Dnevne novine 22. novembar 2018. by Dnevne Novine

PREMIJER DUĹ KO MARKOVIÄ&#x2020; O DVOGODIĹ NJEM UÄ&#x152;INKU VLADE

NACIONALNA INVESTICIONA KOMISIJA DONIJELA ODLUKU

TraĹžiÄ&#x2021;e od EU 55 miliona za drugu dionicu auto-puta

â&#x2013; 6

Rast BDP, stranih investicija i 9.000 novih radnih mjesta â&#x2013; 6 7

Ä&#x152;ETVRTAK, 22. 11. 2018. BROJ 2228 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

SVEÄ&#x152;ANO OBILJEĹ˝EN DAN OPĹ TINE â&#x2013; 21

Tivat je motor razvoja juga i cijele drĹžave

EKSPERTI OEBS A PREPORUÄ&#x152;UJU â&#x2013; 5

Generalnog direktora RTCG da bira parlament

JAKĹ A Ĺ Ä&#x2020;EKIÄ&#x2020;, SRPSKI NOVINAR I ANALITIÄ&#x152;AR ZA DNEVNE NOVINE

Srbija joĹĄ teĹĄko podnosi nezavisnost Crne Gore â&#x2013; 2 3 â&#x2013; 18 19

KOĹ ARKAĹ ICE SE PLASIRALE NA EVROPSKO PRVENSTVO

Velika pobjeda u SlovaÄ?koj â&#x2013; 44

U OĹ ÂŞ SAVIN BORÂş U PETNJICI

NAKON NEVREMENA NA PRIMORJU

Saniraju crne taÄ?ke, ĹĄteta se procjenjuje ZA NAJBOLJE PONUDE:

â&#x2013; 12

marketing@dnovine.me

Nastavnik udario bolesnog djeÄ?aka +382 77 300 104

POLITIKA

PAŽIN SA ZVANIČNICIMA EVROPSKE KOMISIJE

Podrška Crnoj Gori korist i za cijeli region

Sa sastanka Podrška Crnoj Gori da brže napreduje u procesu pristupanja EU ulaganje je u bezbjedniji i prosperitetniji region Zapadnog Balkana i konkurentniju Evropu, saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin tokom susreta sa zvaničnicima Evropske komisije. Pažin se, uoči Konferencije o položaju Jevreja u Evropi, čiji je domaćin federalni kancelar Austrije Sebastijan Kurc, sastao sa evropskim komesarima za proširenje i pravdu Johanesom Hanom i Verom Jurovom. Pažin je, kako je saopšteno iz Vlade, istakao da ostvareni rezultati u oblasti vladavine prava i reforme u brojnim

sektorskim politikama ukazuju na internu spremnost Crne Gore da brže napreduje u pregovaračkom procesu. Tokom Konferencije, Kurc je predstavio predlog Deklaracije o principima koji će Austrija predložiti Evropskom savjetu, na sjednici 6. decembra, sa ciljem unapređenja EU politike prema položaju jevrejske zajednice na nivou Evropske unije. Na marginama konferencije, Kurc je, tokom susreta sa Pažinom pohvalio napredak Crne Gore na putu članstva u EU i naglasio konstruktivnu ulogu koju naša zemlja ima u očuvanju i promociji regiona Zapadnog Balkana. R.P.

NOVA AMBASADORKA SAD U CRNOJ GORI

Rajnke položila zakletvu u Stejt dipartmentu Nova ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke položila je zakletvu u Stejt dipartmentu u Vašingtonu. Kako je objavljeno na Twitter nalogu ambasade SAD u Podgorici, crnogorski ambasador u Vašingtonu Nebojša Kaluđerović, prisustvovao je događaju. Rajnke je rođena u Virdžiniji, preko tri decenije je slu-

žila u američkoj i inostranoj komercijalnoj službi u sklopu Ministarstva trgovine kao strateg i zagovornik trgovinskih interesa SAD širom svijeta, sa naglaskom na Evropu i jugoistočnu Aziju, objavljeno je iz Bijele kuće. Rajnke je naslijedila Margaret En Ueharu, koja je diplomatsku misiju u Crnoj Gori počela u decembru 2014. R.P.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

BEOGRADSKI ANALITIČAR JAKŠA ŠĆE

Srbija još teško podnosi nezavisnost Crne Gore

Srbija mora da shvati – da je Crna Gora nezavisna, samostalna država, da se ponaša u skladu sa interesima svoje države. I to nije pokazala sada, nego puno ranije, poručuje Jakšić Srbija mora da se navikne na činjenicu da su sve države koje su bile u sastavu nekadašnje Jugoslavije sada samostalne, da imaju svoje interese, svoju spoljnu politiku. Takođe mora da prihvati da je okružena zemljama članicama NATO pakta, među kojima je i Crna Gora, čiju nezavisnost, samostalnost u donošenju odluka, još uvijek očito teško podnosi“, kaže za Dnevne novine beogradski novinar i publicista Jakša Šćekić, odgovarajući na naše pitanje da prokomentariše otvoreni revolt srpskih zvaničnika zbog podrške naše države članstvu Kosova u Interpol. Podsjetimo, na jučerašnjoj pres konferenciji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jasno je saopštio da je Podgorici, kao i Makedoniji, Priština bliža od Beograda, te da će se prema toj činjenici odnijeti „ozbiljno i odgovorno“. Srpski mediji takođe su prenijeli njegovu izjavu da nije iznenađen glasanjem, te da su “Crna Gora, Makedonija, Hrvatska, Slovenija, Bugarska, uvijek protiv nas”. Oglasio se i ministar odbrane poručujući da treba preispitati odnose sa Crnom Gorom, te da “prijateljstvo sa Sr-

bijom treba zaslužiti”. Za Šćekića ove izjave su namijenjene domaćoj javnosti i nemaju veliki uticaj na građane niti Crne Gore niti Srbije. “Mislim da Srbija u ovom trenutku ima mnogo veći problem u odnosima na relaciji Beograd – Priština, naročito sada kada su takse na robu iz Srbije porasle 100 procenata, nego što je to glasanje za članstvo Kosova u Interpol. Ovo sa taksama je veliki problem i za Beograd i za Prištinu. Mislim da je ovo što je Priština uradila samoubistveni potez, iako je razumljivo da budu revoltirani poslije onoga što se dogodilo u Dubaiju. Nije problem Interpol, već odlaganje vizne li-

beralizacije, što Priština pokušava da izdejstvuje. Dakle, to je ono što ih je najviše pogodilo u čitavoj ovoj priči. Što se tiče zapaljive retorike iz Beograda ka državama regiona, primijetićete da se vrte ukrug. U jednom periodu je to bilo usmjereno prema Hrvatskoj, pa prema Makedoniji, onda prema Crnoj Gori... Sve te poruke, ma kako to izgledalo sa strane, su više za unutrašnju upotrebu. Vidjeli ste kako je srpski šef diplomatije nediplomatski reagovao i prozivao austrijskog kancelara. I to je sve uradio državi koja je predsjedavajuća EU i za čijeg mandata očekujete da otvorite tri poglavlja”, ističe Šćekić.

EU SAOPŠTILA DA NEMA PAKET ARANŽMANA

“Crna Gora je ušla u NATO, ide striktnim putem prema Evropskoj uniji, i ono što je za vašu državu najvažnije jeste da je EU odustala od paket aranžmana. Dakle, pojedinačno će cijeniti uspjeh svake države, što jeste bio cilj Cr-

ne Gore i u tom pravcu su išle izjave crnogorskih zvaničnika. Dakle, nema više bojazni od paket aranžmana i Podgorica neće morati čekati Srbiju, već će, po principu regate, na cilj stići onaj čamac koji bude prvi”, ističe Šćekić.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

EKIĆ ZA DNEVNE NOVINE

MISLIM DA SRBIJA U OVOM TRENUTKU IMA MNOGO VEĆI PROBLEM U ODNOSIMA NA RELACIJI BEOGRAD – PRIŠTINA, NAROČITO SADA KADA SU TAKSE NA ROBU IZ SRBIJE PORASLE 100 PROCENATA, NEGO ŠTO JE TO GLASANJE ZA ČLANSTVO KOSOVA U INTERPOL Šćekić takođe ističe da Srbija ne smije da zaboravi da Crna Gora u pristupu Evropskoj uniji polako redefiniše i prilagođava spoljnu politiku, politici EU, što Beograd još ne radi. „To će za Srbiju biti biti jako veliki problem u jednom trenutku. Evo, recimo Srbija će kad Vladimir Putin bude došao u Beograd potpisati dvadesetak sporazuma, od kojih će kada dođe na vrata EU, morati da odustane. Moraće iz svih tih sporazuma da izađe ukoliko hoće da bude dio Evropske unije. Citiraću Margaret Tačer koja je rekla: „Najgore je da budete na sredini ulice, tako da automobili iz oba pravca mogu da vas pregaze“. U ovom slučaju Srbija se nalazi na sredini ulice i trpi pritiske i sa zapada i sa istoka. Crna Gora

nema tih problema. Vaša država je prešla na jednu stranu ulice i sada može da ide samo naprijed slijedeći svoje interese. To Srbija mora da shvati – da je Crna Gora nezavisna, samostalna država, da se ponaša u skladu sa interesima svoje države. I to nije pokazala sada, nego puno ranije“, poručuje Jakšić. Komentarišući odnose Crne Gore i Srbije u posljednjih nekoliko mjeseci, Jakšić kaže da je bilo dosta nesporazuma i teških riječi nakon zabrane četvorici srpskih intelektualaca da dođu u Crnu Goru i zajedno sa istomišljenicima ovdje, slave takozvanu Podgoričku skupštinu. „Svi su se u Srbiji bavili time što im je zabranjen ulaz, a ni jedan medij nije govorio zašto se to zapravo dogodilo, odnosno niko nije pobrojao primjere negacije crnogorske državnosti, crnogorske nacije koju su ta lica negirali. Ima tu i još jedan problem, ni mnogi Crnogorci koji žive i rade u Beogradu nikako da shvate da je Crna Gora nezavisna država, i tačka. Ne mogu oni da se bave Crnom Gorom kako kome padne na pamet, a da sve to rade stotinama kilometara daleko iz Podgorice”, ocjenjuje Šćekić. V.Š.

POLITIKA

MINISTAR DARMANOVIĆ U RADNOJ POSJETI MAKEDONIJI

Potpisan Ugovor o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović sastao se u Skoplju, u okviru prvog dana radne posjete Makedoniji, sa makedonskim ministrom vanjskih poslova Nikolom Dimitrovim. Tom prilikom, ministri Darmanović i Dimitrov su potpisali Ugovor između Crne Gore i Makedonije o međusobnom uređivanju imovinsko-pravnih odnosa. Zajednički je ocijenjeno da je potpisivanjem Ugovora napravljen korak naprijed u jačanju ugovorne baze između dvije države, navedeno je u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova. Darmanović je kazao da intenzivan politički dijalog i sa-

radnja kroz brojne regionalne i multilateralne mehanizme, predstavljaju primjer u regionu i potvrđuju odlične odnose dvije države. “Zemlje našeg regiona ujedinjene su zajedničkom evropskom perspektivom, koja ujedno predstavlja i podsticaj boljem infrastrukturnom povezivanju i ekonomskom razvoju u okviru Berlinskog procesa i brojnih regionalnih inicijativa”, kazao je crnogorski šef diplomatije. Darmanović je ponovio snažnu podršku Crne Gore Prespanskom sporazumu i izrazio uvjerenje da je usvajanjem Odluke za pristupanje ustavnim izmjenama u Skupštini, Makedonija na-

pravila istorijski korak naprijed u pravcu daljeg razvoja, a ujedno stvorila uslove za ulazak u NATO i otvaranje pristupnih pregovora sa EU. “Odluka građana i poslanika u Sobranju otvara vrata brzom ulasku Makedonije u NATO i mi se radujemo što će ova zemlja uskoro postati 30. članica Alijanse”, kazao je Darmanović, dodajući da će Crna Gora, kao aktivan zagovornik politike otvorenih vrata, nastaviti snažno da podržava Makedoniju. Ministar Dimitrov zahvalio je crnogorskom šefu diplomatije na podršci koju Crna Gora, kao članica NATO-a, pruža Makedoniji u procesu evroatlantske integracije.R.P.

DARMANOVIĆ: NE ZNAM ZAŠTO SRBIJA PRAVI DRAMU OKO KOSOVO U INTERPOLU Ministar Darmanović iznenađen je što se u Srbiji, kako je rekao, napravila drama oko toga što je Crna Gora glasala da Kosovo bude članica Interpola. “Ne znam zašto se u Srbiji pravi tolika drama oko toga. Mi smo već jednom glasali za prijem Kosova, samo smo taj glas ponovili i ovoga puta. Mi spadamo u 100 i nešto zemalja koje su priznale Kosovo. U kosovsko-srpskom dijalogu veoma smo konstruktivan partner i ohrabrujemo ih na rješenje. Iz našeg regiona za prijem Kosova u Interpol su glasali Albanija, Makedoni-

ja, Crna Gora, Hrvatska i Slovenija. Samo je BiH bila protiv. Je li to neka drama koja nije bila poznata, svi smo znali kako će ko da glasa. Mi smo glasali ubjedljivom većinom, kao naši saveznici NATO i partneri EU. I to je uvijek tako. Ne vidim šta je tu problem. Ne vidim zašto postoje neka iznenađenja, osim ako to nije za neke unutrašnje potrebe, u to se ne miješamo. Ovo je nešto što je potpuno logično”, rekao je Darmanović, odgovarajući na pitanja novinara u Skoplju. Darmanović je ponovio da u slučaju bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruev-

skog koji je nedavno prešao crnogorsku teritoriju nije bilo nikakvih igara, te da je sve bilo po zakonu. “Mi nijesmo imali nikakav pravni osnov da zadržimo bivšeg premijera u autu sa diplomatskim tablicama jedne strane zemlje. Onog trenutka kad je on prelazio granicu, na našim graničnim prelazima nije bilo nikakvog signala da se radi o licu van zakona. O svemu smo informisali službe bezbjednosti Makedonije. Tako da sa strane Crne Gore nije bilo nikakvih igara, niti skrivenih radnji”, rekao je Darmanović u Skoplju.

POLITIKA

CRNOGORSKI ZVANIČNICI UPUTILI ČESTITKE POVODOM DANA OPŠTINE

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

Budva

Opština Budva da nastavi putem održivog razvoja Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je predsjedniku Draganu Krapoviću, predsjedniku Skupštine Đorđiju Vujoviću, odbornicima, građanima Budve i učesnicima svečane sjednice 22. novembar - Dan opštine Budva. “Budvani i Budvanke nesebično su prinijeli žrtvu narodnooslobodilačkoj borbi i antifašizmu, time postavljajući temelje današnjoj Crnoj Gori, nezavisnoj i suverenoj državi, članici NATO-a, koja samouvjereno prednjači u pregovaračkom procesu za članstvo u EU”, navodi se u čestitki Đukanovića. Crnogorski predsjednik je uvjeren da će “na temelju započetih i planiranih strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, kao i visokog ekonomskog rasta, naša prijestonica turizma, nastaviti putem održivog razvoja, još vidljivijim unapređenjem kvaliteta svoje turističke ponude, a sve to kroz sinergijsko djelovanje lokalne uprave Opštine Budva i Vlade Crne Gore”. Predsjednik Vlade Duško

Uvažavajući aktuelni društveno-politički kontekst, Vlada na čijem sam čelu ostaće posvećena i stvaranju uslova za veći priliv stranih direktnih investicija, koje će obezbijediti dalji turistički razvoj Budve, poručio je Marković

Marković je u ime Vlade i u svoje ime građanima Budve čestitao Dan opštine. “Svjesni da je saobraćajna infrastruktura jedan od najvažnijih preduslova za razvoj turizma, u prethodnim godinama rekonstruisali smo ili izgradili svaki kilometar puta od glavnog grada do Budve. Već u ovom trenutku u fokusu razvoja ovog infrastrukturnog segmenta je izgradnja bulevara od Tivta do Jaza čijim će završetkom biti unapri-

ČESTITKA BRAJOVIĆA jeđena saobraćajna prohodnost i obezbijeđena bolja povezanost prijestonice turizma sa oba crnogorska aerodroma“, navodi se u čestitki Markovića. Premijer je poručio građanima Budve da ove aktivnosti Vlade nedvosmisleno potvrđuju naše opredjeljenje da izgradnjom savremenih saobraćajnica i turističkih kapaciteta doprinosimo rastu životnog standarda širom Crne Gore. “Uvjeren sam da, kao dobronamjerni sudionici sveukupnog razvoja naše zemlje, prepoznajete da je realizacija najvažnijih infrastrukturnih projekata u prvom redu usmjerena ka unapređenju kvaliteta života vas i vaših porodica. Sa takvim zadatkom, uvažavajući ak-

Čestitku povodom Dana Opštine Budva uputio je i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović. “Brzi i kvalitetni razvoj Budve, od pitoresknog i ugodnog mjesta za život i ljetovanje, do prijestonice crnogorskog turizma, ali i prestižnog ljetovališta u regionu, primjer je za druge gradove u zemlji i šire, kako iskoristiti svoje izvanredne potencijale i postati konkurentan i nezaobilazan grad na Jadranu”, navodi se u čestitki Brajovića. Kako je kazao, taj put nije bio ni jednostatuelni društveno-politički kontekst, Vlada na čijem sam čelu ostaće posvećena i stvaranju uslova za veći priliv stranih direktnih investicija, koje će obezbijediti dalji turistički razvoj Bud-

van ni lak, već pun izazova, koji su iskorišćeni ili prevaziđeni zahvaljući, prije svega, radu, idejama i vizijama Budvana, prirodnim ljepotama i strateškom položaju, kao i saradnji lokalne i državne uprave. “Uz iskrene čestitke povodom Dana opštine Budva – 22. novembra, želim Vam da nastavite putem razvoja i progresa, te da Budva ostane perspektivno i udobno mjesto za život svim Budvanima, kao i sigurna i neponovljiva destinacija turistima iz čitavog svijeta”, naveo je Brajović. ve. U podsticajnom ekonomskom ambijentu sa najvišim standardima, nastavićemo da unapređujemo uslove za kvalitetan život Budvana, i svih građana Crne Gore”, navodi se u čestitki. R.P.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

POLITIKA

5 Foto:Mirko Savovic

STRATEGIJA BEZBJEDNOSTI USKLAĐENA SA DOKUMENTOM NATO

STRATEŠKI PRISTUP IZAZOVIMA I RIZICIMA Zgrada RTCG-a

EKSPERTI OEBS A DESIR I DAVIJE OCIJENILI

O generalnom direktoru RTCG da odluči parlament

Bošković sa vojnicima Crnogorski parlament, na sjednici koja počinje danas, razmatraće Predlog strategije nacionalne bezbjednosti koji je, kako je saopšteno, kao ključni dokument iz ove oblasti u potpunosti usklađen sa Strategijom NATO-a. Ovaj dokument podržali su na oktobarskoj sjednici članovi Odbora za bezbjednost i odbranu. Ministar odbrane Predrag Bošković je rekao da je glavni razlog izmjene ključnog strategijskog dokumen-

ta članstvo Crne Gore u NATO, 5. juna prošle godine, kada se i bezbjednosni okvir u kojem se država kreće značajno mijenja, od individualnog sistema bezbjednosti ka kolektivnom. “Cilj strategije je uspostavljanje sistemskog okvira za ostvarivanje bezbjednosnih interesa Crne Gore, i njom se utvrđuju ključne smjernice za definisanje nacionalnih bezbjednosnih politika”, rekao je Bošković. Strategija, kako je kazao,

Smanjena opasnost od direktne vojne prijetnje U dokumentu se ocjenjuje da je spektar izazova, rizika i prijetnji širok. „Region je još opterećen događajima iz prošlosti i neriješenim problemima, što može prouzrokovati destabilizaciju na pojedinim područjima”. “Kao posljedica smanjenja vojnih efektiva u regionu, integracija zemalja u NATO i EU i razvijanja politike povjerenja, saradnje i partnerstva, opasnost od direktne vojne prijetnje Crnoj Gori je značajno smanjena, ali se ne može isključiti”, kaže se u predloženoj strategiji. Ocjenjuje se da, s obzirom

na geografski položaj, na bezbjednost Crne Gore mogu negativno uticati krize u neposrednom okruženju, ali i one u udaljenim regionima, kao što su Istočna Evropa, Bliski Istok i Sjeverna Afrika, kao i regionima Crnog i Kaspijskog mora i Kavkaza. „Na ovim prostorima koji su destabilizovani krizama, sukobima, demografskim rastom i smanjivanjem strateških resursa (voda, energija) sve je izraženije ispoljavanje trans nacionalnih prijetnji i prenošenje, odnosno prelivanje kriza prema evropskom kontinentu”, kaže se u dokumentu.

daje osnovna opredjeljenja nacionalne bezbjednosne politike, definiše nacionalne bezbjednosne interese i ciljeve. “Strategija razmatra bezbjednosno okruženje, izazove, rizike i prijetnje, kao i reagovanje države u tim situacijama”, kazao je Bošković na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Prema njegovim riječima, poseban akcenat dat je daljem unaprjeđenju sistema nacionalne bezbjednosti, potrebi za uspostavljanje sistema kriznog upravljanja i resursima. U predloženoj strategiji se navodi da bezbjedonosnu situaciju u Crnoj Gori treba posmatrati i u regionalnom kontekstu, jer pripada i balkanskom i mediteranskom podneblju. „Dio je regiona koji je u prethodnom periodu pretrpio dinamične promjene i građanski rat. Imajući u vidu istorijsko nasljeđe i pozitivne trendove nakon obnavljanja nezavisnosti, Crna Gora ima specifično mjesto i značajnu ulogu u stabilnosti regiona“, kaže se u Vladinom dokumentu. Ističe se da Crna Gora dijeli strateški pristup izazovima, rizicima i prijetnjama po nacionalnu bezbjednost koji su definisani strateškim dokumentima NATOa. (MINA)

Generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) trebalo bi da imenuje parlament kvalifikovanom većinom, ocijenili su eksperti OEBS-a u analizi Nacrta zakona o medijima i javnom servisu. Predstavnik OEBS-a za slobodu medija Harlem Desir i šefica Misije te organizacije u Crnoj Gori Maris Davije predstavili su crnogorskim vlastima pravnu analizu Nacrta zakona o medijima i o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru. Kako je saopšteno iz Misije OEBS-a, izrada pravnih analiza naložena je na osnovu zahtjeva crnogorskog Ministarstva kulture. Navodi se da je pravnu analizu dva nacrta zakona pripremio Davor Glavaš, iskusni medijski stručnjak sa velikim znanjem o zakonodavnom okviru Crne Gore. “Glavne tačke koje su naglašene u dokumentu koji tretira Nacrt zakona o medijima, između ostalog, podrazumijevaju us-

postavljanje fonda za podršku medijskom pluralizmu, potrebu da se obrazlože kriterijumimi za dodjelu finansijske podrške medijima, kao i implementaciju odredbi o transparentnosti vlasništva“, navodi se u saopštenju. Što se tiče Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru (RTCG), sugestije eksperta odnose se na potrebu da se model „kaskada“ zamijeni modelom „dvostrukog upravljanja“ koji bi uključivao Savjet i Nadzorni odbor. “A da generalni direktor treba da bude imenovan kvalifikovanom većinom u parlamentu“, dodaje se u saopštenju. Davije je, kako je saopšteno, predstavila analize ministru kulture Aleksandru Bogdanoviću. “Desir i Davije su potvrdili svoju spremnost da nastave da pružaju pomoć i podršku lokalnoj vlasti u vezi sa svim pitanjima vezanim za medije, uključujući i izmjene u zakonima“, kaže se u saopštenju. R.P.

Kongres DNP-a 16. decembra Kongres Demokratske narodne partije (DNP), na kojem će biti izabran predsjednik stranke, Glavni i Nadzorni odbor, biće održan 16. decembra. U DNP-u su uvjereni da će Kongres proteći u demokratskoj atmosferi i “snažnom potvrđivanju programskih načela zbog kojih je i formiran naš politički subjekt”. R.P.

Knežević

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.14210 0.88908 128.34000 1.13280 75.00390 118.33 7.42770

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

au = 1,226.02

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

Naziv GB16 EPCG VELE

Najveći promet CijeNa 101,7000 3,6000 3,0000

KoličiNa 3 1.000 122

obim u € 30.510,0000 3.600,0000 366,0000

PromjeNa 5,55% 2,86% 0,00%

aG=14.47

PredsjedNik vlade duško

Rast stRan 9.000 novih

Sa jučerašnje sjednice

NacioNalNa iNvesticioNa komisija doNijela odluku

Traže od EU 55 miliona za drugu dionicu auto-puta

Dionica Mateševo-Andrijevica auto-puta BarBoljare, čija izgradnja treba da počne odmah nakon prioritetne dionice Smokovac-Uvač-Mateševo, koštaće 273 miliona eura, od čega 54,6 miliona treba da bu-

de obezbijeđeno sredstvima Evropske unije kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir. Članovi Nacionalne investicione komisije saglasili su se na jučerašnjoj VIII sjednici, kojom je predsjedavao

Osniva se sektor za digitalnu infrastrukturu

Nacionalna investiciona komisija razmotrila je i usvojila Informaciju o potrebi formiranja sektora Digitalna infrastruktura i dala saglasnost da se na on pripoji Jedinstvenoj listi projekata. „U cilju pridruživanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, na prošlogodišnjem Samitu lidera EU i ZB u Trstu pokrenuta je i tema razvoja digitalne infrastrukture na nivou regiona. Imajući u vidu značajne razlike u širokopo-

jasnoj digitalnoj pokrivenosti ruralnih i urbanih područja, kao i činjenicu da mali broj domac´instava ima brzinu interneta veću od 10 Mb/s, neophodne su značajne investicije kako bi se ova oblast unaprijedila i postigli ciljevi EU do 2025. godine“, istaknuto je na sjednici. Kroz ovu inicijativu biće unaprijeđena digitalna povezanost obrazovnih, zdravstvenih, opštinskih i ostalih državnih institucija.

premijer Duško Marković, da će Projekat biti kandidovan u okviru aktuelnog IV poziva za sufinansiranje spremnih projekata iz oblasti saobraćaja i energetike. U Informaciji koja je usvojena, navodi se da će predlog biti upućen u skladu sa odlukama Sastanka Upravnog odbora ZIO, održanog sredinom juna u Parizu. „Predmet aplikacije je priprema tenderske dokumentacije i izvođenje radova, a vodeća finansijska institucija u ovom projektu je Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD)“, zaključak je jučerašnje sjednice. Takođe se podsjeća da su sredstva za pripremu Idejnog projekta i pratećeg Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo ove dionice autoputa odobrena u junu 2017. godine, nakon pregovora Vlade i Ministarstva saobraćaja i pomorstva sa Evropskom komisijom. K.J.

Strane direktne investicije su u prvih devet mjeseci ove godine povećane za 48 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a poseban uspjeh predstavlja otvaranje novih radnih mjesta, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković na jučerašnjoj sjednici Savjeta stranih investitora održanoj u Podgorici. On je istakao da su takvi rezultati posljedica odličnog rada 41. Vlade, na čijem je čelu, te da je još jedan pokazatelj otvaranje 9.000 radnih mjesta. „Do skoro nijesmo uopšte mogli da govorimo o novim radnim mjestima, i ovo je fantastičan rezultat. Stopa nezaposlenosti smanjena je za četiri odsto prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a 4,6 odsto po anketnoj evidenciji. Sada je nezaposlenost na nivou od 14,4 odsto, dok je u decembru 2017. bila veća od 21 odsto“, dodao je premijer. On je s ponosom kazao da je cijela Crna Gora „u zamahu koji vodi prosperitetu“, jer su stabi-

lizovane javne finansije, ostvarena je i makroekonomska stabilnost, te povećana investiciona aktivnost. Podsjetio je i na stopu ekonomskog rasta od 4,8 odsto za prvih pola godine, koja je među najvećim u regionu

Nove liceNce regulatorNe ageNcije za eNergetiku

Humci BS distribuiraju tečni gas

Cetinjska kompanija Humci BS moći će u narednih deset godina da skladišti i distribuira tečni gas na teritoriji Crne Gore. Naime, Regulatorna agencija za energetiku (RAE) izdala je ovoj kompaniji licencu za obavljanje djelatnosti skladištenja tečnog naftnog gasa. U pitanju je desetogodišnji sertifikat za ove aktivnosti, koji će važiti do 15. novembra 2028. godine. „Imalac licence je dužan da, ako namjerava da nastavi sa obavljanjem licencirane djelatnosti i nakon isteka važenja licence, podnese zahtjev za izda-

vanje nove licence 60 dana prije isteka važenja“, precizirali su iz RAE. Cetinjska kompanija istovremeno je na isti rok dobila i licencu za djelatnost trgovine na malo tečnim naftnim gasom. Uz to, Odbor RAE je na sjednici održanoj prošle sedmice odbio zahtjev podgoričke kompanije Energogas, kao neuredan. Takođe, agencija je odlučila da izmijeni licence za obavljanje djelatnosti transporta naftnih derivata i tečnog naftnog gasa drumskim transportnim sredstvima podgoričkim kompanijama Lukana i VV Trans. K.J.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

Naziv GB16 EPCG VELE

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

101,7000 3,6000 3,0000

3 1.000 122

30.510,0000 3.600,0000 366,0000

5,55 2,86 0,00

Naziv VELE EPCG GB16

ekonomija gubitnici

CijeNa 3,0000 3,6000 101,7000

KoličiNa 122 1.000 3

obim u € 366,0000 3.600,0000 30.510,0000

PromjeNa 0,00 2,86 5,55

o MarkoVić goVorio na sjednici saVjeta stranih inVestitora

nih investicija i h Radnih mjesta

i Evropi, te dodao da na godišnjem nivou ona neće biti manja od 4,1 odsto. Dalje je naveo da će Vlada istrajati u namjeri usvajanja Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, ali i da će

razmotriti sve primjedbe zainteresovanih strana. Zahvalio se članovima Savjeta na razumijevanju i podršci koje su iskazali prema ovom zakonskom rješenju i izrazio očekivanja da će primjena zakona početi na-

Sastanak održan u Ministarstvu finansija

redne, a puna implementacija 2021. godine. Osvrnuo se na nepovoljne okolnosti - visoki budžetski deficit i javni dug, te nepovoljno regionalno i šire okruženje - pod kojima je aktuelna Vlada započela mandat, i da takva iskušenja nisu garantovala uspjeh. „Danas mogu da kažem da smo uspjeli, obezbijedili pozitivan trend, uhvatili priliku koja nam se pružila i dala ozbiljan odgovor na sve izazove o kojima smo govorili“, naveo je on. Marković je podsjetio da će u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji narednog mjeseca biti otvorena i 32. tematska cjelina - Poglavlje 27 o zaštiti životne sredine. Uz to, kao nova članica NATO-a, Crna Gora je preuzela i izvršila svoje obaveze. Govoreći o uspjesima Vlade, naveo je i punjenje budžeta koje je prošle sedmice bilo iznad plana. Naime, naplaćeno je 170 miliona eura više nego u

Marković tokom obraćanja stranim investitorima

Još ne vidim efekte novog Zakona o planiranju i izgradnji „U prethodnom periodu usvojili smo zakone koji bi trebalo da unaprijede poslovanje i eliminišu biznis barijere. Međutim, problem je vjerovatno u implementaciji zakona i na tome se mora raditi“, kazao je premijer povodom nazadovanja naše zemlje na listi o uslovima poslovanja Doing Business, koji godišnje sačinjava Svjetska banka. Prema njegovim riječima, još se sagledavaju efekti novog Zaistom periodu prethodne godine. Na kraju godine to bi trebalo da rezultira smanjenjem deficita na 3,2 odsto, spram 5,7 s kraja 2017. „Vlada će na isti način na-

kona o planiranju prostora i izgradnji objekata. „Još ne vidim ono što sam očekivao i što mi je rečeno da ćemo dobiti novim zakonom. Upozoravaju me i da raste divlja gradnja, da imamo malo inspektora, da se planovi sporije donose nego ranije. Nije bitna lista i pozicija na njoj, već ono što odražava kvalitet naših politika u realnom životu“, dodao je Marković. staviti s ovakvim rezultatima i u buduće. Budžet za narednu godinu biće razvojni i ni jedan euro iz zaduženja neće otići u tekuću potrošnju“, zaključio je premijer. K.J.

Projekat sufinansiran iz iPa fonda Vrijedan 648.500 eura

Razvoj i jačanje revizorskih kapaciteta Predstavnici Ministarstva finansija, Državne revizorske institucije, Revizorskog tijela, kao i predstavnici Delegacije EU u Crnoj Gori, održali su početni sastanak projekta Razvoj i jačanje kapaciteta Državne revizorske institucije i Revizorskog tijela u prostorijama Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći ovog ministarstva. Tom prilikom, članovi tima upoznali su se sa detaljima projektnih aktivnosti, a razmatran je i okvirni radni plan za sljede-

ći period. Projekat realizuje GFA Consulting Group GmbH iz Njemačke, u konzorcijumu sa TIM4PIN Consultancy, te državnim kancelarijama za reviziju Poljske i Hrvatskem, a ukupna vrijednost je 648.500 eura, od čega EU obezbjeđuje 90 odsto sredstava. Razvoj i jačanje kapaciteta Državne revizorske institucije i Revizorskog tijela finansiran je iz Godišnjeg akcionog programa, kroz IPA 2 instrumente pretpristupne podrške, a trajaće 18 mjeseci - do maja 2020. godine. Komponenta 1 projek-

tnih aktivnosti fokusirana je na podršku Revizorskom tijelu, razvoj njegovog strateškog i akcionog plana, zatim na unapređenje priručnika za različite vrste revizija, obuku, uvođenje metodologije i poboljšanje institucionalnih kapaciteta za IT upravljanje. Komponenta 2 usmjerena je na podršku Državnoj revizorskoj instituciji Crne Gore, uz unapređenje kapaciteta, standardizaciju procesa revizije, obuku i poboljšanje institucionalnih kapaciteta za IT upravljanje. K.J.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

ČETIRI MILIONA ZA ADRIA AIRWAYS Adria Airways dobila je dokapitalizaciju od četiri miliona eura, čime je slovenačkom avio-prevozniku omogućen dalji razvoj poslovanja. Sredstva su pristigla iz kompanije 4K Invest, a za prvi kvartal iduće godine predviđena je nova dokapitalizacija u iznosu od najmanje deset miliona eura. P re -

ma dostadašnjim pokazateljima, poslovanje kompanije Adria Airways, koja je u 2017. godini ostvarila 5,4 miliona eura čistog gubitka, ni ove godine neće niti pozitivno, što je najavio nedavno i generalni direktor Holger Kovarš. S druge strane, ove godine je Adria Airways zaposlila stotinu novih radnika.

Učiće o evidentiranju vina

RADIONICA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA

TIKVEŠ KUPUJE STARU FRANCUSKU VINARIJU

Makedonska vinarija Tikveš nalazi se u završnom postupku kupovine francuske vinarije Chateau de Gourdon, smještene na obali rijeke Cote Du Rhone. To je na Festivalu mladog vina u Kvadarcima ozvaničio predsjednik Upravnog odbora Tikveša Svetozar Janevski. Riječ je o porodičnom imanju na kome će biti obnovljeni vinogradi, proizvodnja dalje fokusirana na vrhunska

vina, a otvoriće i luksuzni restoran u dvorcu. Ovo je izuzetno važan korak kao dio razvojne strategije najveće vinarije u regionu koja jača međunarodne pozicije kao proizvođač premium vina. “Tikveš je prva vinarija iz regiona koja je kupila jednu francusku vinariju i jedna od rijetkih kompanija iz Balkana koja investira i širi se na strana tržišta”, istakao je Janevski.

Besplatna obuka za vinare Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovaće sjutra na Cetinju prvu u nizu interaktivnih, edukativnih radionica za proizvođače grožđa i vina. „Cilj radionica je informisanje vinogradara i vinara u dijelu primjene odredbi Zakona o vinu i pratećih podzakonskih propisa, kako bi na što bolji način iskoristili mogućnosti za dalje unapređenje svoje proizvodnje i nastupa na tržištu“, navodi se u

Izbrisana Koni konfekcija

Ikea otpušta 7.500 radnika Švedska kompanija za opremanje doma Ikea objavila je da ukida 7.500 radnih mjesta širom svijeta u okviru nove strategije otvaranja više prodavnica u centru grada i usmjeravanja na kupovinu putem interneta. Ikea će tako moći da se fokusira na svoju platformu elektronske trgovine, da bi bolje odgovorila potrebama kupaca i bila praktičnija i jeftinija za širi sloj ljudi. Kompanija takođe uvodi novu strategiju otvaranja radnji u gradskim centrima, koji bi bi-

li dodatak uz veće robne kuće u predgrađima. Takve objekte otvoriće u centrima 30 većih gradova, čime ujedno želi da diversifikuje svoju ponudu. „Maloprodajno tržište se trasformiše u razmjerama i brzinom koju do sada nismo naslućivali i Ikea treba da investira u razvoj poslovanja, da bi odgovorila potrebama na bolji način“, rekao je generalni direktor Ingka Grupe, najveće maloprodaje u okviru Ikea sistema, Jesper Brodin.

Nikšićko preduzeće Koni konfekcija izbrisano iz registra Centralnog klirinškog depozitarnog društva (CDA), nakon što je završen stečajni postupak, saopšteno je iz Montenegroberze. Stečajni upravnik nikšićkog preduzeća Veljko Rakočević, ranije je najavio da će stečajni postupak, pokrenut krajem 2012. godine, biti zаvršen, jer su nepokretnosti firme parcijalno prodate zа ukupno oko 100.000 eura. Novcem od prodaje imovine neće biti nаmireni ni svi povjerioci, već djelimično Vlаdа kojа je prije dvije godine pozаjmilа preduzeću novаc za potrаživаnjа bivših rаdnikа. Oglas za prodaju imovine Koni konfekcije objavljivan je 28 puta, a nekada vodećа kompanija u trikotrаžnoj industriji Crne Gore, prvim oglаsom iz аprila 2013, nuđenа je zа 1,75 milionа eura. K.J.

VIŠE RADIONICA NA ISTU TEMU U NAREDNOM PERIODU BUDE ODRŽANO U PODGORICI I NA VIRPAZARU najavi. Fokus novog programa Ministarstva biće na obuci proizvođača za vođenje evidencije u vinskom sektoru i približavanje značaja i procedure geografske za-

štite vina. Događaj na Cetinju biće održan u sali zgrade Opštine od 10 časova, a vodiće je načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju Marija Krstić, i savjetnica u Odjeljenju za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji Danijela Zuber. Planirao je da više radionica na istu temu u narednom periodu bude održano u Podgorici i na Virpazaru, što će zavisiti od interesovanja proizvođača. K.J.

Sjedište EK

INFORMIŠU EK O DOSADAŠNJEM NAPRETKU

Godišnji sastanak Pododbora u Briselu Ovogodišnji sastanak Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku biće danas održan u Briselu, rečeno je iz Ministarstva finansija. U ime Vlade, sastankom će kopredsjedavati generalna direktorica za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta Bojana Bošković, dok će sa strane Evropske komisije to biti šef Jedinice u Generalnom direktoratu Evropske komisije za ekonomska i finansijska pitanja Uve Stam

i zamjenica šefa Jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Barbara Hezus-Himeno. Predstavnici crnogorskih institucija informisaće kolege iz EK o napretku u makroekonomskoj stabilnosti, javnim finansijama, razvoju i reformi finansijskog sistema, jačanju konkurentnosti, statistici i unutrašnjoj finansijskoj kontroli javnog sektora, te eksternoj reviziji. K.J.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

MARKETING

Ekskluzivni uvoznik renomiranih svjetskih proizvođača robe široke potrošnje i duvanskih proizvoda Raspisuje konkurs za sljedeće radno mjesto: Administrator web stranica i društvenih mreža Opis posla: • Razvoj, implementacija, uređivanje i održavanje postojećih i novih web stranica/društvenih mreža • Kreiranje digitalnog sadržaja, unos podataka • Dizajn i prilagođavanje materijala (tekstova) prema zadatim standardima • Kreiranje novih ideja u cilju poboljšanja poslovanja grupacije • Svakodnevna priprema i objava vijesti/podataka na web stranicama i društvenim mrežama • Svakodnevna interakcija sa korisnicima kroz odgovaranje na upite i komentare pristigle putem web stranica i društvenih mreža • Izrada mjesečnih izvještaja temeljenih na analizi podataka za svaki od segmenata posla i prezentacija preporuka daljnjih aktivnosti za njihovo unapređenje Poželjne kvalifikacije i osobine:. • Odlično znanje engleskog jezika • Visok nivo poznavanja rada na računaru (MS Office programi) • Iskustvo u Internet marketingu (posmatraće se kao prednost) • Znanje o web oglašavanju (Facebook, Instagram, Google Ads, Twitter i YouTube) • Iskustvo u radu sa alatima za grafičku obradu, slika, videa i teksta (Adobe Illustrator, Adobe Photoshop) • Iskustvo u administriranju/održavanju web stranica • Najmanje 2 godine rada na istim ili sličnim poslovima • Sposobnost kreativnog razmišljanja i pronalaženja inovativnih rješenja • Dobra komunikativnost i organizaciona sposobnost • Odgovornost i poštovanje zadatih rokova • Vozačka dozvola B kategorije Ukoliko smatrate da ste orjentisani na rezultate, organizovani i odgovorni, uporni i istrajni, želite dinamičan i zanimljiv posao u timu, pošaljite CV na e-mail info@plusmne.com sa naznakom „Za konkurs“. Za sve potrebne informacije obratite se na broj telefona 020/875-773, 069/308-846. Konkurs traje do 30.11.2018. godine

hronika

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

Uhapšeni maloljetnici

Pokrali kladionicu Olimp, prodavnicu Idea...

nakon što je odbrana tražila odgađanje sUđenja zbog zdravstvenog stanja optUžene

Šoć: Branka Milić može da prisustvuje sudskom procesu

Suđenje optuženima za pokušaj terorizma na dan izbora 16. oktobra 2016. godine, nastavljeno je juče u Višem sudu u Podgorici, iako je branilac optužene Branke Milić, advokat Jugoslav Krpović tražio je da se odlože suđenja koja su zakazana za ovu sedmicu jer njegova branjenica ima zdravstvenih problema. “Ona danas nije uzela terapiju. Ne znam da li će i koliko moći da izdrži bez terapije”, rekao je Krpović. Nakon toga sud je, pozvao vještaka, doktora Miodraga Šoća, da se na osnovu medicinske dokumentacije koju je dostavio advokat Krpović izjasni o zdravstvenom stanju Milić. Doktor je ocijenio da na osnovu ovog dokumenta, Milić može prisustvovati suđenju. “Vidi se da je navedena dijagnoza ‘nadražajno zapaljenje kože’ ili ‘upala’. Na osnovu iznijetog nalaza može se zaključiti da bi to moglo biti neko nadražajno zapaljenje kože. Iz ovakvog dokumenta je neupitno da Milić može prisustvovati i učestvovati u procesu”, istakao je dr Šoć. On je dodao da pacijent sa ovom terapijom neće imati nikakvih neuroloških smetnji i psihijatrijskih ispada. “Nema nikavih indikacija da je stanje Milić ugroženo bilo kakvom drugom bolešću”, napominje Šoć. Optužena Milić kazala je nakon toga da ocjene vještaka Šoća ne odgovaraju

stvarnosti te da smatra da joj je potreban “kompletan pregled”. I advokati Radosavljević i Krpović rekli su kako smatraju da je nalaz vještaka nekompletan. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Vijeća je zatražio da konzilijum pregleda Milić, kako bi se otklonila svaka dilema u vezi njenog zdravstvenog stanja, te da će te troškove platiti država. Tokom suđenja određena je pauza pa je doktor pregledao optuženu Milić. Nakon pregleda, vjestak Šoć je pred sudom kazao da je utvrdio da na tijelu Milić postoji veliki broj promjena na koži koji odgovaraju dijagnozi iz izvještaja. Određene promjene zahtijevaju, kako je rekao, specijalistički pregled, jer su se promjene proširile i terapija nije dala pozitivan efekat. On navodi da mu je Milić kazala da boluje i od angine pektoris od 1986, te da je u vezi sa tim liječena. “Na osnovu svega smatram da ona može učestvovati u sudskom pretresu i da može biti aktivni učesnik. Naravno, smatram da se pregledom specijaliste za kožne promjene mora uspostaviti definitivna dijagnoza”, kazao je Šoć. Branka Milić kazala je da je nakon konstatacije vještaka juče ponižena u sudnici, te da od suda zahtijeva da zabrani da se ubuduće govori o njenom zdravstvenom stanju.

Sudija Mugoša kazala je da sud odbija prijedlog advokata Krpovića da se Branki Milić odredi bolovanje, jer to nije u nadležnosti Suda. Nakon toga, u nastavku suđenja, advokat Radosavljević tražio je da mu Vijeće pruži zaštitu jer je, kako tvrdi, bio izložen uvredama od strane tužilaštva. “Apostrofirao bih uvredu koja se odnosi na moju domovinu, te na to da sam jabanac (tuđinac). Izložen sam bio i prijetnji krivičnim progonom, jer sam, navodno, uvrijedio Crnu Goru. Samo pokušavam da radim svoj posao. Zato vas molim: ako možete, zaštitite me”, izjavio je on. Sutkinja Mugoša odgovorila mu je da su svi branioci “maksimalno ispoštovani u skladu sa ZKP-om”. Tužilac Katnić konstatovao je da nikome nije prijetio, te da je to juče učinio Radosavljević rekavši da mu može biti advokat. “Meni je prijećeno da ću ići u pritvor i da će mi biti potreban advokat ako neki dođu na vlast”, rekao je tužilac. Na jučerašnjem ročištu pregledavani su listinzi komunikacija optuženog Eduarda Šišmakova, osuđenog Mirka Velimirovića i svjedoka saradnika Saše Sinđelića. Nakon što je advokat Krpović rekao da se Branka Milić ponovo osjeća loše, pretres je prekinut i nastavlja se sjutra. L.H.

Podgorička policija je uhapsila maloljetne L.K. (17) iz Podgorice i A.A. (15) iz Berana, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo razbojništvo. Oni su prvo sa E.H. (13) koji je krivično neodgovoran zbog uzrasta, pokušali da opljačkaju apoteku “Tea Medica“, kada su maskirani i uz prijetnju pištoljem od zaposlene pokušali da ukradu novac, ali s obzirom da je registar kasa bila zaključana, u tome nijesu uspjeli. “Odmah nakon toga su se uputili do hemijske čistionice „Max Clean“ gdje su maskirani i uz prijetnju pištoljem od zaposlene, koja je pokušala da ih spriječi u ovoj namjeri, otuđili izvjesnu količinu novca”, navode u Upravi policije. Policija je

došla do saznanja da su L.K. i A.A. ukrali i dva automobila “VW Golf II“ i “Golf III“, dok su iz magacinskih prostorija marketa “Idea“ ukrali dva paketa cigareta vrijednosti 1.500 eura. “O događaju je obaviješten nadležni tužilac za maloljetnike koji je naložio da se protiv L.K. i A.A. podnese poseban izvještaj kao dopuna krivične prijave u redovnom postupku za ova krivična djela”, navode u Upravi policije. Nadalje, policija je podnijela krivičnu prijavu i protiv D.D. (15) i M.M. (14), oba iz Podgorice, koje sumnjiči da su sa F.C. (13), koji je krivično neodgovoran zbog uzrasta, 30. oktobra opljačkali kladionicu “Olimp“ odakle su ukrali 265 eura. R.C.H.

Uhapšen osUmnjičeni za požar

Državljanin Kosova poDmetnuo požar i uništio masline? Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, uhapsili K.N. (54) sa Kosova zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. On je, sumnja se, u septembru 2018, u Ulcinju na lokalitetu Bašbuljuk, izazvao požar kojom prilikom je došlo do trajnog unište-

nja oko 1.000 stabala stoljetnjih maslina i pričinjena je velika materijalna šteta. Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu. Podsjetimo, 26. septembra u ulcinjskim maslinjacima – Bašbuljuku i Mendri vatra je progutala oko 30 hektara površine, na kojoj su pretežno bili makija i masline. R.C.H.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

hronika

NA RADNOM ZADATKU U BIJELOM POLJU

NAPADNUT KOMUNALNI POLICAJAC Komunalni policajac u Bijelom Polju Faik Sadiković, fizički je napadnut juče oko 12 časova na radnom zadatku. Sadiković je napadnut prilikom obilaska terena na prostoru stare stočne pijace u naselju Lješnica, gdje se izvode gradjevinski radovi. Načelnik komunalne policije Muzafer Badžić potvrdio je Dnevnim novinama da je napadnut komunalni policajac i da su mu nanijete povrede. “Sadiković je bio na radnom zadatku kada mu je priš-

la muška osoba koja je radila na mješalici i neočekivano ga udarila pesnicom u glavu. Od udarca Sadiković je pao na zemlju a napadač ga je udario još nekoliko puta. Policajac je uspio da pozove kolege koji su ga prebacili u hitnu službu”, kazao je Badžić dodajući da je slučaj odmah prijavljen policiji. Povrijeđeni Sadiković vidno potrešen nastalim dogadjajem, kratko je prokomentarisao za Dnevne novine da očekuje da napadač bude sankcionisan po zakonu, kako se ubuduće ni

prema kome ne bi dešavale slične situacije. Nakon ukazane prve pomoći u hitnoj službi Sadiković je upućen u Urgentni blok Opšte bolnice gdje su obavljena potrebna snimanja pregledi, nakon čega je otpušten na kućni tretman. Hirurg dr

uhapšen podgoričanin

dao više udaraca u glavu i tijelo A.A. koji je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede u vidu frak-

ture donje vilice, koje su konstatovane od strane ljekara”, ističu u Upravi policije. R.C.H.

UPRAvA cARINA

Oduzeta neprijavljena Odjeća, kOzmetika i cigarete

Službenici Uprave carina Carinske ispostave Dračenovac u tri slučaja su pronašli i oduzeli neprijavljenu robu. “Carinski službenici su, na ulazu u carinsko područje, kontrolisali putničko motorno vozilo kojim je upravljao državljanin Republike Srbije. Ispod sjedišta pronađena je neprijavljena roba – 90 komada kozmetič-

Oduzete cigarete cigarete Oduzete

kih proizvoda”, navodi se u saopštenju Uprave carina. Takođe, prilikom kontrole autobusa na ulazu u Cr-

Inače, u proteklih nekoliko mjeseci ovo je drugi slučaj u Bijelom Polju, da je napadnut službenik komunalne policije. Prethodno je tokom vršenja službene radnje, napadnut i Inspektor za saobraćaj komunalne policije Svetislav Perišić. B.Č.

KORAć sA sAsTANKA sEEFEN-A PORUčIO:

Sumnjiči Se za prebijanje Sugrađanina Podgorička policija uhapsila je R.A. (21) iz tog grada zbog sumnje da je pretukao sugrađanina A.A. (21). Kako je saopšteno iz Uprave policije, zaposleni u Urgentnom bloku KCCG obavijestili su ih da je na ukazivanje medicinske pomoći primljena jedna osoba sa povredama iz nasilja. “Policijski službenici su nakon preduzetih mjera i radnji došli do sumnje da je R.A. fizički napao i za-

Nebojša Janjušević uz kraću konstataciju da se ne radi o teškim povredama, za sve dalje informacije uputio je na PR službu te ustanove. U policiji su saopštili da je priveden bjelopoljac R.Ž. (48) protiv kojeg će biti preduzete zakonom predviđene radnje.

nu Goru, kod crnogorske državljanke pronađeno je 67 komada odjevnih predmeta koje nije prijavila carinskim službenicima. Na izlazu iz carinskog područja, nedugo nakon toga, prilikom kontrole automobila, kojim je upravljao kosovski državljanin, carinski službenici su pronašli 2.600 komada cigareta bez crnogorskih akciznih markica.

ključna pravovremena razmjena informacija Kvalitetna i efikasna borba protiv svih bezbjednosnih izazova zahtijeva zajedničko djelovanje i pravovremenu razmjenu informacija, a kroz platforme poput mreže eksperata za vatreno oružje zemalja Jugoistočne Evrope (SEEFEN), Ministarstvo unutrašnjih poslova snažno potvrđuje opredijeljenost i posvećenost regionalnoj saradnji, kazao je generalni direktor Direktorata za strateško-razvojne poslove, Safet Korać, na sastanku ove mreže održanom u Budvi. On je izrazio uvjerenje da će se kroz ovaj instrument saradnje dodatno doprinijeti ostvarenju ciljeva definisanih kroz Berlinski proces, kao i ukazati na Mapu puta za održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malokalibarskim i lakim oružjem i pripadajućom municijom na Zapadnom Balkanu. Inicijativom je, kako je kazao Korać, definisano sedam ključnih ciljeva koji bi do 2024. godine trebalo da doprinesu da se region Zapadnog Balkana u potpunosti uskladi sa standardima Evropske

Definisano je sedam ključnih ciljeva koji bi do 2024. godine trebalo da doprinesu da se region Zapadnog Balkana u potpunosti uskladi sa standardima Evropske unije unije u dijelu identifikovanja, sprečavanja, krivičnog gonjenja i kontrole nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine vatrenim oružjem, municijom i eksplozivima. Nadležni organi, kako je kazao Korać, preduzimaju niz mjera i sprovode kontinuirane aktivnosti u cilju suzbijanja nezakonite proizvodnje, nabavke, posjedovanja, trgovine i krijumčarenja malog i lakog oružja i municije, kao i svih drugih zloupotreba. On je u tom kontekstu podsjetio na uspješnu saradnju MUPa sa međunarodnim organizacijama i civilnim sektorom, naročito kroz kampanju „Poštuj život, vrati oružje“, u okviru koje je u prethodne četiri godine uništeno blizu 5.000 komada oružja i njegovih djelova i oko od 50.000 komada municije različitog kalibra. R.C.H.

hronika

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

Škola u Petnjici

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108- A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 27.11.2018. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta „Cental“, ul. Baja Sekulića 26, Danilovgrad. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Brajović Radula i Brajović Milanke upisane u listu nepokretnosti br. 55 KO Kosić, Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad i to: - katastarska parcela br. 1210/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 30 m2, - katastarska parcela br. 1210/2, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 121 m2, dvorište površine 500 m2 i livadu 2. klase površine 302 m2, - katastarska parcela br. 1213/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 2. klase površine 4021 m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1210/2, u osnovi površine 121 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 120 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 120 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 1210/1, površine 30 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na četvrtoj prodaji iznosi 46.350,98 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Brajović Zorana na dan 31.07.2018. godine iznosi 11.800,82 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 26.11.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 067/412-393. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 03.12.2018. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama restorana Astorija, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Marković Ivane, Marković Une i Marković Luke u idealnom dijelu od po 1/6, kao i susvojina Marković Sima u idealnom dijelu od 1/2, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 2131 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - Katastarska parcela broj 1022, plan 8, skica 8, ukupne površine 448 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 140 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 32 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3, površine 6 m2 i dvorište površine 270 m2;

U Oš ª Savin BOrº U Petnjici

NastavNik udario bolesNog dječaka U Osnovnoj školi “Savin Bor” u istoimenom selu u Petnjici nastavnik Refik Škrijelj udario je đaka A.M. (14), koji boluje od tumora, jer je, navodno, polomio bravu, piše Radio Petnjica. Slučaj je dospio do Ministarstva prosvjete, ali i policije, gdje je dječak poslije incidenta u prisustvu oca Huzeira Mehovića podnio prijavu protiv nastavnika. Otac kaže da je još u šoku poslije, kako ističe, nečovječnog postupka nastavnika, jer je dobro znao da je riječ o djetetu, za koga svaki jači dodir u predjelu glave može biti fatalan. “Nažalost, dijete ima tumor u glavi. Liječen je u Beogradu, a koliko je udarac bio snažan vidi se i po snimku napravljenom nekoliko sati od šamaranja, na kom se uočava crvenilo na licu”, priča otac

mališana. On je dodao kako se nastavnik nije čak ni izvinio pa su ga upitali kako ga nije bilo stid da udari bolesno dijete. “Njegov odgovor je bio da nije znao za to, a moj sin je nedavno, mjesec dana bio na bolničkom liječenju u Podgorici. Eto, on mu je predavač, a “nije znao”. Nadležni neka kažu šta imaju, obavijestio sam ih o svemu”, rekao je otac dječaka. Direktor OŠ “Savin Bor” Aljko Rastoder kazao je da je poslije prijave roditelja, protiv nastavnika poveden disciplinski postupak u skladu sa kolektivnim ugovorom. “Postupak je u toku”, kazao je Rastoder, koji je na pitanje da li Škrijelj i dalje predaje učenicima odgovorio sa – naravno.

- porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P1, u osnovi površine 140 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 112 m2 i PD2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 112 m2; - pomoćna zgrada, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 32 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade površine 26 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 6 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 4 m2.

NOVA M televizija raspisuje konkurs Za poziciju OFFICE MANAGER Lokacija: Crna Gora

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na prvoj prodaji iznosi 442.197,10 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Marković Nebojše na dan 12.10.2018. godine iznosi 90.472,44 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 02.12.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

OD VAS SE OČEKUJE DA OBAVLJATE SLJEDEĆE: • • • • • •

Redovno, uredno i blagovremeno obavljanje administrativnih poslova Nabavka kancelarijskog i potrošnog materijala Prijem, slanje i raspored pošte, vođenje djelovodne evidencije Organizovanje putnih aranžmana sa neophodnom pratećom dokumentacijom Priprema i slanje izveštaja za potrebe menadžmenta Fakturisanje, vođenje svih ulaznih i izlaznih računa, priprema i kontrola ispravnosti dostavljene dokumentacije za knjiženje • Blagajničko poslovanje DOBRODOŠLI SU KANDIDATI I KANDIDATKINJE KOJI POSJEDUJU: • Dobre komunikacione i organizacione vještine • Minimum 3 godine radnog iskustva na sličnim poslovima • Završen VII stepen stručne spreme, ekonomskog ili pravnog usmjerenja • Znanje engleskog jezika • Poznavanje rada na računaru (Office paket i korišćenje e-maila) • Odgovornost, samostalnost i sposobnost obavljanja više poslova u isto vrijeme Prijave slati u roku od 10 dana od objavljivanja konkursa na mail adresu kabinet@novam.tv Kontakt telefon 020 403 503

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

hronika

Smanjenjem zarade kažnjeno 27 policajaca od početka godine pokrenuta 64 disciplinska postupka

Od početka godine pokrenuta su 64 disciplinska postupka protiv 77 policajaca, a oni za koje se utvrdilo da su prekršili Kodeks struke, Zakon o unutrašnjim poslovima ili neki drugi zakon kažnjavani su umanjenjem plate za 20 odsto. Tako je za prvih deset mjeseci u ovoj godini kažnjeno 27 službenika policije. “U Odsjeku za utvrđivanje teže povrede službene dužnosti policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova za period od 01.01.2018. godine do 09.11.2018. godine pokrenuta su 64 disciplinska postupka protiv 77 policijskih službenika”, navodi

policijskih službenika kažnjeno je umanjenje plate za 20 odsto u trajanju od dva mjeseca se u izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova. U tom periodu izrečeno je 14 novčanih kazni u visini 20 odsto mjesečne zarade u trajanju od dva mjeseca za 15 policijskih službenika, zatim su izrečene četiri nov-

čane kazne u visini 20 odsto mjesečne zarade u trajanju od jednog mjeseca za pet policijskih službenika. “Izrečene su četiri novčane kazne u visini 20 odsto mjesečne zarade u trajanju od tri mjeseca za pet policijskih službenika; Jedna novčana kazna u visini 20 odsto mjesečne zarade u trajanju od četiri mjeseca za jednog policijskog službenika; Jedna novčana kazna u visini 20 odsto mjesečne zarade u trajanju od pet mjeseci za jednog policijskog službenika”, navodi se u Izvještaju. Deset policijskih službenika oslobođeno je disciplinske odgovornosti. Bo.B.

rasvijetljen pokušaj ubistva jabučanina i perovića

Za Tasom Jovanovićem, raspisana poTraga

Foto: Cetinjski list

Cetinjska policija rasvijetlila je teško ubistvo u pokušaju koje je počinjeno na štetu vlasnika kompanije Prima car Aleksandara Jabučanina i Neđeljka Perovića i tom prilikom podnijeli krivičnu prijavu protiv bezbjednosno interesantne osobe Tasa Jovanovića (40). “Policijski službenici su državnom tužiocu u VDT u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv bezbjednosno interesantnog lica T.J. (40) iz Cetinja, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju u

sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija na štetu A.J. i N.P.”, saopšteno je iz Uprave policije. Naime, osumnjičeni Jovanović je, kako se sumnja, 5. novembra 2018. godine, u Ulici Baja Pivljanina na Cetinju, ispalio više projektila u pravcu Jabučanina i njegovog prijatelja Neđeljka Perovića. Policija intenzivno traga za Jovanovićem i za njim je raspisana potraga jer se on od momenta izvršenja krivičnog djela nalazi u bjekstvu. Podsjetimo, pucnjava se dogodila u blizini kuće Jabučanina. Dok su

Jabučanin i Perović stajali i razgovarali, prišlo im je vozilo crvene boje iz kojeg je, kako se sumnja na osnovu prvih rezultata istrage, izašao Jovanović i počeo da puca na njih. Nakon što je ispalio više hitaca, Jovanović se vratio u automobil i velikom brzinom odvezao se dalje. Jabučanin je zbog teških povreda hitno transportovan u Klinički centar u Podgorici, dok su Peroviću konstatovane lakše tjelesne povrede. Brzom reakcijom policije, vozilo iz kojeg je pucano nađeno je nekoliko kilometara dalje od mjesta obračuna. R.C.H

pretresi u nikšiću

Policija pronašla pištolj i municiju ispod sjedišta Službenici CB Nikšić su, preduzimajući mjere i radnje usmjerene na pronalazak oružja u ilegalnom posjedu, a sa posebnim akcentom na kontrolu bezbjednosno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa, pronašli i oduzeli pištolj i municiju. “Policijski službenici su kontrolom vozila, kojim je upravljao M.V. (46) iz Pod-

gorice, ispod sjedišta pronašli i oduzeli pištolj marke “crvena zastava TT M57” sa okvirom u kojem se nalazilo osam komada municije u ilegalnom posjedu”, saopšteno je iz policije. Osumnjičeni je priveden nadležnom tužiocu koji je naložio da se oružje i municija upute u Forenzički centar na vještačenje, nakon čega će se izjasniti o kvalifikaciji djela. R.C.H.

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

HUMANITARNA AKCIJA ª ZAJedNo sMo JAčIº

Đaci “Štampar Makarije” plesali za bolesnog druga

UNIVERZITET CRNE GORE objavljuje JAVNI POZIV br. 01-3830/18 ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI U SVOJINI UNIVERZITETA CRNE GORE Predmet Javnog poziva je prodaja stanova u poslovno-stambenom objektu »Unistan II« u Podgorici, ul. Studentska b.b, LN 4687 KO Podgorica I, objekat br. 1, kat. parcela 1372/33, i to : 1. stambenog prostora PD 43, spratnost P3, lamela 7, površine 75 m²; 2. stambenog prostora PD 44, spratnost P3, lamela 7, površine 75 m²; 3. stambenog prostora PD 47, spratnost P3, lamela 7, površine 74m²;

Učenici p o dg oričke Osnovne škole “Štampar Makarije” u okviru donatorskog jutra pod nazivom “Zajedno smo jači” juče su plesali i sakupljali novac za pomoć drugu, učeniku trećeg razreda te škole, koji se bori protiv teške bolesti. Riječ je o organizovanoj akciji OŠ “Štampar Makarije” i Učeničkog parlamenta povodom Dana djeteta, sa željom da se podrže napori učenika i nastavnika da pomognu drugu i učeniku ko-

ji boluje od tumora limfnih žlijezda. Od devet do 11 sati u fiskulturnoj sali te škole učenici su prodavali i kupovali kolače, peciva, salate i rukovotvorine koje su sami napravili i na taj način prikupljali novac kako bi pomogli drugu koji se liječi u inostranstvu. Svi koji žele da pomognu, to mogu učiniti uplatom novca na žiro račun Addiko banke - 555 000900248552128, sa naznakom Pomoć za Martina. J.V.Đ. Foto:Vedran Ilić

4. stambenog prostora PD 57, spratnost P4, lamela 7, površine 74 m²; 5. stambenog prostora PD 65, spratnost P5, lamela 7, površine 74 m²; 6. stambenog prostora PD 72, spratnost P6, lamela 7, površine 89 m²; 7. stambenog prostora PD 74, spratnost P6, lamela 7, površine 74 m²; 8. stambenog prostora PD 79, spratnost P7, lamela 7, površine 75 m²; 9. stambenog prostora PD 80, spratnost P7, lamela 7, površine 75 m²; 10. stambenog prostora PD 81, spratnost P7, lamela 7, površine 89 m²; 11. stambenog prostora PD 83, spratnost P7, lamela 7, površine 74 m²; 12. stambenog prostora PD 84, spratnost P7, lamela 7, površine 74 m²; 13. stambenog prostora PD 109, spratnost P1, lamela 8, površine 78 m²; 14. stambenog prostora PD 120, spratnost P2, lamela 8, površine 92 m²; 15. stambenog prostora PD 134, spratnost P4, lamela 8, površine 109 m²; 16. stambenog prostora PD 149, spratnost P6, lamela 8, površine 78 m². Stanovi se prodaju u viđenom stanju, sa stepenom gotovosti 100%. Zgrada ima upotrebnu dozvolu. Pravo učešća na tenderu imaju sva pravna i fizička lica. Prodaja stanova se vrši putem prikupljanja ponuda. Ponuda mora da sadrži: - podatke o ponuđaču (za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lićne karte/pasoša; za pravna lica: naziv i sjedište, potvrda o registraciji); - ponuđenu cijenu izraženu u eurima, po m2; - dokaz o izvršenoj uplati depozita u visini od 5% od vrijednosti ponude. Depozit se uplaćuje na račun Univerziteta Crne Gore, kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica br. 510-10115-56. Troškove prenosa depozita snosi ponuđač. Ako je ponuda nevažeća ili nije prihvaćena depozit se vraća ponuđaču u roku od sedam dana od isteka roka za utvrđivanje tender liste. Ponuđaču čija je ponuda prihvaćena depozit se uračunava u cijenu. Ukoliko ponuđač čija je ponuda prihvaćena ne potpiše ugovor u utvrđenom roku ili ne izvrši uplatu prodajne cijene u ugovorenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita. Rangiranje i ocjena ponuda vrši se na osnovu kriterijuma: ponuđena cijena. Kriterijum ponuđena cijena .............. 100 bodova Najviša ponuđena cijena vrednije se sa maksimalnim brojem bodova, a bodovanje ostalih ponuda određuje se proporcionalno u odnosu na najvišu ponuđenu cijenu. Ako dvije ili veći broj ponuda za istu stambenu jedinicu imaju jednak broj bodova po osnovu kriterijuma za izbor najpovojnije ponude prednost ima ponuđač koji je dao ponudu za veći broj stambenih jedinica. Ako dvije ili veći broj ponuda za istu stambenu jedinicu imaju jednak broj bodova po osnovu kriterijuma za izbor najpovojnije ponude, Tenderska komisija će pozvati ponuđače čije ponude imaju jednak broj bodova i izbor obaviti žrijebom. Žrijebanje obavlja predsjednik Tenderske komisije. Minimalna (početna) cijena 1m2 stambenog prostora utvrđena je u iznosu od 1.010,00 eura. Način plaćanja kupoprodajne cijene: odjedanput, u roku do 7 dana od dana zaključenja ugovora. Tender je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom štampanom mediju koji se distribuira na cijeloj teritoriji Crne Gore i na internet stranici Univerziteta Crne Gore. Ponude se dostavljaju neposrednom predajom, u zatvorenoj koverti, sa naznakom »za Javni poziv br. 01-3830/18)«, na adresu: Rektorat Univerziteta Crne Gore, Podgorica, Cetinjska br. 2, kancelarija arhive, svakog radnog dana od 10-14h, zaključno sa 07.12.2018.godine, do 14h. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Ponude se mogu povući najkasnije tri dana prije isteka roka tendera. Ponuđač može izvršiti obilazak stambenih jedinica uvidom na licu mjesta, za vrijeme za koje je otvoren tender, u terminu od 12-14h, kontakt telefoni: 069/445-345 i 067/553-408. Javno otvaranje ponuda biće održano dana 07.12.2018. godine u 14,30h, u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore, Podgorica, Cetinjska broj 2, prvi sprat, sala br. 39d. Otvaranju ponuda mogu da prisustvuju ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici, po priloženom punomoćju. Rok za donošenje odluke tenderske komisije je 5 dana od dana otvaranja ponuda. Učesnici na tenderu imaju pravo prigovora na odluku tenderskoj komisiji u roku od pet dana od dana dobijanja obavještenja o rezultatima tendera. Odluka tenderske komisije po prigovoru je konačna. Tenderska pravila objavljena su na internet stranici Univerziteta Crne Gore, uz Javni poziv.

bebe rođene su u protekla 24 sata u porodilištu kliničkog centra crne gore.

šesNAesTodNevNA AKCIJA AKTIvIZMA

“Nesalomivom” počinje kampanja protiv nasilja Premijerom pjesme “Nesalomiva” u KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici, 24. novembra biće ozvaničen početak šesnaestodnevne kapanje aktivizma protiv nasilja nad ženama, saopšteno je iz Sigurne ženske kuće. “Pjesma je po svećena ženama sa iskustvom nasilja i onima koje još trpe bilo koji vid nasilja psihičkog, fizičkog, seksualnog ili ekonomskog. Na poziv da budu volonterski dio ovog projekta odazva-

le su se najpoznatije crnogorske pjevačice – `the Voices` (Renata Perazić, Kaja Milačić, Andrijana Božović, Sanja Raičković, Tina Džankić, Nina Petković, Nina Žižić, Jelena Kažanegra, Anita Popović, Ivana Popović Martinović) kao i KIC POP hor”, naglasili su iz Sigurne ženske kuće. Istakli su da će nakon premijere pjesme biti izložene fotografije s porukama za žene koje trpe nasilje. J.V.Đ.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

Društvo

marković česTiTao ceTinjskoj BiBLioTeci vijek i Po PosTojanja

Njegoš pripada svima koji ga razumiju Premijer Duško Marković čestitao je cetinjskoj Biblioteci i čitaonici “Njegoš” vijek i po postojanja i dodao da je ona svojim uticajem podsticala zapažene ideje, na temelju kojih su osnivana društva i muzeji. Prema riječima Markovića, Narodna biblioteka Njegoš na Cetinju već vijek i po jedna je od značajnih institucija crnogorske kulture. “Osnovana vizijom crnogorskog suverena i najuglednijih ličnosti tadašnje Crne Gore, Biblioteka je svojim uticajem podsticala zapažene ideje na teme-

lju kojih su osnivana društva, muzeji, čitaonice”, navodi se u čestitki upućenoj direktorici Biblioteke Ireni Nenadović. Marković je naveo da je sam Njegoš, još 1832. začeo biblioteku u onom formatu koji je potreban svakoj civilizovanoj državi, svjestan da vrijeme koje dolazi mora sa sobom odnijeti samoće i izolacije, a isturiti u prvi plan kolektivnu i državnu potrebu za prosvijećenim i evropskim življenjem. “Njegoš pripada svima koji ga razumiju. A upravo noseći njegovo ime, Bi-

LGBT Forum ProGres

ZavrŠeno DvosaTno ročiŠTe kojem su PrisusTvovaLi i sTuDenTi i ProFesor

Projekat Izađi iz nezaposlenosti Nevladina organizacija LGBT Forum Progres, zajedno sa svojim regionalnim partnerima, započela je implementaciju projekta “Coming out of Unemployment” (Izađi iz nezaposlenosti), koji ima za cilj ekonomsko osnaživanje LGBTIQ osoba, podizanje kapaciteta omladinskih radnika u radu sa LGBTIQ zajednicom, kao i stvaranje mogućnosti za njih da se bave preduzetništvom na lokalnom i nacionalnom nivou. “Nosilac ovog projekta, koji je finansiran kroz Erasmus+ program, je Asocijacija DUGA iz Srbije, dok su ostali partneri organizacija Iskorak iz Hrvatske, Subverzivni Front iz Makedonije, Sarajevski otvoreni centar iz Bosne i Hercegovine i španska LGBT Konfederacija Colegas, zajedno sa LGBT Forum Progresom iz Crne Gore. Regionalno partnerstvo je pokazatelj značaja ovog problema u širem kontekstu, te činjenici da je zajednički pristup njegovom rješavanju najbolje rješenje”, saopštilu su iz LGBT Foruma Progres. J.V.Đ.

blioteka je snagom institucionalnog autoriteta ostala središte kulturnog uticaja koji već vijek i po zaslužuje poštovanje svih generacija”, kazao je Marković. J.V.Đ.

Njegoš pripada svima koji ga razumiju. A upravo noseći njegovo ime, Biblioteka je snagom institucionalnog autoriteta ostala središte kulturnog uticaja koji već vijek i po zaslužuje poštovanje svih generacija

Uskoro odluka Suda časti o slučaju Mujović Profesor Pravnog fakulteta Ranko Mujović, kojeg su studenti Fakulteta političkih nauka (FPN) optužili za neetičko ponašanje i zloupotrebu položaja, pojavio se juče na ročištu pred Sudom časti, negirajući optužbe studenata. Ročištu koje je trajalo dva sata prisustvovale su i dvije studentinje koje su Mujovića optužile za navodno seksualno uznemiravanje, ali i još nekoliko studenata u svoj-

stvu svjedoka. Mujović juče DN nije htio da komentariše slučaj, navodeći da je na Sudu donijeta zajednička odluka da ne daju izjave za medije kako ne bi uticali na odluku. Po proceduri, sada slijedi izrada zapisnika sa ročišta, nakon čega bi Sud trebalo da donese konačnu odluku. Podsjetimo, Vijeće Fakulteta političkih nauka dostavilo je prošle godine Sudu ča-

sti Predlog za pokretanje postupka protiv profesora Mujovića zbog, kako se navodi, povrede moralnih i profesionalnih načela, nakon što su studenti tog fakulteta, njih 25, tražili Mujovićevo izuzeće na ispitu Međunarodno javno pravo, optužujući ga za neetičko ponašanje. Među pritužbama koje je uprava fakulteta dobila od studenata, bile su i prijave dvije studentkinje koje su tvrdile da je Mu-

jović, kako su navele, iznosio nepristojne ponude koristeći svoj položaj. Visokoškolcima koji su se žalili na način ispitivanja profesora Mujovića omogućeno je polaganje predmeta Međunarodno javno pravo pred tročlanom komisijom koju su činili Saša Knežević, Boris Vukićević i Vesna Simović Zvicer, a od 19 studenata koji su ispit polagali pred komisijom, ispit je položilo njih 15. J.V.Đ.

predanost i odlučnost u prevazilaženju ovih izazova sa raspoloživim resursima jednako važni. Ministar za životnu sredinu i prostorno planiranje Sadulla Duraki istakao je važnost regi-

onalne saradnje u obliku Regionalne radne grupe za životnu sredinu, kojom u 2018. godini zajednički predsjedavaju bivša Jugoslovenska Republika Makedonija i Vijeće za regionalnu saradnju. J.V.Đ.

minisTri ZaPaDnoG BaLkana u skoPLju

Zajedno djelovati na očuvanju životne sredine Ministri sa Zapadnog Balkana pozvali su juče na ministarskom sastanku održanom u Skoplju na dalje jačanje zajedničkog djelovanja i regionalne saradnje na provođenju prioriteta u domenu životne sredine i klimatskih promjena u regionu, u skladu sa pravnom stečevinom Evropske unije, i podržali uvrštavanje ekoloških, klimatskih i ciljeva održivog razvoja u sve oblasti poli-

tika, čime se jača interresorna i međuministarska saradnja. “Ekonomije Zapadnog Balkana trebaj da se pozabave pitanjima životne sredine i klimatskih promjena uprkos uočenom nedostatku kadrovskih i finansijskih resursa, oskudnom iskustvu i statusu nečlanica EU”, kazao je generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović, istakavši da su

ZAPOŠLJAVANJE

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE VISOKOŠKOLACA

POSLODAVCA DOBILA 3.174 VISOKOŠKOLCA Priliku za stručno osposobljavanje, u sedmoj generaciji, dobila su 3.174 visokoškolca, bez radnog iskustva u nivou obrazovanja. Oni su upareni sa izabranim poslodavcima. Za učešće u program stručnog osposobljavanja ove godine prijavljeno je 3.600 visokoobrazovanih. Znači, poslodavca nije dobilo njih 426, iako je ostalo više nego duplo upražnjenih radnih mjesta (7.833). Zvanično još nije poznato da li će biti drugi krug uparivanja poslodavaca i diplomaca. O tome će se izjasniti Ministarstvo prosvjete. Poslodavci su ove godine ponudili ukupno 11.007 radnih mjesta, od kojih su: 4.103 u realnom sektoru, a 6.904 u javnom. Ministarstvo javne uprave juče je objavilo rezultate povezivanja poslodavaca i korisnika Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca Lista korisnika Programa stručnog osposobljavanja 2018.

nalazi se na sajtovima Zavoda za zapošljavanje, eUprave, Uprave za kadrove i Ministarstva prosvjete. Podsjetimo, kroz Program stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem, kroz šest prethodnih ciklusa, prošlo je nešto više od 20.000 visokoškolaca. Stručno osposobljavanje korisnika traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem. Za realizaciju programa stručnog osposobljavanja država je do sada opredijelila oko 52 miliona eura. Prema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Poreskom upravom, oko 50% korisnika poslije završenog Programa stručnog osposobljavanja nastavlja radni angažman kod istog ili drugog poslodavca.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

USPOSTAVLJANJE SARADNJE ZAVODA ZA ZAPOŠL

TRŽIŠTE RADA BROJNIM AKTE

MUP IZDAO 19 % VIŠE RADNIH DOZVOLA STRANCIMA U ODNOSU NA 2017. GODINU

Dominiraju dozvole za zanatska zanimanja

Do kraja oktobra u Crnoj Gori izdato je 19,07 odsto ili 3.534 više radnih dozvola strancima, u odnosu na 2017. godinu. Odlukom o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, za 2018. utvrđen je broj radnih dozvola od 23.185. Od ovog broja izdvojeno je 10.000 radnih dozvola koje se mogu dodatno rasporediti od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja, u skladu sa potrebama tržišta rada, a na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, od čega je do sada raspoređeno 5.387 dozvola. Izdavanje dozvola za rad i zapošljavanje stranaca u nadležnosti je Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore. MUP preriodično dostavlja Zavodu za zapošljavanje podatke o izdatim radnim dozvolama za strance. Tako, na osnovu dostavljenih podataka, u ovoj godini, do 30. oktobra, izdate su 22.062 dozvole za zapošljavanje stranaca (u kvoti 13.502, van kvote 8.560). Od ukupnog broja kvotom

utvrđenih dozvola 10.795 ili 79,95% odnosi se na tri grupe: zanatska i srodna zanimanja (4.658), jednostavna zanimanja (4.434) i zanimanja u uslugama i trgovini (1.703). Stepen iskorišćenosti kvota kod ovih zanimanja u ovoj godini je bio 73,04%. Prema podacima iz MUP-a, u 2017. izdato je 20.969 dozvola za rad i zapošljavanje stranaca (14.259 u kvoti i 6.710 van kvote) što je za 6.381 ili 43,74% dozvola više u odnosu na 2016. godinu (14.588). Od ukupno izdatih dozvola za strance u kvoti, posmatrano prema vrstama dozvola, 65,96% je izdato za zapošljavanje stranaca (9.405), 22,06% za sezonsko zapošljavanje stranaca (3.146) i 11,98% za pružanje ugovorenih usluga (1.708). U utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u 2017. godini, pretežno učešće (76,3%), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, trgovina i ostale uslužne djelatnosti.

Veoma je važno da svi shvatimo da nam nedostaje zajedničko djelovanje među državnim organima, poručio je Suljo Mustafić Zavod za zapošljavanje i Privredna komora Crne Gore pripremaju potpisivanje ugovora o saradnji, fokusiranoj na realizaciji zajedničkih projekata, edukaciji, promociji karijerne orijentacije…

■ SINERGIJA Za smanjenje nezaposlenosti u Crnoj Gori neophodna je sinergija svih aktera u toj oblasti. Uz dobru analizu, sistemski i sveobuhvatan pristup izazovu zapošljavanja, naročito sezonskog, realno je očekivati dobre rezultate. To je ocijenjeno na nedavnom sastanku predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića i direktora Zavoda za zapošljavanje Sulja Mustafića, sa saradnicima. “Veoma je važno da svi shvatimo da nam nedostaje zajedničko djelovanje među

državnim organima. Tržište rada je nešto što se mijenja iz dana u dan. Ono što je bilo juče, što je aktuelno danas možda neće biti primamljivo i sjutra. Određena zanimanja postaju manje interesantna, a neka se, pak, više traže”, kazao je Mustafić.

■ DEFICIT Zavod, kako je dodao, sprovodeći politike Vlade i resornog ministarstva u oblasti zapošljavanja, ima i volju i mogućnost da radi na prevazilaženju tog problema, da se deficitarna zanimanja prvo prepoznaju, a onda, kroz zajednički angažman istitucija, i stvore. On je dodao da se Zavod, prema svim izazovima tržišta rada, koji se odnose na strukturnu i dugoročnu nezaposlenost, regionalnu neusklađenost, nepovoljnu sta-

rosnu strukturu nezaposlenih, slabu mobilnost, te zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori, odnosi krajnje odgovorno i u skladu sa mogućnostima utiče na njihovo rješavanje. Na sastanku je ocijenjeno da bi sistemski pristup svih institucija rješavanju problema nezaposlenosti doprinio rastu povjerenja poslodavaca u mogućnosti, znanja i vještine crnogorskih rad-

VEOMA JE VAŽNO DA SVI SHVATIMO DA NAM NEDOSTAJE ZAJEDNIČKO DJELOVANJE MEĐU DRŽAVNIM ORGANIMA. TRŽIŠTE RADA JE NEŠTO ŠTO SE MIJENJA IZ DANA U DAN. ONO ŠTO JE BILO JUČE, ŠTO JE AKTUELNO DANAS MOŽDA NEĆE BITI PRIMAMLJIVO I SJUTRA

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

LJAVANJE I PRIVREDNE KOMORE

– IZAZOV ERIMA

ZAPOŠLJAVANJE

GRANT ŠEMOM POVUČENO UKUPNO DEVET MILIONA ZA OSI

POČELA REALIZACIJA NOVIH PROJEKATA Poslodavci da koriste državne povoljnosti

Detalj sa potpisivanja ugovora

Sa sastanka u Privrednoj komori nika. Na ovaj način došlo bi do većeg angažovanja domaće radne snage na sezonskim poslovima.

■ GRANT “Poslodavci treba da rade na stvaranju boljih uslova rada, što će doprinijeti da nezaposlena lica sa više motiva prihvataju sezonske poslove, i u njima vide višestruku korist”, poručio je direktor Zavoda. Govoreći o zapošljavanju, predsjednik Privredne komore Vlasitimir Golubović se osvrnuo na potrebe poslodavaca za radnom snagom iz inostranstva, posebno u turizmu i građevinarstvu. On se založio da se povećaju kvote i odobre privremene dozvole za zapošljavanje stranaca. “Rješavanju problema nedostajućeg kadra u turizmu može doprinijeti hrvatska praksa zapošljavanja studentske populacije, uz posebne povoljnosti”, podsjetio

je Golubović. On je saopštio da Njemačka razvojna banke KfW planira da opredijeli grantove, vrijedne 50 miliona eura, za razvoj stručnog obrazovanja na Balkanu.

■ PROMOCIJA “Taj projekat treba da se realizuje preko Komorskog investicionog foruma, čiji će Stalni sekretarijat, od naredne godine, biti u Podgorici”, najavio je Golubović. Iz Privredne komore su izrazili spremnost ove asocijacije da na sjednicama odbora udruženja i putem časopisa Glasnik promovišu programe Zavoda za zapošljavanje, kako bi se sa njihovim sadržajem upoznalo što više privrednika. Takođe, Komora je Zavodu ponudila da uzme učešće na predstojećim sajmovima u sklopu crnogorske delegacije, što bi moglo doprinijeti povezivanju sa potencijalnim regionalnim partnerima.

Za finansiranje projekata koji doprinose unapređenju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanju lica sa invaliditetom do sada je usmjereno devet miliona eura iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliduitetom. Nedavnim potpisivanjem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava počela je realizacija sedme po redu grant šeme, vrijedne skoro 1,5 miliona eura.

■ POMACI Finansiranjem grant šema postižu se postepeni pomaci u poboljšanju statusa ove osjetljive kategorije građana. U poređenju sa ranijim periodom, povećava se ulazak lica sa invaliditetom na tržište rada, što potvrđuje porast broja subvencija za njihove zarade. Novcem posljednjeg granta, po javnom pozivu završe-

nom 31. avgusta, biće finansirana 31 projektna ideja. Bespovratna sredstva dobilo je 15 poslodavaca iz realnog i 16 iz nevladinog sektora. “Njihovo učešće, za razliku od minulih godina, sada je gotovo izjednačeno. Raduje podatak da je došlo do promjene svijesti kod realnog sektora ne samo za odobravanje bespovratnih sredstava, nego i u korišćenju subvencija pri zapošljavanju lica sa invaliditetom”, ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, prilikom potpisivanja ugovora o dodjeli grantova.

■ IZNAD OČEKIVANJA Javnim pozivom je predviđeno je uključivanje najmanje 180 lica sa invaliditetom u projektne aktivnosti, zaposlenje 60 odsto učesnika u toku trajanja projekta i realiza-

Visok nivo nezaposlenosti ukazuje na potrebu otvaranja novih i održivih radnih mjesta za lica sa invaliditetom. Direktor Zavoda Suljo Mustafić ponavio je apel poslodavcima da zapošljavaju ovu kategoriju građana, koristeći povoljnosti koje im nudi država. “Pri zapošljavanju lica sa invaliditetom poslodavci mogu koristiti subvencije Fonda, koji funkcioniše u okviru Zavoda. Time se i oslobađaju plaćanja posebnog doprinosa Fondu. Na takav način, svi zajedno, utičemo na razbijanje predrasuda da osobe sa invaliditetom nijesu za radni angažman. Naprotiv, među njima su brojni koji žele da rade, da se dokazuju, shodno afinitetima i mogućnostima”, poručio je Mustafić. cija najmanje 30 odsto projekata koji za rezultat imaju zapošljavanje nakon završetka projekta. Planirane aktivnosti projekata koje će se relizovati tokom ove i 2019.godine, ukazuju na to da će se nadmašiti očekivani rezultati ovog javnog poziva. Od ukupnog broja projekata predloženih za finansiranje, 93,55% imaju za rezultat zapošljavanje nakon završetka projekta. Kroz projekte će biti uključeno 220 lica sa invaliditetom, od čega će njih 172 biti zaposleno tokom trajanja projekta, a 65 lica sa invaliditetom biće zaposleno nakon završetka projekta, u najkraćem trajanju od šest mjeseci.

Edukacija za rad u elektronskim medijima Među korisnicima granta, uz civilni sektor, jesu opštine, javna preduzeća i mali privrednici. Grant je dobilo i Udruženje sportskih novinara Crne Gore. Dobijena sredstva utrošiće na edukaciju osam osoba sa invaliditetom za rad u elektronskim medijima. Nakon obuke, koja traje tri mjeseca, njih še-

storo će ostati da radi još sedam, osam mjeseci, u sklopu tog projekta, u Udruženju sportskih novinara. Maja Pešić iz opštine Berane kaže da su za projekat “Jednake mogućnosti za sve” dobili grant od 49.000 eura. “Biće uključeno šest osoba sa invaliditetom. Tri osobe pla-

nirane su za rad u Vodovodu i kanalizaciji, u okviru osposobljavanja za rad kod poslodavca, a tri osobe će biti obučene i steći će nova znanja kod licenciranog proizvođača programa za odrasle, a tiče se obuke za rad na računarima i administrativne podrške u preduzećima”, kazala je Pešić.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

HERCEG NOVI: TIM ZA VANREDNE SITUACIJE KO

PRIORITET SANACIJA URGENTNIH TAČAKA

Nakon jučerašnjeg nevremena, kada je u Herceg Novom prema procjenama palo 250 litara kiše po metru kvadratnom, situacija u gradu je normalizovana, a sve gradske službe ulažu maksimalne napore u sanaciju štete od poplava, saopšteno je iz Opštine nakon sastanka Tima za upravljanje vanrednim situacijama. Gradska komunalna preduzeća i lokalni privrednici angažovani su na uklanjanju odrona i čišćenju puteva kroz opštinu, dok Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora po prijavama građana obilazi lokacije, evidentira stanje i sačinjava zapisnike na osnovu koji će biti moguća procjena štete, dok su se rijeke i potoci vratili u korita, te da se ne očekuje nastavak jakih padavina. Najvažnije je da nije bilo žrtava ni povrijeđenih, čulo se na sastanku. Ostvarena je dobra komunikacija i koordinacija u kriznoj situaciji između gradskih službi, Direktorata za vanredne situacije i Centra be-

Juče su preduzete mjere na sanaciji štete

Službe zaštite i spašavanja dobro odreagovale

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Direktrorat za vanredne situacije MUP-a, saopštio je juče da su opštinske službe zaštite i spašavanja dobro odreagovale, te da je situacija stabilna i pod kontrolom. Saopšteno je da je Direktorat za vanredne situacije tokom prekjučerašnjeg dana kooridinirao aktivnosti na upućivanju ispomoći,

te su se u cilju što efikasnijeg odgovora i saniranja posljedica nevremena, akciji u Herceg Novom pridružili pripadnici službi zaštite i spašavanja iz Nikšića i sa Cetinja. Direkorat za vanredne situacije stavio je i na raspolaganje pumpe visokog kapaciteta, koje mogu ispumpavati i do 5000 litara vo-

de u minuti. Iako se voda povlači i stanje stabilizuje, Direktorat i nadležne službe nastavljaju da prate situaciju na terenu, navodi se u saopštenju. U narednom periodu opštinske komisije procjenjivaće materijalnu štetu nastalu na objektima i u skladu sa tim dodijeliti pomoć ugroženima.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

ONSTATOVAO DA JE SITUACIJA POD KONTROLOM

CRNA GORA

ª TISAº : NOVE PROSTORIJE NAREDNE GODINE

Centar za korisnike starije od 27 godina u 2019.

Dnevni centar Tisa

Avion MA umjesto u Podgoricu sletio u Beograd zbjednosti. Sada je prioritet sanacija urgentnih tačaka na teritoriji cijele opštine i utvrđivanje obima nastale štete. Službi komunalne policije i inspekcijskog nadzora i Službi zaštite i spasavanja stiglo je preko 400 poziva za pomoć i prijava štete usljed prodora vode u objekte. Prema podacima Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora najveći broj prijava je iz Meljina i Zelenike. Služba zaštite i spasavanja imala je 69 intervencija za 24 sata, od kojih se najveći dio odnosi na ispumpavanje vode iz objekata i pomoć stanoviništvu u odbrani od poplava, kao i na uklanjanje palih stabala i zaglavljenih vozila.

■ REAKCIJA “CRNA-

GORAPUTA” SPORA I NEDOVOLJNA

Konstatovano je da je, uprkos kritičnom stanju na Jadranskoj magistrali i upućenim pozivima, reakcija „Crnagoraputa“, preduzeća koje je nadležno za održavanje magistralnog pojasa, bila spora i nedovoljna. Posebna zahvalnost upućena je lokalnim privrednicima koji su se odmah odazvali pozivu Opštine i svojom mehanizacijom znatno pomogli u čišćenju terena, kao i onima koji su osigurali smještaj za tri porodice iz Bijele i Igala. Na desetine putnih pravaca došlo je do odrona i padanja stabala. Ipak, danas su putevi prohodni, ali se vozačima savjetuje poseban oprez, dok sa-

Usljed jakog nevremena koje je juče zahvatilo Crnu Goru avion Montenegro Airlinesa, koji je letio iz Pariza za Podgoricu, preusmjeren je na aerodrom u Beogradu. “Na jučerašnjem letu iz Pariza za Podgoricu, usljed loših vremenskih uslova prilikom približavanja podgoričkom aerodromu, kapetan vazduhoplova “embraer E195 je sa pravom odlučio da avion preusmjeri na alternativni aerodrom u Beogradu”, saopšteno je CdM-u iz Montenegro Airlinesa. Tom prilikom je u rejonu Skadarskog jezera grom udario u avion. “Takvi slučajevi nijesu nepoznanica u svijetu vazduhoplovstva, i sigurnost putnika i članoobraćajnice ne budu u potpunosti očišćene. Oprez se savjetuje i pješacima, jer je do odrona došlo na Šetalištu pet Danica kod tvrđave Forte Mare, a pješački tunel Meljine - Zelenika nije bio prohodan. I ove dionice biće očišćene tokom dana. Telefonska linija putem koje građani mogu prijaviti nastalu štetu otvorena je 24 sata dnevno – 19800.

■ KLIZIŠTE U KUTIMA,

U BIJELOJ ALARMANTNA SITUACIJA

Veliko klizište pokrenuto je u Kutima nakon velike kiše. Predsjednik MZ Zelenika - Kuti Predrag Vujnović kaže da je situacija alarmantna jer se zemlja obrušila na potporni zid iznad kuće Željka Čvora. Klizište manjeg obima pokrenu-

va posade nije ni u jednom trenutku bila ugrožena, uzimajući u obzir činjenicu da je avion između ostalog konstruisan na principu Faradejevog kaveza. Avion je nakon toga bezbjedno sletio na beogradski aerodrom”, pojasnili su iz MA. Prema njihovim riječima, putnici su kasnije vraćeni u Podgoricu drugim avionom Montenegro Airlines-a. “Nakon detaljne inspekcije i sanacije manjih strukturalnih oštećenja na pomenutom avionu, u saradnji sa inženjeringom proizvođača aviona Embraer, avion je već jutros vraćen u redovni saobraćaj”, zaključili su iz MA u izjavi za CdM. lo se i kod kuće Rogača, poviše OŠ „Ilija Kišić“ u naselju Pržine. “Klizište kod kuće Čvora mora se što hitnije sanirati jer prijeti opasnost da se zemlja obruši na tri kuće. Kod kuće Bakoča je manje klizište, ali je put zatvoren za saobraćaj i mještani su trenutno bez komunikacije”, kazao je Vujnović i dodao da će komisija na terenu uraditi popis i utvrditi nastalu štetu. U Bijeloj se izlio potok Pijavica, a prema Vujanovićevim riječima, “sve se dešava zbog nemara građana i nesavjesnog odlaganja otpada”. On je podsjetio građane da se za popisivanje štete i nadoknadu obrate komunalnoj policiji. “Građani sa rivijere štetu treba da prijave komunalnoj policiji, a potom i zahtjev predaju u Građanski biro u Bijeloj”, kazao je Ilić. S.M.

Direktor Centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju “Tisa”, kazao je da je u planu otvaranje dnevnog centra za osobe sa inavliditetom preko 27 godina. “Korisnici u našem dnevnom centru mogu biti od tri do 27 godine, međutim nakon toga budu prepušteni sebi i svojim porodicama, jer u našoj opštini ne postoji centar, niti ustanova koja bi im pružila utočište i podršku. Zaista je to veliki problem i ono čime ćemo se baviti u narednom periodu. Plan nam je da prikupimo svu potrebnu projektnu dokumentaciju za dogradnju drugog sprata “Tise”, a već smo se obratili i nekim donatorima, kako bi dobili sredstva i što prije započeli gradnju ovog centra”, najavio je on. Iako nije precizirao kada bi centar za osobe sa inavliditetom preko 27 godina moga biti otvoren, očekuje da će to biti tokom 2019. godine. „Tisa“ koji se nalazi u bjelopoljskom naselju Medanovići, među prvima u Crnoj Gori dobila je licencu za obavljanje djelatnosti iz socijalne i dječije zaštite. Time će se, prema riječima direktora Ensada Omerovića, u velikoj mjeri unaprijediti ovaj sistem zaštite.

“Jasne i precizne procedure se moraju poštovati i primjenjivati u radu, nema mjesta ekseprimentisanju, naročito kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju”, decidan je Omerović, podsjećajuži da je licenciranje djelatnosti socijalne i dječije zaštite uređeno Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je donesen 2013. godine. “Krajem prošle godine uspostavljen je postupak licenciranja i bilo je neophodno ispuniti sve uslove predviđene Pravilnikom o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluga podrške za život u zajednici”, kazao je Omerović. Određeni dio uslova, neophodnih za dobijanje licence, ispunjen je mnogo ranije, ali, jedan od ključnih preduslova bio je licenciranje stručnih radnika od strane Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu. “Svi naši radnici morali da prođu osnovnu obuku za rad u dnevnim centrima i da polože određene ispite, kako bi našim korisnicima pružili najbolju moguću uslugu”, istakao je Omerović navodeći, da sada svi zaposleni u “Tisi”, njih 28, ima neophodne licence. B.Č.

ZAPOSLENIH MORALO JE DA PROĐE OSNOVNU OBUKU ZA RAD U DNEVNIM CENTRIMA I DA POLOŽI ODREĐENE ISPITE, KAKO BI NAŠIM KORISNICIMA PRUŽILI NAJBOLJU MOGUĆU USLUGU

crna gora

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

Kotor: svečanost povodom dana opštine

Zbog posljedica nevremena ceremonija bila na Pjaci od kina U Kotoru je juče obilježen 21. novembar, Dan oslobođenja Kotora (Dan opštine), pravoslavni i katolički vjernici proslavili su Aranđelovdan i Gospu od zdravlja, a lokalni javni emiter Radio Kotor 31. rođendan. Program proslave Dana opštine počeo je tradicionalno pozdravom gradu Gradske muzike, a nakon toga za njih i članove Bokeljske mornarice priređen je prijem u sali Opštine Kotor. Potom je uslijedio svečani raport admirala Bokeljske mornarice Antuna Sbutege i predaja zastave od strane predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića. Zbog posljedica jučerašnjih obilnih padavina ceremonija je održana na Pjaci od kina. Tradicionalno, u podne na Trgu od oružja odigrano je i tradicionalno kolo Bokeljske mornarice. Prethodno vijence na Spomenik palim borcima u Parku slobode položili su Jo-

kić, predsjednica SO Kotor Dragica Perović i potpredsjednik opštine Milivoje Samardžić. Perović je na sjednici SO kazala da obilježavaje 74 godine od oslobođenja Kotora predstavlja privilegiju sadašnjeg života grada i opstanka identiteta generacijama koje dolaze. “Kotor je prepoznatljiv u svim oblastima, u mnogim regionalnim i međunarodnim projektima, lider je i partner u inovativnim poduhvatima koji iz godine u godinu prima prestižna priznanja, i dostojno učvršćuje postojeće i unaprjeđuje nove vidove saradnje”, kazala je Perović. Jokić se osvrnuo na učinke lokalne samouprave u proteklom periodu, ističući da je fokus bio na bedemima i njihovoj sanaciju i rekonstrukciji, kao i njihovom iskorišćavanju, što je dalo rezultate. On je podsjetio na gradnju

Sa proslave Dana opštine novih vodovoda, koji su izgrađeni ili je njihova gradnja u toku na Trojici i u Kavču, ukupne vrijednosti od preko 600.000 eura, dijelom je završena i zamjena mreže u pojedinim djelovima grada, dok s rekonsturisane postojeće i izgrađene nove saobraćajnice. U rasvjetu na teritoriji Grada uloženo je preko 250.000 eura. “Zajednički sa opštinom obnovljen je vozni park Komunalnog preduzeća namjenskim vozilima u vrijednosti od preko 500.000 eura. Luka Kotor je ove godine obilježila 30 godina postojanja, a početkom oktobra resornom ministarstvu predata je sveobuhvatna dokumentacija sa zahtjevom za dodjelu koncesije Luci

Kotor”, kazao je Jokić. Pored ovoga, kazao je on, pitanje koje je opterećivalo i nastavlja da opterećuje Kotor jeste pitanje statusa Kotora na UNESCO listi, urbanizacija i ugrožavanje jedinstvene univerzalne vrijednosti. Jokić je sa sjednice poslao poruku o opstanku Kotora na UNESCO listi, ocjenjujući da je to pitanje forme, odnosno birokratije. “U mjesecima pred nama, država mora zajedno sa gradom da donese niz značajnih odluka u ovom pravcu, bez dodatnih tumačenja, striktnih i dosljednih. Sve ostalo bi nas vodilo tamo gdje nikako ne bismo smjeli da krenemo. Gradska uprava, moj tim i ja smo odluči-

li. Sada će biti država na potezu. Spremni i otvoreni da zajednički, bez ikakvih skrivenih namjera, uprkos svim razlikama, donesemo odluke i sprovedemo ih u djelo”, poručio je on. Takođe je najavio donošenje PUP-a čime će se otvoriti mogućnost za izgradnju hotela. Dodijeljene su i nagrade “21. novembar” profesoru dr Iliji Laloševiću za angažovanje u proučavanju, zaštiti i sanaciji kotorske tvrđave i doprinos u procesu upisa kotorske tvrđave na listu UNESKO, krajem prošle godine. Posthumno najveće opštinsko priznanje dodijeljeno je poznatom kotorskom frizeru Dušku Radeviću- Bajlu. I.K.

otvoren reKonstruisani objeKat dtv ¹ partizanª

Mala sala centra za 200 posjetilaca

Nova koncertna dvorana i mala scena Centra za kulturu, u objektu koji je sagrađen 1935. godine kao Školski dom, pa potom služio kao Dom za tjelesno vaspitanje „Partizan“, otvorena je preksinoć izložbom fotografija „Tivat u Velikom ratu“. „U zadnjih nekoliko mjeseci Opština je uložila oko 500.000 eura u rekonstrukciju ovog prostora. To je manje bitno jer je sve to ulaganje u kulturu i to nema vrijednost. Ovaj objekat počinje večeras da priča svoju priču i ta priča treba da traje. On treba da ima svoj život, a taj život je namijenjen

kulturi“, kazao je na otvaranju rekonstruisanog objekta, predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac. Objekat u samom centru grada nije bio u funkcji deceniju i po, a njegova rekonstrukcija je potrajala pet, šest godina. Po projektu tivatske kompanije „Axum“ grad je dobio multifunkcionalni objekat sa dvoranom koja može da primi do 200 posjetilaca, u kojoj će se igrati manje pozorišne i plesne predstave i održavati koncerti i književne večeri. Na zgradi je zamijenjena krovna konstrukcija, očišćeni su kameni elementi na fasadi, obavljeni su građevin-

ski radovi na sanaciji i adaptaciji enterijera i eksterijera, ugrađena je nova stolarija, zamjenjena je elektro, vodovodna i kanalizaciona instalacija, uvedeno je grijanje i klimatizacija, a urađena je hidroizolacija, izolacija podova i zvučna izolacija. „Dobrodošli u novi prostor Centra za kulturu! Do sada smo ga zvali DTV Partizan, a odsad će, nadam se, biti poznat kao koncertna dvorana i mala sala Centra za kulturu“, kazao je na otvarnju direktor Centra za kulturu, Neven Staničić, zahvaljujući lokalnoj upravi što je objekat vratila kulturnim posle-

nicima i tivatskoj publici. Izložbu „Tivat u Velikom ratu“, koja je dio manifestacije „Novembarski dani“, či-

ne fotografije austrijskih vojnih fotografa, a na otvarnju je svirao orkestar Muzičke škole. Z.K.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

crna gora

SVEČANO OBILJEŽAVANJE DANA OPŠTINE

Tivat je motor razvoja juga i cijele države Svečanost upriličena u Londonu

LuŠTIcA BAy GLAVNI PARTNER PROSLAVE DIPLOmATSkIh ODNOSA cRNE GORE I uk

Svečanost održana u poznatoj Lokarno sobi Luštica Bay bila je glavni partner Ambasadi Crne Gore u Velikoj Britaniji i Ministarstvu vanjskih poslova UK u organizaciji proslave koja je održana u Londonu, saopšteno je iz kompanije. Ambasada Crne Gore u Velikoj Britaniji u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Velike Britanije i Lušticom Bay, kao glavnim partnerom, organizovala je u Londonu proslavu 140 godina diplomatskih odnosa dvije zemlje. Događaj je počeo zvaničnim prijemom kojim su obilježene dugotrajne i snažne veze i istorijska prekretnica u partnerstvu između Crne Gore i Velike Britanije. Odnosi između dvije zemlje su kodifikovani 13. juna 1878. godine, kada je Berlinski sporazum potpisala Velika Britanija, kao i Austro-Ugarska, Francuska, Italija, Njemačka i Rusija, formalno priznajući Crnu Goru kao nezavisnu državu. Obraćajući se zvanicama, ministar za Evropu, sir Alan Dankan, istakao je da je proslava 140 godina odnosa između Velike Britanije i Crne Gore upriličena pet mJeseci nakon što je Velika Britanija bila

140

AmbAsAdA Crne Gore u Velikoj britAniji u sArAdnji sA ministArstVom VAnjskih posloVA Velike britAnije i luštiCom bAy, kAo GlAVnim pArtnerom, orGAnizoVAlA je u londonu proslAVu 140 GodinA diplomAtskih odnosA dVije zemlje. domaćin uspješnog samita zemalja Zapadnog Balkana u Londonu. “Crna Gora je sjajan prijatelj, ključni NATO saveznik i evropski partner, i mi dijelimo mnoštvo zajedničkih ciljeva i izazova. Velika Britanija ima vrlo specijalne, istorijske i dugogodišnje odnose sa Crnom Gorom, koje želimo da ojačamo i nastavimo to partnerstvo“, rekao je Dankan. Proslava je održana u poznatoj Lokarno sobi u sjedištu Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije, gdje je priređen i koncert najpoznatijeg crnogorskog i renomiranog svjetskog gitariste Miloša Karadaglića. Z.K.

GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA VELIKE BRITANIJE I CRNE GORE UPRILIČENO JE PET MJESECI NAKON šTO JE VELIKA BRITANIJA BILA DOMAćIN USPJEšNOG SAMITA zEMALJA zAPADNOG BALKANA U LONDONU

Primopredaja zastave Bokeljske mornarice “Tivat je ponosan na svijetlu prošlost, na aktuelan trenutak razvoja grada, ali i ubijeđen u blistavu budućnost i dalji napredak”, poruka je sa jučerašnje proslave Dana opštine Tivat. Dan Tivta obilježen je cjelodnevnom manifestacijom uz učešće Dječjeg saveza, učenika tivatskih škola, tivatskih privrednika, opštinskih službi, sekretarijata, institucija i ustanova, i brojnih zvanica i gostiju. Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik Skupštine opštine Ivan Novosel koji je, podsjećajući na 74. godišnjicu oslobođenja grada i 21. novembar 1944. godine istakao da je antifašizam duboko ukorijenjen u svim generacijama Tivćana. Predsjednik Skupštine je kazao da je Tivat danas „i veliko gradilište i velika arena“. “Realizovani su i započeti brojni projekti, Strateški plan opštine je trasirao dalji pravac razvoja koji predviđa značajne investicije i orgomna ulaganja“, naglasio je Novosel. „Iz sopstvenih sredstava i uz značajnu pomoć Vlade realizovani su ili se planiraju brojni projekti, naročito u oblasti lokalne infrastrukture“, dodao je Novosel. „U Tivtu se realizuju projekti vrijedni ukupno oko dvije milijarde eura. Naš Tivat je kao uspješan brend Crne Gore, zahvaljujući dinamičnoj reformi lokalne zajednice, stvorio neophodne preduslove za ekonomski prosperitet dajući time značajan doprinos razvoju Crne Gore. Tivat je turistička destinacija u Crnoj Gori u koju se rado dolazi. On je investici-

ona destinacija koju, kao svoj dom, vide prestižni globalni investitori i kompanije čija ulaganja su doprinijela da Tivat, ne samo bude motor turističkog i ekonomskog razvoja juga već i Crne Gore, i, prepoznatljiva destinacija na Mediteranu. Prepoznali smo razvojne šanse. Njihovom uspješnom realizacijom Tivat je danas među najprestižnijim turističkim destinacijama Mediterana. Pred nama je sada izazov da u tom redu Tivat bude među najboljima“, ocijenio je predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac na svečanoj sjednici. Krajem ove godine, istakao je on, najznačajnija ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu počinju da se ostvaruju otvarajući vrata unapređenju života i rada u Tivtu. „Počeli su radovi na izgradnji druge faze saobraćajnice MR 1 vrijedni 2,97 miliona eura, do kraja godine ili početkom sljedeće biće raspisan tender za izgradnju saobraćajnice MR2 kao novog kraka poveznice poluostrva Luštica sa Tivtom. Gradi se i prvih 400 metara še-

tališta lungo mare staze u Krašićima, vrijedna 700.000 eura, završena je rekonstrukcija DTV Partizan u centru grada vrijedna 500.000 eura. U rekonstrukciju kulturnih institucija, Opština Tivat uložila je ukupno više od milion eura; do kraja godine počeće i izgradnja multifunkcionalnog objekta sa Centrom za djecu sa smetnjama u razvoju. U širem jezgru Tivta završena je komunalna i vodovodna infrastruktura, a za asfaltiranje lokalnih puteva opredijeljeno je milion i po eura. Urađena je eksproprijacija i riješeni imovinsko-pravni odnosi za početak izgradnje prvog od dva kružna toka na budućem bulevaru”, naveo je prvi čovjek tivatske opštine. Na svečanoj sjednici uručena je godišnja nagrada najboljem studentu – ove godine Sandri Pean, studentkinji Fakulteta političkih nauka sa prosjekom 9,65. Sjednica je počela intoniranjem himne Crne Gore i odavanjem pošte minutom ćutnje stradalima u NOB i oslobođenju Tivta. Z.K.

Vijenci za borce nob-a Svečanoj sjednici prethodilo je polaganje vijenaca na spomenik poginulima Tivćanima u NOB-u, ceremonija predaje zastave odredu Bokeljske mornarice ispred zgrade Opštine, svečani defile mažoretki i gradske muzike ulicama grad, kao i izvođenja kola Bokeljske mornarice na gradskoj rivi Pine. U organi-

zaciji Sekretarijata za kulturnu i društvene djelatnosti, a u saradnji sa NVU „Maškarada“ i ugostiteljima na Trgu magnolija je od 12 do 14 sati održan program Gradu za rođendan u sklopu koga je dijeljen propagandni materijal, veliku tortu za građane sjekao je predsjednik Opštine Siniša Kusovac.

svijet

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

turska kritikovala donalda trampa zbog posljednjih izjava o saudijskoj arabiji

Zatvarate oči u vezi sa Kašogijevim ubistvom

Turska je posljednju izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa o ubistvu saudijskog novinara Džamala Kašogija označila kao “komičnu” i optužila SAD da “zatvaraju oči” pred tim ubistvom. Tramp je u utorak rekao da ostaje pouzdan partner Saudijskoj Arabiji, bez obzira na to što je saudijski prijestolonasljednik, princ Muhamed bin Salman, možda znao za plan da Kašogija ubiju u konzulatu, prenijela je agencija Rojters. Tramp je, o mogućnosti da je princ Muhamed imao saznanja o ubistvu, rekao: “Možda jeste, možda nije.” To je, kako je podsjetila britanska agencija, u suprotnosti sa izvještajem CIA da je Kašogijevo ubistvo direktno naredio saudijski prijestolonasljednik. Zamjenik predsjednika stranke Pravda i razvoj Redžepa Tajipa Erdogana, Numan Kurtulmuš, rekao je da je “Trampova izjava komična”.

“Nemoguće je za obavještajnu agenciju kao što je CIA, koja zna čak i boju dlake mačke koja šeta oko bašte saudijskog konzulata... da ne zna ko je to naredio”, istakao je Kurtulmuš. On je dodao da “to nije kredibilno ni za američko javno mnjenje niti za svjetsko javno mnjenje”. Turska je, od samog početka, kada je Kašogi nestao u saudijskom konzulatu u Istanbulu, tvrdila da je on ubijen i da je naređenje stiglo “s najvišeg nivoa” vlade Saudijske Arabije, mada nije direktno optužen princ Muhamed. Saudijska Arabija negira da je princ Muhamed naredio Kašogijevo ubistvo. Kašogi je 2. oktobra ušao u saudijski konzulat u Istanbulu radi pribavljanja dokumenata za svoje venčanje. Iz konzulata novinar nije izašao, a Rijad je najprije tvrdio da ne zna šta je sa Kašogijem, međutim, poslije par nedjelja je priznao da je on ubijen.

izabran na sastanku u dubaiju

Južnokorejac Kim Džong Jang novi šef Interpola Južnokorejac Kim Džong Jang izabran je za novog predsjednika Interpola, na dvogodišnji mandat, iako je favorit bio ruski kandidat. Bijela kuća i njeni evropski partneri lobirali su protiv kandidature ruskog predstavnika u Interpolu Aleksandra Prokopčuka za sljedećeg pred-

sjednika međunarodnog policijskog tijela. Za Kima su glasale zemlje članice Interpola na godišnjem sastanku u Dubaiju. Kim od septembra vrši dužnost predsjednika Interpola umjesto Kineza Meng Hongveja, koga su tada neočekivano pritvorile kineske vlasti.

Na osnovu članova 13 stav 3 i 29 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list RCG”, br. 80/05 i ”SI. list CG”, br. 40/10, 73/10, 40/11, 27/13 i 52/16) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Opštine Bar OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANU JAVNOST da je preduzeću D.O.O »Jugopapir«, odgovorno lice Tošić Vladislav, donijeto Rješenje br. 14-353/18-UPI-215 od 21.11.2018 godine, kojim se utvrđuje da za projekat preradu voća u sokove »Extra sokovi« na katastarskoj parceli 6430 KO Novi Bar, nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu utvrdjeno je, uzimajući u obzir raspoloživu dokumentaciju za odlučivanje o potrebi procjene uticaja i podatke o karakteristikama planiranog projekta, važeće tehničke normative i standarde propisane realizaciju ove vrste projekta, ne očekuje negativan uticaj na segmente životne sredine. Pri preradi voća u sokove, nosilac projekta ima obavezu da primjeni mjere utvrđene rješenjem br. 14-353/18UPI-215 i dokumentacijom za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu. Upustvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti Žalba Glavnom administratoru Opštine Bar u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja u dnevnom listu koje izlazi napodručju koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta. Zalba se ulaže preko ovog Sekretarijata i taksira sa 3 eura administrativne takse.

procjene humanitarne organizacije ª save the childrenº

U Jemenu od gladi umrlo 85.000 djece Procenjuje se da je skoro 85.000 djece mlađe od pet godina umrlo od gladi i bolesti u Jemenu, od kada je 2015. godine u toj zemlji izbio građanski rat, saopštila je humanitarna organizacija “Save The Children”. Prema podacima Ujedinjenih nacija, više od 1,3 miliona djece su žrtve ozbiljne akutne neuhranjenosti, otkako je u martu 2015. koalicija predvođena Saudijskom

Arabijom zaratila sa jemenskim pobunjenicima Hutima. “Na svako dijete ubijeno bombama ili mecima, od gladi umire na desetine drugih, što se može spriječiti”, izjavio je direktor organizacije “Save The Children” Tamer Kirolos i dodao da djeca koja umiru na taj način strašno pate. Za tri četvrtine stanovništva Jemena je potrebna pomoć kako bi preživjeli, a više od osam mili-

ona je ugroženo glađu. Procjenjuje se da je u borbama poginulo nekoliko desetina hiljada ljudi. “Save The Children” tvrdi da je za glad odgovorna saudijska blokada, koja je ojačana prošle godine, pošto su pobunjenici ispalili balističku raketu na Rijad. Borbe se vode u lučkom gradu Hodeidi, preko kojeg u Jemen stiže oko 70 odsto hrane i humanitarne pomoći, javio je AP.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

svijet

odmazda vlade kosova zbog rezultata glasanja na sjednici skupštine interpola

Priština uvela carine od 100 odsto na Proizvode iz srbije i biH V

lada Kosova donijela je odluku o uvođenju 100-postotne carine na proizvode iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Odluka je donesena na jučerašnjoj sjednici kosovske Vlade na predlog ministra trgovine i industrije Endrita. U obrazloženju odluke, iz kosovske vlade su kazali da se Srbija intenzivno zalaže protiv države Kosovo, ne poštuje sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA i dogovore postignute u Briselu. Premijer Ramuš Haradinaj rekao je da je odluka donesena radi zaštite građana Kosova, a Srbiju je optužio da se zalaže protiv normalizacije odnosa s Kosovom. Odluka je uslijedila dan nakon što je Interpol odbio zahtjev Kosova za učlanjenje u toj organizaciji, što je bio razlog da američka agencija AP konstatuje da odluka kosovske vlade predstavlja “odmazdu” za ono što je zamjenik kosovskog premijera Enver Hodžaj opisao kao “agresivnu kampanju Srbije protiv Kosova na međunarodnoj sceni”. Hodžaj je na svom Tviter profilu napisao da se tom odlukom štite vitalni interesi Kosova. “Kako bi zaštitila vitalne interese, kosovska vlada je podigla carinske dažbine na 100 odsto”, napisao je Hodžaj na Tviteru. Drastično povećanje taksi podržao je premijer Ramuš Haradinaj, koji je rekao da “sporazum CEFTA ne funkcioniše”. “Ova odluka stupa na snagu odmah i institucije

su obavezne da je odmah sprovedu”, rekao je Haradinaj. On je, kako je prenio prištinski dnevnik Ekspres, naveo i da je ministarstvu trgovine naložio i da “odmah zabrani” promet robe na kojoj se ne Kosovo ne pominje kao “Republika Kosovo”. Zamjenik kosovskog premijera i ministar spoljnih poslova Bedžet Pacoli tvrdi da odluka o stopostotnom povećanju takse na robu iz Srbije nije uperena protiv srpskog naroda koji živi na Kosovu. Pacoli je na svom Fejsbuk profilu napisao da se ista mjera odnosi i na robu iz BiH, koja se, kako je naveo, prema Koso-

što je navedeno u vladinoj odluci mora biti primjenjeno u praksi”, naveo je Pacoli. Pacoli je napisao i da je odluka donijeta jednoglasno baš, kako kaže, kao što je jedinstvena vladajuća koalicija. Na taj način Pacoli je otklo-

Visoka predstavnica EU Ferderika Mogerini pozvala je sinoć vladu Kosova da hitno ukine odluke o taksi na robu iz Srbije i BiH. Vlada Kosova mora odmah da ukine ove odluke”, poručila je Mogerinijeva. “U pitanju je “jasna povreda Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i duha Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Kosova”, poručila je visoka predstavnica EU povodom odluke Vlade Kosova o oporezivanju robe iz Srbije i BiH.

Vučić: Četiri moguća cilja prištinskih mjera Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sazvao je sinoć sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost povodom odluke Kosova o uvođenju carina od 100 odsto na proizvode iz Srbije. Vučić je izašao sa sjednice kako bi gostovao u Dnevniku RTS-a gdje je rekao da za odluku prištine o taksma postoje četiri osnovna cilja. Prvi cilj je veliki pritisak koji bi vodio ka kapitulaciji Beograda i priznavanju prištinske nezavisnosti. Drugi cilj je da se tiho sprove-

vu ponaša u skladu sa politikom Srbije. “Nadam se da ova mjera neće da utiče na povećanje cijena osnovnih proizvoda na Kosovu. Mi ćemo voditi računa o trgovcima, proizvođačima i građanima, a sve

de najsnažnije etničko čišćenje Srba sa prostora Kosmeta, i sjeverno i južno od Ibra. Kao treći cilj naveo je pritisak na međunarodne organe i institucije kako bi im učinili ustupke po pitanju vizne liberalizacije. Vučić je rekao da je četvrti mogući cilj dolazak do sukoba i potpune destabilizacije regiona zarad nečijih interesa. Ranije juče predsjednik Srbije izjavio je da najnovije mjere Prištine “pripadaju 17. vijeku, a ne ovom dobu”.

nio sumnje pojedinih medija da je tokom glasanja o uvođenju stopostotnog poreza Srbiji i BiH bio uzdržan. Naime, na fotografiji sa sjednice kosovske vlade, koju su objavili prištinski mediji, Pacoli u tom trenutku nije imao podignutu ruku pa su se mediji pitali da li je Pacoli glasao za odluku o povećanju taksi ili je ostao uzdržan. Predsjednik kosovske Agencije za biznis Agim Šahin izjavio je da odluka vlade Kosova predstavlja “direktan izraz revanšizma” Prištine prema Beogradu, koji, kaže, blokira kosovske proizvode. Šahin je za prištinski portal Telegrafi rekao da u ovoj situaciji treba naći alternativu za uvoz, i da bi to mogle biti Albanija, Makedonija ili neka druga zemlja sa kojom Priština ima saradnju.

svijet

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

prošlo je 50 godina od prvog masovnog talasa imigracije jugoslovena u njemačku

Dan kaDa je tetka otišla u njemačku… O ve godine oblježava se 50 godina organizovanog iseljavanja “gastarbajtera” iz Jugoslavije u Njemačku. U Berlinu se na jednoj tribini u utorak govorilo o talasima iseljavanja. I razbijali su se neki tvrdokorni mitovi.

Ugovor između Savezne Republike Nemačke i Jugoslavije o organizovanom transferu radne snage za potrebe njemačkog tržišta rada, posljednji je ugovor takve vrste potpisan između Njemačke i neke od “gastarbajterskih zemalja”. Prvi ugovor je za rastuće potrebe njemačkog privrednog čuda potpisan još 1955. s Italijom. Objašnjenje tog kasnog stavljanja službenog pečata na masovnu migraciju iz Jugoslavije trebalo bi tražiti u činjenici da Jugoslavija i Njemačka u periodu kada su potpisivani sporazumi o dolasku radnika nisu imale diplomatske odnose. Oni su prekinuti 1957. kada je SR Nemačka, shodno svojoj tadašnjoj politici nepriznavanja zemalja koje priznaju DDR, prekinula odnose s Jugoslavijom koja je neposredno prije toga uspostavila odnose s Istočnom Nemačkom. Ipak, kako je na tribini “50 godina gastarbajtera iz Jugoslavije” u organizaciji udruženja “Südost Kultur” u Berlinu, objasnio prof. Hanes Grandits s berlinskog Univerziteta Humbolt, u tom trenutku je u Njemačkoj i bez sporazuma već živjelo i radilo 300.000 radnika iz Jugoslavije. Grandits, koji na Humobltu drži katedru za istoriju jugoistočne Evrope, komentarisao je scenu iz legendarnog dokumentarnog filma Krsta Papića “Specijalni vlakovi” u kojem jedan njemački ljekar vodi komisiju koja u centrima na području bivše Jugoslavije selektuje radnike i sprovodi sistematske preglede. “Morate znati da se sve to zbiva dva-

desetak godina nakon Drugog svjetskog rata i da scene u kojima njemački lekari u Jugoslaviji vrše preglede bude neugodna sjećanja”, komentarisao je Grandits.

■ Mit o dobriM radniciMa

Međutim, većina radnika koja je tada odlazila na rad u Njemačku bila je suviše mlada da bi se sjećala Drugog svjetskog rata. “Prosječna starost radnika iz Jugoslavije bila je oko 25 godina”, objasnio je na tribini istoričar iz Berlina Vladimir Ivanović, koji se u svom naučnom radu do sada pretežno bavio iseljavanjem iz Jugoslavije u Njemačku krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka. I koji je oduvijek bio fasciniran pričama o “tetkama iz Njemačke”. I po još nečemu su došljaci iz Jugoslavije bili drugačiji od ostalih “gastarbajtera”. “Dok su iz Turske, Grčke i Italije dolazili gotovo isključivo muškarci, jugoslovenski kontingent su preko jedne trećine činile žene”, kaže Ivanović. U prvih desetak godina dolaska gastarbajtera, u Njemačku su uglavnom dolazili neobrazovani, polupismeni

radnici. Od 1968. kada organizovano počinju da dolaze Jugosloveni, potreba za nekvalifikovanim radnicima je opala tako da iz Jugoslavije dolaze mnogi kvalifikovani radnici. Josip Juratović, automehaničar iz Podravine i socijaldemokratski poslanik u Bundestagu, se ipak ne bi složio sa starim mitom o Jugoslovenima kao radnicima koji su na posebno dobrom glasu. “Kao sindikalac sam mogao da se uvjerim u to da su njemački šefovi isto govorili radnicima svih nacionalnosti tako da je taj mit pomalo neosnovan. Ja ne bih isto tako rekao da su radnici iz Jugoslavije bili posebno stručni. Opšte obrazovanje je zbog dobrog obrazovnog sistema u Jugoslaviji bilo više, ali stručno obrazovanje nije bilo na njemačkom nivou”, priča Juratović koji je i sam mnoge godine

prije odlaska u politiku proveo na pokretnoj traci.

■ “nevidljivi jugosi”

Oko jednog mita mogli su na kraju ipak svi da se slože: Jugosloveni su bili i ostali “nevidljivi”. Niti su upadali u oči po svojoj spoljašnjosti, a jeli su meso i krompir kao i Njemci. I važe kao dobro integrisani, neki bi rekli i kao asimilovani. “jJugosloveni su se često koncentrisali na uspeh na poslu i da im deca budu dobra u školi. I mnogo energije su ulagali u to da im deca pohađaju dopunsku nastavu na maternjem jeziku“, kaže demohrišćanska političarka Barbara Jon koja je od 1981. do 2003. bila na funkciji povjerenice grada Berlina za strance. Jugosloveni se nisu često pleli u politiku, pa čak ni u sindikalne poslove.

■ PolitikoM

Možete da se bavite u jugoslaviji

Možda je to odraz poruke koju su dobili prije odlaska u inostranstvo. “Nas su sve pozvali na predavanje gdje su nam ljudi iz sindikata poručili da smo mi u njemačkoj ambasadori svoje ze-

mlje i da moramo dolično da se ponašamo. Ako želite da se bavite politikom, to možete u Jugoslaviji”, glasila je poruka, kako svjedoči Bosiljka Šedlih koja je 1968. došla u Berlin da u fabrici Telefunkena sklapa gramofone. Jer, politička aktivnost u inostranstvu uglavnom se povezivala s aktivnostima “neprijateljske emigracije”. Socijaldemokrata Juratović nije mogao da se složi ni sa tezom o apolitičnosti i zamjera i dalje mnogim iseljenicima to što se još uvijek više drže nacionalističkog izazova domovine, nego demokratskih temelja društva u kojem žive. “Meni je nepojmljivo da neko ko trideset, četrdeset godina živi u jednom liberalnom društvu, uživa sva građanska prava, istovremeno to isto osporava ljudima u zemljama iz kojih potiču i okreću se nedemokratskim strankama. Ali to nije samo specifično samo kod Jugoslovena, nego i kod drugih, kod Turaka koji su ovdje u Njemačkoj na strani jednog Erdogana“, zaključuje Juratović. Razlika je u iseljenicima koji su u Njemačku došli posljednjih godina. Oni su dobrim djelom i došli u Njemačku jer s politikom kod kuće više ne žele da imaju ništa. (Dojče vele)

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

KULTURA Veče Sanje Perić u Podgorici

Autorsko veče pjesnikinje Sanje Perić biće priređeno u Buk kafeu, u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, večeras sa početkom u 19 časova. Tim povodom, sa autorkom će razgovarati Zoja Đurović. Sanja Perić rođena je u Podgorici. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu. Dobitnica je Nagrade “Dragan Radulović”, a njene pjesme uvrštene su u udžbenike za osnovno obrazovanje. Autorka je stihova koji su izvođeni na Dječijem Eurosongu, kao i stihova Gimnazije “Slobodan Škerović”. Prvu knjigu pjesama “Uživaj dok si dijete” objavila je 2016. godine. Radovi Sanje Perić mogu se pročitati i na sajtu sanjinepjesme.com.

repertoar DANAS 22.11.2018.

FILM

FANTASTIČNE ZVIJERI GRINDELVALDOVI ZLOČINI 17.00 / 18.00 / 19.30 /

Režija: Dejvid Jejts Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 23.11.2018.

FILM

ROMANSA U MALOJ ITALIJI 17.45 h

Režija: Donald Petri Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

TrinaesTo izdanje Tradicionalne likovne smoTre

Milici Golubović prva nagrada godišnje izložbe

Umjetnica Milica Golubović ovogodišnja je dobitnica priznanja za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru tokom 2018. godine, za ilustracije rađene za francuski časopis “Psychologies Magazine”. Njoj će nagradu uručiti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, večeras u Gradskoj galeriji na otvaranju izložbe “Kotorski vizuelni umjetnici”, koje je zakazano za 19 časova. Žiri trinaestog izdanja likovne smotre radio je u sastavu Marija Mihaliček, predsjednica i članovi Gordana Franović i Tatjana Kriještorac. Ovogodišnju postavku čine djela jedanaest umjetnika, odabranih na konkursu Gradske galerije. Tako će ljubitelji likovne umjetnosti biti u prilici da, osim radova nagrađene Milice Golubović, vide djela umjetnika koji su rođeni ili žive i stvaraju na teritoriji opštine Kotor - Daliborke

Kordić, Lane Bokan, Zorana Petrušića, Dušice Ivetić, Mila Albijanića, Dubravke Milivojević, Simona Vukčevića, Milodarke Milatović, Tijane Cvetić i Maje Maraš. Na otvaranju izložbe govoriće predsjednica žirija

Marija Mihaliček, v.d. direktorica Kulturnog centra “Nikola Đurković” Marija Bernard i direktorica Radio Kotora Vjera Baničević, koja će uručiti nagradu publike “Ton i slika – Radio Kotor vizuelnim umjetnicima”. R.K.

Komad Dejana Dukovskog na sceni CNP-a Predstava “Mamu mu jebem, ko je prvi počeo”, po tekstu Dejana Dukovskog, a u režiji Luke Kortine, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, večeras sa početkom u 20 sati. “’Mamu mu jebem, ko je prvi počeo?’ preko likova grubo, sarkastično i cinično komentariše isprazne i besmislene živote ljudi, njihove duboke rane, frustracije i komplekse. Oštro kritikuje iskrivljenu sliku čovječanstva, nudeći nadu u bolji život preko uzvišenih scena koje su metafora unutrašnjih glasova intuicije, mira i spokoja. Na taj način u predstavi se prepliću božansko i ljudsko, emotivno i racionalno, unutrašnje i spoljašnje, dok se ne drugom nivou iste ravni aktuelizuje binarna, interkulturalna opozicija Balkana i Evrope”, stoji u najavi. Uloge tumače Goran Vujović, Milica Šćepanović, Marko Todorović, Vanja Jovićević, Vukan Pejović i Anđela Radović.

dva ProGrama Povodom dana oPŠTine Bar

Radovi akademika i osvrt na tri decenije Ljetopisa

Otvaranje izložbe radova četrnaest članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i predstavljanje monografije “Barski ljetopis – prvih trideset godina” biće priređeni u Dvorcu kralja Nikole večeras od 19, odnosno 20 sati, povodom obilježavanja Dana opštine Bar. Barska publika biće u prilici da pogleda radove nekih od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, akademika CANU – Miloša Vuškovića, Vuka Radovića, Aleksandra Aca Prijića, Voja Stanića, Branka Fila Filipovića, Luke Tomanovića, Miodraga Dada Đurića, Dušana Vukotića, Pavla Pejovića, Dimitrija Popovića, Dragana Karadžića, Anke Burić, kao i Petra Omčikusa i Tome Serafimovskog, inostranih

članova CANU. Izložbu će otvoriti predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, a o izloženim radovima govoriće selektorka likovnog programa „Barskog ljetopisa“ i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović. Monografija „Barski ljetopis – prvih 30 godina“ pripremljena je u čast jubileja obilježenog prošle godine – tri decenije od ustanovljenja „Barskog ljetopisa“ kao najznačajnije smotre kulture i umjetnosti u Baru. Shodno formi takvih specijalizovanih izdanja, monografija adekvatno i sveobuhvatno prati ključne segmente života Barskog ljetopisa, podijeljenog u književni, pozorišni, likovni, muzički i prateći program. R.K.

Monografija „Barski ljetopis – prvih 30 godina“ pripremljena je u čast jubileja obilježenog prošle godine – tri decenije od ustanovljenja „Barskog ljetopisa“ kao najznačajnije smotre kulture i umjetnosti u Baru

kultura

RADOVI GIMNAZIJALACA U BILJARDI

Antiratni glas mladog čovjeka po ugledu na Lubardino djelo

INTERVJU: ITALIJANSKI PIJ

Umjetnost preživjeće ⌦ Sonja Ičević

Izložba učeničkih radova naslovljena “Zaustavite rat – spasite svijet”, otvorena je u Biljardi, u sklopu projekta “Lubarda kao inspiracija”, Fondacije “Petar Lubarda”. Gran pri izložbe pripao je Jeleni Ognjenović, učenici Gimnazije “Stevan Puzić” iz Rume, prvu nagradu osvojila je Elena Simović učenica škole “Ivan Goran Kovačić” iz Herceg Novog, drugu Luka Šubert iz škole “Petar Lubarda” sa Cetinja, dok je treća nagrada pripala Ani Medvidović, učenici Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada. Priznanje za inovativan pristup u likovnom rješavanju teme uručeno je Polini Kazačenko, učenici škole “Petar Lubarda” sa Cetinja. Otvarajući izložbu istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković kazala je da je Lubardino slikarstvo podstaklo mlade ljude da kroz predstavljena djela, daju svoje viđenje

srednjih škola iz Crne Gore i srbije učestvovalo je u naGradnom konkursu FondaCije Petar lubarda

rata i na svoj način doprinesu umjetnikovoj opšteljudskoj i humanoj ideji o pobjedi dobra i života nad zlom i smrću. “Misija ovogodišnje izložbe jeste da se čuje, zapravo vidi antiratni glas mladog čovjeka koji bi nadjačao strahotni, apokaliptični hor ratnih nemani. Zapravo, slike užasa koje donose ratni sukobi suočavaju nas sa činjenicom da su mladi ljudi, danas, posredstvom komunikativnih i vizuelnih medija upoznati sa svim pošastima koje na međunarodnom nivou donose ratni sukobi”, kazala je Zeković. Direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović istakla je da je odluka žirija bila jednoglasna, dodavši da zadatak učenika nije bio jednostavan. “Nije lako uvezati Petra Lubardu i strahotnu temu rata, odnosno da rata ne bude, a da se u djelima čita i Lubarda i tema, a sve to kroz razne tehnike koje su učenici primijenili”, smatra Miranović. Direktorica Srednje stručne škole „Petar Lubarda“ Gordana Tomašević navela je da postavku čine djela učenika iz šest škola sa teritorije Crne Gore i Srbije, dodavši da se na ovaj način otvaraju granice i putevi kojima je i Petar Lubarda išao. Predsjednica fondacije „Petar Lubarda“ Đina Lazar, istakla je da se u predstavljenim djelima prepoznaje dječiji talent, duhovnost i kreativnost. “Kreativnost je važna za svaku oblast života gdje god

Slike užaSa koje donoSe ratni Sukobi Suočavaju naS Sa činjenicom da Su mladi ljudi, danaS, poSredStvom komunikativnih i vizuelnih medija upoznati Sa Svim pošaStima koje na međunarodnom nivou donoSe ratni Sukobi da krenu. Iako se ne budu bavili umjetnošću naći će sebe nagrađenim, jer smatramo da umjetnost čini bolje ljude, kreativne sa dobrom dušom, koji znaju da izraze sebe na najljepši način”, kazala je Lazar. Dugogodišnji likovni pedagog i Lubardin sinovac Đuro Lubarda izrazio je zadovoljstvo što se ova izložba nadovezuje na nedavno završeni projekat fondacije, Regionalni likovni susret “Krš u Lubardinom pejzažu”. Projekat “Lubarda kao inspiracija”, kako je kazao, treba da bude pouka i poruka starijima, jer djeca žele da upozore da treba radosno živjeti. Učesnici ovogodišnjeg konkursa su Srednja likovna škola” Petar Lubarda” sa Cetinja, Srednja mješovita škola “Ivan Goran Kovačić” iz Herceg Novog, Gimnazija “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada, Srednja mješovita škola “Mladost” iz Tivta, Gimnazija “Stevan Puzić” iz Rume i “Tehno Art” iz Beograda. R.K.

ve što je digitalizovano, robotizovano i sadrži mehaničke elemente je hladno i prazno, ništa ne prenosi. A mi, kao ljudska bića, imamo potrebu da osjetimo emocije, da ih živimo

Mastrini je do sada je održao skoro 500 nastupa širom svijeta i objavio sedam studijskih albuma. Prepoznatljiv je po snažnoj emociji i originalnoj izvođačkoj tehnici, ali i po zanimljivom odabiru lokacija za svoje nastupe, poput vulkana Etna, termalne vode u Montepulćanu, pustinje u Dubaiju... Smatran “čudom od djeteta”, postao je učenik maestra Vinćenza Vitalea i izuzetno brzo stigao do najznačajnijih svjetskih pozornica. Njegova karijera je prekinuta 2000., zbog ličnih problema, i nastavljena devet godina kasnije, kada je odlučio da se oproba u novoj vrsti muzičkog izraza – sviranju unazad. Njegov posljednji studijski album, naslovljen „Heart“, objavljen je 2016. godine, a kao osnovu naslovne numere umjetnik je koristio otkucaje svog srca. U razgovoru za Dnevne novine muzičar govori o autorskim kompozicijama, razlozima zbog kojih bira neuobičajene lokaci-

je za nastupe, mjestu i budućnosti klasične muzike u 21.vijeku...

■ NE STVARAM

GLAVOM, VEĆ SRCEM

“Prvi put sam u Crnoj Gori i jako sam znatiželjan da vidim kako će publika, i u glavnom gradu i u Kotoru, da reaguje na moju muziku. Izvešću program koji je osmišljen 2014. godine i objedinjava moje najuspješnije kompozicije stvarane u posljednjoj deceniji. Između ostalih, na repertoaru su djela ‘Essential’, ‘La stagione dell’amore carezze’, ‘Primavera’, ‘Children’s love’… Moja djela uvijek su inspirisana određenim emocijama, publika u svijetu to prepoznaje i nadam se da će tako biti i ovog puta”, kazao je umjetnik. Vječita inspiracija za stvaranje su mu, dodaje, emocije koje nalazi u dodiru sa prirodom i u odnosima i susretima sa ljudima. “Kada pišem, ne pišem gla-

kultura

JANISTA MAURICIO MASTRINI NAKON KONCERTA U PODGORICI

prUža pravU emocijU i sve tehnološke promjene OdabirOm lOkacija trudiO sam se da skrenem pažnju javnOsti na Određene društvene prObleme i pitanja važna za svaki ljudski živOt. takOđe, nastupi u prirOdi meni, kaO umjetniku, pružaju jedinstven Osjećaj... smjestiti klavir i svirati usred pustinje djeluje, na prvi pOgled, kaO nemOguća stvar, jednakO kOlikO i nastupiti na nadmOrskOj visini Od dvije hiljade metara, zar ne? vom, već srcem. Srce pronalazi note za moje kompozicije i melodije”, ističe Mastrini. Iako su naše dvije države, Crna Gora i Italija, vezane morem, Mastrini kaže da, nažalost, nije upoznat sa našim muzičkim nasljeđem. “Ali, s obzirom na to da ću ovdje boraviti nekoliko dana i da slijedi nastup u Kotoru, potrudiću se da saznam što više o vašim kompozitorima i savremenim muzičarima. Ipak, imao sam priliku da na jednom od italijanskih festivala, nastupim sa izuzetno talentovanom crnogorskom umjetnicom, operskom pjevačicom Milicom Dobaj”, kaže Mastrini.

■ EVOLUCIJA

KLASIČNE MUZIKE

Mastrinija svjetska muzička javnost prepoznaje po virtuoznosti, ali i po tome što uvijek nastupa bos. “Na taj način najbolje osjećam melodije i vibracije koje instrument prenosi, jer sa klavirom imam direktan kontakt i prstima i stopalima. Pijanisti su poput slikara, što više boja pronađu u svojim notama, postaju sve bolji. Direktan kontakt daje mi mogućnost da pronađem te boje u mojim djelima”, naveo je Mastrini. Njegovoj popularnosti doprinijeli su i koncerti u speci-

fičnim okruženjima – “Koncert prvog snijega” održao je Folgaria Trento na 2600 metara nadmorske visine, “Koncert za vodu” priredio je u termalnoj vodi u Montepulćaanu, “Vatreni koncert”, u vrijeme erupcije, kod vulkana Etna, a ne manje impresivan bio je i “Koncert u pustinji” u Dubaiju.

“Odabirom lokacija trudio sam se da skrenem pažnju javnosti na određene društvene probleme i pitanja važna za svaki ljudski život. Takođe, nastupi u prirodi meni, kao umjetniku, pružaju jedinstven osjećaj... Smjestiti klavir i svirati usred pustinje djeluje, na prvi pogled, kao nemoguća

stvar, jednako koliko i nastupiti na nadmorskoj visini od dvije hiljade metara, zar ne? Ali, dodir sa prirodom i nebom tokom nastupa bude u meni inspiraciju za bolje prenošenje emocija i za bolje sviranje. Moji nastupi uvijek imaju istu poruku – naše emocije su naše jedino istinsko bogatstvo”, objašnjava naš

sagovornik. Tokom muzičkog građenja i perioda kada se isključivo bavio klasičnom muzikom umjetnik koji je najviše uticao na njega bio je List, kaže Mastrini. “Ipak, kao kompozitor ne dozvoljavam sebi da imitiram bilo koga, jer ne bih volio da moja muzika ima iole nečeg tuđeg, pozajmljenog. Ne želim ovim da kažem da sam najbolji ili bolji od drugih, uvažavam sve svoje kolege i cijenim njihov rad i njihova postignuća, ali, nemam idole”, navodi. Osvrnuvši se na budućnost klasične muzike u 21. vijeku, Mastrini ističe da se često postavlja pitanja da li će umjetnost uopšte, preživjeti u vremenu izuzetnih tehnoloških promjena, ali da čvrsto vjeruje da je ona snažnija od svih promjena koje nas čekaju. “Sve što je digitalizovano, robotizovano i sadrži mehaničke elemente je hladno i prazno, ništa ne prenosi. A mi, kao ljudska bića, imamo potrebu da osjetimo emocije, da ih živimo. Umjetnost je jedina koja nam daje pravu emociju i zato sam uvjeren da će nadživjeti sve promjene koje slijede”, kazao je Mastrini, dodavši da klasična muzika danas ima svoju stalnu publiku. “U Evropi su traženiji moderni kompozitori i, koliko mogu da primjetim, publika, naročito mlađa, više naginje ka modernom muziciranju, nego ka klasičnom izrazu. Naše vrijeme karakteriše određena evolucija, kada o klasičnoj muzici govorimo. Tu mislim na spajanje klasike sa drugim vrstama muzike, što mi se lično dopada. Kao najbolje primjere naveo bih izuzetnog violinistu Dejvida Gareta i sjajni hrvatski duo Tu Čelos, koji sa klasičnim instrumentima stvaraju muziku koja privlači zaista široku publiku. I ja spadam u tu kategoriju savremenih muzičara i eksperimentišem na takav način. Na posljednjem disku nalazi se jedna kompozicija koja spaja klavir sa elektronikom. To je, rekao bih, i najbolji način da se privuče nova, mlada publika”, zaključio je Mastrini.

zabava

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

EMOTIVNI OMAŽ ALEKSAND OBILJEŽIO DRUGO VEČE MO

Prerano P san o mal igli, konc

⌦ Marija Roganović, foto: Nikola Pejović

Boško Jakovljević sa modelima

Drugo veče crnogorske jesenje nedjelje mode “Mionetto Prosecco Fashion Week” kolekcije su predstavili diazjneri Hana Olajić, Boško Jakovljević, Nina Dulović, Maja Velemirov, kao i brendovi Nana&Iva, Sarabanda i City Moda Kids. Međutim, i pored sjajne modne poslastice, koju su organizatori iz Nacionalne modne komore, na čelu sa Srđom Lubardom, priredili prisutnima, veče je ipak obilježio omaž našem nedavno preminulom dizajneru Aleksandru Dadu Jovanoviću. Jedno od zaštitnih lica manifestacije, Kristina Đurković, uz aplauz publike, prošetala je pistom u Jovanovićevoj haljini, kojom je prije četiri godine osvojio Evropu, dok se u pozadini čuo potresan govor, koji je napisala njegova bliska prijateljica i još jedno prepoznatljivo ime u crnogorskim modnim kuloarima - Olivera Milačić. “Sljedeće minute rezervisali smo za prijatelja, kolegu i dizajnera, koji nas je nedavno napustio, ali smo sigurni da je večeras tu …Ponosan! Aleksandar Dado Jovanović. On sa nama, a mi još ponosniji sa njim… Upravo gledate baš njegov rad, koji je imao odjeka, ne samo kod nas u Crnoj Gori, već i u regionu, Evropi i van njenih granica … Bio je poseban, nesebičan, po mnogo čemu se razlikovao, a prvenstveno po onome što je najbolje znao – dizajnu. Posvećivao je svaki svoj trenutak, nesebično, od srca bolesnoj djeci (jako je volio druženje sa nji-

ma, tako se i opuštao u posljednje vrijeme), valjda je shvatio da su to mali anđeli koji su jedino mogli da izmame osmijeh na njegovom licu, u ovom, i ne baš naklonjenom vremenu. Završio je Milansku akademiju De Lusso u Beogradu, nizao uspjehe tokom, a i nakon školovanja. Godina 2014. bila je jedna od značajnijih za njega, osvojio je nagradu za najoriginalniju haljinu svijeta, kasnije u nekoliko navrata putovao u Rusiju, učestvovao na prestižnim takmičenjima, a kruna svega onog što je radio bila je učešće na jednoj od najprestižnijih nedjelja mode u svijetu - Sankt Peterburgu. Otišao je prerano, čekalo ga je dosta toga, sanjao je i maštao o

Hana Olajić sa modelima

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

DRU DADU JOVANOVIĆU ONTENEGRO FASHION WEEKA

PREKINUT LOM OSTRVU, CU I SVILI jednom malom ostrvu, svili, cirkonima, igli i koncu, sanjao je san, težio ka tome da jednog dana bude drugi Zuhair Murad”, stojalo je u govoru koji je prisutnima izmamio suze na oči. Hana Olajić je bila zadužena za otvaranje druge večeri, i to premijerno pred crnogorskom publikom. Njena kolekcija “Fairytale by Hana” iznjedrila je bezbroj neobičnih modela u raznim bojama. Uslijedila je kolekcija od 14 modela, Nine Dulović, pod nazivom “Red Carpet”, koju je nedavno prikazala i na Fashion Week Sarajevo. “Kolekcija se zove ‘Red Carpet’, tako da po samom nazivu već unaprijed znate o

ZABAVA

Kreacija Dada Jovanovića

Jovanović čemu se radi i kakvi će modeli biti predstavljeni. Uglavnom su u pitanju haljine, večernje toalete, tačnije njih 14, od kojih preovladavaju pastelne zemljane boje. Na ovu kolekciju me je inspirisala ujedno i želja da u Crnoj Gori postoji nešto nalik komadima izloženim u Milanu, Parizu, Londonu, koji su vodeći predstavnici mode. Kako sam željela da to dobijem i ovdje, tako je i ova kolekcija ugledala svjetlost dana”, kazala je u nedavnom intervjuu DN perspektivna dizajnerka. Brendovi Sarabanda i City Moda Kids prikazali su muškožensku kolekciju za djecu, dok je brend Nana&Iva prikazao kolekciju pletiva za jesen-zimu. Proslavljeni srbijanski dizajner i poznato TV lice Boško Jakovljević, drugi put u svega dva mjeseca, predstavio je kolekciju u Podgorici. Ovog puta predstavio je originalnu mušku kolekciju od 15 univerzalnih odijela i kompleta u mahom crvenoj, plavoj, marandžastoj, sivoj i crnoj boji, uz poruke o ljubavi, duši i beskraju. A upečatljive numere koje su pratile izlazak modela, poput vanvremenske Queenove “I Want To Break Free” jasno su stavile do znanja da ovom kolekcijom Jakovljević pomjera stereotipe i ustaljen norme kada je muška moda u pitanju na ovim Brend Nana&Iva prostorima.

Maja Velemirov sa svojim kreacijama

zabava

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

RUNDEK I EKIPA objAvIlI SPoT PRED NovogoDIšNjI KoNcERT U KoToRU

“Ima ih” je mnogo više od običnog koncertnog snimka ⌦ Danilo Brajković

rvatski muzičar Darko Rundek i njegova Ekipa pohvalili su se još jednim spotom za numeru “Ima ih”, a riječ je o ekranizaciji koja je realizovana na prošlogodišnjem koncertu benda u Domu sportova. Numera “Ima ih” objavljena je na albumu “Mostovi” Rundek Cargo trija, a o kvalitetu tog izdanja govori i Porin, kojim je Darko Rundek nagrađen 2016. godine - za najbolji album alternativne muzike. Zanimljivo, spot za tu pjesmu, tada u rediteljskom maniru Gonza, takođe je nagrađen Porinom - za najbolji spot. Dalje, Rundek & Ekipa, još jedna bendovska formacija hrvatskog umjetnika, uvrstili su ovu pjesmu u svoju slavljeničku turneju “Apocalypso Now”, čija je kulminacija bio prošlogodišnji koncert u zagrebačkom Domu sportova. Konačno, koncert je snimao mladi zagrebački snimatelj i reži-

ser Aron Kovačić, a premijera noviteta stiže uoči koncerta Rundeka & Ekipe u zagrebačkoj Tvornici kulture (petak), a možemo ga smatrati i zagrijavanjem atmosfere pred novogodišnje druženje sa kotorskom publikom - 31. decembra na Trgu od oružja. Povodom premijere, Rundek ocjenjuje da je spot više od dobro montiranog snimka koncerta. “Slobodno koristeći vizualne materijale Hrvoslave Brkušić, koji su bili dio spektakla, Aron nas uzbudljivo uvodi u svijet i smisao pjesme. Nadamo se da ćete u spotu uživati i da će biti dobra priprema za naše predstojeće koncerte”, kaže Rundek.

31. DECEMBRA DARKO RUNDEK I EKIPA NASTUPIĆE NA NOVOGODIŠNJEM KONCERTU U KOTORU

Darko Rundek

bUČ KESIDI PREDSTAvIo SINgl

Nema ljubavi u klubu Buč Kesidi, ljevoruki rokenrol duo iz Pančeva, prelazak u izdavačku kuću Kontra, koja preuzima i njihovu kompletnu diskografiju, obilježio je uz premijeru novog singla i spota. “Nema ljubavi u klubu”. Luka Racić i Zoran Zarubica, koje smo slušali prije nekoliko godina na Lake festu u Nikšiću, najavljuju da će singl biti uvod u drugi album,

Buč Kesidi

na kom vrijedno rade, a biće snimljen u studiju Krokodil u Pančevu. “‘Nema ljubavi u klubu’ je prvi singl koji najavljuje novi album, a koji izlazi sljedeće godine. Sada kada smo nas dvojica, napravili smo novi, moderniji zvuk, sa elektronikom i forama, biće vrlo fensi. Ovaj singl je tek početak”, navodi Racić, pjevač i gitarista. D.B.

“Udovice”

TRI NovA oSTvARENjA U cINEPlEXXU

Karte za naše najbrže čitaoce Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se tri nova filma i to dugonajavljivana krimi priča “Udovice”, francuska komedija “Moj briljantni razvod”, kao i joše jedna ekranizacija čuvene poslastice za najmlađe - “Grinč”. Film “Udovice” je priča o četiri žene koje nemaju ništa zajedničko osim dugova koje su naslijedile zbog kriminalnih

aktivnosti njihovih muževa. Ovo ostvarenje stiže od Oskarom nagrađenog reditelja Stiva Mekvina (“12 godina ropstva”) i koscenaristkinje i autorke bestselera Džilijen Flin (“Iščezla”), a zvjezdanu glumačku postavu predvodi oskarovka Vajola Dejvis, a pored nje ćemo gledati i Mišel Rodrigez, Elizabet Debicki, Sintiju Erivo, Lijama Nisona, Kolina Farela,

Roberta Duvala, Danijela Kaluja i Brajana Tajrija Henrija. Prema ustaljenom običaju, dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

zabava

BEND IZ BANJALUKE JAČI ZA MAKSI SINGL

Pajperov smijeh spojio Mostar i naučnu fantastiku

Banjalučki alternativni rok bend Pajperov smijeh, koji postoji od 2005. godine, a 2008. se posvetio autorskom radu, do sada je objavio album “Od sjene do sunca” i EP “EPP”, a nedavno je poklonio publici maksi singl pod nazivom “MoStar Trek”, na kome se nalaze dvije nove numere – “Svjetla su daleka” i “Zupčanik”. Naslov maksi singla krije zanimljivu priču - pjesme se, poručuju muzičari, naslanjaju

Pajperov smijeh

na teme naučne fantastike, a snimljene su u studiju Muzičkog centra “Pavarotti” u Mostaru. Kompletno snimanje zapravo je nagrada koju je Pajperov smijeh dobio kao prvoplasirani na Mostarskoj gitarijadi “Na putu za jug”. “Ekipa iz Muzičkog centra ‘Pavarotti’ je bila veoma posvećena demo snimcima koje smo donijeli i potpuno su razumjeli ono što smo željeli da kažemo, pa su nam pomoću njihovog znanja i

iskustva pomogli da riješimo gomilu nedoumica koje smo imali. Bez podrške ljudi koji tamo rade, naše pjesme sigurno ne bi ovako dobro zvučale”, kažu iz Pajperovog smijeha, koji čine Mirko Ponjević (vokal), Ljubiša Ćetojević (bubanj), Karlo Tomić (bas), Srđan Ivanković (gitara) i Dane Marjanović (gitara/prateći vokal), uz napomenu da će iduće srijede objaviti i spot za “Svjetla su daleka”. D.B.

ŽAR NADOGRADIO KULTNI ALBUM

HOT

“equinoxe infinity” kao poetična budućnost Pionir elektronske muzike Žan Mišel Žar prije 40 godina objavio je “Equinoxe”, monumentalni instrumentalni konceptualni album sa jednako impresivnim vizuelnim dizajnom, podsjeća Menart, a sada je prisutan sa izdanjem “Equinoxe Infinity”. Iza albuma, dodaju izdavači za regionalno tržište, skriva se ideja o čovječanstvu koje iskorišćava nove tehnologije, kao što je vještačka inteligencija. “Na novom materijalu, Žar je pomiješao svoje prepoznatljive zvukove s novim elektronskim formatima i ritmičnim uzorcima, kako bi stvorio poetičnu vi-

Naslovnica albuma

ziju budućnosti. ‘Equinoxe Infinity’ je pogled u dvije moguće budućnosti – jedna bi mogla biti empatična, razvijena i uzbudljiva, a druga mračnija”, objašnjavaju iz Menarta. S druge strane, Žar priznaje da su ga oduvijek fascinirali “The Watchers” na naslovnici albuma “Equinoxe”, što ga je motivisalo da se posveti novom izdanju. “Razmišljao sam šta se moglo dogoditi tim stvorenjima za prethodnih 40 godina. Takođe sam se pitao šta bi im se moglo dogoditi u godinama koje dolaze. Tako da sam počeo razvijati ideje”, poručio je Žar. D.B.

Karolina po uKusu fanova rijalitija Karolina Resevju je francuska modna blogerka, televizijska voditeljka i glumica. Rođena je 23. novembra 1987. godine, a poznata je zahvaljujući rijaliti programima. Resevju se pojavljivala u raznim televizijskim programima, a posjeduje i modni blog. Takođe, veoma je popularna na društvenim mrežama.

HRT: PUTNIKA NA EUROSONG BIRAJU I ŽIRI I PUBLIKA

Na Dori slušaMo 16 NuMera, a Mogu biti Na četiri jezika

Uredništvo Hrvatske radio-televizije konačno je ponudilo više detalja u vezi sa odabirom predstavnika za Eurosong 2019. u Tel Avivu. Na specijalnoj konferenciji za medije, potvrđeno je da nas početkom 2019. očekuje Dora, izborni festival za Eurosong, a do 10. januara iduće godine otvoren je konkurs. Za evrovizijsko veče festivala, otkrivaju iz HRT-a, biće izabrano 16 kompozicija, uz dvije rezervne. O tome će odlučiti stručni žiri, a o

pobjedniku - i žiri i publika. “Izvođači moraju da budu državljani Hrvatske, dok autori mogu biti i stranci. Prijavljuju gotove verzije pjesme. Jezici na kojima će biti dozvoljeno izvođenje su

hrvatski, engleski, francuski i italijanski”, neki su od bitnijih detalja konkursa. Selekcionu komisiju činiće stručnjaci iz tabora Hrvatskog udruženja kompozitora i HRT-a, muzički kritičari, renomirani pjevači... Podsjetimo, u toku je i konkurs Radio-televizije Crne Gore za izbor evrovizijske kompozicije. Ukoliko ne bude promjena, očekuje se da iduće sedmice bude završen, nakon čega ćemo saznati ko sve želi da predstavlja Crnu Goru. D.B.

djeca

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

Snijeg je poziv za druženje NAJBOLJI ZIMSKI SPORTOVI ZA KLINCE

Predlažemo vam nekoliko zabavnih načina kako da svi porodično uživate na snijegu, koji samo što nije.

Grudvanje Grudvanje je igra koja sigurno nikada ne izlazi iz mode, zabavna je, a možete da se igrate i sami sa djetetom (naravno još je zabavnija ako je prisutno više djece). Još jedan način grudvanja je

takmičenje u bacanju grudvi: nacrtajte jedan krug gdje će djeca pokušavati da ubace grudvu. Pobjednik je onaj koji ubaci što više grudvi. Sankanje Ne postoji bolja zabava od sankanja. Za ovu zabavu vam su vam potrebne sanke ili klisko i dobar brijeg. Dobro se utoplite i uživajte na snijegu.

Skijanje Djeca najčešće uče da skijaju sa tri godine, ali najbolje vrijeme je sa pet godina jer tada imaju bolju koordinaciju pokreta. Roditelji bi trebali da budu prisutni i da skijaju sa djecom zbog eventualnih padova. Preporučuje se da djeca nose kacigu prilikom skijanja da se ne bi povrijedili ukoliko dođe do pada. (Bebac.com)

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

DOM

Šta je sve potrebno od opreme

Pametno opremite dječju sobu Krevetac ili kolijevka Kvalitetni kreveci su oni izrađeni od čistog drveta, javora, jasena, bukve ili hrasta, a obavezno treba da budu ofarbani lakovima koji su bezbjedni za djecu. Korisni su i krevetići koji imaju točkiće, jer se lako mogu premještati i pomjerati, što je korisno kada mijenjate posteljinu ili čistite, ali obavezno provjerite da li točkići imaju čvrst mehanizam za blokadu. Kada birate krevet uvijek razmišljajte o bezbjednosti. Rešetke na dječijem krevecu ne treba da budu razmaknute više od šest centimetara. S vremena na vrijeme provjerite da li su šrafovi dobro zategnuti. Sada postoje i putni krevetići koji mogu potpuno da se sklope i laki su za transport, veoma su praktični kada idete negdje na više dana. Dušek za krevetac Dušek za krevetac se kupuje posebno. On treba da pruža dobru potporu, dakle ne treba da bude ni previše mekan, ali ni tvrd. Takođe, najvažnije je da ne postoji prazan prostor između dušeka i ivice kreveta, gdje bi dijete moglo da se zaglavi. Ako u prostor između dušeka i kreveca možete da stavite dva-tri prsta, dušek je premali i samim tim ni-

je bezbjedan. Posteljina za krevetac Kada birate čaršav gledajte da ima gumu na ivicama da može da se fiksira na dušek, uvijek birajte pamučnu posteljinu. Potreban vam je jorgan manjih dimenzija ukoliko je zima i dvije navlake, kao i deblje i tanje ćebe. Komoda za dječju garderobu Za bebine stvari nije potrebno puno prostora, nekoliko fijoka, međutim ukoliko kupujete komodu ili ormarić gledajte da možete da je koristite duže odnosno da ima više prostora i za kasnije za veće stvari kada dijete poraste. Lampa U početku ćete češće ustajati noću zbog hranjenja i presvlačenja bebe pa je potrebno da imate jednu lampu sa blagim svijetlom da biste se lakše snalazili, a da se beba ne rasani. Termometar za mjerenje sobne temperature Optimalna tremperatura u bebinoj sobi treba da bude od 22 – 24 stepena. Veoma je bitno da je često luftirate da bude što više čistog vazduha kako ljeti tako i zimi, kada se zbog centralnog grijanja vazduh suši. (Bebac.com)

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK , 22. 11. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog danaod12:00hdo18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

DOBIJAŠ

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni Kupujem dinare,lire, asfalt.Tel: 067/390-767 perpere, medalje, orU Nikšiću se izdaje denje, sablje, bajone- poslovni prostor u te, ćemere, umjetničke Poslovnom centru slike, knjige, razgled- Nikšiću (preko puta nice, poštanske mar- h o t e l a ) , p o v r š i n a m2, pogodan ke, gramofonske ploče. 50 za sve djelatnosti. Telefon: 069/019-698, Tel: 069/030-426 067/455-713

RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar.Tel.069/051-526

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

marketing@dnovine. me

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK , 22. 11. 2018.

35 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

FOTO UBOD

Muhamed Ali svojevremeno je jednim udarcem nokautirao kompletnu postavu Bitlsa

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Pogled na London

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3030

1 2

Medium level

2 4

4 8 7

5 9

Sudoku puzzle No. 3145 2015-05-24

1 4 7 5 3 8 9 2 5 www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

2015-01-29

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 9 2Puzzle 3 8 solution: 6 4 1 7 3

7 1 4 9 5 2 8 6 3 Sudoku puzzle No. 3146 2015-05-25 5

Daily Sudoku puzzle No. 3031

2015-01-30

8 6

Medium level

7 3

3 9

3 2

3 8

6 7

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #H652DI

Atone Atone Audio Audio Awaits Awaits Bands Baron Bands Being Baron Blindfold Being Bused Cards Blindfold Caucus Bused Chased Chess Cards Clanks Caucus Cleat

Clanks Coached

Multiple

CleatConcatenationsOared

Crabs

Coached Dazing

Pause

Doted Concatenations Eluded Crabs Godmothers Dazing Gummy Keeps Doted Liquefies Eluded Multiple Oared Godmothers Pause Gummy Power

Power

Chased

Keeps

Termini

Chess

Liquefies

Quill React Ripens Saliva Stomps Sways

Unsuccessfully Quill React Voids Ripens Waste Saliva Stomps Watered Sways Termini Widows Uneven Wilds Unsuccessfully Voids Waste Watered Widows Wilds

HOROSKOP OVAN Privodite kraju mnoge zaostale poslove koji su vas mučili izvjesno vrijeme. Konačno se nazire epilog nečega na čemu ste dugo radili.

BIK Dan započinjete stresno i s velikim nezadovoljstvom. Ukoliko ne izbjegnete bespotrebne troškove, možete zapasti u veću novčanu krizu.

BLIZANCI Svjesni ste da je pred vama naporan period na gotovo svim poljima. Puni ste energije i volje, a urođeni borbeni duh i optimizam učiniće vas još jačim.

RAK Brzi ste ali i nepažljivi. Zbog pretjerane žurbe primorani ste da u hodu pravite selekciju šta je bitno, a šta nije. Ipak, s obzirom na to koliko ste se zaletjeli, budite oprezni.

VAGA Ne pokušavajte da sprovedete svoje zamisli u djelo, izabrali ste pogrešan dan. Umjesto toga, pročitajte omiljenu knjigu i posjetite bioskop ili pozorište.

ŠKORPIJA Prepuni ste energije, toliko da ne znate šta biste s njom. Kad nemate gdje da je utrošite, počinjete da prenosite tenzije na okolinu.

STRIJELAC Pronađite balans između poslovnog i porodičnog života. Previše pričate o onome što treba da bude samo vaša intima, a to može biti signal da vas muči nekakva griža savjesti.

JARAC Svoj ljubavni život ste matematički izračunali pa, po vašem mišljenju, ne postoji šansa da stvari ne budu onakve kako ste ih vi zamislili.

REBUS

Uneven

Osjećate da ste profesionalno veoma cijenjeni, a danas stiže i mala potvrda za to. Paralelno s tim, pozitivan pomak u porodičnim odnosima dodatno će vas oraspoložiti.

DJEVICA Pažljivo isplanirajte dan i bićete u prilici da izgradite novu poslovnu strategiju koja će vam dugoročno donijeti rezultate na koje ćete biti veoma ponosni.

Rješenje iz prethodnog broja: Taksena marka

VODOLIJA Sva vaša pažnja je usmjerena na problematičnu situaciju u krugu vaše porodice. Kulminacija svega stiže danas, a dobra vijest je da je rješenje jednostavno.

RIBE Obuzima vas ideja da pokrenete neki privatni posao. Zategnuti odnosi sa šefovima u okruženju može da izdvoji ekipu ljudi sa kojom je samostalni biznis moguć.

Film

38 •TVPROGRAM 06:00 Serija: Kako vrijeme prolazi 08:15 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Srđanom i Jovanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 14:30 Serija: Istine i laži 15:20 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Serija: Istine i laži 22:00 Istjerivač mitova 22.30 Film: Propušten poziv 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv 00:45 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Serija: Lud, zbunjen, normalan, 18.30

05:30 Radio Crne Gore 10:05 Naučno-obrazovni program 11:00 Vijesti 11:05 Meridijani 12:00 Vijesti 12:05 Serija: Poldark 13:00 Vijesti 13:05 Serija: Korak naprijed 14:00 Vijesti 15:30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet 16:30 Serija: Korak naprijed 18:05 Putevi života 19:00 Dvogled 19:25 Marketing 19:30 Dnevnik 2 20:05 TV Magazin 20:30 Muzika bez granica Umjetnička škola za muziku i balet 21.05 Mojih pet: Tia Dozić Čamdžić 21:30 Serija: Poldark 22:20 Dvogled 22.30 Dnevnik 3 22:50 Sportski dnevnik 23:05 Serija: Tvin Piks

RTCG 1 Serija: Korak naprijed, 16.30

10:10 Totalni obrt 11:20 Ljubav, navika, panika 12:00 Vijesti 12:05 Meteo 12:15 Serija: Rat ruža 13:35 Serija: Zabranjena l jubav 14:05 Vijesti 14:10 Serija: Zabranjena ljubav 15:05 Vijesti 15:10 Serija: Na granici 16:00 Vijesti 16:10 Sportisimo 16:15 City 16:30 Turistički magazin 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Rat ruža 20:00 Serija: Zabranjena ljubav 21:30 Serija: Na granici 22:30 Film: Dan apokalipse

NOVA M Tursitički magazin, 16.30

Sport

Informativa

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Velika porodica 11:20 Ritam Balkana 11:45 VIA EU 12:00 Vijesti u 12 12:45 Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:52 Gastro 16:55 Serija: Velvet 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 20:00 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Anri 4

VIJESTI Serija: Kud puklo da puklo, 12.45

07:00 VOA – glas Amerike /r 07:30 Meridijani 09:30 Dječji program 10.00 Film: Božićni krug 12:10 Serija: Zlatno srce 13:10 Mojih 5 13:45 Obrati pažnju 14:15 Linija ritma 15:15 Meteo+Hit dana 15.25 Fokus 16.10 Serija: Zlatan glas 17:00 Meteo 17:10 Serija: Ljubav preko žice 17.35 Serija: Degrassi, nova generacija 17:50 Fleš sport 18:45 Košarka: ABA liga, pregled 19:30 Dnevnik 2 21:00 Otkrij me 20:35 Koloseum 21:00 Dobar osjećaj 21:30 Sportska emisija: Koloseum 22:00 Film: Najbolje od neprijatelja 00:10 VOA – glas Amerike

RTCG 2 VOA, 00.20

TVprogram•39

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

PRVA, Film: Propušten poziv, 22.30

BOEMSKA RAPSODIJA 18:00, 21:30 FANTASTIČNE ZVIJERI - GRINDELVALDOVI ZLOČINI 17:00, 19:30, 22:00 GRINČ 15:00, 15:45, 16:45, 17:45, 18:30 JUŽNI VJETAR 15:10, 16:15, 17:35, 18:45, 20:00, 21:15, 22:30 MOJ BRILJANTNI RAZVOD 16:00, 20:30 ONO ŠTO NAS NE UBIJE 22:20 UDOVICE 20:15, 22:40 VAZDUŠNI UDAR 14:40

Bet Rejmond je studentkinja čiji prijatelji odjednom umiru, a jedina činjenica koja povezuje sve ove slučajeve jete da je svaka žrtva primila poruku u kojoj je čula da je neko ubija. Nakon što i sama primi zastrašujući poziv, Bet preostaje samo tri dana da riješi misteriju i prevari smrt. Ed Burns igra detektiva koji istražuje povećan broj smrtnih slučajeva. Režija: Erik Valet Uloge: Šanin Sosamon, Edvard Burns, Rej Vajs... Žanr: Triler

NOVA M, Film: Dan apokalipse, 22.30 Međunarodna protivteroristička organizacija otkrije postojanje moćnog oružja za masovno uništenje pod nazivom Doomsdayer, koji bi mogao da aktivira topljenje jezgra nuklearnog reaktora u nuklearnim elektranama širom svijeta. Specijalac Džek Logan (Džo Lara) mora da proputuje pola svijeta kako bi pronašao Maksa Gasta (Udo Kijer), vlasnika ovog stravičnog oružja, i a kako bi otkrio gdje se nalazi oružje. Ali za to ima samo sedam dana jer je uređaj već aktiviran i odbrojavanje je počelo.

KablOVsKE TElEVizijE

11.00 12.45 13.15

13.45 15.15 16.03 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.05 22.00 23.15

Serija: “Jagodići” Serija: “Jutro će promeniti sve” Profesionalci, aktuelno dokumentarni program Film: “Kako su se voleli Romeo i Julija” Ovo je Srbija Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Da, Možda, Ne Serija: “Jutro će promeniti sve” Serija: “Rej Donovan”

10.20

Serija: “Veterinar, doktor Engel” 11.41 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.20 Klinika 12.25 Serija. “Imperija” 13.18 Dr Oz, tok šou 14.00 Iz Hrvatske s ljubavlju 14.30 Prometej 15.00 Dobar dan, Hrvatska 15.55 Serija: “Otac Braun” 17.00 Vijesti 18.10 Kviz: Potera 18.17 Dnevnik 20.05 Kviz: Šifra 20.58 Puls 23.13 Vesti iz kulture 23.23 Serija: “Još uvek je sunčano u Filadelfiji” 23.45 Serija: “Otac Braun” 00.28 Serija: “Veterinar, doktor Engel” 01.12 Dr Oz, tok šou

08.05 09.00 u 09.55 10.50 13.30 14.25 16.15 u 17.10 18.05 19.00 22.00 23.00 23.55

Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci odelima” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Bouns” Serija: “Imperija” Serija: “Škorpija” Serija: “Kriminalci odelima” Serija: “Agenti Šilda” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Bouns” Serija: “Nadareni” Serija: “Škorpija” Serija: “Havaji 5-0”

06.00

Fudbal: Francuska Urugvaj 07.50 Vesti 08.20 Fudbal, pregled Lige nacija 09.10 Evrokup: Partizan Valensija 10.50 Evroliga: CSKA Žalgiris 12.30 NBA Weekly 13.00 Moto GP specijal, Brno 13.30 Fudbal, najbolja utakmica 5. kola Lige nacija 15.30 KHL: Metalurg MG Bars, direktno 17.45 NBA Action 18.15 Evroliga: Darušafa ka - Efes, direktno 20.15 Fudbal, pregled Lige nacija 21.10 NBA Live 21.30 Evroliga: Gran Ka naria - Bajern, direktno 23.20 Vesti 23.50 Fudbal, najbolja utakmica 5. kola Lige nacija

06.00 06.25 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00

Životinje u bekstvu Nacionalni park Kruger Policija za životinje Hjuston Akvarijumi Pa to su Irvinovi! Divljina indonezij skih ostrva Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Odrastanje malog pande Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Pa to su Irvinovi! Hvatanje čudovišta Nacionalni park Kruger Policija za životinje Hjuston Liga majmuna Teksaški lovočuvari Lovočuvari severnih šuma Divljina indonezij skih ostrva Preživeo sam

Sport

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

LIGA NACIJA NIJE DONIJELA NIŠTA DOBRO SOKOLOVI IGRALI BOLJ

LIGA C GRUPA 4 7. septembar 2018. Rumunija - CRNA GORA 0:0 Litvanija - Srbija 0:1 10. septembar 2018. CRNA GORA - Litvanija 2:0 Srbija - Rumunija 2:2 11. oktobar 2018. CRNA GORA - Srbija 0:2 Litvanija - Rumunija 1:2 14. oktobar 2018. Rumunija - Srbija 0:0 Litvanija - Crna Gora 1:4 17. novembar 2018. Srbija - CRNA GORA 2:1 Rumunija - Litvanija 3:0 20. novembar 2018. Srbija - Litvanija 4:1 CRNA GORA - Rumunija 0:1

TABELA 1. Srbija 6 2. Rumunija 6 3. Crna Gora 6 4. Litvanija 6

4 3 2 0

2 3 1 0

0 0 3 6

11:4 8:3 7:6 3:16

14 12 7 0

*Srbija se plasirala u Ligu B i obezbijedila učešće u plej - ofu za Evropsko prvenstvo 2020. kroz Ligu C. U tom plej - ofu su još Škotska, Finska i Norveška i pobjednik će se plasirati na EURO 2020. *Litvanija je ispala u Ligu D *Crna Gora i Rumunija su opstale u Ligi C *Crna Gora može da igra u plej - ofu za Evropsko prvenstvo kroz Ligu nacija, samo ukoliko se Srbija i Rumunija kroz kvalifikacije plasiraju na EURO 2020.

CRNA GORA NA RAS ⌦ Bojan Topalović

“Hrabri sokolovi” Ljubiše Tumbakovića su u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018. godine uglavnom izgledali hrabro, odvažno, staloženo, imali su ideju, ali nedostajalo je sportske sreće za Mundijal u Rusiji. Međutim, novo Uefino čedo - Liga nacija - nije donijela ništa dobro za Crnu Goru. Takmičenje koje je osmišljeno da manjim reprezentacijama olakša put na revolucionarni EURO 2020, Tumbinim učenicima je bio samo korak nazad. Jednostavno, praktično isti igrači su igrali kvalifikacije za SP i Ligu nacija, a opšti utisak je da je većina momaka - naročito mlađih - pokazala mnogo manje u LN odigravši ispod bilo kog nivoa. “Razočaran sam, jer sve što se radilo prethodne dvije godine srušilo se kao kula od karata. Vidjećemo šta će se desiti”, najavio je 66-godišnji strateg “sokolova” između redova da razmišlja o ostavci nakon očajne igre i poraza od Rumunije pod Goricom (1:0).

■ TUMBA RAZMI-

ŠLJA O OSTAVCI? RAZUMLJIVO

Potpuno razumljivo, jer je i sam Tumba očekivao da su reprezentativci iskusniji za jedan ciklus, da su shvatili njegov rad, da je napravljena harmonija. Da je vrijeme za korak naprijed, a ne unazad. “Primarni cilj u novom mandatu je plasman na Evropsko prvenstvo 2020. Da ne vjerujem u to, ne bih se pri-

Isti igrači su igrali kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2018. i sada u Ligi nacija, a utisak je da većina momaka - naročio mlađih - nije napredovala uprkos što su iskusniji za jedan ciklus. Čak su odigrali ispod nivoa

Kula od karata je srušena u jednom meču: Marko Janković promašuje penal koji je trebao da izvede Stefan Mugoša, dok Vladimir Jovović žali za šansom hvatio nastavka saradnje”, rekao je Tumbaković nakon što je 24. decembra produžio ugovor sa FSCG. A Liga nacija - koliko god nekome bila nezanimljiva i nerazumljiva - je stvarno bio lakši put do šampionata Starog kontinenta. Da smo osvojili prvo ili čak i drugo mjesto u grupi C4, mogli smo se nadati velikom takmičenju. Ovako, ta mogućnost praktično ne postoji. Sve karte će morati da se bace na kvalifikacije za EURO 2020, koje počinju u martu (žrijeb je 2. decembra u Dablinu), a tamo nas čekaju “aždaje”, jer smo smješteni u tek četvrti šešir. “Primarni cilj” iz prve šanse nije ispunjen, a iz druge će biti

⌦----------------------------------------------KOLIKO JE SELEKTOR KRIV, TOLIKO SU I IGRAČI, A NAJVIŠE SU RAZOČARALI ADAM MARUŠIĆ, MIRKO IVANIĆ, MARKO JANKOVIĆ I NEBOJŠA KOSOVIĆ, JER UMJESTO DA DONOSU NEKU NOVU ENERGIJU, UTONOLI SU U SIVILO. MORAJU DA SE PREISPITAJU ŠTA ŽELE OD SVOJIH KARIJERA - DA BUDU PRAVI FUDBALERI ILI OSTANU PROSJEK

----------------------------------------------⌦

teško doći do njega, pa je fudbalska reprezentacija na raskrsnici. Mora da se preispita. Naravno, ukoliko “sokolovi” žele rezultat, a ne samo da budu puki statisti.

■ POGLEDATI SE U OGLEDALO

Selektor Tumbaković je pod pritiskom da nađe rješenje

kada u sastavu nema posebno Stefana Savića, ali i Stevana Jovetića i Nikole Vukčevića. Liga nacija je svima otvorila oči da smo bez “kičme tima” bezopasni. I mora još više da ubijedi igrače da vjeruju sami u sebe, jer su “sokolovi” protiv Rumunije i naročito Srbije imali kompleks niže vrijednosti. I najvažnije - mora da nauči da pobjeđu-

Sport

Četvrtak, 22. 11. 2018.

24 askrsniCi

JE U kvALIFIkACIJAmA ZA sP 2018.

CRNA GORA U 4. ŠEŠIRU NA ŽRIJEBU U DABLINU

TEŽAK PUT DO EP

utakmice je upisao Ljubiša tumbaković na kLupi crne Gore, a učinak mu je sedam pobjeda, šest remija i 11 poraza

Vrijeme za preispitivanje: Ljubiša Tumbaković

Selektor Tumbaković mora da nauči da pobjeđuje odlučujuće utakmice ukoliko Crna Gora misli da napravi veliki rezultat. Ili su se “hrabri sokolovi” već zadovoljili ulogom statiste.

DA LI STE ZNALI? Selektor “hrabrih sokolova” Ljubiša Tumbaković je na posljednjih 12 utakmica upisao samo dva trijumfa - oba puta je slavio protiv slabašne Litvanije. Na ostalih deset utakmica dodao je šest poraza i četiri remija.

je odlučujuće utakmice. To je trenerov posao. U suprotnom, predsjednik FSCG Dejan Savićević bi mogao da razmisli o nekoj drugoj opciji. Ali, nije sve do šefa stručnog štaba... Jedan od samo četiri naša igrača u ligama petice - Adam Marušić - hitno mora da se zapita zašto je nakon sjajne prošlogodišnje sezone trenutno alternativa u Laciju. A pred ogledalo bi trebalo da stanu i Mirko Ivanić, Marko Janković i Nebojša Kosović, jer u njihovoj igri nema gladi za uspjehom. Ostali su bili na svom maksimumu. Ivanić je od najskupljeg fudbalera u istoriji bjeloruskog fudbala sa 25 godina došao u

situaciju da je rezerva u BATE-u, te da klub nema namjeru da mu produži ugovor. Sa druge strane, tandem Partizana ne donosi prevagu ni u polunamještenoj Superligi Srbije, ali ne zbog toga što nemaju kvalitet, nego što izgledaju kao da nemaju ambiciju. Tako se ne postaje pravi igrač, već uvijek ostaje prosječan. A upravo se od pomenutog kvarteta očekivalo da povuku u nedostatku Savića, Jovetića, Vukčevića, Tomaševića, te u situaciji kada najkonstantniji Marko Vešović igra van svoje pozicije. Vremena za preispitivanje ima, ali da li i znanja u stručnom štabu i igračkom kadru za EURO 2020?

3 GoLa je postiGao stefan muGoša u LiGi nacija na pet utakmica, a sa tom brojkom je najboLji strijeLac naše seLekcije u novom uefinom takmičenju, a GoLove za našu seLekciju su postiGLi još savić, kopitović, zorić i janković

Žrijeb za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. godine će biti održan 2. decembra u Dablinu, a UEFA je potvrdila da će Crna Gora biti žrijebana iz četvrtog šešira. To automatski znači da će se “hrabri sokolovi” u kvalifikacijama, koje startuju u martu 2019, sastati sa tri kvalitetnija tima od sebe - makar na papiru. U kvalifikacijama će učestvovati 55 reprezentacija članica Uefe, biće žrijebano 10 grupa četiri grupe će imati po pet selekcija, a šest grupa će brojiti po šest timova - a na Evropsko prvenstvo će se plasirati po dvije najbolje ekipe iz grupe. Umjesto dosadašnjeg baraža koji je donosilo treće mjesto pojavila se Liga nacija, u kojoj se

selekcija Ljubiše Tumbakovića nije proslavila. Dakle, Crna Gora će morati da osvoji jedno od prva dva mjesta u grupi ako misli da se plasira na EURO 2020, koje će biti održano u 12 gradova i 12 država. To će biti težak posao, jer iz prvog šešira vrebaju najjači, u drugom su superkvalitetne selekcije, a i u trećem ima reprezentacija protiv kojih - dokazali smo - ne možemo (ili ne znamo) da igramo. EURO 2020. počinje 12. juna, završava se 12. jula, a igraće se u Londonu, Minhenu, Rimu, Bakuu, Sankt Peterburgu, Bukureštu, Amsterdamu, Dablinu, Bilbaou, Budimpešti, Glazgovu i Kopenhagenu. B.T.

ŠEŠIR 1

ŠEŠIR 2

ŠEŠIR 3

ŠEŠIR 4

ŠEŠIR 5

ŠEŠIR 6

Švajcarska Portugal Holandija Engleska Belgija Francuska Španija Italija Hrvatska Poljska

Slovačka Turska Irska Sjeverna Irska Škotska Norveška Srbija Finska Bugarska Izrael

Makedonija Kosovo Bjelorusija Luksemburg Jermenija Azerbejdžan Kazahstan Moldavija Gibraltar Farska ostrva

Njemačka Island BiH Ukrajina Danska Švedska Rusija Austrija Vels Češka

Mađarska Rumunija Grčka Albanija CRNA GORA Kipar Estonija Slovenija Litvanija Gruzija

Letonija Lihtenstajn Andora Malta San Marino

1. kolo: od 21. do 23. marta 2019, 2. kolo: od 24. do 26. marta 2019, 3. kolo: 7. i 8. juna 2019, 4. kolo: 10. i 11. juna 2019, 5. kolo: od 5. do 7. septembra 2019, 6. kolo: 8. i 10. septembar, 7. kolo: od 10. do 12 oktobra 2019, 8. kolo: od 13. do 15. oktobra, 9. kolo: od 14. do 16. novembra, 10. kolo: od 17. do 19. novembra.

SPORT

IBRAHIMOVIĆ

U Švedskoj vlada rasizam Zlatan Ibrahimović često izjavama podiže prašinu gdje god da se pojavi. Tako je i ovog puta u Švedskoj, za koju je Ibra rekao da u njoj vlada rasizam... “Mogućnosti koje imaju neki Svenson ili Anderson ne može imati Ibrahimović ili bilo ko drugi drugačijeg porijekla. Nikada nisam imao takve mogućnosti. Naprotiv, morao sam sam da ih zaslužim”, poručio je Ibrahimović, koji je za Švedsku postigao rekordna 62 gola u 116 utakmica. “U medijima vlada tihi rasizam jer ne mogu prihvatiti da sam ja Ibrahimović. Sa druge strane, volim to što jesam. Ja sam Ibrahimović i Šve anin sam. Novi Šve anin i predstavnik nove Švedske”, zaključio je jedan od najboljih napadača u posljednjih 20 godina, koji je na korak od povratka u Milan u januarskom prelaznom roku. A.P.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

KANDIDATI ZA NAJBOLJEG MLADOG IGRAČA SVIJETA

Pet veličanstvenih Sada već tradicionalno torinski sportski list Tutosport bira najboljeg mladog fudbalera na svijetu. U izboru glasa 30 novinara iz renomiranih evropskih medija iz 20 kontinentalnih država, a sada je preostalo pet najvećih kandidata. Trent AleksanderArnold (Liverpul), Mateis de Ligt (Ajaks), Vinisijus Žunior (Real Madrd), Patrik Kutrone (Milan) i Džastin Klajvert (Roma) bore se za nagradu “Golden boj”, koju su od 2003. godine, kada je sve krenulo, osvajale neke od najvećih fudbalskih zvijezda. Aleksander-Arnold Sjajna je godina iza 20-godišnjeg desnog beka Liverpula. Aleksander-Arnold stigao je sa engleskim velikanom do finala Lige šampiona u Kijevu, gdje su “redsi” izgubili (1:3) od Reala. Nakon toga je bio dio engleske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, a “gordi albion” osvojio četvrto mjesto. Mateis De Ligt

BENDTNER

Napadač ide u zatvor Niklas Bendtner posljednjih godina praćen je od medija ne zbog poteza i golova na travnjaku, već izjavama i ponašanjem izvan terena. Ovog puta je danski napadač u centru pažnje jer je odustao od žalbe na odluku suda u Kopenhagenu, koji mu je dodijelio 50 dana zatvora zbog toga jer je prebio taksistu. Bivši igrač Arsenala je početkom septembra nakon noćnog izlaska udario takstistu i slomio mu vilicu. Branio se da je to učinio u samoodbrani, ali je sada odustao od takvih tvrdnji, zbog čega će odslužiti zatvorsku kaznu u periodu od pomenutih 50 dana, a još uvijek nije odlučeno kad će se to dogoditi i u kojem danskom zatvoru. Iskusni 30-godišnji napadač od 2017. je član norveškog Rozenborga, za koji je postigao 24 gola u 51 utakmici. A.P.

Iako ima tek 19 godina, De Ligt je jedan od najtraženijih štopera u Evropi, a prate ga i pokušavaju dovesti neki od najvećih klubova. Biser Ajaksa je u sezoni 2016/17 igrao finale Lige Evrope protiv Mančester junajteda (0:2). Ove godine takođe igra sjajno, već je skupio 11 nastupa za preporođenu reprezentaciju Holandije i sigurno će biti jedna od najvećih zvi-

IAKO IMA 19 GODINA, PROŠLOGODIŠNJI OSVAJAČ NAGRADE KLIJAN MBAPE NIJE U KONKURENCIJI. SVJETSKI ŠAMPION NE MOŽE VIŠE KONKURISATI ZA NAGRADU GOLDEN BOJ, ALI JE ZATO U UŽEM IZBORU ZA OSVAJANJE ZLATNE LOPTE.

Pet veličanstvenih

jezda prelaznog roka na ljeto.

DA LI STE ZNALI?

Vinisijus Žunior

Da su tri od pet konkurenata prošli mlađe selekcije svojih klubova, a to su De Ligt, Aleksander-Arnold i Kutrone. Posljednja dvojica su i rođena u Liverpulu i Milanu.

U maju 2017. Real je potrošio čak 46 miliona eura za čudo od djeteta iz Brazila. U pitanju je Vinisijus Žunior, koji je tek nakon 18. rođendana stigao u Madrid, gdje

Osvajači nagrade Golden boj 2003. R. Van der Vart 2004. Vejn Runi 2005. Lionel Mesi 2006. Sesk Fabregas 2007. Serhio Aguero 2008. Anderson 2009. Alešandre Pato 2010. Mario Baloteli 2011. Mario Gece 2012. Isko 2013. Pol Pogba 2014. Rahim Sterling 2015. Entoni Marsijal 2016. Renato Sančez 2017. Kilijan Mbape 2018. ?

je ove sezone odigrao pet utakmica i postigao jedan gol, uz tri asistencije. U redovima aktuelnog evropskog šampiona u njemu vide novu zvijezdu i vođu neke nove galaktičke ekipe koja će nastaviti tamo gdje su Luka Modrić, Serhio Ramos i društvo stali. Patrik Kutrone Novi Filipo Inzagi, novi Kristijan Vijeri - tako italijanski mediji opisuju Kutronea. Strašni 20-godišnji napadač Milana već ima status iskusnog napadača na San Siru. A kako i ne bi kad je do sada u 60 utakmica postigao 23 gola i upisao sedam asistencija. Samo ove sezone je već pet puta pogađao u 13 mečeva te srušio Romu sa zvukom sirene u italijanskom kla-

46 MILIONA EURA REAL JE PLATIO FLAMENGU VINISIJUSA ŽUNIORA

siku, a prošle je eliminisao Inter u četvrtfinalu Kupa Italije pogotkom u produžecima. Džastin Klajvert Sjećate se odličnog napadača Patrika Klajverta? Njegov sin je Džastin, 19-godišnje ofanzivno krilo koje je prošlog ljeta stiglo u Romu iz Ajaksa za 18,7 miliona eura. Nakon ne baš dobrog starta, počeo je da igra sve bolje za rimsku ekipu i do sada uspio postići jedan gol, uz asistenciju u devet utakmica. U pitanju je velika nada holandskog fudbala koja želi da ide očevim stopama i ostane upamćena u fudbalskim knjigama.

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

SPORT

EVROKUP NOVLJANI PRED PLASMANOM U POLUFINALE NAKON SJAJNOG FINIŠA U BUDVI

Primorac prijetio, Jadran ga okrenuo Konačno derbi za uživanje, dosta lijepih poteza (poput golova Petra Mijuškovića i Dušana Matkovića), Primorac koji je “mirisao” još jednu evropsku pobjedu nad velikim rivalom, ali i Jadran koji je u posljednjoj četvrtini pokazao zašto je naš najbolji tim već godinama. Sinoć u Budvi, u prvom meču četvrtfinala Evrokupa, Primorac - Jadran Carine 9:11. Crno-

gorski prvak napravio je veliki korak ka polufinalu slabijeg takmičenja koje organizuje LEN. Primorac je bio u vođstvu do sredine četvrte četvrtine, često na krilima fenomenalnog Matkovića imao i “plus dva”, a onda potpuno druga priča u samom finišu. Momci Vladimira Gojkovića serijom 4:0 za svega dva minuta najavili su trijumf, Primorac ni nakon toga nije ko-

Primorac - Jadran Carine 9:11 BUDVA - Bazen “Dragan Trifunović”. Gledalaca: 500. Sudije: Mersije (Španija), Ortega (Španija). Rez. po četvrtinama: 2:1, 2:3, 3:2, 2:5. PRIMORAC: Šubladze, V. Drašković, Crepulja, Petrović, Matković 4, Gopčević, Ivanković 2, Pavličević, Višnjakov, Grgurević, Kriještorac 3, Mačić, Radnjić.

JADRAN CARINE: Kandić, Vučurović, Popadić 2, Obradović 1, Banićević 1, Averka 1, Mijušković 1, F. Gardašević 1, Đ. Radović, Spaić, D. Drašković 2, Petković 2, Tešanović.

Prštalo je u Budvi: Sa sinoćnjeg meča Primorca i Jadrana ristio šanse (blistao je Slaven Kandić na golu), a konačnih 11:9 postavio je Filip Gardašević u posljednjoj sekundi utakmice. Revanš u Igalu na programu je 5. decembra. K.B.

⌦----------------------------------------------NA POLUVREMENU UTAKMICE U BUDVI IZVUČENI SU I PAROVI POLUFINALA KUPA CRNE GORE, A KUGLICE SU ODLUČILE DA SE PRIMORAC I JADRAN SRETNU I U POLUFINALU OVOG TAKMIČENJA. DRUGI PAR ČINE BUDVA I KATARO, A TURNIR KUPA I OVE GODINE ODRŽAĆE SE U NIKŠIĆU - 21. I 22. DECEMBRA.

-----------------------------------------------⌦

Foto: Iva Mandić

RUKOMETAŠICE CRNE GORE PRIPREME ZA EVROPSKO PRVENSTVO NASTAVLJAJU U ŠVEDSKOJ

Skromno ka vrhu Starog kontinenta ANDREA KLIKOVAC

Navikli smo na teške protivnike, ali i da iz tih mečeva izađemo kao pobjednici.

MILENA RAIČEVIĆ

Svaki bod je bitan zbog glavne runde.

MARINA RAJČIĆ Biće teško, ali ne sumnjam u nas.

Spremne za veliku borbu: Marina Rajćić i Ljubica Nenezić, golmanke Crne Gore na treningu Nikad kraći boravak u domovini i već danas let u zemlju selektora Pera Johansona. Nakon tri dana treniranja u Podgorici rukometašice Crne Gore pripreme za Evropsko prvenstvo nastavljaju u Švedskoj. Lavice će letom preko Varšave stići u Geteborg, a onda i busom do sedamdesetak kilometara sjevernijeg gradića Trolhetana. U Švedskoj će Johansonove dame ostati do

28. novembra kada stižu u Francusku na svega dva dana prije prvog meča na Euru protiv Slovenije. “U prvim utakmicama su moguća iznenađenja, moraćemo dobro da se pripremimo”, nema dilemu golmanka Marina Rajčić. “Naša grupa je jaka, a Slovenija je kvalitetna reprezentacija sa dobrim rukometašicama. Biće teško, ali ne sumnjam u nas”. Medalja se ne pominje,

ali je jasno da će kao i uvijek biti u mislima naših rukometašica... “Naravno, nijedna selekcija ne putuje na velika takmičenja samo reda radi, ali moramo da budemo skromne i da idemo korak po korak”, dodaja je Rajčićeva. Na papiru “lavice” će najlakši duel u grupi imati baš na startu, kada bi pobjedom mogle odmah da izbore plasman u glavnu rundu.

“Prva jeste najbitnija, ali i svaka naredna utakmica”, jasna je Milena Raičević. “Iz utakmice u utakmicu moramo igrati sve bolje, svaki bod je bitan zbog glavne runde, ali je jasno da kako otvorimo šampionat mislim da ćemo igrati i svaku narednu utakmicu”. Teška grupa (uz Sloveniju, tu su Rusija i domaćin Francuska) ne brine mnogo Andreu Klikovac.

“Da, teška je, ali smo navikli da imamo teške protivnike i da iz tih mečeva izađemo kao pobjednici. Nadam se da ćemo uspješno startovati na šampionatu i početi ga pobjedom”, jasna je Andrea. Prvu fazu EP Crna Gora će igrati u Nansiju. Ukoliko prođe u glavnu rundu čeka je selidba ma drugu stranu Francuske u Nant, dok je završnica pripala Parizu. K.B.

sport

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

Foto: FIBA

Veljko Bašić

Odbojkaši napredovali deset mjesta

Svjetska odbojkaška federacija objavila je rang liste nacionalnih selekcija, a sjajna vijest stiže kada je u pitanju muška reprezentacija - “crveni” su napredovali deset pozicija i sada su na 39. mjesto na listi sa 12 bodova. Prvi je Brazil sa 315 bodova, druge su SAD sa 300, a treća Italija sa 266 bodova. Aktuelni šampion svijeta Poljska je četvrta sa 262 poena. Ženska seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore ostala je na istoj pozicija i sa sedam bodova zauzima 66. mjesto. Prva je Srbija, druga Kina, a treće SAD. A.K.

Veliko slavlje u Ružomberoku: Roberto Injigez u zagrljaju svojih košarkašica

Velika pobjeda kad je bilo najteže: SloVačka - Crna Gora 68:82

Kakav karakter! Crna Gora na Eurobasketu ⌦ Kosta Bošković

Grin pokvario istorijsko veče Bio je Orlando na pragu četvrtog trijumfa u nizu, ali je Deni Grin na 2,3 sekunde prije kraja donio trijumf Torontu (91:93). Međutim, Nikola Vučević je nastavio u istom ritmu i oborio je još jedan rekord. Za 34 minuta na parketu ubacio je 14 poena, imao 18 skokova i četiri asistencije. Ovim je Baranin preskočio Denisa Skota i sada je na desetom mjestu najboljih asistenata u istoriji “magije”. Vašington je lako izašao na kraj sa LA Klipersima (125:118). Džon Vol je bio najefikasniji sa 30 poena, dok je Bredli Bil ubacio 27. Na drugoj strani se istakao Tobajas Heris koji je meč završio sa 29 koševa. SEMAFOR: Orlando - Toronto 91:93, Vašington - LA Klipers 125:118, Majami - Bruklin 92:104, Njujork - Portland 114:118. A.K.

Iako su u novom ciklusu ostale bez legendarnih Jelene Škerović i Ive Perovanović, u odlučujućim mečevima i bez prve zvijezde Jelene Dubljević, a život zakomoplikvale porazom u Bosni i Hercegovini, košarkašice Crne Gore pokazale su šampionski karakter kada je bilo najteže. Crna Gora će ponovo igrati na Eurobasketu, peti put zaredom i peti put u istoriji -kartu za Srbiju i Letoniju naredne godine naše dame “kupile” su na najtežem gostovanju protiv lidera Slovačke. I to na kakav način ubjedljivom igrom i pobjedom - 82:68. “Presrećne smo. Odigrale smo najbolji meč kada je bilo najteže”, bila je jasna

I BOŠKOVIć NA EP

Osim Crne Gore na Evropsko prvenstvo se plasirao i Goran Bošković sa reprezentacijom Ukrajine

put u istoriji (i zarEdom) KošarKašiCE CrnE GorE iGraćE na EvropsKom prvEnstvu - najbolji rEzultat napravilE su 2011. Kada su bilE šEstE Milica Jovanović nakon meča u Ružomberoku.

■ AtomskA

četvrtinA, BožicA sA pArkingA

Činilo se da će meč na sjeveru Slovačke biti neisvjestan, prve dvije četvrtine su i bile takve. U tim trenucima dame Roberta Injigeza “vukla” je Glori Džonson (na kraju upisala 27 poena i 16 skokova), a onda su “crvene” eksplodirale u nastavku. Sredinom treće četvrtine domaćin je bio na “plus dva” (44:42) kada je Crna Gora

krenula u “ludu” seriju. Do kraja je Slovačka ubacila samo dva poena, a naša selekcija 21, zaključno sa trojkom u posljednjoj sekundi trećeg kvartala koju je Božica Mujović pogodila sa svoje polovine.

■ to je košArkA Već tada bilo je jasno da će Srbija i Letonija na ljeto otvoriti vrata Crnoj Gori, pa su Injigezove djevojke do kraja rutinski završile priču (imale i plus 20) u posljednjem kolu grupe B kvalifikacija, gdje su do prvog mjesta stigle u trouglu sa Slovačkom i Bosnom i Hercegovinom. “Možda i najbitnije - igrale smo zajedno u odbrani i napadu, ispoštovale svaki zahtjev selektora, pomogale i podržavale jedna drugu. To je košarka koju treba da igramo i tada smo najjače”, dodala je Milica Jovanović. Karakter kada je bilo najteže - za uživanje od 27. juna do 7. jula naredne godine u Srbiji i Letoniji.

SLOVAČKA

CRNA GORA

68 82

15 20 11 22 17 17 27 21 Balintova 20 Hruščakova 10 Oroszova 1 Palenikova 17 Slamova 6 Deptova 2 Feliksova 7 Jakubčova Mikulašikova Mistinova 5 Stašova Selektor: Peter Kovačik

Aleksić 7 Džonson 27 Matović 15 Mujović 15 Vučetić 4 Jakšić Jovanović 10 Kovačević 2 Leković Marković Popović 2 Živković Selektor: Roberto Injigez

RUŽOMBEROK - Dvorana: Koniaren. Gledalaca: 1.000. Sudije: Anton Mahlin (Rusija), Martinas Gudas (Litvanija), Tamaš Foldhazi (Mađarska). Slobodna bacanja: Slovačka 12-13 (92,31%), Crna Gora 5-12 (41,67%). Šut za dva: Slovačka 19-43 (44,19%), Crna Gora 28-54 (51,85%). Šut za tri: Slovačka 6-18 (33,33%), Crna Gora 7-22 (31,82%). Skokovi: Slovačka 26+7, Crna Gora 28+19. Asistencije: Slovačka 13, Crna Gora 13. Ukradene lopte: Slovačka 6, Crna Gora 11. Greške: Slovačka 14, Crna Gora 11. Blokade: Slovačka 3, Crna Gora 4. Faulovi: Slovačka 15, Crna Gora 15.

SPORT

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

ABA 2 TREĆI VEZANI TRIJUMF CETINJANA

Antabija Voler pokušava da blokira Dragana Milosavljevića na sinoćnjem meču

I Split u nizu Lovćena

Foto: Druga ABA liga

Dva trijumfa na domaćem terenu, a onda još jedna briljantna partija i slavlje u gostima. Košarkaši Lovćena savladali su Split (78:71) u devetoj rundi Druge ABA lige. Odigrali su izabranici Miodraga Kadije sjajan meč, izuzev blagog pada u drugoj četvrtini, a duel su prelomili već nakon prve četvrtine. Dobra igra u napadu i jaka odbrana donijeli su +14 (15:29) nakon prvih deset minuta. U nastavku slavni hrvatski tim je pokušavao da se vrati, smanjivao na jednocifreni minus, ali potpuni preokret Cetinjani nijesu dozvolili. Petorica igrača su imala dvocifren učinak - Miloš Popović je bio najefikasniji sa 18 poena (deset skokva), 17 je dodao Đorđe Lelić, Milutin Đukanović 16, Nemanja Todorović 13, dok je Mašan Vrbica ubacio deset koševa, uz sedam asistencija. A.K.

SPLIT

LOVĆEN

71 78

15 22 15 19 29 14 21 14 Kalajžić 10 Veljačić 14 Rebić Kedžo 3 Gabrić 16 Runjić Marčinković15 Jukić Kovačević 7 Vrgoč Kobins 6 Trener: Vladimir Anzulović

Pilčević Vrbica Parača Lopičić Lelić Božović M. Popović Đukanović Hajduković Todorović Đoković Trener: Miodrag Kadija

10 4 17 18 16 13 -

SPLIT - Dvorana: Mala dvorana KK Split. Gledalaca: 700. Sudije: Saša Babić (BiH), Miha Mauer (Slovenija), Aleksandar Davidov (Makedonija).

Sa sinoćnjeg meča u Splitu

ABA 2 SUTJESKA DOČEKUJE SPARS 18H

KLJUČ JE U ODBRANI

Derbi devete runde Druge ABA lige na programu je večeras - Sutjeska u Nikšiću

DRUGA ABA LIGA, 9. KOLO UTORAK Vršac - Primorska

65:103

JUČE Zrinjski - Helios Split - Lovćen Dinamik - Borac Rogaška - MZT

96:86 71:78 89:98 102:90

18.00h

VEČERAS Sutjeska - Spars

1. Primorska 2. MZT 3. Split 4. Lovćen 5. Spars 6. Dinamik 7. Rogaška 8. Borac 9. Sutjeska 10. Helios 11. Zrinjski 12. Vršac

9 9 9 9 8 9 9 9 8 9 9 9

9 6 5 5 6 4 4 4 4 3 2 1

0 3 4 4 2 5 5 5 4 6 7 8

18 15 14 14 14 13 13 13 12 12 11 10

dočekuje Sparse (18h, Arenasport 2). Izabranici Zorana Glomazića su vezali dva poraza u gostima, pa pred svojim navijačima žele da upišu peti trijumf ove sezone kojim bi ostali u zoni koja vodi u plej-of. “Dolazi nam jako dobra ekipa, popunjena na svim pozicijama. Ključ uspjeha je u odbrani, pa se nadam da ćemo u tom segmentu igre biti maksimalno koncentrisani i čvrsti. Pozivam navijače da dođu u velikom broju i da i ovog puta budu naš šesti igrač”, rekao je Glomazić čija je ekipa upisala trijumf ovog vikenda u Erste ligi. Nikšićani moraju biti oprezni, jer je na drugoj strani ekipa koja ima najbolji učinak u gostima - tri pobjede u četiri meča (6-2 ukupan skor). A.K.

EVROKUP 8. KOLO BARANI UBJEDLJIVO IZGUBILI OD UNIKAHE

Potop “mornara” u Malagi Otišli su sa namjerom da se nadigravaju, ali su baš kao i protiv Crvene zvezde u ABA ligi doživjeli debakl kojim su ostali bez šansi da se plasiraju u Top 16 fazu. Košarkaši Mornara ubjedljivo su izgubili od Unikahe u osmom kolu Evrokupa 113:76. Kvalitet Španaca došao je do izražaja već tokom prvih deset minuta koji su riješili pitanje pobjednika. U tim trenucima Mornar ništa nije uspijevao, dok se domaćin razletio na drugoj strani i nakon prvih deset minuta stekao 31:15. Očekivalo se da Barani zategnu odbranu, ali su oni i u drugoj četvrtini primili isti broj poena. Istina, u napadu su bili nešto bolji (31:26), pa se na veliki odmor otišlo pri rezultatu 62:41. Bilo je jasno da će crnogorski šampion doživjeti šesti poraz u drugom po jačini evropskom takmičenju, samo je bilo pitanje koja će razlika biti na kraju. Unikaha je nastavila u istom ritmu i u nastavku, pa je prednost samo rasla. Sredinom četvre četvrtine španski predstavnik je imao i nevjerovatnih +44 poenima Haima Fernandeza (105:61). Do kraja Mornar je koli-

UNIKAHA

MORNAR

113 76

31 31 26 25 15 26 13 22 Okuo Fernandez 13 Salin 17 Diez 6 Milosavljević9 Sančez 2 Šermadini 19 Vačinski 4 Roberts 13 Lesor 10 Vilčer 17 Suarez 2 Trener: Luis Kasimiro

Mićović Braun Kejnig Drenovac Pavić Vujošević Pavićević Voler Sane Vranješ Rebić Luković Trener: Mihailo Pavićević

10 18 8 6 2 8 14 10

MALAGA - Dvorana: SC “Hoze Maria Martin Karpenja”. Gledalaca: 5.330. Sudije: Luiđi Lamonika (Italija), Pjeter Pastušjak (Poljska), Amit Balak (Izrael). Slobodna bacanja: Unikaha 18-24 (75%), Mornar 4-6 (66,7%). Šut za dva: Unikaha 31-52 (59,6%), Mornar 18-34 (52,9%). Šut za tri: Unikaha 11-30 (36,7%), Mornar 1231 (38,7%). Skokovi: Unikaha 18+26, Mornar 8+20. Asistencije: Unikaha 31, Mornar 20. Ukradene lopte: Unikaha 10, Mornar 1. Greške: Unikaha 4, Mornar 16. Blokade: Unikaha 1, Mornar 4. Faulovi: Unikaha 14, Mornar 25.

MORNAR U GRUPI D

1. kolo Mornar - Uniks 74:97 2. kolo Fiat - Mornar 80:84 3. kolo Mornar - Unikaha 85:96 4. kolo Frankfurt - Mornar 98:75 5. kolo Mornar - Ritas 69:92 6. kolo, sinoć Uniks - Mornar 90:73 7. kolo Mornar - Torino 86:83 8. kolo Unikaha - Mornar 113:76 9. kolo, 12. decembar Mornar - Franfurt 10. kolo, 19. decembar Ritas - Mornar 1. Unikaha 8 7 1 15 2. Uniks 8 7 1 15 3. Frankfurt 8 5 3 13 4. Ritas 8 3 5 11 5. Mornar 8 2 6 10 6. Fiat 8 0 8 8 * Četiri najbolja tima iz grupe takmičenje nastavljaju u Top 16 fazi

ko-toliko uspio da smanji ogroman minus, ali ne i da izbjegne katastrofu. Bobi Braun je bio najefikasniji u redovima barske ekipe sa 18 poena i devet asistencija, Nemanja Vranješ je dodao 14, a Uroš Luković i Strahinja Mićović po deset koševa. A.K.

Dubi i Valensija u Top 16, dominacija Krafta

Partizan se polako oprašta od Evrokupa - to je jasno nakon sinoćnjeg poraza od Valensije u Beogradu (69:61) koja je obezbijedila mjesto u Top 16 fazi. Sem van Rosom je vodio špansku ekipu do pobjede, dok je Bo-

jan Dubljević odigrao sjajan duel - 12 poena i 12 skokova. Kod “crno-bijelih” jedini dvocifreni bili su Vanja Marinković sa 15 i Džok Lendejl sa 14 koševa. U istoj grupi, Trento je iznenadio Zenit u gostima

(102:99) na krilima bivšeg igrača Budućnosti - Arona Krafta. Nevjerovatni Amerikanac je bio ubjedljivo najbolji u redovima Italijana sa dabl-dabl učinkom od 17 poena, 13 asistencija i tri skoka (31 indeks korisnosti).

SPORT

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

NI BLIZU IZNENAĐENJA BUDUĆNOST VOLI UBJEDLJIVO IZGUBILA

ŠVED SLOMIO PLAVE ZA

⌦ Alen Kasmić

Nadali su se iznenađenju, bili u dobrom raspoloženju nakon tri dobijene utakmice u kojima su popravili igru, ali je sinoć još jednom ove sezone uslijedio pad koji je brutalno kažnjen. Košarkaši Budućnost Volija izgubili su od Himkija (69:85) u osmoj rundi Evrolige. Dobro su “plavi” ušli u meč, nekako kontrolisali brzu igru ekipe Jorgosa Barcokasa i nakon prvih deset minuta imali -1 (17:18). Umor od komplikovanog putovanja u hladnu Moskvu se nije osjećao tokom tog perioda, ali je uslijedio pad u energiji i igri u narednoj dionici nakon koje je bilo jasno pitanje pobjednika. Aleksej Šved je pokazao zašto je jedan od najdominantnijih igrača na Starom kontinentu (22 poena, sedam skokova i sedam asistencija), trojku je pogodio Toni Kroker, a potom i Stefan Marković dvije što je odredilo dalji tok duela u Podmoskovlju. Epilog 13:27 druga četvrtina, 30:45 nakon 20 minuta igre. Očekivala se kakva-takva reakcija Podgoričana u nastavku, agresivnija igra u oba pravca što je tražio Aleksandar Džikić u izjavi prije početka drugog dijela. Pokušali su “plavi” da zaustave rastrčanog domaćina, ali je odbrana bila čvrsta samo na moment, što nije dovoljno protiv ekipa kakva je Himki. Jedino što su Erl Klark i drugovi uspjeli da naprave je da u dva navrata počet-

EVROLIGA

8. kolo Efes - Makabi 90:77 Fenerbahče - Darušafaka 100:79 B. Minhen - Olimpijakos 62:72 R. Madrid - G. Kanarija 89:76 Himki - Budućnost 85:69 CSKA - Žalgiris 99:97 (p.p) Panatinaikos - Barselona 76:60 Armani - Baskonija 93:90 9. kolo Večeras 18.15h Darušafaka - Efes 19.45h Olimpijakos - R. Madrid 20.05h Makabi - Fenerbahče 21.30h G. Kanarija - B. Minhen Sjutra 18.45h Žalgiris - Himki 20.30h Baskonija - Panatinaikos 20.30h Budućnost - CSKA 21.00h Barselona - Armani 1. Real Madrid 2. CSKA 3. Fenerbahče 4. Efes 5. Armani 6. Panatinaikos 7. Barselona 8. Olimpijakos 9. Žalgiris 10. B. Minhen 11. Himki 12. Baskonija 13. G. Kanarija 14. Makabi 15. Budućnost 16. Darušafaka

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 8 7 6 6 5 5 4 3 3 2 2 2 1 1 1

ALEKSANDAR DŽIKIĆ Čestike Himkiju, bolji su tim i kada su svi zdravi veoma težak protivnik. U suštini, odigrali smo izjednačenu utakmicu, osim u drugoj četvrtini kada nas je Stefan Marković ‘ubio’. Nijesam zadovoljan fokusom nekih igrača, ali šta je tu je. Ovo je Evroliga - daš rivalu šansu on te kazni

0 0 1 2 2 3 3 4 5 5 6 6 6 7 7 7

kom četvrte četvrtine priđu na -9 (56:65 i 58:67). Kod prve situacije imali su šansu da se dodatno vrate u duel, ali su dozvolili čak četiri ofanzivna skoka protivniku, promašili dva napada da bi Džor-

SPORTKLUB 1 15.30h 18.15h 21.30h 02.20h Poslije poraza od Olimpijakosa Dejan Radonjić želi brejk na Kanarskim ostrvima Gran Kanarija - Bajern Minhen Sportklub 1. 21.30h

Metalurg - Bars, hokej Darušafaka - Efes, košarka G. Kanarija - B. Minhen, košarka Nju Orleans - Atlanta, ragbi

SPORTKLUB 2 19.45h

Olimpijakos - Real Madrid, košarka

22.30h

Dalas - Vašington, ragbi

SPORTKLUB 3 18.30h

Detroit - Čikago, ragbi

SPORTKLUB 4 20.05h

Makabi - Fenerbahče, košarka

ČETVRTAK, 22. 11. 2018.

A OD HIMKIJA U OSMOJ RUNDI EVROLIGE

DESET MINUTA

ASISTENCIJA IMAO JE NEMANJA GORDIĆ NA SINOĆNJEM MEČU PROTIV HIMKIJA dan Miki pogodio uz dodatno slobodno bacanje i vratio +12 (58:70). Nakon toga, dileme više nije bilo. Himki je rutinski održao prednost do posljednje sirene i stigao do drugog trijumfa ove sezone. Na drugoj strani Budućnost je ostala na onom jednom trijumfu protiv Baskonije, a sada je čeka put nazad i jedan od najtežih duela u Evroligi ove sezone - CSKA već sjutra (20.30h) dolazi u “Moraču”.

NA SINOĆNJEM DUELU VIĐEN JE I JEDAN NEVJEROVATAN KOŠ KOŠARKAŠA HIMKIJA. NAIME, TOKOM DRUGE ČETVRTINE STEFAN MARKOVIĆ JE UPUTIO PAS PREMA DŽORDANU MIKIJU KOJI SE OKRENUO I NIJE VIDIO LOPTU KOJA GA JE POGODILA U GLAVU I ZAVRŠILA U KOŠU

HIMKI

DN TIP

OLIMPIJAKOS

REAL MADRID

+160,5

BUDUĆNOST

85 69

18 27 20 20 17 13 24 15 Šved 22 Bost 8 Kroker 3 Vjalcev 7 Zajcev Marković 12 Monja 3 Gil 5 Zubkov 4 Dženkins Tomas 4 Miki 17 Trener: Jorgos Barcokas

Džekson 8 Ivanović Su. Šehović 6 E. Klark 19 Barović K. Klark 8 Se. Šehović Starovlah Gordić 6 Omić 10 Popović 4 Nikolić 8 Trener: Aleksandar Džikić

MOSKVA - Dvorana: Mitišći. Gledalaca: 3.573. Sudije: Benjamín Himenez (Španija), Sefi Šemeš (Izrael), Jurgis Laurinavičius (Litvanija). Slobodna bacanja: Himki 16-19 (84,2%), Budućnost Voli 1114 (78,6%). Šut za dva: Himki 18-32 (56,3%), Budućnost Voli 14-35 (40%). Šut za tri: Himki 11-27 (40,7%), Budućnost Voli 10-25 (40%). Skokovi: Himki 11+20, Budućnost Voli 11+16. Asistencije: Himki 21, Budućnost Voli 18. Ukradene lopte: Himki 5, Budućnost Voli 5. Greške: Himki 8, Budućnost Voli 10. Blokade: Himki 2, Budućnost Voli 4. Faulovi: Himki 21, Budućnost Voli 18.

SPORT

Veliki derbi u devetoj rundi Evrolige, očekuje se paklen duel i veliki broj poena

Na današnji dan

1987.

PRVA FRIZURA BELGIJE

U Briselu rođen Maruan Felaini, fudbaler Mančester junajteda i reprezentativac Belgije više poznat po svojim frizurama nego po majstorijama na zelenom tepihu. U toku prethodne nedjelje Felaini se ošišao što je naišlo na reakcije saigrača i navijača.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

SPORTKLUB HD 20.30h

Lube - Modena, odbojka

ARENASPORT 1 19.00h 20.45h

Kil - Berlin, rukomet St. Rafael - Dankerk, rukomet

(desk@dnovine.me)

ARENASPORT 2 18.00h 23.00h

Sutjeska - Spars, košarka Vasko - Sao Paulo, fudbal

EUROSPORT 2 18.00h

Karling

Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno AkcijA u Podgorici

SpaSili dvije koze iz nabujale Morače NAkoN kvArA NA dAlekovodu

Ulcinjani sinoć dobili strUjU Ekipe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema su uspjele sinoć da uspostave napajanje električnom energijom za 322 korisnika u Ulcinju, iako je situacija dosta složena, saopšteno je portalu Antena M iz CEDIS-a. I pored privremenog uspostavljanja na-

pajanja naše ekipe nastavljaju sa radovima na otklanjanju kvara, koji je izazvan prilikom izvođenja radova na rekonstrukciji puta Ulcinj - Krute Vladimir, kada je došlo do oštećenja DV 10kV “Gač-Sv. Đorđe”, do konačne opravke dalekovoda, navode iz CEDIS-a.

Pripadnici Službe zaštite Glavnog grada Podgorica uspjeli su juče da uspješno evakuišu dvije domaće životinje koje su bile zarobljene na jednom od ostrvaca u nabujaloj Morači. Upotrebom evakuacionog čamca i specijalizovane opreme, koze su bezbjedno prebačene na obalu. Životinje su u nabujaloj Morači primijetili članovi udruženja ljubitelja životinja i o tome obavijestili Službu zaštite. Najveći problem pra-

vio je jarac koji nije baš “sarađivao”, ali je akcija ipak uspješno završe-

na, saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada.

kANcelArkA Merkel u BuNdestAgu

Njemačka će odobriti sporazum o bregzitu Njemačka će odobriti nacrt dogovora o Bregzitu, saopštila je kancelarka Angela Merkel. Ona je u obraćanju zastupnicima

NovA strAtegijA švedske koMPANije

Ikea otpušta hIljade radnIka Švedska kompanija za opremanje doma Ikea ukinuće 7,5 hiljada radnih mjesta širom svijeta u okviru nove strategije otvaranja više trgovina u centru grada i usmjeravanja na internet kupovinu. Ikea će tako moći da se fokusira na svoju platformu elektronske trgovine, da bi bolje odgovorila potrebama kupaca i bila pogodnija i jeftinija za mnogo više ljudi, prenosi SEEbiz. Ikea treba da investira u razvoj poslovanja da bi odgovorila na potrebe potrošača na bolji i novi način, rekao je jedan od direktora Ikee.

Bundestaga navela da žali zbog britanskog istupanja iz Evropske unije , ali da će Njemačka poštovati odluku Velike Britanije.

“Očekujemo da će sporazum o Bregzitu biti potpisan u nedjelju. Njemačka Vlada će odobriti taj sporazum“, kazala je Merkel. Ona je re-

kla da Španija ima određene zamjerke na sporazum i dodala da očekuje da će sve nesuglasice biti prevaziđene do nedjelje.

Eva PortPArol vlAde u skoPlju sAoPštio

gruevski će biti izručen makedoniji Navodi da je bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom odobren azil su lažni, on će biti izručen Makedoniji i odslužiće zatvorsku kaznu, rekao je portparol Vlade te države, Mile Bošnjakovski. On je na jučerašnjoj konferenciji rekao da makedonska Vlada očekuje od vlasti u Mađarskoj da opozovu odluku o azilu i da će Gruevski biti izručen. “Postupak za ekstradiciju je započet, dokumentacija je poslata vlastima u Mađarskoj i to je poseban postupak u odnosu na postupak za azil”, rekao je Bošnjakovski, prenosi Tanjug.