Dnevne novine 5. novembar 2018. by Dnevne Novine

PREDRAG JELUŠIĆ, PREDSJEDNIK OPŠTINSKOG ODBORA DPS BUDVA

BEZ VELIKIH PROJEKATA I DPS U VLASTI NEMA NAPRETKA BUDVE ■5 ŽIVKO BANJEVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR MONTENEGRO AIRLINESA ■ 6 7

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018. BROJ 2213 GODINAVIII

DZ PODGORICA: SPORNA BOLOVANJA

U toku disciplinski postupci protiv 14 ljekara

Godina za pamćenje, ostvarili smo najbolji rezultat u istoriji

ANALIZA: ŠTA SE KRIJE IZA NAMJERE POJEDINIH SRPSKIH INTELEKTUALACA DA GOVORE NA SKUPOVIMA U CRNOJ GORI

■ 14 15

Podgorička skupština oživjelasnove ovelikojSrbiji ■ 2 3

Razotkrio velikosrpske planove: Aleksandar Raković

VLADA USVOJILA PREDLOG ZAKONA O JAVNIM IZVRŠITELJIMA ■ 10 11

Imovinski karton obavezan i za izvršitelje BARSKE HEROINE OTVARAJU NARODNU KUHINJU ■ 20

Za ugrožene pripremaju sto obroka dnevno

ZA NAJBOLJE PONUDE:

PODGORICA: VUKOVIĆ NASTAVIO OBILAZAK MJESNIH ZAJEDNICA ■ 18

Na Zabjelu u ovoj godini investirano više od milion eura marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

GLOBALNA KONFERENCIJA O REZIDENTNOSTI I DRŽAVLJANSTVU

ĐUKANOVIĆ U DUBAIJU

Đukanović Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestvovaće dansa u Dubaiju na 12. globalnoj konferenciji o rezidentnosti i državljanstvu. “Predsjednik Đukanović će govoriti o aktuelnoj poziciji Crne Gore, zemlje koja je prije 12 godina obnovila svoju nezavisnost, sprovela brojne reforme, postala članica NATO i

aktivno pregovara o članstvu u EU. Osnovni akcenat će biti na napretku i unapređenju investicionog ambijenta i privlačenju investicija uz predstavljanje dosadašnjih rezultata koji su Crnu Goru učinili jednom od najprestižnijih turističkih i investicionih destinacija na Mediteranu”, navodi se u saopštenju. R.P.

SINIŠTAJ O ZAHTJEVU ALBANSKIH PARTIJA

Privremeni odbor da odluči o garantovanim mandatima Privremeni odbor posledje Siništaj. nja je šansa za Albance da riOn je agenciji MINA kazao da postoje dva razloga ješe pitanje zastupljenosti u zašto albanskim partijama parlamentu, ali i za crnogortreba vratiti zagarantovane sko društvo da se nešto promijeni na bolje, ocijenio je mandate. bivši poslanik Vaselj Siništaj. “Jedno je činjenica da za Ustav Crne Gore nijedan Predstavnici albanposlanik iz albanskih skih partija najavisubjekata nije glali su da će tražiti sao. I Ustav nije da privremesadržao zahtjev ni skupštinSavjeta Evroski odbor pe, iskazan raspravlja o vraćanju kroz potpisivagarantovanje Deklaracinih mandaje, o minimuta za političmu manjinskih Siništaj ke predstavniprava. To je bio prke te nacionalne vi signal da neće biti manjine. jemstva stečenih prava”, Siništaj je podsjetio da su rekao je Siništaj. Albanci imali pravo na gaKao drugi razlog navodi da rantovane mandate do 2011. su Albanci nakon usvajanja godine i da im je oduzeto uz novog zakona o izboru odborobrazloženje da se time raznika i poslanika, „i pored afirbija građanski koncept držamativne akcije, afirmativno ve i da najveći pravni akt u Crdiskriminisani“. Siništaj je ukazao da su Alnoj Gori ne prepozanje većinu i manjinu. banci sa četiri-pet poslanič“Razvili smo koncept grakih mandata svedeni trenutđanske države, a koja ne funkno na jedan uz mogućnost da cioniše. E, to je manjkavost. sjutra možda ne bude nijedan Možemo reći da smo donei dodao da je prag od tri odsto, koliko je predviđeno za predkle zadovoljni Ustavom, iako nije bilo odredbe posebne kao stavnike albanskih manjina, jemstvo stečenih prava”, rekao teško obezbijediti. R.P.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

ANALIZA: ŠTA SE KRIJE IZA NAMJERE POJED INTELEKTUALACA DA GOVORE NA SKUPOVI

NIJE U PITANJU PODGORIČKA SKUPŠTINA, VE VELIKA SRBIJA

oslije objavljivanja informacije da je zabranjen ulaz četvorici srpskih intelektualaca u Crnu Goru, oni nastavljaju ne samo da šokiraju javnost svojim izjavama već i čitav Balkan, a u tome je najdalje otišao istoričar Aleksandar Raković, koji je počeo da svojata i Makedoniju.

Raković je, gostujući u Jutarnjem dnevniku srpskog javnosg servisa RTS-a, kazao da je od 1918. godine stvaranjem Jugoslavije stvorena i situacija da najveći dio Srba živi u jednoj državi. “Raspad Jugoslavije ne znači da Srbi, opet, najvećim dijelom neće živjeti u jednoj državi. Realno je da se ponovo ujedine srpske teritorije Republika Srpska, Crna Gora i Makedonija”, kazao je Raković. “Onda vam je čudno što vam ne daju da uđete u Crnu Goru?”, prokomentarisala je voditeljka. “Ali ja govorim istinu”, uzvratio je Raković. Inače Raković je doktor istorijskih nauka a njegova doktorska disertacija je “Rokenrol u Jugoslaviji 1956-1968 (Izazov socijalističkom društvu)”. Odmah nakon zabrane ulaska četvorici intelektualaca iz Srbije bilo je jasno da oni ne saopštavaju stavove zvaničnog Beograda, iako su pokušali da nametnu tu tezu. Generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Sr-

bije Veljko Odalović izjavio je da Srbija ne gleda pozitivno na zabranu ulaska četvorici intelektualaca u Crnu Goru, ali da neće biti reciprociteta. On je za Televiziju Prva kazao da Srbija ne želi mjere te vrste. “Uz poštovanje svih naših razlika treba da gradimo dobre odnose, a ne da dovodimo u pitanje ono što ne bismo smjeli”, kazao je Odalović. S tim se ne slažu Matija Bećković, Čedomir Antić, Aleksandar Raković, i Dejan Mirović, što potvrđuju i kasnijim izjavama, a što je posebno začinio juče Raković. On je rekao u programu RTS-a da Crna Gora ima problem sa identitetom, vjerovatno misleći na činjenicu da ogroman broj građana ne pristaje da Crna Gora izgubi svoju državnost i nacionalni identitet, a posebno građansku formu. Ovakve izjave pojedinaca u Srbiji potpuno potvrđuju ispravnost stava Vlade Crne Gore koja je saopštila da zabranom ulaska nekih ljudi iz Srbije u Crnu Goru šti-

ti stabilnost i bezbjednost od nedobronamjernih. Podsjetimo, Vlada Crne Gore je istakla da je ustavna i moralna obaveza da od nedobronamjernih pojedinaca štiti stabilnost i bezbjednost i spokoj svih građana, uključujući i državotvorna, patriotska i nacionalna osjećanja najve-

Čanak: Talas anticrnogorske kampanje Nenad Čanak navodi da se radi o “jednom broju nacionalističkih i ultradesničarskih javnih ličnosti”, te da su pomenute odluke “pravo svake suverene države”. “Ne ulazeći u opravdanost procjena crnogorskih državnih organa, LSV podsjeća da je i Srbija nedavno zabranila ulazak poznatom intelektualcu i filozofu Škeljzenu Malićiju”, piše Čanak. On dodaje da LSV izražava protest jer je odluka državnih organa Crne Gore u Srbiji iskorišćena za, kako je naveo, još jedan “talas anticrnogorske kampanje i uvreda protiv južnog susjeda”.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

POSLANIK DPS NIKOLA RAKOČEVIĆ OCIJENIO

DINIH SRPSKIH IMA U CRNOJ GORI?

Formiranje foruma je pokušaj kreiranja paralelne stvarnosti

EĆ Raković ćeg broja njih. Takav pristup isključivo ima za cilj sprečavanje da strani državljani vrijeđaju ugled i slave nasilni nestanak Crne Gore. “Uvjereni smo da bi se na sličan način ponijela i svaka druga odgovorna vlada, bilo gdje na svijetu. S tim u vezi, ne samo da razumijemo već i cijenimo kada predsjednik Aleksandar Vučić i drugi srpski zvaničnici štite interese i dostojanstvo Republike Srbije”, navodi se u saopštenju. Svi srpski intelektualci, međutim, ne misle kao ova famozna četvorka. Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak pozvao je tokom vikenda “na spuštanje tenzija i prestanak govora mržnje u medijima u Srbiji” povodom odluke Crne Gora da ograniči pravo na ulazak pojedinim građanima Srbije. “Sa žaljenjem konstatujemo da se u srpskim medijima nije čula druga strana i da nije postojala razlika između provladinih i opozicionih medija. Podsjećamo da nijedan medij u Srbiji nije ulazio u suštinu političkog i ideološkog djelovanja kontroverznih javnih ličnosti kojima je ograničeno pravo na ulazak u Crnu Goru”, dodao je Čanak. On je objasnio da je riječ o ličnostima koje “u dužem perio-

du zastupaju ekstremne stavove kojima se poziva na vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju, negira crnogorski identitet i poziva na okupaciju i nestanak Crne Gore”. Podsjetio je da te “javne ličnosti svoj politički i ideološki rad usmjeravaju i protiv Vojvodine, negirajući njenu istoriju i pozivajući na ukidanje vojvođanske autonomije”. “Kao najopasnije smatramo to što je medijskom kampanjom poslata poruka da se čitavo naše društvo identifikuje i solidariše s četvoricom ultradesničarskih i nacionalističkih intelektualaca koji su prijetnja ne samo Crnoj Gori i drugim našim susjedima, već i nama samima jer svoje pogubno djelovanje vrše u Srbiji”, poručio je Čanak. Na kraju treba reći da je, iako je zvanični Beograd priznao Crnu Goru kao nezavisnu državu, sasvim očigledno da neki intelektualci u Srbiji to ne mogu da prihvate. Za njih je normalno kritikovati Crnu Goru jer je priznala Kosovo, i sasvim ispravno nepriznavati Crnu Goru. Tu se ne zaustavljaju pa svoj hegemonistički pohod okreću i prema Makedoniji, što, posebno, dokazuje da više nije riječ o različitom gledanju na Podgoričku skupštinu, već se radi o obnavljanju priče o Velikoj Srbiji. R.P.

Formiranje paralelnog odbora za reformu izbornog zakonodavstva, odnosno foruma koji su najavili Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA, djeluje kao pokušaj kreiranja paralelne stvarnosti, smatra poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević. Rakočević smatra da to djeluje kao neodgovoran i politički nezreo potez, koji će “svoje posljedice sasvim izvjesno pokazati već na narednim izborima”. “Evropska komisija, na koju se često pozivaju, jasno je poručila da dijalog treba da se vodi isključivo unutar Skupštine. Sve ostalo je parapolitičko djelovanje koje predstavlja neodgovorni avanturizam, zasnovan na lošoj političkoj procjeni, neodgovornosti prema biračima i nerealnim ambicijama”, naveo je Rakočević. On je rekao da DPS formiranje privremenog parlamentarnog odbora smatra najznačajnijim korakom ka novom političkom razumijevanju u posljednjih nekoliko godina. “Ova odluka je posebno značajna jer predstavlja platformu za dijalog partija, suštinski suprostavljenih programskih politika.

Rakočević I pored svih razlika između političkih činilaca, nastavak demokratskog napretka Crne Gore mora biti primarni cilj koji je iznad svih drugih interesa - stranačkih ili pojedinačnih. Kako je kazao, fokus DPSa u radu Odbora biće na usvajanju preporuka ODIHR-a iz 2016. i ove godine, ali da i sve druge teme, u vezi sa napretkom izbornog ambijenta, mogu biti predmet razmatranja i diskusije. “DPS je i ovoga puta pokazala svoj demokratski kapacitet. Sa jedne strane, napravljen je kompromis sa opozicionim partijama koje učestvuju u radu Skup-

štine, kroz konstruktivan dijalog u parlamentu, dok smo sa druge insistirali da u odluku o formiranju Odbora budu ugrađeni stavovi onih koji bojkotuju parlament, vjerujući da će, ako ne zbog političke zrelosti onda zbog evidentnog pada rejtinga, ipak u nekom trenutku odlučiti da se pridruže njegovom radu”, kazao je Rakočević. On je poručio da će DPS i ubuduće sa svima koji žele, na legalnim i demokratskim osnovama, da učestvuju u unaprjeđenju izbornog sistema i razgovoru o pitanjima od značaja za demokratski napredak Crne Gore, stvarati platfor-

JANJUŠEVIĆ O FORMIRANJU PARLAMENTARNOG ODBORA

SUŠTINA JE U INSTANCAMA KOJE PRATE IZBORNI PROCES Suština fer i demokratskih izbora nije u normativnom okviru, već u instancama koje su zadužene da prate izborni proces i adekvatno regauju na eventualne zloupotrebe, ocijenio je izvršni direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević. Komentarišući formiranje parlamentarnog odbora koji će se baviti izmjenama izbornog zakonodavstva, Janjušević je rekao da ponovo imamo situaciju u crnogorskom višestranačkom sistemu da se po ko zna koji put formiraju rad-

Janjušević na tijela koja će unapređivati izborno zakonodavstvo, a samim tim i proces. Prema njegovim riječima, do sada smo imali prilike da poslije rada takvih tijela imamo sve više zlo-

upotreba u izbornom danu, što je, kako je rekao, paradoksalno i regresivno u osvajanju demokratskih standarda i principa na putu evropskih integracija. On je istakao da izbori definitivno ne mogu biti ni fer ni demokratski ako ih, što je dokazano presudama, prati trgovina ličnim kartama, mini štabovi oko izbornih mjesta, zloupotrebe javnih i državnih institucija u izborne svrhe, ako na ovako malom biračkom tijelu nemamo sređen i transparentan birački spisak. R.P.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

NA SJEDNICI ODBORA

O kandidatima za ambasadore danas

Skupštinski odbor za međunarodne odnose i iseljenike izjasniće se danas o predlogu da Budimir Šegrt bude ambasador Crne Gore u Poljskoj. Članovi Odbora daće mišljenje i u vezi sa kandidaturom Vere Kuliš za ambasadorku Crne Gore

Knežević i Mandić

u Njemačkoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Berlinu. Sjednice Odbora biće zatvorene za javnost. Prema Ustavu, ambasadore imenuje predsjednik Crne Gore na osnovu predloga Vlade i mišljenja skupštinskog odbora. R.P.

MANDIĆ I KNEŽEVIĆ PISALI PUTINU, VUČIĆU, MAKRONU

TRAŽE DA SE ZAUSTAVI PROGON NAD NJIMA I DF Lideri DF Andrija Mandić i Milan Knežević uputili su pismo predsjednicima Rusije Vladimiru Putinu, Francuske Emanuelu Makronu, Srbije Aleksandru Vučiću, Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Lilijan Mori Paskje, Evropskog parlamenta Antoniju Tajaniju i Skupštine OEBS-a Džordžu Tsereteliju, u kom traže da se zaustavi kafkijanski progon koji se, kako navode, sprovodi nad njima i političkim savezom kojeg predstavljaju. Traže da se Crnoj Gori pomogne u odbrani osnovnih demokratskih načela, jer,

kako dodaju, gušeći ljudska prava i slobode, crnogorski režim ozbiljno destabilizuje društvenopolitičke prilike. Time, kako naglašavaju u pismu, vlast udaljava od građanskog konsenzusa koji je, prema riječima Mandića i Kneževića, jedan od ključnih uslova, da bi “naša država u kojoj vlast nije promijenjena od 1945. najzad postala članica EU”. “Imajući u vidu činjenicu da smo većinu međunarodnih aktivnosti realizovali u Vašim zemljama i učestvujući u radu organizacija kojima Vi predsjedavate, dužnost nam je da Vas upozna-

mo da su Rusija, Francuska i Srbija, kao i PSSE, Skupština OEBS i POSP, u odluci Višeg suda, označene kao države i organizacije u kojima bi mi mogli pronaći sigurno utočište od očigledne osuđujuće presude koja nam je donesena onog dana kad je počeo montirani politički proces. Bez ijednog materijalnog dokaza, duže od dvije godine etiketirajući dvojicu lidera kao teroriste, crnogorski režim je na taj način i Vaše države i organizacije kojima predsjedavate predstavio kao logističku bazu teroristima”, navodi se u pismu Mandića i Kneževića. R.P.

Stanić

NAPUSTIO SNP

Stanić pristupio Grupi Građana Saša Mijović Član opštinskog odbora SNP-a i aktivni član te partije od njenog osnivanja Aleksandar Stanić pristupio je Grupi građana Saša Mijović. Kako je saopšteno iz Grupe građana, on će koordinirati aktivistima i članovima sa područja Zete, kao i organizovati aktivnosti na tom području. Iz grupe građana ističu da je više nego očigledno

veliko nezadovoljstvo građana političarima i partijama koje su na političkoj sceni već 30 godina, kako u opoziciji, tako i u vlasti i da žele da podrže nove ljude sa novim idejama i željom da se iskreno bore za narod. Stanić je kazao da pristupio ovoj Grupi građana jer je nezadovoljan i razočaran djelovanjem kompletne opozicije. R.P.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

POLITIKA

Bez velikih projekata i DPS u vlasti nema napretka Budve

INTERVJU: PREDRAG JELUŠIĆ, PREDSJEDNIK OPŠTINSKOG ODBORA DPS BUDVA

Umjesto po razvojnim projektima, unapređenju turističke ponude, Budva se u posljednje dvije godine prepoznaje po razmiricama članica koalicije koja je dvije godine na vlasti, po nedostatku razvojnih projekata, ali i po manifestacijama kojima se prave podjele među građanima i podstiče netrpeljivost.... Za predsjednika Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Predraga Jelušića ništa od ovoga nije iznenađenje. Jelušić za Dnevne novine poručuje da je “krajnje vrijeme da se Budva pokrene iz svakojake stagnacije na čijim marginama je danas drže nevješte koalicje na vlasti”, te da bez lokalnog DPS-a nema ozbiljne i kvalitetne izvršne vlasti u metropoli turizma.

DN: Da li je bilo dovoljno vremena da se pokaže kapacitet budvanske vlasti? JELUŠIĆ: Apsolutno. Dvije godine za nama bile su ipak dug period da kolacije na vlasti, kojima su građani pružili priliku 2016. godine, za uzvrat donesu Budvi i tim istim građanima dalji progres grada. Danas je jasno da usljed međusobnih previranja, neznanja i neposvećenosti javnom interesu, nijesu bili u stanju da isplaniraju niti jedan kapitalni ili razvojni projekat Budve. DN: Vaši politički protivnici za sve svoje probleme i neuspjehe tokom proteklih dvije godine prozivaju bivšu vlast, odnosno DPS... JELUŠIĆ: To je izgovor. Sadašnja vlast vrlo često se pravda insinuacijama o već zatečenim problemima u lokalnoj samoupravi, ali izgovor za sopstvenu neagilnost ili nesposobnost u kreiranju ambijenta za dalji razvoj Budve nemaju. Smatram da za građane Budve više nema izgovora. U političkoj prošlosti još žive i od nje misle da mogu da profitiraju jedino naši politički oponenti. Ali, Budva mora dalje. DN: Kažete da nema ozbiljnog i kvalitetnog vršenja vlasti u Budvi bez lokalnog DPS-a...

LOKALNI POLITIČARI TREBA DA SE USREDSREDE NA GRAĐANE, A NE PROSLAVE KOJE SE OVIH DANA ORGANIZUJU. POSEBNO IMAJUĆI U VIDU DA SE O ISTORIJSKIM DOGAĐAJIMA, ČAK I POSLIJE TOLIKO GODINA, JOŠ NE MOŽE RAZGOVARATI BEZ TENZIJA I TROŠENJA MNOGO ENERGIJE. UMJESTO TOGA, TU ENERGIJU TREBA USMJERAVATI ZA PITANJA OD VAŽNOSTI ZA GRAĐANE JELUŠIĆ: Upravo tako. Niti jedan politički subjekat (postojeći ili onaj u perspektivi) političkog programa utemeljenog na proevropskim opredjeljenjima, sa razvijenom sviješću o pripadnosti državi Crnoj Gori i poziciji Budve u njoj, te jasnoj viziji o turističkom i ukupnom društvenom i ekonomskom razvoju grada, bez lokalnog DPS neće biti u prilici da na ozbiljan način i kvalitetno vrši izvršnu vlast, koja je Budvi prijeko potrebna. DN: Kakvo je danas raspoloženje Budvana prema DPS-u? JELUŠIĆ: Odgovoriću vam kroz jedan podatak koji dovoljno govori. Opštinski odbor Demokratske partije socijalista u Budvi je i danas najbrojniji politički subjekat u gradu. Ako je dio naših sugrađana na prethodnim lokalnim izborima iz različito motivisanih razloga prije dvije godine i odlučio da pruži povjerenje nekoj drugoj političkoj opciji, danas smo sasvim sigurni da kadrovskom strukturom ljudi koji su okupljeni oko lokalnog DPS-a, vizijom i jasnim političkim programom ponovo imamo te ljude. To nam je zapravo i dugoročni cilj. Da svojim jasnim političkim ciljevima, angažovanjem, znanjem i plano-

vima za razvoj svih društvenih i privrednih sfera u Budvi, prevashodno misleći na turizam, nastavimo da motivišemo, osnažujemo i animiramo naše članstvo. Budva neće moći dalje bez razvojnih projekta!

DN: Šta trenutno nedostaje Budvi kao turističkoj destinaciji? JELUŠIĆ: U Budvi se oduvijek odvija pola turističkog prometa Crne Gore. Budva, kao perjanica crnogorskog turizma, dugo je bila pozicionirana na mapi svjetskih turističkih destinacija. Međutim, u savremenom turističkom razvoju Budvi je potrebno više. Potrebno je kontinuirano praćenje trendova, povećanje konkurentnosti i jasna, inovat i v n a strategija upravljanja samom destinacijom. K a o

Veliki projekti donose razvoj i nova radna mjesta DN: U Budvi nema velikih projekata, kako ih pokrenuti? JELUŠIĆ: Veliki projekti donose kako razvoj same destinacije i grada, tako i razvoj lokalne ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i sve bolje šanse dugoročnom razvoju privatnog sektora. DN: Ali ih nema... JELUŠIĆ: Nema, jer za velike projekte treba odlučnosti i posvećenosti. Mi u lokalnom DPSu je imamo. Ne trpimo izgovore

preduslov turističkom i ukupnom ekonomskom rastu Budve neophodna je realizacija prevashodno planskih prepostavki, a potom i konkretnih infrastukturnih projekata. Oni se ne ogledaju samo u redovnom godišnjem asfaltiranju postojećih ulica, već u velikim kapitalnim i razvojnim projektima izgradnje novih javnih površina. DN: Na čemu je bazirana politika lokalnog DPS-a? JELUŠIĆ: Na saradnji i nadovezivanju na značajne državne projekte koji će doprinijeti jednom novom razvojnom ciklusu Budve. Izgradnja četiri kolovozne trake od Jaza do ulaska u Tivat omogućiće Budvi nesmetan i brz dolazak gostiju sa najbližeg aerodroma u okolini. Veliki projekat zaobilaznice oko Budve, u koji bi lokalna samouprava trebalo da bude i te kako involvirana,

za lokalno politikantstvo, politizaciju i ostvarivanje kratkoročnih političkih interesa. Cilj nam je da Budvu kao turističku destinaciju u najkraćem mogućem periodu usmjerimo ka evropskom razvoju kojem krupnim koracima stremi država Crna Gora. Tome smo spremni da podredimo kadrovsku strukturu, znanje i umjeće jer se Budva mora pokrenuti iz stagnacije na čijim marginama je danas drže nevješte koalicije na vlasti. omogućiće dodatno rasterećenje saobraćaja kroz centar grada i otvoriti nove šanse razvoju ruralnog turizma u bogatom budvanskom zaleđu. Rekonstrukcija Luke Budva uz izgradnju marine, mora otvoriti nove šanse stvaranju dodatnih sadržaja u zoni od gradskog plivališta do Slovenske plaže, ali i razvoju nautičkog turizma po najvišim standardima. Budva zaslužuje da dobije dodatni operativni prostor i vezove poput onih u Tivtu i Herceg Novom, ali i da očuva elemente tradicionalnog ambijenta koji naše lokalno stanovništvo uživa vijekovima. DN: Što je još potrebno? JELUŠIĆ: Potrebno je i u zoni ingerencija lokalne samouprave, ne zanemarujući zonu morskog dobra, planirati komplementarne kapitalne projekte. Izgradnja modernih šetališta duž budvanske rivijere, na potezu od Starog grada do Zavale, Bečića, Svetog Stefana, uz uređenje privremenih objekata koji egzistiraju na tom području uz jasne destinacijske inpute, mora Budvu ponovo pozicionirati na karti elitnih turističkih destinacija sa visokokvalitetnom ponudom. Vizuelno uređenje grada, izgradnja saobraćajnica kojima će se povezati seoska i prigradska naselja sa najužim centrom grada, gradske garaže i novi turistički sadržaji (žičare, bazeni u zaleđu plaža…) neophodni su Budvi. V.Š.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

INTERVJU: ŽIVKO BANJEVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR MONTENEGRO AIR

GODINA ZA PAMĆENJE, OSTVARILI SMO NAJBO REZULTAT U ISTORIJI

⌦ Vesna Šofranac

esetomjesečni komercijalni pokazatelji u 2018. godini su najbolji u istoriji poslovanja Montenegro Airlinesa. Najbliži desetomjesečni rezultat u prethodnim godinama je za 23.519 putnika ispod ovogodišnjeg, a ostvaren je sa većom flotom i sa 2.141 letova više, nego što je to bio slučaj za deset mjeseci 2018. godine. Ovo predstavlja najbolji uvod u godinu proslavljanja četvrt vijeka od osnivanja nacionalne avio-kompanije, kaže u intervjuu Dnevnim novinama direktor nacionalne avio-kompanije Živko Banjević. On ističe da će MA svoj 24. rođendan i ulazak u 25. godinu poslovanja, kao društveno odgovorna kompanija, obilježiti donacijom Kliničkom centru Crne Gore za potrebe nabavke nedostajuće medicinske opreme. DN: Očigledno ste veomna zadovoljni poslovnim rezultatima. BANJEVIĆ: Naravno. Za deset mjeseci ove godine MA je prevezao 576.000 putnika u sve tri kategorije saobraćaja, redovnom, čarter i kod-šer. Taj rezultat je ostvaren sa 6.704 letova u redovnom i čarter saobraćaju, odnosno sa flotom do šest aviona. To je za 68.751 ili 13,55 odsto putnika više u odnosu na isti period prethodne godine, sa avionom više u sezonskom periodu, kao i 635 ili 10,46 odsto letova više u redovnom i čarter saobraćaju.

Do kraja godine očekujemo od 50.000 do 60.000 putnika, tako da će ukupan broj prevezenih u 2018. godini biti veći od 620.000. Naših 576.000 putnika predstavlja 25,44 odsto od ukupnog broja putnika opsluženih na crnogorskim aerodromima od početka ove godine do kraja oktobra, i to u konkurenciji do 45 drugih redovnih, čarter i niskobudžetnih avio-kompanija. MA je za prvih šest mjeseci ove godine, sa porastom u broju prevezenih putnika od 9,18 odsto u odnosu na isti period 2017, ostvario najveći rast u poređenju sa avio-kompanijama sa prostora bivše Jugoslavije. Preliminarni poslovni rezultat za deset mjeseci 2018. je za 1,5 miliona eura bolji nego u istom periodu prethodne godine i najbolji je u posljednje četiri godine, bez obzira na određene otežavajuće faktore na koje se nije moglo uticati, od kojih bih posebno izdvojio rekordno visoke troškove za gorivo. DN: Vi ste na čelu MA nepunih dvije godine, i zapao Vas je, zajedno sa Bordom direktora, “vruć krompir”. Koji je scenario za Vas najpovoljniji za državu i zaposlene, odnosno kompaniju? Nedav-

OD 1. JUNA DO 30. SEPTEMBRA, MA JE U SVE TRI KATEGORIJE SAOBRAĆAJA - REDOVNOM, ČARTER I KOD-ŠER - UKUPNO PREVEZAO 350.677 PUTNIKA, ŠTO JE ZA 17,86 ODSTO VIŠE U ODNOSU NA ISTI PERIOD PRETHODNE GODINE

MA je postao poželjan partner za saradnju

Sada je kompletna slika o Kompaniji u svijetu potpuno drugačija. Informacije o rezultatima koje postižemo, potencijalima MA i crnogorske turističke privrede, kao i o planovima za budućnost, našle su svoj put do postojećih inostranih partnera i do predstavnika raznih grana avio-industrije odnosno komercijalne avijacije. U očima tih ljudi i kompanija koje predstavljaju, MA je sada poželjan partner za saradnju.

no je saošteno da postoji i interesovanje za kupovinu MA. BANJEVIĆ: Montenegro Airlines je početkom 2017. godine bio u izuzetno teškoj poziciji, sa aspekta finansijskog, komercijalnog i operativnog poslovanja. Uz podršku vlasnika, naporima upravljačkih, rukovodećih i kadrovskih struktura Kompanije, poslovanje je u najvećoj mjeri konsolidovano i optimizovano, što pokazuju i ostvareni rezultati od početka januara prošle godine do danas. Deloitte-ova analiza s kraja prošle godine pokazala je da nastavak poslovanja daje sveobuhvatno bolje rezultate u odnosu na alternativne scenarije, tj. programirani stečaj i stečaj. Vlada Crne Gore, znajući za značaj koji MA ima za crnogorsku ekonomiju, sa menadžmentom Kompanije traži adekvatan model finansijske konsolidacije prije svega sa aspekta zatečenih dugovanja prema Poreskoj upravi, Kontroli letenja i Aerodromima Crne Gore, kao i optimalno dugoročno rješenje za poslovanje Kompanije. DN: Odbor direktora MA je na redovnoj sjednici održanoj prošle sedmice, usvojio prijedlog Plana konsolidacije. BANJEVIĆ: Tako je. Odbor je

usvojio Prijedlog plana konsolidacije sa aspekta zatečenih dugovanja, kao i dugoročnog stabilnog modela poslovanja, koji je upućen resornom ministarstvu i vlasniku. Za sada mogu reći da se radi o faznom projektu, koji na fleksibilan način optimizuje poslovanje Kompanije, ne isključujući opcije iznalaženja strateškog partnera i eventualne privatizacije. Za Crnu Goru je najvažnije da na ovim prostorima postoji funkcionalna avio-kompanija, koja će raditi u interesu njenih građana i cjelokupne crnogorske privrede, kao i predstavljati stabilnu vezu sa Evropom i svijetom. Samo interesovanje za kupovinu MA nam pokazuje da je i od strane potencijalnih investitora

PRELIMINARNI POSLOVNI REZULTAT ZA DESET MJESECI 2018. JE ZA 1,5 MILIONA EURA BOLJI NEGO U ISTOM PERIODU PRETHODNE GODINE I NAJBOLJI JE U POSLJEDNJE ČETIRI GODINE, BEZ OBZIRA NA ODREĐENE OTEŽAVAJUĆE FAKTORE OD KOJIH BIH POSEBNO IZDVOJIO REKORDNO VISOKE TROŠKOVE ZA GORIVO.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

, OLJI

DN: Na kojim sve destinacijama lete avioni MA? Da li su sve rute koje imate isplative? BANJEVIĆ: MA u 2018. godini leti prema 30 destinacija u 16 država. Osam destinacija su cjelogodišnje, i to: Beograd-Srbija, Ljubljana-Slovenija, Rim-Italija, Beč-Austrija, Cirih-Švajcarska, Frankfurt-Njemačka, Pariz-Francuska i Moskva-Rusija. Sezonske redovne destinacije su: Dizeldorf, Minhen i Lajpcig u Njemačkoj, Lion-Francuska, London-Velika Britanija, Kopenhagen-Danska, i Sankt Peterburg-Rusija. Čarter destinacije su: Tel Aviv-Izrael, Napulj, Bari, Palermo u Italiji, Oslo-Norveška, Helsinki-Finska, Bratislava, Košice, Poprad-Tatri u Slovač-

EFEKTI NA PRIHOD OD TURIZMA DO 180 MILIONA EURA GODIŠNJE

prepoznato da Kompanija ostvaruje značajne rezultate na putu oporavka i da se to radi na pravi način, značaj avio-kompanije za ovo po- dručje kao i po-

LETIMO PREMA TRIDESET DESTINACIJA U 16 DRŽAVA

IRLINESA

DN: Svjedoci smo da države uveliko pomažu nacionalnim avio-prevoznicima u pokrivanju gubitaka. Kod nas se pomoć države MA dočekuje “na nož” od dijela javnosti i medija. Kako to komentarišete? BANJEVIĆ: U pravu ste kada kažete da je dio javnosti i medija dočekao “na nož” podršku koju su Vlada i parlament dali Kompaniji u proteklom periodu. Smatram da je to, prije svega, iz razloga nedovoljne obaviještenosti o značaju MA za crnogorsku ekonomiju. Vidite, MA je u svojoj istoriji do danas prevezao 8,9 miliona putnika. Samo od januara prošle godine do danas, kada je Vlada Crne Gore intervenisala promjenom menadžmenta i kasnijom podrškom, Kompanija je prevezla više od 1,1 milion putnika. Dakle, više od jedne i po Crne Gore.

EKONOMIJA

MA je drugo po veličini državno preduzeće, koje ima godišnji prihod od oko 70 miliona eura i čiji se indirektni efekti na prihod od turizma kreću od 150-180 miliona eura godišnje. Direktni efekti koji se tiču isplate bruto zarada, plaćanja usluga Aerodromima Crne Gore, upošljavanja domaće privrede van turizma, a koji takođe ostaju u Crnoj Gori, kreću se do 15 miliona eura godišnje. Imajući sve ovo u vidu, one poteze koje je Vlada povukla u 2017. godini i kasnije u cilju spašavanja nacionalne avio-kompanije, možemo nazvati politički odgovornim i ekonomski mudrim. DN: Što je bila alternativa? BANJEVIĆ: Alternativa je bila gašenje Kompanije, što bi značilo da na državni teret padne više desetina miliona obaveza po raznim osnovima, sa direktnim udarom na prihode iz turizma u prošloj godi-

tencijal tržišta. DN: Što je sve opterećivalo poslovanje MA tokom proteklih godinu i de-

ni, kao i u 2018. i kasnije - izgubili bi se svi pozitivni efekti koje sam prethodno naveo. Sve u svemu, platili bi neuporedivo više iz državne kase, a izgubili bi svoju avio kompaniju, uz negativni efekat na turističku privredu. Takođe, zaista smo svjedoci da države u regionu i Evropi pomažu svojim nacionalnim avio-prevoznicima, rukovodeći se prosto ekonomskim principima i prepoznajući njihov značaj za cjelokupnu državnu privredu. Nedavno je objavljeno da je jedna evropska država pomogla svojim avio-prevoznicima subvencijom za gorivo od oko 350 miliona dolara, zbog enormnog rasta cijena goriva u 2018. Uzimajući u obzir postignute rezultate, kao i prethodno navedene činjenice o značaju MA za crnogorsku ekonomiju, smatramo da je MA opravdao podršku koju je Vlada Crne Gore pružila. vet mjeseci od kada ste na njenom čelu? BANJEVIĆ: Pored poznatog dospjelog duga prema Poreskoj upravi, Kontroli letjenja i Aerodromima Crne Gore, novi menadžment je po preuzimanju upravljanja i rukovođenja Kompanijom dočekalo još 16,5 miliona eura dospjelog duga prema inostranim dobavljačima, prije svega vlasnicima aviona, snabdjevačima avionskim djelovima, Eurocontrol-u, kao i prema domaćim dobavljačima i poslovnim bankama. Dakle, sve ono što je moglo da zaustavi rad Kompa-

nije u jednom danu. Uspjeli smo da postignemo dogovore sa svima, tako da nije prekinut kontinuitet u poslovanju MA. Sve te dogovore smo ispoštovali i povratili povjerenje partnera i saradnika. Velika stopa rasta u avio-saobraćaju na već zagušenom evropskom tržištu, uz jednu od istorijski najnestabilnijih sezona sa aspekta vremenskih uslova nad Evropom, prouzrokovala je česta pomjeranja slotova za letove, što je dovodilo do kašnjenja na koja MA nije mogao uticati, kao ni bilo koja druga avio-kompanija. Ovog ljeta smo u našoj floti prvi put u istoriji imali avion tipa Boeing B737-500 koji je bio zakupljen zajedno sa pružanjem svih operativnih usluga od strane partnera, pa iz tog razloga nijesmo mogli u punoj mjeri da utičemo na odstupanja u smislu redovnosti saobraćaja. DN: Što najviše? BANJEVIĆ: Svakako je to enormno povećanje cijene goriva za čak 27 odsto u odnosu na prošlu godinu, koje nije bilo moguće predvidjeti. Naime, troškovi avio-goriva za devet mjeseci 2018. su za 4,3 miliona eura veći u odnosu na isti period prošle godine, odnosno za 3,2 miliona eura veći u odnosu na plan. Ipak, do sada smo uspjeli da izađemo na kraj sa svim poteškoćama. DN: I u medijima ste bili često prisutni. Koliko je to uticalo na rad Kompanije? BANJEVIĆ: Česti napisi u medijima o odlasku MA u stečaj, bankrotstvu i slično, direktno su uticali na pad prodaje u određenim periodima. Gotovo svi inostrani partneri, prije svega snabdjevači gorivom na aerodromima, kao i aerodromska preduze-

koj, Ostrava-Češka, Brive i Marsej u Francuskoj, Salzburg i Linc u Austriji, te Teheran-Iran. Prihodi iz čarter i kod-šer saobraćaja u potpunosti pokrivaju sve troškove, uz odgovarajuću zaradu. Prihodi sa svih redovnih linija MA, cjelogodišnjih i sezonskih, u potpunosti pokrivaju tzv. direktne operativne troškove, kao što su aviogorivo, aerodromske usluge, Eurocontrol i preleti, održavanje aviona... Međutim, ti prihodi ne mogu na svakoj destinaciji da pokriju u potpunosti fiksne i dodatne troškove, a to su oni preostali, mimo direktnih operativnih. Upravo to pravi minus u poslovanju, koji ćemo pokušati da riješimo u okviru dugoročnog modela poslovanja. ća, tražili su plaćanje kompletnih usluga unaprijed, kako bi zaštitili svoje poslovanje od “stečaja i bankrotstva MA”. Bilo je tu i čestih blokada računa od strane Kontrole letjenja i domaćih poslovnih banaka. Nakon svega smo ipak još tu, jači i stabilniji. Tako će i ostati. DN: Kako je protekla ovogodišnja turistička sezona? Kakvi su rezultati? BANJEVIĆ: U periodu visoke sezone, od 1. juna do 30. septembra, MA je u sve tri kategorije saobraćaja - redovnom, čarter i kod-šer - ukupno prevezao 350.677 putnika, što je za 17,86 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj rezultat je rekordni u istoriji poslovanja Kompanije, u skladu je sa biznis planom za 2018. godinu i ostvaren je sa avionom više i 492 leta više u odnosu na prethodnu godinu. Najam šestog aviona većeg kapaciteta pokazao se kao dobar poslovni potez iz više razloga. Prevezli smo veći broj putnika nego prošle godine i sa šest aviona ostvarili rekordne rezultate. Povratili smo dio tržišta koje, sa zatečenim stanjem u prethodnoj godini, odnosno pet aviona, nijesmo mogli da pokrijemo. Prevezli smo veći broj putnika nego ikada ranije sa šest, pa i više aviona. Znači, nijesmo stagnirali u periodu kada je prisutan trend porasta putnika u avio-saobraćaju na crnogorskom tržištu, već naprotiv, tome smo doprinijeli i uzeli dodatni dio tržišta za sebe, ostvarivši dodatne prihode. Na kraju, zaštitili smo i svoje buduće operacije, jer smo pokazali da imamo kapaciteta za šest aviona i više od 600.000 putnika godišnje. Tokom ovogodišnje ljetnje sezone, MA je saobraćao ka 27 destinacija u 15 država.

ekonomija

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

CEDIS unaprEđujE SIStEm za prIjavu kvara na mrEžI

Bolja komunikacija za veće zadovoljstvo korisnika

U Crnoj Gori postoji 14 mjesta, adekvatno teritorijalno raspoređenih, gdje se kvarovi mogu prijaviti. Svi dežurni brojevi nalaze se na sajtu CEDIS-a www. cedis.me, kao i na računima za utrošenu električnu energiju. U okviru Sektora za upravljanje Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS organizovan je rad službi za prijavu kvarova, gdje se sistematizovano ažuriraju podaci o kvarovima i upućuju ekipe za njihovo otklanjanje. Posao dispečera je odgovoran i veoma kompleksan. Nije lako upravljati velikim brojem ekipa i najracionalnije ih upotrijebiti, kako bi se skratio period trajanja beznaponskih stanja. Tu se, osim prijave kvara i slanja ekipe na teren, radi direktno i manipulacija koja podrazumijeva isključenje ili uključenje energetskog objekta, čime se stvara bezbjedno mjesto za rad ekipama na terenu. Rad službi organizovan je 24 sata dnevno. O d danas, S ektor za upravljanje mrežom uvodi

svojevrsnu novinu u radu i funkcionisanju dežurnih brojeva na kojima se prijavljuje kvar na mreži. Trenutno je projekat u testnoj fazi. Kada su dežurne službe u pitanju, do sada su snimani svi razgovori samo u dispečerskim centrima za 35 kilovolti (kV) i 10 kV. To je bila zakonska obaveza CEDIS-a, jer se u tim djelovima kompanije daju nalozi ekipama za rad. Na taj način se uvijek, u slučaju potrebe, mogao provjeriti tok komunikacije i tačnost datih informacija, a sve zbog podizanja sigurnosti ekipa na terenu koje rade vrlo zahtjevne i po život opasne poslove. „Kako se takav koncept pokazao veoma efikasan i sveo je mogućnost grešaka na najmanju mjeru, željeli smo da proširimo našu sferu djelovanja i na korisnike, kako bismo bili sigurni da se i u tom smjeru komunikacija odvija profesionalno i bez zastoja sa strane naših zaposlenih, ali i korisnika. Trenutno smo u test-fazi novog projekta koji podrazumijeva snimanje razgovora na svim brojevi-

ma za prijave kvara. Dakle, od sada će, osim pisanog izvještaja o saniranom kvaru i zatvorenog radnog naloga, postojati i audio snimak koji sve to može da potvrdi. Svi podaci će se prikupljati na serveru, odakle će Sektor za upravljanje mrežom moći provjeriti njihovu tačnost u skladu sa važećim zakonskim pravilima. Na taj način ćemo komunikaciju podići na viši nivo jer smatramo da do sada nijesmo dovoljno dobro mogli provjeriti nivo komunikaci-

je. Ovime će komunikacija svakako biti transparentnija. Inače, Sektor za upravljanje prati i novine u ostalim sektorima koje mogu uticati na bolji rad samog upravljanja a, u krajnjem, zadovoljnijeg korisnika“, kazao je šef Centra za lokalno upravljanje mrežom Slobodan Kovačević. Svakako, takav način rada podiže tačnost dobijene informacije na viši nivo, a njime se i način komunikacije unapređuje. Time će se posti-

ći mnogo bolji odnos sa korisnicima. „Nekako je u psihologiji čovjeka da, kada zna da negdje može ostati trag onoga što je kazao, nivo komunikacije se podiže za ljestvicu više. Na ovaj način štitimo i korisnike od dodatnog stresa koji može prouzrokovati loša verbalna komunikacija, ali i naše zaposlene. Takođe, ovim ćemo moći vjerodostojno utvrditi tačnost date informacije“, dodao je Kovačević. R.E.

Uskoro „pametna“ centrala U bliskoj budućnosti planirano je da se nastavi unapređivanje novog sistema. Plan je da se u narednom periodu formira savremeni call centar CEDIS-a sa „pametnom“ centralom koja će imati puno korisnih opcija, kojima će

se ubrzati proces dobijanja informacija. U budućem periodu će se tim sistemom stvoriti mogućnost da se provjerava frekventnost poziva ka određenom broju, ali i učestalosti javljanja. Centrala ima mo-

gućnost mjerenja broja pokušaja poziva ka određenom broju. Na taj način se mogu dobiti korisne informacije za unapređenje procesa rada i da li je potrebno pojačati ekipe u dežurnim službama onda kada to bude potrebno.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

EKONOMIJA

MARKOVIĆ NAJAVIO NOVU SAOBRAĆAJNU VEZU SA SJEVEROM

Od naredne godine do Gusinja i preko Albanije

Ilustracija

REZULTATI RADA UPRAVA CARINA

Naplaćeno 70,77 miliona Uprava carina je tokom septembra 2018. godine naplatila 70,77 miliona eura, što je za 8,63 odsto ili 5,62 miliona eura više u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci ove institucije. „U navedenom periodu izvršen je carinski povraćaj sredstava u iznosu od 39.249,65 eura - manje za 33,03 odsto u odnosu na prethodnu godinu - i akciznih sredstava u iznosu 570.224,91 eura - manje za 68,98 odsto u odnosu na 2017. Ostvarena neto naplata za navedeni period iznosila je 70.163.728,72 eura“, precizira se u izvještaju Uprave carina. U strukturi naplaćenih prihoda, najviše su zastupljeni porez na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu sa 60 odsto, zatim akcize sa 36,84 i carina

sa 3,11 odsto. Prema objavljenim podacima, od PDV-a pri uvozu prihodovano je 42,28 milona eura ili 19,91 odsto više u odnosu na uporedni period 2017. Sredstva od akciza su – umjesto očekivano viših – pala za 5,44 odsto ili 1,47 miliona, na 27,54 miliona eura. Po osnovu carina naplaćeno je 2,2 miliona ili 2,55 odsto više, a od poreza na kafu 189.990,54 eura ili 2,49 odsto više. Ostali prihodi čine 19.526,91 eura. „U strukturi naplaćenih akciza, najviše su zastupljeni one na mineralna ulja i njihove derivate sa 67,48 odsto, zatim na duvanske proizvode sa 22,21 odsto, pa akcize na alkohol i alkoholna pića sa osam, i na gaziranu vodu 2,29 odsto“, podaci su Uprave carina. K.J.

KAMPANJA BUDI ODGOVORAN

BROJ EVIDENTIRANIH PRITUŽBI U PORASTU Protekle sedmice evidentirano je 15 pritužbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna, rezultati sedmodnevnih aktivnosti u okviru kampanje Budi odgovoran. Naime, inspektori su izdali prekršajni nalog restoranu Jatak, na osnovu prijave da se u objektu toči rakija bez deklaracije, ali novčane kazne nije bilo. Isti restoran je kontrolisan i na osnovu prijava o neizdavanju fiskalnih računa, ali u tim slučajevima nepravilnosti nijesu utvrđene. „Podnosiocima prijava o neuplaćivanju doprinosa zaposlenima u kompaniji Plantaže i prodavnici Frateli u Pod-

gorici, sugerisano je da se obrate Poreskoj upravi jer njihova pritužba nije u nadležnosti Inspekcije rada“, navodi se u izvještaju o aktivnostima u proteklom periodu. Inspektori nijesu mogli da obave ni kontrole kafane u podgoričkom naselju Konik, kao i firme Krcić iz Podgorice, jer se objekti ne nalaze na navedenim adresama. I protekle sedmice građani su se u više navrata žalili na nepropisno parkiranje. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole kotorske firme Tanja i Kaća, limarske prodavnice AMML iz Podgorice, kao i podgoričkog bioskopa Cineplexx, kafića Pinta i Pekarice. K.J.

Vlada Crne Gore, posredstvom Direkcije za saobraćaj, raspisala je tender za izvođenje radova na rekonstrukciji puta Dinoša - Cijevna Zatrijebačka, dužine 17,3 kilometra, vrijedan više od 11 miliona eura, najavljeno je iz Vlade Crne Gore. Premijer Duško Marković najavio je građanima Gusinja, Plava, te veličkog i andrijevičkog kraja, ali i pripadnicima naše dijaspore iz ovog regiona, da će Vlada ulagati i brzo razvijati taj dio Crne Gore. Tako će pomenuti putni pravac Dinoša - Cijevna Duško Marković Zatrijebačka već to-

kom sljedeće godine postati dio moderne saobraćajnice Podgorica – Gusinje, koja vodi preko susjedne Albanije. „Izgradnja kapitalne infrastrukture na sjeveru, njegovo povezivanje i finansiranje razvojnih projekata, više nije samo dugoročno programsko određenje Vlade, već proces koji teče svakog dana i daje mjerljive rezultate na terenu, širom Crne Gore“, istakao je Marković ovim povodom. K.J.

NAREDNOG VIKENDA NA MORU KOD VALDANOSA I BARA

Seizmička istraživanja počinju 10. novembra Brod Polar Empres Konvoj brodova za seizmička istraživanja, među kojima je najveći norveški 117 metara dugi Polar Empres, stiže naredne subote u crnogorske teritorijalne vode, kazao je načelnik Odjeljanja za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja u Upravi pomorske sigurnosti Žarko Lukšić. „Dolaze 10. novembra i odmah počinju da rade. Sama istraživanja planirana su od 10. novembra do 21. decembra“, dodao je Lukšić

za Radio Crne Gore. Istraživanja su planirana na oko 1.200 kvadratnih kilometara morskog dna na rejonima za koje je koncesiju dobio italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek. „Radovi se realizuju nekih deset do 15 nautičkih milja južno od Valdanosa, od svjetionika Mendre, i udaljenost deset do 15 nautičkih milja od Bara prema otvorenom moru. Znači, područje pokriva dio teritorijalnih voda i epikontinen-

talni pojas“, precizirao je. On je saopštio da se zadatak Uprave pomorske sigurnosti odnosi na upozoravanje brodova u skladu sa radio-oglasom koji će biti emitovan od 10. novembra. Kako je u tom području pojačana ribarska aktivnost, u Upravi su planirali da vlasnicima plovila dijele flajere, u kojima se navodi da se moraju održavati bezbjednu udaljenost od naučnoistraživačkih brodova. (RTCG)

HRONIKA

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

VLADA USVOJILA PREDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM IZVRŠITELJIMA

IMOVINSKI KARTON OBAVEZAN I ZA IZVRŠITELJE

akon što je Vlada prije mjesec dana obavezala notare da Agenciji za sprečavanje korupcije podnose izvještaje o prihodima i imovini, isto je na prethodnoj sjednici utvrdila i za javne izvršitelje. Naime, Predlog zakona o dopunama Zakona o javnim izvršiteljima dopunjen je novim članom koji propisuje da su javni izvršitelji dužni da podnesu izvještaj o imovini i prihodima, kao i imovini i prihodima bračnih i vanbračnih supružnika i djece koja žive u zajedničkom domaćinstvu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje korupcije. Taj izvještaj su dužni da podnesu u roku od mjesec od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Mugoša

■ BRANILI SE DA NE

SPADAJU U JAVNE FUNKCIONERE

Peta godina je kako postoji institut javnog izvršitelja, i oni, kao i notari su javni službenici koji nijesu imali obavezu da predaju imovinski karton. Javni izvršitelji su počeli da rade početkom 2014. godine, i od starta se u stručnoj javnosti, ali i na institucionalnom nivou javila dilema u vezi sa pravnim statusom izvr-

šitelja, odnosno da li oni u sistemu izvršenja treba da budu tretirani kao privatna lica koja vrše poslove izvršenja ili kao subjekti sa statusom javnih funkcionera. Kako je navedeno u studiji “Javni izvršitelji u Crnoj Gori” koju je izdao CEMI, od strane Komisije za sprečavanje sukoba interesa javni izvršitelji su okarakterisani kao javni funkcioneri i od njih je zatraženo da predaju imovinske kartone, što su javni izvršitelji odbili da učine i predali su žalbu Upravnom sudu. “Upravni sud je konstatovao da u Zakonu o sprečavanju korupcije javni izvršitelji nijesu pobrojani kao javni funkcioneri, pa se samim tim ne mogu tretirati kao isti i ne podliježu obavezama prijavljivanja imovine i predaje imovinskih kartona”, navede-

PREDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM IZVRŠITELJIMA DOPUNJEN JE NOVIM ČLANOM KOJI PROPISUJE DA SU JAVNI IZVRŠITELJI DUŽNI DA PODNESU IZVJEŠTAJ O IMOVINI I PRIHODIMA, KAO I IMOVINI I PRIHODIMA BRAČNIH I VANBRAČNIH SUPRUŽNIKA I DJECE KOJA ŽIVE U ZAJEDNIČKOM DOMAĆINSTVU

no je u studiji. Međutim, kako je objašnjeno u toj studiji, u Zakonu o sprečavanju korupcije javni izvršitelji nijesu decidno navedeni ili definisani kao javni funkcioneri, bez obzira što priroda njihovog djelovanja, način imenovanja i položaj koji uživaju u pravosudnom sistemu navodi na snažnu indiciju da se njihov status može podvesti pod navedenu kategoriju javnih zvaničnika.

■ SUMNJIVE RADNJE IZVRŠITELJA

Neki od javnih izvršitelja prestali su da rade zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj, no nije poznato da li je Tužilaštvo u tim tim predmetima privelo kraju istrage, te da li je na pomolu optužnica. Istraga protiv javnog izvršitelja Aleksandra Konstantina Zlokovića pokrenuta je prije dvije godine, a on se tereti daje počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Na samom početku je Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet protiv Zlokovića i više NN lica zbog sumnje da su na osnovu falsifikovane sudske presude sa računa Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije nezakonito uzeli 263.000 eura. Zloković je upravnim inspektorima pokazao potvrdu da

NOVE OBAVEZE ZA NOTARE Na sjednici Vlade održanoj prije mjesec dana utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima kojim je, između ostalog, propisana njihova obaveza da Agenciji za sprečavanje korupcije podnose izvještaje o prihodima i imovini. Izmjenama je, podsjetimo, predviđeno da je sastavljanje notarskog akta suprotno odredbama posebnog zakona kojim se uređuju pitanja, pravila i odnosi koji su predmet notarskog akta, odnosno pravnog posla zaključenog pred notarom, kvalifikovano kao teža povreda notarske dužnosti. Izmjene su urađene i zbog potrebe da se zakon o notarima usaglasi sa zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa, rukopisa i prepisa. “Zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa, rukopisa i prepisa propisan je istovjetan način ovjere za sud, organ lokalne uprave nadležan za poslove ovjere i notara, tj. za sva tri pravna subjekta koji vrše ovjeru”, piše u obrazloženju predloga zakona.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

je novac predao advokatu iz Beograda Marku Lj. Jeliću, kojeg, međutim, nema na spisku Advokatske komore Beograda, a ni Srbije. Ta je prijava podnesena 5. jula, a predmet je formiran dva dana kasnije. Predmet je potom preuzelo VDT zbog sumnje da je Zloković počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje je u nadležnosti tog tužilaštva. Protiv Zlokovića i njegovog kolege iz Nikšića Aleksandra Mijuškovića Elektroprivreda je 2016. godine Višem državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su ovi javni izvršitelji pokušali da sa računa Elektroprivrede „skinu” 706.000 eura. Zloković i Mijušković su uspjeli da sa računa EPCG nezakonito podignu 14.800 eura, dok nije stigla zabrana prinudne naplate. Nikšićki Vodovod je takođe imao dosta problema nakon što je angažovao izvršitelja Mijuškovića za naplatu duga. On je po istoj matrici kao sa EPCG, pokušao da ošteti ovo nikšićko javno preduzeće za 400.000 eura. Komora javnih izvršitelja je tada suspendovala Mijuškovića na šest mjeseci i najavila da mu može biti izrečena mjera trajne zabrane obavljanja izvršiteljske djelatnosti.

■ FIKTIVNI DUG OD 864.000 EURA

Zloković

Treći slučaj je slučaj javnog izvršitelja Siniše Mugoše, koji je uhapšen 28. marta prošle godine zbog

HRONIKA

ISPUNITI USLOVE ZA OBAVLJANJE FUNKCIJE Podsjetimo, Ministarstvo pravde 17. aprila 2018. godine donijelo je odluku da se zbog nepolaganja ispita koji su propisani zakonom, pravosudni i ispit za izvršitelje, kako bi se mogla obavljati izvršiteljska djelatnost, zatvore kancelarije Radovanu Drinčiću, Siniši Mugoši, Ljiljani Vladičić, Mladenu Pavličiću, Isadu Jašaroviću, Dejanu Kekoviću i Vladimiru Vujotiću. Njihovi predmeti su raspoređeni njihovim kolegama koji ispunjavaju zakonske uslove o obavljanju te djelatnosti. Kako su DN ranije pisale, nakon što je ministar pravde Zoran Pažin donio odluke o prestanku obavljanja izvršiteljske djelatnosti za sedam javnih izvršitelja koji u zakosumnje da je falsifikovanom presudom pokušao da od Crnogorskog telekoma naplati 864.000 eura fiktivnog duga. Kako se navodi u naredbi za sprovođenje istrage, Mugoša je od za sada nepoznate osobe u Beogradu preuzeo falsifikovanu presudu po kojoj izvjesna firma iz Slovenije potražuje od Telekoma 864.000 eura. Na osnovu te lažne odluke suda, Mugoša je navodno donio rješenje o izvršenju po kojem je 20. marta novac trebalo da bude uplaćen. Međutim, dan kasnije, službenici Telekoma su prijavili to Specijal-

nom ostavljenom roku nisu položili predviđene ispite neophodne za obavljanje te djelatnosti, njihovi predmeti su raspodijeljeni drugim izvršiteljima, osim u jednom slučaju u kojem je izvršitelj odbio da preda predmete. Naime, prvim izmjenama Zakona o javnim izvršiteljima, koji je stupio na snagu 11. aprila 2017. godine, propisano je da je javni izvršitelj imenovan u skladu sa Zakonom o javnim izvršiteljima iz 2011. godine, koji na dan stupanja na snagu ovog zakona ne ispunjava uslove za imenovanje, dužan da položi pravosudni ispit, odnosno ispit za javnog izvršitelja, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu zakona. nom tužilaštvu koje je odmah blokiralo isplatu, pa nije došlo do prenosa cjelokupnog iznosa sredstava. Istragom je obuhvaćen i Aleksandar Nestorović koji je, kako se sumnja, pomagao Mugoši u realizaciji plana. Tokom saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, izvršitelj je ranije negirao da je na osnovu falsifikovane dokumentacije sproveo postupak potraživanja, blokade i naplate sredstava od Crnogorskog telekoma. Tvrdio je da je radio sve po zakonu i pravilima struke, te da će to i dokazati tokom daljeg procesa. Bo.B.

hronika

nezgoda na putu podgorica - kolašin

Porodica sletjela u Moraču, ribolovci priskočili u pomoć U saobraćajnoj nezgodi u mjestu Šujaci koje se nalazi prije Dromire na putu Podgorica - Kolašin, u Moraču je sletjela četvoročlana porodica. Naime, udes se dogodio prekjuče oko 12.30 sati, ali sa srećnim ishodom. Kako se navodi na Facebook stranici Podgorički vremeplov, automobil koji se kretao iz pravca Kolašina izgubio je kontrolu nad vozilom i sletio u kanjon. Tu su se igrom slučaja za-

tekla dva ribolovca Z.V. i B.V. koji su, ne razmišljajući o svojim životima skočili u nabujalu, hladnu i mutnu Moraču, da bi izvukli četiri osobe koje su se davile u rijeci. Spasavanje je trajalo oko 40 minuta naočigled mnogih prolaznika koji su se zaustavljali na magistrali da bi učestvovali u spasavanju familije. Ova priča je završena na najbolji mogući način jer su spasena dva mlada života i njihovi roditelji. Standard.co.me

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

Ronioci pronašli tijelo Ilustracija

potvrđena optužnica odt-a u nikšiću Ronioci iz Bijele u subotu su pronašli tijelo tridesetdvogodišnje R.N. koja je u petak popodne skočila sa Nikšićkog mosta u Moraču, potvrđeno je iz Regionalnog ronilačkog centra Bijela. Kako je saopšteno, djevojka je pronađena u mjestu Kolovar, na oko 500 metara od mjesta odakle je skočila. Podsjetimo, ronioci iz Bijele su započeli potragu u subotu ujutru za djevojkom. Policija je u blizini mosta pronašla njeno vozilo u kojem su bila i lična dokumenta. U potragu pored policije, bili su uključeni i vatrogasci, kao i članovi porodice i mještani Dahne.

Obio kuću i ukrao stvari vrijedne 1.450 eura

Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu tužilaštva u tom gradu Nikšiću podignutu protiv okrivljenog Š.R. zbog krivičnog djela teška krađa. Njemu se na teret stavlja da je 1. avgusta ove godine u nikšićkom naselju Brlja u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist obio porodičnu kuću vlasništvo G.Š. odakle je otuđio predmete u vrijednosti 1.450 eura. “Ušao je u unutrašnjost kuće odakle je oduzeo usisivač ‘’Sakura 231’’, motornu testeru ‘’Panter P340 S’’, peglu ‘’Afis’’,

brusilicu ‘’AGM’’, usisivač ‘’Vox’’, produžne kablove za startovanje automobila, fen za kosu ‘’Philips’’, bušilicu ‘’Bleck Dekar’’, dva produžna kabla, čekić, ključeve, bonsek, turpiju i pajser, tri plastične kante, pločicu za CD uređaj ‘’Medion’’, električni aparat za brijanje ‘’Philips’’, tri tepiha, tastaturu za kompjuter sa mišem, porculanski servis za ručavanje, zavjesu, fritezu, aparat za kafu, televizor ‘’Medion’’, zlatne minđuše, zlatni lanac sa priveskom, zlatnu narukvicu i telefon ‘’Noa’’”, navodi se u optužnici. Bo.B.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

hronika

uroš jegdić se tereti da je ubio bračni par kalezić

Danas presuda optuženom za dvostruko ubistvo

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Moštrokol danas će izreći presudu Urošu Jegdiću, optuženom za ubistvo komšija, bračnog para Dušana (64) i Bosiljke Kalezić (52) na spavanju u barskom naselju Šušanj maja prošle godine. Na prošlom ročištu iznošenjem završnih riječi postupak je zaokružen, a tužilac Željko Tomković kazao je da sud okrivljenog treba da oglasi krivim za djela za koja se tereti i osudi po zakonu, dodajući da je optuženi Jegdić u vrijeme izvršenja djela postupao sa direk-

u hrvatskom moru 156 kg marihuane

Istražuju da li je droga iz Albanije ili Crne Gore Pripadnici dubrovačkoneretvanske policijske uprave nakon dojave građana da se sumnjivi paketi nalaze u moru, pronašli su ukupno 156 kilograma marihuane kod Orebića, Blata na Korčuli i Mljeta, prenose hrvatski mediji. Marihuana se nalazila u paketima, piše Dubrovački dnevnik. “Pretpostavka je kako je relacija bila Albanija ili Cr-

Ilustracija

na Gora prema Italiji. Riječ je o uobičajenoj morskoj ruti za krijumčare, a prilikom neke havarije broda jugo zna donijeti na obalu pakete s drogom. Trenutno je u toku kriminalističko istraživanje s ciljem otkrivanja vlasnika droge”, kazali su iz policijske uprave zahvalivši se građanima na dojavi uz apel da i dalje prijavljuju ako uoče sumnjive pakete u moru.

tnim umišljajem. Tom prilikom branilac okrivljenog, advokat Dragana Vujović, zahtijevala je da sud uzme u obzir duševno stanje okrivljenog, kao i to da nije imao motiv za ovo djelo, dodajući da je do kraja suđenja ostalo nerazriješeno pitanje procesne sposobnosti optuženog. Ranije je komisija vještaka potvrdila da okrivljeni ima teži duševni poremećaj, te da u nalazu nijesu našli da postoje sumanute ideje i halucinacije koje su osnova šizofrenije. Jegdić je tokom 2010. godine imao 15 pregle-

da kod psihijatra zbog čega vještaci tvrde da je nemoguće da ima šizofrenije jer tada nije prepoznata. Prema navodima optužnice, Jegdić je 5. maja prošle godine u jutarnjim satima, polomivši prozorsko staklo, ušao u kuću Kalezića, a potom u spavaću sobu Dušana i Bosiljke i pucao im u glave. Zatim je pobjegao naoružan u šumu nekoliko kilometara dalje, gdje je pokušao da izvrši samoubistvo, ali policija ga je sustigla i prilikom hapšenja imao je konopac oko vrata. Bo.B.

KodCrnogorca nađena marihuana Pripadnici novopazarske policije i službenici granične policije MUP-a Srbije zaplijenili su na granici sa našom državom kilogram marihuane od državljanina Crne Gore. On je zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, uhapšen, a nakon toga mu je određeno i zadržavanje do 48 sati, javlja portal Indeks onlajn. Droga je pronađena u autobusu crnogorskih registracionih oznaka prilikom pokušaja da uđe u Srbiju na prelazu Špiljani. Po nalogu tužioca Višeg javnog tužilaštva u Novom Pazaru, osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden tužilaštvu.

počinje suđenje službenici skupštine

Blagajnica danas pred sudom zbog 35.000 eura Suđenja blagajnici Skupštine Crne Gore Tamari Čađenović, koju nadležno tužilaštvo tereti za pronevjeru oko 35.000 eura, uz produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave, počinje danas u podgoričkom Osnovnom sudu. Prema navodima optužnice, blagajnica Čađenović je tokom 2016. u Birou finansijskih poslova Skupštine prisvajala novac koji joj je povjeren i kao službeno lice u službene isprave unosila je neistinite podatke tako što je iz blagajne uzimala za sebe novac i na određeni broj naloga za službena putovanja stavljala lažne potpise poslanika i zaposlenih u Skupštini i drugih lica, ko-

jima je navodno taj novac isplaćen na ime dnevnica za službena putovanja u inostranstvo. U nalozima za putovanja u inostranstvo za koje su opredijeljene dnevnice od 800 do 1.000 eura bili su lažni potpisi poslanika Jasmina Sutovića, Filipa Vukovića, Gencija Nimanbegua, Gorana Tuponje, Budimira Aleksića, Halila Dukovića, Almera Kalača, Dritana Abazovića, Draginje Vuksanović, Maje Ćatović, Strahinje Bulajića, Azre Jasavić, Vladislava Bojovića, Veljka Zarubice, Damira Šehovića, Ljuiđa Škrelje, Snežane Jonice, Obrada Gojkovića i Andrije Popovića. Bo.B.

društvo

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

TEMPERATURA ĆE PASTI SVEGA NEKOLIKO STEPENI

Toplo i ove sedmice

Neobično toplo vrijeme za ovo doba godine, uz blagi pad temperature od svega nekolika stepena, zadržaće se i ove sedmice, kazao je Dnevnim novinama meteorolog Dušan Pavićević. Naime, temperatura od 24 stepena koliko je iznosila posljednjih dana, pasti će za svega nekoliko podioka te će varirati od 19 do 23 stepena. “Temperatura će sa 24 stepena pasti za nekoliko

stepeni, te će nekog dana biti 20, nekog 21, nekog 23, 19 i slično. Znači, i ove sedmice nas očekuje toplo i suvo s obzirom na godišnje doba”, kazao je on. Pavićević najavljuje postepeni pad temperature, uglavnom bez padavina. “Tokom naredne sedmice temperatura će imati tendenciju blagog pada, ali će se suvo vrijeme uglavnom zadržati od prilike do kraja sedmice. Ne znači da ne mo-

že biti po malo kiše u Crnoj Gori, ali se uglavnom očekuje i dalje suvo vrijeme”, kazao je on DN. Kako je rekao Pavićević, padavina i ako bude, biće slabog intenziteta. “I ako bude kakvih padavina, one će biti mahom slabe po količini i ne jakog intenziteta. I dalje će vrijeme biti iznad neke klimatske normale kada je ovo doba godine u pitanju”, kazao je on. J.V.

POVODOM OBILJEŽAVANJA 17 GODINA RADA CDPR-A

Savjetovalište za odvikavanje od pušenja za studente Povodom obilježavanja 17 godina rada, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) nakon uspješno završenog Savjetovališta za odvikavanje od pušenja za srednjoškolce - maturante, koje je održano tokom oktobra tekuće godine, organizuje Savjetovalište za studente. Kako su kazali iz CDPR-a, povod organizovanja ovog besplatnog Savjetovališta za odvikavanje od pušenja, je smanjenje broja uživalaca duvanskih proizvoda na univerzitetima u Crnoj Gori. “Zašto su časovi besplatni? Zato jer je želja, CDPR-a da što više studenata - pušača u Crnoj Gori ostavi pušenje. Naglašavamo da je po Zakonu o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu prije više od četrnaest godina i Zakoni-

ma o izmjenama i dopunama iz 2011, 2012. i 2016. godine, pušenje potpuno zabranjeno u školskim i vaspitno-obrazovnim ustanovama, što se nažalost u našoj državi - Crnoj Gori ne poštuje”, kazali su iz CDPR-a. Tretman, kako su pojasnili, traje sedam dana i pored pripremnog časa sadrži pet časo-

va odvikavanja od pušenja. Iz ovog društva dodaju da se zainteresovani za tretmane odvikavanja od pušenja mogu prijaviti od danas do petka u 18 sati na telefon CDPR-a 069 530 666, kako bi nakon dogovora sa polaznicima bili održani predviđeni časovi u kancelariji CDPR-a u KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici. J.V.

DOM ZDRAVLJA PODGORICA

disciplins vode prot

Da, osim zdravstvenih ustanova, i poslodavci sum je tokom 2018. godine 21 poslodavac podnio za U podgoričkom D omu zdravlja ove godine pokrenut je postupak protiv 14 ljekara zbog sumnje u opravdanost bolovanja koje su otvarali pacijentima. To je rezultat kontrole direktora Doma zdravlja Nebojše Kavarića i Komisije za kontrolu kvaliteta rada, ali i zahtjeva poslodavaca za provjeru opravdanosti odobrene privremene spriječenosti za rad kojih je tokom 2018. godine bilo 21.

■ KONTROLE

SVAKODNEVNE

Naime, Dom zdravlja Podgorica, kako su kazali preko nadležnih stručnih službi, u prvom redu Komisija za kontrolu kvaliteta rada, svakodnevno vrši monitoring i evaluaciju kvaliteta zdravstvene zaštite, predlaže mjere za

unapređenje kvaliteta rada, daje mišljenja i predloge u vezi sa organizacijom rada i sprovodi i druge mjere iz domena utvrđene nadležnosti, u skladu sa zakonskim, podzakonskim i unutrašnjim propisima ustanove. Dakle,

NakoN sprovedeNog postupka iz dijela NadležNosti komisije za koNtrolu kvaliteta rada ustaNove, te uvida u službeNu dokumeNtaciju komisije miNistarstva zdravlja crNe gore sa eksterNih koNtrola, pokreNut je postupak protiv 14 doktora, koji će se NakoN utvrđivaNja odgovorNosti biti saNkcioNisaNi u skladu sa zakoNom

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

21 poslodavac podnio je zahtjev za provjeru opravdanosti privremene spriječenosti na rad

a: SuMnJe u oPravdanoSt boLovanJa

ski postupci se tiv 14 ljekara

mnjaju u izvještaje ljekara koji propisuju bolovanja pokazuje podatak da ahjtev za provjeru opravdanosti privremene spriječenosti na rad kako preciziraju, po nalogu direktora i Komisije za kontrolu kvaliteta svakodnevno se kontroliše i propisivanje privremene spriječenosti za rad.

■ POSLODAVCI SUM-

NJAJU U IZVJEŠTAJE LJEKARA

No, da i poslodavci sumnjaju u izvještaje ljekara koji propisuju bolovanja pokazuje podatak da je do sada tokom 2018. godini 21 poslodavac podnio zahtjev za provjeru opravdanosti privremene spriječenosti na rad. “Pored toga, tokom ove godine, na zahtjev Ministarstva zdravlja, sprovedene su dvije eksterne kontrole kvaliteta rada ljekara, a takođe, zahtjev za provjeru opravdanosti odobrene

društvo

trodnevni trening za novinare

Interes djeteta umjesto senzacionalizma u medijima Mediji u Crnoj Gori moraju se mnogo odgovornije odnositi prema temama koje uključuje djecu i mlade i senzacionalizam zamijeniti kvalitetnim i etičkim izvještavanjem o pitanjima prava djeteta. To je poručeno na konferenciji za medije povodom najave početka trodnevnog Rojtersovog treninga za crnogorske novinare koji organizuju Agencija za elektronske medije (AEM) i Dječji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF). Direktor Agencije za elektronske medije Abaz Džafić kazao je da je cilj obuke da se podrže mediji u Crnoj Gori da o gorućim pitanjima prava djeteta izvještavaju u kontinuitetu na kvalitetan i etički korektan način. Prema njegovim riječima, mediji bi trebalo da budu primjer dosljedne primjene profesionalnih i etičkih standarda i da na primjeren način realizuju obavezu informisanja javnosti, uz iskazivanje saosjećanja i eliminisanje rizika od senzacionalizma. „Naše iskustvo pokazuje da je kršenja prava djece u medijima uglavnom posljedica nepoznavanja tih prava, zbog čega se upravo ovom vidu zaštite mora posvetiti značajnija pažnja,“ saopštio je Džafić. Šef predstavništva UNICEFa u Crnoj Gori, Osama Kogali kazao je da mediji imaju dužnost da etički izvještavaju o pitanjima prava djeteta, i da biti etički reporter znači služiti javnom interesu bez narušavanja ljudskih prava djeteta. On je naglasio da je jedan od ključnih etičkih principa da se nikad ne objavljuje priča, fotografija ili snimak koji mogu dovesti dijete, njegovu braću/sestre ili vršnjake u rizik čak i kada se identiteti djece promijene, prikriju ili ne objave. “Uvijek se mora pribaviti dozvola djeteta i njegovog staratelja za sve intervjue, snimanje video zapisa i pravljenje fotograDetalj sa konferencije za medije

Zgrada Doma zdravlja privremene spriječenosti za rad tokom 2018. godine podnio je 21 poslodavac. Nakon sprovedenog postupka iz dijela nadležnosti Komisije za kontrolu kvaliteta rada ustanove, te uvida u službenu dokumentaciju Komisije Ministarstva zdravlja Crne

Gore sa eksternih kontrola, pokrenut je postupak protiv 14 doktora, koji će se nakon utvrđivanja odgovornosti biti sankcionisani u skladu sa zakonom”, navodi se u odgovorima Doma zdravlja dostavljenim Dnevnim novinama. Bo.P.

fija,“ ističe Kogali. UNICEF-ova mlada reporterka Sofija Krivokapić poručila je da pravo javnosti da zna šta se dogodilo nikada ne smije da bude iznad prava na dostojanstvo i na privatnost bilo kog djeteta. “Nemojte više kršiti prava djeteta tako što ćete u slučajevima zlostavljanja i nasilja nad djecom iznositi njihove životne priče i lične ispovjesti. Nemojte u želji za pričom koja će prodati više novina, i povećati gledanost televizije u kojoj radite ili broj klikova na portalima ugroziti našu bezbjednost i dodatno nas traumatizovati,” kazala je ona.. UNICEF-ov reporter, Balša Božović, saopštio je da u medijima ima veoma malo sadržaja koji se bave pitanjima djece i mladih, pa čak i kad se pojave takve priče, u njima uglavnom nema njihovog mišljenja. “Zato vas pozivam da kada pravite priču o nama, djeci i mladima, pitajte nas za mišljenje, vjerujte da smo dobri sagovornici i imamo šta da kažemo. Nemojte o nama govoriti uglavnom kroz glasove odraslih. Mi imamo sopstveni glas,” poručui je on. Prema etičkim smjernicama UNICEF-a, mediji uvijek treba da promijene ime i zamute lik svakog djeteta za koje je utvrđeno da je žrtva seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja, počinitelj fizičkog ili seksualnog zlostavljanja, optuženo ili osuđeno za zločin, HIV pozitivno ili dijete oboljelo od AIDS-a, osim ako dijete i staratelj potpuno svjesno daju saglasnost. Trening za medije o etičkom izvještavanju organizuje se u okviru kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo” koju su AEM i UNICEF pokrenuli sa ciljem podsticanja razvoja medijske pismenosti djece i roditelja. R.D.

društvo

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

KONKURS ZA GENERALNOG DIREKTORA RADIO-TELEvIZIjE CRNE GORE ISTIČE DANAS

Šundić joŠ razmiŠlja o kandidaturi

Kandidati za čelnog čovjeka Javnog servira očigledno čekaju posljednji dan da se prijave Na konkurs za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG), koji ističe danas u 16 sati, još niko se nije prijavio, a to, kako tvrdi, nije učinio ni v.d. generalnog direktora Božidar Šundić. On još uvijek razmišlja da li da to i učini. “Do petka do 16 sati nije bilo prijavljenih za mjesto generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore. Ostao je još ponedjeljak, da vam pravo kažem, još ne znam da li ću se prijaviti, nijesam opterećen time. Ljudi misle da je to privilegija, to je jedan izuzetno težak i odgovoran posao, jer je u pitanju firma u kojoj ima oko 800 zaposlenih”, kazao je Šundić Dnevnim novinama. Podsjetimo, konkurs za generalnog direktora Javnog servisa raspisan je 5.oktobra. Savjet te medijske kuće izabrao je u junu Šundića za vršioca

Do petka do 16 sati nije bilo prijavljenih za mjesto generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore. Ostao je još ponedjeljak, da vam pravo kažem, još ne znam da li ću se prijaviti, nijesam opterećen time. Ljudi misle da je to privilegija, to je jedan izuzetno težak i odgovoran posao, jer je u pitanju firma u kojoj ima oko 800 zaposlenih

dužnosti nakon što je na prethodnoj sjednici izglasano nepovjerenje tadašnjoj direktorici Andrijani Kadiji. Konkursom je predviđeno da bi kandidati, osim crnogorskog državljanstva i prebivališta na teritori-

ji Crne Gore, trebalo da imaju najmanje pet godina radnog iskustva, te najmanje visoku stručnu spremu (VII1, 240 kredita CSPK). Osim dokaza o ispunjavanju traženih uslova, kandidati su, kako je precizirano u konkursu, u obavezi da dostave i program razvoja i rada Radio-televizije Crne Gore (RTCG) tokom mandatnog perioda. “Mandat generalnog direktora RTCG je četiri godine”, navodi se u konkursu, a to mjesto može da pokriva najviše u dva mandata. Inače, u odnosu na prethodne konkurse za generalnog direktora RTCG smanjena je mogućnost potencijalnog konflikta interesa, jer budući kandidati neće moći da imaju udio u privrednim društvima koja se bave djelatnostima, kojim se bavi Nacionalni javni servis. J.V.

Šundić

nauka

poneDjeLjak, 5. 11. 2018.

Ministarka sanja daMjanović na konferenciji green rooMs

Poljoprivreda nosi ogroman potencijal za saradnju, prenos znanja i inovacije Konferencija Green Rooms donosi nešto na čemu moramo svi zajedno da snažnije poradimo: povezivanje s naukom i inovacijama, ukazivanje na nove prilike za biznise koji proističu iz savremenih naučnih i tehnoloških dostignuća, kazala je ministarka nauke Sanja Damjanović na otvaranju ovog međunarodnog naučnog skupa o istraživanjima u poljoprivredi. Na konferenciji koji je organizovao Univerzitet Crne Gore, ona je ukazala na važnost multidisciplinarnog pristupa i međunarodne saradnje radi kvalitetnijeg i djelotvornijeg doprinosa nauke poljoprivredi, te generisanja inovacija koje pomažu poljoprivrednim proizvođačima. Potcrtala je da poljoprivredna proizvodnja predstavlja značajan udio u bruto društvenom proizvodu Crne Gore, što ukazuje na ogroman potencijal za rad, saradnju, prenos znanja i inovacije u ovom sektoru. „Drago mi je da ova naučna konferencija među svojim fokusima ima podršku malim poljoprivrednim proizvođačima da se bolje prilagode promjenama koje se dešavaju u ekosistemu, te unaprijedi život u seoskim područjima, što je odlika odgovorne nauke, okrenute ka praksi i građanima“, dodala je ona. Ona je podsjetila da Ministarstvo poljoprivrede i ru-

Sanja Damjanović na otvaranju konferencije ralnog razovoja, u cilju poboljšanja produktivnosti proizvodnje, „kontinuirano i vrijedno radi na ciljanim investicijama u čitavom sektoru“, što iz godine u godinu daje sve vidljivije rezultate. „Centar izvrsnosti u bioinformatici, koji je finansiralo naše ministarstvo, otvorio je čitav spektar oblasti istraživanja na granicama više disciplina. I projekat Katun koji smo finansirali, ukazao je na stanje i mogućnosti valorizacije ovih prirodnih i istorijskih predjela. Indikativno je da je tim mladih ljudi iz Crne Gore, bazirajući svoja naučna istraživanja na pčelarstvu i iskustvu njihovih djedova, napravio tehničko rješenje za praćenje zdravlja pčela koje je do-

bilo nagradu za najbolji inovativni startap projkat u Austriji. Crna Gora planira u uključenje u Evropsku svemirsku agenciju, čime bi se unaprijedio pristup satelitskim podacima veoma važnim za monitoring životne sredine, zemljišta i ekosistema“, podsjetila je Damjanović na neke od primjera doprinosa nauke današnjoj poljoprivredi. Prema njenim riječima, važne teme programa konferencije predstavljaju promovisanje istraživanja o trendovima izvan poljoprivrede, sa direktnim efektom na ovaj sektor: klimatske promjene, građevinska djelatnost, ali i ostale intervencije čovjeka u prirodi i ekonomiji.

Kao počasna predsjednica konferencije, Damjanović je na kraju je čestitala organizatorima „koji su od prvog izdanja uspjeli da dosegnu do svih krajeva planete“ i privuku respektabilne naučnike, što će imati efekat na cjelokupnu ekonomsku i naučnu svijest u zemlji i šire. Green Rooms je organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstva nauke. Događaj je zvanično otvorio potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, a govorili su još rektor UCG Danilo Nikolić, predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i predsjednik organizacionog odbora konferencije Petar Đurišić. K.J.

Region unapReđuje istRaživačku infRastRuktuRu Radionica o istraživačkoj infrastrukturi i ugovorenom istraživanju održana je prethodne sedmice u Sarajevu, u organizaciji Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Generalnog direktorata Udruženog istraživačkog centra (JRC) i projekta EU4TECH, a među učesnicima su bili generalni direktor Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Darko Petrušić i načelnica Direkcije za inovacije i infrastrukturu Marijeta Barjaktarović-Lanzardi. Kako su istakli iz Ministarstva nauke, cilj radionice bio je razmjena iskustava u mapiranju istraživačke infrastrukture na Zapadnom Balkanu, predstavljanje koncepta i praksi za otvoreni pristup istraživačkim infrastrukturama i trenutnog statusa ugovorenog istraživanja u regionu. Barjaktarović-Lanzardi je podsjetila da je Crna Gora jedina u regionu koja ima Mapu puta za istraživačku infrastrukturu, usvojenu još u avgustu 2015. godine. Na evropskom nivou uslijedile su izmjene Mape puta ESFRI 2016. i 2018, donesen je višegodišnji Akcioni plan za šest zemalja Zapadnog Balkana, pa je Crna Gora pokrenula izmjene Mape za naredne dvije godine. Na panelu posvećenom Triple Helix modelu, Petrušić je predstavio projekat prvog Centra izvrsnosti u bio-informatici BIO-ICT, ukazujući na njihov značaj na mapi istraživačke infrastukture, i predstavio aktuelne incijative Crne Gore u ovoj oblasti. K.J.

PristuP evroPskoj istraživačkoj infrastrukturi udruženog istraživačkog centra (jrc)

Otvoren poziv za Hopkinson Bar laboratoriju Otvoren je poziv za zainteresovane istraživače koji žele da usavršavaju u Evropskoj laboratoriji za strukturne procjene, odnosno u Hopkinson Bar laboratoriji (HOPLAB). U pozivu koji je raspisalo Ministarstvo nauke, podsjeća se da je Udruženi istraživački centar (JRC) od prošle godine omogućio je pristup istraživačkoj infrastrukturi u svojim institutima širom Evrope u cilju širenja i razmjene naučnih znanja, podsticanja konkurentnosti, povezivanja na-

uke i privrede, ali, prije svega, omogućavanja obuka i treninga. Pristup se realizuje putem posebnih poziva za pojedine laboratorije, a aktuelnije otvoren do 31. januara 2019. godine. „HOPLAB se koristi za ispitivanje materijala i strukturnih komponenti na veoma brzim dinamičkim opterećenjima, kao što su oni izazvani usljed eksplozija i udara, gde je neophodno poznavanje ponašanja materijala pod visokim naprezanjem“, preciziraju iz resornog ministarstva.

HOPLAB

Od ukupno 57 istraživačkih infrastruktura, JRC je potencijalno otvorio 37. Pristup je otvoren za akademske i naučnoistraživačke instutucije, kao i mala i srednja preduzeća, iz zemalja članica EU i pridruženih zemalja, među kojima je i Crna Gora. Više detalja zainteresovani mogu dobiti nacionalnoj kontakt osobi za JRC, Marijeti Barjaktarović-Lanzardi, putem elektronske pošte: marijeta.barjaktarovic@mna.gov.me ili telefona 020/234-577. K.J.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

PODGORICA: GRADONAČELNIK NASTAVIO OB

NA ZABJELU U OV INVESTIRANO VIŠE

radonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković je, nastavljajući obilazak mjesnih zajednica u Podgorici, posjetio MZ Zabjelo gdje je istakao da je veoma zadovoljan sa onim što su rezultati rada prethodne gradske uprave. Vuković je istakao da se mogu pohvaliti rezultatima, jer je tokom 2018. godine urađeno mnogo u ovom dijelu grada. “Investirano je više od milion i sto hiljada eura u izgradnju nove komunalne infrastrukture i zahvaljujući tome dobili smo 1,2 kilometra novih komunalnih instalacija, odnosno fekalne i atmosferske kanalizacije, a posbeno je važo što je izgrađeno nekoliko značajnih saobraćajnica na koje su Zabjelčani čekali duži period, u prvom redu Ulica Radosava Burića, najvrednija investicija realizovana u ovom di-

INVESTIRANO JE VIŠE OD MILION I STO HILJADA EURA U IZGRADNJU NOVE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ZAHVALJUJUĆI TOME DOBILI SMO 1,2 KILOMETRA NOVIH KOMUNALNIH INSTALACIJA

jelu grada”, podsjetio je Vuković na urađeno u prethodnom periodu. Navodi da ovo nije jedino čime se Glavni grad bavio u prethodnom periodu, već da je izgrađeno i nekoliko sportskih poligona i novih investicija u ukupnu infrastrukturu u cilju većeg kvaliteta života građana koji žive na Zabjelu. “Mi ćemo i u narednom periodu nastaviti istim tempom, kroz komunalno opremanje novih lokacija na ovom prostoru i pokušaćemo da riješimo ono što su stari problemi koji datiraju decenijama unazad u dijelu Zabjela koji se nalazi sa druge strane Ulice Vojislavljevića”, istakao je Vuković. Prema njegovim riječima, u narednom periodu će nastojati da formiraju i nove parkovske površine, najavljujući da bi vrlo brzo Ulica Princeze Ksenije trebalo da dobije parkovsku površinu. “Takođe, na isti način na koji je to učinjeno sa brdom Gorica, pokušaćemo da i br-

do Ljubović oplemenimo nekim novim sadržajima, kako bi ljudi iz ovog dijela grada mogli svakodnevno da uživaju u čarima prirode i da se rekreiraju pod otvorenim nebom. U svakom slučaju, i

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

Bilazak mjesnih zajednica

voj godiNi e od milioN

Zabjelčani i ljudi koji su učestvovali u realizaciji ovih projekata mogu biti vrlo ponosni, a mi ćemo nastaviti u narednom periodu istim tempom”, istakao je Vuković. Gradonačelnik je podsjetio da je Glavni grad adaptirao prostorije Fudbalskog kluba Zabjelo, imajući u vidu značaj tog sportskog kolektiva za ljude koji žive ovom dijelu grada, kao i za Podgoricu uopšte i najavio da će se ova uprava u narednom periodu sa više pažnje odnositi prema interesima tog kluba. Pomoćnica direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Snežana Adžić je podsjetila da su u toku radovi na saobraćajnici, radnog naziva Nova 4, koja je dužine oko 250 metara i koja bi trebalo da bude gotova do kraja godine. “Nedaleko od ove lokacije imamo izgradnju saobraćajnice Nova 13 koja je jedan višegodišnji zahtjev, kojom ćemo tako riješiti problem izlivanja fekalne kanalizacije i septičkih jama, jer su ti objekti bili pod septičkim jamama i uspjećemo do kraja

godine da riješimo, takođe jedan višegodišnji problem odnosno da završimo izgradnju te saobraćajnice”, najavila je Adžić. Adžić je navela da smo svi svjedoci koliko se gradi na Zabjelu posljednjih godina posebno u DUP-ovima Zabjelo 8, Zabjelo 9, Zabjelo Ljubović i najavila da će se u tom dijelu nastaviti redovne aktivnosti kao što su izrada projekata, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izvođenje radova. “Imamo ugovorene radove na Ulici Miladina Popovića – I faza, i tu je u toku rješavanje imovinsko – pravnih odnosa, imamo završen projekat Ulice Dušana Milutinovića, a prije više godina smo završili projekat Ulice AVNOJ-a gdje je najvažnije da se riješe imovinsko -pravni odnosi i stvore uslovi za realizaciju”, najavila je Adžić uz apel sugrađanima da se ne pravi problem u tim procedurama i da će uvijek biti adekvatno obeštećeni za svoje zemljište, zasade, ograde ili bilo koju drugu nekretninu.

crna gora

Bijelo Polje: intenzivirani radovi

Asfaltirano pet kilometara saobraćajnice ka Cmiljači Proteklog vikenda intenzivirani su radovi na asfaltiranju puta od magistrale preko mosta u Ravnoj Rijeci ka budućem ski-centru Cmiljača na Bjelasici. Time je, kako su saopštili iz lokalne uprave, kompletirano prvih pet kilometara puta prema Cmiljaci budućem planiranom ski-centru. “Na ostalih 10 kilometara puta intenzivno se radi proboj, nasip i izgradnja potpornih zidova, tako da se konačni završetak i asfaltiranje puta do Cmiljače očekuje tokom naredne godine. Potpisan je ugovor za žičaru, projekat je završen i napravljena trasa, a rok za završetak ovih radova od 18 mjeseci, teče od juna naredne godine. Radove finansira Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta, a preko Direkcije javnih radova”, kažu u lokalnoj upravi i dodaju da navedenom investicijom Opština Bijelo Polje u saradnji sa Vladom realizuje još jedan važan projekat predviđen kapitalnim budžetom. Realizacijom ovog projek-

ta Bjelasica, najzelenija crnogorska i jedna od najljepših planina regiona, imaće više kilometara povezanih

skijališta, na 1.600 mnv, pa će nakon završetka, postati ozbiljan zimski centar u regionu. B.Č.

BjeloPoljska Partija traži od nadležnih

Od Mojkovca do Krsca neophodna još jedna traka

Bjelopoljska partija apelovala je na nadležne da se hitno izgradi još jedna od Krsca do Mojkovca, dionici koja godinama predstavlja veliki problem za sve vozače. Predsjednik ove partije Mersudin Međedović ističe da je za svaku pohvalu izgradnja dodatne trake od Lepenca do Krsca, ali da sva ušteda vremena vozača se gubi na narednoj dionici. “Kada se vozači spuštaju niz Krstac često se mogu naći u koloni iza teretnih vozila, pa su tako prinuđeni voziti i 30 kilometara na sat i po nekoliko kilometara, uz bitnu napomenu da na tom dijelu puta uopšte nema isprekidane linije. Zbog toga je i neophodna izgradnja još jedne trake”, kazao je

Međedović. Navedeni problem je, kako kaže, poznat svakom vozaču koji se kreće od Krsca prema Mojkovcu. “Očekujemo od nadležnih organa adekvatnu brižnu reakciju prema građanima sjevera sa ciljem da se od

Krsca do Mojkovca izgradi na pojedinim mjestima dodatna saobraćajna traka, kako bi putnička vozila konačno mogla preticati teretna vozila na ovom lokalitetu”, istakao je Međedović. On ističe da je ovo problem svih opština sjevera Crne Gore, odnosno interes svih građana. “Magistralni put koji prolazi od Krsca do Mojkovca je put koji koristi čitav sjever Crne Gore, pa i svi oni koji iz regiona putuju prema unutrašnjosti zemlje. A tako će biti i kasnije, jer i nakon izgradnje auto-puta Bjelopoljci i Pljevljaci do Mojkovca i Kolašina neće putovati okolnim auto-putem preko Berana i Andrijevice”, smatraju u Bjelopoljskoj partiji. B.Č.

crna gora

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.11.2018. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje je nepokretnost upisana u listu nepokretnosti br. 2426, KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva, označena kao: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br. 1540/2, PD 14, spratnost PN, površine 51m2, u susvojini od po 1/3 Miković Milana, Miković Jovana i Miković Milijane. Početna kupoprodajna cijena na IV prodaji iznosi 39.522,26 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 20.07.2018. godine iznosi 239.364,41 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.11.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

Barske heroine otvaraju narodnu kuhinju

Za ugrožene pripremaju oko 100 obroka dnevno

Humane Baranke okupljene u grupi “Žene Bara kuvaju” u proteklih nekoliko dana privodile su kraju pripreme za otvaranje narodne kuhinje u ovom gradu, koja će početi da radi sjutra. Ljiljana Vujović, jedna od predstavnica humanih žena, kazala je da je u planu da se u kuhinji svakog dana pripremi oko 100 obroka za osobe sa spiska Crvenog krsta i Centra za socijalni rad, kao i za djecu samohranih majki i osoba sa posebnim potrebama. “Sa spiska od 64 osobe, koji smo dobili iz Crvenog krsta i Centra za socijalni rad radi se pretežno o starim i nemoćnim licima koje smo i do sada pomagali, dok ostali broj obroka biće namijenjen djeci samohranih i invalidnih majki. Kuhinja će za naše buduće korisnike raditi svakod-

nevno od sedam do 14 časova, gdje će naši korisnici moći da dođu po svoje obroke od 11.30 do 13 časova. Za osobe koje nijesu u mogućnosti da dođu, naše volonterke će im obroke dopremati kući”, kazala je Vujović. Ističe da su za ovaj projekat zaslužne barske žene, koje se nesebično zalažu da svojim sugrađanima pomognu. Vujović je nedavno cio honorar od prodatih knjiga usmjerila za otvaranje narodne kuhinje. Ona navodi da je ovo i ispit humanosti svih, te da vjeruje da će ovo biti opština koja će biti primjer drugim opštinama i građanima. “Nama je cilj da pokažemo svi društvenu odgovornost i da gladnih više ne bude. Ovim putem bih zahvalila svim baranima koji vjeruju u tu ideju i nesebično nam pružaju po-

dršku. Vjerujemo da ćemo takvu podršku imati i od strane opštine i države, jer u suštini to je interes svih nas”, navodi Vujović. Finansijska sredstva za opremanje i otvaranje narodne kuhinje, pored žena Bara, pomogli su i građani, privredna društva, a za sve one koji žele pomoći otvoren je i žiro račun u Lovćen banci, pa svi ljudi dobre volje mogu uplatiti iznos na broj računa 5653443-40 sa naznakom Za narodnu kuhinju. “Prema našim procjenama, svakodnevno je neophodno pripremiti oko 500 obroka, ali nažalost trenutno će se spremati samo za one najprioritetnije. Vjerujemo da ćemo uskoro stvoriti mogućnost da mogu doći svi oni kojima je taj obrok potreban”, istakla je Vujović. A.Lj.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 16.11.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini od po ½ Liješević Dragana i Liješević Ivanke koje su upisane u listu nepokretnosti br. 1962 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli br. 1357, PD 17, spratnost PN, površine 21 m2, - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli br. 1357, PD 18, spratnost PN, površine 24 m2 i - garaža koja se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli br. 1357, PD 1, spratnost SU, površine 104 m2. Početna kupoprodajna cijena na VII prodaji iznosi 33.773,02 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Mena DOO Budva na dan 04.07.2017. godine iznosi 31.689,48 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 15.11.2018. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Bijelo Polje: nastavljen Program uređenja Prostora

Nove klupe u gradskom parku

Bjelopoljska lokalna uprava nastavlja da sprovodi program uređenja prostora, postavlja novi urbani mobilijar i opremu. Ovih dana su postavljene klupe za parkove, kante za otpatke, kontejneri, stalci za bicikla, žardinjere, zaštitne ograda i barijere, kao i ostali ulični i parkovski mobilijar. Posredstvom Sekretarijata za stambeno-komu-

nalne poslove i saobraćaj, Opština je finansirala nabavku i postavljane novih klupa u centralnom gradskom i dječijem parku. “ Po s t av l j a n j e m n ov i h klupa ova dva parka dobijaju novo ruho, pa će svi posjetioci uz novi urbani mobilijar, uživati u prijatnom ambijentu uređenih zelenih površina”, saopštili su iz lokalne uprave.

Grupa penzionera pozdravila je postavljanje klupa, izražavajući nezadovoljstvo zbog lošeg izabranog trenutka za ove radove. “Klupe je trebalo da postave na početku ljetnje sezone, onda kada naš grad posjećuju turisti i kada u zavičaj dolaze gastajbajteri. Kod nas se to radi u zimskom periodu, kada se svakog momenta očekuje snijeg. Uglavnom, lijepo je vidjeti nove klupe, ali do proljeća teško da će neko sjedjeti na njima”, komentariše grupa penzionera. B.Č.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

crna gora

TivaT: invesTicija vrijedna 800.000

Šetalište Lungo mare u Krašićima do kraja 2019.

zgradnja prve faze šetališta Lungo mare u Krašićima, čija je investicija vrijedna 800.000 eura, počeće danas. Izvođač radova je kompanija “Artek”, koja je dužna je da posao završi u roku od godinu.

Riječ je o prvoj fazi izgradnje lungo mare staze u dužini od 400 metara od kraja Krašića na dijelu prema Petrovićima, istočno prema centru tog poznatog vikendaškog naselja na obali poluostrva Luštica u Tivatskom zalivu. Iz Opštine Tivat navode da ova investicija treba postepeno da riješi problem nelegalne uzurpacije i betonizacije obale u Krašićima. Investiciju, vrijednu 800.000 eura, zajedno realizuju Opština Tivat i JP Morsko dobro. Opština je do sada eksproprisala zemljište, uradila projektnu dokumentaciju, građevinsku dozvolu, sprovela tendersku proceduru i izabrala izvođača ra-

dova i nadzor. Izgradnjom Lungo Mare Krašići I omogućiće se nesmetano kretanje turista i pješaka obalnim područjem Krašića. “Projekat Lungo mare Krašići je samo dio ambiciozne zamisli da obalnim šetalištem duž čitave obale Tivta i Boke stvorimo pješačku komunikaciju duž cijele rivijere i na taj način omogućimo da u blagodeti mora uživaju ne samo oni koji žive u prvoj liniji nego i svi građani i turisti koji dolaze u naš grad i zaliv. Time ćemo pospješiti privredne aktivnosti, poboljšati kvalitet života građanja te podići atraktivnost destinacije”, saopštio je mendžer Opšti-

ne Marko Petričević. Na mnogim dijelovima obale građani i turisti već uživaju u ostalim aktivnostima na moru i uz more. Nažalost, na dijelu obale od Petrovića do Solila, a posebno na dijelu u dužini od 400 metara u Krašićima to do nedavno nije bilo moguće zbog grube uzurpacije opštinske i državne zemlje u zoni morskog dobra. “Neodgovorni pojedinci su parternim uređenjem na opštinskoj i državnoj zemlji sebi obezbijedili dodatni komfor, a na račun svih građana. Bazenima, ogra-

dama, roštiljima, pergolama, pižulima ‘pojeli’ su trasu šetališta Lungo Mare u dijelu zahvata državne studije lokacije za koju postoji revidovani glavni projekat za izgradnju šetališta”, naveo je Petričević. Za navedeno područje bio je potpisan ugovor sa izvođačem i nadzorom kao i izdata građevinska dozvola za izvođenje radova. “Zbog situacije na terenu do sada nismo bili u mogućnosti da izvođača uvedemo u posao. No donošenjem rešenja o rušenju koje je donio Direktorat za inpekcij-

ske poslove i licenciranje - Direkcija za inspekcijski nadzor za južni region, te rješenjem o odbijanju žalbi u drugostepenom postupku stvorili su se uslovi za početak radova. U međuvremenu je sa izvođačem radova potpisan aneks po kojem radovi počinju 5. novembra”, dodao je Petričević. On je izrazio zahvalnost građanima Krašića na dosadašnjem strpljenju i pozvao ih na dodatno razumijevanje tokom zahtjevnih radova koji predstoje na trasi šetališta u narednom periodu. Z.K.

odlična PoPunjenosT hoTela Play

Oko 70 odsto popunjeni kapaciteti i van sezone

TivaT: PosTavljanje TakTilnih Površina

OlakšanO kretanje slabOvidim i slijepim

Taktilne površine, kojima se javne saobraćajne površine u Tivtu prilagođavaju kretanju slijepih i slabovidih osoba, u naredna tri dana biće ugrađene na raskrsnicama ulica 21. novembra i II Dalmatinske i prilazu JZU Dom zdravlja. Izvođač radova je kompanija Tehnotekstil

d.o.o. Nikšić, a vrijednost ugovorenih radova je 5.755 eura. Ugovorom je predviđeno postavljanje taktilnih crta vodilja (užljebljena površina) sa čepastim površinama, odnosno taktilnim poljima upozorenja. Na osnovu akcionog plana koji se fazno realizuje te go-

dišnjeg programa rada, a u cilju prilagođavanja javnih saobraćajnica kretanju lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, u centru Tivta su do sada taktilne površine ugrađene na raskrsnicama ulica II Dalmatinske i Palih boraca i na raskrnici ove sa Njegoševom ulicom. Z.K.

Hotel “Play”, koji posluje u okviru Sportskog centra, tokom sezone ostvario je 5.000 noćenja, a trenutna popunjenost je 70 odsto. Rukovodstvo hotela je zadovoljno poteklom sezonom, te planiraju da proširuju kapacitete. Do kraja narednog mjeseca u hotelu će boraviti gosti iz Turske, jer su dogovorili saradnju sa turoperatorom iz Antalije, a u decembru je planiran dolazak grupa iz Skandinavije. Početak godine, prema riječima direktora Radovana Ralevića, rezervisan je za dolazak sportskih ekipa. “Zadovoljni smo kako je protekla sezona. Gosti su uglavnom bili iz regiona, Rusije i Ukrajine. Sa

turoperatorima iz Antalije dogovorili smo saradnju tako da će oni u našem hotelu boraviti do 25. novembra. Imamo saradnju sa sportskim savezima, pa je za novembar i decembar planirano održavanje turnira. Za januar i februar planirani su dolasci sportskih ekipa, uglavnom je riječ o djeci, koje će na pripremama boraviti od sedam do 10 dana. Od sredine jaunara napravili smo i povoljan paket tako da pun pansion košta od 15 do 17 eura. To je promo cijena kako bismo aktivirali omladinu da dođe”, kazao je Ralević. Hotel ima 35 soba, a smještajne kapacitete planiraju da prošire u narednom periodu. S.M.

SVIJET

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

DANAS STUPA NA SNAGU DRUGA RUNDA AMERIČKIH SANKCIJA IRANU

“BILO JE TEŠKO, BIĆE JOŠ TEŽE“

anas na snagu stupaju američke sankcije Iranu najavljene kao “najstrože” ikada. I sve to premda se Teheran, prema ocjeni EU, Rusije i Kine, drži atomskog sporazuma. Iranu prijeti još teža ekonomska kriza. Druga runda sankcija od danas, 5. novembra, cilja najosjetljiviji sektor iranske privrede – izvoz nafte. Riječ je o “najstrožim sankcijama svih vremena” – rekao je američki predsjednik Donald Tramp. Sankcije će takođe veoma ograničiti iranske veze na međunarodnom finansijskom tržištu kao i poslove u brodogradnji. Tramp je svoju odluku obrazložio time da vlada u Teheranu “podržava terorizam” i širi nasilje na Bliskom istoku. Cilj mjera je, kako kaže Tramp, “maksimalni pritisak” kako bi Islamska republika počela da se ponaša drugačije. “Mi se ne bojimo američkih sankcija”, naglasio je nedavno iranski predsjednik Hasan Rohani. SAD žele, kaže on, da “psihološkim, a potom i ekonomskim ratom potkopaju iranski legitimni sistem”. Vlada je oformila različite radne grupe kako bi umanjila posljedice američkih sankcija. Rohani je u srijedu na sjednici kabineta izjavio: “Situacija je bila teška posljednjih meseci, a narednih bi mogla da bude još teža.”

PRIVREDNA KRIZA BEZ KRAJA Iran posljednjih mjeseci preživljava ekonomsku krizu. Valuta te zemlje u ovom trenutku vrijedi upola manje nego što je vrijedjela u aprilu. Jedan dolar se trenutno prodaje za 170.000 rijala, a samo prije godinu dana je je-

dan dolar iznosio 32.000 rijala. Cijene osnovnih životnih namirnica su eksplodirale. Predstojeći pad izvoza nafte prijeti da ekonomski uguši zemlju. Jer, 40 odsto iranske privrede zavisi od prihoda od prodaje nafte. Prema medijskim napisima, posebne dozvole za izvoz nafte bi trebalo da važe za osam zemalja među kojima su Južna Koreja, Japan i Indija, a možda i Turska. Nakon naftne industrije i petrohemije, automobilska industrija je druga po snazi privredna grana koja je jako pogođena sankcijama. Već nakon prve runde američkih sankcija s početka avgusta proizvodnja je opala za 40 odsto. “Oslonili smo se na naše evropske partnere”, kazao je Mohamadreza Najafimaneš, predsjedavajući Saveza auto-dobavljača Irana u razgovoru za Dojče vele (DW). Evropski partneri poput Dajmlera, Folksvagena i Pežoa su se nakon kratke saradnje povukli iz Irana. “Nismo očekivali da će Evropa tako lako odustati od saradnje i poslovanja s nama. Znate koliki mi potencijal ovdje imamo!? Iran se pridržava atomskog sporazuma. Ova situacija nam svima ide na štetu”, dodao je on.

NIŠTA NOVO OD EU Evropska unija želi da se čvrsto pridržava atomskog sporazuma, isto kao i zemlje potpisnice Kina i Rusija. Bri-

sel, kako bi Iranu dao razlog da se drži sporazuma, želi da novom finansijskom institucijom na neki način zaobiđe sankcije koje su Sjedinjene Države jednostrano pooštrile. Tako bi trebalo da bude osnovano posebno tijelo kojim bi se omogućile “legitimne finansijske transakcije” sa Iranom, što bi onda omogućilo evropskim preduzetnicima da nastave poslovnu saradnju s tom zemljom. No, ne zna se kada bi to moglo da počne da funkcioniše, a ne zna se još uvijek ni ko bi to trebalo da osnuje. Zemlje članice EU se plaše bijesa Sjedinjenih Država pa reaguju suzdržano. A vrijeme teče... Sredinom oktobra su SAD pooštrile sankcije protiv 20 iranskih firmi i banaka zbog njihovih navodnih veza sa Islamskom revolucionarnom gardom, koja kontroliše široko rasprostranjenu privrednu imperiju. Među njima je i Persijska banka, koja je do sada imala ključnu ulogu u uvozu ljekova i poljoprivrednih proizvoda. Iranski novinar, Reza Hagigatnejad je rekao da “SAD žele da pokažu da pomno prate finansijske aktivnosti Revolucionarne garde”. “One žele da pokažu koliko može skupo da košta kooperacija sa Revolucionarnom gardom”, smatra Hagigatnejad. Ipak, kao što uvijek biva kada je riječ o korišćenju nepopularnih mjera poput ekonomskih sankcija, one najteže pogađaju one najslabije. Zbog toga se strahuje od strašnih posljedica sankcija za milione Iranaca.

Donald Tramp najavio je sankcije Iranu na nesvakidašnji način, objavivši svoju sliku na Tviteru na kojoj piše: “Sankcije stižu” što predstavlja referencu na popularnu TV seriju “Igre prestola” i njen slogan “Zima dolazi”. Na ovu Trampovu objavu ubrzo je stigao adekvatan odgovor iz Teherana: general i vođe iranske Revolucionarne garde Kasim Sulejmani objavio je svoju fotografiju uz repliku: “Suprostaviću ti se”.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

svijet

amerikanci sjutra na izborima biraju članove kongresa, senatore i guvernere

Hoće li međuizbori u SAD otvoriti Trampu put ka drugom mandatu Dva dana ostala su do izbora u Americi na kojima građani biraju sve članove Predstavničkog doma Kongresa, 33 senatora i 36 guvernera. Veliko interesovanje za ove izbore vlada u američkoj, ali i svjetskoj javnosti.

Republikancima ostaje senat, gube kongRes? Prognoze pokazuju da bi Republikanci mogli da zadrže prednost u Senatu a izgube većinu u Predstavničkom domu. U izbornu trku uključili su se i sadašnji i bivši predsjednik Donald Tramp i Barak Obama. Američki predsjednik obilazi svakodnevno po najmanje dvije savezne države i kao glavni adut ističe poboljšanu ekonomsku situaciju – za šta zasluge, prije svega, pripisuje sebi i republikancima u Kongresu. Na ruku mu idu i najnoviji podaci da je u oktobru u Sjedinjenim Državama otvoreno 250.000 novih radnih mje-

sta. Tramp takođe podsjeća da je ispunio gotovo sva predizborna obećanja. “Pod republikanskim vođstvom Amerika je ponovo poštovana zemlja. Amerika ponovo pobjeđuje. Razlog zato je što smo konačno stavili Ameriku na prvo mjesto”, rekao je Tramp. Sa druge strane, demokrate ukazuju da je za dvije godine vladavine Tramp dodatno podijelio Ameriku i produbio rasne i socijalane razlike. Bivši predsjednik Barak Obama smatra da tako nešto nije viđeno u skorijoj američkoj istoriji. “Ono što nismo vidjeli, barem za mog života, je pristup u kojem osobe na najvišim pozicijama u vladi, osobe za koju smo našu djecu učili da se ugledaju na njih, flagrantno, neprestano i besramno lažu. Jednostavno govore stvari koje nisu tačne i to nastavljaju da rade”, kazao je bivši predsjednik SAD Barak Obama. Niko se ne usuđuju da prognozira razultate izbora, ali vrijedno je pomenuti da je do sada poštom glasalo 27 miliona birača, sedam miliona

više nego 2014. godine. Postoje ozbiljne naznake da bi demokrate mogle da osvoje većinu u Predstavničkog domu, ali i da izgube dva mjesta u Senatu čime bi se povećala premoć Republikanaca na 52 prema 48. Šta bi takav ishod značio za sljedeće dve godine Trampovog mandata teško je reći u ovom trenutku, ali se može očekivati da će predsednik u tom slučaju još češće pribjeći i do sada spornim predsjedničkim ukazima.

Čemu se evRopa nada na ameRiČkim izboRima? Dojče vele (DW) piše da nikada do sada međuizbori u SAD nisu izazivali toliku pažnju u Evropi. Trenutno Republikanska stranka ima većinu u oba doma Kongresa – u Senatu i Predstavničkom domu što Trampu omogućava vladanje bez preteranog natezanja s Demokratama. Ipak, dosadašnja američka politička tradicija pokazuje

da bi se to moglo promijeniti. Na takozvanim međuizborina (midterms), dakle izborima u sredini predsjedničkog mandata, u utorak se bira novi sastav Predstavničkog doma i trećina svih senatora. U pravilu s tih izbora opozicija izlazi ojačana. Tome se nada i Elmar Brok, spoljnopolitički stručnjak njemačke Hršićanskodemokratske unije (CDU) i blizak saradnik njmeačke kancelarke Angele Merkel. Ovaj dugogodišnji predsjednik Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta smatra da bi za američki politički princip parlamentarne kontrole bilo dobro kada bi Demokrate osvojili barem jedan dom parlamenta, po svoj prilici Predstavnički dom. Za Evropu bi to, međutim, moglo da ima negativne posljedice. Ukoliko Tramp izgubi sadašnji oslonac u parlamentu, on bi teže gurao unutrašnje reforme pa bi još više mogao da se okrene spoljnoj politici. “To bi moglo da nas učini još nervoznijim”, kazao je Brok za DW. Evropljani su i sada već prilično nervozni, prije svega zbog

Trampove protekcionističke politike u međunarodnim trgovinskim odnosima. Nakon uvođenja kaznenih carina na čelik i aluminijum iz EU, Tramp najavljuje i povećanje carina na automobile – a to bi najviše pogodilo Njemačku kao izrazitu automobilsku izvoznu zemlju. Ipak, jačanje demokrata u SAD ne mora da znači i popuštanje napetosti. Jozef Braml iz berlinskog trusta mozgova “Njemačko društvo za spoljnu politiku” ne očekuje velike promjene u trgovinskoj politici SAD. “Demokrate su se već odavno radikalizovale kada je riječ o slobodnoj trgovini. Oni se već dugo zalažu za protekcionističke mjere. Ono što je s Trampom novo je to da je on ojačao i protekcionističke snage među Republikancima.” Braml ide još dalje. On smatra da bi demokratska većina u Kongresu mogla čak biti šansa za Trampa. On bi naime uz pomoć Demokrata mogao kroz Kongres da progura infrastrukturne programe vrijedne milijarde dolara, što bi mu onda otvorilo vrata ka drugom mandatu za dvije godine.

kultura

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

Promjene u uPravi glavnog grada

Savković-Vukčević na čelu Gradskog pozorišta

Nela Savković-Vukčević nova je direktorica, dok je glumac Dušan Kovačević potencijalni kandidat za umjetničkog direktora Gradskog pozorišta. Savković-Vukčević do sada je obavljala funkciju sekretarke Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, a takođe je predavač na

Univerzitetu Donja Gorica. Za novu funkciju, osim naučnih i stručnih refrenci, preporučio je snažan angažman u identitetskim pitanjima, poput zalaganja za vraćanje spomenika vojvodi Mirku Petroviću. Prema nezvaničnim saznanjima, favorit za umjet-

ničkog direktora je glumac Dušan Kovačević, dugogodišnji član ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta. Gradska uprava u narednom periodu biće fokusirana na izgradnju zgrade Gradskog pozorišta, trenutno najznačajnijeg projekta u kulturnoj politici. R.K.

otvaranje Prve striParnice u Boki kotorskoj

Od stripOva sa kiOska dO ekskluzivnih zdanja

Prva striparnica u Boki Kotorskoj biće otvorena danas u Herceg Novom u prostoru Art craft galerije Pasara na Stepeništu 28. oktobra. Striparnica je rezultat dugogodišnje saradnje Pasare, Hercegnovskog strip festivala (HSF) i podgoričke striparnice “Mr No”. “Ovo je logičan korak razvoja našeg festivala. Nedavno završenim dvanaestim izdanjem HSF je pokazao da je dostigao nivo evrospkih manifestacija posvećenih devetoj umjetnosti i pokazao da je najbolji promoter Crne Go-

re na svjetskom nebu stripa, ali i najbolji promoter strip kulture u našoj zemlji. Jednostavno nam je cilj da ovu, kod nas nepravedno zapostavljenu umjetnost vratimo na mjesto koje joj i pripada i da sugrađanima vratimo ili stvorimu naviku čitanja stripova“, poručuju iz HSF-a. U HSF-ovoj striparnici galerije Pasara će se naći sve od kiosk izdanja “Veselog četvrtka” i “Ludensa” pa do ekskluzivnih kolekcionarskih izdanja beogradskog “Darkwooda” i zagrebačke “Fibre”, kao i svih ostalih renomiranih izdavačkih kuća iz regiona, uz ogroman izbor japanskih manga stripova koji se izdaju na našim prostorima. „Pored toga u striparnici će se naći i umjetnička djela koja su stvarali vrhunski autori gostujući na našim festivalim, a tu će biti i svi HSF suveniri i memorijabile poput majici, postera, plakata i kalendar za 2019. godinu sa radovima naših ovogodišnih 12 specijalnih gostiju“, navodi se u saopštenju. Striparnica u galeriji Pasara biće, dodaju iz HSF-a, mjesto okupljanja zaljubljenika ne samo u devetu umjetnost nego u stvaralaštvo uopšte s obzirom na činjenicu da su osnivači Pasare i HSF-a poznati hercegnovski umjetnici Vanja Berberović, Boris Šuberić i Nikola Ćurčin. S.M.

50 godina stvaralaštva crnogorski pjesnik timotijev obilježiće književnom večeri u zahumlju

O opusu Jovanovića u Nikšiću Jubilej pedeset godina stvaralaštva crnogorskog pjesnika Miroslava Jovanovića Timotijeva biće obilježeno u sali “Zahumlja” u Nikšiću, večeras sa početkom u 19 časova. Jovanović piše pjesme, eseje, kolumne i književne kritike. Na crnogorskoj sceni prisutan je od 1968. godine, kada je objavio prvu pjesmu “Južno od mojih očiju”. Autor je osam knjiga pjesama za djecu i odrasle, a radovi su mu prevođeni na nekoliko jezika. Kolumne objavljuje u “bARS”u i na portal BarInfo. Organizatori događaja su Književni klub “Poenta poetika” i JU “Zahumlje”. R.K.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

kultura

Milivoje BaBović izlaže u ModeRnoj galeRiji

Izuzetan opus koji čine skulpture, crteži, reljefi, objekti i fotografije Izložba radova akademskog vajara Milivoja Miška Babovića biće otvorena u Modernoj galeriji, u JU Muzeji i galerije Podgorice, sjutra veče sa početkom u 19 časova. Umjetnik će predstaviti izbor radova nastalih tokom 35 godina stvaralaštva. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Petrica Duletić, koja je u uvodnom tekstu kataloga zapisala da Babović, koji svojim intenzivnom radom kroz više od trideset godina umjetničkog stvaranja ostvaruje značajan doprinos crnogorskoj likovnoj umjetnosti, publici

daruje priliku upoznavanja sa svojim izuzetnim stvaralaštvom u velikom opusu radova koje čine skulpture, crteži, reljefi, objekti i fotografije. “Pažljivo gradeći likovni rukopis nastao je opus u kojem je transponovana ideja u kojoj inspirativno polazište ima u realnim formama. Suprotstavljene principe nematerijalnog i materijalnog, njihovo prožimanje i nadopunjavanje, umjetnik pretvara u metafizičke objekte vlastitih skulptura. Skulpture-objektni Miška Babovića očigledni su primjeri ujednačenosti mate-

rijala posve različitih svojstava koja, paradoksalno, ovdje djeluju vrlo usaglašeni po formama, boji, teksturi fizičkim svojstvima, porijeklu i načinu nastanka. Stvorio je vlastiti i prepoznatljiv izraz utkan u koncept figurativnog…. Vještom primjenom sredstava i postupaka Babović je u dugotrajnom i složenom procesu modelovanja predmetne forme utkao vlastitu energiju i otkrivao nova značenja”, zapisala je Duletić. Babovićeve radove publika može u Modernoj galeriji pogledati do 21. novembra.

Radovi Milijane istijanović na Cetinju

Istraživanje odnosa ideja, identiteta i prostornosti Scena iz komada “Kako misliš mene nema”

najavljen Bogat i RaznovRstan PRogRaM u niKŠiću

U znaku jubileja muzičke škole Dara Čokorilo i Festivala glumca

Petnaesto izdanje Međunarodnog festivala glumca i proslava jubileja 70 godina postojanja Muzičke škole “Dara Čokorilo” obilježiće novembarski repertoar Nikšićke kulturne scene. Svečana akademija povodom sedam decenija uspješnog i kontinuiranog rada nikšićke škole biće priređena 15. novembra, najavila je direktorica te ustanove Vjera Vuković. “Toliko godina rada nije ni malo, ni mnogo, s obzirom da sam uvjerena da će Muzička škola dočekati makar duplo više godina i to na nivou na kom

postoji i danas. Ova godina je posebna zato što će se tih 70 godina obilježiti tako što je to ne samo 70 godina osnovnog muzičkog obrazovanja, nego smo i znatno sadržajno bogatiji, a to znači da već od 2010/11 Muzička škola realizuje obrazovne programe srednje muzičke škole. Tim prije, veća obaveza ove institucije je da dostojno imenu i, naravno, svemu onome što je Muzička škola postigla do danas, obilježi taj datum“, istakla je Vuković, dodavši da će na akademiji učešće uzeti svi učenici Muzičke škole, hor osnovne ško-

le, hor srednje škole, duvački i gudački orkestar. Osim obilježavanja jubileja, novambar će obilježiti i brojne pjesničke i književne večeri, izložbe, promocije, ali i predstave u okviru 15. Međunarodnog festivala glumca – Nikšić 2018. Ovogodišnje izdanje biće otvoreno 26. novembra, igranjen predstave „Kako misliš mene nema?“ Teatra Exit iz Zagreba, dok će dodjela nagrada i zatvaranje biti upriličeno 2. decembra. Završne večeri biće izvedena posljednja produkcija Nikšićkog pozorišta „Crna kutija“. M.R.

Izložba radova akademske slikarke Milijane Istijanović, pod nazivom “Živjeti najbolji život”, biće otvorena u Ateljeu “Dado” na Cetinju, u srijedu, sa početkomu 19 časova. “Ova izložba istražuje socijalne i prostorne dimenzije, koje dekonstruišu i ispituju odnose između identiteta, prostornosti i ideja koje ih predstavljaju. Prostorni rad ‘site-specific’ karaktera čini monumentalne figuralne predstave na zidovima unutar izlagačkog prostora. Predimenzionirane figure preovladavaju unutrašnjim prostorom, gradeći

vizuelnu i tekstualnu kompoziciju, kreirajući moguće/ izmišljene okolnosti i vizuelne predstave kroz vlastitu problematiku”, stoji u najavi. Milijana Istijanović rođena je 1982. godine u Somboru. Diplomirala je i magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Pavla Pejovića. Do sada je samostalno izlagala sedam puta, a njeni radovi predstavljani su u sklopu više međunarodnih festivala, izložbi i projekata. Izložba je za posjetioce otvorena do 29. decembra, a stručno vođenje je zakazano za 8. novembar u 11 časova.

kultura

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

OPŠTINA TIVAT PODRŽALA SNIMANJE SERIJE GORANA GAJIĆA

nova serija “Dug moru” premijerno na proljeće

U žanru drame sa mitskim elementima zasnovana je na lokalnim predanjima sačuvanim do danas

Opština Tivat i Turistička organizacija Tivat podržale su sa ukupno 20 hiljada eura snimanje igrane televizijske serije od 12 epizoda „Dug moru“, reditelja Gorana Gajića, na teritoriji Tivta i Boke u produkciji “Monte Royal Pictures” iz Kotora. U pitanju je triler-drama od 12 epizoda, trajanja po 45 minuta, čije je premijerno emitovanje planirano tokom marta, aprila i na jesen sljedeće godine. Reditelj Gajić publici u regionu poznat je po filmu “Kako je propao rokenrol” i popularnim serijama “Vratiće se rode” i “Oz”. Scenarista je Stevan Koprivica, a saradnici na scenariju su Aleksandar Radunović Popaj i Hajdana Baletić. Glumačku ekipu čine Dragan Mićanović, Vesna Trivalić, Sergej Trifunović, Nada Šargin, Bojan Dimitrijević, Ana Lečić, Mina Softić, Marko Petrić i Uršula Najev, Branimir Popović, Kristina Stevović, Mišo Obradović, Vule Marković, Pavle Popović, Nikola Perišić, Julija Milačić, Aleksandar Radulović… Organizatori očekuju da će projekat izazvati veliko interesovanje gledalaca u regionu, a producenti već vode pregovore sa vodećom

reditelj Gajić publici u reGionu poznat je po filmu “KaKo je propao roKenrol” i popularnim serijama “Vratiće se rode” i “oz”. scenarista je steVan KopriVica, a saradnici na scenariju su aleKsandar radunoVić popaj i Hajdana baletić.

Gajić

epizoda u trajanju po 45 minuta imaće serija

svjetskom kompanijom “Netfliks” o plasmanu serije na svjetsko tržište. “Serija, u žanru drame sa mitskim elementima, govori o predanjima koja su do današnjeg dana ostala na prostorima Luštice i Boke Kotorske. Kombinacija žanrova u pričanju tople ljudske priče o roditeljstvu i beskrajnoj ljubavi oca prema kćerci, sestre prema bratu, žrtvi koje su oni spremni da podnesu, daju atraktivnost projektu, što je u skladu sa svjetskim trendovima u vrhunskoj igranoj produkciji vodećih TV mreža i kanala - Netflix, HBO, Amazon“, ističe se

u saopštenju. Iz Opštine Tivat naglašavaju da je za ovaj projekat izdvojeno 15 hiljada, dok je TO Tivat opredijelila pet hiljada eura. “Pored vrhunskog dramskog sadržaja serije i angažovanja eminentnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, opredjeljenje da se podrži snimanje ove serije proisteklo je najprije iz činjenice da su produkcija i autori serije odabrali za snimanje najatraktivnije lokacije Bokokotorskog zaliva, opštine Tivat, prelijepe i iznad svega nesvakidašnje ljepote Luštice. Izborom pomenutih lokacija serija “Dug moru”, će nesumnjivo doprinijeti ne samo promociji turizma, već i promovisanju izuzetne pogodnosti i mogućnosti kada su prirodne ljepote Tivta i Crne Gore u pitanju, što će biti izazov i poziv stranim produkcijama da nađu svoje interese da snimaju u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju. Z.K.

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018. ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 16.11.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Rosaks Trade DOO Nikšić koje su upisane u listu nepokretnosti br. 3363 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja zgrade u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, površine 424 m2,

marketing

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.11.2018. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane: 1) U listu nepokretnosti br. 3794 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, koje se nalaze u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 4831, označene kao: • nestambeni prostor, PD 13, spratnost 1P, površine 56m2, u svojini Papović Filipa;

- katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište, površine 206 m2,

• poslovni prostor, PD 14, spratnost P, površine 56m2, u svojini Papović Filipa;

- katastarska parcela br. 4732, plan 16, skica 53/04, koja po načinu korišćenja predstavlja građevinsku parcelu, povrsine 1284 m2 i

• poslovni prostor, PD 16, spratnost P, površine 38m2, u svojini Tepavčević Dragana;

- zgradu u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 2996, spratnost P, povrsine 340 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na trećoj prodaji iznosi 125.654,90 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Rosak Trade DOO Nikšić na dan 30.10.2017. godine iznosi 45.832,18€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 15.11.2018. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Džordža Vašingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 067/412-393. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

• nestambeni prostor, PD 15, spratnost 1P, površine 46m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2, u svojini Papović Vojina; 2) u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, označene kao parcela br. 1576/3, potes Potkunjica, koja po kulturi predtsavlja njivu 3. klase, površine 305m2, dvorište površine 500m2 i kuću i zgradu površine 170m2, kao i porodična stambena zgrada koja je izgrađena na pomenutoj parceli, u svojini Papović Ksenije. Početna kupoprodajna cijena na IV prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 3794 KO Nikšić i to: • za nestambeni prostor, PD 13, površine 56m2 i poslovni prostor, PD 14, površine 56m2 iznosi 33.060,00 €; • za nestambeni prostor, PD 15, površine 46m2 i poslovni prostor, PD 16, površine 38m2 iznosi 25.125,00 €; • za poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2 iznosi 9.070,00 €. Početna kupoprodajna cijena na IV prodaji za nepokretnosti koje su upisane u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža iznosi 138.700,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 20.07.2018. godine iznosi 239.364,41 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.11.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ZABAVA

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

STADIONSKA TURNEJA NA PROGRAMU DOGODINE

Rammstein zaobišao Balkan, ali svratiće do Luksemburga Članovi legendarnog njemačkog benda Rammstein na zvaničnoj Fejsbuk stranici saopštili su da na proljeće 2019. godine počinje njihova evropska stadionska turneja. Od 27. maja do 22. avgusta muzičare očekuje paklen raspored, pošto će odraditi 30 koncerata. Ipak, za njihove ljubitelje sa prostora bivše Jugoslavije - nemamo lijepe vijesti. Naime, Rammstein ne planira da posjeti Balkan. Među zakazanim gradovima su, između ostalih, Barselona, Min-

hen, Prag, Beč, Pariz, Kopenhagen, a najveće iznenađenje je što će ih čuti čak i u malenom Luksemburgu. Na zvaničnom sajtu benda navedeno je da zvanična prodaja karata počinje 8. novembra. Osim stadionske turneje, Rammstein je potvrdio i novogodišnji nastup - u najluđoj noći uz njihove hitove uživaće žitelji meksičkog Puerto Valjarta. Takođe, najavljeno da bi 2019. mogla biti godina novog albuma benda, nakon decenije pauze u tom smislu. D.B.

MIROSLAV RUS ZA DN O REAKTIVIRANJU ITD BENDA

DA NE VJERUJEM U NOVE PJESME NE BIH NI DIRAO LIJEPO SJEĆANJE

■ STARE PJESME DOČEKALE

⌦ Danilo Brajković

olazak pjevača Branislava Bekića u zagrebački studio, poslije više od dvije decenije, podstakao je Miroslava Rusa, cijenjenog kompozitora i autora, da se, pod krovom ITD benda, “povuče” iz penzije i “oživi” popularni sastav.

Ionako bogata i šarenolika hrvatska muzička scena, nedavno je dobila neočekivano bendovsko pojačanje. Naime, ITD, nakon više od dvije decenije odsustva, predstavio je singl “Plesač na žici” i to u susret petom albumu, čime su članovi jasno poručili da nijesu za staro gvožđe. Podsjetimo, bend je dostigao zenit osamdesetih godina, zahvaljujući, između ostalog, albumu “Plavi vojnik”, velikim hitovima “Rođen u Zagrebu”, “Gradske cure”, “Sonja”, “Elena” i drugim, da bi kasnija albumska izdanja iznjedrila “Skidam te pogledom”,

“Majko zemljo”, “Lagano umirem”... Nažalost, nastupio je period zatišja, sve dok nedavno Miroslav Rus, cijenjeni kompozitor, autor i osnivač benda te vokal Branislav Bekić nijesu riješili da je vrijeme za povratak. Kako Rus otkriva Dnevnim novinama, “krivac” je njegov kolega. “Prije svega, povratak je motivisan pojavljivanjem Bekića, nakon 20 i nešto godina, pred vratima studija u Zagrebu. Pjesme su bile tu, ali bez njega i tog njegovog specifičnog glasa - to ne bi bio ITD bend”, počinje Rus.

NOVU U ETRU

Uz ITD po žici je već plesalo više od 50.000 ljubitelja na onlajn servisu Jutjub, reakcije su sasvim zadovoljavajuće, čak je primjetno da su se hrvatski internet portali utkrivali ko će prije objaviti vijest o povratku... Kao da je vrijeme proletjelo. “Raduje me način na koji smo dočekani nakon toliko godina, kao i to što su nas naše stare pjesme dočekale žive u etru. To mi je potvrda da je sve imalo smisla i da ima smisla”, nastavlja Rus. Jasno je da su se pravila muzičke igre i te kako promijenila dok je ITD mirovao. Svjesni su toga u bendu, pa ne čudi što je “Plesač na žici” aranžerski prilagođen današnjem doživljaju rok muzike. Zahvaljujući autorskim angažmanima, Rus, inače glavni urednik izdavačke kuće Hit records, odlično poznaje puls publike.

“S obzirom na to da kao autor nijesam ni silazio sa scene, radeći sa najboljima, kao što su Toše Proeski, Željko Bebek, Toni Cetinski, Zdravko Čolić, Crvena jabuka i drugi, vjerujem da mi ukus i ove nove publike nije nepoznat i da ću pogoditi metu. ITD je angažovan bend, u čijim pjesmama uvijek pobjeđuje ljubav”, cijeni Rus. Povratnički singl uvertira je pred još tri nova, a onda, poručuje Rus, sredinom proljeća iduće godine stiže album. “Vjerujem u nove pjesme. Da nije tako, ne bih ni dirao lijepo sjećanje”, optimističan je prvi čovjek benda.

■ VRATIMO PROSTOR ONIMA KOJI IMAJU ŠTA REĆI

Rusova biografija zaista je ukrašena saradnjama sa renomiranim muzičkim imenima. Dakle, vrlo je kompetentan da ocjenjuje trenutno stanje na sceni, a saglasan

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

ZABAVA

MILE KEKIN ZAMALO ODUSTAO OD DUETA ª ATLANTIDAº

Prst sudbine pokazao je na Bajagu Duetska numera “Atlantida”, na kojoj je Mile Kekin ugostio Momčila Bajagića Bajagu, sve je popularnija, mada na Miletovom prvom solo albumu “Kuća bez krova” ne fali kvalitetnog materijala. Dio zasluga za uspjeh dueta pripada i slučaju koji je ljetos, reklo bi se bez ikakve potrebe, muziku uvukao u politički mulj, pa je tako Bajagi zabranjeno da svira u Karlovcu, a Hladno pivo, čiji je Kekin lider, odbija da ga zamijeni. Džentlmenski potez izrastao je u kasniju saradnju, a Kekin je za hrvatski Tportal priznao da je pjesma napisana i prije pomenutog slučaja te da

Mile Kekin

umalo nije odustao od duetske ideje. “Pitao sam se treba li to biti duet ili ne. Kada sam odustao od te duetske varijante i kada se događalo sve to oko njega, pomislio sam da je to, možda, prst sudbine koji me kucka po ramenu i kaže - pa probaj to napraviti, nemaš šta izgubiti”, prisjetio se Kekin. Podsjetimo, i Hladno pivo i Bajaga i instruktori nastupili su na ljetošnjem izdanju Sea Dance festivala. Kekina uskoro očekuju solo koncerti, na kojima će promovisati debi album, a Bajagu i instruktore čeka beogradska “Arena” u decembru. D.B.

Foto: Hit produkcija Raduje me način na koji smo dočekani nakon toliko godina, kao i to što su nas naše stare pjesme dočekale žive u etru - ističe Miroslav Rus

Miroslav Rus i Branislav Bekić - okosnice benda ITD je sa našom konstatacijom - kvantitet je nadjačao kvalitet. “Ali, ne zaboravite ni onu staru - ničija nije gorjela do zore. To što je tako - krivi smo svi pomalo, najmanje oni koji su utrčali u studio, kako bi u njemu besprizorno izložili svoj život na godinu, u borbi za nešto novca. Taj prostor treba vratiti onima koji imaju šta reći i sve će biti kako treba. Neko baš voli da ćutimo”, upozorava Rus i dodaje da se upravo zbog navedenih problema posljednjih godina suočavamo sa nedostatkom kvalitetnih novih lica. “Novi, talentovani ljudi nemaju medijski prostor da bi pokazali to što rade. U ono staro vrijeme rijaliti programi bi trajali na TV-u sekundu. Zato smo i mogli imati Novi talas u muzici, nešto u tom žanru nedodirljivo. Ipak, ja sam optimista, s obzirom na to da su pušteni preko svake mjere, vjerujem da će se uskoro urušiti sami, kada već nema nikoga da to uradi”, zaključuje Rus.

Pratim Marovića, Ramba, Ćetkovića i Georgieva Hrvatski izvođači veoma su zastupljeni na crnogorskim TV i radiostanicama, ali ne možemo reći da naši pjevači imaju isti tretman u Hrvatskoj. Čast izuzecima, poput Sergeja Ćetkovića. Ipak, Rus, u skladu sa slobodnim vremenom, prati omiljenu četvorku. “Koliko stignem pratim, prije svega, meni dragog prijatelja Bojana Marovića, kao i nezaobilazne Sergeja Ćetkovića, Vlada Georgijeva i legendu Ramba Amadeusa”, ističe Rus.

Povratak Branislava Bekića značio je i povratak ITD benda

kuvar

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

Predlozi

Slana jela

Najmanje 180 različitih supstanci ima u svakom medu. Obiluje organskim kisjelinama, vitaminima, mineralima, enzimima... Lako “pada” na stomak, podiže energiju, jača imunitet, ublažava simptome prehlada, upala i infekcija, čisti jetru od toksina, posjeduje antibakterijska svojstva. Med najčešće dodajemo u čaj (nikako vruć, jer se tako gube njegovi dragocjeni sastojci), a rado ga koristimo i za pripremu najrazličitijih slatkih i slanih đakonija. SOČNA REBARCA Potrebno je: 1,5 kg mladih svinjskih rebara sa slaninom i kožom, 1,5 kg krompira, 4 kašičice senfa, 3 kašičice meda, 2 kašičice, balzamiko” sirćeta, so, biber.

Mesnata rebra zasijecite nožem na razmaku od oko 2 cm. Meso dobro posolite i pobiberite, pa stavite u dublju tepsiju, prekrijte folijom ze pečenje. Rebarca pecite na 200 stepeni 120 minuta, nakon 60 minuta u tepsiju dolijte oko 1,5 dl vode, pa ponovo prekrijte. Za marinadu kojom ćete premazivati rebra umutite otopljeni med, senf i sirće “balzamiko”. Za prilog oljuštite krompir, isijecite ga na veće kriške, posolite, pobiberite i premažite senfom. Krompir rasporedite u pliću tepsiju na pekpapir. Kada poslije dva sata izvadite meso iz rerne, prebacite ga na krompir. Meso obilato premažite marinadom i sve vratite u rernu na oko 10 minuta, ponovo izva-

dite pa premažite marinadom i vratite u rernu na još 10 minuta da se krompir ispeče i dobije lijepu boju. DRESING ZA SALATU Potrebno je: kašika meda, 3 kašike sirćeta, kašičica senfa, so, biber, aleva paprika. U odgovarajuću posudu stavite med i sirće, malo promiješajte a zatim dodajte senf koji je savršen emulgator. Začinite i pustite da odstoji 10 minuta, a zatim polijte po salati po izboru koju ste prethodno pripremili. SUPA OD ŠARGAREPE Potrebno je: 3 kašike maslinovog ulja, 150 g crnog luka, čen bijelog luka, 700 g šargarepe, 200 g krompira, 1/4 kašičice majčine du-

šice, 1/4 kašičice majorana, 2 kašičice suvog začina, 1 l vode, kašika cvjetnog meda, 1/4 kašičice muskatnog oraščića, so, mljeveni biber, 200 ml jogurta. Na zagrijanom ulju propržite isjeckani luk, dodajte usitnjeni bijeli luk, oguljenu i na kockice isječenu šargarepu i krompir, majoran, suvi začin i nalijte vodu. Kuvajte oko 40 minuta na laganoj vatri. Povrće usitnite u supersjecku kako biste dobili gustu supu. Na kraju dodajte med, muskatni oraščić, posolite, pobiberite. Kada supa provri, služite je uz kašiku jogurta. U zavisnosti od količine meda koju dodajte, supa će svaki put imati drugačiji ukus. (Novosti)

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

kuvar

a Sa medom Najmanje 180 različitih supstanci ima u svakom medu. Obiluje organskim kisjelinama, vitaminima, mineralima, enzimima...

MARINIRANA PILETINA Potrebno je: 600 g pilećeg filea, 300 g špageta, 100 g šargarepe, 50 g korijena celera, 50 g stabljike, celera, 20 g cvjetnog meda, kašika senfa, 1/2 kašičice bibera, 2 kašike ulja, 2-3 kašike soja sosa, so, 2 kašike isjeckanog peršuna, 3 kašičice suvog začina. Piletinu isječenu na kockice pospite sa 2 kašičice suvog začina i biberom. Senf i med sjedinite i time premažite piletinu. Neka meso stoji u marinadi najmanje dva sata. Preostali suvi za-

čin kuvajte oko 5 minuta u 300 ml ključale vode. Mariniranu piletinu propržite na vrućem ulju. Dodajte na kocke isječeno povrće i prelijte sa 150 ml vode, u kojoj se kuvao suvi začin. Nastavite da dinstate na blagoj vatri dok meso i povrće ne omekšaju. Umiješajte u to skuvane špagete, dodajte preostalu tečnost sa suvim začinom i soja sos, pa još jednom sve dobro prokuvajte. Jelo na kraju pospite nasjeckanim peršunom. Poslužite uz paradajz salatu.

Med najčešće dodajemo u čaj (nikako vruć, jer se tako gube njegovi dragocjeni sastojci), a rado ga koristimo i za pripremu najrazličitijih slatkih i slanih đakonija

kuvar

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

Poslastice sa orasima

NA MENIJU

KAKAO TORTA Potrebno je za koru: 5 jaja, 25 kašika šećera, 25 kašika ulja, 25 kašika mleka, 25 kašika brašna, 5 kašika kakao praha, rendana korica pomorandže, prašak za pecivo. Za fil: 1 l slatke pavlake, 600 g čokolade, 125 g maslaca, čaša cijeđene pomorandže, 5 kašika džema, 200 g oraha za posipanje. Umutite bjelanca u čvrst snijeg, pa žumanca posebno sa svim ostalim sastojcima za koru. Na kraju dodajte snijeg od bjelanaca i kašikom lagano izmiješajte. Podijelite na tri jednaka dijela i pecite kore na 200 stepeni oko 10 minuta, u okruglom kalupu za torte. Umutite fil od navedenih sastojaka i ostavite da se ohladi. Ređajte koru, pa džem, fil, mljevene orahe i tako do kraja. Ukrasite je sjeckanim orasima i čokoladnim prelivom. Tortu prije služenja ostavite nekoliko sati u frižideru. SAVRŠENE ŠTANGLICE Potrebno je: 5 jaja, 220 g šećera, 220 g mljevenih oraha, 220 g suvog grožđa, 100 g šećera, 50 ml vode. Umutite pjenasto jaja sa šećerom, dodajte 110 grama mljevenog, 110 grama sjeckanog oraha i suvo grožđe. Smjesu izmiješajte da bude lijepo sjedinjena, pa je sipajte u pleh koji ste obložili papirom za pečenje. Pecite na 180 stepeni oko 30 minuta i ostavite da se hladi. Napravite preliv od šećera i vode, prokuvajte ga dva minuta uz stalno miješanje. Hladan kolač prelijte toplim prelivom i ostavite da se potpuno ohladi. DOMAĆA BAKLAVA Potrebno je: 1/2 kg kora za baklavu, 250 g sjecka-

Mnogi ne mogu da zamisle dobru poslasticu bez oraha. Evo naših predloga: kakao torta, savršene štanglice, domaća baklava, mafini za pola sata, ekspresni brauni nih oraha, 250 g mljevenih oraha, 1/2 kg šećera, 125 g maslaca, 125 ml ulja, 125 ml mleka, 2 kašike meda, limun. Pomiješajte maslac, ulje, mleko i med, pa sve rastopite. Zatim pomiješajte mljevene orahe i šećer. U pleh stavite tri kore, poprskajte ih rastopljenom smjesom i pospite sjeckanim orasima. Stavite preko dvije kore, poprskajte rastopljenom smjesom, pa opet pospite orasima. Tako uradite do kraja, a na kraju staviti tri kore, poprskajte ih, pa isjecite u romboide ili trouglove. U zagrijanu rernu stavite baklavu i pecite je dok ne dobije zlatno-bronzanu boju. Malo šećera i vode stavite da provri i kuvajte pet minuta. U to ubacite kolutove limuna bez koštica. Toplim prelivom zalijte baklavu i ostavite da se hladi. MAFINI ZA POLA SATA Potrebno je: 2 jajeta, 1/2

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

šolje ulja, 2 kašike maslaca, šolja šećera, prašak za pecivo, vanilin šećer, šolja kisjelog mlijeka, šolja brašna, 1/2 šolje oraha. Umutite jaja sa maslacem, uljem i šećerom. Dodajte brašno sa vanilinim šećerom, praškom za pecivo i kiselim mlijekom. Smjesa za mafine treba da bude malo ređa od standardne smjese za tortu. Pomiješajte je sa krupno sjeckanim orasima. Raspodijelite smjesu do dvije trećine visine pripremljenih kalupa za mafine. Pecite ih 25 minuta na 180 stepeni. (Novosti)

kuvar

Brzi brauni Potrebno je: 200 g putera, 200 g crne čokolade, 4 jajeta, 200 g šećera, 120 g brašna, 200 g oraha. Na pari rastopite čokoladu sa puterom, miješajte da smjesa postane glatka, pa sklonite sa ringle i ostavite da se ohladi. Umutite nakratko jaja, pa im dodajte šećer i mutite još pet minuta, pa tu smjesu umiješajte u čokoladnu masu. Dodajte brašno i sjeckane orahe i izmiješajte. Sipajte smjesu u tepsiju i pecite 25 minuta na 180 stepeni. Ostavite da se ohladi, isijecite na veće kocke. Ukrasite komadićima oraha.

Antioksidansi koji su prisutni u orasima su boljeg kvaliteta u odnosu na one koji se nalaze u ostalom koštunjavom voću i samim tim efikasniji su u sprečavanju oštećenja ćelija organizma

Orasi su bogati proteinima, dijetalnim vlaknima i vitaminima

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK , 5 . 11. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog danaod12:00hdo18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a INTERNET

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar.Tel.069/051-526

Centar za marketing - visokoproduktivna rješenja za vaše prisustvo na internetu. Izrada internet prezentacija, društvene mreže, promocija, konsultacije. centarzamarketing@gmail.com www.mep.one 067033434

Izdajem jednosoban namješten stan, 47 m2 sa terasom 5m2, Stari Aerodrom-druga faza. Novogradnja. Cijena 220 EUR fiksno. Podgorica. Tel: 068/804-739

RAZNO

marketing@dnovine. me

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK , 5 . 11. 2018.

35 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA

NAŠ GLUMAC I ZAKONOM ŽENSKO PRODU- UTVRDITI IME CENT, MILUTIN

FILMSKA SIMBOL JEDINICA ELEKTDIVA KALIJUMA RIČNOG GARDNER OTPORA

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

HIPOKORISTIK OD LAN

BORAC U ARENI (LAT.)

GRUDNI DIO OKLOPA (FRANC.)

FOTO UBOD

STRUČŠPANSKO NJAK U ŽENSKO NAUCI O IME NASTAVN. METOD.

FILM DUŠANA MAKAVEJEVA ITALIJAN. VAJAR, MARINO NAJSTAR. ŠTAMPANA STVAR

GRAD I LUKA NA DONU

RASPAD, RASULO ŽENSKO IME BORILAČKI SPORT

GRAD I LUKA U IZRAELU

RUSVAJ UREĐAJ ZA ISKORIŠĆAVANJE VODENE ENERGIJE

KELVIN

AMERIČKI REDITELJ SA SLIKE

OBRAZOVANO BILJKA SLANUTAK PRITOKA DUNAVA U NJEMAČ.

BIVŠI AUSTRIJSKI SKIJAŠ, TONI KORIST, ZARADA RASTAJANJE

5. I 13. SLOVO AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

VRSTA EKSPLOZIVA POMOĆNIK

GLAVNI GRAD AUSTRIJE RADIJUM

POČETAK ČITANJA BEŽIČNA TELEGRAFIJA I TELEFONIJA

Mon Sen Mišel je ostrvo u kanalu Lamanš

SLABO POKRETLJIVA VRSTA MAČA

ŠVEDSKA ŠAHISTKINJA KRAMLING UREĐAJ ZA RAZDVAJANJE GRADIĆ U MEKSIKU

OKRUGLO SLOVO BIVŠI ŠVEDSKI TENISER VILANDER KONJ ARAPSKE RASE, ARABER DRŽAVA U AFRICI

GRAD U RUMUNIJI

Play sudoku online at: MJESTO U BANATU

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ISTRENIRATI, DARA ČALENIĆ, PROFANO, ICI, ASANOVIĆ, O, S, TEKSAS, RD, KARLA, ČAKOR, IRUN, KAKADU, PIKADO, OLAK, EV, DOMOVINE, RAPALO, TELAD, PAD, MA, ANAMIT, JELICA, ONAGER.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3391

Medium level

8 8 5 6

3 7

8 7

6 8 7

Sudoku puzzle No. 2460 2013-07-08

1 6 5 4 2 7 3 8 www.sudokukingdom.com

4 3

Play sudoku online at:

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2016-01-25

Izrezbareni avokado “krije” sovu

Daily Sudoku puzzle No. 3392

5 7

8Puzzle 6 7 solution: 1 4 9 3 2 4 9 1 5

5 8

4 8

8 3

1 5

9 1

7 2

9 1 4 5 3 8 7 2 6 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22 1

Medium level

2016-01-26

3 5

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

Word Search Puzzle #C144XL

Abuses Abuses Arena Atone Arena Basks Atone Blobs Cactus Basks Calendar Blobs Consorts Cooked Cactus Cruel Calendar Deceases Eggplant Consorts Elbowed Cooked Enlivens Essay Cruel

Flutters

Elbowed Gland

Gleams Enlivens

Hamster Essay Navel Obese Flutters Opossum Gland Order Panels Gleams Peace Hamster Peered Plumbs Navel Prude Obese Pusses Readings Opossum

Deceases

Order

Eggplant

Panels

Requires Routs Peered Seeds Slipshod Plumbs Snores Split Prude Staid Pusses Stars Readings Steals Tailor Requires Tends Tubas Routs Veneer Peace

Staid

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Imate volje da razriješite porodičnu zavrzlamu koja se iskomplikovala. Ako svedete stvari na suštu realnost, bićete zadovoljni postignutim rezultatima.

BIK Ispunjeni ste dobrim raspoloženjem tako da pomalo gubite realnu sliku o mogućnostima koje su pred vama. Veliki planovi i ambicije mogu biti zaustavljeni neočekivano.

BLIZANCI Dan je obilježen neželjenim promjenama na emotivnom planu. Vjerovatno je uzrok svemu bezazlena rasprava koja je prerasla u svađu.

VAGA Muči vas nestrpljenje, postajete nepodnošljivo napeti. Očekujete vijesti od kojih zavisi plan narednih aktivnosti. Nije u pitanju samo današnji dan.

ŠKORPIJA Ukoliko razmišljate o novčanim pozajmicama, najbolje je da odustanete jer će vas kasnije iznenaditi nepovoljni detalji koje nijeste shvatili na vrijeme.

STRIJELAC Muče vas finansije. Ne igrajte na kartu sreće, oslonite se samo na sebe. Uspjeh vas čeka jedino ako se dobro pomučite i odreknete privilegija u kojima ste uživali.

Stars Steals Tailor Tends Tubas Veneer

Seeds

Slipshod

RAK Ovo je važan dan za vas. Otvara vam se prilika da dovršite sve započete poslove, a predveče očekujte vijest u vezi sa nečim što ste već odavno prestali da iščekujete.

JARAC Osjećate da neko pokušava da vas ugrozi. Pobjeda je moguća uz veliku borbu ukoliko budete istrajni. Mnogi od vas će u ovom periodu, na poslu, osjetiti povećanu tenziju.

Snores

Split REBUS

Pokušavate da riješite probleme koji uopšte nijesu rješivi. To znači da bespotrebno gubite energiju i ulažete vrijeme u nešto što ne postoji. Voljena osoba ne razumije.

DJEVICA U vašem ljubavnom životu se nazire se početak jedne nove faze. Malo daška nove energije biće dovoljno da se odnosi između vas i voljene osobe poboljšaju.

Rješenje iz prethodnog broja: Avanturu snaša traži leti

VODOLIJA Do vas stižu neprijatne vijesti. Ovo vam može potpuno pomutiti ne samo dnevne planove, već i nedjeljne. Vaša posvećenost može izazvati previde.

RIBE Nijeste dobili očekivani odgovor u vezi sa poslom koji vas je jako zaintrigirao. Ipak, očekujte novost koja će podgrijati nadu da nije sve gotovo.

Film

38 •TVPROGRAM 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 13:00 150 minuta 14:30 Prva intervju 15:20 Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Ukrštene riječi 22:15 Urgentni centar 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv

PRVA Serija: Pogrešan čovjek, 20.10

06:00 Dobro jutro CG 10.00 Vijesti 12.05 Serija: Viktorija 13.05 Serija: Korak naprijed 14.25 Obrazovna emisija 15.30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet 16.30 Serija: Korak naprijed 18:05 Profil 19:00 Meridijani 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20:00 Argumenti 21:30 Serija: Viktorija 22:15 Muzika 22.30 Dnevnik 3 22.50 Sportski dnevnik 23.05 Serija: Tvin Piks 00:00 Naučnoobrazovni program

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

10:25 Serija: Rat ruža 12:00 Vijesti 12:05 Meteo 12:10 Serija: Rat ruža 13:00 Serija: Zabranjena ljubav 14:05 Vijesti 14:10 Serija: Zabranjena ljubav 15:05 Vijesti 15:10 Serija: Na granici 16:00 Vijesti 16:10 Sportisimo 16:15 City 16:30 Turistički magazin 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Rat ruža 20:10 Serija: Zabranjena ljubav 21:30 Serija: Na granici 22:20 Film: Rambo

NOVA M Sportisimo, 16.10

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:15 Serija: Velika porodica 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 20:00 Bez granica 21:00 Serija 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Posljednji izlaz

VIJESTI Serija: Velvet, 16.50

08.05 Dječji program 09.00 Animirani filmovi 09.25 Dječji program 11:00 Serija: Ljubav preko žice 12.10 Serija: Zlatno srce 14.00 Kad prošetam CG 15:00 Meteo 15:30 Rukomet: Budućnost-Mec 17:50 Sport plus 19,15 Djeca kuvaju 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG sport 20,50 Košarka: Budućnost Voli - Olimpija 22,45 Fudbal fest 23,15 Serija : Zlatno srce 00.00 VOA – glas Amerike 00,30 Serija(cfi): Ljubav preko žice

RTCG 2 Košarka: Budućnost-Olimpija, 20.50

TVprogram•39

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

PRVA, Urgentni centar, 22.15

BOEMSKA RAPSODIJA 15:00, 17:30, 20:00, 22:30 BRZI BRZIĆ 16:00 DŽONI INGLIŠ - PONOVO U AKCIJI 19:15 FANTASTIČNO PUTOVANJE U OZ 15:30, 16:30, 17:15 MILJA 22 19:00 NOĆ VJEŠTICA 18:15, 20:15, 22:15 PARK UŽASA 16:45 POLICAJAC IZ BELVILA 20:30, 22:45 VENOM 18:00, 21:15 ZVIJEZDA JE ROĐENA 17:00, 19:30, 22:00

Poslije velikog uspjeha prve sezone, očekuju nas nove premijerne epizode serije “Urgentni centar”, u kojima ćemo takođe pratiti uzbudljive, dramatične i potresne priče iz medicinske ustanove, u kojoj se ljekari, sestre, tehničari i kompletno osoblje non-stop, bez pauze i predaha, bore da spasu ljudske živote. Svi oni zajedno 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, prolaze kroz dinamične situacije. Nekad su samo rutinski pregledi, a nekad će morati da se suoče sa pacijentima koji boluju od opakih i neizlječivih bolesti, ili sa nesrećnim slučajevima i drugim svakodnevnim životnim dramama koje balansiraju između života i smrti.

NOVA M, Na granici, 21.30 U malenim mjestima uvijek se rađaju najintrigantnije priče, a jedna takva prikovaće vas uz male ekrane. Vrhunska glumačka ekipa očekuje vas u seriji “Na granici”. Nova serija osvojiće vas krimi, ljubavnim i humorističnim dogodovštinama iz malog ličkog sela. Glumci: Nina Erak, Nadia Cvitanović, Milan Štrljić, Barbara Vicković, Martina Stjepanović, Lucia Glavich Mandarić, Nermin Omić, Momčilo Otašević, Petra Kraljev, Filip Jurčić, Siniša Ružić...

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 12.15 12.20 12.51 13.25 15.07 15.55 17.00 17.20 17.40 18.25 19.00 19.20 19.30 20.05 21.05 22.00 22.30 22.50 23.11

Dnevnik Vreme, stanje na putevima Lov i ribolov Šta ja imam od toga? Film: “Mahovina na asfaltu” Ovo je Srbija Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Kviz: Potera Serija: “Jutro će promeniti sve” Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik

12.00 12.15 12.18 12.25 13.15 14.00 15.00 15.55 16.40 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05

21.00 22.00 22.51

Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Imperija” Dr Oz Plodovi zemlje Dobar dan, Hrvatska Serija. “Otac Braun” TV kalendar Vesti Kod nas kući Kviz: Potera Dnevnik Rat pre rata, poravnavanje računa, dokumentarna serija Serija: “Novine” Otvoreno Dnevnik

06.50

Serija: “Amerikanci” 09.55 Serija: “Istražitelji iz Majamija” 10.50 Serija. “Bouns” 12.35 Film: “Zlatno dete” 14.25 Serija: “Bekstvo iz zatvora” 15.20 Serija: “Havaji 5-0” 16.15 Serija: “Kriminalci u odelima” 17.10 Serija: “Agenti Šilda” 18.05 Serija: “Istražitelji iz Majamija” 19.00 Serija: “Bouns” 22.00 Serija: “Okružen mrtvima” 23.00 Serija: “Bekstvo iz zatvora” 23.55 Serija. “Havaji 5-0” 00.50 Serija: “Dva i po muškarca”

06.15 08.00 08.30 09.00 10.45 12.35 14.20 14.30 15.00 17.20 18.00 19.50 21.00 23.25 00.20

Košarka: Orlando LA Klipers Vesti Biciklizam Odbojka: Lube Trentino ATP Pariz finale: Hačanov - Đoković Košarka: Milvoki Sakramento NBA Live Sport & Tech Lifestyle KHL: CSKA - SKA, direktno Pregled Championship-a Košarka: Fenerbahče Efes,direktno Pregled Premijer lige Fudbal: Hadersfild Fulam, direktno Pregled španske lige Moto GP Malezija, trka

10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45

Život na Zemlji: Nova praistorija Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Ostrvo ajkula Policija za životinje Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Preživeti napad Kraljica lavova Policija za životinje Hjuston Ajkule u lovu Uljezi Kubanske ajkule Život na Zemlji: Nova praistorija Postao sam plen Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Uljezi Kubanske ajkule

Sport

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

Telekom 1. CFl kroz brojke 1. SUTJESKA

18:10

2. ZETA

13:7

3. BUDUĆNOST

12:7

4. PETROVAC

14:13

5. TITOGRAD

11:11

6. GRBALJ

13:6

7. ISKRA

11:13

8. RUDAR

8:10

9. LOVĆEN

8:18

10. MORNAR

7:20

PRvak, kvalifikacije za ligu šamPiona kvalifikacije za ligu evRoPe kvalifikacije za ligu evRoPe, ukoliko neko od PRva tRi tima osvoji kuP Plasman u baRaž

da li ste znali? Sutjeska je vezala tri pobjede - dvije u prvenstvu, jednu u Kupu. Zeta 12 utakmica ne zna za poraz - vukovi su upisali 10 pobjeda (sedam u prvenstvu, tri u Kupu) i dva remija (oba u prvenstvu). Budućnost dva meča zaredom nije savladala Zetu pod Goricom - remi i poraz. Petrovac je na četiri posljednja meča (tri u prvenstvu, jedan u Kupu) upisao četiri trijumfa identičnim rezultatom - 1:0. Titograd je u seriji od pet utakmica bez pobjede - četiri poraza (tri u prvenstvu, jedan u Kupu), jedan neriješen rezultat. Grbalj na četiri meča u prvenstvu ne zna za poraz dvije pobjede, dva remija. Iskra već devet utakmica nije osjetila slast trijumfa - Danilovgrađani su ostvarili tri remija i šest poraza (četiri u prvenstvu, dva u Kupu). Rudar je vezao šest utakmica bez pobjede - “kraljevi” remija su upisali četiri remija (tri u prvenstvu, jedan u Kupu) i dva poraza (jedan u prvenstvu, jedan u Kupu). Lovćen 11 utakmica ne zna za trijumf u prvenstvu - pet remija, šest poraza.

dRuga liga

lista stRijelaca

8 5 4 3

Stefan Milošević (ISKRA) Nikola Krstović (ZETA) Goran Vujović (LOVĆEN), Aldin Adžović (ZETA)

Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Miloš Džugurdić, Stefan Đorđević (GRBALJ), Vasko Kalezić (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR)

Filip Kalačević (MORNAR), Miloš Kalezić, Marko Kažić, Jovan Vučinić, Šo Jamamoto (PETROVAC), Edvin Kuč (RUDAR), Bojan Božović, Marko Vučić, Marko Ćetković, Božo Marković (SUTJESKA), Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Danilo Pešukić, Marko Pavićević, Zvonko Pamić (OFK TITOGRAD)

SEMAFOR, 13. kOlO Budućnost - Zeta 0:2 (Adžović 12’, Lambulić 90+4’) Iskra - Sutjeska 0:4 (Ćetković 20’, 23’, Lončar 45’, Marković 80’ (pen)) OFK Titograd - Grbalj 0:2 (Kotorac 32’, Popović 83’) Rudar - Mornar 1:1 (Macanović 45+1’ - Džanović 15’) Petrovac - Lovćen 1:0 (Vujačić 56’ (pen))

RASPORED, 15. kOlO SUBOTA, 10. OKTOBAR Petrovac - Budućnost Lovćen - Rudar Mornar - Iskra Sutjeska - OFK Titograd Grbalj - Zeta

SISTEM ZETE KOJI JE STVORIO DRAGOLJUB ĐURETIĆ D

Sigurno u našoj

Dok su Sutjeska, Budućnost i OFK Titograd ljetos trošili novac na fudbalere i trenere, Zeta je bila primorana da se okrene sama sebi. Prvi šampion nezavisne Crne Gore se bez plata, priprema i pojačanja okrenuo sistemu koji je stvorio iskusni strateg Dragoljub Đuretić. Čovjek koji nikada neće napustiti svoje “vukove”, bez obzira da li je klub u dobroj situaciji ili na rubu opstanka kao sada. Sistem koji je započet u Đuretićevoj školi fudbala AS, nastavljen je kroz mlađe selekcije Zete, a sada je prvi tim počeo da ubira plodove marljivog, vrijednog rada. Nakon 14. kola i trijumfa protiv “plavih” od 2:0, Zeta dijeli prvo mjesto sa Sutjeskom i ekipom Budućnosti, a tako smo dobili dokaz da forsiranje klinaca i rezultat idu “ruku pod ruku”. Jer, “vukovi” su ubjedljivo najmlađa ekipa u ligi. “Gro igrača Zete, praktično svi bez petorica - Namasko, Baošić, Adžović, Milojko i Tuzović - su djeca koja su ponikla u mojoj školi As. Znam tačno koliko ko može, igrači znaju moj rad. Sve se poklopilo - moje iskustvo i njihova mladost”, rekao je Đuretić, koji ima pedagoški i očinski odnos prema prvotimcima.

Klinci Zete plešu: Slavlje “vukova” nakon gola protiv Grblja

OFANZIVAC VASKO KALEZIĆ SE OGLASIO NAKON ŠTO GA JE ŠEF RO

zamjeram Treneru vrijeđa Šef stručnog štaba OFK Titograd Igor Pamić je “precrtao” 24-godišnjeg ofanzivca Vaska Kalezića zbog nesportskog ponašanja na utakmici protiv Zete u Golubovcima u okviru 13. kola Telekom 1. CFL (Zeta - Titograd 1:0). Popularni Paminjo je u izjavi za Dnevne novine objasnio da je “slučaj Kalezić” za njega završena priča, a kvalitetni krilni napadač nam se obratio saopštenjem. “Nakon pročitanog članka o mojoj situaciji u klubu, imam potrebu da kažem svoju stranu priče. Mislio sam da je bolje da se situacija između me-

ne i trenera Pamića ne provlači kroz novine da ne bih remetio ekipu u osvajanju bodova”, stoji u saopštenju Kalezića u kome se dodaje... “Izjavljeno je od strane trenera Pamića da sam želio da mijenjam politiku kluba što je zaista smiješno. Od kada sam došao u klub nisam imao nikakav problem sa upravom, niti puno konverzacije sa njima, radio sam isključivo ono što je moj posao. Moji tadašnji saigrači to znaju. Ono što zamjeram treneru je neprofesionalan odnos prema igračima u smislu vrijeđanja i psovanja majke, što je za mene bio veli-

ki pritisak. Pogotovo kada se to dešavalo i pred mojom majkom koja je došla da gleda utakmicu. Mislio sam da istrpim i pređem preko svega toga, jer mi je najbitnije bilo da pomognem ekipi u ostanku na vr-

KALEZIĆ: PrI drugom PEnALu ZEtE, trEnEr jE rEKAo dA nAvIjAm ZA to dA ZEtA PostIgnE drugI goL. to mE jE ZAIstA PogodILo. shvAtIo sAm dA nEmA smIsLA dA rAdIm u toj AtmosfErI

Sport

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

DONOSI REZULTAT NAJMLAĐA EKIPA U LIGI BRILJIRA

J DJECI LEŽI SPAS ĐURETIĆ: RADOST MALOG LAMBULIĆA NAKON GOLA ZA 2:0 PROTIV BUDUĆNOSTI NE MOŽE DA SE OPIŠE. IMA 18 GODINA, DO SADA JE MOŽDA ODIGRAO 40 MINUTA U PRVOJ LIGI. NJEMU SU SE VIDJELE SUZE U OČIMA. TO JE NEVJEROVATAN OSJEĆAJ ZA MENE, JER SVE TE MOMKE GLEDAM KAO SVOJU DJECU “Vodim ih praktično od sedme godine, kasnije smo sarađivali kroz mlađe selekcije Zete. Ne konstantno naravno. Uz sve to, atmosfera u svlačionici je sjajna. Ko bi igrao bez toliko plata, bez momci koji su željni afirmacije”. Poruka je jasna - u mlađim kategorijama leži spas našeg fudbala. Naravno, svaki klub mora da ima sistem. A sem Zete, niko ga nema. A ne bi ga imao ni naš prvi šampion da nije Đuretića. Stratega koji kao malo ko zna kada je omladinac spreman za prvoligaški fudbal. “Ne bih želio da dijelim lekcije ostalim klubovima, ali mislim da treneri nemaju strpljenja zbog jurnjave za

rezultatom. Ne možeš da daš šansu omladincu i da očekuješ da ti odmah riječi utakmicu”, rekao je Đuretić, koji se nadovezao... “FSCG je uveo pravilo da na terenu moramo da imamo jednog igrača ispod 21 godine, dok u Drugoj ligi moraju da budu tri. Iskreno, povećao bih tu granicu. Jer, ako igrač ne dobije šansu sa 18 godina kada se završi omladinski staž, ta djeca se izgube. Završavaju karijeru, okreću se drugim stvarima”. Dakle, strpljenje je ključ svega... “Mladom igraču treba kontinuitet, dati mu šansu da odigra četiri - pet utakmica, da se vidi može li. Niko nije postao igrač na jednoj utakmici. Mislim da u našoj ligi talentovana djeca zaslužuju šansu u prvom timu. Najlakše je dovesti igrača od 30 godina, dati mu dobru platu i praviti rezultate”, jasan je Đuretić. Zeta 12 utakmica ne zna za poraz, a u svom sastavu redovno ima pet - šest omladinaca, većina igrača još nije napunila 20 godina... “Sve je to lijepo, ali vidjećemo do kada će trajati. Najveći naš problem je igranje u ritmu srijeda - subota, jer nemamo svježinu”, poručio je Dragoljub Đuretić. B.T.

OMANTIČARA IGOR PAMIĆ SKLONIO IZ TITOGRADA

ANJE I PSOVANJE MAJKE hu tabele”. Međutim... “Poslije fudbalskih grešaka, na treningu sam trčao više po kazni i nije mi bilo problem, što znaju svi koji su me trenirali u karijeri. Profesionalac sam, ni s kim do sada nisam imao problem u prethodnim klubovima. Jesam bio ljut poslije zamjene na utakmici sa Zetom, jer poslije dobrih partija i golova već nekoliko puta sam zamijenjen, ali nikakvu lošu riječ nisam uputio treneru”, napisao je Kalezić, a zatim je dodao. “Na istoj utakmici, pri drugom penalu Zete, trener je re-

kao da navijam za to da Zeta postigne drugi gol. To me je zaista pogodilo, beskrajno sam i uvijek bio isključivo na strani svoje ekipe i nema smisla da ostanem i radim sa nekim ko u to moje mišljenje ne vjeruje. Ne vidim sebe u takvoj priči i rekao sam da neću više dolaziti. Teško je kada dajete sve od sebe, a konstantno vas neko za nešto krivi. U karijeri nisam sreo trenera kome su uvijek igrači za sve krivi. Shvatio sam da nema smisla da radim u toj atmosferi”, stoji u saopštenju Vaska Kalezića.

Postavio konačnih 2:0 u Bijelom Polju: Keita Suzuki

DL, 15. KOLO BOKELJ 29 BODOVA, MLADOST 28...

Dečić zaustavio Bokelj, “žuti” prihvatili poklon Kvalitet je upitan, ali zanimljivost je drugo ime za Drugu ligu Crne Gore - nakon 15 kola lider Bokelj ima 29 bodova, drugoplasirana Mladost bod manje, Otrant Olimpik i Kom dijele treće mjesto sa 23 boda, Arsenal je na 22, Igalo ima 20, Dečić 19... A lider Bokelj je pao u Tuzima nakon 12 utakmica bez poraza (sedam pobjeda, pet remija) u drugoligaškom takmičenju - Dečić je golom Nijazima Padovića u 76. minutu sa bijele tačke odradio “bokelje” (1:0), pa su se tako izabranici Derviša Hadžiosmanovića vratili u borbu za visok plasman. A poklon sa Tuške bombonjere je iskoristilo Mladost Lješkopolje - “žuti” su u Bijelom Polju sa 2:0 savladali Jedinstvo, a golove su postigli Luka Tiodorović (penal) i Keita Suzuki. Otrant Olimpik i Kom su izjednačeni na trećem mjestu, a u 15. rundi su slavili identičnim rezultatom (1:0) - Ulcinja-

ni su kod kuće bili bolji od Igala pogotkom Ivana Kneževića, dok su Zlatičani na svom terenu savladali posljednjeplasirani Berane egzekucijom Nikole Đurkovića. Najviše golova je viđeno u tivatskom parku, gdje je domaći Arsenal sa 2:1 odradio Jezero - Bojan Bigović i Igor Vukčević su pogodili za Tivćane, a Lazar Mučalica je bio egzekutor za ekipu iz Plava. SEMAFOR 15. KOLA: Kom - Berane 1:0 (Đurković 49’), Arsenal - Jezero 2:1 (Bigović 7’, Vukčević 83’ - Mučalica 35’), Otrant Olimpik - Igalo 1:0 (Knežević 90’), Dečić Bokelj 1:0 (Padović 76’ (pen)), Jedinstvo - Mladost Lješkopolje 1970 0:2 (Tiodorović 29, Suzuki 69’). RASPORED 16. KOLA (nedjelja, 11. oktobar): Berane Jedinstvo, Mladost Lješkopolje 1970 - Dečić, Bokelj - Otrant Olimpik, Igalo Arsenal, Jezero - Kom. B.T.

Tabela Druge lige 1. BOKELJ

28:6

2. MLADOST LJ. 15

20:13 28

3. OTRANT O.

22:19 23

4. KOM

14:12 23

5. ARSENAL

14:10 22

6. IGALO

12:11 20

7. DEČIĆ

22:15 19

8. JEDINSTVO

9:10

9. JEZERO

11:24 12

10. BERANE

8:40

Plasman u Telekom 1. CFL

Kalezić

Baraž za Telekom 1. CFL Treća liga

17 1

SPORT

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

Građanski ples u šest koraka PREMIJER LIGA SITI RAZBIO SAUTEMPTON 6:1 I SAM ZASJEO NA VRH TABELE

Nezaustavljivi Mančester siti konačno je došao na svoje. Aktuelni engleski šampion nakon 11. kola usamljeni je lider Premijer lige sa dva boda više od Liverpula i Čelsija. Mašina Pepa Gvardiole uništila je Sautempton (6:1) na Itihadu. Ples “građana” najavio je autogol Veslija Hudta u šestom minutu, a nakon toga su redom pogađali Serhio Aguero u 12, David Silva u 18, Rahim Sterling u 47. i 62. te Liroj Sane u 91. minutu...

MEČEVA U NIZU ČELSI NIJE IZGUBIO U PRVENSTVU (OSAM POBJEDA I TRI REMIJA)

LA LIGA (11. KOLO) Leganes - Atl. Madrid Real M. - R. Valjadolid Valensija - Đirona Rajo V. - Barselona Eibar - D. Alaves Viljareal - Levante R. Sosijedad - Sevilja Ueska - Hetafe R. Betis - Selta Espanjol - Atl. Bilbao (večeras 21h) 1. Barselona 11 2. Sevilja 11 3. Atl. Madrid 11 4. D. Alaves 11 5. Espanjol 10 6. Real M. 11 7. Levante 11 8. Hetafe 11 9. R. Valjadolid 11 10. Đirona 11 11. Selta 11 12. Eibar 11 13. R. Sosijedad 11 14. R. Betis 11 15. Valensija 11 16. Viljareal 11 17. Atl. Bilbao 10 18. Leganes 11 19. R. Valjekano 11 20. Ueska 11

7 6 5 6 5 5 5 4 4 4 3 4 3 3 1 2 1 2 1 1

3 2 5 2 3 2 2 4 4 4 5 2 4 4 8 4 7 3 3 3

1:1 2:0 0:1 2:3 2:1 1:1 0:0 1:1 3:3

1 3 1 3 2 4 4 3 3 3 3 5 4 4 2 5 2 6 7 7

24 20 20 20 1 17 17 16 16 16 14 14 13 13 11 10 10 9 6 6

Nezaustavljivi Siti melje sve pred sobom

UTAKMICA ZAREDOM MANČESTER SITI NE ZNA ZA PORAZ U PREMIJER LIGI (14 POBJEDA I TRI REMIJA).

“Mnogo nam je značio taj autogol, nakon čega je ekipa igrala lakše i rasterećenije. Srećan sam kad tim igra ovako, a onda su i navijači srećni. Sada smo sami na prvom mjestu, ali je to dodatni pritisak sa kojim

PREMIJER LIGA (11. KOLO) Bornmut - Man. junajted 1:2 Kardif - Lester 0:1 Everton - Brajton 3:1 Njukasl - Votford 1:0 Vest Hem - Barnli 4:2 Arsenal - Liverpul 1:1 Vulverhempton - Totenhem 2:3 Man. siti - Sautempton 6:1 Čelsi - K. Palas 3:1 Hadersfild - Fulam (večeras 21h) 1. Man. siti 2. Čelsi 3. Liverpul 4. Totenhem 5. Arsenal 6. Bornmut 7. Man. junajted 8. Votford 9. Everton 10. Lester

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11. Vulverhempton 11 12. Brajton 11 13. Vest Hem 11 14. K. Palas 11 15. Barnli 11 16. Sautempton 11 17. Njukasl 11 18. Kardif 11 19. Fulam 10 20. Hadersfild 10

Direktno u Ligu šampiona

9 8 8 8 7 6 6 6 5 5 4 4 3 2 2 1 1 1 1 0

2 3 3 0 2 2 2 1 3 1 3 2 2 2 2 4 3 2 2 3

0 0 0 3 2 3 3 4 3 5 4 5 6 7 7 6 7 8 7 7

29 27 27 24 23 20 20 19 18 16 15 14 11 8 8 7 6 5 5 3

ćemo morati da se nosimo jer su Liverpul i Čelsi odmah iza, a tu su i Totenhem, Arsenal...”, upozorava Gvardiola nakon još jedne grandiozne pobjede. Remi Liverpula protiv Arsenala (1:1) iskoristio je

SERIJA A (11. KOLO) Napoli - Empoli Inter - Đenova Fiorentina - Roma Juventus - Kaljari Lacio - SPAL Kijevo - Sasuolo Parma - Frozinone Sampdorija - Torino Bolonja - Atalanta Udineze - Milan 1. Juventus 2. Inter 3. Napoli 4. Milan 5. Lacio 6. Sasuolo 7. Torino 8. Fiorentina 9. Roma 10. Atalanta 11. Sampdorija 12. Parma 13. Đenova 14. Kaljari 15. SPAL 16. Udineze 17. Bolonja 18. Empoli 19. Frozinone 20. Kijevo

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

10 8 8 6 7 5 4 4 4 4 4 4 4 3 4 2 2 1 1 0

1 1 1 3 0 3 5 4 4 3 3 2 2 4 0 3 3 3 3 2

Kvalifikacije za Ligu šampiona

5:1 5:0 1:1 3:1 4:1 0:2 0:0 1:4 1:2 0:1 0 2 2 2 4 3 2 3 3 4 4 5 5 4 7 6 6 7 7 9

31 25 25 21 21 18 17 16 16 15 15 14 14 13 12 9 9 6 6 -1

Čelsi i pobjedom nad Kristal Palasom (3:1) se izjednačio sa “redsima” na drugom mjestu. Junak na Stemford Bridžu postao je Alvaro Morata. Španac je pogodio za vođstvo u 32, zatim su gosti izjednačili preko Andro-

sa Taunsend u 53. minutu. Ipak, Morata je vratio prednost “plavcima” u 65, a tačku na i stavio Pedro pet minuta kasnije... “Nema lakih utakmica u Premijer ligi. Svi su timovi opasni i moramo biti oprezni. Morata? Trebaju nam njegovi golovi u ovakvim utakmicama. Na dobrom smo putu, iako je sezona jako, jako duga”, naglašava Mauricio Sari. A.P.

BUNDESLIGA (10. KOLO) Štutgart - Ajntraht F.

0:3

Bajern M. - Frajburg

1:1

Šalke - Hanover

3:1

B. Leverkuzen - Hofenhajm1:4 Augzburg - Nirnberg

2:2

Volfsburg - Borusija D. 0:1 Herta - RB Lajpcig

0:3

Borusija M. - F. Dizeldorf3:0 Majnc - Verder B. 1. Borusija D. 2. Borusija M. 3. Bajern M. 4. RB Lajpcig 5. Ajntraht F. 6. Verder B. 7. HofENHAJM 8. Herta 9. Augzburg 10. Frajburg 11. Volfsburg 12. Majnc 13. B. Leverkuzen 14. Šalke 15. Nirnberg 16. Hanover 17. F. Dizeldorf 18. Štutgart

Liga Evrope

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

7 6 6 5 5 5 5 4 3 3 3 3 3 3 2 1 1 1

2:1 3 2 2 4 2 2 1 4 4 4 3 3 2 1 4 3 2 2

0 2 2 1 3 3 4 2 3 3 4 4 5 6 4 6 7 7

24 20 20 19 17 17 16 16 13 13 12 12 11 10 10 6 5 5

LIGA 1 (12. KOLO) PSŽ - Lil O. Lion - Bordo Kaen - Ren Dižon - Nim Nica - Amijen S. Rems - Monako Strazburg - Tuluz Nant - Gengam Sent Etjen - Anže Monpelje - O. Marsej 1. PSŽ 2. Monpelje 3. Lil 4. O. Lion 5. Sent Etjen 6. O. Marsej 7. Strazbur 8. S. Rems 9. Nica 10. Nant 11. Bordo 12. Ren 13. Nim 14. Tuluz 15. Anže 16. Kaen 17. Dižon 18. Amijen 19. Monako 20. Gengam

Baraž za drugu ligu

12 12 0 12 7 4 12 8 1 12 6 3 12 5 5 12 6 1 12 4 5 12 4 5 12 5 2 12 4 3 12 4 3 12 4 3 12 3 5 12 3 5 12 3 3 12 2 5 12 3 2 12 3 1 12 1 4 12 1 4

2:1 1:1 1:2 0:4 1:0 1:0 1:1 5:0 4:3 0:3 0 1 3 3 2 5 3 3 5 5 5 5 4 4 6 5 7 8 7 7

36 25 25 21 20 19 17 17 17 15 15 15 14 14 12 11 11 10 7 7

Druga liga

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

sport SUPERLIGA

Partizan konačno pobijedio

Pobjeda dosadašnje karijere: Hačanov

MASTERS PARIZ (FINALE) HAČANOV - ĐOKOVIĆ 2:0 (7:5, 6:4)

Ruska nada šokiRala pRvog igRača svijeta

Sve je ovih dana išlo na vodenicu Novaka Đokovića. Još jednom je pobijedio Rodžera Federera, postao opet svjetski broj 1 na ATP listi i svi su već vidjeli novi trofej u njegovim rukama u finalu Mastersa u Parizu. Međutim, sve to nije mnogo impresioniralo, a ni uplašilo mladog 22-godišnjeg Rusa Karena Hačanova, koji ga je šokirao u “gradu svjetlosti” 2:0 (7:5, 6:4) i iznenadio svjetsku tenisku javnost. Sjajni Hačanov, koji već neko vrijeme nosi etiketu svijetle budućnosti “bijelog sporta”, izgubio je servis u četvrtom gemu prvog seta, ali odmah uzvratio već u petom gemu te dočekao svoju priliku i u 11. gemu napravio odlučujući brejk za 1:0. Mnogi su pomislili da će se ipak Đoković, kao mnogo puta do sada, vratiti i preokrenuti, ali ovog puta to nije bilo moguće. Spašavao je Novak tri brejk šanse rivala u

trećem gemu drugog seta, ali četvrtu nije uspio i tu je položio oružje. Hačanov je zadržao prednost do kraja i kompletirao veliko iznenađenje u Parizu... “Teško da može bolje od ovoga. Presrećan sam. Odigrao sam odličan meč protiv jednog takvog igrača kakav je Đoković, trenutno najboljeg na svijetu. Nisam mogao zamisliti bolji scenario ovdje u Parizu. Vjerovao sam u sebe, posebno nakon tog izgubljenog servisa u prvom setu i uspio sam da se odmah vratim. Tu je meč praktično prelomljen i onda sam bio rasterećeniji u nastavku i pobijedio”, sijao je od sreće Hačanov, inače do sada 18. igrač planete. Sa druge strane, Đoković nije uspio da se oporavi nakon epskog meča protiv Federera u polufinalu... “Karen je zaslužio pobjedu. Odigrao je sjajno cijeli turnir i vrhunski je igrač, iako se još probija u vrh.

titule do sada je osvojio Karen Hačanov. tri iz serije 250 u Kini (čengdu open u Kini, open 13 u parizu i Kremlin Kup u rusiji), a ovo mu je prvi osvojeni masters u Karijeri. Od njega ćemo vidjeti jako puno stvari u budućnosti. Bio sam umoran i nisam se oporavio od polufinala. Takođe, imao sam neke svoje šanse, ali sam napravio neke neiznuđene greške koje su me koštale poraza. No, od danas sam prvi teniser svijeta,

pobijedio skoro 20 mečeva zaredom u posljednjih pet mjeseci. Što da tražim više od toga”, konstatovao je Đoković. Zanimljivo, 198 centimetara visoki Hačanov je u profesionalnom tenisu već pet godina. Tokom odrastanja ugledao se na nezaboravne ruske tenisere Jevgenija Kafeljnikova, Marata Safina i Nikolaja Davidenka. Kao klinac nije se najviše divio Rafaelu Nadalu, Rodžeru Federeru ili Novaku Đokoviću, već Huanu Martinu del Potru, a njegov trener Vedran Martić iz Splita uporedio ga je sa Goranom Ivaniševićem. Ranije je Hačanov izjavio da bi se bavio košarkom da kojim slučajem nije postao teniser. Navija za Real Madrid u fudbalu i Majami u košarci, a uzori su mu košarkaš Lebron Džejms, fudbaler Kristijano Ronaldo i UFC borac Konor Mekgregor. A.Popović

Nakon tri vezana remija Partizan je napokon uspio da pobijedi u 15. kolu Superlige. “Parni valjak” je bez Marka Jankovića srušio Vojvodinu (2:0), protiv koje je od 77. minuta priliku dobio Nebojša Kosović. Golove za tim Zorana Mirkovića postigli su Rikardo Gomeš u 29. i Gabrijel Enake u 89. minutu. Crno-bijeli i dalje ima 13 bodova manje od vodeće Crvene zvezde, ali i četiri od drugoplasiranog Radničkog iz Ništa. SEMAFOR: Zemun - Napredak 0:2, Rad - Spartak 1:1, Mačva - Voždovac 2:0, Partizan - Vojvodina 2:0. TABELA: Crvena zvezda 43, Radnički 34, Partizan 30, Čukarički 29, Napredak 25, Proleter 23, Mladost 22, Vojvodina 21, Mačva 16, Rad 15, Voždovac 15, Radnik 15, Zemun 13, Bačka 13, Spartak 11, Dinamo Vranje 7. A.P.

BJELORUSIJA

Ivanić i BATE opet šampioni Tri kola prije kraja Mirko Ivanić i njegov BATE Borisov odbranili su titulu šampiona Bjelorusije. Crnogorski reprezentativac nije igrao u pobjedi 1:0 nad Neman Grodnim u 27. kolu, a šampionsko slavlje pogotkom je donio Jevgenij Berezkin u 88. minutu utakmice. Tako BATE sada ima 69 bodova, a drugoplasirani Šahtjor 55, koji je izgubio i matematičke šanse da prestigne vladara Bjelorusije. Takođe, BATE je osvojio 13. titulu zaredom, čime je potvrdio dominaciju u domaćim okvirima, a ukupno je do sada 15 puta bio šampion svoje zemlje. Ivanić, koji je ove sezone postigao šest golova za svoju ekupu u prvenstvu, i društvo idu i po duplu krunu, a u osmini finala kupa igraju protiv Gorodeje. A.P.

SPORT

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

ERSTE LIGA - PREGLED DRUGOG KOLA

Studenti pokazali karakter

Na otvaranju sezone su izgubili nakon produžetka, a sada su mladi momci koje predvodi Petar Mijović upisali prvo slavlje. Studentski centar, ekipa sačinjena od mladih igrača Budućnost Volija, savladao je Ulcinj nakon dodatnih pet minuta (74:71). Sjajnu partiju pružio je Vasilije Baćović koji je meč završio sa 20 poena i osam uhvaćenih lopti, a odlično su ga ispratili Igor Drobnjak sa 16 i Milić Starovlah sa deset koševa. Kod Ulcinja po 19 su ubacili Brajs Džons i Vasilije Knežević. Učesnici Druge ABA lige opravdali su uloge apsolutnih favorita. Lovćen je u gostima savladao Primorje (91:77), dok je Sutjeska lako izašla na kraj sa Danilovgradom (91:64). Cetinjane su do drugog trijumfa vodili Aleksa Popović sa 21 i Miloš Popović sa 18 poena. Sutjeska je letjela na krilima Ilije Goranovića i Milo-

ša Vujovića (13 skokova) koji su ubacili po 20 koševa, dok je na drugoj strani raspoložen bio Nikola Đoković sa 25. Derbi sjevera pripao je Jedinstvu (72:62) koji je savladao Ibar. Blistao je Boris Jeknić koji je postigao 21 poena uz 14 uhvaćenih lopti. A.K.

erste liga 2. kolo S. centar - Ulcinj Primorje - Lovćen Sutjska - Danilovgrad Jedinstvo - Ibar Zeta slobodna 1. Lovćen 2. Jedinstvo 3. Ulcinj 4. Sutjeska 5. S. centar 6. Ibar 7. Danilovgrad 8. Zeta 9. Primorje

2 2 2 2 2 2 2 1 1

74:71 (p.p) 77:91 91:64 72:62 2 1 1 1 1 1 1 0 0

0 1 1 1 1 1 1 1 1

4 3 3 3 3 3 3 1 1

Parovi sljedećeg kola (10. i 11. novembar): Danilovgrad - Primorje, Ulcinj - Sutjeska, Ibar - Studentski centar, Zeta Jedinstvo; Lovćen slobodan

Sjajna partija protiv bivšeg kluba: Brendis Reli Ros i Antabija Voler u duelu na sinoćnjem meču

POČETAK ZA ZABORAV - MORNAR IZGUBIO U ZAGREBU O

Šest minuta u mra ⌦ Alen Kasmić

Vodio Studentski centar do trijumfa: Vasilije Baćović

NBA - INDIJANE, LEJKERSA, DENVERA...

Oladipo srušio Boston Najzanimljiviju utakmicu u programu između subote i nedjelje odigrali su Boston i Indijana, a slavili su “pejsersi” 102:101. Heroj trijumfa bio je Viktor Oladipo koji je pogodio trojku na 3,4 sekunde prije kraja. On je meč završio sa 24 poena i 12 skokova. Nakon dva vezana poraza na gostovanjima pobjedu su upisali Los Anđeles Lejkersi koji su savladali Portland (114:110). Četa iz grada anđela je letjela na krilima Lebrona Džejmsa koji je ubacio 28 poena, dok je Režon Rondo dodao 17 uz deset skokova. Na drugoj strani po 30 koše-

va upisali su Demijen Lilard i Si Džej Mekalum. Denver je lako izašao na kraj sa Jutom (103:88), a Nikola Jokić je još jednom potvrdio da je jedan od najboljih centara u NBA ligi. On je za 29 minuta na parketu upisao sedam poena, imao čak 16 asistencija uz deset skokova. SEMAFOR: Š a r l o t Klivlend 126:94, Indijana - Boston 102:101, Atlanta Majami 123:118, Čikago - Hjuston 88:96, San Antonio - Nju Orleans 109:95, Denver - Juta 103:88, Portland - LA Lejkersi 110:114. A.K.

Očekivao se agresivni Mornar koji će pokušati da se vrati na pobjedničku stazu nakon poraza od Mege i Ritasa. Očekivala se mnogo bolja partija bez praznog hoda. Međutim, očajan početak i nakon svega šest minuta mogao se naslutiti pobjednik. Izabranici Mihaila Pavićevića izgubili su od Cibone (84:73) u šestom kolu ABA lige. Sinoćnji duel u Draženovom domu protekao je u jurnjavi crnogorskog šampiona. Zagrepčani su duel otvorili serijom 19:0, a prvi koš na drugoj strani posti-

gao je Radoje Vujošević u šestom minutu. Samo minut kasnije domaćin je imao maksimalnih plus 22 (26:4), a do kraja uvodne dionice Barani su uspjeli da koliko toliko ublaže ogroman minus. U drugom dijelu Mornar je konačno počeo da liči na sebe znatno čvršća odbrana i agresivnija igra u napadu zadavali su probleme ekipi Ivana Jelića pa se na veliki odmor otišlo pri rezultatu 36:42. I kada se očekivalo da naša ekipa nastavi u istom ritmu, ponovo su se na parketu za sve pitali “vukovi”. Vrlo brzo je prednost ponovo bila dvoci-

Stigao i Landing Sane Crnogorski šampion je u jeku sezone odlučio da koriguje roster pred izazove koji slijedi, a nakon bombe i dolaska Bobija Brauna stiglo je još jedno pojačanje. Landing Sane novi je član Mornara, saopšteno je iz redova barskog kluba. Ovaj 28-godišnji košarkaš stiže kao slobodan igrač nakon raskida saradnje sa Pariz Levaloom, klubom u koji je ponikao. Prošle sezone nastupao je za Ređu Emilijo i crnogorska jav-

nost ga je mogla vidjeti u utakmicama protiv Budućnosti. U italijanskom prvenstvu prosječno je bilježio 5,4 poena uz 3,6 skokova. Sa juniorskom reprezentacijom Francuske igrao je Evropsko i Svjetsko prvenstvo 2008. i 2009. godine. Pokriva pozicije centra i krilnog centra, ali ga odlikuje i dobar šut za tri poena, što apsolutno odgovara košarkaškog filozofiji koju forsira Mihailo Pavićević.

3 vezane pobjede ostvarila je Cibona nakon tri startna poraza u regionalnom takmičenju

frena, koju je Cibona održavala do kraja treće četvrtine. U samom finišu Brendis Reli Ros je pogodio i svom bivšem timu pokazao da će ga čekati izuzetno težak posao u odlučujućih deset minuta (49:63). “Katastrofalno smo ušli u utakmicu, a djelovali mi je da su oni više željeli pobjedu. Cibona je radila šta je htjela u napadu, dok mi u organizaciji nijesmo znali šta radimo, počelo je ispuca-

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

SPORT

Foto: ABA liga

BEZ POTCJENJIVANJA BUDUÄ&#x2020;NOST DOÄ&#x152;EKUJE OLIMPIJU 21H

Svi Ĺžele da nas pobijede

Uz podrĹĄku sa tribina do nove pobjede: Aleksa IliÄ&#x2021; na proĹĄlogodiĹĄnjem duelu sa Olimpijom

OD CIBONE U Ĺ ESTOM KOLU ABA LIGE

aÄ?nom tunelu CIBONA

MORNAR

84 73

28 14 21 21 10 26 13 24 Bilinovac 2 UljareviÄ&#x2021; LjubiÄ?iÄ&#x2021; 14 MariÄ&#x2021; 6 BundoviÄ&#x2021; 1 Gilber 2 NovaÄ?iÄ&#x2021; 2 RoziÄ&#x2021; 8 Slavica Reli Ros 17 DĹžeferson 15 Markota 17 Trener: Ivan VeliÄ&#x2021;

Kerington 2 MiÄ&#x2021;oviÄ&#x2021; 3 Kejnig 8 Drenovac 23 PaviÄ&#x2021; 2 VujoĹĄeviÄ&#x2021; 2 PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021; Voler 2 VranjeĹĄ 10 Mornar RebiÄ&#x2021; 13 LukoviÄ&#x2021; 8 Trener: Mihailo PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;

ZAGREB - Dvorana: KC â&#x20AC;&#x153;DraĹžen PetroviÄ&#x2021;â&#x20AC;?. Gledalaca: 800. Sudije: Damir Javor (Slovenija), Josip RadojkoviÄ&#x2021; (Hrvatska), Vladan Ĺ undiÄ&#x2021; (Crna Gora). Slobodna bacanja: Cibona 21-27 (77,8%), Mornar 14-20 (70%). Ĺ ut za dva: Cibona 15-34 (44,1%), Mornar 19-36 (52,8%). Ĺ ut za tri: Cibona 11-23 (47,8%), Mornar 7-24 (29,2%). Skokovi: Cibona 22+15, Mornar 10+13. Asistencije: Cibona 17, Mornar 12. Ukradene lopte: Cibona 6, Mornar 5. GreĹĄke: Cibona 12, Mornar 10. Blokade: Cibona 4, Mornar 3. Faulovi: Cibona 26, Mornar 25.

PAVIÄ&#x2020;EVIÄ&#x2020; O ROSU IZUZETAN MOMAK, JEDAN OD NAJBOLJIH KOJI SU DOLAZILI U BAR. JA MU Ĺ˝ELIM DA NASTAVI DA IGRA OVAKO. ZNAO SAM DA Ä&#x2020;E IMATI DODATAN MOTIV, ON JE TAKAV, FAJTER, TAKO DA ME NIJE IZNENADIO vanje za tri poena. Kada smo se vratili imali smo neke Ä?udne odluke u oba pravcaâ&#x20AC;?, rekao je PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021; nakon meÄ?a i nastavio. â&#x20AC;&#x153;Neshvatljivo je da dopustite nekome da povede 19:0, a da ne napravite nijedan â&#x20AC;&#x2DC;ljudskiâ&#x20AC;&#x2122; faul, da ne pokaĹžete Ĺželju. MoĹžda su i vijesti o dolasku dva nova igraÄ?a unijela konfuzije u ekipi. Ali, za onakav poÄ?etak nema opravdanjaâ&#x20AC;?. BaĹĄ kao u drugoj Ä?etvrtini ekipa iz luÄ?kog grada je krenula da topi zaostatak, nakon pet minuta smanjila na 61:66 koĹĄevima Nemanje VranjeĹĄa i Strahinje MiÄ&#x2021;oviÄ&#x2021;a, ali je to bilo sve ĹĄto su mogli. Cibona je trojkama smirivala Mornar (9:2 serija) koji do kraja nije uspio da stigne do prednost i meÄ? uvede u neizvjesnu zavrĹĄnicu.

Pred koĹĄarkaĹĄima BuduÄ&#x2021;nost Volija je joĹĄ jedan meÄ? u ABA ligi u kojem Ä&#x2021;e se traĹžiti reakcija nakon poraza u Evroligi. Ovog puta u Podgoricu stiĹže izuzetno opasna ekipa koja se nikako ne smije potcijeniti - izabranici Aleksandra DĹžikiÄ&#x2021;a veÄ?eras (21h) doÄ?ekuju Olimpiju u ĹĄestoj rundi regionalnog takmiÄ?enja. Nakon poraza od Cedevite u proĹĄlom kolu â&#x20AC;&#x153;plaviâ&#x20AC;? nemaju prava na kiks, a partija protiv Panatinaikosa moĹže da raduje. Po prvi put ove sezone izgledali su kao ekipa, borili su se i nijesu odustajali. Upravo to moĹže da do-

4 VEZANE POBJEDE PROTIV OLIMPIJE NA DOMAÄ&#x2020;EM TERENU UPISALA JE BUDUÄ&#x2020;NOST

nese potrebno samopouzdanje pred veÄ?eraĹĄnji duel koji moĹže biti zagrijavanje za Ĺ˝algiris (petak). â&#x20AC;&#x153;Imamo obavezu da igramo ĹĄto bolje, ABA liga za nas ima drugaÄ?iji znaÄ?aj. Jasno nam je da svi Ĺžele da pobijede ĹĄampiona i da sa te strane Olimpija nema ĹĄta da izgubi. Oni su vrlo potentan tim, ne smijemo da ih potcijenimoâ&#x20AC;?, rekao je DĹžikiÄ&#x2021; u najavi duela. Ovaj duel Ä&#x2021;e biti vaĹžan i kada su â&#x20AC;&#x153;pojaÄ?anjaâ&#x20AC;? u pitanju (sa Aronom Kraftom raskinuta saradnja). DĹžikiÄ&#x2021; je najavio promjene kada to bude trĹžiĹĄte dozvolilo, pa Ä&#x2021;e igraÄ?i koji su stigli ovog ljeta morati mnogo bolje ukoliko ne Ĺžele da prije vremena napuste redove ABA ĹĄampiona. â&#x20AC;&#x153;Dolazi nam kvalitetan protivnik. Olimpija ima viĹĄe kvaliteta nego ĹĄto to tabela pokazuje. Mi smo u obavezi da na naĹĄem terenu idemo na pobjedu i da napravimo dobru uvertiru za meÄ?eve koji nam dolazeâ&#x20AC;?, jasna je poruka Filipa BaroviÄ&#x2021;a koji Ä&#x2021;e sa Alenom OmiÄ&#x2021;em dijeliti minutaĹžu pod koĹĄem zbog povrede Zorana NikoliÄ&#x2021;a. SlovenaÄ?ki predstavnik u â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?uâ&#x20AC;? stiĹže takoÄ&#x2018;e nakon dva poraza (Mega Bemax i Cibona) pa Ä&#x2021;e protiv ĹĄampiona sigurno Ĺželjeti reakciju. Kroz isto-

ABA LIGA 6. KOLO Petak Igokea - FMP

74:85

Subota Mega Bemax - Partizan Krka - Zadar C. zvezda - Cedevita

74:81 77:78 94:70

Nedjelja Cibona - Mornar

84:73

21.00h

VeÄ?eras BuduÄ&#x2021;nost Voli - Olimpija

1. C. zvezda 2. Mega Bemax 3. Cibona 4. Partizan 5. FMP 6. BuduÄ&#x2021;nost 7. Cedevita 8. Igokea 9. Mornar 10. Zadar 11. Krka 12. Olimpija

6 6 6 6 6 5 6 6 6 6 6 5

6 5 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2

0 1 3 3 3 2 4 4 4 4 4 3

12 11 9 9 9 8 8 8 8 8 8 7

riju, Olimpija je u Podgorici slavila ĹĄest puta, ali posljednju pobjedu upisala je prije pet godina (trojka Jakova VladoviÄ&#x2021;a uz zvuk sirene). Od tada BuduÄ&#x2021;nost je vezala Ä?etiri pobjede. â&#x20AC;&#x153;VaĹžan meÄ? za nas. U goste nam dolazi izuzetno talentovana ekipa koja Ä&#x2021;e biti rastereÄ&#x2021;ena i nema imperativ pobjede. Termin utakmica je neugodan za gledaoce, ali se nadam da Ä&#x2021;e doÄ&#x2021;i u ĹĄto veÄ&#x2021;em broju da nas podrĹže. DaÄ&#x2021;emo sve od sebe i nadamo se novoj pobjediâ&#x20AC;?, poruÄ?io je Aleksa IliÄ&#x2021;. A.K.

SPORT

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

LIGA ŠAMPIONA, 4. KOLO BUDUĆNOST SJAJNOM IGROM U NASTAVKU SRUŠILA MEC

SUPER MARINA, SUPER BUDUĆNOST

Čarobna noć protiv bivšeg tima: Marina Rajčić slavi sa Tatjanom Brnović na sinoćnjem meču

Dragan Adžić je potvrdio ono što je najavio prije meča, našao je rješenje za brzinu Meca u napadu, Marina Rajčić pokazala kakvo je pojačanje, a Budućnost koliko dobra može da bude. Čak je i “Morača” bila solidno popunjena! Plave dame u jednom od svojih najboljih mečeva posljednjih godina savladale su Mec - 23:19, u 4. kolu grupe A Lige šampiona. Za prvi poraz francuskog tima u sezoni. Mnogo je bilo heroina sinoćnjeg trijumfa - od kapitenke Milene Raičević do, u odbrani neprelaznih, Anđele Bulatović i Eme Ramusović, ali jedna dama imala je nestvarno veče. Marina Rajčić je protiv bivšeg kluba “začarala mrežu”, imala je 13 odbrana (uglavnom ziceri), a stigla je i da postigne dva gola sa svoje polovine. “Imala sam odličnu podršku tima, svi smo igrali zajedno i mislim da nije bitno ko je odskočio, već da smo pobijedile”, bila je skromna nakon meča Marina. Budućnost je od starta uspjela da zaustavi brze napade Meca, ali u prvom poluvremenu nije išlo u napadu, pa je tada svoju ekipu vukla Milena Raičević - postigla šest od devet golova plavih u prvih 30 minuta. A onda je u drugom poluvremenu viđena igra koja donosi i pehar Lige šampiona - prvih 15 minuta i 40 sekundi u nastavku Mec nije uspio da zatrese mrežu Budućnosti. Paklena odbrana tu je i prelomila meč.

Foto: Dejan Lopičić

⌦ Kosta Bošković

GRUPA A Odenze - Larvik Budućnost - Mec 1. Odenze 4 2. Mec 4 3. Budućnost 4 4. Larvik 4

MARINA RAJČIĆ

Imala sam odličnu podršku tima, svi smo igrali zajedno i mislim da nije bitno ko je odskočio, već da smo pobijedile

“Bio sam zadovoljan i sa minus jedan na poluvremenu i znao sam da u drugom dijelu možemo da napravimo razliku”, poručio je Adžić nakon meča. “Naravno, raduje me tih prvih 16 minuta, a ne raduje opuštanje pri kraju, ali nakon toliko davanja logično je bilo da dođe do malog pada”. U narednom kolu u nedjelju Budućnost gostuje kod Odenza.

Budućnost - Mec 23:19 (9:10) PODGORICA - SC “Morača”. Gledalaca: 2.800. Sudije: Mandak i Rudinski (Slovačka). Sedmerci: Budućnost 6 (4), Mec 8 (4). Isključenja: Budućnost 10, Mec 8 minuta. Rajčić 2 (11 odbrana i dva sedmerca), Zokebi de Paula (sedmerac), Babović, Ujkić, Konatar, Jauković 4, A. Bulatović, Laslo 1 (1), Premović, K. Bulatović 2, Brnović 1, Pavićević 1, Ramusović, Raičević 8 (3), Grbić 4, Pletikosić.

Gloze (sedam odbrana), Kapitanović (četiri odbrane i sedmerac), Edviž, Zadi 3 (2), Flip 8, N’Guan, Nokandi 1, Uet 2 (1), Kanor, Zih, Smits 1, Mobon 2, Niombla 2 (1), Le Bleve.

RTCG 2 20.50

NE PROPUSTITE - Plavi se vraćaju pobjedama? Od 21 sat košarkaši Budućnosti dočekuju Olimpiju - prilika da regionalni šampion podsjeti zašto je aktuelni vladar ABA lige - RTCG 2 i Arena sport 1.

SK 1 CG 15.00 18.00 21.00

KHL: CSKA - SKA Košarka: Fenerbahče - Efes Premijer: Hadersfild - Fulam

1 1 0 0

MINUTA I 40 SEKUNDI JE TREBALO MECU DA U DRUGOM POLUVREMNU POSTIGNE PRVI GOL

03.00 ABA: Budućnost Voli - Petrol Olimpija

2 2 2 1

27:23 23:19 1 5 1 5 2 4 3 2

NBA: Denver - Boston

SK 2 14.30 18.00 21.00 02.15

VTB liga: Astana - Himki Fudbal: Goztepe - Rize La liga: Espanjol - Atl. Bilbao NFL: Dalas - Tenesi

PONEDJELJAK, 5. 11. 2018.

RUKOMET

Jedinstvo bolje od Rivijere Jedini meč 5. kolo Prve rukometne lige u nedjelju su odigrali Jedinstvo i Budvanska rivijera, a slavili su Bjelopoljci (25:23) na krilima sedmostrukog strijelca Slobodana Zonjića. Dan ranije Lovćen je u derbiju pokazao klasu - u Tivtu je bio bolji od Partizana 29:26. PRVA LIGA (M), 5. kolo: Partizan - Lovćen 26:29, Komovi - Ivangrad 28:26, Jedinstvo - Budvanska rivijera 25:23. TABELA: Lovćen 8, Jedinstvo 7, Komovi 5, Budvanska rivijera 4, Partizan 4, Ivangrad 2, Mornar 0. PRVA LIGA (Ž), 6. kolo: Trebjesa NOA - Rudar 16:17, Levalea - Nikšić 35:19, Devetka - Budućnost II 21:22. TABELA: Levalea 12, Rudar 10, Budućnost II 6, Trebjesa NOA 6, Devetka 2, Nikšić 0. K.B.

STONI TENIS TURNIR PRIJATELJSTVA

Dvije medalje iz Niša Dvije medalje stigle su iz grada na Nišavi. Crnogorski stonoteniseri sa invaliditetom Milijana Ćirković (spojene kategorije 6-10, stojeći stav) i ekipno Slobodanka Gurešić i Samra Kojić (spojene kategorije 2-5, stoni tenis u kolicima) osvojile su bronzane medalje na “Međunarodnom turniru prijateljstva” u Nišu. Turnir na jugu Srbije okupio je više od 70 stonotenisera iz osam država. K.B.

Miljana Ćirković

SJUTRA POČINJE SP U KARATEU

U MADRIDU 12 ADUTA Marina Raković, prva sa desne strane

DN TIP

ESPANJOL

ATL. BILBAO

“Španci” su u super formi, dok su Baskijci već duže vremena bez pobjede.

Na današnji dan

2003. ŠOU U KNEŽEVINI

ODBOJKA

Šampion opet pobje uje

Šampion se vratio pobjedama - odbojkaši Jedinstva bili su bolji od Volley Stara sa 3:0. PRVA LIGA (M), 3. kolo: Budućnost Capital Plaza - Budva 1:3 (14:25, 24:26, 25:21, 17:25), Volley Star - Jedinstvo 3:0 (25:16, 25:9, 25:11). Slobodna je bila Sutjeska. TABELA: Budva 6, Budućnost 6, Jedinstvo 6, Volley Star 0, Sutjeska 0. PRVA LIGA (Ž), 4. kolo: Mediteran Bemaks - Rudar 1:3, Galeb Poliklinika Hipokrat - Luka Bar 0:3, Gimnazijalac - Morača 2:3, Jedinstvo - Nikšić 3:1. TABELA: Luka Bar 12, Galeb 9, Morača 8, Gimnazijalac 7, Rudar 6, Mediteran 3, Nikšić, Jedinstvo. K.B.

SPORT

Monako – La Korunja 8:3, nevjerovatan meč Lige šampiona. Blistao hrvatski napadač Dado Pršo sa četiri gola.

Najbolje što planetarni karate ima naći će se od sjutra u gradu fudbala Madridu. Prijestonica Španije biće domaćin 24. Svjetskog prvenstva u karateu, gdje će Crna Gora nastupiti sa 12 takmičara - Marina Raković, Dragana Konjević, Ksenija Rajović, Vasilisa Bujić, Nenad Dulović, Mario Hodžić, Nikola Malović, Almir Cecunjanin (borbe), Mijat Vojvodić, Biserka Radulović (kate pojedinačno), a Vojvodić

će sa Srđanom Vukovićem i Vladimirom Mijačem činiće muški kata tim. Marina Raković je na prošlom šampionatu svijeta u Lincu osvojila bronzanu medalju. “Fizički i tehnički nikada bolje nije izgledala, ali bojim se da su mnogobrojni odlasci na Premijer lige bez trenera i niz nepravdi na tim takmičenjima ostavili traga na njenu psihu”, poručio je trener Žarko Raković. K.B. Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

ARENA SPORT 1 21.00

ABA: Budućnost Voli - Petrol Olimpija 01.00 NHL: Dalas - Boston

ARENA SPORT 2 19.00 20.45

EHF LŠ (Ž): Đer - Tiringer Mec - Okser, fudbal

ARENA SPORT 3 18.00

Metalac - Zlatibor, fudbal

ARENA SPORT 4 13.30 SP - Dizanje tegova (M) 16.00 SP - Dizanje tegova (Ž) 18.00 Inter Zaprešić - S. Belupo, fudbal 20.00 Rudeš - Rijeka, fudbal

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno vodeći britanski privrednici poručili vladi

Raspišite novi referendum o izlasku iz Evropske unije

odluka građana na referendumu

Građani Nove Kaledonije glasali protiv nezavisnosti Preliminarni rezultati jučerašnjeg referenduma o nezavisnosti u Novoj Kaledoniji pokazuju da se većina glasača izjasnila za očuvanje veza s Francuskom. Prema rezultatima sa 202 od 284 glasačka mesta, protiv nezavisnosti od Francuske glasalo je 60 odsto građana koji su izašli na birališta na toj francuskoj prekomorskoj teritoriji u Tihom okeanu, saopštila je Kancelarija francuskog Visokog komesara, prenio je AP. Do sada je prebrojano 123.000 glasova, dok je na referendum pozvano da izađe 174.000 glasača kako bi odgovorili na pitanje: “Da li želite da Nova Kaledoni-

ja stekne pun suverenitet i da postane nezavisna?”. Nova Kaledonija je, inače, teritorija Francuske od sredine 19. vijeka i na tom arhipelagu živi oko 270.000 ljudi. Izlaznost je na jučerašnjem referendumu bila toliko velika da su neka birališta u Numei, prijestonici Nove Kaledonije, morala da ostanu otvorena sat vremena duže nego što je planirano – zbog dugih redova ljudi koji su čekali da glasaju, navodi se u saopštenju Kancelarije. Ova teritorija, inače, uživa visok nivo autonomije, ali od Francuske dobija 1,3 milijarde eura godišnje kroz subvencije za odbranu, policiju, spoljne poslove, pravosuđe i obrazovanje.

Više od 70 poslovnih lidera u Velikoj Britaniji pozvalo je na održavanje novog referenduma o istupanju te zemlje iz Evropske unije. Direktori velikih britanskih kompanija upozorili su u pismu javnosti da će vladin plan o razlazu sa EU stvoriti barijere između Britanije i tog bloka, najvećeg trgovinskog partnera zemlje, prenio je AP. U pismu u koje je uvid imao “Sandej tajms”, stoji da odnosi sa Unijom kakve predlaže britanska vlada “nisu ni blizu tako dobri

London

kao što je to trenutni sporazum koji Britanija ima unutar EU”. Među potpisnicima su i direktor lanca knjižara “Voterstouns” Džejms Daunt, bivši direktor supermarketa “Sensberi” Džastun King i osnivač kompanije “Lastminit” Marta Lejn-Foks. Britanija je 2016. glasala za napuštanje EU, ali neki tvrde da bi britanskim građanima trebalo pružiti novu šansu da odluče o tome čim uslovi za izlazak i buduće odnose sa EU postanu jasni.

rekord pustolova rosa edžlija

Preplivao 3000 kilometara

Britanski pustolov Ros Edžli postao je prvi čovjek u svijetu koji je isplivao 2865 kilometara oko Velike Britanije, trijumfalno juče stupivši na obalu grada Margejta nakon pet mjeseci, objavili su britanski mediji. Tridesettrogodišnjak iz Grantama u Linkolnšajeru poduhvat je započeo 1. juna u Kentu. Odlučio je da pliva u smjeru kazaljke na satu. Tokom avanture nijedanput nije kročio na kopno, a povremeno se odmarao na brodiću koji ga je pratio. Edžli, koji je dnevno plivao šest sati, a šest se odmarao u čamcu, na putu se borio

sa snažnim strujama, ubodima stotina meduza i bolnim jezikom koji je “nagrizla” slana morska voda. Tokom svog putovanja potrošio je oko 500.000 kalorija i pojeo oko 500 banana koje su mu omogućile da konstantno dobija energiju potrebnu za enormne fizičke napore. Polovinom avgusta oborio je svjetski rekord u najdužem plivanju na otvorenom moru što ga je dotad držao Francuz Benoa Lekomt, a iznosio je 73 dana. Lekomt, koji živi u SAD, 1993. godine preplivao je Atlantski okean, prešavši 6400 kilometara od Masačusetsa do Francuske.

nesvakidašnje scene u rusiji

Porođaj u suPermarketu

Ira

Dvadesetosmogodišnja trudnica iz Rusije koja je otišla u kupovinu namirnica u supermarket rodila je bebu 25 minuta nakon ulaska u prodavnicu. Kao što se može i vidjeti na snimku nadzorne kamere, žena je prišla ženi koja radi na kasi i objasnila kako će roditi “svake sekunde”. Nakon nekoliko trenutaka, odmah se našla na podu prodavnice, a beba, koja će kasnije dobiti ime Ivan, stigla je na svijet

11 minuta kasnije. Kasirka u prodavnici u Nazivajevsku, u regiji Omsk, Elena Barsukova (35) tako je postala “ad hoc” babica, a pomogla joj je prijateljica i dvije žene koje su se zadesile u kupovini. “Vreme-

na za razmišljanje nisam imala”, rekla je Elena i priznala da je, kada je shvatila šta se događa, na trenutak bila u panici, ali i da je shvatila da prvo mora pozvati hitnu pomoć, a onda i sama pomoći. U momentu dok je beba stizala na ovaj svijet, u supermarketu se situacija odvijala potpuno normalno. Mama i beba Ivan kako javljaju ruski mediji se fantastično osjećaju i već su otišli svojoj kući.