Dnevne novine 24-25. novembar 2018. by Dnevne Novine

POSLANIK DF U SKUPŠTINI SAOPŠTIO

Knežević: Željko Ivanović me zvao da podržimo Krivokapića za premijera SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018. BROJ 2229 GODINA VIII

■3

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

foto: Iva Mandić

(ANTI)FAŠIZAM VELIKA POBJEDA PLAVIH

Čudo u “Morači”, Budućnost srušila moćni CSKA ■ 57

LJUIĐ ŠKRELJA, PREDSJEDNIK ADMINISTRATIVNOG ODBORA SKUPŠTINE CRNE GORE, POSLANIK DPS

Vraćanje u prošlostbilobi Branka Milić u samoubistvo Ambasadi Srbije OPTUŽENA ZA POKUŠAJ TERORIZMA POBJEGLA

u Podgorici ■ 16

■ 5 7 ISTRAGA O UBISTVU NA STAROM AERODROMU ■ 19

KALEZIĆ BIO ČEST GOST U LOKALU LEVEL ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

Ču li kako sam kazao Kurcu... Neće ●NEZVANIČNO NEZVANIČNO nam oni Kosovo u Interpol.. Ne znam jesu li mu dobro preveli...Alo... jeste, jeste - Kurcu...

Okle vječna... Neću ga ja ustajat, pa da će me smijenit i Crnogorska i ovi Rankovi...

Da je vječna Crna Gora...

Ćuti, ne čujem... Evo mi izgleda Vučić kaže da mu poručim kako Crna Gora i Makedonija treba da zasluže naše prijateljstvo... Odmah ću, predsjedniče, ništa ne brini...

Bošković: Vojska je neotuđivi dio naše države

Među prioritetima Vojske za 2019. su opremanje jedinica Vojske lakooklopnim vozilima, kasarna Masline, regionalni centar za planinsko ratovanje i vojni poligon “Sinjajevina”, kasarna “Miljan Vukov Vešović” u Andrijevici, vojni aerodrom u Nikšiću ili Beranama i nabavka radara za kontrolu vazdušnog prostora.

REZULTATI IRF A U PROTEKLE DVIJE GODINE

PLASIRALI 377 MILIONA EURA Investiciono-razvojni fond je od osnivanja finansirao crnogorsku ekonomiju sa više od 800 miliona, dok je u posljednje dvije godine, od kada je započeo mandat novog sastava Vlade, plasirao 377 miliona eura, saopštio je predsjednik Odbora direktora te institucije Zoran Vukčević. IRF je u posljednje dvije godine odobrio više od 780 projekata, čime je otvoreno i sačuvano oko 8.600 radnih mjesta.

SUBOTA

● 12-13

NEDJELJA

● 8-9

● 12

Ministarstvo prosvjete je, zajedno sa Upravom policije, formiralo Komisiju radi definisanja mjera za suzbijanje vandalizma, sprečavanje nasilja i zaštite imovine obrazovno-vaspitnih ustanova, saopšteno je Vikend novinama iz prosvjetnog resora. Komisiju čine predstavnici ministarstava prosvjete, finansija i unutrašnjih poslova, Uprave policije, Zajednice opština, ali

● 20-21

Premašen plan proizvodnje struje Ovogodišnji plan proizvodnje premašila su sva tri velika proizvodna objekta - hidroelektrane Piva i Perućica i Termoelektrana Pljevlja. EPCG je u prvih devet mjeseci ostvarila neto dobit od 43.058.153 eura

MUP i prosvjeta zajednički protiv nasilja u školama

Tokom dana postepeno naoblačenje, koje će uglavnom u poslijepodnevnim satima i tokom noći mjestimično usloviti kišu, na jugu intenzivnije padavine, ponegdje se očekuju pljuskovi i grmljavina. Jutarnja temperatura vazduha -1 do 11, najviša dnevna 7 do 19 stepeni. Podgorica: Umjereno do potpuno oblačno, uglavnom krajem dana i tokom noći kiša. Najviša dnevna oko 17 stepeni.

Oblačno sa kišom, ponegdje pljuskovi sa grmljavinom. U južnim i zapadnim predjelima se očekuju intenzivnije padavine, ponegdje su mogui obilne količine. Vjetar povremeno umjeren do jakJutarnja temperatura vazduha 3 do 12, najviša dnevna 7 do 18 stepeni. Podgorica: Oblačno sa kišom. Najviša dnevna oko 15 stepeni.

Dvije privatne ambulante radile bez licence Zdravstvena inspekcija je utvrdila da je pružana zdravstvena zaštita u dva objekta - bez licence za rad kojima je zabranjeno obavljanje zdravstvene djelatnosti, izrečene novčane kazne i podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ● 22-23

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

POSLANIK DF U SKUPŠTINI SAOPŠTIO

POLITIKA

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

ANTI FAŠIZAM

Knežević: Željko Ivanović me zvao da podržimo Krivokapića za premijera Funkcioner DF-a Milan Knežević kazao je juče na plenumu, tokom polemike sa liderom SDP-a Rankom Krivokapićem, da je direktor i jedan od osnivača “Vijesti” Željko Ivanović 24. oktobra 2016. zvao Demokratski front i tražio da Krivokapića podrže za premijera. “Mnogo mi je drago što su oni građani Crne Gore koji podržavaju Demokratski front,

ULTIMATUM ŠPANIJE

vidjeli ko je Ranko Krivokapić, čovjek koga su ‘Vijesti’ željele da predlože za našeg premijera, i koga smo mi trebali da podržimo po sorošoidnom planu. Evo koga je trebalo da podrži Demokratski front, Ranka Krivokapića, kreatora ovakvog diskriminatorskog Ustava prema Srbima. Željko Ivanović me zvao da te mi podržimo za premijera, 24. oktobra”, kazao je Knežević. Krivokapić mu je na

to odgovorio da se premijer bira na izborima a ne da te neko predloži. “Premijera odlučuju građani na izborima i partija koja ima većinu, i ako iko zna demokratiju može biti samo tako, a ko će mojim imenom da manipuliše eto mu ga tamo. Taj koji vam je to nudi, izaberite ga za premijera, ja ga neću podržati”, odgovorio je Krivokapić Kneževiću. R.P.

Gibraltar odlučujući za Bregzit Madrid je ponovio zahtjev za dobijanjem “apsolutnih garancija” da ć e za svaki budući sporazum Evropske unije i Velike Britanije u vezi s Gibraltarom biti neophodna saglasnost Španije. Portarolka španske vlade Isabel Sela rekla je danas da su pitanja u vezi s Gibraltarom “odlučujuć a” za Madrid da bi odobrio sporazum o Bregzitu. Španski premijer Pedro Sančes u srijedu je zaprijetio blokadom sporazuma o Bregzitu ako se do nedjelje, za kada je zakazan samit Evropske unije, ne prizna uloga Španije u pregovorima o budućnosti Gibraltara. Španija ima načelni dogovor s evropskim partnerima o budućoj ulozi u pregovorima o Gibraltaru, teritoriji gdje rade hiljade Španaca i na koju Madrid polaže pravo. Španska vlada želi da se taj dogovor precizira “crno na bijelo”.

Menadžer opštine Budva Milo Božović, na pjenu od „srpskog mora“, odsjedio je intoniranje crnogorske himne tokom svečane sjednice. Poslije je (pro)srpskim medijima objasnio kako je to njegov “antifašistički čin“. Božović je član Demokratskog fronta, na čijem čelu je Andrija Mandić, ugledni četnički vojvoda. Četnici su, inače, dokazani fašisti. To su vrlo zorno pokazali u bici za ranjenike na Neretvi 1943. godine, u saradnji sa ustašama, Italijanima i Njemcima u operaciji Vajs. Da ne pominjemo neke skorije genocide. Tako da svojim antifašističkim diskursom Božović rizikuje da ostane bez funkcije u Budvi! Za Božovićev potez, braća Hrvati, ikavci, imaju dobru izreku: Sidi di si, ni za di si nisi! Problem je što budvansku lokalnu vlast, koja je nedavno slavila i stotu obljetnicu ukidanja crnogorske države, pored (anti) fašiste Božovića, čine i Rankov SDP, Crnogorska... Juče su frontovci u Skupštini i Ranka etiketirali kao fašistu, tako da se više ne zna ko koga tu j... Ali, Krivokapić nema vremena da se bavi budvanskim četništvom, jer je okupiran razradom novih priloga za teoriju „parlamentarne diktature“. Tako je ovih dana elaborirao tezu o „razvlašćivanju skupštine“, povodom rasprave o predlogu zakona o javnoj upravi. Naglasio je, pored ostalog, da je „Crna Gora po Ustavu parlamentarna demokratija, za razliku od predsjedničkih ili kancelarskih sistema“. Tolika količina neupućenosti u savremene političke sisteme „Ranka emeritusa“, sa 500 eura naknade, je zapanjujuća. Prosto je nevjerovatno da Ranko kaže kako američki ili francuski, dominantno predsjednički sistemi, ne počivaju na parlamentarnoj demokratiji, ili da dominantno kancelarski njemački, austrijski i britanski sistemi nijesu sazdani na istoj toj parlamentarnoj demokratiji. Ili da, čak, kraljevine Holandija, Belgija, Švedska, Španija, Velika Britanija nijesu parlamentarne demokratije?! Sad je jasno zašto je SDP pukao i zašto u Podgorici Ranko nije mogao da dostigne ni cenzus. Ne zna čovjek o čemu priča. Pa tako ne znaju ni oni što ga slušaju. Aleksa Bečić, osim što je, zajedno sa svojim partnerom Dritanom Abazovićem, politički dodatno potonuo na domaćem i međunarodnom planu, zbog istrajavanja na bojkotu parlamenta, dobio je novu priliku da dokaže svoju nevinost povodom „navodnog“ plagiranja magistarskog rada. Ekonomski fakultet formirao je posebnu komisiju, sazdanu od eksperata Srba i Hrvata, pa ćemo uskoro saznati da li je Aleksa zaista nevin, kao što tvrdi njegov partijski mudrolog Momo Koprivica, i da je priča o njegovoj resavskoj sklonosti tek produkt „udbaške zavjere režima“. PS: „Ne postoji ništa dosadnije nego biti prisutan tome kada čovjek demonstrira svoj um. Pogotovo ako je um odsutan.” (Erih Maria Remark)

5 INTERVJU: LJUIĐ ŠKRELJA, POSLANIK DPS, PREDSJEDNIK ADMINISTRATIVNOG ODBORA SKUPŠTINE CRNE GORE SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

POKUŠAJ VRAĆANJA U PROŠLOST BILO BI SAMOUBISTVO

■ Prosrpske stranke su me optuživale kao poslušnika, dželata, mitraljesca vlasti... Optuživao me i moj narod, iz albanskih stranaka pogotovo. Optuživali su me za sve i svašta, objavili mi smrtovnicu, prijetili... Ali nikada nisam mislio da radim nešto pogrešno. ■ Opredjeljenje da se politikom bavim u okviru jedne građanske partije ponio sam iz porodice, u kojoj se oduvijek baštinilo poštovanje prema ljudima, nezavisno kome se mole ili klanjaju. Tako sam vaspitavan i zato sam se borio i zalagao za Crnu Goru kakva je danas. I sve zašto sam se zalagao - evo ga tu. Primjer smo u regionu po poštovanju različitosti, multikulturalnosti, dobrosusjedskim odnosima, lideri u integracijama. Ne vidim šta bih više mogao da uradim da sam bio u albanskoj partiji.

■ Nema teorije da bih nekome dozvolio da

dobije sredstva od države i da ih upotrijebi protiv te iste države. Dati novac nekome ko hoće da minira državu, ko donosi rezoluciju da smo, kao država niko i ništa, tome jasno treba reći - ne.

■ Ne vidim zašto bi nekome

smetalo da o toj kobnoj takozvanoj Podgoričkoj skupštini razgovaramo i u crnogorskom parlamentu, isključivo na osnovu argumenata i istorijskih fakata.

INTERVJU

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

INTERVJU: LJUIĐ ŠKRELJA, POSLANIK DPS, PREDSJEDNIK

Pokušaj vraćanja u Proš Škrelja

⌦ Elhana Hamzić

“Crna Gora je stabilna, bez otvorenih pitanja sa susjedima, država koja ide u dobrom pravcu i to se odavno prepoznaje. Nedavno je pored mene u Strazburu sjedio Čarls Tanok koji je javno kazao da je Crna Gora dobra vijest i da nema zvaničnika koji nije pohvalio rezultate naše države na putu ka EU. Nije bilo lako Crnoj Gori da utvrdi granicu sa Kosovom, sa BiH, da prisno sarađuje sa Hrvatskom, da se riješi pitanje graničnih prelaza sa Albanijom... To nije postigao neko sa strane, nego ljudi koji vode Crnu Goru. Postali smo članica NATO-a, uskoro ćemo i EU. Po tome nas Evropa i svijet prepoznaju i svaki pokušaj vraćanja u prošlost, bilo bi samoubistvo”, kaže u razgovoru za Vikend novine Ljuiđ Škrelja, poslanik DPS i predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora. VN: Gospodine Škrelja, Vi ste kao predsjednik Administrativnog odbora imali pune ruke posla tokom prethodne dvije godine. Dosta su Vas prozivali u medijima, opozicija vas je vrlo grubo napadala, bili ste izloženi prijetnjama… Kako se nosite sa obavezom da odgovoran posao radite transparentno, a pod pritiskom velikog dijela javnosti? ŠKRELJA: Dugo sam u parlamentu, što lokalnom, što državnom, u Ulcinju više nego ovdje, čak i za vrijeme jednopartijskog sistema sam bio odbornik. Dakle, uvijek sam se bavio politikom i nikad nijesam bježao od izazova. U Ulcinju sam ’97. godine, prilikom podjele DPS, bio, da kažem neko ko je preokrenuo stvari i usmjerio prema ovom DPS-u odnosno ovoj politici koja nas je dovela do samostalne Crne Gore, do članstva u NATO, do predvorja EU.

Novčane kazne zbog kršenja Etičkog kodeksa poslanika

VN: Planirate primjenu oštrijih mjera prema onima koji vrijeđaju na sjednicama parlamenta. Hoće li biti novčanog kažnjavanja? ŠKRELJA: Dio Etičkog kodeksa je, kako što je poznato, promijenjen, pa se predviđa da se u slučaju javne opomene može izreći novčana kazna. E, to ćemo početi da primjenjujemo. VN: To sigruno nije bilo jednostavno... ŠKRELJA: Nimalo. Od te 1997. godine počinje i „podjela“ na Luiđa, koji je dobar komšija, domaćin, patriota, koji zna svoj posao i na Ljuiđa koji “veze nema”, koji je “bezobrazan”, “poslušan” itd. Ali, kako god me ko doživljavao, ja sam ponosan na to sam aktivno učestvovao u svim dešavanjima koji su doveli Crnu Goru tu gdje je. Nažalost, to nije protumačeno kako bi bilo u normalnom svijetu, ne da se podijele nagrade, već da se cijeni nečiji rad. Prosrpske stranke su me optuživale kao poslušnika, dželata, mitraljesca vlasti... Optuživao me i moj narod, iz albanskih stranaka pogotovo. Optuživali su me za sve i svašta, objavili mi smrtovnicu, prijetili... Ali nikada nisam mislio da radim nešto pogrešno. VN: Zapalo Vas je i da budete na čelu Administrativnog odbora u vremenu kada je trebalo donositi nimalo lake odluke. Kako ste se osjećali? ŠKRELJA: Kada mi je rečeno da ću da vodim Administrativni odbor, prilikom konstituisanja 26. saziva Skupštine Crne Gore, meni je to bilo prirodno, jer sam dugo bio član Odbora, član Komisije za izbor i imeno-

U roku od deset dana svi koji su javno opomenuti dobiće i novčanu kaznu, kako predviđa Poslovnik. To će biti tačka dnevnog reda na prvoj narednoj sjednici Administrativnog odbora. Mi ćemo predložiti Skupštini da se počnu primjenjivati i novčane kazne prema onima koji su se ogriješili o Etički kodeks, a na Skupštini je da o tome odluči. vanja, dakle imao sam iza sebe dosta iskustva u Skupštini Crne Gore. Ni na kraj pameti mi nije bilo da ću da nailazim na stvari koje su se desile. Što je najčudnije, oni koji su bili nezadovoljni nijesu svoje kritike i prijetnje uputili Administrativnom odboru, nego lično Škrelji. Ovaj Odbor je svaku odluku donio u većini, najčešće jednoglasno, ali smo na udaru bili Marta Šćepanović i ja, druge niko nije pominjao. Nažalost, određeni mediji, nikada nijesu u pravoj mjeri ispratili ono što se meni lično dešavalo, dok su i te kako pratili druge i dizali tenzije i kada za to nije bilo nikakvog razloga. Ja se ni prema kome nisam ogriješio, mirno spavam, a ko je prema meni, neka vidi sam. VN:Koje su odluke bile najteže? ŠKRELJA: Najteže odluke su bile oko skidanja imuniteta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću nakon podizanja optužnice kojom se terete za učešće u pokušaju terorizma, i Medojeviću za pranje novca. Ja sam uradio ono što bi morao da uradi svako ko bi se u tom trenutku našao na čelu Administrativnog odbora, stavio sam na dnevni red zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva. Pri tom sam dozvolio da svi zainteresovani poslanici, što je neza-

bilježeno u istoriji crnogorskog parlamentarizma, prisustvuju sjednici i iznesu svoje mišljenje iako nijesu članovi Odbora. I došao je kompletan DF koji mi nije dozvoljavao da pričam, koji je nasrnuo na mene, govorio mi svašta, što nije primjereno ni ulici, a kamoli parlamentu. A, što sam ja bio kriv? VN: Zašto su baš na Vas nasrtali? ŠKRELJA: E, to oni treba da kažu, ne ja. Ja sam imao jedan zadatak, da završim ono što mi je poslovna obaveza, u skladu sa zakonom, i uspio sam. I nikada mi nije palo na pamet da

Građani treba da čuju činjenice o Podgoričkoj skupštini VN: Parlament 29. novembra raspravlja o Rezoluciji o Podgoričkoj skupštini. Može li doći do teških riječi i incidenta?

ŠKRELJA: Ne očekujem da bude incidenata, nadam se da je to vrijeme prošlo. Građani svakako treba da čuju činjenice, zbog čega je većina u parlamentu, na inicija-

tivu DPS, ušla u ovu priču. Uostalom, slušali smo što u Budvi pričaju oni koji slave nešto što činjenično poništava državnost Crne Gore. Ne vidim zašto bi nekome

smetalo da o toj kobnoj takozvanoj Podgoričkoj skupštini razgovaramo i u crnogorskom parlamentu, isključivo na osnovu argumenata i istorijskih fakata.

bježim od odgovornosti. A, da je bilo lako, nije nimalo. Podsjetiću samo na jedan detalj. Milan Knežević je odležao tri mjeseca u zatvoru, na osnovu prijave što je gurao, napao, policajca. Ta prijava je podnešena kada je ministar policije bio Raško Konjević, i kada je predsjednik Skupštine bio Ranko Krivokapić i kada ja nisam bio predsjednik Administrativnog odbora. Ali, mene su proglasili krivim… VN: Nedavno ste u dijalogu sa šefom Delegacije EU govorili upravo o tome da Vam se prijeti, da ste i Vi ugroženi, a ne samo novinari i novinari i Javni servis. Njegova reakcija je bila neuobičajena, pogotovu za jednog diplomatu... ŠKRELJA: Stvarno sam bio zatečen njegovim komentarom. Ispričao sam gospodinu Oravu jedan iz mnoštva događaja u kojima sam ja bio meta. Rekao sam mu kako je taksi-

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

aktuelno

K ADMINISTRATIVNOG ODBORA SKUPŠTINE CRNE GORE

šlost bilo bi samoubistvo Demokrate i URA ni sami ne znaju šta će

VN: Demokrate i URA i dalje uporno bojkotuju… ŠKRELJA: Oni mi nijesu jasni. Teško ih je razumjeti. Prvo su rekli da su se oni izborili za privremeni odbor, a sad ih nema. Drže svima predavanje, a ne dolaze na posao. Pune dvije godine. Toga nema nigdje. U Hrvatskoj, reciombudsmana, ali – ništa. Dakle, ne postoje isti aršini za sve.

sta, na pješačkom prelazu, zaustavio auto ispred mene, spustio staklo i rekao: „Slušaj Škrelja, za dobro naroda, tebe treba zgaziti“. Pričam to Oravu i dobijem odgovor: “To je cijena posla kojim se bavite, trebali ste na vrijeme da razmislite o tome”. Treba li ovome komentar? VN: Bilo je dosta problema i prilikom izjašnjavanja o odlukama Agencije za sprečavanje korupcije, a koje se odnose na članove Savjeta RTCG... ŠKRELJA: To je tek posebna priča. Od osam ljudi koje smo razriješili, sedam se nije žalilo, jer su shvatili da su pogriješili. Jedino je Goran Đurović pravio pritisak i pokušavao na razne načine da dokaže da nije prekršio zakon. Ja sam ga pitao zašto je nakon odluke Agencije 27. septembra podnio ostavku na funkciju izvršnog direktora nekog preduzeća za proizvodnju salate, ako nije kriv? Ali,

to ništa ne vrijedi. Ja sam opet bio kriv za njih i njihove medije. Sjetite se da su pisali kako sam kupao u bazenu Nasera Keljmendija. Ja tog čovjeka zaista poznajem, uljudno se javimo jedan drugom kad se sretnemo, ali sa njim nikada kafu nijesam popio. Taj famozni bazen je bazen mojih dalekih rođaka, bazen porodice Škrelja, gdje smo slavili 13. jul i gdje su bili mnogi funkcioneri ulcinjske opštine. Ali, samo sam ja bio meta. Još su napisali da se kupam u društvu mlade djevojke, a to mi je ćerka. To je bilo strašno. VN: Nedavno je vrlo grubo verbalno napadnut i novinar, publicista Šeki Radončić. Nešto nijesmo primijetili da je to zabrinulo one koji su vrlo glasni kada se radi o novinarima Vijesti, recimo... ŠKRELJA: Pročitao sam o napadu na Radončića. Očekivao sam reagovanje Orava,

VN: Vaš politički angažman nije u nacionalnoj, već u građanskoj, demokratskoj stranci. Šta Vas je, kao pripadnika albanske zajednice, opredijelilo da se politikom bavite u okviru građanske partije? ŠKRELJA: Mnogi bi možda pomislili da me vodio interes, ali vam kažem da od mog bavljenja politikom, kao pripadnika albanskog naroda u građanskoj partiji, i prije 1997, sem plate koju imam, od ove države ništa nijesam tražio niti dobio. Živim gdje sam se rodio, ćerke mi studiraju u Podgorici, plaćam kiriju kao svi drugi koji su u takvoj situaciji, ne kukam i ne žalim se, niti sam spreman da molim za nešto. Opredjeljenje da se politikom bavim u okviru jedne građanske partije ponio sam iz porodice, u kojoj se oduvijek baštinilo poštovanje prema ljudima, nezavisno kome se mole ili klanjaju. Tako sam vaspitavan i zato sam se borio i zalagao za Crnu Goru kakva je danas. I sve zašto sam se zalagao - evo ga tu. Primjer smo u regionu po poštovanju različitosti, multikulturalnosti, dobrosusjedskim odnosima, lideri u integracijama. Ne vidim što bih više mogao da uradim da sam bio u albanskoj partiji. VN: U posljednje vrijeme forsira se priča o ugroženosti Srba. Ranije smo slušali priče o ugroženosti drugih manjinskih zajednica... Kako Vi na to gledate? ŠKRELJA: S vremena na vrijeme pojavljuju se priče o ugroženosti manjinskih zajednica. Sada je aktuelna priča o navodnoj ugroženosti Srba u

mo, 26 članova Sabora je kažnjeno zbog neredovnog prisustvovanja sjednicama. Kod nas se hvale kako bojkotuju, nazivajući parlament svakojakim riječima. Pri tome ne govore koliku korist imaju od tog istog parlamenta u koji ne ulaze. To su pare građana Crne Gore, a Demokrate manipulišu

Crnoj Gori, čiji Savjet koristi sredstva iz Fonda za manjinske narode, dok sa druge strane, njihovi predstavnici kažu da su konstitutivni narod. To je potpuno nelogično. Sa druge strane, ima dosta stvari koje Crna Gora mora da uredi na način kako dolikuje građanskoj, demokratskoj državi, ali to ne znači da treba dozvoliti da se neko ponaša prema njoj kako mu pada na pamet. Nema teorije da bih nekome dozvolio da dobije sredstva od države i da ih upotrijebi protiv te iste države. Dati novac nekome ko hoće da minira državu, ko donosi rezoluciju da smo, kao država niko i ništa, tome jasno treba reći - ne. VN: Ima li ugroženih? ŠKRELJA: Nikada nisam bio ugrožen, ni u onoj Jugoslaviji niti sada, i kao građanin ne vidim da je neko ugrožen. Ako gledamo sa aspekta brojki koliko je ko gdje zaposlen, tu će uvijek biti prigovora od svih manjinskih zajednica. Ali, ugroženost o kojoj, recimo, sada pričaju predstavnici Srba, ne vidim. Ako smatraju da jesu, neka traže pomoć, ali ne tako što će razvijati animozitet prema drugom narodu. Ja sam za to da se malo „spusti lopta“, jer ovdje nije niko ugrožen. VN: Zašto kažete da treba „spustiti loptu“? ŠKRELJA: Zato što je situacija u regionu dosta teška i napeta. To se u izvjesnoj mjeri reflektuje i na Crnu Goru i ova situaciju zahtijeva dosta mirnoće i staloženosti. Toga će posebno trebati kada se bude rješavalo pitanje vjerskih zajednica i crkvene imovine. To nije nimalo jednostavno. Potičem iz vjerske porodice, poštujem i svoju i tuđu vjeru. Meni vjera služi za moje i potrebe mo-

narodom kako su se odrekli novca za telefonske račune kako bi ga usmjerili nekom drugom, navodno da pomognu. Čiji novac dijele – ne dijele svoj, nego opet novac koji uzimaju od crnogorskih građana. To je takva manipulacija, da nemam riječi. No, o tome treba da se brinu oni koji su ih birali. je porodice. Onoga momenta kada vjera izađe preko mog praga da bude prepreka drugoj vjeri, to više nije vjera. To je nešto drugo. VN: Privremeni Odbor za reformu izbornog zakonodavstva je osnovan i počinje rad. Vjerujete li da će biti moguće postići određene kompromise? ŠKRELJA: Kompromisi dovode do rješenja koja odgovaraju najvećem broju građana i sreća je kada ih je moguće postići. Niko ne treba da bježi od kompromisa. Nije poraz, nego kvalitet ako dvije strane uspiju da se dogovore. Nadam se da će se to dogoditi i u sferi izbornog zakonodavstva. Jedno se, međutim, zaboravlja - zakone protiv kojih se sada opozicija buni, donijela je ta ista opozicija zajedno sa SDPom u prošlom sazivu Skupštine, kada su činili parlamentarnu većinu. Ti zakoni su, to se danas jasno vidi, nanijeli štetu Crnoj Gori. Zbog toga ne možemo izabrati Sudski savjet, sjutra nećemo moći Vrhovnog i Specijalnog državnog tužioca... To su nelogične zakonske norme. Predsjednik Vlade i ministri biraju se prostom većinom. Dovoljan je 41 glas za izbor, a za Specijalnog tužioca trebaju 54 glasa?! U mnogim evropskim državama njega postavlja ministar pravde. Dakle, zakonskim rješenjima sami sebe smo blokirali i sada treba Venecijanska komisija da nas izvuče iz onoga što smo mi sami sebi uradili. VN: Što predlažete? ŠKRELJA: Nema tu mnogo filozofije. Najbolji zakon je onaj koji može da se primjenjuje. Ukoliko idemo ka rješenjima pukim prepisivanjem drugih, imaćemo stalno probleme.

AKTUELNO

CRNOGORSKA O NEPOŠTOVANJU HIMNE

Božovića dodatno kazniti Zamjenik predsjednika Crnogorske Ivica Kaluđerović osudio je čin menadžera opštine Budva Mila Božovića, koji na svečanoj sjednici Skupštine opštine povodom Dana oslobođenja Budve, nije ustao tokom intoniranja crnogorske himne. “Slučaj gospodina Božovića najbolje opravdava inicijativu za izmjenu Zakona o državnim simbolima. Tom zakonodavnom inicijativom predlaže se uvođenje novčanih kazni za osobe ko-

je ne pokažu poštovanje državnim simbolima, pa i onda kada ne ustanu tokom zvaničnog intoniranja himne Crne Gore”, kazao je Kaluđerović. Kako je dodao, Crnogorska smatra da one pojedince koji su javni funkcioneri u opštinama ili u državnim institucijama treba dodatno kazniti u slučaju njihovog nepoštovanja državnih simbola i to oduzimanjem punog iznosa njihove plate na toj poziciji. R.P.

DARMANOVIĆ ZAVRŠIO POSJETU

Otvorena Crnogorska soba u Makedoniji

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

REZULTATI MINISTARSTVA ODBRANE NAKON DVIJE GODINE RADA

BOŠKOVIĆ: VOJSKA JE NEOTUĐIVI DIO NAŠE DRŽAVE

⌦ Elhana Hamzić

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović otvorio je Crnogorsku sobu u Vevčanima u Makedoniji. Šef diplomatije je tom prilikom kazao da Crnogorska soba predstavlja važno mjesto ne samo za okupljanje članova crnogorske zajednice, već i za jačanje ekonomskih, naučnih i kulturnih veza dvije države. “Uvjeren sam da će Crnogorska soba doprinijeti i jačanju veza između Crne Gore i Republike Makedonije, čiji odnosi počivaju na temeljima otvorenosti i povjerenja, a koje uvijek traže nove mehanizme za dalje unapređenje“, rekao je ministar. Ambasador Crne Gore u Makedoniji Predrag Mitrović naglasio je da ovaj prostor ima važnu ulogu u povezivanju crnogorske zajednice sa matičnom državom, te da predstavlja značajan potencijal za privlače-

nje turista. Otvaranju Crnogorske sobe prisustvovali su direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, počasni konzuli Crne Gore u Makedoniji Milorad Andrijašević i Branko Azeski kao i brojni predstavnici crnogorske zajednice. Darmanović je razgovarao i sa predsjednikom parlamenta Makedonije Talatom Džaferijem. Zajednički je izraženo zadovoljstvo sadržajnim odnosima dvije prijateljske zemlje, te iskazana spremnost za dalje produbljivanje saradnje. Darmanović je izrazio uvjerenje da će, u što skorijem periodu, biti stvoreni neophodni uslovi za implementaciju ustavnih izmjena definisanih Prespanskim sporazumom, a time i pristupanje Makedonije NATO-u. R.P.

Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da je više nego ponosan na ono što je urađeno u prethodnoj godini dana u resoru na čijem je čelu, ali da Vojska Crne Gore još nije usklađena sa potrebama države, naročito kada je u pitanju Mornarica. “Nakon 5. juna 2017. godine i ulaska u NATO više ništa nije bilo isto, pogotovo kada je Ministarstvo odbrane u pitanju. Onda smo mogli i morali da se posvetimo Vojci kao neotuđivom dijelu našeg ministarstva, a što je važnije neotuđivom dijelu naše države koji su ovi momci i djevojke spremni da brane svojim životom”, kazao je Bošković, obraćajući se novinarima i novim vojnicima po ugovoru na vojnom aerodromu u Golubovcima. Prema njegovim riječima, jedan od ključnih izazova koji je Ministarstvo imalo je bila neadekvatna formacijska i starosna struktura u Vojsci. “Imali smo preveliki broj oficira i podoficira, a mali broj vojnika po ugovoru. Vojska se povećava sa 1.950 na 2.368 vojnika, a to znači kvalitativno i kvantitativno drugačiji izgled. Sada je naglasak na pješadijskim jedinicama, tako da i taj broj povećavamo sa dvije na tri čete, jedna će biti stacionirana u Andrijevici, gdje planiramo do sredine ili kraja 2020. godine buduću kasarnu”, kazao je Bošković.

■ PRIORITETI

VOJNI AERODROM, KASARNE...

Među prioritetima Vojske za 2019. su, kako je naveo ministar, opremanje jedinica Vojske lakooklopnim vozilima, kasarna Masline, regionalni centar za planinsko ratovanje i vojni poligon “Sinjajevina”, kasarna “Miljan Vukov Vešović” u Andrijevici, vojni aerodrom u Nikšiću ili Beranama i nabavka radara za kontrolu vazdušnog prostora. U posljednjih 15 mjeseci, prema riječima Boškovića, iz Vojske je izašao 281 pripadnik Voj-

Novinari su imali priliku da lete u novom BELL412EPI helikopteru

ske, a ušlo ih je 197. Bošković je istakao da je jedan od prioriteta da starosna dob bude svedena sa 41 na 35 godine. “Na taj način ćemo biti apsolutni lider po podmlađivanju vojnog kadra”, kazao je Bošković. On je saopštio da neće biti zadovoljan ako, kada izađe iz VCG, prosjek godina ne bude ispod 35. Ministar je ponovio da se intenzvino razmišlja o izmještanju vazduhoplovstva iz Podgorice, te da se kao moguće lokacije razmatraju Nikšić i Berane. Bošković je rekao da bi Voj-

Foto: Dejan Lopičić Bošković ska Crne Gore trebalo da bude primjerena svojoj državi. “Kada je formiran vojni aerodrom, postojala je samo jedna avio-kompanija - JAT. Sada ih ima preko 40. Promijenili su se uslovi za rad vojske. Izazov je dužina piste u Nikšiću, uzećemo sve u obzir. I dobre i loše tačke oba aerodroma i donijeti odluku”, rekao je Bošković. Prioriteti u narednoj godini za samo Ministarstvo su nastavak na rješavanju radnih sporova mirnim putem, realizacija stambene zgrade u Zagoriču, sajber odbrana, vojno-obavještajni poslovi, stipendije za deficitar-

na civilna zanimanja, nastavak na podmlađivanju kadra, ali i nova strategijska i pravna regulativa, kazao je Bošković na vojnom aerodromu u Golubovcima.

Crna Gora je ostavila prošlost iza sebe Crna Gora je ostavila prošlost iza sebe, kazao je ministar Bošković, komentarišući prozivke srpskih zvaničnika nakon što je naša zemlja glasala za ulazak Kosova u Interpol. “Nažalost, retorika 90-ih se opet pojavljuje u regionu. Crna Gora je naučila lekciju i ne želi da bude dio toga, prošlost smo ostavili iza sebe i okrenuli se budućnosti, put razvijene Evrope. Nijedan državni funkcioner Crne Gore nikada nije komentarisao na negativan način procese u regionu, ne želimo da se miješamo u unutrašnja pitanja bilo koje države u regionu kao što ne želimo da se niko ne miješa u naša. Zaista smo iskreni prijatelji svakome u regionu ko je okrenut budućnosti, miru i prosperitetu. Na kraju krajeva ima i ona narodna da izjave više govore o onima koji govore nego o onima kojima su upućene”, odgovorio je Bošković na pitanje novinara.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

■ SMANJEN

BROJ TUŽBI

Nepunih 1.400.000 eura troškova, kako je naveo ministar, plaćeno je ove u odnosu na prošlu godinu za sudske postupke. “Napravljen je izuzetan pomak. Skoro je četiri puta smanjen broj tužbi nego što je bilo 2016. Smatramo da oni koji nose uniformu ne bi trebalo da se na ovaj način okreću protiv svoje države. Ono što je najvažnije jeste da smo spremni da priznamo svaku grešku. Onaj ko radi taj i griješi”, kazao je Bošković novinarima. Kada je u pitanju misija u Iraku, Bošković je kazao da je Crna Gora zainteresovana za logističke pozicije na aerodromu u Bagdadu, a tu je moguće da će poslati jednog ili dva oficira. Na pitanje da li će Crna gora biti domaćin neke vježbe sljedeće godine, ministar je kazao da hoće jedne koja se odnosi na planinsko ratovanje pod nazivom Zajednički izazov, u kojoj su dosad prijavile učešće Makedonija, Slovenija i Austrija. Dva puta godišnje, kako je najavio ministar, uvodiće vojnike po ugovoru, pa će do 50 momaka i djevojaka za početak imati priliku da služi dobrovoljno vojni rok. Susretu sa ministrom prisustvovalo je 59 novih vojnika po ugovoru, a novinari su poslije toga imali prilike da helikopterima Bell 412 EPI obiđu Ulcinj, Bar, Paštrovsku goru, Virpazar i Podgoricu.

PET POSLANIKA DPS A BILO PROTIV

MEDOJEVIĆ NIJE IZABRAN ZA ZAMJENIKA PREDSJEDNIKA ODBORA

Odbor za bezbjednost i odbranu nije juče izabrao funkcionera Demokratskog fronta (DF) Nebojšu Medojevića za zamjenika predsjednika tog tijela. Članovi odbora iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazali su da ne mogu podržati Medojevićev izbor jer se protiv njega vodi krivični postupak. Za izbor Medojevića glasala su tri predstavnika DF, dok je pet poslanika DPSa bilo protiv. Predsjednik Odbora Obrad Stanišić i poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša bili su uzdržani. Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je da taj savez želi da Medojević kao član Odbora bude u Vijeću za nacionalnu bezbjednost. Bulatović se pozvao na Poslovnik navodeći da bi Medojević trebalo da bude izabran po automatizmu. Poslanica DPS-a Marta Šćepanović podsjetila je da je ta stranka glasala da Andrija Mandić, Bulatović i Medojević budu članovi Odbora, navodeći da ta partija poštuje Ustav i zakone da legitimni predstavnici građana budu članovi skupštinskih tijela. Ona je kazala da se protiv Medojevića vodi postupak, a da bi on kao član Vijeća imao pristup tajnim podacima. Kako je navela, DPS ne želi da krši pretpostavku nevinosti, te da ne želi da žmuri na činjenicu da se protiv Medojevića vodi postupak. “Ne radi se lično o Medojeviću isto bi postupili i da je u pitanju član DPS-a”, rekla je Šćepanović. Mandić je rekao da se dok se popunjavali drugi odbori, poštovan Poslovnik. “Ima mnogo nelogičnosti. Možemo da budemo članovi Odbora i tu se poštuje pretpostav-

ka nevinosti, ali nije logično da ne bude izabran za zamjenika predsjednika Odbora”, kazao je Mandić. Prema njegovim riječima, vlast pokušava da pronađe u opoziciji nekoga ko će biti servilan i kooperativan. “I u prošlom sazivu Medojević nije izabran, iako se tada nije vodio postupak protiv njega”, naveo je Mandić. Stanišić je odgovorio da je prošlom sazivu za zamjenika predsjednika Odbora izabran drugi predstavnik opozicije, na predlog takođe predstavnika opozicije. “U svojim redovima imate poslanike protiv kojih se ne vodi postupak, ako predložite neće biti problema da bude izabran”, poručio je Stanišić. Medojević je kazao da je Odbor za bezbjednost i odbranu, jedini odbor koji je odražavao višepartijsku prirodu sistema. On je rekao da je Odbor na instistiranje opozicije napravio najveće iskorake i pokretao najteža pitanja. “Ne poštujete volju 80.000 građana koji su za nas glasali. Po Ustavu, ja sam nevin, nevin sam i po suštini stvari. Mi smo politiški progonjeni”, kazao je Medojević. R.P.

Medojević

POLITIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

SKUPŠTINA CRNE GORE

U ponedjeljak sjednica ženskog parlamenta Bar

ČESTITKE DRŽAVNIH ZVANIČNIKA POVODOM DANA OPŠTINE

BAR JE ODUVIJEK SIMBOL GRAĐANSKE CRNE GORE

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom 24. novembra – Dana opštine Bar, predsjedniku Dušanu Raičeviću, predsjedniku Skupštine Miću Orlandiću, odbornicima, svim građanima Bara i učesnicima svečane sjednice uz najsrdačnije čestitke i najbolje želje za dalji uspješan rad. “Bar je oduvijek bio simbol građanske Crne Gore, uspješno očuvavši svoju multietničnost i multikonfesionalnost u teškim vremenima, afirmišući na najbolji način duh evropskih i evroatlantskih civilizacijskih vrijednosti suživota pod Rumijom. Uvje-

ren sam da će adekvatnom valorizacijom resursa kojima raspolaže, uz ohrabrujući ekonomski rast na državnom nivou, Bar nastaviti putem održivog razvoja, i kao naša najznačajnija pomorska spona s ostatkom svijeta, ali i sve više kao izuzetan dio naše unaprijeđene turističke ponude, snažno doprinositi dinamičnom, ekonomskom i demokratskom razvoju Crne Gore u narednom periodu”, navodi se u čestitki Đukanovića. Dan opštine Bar čestitao je i predsjednik Skupštine Ivan Brajović, koji je kazao da “ljudska, putna i privredna infrastruktura, sa Lukom Bar kao višedece-

nijskim nosiocem razvoja privrede, kao i turistički, privatni i društveni kapaciteti čine Bar primamljivom turističkom destinacijom”. On je čestitao Dan Opštine Bar – 24. novembar građanima i lokalnom rukovodstvu, sa željom da taj i svaki novi praznik dočekuju u što boljem egzistencijalnom i razvojnom ambijentu. “Mnogi gradovi priželjkuju da imaju što ima Bar, ali je on jedinstven i drugačiji po mnogo čemu, a takvim ga čine, prije svega, Jadransko more i Skadarsko jezero, kao nepresušni izvori prirodnih ljepota, turističke ponude i neprestanih prinosa“, navodi se u čestitki. R.P.

Sjednica ženskog parlamenta o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici biće održana u ponedjeljak u Skupštini Crne Gore. “Zasijedanje će biti posvećeno realizaciji aktivnosti u sprečavanja i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a u toku globalne kampanje pod nazivom 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, navodi se u saopštenju. Ženski parlament, u organizaciji parlamentarnog Odbora za rodnu ravnopravnost, otvoriće predsjednik Skupštine Ivan Brajović. “Predviđeno je prisustvo poslanica, predsjednika poslaničkih klubova, članova Vlade, kao i članica ženskih

asocijacija parlamentarnih partija i ostalih segmenata civilnog društva“, kazali su iz Skupštine. Sjednici će prisustvovati izvjestiteljka GREVIO Komiteta za Crnu Goru Marceline Naudi, koja će predstaviti preporuke iz Izvještaja o primjeni Istanbulske konvencije za Crnu Goru. R.P.

ZASIJEDANJE ĆE BITI POSVEĆENO REALIZACIJI AKTIVNOSTI U SPREČAVANJA I SUZBIJANJU NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U PORODICI, A U TOKU GLOBALNE KAMPANJE POD NAZIVOM 16 DANA AKTIVIZMA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

Sa jedne od prethodnih sjednica

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

politika

rasprava u skupštini crne gore

oslanici Skupštine Crne Gore su juče počeli raspravu o Predlogu strategije nacionalne bazbjednosti, kojim se uređuje sistem nacionalne bezbjednosti, određuju osnovna opredjeljenja politike nacionalne bezbjednosti, definišu nacionalni i bezbjednosni interesi i ciljevi Crne Gore, identifikuju bezbjednosni izazovi, rizici i prijetnje i odgovor države na njih.

Poslanici vladajuće koalicije pohvalili su predloženi dokument, ocjenjujući ga sveobuhvatnim, modernim i dobro koncipiranim metodološkim aktom, dok poslanici DF-a nijesu zadovoljni načinom na koji je napisan. Ministar odbrane Predrag Bošković je, predstavljajući Predlog strategije, kazao da taj dokument predstavlja krovni dokument države. “Članstvom u NATO postali smo integralni dio jedinstvenog bezbjednosnog prostora i ravnopravni saveznici kolektivnog sistema bezbjednosti, što zahtijeva prilagođavanje nacionalnog sistema bezbjednosti. Izradi nove strategije pristupili smo svjesni činjenice da se bezbjednost građana i države Crne Gore u direktnoj zavisnosti od stanja bezbjednosti u regionu, Evropi i šire, kao i da je kolektivni, kooperativni sistem bezbjednosti najbolji garant dugoročne bezbjednosti i zaštite integriteta i suvereniteta”, rekao je Bošković, ističući da je nova strategija usaglašena sa NATO standardima,

Sa jučerašnje sjednice te da je poseban akcenat dat daljem unapređivanju nacionalne bezbjednosti. Sa druge strane, poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević je kazao da nacionalna strategija “u mnogim elementima predstavlja priznanje aktuelne vlasti da je u dvije, možda i tri najvažnije oblasti ova vlast kapitulirala”. “Prvi put u ovoj nacionalnoj strategiji se pod definicijom terorizma ne pojavljuje uopšteni, međunarodno priznati pojam koji je definisan da je najveća prijetnja islamski radikalni terorizam”, rekao je Medojević. On je upitao zašto je taj termin koji je, kako je kazao, međunarodni standard i koji postoji u dokumentima NATO-a izbačen iz strategije. Medojević smatra da je mi-

nistar dužan da kaže od koga prijeti opasnost za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, koji su to politički i vjerski lideri koji prijete našoj zemlji. Bošković je, na teze Medojevića da je u dokumentu namjerno zaobiđen pojam islamskog terorizma, odgovorio da je to netačno. “U američkoj strategiji nacionalne bezbjednosti nigdje se ne pominje islamski terorizam, već globalni terorizam kao globalna prijetnja. U hrvatskoj strategiji nacionalne sigurnosti, koja je usvojena prošle godine takođe se taj pojam nigdje ne pominje, već nasilni ekstremizam. Mi smo spojili jedno i drugo i stavili terorizam i nasilni ekstremizam”, rekao je Bošković. On je kazao da je strategija nacionalne bezbjednosti krovni dokument, nakon ko-

Definisanje nacionalnih interesa Poslanik DPS-a Obrad Mišo Stanišić je rekao da je strategija urađena veoma kvalitetno, stručno, te da je njome sveobuhvatno obrađeno pitanje nacionalne bezbjednosti, počev od definisanja politika, nacionalnih interesa, pa sve do reagovanja države i resursa.

“Strategijom je pravilno prepoznata uloga svih elemenata sistema nacionalne bezbjednosti, zaključno sa najvišim zakonodavnim domom Skupštinom Crne Gore, te stvorene pretpostavke da se kroz njenu implementaciju na svim nivoima sistem nacionalne bezbjednosti dodat-

no unaprijedi”, kazao je Stanišić, podsjećajući da ovaj dokument predstavlja reviziju strategije iz 2008. godine. “Nova strategija je strukturno detaljnije razrađena i sveobuhvatnija, sa konkretnijim pokazateljima, politikama i usmjeravanjima”, naveo je Stanišić.

O reformi izbornog zakonodavstva u utorak Sjednica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstvana biće održana u utorak. Kako je najavljeno iz Skupštine, na dnevnom redu sjednice biće nastavak postupka utvrđivanja metodologije i daljih aktivnosti odbora. Na prethodnoj sjednici, dogovoreno je da članovi Odbora za dalju reformu izbornog i

je slijedi izrada strategijskih dokumenata. Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić kazao je da takvi dokumenti ne služe “samo da se okupimo oko njih, već da se u njih vjeruje i da povećaju ukupnu snagu države i društva”. “Strategija nacionalne bezbjednosti je izraz podjele, a ne pokušaja da se dogovorimo”, rekao je Krivokapić. Prema riječima poslanika Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, strategija je gora od prethodne, dok je poslanik DPS-a Predrag Sekulić kazao da se radi o sadržajnom i metodološki dobro koncipiranom aktu. Ovom strategijom je, ocijenio je poslanik DPS-a Mi-

drugog zakonodavstva u roku od sedam dana predlože model i dinamiku rada tog tijela. Dogovoreno je da se upute javni pozivi za predstavnike nevladinog sektora (NVO) i akademskoj zajednici za pridružene članove i da se pripremi Javni poziv zainteresovanoj javnosti za dostavljanje predloga i sugestija u odnosu na zadatke i ciljeve Odbora.

odrag Vuković, pogođena stvar. “Ovaj dokument je legitimacija države i njene osnovne ustavne funkcije, kada je sigurnost građana u pitanju”, rekao je Vuković. Kako je kazala Marta Šćepanović iz DPS-a, strategija potvrđuje privrženost Crne Gore demokratskim vrijednostima, međunarodnom pravu i poštovanju državotvorne tradicije. “Opredjeljenja koja su iskazana u strategiji izražavaju spremnost Crne Gore da u okviru NATO alijanse doprinosi izgradnji i unapređenju sopstvene, regionalne, kao i globalne bezbjednosti”, rekla je Šćepanović. A.Nikočević

Foto: Igor Sljivancanin

Strategija nacionalne bezbjednosti je legitimacija države Crne Gore

AKTUELNO

ZBOG NAVODNE DEVASTACIJE TARE

Razmotriće saslušanje Radulovića i Nurkovića Skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje raspravljaće o inicijativi za kontrolno saslušanje ministara održivog razvoja i turizma i saobraćaja i pomorstva Pavla Radulovića i Osmana Nurkovića, rekao je predsjednik tog skupštinskog tijela Petar Ivanović. Grupa nevladinih organizacija podnijela nadležnom skupštinskom tijelu inicijativu za kontrolno saslušanje Radulovića i Nurkovića zbog navodne devastacije Tare. “I do sada smo raspravljali o svim podnijetim inci-

jativama, pa ne vidim nikakvog razloga da se uspostavljena praksa mijenja”, rekao je Ivanović agenciji Mina. Upitan da prokomentariše inicijativu, on je kazao da svako treba da radi svoj posao i snosi odgovornost koja mu pripada. “Postaje sve očiglednije da pojedine nevladine organizacije imaju mnogo veću odgovornost prema donatorima od kojih dobijaju novac, nego prema građanima Crne Gore. S druge strane, Skupština i Vlada imaju odgovornost shodno važećem pravnom sistemu u Crnoj Gori”, rekao je Ivanović. R.E.

Ivanović

NTO NA SAJMU U VARŠAVI

POVEĆAN BROJ TURISTA KOJI DOLAZE IZ POLJSKE

Crna Gora bilježi povećani broj posjeta turista iz Poljske, a u narednom periodu se očekuje još bolji trend, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO), koja predstavlja ponudu naše države na sajmu turizma u Varšavi. U okviru štanda NTO, posjetiocima sajma ponudu predstavljaju turističke organizacije Ulcinja, Bara, Budve, Cetinja, Kotora, Tivta i Podgorice, Budvanska rivijera, Montenegro Stars Hotel Group, Trend Korali i Karisma hotels Adriatic Montenegro. “U prethodnom periodu

bilježi se kontinuirani rast turističkog prometa sa ovog tržišta. U odnosu na 2010. broj poljskih turista koji su posjetili Crnu Goru je u prošloj godini skoro utrostručen”, rekli su iz NTO. Nacionalni poljski avioprevoznik LOT realizovaće letove na relaciji Varšava Podgorica - Varšava u periodu zimske sezone sa četiri rotacije sedmično. Na sajmu su održani sastanci sa nekim od najzanačajnijih poljskih turoperatora poput Itake i Neckermana, kao i intervjui sa poljskim medijima. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

DOBRI REZULTATI DRŽAVNE ENE

EPCG premašil proizvodnje st za ovu godinu P

lan je ispunjen 16. novembra kada je elektroenergetskom nih 634,333, što je vise 39,8 sistemu isporučeno 2.987.775 MWh električne energije, ka- odsto. Hidroelektrana Peružu u EPCG ćica je od planiranih 755.333 MWh proizvela do 16.novembra 880,593 MWh ili 16.6 odMjesec i po prije kraja go- loške prilike, uslovili poveća- sto više, dok je Termoelektrana Pljevlja od planiradine, proizvodni plan Elektro- nu proizvodnju. privrede (EPCG) za ovu godi“Tako je Hidroelektra- nih 1117.933 MWh proizvenu, projektovan na 2.987.000 na Piva proizvela 886,620 la 1220.561 MWh električne megavat časova (MWh) elek- MWh energije od planira- energije što je 9.2 odsto više”, preciziraju u EPCG. trične energije, ispunjen je 16. novembra kada je elektroenergetskom sistemu isporu■ FINANSIJE čeno 2.987.775 MWh, saopšteno je Dnevnim novina- TAKO JE HIDROELEKTRANA PIKada je riječ o finansijskom ma u državnoj energetskoj VA PROIZVELA 886,620 MWH poslovanja, EPCG je u prvih kompaniji. mjeseci ostvarila neto ENERGIJE OD PLANIRANIH devet dobit u iznosu od 43.058.153 634,333, ŠTO JE VISE 39,8 OD- eura, za 58.677.454 bolji re■ TRI OBJEKTA STO. HIDROELEKTRANA PERUĆI- zultat u odnosu na isti periOvogodišnji plan proizvod- CA JE OD PLANIRANIH 755.333 od prošle godine. “Glavni razlozi dobrih ponje premašila su sva tri velika proizvodna objekta - hidroe- MWH PROIZVELA DO 16.NO- slovnih rezultata u prvih lektrane Piva i Perućica i Ter- VEMBRA 880,593 MWH ILI 16.6 devet mjeseci, osim navemoelektrana Pljevlja. Dobre ODSTO VIŠE, DOK JE TERMOE- dene pogonske spremnorezultate u EPCG objašnja- LEKTRANA PLJEVLJA OD PLANI- sti i stabilnosti funkcionisanja objekata, su i zapovaju pogonskom spremnošću i stabilnom funkcionisa- RANIH 1117.933 MWH PROIZVE- sleni u prozvodnim objeknju proizvodnih objekata, koji LA 1220.561 MWH ELEKTRIČNE tima, ali i naša Direkcija za su uz povoljne hidrometeoro- ENERGIJE upravljavljanje energijom.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

ERGETSKE KOMPANIJE

la plan truje

Termoelektrana Pljevlja Kada je riječ o finansijskom poslovanja, EPCG je u prvih devet mjeseci ostvarila neto dobit u iznosu od 43.058.153 eura, za 58.677.454 bolji rezultat u odnosu na isti period prošle godine Svakako da su kontinuirano povećanje stope naplate, uz pojačane aktivnosti na polju snabdijevanja, te dodatnim stimulacijama redovnih platiša i unapređenje odnosa sa kupcima, uslovili ovako do-

bre efekte u poslovanju nacionalne kompanije”, istakli su u EPCG. Država je ove godine vratila dvotrećinsko vlasništvo u EPCG, otkupivši akcije od italijanske kompanije A2A. D.J.

AKTUELNO

OD OSNIVANJA ULOŽILI 800 MILIONA U PRIVREDU

IRF za dvije godine plasirao 377 miliona eura kredita IRF je u posljednje dvije godine odobrio više od 780 projekata, čime je otvoreno i sačuvano oko 8.600 radnih mjesta Investiciono-razvojni fond (IRF) je od osnivanja finansirao crnogorsku ekonomiju sa više od 800 miliona, dok je u posljednje dvije godine plasirao 377 miliona eura, saopštio je predsjednik Odbora direktora te institucije Zoran Vukčević. Predstavljajući ovogodišnje rezultate, Vukčević je rekao da je IRF dokazao da je za sobom imao još jednu uspješnu poslovnu godinu, pri čemu se posebno insistiralo na jačanju preduzetništva kroz aspekte koji dominantno utiču na poboljšanje ukupne ekonomske situacije u Crnoj Gori. “Samo u prošloj i ovoj godini, od kada je započeo mandat novog sastava Vlade, IRF je plasirao 377 miliona eura”, kazao je Vukčević na konferenciji za novinare. Time je već sada realizovano 84 odsto plana koji je predviđao da se od prošle do 2020. obezbijedi 450 miliona eura kredita. IRF je, kako je istakao Vukčević, u posljednje dvije godine odobrio više od 780 projekata, čime je otvoreno i sačuvano oko 8.600 radnih mjesta. “U protekle dvije godine, posebna pažnja je bila posvećena razvoju preduzetništva podrška posebnim ciljnim grupama, odnosno početnicima, mladima, ženama, tehnološkim viškovima i individualnim poljoprivrednim proizvođačima. Njima je obezbijeđena

U PROŠLOJ I OVOJ GODINI IRF JE U TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, POLJOPRIVREDU I POIZVODNE DJELATNOSTI, UKUPNO ULOŽIO VIŠE OD 190 MILIONA. U SJEVERNI REGION CRNE GORE I U OPŠTINAMA ISPOD DRŽAVNOG PROSJEKA RAZVIJENOSTI PLASIRANO JE 133 MILIONA EURA

Vukčević kreditna podrška u iznosu od preko 20 miliona eura, a podržano blizu 300 projekata i otvoreno više od 500 novih radnih mjesta”, ukazao je Vukčević. U prošloj i ovoj godini IRF je u turizam i ugostiteljstvo, poljoprivredu i poizvodne djelatnosti, ukupno uložio više od 190 miliona. U sjeverni region Crne Gore i u opštinama ispod državnog prosjeka razvijenosti plasirano je 133 miliona eura. “Plan IRF-a za narednu godinu predviđa plasmane u ukupnom iznosu od 180 miliona. Predviđeno je da novi instrumenti budu realizovani kao podrška posebnim ciljnim grupama i to u vidu garantnih šema”, dodao je Vukčević. R.E.

Garantni fond

Uvođenjem Garantnog fonda kao posebnog instrumenta podrške, IRF će stvoriti još jedan mehanizam koji će motivisati potencijalne preduzetnike da se lakše odluče da započnu sopstveni biznis. “Kroz ovaj instrument podrške bićemo u prilici da svim zainteresovanima koji imaju održive projekte i biznis ideje, a nemaju u dovoljnoj mjeri kolateral koji je zakonom predviđen, omogućimo da kroz šemu Garantnog fonda dođu do realizacije svoje biznis ideje”, naveo je Vukčević.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

MINISTARSTVO ISPLATILO NAKNADE DRŽAOCIMA ŽIVOTINJA

Za 5.202 gaZdinstva 2,3 miliona eura premija

Zanimljivo je da je ove godine broj korisnika premija povećan za 843 u odnosu na prošlogodišnji, čemu su doprinijeli izmijenjeni kriterijumi definisani Agrobudžetom

Za priplodne krave i junice Ministarstvo je davalo 70 eura po grlu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja isplatilo je 2,33 miliona eura razvojnih premija u stočarstvu držaocima životinja koji su ispunili uslove predviđene ovogodišnjim Agrobudžetom. Pravo na podršku ostvarilo je 5.202 gazdinstva, od prijavljenih 5.505, koji su držali ukupno 35.709 krava i priplodnih junica, 108.505 ovaca i 14. 566 koza. “Nakon administrativne i terenske kontrole podnijetih zahtjeva, utvrđeno je da 4.176 gazdinstava ispunjava predviđene kriterijume i isplaćena im je premija u iznosu od 70 eura po grlu za priplodne krave i junice, odnosno osam eura za priplodne ovce i koze. Pre-

mije su isplaćene za broj grla koje je utvrdila terenska kontrola”, saopšteno je iz Ministarstva.

■ Zahtjevi Dio proizvođača, njih 1.026, iz objektivnih razloga nije uspio da upiše minimum hektar poljoprivrednog zemljišta u Registar poljoprivrednih gazdinstava, što je jedan od osnovnih uslova za dobijanje premija, ali je Ministarstvo odlučilo da im isplati umanjene nadoknade. “Na taj način je 1.026 gazdinstava ostvarilo premiju od 50 eura po grlu u govedarstvu i šest eura u ovčarstvu i kozarstvu”, precizirali su u Ministarstvu.

Od ukupnog broja podnijetih zahtjeva, 303 gazdinstva ostala su bez premije jer nijesu upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, nijesu spovodili mjere po Programu obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja ili su prijavili veći broj grla od onog koji drže na gazdinstvu. “Takođe, jedan broj podnosilaca zahtjeva nije ostvario pravo na premiju jer nije omogućio članovima komisija Ministarstva da utvrde brojno stanje grla i provjeru navoda iz zahtjeva. Ističemo da su terenske kontrole najavljivane dan ranije, kao i da su sprovođene po dogovoru sa podnosiocima zahtjeva”, naglasili su u nadležnom resoru.

■ Kriterijumi Zanimljivo je da je ove godine broj korisnika premija povećan za 843 u odnosu na prošlogodišnji, čemu su doprinijeli izmijenjeni kriterijumi definisani Agrobudžetom. Njima je broj grla za ostvarivanje prava na podršku u govedarstvu smanjen sa tri na dva, a u kozarstvu sa 30 na 20. “Ohrabreni rastom broja korisnika podrške u sektoru stočarstva, Ministarstvo će nastaviti da u saradnji sa poljoprivrednim proizvođačima kreira ambijent za dalji razvoj i rast konkurentnosti ovog sektora, sa fokusom na edukaciju, pravovremeno informisanje i pomoć u ispunja-

vanju propisanih standarda i procedura”, naveli su u Ministarstvu. Osim minimalnog broja grla, poljoprivrednici su kako bi dobili premije morali da grla drže minimalno šest mjeseci na gazdinstavu, da ih obilježe ušnim markicama i registruju u Centralnom registru gazdinstava i životinja. Potrebno je bilo i da držalac uredno vodi evidenciju, posjeduje pasoše za goveda, vrši godišnje popise ovaca i koza u skladu sa zakonom, kao i da nad životinjama sprovodi mjere po Programu obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja, te da bude upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

aktuelno

STRANI EKSPERTI U POSJETI PU

Španci predstavili svoj poreski sistem Pomoćnik direktora Poreske uprave Španije Jose Antonio Bravo boravio je ove sedmice u Crnoj Gori i prezentovao sistem povezivanja ostvarenog učinka cjelokupne organizacije i zaposlenih sa sistemom vrednovanja i nagrađivanja koji se primjenjuje u toj instituciji. On je bio u posjeti crnogorskoj Poreskoj upravi (PU) u okviru komponente drugog

twinning projekta podrške. “Tokom boravka eksperata iz Španije odrađena je i praktična vježba na primjeru crnogorske PU, te je na osnovu indikatora učinka izrađena matrica koja povezuje zadate ciljeve, ostvarene rezultate i njihovo vrjednovanje na osnovu jasnih i mjerljivih indikatora”, saopšteno je iz PU. Uz Brava, u PU su boravili Haime de la Ripa, Emilio Munos i Miguel Anhel. R.E.

PONUDA MONTENEGRO AIRLINESA

PREMIJER RAZGOVARAO SA ČELNICIMA QATARI DIARA

Povratne karte po specijalnim cijenama

Vrata su otvorena za kredibilne investitore, poručio je premijer

Nacionalni avio-prevoznik Montenegro Airlines (MA) aktivirao je juče specijalnu ponudu u sklopu akcije Lucky Friday za kupovinu povratnih karata za redovne destinacije. Putnici do ponedjeljka mogu kupiti karte za povratna putovanja iz Podgorice za Ljubljanu za 105 eu-

Four Seasons zainteresovani da vode rizort kod Tivta Qatari Diar posvećen je gradnji ekskluzivnog turističkog kompleksa u uvali Pržna kod Tivta, vrijednog 270 miliona eura, za koji je već izrazio interesovanje hotelski lanac Four Seasons kao operater budućeg rizorta, saopštili su predstavnici kompanije na sastanku sa premijerom Duškom Markovićem. Kompanija, koja je dio katarskog državnog investicionog fonda i sa tri podružnice

Kompanija, Koja je dio KatarsKog državnog investicionog fonda je vlasniK 270.000 Kvadrata zemljišta Kod tivta na tri kontinenta vodi 60 razvojnih projekata vrijednih preko 35 milijardi dolara, od 2010. je vlasnik 270.000 kvadrata zemljišta kod Tivta. “Vrata su otvorena za kre-

dibilne investitore od kojih ne očekujemo samo novac već i prenošenje u Crnu Goru iskustava u poslovanju i upravljanju”, kazao je Marković, koji je izrazio zadovoljstvo najavom započinjanja ovog razvojnog projekta i dao uvjerenje da će ovakvi projekti uvijek nailaziti na punu podršku države. Predstavnike Qatari Diara na sastanku je predvodio izvršni direktor Abdul Bin Hamad Alatijah. R.E.

ra, Beograd 109, Rim 129, Beć 154, Cirih 160, Frankfurt 164, Pariz 170 i iz Tivta za Moskvu za 170 eura. “Iznos tarife može varirati zavisno od promjene aerodromskih taksi i/ili kursnih razlika”, naveli su u MA. Period putovanja je do 30. marta naredne godine. R.E.

Ponuda MA važi za povratna putovanja

DOGOVORENA RAZVOJNA SARADNJA SA SUSJEDIMA

Za projekte 1,85 miliona eura Program međunarodne razvojne saradnje između vlada Crne Gore i Slovenije za ovu i narednu godinu, kojim je predviđena realizacija projekata vrijednih 1,85 miliona eura, potpisan je juče u Ljubljani. Programom je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, predviđena realizacija projekata u oblastima jačanja infra-

strukture i bilateralne tehničke pomoći. Program međunarodne razvojne saradnje potpisali su crnogorski ambasador u Sloveniji, Vujica Lazović, i generalna direktorica Direktorata za multilateralu, razvojnu saradnju i međunarodno pravo u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, Sabina Stadler Repnik.

Lazović i Stadler Repnik ocijenili su da su odnosi Crne Gore i Slovenije tradicionalno prijateljski i da je Crna Gora među najvažnijim partnerima slovenačke razvojne saradnje. Nakon potpisivanja je konstatovano da Slovenija ostaje snažno privržena podršci Crnoj Gori kroz partnerstvo u okviru NATO-a, kao i u procesu približavanja EU. Predstavnici obje zemlje pokazali su interes za dalje produbljivanje bilateralne saradnje u svim oblastima. R.E.

ZAINTERESOVANI DA SE UKLJUČE

Rasprava o razvoju turizma Ministarstvo održivog razvoja i turizma pozvalo je zainteresovane da se do 13. decembra prijave na javne rasprave o nacrtima strategija razvoja kulturnog i ruralnog turizma Crne Gore sa akcionim planovima do 2023. godine. Javne rasprave će se, kako je objašnjeno, sprovesti objavljivanjem tih dokumenata na internet stranici Ministarstva, kao i u formi tribina koje će biti

održane u nekoliko crnogorskih gradova. Tribine će za Nacrt strategije razvoja kulturnog turizma biti održane u Baru 30. novembra, Kolašinu 3. decembra i Podgorici 4. decembra. Za tekst Nacrta strategije razvoja ruralnog turizma tribine će biti održane u Tivtu 5. decembar, Kolašinu 6. decembra i u Podgorici u prostorijama Ministarstva 7. decembra.

hronika

Uhapšen podgoričanin n.V.

Policija pronašla municiju, elektrošoker, biber sprej...

Službenici Centra bezbjednosti Podgorica prekjuče su, sprovodeći aktivnosti na kontroli bezbjednosno interesantniih, izvršili pretres stanova i drugih prostorija koje koriste D.V. (68) i N.V. (32) iz Podgorice. “Pretresom prostorija koje koristi D.V. policijski službenici su pronašli i oduzeli automatsku pušku sa okvirom, pušku tzv. talijanku i pištolj marke „CZ M 57“ sa

okvirom, dok su pretresom prostorija koje koristi N.V. pronašli i oduzeli vazdušnu pušku, 36 komada municije, biber sprej, lampu, laser i elektrošoker. O događaju je obaviješten državni tužilac u ODT u Podgorici koji je naložio da se N.V. liši slobode i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok će se za D.V. naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela”, navedeno je u saopštenju policije. Podgorička policija je, kako dodaju, u prethodnom periodu bila uspješna u aktivnostima koje se odnose na sprečavanja ulične prodaje opojnih droga. R.C.H.

prijaVa protiV joVana paVićeVića

Posjedovao eksploziv, oružje, uređaj za praćenje... B.S. i M.D. kojom prilikom su u neposrednoj blizini pronašli odbačeni pištolj marke Crvena Zastava cal. 7.65 mm sa okvirom u kojem se nalazilo šest komada municije. Takođe, nikšićka policija je pretresom prostorija koje koristi J.P, 10. septembra 2018, pronašla i oduzela eksploziv, oružje, municiju, uređaj za praćenje i ostala sredstva namijenjena za izvršenje teških krivičnih djela. Policija intenzivno traga za J.P. koji se nalazi u bjekstvu’’, navodi se u saopštenju Uprave policije. R.C.H.

Milić pobjegla nakon što joj optUžena za pokUšaj terorističkog

Optužena u slučaju za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine Branka Milić nalazi se u Ambasadi Srbije u Podgorici, nakon što je juče demonstrativno napustila suđenje i najavila da više neće dolaziti na ročišta. Sud je nakon što je optužena bez odobrenja napustila sudnicu naložila da se Milić uhapsi zbog straha od bjekstva, zbog čega je pobjegla u Ambasadu Srbije zajedno sa svojim advokatima Jugoslavom Krpovićem i Mirojem Jovanovićem. Ona je prethodno na početku suđenja tražila izuzeće sudskih vještaka i cijelog sudskog vijeća, što je Sud odbio a kod nje izazvalo burnu reakciju i napuštanje sudnice. Naime, kako je tvrdila optužena i njeni advokati pregledom sudskog vještaka narušeno je njeno ljudsko dostojanstvo jer su joj navodno tom prilikom slikani intimni djelovi. Advokati su saopštili da je Milić, nakon što je Sud naložio da se ponovo uhapsi, utočište našla u Ambasadi Srbije u Podgorici. Advokat Miroje Jovanović je rekao da se obavljaju određene konsultacije, te da niko ne može u zgradi amba-

sade da je uhapsi ili da je izbaci. “Obraćanje svojoj Ambasadi je zakonito“, dodao je on. On je objavio video na Facebooku na kojem se vide Branka Milić i njen branilac Jugoslav Krpović kako čekaju da je prime u Ambasadu. Jovanović je kazao da se oni sada nalaze na teritoriji Srbije gdje čekaju prijem. “Ovdje policija nikako ne može da dođe da je hapsi, ona je pravilno postupila u cjelosti, imajući u vidu da je izvršen ponovni pokušaj da dođe do ponižavanja. Ponavljam da je Branki Milić određen pritvor nakon što je rekla da pod tim uslovima ne može da prisustvuje postupku, u kojem su joj na najgori mogući način prekršena sva ljudska prava,“ kazao je Jovanović. Optužena Branka Milić se od oktobra prošle godine branila sa slobode i smještena je u jednom od manastira gdje joj je obezbije]ena hrana i zdravstvena zaštita. Na početku jučerašnjeg suđenja sudija Suzana Mugoša je saopštila na zahtjev suda od KCCG dostavljena su tri izvještaja ljekara specijaliste o izvršenim pregledima optuže-

ne Milić, zbog čega je sud pozvao ponovo vještaka medicinske struke Miodraga Šoća kako bi se izjasnio nakon izvršenog uvida u dostavljena tri izvještaja, da li je optužena sposobna da dalje prati tok glavnog pretresa. Prije izjašnjenja vještaka, za riječ se javio advokat Miroje Jovanović koji je tražio izuzeće vještaka. ‘’Na takvu reakciju sam prinuđen. Prije dva dana u zgradi suda, u neadekvatnim uslovima, je izvršen pregled moje branjenice, Branke Milić. On je izvršen bez upotrebe adekvatnih medicinskih sredstava na neadekvatnom mjestu. Po medicinskim protokolima postoji šta se radi, gdje se radi, kako se radi, kojim sredstvima se radi. Prilikom pregleda, ovaj vještak je mobilnim telefonom fotografisao intimne djelove tijela moje branjenice i time na grub način u zgradi suda narušio njeno ljudsko dostojanstvno. Ja sumnjam apsolutno na pristrasnost. Zgrada suda može da služi za pregled eventualno djelova tijela koji nisu intimni. Taj grub atak na njenu ličnost, u zgradi suda, ne samo da ukazuje na pristrasnost već

Ambasada Srbije sinoć

Foto: Iva Mandić

Nikšićki policajci su, nakon dobijenih nalaza vještačenja iz Forenzičkog centra sa pištolja koji je pronađen u avgustu 2018, državnom tužiocu u VDT u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv bezbjednosno interesantnog lica Jovana Pavićevića (30) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljno držanje oružja i eksplozivnih materija. ‘’Podsjećamo da su službenici CB Nikšić, 26. avgusta 2018, kontrolisali bezbjednosno interesantna lica J.P, N.B,M.N, M.L,

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

hronika

a u srpsku ambasadu, je određen pritvor napada demonstrativno napustila sudnicu

Milić u sudnici na određenu dozu nepoznavanja sistematike rada kako se sprovode medicinski pregledi u odnosu na okrivljene koji su tu”, kazao je Jovanović. On je napomenuo da ga je navodno zvalo više vještaka, profesora, da mu skrenu pažnju šta su pravila i ka-

ko se radi. “Ovaj vještak ne može vještačiti dokumentaciju koja je dostavljena sudu jer je ta dokumentacija dostavljena od tri ljekara specijaliste. Ovaj vještak ne može biti specijalista za sve živo. Ja se izvinjavam svojoj branjenici ali

Drašković: Ambasada ne može biti utočište za Milić Političar i pisac Vuk Drašković u “Živoj istini” osvrnuo se na to što je optužena u slučaju za pokušaj terorizma Branka Milić pobjegla u ambasadu Srbije u Podgorici. Drašković smatra da ambasada Srbije ne smije biti utočište za bilo koga ko je učinio krivično djelo. “Gospođi Milić se sudi za terorizam, teško krivično dje-

lo, za jednu zavjeru u kojoj je trebalo da bude ubijen tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović. Ako je nevino optužena, ja sam siguran da će biti oslobođena, a ako je kriva zašto da bježi u ambasadu Srbije. O tome se ne odlučuje u ambasadama nego u sudovima,” istakao je Drašković na početku emisije.

sam morao ovo da kažem da ne bi nastavili da vrijeđamo njeno dostojanstvo’’, kazao je Jovanović. I optužena Milić je uputila zahtjev za izuzeće vještaka i kompletnog sudskog vijeća. ‘’Smatram da me na neprofesionalan, nestručan i nepotreban način pregledao jer postoji zvaničan nalaz legalne zdravstvene ustanove. Ja sam skinuta i fotografisana mobilnim telefonom. Takođe ja i moji advokati nismo dobili naredbu o pregledu na koju smo mogli da uputimo prigovor. Naredbom nije precizirano koji dio mog tijela je sporan pa da je taj trebao da se pregleda. Suprotno zakonu ovdje se široko elaboriralo na temu mog tijela, što je striktno zabranjeno ZKPOM. On nije imao pravo da javno elaborira što je primijetio. Niti jedan od okrivljenih koji padaju u nesvijest nisu vještačeni osim mene. Koji je razlog va-

še netrpeljivosti prema meni ja ne znam niti hoću time da se bavim. Ja sam završila tada u hitnoj gdje je konstatovan pritisak 220 sa 120. Ugrozili ste moj život. I sada vi ponovo radite to isto i dozvoljavate da ovaj tužilac iznosi neistine vezano za korišćenje mog telefona jer postoje zapisnici iz kojih se vidi da ja nisam vodila razgovore koje on navodi da jesam. Ja punih dvije godine trpim bez mogućnosti da se odbranim od tih laži’’, kazala je Milić. Sudsko vijeće, međutim, odbacilo je zahtjev Branke Milić, za izuzeće predsjednice i članova vijeća jer je, kako sudija Mugoša objasnila, zahtjev neosnovan i podnesen radi odugovlačenja postupka, a razlozi neutemeljeni i netačni. Optužena Branka Milić je burno reagovala nakon ove odluke. ‘’Ja više ovo neću da trpim.

Ovo sudsko vijeće ima moć, zajedno sa tužiocem Katnićem, i vi radite šta god hoćete. I samnom radite šta hoćete, ali ja dvije godine ovdje sjedim nevina i neću više ovo da trpim’’, kazala je Milić i izašla iz sudnice. Sudija Mugoša je istakla da je Milić samovoljno napustila pretres i da je saopštila da na suđenje više neće dolaziti. “Njoj su izrečene dvije mjere nadzora u cilju njenog obezbjeđenja na glavnom pretresu, a radi nesmetanog daljeg vođenja procesa sud donosi rješenje: Optuženoj Branki Milić određuje se pritvor koji će se računati od dana i časa lišenja slobode i trajaće do dalje odluke suda jer postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, a zbog osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Protiv rješenja dozvoljena je žalba Apelacionom sudu Crne Gore’’, kazala je Mugoša. N.P.

hronika

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

apelacioni sud uvažio žalbe advokata

O Kneževiću i Medojeviću ponovo moraju da odlučuju dio, ponudio da mu za deset hiljada eura ukine presudu zbog napada na policajca 2015. godine. Medojević je ranije odbio da svjedoči u predmetu formiranom povodom njegove objave na Fejsbuku gdje je napisao da je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša platio glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću 100.000 eura kako mu ne bi odredio pritvor u krivičnom postupku zbog zloupotrebe službenog položaja i pljačke države od šest miliona eura u slučaju “Carine”.

Foto:Dejan Lopičić

Apelacioni sud prihvatio je žalbu advokata lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića i Nebojše Medojevića na odluke Višeg suda u Podgorici, kojim im je zbog odbijanja da svjedoče bila određena kazna zatvora do dva mjeseca i u oba slučaja predmet vratio na ponovno odlučivanje. Naime, Vijeće Višeg suda u Podgorici prihvatilo je bilo žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdilo Kneževiću kaznu do dva mjeseca zatvora zbog odbijanja da dostavi podatke o sudiji koji mu je, kako je tvr-

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama (Sl. CG br. 42/11, 57/14 i 28/15 i 42/17) naručilac JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić” Podgorica, ul. Kralja Nikole 114, oglašava

konferencija vrhovnog suda i aire centra

Presude evropskog suda su korisne za Crnu Goru

Presude Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru predstavljaju pravu riznicu pravnog znanja koje nas usmjerava i osvjetljava pravce u kojima treba razvijati crnogorski pravni poredak, saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin. “Svaka presuda Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđena povreda nekih od ljudskih prava i sloboda je u korist Crne Gore, jer nam pomaže da spoznajući sopstvene slabosti unutar našeg pravnog sistema te slabosti uklanja-

mo i razvijamo svoj pravni sistem u korist naših građana”, naglasio je potpredsjednik. U uvodnom obraćanju na konferenciji Vrhovnog suda i AIRE centra iz Londona na temu izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru, potpredsjednik Pažin je ocijenio da je široki društveni konsenzus o potrebi prihvatanja i poštovanja ljudskih prava i sloboda neophodan uslov evropske perspektive Crne Gore. Ukazao je da pravo projedinca da pred Evropskim sudom zatraži zaštitu svo-

jih ljudskih prava i sloboda, utvrđeno članom 34 Evropske konvencije o ljudskim pravima, uvelo revolucionarnu novinu u međunarodne odnose i međunarodno pravo, jer je time građanin, pojedinac, prvi put postao subjekt međunarodnog prava. Ocijenio je da, u tom kontekstu, Analiza presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru, koju su pripremili Vrhovni sud Crne Gore i Kancelarija zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, dragocjen dokument. R.C.H.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sirovina za potrebe radionice za izradu kolača i peciva po partijama ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 106.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/02-4257 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.11.2018. godine. Lice za davanje informacija Evdosija Mijović, telefon 020/673-749, e-mail sergijestanic. jnabavke@gmail.com

Poginuo Mojkovčanin

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Voće, povrće i konzervirano voće i povrće i zimske salate (ponovljeni postupak) sa PDV-om 130.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1-02-40613621/18-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me, dana 21.11.2018. godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail: oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Zamjena strukturno kablovskog sistema za kompjutersku LAN mrežu sa PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1-02-40613631/18-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me, dana 21.11.2018. godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail: oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Mliječni proizvodi sa PDV-om 45.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1-02-406-13719/18-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 23.11.2018. godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail: oliver.bodven@mpa.gov.me.

uhapšen državljanin srbije

Kupovao falsifikovanim novčanicama od 100€ Policijski služb enici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje uhapsili su S.C. (27), državljanina Republike Srbije, zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje novca. “Sumnja se da je S.C. u dva navrata, 13. i 18. novembra ove godine, u promet stavio ukupno dvije novčanice u apoenima od po 100 eura za koje je utvrđeno da su falsifikati i to tako što je

u dvije prodavnice u Cetinju platio kupljenu robu sa po jednom takvom novčanicom. Protiv S.C. je tužiocu podnijeta krivična prijava. On će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio navedeno krivično djelo”, navodi se u saopštenju Uprave policije. R.C.H.

U saobraćajnoj nesreći koja se juče u popodnevnim časovima, oko 12.15 dogodila na putu Mojkovac - Slijepač most, poginuo je Mojkovčanin Vukoman Medojević (80). U nesreći je teške tjelesne povrede zadobio V.V. iz Mojkovca, koji je hospitalizovan u bjelopoljskoj bolnici. On je nalazio na mjestu vozača, dok je poginuli Medojević bio na mjestu suvozača. Još uvijek nije poznato kako je došlo do nesreće. Saobraćaj na ovom dijelu puta nekoliko sati je bio u prekidu.

hronika

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

IstražIteljI I dalje prIkupljaju saznanja o ubIstvu na starom aerodromu

Ubice znale da je Kalezić bio čest gost lokala Level Veselin Kalezić (47), ko ji je u ponedjeljak likvidi ran na Starom aerodromu, ispred kafića “Level”, pre ma nezvaničnim saznanji ma Dnevnih novina, goto vo svakodnevno dolazio je u pomenuti lokal, što je na neki način olakšalo ubica ma, jer je imao uobičajene rute, a oni jaku i dobro or ganizovanu logističku po moć. Do sada je poznato da je Kalezić ubijen iz pištolja sa prigušivačem, te da je u ubistvu učestvovalo naj manje dvije osobe. Policija je, navodno, akcenat u istra zi stavila na pripadnike ta kozvanog “škaljarskog kla na”, budući da je Kalezić, ko ji se u policijskoj evidenci ji vodio kao bezbjednosno interesantno lice, navodno, slovio za jednog od predvod nika “kavačkog klana”. Ubi stvo je navodno dogovere no između ljudi iz nekoliko crnogorskih gradova i Beo grada. Nakon likvidacija sa slušane su mnoge bezbjed nosno interesantne osobe iz Podgorice, Kotora i Bara

Sa mjesta pucnjave kako bi se utvrdila nijhova moguća umiješanost u zlo čin. Juče su pripadnici Po sebne jedinice upali u ne koliko stanova i priveli vi še osoba koje su povezuju sa “škaljarskim klanom” na in formativni razgovor. Podsjećamo, ubica je, na kon što je u Kalezića sasuo deset metaka iz poštolja ka

libra devet milimetara, ko ji je imao prigušivač, pobje gao ka automobilu „reno megan“, koji je brzo poslije zločina pronađen u plame nu, kod Kombinata alumi nijuma u selu Botun. U Cen tru bezbjednosti je iste noći mobilisan veliki broj polica jaca, koji su brzo napravili blokadu Podgorice, posebno

magistrala i lokalnih izla znih puteva. Zvanično još niko ni je zadržan pod sumnjom da je izvršilac ili pomagač ubistva. Svi koji su saslu šani dali su iskaze u svoj stvu građana, nakon če ga su pušteni na slobodu. Ubijeni Kalezić je očigled no bio dobro poznato lice u

na ponovnom suĐenju za ubIstvo u rožajama

policijskim evidencijama. On je 1997. godine u centru Podgorice, u blizini zgrade Predsjedništva ubio Predraga Vuksanovića. Nje mu je tada izrečena smrt na kazna, ali je ta odluka kasnije preinačena na ka znu zatvora. Po izlasku iz zatvora, Kalezić je često bio hapšen i sumnjičen za teška krivična djela, među kojima je bacanje eksplo zivne naprave (2015. godi ne) u Zagoriču, na kuću u kojoj je stanovala njegova bivša djevojka, nakon čega je uhapšen. Iste godine, sa mo mjesec dana nakon tog incidenta, Kalezić je uhap šen u centru Podgorice jer je napao jednog pripadni ka Interventnog voda poli cije. Sa njim u društvu je bi la njegova bivša djevojka, kod koje je pronađen pištolj. Do incidenta je došlo u jed nom ugostiteljskom objek tu u Hercegovačkoj ulici. Pre ma tvrd nja ma oče vi daca, Kalezić je tom prili kom udario komandira In terventne jedinice. L.H.

TROJICI MURATOVIĆA 26 I PO GODINA ZATVORA

I u ponovljenom postupku u Višem sudu u Bijelom Polju pred vijećem sudije Vukomira Boškovića, Rožajac Adis Muratović (26) osuđen je na 20 godina zatvora, zbog ubistva sugrađanina Anesa Kalača. Anes Muratović, brat okrivljenog Adisa, zbog pokušaja ubistva osuđen je na tri godine zatvora dok je Elminu Muratoviću izrečena osuda od tri ipo godine za pomaganje u izvršenju krivičnog djela, koje je počinio Adis Muratović. Ostali od sedmorice optuženih Muratovića oslobođeni su u ponovljenom postupku. Prema navodima optužnice, Kalač je nakon ranjavanja iz automatske puške, 27. jula 2014. godine na benzinskoj pumpi Eko-

petrol, tri dana kasnije preminuo u Kliničkom centru u Podgorici. Inače, Apelacioni sud vratio je na ponovni postupak presudu koju je donijelo prvostepeno vijeće sudije Vidomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju kojom je osuđen na 20 godina zatvora Adis Muratović (26) zbog krivičnih djela „teško ubistvo u pokušaju“ i nedozvoljeno držanje oružja“na štetu sugrađanina Anesa Kalača. Prvobitnom presudom za učestvovanje u tuči osuđena su braća Muratovići i to: Mirsad na dvije godine, Jasmin (30) 1,6 godina, Anes (29) 1,8 godina, Elmin (20) 1,3 godine i Elvis šest mjeseci. Apelacioni sud potvrdio je oslobađajuću presudu Sevadu Muratovi-

ću (28) zbog nedostatka dokaza. Prema navodima optužnice, Muratovići su 27. jula 2014. oko 23.30, na benzinskoj pumpi Eko petrol u Rožajama, nakon fizičkog obračuna koji se dogodio oko podneva istog dana, po ranijem dogovoru i razrađenom planu, kako bi ostvarili odluku da sa umišljajem svojim radnjama doprinesu izvršenju krivičnog djela ubistvo i liše života sugrađane Anesa Kalača, Armina Kalača, Kemala Nurkovića, Elvisa Jahovića i Šabana Tarhaniša.Adis Muratović je tom prilikom ispalio više hitaca, od kojih je jedan pogodio Anesa Kalača i nanio mu teške tjelesne povrede opasne po život. Usljed zadobijenih povreda, Kalač je 30. jula preminuo. B.Č.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

sagovornici vn poručuju da se vršnjačko nasilje m

Katarina Popadić: “Kod djece je prisutno i fizičko i psihičko nasilje. Oni to ne žele da podijele ni s kim i roditelji posljednji saznaju o tome. Ta djeca su uglavnom u strahu i ne žele da priznaju šta im se zapravo dešava. Rijetko traže pomoć od roditelja i zaposlenih u školi, pokušavaju to sami da riješe ili nikako ne rješavaju već bježe od problema.”

Varja Vukčević: “Svi smo svjedoci da danas, nažalost, vršnjačko nasilje možemo vidjeti na bilo kojem mjestu i negdje znamo da je to pojava koja je u ekspanziji, ne samo kod nas već i na cijelom Balkanu. Mislim da je neophodno da se djeca osjećaju sigurno u svojoj školi i da mogu sa svojim profesorima da razgovaraju o problemima na koje nailaze i da se poveća aktivnost školskih policajaca.“

Jana Mitrović: “U našoj svakodnevici je najmanje zastupljeno to fizičko nasilje. Sada je najprisutnije socijalno i sajber nasilje. Danas su djeca od malih nogu u interakciji sa računarima, sa mobilnim telefonima i svi imaju više slobode da upravo na internetu iskazuju svoje mišljenje i prelaze granicu slobodnog izražavanja i vrijeđanja drugog čovjeka.“

Formirana Komisij protiv nasilja i vandalizma u šKolama

inistarstvo prosvjete je, zajedno sa Upravom policije, formiralo Komisiju radi definisanja mjera za suzbijanje vandalizma, sprečavanje nasilja i zaštite imovine obrazovnovaspitnih ustanova, saopšteno je Vikend novinama iz prosvjetnog resora.

Komisiju čine predstavnici ministarstava prosvjete, finansija i unutrašnjih poslova, Uprave policije, Zajednice opština, ali i Udruženja “Roditelji”. Iz resora Damira Šehovića su precizirali da će prvi posao Komisije biti da naprave analizu postojećeg stanja u školama koje su najviše izložene nasilju, kao i finansijsku konstrukciju, prije nego izađu za finalnim rješenjima.

■ PRVO ANALIZA, PA RJEŠENJA

“Zakonom o zaštiti lica i imovine, koji je stupio na snagu tokom jula 2018. godine, propisano je da se zaštita objekata u kojima se vrše djelatnosti od javnog interesa sprovodi na osnovu plana zastite. Shodno zakonu, škole su obavezno štićeni objekti, budući da se njima obavlja djelatnosti od javnog interesa. Takođe, Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju

propisano je da u ustanovi nije dozvoljeno fizičko, psihičko i socijalno nasilje. U skladu sa navedenim, odlučeno je da se izradi analiza u ovoj oblasti i predlože mjere za poboljšanje bezbjednosti”, kazao je državni sekretar Ministarstva prosvjete Aleksandar Mitrović. On je rekao da vandalizam u školama, ali i nasilje apsolutno nije problem samo Crne Gore, već je to generalni problem gotovo svih obrazovnih sistema. “Pritom, moramo istaći da je ovo tema kojom se prosvjeta evidentno bavi, ali mi sami ne možemo mnogo. Svako mora preuzeti svoj dio odgovornosti ako mislimo da vandalizam i nasilje u potpunosti eliminišemo ili svedemo na najmanju moguću mjeru”, kazao je Mitrović. Da je bilo krajnje vrijeme za formiranje jednog ovakvog tijela, najbolje govori činjenica da je sve više nasilja među djecom u školama u Crnoj Gori. Tako smo, gotovo svakodnevno suočeni sa slikama i snimcima tuča najčešće srednjoškolaca, ali nerijetko osnovaca koji se objavljuju na društvenim mrežama. Sagovornici VN smatraju da je generalno problem u mladima koji imaju vrlo nizak prag frustracije na toleranciju, dok direktori škola češće imaju problem sa roditeljima nego sa

učenicima. Đaci, sa druge strane, poručuju da se nasilje i te kako dešava, ako ne fizičko, onda svakako socijalno i psihičko. Prema njihovim riječima, roditelji za ovaj problem posljednji saznaju.

■ ŠKOLE DA SE BAVE UČENICIMA

Škola mora da bude prijatan i siguran ambijent za učenike, ali i ambijent gdje će učenici razvijati navike koje ih usmjeravaju ka pravim vrijednostima, smatra Zoja Bojanić-Lalović, direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”. “Jedna od mojih preporuka bi bila, za sve ono koji se bave obrazovanjem, odnosno za sve zaposlene u školi da učenike usmjeravaju ka tim nekim aktivnostima koje su, čini mi se, u jednom trenutku bile zanemarene. Da kroz te vannastavne aktivnosti učenici ispune svoje slobodno vrijeme jer jedan od glavnih uzročnika, kako mi to vidimo, jeste nedovoljna angažovanost učenika za aktivnosti koje su izvan učionice”, ističe Bojanić-Lalović. Potrebno je, navodi ona, da se škola bavi učenicima, mladima i da im otvara prostore za njihovo djelovanje. Kako je kazala, saradnja roditelja i zaposlenih u školi je od izuzetne važnosti.

Oni su uvijek ti koji štite svoju djecu, a neće da budu realni i kažu kako bi njima bilo da je njihovo dijete došlo kući izubijano i sa modricama. Roditelji ne shvataju da srednja škola nije obavezna i da u srednjoj školi postoje pravila ponašanja. Mi hoćemo svu djecu da naučimo da jednostavno svojim ponašanjem predstavljaju sebe, kazao je Pićurić.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

može suzbiti jedino snažnim obrazovnim sistemom

“To znači da kad uočimo problem, da se sa njim suočimo i da radimo na njegovom rješavanju skupa, ne nikako da jedna strana uoči problem, a da druga ne želi da ga prepozna ili da se njime bavi. Važno je da se stvori dobar saradnički odnos između roditelja i škole. Mi u ovoj školi radimo na razvijanju dobre saradnje sa Savjetom roditelja i na taj način nastojimo da šaljemo poruke o potrebi da se djecom svi bavimo, da ne zanemarujemo njihove probleme”, kazala je direktorica najstarije podgoričke škole. Problem mladih, ističe ona, treba sagledati iz njihovog ugla jer, kako je kazala, oni su osjetljiva kategorija te stoga morama pažljivo pristupiti svakom njihovom problemu. “Moramo biti svjesni da radimo sa osjetljivom kate-

škola mora Da buDe prijatan i siguran ambijent za učenike, ali i ambijent gDje će učenici razvijati navike koje ih usmjeravaju ka pravim vrijeDnostima, smatra zoja bojanić-lalović,

Društvo Da šalje poruku Da je obrazovanje važno Oduvijek je bilo djece koja imaju problem sa nekim vidom agresije i uvijek će ih biti, ali se pokazuje da sada imamo mnogo više djece koja su nasilna. Imamo slučaj da skoro u svakom razredu imate petoro, šestoro djece koja se ponašaju neadekvatno. Prema njenim rijecima, uzrok se nalazi u savremenom drustvu, kazala je VN psihološkinja Radmila Stupar - Đurišić. “Mladi danas imaju vrlo nizak prag frustracije na toleranciju. To počinje od toga da djeci kad krenu u školu neko pomaže u učenju. Prvo nijesu naučili da izdrže pritisak da nešto moraš da naučiš, da u nečemu nijesu najbolji i savršeni. Naša su djeca prinčevi i princeze, sve je super, sve može, sve im se udovoljava, nije-

gorijom i da se u skladu sa tim ponašamo i moramo biti svjesni da je ovo njihovo, a ne naše vrijeme i da mi treba da svoje iskustvo i znanje usmjeravamo tako da im pomognemo da prevaziđu problem a ne tako što ćemo im reći da smo mi bili bolji ili da smo mi sada bolji”, zaključuje Bojanić-Lalović.

■ ZA NASILJE

NEMA PRVOG PUTA

Njen kolega, direktor SEŠ “Vaso Aligrudić” smatra da je potrebno prvenstveno edukovati roditelje jer kako je istakao “teže je sa roditeljim nego sa djecom”. Nije rijedak slučaj, kaže, da roditelji štite svoju djecu koja su nasilna. “Oni su uvijek ti koji štite svoju djecu, a neće da budu realni i kažu kako bi njima bilo da je njihovo dijete došlo kući izubijano i sa modricama. Roditelji ne shvataju da srednja škola nije obavezna i da u srednjoj školi postoje pravila ponašanja. Mi hoćemo svu djecu da naučimo da jednostavno svojim ponašanjem predstavljaju sebe. Ako su naučili da udaraju i maltretiraju slabijeg od sebe, to nijesu naučili u ško-

su naučili da izdrže da nešto nije onako kako oni žele”, kazala je Stupar-Đurišić. Sa druge strane, navodi ona, mladi nijesu naučeni vještinama komunikacije jer se sa njima malo ili nimalo ne razgovara. Problem, kako je kazala, nalazi se i u dilemi mladog čovjeka u važnost obrazovanja. “Kada imate dijete koje odrasta da nije naučeno da istrpi, nije naučeno da se ponaša, onda ono vrlo lako ulazi u agresivne obrasce ponašanja jer agresija je odbrana. Njega društvo napada, svijet ga napada, i onda se on brani. Napada ga nastavnica jer ona od njega traži neko znanje. Mladi imaju veliku dilemu da li njima škola treba, da li se u školi uče pametne ili manje

pametne stvari. Zašto djeca neće u školu? Zato što to niko njima nije objasnio da to treba”, kazala je ona. Rješenje ovog velikog problema vidi u snažnom obrazovnom sistemu. “Društvo ne daje snažnu poruku da je obrazovanje bitno i važno jer smo svjedoci mnogih uspješnih ljudi koji to nemaju. Djeca sve vide, onda im je ogromna frustracija da provedu toliko sati u školi, šest sati svakog dana u školi a njemu nije jasno zašto. Vrlo jedna psihološka komponenta, nema tolerancije na frustraciju, nije učena u okviru porodice, imamo nedostatak komunikacije, bonton ne postoji, asertivna komunikacija i dalje nije u potpunosti razvijena”, kazala je ona.

Da je bilo krajnje vrijeme za formiranje jeDnog ovakvog tijela, najbolje govori činjenica Da je sve više nasilja među Djecom u školama u crnoj gori. tako smo, gotovo svakoDnevno suočeni sa slikama i snimcima tuča najčešće sreDnjoškolaca, ali nerijetko osnovaca koji se objavljuju na Društvenim mrežama. sagovornici vn smatraju Da je generalno problem u mlaDima koji imaju vrlo nizak prag frustracije na toleranciju, Dok Direktori škola češće imaju problem sa roDiteljima nego sa učenicima. đaci, sa Druge strane, poručuju Da se nasilje i te kako Dešava, ako ne fizičko, onDa svakako socijalno i psihičko li, to su mogli naučiti samo u porodici”,ističe on. Isključenje iz škole, navodi Pićurić, kazna je za učenika koji udari vršnjaka i pravila su, navodi, ista za sve. “Uporno ponavljam roditeljima koji dođu i kažu mi

da je to prvi put da je njegovo dijete nekog udarilo, da Elektotehnička škola ima 1.268 učenika, kad bi svi imali prvi put, koliko bismo svakodnevno tuča imali. Ne može to tako da se gleda, za nasilje nema prvog puta. Ako tako postavimo stvari, nasilja neće ni biti. Prošle godine smo imali pet slučajeva vršnjačkog nasilja, ove godine, u ovom periodu zbog prvaka koji su došli, imali smo sedam slučajeva”, kazao je on. Dok god štitimo nasilnika, možemo da očekujemo nasilje, smatra Pićurić. Ističe da, ako reagujemo i djeci objasnimo da to, prije svega, zbog sebe ne smiju uraditi, manje će se takvih situacija dešavati. “Moramo ih učiti da budu strpljivi, da razmisle, da dobro izvagaju jer ako hoćete da nađete rješenje, rješenje se može naći i bez svađe i bez tuče. Sve može mirnim putem i razgovorom. Moramo ih učiti da komunikacijom i argumentima pobjeđuju sve takve situacije i vjerujte da može to da se uradi bez problema i da ta djeca kada tako prilaze problemu, neće biti agresivna i neće agresivno rješavati situacije u kojima se nađu”, zaključuje Pićurić. J.Vujošević

Matija Šegrt: “Rijetko kad u školi vidim neku vrstu nasilja, napolje kad izađem, takođe jer se ne družim sa takvim momcima. Uglavnom se takve stvari dešavaju na ulici. Nije rijedak slučaj i među mojim vršnjacima i starijom djecom da dođe do nasilja. Uglavnom se čak i sitne razmirice i konflikti rješavaju nekim tučama, nažalost.”

Ilija Popović: “Dešava se i kod nas u školi da dođe prvo do zadirkivanja, pa do tuče “na fer”. Te tuče ne dešavaju se u školi i školskom dvorištu već se uglavnom “zakazuju” negdje u blizini škole. Roditelji rijetko kad saznaju za njih jer djeca ne žele da se požale roditeljima misleći da će se to sve zataškati i na taj način proći.“

Ognjen Jokić: “Nijedan vid nasilja nije takav da ga možemo zanemariti. Socijalno i psihičko nasilje ostavljaju možda veće i trajnije posljedice nego što su masnice i udarci. Ne postoji neko ko nije vidio neki vid nasilja. Smatram da koliko je važno raditi sa žrtvama vršnjačkog nasilja, isto tako je važno raditi i sa nasilnicima. Ukoliko imamo nasilnika koji će ponavljati obrazac ponašanja prema svima, onda je bitnije raditi sa nasilnikom kako bi se tome stalo na put.“

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

ZA DEVET MJESECI INSPEKCIJA UTVRDILA 289 NE

PROFESOR PODNIO KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV STUDENTKINJE

Prenkić: Institucije neka utvrde činjenice

Profesor Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), Ranko Prenkić podnijeće krivičnu prijavu protiv studentkinje N.P. za lažno prijavljivanje i prepustiti institucijama sistema da utvrde činjenice. U reagovanju na tekst objavljen u Dnevnim novinama, u kojem smo prenijeli da se pred Sudom časti vodi prostupak protiv njega na osnovu prijave studentkinje, Prenkić ističe da mu akademska sredina kojoj pripada, dugogodišnji profesorski staž bez mrlje u karijeri, ne dozvoljava da se preko medija obračuvana sa studentkinjom, ali da zbog ličnog i profesionalnog integriteta, i zbog porodice, neće dozvoliti da se prave spekulacije, zato i podnosi krivičnu prijavu. “Tražiću da se sve ispita i utvrdi, ako treba i na poligrafu. Hoću da se stvari razjasne, da se utvrdi da li postoji veza između nepoznatog lica koje mi je praktično upalo u kancelariju 31. oktobra, s namjerom da me udari i studentkinje, koja je inače bila nezadovoljna što sam joj domaći rad vratio na doradu, jer je bio loše urađen. Mahinalno sam podigao ruku i spriječio udarac. Ta osoba je potom izašla iz mog kabineta i ja sam vidio da ga na hodniku čeka studentkinja koja me je kasnije prijavila. Interesantno je da je njena

Prenkić ističe da mu akademska sredina kojoj pripada, dugogodišnji profesorski staž bez mrlje u karijeri, ne dozvoljava da se preko medija obračuvana sa studentkinjom, ali da zbog ličnog i profesionalnog integriteta, i zbog porodice, neće dozvoliti da se prave spekulacije, zato i podnosi krivičnu prijavu prijava Dekanatu uslijedila nekoliko sati poslije moje prijave, odnosno pismene informacije o događaju koju sam dostavio arhivi Fakulteta. Njena prijava se inače odnosi na događaje od 29. oktobra, što me navodi na sumnju da iza čitave ove ujdurme i prijave za moje navodno nedolično ponašanje, što je gnusna laž, stoje neki drugi motivi. Ali, to neka utvrde organi Univerziteta i crnogorske institucije. Ja sam dugogodišnji profesor, neko ko nikada nije imao problema sa studentima, zbog toga mislim da iza ovakvih nebuloza stoji smišljeni plan. Ali, kao što sam već rekao, institucije će utvrditi činjenice”, rekao je Prenkić Dnevnim novinama. R.D.

DVIJE PRIVATNE AMBULANTE RADILE BEZ LICENCE

Zdravstvena inspekcija Uprave za inspekcijske poslove za prvih devet mjeseci ove godine izvršila je ukupno 821 inspekcijski nadzor u crnogorskim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i utvrdila ukupno 289 nepravilnosti, saopštila je Vikend novinama Služba za odnose s javnošću Uprave. “Najčešće nepravilnosti su

bile nepotpuno vođenje medicinske dokumentacije, rad apoteka bez diplomiranog farmaceuta, izdavanje ljekova bez recepta, nemanje upustva za upotrebu ljekova na crnogorskom jeziku, nenošenje identifikacionih kartica”, precizirali su iz Uprave. U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, ističu, zdravstvena inspekcija

U CILJU OTKLANJANJA UTVRĐENIH NEPRAVILNOSTI ZDRAVSTVENA INSPEKCIJA JE IZREKLA 117 MJERA UKAZIVANJA, DONIJELA 63 RJEŠENJA I IZDALA 165 PREKRŠAJNIH NALOGA U UKUPNOM NOVČANOM IZNOSU OD 62.050 EURA, TE PODNIJELA SEDAM ZAHTJEVA ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA

je izrekla 117 mjera ukazivanja, donijela 63 rješenja i izdala 165 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 62.050 eura, te podnijela sedam zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Zdravstvena inspekcija je u privatnim zdravstvenim ustanovama izvršila ukupno 514 inspekcijskih kontrola i utvrdila, kako je

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

EPRAVILNOSTI U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

514

PUTA, OD JANUARA DO OKTOBRA OVE GODINE, INSPEKCIJA JE KONTROLISALA PRIVATNI ZDRAVSTVENE USTANOVE I UTVRDILA SVEGA DVIJE NEPRAVILNOSTI

saopšteno, nepravilnosti kod dvije. “Što se tiče privatnih zdravstvenih ustanova, u navedenom devetomjesečnom periodu zdravstvena inspekcija je utvrdila da je pružana zdravstvena zaštita u dva objekta - bez licence za rad kojima je zabranjeno obavljanje zdravstvene djelatnosti, izrečene novčane kazne i podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka”, pojasnili su iz Uprave. Najveću zdravstvenu ustanovu u Crnoj Gori, kako su rekli, kontrolisali su 21 put. “U Kliničkom centru Crne Gore nadzori su vršeni raznih odjeljenja i ambulanti po službenoj dužnosti i kao kontrolni. Utvrđene su manje nepravilnosti koje su se odnosile na nepotpuno vođenje medicinske dokumentacije u skladu sa zakonom, pa je odgovornim licima ukazano da u određenom roku iste otklone”, kazali su iz Uprave i dodali da je prilikom kontrolnih nadzora utvrđeno da je postupljeno po datim ukazivanjima i da su otklonjene ranije utvrđene nepravilnosti. J.V.Đ.

PUT KONTROLISAN JE KLINIČKI CENTAR CRNE GORE KOJI JE SVE UTVRĐENE NEPRTAVILNOSTI U RADU OTKLONIO U OSTAVLJENOM ROKU

AKTUELNO

CRNOGORSKO SLOVENAČKI DANI NEURONAUKE

Uspješno liječe neurološke bolesti

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) uspješno se liječi sve veći broj neuroloških i neurohirurških bolesti, rekao je ministar zdravlja Kenan Hrapović i najavio nastavak ulaganja i uvođenje novih procedura u ovoj oblasti. On je na stručnom skupu Crnogorsko-slovenački dani neuronauke podsjetio da je prošlo više od pola vijeka kako je na tlu Crne Gore počeo razvoj neurologije i neurohirurgije. “Stasavanjem crnogorskih ljekara, uz nesebičnu pomoć i saradnju kolega iz centara iz regiona, uvođenjem novih terapetuskih i hirurških procedura, širila se lepeza dijagnostičkih i metoda liječenja neuroloških i neurohirurških oboljenja”, kazao je Hrapović. On je rekao da se na klinikama za neurologiju i neurohirugiju, primjenom savremenih medicinskih dostignića, danas obavljaju najsloženije dijagnostičke, terapeutske i hirurške procedure. “Na Klinici za neurologiju KCCG tokom ove godine hospitalizovano je preko hiljadu pacijenata. Prvi put ove godine izvedena je procedura terapijske izmjene plazme, kao i savremena metoda u liječenju moždanog udara mehanička trobmektomija”, rekao je Hrapović. Najavio je i nastavak ulaganja i uvođenje novih procedura u ovoj oblasti.

Na Klinici za neurologiju KCCG tokom ove godine hospitalizovano je preko hiljadu pacijenata. Prvi put ove godine izvedena je procedura terapijske izmjene plazme, kao i savremena metoda u liječenju moždanog udara - mehanička trobmektomija, rekao je Hrapović

“Na Klinici za neurohirurgiju KCCG, tokom ove godine hospitalizovano je preko 1.200 pacijenata, unaprijeđeni su kadrovski i tehnološki kapaciteti. Sprovode se procedure hirurškog liječenja oboljenja nervnog sistema, operacije različitih vrsta tumora mozga i kičmene moždine, kao i hirurgije perifernih živaca, a uspješno su izvedene i operacije na vratnoj kičmi”, kazao je Hrapović. Prema njegovim riječima, u narednom periodu planirana je rekonstrukcija prostora i osavremenjavanje opreme. Crnogorsko-slovenački dani neuronauke, u organizaciji Centra za nauku KCCG i Udruženja neurologa Crne Gore, otvoreni su juče, a trajaće još danas. R.D.

U Podgorici otvoreni Crnogorsko-slovenački dani neuronauke

MARKETING

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, stečajni upravnik DOO „Eurocolor “ u stečaju, iz Podgorice objavljuje ,

OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika DOO „EUROCOLOR“ u stečaju, iz Podgorice

KONKURS

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA PREDMET PRODAJE: I.Nepokretnosti u obimu prava 1/1 svojina prodavca označene na: - katastarskoj parceli broj / podbroj 483, potes Begovine, način korišćenja pašnjak 3 klase površine 385m2; i na - katstarskoj parceli broj/podbroj 484 ,portes Begovina, način korišćenja livada 4 klase, površine 6.600 m2. upisane u LN br.265; KO Jastreb-.Danilovgrad, sve ukupno 6.985 m2. Označene nepokretnosti se prodaju , zajedno, u viđenom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje. Eventualna razlika u kvadraturi označene na katasrarskim pacelama koje su predmet prodaje i nađene na terenu prodaju se na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi ........................................... 35.000,oo evra. II. Nepokretnosti označene na: 1. katastarskoj parceli broj/podbroj 550/6, stembeni prostor, jednosoban stan , prizemlje, površine 45 m2; i nesatambeni prostor, prva etaža podrum, površine 2m2, u obimu prava 1/1 prodavca, upisane u LN br.1141; KO Kolašin Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti iznosi ...................... 39.000,oo evra. 2. katastarskoj parceli broj/podbroj 550/6, stembeni prostor, jednosoban stan , prizemlje, površine 46 m2; i nesatambeni prostor, prva etaža podrum, površine 2m2, u obimu prava 1/1 prodavca, upisane u LN br.1141; KO Kolašin Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti iznosi .................. 40.000,oo evra. 3. katastarskoj parceli broj/podbroj 550/6, stembeni prostor, jednosoban stan , treći sprat, površine 41 m2;i nesatambeni prostor, prva etaža podrum, površine 2m2, u obimu prava 1/1 prodavca, upisane u LN br.1141; KO Kolašin Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti iznosi ...................... 36.000,oo evra. 4. katastarskoj parceli broj/podbroj 550/6, stembeni prostor, jednosoban stan , treći sprat, površine 33 m2; i nesatambeni prostor, prva etaža podrum, površine 2m2, u obimu prava 1/1 prodavca, upisane u LN br.1141; KO Kolašin Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti iznosi ................... 29.000,oo evra. Ova nepokretnost je opterećena založnim pravom hipoteke. Označene nepokretnosti se prodaju pojedinačno u viđenom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Zainteresovana lica za kupovunu stanova mogu iste da pogledaju u u dane od 07.12.2108 godine do11.12.2018 godine u vremenu od 10 d o 13 sati, stim što će predhodno pozvati na telefon broj 069 377007, lice koje je u Kolašinu koje će zainteresovanom licu pokazati stanove koji su predmet prodaje. III.Nepokretnosti označene na: 1. katastarskoj parceli broj /podbroj 1303/1, prva etaža podrum ,poslovni prostor PD 8 u obimu prava susvojina u dijelu 7/170 , površine 0,70 m2 upisane u LN br.207 ; KO Podgorica I, Kruševac, Početna licitaciona cijena vrijednost ove nepokretnosti iznosi...................................................100,oo evra. 2. katastarskoj parceli broj /podbroj 1303/1 nestambeni prostor, prvi sprat PD 26 32/236; površine 32 m2 upisane u LN br.207 ; KO Podgorica I,Kruševac,

u obimu prava susvojina

Pčetna licitaciona cijena vrijednost ove nepokretnosti iznosi .............................................5.000,oo evra. 3. katstarskoj parceli broj /podbroj 1303/1, zemljište u obimu prava susvojina u dijelu 43/1000m2 površine 195,30 m2,. upisane u LN br.207 ; KO Podgorica I,Kruševac, Pčetna licitaciona cijena vrijednost ove nepokretnosti iznosi............................................. 15.000,oo evra. 4. katstarskoj parceli broj /podbroj 1304/4, zemljipšte u obimu prava susvojina u dijelu 43/1000, površine 3,82 m2 upisane u LN br.4679 ; KO Podgorica I,Kruševac Početna licitaciona cijena vrijednost ove nepokretnosti iznosi.................................................... 100,oo evra. IV.Razan vrsta robe evidentiran u popisnoj lisi od rednog broja 1 do 226 ( boje , lakovi, četke, libele, mistrije, lijepak i sl). .

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Početna licitaciona cijenavrijednostiove nepokretnosti iznosi............................................3.500,oo evra V.Motorna vozila: 1.KIA ‘’Rio’’ 1.4 GAS EX; Broj šasije: KNEDE241286405761, benzinac, godina proizvodnje 2008 PG AL 477početna licitaciona cijena je .................................................................................1.200,oo evra; USLOVI I POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.288/18 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do i 14.12.2018 godine do na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE doo”Eurocolor” “ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“. Ponude koje ne pristignu na pisarnicu Privrednog suda C G u Podgorici do 14.12.2018 godine neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 18.12.2018 u 10 časova u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 24. Ponude se podnose pojedinačno za svak u nepokretnost saglasno oglasu. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 14.12.2018 godine na žiro račun prodavca br.535-17832-30 kod Prva banke. Prijava ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 14.12.2018 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu. Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda. Upravnik, može za kupca proglasiti ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji. Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca. Ukoliko kupac u predviđenom roku ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi ili ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita . Upravnik ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Imovina, zemljište i objekti, se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu. Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta i objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon broj +382 69 026 812. Podgorica ,23.11. 2018 g.

Stečajni upravnik

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

MARKETING

Ekskluzivni uvoznik renomiranih svjetskih proizvođača robe široke potrošnje i duvanskih proizvoda Raspisuje konkurs za sljedeće radno mjesto: Administrator web stranica i društvenih mreža Opis posla: • Razvoj, implementacija, uređivanje i održavanje postojećih i novih web stranica/društvenih mreža • Kreiranje digitalnog sadržaja, unos podataka • Dizajn i prilagođavanje materijala (tekstova) prema zadatim standardima • Kreiranje novih ideja u cilju poboljšanja poslovanja grupacije • Svakodnevna priprema i objava vijesti/podataka na web stranicama i društvenim mrežama • Svakodnevna interakcija sa korisnicima kroz odgovaranje na upite i komentare pristigle putem web stranica i društvenih mreža • Izrada mjesečnih izvještaja temeljenih na analizi podataka za svaki od segmenata posla i prezentacija preporuka daljnjih aktivnosti za njihovo unapređenje Poželjne kvalifikacije i osobine:. • Odlično znanje engleskog jezika • Visok nivo poznavanja rada na računaru (MS Office programi) • Iskustvo u Internet marketingu (posmatraće se kao prednost) • Znanje o web oglašavanju (Facebook, Instagram, Google Ads, Twitter i YouTube) • Iskustvo u radu sa alatima za grafičku obradu, slika, videa i teksta (Adobe Illustrator, Adobe Photoshop) • Iskustvo u administriranju/održavanju web stranica • Najmanje 2 godine rada na istim ili sličnim poslovima • Sposobnost kreativnog razmišljanja i pronalaženja inovativnih rješenja • Dobra komunikativnost i organizaciona sposobnost • Odgovornost i poštovanje zadatih rokova • Vozačka dozvola B kategorije Ukoliko smatrate da ste orjentisani na rezultate, organizovani i odgovorni, uporni i istrajni, želite dinamičan i zanimljiv posao u timu, pošaljite CV na e-mail info@plusmne.com sa naznakom „Za konkurs“. Za sve potrebne informacije obratite se na broj telefona 020/875-773, 069/308-846. Konkurs traje do 30.11.2018. godine

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

Herceg Novi: daNas ª JeseNJa feštaº

Učestvovaće 35 izlagača U Njegoševoj ulici i uz terasu Gradske kafane danas će se održati jesenja fešta koju organizuju NVU Ruke. “Učestvovaće 35 izlagača, a ponda će biti predstavljena na štandovima koje su obezbjedili u saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti i Turističkom organizacijom. Na maloj terasi Gradske kafane biće održana otvorena likovna radionica za djecu u kojoj će učestvovati, kao mladi mentori, članovi likovne sekcije srednje škole “Ivan Goran Kovačić”. Njihovi radovi na temu “Jesenji plodovi” već krase izloge u Njegoševoj ulici. Imamo veoma talentovane mlade saradnike, koje već nekoliko godina predvodi Ksandra Popović, njihova profesorka, poručuju iz NVO “Ruke”. Donatorska trpeza od delicija sa jesenjim plodovima biće postavljena od početka fešte. Tema za trpezu su takođe jesenji plodovi od kojih se spremaju uglavnom slatkiši. Šipak, kostanji, rogač, man-

darina, kivi, kake, maginja, žižula, košćela, posebnost su našeg podneblja. Ali i bundeve, dunje i drenjine, sa jesenjim jabukama i koštunjavim voćem biće prisutne na ovoj trpezi. Na donatorskom stolu predstaviće se novo udruženje žena “Ruža vjetrova”, zatim Baošićko udruženje “Fešte”, Organizacija žena Herceg Novi, Bonaca, udruženje iz Zelenike, Udruženje Ruke, Pekara poslastičarnica “Tajna” koja će prezentovati novi proizvod, Bakery Cake shop Tažex, Gradska kafana Jokina kužina i mnogi drugi. Posjetioci koji budu željeli da degustiraju slatkiše će donirajući novac pomoći dalje liječenje dječaka Ermina Tafe, a ova humanitarna akcija se odvija u saradnji sa Fondacijom Iva Bijelić, saopšteno je iz NVO “Ruke”. Nastupiće mažoret kluba “Lily”, a u muzičkom programu vokalni ansambl “ Kaldana” koja će izvoditi repertoar kompozicija iz Boke, Crne Gore i Dalmacije, rok, pop i klapske pjesme. S.M.

NOVA M televizija raspisuje konkurs Za poziciju OFFICE MANAGER Lokacija: Crna Gora OD VAS SE OČEKUJE DA OBAVLJATE SLJEDEĆE: • • • • • •

Redovno, uredno i blagovremeno obavljanje administrativnih poslova Nabavka kancelarijskog i potrošnog materijala Prijem, slanje i raspored pošte, vođenje djelovodne evidencije Organizovanje putnih aranžmana sa neophodnom pratećom dokumentacijom Priprema i slanje izveštaja za potrebe menadžmenta Fakturisanje, vođenje svih ulaznih i izlaznih računa, priprema i kontrola ispravnosti dostavljene dokumentacije za knjiženje • Blagajničko poslovanje DOBRODOŠLI SU KANDIDATI I KANDIDATKINJE KOJI POSJEDUJU: • Dobre komunikacione i organizacione vještine • Minimum 3 godine radnog iskustva na sličnim poslovima • Završen VII stepen stručne spreme, ekonomskog ili pravnog usmjerenja • Znanje engleskog jezika • Poznavanje rada na računaru (Office paket i korišćenje e-maila) • Odgovornost, samostalnost i sposobnost obavljanja više poslova u isto vrijeme Prijave slati u roku od 10 dana od objavljivanja konkursa na mail adresu kabinet@novam.tv Kontakt telefon 020 403 503

Konjević sa mještanima

Obećali da će sani

rukovodstvo opštiNe Herceg Novi posJetilo dom

Potpredsjednik Miloš Konjević, menadžer Opštine Herceg Novi Dragan Šimrak i sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandar Kovačević obišli su naselja Meljine i Zeleniku i posjetili domaćinstva pogođena ovonedjeljnim poplavama. U Meljinama, gdje je došlo do izlivanja potoka Nemila, frizerski salon “Srećko” je gotovo potpuno bio potopljen, kao i okolne prostorije i prilazi. Vlasnik salona Srećko Ivanović, pohvalio je radnike Komunalno stambenog preduzeća i Službe zaštite i spasavanja na iznimnom tru-

tim u vezi, potpredsjednik Konjević je kazao da je sada prioritet sanacija štete, ali i da će ova situacija poslužiti za mapiranje kritičnih tačaka i sprovođenje dodatnih aktivnosti radi bolje zaštite od poplava. Poručio je da “gradsko rukovodstvo ne bježi od problema i tu je za sve građane, pogotovo u ovakvim situacijama”. Predstavnici Opštine su obišli i klupske prostorije i teren Fudbalskog kluba Orjen u Zelenici. Opština se obavezala da će pomoći opravku i opremanje oštećenih prostorija. Kako je rečeno, u predstoje-

tivat: održaNa dvočasovNa sJedNica dJečJeg parlameNta

zasijedanjU prisUstvovalo

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za inspekcijske poslove oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Za nabavku usluge održavanja i servisiranja službenih vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 80.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0801-04/2018-9564/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 23.11.2018.godine. Lice za davanje informacija: Maša Leković, telefon: 020/234-421, e-mail: masa.lekovic@uip.gov.me.

du na otklanjanju posljedica nevremena, kao i predstavnike MZ Meljine koji su pružili pomoć i bili u konstantnoj komunikaciji sa njim. Tokom obilaska je dogovoreno da će u narednih desetak dana opštinsko rukovodstvo razgovarati sa Ivanovićem o mogućnostima dugotrajnog rješenja problema sa plavljenjem ovog dijela grada. U proteklom periodu kanali i potoci su očišćeni prema planu i programu i završeno je mehaničko čišćenje, ali kanali nisu bili dovoljni da prime ogromnu količinu padavina. S

Zasijedanje Dječjeg parlamenta

Više od stotinu pitanja upravi grada postavili su juče članovi Dječjeg parlamenta Tivta, na III zasijedanju koje je trajalo dva sata, a u čijem radu je učestvovalo oko 100 mališana iz OŠ “Drago Milović” i područnih škola u Gradiošnici i Donjoj Lastvi, OŠ “Branko Brinić”, Muzičke škole Tivat, internacionalne škole Knightsbridge i predškolske ustanove “Bambi”. Na pitanja su odgovarali predsjednici opštine i SO, dr Siniša Kusovac i Ivan Novosel, rukovodioci organa uprave, direktori lokalnih

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

aktuelno

Nikšić postao člaN GlobalNe Griterske mreže

Podrška turistima u uPoznavanju grada

irati objekte

maćiNstva poGođeNa poplavama

ćem periodu će biti angažovani privrednici kako bi pomogli u saniranju kanala, ali i potoka Sopot, koji je na nekoliko mjesta “pretrpio” urušavanje zida-suvomođe. Članovi Mjesne zajednice Zelenika istakli su da se radovi na unapređenju lokalne putne infrastrukture pokazali kao pravi potez, jer je to omogućilo vozilima Službe zaštite i spasavanja i gradskih preduzeća da priđu mnogim mjestima do kojih ranije nije bilo moguće. Konjević i Šimrak posjetili su domaćinstva koja su pretprjela veliku štetu u nevremenu. Kod

pojedinih je došlo do odrona u okolini kuća i rušenja betonskog stuba, dok su se kod drugih komadi zemlje obrušili po stranama stambenih objekata. Polomljeni stub je tokom jučerašnjeg dana uklonjen. Mehanizacijom je uklonjena i zemlja sa puteva, te slijedi pranje koje će raditi Služba zaštite i spasavanja. U razgovoru sa građanima Meljina i Zelenike čelnici lokalne uprave poručili su da će Opština pomoći sanaciju objekata u mjeri mogućeg i uputili ih u postupak procjenjivanja i naknade štete. S.M.

Formiranje lokalnog griterskog servisa jedan je od rezultata nedavno održanog sastanka u Nikšiću, kojem su prisustvovali prvi nikšićki i crnogorski griteri. Sastanak je poslužio kao dobra prilika da se dogovore smjernice za buduće djelovanje griterskog servisa i razgovara o modelu upravljanja kako bi u budućnosti imao održivost. Naime, griteri su lokalni stanovnici koji imaju višak slobodnog vremena i toliko vole svoj grad da uživaju i žele da vam pokažu njegove skrivene dragulje. Takav obilazak nije isti kao sa turističkim vodičem, već je to obilazak koji liči na upo-

znavanje destinacije sa prijateljem koga niste ni znali da imate. U drugom dijelu sastanka, kako piše onogost.me, griteri su prezentovali svoje ture, te uradili pojedinačne video prezenatcije. To je ujedno bio završni ciklus aktivnosti čiji je krajnji cilj povezivanje sa Globalnom griterskom mrežom https://globalgreeternetwork.info/global-greeters-member-list/ . „Samim tim, Nikšić je postao prvi grad u Crnoj Gori u kome je počeo sa radom griterski servis i prvi koji se pridružio Mreži sa preko 200 gradova svijeta. Time je i Crna Gora postala dio

mape od preko 50 zemalja koje imaju gritere. Uz naš grad, griterske servise nedavno su dobili Skoplje, Arhus, Osaka, Frajburg...“, naveli su organizatori. Sastanak na kome je označen početak griterske mreže u Crnoj Gori organizovan je u sklopu projekta ‘’Aktivni i odgovorni za sebe i zajednicu’’, koji sprovodi Društvo mladih ekologa Nikšić u saradnji sa ALDom. Projekat je podržao Fond za aktivno građanstvo, finansira ga Evropska unija (EU) posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori kroz program IPA 2016 ‘’Instrument za civilno društvo’’.

Sastanak gritera

prizNaNja za Najbolje tekstove Na temu ¹ NoviNarsko pero o rodNoj ravNopravNostiª

o oko 100 osnovaca Nagrade Ivani Krunić i Željki Vučinić preduzeća, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat, predsjednik udruženja Egipćana i rukovodstva školskih ustanova. „Dječji parlament organizujemo u čast proslave Svjetskog dana djeteta i Dana opštine Tivat. Crna Gora, naša država, poštuje prava djece“, rekao je Novosel i prepustio upravljanje sjednicom predsjedavajućem, Ivanu Vojniću, učeniku prvog razreda OŠ „Branko Brinić“. On je predsjedavanje započeo stihovima Dragana Radulovića „Dijete je čovjek važan“. Me-

đu postavljenim pitanjima pored ostalih bila su i: Kad ćete izgraditi zatvoreni bazen? Kako pomoći problematičnoj djeci? Kad ćete popraviti igralište u parku? Zašto Opština ne obezbijedi besplatne udžbenike za sve učenike? Koliko djece sa Lovanje ne ide u školu? Kakva je protivpožarna procedura u školama u slučaju izbijanja požara? Šta sa psima lutalicama? ... Skupština Opštine Tivat, pored republičke, jedina u Crnoj Gori organizuje redovno zasijedanje Dječjeg parlamenta. Z.K.

Glavni grad i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava dodijelilo je nagradu najboljim tekstovima na temu „Novinarsko pero o rodnoj ravnopravnosti“, konkurs na kojem su učestvovali polaznici i polaznice istoimenog seminara. Nagradu su podijelile Ivana Krunić, novinarka „Pobjede“ i Željka Vučinić, novinarka ND „Vijesti“. „Ovo jeste jedan od naših zajedničkih zadataka, da mijenjamo ukorijenjene stereotipe koje vladaju i danas.

Nema sumnje da ste vi odgovorno i profesionalno pristupili ovom zadatku, ali ono što je mnogo važnije u ovoj priči je da ste obuhvatili dvije veoma značajne teme, a to je ekonomsku zavisnost žene, odnosno ekonomsko nasilje i temu koja je takođe izuzetno važna – prihvatanje prezimena supružnika ili zadržavanje nečega što je bilo dio vas prije stupanja u bračnu zajednicu“, saopštila je zamjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić na prijemu upriličenom povodom oda-

bira pobjedničkih tekstova. „S obzirom da počinje 16 dana aktivizma i ovo je prilika da podržimo dobre novinarske radove, one koji su usmjereni na promovisanje rodne ravnopravnosti, na bolji položaj žena. Nadam se da će ova nagrada biti podstrek da nastavite u tom pravcu da na objektivan i rodno senzitivan način izvještavate“, istakla je Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

NEMA PREPREKA zA UKLANJANJE

Švedski turistički poslenici sa Petrom Smolovićem

ŠVEDSKI TURISTIČKI POSLANICI U BIJELOM POLJU

Šveđani zainteresovani za turizam Crne Gore Crna Gora je biser koji treba da iskoristite, saopštio je predstavnik turističke agencije iz Švedske Ola Halen prilikom jučerašnjeg sastanka sa predsjednikom Opštine Bijelo Polje Petrom Smolovićem. U delegaciji su bili i estradni umjetnik, inače rođeni Bjelopoljac Refik Kolić sa suprugom Medihom poznatom humanitarnom radnicom, koji su organizovali ovu posjetu. Smolović je kazao da je potrebna što bolja prezentacija naše zemlje koja ima divlju ljepotu koju je teško naći u nekom dijelu svijeta. “Naša zemlja ima što nemaju drugi. Palnine su naši biseri i pogodne su za zimski, ali i ljetnji turizam. Imamo i ekološke proizvode kojima se možemo ponositi, jednom riječju imamo sve mogućnosti kako za zimski tako i za ljetnji turizam. Tu su i lijepe rije-

ke koje su pune ribe u kojima se maltene ne može pecati više od osam mjeseci. Seoski turizam koji se može koristiti tokom čitave godine i još mnogo toga što nema većina država u svijetu, ali moramo više poraditi na prezentaciji svega toga kako bismo privukli potencijanle turiste koji su zainteresovani za ljepote naše zemlje. Moramo mijenjati i svijest građana od kojih mnogi nisu svjesni šta imamo a ne koristimo, a posebno ne čuvamo” poručio je Smolović. Predstavnik turističke agencije iz Švedske izrazio je zahvalnost na prijemu i zadovoljstvo posjetom, posebno sastanicima kod čelnih ljudi Bijelog Polja i Plava. Rečeno je, da se radi na izradi turističkog arnžmana za Crnu Goru koji bi uključivao i posjetu Bijelom Polju za koji postoji interesovanje turista iz Švedske. B.Č.

U čast Dana opŠtine

Povodom Dana opštine danas je održana tradicionalna peta Ulična trka Bara. Sportsku manifestaciju u kojoj je učestvovalo više stotina mališana i omladinaca organizovalo je Društvo pedagoga fizičke kulture opštine Bar, a pod pokroviteljstvom opštine Bar.

Pravo učešća imala su djeca predškolskih ustanova Bara, učenici i učenice osnovnih škola Bara, a trka je održana u 6 kategorija. Takmičili su se djevojčice i dječaci iz predškolskih ustanova, te učenice i učenici osnovnih i srednjih škola.

Uklanjanjem nekoliko nelegalnih ponti pergola očišćena je prva dionica trase od 400 metara budućeg obalnog šetališta Lungo mare u Krašićima. Rušenje nelegalnih objekata obavljeno je 12. novembra na osnovu rješenja nadležnih inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma o rušenju i uklanjanju objekata sa trase. Time je nastavljena izgradnja šetališta „Lungo mare“, koja je počela 5. novembra. Rušenje potpornih zidova i dijela bazena koji zadire u trasu tada je odloženo iz proceduralnih razloga za, kako je saopšteno, narednih nekoliko dana. Na jednom dijelu trase rušenje je zaustavljeno jer je kotorski Osnovni sud donio rješenje o zabrani administrativnog izvršenja rješenja o rušenju za šta nije bio nadležan. „To rješenje je stavljeno van snage”, kazao je menadžer Opštine Tivat Marko Petričević, navodeći da se proces rušenja nelegalnih objekata, odnosno parternog uređenja pojedinih objekata sastoji iz tri faze. Prva je upravni postupak, druga pravosudni, a treća fizičko uklanjanje objekata. Sva-

Imamo i sudsku odluku koja je stavljena van snage i nema više prepreka da se sa rušenjem nastavi, poručio je Petričević

ka od tih etapa u tom postupku iziskuje napor i vrijeme jer ima svoje predviđene rokove koji se moraju poštovati”, kazao je on. „Tek juče, nakon sastanaka postupajućeg inspektora Vladana Jurišića, predstavnika kompanije koja je angažovana na izvođenju radova, Marka Pavličevića i predstavnika Opštine Tivat, stekli su se uslovi za nastavak uklanjanja nelegalnih objekata. Kompletirana je dokumentacija kojom je završen upravni postupak. „Odluka o obustavljaju rušenja nelegalnih objekata je hitna mjera koju je donio ko-

Radovi na trasi Lungo mare

BAR: KUPANJE U MORU NAKON BURE

Portugalki je voda bila Prijatna

Izjednačena temperatura mora i vazduha, 18 stepeni, juče oko 11 h bili su dobri uslovi za kupanje turistkinje iz Portugala koja prvi put boravi u Baru. Kupanje u moru, rijetka slika na barskoj rivi u poslednjoj dekadi novembra, izazvalo je pažnju šetača i rekreativaca. Turistkinja iz Portugala, Izabela, kako javlja jedro.me, kaže da je za nju izazov da se okupa u moru pored koga je prije dva da- Izabela juče na plaži u Baru na šetala u zimskoj jakni, umo-

Foto: jedro.me

BAR: ODRžAćE SE 5. ULIČNA TRKA

rušenje nelega u krašićima S

tana u šal, noseći toplu kapu. “Voda je prijatna. Imate lijepo more, i divno je kupati se kad nema gužve”, kazala je simpatična Portugalka koja se 23. novembra kupala na gradskoj plaži u Baru. Podsjetimo, prije šest dana vrhove Rumije obijelio je prvi snijeg, a da stiže zima nakon dugog Miholjskog ljeta, Barane je „upozorio“ hladni, sjeverni vjetar koji je proteklog vikenda naglo spustio temperaturu u Baru.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

aktuelno

e Objekata Na trasi luNgO mare

alnih objekata Se naStaVlja

torski sud, koja je u međuvremenu stavljena van snage, ali je takođe zahtijevala vrijeme i žalbeni period. Postoje procedure koje se poštuju bez obzira što se radi o nelegalnim objektima“, istakao je menadžer Opštine, naglašavajući da sudski postupak ni u jednom dijelu nije bio ušao u fazu koja može da ospori nastavak rušenja. „Meni je žao što se pogrešno shvata ili tumači da smo stali sa tim poslom i da se nastavak uklanjanja objekata iz nekog razloga odugovlači. To nije tačno jer je završen upravni postupak, prikupljena su sva rješenja. Imamo i sudsku odluku koja je stavljena van snage i nema više prepreka da se sa rušenjem nastavi“, poručio je Petričević, dodajući da postoje i određene tehničke stvari koje treba prevazići. „To će biti hirurški zahvat u prostoru jer se ne mogu mašine uvesti da ruše i ono što ne pripada rušenju. Opština će striktno poštovati rješenja koje je donijelo nadležno Ministarstvo“, istakao je opštinski menadžer dajući primjer bazena koji se ne ruši u cjelosti već samo njegov dio. Z.K.

Pljevlja: OPštiNa Obezbijedila Nagrade za 30 radNika vOdOvOda

Požrtvovanima 100€ za dodatni napor Novčane nagrade u iznosu od stotinu eura kao nagradu za ulaganje vanrednih napora prilikom izvršavanja svojih radnih zadataka u prethodnom periodu dobilo je 30 radnika JP „Vodovod“, javlja TV Pljevlja. U prethodnom periodu, a u mnogim projektima kroz koje su radnici JP „Vodovod“ bili angažovani uočen je i njihov dodatni napor. Kao simboličnu nagradu za dodatno ulaganje rada u izvršavanju svojih radnih zadata-

ka opština Pljevlja obezbijedila je simbolične novčane nagrade za 30 radnika ovog preduzeća. Nagrade je zaposlenima uručio predsjednik opštine Pljevlja Mirko Đačić.

Pljevlja

U prethodnom periodu, a u mnogim projektima kroz koje su radnici JP „Vodovod“ bili angažovani uočen je i njihov dodatni napor

Humanitarci na djelu

Nikšić: akcija ckcg, učeNika i mz

Prikupili pomoć za najugroženije porodice U humanitarnoj akciji prikupljanja hrane za socijalno ugrožene porodice koju su organizovali Savjet MZ Župa, O.Š “ Dušan Bojović” u saradnji sa opštinskim Crvenim krstom, prikupljeno je oko 30 paketa osnovnih životnih namirnica. Koordinator programskih aktivnosti u Crvenom krstu Goran Damjanović istakao je značaj humanitarne akcije u Župi koja će, uz već održanu tradicionalnu sabirnu akciju Crvenog krsta, biti od velikog značaja za pomoć socijalno ugroženim porodicama i pojedincima. “Oko 70 paketa smo od te akcije pripremili, a ovo je dopuna i to izvanredna za te pakete, kako bismo zaokružili bar nekih 100 porodica da pomognemo. Ova akcija je jedina ovakvog tipa na seoskom području”, istakao je Damjanović. U Crvenom krstu pohvalili su saradnju sa osnovnom školom “Dušan Bojović”, kao i sa MZ Župa. “Ovdje imamo ogranak Crvenog krsta, oni su dosta aktivni, svake godine mi računamo u ovom dijelu da imamo pomoć. Paketi će biti podijeljeni tokom nedjelje Crvenog krsta, to je oko 29. novembra”, istakao je Damjanović. Predsjednik MZ Dragoljub Radulović

OkO 70 paketa smO Od te akcije pripremili, a OvO je dOpuna i tO izvanredna za te pakete, kakO bismO zaOkružili bar nekih 100 pOrOdica da pOmOgnemO. Ova akcija je jedina OvakvOg tipa na seOskOm pOdručju kaže da je cilj akcije da se na skroman način doprinese prikupljanju hrane za socijalno ugrožene porodice i pojedince. “Ovo je prva zajednička akcija koju organizuju MZ i škola i to veoma uspješna. Zahvalio bih prije svega roditeljima i djeci iz ove škole koji su na pravi način prihvatili ovu inicijativu i velikim brojem proizvoda, osnovnih životnih namirnica pomogli da ova akcija uspije u pravom smislu”, naglasio je Radulović. Direktorica škole “Dušan Bojović” Vesna Mijušković istakla da je akcija prikupljanja hrane samo dio aktivnosti tokom obilježavanja dana Crvenog krsta. “Imaćemo edukativne radionice, a uzeli smo učešće na likovnom i literarnom konkursu Crvenog krsta”, kazala je Mijušković i istakla da se roditelji i učenici rado odazovu svakoj akciji koju škola podrži. M.R.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

ZORAN RAKOČEVIĆ ZA VN O VREMENIMA KADA SE MIJENJALA DEMOGRAFSKA STRUKTURA KOLAŠINA

RIJETKI TOPONIMI SVJE O TURSKOM PERIODU U KOLAŠINSKOJ OBLASTI

riča o starom Kolašinu je koliko zanimljiva toliko i zagonetna. Malo je materijalnih dokaza, a više sjećanja i predanja koja nam približavaju vrijeme iza nas. Bivši sekretar kolašinske opštine, predsjednik suda, advokat i istaknuti politički i sportski funkcioner Zoran Rakočević (78) ispričao nam je jednu od tih priča. Naime, Zoranov pradjed Pavle Rakočević u vrijeme turske vladavine bio je prvi pravoslavac kojem su vladari tog vremena dozvolili doseljavanje u selo Drijenak. On smatra da iako su Turci vladali ovim prostorima gotovo pola milenijuma, danas nema nekih materijalnih podataka koji bi mogli da svjedoče o njihovom životu, kulturi, kulturnoj nadogradnji i ostalim značajnim činiocima. Ostali su samo nazivi nekih prigradskih naselja, izvora koji se polako mijenjaju. „Iz tog vremena nema čak ni ostataka njihovog groblja, nema ni drugih ostataka izuzev što su neki nazivi pojedinih sela i zaseoka i drugih veoma rijetkih i gotovo zaboravljenih lokaliteta. Iz tog vremena postoji samo slika džamije koja je bila u Kolašinu. U blizini džamije bilo je nekoliko zgrada na gornjem Trgu koje su se arhitektonski dugo zadržale i čak bile u stambeno funkciji do sredine 60–ih godina. Ali su jednostavno novim urbanističkim planom rušene”, kazao je Rakočević. U Kolašinu živjeli pravo-

slavci kao podanici Turske Rakočevićeva sjećanja se temelje na izvornoj priči njegovog oca i njegovih savremenika, odnosno starijih ljudi iz sela Drijenak. “U selo Drijenak 1863. godine doselio moj pradjed Pavle Rakočević iz Raičevina i to je sve do oslobođenja Kolašina 1878. godine, bila jedina pravoslavna porodica koja je u tom dijelu na toj teritoriji živjela. Poznato je da je bilo pravoslavnog stanovništva i u Kolašinu i bližoj okolini, koji su bili podanici turske države i živjeli po pravilima te države i njihove uprave. R a ko č e v i ć e v p r a d j e d Pavle, prema kazivanju njegovog oca, bio je imućan čovjek iz Morače, koji se bavio pored ostalog i trgovinom. Ova je djelatnost u tom periodu, bila dosta intenzivna između Kolašina i slobodnih krajeva dolinom rijeke Morače. Pavle je bio trgovac stokom. “Zajedno sa tamošnjim trgovcima uglavnom muslimanima - Turcima realizovao je dio svog trgovačkog potencijala i na primorju”, kazao nam je Rakočević.

Razvio je prijateljskoporodične veze sa jednim imućnim trgovcem koji se prezivao Pijuk i koji je živio u Kolašinu, imao svoje magaze i za to vrijeme velike trgovačke potencijale, a imao je i veliko imanje u Drijenku. „Tako je pradjed Pavle od njega kupio kompletno imanje – oko 50 hektara, i to imanje je održavao i na njemu živio, a dio tog imanja davao je u zakup pojedinim komšijama koji su to obrađivali i koristili. Pavle je imao četiri kćerke i tri sina. Živio je u kući u centru sela blizu rijeke Plašnice, dok su turske kuće bile povrh sela, u blizini lokaliteta Lakomica i u blizini šume. Sjećam se te kuće koju su moji stari i komšije nazivali čardakom, bila je na neki način u zidinama sve do 1953. godine i sad postoje vidljivi dokazi gdje je bila izgrađena i ukopana u zemlju”, objasnio je on.

■ ŽIVJELO SE NOR-

MALNO, UZ NEKA OGRANIČENJA

Kako nam je kazao, uprkos činjenici da je njegov predak imao određena ograničenja kojih se morao pridržavati, on je u tom periodu živio sasvim normalno bez bilo kakvih problema. Ograničenja su se odnosila na slobodu kretanja i nošenje oružja. Tako se Pavle morao kretati bez oružja.

Stara džamija u Kolašinu “Njegovi sinovi iako su bili mali morali su biti tu, a kćerke su mogle biti i u Morači i na Drijenku. Poslije nekoliko godina mogla su se nesmetano kretati i ostala djeca i žena na toj relaciji. Pradjed nije mogao ići u Moraču, odnosno mogao je da ode, ali onda

nije imao prava da se vrati i da nastavi život u selu. U Kolašin je mogao slobodno da ide, da trguje i radi ali prema gornjem Lipovu nije mogao ići. Gornje Lipovo je bilo na granici između Turske i Crne Gore, a granica je bio izvor Migalovica, gdje su se nala-

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

EDOČE U I zili Crnogorski prvaci Vasilj Vuković i Vukalica Drašković kao čuvari granice”, približava nam Zoran način života svojih predaka koji je ilustrativan i pomaže da se shvate tadašnji međuljudski odnosi na toj teritoriji. Pavle je imao i namete, odnosno obaveze koje su plaćali i drugi građani. “Vlada neko mišljenje da su samo harač plaćali samo pravoslaci, međutim Turska je bila uređena država i on je plaćao te obaveza uredno kao i svi drugi i bio je poštovan od svojih komšija, cijenjen i sa njima je čitavo vrijeme živio u korektnim odnosima”, objašnjava Rakočević.

■ PRIJE OSLOBOĐE-

NJA OD TURAKA NASELJAVALI PRAVOSLAVNI ŽIVALJ

Međutim, izgleda da i nije slučajno pradjed Pavle došao tu, a Rakočević još smatra da njegov predak nije svojom voljom preselio u Drijenak, već je u pitanju bila potreba da se postepeno naseljavaju ta područja pravoslavnim življem prije konačnog oslobođenja od Turaka. „On je imao i određenu obavezu da šalje izvjesne informacije u Moraču, preko kaluđera moračkog manastira, koji su bili veza sa tadašnjom civilnom upravom, moračkom kapetani-

IAKO SU TURCI VLADALI OVIM PROSTORIMA GOTOVO POLA MILENIJUMA, DANAS NEMA NEKIH MATERIJALNIH PODATAKA KOJI BI MOGLI DA SVJEDOČE O NJIHOVOM ŽIVOTU, KULTURI, KULTURNOJ NADOGRADNJI I OSTALIM ZNAČAJNIM ČINIOCIMA. OSTALI SU SAMO NAZIVI NEKIH PRIGRADSKIH NASELJA, IZVORA KOJI SE POLAKO MIJENJAJU. jom. Pošto mu je žena išla često u Moraču on je po njoj slao informacije i poruke. Pavle je, takođe, pored imovine u Drijenku, kupio još jedno imanje u predjelu Lakomice. To je sada komunica, a tada je to bila obradiva površina između Drijenka i šumovitog dijela prema Vučju. “Kupio je lokalitet Dolina, gdje je sijan ječam, raž i na obali potoka Baošića bile su tri turske vodenice, gdje se mljelo žito u toku proljeća i jeseni pa je i on imao pravo da melje svoje žito u prvom mlinu od sela prema šumi”, priča Rakočević. Iz tog vremena u selu Drijenak postoji predanje, kako kaže on, da su Turci sahranjivani na jednom lokalitetu koji se nazivao Tursko groblje. On se, kako kaže, sjeća dobro tog lokaliteta. Nažalost, danas je izgrađen,

Zoran Rakočević ali je interesantno da nema nikakvih ostataka na tom lokalitetu.” „Moj pradjed je od Turske uprave dobio saglasnost da osnuje pravoslavno groblje i što je i učinio, te je tako i prvi sahranjen na toj lokaciji. Dobio je saglasnost da izdiže na Sinjajevinu, jer je istočni dio planine pripadao donjem Lipovu, tu su bili katuni Ošljak, Potrk. To su turski katuni. Smatra se da je naziv sela Drijenak u stvari turski naziv, a posebno zaseok Drijenka, Rogobore. I danas postoji izvor koji je bio čuven po kvalietetu vode, takozvani Đuranovac, koji je takođe turski naziv. “Takođe je i Migalovica turski naziv, selo Babljak, jer je na Babljaku živjela tada istoimena turska porodica, pa tako je i dobio nazav

kao i Bablja greda. Kada je počeo crnogorsko turski rat 1886. godine to je bio zadnji veliki rat prije Balkanskih, Turci su imali informaciju da se rat priprema pa je moj pradjed bio pod jednim posebnim nadzorom, a jedan broj njegovih komšija je bio obavezan da bude u turskoj vojsci. Međutim, Pavle nije imao obavezu da učestvuje u tim sukobima, čak je na Drijenku i sačekao završetak rata i oslobođenja Kolašina. Kad je grad oslobođen on je postavljen za glavnog kmeta i on je okupio svoje komšije i po odluci crnogorske vlade saopštio im da mogu da ostanu i normalno žive, međutim oni to nijesu prihvatili izuzev jedne porodice, preci Džemala Ljuškovića iz Bijelog Polja”, objasnio je Rakočević.

Među rijetkim fotografijama starih lokaliteta je upravo fotografija barutane

■ ČESMA “TOČAK” NA BABLJAKU

Tada se Drijenak naselio Radovićima, Medenicama, Vujisićima. Zna se, kako kaže, da su Turci jednu česmu napravili koja je bila popularna u narodu “Točak” na Babljaku, gdje i danas funkcioniše izvorište, a nalazi se u blizini starog motela na ulazu u grad. „Sjećam se još od 1946. godine kako je izgledao taj točak iz turskog vremena, on je bio izgrađen od borovine, bio je vrlo stabilan i trajan, a takvo stanje bi ostalo sigurno i do danas. Mislim da je od tadašnjih naziva ostalo još izvorišta na Bjelasici kao što je Kadina voda i Muminova voda, a od materijalnih postulata jedino je Barutana ostala i od nje postoje i sada određeni ostaci. Kolašin nije bio samo vojno utvrđenje za vrijeme Turaka, on je bio čitava regija koja je dosezala čak do Prijepolja i Nove Varoši, to je bio takozvani donji Kolašin”, kazao je on. Do samo prije dvije godine iz tog vremena bio je i naziv prigradskog naselja Smailagića polje, danas je samo Polje, Mekića polje, Mušovića rijeka, iz vremena Turaka ostao je i naziv rijeke Svinjače, koju danas pokušavaju da nazovu Kolašinska rijeka. Zorica Bulatović

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

KULTURA Filmovi sa konkursa Krik u Nikšiću Nagrada za najbolji kratki video na takmičenju u amaterskom stvaralaštvu “Krik” biće dodijeljena danas u Gradskoj kući u Nikšiću, sa početkom u 13 časova.U sklopu događaja biće projektovani filmovi sa ovogodišnjeg konkursa i objavljen pobjednik.“U fokusu drugog izdanja bio je društveni aktivizam mladih, odnosno, primjeri dobre prakse omladinskog aktivizma. Pravo učešća su imali svi mladi iz Crne Gore u dobi između 16 i 30 godina, a u konkurenciji za najbolje ostvarenje našlo se pet kratkih video formi”, stoji u najavi.Organizator konkursa je NVO ODA (Omladinski društveni angažman) uz podršku Agencije za lokalnu demokratiju. R.K.

AleksAndAr BogdAnović nA sAstAnku ministArA kulture u BeogrAdu

Prožimanje i interakcija među različitim kulturama Sastanak je bio posvećen kulturnoj saradnji, zaštiti i očuvanju kulturne baštine, kao i kulturnoj diplomatiji kao sredstvu za uspostavljanje stabilnosti u regionu

Sa sastanka u Beogradu

repertoar DANAS 24.11.2018.

FILM

UDOVICE

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović učestvovao je u Beogradu na sastanku ministara kulture država članica Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju (BSEC), u kojoj Crna Gora učestvuje kao partner za međusektorski dijalog. Sastanak je bio posvećen kulturnoj saradnji, zaštiti i očuvanji kulturne baštine, kao

i kulturnoj diplomatiji kao sredstvu za uspostavljanje stabilnosti u regionu, a otvorio ga je ministar kulture i informisanja Republike Srbije Vladan Vukosavljević. Civilizacijska transverzala koja je od antičkih vremena spajala Crno i Jadransko more je jedan od najvažnjih kulturnih i duhovnih upisa o epohi prelaska antike u sred-

nji vijek i upravo su se u tom procesu smjene epoha začela sva prožimanja i interakcije među različitim kulturama, tradicijama i religijama koje će obilježiti buduće odnose između Orijenta i Zapada, ocijenio je ministar Bogdanović. On je dodao da poseban akcenat u svim budućim inicijativama BSEC treba da bude stavljen na očuvanje i valori-

zaciju kulturnog nasljeđa, jer je ono u mnogim državama koje učestvuju u projektima ove organizacije dio zajedničkog kulturnog nasljeđa. “Tu prije svega mislim na materijalnu baštinu koja pripada epohama antike i srednjeg vijeka. Savremeno kulturno stvaralaštvo tih država često se razvija na sličnoj tradicijskoj osnovi, a nerijetko je odraz sličnih savremenih iskustava, kao što su društvenopolitičke tranzicije i traganje za najboljim modelima očuvanja kulturnih i identitetskih posebnosti u procesu globalizacije”, naveo je Bogdanović. Organizacija crnomorske ekonomske saradnje osnovana je 1992. u Istanbulu, sa ciljem očuvanja mira i stabilnosti, jačanja saradnje i dobrosusjedskih odnosa. Na marginama sastanka Bogdanović je imao niz bilateralnih susreta na kojima je razgovarao o učešću Crne Gore u Organizaciji i bilateralnoj saradnji u oblasti kulture između Crne Gore i zemalja članica BSEC. R.K.

20.15 / 22.30 h

Režija: Stiv Mekvin Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 25.11.2018.

FILM

MOJ BRILJANTNI RAZVOD 16.00 / 20.30 h

Režija: Mišel Larok Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

izložBA u čAst stefAnA mitrovA ljuBiše

Od odlomaka iz djela do zapisa književnih kritičara

Jubilej klape “Jadran”

Izložba “Ljubiša u Primorskim novinama” biće otvorena u Spomen-domu “Stefan Mitrov Ljubiša” danas u 18 časova, povodom 140 godina od smrti našeg istaknutog književnika, a u sklopu programa obilježavanja Dana opštine Budva. Ova dokumentarna izložba, čiji su autori Marijana Martinović i Đorđije Bato Boljević, izraz je potrebe da se istakne izuzetnost Stefana Mitrova Ljubiše (1822-1878) i uloga lokalne zajednice u zaštiti njegovog lika i djela

Svečani koncert povodom 45 godina postojanja klape “Jadran” biće priređen u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, večeras sa početkom u 19 časova, u sklopu programa “Novembarski dani Tivta”. Gost večeri je ženska klapa “Belezza”. Klapa “Jadran” osnovana je 1973. godine od članova gradskog zbora iz Tivta. Imala je brojne nastupe na priredbama i koncertima u okruženju i više puta je gostovala u Hrvatskoj. R.K.

kroz podsjećanje na postojanje “Primorskih novina” i njihov značaj za Budvu. Na izložbenim panoima, osim uvodnog priloga s opštim podacima o “Primorskim novinama”, nalaze se i odlomci iz pojedinih piščevih djela, članci o načinima na koje je lokalna i šira zajednica obilježavala važne datume i jubileje iz piščevog života, tekstove koji su tretirali potrebu institucionalne zaštite njegovog lika i djela i pratili taj proces, te tumačenja njegove književnosti i jezika

koje su priredili stručnjaci, književni kritičari, istoričari književnosti i lingvisti, kao i biografski prilozi. Izložbu će otvoriti pisac Đorđe V. Gregović. R.K.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

predstavljanje CrnOGOrsKIh UMjetnIKa

Djela Petrušića i Raonić na izložbi u Zagrebu

Izložba slika i crteža Zorana Petrušića i Sanje Raonić otvorena je u zagrebačkom izložbenom salonu “Izidor Kršnjavi ŠPUD”. Petrušić se zagrebačkoj publici predstavio radovima iz ciklusa “Nothing to Say”, dok je Raonić izložila djela iz ciklusa “Female” i “Face”. Povodom predstavljanja u Zagrebu, Raonić je zapisala da je “umijeće izražavanja jezikom likovnosti osvojena vještina likovnog stvaraoca i moćan alat kojim se ostvaruje komunikacija sa čovjekom na svim nivoima njegovog postojanja”. “U tom smislu, svaku priliku koja mi daje mogućnost da predstavim svoj rad, smatram darivanjem. Vjerujem u trojstvo stvaraoca, djela i posmatrača. Smatram ga snažnim, jer ono što ovaj dijalog oslobađa jeste istina u koju vjerujem”, navodi Raonić, istakavši da je u fokusu njenih djela žena. “Estetika žene u njenoj sveobuhvatnosti je ono u čemu pronalazim identifikaciju i kao stvaralac i kao čovjek i kao žena. Taj temperamentni kolorit je bezvučni vrisak kojim valjda pozivam na malo pažnje”, navela je umjetnica. U tekstu povodom izložbe naslovljenom “Crtež je čast umjetnosti”, istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković zapisala je da je

Sa otvaranja izložbe

Petrušić “umjetnik izuzetnih stvaralačkih sposobnosti u čijoj je neponovljivoj ličnosti sublimirana humana snaga pokretačkog duha koji teži da kroz ideju i njenu realizaciju osvijesti učmalo stanje uma, nijemo i uljuljkano u hiperpotrošačku besmislicu nametnute životne svakodnevice”. “Kao što se može uvidjeti i kroz predstavljenu izložbu, likovno djelo Zorana Petrušića konstantno doživljava transformacije izvan opšte istorijskih i recentnih likovnih zbivanja posljednjih decenija, održavši i sačuvavši sopstveni, nezavisan tok i autentični razvoj. Samim tim ono nadilazi regionalne, ili geografske okvire, uključujući se u one umjetničke tokove koji slikarstvu pridaju univerzalni egzistencijalni značaj”, piše Đurašković. Izložbu, koja se može pogledati do 5. decembra, organizovala je Škola primenjene umetnosti i dizajna Zagreb (ŠPUD), uu podršku Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. S.I.

svaku priliku koja mi daje mogućnost da predstavim svoj rad, smatram darivanjem. vjerujem u trojstvo stvaraoca, djela i posmatrača

IntervjU: KrIstIna stevOvIć-ObradO

Katarza je n istjerana iz a svi je priž

Najdraži mi je dobar komad, reditelj sa kojim kao pukog bezglavog izvođača njegovih zam pjevnim’, uloga koja me pomjera, ushićuje, n

⌦ Sonja Ičević C r n o g o r s ka g l u m i c a Kristina Stevović-Obradović tumači glavnu ulogu u nagrađivanom ostvarenju “Granice, kiše”, reditelja Vlastimira Sudara i Nikole Mijovića. Nakon svjetske premijere u Sarajevu i projekcijama na nekoliko regionalnih i evropskih festivala, crnogorska manjinska produkcija biće prikazana naredne sedmice i u Beogradu, u sklopu takmičarske selekcije Festivala autorskog filma. Radnja ostvarenja smještena je u napuštena sela na granici Crne Gore i Hercegovine, u blizini granice sa Hrvatskom. Glavna junakinja Jagoda stiže iz grada da posjeti rodbinu i sprema ispite, a njeno prisustvo donosi promjene i nadu svima koje sretne. Pored Kristine Stevović-Obradović, glumačku ekipu čine i Vahidin Prelić, Robert Budak, Dubravka Drakić, Momo Pićurić, Marta Pićurić, Vejo Kasalica, Aleksandar Radulović, Karlo Kalezić... U razgovoru za Vikend novine Stevović-Obradović govori o filmu, ulozi Jagode i značaju nagrada, ali komentariše i trenutnu situaciju na crnogorskoj i regionalnoj sce-

ni i šanse koje su glumcima pružene.

■ SNAŽNA PORUKA POMIRENJA

“Granice, kiše” je, ističe naša sagovornica, film atmosfere koji nema klasičan narativ po modelu na koji smo navikli i nosi snažnu poruku pomirenja - sa sobom, sa korijenima, sa onim nesvjesno preuzetim nasljeđem, sa podnebljem, sa čovjekom. “Jagoda i ja imamo sličnosti, no ona je mnogo mirnija, svedenija, konciznija od mene. Moja snaga leži u aktivitetu, njena u jednostavnom življenju. Ona je izmaštana opsjena, na neki način”, objašnjava glumica. Za ulogu Jagode pripala joj je i nagrada na Mojkovačkoj filmskoj jeseni. Priznanja joj, ističe naša sagornica, i te kako znače jer su i oni stav za tu priliku okupljenih ljudi. “Među onima koji me nagrađuju nerijetko sjede ljudi koje istinski poštujem. Gledajući na sceni ili na platnu neke od njih poželjela sam da se bavim ovim poslom… Priznanje koje mi oni u tom trenutku odaju, predstavlja mi čast i satisfakciju, podstrek i obavezu. No, šta dalje s njima? Dalje, te nagrade uvrstimo u svoj CV, jer to danas tako ide, pa onda čekamo koja će nam nova vrata otvoriti, pa se pitamo što li se ne otvaraju… I tako redom… Ili, ono što pokušavam već ne-

ko vrijeme - opominjem i podsjećam sebe na ono zrno istine, nepresušne motivacije i bezrazložne ljubavi - kojima je sve počelo. Opominjem sebe da sam njima dužna da se ne pogordim, da se ne zaustavim, da se ne opravdavam okolnostima, da nastavim sa potragom za punim izrazom”, kaže Stevović-Obradović. Svjetskoj premijeri u Sarajevu prethodio je decenijski rad na filmu, budući da je “Granice, kiše” još 2008. godine nagrađen na istom festivalu za najbolji projekat u razvoju. “Na kastingu, prije nešto više od deset godina, bila sam tek

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

KULTURA

OVIĆ O ULOZI U FILMU ª GRANICE, KIŠEº

NEPRAVEDNO Z POZORIŠTA, ŽELJKUJEMO

m se razumijem, koji me ne doživljava misli, već kao saradnika ‘na stvarima nervira, mori najslađim mukama NA KASTINGU, PRIJE NEŠTO VIŠE OD DESET GODINA, BILA SAM TEK SVRŠENA STUDENTKINJA, SA PAR POZORIŠNIH ULOGA IZA SEBE. NA PREMIJERI FILMA, BILA SAM GLUMICA SA NEMALIM ISKUSTVOM I NA FILMU I U POZORIŠTU. U MEĐUVREMENU SAM POSTALA PRIJATELJ SA MNOGIMA IZ EKIPE I NAUČILA SAM ŠTA ZNAČI IMATI STRPLJENJA I VJEROVATI ČAK I ONDA KADA OSTALI NE VJERUJU DA ĆE NAM SE IPAK DESITI OVAJ FILM

svršena studentkinja, sa par pozorišnih uloga iza sebe. Na premijeri filma, bila sam glumica sa nemalim iskustvom i na filmu i u pozoristu. U međuvremenu sam postala prijatelj sa mnogima iz ekipe i naučila sam šta znači imati strpljenja i vjerovati čak i onda kada ostali ne vjeruju da će nam se ipak desiti ovaj film. Ta famozna razdaljina od deset godina je posljedica cijelog niza stvari, ljudi, događaja i odnosa”, kaže Stevović-Obradović. No, iako se na premijeru čekalo toliko, glumica kaže da je na projekcijama u Sarajevu i Mojkovcu bilo jasno da su au-

tori postigli upravo ono što su željeli. “Publika je reagovala smijehom, tišinom, suzama - tamo gdje su autori očekivali. U razgovorima sa ljudima nakon projekcije, bilo je osjetno da ih je takla toplina i priča koju ovaj film nosi. Kako me kolege izvjestiše, ni u Nišu, ni u Skoplju nije bilo drugačije”, navodi naša sagovornica.

■ POZORIŠTE NAS PODSJEĆA NA SUŠTINU

Osvrnuvši se na položaj glumaca u Crnoj Gori, kaže da su

Kadar iz filma “Granice, kiše”

glumci ne samo ovdje, već i u zemljama regiona, odavno prestali biti poseban, istaknut, poštovani sloj jednog društva. “Gdje je stvar pukla, koliko smo mi sami kumovali takvom stanju dalo bi se raspravljati, ipak ne ovdje i ne ovom prilikom. Mislim da je teže od toga biti glumac danas i ovdje - biti danas i ovdje - glumica”, kaže Stevović-Obradović. Kada govorimo o načinima na koje se situacija u našoj zemlji može popraviti, pomak vidi u ponovnom okupljanju i oformljivanju Udruženja glumaca Crne Gore. S druge strane, prostor za lično napredovanje nalazi se, po njenom mišljenju, uvijek van konkretnih podjela na pozorište, film i televiziju. “Taj prostor je u mom domu, sa mojim najbližima, uz misli, knjige, jednostavan život koji razmjenjujemo i jedni drugima oplemenjujemo. U borbi sa sobom jučerašnjim, a u slavu sebe današnjeg. Onda sam svakog dana ‘teža’ za djelić sebe koji mogu primijeniti u igri. Na sceni, pred kamerama, gdje god. Kako se kod nas malo snima, kako smo naviknutiji na pozorište, ranije sam isticala pozorište kao svoj omiljeni medij. Sada mislim da nije bitan prostor za kreaciju, već prostornost i prostranost te kreacije”, smatra naša sagovornica. Nakon brojnih uloga u crnogorskim predstavama, kaže da ne pravi podjele na klasične i

moderne komade, i da je najvažniji kvalitet. “Najdraži mi je dobar komad. Komad koji me se tiče, koji se tiče ljudi koji će ga gledati danas i ovdje. Komad koji provocira ono najdublje i najistinitije i u nama koji ga igramo i u onima koji ga gledaju. I zašto ne reći - koji postiže katarzu. Nepravedno je često otjerana iz pozorišta, a svi je priželjkujemo, svima nam treba. Klasike je potvrdilo vrijeme, činjenica da su određene vrijednosti ipak ljudska konstanta. Koliko god na prvu izgledali previše arhaično ili rimovano, kad ih ‘svirate’ u pravom ključu bolno su sadašnji. Savremeni komadi, kada nude više od sitne dnevnopolitičke aktuelnosti, budu praznik za igru. Nemam, dakle, ograničenja niti favorizovanja. Najdraži mi je dobar komad, reditelj sa kojim se razumijem, koji me ne doživljava kao pukog bezglavog izvođača njegovih zamisli, već kao saradnika ‘na stvarima pjevnim’, uloga koja me pomjera, ushićuje, nervira, mori najslađim mukama”, kazala je Stevović. Na kraju, zaključuje da je uloga pozorišta danas da, snažnije nego ikad, preispituje i pomjera granice povratkom na suštinu. “Mislim da se mnogo toga provlači pod krinkom ‘nove forme’ i da nam se češće desi formalnost, nego neka stvarna forma”, zaključila je naša glumica.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA ª BARSKI LJETOPIS PRVIH 30 GODINAº

Svetkovina umjetnosti koja je odoljela teškim vremenima Monografija “Barski ljetopis - prvih 30 godina”, pripremljena u čast velikog jubileja obilježenog prošle godine - tri decenije od ustanovljenja festivala kao najznačajnije smotre kulture i umjetnosti, predstavljena je preksinoć u Baru. Predsjednik opštine Dušan Raičević u ime izdavača izrazio zadovoljstvo što ima čast da govori na promociji ovako kapitalnog djela. “Veliku zahvalnost dugujemo ljudima koji su dio sebe utkali u ovo djelo, a po-

sebnu glavnoj urednici i selektorki likovnog programa, Anastaziji Miranović”, kazao je Raičević, dodajući da ga čini posebno srećnim što u publici vidi i ljude koji su od prvih godina uključeni u rad festivala. “Za razliku od mnogih drugih virtuelnih i potrošačkih festivala zametnutih po krajoliku crnogorske kulture, Barski ljetopis - festival srećno biranog značenja i imena tiho i nenametljivo na ćudljivom razboju društvenih promjena,

DESET GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA

U ZNAKU TRADICIONALNE MUZIKE DVIJE ZEMLJE

Povodom obilježavanja 10 godina diplomatskih odnosa između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Crne Gore ambasada Ujedinjenih Arapskih Emirata organizuje “Kulturno veče UEAMNE” u utorak, 27. novembra u Velikoj sali KICa “Budo Tomović”. Program počinje u 19 sati, a publika će imati priliku da vidi crnogorske tradicionalne igre u izvedbi KUD-a “Njegoš” sa Cetinja i tradicionalne igre u izvedbi ansambla iz Emirata. “Godine 2008. uspostavljeni su diplomatski odnosi između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Crne Gore, te dvije zemlje sada obilježavaju 10 godina diplomatskih odnosa koji su uvijek bili u duhu prijateljstva, povjerenja, solidarnosti i razumijevanja. Za deset godina Ujedinjeni Arapski Emirati i Crna Gora su puno naučile jedna o drugoj, našle načina da sarađuju u mno-

gim oblastima, i približile dva naroda naizgled sasvim različita i daleka pretvarajući ih u bliske prijatelje i partnere koji se raduju jedni drugima. Ambasada UAE je sa radom u Crnoj Gori počela 2010. godine i od tada je dala veliki doprinos u promociji kulture Emirata, dovodeći u Crnu Goru istaknute umjetnike iz oblasti kaligrafije, slikarstva, crtanja pijeskom, predstavljanja tradicionalne muzike sa tog podneblja i tradicionalne nošnje karakteristične za Emirate. Sada, prvi put u Crnoj Gori, publika će imati priliku da uživa i u folklornoj izvjedbi kulturno umjetničkog društva iz UAE, u prijateljskoj razmjeni sa kulturno umjetničkim društvom iz Crne Gore.” Besplatne ulaznice za gala “Kulturno veče UEA-MNE” se mogu preuzeti na biletarnici KIC-a svakog radnog dana od 9 do 20 sati.

Sa događaja u Dvorcu kralja Nikole pune tri decenije “tka zlatnu nit” našeg identiteta i prepoznatljivog trajanja”, kazao je urednik književnog segmenta monografije Milun Lutovac. Dugogodišnji direktor Kulturnog centra Bar Ćazim Nikezić istakao je da su se na scenama festivala predstavila mnoga imena iz svijeta kulture, iz zemlje, regiona, svijeta... “Naša je publika mogla uživati u raskoši stvaralaštva poznatih slikara, književnika, muzičara, filmskih

i pozorišnih stvaralaca. Bar je postavljen na kulturnu mapu svijeta. Uvjeren sam da će Barani dugo pamtiti i spektakularna otvaranja i zatvaranja festivala na scenama Kulturnog centra”, prisjetio se Nikezić, koji je istakao da je nakon tri decenije “festival, od kojeg možda postoje veći, ali topliji i edukativniji - svakako ne, dobio novi vjetar u leđa”. Predsjednica Upravnog odbora Kulturnog centra, direktorica “Barskog ljetopisa Ksenija Popović je istakla

da su zadaci prilikom stvaranja monografije podijeljeni pravim ljudima. “Svi oni su uz festival sazrijevali, učestvovali u realizaciji, programima i bili njegovi hroničari. Vjerujem da smo dobili vrijedno izdanje kojim se može ponositi Opština Bar kao izdavač, Kulturni centar kao krovna institucija ‘Barskog ljetopisa’ i svi mi koji imamo privilegiju da budemo njegov dio u nekom trenutku njegovog postojanja. Posebnu zahvalnost dugujemo dr Anastaziji Miranović koja se iskreno borila da se sve ovo uopšte i desi, a zatim, osim što je bila glavna i odgovorna urednica i članica autorskog tima, učestvovala u lekturi, dizajnu, prelomu, štampi, pa čak i u organizaciji promocije”, istakla je Popović. Ona je kazala da je “Barski ljetopis” svetkovina umjetnosti, koja je odoljela teškim društvenim i finansijskim vremenima. R.K.

VELIKA SALA KICA

Cvrčak i mrav

Predstava „Cvrčak i Mrav“ (6+), koju je prema tekstu Milene Depolo režirao Branko Ilić, biće izvedena danas u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Predstava je rađena u koprodukciji Teatra mladih, Kulturnog centra “Nikola Đurković” iz Kotora, Gradskog pozorišta, Herceg festa i Budva Grad teatra. U predstavi igraju Branka Femić-Šćekić, Katarina Krek, Goran Slavić i Branko Ilić. Scenografiju je osmislio Branko Ilić, kostimografiju potpisuje Tijana Todorović uz asistentkinju Martu Garčević, dok je za koreografiju zadužena Marija Brajković. Muzika je djelo sastava “Who See”, a aranžman za song “Koji sam ja kralj” uradio je Peđa Nedeljković. Lektorka je Katarina Krek, a tehnički direktor i dizajner svjetla Nikola Krst. R.K.

IZLOŽBA KOTORSKI VIZUELNI UMJETNICI

Nagrađen rad iz oblasti dizajna i ilustracije U Gradskoj galeriji, povodom Dana opštine Kotor otvorena je preksinoć trinaesta po redu izložba pod nazivom “Kotorski vizuelni umjetnici 2018”. Dobitnica godišnje nagrade za najboljeg vizuelnog umjetnika je Milica Golubović, koja se publici i žiriju predstavila ilustracijama rađenim za francuski časopis “Psihološki magazin”. Aktuelna izložba donosi niz novih radova kojima se uspješno predstavljaju kotorski likovni umjetnici - Daliborka Kordić, Lana Bokan, Dubravka Milivojević, Simon Vukčević, Tijana Cvetić, Zoran Petrušić, Mile Albijanić, Dušica Ivetić, Milica Golubović, Milodarka Milatović i Maja Maraš. “Naša odluka da dodije-

limo priznanje Milici Golubović je istovremeno i želja za afirmacijom dizajna i ilustracije u našoj sredini i podizanja svijesti o značenju njegovanja i razvijanja ukusa, posebno djece i mladih koji su najčešći konzumenti ovog vida likovne kulture”, kazala je predsjednica žirija Marija MIhaliček. Direktorica JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Marija Bernard kazala je da je ove godine novčani dio nagrade uvećan i iznosi 500 eura. Nagradu publike Lokalni javni emiter Radio Kotor ove godine dodijelio je Tijani Cvetić. Nagradu (je uručila direktorica Radio Kotora Vjera Banićević. Izložbu je otvorila potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović-Moškov. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

svijet

šef turske diplomatije mevlut čavušoglu

TramP će zažmurITI Na ubIsTvo KašogIja

Komentari D onalda Trampa o ubistvu saudijskog novinara Džamala Kašogija pokazuju da će američki predsjednik zažmuriti na to bez obzira što pokaže istraga, izjavio je u petak turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu. Tramp je u utorak obećao da će ostati “pouzdan partner” Saudijskoj Arabiji uprkos tome što je rekao da je saudijski princ prijestolonasljednik Muhamed bin Salman možda znao o planiranju Kašogijevog ubistva početkom

oktobra. Kritikujući Trampov stav u kojem se komercijalni dogovor s Rijadom stavlja ispred pravde, ministar spoljnih poslova kazao je da ljudski život treba da ima prednost. “Ta Trumpova izjava takođe znači: `Bez obzira na to što se dogodi, ja ću zažmuriti.’ To nije ispravan pristup. Nije sve u novcu”, rekao je Čavušoglu turskoj redakciji Si-En-En-a. On je, takođe, rekao da SAD nije informisao Tursku o audiosnimku u vezi s Ka-

šogijevim ubistvom, dan nakon što je turski list rekao da je američka Centralna obavještajna agencija signalizirala Turskoj da ima snimak na kojem je prijestolonasljednik naredio da se “ućutka Kašogi”. Turski predsjednik ReDžep Tajip Erdogan kazao je ranije da naredba o Kašogijevom ubistvu dolazi sa najvišeg nivoa saudijske vlasti, ali vjerovatno ne od kralja Salmana, aktuelnog vladara Saudijske Arabije i oca Muhameda bin Salmana.

napad na konzulat kine u pakistanu, sedmoro poginulo

Imran Kan: Napad dio konspiracije protiv saradnje Kine i Pakistana

Dva pakistanska civila, dva policajca i trojica napadača poginula su kada su naoružani separatisti napali kineski konzulat u pakistanskom južnom gradu Karačiju, saopštili su pakistanski zvaničnici. Poginuli civili su otac i sin koji su došli u konzulat da podignu vize za odlazak u Kinu, navela je policija, prenijela je agencija Asošijeted pres. Sve kineske diplomate i osoblje konzulata su bezbjedni i niko od njih nije povrijeđen tokom napada, izjavio je policijski zvaničnik Amer Ahmad Šeik. Oni su evakuisani iz tog područja ubrzo nakon napada

Napad za koji je odgovorNost preuzela militaNtNa grupa iz jugozapadNe pakistaNske proviNcije BalučistaN predstavlja pokušaj separatista da NapadNu kiNu i odvedeni na bezbjednu lokaciju. Napad za koji je odgovornost preuzela militantna grupa iz jugozapadne pakistanske provincije Balučistan predstavlja pokušaj separatista da napadnu

Kinu, koja je bliski saveznik Pakistana, a koja je značajno investirala u izgradnju puteva i saobraćaja u toj zemlji, uključujući i ulaganja u Balučistan. Nakon napada Kina je zatražila od Pakistana da pojača bezbjednost, a portparol kineskog Ministarstva inostranih poslova u Pekingu Geng Šuang izjavio je da se Kina neće povući iz posljednjih velikih projekata u Pakistanu. Pakistanski premijer Imran Kan osudio je napad, opisujući ga kao dio konspiracije protiv pakistanske i kineske ekonomske i strateške saradnje.

program za vazdušnu odbranu

Indija kupuje ruski sistem za 1,5 milijardi $ Indija je zvanično odbarala rusku firmu “Rosoboronexport” za 1,5 milijardi dolara vrijedan program indijske vojske za vazdušnu odbranu na malim odstojanjima, mjesecima nakon zastoja koji su izazvani pritužbama drugih ponuđača. Na sastanku s predstavnicima tri kompanije koje su ušle u najuži krug 19. novembra, “Rosoboronexport”-om, francuskim “MBDA”-om i švedskim “Saab”-om, indijski zvaničnici su kazali da je pobjednik ruski “IglaS” sistem, kazao je zvanič-

nik Ministarstva odbrane te zemlje portalu “Defense News”. U maju ove godine je kompanija “Rosoboronexport” proglašena kao najeftiniji ponuđač među tri kompanije. Drugi ponuđači su se žalili na činjenicu da je ruskoj kompaniju uopšte dozvoljeno da bude u najužem krugu, jer njihov sistem nije prošao dva tehnička testa. Zbog toga je tek ovog mjeseca izabran “Rosoboronexport”. Ministarstvo odbrane Indije je saopštilo da je ruska kompanija zadovoljila potrebe i da nije prekršila procedure.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

akcija specijalnih policijskih snaga na sjeveru koso

Ključa na Kosovu hapsio sRbe po Mit

pecijalne jedinice kosovske policije (ROSU) upale su juče rano ujutro u sjeverni dio Kosovske Mitrovice i uhapsila četiri Srbina. Kosovska policija objasnila da su privođenja, koja su uznemirila srpsko stanovništvo na Kosovu, povezana sa istragom o ubistvu Olivera Ivanovića.

Portparol kosovske policije Daut Hodžaj rekao je za RTS da su po nalogu nadležnog suda jedinice kosovke policije izvršile raciju na četiri lokacije u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice i uhapsile četiri osobe u okviru istrage o ubistvu srpskog političara sa Kosova Olivera Ivanovića. Nakon saslušanja u južnom dijelu Kosovske Mitrovice njima je određen pritvor od 48 sati, objavila je kosovska policija. Tužilaštvo je zatražilo određivanje do 30 dana pritvora za trojicu Srba, koji se sumnjiče da su umiješani u ubistvo Ivanovića, osim četvrtog uhapšenog koji se tereti za ometanje policije u obavljanju službene dužnosti.

Jedan od uhapšenih teško povriJeđen U Kosovskoj Mitrovici uhapšen je Dragiša Marković, pripadnik kosovskih policijskih snaga koji je radio na slučaju ubistva Olivera Ivanovića. Pripadnici ROSU su Markovića brutalno pretukli pred članovima porodice, rekao je predsjednik Srpske liste Goran Rakić. Uhapšeni su i Aleksandar Ćurić, Marko Rošić i Nedeljko Spasojević, takođe pripadnik KPS-a. Oni se nalaze u pritvornom centru u Prištini, rekao je srpskim medijima potpred-

sjednik Srpske liste Igor Simić i naveo da oni očekuju da ih uskoro posjeti tim advokata. Simić je rekao da je, prema nezvaničnim informacijama, teške tjelesne povrede prilikom hapšenja zadobio Aleksandar Ćurić. “Očekujemo da se što prije obavi ljekarski pregled uhapšenih, a advokati će zahtijevati da ih posjeti tiim sastavljen od srpskih ljekara”, naveo je Simić. Supruga uhapšenog Dragiše Markovića kazala je za RTS da je desetak policajaca upalo u stan, a da napolje nije ni pogledala. Istakla je da su se djeca potresla više od drugih, kao i da nema nikakvih informacija o razlozima privođenja, iako ih je tražila od kosovske policije. Predsjednik Srpske liste Goran Rakić je potvrdio da su pripadnici ROSU pokušali da uhapse potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića, u njegovom stanu u Kosovskoj Mitrovici. Rakić je rekao da su, prema njegovim informacijama, članovi ROSU maltretirali članove Radoičićeve porodice koje su zatekli u stanu. “To je pokušaj Prištine da isprovocira reakciju Srba, kako bi imali legitimitet da napadnu goloruki srpski narod”, rekao je Rakić novinarima nakon sjednice kriznog štaba. Kosovska policija je potvrdila da je Milan Radoičić peta osoba za kojom se traga u okviru akcije nastavka istrage o

Ko su uhapšeni srbi

Dvojica od četvorice Srba koji su uhapšeni u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice su policajci Kosovskih policijskih snaga, Dragiša Marković i Nedeljko Spasojević. Kako je prenio beogradski list Blic, uhapšeni pripadnik KPS Nedeljko Spasojević je istražni policajac i do sada nije dovođen u vezu sa bilo kakvom istragom ubistva Olivera Ivanovića. Drugi policajac Dragiša Marković već je jednom priveden u okviru istrage vezane za ubistvo lidera kosovskih Srba, koju navodno vode kosovske institucije, naveo je list. Marković je sa kolegom Žarkom Jankovićem 10. februara priveden, a kosovske vlasti su tada obrazložile privođenje “sumnjom da su uzeli čauru sa lica mjesta na kome je ubijen Oliver Ivanović”. Marković je tada suspendovan, ali ubrzo potom i vraćen na posao. Juče ujutro uhapšeni Aleksandar Ćurčić i Marko Rošić poznati su u gradu na Ibru. Rošića svi prepoznaju kao navijača Partizana, dok Ćurčića Mitrovčani pamte kao jednog od momaka sa mosta - “čuvara mosta”, naveo je Blic. Jedna od glavnih nepoznanica i za upućene u kosovska dešavanja jeste to po kom principu su kosovski specijalci hapsili upravo ove građane sjeverne Mitrovice, jer se ne pronalazi veza među uhapšenim Srbima, naveo je list.

ubistvu Olivera Ivanovića, objavila je prištinska Gazeta ekspres.

kp: hapšenJe nema veze sa etničkom pripadnošću Kosovski ministar unutrašnjih poslova Ekrem Mustafa ukazao je da hapšenje nema veze sa etničkom ili vjerskom pripadnošću, već samo sa činjenicama da su uhapšeni izvršili krivična djela. Specijalni tužilac Sila Hodžaj naveo je da je jučerašnja akcija rezultat iscrpljivanja svih ostalih mjera da se dođe do podataka u vezi sa ubistvo Olivera Ivanovića. Odbacuje tvrdnje da akcija policije

ima bilo kakve veze da taksama koje su nametnute Srbiji i dodaje da je pretres kuća osumnjičenih učinjen po nalogu Osnovnog suda od 21. novembra. “Bilo je poteškoća u prikupljanju dokaza u vezi sa slučajem ubistva Ivanovića, ali imali smo veliki broj svjedoka, skoro 40 uglavnom iz sjevernog dijela”, rekao je Hodžaj. U međuvremenu je na kosovskim portalima osvanulo saopštenje kosovske policije u kom se navodi da su tokom akcije “pronađeni i oduzeti neki relevantni dokaze u vezi sa ubistvom Olivera Ivanovića”. Zaplijenjen je dron, tehnička i tehnološka oprema, četiri “kalašnjikova”, oružje, navodi se u saopštenju kosovske policije.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

svijet

ova opravdana istragom o ubistvu olivera ivanovića

u, Rosu tRovici Kfor: Nije bilo NezaKoNitih operacija, KbS Nije Na Sjeveru

Kosovske bezbjednosne snage (oandan vojsci Kosova) ili neke druge vojne snage nisu raspoređene na sjever Kosova, saopštio je Kfor i naveo da je ono što se dogodilo juče ujutro bila samo policijska operacija. Nije sprovedena nikakva nezakonita operacija ili vojna akcija, i nije bilo opasnosti po bezbjednost i sigurnost građana Kosova, navedeno je u saopštenju Kfora. “Situacija ostaje stabilna i pod kontrolom, iako je Kfor svjestan da su povećane tenzije na poli-

tičkom nivou, zbog nekih međunarodnih i ekonomskih dešavanja”, navodi se u saopštenju. Dodaje se i da zbog političke osjetljivosti trenutka komandant Kfora poziva sve strane da riješe spor mirno i odgovorno, bez upotrebe sile ili nasilja. “Kfor će nastaviti da prati situaciju i održava svoje prisustvo na terenu, uz nadu da neće biti potrebe za intervencijom”, zaključila je misija u saopštenju. Portparol komandanta Kfora Vičenco Graso je prethodno rekao da su obaviješteni o hapšenju i da prati situaciju koja je trenutno mirna. “Kfor ne planira da interveniše, jer je ovo bila policij-

Situacija u Mitrovici sinoć se smirila, ali je juče tokom dana bila veoma napeta atmosfera. Održani su jednočasovni protesti Srba na Kosovu i Metohiji zbog uvođenja taksi na srpsku robu, kao i protiv “policijskog i političkog terora Prištine”. Nakon protesta okupljeni građani su se mirno razišli kućama

ska operacija i bila je povezana sa istragom o ubistvu Olivera Ivanovića. Znamo šta se dogodilo i pratimo situaciju. Bezbjednosna situacija je mirna”, rekao je Graso za Tanjug. Tenzije između Beograda i Prištine podgrijane su posljednjih dana. Počelo je u utorak tokom glasanja u na skupštini Interpola u Dubaiju gdje članice nisu izglasale da Kosovo postane član ovog međunarodnog policijskog tijela. Sjutradan je uslijedila odluka Vlade Kosova o uvođenju carina od 100 odsto na proizvode iz Srbije i BIH (jedine ex Yu zemlje koje su glasale protiv ulaska Kosova u Interpol).

Vučić sa ambasadorima Kine i Rusije: Prenesite da Srbiji nikada nije bilo teže Zbog upada ROSU i hapšenja Srba u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se juče odvojeno sa ambasadorima Rusije i Kine, Aleksandrom Čepurinom i Li Mančangom. “Srbija nema više razloga da ima povjerenja u misiju Kfora, odnosno NATOa na Kosovu i Metohiji, jer se pokazalo da je sve što su govorili o kretanju jedinica ROSU – izmišljotina”, rekao je Vučić. Vučić i premijerka su zamolili ambasadora Lija da prenese kineskom rukovodstvu da Srbija nikad nije bila u težoj situ-

aciji, uprkos svojim stalnim pozivima na mir i stabilnost, uz ozbiljan i odgovoran pristup rješavanju svih problema. “Upad jedinica ROSU u Sjevernu Mitrovicu pokazao je da su snage Kfora, odnosno NATO, namjerno obmanjivale sveukupnu javnost i danas je svima jasno po čijem nalogu i u sprezi sa kojim silama su predstavnici NATO-a lagali”, rekao je predsjednik Vučić. Predsjednica Vlade rekla je, povodom uvođenja taksi na srpsku robu, za koje očekuje reakciju Evropske unije, jer je riječ o kršenju Spora-

zuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i Cefta sporazuma, da je to pitanje i za Ujedinjene nacije, jer je Unmik jedan od potpisnika, i da u tom smislu očekuje podršku Kine u najvažnijoj svjetskoj organizaciji. Ambasador Li je rekao da Kina odlično razumije šta se dešava na Kosovu i Metohiji i da je to već poznati scenario napada na integritet Srbije. Kineski ambasador je istakao da će predsjednik Si u toku dana biti o svemu obaviješten i da Srbija može da računa na podršku Kine. Ambasador Rusije Aleksandar Čepurin je istakao da rusko

rukovodstvo s pažnjom prati razvoj situacije, što se vidi i iz saopštenja Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije, i da vjeruje da će Srbija, kao ozbiljna država, umjeti da se odgovorno no-

si sa provokacijama i prijetnjom konfrontacijama. Ranije juče, Vučić je imao i sastanak sa šefovima Vojske i policije i komandantima svih specijalnih jedinica vojske i policije.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

OrbanOva vIP IzbjeglIca

dojče vele: zašto je gruevskom za šest dana odobren azil u mađarskoj

ađarska je u rekordnom vremenu odobrila zahtjev za azil koji je podnio bivši makedonski premijer Nikola Gruevski. Ministar pravosuđa Laslo Tročanj nagovijestio je da će Gruevski možda veoma brzo da napusti Mađarsku. U Mađarskoj je već mjesecima veoma teško dobiti azil, osim ako nije riječ o “Orbanovoj VIP izbjeglici”. Tako mađarski opozicioni političari trenutno nazivaju bivšeg makedonskog premijera Nikolu Gruevskog. On je prošle sedmice, preko Albanije, Crne Gore i Srbije, pobjegao u Budimpeštu kako bi izbjegao dvogodišnju zatvorsku kaznu u svojoj zemlji zbog korupcije i pronevjere. Bivši makedonski premijer je sada u rekordnom vremenu dobio azil u Mađarskoj. Mađarske vlasti zadužene za useljavanje i izbjeglice su u utorak, nakon šestodnevne obrade zahtjeva Gruevskom odobrile azil. To je na svojoj stranici na Fejsbuku objavio Gruevski. Vijest su potvrdile i novine bliske vladi “Mađar idok”. Ako se uzme u obzir da je izbjeglicama koje se nalaze u tranzitnoj zoni na srpsko-mađarskoj granici potrebno i po nekoliko sedmica da uopšte podnesu zahtjev za azil,

onda se može reći da je zahtjev bivšeg makedonskog premijera riješen u rekordno brzom vremenu.

■ Da li je Gruevski

samo u prolazu?

Zvanične potvrde za to nema. Mađarska vlada nije odgovorila ni na zahtjev Dojče vele-a. Međutim, u Mađarskoj nije tajna da je “Mađar idok” vladino glasilo. Indirektna potvrda je došla u utorak od ministra pravosuđa Lasla Tročanja koji je u intervjuu za televiziju “Eho”, koja je takođe bliska vladi, izjavio da Gruevski može slobodno da se kreće i da ga Mađarska neće isporučiti Makedoniji. Tročanj je tagođe nagovijestio da Gruevski brzo može da napusti Mađarsku. Ako je istina ono što Gruevski piše na Fejsbuku, a što se podudara sa pisanjem lista “Mađar idok”, onda se može reći da je brzo odobravanje zahtjeva za azil zasnovano na opisu sta-

nja koje je teško provjeriti, a koje je predstavila mađarska Kancelarija za davanje azila. Ono što je ostalo nejasno jeste kojoj vrsti gonjenja je u svojoj zemlji izložen Gruevski. Gruevski piše da je dobio poruke da je njegov život ugrožen i da će u zatvoru biti ubijen. On takođe dodaje da se protiv njega vodi politički proces u kojem se svjesno zanemaruje zakon. Gruevski piše da je protiv njega pokrenut “lov na vještice” i da nema šanse da mu se u Makedoniji vodi fer i pošteno suđenje. Predstavnici mađarskih opozicionih stranaka oštro su reagovali na odluku vlasti da Gruevskom dodijele azil. Marta Demeter, poslanica opozicione stranke LMP, okarakterisala je Orbana kao “političkog sponzora” bivšeg makedonskog premijera. Ona je na svojoj Fejsbuk-stranici napisala da su Orban i krug ljudi oko njega postali “pomagači u međunarodno organizovanom kriminalu”. Opozicioni ekonomski političar Lajoš Bokroš kazao je da je “mađarska mafijaška vlada” dozvolila da zemlja postane “skrovište zločinaca”. Portparol poslaničke grupe Orbanove stranke Fides Janoš Ha-

laž odbacuje kritike opozicionih političara i sve to naziva “cirkusom”: Gruevski nije terorista, već osoba koja je politički progonjena i ima pravo na zaštitu.

■ putovanje sa mađarskim Dokumentom

U međuvremenu je jasno kojim putem je Gruevski došao u Mađarsku. Provladin list “Mađar idok” potvrdio je, u svom ekskluzivnom izveštaju, da je bivši makedonski premijer u Mađarsku došao preko Albanije, Crne Gore i Srbije. Gruevski je prema riječima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i navoda lista “Mađar idok”, kao zamjenu za pasoš imao dokument koji je izdala Mađarska. Prema mađarskom i međunarodnom pravu, takav dokument za jednokratni ulazak u zemlju može da izda ministar unutrašnjih poslova. Nezavisni mađarski pravni stručnjaci smatraju da je ulazak Gruevskog u Mađarsku i brza procedura dobijanja azila na ivici zakona. “Nejasno je da li Gruevski, s obzirom na konačnu sudsku presudu u Makedoniji i bjekstvo iz te zemlje,

ima pravo na takav dokument”, kazala je potpredsjednica mađarskog Helsinškog komiteta Marta Pardavi. Osim toga, obrada zahtjeva za azil do sada u Mađarskoj nije nikada tako brzo bila završena. Pardavijeva smatra da bi Gruevski, prema važećem zakonu, morao da bude protjeran u Srbiju koja je, zakonski gledano, “sigurna zemlja”, što je automatski razlog za odbijanje zahtjeva za azil. “Iako nisu poznate pojedinosti postupka obrade zahtjeva za azil, jasno je da se radi o političkoj odluci”, kazala je Marta Pardavi. Političke reakcije na aferu “Gruevski” su, osim onih iz Makedonije i Mađarske, do sada dosta oprezne. Portparol Evropske komisije u nekoliko navrata je upozorio na opasnost politizacije slučaja Gruevski. Manuel Saracin, poslanik stranke Zelenih u njemačkom parlamentu izjavio je za DW da je neprihvatljivo da jedna zemlja-članica EU postane saveznik bivšeg autokratskog premijera. “Od Orbanove vlade očekujem da pomogne jačanje vladavine prava i demokratije u Makedoniji, a ne da je ugrožava”, izjavio je Saracin.

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 24.  25. 11. 2018.

44-45

LIGHT UNDER THE BLACK MOUNTAIN SERVIRALI ª BREAKIN' THE BLUESº

ATMOSFERA NAŠIH STIHOVA PRIJA SVIMA

APLAUZI NA KRAJU 24. MFW A, SRĐAN LUBARDA U IME ORGANIZATORA ZA VN:

Najboljim izdanjem dosad podigli smo domaću scenu na viši nivo 46-47

Kreiraj sopstvenu realnost 48-49

Daft pank

AUTOTJUN

Pomjeranje granica kreativnosti ili varanje

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

BOKELJSKA BLUZ KUHINJA SERVIRALA ª BREAKIN' THE BLUESº

U MALI BROJ EFEKTNIH STIHOVA PRENOSIMO ATMOSFERU KOJA SVIMA PRIJA znato, svako čekanje se isplati.

⌦ Marija Roganović

umera ‘Breakin’ the Blues’ prvi je singl u nizu pjesama koje će izlaziti u narednom periodu. Pjesma je vrlo sugestivna, puna blues elemenata koji najavljuju ton cjelokupnog predstojećeg albuma. Tema pjesme iznesena je kroz mali broj stihova, ali toliko efektnih da je lako osjetiti atmosferu koju želimo da pjesma nosi, pričao je VN o prvijencu pjevač sastava Branko Rajačić. Nakon tri godine od osnivanja i mnogobrojnih zapaženih koncerata širom Crne Gore, kojima su nas uvjerili da su zaista jedinstvena muzička ekipa na ovim prostorima, prvi singl crnogorske blues rock grupe Light Under The Black Mountain, “Breakin’ the Blues”, konačno je u etru. Blues bend sa prostora Boke kotorske, čiji je idejni tvorac Kristijan Đuranović

iz Kotora, u trenutnom sastavu Branko Rajačić, Kristijan Đuranović, Danijel Petkovski, Radovan Čeprnić, Željko Samardžić i Petar Šuković, poznati su po dobrim svirkama, autorskoj muzici, ali i pjesmama na engleskom jeziku. Međutim, usljed uzavrelih koncertnih aktivnosti, na snimanje pjesama smo malo sačekali. Ali, kao što je odavno po-

■ NUMERE ĆE IZLAZITI SVAKIH 20 DANA

“Numera ‘Breakin’ the Blues’ prvi je singl u nizu pjesama koje će izlaziti u narednom periodu. Muziku za numeru napisao je Kristijan, a tekst u saradnji sa Danijelom Otašević - Đuranović. Pjesma je vrlo sugestivna, puna blues elemenata koji najavljuju ton cjelokupnog predstojećeg albuma. Tema pjesme iznesena je kroz mali broj stihova, ali toliko efektnih da je lako osjetiti atmosferu koju želimo da pjesma nosi. Blues rifovi uklopljeni sa pravom mjerom zvuka usne harmonike čine ovu pjesmu dijelom modernog blu-

es repertoara”, kazao je Vikend novinama član ovog sastava Branko Rajačić, dodajući da sastav vrijedno radi u studiju, privodi kraju snimanje prvog studijskog albuma, te da će ostale numere sukcesivno “izlaziti”, tačnije, svakih 20 dana. “U pitanju je album sa devet pjesama. One će izlaziti jedna po jedna u narednom periodu. Publika koja prati festivale na kojima smo prisutni čula je većinu tih pjesama”, pojašnjava vokal bokeljskih bluzera.

■ ALBUM SA DEVET PJESAMA

Za muziku i tekstove na albumu, najveći “krivac” je Kristijan, mada je znača-

IGRANA VERZIJA JEDNOG OD OMILJENIH ANIMIRANIH FILMOVA

Prvi uvid u “Kralja lavova” čista je magija Jedan od najomiljenijih animiranih filmova svih vremena, “Kralj lavova”, dobio je svoju igranu verziju, a prvi trejler, koji je čista magija, za svega nekoliko časova, srušio je internet. “Jednog dana, Sunce će zaći i više neće obasjavati moje vrijeme ovdje. Ali onda će ponovo izaći, a ti ćeš biti kralj,” kaže Mufasa malenom Simbi, 25 godina nakon originalnog filma, koji nam je obilježio djetinjstvo.

Film potpisuje Džon Favro, koji je prethodno crtani film “Knjiga o džungli” (koji nije naišao na odobravanje fanova i kritike) pretočio u igranu verziju. Američki glumac i reper Donald Glover (Childish Gambino) pozajmljuje glas Simbi, Bijonse daje glas Nali, Set Rogen glas Pumbi, dok će se čuveni američki voditelj Džon Oliver naći u ulozi papagaja Zazua. Džejms Erl Džons će ponoviti glas Mufasi, a

Dizni se postarao da Hans Zimer ponovo odradi glavnu temu za film, kao i Elton Džon. Upravo se na samom trejleru čuje “Krug života” (“Circle of life”) koju izvodi čuveni britanski muzičar. “Bože, nedostaje mi djetinjstvo”, jedan je u nizu komentara oduševljenih fanova na Jutjubu. Podsjećanja radi, dugoočekivano ostvarenje u svjetske bioskope stiže 18. jula naredne godine. M.Rog.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

ZABAVA

Rajačić

Uvijek energični nastupi jan broj tekstova napisao i bubnjar Željko Samardžić, kao i Zoran Mučalica. Album se snima u studiju “M Sound Podgorica”, a za snimanje i mix zadužen je Mihailo Miha Radonjić. A kako ističe Rajačić, Kristijan je umjetnik koji usmjerava rad benda i u pravom smislu vodi projekat, odatle je i inspiracija potekla. “Kristijan je iznosio autorske numere, a onda smo ih zajedno oblikovali i našli zvuk kojim smo svi zadovoljni i sa kojim kao bend dobro funkcionišemo. Inspiracija je odatle krenula. Počeli smo da sviramo nešto što nam svima prija, a onda je to došlo do publike i dobijamo pozitivne reakcije. Ljudi su željni dobrog zvuka, a čini mi se da nas i to inspiriše”, isti-

če ovaj muzičar, i obrazlaže zašto o mogućem zaokretu u žanru nema ni govora.

■ PROJEKAT BEZ KOMPROMISA

“Zaokreta u žanru nema jer je ovo projekat bez bilo kakvih kompromisa. Znamo šta želimo da iznesemo. Saradnje prilagođavamo potrebama i cilju, tako da je bilo mnogo saradnika koji su dali i još uvijek daju doprinos”, pojasnio je on. Promocija albuma radiće se kroz koncerte, kako je publika uglavnom i navikla od njih, ekranizacija numera je u planu, a prije svega toga iščekuje ih nastup za Novu godinu u Herceg Novom, kao predgrupa Ribljoj čorbi.

Kristijan je iznosio autorske numere, a onda smo ih zajedno oblikovali i našli zvuk kojim smo svi zadovoljni i sa kojim kao bend dobro funkcionišemo. Inspiracija je odatle krenula. Počeli smo da sviramo nešto što nam svima prija, a onda je to došlo do publike i dobijamo pozitivne reakcije. Ljudi su željni dobrog zvuka, a čini mi se da nas i to inspiriše

“Prvo što planiramo je da svih devet pjesama izađe u dogledno vrijeme i da oblikujemo cijeli album. Promocija će se raditi kroz koncerte. Najavljujemo nastup za doček Nove godine u Herceg Novom. Planiramo i spotove za neke od pjesama”, kaže Rajačić i otkriva da materijala za nove projekte imaju na pretek. “Nakon ovog albuma predstoji nam rad na drugom albumu, za koji već imamo spremno dosta materijala”, zaključuje razgovor član bokeljskog sastava.

PORODIČNI DAN U CINEPLEXXU

Zabava za najmlađe uz “Grinč” Ako vas usrećuje novogodišnja i božićna čarolija, ako volite animirane filmove uz koje se bude najljepše emocije “Grinč” je film koji ne smijete propustiti, poručuju iz podgoričkog bioskopa Cineplexx. Naime, najnovija ekranizacija ove animirane avanture naći će se na repertoaru u okviru Porodičnog dana, koji je zakazan za sjutra (nedjelja) od 12 do 17 časova u Cineplexxu. Najmlađe posjetioce očekuju nezaboravna zabava na velikom platnu, likovna i kreativna radionica inspirisane temama iz filma, crtanje po licu, druženje sa Grinčom i poklon Mali Politikin zabavnik! Grinč živi usamljeničkim životom u svo-

joj pećini, a jedino ko mu pravi društvo je njegov vjerni pas Maks. Pećina je prepuna izuma i inovativnih sprava koje zadovoljavaju njegove svakodnevne potrebe, a jedino kada sreće svoje susjede jeste kada ostane bez hrane i mora da ide do grada u nabavku. I svake godine, pred Božić, Grinča sve više i više nervira sve veća svjetlija i glasnija praznična atmosfera. Grinč shvata da je jedino šta mu preostaje, kako bi sebi obezbijedio malo mira i tišine, da ukrade Božić. Animirani film “Grinč” sinhronizovan je na naš jezik, a ulaznice SU u prodaji. M.Rog.

zabava Sa dodjele “Ambasadora” u Zagrebu

NAJBOLJI REGIONALNI FESTIVAL U 2018.

Lovefest do “Ambasadora” prije Exita i Sea Dancea Zvanično najbolji festival u regionu ove godine i osvajač nagrade “Ambasador”, pod okriljem istoimenog projekta najdugovječnijeg hrvatskog internet portala elektronske muzike - Klubskascena, jeste Lovefest iz Vrnjačke Banje. Odlukom stručne radne grupe, popularni festival nagradu je osvojio ispred novosadskog Exita, našeg Sea Dancea, Eco festivala iz slovenačke Nove Gorice i Elysium Island festivala iz Sremskih Karlovaca, koji su takođe nominovani. Marko Vukomanović, jedan od osnivača Lovefesta, na svečanoj dodjeli nagrada u Zagrebu, poručio je da priznanje stiže u pravom trenutku. “Još nam je draža nagrada zbog toga što smo u kon-

kurenciji u kojoj su se našli mnogo veći festivali od nas zadržali povjerenje publike i pokazali da je Lovefest događaj koji može da stoji rame uz rame sa regionalnim i velikim svjetskim muzičkim događajima. Ovu nagradu posvećujem svom timu, koji već 12 godina radi i vjeruje u Lovefest, kao i svim posjetiocima, zbog kojih težimo da budemo bolji iz godine u godinu”, naglasio je Vukomanović, uz napomenu da će 13. izdanje festivala biti održano početkom avgusta 2019. Podsjetimo, među izvođačima koji su se ove godine predstavili u Vrnjačkoj Banji su Seth Troxler, Loco Dice, Mind Against, Jackmaster i mnogi drugi. D.B.

ANTIVALENTINOVO OPET U ZAGREBU

Rambo, Let3 i Turisti kontriraju zaljubljenima

Regionalne koncertne dom 8. i 9. februara dovode dvorane sredinom februara našeg Ramba Amadeusa i uvijek su poprište okupljanja riječke Turiste, dok će imepovodom Dana zaljubljenih. na ostalih učesnika biti poIzvođači koji karijeru grade tvrđena naknadno. na krilima balada, tih “Tokom dva dana, na bini će se nadana često orgaći osam velikih nizuju koncerdomaćih i rete, raznježe zaljubljene dugionalnih muše, ali postoji zičkih imena. i druga straTakođe, odna medalje lični stendap Antivalentiperformeri, Studio smijenovo. Riječ je o zanimljivoj maha, ubojitim hunifestaciji sa sjediRambo Amadeus morom Antivaštem u Zagrebu, koja, lentinovom daće potna inicijativu benda Let3, puno novu dimenziju. Uz okuplja izvođače alterna- prva otkrivena imena, notivne muzičke scene, a or- vo izdanje postaje još žešće i ganizatori četvrtog izdanja, prerasta u pravi festival”, dopored začetnika, u Boćarski daju organizatori. D.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

APLAUZI NA KRAJU 24. MONTENEGRO F

Najboljim izd smo domaću ⌦ Danilo Brajković

nternacionalna smotra mode i dizajna “Mionetto Prosecco Fashion Week Montenegro”, čije je 24. izdanje završeno preksinoć na Imanju knjaz, bila je najbolja dosad zahvaljujući kvalitetu produkcije, dizajnerima i scenografiji, za Vikend novine ocjenjuje Srđan Lubarda, organizator smotre. Crnogorska nedjelja mode “Mionetto Prosecco Fashion Week Montenegro” vrata 24. izdanja odškrinula je u ponedjeljak uveče, a završena je tri noći kasnije na istom mjestu - Imanju knjaz u Podgorici.

■ SrbijanSko-crnogorSki tim

Za efektnu završnicu, bila je zadužena brojna ekipa, a predvodila ju je srbijanska dizajnerka Verica Rakočević-Kuzmančević. Uvijek rado viđena gošća modnih manifestacija u Crnoj Gori, ovog puta publici se pohvalila kolekcijom “DreaM”, koju je, kako je priznala poslije revije, posvetila ocu. Zanimljivo, skice za pomenutu kolekciju, čije su oskosnice svila i viskoza, nastale su tokom boravka Rakočević-Kuzmančević u Meksiku, a nastala je za mjesec. Očekivano, publika ju je nagradila aplauzom, između ostalog, i zbog role njenog supruga - Veljko Kuzmačević se latio gitare i bio je zadužen za muzičku podlogu, u ritmu specijalno izrađene kompozicije za ovu kolekciju. Pored Vesne, čast srbijanske modne scene tokom posljednje večeri Crnogorske nedjelje mode uspješno je odbranio i Saša Milojković, zahvaljujući kolekciji “London Flowers”. Milojkovića su inspirisale osamdesete, a publika je bila na slatkim mukama - smjenjivali su se blejzeri, šeširi, haljine, čak i kacige. Kada je riječ o domaćim adutima, aplauze su pobrali Maja Pavićević, Nada Pavlović i Meri-

sa Mehmedović. Svaki odjevni komad kolekcije Pavićević ručno je izrađen od najkvalitetnijih materijala, a neke od njenih kreacija nosili su i mališani. Pavlović je prisutnima predstavila “Rapsodiju u crnom”. “Za razliku od prethodne revije, odlučila sam se za crne haljine, jer je crna boja moći i snage. Inače, u posebnim prilikama isključivo nosim crne haljine, pa otud i ideja za ovom kolekcijom. Crna boja, inače, simbolizuje eleganciju, zavodljivost, glamur, sigurnost, misteriju. To su haljine za posebne prilike, koje ostavljaju utisak misterioznosti i elegancije, ali ujedno i zavodljivosti i tajanstvenosti”, objasnila nam je Pavlović, dok je Mehmedović predstavila proširenu diplomsku reviju sa UDG-a, čija je narandžasta vjenčanica sa plavim velom ostavila snažan utisak na goste. Tokom manifestacije, predstavljen je dio kozmetičke linije Kuće mode i lje-

LUBARDA: VeomA sAm zADoVoLjAn. nAš ciLj oDAVno je DA sVAkog pUtA BUDemo sVe BoLji i misLim DA smo oVog pUtA BiLi nAjBoLji DosAD. zADoVoLjni sU i Učesnici. kRoz nAš DogAđAj pokUšAVAmo DA poDignemo cRnogoRskU moDnU scenU nA Viši niVo i smAtRAm DA to RADimo nA nAjBoLji mogUći nAčin

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

FASHION WEEKA, SRĐAN LUBARDA U IME ORGANIZATORA ZA VN:

Verica Rakočević-Kuzmančević predstavila se kolekcijom “DreaM”

Foto: Nikola Pejović

daNjem dosad podigli u sceNu Na viši Nivo pote “Zoran”, čiji je tim bio zadužen za frizuru i šminku oko stotinjak modela. “Predvođeni kreativnim Urošem Pajovićem, vicešampionom svijeta iz Pariza, Zoranom Vukčević i dugogodišnjim trenerom crnogorske reprezentacije Draganom Andrejićem - odradili smo veliki posao”, poručuju iz Kuće “Zoran”.

■ Napredak Na

Nekoliko Nivoa

Kreacija Saše Milojkovića

Očekivano, 24. izdanjem manifestacije najviše je bio zadovoljan Srđan Lubarda. Poslije spuštanja zavjese, organizator za Vikend novine ocjenjuje da je još jednom ispunjen cilj, odnosno - na viši nivo podignuta je domaća modna scena. “Veoma sam zadovoljan. Naš cilj odavno je da svakog puta budemo sve bolji i mislim da smo ovog puta bili najbolji dosad. Zadovoljni su i učesnici. Kroz naš događaj pokušavamo da podignemo crnogorsku modnu scenu na viši nivo i smatram da to radimo na najbolji mogući način. Doprinosimo domaćoj modnoj sceni”, tvrdi Lubarda. A po čemu je to baš ovo izdanje najbolje? “Najviše smo napredova-

li u kvalitetu produkcije. Zatim, i u kvalitetnom izboru dizajnera, u oblasti njihove brojnosti i u scenografiji. Da bi događaj bio dobar, neophodna je kvalitetna ponuda iz noći u noć, a za to je potreban dobar budžet. Mionetto Prosecco nas je ovog puta podržao. Zahvaljujući njima, imali smo mogućnost da pozovemo mlade dizajnere da naprave neku kreaciju inspirisanu njihovom flašom i etiketom, a oni su obezbijedili sredstva da dizajneri kupe materijal, da prikažu kolekciju i da prva tri rada dobiju nagrade”, podsjeća Lubarda, između ostalog, na trijumf Kristine Mitrović tokom prve večeri. Lubarda bi volio da odličan odjek tek završenog izdanja bude uvertira za nove poduhvate na domaćoj sceni. “Ne bih nikoga posebno izdavajao. Svi su bili veoma dobri, imali su odlične kolekcije. Trudimo se da sve bude ‘Made in Montenegro’. Dakle, da pokažemo da sami možemo da radimo i da sami možemo da iznesemo sve to. Nadam da ćemo u budućnosti imati podršku državnih institucija, pošto bi nam to mnogo značilo - kako bismo podigli manifestaciju na još viši nivo”, zaključuje Lubarda.

Narandžasta vjenčanica sa plavim velom, sa potpisom Merise Mehmedović, ostavila je snažan utisak na goste

astrologija

Mars u Ribama

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

Kreiraj sopstv

Mars je uplovio u prostor imaginacije, znak Riba, da protutnji tijelom kao neobjašnjivi nemir koji, kao po pravilu, stigne na kraju svake kalendarske godine. Da li je već krenulo ono “Mogli smo bolje”, “Eh, da smo samo”… Svečana obećanja da više nikada nećemo ovo ili ono… Da ćemo se više smijati, manje nervirati, više pažnje posvećivati dragim ljudima i sebi? Da. Dajemo obećanja, zamišljamo želje, pa onako tiho kažemo sebi “Od ove godine biće bolje”… A godina, zaista, nema nikakve veze s tim. Godinu dijele samo dva dana, na primjer srijeda i četvrtak… ili nedjelja i ponedjeljak. I to je sve. Sigurno je samo jedno – godine odlaze, kao vozovi. Ako se vrate na iste perone, to nijesu oni isti koje smo ispratili. Pa otuda nije slučajna priča o Marsu u Ribama, koji sa nama ispraća jednu i dočekuje novu, nadamo se srećniju, godinu. Prešao je cijeli krug i stigao do kraja puta, da probudi nemir,

da prenaglasi emocije, da inicira promjene. Uostalom, tako to biva na kraju svake godine. Tranzitni Mars je 15. novembra uplovio u svijet iluzija, snova, ideala, i u istom će se zadržati do prvog dana 2019. godine. Nudi nam ulaz u drugu realnost i hrani nadu da ćemo prevazići svakodnevnu monotoniju i jednoličnost. Ovo je Mars u vodenom, promjenljivom znaku, bez snage, bez motivacije i cilja. Ljudi sa natalnim Marsom u Ribama nemaju velike ambicije ni ideje, niti jasno definisane ciljeve. Neorganizovani su i nestalni, teško se odluče da preduzmu nešto po pitanju sopstvenih ideja, jer se misli i želje brzo mijenjaju. Ovo je Mars koji rijetko zna šta želi, pa se samim tim prepušta strujama života, bez kontrole. Nema snage da se nosi sa životnim problemima, oslanja se na instinkte i osjećaje i vrlo često krije svoje prave namjere, planove i lice. Ovdje se udružuju snaga i moć

sa iluzijom i nadrealnim. Polako se rastvaraju barijere, a nebo šalje poruku da svoj pogled usmjerimo dalje od fizičkog iskustva, ka unutrašnjosti svijeta materije u prefinjeni, nevidljivi svijet višeg duha i univerzalnog postojanja. Ovaj Mars daje moć fantaziji, imaginaciji, predosjećanjima, kontaktu sa drugim dimenzijama, duševnom nemiru, filozofiji i platonskim vezama. Pod njegovim uticajem čovjek gleda u dubinu i osjeća smisao stvari. Ovo je slab položaj Marsa, jer je kao simbol energije, borbe, moći, vlasti, agresivnosti i dinamike, u Ribama ograničen, “ugušen”, nema dovoljno snage da pokaže dominaciju, snagu, moć i djeluje iz pozadine, što apsolutno ne odgovara njegovoj prirodi. Ovo je energija prenaglašenih emocija koje potiču od nesvjesnog. Možemo biti vrlo osjetljivi i skloni suzama. Potrebno je da se odviknemo od akumuliranja negativne energije. Neophodni su nam periodi mira i samoće,

samospoznaje, kako bismo obnovili energiju i rasterećeni ušli u novu godinu. Došlo je vrijeme suočavanja sa sopstvenim strahovima i nesigurnošću. Gotovo sigurno ćemo osjetiti pad fizičke energije, intenzivne promjene raspoloženja, intenzivne emocije a slabo fizičko tijelo, jer se ovdje, suprotno prirodi Marsa, sve odvija u glavi. Ovo je Mars koji nema potrebu za fizičkom aktivnošću. Umjesto akcije bira emocije, maštu, ideal i fantaziju. S druge strane, mnogima će ovaj period prijati da napune baterije, obnove energiju, pronađu unutrašnji mir, sumiraju postupke iz prethodne godine, naprave listu prioriteta, otplaču još jednom izgubljenu ljubav, pogledaju u lice strahu, sa osmijehom isprate one koji više nijesu dio njihovih života, dodaju nove želje na onu famoznu novogodišnju listu, i da onako pasivno prepuste, bar na trenutak, svoj život nekoj višoj sili, prstu sudbine, prirodnom toku…

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

astrologija

venu realnost Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

Ovo je vrijeme žrtvovanja za ideale Sada ćemo sopstveni život gledati na pozornici, iz drugačije perspektive. Nedostajaće nam realan kontakt sa svijetom u kojem živimo, bićemo humaniji, osjećajniji, požrtvovaniji, slabiji na tuđu bol. Organizacija nam neće biti jača strana, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da je Merkur u retrogradnom hodu. Fizička energija će faliti, ali će sva snaga biti u imaginaciji, u našem unutrašnjem, duhovnom biću koje treba spoznati i djelovati u skladu sa porukama koje šalje. Ovo je vrijeme žrtvovanja za ideale, onaj posljednji trzaj prije potpunog prepuštanja zaboravu. Nećemo dozvoliti kajanje zbog onog “Eh, da sam samo tada probao…”, živjećemo i umrijeti, ako treba, za želju toliko sanjanu, za ljubav, pa makar bila platonska, za snove od

kojih gradimo realnost. Našu realnost. Ne zaboravimo da je ovo romantični Mars, Mars sa zvijezdama u očima, Mars vizionar, onaj koji vjeruje samo u jednu snagu, a to je snaga ljubavi i emocija. Ovo je Mars kome je seksualni kontakt nezamisliv bez emocija i kome je uslov za zagrljaj polova duhovna povezanost. Primijetićete u periodu ovog tranzita mnogo ugroženih, nesrećnih – ljudi, životinja, djece… pa ćete se moliti za njih, pa ćete se zgrožavati od nasilja, pa ćete odbijati da povjerujete da živite u ovakvom svijetu. Ovo je vrijeme upuštanja u tajne veze, nejasne i komplikovane odnose, aktiviranja tajnih neprijatelja i tajnih ljubavnih afera, ubistava iz zasjede, izolacije i psihičkih lomova.

Jovanka Blagojević, astrolog i autorka teksta

zdravlje

Šest vježbi za isklesano tijelo

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

Spržite masne naslage bez tegova Pokreti poput čučnjeva, zgibova, propadanja i legionara su vaš najbolji prijatelj kada je riječ o vježbanju kod kuće ili u prepunoj teretani Koja je svrha znojenja kroz supersetove vježbi i šetanja teretanom u nadi da su neophodne sprave slobodne kada ste već došli “naoružani” svime što vam je potrebno? Ako je dobro koristite, sama težina vašeg tijela je savršeno oruđe, pogotovo kada je u pitanju nabacivanje mišića i gubitak kilograma. Pokreti poput čučnjeva, zgibova, propadanja i legionara su vaš najbolji prijatelj kada je riječ o vježbanju kod kuće ili u prepunoj teretani. Rutina koju vam predstavljamo vodi se baš tim principom – ali to nikako ne znači da je jednostavna ili laka. 1. Sklekovi (10 serija, ponavljanja od 10 do jednog, uz što kraći odmor između serija) Težinu oslonite na vrhove prstiju na nogama i na dlanove ruku koje treba da postavite uporedo sa vašim ramenima. Držite tijelo što ravnije možete. Zategnite torzo kako bi se stvorila ravna linija između vaše glave, središnjeg dijela tijela i vaših stopala. Spuštajte tijelo dok grudima ne dođete na nekoliko centimetara od patosa, a potom se brzo podignite do visine potpuno ispruženih ruku. 2. Propadanja (5 serija, ponavljanja od 5 do

jednog, uz što kraći odmor između serija) Zgrabite drške dlanovima koji su okrenuti ka unutra. Lagano se spuštajte dok vam laktovi ne budu pod pravim uglom, ali ih držite paralelno. Podignite se u prvobitan položaj. 3. Dijamant sklekovi (10 serija, ponavljanja od 10 do jednog, uz što kraći odmor između serija) Lezite u poziciju za sklek ali stavite šake tako da vaš kažiprst i palac formiraju oblik dijamanta. Ravne kičme podižite i spuštajte tijelo dok vam grudi ne budu na nekoliko centimetara od patosa. 4. Legionari (10 serija, ponavljanja od 10 do jednog, uz što kraći odmor između serija) Iz stojećeg stava čučnite i postavite dlanove ispred stopala malo šire od širine ramena, bez prekida pokreta oba stopala odbacite u poziciju za sklek, uradite sklek. Sunožnim odskokom vratite stopala do pozicije čučnja, ustanite i skočite u vis. 5. Zgibovi (10 serija, ponavljanja od 10 do jednog, uz što kraći odmor između serija) Uhvatite šipku šakama tako da vam dlanovi budu usmjere-

Težinu oslonite na vrhove prstiju na nogama i na dlanove ruku koje treba da postavite uporedo sa vašim ramenima. Držite tijelo što ravnije možete. Zategnite torzo kako bi se stvorila ravna linija između vaše glave, središnjeg dijela tijela i vaših stopala

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

ni u suprotnom pravcu od tijela. Ruke bi trebalo da vam budu u širini ramena. Podižite se dok vam brada ne bude iznad šipke, a potom se vratite u prvobitni položaj. 6. Trbušnjaci (10 serija, ponavljanja od 10 do jednog, uz što kraći odmor između serija) Lezite na patos sa savijenim koljenima. Ako ste u mogućnosti, podvucite vrhove prstu pod nešto što će vas spriječiti da ih podižete i pomjerate. Stavite ruke iza vaše glave i zatežite torzo dok ga podižete, praveći V oblik vašim butinama. Polako spustite u prvobitni položaj.

zdravlje

Pet vježbi za cijelo tijelo Ova jednostavan ali u isto vrijeme vrlo efikasan trening program kreirao je Kem Bejerns, član tima australijskog MenÁ s Healtha. Njegova velika prednost je u tome što može da se radi bilo gdje; od stana, parka pa sve do teretane. Jedini rekvizit koji će vam biti potreban je bendž klupa ili stolica kako biste napravili užvišenu platformu za propadanja. Ovih pet vježbi kada se kombinuju pogađaju sve mišićne grupe u tijelu. Zbog velikog broja ponavljanja i minimalne pauze, značajno ćete ubrzati metabolizam. Program radite u sledećem redosledu: ili sa 10 ponavljanja u 10 rundi, ili sa 25 ponavljanja u 4 runde. VJEŽBE Čučanj Sklekovi Split čučanj Polutrbušnjaci Triceps propadanje

Zgibovi (10 serija, ponavljanja od 10 do jednog, uz što kraći odmor između serija) Uhvatite šipku šakama tako da vam dlanovi budu usmjereni u suprotnom pravcu od tijela. Ruke bi trebalo da vam budu u širini ramena. Podižite se dok vam brada ne bude iznad šipke, a potom se vratite u prvobitni položaj

6. Trbušnjaci (10 serija, ponavljanja od 10 do jednog, uz što kraći odmor između serija) Lezite na patos sa savijenim koljenima. Ako ste u mogućnosti, podvucite vrhove prstu pod nešto što će vas spriječiti da ih podižete i pomjerate. Stavite ruke iza vaše glave i zatežite torzo dok ga podižete, praveći V oblik vašim butinama. Polako spustite u prvobitni položaj.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

FOTO UBOD

Tadž Mahal

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Moskva

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2592

2013-11-17

Medium level

1 7

9 2 4

5Play 2 sudoku 4 1 7online 6 9at:3

1Puzzle 5 2 solution: 9 3 6

3 4

3 8

4 7

4 1

Medium level

6 9

2013-11-18

9 2 5 7 6 3 4 8 1 Sudoku puzzle No. 1935 2012-01-30

9 2

Sudoku puzzle No. 1818 2011-10-05

Daily Sudoku puzzle No. 2593

1 7 4 3 9 6 2 5 8 www.sudokukingdom.com

3 9

4 2

6 2

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2 5

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

FOTO UBOD

Neko je našao savršeno mjesto za uživanje

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Austrija

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3039

2015-02-07

9 8

2 8

9 2 8

2015-02-06

1 8

1 4

3 1

4 5

3 5

Medium level

9 5 1 3 6 8 2 7 4 Sudoku puzzle No. 2593 2013-11-18

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3038

Puzzle solution: 4 2 7 5 9 1 6 3 8

5 4

Sudoku puzzle No. 2592 2013-11-17

www.sudokukingdom.com 6 9 2 4 8 3 7 1

4 3

Medium level

7 6

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA , 24 I 25. 11. 2018. GODINE

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem Wdinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar.Tel.069/051-526

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 U Nikšiću se izdaje poslovni prostor u Poslovnom centru Nikšiću (preko puta hotela),površina 50 m2, pogodan za sve djelatnosti. Tel: 069/030-426 marketing@dnovine. me

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 24 I 25. 11. 2018.GODINE

MALI OGLASI

55 31 VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

muzika

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

Autotjun - tehnološki nApredAk ili pomAgAlo koje se porušilo grAnice ukusA

Pomjeranje granica kreativnosti ili varanje na putu do slave Autotjun je, najjednostavnije rečeno, efekat koji se u muzičkoj produkciji koristi kako bi se snimak nečijeg glasa doveo do savršenstva

Zahvaljujući tehnološkom napretku koji je granice audio inženjeringa pomjerio do prije tridesetak godina nezamislivih razmjera, muzička produkcija u popularnoj kulturi iz dana u dan postaje sve cjenjeniji zanat, zbog čega su danas producenti nerijetko veće zvijezde od muzičara s kojima sarađuju.

■ Prva uPotre-

ba u mejnstrim muzici

Baratanje raznoraznim audio softverima za muzičku produkciju ne zahtijeva samo njihovo temeljno poznavanje, već i urođenu žicu za isticanje ili “oblikovanje” određenih elemenata u pjesmi. I dok danas unutar svakog žanra možete naći hiljade producenata čiji se način rada i preference u miksovanju razlikuju na stotine načina, velika je vjerovatnoća da će svaki od njih potvrditi iduće – autotjun je postao sveprisutan nezavisno o kom se žanru radi. Autotjun je, najjednostavnije rečeno, efekat koji se u muzičkoj produkciji koristi kako bi se snimak nečijeg glasa doveo do savršenstva. Pronađen je 1997. godine zahvaljujući Endiju Hildebrandu, koji je jednom prilikom priznao da nije mislio kako će iko željeti da koristi tako nešto u svojim pjesmama. Samo godinu kasnije, Šer je otpjevala slavne riječi “Do you believe in life after love?” i ispisala stranice istorije pop muzike predstavivši autjun široj publici. Na svega nekoliko sekundi, efekat je u “Believe” poslužio samo kao začin, a dvadeset godina kasnije u velikom je dijelu popularne muzike postao glavni sastojak, pogotovo kad su u pitanju nastupi.

■ DaFt PunK - uPotreba s uKusom

Jedan od najpopularnijih bendova koji uspješno

koriste vokalne efekte bez sumnje je Daft Punk. Njihova upečatljiva upotreba vokodera na pjesmama poput “Around the World”, već je na debitantskom albumu “Homework” postala njihov zaštitni znak kojim efikasno spajaju muzički i vizuelni identitet. Slobodno se može reći – nisu koristili nikakve efekte kako bi prikrili nedostatke vokalnih sposobnosti, već su stvorili jedinstven zvuk kakav se do tad nije mogao čuti i zbog kog su i danas prepoznatljivi. Na isti je način američki muzičar T-Pain 2005. godine autotjun učinio svojim zaštitnim znakom. Njegov debitantski album “Rappa Ternt Sanga” obilježila je sve, samo ne suptilna upotreba efekta, a ujedno je to bio i trenutak u kom je počeo intenzivno da se koristi u rep i R&B muzici. Tri godine kasnije, Kanje Vest iskoristio je efekat kako bi snimio album koji se i danas smatra jednim od najuticajnijih albuma u hip-hop kulturi: “808s and Heartbreak”. Iako je njegovo korišćenje više nego očito, upravo taj zvuk vokala koji više liči na robotski nego ljudski doprinosi jedinstvenoj i hladnoj atmosferi koju je Vest želio da postigne, zbog čega su mnogi njegovi obožavaoci i muzički kritičari priznali “808s” kao pomjeranje granica kreativnosti.

■ umjetničKo

izražavanje ili besramno laganje PubliKe?

Ipak, postoje i oni muzičari koji su zbog upotrebe efekta često kritikovani, a izdvaja se popularna rep grupa Migos, koja je ove godine nastupila na Exitu. Samodeklamovani “izumitelji” triplet flowa pažnju su skrenuli na sebe 2013. godine zahvaljujući hitu “Versace”. Četiri

godine kasnije, platinasti album “Culture” katapultirao je ovaj trojac iz Atlante na prvo mjesto Bilbordove liste uz pomoć hitova “T-Shirt”, “Slippery” i “Bad and Boujee”. Upravo tada Migos su postali svojevrsna trep senzacija, opravdali naziv albuma i u pravom smislu postali dio mejnstrim kulture. Njihovu karijeru su u posljednjih pet godina obilježili milioni slušalaca, rasprodate turneje, naslovnica časopisa Rolingstoun i – skoro pa neprekidna, intenzivna upotreba autotjuna tokom nastupa zbog čega izvođenja djeluju i više nego komično.

■ Da li je au-

totjun PoKvario uKus PubliKe

Možemo provesti sate raspravljajući o tome da li bi muzičarima trebalo da bude dozvoljeno da koriste razna “pomagala” tokom nastupa, ali ne možemo zanemariti značaj koju je autotjun imao za današnju muziku. Dok neki smatraju da se zahvaljujući njemu netalentovanim ljudima omogućilo da dođu do slave, opet se treba zapitati zašto skoro nijedan od veoma talentovanih pjevača koje smo imali priliku da vidimo na emisijama kao što su The Voice i X-Factor nije uspio da se proslavi bez obzira na ponuđen ugovor s diskografskim divovima i na milionsku publiku širom svijeta. Zaključak, nazvati autotjun početkom kraja kvaliteta i inventivnosti u popularnoj muzici bilo bi netačno, jer postoje neki muzičari koji su nas uvjerili u suprotno.. Ali, da li je autotjun poremetio način na koji prosječni mladi slušalac posmatra muziku i da li mu je moguće “prodati” bilo šta što nije “provučeno” kroz neki od efekata, ostaje pitanje... Filip Jovović

Daft Punk - suptilno i kreativno korišćenje efekata

Migos - koriste autotjun do granica komičnog

BITKA VIJEKA NA MONUMENTALU 60-61

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

NOĆ ZA SVA VREMENA - GROTLO “MORAČE” PROGUTALO MOĆNI CSKA CSKA

93 92

17 18 30 28 21 28 18 25 Džekson 7 Ivanović 9 Su. Šehović 5 E. Klark 18 Barović 5 K. Klark 12 Se. Šehović Starovlah Gordić 17 Omić 6 Popović D. Nikolić 14 Trener: Aleksandar Džikić

De Kolo 19 Bolomboj 6 Peters 12 Antonov 2 Rodrigez 6 Klajburn 15 Higins 12 Heket 2 Kulagin Kurbanov Hajns 10 Hanter 8 Trener: Dimitris Itudis

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 5.083. Sudije: Danijel Jeruzelo (Španija), Mehdi Difala (Francuska), Eduard Udjanski (Velika Britanija). Slobodna bacanja: Budućnost Voli 13-16 (81,3%), CSKA 1316 (81,3%). Šut za dva: Budućnost Voli 19-35 (54,3%), CSKA 2640 (65%). Šut za tri: Budućnost Voli 14-23 (60,9%), CSKA 9-17 (52,9%). Skokovi: Budućnost Voli 9+14, CSKA 9+16. Asistencije: Budućnost Voli 22, CSKA 21. Ukradene lopte: Budućnost Voli 8, CSKA 8. Greške: Budućnost Voli 12, CSKA 14. Blokade: Budućnost Voli 0, CSKA 4. Faulovi: Budućnost Voli 20, CSKA 17.

EVROLIGA 9. kolo Četvrtak Darušafaka - Efes Olimpijakos - R. Madrid Makabi - Fenerbahče G. Kanarija - B. Minhen Petak Žalgiris - Himki Baskonija - Panatinaikos Budućnost - CSKA Barselona - Armani 1. Real Madrid 9 2. Fenerbahče 9 3. CSKA 9 4. Efes 9 5. Armani 9 6. Barselona 9 7. Panatinaikos 9 8. Olimpijakos 9 9. B. Minhen 9 10. Žalgiris 9 11. Baskonija 9 12. Himki 9 13. Budućnost 9 14. G. Kanarija 9 15. Makabi 9 16. Darušafaka 9

88:93 88:83 70:74 74:89

8 8 8 7 6 6 5 5 4 3 3 3 2 2 1 1

83:84 86:77 93:92 90:80 1 1 1 2 3 3 4 4 5 6 6 6 7 7 8 8

BUDUĆNOST MOŽE ŠTO NIKO NE MOŽE Još jedna noć za sva vremena u Podgorici, još jedna noć koja će se dugo prepričavati. U najboljoj utakmici ove sezone u Evroligi košarkaši Budućnost Volija su herojskom partijom u drugom poluvremenu srušili moćni, do sinoć neporaženi CSKA u devetoj rundi najjačeg evropskog takmičenja - 93:92. I to samo dva dana nakon teškog poraza od Himkija u Moskvi, te puta nazad u domovinu. Vjerovatno najbolje poluvrijeme ove sezone odigrali su izabranici Aleksandra Džikića. Srce, želja, motiv, energija, “ono nešto”... Uz pjesmu sa svih tribina dvorane koja je bila sve glasnija u odlučujućim trenucima. Ne zna ruska zima šta je podgorički sjever - transparent Varvara koji kao da je najavio nevjerovatnu pobjedu. Nakon prvih 20 minuta semafor u “Morači” pokazivao je 35:49 (17 najveća prednost), sjajni stručnjak je imao šta da kaže svojim momcima u velikoj pauzi, vjerovao je da mogu da se vrate, a tako je i bilo. Požrtvovana odbrana protiv fizički mnogo jačih Moskovljana, uz nevjerovatan napad (12 trojki) niske petorke regionalnog šampiona (Erl Klark pet, Danilo Nikolić četiri) donijeli su drugi trijumf. Čovjek odluke bio je Danilo Nikolić koji je iskoristio promašaj Edvina Džeksona i položio na 5,4 sekunde prije kraja. Najbogatiji klub Starog kontinenta je imao

Moćna “armija” je pala u “Morači”: Danilo Nikolić na sinoćnjem meču

Foto: Iva Mandić

BUDUĆNOST

ALEKSANDAR DŽIKIĆ Želim da se izvinim jer sam pokazao emocije na kraju. Velika pobjeda. Da li sam vjerovao? Čulo se u svlačionici koliko sam vrištao i to govori koliko sam vjerovao

NEMANJA GORDIĆ Svaka pobjeda je za nas velika u Evroligi, ali nad CSKA je nešto posebno. Posebna zahvalnost našim navijačima

Transparent Varvara koji je nagovijestio veliki trijumf Budućnosti

posljednji napad, ali je Kori Higins promašio za erupciju u grotlu “Morače”. Od starta treće četvrtine vidjela se velika želja kod Nemanje Gordića i drugova i polako su krenuli da tope prednost. Budućnost je potpuni priključak uhvatila poenima Kotija Klarka na 3:38 prije kraja tog perioda i od tada se do samog kraja igralo koš za koš. Prvo izjednačenje donio je Nikolić nevje-

rovatnom trojkom iz okreta uz zvuk sirene, dok je premijerno vođstvo viđeno na 2:58 kada je Klark pogodio dva bacanja. Na 48 sekundi Vil Klajburn je pogodio, ali su uslijedili već pomenuti koš Nikolića koji je izazvao erupciju u dvorani i nevjerovatne emocije Aleksandra Džikića koji je ponovo uhvatio mikrofon i na kraju loptu ispucao na tribine. Kao potvrda noći za pamćenje. A.K.

58 LISTA STRIJELACA

8 5 4 3

Stefan Milošević (ISKRA) Nikola Krstović (ZETA)

Goran Vujović (LOVĆEN), Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA) Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Miloš Džugurdić, Stefan Đorđević (GRBALJ), Vasko Kalezić (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR), Božo Marković (SUTJESKA), Edvin Kuč (RUDAR) Filip Kalačević (MORNAR), Miloš Kalezić, Marko Kažić, Jovan Vučinić, Šo Jamamoto, Aleksandar Vujačić (PETROVAC), Bojan Božović, Marko Vučić, Marko Ćetković (SUTJESKA), Miloš Mijić, Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Danilo Pešukić, Marko Pavićević, Zvonko Pamić (OFK TITOGRAD), Marko Đurović (LOVĆEN), Aleksandar Macanović, Radomir Đalović (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ)

16. KOLO SUBOTA PODGORICA, 13.00 Budućnost - Grbalj GOLUBOVCI, 13.00 Zeta - Sutjeska PODGORICA, 13.00 OFK Titograd - Mornar DANILOVGRAD, 13.00 Iskra - Lovćen PLJEVLJA, 13.00 Rudar - Petrovac

Budućnost ne može da računa na Dominika Koreu (kartoni), a pod znakom pitanja su Miljan Vlaisavljević i Balša Sekulić, dok Grbalj u sastavu neće imati operisanog Aleksandra Milića Zeta je lišena usloga Aleksa Jamoe, a aktuelni šampion države Sutjeska ne može da računa na Marka Vučića Rudar je lišen usluga povrijeđenih Zorana Akovića, Armina Bošnjaka i Stefana Draškovića, dok za Petrovac neće igrati kapiten Zoran Mikijelj zbog kartona Iskra ima sve igrače na raspolaganju, a Lovćen ne može da računa na povrijeđene Luku Petričevića, Jovana Vujovića i Blaža Igumanovića, dok je Marko Đurović pod znakom pitanja OFK Titograd ne može da računa na povrijeđene Damira Ljuljanovića, Balšu Banovića i Hrvoja Bukvića, a Mornar je lišen usluga povrijeđenog Filipa Kalačevića i suspendovanog Nikole Vujoševića (kartoni)

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

TELEKOM 1. CFL, 16. KOLO DERBI U GOLUBOVCI

KO ĆE NASTAVITI, A K

⌦ Bojan Topalović

Nakon reprezentativne pauze, klupski fudbal se vraća na scenu, a u 16. kolu neko ima cilj da nastavi pozitivnu seriju, a neko da prekine negativnu. A derbi se igra u Golubovcima - Zeta osokoljena sa 14 utakmica bez poraz (10 pobjeda, četiri remija) na “Trešnjici” čeka (subota, 13.00) Sutjesku koja je vezala pet pobjeda. “Šanse su pola - pola. Utakmica neće odlučivati ništa što se tiče krajnjeg rezultata na tabeli, ali pobjednik će steći prednost što se tiče jesenje titule. Daćemo maksimum, pokušaćemo da pobijedimo”, rekao je trener “vukova” Dragoljub Đuretić, na čije se riječi nadovezao reprezentativac iz redova aktuelnog šampiona. “Mlada ekipa Zete igra dobro ove sezone, respektujemo je, ali gledamo sebe. Interesuje nas samo pobjeda. Zeta nas je pobijedila u Nikšiću, ali u odnosu na taj meč podigli smo formu i nadam se da ćemo nastaviti u tom pravcu”, rekao je vezista “plavo-bijelih” Stefan Lončar za oficijalni sajt Sutjeske.

Budućnost četiri utakmice nije osjetila slast trijumfa (tri remija, jedan poraz), a na podgoričku arenu stiže Grbalj pun samopouzdanja (subota, 13.00) - “trikolori” sedam utakmica ne znaju za poraz (tri pobjede, četiri remija). “Serije ne znače ništa, one postoje i prekidaju se. Sve i da protivnik dolazi nakon 10 uzastopnih pobjeda, mi ćemo nastojati da ostvarimo svoj plan. Znamo da su protivnici dodatno motivisani kada igraju protiv Budućnosti, a zbog toga i mi moramo da budemo bolji. Idemo na tri boda, u ovom momentu to je najbitnije za nas”, rekao je trener Budućnosti Branko Brnović, a slično razmišlja i prva zvijezda ekipe Igor Ivanović. “Vjerujem da ćemo da se vratimo na pobjednički put. Neće biti lako, ali nadam se da će u krajnjem presuditi kvalitet koji je na našoj. Nije teško nositi plavi dres, igrao sam i ranije za ekipe od kojih su se tražile pobjede. Svjestan sam šta se od mene očekuje i potrudiću se da ispunim očekivanja”, poručio je Ivanović. OFK Titograd je vezao šest utakmica bez trijumfa (remi,

1. SUTJESKA

21:10

BUDUĆNOST

2. ZETA

14:8

3. BUDUĆNOST

13:8

4. PETROVAC

15:14

5. OFK TITOGRAD

11:14

6. GRBALJ

14:7

7. RUDAR

11:11

8. ISKRA

12:14

Mijatović Milić Damjanović Adžić Tučević Mirković Mijić Božović Raičević Ivanović Perović Trener: Branko Brnović

9. LOVĆEN

9:21

10. MORNAR

8:21

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

GRBALJ

M. Kordić Kašćelan Jović Dragićević Merdović Kotorac Mijušković Montenegro Vukčević V. Kordić Đorđević Trener: Vesko Stešević

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Miloš Novović (Podgorica). Pomoćnici: Đorđije Ražnatović (Cetinje), Veselin Đuranović (Nikšić). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 46 Pobjeda Budućnost: 28 Neriješeno: 11 Pobjeda Grbalj: 7

ZETA

Namasko Tuzović Baošić Vujačić Đ. Vukčević Milojko Adžović S. Vukčević Pešukić Goranović N. Krstović Trener: Dragoljub Đuretić

SUTJESKA

Giljen Grivić Nedić Cicmil Bulatović Stefanović Lončar Ćetković Alharaiš Grbović Marković Trener: Nikola Rakojević

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Nikola Razić (Podgorica). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

56 24 11 21

IMA, BUDUĆNOST ČEKA GRBALJ POD GORICOM

KO PREKINUTI SERIJU? Borba na sredini terena može da bude presudna: Stefan Vukčević i Stefan Lončar u duelu

UTAKMICA ZAREDOM BUDUĆNOST NE ZNA ZA PORAZ OD GRBLJA U MEĐUSOBNOM OKRŠAJU - TRI POBJEDE, DVA REMIJA

DA LI STE ZNALI? Na posljednja četiri međusobna duela Zete i Sutjeske nije palo više od dva gola, a na te četiri utakmice dva puta su slavili “plavo bijeli, jednom je bilo neriješeno, a jednom su uspješniji bili “vukovi”.

OFK TITOGRAD

Ivanović Roganović Ojdanić Radulović Živković Nikolić Pamić Pavlović Petrović Miličković Pavićević Trener: Igor Pamić

MORNAR

Novović Popović Pajović Marković Martinović Brnović Božović Leverda Ivanović Džanović Lalošević Trener: Goran Milojević

PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Miodrag Brajović (Podgorica). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Titograd: Neriješeno: Pobjeda Mornar:

27 14 5 8

pet poraza), a “romantičari” računaju da će “crnu seriju” završiti protiv posljednjeplasiranog Mornara (subota, 13.00) na Starom aerodromu. “Mornar je svima bio neugodan protivnik, ali tražimo izlazak iz rezultatske krize. Treniramo punom parom i atmosfera u ekipi je odlična, pa se nadamo da ćemo sve dobro što radimo na treninzima prenijeti na teren i ostvariti željeni rezultat”, rekao je Ivan Novović za klupski sajt Titograda. A u Danilovgradu se sastaju ekipe koje “cijeli vijek” čekaju na tri boda - Iskra dočekuje (subota, 13.00) Lovćen - “građani” su deset utakmica bez pobjede (četiri remija, šest poraza), a prijestoničani za slavlje ne znaju više od tri mjeseca (12 utakmica - pet remija, sedam poraza). Na kraju, jedini meč koji će se igrati daleko od Podgorice je na programu u Pljevljima - Rudar i Petrovac se sastaju pod Golubinjom (subota, 13.00), “rudari” su konačno pronašli ritam, dok “nebeskoplavi” šest utakmica zaredom ne znaju za poraz četiri pobjede, dva remija).

RUDAR

PETROVAC

Radović Pešukić Sopo Golubović Sekulić Kuč Macanović Alves Pejaković Vuković Đalović Trener: Edis Mulalić

Popović Tomić Pajović Vujović Kajević Kalezić Vuljaj Jamamoto Muharemović Stjepanović Vujačić Trener: Rudolf Marčić

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Vladan Todorović (Nikšić). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

52 27 11 14

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

MEČA ZAREDOM OFK TITOGRAD JE SAVLADAO MORNAR BEZ PRIMLJENOG GOLA

18 UTAKMICA SU ODIGRALI RUDAR I PETROVAC POD MALIM BRDOM U PRVENSTVU - “RUDARI” SU SLAVILI 13 PUTA, VIĐENA SU TRI REMIJA, DOK SU “NEBESKOPLAVI” BILI BOLJI DVA PUTA

ISKRA

Blažić Jovanović Drinčić Lakić Malešević Šahman Đuričković Burzanović Zvrko Karaklajić Milošević Trener: Aleksandar Nedović

Lider protiv Arsenala, derbi u Kotoru Lider igra u subotu, a ostala četiri meča će biti riješena u nedjelju - to nam donosi 18. kolo Druge lige Crne Gore. Mladost Lješkopolje na svojoj DG areni dočekuje nepredvidivi Arsenal (subota, 13.00), a “žuti” će uraditi sve da upišu još jedan trijumf četvrti zaredom - kako bi zadržali prvoplasiranu poziciju. A derbi kola je zakazan u drevnom gradu - drugoplasirani Bokelj u nedjelju (13.00) pod Vremcem igra protiv trećeplasiranog Koma. Mjesto broj tri pripada i Otrant Olimpiku, a Ulcinjani će biti na iskušenju na gostovanju Jedinstvu u Bijelom Polju (nedjelja, 13.00). Otrant želi da se vrati na pobjednički kolosijek, dok će Bjelopoljci pokušati da naprave skok na tabeli... Igalo će trijumfom nad Jezerom (nedjelja, 13.00) pokušati da se približi vrhu, dok Dečić ne bi trebao da ima problema sa Beranama na sjeveru naše zemlje (nedjelja, 13.00). RASPORED, 18. KOLO - SUBOTA, 13.00: Mladost Lješkopolje - Arsenal, NEDJELJA, 13.00: Berane - Dečić, Jedinstvo - Otrant Olimpik, Bokelj - Kom, Igalo - Jezero. B.T.

TABELA 1. Mladost Lj. 2. Bokelj 3. Otrant O. 4. Kom 5. Arsenal 6. Igalo 7. Jedinstvo 8. Dečić 9. Jezero 10. Berane

LOVĆEN

Perović Radunović Draganić Radišić Marković Eraković Bogdanović Camaj Zarubica Jablan Vujović Trener: Aleksandar Miljenović

DANILOVGRAD - Stadion: Braća Velašević. Sudija: Vladan Kojović (Podgorica). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Danijel Dević (Bar). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Iskra: Neriješeno: Pobjeda Lovćen:

DRUGA LIGA

12 5 3 4

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

10 8 7 7 6 6 4 6 4 1

4 5 5 5 7 5 9 5 6 1

3 4 5 5 4 6 4 6 7 15

34 29 26 26 25 23 21 20 18 1

7 UTAKMICA ZAREDOM MLADOST LJEŠKOPOLJE NE ZNA ZA PORAZ - PET POBJEDA, DVA REMIJA

SPORT

NAŠI VIKEND TIPOVI

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

UTAKMICA VIJEKA RIVER I BOKA VEČERAS 21H ZA TROFEJ KOPA LIBERTADORESA

Kao da sjutra ne postoji

Totenhem Čelsi Subota, 18.30h

GG3+

Atl. Madrid Barselona

Subota, 20.45h

P Bolonja Fiorentina

Nedjelja, 15h

Volfsburg RB Lajpcig Subota, 15.30h

Amijen Marsej Nedjelja, 21h

laneta je spremna, Argentina podrhtava, Buenos Ajres noćima ne spava. River Plata i Boka Juniors večeras (21h po našem vremenu, TV Arenasport 1) igraju revanš finala Kopa Libertadoresa, a nakon ovog, istorijskog superklasika više ništa u prijestonici zemlje gaučosa neće biti isto.

Utakmica vijeka, kako su je prozvali tamošnji mediji, ali i prihvatili brojni evropski predstavnici sedme sile, vjerovatno najluđe finale u istoriji fudbala, odvojiće kao nikada pobjednike od gubitnika. Jedne čeka vječna slava, druge neprebolne suze. Ono što je jasno - i jedni i drugi prilaze utakmici kao da sjutra ne postoji. Ultrasi Rivera, čuveni “Borachos del tablon” ili u prevodu Pijanice sa terase uzdaju se u dvostrukog strijelca sa Bombonjere Lukasa Prata, iskusnog napadača Ignjacija Skoka, novo argentinsko čudo - igrača kojeg je veliki Real već kaparisao Ezekjela Palasiosa, Kolumbijca Rafaela Borea, Enca Pereza, Rodriga Moru, golmana Franka Armanija... I sigurni su da četvrti pehar južnomaričke verzije Lige šampiona (nakon 1986, 1996. i 2015. godine) stiže na Monumental.

“Igramo za vječnu slavu. Moramo biti pametni. Znamo šta nam ovaj meč donosi, a i šta odnosi. Siguran sam u moju ekipu, podarimo navijačima noć za sva vremena”, riječi su trenerske i igračke legende Rivera Marsela Galjarda. A slike i snimci posljednjeg treninga Boke na Bombonjeri i načina na koji su navijači ispratili svoje idole obišle su panetu. Neviđena strast

U spektakularnom prvom meču na Bombonjeri bilo je 2:2, a pravilo gola u gostima u finalu Kopa Libertadoresa ne važi. Dakle, na Monumentalu kreće sve od nule - predstoji nam 90 (ili više) minuta borbe. i ljubav prema žuto-plavima nosiće izabranike Gilljerma Barosa Skelota na neprijateljskoj teritoriji... “Znamo koliko su opasni, ali imamo adute koji

mogu da riješe meč. Želimo da se vratimo u našu kuću sa peharom”, poručio je Skeloto, koji najveće nade polaže u domaće snage Benedeta, Pavona i Abilju, te kolumbijski tandem Vilja-Barios, ali i u dokazane rezerviste Maura Zaratea i posebno Karlosa Teveza. River Plata - četvrti put. Ili Boka Juniors sedmi. U Buenos Ajresu večeras nakon posebnog superklasika na odavno rasprodatom Monumentalu (ustvari stadionu Antonio Vespućio Liberti), pred 70.000 crveno-bijelih navijača, više ništa neće biti isto. M.A.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

DEJVIS KUP FINALE 2:0 ZA VATRENE

Hrvati spremni za feštu na Pjer Morou

Novi duel našeg majstora sa čarobnjakom: Stefan Savić i Lionel Mesi

SUPER DERBI U MADRIDU ATLETIKO ČEKA BARSU, SUBOTA 20.45H

ZEMLJOTRES NA METROPOLITANU

Barselona 24, Atletiko Madrid 23 boda... Prvi su u lošem trenutku nakon neočekivanog poraza od Betisa i slabije igre u posljednje vrijeme, drugi imaju problema sa povredama, ali i veliku želju da se trijumfom na svom “Metropolitanu” popnu na vrh tabele. Derbi za kakav se živi u Španiji - Atletiko Madrid u subotu od 20.45h dočekuje Barselonu.

■ URUGVAJCI NE

IGRAJU, ALI JE SAVIĆ SPREMAN

Dijega Simeonea sigurno je obradovala vijest da se naš štoper Stefan Savić oporavio i večeras će čuvati Mesija i društvo - pogotovo kada se znalo da neće moći da računa na urugvajski tandem defanzivaca Dijego Godin - Hoze Himenez. Marka tako predviđa da će Ćolo na teren večeras poslati sljedećih 11 - Oblak - Huanfran, Savić, Lukas Ernandez, Filipe Luiz - Lemar, Rodri, Saul, Koke - Kosta i Grizman. Zanimljivo, iako je protiv Barse imao velikih pobjeda u Ligi šampiona, Simeone nikada nije uspio velikog ri-

DA LI STE ZNALI?

Iako je imao velikih trijumfa nad Barselonom u Ligi šampiona, Dijego Simeone sa Atletikom rivala iz Katalonije nikada nije savladao u La ligi. vala da sruši u La ligi. “Istina je da Barselona nije blistala u Evropi posljednjih godina, ali njene brojke u Španji su stravične. Ljepota fudbala je i u tome što vam uvijek nudi novu priliku za uspjehom. Nadam se da će to biti subota”, poručio je Ćolo.

■ BARSA BEZ RAKETE

Problema oko sastava tima imaće i Ernesto Valverde, pošto sjajnog vezistu Ivana Rakitića očekuje duža pauza zbog povrede. Umjesto njega, očekuje se da će na teren nezadovoljni Arturo Vidal, za kojeg španski mediji pišu kako je već sa nekoliko saigrača napravio pakt protiv Valverdea. “Imam nekoliko dilema na sredini i u odbrani pri-

je svega, ali to ću odlučiti na dan utakmice. U svakom slučaju čeka nas težak rival, apsolutno tim koji može da ide do kraja u La ligi”, nema dilemu Valverde. “Znamo svoje kvalitete, a biće bitno i da izdržimo prepoznatljiv nalet Aletika u prvim minutima meča”. Mundo Deportivo je i otkrio koje bi to dileme Valverdea mogle da budu: Ter Štegen - S. Roberto (Semedo), Pike, Lengle (Umtiti), Alba - Buskets, Vidal (S. Roberto), Artut - Kutinjo (Dembele ili Malkom), Suarez, Mesi. Bilo kako bilo, jedno je sigurno - podrhtavaće Metropolitano večeras. K.B.

34 GOLA POSTIGLA JE BARSA U DOSADAŠNJIH 12 KOLA, MNOGO VIŠE OD NAJBLIŽIH RIVALA. S DRUGE STRANE, ATLETIKO JE PRIMIO NAJMANJE GOLOVA - OSAM

Donio Hrvatskoj prvi bod: Borna Ćorić Tenisko ludilo drma Hrvatsku, reprezentacija ove zemlje na korak je od osvajanja Dejvis kupa - drugog u istoriji, prvog od daleke 2005. Vatreni su tokom prvog dana finala utišali “Pjer Moroa” u Lilu i već vode 2:0, pa im za srebrni pehar treba još jedan trijumf. U prvom meču Borna Ćorić je sredio Žeremija Šardija sa 3:0 (6:2, 7:5, 6:4), a onda je jednako dobar bio i Marin Čilić - protiv Žo-Vilfrida Conge 3:0 (6:3, 7:5, 6:4). Priliku da završe posao Hrvati će imati već u subotu (14.00h) kada su na programu dublovi, a trebalo bi da se sastanu Pjer-Ig Erber

i Nikola Mau protiv Ivana Dodiga i Mata Pavića. SEMAFOR: Šardi - Ćorić 3:0 (6:2, 7:5, 6:4), Conga - Čilić 3:0 (6:3, 7:5, 6:4). Subota: 14.00h Erber/Mau - Dodig/ Pavić. Nedjelja: 14.00h Šardi - Čilić, 16.00h Conga - Ćorić. K.B.

PRILIKU DA ZAVRŠE POSAO HRVATI ĆE IMATI VEĆ U SUBOTU (14.00H) KADA SU NA PROGRAMU DUBLOVI, A TREBALO BI DA SE SASTANU PJER-IG ERBER I NIKOLA MAU PROTIV IVANA DODIGA I MATA PAVIĆA.

FOTO PRIČA

ZLATNA KACIGA ZA PETU ZVJEZDICU - Ovog vikenda u Abu Dabiju se vozi posljednja trka sezone u Formuli 1, a novi (stari) šamion Luis Hamilton imaće i psoebnu kacigu za proslavu krune. Ona će biti zlatne boje sa pet zvjezdica, koje simbolično predstavljaju pet šampionskih trofeja velikog Britanca.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

Regionalna vateRpolo liga - teško kolo za naše klubove

Novljani žele revanš, Primorac u paklu Šapca

Ministar Janović na jučerašnjem druženju sa crnogorskim novinarima

Ključ je u odbrani: Dušan Matković, golgeter Primorca Nakon međusobnog okršaja u četvrtfinalu Evrokupa (Novljani slavili 11:9) Jadran Carine i Primorac nastavljaju bitke u Regionalnoj A1 vaterpolo ligi. Vikend pred nama donosi šestu rundu, a naša dva predstvanika očekuju teški izazovi. Crnogorski prvak dočekaće imenjaka iz Splita, koji mu je ostao dužnik nakon što ga je u baražu ostavio bez snova u Ligi šampiona. “Sigurno da ćemo htjeti da pokažemo da smo bolji nego u tom periodu, s tim da Đuro Radović ponovo neće moći da igra, a nama je to dosta ote-

a1 liga 18.00h 19.00h 19.00h 19.30h 20.00h

6. kolo Subota Jadran HN - Jadran ST Jug - Partizan Mladost - Mornar C. zvezda - POŠK Šabac - Primorac

žavajuća okolnost”, istakao je centar Jadrana Vladan Spaić. O imenjaku iz Splita sve se zna... “Jadran je ekipa koja ove godine igra Ligu šampiona i samim tim ima i respektabilan tim sa dosta iskusnih igrača, tako da očekujem kvalitetan i težak meč”, dodao je

Spaić. S druge strane, Primorac će osim dobrog rivala čekati i sjajna atosfera na tribinama u Šapcu. “Šabac je ekipa koja odlično igra na domaćem terenu, a vjetar u leđa im daje nevjerovatna atmosfera koju imaju od navijača”, smatra mladi talenat Primorca Dušan Matković. “Siguran sam da ćemo im, prvenstveno dobrom igrom u odbrani, parirati na pravi način i da ćemo zahvaljujući dobroj fizičkoj spremi nametnuti svoj ritam. Očekujemo jaku utakmicu i naravno - nadamo se pobjedi”. K.B.

šveDSka - CRna goRa 28:30 (12:16) u pRipRemnom meču za ep

Lavice već obećavaju zabavu

TROLHETAN Crna Gora: Rajčić (sedam “Olvhegsborg arena”. Gleda- odbrana), Nenezić (pet odlaca: 2.000. Sudije: Framstad brana), Radičević 7, Jaukoi Pedersen (Švedska). vić 8 (2), Brnović, KlikoSedmerci: Švedska vac 1, Ujkić, Premo4 (4), Crna Gora vić, K. Bulatović 3 (2). Isključe2, Pavićević, nja: Švedska Ramusović 2, 6, Crna Gora Mehmedović 5, Des10 minuta. potović, A. Švedska: Bulatović, Bundsen, Raičević 5, Iden (11 odbrana), RiGrbić. de, Melegord Prijatelj1, Stremberg 4, ski mečevi, Jauković Blom, Roberts 3, posebno oni na Sand 5, Lundstrem 1, startu priprema, Gustin 3, Lagerkvist 2, Gulden obično ne govore mno1 (1), Blomstrand 3, Hagman 3 go o mogućnostima ne(3), Mesing, Jakobsen, Alm 1. ke selekcije, ali selektor

rukometašica Crne Gore Per Johanson već sada može da bude zadovoljan. “Lavice” su savladale Švedsku u Trolhetanu (30:28) u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo koje 29. novembra počinje u Francuskoj. Naše dame od starta su pokazale ko je bolji tim, vodile su i 14:5, pa 25:19 i samo su tada dopustile Šveđankama da se primaknu na minus jedan. Ipak, tada se raspucala Đurđina Jauković, koja je sa četiri gola završila priču. Sa istim rivalom “lavice” će odigrati pripremni meč i u nedjelju. K.B.

miniStaRStvo SpoRta pReDS

Sada Se zn koju nova

⌦ Kosta Bošković

Kada je pri kraju 2016. Ministarstvo sporta ponovo ugledalo svjetlost dana, dotadašnjeg kapitena vaterpolo reprezentacije Crne Gore Nikolu Janovića čekao je ogroman posao. Prije svega neizvjestan. Ministar Janović je juče sa svojim saradnicima i uz prisustvo crnogorskih novinara obilježio dvije godine Ministarstva sporta, naravno predstavljajući i rezultate urađenog za prethodna 24 mjeseca. U jedno je ministar siguran... “Crna Gora je u sportu danas bolja nego što je ranije bila”, poručio je Janović.

■ Infrastruktura, stIpendIje

Janović je potom objasnio i zašto misli da je sportski Cr-

na Gora sada bolja... “Bolja je za 20 novih sportskih terena, školskih sportskih sala. Od samog osnivanja Ministarstvo sporta je iz svog budžeta uložilo u sportsku infrastrukturu i na taj način željelo da omogući da se djeca bave sportom na bolji način”, jasan je Janović. Naravno, kao što je najavio na startu svog mandata, djeca su uglavnom fokus njegovog ministarstva... “Crna Gora jača za 160 mladih talenata koje kroz saveze finansira Ministarstvo sporta i koji dobijaju stipendiju od 2018. godine”, podsjetio je Janović. Kada su u pitanju perspektivn sportisti ministar se dotakao i situacije u regionu... “Crna Gora je bolja i za nove perspektivne sportiste kojima smo novim Zakonom o sportu obezbijedili, za razlikiu od

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11. 2018.

Foto: gov.me

Usklađivanje sportskih naknada biće brzo završeno Na startu mandata ministar Janović je najavio i revidiranje spiska onih koji dobijaju nacionalne naknade (penzije), a koji je i na prvi pogled imao mnogo nelogičnosti. Tako se dešavalo da po staroj uredbi medalja sa Olimijskih igara vrijedi

jednako (ili manje) od odličja sa neolimpijskih ili amaterskih takmičenja. “Usklađivanje je u procesu, u skladu sa Zakonom. Imamo šest mjeseci rok za to i završićemo ga veoma brzo”, istakao je Janović

160 najboljih mladih sportista od ministarstva sporta dobijaju stipendije za šta je opredijeljeno više od 220.000 eura

dstavilo rezultate za dvije godine rada

na adreSa na ac od države ide njihovih vršnjaka u regionu, stipendije u trajanju od godinu”, podsjetio je Janović. “Crna Gora je jača i za učešće 3.000 djece u školskim sportskim takmičenjima i za preko 70 škola i 150 nastavnika koji sprovode ta takmičenja”.

■ Vrhunski rezul-

tat, finansiranje saVeza i kluboVa

Konačno će i vrhunski sportski rezultat biti adekvatno vrednovan... “Crnogorski sport je danas pravedniji za vrhunske sportske rezultate”, nema dilemu Janović. “Uredili smo jasno i precizno što znači biti sportista sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom i ko može da dođe do tog zvanja. Stvorili smo ambijent da sportsiti koji ostvaruju najprestižnije rezultate na me-

đunarodnim takmičenjima znaju da ih čekuju novčane nagrade, među najvećim u regionu. To je jasan pokazatelj da država, odnosno Vlada Crne Gore, zna da vrednuje rezultat sportista”. Kada se završi preregistracija klubova i kategorizacija sportova konačno će biti jasno i da novac države Crne Gore ide u prave ruke. “Crna Gora je pravednija i po pitanju finansiranja nacionalniih saveza i klubova - sada po jasnim kriterijumima. Sada se zna gdje novac od države ide i da završava kod krajnjih korisnika - sportista”, potencirao je Janović.

■ zakon o sportu

Jedan od najvažnijih poduhvata Ministarstva spor-

ta je i donošenje novog zakona o sportu, pošto je i laicima bilo jasno da prethodni ima mnogo nedostataka i nejasnoća. “Na početku svog mandata obećao sam da će Ministarstvo sporta za četiri godine donijeti novi zakon o sportu i Strategiju razvoja sporta. Mi smo to završili za godinu i po. Radimo na preregistraciji klubova i saveza, želimo da na čistinu izvedemo one klubove i saveze koji rade u interesu sporta. Želimo da pokažemo da vodimo brigu o njima i da će uređenjem sportskog registra svima njima biti lakše”, zaključio je Janović i poručio da će Ministarstvo u nastavku mandata raditi još više i biti još bolje, sa posebnim fokusom na djecu i mlađe sportiste.

2036 projekata izgradnje, rekonstrukcije i adaptacije sportskih objekata ministarstvo sporta je finansiralo sa više od 600.000 eura

projekata za mlade podržano je od ministarstva sporta

crna Gora je pravednija i po pitanju finansiranja nacionalniih saveza i klubova - sada po jasnim kriterijumima. Sada se zna gdje novac od države ide i da završava kod krajnjih korisnika - sportista

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nenad aMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESpOTOvIć (bojana.despotovic@dnovine. me) Hronika: Nataša pAJOvIć (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana pEJOvIć (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEvIć (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOvIć (svijet@ dnovine.me), Zabava: Filip JOvOvIć (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIć (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOpIČIć (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

● NE PROPUSTITE

RTCG 2

ARENASPORT 1

17.50h

Jadran Carine - Jadran ST, vaterpolo

11.00h 14.00h 16.00h 18.30h 20.45h

F1 Abu Dabi, trening 3 F1 Abu Dabi, kvalifikacije Votford - Liverpul, fudbal Totenhem - Čelsi, fudbal Atl. Madrid - Barselona, fudbal

13.30h Hamilton - Seltik, fudbal 17.00h Partizan - C. zvezda, košarka 19.00h Radnički - C. zvezda, fudbal 21.00h River Plata - Boka juniors, fudbal

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 2 11.00h 13.00h 15.30h 18.00h 20.45h

Bahčešehir - Bujukčekmeče, košarka Eibar - Real Madrid, fudbal Karšijaka - Sakarija, košarka Deportivo - Osasuna, fudbal PSV - Herenveren, fudbal

SPORTKLUB 3 09.30h 13.15h 16.15h

Džudo Istanbul - Banvit, košarka Valensija - Rajo Valjekano, fudbal 18.30h Breda - Ajaks, fudbal 20.30h Firenca - Novara, odbojka (ž)

SPORTKLUB 4 13.00h 18.30h 13.30h

Roteram - Šefild junajted, fudbal 17.00h Ankaraguču - Bešiktaš, fudbal

SPORTKLUB 5 14.00h 16.00h 18.30h 16.00h

ARENASPORT 2 12.00h 15.00h 18.00h 20.30h 23.00h

Tirana - Skendebegu, fudbal Fudbal Ueska - Levante, fudbal

Vakifbanka - Nilufer, odbojka (ž) Udineze - Roma, fudbal Juventus - SPAL, fudbal Inter - Frozinone, fudbal Santos - Atl. Mineiro, fudbal

ARENASPORT 3 15.00h Rijeka - Dinamo, fudbal 17.30h Metalurg - Silkeborg, rukomet 20.00h Zagreb - Nant, rukomet

ARENASPORT 4 15.00h 17.00h 19.00h 21.00h

Krka - Radomlje, fudbal Brentford - Midlzbro, fudbal

SPORTKLUB HD

NE PROPUSTITE NEDJELJA Košarkaški “el klasiko” u Blaugrani Barselona - Real Madrid Arenasport 1, 19.30h

Meškov - Vardar, rukomet PSŽ - Tuluz, fudbal Olimpija - FMP, košarka Mega Bemax - Cibona, košarka

NEDJELJA

ARENASPORT 5 15.30h 17.30h

Škotska - Irska, ragbi Seged - PSŽ, rukomet

Ski skokovi Alpsko skijanje

EUROSPORT 2

SPORTKLUB 2

EUROSPORT 16.30h 18.30h

SPORTKLUB 6

15.30h

Fudbal

18.30h

SPORTKLUB 1 12.00h Atl. Bilbao - Hetafe, fudbal 14.10h F1 Abu Dabi, trka 17.00h Volvs - Hadersfild, fudbal 19.00h Poli Jasi - Steaua, fudbal 21.30h LA Lejkers - Orlando, košarka 02.20h Minesota - Grin bej, ragbi

B. Minhen - F. Dizeldorf, fudbal Šalke - Ninberg, fudbal

● NE PROPUSTITE

13.15h

Bešiktaš - Galatasaraj, košarka 15.30h Tofaš - Fenerbahče, košarka 18.00h Kopenhagen - Midtjiland, fudbal 20.45h Viljareal - Betis, fudbal

SPORTKLUB 3 09.30h Džudo 12.00h Majorka - Numansija, fudbal 14.30h Bornmut - Arsenal, fudbal 17.00h Trabzon - Fenerbahče, fudbal 19.00h Njujork - Nju Ingland, ragbi 22.25h Denver - Picburg, ragbi

SPORTKLUB 4 14.30h 17.00h

Altah - Šturm, fudbal Sora - Ravena, odbojka

SPORTKLUB HD 11.00h 13.00h

Efes - Gacijantep, košarka Aston Vila - Birmingem, fudbal 16.15h Sevilja - Valjadolid, fudbal 19.00h Karolina - Sijetl, ragbi 22.25h Indijanapolis - Majami, ragbi

NE PROPUSTITE Noć kada planeta staje revanš finala Kopa Libertadoresa na Monumentalu River Plata - Boka juniors Arenasport 1, 21h

SPORTKLUB 5 18.00h

B. Minhen - Gisen, košarka

SPORTKLUB 6 16.00hOleksandrija - D. Kijev, fudbal

ARENASPORT 1 12.30h 15.00h 17.00h 19.30h

Parma - Sasuolo, fudbal Napoli - Kijevo, fudbal Partizan - Dinamo, fudbal Barselona - Real Madrid, košarka

ARENASPORT 2 12.00h

OKK Beograd - Borac, košarka 14.30h Gent - Antverpen, fudbal 18.00h Lacio - Milan, fudbal 20.45h Đenova - Sampdorija, fudbal

ARENASPORT 3 15.00h 18.00h

Hajduk - Slaven, fudbal Sent Truden - Anderleht, fudbal

ARENASPORT 4 12.00h Halkbanka - Malije, odbojka 15.00h Bolonja - Fiorentina, fudbal 17.00h Nica - Lil, fudbal 19.00h Cedevita - Krka, košarka 21.00h Amijen - Marsej, fudbal

ARENASPORT 5 15.00h 17.00h 20.00h

Monpelje - Ren, fudbal Zaporožje - Celje, rukomet Vasko - Palmeiras, fudbal

EUROSPORT 15.45h 17.00h 23.15h

Alpsko skijanje Ski skokovi Atlanta - Njujork, fudbal

EUROSPORT 2 15.30h Frajburg - Verder, fudbal 18.00h Borusija M. - Hanover, fudbal