvaranje u T limfocite.

“Sljedeći korak biće testiranje da li ove T-ćelije mogu selektivno da ubiju ćelije tumora, a da ne oštete zdravo tkivo. Ako mogu, onda bi se u budućnosti ubrizgavale direktno u organizam pacijenta. To bi moglo da se desi u ne tako dalekoj budućnosti”, rekao je dr Kavamoto.

Otkrića su objavljena u žurnalu “Sel Stem Sel”, a naučnici i doktori slažu se u ocjenama da je ovaj pionirski rad dobra osnova za buduću terapiju ćelijama i personalizovanu medicinu

NEREDI

Ponovo gorio Belfast

Klaus oprostio trećini robijaša

Zbog uklanjanja britanske zastave, demonstranti molotovljevim koktelima povrijedili osmoricu policajaca

NJU DELHI - Grupa od 600 indijskih gitarista odala je počast studentkinji koja je umrla od posljedica brutalnog grupnog silovanja i prebijanja u autobusu u Nju Delhiju, svirajući zajedno himnu Džona Lenona “Imedžn” (eng. Zamisli). Gitaristi su se okupili u četvrtak na muzičkom festivalu u gradu Darrdžilingu, nepune tri nedjelje nakon teškog napada na 23-godišnju studentkinju. Zasvirali su legendarnu pjesmu zbog širenja “nade i mira” nakon slučaja koji je duboko potresao zemlju.

“Izabrali smo ovu pjesmu jer govori o nadi, miru i obećanjima”, objasnio je Sonam Butia, jedan od organizatora festivala. “To je naš gest kojom pokazujemo da smo na strani porodice žrtve u trenutku neopisive tuge”, kazao je on.

PRAG - Predsjednik Češke Vaclav Klaus amnestirao je 7.500 zatvorenika povodom 20 godina od raspada Čehoslovačke. Amnestija se odnosi na trećinu svih zatvorenika u zemlji, zbog čega je odluka Klausa, koja je najavljena u njegovom novogodišnjem obraćanju stanovništvu, izazvala negodovanje političkih protivnika.

BELFAST - Osam policajaca povrijeđeno je u sukobima tokom protesta u Sjevernoj Irskoj zbog uklanjanja britanske zastave sa zgrade skupštine u Belfastu.

Uhapšene su dvije osobe. Probritanski lojalisti sukobili su se u četvrtak veče sa policijom zbog odluke koju su 3. decembra izglasali proirski poslanici da se britanska zastava, koja je na tom mjestu bila od 1906. godine, postavlja samo 17 određenih dana u godini. Demonstranti su na policajce bacali “molotovljeve koktele” i zapalili su jedan automobil, kao i barikadu kojom su blokirali jedan od glav-

nih puteva do centra grada, javio je Rojters. Sukobi su trajali nekoliko sati, a novi protesti zakazani su za danas. U prvom talasu nasilja, koji je okončan tokom Božića, povrijeđeno je više od 40 policajaca, krivične prijave su podnijete protiv 50 osoba, a protesti su održavani i od tada, ali su bili uglavnom mirni. Najmanje 3.600 ljudi izgubilo je život u Sjevernoj Irskoj u posljednje tri decenije, tokom kojih su se katolički nacionalisti zalagali za ujedinjenje sa Republikom Irskom, a protestanti za ostanak u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.

Globus 19

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 1. 2013.

PISMO IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA

Tajna smrt Pustinjske lisice

“Otac je popio otrov da bi nas spasio”, napisao je sin čuvenog njemačkog ratnog heroja

FORIN POLISI

Vladimir Putin najuticajniji na svijetu

MOSKVA - Američki časopis “Forin polisi” proglasio je ruskog predsjednika Vladimira Putina za najuticajnijeg čovjeka na svijetu u 2012. godini. Putin je zauzeo drugo mjesto na listi, ali imajući u vidu da prvo mjesto nije dodijeljeno nikome, ruski predsjednik je praktično ponio titulu najuticajnijeg. Sastavljači liste obrazložili su to što niko nije na prvom mjestu riječima da “još čekaju da se pojavi neko ko će biti spreman da na svoja pleća prezume odgovornost za najteže i najopasnije izazo-

L

ONDON - Pismo Manfreda Romela, sina njemačkog nacističkog vojskovođe Ervina Romela poznatijeg pod ratnim nadimkom Pustinjska lisica, u kojem se opisuju njegovi posljednji trenuci s ocem, privuklo je mnogo pažnje prilikom nedavne aukcije u Londonu.

Sin tadašnjeg njemačkog nacionalnog heroja imao je 15 godina kad su po njegovog oca u oktobru 1944. došla dvojica generala.

“Tog jutra stigao sam kući vozom u šest sati ujutro i susreo se s ocem.

Bio je dobro, i on i majka, doručkovali smo i otišli u šetnju. Rekao mi je kako uskoro dolaze dvojica generala, navodno na razgovor o njegovim daljim komandama. Ipak, otac je sumnjao u iskrenost te najave. Bojao se da je to tek kamuflaža za pokušaj njegovog micanja sa dužnosti”, napisao je Manfred u pismu.

Feldmaršal Romel, njegov 53-godišnji otac, koji se dokazao u akciji u Prvom i Drugom svjetskom ratu, a smatrao se jednim od najsposobnijih njemačkih vojskovođa, umro je 14. oktobra 1944. Sa pravom je sumnjao u razlog dolaska kolega u svoj dom.

Naime, Romel je optužen da je bio jedan od glavnih zavjerenika u pokušaju svrgavanja Adolfa Hitlera 20. jula te godine. Ponuđene su mu dvije opcije. Mogao je ili da počini časno samoubistvo ili da izađe pred vojni sud pod optužbom za veleizdaju.

“Dvojica generala razgovarala su sa ocem nasamo. Poslao me iz sobe, a oko 45 minuta nakon toga sreo sam ga na izlazu iz majčine sobe. Rekao mi je kako se oprostio s njom i koji mu je izbor pružen. U slučaju samoubistva, rekli su mu Hitlerovi posla-

nici, njegovoj porodici neće biti ništa, naprotiv, nacistička vlada će se pobrinuti da im ništa ne fali. Nakon što mi je rekao zbogom, napustio je kuću u uniformi. Sjeo je na zadnje sjedište automobila, a dvojica generala ušla su s njim. Automobil je krenuo. Petnaest minuta kasnije telefon je zazvonio i javili su nam iz bolnice kako je otac mrtav. Rečeno nam je kako je doživio moždani udar”, napisao je mlađi Romel. ● SMRT U BOLNICI Manfred Romel je u pismenom izvještaju, očigledno za savezničke snage, napisao kako je Firer poručio njegovom ocu da ne želi da uništi njegov ugled u njemačkom društvu i zato mu je ponudio časan izlaz.

Trebao je dobrovoljno da uzme pilulu cijanida.

“Otrov bi djelovao za pet sekundi.

U slučaju da odbije, bio bi uhapšen na mjestu”, izjavio je Manfred.

Inače, sin generala-feldmaršala planirao je za vrijeme rata da se priključi Hitlerovim zloglasnim stranačkim snagama Vafen SS-u, ali otac je bio protiv toga pa se priključio Luftvafeu. Nakon rata postao je advokat, političar i gradonačelnik Štutgarta, gdje živi i danas. Dokument na dvije stranice prodat je u sklopu kolekcije ratnih uspomena koje

su pripadale kapetanu Noelu Čavaseu, oficiru britanske vojske u Drugom svjetskom ratu, bliskom Bernardu Montgomeriju. Šef britanske vojske Montgomeri navodno je cijenio Romela, poznatog kao velikog vojskovođu. Vjeruje se da je dokument sa aukcije kopija dokumenta u kojem je bilo zapisano svjedočenje Romelovog mladog sina.

Pustinjska lisica bio je vrlo cijenjen među saveznicima, a njegov Afrički korpus nikad nije bio optužen za ratne zločine. Tvrdilo se i kako je Romel ignorisao naredbe da pobije uhvaćene komandose, jevrejske vojnike i civile i kako se “viteški odnosio prema protivnicima”. Ipak, drugi su navodili kako je svojatao ratnu slavu i kako je često dovodio u veliku opasnost svoje trupe. ● SAHRANA UZ VOJNE POČASTI Kako je Romel bio vrlo ugledan, Hitleru je odgovaralo da se na tih način riješi svog feldmaršala. Objavljeno je da je Romel umro od povreda, a čovjek poznat po vojnom geniju pokopan je uz sve državne počasti. Tek je kasnije, za vrijeme suđenja u Nirnbergu, otkriveno kako je počinio samoubistvo kako bi zaštitio porodicu.

Romel se navodno protivio ubistvu Hitlera, što je želio dio zavjerenika.

Njegova udovica je, a i neki drugi, nakon rata tvrdila da je Romel želio da Hitler bude izveden pred sud. Smatrao je, tvrdila je ona, kako bi njegova smrt izazvala građanski rat u Njemačkoj i Austriji i kako bi Hitler postao mučenik.

ve” savremenog svijeta. Na trećem mjestu je šef američkih Federalnih rezervi Ben Bernanki, a slijede njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Barak Obama. Iza Obame su predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi i novi generalni sekretar kineske Komunističke partije Si Đinping. Na osmom i devetom mjestu su vrhovni vjerski lider Irana, ajatolah Ali Hamnei i šefica MMF Kristin Lagard, dok je na desetom saudijski monarh Abadula ben Abdel Aziz al Saud.

Kapetan ª Kosta Konkordijeº tužio bivše poslodavce RIM - Frančesko Sketino, kapetan kruzera “Kosta Konkordija”, koji se nasukao i prevrnuo u italijanskim obalnim vodama prije godinu dana, tužio je poslodavce zbog neopravdanog otkaza. U nesreći su poginule 32 osobe, a Sketino je i sam suočen sa tužbom. Italijansko tužilaštvo sumnjiči ga za višestruko ubistvo i napuštanje broda. Tvrde da je odgovoran za nesreću jer je luksuzni kruzer previše približio obali. Italijanski tužioci su sredinom decembra prošle godine zaključili istragu o brodolomu “Konkorije” i spremaju se da zatraže suđenje za kapetana broda i još osmoro osoba, rekao je voditelj istrage.

Sketina sumnjiče za brodolom, ubistvo iz nehata i napuštanje broda prije evakuisanja svih putnika. On tvrdi da bi žrtava bilo mnogo više da nije bilo njegove intervencije. Brod “Kosta Konkordija”, težak 14.500 tona, nasukao se na stijene ostrvceta Đilio u toku noći 13. januara 2012. sa 4.229 putnika.

DOMIŠLJATO

ª Molim vas, dajte mi posaoº

ISTRAGA

Ubica iz Delona osumnjičen za zločin u Alpima? ŽENEVA - Ubica koji je u švajcarskom selu Delon ubio troje ljudi i još dvoje ranio biće ispitan u policiji i zbog misterioznog ubistva britanske porodice u Alpima u septembru, prenio je britanski list Dejli telegraf. Prvobitno se smatralo da je britansku porodicu likvidirao plaćeni ubica, ali policija je saopštila da bi to moglo da bude i djelo ubice sa psihičkim problemima.

Osumnjičeni za jučerašnje ubistvo u Švajcarskoj prijetio je polici-

ji prilikom pokušaja hapšenja, pa su policajci pucali i ranili ga, a potom su ga odveli u pritvor, javila je agencija Rojters.

Napadač je stanovnik sela Delon, star oko 30 godina. Bio je pijan i naoružan poluautomatskom puškom.

On je sve tri svoje žrtve poznavao.

Jedan od dvojice ranjenih muškaraca je penzionisani policajac za kojeg se pretpostavlja da je njegov ujak.

U septembru prošle godine na parkingu u Alpima na jugoistoku

Francuske u kolima su pronađena tijela Saada el Hilija, naturalizovanog Britanca rođenog u Iraku, njegove supruge i tašte. Njegove dvije ćerke su preživjele napad. Jedna od njih se tokom pucnjave krila u kolima i ostala da leži satima nepomično ispod tijela ubijenih roditelja dok je policija nije pronašla. Žrtve u oba napada su ubijene preciznim hicima u glavu i grudi, dok su ranjeni pogođeni u ramena i karlicu.

LONDON - Nezaposleni britanski diplomac odlučio je da ide na sve ili ništa - dao je posljednjih 500 funti za bilbord sa koga poručuje “Molim vas, dajte mi posao”. Adam Pasiti, koji je završio studije o medijima, jedan je od brojnih mladih, visokoobrazovanih Britanaca koji su u 2013. ušli bez posla i čini sve kako bi to promjenio. Adam je zakupio bilbord u Kemdenu u Londonu na kome piše “Potrošio sam posljednjih 500 funti na ovaj bilbord, molim vas, dajte mi posao”, uz

link ka njegovom sajtu “www. employadam.com” i sliku od tri metra. Bilbord ga je zapravo koštao 530 funti uz poreze, a kako piše “Independent” to je bukvalno “očistilo” njegov račun u banci. U prvih 24 časa od postavljanja, Adamov bilbord je na Tviteru spomenulo više od 10.000 ljudi, a toliko je bilo i novih posjeta njegovom sajtu.

Iako još nije dobio pravu ponudu, a želja mu je da uđe u televizijsku produkciju, uvjeren je da će uspjeti. Želimo mu sreću.

20 Osvrt

5, 6 i 7. januar 2013

BLOG

Mi za-jedno Biljana Vankovska Kao što je red, od poslednje kolumne na kraju godine očekuje se nekakav rezime onoga što se dešavalo u protekloj i procjena onoga što će se dešavati u narednoj godini. Ali, u Makedoniji stara se godine već prelila u novu, i već se ne zna šta je početak, a šta kraj.

Ove protekle godine sam, kao nikada ranije, “opsluživala” medije najrazličitijim povodima, ali ovih dana sam ostala bez teksta. Bilo mi je postavljeno pitanje da izdvojim najpozitivniji i najnegativniji događaj u protekloj godini. Nastala je totalna mentalna blokada! Mislila sam, mislila, i nikako da se sjetim makar jednog dobrog događaja iz javnog života!

Zar je to moguće, pitala sam se. Pomislićete da tog problema nije bilo kada je trebalo da izaberem najgori događaj; njih je bar bilo na pretek.

Ali, eto, tamni oblaci koji su se nakupili zadnjih dana su nekako potisnuli u strani sve drugo. Ostali su, tako, u sjeni i najrazličitiji protesti, kamenovanja, paljenja crkvi, skupovi i postupci puni mržnje i netrpeljivosti, a o uskršnjem petostrukom ubistvuu i da ne govorim…

Imali smo na repertoaru festivale, pa i erupcije međuetničke i međuverske netolerancije, ali nikada ranije se nismo suočili sa ambisom mogućeg građanskog konflikta izazvanog međustranačkom mržnjom.

Pravi politički amok! To je nešto što stalno potiskujemo iz svijesti, mada istraživanja javnog mnjenja u kontinuitetu pokazuju da građani najviše stradaju od političko-stranačke diskriminacije i da je stranačka pripadnost onaj krucijalni faktor koji determinira živote ljudi, čak i u ličnoj sferi.

Sjetila sam se ovih dana jednog slučajno susreta prošlog proljeća, odmah nakon jednog vjerskog praznika: prišla mi je na ulici nepoznata žena, koja me je htjela samo pozdravi-

ti i usput pitati o tome gdje ide ova zemlja (uobičajeno pitanje koje dobijam u ovakvim situacijama glasi: „Hoće li nas biti, profesorice?“). I tako, riječ po riječ, ispričala mi je o porodičnoj slavi na kojoj su rođaci počeli da bistre politiku, pa onako zajgrijani, završili su sa psovkama i teškim uvredama. „Od slave nismo ništa vidjeli, sve je otišlo dođavola“, rekla mi je žena sva razočarana i zabrinuta.

Koliko je samo bio u pravu veliki pjesnik Petre M. Andreevski kada je napisao stihove: “Bili su braća i bratići, lepe sestre, tetke i strine, neki su bili ujaci i svatovi, i boreći se za istu domovinu, podelili se, omrzli jedni druge, zakrvili se, pod tuđe kape su glave stavili. A kada su zatražili kape na glavama, više nije bilo na kapa ni glava …”.

Ne samo ovdje u Makedoniji, nego i u regionu, teško da ćete naći politikologa koji se neće složiti sa tezom da se društva dave u partitokraciji, da umjesto vladavine naroda (demosa), vladaju stranke koje se prelijevaju i ulaze u sve pore društvenog života. Najsažetija dijagnoza se svodi na to da se već ne zna gdje završava država i počinje stranka, i obrnuto.

Nedjelju dana nakon onog tragičnog sumraka makedonske, ionako slabe, demokratije i nekoliko sati do početka Nove godine, utisci se polako sređuju, ali uznemirenost ostaje, kao i gorki ukus u ustima. Vlast je de facto derogirala poredak, koristeći sve mehanizme koje je imala na raspolaganju da bi nametnula svoju volju kao jedino relevantnu, dok je opozicija napustila parlament dа bi vlast osvajala na ulici. Ona se već nalazi u filmu nazvanom „Otpor“, koji je bio viđen u susjedstvu. Bitka je postala vaninstitucionalna (i srećom, za sada, nenasilna, osim što se može vidjeti po koja šamarčina za one koji ne misle isto), ali još važnije, ona se sada vodi da bi se osvajali „srce i duša“ građana. Neutralnost i stranačka neopredijeljenost postaju najve-

ći grijeh, jer u manihejskoj bici Dobra i Zla, nema mjesta za tako nešto.

Svako ko odbija da prihvati pojednostavljenu sliku, i još se poziva na svoju, ali i na institucionalnu memoriju, proglašava se slugom vlasti i neprijateljem Slobode.

Dok sam proteklih dana komentarisala dešavanja u nastojanju da pomognem da se sačuva mentalno zdravlje i razum, poznati (profesionalni?) borac za ljudska prava, Žarko Trajanovski, mi je poručio SHAME ON YOU, VANKOVSKA, SHAME ON YOU! Ovo je trebala biti asocijacija na Majkla Mura, koji je iste riječi izgovorio na dodjeli “Oskara” na račun predsjednika Buša. Ne verujem da u percepciji Trajanovskog imam takvu težinu, ali je očito da za one koji su zauzeli stranu “Otpora”, opasnost dolazi od nezavisnih a uticajnih intelektualaca. I tako, jedan borac za ljudska prava (uključujući, svakako, i slobodu izražavanja i uvjerenja), staje na onu staru tezu da svako ko nije s nama, mora da je protiv nas.

Nameće se stav da je čovjek ili nedemokrata ili je invalid ako bezuslovno ne podrži opoziciju, koja je sebi uzela oreol borca za slobodu od diktatorskog režima¬. Plašim se da su i intelektualci i aktivisti ušli u zamku binarnog razmišljanja, koje najviše odgovara političarima koji vijore zastave na kojima su ispisane velike riječi. U ovom trenutku nije dovoljno ako dajete preciznu dijagnozu i kritikujete vlast (isto kao što ste nekada kritikovali opozicionare dok su oni bili na vlasti). Od vas se zahtijeva da

stanete na njihovoj strani, na liniji fronta “Otpora” (koji je, čak, pomalo i patetičan zbog evidentne neinventivnosti i kopiranja i loga i slogana srpskog “Otpora). Profesorica-aktivistkinja, u svom zanosu, poziva na rušenje „režima“ do temelja, onako kao što je bila srušena Kartagina.

U godini u kojoj se obilježava stogodišnjica Drugog balkanskog rata i Bukureštanskog mirovnog sporazuma, što je u dominantnoj percepciji Makedonaca njihova najveća nacionalna trauma zbog podjele populacije u tri države, oni pokazuju drugu stranu priče. Njima očito neprijatelj nije ni potreban da bi se samouništili. Sada ih, odista, ne regrutuju tuđe vojske, ali oni dobrovoljno ili iz nužde postaju stranački vojnici.

Nekolicina albanskih intelektualaca je pokušalo da artikuliše u otvorenom pismu jasnu kritiku nosilaca vlasti, ali su, nažalost, stali tačno na mjestu gde je postavljena etnička barijera, pa su kritikovali samo „svoje“. I to je nešto, posebno kada se zna da makedonski intelektualci nisu ni to uradili, već su počeli zauzimati strane. No, iz primjera ovog jedinog otvorenog pisma se može jasno vidjeti da u javnoj percepciji, poslanici u parlamentu nisu pretstavnici građana, nego etničkih zajednica. Što se Makedonaca tiče, evidentno je otsustvo osjećaja o potrebi za zajednicom (biti za-jedno), kao i totalna konfuzija između onoga što je stranački i nacionalni interes. „Idemo do kraja“ je moto pod kojim maršira opozicija, koja pozi-

va na građansku neposlušnost, a pri tome zaboravlja jedan „mali detalj“ – ona ne samo da ne uživa većinsku građansku podršku, koja se u normalnim društvima mjeri na izborima (posljednji su bili 2011.), nego joj je i rejting u stalnom padu. Socijal-demokrati čak i zaboravljaju da su učestvovali u izgradnji države i političkog sistema, a uz to su odgovorni i za postojeću podaničku političku kulturu i za pasiviziranje onih koje sada poziva na neposlušnost.

Ta ista stranka je, na primjer, 2004. godine, kada je bila na vlasti, poručivala građanima da sjede kući i da gledaju španske serije (danas je jedina razlika u tome što su serije turske i što oni nisu na vlasti) umjesto da glasaju na referendumu, a neposlušne je zastrašivala. Sada poziva na svenarodni ustanak!Kada bih trebala prognozirati, rekla bih da je ovo očajnički i jalovi pokušaj opozicije: ona će uskoro shvatiti da je autobuski transfer protestanata širom zemlje skupa stvar, a da većina ne želi konfrontaciju. Pogrešno bi bilo reći da ovа većina (neopredijeljenih) nije politički opredijeljena i da je neutralna: ona ima politički stav, i to sasvim zdrav stav – ne želi da se bori za stranačke voždove. Očekujem da će sadašnja nakupljena tenzija, pa i euforija, uskoro biti kao izdišeni balon, jer nema autentičnog građanskog pokreta koji bi je održavao.

No, ono što je tragično je što nakon toga ostajemo sa vlastima koje nema ko da kontroliše i da ih legitimno skine sa Olimpa arogancije. A to je vlast koja (p)ostaje talac solipsizma i onanizma, da citiram kolegu Cuculovskog. A to je najgori politički scenarij koji se Makedoniji može desiti.

Vama, dragi čitaoci, u novoj godini želim lični mir i spokoj i dobrovanje, kako to lijepo imenuje moj drugi kolega, psiholog. Našoj Makedoniji želim da joj se desi preokret, politička duga i istinska politika. Mi ćemo morati da sebi damo neke bazične odgovore, i to jako brzo: imamo li potrebu za zajednicom, da li imamo svijest o njoj, da li želimo političku zajednicu u kojoj će njeni članovi živjeti i raditi zajedno, čak i kada pripadaju različitim strankama, etnicitetima i konfesijama. Makedonija će opstati kao zajednica samo ako ljudi koji su za-jedno, istovremeno ostanu individue, sa kapom i glavom, sa slobodnim umom i pravom izbora.

Osvrt 21

5, 6 i 7. januar 2013

godišnji pregled u pet minuta

OSVRT

najvažniji događaji iz zemlje i svijeta

IZLAZAK IZ KRIZE

PREDSJEDNIČKI IZBORI

NOVO OBEĆANJE

SILOVANJE

Novi izbori u Andrijevici

Lekić nezavisni kandidat

Opet autoput ove godine?

Novi izbori u martu

Predsjednik Filip Vujanović raspisao je za 9. mart lokalne izbore u Andrijevici. Pojedinim opozicionarima je neprihvatljiv način na koji su raspisani lokalni izbori, jer je o tome odlučivala lokalna vlast koja je, kako kažu, nelegitimno izabrana.

SNP zato zahtijeva da Vlada i Ministarstvo unutrašnjih poslova uvedu prinudnu upravu u Andrijevici, koja bi raspustila parlament i raspisala izbore. S druge strane, DPS jedva čeka izbore. Čelnik ove opštine Srđa Mašović je ubijeđen da će DPS ubjedljivo pobijediti na izborima.

Upravni sud je ranije poništio izbor Mašovića i čelnika Skupštine, mada Mašović kaže da sud nikada nije ocijenio da su nelegitimno na tim pozicijama, već da je samo ukazivao na greške u postupku izbora.

Mašović smatra da je sve to palo u vodu kada je Vujanović raspisao nove izbore.

Inače, za 9. mart su zakazani izbori i u Nikšiću.

Miodrag Lekić biće nezavisni kandidat Demokratskog fronta na predsjedničkim izborima. DF je pružio bezrezervnu podršku Lekiću.

Međutim, još se nije oglasio SNP, kao ni Pozitivna o ovom pitanju.

Tako da se još ne zna da li će ove dvije partije podržati Lekića ili će imati svog kandidata.

Pojedini analitičari vjeruju da bi Lekić mogao da privuče i glasove van Fronta. Analitičar Zlatko Vujović smatra da su šanse opozicionara na predstojećim predsjedničkim izborima dramatično smanjene zbog sukoba koji su prethodili na prethodnim izborima, te oko formiranja lokalne vlasti u Nikšiću. Lekić je siguran da će proći u drugi krug ukoliko SNP i Pozitivna budu imale svoje kandidate, jer se u suprotnom, kako je rekao, ne bi kandidovao.

Isto tako se ne plaši da se suoči sa Filipom Vujanovićem ukoliko mu bude protivkandidat iako je, prema istraživanjima, Vujanović ubjedljivo najpopularnija politička ličnost prošle godine.

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović najavio je da bi u drugoj polovini ove godine mogla da počne izgradnja auto-puta Bar - Boljare.

Ministar je saopštio da se vode razgovori sa tri zainteresovana partnera, među kojima su kompanije iz Kine.

Brajović kaže da će dinamika realizacije tog posla zavisiti i od načina izgradnje, odnosno da li će biti neka odstupanja od punog modela auto-puta.

“Zavisi od izbora partnera, ako partner bude zahtijevao da se potpiše međudržavni sporazum, to će onda ići i u parlament, ali u optimističkom očekivanju možda možemo u drugoj polovini 2013. godine početi radove”, kazao je Brajović.

Vlast je ranije najavila da će se do 2013. završiti dionica najvažnije saobraćajnice, ali je ovo obećanje ostalo neispunjeno. U javnosti su kružile najave da je i nekoliko velikih američkih kompanija zainteresovano za izgradnju auto-puta i ulaganja u turističku privredu.

Dvadeset trogodišnja Indijka koju su šestorica muškaraca silovala i pretukla u autobusu umrla je u bolnici Maunt Elizabet, gdje je posljednja dva dana liječena zbog teških povreda unutrašnjih organa. Policija je uhapsila šest muškaraca zbog sumnje da su 16. decembra silovali studentkinju u autobusu u pokretu.

Napadači su nju i njenog prijatelja prebili čeličnim šipkama, dok su satima vozili autobus gradskim ulicama, čak i pored policijskih punktova.

Na kraju su ih svukli i ostavili ih na putu.

Ovaj događaj izazvao je masovne proteste u Nju Delhiju i drugim indijskim gradovima na kojima je od vlade traženo da stane na kraj svakodnevnom maltretiranju žena.

Demonstranti su tražili i smrtnu kaznu ili kastraciju za silovatelje, koji po zakonu mogu da budu osuđeni na doživotnu robiju. Indijske vlasti su pozvale na smirenost.

stav

Uzmite novac od onih koji su ga nama ukrali Piše: Jagoda Kljaić Mijenjajte zakone. Skraćujte vrijeme donošenja pravomoćnih presuda za pljačku. Odblokirajte blokiranu imovinu prevaranata i s njom na tržište. Provjerite kome i koliko dajete. Uzmite onima što imaju previše. Smanjite sebi na prosjek. Ne može biti demagogija i uravnilovka kad te riječi više ne koristimo.

Pokažite da vodite državu zato što je volite, a ne zato što je isplativo Ne može država biti bolja od svojih građana. Ako se ljudi osjećaju kao smeće, netko je i državi trebao reći da je smeće – smeće. Svejedno je li pojedinačno ili zajedničko. Nije to

ružna riječ sama po sebi, tri suglasnika, dva ista samoglasnika, skoro da je melodična. Smeće svuda, smeće oko nas…

Agencija Standard & Poor’s kreditni rejting Hrvatske ocijenila je kao „bezvrijedan“, pali smo u kategoriju koja se u žargonu naziva „smeće“. To je ozbiljno upozorenje investitorima da bi, ulaskom u ovu državu, mogli upasti u špekulativnu zamku kakvu ne očekuju. I ministar financija Slavko Linić javno je naciji rekao da je riječ o izuzetno teškoj situaciji koja onemogućuje određene financijske planove za sljedeću godinu, kao što je izlazak s vrijednosnicama na svjetsko tržište. Pro-

račun će se morati mijenjati. A smiješi nam se i MMF, od koga je Vlada nastojala ostati na distanci.

Znamo jako dobro gdje i kako živimo, bolje od svih članova agencije S&P, a ipak nam je knedla u grlu zato što smo spali na tako niske grane. Vrijedimo mi više od svake vrste smeća, samo, nemamo to kome reći i nitko više ne želi da ga u to uvjeravamo. Predugo je taloženje smeća trajalo, propali smo kroz njega na samo dno. Još samo čekamo da nas odozgora zatrpa i da se podavimo u vlastitome smeću.

Nas, koje nitko nikada nije nazvao smećem, država je dovela na to mjesto vrijednosne skale. Država nije imaginaran pojam, jer nju čine ljudi, uglavnom oni koji vladaju i upravljaju. Oni su krivi za poziciju koja nam se određuje. Ni-

jedna agencija ne bi danas mogla utvrditi koliki je udio krivnje struktura vlasti unazad dvadeset godina. Ali, agencija zvana „građani Hrvatske“, u kojoj više nema „radnih ljudi“, potvrđuje da su oni najmanje krivi i odbacuje kategoriju „smeća“. Ona traži: Smeće u smeće! Nama izvan smeća friškoga i čistoga zraka! Uzmite novac od onih koji su ga nama ukra-

ODLUKA PUTINA

Depardje dobio rusko državljanstvo Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je odluku o primanju poznatog francuskog glumca Žerarda Depardjea u rusko državljanstvo. Krajem decembra Depardje se preselio u belgijski pogranični grad Nečin. Glumac je odlučio da se preseli zbog najavljenog povećanja poreza od 75 odsto za ljude koji zarađuju više od milion eura godišnje i odrekao se francuskog pasoša. Tada su pojedini mediji pisali da bi Depardje mogao da dobije rusko državljanstvo, a Putin je komentarisao da glumac, ukoliko želi, može da računa na ruski pasoš.

Međutim, francusko Ustavno vijeće je ipak odlučilo da odbije uvođenje poreza od 75 odsto za najbogatije porezne obveznike, ali poznati glumac je rekao da to neće promijeniti njegovu odluku.

Zvijezda filma “Sirano de Beržerak” je čest gost moskovskih filmskih festivala i drugih dešavanja u Rusiji.

li. Mijenjajte zakone. Skraćujte vrijeme donošenja pravomoćnih presuda za pljačku. Odblokirajte blokiranu imovinu prevaranata i s njom na tržište. Provjerite kome i koliko dajete. Uzmite onima što imaju previše. Smanjite sebi na prosjek.

Ne može biti demagogija i uravnilovka kad te riječi više ne koristimo. Pokažite da vodite državu zato što je volite, a ne zato što je isplativo. Narod bi vam možda onda povjerovao. Pa bi te vrijednosnice mogle završiti kod domoljuba koji danas novac drže u bankama, uglavnom stranim. Nemojte nas samo zastrašivati tako da nam prijetite novim nametima, porezima i uzimanjima. Nas to vrijeđa, nismo zaslužili. Želimo raditi i stvarati, ne samo trgovati i gubiti. Zatražite pomoć svoga naroda, jer svi smo u smeću, osim nekih.

22 Kultura REcENZIJA

Zajedničke godine Hope Springs Režija: Dejvid Frankel Uloge: Meril Strip, tomi Li Džons, Stiv Karel

5, 6 i 7. januar 2013.

U ČAST VELIKANU

Obnovljen atelje velikog majstora Rodni grad Jozefa Bojsa slavi umjetnika kao svoju najveću atrakciju Slavni njemački umjetnik Jozef Bojs, koji je umro 1986, ovih dana je opet u centru pažnje tamošnje javnosti zbog rekonstrukcije njegovog ateljea u gradu Kleveu, u kojem je Bojs proveo dobar dio svog umjetničkog života.

Na granici s Holandijom, u doli-

ni rijeke Rajne, smješten je njemački gradić Kleve od 50.000 stanovnika, koji ipak može ponuditi svjetsku umjetničku atrakciju. I to ponajviše zahvaljujući tome što je u Kleveu dobar dio svog života proveo upravo Jozef Bojs (1921-1986), umjetnik čiji je značaj za savremenu umjetnič-

Jozep Bojs Vuk Perović “Hope Springs” nije tip filma na kakav ćete često naići. Prije svega plakatom i marketinškom kampanjom vuče na romantičnu komediju, ali je tema kojom se bavi izuzetno delikatna i većinom vrlo fino i iznijansirano postavljena. Reditelj Dejvid Frankel odlučio je da dobro zagrebe u priču o braku, onom dugovječnom, koji svima sa strane izgleda kao primjer, onom u kome niko ne viče, niko se ne tuče. Ali koji ne funkcioniše. U kome, osim te spoljašnje ljušture i vidljivih društvenih konvencija, nema ništa.

Kej i Arnold su u braku više od tri decenije, imaju odraslu djecu i životnu rutinu. U međuvremenu, izgubili su ono zbog čega su zajedno toliko vremena. Kej ne želi da se pomiri sa tim i sprema se za radikalan potez. od svoje ušteđevine uplaćuje terapiju za bračne parove kod psihologa poznatog po radikalnom pristupu. Suočen sa odlučnošću supruge, Arnold se nimalo voljno prepušta poznatom doktoru.

Meril Stip i tomi Li Džons su odličan tandem. Glumci sposobni da od sitnih gestova izgrade uvjerljiv lik, za šta su imali i previše prostora pošto njihovi karakteri nijesu dovoljno razrađeni u scenariju. I Frankel je iskusno znao da je najveći teret na njima, dozvolivši im da se razmašu, što ovi, sa druge strane, nijednog trenutka nijesu zloupotrijebili. Rediteljski najosjetljivije su bile seanse, ali se tu Frankel odlično snašao, uspjevši da donekle nadomjesti scenaristički isuviše direktan i očekivan pristup. U saradnji sa glumcima, prefinjeno je uspio da pokaže nelagodu, zbunjenost i stid koji oni osjećaju na terapijskom kauču. Njegov jak adut je i suptilna igra ko je “čudovište, a ko žrtva” i snažna želja “odraslih ljudi” da prevaziđu velike probleme, koji nekada izgledaju glupavo.

Iako su neki dramaturški momenti isuviše čvrsto oslonjeni na ženske magazine, “Hope Springs” tako tek na trenutke liči na romantične komedije i to ove novijeg datuma, čija je odlika nimalo pristojan humor izgrađen na neugodnim situacijama, pa tako većinom nije sladunjav, već je više sirov, na trenutke čak i surov.

Bilo bi još bolje da je Frankel bio hrabriji i da je film postavio kao dramu sa duhovitim akcentima, a da je sasvim napravio distancu od romantične komedije. ovako je ostao na ničijoj teritoriji. Mnogi će pogledati ovo ostvarenje očekujući zabavu i neće se dobro provesti.

● Foto priča

KNJIŽEVNOST

Stajnbek najbolji iz loše grupe Velikan američke literature Džon Stajnbek pobijedio je britanske autore Roberta Grejvsa i Lorensa Darela i dobio Nobelovu nagradu za književnost 1962. godine, ali je odmah po objavljivanju Akademija bila kritikovana. Švedska akademija, nakon 50 godina, objavila je sve informacije vezane za autore nominovane za Nobela 1962. godine. Imena 66 autora nalazila su se na popisu, a sastavljen je i kratak opis finalista, među kojima su bili Stajnbek, Grejvs, Darel, francuski dramatičar Žan Anuj i danska autorka Karen Bliksen. Iako su izabranici hvalili Stajnbeka zbog njegovog “realističnog i imaginativnog pisanja, u kojem kombinuje blagonakloni humor i oštru društvenu kritiku”, kad je proglašena njegova pobjeda, zaključili su da je odabran kao “najbolji iz loše grupe”. Član tadašnjeg odbora Henri Olson zaključio je da “ne postoje realni kandidati za Nobelovu nagradu i da su ostali izabranici u neugodnoj poziciji”. Grejvs je odbijen zato što je bio percipiran prvenstveno kao pjesnik, a Bliksen je preminula prije same dodjele nagrada.

Napokon na Stazi slavnih oskarovka Helen Miren dobila je zvijezdu na holivudskoj Stazi slavnih odmah pored kolege Britanca Kolina Firta.

“Ne mogu da budem ponosnija i srećnija što ću napokon ležati pored Kolina Firta, to je nešto što sam dugo vremena željela da uradim”, rekla je Miren kroz smijeh. Miren, 67, oskara je dobila za ulogu kraljice Elizabete u filmu iz 2006. “Kraljica”.

Firt je svoju zvijezdu dobio 2011. pošto je dobio oskara za ulogu britanskog kralja Džordža šestog u filmu “Kraljev govor” iz 2010. “Veoma sam srećna i ponosna i mislim da je za britansku monarhiju dobro što je ovdje, na Holivudskom bulevaru gdje će kralj i kraljica spavati zajedno”, rekla je Miren.

ku praksu izuzetno veliki.

Bojs se oprobao kao skulptor, performer, autor instalacija i teoretičar drugačijeg pogleda na umjetnost, pa se s pravom smatra jednim od najvažnijih stvaralaca druge polovine dvadesetog vijeka, što su u Kleveu odlučili da iskoriste i Bojsu posvete 3.000 kvadratnih metara muzejskog prostora.

Naime, u Muzeju grada Kleve čitavo je zapadno krilo posvećeno Jozefu Bojsu, a u novoj postavci se mogu vidjeti i mnoga njegova djela koja su prethodno bila nedostupna za široku publiku. Mogu se vidjeti brojni njegovi crteži, akvareli i slike pejzaža, njegove rane skulpture poput autoportreta iz 1947. Naročito je zanimljiva rekonstrukcija umjetnikovog ateljea, koja je ostvarena zahvaljujući starim fotografijama koje prikazuju Bojsov radni prostor.

Kritičari su oduševljeni, naročito rekonstrukcijom umjetnikovog ateljea, ali i nekim ranim radovima ovog velikana, koji pokazuju “njegovu veliku povezanost s rajnskim zavičajem”. Ipak, napominje se kako je poznati galerista Alfred Šmela jednom svjedočio i da Bojs u svojem ateljeu drži i pacova koji se raspada u kartonskoj kutiji, čega ipak nema i u rekonstruisanom ateljeu.

Za Darela je odlučeno da mu se ne daje prednost te godine, jer članovi Akademije nijesu smatrali da je njegov opus “Aleksandrijski kvartet” dovoljan. Nije jasno zašto je te godine zanemaren Anuj, ali je evidentno da je sistemom eliminacije

ostao samo Stajnbek. Konačni izbor dočekale su oštre kritike, te je u tadašnjim medijima proglašen jednom od najvećih Akademijinih grešaka. I sam Stajnbek, upitan da li je zaslužio nagradu, odgovorio je: “Iskreno, ne”.

PRIZNANJE

Tarantinu nagrada za životno djelo Internacionalni filmski festival u Rimu dodijelio je reditelju Kventinu Tarantinu nagradu za životno djelo. Filmski kompozitor Enio Morikone uručio je Tarantinu nagradu na gala projekciji njegovog najnovijeg filma “Đangova osveta” na evropskoj premijeri. Festival u Rimu završen je 17. novembra, ali je njegov direktor Marko Miler obećao da će ovaj grad imati ulogu u ovom filmu, koji je omaž špageti vesternima. “Đangova osveta”, inače, nije bio spreman za prikazivanje u vrijeme festivala. “Vizija Kventina Tarantina je radikalno uticala na kolektivnu sliku u posljednjih 20 godina. Iako je on Amerikanac, ipak je i sineasta sa evrop-

skim stilom. To je zato što je odnos koji je ustanovio sa filmom i njegovom istorijom analitičan i strasan”, naglasio je Miler. Film “Đangova osveta” svjetsku premijeru imao je 25. decembra.

Kultura 23

5, 6 i 7. januar 2013.

Haneke neće nagradu kod kuće

FILM

Ljubav u doba seksa Debitantsko ostvarenje Maje Miloš obilježilo godinu za nama

Rediteljka Miloš trijumfovala je u Roterdamu gdje se njen film našao među tri ostvarenja koja su ravnopravno podijelila gran pri

Mihael Haneke, čiji film “Ljubav” je dobitnik Zlatne palme i ovogodišnji austrijski kandidat za Oskara, odlučio je da povuče ovo ostvarenje iz ovogodišnje dodjele filmskih nagrada u toj zemlji.

Reditelj se odlučio na ovaj potez nakon što mu je rečeno da film neće biti nominovan u vodećim kategorijama, jer je sniman na francuskom jeziku i ne ispunjava kriterijume uključujući dokaz o “značajnom austrijskom kulturnom uticaju”. Nakon što je saznao da je “Amour” nominovan za režiju, scenario i montažu, Haneke je odlučio da povuče film uz obrazloženje da na ovaj način želi da pruži šansu lokalnim filmovima da dođu do ovog državnog priznanja.

Džek Vajt ª skinuoº Bitlse

“Blunderbuss”, debi solo Džeka Vajta, najprodavaniji je album godine u SAD na vinilnom formatu. Ova ploča je tokom 2012. godine prodata u tiražu većem od 33.000 primjeraka, prema podacima Nilsen Soundscana, koji se statistikom prodatih vinila u Americi bavi od 2008. godine. Vajtov prvijenac je tako “skinuo” sa čelne liste “Abbey Road” Bitlsa, koji se prodavao najbolje u vinilnoj konkurenciji tokom prethodne tri godine.

Kadar iz filma “Klip”

Mladen Savković

M

nogo godina kasnije, kada položi test vremena i trajanja, znaćemo da li je dobar ili loš film. Film „Klip“ nije sasvim običan film – to je sigurno. Za sada znamo da je to film koji je u protekloj godini izazvao najveću lavinu komentara u regionu, ali i osvojio najviše nagrada širom svijeta.

Debitantsko ostvarenje rediteljke Maje Miloš bez sumnje je obilježilo kinematografsku godinu za nama. Sve je počelo na prestižnom festivalu u Roterdamu, prije skoro godinu dana, kada je nepoznato ostvarenje nepoznate rediteljke osvojilo glavnu nagradu.

“Posle Roterdama sve je eskplodiralo. Mnogo mi znače i sva ta prikazivanja u regionu”, kaže rediteljka Miloš. Uslijedili su brojni festivali i nagrade širom Evrope, ali i regiona, što nju posebno raduje. “Mislim da naši ljudi mogu veoma precizno da vide stvari o kojima se u ‘Klip-u’ govori i mogu da komuniciraju sa filmom na iskren način.”

Priča o tinejdžerki Jasni koja se suočava sa brojnim problemima u surovoj svakodnevici obiluje scenama nasilja, upotrebe droge i alkohola uz turbo folk ritmove.

“Mene propagandni filmovi ne interesuju i ne zanima me da bilo kome podilazim. Ne interesuje me nešto što su edukativni filmovi koje prikazuju u školama. Ne intere-

suju me filmovi koji postoje da bi izgovorili da je droga štetna. Naravno da je štetna i mladi to vrlo dobro znaju”, tvrdi ona kategorično odbijajući komentare da je film suviše surovo prikazao svijet današnjih tinejdžera.

“Mene interesuje da se otvoreno, direktno i iskreno bavim tim problemima. Bilo mi je jako važno da postavim stvari tako da mladi nisu predstavljeni kao problem, već da oni imaju probleme. Najjednostavnije je osuđivati ih.”

Uprkos svim pomenutim eskplicitnim prikazima, najveću debatu pokrenule su scene seksa, pogotovo ako se uzme u obzir da je film djelimično finansiralo Ministarstvo kulture Srbije. Iako se čak i na kraju filma navodi da u scenama seksa nisu učestvovali maloljetni glumci, komentare je bilo teško zaustaviti.

“Kada ljudi reaguju na eksplicitno prikazivanje seksa to pokazuje u kakvom društvu živimo. Ljudi često ne reaguju na eksplicitno nasilje, koje je takođe prikazano u fil-

JUBILEJ

Prvi spomenik Dikensu u Velikoj Britaniji Slavni britanski pisac dobija statuu u rodnom Portsmutu Slavni engleski pisac Čarls Dikens dobiće ove godine svoju prvu statuu u Velikoj Britaniji, uprkos tome što je prije smrti izričito zatražio da mu se ne podiže spomenik. Spomenik Dikensu biće podignut u junu u njegovom rodnom Portsmutu. Želja autora “Olivera Tvista” i “Dejvida Koperfilda” da mu se ne podiže spomenik nije ispoštovana do sada u SAD, Australiji i Rusiji. Dikensova domovina se sa uvažavanjem odnosila prema njegovom zavještanju i do današnjeg dana mu nije podigla spomen obilježje.

Iza ideje i realizacije spomenika, koji košta oko 120.000 funti, stoji Dikensovo društvo, organizacija koja okuplja poklonike stvaralaštva tog velikog pisca i brine se o njegovom nasljeđu, a podržavaju je i članovi Dikensove porodice.

Očekivalo se da će spomenik Dikensu konačno biti podignut 2012. godine, povodom 200-godišnjice njegovog rođenja, ali nije bilo dovoljno finansijskih sredstava za realizaciju te ideje. Anonimni dobrotvor priložio je naknadno 25.000 funti, koliko je nedostajalo. Spome-

nik će biti otkriven 9. juna u centru Portsmuta, na 133-godišnjicu smrti Dikensa. Statua Dikensa kako sedi sa knjigom u ruci delo je oksfordskog vajara Martina Dženingsa (Jennings).

Podizanje spomenika Dikensu u Velikoj Britaniji ipak nije prvi put da nije ispoštovana njegova volja.

Tražio je da bude sahranjen u Ročester katedrali, nakon skromne i privatne ceremonije, ali je dobio vječni počinak dali mjesto u posebnoj aleji za pisce i pjesnike u Vestminester Abeju.

mu. Mislim da smo mi kao društvo, i tu ne mislim samo na ove prostore, navikli na prikazivanje nasilja i koliko je ono postalo sastavni deo našeg sveta na koji više ni ne reagujemo. Ne shvatam zašto seks ne bi trebalo da se prikazuje u filmu jer je on razlog zašto ceo ovaj svet postoji. Seks nije loš, nasilje je loše.”

Tvrdi da je njoj bilo najvažnije da prikaže kako preživljava ljubav u tom vrtlogu tinejdžerski strasti, emocija i problema.

“Bilo mi je zanimljivo da se bavim time šta se događa sa ljubavlju u ovako surovim vremenima. Šta se događa sa nežnošću, osećanjima, empatijom… Meni je delovalo da mladi poseduju ogromne količine

emocije, ali često ih izražavaju na način na koji mi ne možemo da ih protumačimo niti uvidimo, jer je ispoljavanje emocija nešto što je različito od generacije do generacije.”

Prema njenim riječima, “Klip” bez osuđivanja prikazuje današnje mlade ljude, sa željom da ukaže na njihove probleme kako bismo počeli njima da se bavimo i pomažemo jedni drugima. “Želela sam da napravim kraj koji je za junake filma srećan. I iz njihove perspektive, iz njihovog sistema vrednosti, iz njihovih emocija, jeste srećan. To ne znači da mi na taj film treba da gledamo kao na film sa srećnim krajem”, kazala je rediteljka.

24 Reportaže

5, 6 i 7. januar 2013.

Varoš koja spava spUž

Slavko Raspopović

D

a ste u Spuž navratili prije dvadesetak godina, sreli biste građane koji žure za radnim obavezama. Sreli biste omladinu koja ima snove i planove za budućnost. Sreli biste ljude koji su dolazili u ovu varoš i tu ostajali zbog posla, sporta, ljubavi... Danas, poslije svih oluja koje su protutnjale našim prostorima, spuška varoš liči na prostor koji tuguje svoju prošlost i u čekanju boljeg života polako nestaje.

Malo koja varoš u Crnoj Gori kao Spuž je do početka devedesetih godina imala takvu koncentraciju privrednih kompleksa u svojoj okolini.

Tada su u Spužu i bližoj okolini radile krečana, farma krava i svinja, fabrika za stočnu hranu, ciglana, spuški mlin, kao i fabrika stanova, tada je u Spužu bilo više od 2.000 domaćih i oko 1.500 radnika sa strane. Tada je Spuž bio mala varoš i veliko radničko naselje. U to vrijeme, prema navodima starijih Spužana, nije bio zaposlen samo onaj ko nije htio da radi, ali se i život udisao punim plućima.

A danas teško da ćete sresti nasmijano lice, a uveče, ako odlučite da šetate glavnom spuškom džadom, teško da ćete sresti prolaznika.

A mladi, šta oni rade u Spužu? Ništa.

Jer mladi, ambiciozni i jaki žele da odu iz varoši koja “spava”, a oni koji su prinuđeni da ovdje ostanu, iz bilo kojih razloga, svoju nemoć i beznađe liječe alkoholom, kockom, nerijetko agresivnošću i drogom.

“Spuž je grad koji ne pruža izbor i neke velike mogućnosti, pogotovo kada je riječ o mladoj populaciji”, kaže Strahinja Vasiljević, student engleskog i njemačkog jezika.

Mladi nemaju uslove za bavljenje sportom, mjesta za izlaske na kojima će se družiti sa vršnjacima, a ni klubove, internet-kafee, prostor za kreativno napredovanje. Prema njegovim riječima, mladi nemaju uticaja na društveno-politički život, sla-

bo su aktivni u kreiranju budućnosti grada i opštine, i što je najteže, sve je manje nade u bolje sjutra.

“Nijesmo mi krivi, odgovor treba tražiti u institucijama opštine u Danilovgradu i društva u cjelini”, kaže Strahinja.

S njim se slaže i Anja Marinović, učenica IV razreda Građeviske škole.

“U posljednjih nekoliko godina nestalo je i ono malo kvaliteta života spuške omladine, koja ipak zaslužuje više prostora i bolje uslove za kreativno izražavanje, zabavu, bavljenje sportom i sličnim stvarima”, kaže ona.

Takođe podsjeća da u Spužu tokom posljednja dva ljeta nije bilo muzičkih ili zabavnih programa.

Ipak, kaže da ne gubi nadu i da bi dobra vremena mogla da se vrate.

“Iako naizgled nema ničega što bi privuklo pažnju mladih i zadržalo nas ovdje, i pored toga što sa svojim društvom najčešće tražimo zabavu u podgoričkim i danilovgradskim kafićima, ipak svi jedva čekamo ljeto da se ponovo skupimo u Spužu”, iskrena je ova mlada srednjoškolka.

Glavna spuška džada uglavnom je pusta Jer, kako kaže, ne želi da zaboravi da je u ovoj maloj varoši provela i provodi najljepše i nezaboravne trenutke djetinjstva i mladosti.

“Mladi su prepušteni ulici jer nema dovoljno sportskih, kulturnih i drugih sadržaja koji bi nas usmjerili ka korisnim stvarima, a odvratile od alkohola ili kocke”, kaže Petar Lakić, student medicine.

Sve više mladih se odaje porocima. On se ipak sjeća da je prije nekoliko godina bilo tragova dobre zabave.

“Dok je radila diskoteka ‘Nikola’, u Spužu su gostovali Riblja čorba, Galija i još neki bendovi”, sa iskrom u očima sjeća se on.

Petar smatra da mladina nedostaje inicijativa i da bi sami morali da se pozabave poboljšanjem uslova života.

“Volim ovaj prostor, ali tek kad odemo u neko veće mjesto i uporedimo ga sa Spužom, vidimo da je ovdje prilično učmalo, monotono i dosadno”, kaže Stefan Đuričković, maturant Turističke škole, koji uporedo radi u kafe-baru “Alata”, u kojem se uglavnom okuplja spuška omladina.

“Mladi nemaju svoj kutak za druženje osim kafea punih duvanskog dima”, kaže on. “Niko nas ništa ne pita, često su mladi zapostavljeni kako u društvu, tako i u sopstvenim porodicama”.

On napominje da se sadržaji za mlade završavaju u kafićima “Tablja”, “Alata”, “Zora”, “Fontana”, “Lipa” i restoranu “Lav”.

Silom prilika, u onu staru, već otrcanu frazu “biće bolje” niko više ne veruje. Sve je manje izgleda da se na normalan način - radom i profesionalnim dokazivanjem - riješe egzistencijalni problemi u Spužu. Do sigurnog posla sve je teže doći, a u trci za parama zapostavlja se porodica. Iako nikada formalno nije dobio status gradskog područja, Spuž i njegovi žitelji kao da mnogo ne mare za tu činjenicu. Iz spuške osnovne škole izlaze talentovana djeca, ali tu se sve završava jer, kako kažu, nema perspektive. Omladina besciljno sjedi po kafićima i tamo troši energiju, a odrasli bi valjda trebalo da se zapitaju da li je to sve što mogu ponuditi svojoj djeci.

Ženska plaža čuva tajnu Ulcinj

Nerotkinje na plaži izvode drevni ritual s uvjerenjem da će im pomoći da postanu majke

Suzana Ganić

U

lcinjska ženska plaža poznata je po ljekovitim svojstvim sumporne vode koja u toj uvali izvire. To je mjesto koje pruža mir i intimu onim pripadnicama nježnijeg pola koje odluče da se kupaju na njoj iz zdravstvenih razloga. Kažu da su mnoge nerotkinje izliječene nakon boravka upravo na tom mjestu. Legenda o takozvanoj ženskoj plaži, sumpornoj vodi i njenom djelotvornom dejstvu utkana je u život ovog grada.

Uvaženi ulcinjanin, profesor i turistički vodič Ismet Karamanaga, ispričao nam je prema njegovom uvjerenju verziju priče koja je vjerodostojna. A sjećanja na priče o ženskoj plaži, kako reče, sežu u njegovo djetinjstvo.

“Kao djeca pili smo vodu i prali oči kako bismo, navodno, od njenog dejstva bolje vidjeli. Ta skrivena plaža uvijek nam je bila interesantna”, priča Karamanaga.

Kasnije, kada je počeo istraživati ovaj fenomen, otkrio je pravu verziju nastanka legende o Žen-

skoj plaži. I danas, kako navodi, u 21. vijeku, bez obzira na obrazovanje, vjeru, naciju, mnoge nerotkinje upražnjavaju isti ritual, u nadi da će zatrudnijeti...

“Prava priča je nastala u vrijeme otomanske imperije i pojave gusara na ovim prostorima. Njih je podržavala otomanska imperija kako bi ometala trgovinu sa Dubrovačkom republikom i Venecijom. U to vrijeme dešava se i naša priča”, vraća se u prošlost Karamanaga.

Na osnovu izvora otomanske

Reportaže 25

5, 6 i 7. januar 2013.

Dobro rade samo kapela i kladionica Siromaštvo i beznađe počelo je da osvaja Spuž. Kriza se nezadrživo prelila i na porodice, pa je Spuž počeo tiho da umire. Danas u Spužu uspješno rade samo kapela i kladionica, kažu mještani u šali. Prisjećaju se Spužani i vremena kada su se u okviru Spuškog kulturnog ljeta ovdje priređivale čuvene zabave za mlade, na kojima su nastupali najpoznatiji bendovi eks YU estrade, podno nogu starog i novog mosta hiljade Spužana pored Zete i stotine onih na mostu, koji su pribijeni uz njegovu ogradu bili poređani kao laste na žici gledajući programe koji su trajali do ranih jutarnjih sati. Organizovani su muzički spektakli, pozorišne predstave, književne večeri, sportska nadmetanja, skokovi sa mosta... Danas mladi, u potrazi za zabavom, odlaze u Podgoricu i Danilovgrad ili se uveče, kako kažu, okupe na “gluvaranje” u centru Spuža, kod mosta. Tradiciju nekadašnje dobre zabave čuva samo noćni turnir u malom fudbalu, koji se organizuje u ljetnjim mjesecima.

U Spužu su nekada gostovali Zdravko Čolić, Dino Merlin, Željko Bebek, Goca Tržan, Valentino, Riblja čorba, Galija...

Beznađe, ravnodušnost i nemoć uvukli su se u živote mladih, koji u potrazi za nekim boljim životom napuštaju ovu varoš.

Ni kafići se ne mogu pohvaliti posjećenošću: Alata

Anja Marinović (prva sdesa) sa sestrom i drugaricama

imperije, radi se o mladom mornaru Aliji Uručiju iz Ulcinja, koji je kasnije svojim podvizima na moru u gusarenju stekao slavu i veliko bogatstvo. Priče o Aliji bile su prisutne i u vrijeme njegovog oca Hasana Karamanage, koji je i sam bio moreplovac i koji je i sam sinu pričao legendu o Ženskoj plaži.

Legenda je inspirisana događajem koji govori o velikoj ljubavi Alije Uručija prema supruzi Sultaneti.

“Taj događaj i njihova velika ljubav su godinama kasnije prerasli u legendu koja je doprinijela i značaju Ženske plaže umeđu ulcinjankama i njihovim gošćama koje dolaze u ovaj grad”, tvrdi Karamanaga. On kaže da je legenda o neustrašivom gusaru postala dio našeg folklora, ali se utkala u život, pa se drevni ritual i danas često odigrava na mjestu gdje se nalazi čuveni izvor na Ženskoj plaži”, priča Karamanaga. Suzana Ganić Gusar Alija je, kako kaže legenda, obožavao svoju ženu Sultanetu. Uvijek kada se vraćao sa mora, obasipao ju je poklonima, moleći boga da mu podari nasljednika. Ali žena nije mogla da rodi i hrabri gusar Alija je morao da je ostavi kako bi oženio neku drugu,

sa kojom bi imao nasljednika. Tako su ga i bliski prijatelji savjetovali, ali pomisao da će Sultaneta pripasti nekom drugom dovodila ga je do ludila i zato je odlučio da je ubije, kaže legenda.

Ta činjenica je rastužila čitavu familiju, posebno njegovu majku, koja je mnogo voljela snahu.

Ona je na sve načine pokušavala da je spasi, jer je znala da će Alija morati da ispuni obećanje, da će je ubiti ukoliko ne rodi. Međutim, jedne noći u snu Alijinoj majci glas u snu posavjetova šta da uradi.

Prema legendi, svekrva je ujutro izvela iz zidina Starog grada snahu Sultanetu i odvela je do izvora sumporne vode u Borovoj šumi. Potom joj je rekla da uđe u vodu prije izlaska Sunca, gdje je tri puta morala da se okrene oko jednog kamena. Ritual je ponovljala tri sedmice, onako kako ju je glas iz sna savjetovao. Sultaneta je na stijeni morala da ostavi dio odjeće svoga supruga i da pojede malo bijelog luka.

I danas se sličan ritual do u tančina izvodi na toj stijeni, koja se nalazi na lijevom ćošku pećine, na Ženskoj plaži. Svaka žena koja je bar jednom posjetila ovu plažu primijetila je stijenu na kojoj gotovo uvijek ima nešto

od garderobe.

“Nakon rituala, Sultaneta je zatrudnjela i slavnom gusaru Aliji podarila nasljednika. On je bio toliko srećan da je čitav grad časio, pa su ulcinjani slavili danima”, priča Karamanaga.

I danas se često rano ujutro mogu vidjeti mlade žene koje u društvu starijih silaze do izvorišta sumporne vode, kako bi izvele taj ritual. “Žena koja nerotkinju dovodi na plažu mora imati ‘dobru’ ruku, kaže naš narod. Mlađa žena, pak, mora vjerovati da će se čudo dogoditi”, priča profesor.

Mnoge žene koje su dolazile na ovu plažu zaista su postale sretne majke. Da li se čudo dogodilo na Ženskoj plaži teško je reći, ali dešavalo se da žene zatrudne upravo nakon izvođenja rituala na ovoj plaži. Kako god, kaže profesor, vrijedi pokušati i vjerovati u legendu o gusaru Aliji i Sultaneti.

Ova uvala, skrivena u borovoj šumi, oduvijek je bila magnet i atrakcija za strance, ali i za one koji su u njena čudotvorna dejstva vjerovali. Žene masovno posjećuju ovu plažu, što zbog mira koji ovdje vlada, što zbog izvođenja rituala i nade u čudo zvano materinstvo.

Borova šuma skriva uvalu u kojoj žene mogu da uživaju u intimi

Ulcinjski junak Alija Uruči je bio veliki junak i veliki čovjek, o čemu svjedoči i priča da je u pećini Onurfe, blizu Valone, na jugu Albanije krio svog prijatelja haždi-beg Aliju, jer nije htio da ga preda Porti. On se Porti zamjerio zbog osamostaljivanja i neposlušnosti. Zbog toga je velika vojska sultana krenula na njega i uspjela da ga uhvati i kasnije pogubi na tvrđavi u Skadru.

Uruči je ostao sinonim junaštva među drevnim zidinama Starog grada Ulcinja, a njegovi daleki potomci i danas žive u Ulcinju...

26 Sport

5, 6 I 7. JANUAR 2013

TOTALKREDIT KUP

Slovenci otkrili mane crvenih DA LI STE ZNALI...

Da je prvi osvajač “Zlatne lopte” 1956. godine bio ser Stenli Metjuz koji je tada igrao za Blekpul! Britanac je tada bio uspješniji od fudbalera Real Madrida - Alfreda di Stefana i Rajmona Kope.

15

hiljada navijača Barselone prisustvovalo je prvom treningu katalonskog giganta u 2013. godini.

TIKET LIDS BIRMINGEM TIP 1

KVOTA 2.00

KRISTAL PALAS STOUK TIP 2

KVOTA 2.45

FULAM BLEKPUL TIP 1

KVOTA 1.70

MILAN SIJENA TIP 1

KVOTA 1.30

MAJORKA A. MADRID TIP 2

KVOTA 2.10

UDINEZE INTER TIP 2

KVOTA 2.40

“Lavovi” startovali porazom na turniru u Danskoj - Slovenci bolji za koplje 31:26 (14:8) SKJERN - “Skjern bank arena”.

Gledalaca: 988. Sudije: Poulsen, Mortensen (Danska). Sedmerci: Crna Gora 8 (6), Slovenija 6 (4). Isključenja: Crna Gora 6, Slovenija 10 minuta.

CRNA GORA: Mijatović, Rajković, Rakčević 3, Pejović, Milašević 1, Melić 9, Osmajić 4, Mrvaljević, Marković 3, Kapisoda 1, Grbović, Vujović, Ševaljević 1, Roganović 1, Simović 3, M. Lasica, G. Lasica.

SLOVENIJA: Škof, Prošt, Bombač, Bilbija 2, Dobelšek, Kavtičnik 1, Bezjak 3, Dolenec 2, Skube 1, Bundalo, M. Žvižej 3, L. Žvižej 4, Gaber, Zorman 4, Marguč, Razgor, Gajič 11.

Crvena lampica upozorenja u crvenom timu upaljena je na vrijeme - Slovenci su bili bolji u duelu sa našim najboljim rukometašima 31:26 (14:8) na prvom meču Totalkredit Kupa u Danskoj.

Međutim, poraz ne zabrinjava selektora Zorana Kastratovića koliko

sama igra, koja je bila mnogo ispod očekivanog i onoga na šta je rukometna javnost navikla u proteklih godinu dana. Tačno je da je na drugoj strani bio mnogo kvalitetniji rival od Ukrajine koja je prošle nedjelje sa dva poraza ispraćena iz Budve, ali veliki broj grešaka, ishitreni i neprecizni šutevi, te blijeda igra u odbrani su faktori koji se ne smiju ponoviti na Svjetskom prvenstvu u Španiji koje počinje već za nedjelju dana ukoliko “lavovi” žele da napra-

ve dobar rezultat.

“Iskreno, očekivao sam više od mojih igrača koji su u meču sa Slovenijom pokazali kako ubuduće ne smiju igrati, jer je bilo dosta grešaka i šuteva iz neizgrađenih akcija.

Moramo biti mnogo strpljiviji. Nezadovoljan sam i zadnjom linijom, a već danas protiv Danske očekujem mnogo bolju partiju u oba pravca”, rekao je selektor Kastratović.

Nova akvizicija PSŽ-a Fahrudin Melić je bio najefikasniji u našem

timu sa devet golova, dok osim njega za prikazanu igru prelaznu ocjenu može dobiti samo Mladen Rakčević. U igru su juče ulazili svi igrači osim Gorana i Marka Lasice, te pivota Marka Pejovića. Kapiten Draško Mrvaljević se na zagrijavanju požalio na bol u listu, tako da nije ni ulazio u igru.

Crna Gora će drugi meč na turniru u Danskoj odigrati večeras u 17.10 časova u Alborgu protiv domaćina.

M.Pavićević

NBA

Vukovi izujedali Kolorado Minesota pobijedila Denver - 101:97, Niksi razbili San Antonio - 100:83 “Pepsi centar” je u noći između četvrtka i petka postao baza “vukova” - Minesota je u Koloradu uspjela da napravi veliki podvig savladavši domaću ekipu Denvera rezultatom 101:97!

Nikola Peković i društvo su odličnom timskom igrom, u kojoj je crnogorski as za 29 minuta potpisao 11 poena i šest skokova, pripremili Nagetsima tek drugi poraz pred svojom publikom ove sezone.

Gosti su doputovali bez sjajnog Rikija Rubija, a parket je u trećoj četvrtini morao da napusti i Kevin Lav (povreda prsta). Međutim, njihovo odsustvo je sjajno iskoristio Aleksej Šved - Rus po svemu sudeći konstatno dobro igra u sezoni, a protiv Denvera je imao učinak od 17 koševa, pet asistencija i četiri skoka.

Rame uz rame sa Švedovom rolom stao je momak sa klupe - Hoze Barera je imao identičan učinak kao i Šved.

“Utakmica nam je propala. Nijesmo smjeli da je izgubimo, ali protivnik je zaista bio veoma dobar. Nijesmo uspjeli da iskoristimo prednosti koje smo imali u meču”, rekao je član Denvera Andre Miler, koji će i pored poraza utakmicu pamtiti po nečem lijepom - postao je osmi igrač NBA lige sa više od 15.000 po-

Novogodišnja pauza je završena, naši klubovi nastavljaju takmičenje u Jadranskoj vaterpolo ligi... I odmah na startu 2013. pakao čeka kotorski Primorac, pošto momci Veljka Uskokovića gostuju (danas od 18 sati) trenutno najjačoj ekipi u Evropi, dubrovačkom Jugu. Za razliku od momaka iz “drevnog grada”, nešto lakši rival čeka Budvu - Mornar u Splitu (od 19.30), dok će na papiru najlakši posao imati Jadran koji u Herceg Novom dočekuje POŠK (19.00).

K.B.

ena i 7.000 skokova, pošto je zabilježio svoj 205. “dabl-dabl” učinak u karijeri - 11 poena i 10 asistencija.

Najefikasniji tim šampionata stigao je u Medison skver, ali džabe kada je tu bio potpuno oporavljeni majstor Niksa - Njujork je u svom dvorištu uspio da sruši sjajni San Antonio (100:83) uz pomoć odličnog Karmela Entonija (23p. 8s. 3a.)

Nakon sedam vezanih pobjeda kormilar Sparsa je priznao da je njegov tim sasvim zasluženo zaustavljen u “Velikoj jabuci”.

“Igrali su sjajnu odbranu. Tokom treće četvrtine su uspješno pogađali šuteve, a nama je nestalo goriva.

Igrali su dobro i isprašili nas”, slikovito je objasnio trener San Antonija Greg Popovič.

U.R.

HOPMAN KUP

Srbija u finalu protiv Španije Srbija je u finalu Hopman Kupa prvo je Novak Đoković savladao Tomija Hasa (6:2, 6:0), da bi onda Ana Ivanović pješke odradila Tatjanu Malek (6:0, 6:1), pa dubl meč Srbija - Njemačka nije imao rezultatski značaj.

Ipak, iako je više ličio na egzibiciju

Nastavlja se JVL

Ana i Novak su pobijedili Njemce 6:2, 7:5! Ukupnim rezultatom 3:0 Srbija se domogla finala, a tamo ih čeka Španija - danas (10:45) će se u Pertu Ana i Nole za titulu boriti protiv tandema Anabel Medina Gariges - Fernando Verdasko. Meč između Srbije i Špa-

nije biće i duel bivšeg ljubavnog para, jer je poznato da su Ana i Fernando bili u vezi prije nešto više od četiri godine. Da podsjetimo - najviše uspjeha na Hopman Kupu ima reprezentacija SAD koja je osvojila šest pehara, prati ih Španija sa tri titule...

Evroliga: Sijena rastužila Pjaniđanija Drugi dan, drugog kola košarkaške Evrolige protekao je u znaku dva gosta i jednog domaćina - italijanski Montepaski je savladao u Istanbulu sastav Fenerbahčea (98:92), čime je nanio poraz svom doskorašnjem strategu Simoneu Pjaniđaniju.

Takođe, svoju noć su imali i litvanski Žalgiris, koji je kod kuće arhivirao špansku Unikahu (75:63), odnosno CSKA čija je avantura u Berlinu okončana na najbolji mogući način (75:57).

A.P.

Sport 27

5, 6 I 7. JANUAR 2013

KVALIFIKACIJE ZA SP

Trijumf velik kao Norveška

SPORTSKI EKRAN 10:45 13:30 16:00 16:00 16:00 17:00 17:00 18:00 18:00 18:15 18:30 19:00 20:00 20:45 21:00 21:30 22:00

Start iz snova - juniori savladali Norvešku - prvog favorita u grupi, večeras (18h) meč lopta sa Francuskom Miloš Pavićević

R

ukometna ludnica u Crnoj Gori se nastavlja u režiji naših najboljih juniora koji su imali start iz snova u kvalifikacijama za odlazak na SP. U svega dvadeset dana velika Norveška je drugi put položila oružje pred malom Crnom Gorom 29:28. Gotovo da je i ovoga puta bilo ukusno kao 16. decembra u Beogradu (kada su slavile lavice), jer su izabranici Boža Mušikića na pragu istorijskog uspjeha za ovu generaciju - plasmana na Svjetsko prvenstvo u Bosni i Hercegovini.

kao je nakon meča sa Norveškom za Dnevne novine Mušikić, a zatim je poručio da zna kako treba igrati sa “galskim pijetlovima”.

“Pristup igri mora biti upravo kao i protiv Norveške. Ne smijemo olako gubiti lopte, dok u odbrani svaki igrač mora dati sto posto. Uostalom, imamo kvalitet i ako budemo željeli trijumf kao u prvom meču siguran sam da možemo savladati i Francusku”.

Do samog kraja je bilo taktičko nadmudrivanje oba trenera - Mušikić je u prvom poluvremenu forsirao odbranu 3-2-1, a u nastavku 5-1 što je dalo rezultata. U posljednjem minutu juče odlični Miloš Vujović je promašio sedmerac za trijumf, a Norvežani imali 20 sekundi za napad, ali Bogdan Nikolić i Šekarić sa dva gruba faula nijesu dozvolili rivalu ni da uputi loptu ka feno-

BAR - SC “Topolica”. Gledalaca: oko 400. Sudije: Erdogan i Ozdeniz (oba iz Turske).

Sedmerci: Norveška 3(2), Crna Gora 4(1). Isključenja: Norveška 6, Crna Gora 6 minuta.

NORVEŠKA: Idsvag, Fredriksen, Erland, Toft 2, Rehmer, Reinkind 6, Jakobsen 2, Nordeng 3, Hamborg, Mosestad, Asheim, Aga 1, Brejvik 7, Overbi 2, Sagosen 2, Gleming 3.

CRNA GORA: Simić, Abramović, Tomović, Lipovina 7, Šekarić, Vujović 4, Bogavac, Borozan, Jocić, Vujačić, Čizmović 1, Anđelić 12, Nikolić 2, Peruničić, Nikočević 3, Božović.

12:00 12:00 12:30 12:40 14:15 14:30 15:00 15:00 15:00 17:00 17:00 17:00 18:30 19:00 19:00 19:00 20:45 21:00

menalnom Simiću.

Da su veliki potencijali juče su potvrdili Božo Anđelić i Vladan Lipovina sa 12, odnosno sedam golova i upravo će njih dvojica večeras morati da preuzmu najveću odgovornost ukoliko “crveni” žele na SP. Crna Gora večeras u 18 časova igra protiv Francuske koja je juče savladala Estoniju 37:24 (20:11).

Foto: Anto Baković

U najavi za meč sa Norveškom trener naše selekcije Božo Mušikić je rekao “Ako budu htjeli i željeli savladaće i veliku Norvešku”!

Definitivno su Anđelić, Simić, Božović, Lipovina i drugovi mnogo željeli trijumf protiv pete selekcije sa proteklog Evropskog prvenstva u Turskoj.

Norvežani su meč završili pognute glave, jer su bili ubijeđeni da će se prošetati Barom i plasirati na Mundijal, ali je nakon jučerašnjeg trijumfa sada Crna Gora ne samo geografski mnogo bliža Bosni i Hercegovini.

“Odigrali smo odličan meč i ljubitelji rukometa u Baru su imali priliku da uživaju. Ovo je velika pobjeda za nas protiv odlične selekcije, ali i obaveza da se ovdje ne zaustavimo, već da damo maksimum već u narednom meču sa Francuskom”, re-

Norveška - Crna Gora 28:29 (15:12)

14:00 15:00 19:30 19:30 20:00 20:00 20:45 21:15 22:50 23:55

SUBOTA Srbija - Španija, tenis Brajton - Njukasl, fudbal Sautempton - Čelzi, fudbal Levante - A. Bilbao, fudbal Ski skokovi Igokea - Radnički, košarka Solnok - Široki, košarka Katanija - Torino, fudbal Granada - Valensija, fudbal Vest Hem - Mančester J, fudbal Panatinaikos - Levadiakos, fudbal Olimpija - Crvena Zvezda, košarka Deportivo - Malaga, fudbal Lacio - Kaljari, fudbal Partizan - Cibona, košarka Porto - Nacional, fudbal Sevilja - Osasuna, fudbal NEDJELJA Đirona - Almeria, fudbal Selta - Valjadolid, fudbal Udineze - Inter, fudbal Real Madrid - Huventud, košarka Marsej - Gingam, fudbal Svonsi - Arsenal, fudbal Fiorentina - Peskara, fudbal Milan - Siena, fudbal Juventus - Sampdorija, fudbal Real Madrid - Sosijedad, fudbal Mensfild - Liverpul, fudbal Zadar - Krka, košarka Olimpijakos - Veira, fudbal Barselona - Espanjol, fudbal Toronto - Oklahoma, košarka Valensija - Bilbao, košarka Napoli - Roma, fudbal Majorka - A. Madrid, fudbal PONEDELJAK Astanaa - Himki, košarka K. Krila - Azovmaš, košarka Pikado Emisija “U obruču”, košarka Reli R. Valjekano - Hetafe, fudbal Čeltenam - Everton, fudbal Pikado Sport ATP Oukland

SportKlub SportKlub SportKlub+ SK Prime Eurosport Arena 1 Arena 2 Arena 4 SK Prime SportKlub Arena 3 Arena 1 SK Prime Arena 4 Arena 1 SportKlub+ SK Prime SportKlub+ SK Prime Arena 4 Arena 1 Arena 2 SK Prime Arena 1 Arena 3 Arena 4 SportKlub SportKlub+ Arena1 Arena 3 SportKlub SportKlub+ Arena 1 Arena 4 SK Prime SportKlub SportKlub+ Eurosport 2 Arena 1 Eurosport SK Prime SportKlub Eurosport TV Vijesti SportKlub

● DAME I SPORT

SKI SKOKOVI

Šliri pretekao Jakobsena

Austrijanac ubjedljivo trijumfovao u Insbruku, čime je preuzeo vođstvo na turneji “Četiri skakaonice”

Trijumf u Insbruku - austrijski skakač Gregor Šlirencauer je do pobjede u svom rodnom gradu na turneji “Četiri skakaonice” došao skorom od 253,7 bodova, te skokovima od 131,5 i 123 metra! Tako je popularni Šliri stigao do 44. trijumfa u Svjetskom kupu, što znači da ga samo dvije pobjede dijele od stizanja rekorda legendarnog Matija Nikenena.

Drugo mjesto, sa više od deset bodova manje, zauzeo je Poljak Kamil Štoh, dok se na trećem stepeniku pobjedničkog postolja našao

Anders Bardal iz Norveške.

Pobjednik prva dva takmičenja (Oberstdorf, Garmiš-Partenkirhen) novogodišnje turneje “Četiri ska-

kaonice”, Norvežanin Anders Jakobsen je bio tek sedmi u Insbruku, pa je sa prvog pao na drugo mjesto turneje pred veliko finale koje se završava u nedjelju skokovima u austrijskom Bišofshofenu.

Znači, na turneji “Četiri skakaonice” vodeći je Šlirencauer sa 827,5 poena, a prate ga Anders Jakobsen sa 816,8, te Tom Hilde sa 778,3. Šliri je vodeći i u generalnom plasmanu Svjetskog kupa - ima 708 bodova, a drugoplasirani Zeverin Frojnd je daleko od njega - upisao je 556 poena.

M.P.

Garsija šeta Elenu Na terenu ne provodi mnogo vremena, ali zato uživa van zelenog tepiha - skupo plaćeni vezista Mančester sitija, Havi Garsija, šeta zanosnu djevojku koja se zove Elena Gomez!

28 Sport

Godina u slikama

5, 6 i 7. januar 2013

Fotografije koje su, po izboru Rojtersa, obilježile 2012. godinu

Nikada nije dosadno na zapadnoj obali: Jedan od surfera na takmičenju u američkoj državi Kalifornija

Sve za “tačdaun”: Jedan od mnogobrojnih žestokih duela NFL lige - ovog puta na meču između Čikago Bersa i Sijetl Sihouksa

Heroj Britanije 1: Bredli Vigins, zvanično najbolji sportista Ujedninjenog Kraljevstva u izboru BBC-a na svom putu ka olimpijskom zlatu u Londonu. Prije Igara, čuveni Vigo je postao i prvi Britanac koji je osvojio Tur de Frans.

Heroj Britanije 2: Mo Farah, čovjek zbog kojeg su se Britanci najviše radovali tokom olimpijskog turnira. Momak koji je rođen u Somaliji donio je domaćinu dva atletska zlata - u trkama na pet i deset hiljada metara.

Glava puca od “plemenite vještine”: Toni Pjetrantonio dugo će pamtiti nokaut kojim ga je u “carstvo snova” poslao Larvan Harvel u boks meču poluteške kategorije.

Možda nije popularan kao američki, ali i kanadski fudbal ima šta da ponudi - posebno u pauzama, prije i na kraju mečeva: Na fotografiji čillidersica Edmonton Eskimosa.

Sport 29

5, 6 i 7. januar 2013

CeDevita

Koji gospodin će prigrliti Zlatnu loptu: Lionel Mesi, Andres Injesta i Kristijano Ronaldo

Dašić ne dolazi Kontakt je postojao, ali do dogovora nije došlo - Vladimir Dašić neće pojačati Cedevitu!

A, kako pišu hrvatski mediji crnogorski reprezentativac se neće skrasiti u Zagrebu, jer nije pokazao interes za dolazak u klub koji vodi selektor Bosne i Hercegovine - Aleksandar Petrović...

“Cedevita je poslala Vladimiru ponudu prije 11 dana. S obzirom da nije odgovorio, odustali smo od tog posla”, objasnio je strateg Cedevite. B.T.

preDstavljanje

Pariz upoznao Melića mesi, injesta ili Cr7

Ko je najbolji među najboljima?

Planeta dobija novog (ili starog) vladara - Fifa i Frans fudbal u ponedjeljak će dodijeliti Zlatnu loptu najboljem fudbaleru u 2012.

Kosta Bošković

Reprezentativac Crne Gore, Fahrudin Melić, juče je zvanično predstavljen u gradu svjetlosti kao veliko pojačanje PSŽ!

Desno krilo “crvenih” je potpisao ugovor na dvije sezone, koji stupa na snagu od ljeta ove godine, kada će iz slovenskog Gorenja spakovati kofere i preseliti se u Pariz.

Osim Melića, trenutno najbogatiji rukometni klub na planeti je predstavio veliko pojačanje na poziciji pivota - Hrvata Igora Vorija, koji se priključio maloj koliniji igrača sa naših prostora, s obzirom da su dio mega rukometnog projekta već od ranije postali Marko Kopljar i Mladen Bojinović.

M.P.

Demant

Nije bilo tuče

Roberto Manćini objasnio šta se desilo na treningu sa Marijom Balotelijem Slika govori više od 1.000 riječi sa tom izrekom nikako se ne slaže menadžer Mančester sitija Roberto Manćini! Barem ne kada je u pitanju njegov sukob sa Marijom Balotelijem na treningu.

Italijan je u četvrtak nasrnuo na problematičnog napadača zbog oštrog starta nad saigračem Skotom Sinklerom, tražio je da Mario napusti trening, što je on odbio.

A, kompletna konflikt situacija nije promakla “paparacu” Dejli Mejla.

“Desilo se nešto što se češće dešava među igračima, ali nije bi-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

lo tako loše kao što je prenijeto u medijima. Mario je udario saigrača, rekao sam mu da napusti teren, ali on to nije učinio. To je sve”, rekao je Manćini britanskim novinarima.

Manćo je dodao da je izgubio živce, ali samo na dvije sekunde...

“Nije bilo tuče. Rekao sam mu da izađe, on nije htio, pa sam mu skinuo marker i izgurao ga sa terena. Slike ne pokazuju šta je zaista bilo...”, riječi su Manćinija, koji je obećao da će “Baloteliju dati još 100 novih prilika, jer može da se promijeni”.

B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUčINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

k

ongreshaus, velelepna dvorana u Cirihu, koju je još 1895. godine otvorio genijalni pijanist i kompozitor Johanes Brams u ponedjeljak će biti centar fudbalske planete, mjesto na kome će se najboljem fudbaleru svijeta u 2012. godini dodijeliti Zlatna lopta Fife i Frans fudbala. Lionel Mesi četvrti put, čime bi postao jedini fudbaler u istoriji koji je ovo priznanje osvajao toliko puta, Kristijano Ronaldo (drugi) ili premijerno Andres Injesta, momak koji bez sumnje odavno zaslužuje Zlatnu loptu...

Naravno, svi imaju svog favorita, a bilo je zanimljivo čuti kome bi Zlatnu loptu uručio predsjednik Uefe Mišel Platini.

“Vjerujem da će Lionel Mesi oboriti rekord i osvojiti svoju četvrtu Zlatnu loptu”, rekao je Platini, čovjek koji je baš kao i Mesi ovo priznanje osvajao tri puta - uz njih još samo Marko van Basten i Johan Krojf.

Inače, Mesi se u godini za nama nije proslavio titulama (njegova Barsa osvojila samo Kup kralja), ali čarobnjak iz Rozarija postao je jedini čovjek koji je u jednoj kalandarskoj godini postigao čak 91. gol.

Njegov klupski drug, španski maestro Andres Injesta je već krajem ljeta prigrlio Uefinu na-

gradu za igrača godine - da treba da dobije i Fifinu smatra njegov selektor Visente Del Boske.

“Nadam se da će Injesti pripasti Zlatna lopta ove godine. Mislim da će slaviti, jer iza sebe ima fantastičnu godinu”, smatra Del Boske.

A iza Injeste je godina protkana osvajanjen Evropskog prvenstva sa “furijom”, gdje je majstor iz Albasetea bio najbolji igrač.

Kristijano Ronaldo je 2008. već dobio najprestižniju nagradu u svijetu fudbala, a dugo je bio glavni favoriti i za 2012. - sve dok Lionel Mesi nije oborio ludi rekord Gerda Milera od 85 golova u godini. Ipak, titula sa Realom u Primeri i mnogo važnih golova daju mu velike izglede u Cirihu...

“Iskreno, volio bih da osvojim

Golčina: Falkao, Nejmar ili Štoh Od 2009. Fifa dodjeljuje i nagradu za najbolji gol godine koja nosi ime čuvenog Ferenca Puškaša, a u uži izbor za 2012. ušli su Radamel Falkao, Njemar i Miroslav Štoh.

Super makazice kolumbijskog “El Tigrea” (za njegov Atletiko protiv Amerike de Kali), nezaboravni slalom Brazilca Nejmara (za Santos protiv Internacionala) ili “volejčina” slovačkog majstora (u dresu Fenerbahčea protiv Genčlerbirligija) - možda je i manje važno, svaki pogodak bio je na neki svoj način pravo remek djelo...

Zlatnu loptu, ali neću umrijeti ako se to ne desi”, istakao je čuveni “CR7”. ● DEl BoSkE, PEP ili SPECijalni Gala svečanost na istoku Švajcarske biće prilika i da se dodijeli nagrada najboljem treneru u godini za nama - u užoj konkurenciji su selektor Španije Visente Del Boske, trener Reala Žoze Murinjo i bivši Barsin strateg Pep Gavrdiola.

Favorit je naravno Del Boske, koji je nakon svjetske krune 2010. sa “furijom” stigao i do evropske “specijalni” Portugalac je “merengese” doveo do titule u Španiji, dok Pep, baš kao i Mesi može da se pohvali samo trofejom Kupa kralja... ● MaRta šESti Put ili?

Sve, naravno ne bi moglo da prođe ni bez dama svjetskog fudbala, pa će Fifa po trinaesti put birati najbolju fudbalerku planete.

I ponovo će u konkurenciji biti “vječita” genijalka iz Brazila Marta, djevojka koja je čak pet puta osvajala ovo priznanje. Uz nju u konkurenciji su i dvije Amerikanke - Aleks Morgan i Ebi Vambah.

30 Sport

5, 6 i 7. januar 2013

Serija a, 19. kolo

Derbi sunca zagrijava Italiju Godina na Apeninima počinje derbijem: Napoli na “San Paolu” dočekuje Romu Možda nije najveći, ali je sigurno jedan od najvrelijih derbija na Apeninskom poluostrvu, meč juga i prijestonice, bivših šampiona Italije Napolija i Roma... Derbi sunca, kako se u Italiji zove meč između ove dvije ekipe, prava je prilika za zagrijavanje na početkku nove godine - “pakleni” San Paolo je spreman, forma i jednih i drugih obećava vrhunski fudbal u podnožju Vezuva...

“Napoli je sjajna ekipa, Edinson Kavani fantastičan napadač, a pošto vas baš zanima, mnogo je jači od mene”, odgovorio je novinarima napadač Rome Pablo Osvaldo, koji je zbog povrede pod znakom pitanja za ovaj meč.

Inače, centralna figigura utakmice biće ofanzivac Napolija Marek Hamšik, momak koji je na pet posljednjih mečava sa Romom bio strijelac. Slovački “maestro” je pred okršaj sa “vučicom” hvalio njenog trenera Zdenjeka Zemana, sa kojim je kratko sarađivao u Breši.

“Zeman je veliki radnik, čovjek koji svakog dana nauči nešto novo o fudbalu. U Breši je bio veoma kratko, ali i za to vrijeme sam bio impresioniran njegovom profesionalnošću”, prisjetio se Hamšik.

Prvo kolo u novoj godini donijeće još sjajnih mečeva, a posebno se izdvaja okršaj šampiona Juventusa (naš kapiten Mirko Vučinić je, kako piše Tutosport, pod znakom pitanja zbog lakše povrede) i Sampdorije, kao i duel Fiorentine (na terenu će biti oba crnogorska majstora Stevan Jovetić i Stefan Savić) i Peskare, ali i meč u nedjeljnom matineu (12.30 h) između Udinezea i Intera...

RASPORED - Subota: Katanija -

Đuzepe Rosi na ª Frankijuº Fiorentina, naših Stevana Jovetića i Stefana Savića, jedna je od ljepših priča ove sezone u Seriji A, a pred nastavak prvenstva “viola” je dobila još jedno super pojačanje - na “Artemio Franki” je stigao bivši reprezentativac Italije, nekada nada Mančester junajteda Đuzepe Rosi...

Postavlja se samo pitanje, da li kao partner ili zamjena našem Jovetiću? Pošto će, nema sumnje, ovaj transfer opet podgrijati priču o eventualnom odlasku crnogorskog bisera iz Toskane.

PriMera, 18. kolo

Katalonski sudar Barsa dočekuje Espanjol, Real protiv Sosijedada, Atletiko na Balearima

Torino (18), Lacio - Kaljari (20.45).

Nedjelja: Udineze - Inter (12.30), Milan - Sijena, Kijevo - Atalanta, Fiorentina - Peskara, Đenova - Bo-

lonja, Juventus - Sampdorija, Parma - Palermo (svi počinju u 15 časova), Napoli - Roma (20.45).

K.B.

Novogodišnja groznica seli se na Pirineje - lider Barselona će u gradskom derbiju dočekati Espanjol, a Havijer Maskerano upozorava da su se komšije jako poboljšale pod palicom meksičkog stratega Havijera Agirea.

“Neće to biti laka utakmica, jer su Espanjolu prijeko potrebni bodovi u borbi za opstanak. U pitanju je gradski derbi i sve je moguće. Posebno nakon dolaska Agirea, koji je promijenio dinamiku cijelog tima”, jasan je Argentinac.

Na drugoj strani, posrnuli Real Madrid i dalje funkcioniše pod velikom presijom.

“Merengesima” na noge dolazi neugodni Real Sosijedad, ali je i dalje glavna tema u glavnom gradu Španije izostavljanje Ikera Kasiljasa iz startnih jedanaest...

“Isključivo smo koncentrisa-

ni na to da pobijedimo u što više utakmica, počev od Sosijedada. Što se tiče našeg kapitena - smatram da navijači treba da podržavaju Real i da poštuju odluku trenera, kao što to radimo i mi igrači”, smatra Alvaro Arbeloa, koji je pohvalio trenutno prvog čuvara mreže Adana.

Drugoplasirani Atletiko Madrid odlazi na Baleare, gdje će tražiti nove bodove protiv Majorke, dok će Malaga gostovati “fenjerašu” iz La Korunje.

RASPORED - Danas: Levante - Atletik Bilbao (16), Granada - Valensija (18), Deportivo La Korunja - Malaga (20), Sevilja - Osasuna (22). Nedjelja: Selta - Valjadolid (12), Real Madrid Real Sosijedad (17), Barselona - Espanjol (19), Majorka - Atletiko Madrid (21). Ponedjeljak: Rajo Valjekano - Hetafe (20).

A.P.

Fa kUP, 1. kolo

Čekićari u đavolskom paklu

Najstarije klupsko takmičenje na svijetu zapljusnuće Ostrvo za vikend. U moru utakmica 1. kola najzanimljiviji su današnji sudari premijeligaša Sautemptona i Čelzija, Kvins Park Rendžersa i Vest Brovič Albiona, odnosno Vest Hema i Mančester Junajteda.

“Naš defanzivac Rio Ferdinand nikada nije osvojio FA Kup, što je zaista krajnje čudo. Zbog toga ćemo morati nešto da uradimo po tom pitanju”, konstatovao je u šaljivom tonu ser Aleks Ferguson, čija ekipa suvereno kormilari Premijer ligom.

Takođe, ništa manje uzbuđenja neće biti ni u nedjelju, kada je zakazan duel između Svonsija i Arsenala.

RASPORED (danas): Brington - Njukasl (13:30h), Kristal Palas -

Stouk, Totenhem - Koventri, Vigan - Burnmut, Fulam - Blekpul, Aston Vila - Ipsvič, Čarlton - Hadersfild, Maklesfild - Kardif, Barnsli - Barnli, Man. Siti - Votford, Lester - Barton, Milvol - Preston, Derbi - Tranmer, Krouli - Reding, Alderšot - Roteram, Midlzbro - Hastings, Oksford - Šefild Junajted, Sautempton - Čelzi, KPR - VBA, Piterboro - Norič, Bolton - Sanderlend, Notingem Forest - Oldam, Hal - Lejton, Blekburn - Bristol, Lids - Birmingem, Sautend - Brenford, Luton - Vulverhempton, Šefild Venzdej - M.K. Dons (svi počinju u 16h), Vest Hem - Man. Junajted (18.15h). Nedjelja: Svonsi - Arsenal (14.30h), Mansfild - Liverpul (17h). Ponedjeljak: Čeltenhem - Everton (20.45h).

A.P.

Sport 31

5, 6 i 7. januar 2013

Ne može se igrati bez fizičke spreme pripreme

Dnevne novine u posjeti: stručnjaci za fizičku pripremu Željko Mrđenović i Mirko Šćepanović govore kako se savremeno tokom pauze spremaju fudbaleri Uroš Radulović

C

rnogorska liga - vjerovatno je većina ne voli - ali to je jedan od fenomena Evrope, gledajući mnogo jača prvenstva. Kada dođe dan kada se spušta zavjesa na prvi dio sezone, naši igrači više vremena provedu van takmičarskog ritma, nego što su odigrali utakmica - prevedeno: duže se odmara nego što se igra! Baš zbog toga, Dnevne novine su posjetile teretanu “Fantastik” u Bloku 6 kako bi vam dočarali pod kojim se uslovima spremaju momci dok “odmaraju”.

Po drugi put smo se sastali sa trenerima Željkom Mrđenovićem i Mirko Šćepanovićem koji su se dobrom edukacijom specijalizovali kao stručnjaci za fizičku spremu bez koje se, danas, ne može igrati fudbal!

U prvom intervjuu sa sagovornicima smo pričali o metodama po kojima rade sportisti, podsjećamo vas da cijeli program rada, oprema i testiranja dolaze direktno iz Amerike...

“Radimo godinu dana i veoma smo zadovoljni sa naše tačke gledišta. Ali, za to ipak treba pitati momke koji se spremaju. Imamo povratne informacije kada od nas igrači krenu u klubove, pogotovo u inostranstvo, da uvijek bilježe dobre rezultate na klasičnim testiranjima koji se vrše prije početka sezone.

Takođe, ako idu na probu moraju proći neke nivoe nevezane sa loptom i za sada smo dobijali pohvale za momke koji su kod nas spremani”, rekao nam je na startu razgovora Mrđenović.

Sa činjenicom da se bez prolivene kapi znoja i dobro “napumpanih” pluća ne može igrati današnji fudbal - slažu se oba stručnjaka.

“Jako je bitna kondiciona priprema, ali isto tako treba se i te kako paziti. Ako dođu fudbaleri koji su u klubu odradili jednu jaku polusezonu, treba ih izdozirati - ne smijemo ih stavljati u ful program koji imamo. Fudbaleri koji rade najjače treninge su oni koji idu na neku probu, koji treba da se nametnu, pa samim tim budu kondiciono fit”, prokomentarisao je Mrđenović.

A, Šćepanović je naveo primjer Kristijana Ronalda koliko je spremnost važna - zbog svojih fizičkih predispozicija “CR7” je jedan od najboljih igrača ikada.

“Prije 15-20 godina se igralo na šablonu bez fizičke spreme, ali u današnjem fudbalu se tako ne može. Treba obratiti pažnju, svaka ekipa u svom timu ima do 2-3 majsotra sa loptom, ostalo su sve trkači, izuzetno spremi i snažni momci. Kristijano Ronaldo je pravi primjer -

on na svoju spremu dobija mnogo, jer nije on baš toliki majstor koliko je moćniji, brži, jači i spremniji od drugih igrača. Tu su naravno Mesi, Inijesta i Ćavi koji su veliki majsotori, ali ipak fizička sprema je broj jedan”, govori Šćepanović.

Međutim, ne smije se raditi po principu: trening, trening, samo trening... Ukoliko se radi po takvom programu onda dolazi do velikih problema - fudbalerima “izgore” mišići, nastaju povrede koje se kasnije teško saniraju.

“Ne može se moderni fudbal igrati bez fizičke spreme - to je broj jedan. Međutim, uz nju ide niz segmenata kao što su ishrana, suplementacija za oporavak. Moramo da znamo da čovjek ako trenira jednom ili dva puta dnevno ne može unijeti potrebne hranljive vrijednosti da bi oporavio svoj organizam”, govori Mrđenović, koji dodaje: “Postoji lepeza stvari koju trebamo obuhvatiti da bi igrač bio dobro spreman. Tako da su pored treninga bitni odmor i ishrana. Imamo dodir sa tom drugom stranom - radimo sa jednom agencijom koja se bavi vrhunskom ishranom, nećemo otkrivati ime, ali eto sa sigurnošću tvrdim da je koriste fudbaleri Barselone”.

Sa Šćepanovićem (tokom karijere je važio za momka koji je uvijek spreman) smo se dotakli interesantne teme - kako to da igrači u Ligi šampiona i najjačim evropskim takmičenjima tokom utakmice pretrče po 12 kilometara, a u crnogorskoj ligi ta brojka jedva stigne do pet kilometara?

“Problem je razlika u ligi - kvalitet je u inostranstvu mnogo bolji. Kod nas je sve zastarjelo, tehnologija i sve ostalo. Sve je kao prije, ni treneri ne unose novine. Od malih nogu se loše radi - a tu su krivi i uslovi za rad, oprema i tereni”, rekao nam je Šćepanović, koji je zaključio: “Međutim, veliki udio u svemu tome imaju finansije. Mi iz iskustva znamo kako se radi po drugim zemljama - u Španiji treninzi pjetlića su isti kao seniora, samo sa drugačijim tempom naravno”.

Veljko Batrović trenira pod budnim okom Željka Mrđenovića

Batrović: Ovaj rad je plus za Crnu Goru Jedno vrijeme je bio najveći crnogorski biser, ali brojni problemi prouzrokovani povredama koljena i članka onemogućili su Veljku Batroviću da eksplodira. Naravno, još nije kasno - član Viđev Lođa ima samo 18 godina.

“Imao sam nezgodnu povredu, ali srećan sam, jer se sve završilo kako treba. Svi u klubu iščekuju nešto, ja takođe - nadam se da ću pripremni period proći kako treba i početi da igram u startnoj postavi. Sada je sve na meni”.

Veljko je pauzu u Poljskoj iskoristio kako bi se što bolje spremio po evropskim principima koje ima u klubu - rad sa Mrđenovićem i Šćepanovićem ga oduševljava.

“Prezadovoljan sam. Uvijek se vidi napredak, na Balkanu rijetko ko radi kao njih dvojica. Rijetko ko radi individualno sa igračima u klubovima. Imao sam tu šansu da posjetim velike timove i svakako da ova dva momka uopšte ne zaostaju. Ovo je veliki plus za Crnu Goru”, izjavio je Batrović.

Cicmil: Vrijeme je da odem negdje dalje Kada smo došli u posjetu Željku Mrđenoviću i Mirku Šćepanoviću na treningu smo zatekli člana Budućcnosti - Stefana Cicmila. Visoki defanzivac “plavih” zbog problema sa ljudima u klubu tokom polusezone nije bio čak ni na klupi.

“Prošle godine je bilo sve sjajno - igrao sam standardno dobro, osvojili smo titulu, bio sam prezadovoljan. U ovom šampionatu sam mislio da ću biti nosilac igre, ali desile su se neke totalno druge stvari - došlo je do nesporazuma, tako da pola godine ni sam ne znam zašto nijesam igrao”, rekao nam je Cicmil.

Jedinom igraču koji je sa Podgoričanima osvojio dvije titule istekao je ugovor - Cicmil je sada slobodan igrač, pa će pokušati da nađe što bolje “gnijezdo” za nastavak karijere.

“Nadam se da ću pronaći pravi klub ili otići u neku jaču ligu. Ima nagovještaja i mislim da je vrijeme da pođem negdje dalje”, poručio je 22-godišnji fudbaler, kojeg smo za kraj kratkog razgovora upitali kako je zadovoljan treninzima koje pripremaju Mrđenović i Šćepanović.

“Od prvog dana kada su počeli problemi u klubu javio sam se Željku. Mogu samo reći da je ovo fenomenalno, rad je fantastičan. Svakom igraču koji želi više da napreduje ovo i te kako preporučujem”, dodao je Cicmil.

Stefan Cicmil se sprema za inostranstvo

Mihailović: Bila bi to velika pobjeda Jedan od najboljih igrača Budućnosti ove sezone Vladimir Mihailović upozorava na kvalitet Skoplja, ali i ističe da bi eventualan trijumf “plavih” bio od neprocjenjivog značaja.

“Dolaskom novog trenera i makedonski predstavnik je dobio potpuno novi sistem igre, iz čega je proistekao kvalitet. Daćemo sve od sebe kako bismo odigrali što bolje, a ukoliko bi slavili to bi bila velika pobjeda za nas”, priznao je za DN još jedan reprezentativac iz redova crnogorskog prvaka.

Vujošević: Krećemo u kvalifikacije za Evroligu Klasik 16. kola ABA lige igraće se u beogradskom “Pioniru” Partizan dočekuje Cibonu u crno-bijelom paklu, a trener Duško Vujošević najavljuje derbi iz drugog ugla.

“Od sada će svaka utakmica biti izuzetno važna i gledaćemo je kao na kvalifikacije za elitno evropsko takmičenje. Dueli između dva tima su uvijek bili jako zanimljivi, kako u bivšoj državi, tako i danas.

Cibona ima dobar sastav, ali i ambicije. Međutim, ako žele da ih ispune moraće protiv nas da odigraju na vrhunskom nivou”, poentirao je nekadašnji selektor Crne Gore. U ostalim susretima će vodeća Igokea igrati u Laktašima protiv Radničkog, Cedevita i Split će se u hrvatskom okršaju boriti za bodove, dok će Crvena zvezda na noge uvijek neugodnoj Olimpiji.

ABA LIGA 16. KOLO

Plavi ruski rulet u Skoplju

Biti ili ne biti: košarkaši Budućnosti Volija gostuju danas (17.00h) MZT Skoplju u direktnom duelu za četvrtu poziciju - trijumf donosi puno, poraz zatvara vrata fajnal-fora Aleksandar Popović

P

remijerni meč u 2013. godini odigraće danas crnogorski šampion u središnjem dijelu Balkana. Budućnost Voli gostuje MZT Skoplju u delikatnom duelu, koji će pružiti odgovore na mnoga pitanja da li plava posada ima kapacitet da i treću sezonu zaredom obezbijedi plasman na fajnal-for, odnosno može li makar da vodi bespoštednu bitku do samog kraja sa ostalim konkurentima. Dakle, u domu nekadašnjeg predsjednika države Borisa Trajkovskog ekspedicija iz Njegoševog parka pokušaće da se dokopa zlata vrijednog trijumfa protiv direktnog rivala.

“Definitivno, poraz bi nam zatvorio mnoga vrata, dok bi pobjeda mogla biti ključna za dalji tok prvenstva”, jasan je u najavi za naš list plejmejker Budućnosti i jedan od najboljih mladih igrača Evrope, Nikola Ivanović, koji se zajedno sa timom otisnuo prema Makedoniji juče ujutro, gdje će “plavi” dati sve kako bi se izjednačili na tabeli sa popularnim “rodama”.

ABA LIGA

1. Igokea 2. C. Zvezda 3. Partizan 4. Cedevita 5. Skopje 6. Budućnost 7. Radnički 8. Olimpija 9. Cibona 10. Zadar 11. Split 12. Krka 13. Široki 14. Solnok

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

12 10 10 9 9 8 8 8 6 6 6 5 4 4

3 5 5 6 6 7 7 7 9 9 9 10 11 11

27 25 25 24 24 23 23 23 21 21 21 20 19 19

● MAKSIMALNA MOTIVACIJA PRED MEČ ISTINE

MZT je do sada na svom parketu poklekao samo pred Radničkim i Crvenom zvezdom, dok su redom padali Široki, Cedevita, Solnok, Krka i Cibona.

Takođe, Budućnost je 7. oktobra sada već prošle godine savladala današnjeg protivnika sa desetak razlike u “Morači” (81:71), što može odigrati bitnu ulogu u meču istine, iako su “rode” tada bile li-

RASPORED Danas 17 - Solnok - Široki 17 - MZT - Budućnost 17 - Igokea - Radnički 17 - Cedevita - Split 19 - Olimpija - Crvena Zvezda 21 - Partizan - Cibona Nedjelja 17 - Zadar - Krka

šene pomoći Todora Gečevskog...

“Igramo protiv ekipe koja je fantastična na svom terenu. Međutim, dobro nam je došla prethodna pauza, koju smo iskoristili na najbolji mogući način, zbog čega maksimalno motivisani stižemo u Skoplje”, naglašava reprezentativac Crne Gore, zaključivši... “U narednim mečevima će se najbolje vidjeti da li možemo da dohvatimo neku od prve četiri pozicije, ali nam je prvi i jedini zadatak - da pobjedimo MZT”.

KUPON

5

● UROŠ NIKOLIĆ: DOLAZI NAM VELIKI KLUB Sastav Skoplja uglavnom čine igrači iz Makedonije, Amerikanac Dejvis Kejd, odnosno nekadašnji plejmejker Budućnosti Nikola Otašević i crnogorski reprezentativac Boris Bakić.

Neugodno društvo iz dvorane “Boris Trajkovski” ima ambiciju da vrati dug našem predstavniku, kojeg prije svega jako respektuju... “Biće to velika utakmica za nas, jer nam u goste dolazi veliki ekipa kakva je Budućnost. Oni mogu pobijediti svakoga u regionalnoj ligi, što najbolje pokazuju njihovi rezultati prethodnih godina.

Međutim, znamo tačno gdje smo griješili prilikom poraza u Podgorici i želimo da ispravimo sve to, kako bismo napravili još veći pomak prema vrhu tabele”, najavljuje drugi srpski igrač Uroš Nikolić, dok pomoćni trener Aleksandar Jončevski vjeruje u četvrtu uzastopnu pobjedu MZT-a.

JOKER

1

5, 6 I 7 januar 2013. broj 432 GoDIna II

VAŠ VIKEND

33

MODA

Stilski savjeti za trudnice Znate kako kažu da trudnice zrače ljepotom? To je apsolutno tačno, a uz naše stilske savjete osvježite svoju auru i uživajte u iščekivanju najljepšeg trenutka u svom životu.

Budite svjesne svog tijela Prvenstveno bi trebalo da budete svjesne oblika svoga tijela, a zatim i načina na koji vaš stomak raste – dakle da li ide u špic ili u širinu. Ovo je ključan savjet koji će vam pomoći da pronađete svoj stil tokom drugog stanja.

Izaberite ono što vam je udobno Trudnička odjeća prvenstveno mora biti udobna. Tek kada osjetite da vam je odjeća udobna, vidite da li vam se taj model sviđa ili ne.

U trudnoći nikako ne smijete robovati trendovima, već mislite na zdravlje bebe i vas.

Nosite elastične pantalone Nemojte ulagati mnogo novca u obične farmerke, jer kako vaš stomak raste, one će vam već kroz nekoliko nedjelja biti male. Kupite prave trudničke pantalone koje imaju rastegljiv pojas oko stru-

ka. Tako ćete biti u mogućnosti da ih nosite kroz čitavu trudnoću bez ikakvih problema, jer će se one prilagođavati rastu vašeg tijela.

Nosite aksesoare Nakit, dezeni, ešarpe i šeširi – nemojte zaboravljati na ove detalje kada zatrudnite. Čak i kada oblačite široku garderobu, naglasite svoj stil noseći neke od ovih aksesoara. Svako voli da vidi stilizovanu trudnicu.

Opremite se majicama U trudnoći najpametnije je investirati u nekoliko modernih i širih majica. Takođe, možete kreirati i sami svoju majicu sa nekim simpatičnim sloganom. Nedavno je jedna trudnica nasmijala svijet kada je ponijela majicu sa natpisom “Prije devet mjeseci sam čitala 50 nijansi sive”.

Istaknite sjaj Kada krenete u večernji izlazak, nemojte zaboraviti da istaknete svoj trudnički sjaj i izaberete udobnu odjeću. Sredite kosu, našminkajte se najljepše što možete i volite novu sebe – jer nijeste svaki dan u drugom stanju.

KOSA

U tri koraka do savršene frizure

Šminka može da vas podmladi MEJK AP

K

ako starimo, u iskušenju smo da stavljamo više šminke kako bismo sakrili bore, upale obraze i spuštene kapke. Ipak, nedavno je slavna Sindi Kraford otkrila da je u 46. godini tajna njenog mladalačkog izgleda upravo u suprotnom. “Nosim manje mejkapa”, izjavila je Sindi. “Šminka vas čini starijima”. Evo kojim mejkap trikovima možete sakriti znakove starenja.

Oči Problem: Kapci se s godinama spuštaju, bore se produbljuju i oči izgledaju manje. Sjenke za oči u puderu ističu bore na kapcima, a tamne nijanse vizuelno zatvaraju oči.

Vratite godine: Umjesto crne, odaberite smeđu ili sivu olovku za oči i birajte sjenke nježnijih boja.

Nanosite manje sjenke na spoljne uglove kapaka. Nijansa šljive je ove sezone moderna i dobra je kombinacija sa zelenim i plavim očima.

Usne Problem: Usne postaju tanje i dobijaju bore. Kako starimo, usne gube oblik i punoću, a tamne boje ruževa to ističu. Ruž se takođe može prelivati u sitne bore oko usana. Starija koža može biti suva, a mat ruževi će taj nedostatak naglasiti. Vratite godine: Mat olovkom u boji kože iscrtajte rubove, a usne ispunite ružem svijetle boje i dodajte malo sjaja.

Obrve Problem: Obrve se spuštaju, a trepavice blijede i postaju tanje. Mnoge

žene previše čupaju obrve koje postaju rijetke. Dnevno korišćenje vodootporne maskare može isušiti trepavice, tako da one postaju krhke.

Vratite godine: Lijepo oblikovani visoki lukovi podižu lice. Koristite sjenku za obrve kako biste pokrili sijede vlasi i ispunili oblik obrva.

Tamnosmeđa maskara pomoći će da trepavice izgledaju punije.

Obrazi Problem: Obrazi gube volumen i lice postaje tanje. Tamni bronzeri će učiniti vaše lice ispijenim. Previsoko naneseno rumenilo smanjiće oči i istaknuti bore.

Vratite godine: Nanesite rumenilo toplog tona na najobliji dio obraza da biste dobili mladalačku punoću. Koristite rumenilo u kremi u tonovima breskve i ružičaste roze boje u potezu prema ušima kako biste postigli svježiji izgled.

Bujna kosa je uvijek u modi, a mi vam predlažemo tri najbolja načina kako da to lako postignete kod kuće, bilo da želite opuštenu ili elegantnu frizuru.

Punđom do većeg volumena Kosu prvo operite i lagano osušite peškirom, a potom nanesite pjenu za kosu i skupite je u nisku punđu. Pustite da se kosa osuši preko noći i ujutro raspustite punđu. Vaša kosa će biti blago uvijena, a vrhovi će izgledati bujnije. Ova frizura je malo opuštenija varijanta.

Kombinacija pegle i okrugle četke Na kosu nanesite šampon za suvo pranje i ispeglajte pramen po pramen kose. Odmah pošto ste peglom ispeglali pramen, provucite ga kroz okruglu četku. Tako ćete lagano uviti vrhove, a frizura će biti bujnija.

Vrući vikleri za prirodan izgled

MIRIS

Parfem se stavlja na zglob Uvijek ste se pitali koje je najbolje mjesto za nanošenje parfema? Evo odgovora.

Ručni zglobovi, vrat i unutrašnja strana koljena su idealna mjesta za nanošenje parfema, zbog toga što se na njima miris najduže zadržava. Nikad nemojte utrljavati parfem jer se tako uništava njegova struktura, a miris se mijenja. Imajte na umu da parfemi najčešće sadrže alkohol koji isušuje kožu i utiče na njeno starenje. Ako imate osjetljivu kožu, izaberite parfem koji ne sadrži alkohol.

Vrući vikleri su već godinama jedna od najpopularnijih metoda. Stavite ih na vlažnu kosu, a da biste postigli veći volumen, koristite viklere različite veličine. Kada se vikleri ohlade, skinite ih i prođite prstima kroz kovrdže. Kosa će izgledati prirodnije, a ako želite da frizura traje duže, stavite obične viklere prije spavanja.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

34 Žena

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5. I 6. 1. 2013.

Prijateljica za čitav život I POVJERENJE

ako je vaš dragi divan i želite da provodite što više vremena sa njim, svaka žena bi trebalo da ima i prijateljicu. Nema ničeg sličnog vezi koju imate sa svojom najboljom prijateljicom. Pročitajte zašto su one tako fantastične.

OSJEĆAJ POVEZANOSTI Najbolje prijateljice volimo iz više razloga, ali najvažniji je taj što znamo da uvijek imamo uz sebe nekog na koga se možemo osloniti i nijesmo sami. Prava ste srećnica ukoliko u teškim trenucima imate nekoga koga ćete nazvati i izjadati se sa sigurnošću da će ta osoba učiniti sve što može kako bi vam pomogla. Bilo da ona živi u istoj ulici, na drugom kraju države ili planete, saznanje da je ona uz vas pomaže

vam da se bolje osjećate. Danas je, zahvaljujući Skajpu, porukama, mejlovima i Fejsbuku lakše ostati u kontaktu, čak i onda kada je vaša prijateljica daleko.

BEZUSLOVNA PODRŠKA Prave prijateljice vas nikada neće osuđivati. One će vam dati do znanja ako smatraju da nešto što radite nije u redu, ali će vas podržavati u svemu što naumite – i to je divan osjećaj. Niko nije savršen, i ponekad činimo

stvari zbog kojih kasnije zažalimo. Najbolja prijateljica voljeće vas i uprkos vašim greškama, lošem raspoloženju i depresivnim ispadima.

ONA VAS JEDNOSTAVNO RAZUMIJE Nije da muškarci nijesu dobri u davanju savjeta, ali muški i ženski mozak naprosto funkcionišu drugačije, i to je naučno dokazano. Žena će mnogo bolje shvatiti drugu ženu i po pitanjima koja muškarcima uopšte nijesu jasna. Jeste lijepo kada vas dragi sasluša ili udijeli nekoliko savjeta, ali neke stvari je naprosto bolje raspraviti sa prijateljicama. Menstrualni bolovi, pitanja vezana za seks, modne ne-

doumice – sve je to lakše podijeliti sa najboljim prijateljicama.

OTVARA NAM NOVE HORIZONTE Kad vam je dosadno u životu ili vam je potrebna promjena, vaša najbolja prijateljica vam može priskočiti u pomoć. Najbolja prijateljica vam pomaže da širite horizonte. Ona će vas inspirisati da isprobate nove stvari – bilo da se radi o treniranju novog sporta, kuvanju novih zanimljivih recepata, čitanja nove knjige ili nekog hobija. Prijateljice vam mogu pomoći da se zabavite, upoznate još više zanimljivih ljudi, naučite nove stvari ili vas barem mogu inspirisati da to učinite.

ENTERIJER

Prednost male kuhinje Dimenzije kuhinje nijesu od presudnog značaja da bi ona bila lijepo uređena. Ono što je daleko bitnije je, korišćenje datog prostora na pravi način. Ako imate mali prostor koji je predviđen za kuhinju, ne očajavajte i ne pokušavajte da ga proširite, već razmislite kako najbolje da iskoristite ono što vam je na raspolaganju.

Za vas smo odabrali najfunkcionalnija i najbolja rješenja, pa sami prosudite koje ćete izabrati. Vrlo često je problem nedostatka prostora u kuhinji rješavan tako što su kuhinjski elementi postavljani u obliku ćiriličnog slova P. Tako je sve na dohvat ruke, a pritom i ve-

oma uredno i lijepo izgleda.

Kada imate kuhinju koja je malih dimenzija, poželjno je da je opremite raznim policama, fiokama, pregradama. One su pravi spas u ovakvim situacijama, jer ne zauzimaju puno mjesta, a na njih, ili u njima, možete držati razne stvari koje su vam neophodne.

Neke od tih polica i pregrada ćete naći ugrađene u kuhinjske elemente, ali neke možete napraviti po sopstvenim željama, pa tako možete imati posebnu pregradu za vina, druga pića, začine.

U mnogim domovima pri nedostatku prostorija, ne postoje odvojene trpezarije od kuhinja. Ne brinite zbog toga, jer vas upravo to

može navesti da stvorite jednu prostoriju koja će sadržati dvije u sebi. Dobra rješenja su kuhinjski pultovi koji nijesu glomazni, i ne zauzimaju puno mjesta. Pult može biti u produžetku radne ploče, ali i kao zasebna cjelina na sredini ili nekom uglu kuhinje.

Ukoliko vaš izbor nijesu pultovi, i više volite tradicionalne stolove i stolice, bez obzira na malo prostora, i njih možete uklopiti u koncept kuhinje. Okrugli stolovi su pogodniji, jer su bez oštrih ivica koje vizelno sijeku sobu. Pravougaoni stočić smješten uz zid, takođe ne zauzima mnogo mjesta, ali je on predviđen za jednu, eventualno dvije osobe.

Žena 35

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5. I 6. 1. 2013.

MARIJA MIĆOVIĆ,

fitnes instruktor Koliko puta nedjeljno je poželjno trenirati i koji je idealan vremenski period u toku dana?

Preporučujem tri puta nedjeljno trening, što je sasvim dovoljno da mišić ne odmara ni “previše” ni “premalo” i da tijelo držite tokom čitave nedjelje u dobroj formi.

Idealan vremenski period treniranja Vam teško mogu ja ili bilo ko odrediti. Vrijeme treniranja birate prema svom dnevnom ritmu obaveza, a cilj je da treningom podignete nivo energije kako bi dan izdržali na što bolji način (ukoliko trening radite u jutarnjim satima) ili da Vam trening da lijepu završnicu dana, umor koji će vam omogućiti dobar san (ukoliko trening radite u večernjim satima). Ukoliko ste potpuno slobodni pa imate tu privilegiju da sami određujete sebi vrijeme treniranja, postoje različite teorije o tome kada je bolje trenirati, jedni smatraju da je bolje trenirati ujutro a drugi u večernjim satima. Za gubljenje masnih naslaga smatraju da je bolje trenirati ujutro na prazan želudac.

Vježbanje ujutro ubrzava rad srca i metabolizam, a treniranje na prazan želudac utiče na održavanje uravnoteženog nivoa insulina u krvi, što omogućava brže sagorijevanje masnih naslaga. Opet pojedine teorije govore o tome da nema jasnih dokaza da je metabolizam brži ujutro nego uveče, tako da opet dolazimo do toga da sami sebi s obzirom na ritam dana odredite kada želite da trenirate i kada Vam najviše prija. Samo mogu da Vam dam jedan mali savjet: Gledajte da trening postavi-

PSIHOLOGIJA

Teško osvojive najčešće glume

te stalno u isto vrijeme, npr. svaki drugi dan u 8h ili u 18h ali je bitno da je u isto ili približno isto vrijeme - sigurno ćete biti dosljedniji treninzima nego u slučaju da stalno mijenjate termin treniranja.

Da li preporučujete večernji termin, jer zbog posla i svakodnevnih obaveza često nijesam u prilici da trening odradim u prijepodnevnim časovima?

Svakako preporučujem treniranje i u večernjim satima ukoliko je to jedini dio dana slobodan za trening. Bitno je samo da sebi prilagodite rad, tako da Vam prija i da se nakon toga osjećate “lijepo umorni” nikako razdraženi i agresivni. Ukoliko radite u teretani odradite lagani trening sa manjim težinama, umjereni rad na kardio spravama i dobro

istezanje. Ukoliko pohađate grupne treninge birajte one manje “agresivne”, dakle one koje Vam daju osjećaj blagog umora i koji ne podižu previše mišićni tenziju.

Da li smatrate da je u redu prilikom treninga nositi dio odjeće kakav je joga slip koji izaziva dodatno znojenje?

Ukoliko nijeste previše osjetljivi na vlagu, a dokle god držite visoku temperaturu tijela u toku rada, u redu je nositi dio odjeće koji pospješuje znojenje s tim što čim završite sa radom, morate presvući garderobu u suvu, i nastaviti trening sa tegovima, vježbe zatezanja, istezanje u suvoj odjeći. Dakle, odgovor je da, ali čim završite sa znojenjem tj. sa vježbanjem na kardio spravama zamijenite mokru odjeću suvom.

ZDRAVLJE

SASTOJCI:

Vodite računa o ishrani

2 jabuke 50 g kristal šeće ra 20 g putera sok od 1 limuna cimet ili orasi po želji

jive, završile s kvalitetnijim partnerima, odnosno partnerkama.

“Teška osvojivost najčešće je glumljena. Svi bismo voljeli da vlada iskrenost u muško-ženskim odnosima, ali to nije slučaj. Čak ovdje i ne možemo da govorimo o nekom teškom laganju, ljudi se u stvari snalaze najbolje što mogu da bi našli što boljeg partnera ili partnerku”, istakao je psiholog Peter Jonason, voditelj istraživanja.

Svestranost dječjeg pudera Puder je odlično sredstvo koje nam može pomoći u nekim kućnim nevoljama poput problema s mravima ili masnih mrlja na tepihu.

Otjerajte mrave Ako imate problema sa mravima pokušajte da pospete mjesta gdje se kreću puderom, a dodatno zaštitite i otvore poput vrata i prozora. Škripavi parketi Parket koji škripi može jako da nervira. U prorede između parketa pospite malo pudera, a ako to ne pomaže, dodajte i malo sredstva za poliranje.

Mrlje od krvi

Ako vas zadesi nevolja i krv iskapa na tepih, napravite pastu od pudera i vode pa istrljajte mrlju. Ostavite da se osuši i zatim iščetkajte ostatke.

Masne mrlje na tepihu Za ovaj tip mrlja puder bi mogao biti rješenje ako imate dovoljno strpljenja. Nanesite ga na mrlju i ostavite do šest sati da upije svu masnoću. Na kraju tepih jednostavno usisajte.

Olabavite čvor Čvor na pertlama ste prejako stegli i sada vam se čini da ćete morati da upotrebite makaze?

Ne, čvor samo dobro napuderišite i pertle će se lakše olabaviti.

DOKAZANO

Potpetice naglašavaju ženstvenost

Zapečene jabuke

Zapečene jabuke su odličan i brz recept za ukusni, zimski desert. Kombinujte začine i svaki naredni put možete imati drugačiji ukus zapečenih jabuka.

Priprema: 1. Jabuke očistite, isijecite na manje komade, pa poređajte u vatrostalnu činiju.

2. Prelijte limunovim sokom.

Poređajte i kriške ili parčiće putera, a zatim pospite šećerom i začinima po želji.

3. Naspite malo vode i pecite 20 minuta na 250ºC. Jabuke možete prepoloviti i na kraju pečenja u sredinu staviti orahe, piše Velika kuhinja.

Žene koje glume da su teško osvojive ili su stvarno takve, u stvari imaju dobru strategiju.

To je potvrdilo i najnovije istraživanje koje su sproveli naučnici s australijskog univerziteta Vestern Sidnej.

Naučnici su analizirali odgovore ljudi iz četiri različita ispitivanja, a sva su bila vezana za partnerske odnose. Uočili su da su i muškarci, ali posebno žene koje su glumile da su teško osvo-

Ponovo je došlo to doba godine kada ćete još jednom presjeći i donijeti neke sasvim nove odluke. Ipak, možda uvijek sebi zacrtate previše ciljeva, pa lako odustanete. Krenite od jednostavnih odluka koje neće puno uticati na vašu svakodnevicu, ali vremenom na vaš izgled i te kako hoće.

“Ješću više voća i povrća” Ovo je najpametnija odluka vezana za dijetu. Odrasli ljudi bi trebalo da jedu pet porcija voća i povrća na dan, a priznaćete - malo ko od nas to poštuje.

“Prestaću da pijem gazirano” Čak i kada piše da ima nula kalorija, vi i dalje uništavate svoje tijelo, čemu to? Prebacite se na zeleni čaj, vodu ili blago zaslađenu vodu. Iskoristite priliku da sokove zamijenite vodom i stvorite naviku da je pijete. Ljudi od sokova ponekad zaborave da popiju času vode u toku dana.

“Izbjegavaću konzerviranu i brzu hranu” Sve što dolazi u konzervi prepuno je masti, soli i konzervativa. Po-

stoji nešto još lošije od konzervirane hrane, a to je brza hrana. “Čitaću nutritivne vrijednosti na proizvodima” Da li uopšte znate koliko kalorija ima vaš omiljen proizvod?

“Paziću na veličinu porcija” Upravo čitajući nutritivne vrijednosti možete sebi odrediti pravu porciju hrane koja će kalorijski pokriti vaš dan.

“Više ću kuvati” Prije svega, imaćete veću kontrolu nad onim što jedete, a takođe je i mnogo zdravije.

“Nosiću kuvanu hranu na posao” Umjesto što se hranite po pekarama, ponesite ručak na posao, gdje ga možete podgrijati. To je mnogo zdraviji izbor.

“Ignorisaću negativnost” Dovoljno je teško biti na dijeti, posebno kada imate ljude oko sebe koji vam govore da nećete uspjeti. Ove godine izbacite negativnost iz života. Nemojte oko sebe imati nikoga ko vam unosi negativnu energiju.

Konačno je i ozvaničeno da visoke štikle naglašavaju ženstvenost, te da su žene koje ih nose privlačnije muškarcima.

Studija Univerziteta Plimut dokazala je da su žene privlačnije kada nose štikle. Istraživanje je obuhvatilo grupu dvadesetogodišnjakinja koje su snimane kako koračaju po traci za hodanje u štiklama i ravnim cipelama.

Odvojena grupa muškaraca i žena je zatim na osnovu tih snimaka ocjenjivala njihovu privlačnost i svi su smatrali da su žene bile atraktivnije kada su nosile visoke potpetice.

Izvršen je još jedan eksperiment. Od gledalaca je traženo da samo po hodu ocijene da li

je na snimku žena ili muškarac, pri čemu su tijelo i lice bili zamagljeni.

Kada su žene nosile ravne cipele, uglavnom se za njih mislilo da su muškarci.

Naučnici su takođe mjerili razliku u koracima kada su žene nosile štikle i kada su bile u ravnom i zaključili da su one koje su nosile visoke potpetice izgledale ženstvenije, jer su pravile kraće korake i više njihale kukovima.

“Visoke štikle naglašavaju ženstvenost u hodu, što može da izazove seksualno uzbuđenje kod muškarca i omogući ženi da bude svesnija potencijalnih konkurenata za partnera”, zaključili su naučnici.

36 Roditelji

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5. I 6. 1. 2013.

POZNATE MAME: MARIJA MARIĆ MARI MARI

Nakon trudnoće sve se mijenja, pa i prioriteti RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Pop pjevačica Marija Marić-Marković poznata kao Mari Mari priča za DN o svojoj prvoj i skoro iznijetoj drugoj trudnoći. A kako je željela da razlika između njene djece bude dvije godine, drugi porođaj je stigao u prilično planirano vrijeme.

IMA LI RAZLIKE U PRVOJ I DRUGOJ TRUDNOĆI? Ima naravno, ali nijesu velike sem što u prvoj trudnoći žena ima više vremena za sebe, a s obzirom na to da u drugoj trudnoći već imam dijete malo je sve drugačije, pa i prioriteti. Imala sam tu sreću da obje trudnoće izguram muški i nijesam imala nikakvih problema, hvala bogu. Tako da nijesam ni u prvoj, a i drugoj trudnoći bila trudnica koja je previše zahtjevna.

DA LI JE POSTOJALA TREMA TOKOM OBJE TRUDNOĆE? Tokom prve trudnoće sam imala mali strah kako će sve to da prođe, ali s obzirom da sam neko ko ne razmišlja o lošim stvarima znala sam da će sve proći kako treba i spadam u takvu grupu ljudi koji ne prizivaju ništa negativno.

KAKVA JE BILA PODRŠKA SUPRU GA TOKOM TRUDNOĆA I KOLI KO VAM SADA POMAŽE U ODGOJU KĆERKICA? Moje blisko okruženje kaže da boljeg oca nijesu vidjeli, i stvarno moram da kažem da je jako brižan, čak je i tokom trudnoće brinuo više nego ja jer prosto žena koja prolazi kroz proces nekako je već pripremljena prirodno, a kod muškarca je to položaj koji je sa strane i nekako veća je briga jer njegovo tijelo ne prolazi sve to.

JESTE LI SE PRIBOJAVALI DA ĆE UNA BITI LJUBOMORNA NA SE STRU I DA LI STE JE PRIPREMALI U TOM SMISLU NA NOVOG ČLANA U PORODICI? Jesmo, naravno. Ja inače kao pedagog to nekako osjećam i poznajem djecu i pričam sa njom o njenim osjećanjima i mislim da je to jako bitno kao i to da dijete treba da zna za sve što mu se dešava, pa čak i ljubomora koja je normalna i koju je

ona pokazala i prije rođenja djeteta.

Govorila sam joj da je sve to normalno i da će se navići. Imala sam različite metode kako da je naviknem na prinovu, kroz crtaće, priču i životne situacije koje su se prosto nametnule na takav način da ih iskoristim, kako bi ona sa svojom sestrom bila u najboljim odnosima.

KOLIKO SE VAŠ ŽIVOT PROMIJENIO OTKAKO STE POSTALI MAJKA? Dosta se promijenio, ali mogu slobodno da kažem nabolje i kvalitetnije jer su prioriteti postali za mene određeniji, a nekako sam se i više u tom manjku vremena okrenula sebi i svojim talentima, gdje prije trudnoće jednostavno nijesam bila svjesna vega toga.

KAKO STE SE NJEGOVALI TOKOM TRUDNOĆA? Nemam reći ništa što je neuobičajeno, osim krema koje su za strije i širenje kože. Mada sve je to genetika. U većini slučajeva jer poznajem mnogo žena koje su koristile razne skupe kreme i tretmane, ali nije bilo pomoći jer je prosto struktura kože takva kakva jeste. Ja sam imala sreću da je sve to moja koža izdržala i sada nemam nikakvih znakova trudnoće.

Mislim da pored te njege koju žena svakako treba da ima i da vodi računa o sebi, bitan i zdrav razum, pozitivno razmišljanje, što nije preporuka samo za trudnice nego za svakog čovjeka.

DA LI STE TOKOM OBJE TRUDNO ĆE PAZILI NA ISHRANU ILI STE PUŠTALI ŽELJAMA NA VOLJU?

Ni u prvoj ni u drugoj trudnoći nijesam vodila računa o tome. Jela sam bukvalno sve što mi se jelo i malo sam pretjerivala, ali mislim da je to više jedna opuštenost i prosto praćenje sebe jer znam da mi je genetika takva da se vratim na kilažu koja je bila prije same trudnoće.

Tako da nijesam opterećena time.

IMATE LI SAVJET ZA BUDUĆE MAME? Ono što je najbitnije jeste da žena uživa i da ne bude opterećena tokom trudnoće ni s čim jer sve to dijete osjeća. Mislim da svaka trudnica treba da bude povlašćenja i da se potrudi da bude zadovoljna i da se ne sjekira, nervira i sve ostalo jer se to ne odražava samo na nju nego i na njen plod. Pratiti samo sebe i ne raditi ništa što je neumjereno, jer mjera je u svemu bitna.

Boris Šarančić

SAVJETI

Dijete od dva mjeseca može na planinu Dijete starije od dva mjeseca možete da povedete na zimovanje, ukoliko ste obavili određene pripreme. Nema ništa zdravije nego prošetati bebu po čistom planinskom vazduhu kada je lijep, sunčan dan (obavezno joj zaštititi oči i lice od sunca - naočare sa UV protekcijom i bebi krema sa visokim faktorom, oko 50).

Priprema za putovanje U optimalnim uslovima, bebi će zimski odmor svakako da prija. Naravno, prvi izlazak napolje ne treba da bude - putovanje. Za to se treba postepeno pripremiti. Ako ne računamo vožnju od porodilišta do kuće, prvom izlasku treba da prethodi kratak boravak pored otvorenog prozora, ili na terasi. Napolje se izlazi prvo na 10 minuta, pa se taj period svakog dana (ako je lijep) postepeno povećava za po 10 minuta, ne više od dva sata dnevno. Pritom treba gledati aktuelne vremenske uslove, a ne kalendar, jer se dešava da zimski dan bude poput proljećnog (i obratno).

Komforan smještaj Smještaj mora da bude komforan – mora da postoji mogućnost održavanja optimalne temperature vazduha u svim pro-

storijama u kojima boravi.

Ishrana na planini U prednosti su oni koji imaju sopstveni smještaj, u koji mogu da odu kada hoće. I, naravno, bebe koje su na prirodnoj ishrani, jer u slučaju neplaniranog produžetka putovanja uvijek imaju na raspolaganju mamino mlijeko.

Kada je riječ o vještačkoj ishrani, neophodno je da se spremite za najgoru moguću varijantu. To znači da kod sebe morate da imate gotovu mliječnu formulu u tečnom obliku (najprije provjerite da li je ima na našem tržištu), ili mogućnost da pripremite svježu formulu u prevoznom sredstvu (ponesite mliječnu formulu u prahu, dovoljno vode za pranje ruku i pripremanje obroka, nekoliko sterilnih flašica sa unapred pripremljenom potrebnom količinom prokuvane vode, šerpicu i primus).

Za stariju odojčad je dobro ponijeti teglice sa kašicama, ali uvijek mora da postoji mogućnost da se obrok podgrije.

Osim obroka, za put treba spremiti dovoljnu količinu vlažnih maramica, pelena i ostale presvlake.

Roditelji 37

SUBOTA, NEDJELJA i pONEDJELJAk, 5. i 6. 1. 2013.

CRNOGORSKI ZAKON O RADU

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Zakon ne štiti trudnice od otkaza Crnogorski Zakon o radu zabranjuje raskid ugovora o radu sa zaposlenom koja ostane u drugom stanju ili planira trudnoću, ali ne štiti one koje su ugovor zaključile na određeno vrijeme, što poslodavci u velikom broju slučajeva koriste da ga ne produže, pokazuju iskustva žena koje su se obratile Pravnom savjetovalištu Udruženja Roditelji.

Udruženje je u septembru pokrenulo projekat pravne pomoći roditeljima u ostvarivanju prava iz radnog odnosa, u okviru kojeg žene, koje smatraju da su im uskraćena prava iz Zakona o radu zbog toga što su majke ili planiraju to da postanu, mogu da dobiju besplatan savjet pravnika angažovanih na projektu.

Savjetovalište za roditelje o pravima iz radnog odnosa funkcioniše onlajn, ali i na principu direktnog kontakta, a pravnici se bave situacijama u kojima, između ostalog, poslodavac otpusti ženu kada ostane u drugom stanju, odbija da zaposlenoj na porodiljskom bolovanju isplati zakonom garantovanu zaradu, prijeti otkazom ili neprodužavanjem ugovora ukoliko se ona ranije ne vrati sa porodiljskog odsustva, ili kreira ambijent koji kod žene izaziva nesigurnosti da će moći da zadrži posao ukoliko zatrudni.

U protekla četiri mjeseca Savjetovalištu se obratio veliki broj žena, od kojih je većinu interesovalo kakva su im prava s obzirom na to da su ugovor o radu potpisale na određeno vrijeme, ili kome da se obrate budući da im poslodavac, zbog trudnoće, nije produžio ugovor.

Pravnici objašnjavaju da, nažalost, ne postoji način da se trudnica u tom dijelu zaštiti.

“U suštini, Zakon zabranjuje raskid ugovora o radu zbog trudnoće, ali je teško dokazati da je razlog raskida trudnoća kada se zaključuju ugovori na određeno vrijeme. Nije jasna ta praksa poslodavca

kada im se svi troškovi refundiraju. Istina je da se refundacija za trudničko čeka, ali za porodiljsko je tačno 20. u mjesecu za prethodni mjesec, čak ponekad isplate i ranije”, navode pravnici.

Iako Zakon o radu Crne Gore načelno štiti žene za vrijeme trudnoće, on takođe dozvoljava poslodavcu da zaposlenoj ženi koja je na trudničkom bolovanju, a zaposlena ja na određeno vrijeme, ne produži ugovor.

“Ustavna i zakonska zaštita žene za vrijeme trudnoće se na taj način fundamentalno dovodi u pitanje, s obzirom na to da je danas najveći broj ugovora sklopljenih sa poslodavcima upravo na određeno, iako je Zakonom o radu definisano da je pravilo, a ne izuzetak da se ugovor

MAStItIS

o radu zaključuje na neodređeno vrijeme. To implicitno stvara pogodno tlo za nepoštovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, u ovom slučaju posebne zaštite žene na radu”, smatraju pravnici u Savjetovalištu. Oni podsjećaju i da je zakonima o radu, o zdravstvenom osiguranju i o socijalnoj i dječijoj zaštiti predviđeno pravo poslodavca na refundiranje zarada isplaćenih po osnovu posebne zaštite i pomoći ženama za vrijeme trudnoće, porodiljskog i roditeljskog odsustva, odnosno odsustva radi njege djeteta.

“Ali, ipak se dešavaju ovakvi slučajevi kojim se krše osnovna ljudska prava prava kojim žene imaju posebnu zaštitu, pogotovo u slučaju graviditeta, a koja se posebno štite inkorporisanošću i

određenošću u našem Ustavu”, kažu u Savjetovalištu.

To navodi na pomisao da poslodavci ne prijavljuju zaposlene, pa samim tim i ne uplaćuju doprinose, ili uplaćuju manje iznose od onih koji su dužni po zakonu, pa zato nemaju motivaciju za refundiranjem zarade iz Fonda za zdravstveno osiguranje, niti volju da produže ugovor o radu sa zaposlenom trudnicom, a zakon im u tome, nažalost,”ne smeta”.

Odgovornost države je da ne dozvoli ovakvo kršenje međunarodnih i nacionalnih propisa, i da uskladi pozitivno zakonodavstvo sa Ustavom i ratifikovanim međunarodnim propisima, kako ne bi imali pravni haos u kom niži pravni propis derogira viši.

MIMOILAŽENJE

Infekcija u dojci prouzrokuje groznicu

Sve što ljudi govore, kad se više ne vole

Mastitis je infektivni proces u dojci koji prouzrokuje lokalizovanu osjetljivost, crvenilo ili vrelinu, zajedno sa sistemskim simptomima kao što su groznica, malaksalost, ponekad i mučnina i povraćanje. Infekcije dojke često nastaju u kanalima koji se zapuše, a zapušenje se na vrijeme ne primijeti i tretira, ili zbog ragada na bradavicama kroz koje mikroorganizmi dospiju u tkivo dojke.

Uz terapiju antibioticima, većina doktora se slaže da bi trebalo nastaviti dojenje na obje dojke. Dojenje širi krvne sudove i tako pospješuje protok krvi u tom području. Protok mlijeka takođe

Neko je mišljenja da u braku treba ostati zbog djece, bez obzira na kvalitet odnosa sa partnerom. Neki se služe izrekom “bolje dobar razvod, nego loš brak” za izražavanje ličnog stava.

Koliko je proces separacije težak i bolan, zavisi od brojnih činilaca. No, kako će djeca prihvatiti to saznanje, proći kroz period reorganizacije, kako im bar malo pomoći u tom, nekada za njih posebno teškom procesu, zadatak je odraslih.

Razvod roditelja je velika promjena za cijelu porodicu, te treba biti svjestan da je potrebno vrijeme na prilagođavanje svih njenih članova. U toj situaciji treba izbjegavati ostale promjene, odnosno svesti ih na minimalan broj i omogućiti djetetu da nastavi sa redovnim aktivnostima, sa dotada postojećim ritmom življenja i navika. Strah je najprirodnija reakcija koja se može javiti u takvoj situaciji, što treba poštovati, ali se angažovati u pružanju zaštite i razvijanju osjećaja sigurnosti kod djeteta. Minimiziranje takvog događaja, kome odrasli nekada pribjegavaju, ne čini se kao najsrećniji izbor.

Cijeli niz promjena koje prate tu situaciju i zahtjevi za prilagođavanjem govore suprotno.

Razvod braka u porodici sa djecom stavlja težak zadatak pred roditelje koji su se na to odlučili – strogo odvojiti pitanje partnerstva od pitanja roditeljstva, kako pred sobom, tako i pred

pomaže da se mliječni kanali očiste od infektivnih mikroorganizama.

Nastavak dojenja je važan tokom mastitisa jer bi njegov prestanak uvećao šanse da majka dobija apces dojke. Apces se teže liječi i često je potrebna hirurška intervencija da bi se dreniralo mjesto infekcije. Nastavak dojenja neće naškoditi odojčetu jer je velika vjerovatnoća da mu je majka već prenijela bakterije iz mlijeka prije nego što je osjetila simptome mastitisa. Prestanak dojenja bi ostavio odojče bez antitijela za bakteriju koja bi mu već bila prenijeta putem majčinog mlijeka.

djecom. U situacijama sa visokim nivoom konfliktnih odnosa među partnerima, dijete nekada postaje sredstvo preko koga se vodi “rat”, što ostavlja višestruke posljedice na njegov kasniji razvoj. Roditelji koji se razvode i dalje su modeli po kom njihova djeca uče i odrastaju, a to – kako će komunicirati sa partnerom od kog se razilaze, samo je jedan aspekt koji će za djecu biti slika kako treba sarađivati, dogavarati, rješavati, odlučivati.

38 Gušti

5, 6 I 7. JANUAR 2013

Bakalar na Bakalar se prema tradiciji u primorskoj regiji, priprema za Badnji dan. Priprema je donekle zahtjevna, ali kada znamo kako ćemo ukusno jelo dobiti, ne treba štedjeti truda. Osim što se konzumira svjež, bakalar se i konzervira soljenjem, dimljenjem i sušenjem. Najveće zemlje koje izvoze bakalar su Norveška, Grenland i Island, kao i Amerika i Kanada.

načina

Tradicionalni bakalar na bijelo

Suvi bakalar se dobro istuče tucnjem te ostavi u vodi 24 sata (prema potrebi zamijeniti vodu). Kad postane savitljiv, stavi se da se kuva dok mu meso i kost u sredini ne omekšaju. Kuvani bakalar se očisti od kostiju i crne kožice. Očišćeno meso bakalara se začini salju, biberom i bijelim lukom, te se počinje tući tučkom u posudi uz postepeno dodavanje biljnog ili po želji maslinovog ulja toliko dugo dok ne postane kao pire uz vidljiva vlakna i komadiće bakalara. Može se posluživati kao samostalno jelo koje se maže na hljeb (preporuka: parčad hljeba prepržiti sa obje strane u tiganju na malo maslinovog ulja).

Bakalar na mornarski način

Ruzmarin

se mnogo koristi u južnoevropskoj kuhinji. Ako se pomalo dodaje, izvrstan je začin za supe, dinstano povrće, meso, sve vrste pečenja i mekih sireva. Najbolje je u jelo staviti struk, koji se kada jelo poprimi odgovarajuću aromu, izvadi. Mogu se i listići odvojiti i sitno nasjeckati i dodati u pripremljeno jelo. Njegovo korišćenje kao začina, pogotovo u masnijim jelima i težim umacima, uz maslinovo ulje i ribu, govori o mudrom opažanju povoljnog djelovanja na

● super desert

Bakalar pretucite drvenim tucnjem za meso. Stavite ga u veću posudu, prelijte s dosta hladne vode i ostavite da odstoji dva-tri dana. Vodu mijenjajte nekoliko puta na dan. Pritom ga svaki put rukama savijajte kako bi što više omekšao. Tada bakalar kuvajte u neslanoj vodi oko 20 minuta dok se meso ne počne odvajati od kostiju pa ga izvadite iz vode, očistite od kože i kostiju, a meso iskidajte na komadiće.

Sačuvajte dva dl supe u kojoj se bakalar kuvao. Oguljeni krompir narežite na kockice, skuvajte u posoljenoj vodi i ocijedite. Zatim u dublju zdjelu istresite krompir, viljuškom ga malo zgnječite, dodajte

meso bakalara, ulje, nasjeckani bijeli luk i peršunov list, posolite, pobiberite, ulijte sačuvanu supu od kuvanja bakalara i dobro izmiješajte.

Dvije ribe, dva krompira

Odmrznuti bakalar lagano posolite i zabiberite i naglo ispržite na dobro ugrijanom maslinovom ulju. Izvadite ribu na ubruse. Na isto ulje dodajte narezan crveni luk, narezan bijeli luk, lovorov list i ljutu papriku. Potom zalijte pasiranim paradajzom i crnim vinom. Med razmutite u malo vode te i njega dodajte smjesi da proključa. Zasolite i pobiberiti po ukusu i maknite sa vatre. U lagano nauljenu zdjelu maslinovim uljem ređajte red krompira pa red ribe koju možete ostaviti u komadu ili je izlomiti. Začinite i ponovite postupak ređanja. Gornji red treba da budu krompiri koji se prelivaju kuvanim sosom. Pokrijte aluminijskom folijom i stavite u zagrijanu rernu na 180 stepeni. Pecite oko

jedan sat.

Desetak minuta prije nego je jelo gotovo otkrijte foliju i još malo kratko zapecite.

Lagano prohladte i poslužite i sve zalijte dobrim crnim vinom.

Bakalar u foliji

Na lagano pouljenu maslinovim uljem foliju staviti odabrano povrće (blitva, brokule, spanać, bijeli luk). Odleđene filete bakalara malo posoliti i staviti na povrće, te premazati sa još malo maslinovog ulja. Režanj bijelog luka očitistiti i staviti na bakalar, politi jednom kašikom soja sosa, umotati u foliju i staviti u rernu 200 stepeni. Pred kraj pojačati na 250 stepeni.

Posuti svježim peršunom i poslužiti odmah.

Bakalar s mlijekom

Suvi bakalar držati u vodi 3-4 dana. Kuvati, a kad proključa, kuvati na laganoj vatri oko 45 min. Bakalar izvaditi iz vode, ohladiti i očistiti od kostiju i svega drugog. Krompir oljuštiti, izrezati i staviti da se kuva s bakalarom u vodi i kojoj se kuvao.

Dodati so, biozačin, lovorov list i kuvati dok se krompir ne skuva.

Kad je krompir gotov, procijediti ga i u mlijeko staviti narezani bijeli luk. Kad mlijeko proključa, dodati mu bakalar i krompir. Zaliti ga obilno maslinovim uljem, posoliti, pobiberiti, dodati još malo prasiranog bijelog luka i svježeg (sitno narezanog) peršunovog lista.

Engleski puding Omekšali maslac, 125 g, pjenasto umutite sa šećerom. Stalno miješajući varjačom, u to postepeno dodajte suvo grožđe (250 g), brusnice (125 g), bademe (70 g), brašno (120 g oštrog) pomiješano s praškom za pecivo (na vrh noža), prezlu (125 g) pomiješanu s kašikom kakaoa, malo soli, kašiku konjaka i na kraju sok i rendanu koricu limuna. U pripremljenu masu dodajte jedno po jedno jaje (ukupno tri), dobro sjedinite i ostavite da odstoji nekoliko sati na hladnom mjestu. Kalupe namažite maslacem i napunite ohlađenom masom. Stavite ih zatim u pleh s vodom i pecite 45 minuta u rerni zagrijanoj na 180 stepeni. Ohlađeni puding prevrnite.

Karamel preliv: 500 ml slatke pavlake, kašika mlečnog margarina (40-50 g), 100 g tamnog šećera 2 kašike malteksa, prsohvat soli

Gušti 39

5, 6 I 7. JANUAR 2013

● PREPORUKA

● POSEBNI NAPICI

Sasso Irska kafa Negro

RECEPT MAJSTORA

Samke harra

Vladimir Nikić, Kuvar u hotelu “Ziya” Podgorica Žarko Radonjić, somelijer i član NUSCG

Crveno suvo vrhunsko vino Vino je rubin crvene boje, dobijeno od grožđa sa podgoričkog vinogorja, lokalitet Ćemovsko polje.

Proizvodi se kupažom sorti Syrah Primitivo, Sangioveze i autohtone sorte Vranac.

Vino je na ukusu moćno i snažno, kompleksnog mirisa i arome na sitno crveno voće.

Sazrijeva dvije godine, dio vremena u inoxima, a dio u drvenim buradima, pa se može osjetiti i miris drvenih buradi.

Dobro se slaže sa pršutom, crvenim mesom, jelima sa roštilja i polumasnim sirevima i začinjenim jelima.

Potpun užitak u ovome vinu je ako se servira na temperaturi od 17 do 20 stepeni.

Proizvodi i puni: “13. jul - Plantaže” Berba: 2008. godina Sadržaj alkohola: 13% Cijena u maloprodaji: 4,30€ Puni se i flašira u boce od 0,75l

OBROK SALATA

Cezar salata

Za Cezar salatu vam je potrebno: 100 g dimljene slanine, 200 g bijelog pilećeg mesa, 30 g parmezana, 3 čena bijelog luka, 2 parčeta tost hljeba, zelena salata, dva čeri paradajza, sok od 1 limuna, pavlaka, majonez, maslinovo ulje, biber, so.

Propržite isjeckanu slaninu bez dodavanja masnoće. Izvadite i stavite na papirnu salvetu da upije masnoću. Na teflonu ispeći piletinu i kad se prohladi iseći je u dugačke trake. Hleb isjeći na kocke. Pomiješati sa isjeckanim bijelim lukom i propržiti na masnoći koju je pustila slanina. Izvaditi i staviti na salvetu.

Umutiti maslinovo ulje sa sokom od limuna, posoliti i pobiberiti. Dobijenim dresingom (sa maslinovim uljem) preliti opranu i iscjepkanu zelenu salatu.

Preko salate naređati piletinu, slaninu, krutone (prepečeni hleb), čeri paradajz, krupno narendani parmezan i preko toga preliti umućenu pavlaku s majonezom.

Prvo umutiti jednu šolju slatke pavlake. Uzeti staklene, prozirne čaše zapremine tri dl. Čaše treba da su malo zagrijane tj. da nijesu skroz ledene.

U svaku čašu sipati viski, a zatim dodati po kašičicu šećera. Dobro promiješati. Na kraju uliti vruću crnu kafu, skoro do vrha. Neprestano miješati kako bi se šećer istopio. Preko sipati malo umućene slatke pavlake, na samu površinu. Ne treba miješati pavlaku u kafu, jer nije cilj da se rastopi u piću.

Kafu ukrasiti po želji čokoladnim mrvicama ili zrnima kafe.

Preostaje još samo da uživate u vašoj irskoj kafi.

Savjeti: Kafa može biti espreso ili obična instant kafa (nes kafa npr.) samo prelivena vrućom vodom. Važno je da je kafa jaka, crna i bistra. Vrstu izaberite sami.

Ko voli - može da doda u kafu i malo mlijeka, samo nekoliko kapi, da ne pokvari piće.

U originalnom receptu se insistira na upotrebi žutog, a ne bijelog šećera.

Viski za irsku kafu ne mora biti baš irski. Bilo koja vrsta će dobro da se uklopi. Pravljena sa Bailey’s viskijem je posebno dobrog ukusa.

Samke harra, prevedeno sa arapskog, znači ljuta, začinjena riba i veoma je popularan specijalitet na libanskom primorju. Postoje brojne varijacije ovog specijaliteta kada je riječ o prilozima koji se kombinuju sa ribom. Glavni sastojak samke harra je riba, ljuti tahini sos, kao i ostali začini koji se mogu poslužiti na tanjiru ili u sendviču. Uglavnom se konzumira za večeru.

Za pripremu jedne porcije potrebno je oko 300 grama brancina, koji prije prženja treba isjeći na filete. Potom, u dobro zagrijanom tiganju, na vrelom ulju, treba pržiti brancin sa obje strane dok ne dobije lijepu boju. Ribu politi čašom bijelog vina. Na polovine isjeći se-

dam do osam šeri paradajzai propžiti ih sa brancinom.

Začiniti sa malo soli, bibera, tabasko ili piment sosom. Dodati začinsko bilje poput peršuna i svježe nane. Korijander isjeći na pet do šest tankih listića i dodati u tiganj. Da bi ovaj specijalitet dobio svoju autentičnu aromu, ali i da bi se prigušila kisjelost koju mu je dao paradajz, treba dodati kašičicu šećera.

Sve promiješati i staviti na tanjir. Servirati sa kolutovima limuna.

Poslužiti sa tahini sosom, koji je izuzetno zastupljen u mediteranskoj kuhinji, kao i u velikom dijelu Azije i Afrike. Tahini sos smatra se mineralno-vitaminskom i antioksidativnom bombom.

Za pripremu sosa potrebno je oko 150 grama susama i jedan decilitar suncokretovog ulja. U pleh posuti rukom susam i staviti u rernu da se peče nekih 10 minuta na 150 stepeni, dok sjemenke blago požute. Sjemenke potom ohladiti nekih 20 minuta i samljeti u multipraktiku sa decilitrom ulja dok se ne dobije gusta pasta. Jesti uz pica hljeb ili tortilju.

40 Tehnologija

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5. I 6. 1. 2013.

BENTLEY CONTINENTAL GTC SPEED

AUTOMOBILI

predstavljamo, savjeti...

Kabrio vrijedan pažnje

Iako je do njegove zvanične premijere na sajmu u Detroitu ostalo još manje od mjesec, čekanje na novi Bentley Continental GTC Speed je završeno, jer su fotografije novog modela našle svoj put do interneta.

Sa druge strane, osim fotografija, malo dodatnih detalja o najnovijem članu Continetal porodice je poznato, ali je sa na osnovu njih jasno da će stilski izgled GTC Speeda biti gotovo identičan kupe modelu.

Isto treba očekivati i kada je riječ o onome što će se naći pod haubom britanskog kabrioleta, a to je 6,0-litarski W12 motor

sa dva turbo kompresora sa Continenta GT Speed modela, koji će na GTC-u biti jači za 49 KS i 101 Nm obrtnog momenta.

Tako će Bentley Continental GTC Speed moći da se pohvali sa ukupno 616 “konja” na 6000 o/min i maksimalnim obrtnim momentom od 800 Nm. Kabriolet će biti sporiji od kupe, kojem je za ubrzanje do “stotke” potrebna 4,1 sekunda, uz maksimalnu brzinu od 330 km/h.

Kako je do premijere ostalo još malo vremena, nećemo još dugo čekati na zvanično saopštenje kompanije, članice Volkswagen grupe od 1998. godine.

SUBARU

Svi modeli maksimalno bezbjedni

Oprezno i bez žurbe

Američki Institut za bezbjednost saobraćaja na autoputevima dodijelio je priznanje “Najbezbjedniji 2013” (Top Safety Pick 2013) svim “subaru” modelima koji se prodaju na sjevernoameričkom tržištu.

Ova organizacija je ovu nagradu četvrti put uzastopno dodijelila modelima Legacy, Forester, Tribeca, Outback, Impreza, XV Crosstrack i BRZ, i ne samo to.

Modeli Legacy i Outback izrađeni nakon avgusta 2012. godine su prvi Suba-

rovi automobili koji su prošli testiranje za IIHS priznanje koje se zove “Najbezbjedniji plus” (Top Safety Pick Plus).

Ova nagrada podrazumijeva dobre ocjene na testu zaštite putnika u vozilu – minimum četiri od pet bodova, kao i ocjene “prihvatljiv” na svim ostalim testovima.

Da bi osvojio priznanje “Najbezbjedniji” automobil mora da ima ocjenu “dobar” na sva četiri testa frontalnog i bočnog su-

dara, na testu prevrtanja i na provjeri zaštitnog efekta naslona za glavu prilikom udarca otpozadi.

Institut za bezbjednost je uveo još jedan mali test u 2012. godini na kome se simulira udarac prednjom bočnom stranom automobila u drugo vozilo, drvo ili stub.

Testira se udarac četvrtine prednjeg dijela vozila sa vozačeve strane u 1,5 metara visoku čvrstu barijeru pri brzini od 65 km/h.

Najvažniji savjet vozačima u zimskim vremenskim uslovima jeste da ne žure i da na planirani put za koji im je ranije trebalo 15 minuta, krenu bar pola sata ranije. Treba izbjegavati nagla skretanja, promjene pravca, nagla kočenja i treba se držati glavnih ulica koje su očišćene i posute solju.

Vožnja u tunelima je najrizičnija, jer se zbog vazdušnih strujanja stvara lako poledica, koja može dovesti vozača u opasnost. Takođe, podvožnjaci i nadvožnjaci su rizične tačke na kojima teba biti maksimalno oprezan.

Vlasnici automobila bi morali da posjeduju kvalitetnu tečnost za pranje vjetrobrana i da glicerinom popune rupe i brave kako se ne bi zaledili. Vlasnici dizel utomobila morali bi da stave aditive u gorivo da se ne bi zaledilo. I na kraju, ono što važi za sve, to su zimske gume sa dubokim šarama koji su obavezni.

Tehnologija 41

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5. I 6. 1. 2013.

TOP 5

IT trendovi koji će obilježiti 2013.

Već sada možemo da bacimo pogled unaprijed u godinu pred nama i pokušamo da predvidimo što nas čeka na polju novih gedžeta, kompjuterskih tehnologija i potrošačke tehnike.

1.

Tableti, tableti, tableti…

U razvijenim zemljama već preko 20% mladih posjeduje tablet, u poređenju sa samo oko 5% početkom 2011.

Tableti su postali mejnstrim, ali ne zbog toga što su lijepi ili moderni već jer su operativni sistemi, posebno Android 4, sve bolji, hardver jači i – ono najvažnije – cijene su sve niže. Danas dobar tablet košta manje nego dobar mobilni, a to je posebno tačno poslije najnovijeg prednovogodišnjeg pada cijena. Tako, danas možete kupiti Andorid 4 tablet sa ARM 9 procesorom, ekranom rezolucije 1024×768 i svim konekcijama za samo 150 eura ili vrhunski Nexus 7 sa dotjeranim Android-om, 32GB memorije i Tegra 3 procesorom za samo 300 eura. Još bolje, od nedavno je i cijena Asus Transformer-a spuštena takođe na 300 eura, pri čemu uređaj ima top-end hardver, poput 8Mpx kamere.

2.

Veliki skok sa Haswell-om Iako pomenuti ARM64 procesori donekle ugrožavaju “normalne” procesore, Intel će nastaviti da se trudi da nas snabdijeva sve jačim i efikasnijim CPU. Prelazak na narednu generaciju biće najveći napredak od Nehalem-a (2008), jer se prelazi na 22nm, a biće uvedena thunderbolt konekcija, DDR4 kontroler na nekim modelima i još mnogo toga.

3.

ARM64 revolucija ARM procesori ne prestaju da nas iznenađuju brzinom kojom pokreću tablete i telefone, a od nedavno i Windows 8 uređaje. Ovi procesori, koji su manji i efikasniji od Intel i AMD X86 procesora za PC počeće krajem naredne godine da se pojavljuju u novom 64-bitnom izdanju i pokretaće sve od servera do kućnih računara.

4.

Cloud Computing – Već trend a tek će biti Cloud je postao ne samo realnost već i realnost u kojoj je zadivljujuće lako opstajati. Chrome OS i Chrome browser sa aplikacijama za sve na-

mjene dokazali su da možete uživati na računaru i imati samo jedan jedini program instaliran – browser (pritom hard disk nije neophodan). Skydrive, Google Drive i Ubuntu 1 takođe dobijaju sve veći značaj. Ne smije-

mo zaboraviti lidera – Dropbox.

5.

Posljednji voz za Nokiju, Blackberry i Yahoo!

Jučerašnji giganti danas pokušavaju da ponovo otkriju put do profita. Da li će Nokia sva

“jaja” staviti u Windows korpu, što novo može da ponudi Blackberry (RIM) na smartphone platformi koja je učinila njihov raniji koncept prevaziđenim i može li Yahoo! ponovo da postane relevantan saznaćemo u mjesecima pred nama.

PREKID

PlayStation 2 je bio toliko popularan da je čak prve tri godine nakon izlaska PlayStationa 3 prodavan u više primjeraka nego nasljednik.

Prekid proizvodnje PlayStationa 2 pokrenule su priče o preusmjeravanju resursa na razvoj i proizvodnju konzole nove generacije – PlayStati-

on 4.

Iako je prekinuta proizvodnja legendarne “dvice”, igrice će se nastaviti proizvoditi.

Procjenjuje se da je za ovu konzolu napravljeno više od 11.000 igrica u posljednjih 12 godina. PlayStation 2 je uvjerljivo najprodavanija igraća konzola svih vremena.

NOVOSTI

Epl već testira Ajfon 6 i iOS 7?

Jedan je developer otkrio kako Epl testira hardver za novi uređaj pod oznakom Ajfon6,1. Izgleda da Apple planira novu verziju iOS-a i novi Ajfon, no sada postoje dokazi da su noviteti već u fazi testiranja.

tips tricks

Naime, jedan je developer za TNW otkrio kako Epl testira hardver za novi uređaj pod oznakom Ajfon 6,1 koji pokreće iOS 7, a koji bi trebao biti pušten u prodaju sredinom ove godine.

Sadašnja generacija Ajfon nosi oznake Ajfon 5,1 i Aj-

fon 5,2, zavisno od specifikacija. Uređaj je slao zahtjeve sa IP adrese u Eplovom kampusu u Cupertinu, što odmah naslućuje da kompanija već testira neke aplikacije koje se već nalaze u Eplovoj onlajn prodavnici.

Business Insider je napravio listu top 25 najskupljih domena na svijetu.

Uopšte ne iznenađuje to što su seks i kockarski domeni najskuplji.

Takođe zanimljivo je da je domen Investing.com nedavno prodat za 2,45 miliona dolara, ali to nije ni približno cijeni najskupljih domena na listi koje je neko kupio. Top lista najskupljih prodatih domena izgleda ovako: 1. Sex.com (2010) 13 miliona $

2. Fund.com (2008) 9.999.950 $ 3. Porn.com (2007) 9.500.000 $ 4. Diamond.com (2006) 7.500.000 $ 5. Slots.com (2010) 5.500.000 $ 6. Toys.com (2009) 5.100.000 $ 7. Clothes.com (2008) 4.900.000 $ 8. Vodka.com (2006) 3.000.000 $ 9. Candy.com (2009) 3.000.000 $ 10. Shopping.de (2008) 2.858.945 $ 11. CreditCards.com (2004) 2.750.000 $ 12. Social.com (2011) 2.600.000 $ 13. Investing.com (2012) 2.450.000 $

14. Computer.com (2007) 2.100.000 $ 15. Seniors.com (2007) 1.800.000 $ 16. Fly.com (2009) 1.760.000 $ 17. Dating.com (2010) 1.750.000 $ 18. Auction.com (2009) 1.700.000 $ 19. DataRecovery.com (2008) 1.659.000 $ 20. Ticket.com (2009) 1.525.000 $ 22. Russia.com (2009) 1.500.000 $ 21. Tandberg.com (2007) 1.500.000 $ 23. Cameras.com (2006) 1.500.000 $ 24. Business.com (1999) 7.500.000 $ 25. Hotels.com (2001) 11.000.000 $

telefoni, računari, igrice...

Soni zaustavio proizvodnju PlayStationa 2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

42 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1948 sudoku 2012-02-12

Medium level

Lakša LAKŠA

Teža

9 7

1

2

4

2

7

5

8 1

2

7

4

4

5

1 6

9

6

www.sudokukingdom.com

6

U ONO VRIJEME

RADIJUS

VITEZOVI UZBUDLJIV UČEN, OBRAZOVAN

JEDAN UZVIK, HAJDE

GLUMICA GARDNER BIVŠI BOSANSKI FUDBALER MIHAEL

ODSJEČNO (MUZ.) FABRIKA SATOVA IZ ZEMUNA

ODAŠILJATI

ŽITELJI RIJEKE

7

7

9 2012-02-11

SJEVER KUHINJSKA POSUDA

5

PRAŽITELJ ITALIJE AZEMINA OD MILJA

SRPSKI NOVAC (MN.)

Medium level

Lakša

8

23. SLOVO LATINICE

VOLTAMPER LIČNA ZAMJENICA

LUTALICA POHLEPNI

3

ČOVJEK IZ AZIJE ZBIRKA GEOGRAF. KARATA

GRAD U PERUU

6

3

1

1

2

SIMBOL GALIJUMA

8

4 3

4

6

7

7

6

7

1

1

9

Play sudoku online at:

8

3 5 www.sudokukingdom.com

KOJI JE KRUPNIH OČIJU KALUP ZA IZRADU NEČEGA (FRANC.)

9

4

7 1

MOČVARNO ZEMLJIŠTE

6

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 1948 2012-02-12 3

6

8

9

1

5

2

7

4

5

7

1

4

8

2

6

3

9

9

2

4

3

6

7

8

5

1

2

8

5

6

3

9

4

1

7

6

1

9

2

7

4

3

8

5

Sudoku puzzle No. 1960 2012-02-24

7

4

3

8

5

1

9

6

2

5

3

7

2

4

8

6

9

1

1

9

6

7

4

3

5

2

8

1

9

6

5

3

7

8

2

4

8

5

2

1

9

6

7

4

3

4

8

2

9

6

1

3

5

7

4

3

7

5

2

8

1

9

6

8

4

3

1

9

6

5

7

2

2

6

9

7

5

3

1

4

8

7

1

5

8

2

4

9

3

6

3

7

4

6

1

9

2

8

5

9

5

1

4

8

2

7

6

3

6

2

8

3

7

5

4

1

9

*** Sin je doveo kući tri djevojke i govori majci: - Mama, pogodi koja je moja vjerenica?

- Ova na kraju, s lijeve strane.

- Kako znaš?

- Čim je ušla, počela je da me nervira! *** Zove čovjek i pita : - Halo, je li to savjetovalište za alkoholičare?

- Da, jeste, izvolite.

- Treba mi savjet šta da popijem večeras kad izađem u grad.

Puzzle solution:

*** Našli se Mujo i Italijan, i kaže Italijan: - Ti meni dati lim za brod, a ja tebi napraviti brod.

A kaže njemu Mujo: - Ti meni dati svoja sestra i ja tebi napraviti posada za brod. *** Mama, da li je istina da anđeli lete?

- Da, drago moje dijete.

- Ali naša Anđa ne zna da leti.

- Ne, naša Anđa, koja je kućna pomoćnica ne zna da leti, dijete.

- Ali, tata joj uvijek kaže, da je ona njegov anđeo.

- E, onda će da leti!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

SIMBOL SUMPORA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: AGATA KRISTI, KAMARA, KVAS, URANITI, IBP, ZADAVATI, AL, AVENIR, FOKA, TAOIZAM, PET, I, M, AKUŠERI, VEO, MTK, LAV, SDK, A, ATILA, RALJANI, OKATAC, MANILA, ADITON, TA, IGA.

Puzzle solution:

vicevi

ŽITELJI BANATA NAJJAČA BOJA U KARTAMA

OTPORNA PREMA BOLESTIMA

9 Page 1/2

7

MAKEDONSKA PJEVAČICA MICEVSKA

IZDATA KNJIGA

STARA DRŽAVA U MESOPOTAMIJI

POKOJNI GLUMAC BOJANIĆ GIDRA

Daily Sudoku puzzle No. 1947

MJESTO U SRBIJI KOD V.PLANE

RAČUN (SKR.) VRSTA MINERALA

SIMBOL RADIJUMA

7 1

NALOG ZA ISPLATU

PRVA JUGOGLUMICA, UMRLA U BUDVI

Play sudoku online at:

1

SKANDINAVSKI DOBRI DUHOVI

VOJNA FORMACIJA U JEDNOM MJESTU

3

6

IZRANORVEŠKI SIMBOL DIO ĐIVAČ SILICIMAKETA LJUDSKOG SKIJAŠ JUMA SKAKAČ LICA (MN.)

ŽENA DIPLOMATSKI PREDSTAVNIK

8

2

GRAD I LUKA U MAROKU

SUBOTA, NEDJELJA i pONEDJELJAk, 5. i 6. 1. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 43

SUBOTA, NEDJELJA i pONEDJELJAk, 5. i 6. 1. 2013.

Teža TEŽA

AUSTRIJSKI SKIJAŠ SKAKAČ

GRAD U IZRAELU

DOBIT, KORIST (LAT.)

NERADAN, VRLO NEAKTI- FINI GIPS RAZNOBOJNOST VAN

DRUGI VOKAL

SUSJEDNA VLADARI SLOVA U EMIRATIMA

KONOPAC NA VJEŠALIMA SUSJEDNA SLOVA

RATOMIRKA OD MILJA

IZASLANICI

INTERNET AREA NETWORK

ITALIJANSKI ASTRONOM

RIBONUKLEINSKA KISELINA TIHI GOVOR

AMERIČKI GLUMAC PAĆINO STRANO ŽEN. IME

KORIJEN JEDNE PERUANSKE BILJKE

horoskop oVAn Ovo je period u kome treba da završavate već počete projekte, odnosno nije sjajan ako tek sada nešto pokrećete. Ako je tako, nećete imati sve informacije ili će neko željeti da vas na neki način iskoristi. Još uvijek nijeste sigurni šta biste sa sobom kada je u pitanju emotivni dio.

Bik

SPAJATI TKANINU KONCEM SPARINA

VRSTA MINERALA

Vaša energija polako počinje da se mijenja. Vi na neki način kontrolišete poslove ili saradnike. Neki strahovi koji su postojali u proteklom periodu će se pokazati kao neopravdani. Rješavaćete neki manji problem za koji nijeste vi zaslužni, učinite to bez gunđanja.

MJESTO U SRBIJI VRSTA RUČNE BOMBE

AMERIČ.

GLUMICA ARČER KOJE SE TIČU ZONE ABISALA

BLizAnCi

OKAMENJENI KORAL PROPALICA

LATICA

INFORM BIRO (SKR.)

PRIPADNICI NARODNE GARDE (FRANC.)

SUMPOR MJESTO KOD SUBOTICE

ODVAJANJE U GRUPE

SLOVO S ROGOVIMA

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

BARIJUM FRANCUS. ARHITEKT, ANDRE

Oslanjate se na nečiju dobru volju ili podršku. I dalje ste u periodu kada vam nedostaje energije da sve ono što želite i privedete kraju. Tako da vam je pomoć potrebna, naročito od vazdušnih znakova, poput Vodolije.

SEOSKA PODRUČJA

rAk

INSEKT S RILICOM

Vraćaju vam se neke propuštene prilike za zaradu, a vi bi trebalo mudro da ih iskoristite. U poslovima, okolnosti vam nalažu da treba da se borite za sebe, za status ili dobijanje nekog posla, a neopreznost može da vas košta.

RUSKI REVOLUCIONARI STARI FRIGIJSKI KRALJ

LAV

PAKOST

Imate osjećaj kao da je sve u trenutku stalo. Trenutno teško planirate nove projekte ili postoji sumnja u trenutne saradnike. U stvari, nijeste trenutno raspoloženi da radite ili da rizikujete. Savet vam je da se opustite.

SIMFONIJA KORSAKOVA USAGE EVENT RECORD

JEDAN VOKAL

RJEŠENJE LAKŠE: AMBASADORKA, GARNIZON, RN, AKAD, IZDANJE, DEDER, NAPET, ITA RINA, AVA, RA, STAKATO, RIJEČANI, S, DINARI, ITAL, R, SKITAČ, VA, ALAO, AZIJAT, GA, BANAĆANI, OKAST, MODEL, IMUNA, RIT, S.

NAGRADNI ZADATAK: U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak: Konj pojede stog sijena za mjesec dana, koza za dva, a ovca za tri mjeseca. Za koje vrijeme će konj, koza i ovca zajedno pojesti stog sijena?

NAGRADA: Knjiga Želja za uspjehom (dva primjerka) autor: Kazuo Inamori, poklon Edukativnog centra Finesa – Beograd.

Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.

Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Rješenje zadatka iz prošlog broja: Odgovor je potvrdan. Naime, kako je svaki prirodan broj ili paran ili neparan, sledi da su od bilo koja tri prirodna broja barem 2 ili oba parna ili oba neparna. Zbir takva dva broja je paran.

SPISAK DOBITNIKA IZ PROŠLOG BROJA: Milisav Vuković (Herceg Novi) i Borisav Femić (Podgorica)

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

DA Li sTE znALi

Moguće je da neko uradi nešto skriveno, tajno ili nedozvoljeno. To bi moglo da ima posljedice koje će se odnositi i na vas. Suzbijte impulsivnost i nesigurnost u onome što radite. Ovo nije sjajan period da počnete vezu.

Kratak istorijat brzog čitanja Početkom XX vijeka razvijen je tahistoskopski trening.

Tahistoskop je aparat koji omogućava da se na velikom ekranu pojave reči i da se tokom treninga reči smanjuju po veličini i da se vrijeme njihovog čitanja, malo po malo, skraćuje.

Ovakve vježbe su omogućile da se, u prosjeku, udvostruči brzina čitanja (oko 40 strana teksta na sat).

Amerikanka Evelin Vud je do 1960-ih godina razvila tehnike koje su omogućile većini polaznika njenog kursa brzog čitanja da čitaju brzinom od 60 do 80 strana teksta na sat.

Počele su da niču različite škole dinamičkog čitanja, a brzina čitanja počela je da se približava granici od oko 120 strana teksta na sat. Pol Šil je razvio tehnike “foto čitanja” koje su omogućavale da se stekne veština “fotografisanja” većih štampanih površina od uobičajenih.

Ipak, najveći napredak u razvoju treninga brzog čitanja omogućile su tehnike britanskog psihologa Tonija Buzana.

Njihovom primjenom, bukvalno svaki funkcionalno pismen čovjek može da nauči da čita 200 i više strana teksta na sat uz odlično razumijevanje i pamćenje.

U SLJEDEĆEM BROJU: Prvi korak ka brzom čitanju – uspostavljanje kontrole nad pokretima oka

DjEViCA

- Da nijedan papir ne može da se presavije devet puta?

- Da je kod čovjeka dužina od ručnog zgloba do lakta jednaka dužini stopala?

- Da u prosjeku čovjek udahne 23.000 puta dnevno?

- Da se pustinja Sahara širi za 1 kilometar mjesečno?

- Da u državi Juta, ptice imaju prvenstvo prolaza na svim autoputevima?

- Da je Filipinska zastava jedina koja drugačije izgleda kada je ratno stanje?

- Da vrsta žabe zvana “otrovna strijela” ima dovoljno otrova u sebi da usmrti oko 2.200 ljudi?

- Da je golf jedini sport igran na Mjesecu?

VAGA Kolege su sposobne da vas uvuku u neke intrigantne situacije u ovom periodu. Neki ljudi vam zaista ne misle dobro iako će biti prilično slatkorječivi. Pazite da sami sebi ne nanesete štetu nekim nepromišljenim postupcima.

ŠkorpijA Ovo je vrijeme kada ste sami sebi najveći prijatelj. Nemojte se usmjeravati samo na ekonomske efekte poslova koje obavljate. Ako ste slobodni bićete i zaljubljeni. Očekuje vas romantičan period u kontaktu sa neobičnom osobom.

sTrijELAC Budite strpljivi i tražite savjet prijatelja u kriznim trenucima. Na emotivnom planu se i dalje preispitujete. Šta bi bilo dobro za vas, da li želite ono što imate ili ono što vam je dostupno.

jArAC Vrlo ste ambiciozni a sada nećete biti zadovoljni prosječnim rezultatima. Sigurno ćete imati neočekivane prilive koji su od pomoći da popunite rupe koje su nastale u prethodnom periodu. Prihvatite nove izazove.

VoDoLijA Nije vrijeme da se posebno eksponirate, mnogo bolje ćete funkcionisati kao tihi i nevidljivi. U tome je vaša snaga i mudrost. Emocionalni i misaoni dio vas su u konfliktu. Slobodne Vodolije imaju veliki izbor za ulazak u veze koje nemaju perspektivu, ali će im prijati.

riBE Zarade vam stoje preko hobija ili nečega što inače volite da radite, biće vam dostupnije nego inače. Na raspolaganju su vam mogućnosti za više izvora prihoda. Optimizam i entuzijazam ipak držite pod kontrolom. Budite mudri.

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 400€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

TV PROGRAM/

5. JANUAR

45

5, 6 I 7 JANUAR 2013.

BROJ 432 GODINA II FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 09:40 Serija: Prijatelji/r 11:00 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 13:15 Domaćine, oženi se/r 14:00 Radna akcija/r 15:00 Film:Maska 16:40 Film:Maska 2/r 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Porodične tajne 20:10 Serija:Sulejman Veličanstveni 21:00 Music show Prvi Glas 00:00 Film: Sirijana 02:10 Film: Savršena oluja 04:20 Serija: Tri Hil/r

PRVA Film Maska 15.00

Dobri pastir Za vreme studiranja Edvard je postao član studentske tajne organizacije gde se zaljubio se u gluvonemu devojku Lauru. Jedne večeri zavela ga je sestra njegovog prijatelja, Klover koja će te noći i zatrudneti. Edvard će morati da je oženi a ipak, Laura će ostati njegova jedina ljubav. U doba Drugog svetskog rata Edvard će skrenuti pažnju agenata za spoljno političku sigurnost - začetnika buduće CIA-e. Posle venčanja Edvard dobija prvi zadatak, odlazi u London i kući će se vratiti tek nakon šest godina. Prolaziće godine službe i nikakvog porodičnog života.

Uskoro će Edvard morati birati između sigurnosti porodice i sigurnosti Sjedinjenih Država.. Potpisan od strane Robert De Nira sa Andjelinom Žoli i Met Dejmonom u glavnim ulogama Dobar Pastir na televiziji Pink

07.00 Opstanak-Dok. serijal 08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek subotom - Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film: Ko je ovaj Djeda Mraz 12.00 Vijesti 13.06 Dokumentarni serijal o Titu/r 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 15.30 Dnevnik 1 16.00 Zapis: Festival vina i ukljeve 16.30 Obično, uvijek i sličnim danima… Zdravko Čolić /r 17.30 Serija: Bordžije/r 18.20 Pazarni dan/r 19.25 Večeras....

19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Budva na pjenu od mora 21.00 Planeta sport 22.30 Dnevnik 3 23.00 Profil 23.30 Film:Konjanik na krovu

RTCG 1 Budva na pjenu od mora 20.05

08.00 Film: Hatari 10.30 Film: Bilo jednom jednog božića 12.00 Vijesti 12.05 Mjuzikl:Ljubav Bastjena i Bastjene/r 13.00 Film: Seralonga 14.40 Program za djecu:Skoči kolo da skočimo 16.10 Dokumentarni program 17.10 Film: Medvjedić Vini 18.40 Top mobil 19.00 Crtana serija:Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.05 Serija:Rani buntovnica 20.55 Košarka - ABA liga: MZT – Budućnost, direktno 22.45 Serija: Mjesto zločina 23.30 Sportska subota

RTCG 2 Košarka 20.55

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Vikend vizija 11:45 City 1 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 13:00 Gold muzicki magazin 14:00 Šopingholičarke 15:15 City 2 15:30 Domaći film: Kamiondžije 17:00 Serija: Mala nevesta 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in 20:00 Kursadžije 21:00 Zvijezde granda 23:00 Film: Dobri pastir 02:00 City 3 02:15 Film: Čuvar

PINK Film Kamiondžije 15.30

09:55 Dogodilo se…

10:45 Zabava 11:00 Na domaćem terenu 12:15 Trijaza 14:00 Smijeh kao lijek 17:00 Žestoko 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smiješna top lista

777 Smiješna top lista 00.40

07:25 Dizni serija: Majstor Meni 08:10 Dizni serija: 101 dalmatinac 08:45 Dizni serija: Aladin 09:05 Serija:Ruža vjetrova/r 09:55 Serija:Larin izbor/r 10:40 Serija:Kuhar i pol 11:50 Majkl Klejton film 12:00 Vijesti u 12 13:55 Serija:Kuhar i pol 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ja imam talenat/r 15:05 Showbizz/r 15:40 Serija:Krv nije voda 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija:Kuhar i pol 16:45 Organska – hrana 21. vijek 17:00 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Titanik 20:40 Film:Ukradena priča 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Sport vikend 22:55 Istražitelji iz Majamija 23:40 Film: Šesto čulo

VIJESTI Krv nije voda 15.40

08:30 Muzički blok 09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija: Tajne avanture Žil Verna 10:30 Kućica u cvijeću 12:05 Lijek iz prirode 12:40 Oglasi 13:00 Plodovi zemlje 14:55 Tivatski horizonti 15:30 Serija: Tajne avanture Žil Verna 16:30 Kućica u cvijeću 17:25 Na točkovima 18:15 Dnevnik 18:45 Sportsart fitness 20:15 Rock karavan 22:00 Na točkovima 23:10 Rock karavan 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća 09.55 Vesti 10.00 Trag: Slike sa Ponte Rosa 10.30 Zadnja kuća Srbija 11.00 Vesti 11.05 Kako se to radi, strana obrazovna serija 11.27 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 11.53 Evronet 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Serija: “Mesto zločina” 13.10 Film: “Srednjoškolski mjuzikl 2” 14.55 I ja imam talenat 15.20 Ovo je Srbija 16.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko: Čedomir Jovanović 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.06 Da, Možda, Ne 22.00 Vesti 22.05 Kviz: Veliki izazov 22.55 Vesti 23.00 Serija: “Mesto zločina” 23.50 Dnevnik 00.05 Evronet 00.14 Serija: “Heroji” 00.55 Film: “Tajni agenti” Rts 2

08.18 -Plava ptica 08.45 Na pola

puta 09.44 Verski kalendar 10.00 -ETV 10.30 TV mreža 11.00 TV feljton: Mlađa i Branka Veselinović 11.26 Dobro je znati 12.00 BEMUS, svečano otvaranje 12.25 Vavilon 12.55 Trezor 13.55 Plava ptica 14.20 Na pola puta 15.20 Vita studentis 15.50 Ekskluzivno: Uspeti u pariskom Ricu - Đorđe Varda 16.27 140 godina Ubskog čitališta 16.59 Serija: “Dostojevski” 17.56 U svetu 18.33 TV feljton 19.31 Sto godina srpskog vazduhoplovstva 20.05 Vek odvažnih 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 -Film: “Čaplin” 00.35 I ja imam talenat 00.58 Ništa osim ritma: Dejvid Geta HRT 1

10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.33 Dr Oz 13.45 Film: “Doktor Živago” 16.55 Ekumena 17.45 Alpe, Dunav, Jadran 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 Film: “Beskrajan dan” 21.43 Horizonti 22.00 Globalno

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Film: Pol Šor je mrtav (Paul shore is dead) 13:00 Film: Uticaj blizanaca The twins effect) 15:00 Crtani filmovi 16:00 Film: Pijanista (The piano player) 18:00 Forum 18:30 Film: Prinudna dadilja (Rob b hood) 20:00 Film: Djevojka iz Džersija (Jersey girl) 22:00 Forum 22:30 Film: Most Svetog kralja Luja (Bridges of san luis rey) 01:00 Forum/r

ATLAS Prinudna dadilja 18.30

07:35 07:45 09:15 10:00 11:45 12:30 13:30 14:10 15:40 16:00 17:00 19:00 19:30 19:45 19:55 21:00 21:35

Svježi u dan-zdrava tv Dok. program /r.

Crtani filmovi Pet Show Životinjske lakrdije / insekti /r.

Lili Pez-dječija emisija Životinjske lakrdije / V VVVinsekti Mkanal/r.

Serija: Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Tekstura /r.

Raport iz Bara Crtani film /r.

TV shop Autoshop Info Putopisi

MONTENA Auto shop 19.55

DANAS U GRADU sijelo 22.35 Dnevnik 22.50 Vesti iz kulture 23.15 Drugi format 00.05 Film HRT 2

09.10 Serija: “Merlin” 10.30 Film: “Čarobnjakov šešir” 12.00 Božićni ples sa zvezdama 13.40 Film: “Garfild upoznaje stvarnost” 15.00 Planeta 51 16.45 Film: “Družina Pere Kvržice” 18.15 Film: “Začarana Ela” 20.00 Božić u Ciboni 21.40 Film: “Istinite laži” 00.00 Serija: “Zvezdana kapija” HBO

09.30 Film: “Gnomeo i Julija” 10.55 Film: “Zeleni fenjer” 12.50 Film: “Artur” 14.40 Film: “Čelična borba” 16.45 Film: “Planeta majmuna - Početak” 18.30 Film: “Mačak u čizmama” 20.05 Film: “Hari Poter i relikvije smrti 2” 22.15 Film: “Kako se rešiti šefa” 23.50 Film: “Bokser” 01.45 Film: “Spisak klijenata ARENA SPORT 1

-11.00 -Fudbal: Lil – Monpelje 13.00 Fudbal: Real Madrid – Ajaks 15.00 Fudbal, Liverpul TV 17.00 Dnevne vesti,

Majkl Džonson 17.30 -Košarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, pregled Endesa lige 18.30 Rukomet: Flensburg - Kil, prenos 20.15 Košarka: Crvena zvezda – Zadar 22.00 NFL: San Francisko – Sijetl 00.00 Poker 02.00 Košarka, pregled ABA lige SPORT KLUB

11.30 -NBA: LA Lejkers – Njujork 13.30 Fudbal mondijal magazin 14.00 NBA: Majami – Oklahoma 16.00 Fudbal: Mančester junajted - Njujork, prenos 18.00 NBA pregled 18.10 Premijer liga, vesti 18.30 Fudbal: Aston Vila Totenhem, prenos 20.45 Fudbal: Stouk - Licverpul, prenos 22.45 Odbojka, Serija A1, četvrtfinale 00.30 Fudbal: Sanderlend - Mančester siti FOX LIFE

11.50 -Serija. “Šapat duhova” 12.40 Serija: “Uvod u anatomiju” 13.35 Zatrpani đubretom 14.30 Sve što niste znali o ljubavi 15.30 Serija: “Hari voli Lizu” 16.25 -Serija. “Škola za parove” 16.55 Serija: “Razvedeni Gari”

Džek ričer 17:30; 20:00; 21:20; 22:10 Teksaški masakr motornom testerom 3d 19:00; 20:50; 22:30 Kralj pingvina 3d 12:30; 14:00; 16:00 Semijeva velika avantura 2 3d 11:00; 13:00; 17:00; 18:30 Semijeva velika avantura 2 digital 15:00 Haos u u kući, matorci dolaze 15:40; 20:10 Pijev život 3 17:40; 20:00; 22:40 Zvončica 3d 11:20; 12:50; 16:40; 18:00 Zvončica 3d 14:20 Hobbit 3 14:30; 18:10; 20:20; 22:20 Pet legendi 11:30; 13:30; 15:30 Djeda Mraz je pao na zemlju 11:40 Razbijač Ralf 13:40 Hrabra Merida 3D 12:20

TV PROGRAM/

6. JANUAR

46

5, 6 I 7 JANUAR 2013.

BROJ 432 GODINA II FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 09:40 Serija: Prijatelji/r 11:00 Sulejman Veličanstveni/r 13:00 Film: U sjenci prošlosti/r 14:45 Talk showVeče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:10 Music show-Prvi glas/r 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Folk/r 20:15 Serija:Folk 21:00 Film:Gospodar prstenova: Dvije kule 00:00 Film:Poslednja ekskurzija 3 01:30 Domaćine, oženi se/r 02:20 Serija Tri Hil/r

PRVA Serija: Folk 20.15

Otac na službenom putu Samohrana majka Svetlana, njen dvanaestogodišnji sin i večito privremeno zaposleni Siniša zapadaju i dalje u razne neprilike. Siniša se najzad odluči da zaprosi Svetlanu, ali se upravo tada vraća njen bivši muž. Dok Siniša, u potrazi za stalnim poslom, preteruje u revnosti kod zavodljive članice komisije, muž nagovara Svetlanu da obnove zajednički život, nudeći joj bogatstvo i putovanja. Odnosi se zapliću sve do srećnog završetka koji ipak nije lišen novih zabuna...

Nastavak filma “Rad na određeno vreme”.

07.00 Legende o zvijeri 08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Isus: Godine koje nedostaju 11.00 Profil/r 12.00 Vijesti 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.30 Dnevnik 1 16.00 Obrazovna emisija /r 17.00 Nvo sektor 17.30 Stižu bebe 18.00 Serija: Budva na pjenu od mora/r 19.00 Crtani film : Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Božićni koncert 21.00 Serija: Ko je bio Isus, i dio 22.00 Dnevnik 3 22.30 Art magazin 23.00 Film: Milioni 94’ 00.35 Film: Dobro srce

RTCG 1 Božićni koncert 20.00

07.30 08.00 10.05 10.25 12.00 12.30 15.30 17.05 17.40 19.00 19.30 20.00 20.50 22.40 23.25 00.05 00.35

VOA – glas Amerike/r Crtani film: Štrumfovi/r Top mobil/r Košarka: MZT – Budućnost, snimak Sportska subota/r Serija: Izlog strasti/r Program za djecu: Naša radost 2012,snimak Dok. program Film: Priče sa obale Crtani film:Štrumfovi Dnevnik 2 Serija: Rani buntovnica Vikend film: Kameni anđeo Serija: Mjesto zločina Crnogorski sjednik, reportaža VOA – glas Amerike Film: Dobri pastir

RTCG 2 Kameni anđeo 20.55

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Film: Alvin i veverice 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Domaći film: Moj tata na određeno vreme 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Ami g show 21:00 Film: Gonič zmajeva 23.00 Vip room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Žili 03:00 Film: Sedam devojaka

PINK Gonič zmajeva 21.00

09:00 Fudbal.me 11:00 Dupla šansa Top Tiket – uručenje 11:45 Zabava 11:55 Dogodilo se...

13:15 Gušteranje 15:00 Toto Vijesti 15:45 Žestoko 17:00 Ekstremno 18:15 Jakanje 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

777 Texas holdem poker 19.00

07:00 Dizni serija: Miki Maus 07:50 Dizni serija: Majstor Meni 08:40 Dizni serija: 101 dalmatinac 09:15 Serija:Ruža vjetrova/r 10:00 Serija:Larin izbor/r 11:55 Serija:Kuhar i pol 11:00 Film:Leri Kraun,r 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film:Leri Kraun/r 12:40 Film:Dabar/r 14:00 Vijesti u 2 14:15 Serija:Kuhar i pol 14:20 Prave riječi/r 15:40 Serija:Krv nije voda 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Kuhar i pol 16:45 Serija:Ruža vjetrova 17:30 Showbizz magazin 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 20:05 Serija:Titanik 21:00 Ja imam talenat 22:00 Sport vikend 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Film:Zgodna žena

VIJESTI 101 Dalmatinac 08.40

09:00 10:05 10:45 11:00 12:30 13:10 14:45 15:30 17:00 18:15 18:45 20:00 21:30 22:20 22:45 23:45

Plodovi zemlje Muzički blok Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Farma Plodovi zemlje Muzički blok Hrana i vino Dnevnik Interfejs Serija: Tajne avanture Žil Verna Interfejs Oglasi Serija: Tajne avanture Žil Verna Oglasi

MBC Tajne avanture Žila Verna 20.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća 09.55 Vesti 10.00 Trag: Slike sa Ponte Rosa 10.30 Zadnja kuća Srbija 11.00 Vesti 11.05 Kako se to radi, strana obrazovna serija 11.27 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 11.53 Evronet 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Serija: “Mesto zločina” 13.10 Film: “Srednjoškolski mjuzikl 2” 14.55 I ja imam talenat 15.20 Ovo je Srbija 16.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko: Čedomir Jovanović 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.06 Da, Možda, Ne 22.00 Vesti 22.05 Kviz: Veliki izazov 22.55 Vesti 23.00 Serija: “Mesto zločina” 23.50 Dnevnik 00.05 Evronet 00.14 Serija: “Heroji” 00.55 Film: “Tajni agenti” Rts 2

08.18 -Plava ptica 08.45 Na pola

puta 09.44 Verski kalendar 10.00 -ETV 10.30 TV mreža 11.00 TV feljton: Mlađa i Branka Veselinović 11.26 Dobro je znati 12.00 BEMUS, svečano otvaranje 12.25 Vavilon 12.55 Trezor 13.55 Plava ptica 14.20 Na pola puta 15.20 Vita studentis 15.50 Ekskluzivno: Uspeti u pariskom Ricu - Đorđe Varda 16.27 140 godina Ubskog čitališta 16.59 Serija: “Dostojevski” 17.56 U svetu 18.33 TV feljton 19.31 Sto godina srpskog vazduhoplovstva 20.05 Vek odvažnih 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 -Film: “Čaplin” 00.35 I ja imam talenat 00.58 Ništa osim ritma: Dejvid Geta HRT 1

10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.33 Dr Oz 13.45 Film: “Doktor Živago” 16.55 Ekumena 17.45 Alpe, Dunav, Jadran 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 Film: “Beskrajan dan” 21.43 Horizonti 22.00 Globalno

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Film: Prinudna dadilja (Rob b hood) 13:00 Film: Djevojka iz Džersija (Jersey girl) 15:00 Crtani filmovi 16:00 Film: Most Svetog kralja Luja (Bridges of san luis rey) 18:00 Forum 18:30 Film: Asterix i vikinzi (Asterix and the vikings) 20:00 Film: Bruklinski jastog (Brooklyn lobster) 22:00 Forum 22:30 Film: Više od mašte (Stranger than fiction) 01:00 Forum/r 02:00 Repriza programa

ATLAS Asterix i vikinzi 18.30

08:50 09:15 09:35 10:00 11:50 12:30 13:45 15:05 15:30 16:00 16:50 17:00 18:30 19:00 19:30 20:30

Montena SHOP Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Životinjske lakrdije- insekti Lili Pez-dječija emisija /r.

Film: Žandarm ide u penziju Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

TEAN EYE Montena SHOP Muzički program Životinjske lakrdijeinsekti /r.

Zelena patrola /r.

Crtani filmovi /r.

Planet Croatia /r.

MONTENA Sudija Mastranđelo 2 22.00

DANAS U GRADU sijelo 22.35 Dnevnik 22.50 Vesti iz kulture 23.15 Drugi format 00.05 Film HRT 2

09.10 Serija: “Merlin” 10.30 Film: “Čarobnjakov šešir” 12.00 Božićni ples sa zvezdama 13.40 Film: “Garfild upoznaje stvarnost” 15.00 Planeta 51 16.45 Film: “Družina Pere Kvržice” 18.15 Film: “Začarana Ela” 20.00 Božić u Ciboni 21.40 Film: “Istinite laži” 00.00 Serija: “Zvezdana kapija” HBO

09.30 Film: “Gnomeo i Julija” 10.55 Film: “Zeleni fenjer” 12.50 Film: “Artur” 14.40 Film: “Čelična borba” 16.45 Film: “Planeta majmuna - Početak” 18.30 Film: “Mačak u čizmama” 20.05 Film: “Hari Poter i relikvije smrti 2” 22.15 Film: “Kako se rešiti šefa” 23.50 Film: “Bokser” 01.45 Film: “Spisak klijenata ARENA SPORT 1

-11.00 -Fudbal: Lil – Monpelje 13.00 Fudbal: Real Madrid – Ajaks 15.00 Fudbal, Liverpul TV 17.00 Dnevne vesti,

Majkl Džonson 17.30 -Košarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, pregled Endesa lige 18.30 Rukomet: Flensburg - Kil, prenos 20.15 Košarka: Crvena zvezda – Zadar 22.00 NFL: San Francisko – Sijetl 00.00 Poker 02.00 Košarka, pregled ABA lige SPORT KLUB

11.30 -NBA: LA Lejkers – Njujork 13.30 Fudbal mondijal magazin 14.00 NBA: Majami – Oklahoma 16.00 Fudbal: Mančester junajted - Njujork, prenos 18.00 NBA pregled 18.10 Premijer liga, vesti 18.30 Fudbal: Aston Vila Totenhem, prenos 20.45 Fudbal: Stouk - Licverpul, prenos 22.45 Odbojka, Serija A1, četvrtfinale 00.30 Fudbal: Sanderlend - Mančester siti FOX LIFE

11.50 -Serija. “Šapat duhova” 12.40 Serija: “Uvod u anatomiju” 13.35 Zatrpani đubretom 14.30 Sve što niste znali o ljubavi 15.30 Serija: “Hari voli Lizu” 16.25 -Serija. “Škola za parove” 16.55 Serija: “Razvedeni Gari”

Kralj pingvina 3D 12:30; 14:00; 16:00 Semijeva velika avantura 2 3D 11:00; 13:00 Semijeva velika avantura 2 digital 15:00 Haos u u kući, matorci dolaze 15:40 Zvončica 3D 11:20; 12:50 Zvončica 14:20 Hobit 3D 14:30 Pet legendi 11:30; 13:30; 15:30 Djeda Mraz je pao na zemlji 11:40 Razbijač Ralf 13:40 Hrabra Merida 3D 12:20

TV PROGRAM/

7. JANUAR

47

5, 6 I 7 JANUAR 2013.

BROJ 432 GODINA II FILM

06:00 Serija:Skrivena kamera 06:45 07:35 07:50 08:15 09:00 09:45 10:00 13:00 14:00 14:45 15:15 16:15 17:15 18:00 18:05 18:25 19:00 19:20 19:45 20:05 21:40 23:10 01:00

Dođi na večeru Exkluziv/r Exploziv/r Serija:Odbačena/r Tačno 9 Ulica smijeha Film:Gospodar prstenova: Dvije kule/r Tačno 1 Galileo /r Skrivena kamera Serija:Sulejman Veličanstveni/r Dođi na večeru Serija:Odbačena Finansijski dnevnik Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Dva i po muškarca Film:Hajde da se volimo 1 Film:Hajde da se volimo 2 Koncert:Aleksandra Radović Exkluziv

PRVA Hajde da se volimo 1 i 2 20.05

Hajde da se volimo Hajde da se volimo 1 je film iz 1987. godine, koji je režirao Aleksandar Đorđević.

Priča je o popularnoj pjevačici Breni i njenom orkestru Slatki greh, njihovim doživljajima na jednoj od mnogobrojnih turneja po Jugoslaviji.

U drugom dijelu ovog megapopularnog filma Lepa Brena i njen ansambl Slatki greh nalaze se na radnom odmoru na jednom jadranskom ostrvu, na kome se priprema takmičenje vatrogasaca amatera. Zabunom, u štampi izađe konkurs u kome ansambl traži specijalnog gosta.

Lepa Brena i članovi orkestra su na muci zbog ove audicije: vatrogasci izvode svoje vježbe i, naravno, zapale ostrvo. Za sve to vrijeme profesori iz komedije ‘Šovinistička farsa’’ raspravljaju o srpsko-hrvatskom pitanju...

Uloge: Lepa Brena, Gidra Bojanic, Bata Živojinović

06.30 09.00 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.10 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.05 18.55 19.25 19.30 19.55 20.05 21.05 22.00 22.30

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Serija: Ko je bio Isus, I dio/r Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Vijesti Znam da znaš/r Vijesti Božićni koncert/r Lajmet, vijesti na albanskom Dnevnik na gestovnom jeziku Dnevnik 1 Opera za početnike Mitske legende Crna Gora uživo Vijesti Serija: Djevojački institut Znam da znaš, kviz Predstavljamo vam Dnevnik 2 Sport Let ka zvijezdama Serija: Ko je bio Isus, II dio Dnevnik 3 Serija : Fleš point

RTCG 1 Serija: Fleš point 22.30

07.30 08.15 10.20 11.10 12.05 12.30 14.00 15.45 16.15 17.00 18.15 19.00 19.30 20.15 21.00 21.50 22.30 23.15 00.05

Pljevaljski tamburaši Serija: Naša ljeta Serija: Rani buntovnici/r Program za djecu: Đe to ima Serija: Izlog strasti/r Film: Mobi Dik Zimski cirkus Crnogorska književnost/r Serija: Savana Serija: Izlog strasti Više od igre/r Crtani film: Štrumfovi Dnevnik 2 Božić na Njegušima Serija: Rani buntovnica Serija: Krtice I Serija: Mjesto zločina Radjanje filma Film: Tajne prošlosti/r

RTCG 2 Božić na Njegušima 20.15

07.00 Dobro jutro!

11.00 Film: Preživjeti Božić 13:00 Muzika 13:20 Kursadžije 14:00 Tačno u podne 15:00 Srpska posla 17:00 Serija: Sjever Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:10 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Neželjene 21:15 Grandovo narodno veselje 00:00 Srpska posla 01:00 Film: Sanke Deda Mraza

PINK M Grandovo narodno veselje 21.15

07.00 Uz jutarnju kafu jutarnji program 10.00 Dogodilo se...

11.45 Jakanje 12.30 Goleada 15.00 Toto vijesti 15.15 Smiješna Top Lista 15.45 Na domaćem terenu 16.00 Zabavni Magazin 17.00 Žestoko 19.00 Texas holdem poker 20.30 Nindža ratnici 21.15 Gušteranje

777 Nindža ratnici 20.30

06:45 09:00 09:05 09:40 10:00 10:07 10:40 11:00 13:07 13:55 14:00 14:07 14:50 15:40 16:30 16:50 16:55 17:00 17:40 18:30 19:10 19:55 21:00 21:25 21:40 22:30 22:45

Boje jutra Vijesti u 9 Izgubljena čast/r Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Ruža vjetrova/r Ja imam talenat/r Vijesti u 11 Serija: Bandini Kuhar i pol Vijesti u 2 Serija: Larin izbor/r Serija: Kad lišće pada Stranac mladoženja Vijesti u pola 5 Ping pong Kuhar i pol Serija: Ruža vjetrova Serija: Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Izgubljena čast Ja imam talenat Organska – hrana 21. vijeka Bez granica Vijesti u pola 11 Sport

VIJESTI Serija: Izgubljena čast 19.55

08:20 08:30 10:45 11:05 11:15 12:30 14:45 15:30 17:30 17:55 18:15 18:45 18:30 19:55 21:00 21:15 22:00 22:45

Oglasi Muzički blok Zdravo jutro Video katalog Hrana i vino Istorija jezika Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Video katalog Dnevnik Muzički blok Božićna kindermanija Reportaža Ekonomija Finansijsko trziste Nokaut Na točkovima

MBC Božićna kindermanija 18.30

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi program za djecu 10:00 Film: Asterix i vikinzi 13:00 Film: Bruklinski jastog 15:00 Crtani filmovi 16:00 Film: Više od mašte 18:00 Forum informativni program 18:30 Film: Začarana Ela 20:00 Film: Srećan Božić 22:00 Forum informativni program 22:30 Film: Modigliani 01:00 Forum/r

ATLAS Film: Srećan Božić 20.00

07:35 08:55 09:15 10:00 12:00 12:35 13:20 14:10 15:50 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 00:00 00:30

Svježi u dan /zdrava tv/ Montena SHOP Crtani filmovi Zelena patrola/r Crtani film: Mumijevi Dok.Program Serija: Majstor kuhinje/r Marketing Mali oglasi/Hit dana Serija: Majstor kuhinje Životinjske lakrdije Muzički program Crtani film PG Raport Info Istorijske paralele/r Ponoćni INFO Sms Čat

MONTENA Serija: Majstor kuhinje 16.45

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća 09.55 Vesti 10.00 Trag: Slike sa Ponte Rosa 10.30 Zadnja kuća Srbija 11.00 Vesti 11.05 Kako se to radi, strana obrazovna serija 11.27 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 11.53 Evronet 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Serija: “Mesto zločina” 13.10 Film: “Srednjoškolski mjuzikl 2” 14.55 I ja imam talenat 15.20 Ovo je Srbija 16.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko: Čedomir Jovanović 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.06 Da, Možda, Ne 22.00 Vesti 22.05 Kviz: Veliki izazov 22.55 Vesti 23.00 Serija: “Mesto zločina” 23.50 Dnevnik 00.05 Evronet 00.14 Serija: “Heroji” 00.55 Film: “Tajni agenti” Rts 2

08.18 -Plava ptica 08.45 Na pola puta 09.44 Verski kalendar 10.00 -ETV 10.30 TV mreža 11.00 TV feljton: Mlađa i Branka Veselinović 11.26 Dobro je znati 12.00 BEMUS, svečano otvaranje 12.25 Vavilon 12.55 Trezor 13.55 Plava ptica 14.20 Na pola puta 15.20 Vita studentis 15.50 Ekskluzivno: Uspeti u pariskom Ricu - Đorđe Varda 16.27 140 godina Ubskog čitališta 16.59 Serija: “Dostojevski” 17.56 U svetu 18.33 TV feljton 19.31 Sto godina srpskog vazduhoplovstva 20.05 Vek odvažnih 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 -Film: “Čaplin” 00.35 I ja imam talenat 00.58 Ništa osim ritma: Dejvid Geta HRT 1

10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.33 Dr Oz 13.45 Film: “Doktor Živago” 16.55 Ekumena 17.45 Alpe, Dunav, Jadran 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 Film:

“Beskrajan dan” 21.43 Horizonti 22.00 Globalno sijelo 22.35 Dnevnik 22.50 Vesti iz kulture 23.15 Drugi format 00.05 Film HRT 2

09.10 Serija: “Merlin” 10.30 Film: “Čarobnjakov šešir” 12.00 Božićni ples sa zvezdama 13.40 Film: “Garfild upoznaje stvarnost” 15.00 Planeta 51 16.45 Film: “Družina Pere Kvržice” 18.15 Film: “Začarana Ela” 20.00 Božić u Ciboni 21.40 Film: “Istinite laži” 00.00 Serija: “Zvezdana kapija” HBO

09.30 Film: “Gnomeo i Julija” 10.55 Film: “Zeleni fenjer” 12.50 Film: “Artur” 14.40 Film: “Čelična borba” 16.45 Film: “Planeta majmuna - Početak” 18.30 Film: “Mačak u čizmama” 20.05 Film: “Hari Poter i relikvije smrti 2” 22.15 Film: “Kako se rešiti šefa” 23.50 Film: “Bokser” 01.45 Film: “Spisak klijenata ARENA SPORT 1

-11.00 -Fudbal: Lil – Monpelje 13.00 Fudbal: Real Madrid – Ajaks 15.00

Fudbal, Liverpul TV 17.00 Dnevne vesti, Majkl Džonson 17.30 -Košarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, pregled Endesa lige 18.30 Rukomet: Flensburg - Kil, prenos 20.15 Košarka: Crvena zvezda – Zadar 22.00 NFL: San Francisko – Sijetl 00.00 Poker 02.00 Košarka, pregled ABA lige SPORT KLUB

11.30 -NBA: LA Lejkers – Njujork 13.30 Fudbal mondijal magazin 14.00 NBA: Majami – Oklahoma 16.00 Fudbal: Mančester junajted Njujork, prenos 18.00 NBA pregled 18.10 Premijer liga, vesti 18.30 Fudbal: Aston Vila - Totenhem, prenos 20.45 Fudbal: Stouk - Licverpul, prenos 22.45 Odbojka, Serija A1, četvrtfinale 00.30 Fudbal: Sanderlend - Mančester siti FOX LIFE

08:30 Kako sam upoznao vašu majku 08:55 Projekat “Modna pista” 09:50 Majke plesača 10:50 11:20 Ludnica u Klivlendu 11:50 Šapat duhova 12:40

Uvod u anatomiju 13:35 Modna policija 14:30 Sve što niste znali o ljubavi 15:30 Hari voli Lizu 16:00 Houp i Fejt 16:25 Škola za parove 16:55 Kako sam upoznao vašu majku 17:25 Život u predgrađu 17:55 Nova devojka 18:25 Ludnica u Klivlendu 18:55 Seks i grad 19:25 Seks i grad 19:55 Uvod u anatomiju 20:55 Kako je biti Erika 21:55 Kugar Taun 22:24 Kugar Taun - 22:55 Šapat duhova

DANAS U GRADU Bioskop Cineplexx neće raditi 07.01.2013. Informacije i rezervacije na telefon +382 20 414 424

48

5, 6 I 7. JANUAR 2013

MALI OGLASI

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Izdajem jednosoban stan kod Amfore 43m2, lijepo sređen, na 3. spratu. Cijena fiksno 250e.

Odmah useljiv.

Tel.069/779-991 16619

Izdajem dvokrevetnu sobu studentima blizu Palade.

Tel.069/305-363, 067/202-22016623

Izdajem lijepo sređen stan u centru Podgorice 40m2 na IV spratu, cijena 250e. Grijanje: klima i TA peć. Kablovska BBM. Odmah useljiv. Tel.069/357-300 16621

Urbanizovana parcela, Blok 6, voda, kanalizacija, struja, put 6m, ucrtan objekat P+2+POT. Tel.069/738-875

KUĆE/STANOVI OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

P

Kuća u izgradnji, Sutomore Zagrade, 120 kvadrata 45.000e.

Tel.069/069-148, 068/706-776 16319 Novogodišnja akcija: Prodaju se 2 troiposobna stana od po 100m2 na ekstra lokaciji, 999 eura/m2.

Ko kupi oba treći stan od 100 kvadrata gratis.

Tel.067/530-853 16373 Prodajem stan u Novom Sadu, Ulica Petra Drezgića, 32m2, nov, elox, 2 terase, kuhinja gratis, 1. sprat, parking. Legalizacija u toku, 28.000.

Tel.067/922-0315 16513 Stan u Budvi, centar, veliko dvorište, klupe, ljuljaške, teren. Pogled na more zauvijek. Kompenzacija 1.400e/m2.

Tel.068/460-951 16515 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 16573 Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 16601

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/ III+lođa-105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače.

Tel.069/360-298 16605 Stan 31m2, novogradnja, neuseljavan, lux namješten, parking mjesto, Zagorič, 35.000.

Tel.069/053-471 16606 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan.

Tel.068/713-288 16607 Prodajem kuću 450m2 sa placem 110 ari u blizini Mrčajevaca.

Može i zamjena za Crnu Goru po dogovoru. Tel.069/150-902 16614 Prodajem nov jednosoban stan u Bijelom Polju 41m2, fiksna cijena 30.000, može zamjena za manji stan u Podgorici. Tel.067/345-050 16617

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 16571

Izdajem namještenu garsonjeru u Tološima. Tel.068/222-667, 069/094-384 16320 Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650254, 069/702-333 16497 Izdajem nenamješten stan 60 kvadrata, 1. sprat, Tuški put, Podgorica. Tel.067/512-446, 067/627-517

16503

Izdajem dvosoban nenamještem stan u Maslinama, novogradnja.

Tel.067/553-794 16561 Izdajem jednosoban stan 58m2 kod Osnovnog suda 300 i dvosoban 82m2 u zgradi ΄Metalka΄ 450.

Tel.068/723-177 16568 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537

SOBE Renta sobe dan, dva ili duže.

Kupatilo, klima, TV, obezbijeđen parking. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193 16418 Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno.

Tel.067/609-607

16572

16365

Prodajem plac u Podgorici, 165m2, Tološi, 6.500. Tel.068/378-566 16372 Ravan djeljiv plac 2.500m2, na 7km od strogog centra Podgorice, prema Pričelju. Struja, voda, telefon na placu. Tel.067/202-938 16423 Prodajem plac 600m2 Zagorič, Ulica Devete crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel. 067/860-381 16514 Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.000-80.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 16602

16574

Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520540 16595 Izdajem nov namješten jednosoban stan u Podgorici, Vojislavljevića (60m2+terasa) poslovnim osobama. Prednost stranci.

Parking, klimatizovan, internet.

Tel.067/287-303, 067/287-30816598 Izdajem prazan stan 54m2, centar, sprat kuće, 170e. Podgorica.

Tel.067/355-766 16610

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Izdajem ful namještenu garsonjeru u Podgorici, novogradnja, u blizini Ekonomskog fakulteta, preko puta Ars medice. Tel.067/854390 16625

PLACEVI

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI

5, 6 I 7. JANUAR 2013

MALI OGLASI Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288

USLUGE 16608

Prodajem plac 700m2 sa zidanim objektom 25m2, voda, struja, pristupni asfaltni put, Farmaci, Podgorica. Tel.067/861-907 16611 Budva, centar grada, plac 2.000 ili 2 po 1.000m2, ucrtano G+P+5+PK prodaja zajednička gradnja kompenzacija.

Tel.068/460-951 16622

I Izdajem pod zakup oranice i livade pored rijeke Lješnice kod Bijelog Polja. Pogodno za uzgoj svih poljoprivrednih kultura. Asfaltni put pored imanja. Tel.067/212460 16502

P Potreban plac minimalne površine 20.000m2 u Podgorici ili bližoj okolini za izgradnju skladišnog prostora. Tel.067/609-623 16453

POSLOVNI PROSTOR Prodaje se poslovni prostor u Podgorici 15m2, Ulica Veliše Mugoše, 16.000. Tel.067/877-73916516

I U Bijelom Polju izdajem poslovni prostor 36m2, pogodan za sve namjene, nova zgrada preko puta suda, Ulica R. Medojevića.

Tel.069/686-653,067/471-66216512 Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor na Bulevaru Šarla de Gola. Tel.069/312-161. Zvati od 8 do 16h radnim danima.

16599

VOZILA/AUTO DJELOVI

PRODAJEM BMW 530D 2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE. Tel.067/249-911 Mercedes 190 dizel prodajem ili mijenjam za golfa dvojku dizel uz moju doplatu. Muzika, servo, nove pakne, zimske gume, lanci. Udoban i regularan. Hitno 1.000e.

Dogovor. Tel.068/292-842 16412 Pežo partner, dizel, putnički, 2008.godište. Tel.069/449-33716461 Prodajem reno clio 1.5 DCI 2003. godište, ful oprema, 5 vrata, na ime kupca, 2.900e. Tel.067/639-776 16507 Prodaje se džip dadi (kinez) skoro nov. Cijena 6.000e. Tel.067/805115 16562 Toyota land cruiser 3.0 manual, 2006. god, 175.000 km, kupljen i održavan u Efelu, 16.500e.

Tel.069/444-334 16567 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 16586 Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke.

Tel.069/013-484 16590 Električar: popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli, plafonjerki. Tel.069/541-103 16327 Selidbe: prevoz sa radnicima, demontaža i montaža. Besplatno odnošenje starih stvari. Najpovoljnije!

Tel.069/215-505 16353 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic.com16504 Oštrim profesionalno makaze, noževe i sve ručne specijalne alate.

Frizeri, šnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet. Tel.069/081-507 16510 Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.067/389585 16517 Stolar, brza i efikasna intervencija u stanu, izrada i montaža vrata, radioničke usluge. Tel.068/ 668844 16558 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Profesionalno.

Tel.069/020-102 16587 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 16588 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efi kasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 16589 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 16591 Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na facebooku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238542 16609

TURIZAM Izdajem kuću u Kolašinu za vrijeme novogodišnjih praznika.

Centralno grijanje. Tel.068/040040 16318 Izdajem kuću u blizini centra Žabljaka sa 9 ležajeva, dva kupatila i upotrebom 2 kuhinje.

Tel.069/284-787 16374

16569

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605 16570

Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077 16518 Zlatibor, zimovanje, apartmani -novo, komforno, povoljno!

Tel.069/584-411

16603

49

50 NASTAVA

5, 6 I 7. JANUAR 2013

MALI OGLASI Prodajem nokiju 900, neraspakovana, Budva, 330e. Tel.069/505771 16463 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16505 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija.

Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020997, 067/289-974 16593

www.PG-GARAGE.me - Renault Grand Senic 1,9dci 115ks 7 sjedista 2005. polu koža - Ford Focus 1,6 tdci 2008.god. karavan, navigacija, par.senzori - Opel Astra 1,9 cdti 12.2007.god. karavan, crvena boja, 6-brzina - Chervolet Nubira 2.0 D 120ks 2008.god. karavan, klima, met.siva - Skoda Oktavia 1,9 tdi 110ks 2001.god, limuzina, met.zelena boja - Opel Zafira 2,0 dti 101ks 2001.god. 7-sjedišta, al.felme, klima - Pasat 5 1,9 tdi 130ks 2001.god. karavan, navigacija, dig.klima - Passat 6 2.0 tdi DSG-mjenjač, 2007, limuzina, dig.klima, met.siva

NAMJEŠTAJ Prodajem kožne fotelje (eko koža) crne boje, 22 komada i 6 staklenih stolova sa rosvajnim nogama.

1.700e sve.

Tel.069/856-666 16317 Hitno i povoljno prodajem ugaonu garnituru trosjed-na razvlačenje, ugao dvosjed i fotelja! Samo 100e. Tel.069/048-662 16511 Prodajem 6 separea po 250e i komplet - 20 visećih stolova i 30 visećih stolica - 1.200e!

Tel.069/510-610

16559

Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana.

Povoljno! Izrada za 5-7 dana.

Tel.067/289-974, 069/020-997 16594

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata.

Podgorica.

Tel.069/273-852 16604

LIČNO NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa ženama iz Rusije, Srbije, Ukrajine.

Tel.040/213-013 i 068/132-785 16519

HRANA/PIĆE POSAO Odgovorna žena bez obaveza čuvala bi stariju osobu 24h, stan, hrana, plata po dogovoru.

Tel.067/922-2385 16422 Tražim saradnicu u računovodstvu.

Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu. Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade klijenta. Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 16520 Potreban tapetar za izradu i restauraciju namještaja. Podgorica.

Tel.069/273-852 16557 Izdajem radno mjesto u frizerskom salonu. Tel.069/257-246 16612 Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike, pokloni, popusti. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216 16613

APARATI/OPREMA Hitno, vrlo povoljno, rasprodajem veću količinu zaliha sistema i robe tehničke zaštite (kamere, pokretne, fiksne, objektive itd.) Info na e-mail: systemkm@hotmail.com Tel.068/108-000 16408 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 16411

Prodajem domaće luštičke specijalitete vrhunskog kvaliteta.

Tel.069/908-020 16367

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

RAZNO Valjak za peglanje simens, malo korišćen, iz Njemacke. Povoljno.

Tel.069/420-435 16413 Nova kolekcija nautica satova, atraktivni, veliki izbor, garancija. Časovničar-Watch shop-Crnić.

Budva, Stari grad ulaz od Kapetanije. Tel.069/051-279 16464 Prodajem povoljno najnoviji kirby sentrija u garanciji sa dodacima, Podgorica. Tel.069/228-085 16508 Gledam u šolju, vršim izradu amajlija -trajnih zaštita za ljubav, posao, mir u kući.

Tel.068/122-786 16566 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine.

Tel.069/019-698, 067/455-713 16592 Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine.

Tel.068/400-001 16596

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426 16597

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-02916615

Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrne predmete, srebrnjake, lomljeno srebro. Plaćam po najvećim cijenama!

Tel.067/532-106

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema.

Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 16616

16600

Radio Delfin za Šavnik i Žabljak se sluša na 92.5 mHZ. Tel.067/301-071 16563 Kupujem portabl pisaću mašinu ΄olimpia΄ (latinično pismo) u besprekornom stanju. Tel.030/311274, 069/468-488 16618 Karte, numerološke analize, natalni horoskop s vama kroz život!

Tel.069/946-041 16620

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

5, 6 i 7. januar 2013

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-438 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

-20%

BESPLATNA DOSTAVA NA TERITORIJI CG

______ KUPON

Uz sve kupone možete da uštedite do 400€

Z A SV E N A R U D Ž B E VEĆE OD 85€!!!

PRODAJA I SERVIS RAČUNARA, BIJELA TEHNIKA, GRAFIČKI I WEB DIZAJN, WEB HOSTING, PRODAJA GOTOVIH WEB SAJTOVA, LEGALIZACIJA PROGRAMA, TONERI, SVE TO NAJJEFTINIJE U CRNOJ GORI!!!

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

BOŽIĆ

5, 6 I 7 JANUAR 2013.

BROJ 432 GODINA II

53

Božić iz domova ª izašaoº na ulicu VELIKI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

LOKACIJE I VRIJEME NALAGANJA BADNJAKA U CRNOJ GORI 15 h Crkva Svete Petke (SPC) (badnjaci će se nalagati i još ispred petnaestak crkava i manastira u seoskom dijelu opštine) 15:30h Hram SV Jovana Krstitelja (SPC) 16:30h Manastir Piva (SPC)

16h Hram Preobraženja gospodnjeg (SPC)

17h Crkva Svetog Petra (SPC) 16h Hram Hristovog roždestva (SPC) (badnjaci će se nalagati i još ispred nekoliko crkava u seoskom dijelu opštine)

20h Manastir Đurđevi stupovi

18h Hram Sv Jovana Krstitelja (SPC) 19h Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog (SPC) 19h Saborna crkva Sv Vasilija Ostroškog (SPC) 20h Manastir Župa (SPC) 16h Manastir Kosijerevo (SPC)

16h Crkva Arhangela Mihaila (SPC)

18:30h kod Galerije (CPC) 18h Crkva Sv Tekle (SPC)

19:30 kod Crkve Sv. Petra Cetinjskog (CPC) 18h Manastir Savina (SPC) 19h Crkva Sv Arhangela Mihaila (SPC) (badnjaci će se nalagati i još ispred oko 80 crkava i manastira u dijelu hercegnovske opštine)

19:30h Na Kruševac (CPC) 17h Saborni hram Vaskrsenja (SPC)

B

CA

15h Dvorac Kralja Nikole (CPC) 15h Cetinjski manastir (SPC)

ožić je najradosniji hrišćanski praznik - slavljenje rođenja Isusa Hrista.

To je ujedno porodični praznik koji se proslavlja u najužoj porodici. Međutim, posljednjih godina on je iz kuća izašao na ulice. Prilagođavanje običaja urbanim uslovima života za Dnevne novine objasnio je sociolog Srđan Vukadinović. On se slaže sa tim da je da uvođenje takozvanih badnjarica uslijedilo zbog činjenice da sve više ljudi Božić proslavlja u stanovima, bez šporeta na drva, gdje bi inače naložili badnjake.

Vukadinović je podsjetio da je Božić u osnovi duboko intimni događaj koji bi trebao da se upražnjava u sopstvenom domu i u prisustvu najbližih članova porodice. Međutim, posljednjih dvadesetak godina u Crnoj Gori religijske stvari koje bi trebalo da su duboko intimna stvar ulaze u sferu javnosti, a čim nešto uđe u sferu javnosti, smatra Vukadinović, onda ono postaje površno i negativno utiče na istinske vjer20h ispod zidina Starog grada (CPC) nike koji su na pravi način obilježavali takvu svetkovinu.

“Dobro bi bilo da se religija vrati u sferu duhovnosti, tamo gdje ona pripada i gdje se snalazi, a da izađe iz sfere javnosti i politike. Jedino tako može očekivati da joj se vrate oni istinski vjernici koji su zbog tih banalizacija prestali da upražnjavaju kao nekada te religijske dane” smatra Vukadinović.

On je rekao da “badnjarice” koje se nude vjernicima koji žive u stanovi17h kod Dvorca Kralja Nikole (CPC) Godinama, nadležni imaju problem sa onima koji sijeku 11h Saborni hram Jovana Vladimira (SPC) ma bez šporeta na drva, što znači da se ne lože, već kao ukrasi drže u domobadnjake, kao i sa onima koji ih prodaju. Obično se badnjavima, služe prije svega da bi neko stekao finansijsku korist. ci beru u sopstvenoj šumi i nemoguće ih je kontrolisati jer ne “Religija je velikim dijelom ušla u sferu biznisa. Tako se prodajom badnjaka i badspadaju u kategoriju tehničkog niti ogrijevnog drveta. Kako su njarica pokušava ostvariti neka ekonomska dobit. Bez obzira na to što se prodaju po novogodišnji i božićni praznici obično spojeni i kontrola ne postoji nekoj minimalnoj cijeni, ipak je to značajna finansijska stavka koja se sliva u džezbog slobodnih dana zaposlenih, ljudi to koriste. Potpuno je drugapove nekoga ko to ne prijavljuje zvaničnim tokovima novca,” kazao je Vukadinović. čija situacija sa kontrolom branja jelki za Novu godinu. Tu je konVukadinović smatra da stanje nije ništa bolje ni u drugim religijama, te da je i tu pritrola maksimalno rigorozna. sutna korupcija i kriminal.

Ni u tehničko ni u ogrjevno drvo

54 Božić

5, 6 i 7. januar 2013

Praznično čitanje

Manija kupovine knjiga za Božić

Njemci ‘‘žrtve’’ neobičnih potrošačkih navika

Roždestvo u znaku umjetnosti

Božić u Moskvi

Knjige su omiljeni božićni pokloni u Njemačkoj- godišnje svaki građanin prosječno kupi deset knjiga. Ali onda se postavlja pitanje: kuda sa svim tim knjigama?

Ove godine pod Božićnim jelkama najčešći poklon bila je neka nova knjiga. Prema anketi koju je sprovelo njemačko Udruženje za istraživanje potrošnje (GfK), 44 odsto ljudi kupilo je poklon u prepoznatljivom formatu knjige, što je sedam procenata više nego prošle godine.

Ne samo da je porastao broj ljudi koji namjeravaju da poklone knjigu– porasla je i količina novca koja je za to potrošena: na 41 euro, dva eura više nego pre godinu dana. Njemačke knjižare očekuju da će

za ovogodišnje božićne praznike ostvariti promet od oko milijarde i 140 miliona eura.

Najviše se kupuju štampane knjige, ali je velik broj i audioknjiga kao i elektronskih knjiga (e-book). Nakon Sjedinjenih Američkih Država, Njemačka je druga po veličini tržišta knjiga na svijetu. Pritom pravilo: “što veća zarada-to se više knjiga kupuje”, nije tipično samo za Njemačku, ono važi širom svijeta. Zato je problem smještaja brojnih knjiga u stvari problem bogatog društva. Osnovno pitanje na koje je važno pronaći odgovor jeste: “da li zaista želim da sačuvam sve te knjige koje imam?” Ako je odgovor potvrdan, onda je potrebno pronaći dovoljno praznih polica za njihov smeštaj.

Moskva očekivano prednjači u kulturnoj ponudi u dane praznika. Za svakoga će biti ponešto, a mnogi od ugođaja ne koštaju ništa

P

Isidora Radulović

raznično Božićno (i novogodišnje) slavlje u Moskvi ove godine ponudiće čak 1300 događaja- Božićne pazare, teatarske, muzičke, filmske, dječje i sportske programe. Jedan od glavnih događaja je Božićni pazar u pješačkoj zoni u centru grada, a 64 moskovska muzeja, glavni teatri i bioskopi dočekuju Moskovljane u danima Božićnih radosti. Evo malog pregleda tamošnje kulturne ponude.

riM

Božić u Vječnom gradu Teatar, ples, pjesma na ulicama Rima “Roma città Natale 2012/2013” jedinstven je festival u svijetu, koji je počeo 20. decembra i traje do 7. januara, pod okriljem gradskih vlasti i administracije u kulturi. Božić je zbilja praznik u Rimu i nudi puno događaja.

U ovom periodu Rim je osvijetljen, zapravo prepun svijetla, muzike, teatra, plesa, pjesme, izložbi, literature i poezije.

Muzeji su otvoreni za sve i to je dio projekta “Circuito Capitolino”, pa publika može da ode

u Makro muzej, Muzej grada, u Centrale Montemartini, Ara Pacis i u druge muzeje. Koncerti će biti održani na trgovima, u teatrima i crkvama. Rimljani i njihovi gosti do kraja božićnih svečanosti biće u prilici da uživaju u brojnim karitativnim inicijativama, a jedan od centara dešavanja biće Bazilika Santa Marija del Popolo. Gradska rasvjetna mreža protezaće se duž 30 km, kroz sve prometne ulice u centru.

U 64 moskovska muzeja, od 2. do 8. januara 2013. ulaz će biti slobodan, a 27 izložbenih sala i galerija otvoriće vrata svim posjetiocima, kojima za ulazak neće biti potrebna karta. Ljubitelji filma,

moći će do 8. januara besplatno da gledaju filmske klasike u bioskopima- “Art”, “Star”, “Torch”, “Neva”, “Saturn”, “Satellite”, “Tula”, “Ulanbator” i “Baku”. Događaj poznat kao “filmska percep-

cija Rusije” pružiće priliku gledaocima da kroz novija ostvarenja- (“Duhless”, “Ritina posljednja priča”, “Horde”) i prepoznatljive klasike (“Stalker”, “Moj prijatelj Ivan Lapšin”, “Ivan Vasiljevič”), nanovo upoznaju svoju zemlju (odnosno zemlju u kojoj su možda gosti). Osim ‘ozbiljnih’ ostvarenja, biće prikazani i animirani spektakli.

Do 13. januara, posjetioci u besplatnim turama mogu da upoznaju najveće moskovske teatre, što je prilika koja im se pruža samo jednom ili dva puta godišnje.

U parkovima biće organizovani posebni programi za djecu. Gradske vlasti Moskve, tokom zimskog raspusta organizovaće oko hiljadu sportskih i zabavnih hepeninga na otvorenom, koji su namijenjeni djeci.

Filmske premijere predstavljaju posebno zadovoljstvo zrelijoj publici već od samog početka ove 2013. Ruski crtać “Sniježna kraljica” sa glasovima popularnih glumaca Ivana Oklobistina, Ane Ardovs, Ramila Iskandera, Dmitrija Nagijeva, Jurija Stojanova i drugih, baš kao i “Pijev život” Anga Lija o malom Indijcu koji na barci za spasavanje plovi okeanom, biće veliki izazov za ljubitelje filma i cijelu njihovu porodicu tokom Božićnih praznika, pišu “Nove Novosti”.

Ljubitelji drame i strastveni filmofili, pronaći će se u drugom ostvarenju, novoj filmskoj adap-

Božić 55

5, 6 i 7. januar 2013

Suživot

Palestinski hrišćani zajedno slave

Nemiri ne sprečavaju religijsko zajedništvo

Tradicionalno izvođenje baleta ‘‘Krcko Orašćić’’ u Moskvi

Maghar, mali arapski grad u Izraelu, u kome žive hrišćani, muslimani i Druzi slavi Božić. To je vrlo neobično s obzirom na to da su arapski gradovi u Izraelu najčešće naseljeni samo pripadnicima jedne vjere. Samo nekoliko kilometara od Galilejskog jezera i njegovih gradova Tiberijade i Kapernauma, pripreme za Božić su u punom jeku: Ulice hrišćanskih četvrti u Magharu ukrašene su svjetiljkama, u prodavnicama su izloženi božićni ukrasi, djevojčice se u crveno-bijelim odorama vraćaju iz škola kućama. Posebnu pažnju mještani su posvetili uljepšavanju jedine crkve u gradu. Prodavnica u Magharu ukrašena je božićnim ukrasima.

“Oko pet hiljada hrišćana slavi ovdje i zato je ovdje mirnije nego na primjer u Nazaretu”, kaže jedan vjernik.

Vitlejem i Nazaret su najprivlačnija mjesta za hodočasnike tokom Božića i turizam cvjeta. Ali to nije slučaj u Magharu, gdje živi nekoliko hiljada hrišćana.

Arapsko božićno slavlje protiče pomalo drugačije. Sveta misa održava se prvog dana Božića. Ispred prepune crkve sve je pomalo haotično, ali istovremeno i svečano. Poslije mise, ljudi ćaskaju, između grupa neumorno trčkaraju djeca, potom se porodice okupljaju kod kuće.

“Kod nas se Božić slavi kao i u

Evropi, ali priprema se tradicionalno, grilovano meso ‘mangale’”, kaže Atul, koji je već ushićen zbog predstojeće proslave.

S obzirom na to da svaka hrišćanska porodica ispred kuće raspali roštilj na ugalj, nebo se ne vidi od silnog dima. Poslije obilnog jela i pića, dolazi “Baba Noel”, Božić Bata na arapskom, koji djeci daruje slatkiše.

Maghar se nalazi u plodnom sjevernom dijelu Izraela, u istorijskoj Galileji, koja se prostire od Sredozemlja na Zapadu do Jordanske doline na istoku i planine Hermon na sjeveru. Oko dvadeset hiljada stanovnika arapskog grada podijeljeno je u tri vjerske zajednice: 57 odsto su Druzi, 20 procenata muslimani i 23 odsto katolički hrišćani. Mjesto se nalazi na planini Hazur, u višim predjelima su četvrti naseljene Druzima, dok u dolini žive muslimani i hrišćani. Pripadnost religiji definisana je, za posjetioce, nevidljivim granicama među četvrtima. Stanovnici Maghara tačno znaju ko kojoj četvrti pripada i u koje vrijeme može da se zadržava na stranoj teritoriji.

Palestinci koji žive u Izraelu su manjina koja čini oko 20 odsto stanovništva, a palestinski hrišćani Izraela su manjina unutar te manjine: samo osam odsto njih su hrišćani, ostatak čine muslimani ili Druzi.

Božićni vatromet u Kremlju taciji “Ane Karenjine” po Džo Rajtovoj adaptaciji Toma Stoparda, sa Kirom Najtli i Džad Louom u glavnim ulogama, kao i u pazl detektivskim ostvarenju, akcionom trileru “Džek Ričer”, u kome detektiva amatera igra Tom Kruz.

Teatri imaju posebno mjesto u Božićnim praznicima u Moskvi, a najčuveniji moskovski teatri predstaviće širok spektar produkcija čak i za najzahtjevnije ukuse- počev od lakih komedija i mjuzikala, do dubokih drama i tragedija. Jednostavno, lista glavnih teatara i njihove praznične ponude vrlo je duga i njoj će se pridružiti i nezaobilažni Božićni balet “Krcko oraščić”.

Za one koji hoće da se u Moskvi za Božić zabave sa djecom, u do 13. januara u areni malih sportova “Lužnjiki”, očekuje ih cirkus “Lutke”, koji nudi posljed-

nje domete optičke, laserske, video i pirotehničke opreme. Očekuje ih i mjuzikl “Ostrvo s blagom”, muzičkog teatra “Akvamarin” do 13. januara), “Krcko Oraščić i kralj miševa” i Ledeno doba u dječjem teatru, te mnogi drugi šou programi za djecu i za cijelu porodicu. U “Taganka” teatru tokom Božićnih praznika biće održan dječji festival. Za najmlađe predviđene su i rekreativne aktivnosti. Tver, Stolesnikov, Lavrušinski Kamergerski, aleje, ulice Petrovka Dmitrovka, Roždestvenska i Kuznjecki most, očekuju ih kao i svake godine.

Ljubitelji klasične muzike mogu da uživaju u brojnim koncertima svih žanrova. Posebno mjesto dato je remek djelima pisanim za orgulje i italijanskim arijama. Taj hepening biće održan 8. januara u Anglikanskoj katedrali Svetog Andreja.

U Puškinovom muzeju umjetnosti biće otvorena izložba sa religijskim i mitološkim motivima poznatog renesansnog umjetnika Lorenca Lota. Izložba flamanskih majstora XVII vijeka i izložba posvećena Da Vinčijevom “Codexu ptičjeg leta” iz 1505.

Neobično za Božićne svečanosti, u moskovskoj Areni, biće otvorena izložba “Sovjetski dizajn 1950-1980.” Čuveni Božićni market, održan je u predivnom ambijentu Ermitaža u Sankt Petersburgu, uoči 25.decembra, kada Božić slavi zapadni svijet. Riječ je o zimskim svečanostima u okviru kojih se posebno mjesto daje Božiću. Ermitaž je u to vrijeme, centar za sve koji u Rusiji prodaku ili kupuju ručno izrađene ukrase, domaće vino, hljeb i ostale đakonije. Šarenilo marketa, iz godine u godinu velika je radost za djecu.

Crkva Rođenja Hristovog - Vitlejem

56 Božić Iz poslanice mitropolita crnogorsko primorskog Amfilohija

“Sve što postoji, postoji dа bi postаlo sаvršenije i dа bi donijelo plodа. Drvo koje ne donosi plodа, siječe se i u ogаnj bаcа. Uprаvo zbog zаdobijаnjа istinske slobode ljudskog bićа i (duhovne i tjelesne) plodnosti čovjekovog postojаnjа Crkvа Hristovа neprekidno pozivа nа ukroćenje i gospodаrenje ljudskim nаgonimа, nа njihovu bogodаnu upotrebu, u prаvo vrijeme i zа ostvаrenje prаvih ciljevа njihove utkаnosti u čovjekovu prirodu. Zаto onа postojаno prizivа nа uzdržаnje od polnih odnosа, kаko prije brаkа, tаko i mimo brаkа, kаo i nа cjelomudrenost u sаmom brаku. Utoliko prije se Crkvа svim svojim bićem i svjedočenjem protivi protivprirodnom, beslovesnom i jаlovom rаspаljivаnju muškog nа muško i ženskog nа žensko.”

“Dаnаšnjа „seksuаlnа slobodа“ vodi kа porobljаvаnju čovjekа seksuаlnim nаgonimа. Mi živimo u vremenu revolucije i аfirmаcije nаgonskog totаlitаrizmа, vremenu zаborаvа. Ovа revolucijа novog (prаstаrog) pаgаnskog totаlitаrizmа obesmišljuje osveštаnu svetinju brаkа, rаzаrа porodicu, ukidа monogаmiju, u ime individuаlnog polnog zаdovoljstvа pretvаrа mаterinu utrobu iz rаdionice životа u rаdionicu smrti, legаlizuje sve seksuаlne izopаčenosti, od sodomije do pederаstije.”

“Svimа je poznаto koliko buđenje rаne seksuаlnosti šteti djeci i omlаdini, dovodeći do rаnih trudnoćа i аbortusа, doprinoseći širenju polno prenosivih bolesti, ostаvljаjući duboke emotivne ožiljke, onesposobljujući mlаdo stvorenje zа istinsku ljubаv i vezаnost, zа poštovаnje svoje ličnosti i neponovljivosti ličnosti drugogа.”

“Pornogrаfijа i sve njene nаstrаnosti od homoseksuаlizmа do pedofilije postаli su biznis koji se mjeri milijаrdаmа. Poslednjih četrdesetаk godinа onа se eksplozivno proširilа i dospjelа do nаjzаbаčenijeg kutkа zemlje. Tvrdi se dа je trideset pet posto svih preuzimаnjа nа internetu pornogrаfijа, dok nаjbrže rаste tržište sа dječjim pornogrаfskim filmovimа. Govori se dа se rаdi nаjmаnje o oko dvа milionа djece kojа se nude nа internetu ili su prikаzаnа u seksuаlnom nаsilju. Ovаj duhovni otrov njegovаnjа rаzvrаtа i svih polnih nаstrаnosti od mаlih nogu neuporedivo je zаrаzniji i dugoročno opаsniji zа cjelosno ljudsko zdrаvlje od bilo kаkve droge ili zаtrovаne hrаne.”

“Posebno je korisno ovdje podsjetiti se nа knjigu „Seks i kulturа“ čuvenog engleskog аntropologа J.D. Unvinа, štаmpаnu tridesetih godinа prošlog vijekа. Unvin je nаime proučаvаnjem rаzličitih kulturа već tаdа zаpаzio dа visoke kulture nаstаju i postoje sаmo ondje gdje je postojаo i bio rаzvijen visoki morаl. Kаdа jedno društvo, civilizаcijа, nаpusti zdrаvа morаlnа prаvilа življenjа, nаkon sаmo nekoliko generаcijа ono propаdа i nestаje sа svjetske istorijske pozornice.”

“Tjelesno mudrovаnje rаđа smrt а duhovnа mudrost rаđа život: to je znаnje koje smo zаdobili ‘kаd je došlа punoćа vremenа i Bog poslаo Sinа svojegа, koji se rodi od žene... dа iskupi one koji su pod zаkonom’ i oslobodi ‘porobljene stihijаmа svijetа’ dа bi ‘primili usinovljenje’ Zаto zа rаzliku od onih koji ‘ne znаju Bogа i zаto robuju bogovimа koji to po prirodi nisu’ (Gаl. 4, 8), mi Hrišćаni, prosvećeni svjetlošću znаnjа i istine i ‘oslobođeni od robovаnjа propаdljivosti nа slobodu slаve djece Božije’ (Rm. 8, 21), sverаdosno se pozdrаvljаmo: Mir Božiji! Hristos se rodi!”

5, 6 I 7. jAnuAr 2013

Poslanica arhiepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorskog Mihaila O milosti božjoj arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski M i h a i l o blagorodnom narodu crnogorskom i hristoljubivoj pastvi arhijerejski blagoslov i sveti pozdrav Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!

U doba kada se čovječanstvo nalazilo na putu traženja istine i pravde iz guste tmine mržnje i moralne nečistoće koje su pokrivale svetost duha – svjetlost sa Istoka objavila je zalutalom svijetu radosnu vijest da se rodi Bogočovjek. Rastrzano bolovima ljudske duše i ogrezlo u porocima ondašnje čovječanstvo je trebalo Mesiju da mu otvori životne puteve.

Bog je poslao Sina svojega jedinorodnoga da spasi svijet, pokazujući mu kako treba da živi i što treba da radi. Hristos – Sin Božji postao je čovjek da čovjeka uzdigne i obnovi obraz Božji u ljudskom biću, da spasi grješne ljude, i ne samo narod od naroda, već sve ljude i narode od Satane sijača grijeha. Vitlejemski pastiri, obradovani što su prvi vidjeli Sina Božjeg, razglasili su tu radosnu vijest o dolasku ljekara duše i tijela rodjenjem Njegovim. Rodjenje Hristovo svojom životvornom toplinom oživjelo je zaledjena srca uniženih, ožalošćenih i izgubljenih ljudi predstavljajući najveći dogadjaj u istoriji svijeta. Ozareni špiritualnom čistoćom i preporodjeni radošću novih dana, ljudi su se srijetali i zaustavljali jedan drugog šireći radosnu vijest: Hristos se rodi! Dok je bistri nebeski zrak brujao uzvišenom, nadzemaljskom pjesmom andjela, radovalo se sve živo na zemlji, a mudraci sa Istoka mu se pokloniše u vitlejemskoj pećini pjesmom: Slava Bogu na visini i na zemlji mir, medju ljudima dobra volja! Ovom pjesmom koju pjevahu i andjeli u vitlejemskoj pećini nagovijesti se nova era u povijesti roda ljudskoga.

Taj radosni dan pozdravljen širokim otvaranjem duša posta sveti dan Bogom odredjenog vremena za ośećanjem plemenitosti, dobrote i pravde. Ljudski rod dočeka Božjega sina da mu pokaže put, istinu i život i koji će dokazujući svoju dobrotu, ljubav i samopregor prinijeti sebe kao žrtvu za spas drugih. I od toga dana ljudska srca, duše, misli i djela dobila su najveći inajuzvišeniji smisao: život i rad Hristov!

Najveći čovjekoljubac, Bogočovjek Isus Hristos svojim idealnim životom i djelanjem, uzvišenom moralnom čistotom, svojom božanskom milošću, bezgraničnom ljubavlju prema ljudima pokazao je jednom zauvijek kuda treba da ide čovječanstvo da bi našlo svoje istinsko spasenje. Pod teškim teretom iskušenja koračajući stazama bola, mržnje, razuzdanih strasti ljudski se rod nadje pred novim svijetlim vidicima što im otvori dolazak Isusa Hrista koji prodje sve životne bure da bi bio raspet radi otkupljenja grjehova ljudskih.

Danas mi Crnogorci slavimo ovaj praznik nad praznicima u teškim prilikama jedinstvenim medju svim pravoslavnim narodima svijeta. Danas kada svi hrišćanski narodi slave Božić u svojim crkvama jedini narod u Evropi, crnogorski svetkuje ga pod zvijezdanim nebeskim svodom ili u tami. U našoj duhovno podijeljenoj zemlji ona manja polovina odrekla se svoga imena. Mrzi svoj crnogorski narod pod tim pravim i svetim imenom, a obožava ga pod tudjim. Klanja se lažnim prorocima i svecima koji su topuzom i macom dijelili pravdu Božju svojem narodu. Drži utamničenu našu istoriju, vladare, svjetitelje, naš duh i kulturno nasljedje u crkvama i manastirima koji su nam oteti prije više od devet decenija. U svoje Božje hramove sazdane rukom i trudom naših slavnih predaka u slavu i čudotvornu moć crnogorskih svečeva ne smijemo ni da privirimo i da se pomolimo Bogu.

Ovijem Božićem, otpočinje dvadseto ljeto Gospodnje otkako je naša crkva od svoje obnove raspeta na krstu. Svetinji Lovćena se stal-

no prijeti, a pokorena Rumija s karaulom pod imenom bogomolje śedoče o duhovnoj okupaciji jedine nam drage domovine Crne Gore.

Okupirana Crna Gora sa svojom većom polovinom naroda stalno odlaže svoje oslobodjenje. Naš najveći problem zato je oportunizam i dobrovoljni pristanak na duhovnu okupaciju. Okupirani državnici i svjetitelji, vladari i istorija u zauzetim znamenjina postali su prirodno stanje. Ono potvrdjuje i dokazuje našu nemoć za slobodom, istinom i pravdom, naš pristanak na status quo, i u krajnjem našu nepripadnost Crnoj Gori. Prolazi Božić za Božićem a mi stalno odlažemo ostvarenje naše duhovne slobode. Zatvaramo oči pred neumitnom istinom – Crna Gora nije slobodna sve dok ne oslobodi svoj duh, kulturno-istorijsko nasljedje i svetinje koje su joj pod upravom druge države i crkve čineći je zemljom, podijeljenog suvereniteta.

Kako onda možemo, braćo Crnogorci, i svi Vi dragi hrišćani, sa utamničenim svecima, otetim bogomoljama i prisvojenom kulturnom baštinom idje, a kamoli u Evropu koja nezna za problem Crnogorske pravoslavne crkve, a ujedinjuje se na načelima slobode i ljudskih prava?!

Vrijeme je da naši uprav-

noj Gori nas duhovni zivot.

Ne dopuštite da preko naših usta izlaze tužne riječi u danu najveće radosti, kako se ne možemo pouzdati u svoje nemoćne i ravnodušne vladare, a možemo samo u svoje svečeve i Boga.

Potvrdite da svu nadu uz Božju polažemo i u ljudsku pravdu!

Tako će se ispisivati ponovo svijetle stranice naše istorije ovoga doba. I zasvijetliće kao što svijetli Hristov put.

Hristov put, istina i život ostaće za vječna vremena najveći ideal kojem ljudski rod treba težiti. Njegova Božanska načela protkana kristalom plemenitosti, blaženstva, milosrdja i čovjekoljublja urezane u naše duše treba da predodredjuju naše misli, akcije i težnje. Samo idući njegovim uzvišenim primjerom život možemo učiniti ljepšim, uzvišenim, čestitijim i boljim. Tada će nam se sve pokazali u pravoj svjetlosti. Sve će dobiti svoj drugi izgled. Ljudi će postati bolji pretvarajući zemlju kao nesnosnu dolinu suza u Božanski raj za sve i svakog. Preporodjeni, i mi ćemo zasijati novom svjetlošću istinskog života i sreće. Zavladaće mir i spokoj u ljudskim dušama, medju ljudima i narodima, nedjeljivi mir i ljubav u svijetu.

ljači državom i društvom konačno iskažu svoje opredjeljenje za koju su to oni crkvu i pravdu u svojoj kući, za svoju crnogorsku ili tudju. I da to urade ne na riječima već na djelu! Jer, dobar je vjernik samo onaj što kaže inom sam svojim potvrdjuje činom.

Draga braćo koja predvodite Crnu Goru oslobodite se, da se svi oslobodimo. Probudite zaspalu i duhovnu klonulu Crnu Goru koja još uvijek ne poštuje sebe! Izvedite naš narod iz stanja moralnog i duhovnog pada i okrnjenog ili izgubljenog identiteta na svoj pravi i jedini put slobode, uzvišenosti i gordosti. I vječnosti Crne Gore koju slavi naša progonjena himna.Nasi Crnogorci u rasijanju ,sirom vaseljene, kojima ne hvali patriotizma stalno Vas opominju, nasoj Cr-

Božićnji praznici, zato neka budu dani kada ćemo se najviše starati da podesimo svoj život prema životu i misiji Bogočovjeka Isusa Hrista. Misleći na Njega postajemo plemenitiji, uzvišeniji, ljudskiji u svojim ośećajima, težnjama i radu. Misliti na njega danas je potrebno kada Svijet i mi u njemu preživljavamo tešku krizu u svemu čije je rodno mjesto u čovjeku lišenom Isusa Hrista.

Hristovo rodjenje, taj najradosniji dogadjaj Svijeta neka bude proslavljeno otvaranjem naših duša za sve što je veličanstveno, dobro, pravedno i uzvišeno!

Hristos se rodi!

Medju ljudima mir i dobra volja!

ARHIEPISKOP CETINJSKI I MITROPOLIT CRNOGORSKI † MIHAILO

Božić 57

5, 6 i 7. januar 2013

Božićni koncert

Tradicija na duhovnim temeljima Beogradski kamerni hor sinoć nastupio u Podgorici

Najradosniji hrišćanski praznik obilježen je krajem prošle godine i sinoć s dva tradicionalna Božićna koncerta u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Uoči pravoslavnog Božića, sinoć je pred podgoričkom publikom nastupio Beogradski kamerni hor, na čelu sa dirigentom Vladimirom Markovićem.

Direktor Muzičkog centra Crne Gore Žarko Mirković istakao je za Dnevne novine da je riječ o 15 godina dugoj tradiciji održavanja Božićnih koncerata uoči katoličkog i pravoslavnog Božića. Muzički centar od osnivanja učestvuje u ovom obilježavanju praznika, koje je jedino na nivou crnogorskih institucija kulture.

“Ponosni smo što ova tradicija traje već 15 godina, a mi u Muzičkom centru u tome smo od početka. Smatram da se organizovanjem Božićnih koncerata uvijek vraćamo svojoj tradiciji i temeljima na kojima počiva naša kultura. Mnogi ugledni dirigen-

ti, solisti i horovi nastupili su ovih 15 godina na našim koncertima. Tako je bilo i ove, odnosno prošle godine”, kazao je Mirković.

Repertoar Beogradskog kamernog hora, koji je osnovan 1996. godine, obuhvata: duhovne kompozicije, veliki broj djela vokalne i vokalnoinstrumentalne muzike evropskog nasljeđa, kao i savremene kompozicije. Pod dirigentskom upravom Vladimira Markovića, koji rukovodi horom od njegovog osnivanja,

na koncertu u Podgorici izvedene su duhovne kompozicije domaćih i inostranih autora: Aleksandra Gavanskog, Stevana Stojanovića Mokranjca, Vojislava Simića, Apostola Nikolajeva Strumskog, Vladimira Milosavljevića, Petra Iljiča Čajkovskog, Pavela Česnokova, Vlada Mikića Erdeljana. Solisti uz hor u Podgorici su bili: bariton Aleksandar Novaković, sopranistkinja Marina TrajkovićBidžovski i bas Goran Krneta. I.R.

HriŠćAnSki PrAZnik

Za Božić ostaju kod kuće

Pojedini poslanici zamjeraju što je proslava praznika kod nas izašla van pravoslavnih običaja Pravoslavni hrišćani će proslaviti Božić u ponedjeljak. Pojedini crnogorski poslanici u razgovoru za DN kažu da će rođenje Isusa Hrista obilježiti u krugu porodice, jer poštuju običaje naših predaka.

Poslanica Pozitivne Crne Gore Ana Ponoš Božić će proslaviti sa porodicom. Pošto nam je moderni način života onemogućio da češće provodimo popodneva ili večeri u porodičnom druženju, Ponoš kaže da je Božić prilika da se cijela porodica okupi.

“I to je tradicija koju želimo da zadržimo”, kazala je Ponoš.

Međutim, poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže da mu se ne dopada što je proslava Božića izašla van pravoslavnih običaja. Negoduje što pojedinci badnjacima kite “limuzine, autobuse, kamione, avione”.

“Imate situaciju koja predstavlja svojevrsnu kompromitaciju i degradaciju nečeg veličanstvenog iz naše tradicije. Zašto bismo jurili na Malu ili Veliku pijacu i kupovali badnjake kojima bismo okitili tarktire i prikolice i pravili kolone po gradu. To treba da bude dio čovjekove intime koju će podijeliti sa najbližima i prijateljima, ma koje vjere”, kazao je Vuković.

Za njega je Božić praznik kada treba da pokažemo da imamo du-

šu i srce široko za sve ljude. Vuković će kod kuće obilježiti ovaj praznik jer, kako kaže, pripada običajnim, vjerujućim pravoslavcima.

“Crkva mi ne treba kao posrednik između mene i mog vjerovanja u neke više vrijednosti, u boga. Kao i svaki agnostik, boga tra-

žim u sebi. Ne smetam drugome, ja sam sa svojima koje volim, cijenim i poštujem i to je dovoljno da zajednica bude takva kakva je bila vjekovima”, kazao je Vuković.

Za razliku od Vukovića, funkcioner Demokratskog fronta Emilo Labudović će obilježiti praznik

tako što će prvo zapaliti badnjake ispred Hrama.

“To je vatra koja je probudila toplinu u ljudskoj civilizaciji, u ljudskoj duši. Tu vatru ćemo onda prenijeti u naš dom. Okupićemo se porodično i proslavićemo Božić u skladu sa običajima, kao što su sla-

vili naši preci”, kazao je Labudović.

Dragan Koprivica (SNP) kaže da, iako nije aktivni vjernik, duboko poštuje sve vjere, a prijateljima iz različitih konfesija ne zaboravlja da čestita vjerske praznike.

“Za Božić odem kod zeta i sestre u znak pažnje prema njima i njihovom odnosu prema tom velikom prazniku”.

Poslanica Zdenka Popović (SNP) će proslaviti Božić kod kuće sa porodicom i prijateljima. I odbornik SNP Aleksa Bečić drži do običaja. Kako nam je pojasnio, sve počinje badnjim danom, kada u zoru zajedno sa kumom i prijateljima tradicionalno ide da bere badnjake, poštujući sve običaje.

“Tokom dana”, priča Aleksa, “prisustvujem nalaganju badnjaka ispred Cetinjskog manastira i Hrama Hristovog vaskresenja u Podgorici”.

Bečić posebno ističe da je Božić za njega odmalena nešto posebno i doživljava ga najradosnijim hrišćanskim praznikom.

“Božićno jutro je namijenjeno odlasku u polaznike kod naših porodičnih prijatelja. Božićni dan obilježavamo tradicionalnim zajedničkim ručkom u krugu porodice, a naredni dani su namijenjeni za posjete prijateljima, rodbini, kumovima...”

N.Đ.

58 Božić

5, 6 i 7. januar 2013

POZNATI O BOŽIĆU

Vanja Radovanović, pjevač Naravno da slavim Božić. I danas praktikujem ono čemu me je naučio djed, a to je unošenja badnjaka, ranog odlaska u crkvu ujutru, te porodičnog ručka i okupljanja. Božić mi je važniji od dočeka Nove godine, jer je drugačija atmosfera.

Odiše većom nadom, a pravoslavlje nosi neki fini, pozitivan duh. Takođe sam dosta puta postio, jer volim da se disciplinujem.

Biljana Mitrović, pjevačica Božić uvijek slavim, i od svih praznika to mi je omiljeni. Pravi je porodični praznik, za razliku od Nove godine, koju posebno ne obilježavam. Za Božić se uvijek trudim da ga provedem u porodičnoj atmosferi. Uvijek postimo za Badnji dan, pravimo riblje specijalitete, dok se za Božić na meniju mogu naći specijaliteti od ćuretine. Takođe, osjećam neku posebnu vrijednost Božića, jer je tada rođena moja sestra.

Ivan Maksimović, TV voditelj Božić slavim u principu kao i svi.

Nijesam neki vjernik, ali u porodici slavim taj praznik. Poštujem sve običaje i božićna okupljanja, poput ručka, mada ne postim, jer nijesam toliko u rangu najvećih poštovalaca vjere u tom smilu. Svakako da više praktikujem da tokom Božića budem sa porodicom nego što je to slučaj sa dočekom Nove godine.

Nikola Šoć, maneken Slavim Božić. Ove godine neću biti sa porodicom, već ću nešta organizovati sa prijateljima i djevojkom. Čini mi se, nažalost, da ljudi malo pretjeruju u dočeku Nove godine i Božića, jer većina njih u tim datumima vidi razlog da se napije i to uvijek dovodi do nekih problema.

Ja najviše volim da to proslavim u krugu familije na ručku. Inače praktikujem božićni post, u zavisnosti od toga kad sam kući sa svojima.

Milutin Mima Karadžić, glumac Slavim Božić, uglavnom u krugu porodice. A što se tiče tradicije, mislim da je ona ostala negdje u starim kućama, na selu. Teško da se tradicija može održati u stanu, tako da se nešto previše njom ne bavim, to je više nekako porodični ručak, okupljanje gdje mi dođu brat, sestra i majka, brat i sestra od strica. Sa crkvenim običajima nemamo baš neki kontakt, tako da je to samo lijepo porodično okupljanje. U životu nijesam postio, niti mi to pada na pamet. Moram da priznam da volim i Novu godinu i Božić.

Nova godina je praznik kojem smo se kao djeca mnogo više radovali i naučeni smo da više volimo jelku nego badnjak.

Porodično okupljanje za trpezom TRPEZA ZA BADNJI DAN I BOŽIĆ

BADNJI DAN Tradicija Badnji dan je, prema nekim tumačenjima, naziv dobio po tome što se toga dana sječe badnjak i unosi u kuću. Sa ovim danom već počinje božićno slavlje. Ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka i prangija objavljuje se polazak u šumu po badnjak.

Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutro rano sječe i donosi pred kuću.

Uveče, uoči Božića, badnjak se presijeca i zajedno sa slamom unosi u kuću. Badnjak se sječe i zasjeca sekirom ukoso, i to sa istočne strane.

Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca. Što sjekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem (sukanjem). Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada i poželjno je da bude na svakom badnjaku. Kad odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta prekrsti, pomene boga, slavu i sjutrašnji praznik, baci šaku žita na drvo i sa tri udarca sjekirom mora da ga odsječe. Siječe se ukoso i sa istočne strane. Vodi se računa da drvo prilikom sječenja padne direktno na zemlju, a da se ne zadrži na susjednom drvetu.

Jelo Na Badnji dan se posti. Uglavnom se jede riba, pasulj prebranac, suvo voće. Šljive, smokve, kasije, i peče hljeb koji bi bio na stolu sve do Bogojavljenja, a njegova veličina je simbolizovala obilje naredne godine. Takođe, toga dana ništa se ne iznosi iz kuće, objeduje se na slami. Tu je još paljenje badnjaka i unošenje slame i prostiranje slame po podu, uz kvocanje i pijukanje, pa badnjedanska večera na podu, simbolika svijeća, oraha, meda, vina, svenoćnog bdenja u iščekivanju Božića.

Rižoto sa ribom Sastojci: - 400 grama ribe - 400 grama pirinča - 1 čen bijelog luka - 1/2 glavice crnog luka - 1 šargarepa - 1 korijen celera - 250 grama paradajza - 1 kašičica suvih vrganja - bosiljak i peršun - maslinovo ulje - so i biber

Priprema Vrganje prelijte mlakom vodom

i ostavite da odstoje. Propržite na ulju sitno nasjeckan bijeli luk, šargarepu, celer, peršun i bosiljak. Očišćenu ribu nasjecite na režnjeve i dodajte proprženom povrću. Kuvajte desetak minuta pa dodajte oguljen paradajz i litar vode. Posolite i pobiberite, pa ostavite da se kuva još petnaestak minuta, a zatim sve propasirajte.

Crni luk nasjeckajte i propržite na ulju, a zatim dodajte pirinač i nasjeckane vrganje. Preko pirinča prelivajte sok od ribe, posolite i pobiberite, pa nastavite da kuvate rižoto neprestano miješajući još pola sata.

Kolači od badema Sastojci: 500 g brašna, 375 g margarina, 250 g mljevenih badema, 185 g šećera, 1 dl vode, aroma gorkog badema, 50 g listića badema, džem od kajsija

Prirpema: Umutite margarin i šećer, dodajte brašno, mljevene bademe, aromu badema i vodu. Umijesite testo, pa ga razvijte oklagijom na debljinu od oko pola centimetra. Potom modlom vadite kružiće. Iz polovine kružića manjom modlom izvadite sredinu, premažite ih vodom i pospite listićima badema. Pecite na 180 stepeni 20 minuta. Prohlađene kolutiće namažite džemom od kajsija i spojite sa drugom polovinom.

BOŽIĆ U nekim krajevima se dočekuje Božić, pa se bdi cijelu noć, odnosno dok Badnjak ne dogori.

Božićna trpeza je mrsna i izuzetno bogata. Na njoj se obavezno nađe pečenje, voće, pecivo, pihtije, bijeli mrs i ostala razna jela, a prema željama i mogućnostima ukućana.

Nakon ručka obično se ide u čestitanje kod rodbine i prijatelja.

Kako se pravi božićna pogača U nekim krajevima, za muškarce iz kuće se mijese hljebovi u obliku krugova, dok se za žene pripremaju hljebovi u obliku pletenica.

Tijesto (sastojci) - 1 kg brašna - 1/2 litra mlijeka - 1 čaša kisjele pavlake - 50 grama kvasca - 1 kafena kašičica šećera - 2,5 kafene kašičice soli - 1 cijelo jaje + 1 žumance za premazivanje - novčić - ukrasi

Način pripreme U dublju posudu sipati brašno i so pa promiješati. U sredini napraviti rupu u koju se izmrvi kvasac, preko njega stavi kašičica šećera i zalije sa 1/2 litra mlakog mlijeka. Kad kvasac nadođe, staviti jaje i pavlaku, pa polako zamijesiti tijesto. Ostaviti ga na toplom da kisne sve dok ne udvostruči zapreminu. Za to vrijeme od brašna i malo vode napraviti čvrsto tijesto, razvaljati ga i napraviti ukrase za česnicu. Nadošlo tijesto premijesiti, ubaciti novčić, pa izručiti u okruglu podmazanu posudu u kojoj će se peći, premazati razmućenim žumancem i ukrasiti ukrasima od tijesta. Peći u zagrejanoj rerni na 180 stepeni 30-40 minuta. Nakon prvih 10 minuta pečenja česnicu prekriti bijelim papirom da ne bi pregorjela.

Božićni aranžmani Mnoge domaćice danas žele da što ljepše ukrase trpezu za Badnje veče i Božić, pa prave same ili kupuju aranžmane. Da biste ukrasili svoju trpezu na originalan način trebaće vam samo mašte i strpljenja i ne tako mnogo materijala. Obično se Božićna trpeza ukrašava: šišarkama, granama jelke i božikovine, svijećama… Ukoliko želite, možete dodati i malo zlatnog spreja.

Ne treba zaboraviti ni žito, koje se u gradskim sredinama obično kupuje na pijaci.

Kako napraviti božićni vjenčić Kićenje ulaznih vrata stanova u gradskim sredinama je nešto noviji običaj, koji je nastao kao posljedica promjena koje izaziva život u gradskoj sredini. Zato ukoliko želite da okitite vrata svog stana, predlažemo vam da ili kupite gotov Božićni vjenčić ili ga napravite sami. Vjenčić za Božić se pravi od hrastovih grana, koje se ukrase ili zlatnim sprejem ili šišarkama kao i crvenim trakama, koje simbolizuju radost ovog praznika.

Božićna česnica Vrlo važan dio Božičnog slavlja je i obredni kolač, tzv. česnica. Mijesi se u rano Božićno jutro, a način pripreme varira od kraja do kraja. Neko je pravi kao običan hljeb, drugi kao proju, a u nekim djelovima se pravi kao suva pita sa orasima. Kako god da ste naučili da je pravite, važno je ono što se stavlja u nju, a to su: grančica bosiljka, zrnce pšenice i kukuruza i zlatnik, nekada, a danas može i metalni novčić. Zatim se to sve lijepo umiješa u tijesto kako se ne bi vidjelo gdje je šta. Česnica se lomi prije nego što sat ot-

Božić 59

5, 6 i 7. januar 2013

POZNATI O BOŽIĆU

MC Marko, pjevač Slavim Božić i odmalena sam slavio sa svojima. Nikada nijesam postio i smatram da se čovjek približava Bogu kad se približava ljudima i kada dobro misli, kada radi dobre stvari, a ne kada radi svašta pa onda postom misli da se oprao.

Nova godina mi ne predstavlja ništa i u krevetu sam prije ponoći.

Nataša Pejović, modna kreatorka Slavim Božić, i proslavljam ga u krugu uže porodice, kada najčešće pravimo svečaniji ručak. Kada je riječ o nekom poređenju Božića i Nove godine, sada mi više znači Božić jer sam izuzetno pobožna, mada sam se Novoj godini više radovala kao klinka, prije svega zbog novogodišnje euforije i Djeda Mraza.

Petar Komnenić, novinar Priznajem da sam totalni ateista, vjerski kalendar mi je nepoznanica i nemam nikakav osjećaj za taj dan. Naravno, imam puno poštovanje prema tom prazniku, s obzirom na to da ga slavi dobar dio pravoslavaca ovdje i vani.

Branka Otašević, glumica

kuca podne. Svako od prisutnih otkida po komad i gleda da li je i šta izvukao. Vjeruje se da će onoga ko izvuče novac sreća pratiti tokom čitave godine, ko izvuče pšenicu ili kukuruz, biće bogat, a ko izvuče bosiljak biće zdrav.

Jagnjeći but

Sastojci: - jagnjeći but od 1 ½ kg - 5 režnjeva bijelog luka - 1 grančica svježe majčine dušice

- svježe mljeveni crni papar - sok od jednog limuna - 4 kašika ulja - 75 dkg tikvica - 2 luka - 75 dkg krompira - 1 kašika soli - 10 dkg kijele pavlake - 1 svežanj bosiljka Priprema: But urežite na jednakim razmacima. Bijeli luk narežite na prutiće i stavite u meso. Meso neka odstoji 12 sati u marinadi od sjeckane majčine dušice, papra, limunova soka i 2 kašike ulja. Pećnicu zagrijte na 180 stepeni.

Tikvice operite. Luk i krompir ogulite i sve povrće narežite na kriške. Jagnjeći but natrljajte solju i popržite 10 minuta na preostalom ulju. Meso stavite u oblik za pečenje, a oko mesa posložite povrće i sve pecite na donjoj rešetki sat i 30 minuta. Nakon 1 sat pospite povrće sirom. U mikseru izmutite pavlaku s preostalim zgnječenim bijelim lukom, bosiljkom, solju i paprom.

Poslužite s jagnjećim butom.

Badnji dan i Božić su praznici koje slavim od kada znam za sebe. Tradicija se poštuje, a posebno još posljednjih nekoliko godina od kada živim na Cetinju. Praznični duh se posebno osjeća u Prijestonici, badnjaci se lože, tako da bih sve pozvala da obavezno dođu na Cetinje. Tih dana, u vazduhu se osjeća mir, puno je ljubavi, sloge i zaista volim da ga slavim. Za Badnji dan je uvijek posni ručak, riba, dok se za Božić trudimo da trpeza bude uvijek bogatija, da ima raznovrsnih kolača.

Nugat torta Sastojci: za koru: 3 jajeta, 90 g šećera, 90 g brašna, malo ulja Za fil: 0,5 l slatke pavlake, 20 g želatina, 200 g crne čokolade, 150 g bijele čokolade, 150 g mlevenog pečenog lješnika Priprema: Umutite jaja sa šećerom, pa dodajte brašno i ulje. Smjesu izlijte u podmazan kalup za tortu i pecite koru na 250 stepeni. Umutite polovinu pavlake, dodajte joj polovinu otopljenog želatina, istopljenu crnu čokoladu i polovinu lešnika. Sve sjedinite laganim mućenjem, pa fil rasporedite po kori.

Zatim umutite drugu polovinu pavlake, dodajte otopljeni želatin, preostali lješnik i otopljenu bijelu čokoladu. Sve dobro sjedinite i nanesite preko prvog fila. Ostavite tortu u frižideru par sati da se dobro stegne.

Ukrasite je po želji.

Srđan Mrvaljević, sportista Moja porodica i ja slavimo Božić po svim tradicionalnim običajima. Trudimo se da za taj dan budemo svi na okupu iako je to nekada zaista teško, uskladiti sve obaveze, ali nikada do sada to nijesmo prekršili. Izuzetno poštujem ovaj praznik i mnogo mi je bitan. Za Badnji dan se lože badnjaci, pravi se prava kućna atmosfera. Pošto imam kamin kući, postavimo jelo uveče i zasita je lijep osjećaj biti u domu. Hrana mora da se spremi na tradicionalan način. Praktikujem da na Badnji dan bude neko posno jelo kao što je riba, dok za Božić bude jagnjeće meso ili raštan sa kobasicom. Takođe ljubitelj sam i kolača, baklave.

Četiri polaznika BOŽIĆNA PRIČA

O jednom danu koji postaje veći od bilo kog drugog i običnog za - pravo slavlje Željko Vukmirović

O

va priča počinje i završava samo u radosti obilježavanja dana Hristovog rođenja. Pa, ako se sa tom spoznajom sretnete negdje u sebi, biće sve u redu. I mir Božji. Hristos se rodi.

Vrijeme sadašnje.

Uglavnom, vidljivi su samo tragovi višedecenijskog odustajanja od tradicionalnih pravoslavnih običaja, preostalih od socijalističke putešestvije drugom polovinom 20. vijeka. I nešto sakupljenog neznanja, prikačenih inovacija, tek silueta praznovanja, dok se dan širi pod januarskim suncem, postaje veći od bilo kojeg drugog i običnog. Čak i onaj jutarnji minus odustaje.

Sigurno je bolji.

Na parkingu ispred stambene zgrade, iza stakla šoferšajbne, mršavo i povijeno tijelo na sjedištu za volanom, dok se motor automobila trese, još mu je zima, iz auspuha kulja dim. Stari automobil, stari čovjek, stara slika o dvojici na ulici.

● FOtO priča

Original Podgoričko naselje Zabjelo je, definitivno, najoriginalnija crnogorska naseobina.

Fotografija pred vama to samo bezuslovno potvrđuje.

Naime, vlasnik ovog džipa vezao je lancem svoje vozilo za semafor, na raskrsnici Radosava Burića i Ulice Voislavljevića, samo da bi zauzeo mjesto za prodaju badnjaka.

Doduše, a bar prema izjavama komšiluka, on to ne čini prvi put.

Ipak, ono što posebno nije jasno je da policija, koja ima svoju ispostavu na svega nekih dvadesetak metara od “vezanog džipa” nije uklonila vozilo, iako je ono na tom mjestu već dva dana.

No, biće da je to zbog Zabjela.

I originala...

Na vozačevom licu titraj osmijeha, ostavština jedne odlutale misli, u rano Božićno jutro. Prošao je Badnji dan i zora sječe hrastovih grana, vrijeme u domu i sa porodicom.

Prošlo je i Badnje veče, vrijeme nalaganja, vatre i varnica koje se uzdižu ka nebu. Taman u prilog onom starom, nije svaki dan Badnji dan. Vrijeme je za Božićni i neke neraskidive stvari. Onaj automobil se kašljucavo pokreće, odlazi niz ulicu, pa niz put. Ponešto ostaje u retrovizoru (tamo to redovno ostaje), ponešto samo ostaje, točkovi grabe, asfalt se troši. Onaj osmijeh se ne skida, zatečen u sred jedne odluke i jednog posebnog pravca u ovo jutro.

Na drugoj strani grada Neđo tre-

tira tabane, malo se stuštio, sa pogledom na svijet iza tamnih naočara. Piči trotoarom, zaokupljen nekim, samo svojim mislima.

Onda čuje zvonjavu telefona, mrzovoljno čita ime na displeju, mrzovoljno se javlja, nešto raspoloženije odvaljuje par psovki, uz nekoliko biranih vulgarnih ideja, zadovoljno prekida vezu. Na zapadu, smijeh je sve glasniji dok Baki spušta slušalicu.

One Neđine psovke i ideje su samo smiješne, ljudi su prijatelji, sve je u redu. Onda još malo stoji pred ogledalom, vjeruje da je strana svijeta na kojoj se nalazi samo geografska smicalica i da je njegov život bez prava na dvoumljenje zapravo teški „divlji zapad“, da sa tim nema šale. Ali zadržava onaj osmijeh, izlazi na ulicu, podiže kragnu, malo uvlači ramena, ubrzava korak. Četvrti čovjek ne gleda u ogledalo, ne gleda u telefon, ne gleda čak ni kroz prozor, pa ni u svoj automobil koji je najveći od svih na par-

kingu. Odlučuje da je vrijeme da krene, namiješta kapu, trpa ruke u džepove, staje ispred lifta u svojoj zgradi.

Uzgred, iskreno se nada da neće sresti komšinice Smilju i Milju. To se uvijek nada. U stvari, iskreno se nada da neće sresti nikog i da će sa tim u vezi, svakako, sve biti u redu.

No, to je ta stvar sa slikom ovog Božićnog jutra. Nema borove šume niti snijegom prekrivenih padina, ništa od januarske poezije, bilo kakve idile. Mada, ono sunce malo liči na zlatnik, taman toliko da izgleda kao dobitak za horizont od gradskih ulica i uobičajenog sivila ispred nosa. Tek, četiri pomenuta lika, približavaju se jednom odredištu. Ili, samo jednom odredištu. U stvari, približavaju se jedan drugom, sa sve četiri strane svijeta. Četiri polaznika, jedan kafe, jedan šank, jedan izlog sa pogledom na par trotoara sa svake strane ulice, automobile u prolazu, nešto šminke u prolazu, nekoliko viđenih u prolazu, sav taj svijet i vrije-

me koje prolazi. Sjajan pogled. Prvi tip zauzima mjesto u ćošku, pali cigaretu, privlači čašu sa pićem, okružen prijateljima, sada već zaboravlja na sve. Neđo odustaje od one namrštene kvrge između očiju, sad već počinje nešto da se smije do čiste zaraze, ima mnogo toga da kaže, onda ima još nešto da kaže, ne prestaje.

Ne, uopšte ne prestaje. I zato se zove Neđo naš. Baki je prisutan, ima neke informacije. Ćuti kad Baki priča. Četvrti čovjek samo poziva konobara, nova tura. Gorko piće se sliva kao talas preko kriške limuna i par kocki leda.

Onda ta priča sama poteče. I smijeh i bliskost četvorice postaju mnogo važniji od bilo kakve uobičajenosti koja će sačekati neki drugi dan. Jer, ovaj dan je bolji. Pa, neka se i ono znanje o pravoslavnim običajima pogubilo uz put, ali Božićno jutro ima svoje vrijeme i neke samo svoje stvari.

Prijatelje, naročito. Pravo slavlje.

Vaistinu.

PLANETA

Da li ste znali?

Velika Britanija Da je Velika Britanija bila prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu. Vjenčićima imele ukrašavana su vrata i domovi, a prema njihovim običajima, svako ko se zatekne ispod vijenca može biti poljubljen ili nekoga poljubiti.

Francuska Da Francuzi prave čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju “La Buche de Noel”. Isto to deblo u neka druga vremena spaljivali su kako bi tim svjetlom rastjerali duhove. Torta se uz ostalu hranu služi za vrijeme “Le reveillon”, zapravo vrlo kasne večere nakon polnoći na Badnjak.

Italija Da Italijani Badnje veče nazivaju “cenone” a poslužuje se tradicionalno jelo od jegulje. Božični ručak sastoji se od “Torttelini in Brodo”, supom sa punjenom tjesteninom te capone, kuvani ili pečeni pijevac.

Švedska Da Šveđani Badnje veče nazivaju “Julafton”. Tada, priprema se kao “smorgasbord” odnosno poznati švedski sto, kada se poslužuje božićna šunka (julskinka), svinjske nožice, sušeni bakalar (lutfisk) i razne poslastice.

Japan Da samo 1% Japanaca vjeruje u Hrista ali većina ukrašava svoje domove i prodavnice. U posljednje vrijeme je sve više onih koji slave Božić. Oni zapravo uživaju u darivanju.

Indija Da hrišćani u Indiji za božić ukrašavaju drva banane ili manga. Kao ukrase koriste i male uljne lampe koje stavljaju na krovove i zidove svojih kuća, te crveno cvijeće (božićna zvijezda) kojima ukrašavaju crkve.

Daruju članove porodice a siromašnim ljudima daju sitan novac.