Dnevne novine 10-11. novembar 2018.

NA POZIV MAKRONA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018. BROJ 2218 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

NACI CIRKUS U BUDVI

Predsjednik Đukanović na svečanosti u Parizu ■3 NEMA KRIZE UPRKOS NAJAVAMA

INTERVJU: BOŠKO JAKŠIĆ, NOVINAR, SPOLJNOPOLITIČKI ANALITIČAR

Bećković je cinično nadahnuće otrovne retorike Amfilohija REPORTAŽA: HOTEL MAESTRAL

■ 40 41

Od egzotične kuhinje do odličnog provoda ZA NAJBOLJE PONUDE:

Srbovanje učvrstilo budvansku vlast? ■ 10 11

PODACI UPRAVE ZA IGRE NA SREĆU■ 12

Kladionice za devet mjeseci prihodovale 15 ■ 5 7 miliona eura

PODRŠKA IZ IPA PROGRAMA SARADNJE

U vodosnabdijevanje će biti uloženo 5,6 miliona ■ 15

Juče u Regionalnom vodovodu

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Viđi što pričaju ovi... No, ja sam ovdje privatno, iako su me stavili u prvi red kao da sam predsjednik opštine i član Demokrata...

●NEZVANIČNO Bravo ti ga, Milane...

Želim da saopštim da se mi u DNP ograđujemo od Rakovića oko srpskog mora i srpskih zemalja..

Šta me to zanima, ja nijesam ni bio na taj vašar...

Nećeš još dugo Krapoviću, pa neka ti Amfilofije orden. Kad ja preuzmem, ne da će more biti srpsko, već i rusko...

PODGORICA: PRES KONFERENCIJA GRADONAČELNIKA

VUKOVIĆ NAJAVIO NOVI IZGLED GRADSKOG TRGA PSIHIJATAR BORISLAV MITRIĆ

Depresija sve češće pogađa mlade

Depresija je najprisutnije oboljenje kad je riječ o mentalnim poremećajima, od kojeg u posljednje vrijeme pati sve više mladih ljudi, kazao je psihijatar dr Borislav Mitrić. U razgovoru za Vikend novine otkriva da se sa depresijom danas suočava sve veći broj srednjoškolaca jer, kako kaže, to je period prilagođavanja, u kojem društvo odigra značajnu ulogu u formiranju ličnosti mladog čovjeka. ● 20-21

Na jučerašnjoj konferenciji za medije gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković kazao je da će na prostoru nekadašnjeg Beka napraviti reprezentativni objekat i u sklopu toga rekonstruisati gradski trg, te izgraditi podzemnu garažu.

Pored najave podizanja spomenika Josipu Brozu Titu, Vuković je podsjetio na inicijativu jedne kompanije za postavljanje spomenika Ivanu Crnojeviću u Podgorici. ● 24-25

SUBOTA

BIJELA

Prvi brod sa gritom kreće u januaru

NEDJELJA

Prvi brod sa gritom iz Bijele krenuće u januaru, a do polovine marta 2020. godine biće završen projekat odvoženja toksičnog grita iz Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, rečeno je nakon jučerašnje posjete predsjednika renomirane francuske kompanije „Valgo“ Fransoa Bušea i ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića brodogradilištu u Bijeloj. ●27

TIVAT

Kapitalne investicije u skladu sa očekivanjima Kapitalne investicije u Opštini Tivat realizuju se prema očekivanjima, a likvidnost i solventnost budžeta od početka godine do kraja septembra, nijesu bili ugroženi, saopštio je u petak predsjednik tivatske opštine Siniša Kusovac.

● 14-15

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Više oblaka na primorju, a na sjeveru ujutru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha -1 do 14, najviša dnevna 12 do 21 stepen.

Podgorica: Djelimično sunčano. Vjetar slab, promjenljivog smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 9, najviša dnevna do 20 stepeni.

Pretežno sunčano. Ujutru, ponegdje malo ili umjereno oblačno, a po kotlinama na sjeveru magla. Vjetar uglavnom slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -1 do 13, najviša dnevna 12 do 22 stepena.

Podgorica: Pretežno sunčano. Vjetar slab, promjenljivog smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 9, najviša dnevna do 21 stepen.

KAD VAS POLICAJAC MOŽE ZAUSTAVITI

Bez lične karte ni do prodavnice?

● 16-17

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

NA POZIV PREDSJEDNIKA FRANCUSKE MAKRONA

Milo Đukanović na obilježavanju vijeka od završetka Prvog svjetskog rata

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prisustvovaće u Parizu, na poziv predsjednika Francuske Republike Emanuela Makrona, ceremoniji obilježavanja stogodišnjice kraja Prvog svjetskog rata i inauguraciji Pariskog mirovnog foruma 10. i 11. novembra.

Na ceremoniji ispred Trijumfalne kapije, uz najviše vojne počasti, predsjednicima država, vlada i članovima delegacija će se obratiti predsjednik Francuske Emanuel Makron.

On će nakon toga, simbolično zapaliti plamen na Grobu neznanog vojnika. Ceremoniji će prisustvovati više od 80 šefova država i vlada zemalja učesnica Prvog svjetskog rata, kao i visoki predstavnici Ujedinjenih nacija, evropskih institucija i drugih međunarodnih organizacija, sa supružnicima.

U okviru obilježavanja će se

održati prvo zasijedanje Pariskog mirovnog foruma, koji se uspostavlja na inicijativu francuskog predsjednika kao odgovor na rastuće tenzije u svijetu i opasnosti po međunarodnu saradnju. Na otvaranju Foruma će govoriti potpredsjednica savjeta Pariskog foruma za mir Triša Šeti, predsjednik Francuske Emanuel Makron, njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.

Makron želi da na ceremoniji obilježavanja stogodišnjice kraja Prvog svjetskog rata svijetu pošalje snažno upozorenje na povratak nacionalizma - fenomena koji on opisuje kao prijetnju globalnom miru u 21. vijeku.

Kako prenose francuski mediji, Makron treba da posjeti sjeverne i istočne djelove ze-

mlje, među kojima Strazbur, određena mjesta u okolini Pariza, Moranž, Eparž, Rens, Šarlevil-Mezjer, Lans, Ablen-SenNazer, Alber i Peron.

Makron počinje obilazak u nedjelju u Strazburu gdje će zajedno s njemačkim predsjednikom Frank-Valterom Štajnmajerom prisustvovati koncertu u gradskoj katedrali, što će simbolično označiti početak obilježavanja 100 godina od kraja Velikog rata.

Primirje su 11. novembra 1918. godine potpisale Njemačka i savezničke snage u vagonu u šumi u Kompjenju, čime je završen Prvi svjetski rat.

Na samitu u Parizu će se govoriti i raznim temama: o borbi protiv klimatskih promjena, jačanju Svjetske trgovinske organizacije, stvaranju okvira za upravljanje sajberprostorom i migrantima.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

NACI CIRKUS U BUDVI Sve u vezi sa proslavama stote godišnjice „oslobođenja“ i „ujedinjenja“ na obali crnogorskog mora, na kraju je ispalo kao tragikomična vašarska lakrdija, čiji su akteri eksplicirali svu tragičnost vlastitih ideoloških zabluda, ali i pokazali da su ansambl izuzetno talentovan za klovnovsku karikaturalnost istih.

U kostimografiji su dominirale mantije srpskih popova, mada se, na opšte razočaranje, nije pojavio Amfilohije, koji je, valjda, imao prečih činodejstava od „prekrštavanja srpske Boke i srpskog mora“, pa je u njegovo ime epizodnu ulogu odigrao protojerej Krivokapić, sa mantrom kako je nekad „svaki Crnogorac znao da je Srbin“. I obratno, valjda?

Gostujući pajaci Čedomir Antić i Aleksandar Raković imali su zapaženije uloge, tješeći prisutne kako će opet jednog dana doći da „oslobode i Boku i srpsku Crnu Goru“, uključujući i „srpsko more“. Onda je na scenu stupio Momir Bulatović koji je osudio zabranu ulaska u Crnu Goru „istaknutim srpskim intelektualcima“. Kao da je zaboravio da je upravo on, kao predsjednik Crne Gore, u oktobru 1996. godine naredio da se odavde protjera istaknuti srpski intelektualac Vojislav Šešelj zbog, kako je tada navedeno, „niza uvreda na račun Crne Gore“. Dodatno je Momir, kao novopečeni pobornik prava da lupeta ko šta želi, uveselio prisutne konstatacijom da bez Podgoričke skupštine ne bi bilo ni referenduma 21. maja 2006. godine. Šta god to značilo.

Među domaćim izdajnicima, pardon, izvođačima istakao se i budući predsjednik opštine Budva Bato Carević koji je „uskliknuo s ljubavlju“ pozdrave „vjekovnoj zaštitnici Rusiji“ i „našim saveznicima“. E, sad, zvanični saveznici Crne Gore su SAD, V. Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i ostale zemlje članice NATO saveza, pa nije do kraja jasno na koje je „njihove“ saveznike mislio Carević.

U publici je nakon ove naci cirkuske predstave bilo i nezadovoljnih. Tako je g. Krapović izjavio kako su neki „pokušali da zloupotrijebe skup povodom 100 godina od Velikog rata“, te da Boka ni primorje nemaju nikave veze sa Podgoričkom skupštinom „koju niti je proslavljao, niti će proslavljati, niti ga to interesuje“. Oglasio se, naknadno, i Milan Knežević koji se ogradio od stava gostujućeg pajaca Rakovića u vezi sa „oslobađanjem srpskog mora“.

To ne odražava moja, niti programska načela Demokratske narodne partije, bio je izričit Knežević.

Osim očekivanog Amfilohija, izostao je još jedan ključni akter budvanskog šovenskog cirkusa – Matija Bećković. Njegovo prisustvo svakako bi upotpunilo atmosferu iz bavarskih pivnica tridesetih godina prošlog vijeka. On je, doduše, napravio sjajnu uvertiru za ovu predstavu svojom „duhovitom“ izjavom kako „je mislio da kad umre, da živi u Crnoj Gori.”

PS: Ima jedan vic na tu temu: Pošla tri Srbina na Mjesec. Kad su sletjeli, jedan uzme pištolj i ubije drugoga. Treći ga pita: Što ubi čoveka? On mu odgovara: Gde su srpski grobovi, tu su srpske zemlje!

Matija je, izgleda, to shvatio ozbiljno.

4

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Ministar odbrane sa čelniciMa opštine Kolašin

Bošković: Na Sinjajevini neće biti NATO baze Na Sinjajevini neće biti NATO baze, niti će se uništavati viškovi naoružanja i neeksplodirana ubojna sredstva, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković tokom sastanka sa predstavnicima opštine Kolašin, na čelu sa predsjednikom Milosavom Batom Bulatovićem.

Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Bošković je rekao da će se dva puta godišnje po nekoliko dana, koliko će Vojska koristiti poligon, upotrijebiti manje eksploziva nego što se dnevno koristi za gradnju puta Bar-Boljare.

“Ministar je naglasio da je tema vojnog poligona na Sinjajevini često zloupotreblja-

vana u dnevnopolitičke svrhe, manipulativno i uz mnoštvo dezinformacija, te da se sa čelnicima kolašinske opštine po prvi put o poligonu na Sinjajevini otvaraju razgovori lišeni političkih implikacija”, navode u tom resoru.

Teren koji je percipiran za budući vojni poligon zahvata dio planine Sinjajevina na kojem se susrijeću opštinske teritorije Mojkovca, Šavnika i Kolašina, a kompletno je u državnom vlasništvu.

“Mojkovac i Šavnik pozitivno su reagovali na našu inicijativu. Sa bivšim čelnicima Kolašina komuniciralo se otežano. Iako je kompletno zemljište namijenjeno poligonu u državnom vla-

sništvu, nama je cilj da na ovom projektu radimo zajedno. I zato smo danas tu”, poručio je Bošković, podsjećajući da Ministarstvo i VCG cijeli niz godina traže pogodan lokalitet na teritoriji Crne Gore, a da je ovaj na Sinjajevini jedino rješenje.

Bulatović je kazao da će lokalna samouprava učiniti sve da se izađe u susret potrebama Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore.

“Vojska je subjekt koji do-

nosi dobro svuda gdje se pojavi. Radićemo na tome da naši građani shvate da dolazak vojske i njene aktivnosti mogu donijeti samo bolji životni standard i bolju budućnost”, istakao je predsjednik opštine Kolašin.

Vojsku, zaključio je Bulatović, percipira kao opštinskog partnera, koji će doprinijeti razvoju cijelog kolašinskog kraja.

Iz Ministarstva dodaju da je Bošković ponudio pomoć

VCG za potrebe kolašinske gradske uprave.

“Gosti su iznijeli nekoliko aktuelnih, od sanacije puteva i klizišta, obalne utvrde na rijeci Svinjači, do pomoći u jačanju Službe za zaštitu i spašavanje. Nakon sastanka u Podgorici, ministar i načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Dragutin Dakić sa saradnicima obišli su lokalitet budućeg vojnog poligona na Sinjajevini”, naglašavaju u Ministarstvu. R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

POLITIKA

5

INTERVJU: BOŠKO JAKŠIĆ, NOVINAR, PUBLICISTA, SPOLJNOPOLITIČKI ANALITIČAR

BEĆKOVIĆ JE CINIČNO NADAHNUĆE OTROVNE RETORIKE AMFILOHIJA

■ “Umjesto da učestvuju u projektu jačanja novih država stvorenih na razrušenim YU-temeljima, nacionalisti različitih profesija zaduženi su za naraciju koja se svodi na oporu balkansku priču da “moje” podrazumijeva poricanje “tvog”.

■ “U vremenima visokog stepena osjetljivosti, ne odustaje se od pompezne proslave 100 godina od oslobođenja i ujedinjenja Boke, što samo podsjeća Crnogorce na masakre iz 1918. i definitivno ih uvjerava da treba da idu svojim putem”.

■ “Neofašisti, rasisti, islamofobi, antisemite, svi oni dižu glavu. Popustljiva Evropa dobija svoje Čemberlene i Daladijee koji su bili svjedoci uspona nacizma. Ako se ovako nastavi, dobićemo nekog Adolfa Hitlera”.

■ “Uz gusle se dolivalo “patriotsko ulje” na vatru u čijem je plamenu trebalo da sagori “izdajnik Milo Đukanović”.

SPC je sve činila da posljednji derivat jugoslovenskog raspada sačuva pod oblakom sopstvenog tamjana”.

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

INTERVJU: BOŠKO JAKŠIĆ, NOVINAR, PUBLICISTA, SPOLJNOP

BEĆKOVIĆ JE CINIČNO NA OTROVNE RETORIKE AMFI

⌦ Vesna Šofranac

“U Srbiji je razbuktan anticrnogorski sentiment takvih dimenzija da svaki manji incident dobije dimenzije međudržavnog problema, tumači se kao egzistencijalna prijetnja opstanku Srba i srpstva na neprijateljskoj “Milo-NATO teritoriji”. S druge strane, Crna Gora zabranjuje ulazak grupi srpskih intelektualaca. U žaru prekograničnog rata bjelaša i zelenaša nema nevinih. Nervoza uvećava broj pogrešnih poteza. Na obje strane”, poručuje u intervjuu Vikend novinama poznati beogradski novinar i analitičar globalnih kretanja Boško Jakšić.

Jakšić komentariše i ulogu Srpske pravoslavne crkve u regionu, uticaj Mitropolije crnogorsko-primorske na dešavanja u Crnoj Gori i mitropolita Amfilohija za kojeg bez ustezanja kaže da je “prokonzul srpskog nacionalizma koji je tradicionalno rusofilski”, te da je Bećković “cinično nadahnuće otrovne retorike Amfilohija“.

U intervjuu za Vikend novine Jakšić analizira prilike u EU uoči izbora za Evropski parlament, ocjenjujući da su desničarski populisti

u naletu.

“Popustljiva Evropa dobija svoje Čemberlene i Daladijee koji su bili svjedoci uspona nacizma. Ako se ovako nastavi, dobićemo nekog Adolfa Hitlera”, poručuje Jakšić.

VN: Odnosi Crne Gore i Srbije posljednjih su mjeseci postali opterećeni raznim događajima i izjavama dijela srpske intelektualne elite, ali i dijela zvaničnika.

Kome trebaju nesuglasice i tenzije između Srbije i Crne Gore?

JAKŠIĆ: Trebaju političarima kojima je nacionalizam najefikasnija alatka ostanka na vlasti.

Umjesto da učestvuju u projektu jačanja novih država stvorenih na razrušenim YU-temeljima, nacionalisti različitih profesija zaduženi su za naraciju koja se svodi na oporu balkansku priču da “moje” podrazumijeva poricanje “tvog”.

Ta patološka potreba savršeno zadovoljava nezasite apetite duhova prošlosti koji ne prestaju da se vrzmaju po savremenosti.

To je okvir unutar koga se prečesto kreću srpsko-crnogorski odnosi, posebno od vremena u kome su akademici, istoričari ili

MERKEL JE KOLATERALNA ŠTETA MIGRANTSKE KRIZE

VN: U kojoj će mjeri migrantska kriza uticati na izbore za EP? JAKŠIĆ: Migrantska kriza je već odigrala značajnu ulogu u promociji desničarskih ideja zamotanih u plašt odbrane hrišćanske Evrope od “muslimanskih hordi” koje poput Huna i Avara prijete civilizacijskim dostignućima Starog kontinenta. Potencijali te krize su i dalje prisutni.

Kancelarka Angela Merkel je kolateralna šteta upravo migrantske krize koja nije otklonjena. Izbacila je na vlast populiste u Italiji, ohrabruje ih po Holandiji ili Danskoj. Zadaje glavobolje na granici Bosne i Hrvatske. Radijacija te krize uticaće bez svake sumnje značajno na budući sastav Evropskog parlamenta.

Rata neće biti, „osuđeni“ smo da sarađujemo

VN: Često čujemo upozorenja da je Balkan ponovo na ivici sukoba, maltene da smo u predvorju 90-ih prošlog vijeka. Da li je zaista tako?

JAKŠIĆ: Pojedini djelovi Balkana zaista djeluju kao da i dalje pripadaju teritoriji “bureta baruta”. Nacionalizmi su se razmahali kao da nije bivladike po Beogradu na sav glas agitovali protiv nezavisnosti Crne Gore – tumačenog kao nož u leđa Srbiji.

Kada je nezavisnost proklamovana, počelo je osporavanje prava na nacionalni identitet koje i danas traje.

VN: Gdje to prepoznajete?

JAKŠIĆ: Ako su iz najviše upotrebljavanog govora eks Jugoslavije nastali srpski, hrvatski i bošnjački jezik, zašto ne bi i crnogorski?

Ako Srbija i Hrvatska imaju svoje akademije nauka, zašto Crna Gora ne bi imala svoju, Dukljansku?

Uz gusle se dolivalo “patriotsko ulje” na vatru u čijem je plamenu trebalo da sagori “izdajnik Milo Đukanović”. Srpska pravoslavna crkva sve je činila da posljednji derivat jugo-

lo krvavih sukoba u nedavnoj prošlosti. Na vlasti u Srbiji ili Bosni i Hercegovini su političke stranke koje su ili derivati ili autentični nasljednici partija koje su svoje narode gurale u rat. Retorika opasno podsjeća na onu iz 1990-ih, a mediji se guše kako na to ne bi podsjećali sve apatičnije građa-

ne koji samo sanjaju o danu u kome će svoj prosperitet i mir naći u Evropskoj uniji.

Rata neće biti. Oni koji su svojevremeno podsticali raspad Jugoslavije su – za razliku od mnogih po regionu – naučili bolne i skupe lekcije. Osuđeni smo da nađemo načine da sarađujemo.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

POLITIČKI ANALITIČAR

ADAHNUĆE ILOHIJA slovenskog raspada sačuva pod oblakom sopstvenog tamjana.

VN: A o čemu se radi danas?

JAKŠIĆ: Vlasti u Beogradu teško se odriču stare patronažne, pa i hegemonističke navike da Crnu Goru posmatraju kao mlađeg brata koji povremeno pokazuje neposlušnost – kao kada je priznao nezavisnost Kosova.

Predsjednik Aleksandar Vučić ponavlja da će Srbija u skladu sa mogućnostima pomoći da se ekonomski, nacionalni i kulturni položaj Srba u Crnoj Gori unaprijedi, “poštujući državu Crnu Goru i njene zakone”. Potpredsjednik srpske vlade poručuje da “Srbi u Crnoj Gori ne bi trebalo da preispituju njenu državnost, niti da se bave završenim pitanjima, kakva su nezavisnost ili članstvo u NATO”.

Kada je međusobna saradnja ispunjena diplomatskim frazama, sve djeluje da je u najboljem redu, a onda šef srpske diplomatije tvrdi da “prepoznaje torturu” nad Srbima u Crnoj Gori dok srpski ministar odbrane, pa potom i patrijarh Irinej, ka ž u d a

su vlasti u Podgorici učinile da život Srba u Crnoj Gori postane teži nego za vreme osmanske okupacije ili pod vlašću ustaške NDH!

VN: Kritikujete srpsku, ali i određene poteze crnogorske vlasti…

JAKŠIĆ: U žaru prekograničnog rata bjelaša i zelenaša nema nevinih. Nervoza uvećava broj pogrešnih poteza. Na obje strane. I jedni i drugi, ne bih da kvantitativno premjeravam, potpomažu podjelama u javnosti.

U Srbiji je razbuktan anticrnogorski sentiment takvih dimenzija da svaki manji incident dobije dimenzije međudržavnog problema, tumači se kao egzistencijalna prijetnja opstanku Srba i srpstva na neprijateljskoj “Milo-NATO teritoriji”.

Ima još. Zašto su crnogorske vlasti zabranile ulaz četvorici srpskih intelektualaca? Tačno je da je akademik Matija Bećković, patron ovog kvarteta, prononsirani protivnik crnogorske nezavisnosti, svjetovno i nadasve cinično nadahnuće otrovne retorike mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, ali korist da se ne čuju pokliči srpstva i kritike vlasti u Podgorici mnogo su manje od šteta koje se čine.

Srbobranitelji po Beogradu, po pravilu rusofili, digli su glas do neba tvrdeći da ono što Milo radi ne može biti “ni Crnje ni Gore”.

AKTUELNO

7

Da nije bilo Rusa, ne bi bilo ni otrežnjenja Zapada VN: U jednom od ranijih intervjua rekli ste da ruska propaganda pokušava da EU prikaže kao neuspješan projekat i na taj način izvrši pritisak na države koje su na putu ka članstvu. U kojoj je mjeri sama Evropska unija kriva za sadašnje stanje?

JAKŠIĆ: Rusi rade svoj posao, a to je da oslabe i podijele EU dok zemljama kandidatima za članstvo Uniju predstave kao projekat koji je u krizi, kao područje koje je nekada možda i bilo prospeZašto je u crnogorskom udžbeniku za likovno vaspitanje ispod reprodukcije slike Petra Lubarde “Bitka na Vučjem dolu” upisano: “Veličanje crnogorske borbe za slobodu”, a ispod slike “Kosovski boj”: “Slikarev obračun s kosovskim mitom”.

VN: I, koje su Vaše poruke?

JAKŠIĆ: Poruka Beogradu: samo uobičajenim kanalima komunikacije dvije suverene države može zajednički da se popravi položaj srpske zajednice, njenog nacionalnog identiteta ili pitanja zapošljavanja.

Poruka Podgorici: Srbi u Crnoj Gori imaju pravo da misle da je nezavisnost bila pogrešna, ali ne smiju da budu kažnjavani kao prepreka crnogorizaciji Crne Gore. Neophodno je uspješnije aktivirati evropske standarde i obezbijediti ranopravan život u demokratskoj Crnoj Gori jer je to jedan od uslova ubrzavanja puta ka članstvu u EU. VN: U kojoj mjeri djelovanje SPC utiče na odnose u regionu?

JAKŠIĆ: Od kako se agresivno uselila u politički život nominalno sekularne Srbije, Srpska pravoslavna crkva predstavlja se kao aktivni činilac političkog života. Sinod poziva pa opoziva Srbe na Kosovu da glasaju ili ne. Zbog kon-

ritetno, a sada nije u stanju ni da obezbijedi bezbjednost svojim građanima pred prijetnjom globalnog terorizma. Stratezi u Kremlju stavili su nogu u vrata Zapadnog Balkana koja su otvorene nedovoljnim činjenjem EU. U tome je odgovornost briselskih birokrata koji su od nedavno, na mig iz Amerike, počeli da se bude iz letargije.

Kada je detektovan rastući uticaj Rusije – koji se na različite načine manifestuje od Slovenije preko Hrvatske do flikta sa makedonskom crkvom godinama su bili zategnuti odnosi između Beograda i Skoplja.

Mitropolija crnogorskoprimorska je posebna priča. Vladika Amfilohije je prokonzul srpskog nacionalizma koji je tradicionalno rusofilski. Pomenuta izjava patrijarha Irineja je jedna od posljednjih ilustracija kako SPC zagađuje odnose u regionu. Nedopustivo, ali vlasti u Beogradu, ne samo Beogradu, koketiraju sa crkvom jer u vjernicima prepoznaju – birače.

VN: Naredne godine su izbori za Evropski parlament. Mnogi su skloni da ih karakterišu kao sudbonosne za budućnost EU i Starog kontinenta. Kako Vi gledate na izbore za EP, jeste li optimista da će Evropa odoljeti pritisku desnice?

JAKŠIĆ: Nisam optimista. Vješto koristeći serijal kriza koje su potresale EU desničarski populisti su u naletu širom kontinenta.

Uhvatili su pozicije na temeljima migrantske krize, ali su u međuvremenu nadgradili svoje političke agende. Višegradska grupa dobila je saveznike u Italiji, a nedavni izbori pokazuju koliko napreduju u Njemačkoj ili Švedskoj.

Liberalna Evropa ne zna kako da uzvrati. Nekada je bila u stanju da sankcioniše Austriju kada je na vlast

Srbije, Bosne i naročito Republike Srpske – Zapad je počeo da reaguje. Poslije svega što se događalo po Crnoj Gori i nedavno po Makedoniji, shvatio je da stabilnosti nema bez demokratije, vladavine prava, medijskih i drugih sloboda. Svega onoga na čemu do skora nije insistirao tolerišući autoritarne tendencije kojima je region tradicionalno sklon. Da nije bilo Rusa, ne bi bilo ni ovog rastrežnjenja. Zato, baljšoje spasiba Rosija! došla krajnja desnica. Danas opominju Poljsku zbog kontrole sudstva i medija ili izglasavaju rezolucije koje osuđuju nedemokratsko ponašanje vlade u Mađarskoj i sve se na tome završi. Neofašisti, rasisti, islamofobi, antisemite, svi oni dižu glavu.

Kulturna kontrarevolucija o kojoj govori Viktor Orban je u toku. Popustljiva Evropa dobija svoje Čemberlene i Daladijee koji su bili svjedoci uspona nacizma. Ako se ovako nastavi, dobićemo nekog Adolfa Hitlera.

Izbori za Evropski parlament u maju potvrdiće sumornu realnost.

VN: Koji su sve scenariji mogući nakon izbora za EP po Evropsku uniju? Koliko će na budući saziv uticati i to što u EP neće biti predstavnika Velike Britanije?

JAKŠIĆ: Svi scenariji su u igri. Ohrabrujući je da desnica uprkos prodora neće dobiti dominantnu ulogu na nivou čitave EU. To ostavlja prostor i vrijeme za borbu jer EU bez sopstvenih reformi neće moći da se suprotstavi u političkom konfliktu koji je neizbježan. Odlazak Britanije nije tu od presudne važnosti. London ionako po tradiciji prati Vašington, a upravo u Bijeloj kući sjedi čovjek čiji je nacionalizam moćna inspiracija rastućem broju njegovih sljedbenika po Evropi.

Proslava Podgoričke skupštine dovela stare podjele do usijanja

VN: Podgorička skupština se godinama obilježava u Crnoj Gori pod pokroviteljstvom SPC i Mitropolije crnogorsko-primorske i taj događaj nije izazivao preveliku pažnju. Ove godine smo zasuti komentarima o 1918. i vrlo grubim, često i vulgarnim po-

rukama dijela srpske intelektualne elite, što je za posljedicu imalo i povlačenje određenih mjera od strane crnogorske vlasti...

JAKŠIĆ: U Crnoj Gori su stare podjele dovedene do usijanja prijeteći da unište socijalno tkivo. U Srbiji su glasni isto-

ričari koji srpski nacionalizam vraćaju na četničke kolaborante. U vremenima visokog stepena osjetljivosti, ne odustaje se od pompezne proslave 100 godina od oslobođenja i ujedinjenja Boke, što samo podsjeća Crnogorce na masakre iz 1918. i definitivno ih uvjerava da tre-

ba da idu svojim putem.

Stižemo do paradoksa. Poništava se odluka Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore prvoj Jugoslaviji 1918. i Srbi se proglašavaju “okupatorima”, a podiže se spomenik presonifikaciji druge Jugoslavije – Josipu Brozu Titu.

8

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

BOŠKOVIĆ I DARMANOVIĆ SA ADAMOM

Podrška Belgije Crnoj Gori na evropskom putu

Crna Gora članstvom u NATO doprinosi miru i stabilnosti Zapadnog Balkana i Evrope u cjelini, rekao je novoimenovani nerezidentni ambasador Belgije za Crnu Goru Konrad Adam.

Adam je juče razgovarao sa ministrima odbrane i vanjskih poslova Predragom Boškovićem i Srđanom Darmanovićem.

Adam je poručio da je Belgija spremna da podrži Crnu Goru na njenom evropskom putu. Bošković je zahvalio na sveobuhvatnoj podršci Belgije Crnoj Gori tokom korjenitog reformskog procesa u okviru njenih NATO integracija.

“On je istakao izuzetnu važnost uspostavljanja dobrih veza između zemalja saveznica, uz uvjerenje da će saradnja ministarstava odbrane naše dvije zemlje biti dodatno ojačana i unaprijeđena”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.

Bošković je naglasio da

je Crna Gora punopravnim članstvom u NATO ispunila jedan od dva strateška cilja, da predano radi na ispunjavanju drugog cilja, članstva u Evropskoj uniji.

“Ministar je upoznao sagovornika sa aktuelnim projektima Ministarstva odbrane Crne Gore, modernizacijom odbrambenog sistema Crne Gore, kao i učešćem pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama i operacijama”, kaže se u saopštenju.

Darmanović je poželio dobrodošlicu i uspjeh u obavljanju funkcije Adamu, te podsjetio na odlične bilateralne odnose dvije države.

Adam je istakao da Belgija cijeni napredak koji je Crna Gora ostvarila u dosadašnjem integracionom procesu i najavio nastavak dalje podrške Belgije našim naporima na evropskom putu. Sagovornici su iskazali interes za unapređenje političkog dijaloga i intenziviranje posjeta na visokom nivou.

R.P.

Sa sastanka

P

oboljšano izborno zakonodavstvo će ojačati političku stabilnost, egzistencijalnu sigurnost i zacrtane evropske standarde, koji garantuju miran i spokojan život i rad građanima Crne Gore i čitavom društvu, ocijenio je predsjednik Skupštine Crne Gre Ivan Brajović.

AMBASADOR EU U CRNOJ GORI ORAV

DONIRALI VIŠE OD 600 MILIONA EURA Evropska unija je do sada donirala preko 600 miliona eura pomoći Crnoj Gori, koji su iskorišćeni za bolnice, puteve, škole, zdraviju okolinu i drugo, kazao je ambasador EU u našoj zemlji Aivo Orav na otvaranju izložbe fotografija „Crna Gora i EU – partnerstvo koje traje“ u Podgorici.

Izložba prikazuje fotografije rezultata pomoći koje Evropska unija kontinuirano pruža Crnoj Gori u proteklih 20 godina. On je kazao da Delegacija EU zajedno sa Vladom Crne Gore godišnje implementira oko 200

Poboljšano izborn će ojačati političk

IVAN BRAJOVIĆ NA OTVARANJU CETINJSKO

EU projekata.

“Naš glavni cilj je da građani osjete konkretne benefite i unapređenja u svojim životima, ne samo kada Crna Gora postane dio EU, već upravo sada”, poručio je Orav.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević kazao je da su programi i projekti iz pretpristupnih fondova Evropske unije podržali reforme i podstakli razvoj u velikom broju oblasti – poljoprivredi, turizmu, ekonomiji, istorijskom i kulturnom nasljeđu, socijalnoj inkluziji, kao i brojnim drugim oblastima.

R.P.

On je to kazao na otvaranju Cetinjskog parlamentarnog foruma na temu “Izborni zakoni, učesnici i kampanje: da li je birač u centru pažnje?” koji je okupio poslanike iz regiona i Crne Gore, međunarodne zvaničnike iz Venecijanske komisije, specijalnog predstavnika PS OEBS-a, kao i eksperte ODIHR-a, uz učešće nevladinih organizacija i prisustvo diplomatskog kora.

Brajović je kazao da je Crna Gora, sa višestrukom dozom opreza, mjerom u primjeni, vjerom u implementaciju svih zakona i Ustava, danas u fazi unapređenja izbornih zakona.

On je rekao da se demokratija, kao i čovjek, u boljim uslovima lakše rađa, a bolje podiže i stari.

“Vjerujem u dugovječan život crnogorske demokratije, jer činimo sve da joj obezbijedimo preduslove, koji vode ka trajnim i progresivnim ciljevima”, istakao je Brajović.

Brajović je podsjetio da je formiran privremeni Odbor koji će ideje sprovesti u dje-

lo, usaglasiti zakone sa najboljim primjerima i praksama u razvijenim demokratijama, a istovremeno uvažiti nacionalne i druge različitosti.

“Naši birači slobodno biraju, jer slobodna volja je elementarno i neotuđivo pravo svakog čovjeka na planeti i čini identitet slobodnog građanina”, rekao je Brajović i dodao da je slobodni građanin identitet jedne zemlje sa svim njegovim kreativnim sposobnostima koje ga čine dostojanstvenim članom i tvoriteljem građanskog društva.

Crna Gora je, kako je naglasio, pokazala od uvođenja višepartizma da je jednakost i suživot njenih naroda neminovnost, što obavezuje i njenu političku kompleksnost na kompromis, koji će na nedvosmislenim temeljima uvažavanja graditi progres budućih generacija.

“Poslanik je medij kroz kojeg progovara volja birača. U višepartijskom sistemu birač više nije pasivni posmatrač koji se uključuje u politički život svake četvrte godi-

ne, već aktivni sudionik procesa i reformi. Birač ne mora čekati izbore da reaguje zadovoljstvom ili nezadovoljstvo i to čini politički život neprekidnim i transparentnim”, kazao je Brajović.

Predsjednik parlamenta rekao je da se demokratija pomlađuje i kalemi, ali ne sama od sebe, već voljom birača i njihovih predstavnika i da je zato uloga narodnih poslanika odgovornija.

“Kao mlada demokratija tokom teških vremena tranzicije, postranzicije, evroatlantskih i evropskih integracija u preuzimanju i primjeni najviših standarda, pišući naše, učili smo i iz tuđih udžbenika”, rekao je Brajović.

Nakon otvaranja, uslijedile su sesije na kojima je bilo riječi o unapređenju izbornih zakona i saradnji sa međunarodnim organizacijama, kao i uticaju kampanja i finansiranja političkih aktera na izborni integritet.

Jedna od ocjena na Cetinjskom parlamentarnom forumu bila je da izborne reforme moraju da budu održive, a ne jednokratne i da počivaju na širokim konsultacijama.

Na panelu “Unapređenje izbornih zakona i saradnja sa međunarodnim organizacijama” direktor Venecijanske ko-

AKTUELNO

Brajović na otvaranju Cetinjskog parlamentarnog foruma

no zakonodavstvo čku stabilnost

OG PARLAMENTARNOG FORUMA PORUČIO

Demokratski izbori ključni su aspekat ljudskih prava

Demokratski izbori ključni su aspekat ljudskih prava, odnosno građanskih i političkih sloboda, zaključeno je na Cetinjskom parlamentarnom forumu koji je juče u Prijestonici organizovala Skupština Crne Gore. Učesnici Foruma su usvojili Zajedničku izjavu u kojoj se navodi da je važna posvećenost poštovanju demokratskih principa, osnovnih prava i sloboda, pluralizma i slobodnog društva.

Iz Skupštine je saopšteno da se u izjavi napominje da je održavanje demokratskih izbora suština demokratije i preduslov bezbjednosti i stabilnosti, pa samim tim i misije Tomas Markert rekao je da demokratija ne može da postoji bez slobodnih i fer izbora, ali izbori ne mogu da stvore perfektnu demokratiju.

“Ni sami izbori ne mogu da se održe ukoliko se na napravi demokratski kontekst i ne poštuju međunarodni standardi”, istakao je Markert. Šef odjeljenja za izbore ODIHR-a Aleksandar Šlik na istom panelu rekao je da posmatranje izbora nije sam po sebi cilj, već da bi vidjeli kako mogu da unaprijede taj proces.

Specijalni predstavnik Parlamentarne skupštine OEBS-

sveukupnog razvoja svake države.

Izjavom se ohrabruje aktivno učešće građana u političkom životu, posebno putem učešća na izborima na svim nivoima.

“Pozivaju se građani da ne zanemaruju demokratske instrumente koji su im na raspolaganju, među kojima je najznačajniji pravo glasa na izborima, kako bi što više bili uključeni u proces donošenja odluka”, navodi se u izjavi.

Konstatuje se da parlamenti, odnosno direktno izabrani predstavnici naroda, imaju najveću odgovornost da putem kontinuiranog unaprjeđenja izbornog zakonodav-

stva i uslova za održavanje demokratskih i slobodnih izbora jačaju povjerenje građana u izborni proces. U izjavi se pozdravlja značajna uloga koju imaju Venecijanska komisija Savjeta Evrope i OEBS/ODIHR u podršci za kreiranje izbornog ambijenta, u skladu sa najvišim demokratskim standardima i obavezama koje podrazumijeva članstvo u OEBS-u.

“Prepoznaje se doprinos organizacija građanskog društva i medija kreiranju demokratskog ambijenta za održavanje izbora, kao i transparentnosti i pouzdanosti izbornih procesa”, zaključuje se u izjavi.

a Andreas Notele rekao je da je posmatranje izbora prilika da se bliže posmatraju izazovi u demokratskom sistemu i koje prevazilaze granice.

On je kazao da je glavna svrha parlamentarnog rada da se učestvuje u upravljanju jednom zemljom u ime građana, da se nadgleda izvršna vlast, odbrane interesi suverena.

Poslanik Hrvatskog sabora Peđa Grbin kazao je da je svaka od država regiona posebna i da nešto što funkcioniše u Hrvatskoj ne bi funkcionisalo u Crnoj Gori.

“Bitno je da prije nego pripremamo izvorne zakone dobro proučimo šta rade susjedi i pokušamo primijeniti na način da odgovara problemima i potrebama Hrvatske, Crne Gore ili neke druge države. Direktno kopiranje rješenja može nas dovesti do problema”, istakao je Grbin.

Poslanik parlamenta Srbije Neđo Jovanović kazao je da ne postoji idelan izborni sistem i da u svakom od njih treba tražiti dobre i eliminisati negativne strane, koje smanjuju demokratski kapacitet.

A.N.

Foto: Igor Sljivancanin

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

9

ĐUKANOVIĆ SA DELEGACIJOM SUBNOR A

Ukloniti crkvu na Rumiji Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je juče, povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, delegaciju Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista na čelu sa predsjednikom Zuvdijom Hodžićem, koji su tom prilikom istakli potrebu da državni organi moraju riješiti pitanja crkve i crkvene imovine, ali i uklanjanje crkve sa Rumije. Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, čestitao SUBNOR-u obilježavanje jubileja, 70 godina od osnivanja i izrazio uvjerenje u nastavak saradnje države sa boračkom organizacijom na temeljima svijetle crnogorske antifašističke tradicije koju njegujemo i u ovom vremenu.

“Ukazao je na značajnu ulogu SUBNOR-a i antifašista u svim prelomnim momentima novije istorije Crne Gore, posebno u procesu obnove nezavisnosti i očuvanju građanskog duha države”, saopšteno je iz kabineta Đukanovića.

On je naglasio da je antifašizam temelj i današnje Crne Gore kojim se ponosimo u svjetskoj zajednici i kojem smo istinski posvećeni i istrajni u odbrani njegovih vrijednosti.

“Takva tradicija obavezuje nas da slobodarske ideje

DELEGACIJA SAVEZA UDRUŽENJA BORACA NOR-A I ANTIFAŠISTA ISTAKLA JE, TOKOM SASTANKA SA ĐUKANOVIĆEM, POTREBU DA DRŽAVNI ORGANI MORAJU RIJEŠITI PITANJA CRKVE I CRKVENE IMOVINE, ALI I UKLANJANJE CRKVE SA RUMIJE

Đukanović je ukazao na značajnu ulogu SUBNOR-a i antifašista u svim prelomnim momentima novije istorije Crne Gore, posebno u procesu obnove nezavisnosti i očuvanju građanskog duha države

prenosimo i na mlađe generacije u cilju ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja”, naveo je Đukanović.

Predsjednik je istakao da je to i nadalje jedna od važnih uloga SUBNOR-a, koji zahvaljujući tradiciji i aktivnostima ima vidan ugled u crnogorskom društvu.

Delegacija je izrazila očekivanja da se posebnim zakonon riješi položaj i uloga SUBNOR-a.

“Takođe, ukazali su na potrebu istrajnosti državnih organa u odlučnom stavu da se riješe pitanja crkve i crkvene imovine, ali i uklanjanje crkve sa Rumije. Borci i antifašisti osudili su događaje vezane za 1918. godinu kojima se veliča nelegitimna Podgorička skupština i njene odluke koje su dovele do ukidanja crnogorske državnosti”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.

Tokom razgovora u kojem su učestvovali i potpredsjednik Slobodan Simović i generalni sekretar Dragan Mitov Đurović, bilo je riječi o projektima SUBNOR-a kojima se njeguje tradicija NOB-a, ali i uspostavljanju novih međudržavnih veza, širenju antifašističkih ideja, zaštiti spomen-obilježja, kao i o aktuelnom političkom trenutku.

R.P.

Đukanović sa čelnicima SUBNOR-a

10

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

gvozdEnović sa dElEgacijom oEBs

U radu Odbora važna međunarodna podrška Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović kazao je, tokom sastanka sa šefom odjeljenja za izbore ODIHR-a, Aleksandrom Šlikom, ekspertom ODIHRa Raulom Muresanom, kao i sa šeficom Misije OEBS-a Mariz Devije i Barbarom Rotovnik, da mu je žao što pojedine partije neće učestvovati u radu odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Gvozdenović je upoznao sagovornike sa cjelokupnim procesom incijative i formiranja odbora, kao i modelom budućeg funkcionisanja odbora.

Kad je u pitanju model rada koji će Gvozdenović u

svojstvu predsjedavajućeg odborom predložiti, svaki od članova Odbora će se baviti određenim konkretnim zadatkom u okviru nadležnosti Odbora, kroz rad u pododborima.

Formalni pristup u radu, prema riječima Gozdenovića, biće zastupljen u svim aspektima rada odbora.

“Predstavnici ODHIR-a su pozdravili i podržali formiranje odbora i izrazili zadovoljstvo zbog poziva za učešće u radu odbora. Tokom sastanka, sagovornici su razmijenili dosadašnja iskustva po pitanju izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori i regionu”, saopšteno je iz Skupštine.

R.P.

Sa sastanka

nEma političkE krizE zBog proslavE

Srbovanje uč Kontinuiran napredak u budvanSku v reformi zakonodavstva Evropska komisija o poglavljima 23 i 24

Crna Gora bilježi kontinuirani napredak u refomi zakonodavstva i izgradnji institucija, ostvarivši inicijalni bilans rezultata u oblastima borbe protiv korupcije na visokom nivou, organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine, uz ograničene rezultate u nekim drugim oblastima.

To je konstatovano u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori, koji će biti zvanično predstavljen državama članicama EU u utorak, a u koji je agencija MINA imala uvid.

U dokumentu se navodi da borba protiv organizovanog kriminala pokazuje bolje rezultate nego u prethodnim godinama, dijelom usljed jačanja policijske saradnje sa državama članicama EU.

“Crnogorska policija je učestvovala u jednom broju međunarodnih policijskih operacija visokog profila, koje su rezultirale hapšenjima članova kriminalnih grupa i zapljenama značajnih količina droge,“ navodi se u dokumentu.

Naglašava se da EK očekuje dodatne rezultate u oblastima kao što je borba protiv trgovine ljudima, uz napomenu da do kraja septembra nije bilo napretka u istragama, procesuiranju i presudama u toj oblasti. Evropska komisija, kada je riječ o slobodi izražavanja, ostaje zabrinutost u odnosu na ukupnu situaciju u medijima.

Konstatuje se da je Komisiji za praćenje slučajeva nasilja nad medijima odnedavno omogućen pristup dokumentima sa podacima koji su ranije bili zatamnjeni. (Mina)

Iako su skoro sve partije koje su u Budvi u vladajućoj koaliciji sa Demokratskim frontom i Demokratama osudile proslavu stogodišnjice oslobođenja Boke Kotorske i ujedinjenja, sasvim je siguno da vlast u Budvi opstaje i djeluje još čvršća.

Sinoć je održana sjednica lokalnog odbora Crnogorske u Budvi na kojoj se stidljivo govorilo i o proslavi koja je uzburkala crnogorsku javnost, ali nije odlučeno ništa. Lider Crnogorske Vladimir Pavićević zakazao je za 15. novembar konsultacije sa čelnicima budvanskog odbora te partije, o posljednjim dešavanjima u tom gradu.

Crnogorska se zadržala na napadu na vladajuću koaliciju na državnom nivou zbog toga što je dozvolila da se uopšte održi proslava. Kao da je proslava održana u Plavu, Kolaši-

nu ili Pljevljima i Podgorici, a ne usred Budve, gdje je Crnogorska glavni činilac vlasti od koje zavisi vladajuća koalicija.

Istina, na sinoćnjem sastanku je bilo onih koji su postavljali pitanje da li nakon “onoliko srbovanja” i priče o “oslobađanju srpskog mora” Crnogorska uopšte može da opstane u ko-

aliciji. Odgovor je bio da skup u Mediteranskom sportskom centru ne smije biti razlog za raskid koalicije, već da, ako do toga dođe, to moraju biti ekonomske teme.

Nakon proslave stogodišnjice oslobođenja Boke Kotorske i ujedinjenja, kojoj je osim DFa prisustvovao i predsjednik

Demos: Bilo je i jačih razloga, pa ništa

lucija Đurašković iz Demosa je naglasila da su postojala i važnija dešavanja koja su mogla da rezultiraju preispitivanjem koalicije, “posebno kad je riječ o Demos-u, koja praktično danas nažalost vrlo rijetko prisustvuje sastancima koalicije”. iz sDp-a su saopštili da je “svima poznato da je Budva lokal-

na sredina u kojoj je vrh Dps-a postao organizovana kriminalna grupa svetozara marovića koja je, prema riječima glavnog specijalnog tužioca, oštetila državu za stotine miliona eura. ta činjenica limitira mogućnosti formiranja lokalne vlasti u Budvi u određenom vremenskom periodu”.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

AKTUELNO

11

KRATKE POLITIČKE6VIJESTI AKTUELNO

SARADNJU FOKUSIRATI NA TURIZAM I INVESTICIJE

E 100 GODINA OSLOBOĐENJA

ČVRSTILO VLAST? opštine Dragan Krapović iz Demokratske, a što su osudili i njihovi koalicioni partneri na lokalnom nivou, Crnogorska će se ozbiljnije pozabaviti, kako je kazao za TVCG Vladimir Pavićević, novim okolnostima.

Očigledno je da ostale partije koje čine vlast u toj opštini smatraju da proslava stogodišnjice oslobođenja Boke Kotorske i ujedinjenja i poruke koje su se tamo čule, nijesu razlog za preispitivanje tamošnje vladajuće koalicije. Naprotiv. Vlast je, očigledno, čvršća nego prije nekoliko dana.

U Građanskom pokretu URA smatraju da su u Budvi postignuti i finansijski i drugi rezultati. Zato, kako su istakli, ne postoji potreba preispitivanja koalicije.

“Ovo sve što smo imali prilike nažalost da gledamo, pa i činjenicu da su tu bili i neki aktuelni predstavnici lokalne vlasti, smatramo velikom omaškom,

problemom, ali smo svjesni i ograda koje su oni učinili i čini mi se da ćemo svi zajedno ipak morati da pokušamo da radimo malo više u korist ekonomskog i društvenog boljitka ovog grada”, kazala je Božena Jelušić iz URE za RTCG. Ni ostali koalicioni partneri ne smatraju da bi zbog posljednjih dešavanja u Budvi trebalo preispitivati koaliciju.

“Ako bi se preispitivala koalicija zbog 100 godina od Prvog svjetskog rata, SNP bi se odrekla svojih predaka. A SNP se nikad neće odreći svojih predaka”, poručio je Krsto Rađenović iz SNP-a.

Iz SDP-a su ponovili da očekuju da se Demokratska Alekse Bečića politički odredi o prisustvu potpredsjednika Mijomira Pejovića i predsjednika opštine Dragana Krapovića na takvom skupu, kako su istakli, poražene velikodržavne i šovinističke politike.

M.P.

Crna Gora i Australija imaju potrebu da dinamizuju saradnju, sa fokusom na turizam i investicije, ocijenjeno je na sastanku ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića i nerezidentne ambasadorke Australije Ruth Caris Stewart.

Darmanović je poželio uspješnu misiju Stewart i kazao da očekuje da će tokom njenog mandata biti

unaprijeđena saradnja dvije države.

“Obostrano je ukazano na potrebu dinamičnije saradnje i realizacije aktivnosti od zajedničkog interesa, sa akcentom na turizam i investicije”, saopšteno je iz Ministarstva.

Darmanović je informisao Stewart, kojoj je sjedište u Beogradu, o dostignućima Crne Gore u procesu prego-

vora sa EU, kao i o aktivnostima u NATO-u, budući da je Australija važan saveznik Alijanse i jedan od najvećih kontributora u Avganistanu.

“Podržavam vašu državu na evropskom putu i izražavam zadovoljstvo partnerskim odnosima Crne Gore i Australije u okviru NATO-a, gdje dijelimo zajedničke vrijednosti i izazove”, istakla je Stewart.

R.P.

Bošnjačka stranka na Kongresu Evropske narodne partije Poslovni direktor Bošnjačke stranke Admir Adrović i portparol Sead Šahman predstavljali su BS na 25. kongresu Evropske narodne partije, koji je održan u Helsinkiju.

Predstavnici BS iskoristili su priliku da predstave kandidaturu svoje partije za članstvo u EPP-u delegacijama političkih partija iz regiona, čelnicima EPPa i uticajnim poslanicima u Evropskom parlamentu.

“Iskazana je spremnost BS-a za snažnijom saradanjom i jačanjem partnerstva sa najznačajnijom političkom grupacijom u EP. Od mnogih zvaničnika BS je prepoznata kao politička organizacija koja u značajnoj mjeri doprinosi daljoj

integraciji Crne Gore u EU. Njeno strateško opredjeljenje za građansku i multietničku državu dodatno je preporučuje za članstvo u ovom savezu”, navodi se u saopštenju.

Za pristupanje porodici

evropskih narodnih partija BS tokom prošle godine uputila zvaničnu aplikaciju. Konačna odluka o njenom statusu biće donijeta na političkoj skupštini EPPa početkom februara 2019. u Briselu.

R.P.

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

PODACI UPRAVE ZA IGRE NA SREĆU POKAZUJU RAST

KLADIONICE ZA DEVET MJESECI PRIHODOVALE SKORO 15 MILIONA EURA Bilo bi bolje da je taj prihod ostvaren u manjem preduzeću koje zapošljava 30 do 40 radnika, što bi Crnu Goru vodilo naprijed, kaže profesor Srđan Vukadinović

Kladionice u Crnoj Gori su od januara do početka septembra ukupno prihodovale 14,882.377 eura, što je 5,5 miliona više nego u istom perodu prošle godine, saopšteno je Vikend novima iz Uprave za igre na sreću.

Profesor Srđan Vukadinović, komentarišući taj rezultat, zaključuje da je Crna Gora društvo gdje će igre na sreću donijeti više prihoda nego što će to učiniti proizvodne i razvojne djelatnosti.

“Bilo bi bolje da je taj prihod od skoro 15 miliona eura ostvaren u manjem preduzeću koje zapošljava 30 do 40 radnika, što bi Crnu Goru vodilo naprijed. Ovako postajemo zemlja u kojoj će funkcionisati samo kladionice i ugostiteljski objekti, dok će proizvodnja biti u zapećku”, ocijenio je Vukadinović.

Prema podacima Uprave za igre na sreću, za devet mjesecu prošle godine prihod kladionica je iznosio 9,374.178 eura. Rast od 5,5 miliona ostvaren je, pored ostalog, i zahva-

343 EURA JE PROSJEČNA ZARADA ZAPOSLENIMA U KLADIONICAMA

ljujući Svjetskom prvenstvu u fudbalu, čemu u prilog govori to da su kladionice samo za vrijeme njegovog održavanja tokom juna i jula prihodovale 3.869.800 eura.

■ KONCESIJE Iz Uprave za igre na sreću za naš list navode da je država, po osnovu koncesionih naknada, od januara do početka septembra prihodovala 10.325,831 eura. Vukadinović tvrdi da stope poreza na tu djelatnost treba da budu visočije.

“Stope poreza za proizvodnju i razvoj treba da budu mnogo niže nego za kladionice, koje ulažu samo u opremu, ali i ne u proizvodnju.

Crna Gora mora razviti zakonodavstvo kojim se ulaže u u razvoj i potpuno destimulisati one koji misle da na lak način dođu do novca”, smatra Vukadinović.

Vukadinović O n d o -

daje i da su kladionice u znatnoj mjeri etiketirana djelatnost, te da bi bilo dobro da dio njihovih prihoda ide pod posebnu budžetsku stavku posvećenu, na primjer, stipendiranju talentovanih ljudi. Tako će, kako naglašava, kladionice makar malo moći da “ispeglaju” stvar.

■ KRITIČNA GRUPA

Porast u ovogodišnjim prihodima od 5,5 miliona eura, kako Vukadinović navodi, posljedica je rasta nezaposlenosti i očekivanja velikog broja građana da mogu preko noći steći imetak.

“Ne treba se zavaravati, jer je klađenje mač sa dvije oštrice. Kladionice su nužno zlo u ostvarivanju dohotka. One nijesu zarada, već rizik koji vodi u dužničko ropstvo i iz kojega je teško izaći”, kaže Vukadinović, ističući da su upravo nezaposleni najčešća grupa ljudi u kladionicama.

Veliki broj kladioničara, ukazuje on, ne ulaže znatnu količinu novca, a uglavnom je riječ o mlađoj populaciji.

STOPE POREZA ZA PROIZVODNJU I RAZVOJ TREBA DA BUDU MNOGO NIŽE NEGO ZA KLADIONICE, KOJE ULAŽU SAMO U OPREMU, ALI I NE U PROIZVODNJU. CRNA GORA MORA RAZVITI ZAKONODAVSTVO KOJIM SE ULAŽE U U RAZVOJ I POTPUNO DESTIMULISATI ONE KOJI MISLE DA NA LAK NAČIN DOĐU DO NOVCA, SMATRA VUKADINOVIĆ.

“Oni imaju uloge od nekoliko eura, što im je dovoljno za preživljavanje tokom nedjelje. Ti minimalni ulozi im garantuju i minimalno životarenje”, smatra Vukadinović.

Pored nezaposlenih, najdominantiji ljudi u kladionicama su ostrašćeni kockari.

“To su profesionalni kockari, kojima je kladionica opsesija, pa ulažu i veliku sume novca.

Karte i slične kockarske igre im nijesu mnogo zanimljive, tako da im kladionice pružaju više mogućnosti i kombinacija”, govori Vukadinović.

■ ZARADE Prema podacima koje je Poreska uprava dostavila Vikend novinama, u kladionicama na teritoriji Crne Gore trenutno radi 2.097 osguranika, čija prosječna bruto zarada tokom ove godine iznosi 342,89 eura.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

PRIHODA U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

13

Opalo interesovanje za kazina Vukadinović ukazuje da su kazina izgubila u trci sa kladionicama, te da je interesovanje za njih u padu.

“U kazinima treba uložiti veću količinu novca, zbog čega su ta mjesta samo za odabrane ili strance. Upravo su kockarnice dovele do toga da kladionice postanu najpopularniji vid kockanja”, objašnjava Vukadinović, dodajući da u tiket može uplatiti đak, stariji čovjek, ali i onaj ko ima visoka primanja, dok je u kazino dobrodašao onaj sa minimalnim ulogom od par stotina ili hiljada eura.

Vukadinović: Mlađi od 18 godina nijesu adekvatno zaštićeni od klađenja Vukadinović smatra da plate od nepuna 343 eura predstavljaju izuzetno niska primanja i pitanje je da li je to prava zarada.

“Kladionice prijavljuju ljude na mnogo manju osnovicu da bi plaćale manji porez, što je jedan od načina zloupotrebe. Osim što su niske, takve plate predstavljaju bjekstvo od poreza i odgovornosti”, ističe Vukadinović, dodajući da je to slučaj sa cijelim privatnim sektorom u državi.

Riječ je, kako objašnjava, o klasičnoj akumulaciji kapitala.

“Vlasnici kladionica gomilaju ogroman novac, a na drugoj strani stoji potpuno izrabljivanje onih koji rade i koji su nosioci tog posla”, naglašava Vukadinović.

Iz Poreske uprave su objasnili da su vlasnici kladionica u sistemu registrovani i kao poreski obveznici koji objavljaju i druge djelatnosti, te imaju zaposlene za tu namjenu.

“Zbog toga se podaci o broju zaposlenih i njihovim zaradama u sistemu vode sumarno, a ne po vrstama djelatnosti koje obavljaju”, rekli su iz Poreske uprave.

■ PRIMJER ALBANIJE Naš sagovornik ističe da je problem klađenja naglašen kod mlađih od 18 godina, te da oni nijesu adekvatno zaštićeni od tog poroka.

Kladionice prijavljuju ljude na mnogo manju osnovicu da bi plaćale manji porez, što je jedan od načina zloupotrebe. Osim što su niske, takve plate predstavljaju bjekstvo od poreza i odgovornosti, ističe Vukadinović, dodajući da je to slučaj sa cijelim privatnim sektorom u državi

“Ukoliko napravimo analizu, vidjećemo da se najveći broj kladionica nalazi blizu škola i ostalih obrazovnih institucija. Zna se zašto je to učinjeno. Nažalost, vlasti žmure i ne žele da donesu pravila kojima kladionice moraju biti udaljene i od osnovnih i srednjih škola”, tvrdi Vukadinović i dodaje da srednjoškolci, a i đaci starijih razreda osnovnih škola, džeparac radije potroše na klađenje, nego na obrok u školi.

On je saglasan da treba slijediti primjer albanskog premijera Edija Rame koji je nedavno naložio da se sve kladionice u toj zemlji do početka naredne godine zatvore.

“Treba slijediti primjer Al-

3,86 banije i prije svega, kladionice premjestiti dalje od škola. Pored stroge zakonske regulative, potrebna je i praksa i preuzimanje konkretnih mjera na terenu”, govori Vukadinović.

Zabrinjava i to što, prema njegovim riječima, mlađi od 18 godina često daju novac starijima i oni u njihovo ime igraju uplaćuju tikete.

MILIONA EURA IZNOSIO JE PRIHOD KLADIONICA TOKOM JUNA I JULA, ZA VRIJEME ODRŽAVANJA SVJETSKOG PRVENSTVA U FUDBALU

“To da ljudima mlađim od 18 nije dozvoljen pristup u kladionice je prazna priča. Niko im ne provjerava lične karte, niti ih legitimiše na ulazu.

To se dešava u rijetkim situacijama”, navodi Vukadinović.

■ UTICAJ MEDIJA Odraslu osobu teško je ograničiti, ali Vukadino-

vić smatra da važnu ulogu u buđenju svijesti i širenju kampanje protiv klađenja i kockanja imaju mediji.

“Kroz primjere dužničkog ropstva i kocke, predstavljanjem tragičnih priča moguće je uticati na odrasle, što bi imalo više uticaja od zakona koji je tvrda, čvrsta norma i kao takva mnogo daleka od realnosti”, ukazuje Vukadinović.

Potpuno zabranjivanje poslovanja kladionica i ostalih igara na sreću, prema njegovim riječima, izazvalo bi kontraefekat.

“Zatvaranje ne, jer bi popularisalo nova mjesta sticanja zavisnosti, ali rigorozna kontrola države je i i te kako potrebna”, zaključuje Vukadinović.

D.J.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

BUDŽET OPŠTINE TIVAT SOLVENTAN I LIKVIDAN

KAPITALNE INVESTICIJE U SKLADU SA OČEKIVANJIMA Do sada se u opštinsku kasu slilo 15,6 miliona eura, od ukupno 20,12 miliona, kazao je Kusovac

Kapitalne investicije u Opštini Tivat realizuju se prema očekivanjima, a likvidnost i solventnost budžeta od početka godine do kraja septembra, nijesu bili ugroženi, saopštio je u petak predsjednik tivatske opštine Siniša Kusovac.

On je kazao da se do sada u opštinsku kasu slilo 15,6 miliona eura, od ukupno 20,12 miliona eura, tačnije ostvareno je 78 odsto budžeta. To je, prema njegovim riječima, povećanje od dva odsto.

“Prošle godine kapitalni budžet je iznosio 10,72 miliona eura, od čega je realizovano 51 odsto. Ove godine kapitalnim budžetom je predviđeno 11,64 miliona, a plasirano je 3,49 miliona eura, odnosno 30 odsto”, naveo je Kusovac govoreći o predlogu Strateškog plana razvoja Opštine Tivat od naredne do 2022. godine.

Do kraja godine se, kako je kazao, očekuju investicije zbog čega će realizacija kapitalnog budžeta biti veća 50 odsto nego proš-

le godine.

“Već smo naplatili puni iznos poreza na prihode od nepokretnosti, koji je planom budžeta za ovu godinu bio projektovan na 4,5 miliona eura. Uz efikasnu i kvalitetnu organizaciju i proaktivnost, plan za tu budžetsku stavku za sljedeću godinu bi trebalo da bude veći”, smatra Kusovac.

Prema riječima menadžera tivatske opštine Marka Petričevića, predlog Strateškog plana ra-

PROŠLE GODINE KAPITALNI BUDŽET JE IZNOSIO 10,72 MILIONA EURA, OD ČEGA JE REALIZOVANO 51 ODSTO. zvoja opštine će se pred odbornicima naći 16. novembra. Ministarstvo ekonomije je prethodno na predlog plana dalo saglasnost.

“Predlog je ocijenjen kao sve-

obuhvatan i suguran sam da će biti zvijezda vodilja i jasan marker šta će opština raditi u naredne četiri godine”, istakao je Petričević.

On je najavio uklanjanje dva objekta sa dijela 400 metara staze u Krašićima na kojoj su početkom sedmice počeli radovi vrijedni oko 800.000 eura.

“Ljudi su uzurpirali opštinsko i državno zemljište i moraju da znaju da će snositi posljedice.

Lungo mare je zajednički proje-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Petričević i Kusovac na konferenciji za medije

Predstojeće investicije Opštini, kako je najavio Kusovac, predstoje radovi na drugoj fazi saobraćajnice MR1 vrijedni 2,96 miliona eura, dok će se Muzeji i galerije adaptirati za 200.000 eura. Radovi na kanalizaciji u Donjoj Lastvi koštaće 54.000 eura. U Tivtu su u toku ili su realizovani radovi na rekonstrukciji cjevovoda od Solila do kružnog toka Tivat-Kotor-Budva, početak radova na Lungo mare stazi, izrada potpornog zida u Donjoj Lastvi, kao i postavljanje horizontalne signalizacije, te asfaltiranje lokalnih puteva vrijedno 96.900 eura. Radovi na rekonsturkciji druge faze DTV Partizan vrijedni su 185.773 eura, dok uređenje terena u malom parku Tivat košta 21.473 eura. Radi se i na uređenju trga u Radovićima, adaptaciji sportskih terena, prvoj i drugoj fazi radova na pomoćnom terenu FK Arsenal.

kat Opštine, Morskog dobra i drugih subjekata i svi zajedno moramo sklopiti taj mozaik”, rekao je Petričević, dodajući da je do sada urađeno iskolčavanje terena, ispitivanje podmorja.

Glavni gradski arhitekta, kako je najavio predsjednik Opštine, imenovaće se do početka naredne godine.

“Odustali smo od valorizacije lokacije u strogom centru grada gdje je bila planirana izgradnja stanova za službenike. Na op-

štinskoj administraciji je da nađe adekvatan način za valorizaciju tog vrijednog resursa”, istakao je Kusovac.

Na konferenciji je najavljeno da će druga faza radova u Cacovu biti nastavljena postavljanjem ivičnjaka, tampona i asfalta.

“Nijesmo zadovoljni tempom, ali očekujemo da će uskoro biti raspisan tender za treću fazu radova u Cacovu, čija je predračunska vrijednosti oko 200.000 eura”, zaključio je Kusovac.

Z.K.

Reforma obrazovanja se sprovodi u skladu sa trendovima u EU i potrebama privrednog sistema koji se razvojem i svakodnevnim napretkom nauke i tehnologije stalno mijenja, ocijenio je juče generalni sekretar Privredne komore (PKCG) Pavle Radovanović.

On je, učestvujući u radu Trećeg poslovnog foruma privrednih komora u BiH, kazao da je strateški cilj obrazovnog sistema Crne Gore da obezbijedi svakom pojedincu kvalitetno obrazovanje, adekvatno potrebama tržišta rada.

“Reforma obrazovanja se sprovodi u skladu sa trendovi-

ma u EU i potrebama privrednog sistema koji se razvojem i svakodnevnim napretkom nauke i tehnologije stalno mijenja”, rekao je Radovanović na panelu Ljudski resursi – faktor ekonomskog razvoja.

Brojni benefiti za privredu i ukupan obrazovni sistem, kako je dodao, postignuti su većim uključivanjem poslodavaca, posebno kroz praktično obrazovanje, profesionalnu praksu i dualni sistem.

Iz PKCG je saopšteno da su, pored predstavnika poslovnih asocijacija zemlje BiH, na skupu učestvovali i predstavnici komora Srbije i Hrvatske. R.E.

15

PODRŠKA IZ IPA PROGRAMA SARADNJE

U VODOSNABDIJEVANJE ULOŽIĆE SE 5,6 MILIONA

Za Regionalni vodovod je opredijeljeno oko milion eura Vodosnabdijevanje na Crnogorskom primorju biće znatno unaprijeđeno kroz sprovođenje projekta u okviru IPA programa prekogranične saradnje ukupne vrijednosti 5,6 miliona eura, saopšteno je na sastanku direktora Regionalnog vodovoda Gorana Jevrića i zamjenice glavnog pregovarača-nacionalnom IPA koordinatorkom Ivanom Glišević-Đurović.

Od tog iznosa, za Regionalni vodovod je opredijeljeno oko milion eura.

“Nadam se da će Regionalni vodovod nastaviti sa aktivnim učešćem u programima prekogranične i transnacionalne saradnje”, istakla je Glišević-Đurović.

Ona je čestitala Jevriću i timu Regionalnog vodovoda na odobrenom tematskom projektu u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru od

Predstavnici Regionalnog vodovoda na sastanku

“NADAM SE DA ĆE REGIONALNI VODOVOD NASTAVITI SA AKTIVNIM UČEŠĆEM U PROGRAMIMA PREKOGRANIČNE I TRANSNACIONALNE SARADNJE”, ISTAKLA JE GLIŠEVIĆ-ĐUROVIĆ

2014. do 2020. godine.

Predstavnici Kancelarije za evropske integracije su na sastanku, održanom na Izvorištu Bolje sestre, upoznali predstavnike Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje sa mogućnostima njihovog učešća u devet programa prekogranične i transnacionalne saradnje, čiji je dio i Crna Gora.

R.E.

HOTELSKA GRUPA U DUBROVNIKU

BUDVANSKA RIVIJERA DOBILA PRIZNANJE

PREDSTAVNIK PKCG NA FORUMU U BOSNI

Reforma obrazovanja u skladu sa EU standardima

AKTUELNO

Prostorije snabdijevanja

Novi naplatni punkt EPCG Elektroprivreda (EPCG) je otvorila novi prostor regionalnog centra za Nikšić, Žabljak i Pljevlja, u koji se smjestilo i lokalno Snabdijevanje Nikšić, u bulevaru 13. jul.

U jedinici lokalnog Snabdijevanja, kako su kazali iz EPCG, građani će moći da da plate račune za struju, potpišu sporazum o dinamici izmirenja duga, podnesu prigovor, promjene ime kupca i dobiju sve informacije o servisima EPCG. R.E.

Hotelska grupa Budvanska rivijera osvojila je priznanje na nedavnoj održanoj stručnoj konferenciji Best Stay 2018, iz oblasti hotelijerstva u Dubrovniku, saopšteno je iz kompanije.

Crnogorskom preduzeću je pripala nagrada u kategoriji Simply the best marketing campaign za marketinšku kampanju “Dobre navike ne treba mijenjati”.

“Stručni žiri, sačinjen od eminentnih članova zaposlenih u hotelskim kućama

Hotel Park Split, Georgian House Hotel, Radisson Hotel Group, Wyndham Hotel Group, Best Western Hotels & Resorts, Regent Porto Montenegro, Made in Louise, dodjeljivao je nagrade u sedam različitih kategorija”, kazali su iz kompanije.

Konferencija je okupila više od 300 hotelijera iz regiona i drugih evropskih država, kao i predstavnike hotelskih lanaca Valamar, Kempinski, Meriot, Aman, Radisson, Rixos.

R.E.

Predstavnici Budvanske rivijeri na Best Stay konferenciji

16

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Policajci koji štite javne objekte imaju Pr

Bez lične karte ni do p

U posljednje vrijeme učestala praksa službenika policije koji obezbjeđuju javne objekte da zaustavljaju prolaznike ispred zgrade koju “štite” tražeći im na uvid lična dokumenta, počinje da smeta građanima koji ovaj vid kontrole smatraju “maltretiranjem”. Građani se žale da se dešava da u jednom danu budu zaustavljeni više puta i kontrolisani kao da su u pitanju bezbjednosno interesantna lica, te da osim neprijatnosti što ih policajac na sred glavne ulice kontroliše pred ostalim prolaznicma nerijetko provjera potraje i po dvadesetak minuta. Naročito se žale građani koji žive u centru grada i koji su prinuđeni da svakodnevno po više puta prođu pored štićenih objekata, obavljajući svakodnevne obaveze od odlaska u prodavnicu, posao ili šetnje na koje ne smiju krenuti bez lične karte jer im ne gine barem jedna kontrola. Kažu da imaju osjećaj da je u najmanju ruku ratno stanje te da ne ovaj način ovako i onako loša percepcija službenika policija se još više pogoršava. Da li ove kontrole imaju za cilj da starješine iz sektora obezbjeđenja na ovaj način ubiraju poene kod pretpostavljenih ili je pak upitanju zakonski propisana

Zanimljivost: Nekada je kazna za nenošenje lične karte u Crnoj Gori iznosila današnjih 200 eura, o čemu svjedoči priznanica koju je uplatio nekadašnji vodeći arhitekta u Zavodu za izgradnju Bara. Naime, on je prije 50-ak godina tokom obavljanja poslova u službi zaustavljen od strane službenika policije koji mu je tražio legitimaciju. Kada je saopštio da je nema sa sobom, na licu mjesta mu je policajac napisao kaznu.

4

lica su zbog nenošenja ličnih dokumenata tokom prošle godine predate cb podgorica na dalju nadležnost radi preduzimanja daljih mjera i radnji praksa koja se ranije nije primjenjivala, pitali smo nadležne iz Uprave policije odakle je Vikend novinama saopšteno da shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima ovlašćeni policijski službenici imaju pravo da utvrde identitet lica uvidom u njegovu ličnu kartu.

Pravilo postoji, ali postoji i razlog za ove kontrole odnosno da se to odnosi samo u slučaju da lice koje policija zaustavi izgleda ili se ponaša sumnjivo ili liči na osobu koja se potražuje, a ne obične prolaznike.

Dok je s jedne strane policija uvjerena, uz legitimnost, i u ispravnost takvog postupanja, s druge strane građani, mahom nedovoljno upoznati da je to zakonito, kreiraju negativan odnos i odbojan stav, navodeći da se osjećaju kao da su nešto “sumnjivi”. Uz to navode da nije prijatno kada ih policajac “naprasno” zaustavi na ulici i traži dokumenta, potom uzima radio-vezu i kolegi s druge strane veze glasnim tonom saopštava ime i prezime sa lične karte, kao i broj iste.

“Gdje živiš, Gdje ti rade roditelji?”

Nije mali broj građana koji su svoja iskustva podijelili sa redakcijom Vikend novina, i najupečatljivije obraćanje je bilo od Podgoričanina koji je želio da ostane anoniman, a koji je detaljno objasnio šta ga je sve službenik policije pitao zaustavljajući ga na putu do kuće.

“Svakodnevno prolazim

⌦-----------------------------------------------službenici Odsjeka za Obezbjeđenje Objekata i diplOmatskO – kOnzularnih predstavništava vrše pOslOve spOljašnjeg i unutrašnjeg Obezbjeđenja skupštine, a Osim tOga, Ovi službenici štite i sami prOstOr OkO OvOg Objekta

------------------------------------------------⌦

istim putem, ispred jednog od diplomatsko–konzularnih predstavništava. I ranije je na tom mjestu stajao policajac, pretpostavljam vršeći poslove obezbjeđenja. Jednom prilikom me zaustavio, tražeći ličnu kartu, bez prethodnog pojašnjenja da je to ustaljena praksa, da je zakonom ovlašćen da to uradi - i bio sam zatečen, bilo mi je čak neprijatno. Osim zahtjeva da izvrši uvid u lična dokumenta pitao me gdje su mi roditelji zaposleni, gdje živimo, kakvog smo imovinskog stanja...”, ispričao je sagovornik VN, dodajući da mu je nakon toga uredno vratio ličnu kartu i poželio mu ugodan dan.

Najviše je onih koji prolaze Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, ispred zgra-

de Skupštine Crne Gore, a koji su nam se takođe javili sa vidno buntovnom reakcijom. Ostavlja se prostor za razmišljanje da li ovakav način provjere proizvodi dobre rezultate, s obzirom da građani nemaju pozitivan odnos prema takvom načinu legitimisanja, koliko zbog nedovoljnog poznavanja zakona, toliko možda i zbog “naglog” pristupa službenika policije, koji prethodno ne pojasne da su za to ovlašćeni.

“štite objekat i prostor oko objekta” Iz Uprave policije Vikend novinama je saopšteno da ovlašćeni policijski službe-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

aktuelno

17

ravo da legitimišu lica

prodavnice?

Ili lična karta u džepu ili 60 eura po džepu

Iz Uprave policije je saopšteno da je Zakonom o ličnoj karti propisano da je građanin koji je navršio 18 godina života obavezan da ima kod sebe ličnu kartu i da je, na zahtjev lica ovlašćenog za utvrđivanje identiteta, stavi na uvid u slučajevima i pod uslovima propisanim zakonom.

“Ukoliko građanin sa sobom ne nosi ličnu kartu ili na zahtjev lica ovlašćenog za utvrđivanje identiteta odbije da stavi na uvid ličnu kartu, a na drugi način se ne može utvrditi identitet tog lica, policijski službenik to lice će privesti u centar ili odjeljenje bezbjednosti (u Podgo-

180 eura je maksimalna kazna za lice koje sa sobom ne nosi ličnu kartu ili ako na zahtjev lica ovlašćenog za utvrđivanje identiteta odbije da stavi na uvid ličnu kartu

nici imaju pravo da utvrde identitet bilo kojeg lica uvidom u njegovu ličnu kartu ili drugu ličnu ispravu sa fotografijom, i to shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima.

“Tako i službenici Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata – Odsjeka za obezbjeđenje objekata i diplomatsko – konzularnih predstavništava, čiji službenici

obezbjeđuju štićeni objekat – objekat Skupštine, imaju pravo da utvrde identitet lica na ovaj način. Naime službenici ovog Odsjeka vrše poslove spoljašnjeg i unutrašnjeg obezbjeđenja Skupštine, a osim toga, ovi službenici, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Odluci o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije i Upustvu o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, štite i sami prostor oko ovog objekta”, precizirano je u odgovorima Uprave policije.

Iz policije su naglasili da policijski službenici utvrđuju identitet lica na objašnjeni način u svakom konkretnom slučaju sa razlo-

gom, a u svrhu obavljanja poslova i zadataka kojima su zaduženi.

“Konkretno, službenici koji su zaduženi za obezbjeđenje Skupštine to čine radi obezbjeđenja štićenog objekta i prostora oko objekta”, ističu u policiji.

Prijava Policiji “zbog maltretiranja” Tu su i građani kojma je zgrada Skupštine u komšiluku, te prilikom šetnje psa ili odlaska u prodavnicu nemaju običaj da sa sobom nose dokumenta, ali na to ih opomenu službenici polici-

rici to je Centar bezbjednosti) radi utvrđivanja identiteta. Zakonom o ličnoj karti propisano je da će se građanin kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 60 eura do 180 eura ako sa sobom ne nosi ličnu kartu ili ako na zahtjev lica ovlašćenog za utvrđivanje identiteta odbije da stavi na uvid ličnu kartu”, saopšteno je iz policije.

U ovoj godini zbog nenošenja ličnih dokumenata službenici Odsjeka za obezbjeđenje objekata i DKP su Centru bezbjednosti Podgorica na dalju nadležnost predali četiri lica radi preduzimanja daljih mjera i radnji.

je koji “štite” baš taj red objekata na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Tako je, prema nezvaničnim saznanjima Vikend novina, jedan od građana nakon nekoliko “kontrola”, odlučio da prijavi “maltretiranje od strane službenka policije” policiji, jer kako je naveo, ne može na miru poći do stana. Tako se dešava da namjerno prelaze ulicu i idu sporednim putem kako ne bi bili izloženi dodatnom maltretiranju.

Nezvanično, Vikend novine saznaju da upravo gore pomenuti službenici policije navodno imaju dnevnu “kvotu” koju treba da ispune – a to je da legitimišu minimum petoro lica u cilju zaštite objekta.

Bo.B.

⌦-----------------------------------------------Osim zahtjeva da izvrši uvid u lična dOkumenta pitaO me gdje su mi rOditelji zapOsleni, gdje živimO, kakvOg smO imOvinskOg stanja..., ispričaO je sagOvOrnik vn

------------------------------------------------⌦

18

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

SaSlušani akteri tuče u zatvorSkom odjeljenju u dobroti

ubiStvo šakovića i jovanovića

Napadači i dalje slobodno šetaju Odbrana zahtijeva da se Kotorska policija je saslušala aktere tuče koja se prije nekoliko dana dogodila u zatvorskom odjeljenju Specijalne bolnice “Dobrota” u kojoj je pacijent Radoš Lješković sa još jednim zatvorenikom brutalno pretukao cimera Milana Vidića koji je zbog batina završio u bolnici. Kako saznaju Vikend novine, svi akteri tuče, kao i svjedok koji je sve snimio telefonom, na saslušanju su kazali kako se ne sjećaju šta se zapravo dogodilo. Napadnuti Vidić nakon incidenta i pružanja ljekarske pomoči smješten je u izolaciju dok se Lješković i njegov cimer i dalje slobodno šetaju.

Podsjetimo, čitav napad mobilnim telefonom zabilježio je neko od svjedoka tuče, a snimak brutalnog prebijanja se pojavio i na Jutjubu. Navodno, kako su i ranije pisale Dnevne novine, motiv sukoba je od ranije netrpeljivost između Lješkovića i njegovog sugrađanina koji je upravo bio stigao iz ZIKS-a.

Lješković, koji je, inače,

optužnica vrati na dopunu

višestruki povratnik u vršenju raznih krivičnih djela, do sada je čak 18 puta disciplinski kažnjavan u ZIKS-u, između ostalog zbog pokušaja bjekstva, posjedovanja nedozvoljenih sredstava, učestvovanja u tuči, nanošenja tjelesnih povreda, vrijeđanja ili nepristojnog ponašanja. Za vrijeme služenja višegodišnje kazne zbog više krivičnih djela, Lješko-

vić je uspio i da počini četiri krivična djela zbog kojih je osuđen. On je u maju 2013. godine, nakon što je pretukao svoje cimere u ZIKS-u, zapalio ćeliju u kojoj su boravili. Incident se dogodio 3. maja, kada se prvo posvađao sa svojim drugovima H.Š. i G.M., a potom ih napao ručno pravljenim bodežom. Nakon napada, Lješković je zapalio ćeliju.

L.H.

U Višem sudu u Podgorici juče je održano ročište za kontrolu optužnice protiv Marka Jovanovića kog SDT sumnjiči kao direktnog ubicu Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića.

Jovanovićev branilac Vasilije Knežević kazao je juče kako smatra da je optužnica u odnosu na njega preuranjena, te da je potrebno da se izdvoji iz postupka.

Osim toga, on je ocijenio da su dokazi kontradiktorni, a da se optuženom mora dati mogućnost da se brani.

Branilac braće Janka i Predraga Vukadinovića, advokat Velibor Marković, konstatovao je propuste u istrazi navodeći da je potrebno da se optužnica vrati tužilaštvu kako bi se nedostaci otklonili.

“Janko nema namjeru da izbjegava odgovornost za djela koja je izvršio. On nije bio u blizini mjesta ubistva već je, kako je to opisano, u tom periodu čekao lice pod imenom Alan Kožar ka-

ko bi zajedno pošli na Čepurke gdje se obavljala sahrana Dražena Čađenovića”, pojasnio je Marković.

Osim navedenog, advokat Marković napominje da se vozila za ovakve svrhe ne izjamljuju preko rent a car agencije kao što je u slučaju Vukadinovića, već da je praksa da se koriste ukradena vozila koja izvršioci potom zapale. U odnosu na osumnjičenog Predraga Vukadinovića, advokat napominje da on nije znao u koje će se namjere koristiti stan koji je iznajmila djevojka njegovog brata i da je tu boravio samo kada mu je Janko davao ključ i to svojom djevojkom.

Advokat Damir Dado Lekić naveo je juče da je optužnica krajnje neozbiljna.

Podsjetimo, pet optuženih sklopiće sporazum o priznanju krivice, a odbrana ostalih smatra da optužnicu treba vratiti na dopunu. Odluku će sud donijeti u narednih 15 dana.

L.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

19

Zbog napada na dvije djevojke u podgorici

Radunoviću određen pritvor do 30 dana Sudija za istrage Osnovnog suda u Podgorici Miladin Pejović odredio je Miomiru Radunoviću (59) pritvor do 30 dana zbog mogućeg uticaja na svjedoke i bjekstva. On je osumnjičen da je pretukao djevojke D.R. (22) i T.P. (22) iz Podgorice, u noći između petka i subote u radnji brze hrane kod Sahat kule. Kako Vikend novine nezvanično saznaju, Radunović nije iz čista mira napao djevojke, te da ova priča ima poleđinu. Izvor VN kazao je kako više detalja još ne može biti saopšteno, ali da nije sve onako kako je predstavljeno na snimku.

Podsjetimo, napadnute Podgoričanke ranije su

Radunović

podgorica

Privođenje osumnjičene Kastrati

Poginuo motociklista

Svrkoti tri i po godine zbog šverca 47 kila marihuane Pljevljaka Stanišu Svrkotu (39) koji se teretio da je izvršio krivično djelo „neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga“, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Šefkija Đešević juče je osudio na tri i po godine zatvora. Nakon saopštene presude prema okrivljenom je ukinut pritvor.

Prema navodima optužnice, prilikom kontrole ovlašćenih službenika policije u teretnom vozilu vlasništvo Pljevljaka R.K. u kojem se prevozio namještaj pronađena je marihuana u količini oko 47 kilograma, za koju se ispostavilo da pripada

okrivljenom Svrkoti. Droga je pronađena na putnom pravcu Kolašin – Mojkovac, u mjestu Štitarička rijeka.

Okrivljeni je kod tužioca priznao izvršenje krivičnog djela. Rekao je da je drogu preuzeo u Podgorici od nepoznate osobe za jedno lice iz Pljevalja. Za tu uslugu trebalo je da dobije nadoknadu u iznosu od 350 eura jer je navodno jednom licu dugovao novac.

Inače, Svrkota je prije nekoliko godina osudjen na dvije i po godine zatvora zbog pokušajaa ubistva i tu kaznu je odležao u Spužu. B.Č.

U saobraćajnoj nesreći koja se juče u 10.45 časova dogodila u Prvoj proleterskoj ulici u podgoričkom naselju Masline poginuo je Zvonko Vujačić (46) iz Podgorice, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.

Do nesreće je došlo kada su se, iz za sada neutvrđenih razloga, sudarili automobil i motor kojim je upravljalo Vujačić. On je usljed zadobijenih povreda nastradao na licu mjesta. Ekipa policije je odmah došla na lice mjesta i obavila uviđaj. Izuzeti tragovi biće predmet vještačenja.

Foto: Fos media

preSuda pLjevLjaku

kazale da ne poznaju napadača i da je on nasrnuo na njih bez ikakvog povoda. Na društvenim mrežama pojavio se i snimak incidenta, na kojem se vide dvije djevojke kako stoje za pultom u objektu brze hrane. U jednom trenutku u objekat ulazi Radunović i nasrće na njih.

Od siline udara djevojka je pala, a onda je Radunović krenuo na drugu djevojku koju je odgurnuo i počeo da bije. Teži incident spiječila je grupa momaka koja se nalazila ispred objekta. Oni su utrčali unutra i počeli da se fizički obračunavaju sa Radunovićem, a zatim ga izveli van i pozvali policiju.

L.H.

poČeLo SuĐenje Za Svirepo ubiSTvo

Zbog maltretiranja muža bacila bebu u rijeku Pred sudijom Milovanom Spasovićem u Višem sudu u Bijelom Polju juče je počeo glavni pretres Edini Kastrat (18) iz Plava, zbog krivičnog djela teško ubistvo.

Zbog zaštite morala stranaka sa glavnog pretresa je isključena javnost.

Kastrat se tereti da je svoje muško dijete, staro četiri mjeseca 29. juna bacila u Plavsku rijeku. Beba je, kako stoji u obdukcionom nalazu, preminula usljed utopljenja.

Okrivljena je tokom istrage u cjelosti priznala krivično djelo teško ubistvo djeteta.

O razlozima se nije puno izjašnjavala samo je saopšti-

la da je sa nevjenčanim suprugom živjela u lošim odnosima te da je on navodno tukao i govorio pogrdne riječi. „Nijesam više mogla da živim sa njim na ovakav način, stalno maltretirana, zbog čega sam odlučila da ovo uradim. Prethodno je drugo naše osamnaestomjesečno djete bilo kod nevjenčanog supruga i njegove rodbine. To mi je sinulo odjednom, dok je sin spavao“, kazala je tokom saslušanja Kastrat, izražavajući kajanje i žaljenje zbog svega što je uradila. Glavni pretres se nastavlja 14. novembra.

B.Č.

20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

PSIHIJATAR BORISLAV MITRIĆ POJAŠNJAVA DA SU DEPRESIVNA STAN

DEPRESIJA SVE ČEŠĆE POGAĐA MLADE

⌦ Jelena Vujošević

Depresija je najprisutnije oboljenje kad je riječ o mentalnim poremećajima, od kojeg u posljednje vrijeme pati sve više mladih ljudi, kazao je psihijatar dr Borislav Mitrić. U razgovoru za Vikend novine otkriva da se sa depresijom danas suočava sve veći broj srednjoškolaca jer, kako kaže, to je period prilagođavanja, u kojem društvo odigra značajnu ulogu u formiranju ličnosti mladog čovjeka.

“Vrlo često imam priličan broj srednjoškolaca koji imaju strahove, neku vrstu depresivnih stanja, teškoća prilagođavanja i uspostavljanja komunikacije.

Znate kakvo je društvo, može biti jako nezgodno. Srednja škola je otprilike osnov da čovjek može da postigne nešto, u srednjoj školi se nauči, uspostavlja se prijateljstvo, prva zaljubljivanja”, pojašnjava Mitrić.

Pojedinci, kako navodi, ne uspiju da se prilagode, pa stoga potraže i pomoć,

jer su u velikom broju slučajeva doživjeli neku vrstu traume.

Upravo traumatične situacije, kako je pojasnio, umnogome uzrokuju bolesti mentalnog zdravlja.

■ “BOLEST TUŽNOG RASPOLOŽENJA”

“To se uglavnom dešava sa 16, 17 godina. Ta djeca su u fazi pripreme za život i onda ih nešto pokoleba, neka trauma. Ja sam lično mišljenja da traumatski doživljaji u velikoj mjeri uzrokuju bolesti mentalnog zdravlja, a isto tako traumatski doživljaji utiču na cjelokupno tjelesno zdravlje čovjeka, čak postoje teorije da se i maligne bolesti mogu javiti posle neke jake traume”, priča Mitrić.

Pojašnjava i da trauma može biti od škripe automobila na ulici do gubitka drage osobe, neuspjeha, pa sve do prekida emotivne veze.

“Kada govorimo o men-

talnim poremećajima, kod nas najčešće imamo poremećaj raspoloženja ili kako mi to kažemo depresija. Depresija je bolest koja se najčešće javlja u našim ambulantama. Kategorišemo je kao bolest “tužnog raspoloženja”. Mislim da ima najveći procenat kod svih psihijatrijskih bolesti”, kaže Mitrić.

Stoga je ljude koji se nalaze u stanju depresije potrebno osloboditi patnje, saslušati ih i ot-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

AKTUELNO

21

NJA NAJČEŠĆI OBLIK MEĐU MENTALNIM OBOLJENJIMA U CRNOJ GORI

Svi mentalni poremećaji se liječe Mitrić pojašnjava i da se svi mentalni poremećaji liječe. Vrlo mali procenat psihotičnih poremećaja, kako je kazao, imaju hronični tok, što znači da stalno moraju biti pod nadzorom terapeuta kloniti njihove strahove.

Depresivni ljudi, dodaje on, često nemaju volje ni da vode računa o ličnoj higijeni.

“Treba te ljude osloboditi straha, a zatim i te patnje i polako im ulivati samopouzdanje. Takvi ljudi često nemaju snage ni da se istuširaju, da vode računa o ličnoj higijeni”, kazao je dr Mitrić.

Nije rijetkost da se depresija pojavi kod ljudi koji boluju od neke tjelesne bolesti, gdje je, kako pojašnjava, strah od smrti dominantan i u velikoj mjeri otežava liječenje osnovne bolesti.

“To se naročito dešava kod srčanih bolesnika, jer srčani i kardiovaskularni bolesnici imaju strah za sopstveni život, gdje se često dešavaju te krize koje su jako neprijatne i onda imamo i strah i depresiju pa je otežano liječenje te osnovne bolesti”, ističe Mitrić.

■ VAŽNA POMOĆ PORODICE

Kod ambulantnog liječenja depresije, ističe naš sa-

Ilustracija

i uz povremeni boravak u bolnici.

“Ovi ostali poremećaji se dosta uspješno mogu liječiti, ti ljudi se mogu vratiti u porodicu i na svoje radno mjesto i mogu živjeti normalnim životom ali to

To se uglavnom dešava sa 16, 17 godina. Ta djeca su u fazi pripreme za život i onda ih nešto pokoleba, neka trauma. Ja sam lično mišljenja da traumatski doživljaji u velikoj mjeri uzrokuju bolesti mentalnog zdravlja, a isto tako traumatski doživljaji utiču na cjelokupno tjelesno zdravlje čovjeka, čak postoje teorije da se i maligne bolesti mogu javiti posle neke jake trauma

govornik, teže se postiže povjerenje pacijenta te je potrebno potpuno angažovanje terapeuta i pomoć člana porodice koji bi vodio računa o tome da li pacijent redovno uzima terapiju.

“Dok sam radio u bolnici, radio sam ozbiljnu psihijatriju, ozbiljne mentalne poremećaje. Kad sam prešao da radim van bolničkih uslova, radio sam blaže poremećaje koji su vrlo zahtjevni, traže potpuno angažovanje terapeuta, treba uspostaviti jako dobar odnos i povjerenje, što je u ambulantnim uslovima mnogo teže, nego

Mitrić

dosta zavisi od toga kako budu prihvaćeni i u porodici i na poslu i u društvu i tom socijalnom okruženju. Kako ga podsticati, to mnogo znači”, zaključuje dr Mitrić. u bolničkim. U bolnici pacijenta gledate svakodnevno, a u vanbolničkim uslovima jednom ili dva puta u mjesec dana. U tom slučaju, neko iz porodice mora sarađivati sa ljekarom i voditi računa o tome da pacijent uzima terapiju, da ga malo stimuliše i uključi, praktično “vuče” da bi izašao iz te krize”, napominje on.

Kao i kod svakog oboljenja, prevencija je, ističe Mitrić, od izuzetne važnosti.

Bitno je, kako je kazao, ojačavanje sopstvene ličnosti te rad na samopouzdanju. Kako navodi, mladi ljudi treba da se obrazuju da nauče da “izbjegnu sve zamke u koje mogu upasti”. “Što kažu, nemamo za to vakcinu, ali imamo iskustvo i možemo da se naučimo malo da se branimo, da naučimo da ojačamo svoju ličnost i samopouzdanje ali to je jedan proces i treba strpljenja, kako klijenta, tako i terapeuta. To podrazumijeva da se obrazuju ljudi, da nauče dok su mlađi u kakve sve zamke mogu upadati. Mislim da se to lako može naučiti u školama jer ti predavači sve to znaju i mogu da ih upute”, istakao je on.

Depresivni ljudi sjede mirno, slabo jedu i spavaju Depresivni i anksiozni ljudi obično sjede mirno, navodi Mitrić, upadljivi su po tome što slabo spavaju, neće da jedu, ništa ne mogu da rade, a nerijetko im je teško otići do toaleta. Ali, kako ističe, oni ne smetaju mnogo porodici.

“Međutim, imamo bipolarni poremećaj, gdje se smjenjuje neraspoloženje sa euforijom. Kada dođe u to euforično stanje, on je razdragan, pun je ideja, hoće sve da realizuje, e tada takva osoba smeta porodici i oni ga tek tada dovode kod terapeuta. Znači, bolest je već uzela maha, tako da se izgubilo vrijeme koje je vrlo važno da bi se pružila pomoć. U tom slučaju imamo malo prolongirano liječenje”, kazao je Mitrić.

U dugogodišnjoj praksi Mitrić je liječio veliki broj lju-

di koji su bili psihotični, a koji su po izlječenju napravili dobre karijere i uspjeli na poslovnom planu. Od velikog je značaja, kako je kazao, motivisati takve ljude i probuditi njihovu kreativnost.

“Takvi ljudi imaju izražen smisao za umjetnost, koju mi ne otkrivamo, zato što im ne poklanjamo pažnju. Kada sam došao u Kotor da radim, bilo je jako zapuštenih bolesnika. Primio sam dva defektologa i dva instruktora terapeuta i dao im obavezu da osmisle neki rad sa tim ljudima, da ih motivišu. Oni su tako nekih lijepih radova napravili, tako lijepih kolaža od kojih je jedan ostao i dan danas kao naš zaštitni znak bolnice. Nećete mi vjerovati ali to su napravila moja najteža četiri bolesnika”, kazao je dr Mitrić.

22

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

ISTRAŽIVANJE U OKVIRU KAMPANJE ª BIRAJMO ŠTA GLEDAMOº

Djeca tri i po sata dnevno koriste mobilne telefone Dijete uzrasta između 12 i 17 godina dnevno provede oko osam sati ispred raznih vrsta ekrana, pokazalo je istraživanje koje su u okviru kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo” sproveli Agencija za elektronske medije (AEM) i UNICEF. Istraživanje, koje će biti predstavljeno u ponedjeljak, pokazalo je da dijete navedenog uzrasta tri i po sata dnevno koristi mobilni telefon, oko dva sata dnevno gleda TV, oko sat i po vremena je ispred kompjutera ili laptopa, nešto manje od sat vremena dnevno igra igrice i oko dvadesetak minuta dnevno provede ispred tableta.

Međutim, šest od deset roditelja nijesu zabrinuti količinom vremena koje njihova djeca provode uz neki od ekrana, već misle da im djeca imaju dobru ravnotežu između vremena provedenog ispred ekranaivremenazadrugeaktivnosti.

8

SATI DNEVNO DIJETE UZRASTA IZMEĐU 12 I 17 GODINA PROVEDE ISPRED RAZNIH VRSTA EKRANA Sudeći po rezultatima istraživanja, međugeneracijski jaz u korišćenju medija prisutan je u Crnoj Gori, pa se djeca uzrasta 12-17 godina prvo informišu preko interneta, dok njihovi roditelji prve informacije potraže na televiziji.

“Ipak, televizija je medij od najvišeg stepena povjerenja i za djecu i za roditelje. Među-

tim, roditelji pokazuju znatno veću rezervisanost prema društvenim mrežama u odnosu na djecu. Skoro 40% djece smatra da je teško prepoznati netačnu vijest na televiziji, dok to isto priznaje jedna trećina roditelja. Za termin fake news čulo je 38% djece uzrasta 12 do 17 godina i 49% roditelja, ali većina ne zna njegovo značenje”, pokazalo je istraživanje.

Svako drugo dijete kazalo je da se dešavalo da roditelji, kada su zauzeti, uključe TV ili YouTube i puste ih da gledaju šta hoće da bi završili svoje obaveze na miru, dok oko 40% roditelja priznaje da to radi često ili s vremena na vrijeme.

Istraživanje o korišćenju medija sprovedeno je na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.050 roditelja i 655 djece uzrasta 9-17 godina kroz upitnik koji se popunjavao u domaćinstvima širom Crne Gore tokom avgusta 2018. J.V.

Šest od 10 roditelja nijesu zabrinuti količinom vremena koje njihova djeca provode uz neki od ekrana

Međutim, šest od deset roditelja nijesu zabrinuti količinom vremena koje njihova djeca provode uz neki od ekrana, već misle da im djeca imaju dobru ravnotežu između vremena provedenog ispred ekrana i vremena za druge aktivnosti

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Univerzitet Crne Gore

23

Upravni odbor Univerziteta crne gore donio odlUkU

Uvode Fond za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG), na sjednici održanoj 5. oktobra, donio je odluku kojom se formira Fond za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore i uređuju osnovna pitanja od značaja za rad Fonda.

Prema ovoj odluci, koja je objavljena u Biltenu UCG, stambenim fondom upravljaju Upravni odbor i rektor Univerziteta, u skladu sa svojim nadležnostima i ovom odlukom.

“Sredstva Stambenog fonda vode se na posebnom žiro-računu Univerziteta.

Sektor za finansije Univerziteta Crne Gore vodi evidenciju stanova, građevinskog zemljišta, odnosno Stambenog fonda i obezbi-

jeđenih sredstava za stambene potrebe zaposlenih”, navodi se u odluci Upravnog odbora na čijem je čelu Duško Bjelica.

Kako se ističe, sredstva Stambenog fonda obezbjeđuju se iz sredstava od prodaje, zakupa i otkupa stanova, sredstava od prodaje zemljišta; sredstava od zakupa poslovnih prostora i zemljišta.

Na račun Fonda će biti uplaćen i novac od mjesečnih anuiteta od već dodijeljenih kredita za rješavanje stambenih potreba, kredita, učešća sopstvenih sredstava zaposlenih u postupku rješavanja stambenih potreba. Takođe, sredstva ovog Fonda će biti obezbijeđena i od uplate sredstava ulagača kroz ugovore o ula-

ganju i udruživanju sredstava a radi izgradnje stanova pod povoljnijim uslovima od tržišnih, i drugih sredstava namijenjenih za rješavanje stambenih potreba.

Podatke o uplaćenim sredstvima Sektor za finansije je dužan da dostavlja Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore, po pravilu, jednom godišnje.

“Korišćenje sredstava Stambenog fonda ostvaruje se prema planu za rješavanje stambenih potreba na Univerzitetu Crne Gore, koji donosi Upravni odbor Univerziteta Crne Gore, u skladu sa budžetom Univerziteta Crne Gore za tekuću godinu“, dodaje se u Odluci Upravnog odbora UCG. M.I.

U okvirU proJekta ª poSao bez bariJeraº

Obučiće deset Osi za rad na računaru U okviru projekta Posao bez barijera, koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), deset osoba sa invaliditetom (OSI) biće obučeno za rad na računaru i sprovođenje istraživanja javnog mnjenja, od kojih će dvoje dobiti radni angažman nakon završetka projekta. Izvršna direktorica CeMIja Nikoleta Đukanović kazala je da ta organizacija, projekat Posao bez barijera, realizuje u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore (SSCG), uz finansijsku podršku Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG).

“U okviru ovog projekta, danas privodimo kraju prvu aktivnost koja se tiče obuke deset OSI, koje su bili na evidenciji ZZZCG kao lica koja su nezaposlena, kako bi ih na adekvatan

način obučili za rad na računarima i za sprovođenje istraživanja javnog mnjenja o položaju i zapošljavanju OSI u Crnoj Gori”, rekla je Đukanović.

Prema njenim riječima, od deset učesnika projekta, šest osoba će biti zaposleno na šest mjeseci na realizaciji istraživanja.

“Oni će imati priliku, ne samo da sprovode istraživanje, nego i da rade ključne nalaze i prezentuju ključne rezultate istraživanja medijima”, dodaje Đukanović. Kako je istakla, projektom je predviđeno i da od šestoro učesnika projekta, dvoje bude stalno angažovano nakon projekta. Đukanović je kazala da projekat traje ukupno deset mjeseci, do prve polovine maja naredne godine.

J.V.

Od deset učesnika projekta, šest osoba će biti zaposleno na šest mjeseci

Gimnazija”Slobodan Škerović”

zavrŠena rekonStrUkciJa gimnaziJe ª Slobodan Škerovićº

U novi izgled uloženo 1,2 miliona eura U rekonstrukciju gimnazije “Slobodan Škerović” uloženo je 1,2 miliona eura, kako bi postala energetski efikasan objekat, saopštili su juče ministar prosvjete Damir Šehović i ministarka ekonomije Dragica Sekulić tokom obilaska te ustanove.

Radovi na Gimnaziji su izvođeni prethodnih mjeseci, i to u okviru projekta sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW). U okviru tog projekta samo u prethodnim mjesecima, pored Gimnazije izvođeni su radovi na još četiri objekta i to dva resursna centra u Podgorici i dvije mojkovačke škole. Projektom kooordinira Ministarstvo ekonomije uz podršku Ministarstva prosvjete.

“Ukupna vrijednost obra-

zovnih investicionih projekata koji su završeni ove godine ili su u toku, iznosi 30 miliona eura. U okviru projekta energetske efikasnosti smo, pored Gimnazije, završili radove na resursnom centru “Podgorica”, radi se na što skorijem završetku radova na resursnom centru “1. jun”, a radovi na dvije mojkovačke škole se završavaju u novembru. To radimo ne zato što ne znamo šta ćemo sa novcem, već upravo zato što prepoznajemo važnost obrazovanja”, kazao je Šehović, dodajući da je podgorička gimnazija 111 godina rasadnik znanja, kulture i dobrog ponašanja.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić rekla je zgrada

Gimnazije jedan od simbola Podgorice.

“Izuzetno mi je zadovoljstvo da smo ovom rekonstrukcijom uspjeli da sačuvamo njen autentičan izgled.

U prethodnom periodu smo kroz projekat sa KfW bankom, kroz koji je rekonstruisana i Gimnazija, rekonstruisali preko 20 objekata. Želim da se zahvalim na strpljenju, te na razumijevanju direktorice i učenika da je ovo zajednički projekat. Naglašavam da mi često energetsku efikasnost prikazujemo kao frazu, ali ona u principu znači da učenici i profesori borave u toplom prostoru u kome nema vlage, sa odgovarajućem rasvjetom i uz uštede”, kazala je Sekulić.

J.V.

24

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

PODGORICA: GRADONAČELNIK VUKOVIĆ NAJAVIO NASTAVAK I

SPOMENIK IVANU I MODERNIZACIJA Na jučerašnjoj konferenciji za medije gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković kazao je da će na prostoru nekadašnjeg Beka napraviti reprezentativni objekat i u sklopu toga rekonstruisati gradski trg, te izgraditi podzemnu garažu.

Pored najave podizanja spomenika Josipu Brozu Titu, Vuković je podsjetio na inicijativu jedne kompanije za postavljanje spomenika Ivanu Crnojeviću u Podgorici.

“Namjerna nam je da se na taj način odužimo onim istorijskim ličnostima koje su u različitim vremenskim epohama bile najzaslužniji za ono što je Crna Gora danas”, rekao je on.

On je najavio da će, po svemu sudeći, do 19. decembra biti završena rekonstrukcija rodne kuće Rista Stijovića, a kasnije i ulica koja vodi do nje. Međutim, kada je riječ od Gradskom pozorištu, kazao je da taj projekat ne teče zadovoljavajućom dinamikom, te da slijedi opremanje skupom scenskom tehnikom. U Opštini planiraju i popravljanje statusa nezavisne kulturne scene, stavljanjem u njihovu funkciju jednog broja lokacija u Glavnom gradu koje su u posjedu ministarstava kulture i odbrane. Vuković je podsjetio i na renoviranje Sportskog centra Morača kao i na opredijeljena budžetska sredstva za idejni projekat Stadiona malih sportova, čija je rekonstrukcija moguća naredne godine.

Izrazio je i zadovoljstvo radovima na Jugozapadnoj obilaznici, dodajući da je u planu gradnja bulevara kroz Gornju Goricu i nastavak Bulevara Vilija Branta.

“Namjera nam je da dok privodimo kraju posao na izgradnji Jugozapadne obilaznice stvorimo pretpostavke da se gradi Zapadna obilaznica

Sa jučerašnje konferencije za novinare

koja će povezivati Cetinjski i Nikšićki put, tako da je moguće da do kraja mandata ove gradske uprave imamo bulevar od Danilovgrada do aerodroma u Golubovcima”, istakao je Vuković.

On je najavio i nastavak rekonstrukcije saobraćajnice koja povezuje Golubovce i Tuzi i naglasio da su u Nacrtu budžeta za narednu godinu gradske opšine Golubovci predviđena sredstva za nastavak tog projekta, koji će biti revidiran.

■ VEOMA VAŽAN

SISTEM ZA PREČIŠĆAVANJE

Kao najznačajniji projekat koji će biti realizovan u mandatu ove gradske uprave on je izdvojio Sistem za pročišćavanje otpadnih voda, pod-

sjećajući da realizacija ovog projekta podrazumijeva izradu kolektorske mreže.

“Krenuli smo da se bavimo time kroz izgradnju Donjogoričkog bulevara i već u narednoj godini bi trebalo da imamo preko 13 km nove kanalizacione mreže u Podgorici. Za realizaciju ovog projekta imamo podršku KfW banke, a dobili smo i značajna sredstva, 11 miliona eura granta od EU”, rekao je Vuković.

Izrazio je zadovoljstvo realizovanjem projekta “Moje drvo”, ističući da je ta inicijativa predstavljena na forumu u Lisabonu kao jedna od najvećih te vrste u Evropi i svijetu.

Zadovoljstvo nije krio ni idejnim rješenjem uređenja korita Ribnice, te projektom šetališta uz Moraču, čiju faznu realizaciju najavljuje za narednu godinu.

MODERNIZACIJA GRADSKOG PREVOZA PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Ono što Podgorica dugo očekuje, a na čemu intenzivno radi gradska uprava je i modernizacija gradskog prevoza, kao i bike sharing system. “Veoma smo zainte-

resovani za nove koncepte kao što je uvođenje električnih autobusa, ukoliko se ispostavi da je to za nas isplativo odnosno da je cijeli posao opravdan”, najavio je Vuković, na-

javljujući podsticaj alternativnih vidova prevoza, kao što je biciklistički. On je kazao da će Glavni grad nastojati da fazno pristupiti zatvaranju centra za saobraćaj.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

aktuelno

ZaPočetih Projekata i Početak noVih

Crnojeviću raSvjete

25

Sa prošlogodišnje manifestacije

18. Međunarodna atletska ulična trka ¹ oslobođenje Cetinjaª

NadmetaNje u susret daNu PrijestoNice

Podjećajući na otvaranje nova dva vrtića, te adaptaciju onoga u Staroj varoši, kazao je da ne treba zaboraviti na planiranu gradnju srednje škole u Golubovcima, te osnovne u Tološima, kao i vrtića u Bloku VI.

■ SOLARNE ELEKTRA-

NE NA VELJEM BRDU

On je podsjetio da je gradsko preduzeće Deponija do sada raspisalo dva tendera za proizvodnju električne energije iz deponijskog gasa. Izmijenjeni su tenderski uslovi kako bi dobili kredibilnog partnera za ovaj posao, a planirane solarne elektrane na Veljem brdu su novina ne samo za Podgoricu nego i za Crnu Goru. Planira se i modernizacija gradske javne rasvjete, gdje će zamjenom sijalica i ugradnjom novih tehnologija na seoskom području i prigradskom naseljima ostvariti uštede energije do 80 odsto. U užem jezgru Podgorice će biti promijenjeno 20.000 svjetiljki.

Govoreći o pripremama za Novu godinu Vuković je rekao da planiraju da proslava praznika ove godine počne 19. decembra, a traje barem do 10. januara, uz organizovanje neke

vrste novogodišnjeg bazara.

Gradonačelnik je podsjetio i na to da je sa saradnicima već obišao određeni broj MZ radi sagledavanja stanja na terenu i pohvalio Sistem 48 kao jednu od najboljih inicijativa prethodne gradske uprave, te najavio njegovo osavremenjavanje. U gradskoj upravi se planira i uvođenje Dana otvorenih vrata najmanje jednom mjesečno za razgovor sa građanima. Razmatra se i mogućnost organizacije Facebook live intervjua, kao učinkovitog mehanizma komunikacije kako bi čelnici grada odgovorili na pitanje korisnika društvenih mreža.

“Namjerni smo da iskoristimo ovaj period do 31. decembra u maksimalnoj mjeri da usvojimo što više planskih dokumenata”, kazao je Vuković i ocijenio da se mora razviti građanska svijest o čuvanju postojećeg.

“Još jednom apelujem na građane da se ponašaju odgovorno prema onome što je zajednička imovina jer mi ulažemo novac svih nas u sređivanje parkova i dječjih igrališta koja se vrlo često na meti vandala”, zaključio je gradonačelnik Vuković.

Osamnaesta Međunarodna atletska ulična trka „Oslobođenje Cetinja“ biće organizovana u ponedjeljak, u susret Danu Prijestonice Cetinje.

Trku organizuje Prijestonica Cetinje u saradnji sa Atletskim klubom „Lovćen“, Atletskim savezom Crne Gore, Vojskom Crne Gore i Dječjim vrtićem „Zagorka Ivanović“.

Start trke je u 12 sati na Studentskom trgu. Seniori

i seniorke trčaće trasu dužine četiri kilometra, kao i pripadnici vojske i policije.

Veterani i rekreativci, kao i juniori i juniorke trčaće dva kilometra, učenice i učenici srednjih škola kilometar, a osnovnih 800 metara. U trci će učestvovati i djeca iz vrtića „Zagorka Ivanović“, koja bi trebalo da pretrče stazu dugu 150 metara.

Seniori i seniorke, kao učesnici glavne trke, proći će sljedećom trasom: Stu-

dentski trg – Njegoševa ulica – Ulica Jovana Tomaševića – Vladin dom – Hotel „Grand“ – Njegoševa ulica – Studentski trg.

Događaj će okupiti takmičare iz atletskih klubova Crne Gore, ali i iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Hrvatske i Makedonije. U umjetničkom dijelu programa, koji će početi u 11.40 sati, nastupiće KUD “Njegoš“ i djeca iz vrtića „Zagorka Ivanović“.

konkurs PiVare Za nVo koje se baVe ZaŠtitoM ŽiVotne sredine

Za rješavanje eko izazova PodgoriCa

“Zelenilo” sa stanarima sadi drveće

Stanari tri zgrade na Tuškom putu na Bulevaru Stanka Radonjića pokrenuli su inicijativu za ozelenjavanje dvorišta. Predsjednik skupštine stanara Zdravko Matović Rujka kazao je da su naišli na razumijevanje kod DOO Zelenilo koje se odazvalo na molbu stanara da oko njihovih zgrada zasadi biljke i oplemeni prostor u kojem žive. Iz DOO Zelenilo će donirati sadnice i zajedno sa stanarima danas u 10 sati posaditi biljke.

I.F.R.

Nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, mogu do 27. novembra prijaviti svoje projekte na godišnji konkurs Pivare „Trebjesa“ koji ta nikšićka kompanija raspisuje sedmi put. Realizaciju najboljeg projekta Pivara će finansirati sa 10.000 eura, a sve u cilju rješavanja ekoloških izazova sa kojima se suočava Crna Gora. „U prethodnih šest godina trudili smo se da kroz ovaj konkurs, zajedno sa NVO, prepoznamo oblasti u koje treba ulagati u cilju zaštite životne sredine, a zatim i da konkretnim akcijama napravimo vidljive pozitivne promjene. Uspješno realizovani konkursi, na kojim su svoju šansu za realizaciju tražila 82 projekta, ohrabruju nas

da nastavimo svoju misiju ka ljepšoj i zdravijoj okolini“, saopštila je Natalija Milić, menadžer korporativnih poslova u Pivari „Trebjesa“.

Na konkurs se mogu prijaviti NVO koje su registrovane u Crnoj Gori i koje, u skladu sa svojim statutom, obavljaju aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine.

Predloženi projekti mogu biti realizovani na teritoriji Crne Gore, a usmjereni su na tri glavne oblasti: upravljanje otpadom, zaštitu prirodnih resursa ili druge aktivnosti koje doprinose razvoju svijesti i odgovornosti o potrebi aktivnog uključivanja građana u zaštitu i unapređenje životne sredine. Obrazac prijave za konkurs dostupan je na sajtu: www.pivaratrebjesa.com.

26

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

TivaT: zavrŠena konFerenCija o dinaridiMa

Učesnici skUpa posjetili solila Učesnici konferencije Asocijacije parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida, koja je počela 6. novembra u Budvi, završena je juče posjetom i obilaskom tivatskih Solila, koja su sa JP Morskim dobro koje upravlja rezervatom postali članice te Asocijacije. Jelena Marojević-Galić predstavnica Parkovi Dinarida je kazala da je mreža brojnija za četi-

ri člana, među kojima su i tivatska Solila. „Učesnicima su predstavili primjer dobre prakse u Crnoj Gori kako se od jednog područja koje je bilo na neki način zanemareno, a za relativno kratko vrijeme pretvoriti u područje koje služi svojoj svrsi. To je pravi rezervat prirode koji pored te biološke funkcije ima i svoju edukativnu funkciju i promo-

tivnu funkciju i zaista pravi primjer kako treba upravljati zaštićenim područjima kod nas“, istakla je ona.

Predstavnica JP Morsko dobro koje upravlja rezervatom prirode Aleksandra Ivanović je naglasila značaj učlanjenja u asocijaciju koja se bavi poslom koje u Morskom dobru tek počinju da rade na Solilima i na drugim zaštićenim po-

dručjuima u zoni morskog dobra.

U planu su i aktivnosti na održavanju rezervata, poboljašanje protoka voda kroz kanale kako bi se povećao biodiverzitet na tom području i monitornig svih vrsta organizama koji žive na području Solila što je započeto lani. JPMD je uspostavilo kontakt od ranije sa parkom prirode Hutovo blato sa

Parking u Tivtu

TivaT: SindikaT Parking ServiSa Traži Povećanje zarada za zaPoSlene

Tražiće pomoć od minisTarsTva rada i socijalnog sTaranja

“Zbog nezadovoljstva visinom zarada u d.o.o. Parking servis Tivat, Sindikalna organizacija uradila je predlog kolektivnog ugovora koji je usklađen sa granskim kolektivnim ugovorom za stamebno komunalnu djelatnost. Akcenat je stavljen na povećanje visine zarada sa kojom zaposleni nisu zadovoljni jer prosječna plata iznosi 318 eura”, kazao je predsjednik sindikalne organizacije, Predrag Dangubić, istakavši da su zarade u Parking servisu daleko ispod i opštinskog i republičkog prosjeka. „Zaposleni smatraju da je njihov zahtjev opravdan jer firma pozitivno posluje, što znači da finansije nijesu problem, ali je očigledno problem dobra volja da se problem riješi“, istakao je Dangubić, dodajući da je direktor uradio verziju koeficijenata koju sindikat nije prihvatio. „Na osnovu pozitivnog poslovanja, mi smo smatrali da zaslužujemo veće zarade i tretman kakav imaju zaposle-

Parking u Tivtu ni u ostalim preduzećima čiji je osnivač opština. U najlošijem položaju su inkasanti, radnici sa srednjom stručnom spremom. Predloženi koeficijenti od direktora nisu se približili predlogu u kolektivnom ugovoru sindikalne organizacije jer je u njih uračunat minu-

li rad radnika. Prikazivanje zarada sa minulim radom za pojedina radna mjesta stvara nerealnu sliku stvarnih primanja zaposlenih“, prenio je Dangubić mišljenje zaposlenih.

On je kazao da se kroz razgovore predloženi koeficijenti od sindikata mogu korigovati u

Radnici Parkinga povlašteni u odnosu na opštinare Komentarišući zahtjeve Sindikata radnika d.o.o. Parking servisa Tivat predsjednik opštine, Siniša Kusovac je rekao da su oni po koeficijentima „povlašćeni u odnosu na zaposlene u opštini, te da imaju status koji je defini-

san Zakonom o primanjima u javnom sektoru. Po tom zakonu su prvih šest mjeseci primali platu, a njihov Sindikat još uvijek nije potpisao granski kolektivni ugovor gdje su precizirani koeficijenti. Koeficijenti u Parking servisu

kada se govori o srednjoj spremi ili o viskoj školskoj spremi su veći nego kod osnivača, odnosno opštine Tivat u organima lokalne uprave. To znači da su u tom vidu i po tom statusu povlašćeni“, istakao je Kusovac.

skladu sa granskim ugovorom, ali da za to nema dobre volje i razumijevanja. „Sa direktorom nema dogovora jer ostaje pri stavu da je njegov predlog dovoljan, obrazlažući to planovima za izgradnju garaža, parkomata i drugih projekata. Mi opravdavamo ulaganja, ali smo mišljenja da se to ne može postići za godinu ili dvije dana, jer je preduzeće osnovano prošle godine pa se investicije ne mogu realizovati preko leđa nezadovoljnih radnika”, kazao je Dangubić.

Na predlog direktora Slaviše Ognjanovića, održan je sastanak sa predsjednikom opštine dr Sinišom Kusovcem i njegovim saradncima, koji su radnici

prihvatili jer su očekivali podršku, koju međutim nijesu dobili.

“Rezulata nije bilo jer je direktor odbio da sastanku sa predsjednikom USSS Srđom Kekovićem prisustvuju i predstavnici radnika, pozivajući se na visinu plate koju podižu prekovremeni sati”, kaže Dangubić i objašnjava da ne žele da se oslanjaju na prekovremene sate, kojih ima samo ljeti ali ne i zimi. On je poručio da će se u slučaju da ne postignu dogovor za pomoć obratiti i Ministarstvu rada i socijalnog staranja i podsjetio da su zaposleni u Parking servisu slične probleme sa zaradama imali i krajem prošle godine kada su odbili da ih prime, ali su na kraju uspjeli da zaradu povećaju za oko 30 posto. Ognjanović, s druge strane, navodi da su zarade u Parking servisu bile usklađene i isplaćivane u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

“U kolektivnom ugovoru, o kome je riječ, zahvaljujući visini obračunske vrijednosti i koeficijentima, odnosno usklađivanju sa granskim kolektivnim ugovorom za stambeno komunalne djelatnosti, svim zaposlenim u Parking servisu, plate se uvećavaju i do 146 eura, u zavisnosti od koeficijenta i minulog rada. Sve odredbe u vezi sa granskim kolektivnim ugovorom za stambeno komunalne djelatnosti su ispoštovane“, ističe Ognjanović.

Z.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

kojim planiraju da apliciraju na pozivu za IPA projekte prekogranične saradnje i Solila bi bila u fokusu tog projekta.

Na Solilima će se prenijeti iskustva sa Hutovog blata za proširenje turističke ponude sa uključenjem brodica, ali pružiti i održivi turizam, kazala je Zineta Marjanović iz Federalnog okoliša i turizma iz Sarajevo – BiH. Članove Mreže očekuje strateško planiranje daljih pravaca razvoja i zajedničkih regionalnih inicijativa, istakli su učesnici i posjetioci Solila.

Aktuelno

27

TIvaT: RadulovIć I Buše posjeTIlI BRodogRadIlIšTe u BIjeloj

Prvi brod sa gritom kreće u januaru

NIkšIć: oBIlježeN daN BoRBe pRoTIv fašIzma

antifašisti svečano proslavili 9. novembar Udruženje boraca NOR-a i antifašista Nikšić, povodom 9. novembra Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, organizovalo je juče prigodan kulturno umjetnički program. Pred-

Mirjačić je okupljene podsjetio i na 9. novembar 1938. godine i poznatu “Kristalnu noć”, kada se u Njemačkoj dogodio progon Jevreja koji je označio početak holokausta

sjednik UBNOR-a, Slobodan Mirjačić, podsjetio je da je tokom Drugog svjetskog rata stradalo preko 70 miliona ljudi od čega sedam miliona Jevreja.

Mirjačić je okupljene podsjetio i na 9. novembar 1938. godine i poznatu “Kristalnu noć”, kada se u Njemačkoj dogodio progon Jevreja koji je označio početak holokausta. Bogat kulturno umjetnički programa, koji je vodila Vesna Kovač izvela su djeca iz JPU “Dragan Kovačević”, učenici osnovnih škola “Mileva Lajović Lalatović” i “Braća Labudović” i članovi Kulturno umjetničkog društva “Čigra”.

Sa obilježavanja Dana antifašizma

Radulović i Buše juče u Bijeloj Prvi brod sa gritom iz Bijele krenuće u januaru, a do polovine marta 2020. godine biće završen projekat odvoženja toksičnog grita iz Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, rečeno je nakon jučerašnje posjete predsjednika renomirane francuske kompanije „Valgo“ Fransoa Bušea i ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića brodogradilištu u Bijeloj.

Radulović je istakao da je industrijski otpad veliki problem u Crnoj Gori koji su napokon počeli da rješavaju.

Podsjetio je da su sa Svjetskom bankom potpisali ugovor na oko 50 miliona dolara za rješavanje neuralgičnih tačaka. Pored Brodogradilišta, to su KAP, TE Pljevlja i jalovište Gradac.

“Za TE Pljevlja se radi projekat i ta priča je dovedena do kraja, za Kombinat pripremamo tehničku dokumentaciju, pri kraju posla smo i na jalovištu gdje je tehnologija promijenjena a danas zvanično počinju radovi što je bio mogući najveći rizik naše države, uz kombinat Aluminijuma u Podgorici”, kazao je Radulović. Zajednički konsultant “Tau” će pratiti radove i o tome uredno izvještavati.

“Nadam se do polovine marta 2020. godine, kada

je krajnji je rok, da ćemo doći zajedno sa investitorima da otpočnemo priču o izgradnji, na šta ćemo svi ponovo biti ponosni”, kazao je Radulović. Radulović je ustvrdio da je riječ o prvoj fazi projekta koja je obuhvaćena ugovorom sa “Valgom”.

“Radi se istraživanje kompletnog akvatorijuma i područja brodogradilišta.

Prvom fazom je obuhvaćeno samo ono što smo ispitali, imamo prelinimarne rezultate iz druge faze i nadam se da ćemo imati rezervnih sredstava da očistimo čitavu lokaciju. Ukoliko ne bude, dodaćemo”, kazao je on”. Buše je kazao da prvi brod iz Bijele sa gritom kreće u januaru.

Valgo je uključen da sprovodi aktivnosti koje će trajati 21 mjesec, kako bi se tretiralo 150.000 tona otpada što bi činilo ukupno 15 Ajfelovih kula, na površini od 1,7 hektara. Otpad se sastoji uglavnom od taloga aktivnosti pjeskarenja brodova (pijesak pomiješan sa zemljištem i malim procentom materijala kao što su metal i plastika koji dolaze od konstrukcije brodova) i zagađenog zemljišta, čija eliminacija i tretiranje će omogućiti revitalizaciju tla za buduće korišćenje. Ostali otpad se sastoji od azbesta, gvož-

đa i drugog otpada, kao i derivata ugljovodonika. Valgo je zadužen za prvu fazu remedijacije tla uz upravljanje i tretiranje primarnih izvora zagađenja, kazao je Buše. Na poslu je kako je istakao Buše, angažovano 30 zaposlenih za koje je organizovana obuka, a uspostavljena je i saradnja sa lokalnim preduzećima.

“Eksperti kompanije Valgo radiće zajedno sa radnicima lokalnih preduzeća na ovom projektu nakon obuke i prenosa znanja u oblasti remedijacije tla. Ovaj projekat ojačava našu ekspertizu i umijeće u oblasti remedijacije industrijskih zona. On potvrđuje razvoj kompanije Valgo na međunarodnom nivou kako bi ponudio trajna rješenja za razvoj oblasti. Osposobljavanje takve zone u Bokokotorskom zalivu omogućiće da se poveća ekonomska i turistička atraktivnost CG, zaključio je Buše.

Inače, nakon međunarodnog tendera Crne Gore i uz finansijsku pomoć Svjetske banke, kompanija „Valgo“ koja je specijalizovana za remedijaciju tla i rehabilitaciju zagađenih lokacija, je izabrana da preuzme odgovornost za demontažu i dekontaminaciju otpada u Brodogradilištu u Bijeloj.

S.M.

28

Kultura

Prva šansa mora se ugrabiti

Kada govorimo o razvoju crnogorske scene i ulaganjima u film, pozorište i televiziju, pomaci, tvrdi Vujović, jesu vidljivi.

“Kada sam studirao, u film se uopšte nije ulagalo, u TV produkciju vrlo malo.

Sada imamo Filmski centar, a odnedavno i Udruženje glumaca. Evidentno je da se snima sve više, i da su mladi glumci, studenti, uključeni u projekte. I na glumačkoj i na rediteljskoj mapi prepoznajem ozbiljne stvaraoce – i na filmu, i na televiziji i u pozorištu. Šansi ima, studentima su date, pitanje je kako je ko iskoristi. Ta prva šansa mora se ugrabiti”, kaže Vujović.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

INTERVJU: GlUmac ZoRaN VUJoVIć o UloZI U

Začaureni, Zatvore čekamo novo bolj Svoje dvorište treba da uređujemo sami i svako od nas da doprinese. Stvari će se promijeniti kada prihvatimo odgovornost i prestanemo da upiremo prst u druge

Iz predstave “Bure baruta”

Hamlet mi često dođe u san

Pozorište je moja prva i jedina ljubav. Volim da posmatram sebe i svijet oko sebe kroz vizuru likova koje živim na sceni… Ne postoji veći adrenalin, nego kada ponovo uranjate u taj svijet i iz njega progovarate ono najuzvišenije, veće od svih nas, ono neuhvatljivo, veće od ‘dževeta i ovoga svijeta’… Kada govorimo o ulogama, priželjkujem Hamleta, često mi dođe u san, Ričarda Trećeg, Kneza Miškina, koji me vrati na moju stidljivost i bolest u ophođenju sa svijetom, Raskoljnikova, koji me zapita vrijedi li se toliko žrtvovati zarad ljubavi…

⌦ Sonja Ičević Kada više ne budemo mogli da okrivljujemo samo vlade i vođe, moraćemo da uperimo prst u sebe i zapitamo se šta je to svako od nas uradio za sebe i za ljude oko sebe, i na koji način doprinio da stvari postanu bolje. To je samo jedno od pitanja koje postavlja savremeni klasik Dejana Dukovskog “Bure baruta”, kaže u razgovoru za Vikend novine naš glumac Zoran Vujović.

Sa Vujovićem smo razgovarali o posljednjoj produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, predstavi u režiji Dejana Projkovskog, razlozima zbog kojih Balkan i Balkanci jesu ili nijesu “bure baruta”, ulozi pozorišta i umjetnosti u današnjem dobu, crnogorskoj sceni i ulogama koje priželjkuje.

Tekst “Bure baruta”, podsjeća Vujović, premijerno je postavljen 1995. godine na scenu Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u režiji Slobodana Unkovskog.

Tri godine kasnije, komad je

ekranizovao Goran Paskaljević.

“Film je premijeru imao neposredno prije rata na Kosovu i nesrećnog bombardovanja Srbije. Ali, tekst nije poznat samo po istoimenom filmu, već po predstavi koja je postavljena poslije rata koji je doveo do raspada Jugoslavije. Na tadašnju svakodnevicu, slučajno ili ne, u prvom slučaju tekst se naslonio kao posljedica, a u drugom kao uzrok dešavanja stvari”, kaže Vujović.

Dajući komadu naziv “Bure baruta” Dukovski ga je hrabro svrstao u moderne klasike literature, koji će u svakom vremenu biti aktuelan, ističe naš sagovornik.

“Poput nekog Šekspirovog i Čehovljevog, a to nije pretenciozno poređenje, u svakom trenutku će sam sebi dati i iznaći razlog da mu se iznova posveti pažnja, da mu se, u odnosu na trenutak u kom se radi, da značenje i ucrta novo čitanje, da se njime pokuša ukazati na neku novu istinu. Ili laž. Na koje je nužno ukazati”, navodi.

Spremajući se za premijeru, Vujović kaže da je osjećao izuzetnu odgovornost, jer je ulogu koju mu je reditelj Projkovski povjerio na sceni JDP-a tumačio Nebojša Glogovac, a u filmu Sergej Trifunović.

“Smiješno je govoriti o tome što je Glogovac dao ovoj drevnoj igri. Trifunovića, kao glumca, takođe cijenim i smatram jednim od boljih iz te generacije. Druga stvar, taj fragment u drami, scena u autobusu, na neki način je centralni dio u toj grčevitoj borbi i na putu traženja istine o nama, onim uobičajenim načinom traženja istine, usklađivanjem činjenica i stvarnosti”, navodi Vujović.

■ ŽIVOT KOJI KASNI

U autobusu, nazvanom “posljednjim”, sjede putnici koji su pristali da “sjede, sijede i čekaju”, objašnjava. Začarani i zatvoreni čekaju da dođe vozač koji kasni, odnosno – život koji kasni. Reakcija izostaje, svi putnici pristaju na date okolnosti, osim njegovog lika, koji zapravo otvara “bure baruta”. Drama između ostalog postavlja pitanje da li ćemo kao pojedinci, nakon perioda devedesetih, ikad stići do vrijednosti, elegancije i raskoši u načinu razmišljanja, ponašanja, djelovanja.

“Svaka ličnost prije ili kasnije pokaže svoje pravo lice. Začaureni, zatvoreni i ranjivi, čekamo novo bolje vrijeme, neki bolji život, što bi rekao Živko Nikolić. Šta je ‘ispalo’ od nas nakon svega što se dogodilo, nakon ratova i promjena? Kad više ne možemo samo okrivljavati vlade i vođe, nego okrenuti prst ka sebi – šta je to svako od nas uradio za sebe, okolinu, da se stvari poprave i budu bolje?” pita Vujović.

Dozvolili smo, dodaje, da se mnoge teze zamijene, a to je jedna od velikih poteškoća i prepreka u dolaženju do istine ili traženju istine “od toga šta možemo, a šta ne, šta nam je dato, a šta oduzeto, šta smo sami sebi oduzeli, šta smijemo a od čega se bojimo, šta slušamo, a od čega se gnušamo, šta jedemo i duhovno i materijalno, a od čega konstantno povraćamo....”.

“Pod okriljem i u kontekstu ‘demokratije’, ‘vladavine naroda’, dozvolili smo da nam se podvuku svakakve podvale – i došlo je do toga da ne umijemo da rasuđujemo, postali smo psihički slučajevi, sa opasnim simptomima i dijagnozama, prazne ljušture,

kante nagomilane frustracijama, nezadovoljstvima, tempirane bombe – i dolazimo, opet, do toga da je svako od nas bure baruta”, smatra Vujović.

Vujović podsjeća da su se ovdje dešavali ratovi i promjene koje su uticali na cijeli svijet. Tekst makedonskog pisca, dodaje, postavlja pitanje da li smo još simbol za klasične Balkance, jesmo li puni nezadovoljstava i frustracija, iako težimo da budemo dio civilizovanog i razvijenog svijeta, a ako jesmo – gdje je izlaz?

“Dolinom rijeke Drine dogodilo se razdvajanje Rimskog carstva na Istočno i Zapadno, ali i raskol hrišćanstva na pravoslavlje i katoličanstvo. Najezdom Osmanlija, te dvije vjere “presječene” su trećom. Nažalost, koegzistencija tri vjere bila je jedan od razloga koji su doveli do raspada Jugoslavije. Danas je jedino u Crnoj Gori moguća tako duga koegzistencije različitih poimanja stvari, duha i vrijednosti... Nažalost, čini mi se da, koliko god mi držali stvari pod kontrolom, neko tu činjenicu želi da zloupotrijebi i otvori nova žarišta…”, smatra Vujović.

“Nakon raspada Jugoslavije, Balkan je ostao isti, ali sa više državica koje se sada utrkuju jesu li dio Zapadnog Balkana koji se smatra civilizovanim ili istočnog, zaostalog dijela. Naša zemlja je na dobrom putu održavanja stabilnosti, svidjelo se to nekome ili ne”, tvrdi Vujović.

Ovaj prostor je, dodaje, oduvijek u očima Evrope i svijeta doživljavan kao skup plemenskih zajednica, ali ove zemlje su, uprkos tome što odnos sila prema njima nije uvijek bio korektan, razvile su svijest o svojoj veličini.

“Dali smo mnogo toga svije-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Kultura

29

U komadU bURE baRUTa

eni i ranjivi je vrijeme tu i čini mi se da smo stariji od onih koji su nas doživljavali kao primitivne. Iako je učinjena velika nepravda, vremenom sve dođe na svoje. Valjda! Što se Crne Gore tiče, ovaj komad može biti nauk da ne trebamo upravljati sebe uvijek gledajući u tuđe dvorište, već da svoju zemlju uređujemo sami i da svako od nas treba da da doprinos. Treba da se okrenemo sebi, da pogledamo istini u oči, u odnosu na sentencu iz komada – ‘Koliko smo kafa popili, dok su sve bitne stvari prolazile mimo nas’. Koliko smo sjedjeli i, da oprostite, ‘laprdali’ umjesto da smo mrdali zadnjicom. Koliko nas je i ponos, izgrađen na temelju čojstva i junaštva, uljuljkao i napravio od nas lijenštine”, poručuje Vujović.

Stvari će se promijeniti kada prihvatimo odgovornost i prestanemo da upiremo prst u druge.

“Ne treba druge da okrivljujem jer se meni nešto događa od naizgled banalnih stvari do suštinskih… Ne treba da svodimo život na neugodne elemente, već treba od njega da napravimo muziku. Muziku za čula koja nijesu otupjela. Muziku za dušu kakvu malo koji narod ima, a kamoli njeguje. Stresimo sa sebe majicu ‘Ja sam bure baruta!’”, kaže Vujović.

■ DO KRAJA ĆU VJEROVATI U SNAGU UMJETNOSTI

Vujović se osvrnuo i na stanje na pozorišnoj sceni, ističući da, iako se ne možemo pohvaliti budžetom za kulturu, naši glumci i pozorišne kuće, naročito nacionalni teatar, jesu prepoznatljivi po kvalitetu predstava i glumačke igre.

“Od izgradnje nove zgrade CNP-a, moje matične kuće, repertoarska politika se umnogome mijenjala, ali uvijek su se pratili trendovi pozorišta u okruženju. U jednom trenutku mo-

gli smo sa svojim predstavama da se ‘nosimo” sa teatrima Evrope i svijeta, a CNP je bilo učesnik mnogih značajnih festivala, od Beograda, preko Berlina, do Kolumbije. Radili smo i učili od reditelja svjetskog renomea, ali u jednom trenu, sve je stalo i došli smo to toga da smo dovoljni sami sebi, svedeni na Crnu Goru i tu i tamo gostovanje ili izlet.

Ali, CNP i dalje stoji na pozorišnoj mapi kao prepoznatljivo po kvalitetu predstava, glumica i glumaca. To nije moje mišljenje o nama, to je mišljenje drugih o nama”, kaže Vujović.

Najveće osvježenje na našoj sceni je Kraljevsko pozorište Zetski dom, ali dobre poteze povlače i ljetnji festivali, dodaje Vujović.

“Zetski dom repertoarskom politikom i preko evropskih fondova pravi nevjerovatne i savremene iskorake. Gradsko pozorište još će se učvrstiti izgradnjom vlastite zgrade, čemu se radujem. Nikšićko pozorište nekako je samo sebi pozorište, čujem da dolaze u obzir razne cenzure, kada je repertoarska politika u pitanju, a to nije svrha teatra. Da ne govorimo o dobrobiti za publiku, pogotovo za mlade ljude…

Tivatski Centar za kulturu godinama radi sjajne stvari, povezujući domaću i publiku sa strane.

Tu su i ljetnji festivali, Barski ljetopis upornim zalaganjem stiče sve više na masovnosti i to je za pohvalu”, kaže Vujović, dodajući da se nada da će država, ako ne više a ono ne manje, ulagati u pozorište.

“Uloga nacionalnog teatra u savremenom svijetu je presudna - to je pitanje kulture življenja, kulture odrastanja, vaspitanja, pismenosti, emotivne i svake druge pismenosti, pitanje jednog svijeta koji se ne da srušiti tek tako. Pozorište je kao ‘palimpsest’, Kiš je volio tu

riječ, kao pergament, hartija kroz koju proviruju ili se naslućuju i ostali slojevi ranije ispisanog rukopisa, pitanje tradicije, nacionalnog identiteta, iskustva, u koje je utisnuto čitavo iskustvo književnosti, muzike, slikarstva, istorije, utisnuto i stvaraočevo i gledaočevo iskustvo. Na kraju, uloga je pozorišta u današnjem društvu jasna kao dan – ‘Nit je uspjeh konačan, niz promašaj smrtonosan. Hrabrost je ići dalje’”, rekao bi Vinston Čerčil”, zaključuje Vujović.

Vujović

30

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Najveća međuNarodNa filmska smotra u albaNiji

Marija Perović na čelu žirija festivala u Tirani

Rediteljka Marija Perović predsjedavaće internacionalnim žirijem selekcije za dugometražni igrani film na 16. Međunarodnom filmskom festivalu u Tirani (TIFF), najznačajnijem kinematografskom događaju koji se održava u Albaniji.

Pored Marije Perović, žiri čine i Besnik Krapi, producent sa Kosova koji je nedavno završio svoj prvi igrani film “Field of Blackbirds”, a trenutno radi na svom drugom ostvarenju i Andrea Vink iz Njemačke, direktorica filmskog festivala Exground Filmfest koji je suosnovala 1990. godine.

TIFF traje od 2. do 9. no-

vembra. Ne samo zato što je najstariji filmski festival, značajan je i zbog najvećeg broj aplikacija, kvaliteta odabranih filmova, bogatog programa i premijera internacionalnih filmova u Albaniji. Iz svih navedenih razloga, nakon prijavljivanja, TIFF se kvalifikovao za Akademiju umjetnosti i nauka SAD, a pobjednik u kategoriji za najbolji kratkometražni igrani film biće na listi filmova koji će se takmičiti za nagradu Oskar u ovoj kategoriji. Ova vijest privukla je pažnju reditelja i producenata i znatno povećala broj aplikacija, na rekordnih četiri hiljade naslova. Odbor

za međunarodnu selekciju predložio je 128 filmova koji se takmiče u kategorijama - igrani dugometražni, “EYE on TIFF” (debitantski igrani film), kratki igrani, animacija, studentski i video eksperimentalni, dokumentarni, kao i balkanska i albanska konkurencija.

TIFF nudi i bogat i specijalan program od 127 filmova. Takođe, tu su i specijalne projekcije, premijere filmova koji trenutno cirkulišu svijetom i Evropom poput “Ne brini, neće daleko pješke” Gasa Van Santa, “Suspiria” Luke Guadanjinoa, “Kuća koju je sagradio Džek” Larsa fon Trira...

R.K.

Perović

revija

Nordijski film u Budvi

PredstavljeNje NaŠeg slikara u egiPtu

Popović učestvuje na simpozijumu u Luksoru

Miloš Miki Popović, slikar, predsjednik organizacije WAG Montenegro i direktor Internacionalnog festivala umjetnosti učestvovaće na ovogodišnjem simpozijumu umjetnosti u Luksoru.

Riječ je o jednom od najvećih internacionalnih simpozijuma ovog tipa koji se odigrava se na najvećem otvorenom muzeju na svijetu, u Luxoru.

Cilj simpozijuma je da pruži priliku umjetnicima iz Egipta i cijelog svijeta da kreiraju svoju umjetnost u

istorijskoj atmosferi drevnog egipatskog naslijeđa sa svim svojim jedinstvenim oblicima i prikazima, te samim tim podstaknuti nove umjetničke vizije s proširenim istorijskim korijenima koji bi pomogli obogaćivanje umjetničkog pokreta u Egiptu i svijetu.

Broj umjetnika prisutnih na ovom simpozijumu je uvijek ograničen na 25 umjetnika ( 10 egipatskih, 5 umjetnika iz arapskih država i 10 umjetnika iz ostalog dijela svijeta ).

Revija nordijskih filmova, prikazanih tokom Forteca Međunarodnog filmskog festivala u Perastu pod nazivom “FIFFP tour 2018” biće predstavljena u budvanskom Cadmus Cineplexu od ponedjeljka do 14. novembra.

Selekciju čini izbor od šest filmova iz nove i starije nordijske produkcije.

Među njima je i ostvarenje “Arn, priča o Krstašima”, spektakl reditelja Petera Flinta iz 2007. godine, ali i film Ingmara Bergmana iz 1955. godine “Osmjeh ljetnje noći”, kojim se obilježava 100 godina od rođenja proslavljenog švedskog reditelja. Forteca međunarodni filmski festival Perast održan je u julu ove godine.

Pogramom u Budvi započinje turneja FMFF po ostalim gradovima.

R.K.

Jovanović Tumotijev

33. izdaNje kNjiževNog festivala

Timotijev laureat Susreta pod Starom maslinom Barski pjesnik Miroslav Jovanović Timotijev laureat je 33. Međunarodnog festivala dječjeg i stvaralaštva za djecu “Susret pod Starom maslinom”, odlučio je žiri u sastavu Milun Lutovac, predsjednik i članovi Draško Došljak i Rajko Joličić. Žiri se, kako se ističe u obrazloženju, “imajući u vidu pet decenija stvaralaštva ovog pjesnika, kao na krunu njegovog stihovanja, fokusirao na 2018. godinu i objavljene zbirke poezije ‘Devet jezika ćutnje’ i “Četiri seza-

ma” (zа djecu i mlade)”. „Autentičan u svom stvaralaštvu, humanista i pjesnik, s nemjerljivim doprinosom popularisanja književnosti za djecu i mlade na svim jezicima svijeta gdje srce prevodi stih, opredijelio je imenovani žiri da jednoglasno donese ovu odluku“, stoji u obrazloženju nagrade.

Priznanje će Jovanoviću biti dodijeljeno tokom ovogodišnjeg festivala, u sklopu Novembarskih svečanosti.

S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

kultura

31

sastaNaK MINIstra KuLture I GradONaČeLNIKa pOdGOrICe

Idejno rješenje za muzej savremene umjetnostI do Kraja godIne

R

iiječ je o objektu koji treba da bude pečat savremene umjetnosti u našoj državi, do kraja godine će se otvoriti međunarodni javni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović boravio je juče u zvaničnoj posjeti Glavnom gradu gdje je razgovarao sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem i njegovim saradnicima.

Na sastanku je konstatovana dobra saradnja Ministarstva kulture i Glavnog grada u oblasti kulture i istaknut značaj i važna uloga Glavnog grada u realizaciji politika u kulturi, kako u dijelu kulturno-umjetničkog stvaralaštva, tako i u dijelu kulturne baštine.

Ministar Bogdanović je iskazao zadovoljstvo zbog činjenice da su, u partnerstvu Vlade i Glavnog grada, otpočele aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje Muzeja savremene umjetnosti, koji će predstavljati važan segment crnogorske umjetnosti, očuvanja kulturnog identiteta crnogorskog naroda, ali i biti mjesto susreta savremenih umjetničkih izraza.

“S obzirom na specifičnost

objekta, koji u svim gradovima svijeta predstavlja poseban arhitektonski izraz, nakon detaljne analize, za realizaciju ovog projekta opredijeljena je jedna od najatraktivnijih lokacija u Glavnom gradu. Kako je riječ o objektu koji treba da bude pečat savremene umjetnosti u našoj državi, do kraja godine će se otvoriti međunarodni javni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje, koji će raspisati Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa Ministarstvom kulture i Glavni grad Podgorica”, istakao je ministar.

Na sastanku je razgovarano i o programu razvoja kreativnih industrija i dogovoreno je uspostavljanje prvog kreativnog hub-a u Crnoj Gori, koji će biti smješten u Jusovači, nekadašnjem zatvoru, koji je ima status kulturnog dobra.

“Na taj način, sačuvaćemo integritet kulturnog dobra, u skladu sa savremenim tokovima dati mu namjenu i

obezbijediti održivo korišćenje. Vjerujem da će upravo ta lokacija, koja sada nije u adekvatnom stanju, predstavljati inspiraciju za brojne umjetnike sa ovih prostora, te da će biti mjesto na kome će naši umjetnici kreirati nove proizvode iz oblasti kreativnih industrija”, kazao je tokom sastanka Bogdanović.

Tema sastanka bilo je i arheološko nalazište Duklja,

lokalitet koji, kako je istaknuto, treba još dinamičnije istražiti, ali i obezbjediti njegovu integralnu zaštitu i upravljanje. Sve aktivnosti na Duklji sada se sprovode u saradnji sa inostranim partnerom, italijanskim CNR, ali je neophodno obezbijediti snažniju podršku i učešće crnogorskih institucija iz ove oblasti, jer je Duklja, koja se već nalazi na Tentativnoj

listi UNESCO jedan od prioriteta u kulturnoj baštini Crne Gore.

Sagovornici su razgovarali i o sanaciji tvrđava Ribnica i Medun. Za oba lokaliteta je predloženo formiranje multidisciplinarnog stručnog tima uz pomoć inostranih eksperata koji će izvršiti sveobuhvatnu analizu stanja svih segmenata kulturnih dobara.

R.K.

predstava ª sObeº preMIjerNO u NedjeLju

Nastup u teatru Na brdu

Dramski studio Prazan prostor najavio je igranja predstave “Sobe” koju je po tekstu Ilije Đurovića režirao Mirko Radonjić. U predstavi igraju Pavle Prelević, Aleksandar Gavranić, Stevan Vuković i Slaviša Grubiša. Predstava će biti izvedena u nedjelju (11. novembra) i sljedeće dvije večeri od 20 sati. Ono što je specifično za izvođenje ove predstave jeste upravo prostor u kojem je nastala i u kojem se izvodi u Podgorici. Naime, predstava počinje ispred Sat kule odakle se publika sprovodi u prizemlje jedne starovaroške kuće.

Crnogorski gitaristički duo, koji čine Goran Krivokapić i Danijel Cerović, nastupiće 8. decembra na Velikoj sceni Teatra na brdu u Beogradu.

Sastav je osnovan 2005. godine i čine ga proznati crnogorski muzičari. Njihov repertoar čine transkripcije renesansnih i baroknih kompozicija, sa posebnim osvrtom na savremena djela pisana za dvije gitare.

Uspješno su se predstavljali na brojnim domaćim festivalima, poput “A Tempa” i “Kotor Arta, i na brojnim scenama u Njemačkoj, Španiji, Poljskoj, Luksemburgu, Hrvatskoj, Srbiji, Holandiji, Portugala, Sloveniji...

U izdanju prestižne izda-

Priča o Podgorici, ljubavi, nadi, Koncert Cerovića i Krivokapića u Beogradu snovima i surovoj realnosti

Komad Sobe otvara više tema ali je prevashodno pisan kao oda Podgorici, gradu u kojem se nije lako držati na površini i uvijek do-

ći do vazduha. Osim o gradu ovo je priča o ljubavi, o nadi, o snovima i realnosti – našoj, surovoj”, navodi se u saopštenju.

R.K.

vačke kuće Naxos, Crnogorski gitaristički duo objavio je dva albuma transkripcija Bahovih svita.

S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Marketing

35

CRNA GORA VLADA CRNE GORE

Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini Na osnovu čl. 29, 39 i 40 Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG“, broj 21/09), člana 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“ broj 44/10), a u skladu sa Odlukom o obrazovanju Komisije za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini (“Službeni list CG”, broj 35/17), i Zaključkom Vlade Crne Gore broj 07-255 od 08.11.2018. godine, Vlada Crne Gore - Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, objavljuje

JAVNI POZIV za učešće na tenderu za davanje u zakup nepokretnosti na lokaciji KO Šas i KO Fraskanjel, opština Ulcinj Vlada Crne Gore - Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini (u daljem tekstu: Komisija), ovom javnom objavom, poziva na podnošenje ponuda registrovane poljoprivredne proizvođače, fizička ili pravna lica, zainteresovane za zakup zemljišta, navedenog u listu nepokretnosti 21, KO Fraskanjel i posjedovnom listu 71, KO Šas, opština Ulcinj, svojina Države Crne Gore, i raspolaganje Vlada Crne Gore, bez tereta i ograničenja, na period od 30 godina, za mješovitu poljoprivrednu proizvodnju.

Predmet tendera Predmet tendera obuhvata zemljište upisano u PL 71, KO Šas i LN 21 KO Fraskanjel, opština Ulcinj, i to parcele: - Broj 522/1, po kulturi šuma 6. klase, površine 648.471m2, evidentirana u posjedovnom listu 71, KO Šas, opština Ulcinj, - Broj 522/1, po kulturi krš, kamenjar, površine 654.250m2, evidentirana u posjedovnom listu 71, KO Šas, opština Ulcinj, - Broj 127/1, po kulturi krš, kamenjar, površine 308.862m2, evidentirana u listu nepokretnosti 21, KO Fraskanjel, opština Ulcinj i - Broj 127/1, po kulturi pašnjak 6. klase, površine 309.391m2, evidentirana u listu nepokretnosti 21, KO Fraskanjel, opština Ulcinj Ukupne površine 1.920.974m2, odnosno 192 ha.

Osnovni podaci o zemljištu koje je predmet tendera

Lokacija koja je predmet Tendera obuhvata zemljište koje se prostire na ukupnoj površini od 1.920.974 m2 u KO Šas i KO Fraskanjel, opština Ulcinj.

Detaljne informacije o zemljištu date su u Tenderskoj dokumentaciji.

Učesnici tendera

Učešće na Tenderu biće omogućeno zainteresovanim licima, koja su otkupila Tendersku dokumentaciju i potpisala Izjavu o povjerljivosti u skladu sa ovim Javnim pozivom (“Učesnik na Tenderu”).

Učesnik na Tenderu, kvalifikovaće se kao Ponuđač, ako ispunjava kvalifikacione uslove date u nastavku ovog javnog poziva.

Kvalifikacioni uslovi

Učesnik na Tenderu, kvalifikovaće se kao Ponuđač, ako ispunjava sljedeće uslove: - Ponuđač (fizičko ili pravno lice) mora biti registrovan u Registru poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori, - Ponuđač mora dostaviti investicioni program sa osvrtom na visinu investicije ne manju od 2.000.000,00 EUR, broj novih radnih mjesta, obim i strukturu proizvodnje, plan korišćenja zemljišta iskazan za period od 15+15 godina, - Ponuđač, mora dostaviti i pisanu izjavu kojom se obavezuje da će najmanje 80% ukupno zakupljene površine biti u funkciji mješovite poljoprivredne proizvodnje.

Od Ponuđača se, između ostalog, očekuje: - Da predloži iznos zakupnine po hektaru zakupljenog zemljišta, s tim da taj iznos ne može biti manji od 250,00 EUR po hektaru. Predloženi iznos zakupnine predstavljaće jedan od kriterijuma za ocjenu Ponude; - Da poštuje principe dobre poljoprivredne prakse- redovna primjena agrotehničkih mjera; - Da u roku od 5 godina od zaključenja Ugovora o zakupu ispuni sve obaveze navedene u Investicionom programu koji je priložen uz ponudu i koji će biti sastavni dio Ugovora o zakupu.

Zahtjev za otkup Tenderske dokumentacije sa jasnom naznakom “Zahtjev za otkup Tenderske dokumentacije – zemljište na lokaciji KO Šas i KO Fraskanjel, opština Ulcinj”, zainteresovani Učesnici na Tenderu mogu poslati Komisiji preporučenom poštom ili e-mailom.

Javni poziv traje 45 dana od datuma objavljivanja. Rok za otkup tenderske dokumentacije traje 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva, odnosno do 10.12.2018. godine, do 12h.

Zainteresovani Učesnici na Tenderu plaćaju naknadu za otkup Tenderske dokumentacije u visini od 1.000,00 EUR koja se uplaćuje na račun Budžeta Crne Gore broj 907 – 83001 – 19. Zainteresovanim Učesnicima na Tenderu dostavlja se poštom, e-mailom ili putem faxa Izjava o povjerljivosti podataka. Učesnici na Tenderu po prijemu Izjave o povjerljivosti podataka, dostavljaju Komisiji potpisanu Izjavu i dokaz o uplati naknade za Tendersku dokumentaciju.

Neposredno nakon prijema potpisane Izjave o povjerljivosti podataka i dokaza o uplati naknade za Tendersku dokumentaciju, istu je moguće preuzeti lično kod ovlašćenog predstavnika.

Zemljište iz ovog Javnog poziva daje se u zakup isključivo za poljoprivrednu djelatnost, i ne može se koristiti u druge svrhe.

Učesnicima na Tenderu biće omogućen obilazak lokaliteta koji je predmet Javnog poziva, u skladu sa procedurom definisanom u Tenderskoj dokumentaciji.

Zemljište iz ovog Javnog poziva daje se u viđenom stanju i zakupac se ne može pozivati na fizičke nedostatke.

Ponude se dostavljaju lično ili preporučeno putem pošte na sledeću adresu:

Vlada Crne Gore Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini Rimski trg 46, 81 000 Podgorica Ponuda mora pristići najkasnije do utorka, 25.12.2018. godine do 13h (po lokalnom vremenu) na naznačenu adresu, bez obzira na koji način je pošiljka upućena.

Ponuđač uz ponudu mora uplatiti depozit (na račun broj: 535-17202-77, kod Prve banke Crne Gore) ili dostaviti garanciju ponude u korist Vlade Crne Gore – Komisije za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u iznosu od 50.000,00 EUR naplativu na prvi poziv, izdatu od banke koja ima kreditni rejting najmanje BBB prema Standard and Poors agenciji ili banke koju Komisija samostalno i nezavisno odobri na osnovu unaprijed dostavljenog zahtjeva. Tekst garancije ponude definisan je u tenderskoj dokumentaciji.

Otvaranje ponuda biće održano 25.12.2018. godine u 14h u zgradi Vlade Crne Gore, Karađorđeva b.b. Podgorica.

Za sva pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom ili Tenderom, neophodno je kontaktirati Komisiju, na sljedeću adresu: Vlada Crne Gore Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Rimski trg 46, Podgorica Tel: +382 20 482 225 Fax: +382 20 482 364 E – mail: rahela.nisavic@mpr.gov.me Kontakt osoba: Rahela Nišavić Komisija zadržava pravo da izmijeni pojedine odredbe ovog Javnog poziva, uključujući i odredbe kojima su propisani određeni rokovi.

36

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

TERORISTIČKI NAPAD U CENTRU MELBURNA, ODGOVORNOST PREUZELA ISLAMSKA DRŽAVA

SOMALIJAC NOŽEM NAPAO PROLAZNIKE, JEDNA OSOBA POGINULA

Muškarac naoružan nožem napao je juče ujutro tri osobe u Melburnu, od kojih je jednu ubio. Policija je istakla da napad tretira kao teroristički napad s obzirom da su u automobilu koji je vozio napadač pronađene plinske boce, te sve ukazuje da je on namjeravao da izvrši samoubilački napad automobilom. Nakon što se automobilom zakucao u jednu radnju, a boce nisu eksplodirale, napadač je izašao iz automobila i počeo da napada prolaznike, kao i policajce koji su se ubrzo pojavili na mjestu napada. Napad je

izveden u poslovnoj četvrti Melurna, usred podneva po lokalnom vremenu. Ubijena je jedna osoba, dok su dvije ranjene. Prema svjedočenjima očevidaca, muškarac je napadao pješake pored svog kamioneta koji je bio u plamenu. Policija je najprije bila pozvana zbog požara automobila, ali kad su policajci došli, terorista naoružan nožem ih je odmah napao.

Prolaznici su uspjeli da snime sukob dvojice policajaca i napadača. Nožem je krenuo prema policajcima koji su pokušavali da ga odvrate suzavcem, palicama i šo-

Nakon što se automobilom zakucao u jednu radnju, a boce nisu eksplodirale, napadač je izašao iz automobila i počeo da napada prolaznike, kao i policajce koji su se ubrzo pojavili na mjestu napada

kerom, a pokušao je da im pomogne i jedan od slučajnih prolaznika koji je prema napadaču pogurao kolica iz radnje. Na kraju je je-

dan od policajaca izvukao pištolj i pucao u napadača.

Pogodio ga je u grudi, a on se potom srušio. Dvojica policajaca su zadobila nekoliko posjekotina i dobro su. Policijski komesar australijske savezne države Viktorija, Grem Ešton, odbio je da identifikuje napadača, ali je rekao da je riječ o muškarcu iz Somalije čije su “porodične veze veoma poznate” policiji. List Independent prenio je da je napadač Somalijac koji je devedesetih godina prošlog vijeka došao u Australiju. List navodi da su neki članovi njegove poro-

dice već bili poznati policiji i obavještajnim službama zbog terorizma i drugih prekršaja. Takođe, Independent piše i da je odgovornost za napad preuzela teroristička grupa ISIS koja je putem svoje novinske agencije Amak objavila da je ovaj napadač bio jedan od njihovih boraca. “Član koji se zaletio vozilom i zadao udarce nožem u operaciji u Melburnu jedan je od boraca Islamske države i izveo je operaciju kao odgovor na poziv da mete napada budu građani (zemalja) koalicije”, objavio je Amak.

FILIPINSKI SUD NAREDIO HAPŠENJE IMELDE MARKOS ZBOG KORUPCIJE

ZATVOR ZA VLASNICU 3000 PARI CIPELA Filipinski antikorupcijski sud naredio je juče hapšenje bivše prve dame Imelde Markos nakon što ju je proglasio krivom po sedam točaka optužnice za korupciju iz vremena vladavine njenog supruga i bivšeg diktatora Ferdinanda Markosa. Ekstravagantna Markos (89), slavna i po kolekciji od 3000 pari cipela, nakita i umjetničkih djela suočena je s nizom optužnica za korupciju nakon što je njena porodica svrgnuta s vlasti u pobuni 1986. koju je podržala vojska. Sud je naredio

da Markos, koja je poslanica u parlamentu, odsluži šest do 11 godina zatvora za svaku od sedam tačaka optužnice. Optužena je da je prebacila ukupno oko 200 miliona američkih dolara u Švajcarsku tokom mandata na položaju guvernerke Manile.

Markos i njeni advokati nisu bili prisutni tokom izricanja presude, a nakon ročišta bili su nedostupni za komentare. Markos ima pravo žalbe na nalog za hapšenje.

Ona je u tri mandata poslanica u parlamentu, planirala je na izborima da nasli-

jedi svoju kćerku Ime Markos (62) na mjestu guvernerke Ilokos Norte, uporišta još uvijek moćne porodice Markos. Ferdinand Markos vladao je Filipinima dvije decenije i u tom razdoblju stradale su hiljade njegovih protivnika. Optužuju ga da je nagomilao osobno bogatstvo veće od 10 milijarda dolara.

Umro je 1989. godine. Predsjednik Rodrigo Duterte ima dobre odnose s porodicom Markos i često je hvalio diktatora, a 2016. godine dozvolio je da on bude ponovo pokopan na groblju heroja.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

SVIJET

37

BROD SE NASUKAO NAKON SUDARA SA MALTEŠKIM TANKEROM

SPAŠAVANJE NORVEŠKE FREGATE VRIJEDNE DVIJE MILIJARDE DOLARA

Norveški ronioci i spasilačke ekipe već dva dana pokušavaju da zakrpe trup fregate “Helge Ingstad” koja je nasukana poslije sudara sa malteškim tankerom “Sola TS”, javili su norveški mediji. “Cilj je da odvezemo fregatu na remont što je prije moguće”, kazao je šef spasilačke operacije. Cilj je da se fregata odvuče na popravak u matičnu luku Bergen, pišu norveški mediji, navodeći da mornarički timovi rade u izuzetno složenim uslovima.

Istraga je još u toku i prerano je za bilo kakve ocjene udesa”, navela je norveška mornarica, koja je još u četvrtak počela istragu o detaljima koji su doveli do sudara fregate “Helge Ingstad” sa malteškim tankerom. Fregata “Helge Ingstad” duga je 134 metra i sa naoružanjem i šest helikoptera košta više od dvije milijarde eura. Još uvijek nije jasno ni kada

Istraga je još u toku i prerano je za bilo kakve ocjene udesa”, navela je norveška mornarica, koja je još u četvrtak počela istragu o detaljima koji su doveli do sudara fregate “Helge Ingstad” sa malteškim tankerom će teško oštećeni brod biti doveden u plovno stanje, kako bi remorkeri mogli da ga odvuku u luku Bergen.

U četvrtak, norveški mediji su upozoravali da postoji ozbiljna opasnost da brod u potpunosti potone, ali su varioci tokom noći između četvrtka i petka uspjeli da učvrste trup broda i sajlama ga privežu za obalu, čime je taj problem privremeno otklonjen. Nakon toga, iz “zakrpljenog” broda će biti izvučena municija i gorivo, a brod će biti odvučen u matičnu luku.

BRITANSKI DVOSTRUKI AGENT

Trg u Moskvi biće nazvan po špijunu Kimu Filbiju Gradonačelnik Moskve Sergej Sobnjanjin potpisao je uredbu kojom će trg nedaleko od sjedišta ruske strane obavještajne agencije SVR biti nazvan po Kimu Filbiju, Britancu koji je bio najuspješniji sovjetski dvostruki agent u hladnoratovskom perio-

ŠUMSKI POŽAR SE ŠIRI NA SJEVEROISTOKU KALIFORNIJE

Evakuacija desetina hiljada ljudi Zbog šumskog požara koji se brzo širi na sjeveru Kalifornije, naređena je evakuacija više desetina hiljada ljudi. Ugroženo je nekoliko sela, a uspaničeni stanovnici pritrčavali su u pomoć susjedima koji su morali da se probijaju kolima kroz plamen kako bi pobjegli, prenio je AP. Nije poznato da li ima povrijeđenih ili nastradalih. Poli-

cija okruga Bjut Kaunti saopštila je da evakuacija važi za cio gradić Paradiz koji ima 27.000 stanovnika, i nalazi se na skoro 300 kilometara sjeveroistočno od San Franciska. Lokalni šerif rekao je da vlasti pokušavaju da spasu što više ugroženih građana. Evakuisani su svi pacijenti iz lokalne bolnice i prebačeni u susjedna mjesta. Iz vatrogasne služ-

be navode da širenju vatre pogoduje jak vjetar, suvo rastinje i mala vlaga.

Iznad Paradiza i okolnih mjesta nadvio se gust sivi dim koji se može vidjeti kilometrima daleko. Zatvorena je obližnja dionica auto-puta, a nacionalna meteorološka služba izdala je crveno upozorenje na opasnost od požara u mnogim djelovima Kalifornije.

du. Kim Filbi se priključio britanskoj obavještajnoj službi MI6 1940. godine, da bi zatim došao na čelo kontraobavještajne jedinice i bio obavještajac za vezu sa SAD. Prebjegao je u Sovjetski Savez 1963. godine, gdje je preminuo 1988. godine.

38

RepoRtaže

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

omaž Umjetnika kolašina profesorU momirU BUlatovićU

NastavNik geNeracije učio crtaNju i etici

⌦ Zorica Bulatović

Crnogorci, ulje na platnu slika Momira Bulatovića

Udruženje likovnih umjetnika grada na Tari na čelu sa predsjednikom Dragoslavom Jeknićem –Shaftom odlučilo je da organizuje slikarsku izložbu odnosno omaž Momiru Bulatoviću, jednom od najpoštovanijih pedagoga i slikara Kolašina, a koji je nažalost nedavno preminuo.

Kako nam je Shaft kazao, više od četiri decenije u jednom kabinetu kolašinske Osnovne škole „Risto Manojlović“, pored likovnog vaspitanja, đaci su od nastavnika Momira Bulatovića učili i etiku.

“Njemu je bilo važno da generacije nauči moralnim normama, odnosu prema drugima i odnosu prema sebi, podjednako kao i istoriji umjetnosti, crtanju, slikanju.

Iznjedrio je preko 35 umjetnika”, kazao je Shaft.

Momir Bulatović rođen je 1932. godine u Mrtvom Dubokom, opština Kolašin. U rodnom selu je završio osnovnu školu i nastavio školovanje 1947. godine na Cetinju u srednjoj umjetničkoj školi, a nastavio 1948. godine u Herceg Novom gdje su mu predavači bili Petar Lubarda i Milo Milunović. Počeo je da radi kao stručni učitelj 1951. godine u Višoj realnoj gimnaziji u Beranama, a 1953. godine do kraja svoje radne karijere 1994. godine, kada je penzionisan, proveo je u Kolašinu kao nastavnik likovnog obrazovanja. U međuvremenu je 1968. godine vanredno završio Pedagošku akademiju u Nikšiću, smjer likovne umjetnosti. Imao je samostalnu izložbu u Kolašinu 1958. godine i više kolektvnih izložbi širom bivše jugoslavije. Dobitnik je niza visokih društvenih priznanja za svoj pedagoški rad, između ostalog i nagrade Oktoih, najvećeg republičkog priznanja za prosvjetni i naučni rad. Bio je izuzetno angažovan i u vannastavnim aktivnostima na polju kulturnog stvaralaštva, naročito u KUD ‘’Mijat Mašković’’ iz Kolašina. Umro je 2018. godine u Kolašinu.

■ RADOVI NASTAVNIKA I NJEGOVIH UČENIKA

okolnosti, odnosno „direktiva kojoj se nije smjelo protivrjeOn je objasnio da će na toj čiti”. Tako je on cijeli život poplaniranoj izložbi na jednoj svetio pedagoškom radu”, objastrani stajati slike nastavsnio je Shaft.

On ističe da je nastavnika Bulatovića, a na drugoj stranik Bulatović bio vrni slike kolašinhunski pedagog, skih umjetnidobar i pravedan, ka - njegovih ali i vrlo strog.

Shaft se sjeća da učenika. ga je profestor “Već smo Bulatović naučio poslali zahtjev svim slikarskim SO Kolašin da se tehnikama, te da je uspostavi i nagraBulatović da za likovno stvakad je otišao na studiralaštvo “Momir Bulatoje o tome sve znao, dok njević”. Mislim da će ova nagrada gove kolege nijesu imali nikabiti ujedno i podstrek mladima kvo predznanje o tome. za bolji umjetnički rad. Bulatović je počeo je da radi kao na- ■ FORSIRAO CRTAstavnik, odnosno stručni učiNJE DRVENOM telj, 1951. godine u Višoj realnoj OLOVKOM gimanziji u Baranama. Prethodno je završio godinu sred“Mi smo sve te tehnike nanje Umjetničke škole na Ceti- učili već kod nastavnika Bulanju, a potom još tri u Herceg tovića. Sjećam se da je on stalNovom. Predavači na Cetinju no potencirao crtanje velikih su mu bili slikari Petar Lubar- šaka i stopala, kako bismo nada i Milo Milunović. On je želio učili da se ne crta “ofrlje” već na akademiju, za šta je imao i onako kako jeste. On sam je vodobre preporuke svojih profe- lio da slika portrete i prirodu. sora, ali su ga u tome spriječile Zato smo mi, njegovi učenici

BIOGRAFIJA

Slika “San” Dragoslava Jeknića Shafta na studijama bili prepoznatljivi po crtežu koji se radi drvenom olovkom. Tako da smo mi, umjetnici grada na Tari, bolji crtači nego slikari. To znači da više naginjemo ka grafici, nego igranju bojama. Mi bojom ne slikamo već crtamo. Forsirao je čistu liniju crtanja, bez sjenki, da jednostavno rad bude jasan”, objasnio je predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Kolašina.

No, kako su učenici i da-

našnji umjetnici čuvenog nastavnika Bulatovića, planirali izložbu većeg formata, a koja se ujedno odnosila i na adekvatan prostor gdje svi zajedno zaslužuju taj umjetnički kutak naišli su, po Shaftinim riječima, na niz prepreka.

“Naš plan je bio da izložba bude u galeriji Zavičajnog muzeja, međutim kustos muzeja Draginja Kujović jednostavno za tako nešto nema sluha, ona je izgleda shvati-

la da je to njen privatni muzej koji je iz tog razloga i često zatvoren i nepristupačan za posjetioce, pa nam nije dozvolila prostor za izložbu. Apsurdna je i činjenica da je ljetos taj prostor dala za izložbu pivskih čaša i flaša, a za ovu izložbu nije imala sluha. Tako smo prinuđeni da izložbu održimo u holu Centra za kulturu. Kolašin po broju stanovnika procentualno ima najviše umjetnika u Crnoj Gori. Opštinu ćemo još malo sačekati za finansijsku pomoć, pa ćemo vidjeti šta da radimo.

Sada se javljaju i sami građani da novčano učestvuju kako bi se bar na neki način odužili svom nastavniku i sugrađaninu”, kazao je Shaft.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Vole da spajaju sVe djeloVe slagalice

Vodolija je najbuntovnija

V

odolije nijesu lake, a da ne kažemo teške - imaju nekonvencionalnu, gotovo buntovnu ličnost koja izražava ljubav otvoreno i koketno.

Uvijek je lako prepoznati kada Vodolija voli neku osobu, jer nijesu previše zainteresovani da to bude tajna. No, tjelesna strast je samo jedan aspekt Vodolije u ljubavi. Oni žele da vas upoznaju na različitim nivoima. Vole da spajaju sve djelove slagalice, sve dok ne dobiju punu sliku.

Oni su buntovnici Buntovna strana Vodo-

lija u ljubavi pojavljuje se u njegovom izboru partnera. Oni imaju tendenciju da odaberu partnere koji odašilju ekstremnu, šokantnu vibraciju, jer im je to važnije nego imati slobodu u vezi. Oni vole stvari koje će “zaljuljati brod”, jer cijene potencijal napredovanja. Ako postoje duše koje izazivaju definici-

ju ljubavi, to su Vodolije.

Njihove jedinstvene ideje i volja za eksperimentiranjem su na čelu istraživanja ljubavi. Žrtvuju sve za ljubav Ti ljudi su ponekad mučenici zbog toga što bi žrtvovali vlastiti ugled kako bi svijetu pokazali da ljubav može postojati izvan normalnih, prihvaćenih rutina. Nedostatak toga je da eksperimentalni i istraživacki stav često uzrokuje bezličan stav prema partneru, koji ga smatra apatičnim. (Metro-portal.hr)

AstrologijA

39

40

REPORTAŽA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

U BUDVANSKOM MAESTRALU NEDAVNO OTV

SVE NA JEDNOM MJESTU - OD EGZOTIČNE KUHINJE DO ODLIČNOG PROVODA Naš domaćin Zoran

Očaravajući pogled

⌦ Marija Roganović

■ OMAMLJUJUĆI UKUSI I ZVUCI DALEKOG ISTOKA

Na ulazu u restoran dočekalo nas je nasmijano lice domaćina, konobara Zorana, koji je iskusno, a nenametljivo, korak po korak, u skladu sa našim afinitetima, predlagao, a onda i predstavljao specijalitete koje imaju u ponudi. A njih je zaista bilo pregršt, od autentične pačetine, piletine, plodova mora, ljute supe sa bambusom, rezanaca, svinjetine u so-

5

Z VJEZDICA JE NAKON POSLJEDNJE REKONSTRUKCIJE “ZARADIO” MAESTRAL RESORT & CASINO

Foto: Dejan Lopičić

Maestral Resort & Casino – prve asocijacije na ovaj kompleks uglavnom su dobar provod, još bolji odmor i jedna od najboljih lokacija na našem Primorju. Naviknuti na njihovu prvoklasnu ponudu i postavljanje novih standarda u turizmu, rado smo se odazvali ljubaznom pozivu hotela da ih posjetimo u novootvorenom restoranu Azijske kuhinje – “Žad”, koji se nalazi u sklopu hotela.

su od meda sa ananasom, svinjetine u sosu “od čokolade”, kako je jedno jelo od milošte nazvao naš domaćin, ali i prepoznatljivog dim suma... Prezentacija je sama po sebi, bila impresivna, sa sve štapićima, ali i priborom za jelo za nas malo neiskusnije, dok smo u transparentnoj kuhinji iza nas posmatrali majstore svog zanata na djelu – prekaljene kuvare iz svih kineskih kantona, sa kojima se doduše nijesmo mogli propisno sporazumjeti, ali to nije bilo ni nužno, jer su u gastronomskim vodama apsolutno fluentni.

Dodajte uz sve to posebno dizajnirani enterijer u stilu Orijenta, pristupačne cijene, kao i omamljujuće zvuke Dalekog istoka, koji vam momentalno stvaraju prizor pirinčanih polja na vjetru dokle pogled seže, ali i instantni mir nepoznatog porijekla.

Kada posjetite restoran, koji je dobio naziv po najcjenjenijem poludragom kamenu Dalekog istoka - kamenu mira i ljubavi, uvidjećete i sami zašto i te kako

opravdava naziv.

■ ORIGINALNAJELA BEZ PRILAGOĐAVANJA

A prema riječima Marije Martinović, direktorice marketinga Maestrala, ovaj restoran unikatan je u ovom dijelu Evrope, iz više razloga.

“Drago nam je da imamo priliku da vam predstavimo azijski restoran ‘Žad’, koji je otvoren ovog ljeta i jedinstven je u ovom dijelu Evrope, po tome što serviramo autentične kineske specijalitete. Šefovi iz Azije su tu preko čitave godine da bi pruži-

li priliku našoj publici da proba nešto potpuno originalno. Kineski restorani u Evropi uglavnom su prilagođeni evropskoj kuhinji da bi ih publika prihvatila lakše i da bi bili bliži našem ukusu. Međutim, mi serviramo nešto autentično i originalno i zaista to što gosti mogu da probaju kod nas je nešto egzotično i jedinstveno na ovim prostorima”, otkriva Martinović Vikend novinama.

Restoran ima malo drugačije radno vrijeme za razliku od drugih, tako je otvoren od petka do utorka, od 18.30 do 00.30h i potrebno je izvršiti rezervaciju, jer je restoran dostupan svima, ne samo gostima hotela.

“Benefite uživa i domaća publika koja ima priliku da proba nešto novo, bukvalno u svom dvorištu, a bolji izbor od Maestralovog azijskog restorana po kvalitetu usluge, ambijentu, ali i originalnosti i izboru, u Crnoj Gori sigurno neće naći. Kuhinja je transparentna, tako da svi gosti mogu da vide kako se pripremaju jela, ali i neke tehnike koje

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

rEPOrTAŽA

41

VOREN I RESTORAN AZIJSKE KUHINJE ª ŽADº Transparentna kuhinja

Povratak koncerata u još jačem ritmu

se ne primjenjuju u našem kulinarstvu, da se upoznaju sa nekom novom pričom, ali i provedu prijatno veče, a nakon toga zabavu mogu da nastave u kazinu”, savjetuje ona.

■ NAJBOLJI KINESKI KUVARI

Ukoliko, pak, ne znate šta da izaberete, ili ste neodlučni, stručni tim je tu da preporuči i prava jela, pruži više informacija o samoj kineskoj kulturi, ali i načinu pripreme.

“Prethodne dvije godine dosta smo radili na edukaciji domaćeg osoblja, prije svega o kineskoj kulturi, kakve su im navike i kakav je kineski gost.

Dosta toga smo mogli sami da servisiramo, i jesmo. Međutim, ne možemo sve da naučimo, npr. kako da spremamo njihovu kuhinju, jer Kina je ogromna zemlja, i postoje razne recepture i razni običaji u različitim regijama. Kantonska kuhinja – u originalu onakva kakva jeste, bez modifikacija po našim ukusima i bez korišćenja alternativnnih začina i sastojaka prilikom pripreme, jako je zahtjevna. Iz navedenih razloga, ali i samog specifičnog načina pripreme, morali smo da zaposlimo vrhunske kuva-

Foto: Dejan Lopičić

Poznato je da je kazino u Maestralu mjesto za okupljanje, zabavu i muziku, a koncerti, koji su ugostili najveće zvijezde regiona, maltene su zaštitni znak hotela. Nakon duže pauze, posjetioce će obradovati vijest da se sa koncertima uskoro nastavlja u još jačem ritmu.

“Prva asocijacija na Maestral su koncerti, zabavni program i famozni četvrtak o kojem svi pričaju. Napravili smo dugu pauzu. Prošle godine smo imali par koncerata, a ove godine još nije bio pravi trenutak za to, jer je dugo bilo toplo vrijeme. Ekskluzivno možemo otkriti da se već nešto kuva u Maestralu i da ćemo uskoro najaviti prednovogodišnji koncert koji će ponovo biti mjesto okupljanja publike koja zna šta je pravi provod”, otkrila je direktorica marketinga u Maestralu.

Majstori svog zanata

ponudu, tako da su u potpunosti dorasli zadatku od pet zvjezdica, posebno kada je u pitanju daleko tržište.

“Maestral je sve na jednom mjestu i mjesto okupljanja jednako ljeti, jednako zimi. Tradicionalno smo popularni na tržištu Italije, čarter letovi idu svakog petka i nedjelje. Italijani vole da dođu kod nas, znaju kakvu uslugu da očekuju i rado nam se vraćaju. Što se regiona tiče, ovo je jednostavno kultno mjesto za sve iz regiona i ljudi imaju posebnu emociju prema ovom mjestu”, priča Martinović i pojašnjava da se u Maestralu često praznuje, a da su predstojeći praznici prava prilika za tako nešto.

■ GOSTI NAROČI-

TO VOLE BOŽIĆ U MAESTRALU

re iz Kine, kad kažem iz Kine, mislim na regije, jer pričamo o najboljima od najboljih, pošto imamo visokozahtjevne goste koji znaju šta je kvalitetna kuhinja”, pojašnjava direktorica marketinga Maestrala, dodajući da je preduslov za dolazak gostiju iz Azije, bila upravo kuhinja.

Međutim, postojala je jezička barijera, a pošto bi učenje jezika zahtijevalo puno vremena i donekle bi bio upitan uspjeh, napravljen je kompromis.

“U sklopu organizacije imamo VIP servis, gdje se nalazi, u zavisnosti od sezone, od sedam do 10 ljudi koji tečno govore engleski i kineski i na usluzi su svim našim gostima”, priča Martinović, dodajući da je Maestral ovim potpuno spreman za dolazak visokoplatežnih gostiju iz Azije.

■ KARAOKE ROOM I VIp SERVIS

“Da bi sve to bilo moguće i na visokom nivou, morali smo da uložimo truda, napora, dodatna sredstva, edukaciju, znanje, ali i da adaptiramo prostore da imamo kinesku kuhinju koju smo pomenuli, kao i karaoke room. Po tome smo jedinstveni, jer to nemaju drugi hoteli, koji ne razmišljaju u tom pravcu u kom razmišljamo mi, iz prostog razloga što nemaju tu klijentelu.

Sticajem okolnosti mi imamo, i mogu da kažem da smo ove godine uspješno okončali sezonu tako što smo ugostili izvje-

stan broj ljudi iz Azije, koji imaju specifične, ali ne i nemoguće zahtjeve. Potrudili smo se da uslugom ispunimo očekivanja i očekujemo ih već u februaru, kada bude Kineska nova godina, jer ćemo se truditi da obilježimo i te datume koji su za njih atraktivni i zanimljivi i da na taj način održimo čitavu ovu priču”, ističu iz Maestrala.

Nakon rekonstrukcije koja je sa sobom donijela luksuznih pet zvjezdica, fokus pažnje u Maestralu bio je pružiti gostima kvalitetnu uslugu, i u skladu sa tim obučili su osoblje, renovirali objekat, ali i napravili Unutrašnjost restorana “Žad”

“Tu je najprije katolički Božić, za strance koji slave, ne idu kući, a žele praznično da obilježe taj dan, imamo specijalan paket. Rasprodata nam je Nova godina, imaćemo goste iz Italije i poseban program prilagođen njihovim navikama. Publika posebno voli Božić – porodična atmosfera, muzika, ali ništa usiljeno, napadno, samo koliko njima prija. Na kraju krajeva ovo je veliki resort, svako nađe svoj kutak, da li sam za sebe ili sa drugima, zavisno od njegovih želja”, kaže Martinović.

■ STALNI GOSTI NAJ-

BOLJA pREpORUKA

Međutim, uprkos raznovrsnim sadržajima koje nudi, domaći posjetioci često imaju predsrasudu da hotel sa pet zvjezdica nije dostupan svima.

“Imali ste priliku da pogledate naše cijene i meni i uporedite sa drugim restoranima, i to su neke cijene koje su korektne, zavisno od mogućnosti, naravno. S tim da je ambijent koji mi imamo zaista vanserijski, a lokalitet za poželjeti. Kada je smještaj u pitanju, ne odbija goste ta cijena koliko ušuškanost, ali zaboravljaju da ste tu za nepunih sat od Podgorice. Sam pogled na more i vazduh opuštaju za sebe. Sve što nudimo je zarad udobnosti, komfora, relaksacije...”, podsjećaju iz ovog luksuznog hotela, ističuči da je Maestral samo bolji nego što je prije bio, te da će rado dočekati sve goste, a da je to što se oni iznova vraćaju najbolja preporuka.

42

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

VEČERAS I SJUTRA KONCERTI U ZAGREBU

Sergej Ćetković i krcat “Lisinski” opet oči u oči

prvi crnogorski izvođač popularne muzike koji je nastupio pod krovom te dvorane, zabilježio 2015. godine.

Tada je promovisao album “Moj svijet”, nakon uspješne evrovizijske avanture sa istoimenom numerom godinu ranije. Nakon debija, “Lisinski” je postao nezaobilazna dvorana na njegovim turnejama, a publika je Ćetkovića uvijek nagrađivala rasprodatim koncertima i gromoglasnim aplauzom na kraju. Očekuje se da i novembarski koncerti proteknu u istoj atmosferi, a naš pjevač je najavio da će ugostiti razne izvođače iz Hrvatske.

D.B.

MOJ RAD JE ZAPAŽEN I SP ⌦ Danilo Brajković

M

odeli kreatorke Marte Miljanić, drugi put u karijeri, krase kampanju Crnogorske nedjelje mode. Na krilima nove kolekcije “The demon dance”, koja je inspirisana kabareom i burleskom - sa primjesama fetišizma i uz nezaobilaznu kožu, Miljanić vjeruje da će i kampanja i njen specifičan rad biti zapaženi.

Crnogorska nedjelja mode, pod zvaničnim nazivom Mionetto Prosecco Montenegro Fashion Week, počinje 19. novembra na Imanju Knjaz. Organizatori su uvjereni da bi to mogla biti najbolja Nedjelja mode dosad. Kako bi goste što bolje upoznali sa onim što ih očekuje tokom modne manifestacije, čelni ljudi Crnogorske nedjelje mode osmislili su zanimljivu promotivnu kampanju, a drugi put u karijeri kreatorki Marti Miljanić pripala je čast da bude zadužena za odjevne kombinacije modela koji krase zvaničan poster manifestacije. U intervjuu za Vikend novine, Miljanić objašnjava da se prilkom izrade nove kolekcije još jednom prepustila koži, kao dominantnom materijalu, a inspirisana je kabareom i burleskom - sa primjesama fetišizma. S druge strane, iako njeni modeli neće prošetati pistom MFW-a, Miljanić ističe da je poželjela da okuša drugačiji način promocije, a vjeruje da će i kampanja i njen specifičan rad biti zapaženi.

Foto:

Najuspješniji crnogorski pop pjevač Sergej Ćetković večeras i sjutra veče održaće koncerte u kultnoj zagrebačkoj velikoj dvorani “Vatroslav Lisinki”. Koncerti su naslovljeni “Pogledi u tami”, po uzoru na hit koji je, prema Ćetkovićevom ranijem priznanju, krucijalno doprinio razvoju njegove karijere. Očekivano, karte za ova dva koncerta odavno su rasprodate, tako da je Ćetković, prvi put u karijeri, bio prinuđen da zakaže još jedan termin u “Lisinskom”, a treći koncert zakazan je za 28. novembar.

Podsjetimo, Sergej je debi koncert u “Lisinskom”, kao

MODELI SA POTPISOM KREATORKE MARTE

Sa jednog od ranijih koncerata Ćetkovića u Lisinskom - našem pjevaču na bini su se pridružile vjerne obožavateljke

U SLOVENIJI PJEVAJU KONDŽA, GRAŠO...

Turneja u Oliverovu čast okupila muzičku elitu

VN: Promotivna kampa-

Dragojević

Foto: Đorđe Živaljević

Koncertni omaž Oliveru Dragojeviću, u okviru turneje “Najlepše Oliverjeve in Dalmatinske pesmi” i uz učešće brojnih priznatih muzičkih imena, tokom kog će širom Slovenije uživati žitelji sedam gradova, počeo je sinoć u ljubljanskoj dvorani “Tivoli”. Na turneji, koja će, prema riječima organizatora, trajati do 2. decembra, nastupiće Oliverovi dugodišnji saradnici i prijatelji: Tereza Kesovija, Zorica Kondža, Jasna Zlokić, Toni Cetinski, Petar Grašo, Davor Radolfi, Tedi Spalato, klape Cambi i Bonaca, Jure Brkljača, grupa Dupini, koja je Olivera vjerno pratila 25 godina na zajedničkim koncertima, a zbog brojnih nastupa različiti izvođači smjenjivaće se na bini. Podsjetimo, Dragojević je preminuo 29. jula u 71. godini, nakon višemjesečne borbe sa tumorom pluća.

D.B.

nja Crnogorske nedjelje mode i ovog puta protiče u znaku tvojih modela. Jesi li ponosna zbog nastavka saradnje?

MILJANIĆ: Prije dvije godine, pružila mi se prilika, na moje veliko zadovoljstvo, da sarađujem sa Crnogorskom nedjeljom mode. Moji modeli su tada krasili kampanju, a ove godine izvršni direktor Crnogorske nedjelje mode Srđan Lubarda mi je opet ukazao čast.

VN: Pošto nijesi učesnik Nedjelje mode, u smislu da tvoji modeli neće prošetati pistom, plašiš li se da, možda, kreacije neće biti tako zapažene ili cijeniš da je i ovaj način promocije sasvim adekvatan?

MILJANIĆ: Vremena su se promijenila. Društvene mreže i marketing na njima zaživjeli su uveliko. Shvatila sam da reviju mogu uvijek da imam i da to nije jedini način da prikažem rad i da ljudi zapaze ono što radim. Ovog puta, željela sam da probam druge stvari. Svakako, ovu kolekciju planiram da dopunim, pa bih, možda, sljedeće godine razmišljala o reviji - ako

mi bude do toga. Moj rad je uvijek zapažen jer je specifičan, a i nijesam koncentrisana samo na crnogorsku publiku.

VN: Zašto baš burleska, fetišizam i zavodljivost, odnosno Dita fon Tiz i Džon Galijano, kao inicijalne kapisle nove kolekcije?

MILJANIĆ: Nova kolekcija inspirisana je kabareom i burleskom - sa primjesama fetišizma. Dita fon Tiz je poznata plesačica burleske i njeni scenski kostimi, kao i perfomansi, bili su mi veoma inspirativni za rad. Posebno korseti i sve u vezi sa korsetiranjem. Galijano je veliki umjetnik i dizajner, čijem sam se radu oduvijek divila. Kostimi koje je radio za Kajli Minog, tačnije za njenu turneju “Showgirl”, su me, na neki način, takođe inspirisali.

VN: Opet dominira koža, maltene tvoj zaštitni znak.

Otkud tolika “opsjednutost” tim materijalom i postoje li neki noviteti ove kolekcije u pogledu drugih materijala, a na koje bi voljela da publika usmjeri pažnju?

MILJANIĆ: Koža je postala moj zaštitni znak. Način na koji radim sa kožom me vjerovatno izdvaja i moj rad je postao prepoznatljiv po tome. Raditi sa kožom je neopisiv osjećaj, zato što mi je pružila skroz drugačiji način i pristup kada je riječ o dizajnu i produkciji. Ranije sam radila sa svilom i ona mi je bila omiljena za rad. Ali, koža je, zapravo, promijenila moju svijest i pristup kada je u pitanju dizajniranje. Prosto se za sada nije još pojavilo nešto bolje od kože,

Marta Miljanić bila je zadužena za odjevne kombinacije manekenki koje krase reklamnu fotografiju Mionetto Prosecco Montenegro Fashion Weeka

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

ZABAVA

43

UVIJEK PECIFIČAN a da bi moglo da me zainteresuje na taj način. Nova kolekcija je akcentovana elementima po kojima je moj rad, inače, prepoznatljiv, ali sam je dopunila i elementima sa kojima se ljudi koji prate moj rad nijesu ranije srijetali.

Uvela sam nekoliko modela u boji, ukrasila sam ih kristalima i perjem, ali sam se trudila da ih uklopim u ostatak kolekcije, koji je rađen isključivo od kože i djeluje dosta mračnije. Kolekcija se sastoji od korseta, korset haljina, bodija na pertlanje i korsetiranje.

VN: Nova kolekcija naslanja se na prethodnu, u kojoj su, takođe, fetišizam i mračni tonovi u igri – vjeruješ li da tako koncipirani, seksepilni modeli imaju prolaz među crnogorskom publikom, pošto je već godinama prepoznata kao djelimično konzervativnija po tom pitanju...

MILJANIĆ: Kao što sam rekla, nijesam koncentrisana samo na crnogorsku publiku. Umjetnik sam i želim da moj rad bude dostupan i vidljiv ljudima van Crne Gore. Već sam na neki način to postigla, jer sam izlagala više puta u inostranstvu, a i prodavala sam svoje modele van Balkana. Naravno da mi je cilj da to bude mnogo bolje, na nekom jos višem nivou.

Na tome radim polako.

VN: Da se osvrnemo i na druge aktuelnosti. I ove godine, prisutna si kao crnogorski predstavnik i dizajner, slobodno možemo reći i ambasador u Ljubljani na Festivalu znanja i kreativnosti na polju dizajna “Month of Design”.

MILJANIĆ: Imala sam priliku da dvaput izlažem i učestvujem na festivalu “Month of Design” u Ljubljani. Iskustvo je bilo divno oba puta, kao i poznanstvo sa kolegama iz drugih država i sfera dizajna. Vidjela sam dosta kreativnih radova i ljudi na jednom mjestu. Ove godine, nažalost, nijesam mogla da prisustvujem zbog rada na novoj kolekciji, ali sam svakako izložila jednu kožnu haljinu po izboru njihovog žirija. Haljina

Foto: Braca Nadeždić

E MILJANIĆ KRASE KAMPANJU MFW A, SPREMNA I NOVA KOLEKCIJA

je izložena u paviljonu Crne Gore, sa ostalim radovima odabranih crnogorskih umjetnika.

VN: Iz bogate biografije, izdvajaju se brojne kolekcije, nagrade, saradnje, poput onih sa Andrejom Pejićem, Anom Stanić, Aleksandrom Radović…, šarenoliki izvori motivacije. Šta dosad smatraš krunom i na krilima koje želje bi voljela da napraviš krupan korak naprijed?

MILJANIĆ: Dosta stvari bih mogla da izdvojim. Na primjer, nagradu Elle Fashion Award, koju sam dobila od magazina Elle za najbolju kolekciju. Takođe, tu je i naslovna stranica Elle magazine, koju je krasila predivna Đurđa Stojiljković. Učešća na velikoj modnoj platformi Fashionclash u Holandiji su bila veoma značajna za moj budući rad. Tu su i saradnje sa mnogim javnim ličnostima. Posljednje lijepo što mi se desilo je hrvatsko izdanje Grazia magazina, tj. moje kožne rukavice su se našle u editorijalu. Dosta stvari bih mogla da nabrojim i nikada to nije samo jedna najveća. Dok stvara, čovjeku će se uvijek desiti neki novi uspjeh, koji će ga motivisati da radi više i bolje.

Voljela bih da ostvarim saradnju sa, možda, nekom svjetskom zvijezdom. To bi bio neki sljedeći korak, na koji bih željela da usmjerim energiju.

VREMENA SU SE PROMIJENILA. DRUŠTVENE MREŽE I MARKETING NA NJIMA ZAŽIVJELI SU UVELIKO. SHVATILA SAM DA REVIJU MOGU UVIJEK DA IMAM I DA TO NIJE JEDINI NAČIN DA PRIKAŽEM RAD I DA LJUDI ZAPAZE ONO ŠTO RADIM

Marta Miljanić

44

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

NAJLJEPŠI VIKTORIJIN ANĐEO ODLOŽIO KRILA

Suze Adrijane Lime na posljednjoj reviji brenda koji ju je proslavio Nakon skoro dvadeset godina karijere, jedna od najljepših žena današnjice, manekenka Adrijana Lima odradila je posljednju reviju za Victoria’s Secret. Prije negoli je prošetala pistom, Lima je obožavatelje na društvenim mrežama obavijestila da odlazi u penziju, makar što se tiče tog modnog brenda koji ju je proslavio. Štaviše, nije mogla da sakrije osjećanja, pa je na pisti zaplakala.

“Draga Viktorija, hvala ti što si mi pokazala svijet, podijelila svoje tajne i, najvažnije, nisi mi samo dala krila već si me naučila da letim”, emotivno se oprostila Adrijana od omiljenog brenda.

Ovo joj je devetnaesta revija po redu, jednu je samo propustila zbog rođenja kćerke. Na-

kon što su joj suze prekrile lice, publika ju je nagradila velikim aplauzom. Ipak, Brazilka će nastaviti marljivo da radi jer je još uvijek vrlo tražena u modnom svijetu.

Pistom su prošetale još i Kendal Džener, Bela i Điđi Hadid, Vini Harlou, Kendis Svinpul i Esla Hosk, koja je nosila grudnjak od milion dolara. Ovo je ujedno za Vini bio prvi nastup na reviji Victoria’s Secreta, a u istoriji je ušla kao prvi model s depigmentacijom kože.

Revija, koja je održana u Njujorku, prenosiće se na američkom ABC-u 2. decembra, a od pjevača nastupili su Šon Mendez, The Chainsmokers, Halsey, Kelsea Ballerini, Rita Ora, Bebe Rexha, Leela James i The Struts.

M.Rog.

Uplakana ljepotica

SA ISTOM GLUMAČKOM POSTAVOM

U planu i rimejk “Šreka” Jedan od najpopularnijih animiranih filmova za sve uzraste “Šrek” i njegov spinoff “Mačak u čizmama”, navodno će započeti svoje priče ispočetka, a za nove filmove biće zadužen izvršni direktor Illumination Animationa i producent crtaća “Despicable Me” Kris Meledandri.

Variety javlja da je Universal Pictures tražio od Meledandrija da “otkrije nove priče za prepoznatljive likove”, ali i planira da zadrži i

staru glasovnu podjelu u kojoj su briljirali Majk Majers kao Šrek, Edi Marfi kao Magare i Antonio Banderas kao Mačak u čizmama.

“Realno, kada se prisjetim koliko su oni odradili fenomenalan posao, uvijek nadvlada moja lična nostalgija i želim da se vratim upravo tako karakterizovanim likovima. Tako da je naš izazov u tome što moramo da smislimo film koji neće biti samo još jedan nastavak,” objašnjava Meledandri.

DISNEY + STRIMING SERVIS SE DODATNO NAORUŽAO

Potvrđeni “Loki” i “Star Wars” serija

Čelnik i izvršni direktor Diznija, Bob Iger otkrio je da je konačni naziv dugonajavljivanog striming servisa, i direktnog oponenta Netflixu, kratko i jasno Disney+. I ne samo to, stigle su nam i potvrde “Loki” serije, u kojoj će glavnu ulogu tumačiti Tom Hidlston, kojeg je ova uloga u Marvelovim ostvarenjima i proslavila.

Iger je takođe najavio i

drugu igranu “Star Wars” seriju, koja će biti prequel za Rogue One, a u kojoj će centralni lik biti formiran oko protagoniste kojeg tumači Dijego Luna.

U najavi su i serija o “Skarletnoj vještici”, a li i mnogobrojna iznenađenja, te ne treba da čudi ukoliko Disney+ već na samom početku strimovanja “pomete” konkurenciju.

M.Rog.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

ZABAVA

45

IZVJEŠTAJ SA AMERIČKOG BOX OFFICA

“BOHEMIAN RHAPSODY” POMEO KONKURENCIJU (Ne) očekivano, biopijski film o životu legendarnog frontmena sastava The Queen, Frediju Merkjuriju, “Bohemian Rhapsody”, našao se na prvom mjestu američkog box offica sa zaradom od 51 milion dolara.

Kroz presjek kultnih pjesama i revolucionarnog zvuka, film takođe prati i meteorski brz razvoj i uspon benda, uključujući i eksploziju tog istog meteora u vrijeme kada se Fredijev životni stil oteo kontroli, ali i trijumfalni povratak kon-

LEGENDARNA MULTIMEDIJALNA UMJETNICA

Joko Ono krajem novembra na Petrovaradinskoj tvrđavi Povodom obilježavanja velikog jubileja i sto godina od okončanja Prvog svjetskog rata, Exit fondacija će u saradnji sa legendarnom multimedijalnom umjetnicom i mirovnom aktivistkinjom Joko Ono krajem novembra na Petrovaradinskoj tvrđavi otvoriti konceptualnu instalaciju pod imenom “One day…”. Kako se navodi u saopštenju, “One day...” će promovisati Novi Sad na međunarodnoj sceni i biti nova kulturno-turistička atrakcija grada.

Ovaj umjetnički rad predstaviće Petrovaradinsku tvrđavu širom svijeta kao tvrđavu mira, a projekat će biti realizovan uz podršku Fondacije “Novi Sad 2021”, Gra-

da Novog Sada i kompanije NIS kroz program “Zajednici zajedno”. Informativna služba Egzita navodi da je nova kulturno-turistička atrakcija Novog Sada i Srbije, originalno umjetničko djelo koje potpisuje Joko Ono, a napravljena je na osnovu modela tradicionalnog srpskog broda tzv. “šajke”, koji su koristili vojnici-graničari iz vremena Vojne krajine.

Joko Ono, svjetski priznata japanska umjetnica i aktivistkinja, poznata je po svom doprinosu promociji mira kroz brojne umjetničke oblike i instalacije. Njeni avangardni radovi široj javnosti postali su poznati još šezdesetih godina prošlog vijeka.

Fi.J.

certom na Live Aid-u, kada je Merkjuri, gledajući u oči svoju smrtnu bolest, poveo bend u jedan od najznačajnijih i najfascinantnijih nastupa u istoriji rok muzike. U ulozi Fredija Merkjurija našao se Rami Malek, zvijezda serije Mr. Robot, kojemu već predviđaju nominaciju za Oskara za ovu ulogu.

Na drugoj poziciji našlo se dugoočekivano, čarobno ostvarenje sa zvjezdanom postavom “The Nutcracker and the Four Realms” sa 20 miliona zarade, dok je trećo mjesto

pripalo filmu “Nobody’s Fool” koje je inkasiralo 13,7 miliona dolara zarade.

Pad za režiserski debi Bredlija Kupera “A Star is Born” na četvrtu poziciju i 11 miliona dolara od prodatih ulaznica, dok je peto mjesto pripalo najnovijem filmu iz franšize “Halloween” (10 miliona).

U “top ten” ušli su još i “Venom” (7,8), “Smallfoot” (3,8), “Goosebumps 2: Haunted Halloween” (3,7), “Hunter Killer” (3, 5) i “The Hate U Give” (3,3).

M.Rog.

TRI FILMA ZA LIK RIKA GRAJMSA NAKON IZLASKA IZ “THE WALKING DEAD” Britanski glumac Endrju Linkoln nedavno je završio svoju karijeru u seriji “The Walking Dead”, ali po svemu sudeći ne i u franšizi. Naime, glumcu izgleda toliko “nedostaje porodica” da ćemo ga gledati kao Rika Grajmsa u čak tri “AMC Originals” televizijska filma koji će nastaviti njegovu priču. Ovo je potvrdio CCO franšize Skot Gimpl u pratećem programu “Talking Dead”, na oduševljenje fanova serije.

RIBLJA ČORBA NA TURNEJI PO AUSTRALIJI

Nakon gostovanja na drugoj strani svijeta stiže novi, “mračniji” album Grupa Riblja čorba sljedećeg petka u Brizbejnu počinje australijsku turneju koja obuhvata četiri koncerta. U subotu slijedi Sidnej, svirka u Melburnu zakazana je za 16. novembar, a u Pertu za 17. novembar.

“Ulaznice idu ‘kao lude’.

Prošli put kad smo svirali u Australiji, 2015, Sidnej i Melburn su bili rasprodati”, raspoloženo je pred put rekao frontmen grupe Bora Đorđević.

Ekspedicija u kojoj su i dugogodišnji binski tehničari grupe, Miloš Đurić i Ivan Stanković, doputovala je iz Be-

ograda u Brizbejn preko Ciriha i Singapura, poslije 28 sati. Tokom puta, Đorđević je bio inspirisan: “Kroz prozor provirih, kad ono Cirih”, otkrio je rimu iz aviona.

Obožavaoci čuvenog srpskog benda koji ove godine slavi četiri decenije postojanja, pored brojnih hitova, biće u prilici da čuju i nekoliko pjesama sa 20. albuma “Da tebe nije”, koji grupa trenutno snima u beogradskom “Studiju O”. Bora je odlučio da, odmah poslije ovog izdanja na kom će dominirati ljubavne i vedrije numere, izađe još jedan, “mračniji” album, jer mu se, kako kaže, u stvaralačkom procesu nagomilalo “težih” pjesama, koje govore o ozbiljnim društvenim temama. Fi.J.

46

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Pravilan odabir namirnica Preduslov zdr

Od kvaliteta ishrane u zavisi zdravlje u pOzni

Zdrava i pravilna ishrana sigurno ima veliki uticaj na razvoj našeg organizma. Da bi naše tijelo funkcionisalo potrebno mu je oko 40 nutritijenata koje dobijamo upravo iz hrane, kao i raznovrsna, uravnotezena ishrana. Odabirom namirnica osiguravamo optimalan unos energije, vitamina, minerala, bjelančevina.

Ishrana ima tu fantastičnu mogućnost da upravlja biohemijskim procesima na ćelijskom nivou. Koliko je važna kao prvi korak upravo u najranijem djetinjstvu ističe i naša sagovornica, Enisa Kujundžić, specijalista higijene.

“Navike u vezi sa ishranom i uopšte životnim stilom, djeca usvajaju u porodičnom okruženju. U ranom djetinjstvu se formiraju navike u vezi sa afinitetom za određenu vrstu hrane, zato je logično da djeca koja su se vrlo rano susrela sa koncentrovanim šećerom su sklonija da konzumiraju hranu koja ga sadrži, tokom cijelog svog života”, kaže naša sagovornica.

Djeci, kako ona navodi, treba objasniti šta su loše strane „brze hrane“, i to pokazati na praktičnim primjerima kroz uticaj na zdravlje u daljem toku njihovog života, kao i to da zdravstvene tegobe uzrokovane nepravilnom ishranom ne nastaju odmah, već se manifestuju u uglavnom u odraslom dobu. Da bi se ostvarili ciljevi u ishrani i primijenile preporuke za pravilnu ishranu koriste se razni načini da se preporučene količine hranljivih materija izraze kao količine pojedinih namirnica. Osnovno pravilo je da u dnevnoj ishrani bude zastupljena bar po jedna namirnica iz svake grupe namirnica.

Dobre navike u ishrani stiču se u djetinjstvu

RaznovRsnost namiRnica impeRativ “Osnovu ishrane čine proizvodi od žitarica, uključujući pirinač, tjesteninu i hljeb i preporučuje se crni ili integralni jer je bogat vlaknima. Ovi proizvodi su odličan izvor vitamina B i mineralnih materija. Svakodnevno bi trebalo jesti puno povrća, naročito obojenog npr. zelenog lisnatog, kao što su spanać i blitva. Povrće je najkorisnije jesti svježe ili bareno. Veoma je značajno redovno konzumiranje i svježeg voća. Te namirnice su bogat izvor vitamina i minerala, kao i biljnih vlakana, a osim toga sadrže i nisku količinu masti. Biološki vrlo vrijedne namirnice su mahunasto povrće kao što su grašak i pasulj, kao i jezgrasto voće koje je veoma dobar izvor kvalitetnih masnoća i vitamina.

Treću stepenicu piramide čine mliječni proizvodi (jogurt, mlijeko, svjež sir), krto meso, piletina, riba i jaja.

Te namirnice su bogate bjelančevinama koje su osnova za izgradnju tkiva, proi-

zvodnju hormona i enzima.

Mlijeko i mliječni proizvodi su veoma važni u ishrani djece jer su glavni izvor kalcijuma, koji utiče na rast i razvoj, povećava čvrstinu kostiju i štiti od osteoporoze u zrelim godinama. Na samom vrhu piramide nalaze se namirnice koje sadrže visok procenat masti, šećer i so, koje bi trebalo uzimati u malim količinama.

ŠkolaRci moRaju imati pet obRoka dnevno U ishrani školske djece je veoma značajna i raznovrsnost namirnica i treba izbjegavati drastične restrikcije. Djeca školskog uzrasta bi trebalo da imaju pet obroka dnevno, tri glavna (doručak, ručak i večeru) i dva međuobroka. Obroke bi trebalo uzimati u pravilnim vremenskim razmacima.

“Doručak je izuzetno važan obrok, koji se ne smije preskočiti. Djeca koja ne doručkuju često su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu. Doručak treba da se sastoji od energetski boga-

tih i lako svarljivih namirnica iz grupe integralnih žitarica punog zrna i mliječnih napitaka sa dodatkom lako svarljivih animalnih bjelančevina (jaje, sir, ćureća šunka i sl.) i vidljivh masti (maslac, mladi kajmak) uz dodatak svježeg voća i povrća. Ovo treba posebno naglasiti starijoj školskoj populaciji i adolescentima koji najčešće iz želje da se ne udebljaju ovaj obrok preskaču ne znajući da će za njihovo varenje i prepodnevne aktivnosti biti potrošeno više energije nego što je kalorijski kapacitet tih namirnica. Najbolje bi bilo da se prije podne konzumiraju namirnice iz grupe žitarica sa mliječnim proizvodima i vo-

ćem. Nije preporučljivo da se pošto se preskoči doručak na odmoru pojede velika količina koncentrovanih kalorija iz tzv. “brze hrane” i slatkiša jer opterećuju organe za varenje i smanjuju koncentraciju potrebnu za školske aktivnosti. Takav obrok ima puno masti, koncentrovanih ugljenih hidrata, malo minerala, vitamina i biološki vrijednih sastojaka. Školska užina bi najbolje bila od kombinacije voća i žitarica i mliječnih proizvoda.

u dnevnoj ishRani djeteta najviŠe 10 odsto slatkiŠa Sa problemom kada mališani često žele grickalice i slatkiše, suočava se većina roditelja.

“Tako-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

aktuelno

47

ravog i kvalitetnog zivota

djetinjstvu ijim gOdinama đe je značajno da djeca svakodnevno konzumiraju kuvani obrok od povrća i mesa u vidu ručka koji uglavnom ne vole i radije ga zamjene nekim sendvičom. Dobro bi bilo da se u nedjeljni jelovnik svakog djeteta uvrsti bar jedan put riba. Ručak treba da obezbijedi oko 30 odsto dnevne energije i tada se preporučuje povrće, meso, pripremljeno na lako svarljiv način kuvano, dinstano, kao salata, i uz dodatak hleba, pašte ili pirinča obezbeđuje optimalnu kličinu hranljivih materija. Popodnevna užina bi trebalo da sadrži oko pet post unosa energije. Večera obezbeđuje 20-25 odsto energije i takođe se ne smije preskakati samo je akcenat da bude ranija (ne posle 20h) i da bude od lako svarljivih namirnica. Trebalo bi ograničiti

Ishrana mora biti raznovrsna i odmjerena

konzumaciju gaziranih sokova, grickalica i slatkiša jer su tu skrivene kalorije koje se vrlo lako “lijepe”. Slatkiši i šećerni koncentrati ne smiju da budu samostalan obrok i u dnevnom energetskom unosu ne smeju da pređu 10 odsto.”

Crna Gora 4. u Evropi po gojaznosti mališana Gojaznost koja poprima razmjere epidemije i u Crnoj Gori predstavlja realnost. Istraživanje Instituta za javno zdravlje pokazalo je da kod nas trećina djece uzrasta od šest do jedanaest godina imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Naša zemlja nalazi se na čak četvrtom mjestu u Evropi po broju gojaznih mališana. Najveći broj djece koja u djetinjstvu imaju ovaj problem cijelog života se bore sa njim. Dijete koje je gojazno u uzrastu od 10-13 godina ima čak 80 posto šanse da ovaj problem ima i u zrelom dobu. Gojaznost sa sobom nosi niz bolesti pa bi njena prevencija i liječenje, stvaranje zdravih n av i ka i povećana fizička a ktivnost trebala biti prioritet.

Va ž n o je razumjeti da za ovaj problem ne postoji čudotvorni lijek, već su strpljenje i predanost jedini nacin za uspjeh.

Kilogrami se moraju gubiti postepeno a roditelji se prvo obraćaju djete-

tovom pedijatru koji će ih uputiti na dalje analize i nutricionisti.

Postoji izreka koja kaže da smo ono što jedemo. Činjenica je da su ljudi tek prije 10.000 godina počeli da piju životinjsko mlijeko i da je troje od deset ljudi netolerantno na laktozu. Da li su ljudi mesojedi rasprava je sa podjeljenim mišljenima ali je činjenica da se ljudska crijeva razlikuju od onih kakva imaju mesojedi, da vitamin c ne proizvode sami za razliku od životinja koje su mesožderi, da nijesu građeni niti spretni poput mesoždera, te da im je anatomija posve drugačija. Mogućnost da jedu meso ljudi su dobili tek pojavom alatki koje su im omogućile lov. Isto tako, konzumiranje crvenog mesa sa sobom nosi povećan rizik od velikog broja bolesti. Pojedinci bolesni od karcinoma, na primjer, kao jedan od prvih savjeta od ljekara, dobiju izbjegavanje unosa upravo crvenog mesa. Ishrana koja isključuje unos mesa kao i bilo kojih proizvoda životinjskog porijekla, naziva se veganstvo. Veganstvo je filozofija, životni stil koji zagovara empatiju, izbjegavanje unosa neorganskih i zagađenih namirnica. Vegetarijanstvo se sa druge strane odnosi na prosto neunošenje mesnih proizvoda i mesa.

POSEBAN JELOVNIK ZA VEGANE “Vegetarijanska ishrana podrazumijeva ishranu koja ne sadrži meso bilo koje vrste”, ističe Kujundžić, i osobe koje se odluče na takav način ishrane moraju dobro isplanirati svoj jelovnik, biti dobro informisane o nutritivnom i energetskom sastavu namirnica, kako bi zadovo-

Enisa Kujundžić, specijalista higijene ljili energetske i potrebe za nutrijentima i samo u tim slučajevima vegetarijanska ishrana ima blagotvorno dejstvo na organizam. S obzirom na to da vegetarijanci ne konzumiraju meso, u njihovoj ishrani su u velikoj količini zastupljeni povrće, voće, žitarice, leguminoze, orašasti plodovi, dakle namirnice koje obiluju vlaknima, važnim mikroelementima, vitaminima, fitonutrijentima, antioksidansima. Brojna istraživanja su ukazala na prednost ovakve ishrane na cjelokupno zdravlje čoveka – kako psihičkog razvoja, tako čovjekove cjelokupne energije i dugovječnosti. Rezultati takvih istraživanja su

Osnovu ishrane čine proizvodi od žitarica, uključujući pirinač, tjesteninu i hljeb i preporučuje se crni ili integralni jer je bogat vlaknima. Ovi proizvodi su odličan izvor vitamina B i mineralnih materija. Svakodnevno bi trebalo jesti puno povrća, naročito obojenog npr. zelenog lisnatog, kao što su spanać i blitva. Povrće je najkorisnije jesti svježe ili bareno. Veoma je značajno redovno konzumiranje i svježeg voća. Te namirnice su bogat izvor vitamina i minerala, kao i biljnih vlakana, a osim toga sadrže i nisku količinu masti

dokazali, da vegetarijanci rjeđe obolijevaju od: bolesti krvnih sudova i srca, moždanog udara, hipertenzije, gojaznosti, dijabetesa, osteoporoze, alergija, bolesti imuniteta, demencije, kamenja u žučnoj kesi i bubrezima. S obzirom da je preporukom Svjetske zdravstvene organizacije ograničeno konzumiranje crvenog mesa na tri puta nedjeljno zbog potencijalno kancerogenog dejstva, prije svega zbog nitrata koji se u ovoj vrsti mesa nalaze, ovakav način ishrane je važan dio prevencije protiv malignih oboljenja – raka debelog creva, prostate, mokraćne besike, pankreasa, želuca.”

U današnjem vremenu prebukirani smo tekstovima o zdravoj ishrani a da većina nas ne zna šta taj pojam znači. Zaboravili smo da je najvažnije slušati svoje tijelo. Hrana je potreba bez koje ne možemo preživjeti. Svako njeno preveliko unošenje dovodi do skladištenja viske energije u tijelu, u vidu masti i šecera. Ovo dovodi do gojaznosti koja je opasna bolest, sve više izražena u savremenom dobu, povećava se tjelesna masa a samim tim i potreba za kiseonikom, srce brže kuca, povećava se tonus mišića, masnoća, otežava se disanje. Izbalansirana ishrana, organski proizvodi i što veća fizička aktivnost svakako su osnova zdravlja.

Iva Popović

48

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

FOTO UBOD Hotel u krivini

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Svijetla Čikaga

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3179

4

5

6

7

7

1

3

6

3

6

5

3

9

4

1

6

8

2

1

9

6

2

8

5

3

4

7

5

8

2

3

7

4

1

6

9

3

6

7

5

1

9

8

2

4

9

1

4

8

6

2

5

7

3

6

1

3

6

7

4 9

2

7

1

4

9

3

2

5

5

6

2

9

7

1

4

5

8

3

2

8

4

3

5

9

2

7

1

6

1

7

5

3

6

8

2

4

9

9

5

1

8

4

3

9

6

2

7

3

9

4

2

7

6

8

5

1

7

6

2

8

5

1

3

9

4

4

3

7

9

2

5

1

6

8

2

8

6

1

4

7

9

3

5

9

5

1

6

8

3

4

7

2

2014-11-02

1

4

3

8 7

2

9 3

4

9

1

5

5

3

5 8

1

7 4

8

9 7

2

Medium level

4

8

8 3 5 7 2 6 4 9 1 Sudoku puzzle No. 2936 2014-10-27

8

6 1

5

7

Daily Sudoku puzzle No. 2942

4 2 9Puzzle 1 5 solution: 8 7 3 6

4 1

Sudoku puzzle No. 2935 2014-10-26

2 4 8 6 3 7 9 1 www.sudokukingdom.com

6 5

Medium level

3

2 2

Play sudoku online at:

2015-06-27

4

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 8

8

6 9

49

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

FOTO UBOD Potraga za Wi-Fi mrežom

Poslije kiše

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2062

2012-06-05

4

1

7

2

4 7

9

5

8 4

9

3

3 4

8 7

7

6

4

9

5

2 9 4

8

3

9

4

2

7

5

1

2

5

7

1

8

6

3

9

4

8

2

5

6

9

1

4

3

7

3

6

9

7

2

4

1

8

5

4

7

1

3

5

8

9

6

2

7

4

2Puzzle 8 6 solution: 3 5 1

9

9

1

6

3

2

7

5

8

4

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2046

8

6

5 3 8 4 1 9 2 7 6 Sudoku puzzle No. 2942 2014-11-02

6

3 5

Sudoku puzzle No. 3179 2015-06-27

1 9 4 5 3 7 6 2 www.sudokukingdom.com

8

5

3

Medium level

Play sudoku online at:

5

3

9

6

4

2

1

8

7

8

1

4

9

3

7

6

5

2

6

7

2

1

5

8

9

3

4

7

2

8

3

6

9

5

4

1

4

9

3

5

8

1

7

2

6

1

5

6

7

2

4

3

9

8

3

8

1

4

9

6

2

7

5

9

4

7

2

1

5

8

6

3

2

6

5

8

7

3

4

1

9

2012-05-20

6

4

1 2

7

8 7 5 8

7

3

4

9 7

3

8

9

5

2

9

5 4

Medium level

9

7

4 6

2

7

5

1

petak,

50

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA , 10 I 11. 11. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog danaod12:00hdo18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

5

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

3

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli.

Imam i za prodaju. Kolekcionar.Tel.069/051-526 Prodajem 2 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata, 29 km od Nikšića! Donja Brezna – Bajovo Polje!

Tel:067/898-614

Izdajem jednosoban namješten stan, 47 m2 sa terasom 5m2, Stari Aerodrom-druga faza.

Novogradnja. Cijena 220 EUR fiksno. Podgorica.

Tel: 068/804-739 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 10 I 11 . 11. 2018.

51 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

52

NUmerologija

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Dnevni broj pet

PROGNOZA ZA DANAs PO BIORITAMsKOM BROJu

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj

⌦ Numreolog Jana Luković Bioritamski broj 1: Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom domu ili kancelariji.

Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze sa vama bitnim ljudima.

Bioritamski broj 2: Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavite važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova.

Bioritamski broj 3: Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako budete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmete biće ostvareno sa uspjehom.

Bioritamski broj 4: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to.

Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko vas i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas.

Bioritamski broj 5: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava.

Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima.

Bioritamski broj 6: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog pitanja.

Bioritamski broj 7: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Kupite poklon dragoj osobi, a ostatak

veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve Svi koji su našli zanimljive što je u vezi sa poslom i veinformacije u tekstu, sve likim organizacijama, kao i detalje o izradi natalne karte intelektualnim poduhvatii numerološke analize mogu ma. U odnosima sa ljudima dobiti slanjem poruke u inboks morate biti strpljivi, a kada Fejsbuk stranice “Astrološka je odnos sa partnerom u pii numerološka analiza”, kao i tanju, suzdržite se od nameslanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ tanja svojih ideja.

Bioritamski broj 9: Dagmail.com nas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u novca iskoristite za plaćanje ostvarivanju svojih planoračuna. Početak nekog kur- va, jer vibracije današnjeg sa ili bavljenje pravnim po- dana donose stalne promjeslovima danas ide od ruke. ne. I sami ćete željeti da miUkoliko treba da vodite sa- jenjate nešto i da se stvari stanak sa bitnim ljudima za odvijaju brže. Moguća je vašu karijeru ili da zatražite promjena rasporeda naunapređenje na poslu, ura- mještaja u kući, pisanje pidite to danas. sama i poruka, odlazak na Bioritamski broj 8: Mo- kraće putovanje, odlazak u guće je da se osjećate spu- pozorište ili druženje sa pritanim zbog mnoštva obave- jateljima. Čuvajte se u saoza koje čekaju na vas i nedo- braćaju. Poslovanje sa mlastatka vremena za njihovo đim ljudima može donijeizvršavanje, ali danas učite ti profit.

Novi peh za sokolove: I Stojković propušta Srbiju

56

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

BUDUĆNOST VOLI UPISALA ŠESTI PORAZ U EVROLIGI, NAVIJAČE POLAKO IZDAJE STRPLJENJE

Zvižduci i Džikiću, stranci nepoželjni 62-63

Foto: Iva Mandić

PLANETA STAJE, SVI GLEDAJU U BUENOS AJRES I DERBI IZMEĐU BOKE I RIVERA

Evropski klasici u sjenci superklasika

57

RUKOMETAŠICE BUDUĆNOSTI U NEDJELJU GOSTUJU ODENZEU

ZA PREKID CRNE SERIJE NA STRANI 58-59

54 LISTA STRIJELACA

8 5 4 3

Stefan Milošević (ISKRA)

Nikola Krstović (ZETA)

Goran Vujović (LOVĆEN), Aldin Adžović (ZETA) Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Miloš Džugurdić, Stefan Đorđević (GRBALJ), Vasko Kalezić (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR) Filip Kalačević (MORNAR), Miloš Kalezić, Marko Kažić, Jovan Vučinić, Šo Jamamoto (PETROVAC), Edvin Kuč (RUDAR), Bojan Božović, Marko Vučić, Marko Ćetković, Božo Marković (SUTJESKA), Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Danilo Pešukić, Marko Pavićević, Zvonko Pamić (OFK TITOGRAD)

2

15. KOLO PETROVAC, 13.00 Petrovac - Budućnost (Arena sport 4) PODGORICA, 13.00 Lovćen - Rudar PLJEVLJA, 13.00 Mornar - Iskra NIKŠIĆ, 13.00 Sutjeska - OFK Titograd RADANOVIĆI, 13.00 Grbalj - Zeta

Sutjeska ne može da računa na povrijeđenog Stefana Stefanovića i Darka Bulatovića koji ima kartone, dok je Titograd lišen usluga povrijeđenih Balše Banovića i Hrvoja Bukvića, te suspendovanog Vaska Kalezića Petrovac nema problema sa sastavom, a Budućnost ne može da računa na povrijeđene Draška Božovića i Stefana Milića Grbalj je lišen usluga povrijeđenog Aleksandra Milića i Predraga Jovića koji vuče kartone, a Zeta ne može da se osloni na povrijeđenog Nikolu Krstovića Mornar i Iskra imaju velkih problema sa sastavom Balša Božović, Luka i Boris Merdović, Nino Vukmarković i Fatmir Molabećirović su povrijeđeni u taboru “mornara”, dok Iskra ne može da računa na Luku Maleševića i Srđana Blažića zbog kartona, te Luku Pejovića i Danila Markovića koji su povrijeđeni Lovćen je lišen usluga Luke Petričevića i Miloša Radunovića koji imaju kartone, a Rudar povrijeđenih Stefana Draškovića i Armina Bošnjaka

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

TELEKOM 1. CFL, 15. KOLO DERBI U NIKŠIĆU, B

PEČAT SUTJESKE ILI BUĐENJE TITOGRADA, PSIHA PLAVIH I VUKOVA NA ISPITU

⌦ Bojan Topalović

Runda broj 15 garantuje zanimljivost - makar na papiru!

Lider među liderima prvoligaške tabele Sutjeska kraj Bistrice u derbiju igra protiv OFK Titograda (subota, 13.00). “Plavo - bijeli” žele da produže seriju od četiri trijumfa zaredom, dok “romantičari” imaju namjeru da slave nakon pet utakmica bez pobjede.

“Titograd ima dobru ekipu, dosta iskusnih pojedinaca, igrali su i protiv Grblja dobro, imali dosta prilika... To nas obavezuje na maksimalnu motivisanost. Pamić je iskusan stručnjak, sve više upoznaje crnogorski fudbal i sve je teže igrati

protiv njegovog tima. Ne smije se zanemariti da OFK Titograd nije slučajno držao toliko dugo lidersku poziciju”, rekao je Nikola Rakojević.

A trener “romantičara” Igor Pamić vjeruje da Titograd može da se probudi upravo protiv šampiona.

“Da sam mogao da biram izabrao bih njih. Zašto? Zbog toga što oni igraju u odličnoj formi, a mi u lošoj. Dobar rezultat protiv njih pomogao bi nam da se vratimo na onaj psihološki nivo u kom smo bili kada smo dobijali i kada smo mi bili lider prvenstva”, rekao je 48-godišnji hrvatski stručnjak, koji poštuje Sutjesku.

“Rival je odlična ekipa, koja

1. SUTJESKA

14

7

4

3

18:10

25

2. ZETA

14

7

4

3

13:7

25

3. BUDUĆNOST

14

7

4

3

12:7

25

4. PETROVAC

14

7

2

5

14:13

23

5. TITOGRAD

14

6

4

4

11:11

22

6. GRBALJ

14

4

5

5

13:6

17

7. ISKRA

14

4

4

6

11:13

16

8. RUDAR

14

2

9

3

8:10

15

9. LOVĆEN

14

2

6

6

8:18

12

10. MORNAR

14

1

4

9

7:20

7

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

I to je moguće u našem fudbalu: MORNAR I ISKRA U PLJEVLJIMA

Stadion Mornara u Baru - Topolica - ne ispunjava uslove za igranje Telekom 1. CFL. Zbog toga, “mornari” su kao domaćini svoje utakmice igrali u Podgorici, Kotoru, Petrovcu, Tuzima... se razigrala, vratila na lidersku poziciju i pravi su izazov za pobijediti. Moramo prihvatiti izazov i naći način da ga prevaziđemo, jer bi to značilo i prvi korak ka psihološkoj stabilnosti”, jasan je Pamić.

A u 15. kolu psiha Budućnosti i Zete će biti na testu - “pla-

SUTJESKA

Giljen Grivić Nedić Cicmil Ma. Vučić Bubanja Lončar Ćetković Merdović Alharaiš Marković Trener: Nikola Rakojević

OFK TITOGRAD

vi” tri meča nisu slavili (dva remija, poraz), a gostuju Petrovcu pod Malim brdom (subota, 13.00, TV Arena sport 4), ekipi koja pet utakmica ne zna za poraz (četiri trijumfa, jedan remi).

“Nisam zadovoljan učinkom, posebno u posljednje dvije uta-

PETROVAC

Popović Tomić Mikijelj Pajović Kajević Marković Kalezić Jamamoto Muharemović Stjepanović Vujačić Trener: Rudolf Marčić

Ljuljanović Roganović Radulović Ojdanić Živković Nikolić Pavlović Pamić Miličković Petrović Pavićević Trener: Igor Pamić

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje).

Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Nikola Radulović (Podgorica). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Titograd:

Ali u 15. kolu će dočekati Iskru u Pljevljima!

Tim sa primorja i ekipa iz Danilovgrada će morati da putuju na sjever kako bi odigrali svoj meč. I to je naša liga.

34 13 10 11

BUDUĆNOST

Mijatović Korea Adžić Damjanović Tučević Mijić Terzić Raičević Vlaisavljević Ivanović Perović Trener: Branko Brnović

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Ivan Bogdanović (Cetinje), Nikola Razić (Podgorica). Početak: subota, 13.00, TV Arena sport 4.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 42 Pobjeda Petrovac: 7 Neriješeno: 14 Pobjeda Budućnost: 21

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

BUDUĆNOST U PETROVCU, ZETA PROTIV GRBLJA

55

4 UTAKMICE SU ODIGRALI MORNAR I ISKRA U ELITI DANILOVGRAĐANI SU SLAVILI DVA PUTA, “MORNARI” JEDNOM, DOK JE JEDNOM BILO NERIJEŠENO

DA LI STE ZNALI? Grbalj je u seriji od četiri meča bez poraza u prvenstvu (dva trijumfa, dva remija), a Zeta čak 13 mečeva ne zna za poraz (10 pobjeda, tri remija). Plus, “vukovi” su pozitivni protiv “trikolora” na posljednje tri međusobne utakmice - dva trijumfa, jedan remi.

Sutjeska kraj Bistrice u derbiju čeka Titograd: Luka Merdović šutira pored Miloša Radulovića kmice u kojima je naša igra bila ispod nivoa. Očigledno je pritisak u glavama igrača učinio svoje. Ipak, treba pokazati malo razumijevanja za momke. Nijesmo ispali iz Kupa, na diobi smo prvog mjesta, a protiv Petrovca treba da se vratimo na pobjednički put”, rekao je trener “pla-

GRBALJ

M. Kordić Kašćelan Dragićević Manojlović Merdović Kotorac Mijušković V. Kordić Montenegro Vukčević Đorđević Trener: Vesko Stešević

ZETA

MORNAR

Namasko Tuzović Vujačić Baošić Đ. Vukčević Milojko Adžović S. Krstović Goranović Pešukić P. Krstović Trener: Dragoljub Đuretić

RADANOVIĆI - Stadion: u Donjoj Sutvari. Sudija: Vladan Kojović (Podgorica). Pomoćnici: Danijel Dević (Bar), Dragan Vujović (Cetinje). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Grbalj: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

vih” Branko Brnović, koji poštuje “nebeskoplave”.

“Petrovac je u pozitivnom nizu, uglavnom pobjeđuje sa 1:0, ali je mogao da postigne više golova. Isto tako i da primi. Teren više odgovara domaćinu, ali mi gledamo sebe”, jasan je Brnović.

40 14 9 17

Novović Bigović Pajović Popović Martinović Marković Brnović Kalačević Ivanović Džanović Leverda Trener: Goran Milojević

ISKRA

Mrvaljević Jovanović Drinčić Lakić Zvrko Rogošić Šahman Burzanović Karaklajić Milošević Vorotović Trener: Aleksandar Nedović

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Đorđije Ražnatović (Cetinje). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 7 Pobjeda Mornar: 3 Neriješeno: 1 Pobjeda Iskra: 3

Sa druge strane, psiha “vukova” je na ispitu zbog sjajne serije od 13 utakmica bez poraza, ali da li mogu da je nastave protiv zahuktalog Grblja u Radanovićima (subota, 13.00)? Posebno, jer su se sjajni mladi momci istrošili u Kupu u srijedu, a ritam srijeda - subota je težak

LOVĆEN

RUDAR

Perović Vujović Pejović Radišić Marković Draganić Eraković Camaj Zarubica Đurović Jablan Trener: Aleksandar Miljenović

Aković Pešukić Sopo Golubović Sekulić Macanović Alves Janketić Pejaković Vuković Đalović Trener: Edis Mulalić

PODGORICA - Stadion: kamp FSCG. Sudija: Miloš Novović (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Vladan Todorović (Nikšić). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

za Zetu.

Lovćen će tradicionalno kao domaćin igrati na strani - Cetinjani na kampu FSCG dočekuju Rudar (subota, 13.00), a i jedan i drugi tim žele trijumf. Lovćen nakon 11 utakmica (pet remija, šest poraza), a Rudar poslije četiri meča (tri remija, poraz)...

10

6

33 11 10 12

UTAKMICA ZAREDOM BUDUĆNOST NE ZNA ZA POBJEDU PROTIV PETROVCA NEBESKOPLAVI SU OSTVARILI DVIJE POBJEDE I ČETIRI REMIJA

MEČEVA ZAREDOM LOVĆEN NIJE SAVLADAO RUDAR U PRVENSTVU - RUDARI SU UPISALI ČETIRI POBJEDE I ŠEST REMIJA, A CETINJANI SU POSLJEDNJI PUT SLAVILI 5. APRILA 2014. POD GOLUBINJOM (1:0)

DA LI STE ZNALI? Sutjeska je u seriji od četiri trijumfa, dok je OFK Titograd u negativnom naletu pošto na pet utakmica nije osjetio slast pobjede (jedan remi, četiri poraza). Međutim, “romantičari” na posljednja tri međusobna susreta ne znaju za poraz protiv “plavo-bijelih” iz Nikšića - jedan trijumf, dva remija.

56

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Definitivno preskače utakmice sa Srbijom i Rumunijom: Filip Stojković na treninug “hrabrih sokolova”

NAŠI VIKEND TIPOVI

Man. siti Man. jun Nedjelja, 17.30h

NAKON JOVETIĆA I VUKČEVIĆA, PROTIV SRBIJE I RUMUNIJE NEĆE IGRATI NI STOJKOVIĆ

Problemi - na to smo navikli Selektor Ljubiša Tumbaković će u nedjelju u 17.30 časova okupiti fudbalsku reprezentaciju Crne Gore, pred odlučujuće utakmice sa Srbijom (17. novembar, 15.00, Beograd) i Rumunijom (20. novembar, 20.45, Podgorica), na trening kampu FSCG na Starom aerodromu.

A na prvom treningu se sigurno neće pojaviti 29-godišnji napadač Stevan Jovetić, 26-godišnji vezista Nikola Vukčević i Filip Stojković!

Dnevne novine su objavile da je desni bek Crvene zvezde upitan i da će odma-

rati nedjelju ili dvije, a konačno je stigla potvrda i od 25-godišnjeg defanzivca iz Ćuprije. Stojković je protiv Liverpula povrijedio ligamente zgloba i “odmaraće” dvije nedjelje.

SELEKTOR LJUBIŠA TUMBAKOVIĆ ĆE DOPUNITI SPISAK TOKOM VIKENDA, ALI PRVO ĆE DA SAČEKA DA SE ZAVRŠI 15. KOLO TELEKOM 1. CFL KAKO BI ODLUČIO KOGA ĆE DA POZOVE UMJESTO POVRIJEĐENIH IGRAČA

15

8

5

2

28:6

2. MLADOST LJ. 15

8

4

3

20:13 28

3. OTRANT O.

15

6

5

4

22:19 23

4. KOM

15

6

5

4

14:12 23

29

5. ARSENAL

15

5

7

3

14:10 22

6. IGALO

15

5

5

5

12:11 20

7. DEČIĆ

15

6

4

5

22:15 19

8. JEDINSTVO

15

3

8

4

9:10

9. JEZERO

15

2

6

7

11:24 12

10. BERANE

15

1

1

13

8:40

Plasman u Telekom 1. CFL Baraž za Telekom 1. CFL

Treća liga

Jovetić, Vukčević i Stojković sigurno ne igraju protiv Srbije i Rumunije, a Savić je pod velikim znakom pitanja - sinoć kasno je bio na pregledima, pa će se o stanju 27-godišnjeg defanzivca nešto više znati tokom vikenda gućnost da se ni defanzivac Atletiko Madrida ne pojavi na okupljanju pred “orlove” i “balkanske trikolore”.

Probleki su, dakle, opet okovali “hrabre sokolove”, ali na to smo navikli... B.T.

DRUGA LIGA NA PROGRAMU 16. KOLO

Tabela Druge lige 1. BOKELJ

“Mogu da kažem i da sam dobro prošao, jer sam u momentu kada sam pao mislio da sam polomio nogu. Čekaju me terapije, moram da budem strpljiv, a zaista je teško prognozirati kad ću se vratiti na teren. Nadam se za dvije nedjelje, možda nekoliko dana duže”, rekao je Stojković za “Novosti”.

A situacija oko Stefana Savića još nije razjašnjena 27-godišnji “ministar odbrane” ima problema sa listom, sinoć kasno (petak) je bio na pregledima, pa će se nešto više o njegovom stanju znati tokom vikenda. Postoji mo-

17 1

TEŠKO ZA VODEĆE Druga liga, po nepisanom pravilu, uvijek donese neko iznenađenje. A u 16. kolu drugoligaškog karavana, lider Bokelj i drugoplasirana Mladost su na velikom testu.

“Bokelji” kod kuće pod Vrmcem dočekuju trećeplasirani Otrant Olimpik, dok Mladost iz Lješkopolja na svojoj DG areni igra protiv Dečića, koji je u prošlom kolu zaustavio upravo Bokelj.

Trećeplasirani Kom (Kom i Otrant imaju isti broj bodova) gostuje Jezeru u Plavu, a

četvrtoplasirani Arsenal je gost Igalu. I taj meč komšija će donijeti zanimljivost, jer ih na tabeli dijele samo dva boda.

Na kraju, Jedinstvo ne bi trebalo da ima problema protiv fenjeraša Berana na renoviranom stadionu u Beranama...

RASPORED 16. KOLA (nedjelja, 13.00): Berane Jedinstvo, Mladost Lješkopolje - Dečić, Bokelj - Otrant Olimpik, Igalo - Arsenal, Jezero - Kom. B.T.

GG

Hetafe Valensija Subota, 16.15h

X2I2+

Milan Juventus Nedjelja, 20.30h

2-3

B. Dortmund B. Minhen Subota, 18.30h

1

Gengam Lion Subota, 17h

2

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

SPORT

57

MILAN JUVENTUS, NEDJELJA OD 20.30H

Pravi derbi ili već viđeno Jedni su najuspješniji italijanski tim u Evropi, drugi su to u domaćim okvirima, a zajedno simboli fudbala na Apeninima, pa iako se radi o čuvenom derbiju stvari posljednjih godina su takve da i ovaj meč ima (izraženog) favorita. Juventus već godinama dominira, Milan nikako da izađe iz krize, a u nedjelju će se ponovo naći oči u oči na San Siru od 20.30h.

Juve je na vrhu bez poraza, ali i na “plus deset” u odnosu na “rosonere”, na posljednjih 20 mečeva samo tri puta je poražen od Milana - favorit je možda za mnoge jasan, ali Milanu njegova veličina ne dozvoljava da se osjeća kao autsajder.

“Da li se plašimo Juven-

tusa? Naravno da ne plašimo”, jasan je golman Milana Pepe Rejna. “Mi smo Milan, igraćemo pred prepunim San Sirom i idemo na pobjedu”.

Juventus je sredinom sedmice poražen u finišu od Mančester junajteda - 2:1.

Mediji najavljuju da će Masimilijano Alegri zbog toga na teren poslati Marija Mandžukića, kao i golmana Matiju Perina.

“Nismo zabrinuti nakon poraza”, uvjerava Alegri.

“Sve je jasno, čeka nas veliki meč, a ukoliko ne budemo igrali kako smo navikli ostavićemo bodove u Milanu”.

Nastup povrijeđenog Gonzala Iguaina za Milan i dalje je pod znakom pitanja. K.B.

Alesio Romanjoli i Mario Mandžukić

BORUSIJA ČEKA BAJERN, SUBOTA 18.30H

Klasiker koji se čekao

Prije šest godina Jirgen Klop je u Dortmund donio drugu “salataru” zaredom, činilo se da je veliko rivalstvo sa Bajernom tada jače i neizvjesnije nego ikada, ali... Od tada njemačka ima samo jednog šampiona - onog iz Bavarske, koji se bez muke “šeta” Bundesligom. Tako je i čuveni Klasiker između Borusije i Bajerna izgubio draž sve do ove sezone. Subota (18.30h) donosi veliki derbi koji se dugo čekao - “žuti” sa vrha i uz četiri boda više od ljutog rivala dočekuju

Zadužen za golove: Pako Alkaser, majstor Dortmunda

Bajern.

“Da, jasno je da su dobri. Bez poraza su u Bundesligi, imaju mnogo vrlina, a malo mana, ali i jedno morate da znate - još nisu igrali protiv Bajerna”, poručio je trener Bavaraca Niko Kovač.

Dortmund je do srijede bio bez poraza u svim takmičenjima ove sezone, a onda je od njega bio bolji Atletiko u Madridu.

“Da, poraz je na neki način nova situacija u kojoj smo se našli, ali i očekivali smo da će nas ove sedmice protiv Atletika i Bajerna čekati najteži posao do sada”, iskren je Mario Gece.

“Sada je pravi trenutak da se vratimo i pokažemo da pobjede nisu bile slučajne”.

K.B.

Ko ide u istoriju: Legenda Boke Karlos Tevez i supertalenat Rivera Ezekjel Palasios

BOKA I RIVER ZA KRUNU KONTINENTA PRVI MEČ SUBOTA U 21H

DERBI SVIH DERBIJA Strast, pritisak, istorija... Za sva vremena! Ili kako je to slikovito rekao predsjednik Argentine Maurisio Makri onaj ko izgubi oporavljaće se narednih 20 godina. Jer sve to je fudbal za ovu državu, koja je konačno dočekala da o kruni Južne Amerike odlučuju dva simbola (ne samo fudbalska) zemlje “gaučosa”. Vrijeme staje u Buenos Ajresu - večeras (21 sat po našem vremenu) u Superklasiku, nakon kojeg ništa više neće biti isto, Boka juniors i River Plata igraju prvi meč finala Kopa Libertadores.

“Ovo je jedinstven trenutak naših života - prvo jer smo u finalu, a drugo jer ga igramo protiv Rivera”, poručio je kapiten Boke Pablo Perez.

Boka je šest puta bila šam-

pion Južne Amerike (bolji od nje je samo Independijente), River je 2015. poslije dugih 19 godina treći put pokorio kontinent - sve je tada promijenio Marselo Galjardo i nastavio sa sjajnim poslom u godinama i nakon toga.

“Niko ne može da izbriše ono što je bilo do sada, ali ovdje će pobjednici ostati zapisani u istoriji kao niko do sada”, poručio je trener Rivera.

Prvi Superklasiko odigran je 1913, a tek 246. i 247. odlučivaće o vladaru Južne Amerike - sada, pa ko zna kada opet.

Na jednoj strani očekuje se da zablistaju Dario Benedeto, Kristijan Pavon, Edvin Kardona, pa i stari majstori (ako dobiju šansu) Karlos Tevez i Mauro Zarate. Na drugoj strani,

3

PUTA SU BOKA I RIVER IGRALI U KOPA LIBERTADORES DVA PUTA JE SLAVIO TIM SA BOMBONJERE (ČETVRTFINALE 2000. I POLUFINALE 2004), A JEDNOM “MILIONERI” (2015) sve će zavistiti najviše od genijalaca Gonzala “El Piti” Martineza i Ezekjela Palasiosa.

Dan kada Buenos Ajres staje - fudbal i navijanje sada su (i inače) najvažniji.

K.B.

PREMIJER LIGA, 12. KOLO: SITI JUNAJTED, NEDJELJA OD 17.30H

Nova stranica rivalstva

Nekada je to bio gradski derbi sa izrazitim favoritom, ali kako su “građani” rasli tako je i najveći fudbalski meč Mančestera rastao i dobio posebni šmek. Dueli Sitija i Junajteda sada su bitke za vrh Premijer lige, a i stvari su se promijenile kada je u pitanju dominacija, pa se već godinama najbolji fudbal ne igra na “Old Trafordu”, već na plavoj strani grada.

Da ljuto rivalstvo bude još žešće tu su i dva trenera koja su obilježila posljednjih desetak godina u svijetu fudbala - Pep Gvardiola i Žoze Murinjo. Nova stranica rivastva biće okrenuta u nedjelju od 17.30h na “Itihadu”.

“Morate znati da je to Ju-

21 MEĐUSOBNI TRENERSKI DUEL DO SAD IMAJU GVARDIOLA I MURINJO, A SKOR JE 10:5 (UZ ŠEST REMIJA) ZA KATALONSKOG STRUČNJAKA.

najted. On i Liverpul su najbolji klubovi u istoriji Engleske, a mi moramo da igramo tako kao da zaslužujemo da budemo na tom mjestu. Za sada nismo lo-

ši”, džentlmentski je poručio Gvardiola.

Siti je prošle sezone imao priliku da matematički proslavi titulu baš u duelu sa ljutim rivalom, vodio je i 2:0, ali Žoze Murinjo nije želio da učestvuje na žurci. “Đavoli” su okrenuli na 3:2 i odložili slavlje “građana”. “Žoze je i tada pokazao da zna kako sa Sitijem”, podsjetio je vezista Junajteda Nemanja Matić. “Naravno, ponovo će biti pakleno teško jer igraju sjajan fudbal, postigli su dosta golova, ali i mi imamo kvalitete koje možemo da upotrijebimo” .

Siti sa vrha čeka derbi, Junajted je na sedmom mjestu i sa devet bodova u minusu. K.B.

58

SPORT

TENIS ITF TURNIR U ŠENŽENU

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Napad na Dansku: Dragan Adžić sa svojim rukometašicama

DANKA U POLUFINALU

Danka Kovinić upisala je treći vezani trijumf na ITF turniru u kineskom Šenženu. Najbolja crnogorska teniserka savladala je juče domaću igračicu (73. na WTA listi) Jifan Vang 2:0 (6:2, 6:3) i plasirala se u polufinale turnira. Protivnica u duelu za finale će joj biti dvadesetjednogodišnja Ivana Jorović. Je-

dini međusobni duel pripao je srpskoj igračici koja je slavila prošle godine na turniru u Francuskoj 2:1.

Da podsjetimo - Kovinić je u prvom kolu turnira u Kini bila bolja od Sabine Šaripove 2:0 (7:5, 6:1), dok je u drugom kolu savladala Na Li Han istim rezultatom (6:3, 6:4).

A.K.

KARATE SVJETSKO PRVENSTVO U MADRIDU

NIŠTA OD MEDALJE

BUDUĆNOST U ODENZEU JURI BODOVE ZA GLAV

GRAD BAJKI Č DVA VAŽNA BO

Foto: MINA

⌦ Kosta Bošković

Kraj u drugom kolu: Ženska ekipa u borbama

Crnogorska reprezentacija bez medalje je završila nastup na Svjetskom prvenstvu u Madridu. Juče je na tatami izašla ženska ekipa u borbama koja je u drugom kolu izgubila od Kine 2:0. Marina Raković, Dragana Konjević, Vasilisa Bujić i Ksenija Rajović su na startu takmičenja bile bolje od Peura (2:1).

Kina nije uspjela da izbori finale, poražena je u narednom kolu od Egipta, čime je crnogorskoj ekipi zatvorila vrata repesaža.

“Nedostatak sredstava i odlazak bez trenera i stručne podrške na turnire Premijer lige, uslovili su poraze u prvim kolima i gubljenje

samopouzdanja Marine Raković. Doveli smo u situaciju da jedan šampion ne može meč da dobije. Probaću da joj vratim samopouzdanje do Evropskog prvenstva, a ukoliko ne, ona će završiti karijeru”, kazao je selektor Žarko Raković agenciji MINA koji je istakao da se osjetio izostanak Jelene Maksimović i Ane Drašković.

“Kako očekivati dobar rezultat od tima u kojem nijesu Maksimović i Drašković, sa Marinom Raković u stanju u kojem se nalazi. Tako se ne može napraviti rezultat, imamo četiri djevojke od kojih su dvije izuzetno mlade”.

A.K.

Od ove sezone na mapi Lige šampiona za rukometašice nalazi se i tim iz grada najpoznatjeg pisca bajki Hans Kristijana Andersena. Odenze, sa legendarnim trenerom Janom Pitlikom, već u debitantskoj sezoni može da sanja bajke poput plasmana na fanal-for, ali rukometašice Budućnosti u nedjelju će u Danskoj zanimati samo dva velika boda.

Dva boda koja bi mnogo značila kada u 2019. krene glavna runda Lige šampiona. Odenze je već na startu pao u “Morači”, to mu je i jedini poraz ove sezone, a novi okršaj crnogorskog šampiona

i danskog vicešampiona zakazan je za nedjelju od 15.10 sati.

■ BOLJE NEGO U “MORAČI”

Budućnost je u tom duelu (31:28) napadački odigrala sjajan meč, ali odbrana nije bila na nivou - trener “plavih dama” vjeruje da će sada u Danskoj biti drugačija priča.

“Znamo šta nas čeka i dobro znamo koje stvari treba da ispravimo u odnosu na prvi meč sa njima. Radili smo na tome i vjerujemo da će sve biti bolje”, bio je jasan pred put u Skandinaviju Dragan Adžić.

ODENZE - BUDUĆNOST

ODENZE - Dvorana “Odenze sport park”. Kapacitet: 4.000. Sudije: K. Erdogan i I. Ozdeniz (Turska). Početak: Nedjelja, 15.10h.

Jedina mrlja u sezoni do sada za Odenze je upravo pomenuta utakmica u Podgorici na startu Lige šampiona.

“Odigrali su u domaćem prvenstvu i Ligi šampiona praktično sve utakmice bez poraza osim tog duela protiv nas - otprilike 14 duela. Ono što smo znali i prije početka o njima do sada su samo potvrdili”, dodao je Adžić.

■ NAPADAČKI SU

OPASNIJE OD MECA

Stine Jergensen, Mete Tranborg, Mia Hejlund, Trine Estergard nosile su napadačku igru Odenzea u dasadašnjem dijelu Lige šampiona, pa će poznata odbrana Budućnosti imati zadatak da zaustavi leteći napad Jana Pitlika.

“Sigurno da je dobra odbrana preduslov za pobjedu u gostima, pogotovo jer je Odenze napadački i nezgodnija ekipa od Meca”, ocijenio je Adžić. “Vjerujem da možemo da ponovimo odnos i igru od prošle nedjelje i da tako

Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

59

Foto: Dejan Lopičić

regionalna a1 liga: MlaDoST - JaDran Carine 20:15

Jadran potonuo u meču bez odbrana Teško bez dva važna igrača: Vladimir Gojković

A1, 4. kolo Petak Jug - Jadran ST 9:9 Mladost - Jadran HN 20:15 Subota 18.00h Primorac - Partizan 20.00h Šabac - POŠK 20.30h C. zvezda - Mornar

vnu runDu lŠ, neDJelJa 15.10h

učinimo da se Dankinje ne osjećaju dobro”.

Trofejni stručnjak ovog puta nema probema sa povredama...

“Idemo u najjačem sastavu i sa dobrom željom i formom nakon utakmice sa Mecom”.

Perfektna utakmica protiv Meca u prošlom kolu mogla bi da bude recept i u Danskoj...

“Sigurno da pobjede protiv takve vrhunske škole daju vjetar u leđa i da će se odraziti i na našu igru u gostima, kao i da ćemo imati kontinuitet u pobjedama”, zaključio je Adžić.

21 gol u prethodna četiri kola postigla je Mete Tranborg i ona je najbolji strijelac Odenzea u LŠ. Na meču u Podgorici najefiaksnija u ovom timu bila je Stine Jergensen sa osam.

GRUPA A 15.15h 15.10h

Subota Larvik - Mec Nedjelja Odenze - Budućnost

1. Odenze 2. Mec 3. Budućnost 4. Larvik

4 4 4 4

2 2 2 1

1 1 0 0

1 1 2 3

5 5 4 2

Pitlik: Izuzetno važan meč Sa dvije vezane pobjede protiv Larvika i remijem sa Mecom, Odenze je već obezbijedio plasman u glavnu fazu Lige šampiona, ali i iskusni stručnjak na klupi ovog kluba Jan Pitlik dobro zna koliko je bitan svaki bod koji se prenosi iz prve faze.

“S obzirom na to da smo

debitanti moglo bi se reći da smo već napravili veliku stvar, da smo pokazali da pripadamo Ligi šampiona. Međutim, nedjeljni duel protiv Budućnosti nazvao bih kao izuzetno bitan za nastavak takmičenja”, poručio je dvostruki olimpijski šampion.

dran Carina na Savi. Uostalom, to i sam rezultat pokazuje - momci sa Škvera poraženi su od lidera Regionalne A1 lige Mladosti sa 20:15.

S druge strane, iako osla-

PRIMORAC NAPADA PARTIZAN - Naš drugi tim u a1 ligi Primorac večeras dočekuje PartizaN - biće to Prilika za Prvi trijumf momaka Petra vica. u a2 ligi budva dočekuje Nais (subota, 20.15h), dok kataro gostuje kod koPra (19h).

bljeni neigranjem dvojice ponajboljih igrača Dragana Draškovića i Đura Radovića, Gojković bi mogao da bude zadovoljan napadom, s obzirom na to da su “žapci” u prethodna tri kola primili svega 17 golova.

Neporaženi lider krenuo je sa 2:0, Jadran izjednačio preko Vladana Spaića i Kanstantina Averke, a sve nakon toga bila je “jurnjava” za prednošću rivala koja je rijetko kada padala ispod tri gola.

Marko Petković postigao je pet golova za Novljane, a Filip Gardašević i Spaić po tri.

K.B.

Derbi lŠ povJeren MiloŠu ražnaToviću i ivanu pavićeviću

Crnogorci vode duel prvaka Evrope protiv Lipovine i lavova Na jednoj strani naći će se aktuelni šampion Evrope, na drugoj velikan njemačkog rukometa Rajn Nekar Leven, a na terenu tri Crnogorca. Vladan Lipovina u dresu “lavova” iz Manhajma napašće u gostima Monpelje, a taj derbi EHF Lige šampiona vodiće naše sudije Miloš Ražnatović i Ivan Pavićević. Taj meč na programu je u srijedu, a biće super važan za aktuelnog šampiona pošto je u dosadašnjih se-

Foto:

čuva oda

ZAGREB - Bazen na Savi. Sudije: Andrej Franulović (Hrvatska) i Vojin Putniković (Srbija). Rez. po četvrtinama: 8:5, 3:3, 7:3, 2:4.

MLADOST: Marcelić, Radu 1, Miloš 3, Čagalj, Ćuk 4, Petković 4, Anzulović, Lazić, Bajić, Biljaka 2, Buljubašić 1, Harkov 4, Jurlina, Herceg 1.

JADRAN: Kandić, Brkić, Popadić, Obradović, Banićević, Averka 1, Mijušković 2, F. Gardašević 3, M. Gardašević, Spaić 3, D. Radović, Petković 5, Tešanović, Vučurović 1. Čudan meč, posebno kada se zna koliko igri u odbrani pridaje Vladimir Gojković, odigrali su vaterpolisti Ja-

Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović

dam mečeva osvojio svega jedan bod, dok bi Rajn Nekar trijumfom napravio veliki korak ka prvom mjestu u grupi A. Miljan Vešović i Novica Mitrović će suditi meč 3. runde kvalifikacija za EHF kup između Atletiko Guardesa i Kubana, a naše dame Anđelina Kažanegra i Jelena Mitrović utakmicu 3. kola kvalifikacija za EHF kup koji će igrati Zvezda iz Zvenigoroda i Magura.

K.B.

SPORT 60 U NEDJELJU 19H U TOPOLICI PRVI DERBI CRNOGORSKI P SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

J

edni su glavom uveliko u Evroligi, drugi u Evrokupu, ali ABA liga je nešto što dva najveća crnogorska kluba dovodi u poziciju da igraju najozbiljnije evropske mečeve. Zbog toga se nedjeljni derbi između Mornara i Budućnosti u sigurno krcatoj Topolici čeka sa posebnim uzbuđenjem. I emocijama, koje će podsjetiti na onih deset mečeva iz prošle, epske, istorijske sezone. Domaćin, koji u meč ulazi kao aktuelni crnogorski prvak, brani svoj dom, gost, zvanični vladar regionalnog takmičenja, želi brejkom na vrelom terenu da krene u seriju pobjeda. Kiks će nekoga skupo koštati - Mornar nakon poraza od Mege u svojoj dvorani nema više prostora za grešku, Budućnost je sve kredite - i domaće i evropske - već ispucala. A od Uroša Lukovića i Filipa Barovića zavisiće mnogo - i u napadu, gdje će i jedan i drugi imati svoje minute, a čini se posebno u odbrani, gdje je potrebno zatvoriti reket, samim tim limitirati protivnika. Dva dana uoči superderbija razgovarali smo sa “tornjevima” barskih i podgoričkih plavih..

DN: Koliko činjenica da oba rivala igraju dva teška takmičenja (ABA ligu i Evropu), da imaju paklene mečeve na svaka dva-tri dana, može da utiče na kvalitet derbija?

LUKOVIĆ: Potrošnja je ogromna i to se osjeća i kod jednih i kod drugih, iako Budućnost ima više igrača u rosteru nego prošle godine. Oni su imali Žalgiris, mi smo cijelu vječnost putovali do Tatarstana i nazad. Smatram ipak da će motivacija biti jača od bilo kakvog umora.

DN: Može li problem Mornara da bude neuigranost, odnosno premalo vremena za upoznavanje sa novim igračima (Braun i Sane) koji su dovedeni da razbude ekipu?

LUKOVIĆ: Realno, to je od početka sezone problem, ali nekako preživljavamo. Došli su momci koji kvalitetom mogu da podignu nivo naše igre. Koliko će uspjeti već u nedelju, pitanje je, ali siguran sam da će biti veći plus nego minus.

DN: Očekuju te dueli sa Barovićem i Omićem,

Novajlija Mornara Bobi Braun o de(r)biju

znao si i te kako da ih namučiš prethodne sezone - postoji li neka posebna vrsta pripreme za njih?

LUKOVIĆ: Nisam neko ko se posebno priprema.

Poznajem ih dobro, nema tu nekih tajni i iznenađenja. Pokušaću da iskoristim prednosti u odnosu na čuvare, ali na prvom mjestu je uvijek tim. Sada potpisujem da budem najgori na terenu, ali da Mornar slavi.

DN: Koji je recept za trijumf? Da li je to možda brza igra i tranzicija koju Budućnost prošle sezone nije mogla da prati?

LUKOVIĆ: Ove godine, Budućnost ima dosta veći izbor igrača na svim pozicijama, samim tim imaju i više mogućnosti u oba pravca. Želimo ipak da igramo našu igru, da prenesemo na parket ono što trener Pavićević od nas traži. Ako nas krene šut, uz pomoć navijača evroligaš može d a padne.

9,5

LUKOVIĆ: A EVROLIGAŠ

SKOKOVA PROSJEČNO PO MEČU BILJEŽI UROŠ LUKOVIĆ PO ČEMU JE NAJBOLJI SKAKAČ U REGIONALNOM TAKMIČENJU OVE SEZONE

UROŠ LUKOVIĆ: Volio bih da ambijent u Topolici bude kao tokom finalne serije prvenstva Crne Gore. To bi nam puno značilo.

15,3 KOŠEVA PO MEČU POSTIŽE NEMANJA VRANJEŠ, NAJBOLJI STRIJELAC MORNARA U ABA LIGI

“U sličnoj sam situaciji bio i kada sam stigao u Olimpijakos. Prva utakmica je bila veliki derbi grčke košarke protiv Panatinaikosa, tako da znam šta znače ovakve utakmice.

Spreman sam da pomognem ekipi koliko mogu, svaki derbi nosi posebnu draž, pa i ovaj”

BAROVIĆ: KO DONOSI NAM

61 prvak mornar protiv vladara aba lige budućnosti SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

Ako nAs krene, š pAdA u bAru

DN: Kada možemo očekivati pravu Budućnost, jer je jasno da se ekipa još traži i koliko na samopouzdanje utiču porazi u Evroligi?

BAROVIĆ: Mislim da igramo sve bolje kako vrijeme odmiče i u Evroligi i u ABA ligi. Treba nam jedna pobjeda u Evropi, nad jakim timom. Tada bi samopouzdanje poraslo i sve bi bilo mnogo lakše.

Ko dobije bitku pod košem biće bliži velikoj pobjedi u derbiju u Topolici: Jedan od duela centara Mornara i Budućnosti Uroša Lukovića i Filipa Barovića tokom prošle sezone

ABA LIGA, 7. KOLO Sinoć Zadar - Mega Bemax

80:84

17.00h 19.00h 21.00h

Subota Olimpija - C. zvezda Partizan - Cibona Cedevita - Igokea

19.00h

Nedjelja Mornar - Budućnost

18.00h

Ponedjeljak FMP - Krka

1. Mega Bemax 2. C. zvezda 3. Budućnost 4. Cibona 5. Partizan 6. FMP 7. Zadar 8. Olimpija 9. Cedevita 10. Igokea 11. Mornar 12. Krka

7 6 6 6 6 6 7 6 6 6 6 6

6 6 4 3 3 3 2 2 2 2 2 2

1 0 2 3 3 3 5 4 4 4 4 4

Sport

13 12 10 9 9 9 9 8 8 8 8 8

kontroLA ritmA m veLiki trijumf

DN: Imali ste samo jedan trening pred Mornar nakon iscrpljujućeg meča protiv Žalgirisa - koliko taj pakleni ritam može da bude problem za Budućnost, posebno kada se zna da je prostor za kikseve u ABA ligi maksimalno sužen?

BAROVIĆ: Sigurno je lakše kada imaš više dana za pripremu važnog meča kao što je ovaj, ali takav je ritam u cijeloj sezoni i to je nešto na šta moramo da se naviknemo. Iz prostog razloga jer na to ne možemo da utičemo.

11,6 poena učinak je erla klarka koji je prvi poenter Budućnosti

BAROVIĆ: U derbi utakmicama je najvažnije da imaš veću želju od protivnika. Često ta želja bude prevaga.

Miloš Antić

DN: Čeka te duel sa Lukovićem, jednim od najdominanantijih centara ABA lige koji Vam je prošle sezone napravio dosta problema - kako ga zaustaviti?

BAROVIĆ: Luković je dobar igrač, u dobroj formi, ali nije samo on Mornar. Moramo da budemo oprezni i koncentrisani svih 40 minuta.

DN: Da li je cilj uvesti meč u mirniji ritam, s obzirom da je Mornar klasična šuterska ekipa, što se vidjelo i u finalu domaćeg prvenstva prošle sezone?

BAROVIĆ: To je jedan od uslova da bi se dobila utakmica. Mislim da smo dovoljno iskusni da možemo da kontrolišemo ritam utakmice.

DN: Šta može da odluči derbi?

10

Mornar više nije mornar Nakon dolaska Landinga Sanea bilo je jasno da će neko iz unutrašnje linije napustiti redove crnogorskog šampiona, a to će po svemu sudeći biti Marin Mornar. Iako je tokom pripremnog perioda pokazivao kvalitet koji može koristiti Mornaru, ali je od početka sezone potpuno van ritma.

Hrvatski krilni centar je na dosadašnjih šest mečeva u ABA ligi odigrao svega 51 minut, a ukupno je postigao 12 poena. Na četiri duela se uopšte nije upisao u strijlce, dok je samo protiv Zadra sa deset koševa pokazao zašto je doveden.

Ovo je već treći odlazak iz Bara nakon Vinstona Šeparda i Andre Spajta (umjesto njih došli Đorđe Drenovac i Nikola Rebić), a dolaskom Bobija Brauna nije isključeno da ih bude još. Kao glavni kandidat ističe se Kadin Kerington koji na momente pokazuje kvalitet koji je potreban za mečeve u regionalnom takmičenju i Evrokupu.

mečeva odigrali su Budućnost i mornar tokom prethodne, istorijske sezone, a oBje ekipe su upisale po pet poBjeda

SPORT 62 ŽALGIRIS PRODUBIO KRIZU KOŠARKAŠI BUDUĆNOST VOLIJA SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

ZVIŽDUCI KOJI SU

⌦ Alen Kasmić

Nevjerovatno mučenje za podgoričku publiku kada je u pitanju Evroliga viđeno je i u četvrtom meču u “Morači” ove sezone. Poslije Armanija, Makabija i Panatinaikosa, bodove iz našeg glavnog grada odnio je sinoć Žalgiris koji je savladao košarkaše Budućnost Volija (60:72) u šestoj rundi Evrolige. Zvižduci cijele dvorane na kraju meča za igrače, a i prvi put za Aleksandra Džikića, sve su rekli.

Svaki meč “plavih” ove sezone je sličan kao jaje jajetu.

Borba tokom prvog poluvremena, a onda totalni pad u nastavku nakon kojeg slijedi jurnjava rezultata. Osim toga, sinoć je regionalni šampion bio ispod svakog prosjeka kada je šutersko izdanje (8-17 slobodna bacanja, 17-40 za dva, 6-20 za tri) i uz takvu predstavu teško se može tražiti trijumf protiv klasične šuterske ekipe.

Tokom prve četvrtine litvanski predstavnik je bio u vođstvu nakon stalnih rotacija i mnogih rupa u odbrani domaćina. Ali, Budućnost je uzvratila i do kraja tog perioda smanjila na 15:18. Činilo se u tim trenucima da “plavi” mogu do premijernog trijumfa, iako je rival imao prednost.

Međutim, mnogo promašenih zicera, čak sedam promašenih penala u prvom dijelu su koštali Podgoričane boljeg rezultata. Prvo izjednačenje na meču stiglo je na 3:16 do kraja druge četvrtine kada je Edvin Džekson pogodio jedno od dva slobodna bacanja za 27:27. Do odlaska na veliki odmor igralo se koš za koš pa je rezultat bio 33:33.

I onda ono što smo gledali u gotovo svakom meču Budućnosti ove sezone u najboljem evropskom takmičenju. Poenima Alena Omića stiglo je prvo i jedino vođstvo (38:36).

Gosti su uzvratili serijom 7:0, potom nastavili u istom ritmu do završnice treće četvrtine u kojoj su podigli razliku na devet poena.

Od tada je krenula jurnjava, nerezonski pokušaji za tri poena kao po navici Edvina Džeksona i Erla Klarka koji definitivno nemaju kvalitet za Evro-

BUDUĆNOST

ŽALGIRIS

60 72

15 18 15 12 18 15 24 15 Džekson5 Ivanović 3 Su. ŠehovićE. Klark 9 Barović 4 K. Klark 7 Se. ŠehovićGordić 9 Ilić 2 Omić 16 Popović 2 D. Nikolić 3 Trener: Aleksandar Džikić

Dejvis 20 Volton 3 Volters 10 Volkap Vesterman Jankunas 7 Birutis Milaknis 3 Vajt 6 Grigonis 3 Kavaliuskas 12 Ulanovas 8 Trener: Šarunas Jasikevičijus

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 4.764.

Sudije: Kristos Kristodolu (Grčka), Karlos Peruga (Španija), Klemens Fric (Njemačka). Slobodna bacanja: Budućnost Voli 8-17 (47,1%), Žalgiris 16-17 (94,1%). Šut za dva: Budućnost Voli 1740 (42,5%), Žalgiris 22-41 (53,7%). Šut za tri: Budućnost Voli 6-20 (30%), Žalgiris 4-18 (22,2%). Skokovi: Budućnost Voli 11+21, Žalgiris 10+29. Asistencije: Budućnost Voli 12, Žalgiris 20. Ukradene lopte: Budućnost Voli 6, Žalgiris 3. Greške: Budućnost Voli 7, Žalgiris 1. Blokade: Budućnost Voli 2, Žalgiris 1. Faulovi: Budućnost Voli 21, Žalgiris 22. ligu, dok je na drugoj strani u odbrani duvala promaja što je Šarasova četa lagano koristila i održavala prednost sve do posljednje sirene. I to rutinski, za treću pobjedu u gostima ove sezone.

Na drugoj strani nastavljena je agonija kojoj se ne nazire kraj. Jer, momci u dresovima šampiona ABA lige nikako da se dignu, upali su u crnu rupu, a tek dolaze pakleni mečevi. Prvo derbi protiv Mornara, pa nakon toga dva vezana duela u Podgorici protiv Baskonije i Partizana.

Nakon toga, gostovanje Himkiju i domaćinstvo CSKA i to u dva dana...

DŽIKIĆ: NIJE PRIJATNO Prvi put od kad je stigao u Podgoricu Aleksandar Džikić je čuo zvižduke navijača.

“Nije prijatno, znam da ljudi očekuju više i da nisu zadovoljni. To je i dio sporta, ima i lijepih i nazovi – ružnih trenutaka.

Igrači su svjesni očekivanja i pritiska, nije im lako da se izbore.

Nama svima nije lako”, kazao je trener Budućnosti na konferenciji nakon duela, a onda prokomentarisao duel protiv litvan-

skog ponosa. “Žalgiris je bio agresivniji u drugom poluvremenu, a mi nijesmo imali odgovore na tu njihovu agresivnost. Promašili smo mnogo šuteva, slobodnih bacanja, imali greške, a nakon toga nam je padao fokus”, rekao je Džikić koji je na pitanje novinara oko dovođenja novih igrača kratko odgovorio.

“Biće vrlo brzo”.

JA UPISALI ŠESTI PORAZ U EVROLIGI

U REKLI SVE Agonija se nastavlja: Nemanja Gordić na sinoćnjem meču protiv Žalgirisa

63

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 11. 2018.

POVREDA ILIĆA “Morača” je krajem druge četvrtina zanijemila. Razlog - bolne grimase Alekse Ilića koji je nezgodno doskočio nakon ofanzivnog skoka i uz bolan krik pao na parket. Uz pomoć saigrača i veliki aplauz došao je do klupe. Riječ je o povredi koljena, ali se još uvijek ne zna da li će pauzirati i kolika će pauza biti

“PEGLANJE” KOD VARVARA Osim zvižduka kojim su ispraćeni sa svih strana “Morače”, posebno “peglanje” igrači su dočekali od najvatrenijih Varvara. Iako su otišli u svlačionicu, morali su se vratiti kako bi saslušali najvatrenije pristalice koji sigurno imaju svašta da zamjere svojim ljubimcima

Šaras: Najvažnija je pobjeda

Jedan od najvećih igrača u istoriji, a sada sjajni stručnjak na klupi Žalgirisa bio je zadovoljan pobjedom. Šarunas Jasikevičijus je prije meča najavio da meč neće biti lijep, a tako je i bilo.

“Najvažnije je da smo pobijedili na mjestu na kome je teško to uraditi. Odigrali smo jedan od najslabijih mečeva ove sezone, ali je Budućnost i ostale timove koji su dolazili u Podgoricu natjerala da budu ispod nivoa. Nismo igrali dobro, ali idemo kući srećni, misleći i kako da napredujemo”, kazao je Šaras.

PONOVO PROBLEMI SA SEMAFOROM

EVROLIGA 6 KOLO

SLOBODNIH BACANJA PROMAŠILI SU KOŠARKAŠI BUDUĆNOSTI NA SINOĆNJEM MEČU, SEDAM U PRVOM POLUVREMENU

Foto: Iva Mandić

9

Četvrtak Bajern M. - Darušafaka 116:70 Makabi - Real Madrid 66:87 Armani - CSKA 85:90 G. Kanarija - Efes 90:94 Petak Himki - Barselona 80:87 Budućnost - Žalgiris 60:72 Panatinaikos - Olimpijakos 93:80 Baskonija - Fenerbahče 72:74 1. Real Madrid 2. CSKA 3. Fenerbahče 4. Panatinaikos 5. Armani 6. Barselona 7. Efes 8. B. Minhen 9. Žalgiris 10. Olimpijakos 11. Baskonija 12. Himki 13. Makabi 14. G. Kanarija 15. Darušafaka 16. Budućnost

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

6 6 5 4 4 4 4 3 3 3 2 1 1 1 1 0

0 0 1 2 2 2 2 3 3 3 4 5 5 5 5 6

Osim poraza, zajedničko svim utakmicama Budućnosti ove sezone u “Morači” su problemi sa semaforom.

Da li je u pitanju problem tehničke prirode nije poznato, ali stalni prekidi utiču na ritam mečeva

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

RTCG 2

17.50 Vaterpolo: Primorac - Partizan

SK 1 CG 11.00 Košarka: Bešiktas - A on 13.30 Premijer: Kardif - Brajton 16.15 La liga: Hetafe - Valensija 18.30 Premijer: K. Palas - Totenhem 21.30 Porto - Braga, fudbal

SK 2 10.00 VTB liga: Astana - Nižnji 13.30 FA Kup: Majdenhed - Portsmut 17.00 Kajzeri - Galatasaraj, fudbal 19.00 ATP Next Gen Finals (Milano) za 3. mjesto 21.00 ATP Next Gen (Milano) - FINALE

SK 3 13.00 Džudo: Taškent 15.30 Košarka: Istanbul - Galatasaraj 18.30 La liga: Atl. Madrid - Atl. Bilbao 20.45 La liga: Đirona - Leganes

SK 4 13.15 19.00 13.00 16.00 19.45

Košarka: Tofaš - Banvit Tun - Bazel, fudbal

FINA SK: Abu Dabi, skokovi u vodu EHF LŠ: Č.

Medvedi - B.Silkeborga Liga 1: Gengam - Lion Serija A: Đenova - Napoli

14.00 17.00 20.30

ARENA SPORT 3 09.50 Njukasl Džets - Sidnej, fudbal 12.30 Barsa Lasa - Palma, futsal 17.30 Hajduk - Inter, fudbal 21.00 Libertadores: Boka J - River P.

ARENA SPORT 4 11.00 13.00 15.00 18.00 20.00

FINA SK: Tokio, plivanje 1. CFL: Petrovac - Budućnost Serija A: Torino - Parma Šarloa - K. Briž, fudbal EHF LŠ: PPD Zagreb - Celje

11.30 Galatasaraj - Bešiktaš, odbojka (ž) 15.00 EHF LŠ (Ž): Krim - Đer 17.30 EHF LŠ: PSŽ - Flensburg 20.00 Korintijans - Sao Paulo, fudbal

La liga: Valjadolid - Eibar Čempionšip: Reding - Ipsvič Čempionšip: VBA - Lids Odbojka (Ž): Koneljano - Novara

ARENA SPORT 1 13.00 15.00

09.30

Brda - Bilje, fudbal Premijer liga De Grafšap - PSV FA kup: Metro polis - Njuport Segunda: Deportivo - Ovijedo

Partizan - Radnik, fudbal Dinamo - C. zvezda, fudbal

NE PROPUSTITE PRAZNIK MANČESTERA - Gradski rivali oči u oči, Gvardiola i Murinjo ponovo jedan protov drugog. Mančester siti ili Mančester junajted - 17.30h na SK 2.

ARENA SPORT 2

ARENA SPORT 5

SK HD 13.00 16.00 18.30 20.30

ABA: Olimpija - C. zvezda ABA: Partizan - Cibona ABA: Cedevita - Igokea Boks, Svjetska serija

SK 5

SK 6 16.00 20.30

17.00 19.00 21.00 02.00

● NE PROPUSTITE

EUROSPORT 1 15.45 Konjički sportovi - Doha 20.50Ragbi: Francuska - Južna Afrika

EUROSPORT 2 11.30 Umetničko klizanje: NHK trofej 15.30 Bundesliga: Hofenhajm - Augsburg 18.30 Bundesliga: Borusija D - Bajern M.

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA RTCG 2

SK HD

18.50

EHF LŠ (Ž): Odenze - Budućnost ABA: Mornar - Budućnost

12.00 La liga: Alaves - Ueska 15.30 VTB liga: Lokomotiva - CSKA 18.00 Odbojka (M): Peruđa - Modena 21.30 NBA: Detroit - Šarlot

13.00 16.15 18.10 20.45 02.20

Premijer: Liverpul - Fulam La liga: Barselona - Betis F1 Brazil - TRKA La liga: Selta - Real M. NFL: Filadelfija - Dalas

15.00

SK 1 CG

SK 2 13.00 ATP završni masters (dublovi) 15.00 ATP završni masters: Anderson - Tim 17.30 Premijer: Man. siti Man. junajted 19.00 ATP završni masters (dublovi) 21.00 ATP završni masters: Federer - Nišikori

SK 3 13.00 15.15 17.00 19.00 22.25

Džudo, Taškent Premijer: Čelsi - Everton Austrija - Salcburg, fudbal NFL: Tenesi - Nju Ingland NFL: LA Rems - Sijetl

SK 4 13.15 Košarka: Efes - Ankara 15.30 FA kup: Portvejl - Sanderlend 18.00 Košarka: Bajern - Oldenburg 20.00 Fudbal: Dinamo B - Steaua 22.25 NFL: Grin Bej - Majami

SK 5

NE PROPUSTITE DERBI KOJI ĆE UZDRMATI ARGENTINU DO TEMELJA Boka i River u prvom meču finala Kopa Libertadores. Od 21 sat po našem vremenu - Arena sport 3.

13.45 16.00 18.30 20.30

FA kup: Mansfild - Čarlon St. Galen - Jaung Boss La liga: Sevilja - Espanjol NASKAR: Arizona

SK 6 14.30 21.00

Ekscelsior - Ajaks, fudbal Sporting - Šaves, fudbal

ARENA SPORT 1 09.00 12.30 15.00 17.00 19.00 21.00

Australijska liga, fudbal Serija A: Atalanta - Inter Liga 1: Bordo - Kaen Liga 1: Marsej - Dižon ABA: Mornar - Budućnost Liga 1: Monako - PSž

ARENA SPORT 2 12.00 14.30 18.00 20.30

Zirat - Beledije, odbojka Anderleht - Gent, fudbal Serija A: Sasuolo - Lacio Serija A: Milan - Juventus

ARENA SPORT 3 13.00 Livingston - Seltic, fudbal 15.00 Serija A: Roma - Sampdorija 17.30 Lokomotiva - Dinamo, fudbal 20.00 Atletiko-MG - Palmeiras, fudbal

ARENA SPORT 4 11.00 FINA SK: Tokio, plivanje 13.30Bergišer - Gumersbah, rukomet 15.10EHF LŠ (Ž):Odenze - Budućnost 17.00 EHF LŠ: Vardar - Barselona 19.30 Endesa liga: Fuenlabrada - Real M.

ARENA SPORT 5 12.00 21.00

Fenerbahče - Arkaš, odbojka NHL: Minesota - St. Luis

EUROSPORT 1 21.00 23.15

MLS: S. Kanzas Siti R. Solt Lejk MLS: Atlanta - Njujork siti

EUROSPORT 2 15.30 18.00

Bundesliga:RB Lajpcig - Leverkuzen Bundesliga: Ajntraht - Šalke