Dnevne novine 8. novembar 2018. by Dnevne Novine

IZVJEĹ TAJ SVJETSKE BANKE UKAZUJE NA PROSTOR ZA NAPREDAK â&#x2013; 6 7

IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU

Ä&#x152;ARLS TANOK: RazoÄ?arali su me Demokrate i URA

Drecun: Duge procedure joĹĄ smetnja za bolji poslovni ambijent

â&#x2013; 2 3

Ä&#x152;ETVRTAK, 8. 11. 2018. BROJ 2216 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

SKANDALOZAN SKUP U MEDITERANSKOM SPORTSKOM CENTRU

KLERO-FAĹ ISTIÄ&#x152;KE ORGIJE U BUDVI

â&#x2013; 5

KATNIÄ&#x2020; TRAĹ˝I DA OPTUĹ˝ENI OTKRIJU SVOJE VEZE SA ANB I POLICIJOM

â&#x2013; 13

Ako priznaju traĹžiÄ&#x2021;emo blaĹže kazne

ZA NAJBOLJE PONUDE:

BIJELO POLJE: TRIBINA IRF â&#x2013; 21

ODREÄ?ENO ZADRĹ˝AVANJE

Krediti sa nula odsto kamate â&#x2013; 11 marketing@dnovine.me

RadunoviÄ&#x2021; priznao da je tukao djevojke

+382 77 300 104

politika

Sjutra na Cetinju

Forum posvećen izbornim zakonima

Skupština Crne Gore organizovaće u petak dvadeseti Cetinjski parlamentarni forum, na temu „Izborni zakoni, učesnici i kampanje: da li je birač u centru pažnje?“. Sesije će, kako su najavili, biti posvećene unapređenju izbornih zakona i saradnji sa međunarodnim organizacijama, kao i uticaju kam-

panja i finansiranja političkih aktera na izborni integritet. Na skupu koji okuplja predstavnike parlamenata država regiona i Crne Gore, govoriće i međunarodni zvaničnici iz Venecijanske komisije, PS OEBS-a, kao i eksperti ODIHR-a, uz učešće nevladinih organizacija i prisustvo diplomatskog kora. R.P.

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

izvjeStilaC evropSkog parlam o odboru za reformu izborno

Tanok: Razoč me DemokRaT ⌦ Elhana Hamzić

zvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Čarls Tanok pozdravio je formiranje skupštinskog Odbora za reformu izbornog i drugih zakonodavstava, navodeći da je razočaran odlukom Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA što ne žele da učestvuju u radu tog tijela.

Darmanović i Kočev

darmanović i kočev poručili

Napraviti regionalnu bazu podataka o migracijama Crna Gora je posvećena svim budućim aktivnostima Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI), kroz iniciranje novih projekata i povezivanje sa regionalnim i međunarodnim partnerima, poručio je ministar vanjskih po-

Crna Gora i Albanija dijele jasnu evropsku orijentaciju

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović primio je juče u posjetu novoimenovanog izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Albanije u Crnoj Gori Ridija Kurtezija. Darmanović je istakao da očekuje da se veoma dobri odnosi dvije zemlje dodatno unapređuju, imajući u vidu da, pored bilateralne saradnje, Crna Gora i Albanija dijele jasnu evropsku orijentaciju, saveznici su u okviru NATOa i partneri u brojnim regionalnim inicijativima. “Moja misija biće posebno usmjerena na dalje produbljivanje saradnje u oblastima ekonomije i turizma”, naveo je Kurtezi.

slova Srđan Darmanović. Darmanović je, kako je saopšteno iz Ministarstva, juče razgovarao sa novoimenovanim direktorom te regionalne inicijative Saškom Kočevim. Zajednički je ocijenjeno da je dosadašnja predstavnica Crne Gore Tamara Mugoša uspješno okončala trogodišnji mandat direktorice Centra u Skoplju, i da je reforma tokom prethodnog crnogorskog predsjedavanja snažno uticala na povećanje ukupne efikasnosti i vidljivosti inicijative na različitim nivoima. Kočev je, kako se navodi, istakao značaj saradnje MARRI centra sa relevantnim međunarodnim organizacijama koje se bave pitanjem migracija, poput IOM-a, UNHCR-a, DCAF-a i FRONTEX-a. “On je naglasio je da će u okviru inicijative raditi na uspostavljanju regionalne baze podataka o migracijama kako bi na taj način pomogli državama učesnicama - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu u dostizanju evropskih standarda”, navodi se u saopštenju. R.P.

“Pozdravljam formiranje Odbora za reformu izbornog i drugih zakonodavstava u Skupštini Crne Gore, koja će biti u stanju da sprovede preporuke OEBS / ODIHR-a. Iako je postojeći zakon dovoljan da podrži sve osnovne slobode, pojasni tačne datume izbornih kampanja, obezbjeđuje dalju transparentnost finansiranja kampanje i korištenja državnih resursa i obezbijedi veću konzistentnost u odlučivanju Državne izborne komisije, doprinijeće obezbjeđenju većeg povjerenja birača. Nadam se i da će se pitanje “izbornog zamora”, povezanog sa kontinuiranim ciklusom lokalnih izbora, takođe preuzeti kao dio njegovih diskusija, u cilju grupisanja izbora. Očigledno je da bih volio da vidim sve partije učestvuju u Odboru za reformu izbornih zakona, pa sam razočaran što vidim da su Demokrate i URA odlučili da ne učestvuju i nastavljaju bojkot parlamenta”, kazao je Tanok za Dnevne novine. Podsjetimo, Skupština Crne Gore usvojila je 30. oktobra odluku o obrazovanju Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koju su predložili poslanici vladajuće koalicije Branimir Gvozdenović i Genci Nimanbegu. Odbor će ima 14 članova, odnosno po sedam poslanika parlamentarne većine i opozicije. Odbor će, kako je obrazloženo, biti formiran radi optimizacija sveukupnog ambijenta u kome će se održavati

ČARls TAnoK Očigledno je da bih volio da vidim sve partije da učestvuju u Odboru za reformu izbornih zakona, pa sam razočaran što vidim da su Demokrate i URA odlučili da ne učestvuju i nastavljaju bojkot parlamenta naredni izborni ciklusi, implementacija preporuka OEBS/ ODIHR povodom parlamentarnih izbora 2016. i predsjedničkih izbora prošle godine i preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku i jačanje povjerenja javnosti u izborni proces.

Svakom klubu poslanika pripašće po jedno mjesto u Odboru, a preostali dio biće raspoređen proporcionalno snazi stranke u parlamentu. Predsjednik Odbora bira se iz najbrojnijeg kluba poslanika parlamentarne većine, a njegov zamjenik je poslanik iz najbrojnijeg kluba opozicije. Predsjednika Odbora, zamjenika predsjednika i članove Odbora, na predlog Administrativnog odbora, bira Skupština. Dan nakon usvajanja odlike, Demokrate i GP URA najavili su da neće učestvovati u radu Odbora čije osnivanje je inicirala DPS. Bečić je istakao da je Odluka o obrazovanju privremenog parlamentarnog odbora usvojena glasovima poslanika vladajuće koalicije i manjeg broja opozicionih poslanika.

politika

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

čaRali su Te i uRa Iz Posebnog kluba poslanika sapšteno je da neće učestvovati u radu Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, i predložio da se mjesto koje im pripada u tom tijelu ustupi nekom drugom opozicionom klubu

Tanok Iz Posebnog kluba poslanika sapšteno je da neće učestvovati u radu Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, i predložio da se mjesto koje im pripada u tom tijelu ustupi nekom drugom opozicionom klubu. Predsjednik Posebnog kluba poslanika Aleksandar Da-

mjanović obavijestio je Administrativni odbor Skupštine da oni neće koristiti pravo predlaganja članova tog kluba u Odboru za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. “Imajući u vidu odredbe člana 5 stav 3 Odluke o obrazovanju Odbora, i određena ograničenja predviđena tim članom, predlažemo da se pripadajuće mjesto člana Odbora ispred Posebnog kluba poslanika ustupi drugom opozicionom klubu”, navodi se u dopisu Damjanovića predsjedniku Administrativnog odbora Ljuiđu Škrelji. Administrativni odbor pozvao je u utorak poslaničke klubove da do danas u podne dostave predloge kandidata za izbor predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Gvozdenović na čelu Odbora

Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović biće predsjednik Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Njegov zamjenik, shodno prethodnom dogovoru, biće iz DF-a, a za to mjesto, kako je odlučio taj politički savez, biće predložen Strahinja Bulajić. U odboru će iz DPS-a biti još

i Marta Šćepanović, Predrag Sekulić i Miodrag Vuković. DF će predstavljati Branka Bošnjak i Predrag Bulatović, iz SD-a u odboru će biti Boris Mugoša, a iz manjinskih stranaka Ervin Ibrahimović i Genci Nimanbegu. Nezvanično, Miodrag Lekić će u Odboru predstavljati DEMOS i SNP.

gradiće se na prostoru od 40.000 kvadrata

Bošković: Kasarna VCG će unaprijediti život u Andrijevici

Kasarna Vojske Crne Gore (VCG), koja će biti izgrađena u Andrijevici, unaprijediće život cijele opštine, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković. Bošković i načelnik Generalštaba VCG Dragutin Dakić obišli su juče Andrijevicu, kako bi sa predsjednikom Opštine Srđanom Mašovićem razmotrili i konkretizovali detalje oko gradnje nove kasarne, koja će nositi ime Miljana Vukova Vešovića. Iz Ministarstva odbrane su naveli da su čelnici te opštine na sjeveru Crne Gore saopštili da su apsolutno spremni da izađu u susret potrebama Ministarstva odbrane i VCG. “Riječ je o prostoru od oko 40.000 kvadrata u andrijevičkom naselju Prljanija”, precizirali su iz Ministarstva. Bošković je kazao da je kasarna u Andrijevici značajna ne samo za tu opštinu, već za cijelu državu, s obzirom na to da VCG na taj način širi svoju mrežu i pozicionira se u mjestima gdje ima dugu tradiciju.

Foto: BOJANA CUPIC

Menta Za crnu goru og Zakonodavstva

Bošković “On je istakao da se, kada je riječ o vojnoj kasarni, ne govori samo o pripadnicima Vojske koji će u njoj raditi, već i o potencijalima koje ona nosi na planu kompletnog razvoja grada”, navodi se u saopštenju. Bošković je podsjetio da je u tom gradu nekada bila komanda graničnog bataljona i naglasio da Crna Gora mora da zadovolji standarde kao nova članica NATO-a. Prema njegovim riječima, Andrijevica je percipirana kao najoptimalnije rješenje

za gradnju kasarne u sjevernoistočnom dijelu države. On je rekao da će se do kraja godine definisati koncept buduće gradnje, imajući u vidu da VCG želi da se stacionira u Andrijevici. “Naš cilj je da tu ostanemo”, kazao je Bošković i dodao da će za potrebe zaposlenih u kasarni graditi stanove. Kako se navodi, Mašović je zahvalio na izuzetnoj podršci koju je VCG pružila gradu tokom vanrednog stanja i u izgradnji putne infrastrukture. R.P.

nuHodŽić raZgovarao sa travneroM

Proaktivno djelovati u cilju jačanja granične bezbjednosti

Crna Gora će nastaviti da proaktivno djeluje u sprečavanju ilegalnih migracija i prekograničnog kriminala, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. Nuhodžić se juče sastao sa direktorom kancelarije Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) u Ljubljani Antonom Travnerom. Na sastanku je ocijenjeno da je uspješno sprovođenje zajedničkih aktivnosti MUP-a i DCAF-a dobra osnova za nastavak saradnje, u pravcu daljeg jačanja regionalne i međunarodne kooperacije u oblasti granične bezbjednosti. Iz resornog Ministarstva su saopštili da su sagovornici razgovarali i o nedavno realizovanoj zajedničkoj po-

Sa sastanka licijskoj operaciji „Tuzi 2018“, koja je sprovedena uz podršku predstavnika evropskih agencija Europol-a, Frontex-a i IOM-a. “Sagovornici su se saglasili da je operacija bila izuzetno uspješna, kako na planu otkrivanja migratornih ruta i razmjene informacija policija, tako i na planu sprovođenja postupka readmisije sa Albanijom”, navodi se u saopštenju.

Travner, koji rukovodi Programom granične bezbjednosti, pohvalio je napredak Crne Gore i kazao da očekuje da će dobra dinamika biti nastavljena, sa posebnim fokusom na dalje unapređenje tehničkih kapaciteta na granici, jačanje ljudskih resursa i međusobne saradnje policijskih službenika u oblasti suzbijanja prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija. R.P.

POLITIKA

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

LIBERALNA PARTIJA O OBILJEŽAVANJU TAKOZVANE PODGORIČKE SKUPŠTINE

Davije i Vuković

ZABRANITI PROSLAVE U JAVNIM OBJEKTIMA

GRADONAČELNIK PODGORICE VUKOVIĆ RAZGOVARAO SA DAVIJE

Uloga OEBS-a značajna za demokratizaciju društva

Uloga misije OEBS-a u Crnoj Gori izuzetno je značajna za sprovođenje reformskih procesa i demokratizaciju društva, ocijenjeno je na sastanku gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića i šefice misije OEBS Mariz Davije. Kako je saopšteno iz PG Biroa, Vuković je naglasio da je posebno važno snaženje kapaciteta Izborne komisije Glavnog grada u cilju implementacije novih standarda kada je u pitanju izborno zakonodavstvo, kao i podrška ostvarenju i korišćenju prava ranjivih kategorija stanovništva Podgorice. “Gradonačelnik je iskazao zadovoljstvo saradnjom

sa jednom od najznačajnijih međunarodnom organizacija, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, uz uvjerenje da će u narednom periodu ta saradnja doprinijeti sistemskom snaženju institucija i kontinuiranom unapređenju temeljnih evropskih vrijednosti”, navodi se u saopštenju. Sagovornici su se saglasili da je na tom putu neophodna dalja ekspertska podrška OEBS-a, naročito na polju jačanja administrativnih kapaciteta i usvajanja evropskih vrijednosti koji promovišu najviše standarde demokratije, vladavine prava i sloboda. Davije je, čestitajući Vukoviću izbor na funkciju, pod-

sjetila da je Crna Gora odmah nakon sticanja nezavisnosti primljena u OEBS i da je, zahvaljujući dugogodišnjoj uspješnoj saradnji, uspjela da savlada mnoge prepreke i usvoji standarde vladavine prava i sloboda na putu ka EU. “Ona je konstovala da je Crna Gora od tada do danas napravila izvanredan napredak i izrazila uvjerenje da će naša zemlja i dalje nastaviti da se snažno kreće putem demokratizacije i snaženja institucija”, kaže se u saopštenju. Davije je kazala da će Misija OEBS u Podgorici nastaviti da pruža podršku institucijama, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. R.P.

Liberalna partija (LP) zatražila je juče da se ne dozvoli održavanje proslava Podgoričke skupštine iz 1918. godine u objektima koji su vlasništvo, ili njima gazduje država ili opštine. “Ove objekte finansira Crna Gora i svi njeni građani, i eventualno održavanje ovih skupova u njima i slavlje povodom tadašnjeg gašenja crnogorske države, nacije, crkve, nacionalnog identiteta, bio bi strašan poraz, gotovo ravan onom iz 1918. godine”, saopštili su iz LP. Kako su naveli, shodno principima vladavine prava i osude pokušaja prekrajanja istorije i rađanja starih nacionalizama, može se reći da je država

na ispitu. Kako su naglasili iz LP, mora se odbraniti integritet i nepovredivost državnog i opštinskog vlasništva koje je javno dobro, odnosno sačuvati dostojanstvo države i svih njenih građana. “Ako neko želi da organizuje provocirajuće proslave, neka druženja organizuje u svom privatnom objektu”, dodaje se u saopštenju. R.P.

AKO NEKO ŽELI DA ORGANIZUJE PROVOCIRAJUĆE PROSLAVE, NEKA DRUŽENJA ORGANIZUJE U SVOM PRIVATNOM OBJEKTU, NAVELI SU IZ LIBERALNE PARTIJE Ilustracija

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

POLITIKA

SKANDALOZAN SKUP U MEDITERANSKOM SPORTSKOM CENTRU

Klero-fašističke orgije u Budvi

“Doći će do ponovnog ujedinjenja srpskih zemalja i oslobađanja srpskog mora”, poručeno je sinoć u Budvi, gdje je održana centralna proslava 100 godina od oslobođenja Boke Kotorske i ujedinjenja, pod nazivom Pokoljenja djela sude. To je samo dio klero-fašističke retorike koja se sinoć čula u Mediteranskom sportskom centru. Tako je, arhijerejski bokokotorski namjesnik, protojerej Momčilo Krivokapić ponovio ono što je rekao na skupu u Herceg Novom da je prije stotinu godina “svaki Crnogorac znao da je Srbin”, a da danas “postoje oni koji mrze sve srpsko”. “Presto godi, a svaki Bokelj od Debelog brijega do Spiča znao je da nije Crnogorac, a svaki Crnogorac je znao da je Srbin”, rekao je protojerej otvarajući skup.

Boka se, kako je rekao Krivokapić, ujedinila sa Srbijom direktno, a ne preko Podgoričke skupštine. “Gore glavu srpski narode, prošli su svi okupatori, pa će i ovi. Ničija nije gorjela do zore”, poručio je. Na otvaranju je intonirana i pjesma “Onamo ‘namo”. Budući predsjednik opštine Budve, lider budvanskog Demokraskog fronta (DF) Marko Bato Carević, kazao je da je srećan što obilježavaju “najveći datum u istoriji” - oslobođenje Boke i ujedinjenje. “Crna Gora je u Velikom ratu izgubila 40. 000 ljudi, ogroman gubitak, skoro deset odsto stanovništva. Boka Kotorska je dala 1.900 dobrovoljaca koji su se borili”, rekao je Carević. Pozvao je sve koji vrijeđaju Srbe proglašavajući ih za okupatore da prestanu jer se time

još više unose podjele u već podijeljenoj Crnoj Gori. “Srbin ima srce, ima karakter i to mu niko ne može uzeti”, poručio je Carević i dodao da je “vječan srpski narod u Boki i Vaseljeni”. Svoje video poruke poslali su Čedomir Antić i Aleksandar Raković, kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru. Antić je rekao da srpski narod ima sva prava u Crnoj Gori da se pobuni i traži svoja prava, uvjeren da će “doći sloboda”. Raković je kazao da režim predsjednika Mila Đukanovića i premijera Duška Markovića neće biti vječan. I ovaj pokušaj okupacije identiteta i srpske Crne Gore neće biti vječan. “Ujedinićemo srpske zemlje i osloboditi srpsko more”, poručio je on. Miodrag Linta, predsjednik odbora srpske skupšti-

ne za dijasporu, obratio se na skupu u Budvi, čestitajući dan oslobođenja i ujedinjenja.On je poručio da je Budva sinoć bila “centar srpstva”. Bivši predsjednik Crne Gore i bivši savezni premijer Momir Bulatović istakao je da vijek državnog ujedinjenja Boke Kotorske i Crne Gore sa Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca predstavlja veliki datum naše prošlosti. On je osudio zabranu ulaska u Crnu Goru istaknutim srpskim intelektualcima. “Na našu sveukupnu sramotu, desilo se i to “čudo neviđeno” – akademiku Matiji Bećkoviću i trojici srpskih intelektualaca, profesora univerziteta, zabranjen je ulazak u Crnu Goru. To se ne može oćutati. To se ne smije prećutati. Protiv takve samovolje, čistog bezakonja i strašne neznavenosti svaki odgovoran čovjek mora da digne glas. Zato vas molim da ovu moju riječ shvatite kao krik protiv bezumlja koje je zaharalo u našem državnom vrhu”, kazao je Bulatović. Skup, na kom su prisustvovali i lideri DF Andrija Mandić, Milan Knežević, Slaven Radunović i brojni poslanici Fronta, sadašnji predsjednik opštine Budva Dragan Krapović, predsjednik Skupštine opštine Budva iz DF-a Đorđije Vujović, menadžer Budve Milo Božović i još nekoliko čelnika opštine Budva, je završen pjesmom “Tamo daleko”. Ovakva vrsta primitivnog

Skup bez Amfilohija

Sinoćnjem skupu u Budvi prisustvovalo je nekoliko sveštenika Mitropolije crnogorsko primorske. U ovom gradu se juče govorilo da će doći i mitropolit Amfilohije, ali njega na proslavi nije bilo. U sali je bilo nekoliko srpskih zastava, u programu su učestvovali Vuk Kostić, Lazar Nikolić, Vuk Jovanović, hor Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“, akapela sastav Srpski pravoslavni pojci i škola za vjeronauku parohije Mainsko-brajićke. i agresivnog srbovanja, negiranja crnogorske nacije i države, reinkarnacije više puta propalog projekta “velike Srbije” i “srpskog mora”, nije primjerena Crnoj Gori, koja baštini multietničnost i multikonfesionalnost. Država treba da procijeni da li će dozvoliti još neke ovakve skandalozne klero-fašističke orgije u Crnoj Gori. Jasno je da njihovo “guslanje”, kao što reče premijer Marković, u krajnjem, ne može ugroziti stabilnost Crne Gore i bezbjednost njenih građana. No elementarno je nepristojno da pljuju po našoj kući. “Tamo daleko” im bila njihova lijepa kuća. G.Popović

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.14870 0.87403 130.020 1.14440 75.7709 118.321 7.43380

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

au = 1,229.09

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

Naziv PLAP BUDR TREN IZBR

Najveći promet CijeNa 0,1200 6,9000 0,0591 0,0043

KoličiNa 20.000 150 5.000 3.000

IzVještAj SVjetS

Unific do bol

Udruženom proizvodnjom do boljeg planiranja

razvoja. Glavni cilj radionice, kako su kazali predstavnici tog resora, jeste podizanje svijesti proizvođača o značaju njihovog organizovanja kroz poljoprivredne kooperative. “To je put za jačanje veza i izgradnju dugoročnih odnosa između dobavljača i trgovaca. Razmijenjena su iskustva o najboljim praksama u nabavci i transportu, kao i pakovanju i označavanju svježeg voća i povrća, u skladu sa evropskim propisima i standardima”, saopšteno je nakion radionice koja je organizovana kroz saradnju sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu UN-a, Evropske banke za obnovu i razvoj i Ministarstva. D.J.

ovi izvještaj Svjetske banke (SB) o mogućnostima poslovanja u 190 zemalja svijeta u narednoj godini - Doing Business 2019 – pozicionirao je Crnu Goru na 50. mjesto, što i nije loša pozicija iako je za osam gora od prošlogodišnje. Međutim, započeti biznis nije lako, jer se naša zemlja u toj oblasti nalazi na 90. mjestu.

Ilustracija

Sa jučerašnje radionice

RegIONALNA kONfeReNCIjA I RADIONICe U PODgORICI

Mineralne sirovine budućnost regiona Mineralne sirovine su baza današnjeg društva i važne su za cijeli svijet i budući društveni razvoj. Međutim, u Evropi je neophodno obezbijediti i sigurno snabdijevanje mineralnim sirovinama, ocijenjeno je na tematskoj konferenciji zemalja istočne i jugoistočne Evrope (ESEE) održanoj u Podgorici. Kako je istaknuto na događaju u organizaciji mreže EIT RawMaterials, univerzitetskog Regionalnog centra Leben iz Austrije i Regionalnog centra Adri-

PromjeNa 8,70% 3,32% 0,00% 0,00%

aG=14.63

RADIONICA O PLASMANU VOĆA I POVRĆA

Nedovoljna povezanost subjekata koji učestvuju u proizvodnji i plasmanu voća i povrća je ključna prepreka većoj konkurentnosti, ocijenjeno je na jučerašnjoj radionici o unapređenju sistema nabavke i održivog lanca snabdijevanja domaćeg voća i povrća. Na skupu je istaknuto da udruživanje proizvođača može dovesti do boljeg planiranja proizvodnje, otkupa i plasmana proizvoda. “Jača povezanost i odnos između proizvođača i kupaca, uključujući i maloprodaju, od suštinskog je značaja za izgradnju održivog lanca snabdijevanja i postizanje veće konkuretnosti proizvođača”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog

obim u € 2.400,0000 1.035,0000 295,5000 12,9000

ja, ova oblast ima ogroman potencijal u mineralnim sirovinama koji može podstaći i osnažiti ekonomski razvoj, ali je potrebno uspostaviti okvire koji omogućavaju uspješan razvoj sektora mineralnih sirovina. „To su, između ostalog, adaptiranje okvira politike koji omogućavaju pravnu sigurnost i transparentno izdavanje dozvola i saglasnosti, kao i transparentno odlučivanje za investiture“, istakli su učesnici konferencije koja treba da poveže mrežu EIT RawMa-

terials sa regionom ESEE za zajedničku realizaciju projekata u vezi sa mineralnim sirovinama. Istovremeno, održana je radionica koja se bavila projektom Reseerve, u kojem je partner Geološki zavod Crne Gore čiji je cilj popisivanje primarnih i sekundarnih mineralnih sirovina na Zapadnom Balkanu. Druga radionica bila je orijentisana na obrazovanje u oblasti mineralnih sirovina i studente sa lokalnih fakulteta, kako bi se kod njih podstakla strast za ova pitanja. K.J.

Prema sveukupnoj lakoći poslovanja, naša zemlja je sakupila 72,73 poena. Bolje su u regionu rangirane Makedonija na desetom, Kosovo na 44. i Srbija na 48. mjestu, dok je Albanija na 63. a Bosna i Hercegovina na 89. poziciji nove liste. Za podatke iznesene u ovogodišnjem izdanju, stručnjaci SB su kao relevatne koristili one iz Glavnog grada, kao najvećeg poslovnog centra u državi. Prema njima, za registraciju malog društva sa ograničenom odgovornošću – firme koje ima između deset i 50 zaposlenih – potrebni su jedan euro osni-

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PLAP BUDR TREN IZBR

0,1200 6,9000 0,0591 0,0043

20.000 150 5.000 3.000

2.400,0000 1.035,0000 295,5000 12,9000

PROMJENA 8,70 3,32 0,00 0,00

NAZIV PLAP BUDR TREN IZBR

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 0,1200 6,9000 0,0591 0,0043

KOLIČINA 20.000 150 5.000 3.000

OBIM U € 2.400,0000 1.035,0000 295,5000 12,9000

PROMJENA 8,70 3,32 0,00 0,00

SKE BANKE DOING BUSINESS 2019 UKAZUJE NA BROJNE MOGUĆNOSTI ZA NAPREDAK

CIRANJEM RADA ADMINISTRACIJE LJEG POSLOVNOG AMBIJENTA vačkog kapitala, osam procedura u 12 dana, i 1,3 odsto prosječnog prihoda po glavi stanovnika od 7.350 dolara. Upravo nepostojanje obaveznog minimalnog kapitala i kraće vrijeme za otvaranje preduzeća značajno utiču na bolji rang zemalja u okruženju. Poređenja radi, u Sloveniji se procedura besplatno završi u tri koraka i za osam dana. Ekonomski analitičar Predrag Drecun za Dnevne novine komentariše da ima prostora za unapređenje poslovnog ambijenta. „U Kini je potreban jedan sat da registrujete preduzeće. Možete to i elektornskim putem, naravno. Pa, čemu toliki tehnološki napredak ako ga ne koristimo? U nekim državnim institucijama još se ručno zavode dopisi, dok u drugim možete da koristite prednosti interneta. Problem je što naša administracija ne radi ujednačeno i Vlada to treba da unificira“, kaže naš sagovornik. Crna Gora je na 75. mjestu kada je u pitanju dobijanje građevinskih dozvola, do kojih se sti-

Sa konferencije

Problemi koje niko ne rješava Od deset oblasti u kojima se mjeri brzina i efikasnost započinjanja biznisa, najgora je pozicija procedura vezanih za dobijanje priključka električne energije – 134 mjesto. Naime, za električni priključak potrebno proći sedam procedura, čekati 142 dana i platiti čak 418,7 odsto prosječnog prihoda po stanovniku. ako izvor podataka, navedena je Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), iako je za ovaj dio posla zadužen Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS). „To je posledica lošeg upravljačkog kapaciteta bivšeg menadžmenta, koji

že kroz osam procedura, 152 dana čekanja i dodatnih troškova od 9,6 odsto knjigovodstvene vrijednosti nekretnine. Glavni problem još od 2009. godine pred-

je najviše uložio u brojila - da bi se bolje vršila naplata - i u neke marketinške ugovore. Vrlo malo se uložilo u samu infrastrukturu. Zato kad jako zagrmi - nema struje po pola dana. Tržište energije nema direktno veze sa tim, jer se radi o tehničkim problemima koje niko ne rješava“, kaže Drecun i dodaje kako „nije dobro ako smo u vrhu po jednom, a na dnu po drugom pokazatelju“.

Drecun stavlja stroga zakonska procedura zbog posebnih dozvola koje se odnose na zaštitu životne sredine, što je i produžilo vrijeme čekanja na dozvolu. Za registraciju

vlasništva potrebno je šest procedura i 69 dana, kao i 3,2 odsto godišnjih prihoda po stanovniku, i tu smo zauzeli 76. mjesto. Ispod prosjeka regiona i razvijenih zemalja pozicionirani su zaštita manjinskih vlasnika i oporezivanje. S druge strane, za međunarodnu trgovinu, prinudnu realizaciju ugovora i rješavanje pitanje insolventnosti Crna Gora se pozicionirala iznad 47. mjesta među 190 zemalja svijeta. Firme koje kreću u poslovanje iz Crne Gore najlakše dolaze do kredita i po tom kriterijumu zauzimamo 12 mjesto na globalnoj listi. Sa skorom od 85 poena, daleko smo ispred prosječnih od 68,7 koliko iznosi za region Evrope i Centralne Azije kome pripadamo u sklopu ovog istraživanja. „To je odličan pokazatelj. Ali, sam za sebe ne znači mnogo za Crnu Goru, jer je to samo segment cjelovitog biznisa. Pristup finansijskim sredstvima je poboljšan prvenstveno zbog dobro postavljene pozicije Investiciono-razvojnog fonda u sistemu. Naravno, i blagi pad opštih

POSKUPLJENJE NA MEĐUNARODNIM TRŽIŠTIMA CRNOG ZLATA

Cijene nafte prekoračile 73 dolara Cijene nafte juče su na međunarodnim tržištima prekoračile nivo od 73 dolara, zbog pisanja medija da Rusija i Saudijska Arabija razmišljaju o smanjenju snabdijevanja te sirovine u narednoj godini. Barel nafte je na londonskom tržištu poskupio 91 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosio je 73,04 dolara, dok se na američkom tržištu barelom trgovalo po 58 centi višoj cijeni i to za 62,79 dolara. “Organizacija zemalja izvo-

CENT POSKUPIO JE JUČE BAREL NAFTE NA LONDONSKOM TRŽIŠTU I IZNOSIO JE 73,04 DOLARA

znica nafte (OPEC) i nezavisni proizvođači na čelu sa Rusijom, u junu su ublažili ograničenja

nakon zahtjeva američkog predsjednika Donalda Trumpa da se zaustavi rast cijena i nadoknadi smanjena snabdjevenost iz Irana”, prenose mediji. Ruska novinska agencija TASS objavila je da su Rusija i Saudijska Arabija počele bilateralne pregovore o mogućem ograničenju snabdijevanja. Te zemlje najveći su proizvođači koji učestvuju u ograničenju ponude od prošle godine pod dirigentskom palicom Organizacije zemaljaizvoznica nafte (OPEC). R.E.

kamata sa trendom daljeg pada ima pozitivan uticaj. Banke su stabilne, solventne i likvidne, a depoziti rastu što jača kreditini potencijal“, potcrtao je Drecun. Uz to, imamo najbolji indeks snage zakonski regulisanih prava, pa za SB u tome predstavljamo primjer najbolje svjetske prakse. Slabiji skor od pet poena, spram maksimalnih osam koji imaju 42 zemlje svijeta, naveden je za količinu informacija koje se mogu dobiti prilikom kreditiranja. Kreditni registar pokriva 56,6 odsto punoljetnog stanovništva – što je dvostruko više od prosjeka regiona, ali i najrazvijenih zemalja OEBS-a. Prema podacima koje je prikupila SB, u registru je 224.490 pojedinaca i 12.085 kompanija. Pozicija naše zemlje možda bi bila i bolja, da posoji kreditni biro kao posebna institucija koja prikuplja podatke o svim zaduživanjima pojedinaca i kompanija. Ipak, pristup takvom tipu podataka u ovom trenutku može da ima samo Centralna banka Crne Gore. K.J.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

IZRADA STRATEŠKE PROCJENE I DRŽAVNOG PLANA EKSPLOATACIJE

Nezaposlenost u SAD najniža je u posljednjih 50 godina, o čemu svjedoči 250.000 otvorenih radnih mjesta u oktobru, što je dvostruko više nego u septembru, saopštilo je američko Ministarstvo rada. Plate su, kako navode, na godišnjem nivou porasle najviše tokom posljednjih 9,5 godina. Zapošljavanje je pojačano u sektoru ugostiteljstva i turizma sa 42.000 novozaposlenih, dok je u proizvodnji zaposleno 32.000 više ljudi.

Neophodna regulacija uticaja rudarstva na životnu sredinu

U američkoj proizvodnji je zaposleno 32.000 više ljudi

INFLACIJA U TURSKOJ NASTAVILA DA RASTE Godišnja inflacija u Turskoj je, uprkos intenziviranoj monetarnoj politici sa masovnim povećanjem kamatnih stopa sredinom septembra, nastavila da raste prošlog mjeseca i dostigla je najviši nivo u posljednjih 15 godina. “Stopa inflacije se više nego udvostručila u odnosu na maj. Prije godinu iznosila je 11,9 odsto. Mjesečna inflacija, s druge strane, prošlog mjeseca je znatno usporila na 2,7 od-

11,9 ODSTO BILA JE STOPA INFLACIJE PRIJE GODINU DANA

sto u odnosu na 6,3 odsto u septembru, ali je takođe bila iznad ekonomske prognoze od dva odsto”, prenose mediji.

Inflacija u Turskoj je najviša u posljednjih 15 godina

Rosneft utrostručio dobit Neto dobit u trećem kvartalu iznosi 1,88 milijardi eura

Najveći ruski proizvođač nafte Rosneft utrostručio je u trećem kvartalu utrostručio neto dobit na 1,88 milijardi eura zahvaljujući većoj proizvodnji i višim cijenama nafte, saopšteno je iz kompanije. Neto dobit je u poređenju sa prošlim kvartalom smanjena 37,7 odsto. Rosneftovi prihodi su u trećem tromjesečju uvećani 53 odsto i iznosili su su 2.286 milijardi rubalja.

Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu državnog plana eksploatacije ruda treba da obuhvati opis aktivnosti eksploatacije mineralnih sirovina predviđenih državnim planom za naredni desetogodišnji period, kao i procjenu mogućeg uticaja eksploatacije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. To se navodi u Predlogu odluke o izradi strateške procjene uticaja na životnu sredinu državnog plana eksploatacije mineralnih sirovina od naredne do 2029. godine koji je pripremilo Ministarstvo ekonomije. “Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu pripremaće se paralelno sa izradom državnog plana, kako bi se obezbjedilo da pitanja životne sredine budu uzeta u obzir tokom pripreme plana i da se u skladu

Manje ADSL priključaka Ukupan broj ADSL priključaka na kraju septembra iznosio je 56.200, što je 240 manje nego u avgustu, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Iz EKIP-a su saopštili da je broj korisnika koji su putem optičke mreže pristupili internetu u septembru iznosio 44.030. “Od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju septembra, 88,53 odsto se odnosi na građane”, navodi se u izvještaju. Broj WiFi priključaka je bio 6.550”, navodi se u izvještaju. R.E. Ilustracija

Ilustracija

DRŽAVNI PLAN TREBA DA SADRŽI PODATKE O SVIM VRSTAMA MINERALNIH SIROVINA KOJE SU DO SADA OTKRIVENA SA PROJEKCIJOM BUDUĆE RUDARSKE AKTIVNOSTI sa tim izabere najbolje rješenje sa aspekta životne sredine i zdravlja ljudi”, navodi se u predlogu odluke na koji zainteresovana javnost Ministarstvu može dostavljati mišljenje.

Državni plan, koji se izrađuje u skladu sa budžetom i tiče se kopnenog dijela Crne Gore, treba da sadrži podatke i saznanja o svim vrstama mineralnih sirovina koje su do sada otkrivene u državi sa projekcijom buduće rudarske aktivnosti. Strateškom procjenom će se analizirati i ocijeniti mogući negativni uticaji na životnu sredinu do kojih može doći realizacijom državnog plana. D.J.

REZULTAT KOMPANIJE U TRI KVARTALA

POSLOVANJE INSTITUTA LOŠIJE ZA 28,4 ODSTO Institut “Simo Milošević” završio je tri kvartala ove godine sa neto dobitkom od 761.580 eura, što je 28,4 odsto manje nego u uporednom periodu. Prema zvaničnim podacima, poslovni prihodi kompanije su na kraju septembra bili pet odsto viši i iznosili su 9,25 miliona eura. “Poslovni rashodi Instituta porasli su 9,8 odsto na 8,32 miliona eura, od čega se na zarade, naknade i ostale lične rashode odnosilo 4,47 miliona. Troškovi amortizacije i rezervisanja iznosili su 554.050 eura, a materijala 1,85 miliona eura. Ostali poslovni rashodi iznosili su 1,43 miliona”, navodi se u izvještaju o poslo-

vanju kompanije. Ukupna aktiva kompanije na kraju septembra je iznosila 66,35 miliona eura i bila je neznatno manja u poređenju sa istim periodom prošle godine. Neraspoređena dobit kompanije iznosi 1,83 miliona eura. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte raspisao je 16. oktobra javni poziv za prodaju 56,4 odsto akcijskog kapitala Instituta “Simo Milošević” koji je u većinskom vlasništvu Vlade i poziv je otvoren do 14. januara naredne godine. Prema uslovima tendera, kupoprodajna cijena ne može biti manja od deset miliona eura, a investicioni ciklus mora biti najmanje 20 miliona. R.E.

⌦-------------------------------------------POSLOVNI RASHODI INSTITUTA PORASLI SU 9,8 ODSTO NA 8,32 MILIONA EURA, OD ČEGA SE NA ZARADE, NAKNADE I OSTALE LIČNE RASHODE ODNOSILO 4,47 MILIONA

--------------------------------------------⌦

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

KOMERCIJALNA BANKA PROSLAVILA 25 GODINA RADA

Povjerenje klijenata na prvom mjestu

Komercijalna banka proslavila je 25 godina postojanja. Obraćajući se sinoć brojnim gostima, predsjednik borda direktora dr Vladimir Medan kazao je da su svo vrijeme svog poslovanja trudili da, osim po rezultatima koji se ogledaju u solventnosti, prihodu, profesionalnosti... budu prepoznati i po “ljudskom licu banke”. “To je ono po čemu želimo da budemo drugačiji, da prepoznajemo svakog od vas - i mi vas i vi banku. Banka nije ništa drugo do povjerenje između nje i klijenata”, poručio je Medan. On je objasnio zašto su se odlučili da sjedište presele u Podgoricu, naglašavajući da su tokom 2018. godine ostvarili značajan rast, od preko osam odsto, kako ukupne aktive, tako i

depozita... “To znači da su odluke koje smo donosili bile prave i da ste vi to prepoznali”, poručio je Medan, naglašavajući da ova finansijska institucija ima deset filijala u Crnoj Gori. Izvršni direktor Komercijalne banke, Mirko Marojević, kazao je da banka bilježi značajne rezultate u svim aspektima poslovanja, te da se svrstava u sam vrh banaka na tržištu Crne Gore po koeficijentu solventnosti, kao glavnom kriterijumu sigurnosti banaka, uz izuzetno dobar koeficijent likvidnosti... Marojević je kazao i da je banka

nagradila 26 studenata Ekonomskog fakulteta, da je omogućila stažiranje u toj finansijskoj instituciji, te da prepoznaje kvalitet i u njega ulaže.

EKONOMIJA

Promet na berzi skoro 90 odsto manji Ukupan promet na Montenegroberzi u oktobru je iznosio 5,7 miliona eura i bio je 89 odsto manji nego u septembru. U poređenju sa oktobrom prošle godine, kako se navodi u Biltenu Montenegroberze, promet je veći oko šest odsto. “Prosječan dnevni promet iznosio je 259.150 eura, a veći dio prometa, 86 odsto, ostvaren je na slobodnom tržištu”, pokazuju podaci. Tokom 22 dana trgovanja zaključeno je 338 transakcija, od čega je 56 odsto zaključeno na slobodnom tržištu. R.E.

5,7

MILIONA EURA IZNOSIO JE UKUPAN PROMET NA MONTENEGROBERZI PROŠLOG MJESECA

HRONIKA

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

SDT SE ŽALILO NA RJEŠENJE O OBUSTAVLJANJU POSTUPKA PROTIV MUGOŠINIH SARADNIKA:

Specijalno državno tužilaštvo uložilo je žalbu Apelacionom sudu na rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je odbačena optužnica protiv nekadašnjih saradnika bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše. Tom optužnicom SDT je obuhvatio Dragana Đukića, Dragana Kruščića i Dragicu Vidić stavljajući im na teret zloupotrebu službenog položaja i zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja. U rješenju suda navedeno je da nema mjesta optužbi jer je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja u odnosu na kri-

vična djela koja su predmet optužbe. S druge strane, SDT smatra da je Viši sud rješenje donio uz počinjenu bitnu povredu krivičnog postupka, te da je izreka rješenja nejasna i protivrječna razlozima koji su dati u obrazloženju. “Viši sud nije bavio činjenicama i razlozima koji utiču na zastarjelost krivičnog gonjenja, nego iz sebi znanih razloga, teret odluke u ovoj krivično-pravnoj stvari prebacuje na žalbeni sud, na koji ovim putem tužilaštvo apeluje da mu se omogući da u kontradiktornom postupku dokaže sve navode iz

Foto: Iva Mandić

Apelacioni sud da omogući da tužilaštvo dokaže navode iz optužnice

podignute optužnice”, navodi se u žalbi Tužilaštva, i dodaje da je neprihvatljiv zaključak da tužilaštvo osnov sumnje u odnosu na lica protiv kojih je podignuta optužnica, zasniva tek nakon odbrane okrivljenog Miomira Mugoše i u vezi sa tim sačinjenom službenom zabilješkom tužilaštva. Za SDT je pogrešan i ne-

prihvatljiv stav suda, u vezi sa zastarjelošću krivičnog gonjenja u odnosu na okrivljenog Dragana Đukića, kada sud navodi da krivična prijava MANS-a od 17.10.2007. godine, koja je podnijeta protiv Mugoše i Đukića, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja „predstavlja procesnu radnju ko-

jom se zastarijevanje prekida i iznova počinje da teče, shodno odredbi čl.125 st.4 i 6 Krivičnog zakonika“, jer krivična prijava, što bi trebalo biti poznato prvostepenom sudu, nije procesna radnja, koja bi u smislu odredbe čl.125, st.4 Krivičnog zakonika prekinula zastarjelost krivičnog gonjenja. Bo.B.

ĐUROVIĆU ODREĐENO ZADRŽAVANJE

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila na magistralnom putu Kolašin-Mojkovac jedna osoba zadobila je lakše tjelesne povrede, kada je vozilo mojkovačkih registarstvih oznaka sletjelo sa puta u mjestu Trebaljevo i završilo u rijeku. Druga osoba koja je bila u vozilu je prošla bez povreda. Tokom uviđaja i izvačenja vozila iz rijeke saobraćaj se na tom dijelu puta odvijao trakom naizmjenično.

Aktivirao bombu ispod vozila

PRETRESI U NEKOLIKO GRADOVA

ZAPLIJENJENE LOVAČKE PUŠKE I MUNICIJA

Službenici podgoričke, danilovgradske i nikšićke policije juče su pretresali stanove, druge prostorije i vozila na četiri lokacije, koje koriste Podgoričani A.D. (25), B.L. (35), i D.M. (37) iz Nikšića. Tom prilikom pronađeno je oružje i municija. “Policija je pronašla i oduzela: pušku marke M48 cal. 7,9mm, lovačku pušku, 84 metaka različitog kalibra, 26 komada lovačke municije, četiri komada registarskih oznaka kao i notes sa ispisanim novčanim transakcijama. O događa-

ju je obaviješten državni tužilac. Navedeni predmeti i stvari će biti predmet vještačenja”, saopšteno je iz Uprave policije. Takođe, službenici Centra Bezbjednosti Berane su juče i prekjuče izvršili pretrese na više lokacija koje koriste J.D. i J.N. iz tog grada. Tom prilikom policija je pronašala i oduzela pušku sa optičkim nišanom marke „Nrconija“ kalibra 4,5 mm, registarske oznake, masku M59 i gasni pištolj. O događaju je obaviješten nadležni tužilac. R.C.H.

Danilovgrađaninu Lazaru Đuroviću, koji je osumnjičen za aktiviranje eksplozivne naprave ispod vozila službenika ZIKS-a Raša Zindovića, određen je tužilački pritvor od 72 sata. Brzom reakcijom policije Đurović je prekjuče uhapšen zbog aktiviranja eksplozivne naprave ispod vozila službenika ZIKS-a. U mjestu Stologlav, u noći između utorka i srijede, oko 2.30 sati odjeknula je eksplozija ispod automobila “VW passat” koje je u vlasništvu Zindovića. U eksploziji nije bilo povrijeđenih već je pričinjena materijalna šteta. Policija je, na osnovu prikupljenih dokaza i operativnih saznanja, u vrlo kratkom roku locirala Đurovića, nakon čega su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi osumnjičeni. Prilikom pretresa policija je pronašla tragove i predmete za koje se sumnja i koji se povezuju sa izvršenjem ovog krivičnog djela. L.H.

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Hronika

Osumnjičeni za napad na djevOjke saslušan u OdT

Radunović pRiznao da je tukao djevojke

Podgoričanin Mijomir Radunović za kojeg se sumnja da je u noći između petka i subote u centru Podgorice fizički nasrnuo na djevojke D.R. (22) i T.P. (22), saslušan je juče u Osnovnom državnom tužilaštvu. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata zbog mogućeg uticaja na svjedoke, kao i zbog mogućeg bjekstva. On je u tužilaštvo došao vidno raspoložen, sa osmijehom na licu i bez branioca, a pred tužiocem je priznao krivično djelo. Podsjetimo, napadnute djevojke prekjuče su dostavile snimak direktorici Sigurne ženske kuće Ljiljani Raičević koja ga je objavila na društvenim mrežama. Na snimku se vide dvije djevojke kako stoje

pOdgOrička pOlicija

Uhapšena trojica koja su potraživana duže vrijeme Službenici CB Podgorica su, u aktivnostima usmjerenim na kontrolu bezbjednosno interesantnih lica, uhapsili Podgoričane Z.R. (38), S.D. (19) i B.J. (22), koji su se već izvjesni period potraživali. “Dva lica su se potraživala zbog izbjegavanja izdržavanja kazni zatvora na koje su osuđena pravosnažnim presudama, dok se jedno lice potraživalo radi obezbjeđivanja njegovog prisustva

u krivičnom postupku. Z.R. osuđen je na tri godine i šest mjeseci zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga; S.D. je osuđena na sedam mjeseci zbog krivičnog djela teška krađa, dok se protiv B.J. vodi krivični postupak zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja. Prva dva lica sprovedena su u ZIKS”, navodi se u saopštenju UP. R.C.H.

Od siline udara djevOjka je pala, a Onda je napadač krenuO ka drugOj djevOjci, OdgurnuO je, udariO pO glavi, pOkušavajući i nOgOm da zada udarac za pultom u objektu brze hrane. Dok čekaju da se spremi porudžbina, nakon dvadesetak sekundi se vidi ulazak mladiću koji takođe naručuje hranu. U jednom trenutku, djevojka koja čeka zajedno sa drugaricom na kratko otvara vrata, ali ne izlazi napolje, već se vraća kod prijateljice koja plaća porudžbinu.U tom času, na snimku nadzorne kamere se vidi kako se otvaraju vrata i u objekat ulazi na-

padač, proćelavi muškarac u kožnoj braon jakni, odmah nasrće na bližu djevojku, zadajući joj pesnicom stravičan udarac u glavu. Od siline udara djevojka je pala, a onda je napadač krenuo ka drugoj djevojci, odgurnuo je, udario po glavi, pokušavajući i nogom da zada udarac. Koji sekund kasnije, uletio je za sada nepoznati mladić, priskočio u pomoć djevojkama i krenuo da udara nasilnika. Dok ga je udarao, na njega su nasrnuli prijatelji osumnjičenog, očito pokušavajući da odbrane svog druga nasilnika. Radunović je inače poznat policiji od ranije i ima podeblji dosije zbog raznih krivičnih djela, kako u Crnoj Gori tako i u Srbiji i Švedskoj. L.H.

krivična prijava prOTiv Baranina

Zaplijenjena droga

Cigarete švercovao u prtljažniku

uhapšen pOdgOričanin

Policija u Nikšiću i Podgorici oduzela drogu Protiv Baranina A.M. (23) podnijeta je krivična prijava zbog šverca cigareta. “Cigarete su otkrili policijski službenici Centra bezbjednosti Bar, kontrolom vozila kojim je upravljao A.M. U prtljažniku vozila bilo je sakriveno 1.180 paklica cigareta bez akciznih markica koje je ovo lice, sumnja se, imalo namjeru da stavi u promet na tzv. sivom tržištu. A.M. i cigarete predati su policijskim službenicima Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta radi daljeg postupanja. R.C.H.

Službenici policije uhapsili su prekjuče Podgoričanina M.B. (33) nakon što su pretresom njegovog stana pronašli i oduzeli oko 3,5 kg marihuane i oko 7 kg hašiša. Policija je uhapsila M.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. “Službenici Uprave policije MUP-a – Odsjeka za borbu protiv droge su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, a u cilju spriječavanja tzv. ulične prodaje opojnih droga, izvršili pretres stana M.B. i tom prilikom pronašli hašiš i marihuanu. Sumnja se da se ovo lice duži period bavilo proizvodnjom i stavljanjem u promet hašiša. Lice

je privedeno tužiocu. Droga je upućena u Forenzički centar”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Takođe, nikšićka policija je, tokom oktobra i novembra, u šest pojedinačnih slučajeva zaplijenila oko 40 grama kokaina i marihuane. “U pet slučajeva droga je otkrivena prilikom kontrole vozila i lica koja su se u njima nalazila, dok je u jednom slučaju droga otkrivena prilikom primopredaje. Od šest lica, M.B., U.Đ., Đ.P., M.P, I.D. i J.Š., koja su procesuirana prijavama, dva su bezbjednosno interesantna. Sva ova lica su muškog pola, punoljetna, starosti od 21 do 25 godina. Pet lica je iz Nikšića, a jedno iz Podgorice”, saopšteno je iz Uprave policije. R.C.H.

hronika

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

počelo suđenje savu lipovini za pokušaj ubistva

Cetinjanin Savo Lipovina negirao je juče u Višem sudu u Podgorci da je 23. decembra prošle godine aktivirao eksplozivnu napravu ispod vozila u kojem su bili Nikola Kaluđerović i Stevo Vujović. Kritičnom prilikom Kaluđerović se nalazio na mjestu vozača, a Vujović na mjestu suvozača i obojica su zadobili teške povrede opasne po život. Optuženi Lipovina naveo je da nema veze sa predmetnim događajem. “Bio sam sa djevojkom, pio sam, povezao sam je do Podgorice, ostavio je, a onda sam igrao rulet do šest ujutro, pa spavao. Oko 17.45 pošao sam do Darka Draškovića da mu pomognem u čuvanju djece, jer je njegova žena išla na fitnes”, kazao je u odbrani okrivljeni Lipovina, dodajući da je oko 21-22 sata otišao u “Akapulko”, te da je na portalima vidio šta se desilo. Istakao je da mu sve ovo podmeće cetinjska policija jer ga je “načelnik Mandić uzeo na zub”.

On je ispričao i događaj koji se desio ranije kada je se jedne noći vozio sa poznanicom, i kada je Kaluđerović koji se kretao vozilom iz suprotnog smjera “cimnuo” put njih. To je juče potvrdio i Kaluđerović u svojstvu oštećenog, dodajući da mu je Lipovina potom uputio prijetnje koje je prijavio policiji. Kluđerović je kazao da se kritične noći vozio sa drugom Stevom Vujovićem, da su svratili na 20 minuta do igraonice, potom opet sjeli u vozilo. “Stali smo na semafor jer je bilo crveno svijetlo. Kada se upalilo zeleno svijetlo i kada su krenuli automobilom, došlo je do eksplozije.Uspio sam da izađem iz vozila iako sam bio povrijeđen. Ja se sa Lipovinom ne družim, samo se javljamo kroz grad”, naveo je oštećeni i dodao da sumnja da sve ovo ima veze sa gradskim pričama da on i Vujović stoje iza pucnjave na Dragana Roganovića, vlasnika “Akapulka”, koji se

“Pežo” nakon eksplozije druži sa Lipovinom što, kako dodaje, nije tačno.Lipovina je rekao da Roganovića poznaje samo kao vlasnika kafića, ali da nisu prijatelji. Podsjećamo, Roganović je u decembu 2017. godine teško ranjen kada mu je napa-

dač pucao u leđa. Inače, Roganović je kao tjelohranitelj Gorana Radomana koji je bio prva žrtva rata škaljarskog i kavačkog klana. Okrivljeni Lipovina je istakao i da su ga povezivali sa eksplozijom u kojoj je stra-

dao Marko Martinović na Cetinju, za koji slučaj je kasnije utvrđeno da je Martinović digao sebe u vazduh u trenutku kada je postavljao bombu. Idući pretres zakazan je za 12. decembar. Bo.B.

Autor: FOS-media

Optuženi tvrdi da mu policija podmeće

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

hronika

nastavljeno suđenje za pokušaj terorističkog napada na dan izbora

Bulatović svjedočio u interesu optuženih

Saslušanjem poslanika DFa Predraga Bulatovića, juče je nastavljeno suđenje za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016. godine. Bulatović je i u nastavku svjedočenja odgovorima pokušao da zaštiti optužene kolege Andriju Mandića i Milana Kneževića, na šta je ukazao i specijalni tužilac Saša Čađenović. Prema mišljenju Čađenovića, Bulatović je sračunato davao odgovore i to samo na pitanja koja ne mogu ugroziti odbranu njegovih kolega, dok je na ostala nije davao odgovore.

■ Ne zNa ko je vozio, ko prevodio

Bulatović je, odgovarajući na pitanje suda, izjavio da ne zna šta je tačno radio saradnik Arona Šaviva, Emanuel Ričardson tokom boravka u Podgorici uoči izbora. ‘’Ja ne znam šta je radio, ali je bio zadužen za terenski rad. On je bio zadužen da primijeni softver takozvanog sigurnog glasa. To je njegov prevashodni zadatak da instalira softver na tablete i da podijeli ljudima koji rade na terenu’’, odgovorio je Bulatović. Međutim, on nije znao da odgovori ko je vozio Ričardsona tokom tog terenskog rada, niti ko im je bio prevodilac tokom razgovora

sa njim. ‘’Posebnog prevodioca za Ričardsona nije bilo. Kada sam ja bio u toj kući i razgovarao sa njim, u prisustvu Milana Kneževića, neko jeste prevodio, tu ima ljudi koji znaju i engleski i njemački jezik’’, kazao je Bulatović. On je zatim pojasnio i sukob sa Šavivom koji je pomenuo u slobodnom kazivanju. ‘’Kada sam u iskazu rekao da sam imao sukob sa Šavivom, mislio sam na različita mišljenja i stavove oko toga u kom pravcu treba da ide kampanja. Ja sam se zalagao da kampanja treba da bude protiv NATO-a, a on se zalagao da treba da damo akcenat na socijalne i ekonomske teme’’, kazao je Bulatović. Sudiju Suzanu Mugošu je zatim zanimalo ko je iz kuće, koja je iznajmljena u Farmacima, prevozio ljude iz logistike, na šta Bulatović nije imao odgovor, ali je znao da to nije bio optužni Mihailo Čađenović jer je on bio zadužen da vozi Andriju Mandića i imao je puno obaveza u toku dana.

■ o pUTU U rUSijU odLUČivao kNeŽeviĆ

Specijalni tužilac Čađenović je kazao da je svjedok Bulatović pretežno govorio istini-

to i tačno, ali da na neka pianja nije odgovorio i to sračunato. “Na neka pitanja nije odgovorio i to smišljeno kako bi zaštitio Demokratski front i okrivljene Mandića i Kneževića. On je zajedno sa Kneževićem putovao više puta u Rusiju i to ne na osnovu odluke partije već Kneževića. Svjedok je naveo da ne zna da li postoje pisane odluke o tim putovanjima i da nisu podnijeti pisani izvještaji partiji već da se o putovanjima samo usmeno razgovaralo. On ne može da objasni ko ga je sa Ananijem Nikić upoznao i kada. Takođe, navodi da je Nikić radio

KATNIĆ: AKO PRIZNAJU BIĆE BLAŽE KAŽNJENI Tokom jučerašnjeg postupka kao dokaz spoveden je i dopis iz Telekoma o brojevima telefona koji, prema njihovoj evidenciji, pripadaju ANB-u i Upravi policije, za koje je tužilac Čađenović kazao da će u nastavku postupka pojasniti zašto su oni bitni. Advokati odbrane su se odmah pobunili, tvrdeći da oni ne znaju za taj dokaz niti šta se krije iza toga. Za riječ se javio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je pojasnio da je ovaj dokaz predložen od tužilaštva još prije mjesec dana. “Oni su sačekali da se izvede ovaj

dokaz i onda su ovako reagovali. Tužilac je jasno saopštio da ćemo o vremenu kada su komunikacije bile, da su bile usmene i pismene i slično pričati kada bude vrijeme za to, jer se to odložilo. Više puta se ovdje isticalo da tužilaštvo nema jednak odnos prema svim optuženim, to nije tačno. Predlažemo sudu da se optužnima daju povlastice koje zakon predviđa, a to je u slučaju da pomognu u otkrivanju počinioca i članova kriminalne organizacije da će biti blaže kažnjeni, do stepena oslobađanja. Ovi dokazi se sprovde jer

je moguće da su određeni optuženi sve ove događaje i prijavili državnim organima Crne Gore i mi to želimo provjeriti i dati šansu tim optuženima da o tim komunikacijama govore. Ako su oni vidjeli kuda je to išlo i prijavili bilo kom drugom državnom organu, ovo tužilaštvo će to da cijeni i da predloži sudu da se oni blaže kazne. Ovo je principijelan i zakonit stav tužilaštva. Ovo su sve zakoniti načini i mi ih biramo kao što ne sporimo da način pribavljanja dokaza može da izabere i odbrana ‘’, kazao je Katnić.

kao prevodilac za DF, iako nikada nije bio u prilici da prisustvuje tom činu prevođenja”, kazao je Čađenović. Što se tiče priče o Šavivu, Bulatović je, prema mišljenju Čađenovića, bio decidan i jasan da je upravo Knežević zakazao sastanak i to u Rusiji. “Navodi da je Šaviv došao sa svojim timom ljudi, ali ne zna ko su ti ljudi.Primjećujem da je informacija o tabletima i softveru sigurnog glasa netačna jer ti tableti nikada nisu radili niti su stavljeni u funkciju, što ćemo i dokazati’’, ocijenio je Čađenović. Advokat Dušan Radosav-

ljević je ukazao na slobodno kazivanje ovog svjedoka u kojem je naveo da je i on član predsjedništva DF-a, te da ako su Knežević i Mandić krivi, da je kriv i on. “Nadam se da sud razumije tu poruku koja ukazuje na apsurdnost postupka, naročito nakon pitanja tužilaštva upućenim ovom svjedoku, kao da je i sam optužen. Ovo svjedočenje je iznijelo mnoge stvari na vidjelo i dosta toga smo saznali. Međutim, kao i do sada u postupku, i ovaj svjedok se nalazi u neravnopravnom položaju”, zaključio je Radosavljević. N.P.

društvo

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Predviđeno novim zakonom o državnim nagradama

TrinaesTojulsku nagradu će dobijaTi i privrednici, ljekari, inžinjeri

Trinaestojulsku nagradu, pored kulturnih poslenika, moći će da dobiju privrednici, ljekari, inžinjeri, ekonomisti, arhitekte, pravnici, institucije kulture, privredni subjekti, predviđeno je novim zakonom o državnim nagradama. Na taj način, kako je obrazloženo, nagrada dobija širi kontekst, afirmiše vrijednosti i u drugim oblastima društvenog života, pa može da stimuliše i druge sektore na bolje rezultate rada i djelovanja. Propisano je da tri godišnje Trinaestojulske nagrade moraju biti dodijeljene za različite oblasti. “Novim zakonom broj članova žirija za ovu nagradu povećan je sa pet na sedam zbog prepoznate potrebe da bude angažovan veći broj stručnih lica iz različi-

Tri godišnje Trinaestojulske nagrade moraju biti dodijeljene za različite oblasti

tih oblasti za koje se nagrada dodjeljuje”, kaže se u obrazloženju. Predlog zakona o državnim nagradama utvrdila je Vlada 4. oktobra, a juče je dostavljen Parlamentu. Njegoševa nagrada je definisana kao nagrada međunarodnog karaktera, odnosi se na južnoslovensko književno područje, koje obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Makedoniju, Sloveniju, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Novim zakonskim rješenjima ona se dodjeljuje za ukupan stvaralački opus. Odredbama koje se odnose na nagradu “Petar Lubarda”, uspostavlja se novi koncept po kojem je ona namijenjena vrednovanju ukupnog stvaralačkog opusa umjetnika. M.I.

šeHović i kaLuđerović PoTPiSaLi SPorazum

Purišić u Beogradu

Bolji socijalni uslovi nužnost

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić učestvovao je u radu regionalne inicijative ministara Zapadnog Balkana pod nazivom „Da niko ne bude zaboravljen u procesu evropskih integracija“ koja je održana u utorak u Beogradu. Purišić je istakao da je poboljšanje socijalnih prilika u državama Zapadnog Balkana nužnost, te da treba biti visoko na agendi svih vlada u regionu. „Vjerujem da je u ovoj oblasti potrebna saradnja među državama Zapadnog Balkana, kako bi se razmjenjivala dobra iskustva, ali i definisale zajedničke inicijative i standardi“, kazao je Purišić. Ministri zaduženi za socijalnu politiku iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, BJR Makedonije, Kosova i Crne Gore potpisali su i „Deklaraciju o unapređenju socijalne politike na Zapadnom Balkanu“. M.I.

Za stambena pitanja zaposlenih u studentskim domovima 70.000 godišnje Ministarstvo prosvjete će u naredne tri godine izdvajati po 70.000 eura za rješavanje stambenog pitanja zaposlenih u đačkim i studentskim domovima. To je predviđeno sporazumom koji su potpisali ministar prosvjete Damir Šehović i predsjednik Samostalnog sindikata učeničkih i studentskih domova Marko Kaluđerović.Sporazum o obezbjeđivanju sredstava

za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u domovima učenika i studenata u Crnoj Gori, predviđeno je da će se u 2018, 2019. i 2020. godini iz tekućeg budžeta Ministarstva prosvjete izdvajati po 70.000 eura za stambene potrebe zaposlenih u domovima učenika i studenata. Šehović je naglasio da je jučerašnje potpisivanje još jedan u nizu koraka koje je Ministarstvo prosvjete pre-

duzelo kako bi zaposlenima u prosvjeti obezbijedilio bolje uslove života. Šehović je izrazio uvjerenje da će izdvojena sredstva biti od značaja zaposlenima, te da će ministarstvo nastojati da ovaj iznos uvećava u narednim godinama. Prvi čovjek ovog resora podsjetio je na odluku Vlade da od 2017. do 2019. godine izdvoji 1,8 miliona eura za stambene potrebe zaposlenih u prosvjeti.

“To svjedoči čvrstoj opredijeljenosti Vlade da obrazovni sistem postavi kao jedan od prioriteta”, naglasio je ministar. Predsjednik Samostalnog sindikata učeničkih i studentskih domova Marko Kaluđerović istakao je da je ovo prvi put da se na konkretan način pristupilo pitanju stanovanja zaposlenih u đačkim i studentskim domovima. J.V.

arHiTekTonSki Biro ª ing – inveSTº iz daniLovgrada

kliničkom glavni projekat za adaptaciju cMgi vrijedan 8.500 €

Arhitektonski biro “ING – INVEST” iz Danilovgrada donirao je Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) projekat za adaptaciju dijela prostora prvog sprata glavne zgrade, gdje je nekada bio Centar za transfuziju, za potrebe Centra za medicinsku genetiku i imu-

nologiju, vrijedan 8.500 eura. Projekat je direktoru te ustanove Jevtu Erakoviću, juče uručio vlasnik In - investa arhitekta Veselin-Bato Radulović. KCCG je, kako su saopštili, jedina zdravstvena ustanova u Crnoj Gori koja sprovodi genetsku i

imunološku dijagnostiku. “Oko 11.000 pacijenata godišnje ostvari neophodnu dijagnostiku u CMGI, uključujući i prenatalnu dijagnostiku za sve trudnice iz Crne Gore koje su u povećanom riziku od nasljednih bolesti”, ističu u Kliničkom centru. J.V.

Eraković i Radulović

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

I Nikezić i Đukić u trci za generalnog direktora RTCG Spiker Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Branislav Nikezić iz Bara i Željko Đukić iz Bijelog Polja konkurisali su za mjesto generalnog direktora Javnog servisa. Naime, njih dvojica su svoje prijave poslali poštom. Među kandidatima za čelnog čovjeka RTCG-a je i bivši direktor Pobjede Dragoljub Šarović, direktor TV Nikšić Milutin Stijepović i vršilac dužnosti generalnog direktora RTCG Božidar Šundić. “Ukupno je pet prijavljenih kandidata. Sva dokumenta su otišla u pravnu službu na provjeru, potom pravna služba, kada sve završi, predaje dokumenta Savjetu RTCG-a. Nakon toga, Savjet će imati intervju sa svim kandidatima i zakazaće sjednicu i izabrati generalnog direktora.

Menadžment RTCG-a nema više ništa s tim, sada je sve u rukama Savjeta”, kazao je Dnevnim novinama vršilac dužnosti generalnog direktora Božidar Šundić. Podsjetimo, mandat generalnog direktora RTCG traje četiri godine, a konkursom je predviđeno da bi kandidati, osim crnogorskog državljanstva i prebivališta na teritoriji Crne Gore, trebalo da imaju najmanje pet godina radnog iskustva, te najmanje visoku stručnu spremu (VII1, 240 kredita CSPK). Osim dokaza o ispunjavanju traženih uslova, kandidati su, kako je precizirano u konkursu, u obavezi da dostave i program razvoja i rada Radio-televizije Crne Gore (RTCG) tokom mandatnog perioda. J.V.-Bo.P.

15 Foto:Mirko Savovic

PET KANDIDATA ZA ČELNOG ČOVJEKA JAVNOG SERVISA

društvo

Zgrada Radio-televizije Crne Gore

ZAPOŠLJAVANJE

U KOLAŠINU STOPA NEZAPOSLENOSTI 25,5 %

Deficit turističkougostiteljskog kadra Različitim programima i mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno je skoro 250 nezaposlenih Na evidenciji kolašinskog biroa rada nalazi se 785 lica, sa stopom nezaposlenosti od 25,5 odsto. I u ovoj sjevernoj opštini nepovoljna je struktura nezaposlenih. Više od polovine su žene. U ponudi najviše učestvuje nekvalifikovana radna snaga. Oko 50 odsto ih je sa srednjom stručnom spremom, sa diplomom fakulteta je 89 lica, od kojih je dvoje u zvanju mastersa.

■ STRUKTURA Prema riječima šefa Biroa rada Kolašin Ranka Šćepanovića, na evidenciji se povećava broj visokoškolaca. Jedni se javljaju nakon odrađenog stručnog osposobljavanja, a drugi se prijavljuju za učešće u tom programu. Među nezaposlenima mladih do 30 godina je 23 odsto, u dobi između 31 i 50 godina je 42 odsto, a starijih od 50 godina je 35 procenata. “Iako ne masovno, ali, ipak, bilježimo zapošljavanja na izgradnji auto puta. Angažovani su mahom rukovaoci građevinskim mašinama. Na sezonskim poslovima radilo je 170 lica sa naše evidencije”, kaže Šćepanović, navodeći problem deficitarnosti turističkougostiteljskog kadra. Ljetos nijesu mogli, dodaje on, odgovoriti brojnim zahtjevima poslodavaca iz primorskih opština. Nedostaja-

lo je radnika i za Ski-centar Kolašin. “U ponudi nema dovoljno turističko-ugostiteljskih zanimanja ni za aktuelne potrebe Kolašina, a kamoli za nove hotele i centre, gdje je planirano otvaranje više od 300 novih radnih mjesta”, objašnjava Šćepanović.

■ LICENCA Rješenje je, kako kaže, u obukama i obrazovanju odraslih, koje će se sprovoditi od naredne godine, kada Srednja stručna škola u Kolašinu dobije neophodnu licencu. Različitim programima i mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno je skoro 250 nezaposlenih Kolašinaca. Kroz osam javnih radova ove godine je angažovano 30 lica sa evidencije nezaposlenih. U program “Stop sivoj ekonomiji” uključena su tri visokoškolca iz Kolašina. U Pilot program “Osnaži me i uspje ću” uključeno je 16 žena. Stručno osposobljavanje organizovano je za osam lica sa invaliditetom. Šćepanović navodi da su tri osobe prošle obuku za računovođe, dva lica za turističke vodiče, po jedno za građevinske mašine i za vozača D kategorije. Za obuku automehaničara i kasira na pumpi zainteresovani su poslodavaci Kujović servise i benzinska pumpa Petrol Kolašin.

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

JOŠ NIJESU LIBERALIZOVANE MOGUĆNOSTI ZAPOSLENJA U NJEMAČKOJ

PO INFORMACIJE U DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA

I dalje putem medija i društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu, kaže Gordana Vukčević SR Njemačka trenutno ne planira da uvodi dodatne olakšice za zapošljavanje državljana koji nijesu iz članica Evropske unije. Najavljeno je da Njemačka donosi novi zakon o useljeništvu. Kako je propis u ranoj fazi rasprave, to se još ne može govoriti o efektima njegove primjene. Znači, još nijesu liberalizovane mogućnosti zaposlenja u Njemačkoj. “I dalje se, u raznim medijima i na društvenim mrežama, pojavljuju dezinformacije o uvođenju olakšica za zapošljavanje državljana iz zemalja koje nijesu članice Evropske unije, o potpunom ukidanju viza i drugim povoljnostima. Ovo se dešava ne samo u Crnoj Gori, već i u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji”, kaže načelnica Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u zapošljavanju mr Gordana Vukčević.

■ VIZA Ona podsjeća da državljani Crne Gore od 1. januara 2016.

do 31.12.2020. mogu dobiti boravišnu dozvolu u Njemačkoj za sva zanimanja, obuke i pomoćne aktivnosti. Preduslov je obavezujuća ponuda za posao u Njemačkoj od strane poslodavca i ostali zakonski uslovi. Detalje o uslovima za dobijanje vize i samom postupku mogu se naći na sajtu Ambasade SR Njemačke (https://podgorica. diplo.de/me-mne). Pored zakonske obaveze angažovanja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore pri zapošljavanju naših građana u inostranstvu, Zavod se uključuje kako bi se minimizirale nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i spriječe nelegalne migracije. “Putem medija i društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu. Građani

ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada “na crno”, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi. I dezinformacije o viznim olakšicama treba posmatrati u tom kontekstu”, smatra Vukčevič. Kako naglašava, bez obzira u koju zemlju se putuje ili se želi naći zaposlenje, informacije o viznom režimu treba pribavljati jedino i isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) tih država i sve informacije dobijene drugim putem, provjeriti u DKP-u.

■ VODIČ Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo, urađen je i vodič “Kako se zaštiti prilikom zapošljavanja u inostranstvu?” koji se nalazi na sajtu Zavoda. Vukčević podsjeća da Zavod direktno ne posreduje između crnogorskih državljana i inostranih poslodavaca, kao što to radi u Crnoj Gori. Uloga Zavoda

EUROSTAT: U EU NAJNIŽA STOPA NEZAPOSLENOSTI OD 2000

NAJMANJE NEZAPOSLENIH U ČEŠK Eurostat, Statistički zavod EU, za septembar je zabilježio najnižu stopu nezaposlenosti za EU28 od početka izrade EU mjesečnih izvještaja o nezaposlenost u januaru 2000. Stopa nezaposlenosti u EU28 u septembru 2018. iznosila je 6,7% i stabilna je u odnosu na avgust,

a niža u odnosu na 7,5% u septembru 2017. Stopa nezaposlenosti u euro zoni (EA19) u septembru je iznosila 8,1% i niža je u odnosu na 8,9% u septembru 2017. Ovo je i dalje najniža zabilježena stopa u euro zoni od novembra 2008.

Eurostat procjenjuje da je u septembru 2018. u EU28 bilo nezaposleno 16,6 miliona muškaraca i žena, od čega je 13,2 milliona bilo u euro zoni. U poređenju sa septembrom 2017. nezaposlenost je opala za 1,8 miliona u EU28, a za 1,3 miliona u euro zoni.

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

ZAPOŠLJAVANJE

PRAVA IZ OSIGURANJA ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTI

Novčana naknada za više od 9.000 korisnika

Za devet mjeseci ove godine usmjereno je ukupno 8.740.498,33 eura Foto: Dejan Lopičić

Traženi inženjeri, medicinari, metalci Njemački poslodavci najviše traže sljedeća zanimanja: inženjeri i IT specijalisti, metalski radnici i električari, hotelsko i restoransko osoblje, doktori medicine, medicinske sestre, domaćice i njegovatelji za stare osobe. Zahtjevi za većinu za-

nimanja su: uspješno završeno obrazovanje (akademsko/neakademsko), znanje njemačkog jezika, često i znanje engleskog jezika, radno iskustvo, motivacija, kapacitet za timski rad, spremnost da se stiču nove vještine, dopadljiv CV.

prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama. “Propisani uslovi za neko radno mjesto i sam izbor kandidata u nadležnosti su inostranog poslodavca. Javne službe za zapošljavanje iz inostranstva nam se obraćaju samo za deficitarnu radnu snagu, za radnu snagu koja nedostaje na njihovim evidencijama nezaposlenih lica. Traži se kadar sa iskustvom i, u skoro svim slučajevima, sa znanjem jezika te države. Nivo znanja jezika zavisi od vrste poslova koja se obavlja”, ističe Vukčević.

u inostranstvu, brošure, prezentacije, uputstva se mogu naći na sajtu Zavoda - http:// www.zzzcg.me/o-zaposljavanju-u-inostranstvu/. Zavod, kada je u pitanju zapošljavanje u inostranstvu, najaktivniju saradnju ima sa Federalnom agencijom za zapošljavanje SR Njemačke i institucijom u okviru ove agencije koja se bavi zapošljavanjem stranih radnika – Centralnom posredničkom kancelarijom za strane radnike i stručnjake iz inostranstva. Postoji stalna mogućnost apliciranja za posao u Njemačkoj slanjem radne biografije Centralnoj posredničkoj kancelariji za strane radnike i stručnjake iz inostranstva.

■ SARADNJA Veliki broj informacija o mogućnostima zapošljavanju

KOJ, NAJVIŠE U GRČKOJ Među državama članicama, u septembru 2018. najniže stope nezaposlenosti zabilježene su u Češkoj (2,3%), Njemačkoj i Poljskoj (obje po 3,4%). Najviše stope nezaposlenosti su bile u Grčkoj (19%) i u Španiji (14,9%). U poređenju s prethodnom godinom, stopa nezaposleno-

sti je smanjena u 27 država članica, a ostala na istom nivou u Estoniji. Najveći pad nezaposlenosti zabilježen je na Kipru (sa 10,2% na 7,4%), u Hrvatskoj (sa 10,5% na 8,2%), u Grčkoj (sa 20,9% na 19%), u Portugalu (sa 8,5% na 6,6%) i u Španiji (sa 16,7% na 14,9%).

Zavod za zapošljavanje, Podgorica Nakon prestanka radnog odnosa nezaposleno lice ima pravo, po osnovu osiguranja za slučaj nezaposlenosti, na novčanu naknadu, pod određenim uslovima. Za vrijeme korišćenja naknade obezbijeđeno je pravo na zdravstveno i penzijsko invalidsko osiguranje. U Crnoj Gori ovo pravo, u prosjeku, mjesečno koristi 9.366 nezaposlenih lica. Novčana naknada iznosi 40% minimalne zarade, utvrđene zakonom (77,20 eura). Za novčanu naknadu za devet mjeseci 2018. godine usmjereno je ukupno 8.740.498,33 eura. Na iznos novčane naknade obračunavaju se i plaćaju doprinosi za zdravstveno i penzijsko – invalidsko osiguranje.

■ USLOVI Uslovi za sticanje prava, ostvarivanje i prestanak, dužina trajanja, visina novčane naknade i ponovno sticanje prava na novčanu naknadu utvrđeni su Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Pravo na novčanu naknadu ima osiguranik koji prije prestanka radnog odnosa ima staž osiguranja od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci, kojem je radni odnos prestao bez njegove saglasnosti ili krivice i ako se prijavi Zavodu za zapošljavanje i pod-

nese zahtjev u zakonom propisanom roku. Osnovni kriterijum za utvrđivanje perioda za koje vrijeme nezaposlenom licu, nakon prestanka radnog odnosa, pripada novčana naknada, jeste prethodno ostvarena dužina staža osiguranja. Minimalni period za koji se isplaćuje novčana naknada je tri mjeseca (za osiguranike sa stažom osiguranja od jedne do pet godina), a maksimalni 12 mjeseci (za osiguranike sa više od 25 godina staža osiguranja).

■ IZUZETAK Izuzetak čini nezaposleno lice, koje ima više od 35 godina staža osiguranja i nezaposleno lice koje ima više od 25 godina staža osiguranja, a roditelj je lica koje, u skladu sa zakonom, ostvaruje pravo na ličnu invalidninu, kojima pravo

na novčanu naknadu traje do ponovnog zaposlenja, odnosno do nastupanja nekog od osnova za prestanak tog prava. Takođe, novčana naknada pripada invalidu II, odnosno III kategorije, koji nije korisnik privremene naknade po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju i licu sa invaliditetom, bez obzira na ostvareni staž osiguranja, dok čeka na zaposlenje, odnosno do nastupanja nekog od osnova za prestanak prava na novčanu naknadu u skladu sa zakonom. Izuzetno, invalidu rada II i III kategorije, saglasno Zakonu o dopunama Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti, počev od 1. januara 2014. godine, pripada pravo na novčanu naknadu u iznosu najniže penzije u Crnoj Gori utvrđene Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (125,63 eura).

Najveći broj korisnika naknada u Beranama, Podgorici, Rožajama Najveći broj korisnika novčane naknade je u Beranama (2.037), Podgorici (1.148), Rožajama (872), Bijelom Polju (813), Nikšiću (683), Pljevljima (530). Upravo ova ciljna grupa u fokusu je aktivnosti Zavoda za zapošljavanje. Kroz

programe i razne mjere korisnici naknade nastoje se izvući iz pasive i ponovo vratiti na tržište rada. Uključeni su u informisanje, savjetovanje, obrazovanje i osposobljavanje, javne radove, te sezonsko zapošljavanje.

CRNA GORA

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Foto:vedran ilic

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

BUDVA: JAVNA RASPRAVA O PLANU PRIVREMENIH OBJEKATA

Izbrisali 250 lokacija, neki smatraju da je to represija

Budvanska vlast je Planom privremenih objekata izbrisala 250 lokacija na kojima su do sada bile tezge za prodaju razne robe i kiosci, što je izazvalo burnu reakciju dosadašnjih zakupaca. Na juče održanoj javnoj raspravi predsjednik budvanske opštine Dragan Krapović je rekao da je došao kraj vašarištu na budvanskim šetalištima i da je sadašnja vlast odlučila da napravi rez, koji do sada niko nije imao snage da napravi. Ovakav potez je sadašnja budvanska vlast najavljivala još u predizbornoj kapmpanji prije nešto više od dvije godine, a od svih turističkih radnika koji su godinama kritikovali što su takve djelatnosti, kao što je prodaja hrane i razne pijačne robe, na šetalištima, na javnoj raspravi pojavio se samo predsjednik sektora za turizam u Privrednoj komori Crne Gore Dragan Purko Ivančević. Da će doći do smanjenja broja lokacija znali su i zakupci, ali nijesu očekivali ovako drastične mjere. Govorilo se godinama u Budvi da su lokacije na šetaliština bile i instrument političkim partijama za prikupljanje glasova. Sekretar za urbanizam Stevo Davidović je kazao da je u odnosu na prethodni plan u Budvi izbrisano 187 lokacija, od kojih 95 lokacija na šetalištu, a 50 lokacija na Sajmu, te 42 lokacije u drugoj zoni. “U Bečićima je 39 lokacija manje, osam u Petrovcu, četiri na Jazu, pet na Sve-

LOKACIJE NA SAJMU POSTOJALE 44 GODINE Predstavnica Jadranskog sajma Mira Deloik kazala je da su u okviru ovog privrednog društva Planom izbrisane 50 privremene lokacije, koje 44 godine postoje na sajmu. “Nešto što toliko godina funkcioniše, vi ste ga potezom gumice izbrisali. Izbritom Stefanu, pet auto-perionica i tri parkinga”, predočio je Davidović i naveo da će se sve lokacije, od ugostiteljskih terasa, do kioska naći na tenderu. Ovakav potez budvanske vlasti izazvao je veoma burnu rekaciju dosadašnjih zakupaca koji su u velikom broju prisustvovali javnoj raspravi u sali SO Budva. Oni su zahtijevali da se njihovi objekti, koji su izbrisani, ponovo vrate u plan. Luka Vučković, vlasnik lokala „Mocart“, negodovao je jer je toj ugostiteljskoj firmi izbrisana terasa unutar starogradskih zidina, koja je postojala više od 50 godina, dok je terasa ispred zidina manja. “Time se direktno ‘udara’ na mještane koji godinama rad po zakonu svoj posao i upošljavaju mnogo radnika. Mislim da je na sceni represija, a ja želim da se nađe kompromisno rješenje. Ovo je jednostavno usmjereno protiv nas mještana”, kazao je Vučković. Predsjednik Opštine je

sali ste jedno privredno društvo. Od toga živi 50 porodica, legalno je poslovao, nijedna lokalcija nije bila ‘divlja’, poštovali smo sve norme. Budva ima takvu strukturu gostiju, kojoj treba to vašarište. Ne možete tako da radite i da sve izbrišete jednom privredniku”, kazala je ona. rekao da se niko radeći Plan nije vodio političkim pobudama, te da on nije usmjeren protiv bilo koga. “Plan je donijet isključivo po Zakonu. Mi, kao gradska uprava, imamo viziju kako grad treba da se razvija. Ukoliko ta vizija ne bude podržana, možda bude to kraj ove vlasti, ili dolazak druge, ali radikalni rezovi moraju biti napravljeni. Mi smo to najavljivali i došlo je vrijeme da se napravi rez. Neće biti kompromisa”, poručio je Krapović. Predstavnik NVO Crnogorske turističke agencije Božidar Vujičić kazao je da je novim planom sa šetališta izbrisano svih 11 lokacija na kojima su bile turističke agencije, čime je, kako je ocijenio, nanijeta šteta turističkoj ponudi. Šef parlamenta Đorđije Vujović obratio se kao građanin, navodeći da je bila netransparetnost prilikom izrade Plana, navodeći da se treba svaka primjedba građana dobro sagledati i izaći u susret koliko je moguće. Mili Prelević

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

crna gora

Nikšić: MještaNi BrezNe traže VodoVod

Opstanak sela i poljoprivreda zavise od vode

ještani pivskog sela Brezna apelovali su na nadležne da se riješi višegodišnji problem vodosnabdijevanja ovog kraja, jer vode, kako kažu, ima dovoljno, pa čak i u ogromnim količinama. Mještani Brezne ljetos su tri mjeseca blokirali radove energetskim kompanijama Krnovo Green Energy i CGES i tako uspjeli da se izbore za sanaciju seoskog puta. “Vode ima u ogromnim količinama, radi se samo o dobroj volji države da ona poteče i do kuća mještana. U Brezni ima znatan broj domaćina koji drže stoku i bave se poljoprivredom, a vodu dovoze cistijernama. Ukoliko se pitanje vode ne riješi u najskorije vrijeme, biće ih sve manje”, apeluju iz Udruženja za razvoj Brezne. U Udruženju navode da Brezna ima veliki potencijal za razvoj poljoprivrede i stočarstva, što potvrđuje, kako ističu, mladi farmer Milorad Blečić, koji je napustio posao u gradu prije tri

godine, vratio se na očevinu i osnovao farmu krava. Pored farme krava Blečić uzgaja i svinje, a planira da pokrene i proizvodnju organskog povrća i voća. Da bi sve planove ostvario Blečić kaže da mora imati i neophodne uslove. “Logično bi bilo da uvećavam broj grla, ali nemam ono što je osnovno za bilo kakav posao – vodu. Već godinama, decenijama, u Brezni čekamo i molimo da riješimo to životno pitanje. Cijela Piva leži na vodi, planira se i gradnja HE na Komarnici, koja je na 300 metara od moje kuće, a mi smo bez vode”, ističe Blečić. Da bi imali osnovne uslove za normalan život Blečiću vodu dovoze u cistijernama, kao i svi drugim mještanima Brezne.

Blečić

Logično bi biLo da uvećavam broj grLa, aLi nemam ono što je osnovno za biLo kakav posao – vodu. već godinama, decenijama, u brezni čekamo i moLimo da riješimo to životno pitanje. cijeLa piva Leži na vodi “Životinje treba napojiti, štalu oprati, a mi smo velika porodica, imam i malu djecu. Voda nam je neophodna. Bez vode ovdje nema

opstanka, a kamoli razvoja i napretka. I nisam ja jedini. U Brezni ima još domaćina koji drže stoku, ovce, koze, krave, a za vodu se snalazimo kao da ne živimo u 21. vijeku”, naglašava Blečić. Prema mišljenju Blečića, nije dovoljno samo da nadležni apeluju da se mladi vraćaju na selo, neophodno je i, kako tvrdi, konkretno pomoći. “Mi u Brezni tražimo ono što je elementarno za život, da ne pominjem bavljenje

stočarstvom i poljoprivredom, a to je voda. Bez toga će i ljudi koji su još ovdje, oni koji su se vratili, koji ovdje žive, rade i proizvode, morati da se sele”, upozorava mladi farmer. Podsjećamo, mještani Brezne su prije više od dva mjeseca tražili sastanak sa ministrom poljoprivrede Milutinom Simovićem, kako bi ponudili opcije i tražili podršku države za rješenje vodosnabdijevanja Brezne, ali, kako ističu, još nijesu dobili odgovor. M.R.

NastaVljeNa edukatiVNa predaVaNja u glaVNoM gradu podgorica: NesaVjesNi pojediNci od potoka NapraVili depoNiju

Učenike edukovali o otpadu kao resursu Edukativna predavanja učenicima osnovnih i srednjih škola sa teritorije Glavnog grada na temu “Otpad – resurs koji trebamo iskoristiti – primarna selekcija” nastavljena je u OŠ “Pavle Rovinski” i OŠ “Radoica Perović”. Na predavanjima su održane po tri prezentacije u okviru kojih su učenicima predstavljene prednosti odvojenog sakupljanja reciklabilnih komponenti otpada, tj. ekonomska dobit i dobit u smanjenju zagađenja okoline koje doprinosi reciklaža. “Na edukativnom času je zaključeno da smo krenuli

Iz Mosorskog potoka uklonili 50 kesa otpada

prema realizaciji postavljenih ciljeva u sprovođenju selekcije otpada na mjestu nastanka u glavnom gradu, uvjereni da ćemo postići željene rezultate koji će biti vrlo značajni za društvo u kojem živimo. Cilj ove akcije je podizanje svijesti građana o značaju selektivnog sakupljanja otapada, odnosno odvajanja otpada na mjestu nastanka. Akcenat edukacije je usmjeren na promovisanje Odluke o načinu odvojenog sakupljanja i sakupljanja komunalnog otpada radi obrade na teritoriji glavnog grada, kako bi se učenici prevashodno upoznali sa pri-

marnom selekcijom komunalnog otpada, odnosno odvajanjem suve i mokre frakcije komunalnog otpada odmah na izvoru nastanka. Sve to u cilju kako bi se što više otpadnog materijala pripremilo za ponovnu upotrebu i reciklažu, odnosno da bi se manje količine ovog otpada odložile na deponiji, a što će imati za krajnji cilj produženje trajanja same deponije”, navode iz Glavnog grada. Edukativna predavanja u ovoj sedmici nastavljaju se 9. novembra u Srednjoj stručnoj školi “Spasoje Raspopović” Podgorica i JU Dom učenika i studenata - Podgorica.

U sklopu nastavka aktivnosti na uređenju javnih površina na prostoru grada ekipe podgoričkog preduzeća “Čistoća” bile su angažovane na čišćenju dijela Mosorskog potoka. Grupa od 12 radnika radila je na uklanjanju komunalnog otpada iz dijela Mosorskog potoka u Ulici CASNOa. Očišćen je potok u dužini od 200 metara, a uklonjeno je 50 kesa komunalnog otpada odloženog na ovom prostoru. Ovi poslovi obavljani su i prethodnih godina, ali su nažalost količine otpada koje smo zatekli u potoku, dokaz da nesavjesni pojedinci i dalje ne vode računa o mjestima na kojima odlažu otpad.

“Koristimo priliku da podsjetimo građane da je na prostoru grada postavljeno više od 4.000 metalnih i 99 podzemnih kontejnera namijenjenih za odlaganje komunalnog otpada. Takođe, u funkciji je šest reciklažnih dvorišta, privremena odlagališta za odlaganje biljnog i kabastog otpada, kao i odlagalište za besplatno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa. Sve ovo ističemo sa namjerom da utičemo na pojedince da poštuju navedena mjesta namijenjena za pravilno odlaganje pojedinih vrsta otpada kako bi, uz napore koje Čistoća ulaže svakog dana, zajednički doprinijeli očuvanju životne sredine”, navode iz “Čistoće”.

crna gora

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

PredSjedniK So Kolašin od min oČeKUje da raZmiSle o Preimen

Dogovor oko sanacije puta od Građana do Brčela

Saradnja PrijeStonice i oPštine Bar

Naredne godine sanacija puta Brčeli - Građani

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević sastali su se juče u mjestu Građani, gdje su razgovarali o valorizaciji privrednih i turističkih potencijala ovog dijela Riječke nahije, kao i o mogućnostima za unapređenje saobraćajne i elektroenergetske infrastrukture. Gradonačelnik Kašćelan i predsjednik Raičević spremni su, kako su saopštili, da u granicama svojih ovlašćenja i moći podrže privrednike i žitelje tog kraja, ističući da je jačanje putne infrastrukture generator svakog razvoja. Oni su dogovorili da naprave projekat sanacije puta od Građana do Brčela u dužini od sedam kilometara. Kašćelan je najavio da će Prijestonica, u kapitalnom

budžetu za narednu godinu, planirati sredstva za sanaciju dva kilometra tog puta, na teritoriji cetinjske opštine, kao i da je planirana sanacija udarnih rupa od skretanja ka Rijeci Crnojevića do Građana. Raičević rekao je da će Opština Bar u najskorijem roku početi sanaciju puta od Brčela prema Građanima. “Cilj je bolja saobraćajna povezanost ovog kraja sa Barom i Cetinjem, unapređenje turističkog prometa i privlačenje turista iz svih krajeva svijeta, ali i bolji plasman poljoprivrednih i drugih proizvoda na domaćem i stranom tržištu”, zaključeno je na sastanku. Oni su se saglasili i da u narednom periodu sprovedu zajedničke aktivnosti u cilju poboljšanja elektro-snabdijevanja tog dijela Riječke nahije.

Bijelo Polje: dotrajale ZaStaVe na ZGradi BioteHniČKoG FaKUlteta

Maćehinski odnos za državne siMbole Uprkos tome što najviši državni organi permanentno upozoravaju da se moraju poštovati državni simboli na zgradi Univerziteta Crne Gore - Biotehničkog instituta - Podgorica - Centra za kontinentalno voćarstvo, ljekovito i aromatično bilje u Ulici 3. sandžačke, vijore se zastave-državna i univerzitetska, o kojima po svemu sudeći niko ne vodi računa. „S obzirom da živim u obližnjem naselju, gotovo svake večeri sa suprugom i prijateljem sjednem na klupu ispred navedene ustanove. Ne čudi nas što je dvorište neuređeno niti što objekat na sve više liči a najmanje na ustanovu koju predstavlja, ali zabrinjava

maćehinski odnos prema zastavama, koje umjesto da se lijepo vijore, one su zaprljane i skupljene u gomilu“, kaže vremešni sagovornik iz obližnjeg naselja Rasadnik. Maćehinski odnos prema državnim simbolima evidentan je i na još nekim ustanovama u gradu, gdje se vijori državna zastava. Izvršni direktor NVO „Bjelopoljski demokratski centar“ Zdravko Janjušević, nedavno je ocijenio za Dnevne novine da građani s pravom ukazuju na neprimjeren odnos prema državnim simbolima. „Apelujemo na one koji su zaduženi da se staraju o zastavama i drugim državnim simbolima da to čine na adekvatan način”, kazao je on. B.Č.

PreisPitati Pro imena kasarne

Predsjednik SO Milan Đukić apeluju na Ministarstvo odbrane da još jednom razmisle o predlogu da se ime kasarne “Breza” u Kolašinu promijeni i dobije naziv po jednom od vođa Božićnog ustanka Đura Draškovića sa Čeva, imajući u vidu da naziv kasarne “Breza“ datira još iz vremena kralja Nikole, a da je kasarna za vrijeme Turaka nosila naziv “Kršla”. O ovom predlogu izjasniće se i predsjednik UBNORA Kolašin Gojko Vlahović nakon konsultacije sa predsjedništvom UBNORA Crne Gore, dok je prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović kazao da će biti saglasan sa odlukama UBNORA. Đukić kaže da je iznenađen najavom o promjeni imena kasarne, te da njegovo mišljenje dijeli veliki broj njegovih sugrađana. On je kazao da će ukoliko ova odluka bude i konačna biti razočaran, jer smatra da Kolašin i njegova okolina ne smiju biti izopšteni iz crnogorskog državotvornog i istorijskog konteksta. Navodeći istorijske činjenice, on smatra da se ova nepravda, ukoliko je moguće mora ispraviti. “Kolašinsko područje je u istoriji Crne Gore i ovog dijela Evrope poznato po brojnim oslobodilačkim poduhvatima njegovih junaka i vojnika. Ako uzmemo za početak takvih po-

duhvata oslobodilačke ratove na ovom području sa kraja 18. vijeka ne možemo a da ne pomenemo imena crnogorskih junaka kao što su vojovda Mina Radović, serdar Mijat Dulović, serdar Redžo Daničin Bulatović, vojvoda Miljan Vukov i drugi. Njihov doprinos se ogleda i u činjenici da je odlukama Berlinskog kongresa, 1878. godine Kolašin i zvanično postao dio Crne Gore. Poslije Berlinskog kongresa formirana je kolašinska brigada crnogorske narodne vojske. U toku Prvog svjetskog rata ona je

kao dio Sandžačke vojske pod komandom serdara Janka Vukotića odigrala zapaženu ulogu krajem 1912. godine do 1918. godine, iz redova ove brigade poginulo je više od hiljadu vojnika i oficira”, objasnio je Đukić. U ovom periodu, kako je on kazao, posebno se ističe ime brigadira Miloša Dragišinog Medenice, komadanta Kolašinske brigade uz vremena Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata. Teške dane, velike ljudske žrtve i razaranja kolašinski kraj doživio je u II svjetskom ratu.

tiVat: lUštica Bay U

Gastronomsk Cjelodnevni festival posvećen jeseni „Luštica Bay sajam jesenjih boja“, održaće se u subotu, 10. novembra, od 11 časova na šetalištu u Marina naselja u Luštici Bay. Bogat program podrazumijeva slikarsku koloniju učenika tivatskih škola, reviju domaćih delicija i proizvoda i nastup folklora. Organizator, kompanija Luštica Development obezbijedila je i autobuski prevoz iz Tivta i Kotora.

crna gora

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

nIsTarsTVa OdBranE nOVanJu kasarnE

omjenu e “Breza”

Milan Đukić “Poslije kapitulacije Italije, ovaj dio Crne Gore bio je slobodan, te je 15. i 16. novembra 1943. godine u Kolašinu, uz učešće 544 delegata iz svih crnogorskih krajeva, a 42 iz kolašinskog sreza, zasijedala prva skupština ZAVNO Crne Gore i Boke, čije su odluke bile od presudnog značaja za ponovno uspostavljanje i izgradnju crnogorske države. Kolašin je tada bio ratna prijestonica Crne Gore. Sam grad Kolašin je od 1941. do 1944. godine više puta prelazio iz „ruke u ruke“, 18 puta bio bombardovan od strane Njemaca i Ita-

lijana, a konačno su ga 29. decembra 1944. godine oslobodili borci Pete crnogorske proleterske brigade. U NOB-u od 1941. do 1945. godine sa područja Kolašina učestvovalo je preko 1.400 boraca a poginulo je gotovo 400, oko 250 rodoljuba izgubilo je život na raznim okupatorskim mučilištima i gubilištima, a bilo je nažalost i dosta žrtava u bratoubilačkim obračunima”, kazao je Đukić. On je podsjetio da je devet Kolašinaca proglašeno narodnim herojima - Veljko Vlahović, Spasoje Dragović, Boško Janković, Vukman Kruščić, Milutin Lakićević, Savo Mašković, Jelica Mašković, Janko Ćirović i Savo Drljević. “Teško je nabrojati komadante i istaknute vojne ličnosti ovog kraja, a da se ne pogriješi, i neko ime slučajno preskoči. Osim pomenutih imena, koja su se mogla uzeti u obzir pri davanju imena kasarni na Brezi, postoje i brojna druga koja su dio slavne vojničke istorije Kolašina. Svi ovi podaci ukazuju da je prema Kolašinu, njegovoj istoriji, i njegovim istaknutim pojedincima učinjena svojevrsna nepravda. Pomenuti događaji i ljudi, učvrstili su ovo područje u državni, teritorijalni, istorijski i duhovni identitet Crne Gore. Ukoliko je to moguće, apelovao bih da se ova nepravda ispravi”, zaključuje Đukić. Z.B.

u suBOTu OrganIzuJE saJam JEsEnJIh BOJa

ki užici uz nastup folklora Na „Jesenjoj trpezi” iz Agro klastera Nikišić biće ponuđeno povrće iz organskog proizvodnje i uzgoja na otvorenom, domaći pršut, sir, vino, priganice, patišpanj, pite i slično. Prema riječima Đorđa Bulajića, osnivača klastera, biće predstavljeni i etno domaćinstvo „Đedovina“ sa Grahova, vinarija Dabović, proizvodi od sira Miljanić iz Nikšića ali i jednodnevne izletničke ture iz Boke Kotorske do grahovskih proizvođača.

„Besplatan prevoz za posjetioce iz Tivta i Kotora, obezbijeđen je sa polaskom u 10 časova. Lokacija je stara autobuska u Tivtu, odnosno ispred zgrade Zavoda za zapošljavanje u Kotoru. Povratak je u 17 časova. Događaj je zanimljiv i lijepa prilika za uživanje u toplim i sunčanim novembarskim danima u mediteranskom ambijentu u Luštici Bay“, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development. Z.K.

BIJELO POLJE: TrIBIna za POdsTIcanJE BIznIsa kOd mLadIh

Krediti sa 0 posto kamate

“U Crnoj Gori nikada nije bio povoljniji biznis ambijent, a aktuelne kreditne linije mladima omogućavaju da lakše i uspješnije realizuju svoje biznis ideje i postanu uspješni preduzetnici”, kazao je Dževad Mekić iz Investiciono-razvojnog fonda, kancelarije Bijelo Polje govoreći na tribini „Podsticanje mladih na pokretanje spostvenog biznisa“, koju je organizovala opštinska Kancelarija za mlade u saradnji sa Birom rada Bijelo Polje i IRF. On je istakao i da je prioritet IRFa u ovoj godini podsticaj ra-

zvoja preduzetništva, naročito kod mladih. “Do prije nekoliko godina mladi preduzetnici su započinjali biznis sa kamatnim stopama od 10,12,15 odsto i uspijevali su da realizuju svoje biznis ideje i budu uspješni, a sada Investiciono-razvojni fond nudi mladima kredite za biznis i sa 0 posto kamatnom stopom, što im u velikoj mjeri olakšava pokretanje biznisa“, kazao je Mekić. Na području Bijelog Polja IRF je u posljednje dvije godine finansirao projekte vrijedne pre-

ko 20 miliona eura. Savjetnica za profesionalnu orijentaciju u Birou rada Bijelo Polje Sanja Nedović kazala je da su kreditna sredstva koja oni nude povoljnija od tržišnih. “Ono što je bitno da sada imamo predviđeno mentorstvo i da osoba koja pokrene sopstveni biznis ZZZ određuje mentora koji će ga pratiti i podržavati da izvede svoju ideju do kraja. To je predviđeno Nacrtom zakona o zapošljavanju i nadamo se da će to biti i usvojeno”, naglasila je ona. B.Č.

Sa tribine o podsticaju biznisa kod mladih

TIVaT

Sastanci na “WTM” Predstavnici TOT-a su imali više organizovanih sastanaka na 39. Međunarodnoj berzi putovanja „WTM 2018“ u Londonu, među kojima najviše sa predstavnicima marketinga i turoperatora: „Two Traveling Texans“, „Knowers“, „Brandkiss“, „World travel Nation“ i „Tpoty“, – „većinom sve prepoznate kompanije sa brojnim pratiocima i članovima čija je uloga da kroz postojanje digitalnih platformi na internacionalnom nivou ponude bolju vidljivost destinacije i utiču na povećanje nivoa dolazaka turista sa ovog tržišta kada su digitalne aktivnosti u pitanju, po kojima je TO Tivat već prepoznata.“, ističu iz TOTa. Z.K.

VuJOVIć mEđu naJBOLJIm mEnTOrIma za mIkrO, maLa I srEdnJa PrEduzEća

Nagrada „MENTOR AWARD 2018“ otišla u prave ruke

Petar Vujović, kao jedini sertifikovani mentor za mikro, mala i srednja preduzeća, obučavan po japanskoj metodologiji, na području tivatske opštine, juče je u okviru svečane ceremonije „MENTOR AWARD 2018“ u Podgorici, dobio priznanja kao najbolji mentor za 2018, saopšteno je iz Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Tivat. Proces mentoringa sprovodi se po uspostavljenoj mentoring šemi, razvijenoj u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA). Obuka za mentorstvo realizuje se u okviru projekta „Uspostavljanje i promocija mentoring usluge za mala i srednja preduzeća u zemljama

Zapadnog Balkana, Faza 2“u organizaciji Ministarstva ekonomije i japanske agencije za međunarodnu saradnju JICA. Na nedavno završenom javnom pozivu za sprovođenje mentoring usluga koji realizuje Ministarstvo ekonomije u saradnji sa biznis centrima/jedinicama lokalne samouprave, a namijenjen je mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima, prijavljeno je 13 preduzeća, od čega dva sa područja opštine Tivat. Mentor je kvalifikovana osoba koja posjeduje certifikat da je uspješno završila mentoring treninge organizovane od strane certifikovanih mentora Razvojne agencije Srbije i JICA konsultanata. Z.K.

SVIJET

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

POSTIZBORNA ANALIZA AMERIČKE AGENCIJE ASOŠIJETED PRES

Pobjeda demokrata u Kongresu mogla bi da ima odjeka od Moskve do Rijada

Pobjeda demokrata u Predstavničkom domu Kongresa SAD mogla bi da ima odjeka od Moskve do Pekinga i Rijada, jer osnažene demokrate sada mogu da pokrenu nove istrage o međunarodnoj poslovnoj imperiji predsjednika Donalda Trampa i njegovim političkim dogovorima sa ostatkom svijeta, objavila je juče agencija Asošijeted pres. Preuzimanje kontrole nad Predstavničkim domom na izborima na polovini mandata, održanim u utorak, dalo je demokratama moćno oružje protiv Trampa - poziv na sud, navela je američka agencija. Tako će demokratski lideri mnogih odbora Predstavničkog doma imati ovlašćenje za pozivanje na sud koje mogu da iskoriste kako bi došli do određenih dokumenata, mejlova i svjedočenja, a domašaj takvih sudskih poziva mogao bi da se osjeti znatno izvan Bijele kuće i Vašingtona. To, zapravo, znači da bi demokrate mogle da se posvete analiziranju pitanja kao što su 18 trgovačkih marki koje je Kina proteklih mjeseci dodijelila kompanijama povezanim sa Trampom i njegovom ćerkom Ivankom, kao i da procije-

ne da li je možda reč o sukobu interesa. Kina tvrdi da sve zahtjeve za trgovačke marke tretira jednako, ali bi odbori Predstavničkog doma Kongresa SAD mogli da ispitaju da li Peking može da eksploatiše značajnu intelektualnu svojinu Trampove porodice u Kini radi političkih ili diplomatskih koristi.

■ NOVA ISTRAGA

PROTIV RUSIJE?

Za Moskvu, pobjeda demokrata na američkim kongresnim izborima znači vjerovatno ponovno pokreta-

nje istrage o ruskom miješanju u izbore 2016, ocjenjuje američka agencija. Odbor za obavještavanje, na čelu sa republikancima, zaključio je svoju istragu o miješanju Rusije, saopštivši da nije pronašao dokaze o dosluhu između Rusije i Trampovog predizbog tima, ali demokrate odavno tvrde da su republikanci ignorisali niz ključnih činjenica i svjedoka. Ruski predsjednik Vladimir Putin poriče bilo kakvu umiješanost u Trampovu izbornu pobjedu, ali bi, ocjenjuje AP, mogao da ćutke pospješi nove istrage, vidjeći ih kao način da posi-

je haos i podjele u ljuto podijeljenoj političkoj areni SAD. Putin, međutim, ne bi pospješio istrage niti sankcije koje bi naškodile dobro povezanim ruskim oligarsima za koje se vjeruje da su pomagali u finansiranju pokušaja miješanja Rusije u američke izbore, napominje američka agencija.

■ “MOGUĆA BLO-

KADA PRODAJE ORUŽJA RIJADU”

Zatim, tu je i Saudijska Arabija, i odnosi između princa prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana

i Trampovog zeta Džereda Kušnera, pri čemu bi veze između njih dvojice, za koje se navodi da često komuniciraju, sada mogle da se nađu - pod lupom demokrata. Vašington i Rijad su odavno ključni saveznici, a Tramp je tu zemlju učinio svojom prvom destinacijom u svijetu kao predsednika, ali je princ prijestolonasljednik izgubio pristalice u Kongresu otkako je u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. oktobra ubijen saudijski novinar Džamal Kašogi, kolumnista Vašington posta i kritičar princa Muhameda. Posljedice pobjede demokrata na jučerašnjim kongresnim izborima u SAD mogle bi biti ogromne, pri čemu bi demokrate mogle da pokušaju da blokiraju obimnu prodaju oružja Saudijskoj Arabiji i ograniče podršku SAD ratu koji Saudijska Arabija vodi u Jemenu, ocjenjuje AP. Američka agencija podseća da SAD pomažu koaliciji na čelu sa Saudijcima u ratu u Jemenu, ali i da je taj sukob postao prilično nepopularan među nekim članovima Kongresa i da je, prema zaključcima humanitarnih agencija, doveo do najveće humanitarne katastrofe u svijetu.

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

SVIJET

ª REMIº NA IZBORIMA ČLANOVE PREDSTAVNIČKOG DOMA AMERIČKOG KONGRESA I SENATA

Republikanci ojačali u Senatu, demokratama Predstavnički dom Rezultati su potvrdili ono što su pokazivala istraživanja javnog mnjenja: Demokrate su vratile vlast u Kongresu. Bila su im potrebna 23 mjesta, a prema preliminarnim rezultatima imaju ih 25. Predviđa se da će taj broj porasti i do 35 mjesta u Predstavničkom domu. Republikance raduje što su zadržali Senat i za tri povećali broj senatora, a možda ih bude i pet više nego u prethodnom mandatu, čime će učvstiti svoju vlast u gornjem domu. Demokrate, iako nisu očekivale toliki gubitak u Senatu, zadovoljni su što su vratili Donji dom. “Današnji izbori nisu bili samo zbog demokrata i republikanaca, već zbog povratka na tekovine američkog Ustava, na kontrolu i ravnotežu u administraciji Donalda Trampa. Imaćemo odgovornost, borićemo se za pošteno dvostranačje. Demokratski Kongres će raditi na rješenjima koja nas ujedinjuju jer nam je dosta podjela”, poručila je liderka demokratske manjine u Predstavničkom domu Kongresa Nensi Pelosi.

■ TRAMP: VELIKI USPJEH

Ovi rezultati su značajni za predsjednika Donalda Trampa jer će sa većim brojem republikanaca u Senatu lakše postavljati svoje

Predstavnički dom, u kojem su u dosadašnjem sazivu imali komotnu većinu (236193), republikanci su izgubili kao što se i očekivalo, ali taj poraz neće ispasti katastrofalan, konstatuju mediji. Procjene su da će demokrate imati 229 mjesta, a republikanci 206 u novom sazivu Predstavničkog doma.

ljude u kabinet i u pravosuđe. Republikanci su naročito zadovoljni jer su dobili senatore u Ohaju i na Floridi, jer su te države ključne na predsjedničkim izborima. Žene će u Kongresu biti zastupljenije nego ikada, a u najviše zakonodavno tijelo prvi put su ušli i predstavnici starosjedjelaca, Indijanaca, i muslimana. Kako navodi AP, rekordan broj žena koje ulaze u vlast mogao bi da ima veliki uticaj na politiku u Vašingtonu, naročito unutar Demokratske partije. Predsjednik Donald Tramp je odmah po objavljivanju prvih rezultata proglasio je na Tviteru takav rezultat “velikim uspjehom”, ali poraz u donjem domu Kongresa pritom nije spomenuo. “Ogroman uspjeh večeras. Hvala svima”, poručio je Tramp u svom prvom postizbornom tvitu. Nakon zatvaranja birališta američki predsjednik kontaktirao je telefonom ključne republikanske i demokratske čel-

Nensi Pelosi iz Demokratske stranke biće nova predsjednica Predstavničkog doma

Republikanci su dosad u cijelosti kontrolirali Kongres. U Senatu su imali tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), pa se očekuje da će taj rezultat povećati za od tri do pet mjesta nike, saopštila je Bijela kuća. Tramp je razgovarao s republikanskim liderom u Senatu Mičom Mekkonelom i šefom demokrata Čakom Šumerom. Takođe je razgovarao s dosadašnjim predsjednikom Predstavničkog doma republikancem Polom Rajanom i liderkom demokratske manjine Nensi Pelosi, koja će vjerojatno biti nova čelnica tog doma.

■ NOVA LICA AME-

RIČKOG KONGRESA

Amerikanci su na ovim izborima dobili dosad najmlađu ženu u Kongresu, Aleksandriju Okasio-Kortez (29), predstavnicu Demokratske stranke iz Njujorka

koja je izabrana. Ona je nova zvijezda lijevog krila stranke i štićenica “zamalo” predsjedničkog kandidata Bernija Sandersa. Ajana Prisli je iznenađenje je iz Bostona. Ta 44-godišnja političarka iz redova demokrata biće prva Afroamerikanka koja će predstavljati Masačusets u Kongresu. Šaris Dejvis iz Kanzasa, takođe iz Demokratske stranke, biće prva Indijanka koja će biti izabrana u Kongres. Glasači u Minesoti i Mičiganu izabrali su i prve dvije muslimanke, bivša izbjeglica iz Somalije Ilhan Omar i Palestinka Rašida Tlaib, rođena u Detroitu. Država Kolorado izabrala je prvog guvernera koji se deklariše kao homoseksualac, demokratu Džareda Polisa. Greg Pens, brat američkog potpredsjednika Majka Pensa, ušao je u Kongres predstavljajući se kao konzervativac koji se bori protiv pobačaja i za nošenje oružja. Kako sam priznaje, njegova inspiracija je predsjednik Donald Tramp. Novoizabrani kon-

gresmeni započeće mandat 1. januara 2019. godine. Ovi izbori se smatraju svojevrsnim početkom Trampove predizborne kampanje za 2020. godinu.

■ VELIKA IZLAZNOST Kako su prenijeli američki mediji, izborima na polovini mandata se obično ne odazove veliki broj građana sa pravom glasa, ali ovoga puta više od 39 miliona Amerikanaca je glasalo ranije, poštom ili lično, čime je oboren rekord u 37 saveznih država. Birače su najviše interesovala pitanja zdravstvene zaštite i imigracije. Takođe, primjetno je i da je broj birača koji prvi put glasaju veoma velik. Prema izlaznoj anketi, koju je AP sproveo među biračima, predsjednik Donald Tramp je za većinu bio jedan od faktora u odluci za koga će glasati. Većina glasača ocijenila je da se zemlja kreće u pogrešnom smjeru, dok dvije trećine ipak ocjenjuje da je ekonomska situacija u SAD dobra.

Marketing

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Na osnovu člana 217. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 64/17, 44/18 i 63/18), člana 41. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), člana 74. Statuta Glavnog grada (“Službeni list RCG opštinski propisi”, br. 28/06, Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, br. 39/10, 18/12 i 38/17), člana 109. i 110. Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list RCG”, br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06 i “Službeni list Crne Gore”, br. 88/09, 03/10, 73/10, 38/12,10/14 i 02/18), Gradonačelnik Glavnog grada Podgorice donio je

ODLUKU O UTVRĐIVANJU NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „ZABJELO-ZELENIKA” U PODGORICI 1. Utvrđuje se Nacrt Detaljnog urbanističkog plana “Zabjelo-Zelenika” u Podgorici i stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 (petnaest) dana, počev od 8. novembra 2018. godine. 2. Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice. Broj: 01-031/18-7773 Podgorica, 7. novembar 2018.godine

GRADONAČELNIK Ivan VUKOVIĆ

KRATAK SADRŽAJ NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “ZABJELO-ZELENIKA” U PODGORICI Područje Detaljnog urbanističkog plana ‚’Zabjelo Zelenika’’, površine 49,60 ha, nalazi se između značajnih putnih koridora: sa sjevera su Ulica Princa Mihaila Petrovića i Ulica Janka Đonovića koja se, van zahvata, ukršta sa Ulicom Vojislavljevića - PUP-om planirana južna obilaznica i sa istoka Ulica Zetskih Vladara (magistralni put Podgorica – Petrovac). Sredinom zahvata prolaze Ulica AVNOJ-a koja se van zahvata takođe ukršta sa Ulicom Vojislavljevića i, u nastavku ove ulice sa južne strane, je Ulica Manastirska. Sa jugoistočne strane, duž granice zahvata plana, je industrijski kolosjek interne željezničke pruge koja je u funkciji kombinata aluminijuma. Planirane namjene u zahvatu planskog dokumenta su:  Površine za stanovanje malih gustina,  Površine za stanovanje srednjih gustina,  Površine za mješovitu namjenu,  Poljoprivredne površine / obradivo zemljište,  Površine pejzažnog uređenja javne namjene,  Površine za objekte elektroenergetske infrastrukture,  Željeznička infrastruktura. Stanovanje male gustine - Na ovim površinama moguća je izgradnja stambenih objekata sa mogućnošću korišćenja prizemlja za poslovanje. Planirana spratnost objekata u ovoj namjeni je P+1+Pk (prizemlje, sprat i potkovlje). Na parcelama čija je širina manja od 12 m objekti se moraju postavljati kao dvojni ili u nizu, ali bez otvora na fasadi koja leži na granici parcele. Maksimalni planirani indeks zauzetosti iznosi 0,4, a maksimalni planirani indeks izgrađenosti 0,85. Stanovanje srednje gustine - U okviru ove namjene planirana je izgradnja objekata višeporodičnog stanovanja sa djelatnostima. U prizemlju objekata je planirano poslovanje i komercijalni sadržaji. Daje se mogućnost projektovanja poslovanja i na spratnim etažama uz uslov da maksimalna površina poslovnog prostora u odnosu na stambeni ne bude veći od 30 % ukupne površine objekta. Objekat može biti projektovan u cjelini kao stambeni ukoliko se obezbijedi potreban broj parking mjesta. Planirana spratnost objekata u ovoj namjeni je P+2 (prizemlje i dva sprata). Maksimalni planirani indeks zauzetosti iznosi 0,4, a maksimalni planirani indeks izgrađenosti 1,2. Površine za mješovitu namjenu - U okviru ove namjene planirana je izgradnja pretežno poslovnih objekata, kao i objekata u skladu sa potrebama investitora i pretežnom namjenom: stanovanje i objekti koji ne ometaju stanovanje a koji služe za opskrbljivanje područja, trgovina,objekti za upravu, kulturu, školstvo, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, sport i rekreaciju, vjerski objekti, ugostiteljstvo i objekti za smještaj turista, objekti komunalnih servisa koji služe potrebama stanovnika. Minimalna površina urbanističke parcele je 600 m2. Maksimalni planirani indeks zauzetosti iznosi 0,5, a maksimalni planirani indeks izgrađenosti 1,5. Poljoprivredne površine/obradivo zemljište - Ove površine su namjenjene prvenstveno poljoprivrednoj proizvodnji (oranice, bašte, voćnjaci, vinogradi, maslinjaci, livade, pašnjaci, trstice, bare i močvare). Minimalna površina katastarske parcele u okviru ove namjene je 2500m2. Minimalna širina fronta katastarske parcele je 25 m. U okviru katastarske parcele moguća je organizacija stambenog i ekonomskog dvorišta, pri čemu stambeno dvorište podrazumijeva površinu do maksimalno 600 m2, a ostatak parcele se tretira kao obradive poljoprivredne površine. Maksimalna planirana spratnost u okviru ove namjene je S+P+1+Pk. Za ukupnu površinu plana osnovni urbanistički pokazatelji su sljedeći: • Površina pod objektima: 30,10 ha • Ukupna površina urbanističkih parcela: 7.643 m2 • Ukupna BRGP prizemlja: 113.079 m2 • Ukupna BRGP objekata: 234.778 m2 • Indeks zauzetosti/izgrađenosti na nivou plana: 0,22 / 0,47

PROGRAM JAVNE RASPRAVE NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “ZABJELO-ZELENIKA” U PODGORICI Nacrt Detaljnog urbanističkog plana “Zabjelo-Zelenika” u Podgorici stavlja se na javnu raspravu. Javna rasprava traje od 8. do 23. novembra 2018. godine. Kratak sadržaj Nacrta Plana sa grafičkim prilogom i označenom granicom zahvata Plana objaviće se u dnevnom listu “Dnevne novine” i na internet sajtu Glavnog grada – Podgorice - http://podgorica.me/ i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine - http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/dup-zabjelo-zelenika-izmjene-idopune-2/ . Javna rasprava održaće se u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice, gdje će biti izložen Nacrt ovog planskog dokumenta. Centralna javna rasprava održaće se u četvrtak, 15. novembra 2018. godine u multimedijalnoj Sali kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” sa početkom u 12:00 časova. Na centralnoj javnoj raspravi obezbijediće se prisustvo Obrađivača Plana (“Urbi.Pro” d.o.o.), predstavnika Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. i stučnih lica Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Pisane primjedbe i sugestije na Nacrt Plana zainteresovana lica mogu dostavljati Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice, u Ulici Vuka Karadžića br. 41, u Ulici Njegoševoj br. 20 ili na e-mail adresu: sekretarijat.planiranje.uredjenje@podgorica.me Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice.

ELNIK KOVIĆ

trovića i gorica – irska. Sa

bjekata u sadi koja

slovanje ne bude bjekata u

etežnom

, sport i arcele je

i, livade, U okviru k parcele

odgorice mjene-i-

planskog

u 12:00 čnih lica

og grada

GLAVNI GRAD PODGORICA

prostora st RCG st RCG”,

vembra

Marketing

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE Naziv planskog dokumenta

DUP “Zabjelo-Zelenika” u Podgorici

Mjesto održavanja javne rasprave

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice

Vremenski period

Od 8. do 23. novembra 2018. godine

Vrijeme trajanja

Od 12:00 do 15:00 časova radnim danima

Centralna javna rasprava

Četvrtak, 15. novembar 2018. godine u 12:00 h Multimedijalna sala KIC-a “Budo Tomović”

DETALJNI URBANSITIČKI PLAN “ZABJELO-ZELENIKA” - NACRT -

kultura

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Debitantsko ostvarenje alekse stefana raDunovića

“Lijenština” premijerno u Podgorici početkom decembra Film “Lijenština”, našeg mladog reditelja i scenariste Alekse Stefana Radunovića, podgoričku premijeru imaće u bioskopu “Sinepleks” 5. decembra. Ostvarenje će se na redovnom repertoaru naći od 6. decembra. “Mladiću Milošu, koji je razveden od supruge, zabranjeno je da posjećuje svoje dijete, jer nije u stanju da plaća alimentaciju. Nalaženje zaposlenja mu je jedina nada da ponovo vidi sina. Na tom putu suočava se sa preprekama kao što su korupcija, ekonomska situacija u njegovoj državi, ponos i apatija”, stoji u sinopsisu. Uloge tumače Savo Šćepanović, Milica Šćepanović, Tatijana Marinović, Sejfo Seferović, Vuk Sandić, Saša Radunović, Veljko Tošković, Ilija Redžić...

Producentkinja filma je Andišeh Namvari. Aleksa Stefan Radunović rođen je 1992. godine

u Španiji, a u Crnu Goru se doselio 2000. godine. Studije digitalne animacije upisao je 2013. u Srbi-

ji. Godine 2016. bio je učesnik kursa “Film for Social Transformation” u toku kojeg je napisao sce-

nario za film. Scenario je bio među izabranim za finansiranje, nakon čega je Radunović počeo raditi na svom prvom filmskom projektu, “Lijenština”. Debitantsko Radunovićevo ostvarenje “Lijenština” svjetsku premijeru imalo je na ovogodišnjem filmskom festivalu u Motovunu, dok je crnogorska premijera priređena u sklopu festivala u Herceg Novom. Nakon toga, film je prikazan u na Mojkovačkoj filmskoj jeseni, na Omladinskom filmskom festivalu u Sarajevu... Radunovićevo ostvarenje biće prikazano sjutra u sklopu Kotbus Film Festivala, najznačajnijoj smotri istočno-evropskog filma na svijetu, a 12. novembra biće prikazan i u sklopu Cinedays festivala u Skoplju. S.I.

Autorsko veče Dušana Vejnovića

Postavka je obišla više crnogorskih gradova

raDovi iz funDusa Galerije ª Mostº

slike mojih Prijatelja za Proslavu jubileja Izložba djela iz fundusa podgoričke Galerije “Most”, naslovljena “Slike mojih prijatelja” biće otvorena u galerijama “Nikola I” i “Ilija Šobajić” u Nikšiću, večeras sa početkom u 19 časova. Na izložbi, koja se organizuje povodom jubileja tri decenije postojanja prve crnogorske galerije, koju je osnovao Branko Kovačević, biće predstavljena djela više od 60 umjetnika. “Na izložbi koja nosi simboličan naziv biće predstavljeni radovi autora svih generacija, od najmlađih pa do

onih sa kojima Branko Kovačević sarađuje gotovo trideset godina”, stoji u najavi. Na otvaranju će govoriti potpredsjednica Opštine Nikšić Sonja Nikčević, reditelj Blagota Eraković i osnivač i vlasnik galerije “Most” Branko Kovačević. U muzičkom dijelu programa nastupiće učenice trećeg razreda Srednje muzičke škole “Dara Čokorilo”, Ivana Dendić (violina) i Anđela Todorović (violina), kao i članovi Književnog kluba “Poenta poetika“JU „Zahumlje“. R.K.

Autorsko veče srpskog pisca Dušana Vejnovića biće priređeno u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” večeras sa početkom u 20 sati. Tim povodom, pored autora, govoriće Alen Bešić i Barbara Delać. Vejnović je rođen u Somboru 1981. godine. Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu .Autor je zbirke pjesama “Posebne potrebe” (2013), romana “Jako i nikome” (2014), te proznih zbirki “Tvrdoglave beline” (2011, nagrada „Đura Đukanov“) i “Bočne grane evolucije” (2017). Za prevod romana Amajlija Roberta Bolanja (2015) dobio je nagradu „Radoje Tatić“. Živi u Novom Sadu. R.K.

Kadar iz filma “Kraljev izbor”

kiC: tri projekCije u sali DoDest

Pogled u novu filmsku Produkciju norveške Projekcijom filma “Kraljev izbor” (“Kongens nei”), u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”, večeras će u 20 sati biti otvorena revija “Dani norveškog filma”. “U pitanju je istinita priča o tri dramatična aprilska dana 1940. godine, kada su njemačke oružane snage pred norveškog kralja stavile nezamisliv ultimatum - predaja ili smrt”, najavljuju organizatori. Do 10. novembra podgorička publika biće u prilcii

da pogleda još dva novija norveška kinematografska ostvarenja. Sjutra je na programu drama “Nemirna voda” reditelja Erika Pope, dok će reviju zatvoriti film istog reditelja “Hiljadu puta laku noć”, koji govori o vrhunskoj ratnoj reporterki koja će reskirati i život i porodicu kako bi spasila svijet. Sve projekcije zakazane su za 20 časova, a ulaz je slobodan. Događaj se organizuje u saradnji sa Ambasadom Norveške u Beogradu. R.K.

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

kultura

RadovI tRIdeset studenata I učenIka pRedstavljenI u GaleRIjI 42 stepena

djelo svetog petra aktuelno je i danas koliko za njegovog života D jelo Svetog Petra Cetinjskog danas je aktuelno koliko je bilo i za vrijeme njegovog života jer su etička i identitetska pitanja, koja nam se otvaraju u okvirima našeg prostora, aktuelna i na širem planu, kazao je Aleksandar Bogdanović. Izložba radova pristiglih na konkurs za izradu umjetničkog djela inspirisanog likom i zaostavštinom Svetog Petra Cetinjskog otvorena je u Galeriji “42 stepena” na Cetinju. Djelo Svetog Petra Cetinjskog danas je aktuelno skoro isto koliko je bilo i za vrijeme njegovog života jer sva etička i identitetska pitanja koja nam se uporno otvaraju u okvirima našeg prostora, postala su aktuelna i na širem planu u globalnim preispitivanjima statusa nacionalnih kultura, ocijenio je otvaranjući izložbu ministar kulture Aleksandar

Bogdanović. “U njegovom djelu možemo naći formulu koja omogućava očuvanje i afirmaciju svih naših posebnosti, uz poštovanje drugosti i različitosti. Moglo bi se reći da je i način na koji je Sveti Petar Cetinjski prosvećivao svoj narod, model iz kog se takođe mogu izvući dragocjena iskustva, jer odlučnost, mudrost, pa i oštrina njegovih pisanih i izgovorenih riječi, jesu ono što i te kako traži vrijeme u kojem živimo, a koje često podsjeća na epohu nepotrebnih kompromisa i oportunizma”, smatra Bogdanović.

Nagradni konkurs je raspisala Fondacija “Sveti Petar Cetinjski”, u saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti Cetinje, Fakultetom vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran, Fakultetom za dizajn i multimedije Univerziteta Donja Gorica i Srednjom likovnom školom “Petar Lubarda”, te postavku čini oko 30 umjetničkih radova - slike, skulpture, grafike, crteži, digital printovi, fotografije, kao i djela u audio i video formi. Govoreći o konkursu fondacije Bogdanović je napomenuo da publika može vidjeti radove mladih ljudi, na kojima se u različitim formalnim i stilskim rješenjima može detektovati njihova percepcija djela Svetog Petra Cetinjskog. “Zato ovaj konkurs Fon-

Tarbuk

konceRt cRnoGoRskoG sImfonIjskoG oRkestRa u podGoRIcI

koncert u čast sto godina od obnove nezavisnosti poljske

Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra povodom obilježavanja 100 godina od obnove nezavisnosti Poljske biće priređen na Velikoj sceni nacionalnog teatra večeras sa početkom u 20 časova. Pod upravom dirigenta Mladena Tarbuka, jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika i profeso-

ra na Muzičkog akademiji u Zagrebu, biće izvedene kompozicije poljskih autora - “Koncert za klavir i orkestar u a-molu op. 17” Ignjaca Jana Paderevskog “” i “Simfonija u a-molu op. 7” Mječislava Karloviča. Kao solista na koncertu će nastupiti istaknuti poljski pijanista Marian Sobula, dobitnik brojnih

priznanja i nagrada, pored ostalih - “Bene Merito” od strane ministra vanjskih poslova Republike Poljske za izuzetan doprinos promociji poljske kulture u inostranstvu. Koncert je organizovan u saradnji Muzičkog centra Crne Gore i Ambasade Republike Poljske u Podgorici. R.K.

Sa otvaranja izložbe

dacije Sveti Petar Cetinjski možemo iskoristiti za iznalaženje novih edukativnih modela, kojima će se podići svijesti o značaju velikih ličnosti i događaja naše istorije, modela koji će vjerno prenijeti duh njihovog vremena, ali i korespondirati sa senzibilitetom današnjih generacija”, zaključio je Bogdanović.

Na otvaranju je govorila i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović, koja je istakla značaj i važnost da se upravo ove i slične, identitetski višeznačne teme umjetnički valorizuju i arikulišu u “kontekstu samospoznajnih procesa, potrebnih pojedincima i crnogorskom društvu u cjelini”.

Izložba u umjetnIčkom pavIljonu

Umjetnički aspekti indUstrijskog dizajna

Izložba radova više domaćih i internacionalnih umjetnika, naslovljena “Don’t touch art. Use it.komercijalni i namjenski aspekti industrijskog dizajna” biće otvorena u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, večeras sa početkom u 20 sati. Pored djela više umjetnika, postavku čine i umjetničke fotografije Đorđa Živaljevića, a posjetioci paviljona biće u prilici da pogledaju i kratki dokumentarni film, čiji su au-

tori Mladen Krekić, Nikola Novaković i Nikola Pejović. “Krajnji cilj izložbe, koja se organizuje pod pokroviteljstvom kompanije Cerovo, jeste pokretanje dijaloga na temu industrijskog dizajna sa željom da ova grana primijenjene umjetnosti konačno zaživi i kod nas”, stoji u najavi. Otvaranju će, kako ističu organizatori, prisustvovati veliki broj arhitekata, dizajnera, vizuelnih umjetnika i ljubitelja ove grane primijenjene umjetnosti. S.I.

ZABAVA

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

ORGANIZATORI NA DRUŽENJU SA DIZAJNERIMA I NOVINARIMA POTVRDILI:

SVE JE SPREMNO ZA NAJBOLJI FASHION WEEK DO SADA

⌦ Marija Roganović

Modna komora Crne Gore u susret predstojećem XXIV izdanju “Mionetto Prosecco Montenegro Fashion Weeka”, zakazanom za 19. novembar, upriličila je press koktel i druženje sa učesnicima nedjelje mode na Imanju knjaz, gdje će se ova prestižna manifestacija i odigrati. Nesvakidašnjem druženju sa novinarima prisustvovali su direktor Nacionalne modne komore Srđa Lubarda, kreatori Marina Banović-Džuver, Sanja Bobar, Nada Pavlović, Edita Nimanbegu, Nina Dulović, turska modna kuća Joy Miss, zaštitna lica, modni blogeri, kao i modni fotografi, dok je prisutne zabavljala crnogorska pjevačica Nelly Al Mahmud. U ime organizatora, prisutnima se na odzivu zahvalio Srđa Lubarda i iskazao zadovoljstvo zbog održavanja XXIV izdanja crnogorske nedjelje mode.

“RINGIŠPIL” JE NEŠTO VESELO, ENERGIČNO, LJUBAVNO, DRUGAČIJE... U KOLEKCIJI SE NPR. NALAZE KOMBINEZONI, NEŠTO ŠTO DO SADA NIJESAM PREDSTAVILA, ALI I KRATKE RUČNO RAĐENE HALJINE, A SVE TO UKLOPLJENO SA MOJOM GLAMUROZNOM HALJINOM. U SEDAMNAEST MODELA POKUŠALA SAM DA OKRENEM RINGIŠPIL OD ŠIKA DO GLAMURA, UKLJUČUJUĆI I VESELE BOJE, KAZALA NAM JE SANJA BOBAR “Jako sam zadovoljan, ovo je nešto stvarno originalno i drugačije i prilika da se družimo - organizatori, mediji, dizajneri, blogeri. Ovo je bio pun pogodak. Zahvaljujem se Imanju knjaz, što su nam izašli u susret...Uz podršku nekih državnih institucija, biće ovo stvarno možda i najbolji Fashion Week do sada, trudimo se”, kazao je Dnevnim novinama Lubarda, dok

nam je dizajnerka Marina BanovićDžuver otkrila čime će se predstaviti i kako je i zašto došlo do promjene planova, kad je nova kolekcija u pitanju.

■ BANOVIĆ-DŽUVER: ZIMSKA KOLEKCIJA INSPIRISANA BAJKAMA BRAĆE GRIM

“Pobjeda na takmičenju ‘Savana’, kao i moja kolekcija ‘Poljem se vija’ su bile u dva dana. Tom prilikom obećala sam da ću drugi dio te kolekcije prikazati na MFW-u, ali kolekcija je izazvala veliku pažnju i prodata je. I zbog toga sam uradila nešto novo. U pitanju je aktuelna zimska kolekcija, inspirisana bajkama braće Grim. Junaci su vrlo zanimljivi, manekeni će nositi modele inspirisane bajkovitim, maštovitim junacima iz tih bajki. Ovih dana čitam bajke svojoj kćerki pa sam bila inspirisana zimom, bajkama i kućnom atmosferom”, istakla je Banović-Džuver, koja ovog puta, za-

rad propozicija manifestacije ipak neće predstaviti kompletnu kolekciju. “Stigao nam je zvaničan dopis od MFW-a, ne može biti preko 14 modela, ali moje kolekcije su kompletne i kompleksne i znaju da broje i do 50 modela. Ovog puta će možda biti polovina svega toga, pa se onda na proljeće vidimo ponovo”, kroz smijeh je zaključila kreatorka. Za razliku od Banović, koja nas je obradovala više puta u kratkom vremenskom periodu, Sanja Bobar, nakon dinamične minule godine na inostranim modnim pistama, po prvi put ove godine predstavlja novu kolekciju.

■ BOBAR: OKRENULA SAM RINGIŠPIL OD ŠIKA DO GLAMURA

“Ovo je moj povratak nakon godinu dana. Posljednje atome snage dala sam na nedjeljama mode u Njujor-

ŠINEJD PROVOCIRA NA INSTAGRAMU

Otvorena mržnja prema svim bijelcima Nakon što je prošle nedjelje iznenadila fanove objavom da nakon prelaska sa hrišćanstva na islam ipak ide ka hinduzmu i mijenja ime, pjevačica Šinejd Okonor ne prestaje da intrigira. Ovog puta je na svom Tviteru poručila da više ne želi da provodi vrijeme s “odvratnim bijelcima”.

“Strašno mi je žao. Ono što ću reći je jako rasistički i nikad nisam mislila da bi to moja duša mogla da osjeti. Ali zaista više nikad ne želim da provodim vrijeme s bijelcima (ako je to naziv za one koji nisu muslimani). Ni na tren, ni iz kog razloga. Odvratni su”, napisala je Šinejd koja se po sada zove Shuhada’ Davitt. Njeni su pratitelji na ovu objavu reagovali različito -

dok su je neki podržali, drugi su joj poručili da ih je jako razočarala. “Ne moraš se izvinjavati za ono što osjećaš. Ipak, pokušaj da zapamtiš da postoji dobro i zlo u svakom dijelu života, bez obzira na etničku pripadnost, religiju, seksualnu orijentaciju. Nadam se da ćeš naći mir bez mržnje prema drugima jer od nje kreću svi problemi”, napisao joj je jedan pratitelj.

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Prisutne je zabavljala pjevačica Nelly Al Mahmud

Foto: IVa Mandič

Dio učesnika MFW-a

ZABAVA

U pitanju je aktuelna zimska kolekcija, inspirisana bajkama braće Grim. Junaci su vrlo zanimljivi, manekeni će nositi modele inspirisane bajkovitim, maštovitim junacima iz tih bajki. Ovih dana čitam bajke svojoj kćerki pa sam bila inspirisana zimom, bajkama i kućnom atmosferom, istakla je dizajnerka Marina Banović-Džuver

ku i Los Anđelesu... Iz tog razloga htjela sam da napravim pauzu i nijesam pogriješila. Imala sam pune ruke posla, mature, svadbe i sl, ali što se kolekcije tiče, makar tu nijesam imala dozu opterećenosti i sada sam donekle odmornija i inspirativnija došla da 19. novembra otvorim MFW i predstavim moju kolekciju ‘Ringišpil’”, potvrdila nam je Bobar, dodajući da ni-

ko sem nje nije vidio kolekciju, ali da je ona jako zadovoljna postignutim, pa se nada da pozitivne reakcije neće izostati ni kod publike. “’Ringišpil’ je nešto veselo, energično, ljubavno, drugačije... U kolekciji se npr. nalaze kombinezoni, nešto što do sada nijesam predstavila, ali i kratke ručno rađene haljine, a sve to uklopljeno sa mojom glamuroznom haljinom. U sedamnaest modela pokušala sam da okrenem ringišpil od šika do glamura, uključujući i vesele boje”, pojasnila nam je ova uspješna dizajnerka. Podsjećanja radi, od 19. do 22. novembra, na Imanju knjaz, svoje najnovije kolekcije predstaviće još i Boško Jakovljević, Verica Rakočević, Saša Milojković, Hana Olajić, Maja Pavićević, Boris Ćalić, Maja Velemirov, mladi dizajneri učesnici u konkursu Mionetto Prosecco,kao i brendovi Sarabanda, Nanna&Iva i Minoti.

Organizator modne manifestacije Srđa Lubarda

ČETIRI NOVA FILMA I OPERA NA REPERTOARU CINEPLEXXA

ULAZNICE ZA NAJBRŽE ČITAOCE

Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se četiri nova filma i to triler “Ono što nas ne ubije”, akcija “Overlord”, romantična komedija “Romansa u maloj Italiji” i animirana poslastica za najmlađe “Princeza i zmaj”. U subotu, 10. novembra, opera “Marni” biće prikazana u direktnom prenosu iz njujorškog Metropolitena sa početkom u 18.55h. Ulaznice su u prodaji. Takođe, u utorak, 13. novembra, održaće se premijera filma “Fantastične zvijeri: Grindelvaldovi zločini” 3D, sa početkom u

20 časova. Ostvarenje “Ono što nas ne ubije” je ekranizacija četvrte knjige koja je nastavak “Milenijum” trilogije (“Muškarci koji mrze žene”, “Djevojčica koja se igrala vatrom” i “Kule od karata”). Posljednja filmska ekranizacija bio je film “Muškarci koji mrze žene” iz 2011. godine koji je ostvario uspijeh i kod publike i kod kritike. U filmskoj verziji kultni lik Lizbet Salander tumači Kler Foj, a Mikaela Blomkvista švedski glumac Sverir Gudnason.

“Overlord” je zanimljiva priča o američkim padobrancima uoči dana D, dok je “Romansa u maloj Italiji” sa Hajdenom Kristensenom i Emom Roberts o zavađenim porodicama i zabranjenim ljubavima. Prema ustaljenom običaju, dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

Zabava

NAJBLIŽI KONCERT PRAG I BUDIMPEŠTA

Bend Muse promoviše novi album na turneji Engleski alternativni rok trio Muse će svoj osmi studijski album “Simulation Theory”, promovisati na svjetskoj turneji 2019. godine. Muse će na sjevernoameričku turneju krenuti 22. februara u Hjustonu, dok će maj, jun i jul biti rezervisani za turneju u Evropi. “Simulation Theory”, izla-

zi 9. novembra i prati album “Drones” iz 2015. godine. Album će biti objavljen u tri formata – standardni disk sa jedanaest pesama, vinil, kao i deluks album u dvije verzije koje će sadržati šesnaest i dvadeset i jednu pjesmu. Najbliži koncerti nama su u Pragu, 26. maja i dva dana kasnije u Budmpešti. Fi.J.

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

MOST WANTED LANSIRAO SINGL I SPOT ª PJANAº , JABLAN ZA DN:

Srce je puno jer naS ljudi podržavaju

⌦ Danilo Brajković

H Umjesto plesne numere napravili smo baladu

Grupa Detour objavila je peti singl s predstojećeg studijskog albuma. “Skrivena” će kroz dvije nedjelje dobiti i spot, a o samoj pjesmi autor i frontmen benda Nenad Borgudan kaže: “Ovo je možda atipičan singl, ako gledamo zadnje četiri pjesme, atipičan u smislu tempa. Ovaj put to nije plesna pjesma, već je balada. Ali mislim da će, kao i neke naše prethodne sporije stvari dobro leći našim fanovima”. Singl “Skrivena” dolazi samo nekoliko nedjelja prije studijskog albuma “Tour-

Detour” koji bi svjetlo dana trebalo ugleda već krajem novembra. “TourDetour podsjeća na neku rutu, na nekakvo putovanje. Ali i samo ime albuma govori da se radi o ‘na prvu’ nespojivim pojmovima – putu i skretanju s puta. Ja ne radim sve pjesme u istom stilu nego pokušavam da pronađem jezik za određenu pjesmu, pa otud taj neki eklekticizam, tj. različitost u svim tim pravcima. A TourDetour je baš to – spajanje nespojivog”, zaključio je Borgudan. Fi.J.

Premijera noviteta upriličena je početkom sedmice na zvaničnom kanalu Most Wanteda na Jutjubu, baš kao što je bio slučaj i sa singlom “Oči boje heda” - sredinom jula. Petar Jablan i Stefan Ražnatović, oskosnice hip-hop grupe, očigledno su vrlo zadovoljni prethodnim singlom, pa su opet u uži krug saradnika uvrstili Jana Magdevskog, koji je zadužen za dio aranžmana, miks i mastering. Govoreći o singlu “Pjana”, Jablan Dnevnim novinama poručuje da

5 numera most wanted snimiće za potrebe novog albuma

je kompletan album zamišljen kao svojevrsna posveta ženama, uz napomenu da je grupa ranije više pažnje posvećivala društvenim tema i trendovima.

■ Vjerujemo u

oVaj koncept

“Muziku i tekst radimo Stefan i ja. Dogovorili smo se da se u toj početnoj fa-

foto:

DETOUR OTKRIO ª SKRIvENUº PJESMU

ip-hop grupa Most Wanted iz Budve, koju čine Petar Jablan i Stefan Ražnatović, osvježila je album u nastajanju - “O njoj”. Poslije ljetošnje debi pjesme “Oči boje heda”, u etru je “Pjana”, a hip-hoperi se mogu pohvaliti i atraktivnim spotom.

zi razdvojimo, odnosno da ja radim muziku, a on piše tekst, dok kasnije sve finiširamo zajedno. To se, ipak, mijenja iz godine u godinu, kako sazrijevamo”, objašnjava Jablan. Album “O njoj” sadržaće pet numera. Dakle, preostala su još tri stepenika. Podsjetimo, prilikom premijere pjesme “Oči boje heda”, članovi grupe priznali su da su se vodili time da ostanu svoji, a ujedno su i pronašli sebe u potpuno novom zvuku i pravcu muzike. Ipak, sudeći po Jablanovim riječima - neće faliti iznenađenja. “’Oči boje heda’ su prve plasirane, jer je to nešto sporija pjesma, bila je ideal-

Sa snimanja spota

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

ZABAVA

ORGANIZATORI ZADOVOLJNI ODZIVOM UČESNIKA

Na jarbolu 64. Eurosonga vijoriće se 42 zastave

Petar Jablan na za otvaranje aldeo sa stihovim a , “ P j a n a” buma. A iskreno je ekranizo- prva je i zavrvana u pušena. Sigurni nom sjaju. smo da svako PLAN JE DA DO KRAJA Režiser Ali ima neku ženEKRANIZUJEMO SVE PJEZigeli “ulosku osobu poSME S ALBUMA. DA LI vio” je kared sebe, tako da vjerujemo ĆEMO GA OSTVARITI - NE drove u Ulcinju i Baru, u taj koncept ZAVISI OD NAS albuma. Zato će a spot je uljepostale tri pjesme šala atraktivna biti tematski slične, Marija Kolinović, ali i totalno drugačije od koju poznajemo kao ranijih - makar smo tako za- učesnicu izbora za mis Crne mislili”, nastavlja Jablan. Gore. Nema dileme da je riječ o najprovokativnijem spotu ■ ZADOVOLJSTVO ZBOG Most Wanteda, a reklo bi se da je publika zadovoljna taATRAKTIVNOG SPOTA kvim epilogom, pošto ne faZa razliku od uvodne nu- li pozitivnih komentara glemere, za koju je objavljen vi- dalaca spota. “Posvetili smo muzici pola života. Dakle, ne možemo biti srećniji nego kada vidimo te pozitivne komentare, kada ono što radimo naiđe na dobar odjek. Srce je puno, jer nas ljudi prate i podržavaju. Što se tiče ovog spota, saradnja sa Alijem je bila odlična i nadamo se da ćemo je nastaviti. Veoma sam zadovoljan kako spot izgleda. Stefan i ja uvijek smo učestvovali u snimanju spotova, izradi scenarija. Sada smo htjeli da Ali sve to uradi i režira. Nijesmo se pokajali. Naravno, montirali smo sve zajedno. Atraktivnost? U svijetu je to odavno normalno, ali kod nas treba više vremena da to ljudi prihvate. Plan je da do kraja ekranizujemo sve pjesme s albuma. Da li ćemo ga ostvariti - ne zavisi od nas”, zaključuje Jablan.

ZEMALJA U IZRAELU ĆE JURITI PRVU POBJEDU NA EUROSONGU Evropska radio-difuzna unija saopštila je da će na 64. izdanju Eurosonga, koje je na programu od 14. do 18. maja sljedeće godine u izraelskom Tel Avivu, nastupiti predstavnici 42 države. U odnosu na ovogodišnje izdanje u Lisabonu, iduće godine u Tel Avivu nećemo gledati Bugarsku, dok su ostale učesnice nepromijenjene. Sa prostora bivše Jugoslavije, predstaviće se Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Slovenija, a Makedonija i BiH opet izostaju. “Ove godine, Netta, predstavnica Izraela, maštala je o pobjedi i uspjela da dovede Eurosong u Tel Aviv. Odu-

14.

Sa ovogodišnjeg Eurosonga

ševljeni smo jer će 42 zemlje poslati predstavnike u Izrael i nadamo se da su nacionalni emiteri inspirisani, kako bi i njihovi aduti maštali poput Nette. Tim koji realizuje Eurosong 2019. posvećeno radi kako bismo 64. izdanje pamtili kao fantastično”, naglasio je Jon Ola San, izvršni supervizor Eurosonga. I ove godine, Australija će biti jedini učesnik Eurosonga van teritorije Evrope. S druge strane, nekoliko zemalja zabilježiće vrijedne jubileje u Tel Avivu. Šezdeseti put u istoriji nastupiće Švajcarska i Holandija, a ispred njih samo su Njemci, kojima će ovo biti

MAJA 2019. POČINJE 64. IZDANJE NA EUROSONGA, A VELIKO FINALE NA PROGRAMU JE 18. MAJA 63. učešće. Grci šalju svog 40. predstavnika, zastave Hrvatske, Estonije i Slovenije vijoriće se 25. put na evrovizijskom jarbolu, dok će San Marino proslaviti deceniju na Eurosongu. Čak 19 zemalja, među kojima je Crna Gora, pokušaće da prvi put pobijede. D.B.

IZJAVA DANA JELISAVETA ORAŠANIN: Brak može da utiče na to da promijenite način života, neke navike, okruženje, ali naša suština uvijek ostaje ista.

PSIHOLOGIJA

Psiholozi otkrivaju

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Šest najčešćih simptoma opsesivnokompulsivnog poremećaja Ukoliko ponašanje OKP osobe utiče negativno na svakodnevne životne radnje, potrebna je stručna pomoć. Opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP) je mentalno stanje koje karakteriše opsesivne misli i zaključci koji i te kako mogu da utiču na kvalitet života. Ova bolest je sve češća, upozoravaju psiholozi, a istraživanja su pokazala da 1% Amerikanaca pati od neke vrste OKP. Iako ne postoje testovi koji sa sigurnošču mogu da pokažu da li neka osoba ima OKP, psiholozi su naveli neke najčešće simptome od kojih opsesivno-kompulsivna osoba pati.

■ PRANJE RUKU Jedna od najčešćih simptoma OKP jeste mahnito pranje

ruku zbog bojazni od bolesti uzrokovanih bacilima. Ovo se povezuje sa dubljim psihološkim poremećajima, a korijen se, prema psiholozima, skriva u tome da osoba osjeća da je nemoralna i pranjem ruku zapravo želi da “opere” sebe.

■ OPSESIVNO ČIŠĆENJE

Osoba koja pati od OKP najčešće ima tendenciju da konstantno nešto čisti, sklanja i sprema. Lako može razviti i fobiju od bakterija, a želja za čišćenjem vremenom se pojačava.

■ STALNA PROVJERA Vjerovatno se svima desilo da se nisu sjetili jesu li isključili šporet ili peglu, pa su se

vraćali da provjeravaju? Ovo je naravno veoma česta pojava, a prerasta u kategoriju OKP onog trenutka kada se osoba svakodnevno nekoliko puta vraća provjeravajući svjetla, šporet, peglu, bravu… Psiholozi tvrde da je razlog stalne provjere zapravo strah od odbijanja, ali veliki udio ima i neodgovornost.

■ BROJANJE Neki ljudi koji pate od OKP imaju tendenciju da broje, na primjer tokom penjanja uz stepenice. Ovo ponašanje prouzrokovano je sujevjerjima, da na primjer broj 13 donosi nesreću.

■ ORGANIZACIJA Opsesivno kompulsivne osobe organizuju svaki

spektar svog života, do perfekcionizma. Da li je u pitanju slaganje po parovima, bojama, simetrično ili savršeno ravno, ova OKP karakteristika povezana je s opsesijom o savršenom redu i strahom od gubitka kontrole.

■ TEŽNJA ZA

PRIHVATANJEM

Osobe s OKP konstantno preispituju svoje odluke i veoma im je važno kakav utisak ostavljaju na druge. Opsesivno-kompulsivni poremećaj, upozoravaju psiholozi, može da oteža pa čak i onemogući normalan život. Ukoliko ponašanje OKP osobe utiče negativno na svakodnevne životne radnje, potrebna je stručna pomoć.

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

PSIHOLOGIJA

Neki ljudi koji pate od OKP imaju tendenciju da broje, na primjer tokom penjanja uz stepenice. Ovo ponašanje prouzrokovano je sujevjerjima, da na primjer broj 13 donosi nesreću.

Samostalno liječenje nije preporučljivo Najbolje je da se osoba koja sumnja da ima psihološke poteškoće poput opsesivno-kompulzivnog poremećaj obrati stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja (psihijatru, psihologu ili psihoterapeutu), a posebno ako uoči da se bez obzira na vlastite pokušaje oporavka simptomi i dalje pojavljuju. Isključivo samostalni pokušaj da se osoba riješi simptoma se ne preporučuje jer postoji značajan rizik da se protokom vremena u kojem se osoba iscrpljuje u vlastitim pokušajima ozdravljenja dodatno smanjuju psihofizički resursi potrebni za

uspostavljanje ponovnog psihičkog balansa, da se simptomi pojačaju pa se smanji motivacija za stručni tretman. Takođe, zbog nemogućnosti odlaska psihijatru, psihologu ili psihoterapeutu odlazak kod ljekara porodične medicine važan je korak koji uglavnom svi možemo preduzeti. Ukoliko se radi o djeci, važno je potražiti pomoć školske stručne službe kako bi se učinili prvi koraci ka oporavku i preventirale druge moguće poteškoće vezane za pojavu simptoma OKPa (npr. poteškoće u ljudskim odnosima).

Opsesivno-kompulsivne osobe organizuju svaki spektar svog života, do perfekcionizma. Da li je u pitanju slaganje po parovima, bojama, simetrično ili savršeno ravno, ova OKP karakteristika povezana je s opsesijom o savršenom redu i strahom od gubitka kontrole.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 8 . 11. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog danaod12:00hdo18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar.Tel.069/051-526 Prodajem 2 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata, 29 km od Nikšića! Donja Brezna – Bajovo Polje! Tel:067/898-614

Izdajem jednosoban namješten stan, 47 m2 sa terasom 5m2, Stari Aerodrom-druga faza. Novogradnja. Cijena 220 EUR fiksno. Podgorica. Tel: 068/804-739 Prodajem kvalitetne sadnice žive ograde prunus u Tološima. 1 kom. 1 euro. Tel: 067/801-826 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 € 38 x 65 mm 110 € 38 x 34 mm 55 € 38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 8 . 11. 2018.

35 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

FOTO UBOD Feniks

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Obukao se kao Forest Gamp i došao da trči maraton

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3317

1 7

2015-11-12

9 2

5 8

Sudoku puzzle No. 1817 2011-10-04 4

Daily Sudoku puzzle No. 3318

6 5

Puzzle solution:

Medium level

7 6

1 4 8 6 2 9 5 3 7 Sudoku puzzle No. 1804 2011-09-21 5

2015-11-13

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com 3 9 4 5 1 7 6 2 8

Medium level

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

8 1

3 9

6 6

7 9

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Word Search Puzzle #Q682EE

Scalp Silts Perfunctory Smells Sorry Plucky Stomp Producer Stout ReflectionsStuns Teetotal Released Thrill Tussle Scalp Upset Silts Upshots Smells Utmost

Allayed Allayed Armpit Armpit Article Ashes Article Availed Ashes Basil Bunkers Availed Chaff Basil Choked Coats Bunkers Coral Chaff Dotes Dwell Choked Fakes Coats Fierce

DwellFluke

Formal Fakes Getaway Grand Fierce Grasp FlukeHugged Lades Formal Lapels Getaway Merry Mower Grand Perfunctory Grasp Plucky Producer Hugged Reflections Lades Released

Mower

Coral

Lapels

Stomp

Dotes

Merry

Stuns Teetotal

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Moguće je da ćete riješiti da stavite tačku na neke poslovne događaje koji su se okrenuli protiv vas. Imate utisak da ste pogriješili i da ste prema voljenoj osobi bili pretjerano grubi. Vrijeme je da se izvinite. Pazite na svoj želudac i stomak.

BIK Pred vama je veoma dobar dan tokom kojeg možete da očekujete i znatno poboljšanje finansija. Ako ste slobodni očekuje vas novo poznanstvo sa osobom koja će u vama probuditi iskrene emocije. Pazite na donji dio leđa.

BLIZANCI Možete da očekujete da će sve ići stabilnim i mirnim tokom i da nećete imati veće probleme kada je u pitanju posao. Ukoliko ste u braku, dolazi do kriznog perioda u odnosu s voljenom osobom. Skloni ste infekcijama.

Thrill

VAGA Možete da očekujete stabilnost na poslovnom polju. Današnji dan vam je povoljan i nema pokazatelja za probleme. Dopada vam se osoba koja je na neki način povezana sa inostranstvom. Osjećate se sasvim dobro danas.

ŠKORPIJA Možete da očekujete dobru saradnju s nekom osobom od autoriteta ili starijim saradnikom. Moguće je zanimljivo poznanstvo koje će za vas biti veoma značajno. Možete da očekujete vezu. Nemate zdravstvenih problema.

STRIJELAC Možete da očekujete znatan pomak u karijeri. Uskoro ćete dobiti neke nove, lijepe vijesti. Moguće je da razmišljate o ozbiljnijim promjenama na polju ljubavi. Smatrate da ste spremni za brak. Posjetite stomatologa radi kontrole.

Tussle Upset Upshots Utmost

Sorry

Stout REBUS

RAK Očekuje vas povoljan dan ukoliko ste imali u planu putovanje ili nove pregovore, možete da očekujete uspjeh. Ako ste slobodni, možete imati zanimljiva dešavanja na polju ljubavi danas. Manji problemi sa zglobovima i nogama.

Ne želite da bilo ko donosi važne poslovne odluke umjesto vas i jako vam je važno da sve konce držite u svojim rukama. Zadovoljni ste komunikacijom između vas i voljene osobe. Povedite računa o hormonima. Posjetite ljekara.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Mlada Bosna

Manji pad koncentracije vas dovodi do grešaka koje inače nikada ne biste napravili. Povedite računa o tome. Željni ste pažnje, prija vam udvaranje, laskanje i komplimenti. Moguća je glavobolja, kao i problemi sa sinusima.

JARAC Ukoliko ste imali u planu putovanje u inostranstvo, možete da očekujete da će vam se taj put jako isplatiti. Pozitivan je dan za polje flerta, spremni ste da otvorenije pokažete svoje emocije ka simpatiji. Odlično se osjećate!

VODOLIJA Dolazi vam znatno poboljšanje poslovne situacije. Tokom današnjeg dana vas donekle prati faktor sreće. Pred vama je faza u kojoj lakše nalazite kompromis s voljenom osobom. Prijaće vam bavljenje sportom.

RIBE Očekuje vas sklapanje dogovora koji će vam otvoriti nove poslovne mogućnosti. Voljena osoba je spremna da vam pokaže svoja iskrena osjećanja. Zadovoljni ste svojim životom.

Film

38 •TVPROGRAM 06:00 Serija: Kako vrijeme prolazi 08:15 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Srđanom i Jovanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 14:30 Serija: Istine i laži 15:20 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Serija: Istine i laži 22:00 Istjerivač mitova 22.30 Film: Vjenčanje godine 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv 00:45 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Serija: Lud, zbunjen, normalan, 18.30

05:30 Radio Crne Gore 10:05 Naučno-obrazovni program 11:00 Vijesti 11:05 Muzička industrija 12:00 Vijesti 12:05 Serija: Viktorija 13:00 Vijesti 13:05 Serija: Korak naprijed 14:00 Vijesti 15:30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet 16:30 Serija: Korak naprijed 19:00 Dvogled 19:25 Marketing 19:30 Dnevnik 2 20:05 TV Magazin 21:30 Serija: Viktorija 22:20 Dvogled 22.30 Dnevnik 3 22:50 Sportski dnevnik 23:05 Serija: Tvin Piks 00:05 Sa koncertnih podijuma

RTCG 1 Serija: Korak naprijed, 16.30

10:25 12:00 12:05 12:10 13:00 14:05 14:10 15:05 15:10 16:00 16:10 16:15 16:30 16:40 17:05 17:10 18:00 18:30 20:10 21:30 22:20

Serija: Rat ruža Vijesti Meteo Serija: Rat ruža Serija: Zabranjena ljubav Vijesti Serija: Zabranjena ljubav Vijesti Serija: Na granici Vijesti Sportisimo City Turistički magazin Mr. Kitchen Vijesti Totalni obrt Centralni dnevnik Serija: Rat ruža Serija: Zabranjena ljubav Serija: Na granici Film: Neprijatelj u kući

NOVA M Serija: Na granici, 21.30

Sport

Informativa

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Velika porodica 11:20 Ritam Balkana 11:45 VIA EU 12:00 Vijesti u 12 12:45 Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:52 Gastro 16:55 Serija: Velvet 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 20:00 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Trgovci robljem

VIJESTI Film: Trgovci robljem, 22.30

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzika 09:30 Dječji program 11:35 Serija: Ljubav preko žice 12:10 Serija: Zlatno srce 13.15 Mojih 5 13:45 Linija ritma 14:30 Dokumentarna emisija 15:10 Kuhinjica za bebe 15.15 Film 17:00 Meteo 17:10 Zapis 17:50 Fleš sport 18:20 Košarka (ž): Budućnost-Triglav 18.45 Serija: Ljubav preko žice 19:30 Dnevnik 2 20:10 Otkrij me 20:35 Koloseum 21:30 Serija: Zlatno srce 22:30 Film: Andrej Rubljov

RTCG 2 Košarka (ž): Budućnost-Triglav, 18:20

TVprogram•39

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa RTCG1, Viktorija, 21.30

REPERTOAR BIOSKOPA

BOEMSKA RAPSODIJA 17:00, 19:30, 22:00 BRZI BRZIĆ 15:15 DIVLJE JAGODE 20:00 DŽONI INGLIŠ - PONOVO U AKCIJI 19:15 FANTASTIČNO PUTOVANJE U OZ 15:30, 16:30, 17:30 JUŽNI VETAR 15:00, 16:15, 17:20, 18:45, 19:45, 21:15, 22:30 MILJA 22 22:15 NOĆ VJEŠTICA 18:15, 20:15 OSTRVO BERGMAN 18:00 POLICAJAC IZ BELVILA 15:45, 21:45 ZVIJEZDA JE ROĐENA 21:00

Život osamnaestogodišnje Aleksandrine pretvara se u život kraljice. Više nije skrivena u Kensingtonskoj palati pod represivnim mjerama majčinog savjetnika Konroja. Ima novo ime - Viktorija i uživa u novostečenoj slobodi s harizmatičnim premijerom Melburnom. Ali, zbog svog neiskustva Viktorija je podložna greškama i, naposljetku, skandalu. Uloge: Džena Koleman, Adrijan Šiler, Nel Hadson.

NOVA M, Rat ruža, 18.30 Serija “Rat ruža” priča je o intrigama, osveti, ljubavi i porodičnim vezama. Dvije žene u borbi za ljubav jednog muškarca. Nekada uzor, a sada rival. Gulfem je slavna svjetska modna kreatorka, baš sve o čemu je mala Gurlu uvijek maštala. Ljubav, prosidba i eksplozije osjećaja - na šta smo sve spremni radi osvete? Borba je početak rata, a u ratu i ljubavi je sve dozvoljeno. Glumci: Damla Sonmez, Bariš Kilič, Džanan Erguder, Jigit Kirazdži, Berk Jajgin, Zejnep Kose, Fejza Dživelek, Meltem Pamirtan.

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 12.15 12.20 12.35 13.00 13.25 15.10 15.55 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.00 20.55 22.50 23.20 23.40

Dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Jutro će promeniti sve” Profesionalci Film: “Diližansa snova” Ovo je Srbija Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Fudbal: Arsenal - Sporting, prenos Serija: “Jutro će promeniti sve” Dnevnik Kulturni dnevnik

07.10 10.20

11.41 12.00 12.15 12.20 12.25 13.18 15.00 16.00 18.10 19.00 20.05 21.10 22.00 22.52 23.07 23.15

Dobro jutro Hrvatska Serija: “Veterinar, doktor Engel” TV kalendar Dnevnik Sport Klinika Serija. “Imperija” Dr Oz, tok šou Dobar dan, Hrvatska Misa, prenos Kviz: Potera Dnevnik Kviz: Šifra Puls Otvoreno Dnevnik Sport Vesti iz kulture

08.05 09.00 09.55 10.50 13.30 14.25 15.20 16.15 18.05 19.00 22.00 23.00 23.55

Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Bouns” Serija: “Nečujno” Serija: “Škorpija” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Bouns” Serija: “Nadareni” Serija: “Škorpija” Serija: “Havaji 5-0”

06.00 08.00 08.30 10.00 11.30 12.00 13.30 13.45 15.00 16.30 18.00 19.45 20.00 20.45

Fudbal: Čelzi - Kristal Palas Vesti Evrokup: Cedevita - Limož Evrokup: Lokomotiva - Arka ATP Uncovered Evrokup: Monako - Breša NBA Live SK specijal: Zlatne odbojkašice Evrokup: Unikaha Ritas Odbojka. Šamont Vojvodina Evrokup: Ulm - Crvena zvezda NBA Live Moto GP specijal. Brno Evroliga: Armani CSKA, direktno

10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45

Priče sa Mekonga Pitbul terijeri i bivši zatvorenici U potrazi za slonovima iz Knisne Policija za životinje Pa to su Irvinovi! Uljezi Kraljica lavova Policija za životinje Hjuston Odrastanje Borba za kitove Lovočuvari severnih šuma Priče sa Mekonga Uljezi Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Lovac na krokodile Lovočuvari severnih šuma

Sport

Četvrtak, 8. 11. 2018.

levanTe

foto: Dejan Lopičić

Selektor Ljubiša Tumbaković ga je uvrstio na spisak za utakmice sa Srbijom (17. novembar, 15.00, Beograd) i Rumunijom (20. novembar, 20.45, Podgorica), njegova želja nije upitna, ali je Levante poručio - STOP! Nikola Điđo Vukčević, kako javljaju mediji iz Španije, neće igrati protiv “orlova” i “balkan-

MUDRO I HRABRO

IlI do Sutjeska i Lovćen imaju dobar Vlaisavljević nije uspio da dobije duele sa Aligrudićem i Vučićevićem

Marko Đurović je uspio da nadmudri Nina Vukmarkovića

KUP CRNE GORE, 1/4 FINALE - ODIGRANE PRVE UTAKMICE, REVANŠI 21. NOVEMBRA

rezultat, plavi jedva do remija Najveće iznenađenje u prvim mečevima 1/4 finala Kupa Crne Gore je viđeno pod Goricom - Budućnost je protiv Mladosti iz Lješkopolja jedva izvukla bod (1:1) pred revanš na DG areni. Jedva, jer su “plavi” do remija stigli autogolom Ilije Radunovića u 81. minutu nakon loše komunikacije sa golmanom Jasminom Agovićem. A “žuti” su vodili od 42. minuta kada je bivši vezista Budućnosti, Luka Tiodorović, iskoristio jedanaesterac. Međutim, nije iznenađenje rezultat, već činjenica da je Mladost djelovala bolje i organizovanije od Budućnosti. Učenici Branka Brnovića su još jednom razočarali nakon poraza od Zete u prvenstvu. “Čestitam Mladosti na igri i zalaganju. Ali, opet nismo bi-

Nebeskoplavi i vukovi produžili seriju Nakon 90 minuta pod Malim brdom, “vukovi” su se sa osmijehom na licu vratili kući - Petrovac i Zeta su odigrali neriješeno (1:1) u Petrovcu, u prvoj utakmici četvrtfinala Kupa. “Nebeskoplavi” su došli do prednosti preko Kristijana Vuli ni primaći onome čemu težimo. Mislio sam da su se igrači oporavili od poraza od Zete, ali opet smo igrali loše”, samokritičan je Brnović svjestan da rivali protiv “plavih” daju sve od sebe. “Igrači moraju da se naviknu da svi protiv Budućnosti igraju sa 200 odsto mogućnosti. Momci ne smiju da pomisle da će biti lako ako nose dres

ljaja u 10. minutu, a izjednačio je Balša Goranović u 38. Tako je Zeta ispisala bolji rezultat pred revanš. A remi je produžio seriju neporaženosti i jednih i drugih - Petrovac pet utakmica ne zna za poraz (četiri pobjede, jedan remi), a Zeta čak 13 (10 pobjeda, tri remija). Budućnosti. Žao mi je zbog navijača što smo pružili još jednu lošu igru, ali rezultat je aktivan i možemo da prođemo”, jasan je Brnović. I dok se Budućnost mučila, Sutjeska se potrudila da napravi veliki korak ka polufinalu - izabranici Nikole Rakojevića su kraj Bistrice lagano odradili prošlogodišnjeg fina-

SEMAFOR, 1/4 FinAlE Budućnost - Mladost Lj. 1:1 (Radunović 81’ (ag) - Tiodorović 42’ (p)) Mornar - Lovćen 0:1 (Đurović 27’) Petrovac - Zeta 1:1 (Vuljaj 10’ - Goranović 38’) Sutjeska - Igalo 2:0 (Lončar 23’, Kordić 32’) *Revanš utakmice četvrtfinala Kupa Crne Gore su na programu 21. novembra

listu Igalo (2:0). “Plavo bijeli” su protiv drugoligaša slavili golovima Stefana Lončara u 23. minutu i Šalete Kordića u 32. A dobar rezultat pred revanš (druge utakmice se igraju 21. novembra) je ostvario i Lovćen - Cetinjani su, kao gosti na Zlatici, savladali Mornar minimalno (1:0) golom Marka Đurovića. B.T.

16. MEMORIjALNI TURNIR ª PREDRAG - PEđA VUKADINOVIćº

TiTograd i STudenTSki dom u finalu Majstori futsala na jednom mjestu - 16. memorijalni turnir “Predrag Peđa Vukadinović” je počeo juče, a završiće se danas finalnom utakmicom Titograd - Studentski dom u dvorani Verde

u Podgorici. Finalna utakmica je na programu u 16.30 časova, a poslije meča najboljim učesnicima će biti uručene prigodne nagrade. A organizator turnira Titograd - je do finala do-

šao trijumfom nad Grafičarom 8:7 (Milašević (tri gola), Durutović (tri), Adžić (jedan), Bajčetić (jedan) - Drašković (četiri gola), Živković (dva), Miličić (jedan)), dok je Studentski dom nakon

penala bio bolji od Vojske Crne Gore pošto je u regularnom dijelu bilo 3:3 (Konatar (jedan), Femić (jedan), Gojačanin (jedan) - Konatar (autogol), Radulović (dva gola)). B.T.

Ljubiša Tumbaković je odabrao 27 musketara za odlučujuće bitke u grupi 4 Lige C Lige nacija! Iskusni selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore nije eksperimentisao pred okršaje sa Srbijom na stadionu “Rajko Mitić” (17. novembar, 15.00, Beograd) i Rumunijom pod Goricom (20. novembar, 20.45, Podgorica), jer ulog je - ogroman. “Hrabri sokolovi” bi sa dva trijumfa osvojili grupu 4 Lige C, ste-

Sport

Četvrtak, 8. 11. 2018.

e: ĐiĐo ne može da igra skih trikolora”! Navodno, predsjednik Levantea Kiko Katalan je razgovarao sa predsjednikom Fudbalskog saveza Crne Gore Dejanom Savićevićem poručivši mu da 26-godišnji defanzivni vezista “mora” da preskoči dvije odlučujuće utakmice u Ligi nacija. Vukčević kao najskuplje po-

jačanje Levantea se trenutno oporavlja od povrede, trenira sa ekipom (još nije 100% spreman), a ljekari kluba iz predgrađa Valensije su procijenili da ne bi bilo dobro da se izlaže naporima protiv Srbije i Rumunije. Jednostavno, španski prvoligaš ne želi da mu se desi situacija iz prethodnog mjese-

ca - hrabri Điđo je došao sa povredom skočnog zgloba na okupljanje pred okršaje sa Srbijom (poraz 2:0) i Litvanijom (4:1), trebao je da odmara tri nedjelje, ali je na sopstvenu odgovornost igrao protiv komšija. Điđo je tako pogoršao povredu i do dan danas se nije oporavio, a to je Levanteu zasmetalo...

O BEZ JOVETIĆA I VUKČEVIĆA - TUMBA POZVAO 27 IGRAČA ZA SRBIJU I RUMUNIJU

obIjamo sve IlI nIšta bez Jovetića

Centarfor Monaka, 29-godišnji Stevan Jovetić, na utakmici 3. kola Lige šampiona, 24. oktobra, protiv Briža povrijedio je butni mišić. I sve su prilike da se neće oporaviti za utakmice sa Srbijom (17. novembar) i Rumunijom (20. novembar). “Gotovo sigurno ne možemo da računamo na Jovetića”, rekao je Tumbaković.

StoJKović UPitaN Desni bek Crvene zvezde, 25-godišnji Filip Stojković, preksinoć je u istorijskom trijumfu protiv Liverpula (2:0) povrijedio zglob i izašao je iz igre u 59. minutu. Kako smo čuli, popularni Žule je juče bio na rendgenu gdje je utvrđeno da mu nije pukao zglob, a sinoć je išao na magnetnu rezonancu, pa se rezultati očekuju danas. Obično, pauza kod sličnih povreda je nedjelju dana ili dvije, pa je požrtvovani defanzivac upitan za utakmice sa Srbijom i Rumunijom. kli bi pravo da igraju plej - of za osvajanje Lige C, a osvajač pomenute divizije će se plasirati direktno na Evropskom prvenstvu 2020. Zna to dobro 66-godišnji strateg iz Beograda... “Kroz utakmice možemo da dobijemo sve ili da ne dobijemo ništa. Moramo da budemo mudri. Treba da odigramo pametno u Beogradu protiv selekcije Srbije. Nakon tog duela oče-

LIGA C, GrupA 4 17. novembar 15.00 Srbija - Crna Gora 20.45 Rumunija - Litvanija 20. novembar 20.45 Srbija - Litvanija 20.45 Crna Gora - Rumunija 1. Srbija 2. Crna Gora 3. Rumunija 4. Litvanija

4 4 4 4

2 2 1 0

2 1 3 0

0 1 0 4

8 7 6 0

kuje nas meč sa Rumunijom u kojem moramo dati sve od sebe da ostvarimo dobar rezultat”, poručio je Tumbaković. Najtrofejniji trener u istoriji Partizana nije pozvao nijednog debitanta, a možda je mogao, naročito iz Zete. Međutim, Tumba ima objašnjenje. “Opredijelili smo se za igrače koji su dio reprezentacije već duži period. Želimo da ovaj ciklus utakmica, koji tra-

je tri mjeseca, završimo sa grupom fudbalera koja predstavlja čvrstvo jezgro reprezentacije. Nemamo prostora za eksperimentisanje i traženje nekih novih igrača. Za tako nešto ćemo priliku tražiti u narednom periodu”, rekao je selektor za sajt FSCG. “Crveni” će se okupiti u nedjelju, 11. novembra u 18.00 časova, na Trening kampu FSCG na Starom aerodromu. Ali, sta-

ra priča oko povreda je aktuelna - Stevan Jovetić i Nikola Vukčević vjerovatno neće igrati protiv “orlova” i “balkanskih trikolora”. “Ne možemo bez povreda, pa će spisak sigurno pretrpjeti izmjene. Gotovo sigurno ne možemo da računamo na Jovetića, koji se još nije oporavio od povrede. Nadamo se da će se na tome zaustaviti”, podvukao je Ljubiša Tumbaković. B.T.

SPORT BAJERN M.

AEK ATINA

Saul 33’, Grizman 80’

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

BENFIKA

AJAKS

Honas 29’

Tadić 61’

Bajern M. 10, Ajaks 8, Benfika 4, AEK A. 0

GRUPA F

SINOĆ

GRUPA E

MANČESTER SITI

D. Silva 13’, Žezus 24’ pen, 72’ pen, 92’ , Sterling 49’, Marez 84’

ŠAHTJOR

OLIMPIK LION

Fekir 19’, Ndombele 29’

HOFENHAJM

Kramarić 65’, Kaderabek 92’

Mančester siti 9, O. Lion 6, Hofenhajm 3, Šahtjor 2

ODJECI ISTORIJSKE POBJEDE ZVEZDE NAD LIVERPULOM 2:0 U LIGI ŠAMPIONA

PORUKA SA MARAKANE ZA ONE MOĆNE I BOGATE

⌦ Aleksandar Popović

rije 27 godina Crvena zvezda je harala Evropom, a onda 6. novembra 2018. preko leđa Liverpula poslala poruku svim bogatim i moćnim klubovima - fudbal ima ikonski položaj baš zbog toga jer siromašniji i slabiji ruše one jače od sebe. To je poruka, koja je sa Marakane odjeknula poput bombe. Bila je to fudbalska detonacija koja je poslala jasno upozorenje Andrei Anjeliju (Juventus), Karl-Hajnc Rumenigeu (Bajern) i svima onima koji se već neko vrijeme zalažu za Superligu šampiona od 2021. godine, u kojoj bi učestvovali samo najjači kontinentalni klubovi. Zato je Zvezda samo jedan u nizu primjera zašto fudbal ne smije dopustiti sebi da napravi ono što je uradila Evroliga u košarci napravi konačni jaz između bogatih i siromašnih. Milan Pavkov, momak koji je pla-

ćen 300.000 eura, razbio je 78 miliona plaćenog Virdžila van Dajka, dva puta matirao Alisona od 72,5 miliona eura, a Zvezda (vrijedna 43,9 miliona eura) bacila na koljena evropskog vicešampiona, koji je težak 913 miliona eura. E, upravo je u tome bit fudbala. Zato je pobjeda srpskog šampiona sa oduševljenjem (osim u crvenom dijelu grada Bitlsa) ispraćena na svim krajevima Evrope i svijeta... “Danas u fudbalu igraju veliki budžeti, ali odigrali smo srcem zbog ove atmosfere.

Bazel kralj iznenađenja, tu su i Cirih, Kluž... U posljednjih 20-ak godina bilo je iznenađenja u Ligi šampiona. Pobjeda Zvezde nad Liverpulom tek je posljednja recka u toj disciplini. Kopenhagen je 2006. šokirao Junajted ser Aleksa Fergusona (1:0), Milan je 2009. dopustio senzaciju Cirihu (0:1) nasred San Sira, a iste godine Rubin iz Kazanja srušio Barselonu na tlu Kamp Noua (2:1). Rumunski Kluž uti-

šao je Old Traford 2012. (1:0), a BATE Borisov bacio na koljena Bajern (3:1). Gubili su Bavarci i 2016. od Rostova (3:2), a najveći broj iznenađenja od “malih klubova” priređivao je Bazel. Klub iz grada Rodžera Federera pobjeđivao je puno velikana poput Bajerna, Liverpula, Junajteda, Sitija, Čelsija, Totenhema, Rome, Juventusa...

Pavkov i društvo pokazali da favoriti postoje samo na papiru Koliko znam ovo je prva pobjeda za neki srpski klub u Ligi šampiona. Sada smo napravili tek prvi korak da vratimo Zvezdu gdje pripada. Novac danas igra veliku ulogu, ali ovo je nama priprema da stalno igramo sa velikima i budemo ravnopravni. Bez sumnje, ovo je moja najveća pobjeda u trenerskoj karijeri, ali želim u budućnosti da je prevaziđemo i ostvarimo još neke veće”, naglasio je Vladan Milojević, tvorac čudesnog beogradskog sastava koji je sada u igri za plasman u osminu finala pored Liverpula, Napolija i PSŽ-a. Sa druge strane, prilično nestvarno zvuči rezultat kad se zna kolika je razlika u kvalitetu između dva tima. Međutim, veći motiv, doza sreće morali su da se poklope za jednu takvu senzaciju, a uz to i potcjenjivački stav kluba sa Enfilda. Tako je Jirgen Klop

ostavio u Liverpulu Đerdana Šaćirija, a pod znakom pitanja je i neigranje Dejana Lovrena (navodna povreda), dok su Roberto Firmino, Nabi Keita i Fabinjo krenuli sa klupe... Dakle, mislili su Englezi da će sa pola gasa preletjeti Beogradom, a tokom cijelog meča, i pored minusa od dva gola, imali stav kao da će jednim potezom okrenuti rezultat... Naravno, to im se obilo o glavu, svjestan je toga i Klop, itekako... “Imam samo 10 prstiju, a trebalo bi mi njih puno više kad bih krenuo o tome što

UTAKMICA U NIZU CRVENA ZVEZDA NE ZNA ZA PORAZ KOD KUĆE U SVIM TAKMIČENJIMA, UZ 24 POBJEDE I PET REMIJA. sve nije bilo dobro. Nismo bili pravi i moramo da se nosimo sa tim”, iskreno je, ali i bez previše očajanja prokomentarisao Njemac nakon utakmice, vjerovatno nesvjestan kakvu je blamažu doživio. Bilo kako bilo, niti je prvo, a ni posljednje iznenađenje u Ligi šampiona. Ali svakako jeste jedno od sve rjeđih posljednjih godina usljed razdora među elitom i običnim svijetom. A Zvezdi pripada etiketa posljednjeg Golijata koji je srušio Davida, čime je podsjetila na sve postulate fudbala.

ROMA

Sigurdson 50’

Manolas 4’, Pelegrini 59’

PLZENJ

REAL MADRID

Benzema 21’, 37’, Kasemiro 23’, Bejl 40’, Kros 67’

Real M. 9, Roma 9, CSKA M. 4, V. Plzenj 1

GRUPA H

GRUPA G

CSKA M.

SPORT

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

VALENSIJA

Mina 14’, 42’, Soler 56’

JANG BOJS

Asale 37’

JUVENTUS

Ronaldo 65’

MAN. JUN.

Mata 86’, Bonući 90. a.g.

Juventus 9, Mančester junajted 7, Valensija 5, Jang Bojs 1

KINA

LIGA EVROPE

Mirko Ivanić napada Čelsi

Kraj vladavine Gvangžua

Tr i c r n o g o r s k a f u d balera ponovo će večeras istrčati na utakmicama 4. kola Lige Evrope. Adam Marušić će sa Lacijom dočekati Olimpik Marsej u vjerovatno odlučujućem dvoboju za plasman u nokaut fazu takmičenja. Mirko Ivanić i BATE Borisov naspram sebe imaju engleskog velikana Čelsi, dok Vladimir Jovović sa Jablonecom igra u dvorištu uvijek neugodne Astane. Milanu gori pod nogama uoči gostovanja Betisu u vreloj Andaluziji, a Dinamo na Maksimiru traži pobjedu nad Spartak Trnavom i želi da proslavi evropsko proljeće nakon 48 godina čekanja. GRUPA A: Bajer L. Cirih (21h), Ludogorec - AEK L. (21h). GRUPA B: Rozenborg - RB Salzburg (21h), Seltik - RB Lajpcig (21h). G R U PA C: Slavija P. - Kopenhagen (21h), Bordo - Zenit (21h). GRUPA D: Fenerbahče - Anderleht (16:50h), Dinamo Z. S. Trnava (21h). GRUPA E: Vorskla - Karabag (21h), Arsenal - Sporting L (21h). GRUPA F: R. Betis - Milan (21h), Olimpijakos - Dudelanž (21h). GRUPA G: Spartak M. Rendžers (18.55h), Rapid B. - Viljareal (18.55h). GRUPA H: Apolon - Ajntraht F. (18.55h), Lacio O. Marsej (18.55h). GRUPA I: Malme - Sarpsborg (18.55h), Genk - Bešiktaš (18.55h). GRUPA J: Krasnodar - Standard L. (18.55h), Akisarspor - Sevilja (18.55h). GRUPA K: Astana - Jablonec (16.50h), Dinamo K. - Ren (18.55h). GRUPA L : BATE B. - Čelsi (18.55h), MOL Vidi - PAOK (18.55h). A.P.

Kolo prije kraja kineske Superlige Šangaj SIPG obezbijedio je titulu šampiona i prekinuo sedmogodišnju dominaciju Gvangžu Evergrandea. Nakon spektakularne pobjede u direktnom duelu (5:4), Šangaj je u pretposljednjem kolu savladao Peking Reneom (2:1), pa su Hulk i Oskar uspjeli da stignu do trona jer je Gvangžu izgubio od Čonging Dangdaija (2:0) i sad ima nedostižnih osam bodova minusa. Nakon drugih mjesta 2015. i 2017. to je prva titula Šangaja, kojom su Paulinja, Talisku i društvo ostavili bez osmog uzastopnog trofeja u prvenstvu. Jedan od najzaslužnijih za osvajanje titule je Vu Lei, koji je za Šangaj do sada postigao 27 golova i prvi je strijelac lige. A.P.

Dočekao svojih pet minuta: Murinjo provocirao navijače Juventusa

LŠ 4. KOLO JUNAJTED SRUŠIO JUVENTUS U TORINU 2:1

MURINJOVA OSVETA

Stativa Samija Kedire, prečka Paula Dibale, potom i majstorski gol Kristijana Ronalda u 65. minutu za vođstvo... Sve je to imao Juventus u Torinu protiv Mančester junajteda i činilo se da će “stara dama” opet sa pola gasa riješiti Engleze. Međutim, zaboravio je Juve na opakog, prkosnog i ponosnog starog lisca Žozea Murinja, svog zakletog neprijatelja. Portugalac je pri rezultatu 1:0 za “crno-bijele” uveo Huana Matu u 79, a Španac mu vratio izjednačujućim golom iz slobodnog udarca sedam minuta kasnije, nakon čega su Leonardo Bonući i Aleks Sandro zajedničkim snagama postigli autogol u 90. minutu poslije ubacivanja i donijeli čudesni preokret i pobjedu “crvenim đavolima” usred Torina - 1:2! Murinjo je tako nanio prvi poraz Juventusu ove sezone u svim takmičenjima, a kako nosi etiketu legende Intera, nakon meča je u svom stilu likovao i provocirao sve na stadionu stavljajući ruku na uši da ih bolje čuje.

Šampion Italije nije puno izgubio gledajući tabelu jer mu je Junajted sada na dva, a Valensija (dobila Jang Bojs 3:1) na četiri boda. Međutim, težak je ovo udarac u četiri minuta od Murinja, koji je podsjetio sinoć na vrijeme kada su ga zvali “Specijalni”. U svakom smislu. Za goleade večeri bili su zaduženi Mančester siti i preporođeni Real Madrid. Engleski šampion je šesticom (6:0) ispratio Šahtjor

sa Etihada, uz het-trik Žuana Žezusa. Blizu njegovog dostignuća bio je i Karim Benzema, koji je postigao dva gola za Real u “petardi” protiv Viktorije Plzenj (5:0), čime je Francuz potpisao 200. i 201. pogodak u kraljevskom dresu, a Santijago Solari nastavio da diže formu evropskog šampiona poslije odlaska Đulena Lopetegija. U istoj grupi G Roma je slomila CSKA u Moskvi (2:1) golovima Kostasa Manolasa i Lorenca Pelegrinija te sada ima isto devet bodova koliko i Real, a Rusi su daleko na -5 i samo je pitanje ko će sa prve pozicije u nokaut fazu, a odlučiće dvoboj Rimljana i Madriđana na Olimpiku u sljedećem petom kolu 27. novembra. Bajern je u grupi E iskoristio remi Ajaksa (1:1 protiv Benfike) i trijumfom nad AEK-om (2:0) preko dvostrukog strijelca Roberta Levandovskog napokon preuzeo vodeću poziciju i približio se narednoj fazi takmičenja. A.Popović

21 GOL POSTIGAO JE SITI KOD KUĆE U POSLJEDNJIH PET MEČEVA, UZ SAMO JEDAN PRIMLJENI (2:0, 5:0, 2:0, 6:1, 6:0).

ĐANI INFANTINO

Superliga? Biće kazni

Predsjednik Svjetske fudbalske federacije (FIFA) Đani Infantino kritikovao je najave o osnivanju Superlige koju planiraju da pokrenu vodeći evropski klubovi. On je rekao da će i najvećim fudbalskim zvijezdama biti zabranjen nastup na Svjetskom prvenstvu ako budu nastupali u Superligi. “Ili ste u, ili ste van. Ako budu igrali Superligu igrači mogu biti isključeni sa SP-a, Eura i iz evropskih liga u kojima takođe nastupaju”, poručio je Infantino. Takođe, Italijan je u Cirihu rekao i da su male šanse da se SP 2022. godine proširi sa 32 na 48 reprezentacije. SP u Kataru održaće se od 21. novembra do 18. decembra 2022, a pomenuti period biće problematičan za klubove koji će ostati bez igrača i kontinuiteta utakmica usred sezone. A.P.

Sport

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

WABA - BUDUĆNOST PROTIV TRIGLAVA (18.30h)

Treba nam ova pobjeda

Foto: Dejan Lopičić

Maksimalno borbeno od starta: Anđelika Mitrašinović Pauza od 15-ak dana im je dobro došla nakon dva vezana poraza kako bi ispravile greške i dodatno se uigrale pred nastavak sezone. Priliku za drugi trijumf u novoj sezoni imaju večeras na svom terenu - košarkašice Budućnost Bemax-a dočekuju Triglav (18.30h) u šestoj rundi WABA lige. Podgoričanke su na startu savladale Banoviće, a nakon toga izgubile od ekipe Beroe i Crvene zvezde. Zbog toga, izabranice Gorana Boškovića žele samo jedno - pobjedu. “Znamo da nas čeka još jedan zahtjevan meč, ali vjerujemo da ćemo iskoristiti prednost domaćeg terena. Svjesni smo da u ovom trenutku ne izgledamo kako bi trebalo, ali treba nam pobjeda u ovom meču. Moramo biti na maksimalnom nivou, a poseban akcenat će svakako biti na agresivnoj odbrani”, rekao je Bošković na jučerašnjoj pres konferenciji. “Čitav trenažni proces od prošlog meča nije bio idealan što se tiče povreda, ali sada je situacija bolja, tako

Goran Bošković Znamo da nas čeka još jedan zahtjevan meč, ali vjerujemo da ćemo iskoristiti prednost domaćeg terena. Svjesni smo da u ovom trenutku ne izgledamo kako bi trebalo, ali treba nam pobjeda u ovom meču. Moramo biti na maksimalnom nivou, a poseban akcenat će svakako biti na agresivnoj odbrani da spremni i u kompletnom sastavu dočekujemo Triglav”, jasan je Bošković. Anđelika Mitrašinović očekuje reakciju u današnjem duelu. “Svakako da smo favoriti, ali nećemo ih potcijeniti. Moramo odigrati maksimalno borbeno od starta. Nakon dva poraza na gostovanjima treba nam pobjeda i vjerujem da ćemo je i ostvariti. Ovu pauzu smo iskoristile da ispravimo greške i nadam se da ćemo odreagovati na pravi način”, rekla je Mitrašinović. A.K.

NBA LIGA - SLAVLJE PORTLANDA I DALASA

Si Džej poništio Janisa Košarkaši Portlanda vezali su drugu pobjedu. Nakon Minesote žrtva “blejzersa” bio je Milvoki (118:103) kojem je ovo tek drugi poraz u sezoni. Još jednu dobru partiju Janisa Atetokumba (23 poena, devet skokova i šest asistencija) poništio je Si Džej Mekalum koji je postigao 40 poena i imao pet skokova, šest uspješnih dodavanja i četiri ukradene lopte. Na drugoj strani osim Grka raspoloženi su bili Kris Midlton i Bruk Lopez sa po 22 koša. Zanimljiv meč odigrale su

dvije ekipe koje su u izuzetno lošoj formi - Dalas je na svom terenu savladao Vašington. “Maveriksi” su meč riješili već nakon prvog dijela (70:49), a u drugoj četvrtini su oborili rekord franšize sa devet trojki u jednom periodu. Luka Dončić je bio najbolji sa 23 poena, dok je Ves Metjuz ubacio poen manje. Kod gostiju Džon Vol je upisao dabl-dabl od 24 koša i deset asistencija. SEMAFOR: Šarlot - Atlanta 113:102, Dalas - Vašington 119:100, Finiks - Bruklin 82:104, Portland - Milvoki 118:103. B.S.

BUDUĆNOST SJUTRA PROTIV ŽALGIRISA, LEGENDA ŠARUNAS JASIK

Šaras je 2000. osvojio Moraču Budućnost će sjutra veče (19h) protiv Žalgirisa u šestom kolu Evrolige juriti premijerni trijumf, a Nejt Volters, jedan od najvažnijih igrača u timu Šarunasa Jasikevičijusa, poziva na oprez uoči duela u zapaljivoj atmosferi “Morače”. “Budućnost je nezgodna, ima dobre igrače, a atmosfera na tribinama je paklena. U Podgorici se teško dobija”, kaže Volters, koji je prije dvije sezone “osjetio” “Moraču” kao plejmejker Crvene zvezde. “Sjećam se da je ambijent bio sjajan. Sa Zvezdom sam igrao u plej-ofu ABA lige i sjećam se da je okruženje neprijateljski nastrojeno. Isto očekujem i u

Sjećanje na dva duela BudućnoSti i ŽalgiriSa Budućnost i Žalgiris su se kroz istoriju sastajali dva puta - oba puta u sezoni 2002/03. U spektakularnom prvom duelu u “Morači” (6. novembar 2002.) plavi su slavili nakon produžetka 106:102. Blistao je Amerikanac Džon Braun sa 27 poena, Saša Pavlović je ubacio 22, Bojan Bakić 19, a Ivan Koljević

14 poena - kod gostiju legendarni Stombergas je ubacio 33 poena. Osveta je servirana 30. januara 2003. u Kaunasu - 101:85 - Dejan Milojević je bio najefikasniji u redovima Budućnosti sa 20 poena, Bakić je ubacio 14, Braun i Koljević po 13, a Pavlović i Žarko Čabarkapa po 11.

ovom duelu. Nema lakog meča u Evroligi, pa moramo igrati na najvišem nivou ukoliko želimo pobjedu”. A pozitivna iskustva iz krcate “Morače” ima Šarunas Jasikevičijus, strateg zelenih, je-

dan od najboljih košarkaša u istoriji evropske košarke. Ovo će mu biti druga utakmica u “Morači”, a treća protiv Budućnosti. Prva, naravno, u trenerskoj ulozi. Kao igrač je predvodio Bar-

NEMOĆ U KAZANJU - MORNAR UBJEDLJIVO PORAŽEN OD

Moć Uniksa opil ⌦ Alen Kasmić Crnogorski šampion se još jednom uvjerio u snagu moćnog Uniksa koji ove godine napada trofej Evrokupa. Košarkaši Mornara su ubjedljivo izgubili od ruske ekipe (73:90) u šestoj rundi drugog po jačini evropskog takmičenja i time se dodatno odaljili od plasmana u narednu fazu. Domaćin je sinoćnji meč riješio praktično nakon prve četvrtine (23:12), a sve u nastavku je bilo odrađivanje posla. Na drugoj strani, uz slab šut koji ih nije služio, izabranici Mihaila Pavićevića kao da su mislima već bili u utakmicama ABA lige koja je prioritet. Osim Uroša Lukovića (19 poena i 12 skokova) niko nije bio raspoložen u redovima barske čete. “Čestitke Uniksu, veoma su dobar tim i igraju sjajnu košarku. Nadam se da će osvojiti Evrokup. Nije lako igrati protiv njihove agresivne odbrane, to je bio naš problem i u prvom meču u Baru. Nijesmo imali dobra rješenja, nešto smo pokušavali, ali to nije bilo dovoljno da ovu utkamicu učinimo zanimljivom”, rekao je Pavićević nakon meča. Tokom prve četvrtine Mornar se držao sve do sredine kada je serijom 8:0 Uniks otišao na 14:6, a Mauris Ndur je u posljednjoj sekundi donio prvu dvocifrenu razliku svom timu (12:23). I u drugom periodu vi-

Bez šansi u Kazanju: Radoje Vujošević i Nemanja Vranješ na jučerašnjem meču đen je sličan scenario. Ritam koš za koš do sredine perioda, a onda serija Rusa 14:3 za ogromnih +9 (40:21), da bi se na veliki odmor otišlo pri rezultatu 33:50. Bilo je jasno da će Mornar teško zaprijetiti moćnom rivalu u nastavku, a sve je bilo riješeno u drugoj polovini treće četvrtine. Nešto agresivnijom igrom Luković i drugovi su smanjili na 42:53, ali je če-

tiri minuta kasnije semafor u Kazanju pokazivao 45:72. Brutalna igra nastavljena je i početkom završne dionice, pa je u 33. minutu bili rekordnih 30 razlike (51:81). Do kraja, Uniks je spustio gas, dok je na drugoj strani proradio šut pa je Mornar izbjegao pravu katastrofu u Tatarstanu. “Najbolje smo igrali u četvrtoj četvrtini. Nadam se da će-

KEVIČIJUS U PODGORICI NAKON 18 GODINA

LOVĆEN

SPORT

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Vodio Lovćen do trećeg trijumfa: Miloš Popović na sinoćnjem meču

HELIOS

79 58

20 26 15 18 13 14 20 11

selonu do pobjede 85:77 u najvećoj crnogorskoj dvorani - tog 18. oktobra 2000. godine legendarni Litvanac je ubacio 13 poena, najviše nakon nezaustavljivog Pau Gasola (23 poena). “Plave” je predvodio Dejan Tomašević (23 poena, 11 skokova), Haris Brkić i

Dejan Radonjić ubacili su po 14. U revanšu u “Blaugrani” bilo je 92:75 za Barsu (13 poena Jasikevičijusa), ali je meč ostao upamćen po monstruoznoj partiji Dejana Tomaševića koji je ubacio 29 poena i imao čak 17 skokova. M.A.

D UNIKSA U ŠESTOM KOLU EVROKUPA

LA MORNARE MORNAR U GRUPI D

1. kolo Mornar - Uniks 74:97 2. kolo Fiat - Mornar 80:84 3. kolo Mornar - Unikaha 85:96 4. kolo Frankfurt - Mornar 98:75 5. kolo Mornar - Ritas 69:92 6. kolo, sinoć Uniks - Mornar 90:73 7. kolo, 14. novembar Mornar - Torino 8. kolo, 21. novembar Unikaha - Mornar 9. kolo, 12. decembar Foto: Mornar - Franfurt 10. kolo, 19. decembar Ritas - Mornar 1. Uniks 6 5 1 11 2. Unikaha 6 5 1 11 3. Frankfurt 6 4 2 10 4. Ritas 6 3 3 9 5. Mornar 6 1 5 7 6. Fiat 6 0 6 6 * Četiri najbolja tima iz grupe takmičenje nastavljaju u Top 16 fazi mo biti mnogo bolji nakon dovođenja dva pojačanja (Sane i Braun). Mislim da ćemo sa njima biti mnogo bolji tim”, jasno je poručio Pavićević. Ekspediciju iz lučkog grada sada očekuje dugo putovanje nazad u Crnu Goru, a onda

UNIKS

MORNAR

90 73

23 27 22 18 12 21 14 26 Sergejev Morgan 22 Loket 12 Ndur 7 Mekalum 12 Ponkrašov 12 Klimenko 2 Smit 13 Koščev 1 Kolesnikov 5 Henri 4 Kajmakoglu Trener: Dimitrios Priftis

Kerington 2 Mićović 2 Kejnig 5 Mijović 3 Drenovac 11 Pavić 8 Vujošević 3 Pavićević Voler 6 Vranješ 10 Rebić 4 Luković 19 Trener: Mihailo Pavićević

KAZANJ - Dvorana: Košarkaška arena Kazanj. Gledalaca: ???. Sudije: Sefi Šemeš (Izrael), Žozef Bisan (Francuska), Arturas Sukis (Litvanija). Slobodna bacanja: Uniks 22-25 (88%), Mornar 10-18 (55,6%). Šut za dva: Uniks 25-43 (58,1%), Mornar 24-42 (57,1%). Šut za tri: Uniks 6-22 (27,3%), Mornar 5-13 (38,5%). Skokovi: Uniks 8+20, Mornar 5+22. Asistencije: Uniks 15, Mornar 17. Ukradene lopte: Uniks 14, Mornar 4. Greške: Uniks 9, Mornar 19. Blokade: Uniks 2, Mornar 2. Faulovi: Uniks 16, Mornar 25.

i veliki derbi protiv Budućnosti u nedjelju. U narednom kolu Evrokupa Mornar 14. novembra dočekuje Fiat iz Torina.

Pilčević 10 A. Popović 12 Vrbica 10 Parača Lopičić Lelić 6 Božović M. Popović 24 Đukanović 4 Hajduković Todorović 11 Đoković 2 Trener: Miodrag Kadija

Pašajlić 7 Gajić Klavžar 9 Fon 5 Bratec 3 Oman 5 Durnik 8 Močnik 8 Jogan 3 Besedič Strel Šalić 10 Trener: Jovan Beader

CETINJE - Dvorana: SC “Lovćen”. Gledalaca: 800. Sudije: Leo Roglić (Hrvatska), Bojan Kruljac (Hrvatska), Miodrag Lakićević (Crna Gora).

DRUGA ABA LIGA LOVĆEN UBJEDLJIV PROTIV HELIOSA

Razigrani Cetinjani na +21

Takva partija se priželjkivala - košarkaši Lovćena deklasirali su Helios (79:58) u sedmom kolu Druge ABA lige. Izabranici Miodraga Kadije su pružili možda i najbolju partiju ove sezone, a sinoćnji duel prelomili su nakon prvog poluvremena. Na krilima Miloša Popovića (24 poena, devet skokova) Cetinjani su dominirali pod košem. Prednost je rasla tokom svih 20

39 SKOKOVA IMAO JE LOVĆEN NA JUČERAŠNJEM MEČU, HELIOS NA DRUGOJ STRANI 22

minuta, pa je Lovćen na veliki odmor otišao pri rezultatu 46:27. Situacija se nije promijenila ni nakon pauze - dominacija domaćina nastavljena je i u nastavku pa je semafor na Cetinju u 26. minutu pokazivao 60:31. Uslijedilo je opuštanje i serija gostiju 16:1, ali to nije poremetilo četu iz prijestonice koja je do kraja rutinski održala prednost. A.K.

DRUGA ABA LIGA SUTJESKA BEZ ŠANSI U SLOVENIJI

Igrali deset minuta pa stali

Dvije vezane pobjede, pa onda poraz u Sloveniji - košarkaši Sutjeske izgubili su od Rogaške (81:95) u sedmoj rundi Druge ABA lige. Izabranici Zorana Glomazića su nakon prvih deset minuta imali 19:17, ali je uslijedio veliki pad. Razigrani domaćin je to iskoristio i do poluvremena preokrenuo na 32:42. Reakcija Nikšićana nije stigla u trećoj dionici, već su Slovenci u tom periodu ubacili čak 31 poen i u odlučujućih deset minuta ušli sa +15 (58:73) i ri- Spasojević

ješili meč. SEMAFOR: JUČE: Lovćen - Helios 79:58, Zrinjski - Primorska 63:66, Vršac - MZT 88:95, Split - Borac 81:68, Rogaška - Sutjeska 95:81; VEČERAS: Dinamik - Spars (17h). TABELA: Primorska 14 (7-0), MZT 12 (5-2), Split 12 (52), Spars 11 (5-1), Sutjeska 11 (4-3), Lovćen 10 (3-4), Rogaška 10 (3-4), Dinamik 9 (3-3), Borac 9 (2-5), Helios 9 (2-5), Zrinjski 8 (1-6), Vršac 8 (1-6). A.K.

a ROGAŠKA

SUTJESKA

95 81

17 25 31 22 19 13 26 23 Kosić 8 Dejvis 21 Božak Mijović 18 Čevizović Šantelj 7 Bilić 5 Pajić 8 Tomić 8 Kneževiž 10 Vašl 10 Trener: Damjan Novaković

Goranović 2 Pavlićević 19 Vulević 1 Knežević 2 Ćalić 10 Vujović 5 Raičković Spasojević 24 Vuković Hadžibegović 7 Lalović 11 Trener: Zoran Glomazić

ROGAŠKA SLATINA - Dvorana: SC “Rogaška Slatina”. Gledalaca: 700. Sudije: Gordan Terlević (Hrvatska), Zoran Radulović (Crna Gora), Tomislav Stapić (BiH).

SPORT

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

Danka u osmini

Danka Kovinić je na jugu Kine ponovila prošlogodišnji rezultat - crnogorska teniserka plasirala se u osminu finala ITF turnira u kineskom Šendženu. Danka je juče pobijedila šestu kosturašicu Uzbekistanku Sabinu Šaripovu 2:0 - po setovima 7:5 i 6:1. Našu teniserku u osmini čeka Kineskinja Han Na Li, 216. igračica svijeta. Inače radi se o jakom turniru, koji je prošle sezone osvojila Simona Halep. K.B.

Karatisti Kosova bez obilježja

Ni Svjetsko prvenstvo u karateu nije moglo da prođe bez politike. Kako piše Koha ditore, španska vlada koja se protivi nezavisnosti Kosova, odlučila je da zabrani isticanje državnih simbola ove zemlje na pomenutom takmičenju, kao i u samoj hali gdje se takmičenja odvijaju od 5. do 11. novembra. K.B.

Crnogorske zvijezde u drim-timu CSM Bukurešta: Majda Mehmedović i Jovanka Radičević

MAJDA MEHMEDOVIĆ ZA DN O KRIZI MOĆNOG CSM BUKUREŠTA

Da li će se drim-timu poklopiti kockice Majda Mehmedović, Kristina Neagu i Dragana Cvijić već su u dresu Budućnosti pokorile Evropu. Sa njima u timu su i velike šampionke poput naše Jovanke Radičević, Andree Lekić, Paule Ungureanu, Amande Kurtović, Sabine Jakobsen... Činilo se da će CSM Bukurešt ove sezone “prošetati” do fajnal-fora Lige šampiona, da će u Budimpešti biti glavni favorit za titulu, ali... Rumunski drim-tim je sezonu otvorio sa čak tri poraza (dva u prvenstvu i jedan u LŠ), pa je umjesto Magnusa Johansona na klupu CSM-a stigao doskorašnji selektor rukometaša Crne Gore Dragan Đukić. Srpski stručnjak je na startu uspio da “sruši” Vajpers u gostima, a onda je uslijedio novi pad, pa se norveški tim rumunskom revanširao već za vikend usred Bukurešta. “Nadam da će se i nama

kockice poklopiti”, poručila je iz Bukurešta za Dnevne novine Majda Mehmedović. “Treniramo dobro, imamo mnogo analiza i utakmica, ali nekada jednostavno kao da nemamo sreće”. Mediji su vas na startu sezone nazvali drim-timom, ali CSM je još daleko od toga... “Jeste, radi se o drim-timu na papiru i mi se trudimo i nadamo da će sve doći na svoje”, dodala je Majda.

■ ĐUKIĆ? NEMA

VREMENA ZA PRIVIKAVANJE

Kako vam se čini rad sa Draganom Đukićem - je li za njega bilo teško da pređe iz muškog u ženski rukomet? “Dragan dugo nije radio u ženskom rukometu i sigurno mu je bilo teško da se navikne. Ali kao ni mi, tako ni on nema puno vremena za privikavanje. Pomažemo mu

koliko možemo, kao i on nama”, objasnila je Majda.

■ BUDUĆNOST MOŽE MNOGO

Majda Mehmedović je tako počela treću sezonu od kada ne nosi dres Budućnosti, ali mečeve bivšeg kluba ne propušta. “Gledala sam utakmice Budućnosti i kad su igrale sa u Mecu, a i sada kući. Na obje utakmice bila je mnogo bolja - pogotovo u odbrani”, istaklo je naše lijevo krilo.

Johanson danas bira za EP Krajem novembra u Francuskoj počinje Evropsko prvenstvo za rukometašice, a selektor “lavica” Per Johanson danas će na pres konferenciji u Podgorici objavi-

RTCG 2 18.20h WABA: Budućnost Bemaks -Triglav

SK 1 CG

21.00 02.20

NE PROPUSTITE: Dan za Ligu Evrope - Mnogo sjajnih mečeva je na programu, a danas ovo takmičenje ide čak u tri termina. Šou kreće od 16.50, uveče derbi igraju Betis i Milan, a naš sudija Nikola Dabanović vodiće meč BATE - Čelsi. Arena sport i SK.

SK 2

14.00 19.30

SK 3

Čini se da sa takvom odbranom Budućnost može daleko, možda i ponovo do vrha Evrope? “To je njihovo najbolje oružje i smatram da mogu mnogo bolje u poređenju sa prošlom sezonom”, ocijenila je Majda. Da li je neki tim posebno iznenađenje u dosadašnjem dijelu Lige šampiona? “Ova godina je puna iznenađenja i čini mi se da svako svakoga može da iznenadi”, zaključila je Mehmedović. K.B.

LE: Betis - Milan NFL: Pitsburg - Karolina ATP Next Gen finale (Milano) ATP Next Gen finale (Milano)

ti spisak igračica na koje će računati za taj turnir. Rivali Crnoj Gori u grupi B koja će se igrati u Nansiju biće domaća Francuska, Rusija i Slovenija.

20.00 21.45

Evroliga: Bajern - Darušafaka Evroliga: Gran Kanarija - Efes

20.30

Odbojka (M): Sijena - Verona

20.05

Evroliga: Makabi - Real Madrid

16.50 18.55

LE: Astana - Jablonec LE: Lacio - Marsej

SK 4 SK HD

ARENA SPORT 1

ČETVRTAK, 8. 11. 2018.

SPORT

DN TIP Veliki korak Jedinstva CEV KUP, 2. KOLO PRVI MEČ : JEDINSTVO NOVI PAZAR 3:1

Božović 8, Subotić 6, Radosavljević, Halilović 12, Milutinović, Prušević 6. Možda je trener vicešampiona Srbije Hamza Zatrić najavio da želi da sa svojim timom ide do kraja, ali već na startu CEV kupa naletio je na sjajnu ekipu iz Bijelog Polja. Crnogorski šampion Jedinstvo u dvorani Nikoljac bio je bolji od Novog Pazara u 2. kolu (prvo se ne igra) CEV kupa - 3:1, po setovima

18:25, 25:21, 26:24, 25:23. Za plasman u narednu rundu momcima Darka Prebiračevića u Novom Pazaru odgovara poraz od 3:2, a ukoliko bude 3:1 za domaćina igrao bi se zlatni set. Naš tim je juče prespavao prvi set, a onda se razgoropadio... Blistali su Bojan Strugar sa 16 poena, Ivan Andonov i Vuk Medenica sa po 12. Revanš je na programu 16. novembra. K.B.

cev.lu

BIJELO POLJE - Dvorana “Nikoljac”. Gledalaca: 700. Sudije: Novak (Slovenija), Suciju (Rumunija). Rez. po setovima: 18:25, 25:21, 26:24, 25:23. JEDINSTVO: Andonov 12, Vukic, Dizdarević, Popović, Kojović, L. Bulatović, B. Bulatović 3, Rudić 9, Strugar 16, Tomić, Radović 3, Medenica 12. NOVI PAZAR: Zoranić 7, Sretenović, Polomac 6, Eremić 10, Daca 2, Živanović 10,

SELTIK

RB LAJPCIG

Nikome nije lako na Seltik parku, ali kelti i nisu previše opasni u Evropi od kada ih vodi Brendan Rodžers. Vjerujemo da Lajpcig neće biti poražen u Glazgovu.

Na današnji dan

1942.

Sa sinoćnjeg meča u Bijlom Polju

SVJETSKO PRVENSTVO U KARATEU MADRID 2018.

Mario stao u 1, Nenad u 4. kolu Ni tokom drugog dana Svjetskog prvenstva u karateu naši predstavnici nisu bili blizu medalje. Iako se lavovski borio, Nenad Dulović je zaustavljen u četvrtom kolu, dok je bronzani sa Evropskog prvenstva Mario Hodžić zastao na prvoj stepenici. Dulović je na startu takmičenja u kategoriji do 60 kilograma pobijedio malezij-

skog karatistu Prema Kumara Selvama 6:2, dok je u drugom bio ubjedljiv protiv Elvisa Ramića iz Sjedinjenih Američkih Država 5:0. Sudijskim izjašnjavanjem eliminisao je u trećem kolu Rusa Jevgenija Plakutina 3:2, nakon što je borba završena neriješeno (2:2), dok ga je od borbe za polufinale odvojio ga je poraz

od Đovanija Martineza iz Venecuele 4:1. Mario Hodžić u prvom kolu kategorije do 67 kilograma poražen je od Marokanca Ajuba Zakarije 6:2. Danas će na tatami naš muški kata tim u sastavu Mijat Vojvodić, Vladimir Mijač i Srđan Vuković, a prvi rival biće im Kolumbija. K.B.

Legenda nerazura

Rođen Sandro Macola, jedna od najvećih legendi Intera iz Milana, čovjek koji je cijelu karijeru proveo u crno-plavom dresu. Dva puta je osvajao LŠ, a sa Italijom je bio šampion Evrope i vicešampion svijeta.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

21.00

LE: Betis - Milan

ARENA SPORT 2

10.30Svjetsko prvenstvo, dizanje tegova 16.50 LE: Fenerbahče - Anderleht 18.55 LE MULTI: Spartak M - Rendžers 21.00 LE MULTI: Bajer L - Cirih 01.45 Santa Fe - Žunior, fudbal

ARENA SPORT 3

17.00 18.55 21.00

SEHA: Izviđač - Vojvodina LE: BATE - Čelsi LE: Seltik - Lajpcig

ARENA SPORT 4 17.00 18.55 21.00

ABA 2: Dinamik - Spars LE: Genk - Bešiktaš LE: Olimpijakos - Didelanž

ARENA SPORT 5 17.00 EHF LŠ: Dinamo B - Ademar Leon 18.55 LE: Apolon - Frankfurt 21.00 LE: Dinamo Z - Spartak T

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno incident na ª takmičenjuº u sao paulu

Žestoka svađa na izboru za najljepšu zadnjicu Brazila ne smiju čak ni u parkove

Kineski grad Venšan zabranio šetanje pasa Grad na jugozapadu Kine zabranio je šetanje pasa tokom dana i uveo im zabranu pristupa parkovima, šoping centrima, sportskim terenima i drugim javnim mjestima. Propis je objavio grad Venšan u kineskoj provinciji Junan 29. oktobra i ocijenjen je najrestriktivnijim u naciji gdje je posjedovanje pasa dugo bilo predmet strogih regulativa. Pod komunistima kineskog utemeljivača Mao Cedunga, imati kućne ljubimce smatralo se buržoaskom sklonošću, ali je trend

Danijela

ponovo oživio tokom proteklih decenija, kada su Kinezi postali imućniji, a njihove porodice manje. Mnogi gradovi još imaju propise o tome koliki psi mogu da žive u njihovom području, a glavni grad Peking zabranio je držanje velikih pasa u gradskom centru. Zabrana u Venšanu stroža je od ostalih, jer je njome ograničeno da psi mogu biti napolju samo prije 7 ujutru i poslije 22 časa. Takođe, pseći povodac ne smije biti duži od metar, a pse mogu da šetaju samo odrasli.

Nezadovoljna učesnica takmičenja za naljepšu zadnjicu Brazila pod nazivom “Miss Bumbum” napravila je haos na pozornici tvrdeći da je samo njena stražnjica prirodna, dok je dvije djevojke optužila da su se podvrgnule estetskoj hirurgiji. Elen Santana (31) je proglašena pobjednicom izbora za Miss Bumbum održanom u Sao Paulu u ponedjeljak veče, ali se cijeli događaj pretvorio u scenu iz telenovela kada je ljutita učesnica Alina Uva skinula lentu s pobjednice rekavši da pripada njoj. Dvadesetsedmogodišnja Uva tvrdi da je njena stražnjica

osuđeni uslovno pred sudom u dizeldorfu

Dvojica Njemaca ukrali više od 100 mobilnih kontejnera

Sud u Dizeldorfu osudio je dvojicu Njemaca na uslovne kazne jer su tokom nekoliko mjeseci ukrali više od sto mobilnih toaleta. Jedan je uslovno osuđen na 10 mjeseci zatvora, a drugi je dobio šest mjeseci. Obojica su bivši službenici kompanije za otpad iz koje su postupno nestajali prenosni toaleti vrijedni ukupno 70.000 eura. Krađa je otkrivena nakon nekoliko mjeseci. Obojica radnika priznala su da su toalete preko posrednika preprodali jednoj holandskoj kompaniji čiji je direktor nabavke robu prvo vidio u ponudi na internetu. Dvojac je zbog presude izgubio posao, a kradljivci tolaeta možda će morati da snose i troškove naknade štete.

100 posto prirodna, kao i da se Santana podvrgnula estetskom zahvatu. Iste optužbe je uputila i trećeplasiranoj Pauli Oliveiri koja je rođena kao muško, ali se podvrgnula operaciji promjene pola prije šest godina. “Uzela sam lentu jer

sam ja jedina žena koja zaslužuje titulu. Imam prirodnu brazilsku zadnjicu i to niko ne može da mi uzme. Tri žene koje su dobile najviše glasova su prevara, njihove zadnjice su samo silikon, ovo je nepravda”, izjavila je Uva.

na bulevaru slavnih u holivudu

Majkl Daglas dobio zvijezdu pored očeve Poznati američki glumac Majkl Daglas proslavio je 50 godina u šou biznisu dobijanjem zvijezde na holivudskom Bulevaru slavnih, pored one koja pripada njegovom legendarnom ocu Kirku, koji sada ima 101 godinu. Majkl Daglas (74), najpoznatiji po ulozi u filmu “Volstrit” za koju je dobio Oskara, na ceremoniji je bio u pratnji oca, supruge Ketrin Zite Džons i glumice Džejn Fonda s kojom je glumio u “Kineskom sindromu”, prenio je Rojters. Daglas je

glumio u više od 60 filmova i TV programa, uključujući policijsku seriju “Ulice San Franciska” s Karlom Maldenon, trilere “Fatalna privlačnost” s Glen Klouz i “Niske strasti” sa Šeron Stoun. Daglas je i filmski producent, a za film “Let iznad kukavičjeg gnezda” Miloša Formana s Džekom Nikolsonom u glavnoj ulozi iz 1975. dobio je Oskara. “Imao sam sreće da budem dio i klasičnog i novog Holivuda”, izjavio je Majkl Daglas.