Dnevne novine 23. novembar 2018.

NENAD ČANAK, PREDSJEDNIK LSV ZA DNEVNE NOVINE ■ 4 5

VLADA USVOJILA KRITERIJUME ZA EKONOMSKO DRŽAVLJANSTVO

Crna Gora i Srbija moraju prevazići probleme, jer bi sve drugo bilo pogrešno

OD 1. JANUARA DO PASOŠA PREKO INVESTICIJA ■ 6 7

PETAK, 23. 11. 2018. BROJ 2229 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

OKRUGLI STO U CRNOGORSKOJ AKADEMIJI NAUKA I UMJETNOSTI: CRNA GORA 1878 1918.

Slavljenje Podgoričke skupštine je otvaranje starih rana i novih podjela

■ 14 15 NOVOGODIŠNJI ARANŽMANI

Čeka se samo snijeg

■ 18

Kolašin spremno čeka goste za praznike

OBILJEŽEN DAN OPŠTINE BUDVA

Menadžer ne ustaje na himnu

■ 2 3

■ Još jedan povod za raspad budvanske vlasti

SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORIZMA

Otkriven pravi identitet “Popova” ■ 10 ZA NAJBOLJE PONUDE:

ZAKAZANA SJEDNICA SAVJETA

OPTUŽENI ZA ŠVERC CIGARETA PREGOVARA SA TUŽILAŠTVOM

Izbor GOJKO LEKOVIĆ direktora ODLUČIO DA RTCG 30. novembra ■ 17 PRIZNA KRIVICU marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

■ 11

2

POLITIKA

NA SJEDNICI PARLAMENTA

Rasprava o Podgoričkoj skupštini 29. novembra

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović zakazao je za 29. novembar sjednicu parlamenta na kojoj će se raspravljati o predlogu Rezolucije povodom 100 godina Podgoričke skupštine.

Na Predlog Rezolucije potpis su stavila 42 poslanika u cilju prevazilaženja podjela u crnogorskom društvu.

Osim toga, kao jedan od razloga predlaganja Rezolucije je i činjenica da se 100 godina nakon tragičnog događaja pokušava zloupotrijebiti u dnevnopolitičke svrhe “služeći kao uporište nekim unutrašnjim i spoljnim nacionalističkim strukturama za negiranje crnogorske nacije i države”.

U Rezoluciji Skupština konstatuje da je u periodu “prije, tokom i poslije Velikog rata, Crna Gora bila suverena i međunarodno priznata država, definisana Ustavom iz 1905. i da Podgorička skupština održana 2429 novembra 1918. nije bila njena legalna institucija”.

Takođe, u dokumentu se navodi i da je nelegalnost i nezakonito konstituisanje Podgoričke skupštine formalno-pravni osnov za ništavost svih njenih odluka.

Podgorička skupština je, kako stoji u dokumentu, bila instrument kojim je izvršen prevrat u Crnoj Gori.

“Nelegalnom odlukom Podgoričke skupštine riješeno je da Crna Gora, međunarodno priznata, članica Antante i jedna od država pobjednica u Velikom ratu

bude prisajedinjena Kraljevini Srbijii da kao njen dio, bez svog imena i državnog subjektiviteta, uđe u sastav Kraljevine SHS”, navodi se u Predlogu Rezolucije.

U dokumentu se navodi i da je nelegalnom odlukom Podgoričke skupštine izvršena nasilna detronizacija kralja Nikole I i dinastije Petrović Njegoš.

U dokumentu se pominje i crkva.

“Nelegalnim odlukama Podgoričke skupštine omogućeno je nezakonito ukidanje autokefalnosti Crnogorske crkve”, navedeno je u Rezoluciji.

Na kraju se navodi da su odluke Podgoričke skupštine faktički poništene kroz Narodnooslobodilačku borbu 1941-1945, odnosno ukinute odlukama ZAVNO Crne Gore i Boke, CASNO i AVNOJ-a, kao i referendumom iz maja 2006. i Deklaracijom nezavisne Republike Crne Gore od 3. juna 2006. R.P.

42 POSLANIKA STAVILA SU POTPIS NA PREDLOG REZOLUCIJE POVODOM 100 GODINA PODGORIČKE SKUPŠTINE

PETAK, 23. 11. 2018.

U BUDVI VLADAJUĆA KOALICIJA PONOVO U

NA DAN OPŠTINE POČELO URUŠAVANJE VLASTI

⌦ Mili Prelević

N

a početku jučerašnje svečane sjednice povodom Dana opštine Budva, menadžer grada, Milo Božović iz Demokratskog fronta nije ustao prilikom intonacije državne himne, što je uzburkalo političke strasti u ovom gradu.

Vlada Crne Gore je početkom oktobra utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima kojim se uvodi obaveza ustajanja prisutnih prilikom izvođenja himne Crne Gore, kao i odgovarajuća kaznena odredba ukoliko se prekrši ta odredba.

Tim zakonskim aktom predviđeno je da će kazna fizičkim licima za neustajanje prilikom izvođenja himne Crne Gore iznositi od 300 do 2.000 eura.

Inače, ime Mila Božovića je javnosti postalo poznato kada je prošle godine na Dan nezavisnosti na porodičnoj kući istakao trobojku, dugu osam metara.

I pored toga što je predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović svoj govor završio riječima

“Živjela Crna Gora” Božovićevo neustajanje na himnu ostavilo je loš utisak na većinu prisutnih, a posebno na koalicione partnere Demokratskog fronta.

Potpredsjednik budvanske opštine iz redova Crnogorske Vladimir Bulatović je kazao Dnevnim novinama da je odmah poslije svečane sjenice SO Budva povodom Dana opštine i Dana oslobođenja, održan kratak konsultativni sastanak užeg rukovodstva partije i odbornika povodom nepoštovanja državne himne.

“Inače smo za danas predvidjeli sjednicu Predsjedništva na kojoj ćemo govoriti o proslavi 100 godina oslobođenja Boke koja je nedavno održana u Mediteranskom sportskom centru u Budvi. Sada će se i doga-

đaj sa svečane sjednice SO i nepoštovanje državne himne naći na Dnevnom redu. Očekujemo i da država regauje, pa ćemo se i mi odrediti povodom ovih događaja”, kazao je Bulatović.

■ CAREVIĆ BI USTAO NA HIMNU

Funkcioner budvanskog DF Marko Bato Carević nije želio da komentariše zašto njegov partijski kolega Milo Božović nije ustao tokom intoniranja himne Crne Gore juče na obilježavanju Dana opštine.

“Zbog privatnih obaveza nisam prisustvovao sjednici, ali da sam bio, ustao bih na intoniranje himne”, kazao je Carević za Dnevne novine.

Nije samo Božovićevo neustajanje na himnu problem u vladajućoj budvanskoj koaliciji. Novi problem je Plan privremenih objekata koji predviđa uklanjanje 250 privremenih objekata, odnosno brisanje 250 tezgi, kioska, konzervatora i ostalih štan-

Krapović: Ne znam da li postupamo dostojno Predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović rekao je juče, na svečanoj sjednici SO, da u ovom gradu odluke donosi jedna vrlo velika i vrlo raznolika koalicija i na retoričko pitanje kako donose odluke odgovorio da je to vrlo jednostavno.

“Sve naše međusobne razlike koje jesu dobre i koje treba da postoje, mi ih ostavimo po strani kada prionemo na

posao. To nam omogućava da se bavimo suštinom. A suština upravo jeste ona polazna ideja da svi dijelimo iste, sasvim lične, brige o budućnosti i teženje ka boljem. I onda krenemo u rješavanje problema. Tada ne postoji unaprijed dogovoreno rješenje. Ne postoji jedan centar moći. Svako dobro rješenje ima šansu”, kazao je Krapović.

On je podsjetio da danas svako budvansko javno preduzeće ima uređene finansije i uvećane prihode, i upravo zbog toga je Opština Budva već premašila planirane prihode za ovu godinu i uspjela da vrati čak 25 miliona eura duga iz prethodnog perioda. A to je iznos veći od dvije trećine godišnjeg budžeta cijele Budve.

“Vraćajući se na drugo po-

PETAK, 23. 11. 2018.

Nastavićemo sa podrškom Crnoj Gori na putu ka EU

O

o naših predaka četno pitanje, da li mi danas kao društvo postupamo dostojno vrijednostima naših predaka, da budem sasvim iskren – ne znam.

Ne znam ni da li je ijednom našem savremeniku lako da to ocijeni. Ali ono što znam jeste da ako smo mi djelovanjem otvorili makar jedan novi vidik, pružili barem jednu novu šansu našem društvu – ostvarili smo naš cilj”, zaključio je Krapović.

3

NOVA AMBASADORKA SAD RAJNKE

KRIZI

dova. Iz petogodišnjeg plana u Budvi je uklonjeno 187 privremenih objekata, od kojih 95 lokacija na šetalištu, 50 lokacija na Sajmu, te 42 lokacije u drugoj zoni, u Bečićima je manje 39 lokacija, osam u Petrovcu, četiri na Jazu, pet na Svetom Stefanu, pet auto-perionica i tri parkinga.

Demokrate i Crnogorska su čvrste u svom stavu da nijedan od tih objekata ne treba vratiti, dok Demokratski front, ali i neke druge partije smatraju da treba postići kompromis.

Ovaj plan će se, prema saznanjima Dnevnih novina, na dnevnom redu lokalnog parlamenta najvjerovatnije naći 3. decembra i skoro da je izvjesno da Demokratski front neće glasati za njega, a u kuloarima se priča da ako ne bude imao podršku kompletne koalicije Crnogorska će napustiti sjednicu. Pošto odbornici DPS-a ne dolaze na skupštinska zasijedanja zbog uvreda koje su pretrpjeli, izvjesno je da će budvanski parlament ponovo biti bez kvoruma.

POLITIKA

■ DEMOKRATE ĆE

NAPUSTITI VLAST

Predsjednik budvanske opštine tvrdi da Plan privremenih lokacija ima samo jedan cilj - da ukloni vašarište sa budvanskih šetališta.

“Nema amandmana i nadglasavanja. Nema nikakve političke trgovine oko Plana”, kaže Krapović.

Ukoliko Plan, kada bude na skupštinskom zasijedanju, ne bude dobio jednoglasnu podršku, Demokrate će napustiti zasijedanje, a i vlast. Lider budvanskog DF-a i budući predsjednik opštine Marko Bato Carević kazao je da su koalicionim partnerima još ranije saopštili da se ne slažu sa takvim planom, jer se na desetine sugrađana koji tako izdržavaju porodice ostavlja bez posla. I SNP je protiv ovakvog plana i imaće amandman, dok GP URA podržava stavove Demokrata i Crnogorske. Demokratska partija socijalista nije željela da saopštava konačan stav dok odbornici ne vide konačnu verziju plana.

Svi ovi problemi dolaze pred najavljenu rotaciju u vlasti. U decembru u fotelju prvog čovjeka Budve umjesto Krapovića treba da sjedne Carević, dok na mjesto predsjednika SO umjesto Đorđija Vujovića (DF), dolazi kadar Demokrata. Carević nam je kazao da očekuje da rotacija bude obavljena onako kako to predviđa koalicioni sporazum.

“Ja ću, prema dogovoru, podnijeti ostavku na funkciju predsjednika Opštine., pa neka odbornici odluče”, kazao je Krapović za Dnevne novine.

A šta će odlučiti odbornici?

Nova američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke kazala je da joj je čast što će tu funkciju obavljati u Crnoj Gori i navela da će predvoditi tim da nastavi da podržava tu državu u njenom nastojanju da se pridruži Evropskoj uniji.

Ona je, uoči dolaska u Crnu Goru, poslala video poruku.

“Rad u javnoj službi je tradicija u mojoj porodici. Moja majka je bila medicinska sestra, a moj djed, otac i stričevi i brat su svi služili u Vojsci SAD. Svoj put ka javnoj službi pronašla sam kao karijerni diplomata i ponosna sam što sam prva žena iz Ministarstva za trgovinu koja je naimenovana za ambasadorku”, rekla je Rajzing Rajnke.

Njene prve misiju u inostranstvu, kako je navelu, bile su u Evropi.

Kako je kazala, posebno je inspirisana što se Crna Gora pojavljuje kao regionalni lider mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

“Vaše istorijsko pristupanje NATO-u učvrstilo je naše prijateljstvo kao savezni-

ka i obećavam da ću predvoditi svoj tim u Američkoj ambasadi u Podgorici da nastavimo da podržavamo Crnu Goru u njenom nastojanju da se pridruži EU”, kazala je Rajzing Rajnke.

Ona vjeruje da je Crna Gora prepuna potencijala.

“Dok vaša zemlja radi na jačanju vladavine prava, znam da će Crna Gora rasti i napredovati, a to je sigurno korisno za obje naše zemlje”, ocijenila je Rajnke.

Ona se, kako je navela, raduje što će naučiti više o crnogorskoj kulturi, istoriji i tradiciji “i što ću svojim očima vidjeti prirodne ljepote vaše zemlje”.

“Uzbuđena sam što ovu avanturu dijelim sa dvoje najvažnijih ljudi u mom životu, mojim suprugom Edvinom i kćerkom Ketrin.

Jedva čekam da dođem u Crnu Goru i počnem da radim, vidimo se uskoro”, poručila je Rajzing Rajnke.

R.P.

NA INICIJATIVU REKTORA KORUNOVSKOG

Darmanović počasni doktor nauka Univerziteta Sv. Kliment Ohridski Ministru vanjskih poslova Srđanu Darmanoviću dodijeljena je, juče u Bitolju, titula počasnog doktora nauka Univerziteta „Sv. Kliment Ohridski“, na inicijativu rektora ove renomirane akademske institucije prof. dr Saša Korunovskog.

Tokom svečane ceremonije dodjele doktorata, ministar Darmanović je kazao da je odluku da bude proglašen počasnim doktorom nauka Univerziteta „Sveti Kliment Ohridski“ primio sa osjećanjem izuzetne počastvovanosti. „Ova prestižna akademska ustanova već skoro 40 godina predstavlja jedan od stubova visokog obrazovanja u vašoj zemlji“, rekao je ministar.

Rektor Univerziteta Koru-

novski naglasio je da ministru Darmanoviću dodjeljuju počasni doktorat u znak priznanja za dostignuća u profesionalnoj akademskoj karijeri sa akcentom na njegovu ulogu u savremenom političkom životu i značajan doprinos evroatlantskoj integraciji Crne Gore.

Istakao je i ministrov izu-

zetan doprinos razvoju i unapređenju bilateralne saradnje i tradicionalno prijateljskih veza između univerziteta i institucija Crne Gore i Republike Makedonije.

Svečanoj ceremoniji su prisustvovali brojni predstavnici akademske zajednice, diplomatskog kora i opštine Bitolj.

R.P.

4

POLITIKA

PETAK, 23. 11. 2018.

NENAD ČANAK, PREDSJEDNIK LIGE SOCIJALDEMOKRATA VOJVODINE

CRNA GORA I SRBIJA ĆE PREVAZIĆI PROBLEME, JER BI SVE DRUGO BILO POGREŠNO ⌦ Vesna Šofranac

“Potezi crnogorskog rukovodstva su u interesu građana Crne Gore, a ne u interesu Srbije, Rusije, ili bilo koga drugoga. Tako treba da se ponaša rukovodstvo svake zemlje - da radi u interesu svojih građana.

U Srbiji se kao najveće patriote predstavljaju oni koji su ruske patriote. Kao da je najveći Srbin onaj koji više voli Rusiju od Srbije?! E sad, ako je nešto u takvoj situaciji dobra vijest, onda je to vijest da to nije dominantna državna politika Beograda”, kaže u razgovoru za Dnevne novine Nenad Čanak, narodni poslanik i predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine.

Srbija se, kako ističe, nalazi među mnogim iskušenjima i

uvjeren je da će Crna Gora, kao najbliža od svih ostalih država u regionu, naći mudrosti da razumije i neku neumjerenu reakciju, u smislu razumijevanja kompletne kompleksne situacije u kojoj se Srbija nalazi. “Siguran sam da će takvi mudri potezi Podgorice značiti zalog za dobru i konstruktivnu saradnju Srbije i Crne Gore u budućnosti. Ja vjerujem da će predsjednici Crne Gore i Srbije naći načina da prevaziđu sve krize, jer bi svaki drugi potez bio pogrešan. Ali, isto tako je nemoguće očekivati da predsjednici dvije države, iz vizura i interesa svojih građana, mogu uvijek biti sa iste dnevnopolitičke strane. To je nemoguće. Iz tog ugla posmatram i glasanje

oko članstva Kosova u Interpolu”, objašnjava Čanak.

Vrijeme će, ističe pokazati, da niti Srbija ima boljeg prijatelja od Crne Gore niti Crna Gora od Srbije.

“Samo je pitanje kako se osloboditi balasta prošlosti, da najzad ostanu za nama. Kada se to dogodi, biće mnogo jednostavnije dogovarati se o svim pitanjima bitnim za građane obje države. Ja sam uvjeren da će to biti kada se Crna Gora i Srbija nađu u EU i NATO”, poručuje Čanak.

Na naše pitanje o trenutnoj situaciji na relaciji Beograd – Priština, Čanak odgovara da podizanje taksi na robu iz Srbije predstavlja kršenje CEFTA ugovora, čime se dovodi u pitanje dobronamjernost prištinskih vlasti u smislu nastav-

NEKO ME JE PITAO ŠTA MISLIM O ODLUCI DA KOSOVO NE BUDE PRIMLJENO U INTERPOL. ODGOVORIO SAM DA MISLIM DA JE TO VELIKI I ZNAČAJAN KORAK, JEDINO NE ZNAM ZA KOGA I U KOM PRAVCU. OSTAJEM PRI TOJ IZJAVI, SIGURNO JE VELIK I ZNAČAJAN KORAK, ALI OSTAJE PITANJE KOME TO IDE U KORIST ka briselskog dijaloga. „I jedna i druga strana će vam reći koliko su nezadovoljne i što je ona druga strana uradila. To ne vodi ničemu pametnom. Iz toga samo mogu da profitiraju kriminalci. Kada

dignete carine i takse, tog momenta ste poljubili u čelo svakog švercera. Pojednostaviti stvari i reći da imamo dvije strane od kojih je jedna u pravu, a druga nije, apsolutno ne stoji.

Dakle, Beograd i Priština moraju da razgovaraju i da postignu određeni sporazum koji mora biti izbalansiran, u kojem se mora naći način da se zaštiti kulturna baština i ekonomski interes Srbije na Kosovu, sa jedne strane, a sa druge, moraju se stvoriti pretpostavke za normalizaciju i podizanje diplomatskih odnosa na nivou ambasada. Jednom kada su me pitali kakva je budućnost Kosova u Srbiji, rekao sam – nikakva. Ali je vrlo perspektivna budućnost i Kosova i Srbije u EU.To je suština priče. Zbog

PETAK, 23. 11. 2018.

toga mislim da su ovakvi nervozni potezi, u stvari potezi za unutrašnje političke potrebe, i to kako u Srbiji, tako i na Kosovu, i obrnuto“, ocjenjuje Čanak.

Podizanje taksi je, kako kaže, u neku ruku način da se podigne rejting vladajućih struktura na Kosovu, u odnosu na ekstremiste koji su jedva dočekali da se nešto zakomplikuje da bi pokazali da nije moguće razgovarati i da jedino što preostaje jeste da se oružanom intervencijom sjever Kosova pregazi. „To bi bila najveća moguća usluga ekstremistima u Srbiji koji bi onda ustvrdili da je najbolje da se sada u Srbiji sprovede sličan scenario prema nekim djelovima Srbije... Znači, ekstremisti su jedni drugima najbolji prijatelji“, kaže sagovornik Dnevnih novina.

Govoreći o odnosima Crne Gore i Srbije, o ulozi naše države u regionu, Čanak ističe da ne treba zaboraviti činjenicu da je Crna Gora odigrala

izuzetno značajnu ulogu u tome da pokaže koje se sve maske nose i ko ih nosi. „One su praktično pale onog trenutka kada je Crna Gora ušla u NATO. Imali ste pokušaj državnog udara u Crnoj Gori koji je organizovan od ruske službe i jasno je da je to bilo namontirano kako bi se sklonilo proevropsko rukovodstvo, da praktično Crna Gora postane ruski satelit i da na taj način Rusija ima izlaz na Jadransko more. S druge strane, u Srbiji imate sličan proces, ali mnogo kompleksniji zbog same Srbije.

U svakom slučaju treba imati u vidu i biti vrlo oprezan sa interesima ruskog faktora na Balkanu“, upozorava Čanak.

Naglašava da su dvije tačke ključne za Rusiju i destabilizaciju Balkana. Naime, dokle god je Balkan nestabilan, dotle se Rusija može pojavljivati kao nekakav faktor mira i stabilnosti. Onog momenta kada je Balkan stabilan, ona gu-

politika

SPC punom parom provocira podjele “Crna Gora je idealna za to da se na nju neko ljuti iz Srbije kad hoće da pokaže svoj “patriotizam”. Razlog je jednostavan – sa jedne strane Crna Gora je nezavisna država što mnogi, kako ih u Crnoj Gori nazivaju “dedinjski Crnogorci”, ne mogu da prežale.

Jer, za njih je uvijek bio interes Beograda, odnosno vlasti u Beogradu iznad interesa Crne Gobi tu poziciju. A fitilji na balkanskom buretu baruta su vrlo vildljivi – Kosovo i Republika Srpska. „Pošto je tako, onda je jasno ko hoće da igra ulogu vatrogasca, ko će prvo potpaliti požar, da bi imao priliku da učestvuje u njegovom gašenju. Tako gledano, sve postaje mnogo jasnije. Ne idealizujem ni ulogu SAD, kod kojih se primjećuje vrlo čudnovat zaokret u po-

re, koja je iz njihovog ugla nekakva zaostala primitivna postojba u kojoj će će se kopati kada umru.

Sve ono ostalo dešava se u prijestonici srpstva, a to je Beograd.

Ako se krene tom logikom, onda nije za čuditi da se svaka autohtona politička odluka crnogorske vlasti preispituje ili tumači kao pobuna protiv opšteg sprskog interesa. Takođe je sasvim litici, kada govorimo o tradicionalnim vrijednostima na kojima je Amerika zasnovana.

Izjave predsjednika Trampa su izuzetno neumjerene, čak povremeno i rasističke...S druge strane, imate Evropsku uniju koja se bori sa svojim problemima - da li evropska vojska ili ne, i šta raditi sa svim tim...

Bez evropske vojske EU je lav bez zuba, sa evropskom vojskom upada u ozbiljnu kon-

Ponavljanjem grešaka predaka uništavamo budućnost Podgorička skupština je imala praktično isti smisao, istu svrhu kao i Skupština u Novom Sadu, kojom je 1918. Vojvodina pripojena Srbiji. Tada Vojvodina, kao politički subjekat, nije postojala.

Postojali su djelovi Austrougarske – Banat, Bačka i Baranja. Do

prisajedinjenja je došlo samo šest dana prije stvaranja Kraljevine SHS. Ako pogledate istorijske zapise, to je suštinski bila jednopartijska skupština Srpske radikalne stranke. Cilj je bio, da se, ako treba i falsifikatom, omogući Srbiji da prilikom stvaranja Kraljevi-

5

ne Srba, Hrvata i Slovenaca, ima što veći udio, samim tim i veći uticaj i mogućnost da nametne svoju političku volju. Tome su služile i Podgorička i Novosadska skupština. Danas od toga praviti nešto što to nije, znači upadati u grešku i zablude naših predaka, što pra-

vi veliku štetu našim potomcima.

To se ne smije dozvoliti. A vidjećete, niko se u Srbiji neće sjetiti 1. decembra te iste 1918. kada je nastala Kraljevina SHS, kasnije Jugoslavija, kada je ta ista Srbija napravila najveće svoje domete, podsjeća Čanak.

logično da takvim načinom razmišljanja morate da potpaljujete priču o podjelama u Crnoj Gori na Crnogorce i Srbe, da dovodite u pitanje crnogorsku naciju kao takvu…Na tome, naravno, radi punom parom SPC, rade svi oni kojima je interes da Crna Gora ne odstupi iz korpusa balkanskih saveznika Putinovske Rusije”, poručuje Čanak. krenciju sa NATO-om gdje SAD imaju neospornu dominaciju. Dakle, tu ima hiljadu problema i poteza u kojima nema bezgrešnih. Moj posao političara nije da gledam ko je grešan, a ko bezgrešan, nego da vidimo kako da nas, koji živimo na Balkanu, koliko god može zaobiđe sve ono što se događa među velikim silama. Kako kaže jedna stara afrička poslovica – kada se slonovi tuku, strada trava, kada vode ljubav opet strada trava...U svakom slučaju, jedini izbor treba da nam bude da ne budemo ta trava na kojoj će se igrati slonovi nego da budemo odgovorni prema sebi i građanima i jednostavno uradimo racionalne poteze kojima ćemo se povezivati regionalno, učvršćivati, kojima ćemo čuvati mir i dijalog po svaku cijenu“, poručuje Čanak u razgovoru za Dnevne novine.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.14030 0.88598 128.800 1.13510 74.7458 118.405 7.42850

Sa jučerašnje sjednice Vlade

PETAK, 23. 11. 2018.

au = 1.227.21

aG=14.49

monTEnEgro berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KursnA lista

6

Naziv GB16 ULRI TECG TREN TREN-O

Najveći promet CijeNa 99,9000 3,7001 1,5600 0,0591 0,0394

KoličiNa 7 94 104 1.500 1.500

obim u € 69.930,0000 347,8100 162,2400 88,6500 59,1000

PromjeNa -0,70% -15,52% 0,00% 0,00% 1,03%

Vlada usVojila listu kriterijuma za ekonomsko držaVljanstVo

Od 1. januara dO pasOša prekO investicija

Investitorima će imati modele ulaganja u turizam, poljoprivredu i prerađivačku industriju, a novac usmjeren u fond za infrastrukturu u manje razvijenim opštinama

sjedniCa skuPŠtine

Predlozi SDP-a o zaradama i akcizama izostali sa dnevnog reda

PETAK, 23. 11. 2018.

Naziv GB16 ULRI TECG TREN TREN-O

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

99,9000 3,7001 1,5600 0,0591 0,0394

7 94 104 1.500 1.500

69.930,0000 347,8100 162,2400 88,6500 59,1000

Najviše 2.000 investitora moći će u naredne tri godine, počevši od 1. januara 2019, da stekne ekonomsko državljanstvo Crne Gore, kroz ulaganje u turizam, poljoprivredu i prerađivačku industriju, odlučila je juče Vlada.

Državljanstvo će se dodjeljivati licima koja nijesu pravosnažno osuđivana i koja dokažu porijeklo novca namijenjenog za ulaganja. U tom procesu, kako je juče objasnio ministar turizma Pavle Radulović, državi će pomagati agenti za posredovanje prilikom apliciranje i ocjenu međunarodne podobnosti.

“Agenti za posredovanje moraju u najmanje tri zemlje svijeta sprovoditi neki sličan projekat od čega najmanje jedna od njih mora biti država Evropske unije (EU). Kada su u pitanju aplikanti za provjeru međunarodne podobnosti, to su međunarodne institucije koje se bave istraživanjem porijekla imovi-

PromjeNa

Državljanstvo će se DoDjeljivati licima koja nijesu pravosnažno osuđivana i koja Dokažu porijeklo novca namijenjenog za ulaganja. u tom procesu, kako je juče objasnio ministar turizma pavle raDulović, Državi će pomagati agenti za posreDovanje prilikom apliciranja i ocjene međunaroDne poDobnosti ne, biznisa ili kriminalnog dosijea. Oni obavljaju opsežnu analizu od novinskih članaka pa do najsitnijih detalja života aplikanata”, naveo je Radulović, ističući da će imena svih koji dobiju crnogorsko državljanstvo biti dostupna javnosti.

■ Projekti u turizmu Investitorima će biti na raspolaganju modeli ulaganja u turi-

-0,70% -15,52% 0,00% 0,00% 1,03%

Naziv GB16 ULRI TECG TREN TREN-O

zam, poljoprivredu i prerađivačku industriju, a sav novac biće usmjeren u poseban fond iz kojeg će se finansirati izgradnja infrastrukture u manje razvijenim opštinama, prvenstveno na sjeveru države.

Projekti u turizmu odnose se na hotele ili mješovite turističke komplekse na primorju ili u Glavnom gradu sa najmanje pet zvjezdica, 60 smještajnih jedinica, investicijom od 15 miliona eura i 80 novozaposlenih. Za sjever i centralni region izuzev Podgorice, minimalni uslovi su četiri zvjezdice, 35 smještajnih jedinica, investicija od pet miliona eura i 25 novozaposlenih.

“Aplikanti moraju na račun Crne Gore uplatiti 450.000 eura za primorski region i Podgoricu, odnosno 250.000 eura za sjeverni i centralni region, i 100.000 eura namijenjenih manje razvijenim područjima. Pored toga, aplikant mora da položi 15.000 eura za sebe, po 10.000 eura za najviše četiri člana porodice, i po 50.000 eura za svakog narednog člana porodice“, precizirao je Radulović.

■ ubrzanje razvoja Prema riječima potpredsjednika Vlade Milutina Simovića, ekonomsko državljanstvo ima za cilj dalje ubrzanje razvoja, privlačenja investicija koje će donijeti nove turističke, poljoprivredne i prerađivačke kapacitete, te nova radna mjesta, uz veći kvalitet života i životni stanPredlozi Socijaldemokratske partije (SDP) u vezi sa povećanjem minimalne zarade, smanjenjem akciza i ukidanjem kriznog poreza nijesu uvršteni u jučerašnji dnevni red Skupštine.

Predstavnici SDP-a tražili su da minimalna zarada u Crnoj Gori bude na nivou od 50 odsto prosječne ili oko 250 eura, umjesto trenutnih 193.

Predlogom izmjena i dopuna zakona o akcizama traženo je da se akcize na gorivo smanje 15 odsto, čime bi se, kako smatraju u SDPu, uticalo na zaustavljanje poskupljenja.

U cijeni litra benzina od 1,36 eura, akciza iznosi 53 centa,

7

ekonomija gubitnici

CijeNa 99,9000 3,7001 1,5600 0,0591 0,0394

KoličiNa 7 94 104 1.500 1.500

obim u € 69.930,0000 347,8100 162,2400 88,6500 59,1000

PromjeNa -0,70% -15,52% 0,00% 0,00% 1,03%

Preuzeti krediti Prijestonice Prijestonica Cetinje je na kraju oktobra po osnovu dva kredita dugovala 7,18 miliona eura, koji će biti refinansirani pod povoljnijim uslovima. Tim povodom Vlada je juče dala garancije i imenovala Ministarstvo finansije da preuzme otplatu reprogramiranog kredita od sedam miliona kod Erste banke. Uz

to, za preostali iznos kredita od tri miliona eura kod Erste banke, Ministarstvo će uzeti novi kredit od 2,26 miliona eura kod Prve banke.

Skijališta Crne Gore dobila su 250.800 eura koja bi trebalo da pokriju troškove pripreme zimske turističke sezone 2018/19. i stavljanja u funkciju Ski centra Kolašin 1600.

dard građana.

“Program predstavlja odgovor na realne potrebe naše ekonomije i njenu diversifikaciju, uz otvaranje mogućnosti za razvojne projekte u turizmu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

Odluka je i izraz naše odlučne namjere da realizujemo razvojne projekte i na sjeveru i na jugu Crne Gore“, rekao je Simović.

Ovakvom odlukom na polovini mandata Vlada, kako je istakao Simović, „potvrđuje da je, u cilju razvoja, spremna kreirati zahtjevne programe, u skladu sa konkurentnim globalnim investicionim tržištem“. „Pored dinamičnog ekonomskog razvoja, ovim ispunjavamo i zahtjevne ekonomske kriterijume iz naše evropske agende.

Standard građana moramo što brže dovesti do evropskog nivoa i ne smijemo gubiti vrijeme odlaganjem ovakvih odluka, korisnih i potrebnih posebno oni-

ma u manje razvijenim područjima“, ukazao je potpredsjednik Vlade.

On je rekao i da je donošenju odluke prethodio „iskreni i otvoreni dijalog sa evropskim partnerima“. „Bilo je određenih rezervi, dodatnih upita da li ćemo biti spremni da ovako odvažan korak sprovedemo na ispravan način, poput članica EU koje imaju slične programe, ne ugrožavajući evropski put i postizanje ciljeva EU. Razumjeli smo stav partnera da Crna Gora treba da iskoristi isključiva prava za davanje državljanstva i uzdrži se od mjera koje bi mogle da ugroze ciljeve EU“, poručio je Simović.

Povodom ove odluke, izmijenjen je i Zakon o posredovanju, a novim odredbama posrednici mogu da budu i državljani zemalja članica EU - nakon pristupanja naše zemlje tom savezu.

K.J.

porez na dodatu vrijednost 21, a samo gorivo 59 centi.

Predlogom izmjena zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, SDP je tražio ukidanje kriznog poreza.

“Njegovo uvođenje je već uticalo na smanjenje neto za-

rada, te pokazalo i druge multiplikativne negativne efekte”, naveli u SDP-u.

Skupština nije prihvatila ni predlog nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića, koji se odnosi na obaveze parlamenta da prati realizaciju strateških investicionih projekata.

“Vlada nije u zadatim rokovima dostavljala parlamentu izvještaje o realizovanim aktivnostima u investicionim projektima Mamula, Kumbor, Kraljičina plaža, kao i tivatska i hercegnovska Luštica. Tražimo da radimo naš posao u cilju jačanja kontrolne i nadzorne funkcije parlamenta“, rekao je Damjanović.

R.E.

15 odsto manje akcize na gorivo traži sdP

Poslovne vijesti iz svijeta

8

ekonomija

PETAK, 23. 11. 2018.

BRISEL POHVALIO NAPORE U ODRŽAVANJU STABILNOSTI FINANSIJA

Fiskalna konsolidacija pokazuje rezultate

Vlasnica Bet365 zaradila 599 miliona Osnivačica i direktorica kladionice Bet365 Denise Coates prošle godine isplatila je sebi bonus od 293 miliona eura. Riječ je o najvećem bonusu koji je isplaćen u nekoj britanskoj kompaniji, a Coates je tim iznosom oborila rekord koji je sama i postavila godinu dana ranije.

Prema računicama, multimilijarderka se nagradila s gotovo 800.000 eura dnevno.

Radi se, naravno, o dodatku

na njenu redovnu platu iznosi 248 miliona funti na godišnjem nivou. Da bi stvar bila bolja, Coates je sebi isplatila i dividendu od skoro 51 milion eura, pošto posjeduje 50 odsto kompanije. Dakle, Denise Coates je za godinu zaradila skoro 599 miliona eura. Njena plata je više nego 9.500 puta veća od one prosječne u Ujedinjenom Kraljevstvu te 1.700 puta od plate premijerke Therese May.

cijena nafte blizu 63 dolara Cijene nafte juče su na međunarodnim tržištima pale prema 63 dolara, zbog ponovnog skoka američkih zaliha što je podstaklo strahovanja od prevelike ponude i u drugi plan potislo moguće smanjenje proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Na tržištu u Londonu barelom se trgovalo po 63,25 dolara - za 23 centa nižoj cijeni nego dan ranije. Na američkom tržištu

barel je stajao 54,24 dolara, ili za 39 centi manje nego na prethodnom zatvaranju.

Trgovci su se juče fokusirali na nedjeljni izvještaj američke vlade o zalihama, koje je pokazao skok zaliha sirove nafte za 4,9 miliona barela - na 446,91 miliona barela, što je najveći nivo od decembra prošle godine. Paralelno se američka proizvodnja nafte zadržala na rekordnih 11,7 miliona barela dnevno.

Juventusu najviše novca od televizijskih prava Italijanski fudbalski velikan Juventus najviše je zaradio od TV prava u Evropi u posljednjih pet godina. Torinska „Stara dama“ profitirala je čak 406 miliona eura.

Na drugom mjestu je aktuelni evropski prvak Real Madrid koji je zaradio 46 miliona eura manje, dok treću poziciju

drži PSG sa zaradom od 299 miliona eura. U prvih pet su i Bayern sa 284, te Manchester City sa 279 miliona eura. Među 30 klubova koji su u proteklih pet godina najviše zaradili od TV prava najviše je engleskih - sedam. Španci i Njemci imaju po četiri predstavnika, a Italijani i Francuzi po tri.

Budžetski prihodi za devet mjeseci iznosili su 27,6 odsto BDP-a Reformski napori Vlade u održavanju stabilnosti javnih finansija i implementaciji mjera predviđenih fiskalnom strategijom pokazuju mjerljive rezultate, ocijenjeno je u Briselu na sastanku Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku. Iz Vlade je saopšteno da su predstavnici crnogorskih institucija predstavili Evropskoj komisiji (EK) napredak Crne Gore u oblastima makroekonomske stabilnosti, javnih finansija, finansijskog sektora, jačanja konkurentnosti, statistike, unutrašnje finansijske kontrole i spoljne revizije. Oni su kazali da Crna Gora ulaže napore da stvori bolje i stimulativno poslovno okruženje i da su pokrenute nove aktivnosti za dalji razvoj koordinacije regulatornih aktivnosti, posebno na lokalnom nivou. „Realizacija infrastruktur-

CBCG nagrađena za izložbu Ambasada Italije uručila je Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) nagradu Italia 2018 za najbolji predlog kulturne saradnje u ovoj godini i uspjeh u realizaciji. Nagrada se, kako je saopšteno, odnosi na iniciranje i realizaciju ideje o pripremi izložbe pod nazivom “Novac Republike Italije”, koja je otvorena u Muzeju novca na Cetinju 1. juna.

“Naša namjera je bila da, iniciranjem i realizacijom ove izložbe, osnažimo saradnju naših zemalja u oblasti istorije i kulture, ali i da potvrdimo ulogu društveno odgovorne institucije koja podržava projekte koji otvaraju obogaćuju širenje znanja, kao i međunarodnu saradnju”, rekao je guverner CBCG Radoje Žugić.

R.E.

Sa sastanka u Briselu

nih projekata i velika investiciona aktivnost u oblastima civilne i turističke infrastrukture i energetskog sektora doprinijela je povoljnim ekonomskim kretanjima, tako da je stopa privrednog rasta za prvu polovinu godine iznosila 4,8 odsto“, navodi se u saopštenju.

Budžetski prihodi za prvih devet mjeseci ove godine izno-

sili su 27,6 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Predstavnici EK smatraju da je neophodno nastaviti aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji, kao i povećanja stope privrednog rasta i budžetskih prihoda. Ocijenjeno je da postoji potreba za implementacijom mjera u pravcu reforme tržišta rada i poboljšanja biznis ambijenta.

R.E.

SkUP ČELNIkA REGIONALNIH AERODROMA

Modernizacijom do cilja Aerodromi država regiona imaju veliki značaj na privredu njihovih zemalja, a investicije i modernizacija presudni su da bi se značajni rezultati nastavili i u budućnosti, ocijenili su njihovi direktori.

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić je na sastanku sa direktorima aerodroma regiona kazao da je cilj da se te zemlje dodatno povežu.

“Naši aerodromi su najuspješniji u regionu sa dvocifrenom stopom rasta što je za privredu naših zemalja izuzetno bitno. Nadam se da ćemo na forumu koji planiramo imati i predstavnike

ostalih aerodroma iz regiona, jer 90 odsto njih bilježi visoke stope rasta”, rekao je Orlandić.

Iz Aerodroma Crne Gore je saopšteno da je na sastanku najavljeno održavanje foruma Inicijativa uspješnih, u martu naredne godine u Beogradu.

“Avio-kompanije regiona bilježe najbolje rezultate i što se tiče broja putnika i po ostalim parametrima”, ocijenio je generalni direktor Aerodroma „Nikola Tesla“ Saša Vlaisavljević.

Na sastanku su bili i direktori aerodroma u Dubrovniku i Sarajevu Frano Luetić i Armin Kajmaković.

R.E.

⌦-------------------------------------------Iz AerodromA Crne Gore je sAopšteno dA je nA sAstAnku nAjAvljeno održAvAnje forumA InICIjAtIvA uspješnIh, u mArtu nAredne GodIne u BeoGrAdu

--------------------------------------------⌦

10

hronika

PETAK, 23. 11. 2018.

suđenje za pokušaj terorizma prekinuto zbog lošeg stanja okrivljene milić

SDT tvrdi da se listinzima potvrđuje Sinđelićev iskaz, a odbrana sumnja u pravnu valjanost U nastavku suđenja optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine juče su u Višem sudu u Podgorici čitani listinzi komunikacija na predlog specijalnog tužioca Saše Čađenovića, koji je primijetio da isti potvđuju da su optuženi više puta komunicirali sa svjedokom saradnikom Sašom Sinđelićem.

“Prema listinzima i baznim stanicama može se potvrditi Sinđelićev iskaz, kao i to da se Sinđelić jeste nalazio na mjestima na kojima je govorio”, primijetio je Čađenović.

Tužilac Čađenović je kazao da se može zaključiti da je Ananije Nikić bio na aerodromu “Nikola Tesla” u trenutku kada je Andrija Mandić sletio u Beograd i da su prije i poslije toga više puta komunicirali porukama i pozivima. Tužilac je uočio da postoje obostrani (kako dolazni, tako i odlazni) pozivi između Ananija Nikić i optuženog Mihaila Čađenovića.

Tužilac je primijetio i to da je optuženi Čađenović sa Mandićem na dan parlamentarnih izbora ostvario sedam komunikacija.

“Evidentirana je komunikacija dugog trajanja između pojedinih optuženih, a to nije karakteristično za osobe koje se ne poznaju”, primijetio je tužilac Čađenović.

Odbrana navodi da se ovi

NOVA M televizija raspisuje konkurs Za poziciju OFFICE MANAGER Lokacija: Crna Gora OD VAS SE OČEKUJE DA OBAVLJATE SLJEDEĆE: • • • • • •

Redovno, uredno i blagovremeno obavljanje administrativnih poslova Nabavka kancelarijskog i potrošnog materijala Prijem, slanje i raspored pošte, vođenje djelovodne evidencije Organizovanje putnih aranžmana sa neophodnom pratećom dokumentacijom Priprema i slanje izveštaja za potrebe menadžmenta Fakturisanje, vođenje svih ulaznih i izlaznih računa, priprema i kontrola ispravnosti dostavljene dokumentacije za knjiženje • Blagajničko poslovanje DOBRODOŠLI SU KANDIDATI I KANDIDATKINJE KOJI POSJEDUJU: • Dobre komunikacione i organizacione vještine • Minimum 3 godine radnog iskustva na sličnim poslovima • Završen VII stepen stručne spreme, ekonomskog ili pravnog usmjerenja • Znanje engleskog jezika • Poznavanje rada na računaru (Office paket i korišćenje e-maila) • Odgovornost, samostalnost i sposobnost obavljanja više poslova u isto vrijeme Prijave slati u roku od 10 dana od objavljivanja konkursa na mail adresu kabinet@novam.tv Kontakt telefon 020 403 503

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka nastavnih, vježbovnih i bojevih ubojnih sredstava (municija za počasnu paljbu i sanitetska sredstva) u svemu prema uslovima i zahtjevima postavljenim u Tenderskoj dokumentaciji (CPV 35330000-6 Municija) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 83.634,87 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-8852/18-5 od 22.11.2018. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 22.11.2018. godine. Lice za davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e-mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

dokazi mogu dobiti samo naredbom suda i da su podložni mijenjanju te da se radi o pravno nevaljanim dokazima. Kako dodaju, listinzi nemaju sadržinu te se prema njihovom mišljenju ne može utvrditi nikakva činjenica.

Advokat Dušan Radosavljević je naveo da Tužilaštvo uvezuje netačne informacije. ‘’Ovdje se govori da pojedina lica koriste pojedine brojeve telefona. Navedeno je da je Kristina Hristić imala komunikaciju sa Sašom Sinđelićem. To jednostavno nije tačno, ona je pozajmila telefon zbog već poznatih razloga’’, kazao je on.

Nakon što je napravljena desetominutna pauza na zahtjev optužene Branke Milić koja se osjećala loše, suđenje je i prekinuto, a predsjed-

nica vijeća sutkinja Siuzana Mugoša saopštila da je u toku pauze optuženoj Milić pozlilo zbog čega je odvedena u zdravstvenu ustanovu na dodatne preglede. Suđenje se nastavlja danas.

Pred vijećem Višeg suda, po optužnici Specijalnog tužilaštva za krivično djelo pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora, u odsustvu se sudi ruskim državljanima Eduardu Šišmakovu i Vladimiru Popovu, kao i državljanima Srbije Nemanji Ristiću i Predragu Bogićeviću.

Pred specijalnim vijećem sutkinje Mugoše su i Bratislav Dikić, lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić (obojica udaljeni iz sudnice do kraja dokaznog postupka) i Mandićev vozač Mihailo Čađenović.

Otkriven pravi identitet Popova Aleksandar Nikoajevič Mojsijev, pravo je ime drugog osumnjičenog za pokušaj terorizma 2016. godine u Crnoj Gori, koji je do sada bio poznat pod pseudonimom Popov.

“Druga osoba je crnogorskom Specijalnom tužilaštvu poznata pod lažnim identitetom Vladimir Popov. Pod tim imenom je on bio poznat Interpolu i drugim partnerskim agencijama u Evropi, kao što se može vidjeti iz sudskih spisa. Bellingcat i The Insider su u uspjeli da demaskiraju pravi identitet ‘Popova’. A to je Vladimir Nikolajevič Mojsejev potpukovnik ili pukovnik u ruskoj vojnoj obavještajnoj agenciji, koji je rođen 29.06.1980. istog datuma kao i fiktivni ‘Popov’”, navodi se u tekstu.

SDT tereti i državljanke Srbije Kristinu Hristić i Branku Milić, koje se brane sa slobode, kao i njihove sunarodnike - Srboljuba Đorđevića, Dragana Maksića, Milana Dušića.Postupak je razdvojen u odnosu na prevodioca DF-a Ananija Nikića.

Bo.B.

sud prihvatio sporazum radevića i odt-a

Grujici šest, radoslavu osam mjeseci zatvora Podgorički Osnovni sud prihvatio je sporazum o priznanju krivice braće Grujice i Radoslava Radevića koji su sklopili sa ODT-om u Podgorici, po kojem je Grujica pristao na izdržavanje polugodišnje kazne zatvora zbog nasilničkog ponašanja, a njegov brat na osmomjesečnu kaznu zbog istog djela u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja.

Taj sporazum je razmatrala sutkinja podgoričkog Osnovnog suda Larisa Minušković-Stamatović. Radoslavu Radeviću je spora-

Ilustracija zumom izrečena mjera oduzimanja pištolja i obavezno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

Radevići su privedeni u septembru u CB Podgorica nakon incidenta u naselju Donja Gorica, gdje su se sukobili sa Ljubimirom Kovačevićem i njegovim sinom Dejanom zbog nesporazuma u saobraćaju. Tom prilikom Ljubomir je zadobio povrede nanesene drškom od pištolja. Policija je odmah uhapsila Grujicu, a njegovog brata je privela nakon kraće potjere. Od njega je zaplijenjen pištolj „france police“ kalibra 7,65 mm, sa municijom u okviru, u ilegalnom posjedu.

Bo.B.

hronika

PETAK, 23. 11. 2018.

11

Optuženi za OrganizOvanje kiminalne grupe kOja je švercOvala cigarete pregOvara sa tužilaštvOm

Leković odlučio da prizna krivicu i preuzme odgovornost Jedan od carinika koji se tereti da je organizator šverca više tona cigareta, Gojko Leković (64) pregovara sa Specijalnom državnom tužilaštvu o priznanji krivice. Navodno on je priznao da je počinio krivično djelo i preuzeo svu krivicu. Leković se, kako saznajemo, trenutno nalazi na liječenju u Beograd.

Za njim je raspisana potjernica nakon što su krajem septembra uhapšene njegove kolege za koje se sumnja da su pripadali organizovanoj kriminalnoj grupi koja je oštetila državu za više miliona eura. Naime, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih sumnjiči da su, između ostalog, povezani sa švercom cigareta koje su zaplijenjene početkom avgusta u kamionu koji se od Bara kretao ka Podgorici.

Trenutno osam carinika se sumnjiči da su dio organizovane kriminalne grupe, iz koje je procesuirano ukupno 28 fizičkih i dva pravna lica. Podnijete su krivične prijave i protiv dvojice navodnih organizatora ove kriminalne grupe koji se sumnjiče da su od maja do avgusta ove godine prokrijumčarili oko 40.000 paketa cigareta. Vrijednost tada zaplijenjenih cigareta je bila oko 1.400.000 eura. Prema navodima rukovodioca Specijalnog policijskog odje-

ljenja, Dragana Radonjića, sumnja se da je ova kriminalna organizacija oštetila državni Budžet za nekoliko desetina miliona eura. Carinici se sumnjiče za zloupotrebu službenog položaja i primanje i davanje mita, odnosno da su nezakonito prenijeli pravo vlasništva nad robom u slobodnoj carinskoj zoni, odnosno cigaretama koje su uplovile u barsku Luku, a koje su 2. avgusta zaplijenjenje u Sotonićima. Navodno, carinici su pregledali tu robu, ali su dozvolili da bez plaćenih dažbina napuste carinsku zonu.

Prije nekoliko dana carinski službenik Milutin

Šoškić je u Specijalnom tužilaštvu priznao da je prihvatio ponudu kolege Gojka Lekovića i za određenu imovinsku korist iz carinske zone Luke Bar propuštao šlepere sa cigaretama bez plaćanja poreza i akciza kojima podliježe ova vrsta robe. Šoškić nije jedini koji je u istrazi priznao nezakonite radnje i učvrstio sumnje tužilaštva i policije u ovom slučaju. I okrivljeni N.Č. i B.Č. su pred tužiocem, govoreći o svojim zaduženjima u lancu, razotkrili na koji način je funkcionisao šverc cigareta. Oni su kazali da su po nalogu Petra Milutinovića u više

navrata svojim kamionima izvozili cigarete iz skladišta slobodne carinske zone, odvozeći je do Podgorice. U Podgorici su kamione sa robom predavali nepoznatim osobama, koje su je odvozili u njima nepoznate magacine. I okrivljeni Z. P. potvrđuje sumnje istražitelja da je optuženi Milutinović imao učešće u inkriminisanim radnjama koje mu se stavljaju na teret. Z.P. je pred tužiocem ispričao da je Milutinović bio zaposlen u njegovom preduzeću i da je u kancelariji preduzeća držao pečate kompanija Lončar šped iz Bara i inostrane firme Konrad Delaver.

Podsjetimo, prilikom zaplijene je pronađeno 65.000 šteka cigareta bez akciznih markica vrijednosti od oko 1,4 miliona eura. Akcijom policije tada su uhapšeni Barani Dragan Šušter i Radovan Bajković, kao i Stefan Vujačić iz Podgorice.

Sumnja se da je navodna kriminalna grupa u periodu od maja 2018. godine do avgusta 2018. godine iz Slobodne carinske zone Bar prokrijumčarila cigarete bez akciznih markica u količini od oko 40.000 paketa, pri čemu je pričinjena šteta za državni budžet u vidu neplaćenih akciza i carina u visini od oko 40 miliona eura. A.LJ.

izvještaj O unutrašnjOj kOntrOli pOlicije za OktObar

Četiri pritužbe građana na rad policajaca, sve neosnovane Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije je tokom oktobra izvršilo kontrole zakonitosti postupanja policijskih službenika na osnovu četiri pritužbe građana i u sva četiri slučaja pritužbe su ocijenjene neosnovanim, navodi se u Izvještaju za prethodni mjesec.

Jedna od pritužbi odnosila se na postupanje službe-

nika koji obezbjeđuje javne objekte.

“Građanka M.E. iz Podgorice dostavila je Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije pritužbu na policijske službenike Grupe za obezbjeđenje objekata, zbog načina postupanja prema njoj 10. septembra 2018. godine, oko 10 sati, u zgradi Višeg suda u Podgorici, kojom prilikom joj, kako je

navela, trojica policajaca nijesu dozvolili da uđe u prostorije suda a nakon toga je udaljili iz zgrade suda”, navodi se u Izvještaju.

Međutim, u sprovedenom postupku unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na nezakonito preduzimanje službenih mjera i radnji ili neprofesionalno postupanje poli-

cijskih službenika u konkretnom slučaju.

Osim postupanja po pritužbama građana, službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su tokom oktobra izvršili šest provjera zakonitosti postupanja policijskih službenika, i u jednom slučaju, na osnovu činjeničnog stanja i prikupljenih dokaza utvrđeno je da postoji

osnovana sumnja da je policijski službenik počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

“Usljed čega je Izvještaj o izvršenoj kontroli, sa spisima predmeta, dostavljen nadležnom državnom tužilaštvu, na dalji postupak i preduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti tužilaštva”, zaključuje se u Izvještaju.

Bo.B.

12

HRONIKA

PETAK, 23. 11. 2018.

APELACIONI SUD ODBIO ŽALBU NA RJEŠENJE O PRODUŽENJU PRITVORA

Apelacioni sud ocijenio je kao neosnovanu žalbu branioca optuženog Milana Lješnjaka, advokata Damira Lekića na rješenje Višeg suda u Podgorici o produženju pritvora od 9. novembra. U obrazloženju rješenja Apelacionog suda navodi se da i dalje stoje razlozi zbog kojih je Lješnjaku prvobitno određen pritvor - odnosno da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela koja su mu stavljena na teret optužnicom SDT-a, i uz to da postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, dovršio pokušano krivično djelo.

Lješnjak je jedan od optuženih za stvaranje kriminalne organizacije, na čijem je čelu prema navo-

dima SDT-a Stevan Stamatović, koji je u bjekstvu. Toj organizaciji navododno pripadaju i optuženi Dejan Deletić, Aleksandar Bojović, Đorđije Božović i Stefan Balević, koji se brane sa slobode. Prema optužnici Tužilaštva, optuženi Lješnjak i Deletić se, osim stvaranja kriminalne organizacije, terete i za teško ubistvo u pokušaju, koje su prema optužnici počinili 20. maja prošle godine, postavivši eksploziv ispod vozila Radojice Zekovića.

Naime, u obrazloženju Apelacionog suda navodi se da u rješenju Višeg suda nijesu učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

“Prvostepeni sud je u pobijanom rješenju, u vezi produženja pritvora okriv-

Foto:Iva Mandić

Lješnjak ostaje u Istražnom zatvoru jer bi mogao dovršiti pokušano djelo Lješnjak

ljenom po pritvorskom osnovu iz člana 175 st. 1 tač. 3 ZKP-a, dao dovoljno jasne i sadržajne razloge,

koji su međusobno saglasni i saglasni činjenicama utvrđenim u postupku, koje ovaj sud prihvata u cje-

losti i na koje upućuje podnosioca žalbe”, navodi se u obrazloženju.

Ovaj sud nalazi da u konkretnom slučaju okrivljenom Lješnjaku nije povrijeđeno pravo na pretpostavku nevinosti.

“S obzirom da se pretpostavka nevinosti krši samo ako sudska odluka koja se odnosi na podnosioca žalbe održava stav da je on kriv, a da prije toga njegova krivica nije dokazana u skladu sa zakonom, a naročito ako nije imao priliku da iskoristi svoje pravo na odbranu, koje stanovište je zastupljeno i u praksi Evropskog suda za ljudska prava (predmet Matijašević protiv Srbije, appl.no.23037/04 od 19. septembra 2006. godine)”, precizirano je u obrazloženju.

Bo.B.

Ekskluzivni uvoznik renomiranih svjetskih proizvođača robe široke potrošnje i duvanskih proizvoda Raspisuje konkurs za sljedeće radno mjesto: Administrator web stranica i društvenih mreža Opis posla: • Razvoj, implementacija, uređivanje i održavanje postojećih i novih web stranica/društvenih mreža • Kreiranje digitalnog sadržaja, unos podataka • Dizajn i prilagođavanje materijala (tekstova) prema zadatim standardima • Kreiranje novih ideja u cilju poboljšanja poslovanja grupacije • Svakodnevna priprema i objava vijesti/podataka na web stranicama i društvenim mrežama • Svakodnevna interakcija sa korisnicima kroz odgovaranje na upite i komentare pristigle putem web stranica i društvenih mreža • Izrada mjesečnih izvještaja temeljenih na analizi podataka za svaki od segmenata posla i prezentacija preporuka daljnjih aktivnosti za njihovo unapređenje Poželjne kvalifikacije i osobine:.

• Odlično znanje engleskog jezika • Visok nivo poznavanja rada na računaru (MS Office programi) • Iskustvo u Internet marketingu (posmatraće se kao prednost) • Znanje o web oglašavanju (Facebook, Instagram, Google Ads, Twitter i YouTube) • Iskustvo u radu sa alatima za grafičku obradu, slika, videa i teksta (Adobe Illustrator, Adobe Photoshop) • Iskustvo u administriranju/održavanju web stranica • Najmanje 2 godine rada na istim ili sličnim poslovima • Sposobnost kreativnog razmišljanja i pronalaženja inovativnih rješenja • Dobra komunikativnost i organizaciona sposobnost • Odgovornost i poštovanje zadatih rokova • Vozačka dozvola B kategorije Ukoliko smatrate da ste orjentisani na rezultate, organizovani i odgovorni, uporni i istrajni, želite dinamičan i zanimljiv posao u timu, pošaljite CV na e-mail info@plusmne.com sa naznakom „Za konkurs“. Za sve potrebne informacije obratite se na broj telefona 020/875-773, 069/308-846.

Konkurs traje do 30.11.2018. godine

hronika

PETAK, 23. 11. 2018.

13

U OsnOvnOm sUdU U BarU OdržanO sUđenje GOranU KalUđerOvićU zBOG napada na milicU minić

Optuženi tvrdi da ga je nOvinarka prOvOcirala

U Osnovnom sudu u Baru juče je održano suđenje Goranu Kaluđeroviću koji se tereti za napad na novinarku Milicu Minić. On je na jučerašnjem ročištu iznio odbranu, a iskaz je dala i oštećena koja je sudiji ispričala šta se desilo na plaži i kako je došlo do incidenta koji je rezultirao napadom na nju.

Minić je, kao i svjedok Rajko Radišić, uglavnom ostala pri iskazu koji je dala policiji, dok je okrivljeni imao izvjesnih dopuna.

Kaluđerović je priznao da je dodirnuo oštećenu, ali ne toliko da bi mogla da padne.

“Naknadno sam razmišljao o tome i došao sam do zaključka da s obzirom na to da je iz pravca mjesta na kom se nalazila oštećena dopirao miris marihuane, a vidio sam da su oštećena i lice sa kojim se ona nalazila u društvu konzumirali alkohol, pretpostavljam da je oštećena više pala zbog stanja u kom se nalazila nego zbog kontakta sa mnom”, rekao je on. Minić je na to odgovorila da njeno kretanje nema veze sa alko-

Minić holom već da ne zna da hoda po kršima jer je iz Podgorice.

Ona je kazala kako je sa prijateljem na plažu Ratac došla radi mira a ne da bi slušala koncert. Kako je rekla, Kaluđerović je puštao besprizorno glasnu muziku narušavajući tako mir cijele plaže.

Nakon toga on je počeo da je vrijeđa pa mu je ona rekla da će sve početi da snima mobilnim telefonom kako bi ga prijavila policiji. Potom je, kako je ispričala, nasrnuo na

Kaluđerović nju a dio napada je uspjela da zabilježi i kamerom iako je slučajno pritisnula dugme za snimanje u tom trenutku.

Branilac okrivljenog Damir Lekić zatražio je od suda da novinarki skrene pažnju da ne pravi i ne emituje emisije koje za temu imaju nasilje nad novinarima a u kojima ona i više lica nezadovoljno komentarišu epiloge takvih postupaka jer se, kako je ocijenio, u konkretnom slučaju ne radi o napa-

pOKrenUt disciplinsKi pOstUpaK

du na novinara koji vrši svoj posao.

Sljedeći pretres zakazan je za 25. decembar u 9 sati kada će se izjasniti vještak medicinske struke doktor Krsto Nikolić.

Podsjetimo, Osnovno državno tužilaštvo tereti Kaluđerovića da je 19. avgusta oko 14 sati na plaži Ratac svojim drskim i bezobraznim ponašanjem prema Milici Minić remetio javni red i mir. Naime, on je

Minić uputio više psovki i uvreda, a kada mu je rekla da ga snima, Kaluđerović se zaletio u njenom pravcu bacajući kamen prema njoj, ali je ona udarac izbjegla. Međutim, prema optužnici ODT-a Kaluđerović je Minić oborio na stijenu i izvrnuo joj ruku da bi joj oduzeo mobilni telefon.

Tom prilikom, ona je zadobila lakše tjelesne povrede u vidu oguljotine, kao i istegnuće i uganuće lakta. L.H.

OdlUKa sUda pOstala pravOsnažna

Policajac nesavjesno postupao Sara Vidak Se nije žalila na PreSudu po prijemu krivične prijave Protiv policijskog službenika K.Č. pokrenut je disciplinski postupak zbog toga što je 1. juna, obavljajući redovne poslove u periodu od 15 do 23 sata u CB Nikšić, nakon što je primio krivičnu prijavu u 16.20 sati od oštećenog J.M., po istoj postupao nemarno jer i pored toga što mu je oštećeni ukazao na više lica koja bi trebalo provjeriti, nije preduzeo sve zakonom predviđene mjere i radnje na otkrivanju izvršioca krivičnog djela.

Konkretno, on nije pozvao ni jedno lice do 7. ju-

na, osim što je dva dana nakon prijave obavio razgovor sa radnicom kioska, a u zapisniku koji je sačinio na okolnosti razgovora nema podataka o sagovorniku.

On je zatim tražio da oštećeni angažuje neko lice koje bi izuzelo video snimak sa kamera instaliranih na prostorijama advokatske kancelarije D.D., tj. sa kamera koje su u neposrednoj blizini lica mjesta, što je oštećeni i učinio.

“Takođe, 4. juna 2018. saopštio je oštećenom da je izuzet snimak ali za po-

grešno vrijeme od 13 do 14 sati te da će za vremenski period od 15 do 16 sati u kojem se desilo krivično djelo, snimak izuzeti naredni dan, obavještavajući oštećenog da će se predmetno krivično djelo teško rasvijetliti, čime je počinio težu povredu službene dužnosti iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima (neizvršavanje ili nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno vršenje službenih obaveza)”, zaključuje se u zaključku disciplinskog tužioca.

Bo.B.

Sara Vidak, studentkinja iz Beograda, nije se žalila na presudu kotorskog Osnovnog suda kojom je osuđena na četiri mjeseca zatvora zbog napada na sudiju Prekršajnog suda u ovom gradu Jelenu Stanišić, prenosi Skala radio.

Time je presuda postala pravosnažna, što znači da je Vidak obavezna da se javi na izdržavanje kazne koju joj je izrekla sudija Momirka Tešić 5. septembra.

U kaznu je uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru.

Saopštavajući presudu, Tešić je tada navela da je Vidak kriva što je napala službeno lice u vršenju službene dužnosti, pri čemu je bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela. Vidakova se dan nakon izricanja presude vratila u Srbiju, a njen advokat najavljuje da će tražiti da njenu kaznu prizna naše pravosuđe. Prihvatajući presudu kotorskog Osnovnog suda, Vidak je priznala da je kriva. Na presudu se nije žalilo ni Osnovno tužilaštvo u Kotoru.

R.C.H.

14

društvo

Pojednostavljen je i režim propisivanja određenih grupa ljekova

PETAK, 23. 11. 2018.

U CaNU odRŽaN okRUGLi sto ª

Slavljenje Po otvara Star

Na Listi Ljekova 11 Novih medikameNata

Uz recept od sada ljekovi za dijabetes, infektivne bolesti Vlada Crne Gore usvojila je juče Odluku o izmjeni i dopuni Liste ljekova, kojim je ona proširena sa 11 novih medikamenata.

“Usvojena je Odluka o izmjeni i dopuni Liste ljekova, kojom je Lista proširena sa jedanaest novih medikamenata, a u skladu sa stručnim sugestijama prema kojima će novi ljekovi značajno doprinijeti poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite i koji ispunjavaju najnovije standarde i protokole liječenja u Evropi i svijetu”, saopšteno je nakon sjednice Vlade.

Novi i savremeniji oblici ljekova odnose se na ljekove koji se koriste za liječenje dijabetesa, infektivnih bolesti, multipla skleroze, esencijalne hipertenzije, kao i urogenitalnih oboljenja.

“Proširena je i paleta postojećih ljekova medikamentima drugih proizvođača, što će omogućiti ljekarima veći izbor pri propisivanju terapije, ali i otkloniti mogućnost

Novi i savremeniji oblici ljekova odnose se na ljekove koji se koriste za liječenje dijabetesa, infektivnih bolesti, multipla skleroze, esencijalne hipertenzije, kao i urogenitalnih oboljenja

■ Živjeti sa

prošlošću

monopolskog položaja određenih proizvođača zastupljenih na Listi”, navodi se u saopštenju Vlade.

Kako se ističe, pojednostavljen je i režim propisivanja određenih grupa ljekova na način što će njihovo propisivanje biti omogućeno i na primarnom nivou zdravstvene zaštite, što će osiguranicima omogućiti blagovremenu dostupnost terapije.

M.I.

Ispravka

U tekstu objavljenom juče u Dnevnim novinama na strani 14 pod nazivom “Đaci “Štampar Makarija” plesali za bolesnog druga” potkrala se greška da se oboljeli dječak liječi u inostranstvu. Naime, Martin se liječi

Na putu novih integracija, Crna Gora bi trebalo da nauči nešto iz svog istorijskog iskustva. U dugoj istoriji crnogorske državnosti, 1878. godina je stožerna tačka njenog kontinuiteta i svjetionik za budućnost. Godina 1918. je tačka diskontinuiteta crnogorske državnosti, a na događaju koji je ugasio njeno postojanje ne može se graditi budućnost države koja je obnovila nezavisnost i stekla puno međunarodno priznanje, poručio je akademik Dragan Radonjić.

On je to kazao na okruglom stolu Crna Gora 1878–1918, koji je juče održan u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, a povodom obilježavanja 140 godina od međunarodnog priznanja Crne Gore i 100 godina od kraja Prvog svjetskog rata. Skupu su prisustvovali predsjednik Skupštine Ivan Brajović, potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, brojni akademici, poslanici...

u Crnoj Gori i samo je zbog jedne dijagnostičke procedure na PET skeneru, koja se ne radi kod nas, išao u inostranstvo. Izvinjavamo se porodici i Fondu za zdravstveno osiguranje zbog greške.

Prema riječima Radonjića, takozvana Podgorička skupština nije istorijski kapital na kojem se može graditi budućnost Crne Gore.

“S jedne strane, zbog nedostatka legaliteta i legitimiteta, jer modus operandi na koji je izvršeno ujedinjenje ne može biti obrazac koji je prihvatljiv u demokratskim društvima. S druge strane, što način ujedinjenja kojim se negira crnogorska državnost i njen identitet je protivan istorijskoj realnosti i što je u suštini čin razjedinjenja Crne Gore i uzrok podjela koje traju i danas”, rekao je Radonjić.

Kako je poručio, “taj događaj se ne smije zloupotrebljavati da bi se danas suprotstavljalo srpstvo i crnogorstvo, da se i dalje jedno apsolutizuje, a drugo negira, da

se jedno demonizuje, a drugo anatemiše”.

“Jer na toj podjeli ne može se imati mirna sadašnjost, a ona nam je potrebna da bi se gradila sigurna i bolja budućnost Crne Gore. Zato moramo naučiti da živimo sa našom prošlošću, pa i sa onom koja nije slavna, na način da nas ne frustrira i ometa u razvoju”, naglasio je Radonjić.

Prema njegovim riječima, upravo istorijske lekcije nas uče da je nezavisnost jedne države garancija njenog trajanja, razvoja, oučuvanja interesa i identiteta njenih građana.

“U buduće integracije, koje imaju svoju istorijsku nužnost i korisnost, ali ne i vječnost, treba ulaziti na ravnopravnim osnovama sa punim državnim subjektivitetom ne dovodeći u pitanje ono najvrednije što ima jedan narod, a to je država”, rekao je Radonjić.

Predsjednik Crnogorske nauke akademija i umjetnosti, akademik Dragan Vukčević je u izlaganju na temu Crnogorska moderna rekao da je “uprkos nastojanju da se često bavimo prošlim, istorija rijetko kod nas bila učiteljica života”.

■ iznevjerene nade “To je znak nerazumijevanja vremena i svojevrsne nezrelosti društva. O tome svjedoči i 2018. godina i rasprave koje su u njoj povodom nekih događaja iz minulih vremena”, rekao je Vukčević.

On je kazao da je 1878. godina, godina kad su se u Berlinu oni najmoćniji ljudi ondašnje Evrope skupili da bi isravili jedan drugi mir koji je donesen nekoliko mjeseci prije ovoga.

“Na tom kongresu Crna Gora je međunarodno priznata, postala je subjekt međunarodnog prava, zaokružila je svoju državnost”, rekao je

Sa okruglog stola

Vukčević.

Vukčević je 1918. godinu nazvao “mnogolikom”.

“Jedno njeno lice je u tome što se završila najveća klanica u istoriji koju je svijet do tada vidio.

Drugo, raspala su se velika carstva i ona se od tada pa do danas neće pojaviti ni u istoriji, ni u političkoj istoriji. Nestale su neke države, nastale su neke nove. Čini mi se da je jedan od zaključaka te godine da najbitnija pitanja, i na svjetskom, ni na nacionalnom, ni na balkanskom planu nije riješila. To će pokazati da je mir koji je poslije nje nastao bio jedan varljivi i privremeni mir”, naveo je Vukčević.

Govoreći o Crnoj Gori u tom periodu, Vukčević je kazao da su “iznevjerene nade onih najmoćnijih koji su oblikovali istoriju toga doba, nastale su nove podjele i otvori-

društvo

PETAK, 23. 11. 2018.

15

CRNA GORA 1878–1918º

odgoričke SkuPštine re rane i nove Podjele zno opredjeljenje, svih koji danas žive pod krovom kuće koja se zove Crna Gora”, rekao je Vukčević.

■ “Podgorička

Foto:Iva Mandić

skuPština uvod u crnogorski Pakao“

la se pitanja legalnosti i legitimnosti onoga što je urađeno”.

Kako je istakao, svaka država ima nevidljivi sloj, a to je njena ideja.

“Vjerujem da se crnogorska ideja jedino može oblikovati oko svoje države, da je njoj potreban jedan novi konsenzus unutar nje same i da nosilac tog konsenzusa može

biti samo građanin”, rekao je Vukčević, dodajući da se drugo pitanje tiče značaja mira kao društvene vrijednosti.

“Dugo smo vremena živjeli u ratu, koji je postao način življenja, četovanju koji je bio oblik privređivanja i sa kratkotrajnim prekidima koji se zvao mir”, rekao je Vukčević.

On je kazao da je taj period,

od 1878. do početka Balkanskih ratova u stvari jedno rijetko dugo vrijeme mira u Crnoj Gori, koje je pokazalo da jedino u takvim uslovima država može biti faktor razvoja.

“Zato mi se čini da ta društvena vrijednost jeste ono što treba da bude briga svih - bez obzira na nacionalnost, etničku pripadnost, religio-

Prema njegovim riječima, u prošlosti Crnogorcima nije nedostajalo ni hrabrosti, ni čojstva, već “razumijevanja vremena u kojem su živjeli”.

Kako je naglasio, treba se posvetiti svom razvoju, a ne popravljanju drugih.

“Na podjele treba odgovarati razumom i argumentima, strpljivošću i tolerantnošću”, kazao je Vukčević.

Vanredni član CANU, književnik Jevrem Brković je, izlažući na temu “Podgorička skupština 1918. godina u literaturi” kazao je da je taj događaj bio “uvod u crnogorski pakao kakav do tada nijesmo vidjeli”.

“Danas slaviti Podgoričku skupštinu znači priželjkivati novu Podgoričku skupštinu.

To bilo isto kao kad bi Francuzi danas, umjesto da slave veliku revoluciju, slavili giljotinu”, naglasio je Brković.

On je kazao da “takozvana Podgorička skupština nije bila ništa drugo do nedostojna politička predstava, cinična forma da se dokine jedna država i i ime jednog naroda”.

“Slavljenje jedne sramne

skupštine samo je cinični način da se otvaraju stare rane i podjele”, naglasio je Brković.

Tema govora vanrednog člana CANU, prof. dr Šerba Rastodera bila je “Zašto je nestala crnogorska država na kraju Prvog svjetskog rata?”. On je obrazloženju temu pristupio sa više aspekata, između ostalog, sa vojnog i pravno-političkog.

Kako je kazao, činjenica je da je Crna Gora 1918. bila subjekt međunarodnog prava, članica pobjedničke koalicije Antante i da je jedina od 36 zemalja na Konferenciji mira u Parizu ostala bez stolice.

On je kazao da nema nijedne zemlje na svijetu koje je priznala odluke Podgoričke skupštine.

Kako je naveo, kralj Nikola je bio gospodar, autokrata, da je u njegovo vrijeme bilo nepotizma i privilegija ali je, suština, istakao je, “da kralj Nikola nije država”.

“On je krivac što su Crnogorci poistovjetili državu i vlast. Jedan čovjek nije država. Država je nešto što bi trebalo da bude trajno dobro, a svaka vlasti i svaki vladar trebalo bi da budu promjenljivi”, rekao je Rastoder.

Na jučerašnjem okruglom stolu govorili su i akademici Niko Martinović, Ljubiša Stanković, Zoran Rašović, Vukić Pulević i Zoran Lakić.

A.Nikočević

Borozan: Odluke sa trajnim političkim posljedicama

Prema riječima akademika Đorđa Borozana, “nestajanje Crne Gore kao države, koja se među balkanskim i evropskim narodima prepoznavala po svom državnom i nacionalnom subjektivitetu, imalo je teške i trajne posljedice, jer se takvim urastanjem u novostvorenu državu radilo o gubljenju njenog državnog, političkog, nacionalnog i kuolturnog identiteta”.

“Odluke Podgoričke skupštine

donijela je Skupština zasnovana na nepoštovanju Ustava Crne Gore i njenog pravnog poretka, protivno međunarodnom pravu”, rekao je on.

Kako je naveo, iza odluka skupštine održane u Podgorici stajala je samo zvanična Srbija, nezavisno od toga hoće li ili ne biti jugoslovenske države.

“Zasnovane ne gubljenju državno-pravnog i nacionalnog identiteta Crne Gore, odluke

skupštine imale su i imaju trajne političke posljedice. Uspostavljanje unitarističko-centralističkog poretka u kojem se u potpunosti gubila i poništavala državnopravna i narodnosna individualnost Crne Gore, u punoj suprotnosti je sa civilizacijskim, kulturnim i političkim vrijednostima proklamovanim u pripremama Konferencije mira”, rekao je Borozan.

Prema njegovim riječima, pu-

nopravnost odluka Podgoričke skupštine ne prati bilo čije državno priznanje i za Konferenciju mira one su bile bez ikakvog značaja.

“Za srpsko-crnogorske odnose, odluke Podgoričke skupštine umjesto da budu dio prošlosti u odnosima Crne Gore i Srbije, evo i poslije iskustva u monarhističkoj i socijalističkoj Jugoslaviji, bavimo se ovim događajem”, rekao je on.

16

društvo

PETAK, 23. 11. 2018.

PotPredsjednik Vlade Poručio da nema demokratije bez slobode medija

Bezbjednost novinara odgovornost države

Sloboda medija je preduslov za demokratiju, dok je bezbjednost novinara isključiva odgovornost države i tu ne smije biti kompromisa, poručio je juče potpredsjednik Vlade Zoran Pažin na regionalnoj konferenciji koju je u Podgorici organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG). Odgovornost je, kako je istakao, neophodno naličje slobode što važi i kad je riječ o slobodi medija.

“Afirmacija odgovornosti je nešto što snažno podstiče slobodu medija, jer je na pravi način pozicionira u društvu i ističe ono što je njen značaj”, naglasio je Pažin i dodao da nema demokratije bez slobode medija, jer je nezamisliva kritička pozicija u odnosu na organe javne vlasti bez slobode medija.

Kada je riječ o odgovornosti, bolno pitanje u crnogorskom društvu već duže vrijeme je izostanak jedinstvene, nezavisne samoregulacije medija, ocijenio je Pažin i po-

ručio da Vlada neće žaliti ni novca, ni truda da pomogne princip jedinstvene, nezavisne samoregulacije, ukoliko dođe do konsenzusa unutar medijske zajednice, bez ikakve pretenzije da se miješa u nezavisnost samoregulacije.

Drugi važan parametar, smatra, je potreba nezavisnosti novinara, ne samo od spoljašnjih uticaja, nego i unutar samog medija.

“Zabrinjavajući je podatak

iz istraživanja SMCG da oko 80 odsto pripadnika novinarske profesije ukazuje na pritisak koji trpe unutar medijske kuće, od urednika, menadžera i vlasnika medija”, kazao je Pažin i dodao da to ukazuje na manjkavost percepcije koja je do sada bila prisutna u društvu da taj pritisak stiže dominantno od političara ili predstavnika Vlade.

Kao treći važan parametar Pažin ističe socioekonomski

položaj novinara, koji je zaista zabrinjavajući i nešto o čemu treba hitno povesti računa unutar crnogorskog društva.

“Jer podatak da oko 800 novinara u Crnoj Gori ima primanja ispod prosjeka u državi, pri čemu svaki treći prima manje od 400 eura, je nešto na šta ne možemo pristati i što samo po sebi ukazuje na problem u oblasti slobode medija”, istakao je Pažin.

Pravni sistem, kazao je

šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav, mora da štiti novinare, kako bi oni mogli da obavljaju svoj posao potpuno nezavisno. Sloboda medija, smatra ambasador Holandije Henk van de Dol, je nezamjenjiva u demokratskom društvu i “dok god ljudi ne krše zakon, vlada ne smije da se miješa u ono što oni govore, u njihova prava”.

J.V.Đ.

Formirali jedinstvenu bazu za Zapadni Balkan

Detalj sa jučerašnje konferencije

Zapadnobalkanska platforma koju čine SMCG, Nezavisno udruženje novinara Srbije i udruženja novinara Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova i Hrvatske formirala je, kazala je predsjednica SMCG Marijana Camović, jedinstvenu bazu napada na novinare i medije na Zapadnom Balkanu, na kojoj prate oko 480 slučajeva.

“Ta mreža je konstantno alarmirala domaću i međunarodnu javnost i bila na raspolaganju članstvu. Njih 400 je direktno tražilo našu pomoć. Naše članstvo je uvećano za 30 odsto, i sada predstavljamo 8.000 ljudi, što nas čini najbrojnijom i najreprezentativnijom mrežom u regionu”, istakla je Camović.

PETAK, 23. 11. 2018.

društvo

17

NOVI SLUČAJ PRED SUDOM ČASTI

Studentkinja profesora Biotehničkog prijavila za seksualno uznemiravanje

Profesor Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), Ranko Prenkić optužen je za navodno seksualno uznemiravanje, saznaju Dnevne novine. Naime, prijavu protiv njega Sudu časti podnijela je studentkinja tog fakulteta. On je, međutim, u izjašnjenju demantovao navode studentkinje.

“Sudu časti Univerziteta Crne Gore je 5. novembra 2018. godine, podnijeta prijava protiv profesora Biotehničkog fakulteta Ranka Prenkića. Studentkinja Biotehničkog fakulteta je u navedenoj prijavi optužila profesora Ranka Prenkića, sa Biotehničkog fakulteta, za seksual-

no uznemiravanje. Profesor Prenkić je Sudu časti dostavio 19. novembra izjašnjenje kojim osporava navode iz prijave”, navodi se u odgovoru Univerziteta Crne Gore dostavljenom Dnevnim novinama.

Sud časti, ipak, nastavlja sa sprovođenjem postupka u skladu sa Etičkim kodeksom Univerziteta Crne Gore.

Ovo je, inače, drugi slučaj u posljednje vrijeme da studenti optužuju profesore crnogorskog Univerziteta za seksualno uznemiravanje. Podsjetimo, pred Sudom časti u toku je postupak i u slučaju profeso-

Formirati Asocijaciju za medijsku samoregulaciju

Ilustracija Skupština Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS) usvojila je predlog inicijative za formiranje Asocijacije za medijsku samoregulaciju. Asocijacija će obuhvatiti sva samoregulatorna tijela koja djeluju u Crnoj Gori, kako bi se tumačenje i primjena Kodeksa novinara ujednačili, a profesionalni standardi što dosljednije primjenjivali.

“Osnovni cilj Asocijacije bi bio uspostavljanje bliže i konkretne saradnje između samoregulatornih tijela. Asocijacija za medijsku samoregulaciju bi se bavila

daljnjim razvojem medijske samoregulacije u Crnoj Gori, kao tijelo koje bi okupljalo većinu medija koji djeluju na njenoj teritoriji”, navodi se u saopštenju.

Asocijacija bi takođe davala stručnu i finansijsku podršku radu Medijskog savjeta za samoregulaciju i ombudsmana.

“Kako bi se izbjegla preglasavanja i kako bi svi osnivači u asocijaciji bili jednako zastupljeni predloženo je drugim samoregulatornim tijelima da se sve odluke donose konsenzusom”, zaključuje se u saopštenju MSS-a.

J.V.Đ.

Sud može izreći javnu opomenu, javnu osudu, sa objavljivanjem na sjednici Senata Univerziteta i javnu osudu, sa objavljivanjem u Biltenu Univerziteta Crne Gore. Bo.P.

Prenkić ra Pravnog fakulteta Ranka Mujovića, kojeg su dvije studentkinje optužile za navodno seksualno uznemiravanje. Mujović je takođe to demantovao, podnijevši krivičnu prijavu protiv studentkinja zbog “lažnih optužbi”, koju je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu.

Sud časti Univerziteta Crne

Foto: Mirko Savovic

SKUPŠTINA MSS USVOJILA PREDLOG

Gore utvrđuje odgovornost i izriče mjere za povredu moralnih i profesionalnih načela utvrđenih Etičkim kodeksom Univerziteta Crne Gore.

Za povredu Etičkog kodeksa

Bolja zdravstvena zaštita za Rome

Dom zdravlja Podgorica i nevladina organizacija Romski savjet potpisali su memorandum o saradnji čiji je cilj, kako je saopšteno, unapređenje saradnje u procesu inkluzije romske populacije i efikasnijeg ostvarivanja prava na primarnu zdravstvenu zaštitu.

“Memorandumom su predviđene i zajedničke aktivnosti na poboljšanju realizacije vakcinacije romske djece, upoznavanju Roma o ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i redovno obavljanje preventivnih pregleda”, saopšteno je iz Doma zdravlja.

Pored toga, kako su naveli, aktivnosti će biti usmjerene na edukaciju i promociju zdravih stilova života, kao i na upoznavanje zdravstvenih radnika u Domu zdravlja Podgorica o običajima i potrebama romske populacije. J.V.Đ.

zAKAzANA SJEDNIcA SAVJETA

Izbor generalnog direktora RTCG 30. novembra Sjednica Savjeta Radio televizije Crne Gore (RTCG) na kojoj bi trebalo da bude izabran generalni direktor Javnog servisa zakazana je za 30. novembar, saznaje agencija MINA. Tu funkciju sada obavlja kao vršilac dužnosti Božidar Šundić. Za mjesto generalnog direktora RTCG, pored Šundića, kan-

didovali su se Dragoljub Šarović, Milutin Stijepović, Željko Đukić i Branko Nikezić. Mandat generalnog direktora RTCG je četiri godine. Sjednica Savjeta Javnog servisa zakazana je za 13 sati. Prethodno u 11 sati i 30 minuta biće održan razgovor sa kandidatima za tu funkciju.

R.D.

18

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PETAK, 23. 11. 2018.

KOLAŠIN: NOVOGODIŠNJI ARANŽMANI U PR

ČEKA SE SAM Kolašin će po svemu sudeći maksimalno spremno dočekati predstojeću zimsku turističku sezonu i praznike. Gotovo da su svi smještajni kapaciteti velikih hotela rasprodati već od katoličkog Božića. SKI centar Kolašin 140, bez obzira da li će biti dovoljno sniježnog pokrivača za ljubitelje bijelih sportova, spremno dočekuje sezonu, a zvaničano otvaranje skijališta najavljivano za 1. decembar pomjereno je za sredinu mjeseca. Gosti iz Albanije prema najavama preovladavaće i tokom ove zimske sezone u gradu na Tari, tako da se još samo čeka snijeg, kojeg meteorozi najavljuju tek krajem decembra.

■ PROMOCIJA PONUDE U TIRANI I DUBROVNIKU

Kako je kazao direktor kolašinske TO Aleksandar Vlahović, aktivno se radi na pripremi zimske turističke sezone. U saradnji sa NTO planirana je promocija turističke ponude Kolašina u regionu, prije svega u Tirani i Dubrovniku.

“Takođe u saradnji sa NTO planirana je i manifestacija povodom otvaranja sezone skijanja Ski opening, uz zabavni program kao i prisustvo brojnih medija.

Nakon nekoliko godina pauze, planirano je pokretanje autobuske linije od centra grada do skijališta uz simboličnu cijenu karte, što će svakako doprinijeti većem zadovoljstvu svih gostiju koji

planiraju zimski odmor u Kolašinu. U saradnji sa NVO Natura i Društvom prijatelja Kolašina radimo na izradi novog web sajta kao i profila na društvenim mrežama”, rekao je Vlahović.

Prema trenutnim informacijama, u oba hotela sa četiri zvjezdice kapaciteti u periodu katoličkog Božića su rasprodati, a kako je kazao Vlahović, očekuje se i dobra popunjenost u ostatku zimske sezone.

U Hotelu Bianca smještajni kapaciteti, kako je kazao generalni menadžer Nemanja Kuljić, u periodu katoličkog Božića od 22. do 26. decembra popunjeni su više od 90 odsto.

“Za vrijeme novogodišnjih praznika Hotel Bianca i ove godine organizuje svečani doček, pa će tako 31.12.2018. godine nastupiti Petar Mitić, Rada Sarić i Tamara Dragić, dok će 01.01.2019 godine nastupati Petar Mitić i Jelena Kostov. Prodaja novogodišnjih aranžmana je u toku i na prošlogodišnjem nivou. U narednih par dana planirana je intenzivnija promocija zimskih paket aranžmana, postavljanje bilborda, radio reklame i reklame u štampanim medijima. Sa prvim snijegom koji očekujemo u narednom periodu vjerujemo da će i preostali smještajni kapaciteti biti rasprodati. Najveći broj gostiju nam dolazi iz regiona i Crne Gore prije svega Podgorice i primorja gdje bilježimo značajan rast. Hotel spremno doče-

kuje predstojeću zimsku sezonu i svi sadržaji će biti u funkciji,” kazao je Kuljić.

■ SHERATON OČEKUJE ALBANCE

Hotel Sheraton u potpunosti je fokusiran na goste iz Albanije pa je tako, kako je kazala menadžerka hotela Slađana Krgović, tokom katoličkog Božića 100% popunjen.

“Za njih imamo poseban muzički program, za novogodišnje praznike takođe smo se opredijelili za poseban muzički program uz bend Boem soul koji sviraju domaću i stranu muziku, sa akcentom na albansku uz pjevača Dragana Račića. Za potpuni start zimske turističke sezone još nam je samo potreban snijeg”, ka-

BIJELO POLJE: OSNIVA SE

“Agro Nord” z

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Ilustracija

U Bijelom Polju naredne sedmice biće registrovana kooperativa. Osnivači kooperative su mali registrovani poljoprivredni proizvođači u stočarskoj i biljnoj proizvodnji, koji žele da lakše rješavaju probleme u poslovanju. „Kooperativu će formirati i organe upravljanja koji će rukovoditi. Od pet osnivača, tri su iz stočarske proizvodnje registrovani kao privredna društva, a dva su iz biljne proizvodnje registrovani kao fizička lica.

Oni će upravljati tom institucijom i pokušaće da uspostave komunikaciju ne samo sa opštinskim već i republičkim organi-

PETAK, 23. 11. 2018.

crna gora

19

rodaji, BožićNi rasprodati

mo snijeg

Novo patronažno vozilo

Nikšić: sakupili sredstva za patroNažNo vozilo

zala je ona.

Kako je kazala direktorica kolašinskog skijališta Dijana Bulatović, do sada je realizovan veliki broj aktivnosti koje se tiču pripreme predstojeće zimske turističke sezone. Tokom avgusta i septembra izvršeno je uređivanje ski staza koje je podrazumijevalo uklanjanje kamenja, sanaciju, kao i njihovo košenje.

Izvršene su i neophodne popravke i remonti na žičarama i ski liftovima, kao i godišnje snimanje sajle. Servisiranje mašina za pripremu sta-

za, servis motornih sanki, ski depoa, kao i ski opreme, aktivnosti su koje uspješno sprovodimo kako bi bili spremni za predstojeću sezonu.

“Takođe, u saradnji sa NTO, kao i lokalnom TO, planiramo organizaciju zabavnih aktivnosti i manifestacija koje će animirati posjetioce našeg skijališta. Zvanično otvaranje zimske turističke sezone 2018/19 planiramo sredinom decembra, kao što je to bio slučaj i prethodnih godina”, kazala je Bulatović.

Z.B.

Cjenovnik usluga skijališta Cijene usluga skijališta će ostati na nivou prošlogodišnjih. Cijena jednodnevnog ski pass-a za odrasle iznosi 15,00€, dok je cijena dvodnevnog 30,00€. Za djecu od pet do 12

godina, jednodnevni ski pass iznosi 11,00€, dvodnevni 22,00€, a za djecu do pet godina je besplatno. Rentiranje komplet opreme za odrasle je 10,00€, a za djecu 8,00€”

se kooperativa poljoprivredNiH proizvoĐaČa

za lakše rješavanje problema ma nadležnim za ovu oblast“, kazao je za Dnevne novine jedan od budućih osnivača.

Sagovornik je podsjetio, da u navedenoj oblasti ima dosta problema i to prvenstveno u dijelu gdje se startuje od početka proizvodnje do pronalaženja kupca. „Znamo da u Crnoj Gori u ovom segmentu nijesmo kvalitetno organizovani i kako sami osnivači kažu, trenutno je u našoj državi najlakše proizvesti dok sve ostalo predstavlja problem. Apsolutno je neriješeno pitanje, ako se ima proizvod kako on da se distribuira prema krajnjim potrošačima i dođe do

trpeze. Taj problem je apsolutno neriješen. Sami osnivači smatraju, da će kroz takvu organizaciju brže i kvalitetnije rješavati probleme, njihovi zahtjevi će biti jasno definisani i eksplicitniji i vjeruju da će naći saradnju sa drugim privrednim subjektima koji se bave tom djelatnošću“, kazao je naš sagovornik.

Dogovoreni naziv kooperative je „Agro Nord“ i nije definisana samo za Bijelo Polje, jer to je, kako najavljuju, kooperativa koja će funkcionisati na nivou sjevera Crne Gore sa velikim izgledima da ima moguću prekograničnu saradnju sa susjednim državama.

B.Č.

Mještani Vidrovana kupili ambulantna kola

Zdravstena ambulanta na Vidrovanu dobila je vozilo za patronažu zahvaljujući mještanima toga kraja koji su u donatroskoj akciji sakupli novac.

Direktor Doma zdravlja Nikšić Veselin Bulatović kaže da će dobijanjem vozila za patronažu ambulanta na Vidrovanu dobiti i još jedog medicinskog tehničara koji je prijeklom iz tog nikšićkog kraja.

“Time ćemo dodatno podići kvalitet i dostpunost primarne zaštite.

Mi smo radom ambulante na Vidrovanu izuzetno zadovoljni. U njoj rade jedan ljekar i dva tehničara”, istakao je Bulatović.

Patronažno vozilo, kako očekuje Bulatović, trbalo bi do kraja godine da dobije i ambulanta u Dragovoj luci.

“Ovo je treća patronažna služba nakon Kličeva, Straševine i Župe. To je za nas značajan projekat jer smo obezbijedili patronažnu službu svim prigradskim ambulantama. Očekujem do kraja godine da ćemo ispuniti to što smo obećali i da ćemo nabaviti još jedno auto za Dragovu luku”, rekao je Bulatović. U ime donatora Zoran Vukićević istakao je značaj ambulante za mješta-

Ovo je treća patronažna služba nakon Kličeva, Straševine i Župe. To je za nas značajan projekat jer smo obezbijedili patronažnu službu svim prigradskim ambulantama.

Očekujem do kraja godine da ćemo ispuniti to što smo obećali i da ćemo nabaviti još jedno auto za Dragovu luku ne toga kraja.

“Ja i moji prijatelji, stanovnici Vidrovana, smo prosto imali obavezu da i mi budemo dio te lijepe priče stanovnika Gornjeg polja i ambulante Vidro-

vana. Ovo je naročito značajno za stariju populaciju stanovnika Vidrovana.

Vrlo brzo smo uspjeli da se dogovorimo i skromno pomognemo. Ovo je poruka stanovnicima Nikšića i svima nama, da se ne možemo osloniti da nam sve neko drugi rješava. Moramo se i mi građani odazvati”, rekao je Vukićević.

Doktorica u ambulanti na Vidrovanu, Marijana Šturanović, tvrdi da je ta medisinska ustanova opravdala očekivanja za dvije godine rada.

“Imamo registrovano oko 1700 pacijenata. Dnevno oko 70 do 80 posjeta pacijenata. Uglavnom se radi o hroničnim pacijentima i starijoj populaciji.

Dobijanjem patronažnog auta omogućili smo brži i efikasniji način posjete pacijentima, kao i davanje terapije pacijentima koji ne mogu doći do ambulante”, istakla je Šturanović. Radom ambulante i dobijanjem patronažnog vozila zadovoljni su i u MZ. Boro Janjušević iz MZ kazao je da očekuje da se organizuje još ljudi dobre volje u regionu kako bi se završili i neki vitalni objekti i programi. MZ Vidrovan broji preko 5.500 stanovnika.

20

podgorica

PETAK, 23. 11. 2018.

Zbog Jugozapadne obilaznice zaduženje od 8,5 miliona eura

duženja nastojao da obezbjedi dodatne izvore sredstva za izgradnju prioritetnih infrastrukturnih i drugih objekata od lokalnog i državnog značaja. Sve obaveze po do sada dospjelim otplatama Glavni grad i privredna društva uredno su servisirali bez dana kašnjenja”, navode iz Glavnog grada.

U 2019. godini Glavni grad će se kreditno zadužiti u iznosu od 8.500.000 eura upravo zbog izgradnje Jugozapadne obilaznice.

Foto:Iva Mandić

U brošuri “Vodič kroz budžet za građane” navodi se i objašnjava da Glavni grad godinama izdvaja značajna sredstva za izgradnju saobraćajnica, mostova, deponija, izgradnju vodovodne i fekalne kanalizacije, sportskih objekata i drugih investicija, koje su postale neophodne za poboljšanje uslova života i rada u gradu.

“U skladu sa zakonom, pored sopstvenih izvora prihoda, a u granicama realnih mogućnosti, grad je putem kreditnih za-

Radovi na izgradnji Jugozapadne obilaznice

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini (Sl.list CG br. 21/09) i člana 29 stav 2 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Sl.list CG br. 44/10), a u vezi Zaključka Vlade Crne Gore broj: 07-4743 od 18.10.2018.g. (zavodni broj u školi 467/18-3 od 05.11.2018.g.) i Odluke Školskog odbora JU Osnovna škola“Njegoš” u Kotoru, br.438/18-5 od 30.08.2018.g., JU Osnovna škola “Njegoš” u Kotoru, objavljuje

J A V N I P O Z I V br: 680 /18-1 za prikupljanje ponuda za davanje u zakup male i velike fiskulturne sale I Predmet i uslovi zakupa: -Velika fiskulturna sala u objektu na Benovu, Kotor - matična škola, površine 492,56 m2 sa pratećim prostorijama (svlačionice i toaleti), koja se nalazi na kat. parceli 21/4, upisana u list nepokretnosti 20, KO Kotor I, i mala fiskulturna sala u objektu u Škaljarima, Kotor - područno odjeljenje, površine 155 m2, koja se nalazi na kat. parceli 196 upisana u list nepokretnosti 203, KO Škaljari I, za organizovanje grupnih sportskih trening vježbi.

- Rok zakupa je period u toku nastavne 2018/19. godine, uz mogućnost produženja ugovora do 3 nastavne godine.

- Termini izdavanja radnim danima od 16,30 h do 22,00 h, koji neće ometati rad škole odnosno neće uticati na redovan proces odvijanja nastave, a subotom i nedeljom od 10 h do 20 h.

- Početna cijena zakupa iznosi 11,00 € ( bez PDV-a) po satu za košarku i fudbal i to za djecu, a za ostale grupne trening vježbe početna cijena zakupa po satu iznosi 21,00 € ( bez PDV-a) za veliku fiskulturnu salu, a za malu fiskulturnu salu 10,00 €( bez PDV-a).

II Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude: - Ponuđena cijena …………………………max 100 bodova III Ponuda treba da sadrži: -Tačan naziv i adresu ponuđača, sa opštim podacima o ponuđaču ( naziv, adresa, matični broj, kotakt telefon…).

- Cijenu zakupa izraženu u € ( eurima).

IV Rok, način, mjesto i vrijeme za podnošenje ponuda: šest (6) dana od dana objavljivanja javnog poziva, u zatvorenim kovertama, sa naznakom za “javni poziv br. 680 /18-1, ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda”.

Ponuđači mogu dostaviti zatvorene ponude svakog radnog dana od 9,00 do 13,00 sati počev od 24.11.2018.g, zaključno sa 29.11.2018.g, do 12,00 sati, neposredno u prostorije Sekretarijata JU Osnovna škola “Njegoš”- Kotor, Benovo bb.

Podnesene ponude se ne mogu mjenjati niti dopunjavati.

Nepotpune, neblagovremene i nezatvorene ponude neće se razmatrati i biće vraćene ponuđaču.

V Mjesto i vrijeme održavanja javnog otvaranje ponuda: Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici, sa odgovarajućim punomoćjem, će biti održano dana 29. 11. 2018. godine, sa početkom u 12,15 sati u prostorijama ove škole.

Pravo učešća na javni poziv nema ponuđač koji na dan otvaranja ponuda ima neizmirenih obaveza prema ovoj Školi ( potrebno je dostaviti dokaz o izmirenim obavezama).

Kontakt telefon: 032/325-105 ) Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup

Nacrt odluke o budžetu za 2019. Na ceNtralNoj raspravi

Za kapitalne projekte planirano 28,7 miliona

Nacrt odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2019. godinu naći će se na centralnoj javnoj raspravi 27. novembra u 11 sati u zgradi parlamenta.

Ukupni prihodi budžeta Glavnog grada predviđeni su na 65.337.050 eura, od čega gotovo polovina, 30,2 miliona eura budžet se puni preko poreza. Najveći dio primitaka dolazi od naknada 13,5 miliona, kao i od kreditnih sredstava 8,5 miliona eura. Od prodaje imovine kasa glavnog grada biće punija za 4,4 miliona eura, depozita 3,45 miliona, taksi 2,2 miliona i 2,4 miliona eura od ostalih prihoda. Sopstveni prihodi Glavnog grada predviđeni su na nešto više od 41 milion eura, dok su ustupljeni prihodi 11,9 miliona eura, a krediti 8,5 miliona eura.

Ukupni planirani prihodi Glavnog grada povećali su se 4.609.720 eura ili 7,59 odsto u odnosu na prihode 2018. godine. Povećali su se porez na promet nepokretnosti - 16,44 odsto, prodaja nepokretnosti 11,39%, kreditna sredstva 70%, prirez porezu na dohodak fizičkih lica 6,91% i porez na dohodak fizičkih lica 6,6%. Smanjile su se lokalne komunalne takse 5,78%, lokalne administrativne takse 5,17%, naknada za komunalno opremanje 5,45% i koncesije 7,69%.

Ukupni rashodi za 2018. godinu su 65,33 miliona eura, od čega 28,76 miliona eura su kapitalni izdaci, transferi 12,18 miliona eura, a bruto zarade i ostala lična primanja 11,9 miliona

U 2019. godini Glavni grad Podgorica planira da realizuje sredstva u iznosu od 28.758.470 eura za izgradnju lokalne infrastrukture i građevinskih objekata, nabavku opreme i investicionog održavanja eura. Rashodi za materijal i usluge su 4,8 miliona, dok je za otplatu duga, odnosno uzetih kredita iz ranijih godina, planirano 3,95 miliona eura.

Ukupni rashodi Glavnog grada povećali su se 4.609.720 eura ili 7,59 odsto u odnosu na rashode 2018. godine. Povećali su se kapitalni izdaci 16,05%, bruto zarade zaposlenih 4,22% i transferi 2,08%. Smanjile su se kamate 16,39%, ostali izdaci 5,42%, otplata duga 8,64% i rezerve 46,15%.

Rashodi budžeta, iskazani po funkcionalnoj klasifikaciji, na opšte javne službe planirani su na 42,2 miliona eura. U poslove stanovanja i zajednice opredijeljeno je 9,81 milion, socijalnu zaštitu 2,53 miliona, ekonomske poslove 4,34 miliona, javni red i bezbjednost 1,57 miliona, dok je za sport, kulturu i religiju planirano 4,47 miliona eura.

U 2019. godini Glavni grad Podgorica planira da realizuje sredstva u iznosu od 28.758.470 eura za izgradnju lokalne infrastrukture i građevinskih objekata, nabavku opreme i investicionog održavanja.

Gotovo trećina ove cifre, 8,5 miliona eura, opredijelje-

na je za izgradnju Jugozapadne obilaznice, čija je izgradnja nedavno počela kod Distributivnog centra Voli na bulevaru prema Golubovcima. Oko 1,17 miliona predviđeno je za Donjogorički bulevar, a 1,59 miliona na investiciono održavanje puteva na području Glavnog grada, po mjesnim zajednicama i na području Tuzi i Golubovaca. U izgradnju saobraćajnice Golubovci-Mataguži predviđeno je 600.000 eura. Kapitalnim budžetom predviđeno je milion i po eura u izgradnju Gradskog pozorište, 150.000 eura u izgradnju reciklažnog dvorišta i po 100.000 eura za kapelu u Golubovcima i Postrojenje za preradu zelenog otpada.

Za nabavku vozila za organe Glavnog grada i privredna društva kapitalnim budžetom predviđeno je 811.000 eura, pola miliona eura planirano je za scensku tehniku za Gradsko pozorište, oko 360.000 eura na opremu za podgoričku knjižaru, 90.000 eura na podzemne kontejnere i 73.000 eura na opremu za Sportske objekte d.o.o.

Za projekat poboljšanja uslova stanovanja za 2019. godinu planirano je 320.000 eura, dok je po 100.000 eura predviđeno za rekonstrukciju stadiona malih sportova i adaptaciju sportskih terena u mjesnim zajednicama. U održavanje kulturnih dobara planirano je 65.000 eura, a 67.000 eura u investiciono održavanje u okviru sportskih objekata.

M.M.

PETAK, 23. 11. 2018.

CRNA GORA

21

MINISTAR ODBRANE U POSJETI NIKŠIĆU

Kapino polje pogodno za vojni aerodrom

M

inistar odbrane Predrag Bošković sa saradnicima i predstvanicima opštine Nikšić juče je obišao aerodrome Kapino polje u cilju sagledavanja mogućnosti da se vojni aerodrom Knjaz Danilo izmjesti iz Podgorice.

Bošković je istakao da Aerodrom Kapino polje raspolaže sa dobrim polaznim osnovama za stacioniranje vojnog vazduhoplovstva.

“Ono što je činjenica jeste da prostorni kapaciteti postoje, da pista koja je sanirana i urađena prije nekoliko godina zajedno sa kontrolnim tornjem daju dobru polaznu osnovu. Naravno, sve će to, u slučaju da se odlučimo za ovu inicijativu, iziskivati i znaćajna ulaganja kako bi se ona privela namjeni sa jedne strane, a sa druge to bi značilo i potpuno drugačije ustrojstvo samog vazduhoplovstva, ali i vojske Crne Gore kao cjeline”, rekao je Bošković.

Vojno vazduhoplovstvo trenutno se nalazi na aero-

dromu Knjaz Danilo u Podgorici, koji je u sklopu civilnog aerodroma i zbog, kako objašnjava Bošković, uvećanja avio saobraćaja postoje ograničenja u obavljanju redovnih zadataka.

“Vojska je neotuđivi dio države, neotuđivi dio naroda, građana Crne Gore, samim tim mora se ponašati u skladu sa interesima države i sve ono što procijenimo da je od najboljeg interesa za državu Crnu Goru svakako će se vojska opredijeliti po tom osnovu i ispoštovati ono što su potrebe same države”, naglasio je Bošković.

Ministar je pojasnio i da će, ukoliko vojno vazduhoplovstvo bude izmješteno, aerodrom Kapino polje biti na raspolaganju i NATO

avijaciji.

“NATO avijacija je neotuđivi dio i same države Crne Gore. S obzirom da je Crna Gora od 5. juna prošle godine postala punopravna članica Nato-a, od 5. juna ove godine počela je i misija zaštite vazdušnog prostora Crne Gore od dvije NATO članice, Italije i Grčke tako da bilo kada bude potreba za NATO avijacijom, ne samo ovaj aerodrom nego bilo koji aerodrom u Crnoj Gori, će biti stavljen na raspolaganje našim partnerima iz alijanse”,

NAKON PUNE DECENIJE OČEKIVANJA

naglasio je Bošković.

U opštini Nikšić zainteresovani su da Vojska izgradi kapacitete na aerodromu Kapino polje, ističući da su spremni da daju doprinos kako bi se namjera Ministarstva odbrane uspješno i realizovala. Predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da aerodorom već raspolaže značajnim kapacitetima, te da ima prostora i za produženje piste.

“U proteklom periodu, pored ostalih stvari koje smo uradili oko aerodroma, ra-

di se i studija opravdanosti koja bi trebala da pokaže sve prave pokazatelje koji su izgleda izuzetno optimistički, prije svega za komercijalno korišćenje aerodroma za biznis avione. Sa ovim što je sada predloženo to daje još veće mogućnosti našem aerodromu. Nadam se iz svega ovoga da će ipak aerodrom Kapino polje pružiti sve kapacitete VCG koja bi se ovdje stacionirala na dobro Nikšića i čitave Crne Gore”, zaključio je Grbović.

M.R.

OČIŠĆENA NELEGALNA ODLAGALIŠTA

BUDVA DOBILA DNEVNI CENTAR Uz petrovačku magistralu

uklonjeno 90 kesa otpada

Predsjednik opštine Budva, Dragan Krapović, uručio je jutros ključeve od Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju v.d. direktorici Javne ustanove Ivani Mihović.

Prema riječima Krapovića, na taj način je završen jedan od najznačajnijih projekata u toj opštini na koji je lokalna uprava veoma ponosna.

Dnevni centar ima 700 kvadrata opremljenog prostora u šta je utrošeno 300.000 eura. Vrijednost poslovnih prostorija u prizemlju zgrade je 1.2 miliona.

Ideja o otvaranju Dnevnog

centra započeta je još prije decenije, ali je aktuelna gradska uprava, poslovne prostore u zgradi Nivela, koji su preuzeti na ime komunalija prije pet godina, potpuno opremila i osposobila za boravak, njegu i obrazovanje djece i omladine sa teškoćama u razvoju.

“U ime opštine Budva izražavam ogromno zadovoljstvo i ispunjenost završetkom jednog od najznačajnijih projekata koji je realizovan za vrijeme ove vlasti. Prostor koji je danas predat Javnoj ustanovi na upravljanje, služiće da se ublaže svakodnevne tego-

be porodica djece i omladine sa teškoćama u razvoju”, kazao je Krapović.

Navodeći da su ključevi uručeni na Dan opštine, Krapović je kazao da je dobijena velika bitka za inkluziju djece i omladine ometene u razvoju. Zahvalio se kompletnom timu koji je radio na projektu, sekretaru za investicije Božu Vaviću, sekretarima društvenih djelatnosti - bivšem, Đorđiju Pribiloviću i aktuelnoj, Ljiljani Pjerotić, članovima Upravnog odbora Dnevnog centra na čelu sa Mirom Babović.

M.P.

Ekipe Čistoće juče su bile angažovane na više lokacija u gradu na poslovima čišćenja javnih površina, kao i sakupljanja i odvoza komunalnog otpada.

Shodno operativnom planu, ekipe uz angažovanje mehanizacije, juče su čistile nelegalno formirana odlagališta otpada oko kontejnera i sa javnih površina u naseljima Tološi, Donja i Gornja Gorica, Stara Zlatica, kao i opštini u okviru Glavnog grada Golubovci.

Ovi poslovi su juče obavljani u sljedećim naselji-

ma: Konik - sa četiri lokacije uklonjeno je osam kiperskih tura; Zabjelo i Zelenika - sa sedam lokacija je uklonjeno pet kiperskih tura raznog otpada.

Grupa radnika angažovana na pojačanom održavanju čistoće javnih površina juče je poslove manuelnog sakupljanja otpada obavljala uz petrovačku magistralu, odakle je uklonjeno 90 kesa otpada odloženog uz ovaj putni pravac, a prekjuče je uz nikšićku magistralu sakupljeno 60 kesa otpada.

22

svijet

PETAK, 23. 11. 2018.

Turske novine juče objavile

Saudijski princ tražio da Kašogi bude ‘’ućutkan’’ Turske novine objavile su u četvrtak da je direktorica CIA-e Đina Haspel nagovijestila turskim zvaničnicima da je njena agencija u posjedu snimka razgovora u kome saudijski princ daje instrukcije da se ‘’ušutka’’ saudijski novinar Džamal Kašogi Upitan o novinskom izvještaju, turski zvaničnik izjavio je da nema nikakve informacije o takvom snimku. Saudijske vlasti tvrde da princ Muhamed bin Salman nije ništa znao o Kašogijevom ubistvu u saudijskom konzulatu u Istanbulu prije šest sedmica. CIA je odbila

komentirati izvještaj.

- Bilo je priča o drugom snimku - napisao je novinar “Hurriyeta” Abdulkadir Selvi u kolumni, dodajući se navodni razgovor odvijao između princa Muhameda i njegovog brata, saudijskog ambasadora u Vašingtonu.

- Rečeno je tada da je čelnica CIA-e Đina Haspel nagovijestila to tokom posjete Turskoj, piše on, dodajući da su njih dvojica raspravljala o Kašogiju, kritičaru de facto vladara saudijskog kraljevstva.

‘Rečeno je da je u telefonskom razgovoru, koji je nadzirala američka obavještaj-

na agencija, princ izdao naređenje da se “ućutka” Kašogi što je ranije moguće’’, navodi on u članku.

Kašogi je ubijen u saudijskom konzulatu 2. oktobra, u operaciji za koju je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kazao da je naređena s najviših nivoa u Saudijskoj Arabiji.

Nakon što je nudio brojna kontradiktorna objašnjenja, službeni Rijad je saopštio prošle sedmice da je Kašogi ubijen i da je njegovo tijelo raskomadano kada su pregovori o njegovom povratku u Saudijsku Arabiju propali.

Turski šef diplomaTije izjavio

Turci nemaju povjerenja u eu Turski šef diplomatije Mevlut Čavušolu izjaqvio da Turci nemaju povjerenja u EU zbog “dvostrukih standarda i licemjerja” prema Ankari, prenose svjetske novinske agencije.

- U očima naše javnosti EU je nepouzdan partner, rekao je Čavušolu na zajedničkoj novinarskoj konferenciji s najvišim zvaničnici EU u Ankari, referirajući se na zastoj pregovora o članstvu. On je naglasio da se određena poglavlja dogovore, a nakon toga se donese odluka da se ipak ta poglavlja pregovora ne otvaraju.

- Dogovorimo otvaranje pet poglavlja uz pristanak

svih članica EU i ubrzo nakon toga donosi se odluka da se s Turskom ne otvara nijedno poglavlje. Nema razumnog objašnjenja za to , kazao je Čavušolu.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han rekao je da je pozicija EU “vrlo dobro poznata... zasad nema otvaranja daljnjih poglavlja”.

Cilj Turske je punopravno članstvo u Uniji, ali je suočena s političkim preprekama, kaže Čavušoglu.

- Političke prepreke ne samo da ometaju Tursku nego i rast, dobrobit i političku stabilnost EU. EU mora otključati vrata koja je zaključala - zaključio je on.

užasan udes u nepalu

poginulo 16 ljudi, 20 povrijeđenih Kredibilna istraga o Kašogijevom ubistvu još nije obavljena šefica evropske diplomaTije federika mogerini

Transparentna i kredibilna istraga o ubistvu saudijskog novinara Džamala Kašogija još nije obavljena, izjavila

je juče šefica evropske diplomatije Federika Mogerini nakon razgovora s turskim ministrom vanjskih poslova.

Kašogi, kritičar saudijskog de facto vladara, princa Muhameda bin Salmana ubijen je u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. oktobra. Rijad je saopćio da traži smrtnu kaznu za pet osumnjičenih za ubistvo Kašogija.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s evropskim komesarom za proširenje Johanesom Hanom i šefom turske diplomatije Mevlutom Čavušolijem u Ankari, Mogerini je izjavila da se u potpunosti protivi svakojrealizaciji smrtne kazne, prenose agencije.

U saobraćajnoj nesreći koja se ju;e dogodila u Nepalu, poginulo je 16, a povrijeđeno 20 osoba.

AP preno si da se nesreća dogodila kada je autobus prepun putnika sletio sa planinskog puta.

Spasioci su imali poteškoća zbog nedostatka osvjetljenja i nepristupačnosti licu mjesta, ali su uspjeli da izvuku tijela, a povrijeđene prevezu u bolnicu. Uzrok nesreće još nije poznat, ali

agencija napominje da su u planinskom Nepalu najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda neispravna vozila.

Zvaničnik nepalske vlade Karaunakar Av a s t i kazao je da se najvjerovatnije radi o otkazivanju kočnica. ‘’Put je dovoljno širok da mogu istovremeno tri autobusa da se voze po njemu, a u trenutku nesreće čak nije bilo mnogo vozila na putu’’ - istakao je on.

PETAK, 23. 11. 2018.

svijet

23

Specijalno tužilaštvo u Skoplju objavilo

Makedonija podigla još dvije optužnice protiv gruevskog

Skoplje -- Makedonsko specijalno tužilaštvo za prisluškivane razgovore podiglo je još dvije optužnice kojima je obuhvaćen i odbjegli bivši premijer Nikola Gruevski.

Obje optužnice podignute su u slučaju “Talir” - za nelegalno finasiranje stranke VMRO-DPMNE i za nezakonitu izgradnju sjedišta te partije u vrijeme dok je Gruevski bio njen predsjednik i premijer Makedonije.

Specijalno tužilaštvo je zatražilo da sud odredi pritvor Gruevskom, koji je u utorak dobio azil u Mađarskoj, gdje je pobegao da bi izbjegao izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne na koju je osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog mercedesa dok je bio premijer.

Protiv Gruevskog, makedonskog premijera od 2006. do 2016. godine, u toku su još četiri sudska procesa po optužnicama Specijalnog tužilaštva.

Uz Gruevskog, optužnicom za nezakonito finasiraranje VMRO-DPMNE od 2009. do 2015. godine, obuhvaćeni su i tadašnji generalni sekterar stranke Kiril Božinovski, tadašnji mini-

star za transport i veze Mile Janakievski, sadašnji poslanik Ilija Dimovski, kao i Leko Ristovski, Elizabeta Čingarovska i sama stranka VMRO-DPMNE. Oni su optuženi da su u gotovini dobili najmanje 4,6 miliona eura za stranku i da su zatim organizovali da taj novac bude uplaćen na par-

tijski račun u vidu uplata različitih građana.

Gruevski, tadašnji lider stranke, tereti se da je od 2009. do 2015. godine “zloputrebom službenog položaja, suprotno zakonima o finansiranju političkih partija i sprječavanju korupcije, obezbjeđivao finansije iz anonimnih i protivpravnih

izvora za političku partiju VMRO DPMNE”.

U tome su mu, prema optužnici, pomagali Božinovski i Janakievski, koji su “vršili pritisak na predstavnike pravnih lica koja su imala dogovore o javnim nabavkama sa državnim organima, javnim preduzećima ili lokalnom samoupravom,

da obezbijede novac za finasiranje VMRO-DPMNE kao protivuslugu za dobijene javne nabavke i realizovani profit”.

Drugom optužnicom u slučaju “Talir” - za nezakonitu izgradnju sjedišta VMRODPMNE u centru Skoplja, ponovo su obuhvaćeni Gruevski i Božinovski, koji su, kako se navodi, nezakonito sklopili ugovor s firmom DG Beton iz Skoplja, što prema zakonu nisu smjeli da urade jer je ta kompanija imala dogovor za javne nabavke s drugim državnim institucijama.

Prema toj optužnici, Gruevski i Božinovski su iskoristili zavisnost firme Beton od vladajuće stranke, jer je više od 75 odsto njenih prihoda u 2011. i 2012. godini bilo od javnih nabavki.

U optužnici se navodi da su oni, suprotno zakonu, skopili ugovor kojim su “pribavili znatnu imovinsku korist za VMRO-DPMNE od 8,25 miliona evra”.

Uz Gruevskog, Specijalno tužilaštvo vodi sudske procese i protiv Janakievskog i Božinovskog, koji su od prošle sedmice u pritvoru, uz obrazloženje da su i oni planirali bjekstvo iz Makedonije.

MigrantSka kriza u centralnoj aMerici

tramp zaprijetio zatvaranjem cijele granice sa Meksikom Predsjednik SAD Donald Tramp prijeti da će zatvoriti američku granicu s Meksikom ako se utvrdi da je susjedna zemlja izgubila “kontrolu” sa svoje strane granice.

Tramp je govorio o situaciji s migrantima iz centralne Amerike koji su stigli do Tihuane u Meksiku, poslije putovanja u karavanu, s namjerom da dođu u SAD. Tramp je rekao da je tamo “vrlo loša situacija” i ukoliko SAD utvrde da se

ne može kontrolisati onda će “zatvoriti ulazak u zemlju na određeno vrijeme dok ne uspijemo da je stavimo pod kontrolu”. “Cijelu granicu”, dodao je on.

“Ako dođemo do toga da se izgubi kontrola ili bude nasilja mi ćemo privremeno zatvoriti ulazak u zemlju dok situacija ne bude ponovo pod kontrolom”, rekao je Tramp novinarima u svom klubu Mar-a-Largo na Floridi, gdje će provesti Dan zahvalnosti, praznik SAD.

On je precizirao da misli da zatvori cijelu granicu, i dodao da “Meksiko više neće moći da prodaje svoje automobile SAD-u”. Američki predsjednik je poslao hijade vojnika na južnu granicu s Meksikom kada se tu povećao broj migranata. Tramp je rekao da je dao američkim vojnicima na granici odobrenje da upotrijebe ubojitu silu protiv migranta “ako budu morali”.

“Nadam se da neće morati”, rekao je Tramp novina-

rima, ali je dodao da nema izbora zato što se ovdje radi o “grubim ljudima”.

Tramp je ranije izdao ukaz da se automatski od-

bijaju zahtjevi za azil osobama koje su ilegalno prešle granicu. Međutim, sudovi su blokirali tu mjeru, što je Tramp oštro kritikovao.

PETAK, 23. 11. 2018.

KULTURA

25

NAGRADA ZA ª LIJENŠTINUº U SELEKCIJI CINEBALKAN NA FESTIVALU CINEDAYS

Radunoviću specijalno priznanje filmskog festivala u Skoplju

Cinedays Festival of European film, najveći filmski festival u Makedoniji, posvećen je promociji mladih i talentovanih evropskih filmskih autora kroz dvije velike takmičarske selekcije

Nakon što je prošlo više od deset godina od objavljivanja može se reći da je “Anđeo u ofsajdu” Zorana Ferića jedna od najvažnijih hrvatskih proznih knjiga u prvoj deceniji ovog vijeka, i da je upravo ona ustoličila Ferića na sam vrh hrvatske književnosti.

Crnogorskom reditelju Aleksi Stefanu Radunoviću dodijeljeno je specijalno priznanje u selekciji CineBalkan za ostvarenje “Lijenština” na nedavno okončanom, 17. izdanju Filmskog festivala Cinedays u Skoplju.

U takmičarskom programu festivala među-

narodni žiri dodijelio je nagradu “Zlatna zvijezda” za najbolji film koja je pripala Marti Bergman iz Belgije za ostvarenje “Alone At My Wedding”.

Nagrada “Srebrna zvijezda” za najboljeg reditelja dodijeljena je filmu “When the Trees Fall” u režiji Marise Nikitiuk iz

REPERTOAR

Ukrajine, a “Plava zvijezdu” za najbolji scenario žiri je uručio Stefanu Lukasu, scenaristi i reditelju filma “Cops” iz Austrije. Specijalno priznanje žiri je dao filmu “Anna

by Day” Andree Hauriete iz Španije.

U selekciji CineBalkan nagradu “Zlatno sunce” za najbolji film dobio je “Marriage”, čiju režiju potpisuje Blerta Zekiri sa Kosova. Na Cinedays festivalu u Skoplju dodijeljene su i nagrade za najbolju filmsku kritiku, najbolji studentski film, kao i nagrada Young Cinema.

Cinedays Festival of European Film najveći je filmski festival u Makedoniji, a posvećen je promociji mladih i talentovanih evropskih filmskih

Film “Lijenština” Alekse Stefana Radunovića je, nakon svjetske premijere na Motovun film festivalu, tokom ove godine prikazan na brojnim evropskim i svjetskim festivalima filma autora i to kroz dvije velike takmičarske selekcije, kao i prikazivanja filmova najznačajnijih savremenih reditelja.

Film “Lijenština” Alekse Stefana Radunovića je, nakon svjetske premijere na Motovun film festivalu, tokom ove godine prikazan na brojnim evropskim i svjetskim festivalima filma. “Lijenština” je priča o svakodnevici mladića Miloša koji traži posao kako bi mogao da plaća alimentaciju.

DANAS 23.11.2018.

FILM

Južni vjetar

15.10 / 16.15 / 17.35 / 18.45 / 20.00 / 21.15 / 22.30 h REŽIJA: Miloš Avramović MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 24.11.2018.

FILM

18.00 / 21.30 h

REŽIJA: Brajan Singer MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

KONCERT SIMFONIČARA U PODGORICI

Slasti slave uPredstava Dodestu “Slasti slave”,

NA PROGRAMU DJELA MOCARTA I BERLIOZA

Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra biće upriličen na Velikoj sceni nacionalnog teatra, večeras sa početkom u 20 sati. Pod upravom maestra Grigorija Kraska biće izvedene kompozicije predstavnika prve bečke škole Volfganga Amadeusa Mocarta “Koncertantna simfonija u Es-duru K. 364” i remek-djelo francuskog kompozitora Hektora Berlioza “Fantastična simfonija u C-duru, op. 14”.

Kao solisti u Mocartovoj kompoziciji će nastupiti članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra vođa rugih vio-

lina Katarina Pavlović i vođa grupe violončela Dmitrij Prokofjev.

Zaslužni umjetnik Rusije Grigorij Krasko diplomirao je violinu i dirigovanje na akademiji Gnjesin u Moskvi. U orkestar slavnog Boljšog teatra primljen je 1972. godine, a nakon svega nekoliko sezona postao je njegov solista i koncertmajstor. Koncertmajstor Crnogorskog simfonijskog orkestra i vođa ansambla Crnogorski gudači postaje 2008. godine.

Od 2012. godine angažovan je kao dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra.

R.K.

Krasko

Foto:Duško Miljanić

Boemska rapsodija

Kadar iz filma “Lijenština”

sa večernje scene Gradskog pozorišta, biće izvedena u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”, večeras sa početkom u 20 sati. Prema tekstu “Glorious“ britanskog pisca Pitera Kiltera, predstavu je adaptirao i režirao Stefan Sablić. U pitanju je istinita priča o Florens Foster Dženkins, koja je četrdesetih godina prošlog vijeka u Njujorku bila omiljena muzička atrakcija. Proslavila se operskom karijerom, iako nije umjela da pjeva. Uloge tumače Dubravka Drakić, Mladen Nelević, Vesna Vujošević-Labović/Katarina Krek... R.K.

26

kultura

MOnOGraFIja O jOvanu jOvu IvanOvIĆu

Slikar u čijim porama je bila i oStala budva

Monografija istaknutog budvanskog slikara Jovana Jova Ivanovića, koju su uredile istoričarke umjetnosti Dragana Ivanović i Lucija Đurašković, biće predstavljena u Modernoj galeriji, u JU Muzeji i galerije Budve, danas sa početkom u 18 sati.

Tim povodom, o monografiji koja će premijerno biti predstavljena u galeriji koju je Ivanović osnovao 1972. godine, pored autorki izdanja, govoriće i Miroslav Luketić, Ljiljana Zeković i Petrica Duletić, dok je moderatorka programa Stanka Stanojević.

U djelu su objedinjeni tekstovi više od dvadeset stručnjaka, recenzetkinje izdanja su Ljiljana Zeković i Petrica Duletić, dok je za grafički

dizajn bio zadužen Velimir Perunović.

Ivanović je rođen u Budvi 1932. godine. Prvu izložbu organizovao je u svom rodnom gradu 1964, u zgradi “Zeta filma” poslije koje je krenuo sa aktivnijim prezentacijama u Italiji, Austriji, Belgiji. Od 1964. član je ULUCG-a, od kada učestvuje na mnogim značajnim kolektivnim izložbama ovog Udruženja. Bio je aktivni učesnik Cetinjskog salona jugoslovenske umjetnosti “13 novembar” na Cetinju, na kojem je, 1974. godine dobio i nagradu. Od prve izložbe, pa sve do današnjih dana, slavi ljepotu svoga drevnog grada jer je Budva bila i ostala prisutna u svim njegovim porama.

R.K.

OSMICE: PrEdavanjE Blaža Markuša

Predavanje o istorijatu Etnografskog muzeja

Predavanje etnologa Blaža Markuša o istorijatu Etnografskog muzeja Crne Gore od 1951. do danas biće priređeno u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”, danas u podne, u okviru interdisciplinarnog projekta Narodnog muzeja pod nazivom “Osmice”.

Tim povodom biće riječi o istorijatu, najvažnijim datumima, izložbenim i drugim aktivnostima.

“Etnografski muzej u svom fondu baštini više od četiri hiljade predmeta koji svjedoče o bogatoj materijalnoj i duhovnoj kulturi stanovništva sa teritorije današnje Crne Gore. Predmeti su svrstani u više za-

sebnih zbirki - Narodne nošnje, Oružje, Nakit, Pokućstvo i posuđe, Privredni predmeti, Predmeti za proizvodnju tekstila, Upotrebni tekstil, Torbice, Zbirka dječjih igračaka, Muzički instrumenti, Predmeti za uživanje duvana, Umjetnička zbirka i Zbirka predmeta vezanih za vjerovanja i običaje. Muzej je 16. jula ove godine otvorio prvu stalnu postavku, u kojoj je, iz postojećih zbirki, izdvojeno više od 400 karakterističnih predmeta koji dočaravaju narodni život i kulturu etnički i vjerski heterogenog stanovništva Crne Gore, u periodu od sredine 19. do prve polovine 20. vijeka”, stoji u najavi. R.K.

PETAK, 23. 11. 2018.

InTErvju: jElEna ĐukIĆ O ulOzI u TEl

Gluma je svijet u neprekidno iGram

⌦ Zorica Bulatović

S

eriju Grudi su obilježile snažne žene koje su ih stvarale. To je jedna intimna priča, istovremeno potresna i lijepa, koja za poruku ima da, kao što kaže jedna od replika, ‘Svaka žena ima pravo da sa sobom radi šta hoće’, kaže Đukić.

Dvadesettrogodišnja Kolašinka Jelena Đukić otvorila je velika vrata glume igrajući pored Mire Banjac, Vojina Ćetkovića, Nade Šargin i Predraga Bjelca u televizijskoj seriji “Grudi”, rediteljke Marije Perović.

Iako se od djetinjstva bavila plesom, pjevanjem i recitovanjem, glumom je počela da se bavi tek u srednjoj školi. Uprkos tome što je, kako kaže, uživala u radu na školskim predstavama, gluma nije bila u opticaju kao zanimanje do završetka prijemnog ispita.

“U Kolašinskom amaterskom pozorištu glumila sam u nekoliko predstava, od kojih je prva i meni omiljena ‘Čehov je Tolstoju rekao zbogom’. U njoj sam igrala lik Sofije Andrejevne, Tolstojeve supruge. I tu je valjda proklijala klica želje da svoje vrijeme provodim u pozorištu. Željela sam da polažem prijemni na cetinjskoj akademiji, ali, sa druge strane, razmišljala sam i o studijama programiranja. Dok sam na prijemnom pisala esej na temu ‘Zašto gluma?’ nijesam mogla da se sjetim dovoljno dobrog argumenta zašto

bilo šta drugo. U svom gradu bila sam dio trupe koja mi je otkrila svijet u kome mogu da se razvijam i igram i eto, valjda nisam htjela ni jedan drugi”, kaže naša sagovornica.

Nakon angažmana u više crnogorskih projekata, Đukić je dobila šansu da tumači lik Laure u televizijskoj seriji Marije Perović.

POTRESNA I LIJEPA ŽENSKA PRIČA “’Grudi’ su obilježile snažne žene koje su ih stvarale. To je intimna priča, istovremeno potresna i lijepa, koja za poruku ima da, kao što kaže jedna od replika, ‘Svaka žena ima pravo da sa sobom radi šta hoće’. Bilo je zadovoljstvo raditi sa Mirom Banjac, Vojinom Ćetkovićem, Brunom Bebić, Nadom Šargin, Peđom Bjelcem, a najviše sa Danilom Lončarovićem, koji možda manje poznat imenom (mada verujem i ne zadugo) i sa kojim sam najviše radila u ovoj seriji.

Ponosna sam što sam dio ekipe koja priča priču od takve važnosti. Ovo je priča o ženama, iz njihovog, ali i muškog ugla, uz igrani i dokumentarni dio, te sam zahvalna i ženama i muškarcima koji su ovu seriju napravili baš takvom kakva jeste i nadam se da će ljudima koji je gledaju značiti barem dio onoga koliko znači nama koji smo je stvarali”, kazala je Đukić.

U seriji “Grudi” ona igra Lauru, šesnaesto-

godišnju djevojčicu “koja ima stav i shvatanje svijeta, ne pravi kompromise i neočekivano reaguje, ali voli, neizmjerno, puno i snažno, a tako i djela”.

“Laura je poklon koji sam dobila od Marije Perović, koja je tkana uz pomoć Dubravke Drakić i intepretirana onako kako je moje biće u tom momentu prihvatilo. I voljena je, jednako onoliko koliko ona u ‘Grudima’ voli. Osjećala sam veliku odgovornost, ali povjerenje rediteljke i Dubravke Drakić uvjerili su me da ja to mogu”, kaže Đukić.

MARFI VOLI GLUMAČKE VODE Studije glume predstavljaju, ističe, svojevrsno odrastanje i sazrijevanje čovjeka u svim aspektima, više nego izučavanje određene materije.

PETAK, 23. 11. 2018.

kultura

27

LEVIZIJSKOJ SERIJI ª GRUdIº

u kojem se m i razvijam “Koliko god nekad sve izgledalo stresno i naporno imala sam neviđenu sreću da studiram u prostoru gdje je glavni cilj cjelokupno razvijanje svega što čini moje biće. Gluma mi je, uz svu teoriju i precizne zakonitosti, najprije pružila bezgraničan prostor razvijanja svega što jesam, mogu i tek treba da budem. A to što ću biti, pronašla sam uz svoje profesore Branislava Mićunovi-

ća i Branka Ilića”, kaže mlada glumica.

Na kraju, kaže, da je jedini plan koji ima konstantni rad na sebi.

“Naučila sam od samog starta da se u ovom poslu ništa ne može ni planirati ni zacrtati, kao i da Marfi najviše voli glumačke vode.

Počela sam da radim na novom komadu, riječ je o dječjoj predstavi čija je premijera zakazana za kraj decembra, tako da sam trenutno jedino tome posvećena”, zaključila je Đukić.

ZAVRŠEN 41. SAJAM KNJIGA INTERLIBER U ZAGREBU

Uspješno predstavljanje Nove knjige i crnogorskih izdavača

Podgorička izdavačka kuća “Nova knjiga” predstavila je svoja izdanja na nedavno okončanom, 41. izdanju zagrebačkog sajma knjiga Interliber. Na štandu našeg izdavača publika je bila u prilici da se upozna sa atraktivnim naslovima i crnogorskom izdavačkom tradicijom.

“Ovogodišnje predstavljanje ‘Nove knjige’ na saj-

mu knjiga u Zagrebu je bila još jedna prilika da se crnogorsko izdavaštvo i izdavači predstave na jednom od renomiranih međunarodnih sajmova knjiga. Sa zadovoljstvom smo zagrebačkoj publici predstavili najznačajnije romane svjetske književnosti, svjetske bestselere, stručnu literaturu kao i izdanja knjiga za djecu.

Na ovogodišnjem izdanju

književne manifestacije izdanja predstavilo je oko tri stotine izlagača iz Hrvatske, zemalja regiona, ali i Austrije, Francuske, Italije, Kine, Holandije, Njemačke, Rusije, SAD-a, Slovenije, te Velike Britanije i Sjeverne Irske. Sajam je obišlo 130.000 posjetilaca.

Pokrovitelj crnogorskog predstavljanja je Ministarstvo kulture.

R.K.

IZAŠAO NOVI BROJ čASOpISA ZA KNJIžEVNOST I KULTURU

U fokusu poezija domaćih i savremenih autora regije Novi broj časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars otvara poetični tekst Ljubete Labovića “Ruže svete Venerande”. U ovom broju objavljena je nova poezija crnogorske književnice Dragane Tripković pod nazivom “Tri pjesme”. U nastavku slijedi tekst More“ koji je za ovaj broj priložila Svetlana Kalezić-Radonjić. Dubrovčanin Vojo Šindolić se prvi put predstavlja u Arsu “Pjesmama s putovanja i iz mirovanja”. Marija Krivokapić je objavila poeziju pod nazivom „Iz foto albuma“. Slovenačka spisateljica Dijana Matković objavila je tekst „Povratak“ koji je prevela sa slovenačkog Marija Obradović Golobič. U ovom broju objavljena je kratka priča Đorđa Šćepovića “Kopači grobova”. Mostarski pjesnik Almir Zalihić se predstavlja

u ovom broju Arsa poezijom pod naslovom „Dvadeset godina nakon rata“.

U ovom broju objavljen je izbor iz savremene makedonske poezije koji je priredio Jovica Ivanovski. Slijedi drama Marije Karaklajić “Kuća

s tri ruke”, zatim izbor iz poezije austrijske književnice Margaret Krajdel, te kratka priča “Bip” Šei Oria, “Budući da smo na drugom mestu sada” Raša Kajat i “Nebo prema Guglu” Marte Karnicero koje je prevela sa engleskog Dragana Kršenković Brković. Tekst Karen Vokman “Poetički stav” za ovaj broj Arsa je prevela Aleksandra Nikčević-Batrićević. Na prevodu odlomka iz romana “Fantom” Roberta Prosera radili su Aleksandra Komnenović, Isidora Drašković, Uroš Jaramaz i Vasilije Vukotić. O knjizi “Minervinim tragom” Sofije Kalezić, pisao je Borislav Jovanović.

U ovom broju Arsa objavljena je i obimna studija “Šekspirsko pitanje” koju potpisuje Nedim Mušović i još mnoštvo zanimljivih tekstova.

R.K.

28

zabava

SEDMO IZDANJE BUTIK FESTIVALA

Foto:Entirety Labs

Southern soul od 26. juna do 1. jula 2019. godine

PETAK, 23. 11. 2018.

GALIJA SJUTRA SVIRA U BUDVI, FR

Preostaje na kraja života ⌦ Danilo Brajković

Sa ovogodišnjeg SSF-a Novo, sedmo izdanje Southern soul festivala (SSF) biće održano od 26. juna do 1. jula 2019. godine na ulcinjskoj Velikoj plaži, objavljeno je na zvaničnoj Fejsbuk stranici tog festivala.

“Iduće godine, ponudićemo vam slavljeničku sedmicu. Imaćemo tradicionalne četvorodnevne žurke na tri stejdža, uz žurku dobrodošlice i oproštajno druženje. SSF porodico - planirajte ovo putovanje. Ukoliko će to biti vaš prvi dolazak na naš festival - pripremite se za uzbudljivu avanturu”, poručili su organizatori.

Prvi kontingent ulaznica, koji podrazumijeva ograničen broj karata, biće dostu-

pan od idućeg ponedjeljka i to po najpovoljnijim cijenama, pa domaćini savjetuju fanovima da ih zgrabe na vrijeme. Podsjetimo, SSF je “butik” festival i karakteriše ga manji broj posjetilaca. Tokom ovogodišnjeg izdanja, SSF ugostio je 55 umjetnika, od čega je bilo devet bendova. Između ostalih, nastupili su Chris Dave & The Drumhedz, jedna od najvećih džez i hiphop atrakcija na svijetu trenutno, Idris Ackamoor and the Pyramids - legenda i stari saksofonista iz San Franciska sa bendom, koji su premijerno bili u Crnoj Gori, zatim Leroy Burgess, bugi legenda iz Njujorka, i mnogi drugi.

D.B.

BLAGI ZAOKRET U KARIJERI MAKEDONCA

“Svijet se promijenio” i odveo Temelkova u fank Mladi makedonski izvođač teta. Poruka pjesme je jasna. popularne muzike David Te- Ljubav ne može nestati, samo melkov, uz asistenciju auto- možemo da je ne damo. Svako, ra Miroslava Rusa, otvorio pa i najhladnija srca, u trenuje novo poglavlje karijere cima slabosti želi biti voljen”, tako što je zakoračio istakao je Temelkov, od na fanki scenu. koga smo ranije sluNa iznenašali balade “Ljubađenje mnovi”, “Balerina od gih, predstastakla”, “Ljubav vio je “Svijet na daljinu”... se promijeNakon ispitinio”, energičvačke faze u aunu pjesmu, torsko-izvođačkoja će, cijekom duelu, Rus je Temelkov ni Temelkov, biti siguran da David i on pravo osvježenje za tek kreću iz sve snage.

“David je pokazao raskošni brojne obožavatelje.

“Mnogi su se iznenadili ka- pjevački talent i po meni otvoda su me čuli u ovakvom izda- rio vrata vrlo ozbiljnoj pjevačnju, a meni je drago da imam koj karijeri, koju ću, nadam autora koji može istaći sve ko- se, zajedno sa svojim timom lorite mog pjevačkog kapaci- ispratiti”, dodaje Rus. D.B.

N

enad Neša Milosavljević, frontmen dugovječne rok grupe Galija, koja je vodeći učesnik muzičkog dijela programa sjutrašnje manifestacije “Otvoreni Trg”, ispred zidina Starog grada u Budvi, očekuje srdačan prijem crnogorske publike, pošto ta vrsta interakcije pokreće muzičare.

Koncert Galije na programu je sjutra u 18 časova, a njime će biti spuštena zavjesa na manifestaciju koju organizuju opština Budva i Turistička organizacija tog primorskog grada. Za razliku od nekih ranijih godina, kada smo Galiju na Primorju slušali ili tokom festivalske sezone ili u okviru novogodišnjih svečanosti, ovog puta niška postava stiže u poznu jesen. Ipak, reklo bi se da je koncert zakazan u idealnom trenutku, pošto je bend nedavno objavio novi album - “U raju iznad oblaka”, a ranije ovog mjeseca upriličena je njegova premijera na trijumfalnim koncertima u beogradskom Sava centru i niškom Čairu. Frontmen benda Nenad Neša Milosavljević, njegov brat Predrag i ostatak ekipe, ko zna koji put potvrdili su da višedecenijska odanost armije fanova Galiji nikako nije slučajna i prolazna, odnosno da je klasa vječna. Najavljujući koncert u Budvi, Milosavljević ističe da razmišlja o tome hoće li domaćini i njihovi gosti čuti nekoliko noviteta, ali je sigurno da neće izostati klasici.

■ OvO štO radimO - ne vrijedi bez publike

“Galija je dosta uigran bend i on uvijek pruži sve od sebe - u datom trenutku. To se, uostalom, i osjeća kada slušate Galiju. Pri-

je dvije nedjelje, imali smo zvaničnu promociju novog albuma, tako da će vjerovatno nešto od novog materijala u Budvi biti premijerno odsvirano. Ali, o tome ćemo odlučiti kad stignemo i uvjerimo se u sve okolnosti. U principu, biće to koncert koji se osvrće na one stare hitove, pjesme koje su obilježile put Galije za ovih 45 godina postojanja benda”, objašnjava Milosavljević za Dnevne novine.

Za razliku od pomenutih koncerata u Srbiji, Galija će u Budvi svirati pod otvorenim nebom. Kada je riječ o pokretačkoj energiji, popularni Neša, na osnovu pređašnjih iskustava iz Crne Gore, vjeruje da će Crnogorci opet potvrditi odanost bendu.

“Sve utiče na raspoloženje muzičara. U tom trenutku, kada ste na bini, ne možete vi ni previše razmišljati o tome šta vas pokreće. Ipak, siguran sam da je to najviše interakcija. To je ono zbog čega smo tu. A dosta utiče i okolina, čak i to more pokraj kog ćemo biti. Ljudi su najvažniji, jer je to živa materija. Ovo što radimo - ne vrijedi bez publike. Prosto, to je uslov za postojanje ove umjetnosti. Crnogorci su uvijek na našim koncertima. Ako ćemo pošteno, tako je i na koncertima u Beogradu. Gdje god da odemo - ima ih. Nemam osjećaj da sam u inostranstvu kada gostujem kod vas, osjećam se kao domaćin.

Sa nedavnog koncerta u Sava centru

zabava

PETAK, 23. 11. 2018.

29

RONTMEN BENDA NENAD NEŠA MILOSAVLJEVIĆ ZA DN

Foto: Ivan Grlić

am samo da se do a rvamo sa muzikom CrnogorCi su uvijek na našim konCertima. ako ćemo pošteno, tako je i na konCertima u Beogradu. gdje god da odemo - ima ih. nemam osjećaj da sam u inostranstvu kada gostujem kod vas, osjećam se kao domaćin

Galija

Naročito sam dosta emotivno vezan za Crnu Goru, to pokazujem svakim korakom, dahom. Ništa novo to i vrapci na grani znaju”, podsjeća Milosavljević.

Dva velika koncerta u Srbiji, nekoliko medijskih gostovanja, promocija spota “Kad bi ti otišla iz ovoga grada”, pa onda i gostovanje u Budvi - sve to staje u novembarske stranice Galijinog kalendara. Za bend koji je na sceni već 45 godina, reklo bi se da je riječ o udarničkom tempu.

“Kada omatoriš, odnosno kada postaneš previše ozbiljan, onda se spremaš za napuštanje ovozemaljskog života. To govori dosta i o našoj muzici. Zaljubljenici smo u stvaralaštvo i muziku, pa nam ništa ne preostaje osim da se do kraja života rvamo sa njom i da izađemo na kraj. Naravno, na najbolji mogući način - kako umijemo i znamo”, i ne pomišlja Milosavljević da okrene leđa mladalačkom duhu.

Foto: Wood

■ Spotove ćemo

Snimati i u Crnoj Gori - na proljeće

Podsjetimo, “U raju iza oblaka” je 15. studijski album benda i donosi 10 pjesama izraženog umjetničkog stava, u kojima stari prepoznatljiv progresivni zvuk grupe biva oplemenjen savremenim svjetskim produkcijskim rješenjima. Zanimljivo, između ostalog, Milosavljević je komponovao muziku i na poeziju tri pjesnika - “Kad bi ti otišla iz ovoga grada” Matije Bećkovića, “Voleo sam” Pera Zupca i “Don Ramiro” Milorada Mitrovića. Koncerti su, dodaje Milosavljević, samo početak promocije složenog projekta, čija će vizuelna realizacija opet bend dovesti u Crnu Goru.

“Naravno da sam zadovo-

ljan koncertima. Oba su protekla uspješno. Njihov zadatak je bio da promovišu novi projekat, album. Dio spotova će se raditi u Crnoj Gori, počeli smo nešto, ali nas je vrijeme poremetilo, pa ćemo čekati rano proljeće da nastavimo kod vas. Cijela priča je u vezi sa sveopštom kulturom, umjetnošću, koja nas prati svih ovih godina. Koncerti su sve to najavili, nešto od toga i pokazali, ali priča nije završena jer želimo da ‘spotujemo’ cio album”, navodi naš sagovornik.

Osim pomenutog spota, sa novog albuma već su objavljeni i “Nešto me goni” i onaj za naslovnu pjesmu. Reakcija javnosti, računajući i kritike na račun kompletnog albuma, za sada je ohrabrujuća. To raduje Milosavljevića, naročito jer je gradivo novog albuma beskompromisno.

“Uvijek sam pristalica da veliki umovi treba da nam budu uzori. Čovjek se izgubi kroz istoriju ukoliko se s vremena na vrijeme, najbolje što češće, ne obraća velikim umovima i precima, jer jedino tako ima smisla ostati na nogama kroz sva vremena i kroz sve nedaće koje prolazimo. To je jedan od razloga zašto smo tako konceptualno postavili album. Na moje izneađenje, već nekoliko pjesmama je prihvaćeno. Po reakciji publike, imamo dobre indicije da je, recimo, naslovna pjesma već ušla u narod. To nije uobičajeno. Ipak, naša procjena, na osnovu internet istraživanja, bila je da možemo da se upustimo u tu avanturu. Ispostavilo se da je to tačno i da smo s pravom to uradili. Obećavajuće je kada vam se pjesma sa albuma otrgne i ima svoj samostalan život. Znači da ćemo u narednih 10 godina djelovati uspješno”, zaključuje Milosavljević.

30

zabava

PETAK, 23. 11. 2018.

KONAČNO S TRONA SVRGNUTA BIJONSE

Kejti Peri najPlaćenija Pjevačica u 2018. godini

Čuveni magazin Forbs objavio je listu 10 najplaćenijih pjevačica u 2018. godini, a prvo mjesto, začudo, nije pripalo Bijonse, koja je već godinama “pretplaćena” na tron.

Naime, koleginica koja ju je konačno svrgnula s trona je niko drugi do Kejti Peri (34), koja je u toku tekuće godine zaradila vrtoglavih 83 miliona dolara, odnosno nešto više od milion dolara po svakom nastupu.

Osim toga, ona je plaćena 20 miliona dolara za svoju ulogu sudije u emisiji “Američ-

ki idol”.

Na drugoj poziciji, sa 80 miliona dolara zarade, zahvaljujući svojoj “reputaciji”, našla se Tejlor Svift, koja je pomenuti album prodala u dva miliona primjeraka za svega nedjelju dana.

Kraljica Bi je spala na treće mjesto i kaska sa prvoplasiranom samo 23 miliona (zaradila je 60), mahom od albuma sa svojim mužem, reperom Džej Zijem.

Slijedi Pink, sa 52 miliona dolara, a u stopu je prati Lejdi Gaga sa 50 miliona, koja je najviše profitirala fil-

mom “Zvijezda je rođena” i dogovorima sa “Versaćeom” i “MAC-om”.

Lista bi bila nepotpuna bez “mlađane” Dženifer Lopez, koja je zaradila 47 miliona dolara i nalazi se na šestom mjestu najplaćenijih pjevačica.

Zvijezda sa Barbadosa, Rijana, zaradila je 37,5 miliona dolara iako nije bila na

turneji još od 2016. godine.

Ona je svoje prihode ostvarila od kozmetike i veša za žene, kao i za ulogu u filmu “Okeanovih 8”.

Ruska pjevačica, Helena Fišer, iznenađenje je ove liste, sa 32 miliona dolara zarade u 2018. godini, najviše zahvaljujući fenomenalnoj turneji, na kojoj je zarađivala više od milion dolara po

nastupu.

Sa zaradom od pola miliona dolara za veče u Las Vegasu, a skoro duplo više po arenama u Evropi, diva Selin Dion se popela do cifre od 31 milion dolara, koliko je zaradila ove godine, dok se na poslednjem, 10. mjestu sa 30 miliona dolara nalazi pop princeza Britni Spirs.

M.Rog.

PRIZNANJE I ZA HJU LORIJA

Doktor Haus je komanDant reDa britanske imperije

KRAH LJUBAVI NAKON 21 GODINE BRAKA

razvodi se robert de niro

Legendarni glumac Robert de Niro (75) razvodi se od supruge Grejs Hajtauer (63), piše magazin People, a potvrđuje izvor blizak supružnicima.

“U ovom trenutku oni više ne žive zajedno”, rekao je neimenovani izvor američkom magazinu. Na nekoliko posljednjih događanja De

Niro se pojavio sam, a glasine o raspadu braka nisu se s vremenom utišale. De Niro je papire za razvod jednom već podnio i to davne 1999., ali par je pet godina kasnije obnovio svoje bračne zavjete.

Robert i Grejs upoznali su se 80-ih, a u ljubavnoj vezi su od 1987., punih 10 godina prije negoli su se vjenčali. Imaju si-

na Eliota (20) i kćerku Helen Grejs (6). De Niro ima još četvoro djece: sina Rafaela (42) i kćerku Drenu (47) s bivšom suprugom Dajen Ebot, kao i blizance Džulijana i Erona (23) s bivšom djevojkom Tuki Smit. Ni de Niro ni Hajtauer za sada nijesu izdali službeno saopštenje povodom ovih navoda.

Naš omiljeni televizijski doktor (ne računamo Doktor Who) Hju Lori ili doktor Haus najnoviji je u plejadi glumaca koji je nagrađen od britanske kraljevske porodice.

Naime, nakon Toma Hardija, Eme Tompson i nekoliko njihovih kolega, princ Čarls je u prethodnih mjesec dana bio široke ruke, pa je konačno red došao i na zvijezdu serija “Crna guja” i “Night Manager”.

Zvanična titula koju mu je na svečanosti u Bakingemskoj palati uručio princ Čarls je komandant reda britanske imperije (CBE).

Međutim, uprkos serijama koje su ga proslavile, pedesetdevetogodišnji glumac je ovo prizanje zaradio za uloge u pozorištu, koje datiraju još od 1980. godine.

Podsjećanja radi, popularni glumac je studirao na Itonu i Kembridžu, gdje je bio predsjednik čuvene dram-

ske grupe “Footlights”, koja je iznjedrila neke od najvoljenijih britanskih glumaca i komičara. Tamo je i upoznao Stivena Fraja, u saradnji sa kojim su nastale čuvene BBC-jeve serije “A Bit of Fry & Laurie”, “Crna guja” i naravno “Jeeves and Wooster”.

M.Rog.

PETAK, 23. 11. 2018.

zabava

31

DISNEY+ RAZRAĐUJE LIKOVE IZ ª ČUVARA GALAKSIJEº

likovi Rocket & GRoot dobijaju svoju seRiju Omiljeni duo iz filmske franšize “Čuvari galaksije” drvo Groot (Vin Dizel) i ra-

kun Rocket (Bredli Kuper), po svemu sudeći dobiće TV seriju na Disney+ striming

servisu, prenose inostrani portali.

Ove vijesti je donio That Hashtag Show i za sada su to samo glasine, ali ako bude službeno potvrđeno i neće doći kao tako veliko iznenađenje.

Marvel je već potvrdio da će Falcon i Bucky Barnes serija doći na tu novu platformu, kao i Loki i Scarlet Witch. Ove serije će dati ljubiteljima nove poglede na te likove i njihove priče, te će dodatno proširiti njihove razne avanture, a što je najbitnije, u ulogama će se naći isti glumci sa velikog platna.

Podsjećanja radi, Groot i Rocket nedavno su se pojavili u gigantskom blockbusteru “Avengers: Infinity War”, koji je okupio kompletnu Marvel franšizu. Film trenutno drži najveću zaradu ove godine s nevjerovatnih dvije milijarde dolara.

Majka zmajeva - britanska glumica i zvijezda serije “Igra prijestola”, Emilija Klark, ukrasila je naslovnicu francuskog izdanja čuvenog časopisa Elle.

psihologija

Očistite dušu

32

PETAK, 23. 11. 2018.

Najbolja tehnika za detoksikaciju misli

Havajska tehnika čišćenja uma od programa i misli koje nam ne služe. Kada god se nađete u raspoloženju koje vam ne prija ponavljajte... Ukoliko ste odlučili da uradite detoksikaciju tijela i pripremite imunitet za zimu, morate znati šta to podrazumijeva. Evo kako da očistite i svoje unutrašnje biće odnosno um.

Hoponopono tehnika se zasniva na čišćenju uma od negativnih misli. Na ovaj način se oslobađamo od stresa i pripremamo se za pozitivne promjene koje će uslijediti zahvaljujući ovoj tehnici.

Evo kako se izvodi: Svakoga dana kada osjetite napetost ili bilo koje negativno osjećanje. Ponavljajte naglas rečenicu: “Žao mi je. Oprosti, molim te.

Hvala ti. Volim te”.

To je havajska tehnika čišćenja uma od programa i misli koje nam ne služe. Kada god se nađete u raspoloženju koje vam ne

služi ponavljajte: Žao mi je!

To znači da preuzimate odgovornost za misli i emocije koje osjećate.

Oprosti, molim te!

Oprostite sebi zbog toga ili oprostite osobi zbog koje se loše osjećate. Otpustite sva ona osjećanja koja vas ne vode tamo gdje želite biti. Ono što vi želite je život u miru, slobodi i ispunjenost ljubavlju prema sebi i drugima. Otpustite sve što nije ljubav.

Hvala ti!

Ovo je veoma moćna afirmacija i ukoliko je budete izgovarali svakoga dana, uvidjećete koliko je dobrih stvari u vašem životu na kojima možete zahvaliti, to su one koje podrazumijevate. Ipak, znajte ništa se ne podrazumijeva.

Kada ste zahvalni iz dana u dan ste mirniji, a razlozi da to budete se uvećavaju.

Volim te!

Koliko to često izgovarate i da

li uopšte izgovarate?

Kažite svakoga dana “Volim te”.

Volite najpre sebe da bi zavoljeli i shvatili druge, ono što govore i rade. Iza svake kritike, osude, ljubomore, stoji srce puno očaja i željno ljubavi. Zato ne doživljavajte ništa lično, već se zapitajte zašto je ta osoba takva. Ukoliko možete pomozite, ukoliko ne možete produžite svojim putem.

Volite dan u koji ste stupili zdravi, ustali na obje noge, pogledali i ugledali sunce koje se rađa. Volite svoje rituale, miris prve kafe… Volite sunce što vas grije, vazduh što hrani svaku vašu ćeliju.

Sljedeći put kada vas koleginica ili dijete dovede do bijesa izgovorite: Volim te!

Priča o nevjerovatnom izlječenju Doktor Hu Len je izliječio teške bolesnike služeći se ovom tehnikom. On je tri godine radio u državnoj bolnici na Havajima, na

odjeljenju za psihijatrijski oboljele kriminalace. Tu su bili smješteni počinioci najtežih krivičnih djela- ubistava i silovanja.

Psiholozi su poslije mjesec rada napuštali bolnicu, a većina osoblja je bila na čestim bolovanjima, da bi na kraju i sami otišli.

Zaposleni na odeljenju strahovali su od napada pacijenata. Stanje na odjeljenju bilo je u najmanju ruku zabrinjavajuće. Poslije samo nekoliko mjeseci od dolaska dr Lena u bolnicu, najtežim pacijentima koji su bili u lancima, dozvoljeno je da slobodno hodaju, a drugima, koji su bili pod teškim sedativima, smanjena je doza ljekova. Neki od pacijenata za koje se mislilo da nikada neće biti pušteni bili su oslobođeni! Pored toga i osoblje je počelo da uživa u radu na odjeljenju, tako da su se odsustva i bolovanja smanjila. Nakon nešto više od tri godine, ovo odjeljenje je zatvoreno!

PETAK, 23. 11. 2018.

psihologija

33

Oprostite sebi zbog toga ili oprostite osobi zbog koje se loše osjećate. Otpustite sva ona osjećanja koja vas ne vode tamo gdje želite biti. Ono što vi želite je život u miru, slobodi i ispunjenost ljubavlju prema sebi i drugima. Otpustite sve što nije ljubav.

Izađite na kraj sa negativnim ljudima S negativnim se ljudima teško nositi i ako niste pažljivi, takav odnos može potkopati vašu energiju. Međutim, barem donekle, možete naučiti kako razgovarati sa takvim osobama. Evo nekoliko korisnih savjeta: 1. Izbjegavajte ih Prva stvar koju biste mogli da uradite kada su u pitanju negativni ljudi jeste da ih izbjegavate (ako to možete). Ako im uvijek nedostaje nade i uvijek imaju negativne i ponižavajuće primjedbe, onda su vjerovatno osobe koje ne želite u svom životu.

2. Shvatite šta je problem Često kada sretnemo negativne ljude, krivimo sebe za problem. Mislimo da smo mi krivi što nas ne vole ili da smo napravili nešto što ih je uznemirilo.

Ako pronalizite svoju

komunikaciju i ne pronađete grešku, pa ako ste stalno imali uljudan, pozitivan i odnos pun poštovanja, a svejedno ste dočekani sa negativnošću, prihvatite to da niste krivi i da ta druga osoba treba preuzeti odgovornost za vlastitu negativnost.

3. Pitajte šta nije u redu Ako ste dočekani sa negativnim stavom, ponekad (češće da nego ne) to može biti ispravljeno ako pristupite na pravi način.

Zato, nemojte suditi nego uljudno i mirno pitajte nešto poput: “Da li je sve u redu?” ili “Čini se da si nervozan; zašto?”.

Osoba sa negativnim stavom može zapravo biti srećna što ima priliku pričati o tome kako se osjeća, a to je obično najbrži način za rešavanje negativnosti.

Volite dan u koji ste stupili zdravi, ustali na obje noge, pogledali i ugledali sunce koje se rađa. Volite svoje rituale, miris prve kafe… Volite sunce što vas grije, vazduh što hrani svaku vašu ćeliju.

Sljedeći put kada vas koleginica ili dijete dovede do bijesa izgovorite: Volim te!

petak,

34

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PETAK , 23. 11. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog danaod12:00hdo18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

5

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

3

Kupujem Wdinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli.

Imam i za prodaju. Kolekcionar.Tel.069/051-526 Majestic bistro bar-u u Tivtu potrebni konobari i pomocno osoblje u kuhinji. CV slati na office@mediativa.me iTel: 067/307-107

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 U Nikšiću se izdaje poslovni prostor u Poslovnom centru Nikšiću (preko puta hotela),površina 50 m2, pogodan za sve djelatnosti.

Tel: 069/030-426 Prodajem jednosoban stan, Stari aerodrom, pored Volija.

Visoko prizemlje - ful namješten i renoviran. 45 m2 + podrum. 52 000 eura.

Tel:069/542-316

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 € 38 x 65 mm 110 € 38 x 34 mm 55 € 38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK , 23. 11. 2018.

35 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36

ENIGMATIKA

PETAK, 23. 11. 2018.

FOTO UBOD

Idealna lokacija za planinski doručak

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Jesenje čarolije

Puzzle solution:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 1818

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2011-10-05

Medium level

www.sudokukingdom.com 1 8 6 9 4 2 5 7

2

3

3

7

1

9 9 6

5

2

6

7

1 9

1

4 6

2 3

6 2 8

2012-01-30

3

7

2

5

3

8

6

9

1

4

4

9

3

5

1

7

2

6

8

5

7

1

4

6

3

8

9

2

2

6

8

1

9

5

4

3

7

9

3

4

7

2

8

1

5

8

5

2Puzzle 6 7 solution: 1 3 4

6

6

1

9

8

3

4

7

2

9 5

7 7 6

7

6

3

1

9

5

8

4

2

2

9

4

6

3

8

7

1

5

5

1

8

7

4

2

3

9

6

6

2

9

4

8

1

5

7

3

8

4

1

3

5

7

6

2

9

3

7

5

9

2

6

1

8

4

1

5

7

2

6

9

4

3

8

4

8

2

5

7

3

9

6

1

9

3

6

8

1

4

2

5

7

8

3

8

9

5

1

7 7

4

Medium level

8

3 4 7 2 5 9 6 8 1 Sudoku puzzle No. 3031 2015-01-30

5

1

9

4

6

2

9

7

Sudoku puzzle No. 3030 2015-01-29

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 1935

2

6

2

4

5

8

4

3

9

7

5 8

3

4

3 4 2

PETAK, 23. 11. 2018.

37

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #Y510UQ

V

S

T

A

G

E

C

O

A

C

H

E

S

B

E

N

P

L

F

V

U

S

C

H

N

S

E

J

N

O

D

E

V

O

T

E

D

I

S

E

B

U

G

I

R

N

L

A

R

Y

R

L

G

L

U

L

E

T

O

A

M

L

T

U

S

L

L

O

T

W

N

A

P

P

R

O

X

I

M

A

T

E

L

Y

D

R

S

E

O

B

L

I

V

I

O

N

F

S

E

G

D

S

V

D

U

M

P

S

K

E

O

U

R

I

P

P

L

E

S

P

P

E

O

P

I

P

D

M

A

P

P

E

R

A

G

N

A

H

L

E

B

E

N

E

F

I

T

S

M

I

L

E

S

R

G

R

A

S

P

E

D

S

E

P

A

W

V

O

Q

C

D

E

A

F

N

E

S

S

P

S

A

W

E

Y

N

E

V

E

R

E

E

D

S

L

C

S

Approximately Approximately Benefits Benefits Beside Chill Beside Deafness Chill Devote Drops Deafness Dumps Devote Emigrations Engender Drops Foils Dumps Forum Grasped Emigrations Hangar Engender

Impasse Grasped

Sooty Tolls Spate Redid Tubes Spell Spines Reeds Urine Stagecoaches Ripples Stamps Verses Super Sooty Wasps Swore Spate Tolls Tubes Spell Urine Spines Verses Wasps Stagecoaches

Koala Hangar Logic Mapper Impasse Mercy Koala Miles LogicNephews Never Mapper Oblivion Panel Mercy Peace MilesRedid Reeds Nephews Ripples Never

Peace

Foils

Oblivion

Super

Forum

Panel

HOROSKOP OVAN Osjećate se kao da ste pod stalnom kontrolom, a to je u potpunoj suprotnosti s vašim temperamentom. Voljenoj osobi je potrebna podrška i nema dovoljno razumijevanja.

BIK Voljena osoba od vas očekuje nešto što je vama nerazumljivo. Razmišljate o konkretnim koracima kako biste uobličili i ozvaničili ljubavnu vezu.

BLIZANCI Očekuju vas povoljan dogovor, uspješna kupovina i stabilizacija na polju finansija. Ako donosite neku važnu odluku, dan je povoljan za to. Budite istrajni.

RAK Prepuni ste optimizma i elana, tako da pomalo gubite realnu sliku o mogućnostima koje su pred vama. Veliki planovi i ambicije mogu biti presječeni.

VAGA Koncentracija vam nije na zavidnom nivou. Uglavnom razmišljate o uživanju s voljenom osobom i egzotičnim putovanjima. Duhom ste daleko od mjesta boravka.

ŠKORPIJA Očekujete promjene u čijoj ste realizaciji imali značajnu ulogu.

Strpljenje vam danas nije jača strana, pa su izvjesni tenzija i neraspoloženje.

STRIJELAC U srce su vam se uvukli strahovi. Nijeste sigurni da li vas vole zato što kao čovjek vrijedite ili je to zato što imate moći da im nešto priuštite, čak i materijalno.

JARAC Nemate racionalno objašnjenje zbog čega ste propustili ponudu koja vam je sada promakla. U vezi sa tim vas očekuje razgovor koji vam neće biti prijatan.

Stamps

Swore REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron February 3, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Umorni ste od tempa koji vas pritiska već neko vrijeme. Obeshrabruju vas zahtjevi sa svih strana kao i novčane obaveze koje su se nagomilale. Ne krivite druge.

DJEVICA Finansijska situacija se stabilizuje, pravo je vrijeme da dobro raspoloženje podijelite s voljenom osobom. Stiže vam vijest koja može, nakratko, da prekine harmoniju.

Rješenje iz prethodnog broja: Srde Lauru Kamatari

VODOLIJA Ustremili ste se na jednu osobu, ubijeđeni da je u njoj sve ono što u ovom trenutku želite. Njeno odbijanje vas još više privlači, ali to nije zato što je to prava osoba za vas.

RIBE Emotivno ste napeti, pa vam današnji aspekti dodatno ne daju da sačuvate mir. Voljena osoba će kratkim komentarom na trenutak poljuljati vaš sistem vrijednosti.

Film

Sport

38 •TVPROGRAM 06:00 Kako vrijeme prolazi 08:15 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 13:00 150 minuta 14:30 Serija: Istine i laži 15:20 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Serija: Istine i laži 22:00 Vele sa Ivanom Ivanovićem 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv

PRVA Serija: Pogrešan čovjek, 20.10

10:05 Naučno–obrazovni program 11:00 Vijesti 11:05 Putevi života 12:05 Serija: Poldark 13:10 Serija: Korak naprijed 14:40 Topshop 14:55 Index 15:30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet, vijesti na albanskom 16:30 Serija: Korak naprijed 18:00 Vijesti 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:00 Živa istina 21:10 Muzika 21.30 Serija: Poldark 22.30 Dnevnik 3 23.00 Sportski dnevnik 23.15 Serija: Tvin Piks 00:10 Živa istina

RTCG 1 Serija: Korak naprijed, 16.30

10:10 Totalni obrt 12:05 Vijesti 12:05 Meteo 12:15 Serija: Rat ruža 13:35 Serija: Zabranjena ljubav 14:05 Vijesti 14:15 Serija: Zabranjena ljubav 15:05 Vijesti 15:10 Serija: Na granici 16:00 Vijesti 16:10 Sportisimo 16:15 City 16:30 Turistički magazin 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Rat ruža 20:10 Serija: Zabranjena ljubav 21:45 Serija: Na granici 22:30 Film: Najgora noć u životu 00:05 Film: Dan apokalipse

NOVA M Mr. Kitchen, 16.40

Informativa

PETAK, 23. 11. 2018.

10:07 Serija: Velika porodica 11:20 Ritam Balkana 12:00 Vijesti u 12 12:06 Studio Moderna 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:06 Gastro 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:50 Serija: Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 20:00 Film: Noći u Rodanteu 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Vuk 00:30 Film: Anri IV

VIJESTI Serija: Velvet, 16.55

07:00 VOA – glas Amerike /r 07:30 Muzika 08:05 Dječiji program 10.00 Film: Najbolje od neprijatelja 12:10 Serija: Zlatno srce 13:10 Animirani filmovi 13:45 Otkrij me 14:15 Montenegro 15.00 Sportska emisija: Koloseum 16.10 Serija: Zlatan glas 17.35 Serija: Degrassi nova generacija 18:10 Stižu bebe 18:45 Serija: Ljubav preko žice 19:15 Djeca kuvaju 19:30 Dnevnik 2 20:10 Serija: Zlatan glas 21:00 Šofrovizija 22:00 Film: Memento 00:10 VOA

RTCG 2 Šofrovizija, 21.00

TVprogram•39

PETAK, 23. 11. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

RTCG 2, Film Memento, 22.00

BOEMSKA RAPSODIJA 18:00, 21:30 FANTASTIČNE ZVIJERI - GRINDELVALDOVI ZLOČINI 17:00, 19:30, 22:00 GRINČ 15:00, 15:45, 16:45, 17:45, 18:30 JUŽNI VJETAR 15:10, 16:15, 17:35, 18:45, 20:00, 21:15, 22:30 MOJ BRILJANTNI RAZVOD 16:00, 20:30 ONO ŠTO NAS NE UBIJE 22:20 UDOVICE 20:15, 22:40 VAZDUŠNI UDAR 14:40

Nepoznati provalnici su upali u kuću Leonarda Šelbija i ubili mu ženu, a njemu nanijeli teške povrede glave, koje su prouzrokovale rijedak neizliječiv poremećaj: sjećanje mu se briše svakih 15 minuta što čini potragu za ubicom njegove žene nemogućom...

Režija: Kristofer Nolan Uloge: Gaj Pirs, Keri En Mos, Džo Panotilijano Žanr: Triler

RTCG 1, Serija: Tvin Piks, 23.15 Monotona svakodnevnica stanovnika Tvin Piksa se remeti kada Piter Martel na obali rijeke pronađe tijelo djevojke za koju se ispostavlja da je Lora Palmer, popularna članica društva i kraljica mature. Sledećeg jutra u grad stiže Dejl Kuper, ekscentrični FBI agent, koji uz pomoć šerifa Herija Trumana i lokalne zajednice ima zadatak da otkrije počinioca. Ono što on ne zna jeste da u Tvin Piksu niko nije nevin. Režija: Dejvid Linč, Mark Frost Uloge: Kajl Meklahlan, Šerilin Fen, Lara Flin Bojl, Majkl Ontkin, Mejčen Emik...Žanr: Misterija/Drama

KablOVsKE TElEVizijE

11.05 12.00 12.15 12.20 12.35 13.00 13.25 15.15 16.00 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.00 01.00

Serija: “Jagodići” Dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Jutro će promeniti sve” Moja lepa Srbija Film: “Kuća pored pruge” Ovo je Srbija Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Selo gori, a baba se češlja” S Tamarom u akciji Domaći film Serija: “Rej Donovan”

10.20 11.10 11.42 12.27 13.19 14.00 15.00 15.55 16.42 17.00 17.20 18.28 19.00 20.05 21.50 23.40 00.40 01.00

01.45

Serija: “Veterinar, doktor Engel” Riječ i život TV kalendar Serija: “Imperija” Doktor Oz, tok šou Normalan život Dobar dan, Hrvatska Serija: “Otac Braun” TV \ kalendar Vijesti u 17 Kod nas kući Serija: “Ko te šiša” Dnevnik Film: “Vinsent” Film: “Beg u zoru” Dnevnik Hrvatska za pet Serija: “Još uvek je sunčano u Filadelfiji” Serija: “Otac Braun”

08.05 09.00 09.55 10.50 13.30 14.25 15.20 16.15 u 17.10 18.05 19.00 21.00 23.00

Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Bouns” Serija: “Nadareni” Serija: “Škorpija” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci odelima” Serija: “Agenti Šilda” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Bouns” Film: “Ponovo na Zemlji” Serija. “Škorpija”

06.00

Evrokup - najbolja utakmica 07.45 Vesti 08.10 Odbojka (ž): Dina mo (M) - Fenerbahče 10.00 Formula 1, Abu Dabi, trening, direktno 11.35 Magazin Premijer lige 12.00 Evroliga: Olimpija kos - Real Madrid 13.45 NBA Live 14.00 Formula 1, Abu Dabi, trening, direktno 15.35 Evroliga: Makabi Fenerbahče 17.00 Odbojka: Lube Modena 18.30 Košarka: Galatasa raj - Konja, direktno 20.30 Evroliga: Budućnost - CSKA, direktno 22.30 Premijer liga Match Pack 23.00 Vesti 23.30 Najava španske lige 00.00 Evroliga: Barselona - Armani 01.35 Kik boks, trofej Beograda

06.00 06.25 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05

Životinje u bekstvu Nacionalni park Kruger Policija za životinje Hjuston Teksaški lovočuvari Lovac na krokodile Divljina indonezijskih ostrva Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Liga majmuna Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Lovočuvari sever nih šuma Preživeo sam Nacinonalni park Kruger Policija za životinje Hjuston U potrazi za vukovima Veterinar za divlje životinje Život u planinama Misurija Divljina indonezij skih ostrva

Sport

40 ALBANIJA CRNA GORA 3:0

Poraz pionira u Skadru

SKADAR - Stadion: “Ljoro Borići”. Sudija: Ditmar Grimči. Strijelci: 1:0 Melsi Čereni 1’, 2:0 Erald Maksuti 38’, 3:0 Arseld Halilaj 51’.

ALBANIJA: Ujkaj (od 65.

Kiri), Kreka, Žuži (od 65. Đerđi), Abazaj (od 36. Musaj), Cipi, Barjaktari (od 65. Begotaraj), Kote, Rahimi, Maksuti, Toma (od 36. Halilaj), Čereni.

Selektor: Ećerem Memušaj.

CRNA GORA: Andrej Krivokapić, Luka Živković, Đorđije Pešukić, Aleksa Ćetković (od 55. Maksim Milosavljević), Damjan Dakić, Đorđije Tripunović (od 36. Bojan Pavićević), Mitar Globarević, Bogdan Veljić (od 47. Petar Aničić), Balša Medenica, Nemanja Carević (od 55. Vasilije Šapurić), Dragoljub Radoman (od 36. Tomo Šoć). Selektor: Goran Perišić.

Poraz u prvom od dva prijateljska meča - pionirska selekcija Crne Gore je izgubila u Skadru od vršnjaka iz Albanije rezultatom 3:0. Selektor Goran Perišić se tako susreo sa prvim neuspjehom od kada je preuzeo “sokoliće”, pošto je do sada dva puta bio bolji od BiH, dok je protiv Makedonije jednom slavio, a jednom igrao neriješeno.

Albanija je iskoristila naše greške, a “sokolići” očigledno nakon jeftino primljenih golova nisu uspjeli da se vrate na pravi kolosjek.

“Primili smo gol nakon naše greške u 20. sekundi utakmice i to nas je “presjeklo”.

Probali smo da se vratimo, u drugom poluvremenu krenuli ofanzivnije, ali smo time i ostavili dosta prostora protivniku. Albanija je znala to da iskoristi”, rekao je Perišić, čija će ekipa sjutra (subota, 24. novembar, 11. 00) pokušati da se revanšira komšijama na Trening kampu FSCG. B.T.

Selektor Perišić

PETAK, 23. 11. 2018.

GDJE IDE CRNOGORSKI FUDBAL BLIŽI SMO D

NEŠTO MORA DA

⌦ Bojan Topalović

OFK Titograd je ispao od ekipe B36 iz Toršavna sa Farskih Ostrva, ljetos su naša četiri predstavnika (Sutjeska, Budućnost, OFK Titograd, Rudar) u kvalifikacijama za Ligu šampiona i Ligu Evrope na 10 utakmica upisali tri remija i čak sedam poraza...

Tako smo dokazali da smo na margini evropskog fudbala, a nova sezona u Telekom 1. CFL je dokazala da imamo najneefikasniju ligu u Evropi, te definitivno jednu od najslabijih na Starom kontinentu.

A na sve to se nadovezao reprezentativni fudbal!

Mlada reprezentacija u kvalifikacijama za EURO 2019. nije uspjela ni da zaprijeti Francuskoj i Sloveniji, nije bila ni u konkurenciji da se plasira na EP, već se stopila sa prosječnom Bugarskom i ispodprosječnim Kazahstanom. Kadetska selekcija je ispala u preliminarnoj rundi kvalifikacija u konkurenciji Holandije, Švedske, Lihtenštajna, a identičan “uspjeh” je postigla omladinska selekcija u borbi sa Kiprom, Letonijom i Rusijom.

Dakle, ništa od elitne runde što se ne tako davno redovno igralo.

Na kraju, a najvažnije od svega - A reprezentacija je podbacila u Ligi nacija osvojivši treće mjesto u grupi C4 iza Srbije i Rumunije, a ispred Litvanije. I već sada je jasno da će put “hrabrih sokolova” do Evropskog prvenstva 2020. kroz kvalifikacije biti posut trnjem.

■ FSCG NA POTEZU Da nam fudbal definitivno ne bi propao, vrijeme je za buđenje, jer sve je bilo bolje prije 12 godina kada je obnovljena nezavisnost Crne Gore, nego sada. A tu ključnu ulogu treba da odigra Fudbalski savez Crne Gore.

FSCG je uradio dosta na planu infrastrukture, voljan je u svakom trenutku da pomogne klubovima, ali to očigledno nije dovoljno. Vidjelo se to na primjeru reflekto-

12 UTAKMICA JE ODIGRALA KADETSKA SELEKCIJA DO SADA U 2018. GODINI - SKOR JE TRI POBJEDE, JEDAN REMI I OSAM PORAZA, UZ ISPADANJE U PRELIMINARKOJ RUNDI KVALIFIKACIJA ZA EP

ra - naša kuća fudbala je krajem februara poručila da će pomoći svim klubovima oko izgradnje reflektora, čak i da će da završi 95 odsto posla, a na prvoligašima je samo da zajedno sa lokalnom samoupravom obezbijedi potrebne dozvole i završi pripremne radove.

Sem Zete, nijedan klub nije ušao u tu priču...

A posebna priča je vezana za rad sa mlađim kategorijama, gdje ne postoji nikakav

sistem ni u jednom klubu u državi, pa zato godinama ne proizvodimo igrače. A pitanje je i ko trenira te klince, jer danas se lako dolazi do trenerskog zvanja.

Zato, FSCG mora da nametne svoj sistem za ozdravljenje fudbala, jer nam je budućnost - crna!

■ KAKO SE DIGLA BELGIJA?

Model “kako se dići iz pepela” postoji, a patentirao ga je bivši belgijski fudbaler i trener Mihael Sablon, koji je u periodu od 2002. do 2012. godine bio tehnički direktor u Fudbalskom savezu Belgije zadužen da vrati fudbal na staze stare slave.

Uostalom, taj model je donio “crvenim đavolima” treće mjesto na Mundijalu u Rusiji, a upravo su Belgijanci od 2002. propustili evropska prvenstva 2004, 2008. i 2012, te svjetska prvenstva 2006. i 2010. Dakle, “đavoli” su počeli da se vraćaju na veliku scenu kada je Sablonov rad po-

čeo da daje rezultate - igrali su SP 2014, EP 2016, te pomenuti Mundijal 2018.

A Sablon je zajedno sa 30 trenera - instruktora iz saveza napravio obimnu brošuru i preko stotinu prezentacija na temu izgrađivanja potpuno novog neviđenog fudbalskog sistema u Belgiji. Procijenjeno je da mora da se igra u sistemu 4-3-3 ili 4-2-3-1, te da se podstiče razvoj tehnike, brzine, eksplozivnosti podjednako kao i razvoj fudbal-

15 UTAKMICA JE ODIGRALA OMLADINSKA REPREZENTACIJA DO SADA U 2018. GODINI SKOR JE TRI POBJEDE, SEDAM REMIJA I PET PORAZA, UZ ISPADANJE U PRELIMINARKOJ RUNDI KVALIFIKACIJA ZA EP

Sport

41

PETAK, 23. 11. 2018.

DNU, NEGO NEKOJ OZBILJNOJ PRIČI

a se mijeNja

ti za veliki novac i tako obezbijediti sebi konkurentnost u Evropi”, govorio je čovjek koji je digao Belgiju u nebesa, a koji sada isti posao radi u Singapuru.

■ Razvoj pRije Rezultata

ske inteligencije kod mladih igrača.

Bilo je teško ubijediti 38 profesionalnih klubova u prve dvije lige i više od 100 klubova u amaterskim ligama da “slijepo” prate instrukcije saveza, ali godine su pokazale da im je to samo pomoglo u radu kluba razvijanjem mladih igrača i prodajom istih za veliki novac.

“Te 2002. godine smo imali dva sastanka sa Francuzima kako bi uvidjeli njihov način rada, a isto smo učinili i sa Holanđanima i Njemcima. Znate, u problemu je najteže priznati ga, poslije je sve mnogo lakše”, rekao je Sablon jednom prilikom, a onda je objasnio kako je sve funkcionisalo.

“Okupili smo sve trenere prve i druge lige i zajedno napravili nacrt rada u mlađim kategorijama. To je, u suštini, jedna knjiga koja sadrži sve o edukaciji mladih osoba koje treniraju fudbal. Cilj je bio da nacionalni timovi, klubovi i škole fudbala imaju isti sistem rada

10 mečeva je odigrala mlada selekcija crne gore u kvalifikacijama za euro 2019. - skor je tri pobjede, dva remija i pet poraza

sa igračima koji je dokazano najbolji u Evropi. A onda smo to usaglasili sa karakteristikama domaćih igrača, što i nije bilo previše teško. Trebalo nam je pet, šest godina da svi prihvate sistem 4-3-3 sa tri vezna fudbalera i dva krila”, jasan je Sablon, koji je nailazio na opstrukcije...

“Mnogi su se bunili i žalili, ali su prihvatili plan kada su uvidjeli da ima rezultate. Ubrzo smo napravili hiperprodukciju mladih igrača koje će kasnije klubovi proda-

Sablon je otkrio sve mane dotadašnjeg trenažnog sistema, naročito u mlađim kategorijama snimajući 1500 utakmica raznih klubova i reprezentacija.

Prvi korak je bio smanjenje prostora i broja učesnika u igri za najmlađe, pa se tako u popularnim “cicibanima” (U6) igra “2 na 2” na malom prostoru kako bi svaki učesnik igre imao dovoljno kontakta sa loptom, a sve u cilju razvijanja tehnike, driblinga, dodavanja i završnice. Takvi mečevi više podsjećaju na popularnu “viktoriju”, nego na klasičnu fudbalsku utakmicu u izvornom smislu.

Fudbaleri uzrasta od sedam do 10 godina fudbalske veštine ispoljavaju u igri “5 na 5”, simulirajući uslove iz futsala i stavljajući igrače u što veći broj pozicija gdje će samostalno učiti da donose prave odluke na terenu. Kako su igrači stariji, tako se i broj fudbalera u igri i prostor povećava, te se mečevi U10 - U13 uzrasne kategorije igraju “8 na 8”, s tim da U10 i U11 igraju na terenu širine 35 metara, a tereni za susrete U12 i U13 široki su 45 metara.

Na taj način se broj situacija u kojoj igrač uči da razvija fudbalsku inteligenciju višestruko uvećava. Konačnih 11 na 11 se igra tek od selekcije U14 pošto se osnovna fudbalska tehnika može savladati do tog doba. Isto tako, do 17. godine fudbaleri nemaju tradicionalna dva poluvremena, već četiri kako bi igrači više vremena proveli u komunikaciji sa trenerom. Do kategorije U10 ne postoji ligaški sistem sa rezultatima, već samo turniri i prijateljske utakmice. Tako se pospješuje fudbalski razvoj djece prije rezultata.

Dejo u Sarajevu: Nijedan savez nema novca da gradi stadione Predsjednik FSCG Dejan Savićević juče je bio gost Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine na otvaranju Kuće fudbala u Sarajevu. “Čast je biti dio ovog svečanog događaja. Ovo je veliki dan za FSBiH”, kazao je Savičević, a na pitanje da li smatra da je bolje novac ulagati u stadione, odgovorio je: “Nijedan savez na ovim prostorima nema novac da gradi stadione. Zna se ko to radi. Opštine i država. Savezi treba da rade na poboljšanju infrastrukture. Niko nema 50 ili 60 miliona da pravi iole reprezentativan stadion”.

REVANŠ UTAKMICE 1/4 FINALA U SRIJEDU

Kup 28. novembra

Revanš utakmice četvrtfinala Kupa Crne Gore će se igrati, kako se očekivalo, u srijedu 28. novembra! To je juče saopštila Komisija za takmičenje Fudbalskog saveza Crne Gore, a svi mečevi će početi u 13.00 časova.

Utakmica Zeta - Petrovac je svakako bila odložena za narednu srijedu zbog učešća “vukova” u omladinskoj selekciji Crne Gore, dok su okr-

1/4 finale

REVANŠI 28. oktobar Mladost Lj. - Budućnost (prvi meč 1:1) Lovćen - Mornar (prvi meč 1:0) Zeta - Petrovac (prvi meč 1:1) Igalo - Sutjeska (prvi meč 0:2)

šaji Mladost Lješkopolje 1970 - Budućnost, Lovćen - Mornar i Igalo - Sutjeska (trebali da se igraju ove srijede) odloženi zbog nevremena. B.T.

SRBIJA OČIGLEDNO NE MOŽE BEZ TRZAVICA

Piksi mijenja Krstajića!?

Možda preuzme Srbiju: Dragan Stojković, Nemanja Matić i Vladimir Stojković Mladen Krstajić je u Ligi nacija dva puta nadmudrio Ljubišu Tumbakovića i Crnu Goru, osvojio grupu C4, obezbijedio plej - of za Evropsko prvenstvo 2020, plasirao se u Ligu B, ali...

Popularni Krle bi mogao da napusti klupu Srbije. Ili da dobije otkaz! A “orlove” bi trebao da preuzme legendarni Dragan Stojković Piksi.

Navodno, 44-godišnji Krstajić je umoran nakon 11 mjeseci rada zbog kritika i nefudbalske atmosfere što je saop-

štio u utorak veče nakon trijumfa nad Litvanijom (4:1).

Opet navodno, FSS na čelu sa Slavišom Kokezom zamjera čovjeku koji se obrukao na Svjetskom prvenstvu u Rusiji što nije izgladio odnose sa Lukom Milivojevićem i Matijom Nastasićem.

“Neću se oglašavati prije žrijeba kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Poslije 5. decembra možemo da razgovaramo o bilo kojoj temi”, rekao je Kokeza Tanjugu o navodnoj smjeni Krstajića.

B.T.

42 ALEKSANDER ČEFERIN

Balkan nije sazrio za ligu Predsjednik Uefe Aleksander Čeferin pohvalio je Ligu nacija, koja je prije nekoliko dana završila svoj prvi dio po grupama, a 2019. godine igraće se plej-of mečevi...

“Liga nacija je ispala bolje nego što smo očekivali. Kada uporedimo brojeve gledalaca na prijateljskim utakmicama ranije i sada u Ligi nacija, nevjerojatna je razlika”, poručio je oduševljeni Čeferin.

Takođe, Slovenac se kratko osvrnuo na vječito pitanje je li moguća regionalna fudbalska liga...

“Ne planiramo regionalnu ligu. Konkretno, situacija na Balkanu nije sazrela za to. Ko će preuzeti sigurnosnu odgovornost za sve to sada?”, pitanjem je zaključio Čeferin.

A.P.

IVAN STRINIĆ

Plašio sam se kraja karijere

Ivan Strinić još nije debitovao za Milan. Svjetskom vicešampionu sa Hrvatskom otkrivena je hipertrofija srčanog mišića, zbog čega do prije sedam dana nije smio ni da trči...

“Uplašio sam se i za zdravlje, ali i zbog mogućeg kraja karijere. U jednom trenutku sam pomislio da više neću igrati fudbal. Cijelo ovo vrijeme sam išao na testove i bio sa porodicom. Srećom, sve ide kako treba i nadam se da ću za mjesec dana zaigrati protiv Fiorentine. Ekipa me je jako emotivno dočekala na treningu i pozdravili su me velikim aplauzom”, otkrio je Strinić, koji će se poziciji lijevog beka boriti sa Rikardom Rodrigezom i Dijegom Laksaltom.

A.P.

SPORT

PETAK, 23. 11. 2018.

PRAVILA U NOVO

FIFA UVELA NOVA REVOLUCIONARNA PRAVILA U FUDBA

⌦ Aleksandar Popović

F

udbal od sada više nikad neće biti isti. Zapravo, njegova dosadašnja pravila odlaze u istoriju, a tu je 50 novih revolucionarnih rješenja koja će promijeniti lice i naličje najvažnije sporedne stvari na svijetu.

Nova izmijenjena pravila donijeli su FIFA i Internacionalni bord fudbalske asocijacije, koji su napravili 50-ak promjena, a neke od njih posebno izazivaju pažnju. Kako će se izvoditi penali, kada je penal poslije igranja rukom, kako izbjeći krađu vremena, sankcije trenerima i mnogo toga. Pa, da apsolviramo neka od najinteresantnih pravila...

la. Razlog je jasan, niko više od fudbalera ne poštuje pravilo da ne smije utrčati u šesnaesterac prije nego što lopta krene sa bijele tačke, pa će ubuduće penali biti izvođeni kao i posle produžetaka, bez nastavka igre. Dakle, ako golman odbrani jedanaesterac

loptu svom golmanu on više ni u kojoj situaciji neće smjeti da je uhvati rukom. Do sada se to i tolerisalo u smislu da lopta može biti nenamjerno vraćena, ali je gotovo sa tim. Ako čuvar mreže bude u toj situaciji uhvatio loptu rukom ili igrao njom na taj način to će automatski biti penal za protivničku ekipu jer će se to tretirati kao da je igrač u šesnaestercu igrao rukom.

Takođe, od sada golman može da doda loptu saigraču i u šesnaestercu iz gol-auta. Do sada se u takvim slučajevima slobodan udarac ponavljao, pa se i tu gubilo vrijeme.

■ PENAL, NEMA

■ ABBA SISTEM ZA

Jedno od najinteresantnijih pravila svakako je vezano oko nastavka poslije pena-

O tome je bilo riječi i ranije, a u nekim zemljama, ligama i takmičenjima već je ovo pravilo zaživjelo. Međutim, sada se uvodi ABBA sistem izvođenja jednaesteraca. To znači da šuteri ne izvode najstrože kazne u penal serijama kao do sada, jedan pa drugi,

NASTAVKA

ABBA SISTEM PENALA: U PRVOJ SERIJI A TIM PUCA PRVI, U DRUGOJ B TIM DVA PUTA ZAREDOM. TO JE I IZ RAZLOGA ŠTO JE POSTOJEĆI SISTEM NEPOŠTEN JER JE U 60 ODSTO PENAL SERIJA POBJEĐIVAO TIM KOJI JE PUCAO PRVI.

IZVOĐENJE

- to je to. Nastavka nema i neće ga biti.

■ GOLMAN

RUKAMA PRAVI PENAL

Tu je još jedna zanimljivost. Kada igrač vrati nogom

već se miješaju. U prvoj seriji A tim puca prvi, u drugoj B tim dva puta zaredom. To je i iz razloga što je postojeći sistem nepošten jer je u 60 odsto penal serija pobjeđivao tim koji je pucao prvi.

■ RUKA ISPOD RAMENA - PENAL

Mnogi igrači, treneri i navijači, pa i sudije, ni dan danas ne znaju kad je penal ili nije u slučaju igranja rukom u šesnaestercu. Nekad je previše blizu (napucana lopta), nekad ta ruka sprečava putanju lopte prema golu, a nekad je ruka pri tijelu ili u (ne) prirodnom položaju. Pitanja je puno, a odluku treba donijeti u sekundi, pa novo pravilo pokušava da riješi i taj problem. Zato, ako je ruka iznad ramena to je nedozvoljena igra i penal. Sve ispod toga, čini se, neće biti dosuđeno, mada će i taj segment ostaviti situacije koje će izazivati kontroverze i proteste na utakmicama.

■ GOL RUKOM NE VAŽI Naravno, gol rukom je kršenje pravila u fudbalu. No, bilo je primjera kad su sudije ocjenjivale da je igrač nenamjerno igrao rukom i eventualno pogodio. Od sada nijedan pogodak takve vrste neće biti priznat, bez obzi-

Od sad će treneri biti sankcionisani žutim i crvenim kartonom

PETAK, 23. 11. 2018.

SPORT

43

OM RUHU

ALU KOJA VRIJEDI ZAPAMTITI

ra je li slučajno ili namjerno.

Sve se radi kako bi se izbjegao scenario zvani “Božija ruka” Dijega Armanda Maradone.

■ IGRAČ ODMAH NAPUŠTA TEREN

Znate onaj trenutak kada vaša ekipa gubi a 90. je minut, pa suparnička ekipa napravi izmjenu a igrač cijelu vječnost napušta teren? E takvi momenti odlaze u prošlost. Zbog krađe vremena po novom pravilu igrač koji izlazi napustiće igru na bilo kojem kraju terena, onom najbližem, kako bi se izmjena izvršila što prije i spriječilo gubljenje vremena.

■ EKSPRESNI POVRATAK FAULIRANOG IGRAČA

Uprkos novim pravilima,

jedno od onih koje će dodatno živcirati navijače jeste sljedeće. Faulirani igrač, kojem se ukazivala pomoć, može da se vrati na teren i izvede slobodan udarac ili penal - odmah. Tako da može dolaziti do simuliranja igrača i da on, poslije ukazane “pomoći”, zakorači na teren kao da je sve u redu i regularno izvede penal ili prekid, a možda i postigne gol.

■ ŽIVI ZID BEZ PRO-

TIVNIČKIH IGRAČA

Zaboravite živi zid u kojem će pored igrača ekipe koja se brani stajati i oni drugi te se tako stvara gužva, guranje, pa često i prekršaji... Ubuduće, samo igrači tima koji se brani smiju da stoje u živom zidu i nema više protivničkih igrača. Time će se izbjeći cijela drama u živom zidu, a to ide u korist golmanima koji će sada jasnije moći da vide loptu i prate njenu putanju.

■ TRENERIMA KARTONI

Posljednje zanimljivo pravilo svakako je vezano za trenere, odnosno njihove proteste pored aut-linije.

Od sada će i oni, kao fudbaleri, biti sankcionisani kartonima. Žuti će značiti javnu opomenu, a crveni karton ekspresno napuštanje terena i odlazak u svlačionicu. Poput igrača, i treneri će biti suspendovani na jednu ili više utakmica ako nakupe više žutih ili crvenih kartona.

Sve u svemu, u fudbalu nikada nije dosadno. A posebno neće biti sada sa novim pravilima, uz koje rame uz rame stoje gol-tehnologija i VAR, koji provjerava praktično svaku spornu situaciju.

Sudije, knjige u ruke i da se nauče nova pravila: Martin Etkinson

ZLATAN IBRAHIMOVIĆ U SVOM STILU O BOGATOJ KARIJERI

Ja sam sa Zlatanove planete

Zlatan Ibrahimović vraća se u evropski fudbal. Iako ima 37 godina legendarni napadač ne odustaje, već će igrati za Milan minimalno šest mjeseci, sa opcijom produženja ugovora za još godinu. I dok se čeka zvanična potvrda, Ibra je dao intervju za BBC, u kojem je govorio o svojoj karijeri u kojoj je postigao 443 gola do sada...

“Na samom početku nisu mi bili važni golovi, već driblinzi, tehnika... Ipak, u jednom trenutku sam shvatio i rekao sebi: ‘Ovo je najviši nivo. Moraš postizati golove jer si napadač. Ako to ne budeš radio, nećeš nikome biti potreban’”, izjavio je Ibra, koji je tokom bogate karijere igrao za Malme, Ajaks, Juventus, Inter, Barselonu, Milan, PSŽ, Mančester junajted i LA Galaksi.

Pamti Šveđanin iskustvo u Juventusu, gdje ga je vodio čuveni Fabio Kapelo...

“Od prvog dana je vikao na mene - Ibra! Momci iz mlađih kategorija su centrirali, a ja sam morao da dajem golove i golove na treninzima. Svakog dana po pola sata. Ponekad sam bio umoran, ali sam na kraju postao mašina za golove”, objasnio je ko je zaslužan za njegov napredak.

443 GOLA POSTIGAO JE UKUPNO ZLATAN IBRAHIMOVIĆ DO SADA U KARIJERI, UZ OSVOJEN 31 TROFEJ

Igrao je sa i protiv mnogih igrača...

“Na treningu ispred sebe imao sam Lilijana Turama i Fabija Kanavara, a onda me je čekao Điđi Bufon. A na utakmicama su protiv mene bili Paolo Maldini i Alesandro Nesta, a iza njih strašan golman Dida. Protiv svih njih dobijete velike batine i jednu polušansu koju morate da iskoristite”.

Nakon dominiranja u Holandiji, Italiji i Francuskoj, sa 35 godina je odlučio da se oproba u Premijer ligi...

“Prijatelji i oni koji poznaju Premijer ligu bili su protiv.

Mislili su da ću tamo, ako ne budem dobar, poništiti sve što sam napravio u karijeri.

Ali ne, ja volim izazove i tamo sam pokazao ko sam i što sam”, naglasio je Ibra koji je postigao 29 golova za Junaj-

ted i osvojio Ligu Evrope.

Onda se teško povrijedio...

“Nikada do tada nisam bio teže povrijeđen i to me sve zateklo. Međutim, ja sam nesalomljiv kao Supermen i niko ne može da me polomi. Samo Zlatan može da povrijedi Zlatana”, u svom stilu odgovara.

U njegovoj kući na fotografiji stoje njegova stopala, a objasnio je i zašto...

“Ta stopala, iako imaju ružne palčeve, stvorila su sve meni i mojoj porodici.

Supruga ne dozvoljava puno mojih fotografija po kući jer kaže da me i ovako dovoljno ima svakog dana u medijima, ali su stopala ostala kao sinonim za uspjeh. Ja sam došao sa druge planete, Zlatanove planete i svima pokazao ono što do tada nisu vidjeli”, zaključio je neponovljivi Ibra.

A.Popović

44

sport

PETAK, 23. 11. 2018.

anđela i Jovana blistale u njitri Njitra, grad na zapadu Slovačke, bio je domaćin 24. mitinga olimpijskih nada u streljaštvu, a tamo su blistale i dvije naše dame.

Supertalentovana Anđela Miličković osvojila je bronzanu medalju i postavila nacionalni rekord u finalima vazdušnom puškom, dok je Jovana Popović na svom drugom velikom međunarodnom nastupu bila četvrtoplasirana uz novi crnogorski rekord finala za pištolj.

“U ženskim disciplinama za pušku i pištolj, najbrojnijim na turniru, učestvovalo je preko 150 olimpijskih nada, a među njima najprijatnije iznenađenje Anđela i Jovana pokazale su svjetsku klasu i ogroman potencijal”, objavili su na portalu Streljačkog saveza Crne Gore. K.B.

lebron slavio u svom Klivlendu

Lebron Džejms se vratio u Klivlend u dresu Los Anđeles Lejkersa, navijači su ga pozdravili uz mnogo emocija, ali je “kralj” na terenu bio neumoljiv. U pobjedi 109:105 upisao je 32 poena, 14 skokova i sedam asistencija. Šampion je u nevjerovatnom padu. Golden Stejt je izgubio i četvrti put uzastopno, ovog puta ubjedljivo od Oklahome (95:123). Rasel Vestbruk je upisao tripl-dabl od 11 poena, 11 skokova i 13 asistencija, dok je najefikasniji bio Denis Šreder sa 32 poena.

Sakramento je slavio na gostovanju Juti (119:110), a Bogdan Bogdanović i Nemanja Bjelica su upisali po 18 koševa.

Denver je bio bolji od Minesote (103:101), Nikola Jokić nije bio šuterski raspoložen, ali je upisao dabl-dabl - sedam poena, 12 skokova i deset asistencija.

SEMAFOR: Šarlot - Indijana 127:109, Filadelfija - Nju Orleans 121:120, Atlanta - Toronto 108:124, Boston - Njujork 109:117, Čikago - Finiks 124:116, Klivlend - LA Lejkers 105:109, Hjuston - Detroit 126:124, Milvoki - Portland 143:100, Minesota - Denver 101:103, Dalas - Bruklin 119:113, San Antonio - Memfis 103:104, Juta - Sakramento 110:119, Golden Stejt - Oklahoma 95:123.

A.K.

Plasman na EP nagrada za djevojke: Roberto Injiges tokom meča protiv Slovačke

RobeRto InjIgez nakon plasmana CRne goRe na evRopsko pRvenstvo

Nikada nisam gubio vjeru ⌦ Kosta Bošković

Žensku košarku obilježio je osvajanjem Evrolige sa Valensijom, bilo je jasno da se radi o velikom stručnjaku, ali život u Crnoj Gori nije mu počeo baš lagano.

Naprotiv.

Roberto Injigez je najprije na Eurobasketu u Češkoj sa košarkašicama Crne Gore ostvario najlošiji plasman (16. mjesto) na dotadašnja četiri nastupa naše zemlje. Nakon toga ostao je i bez simbola reprezentacije Jelene Škerović i Ive Perovanović, ali nije gubio nadu... Ni kada je pred odlučujuće sustrete u kvalifikacijama za Eurobasket 2019. ostao bez još jedne zvijezde Jelene Dubljević (preskočila samo ta dva meča), kada je nakon poraza od Bosne i Hercegovine izgledalo da je sve izgubljeno.

“Uvijek sam vjerovao da možemo da pobijedimo”, istakao je Injigez kako se osjećao pred odlučujući meč u posljednjem kolu kvalifikacija protiv Slovačke.

A u tom duelu Crnoj Gori je odgovarala samo pobje-

da - i to protiv lidera grupe, na njegovom terenu u Ružomberoku. I stigla je nakon fantastične igre crvenih dama - 82:68.

“Nisam očekivao da će biti lako, znao sam da je Slovačka bolja na papiru, ali sam znao i da možemo da dođemo do pobjede”, dodao je baskijski stručnjak. “Nijednog momenta nismo odustali, radili smo odlično, ovo je nagrada za djevojke za sve što su pružile tokom priprema za ove mečeve”.

■ Odbrana,

Odbrana...

Meč na sjeveru Slovačke naše dame prelomile su “ludom” igrom u trećoj četvrtini...

“Imali smo pravi fokus, dobar plan koji smo ispunili. Ključ pobjede bio je u odbrani. I prije meča sam rekao da je Slovačka izuzetna napadačka ekipa, znali smo koliko je važno da ih zaustavimo i o tome smo uspjeli”, potencirao je Injigez.

Crnogorke su tako poka-

⌦----------------------------------------------ŠESNAEST VELIČANSTVENIH - Uz CrNU GorU, pLASmAN NA EUroAbSkET IzborILI SU I TUrSkA, rUSIjA, SLoVENIjA, ŠpANIjA, ČEŠkA, bjELorUSIjA, VELIkA brITANIjA, bELGIjA, ITALIjA, FrANCUSkA, mAđArSkA, UkrAjINA, ŠVEdSkA, kAo I dVA domAćINA SrbIjA I LEToNIjA.

-----------------------------------------------⌦

zale karakter i samopouzdanje kada je bilo najteže...

“Samopouzdanje koje smo imali prilikom šuta tokom treće četvrtine stiglo je iz dobre odbrane”, nema dilemu trener iz Vitorije. “Vjerovali smo da možemo da pobijedimo, a kada smo počeli da igramo dobru odbranu stigli smo i do samopouzdanja na drugoj strani. Sve je bilo u odbrani”.

■ Mlađe su sada shvatile...

Kako je sa odlaskom Škerović i Perovanović na neki način krenula i smjena generacije, Roberto Injigez je posebno zadovoljan zbog jednog detalja.

“Presrećan sam zbog ovog rezultata, jer su i mlade košarkašice dosta učinile u ovom kvalifikacionom pro-

zoru”, istakao je Injigez.

Naravno, na njihovom razvoju se ne smije stati...

“Ono što je jasno da moramo još mnogo da radimo, one moraju da uče, svakog dana posebno u klubovima.

Mislim da su iz ovih mečeva shvatile da nikada ne bi trebalo da odustaju. To im je važna lekcija”, jasan je Injigez.

Ova Crna Gora ima i poseban kvalitet koji je selektor istakao...

“Imamo dosta mladih djevojaka od 18 do 20 godina.

Njihova glavna prednost je što je to dobra grupa. Imaju sjajnu atmosferu i hemiju u ekipi, drže se zajedno i to je neprocjenjivo važno”, zaključio je Injigez.

Evropsko prvenstvo u Srbiji i Letoniji na programu je od 27. juna do 7. jula, a gradovi domaćini biće Beograd,

Ukrajina jača i od povreda Uz našu reprezentaciju, na Eurobasketu u Srbiji i Letoniji Crna Gora će imati još jednog predstavnika - trener Budućnosti Goran Bošković kao selektor odveo je Ukrajinu na kontinentalni šampionat. Njegova selekcija bila je iza Španije u grupi, ali plasman na EP nije se dovodio u pitanje.

“Protiv Španije smo ima-

li i naših grešaka, ali bilo je i čudnih sudijskih odluka”, potencirao je Bošković za fbu. ua. “Ukupno gledano, kvalifikacije smo odradili dobro. Španija je jedna od najjačih selekcija, a za nas je bilo važno što ni u jednom trenutku nismo zavisili od ostalih drugoplasiranih selekcija. A sve to iako smo imali problema i sa povredama”.

sport

PETAK, 23. 11. 2018.

ABA 2 - SLAVLJE SPArSA U NIKŠIĆU

Foto: Druga ABA liga

Pad u trećoj četvrtini za treći vezani poraz

45

DEJVIS KUP (FINALE) - FrANcUSKA 11. ILI HrVAtSKA 2. PUt

Bitka za krunu na fudbalskom stadionu

Emir Hadžibegović na sinoćnjem meču protiv Sparsa Košarkaši Sutjeske nijesu uspjeli da iskoriste dobru igru u Erste ligi da prekinu seriju poraza u Drugoj ABA ligi. Nakon Rogaške i Heliosa u gostima, Nikšićani su na svom terenu izgubili od Sparsa 67:74 - u devetoj rundi regionalnog takmičenja.

Ključnu razliku gosti iz Sarajeva napravili su tokom treće četvrtine koju su riješili u svoju korist (10:20). Do kraja su izabranici Zorana Glomazića pokušali da se vrate u duel, u dva navrata smanjivali na svega šest poena minusa, ali spasa nije bilo.

Početak duela nije nagovještavao ovakav konačan ishod, jer je domaćin mnogo bolje počeo meč i u uvodnoj dionici imao i +7 (15:8), ali je predstavnik Bosne i Hercegovine uspio da se vrate. Do odlaska na veliki odmor ekipe su bile u egalu (34:34). Uslijedila je već pomenuta treća četvrtina i serija Sparsa koja je slomila Sutjesku.

DRUGA ABA LIGA, 9. KOLO UtoraK Vršac - Primorska

65:103

SrIjeDa Zrinjski - Helios Split - Lovćen Dinamik - Borac Rogaška - MZT

96:86 71:78 89:98 102:90

SINoĆ Sutjeska - Spars

67:74

1. Primorska 2. Spars 3. MZT 4. Split 5. Lovćen 6. Dinamik 7. Rogaška 8. Borac 9. Sutjeska 10. Helios 11. Zrinjski 12. Vršac

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

9 7 6 5 5 4 4 4 4 3 2 1

0 2 3 4 4 5 5 5 5 6 7 8

18 16 15 14 14 13 13 13 13 12 11 10

Najbolji u redovima nikšićke ekipe bio je Radosav Spasojević sa 23 poena i deset skokova, Emir Hadžibegović je ubacio 13, a Boris Lalović deset koševa. Na drugoj strani se istakao Nemanja Protić sa 17 poena.

A.K.

9

ukradenih loPti imali su košarkaši sutjeske na sinoćnjem meču

SUTJESKA

Pjer Moroa, fudbalski stadion u Lilu, izgrađen je 2012, ali već iza sebe ima nekoliko istorijskih događaja i to van fudbalskog svijeta - poput rukometnih i košarkaških spektakala.

Ipak, posljednjih godina poznat je posebno po tenisu, pa će se i od danas transformisati u tenisku dvoranu. Domaćin Francuska u finalu Dejvis kupa titulu brani protiv Hrvatske - “galski pjetlovi” jure 11. krunu, a vatreni drugu.

Prvi meč finala igraće Žeremi Šardi i Borna Ćorić, dok će petak zatvoriti der-

bi između Žo-Vilfred Conge i Marina Čilića. Za domaćine će u subotnjem dublu nastupati Pjer-Ig Erber

RAspOReD 14.00h 16.00h

Petak

Šardi - ĆoriĆ Conga - ČiliĆ

Subota 14.00h

erber/Mau - dodig/ PaviĆ

nedjelja 14.00h 16.00h

Šardi - ČiliĆ Conga - ĆoriĆ

i Nikola Mau, a za Hrvate Ivan Dodig i Mate Pavić.

Ukoliko ne bude promjena posljednjeg dana prvi meč igraće Šardi i Čilić, a završni Conga i Ćorić.

“Uslovi nisu baš idelani”, požalio se Marin Čilić. “Grijanje je drugačije nego što smo navikli, a kad se napuni možda će biti stabilnije. Ali to su uslovi i pokušaćemo da se adaptiramo što bolje”.

Inače, slično je o uslovima govorio i Rodžer Federer kada je 2014. godine predvodio Švajcarsku do srebrnog pehara.

K.B.

SPARS

67 74

20 14 10 23 18 16 20 20 Goranović 1 Pavlićević 9 Vulević Knežević 7 N. Vuković Ćalić Vujović 2 Raičković Spasojević 23 S. Vuković 2 Hadžibegović 13 Lalović 10 Trener: Zoran Glomazić

Durmo 4 Zahiragić 12 Vrabac 7 Jovanović 6 Grubelič Manjgafić 5 Kamenjaš 7 Protić 17 Albijanić 10 Bašić Mazalin Glogovac 6 Trener: Marko Trbić

NIKŠIĆ - Dvorana: SC “Nikšić”. Gledalaca: 1.000.

Sudije: Matej Špendl (Slovenija), Boro Antovski (Makedonija), Bojan Kruljac (Hrvatska).

LET KA VRHU Rukometašice Crne Gore odletjele su juče u Švedsku gdje će odraditi završne pripreme za Evropsko prvenstvo koje će se u Francuskoj održati od 29. novembra do 16. decembra. U zemlji odakle je selektor Per Johanson naše igračice će igrati prijateljske duele sa Švedskom.

Lavice su na šampionatu Starog kontinenta u grupi sa Slovenijom, Rusijom i domaćom Francuskom.

46

SPORT

PETAR MIJOVIĆ ANALIZIRA RIVALE PLAVIH

Čvrstina i intenzitet moraju biti na maksimalnom nivou

Podgorica i košarkaši Budućnost Volija spremni su za još jedan okršaj protiv bivšeg vladara Evrope, a Petar Mijović je u analizi pokušao da vam približi CSKA. “U Podgoricu dolazi jedna od najboljih evropskih ekipa, izuzetna organizacija, sjajni igrači i vrhunski trener - sve što CSKA godinama čini uvijek glavnim kandidatom za titulu prvaka Evrope. Podatak da u dva takmičenja do sada nemaju poraz (8-0 u Evroligi i VTB ligi) jasno pokazuje kakva ekipa dolazi i da nas čeka sigurno pravi košarkaški praznik”, rekao je Mijović na početku.

Kada se pogleda sastav čini se da nemaju slabu tačku u ekipi. Kako igraju i šta najviše forsiraju?

“Sigurno da ekipe koje imaju ambicije da pobijede CSKA moraju odigrati na visokom nivou, skoro perfektnu utakmicu u oba pravca”, ističe trener Studentskog centra i analizira Moskovljane.

“Igraju raznovrsno i na svim pozicijama su izuzetno talentovani i fizički dominantni. Rodrigez je kao motor tima i organizator izuzetan na otvorenom terenu i ‘pick and roll’ igri. De Kolo je godinama jedan od najboljih bekova u Evroligi, Higins i Klajburg nevjerovatne atlete, veliki talenat u spoljnoj liniji, dok su ispod koša Hajns i Hanter. Igraju raznovrsno, izuzetno napadački prevashodno u tranziciji i kroz PNR igru. Mobilna centarska linija im daje mogućnost da igraju dosta različitih odbrana na PNR. Trener Itudis u napadačkim setovima kroz veliki broj jednostavnih PNR udara u različitim rasporedima preko Rodrigeza, De Koloa i Higinsa otvara pokretljivim centrima brza otvara-

nja, a igračima poput Klajburna mogućnost igre ‘1 na 1’ situacije u prilasku. Jako teška, i uz Fenerbahče po mom mišljenju, najzahtjevnija ekipa za pripremu”.

Kako igrati protiv takve ekipe?

“Sigurno da je teško odrediti slabe tačke u oba pravca. Čvrstina i intenzitet igre moraju biti na maksimalnom nivou. Jako je važno da se u bazičnim stvarima bude na nivou. Kontrola laganih poena, ofanzivnog skoka, uz kontrolu izgubljenih lopti, može biti ključan faktor da se što duže bude u meču. Takođe, PNR odbrana mora biti na visokom nivou, što neće biti lako s obzirom na talenat i kvalitet spoljne linije CSKA. U svakom slučaju naš tim ima svoje adute i kvalitet i ono što je sigurno je da će CSKA morati na parketu da pokaže kvalitet koji objektivno posjeduje u odnosu na nas”, jasno ističe mladi trener koji zna da će i svježina igrati ulogu.

Obje ekipe su iz Moskve doputovale u Podgoricu na ovaj duel.

“U takvim okolnostima vremena za veliku pripremu nema i jako je bitno sa koliko svježine i energije će naš tim ući u meč obzirom na duel sa Himkijem. CSKA je veliki favorit, ali isto tako ovo je šansa da Budućnost uživa u nadmetanju sa takvim velikanom”, poentirao je Petar Mijović.

A.K.

Kontrola laganih poena, ofanzivnog skoka, uz kontrolu izgubljenih lopti, može biti ključan faktor da se što duže bude u meču

PETAK, 23. 11. 2018.

PRAZNIK U ª MORAČIº BUDUĆNOST VEČERAS DOČ

NEKA DRHTI MO ⌦ Alen Kasmić

Sedmostruki šampion Starog kontinenta, jedna od najjačih košarkaških organizacija u Evropi, nevjerovatan stručnjak na klupi i roster od vanserijskih igrača... Podgorica je spremna za još jedan pravi košarkaški praznik u Evroligi, igrači Budućnost Volija spremni da zaigraju protiv još jed-

EVROLIGA 9 KOLO Sinoć Darušafaka - Efes 88:93 Olimpijakos - R. Madrid 88:83 Makabi - Fenerbahče 70:74 G. Kanarija - B. Minhen (kasno sinoć) Večeras 18.45h Žalgiris - Himki 20.30h Baskonija - Panatinaikos 20.30h Budućnost - CSKA 21.00h Barselona - Armani 1. CSKA 2. R. Madrid 3. Fenerbahče 4. Efes 5. Armani 6. Panatinaikos 7. Barselona 8. Olimpijakos 9. Žalgiris 10. B. Minhen 11. Himki 12. Baskonija 13. G. Kanarija 14. Budućnost 15. Makabi 16. Darušafaka

8 9 9 9 8 8 8 9 8 8 8 8 8 8 9 9

8 8 8 7 6 5 5 5 3 3 2 2 2 1 1 1

0 1 1 2 2 3 3 4 5 5 6 6 6 7 8 8

Borba od prvog do posljednjeg minuta: Alen Omić tokom duela protiv Himkija nog bivšeg vladara Evrope “plavi” večeras (20.30h) dočekuju moćni CSKA. Biće ovo još jedna sjajna prilika za izabranike Aleksandra Džikića da se pokažu u najboljem svijetlu te da vide gdje su u odnosu na jedan od najmoćnijih timova u takmičenju, kao i glavnim favoritom za osvajanje trofeja. Moskovljani nakon osam kola imaju isto toliko pobjeda, a u srijedu su savladali Žalgiris na svom terenu nakon produžetka. Sa druge strane iza Podgoričana je poraz od Himkija i naporan put

SPORTKLUB 1 10.00h 14.00h 18.30h 20.30h

21.00h

F1 Abu Dabi, trening 1 F1 Abu Dabi, trening 2 Galatasaraj - Konja, fudbal Budućnost - CSKA, košarka

SPORTKLUB 2 18.45h 20.45h

Žalgiris - CSKA, košarka Ipsvič - VBA, fudbal

Barselona - Armani, košarka

SPORTKLUB 4 18.45h

Maribor - Krka, rukomet

SPORTKLUB HD 18.00h 21.00h

Šahtjor - Ljvov, fudbal Leganes - Alaves, fudbal

SPORTKLUB 5

SPORTKLUB 3 09.30h 17.30h

iz Moskve.

“Još jedan šampion Evrope u Podgorici, velesila evropske košarke. Ovo je sjajna prilika za naše navijače da nas gledaju kako igramo protiv favorita. Ne treba da pričamo o njihovoj postavci, nivou talenta.

Očigledno je da su favoriti”, nije puno pričao Džikić u najavi meča.

A, šta napisati o ekipi koju vodi Dimitris Itudis? Nevjerovatan kvalitet na svim pozicijama, razrađen sistem bez puno promjena u rosteru. Najbolji poenter u dosadašnjem dijelu je Kori Higins

Džudo Džokerit - Baris, hokej

18.00h 20.30h

Fljamurtari - Partizani, fudbal Baskonija - Panatinaikos, košarka

ÄŒEKUJE CSKA 20.30H U DEVETOM KOLU EVROLIGE

OĆNA “ARMIJA�

DVA PORAZA I BRUTALNI MIRSAD TURKDŽAN

sa 17 poena prosjeÄ?no, a odliÄ?no ga prate Nando De Kolo i Serhio Rodrigez koji je glavni kreator. Nevjerovatne atlete predvodi Vil Klajburn, dok su pod koĹĄem snaĹžni Kajl Hajns i Otelo Hanter. Uz njih tu su i izuzetno kvalitetni domaći igraÄ?i - Nikita Kurbanov, Mihail Kulagin, Andrej VoronceviÄ?, Semen Antonov. “Čeka nas jako teĹĄka utakmica, svi znamo kakva ekipa je CSKA. Ne bih priÄ?ao puno o njima jer je svima poznato o kakvoj ekipi se radi. Svake godine su favoriti za osvajanje Evrolige pa tako i ove godine sa svih

Ĺ VED MVP

Aleksej Ĺ ved proglaĹĄen je za najkorisnijeg igraÄ?a osme runde Evrolige. Sjajni ruski reprezentativac bio je najzasluĹžniji za ubjedljiv trijumf Himkija protiv Budućnosti 69:85. Za 35 minuta na parketu upisao je 22 poena, imao po sedam skokova i asistencija i jednu ukradenu loptu za ukupni indeks korisnosti 30 osam pobjedaâ€?, rekao je Alen Omić.

Favorit se zna, ali takvi meÄ?evi su najlakĹĄi za igranje kada je Budućnost u pitanju.

DN TIP

KLUB BRIĹ˝

VAREGEM

GG3+ Na ťest posljednjih duela obje ekipe su postigle makar po gol, pa vjerujemo da će se tradicija nastaviti i u ovom

Na danaĹĄnji dan

Foto: Facebook

Budućnost je protiv CSKA do sada Igor RakoÄ?ević na prvom u Evroligi odigrala dva duela i upisala duelu protiv CSKA u “MoraÄ?iâ€? dva poraza. Bilo je to u sezoni 200102, a ti dueli ostaće upamćeni po nevjerovatnim brojkama Mirsada TurkdĹžana. Prvi duel u “MoraÄ?iâ€? odigran je 25. oktobra (72:103) - Nikola Jestratijević je sa 20 poena bio najbolji u redovima Budućnosti, Dejan Milojević je ubacio deset uz deset koĹĄeva, ali je na drugoj strani TurkdĹžan bio neumoljiv - 23 poena i 14 skokova.

U Moskvi, 10. januara, “plaviâ€? su se drĹžali do kraja, ali takoÄ‘e izgubili (83:88). U tom duelu TurkdĹžan je postigao 27 poena i Ä?ak 23 skoka, ĹĄto je i dalje najbolji uÄ?inak u istoriji “armijeâ€?.

Najefikasniji u redovima PodgoriÄ?ana u tom duelu bio je Igor RakoÄ?ević sa 23 koĹĄa.

47

SPORT

PETAK, 23. 11. 2018.

Rasterećenost i veliki motiv protiv jakog rivala moŞe da odigra veliku ulogu u ovom duelu. Sa druge strane veliki problem moŞe biti umor.

Komplikovana putovanja do Rusije i nazad, izuzetno malo vremena za pripremu... â€œĹ to se nas tiÄ?e - trebamo izaći na teren i boriti se od prvog do posljednjeg minuta i dati sve od sebe. Ritam je naporan, ali tako je svim ekipamaâ€?, poentirao je centar regionalnog ĹĄampiona.

Moćni CSKA, joĹĄ jedan koĹĄarkaĹĄki praznik i prilika za krcatu “MoraÄ?uâ€?...

1994.

VEA UTIĹ AO MINHEN

Grupna faza Lige ťampiona i trijumf PSŽ-a na Olimpijskom stadionu u Minhenu (0:1). Evrogol postigao je ŽorŞ Vea.

IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, JuĹžna tribina stadiona pod Goricom

SPORTKLUB 6 20.00h

ARENASPORT 3 Kik boks

ARENASPORT 1 18.00h 20.45h

ÄŒukariÄ?ki - Rad, fudbal Lion - Sent Etjen, fudbal

ARENASPORT 2 09.45h 18.00h 20.00h

Sidnej - Njukasl, fudbal Slovan - V. Plzen, fudbal Troa - Lorijen, fudbal

18.00h

Nenad AMIDŽIĆ, izvrťni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

RudeĹĄ - Inter Z, fudbal

EUROSPORT 13.00h 17.45h

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me)

Karling Ski skokovi

EUROSPORT 2 16.45h UmjetniÄ?ko klizanje 18.15h UmjetniÄ?ko klizanje 20.30h B. Leverkuzen - Ĺ tutgart, fudbal

Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: NataĹĄa PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), DruĹĄtvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: MiloĹĄ ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LopiÄ?ić

redakcija@dnovine.me

zanimljivo Na jučerašNjOj sjedNiCi

Vlada osnovala Fond za zaštitu životne sredine Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici donijela Odluku o osnivanju Fonda za zaštitu životne sredine, u cilju očuvanja, održivog korišćenja, zaštite i unapređivanja životne sredine.

Odlukom su definisani: status Fonda kao društva sa ograničenom odgovornošću, organi društva i njihova ovlašćenja, osnovni kapital, finansiranje i korišćenje sredstava. Tako je predviđeno da osnovni kapital

Društva čine novčana sredstva koja obezbjeđuje Osnivač u iznosu od 45.000 eura za osnivački ulog i 5.000 eura za početak poslovanja Društva.

Eko-fond će doprinijeti realizaciji strateške vizije Crne Gore kao ekološke države, koja će građanima omogućiti ostvarenje osnovnog prava na čistu i zdravu životnu sredinu, navodi se, pored ostalog, u saopštenju.

M.I.

NOva PONuda M:Tel-a

Godišnji rominG u Srbiji za 35 eura

M:tel je i ove godine obezbijedio najpovoljniji roming za svoje korisnike, saopšteno je iz kompanije.

U ponudi je Prva klasa tiket koji za 34,9 eura omogućava svim korisnicima da do kraja naredne godine, dok se nalaze u Srbiji, aktiviraju neograničene dolazne i odlazne minute ka mobilnoj i fiksnoj mreži

Telekoma Srbija i ka 068, 060 i 078 m:tel mreži, neograničene SMS poruke i mobilni Internet.

“Promo cijena od 34,9 eura je aktuelna do 1. januara naredne godine, a od tog datuma cijena Prva klasa tiketa je 39,9 eura”, naveli su u M:tel-u. U ponudi su i 15-dnevni tiket za 9,9 ili sedmodnevni po cijeni od 5,9 eura.

R.E.

aktuelno NTO Na ObilježavaNju 70 gOdiNa eTC

Nastavak promocije Na dalekim tržištima

Predstavnici Nacionalne turističke organizacije učestvovali su u radu 96. Generalne skupštine Evropske komisije za putovanja (ETC) u Antverpenu, na kojoj je istovremeno obilježeno 70 godina postojanja ove međunarodne organizacije, čiji je Crna Gora punopravni član od 2006. godine. „Tokom proteklih sedamdeset godina, naša ključna misija i vrijednosti ostaju nepromijenjeni: promocija Evrope kao destinaciju i dalje olakšavanje putovanja u Evropu“, istakao je tom prilikom direktor Turističke organizacije Flandrije i aktuelni predsjednik ETC-a Peter

Učesnici skupa u Antverpenu

de Vilde. Na sjednici su usvojeni Program rada i budžet ETC-a za 2019, kao i operativne smjernice za prekookeansku saradnju, a razmatrani su i predlozi za nove članove, te aktuelni i budući odnosi između ETC i Evropske komisije. „Kroz članstvo u ETC, Crna Gora ima zajednič-

ke nastupe prema udaljenim tržištima kroz studijske posjete medija i turoperatora iz kao što su SAD, Kanada, Japan, Latinska Amerika i Kina, prezentaciju u European Magazine i druge aktivnosti kojima se promoviše Evropa kao destinacija“, istakli su iz NTO. K.J.

HrvaTska POliCija razbila kriMiNalNu gruPu

Poštom krijumčarili oružje Hrvatska policija razbila je petočlanu kriminalnu organizaciju čije članove tereti da su preko interneta iz SAD-a naručivali veće količine pištolja i dijelova oružja, koje je potom pod lažnom deklaracijom stizalo u Hrvatsku na adresu navodnog organizatora krijumčarskog lanca.

Splitska policijska nacionalna kancelarija za suzbijanje korupcije i organizo-

vanog kriminaliteta je, u koordinaciji s Uskokom, kriminalističkim istraživanjem obuhvatila četvoricu hrvatskih i jednog holandskog državljanina, saopštio je MUP

brazilski sud Mu PlijeNi iMOviNu

Hrvatske.

Okrivljeni su se, prema sumnjama Uskoka, od početka 2018. do 21. novembra na području Splitsko-dalmatinske županije i Zagreba organizovali radi sticanja velike imovinske koristi kupovinom većih količina vatrenog oružja i dijelova oružja iz SAD-a i njegove prodaje na ilegalnom hrvatskom tržištu.

(Jutarnji.hr)

aNkeTe:

ronaldinjo bankrotirao? Putinu pada

Hajdi

Nije tajna da je legendarni Ronaldinjo u velikim finansijskim problemima, a juče je saznao novu lošu vijest. Sud je presudio da je nekadašnji brazilski fudbaler sagradio zgrade bez dozvola na zaštićenom području, a s obzirom da Ronaldinjo na računu ima samo šest eura, juče su brazilske vlasti krenule da mu plijene imovinu.

Tako je Ronaldinjo ostao bez luksuznih automobila, slika, televizora…

Ronaldinjo, iako je završio karijeru, i dalje dobija ogromne pare od reklama i ugovora sa Nike, pa brazilski sud smatra da ustvari legendardni Dinjo krije pare na tajnim računima van zemlje. A ako se to potvrdi, Ronaldinjo bi mogao da završi i u zatvoru...

popularnost

Popularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina je ispod 60 odsto - najniža u posljednjih pet godina, saopštio je juče ruski centar Levada.

Prema rezultatima ankete, za Putina bi glasalo 56 odsto ispitanika na izborima 2024.

Podrška Putinu je 10 odsto manja nego prošle godine.Posljednji put kada je Putin imao podršku ispod 60 odsto bilo je 2013. godine.