Dnevne novine 20. novembar 2018. by Dnevne Novine

VIJEĆE EKONOMSKOG FAKULTETA FORMIRALO KOMISIJU ■ 17

Stručnjaci iz Hrvatske i Srbije angažovani da provjere Bečićev rad

PREMIJER MARKOVIĆ NAKON SAMITA U BEČU ■ 2 3

Napredovaćemo u pregovorima za vrijeme austrijskog predsjedavanja

UTORAK, 20. 11. 2018. BROJ 2226 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

TIVAT: PREDSJEDNIK OPŠTINE O INVESTICIJAMA ZA 2019. GODINU ■ 18 19

Počinje izgradnja bulevara i komunalnog postrojenja RAT KLANOVA: U PODGORICI UBIJEN ČOVJEK SA DEBELIM DOSJEOM

Napadač ispalio 10 hitaca u Kalezića

NOVA KRIZA ■ 4 KOTORSKE VLASTI

SDP NEĆE GLASATI ZA JOKIĆEVE ODLUKE

■ 11 Lončarević

■ 6 7 PODACI CBCG ZA DEVET MJESECI 2018.

ALARMANTNI PODACI ZA DESET MJESECI OVE GODINE ■ 14 15

Za bolovanja već 4,34 miliona eura ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

Priliv stranih investicija oko 600 miliona eura +382 77 300 104

POLITIKA

ZVANIČNICI ČESTITALI DAN OPŠTINE

Pljevlja će dostići stepen razvoja kakav zaslužuju Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom 20. novembra, Dana opštine Pljevlja, predsjedniku Mirku Đačiću, predsjedniku Skupštine Dragiši Sokiću, odbornicima, svim građanima Pljevalja i učesnicima svečane sjednice uz najsrdačnije čestitke i najbolje želje za dalji uspješan rad. “Pljevlja su grad bogate istorije, koji je uvijek predstavljao raskršće naroda, religija i prostora, što je imalo za posljedicu stvaranje značajnog kulturnog i istorijskog nasljeđa kojim se ponosimo. Bez obzira na izazove i nedaće koje su pogađale ovaj prostor kroz istoriju, Pljevlja su oduvijek krasila očuvanje multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, te njegovanje slobodarske i antifašističke ideje, na čijim je temeljima izvojevana sloboda, razvijen grad, ali i stvorena današnja nezavisna Crna Gora”, kaže se u čestitci Đukanovića. Kako je istakao, vanjskopolitički prioriteti koje smo ostvarili članstvom u NATO i napretkom u pregovorima sa EU, praćeni dinamičnim i stabilnim ekonomskim rastom, kao i politikom ravnomjernog regionalnog razvo-

ja, doprinijeće budućem razvoju Pljevalja. “Uz valorizaciju prirodnih resursa kojima raspolažu, sinergijom lokalne i centralne vlasti, razvijajući rudarstvo, energetiku i proizvodnju hrane, kao simbole prepoznatljivosti grada, Pljevlja će dostići stepen razvoja kakav zaslužuju”, poručio je Đukanović. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović naveo je da Pljevlja sa okolinom, predstavljaju neiscrpni rudnik ne samo uglja i proizvodnje električne energije, već i poljoprivrednih i šumskih potencijala kojima najsjevernija crnogorska opština obiluje. “Imajući u vidi sve probleme koje su protekle krizne decenije nanijele industrijskim gradovima, Pljevlja kontinuiranim i planskim radom, u saradnji sa državnom upravom, počinju da se okreće valorizaciji sopstvenih potencijala, čime se pruža šansa, prije svega mladim ljudima, domaćim poljoprivrednim gazdinstvima i zainteresovanim stranim investitorima za ulaganja u oblasti privrede i energetike”, naveo je Brajović. Čestike su uputili i predsjednici Demokrata Aleksa Bečić i GP URA Dritan Abazović. R.P.

PREMIJERSKI SAT

Marković sa poslanicima 27. novembra u Skupštini Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na sjednici koja je zakazana za 27. novembar.

Rok za postavljenje pitanja Markoviću u pisanoj formi je 72 sata prije početka premijerskog sata. Posebna sjednica crnogorskog parlamenta počeće u 12 sati. R.P.

UTORAK, 20. 11. 2018.

PREMIJER MARKOVIĆ NAKON SASTANAKA

Hoćemo napreda u pregovorima sa EU za vrijeme austrijskog predsjedavanja ⌦ Elhana Hamzić

redsjednik Vlade Duško Marković poručio je juče iz Beča, nakon sastanaka sa austrijskim saveznim kancelarom Sebastijanom Kurcom i komesarima EU Johanesom Hanom i Marijom Gabrijel, da Crna Gora ima ambiciozne planove za period austrijskog predsjedavanja Evropskom unijom, te da svoje ambicije bazira i na ocjenama iz najnovijeg dokumenta EK. “Kao što znate, Crna Gora ima ambiciju da napreduje za vrijeme austrijskog predsjedavanja. Optimizam baziramo i na osnovu ocjena iz najnovijeg dokumenta Evropske komisije o vladavini prava koji pokazuje balansiranu i time realnu sliku napora koje Crna Gora kontinurano ulaže u sprovođenju reformi u okviru pregovaračkog procesa. Uvjeren sam da će Austrija i zemlje Evropske unije objektivno procijeniti naše rezultate“, rekao je premijer na konferenciji za medije održanoj nakon radnog doručka i sastanaka lidera država Zapadnog Balkana sa austrijskim kancelarom i komesarima EU. Marković je zahvalio kance-

laru i komesarima EU na sastancima ocijenivši ih pozitivnim i inspirativnim. “Bio je to inspirativan i pozitivan sastanak. Drago mi je da sam jutrios bio i sa komesarom Hanom i komesarkom Gabrijel radi nastavka važnih diskusija za region. Za nas je bilo važno da čujemo planove Austrije do kraja predsjedavanja ali i da mi prezentujrmo svoje planove i ambicije”, rekao je Marković. Domaćin, kancelar Kurc poručio je, na konferenciji za medije, da će Austrija, do kraja predsjedavanja EU, kada je riječ o našem regionu, imati tri fokusa: put regiona ka Uniji, neophodnu regionalnu saradnju i rješavanje bilateralnih sukoba u regionu.

“Austrija je snažan partner zemalja Zapadnog Balkana i EU će biti jedino kompletna kada zemlje ZB budu njen dio”, rekao je Kurc. Han je kazao da je proširenje na ZB jedan od prioriteta EU. “Svaka država biće tretirana zasebno - prema postignućima. Nije realan istovremeni ulazak u EU, ali svih šest država ima evropsku perspektivu”, poručio je Han. Komesarka Gabrijel je poručila liderima Zapadnog Balkana da mogu računati na podršku EU i da će EK nastaviti da ulaže u talentovane ljude u regionu. “Digitalna agenda za Zapadni Balkan je naš cilj. Na nama je da nastavimo ovaj proces“, poručila je Gabrijel. Predsjednici vlada svih dr-

UTORAK, 20. 11. 2018.

POLITIKA

ĐUKANOVIĆ PRIMIO AKREDITIVE NOVOIMENOVANIH AMBASADORA

Crna Gora dobar primjer i promoter evropskih vrijednosti u regionu

A U BEČU

Đukanović sa prvim ambasadororm Saudijske Arabije, Šarafom

DIGITALNO POSLOVANJE JE ŠANSA ZA MLADE ZEMLJE Budući da digitalno poslova- doprinese integraciji zemalja

nje ne poznaje nacionalne granice, ono predstavlja šansu za mlade zemlje koje pokušavaju da izgrade i osnaže konkurentnost na regionalnom i evropskom nivou, kazao je premijer Marković na Bečkom ekonomskom forumu. Govoreći na panelu „Regionalna saradnja kao dio evropske integracije” premijer je podsjetio da je Crna Gora najnaprednija država u procesu pristupanja EU, te da je od prošle godine punopravna članica NATO. “Implementacija komponente ‘Digitalizacija’ kao dijela Akcionog plana za regionalni ekonomski prostor treba da žava Zapadnog Balkana ocijenili su posebno važnim to što Austrija kao predsjedavajuća EU insistira na agendi proširenja. Premijerka Srbije Ana Brnabić zahvalila je domaćinu na radu na integracijama u regionu i što na evropskoj agendi drži politiku proširenja EU. Presjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić ocijenio je da jačanje saradnje sa EU doprinosi

Zapadnobalkanske šestorke u panevropsko regionalno tržište unapređenjem širokopojasne infrastrukture, usaglašavanjem zakonodavstva u ovoj oblasti sa zakonodavstvom Evropske unije te povećanjem digitalne pismenosti“, rekao je Marković. Evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo Marija Gabrijel je rekla da EU želi da podrži napore zemalja Zapadnog Balkana na uspostavljanju digitalne agende. Ukazala je na činjenicu da digitalizacija predstavlja mogućnost za napredak i razvoj ali i rizik i u tom kontekstu posebno naglasila važnost jačanja sajber bezbjednosti. daljem razvoju Zapadnog Balkana i rekao da posebno ističe važnim to što vrata EU ostaju otvorena. Premijer Albanije Edi Rama je rekao da se region suočava sa izazovima u saradnji, dok je premijer Kosova Ramuš Haradinaj rekao da je njegova država ispunila sve uslove za ukidanje viza, uključujuči i posljednji uslov – demarkaciju granice sa Crnom Gorom.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je u rezidenciji na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih i opunomoćenih ambasadora Republike Albanije Ridija Kurtezija, Kraljevine Belgije Konrada Adama, Australije Rute Stjuarte, Republike Kazahsta, Toležana Barlibajeva i Kraljevine Saudijske Arabije Abdulmomena Muhameda Šarafa. Đukanović je po završetku ceremonije pojedinačno primio ambasadore, poželio im dobrodošlicu i uspješno obavljanje diplomatske misije, upoznajući ih sa aktuelnim političkim i ekonomskim prilikama u Crnoj Gori i osnovnim strateškim ciljevima, a to su prije svega dinamičniji ekonomski i demokratski razvoj radi dostizanja evropskog kvaliteta života građana, i članstvo u EU. Đukanović je izrazio zadovoljstvo kvalitetom i dinamikom prijateljskih, dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Albanijom. “Važan pečat tim odnosima daje frekventan politički dijalog na najvišem nivou, ocijenio je Đukanović, što potvrđuje i skora posjeta predsjednika Mete Crnoj Gori. Đukanović i ambasador Kurtezi ocijenili su da crnogorska i albanska manjina u dvjema državama predstavljaju važan most povezivanja

naših zemalja i snaženje međusobne saradnje. Đukanović je u razgovoru sa ambasadorom Adamo, poručio da Crna Gora doživljava Kraljevinu Belgiju kao važnog partnera i podršku ostvarivanju evropskih aspiracija Crne Gore i regiona. Ocjenjujući da je proširenje Unije jedini recept za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana, Đukanović je poručio da je budućnost Evrope odgovornost svakog Evropljanina i da u tom cilju Crna Gora nastoji da bude dobar primjer i promoter evropskih vrijednosti u regionu. Ambasador Belgije je potvrdio spremnost da mandat iskoristi upravo za dalje zagovaranje evroatlantske perspektive Crne Gore. “Belgija je uvijek podržavala ovaj proces i radujemo se momentu kada ćemo moći Crnu Goru da primimo u porodicu evropskih naroda”, poručio je ambasador. Uz visoke ocjene za ostvarenu ekonomsku saradnju dvije države, ohrabreni su dalji koraci za privlačenje kredibilnih investitora u skladu sa razvojnom agendom Crne Gore. Predsjednik Đukanović je u razgovoru sa ambasadorkom Australije kazao da, iako od obnove crnogorske nezavisnosti nije bilo kontakata na najvišem nivou sa tom zemljom, postoji interes za uspostavljanjem intenzivnije

saradnje na nivou ministarstava vanjskih poslova na periodičnoj osnovi. U tom smislu iskazao je zainteresovanost i za postavljenjem prvog počasnog konzula naše zemlje u Australiji kako bi se intenzivirao kontakt sa crnogorskom zajednicom, ali i dinamizirala saradnja na drugim poljima. Čestitajući Crnoj Gori prijem u NATO, ambasadorka Stjuart ocijenila je da ta organizacija kao važan partner Australiji, može biti jedan od potencijalnih platformi dalje saradnje. Predsjedniik Đukanović i ambasador Republike Kazahstan ocijenili su da dobar temelj budućih odnosa dvije države ima korijene iz vremena saradnje sa Jugoslavijom i da u tom kontekstu prepoznaju mogućnosti za unapređenje odnosa uspostavljanjem ugovorne baze. Tokom susreta sa prvim ambasadorom Saudijske Arabije u Crnoj Gori iskazana je obostrana spremnost za produbljivanje bilateralnih odnosa, posebno u oblasti ekonomije i kulture, imajući u vidu nove trendove razvoja te zemlje, čiju strategiju je izložio ambasador Šaraf. On je takođe istakao da jača interes Saudijske Arabije za region Zapadnog Balkana, i u tom kontekstu vidi i mogućnost za unapređenje saradnje sa Crnom Gorom. R.P.

POLITIKA

UTORAK, 20. 11. 2018.

ŠEFICA KLUBA ODBORNIKA SDP O KRIZI VLASTI U KOTORU

LONČAREVIĆ: NEĆEMO GLASATI ZA ODLUKE KOJE JE DONIO JOKIĆ Nakon gotovo pet mjeseci neodržavanja sjednice Skupštine opštine Kotor, predstavnici svih odborničkih klubova juče su odlučili da sjednica kotorske opštinske skupšine bude 3. decembra. U međuvremenu traje sukob u redovima vladajuće koalicije u Kotoru. “Posebno je kulminirao onaj između SDP-a i URA, budući da je potredsjednica opštine i šefica kotorske URA Ljiljana PopovićMoškov SDP nazvala izdajnicima, a URA i Demokrate rodoljubima”, kazala je dr Bruna Lončarević, šefica Kluba odbornika SDPa Kotor, gostujući na kotorskom Skala Radiju. Izrevoltirana time što odbornici SDP-a nijesu glasali za odluku o kupovuini zemljišta Jugopetrola, smatrajući da je to posao decenije, Popović-Moškov je sve odbornike koji su glasali protiv označila crvenom olovkom u nedavnom saopštenju za javnost. Prema riječima Lončarevićeve, SDP nije zadovoljila elaborat, odnosno ono što je dato u materijalima. Ne vidi se svrha niti je jasna namjena

Lončarević

kupovine zemljišta za koju se troši novac građana Kotora. “Elaborat je na preko 40 stranica, od kojih je više od 20 fotografija. Zemljište u privrednoj zoni nije vrijedno dogovorenog novca, a posebno ne objekti koji su u ruševnom

stanju”, smatra Lončarević. Jedan od razloga odlaganja sjednice SO Kotor je i najava SDP da neće glasati za odluke koje je u ime Skupštine sam donosio predsjednik opštine Vladimir Jokić. On je, prema riječima Lon-

čarević, preuzeo ulogu Skupštine koja mu ni po čemu ne pripada. “Smatramo da 14 odluka koje je donio predsjednik opštine nijesu legitimne, bez obzira na član 59 na koji se poziva a koji je nejasan i nede-

finisan. U šumi njegovih odluka se ne vidi drvo, jer su tu i smjene u odborima direktora Komunalnog preduzeća i Vodovoda, i postavljenje novih. Time je ukinuto, uzurpirano moje pravo kao odbornika da ja o tome odlučim i razmišljam. Zato smatram da je to nelegitimno i da se Skupština mogla i trebala sastati“, kazala je Lončarević. Na pitanje Skala radija da li to znači da se od SDP-a traži da na decembarskoj sjednici potvrdi sve odluke koje je sam donio predsjednik opštine, Lončarević je kazala da se to od njih može tražiti, ali da oni to neće potvrditi. A na pitanje znači li to da će uskraćivanje podrške za odluke koje je Jokić sam donio, iskoristiti opozicija i zatražiti glasanje o povjerenju predsjedniku, Lončarević je odgovorila da se opozicija davno kani da to uradi. Kako u toj situaciji SDP može da glasa za povjerenje predsjedniku opštine čije odluke prethodno nijesu prihvatili, bilo je pitanje na koje je dr Lončarević odgovorila pitanjem: “A ko kaže da ćemo glasati? Možda i nećemo“? E. H.

5 ministar vanjskih poslova srđan darmanović UTORAK, 20. 11. 2018.

politika

OdnOsi sa srbijOm nikad bOlji, sa rusijOm stabilni ⌦ Mili Prelević

„Vjerujemo u dobrosusjedsku politiku jer je to u našem nacionalnom interesu. Naši odnosi sa Srbijom su najbolji i najstabilniji od vremena od kada su dvije države postale samostalne“, rekao je Darmanović. Odgovarajući na pitanje novinara, Darmanović je kazao da će Crna Gora glasati da Kosovo bude članica Interpola. “Već jednom smo glasali za to i ne vidim ni jedan razlog da promijenimo odluku. Mi smo među onim državama koje su priznale kosovsku nezavisnost”, rekao je on. Darmanović je juče na radnom doručku sa novinarima, predstavio rad njegovog ministarstva, povodom dvije godine rada Vlade i rekao da je za ovu godinu Ministarstvo realizovalo 100 odsto obaveza predviđenih Programom rada Vlade. On je kazao da je pristupanje NATO-u, kao najveće dostignuće poslije obnove crnogorske nezavisnosti i ostvarenje jednog od najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta, značajno uticalo na kredibilitet Crne Gore na svjetskoj sceni. „Osim garancije bezbjednosti i pozicije na međunarodnom planu, stvorili smo i pretpostavke za brži ekonomski razvoj. Već se osjećaju pozitivni efekti kroz rast stranih direktnih investicija, čiji

Rezolucija unutrašnje pitanje Crne Gore Upitan da li Rezolucija, koju odgovorio da su to unutrašnja je predložila vladajuća crno- pitanja države. gorska koalicija može utica“Na kraju krajeva, to je istoti na odnose sa Srbijom, on je rija. Ne znam zašto bi se današ-

je priliv samo iz država članica NATO u prvih šest mjeseci ove godine povećan 2,5 puta u odnosu na isti period prošle godine“, kazao je Darmanović. Prema njegovim riječima, od trenutka ulaska u NATO porastao je i broj turista iz država članica. „Prema podacima Nacionalne turističke organizacije, za oko 25 odsto u poređenju s istim periodom prethodne godine“. Crnogorski šef diplomatije naglasio je da je članstvo u NATO-u snažan podsticaj ostvarenju našeg drugog spoljnopolitičkog cilja, član-

stva u EU, na čemu smo veoma posvećeno radili. Upoznao je novinare sa dinamikom pregovaračkog procesa Crne Gore sa posebnim osvrtom na sedam pregovaračkih poglavlja koja su otvorena u posljednje dvije godine (11 - poljoprivreda i ruralni razvoj i 19 – socijalna i politika zaposlenosti, 1 sloboda kretanja dobara i 22 - regionalna politika, 2 – sloboda kretanja radnika i poglavlju 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 17 – Ekonomska i monetarna unija, što je uku-

nja Srbija sa tim identifikovala jer su to naša unutrašnja pitanja, koja mi sami rješavamo”, kazao je Darmanović. pno 31 otvoreno poglavlje i tri privremeno zatvorena. Kazao je da je privremeno zatvoreno i poglavlje 30 Vanjski odnosi, što predstavlja ulazak u novu etapu pregovaračkog procesa - privremeno zatvaranje poglavlja sa zadatim početnim mjerilima. Upitan da prokomentariše prelazak bivšeg premijera Nikole Gruevskog preko Crne Gore, Darmanović je naveo da u vrijeme, kada se odlučio da zatraži azil u Mađarskoj, nije bio na Interpolovoj potjernici. “Makedonija nije izdala ni-

kakve signale koji bi drugim zemljama dali do znanja da je on čovjek koji je van zakona. Samim tim, crnogorski državni organi su ga tretirali kao i svakog drugog građanina koji se nalazio u društvu diplomata sa diplomatskim tablicama”, naveo je Darmanović. Govoreći o pregovorima između Srbije i Kosova, i o eventualnoj ulozi Crne Gore kao medijatora u tom procesu, on je rekao da je Crna Gora uvijek podržavala njihov dijalog i da je bila prijatelj objema stranama. “U našem interesu je stabilnost regiona. Ne želimo krize i političke tenzije u regionu. Ukoliko ih bude, male države poput naše uvijek će biti u nekoj vrsti izloženosti. Mi smo odigrali konstruktivnu ulogu ali teško da možemo biti nosilac rješenja niti nam ta uloga pripada”, poručio je Darmanović. Komentarišući odnose Crne Gore i Rusije, Darmanović smatra da je vrijeme najveće zategnutosti odnosa prošlo. “Ni u vrijeme najkomplikovanijih perioda i najviše tenzije, odnose nismo prekidali, niti Rusija niti Crna Gora. Imamo relativno regularnu diplomatsku saradnju, a i u međunarodnim organizacijama”, naveo je Darmanović. Odnosi su, dodao je, u stabilnijoj fazi a ruski interes i politika na Balkanu ostaju.

nevladina organizacija Bazar iz Budve tvrdi

Vlast političkom platformom uređuje lokacije na Sajmu Nevladina organizacija Bazar iz Budve apeluje na lokalnu vlast da im vrati mogućnost obavljanja djelatnosti na prostoru Jadranskog sajma koji je, do sada, kada je politika u pitanju bio “slobodna teritorija”, koja je sada ugrožena jeftinom političkom platformom. Ova NVO reagujući na izjavu odbornika Đorđa Zenovića tvrdi da njemu u fokusu nisu bili privrednici i preduzetnici i da nije ponudio rješenje

za bolji izgled i sadržaj prostora na kome egzistiraju privremeni objekti. “Pored javnih površina opština Budva ‘uređuje’ i pojedine privatne površine dajući sebi za pravo da ukida sajamsku manifestaciju koja se do sada održala 44 godine zaredom i na taj način se direktno miješa u poslovnu politiku jednog društva”, ističe se u saopštenju ove NVO. Oni tvrde da u političkom nadmudrivanju kolateralna

šteta su privrednici - sugrađani koji nemaju drugu mogućnost za obavljanje djelatnosti i koji žele da ravnopravno učestvuju u privrednom životu opštine Budva. “Odgovorno iznosimo činjenicu da mi izlagači, učesnici sajamske manifestacije ,,Bazar robe široke potrošnje“, nikada na Jadranskom sajmu nismo pitani o političkim i vjerskim opredjeljenjima. Sajam je bio i ostao ,,slobodna teritorija“ od

političkih uticaja, pa kao takav očito nije po volji lokalnoj vlasti koja je pokrenula aktivnosti da ga “očisti”, ističu u ovoj NVO. NVO Bazar upozorava da nacrt programa privremenih objekata opštine Budva za period 2019-2023 godine nije rezultat definisane strategije razvoja grada i primjene standarda urbanističke struke več obična i jeftina politička platforma u funkciji političke borbe i nadmudrivania, a sve na štetu pri-

vrede i u funkciji monopola za odabrane. “Dovoditi u pitanje egzistenciju tolikog broja preduzetnika i njihovih porodica, iznenada, bez najave, bez značajnog razloga samo nekoliko mjeseci pred početak tradicionalne manifestacije, predstavlja još jedan primjer načina rukovođenja koji nije karakterističan za savremena i uspješna društva”, kaže se u saopštenju NVO Bazar. M. P.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.14270 0.89083 128.890 1.13910 75.2885 118.283 7.42530

42,8

UTORAK, 20. 11. 2018.

AU = 1,220.42

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

NAZIV JGPK TECG PLAP GRAD ABSO

AG=14.40

HILJADA GRAĐANA JE EVIDENTIRANO OVE SEDMICE NA BIROU RADA, ŠTO JE 1,4 ODSTO VIŠE NEGO PRETHODNE, POKAZUJU PODACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

NAJVEĆI PROMET CIJENA 11,7333 1,5600 0,1200 1,0000 0,3950

KOLIČINA 300 500 4.100 180 100

Srdačan rastanak do sljedeće sezone

PODACI PORESKE UPRAVE

Kroz reprogram duga prihodovano 42 miliona

Kroz reprogram poreskog duga do sada je ukupno prihodovano 42 miliona eura, saopšteno je u Poreskoj upravi (PU). Prema zvaničnim podacima, od toga je tokom ove godine naplaćeno 17,7 miliona, a prošle 24,25 miliona eura. “Preduzeća su do sada kroz reprogram izmirila 33,3 miliona eura dugovanja, pojedinci 5,7 miliona, a javne ustanove 2,92 miliona eura”, kazali su u PU, dodajući da je stopa naplate reprogramiranih obaveza 71,7 odsto. Podaci pokazuju da je do sada ukinuto više od 1.200 rješenja zbog kašnjenja sa izmirivanjem obaveza. “Ukupna p otra živanja obveznika kod kojih su ukinuta rješenja iznose 41,96 miliona, pri čemu je osnovni dug 36,28 miliona, a kamata 5,68 mili-

Mugoša

PREDUZEĆA SU DO SADA KROZ REPROGRAM IZMIRILA 33,3 MILIONA EURA DUGOVANJA, POJEDINCI 5,7 MILIONA, A JAVNE USTANOVE 2,92 MILIONA EURA ona eura”, naveli su predstavnici PU. Oni su nedavno Privrednom sudu podnijeli predloge za otvaranje stečaja kod 42 poreska obveznika. Kako su kazali, očekuju da će u prvom kvartalu naredne godine, na njihovu inicijativu, biti otvoren stečaj u oko 1.000 firmi. PU, na čijem je čelu Miomir M. Mugoša odobrila je reprogram za 6.857 poreskih obveznika, čiji je ukupan osnovni dug 160,97 miliona, a kamata 23,75 miliona eura. D.J.

ZAVRŠENA SEZONA U BARU

KRUZERIMA STIGLO 22.500 GOSTIJU Kruzing u Baru počeo je da se razvija dolaskom Global Ports Holding-a i uz napore brodske agencije Allegra. Ovogodišnja sezona bila je uspješna i zahvaljujem svima koji su tome doprinijeli, kazao je direktor Turističke organizacije Bar Emil Kukalj. Tokom svečanosti povodom uplovljavanja broda Artania njemačke kompanije Phoenix Reisen, on je takođe izrazio zadovoljstvo najavama za naredni period. Koordinatorka kruzinga u Port of Adria Tanja Novović podsjetila je da je to 16. i ujedno posljednji kruzer. „Ove godine je 22.500 turi-

sta posjetilo Bar. Za 2019. već imamo najavu 25 kruzera, koji će dovesti oko 26.000 turista. Kompanije su zadovoljne bezbjednošću i sigurnošću, kapacitetima, infrastrukturom i uslugom, ali i gradom kao destinacijom“, dodala je ona. Kapetan broda Morten Handson smatra sjajnom prilikom što mogu da obiđu dvije crnogorske luke, Kotor i Bar. „U Kotoru je prostor ograničen, pa je dobro što imamo izbor još jedne luke. Iz Bara nije daleko stići do Kotora, a to je ujedno prilika da turisti vide vašu divnu zemlju“, izjavio je on. K.J.

OBIM U € 3.520,0000 780,0000 492,0000 180,0000 39,5000

PROMJENA -1,34% 0,00% -1,15% 0,00% 110,11%

CBCG: Nećemo saopštavati nepravilnosti Guverner Radoje Žugić i CBCG neće saopštavati utvrđene nepravilnosti i mjere prema bankama koje su pod nadzorom, jer bi to značilo kršenje Zakona o bankama i Pravilnika o tajnosti. „Umjesto toga, CBCG će savjesnim i profesionalnim obavljanjem supervizorske funkcije, nastojati da oporavi banke i na taj način doprinese stabilnosti ovog sektora i finansijskog sistema“, zvanični je stav te institucije. Revizorski izvještaji sa stanjem 31. decembra 2017. godine, dodaju, biće objavljuju se na internet stranici CBCG, gdje već postoje nerevidirani kvartalni finansijski pokazatelji 14 od ukupno 15 banaka, u skladu sa usvojenim zakonima i odlukama. „Nakon više sastanaka sa revizorom u jendoj banci, procijenićemo da li će mu biti data saglasnost za budući rad. CBCG će sve informacije o njegovom postupanju dostaviti nadležnom organu. Ukoliko se utvrdi da je navedena banka odgovorna za nedostavljanje revidiranih finansijskih iskaza u zakonom definisanom roku, prema njoj će biti preduzete zakonske mjere“, istakli su iz CBCG. K.J.

MINISTAR OSMAN NURKOVIĆ O KONCESIJI CRNOGORSKIH VAZDUŠN

Za Aerodrome zainteresovano 15 komp Oko 15 vodećih kompanija u oblasti aerodromskog menadžmenta zainteresovano je za Aerodrome Crne Gore, a koncesiju u periodu od 30 godina dobiće kompanija koja ponudi 100 miliona avansa i bude spremna da u prve tri godine uloži 85 miliona eura, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković. U intervjuu za agenciju Anadolija, istakao je da su završeni ugovor i akt o koncesiji, da će ih ovih dana razmatrati uži kabinet, a zatim Vlada i,

nakon toga, biti objavljen javni poziv za pretkvalifikaciju. „Stanje nije zadovoljavajuće s aspekta potreba građana, posebno turističke privrede. Crna Gora je turistička destinacija, svake godine se povećava broj dolazaka a na aerodromima iznosi deset odsto. Vidjeli smo da nam tehnički, prostorni, ali i bezbjednosni kapaciteti nisu na zavidnom nivou i nužno je investiranje“, navodi Nurković. Avans državi je 100 miliona eura, a deset odsto bruto pri-

hoda godišnja koncesiona naknada, dok će interesi radnika biti zaštićeni. Nurković je precizirao da dugovi otežavaju funkcionisanje Montenegro Airlines-a i da će, uprkos važnosti za državu, doći do privatizacije ili stečaja. “Kalkulacije pokazuju da je benefit turističke privrede najmanje 80 eura dnevno, a uz broj dana koje provode u Crnoj Gori, radi se i o stotinama miliona eura koje idu državi“, kaže Nurković.

UTORAK, 20. 11. 2018.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

ABSO GRAD TECG PLAP JGPK

0,3950 1,0000 1,5600 0,1200 11,7333

100 180 500 4.100 300

39,5000 180,0000 780,0000 492,0000 3.520,0000

110,11 0,00 0,00 -1,15 -1,34

NAZIV JGPK PLAP TECG GRAD ABSO

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 11,7333 0,1200 1,5600 1,0000 0,3950

KOLIČINA 300 4.100 500 180 100

OBIM U € 3.520,0000 492,0000 780,0000 180,0000 39,5000

PROMJENA -1,34 -1,15 0,00 0,00 110,11

NOVI PODACI CBCG ZA DEVET MJESECI 2018.

PRILIV STRANIH INVESTICIJA BLIZU 600 MILIONA EURA Za prvih devet mjeseci ove godine, neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) u našu zemlju iznosio je 218,39 miliona eura, pokazuju novi preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore. Od stranih investitora u Crnu Goru se ukupno slilo 588,8 miliona eura, ali je konačni iznos manji od prošlogodišnjeg u istom periodu - kada je bio 311,62 miliona - zbog velikog odliva od čak 370,41 milion eura. Naime, u prva tri kvartala prošle godine ukupne SDI bile su 409,71 milion, dok je odliv bio samo 98,09 miliona eura. Neto priliv na kraju godine bio je 484,33 miliona eura. Najveći dio SDI odnosi se na ulaganja nerezidenata, na osnovu kojih je u Crnu Goru ukupno

NIH LUKA

panija

On je takođe potvrdio interesovanje za

Nurković

stiglo 569,24 miliona eura. Konkretno, u crnogorska preduzeća i banke investirali su 231,87 miliona eura, 133,57 miliona potiče od prodaje nekretnina u našoj zemlji, dok je interkompanijski dug i dalje na visokom nivou od 203,8 miliona eura. S druge strane, na osnovu smanjenja kapitala crnogorskih državljana u stranim bankama i preduzećima prihodovano je 10,1 miliona, od prodaje nepokretnosti u inostarnstvu 677.780 eura, a povraćajem domaćeg kapitala u zemlju je ušlo još 8,78 miliona eura. Najviše SDI pristiglo je iz Italije – 77,78 miliona, od čega 32,13 miliona kroz investicije u finansijske i druge privredne kompanije, i čak 45 miliona interkompanijskog duga. Slijede Mađar-

avio-kompaniju neimanovanog njemačkog privatizacionog fonda. „Žele potencijale u opremi i ljudstvu, i da je dovedu do pozitivnog poslovanja. Imali bismo obavezu da saniramo udio iz prethodnog perioda i pregovaramo da ostanu brend i postojeće destinacije. U ovom trenutku ne razmišljamo o stečaju, jer bi to imalo velike posljedice“, rekao je ministar i dodao da on ipak ostaje „kao krajnja opcija“. R.E.

ska sa 56,34 miliona, Turska sa 44,26 miliona i Ruska Federacija sa 43,39 miliona ulaganja. Među zemljama regiona, dominatne su investicije iz Srbije, koje ukupno iznose 27 miliona eura, od kojih 10,6 miliona se odnosi na prodaju nekretnina, a 8,56 na interkompanijski dug. Sa destinacija van liste od 57 odabranih zemalja, ukupno su stigla 91,74 miliona, od kojih čak 85,91 milion eura kroz ulaganja u ovdašnje banke i kompanije. Negativne su još stavke ostalih poslovnih i drugih usluga čiji su ukupni rashodi 51,8 miliona eura. K.J.

Turizam donio 930 miliona Kada je u pitanju platni bilans, Crna Gora u prvih devet mjeseci ima negativan saldo tekućeg i kapitalnog računa od 416,67 miliona eura. Najveći uticaj na ovako loš rezultat ima robni deficit od 1,53 milijarde, izazvan uvozom čija je vrijednost do kraja septembra iznosila 1,84 milijarde eura. Prihodi na koje cijela država već godinama računa jesu oni od turizma. Prema podacima CBCG, za prvih devet mjeseci

oni su iznosili 929,98 miliona eura. Uz rashode za putovanja od 43,77 miliona, neto priliv od turizma za prvih devet mjeseci je 886,22 miliona eura. Ukupni prihodi države u istom periodu bili su 24,01 miliona, dok su registrovani rashodi od 7,85 eura. Kapitalni izdaci od početka jula do kraja septembra ove godine iznosili su 45 miliona i oni su prvi put zabilježeni nakon kraja 2016. godine.

MINISTARSTVO POTPISALO UGOVOR ZA NABAVKU OPREME

USKORO LINIJA ZA PAKOVANJE MEDA

Ugovor o nabavci automatske linije za punjenje meda, koja će biti u Kući meda u Danilovradu, potpisali su juče potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i izvršni direktor kompanije Agrotec, Marko Đireli. Ugovorom sa jednom od najvećih evropskih trgovinskih kompanija za poljoprivrednu opremu, predviđena je i nabavka prateće opreme za skladištenje, homogenizaciju i dekristalizaciju meda,

pranje i sterilizaciju ambalaže i ostali pribor. Nabavka se realizuje u okviru MIDAS programa, vrijednost ugovora je 86.300 eura, a rok isporuke šest sedmica. „Paralelno sa nabavkom opreme za pakovanje meda, Ministarstvo u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija razvija proceduru koja će definisati uslove pod kojima će budući kooperanti moći da pakuju i plasiraju svoj med iz Kuće meda“, dodaju iz resornog Ministarstva. K.J.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Turski tok naredne godine

UTORAK, 20. 11. 2018.

Za 34 dana do podataka o nafti i gasu u podmorju

Teheran nastavlja izvoz nafte je neuspjehe u regionu, od Jemena do Iraka. Mi nećemo pasti pod pritiskom, koji je dio psihološkog rata protiv Irana”, poručio je Rohani u govoru u gradu Koj. Kako je dodao, SAD neće prekinuti izvoz nafte.

Rast akcija Microsofta Vrijednost jedne akcije Microsofta trenutno iznosi 106 dolara, što je pet puta više nego 1986. godine kada je kompanija počela prodaju dionica. To znači da su oni, koji su tada uložili bar 1.000 dolara u akcije, sada milioneri i da bi vrijednost takve investicije bila veća od 1,6 miliona dolara. Početna javna ponuda kompanije iz 1986. i naknadni rast u njenoj cijeni dionica, učinile su trojicu ljudi milijarderima, a 12.000 među zaposlenima Microsofta postali su milioneri.

Seizmičko istraživanje podmorja za postojanje nafte i gasa na dvije lokacije ispred barske i ulcinjske obale, počelo je juče ujutro i trajaće 34 radna dana, ako aktivnosti budu tekle po planu i vremenski uslovi to dozvole. „Istraživanje na blokovima četiri, pet, devet i deset vrši norveška kompanija ‘Shearwater’ za potrebe koncesionara ENI - Novatek. Planirano istraživanje vrši brod ‘Polar Empress’, koji je u crnogorske vode uplovio 14. novembra oko 22 časa. Ovaj brod za prikupljanje podataka prate tri broda za podršku: ‘Ocean Mermaid’, ‘7 Waves’ i crnogorski brod ‘Trio Mare’“, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. Polar Empress je isplovio sa sidrišta luke Bar 16. novembra u popodnevnim časovima. Tokom 17. i 18. novembra vršio je pripremne aktivnosti za prikupljanje podataka. Kako se precizira, priprema je podrazumijevala spuštanje u vodu osam strimera dužine po sedam kilometara i prateće opreme na dubinu od 15 metara, neophodnih da bi se dobio reflekovani signal različitih geoloških slojeva u podmorju. Nakon to-

Na brodu licencirani posmatrači Kada je u pitanju stanje životne sredine, kako se navodi, sve mjere zaštite kao i monitoringa parametara sprovode se u skladu sa smjernicama iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu ovih aktivnosti. „Monitoring nultog stanja parametara životne sredine – konkretno stanja i kretanje morskih sisara i reptila i ribljeg fonda, uključujući i batimetrijska snimanja, obavljen je prije početka istražnih aktivnosti. Ova ista ispitivanja biće sprovedena i naredne godine u isto vrijeme, kako bi se rezultati mogli uporediti“, precizirali su iz Uprave za ugljovodonike. Takođe ističu da se na brodu nalaze i specijalno obučeni i licencirani posmatrači morskih sisara i kornjača sa najsavremenijom opremom za monitoring, koja uključuje i mjerenje pasivnog akustičkog uticaja.

ga je urađena kalibracija i finalno testiranje opreme, kao uvod u početak 3D seizmičkog snimanja. Istraživanje se obavlja u skladu sa Ugovorom o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika koji je Vlada potpisala sa koncesionarima – konzorcijumom Eni-Novatek, i sastavni je dio radnog programa po tom ugovoru. Seizmičkim istraživanjima biće obuhvaćena teritorija od 1.200 kvadratnih kilometara. Prva bušotina, kako je ranije rečeno, biće na prostoru između Bara i Ulcinja, 23 km daleko od obale i van teritorijalnih voda Crne Gore. „Javnost će redovno biti informisana o statusu istraživanja i aktivnostima koje se sprovode na blokovima četiri, pet, devet i deset crnogorskog podmorja“, dodali su iz Uprave za ugljovodonike. K.J.

PRIPREMA JE PODRAZUMIJEVALA SPUŠTANJE U VODU OSAM STRIMERA DUŽINE PO SEDAM KILOMETARA I PRATEĆE OPREME NA DUBINU OD 15 METARA Brod Polar Empress

Najbrža pruga u Africi Marokanski kralj Mohamed šesti i francuski predsjednik Emanuel Macron otvorili su željezničku prugu za vozove visoke brzine Tanger - Kazablanka. Pruga je predstavljena kao “najbrža u Africi” i simbol par-

EKONOMIJA

POČELO 3D SEIZMIČKO SNIMANJE KOD BARA I ULCINJA

Gasovod Turski tok pokazao je efikasnost interakcije Rusije i Turske u rješavanju najsloženijih problema i nije usmjeren protiv nikoga, kazao je juče ruski predsjednik Vladimir Putin na ceremoniji povodom završetka gradnje dionice gasovoda ispod mora kod Istanbula. “Svjedoci smo važnog događaja koji jasno pokazuje da naše zemlje mogu blisko sarađivati kao partneri u implementaciji složenih i ambicioznih projekata”, rekao je Putin. On je naglasio da je projekat Turski tok u skladu sa nacionalnim interesima Turske, dodajući da završetak radova očekuje prije kraja naredne godine.

Iranski predsjednik Hasan Rohani juče je saopštio da će Teheran nastaviti izvoz sirove nafte. On je kazao da su američke sankcije Iranu dio psihološkog rata Vašingtona protiv Teherana koje neće uspjeti. “Amerika krivi nas za svo-

tnerstva Pariza i Rabata. “Vozovi na novoj liniji bi trebalo da prve putnike počnu da prevoze do kraja novembra, a 350 kilometara između dva ekonomska centra Maroka trebalo bi da prelaze za oko dva sata”, prenose mediji.

UTORAK, 20. 11. 2018.

ekonomija

ODBIJENA INICIJATIVA DEMOKRATSKOG FRONTA, POSLANIK DPS-A PORUČIO

Čavor: Predlozi ne prave revoluciju u industrijskom razvoju države Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije podržao predloge rezolucija o reindustrijalizaciji i načinu valorizacije elektroenergetskog potencijala Crne Gore, koji su podnijeli poslanici Demokratskog fronta (DF). Član Odbora i poslanik vladajuće partije Branko Čavor kazao je juče u parlamentu da su dostavljeni predlozi rezolucije korisni, ali da ne bi napravili revoluciju u industrijskom razvoju države. “U toj oblasti imamo utvrđena strategijska dokumenta-Predlog industrijske politike do 2020. godine. To su korisne ideje, ali mislim da ne donose nešto što bi značajno promijenilo i industrijsku i energetsku politiku u Crnoj Gori”, rekao je Čavor. Kada je riječ o pomenutom dokumentu, donošenom 2016. godine, smatra bitnim

Sa jučerašnje sjednice to što se nalazimo u sredini ciklusa, te da će se pravi rezultati znati na kraju. Poslanik DF-a Branko Radulović govoreći u ime predlagača, naglasio je da nijedna država ne može biti dugoročno održiva bez industrije. “Mislim da moramo naći balans između turizma, poljoprivrede i industrije, i naći

rješenje koristeći domaću pamet”, rekao je Radulović, pitajući zašto se ne pravi hidroelektrana Piva 2, te da je tabu tema izgradnja hidroelektrane Buk-Bijela. Radulović je ocijenio i da je industrijalizacija Crne Gore kroz resurse aluminijuma, čelika i drveta, dugoročna i velika priča. Poslanik DPS-a Predrag Sekulić i predsjednik Odbora oci-

jenio je da bez energetike nema napretka, ni porasta BDP-a. “Vlada ima brojna dokumenta koja idu u tom pravcu. Svaka odluka koja bude donošena mora da bude temeljena na struci i nauci”, kazao je Sekulić. Njegov partijski kolega Filip Vuković saglasan je sa prvom tačkom rezolucije gdje se navodi da je elektro-

Strateški dokument Poslanici DF-a su Predlog

rezolucije o reindustrijalizacji Crne Gore podnijeli u februaru ove godine, ali je Ministarstvo ekonomije ocijenilo da je većina tačaka već razmatrana. “Ciljevi i strateška opredjeljenja industrijskog razvoja Crne Gore definisani su u Industrijskoj politici Crne Gore do kraja 2020. godine koju je Vlada usvojila sredinom 2016. godine. Ona predstavlja važan strateški dokument za razvoj industrije i konkurentnosti crnogorske ekonomije, kojim je stvoren okvir za povećanje BDP-a, zaposlenosti, izvoza, rješavanja pitanja regionalnog razvoja i strukturnog usklađivanja privrede”, naveli su iz Ministarstva.

energetski potencijal najznačajniji privredni resurs i da ga treba razvijati na dugoročno održiv način i što većim učešćem obnovljivih izvora. “To je suština industrije, poljoprivrede i turizma”, naglasio je Vuković, koji je uz poslanika SDP-a Raška Konjevića ostao uzdržan prilikom usvajanja predloga. D.J.

hronika

UTORAK, 20. 11. 2018.

MInIStar unutrašnjIh poSlova na KonferencIjI u beču poručIo:

Nuhodžić: Ništa nije preče od bezbjednosti države i građana Saradnja, afirmacija evropskih vrijednosti i dalje jačanje pravne sigurnosti jedine su garancije bezbjednosti koja neće biti ugrožena izazovima, kao što su organizovani kriminal, sajber napadi, ilegalne migracije, terorizam i nasilni ekstremizam, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na jučerašnjem sastanku u Beču. On je naveo da je Crna Gora proces pristupanja Evropskoj uniji prepoznala kao najbolji način da taj cilj obezbijedi i da, stoga, značajnu pažnju posvećuje jačanju vladavine prava kao najboljoj prevenciji nestabilnosti. “Situacija na našem kontinentu je jedinstvena u novijoj istoriji kada je riječ o be-

Nuhodžić na konferenciji zbjednosnim izazovima: svi se suočavamo sa istim ili gotovo istim prijetnjama. Samo je njihov intenzitet različit. Ovu činjenicu zato treba da iskoristimo na način da još intenzivnije sarađujemo i da bez izuzetka sprovodimo ono što dogovorimo,

Crna Gora je bitan strateški partner EU na polju bezbjednosti Ministar Nuhodžić u Beču se sastao i sa ministrom unutrašnjih poslova SR Austrije Herbertom Kiklom. Ministar Kikl je pohvalio rezultate koje je Crna Gora ostvarila u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, a posebno u poglavljima 23 i 24. “Crna Gora je izuzetno bitan strateški partner EU na polju bezbjednosti. Crnoj Gori, kao i regionu u cjelini je mjesto u Evropskoj uniji”, rekao je on. Poručio je da će Austrija nastaviti da snažno podržava Crnu Goru na putu ka članstvu u

Evropskoj uniji, kroz pružanje konkretne pomoći jačanju kapaciteta i približavanju evropskim standardima na polju pravde, slobode i bezbjednosti. Ministar Nuhodžić je zahvalio Vladi Austrije na kontinuiranim naporima da se evropska perspektiva Zapadnog Balkana održava visoko na agendi Evropske unije, a posebno na podršci Crnoj Gori. Zajednički je konstatovano da postoji prostor za dalje unapređenje bilateralne policijske saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma.

odnosno da najbrže što možemo i sa najvećim kvalitetom i zalaganjem završavamo preuzete obaveze. Jedino tako možemo biti efikasni. Ne smije nam ništa biti preče ili veći prioritet od onoga što direktno utiče na bezbjednost naših država i naših građana”, rekao je Nuhodžić. On je to kazao na konferenciji “Evropske vrijednosti, vladavina prava i bezbjednost”, na kojoj je učestvovao na poziv saveznog ministra unutrašnjih poslova Republike Austrije Herberta Kikla, a koja je organizovana u okviru austrijskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije. Nuhodžić je saopštio da globalni bezbjednosni izazovi sa kojima se svakodnevno suočavamo traže od nas da budemo ujedinjeni u odgovoru na njih. “Da bismo krijumčarima ljudi, trgovcima drogom, oružjem ili potencijalnim teroristima stali na put, moramo da djelujemo udruženo. Odgovor na ove izazove može biti samo u saradnji među državama. Crna Gora je, prije svega, odgovorna država, dosljedna u realizaciji svih preuzetih obaveza. Jer mi držimo da time ne štitimo samo sebe nego i druge. Zato želim da afirmišem dosadašnji princip na našim sastancima na kojima ne razgovaramo samo o izazovima i planovima, već i otvoreno analiziramo šta smo uradili”, rekao je ministar.

ZIKS

Iz zIKS-a potvrdIlI:

Tri zaTvoreNika Napala dvojicu policajaca

U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija prije četiri dana došlo je do incidenta u kom je nekoliko zatvorenika napalo policijske službenike., potvrđeno je Dnevnim novinama iz te ustanove. Niko od aktera nije zadobio ozbiljnije povrede, a slučaj je nakon incidenta prijavljen OB Danilovgrad. “Dana 15. novembra u organizacionoj jedinici Zavoda, Zatvor za kratke kazne zabilježena je incidentna situacija, u kojoj je više zatvorenika napalo službenike obezbjeđenja. Naime, navedenog dana oko 22.00 časa jedan zatvorenik prijavio je da je maltretiran od više drugih zatvorenika sa kojima je smješten u istoj prostoriji. Postupajući po navedenoj pritužbi zatvorenika, službenici obezbjeđenja ušli su u sobu u kojoj je imenovani zatvorenik smješten sa još sedam zatvorenika, radi prikupljanja saznanja o navedenom događaju. Tom prilikom došlo je do napada na službena lica od tri zatvorenika i nanošenja tjelesnih povreda dvojici službenika. U cilju odbijanja protivpravnog napada na službe-

na lica i savladavanja otpora, službenici obezbjeđenja upotrijebili su sredstva prinude”, saopštili su za Dnevne novine iz Ziksa. Nakon što je savladan otpor zatvorenika i izvršen njihov premještaj u druge prostorije o upotrebi sredstva prinude, u skladu sa zakonskom procedurom, obaviješten je ljekar, koji je izvršio ljekarski pregled zatvorenika, dok su službenici obezbjeđenja koji su zadobili tjelesne povrede upućeni u Klinički centar Crne Gore. “O navedenom događaju, bez odlaganja, obaviještena je Uprava policije O.B. Danilovgrad, čiji službenici u saradnji sa nadležnim tužilaštvom u kontinuitetu preduzimaju radnje i mjere iz nadležnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti koje su u vezi sa predmetnom incidentnom situacijom”, dodali su iz te ustanove. Oni su posebno istakli da su starješini Zavoda dostavljeni izvještaji o upotrebi sredstava prinude, na osnovu kojih će se dati ocjenu o opravdanosti i pravilnosti upotrebe sredstava prinude. L.H.

naStavaK Suđenja za poKušaj ubIStva u nIKšIćKoj dISKotecI ª Kataleaº

Svjedok kazao da ga je prvooptuženi napao bez povoda sa leđa Pred Višim sudom u Podgorici juče su u nastavku postupka protiv Predraga Krcunovića, optuženog da je u nikšićkoj diskoteci “Katalea” 11. juna pokušao da ubije Darka Janjića, saslušana dva svjedoka. Optužnicom su obuhvaćeni i Vladan Đukanović, Dalibor Matijašević i Dejan Janjić. U svjedočkom iskazu Radosav Vukčević je naveo da je sporne večeri sa oštećenim Darkom Janjićem ušao u diskoteku i da ga je izvjesno lice napalo sa leđa, te da je kasnije saznao da se radi o Krcunoviću. “Nije bilo povoda, čak smo se i pozdravili, poljubili... Bio

je u društvu nekih momaka, više puta je krenuo da me udari, a jednom me je zakačio samo. Ja sam krenuo da idem kući, a Darko je krenuo da uđe u diskoteku i nastala je pucnjava. Nisam vidio lica, bila je magla, gužva... Krcunovića nisam vidio poslije pucnjave”, ispričao je Vukčević. Ovaj svjedok je na pitanje prvooptuženog kazao da ne može da se sjeti da li ga je Krcunović te večeri nakon sukoba zvao na piće, dok se sa druge strane svjedok Nikola Tomić sjetio tog detalja, što je juče i naveo. Tomić je saopštio da je Krcunović zvao Vukčevića na

piće, a da je ovaj odbio i rekao da ide kući. “Te noći sam izašao dva-tri puta iz diskoteke, a jednom sam izašao jer mi je Krcunović rekao da vidim kakva je to gužva ispred, dok sam drugi put izašao da se vidim sa jednim drugom kod lokala “Libero”. Nije bilo incidenta sa Vukčevićem”, ispričao je Tomić danas i dodao da je te večeri bio u alkoholisanom stanju, pa se ne sjeća svih detalja. Okrivljeni Krcunović prigovorio je jer, kako tvrdi, na prethodnom pretresu nije ušao u zapisnik dio iskaza koji bi njemu išao u korist.

“Nije ušlo u zapisnik kada je Janjić izjavio da ja imam urođeni strah od njega. To je mnogo bitno. Takođe, pominjao je neko silovanje i Čačak... Meni je važno da sve to bude u zapisniku”, primijetio je Krcunović. Suđenje se nastavlja 4. februara. Prema navodima optužnice, Krcunović je 11. juna u lokalu „Katalea” pokušao da ubije Darka Janjića i umišljajno doveo u opasnost živote Dejana Janjića i Dalibora Matijaševića, kao i još pet neidentifikovanih osoba. Pomogao mu je i okrivljeni i Vladan Đukanović tako što mu je stavio na raspo-

laganje sredstvo za izvršenje krivičnog djela pištolj i municiju koje su neovlašćeno držali i nosili na javnom mjestu. Okrivljeni Dejan Janjić pokušao je da liši života Predraga Krcunovića, a Dalibor Matijašević je sakrio predmete koji potiču iz krivičnog djela u cilju sprečavanja dokazivanja. Dalje se navodi da je Predrag Krcunović, odmah pošto je preuzeo pištolj i municiju od Đukanovića, krenuo ka izlazu ugostiteljskog objekta i pištolj uperio u pravcu Darka Janjića, koji je bio na ulaznim vratima, i ispalio u njegovom pravcu tri projektila. Bo.B.

HRONIKA

UTORAK, 20. 11. 2018.

NASTAVLJEN RAT KLANOVA: U PODGORICI UBIJEN ČOVJEK SA DEBELIM DOSJEOM

Napadač ispalio 10 hitaca u Kalezića U podgoričkom naselju Stari aerodrom ispred kafića “Level” juče je u poslijepodnevnim satima ubijen 47-godišnji Veselin Kalezić, koji važi za bezbjednosno interesantnu osobu. Nepoznato lice, za kojim se intenzivno traga, ispalio je iz vatrenog oružja čak deset smrtonosnih hitaca u Kalezića, a zatim pobjegao. Policija je nedugo nakon ubistva kod Kombinata aluminijuma, u naselju Botun, pronašla zapaljeni automobil za koji se sumnja da je korišćen u ubistvu. “Policijski službenici Centra bezbjednosti Podgorica, zajedno sa službenicima Sektora kriminalističke policije, preduzimaju intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva V.K. (47) koje je počinjeno u Podgorici. V.K. je lišen života iz vatrenog oružja oko 17.30 časova, u naselju Stari ae-

rodrom, ispred UO „Level“. Policijski službenici su nedugo potom u selu Botun u Zeti pronašli zapaljeno vozilo. Na licu mjesta se vrši uviđaj. Policijsko – tužilačke mjere i radnje na rješavanju ovog krivičnog djela su u toku”, stoji u saopštenju Uprave policije.

■ DUG DOSJE Ubijeni Kalezić je bio, očigledno, dobro poznato lice u policijskim evidencijama. On je 1997. godine u centru Podgorice, u blizini zgrade Predsjedništva ubio Predraga Vuksanovića. Njemu je tada izrečena smrtna kazna, ali je ta odluka kasnije preinačena na kaznu zatvora. Po izlasku iz zatvora, Kalezić je često bio hapšen i sumnjičen za teška krivična djela, među kojima je bacanje eksplozivne naprave

(2015. godine) u Zagoriču, na kuću u kojoj je stanovala njegova bivša djevojka, nakon čega je uhapšen. On je improvizovanu eksplozivnu napravu aktivirao ispred vrata u prizemlju, ali u to vrijeme, na sreću, niko nije bio u tom dijelu porodične kuće, pa u napadu niko nije povrijeđen. Iste godine, samo mjesec dana nakon tog incidenta, Kalezić je uhapšen u centru Podgorice jer je napao jednog pripadnika Interventnog voda policije. Sa njim u društvu je bila njegova bivša djevojka, kod koje je pronađen pištolj. Do incidenta je došlo u jednom ugostiteljskom objektu u Hercegovačkoj ulici. Prema tvrdnjama očevidaca, Kalezić je tom prilikom udario komandira Interventne jedinice. Obzirom da je važio za bezbjednosno interesantno lice, često je bio predmet po-

licijskih provjera. Prilikom mnogobrojnih pretresa kod njega je policija pronalazila oružje i municiju u ilegalnom posjedu. U februaru ove godine, pretresom njegovog stana, policija je pronašla pancir i puščani metak.

■ KALEZIĆ OSUĐIVAN I U SRBIJI

Ubijeni Kalezić je za krivična djela osuđivan i u Srbiji. Naime, on je prije deset godina nepravosnažno osuđen u Okružnom sudu u Beogradu za podstrekavanje Grigorija Tatarina da ubije Predraga Matića, 1. novembra 2002. godine, druga sa kocke kojem je dugovao novac. Tatarin je krajem 2005. godine pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora kao direktan izvršilac, dok je Kalezić tada bio nedostupan pra-

Drugo ubistvo za pola godine na Starom aerodromu

U zgradi koja se nalazi pored jučerašnjeg mjesta ubistva, na svega stotinak metara, u bašti lokala “Palata” u maju ove godine ubijen je Miodrag Migi Kruščić. U njega je tada, još uvijek nepoznati napaSa mjesta ubistva

dač, ispalio nekoliko hitaca dok je u lokalu sjedio sa novinarkom Vijesti Jelenom Jovanović. Kruščić je u Urgentni centar primljen sa više prostrijelnih rana po čitavom tijelu, usljed kojih je i preminuo. I

nakon ovog ubistva policija je na Ćemovskom polju pronašla zapaljeni automobil “golf 6” za koji se vjeruje da je korišćen u napadu na Kruščića. Građani Starog aerodroma i tada su kao i u ovom trenut-

ku uznemireni, jer, kako kažu ovo je drugo ubistvo za nešto više od pola godine. Posebno ih plaši što se ubistva događaju usred dana kada je na ulicama dosta ljudi, pogotovo djece.

vosudnim organima Srbije, sve do 24. maja 2007. kada su ga policajci Danske na Aerodromu “Nikola Tesla” predale kolegama iz Srbije. Prema optužnici, Kalezić se nekoliko dana prije samog ubistva dogovorio s Tatarinom o načinu na koji će likvidirati Matića, a pokazao mu je i zgradu i kafić gdje se kreće žrtva. Na dan ubistva, kako je dalje navedeno, u Ulicu internacionalnih brigada Tatarin je došao sam, dok je Kalezić došao s Matićem i to Matićevim “audijem A6”. Kada su se zaustavili na parkingu kod broja 16, Kalezić je, prema optužnici, Matiću rekao da ga sačeka dok ode po novac od nekog navodnog duga, a zatim je nazvao Tatarina koji ga je čekao u neposrednoj blizini. Tatarin je tada došao i u Matića, koji je u tom trenutku zatvarao prtljažnik na “audiju”, pucao iz već repetiranog pištolja. On je, prema optužnici protiv Kalezića, oko 21.45, sa udaljenosti od oko 50 centimetara Matiću pucao u čelo. Matić ništa nije posumnjao jer je mladića navodno znao kao Kalezićevog “vojnika”. Neposredno poslije ubistva Tatarin i Kalezić su privođeni u policiju, ali su brzo pušteni. L.H.

hronika

UTORAK, 20. 11. 2018.

crnogorski parlament smatra da je dopunjeni zakon o notarima u skladu sa ustavom:

Nema diskrimiNacije prilikom dodjeljivaNja predmeta Notarima Crnogorski parlament ocijenio je da nema osnova da Ustavni sud prihvati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zako-

na o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, navodeći da dodjeljivanje predmeta notarima, saglasno osporenoj odredbi, ne diskriminiše

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 30.11.2018. godine, sa početkom u 15h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Bojović Maruše upisane u posjedovnom listu br. 76, KO Kuta I, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - parcela br. 188, plan 008, skica 020, koja po kulturi predstavlja pašnjak 4. klase, površine 4421 m2, - parcela br. 452/1, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja kuću i zgradu, RB 1, površine 94 m2 i voćnjak 3. klase, površine 2538 m2, - parcela br. 452/2, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 6. klase, površine 224 m2, - parcela br. 455, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 5. klase, površine 289 m2, - parcela br. 1825, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 380 m2, - parcela br. 1826, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 340 m2, - parcela br. 1827, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 620 m2, - parcela br. 1828, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja šumu 4. klase, površine 975 m2, - parcela br. 1829, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 2. klase, površine 1796 m2, - parcela br. 1830, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 2297 m2, - parcela br. 1831, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja voćnjak 3. klase, površine 2612 m2, - parcela br. 1832, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 861 m2, - parcela br. 1833, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 3. klase, površine 4429 m2, - parcela br. 1834, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 5. klase, površine 2552 m2, - i kuća koja se nalazi na parceli br. 452/1, u osnovi površine 94 m2. Početna kupoprodajna cijena na XXXIII prodaji iznosi 21.028,20 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Preduzetnika Marine Bojović na dan 03.04.2015. godine iznosi 18.715,50 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 29.11.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 90756001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

ih ni po kojem osnovu, prenosi MINA. U inicijativi četvorice podgoričkih advokata navodi se da osporena odredba nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore, kojim se zabranjuje diskriminacija, jemči pravo svojine, sloboda preduzetništva i proklamuju principi slobodnog i otvorenog tržišta i slobode preduzetništva i konkurencije. Advokati ističu da se spornom odredbom obezbjeđuje da svi notari bez obzira na njihov kvalitet, ažurnost i znanje imaju jednake ili približno jednake prihode od notarske djelatnosti, što utiče na motivaciju notara u pružanju kvalitetne usluge. Izmjenama i dopunama zakona predviđeno je da notarske zapise na osnovu kojih se vrši prenos i uspostavljanje prava svojine i drugih stvar-

nih prava na nepokretnostima u kojima se kao ugovorna strana pojavljuju državni i organi državne uprave i lokalne samouprave, ustanove i drugi subjekti koji vrše javna ovlašćenja, sastavlja notar na čijem se službenom području nepokretnost nalazi. U vršenju tih poslova, kako se navodi, mora se voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti notara, koju obezbjeđuje Notarska komora Crne Gore određivanjem notara koji će sastaviti notarski zapis prema abecednom redu ličnog imena notara. „Cilj takvog propisivanja je da se ravnomjernom raspodjelom predmeta u svim situacijama u kojima se kao ugovorna strana pojavljuje država, obezbijedi jednakost i ravnomjerna opterećenost notara i efikasnost njihovog

rada“, kaže se u mišljenju koje je Skupštine Crne Gore usvojila 12. novembra. Kako se ocjenjuje, uređivanjem uslova i načina za obavljanje notarske djelatnosti obezbjeđuje se pravna sigurnost građana. Parlament podsjeća da je zakonom garantovana ravnomjerna zastupljenost notara, određivanjem notara koji će sastaviti zapis prema abecednom redu ličnog imena notara, što se razrađuje Pravilnikom o njihovom radu. “Na osnovu notarskog zapisa ne stiče se pravo svojine, već se na osnovu pravnog posla ovo pravo na nepokretnim stvarima stiče upisom u katastar nepokretnosti, pa shodno tome primjena navedenih odredbi ne može predstavljati povredu Ustava kojim se jemči pravo svojine“, kaže se u mišljenju. R.C.H.

Na osnovu čl.135 Zakona stečaju,stečajni upravnik DOO“ALU LINE“ u stečaju,nakon izvršene procjene cjelishodnosti prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika,blagovremeno

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju,sve povjerioce i sva lica koja imaju zalog,pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo,o namjeri prodaje cjelokupne imovine DOO“ALU LINE“ u stečaju,i istovremeno na osnovu čl.134 Zakona o stečaju objavljuje

6. O G L A S o prodaji imovine DOO“ALU LINE“ u stečaju putem javnog nadmetanja Predmet prodaje: Imovina DOO“ALU LINE“ u stečaju,izložena prodaji po cjelinama. Mjesto i adresa na kojoj se nalazi imovina: Mojkovac,Rudarsko naselje,bb Detaljan opis imovine i početna cijena: 1.Poslovna zgrada u privredi,Plan Skica 15 44/45,Potes Mojkovac,i to suteren objekta 259 m2 i prizemlje objekta 605 m2 na kat.parceli 467/17,LN 706 KO Mojkovac.Početna cijena 51.000,00 eura. 2.Uređeno građevinsko zemljište površine 3.830 m2,LN 706 KO Mojkovac,kat.parcela 467/17,početna cijena 16.000,00 eura. 3.Trafostanica DTS-10/0,4 1x630 kVA,objekat sa pripadajućim zemljištem na kat.parceli 467/36,LN 706 KO Mojkovac,početna cijena 17.000,00 eura. 4.Oprema fabrike prema popisnim listama,početna cijena 12.000,00 eura. Način prodaje:Prodaja imovine vrši se javnim nadmetanjem po cjelinama.Prodaja se vrši u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju. Uslovi i postupak javnog nadmetanja:Postupak će se sprovesti dana 17.12.2018.. u 12,00 časova u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici,kancelarija br.30.Pravo učešća imaju domaća i strana fizička i pravna lica..Zainteresovana lica dužna su da do 14.12.2018.godine do 12,00 časova dostave prijavu za učešće u javnom nadmetanju uz opečaćene koverte na adresu:PRIVREDNI SUD CRNE GORE,ulica IV Proleterske br.2,neposredno na arhivi suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom,sa naznakom St.br.583/17 „PRIJAVA NA OGLAS ZA UČEŠĆE U JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU IMOVINE DOO“ALU LINE“ U STEČAJU“ – NE OTVARAJ,koja mora da sadrži sve identifikacione podatke za pravno ili fizičko lice koje će učestvovati u javnom nadmetanju uz dokaz o uplati depozita u visini 10% od početne prodajne cijene na žiro račun: DOO“ALU LINE“ u stečaju broj 510-96132-25 kod CKB banke. Izbor ponuđača: Učesnik javnog nadmetanja koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu biće tretiran kao najpovoljniji ponuđač.Neblagovremene i neuredne prijave tretiraće se kao nekvalifikovane za učešće u javnom nadmetanju. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača: Donijeće je stečajni upravnik u roku od 7 dana od dana sprovedenog javnog nadmetanja i o tome u roku od 10 dana obavijestiti stečajnog sudiju.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Ugovor o kuporodaji: Zaključiće se sa učesnikom javnog nadmetanja koji je ponudio najpovoljniju cijenu i istu uplatio najdalje za 21 dan od dana pravosnažnosti Odluke,a prethodno uplaćeni depozit će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.Za slučaj da izabrani ponuđač odustane od kupovine gubi pravo na povraćaj depozita a stečajni upravnik za kupca može proglasiti drugog po redu najpovoljnijeg ponuđača.Sve troškove nastale u vezi kupopodaje snosi kupac.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799.

Stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca i da zbog toga ne snosi posledice,što znači da ponuda učesnika javnog nadmetanja ne obavezuje.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Povraćaj depozita: Učesnicima koji nijesu uspjeli u nadmetanju izvršiće se u roku od 3 dana o dana donošenja Odluke o izboru kupca.

Razgledanje imovine stečajnog dužnika omogućeno je radnim danima u vremenu od 08 – 15 sati. Bliže informacije o uslovima i predmetu prodaje mogu se dobiti na telefon :+382 67 301 881.

UTORAK, 20. 11. 2018.

Hronika

suđenje stamatoviću i grupi, pročitan listing komunikacija oštećenog sa 67 brojevima

Zeković ne zna neka imena sa listinga jer je telefon često pozajmljivao

U nastavku suđenja navodnoj kriminalnoj grupi na čijem je čelu prema tvrdnjama SDT-a Stevan Stamatović koji je u bjekstvu, juče je pred Višim sudom u Podgorici pročitan dopis T-com-a o komunikacijama brojeva “067” mreže sa brojem oštećenog Radojice Zekovića u periodu od 1. decembra 2016. do 20. maja 2017. godine, odnosno do dana kada je prema navodima Tužilaštva postavljen eksploziv ispod Zekovićevog automobila. Prema optužnici specijalnog tužioca Saše Čađenovića, 20. maja prošle godine Zekovića su dok je bio na nedjeljnom odsustvu pokušali da likvidiraju članovi Stamatovićeve grupe, optuženi Dejan Deletić i Milan Lješnjak, na način što su postavili eksplozivnu naprvu ispod vozila “golf 5” u podgoričkim naselju Zabjelo, koje je prema evidencijama istražitelja oštećeni koristio. Juče je pred sudom oštećeni Zeković pojasnio da je broj sa kojeg je komunicirao koristio dok je bio u poluo-

Lješnjak tvorenom odjeljenju ZIKSa svakog dana od 13.30 do 21.30 sati, a nosio ga je i tokom korišćenja pogodnosti, odnosno odsustva. Potvrdio je da je komunicirao sa prijateljima Miliošem Burićem, Rajkom Domazekovićem, Miodragom Roganovićem - ocem njegovog kuma Vladimira, Nemanjom Đurovcem, Branislavom Roganovićem i Slavkom Rogano-

vićem. Pojasnio je da duže razgovore vodio sa službenicim ZIKS-a Čedomirom Popovićem i Draženom Boljevićem jer je u to vrijeme obavljao više poslova, radio je kao baštovan u ZIKS-u a šefu prijavnice i šefu poluotvorenog odjeljenja morao je da prijavljuje sve detaljno kada i koji alat uzima, kada ga vraća, gdje ide, šta radi i popravlja, što zahtijeva du-

gotrajnu komunikaciju. Nakon što mu je predsjednica vijeća sutkinja Ana Vuković pročitala desetak imena, mahom ženskih, Zeković je kazao da mu nijesu poznata te da pretpostavlja da su te komunikacije ostvarivali zatvorenici kojima je pozajmljivao telefon ili drugovi s kojima je bio dok je koristio pogodnosti. Zeković je potvrdio i da je

16. maja prošle godine imao komunikaciju sa menadžerom restorana “Salaš” i to oko proslave prvog rođendana a ujedno i krštenja svog sina. Juče je saslušan svjedok Dragan Dević, na okolnosti prodaje vozila “golf 5” ispod kojeg su optuženi pokušali da podmetnu eksploziv prije godinu i po dana, i s tim u vezi je kazao da je vozilo kupio prije dvije-tri godine od druga, pa nije sačinjavao ugovor. Nakon 15 dana auto je prodao, uputio kupce, koji su bili malđi momci, na čovjeka na kojeg se vodi vozilo. Naveo je da se ne sjećanjihovih imena, niti detalja. O predmetnom događaju Dević je saznao od policije kada je pozvan na razgovor. Na optuženičkoj klupi nalaze se i Aleksandar Bojović, Đorđije Božović i Stefan Balević. U razgovorima koji su snimani putem mjera tajnog nadzora, kao “drug” označen je navodni šef ove kriminalne grupe Stamatović, a kojeg policija ga dovodi u vezu sa škaljarskim klanom. Bo.B.

ema kaluđerović na jučerašnjoj konferenciji:

“Terorizam problem svjetskih razmjera” Terorizam i nasilni ekstremizam predstavljaju problem svjetskih razmjera i ne bi trebalo da se vezuju samo za jednu religiju ili grupu, kazala je predsjednica crnogorske Asocijacije mladih Atlantskog saveza, Ema Kaluđerović. Ona je juče, na konferenciji Uloga mladih u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na Zapadnom Balkanu, rekla da se ti fenomeni obično pogrešno vezuju samo za islamske organizacije. “U svijetu su zabilježeni različiti vidovi terorizma i ekstremizma i to je problem svjetskih razmjera i ne treba ga vezivati isključivo za jednu religiju ili grupu ljudi”, poručila je Kaluđerović. Kako je dodala, na organizovanje radionice su ih podstakli odlasci crnogorskih državljana na strana ratišta i

brojnost pristalica nasilnog ekstremizma i radikalizma na području Zapadnog Balkana. Prema njenim riječima, zajedničko ekstremizmu i radikalizmu je nasilje koje je opravdano određenim idealom, a zbog čega stradaju ljudi. Predsjednik ambasade Kanade u Beogradu, Brajan Ebela kazao je da je prevencija ključna u borbi protiv nasilnog ekstremizma. Kako je rekao, mladi i žene imaju veoma važnu ulogu u prevenciji terorizma i nasilnog ekstremizma. Profesor fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Vlado Azinović, kazao je da su korijeni nasilnog ekstremizma i terorizma u političkom nezadovoljstvu, otuđenju, poniženju i osjećaju nepravde prema identitetskoj grupi. “Grupna ili pojedinačna že-

lja za osvetom zbog represije može poslužiti kao motiv za terorizam”, rekao je Azinović. Prema njegovim riječima, ekstremisti su vrlo često ljudi koji su odbačeni od sopstvene porodice, pa u terorističke grupe ulaze zbog osjećaja socijalne afirmacije. Kako je rekao Azinović, strukturalni faktori su sve ono što utiče na život ljudi, siromaštvo, nepismenost i nejednakost. Jedan od snažnih faktora, kako je dodao Azinović, jeste stvarno nezadovoljstvo koje ljudi imaju na ličnom planu i koja ih podstiču na akciju. Kako je objasnio, nekada određeni događaji služe kao direktni okidači za izvršenje terorističkih napada. Konferenciju je organizovao Atlanski savez i ambasada Kanade u Beogradu. J.V.

odloženo suđenje za ubistvo u ziks-u

Sudija službeno odsutan Suđenje optuženima za doprinos neidentifikovanim osobama da na podmukao način i iz koristoljublja ubiju Dalibora Đurića u ZIKS-u 22. septembra 2016. godine, Dejanu Pavićeviću i Milošu Trbu, juče je u Višem sudu u Podgorici zbog službenog odsustva predsjednika vijeća, sudije Dragoja Jovića, odloženo za 29. novembar. Dalibor Đurić, koji je navodno bio blizak “škaljarskom klanu”, ubijen je iz snajpera dok

je vježbao u otvorenoj teretani Poluotvorenog odjeljenja u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu. Prema navodima optužnice, materijalnim dokazima utvrđeno je da su Kotorani 22. septembra 2016. godine čekali da se izvrši likvidacija Đurića koji je služio kaznu zatvora u ZIKS-u. Zatim su, kako se navodi, pomogli u uništenju tragova koji su povezani sa krivičnim djelom zapalili automobil koji je ubica koristio. Bo.B.

DRUŠTVO

UTORAK, 20. 11. 2018.

PODACI FONDA ZA ZDRAVSTVENO OSIG

ZA BOLOVANJA V

OKRUGLI STO U CANU

Crna Gora 1878 – 1918

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti organizuje okrugli sto pod nazivom „Crna Gora 1878 – 1918“ koji će biti održan u četvrtak, 22. novembra. Prema planu koji je proslijeđen medijima, uvodno izlaganja imaće prof. dr Radovan Radonjić, nakon ćega će se akademicima obratiti predsjednik CANU akademik Dragan K. Vukčević čiji će referat biti naslovljen „Crnogorska moderna“. Na okruglom stolu govoriće akademici Ljubiša Stanković, Zoran Rašović, Đorđe Borozan, Zoran Lakić, zatim vanredni članovi CANU - Niko Marinović, Vukić Pulević, Jevrem Brković i Šerbo Rastoder, a svaki od njih će obuhvatiti po jedan segment iz perioda u kojem je nastala i nestala crnogorska država. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti će na ovaj način, iako to eksplicitno ne navodi, dati doprinos rasvjetljavanju istorijskih okolnosti u kojima se dogodila Velika narodna skupština srpskog naroda Crne Gore, odnosno tzv. Podgorička skupština, na

NA OKRUGLOM STOLU GOVORIĆE AKADEMICI LJUBIŠA STANKOVIĆ, ZORAN RAŠOVIĆ, ĐORĐE BOROZAN, ZORAN LAKIĆ, ZATIM VANREDNI ČLANOVI CANU - NIKO MARINOVIĆ, VUKIĆ PULEVIĆ, JEVREM BRKOVIĆ I ŠERBO RASTODER, A SVAKI OD NJIH ĆE OBUHVATITI PO JEDAN SEGMENT IZ PERIODA U KOJEM JE NASTALA I NESTALA CRNOGORSKA DRŽAVA

kojoj je donijeta odluka o prisajedinjenju Crne Gore Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, što je za posljedicu imalo nestanak naše države sa mape nezavisnih zemalja, kao i aneksiju od Srbije. Generalni sekretar CANU, akademik Dragan Radonjić je u nedavnom intervjuu vikend izdanju Dnevnih novina saopštio da će se Akademija ovim pitanjima baviti onako kako to i pripada naučnoj instituciji, “ne u dnevnopolitičke svrhe, već na osnovu istorijskih činjenica” kako bismo iz njih izvukli pouke. Radonjić je tom prilikom saopštio da je u periodu od 1878. do 1918. godine bilo više istorijskih događaja koji se danas mogu komparirati, uporediti i vrednovati, te da na osnovu toga Crna Gora može izvući prave pouke za sadašnjost i budućnost. “O tom periodu postoje kontroverzna mišljenja, opozitna u Crnoj Gori, i to je vrlo delikatna tema za našu državu. Toliko delikatna da nas opterećuje i dan-danas. U tom periodu kada smo izgubili državu, a to se nije dogodilo odjedanput, već je došlo kao završnica jednog procesa, bilo je mnogo događaja koji zaslužuju analizu i jedno novo svijetlo zasnovano na činjenicama... Treba otvoriti diskusiju na ove teme, ali diskusiju koja će biti građanski orijentisana koja ne bi dovodila do novih tenzija… Jer pristup nekim istorijskim događajima ne treba pretvoriti u povod za nove podjele i sukobe u Crnoj Gori. Pogotovu to ne smije da uradi CANU, ali treba da otvori naučnu raspravu, da se o tim događajima razgovara otvoreno, analitično, na osnovu istorijskih činjenica”, kazao je tom prilikom Radonjić.

rnogorski osiguranici su tokom prvih deset mjeseci 2018.godine “odbolovali” 4,34 miliona eura, dok je taj trošak u istom periodu prošle godine državu. Koštao oko 4,5 miliona. Uporedna statistika za posljednje tri godine pokazuje da je zaustavljen rast troškova bolovanja i da se kreću na približno istom nivou.

Do sada obrađeni zahtjevi poslodavaca za 10 mjeseci tekuće godine pokazuju da troškovi bolovanja iznose oko 4,34 miliona eura, što je približno na istom nivou kao 2017. godine za isti period, saopštio je Dnevnim novinama direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZZO), Sead Čirgić. Ipak, kako objašnjava, praksa je pokazala da najveći broj zahtjeva poslodavci podnose u četvrtom kvartalu fiskalne godine. “Iako je broj slučajeva bolovanja u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu i u 2018. u odnosu na 2017. godinu u porastu, finansijski pokazatelji u posljednje dvije godine, pokazuju da je zaustavljen rast troškova bolovanja i da se kreću približno na istom ni-

vou”, navodi on.

■ RAST U PRVOJ

POLOVINI GODINE

Tako je analiza bolovanja za prvih šest mjeseci 2018. godine pokazala da je evidentiran 8.381 slučaj bolovanja, što je porast za 921 slučaj u odnosu na isti period 2017. godine kada je bilo 7.460 slučajeva bolovanja. “U periodu 1.januara do

30.juna tekuće godine analiza bolovanja koja su duža od 12 mjeseci po grupama bolesti MKB-10 pokazuje da su najčešće sljedeće grupe bolesti uzrok navedenih bolovanja: tumori - 96 slučajeva, duševni poremećaji - 53 slučaja, povrede – 40, bolesti mišićnokoštanog sistema - 29 i bolesti sistema krvotoka - 24 slučaja”, kazao je Čirgić. Postupak ostvarivanja prava na bolovanje, odnosno na privremenu spriječenost za rad je decidno propisan od Fonda kao i kriterijumi za utvrđivanje dužine bolovanja i isti su inovirani od polovine 2016. godine.

■ POSLODAVCI

TRAŽE PROVJERU

U TOKU 2017. I ZA PRVIH ŠEST MJESECI OVE GODINE, FONDU SE OBRATILO SVEGA NEKOLIKO POSLODAVACA ZA PROVJERU OSNOVANOSTI ODOBRENOG BOLOVANJA

Fondu se, kaže, povremeno obraćaju poslodavci zahtjevom za provjeru osnovanosti odobrenog bolovanja i provjerom istih je utvrđeno da je ispoštovana procedura i da postoji medicinska dokumenta-

UTORAK, 20. 11. 2018.

DRUŠTVO

GURANJE ZA 10 MJESECI 2018. GODINE

VEĆ 4,34 MILIONA

Sa potpisivanja sporazuma

ADAPTACIJA OŠ ª MARKO MILJANOVº

ZA REKONSTRUKCIJU SALE 164.000 EURA

Ministarstvaprosvjete i sporta i bjlopoljska opština zajedno će realizovati projekat adaptacije školske sale u OŠ “Marko Miljanov”, čija je vrijednost oko 164.000 eura. Projekat se realizuje po modelu sufinansiranja, pri čemu je Ministarstvo prosvjete obezbijedilo 87.000 eura, Ministarstvo sporta 57.000 eura i opština 20.000 eura. Ugovor je juče potpisan sa firmom “Tehnogradnja” d.o.o. Pljevlja. Adaptacija fiskulturne sale

podrazumijeva radove na krovu i izolaciji objekta, ugradnju moderne podloge za razne sportove, uređenje svlačionice, molersko farbarske radove, kao i opremanje objekta sportskom opremom. Ministar prosvjete Damir Šehović i ministar sporta Nikola Janović izrazili su zadovoljstvo zbog skorašnjeg početka radova na adaptaciji sportske sale, za čiji završetak je predviđeno 90 dana od uvođenja izvođača u posao. B.Č.

ª SMART TECHº ZA VIKEND U DELTI

Sajam novih tehnologija U SVAKOM SLUČAJU, ČEŠĆE PROVJERE BOLOVANJA MOGU DOVESTI DO POZITIVNIH REZULTATA U SMISLU SMANJENJA ODOBRENIH BOLOVANJA I DUŽINE TRAJANJA BOLOVANJA. U TAJ PROCES TREBA DA SE UKLJUČE I POSLODAVCI, AKO IMAJU INDICIJE DA NJIHOV ZAPOSLENI ZLOUPOTREBLJAVA BOLOVANJE I DA PREDUZMU ODGOVARAJUĆE MJERE U SKLADU SA ZAKONOM O RADU cija na osnovu koje je odobreno bolovanje. U toku 2017. i za prvih šest mjeseci ove godine, Fondu se obratilo svega nekoliko poslodavaca za provjeru osnovanosti odobrenog bolovanja. Ipak, navode da teško Fond može utvrditi da se radi o zloupotrebi bolovanja kada je svako odobreno bolovanje pokriveno medicinskom dokumentacijom.

“Kontrola bolovanja se vrši na više nivoa. Tako Ministarstvo zdravlja vrši kontrolu bolovanja, na osnovu indicija o mogućoj zloupotrebi bolovanja. Domovi zdravlja vrše kontrolu osnovanosti odobrenih bolovanja preko Komisije za kontrolu kvaliteta, a izabrani doktori su u obavezi da sačinjavaju mjesečne izvještaje o odobrenim bolovanjima i isti se dostavljaju direktoru ustanove i Ministarstvu zdravlja. Takođe, Fond vrši kontrolu bolovanja kroz rad prvostepenih ljekarskih komisija i praćenje njihovog rada”, objašnjava prvi čovjek Fonda. U ranijem periodu, podsjeća kroz proces obrade zahtjeva preduzetnika za bolovanje od službenika u područnim jedinicama Fonda uočavali su određene nepravilnosti kod trudničkih bolovanja, koje su se odnosile na povećanje plate, odnosno osnova za naknadu prije otvaranja trudničkog bolovanja, zasnivanje

radnog odnosa prije početka bolovanja u svrhu ostvarivanja prava na refundaciju i drugo. U takvim slučajevima zahtjevi su odbijani ili vraćani podnosiocima zahtjeva na korekciju. “Na osnovu tih iskustava, kroz posljednje zakonske izmjene od aprila 2017. godine, takvi slučajevi su eliminisani uvođenjem obaveznog staža osiguranja po osnovu zaposlenja, u trajanju od najmanje dva mjeseca bez prekida ili četiri mjeseca sa prekidima u posljednjih 12 mjeseci prije početka korišćenja ovog prava. U svakom slučaju, češće provjere bolovanja mogu dovesti do pozitivnih rezultata u smislu smanjenja odobrenih bolovanja i dužine trajanja bolovanja. U taj proces treba da se uključe i poslodavci, ako imaju indicije da njihov zaposleni zloupotrebljava bolovanje i da preduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa Zakonom o radu”, zaključio je Čirgić. Bo .P.

Šesti Sajam novih tehnologija “Smart Tech” održaće se 24. i 25. novembra u centralnom atrijumu TC Delta City, u organizaciji agencije Vision Event, pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke, Ministarstva ekonomije i Ministarstva prosvjete Crne Gore. Posjetioce Smart Tech-a, oba dana vikenda očekuje predstavljanje raznovrsne ponude učesnika sajma - renomiranih kompanija, firmi i institucija. “Na ovogodišnjem Smart

Tech-u predstaviće se: M:tel digitalna fabrika, Telemach, Stratus, Mašinski fakultet UCG, Com Trade Distribution, 2BI, D Photo Trade, Kimtec CG, E-Sports Savez Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, “Montebot tim Osnovne škole “Pavle Rovinski”, Crnogorski savez za tehničku kulturu “Politehnika” i Milivoje Đukić, autor interaktivnih vremenskih kutija, realizovanih u okviru projekta “Otvoreni dani nauke”,”, najavili su, između ostalog, organizatori. J.V.Đ.

društvo

UTORAK, 20. 11. 2018.

siNdikat pisao premijeru markoviću

Traže povećanje zarada pripadnicima Vojske CG

Sindikat odbrane i Vojske Crne Gore (SOVCG) uputio je predsjedniku Vlade Dušku Markoviću inicijativu za značajno povećanje zarada pripadnicima Vojske Crne Gore (VCG). “Ovu inicijativu smo naslovili Vladi Crne Gore, jer sa Ministarstvom odbrane, već gotovo 18 mjeseci, nemamo socijalni dijalog. Iz njega smo potpuno eliminisani, iako smo reprezentativan sindikat”, navodi se u pismu upućenom premijeru. Iz SOVCG insistiraju da se u najkraćem roku organizuje sastanak u cilju razmatranja ove inicijative. Na sastanku bi socijalni partneri detaljno razmotrili sadašnje materijalno i socijalno stanje i položaj pri-

padnika VCG, njihove realne potrebe, mogućnosti i dinamiku unapređenja položaja zaposlenih. “To se prije svega odnosi na povećanje zarada, a u skladu sa sadašnjim i budućim izazovima i zahtjevima koji se stavljaju pred VCG i njene pripadnike”, navode iz SOVCG. Kako se ističe, inicijativa se temelji na činjenici da je materijalni i socijalni položaj pripadnika VCG na niskom nivou, da ne odgovara mjestu i ulozi Vojske u društvu, a posebno da nije u skladu sa naporima, odgovornošću, opasnostima, prijetnjama i rizicima kojima se pripadnici VCG svakodnevno izlažu kroz obuku i u izvršavanju redovnih i vanrednih zadataka. J.V.

NakoN NedjeljNog iNcideNta u urgeNtNom, iz kccg poručili

Nije bilo potrebe za pregledom

Ljekarski kolegijum Kliničkog centra Crne Gore razmatrao je juče incident koji se u nedjelju dogodio u Urgentnom centru između roditelja jednog pacijenta i medicinske sestre, kazali su Dnevnim novinama iz najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, dodajući da je djetetu preporučen dalji tok liječenja. Naime, riječ je o video-snimku iz Kliničkog centra koji je juče objavljen na FB stranici Podgorički vremeplov. Na njemu se može vidjeti kako se otac

djeteta, svađa sa medicinskom sestrom nezadovoljan zbog višesatnog čekanja ljekara koji je trebalo da pregleda njegovo dijete. “Trenutno je potrebno sprovesti fizikalnu terapiju, a nakon toga se očekuje dobar rezultat liječenja. Roditelja pacijenta je u četvrtak, 15. novembra primila i zaštitnica prava pacijenata i, u cilju razrješenja svih nedoumica, uputila ga da razgovara sa direktorom Klinike za ortopediju i traumatologiju, što je on i uči-

nio. Što se tiče situacije od nedjelje i insistiranja roditelja da dijete bude ponovo pregledano, nije bilo potrebe za dijagnostičko-terapijskim postupkom”, saopštila je Služba za odnose sa javnošću KCCG. Pacijent, zbog kojeg je u nedjelju u Urgentnom centru došlo do neprijatne situacije, liječen je ambulantno u Urgentnom centru i ortopedskoj ambulanti na Poliklinici zbog povrede lakta zadobijene prije više od mjesec. J.V.Đ.

UTORAK, 20. 11. 2018.

društvo

VIJEĆE EKONOMSKOG FAKULTETA FORMIRALO NOVU KOMISIJU

Stručnjaci iz Srbije i Hrvatske provjeravaju Bečićev rad

Vijeće Ekonomskog fakulteta saopštilo je da formiralo komisiju za provjeru autentičnosti magistarskog rada predsjednika Demokratske Crne Gore Alekse Bečića, koju čine stručnjaci iz Srbije i Hrvatske, čime je potvrđeno pisanje DN. Komisiju čine profesor na Fakultetu za bankarstvo, osiguranje i finansije, Beogradske bankarske akademije Dejan Erić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lidija Dedi i docent na Ekonomskom fakultetu u Splitu Silvia Golem. Kako su kazali iz Univerziteta Crne Gore (UCG), nakon što je Senat te institucije donio odluku kojom se uređuje postupak za utvrđivanje plagijata autorskog djela, Ekonomski fakultet je formirao komisiju za provjeru autentičnosti magistarskog rada studenta Alekse Bečića. “Naglašavamo, da prije donošenja navedene od-

luke Senata, nije postojala mogućnost da Ekonomski fakultet provjeri autentičnost magistarskog rada, što je vijeće Fakulteta u zaključcima i naglasilo. Kako bi se izbjegle sve medijske zloupotrebe i ovaj slučaj stavio na mjesto koje je jedino mjerodavno za odlučivanje u konkretnom slučaju – akademsku zajednicu, Vijeće Fakulteta je u cilju obezbjeđenja pune objektivnosti ovog procesa, formiralo respektabilnu Komisiju sastavljenu od istaknutih stručnjaka iz uže stručne oblasti magistarskog rada van Crne Gore”, poručili su iz UCG. Iz Ekonomskog fakulteta su najoštrije osudili raniju medijsku zloupotrebu zaključaka Vijeća Ekonomskog fakulteta. “Zaključci Vijeća Ekonomskog fakulteta donešeni na V sjednici održanoj 19.juna 2018. godine se odnose na proceduru prijave,

Ekonomski fakultet u Podgorici

Bečić ocjene i odbrane magistarske teze kandidata Alekse Bečića, kako je to bilo traženo od Senata Univerziteta Crne Gore. Ni jednog trenutka Vijeće Ekonomskog fakulteta nije provjeravalo autentičnost pomenutog rada, niti se izjasnilo da predmetni magistarski rad nije plagijat. Osnovni razlog, kao što je i ranije naglašeno, nalazi se u činjenici da Vijeće fakulteta nije nadležno da utvrđuje postojanje plagijata”, navode oni. Posebno naglašavaju da Ekonomski

fakultet, u svim godinama postojanja ostaje privržen idejama akademske etike i oštro osuđuje svaki vid plagijarizma. “Uvjereni smo da pozicija i ugled koje je Ekonomski fakultet gradio skoro šest decenija ne mogu biti ugroženi slučajem potencijalnog „studentskog prepisivanja“ i pokušaja njegovog pravdanja u plaćenim oglasima”, zaključuje se u saopštenju. Podsjetimo, ovim je potvrđeno ranije pisanje Dnevnih novina da je na Ekonomskom fakultetu započet postupak formiranja gore navedene komisije. Naime, Senat UCG je 21. septembra ove godine donio odluku kojom se uređuje prethodni postupak za utvrđivanje plagijata publikacija ili autorskih djela, nastalih prije uvođenja monito-

ringa magistarskih studija 2015. godine. Jedna od važnih odredbi te odluke je ta da u novoj komisiji ne mogu biti oni članovi koji su ranije utvrdili da nema nepravilnosti u radu koji se provjerava. Na ovu vijest, reagovali su iz Demokrata, navodeći da je riječ o “jeftinom pokušaju ponovnog oživljavanja priče o magistarskom radu Alekse Bečića od DPS medija i DPS filijala na Univerzitetu“. Komentarišući postupak obrazovanja nove komisije, profesor Vladimir Pešić je DN kazao da je cijela procedura mogla ranije da se završi. Ipak, Mitar Đukanović, direktor NVU Centar za akademski integritet, kazao je da ćemo, bez obzira na vrijeme čekanja, konačno dobiti ispravno tumačenje ovog rada. M.I.

UpRAVNI OdbOR UcG

ZASIJEdANJE dJEČJEG pARLAMENTA

Brajović: Dijalog ključ demokratije Pokrenut postupak

Dijalog i spremnost na dogovor ključni su za razvoj svake društvene zajednice i demokratije u njoj, poručio je juče predsjednik Skupštine Ivan Brajović na sjednici Dječjeg parlamenta. Djeca, smatra on, trebalo bi što prije da se upoznaju sa sadržajem Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, kako bi znali koja su njihova prava i koje su obaveze svih država potpisnica konvencije, među kojima je i Crna Gora. “Saznaćete šta smo sve mi stariji dužni da obezbijedimo kako bi omogućili

Brajović da djeca imaju srećno djetinjstvo i mladost “, istakao je Brajović. Djeca su, kako je rekao, nekad svjedoci da se u parlamentu vode žučnije ra-

sprave i da ponekad ima nerazumjevanja. “Najvažnije je da se razgovara i da svi budemo svjesni važnosti tolerancije i dijaloga. Svi moramo da se učimo da prigrlimo različitosti i da o svemu otvoreno razgovaramo. Svi imaju pravo na svoje mišljenje i posebnosti. Moramo učiti da se sa poštovanjem odnosimo prema svima koji imaju različito mišljenje”, kazao je Brajović i poručio djeci parlamentarcima da nikada ne treba da se ustručavaju da pitaju sve što ne znaju i da istinski brane svoje stavove. J.V.Đ.

za izbor dekana Ekonomskog i Pravnog

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici pokrenuo postupak za izbor dekana Pravnog fakulteta i Ekonomskog fakulteta, za mandatni period 20192022. Posebnom odlukom Upravnog odbora utvrdiće se rokovi za izborne radnje. Kako je saopšteno iz UCG, za novog člana Upravnog odbora, na predlog Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, imenovana je Milena Šekula-

rac sa Prirodno-matematičkog fakulteta, umjesto Seida Kršića. Takođe, profesor dr Tatjana Jovović juče je na vijeću Filološkog fakulteta u Nikšiću utvrđena kao jedini kandidat za funkciju dekana za mandatni period 2019/2020 godine, saznaje CdM. Jovović je profesorica koja uživa povjerenje studenata, a afirmisani je i međunarodno priznat naučnik. R.D.

HRONIKA TIVTA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

UTORAK, 20. 11. 2018.

TIVAT: PREDSJEDNIK OPŠTINE SI KUSOVAC O INVESTICIJAMA ZA 2

POČETAK GRADN BULEVARA I POSTROJENJA ZA VODOVOD I KANALIZACIJU

redsjednik opštine Tivat, Siniša Kusovac, u intervjuu za Infobiro govoreći o investicijama za sljedeću 2019. godinu, kazao je da su najznačajniji projekti i ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, kao i u početak izgradnje dva kružna toka, koja predstavljaju početak izgradnje bulevara. Među investicijama za narednu godinu u planu je i izgradnja na kompleksu u Gradiošnici novih postrojenja vodovoda i kanalizacije, odnosno komunalnog i vatrogasnog doma. Prvi čovjek opštine Tivat je kazao da je u planu početak izgradnje MR1 druga faza, predračunske vrijednosti oko tri miliona eura, te povezivanje između Luštice, preko Radovića, do kružnog toka. Tu je i zatvoreni bazen koji treba početi da se radi, šetalište Belane predračunske vrijednosti 500. 000 i nastavak projekta kanalizacije koji je izuzetno vrijedan i koji postepeno treba završavati. On je takođe kazao da je budžetom za narednu godinu predviđeno i asfaltiranje šireg gradskog jezgra i šetalište Lungo Mare Krašići.

“Imajući u vidu da je za šire jezgro Tivta završena komunalna i vodovodna infrastruktura, sada smo došli u poziciju da kompletno asfaltiramo taj površinski sloj sa horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Procijenjena vrijednost iznosi oko milion i 500. 000 eura”, rekao je Kusovac. Ovaj kapitalni projekat, koji je započet prošle nedjelje, će se raditi u etapama. Prvih 400 metara iznosi 700.000 eura predračunske vrijednosti. U narednih nekoliko godina gdje je strateškim planom precizirano 7,2 kilometra, etapno će se raditi Lungo Mare, da se kompletan taj dio poveže, od kasarne Petrovića do Solila. Projekat će biti završen u dvije do tri godine. Najznačajniji projekti u ovoj godini u dijelu saobraćajne i komunalne infrastrukture su završetak cjevovoda od kružnog toka predračunske vrijednosti oko 800.000 eura, asfaltiranje putnih saobraćajnica, predračunske vrijednosti 480. 000 eura, potom izgradnja kanalizacije u Donjoj Lastvi, te izgradnja prve faze Cacova.

■ ŠKOLSKA IGRALI-

ŠTA I OGRADA OKO GRADSKE LUKE

“Sada smo pri kraju druge faze i naravno završetak MR1 druge faze predračunske vrijednosti tri miliona i 400. 000 eura. Postoji tu i niz manjih projekata kao što su zamjena stolarije u srednjoj školi, kompletno renoviran krov osnovne škole u Radovićima, dječja igrališta, ograde oko Lučice Kalimanj i oko osnovne škole i niz drugih manjih projekata”, rekao je Kusovac. Tivat u narednom vremenskom periodu, kao i u prethodnom, prema njegovom uvjerenju, može da se ponosi “strateškim investitorima kao što su Luštica Bay, Porto Montenegro, a uskoro i Qatari Diar treba da krene sa realizacijom projekta, gdje neka predračunska vrijednost iznosi preko dvije milijarde eura”. “Lokalna zajednica od toga ima kako direktne, tako i indirektne benefite. Direktne benefite u dijelu zapošljavanja, u dijelu poreza i doprinosa, a u dijelu indirektnih benefita jesu

UTORAK, 20. 11. 2018.

HRONIKA TIVTA će početi sa izgradnjom kružnih tokova gdje predviđamo da u ovoj godini budu raspisani predmetni tenderi, a u narednoj da krenemo sa realizacijom kružnih tokova. To je početak bulevara, a u narednih nekoliko godina, zaključno sa 2022. godinom da pokušamo da završimo kompletan bulevar kroz Tivat. To podrazumijeva četiri trake sa ostrvom između njih i obostranim trotoarima sa strane”, kazao je Kusovac i dodao da će bulevar biti dug oko 4,2 km. Predmetna investicija, kako je kazao, iznosi negdje od 10 do 12 miliona eura, a na ruku im ide posljednja sjednica Skupštine Crne Gore gdje je Zakon o eksproprijaciji precizirao i omogućio pravni okvir, na takav način da predmetni investitori mogu ući u određenu investiciju, a da onda poslije toga ti privatni vlasnici budu adekvatno obeštećeni kroz tržišne cijene te predmetne nepokretnosti.

INIŠA 2019.

NJE

■ DOO PARKING SI-

STEM I AUTOBUSKA STANICA

Siniša Kusovac naravno vrijednost nekretnina, set drugih komplementarnih preduzeća koji opslužuju te strateške investitore i naravno broj gostiju i turista koji dolaze. Ove godine preko 80 posto su bili strani turisti u Tivtu”, navodi Kusovac. Tivat je, kako on ističe, lider kada se o njemu govori kao o turističkoj destinaciji, ali i kada je riječ o obimu investicija

koje se ulažu u taj grad. “Tivat kao turistička destinacija podrazumijeva da u narednom vremenskom periodu treba još više da razvija poslovni ambijent i doprinese razvoju strateških investitora, da napravimo još atraktivniju i bolju i kvalitetniju turističku destinaciju”, smatra prvi čovjek opštine Tivat. Budući da je Tivat prestižna

turistička destinacija, u ovom gradu su svjesni da kada je riječ o saobraćaju, ne smije biti uskih grla, te da taj problem moraju prevazići u narednom vremenskom periodu. “Da bismo smanjili te saobraćajne čepove koji se ponavljaju od marta, aprila do septembra, oktobra, mi smo predvidjeli strateškim planom izgradnju bulevara. Izgradnja

Čelni čovjek opštine se osvrnuo i na rad dva nova preduzeća DOO Parking sistem i garaže i Autobuska stanica. “Na osnovu elaborata o ekonomskoj opravdanosti i odlukom skupštine, ta preduzeća su u potpunosti ispunila očekivanja. To znači da finansijskim izvještajem tih preduzeća i jedni i drugi posluju sa dobiti, tako da smo sada već u razmišljanju da za narednu sjednicu skupštine, u okviru parking sistema, odluka skupštine bude da za narednu godinu to preduzeće kupi vozilo pauk i da krenemo u izgradnju nadzemnih garaža gdje bi prevashodno finansiralo dotično preduzeće”, rekao je Kusovac, dodajući da su ponosni na autobusku stanicu koja opslužuje i koja predstavlja vrstu ogledala grada.

Druga faza MR1 saobraćajnice završena do naredne sezone Izgradnja saobraćajnice MR1/ II od Solila do Radovića biće završena do početka naredne turističke sezone, istaknuto je na pres konferenciji predsjednika opštine dr Siniše Kusovca i Veselina Kovačevića, direktora kompanije Bemax, koja izvodi radove. Tivat dobija modernu saobraćajnicu koja će ukupno koštati 5,7 miliona eura, a investicija za drugu fazu iznosi skoro tri miliona eura. „Izvođač radova je kompanija Bemaks, ugledna kompanija koja će ovaj posao, nadam se, vrlo kvalitetno uraditi. I prva faza MR1 je kvalitetno urađena.

Ovo će biti fina cjelina od Solila do Plavih horizonata“ rekao je Kusovac. Kako je kazao, završena je projektna dokumentacija, uskoro će biti raspisan tender, do kraja ove ili početkom naredne godine. Izgradnja puta u dužini od 800 metara, do ulaza u kompleks Lustica Bay iznosiće 1,5 miliona eura, a sredstva će obezbijediti opština i Vlada Crne Gore. Kovačević je kazao da očekuje da će se posao završiti do početka sezone i pohvalio opštinu Tivat završenu eksproprijaciju.

“TIVAT KAO TURISTIČKA DESTINACIJA PODRAZUMIJEVA DA U NAREDNOM VREMENSKOM PERIODU TREBA JOŠ VIŠE DA RAZVIJA POSLOVNI AMBIJENT I DOPRINESE RAZVOJU STRATEŠKIH INVESTITORA, DA NAPRAVIMO JOŠ ATRAKTIVNIJU I BOLJU I KVALITETNIJU TURISTIČKU DESTINACIJU”, SMATRA PRVI ČOVJEK OPŠTINE TIVAT. U strateškom planu koji je usvojen na skupštini prije dva dana, predviđeno je 47 kapitalnih projekata koji bi se trebali realizovati u naredne četiri godine. Predračunska vrijednost tih 47 kapitalnih projekata iznosi između 119 - 120 miliona eura. Naravno, opština Tivat sa budžetom koji iznosi 20 do 21 milion, nije u mogućnosti finansirati te kompletne kapitalne projekte. “To znači da mora u saradnji, prevashodno sa Vladom, sa strateškim investitorima, sa međunarodnim fondovima, da doprinesemo da najveći dio tih kapitalnih projekata bude realizovan u naredne četiri godine. Tu bih spomenuo MR1 drugu fazu, zaobilaznicu, kompletan bulevar i to su sve projekti koji bi trebali biti realizovani u naredne četiri godine. U ta četiri strateška cilja ulazi zaštita životne sredine gdje je predviđeno milion do milion i 200.000 ulaganja, zatim saobraćajna infrastruktura gdje je predviđeno oko 19 miliona eura, zatim komunalna infrastruktura gdje u naredne četiri godine moramo doći u poziciju da završimo kompletnu komunalnu infrastrukturu, prevashodno kanalizaciju predračunskih vrijednosti 11 miliona eura. Ono na čemu takođe treba staviti akcenat, to su kulturni objekti, infrastrukturni objekti i sportska infrastruktura”, naveo je Kusovac. “Mi smo u toku ove godine ulagali u dio javne ustanove Muzeji i galerije, potom u Društvo tjelesnog vaspitanja i obrazovanja i u Centar za kulturu. To znači da ćemo u narednom vremenskom periodu staviti akcenat i na kulturu, odnosno na razvoj kulturnih dešavanja kroz pozorišne predstave i različite kulturne manifestacije. Ozbiljno razmišljamo u komunikaciji sa strateškim investitorima i o organizaciji određenog filmskog festivala. U toku 2018. godine u Centar za kulturu, muzej i galerije i u Društvo tjelesnog vaspitanja i obrazovanja, uloženo je oko milion i 200. 000 eura”, zaključio je Kusovac.

PODGORICA

UTORAK, 20. 11. 2018.

PREDSTAVLJEN NACRT DUP A ª POBREŽJE ZONE D I Eº

Rekonstrukcija parka i postavljanje lapidarijuma

Nacrt Detaljnog urbanističkog plana “Pobrežje - Zone D i E” u Podgorici predstavljen je juče na centralnoj javnoj raspravi. Obrađivač plana smatra da je cilj izrade planskog dokumenta stvaranje planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje prostora, u skladu sa planskim dokumentom višeg rada, PUP-om Glavnog grada. Površina zahvata planskog dokumenta podijeljena je u dvije zone - Zonu D i Zonu E. U Zoni E postoji djelimična uređenost, dok u Zoni D postoji neuređena površina na raskrsnici Ulice Srađana Aleksića i Ulice kralja Nikole. “Tu se nalazi i park, sagrađen 1999. godine u slobodnom pejzažnom stilu. Park je osvijetljen i sadrži urbani mobilijar, a naknadno je formirano i manje dječje igralište. Zapadni dio kompleksa parka je neuređen. U Zoni E se nalazi i prostor sa objektima školstva, kao i okolnim objektima socijalnog stanovanja sa neuređenim dvorišitima i nejasnim granicama. Tu je oko 30 objekata, među kojima je i objekat zdravstva, kao i dva objekta školstva”, navodi obrađivač plana. U obuhvatu DUP-a ima i kulturnih dobara zaštićenih u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. To su spomen bista Milorada Musa Burzana, koja se nalazi u dvorištu istoimene osnovne škole, kao i spomen bista Boru Ćetkoviću. U Zoni D je planiran prostor za zdravstvenu zaštitu,

Proširenje parkinga Doma zdravlja jedino podzemnom garažom Predstavnik podgoričkog Doma zdravlja Adnan Efović pitao je da li je planom predviđeno širenje parking prostora kod Doma zdravlja. Obrađivač plana je kazao da nije predviđeno širenje, ali da je moguća izgradnja podzemne garaže, kao i da je omomješovitu namjenu i pejzažno uređenje. Zona E je predvidjela prostor za mješovitu namjenu, školstvo i socijalnu zaštitu. U Zoni D je planirana i rekonstrukcija parka putem javnog konkursa za izradu idejno-arhitektonskog rješenja na urbanističkoj parceli UP1. “Realizovanje ovog konkursa ima za cilj postizanje najboljeg prostornog rješenja, uz uvažavanje postojećih pravaca i strukture u prostoru. Neophodno je da se zadrži postojeće spomenobilježje žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije i uskladiti prostornu organizaciju, tako da cijeli park ima jedinstveno i logično rješenje. Važno je da se konkursnim rješenjem predvidi lapidarijum, u vidu staklenog paviljona, koji bi bio posvećen bivšem muslimanskom groblju. Planom je predviđena rekonstrukcija uz zadržavanje postojećeg kvalitetnog i funkcionalnog zelenila”, navodi obrađivač plana. Na parceli UP3 su predviđeni objekti mješovite na-

Sa jučerašnje centralne javne rasprave

gućena izgradnja još jednog sprata na Domu zdravlja. Efović je naveo da je uz Dom zdravlja i Ulicu kralja Nikole neiskorišćena slobodna površina, na šta je od predstavnika Glavnog grada dobio odgovor da ne postoje “neiskorišćene površine”. mjene, dok su na parceli UP3a predviđene površine za sportske terene. Na parceli UP4 predviđeni su poslovni objekti, a na UP5 planira se realizovanje javnog konkursa za izradu idejnog arhitektonskog rješenja - uređenja kompleksa srednje i osnovne škole, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete. Planom je predviđena dogradnja objekta, kao i proširenje pješačkih koridora i izgradnja bisiklističkih staza. Stanovnik Zabjela Danilo Nikolić, iz Ulice kralja Nikole, pitao je šta će se učiniti sa saobraćajnom i ostalom infrastrukturom, koja je gotovo ista godinama, dok se gustina naseljenosti povećava, kako u ovom dijelu grada, tako i u naseljima koja se nadovezuju na ovo. Obrađivač plana je istakao da su date smjernice za svaku urbanističku parcelu, te da su dobili odobrenje za Nacrt plana od svih nadležnih državnih organa. Oni navode da Pobrežje nije gusto naseljeno, te da ima dovoljno i slobodnih i zelenih površina. M.M.

UTORAK, 20. 11. 2018.

crna gora

Kolašin: Sjednica loKalnog parlamenta

Ispitati deponovanje otpada u zelenoj zoni

erbalna prepucavanja vlasti i opozicije, kao i nekoliko prekida, obilježili su jučerašnju sjednicu lokalnog parlamenta Kolašina. Odbornici opozicije optužili su vlast da se donose nezakonite odluke. Odbornica Grupe birača Gospava Vujisić potrdila je pisanje DN da je prethodna vlast nezakonito dozvolila u sportskoj zoni deponovanje i dalje sumnjivog materijala sa Bjelasice. Ona je istakla da je dobila odgovor od predsjednika opštine Kolašin milosava Bata Bulatović, koji je potvrdio da je sve učinjeno nezakonito. Vujisić je navela da će podnijeti prijavu protiv lica koje je dozvolilo da se na prostoru zelene površine deponuje materijal. “Predsjednik Bulatović mi je odgovorio da je bivša opštinska vlast odlučila da investitoru izda dozvolu u vidu obavještenja da iskopani materijal može privremeno odlagati između dva nasipa u sportskoj zoni. Naravno, forma obavještenja kao dozvola je problematična. Obavještenje je izdato od Sekretarijata za uređenje prostora. Ne postoji nikakav ugovor za deponovanje materijala, a nije određena ni finansijska do-

bit za opštinu”, kazala je Vujisić. Javnost još nije upoznata sa ekotoksikološkim nalazom pomenutog materijala za koji su neki sugrađani i bivši opštinski funkcioneri tvrdili da je opasan. Nakon odborničkih pitanja i odgovora, zasijedanje SO Kolašin je više puta prekinuto radi konsultacija vladajuće većine, a upravo zbog, kako je odbornik Demokrata Vlado Martinović naglasio, “pravnog nasilja” i donošenja nezakonitih odluka. Naime, predlozi odluka o davanju saglasnosti na odluku o razriješenju izvršnog direktora Komunalno Kolašin i Vodovod i kanalizacija, kao i predlozi odluka o davanju saglasnosti na odluke o imenovanju v.d. direktora komunalnog i v.d. direktora Vodovoda izazvali su polemiku među odbornicima, jer pomenute odluke, kako su istakli odbornici Martinović i Zeković, nijesu u skladu sa zakonom. Za v.d. direktora Komunalno izabran je milivoje

Bulatović, Vodovoda momčilo Bulatović, a Centra za kulturu Gorica Ilinčić. U svakoj odluci o imenovnjima v.d. direktora navodi se u članu 2. predloga odluke da one stupaju na snagu danom donošenja, a odluke su donešene od Odbora direktora pomenutih preduzeća. Martinović je kazao da je to pravno nasilje, jer te odluke ne mogu da stupe na snagu, kako se u njima navodi, danom donošenja, već treba da ih prvo usvoji skupštinska većina, a isto je i sa odluka-

glavni grad: jačanje Saradnje Sa njemačKom

Uskoro Njemački kulturni centar u Podgorici

Stekli smo utisak da bi Njemačka, s obzirom na ekonomsku moć i na politički značaj, da ne govorimo o kulturno-istorijskom aspektu, što se tiče Glavnog grada i Crne Gore mogla igrati još vidljiviju ulogu, poručio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, nakon jučerašnjeg sastanka sa direktorom instituta i Odeljenja za kulturne programe u Beogradu Frankom Baumanom. Gradonačelnik je iskazao zadovoljstvo činjenicom da njemačka Ambasada i grad veoma uspješno sarađuju duži niz godina i da su ne-

ma o razrješenju. “Ispada da sada imamo po dva direktora u oba preduzeća jer Skupština nije ni jednu odluku usvojila. Predlažem da se predlozi tih odluka povuku sa dnevnog reda”, istakao je Martinović nakon čega je sjednica prekinuta zbog konsultacija. Martinović je pitao predsjednika kolašinske opštine i predsjednika SO milana Đukića da li je tačno da su kupili skupocjene telefone o trošku građana. On je tražio da se do sljedeće sjednice dostave fak-

ture kupovine mobilnih telefona i na koga one glase kako bi javnost imala u vidu transparentnost trošenja sredstava građana. Đukić navodi da će se obratiti i premijeru. Bulatović je na ove optužbe odgovorio da on nije adresa na koju treba da upute pitanje oko rada borda direktora Vodovoda i Komunalnog preduzeća. Takođe, negirao je da je kupio telefon preko 1000 eura i objasnio da koristi stari, od prije dvije godine, koji je ponudio da pokaže parlamentu. Z.B.

opština tivat i crveni KrSt pomažu porodicama naKon požara

Pomoć za pet porodica sa 32 djece i 10 odraslih davno vrlo uspješno realizovali Dan Njemačke, koji je bio veoma posjećen. “Naša uloga i zadatak je, prije svega, širenje njemačkog jezika i međunardona kulturna razmjena. Ja sam na čelu Geteovog instituta u Srbiji, koji je zadužen i za Crnu Goru i smatram da taj sistem podjele nadležnosti nije dobar. Crna Gora je nezavisna država i u okviru pregovora o pristupanju Crne Gore EU smatram da ne bi bilo loše da Gete institut bude prisutan u Crnoj Gori. Naravno, tema otvaranja Instituta se razmatra na nekoliko nivoa, prije svega sa vašim

Ministarstvom vanjskih poslova i sa Ministarstvom kulture, ali smatramo da je grad prvi partner za razgovor na tu temu, jer moramo voditi računa i o lokaciji i o međunarodnoj kulturnoj saradnji i zato je razgovor koji vodim sa vama prvi zvanični razgovor na tu temu”, istakao je Bauman. Ističući da se radi o izvanrednoj inicijativi, gradonačelnik je istakao da je nakon ove posjete ohrabren i da pretpostavlja da bi otvaranje ovakvog kulturnog centra predstavljao prvi korak ka otvaranju Gete instituta u Podgorici. m.m.

Opština Tivat i OO Crvenog krsta uručili su pomoć porodicama koje su pretrpjele štetu u požaru na Lovanji u Kotoru. Sekretar Crvenog krsta Duško Bozović saopštio je da je obezbijeđena pomoć za pet porodica sa 32 djece i 10 odraslih. Obezbijeđene su namirnice, higijenske potrepštine, polovna odjeća, obuća, jakne, podloške za spavanje, ćebad, madraci, posteljina, hrana i potrepštine za bebe i slično. Sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović istakla je spremnost opštine Tivat da organizuje pomoć. “Bez obzira na činjenicu da se radi o porodicama koje dolaze sa teritorije opštine Kotor, budući da je u pitanju teška situacija i veliki broj djece, sasvim je prirodno i normalno da pomoć obezbijede

i opština Tivat i Crveni krst. Opština za Rome i Egipćane sa Lovanje već obezbjeđuje prevoz za školsku djecu. Nama je, bez obzira na to što dolaze sa teritorije kotorske opštine, bilo bitno da imaju prije svega obrazovanje. Prošle godine smo više puta razgovarali sa Komunalnim preduzećem Kotor i opštinom Kotor, na temu Lovanje, jer smo tamo imali i problem ekološke vrste i vodili smo računa da pronađemo način da pomognemo tim porodicama. Međutim, osnovni problem su što su parcele na kojima su se nastanili ili u privatnom ili u vlasništvu opštine Kotor”, kazala je Ognjanović. Prema riječima Božovića, pomoć je obezbijeđena iz kontigenta koji je predviđen interventnim sistemom zaštite. Z.K.

svijet

UTORAK, 20. 11. 2018.

Emir Katara i hrvatsKa prEdsjEdnica u zagrEbu o rEgionalnim priliKama i saradnji

Katar zainteresovan za gasni terminal na Krku Katarski emir, šeik Tamim bin Hamad al Tani doputovao je juče uz zvaničnu posijetu Hrvatskoj, koja je uslijedila nakon prošlogodišnje posjete hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović toj zemlji. Al Tani je održao sastanak sa hrvatskom predsjednicom, a predviđen je i bilateralni susret delegacija nakon kojih će biti potpisan niz ugovora, sporazuma i memoranduma iz različitih oblasti. Tokom posjete planiran je i susret sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem a naglasak razgovora će biti na energetici i kulturnoj suradnji. Al Tani se zahvalio na gostoprimstvu i istakao kako su dvoje lidera govorili o budućnosti saradnje u području energetike, zdravstva jer mnogi državljani Katara, kako je istakao, u Hrvatsku dolaze zbog zdravstvenih usluga. On je istakao i kako hr-

Bogatstvo katarske kraljevske porodice procjenjuje se na 2,4 milijarde dolara što je svrstava među 10 najbogatijih kraljevskih porodica na svijetu. Bogatstvo im najvećim dijelom potiče iz Katarskog investicionog fonda, iz koga je do 2013. godine investirano više od 100 milijardi dolara u razne kompanije širom svijeta poput Simensa, Folksvagena, pa i u fudbalski klub Pari Sen Žermen

vatske kompanije daju doprinos u razvoju države Katar. “Govorili smo i o tome šta današnji svijet čini nestabilnim i o regionalnim prilikama“, istakao je Al Tani i zahvalio se na knjigama za nacionalnu biblioteku koje je donirala Hrvat-

ska. Hrvatska predsjednica je istakla kako se sjeća svoje posjete Dohi i katarskog gostoprimstva. “Nadam se kako će vaša posjeta biti dobar temelj za širenje dobrih odnosa između naših zemalja koji su prijateljski“, navela je ona nakon razgovora sa katarskim emirom. Istakla je kako ima prostora za dalje širenje saradnje kroz turizam, zdravstvo, prehrambenu industriju, elektroindustriju, energetiku, odbramenu industrija… Potpisano je osam ugovora i memoranduma između dvije države, a odnose se na investicije Katara u poljoprivredu, turizam, energetiku u Hrvatsko. jPotpisani su i ugovori o kulturnoj saradnji, kao i ugovor između dvije novinske agencije za razmjenu vijesti. Tema sastanka bio je i LNG, tečni plin, odnosno izgradnja postrojenja za njegovo skladištenje čija se izgradnja u Hrvatskoj dogovara skoro 15

godina. Katar je zainteresovan za izgradnju plutajućeg terminala za tečni naftni gas na Krku. Terminal bi trebalo da smanji zavisnost Evrope od ruskog prirodnog gasa, a njegova izgradnja trebalo bi da bude gotova do 2021. godine. Katar je treća po redu zemlja sa najvećim zalihama gasa na svijetu, a 2017. go-

dine otvoren je Južni Fars, najveće plinsko polje na svijetu, koje je u vlasništvu Irana i Katara. Tamim bin Hamad al Tani jedan je od najmlađih vladara na svijetu. Na kraljevski presto došao je 2013. godine, nakon što se njegov otac Hamad bin Kalif al Tani povukao poslije gotovo 20 godina vladavine.

saudijsKi Kralj jE održao prvi vEliKi govor od ubistva novinara Kašogija

Kralj Salman u govoru podržao Sina muhameda Bin Salmana Saudijski kralj Salman održao je prvi značajan govor otkako su saudijski agenti ubili novinara Džamala Kašogija i u tom govoru podržao je sina Muhameda Bin Salmana kojeg međunarodna javnost i službe optužuju da je naručilac tog ubistva. U jučerašnjem govoru, kralj je iznio prioritete kraljevine u narednoj godini, fokusirajući se na pitanja kao što je rat u Jemenu, bezbjednost Palestinaca, stabilnost na naftnom tržištu, suprotstavljanje protivničkom Iranu i otvaranje novih radnih mjesta za Saudijce, prenio je AP. Kralj nije pomenuo kritike na račun princa prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana, već je samo rekao da je sina

savjetovao da se usredsredi na razvoj sposobnosti saudijske omladine. Džamal Kašogi, novinar “Vaington posta” saudijskog porijekla nestao je nakon što je ušao u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu 2. oktobra. Zvanični Rijad dugo je ćutao o tom slučaju, dok na kraju nije pristao da dozvoli turskim istražiocima da uđu u zgradu konzulata. Do tada su, smatraju mnogi analitičari i mediji, koji su se pozvali na izvore iz istrage, Saudijsci imali dovoljno vremena da počiste sve dokaze. Kada je postalo jasno da Kašogi više nije živ, iz Saudijske Arabije je saopšteno da je on ubijen greškom, prilikom istrage i ispitivanja koje je krenulo u pogrešnom pravcu.

UTORAK, 20. 11. 2018.

svijet

mađarska opozicija kritikuje ª gostoprimstvoº vlasti prema bivšem premijeru makedonije

“Gruevski je orbanov viP migrant” Mađarska opozicija oštro je kritikovala poteze vlade Viktora Orbana u vezi sa zahtjevom bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog za azil u toj državi. Na zgradi parlamenta istaknut je transparent s natpisom “Gruevski, Orbanov VIP migrant”. Budimpešta tvrdi da Skoplje još nije podnijelo zahtjev za izručenje bivšeg premijera. Poslanici u mađarskom parlamentu žestoko su kritikovali premijera Viktora Orbana zbog načina na koji Budimpešta vodi slučaj bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog, koji je dva dana pred izdavanje međunarodne potjernice napustio Skoplje i preko nekoliko država dospio u Mađarsku, prenio je RTS. Odgovarajući na pitanja poslanika, državni sekretar Balaš Orban je rekao da je Gruevski po dolasku u Budimpeštu zatražio azil, ali mađarski portal Indeks primjećuje da za sada nema informacija u kojoj je državi bivši makedonski premijer zatražio azil. Balaš Orban je, takođe, istakao da Mađarska nije pomogla Gruevskom da napusti Makedoniju, te da je postupanje Budimpešte prema bivšem premijeru Makedonije bilo rezultat “bezbjed-

nosnih razloga”. Opozicija je, pak, tražila da sazna kako se uopšte Gruevski obreo u Mađarskoj, kao i objašnjenja posebnog tretmana koji, navodno, uživa u toj zemlji. Zelena opoziciona partija LMP saopštila je juče da je pozvala na uspostavljanje parlamentarnog istražnog komiteta koji će ispitati slučaj Gruevskog, prenio

je MTI. Liderka LMP Marta Demeter rekla je na konferenciji za novinare da taj slučaj predstavlja “diplomatski i bezbjednosni rizik” po Mađarsku i da ozbijno šteti reputaciji te zemlje. Uloga mađarskih vladinih agencija u ovom slučaju se mora razjasniti što prije, istakla je, dodavši da je LMP podnio tužbu i zbog podrške ilegalnoj mi-

graciji. Kako je Demeter navela, vladini zvaničnici i dalje odbijaju da pruže odgovore. “Evropski politički sistem koji skrštenih ruku posmatra dok jedan političar Evropske narodne partije spasava drugog od zatvorske kazne takođe se mora reformisati”, rekla je, zaključivši da “Viktor Orban koristi cijeli mađarski državni establišment da

bi glumio političkog kuma”. Situacija sa Nikolom Gruevskim posljednjih dana je praćena brojnim spekulacijama o načinima njegovog prelaska u Mađarsku kao i o tome ko mu je pomogao. Gruevski je u Makedoniji osuđen na dvije godine zatvora zbog zloupotrebe službene dužnosti prilikom nabavke 600.000 eura vrijednog “mercedesa”.

premijer izraela benjamin netanjahu

Putin nema dovoljno moći da istjera iran iz sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da Rusija nema dovoljno moći da sama istera Iran iz Sirije. Netanjahu je juče na sjednici parlamentarnog odbora za spoljnu politiku i odbranu rekao i da je Izrael nastavio da djeluje u Siriji poslije obaranja ruskog aviona 17. septembra, prenijeli su izraelski mediji. “Naši špijunski avioni nastavljaju da lete i prikupljaju informacije. Prema informacijama koje mi imamo, obim iranskog isporučivanja oružja (libanskom) Hezbolahu preko Sirije znatno je opao od obaranja ruskog aviona”, rekao je Netanjahu. Ruski izviđački avion greš-

kom je u septembru oborila sirijska protivvazdušna odbrana tokom izraelskog napada na ciljeve u Siriji. Moskva je optužila izraelsku vojsku da je koristila ruski avion kao štit, što je Izrael odbacio, tvrdeći da su njegovi avioni već bili u izraelskom vazdušnom prostoru kad je ruski avion oboren. Izraelski lider je juče ponovio da su odnosi Izraela i Rusije “dobri” i da je sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom imao “odličan” sastanak u Parizu 11. novembra, na obilježavanju stogodišnjice okončanja Prvog svjetskog rata. “Moj razgovor s Putinom trajao je pola sata i bio je od-

ličan”, rekao je Netanjahu i dodao da je ruskom predsjedniku ponudio “pojačanu saradnju armija” dvije zemlje. On je rekao i da će Izrael nastaviti da djeluje u Siriji. Izrael je izveo 200 napada na iranske mete u Siriji od 2017. godine, objavila je u septembru izraelska vojska. Poslije obaranja ruskog aviona u kojem je poginulo 15 ruskih vojnika, nije bilo napada koji su pripisani Izraelu, ali su lideri te zemlje tvrdili da su udari nastavljeni. Izraelski komentatori objavili su nedavno da sastanak Putina i Netanjahua u Parizu nije riješio krizu u odnosima dvije zemlje nastalu obaranjem aviona.

UTORAK, 20. 11. 2018.

KULTURA Izložba u Galeriji 42 stepena Izložba radova vajara Nikole Vukosavljevića biće otvorena u Galeriji “42 stepena” Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, danas sa početkom u 17 sati. Vukosavljević je rođen 1946. godine u Beogradu. Diplomirao je 1970. godine na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, na odsjeku za vajarstvo. Postdiplomske studije završio je 1972. na istoj školi. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Redovni je profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. R.K.

BIJENALE LIKOVNE UMJETNOSTI BIĆE OTVORENO 11. MAJA

Komesar Šoškić, a kustos izložbe u Veneciji Duletić Istoričarka umjetnosti Petrica Duletić biće kuratorka crnogorskog predstavljanja na 58. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, prema dogovoru Ministarstva kulture i Centra savremene umjetnosti. Duletić je rođena 1958. u Titogradu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Zaposlena je kao rukovodilac Moderne galerije u JU Muzeji i galerije Podgorice. Zvanje muzejskog savjetnika stekla je 2006.godine. Autorka je brojnih izložbi crnogorskih likovnih umjetnika, u zemlji i inostranstvu, a učestvovala je i u realizaciji međunarodnih projekata iz oblasti muzejske i galerijske djelatnosti. U kontinuitetu prati savremenu crnogorsku likovnu scenu, piše autorske osvrte i kritike na izložbe, kao i brojne predgovore o autorima i postavkama u monografskim i serijskim publikacijama. Bila je selektorka likovnog salona “13. novembar” Cetinje

repertoar DANAS 20.11.2018.

FILM

Fantastične zvijeri - Grindelvaldovi zločini 17.00 / 18.00 / 19.30 / 21.30 h Režija: Dejvid Jejts Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 20.11.2018.

FILM

Overlord 22.45 h

Režija: Džulijus Averi Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

BIBLIOTEKA RADOSAV LJUMOVIĆ

Predstavljanje književnice iz sarajeva lejle kalamujić

Sarajevska književnica Lejla Kalamujić predstaviće se podgoričkoj publici večeras od 19 sati u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović. Sa njom će razgovarati književnica i kritičarka Dragana Tripković. Lejla Kalamujić je rođena u Sarajevu 1980. godine. Diplomirala je na Odsjeku za filozofiju i sociologiju na Univerzitetu u Sarajevu. Autorica je zbirki kratkih priča “Anatomija osmijeha” i “Zovite me Esteban”. Napisala je i cjelovečernju društveno-angažovanu dramu “Ljudožderka ili kako sam ubila svoju porodicu”, koja će biti postavljena u Bosanskom narod-

nom pozorištu u Zenici početkom naredne godine. Za drugu knjigu kratkih priča “Zovite me Esteban” osvojila je nagradu Edo Budiša (2015.), te je bila u finalu za bosanskohercegovačkog predstavnika za Evropsku književnu nagradu. Ova knjiga je prevedena na makedonski i slovenski jezik, a u toku je prevođenje na poljski i engleski. Mnoge njene priče uvrštene su u antologije, te objavljivane u časopisima i na web portalima na prostoru bivše Jugoslavije. Osim proze i dramskih tekstova, povremeno piše eseje i književne kritike. R.K.

2014.godine i “Salona Petar Lubarda” 2018.godine. Članica je Društva istoričara umjetnosti Crne Gore. Najnovije izdanje najveće savremene smotre umjetnosti biće održano od 11. maja do 24. novembra na temu “May You Live in Interesting Times”, koju je odarao umjetnički direktor bijenala Ralf Rugof. Organizator i producent našeg predstavljanja je Centar savremene umjetnosti, a komesar paviljona direktor centra Nenad Šoškić. Kao i ranijih godina, crnogorski paviljon biće smješten u Palati Malipjero, a koncept postavke, kako najavljuju iz Ministarstva biće poznat u narednom periodu, nakon što Centar savremene umjetnosti Crne Gore realizuje konkurs za izbor umjetnika koji će predstavljati Crnu Goru na ovoj prestižnoj smotri vizuelnih umjetnosti. Pokrovitelj učešća Crne Gore na 58. Bijenalu umjetnosti u Veneciji je Ministarstvo kulture Crne Gore. R.K.

Sin na sceni Zetskog doma Predstava “Sin”, po tekstu Mirjane Medojević, a u režiji Mirka Radonjića, biće izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, večeras sa početkom u 20 sati. “Ovaj komad ne bavi se temom rata, već onim što ostane u ljudima nakon njega. Iako ga na teritoriji Crne Gore nije bilo, mnogo Crnogoraca učestvovalo je u njemu u susjednim državama. Neki kao podsjetnik na ta vremena imaju rane na tijelu, neki na duši, neki oboje”, stoji u najavi. Uloge tumače Srđan Grahovac, Marija Đurić i Omar Bajramspahić. R.K.

KULTURA

UTORAK, 20. 11. 2018.

PETNAEST GODINA AMERIČKOG UGLA

Revija dokumentarnog filma u slavu jubileja Revijom američkih dokumentarnih filmova u sali Dodest danas od 18 sati u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović” biće obilježeno 15 godina postojanja Američkog ugla u Podgorici. Uoči projekcije prvog naslova, prisutnima će se obratiti filmski kritičar Vuk Perović i šef Odjeljenja za medije i kulturu u Američkoj ambasadi Džef Adler. Uoči filmske revije, američki ugao posjetiće gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, otpravnica poslova Američke ambasade u Podgorici Džudi Kuo direktori-

ca KIC-a Snežana Burzan. Američki ugao otvoren je 13. novembra 2003. godine kao rezultat saradnje Glavnog grada i Ambasade SAD u Podgorici. To je prvi od tri Američka ugla osnovana u Crnoj Gori s ciljem jačanja američko-crnogorskih odnosa u oblasti kulture. Osim u Podgorici, Američki uglovi postoje u Pljevljima, od 2009. godine i Cetinju, od 2013. godine. Američki ugao u Podgorici organizovao je više od 3.500 programa tokom posljednjih 15 godina, na kojima je učestvovalo više od 70 hiljada ljudi. R.K.

15. MEĐUNARODNI FESTIVAL GLUMCA U N

Šest predstava u ta dijelu i jedna van ko

⌦ Mira Rovčanin

granjem predstave “Kako misliš mene nema”, u produkciji zagrebačkog Exit teatra, 26. novembra u Nikšićkom pozorištu biće otvoren 15. Međunarodni festival glumca. U sklopu jubilarnog izdanja, do 2. decembra biće izvedeno još pet predstava u takmičarskom dijelu i jedna van konkurencije

NERA PLETIKOSIĆ IZLAŽE U HERCEG NOVOM

Pjesnikinja nade, sjete i usamljenosti čovjeka Izložba crteža Nere Pletikosić biće otvorena u Galeriji “josip Bepo Benković” u Herceg Novom, večeras sa početkom u 19 sati. “Pletikosićeva je pjesnikinja sjete i usamljenosti čovjekove, ali i vjere, nade, ljubavi. Ređaju se na njenim radovima djeca, žene, muškarci, starost i mladost koja kao da čini jednu porodicu, ili možda, čak, album porodičnih fotografija. Jednu sliku, čovjekovog bitisanja, smjene

generacija, života koji pobjeđuje i starost i smrt”, zapisala je u katalogu istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik, koja će i otvoriti izložbu. Pletikosić rođena je 1990. godine u Subotici. Osnovne i master akademske studije je završila na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu. Član je HLU Cro Art od 2015. godine i ULUS-a od 2016. godine. Radi kao likovni pedagog u OŠ “Ivan Milutinović” u Subotici. R.K.

O nagradama, koje su i ovoga puta isključivo glumačke, odlučivaće tročlani žiri u sastavu reditelj Blagota Eraković, glumica Ana Vujošević i profesorica Aleksandra Vuković. Glumačke nagrade osim plakete prate i novčani iznosi od 500 do 700 eura. Predsjednik selektorskog tima, glumac Vojo Krivokapić, kazao je da se nada da će i ovogodišnji festival izazvati veliku pažnju javnosti i pozorišnih zaljubljenika, dodavši da su na repertoaru dvije duo drame i jedna ansambl predstava. “Čast nam je što će ove godine festival otvoriti predstava teatra Exit iz Zagreba. Slijede ‘Penelopijada’ Centra za kulturu Tivat i April produkcije iz Toronta, ‘Narodni poslanik’ Narodnog pozorišta iz Užica, ‘Ljubavne poze istori-

je’ Teatra ‘Vojdan Černodrinski’ iz Prilepa i ‘Kralj Lir’ Narodnog pozorišta iz Sarajeva. Posljednjeg dana biće izveden komad ‘Konstelacije’ Ateljea 212 iz Beograda”, najavio je Krivokapić, dodavši da će na zatvaranju, u čast nagrađenih, biti odigrana predtava “Crna kutija”, u produkciji Nikšićkog pozorišta. Član selektorskog tima i direktor Nikšićkog pozorišta Zoran Bulajić kazao je da je Međunarodni festival glumca tokom 15 godina zbog izuzetnog kvaliteta repertoara i dobre ogranizacije zaslužio posebnu reputaciju. “Festival su u kontinutitetu pratile karakteristike koje daju sigurne garancije za uspješnu realizaciju i sticanje reputacije onakvu kakvu je i zavrijedio ovaj festival na širim prostorima. To se odno-

si na savršenu estetiku i poetiku festivalskih repertoara, na masovnu i senzibilnu publiku koja je pratila festivalska izdanja, efikasnu medijsku promociju i prezentaciju i svakako besprekornu organizaciju. Tako će biti i ovoga puta”, smatra Bulajić. O značaju Međunarodnog festivala glumca, ne samo za Nikšić i Crnu Goru, već i za region, govorila je i predsjednica Savjeta festivala i potpredsjednica Opštine Nikšić Sonja Nikčević. Ona je uvjerena da će teatralna svetkovina i ovog puta zaokupiti pažnju ljubite-

UTORAK, 20. 11. 2018.

KULTURA

KONCERT JEDNOG OD NAJPOZNATIJIH ITALIJANSKIH PIJANISTA

Poznat po snažnoj emociji i po tome što svira bos

Mastrini je održao više od 480 koncerata širom svijeta, a ovo će biti njegov prvi nastup u Crnoj Gori

NIKŠIĆU OD 26. NOVEMBRA

akmičarskom onkurencije lja pozorišta u Nikšiću. “Za mene gotovo da nema dileme da će pozorišni sladokusci u gradu pod Trebjesom, kojih je iz godine u godinu sve više, istinski uživati u odabiru pozorišnih ostvarenja koja su se svojim kvalitetom nametnula selektorskom timu i tako obezbijedila svoje mjesto na festivalskom repertoaru. Uvjerena sam da će i jubilarno izdanje, uz podršku opštine Nikšić i Ministarstva kulture, kvalitetom u potpunosti ispuniti očekivanja ne samo probirljive publike iz našeg grada, već i publike iz drugih gradova Crne Gore ko-

ji posjećuju naš festival”, navela je Nikčević. Međunarodni festival glumca od osnivanja prolazio je kroz različite forme od Festivala monodrame, Festivala jednog glumca, pa do sadašnjeg ‘Međunarodnog festivala glumca’ koji je utemeljen 2000. godine u organizaciji JU ‘Zahumlje’. Nakon sedmogodišnje pauze Nikšićko pozorište je 2007. godine obnovilo festival i preuzelo organizaciju. U organizaciji Nikšićkog pozorišta Međunarodni festival glumca održava se po deseti put. Budžet festivala ove godine iznosi 32.000 eura.

Jedan od najoriginalnijih italijanskih pijanista i kompozitora Mauricio Mastrini nastupiće Velikoj sali u KIC-a “Budo Tomović”, večeras sa početkom u 20 sati. Na programu će se naći Mastrinijeve autorske kompozicije - “Essential”, “La stagione dell’amore carezze”, “Children’s Love”, “Primavera... La rinascita”, “Malinconia”, “Fly”, “W la vita”, “Tango Clandestino” i “La rossiniana”. Mastrini je održao više od 480 koncerata širom svijeta, a ovo će biti njegov prvi nastup u Crnoj Gori. Iako postoji veliko ushićenje zbog nastupa, Mastrini kaže da se nikada ne plaši susreta sa novom publikom. Maestro Mastrini je prepoznatljiv po snažnoj emociji, originalnoj izvođačkoj tehnici, ali i po tome što uvijek svira bos. Njegova neosporna tehnika, koja mu omogućuje da, tokom svakog nastupa, publiku dovede do ushićenja, potvrđuje ga kao značajan orjentir na italijanskoj i međunarodnoj muzičkoj sceni. Do sada je

održao brojne koncerte i to u vrlo specifičnom okruženju, poput “Koncert prvog snijega”, održanog u Folgaria Trento na 2.600 metara nadmorske visine, ili “Koncert za vodu” u termalnoj vodi u Montepulćanu, ili “Vatreni koncert”, kod vulkana Etna, na 2.000 metara u vrijeme erupcije, ili čak “Koncert na Mjesecu” održan ispod zidina hrama Juno, u dolini hramova u Agri-

đentu. Ne manje impresivan bio je “Koncert u pustinji”, izveden u arapskoj pustinji u Dubaiju. Prozvan “Wild Heart” (Divlje srce) zbog svoje samotnjačke prirode, on je pravi muzički “slučaj” na međunarodnoj sceni, ne samo zahvaljujući snažnoj emocionalnoj uključenosti tokom svakog nastupa, već i originalnoj klavirskoj tehnici kojom je osvajao publiku širom svijeta. R.K.

PRIZNANJE ZA FILM O NAŠEM REDITELJU MILU ĐUKANOVIĆU

Stanišiću dvije nagrade na festivalu “Prvi kadar” Film “Neprilagođeni filmski grof ”, našeg istaknutog reditelja Radoslava T.Stanišića osvojio je dvije Specijalne nagrade na nedavno okončanom, 12. Međunarodnog filmskom festivalu “Prvi kadar” u Istočnom Sarajevu. Gran pri festivala pripao je poljskom autoru Mareku Leščevsko za film “Nuklearne sjenke”. Dokumentarni film “Neprilagođeni filmski grof”, sa elementima igrane strukture, govori o čuvenom profesoru, scenaristi, reditelju i jednom od najznačajnijih profesora beogradskog Fa-

kulteta dramskih umjetnosti Milu Đukanoviću. “Đukanović je pripadao plejadi jugoslovenskih umjetnika koji su ostavili

trag kako u crnogorskoj, tako i jugoslovenskoj kinematografiji. U crnogorskoj kinematografiji predstavlja jedan od ugaonih kamena temeljaca, uz Ratka Đurovića i Velimira Velju Stojanovića. Film se zove ‘Neprilagođeni filmski grof’ zbog Đukanovićevog boemskog načina života. Moja ideja i želja bila je da dam doprinos kao režiser, da ispričam priču o Đukanoviću, imajući u vidu da je i crnogorsko i jugoslovensko društvo najmoćnije u verbalnom momentu”, kazao je Stanišić nakon projekcije na festivalu. R.K.

zabava

UTORAK, 20. 11. 2018.

TRIJUMFALNA SVIRKA U ZAGREBAČKOM DOMU SPORTOVA

Edova savršena dva časa repovanja Bosanskohercegovački reper Edo Maajka priredio je koncertni spektakl minulog vikenda u zagrebačkom Domu sportova, tokom kog je premijerno uživo otpjevao numere sa novog albuma “Put u plus”. Koncert je danima unazad rasprodat, najavljen je kao Edov najveći u dosadašnjoj karijeri, a na putu ka trijumfu pomogle su mu brojne kolege. Tako je koncert otvorila sarajevska grupa Helem Nejse, a

Edu su, između ostalih, asistirali u Frenkie i Dino Šaran (Letu štuke). Nakon novih pjesama, uslijedila je završnica uz tekstove dobro poznatih hitova: “No sikiriki”, “Prži” i “Prikaze”, koje su atmosferu u dvorani dovele do usijanja, podsjećaju iz Edove izdavačke kuće - Menart. Očekivano, Edo je zadovoljan napustio Dom sportova. “Sve je prošlo savršeno, sve je bilo super. Gosti su bi-

li odlični, bend je sve sjajno odsvirao, zadovoljan sam i svojim nastupom jer sam čak dva sata repovao, a neke od pjesama pjevao sam prvi put uživo te je bilo izazovno dati svoj maksimum u njima. I u organizacionom smislu sve je bilo odlično, a oduševljen sam i publikom, koja je dala veliki doprinos. Takva odlična atmosfera trajala je dva časa i to je stvarno zajednički uspjeh svih”, istakao je Edo. D.B.

Sa koncerta u Zagrebu

Foto: Goran Berović

NIKŠIĆKI PUNKREAS IDE NA MINI-TURNEJU U HRVATSKU, MIHAILO BULAJIĆ ZA DN:

Koncert u tvornici Kulture jedan od najvećih u Karijeri

⌦ Danilo Brajković

rvatska je, očito, u novembru obećana zemlja za crnogorske muzičare. Tek što su arhivirani koncerti Sergeja Ćetkovića u zagrebačkoj dvorani “Vatroslav Lisinski”, na redu je mini-turneja nikšićkog Punkreasa i to na potezu: Zagreb-Pula-Rijeka. Pank-rok bend Punkreas iz Nikšića mini-turneju počinje u četvrtak i to nastupom u kultnoj zagrebačkoj Tvornici kulture, noć kasnije očekuje ih Monteparadiso u Puli, a zavjesu će spustiti u subotu uveče - u riječkom Omladinskom

GRADA POSJETIĆE PUNKREAS TOKOM MINI-TURNEJE: ZAGREB, PULU I RIJEKU

kulturnom centru Palach. Pred odlazak u komšiluk, gitarista Punkreasa Mihailo Bulajić Dnevnim novinama poručuje da je bend spreman za sud hrvatske publike, a naročito ga raduje što se, nakon toliko godina, Punkreas konačno domogao Zagreba.

■ Veoma Važni i za-

nimljiVi koncerti

“I ranije smo imali nekoliko nastupa u Hrvatskoj i baš smo sjajno prolazili. To je vrlo zanimljivo muzičko tržište, veoma otvoreno - u smislu da ljudi uvijek žele da čuju nešto novo, što dolazi sa različitih strana. Nekako nam se du-

Bulajić: I ranije smo imali nekoliko nastupa u Hrvatskoj i baš smo sjajno prolazili. To je vrlo zanimljivo muzičko tržište, veoma otvoreno - u smislu da ljudi uvijek žele da čuju nešto novo, što dolazi sa različitih strana go nije dalo da sviramo u Zagrebu. To je jedini glavni grad sa prostora bivše Jugoslavije u kom dosad nijesmo svirali. Uvijek je bilo komplikacija, ali nadamo se da će ovog puta biti sve u redu. Sviramo u Tvornici kulture, a to je jedan od najpoznatijih klubova na prostoru bivše Jugoslavije, kroz koji su prošla sva moguća imena jugoslovenskog rokenrola. Za nas je to jedan od najvećih nastupa u dosadaš-

njoj karijeri. Nakon toga, velika i dva važna kluba u Rijeci i Puli. Monteparadsio je i opjevan u jednoj od numera KUD Idijota. Dakle, tri veoma važna i zanimljiva mjesta”, objašnjava Bulajić.

■ neočekiVan odjek u komšiluku

Najava koncerata, naročito onog u Tvornici kulture, i te kako je odjeknula u hrvat-

UTORAK, 20. 11. 2018.

zabava

DINO NAJAVIO NAJGLAMUROZNIJI ULAZAK U NOVU GODINU U REGIONU

Poslije četiri godine, Merlin u Budvi zatvara “Hotel Nacional” Štab bosanskohercegovačke muzičke zvijezde Dina Merlina prije dva dana oglasio se zvaničnim saopštenjem za medije, u kome ponosno podsjećaju da će Merlin biti glavna zvijezda novogodišnjeg dočeka u Budvi, pritom napominjući da će na taj način biti spuštena zavjesa na sada već istorijsku turneju - “Hotel Nacional”. “Riječ je o posljednjem koncertu u okviru Merli-

Dino Merlin

nove svjetske turneje ‘Hotel Nacional’, koju je u protekle četiri godine posjetilo preko 800.000 posjetilaca. Turnejom ‘Hotel Nacional’ umjetnik je zaista pomjerio sve granice dosad viđenih koncertnih izvođenja i produkcija na našim prostorima i upravo zbog toga publika na predstojećim koncertima može očekivati jedinstvenu muzičko-scensku čaroliju, kakvu samo Merlin umije stvo-

riti, dok sve one koji odluče da Novu godinu dočekaju u Budvi očekuje svečana proslava završnice turneje i najglamurozniji ulazak u Novu godinu u regionu”, saopšteno je iz Merlinovog tima. Glavnu zvijezdu novogodišnjeg dočeka, prije Budve, očekuju još koncerti u Beču (24. novembar), Rijeci (7. decembar), Stokholmu (15. decembar) i Zlatiboru (29. decembar). D.B.

Tvornica kulture ugostiće Punkreas

Punkreas skim medijima. Primjetno je to i na zvaničnoj Fejsbuk stranici Punkreasa, pošto su muzičari objavljivali sve najave. Bulajić priznaje da je prijatno iznenađen interesovanjem Hrvata. “Ne znamo baš da li će Tvornica biti ispunjena do posljednjeg mjesta, ali siguran sam da će doći ljudi kojima smo interesantni. Tvornica je važno mjesto na tamošnjoj kulturnoj sceni. Dakle, događaji koji se tamo organizuju su dobro ispraćeni, ali zaista nijesam očekivao da će baš ovako naš koncert najaviti. Dosta internet portala i nekih drugih medija su pisali,

vrlo smo zadovoljni”, nastavlja Bulajić.

■ Za sat i po sviramo sve moguće

Aktuelno izdanje Punkreasa je prošlogodišnji EP “1000 zašto, 1000 zato”. Osim tih numera, repertoar za Hrvatsku će se bazirati na retrospektivi ranijih radova Punkreasa. “Ko je bio na našim svirkama, zna da za sat i po sviramo sve moguće pjesme koje postoje. Manje-više naš kompletan opus, a nekada pravimo i male izmjene. Desi se da ubacimo obrade nama dragih bendova, neke koje mi voli-

mo da sviramo, pošto baš nijesmo na domaćem terenu, pa da zagrijemo atmosferu i da nama bude zanimljivije”, dodaje Bulajić, uz napomenu da neće biti mjesta za nove stvari u Hrvatskoj, a splet lijepih okolnosti uticao je na to da premijera noviteta pričeka. “Novi materijal je u fazi pripreme i nijesmo imali previše vremena da ga uvježbamo i uljepšamo za Hrvatsku. Imali smo dosta privatnih obazeva, bunjar Đorđije Njunjić je dobio kćerku... Dakle, lijepe stvari su se desile, a biće vremena za sve ostalo”, zaključuje Bulajić.

ZABAVA

UTORAK, 20. 11. 2018.

UBICA DŽONA LENONA SE KONAČNO POKAJAO

Žao mi je što sam ispao takav idiot Trideset osam godina nakon što je ubio muzičku legendu Džona Lenona, Mark Čepmen se konačno pokajao. “Žao mi je što sam ispao takav idiot i izabrao loš put do slave. Žao mi je zbog velikog bola koji sam nanio. Mnogi su ga voljeli. Bio je talentovan i fantastičan čovjek. Mnogi ljudi i dalje pate. Znam da to nije zločin kao bilo koji drugi”, naveo je Čepmen u saslušanju pred komisijom, čija je molba, uprkos pokajanju, po osmi put odbijena.

Komisija je u obrazloženju odluke navela da i dalje postoji realna mogućnost da bi on ponovo prekršio zakon, te da je njegova sloboda “inkompatibilna sa bezbjednošću društva”. Čepmen, koji danas ima 59 godina, izdržava doživotnu kaznu u zatvoru Vende, u Oldenu, u državi Njujork, a slavnog britanskog muzičara, koji je tada imao 40 godina, ubio je 8. decembra 1980. u Njujorku, ispalivši u njega pet hitaca na ulazu u zgradu Dakota u kojoj je Lenon živio.

HARDI, SER TOM HARDI

POTVRDILI BRAK NA INSTAGRAMU

BIBEROVA SUPRUGA PROMIJENILA PREZIME

PRINC ČARLS ODLIKOVAO GLUMCA TITULOM VITEZA Britanskog glumca Toma Hardija smo do sada znali kao opasnog momka, dobrog glumca i miljenika ženskog roda. Međutim, od prije nekoliko dana njegovom

imenu dodatno je i uvaženo ser, namijenjeno šačici izabranih srećnika, koji su, prema mišljenju kraljevske porodice doprinijeli kulturi i svijetu. Doduše, naš omilje-

ni glumac nije postao princ, ali jeste vitez britanskog carstva, što mu ga dođe na isto, a nagradu mu je u Bakingemskoj palati uručio princ Čarls. M.Rog.

ČENING TEJTUM O POČECIMA

Nimalo mi ne nedostaje striptiz Prije nego što se posvetio manekenskoj i glumačkoj karijeri, Čening Tejtum o sam mjeseci radio je kao striper. To mu je životn o i s ku stvo bila inspiracija za hit filmove “Magični Majk”, ali ističe da

je stvarna verzija mnogo mračnija. “ M i slim da bi svima to bilo gadljivo. N i j e bilo ništa glamurozno u tome i to mi nimalo ne ne dostaje. Eksperimen-

tirao sam tada s drogama, iako to nije bilo ništa ozbiljno, nikakve teške droge nisam uzimao”, tvrdi glumac, koji je dodao da se uglavnom radilo o nastupu u manjim klubovima, a samo jednom je bio na većem nastupu na kojem je bilo 50 do 70 stripera koji su nastupali pred 2000 do 3000 žena. “Bilo je potpuno suludo. Napadali su me svako veče”, otkriva bivši striper.

Kanadski pjevač Džastin Biber i manekenka Hejli Boldvin objavama na Instagramu stavili su tačku na višenedjeljne spekulacije o njihovom vjenčanju. Popularni pjevač početkom nedjelje na Instagramu je objavio fotografiju s 21-godišnjom manekenkom kako se drže za ruke i napisao: “Moja supruga je fenomenalna”. Nakon toga, Boldvinova je na Instagramu i zvanično promijenila prezime u Biber. Par se ljetos vjerio na Bahamima posle jednomjeseč-

nog zabavljanja. Biber (24) je i tu vijest objavio na Instagramu. Inače, Hejli Boldvin je kćerka američkog glumca Stivena Boldvina. Podsjećanja radi, fanovi, koji su i dalje očekivali Biberovo pomirenje sa dugogodišnjom djevojkom Selenom Gomez, ostali su u šoku nakon navodnog vjenčanja, dok su mnogi tvrdili da je u pitanju marketinški trik. Međutim, ovom objavom potpuno je jasno da par uživa u ljubavi, te da želi da stane na kraj zlim jezicima i navodima žute štampe.

UTORAK, 20. 11. 2018.

psihologija

Strah od mišljenja drugih ljudi

Ovi signali su jasni znaci da previše brinete Koliko puta vam se desilo da nešto želite da uradite, a bojite se šta šta će misliti ljudi iz vaše okoline? I pored samopouzdanja, mnogi ljudi se ipak boje reakcije i mišljenja drugih. Ako prepoznate ovih 12 stvari kod sebe, to je znak da previše brinete. Konstantno sebe procjenjujete kroz oči drugih ljudi Imate osjećaj da vam kroz glavu stalno prolaze tuđi komentari o tome gdje ste zakazali i da niste ispunili očekivanja drugih. Mislite da njihovo ponašanje uvijek ima veze s vama Kada vam neko ne odgovori odmah na mejl, sigurni ste da ste uradile nešto pogrešno. Ili je to dokaz da se toj osobi ne sviđate. Povratne informacije drugih ljudi često vas obeshrabre Komentare drugih shvatate lično i kao dokaz da niste dovoljno dobri. Želite da kažete pravu stvar u pravo vrijeme Zato sami sebe često cenzuriršete brinući se da ćete reći nešto pogrešno. I zbog toga, kako biste bili sigurni, ne iznosite svoja mišljenja i ideje. Trudite se da se svima svidite Pravite se da vas zanimaju iste stvari kao i oso-

be kojima želite da se dopadnete, radite stvari koje se sviđaju drugima, trudite se da razgovarate o stvarima koje druge zanimaju, ali ne razgovarate o onome što vas zanima jer niste sigurni da će to druge interesovati. Žudite za skladom i ne ljutite se često Iz nekog razloga imate osjećaj da ne smijete da se naljutite. S druge strane,

puni ste razumijevanja kada se neko drugi naljuti. Ne govorite često ono što znate jer bi drugi mogli misliti da ste nekakva sveznalica. Verujete da ako ne pokazujete za što ste sposobni, drugi će se uz vas osjećati prijatnije. Sebe stavljate na posljednje mjesto i zamjerate drugima kada ne primijete koliko se žrtvujete.

Potajno vas je sramota zbog stvari koje vas zanimaju jer vam se čini da su vrlo drugačije od stvari koje ljudi oko vas cijene. Teško vam je da tražite pomoć od drugi jer mislite da niste kompetentni ili dovoljno sposobni sami riješiti problem. Teško kažete ne jer bi se drugi mogli naljutiti na vas ili se razočarati u vas. Osjećate se zarobljenima

u životu koji je zvučao obećavajuće, ali vas ne ispunjava. Ali, bojite se promijeniti nešto jer bi drugi mogli da vas osude (tako biste napravili budalu od sebe). Bez obzira na to koliko se vi trudili, nikada se nećete svidjeti svima. A i zašto biste ? Kako biste olakšali sebi život i prestali da se toliko brinete o tome što drugi misle o vama, poslušajte sledeće savjete: Iskreno se povežite s ljudima koji vas razumiju, koji vole da razgovaraju o istim stvarima, dijele jednake interese ili imaju drugačije poglede koji vas fasciniraju. - Iskoristite svoje talente i snagu kako biste stvorili nešto što samo vi možete i zbog čega će vas drugi iskreno cijeniti. - Radite stvari koje vas raduju i u kojima do izražaja dolazi vaša jedinstvenost i posebnost kako biste se istinski osjećali ispunjeno: dozvolite sami sebi da radite ono što vas zanima bez obzira na to što će reći drugi. - Uvijek imajte na umu da to što se nekome ne sviđate nije odraz vaše vrijednosti kao osobe; to je samo odraz njihovih preferencija, potreba, očekivanja, ideja i uvjerenja. (Zadovoljna/Stil)

ljubav

Odnosi

UTORAK, 20. 11. 2018.

Najintimnije tajne ne treba otkrivati

Nedavna studija u kojoj su učestovale žene je pokazala da one vole svoje najbolje prijateljice više od muževa, piše Times of India. One sa njima dijele gotovo sve – znaju ko im se dopada, kakve strahove imaju, pa čak i neke tajne. Iako često volimo da dijelimo najintimnije tajne sa bliskim prijateljima, postoje određene stvari koje bi trebalo da sačuvamo samo za sebe. Svaka svađa koju imate sa partnerom Iako sitne probleme ispričate ne razmišljajući na koji način ih predstavljate svom prijatelju, to ne bi trebalo da radite često – osim u slučaju da je nešto veoma važno. Ako se budete žalili na svaku sitnicu i stvar koja nije u redu u vašem emotivnom životu, vaši prijatelji mogu da počnu da osuđuju vašeg partnera i da stvaraju negativnu sliku.

Svaki put kada ste neraspoloženi Razumljivo je da vaši prijatelji mogu da vas “podignu” i napune dobrom energijom, ali to ne znači da svaki put kada ste lošeg raspoloženja uzmete telefon i zovete ih. Svi mi moramo da naučimo kako da se nosimo sa promjenom raspoloženja i da vodimo računa o sebi. Naravno, kada imate veći problem i neophodan vam je razgovor, savjet je da podijelite svoje misli sa ljudima koji su vam dragi i za koje znate da vas vole i cijene. Porodična dama Porodične probleme bi bilo najbolje da čuvate samo za sebe. Nijedna porodica nije savršena i probleme imaju gotovo svi. U slučaju da svima govorite najintimnije stvari o svojoj familiji otvarate prostor svojim prijateljima da komentarišu.

A ako bi neko kazao nešto negativno o vašoj porodici, mogli biste da se uvrijedite. Seksualni život Dok je sasvim u redu da pitate bliske prijatelje ako imate neku sumnju ili brigu, ključ je da imate granicu i da ne otkrivate sve detalje svog seksualnog života. Na primjer, nema potrebe da dijelite sa svima kako vaš partner jednom prilikom nije uspio da vas zadovolji u krevetu. Ogovarati svoje prijatelje Bez obzira koliko ste ljuti ili povrijeđeni bolje je da prvo riješite nesporazum sa osobom sa kojom ste imali sukob nego da objavljujete to cijelom svijetu. Na kraju, ako se pomirite sa njom možete sebe etiketirati u društvu kao osobu koja nema svoj stav i lako vrijeđa i osuđuje druge ljude. (Zdrav duh)

UTORAK, 20. 11. 2018.

ljubav

Iako sitne probleme ispričate ne razmišljajući na koji način ih predstavljate svom prijatelju, to ne bi trebalo da radite često – osim u slučaju da je nešto veoma važno

Zreo muškarac se ne plaši emocija Mnogi odnosi prestaju zbog razlika u nivou zrelosti. Jedan partner možda planira za budućnost, a drugi može biti zabrinutiji za dobijanje nove videoigre ili pronalaženja novog odijela za sljedeći vikend. Zrelost se događa u različitim godinama za svakoga. 1. Zreo muškarac neće izbjegavati probleme Kada dječak dosegne zrelost, počinje da shvata da se zaključavanjem i skrivanjem u svojoj sobi od svijeta neće popraviti ništa. Zreo muškarac zna da je najbolji način rješavanja problema suočiti se s njima i pronaći rješenje. 2. Zreo muškarac neće kritikovati Čovjek koji vas uistinu voli nikada vas neće kritikovati. Bilo da se radi o vašem izgledu, vašoj težini, poslu ili nadama i snovima. 3. Zreo muškarac se ne boji da pokaže svoje emocije Zreo muškarac zna da emocije nijesu znak slabosti. To je znak da je muškarac otvoren i ranjiv.

4. Zreo muškarac vas neće učiniti nepoželjnom Porodica i prijatelji su važni, ali zreo muškarac vas neće navesti da se osjećate kao da nijeste prioritet. Umjesto toga, pokušaće vas uključiti. 5. Zreo muškarac će vas poštovati Postoji mnogo različitih načina da se poštuje u vezi. Zreo muškarac nikad neće podići ruku na vas. Neće preći vaše granice ili vas ismijavati. 6. Zreo muškarac ima zdrav odnos sa svojom majkom Muškarac koji je zreo ima vremena za svoje roditelje. Cijenio je kada su se brinuli o njemu, i on je srećan što može učiniti isto. Međutim, on im ne dopušta da donose odluke umjesto njega. 7. Zreo muškarac planira budućnost Zreo muškarac ne razmišlja samo o danas. On može živjeti u sadašnjosti, a još planira budućnost. Zna da je važno planirati za ono što će doći. (Infopult)

Porodične probleme bi bilo najbolje da čuvate samo za sebe

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK , 20. 11. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog danaod12:00hdo18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar.Tel.069/051-526 Majestic bistro bar-u u Tivtu potrebni konobari i pomoćno osoblje u kuhinji. CV slati na of fic@mediativat.me Tel: 067/307-107

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 U Nikšiću se izdaje poslovni prostor u Poslovnom centru Nikšiću (preko puta hotela),površina 50 m2, pogodan za sve djelatnosti. Tel: 069/030-426 Prodajem i proizvodim zimzelene biljke: buksuz, loniceru, ruzmarin, lavandu. Razne velicine, zbunovi, sve u saksijama i zive ograde. Tel: 069/081-507

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS

Prodajem 20000 kvadrata i kucu 70 kvadrata/ papiri 1/1. Povoljno ! Tel: 067/898-614

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 € 38 x 65 mm 110 € 38 x 34 mm 55 € 38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK , 20. 11. 2018.

35 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA NAŠ ROMAN VATER- VITOMIR UMBERTA POLIST OD MILJA EKA SA SLIKE

SASUŠENA TVAR IZ KORALNA MAJKA TELEĆE OSTRVA OD MILJA ŠTITNJAČE

UTORAK, 20. 11. 2018.

GRAD U RUSIJI

DREVNA PRIJESTONICA ASIRIJE

FRANCUSKI KARIKATURIST, RENE

FOTO UBOD

PODMLAĐIVANJE (GRČ.)

KREDIT

BOLEST USLED MANJKA VITAMINA OGRANIČAVAJUĆI (LAT.) STRAST ZA UDISANJEM ETERA (GRČ.) UZAJAMAN (LAT.) UNITED OF ISSUE SIMBOL AZOTA

OZNAKA JEDNE STRANE SVIJETA

PROIZVOĐAČ SIRA

AMERIČKI KOSMONAUT OLDRIN HRVATSKA GLUMICA

STRANA SKRAĆENICA ZA SJEVER POTVRDNA RIJEČ

OBIM MODIFIKACIJA KISEONIKA

TURSKI ŠAHIST ATALIK ODBOJKAŠKI KLUB IZ SRBIJE

FUDBALSKI KLUB IZ RUSIJE

KOZJE MEKETANJE OZNAČENA LINIJA PUTA

RIMSKO 5 FINSKI PJESNIK KAJLAS

RIJEKA U AUSTRALIJI KOMINA, DROP

VRSTA PREDSTAVE (MN.) SUKOB MJESTO NA BRDU JEDAN SUGLASNIK

OGLAS

Strazbur

ŽENSKO IME SODAVODA

RIJEČNI I MORSKI LJUSKAR

RIBLJA JAJA

KOJE PRIPADA VAMA RASPORED ČASOVA (LAT.)

Play sudoku online at:

VRSTA DJETELINE

www.sudokukingdom.com

OZNAKA JEDNE

Play sudoku online at:

Play sudoku online at: ŠAHOVSKE FIGURE

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: OLIMPIJAKOS, POKLONITI SE, TARA KARAMAN, UROĐENA MANA, Ž, VARI, ATI, ETAN, CRNICA, N, CJ, IMI, AT, IS, ASJA, G, L, KUBNA ANTENA, SLON, IZNOS, STAV, LAŽI, ANIĆ, MAC, ARAM.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3038

Medium level

1 4

7 5

2Puzzle 3 8 solution: 6 4 1

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3039

7 6

2015-02-07

Medium level

9 8

7 1 4 9 5 2 8 6 3 Sudoku puzzle No. 3146 2015-05-25

3 1

Sudoku puzzle No. 3145 2015-05-24

1 4 7 5 3 8 9 2 www.sudokukingdom.com 9

Play sudoku online at:

2015-02-06

Pozdrav iz Barselone

5 4

6 8 2 7

7 4

UTORAK, 20. 11. 2018.

Word Search Puzzle #Q234ML

Accidentals Accidentals Addict Addict Agent Agent Aptly Archer Aptly Attack Archer Bribe Consul Attack Cousin Bribe Cowards Consul Crowned Curing Cousin Dignities Cowards Divinity

Drawn Dignities

Meant

Dusty Divinity Mushy Edits Drawn Fells Northeasterly Dusty Flees Oracles Ghosting Edits Hymnals Palettes Fells Infields Refer Flees Inquest Repellent Lessons Ghosting Scared Meant Mushy Hymnals Shocks Northeasterly InfieldsOracles Smugly

Crowned

Inquest

Curing

Lessons

Palettes Tilde Refer Tinny Repellent ScaredUnintentionally ShocksVexes Smugly Snarl Wasps Telegraph Whiter Tilde Tinny Unintentionally Vexes Wasps Whiter

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Na pomolu je finansijski dobitak koji će ublažiti napetost, koja vas, već neko vrijeme, muči. Ne zatrpavajte se novim obavezama već dan provedite lagano.

BIK Konačno biste mogli da donesete odluku, iako je to vama najveći problem. Pobijedite svoju kolebljivost i prihvatite se odgovornosti. Izbjegavajte rasprave sa muškarcima.

BLIZANCI Dan počinjete grandioznim planovima. Lovite svaku priliku ne bi li se ponovo nametnuli kao konkurencija osobama koje su vas pretekle. To vas suočava sa zadacima.

RAK Nezadovoljstvo na ljubavnom planu prijeti da postane uzrok ozbiljnog sukoba između voljene osobe i vas. Pravi uzrok svega leži u tome što ste odnos sveli na dopisivanje.

VAGA Ukoliko imate problematične odnose u radnom okruženju ovaj dan vam donosi pravo otkrovenje. Stiže vam neočekivani podsticaj od jedne osobe.

ŠKORPIJA Ukoliko se nađete u prilici da nešto krupno kupujete ili da potpisujete neke veoma važne vrednosne papire, budite na oprezu jer nije povoljan trenutak za to.

STRIJELAC Iznenadni susret otvara vam mogućnost da jedno davno poznanstvo preraste u romansu. Strpljivo prevaziđite moguće poteškoće na početku jer će sve djelovati veoma haotično.

JARAC Pred vama je moguća manja kriza jer se odnos sa voljenom osobom sveo na kratke razgovore koje po navici obavljate na kraju svakog dana.

Snarl Telegraph

REBUS

LAV Ukoliko je bilo nekih nedefinisanih odnosa koje vi do sada nijeste raščistili, veče vam donosi pravo otkrovenje. Stiže vam podsticaj od osobe od koje to nijeste očekivali.

DJEVICA Pripazite na troškove, neophodno je da pažljivo i temeljno rasporedite svaki dinar. Nezaposleni treba da se obrate svojim prijateljima za pomoć.

Rješenje iz prethodnog broja: Prima Keti i dolare

VODOLIJA Kako na ljubavnom, tako i na poslovnom planu, pred vama je dan pun rizičnih situacija. Ovo vam iziskuje dosta energije, koja vam, inače, manjka.

RIBE Iz straha da ne poljuljate prividnu stabilnost u vezi, svu krivicu preuzimate na sebe. Možete upasti u ozbiljan sukob jer ste precijenili svoju strpljivost.

Film

38 •TVPROGRAM 06:00 Kako vrijeme prolazi 08:15 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 13:00 150 minuta 14:30 Ukrštene riječi 15:30 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Serija: Istine i laži 22:30 Film: Njen alibi 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv

PRVA Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi, 19.30

06:00 Dobro jutro Crna Goro 10:05 Naučnoobrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Poldark 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Korak naprijed 14.45 Mostovi 15.30 Dnevnik 1 16.00 Lajmet, vijesti na albanskom 16:30 Serija: Korak naprijed 17.50 Muzika 18:00 Vijesti 18.05 NVO sektor 19.05 Možeš i ti 19.30 Dnevnik 2 20:05 Obrazovna emisija 20:50 Vaskrsenje ne biva bez smrti 21:50 Serija: Poldark 22.50 Dnevnik 2 23.35 Serija: Tvin Piks

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

09:10 Serija: Ljubav, navika, panika 12:05 Vijesti 12:15 Serija: Rat ruža 13:35 Serija: Zabranjena ljubav 14:10 Vijesti 14:15 Serija: Zabranjena ljubav 15:05 Vijesti 15:10 Serija: Na granici 16:00 Vijesti 16:10 Sportisimo 16:15 City 16:30 Turistički magazin 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Rat ruža 20:00 Serija: Zabranjena ljubav 20:45 Fudbal: Crna GoraRumunija 22:50 Film: 16 blokova 00:30 Film: R Rambo 2

NOVA M Fudbal: Crna Gora-Rumunija, 20.45

Sport

Informativa

UTORAK, 20. 11. 2018.

10:07 Serija: Velika porodica 11:20 Ritam Balkana 12:00 Vijesti u 12 12.45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 20:00 Reflektor 21:15 Serija 22.00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Dokumentarni film: slučaj Mugoša moć i pad

VIJESTI Reflektor, 20.00

06:30 VOA 09.05 Nedjeljno popodne 10:00 Film: Zvijezda je rođena 11:00 Serija: Ljubav preko žice 12.10 Serija: Zlatno srce 12:55 Animirani filmovi 13:40 CG Sport 14:30 Fudbal fest 15:00 Argumenti 16:00 Meteo 17:10 Serija: Ljubav preko žice 17:35 Serija: Degrasi 18:10 Kultura na drugom 18:45 Rukomet: pregled 19:30 Dnevnik 2 20:10 Serija: Zlatan glas 21:00 Profil 21:05 Dok. emisija: Teatar poezije 22.30 Film: Začaran 00:00 VOA 00:30 Profil

RTCG 2 Serija: Ljubav preko žice, 17.10

TVprogram•39

UTORAK, 20. 11. 2018.

dAnAS u gRAdu

TV PREPORuKA

REPERTOAR BIOSKOPA

VIJESTI, Serija: Velika porodica, 19.10

BOEMSKA RAPSODIJA 19:00, 22:00 DŽONI INGLIŠ - PONOVO U AKCIJI 16:00 FANTASTIČNE ZVIJERI - GRINDELVALDOVI ZLOČINI 17:00, 18:00, 19:30, 21:30 FANTASTIČNO PUTOVANJE U OZ 15:15 JUŽNI VJETAR 15:00, 16:15, 17:30, 18:45, 20:00, 21:15, 22:30 ONO ŠTO NAS NE UBIJE 20:30, 22:15 OVERLORD 22:45 PRINCEZA I ZMAJ - BESKRAJNA PRIČA 15:30, 17:15 ROMANSA U MALOJ ITALIJI 17:45 VAZDUŠNI UDAR 15:40, 19:45

Ernesto Rengoni i njegova žena Eleonora (Nora) imaju petoro djece i troje unučadi i žive u vili u Inverigu. Prvorođeni Edoardo vjenčan je s Kjarom koja se prije puno godina zabavljala s Edoardovim bratom Raoulom. Edoardo i Kjara imaju dvoje djece: Valentinu i Ernestina, kojeg zovu Tino. Laura je drugo dijete Ernesta i Eleonore. Ona je advokat i ima sina Nikola koji skriva različite probleme. Treći sin Raul, vodi farmu na kojoj se bavi terapijskim jahanjem.

NOVA M, Film: Šesnaest blokova, 22.30 U filmu 16 blokova Brus Vilis glumi vremešnog policajca Moslija koji noći provodi po barovima i mirno čeka penziju. Niko od kolega ne vjeruje u njega, tako da obavlja najgluplje poslove u stanici. Režija: Richard Donner Uloge: Brus Villis, Mos Def, David Morse, Heather Dawn Žanr: akcioni triler Trajanje: 105 minuta

KABlOVSKE TElEVIzIjE

12.15 12.20 12.35 13.05 13.35 15.15 16.05 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.20 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 22.50 23.05 23.15 van”

Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Jutro će promeniti sve” Od zlata jabuka Film: “Kako je propao rokenrol” Ovo je Srbija Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Upitnik Serija: “Jutro će promeniti sve” Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Serija: “Rej Dono-

10.20 11.10 11.42 12.00 12.15 12.20 12.25 13.14 14.00 14.30 15.00 15.55 16.43 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05 22.00 22.50 23.25

Serija: “Veterinar Engel” Glas domovine TV kalendar Dnevnik Sport Klinika Serija: “Imperija” Dr Oz, tok šou Naučni krugovi Zdrav život Dobar dan, Hrvatska Serija: “Otac Braun” TV kalendar Vijesti Kod nas u kući Kviz: Potera Dnevnik U svom filmu Otvoreno Dnevnik Serija: “Još uvek je sunčano u Filadelfiji”

09.00 09.55 10.50 13.30 14.25 15.20 16.15 17.10 18.05 19.00 22.00 23.00 23.55

Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Bouns” Serija: “Nečujno” Serija: “Škorpija” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Agenti Šilda” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Bouns” Serija: “911” Serija: “Škorpija” Serija: “Havaji 5-0”

09.25 11.10 12.00 13.30 13.40 14.30 15.40 18.00 19.50 20.45 22.40 22.50 23.20 01.00 01.50 03.20 05.05

Košarka: Minesota - Memfis Pregled Evrolige Košarka: Alba - Brose NBA Live Fudbal, pregled Lige nacija Moto GP Valensija, trka Fudbal: Češka Republika - Slovačka Evroliga: Efes Makabi, direktno SK studio Fudbal: Srbija Litvanija, direktno SK studio Vesti Evrokup: Androa Crvena zvezda Fudbal, pregled Lige nacija Evroliga: Fenerbahče Darušafaka Fudbal: Švedska - Rusija Moto GP Valensija, trka

07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55

Policija za životinje Hjuston Čudovišta u mom telu Ajkule sa ostrva Palau Divlji predeli Evrope Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Kit ubica Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Hvatanje čudovišta Nacionalni park Kruger Policija za životinje Hjuston Velika potera za ajkulama Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Zaštitnici i spasioci Divljina indonezijskih ostrva Hvatanje čudovišta Pitbul terijeri i bivši zatvorenici

Sport

utorak, 20. 11. 2018.

CRNA GORA POD GORICOM NAPADA RUMUNIJU (VEČERAS, 20.45, NO

LIGA C Grupa 4 7. septembar 2018. Rumunija - CRNA GORA 0:0 Litvanija - Srbija 0:1 10. septembar 2018. CRNA GORA - Litvanija 2:0 Srbija - Rumunija 2:2 11. oktobar 2018. CRNA GORA - Srbija 0:2 Litvanija - Rumunija 1:2 14. oktobar 2018. Rumunija - Srbija 0:0 Litvanija - Crna Gora 1:4 17. novembar 2018. Srbija - CRNA GORA 2:1 Rumunija - Litvanija 3:0 20. novembar 2018. 20.45 Srbija - Litvanija 20.45 CRNA GORA - Rumunija *prvi iz grupe 4 će se plasirati u viši rang - Ligu B, dok će posljednjeplasirani ispasti u najniži rang evropskog fudbala - Ligu D. *prvoplasirani će takođe obezbijediti učešće u plej - ofu sa ostalim pobjednicima grupa u Ligi C, a pobjednik plej - ofa (igra se polufinale i finale) će osvojiti Ligu C i obezbijediti direktan plasman na Evropsko prvenstvo 2020. *plej-of za pobjednika Lige C se igra u martu 2020. nakon završetka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. *Liga C broji četiri grupe - 1, 2, 3 i 4.

TABELA 1. Srbija 2. Rumunija 3. Crna Gora 4. Litvanija

5 5 5 5

3 2 2 0

2 3 1 0

0 0 2 5

7:3 11 7:3 9 7:5 7 2:12 0

NajofaNzivNije do s psiha i karakter Na

Zadatak je da odigramo dobru utakmicu, da pokažemo borbu i želju, da tražimo satisfakciju za rezultate koje nismo postigli protiv Srbije, jer smo u ostalim utakmicama izgledali dobro - poručio je selektor “hrabrih sokolova”, Ljubiša Tumbaković, koji ne želi da se bavi kalkulacijama o mogućem drugom mjestu u grupi 4 ili o Ligi D, jer je koncentrisan samo na teren. A, Crna Gora će na zelenom tepihu napasti - tri boda! Tumbini učenici u posljednjem 6. kolu grupe 4 Lige C Lige nacija dočekuju Rumuniju pod Goricom (večeras, 20.45, Nova M), a desetkovana Crna Gora razmišlja pozitivno nošena kvalitetnim drugim poluvremenom protiv Srbije u Beogradu. Međutim, okršaj sa “balkanskim trikolorima” će biti test psihe i karaktera, jer “sokolovi” moraju da slave... “Svaka utakmica ima psihološko opterećenje. Tako i ova, jer svaki meč ima cilj. Došli smo u situaciju da meč sa Rumunijom ima status odlučujuće, ali to je normalno u sportu. Ne postoji meč u kome nemaš cilj i opterećenje. Samo je pitanje kako ćemo da se snađemo”, rekao je 66-godišnji strateg, koji priziva koncentraciju tokom cijele utakmice... “To se nije desilo u Beogradu, jer smo imali praznog hoda 15 20 minuta. Međutim, imali smo nekih dobrih stvari, ali niti sam vidio mnogo lošeg u prvom dijelu, niti mnogo dobrog u drugom poluvremenu. Bilo je nedovoljno dobro da bi bili zadovolj-

ni. To je tranzicija koja traje i koja će trajati”.

■ Naš tim će da raste, siguraN sam

Koliko su padovi u igri usko vezani sa činjenicom što trenutno u sastavu imamo samo Adama Marušića koji igra u ligama petice? “To je za analizu. Pravili smo je, pokazali igračima. Postoji momenat koji je vezan za iskustvo, ali i za kvalitet. Imali smo u Beogradu grupu igrača koji su do juče igrali za mladu reprezentaciju. Taj dio iskustveni treba da prođe. Tim će da raste, siguran sam u to”. “Sokolovi” su tri puta do sada igrali sa “balkanskim trikolorima” u kvalifikacionim mečevima, a sva tri puta je bilo tvrdo - 1:1 u Klužu, 1:0 za nas u Podgorici u kvalifikacijama za SP 2018, 0:0 u Bukureštu u Ligi nacija? “Svaka utakmica sa Rumunijom je imala svoju dimenziju. Prvi meč smo odigrali korektno, ali to je bio naš prvi zajednički meč. Drugi okršaj u Podgorici je bio najbolji što se tiče igre, jer je ekipa bila zategnuta, znala je šta hoće, pokazala karakter, Rumunija nije imala šansu...”, sjeća je Tumbaković, a onda se vraća na prvi okršaj u novom Uefinom takmičenju, koji je odigran 7. septembra 2018. godine (0:0). “U prethodnom meču smo bili oslabljeni, ali tražili smo prostor da pobijedimo. Na kraju, nismo bili nezadovoljni neriješenim ishodom. Sada moramo da slavi-

2,70

je kvota na trijumf “hrabrih sokolova” nad “balkanskim trikolorima”, neriješen rezultat vrijedi 3.00, dok se pobjeda rumunije plaća 2.70

Crna Gora napada novi trijumf pod Goricom protiv Rumunije: Slavlje sokolova i tuga balkanskih trikolora nakon našeg trijumfa (1:0) 4. septembar 2017. u kvalifikacijama za SP 2018.

Sport

UTORAK, 20. 11. 2018.

SADA: GLAVA, A VELIKOM TESTU CRNA GORA 20:45 RUMUNIJA VEČERAS

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Feliks Cvajer (Njemačka). Pomoćnici: Torsten Šifner (Njemačka), Marko Ahmiler (Njemačka). Prenos: Nova M. TATARUŠANU

PETKOVIĆ MARUŠIĆ

KOPITOVIĆ

SIMIĆ

IVANIĆ

KOSOVIĆ JOVOVIĆ

JANKOVIĆ MUGOŠA

VEŠOVIĆ

BEĆIRAJ

Selektor: Ljubiša Tumbaković NEDOSTAJU: Stevan Jovetić, Stefan Savić, Nikola Vukčević, Filip Stojković UPITAN: Žarko Tomašević

mo, dok je Rumuniji dovoljan bod. Pripremićemo ekipu, ne nešto posebno, jer uvijek idemo na trijumf, a postavka će biti daleko ofanzivnija nego do sada kada smo igrali kod kuće. Pokušaćemo da na osnovu našeg kvaliteta opredijelimo način igre koji nama odgovara”.

■ LIČNO, NISAM

ZADOVOLJAN

Crna Gora je pokazala dva lica u porazu na stadionu “Rajko Mitić”, dok su igrači prolazili kroz miks zonu glava je bila okrenuta ka podu, ali... “Kada pobijediš, imaš jedan dan da se raduješ, jer je sjutra novi dan i novo dokazivanje. Tako je i kada izgubiš, to je sport. Ne možemo da tugujemo sedam dana. Vratili smo se u normalan trening, sa puno optimizma moramo da uđemo u utakmicu. Ako to nemamo - nemamo ni kvalitet. A kvalitet nije samo noga, teren, talenat i pluća, nego i glava”, iskren je najtrofejniji trener u istoriji Partizana. Realno, limitirana Crna Gora ne može da prijeti bilo kome, pa ni Rumuniji! Nije mogla ni Srbiji. Zna to dobro predsjednik FSCG Dejan Savićević, koji je pohvalno pričao o stručnom štabu i reprezentativcima... “Prija ta reakcija, ali u isto vrijeme neka negativna ne ostavlja utisak na mene. Ne plašim se

MOCI SAPUNARU BENZAR ANTON STANČIU ČIPČIU

KEŠERU

BANČU MAKSIM

PUŠKAŠ

Selektor: Kozmin Kontra NEDOSTAJE: Andrej Ivan

nikad ničega, jer radim najbolje što mogu. Lijepo je ako to neko prepozna, a prije svega publika”, rekao je Tumbaković, koji nije želio da se skriva iza toga što ima podršku Saveza i navijača. “Lično, nisam zadovoljan onim što smo uradili u prethodne tri godine, jer sam očekivao više. Naravno, ima razloga i u spoljnjim faktorima na koje ne možemo da utičemo - povredama, odsustvu važnih igrača... Zbog toga je važno da protiv Rumunije odgovorimo rezultatskom izazovu i da na terenu ostavimo dobar utisak”, podvukao je selektor “hrabrih sokolova”. A javnost i navijači od momaka u crvenom očekuju samo jedno - da budu hrabri!

Kalkulacije Kipar je izgubio od Norveške re-

zultatom 2:0, pa je sada kristalno jasno šta treba Crnoj Gori da ne bi ispala u Ligu D kao najlošija trećeplasirana selekcija. *Crna Gora pobjedom nad Rumunijom osvaja drugo mjesto u grupi 4 Lige C *Crna Gora remijem ostaje na trećem mjesto u grupi 4 Lige C i ostaje u Ligi C *Crna Gora porazom od jednog gola razlike ostaje na trećem mjesto u grupi 4 i ostaje u Ligi C *Crna Gora se seli u Ligu D samo sa porazom od 2:0, ili sa porazom od tri i više golova razlike

Kozmin Kontra na štakama posmatra trening svojih izabranika

foto: Iva Mandić

OVA M U ODLUČUJUĆOJ UTAKMICI U LIGI NACIJA

KOZMIN KONTRA ŠIRI POZITIVAN STAV

Crna Gora igra dobro, ali naše je da se nametnemo Rumunija ima jasnu računicu pred važan okršaj sa Crnom Gorom pod Goricom (večeras, 20.45, Nova M) - bod ili tri boda garantuju drugo mjesto u grupi 4 Lige C Lige nacija. Ta druga pozicija može da donese plej - of za Evropsko prvenstvo 2020. godine, pa su rumunski mediji u euforiji i sanjaju o šampionatu Starog kontinenta. Čak idu do te mjere da se razmišlja o prvom mjestu u grupi 4 Lige C, uprkos tome što Srbija ima najizglednije šanse za lidersku poziciju, jer “orlovi” pobjedom nad očajnom Litvanijom (večeras, 20.45, Humska 1) završavaju posao. Međutim, nekadašnji defanzivac, a sada povrijeđeni (nosi longetu na desnoj nozi) selektor Rumunije - Kozmin Kontra - postavlja stvari na svoje mjesto. “Naš cilj je da savladamo Crnu Goru, pa ćemo poslije vidjeti šta nam to donosi. Nećemo se osvrtati na rezultat utakmice Srbija - Litvani-

ja, jer smo fokusirani na Crnu Goru i na to da ostvarimo pravi rezultat”, jasan je 42-godišnji Kontra. Kako vam izgleda Crna Gora? “Protivnik je organizovan u defanzivi, a iz takve igre juri u kontranapade i otvara prostor brzonogim igračima. Ipak, potrudićemo se da napadnemo Crnu Goru, ali moramo da mislimo i na odbranu. Neophodno je da iskoristimo sve što imamo u ekipi”. Gledali ste utakmicu Srbija - Crna Gora (2:1) - očekujete li ofanzivan pristup “hrabrih sokolova” kao u drugom poluvremenu meča u Beogradu? “Sve će zavisiti od toga kako se utakmica bude odvijala. Srbija je u toj utakmici bila odlična u prvom poluvremenu, ali se Crna Gora vratila u meč, bila je agresivna, imala dvije - tri šanse da izjednači. Crna Gora može i igra dobar fudbal”, jasan je Kontra. B.T.

Moci opet u Podgorici: Nismo favoriti, ali vrijeme je za trijumf Kozmin Moci je dva puta igrao protiv Crne Gore - oba puta u kvalifikacijama za Mundijal 2018. godine - u remiju u Bukureštu (1:1), te u podgoričkom porazu od 1:0. Međutim, defanzivac Ludogoreca je treći put u Podgorici, pošto je sa Bugarima igrao protiv Mladosti (sada OFK Titograd) u kvalifikacijama za Ligu šampiona 19. jula 2016. godine. Tada je “luda šuma” pobijedila 3:0 (prvi meč u Bugarskoj do-

bili 2:0, Moci postigao gol), ali je 33-godišnji štoper promašio penal. Ustvari, jedanaesterac mu je odbranio sadašnji reprezentativac Crne Gore, Damir Ljuljanović. “Da li smo favoriti u Podgorici? Nema favorita u današnjem fudbalu. Ali, do sada smo igrali tri kvalifikacione utakmice protiv Crne Gore, nismo imali mnogo uspjeha. Možda je došlo vrijeme da sada savladamo rivala”, poručio je Moci.

SPORT

KOGA ĆE TUMBA UVRSTITI U STARTNIH 11

ENIGMA TOMAŠEVIĆ

Selektor Ljubiša Tumbaković po nepisanom pravilu nije saopštio sastav za utakmicu sa Rumunijom (večeras, 20.45, Nova M), ali je otkrio da će Crna Gora biti najofanzivnija do sada. Naravno, Tumba je limitaran što se tiče startnih 11, ali u odnosu na Srbiju moći će da računa na 30-godišnjeg napadača Fatosa Bećiraja koji je potpuno spreman. Međutim, enigma je i dalje lijevi bek Žarko Tomašević, a da li će 28-godišnji Pljevljak biti u konkurenciji za sastav znaće se na današnjem sastanku. I upravo od Tomaševića će zavisiti ko će se naći u startnih 11... Najtrofejniji trener u istoriji Partizana će na gol

staviti Danijela Petkovića, desnog beka će igrati Adam Marušić, lijevog vjerovatno Marko Vešović, dok će centralno u defanzivnom redu biti Boris Kopitović i Marko Simić. Na sredini terena će se naći Mirko Ivanić i Nebojša Kosović kao centralni vezisti, dok će po krila igrati Marko Janković i Vladimir Jovović, a napadački tandem bi trebali da čine Fatos Bećiraj i Stefan Mugoša. A ako Tomašević bude spreman, postoji mogućnost da uskoči u startnih 11 umjesto Kopitovića ili da počne na svom prirodnom mjestu lijevog beka, ali onda bi se u vezni red pomjerio Vešović, pa bi neko morao da “otpadne”. B.T.

4 UTORAK, 20. 11. 2018.

UTAKMICE SU ODIGRALE CRNA GORA I RUMUNIJA DO SADA - JEDNU PRIJATELJSKU I TRI KVALIFIKACIONE - RUMUNIJA JE SLAVILA U SPARING MEČU 31. MAJA 2008. GODINE U BUKUREŠTU (4:0), DVA PUTA JE BILO NERIJEŠENO (1:1 U KLUŽU U KVALIFIKACIJAMA ZA SP 2018 (4. SEPTEMBAR 2016), 0:0 U BUKUREŠTU U LIGI NACIJA (7. SEPTEMBAR 2018), A JEDNOM JE POBIJEDILA CRNA GORA (1:0 U PODGORICI U LIGI NACIJA (4. SEPTEMBAR 2017)

Moguća SFRJ grupa

Oporavio se od povrede: Bećiraj u duelu sa Sapunaruom

SRBIJA ČEKA LITVANIJU U HUMSKOJ 20.45

Orlovi za prvo mjesto Srbija kao lider grupe 4 Lige C Lige nacija napada Litvaniju u Humskoj (večeras, 20.45), a “orlovi” imaju jasan cilj - pobjedom bi osigurali prvo mjesto, plasirali se u Ligu B, te obezbijedili plej - of za Evropsko prvenstvo 2020. godine. Učenici Mladena Krstajića su u dosadašnjem dijelu takmičenja savladali našu selekciju dva puta, remizirali sa Rumunijom dva puta, te pobijedili Litvaniju jednom. Još jedan trijumf protiv selekcije sa Baltika bi im obezbijedio “miran Krstajić san”.

“Nalazimo se na mjestu na kome smo htjeli da budemo prije početka Lige nacija i protiv Litvanije moramo da potvrdimo kvalitet. Mnogi nas već vide kao pobjednike, ali mi se ne opuštamo. Atmosfera je dobra i želimo da pečatiramo svoje mjesto na tabeli”, rekao je selektor Srbije, Mladen Krstajić, koji ima malih problema sa sastavom. “Matić ima stomačni virus, Kolarov ima problema sa prstom, ali vidjećemo. Vraćaju se Fejsa i Rodić. Svakako sam optimista”, jasan je 44-godišnji strateg. B.T.

Žrijeb kvalifikacionih grupa za Evropsko prvenstvo 2020. godine će biti održano u Dablinu 2. decembra, a šaširi na žrijebu kažu da je moguća - SFRJ grupa. Poraz od Srbije je udaljio našu Crnu Goru od trećeg šešira, pa će “sokolovi” najvjerovatnije čekati rivale iz četvrte kategorije. A kako sada stvari stoje, Hrvatska će biti u prvom šeširu, Bosna i Hercegovina najvjerovatnije u drugom, Srbija sigurno u trećem, mi i Slovenija u četvrtom, a iz petog šešira protivnike će čekati Makedonija.

9 UTAKMICA ZAREDOM RUMUNIJA NE ZNA ZA PORAZ (ŠEST POBJEDA, TRI REMIJA), A “BALKANSKI TRIKOLORI” 180 MINUTA NISU PRIMILI GOL U LIGI NACIJA - PROTIV SRBIJE I LITVANIJE SU SAČUVALI “NULU”

Ako budemo možemo, nem

ADAM MARUŠIĆ OPTIMISTA PRED UTAKMICU

Jedini je igrač koji igra u jednoj od liga petica u aktuelnom sastavu “hrabrih sokolova”. Jedan je od najkonstantnijih u eri Ljubiše Tumbakovića. Serija A ga je očvrsnula i taktički unaprijedila. A u nedostatku prvih violina, Crnoj Gori je potreban najbolji Adam Marušić do sada! Probojni desni bek bi trebao da “hrani” naše napadače loptama u odlučujućoj utakmici u borbi za drugo mjesto grupe 4 Lige C Lige nacija. Dvadesetšestogodišnji as Lacija je svjestan da je duel sa Rumunijom (večeras, 20.45, Nova M) - veliki ispit. “Ispostavilo se da je utakmica sa Rumunijom odlučujuća. Mali pritisak postoji, ali ako budemo igrali kako možemo, ako bu-

demo pravi, mislim da neće biti problema”, jasan je Marušić. Reprezentacija je do sada bolje rezultate pisala na strani? A sada - kod kuće utakmica mora da se dobije... “Igramo isto i kod kuće i na strani. Možda na strani imamo bolje rezultate, ali više volimo da igramo na našem stadionu pred našim navijačima. Navijači su nam od velike pomoći, vjerujem da će doći da nas podrže. Pred nama je velika utakmica, jedna od najbitnijih u ciklusu”. Kakav je osjećaj nakon poraza u Beogradu? “Ostaje žal što nije bilo neriješeno, jer smo odigrali dva različita poluvremena. Prvi dio utakmice je donio inicijativu Srbije, ali u drugom poluvremenu smo dokazali da smo kvalitet-

SPORT

UTORAK, 20. 11. 2018.

DALEKO JE ELITA OMLADINCI IZGUBILI OD RUSIJE 2:0

Najavljivali elitu, a završili na posljednjem mjestu u grupi

Vjeruje u pravu igru i pravi rezultat: Adam Marušić na utakmici sa Rumunijom pod Goricom

24 UTAKMICE JE ODIGRAO ADAM MARUŠIĆ ZA REPREZENTACIJU CRNE GORE

na ekipa i da možemo da igramo sa svima. Mislim da smo u drugom dijelu imali dosta lijepih akcija. Ubuduće treba tako da igramo”. Dakle, viđena su dva lica, a koje ćemo vidjeti protiv Rumunije? “Nadam se iz drugog polu-

vremena”, iskren je Marušić. Kako prevazići krizne minute koji su posebno bili vidljivi na utakmicama sa “orlovima”? “Moramo od početka da uđemo jako u utakmicu. Moramo da budemo maksimalno koncentrisani tokom svih 95 minuta. Samo tako možemo do cilja”. Rumunija? “Znamo o kakvoj se ekipi radi, igrali smo već sa njima, analizirali ih, spremili se dobro. Rumunija je dobra kao tim, igrači igraju dugo zajedno. Ako baš treba nekoga da izdvojim, onda je to Stančiju. Znam ga iz Belgije, jer je igrao u Anderlehtu, dok sam tamo bio. Tu je i Čipčiju”, podvukao je nekadašnji igrač Voždovca, Kortrajka i Odenzea. B.T.

GRUPA 11

1. Rusija 2. Kipar 3. Letonija 4. Crna Gora

3 3 3 3

2 1 1 0

1 1 1 1

0 1 1 2

5:1 1:2 3:3 1:4

7 4 4 1

Gordejev. Nakon remija sa Kiprom (0:0) i poraza od Letonije (2:1), stigao je neuspjeh protiv Rusije (2:0), a to je značilo samo jedno - omladinska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da se plasira u glavnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. A selektor Milorad Peković i omladinci su pred put na prelimiPeković

narnu rundu - koja se igrala na Kipru - najavljivali plasman u elitu. Umjesto jednog od prva dva mjesta, sokolići su osvojili posljednje mjesto u grupi 11. “Bila nam je potrebna pobjeda protiv Rusije, ali je to bilo teško ostvariti protiv jake ekipe. Ušli smo u meč sa željom da pobijedmo, ali smo rano primili gol iz prekida i to nas je poremetilo. Kasnije smo bili ofanzivniji, ali smo svoje najveće šanse propustili u mečevima protiv Kipra i Letonije”, rekao je selektor Peković nakon utakmice. Iz grupe 11 u glavnu rundu kvalifikacija su se plasirale RusiB.T. ja i Kipar...

MLADA REPREZENTACIJA U20 PORAŽENA OD MAKEDONIJE 2:0

LOŠA IGRA, LOŠ REZULTAT

PODGORICA - Trening kamp FSCG. Sudija: Goran Ivanović. GOLOVI: 0:1 Emil Abaz 21’, 0:2 Emil Abaz 50’. Žuti kartoni: Miloš Tošeski, Tomaš Božinoski, Mario Krstovski (Makedonija). CRNA GORA: Krsto Ljubanović, Luka Malešević (od 78. Filip Šćekić), Marko Merdović (od 84. Andrija Ražnatović), Miloš Drinčić, Janik Filipović (od 78. Nikola Kumburović), Vladan Bubanja (od 60. Vasilije Terzić), Meris Skenderović (od 60. Lazar Vučićević), Ilija Vukotić (od 84. Novica Eraković), Ognjen Stijepović (od 36. Balša Sekulić), Dušan Bakić (od 46. Anđelko Jovanović), Aleksa Marušić (od 46. Marko Miličković). Selektor: Mojaš Radonjić. MAKEDONIJA: Božinoski, Jovanov, Tošeski (od 78. Todorovski), Rufati, Ličina, Ristovski (od 69. Krstovski), Atanasov (od 90. Stoimenovski), Abaz (od 69. Milovanovikj), Zdravkovski, Ferukovski, Mitrovski (od 69. Trajčeski). Se-

foto: fscg.me

o igrali kako ma problema

U SA RUMUNIJOM VEČERAS, 20.45, NOVA M

PAFOS - Stadion: Pafiakos. Sudija: Ola Hober Nilsen (Norveška). GOLOVI: 0:1 Nail Umjarov 13’, 0:2 Vitali Žironkin 75’. Žuti kartoni: Aleksandar Vlahović, Bojan Roganović, Danilo Pešukić, Sergej Grubač, Ivan Vukčević (Crna Gora), Rustam Halnazarov, Svjatoslav Ces (Rusija). CRNA GORA: Balša Popović, Aleksandar Vlahović, Bojan Roganović, Anto Babić, Danilo Pešukić, Srđan Krstović (od 78. Ivan Vukčević), Marko Rakonjac (od 78. Zaim Divanović), Petar Pavlićević (od 46. Miloš Brnović), Petar Vukčević (od 46. Nikola Stanišić), Aleksa Latković (od 56. Sergej Grubač), Mirko Milikić. Selektor: Milorad Peković. RUSIJA: Šitov, Martinov, Mihailov, Moskvićev, Halnazarov (od 57. Žironkin), Umjarov, Agalarov (od 56. Prošliakov), Ignatov (od 72. Prucev), Karapuzov, Ces, Janov. Selektor: Andrej

Trenutak kada Emil Abaz postiže jedan od golova na Trening kampu FSCG lektor: Dobrinko Ilievski. Mlada reprezentacija Crne Gore (generacija ispod 20 godina - U 20) je u dva prijateljska meča pokazala dva lica - prvo je u dobroj igri savladala Srbiju (1:0), a juče je na Starom aerodromu poražena od vršnjaka iz Makedonije sa 2:0. “Sokolići” su odigrali ispod svakog prosjeka, a presudio im je Emil Abaz sa dva gola u 21. i 50. minutu. “Ekipa Makedonije je tehnički i taktički veoma dobra, a u ovoj utakmici je bi-

la agresivnija od nas. Mislim da nam je to bio glavni problem. U meč smo ušli opušteno, a kasnije je bilo teško vratiti se na pravi način. Pravili smo dosta individualnih grešaka, pogotovo kod oba gola Makedonije. Nijesmo bili na dovoljno dobrom nivou”, rekao je selektor Mojaš Radonjić nakon utakmice. Što se tiče “crvenih”, vrijedno pomena su samo dva solidna pokušaja - Meris Skenderović je pokušao u prvom dijelu, a Ilija Vukotić u drugom iz slobodnjaka. B.T.

sport

UTORAK, 20. 11. 2018.

Ln (6. KOLO) nJEMAČKA - HOLAnDIJA 2:2, LALE nA FAJnAL-FORU

Promes i Van Dajk za košmar šampiona GRIZMAn OTKRIO ZAŠTO JE ODBIO BARSU

Nisam želio da budem Mesijev pomoćnik Antoan Grizman bio je posljednjeg ljeta na raskrsnici. Ostati u Atletiku, gdje je glavni igrač i najveća zvijezda, ili potpisati za Barselonu i uvećati svoje šanse za osvajanje Lige šampiona i ostalih trofeja, ali uz puno manji status među ostalima. Na kraju je odlučio da ostane “kolčonero”, a sada je otkrio i zašto... “Na moju odluku je uticalo što bih bio pomoćnik Lea Mesija, broj dva u timu. Ipak, bilo je teško odbiti Barseloninu ponudu, veoma teško. Ja-

sno su mi stavili do znanja da me žele, zvali su me, slali poruke, bilo je pritisaka... Ali kad imaš saigrače, porodicu i klub u kojem si već važan, koji ti je obećao da će graditi projekat oko tebe... Atletiko mi je pokazao da me želi, da sam im bitan, povećali su mi platu, saigrači i trener su pričali sa mnom i sve mi objasnili. Uradili su sve da me ubijede da ne odem. Razgovarao sam sa ženom do tri ujutru o tome i donio pravu odluku”, otkrio je Grizman. A.P.

DIRLJIVA SCEnA IZ ARGEnTInE

Prodaje igračke za finale

Još četiri dana ostalo je do istorijskog revanša finala Kopa Libertadoresa između River Plate i Boke juniors (prvi meč 2:2). Svi navijači Rivera žele uživo da prisustvuju utakmici vijeka, a među njima i šestogodišnji dječak Renco, koji prodaje svoje igračke na ulici kako bi skupio novac za odlazak na utakmicu. On sa siromašnom porodicom živi u Parani, 500 kilometara od Buenos Ajresa, a na malom stolu piše... “Prodajem svoje igračke da bih sakupio pare za put na Monumental”, što je dirnulo cijeli (fudbalski) svijet. Kako karata za finale nema (na crnom tržištu su koštale i do

7.000 eura), njemu je odlučio na drugi način pomoći jedan Riverov navijač iz Malage... “Znam šta je moja majka uradila da bih ja otišao na prvu utakmicu Rivera prije 17 godina. Mislim da je bukvalno gladovala da bih ja otišao na Monumental. Znate, River nije fudbal. River je porodica, ljubav i strast. Zato smo odlučili da pomognemo”, rekao je predstavnik fan kluba Riverovih navijača iz Malage, koji će platiti Rencu odlazak na prvenstveni meč Rivera i Himnazije 3. decembra te pokriti troškove puta, smještaja, karata i džeparca za Renca i njegovu majku. A.P.

Gol za istorijski bod: Van Dajk pogađa za 2:2 protiv Njemačke Kakav povratak holandskog fudbala! Nakon godina i godina pakla, propuštanja Evropskog i Svjetskog prvenstva, kultne “lale” ponovo su procvjetale i plasirale se na završni turnir Lige A Lige nacija i to kako - nevjerovatnim remijem (2:2) sa Njemačkom, kojim su sa zvukom sirene bacili svjetskog šampiona Franposljednje utakmice Holandicusku u očaj. Trebao je Holanđani- ja ne zna za poraz. sa njema bod u Gelzenkirhenu mačkom (3:0, 2:2), Francuza prvo mjesto, ali su na- skom (2:0) i Belgijom (prijateljska utakmica 1:1). kon 20 minuta gubili 2:0 golovima Tima Vernera u 9. i Leroja Sanea u zentaciju odveo do prvog 20! Francuzi su zadovolj- mjesta i čudesnog povratno trljali ruke. Međutim, ka! Na završnom turnisve do 85. minuta kada ru u Portu 2019. biće meje prvo Kvinsi Promes đu Engleskom, Švajcarskom i Portugalom (igra u 85. iz mjesta sa ivivečeras protiv Poljce šesnaesterske ali je završio ca smanjio, a Virdžil posao). Tim Rovan Dajk nalda KumaHolandija, EnglEska, na završio je u 91. miŠvajcarska i Portusa sedam kao nutu dogal igraćE od 5. do i Francuska, čekao 9. juna 2019. godinE u loptu u ali su bolji mePortu na fajnal-fopetercu i đusobni duel i ru za osvajanjE ligE gol-razlika otišsa 7-8 menacija. tara iz voleja li na stranu naranzakucao loptu u džastih, na sreću svih mrežu, bacio Njemce onih kojima su godinama (igraće u B diviziji) i Fran- nedostajali. cuze u očaj, a svoju repreU Ligi B Češka je u kom-

šijskom obračunu srušila Slovačku (1:0) golom Patrika Šika u 32. minutu i poslala Slovake u niži rang, dok je Danska (novi član elitnog društva) remizirala bez golova sa Republikom Irskom na njenom oproštaju od B divizije. Makedonija je sa visokih 4:0 odradila Gibraltar i proslavila plasman u Ligu C, baš kao i Gruzija koja je savladala Kazahstan 2:1. LIGA A (GRUPA 1): Njemačka - Holandija 2:2. TABELA: Holandija 7, Francuska 7, Njemačka 1. LIGA B (GRUPA 1): Češka - Slovačka 1:0. TABELA: Ukrajina 9, Češka 6, Slovačka 3. GRUPA 4: Danska - Rep. Irska 0:0. TABELA: Danska 8, Vels 6, Rep. Irska 2. LIGA C (GRUPA 3): Bugarska - Slovenija 1:1, Kipar - Norveška 0:2. TABELA: Norveška 13, Bugarska 11, Kipar 5, Slovenija 3. LIGA D (GRUPA 1): Andora - Letonija 0:0, Gruzija - Kazahstan 2:1. TABELA: Gruzija 16, Kazahstan 6, Letonija 4, Andora 4. GRUPA 4: Makedonija - Gibraltar 4:0, Lihtenštajn - Jermenija 2:2. TABELA: Makedonija 15, Jermenija 10, Gibraltar 6, Lihtenštajn 4. A.P.

SPORT

UTORAK, 20. 11. 2018.

RUKOMETAŠICE CRNE GORE POČELE PRIPREME ZA EP U FRANCUSKOJ

Nakon velikog leta od 20 mjesta na prethodnoj WTA listi (prije svega zbog sjajnog nastupa i polufinala u Šenženu) Danka Kovinić je ponovo napredovala. Naša najbolja teniserka sada je 159. teniserka planeta, a napradek od tri pozicije ostvarila je plasmanom u osminu finala turnira na turniru u Tajvanu. Danka je nekada bila i 46. teniserka planete, a nedavno je ispala čak i iz “društva 200”, pa posljednji mečevi mogu da raduju djevojku iz Herceg Novog. Prva na WTA listi i dalje je Simona Halep iz Rumunije, a prate je Njemica Anželi Kerber i Karolin Voznjacki iz Danske. K.B.

Smjena generacije je počela Rodžer Federer, Rafael Nadal, Novak Đoković i s vremena na vrijeme neko drugi ko bi uspio da im zakomplikuje život... Međutim, niko nije mogao da prekine dominaciju starih majstora. Sve do pojave mladog i supertalentovanog Aleksandra Zvereva koji je i na Završnom mastersu pokazao da je buduća zvijezda tenisa. “Cijeli teniski svijet je čekao na ovaj trenutak. Godinama govorimo da su tenisu potrebna nova lica i novi igrači, a Zverev je dokazao da je najbolji igrač nove generacije”, istakao je legendarni Boris Beker nakon što je Zverev u finalu Lonodna savladao Đoković. “Sad je očigledno da je smjena generacija počela. Došao je novi talas mladih lavova koji će tenisu dati svježu krv”, poručio je Mario Ančić, nekadašnji hrvatski teniser. K.B.

Foto: Iva Madić

Danka je sada 159.

RIJEČ KOJU JE JOHANSON DOBRO NAUČIO - ODBRANA

Per Johanson i lavice tokom jučerašnjeg prvog treninga na putu ka EP Na 11 dana prije početka, sa 11 igračica Budućnosti i pod dirigentskom palicom Pera Johansona rukometašice Crne Gore počele su pripreme za Evropsko prvenstvo u Francuskoj. Tokom prvog treninga u “Morači” odmarale su samo kapitenka Jovanka Radičević i Majda Mehmedović, ali će se i one od danas zahuktati prema zemlji “galskih pjetlova”. Rivali “lavicama” u grupi B biće Francuska, Rusija i Slovenija i bez obzira što je švedski stručnjak u igru Crne Gore unio i nešto svoje, iz njegovih izjava može se zaključiti da će naša selekcija ostati vjerna prepoznatljivoj igri. “Odbrana će biti najvažnija, bez odbrane nećemo stići nigdje. Anđela Bulatović i Majda Mehmedović su ponovo sa nama, a Marina Rajčić je u odličnoj formi na golu. Želim da igramo brzo, napad je takođe bitan, ali u odbrani je ključ”, poručio je Johanson, svaki put izgovarajući riječ “odbrana” na našem jeziku.

■ SANJAMO

MEDALJU, ALI...

Kao jedan od velikana ženskog rukometa od Crne Gore se uvijek očekuje da ide do kraja, pa je medalja sa Evropskog prvenstva između ostalog u mislima “lavica”.

“Mislim da je najbitnije da izborimo plasman u kvalifikacije za Olimpijske igre, a naravno da sanjamo i medalju”, istakao je Johanson. “Isto tako znamo i da imamo tešku grupu na Evropskom prvenstvu. Pokušaćemo da preživimo tu grupu i da u glavnu rundu uđemo sa puno samopouzdanja, a nakon toga je sve moguće”. Da li su sve rukometašice stige spreme na pripreme? “Da, sve su spremne, samo su danas Majda i Jovanka odmorile”. Koliko je dobro što je u selekciji Crne Gore 11 igračica Budućnosti? “Ukoliko njih 11 treniraju zajedno svakog dana mislim da to mora biti dobro”, nema dilemu Johanson. “Uz to imam i dvije igračice u Bukureštu sa Adrijanom (Vasi-

NASTUPA NA EVROPSKIM PRVENSTVIMA IZA SEBE IMA CRNA GORA - NAJBOLJI REZULTAT IMALA JE 2012. KADA JE BILA PRVA, A NAJLOŠIJI NA PROŠLOM EP (13. MJESTO)

le, pomoćnih Pera Johansona), dvije u Mađarskoj i jednu u Turskoj i po mom mišljenju dobro je što ne dolaze iz mnogo klubova”.

■ MAJDA:

POSEBAN MOTIV

Majda Mehmedović je zbog povrede propustila prošlogodišnje Svjetsko prvenstvo, ali sada će ponovo biti jedna od onih koje će nositi igru Crne Gore. “Poslije prvenstva koje sam propustila dolazim sa posebnom motivacijom i jedva čekam da sve počne”, istakla je rukometašica CSM Bukurešta. “Imamo tešku grupu, ali nije nas strah od nijedne selekcije. Ukoliko budemo imale pravi pristup i dobru odbranu onda je sve moguće kad krenu utakmice”. I krilo Crne Gore se dotaklo detalja o 11 igrača iz Budućnosti? “Sve smo prošle taj naš sistem, pa bez obzira što igramo u drugim klubovima to nešto naše ne možemo da zaboravimo”, jasna je Majda. Medalja? “Sve koje se odazovemo pozivu u reprezentaciju želimo da osvojimo medalju. To je san svakog sportiste, ali mi idemo da se borimo za naš grb, a rezultat će valjda doći”, zaključila je Majda. K.B.

MAJDA MEHMEDOVIĆ Sve koje se odazovemo pozivu u reprezentaciju želimo da osvojimo medalju. To je san svakog sportiste, ali mi idemo da se borimo za naš grb, a rezultat će valjda doći

Per Johanson: Mislim da je najbitnije da izborimo plasman u kvalifikacije za Olimpijske igre, a naravno da sanjamo i medalju. Isto tako znamo i da imamo tešku grupu na Evropskom prvenstvu. Pokušaćemo da preživimo tu grupu i da u glavnu rundu uđemo sa puno samopouzdanja, a nakon toga je sve moguće

JOVANKA RADIČEVIĆ Kao i uvijek nikada nismo previše pričale kada su medalje u pitanju, ali mogu da obećam da ćemo se boriti i učiniti sve da narod u Crnoj Gori uživa u dobrom rukometu

Sport

UTORAK, 20. 11. 2018.

DN SAZNAJU: DOGOvORILI SE ČELNICI KOŠARKAŠK

Crna Gora ko na letoniju i ⌦ Alen Kasmić

Protiv Izraela i Grčke bez igrača iz NBA i Evrolige: Aleksandar Đorđević

SPISAK KOŠARKAŠA SRBIJE ZA IZRAEL I GRČKU

Bez trilinga iz Bajerna Selektori polako otkrivaju karte, a Aleksandar Đorđević je juče objavio spisak igrača na koje računa za mečeve protiv Izraela i Grčke u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Očekivano, nema igrača iz NBA lige, ali ni onih iz Evrolige. U komšijskim medijima su se pojavljivale informacije da bi se triling iz Bajern Minhe-

Iako je bIlo određenIh najava da će Stefan jovIć, nemanja dangubIć I vladImIr lučIć IgratI u ovIm mečevIma, od toga nema nIšta. čelnIcI bajerna ne žele da Ih puSte zbog poklapanja mečeva kvalIfIkacIja I evrolIge

na (Stefan Jović, Nemanja Dangubić i Vladimir Lučić) mogao odazvati, ali od toga nema ništa. Duel sa Izraelom u Tel Avivu na programu je 30. novembra, dok je duel sa Grcima 3. decembra u dvorani “Aleksandar Nikolić”. Na spisku su: Stefan Peno (Alba), Ilija Đoković (Borac Čačak), Stefan Pot (FMP), Aleksa Avramović (Vareze), Dragan Milosavljević (Unikaha), Branko Lazić (Crvena zvezda), Ognjen Dobrić (Crvena zvezda), Aleksa Radanov (Crvena zvezda), Rade Zagorac (Partizan), Marko Simonović (Zenit), Stevan Jelovac (Bamberg), Stefan Birčević (Banvit), Miroslav Raduljica (Đangsu), Đorđe Gagić (Partizan), Nikola Jovanović (Trento) i Dejan Kravić (Virtus). A.K.

Bliži se novembarski prozor kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, gostovanje Letoniji te domaćinstvo Turskoj u grupi I, nakon kojeg ćemo vjerovatno saznati da li će košarkaška reprezentacija Crne Gore obezbijediti istorijski na šampionat planete. Prije svakog prethodnog prozora selektor Zvezdan Mitrović je bio u problemima kada su u pitanju pripreme i spisak igrača koji će se moći odazvati zbog sukoba Fibe i Evrolige, raznih povreda. Trener Asvela pred ovaj, međutim, ima jasnu sliku koja mu sigurno mami osmjehe na lice - Crna Gora će odlučujuće mečeve dočekati u najjačem sastavu, saznaju Dnevne novine. Pod znakom pitanja bio je nastup košarkaša koji nastupaju za Budućnost, ali su čelnici šampiona ABA lige i KSCG uspjeli da se dogovore. U prethodnom prozoru u rosteru selekcije bili su Nikola Ivanović, Suad Šehović, Petar Popović, Filip Barović i Milić Starovlah, a očekuje se da će i u ovom biti isti igrači. Veliki problem predstavljalo je poklapanje mečeva reprezentacije u Rigi (29. novembar) i Budućnosti protiv Olimpijakosa u Pireju (30. no-

RASPORED CRVENIH

1. kolo Turska - Crna Gora 79:69 2. kolo Crna Gora - Ukrajina 90:84 29. novembar Letonija - Crna Gora 2. decembar Crna Gora - Turska 22. februar 2019. Ukrajina - Crna Gora 25. februar 2019. Crna Gora - Letonija 1. Španija 2. Turska 3. Letonija 4. CRNA GORA 5. Ukrajina 6. Slovenija

U posljednjem duelu u Ligi nacija “sokolovi” pod Goricom dočekuju Rumune Crna Gora- Rumunija Nova M, 20.45h

Efes - Makabi, košarka Srbija - Litvanija, fudbal

SPORTKLUB 2 18.30h 20.45h

1 2 3 4 4 6

15 14 13 12 12 10

Igrači koji nastupaju za Budućnost će sa reprezentacijom putovati u Letoniju, odigrati meč, a na dan utakmica sa Olimpijakosom u Evroligi će privatnim avionom stići u Grčku

SPORTKLUB 3 Crna Gora - Rumunija, fudbal

SPORTKLUB 1 18.00h 20.45h

7 6 5 4 4 2

vembar), ali je rješenje pronađeno. Ivanović i drugovi će putovati sa igračima u zemlju na Baltičkom moru, odigrati duel, a onda će se na dan utakmice protiv “crveno-bijelih” privatnim avionom prebaciti u Grčku. Nakon toga, slijedi put nazad u domovinu gdje će 2. decembra u Nikšiću “crveni” dočekati Tursku. Za igrače koji nose dres regionalnog šampiona tek predstoji pravi pakleni ritam, ali čelnici košarkaškog saveza osjećaju momenat da je Crna Gora veoma blizu plasmana

NOVA M 20.45h

8 8 8 8 8 8

Turska - Ukrajina, fudbal Portugal - Poljska, fudbal

18.00h 20.00h

Belhatov - Trefl, odbojka Andora - C. zvezda, košarka

SPORTKLUB 4 18.00h 20.30h

Ankara - Asvel, košarka B. Minhen - Olimpijakos, košarka

SPORTKLUB HD 19.00h 21.00h

Fenerbahče - Darušafaka, košarka Real Madrid - G. Kanarija, košarka

UTORAK, 20. 11. 2018.

DN TIP

KOG SAVEZA I BUDUĆNOST VOLIJA

OMPLETNA TURSKU

Zvezdan Mitrović će imati na raspolaganju Nikolu Ivanović i ostale igrače koji nose dres Budućnosti u mečevima protiv Letonije i Turske na Mundobasket i žele da iskoriste priliku. Kada su ostali igrači u pitanju ne bi trebalo da bude problema. Kapiten i vođa ove generacije Bojan Dubljević igra Evrokup sa Valensijom pa se može odazvati, kao i svi ostali, jer osim pomenutih članova Budućnosti niko nema prepreku da obuče opremu

sa nacionalnim grbom. Očekuje se dolazak Nemanja Đurišića, Vladimira Mihailovića, Nemanje Radovića, Nemanje Vranješa, Ognjena Čarapića... Ostaje da se vidi u kakvim će sastavima igrati Letonija i Turska, ali kako sada stvari stoje biće znatno oslabljeni u odnosu na septembarski prozor.

SPORT

FRANCUSKA

NBA LIGA

URUGVAJ

Sjajni Vučević, kralj uništio Majami Ovo bi mogla da bude sezona Nikole Vučevića. Orlando je upisao drugi vezani trijumf, a crnogorski as je ponovo briljirao. U trijumfu “magije” protiv Njujorka (131:117) Vučević je bio nadomak tripl-dabl - 28 poena, deset skokova i devet asistencija. Efikasniji od njega bio je Aron Gordon sa 31 košem. Navijači Majamija su emotivno dočekali Lebrona Džejmsa, ali je “kralj” bio brutalan. U trijumfu Lejkersa 113:97 jedan od najboljih igrača u istoriji ubacio je čak 51 koš. On je tako postao prvi igrač “jezerdžija” poslije Kobija Brajanta koji je ubacio bar 50 koševa na jednom meču. “Uvijek je lijepo biti ovde, vratiti se i videti sva ta poznata lica. Imali smo neke ne baš dobre i neke zaista dobre trenutke. Imam mnogo poštovanja prema strasti i ljubavi koju osjećaju ovi ljudi u Majamiju, naročito oni koji rade u dvorani. Proveli smo mnogo vremena zajedno”, rekao je Džejms nakon duela. San Antonio je produbio krizu Golden Stejta koji je upisao treći vezani poraz (104:92). “Sparse” su do trijumfa vodili Lamarkus Oldridž sa 24 poena i 18 skokova i Demar Derozan sa 20 koševa. SEMAFOR: Majami - LA Lejkers 97:113, Orlando - Njujork 131:117, Vašington - Portland 109:119, San Antonio - Golden Stejt 104:92. A.K.

0-2 Kada igraju ove dvije selekcije golova nema puno - na šest prethodnih mečeva bilo je tri gola - pa očekujemo da se ta tradicija nastavi

Na današnji dan

1979.

HOBOTNICA Rođen Arpad Šterbik, jedan od najboljih rukometnih golmana. Bogatu karijeru počeo je u Jugoviću, a kasnije igrao i za Vesprem, Sijudad Real, Atletiko Madrid, Barselonu i Vardar. Nosio je dres reprezentacije Jugoslavije, a onda Španije

Foto: Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

SPORTKLUB 5 20.45h

Švedska - Rusija, fudbal

SPORTKLUB 6 20.45h

Škotska - Izrael, fudbal

ARENASPORT 1 18.30h 20.30h 01.00h

Nimburk - Bamberg, košarka Brazil - Kamerun, fudbal Argentina - Mekisko, fudbal

ARENASPORT 2 18.00h 20.30h

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

Banvit - Mursija, košarka Strazbur - Ostende, košarka

ARENASPORT 3 20.00h

Hapoel - Dižon, košarka

ARENASPORT 4 17.30h 19.00h

Hokej Hokej

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno italijansko mjesto akuetiko

Za dvije nedjelje 58.000 prekoračenja brzine donald tramp optužio pakistan

Krili ste Bin Ladena dok smo vam davali milijarde Američki predsjednik Donald Tramp je optužio Pakistan da je krio lidera Al Kaide Osamu bin Ladena, dok je dobijao milijarde dolara američke pomoći. Na to je uzvratio pakistanski premijer Imran Kan. Kan je napisao na svom Tviter nalogu da je Pakistan imao 75.000 žrtava i izgubio 123 milijarde dolara u “američkom ratu protiv terorizma” uprkos činjenici da nijedan Pakistanac nije učestvovao u napadu izvedenom 11. septembra na SAD. Kan je naveo da su im SAD obezbijedile “minornu” pomoć od 20 milijardi dolara, prenio

Martina

je AP. U intervjuu za “Foks njuz”, Tramp je rekao da je svako u Pakistanu znao gdje se nalazio Bin Laden i da niko ništa nije rekao uprkos tome što su SAD toj državi pružale pomoć u iznosu od 1,3 milijarde dolara godišnje. Tramp je rekao da je ukinuo tu pomoć, jer “oni nisu uradili ništa za SAD”. SAD i Avganistan su dugo optuživali Pakistan da “žmuri” na prisustvo islamskih ekstremista i pruža utočište liderima avganistanskih Talibana. Pakistan negira te optužbe ističući velike žrtve koje ima u sukobima sa pakistanskim Talibanima.

Kada su vlasti malog italijanskog mjesta Akuetiko postavile probnu kameru za mjerenje brzine, nisu ni slutili da će postaviti rekord – 58.568 zabilježenih prekoračenja brzine za samo dvije nedjelje. Gradonačelnik Alesandro Alesandri naložio je postavljanje kamere kada su se desetine, od ukupno 120 stanovnika, žalile na prebrzu vožnju ulicama gradića. Malo je reći da nije mogao da vjeruje kada su dvonedeljni rezultati stigli na njegov sto. Podaci su pokazali da su vozači prekoračavali brzinu svakih nekoliko minuta na putu

u zoni gdje je dozvoljeno 50 kilometara na sat. Najgori prestupnik vozio je 135 kilometara na sat. “Zaista je nevjerovatno, imajući u vidu da imamo stanovnike koji redovno prelaze taj put”, istakao

je Alesandri. Postavljena blizu glavnog pješačkog prelaza, kamera je zabilježila desetine vozila koja su se kretala brže od 100 kilometara na sat, što je dva puta više od dozvoljenog.

studija američkih naučnika

Stanovnici hladnijih predjela skloniji alkoholu

Ljudi koji žive u zemljama sa hladnijom klimom i manje sunčanih sati skloniji su da konzumiraju veće količine alkoholnih pića. Američki istraživači uspostavili su vezu između prosječne temperature, broja sunčanih časova dnevno i konzumacije alkohola, a podaci iz 193 zemlje pokazali su da su klimatski uslovi doprinose većem broju “teških” alkoholičara i bolestima jetre. Jedan od au-

tora studije, Ramon Batale, pomoćnik direktora Centra za istraživanje bolesti jetre u Pitsburgu, rekao je da je to prvo istraživanje koje sistematski pokazuje da širom svijeta u hladnijim predjelima i onim sa manje sunca ljudi više piju i obolijevaju od alkoholnih ciroza. Alkohol je vazodilator, odnosno opušta krvne sudove što povećava protok krvi kroz kožu. Osim toga, konzumiranje alkoho-

la je povezano sa depresijom, koja je češća kod ljudi u predjelima sa manjim brojem sunčanih sati. Istraživanje objavljeno Hepatolodži džornalu (Hepatology Journal) koristilo je podatke Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske meteorološke organizacije.

nakon što je ª ošamarioº spomenik

Učenik iz Minska morao da se izvini statui policajca

Bjelorusku policiju treba tretirati s poštovanjem. To je lekcija koju je prošle nedjelje naučio 16-godišnji učenik iz Minska koji je bio primoran da se izvini statui policajca iz vremena Ruskog carstva, koju je u igri ošamario, piše Ra-

dio Slobodna Evropa. Učenik, kojeg je policija identifikovala samo kao Arsenija, uhvaćen je kako zadaje “sramotni” udarac tokom šetnje kroz centar grada 14. novembra. Zatim se okrenuo i osmjehnuo prijatelju. Međutim, ako je mislio da će se izvući uz takvo ponašanje, pogriješio je – uvijek budno osoblje Vojnog odreda 5448 pratilo je situaciju iz blizine. Šamar je zabilježen

na nadzornoj kameri i isječak je postavljen na internet straniciu Ministarstva unutrašnjih poslova. Sljedećeg dana, Arsenij se vraća pred statuu koja prikazuje policijskog službenika iz 19. vijeka, s podšišanom bradom, čeličnog pogleda, kako bi se iskreno izvinio. “Ova statua ima svoju istoriju, a moji postupci su to mogli da oskrnave”, kaže on u snimku. “Iskreno mi je žao”.