Dnevne novine 1-2. decembar 2018. by Dnevne Novine

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018. BROJ 2236 GODINA VIII

USKOR

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Ujedinjenje i podjele PO NALOGU VIŠEG SUDA LIDER PZP U ZATVORU ■ 8 9

BRAJOVIĆ: HAPŠENJE MEDOJEVIĆA DOVELO U PITANJE DIJALOG VLASTI I OPOZICIJE INTERVJU: MILIVOJ BEŠLIN, ISTORIČAR

PARTIZANKA RADUŠA IVANOVIĆ

Velika pljevaljska pogibija■ 20 21 KOLAŠIN: KONVENCIJA O EU PROJEKTIMA ■ 29

Turizam je oslonac grada

MIODRAG VUKOVIĆ

Vratiti zakletve službenika ■ 10

■ 5 7

Nade o “srpskom moru” su opomena CrnojGori

ALEN ISLAMOVIĆ PRED NOVOGODIŠNJI KONCERT U CRNOJ GORI ZA VN:

Ljudi su gladni Dugmeta, a kada se umorimo - lako ćemo se razići

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

Vučiću bih bombu bačio....Više onako figurativno... Isti mi je kao Milo, ●NEZVANIČNO samo što je Milo veći muškarac...

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

Ja sam protiv rezolucije, jer Crna Gora treba opet nekad da bude dio Srbije...

Bravo ti ga, profesore...

Kuku, šta priča ovaj...

Tako je, kako su ovi krenuli, za dvije godine poništiće nam i onaj dekret kralja Aca kojim je ukinuo Crnogorsku crkvu...

POTPISAN UGOVOR O KONCESIJI ZA KORIŠĆENJE LUKE U BIJELOJ

U BRODOGRADNJI ĆE RADITI 300 LJUDI, ULAŽE SE 20 MILIONA BIJELO POLJE:

Bogat život u trećem dobu

Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović i generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija, juče su svečano otvorili Dnevni boravak za stara lica.

●26-27

Benefiti od zakupa će se ubrzo vidjeti kroz valorizaciju, izgradnju i servisiranje megajahti i zapošljavanje velikog broja ljudi, kaže ministar Osman Nurković

SAVJET RTCG

Šundić prvi čovjek Javnog servisa

● 12-13

SUBOTA

NEDJELJA

● 23

APELACIONI SUD

Odbijena žalba na određivanje pritvora Branki Milić

USVOJEN IDEJNI PROJEKAT

U okviru ZIKS-a gradiće se specijalna bolnica

● 18

Umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla i sumaglica i umjeren do jak mraz. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -11 do 8, najviša dnevna 2 do 15 stepeni. Podgorica: Umjereno do pretežno oblačno. Vjetar slab i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 3, najviša dnevna do 11 stepeni.

Prvi korak u realizaciji projekta izgradnje zdravstvene ustaPromjenljivo oblačno sa sunčanim nove u sklopu Zavoda za izvrintervalima. Na primorju više obla- šenje krivičnih sankcija u Spuka, ponegdje moguća i kratkotraj- žu je urađen - izabrano je idejno kiša, a na sjeveru tokom jutra no arhitektonsko rješenje tog po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren objekta koji će se raditi pored uglavnom južni i istočni. Jutarnja tempera- spuškog zatvora. Sa izgradtura vazduha -7 do 8, najviša dnevna 5 do 16 njom Specijalne bolnice krestepeni. Podgorica: Promjenljivo oblačno sa nuće se već sljedeće godine, a sunčanim intervalima. Vjetar slab promjen- planirano je da se radovi zavrljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha še najkasnije do 2023. godine.

oko 4, najviša dnevna do 14 stepeni.

● 22-23

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

SASTANAK MINISTARA VANJSKIH POSLOVA ZB6 U BUDVI

Godina za nama uspješna, budućnost regiona je u EU

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

UJEDINJENJE I PODJELE

Ministri vanjskih poslova Zapadnobalkanske šestorke usvojili su, tokom sastanka u Budvi, zajedničku izjavu kojom su potvrdili da je budućnost regiona u Evropskoj uniji, te da je to jedini okvir koji garantuje dalji razvoj i stabilnost kako u regionu tako i u Evropi. Domaćin sastanka je bio ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović, a prisustvovali su ministri vanjskih poslova Republike Albanije Ditmir Bušati, Bosne i Hercegovine Igor Crnadak, Republike Kosova Bedžet Pacoli, Republike Makedonije Nikola Dimitrov, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije Nemanja Stevanović kao i direktorka za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) Angelina Ajnhorst, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović, kao i generalni sekretari za period 2019-2024 Majlinda Bregu i Igor Lukšić. Takođe, kao predstavnica zemlje domaćina ovogodišnjeg samita u Londonu učestvovala je ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori Alison Kemp, a u ime domaćina narednog samita, koji će biti održan u Poznanju u julu 2019. godine, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Poljske i opunomoćeni koordinator Samita Šimon Šinkovski. Prethodna godina bila je veoma važna za

zemlje Zapadnog Balkana u kontekstu jačanja evropske perspektive, ocijenili su šefovi diplomatija Zapadnobalkanske šestorke. Darmanović je, izrazivši zadovoljstvo što se sastanak održava u Crnoj Gori, koja je prije šest godina i inicirala saradnju u ovom formatu, kazao da predano rade na ispunjavanju obaveza preuzetih na samitu u Londonu ali i prethodnim samitima, te da pridaju značajnu pažnju Agendi povezanosti i realizaciji projektno orjentisanih aktivnosti, kao i jačanju regionalne ekonomske saradnje. Tokom sastanka je bilo riječi i o važnosti Digitalne agende za Zapadni Balkan i Agende za mlade, kao ključnih preduslova za dalji razvoj i prosperitet regiona. “Upravo mladi su budućnost u koju moramo investirati“, ocijenio je Darmanović, podsjetivši da Crna Gora i dalje čvrsto stoji iza inicijative za osnivanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije u regionu Jugoistočne Evrope, koji bi doprinio boljoj povezanosti mladih, otvaranju novih radnih mjesta i pospješio dalji ekonomski razvoj. Sastanak je bio prilika i za razmjenu mišljenja o aktuelnim pitanjima u regionu, pri čemu je ponovljena otvorenost za konstruktivni dijalog u duhu dobrosusjedske saradnje i razumijevanja. R.P.

MINISTAR ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA RADULOVIĆ NAJAVIO

OTVARANJE POGLAVLJA 27 U BRISELU 10. DECEMBRA

Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u Briselu 10. decembra otvoriti poglavlje 27Životna sredina i klimatske promjene, najavio je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. Kako je kazao, troškovi za ovo poglavlje iznosiće 1,6 milijardi eura. “Ovim smo dokazali da smo mi bili u pravu a ne nevladin sektor koji je imao suprotne stavove“, rekao je Radulović na konferenciji za novinare. Prema njeg ov i m r i j e čima, ovo je uspjeh čita-

vog društva. “Bila je ozbiljna borba i ovo je uspjeh koji smo zaslužili kao nikada do sada. Da smo uništili Taru ne bismo ovo danas radili“, kazao je Radulović. Prema njegovim riječima, da se radilo nešto što nije u skladu sa zakonom, „ne bismo ovo danas radili“. “Nekome su očigledno povjerovali a nekom nijesu. Ovim je prepoznato da naš koncept ide u istom pravcu kao koncept država Evropske unije“, kazao je Radulović. On je rekao da je nakon 27. ostaje još samo jedno poglavlje da se otvori, i da će sljedeću godinu obilježiti zatvaranje poglavlja. R.P.

Više puta kroz istoriju poraženi velikosrpski koncept oblikovanja Balkana, ničim izazvan, reaktiviran je ponovo na stogodišnjicu tzv. Podgoričke skupštine. Ovaj iracionalni nacionalistički romantizam, po pravilu zasnovan na istorijskim falsifikatima, sazdan je na gubitničkim frustracijama još od 1389. godine, pa sve do debakla potonjeg neuspjelog razgraničenja “velike Srbije” sa ostatkom svijeta, po liniji Karlovac - Karlobag – Virovitica. Danas, suočeni sa definitivnim gubitkom i Kosova, kao “srca Srbije”, inspiraciju nalaze u nelegitimnim odlukama “Velike skupštine” od prije sto godina i aksiomu njenog potpredsjednika Sava Fatića: “Od danas više nijesmo Crnogorci nego Srbi”?! Rasparava u crnogorskom parlamentu povodom Rezolucije o Podgoričkoj skupštini iz 1918. godine pokazala je da, koliko god minoran bio politički uticaj zagovornika ovog promašenog modela, na istorijskoj deponiji ove ideje još “cvetaju neke tikve” koje bi okupaciju i nasilno gašenje tada suverene i međunarodno priznate države Crne Gore da proglase “ujedinjenjem”, a današnju suverenu i međunarodno priznatu Crne Gore da proglase “podijeljenom”. Podjela ne bi bilo, po njihovoj doktrini “ujedinjenja”, samo u slučaju da svi postanu Srbi, kao što je to rezolutno prije sto godina saopštio Fatić, te da “oslobode srpsko more” i “ujedine srpske zemlje” – Republiku Srpsku, Crnu Goru i Makedoniju. Skraćena jugoistočna verzija! “Duhovnu” logistiku ovom bolesnom konceptu, po običaju, opet je dao i mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije koji je pisao poslanicima da ne usvajaju Deklaraciju, jer će to “dovesti do novih podjela”. Poznato je da mitropolit koji stoluje na Cetinju ne priznaje crnogorsku naciju, u skladu sa odlukama podgoričke skupštine, ali motiv za njegovo obraćanje poslanicima vjerovatno je strah da se neko, kroz dvije godine, na 100. godišnjicu nasilnog gašenja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve od strane regenta Aleksandra, ne dosjeti da opet donese neku rezoluciju o proglašnje tog dekreta nevažećim. Aleksandar Karađorđević je, naime, 17. juna 1920. godine donio sljedeću odluku: “U ime Njegovog Veličanstva Petra i po milosti Božjoj i volji Narodnoj Kralja Srba, Hrvata i Slovenaca Mi Aleksandar Naslednik Prestola … rešili smo i proglašujemo: Ujedinjenje svih pravoslavnih crkvenih oblasti u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, a naime: Arhiepiskopije beogradske i Mitropolije Srbije, Arhiepiskopije Karlovačke i Mitropolije srpske sa dalmatinskim episkopijama dalmatinsko-isotrijskom i bokokotorskom, Arhiepiskopije Cetinjske i Mitropolije Crne Gore, Brda i Primorja… u jednu Avtokefalnu Ujedinjenu srpsku pravoslavnu crkvu... Zastupnik Našeg Ministra Vera, Naš Ministar Prosvete, neka izvrši ovaj Ukaz. Aleksandar, s. r.” I to se zvalo ujedinjenje… PS: Kolega Viktor Ivančić nedavno je podsjetio na izjavu irskog suvereniste Stjuart O’Nila Juniora, koja se savršeno uklapa u ovu priču, a glasi: „Ako ovaj narod želi da jede govna, ko smo mi da mu to uskratimo? Naše je samo da spriječimo krvoproliće!“

USKORO IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

Izuzetno istoriografsko štivo kojim je prvi put na jednom mjestu obuhvaćena istorija crnogorske državnosti od IX do XX vijeka, kao i sve crnogorske vladarske porodice od 990. do 1918. godine

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

MILIVOJ BEŠLIN, ISTORIČAR

Podgrijavanje nade o “srPskom moru” je oPomena Crnoj gori

■ Crna Gora je prvo izgubila identitet kao rezultat vladalačkih i političkih pretenzija njenog kralja na svesrpski prijesto, da bi poslije gubitka identiteta ostala i bez državnog okvira. Okvir bez sadržine teško opstaje. To je pouka i danas. Identitetski u Crnoj Gori se i danas luta.

■ Izjava patrijarha Irineja rijedak je primjer ekstremističkog govora, kao i relativizacija zločinačke NDH. Ne smijete fašizam da upoređujete sa bilo čim, jer ste ga tako normalizovali. Upravo je to Irinej učinio. Stvarno je potreban deficit i talenta i pameti pa javno povući paralelu između Jasenovca i Porto Montenegra. ■ Izgleda da se u Podgorici vidi nešto što ja iz Srbije ne vidim, pa se pitam da li su Dačić, Vulin, Nenad Popović i svi oni režimski tabloidi, kao protočni bojleri vlasti, u stvari nezvanične ili opozicione strukture?! ■ Crna Gora mora da brani svoj građanski i antifašistički karakter i da uprkos negativnim trendovima iz Evrope i posebno regiona, istrajava na dosadašnjem kursu. Veliki možda i imaju pravo na grešku, ali za male, ozbiljnija greška može da bude fatalna.

intervju

INTERVJU

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

INTERVJU: SRPSKI ISTORIČAR MLAĐE GENERACIJE MILIVOJ BEŠLIN ZA VIKEND

PODGRIJAVANJE NADE “SRPSKOM MORU” JE OPOMENA CRNOJ GOR

⌦ Vesna Šofranac

ve dok u Srbiji živi pretenzija prema Crnoj Gori, sve dok se podgrijavaju nade da će jednoga dana “osloboditi” “srpsko” more, dok se bude odbacivala crnogorska državnost i osporavala suverenost – iz Srbije će se glorifikovati Podgorička skupština kao poželjni model i istorijski uzor u odnosima prema Crnoj Gori”, ocjenjuje u razgovoru za Vikend novine srpski istoričar mlađe generacije Milivoj Bešlin. Bešlin, čije izjave često znaju da izazovu buru na sprskoj političkoj sceni, što se desilo i nedavno nakon izjave da će nakon Kosova na red doći vojvođansko pitanje, kaže da će Srbija jednog dana morati ozbiljno da analizira što je “jabuka razdora” u odnosima sa Crnom Gorom. Naglašava da Crna Gora mora da brani svoj građanski i antifašistički karakter i da uprkos negativnim trendovima iz Evrope i posebno regiona, istrajava na dosadašnjem kursu. VN: Za razliku od nekih Vaših kolega na čelu sa Antićem i Rakovićem, Vi ste jasno saopštili da je tzv. Podgorička skupština bila nelegalni politički skup neformalne grupe ljudi… BEŠLIN: Problem je što se istorijski događaji u atmosferi politizovane i ideologizovane istoriografije posmatraju iz savremene perspektive. Istoričari postaju propagandisti, ne trude se da razumiju pojave i procese u prošlosti, već se identifikuju sa akterima zbivanja. To je vrlo loše jer se istorijska nauka tako srozava na nivo paškvile i propagande,

dovodi sebe u ulogu sluškinje nacionalističke ideologije kao vladajuće u državi. Ali, društvo u Srbiji je toliko devastirano, ne vidim zbog čega bi istoriografija bila bolja od njega. Najzad, naopakim interpretacijama prošlosti, nacionalisti u Srbiji pravdaju neke svoje savremene pretenzije prema Crnoj Gori. VN: Zašto se odlukama tog skupa pokušava u Srbiji dati legitimitet? BEŠLIN: Sve dok u Srbiji živi pretenzija prema Crnoj Gori, sve dok se podgrijavaju nade da će jednoga dana “osloboditi” “srpsko” more, sve dok se bude odbacivala crnogorska državnost i osporavala suverenost – iz Srbije će se slaviti i glorifikovati Podgorička skupština kao poželjni model i istorijski uzor u odnosima prema Crnoj Gori. Riječju, velikosrpska Srbija slavi i slaviće Podgoričku skupštinu kao uzor i priželjkivaće da se u nekoj novoj formi ona ponovi, dok će neka demokratska Srbija, koja je sada u dubokoj ilegali, morati kritički da preispita tu “jabuku razdora” u odnosima sa Crnom Gorom.

VN: Koje pouke treba da izvuče Crna Gora upravo na osnovu događaja iz 1918. godine? BEŠLIN: Crna Gora bi morala da izvuče pouku o tome kako je bilo moguće da bukvalno preko noći od međunarodno priznate države sa institucijama monarha, vlade, skupštine, crkve, zakona itd. ostane bez svega toga i bude svedena na provinciju svoga dojučerašnjeg susjeda. Ništa to nije išlo bez učešća same Crne Gore. Većinski njena politička elita, do

Crna Gora bi morala da izvuče pouku o tome kako je bilo moguće da bukvalno preko noći od međunarodno priznate države sa institucijama monarha, vlade, skupštine, crkve, zakona itd. ostane bez svega toga i bude svedena na provinciju svoga dojučerašnjeg susjeda.

tada najbliži ljudi kralja Nikole, izjasnili su se za nestanak vlastite države i to bezuslovnim “utapanjem” u drugu državu. To je stvarno rijedak primjer. Ali 1918. u Crnoj Gori je rezultat višedecenijske ideološke pripreme koju je vršio sam kralj Nikola. Crna Gora je prvo izgubila identitet kao rezultat vladalačkih i političkih pretenzija njenog kralja na svesrpski prijesto, da bi poslije gubitka identiteta ostala i bez državnog okvira. Okvir bez sadržine teško opstaje. To je pouka i danas. Identitetski

Populizam i nacionalizam, prečica da Evropa potone u bezdan

VN: O porukama iz Pariza još se dosta govori. Vi ste sami kazali da se u Srbiji nije čula ključna poruka koju su uputili predsjednik Makron i kancelarka Merkel, da su središnje opasnosti današnjeg svijeta i Evrope – nacionalizam i rasizam. Koliko su nacionalizam i rasizam prisutni u regionu? BEŠLIN: Mislim da je važno pažljivo pogledati sadržaj govora francuskog predsjednika. Ako Evropa i Zapad nastave u ovom smjeru moglo bi se desiti da jednoga dana istoričari upravo taj govor budu uzimali kao najozbiljnije upozorenje pred slom i katastrofu. Makron je vrlo jasno razlikovao patriotizam i nacionalizam, rekavši da je nacionalizam u stvari izdaja patriotizma, da se ova dva pojma isključuju. Crna Gora tu ima posebnu odgovornost prema svojim građanima.

VN: Zašto to kažete? BEŠLIN: Pogledajte šta je ideologija nacionalizma napravila od nekada razvijenijih Srbije i Hrvatske. Da ne pominjem Bosnu i Hercegovinu. U Makedoniji koja je bila na ivici ambisa, sada se smiruje nacionalistička histerija koju je posijao VMRO. U čitavoj Evropi se nacionalistički, ksenofobični, rasistički, antiimigracioni pokreti šire. Teoretičari ih vrlo eufemistički nazivaju talasom populizma. Ali imam lošu vijest, to je u stvari fašizam 21. vijeka. Svi ti pokreti su po pravilu antievropski i uživaju različite vidove podrške Rusije – od medijskih do finansijskih. Od nedavno podrška im stiže i iz određenih krugova u Vašingtonu. Ti desničarski, nacionalistički i populistički pokreti su najkraći put da Evropa ponovo potone u bezdan među-

sobnih obračuna i mržnje. Crna Gora zbog svega toga mora da brani svoj građanski i antifašistički karakter i da uprkos negativnim trendovima iz Evrope i posebno regiona, istrajava na dosadašnjem kursu. Veliki možda i imaju pravo na grešku, ali za male, ozbiljnija greška može da bude fatalna. VN: Kako iz ugla istoričara, nekoga kome su poznate istorijske okolnosti u kojima su se dešavale prelomni trenuci na globalnoj sceni, vidite sadašnji trenutak u regionu, Evropi i svijetu? Šta nas čeka u budućnosti? BEŠLIN: Plašim se da odgovorim na to pitanje. A nemam ni obavezu. Alati moje profesije nama istoričarima služe da istražujemo prošlost, ne i da predviđamo budućnost.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

INTERVJU

dernim i prozapadnim, sekularnim, osnovama.

D NOVINE

EO E RI

u Crnoj Gori se i danas luta. Ne vidim bilo kakvu osmišljenu državnu strategiju. Ali vidim vrlo sistematičnu, koncentrisanu i fokusiranu antidržavnu strategiju oko različitih punktova srpskog nacionalizma u Crnoj Gori, čija je krovna ideološko-politička organizacija pod predvodništvom srpskog mitropolita Radovića. Državu ne čine samo fantastične marine za jahte i novi putevi. Država mora da ima identitetski kohezioni faktor koji je drži kao zajednicu na okupu. VN: A Srbija? BEŠLIN: Pouke Srbiji pišem u Beogradu, ali tamo malo ko želi da ih čuje. Ako ih i čuju, onda odgovaraju prijetnjama mojim hapšenjem i sličnim bedastoćama. VN: Da li će nakon što takozvana Podgorička skupština više ne bude interesantna kao tema preko koje određeni krugovi u Srbiji i Crnoj Gori mogu dizati tenzije, doći do smirivanja ili će neko iz pomenutih krugova lansirati novu priču, problem, kako je to, uostalom, uradio patrijarh SPC izjavom da Srbi u Crnoj Gori danas lošije žive nego u NDH i pod Osmanlijama? BEŠLIN: Već sam rekao da je izjava patrijarha rijedak primjer ekstremističkog govora, kao i relativizacija zločinačke NDH. Ne smijete fašizam da upoređujete sa bilo čim, jer ste ga

Borovim odlaskom izgubio je čitav postjugoslovenski prostor VN: Blisko ste sarađivali sa pokojnim novinarom Borom Krivokapićem. Zajedno ste bili urednici i autori televizijske emisije “Četvrtkom u 22”, na TV Prva, koja se bavila pitanjima nacionalnog identiteta na ovim prostorima. Po čemu ćete najviše pamtiti Bora Krivokapića? BEŠLIN: Na Vaše pitanje sam u mnogo široj formi odgovorio tekstom o Boru Krivokapiću, objavljenom na portalu Antena M i u Pobjedi. Ukratko, pamtiću ga po neponovljivoj misaonoj dubini i knjigama koje nam je ostavio. Pamtiću ga po netako normalizovali. Upravo je to Irinej učinio. Stvarno je potreban deficit i talenta i pameti pa javno povući paralelu između Jasenovca i Porto Montenegra. I još poslije toga izjava kojom priznaje da on samo time vrši preventivni udar da bi sačuvao imovinu svoje crkvene organizacije u Crnoj Gori. Dakle, ako su materijalna dobra u pitanju, do kojih je crkvenim ocima najviše stalo, onda je i zloupotreba strašnih žrtava u NDH moguća i poželjna. VN: Što je sljedeće? BEŠLIN: Zaista, ne znam koja je sljedeća tema oko koje će se dizati tenzije između dvije države. Nedavno je to bio Interpol, vidjećemo sjutra. Vjerovatno za-

provincijalizmu, po tome da se ni jednoj sredini u kojoj je radio i živio nije dodvoravao, već je beskopromisno šibao sve društvene i političke anomalije. Pamtiću njegova stalna upozorenja na opasnosti od nacionalizma, kao i nedogmatsko i otvoreno mišljenje koje je bilo izvan svih stereotipa i ustaljenih matrica. Pamtiću i njegov savjet da manje trošim vreme na javne istupe i razgovore sa novinarima, a više na istoriografska istraživanja i pisanja radova i knjiga. Borovim odlaskom čitav postjugoslovenski kulturni prostor je puno izgubio, a Crna Gora ponajviše.

“U ČITAVOJ EVROPI SE NACIONALISTIČKI, KSENOFOBIČNI, RASISTIČKI, ANTIIMIGRACIONI POKRETI ŠIRE. TEORETIČARI IH VRLO EUFEMISTIČKI NAZIVAJU TALASOM POPULIZMA. ALI IMAM LOŠU VIJEST, TO JE U STVARI FAŠIZAM 21. VIJEKA.” kon o vjerskim pitanjima. Ali ne vidim što se brinete oko toga, kada iz Vlade Crne Gore uporno ponavljaju da su na djelu “najbolji odnosi” dvije države i da provoktivne izjave iz Beograda nijesu dolazile od “zvanične Srbije”, već od “ekstremnih nacionalističkih struktura”. Izgleda da se u Podgorici vidi nešto što ja iz Srbije ne vi-

dim, pa se pitam da li su Dačić, Vulin, Nenad Popović i svi oni režimski tabloidi, kao protočni bojleri vlasti, u stvari nezvanične ili opozicione strukture?! Ali svi oni i ne demonizuju Vladu Crne Gore, ne crtaju na naslovnim stranama hitlerovske brkove premijeru ili ministrima, već predsjedniku Milu Đukanoviću. Njega se proziva i njemu se iz Beograda svakodnevno crta meta na čelu. Ova posljednja kampanja protiv njega ne jenjava mjesecima. Šta li bi tek bilo da nisu “najbolji odnosi”?! VN: Dio političkih predstavnika Srba u Crnoj Gori već počinje priču o popisu koji je 2021. godine. Da li je to možda novi plan izazivanja tenzija? BEŠLIN: Daleko je popis, posebno u situaciji kad se iz vrha vlade najavljuje neka “kohezija u pravoslavnom biću” Crne Gore. Silno bih volio da znam šta se iza toga krije, ali se pribojavam da je priča o pravoslavnoj koheziji na samo pola koraka od nacionalne kohezije u Crnoj Gori. A podsjetiću Vas, kada se Crna Gora nacionalno homogenizuje, ona se, kako je to govorio Boro Krivokapić, može samo homogenizovati na platformi srpskog nacionalizma, kao što je bio slučaj u vrijeme AB revolucije. Građanskoj i sekularnoj Crnoj Gori nisu potrebne pravoslavne ili bilo kakve druge kohezije, već pluralnost i jedinstvo različitosti na mo-

VN: Gospodine Bešlin, nedavno ste izjavili da Rusija neće na Balkanu sve staviti na „srpsku kartu“. Ako neće staviti sve na “srpsku kartu”, na čiju će? BEŠLIN: Kontekst te moje izjave je bio nakon razgovora ruskog i kosovskog predsjednika, Putina i Tačija u Parizu. Nacionalisti u Srbiji su se strašno uznemirili zbog toga, pa sam htio da poručim da je Rusija, ipak, malo ozbiljniji igrač koji prati svoje državne i imperijalne interese i da neće na Balkanu, koji je njoj veoma važan, sve stavljati samo na jednu – srpsku kartu. Nije samo riječ o Kosovu. Pogledajte koliko Rusija ekonomski ulaže u Hrvatsku – daleko više nego u Srbiju. U Srbiji ulaže u užasne propagandne stanice i pravi brojne opskurne i desnoekstremističke “nevladine” organizacije za širenje svoje “meke moći”, a u Hrvatskoj ima ozbiljne ekonomske interese i investicije. VN: Rekli ste takođe da je poistovjećivanje interesa Srbije sa Rusijom kratkovido i iracionalno poimanje politike. U kojoj mjeri zvanični Beograd zaista poistovjećuje svoje interese sa ruskim? BEŠLIN: Nije riječ samo o zvaničnom Beogradu, kako kažete. Taj blok je širi mnogo. Čitav srpski nacionalizam, poražen i osramoćen u svom velikodržavnom pohodu posljednje decenije 20. vijeka, pronašao je utjehu u identifikaciji sa Rusijom i ruskim nacionalizmom. Tako smo došli do paradoksalne situacije da se patriotizam u Srbiji mjeri stepenom lojalnosti tuđoj državi i stranim interesima. To je prisutno i u srpskoj intelektualnoj i u političkoj eliti. Dovoljan je podatak da je predsjednik Srbije vidio Putina 15 puta od kako je na vlasti u Srbiji. Slušajte, Tito i Brežnjev se nisu vidjeli toliko puta. Nijedno sastavljanje Vlade Srbije od 2012. nije prošlo bez prethodnog odlaska po instrukcije u Kremlj. I prethodna vlast demokrata je najvredniju kompaniju u Srbiji, NIS, za sitne pare, faktički poklonila ruskoj državi. To je sveukupno ponižavajuć i podanički odnos, dok samo na nivou retorike zadržava nominalni proevropski kurs. Ne znam koga misle da prevare time, ali pouzdano znam da se tako gubi kredibilitet i na Istoku i na Zapadu.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

o podgoričkoj skupštini

Crnogorci sa Kosova po nalogu višeg suda lider pz pozdravljaju usvajanje Rezolucije u Skupštini

Crnogorci sa Kosova pozdravljaju usvajanje Rezolucije kojom se odluke Podgoričke skupštine proglašavaju ništavnim, saopštio je predsjednik Udruženja Crnogoraca Kosova, Slobodan Vujičić. “Skupština Crne Gore definitivno je potvrdila jednom za vazda državni identitet i obranila dostojanstvo države

i njenih građana. Tek danas, vraćen je i potpuno dug prema žrtvama, precima i državi. I to u miru i na najcivilizovaniji način. Ovakva odluka, daće snažan zamajac u konsolidovanju i organizovanju organizacija u dijaspori koje okupljaju istinske i autentične Crnogorce. Neka je vječna Crna Gora”, naveo je u saopštenju. R.P.

Vujičić

BRAJOVIĆ: hAp MedOJeVIĆA dO u pItAnJe dIJA VlAStI I OpOZI

redsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kazao je juče da je nakon hapšenja poslanika Demokratskog fronta Nebojše Medojevića i izdavanja naloga za hapšenje Milana Kneževića došlo do komplikovane situacije i da je dijalog vlasti i opozicije doveden u pitanje.

kotor: odloženo zasijedanje parlamenta

Vlast ne dolazi na sjednice Nastavak 16. Sjednice SO Kotor I 17. Sjednica, zakazana za 3. decembar juče je ponovo odložena, ovoga puta, kako je saopšteno iz stručne službe SO Kotor do daljnjeg. “Na zahtjev dijela odbornika vladajuće koalicije za odlaganje nastavka 16. I 17. Sjednice Skupštine opštine zakazanih za 3.12. zbog njihove nemogućnosti prisustvovanja u zakazanom terminu, a u skladu sa dosadašnjom dobrom praksom, obavještavamo javnost da se sjednice odlažu do daljnjeg. O novom terminu održavanja skupštinskih zasijedanja javnost će biti blagovremeno obaviještena, nakon sjednice Kolegijuma Skupštine”, saopšteno je iz stručne službe SO Kotor. Nesuglasice u aktuelnoj koalicionoj vlasti u Kotoru počele su prvobitno oko Luke Kotor, da bi kulminirala neusvajanjem odluka o kupovini imovine dijela Jugopetrola. Posebno je kulminirao su-

kob između SDP-a i URE, budući da je potpredsjednica opštine i šefica kotorske URE Ljiljana Popović-Moškov odbornike SDP-a nazvala izdajnicima, a URU i Demokrate rodoljubima. Šefica Kluba odbornika SDP-a Kotor Bruna Lončarević kazala je ranije DN da odbornici ove partije neće glasati za pomenutu odluku, jer nije valjano obrazložene niti je elaborat urađen stručno i kvalitetno, kao ni za spornih 14 odluka koje je donio predsjednik Opštine Vladimir Jokić, jer kotorska Skupština već mjesecima ne zasijeda. Osim SDP koji je članica vladajuće koalicije, za verifikaciju 14 odluka koje je donio Jokić, neće glasati opozicioni odbornici DPS, SD,LP i HGI, kao ni za odluku o kupovini dijela imovine Jugopetrola. Iz kotorskog DPS su ranije najavili da ova partija ozbiljno razmišlja da pokrene pitanje povjerenja Jokiću. I.K.

Brajović je, nakon višesatne sjednice Kolegijuma, istakao da je izraženo negodovanje zbog situacije koja je nastala, “pogotovo što je do toga došlo u trenutku kada je stepen povjerenja u Skupštini bio na najvišem nivou u posljednje vrijeme”. On je ocijenio da je loše što je došlo do događaja koji bi mogao da naruši taj ambijent. “Dogovorili smo se da ozbiljno analiziramo eventualne izmjene postojećih zakonskih normi u dijelu koji se odnosi na poslanički imunitet kako bi se te odredbe precizirale i tako izbjegle nejasnoće u tumačenju”, kazao je Brajović, dodajući da očekuje i da se Apelacioni sud u roku od 48 sati izjasni na podnijetu žalbu advokata Medojevića. Medojević je uhapšen u noći između četvrtka i petka po nalogu koji je izdao Viši sud u Podgorici u predmetu formiranom povodom tvrdnji o primanju i davanju mita i nalazi se u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, dok se Knežević nalazi u parlamentu i, kako je kazao, neće se dobrovoljno predati. Viši sud je za Medojevića odredio pritvor u trajanju do dva mjeseca, jer je odbio da svjedoči u predmetu formiranom u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

“Zbog javno izgovorenih tvrdnji ovog lica da navodno zna da bivšem gradonačelniku Podgorice neće biti određen pritvor iz razloga što je Glavni specijalni tužilac primio mito u iznosu od 100.000 eura”, saopšteno je iz Uprave policije. Na drugoj strani, poslanici DF-a kažu da će čekati odluku Apelacionog suda koji treba da se izjasni u roku od 48 sati od predavanja žalbe i pozvali pri-

stalice da se strpe do te odluke. Poslanik DF-a Andrija Mandić kazao je da mu je žao što nijesu usvojili zajedničke zaključke na Kolegijumu kojima bi se snažno osudilo hapšenje Medojevića. Prema riječima Mandića, zaključci nijesu usvojeni jer su protiv njih bili poslanici DPS. On je ocijenio da je hapšenje Medojevića “nesojsko” i kazao da neće pristati da budu zgaženi od pravosuđa. “Ono što zabrinjava je kako je Medojević odveden na nesojski način. Nadamo se da će za 48 sati biti saopštena odluka Apelacionog suda vezano za ovaj slučaj. Dakle, neko se dr-

Nije pritvor već zatvor Iz Višeg suda juče je saopšteno da Knežević i Medojević imaju status svjedoka, a ne okrivljenih, i određeno im je stavljanje u zatvor, a ne pritvor, zbog čega nijesu primijenjene odredbe vezane za imunitet. Na sajtu suda objavljeno je da su Knežević i Medojević odbili da svjedoče i nakon što su bili novčano kažnjeni rješenjima vanraspravnog krivičnog vijeća Višeg suda. “Ustav Crne Gore predviđa imunitet poslanika i odredbom člana 86, stav 3 Ustava propisano je da se protiv poslanika ne može pokrenuti krivični postupak niti odrediti pritvor bez odobrenja Skupštine, osim ako je za-

tečen u vršenju krivičnih djela za koja je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina”, kaže se u saopštenju Višeg suda. Navodi se da je sud u ovom slučaju našao i dao razloge da se radi o nepostupanju po građanskoj obavezi svjedoka da svjedoči, što je za posljedicu imalo stavljanje u zatvor i ne predstavlja ni pokretanje krivičnog postupka ni pritvor, već mjeru prinude za ispunjenje građanske dužnosti. Oni su objasnili da zato ova mjera traje dok svjedok ne pristane da svjedoči, a najduže dva mjeseca. Kako su dodali, radi se o nepravosnažnoj odluci čija će zakonitost biti ispitana od Apelacionog suda Crne Gore.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

znuo da za izgovorenu riječ prvi kakvog razloga, ni povoda, niti put u istoriji Crne Gore privede to Crna Gora treba da dozvoli da poslanika i muči ga. Zamislidođe do bilo kakvih građante da se i pored imuniskih nemira”, rekao je teta neko privede”, Stanišić. kazao je Mandić. Demokratska Crna Gora je Poslanik DFosudila hapa Milan Knešenje Medožević je pojajevića, ocjesnio da on i Nebojša Menjujući da je dojević nije“nedopustivo i suprotsu odbili da svjedoče, već no demokratsu se odazvali skim načelima dva puta. i evropskoj prak“Ova odluka je si da se poslanik Brajović prva u istoriji da se kao nosilac imuniteta svjedok zatvara da bi tužilac lišava slobode”. dobio izjavu koju zahtijeva SpeIz Ujedinjene Crne Gore su cijalni tužilac. Ispada da ako nekazali da je “parlament kao inko ne da iskaz kako je to zamistitucija dužan da zaštiti samoslio Specijalni tužilac, onda se stalnost i da se odupre pokušaju on hapsi kao kriminalac i maizvršne ili sudske vlasti u namerica im prepriječi put”, rekao je tanju bahatih i brutalnih praviKnežević. la kojima se ruši temelj države Iz vladajuće koalicije hapšeCrne Gore”. SNP je posebno osunje Medojevića komentarisao dila način i vrijeme na koji je je poslanik Demokratske partiMedojević i uhapšen. je socijalista Obrad - Mišo Sta“Umjesto da se u društvu, opnišić, koji je i predsjednik Odterećenom podjelama, uspostabora za bezbjednost i odbranu vi i zaživi dijalog i poradi zajedSkupštine Crne Gore koji je istanički na strategiji izlaska iz dukao da vjeruje da su državni orboke društveno-ekonomske krize, aktuelna vlast demongani radili po zakonu. strira silu prema političkim On je kazao da kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odneistomišljenicima”, kaže se u branu žali što se to desilo. saopštenju. Upitan da prokomentariše U Demosu su ocijenili da “hapšenje poslanika, i to bez najave DF-a o građanskim neskidanja imuniteta, otvara mirima, kazao je da je siguran mnoga pitanja i nepredvidljida do toga neće doći i da je Crna Gora stabilna država. va, potencijalno riskantna da“Vjerujem da smo svi jednalja događanja”. ki pred zakonom i ne vidim bilo Hapšenje Medojevića, kako

LOKALNI IZBORI U TUZIMA 3. MARTA

ZP U ZATVORU

PŠENJE OVELO ALOG ICIJE

AKTUELNO

Više birača nego na prethodnim izborima

PzP-a

Uložena žalba

Pravni zastupnici poslanika Nebojše Medojevića, predali su juče žalbu Apelacionom sudu na, kako su kazali, stavljanje u pritvor njihovog branjenika. Advokat Dražen Medojević kazao je da su akteri pravosudnog sistema doveli sebe u kompromitujuću situaciju i da su brutalno prekršili Zakon o krivičnom postupku i došli u pravno nemoguću situaciju. Advokat Miroje Jovanović kazao je da nema više uslova da se postupak Državni udar i dalje vodi, i da je nekome palo na pamet da nastavi progon. Prema riječima advokata Dušana Radosavljevića, hapšenje Medojevića je imalo veze sa odlukom koja je u četvrtak donijeta u parlamentu. On je rekao da se nada da će Apelacioni sud imati hrabrosti da donese pravu odluku, koju je već jednom donio.

su ocijenili u GP URA, predstavlja “potpuno ogoljavanje autoritarne i nedemokratske vlasti koja državu decenijama drži u zatočeništvu od demokratskih i pravnih tekovina moderne Evrope”. Iz SDP-a su pozvali rukovodstvo Skupštine da sazove sjednicu u najkraćem roku da bi se odlučilo o Medojevićevom imunitetu, a sudske vlasti da hitno ponište odluku o neustavnom zatvaranju poslanika. A.N.

Povodom odluke pred- žiti promjenu podataka upisjednika Crne Gore Mila sanih u birački spisak”, naĐukanovića o raspisivanju vode u saopštenju. izbora za odbornike u SkupBirač, kako dodaju, može štini opštine Tuzi, za 3. mart izvršiti uvid u birački spi2019. godine, Ministarstvo sak direktno i preko interunutrašnjih poslova obavje- net portala www.biraci.me. “Na tom portalu, graštava da je broj birača u biračkom spisku u đanin unosom broopštini Tuzi, po ja lične karte ili kome su odrputne ispražani pretve može prohodni izbori vjeriti da li je u birač15.04.2018. - 11744. kom spisku “Broj bii na kojem rača u bibiračkom mjestu glaračkom spisku za lokalsa. S obzirom ne izbore u opda je tačnost adrese na kojoj štini Tuzi na dan Tuzi građanin živi važna 29.11.2018. godine je 11941. Uvid u birački spi- za tačnost biračkog spiska, sak birač može ostvariti lič- na portalu je ostavljena mono, svakim radnim danom gućnost podnošenja eleku terminu od 08 do 14 h, na tronskog zahtjeva za prošalteru Filijale Tuzi, uz va- mjenu adrese u okviru opžeću ličnu kartu ili putnu štine u kojoj ima prijavljeno ispravu. Prilikom neposred- prebivalište”, zaključili su iz R.P. nog uvida, birač može zatra- MUP-a.

Sa svečanosti u Danilovgradu

CENTAR ZA OBUKU VOJSKE CRNE GORE

Uspješno završena osnovna obuka vojnika po ugovoru U Centru za obuku Vojske Crne Gore, u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu, juče je završena osnovna obuka 59 novoprimljenih vojnika po ugovoru. Nakon uspješno završene osnovne obuke, koja je počela 8. oktobra, vojnici će biti upućeni u matične jedinice, gdje će nastaviti sa realizacijom Plana i programa stručno-specijalističke obuke, a u cilju sticanja znanja neophodnih za uspješno izvršavanje zadataka na formacijskim dužnostima. Na svečanosti organizovanoj tim povodom, prisustvovali su zamjenik načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, pukovnik Svetozar Brajković, v.d. načelnika Odjeljenja za obuku (G-

7) Generalštaba Vojske Crne Gore, potpukovnik Živko Rakočević, komandant Centra za obuku, potpukovnik Igor Knežević i glavni podoficir Vojske Crne Gore, zastavnik Stevan Krgović. Takođe, u Centru za obuku je završena i obuka za borbenog spasioca (CLS), koja je započeta 19. novembra. Cilj obuke, koju je uspješno završilo 14 pripadnika Vojske Crne Gore, bio je osposobljavanje polaznika u pružanju prve pomoći u borbenim uslovima. Sertifikate o uspješno završenoj obuci polaznicima je dodijelio načelnik Odsjeka za operativne poslove i obuku Centra za obuku, potpukovnik Živojin Burić. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

DRŽAVA MORA PRAVNO UREDITI JOŠ NEKOLIKO PITA

UTVRDITI JEZIČKU POLI VRATITI ZAKLETVE SLU PIŠE

Miodrag Vuković

azgovor o ovim pitanjima nužno vraća i podsjeća na najmjere nažalost ostvarene nestankom Crne Gore i svega crnogorskog iz 1918. godine, i baca svijetlo na predugo trajanje procesa kojima se oblikuju demokratski standardi i vrijednosti u ovovremenoj Crnoj Gori, a što za sve sređene demokratski narode i države je neshvatljivo i teško ili nikako razumljivo Treba utvrditi jezičku politiku. Ona je u dobroj mjeri u Crnoj Gori utvrđena. Definisan je način, definisana su područja, oblici i mehanizmi zaštite i razvijanja jezičke komunikacije u Crnoj Gori i na tome bi se vrlo brzo i lako mogao utemeljiti i pravni iskaz za cijelu tu problematiku, što govori o širokoj izvjesnoj mogućnosti jednostavnog pravnog uređenja, a potrebnog ovog pitanja. Iako Crna Gora do sada nije pravno razradila ovo pitanje, to mora uraditi jer je dok ona čeka da se to desi suočena sa sve većim zahtjevima za proglašenje drugih jezika koji se upotrebljavaju u Crnoj Gori kroz izmjene Ustava za državne, a Ustavom definisane jezike. Crna Gora je građanska država i uporedna iskustva govore o

tome kako se to radi. Ali dok Crna Gora čeka da ono što je imanentno građanskoj državi ima jedan državni jezik i punu slobodu upotrebe jezika nacionalnih zajednica u službenim komunikacijama, i preko jezičkih politika pojedinih entiteta želi se urušiti njen koncept građanskog suvereniteta. Što duže bude čekala opasnost će biti veća. U obrazovnom sistemu tako u Crnoj Gori se ravnopravno izučavaju svi poznati jezici, posebno jezici drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Ali, na primjer, korišćenje srpskog jezika kao jednog od jezika u službenoj upotrebi, koji je i u Srbiji kodifikovan i na ekavici i na ijekavici, u Crnoj Gori, u kojoj su i Srbi govore isključivo ijekavicu, u posljednje je vrijeme vrlo agresivno od vrtića pa do državnih institucija, a što je suprotno i pravnom poretku i propisima o crnogorskom jeziku koji je isključivo standardizovan sa ijekavskom jezičkom normom. I ne samo to iziskuje brzu reakciju države.

ODNOS PREMA PROFESIONALNIM OBAVEZAMA Isto tako i kada su službenici zaposleni u državnoj administraciji i njihov odnos prema profesionalnim obavezama postoji potreba uređenja odnosa. Crna Gora je rijetka država u kojoj državni službenici ne daju svečanu obavezu, ili ne daj bože zakletvu, kada ulaze u državnu administraciju, kada se zapošljavaju kod države kao poslodavca. A istorija Crne Gore njeni pravni propisi, njeno pravno trajanje, u ma kom obliku državnom da je funkcionisala, propisi iz radnih odnosa obavezno sadrže ili su sadržavala takvu potrebu čak i nužnost. U posljednje vrijeme u pozitivnim propisima takve

Vraćanjem obavezne svečane izjave, zakletve, za sve one koji ulaze u pravni odnos sa državom, za sve zaposlene u državnoj administraciji, za sve nosioce javnih funkcija i ovlašćenja, prestali bi kao Crna Gora da se u svijetu prepoznajemo po tome da je sve na principu dobrovoljnosti

norme nema. Dakle, zaposleni u crnogorskoj administraciji, makar to bio čin na nivou protokolarnog, nemaju zakonsku obavezu da javno saopštavaju prihvatajući tzv. državni posao da će biti odgovorni prema obavezi da poštuju Ustav i zakone države kod koje zasnivaju radni odnos, a koja je osnovni mehanizam koji treba da obezbjeđuje osnovne vrijednosti u toj istoj društvenoj zajednici, mir, stabilnost, razvoj, ekonomsku i ukupnu sigurnost, ljudska prava i slobode u punom smislu te riječi svih ljudi. A administracija, uprava u savremenom smislu riječi, u svakoj državi su toliko važne strukture da njihova posvećenost, odanos osnovnom zadatku, a to je materijalizacija državne politike, aktuelne, legitimne, zvanične, važeće, dakle većinski prihvaćene i nesumnjive, ne može da se podrazumijeva nego mora biti javno verifikovana i neupitna. U svakoj demokratskoj državi i to ne od juče administraciju ili preciznije birokratiju mnogi su s razlo-

gom smatrali i smatraju četvrtom vlašću. Zato nije svejedno ko radi i kako radi kada su država i državni poslovi u pitanju. Zaposleni u državnoj upravi moraju biti profesionalci, moraju biti opremljeni znanjima i vještinama. Ali, prije svega, zaposleni u državnoj upravi mora biti odan državi i njenim ambicijama i namjerama. Isto onako kao i kod privatnog poslodavca. Zaposleni ne može raditi protiv njegovih interesa, voditi svoju suprotno poslovnoj politici samog vlasnika, odnosno poslodavca. To je suludo, to je van pameti.

POJAČAVANJE PRAVNOG ODNOSA SA ZAPOSLENIM Reprezentativci koji predstavljaju državu kao izabrana jedanaestorica npr. u fudbalu moraju da znaju himnu te države koju predstavljaju, dakle, ne samo da su dobri fudbaleri pa makar se ta himna ne slagala ili nije prvi izbor naci-

je kojoj pripadaju ili vjere koju upražnjavaju. Zato je davanje svečane izjave prilikom stupanja u državni posao, a čega nema u sadašnjem pravnom sistemu Crne Gore u njenim sadašnjim propisima potrebno i nužno. Svečana zakletva ili njoj nešto slično treba da bude vraćena u propise Crne Gore ne samo kada je radno pravo u pitanju, jer se njome pojačava pravni odnos između zaposlenog i države kao poslodavca. Treba ponoviti, nije to novo imala je Crna Gora to u svom prethodnom i prethodnim pravnim sistemima, postojalo je to od kada je Crne Gore. Bilo je to u propisima Crne Gore počev od stege Svetog Petra Cetinjskog sa kraja XVIII vijeka, sadržavao je takvu odredbu zakon i knjaza Danila sa polovine XIX vijeka, to je bio sastavni dio prvog Ustava iz 1905. godine. Svečana zakletva, svečana izjava, činovničko obećanje bilo je sadržano u propisima kada je Crna Gora u pitanju od 1991. godine, sve do 2005. godine, i od tada ništa. Neko kaže prav-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

aktuelno

anja

itikU i Užbenika

da će iskazivati iskrenu vjeru i odanost istom da ovu obavezu preuzimaju slobodno bez ikakvih rezervacija i bez namjere izbjegavanja. Pozivajući pri tom i boga kao svjedoka.

ADMINISTRACIJA MORA BITI SERVIS GRAĐANA

na praznina, drugi kažu da tako treba da bude, treći to pravdaju nužnošću koju verifikuje potreba punog demokratskog prava čovjeka pa i onoga zaposlenog kod države. Pokazalo se nije nego. To je svjetska praksa, praksa razvijenih država. U Crnoj Gori je ranije pisalo da službenik koji prvi put stupa u službu daje pred starješinom državnog organa izjavu da će u svom radu poštovati Crnu Goru, pridržavati se Ustava i zakona i da će dužnost državnog službenika vršiti u skladu sa Ustavom i zakonom. Danas takve odredbe su sastavni i to nužan dio propisa i u BiH i u Estoniji i u Holandiji, gdje su državni službenici dužni da polože zakletvu i potpišu izjavu i u Italiji i u Kanadi i u Njemačkoj i u Mađarskoj, Portugalu, Rumuniji i u SAD-u. Kod njih zaposleni ili imenovani državni službenici ili pripadnici oružanih snaga polažu zakletvu kojom se svečano zaklinju i potvrđuju da će podržavati i braniti Ustav SAD od svih neprijatelja stranih i domaćih,

Ovo nije danas zahtjev isključivo politički konotiran kako je bilo reagovano kada se sa ovim zahtjevom nastupilo u crnogorskom parlamentu prije neki dan u dijalogu sa predstavnicima Vlade. Ovo je zahtjev običnog građanina Crne Gore koji traži da mu administacija bude servis da bi povjerovao u jedinu moguću istinu da njegova država Crna Gora postoji kao servis za njegova prava i potrebe. U svim zemljama svi od, kako se kaže, običnog službenika do predsjednika države polažu svečane zakletve, daju svečane izjave i to javno pred svima, pred građanima, pred onima koji su suveren u toj državi. Crna Gora je, na žalost, izuzetak. U Crnoj Gori i podjela generičkog pojma službenik. Kažu onako kako je to pisalo u propisima kraljevine SHS, i u Crnoj Gori danas podjela na službenike i namještenike. Nepotrebno. Kod nekih podrazumijeva se sposobnost improvizacije, očekuje se njihovo kreativno djelovanje u okvirima propisanog dok namještenik je, valjda, niko to nije do kraja objasnio zašto ta podjela, očekivanje da samo mehanički obavlja ono što mu je zadatak. Poslanici u crnogorskom parlamentu ne polažu zakletvu, ne daju svečanu izjavu. To radi predsjednik države, to radi Vlada ali poslanici i zaposleni ne. Zašto? Zato što je Crna Gora mimo svijeta. Zato što u crnogorskom parlamentu sjede i oni koji su protiv države koji bi drugačiju državu, koji bi da se ponovi 1918.

Razgovor o ovim pitanjima nužno vraća i podsjeća na najmjere nažalost ostvarene nestankom Crne Gore i svega crnogorskog iz 1918. godine, i baca svijetlo na predugo trajanje procesa kojima se oblikuju demokratski standardi i vrijednosti u ovovremenoj Crnoj Gori, a što za sve sređene demokratski narode i države je neshvatljivo i teško ili nikako razumljivo godina, i da nema države, a da oni ostanu tu gdje jesu. Pa zašto od tih tražiti da se zaklinju državi, njenom Ustavu koga su njihovi predstavnici cijepali u parlamentu. Njenim zakonima koji su zakoni „mafije i organizovanog kriminala“. Isto tako, insistira se na procentualnoj zastupljenosti u državnoj administraciji i onih koji politički podržavaju ove poslanike koji bježe od zakletve kao od krsta. Kakva bi to država bila da ima činovnike, službenike zaposlene koji su se lažno zakleli. Zbog posla javno bi iskazali da ljube Ustav i zakone i Crnu Goru, a kada uđu u posao radili bi kao i njihovi politički mentori i protiv države i protiv Ustava i protiv zakona. Upravo vraćanjem obavezne svečane izjave, zakletve, za sve one koji ulaze u pravni odnos sa državom, za sve zaposlene u državnoj administraciji, za sve nosioce javnih funkcija i ovlašćenja, prestali bi kao Crna Gora da se u svijetu prepoznajemo po tome da je sve na principu dobrovoljnosti. Da je kod našeg zaposlenog ono što je svega obaveza službenika diljem demokratskog svijeta prostor za manifestaciju njegovih političkih iskrenih ili nametnutih frustracija, prije svega, iskazanih kroz odnos nipodaštavanja države i svega državnog. I to je priča o zaostavštini 1918. godine, i njenih posljedica. Razgovori o ovim pitanjima nužno vraća i podsjeća na namjere nažalost ostvarene nestankom Crne Gore i svega crnogorskog iz 1918. godine, i baca svijetlo na predugo trajanje procesa kojima se oblikuju demokratski standardi i vrijednosti u ovovremenoj Crnoj Gori, a što za sve sređene demokratske narode i države je neshvatljivo i teško ili nikako razumljivo. Panta rei. (Autor je poslanik DPS i predsjednik skupštinskog odbora za ustavna pitanja)

Đukanović

đukanović i brajović čestitali jubileje

Pljevaljska bitka i “Garibaldi” simboli slobodarskoG duha

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Skupštine Ivan Brajović uputili su čestitku povodom povodom 77 godina Pljevaljske bitke i 75 godina formiranja divizije „Garibaldi“. “Obilježavanje 75-godišnjice od osnivanja italijanske partizanske divizije „Garibaldi“ i 77 godina od čuvene Pljevaljske bitke, u jednom danu, samo po sebi simbolizuje slobodarski duh, univerzalni značaj i istorijske domete velike Narodnooslobodilačke borbe, koji prevazilaze crnogorske, i jugoslovenske okvire”, navodi se u čestitki Đukanovića, upućenoj učesnicima Akademije sjećanja “Crvena zastava slobode” Udruženju boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Kako navodi, Pljevaljska bitka u kojoj je pao cvijet crnogorske mladosti, pokazala je, nakon velikih pobjeda u Trinaestojulskom ustanku, surovu realnost u kojoj se našla naša zemlja, i najavila dugotrajne ratne strahote, kroz koje je prošao crnogorski, kao i svi jugoslovenski narodi. “Kao što je osnivanje italijanske partizanske divizije „Garibaldi“ bilo vjesnik skore slobode i pobjede nad fašizmom, za koju su zajedno ginuli jugoslovenski i italijanski partizani, vjesnik novog doba za naše, i za sve evropske narode. Na tim novim temeljima trajno je učvršćeno tradicionalno prijateljstvo koje se ogleda i kroz nesebičnu podršku koju savremena Italija pruža

Crnoj Gori i svim zemljama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije na njihovom evropskom i evroatlantskom putu. Događaji ovakve vrste, kada se sa pijetetom sjećamo zajedničkih žrtava, neraskidiva su veza između zajedničke prošlosti, i nadamo se bliske zajedničke evropske budućnosti, istorijske lekcije i inspiracija za generacije koje dolaze”, rekao je Đukanović. U čestitki Brajovića navodi se da “Pljevaljska bitka predstavlja simbol nepristajanja, riješenosti i požrtvovanosti crnogorskih partizana da, uprkos ogromnoj žrtvi, istraju u neravnopravnoj borbi i svoju zemlju i narod oslobode iz okova fašizma”. “Danas sa velikim pijetetom obilježavamo 77 godina od bitke koja je Pljevlja upisala u jedno od mnogih mjesta stradanja slobodoumnih heroja, ali i luču slobode koja obasjava sjećanje na mukotrpna, a slavna vremena”, kaže se u čestitki Brajovića. Sa druge strane, kako se navodi, suočavanje sa zabludama i gorkom istinom, natjerala je italijanske vojnike da poslije kapitulacije Italije, decembra 1943. upravo u Pljevljima oforme diviziju „Garibaldi“ koja će do 1945. godine zajedno sa jugoslovenskim partizanima voditi borbu za oslobođenje. “Kroz ovakve jubileje, 75 godina kasnije, izražavamo zahvalnost za žrtve koje su uzidali u temelje crnogorske slobode”, navodi se u čestitki.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

POTPISAN UGOVOR O KONCESIJI ZA KO

U brodogradnji ć ljUdi, Ulaže se 20 CIJENE U CRNOJ GORI NA NIVOU PROSJEKA

Makedonci plaćaju najjeftinije gorivo Cijene goriva u Crnoj Gori i dalje su na nivou prosječnih u regionu, bez obzira na posljednje pojeftinjenje, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije. Litar eurosupera 95 u Crnoj Gori i Srbiji košta po 1,28 eura, u Hrvatskoj 1,3, a u Albaniji 1,47 eura. Ovo gorivo jeftinije je u Bosni i Hercegovini (BiH) gdje košta 1,19 eura po litru i Makedoniji, gdje je njegova cijena od 1,02 eura ujedno i najniža u Evropi.

Eurosuper 95 najskuplji je u Italiji - 1,6 eura. Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura. U Albaniji on vrijedi 1,46, Srbiji 1,4, a Hrvatskoj 1,35 eura. Eurodizel je jefitniji u BiH, gdje litar košta 1,19 eura i u Makedoniji 99 centi, što je njegova najniža cijena u Evropi. Eurodizel je najskuplji u Švedskoj i košta 1,54 eura. Gorivo je u Crnoj Gori početkom sedmice pojeftinilo pet do šest centi. R.E.

centi košta litar eurodizela u Makedoniji, što je najniža cijena u evropi

RAE UTVRDILA DOZVOLJENI PRIHOD

COTEE će u 2019. moći da prihoduje 647.870 eura Regulatorna agencija za energetiku (RAE) utvrdila je Crnogorskom operatoru tržišta električne energije (COTEE) regulatorno dozvoljeni prihod za narednu godinu u iznosu od 647.870 eura, koji će se transponovati u njegovu naknadu za rad. Odluka o dozvoljenom prihodu donijeta je u četvrtak na sjednici Odbora RAE, na osnovu ukupno utvrđenog regulatorno dozvoljenog prihoda, umanjenog za utvrđene korekcije iz prethodnog perioda u korist kupaca. Ukupni regulatorno dozvo-

ljeni prihod iznosio je 700.720 eura, dok su korekcije iz prethodnog perioda bile 52.850 eura. Utvrđena je i naknada za rad operatoru tržišta u iznosu od 1,75 centi po kilovat satu. Regulator je naknadu za rad izračunao na osnovu regulatorno dozvoljenog prihoda, ukupne planirane neto potrošnje električne energije kupaca priključenih na prenosni i distributivni sistem od 3,24 miliona megavat sati (MWh) i izvoza električne energije od 473.000 MWh. R.E.

Benefiti od zakupa će se ubrzo vidjeti kroz valorizaciju, izgradnju i servisiranje megajahti i zapošljavanje velikog broja ljudi, kaže ministar Osman Nurković Vlada Crne Gore i Konzorcijum Adriatic Marinas i Damen potpisali su juče Ugovor o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj, na period od 30 godina, koji u prve tri godine predviđa 20 miliona eura investicija, a u petoj zapošljenje više od 300 radnika. Ugovor su potpisali direktor Lučke uprave Vladimir Stijepčević, izvršni direktor Adriatic Marinas David Margason i opunomoćeni predstavnik Damena Kant Eliza. Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković rekao je da je zadovoljan zbog potpisanog ugovora i istakao da je riječ o dobrom projektu za državu i Damen kao zakupca. „Benefiti od zakupa će se ubrzo vidjeti kroz valorizaciju, izgradnju i servisiranje megajahti i zapošljavanje velikog broja ljudi. Ono što Damen radi u svijetu je prepoznato i nama je zadovoljstvo da sa takvom kompanijom pravimo ugovor. Zaista je to veliki projekat za nas i mislim da će biti na zadovolj-

Srećni smo što je napravljen ovaj ključan korak i mislim da će ovaj projekat predstavljati idealan primjer kako nautička i turistička industrija u Crnoj Gori mogu stvoriti nova radna mjesta ne samo u industriji remonta, brodogradnje, nego i u kreativnoj industriji stvo svih”, naglasio je Nurković. Eliza je kazao da je ponosan što je koncesioni ugovor potpisan sa Vladom Crne Gore nakon dugog rada koji je počeo 2012. godine. Srećni su, kako je ukazao, što započinju novu fazu života u Brodogradilištu nakon dugog perioda tokom koje se nije obavljala poslovna djelatnost u Bijeloj. „Uz stalnu podršku Vlade Crne Gore i saradnju sa partnerom i lokalnom zajednicom želimo da obnovimo poslovnu

djelatnost u Brodogradilištu Bijela i postignemo ponovo uspjehe koje je to preduzeće postizalo, da dovedemo do otvaranja novih radnih mjesta i da iskoristimo brojne poslovne mogućnosti kako na lokalnom tako i na globalnom nivou”, istakao je predstavnik Damena. Margason je naglasio da će

GODIŠNJA NAGRADA U

Budvansk za poštov

Priznanje je uručeno Katarini Kažanegri

Hotelska grupa Budvanska rivijera dobitnik je ovogodišnjeg priznanja za doprinos kvalitetu i razvoju turističke ponude Crne Gore - za implementaciju standarda u hotelijerstvu. Priznanje je, na ceremoniji dodjele godišnjih nagrada u turizmu „Wild Beauty Award 2018“, u ime kompanije primila izvršna direktorica Katarina Kažanegra. „Ovim je nagrađen trud grupacije koja intenzivnim naporima,

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

ORIŠĆENJE LUKE U BIJELOJ

će raditi 300 0 miliona

Aktuelno

NOVA FUNKCIJA ZA DOSKORAŠNJEG DIREKTORA NP BIOGRADSKA GORA

Saša Jeknić na čelu skijališta Kolašin 1600

Očekuje se da će skijalište zvanično početi da radi krajem godine

Direktor novog kolašinskog skijališta “Kolašin 1600 “ biće Saša Jeknić, saznaju Vikend novine. Jeknić je dugo godina uspješno obavljao posao direktora Nacionalnog parka Biogradska gora, koji je ove sezone imao 60.000 registrovanih posjetilaca, što je najbolji rezultat od osnivanja ovog parka. Očekuje se da skijalište zvanično počne rad krajem godine, u zavisnosti od sniježnih padavina. Posljednje

50 miliona eura uložila je Vlada u gradnju skijališta

pripreme su u toku, a Vlada je prošle sedmice opredijelila 250.800 eura skijalištu kako bi se uspješno pripremili za predstojeću sezonu. Kako VN saznaju, na skijalištu će biti zaposleni građani Kolašina, pa je to još jedan razlog što se Kolašinci raduju njegovom otvaranju. Cijene usluga novog skijališta trebalo bi da budu poznate do 15. decembra. Država je u ovaj projekat uložila 50 miliona eura. Z.B.

Sa potpisivanja ugovora benefiti kako za Bijelu i Herceg Novi, tako i za Bokokotorski zaliv biti veliki. Prema njegovim riječima, plan je da se preko 300 ljudi vrati i zaposli u industriju brodogradnje, čime će Herceg Novi ponovo imati šansu da postane postojbina pružanja usluga brodogradnje na Mediteranskom pomorskom tržištu.

“Srećni smo što je napravljen ovaj ključan korak i mislim da će ovaj projekat predstavljati idealan primjer kako nautička i turistička industrija u Crnoj Gori mogu stvoriti nova radna mjesta ne samo u industriji remonta, brodogradnje, nego i u kreativnoj industriji”, istakao je Margason. R.E.

U TURIZMU ZA HOTELSKU GRUPACIJU

koj rivijeri priznanje vanje standarda deceniju unazad, funkcionisanje hotela, sa ukupno 1.608 smještajnih jedinica, temelji i na međunarodnim standardima kvaliteta“, saopšteno je iz kompanije. Oni su podsjetili da su prve korake na polju standardizacije kvaliteta napravili još 2010. godine kada je uvedena međunarodna norma za bezbjednost hrane - HACCP. „Turističko naselje Slovenska plaža je 2012. kao najveća zelena oaza u Budvi dobilo prvu ekološku oznaku „Ecolabel“, što je pred-

stavljalo početak puta ka orjentaciji Kompanije prema razvoju zelenog turizma. U grupaciji su u međuvremenu sertifikovana tri međunarodna ISO standarda 9001 - menadžment kvaliteta, 14001 - upravljanje zaštitom životne sredine i 22000 - upravljanje bezbjednošću hrane, čime je Budvanska rivijera postala jedina kompanija u oblasti turizma u Crnoj Gori, koja posluje po principu integrisanog sistema upravljanja“, istakli su u kompaniji. R.E.

Deblokirana trgovina akcijama CGeS Akcijama Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) od ponedjeljka će ponovo moći da se trguje na Montenegroberzi. Time će biti prekinuta obustava trgovanja akcijama CGES-a, koju je Komisija za tržište kapitala stavila na snagu početkom mjeseca, kako bi se ispitalo da li je njihova cijena vještački naduvana u posljednjih mjesec, čak 38,4 odsto na oko 85,79 centi. Trgovina akcijama CGES-a je zaustavljena na zahtjev menadžmenta kompanije. R.E.

ČETIRI PRIJAVE ZA DIREKTORA LUKE BAR

U trci Vučelić i Franović Vladan Vučelić, Zarija Franović, Dragan Nikezić i Željko Ivanović prijavili su se na javni konkurs za izbor izvršnog direktora Luke Bar, saopšteno je iz barske kompanije. Prijave su, kako je konstatovao Odbor direktora Luke Bar, dostavljene blagovremeno, u skladu sa uslovima konkursa. „Odbor direktora će, u periodu koji slijedi, saglasno zakonskim i statutarnim ovlašćenjima, donijeti odluku o izboru izvršnog direktora Luke Bar”, rekli su iz kompanije.

Konkurs za izbor izvršnog direktora objavljen je 8. novembra, mjesec nakon što je Odbor direktora, na čelu sa Anđelkom Lojpurom, smijenio Zariju Franovića sa te pozicije. Ubrzo po smjeni Franovića, Vlada je razriješila dužnosti sve članove borda koji je njega smijenio. Na čelu novog Odbora direktora trenutno je vlasnik firme “Stadion” Vojin Žugić, ali će se i taj sastav ponovo birati u decembru, jer je jedan član borda, Rasim Honsić, izabran, a nema završen fakultet, suprotno statutu Luke Bar. R.E.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

Danilo niković, osnivač agencije Millennial consulting

Biće veliki izazov zadržati dobre radnike u Crnoj Gori Sektor ljudskih resursa treba da bude jedan od ključnih u svim firmama Privrednici u Crnoj Gori trebalo bi da posvete više pažnje sektoru ljudskih resursa, takozvanom HR-u, kako bi imali zadovoljne radnike koji će unapređivati njihovo poslovanje i ostati u Crnoj Gori da ostvaruju svoje poslovne ciljeve, kaže za Vikend novine osnivač agencije Millennial Consulting i portala Moj posao Danilo Niković. Savremeno poslovanje zahtjeva drugačije načine rukovođenja koji, pored kreiranja dobrog proizvoda i sticanja profita, podrazumjevaju i zadovoljnog radnika. Niković objašnjava da je sektor ljudskih resursa odnosno HR, jedan od nosećih stubova u poslovanju uspješnih kompanija, čemu bi trebalo da teže i crnogorski privrednici. „Sektor ljudskih resursa treba da bude jedna od ključ-

i mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori odmah počnu sa osnaživanjem i uvođenjem hr sektora, kako nam se ne bi desio sCenario hrvatske nih sektora u svim kompanijama, čak i u malim biznisima. Neophodno je da poslodavci razumiju šta to znači za unapređenje poslovanja i za stvaranje pozitivnog ambijenta za rad“, naglašava on. Niković upozorava da je neophodno da, pored velikih, i mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori odmah počnu sa osnaživanjem i uvođenjem HR sektora, kako nam se ne bi desio scenario Hrvatske koju je po ulasku u EU na-

pustilo za nekoliko godina oko 400.000 mladih perspektivnih radnika. Ukoliko poslodavci ne počnu da osnažuju upravljanje ljudskim resursima, upozorava da sličan scenario čeka i Crnu Goru za par godina. U narednom periodu, tvrdi sagovornik VN, poslodavci će morati da se dobro potrude da dobiju i da zadrže kvalitetne zaposlene. „Naći kvalitetnog čovjeka i dovesti ga u kompaniju, predstavlja veliki posao. A posebno je teško zadržati tog istog čovjeka. U narednom periodu imaćemo veliki izazov da zadržimo kvalitetnu radu snagu u Crnoj Gori. Neophodno je graditi poslovni ambijent u kojem će radnici biti zadovoljni i u kojem će željeti da ostanu i ostvaruju svoje ciljeve“, upozorava Niković. M.R.

Niković

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

Aktuelno

NEZNATNO MANJE NEGO U SEPTEMBRU

Oktobarska zarada 510€

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u oktobru je iznosila 510 eura, što je 0,4 odsto manje nego u septembru, pokazuju podaci Monstata. U odnosu na isti mjesec prošle godine, prosječna neto zarada pala je 0,2 odsto. Prosječna bruto zarada u oktobru iznosila je 766 eura. “Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u oktobru u odnosu na septembar pale 0,2 od-

sto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu pale 0,2 odsto”, kažu u Monstatu. Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u oktobru su rasle u sektorima ostale uslužne djelatnosti 7,7 odsto, finansijske i djelatnosti osiguranja 4,3 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti četiri odsto, vađenje ruda i kamena 2,7 odsto, snabdijevanje električnom energijom 2,5 odsto.

Sa otvaranja prostorija

OTVORENE NOVE PROSTORIJE RIBARSKOG MONITORING CENTRA

Omogućeno suzbijanje nelegalnog ribolova Opremanje prostorija koštalo je 60.000 eura

PRIZNANJE MAGAZINA THE BANKER

ErstE čEtvrti put banka godinE Erste banka Podgorica dobitnik je nagrade Banka godine u Crnoj Gori, koju dodjeljuje svjetski uticajan finansijski magazin The Banker. To je četvrti put da je ova finansijska institucija izabrana za najbolju u našoj državi. „Ponosan sam što je Erste banka ponovo osvojila ovu prestižnu nagradu“, kazao je glavni izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić, na ceremoniji održanoj u Londonu. On je, kako je saopšteno iz

Erste banke, rekao da je ta finansijska institucija, na pragu obilježavanja decenije uspješnog poslovanja u Crnoj Gori, izgradila poziciju pouzdanog partnera stanovništvu, privredi i javnom sektoru, sa prepoznatljivim standardom usluge. Priznanje za banku godine dodjeljuje se na osnovu više kriterijuma, među kojima su finansijski pokazatelji, strateške inicijative, tehnologija i novi proizvodi i usluge. R.E.

Ribarski monitoring centar, čije su nove prostorije otvorene juče u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, treba da obezbijedi evidenciju i sprečavanje svih nedozvoljenih radnji na moru, prije svega nelegalnog ribolova, kazao je resorni ministar Milutin Simović. On je, sa ambasadorom Norveške Arneom Sanes Bjornstadom i predsjednikom Opštine Ulcinj Ljorom Nrekićem svečano otvorio nove prostorije Ribarskog monitoring centra, čije je opremanje koštalo 60.000 eura, a finansirano je kroz projekat „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema kroz zaštitu i gajenje morske faune“. „I danas demonstriramo naše partnerstvo koje je garancija uspjeha. Sa nama su i ribari, kojima je u konačnom projekat posvećen, prije svega, da bi oni bili sigurniji na moru u teškom i odgovornom poslu koji rade. Projekat će, takođe, obezbijediti održivo upravljanje osjetljivim ribljim resursima“, kazao je Simović. On je ocijenio da je posebna vrijednost uspostavljanja Ribarskog monitoring centra u njego-

voj nadogradnji kojom će biti omogućeno 24-časovno praćenje i kontrola ribarskih plovila na Skadarskom jezeru, zašta će oprema biti nabavljena kroz MIDAS 2 projekat. Simović je izrazio uvjerenje da će u narednim mjesecima svjedočiti i otvaranju ribarskih luka u Ulcinju, Baru i Herceg Novom, koje će biti realizovane, takođe, kroz MIDAS 2 projekat. „Ribarima su potrebne ribarske luke i obaveza je države da izađe u susret i ovoj njihovoj potrebi“, poručio je Simović, izražavajući sigurnost da će uskoro biti otvorena i mjesta prvog iskrcaja, širom Primorja.

I danas demonstriramo naše partnerstvo koje je garancija uspjeha. Sa nama su i ribari, kojima je u konačnom projekat posvećen, prije svega, da bi oni bili sigurniji na moru u teškom i odgovornom poslu koji rade

Prema riječima Simovića, od 10 miliona eura opredijeljenih kroz MIDAS 2 za sektor ribarstva, ambicija je da ribarima direktno bude opredijeljeno pet miliona eura, kako bi nastavili sa unapređenjem svoje flote. Bjornstad je kazao da je zadovoljan sto je norveško iskustvo pomoglo Crnoj Gori da zaštiti riblji fond i životnu sredinu mora. ”Morski resursi Crne Gore imaju veliki potencijal, ali ovim resursima se mora upravljati na održiv način”, rekao je ambasador Bjornstad. Prema riječima predsjednika Opštine Ulcinj Ljora Nrekića, projekat je počeo 2015. godine sa ciljem suzbijanja nelegalnog ribolova, posebno upotrebe eksplozivnih naprava. „Takve pojave su u vremenu početka realizacije projekta bile učestale, što je imalo za posljedicu da se na projekat u javnosti gleda sa skepticizmom i nevjericom da se nečasnim aktivnostima na moru može stati na put. Danas vidimo da su nelegalne aktivnosti svedene na minimum, a projekat dobio puni smisao”, zaključio je Nrekić. R.E.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

IDEJNO ARHITEKTONSKO RJEŠENJE NAGRAĐENO SA 11.00

U OKVIRU ZIKS-A GRADIĆE SE SPECIJALN BOLNICA NA 4.500 M

rvi korak u realizaciji projekta izgradnje zdravstvene ustanove u sklopu Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu je urađen - izabrano je idejno arhitektonsko rješenje tog objekta koji će se raditi pored spuškog zatvora. Sa izgradnjom Specijalne bolnice krenuće se već sljedeće godine, a planirano je da se radovi završe najkasnije do 2023. godine. Na adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma pristiglo je devet radova, od kojih je žiri odabrao idejno rješenje četvoročlanog tima koji čine Maja Dapčević, Jovana Duletić, Milena Jauković i Krsto Ćetković. Rad ovog tima, pod šifrom HPN932, nagrađen je iznosom od 11.000 eura.

■ POČETAK GRADNJE IDUĆE GODINE

Iz MORT-a za Vikend novine navode da je u ovom slučaju struka pokazala veliko interesovanje, u skladu sa očekivanjima. “Na osnovu izabranog idejnog arhitektonskog rješenja, iz-

vršiće se preliminarna procjena investicije”, kazali su iz MORT-a. Kako su u Ministarstvu pravde za VN objasnili za izgradnju pomenutog objekta, najprije su bili pribavljeni urbanističko-tehnički uslovi za lokalitet u okviru kompleksa ZIKS-a, a nakon izbora idejnog arhitektonskog rješenja, stvorili su se uslovi za raspisivanje tendera za izradu glavnog projekta. “Inače ovaj projekat je kandidovan za gradnju iz IPA 2018, tako da se po dosadašnjoj dinamici očekuje početak gradnje za sljedeću godinu”, naveli su iz Ministarstva pravde. Planirano je da objekat specijalne zdravstvene ustanove u okviru ZIKS-a bude izgrađen do 2023. godine, a uz njega bi bila izgrađena prijavnica, otvoreni zatvor i multifunkcionalni objekat, što je predviđeno i okončanim konkursom.

Osmočlani žiri je u zaključku naveo da je, u najvećoj mjeri, ispunio zadatak, kako u postavci urbanističkog, tako i arhitektonskom konceptu, te se time, prema jednoglasnoj odluci žirija kvalifikovao za nagrađivanje. “Kapitalni objekat kompleksa (Specijalna zdravstvena ustanova) u potpunosti sadrži atrijalni koncept kao imperativni uslov dobrog funkcionisanja triju cjelina (ženska, muška i maloljetnička). Bolesničke jedinice su funkcionalne sa dobrim položajem ležajeva kojima se može prilaziti sa tri strane. Adekvatno su dimenzionisane i omogućavaju lociranje potrebne medicinske opreme. Orij e nt a c i j a na atrijum omogućava najbolju sigurnost, vizure i kontrolu, što

RADNIKA UKUPNO ĆE RADITI U BOLNICI, OD TOGA 36 MEDICINSKOG OSOBLJA I 11 RADNIKA OBEZBJEĐENJA. PREDVIĐENA JE IZGRADNJA POSEBNIH PROSTORIJA ZA POSJETE, SOBA ZA POJAČAN NADZOR, PROSTORIJA ZA POSEBNE SADRŽAJE u kombinaciji sa linearnim vezama sa administrativnozdravstvenim blokom predstavlja poseban kvalitet rada”, navodi se u zaključku komisije.

■ KAPITALNI OBJE-

KAT ĆE SADRŽATI TRI BLOKA

Inače, prema konkursnom zadatku za izradu idejnog rješenja, koji je MORT objavilo 11. septembra, predviđeno je da Specijalna zdravstvena ustanova, u okviru kompleksa ZIKS-a, bude objekat zatvorenog tipa u koji bi se upućivala lica prema kojima je nadležni sud izrekao mjere bezbjednosti obaveznog psi-

hijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, mjere bezbjednosti obaveznog liječenja narkomana i alkoholičara. Takođe, objekat je predviđen i za smještaj lica koja se nalaze u ZIKS-u, a koja imaju akutno psihičko oboljenje ili zdravstvene probleme koji iziskuju potrebu za stacionarnim bolničkim liječenjem, a koja prevazilazi mogućnost liječenja u ambulantama drugih organizacionih jedinica ZIKS-a. Ukupna površina objekta će biti 4.500 m2, a predviđen je i prostor za 10 parking mjesta i površinu za jedan manji sportski poligon za rekreaciju. Bolničke sobe za pacijente trebalo bi da budu dvokrevetne i opremljene zasebnim sanitarijama. U bolnici će raditi ukupno 47 radnika, od toga 36 medicinskog osoblja i 11 radnika obezbjeđenja. Predviđena je izgradnja posebnih prostorija za posjete, soba za pojačan nadzor, prostorija za posebne sadržaje. “Koncept rješenja objekta

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

AKTUELNO

U Dobroti 20 kreveta za zatvorenike, a boravilo i do 70 osuđenika Direktor Specijalne bolnice

00 EURA

NA M2

je takav da su predviđene četiri zdravstvene jedinice i to: Zajedničke prostorije i prostorije za smještaj medicinskog osoblja i ljekarske ordinacije (predložena spratnost - prizemlje i sprat); Muško odjeljenje za bolesti zavisnosti i mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja težeg stepena (predlože-

Planirano je da objekat specijalne zdravstvene ustanove u okviru ZIKS-a bude izgrađen do 2023. godine, a uz njega bi bila izgrađena prijavnica, otvoreni zatvore i multifunkcionalni objekat

na spratnost - prizemlje i sprat), Žensko odjeljenje za bolesti zavisnosti i mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja težeg stepena (predložena spratnost - prizemlje), Odjeljenje za maloljetna lica za bolesti zavisnosti i mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja težeg stepena (predložena spratnost - prizemlje). Svako odjeljenje bi trebalo da ima svoj stacionar sa potrebnim brojem kreveta, ambulantama, prostorijama za grupnu i individualnu terapiju”, navodi se u konkursnom zadatku.

■ PLANIRANA JOŠ TRI OBJEKTA

Pored zdravstvene ustanove planirana je izgradnja još tri objekta. Jedan od njih je prijavnica, koja će imati funkciju prve kontrolne jedinice ZIKS-a, kroz koju se vrši kontrola protoka lica, stvari i vozila. “Pored prostorija za kontro-

lu i pretres lica, stvari i vozila koja ulaze u kompleks ZIKS-a, objekat treba da sadrži i prostorije za sprovodničko obezbjeđenje i interventne situacije, te zajedničke prostorije, kao i površinu za parking vozila posjetilaca i službenika”, predviđeno je konkursom. Otvoreni zatvor je treći objekat, a služiće za smještaj i izdržavanje kazne zatvora zatvorenika koji, shodno zakonu, imaju propisane tretmanske uslove za boravak u prostorijama otvorenog tipa. Multifunkcionalni objekat će služiti za obuku službenika ZIKS-a, obrazovanje i obuku zatvorenika, održavanje programa iz sfere kulture, održavanje vjerskih aktivnosti svih konfesija, ishranu službenika, a sadrži i kancelarije za zaposlene službenike.

Podsjetimo, kako je ranije najavljeno, za izradu glavnog projekta Specijalne zdravstvene ustanove u sklopu ZIKS-u, iz kapitalnog budžeta ove godine je trebalo biti izdvojeno 60.000 eura, dok je za reviziju tog plana predviđen iznos od 15.000 eura. Procijenjena vrijednost za realizaciju pomenutog objekta je oko 3.000.000 eura. Naime, Sekretarijat za razvojne projekte, u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i Ministarstvom finansija sačinio je uže liste ključnih prioritetnih infrastrukturnih projekata nacionalnog i regionalnog karaktera za koje je iz budžeta Crne Gore u narednom trogodišnjem periodu moguće obezbijediti sredstva za realizaciju, u kom dokumentu se našla i realizacija Specijalne zdravstvene ustanove ZIKS. Tako je planom nabavki javnih radova za 2018. godinu predviđen novac za izradu glavnog projekta te zdravstvene ustanove koja će se nalaziti u sklopu ZIKS-a u Spužu, a za čiju izradu je predviđena suma od 60.000 eura, kao i dodatnih 15.000 za revizuju tog projekta. M.I. - Bo.B.

za psihijatriju „Dobrota“ Dragan Čabarkapa u oktobru je saopštio da će izgradnja bolnice u sklopu ZIKS-a rasteretiti ustanovu na čijem je čelu. On je tada istakao da Specijalna bolnica u Kotoru ima kapacitet oko 250 kreveta, što ne zadovoljava potrebe pacijenata. Podsjetimo, početkom jula iz psihijatrijske bolnice u Dobroti u popodnevnim časovima pobjegao je Nikšićanin Đorđije Pavićević, pacijent koji je ujedno i osuđenik. Riječ je o čovjeku koji je zbog otmice, odlukom sudije Višeg suda u Podgorici osuđen na pet godina i sedam mjeseci zatvora, a prošle godine izrečena mu je i mjera obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi Dobrota u Kotoru, čime je automatski postao njen pacijent. On se nalazio na akutnom odjeljenju po naredbi Višeg suda u Podgorici. Kako je tada kazao Čabarkapa, bolnica se susreće sa velikom problemom a to je da ima sudsko odjeljenje koje ima 20 kreveta, a u bolnici često zna da boravi i do 70 zatvorenika, a ovi drugi su razmješteni po drugim odjeljenjima. Bez obzira na to što su to odjeljenja koja su zatvorenog tipa, ovi pacijenti imaju određena prava kao i svi drugi, na primjer pravo na posjete, izlaske u krug i tako dalje. Bilo je još slučajeva da su zatvorenici bježali iz bolnice u Kotoru, tako je tada dvadesetpetogodišnji zatvorenik Dražen Vojvodić, u noći između 15. i 16. juna 2012. godine, pobjegao iz bolnice na način što je navodno sačekao da ostali pacijenti zaspu, presjekao rešetke na prozoru, i uz pomoć čaršava se spustio sa drugog sprata bolnice. Takođe, tri godine kasnije, u aprilu 2015. godine, iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru pobjegao je i zatvorenik Radoš Lješković. On je u ovoj bolnici bio na privremenom liječenju, a nakon što je u aprilu pobjegao policija je za njim raspisala potjernicu. Za to vrijeme on se navodno slobodno kretao po Budvi. On je uhapšen radi izdržavanja kazne zatvora od dvije godine zbog ubistva u pokušaju.

AKtuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

OdlukOm ApelAciOnOg sudA

Odbijena žalba na određivanje pritvora Branki Milić Suđenje za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici jer se nijesu stekli uslovi da se pretres održi. Prethodno je sutkinja Suzana Mugoša obavijestila da je Apelacioni sud odbio žalbu na određivanje pritvora Branki Milić, koja je pobjegla u Ambasadu Srbije u Podgorici. “Apelacioni sud Crne Gore, odlučujući o žalbama

branilaca optužene Branke Milić, izjavljenih na rješenje Višeg suda u Podgorici Ks.br. 14/17 od 23.11.2018. godine, kojim je u odnosu na optuženu Branku Milić određen pritvor po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 1 ZKP-a zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st. 2 u vezi st. 1 i 6 KZ CG, koji pritvor se ima računati od dana i časa liše-

nja slobode i ima trajati do dalje odluke suda, na sjednici vijeća održanoj dana 29.11.2018. godine, donio je rješenje kojim je žalbe odbio kao neosnovane”, navodi se u saopštenju. Podsjetimo, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić prekjuče je na ročištu saopštio da postoji sumnja

da je bjekstvo optužene bilo organizovano, čime je zloupotrijebila Mitropoliju crnogorsko-primorsku, koja je garantovala da će se optužena javljati sudu, ali i Ambasadu Srbije i korektnost tužilaštva. Milić je prošlog petka demonstrativno napustila sudnicu, nakon čega je izdat nalog za njeno hapšenje. Da

bi izbjegla hapšenja ona je u pratnji advokata, službenim vozilom Skupštine koje je dato na korišćenje Demokratskom frontu, pobjegla u Ambasadu Srbije, odakle je poručila da nema namjeru da napušta Crnu Goru, ali da je bila prinuđena da se sakrije zbog navodne “torture koju je trpjela”. L.H.

uhApšenO nekOlikO OsOBA, među kOJimA i mAlOlJeTnici

Policija rasvijetlila 13 krađa

Policija u Podgorici i Tivtu rasvijetlila je ukupno 13 krađa, a zbog sumnje da su ih počinili uhapšeni Podgoričani D.M. (22), D.K. (37) i V.K. (47), protiv F.T. (15) iz glavnog grada podnijet je poseban izvještaj nadležnom tužiocu za maloljetnike, a krivične prijave podnijete su i protiv ranije uhapšenih maloljetnih L.K. (17) iz Podgorice i A.A. (15) iz Berana. E.H. (13) koji je učestvovao u razbojništvu u Tivtu krivično je neodgovoran zbog uzrasta. “D.M. je uhapšen zbog sumnje da je počinio dvije teške krađe, provalivši u kuće i pomoćne objekte dvije osobe, te otuđivši tehniku, pokućstvo i alat. Takođe, tužiocu za maloljetnike u Podgorici podnijet je poseban izvještaj protiv F.T. zbog sumnje da je, dok je boravio u kući oštećenog, uzeo ključeve automobila „renault twingo“ i njim pobjegao. Policija je potom saznala da se auto nalazi kod F.T. Podgorička policija uhapsila je D.K. zbog sumnje da je počinio pet krađa na štetu više pravnih lica. On je u periodu od 16. do 29. novembra 2018. godine sa gradilišta otuđio više komada elektro alata i veću količi-

BJelOpOlJAc kAŽnJen sA 20 dAnA ZATVORA

Prijetio i psovao oca nu električnih kablova. Uhapšen je i V.K. (47), osumnjičen da je sa prodajnog pulta jedne firme ukrao elektro alat i pobjegao”, navode u UP. Tivatska policija tužiocu za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijela je krivičnu prijavu protiv maloljetnih L.K. i A.A. Kako se sumnja, oni su u toj opštini, sa E.H. koji je krivično neodgovoran zbog uzrasta, počinili razbojništvo, prijeteći pištoljem, za koji se kasnije ispostavilo da nije pravi nego replika, od radnice apo-

teke ukrali 250 eura. Nakon toga, sumnja se, taksijem su krenuli ka Podgorici, gdje su uhapšeni, a replika pištolja i ukradeni novac su pronađeni. “Tivatska policija sumnja da su A.A. i L.K. počinili i još tešku krađu, tešku krađu u pokušaju i razbojništvo u pokušaju na teritoriji Tivta. Tom prilikom, oni su, kako se sumnja, upotrebom podesnih sredstva i prijetnjama replikom pištolja otuđili cigarete i mobilni telefon koji služi za dopunu računa”, zaključuje se u saopštenju. R.C.H.

Sudija za prekršaje u Bijelom Polju, Ahmet Međedović, u dva odvojena postupka donio je rješenje kojim je kaznio zatvorom u trajanju po 10 dana (ukupno 20 dana) Bjelopoljca E.M. (31) zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Sudija je rješavao u prekršajnom postupku po zahtjevu Uprave policije CB Bijelo Polje. U prijavi se navodi da je okrivljeni 28. novembra u porodičnoj kući u Bijelom Polju, nakon kraće verbalne prepirke sa ocem, uzeo njegov mobilni telefon i bacio na pod i oštetio ga. Upotrijebio je i fizičku silu prema

ocu tako što ga je oborio na pod dnevnog boravka, verbalno napao, psovao i nazivao pogrdnim imenima. Uzeo je i nož i prijeteći govorio “da ne dozvoljava više da ide u ribe” te da će mu polomiti auto i da će ubuduće biti maltretiran kao i da razmišlja da ubije oca i robija “za smeće.” Takođe je istog dana oko 18 časova iz prostorija ZIKSa, posredstvom telekomunikacionih mreža, prijetio ocu putem telefona, govoreći pogrdne riječi. To je, kako se navodi, kod oštećenog izazvalo osjećaj lične nesigurnosti. B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

aktuelno

u beogradu završeno suđenje Presuda navodnoM vođI šKaLjarsKog KLana

Jovica Vukotić zbog falsifikovanja pasoša osuđen na 15 mjeseci zatvora Suđenje navodnom vođi „škaljarskog klana“ Jovanu Vukotiću, koji se tereti za falsifikovanje isprava, završeno je juče u Drugom osnovnom sudu u Beogradu. On je odlukom sudskog vijeća osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog korišćenja preinačene putne isprave, prenose srpski mediji. Njemu je automatski produžen pritvor, a prekjuče mu je odbijeno i prethodno ponuđeno jemstvo. Vukotić je mirno saslušao izricanje presude, dok je njegov otac, koji je bio u publici, žustro negodovao na presudu, zbog čega je i udaljen iz sudnice. “Sudiće vam lično Ostrog, ovo je presuda BIA”, rekao je Vukotićev otac nakon čega je sudija reagovala i izbacila ga sa suđenja. U završnim riječima Tužilaštvo je tražilo od suda da Vukotića osudi na godinu i šest mjeseci zatvora, da mu se oduzme nađeni makedonski pasoš i da mu se produži pritvor. S druge strane, odbrana smatra da optužnica nije dokazana i od suda je tražila da oslobodi Vukotića i odmah ga pusti iz pritvora. “Radi se o najstrožijoj krivičnoj sankciji svih vremena za ovakvo djelo. Potpuno neosnovano je produžen pritvor, a čak nije prihvaćeno jemstvo od 300 hilja-

da eura da bi se obezbijedilo njegovo prisustvo. Sve to govori u prilog činjenici da ovaj predmet sam za sebe nije važan, važno je bilo što duže ga držati u pritvoru da bi se eventualno vodila istraga o nekim drugim dje-

lima”, izjavio je njegov branilac Borivoje Borović. Juče je na suđenju kao dokaz izvedena turska dokumentacija. U istoj piše da su službe Državne bezbjednosti uputile poziv turskim vlastima da se uhapsi i njima izruči

Jovan Vukotić kao vođa škaljarskog klana. Borović smatra da nije bilo tog dopisa, ne bi ga ni predali Srbiji. Sud je sredinom novembra odbio predlog da se Vukotiću ukine pritvor i ponuđeno jemstvo u iznosu

u iznosu od 250. 000 eura i stan. Podsjetimo, Vukotić je uhapšen početkom septembra u Antaliji kada je kod njega pronađen makedonski pasoš, na ime Georgije Andonov. Tada su ga turske vlasti ekspresno protjerale u Srbiju, a Vukotić je u Drugom osnovnom tužilaštvu saslušan 12. septembra. Na saslušanju je priznao da je falsifikovao putnu ispravu, a kako je objasnio, to je bilo zato što se nalazio na plavoj potjernici Crne Gore. Njegovo hapšenje je sprovedeno nakon višemjesečne saradnje i opsežnog rada crnogorske, turske i srpske policije. Crnogorske bezbjednosne službe su pratile njegovo kretanje i o tome obavještavale službe iz pomenutih zemalja. Vukotić je u reonu Antalije boravio četrdesetak dana. U Grčkoj je protiv njega podignuta crvena međunarodna potjernica zbog krijumčarenja 136 kilograma kokaina, ali navodno postoji mogućnost da predmet bude ustupljen vlastima Srbije zbog činjenice da ima i srpsko državljanstvo. Upravo zbog toga Turci su u septembru Vukotića izručili Srbiji, a ne Grčkoj. Po dolasku u Beograd njemu je odmah određen pritvor. L.H.

PretresI u PodgorIcI, uhaPšene dvIje osobe

Pronađene bombe, oružje, eksploziv, municija, kokain... Podgorička policija je, preduzimajući planske aktivnosti na kontroli bezbjednosno interesantnih lica, a u cilju sprečavanja vršenja krivičnih djela, postupajući po naredbi nadležnog sudije za istragu izvršila više pretresa na području glavnog grada. Tom prilikom oni su pronašli oružje, municiju, bombe, eksploziv i kokain, i uhapsili dvije osobe. “Prilikom pretresa prostorija koje koristi D.V. iz Podgorice, policijski službenici

su pronašli i oduzeli: pištolj i revolver u ilegalnom posjedu, veću količinu municije različitog kalibra, ručnu bombu M75 i ručnu bombu M52. D.V. je uhapšen i biće sproveden nadležnom tužilaštvu uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Nadalje, pretresom stana i drugih prostorija koje kori-

sti M.J. službenici policije su pronašli i oduzeli oko 280,6 grama praškaste materije bijele boje za koju se sumnja da je kokain, kao i šest komada eksplozivnog sredstva i sporogoreći štapin. “M.J. je uhapšen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio KD neovlašćena proizvodanja, držanje i stavljenje u promet opojnih droga i KD nedozvoljeno držanje opružja i eksplozivnih materija”, zaključuje se u saopštenju policije. R.C.H.

Ilustracija

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

PROJEKAT ZA STARIJE

Treninzima poboljšati zdravlje i spriječiti bolesti

Raduša Ivanović

PARTIZANKA RADUŠA IVANOVIĆ

Kako fizička aktivnost i vježbanje mogu da utiču na inkluziju osoba starije dobi i poboljšanje stila života, pokazaće projekat Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore “EPA –SIOP”, čija je realizacija nedavno počela. Projekat finansira Ministarstvo nauke, a vode ga profesori sa ovog fakulteta: prof. dr Duško Bjelica i prof. dr Stevo Popović, sa saradnicama u nastavi, mr Marinom Vukotić i Goricom Zorić. Na samom početku projekta Efekti tjelesnog vježbanja na inkluziju osoba starije dobi u društvu urađen je trenutni presjek stanja na osnovu međunarodnog standardizovanog upitnika o socijalnoj inkluzionoj skali. “U projektu, koji traje šest mjeseci, učestvuje 60 osoba, životne dobi iznad 55 godina starosti. Ispitanici su podijeljeni u tri grupe. Sa jednom grupom se sprovode treninzi, druga grupa ima organizovana druženja, dok je treća grupa kontrolna”, kazala je mr Marina Vukotić. Ona je dodala da projekat, prije svega, treba da rezultira uvođenjem adekvatnih mjera koje bi poboljšale stil života starijih

osoba. Naročito kada je riječ o društvenoj umreženosti i podršci, usamljenosti i društvenoj izolaciji, kvalitetu društvenih odnosa i društvenih mogućnosti. Projekat će aktivno doprinijeti podizanju svijesti o važnosti fizičke aktivnosti osoba starije dobi. “Treba naglasti da je moguće poboljšati zdravlje i spriječiti bolest kroz fizičku aktivnost i treniranje, čak i kod osoba sa malim sposobnostima i složenom kliničkom slikom. Fizička aktivnost i trening vode povećanju mišićne mase i mišićne snage i boljoj funkcionalnoj sposobnosti kada su u pitanju koordinacija, ravnoteža i pokretljivost, koje u svojoj osnovi smanjuju rizik povreda usljed padova. Treniranje u društvu i pozitivnom okruženju doprinosi pozitivnom uticaju na pamćenje, sposobnost inicijative, raspoloženje i doživljaj zdravlja. Fizička aktivnost može da spriječi razvoj i poboljša funkcije kod osoba sa demencijom”, poručila je Vukotić. Ona zaključuje da je svaka osoba sposobna za određenu vrstu fizičke aktivnosti te da starost nikako ne bi smjela predstavljati ograničavajući faktor za vježbanje. R.D.

Velika pljevaljsk

⌦ Dragan Mitov Đurović

inula je crnogorska mladost najviše u uskim sokacima, borili smo se za svaki pedalj. Nikada neću zaboraviti molbu na samrti partizana Rada Velaševića mome bratu Milosavu ... ponesi ako pretečeš ovaj puškomitraljez mome ocu u Danilovrad kao uspomenu od sina jedinca i riječi teško ranjenog Đura Čagorovića ... ne bole me ove rane, no me boli što izginu ova mladost bez nevolje, sjeća se partizanka Raduša Ivanović, rođena Jovanović, koja pod teretom duboke desete decenije bistra uma priča o velikoj pljevaljskoj pogibiji. Kada pritisnu godine mnoga sjećanja izblijede, ali rane nikada zavidane zadovijek bole i pred očima stoje. Ratne godine i velike pogibije neću nikada zaboraviti. Ponešeni velikim pobjedama u 13.julskom ustanku krenuli smo da bijemo velike bitke, da osvajamo druge gradove, da pomažemo partizanski pokret. Taj veliki zamah prekinut je na Pljevljima prvoga dana decembra u prvoj ratnoj godini... priča Raduša Ivanović, koja je

PARTIZAN RADE I PUŠKOMITRALJEZ U velikoj kasarni našla sam ranjenog brata Milosava Jovanovića. Držao je puškomitraljez koji mu je na samrti dao hrabri partizan Rade Velašević da ga, ako preživi, za uspomenu od sina jedinca ponese njegovom ocu Bošku u Danilovgrad. Tako smo na našu veliku žalost i učinjeli. kao bolničarka pošla sa bratom Milosavom u veliku bitku. Sjeća se saboraca Vaka Đurovića i Mirka Šundića, zatim dobro pamti Vaska i Olju Rakčević i mnoge druge. Poslije velikog marša preko planina, stigli smo u okolinu Pljevalja. Nakon velike borbe ušli smo u grad. Sa prozora sipali su na nas u uskim sokacima vrelu vodu, to je sveta istina koju sam i čula i viđela i previjala veliki broj partizana koji su bili ošureni. Hrabro su se borili naši borci, ali dobro utvrđeni neprijatelj se branio i nama nanio ve-

Kada smo se izvukli iz grada i dugo pješačili u jednoj kolibi našli smo u prsa ranjenog Đura Čagorovića. Moj brat ga upita: Đuro, bole li te rane? E, moj Milosave, sitno je za mene i moje rane. Mene boli ova mladost crnogorska što na Pljevlja osta, odgovorio je Đuro. like gubitke. Počelo je tokom noći skoro bezglavo povlačenje, mada koliko se ja razumijem ni komandovanje tada nije bilo najbolje. Svašta se među vojskom pričalo, ponajviše da je ova bitka vojnički promašaj. Ja to ne znam, ali znam da tu veliku kasapnicu gdje je 238 boraca poginulo, blizu 300 ranjeno, veliki broj strijeljano, ja nikada neću zaboraviti. Toj pogibiji nema ravna na ovim prostorima, i nikada je ne smijemo zaboraviti. Zato je narod i spjevao pjesmu... Od Dolova do Pljevalja potocima krv se valja. Zato poručujem mladima i

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

DOKTORANDI UCG DOKAZALI KVALITET

DOBITNICI 16 OD 17 ODOBRENIH STIPENDIJA

ka pogibija Svašta se među vojskom pričalo, ponajviše da je ova bitka vojnički promašaj. Ja to ne znam, ali znam da tu veliku kasapnicu gdje je 238 boraca poginulo, blizu 300 ranjeno, veliki broj strijeljano, ja nikada neću zaboraviti. onima koji će doći, kaže ratna bolničarka Raduša Ivanović, nemojte slavnu partizansku borbu nikada zaboraviti, ni Pljevlja, ni Sutjesku, ni Neretvu, ni Kozaru, ni Lazine i Kragujevac, ni Brezu kolašinsku i Jasenovac, nemojte zaboraviti druga Tita i Savu Kovačevića, Vukicu Mićunović, sve crnogorske i ostale heroine, ni Sremski front na kraju

rata, ni Milovana Šaranovća i sve borce iz Crne Gore koji padoše širom Jugoslavije, nemojte zaboraviti ni ranjenike koji ostaše u Barleti, ni one koji su kosti okapali po logorima... Čuvajte sjećanje i spomenike koji su ogledalo naše prošlosti, položite ponekad crveni cvijet, ne stidite se petokrake, ona vam je slobodu donijela, poštujte slobodarsku vjekovnu prošlost, volite svoju Crnu Goru, jer ona je samo vaša, sve ostalo je tuđe, nemojte biti nikome “metla i lopata” jer ste vazda bili svoji na svome, svaki pedalj zemlje je krvlju natopljen, sve što raste i cvjeta u sebi ima krvi slobodarske, krvi partizanske.

ZATO PORUČUJEM MLADIMA I ONIMA KOJI ĆE DOĆI, NEMOJTE SLAVNU PARTIZANSKU BORBU NIKADA ZABORAVITI, NI PLJEVLJA, NI SUTJESKU, NI NERETVU, NI KOZARU, NI LAZINE I KRAGUJEVAC, NI BREZU KOLAŠINSKU I JASENOVAC, NEMOJTE ZABORAVITI DRUGA TITA I SAVU KOVAČEVIĆA, VUKICU MIĆUNOVIĆ, SVE CRNOGORSKE I OSTALE HEROINE, NI SREMSKI FRONT NA KRAJU RATA...

Mladi istraživači Univerziteta Crne Gore dobitnici su 16 stipendija od odobrenih 17 koje dodjeljuje Ministarstvo nauke, po osnovu Javnog poziva za dodjelu stipendija za doktorska istraživanja na svim univerzitetima u Crnoj Gori u 2018/2019. “Ukupna vrijednost stipendija iznosi oko 700.000 eura. Stipendije će omogućiti mjesečnu naknadu istraživačima u visini od 700 eura, ali i značajna sredstva

za istraživanja, čiji je važan element međunarodna ili intersektorska mobilnost, u iznosu do 10.000 eura godišnje”, navodi se u saopštenju Univerziteta. Ministarstvo nauke će i u naredne dvije godine objavljivati isti poziv, sa namjerom da postigne kritičnu masu od 50 mladih istraživača koji bi radno vrijeme potpuno posvetili istraživanjima. “Univerzitet Crne Gore

čestita svim stipendistima, a naročito svojim mladim istraživačima i njihovim mentorima koji dokazuju kvalitet rada na Univerzitetu Crne Gore. Napredak i razvoj nauke i istraživanja na Univerzitetu direktno je povezan sa ulaganjima u razvoj doktorskih studija, te ovim putem ističemo napore Vlade - Ministarstva nauke, koji su prepoznali značaj ulaganja u mlade kadrove”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

MINISTARSTVO SPORTA

Adaptirana teretana u JU Dom učenika i studenata

Ministar sporta Nikola Janović otvorio je juče adaptiranu teretanu u Javnoj ustanovi Dom učenika i studenata u Podgorici koju koristi 900 učenika i studenata I i II faze. Time je, kako je saopšteno iz ministarstva, uspješno završen i 18. projekat od 22 koliko je ukupno podržalo Ministarstvo sporta za period od godinu i po. Janović je podsjetio da je prije nekoliko mjeseci obećao da će se renovirati teretana i nabaviti nove sprave kako bi se stvorili mladima bolji uslove za rekreativno bavljenje sportom. “Sa zadovoljstvom ističem da smo to obećanje u potpu-

nosti i ispunili čime su studenti i učenici koji borave u Domu dobili znatno bolji sportski sadržaj”, kazao je Janović. Stvaranje uslova za bavljenje sportom, kako se navodi, jedan je od najznačaj-

nijih zadataka na kome će Vlada i Ministarstvo sporta i u budućem periodu još dinamičnije nastaviti da rade kako bi sportski objekti bili mjesto okupljanja mladih u cilju razvoja zdravih stilova života. J.V.Đ.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

MINISTAR PROSVJETE DAMIR ŠEHOVIĆ PORUČIO

Diplomom se ne završava proces obrazovanja Cjeloživotno učenje jedan je od najboljih odgovora na ekonomske, društvene, kulturne i ekološke izazove, kazao je juče ministar prosvjete Damir Šehović na završnoj EPALE (Elektronska platforma za učenje odraslih) konferenciji Centra za stručno obrazovanje i poručio da se stečenom diplomom ne završava proces obrazovanja. Crna Gora nastoji, istakao je on, da se kroz zakonska, strateška i druga dokumenta u oblasti obrazovanja, vremenski i sadržajno uskladi sa evropskom politikom obrazovanja odraslih. Danas imamo više od 100 ustanova koje se bave tom vrstom obrazovanja, rekao je Šehović i istakao da kvalitet ljudskih resursa predstavlja sastavni dio nacionalnog bogatstva i značajnu polugu za ekonomski rast i razvoj. “Stoga, kvalitet nastavnog kadra u sistemu obra-

zovanja odraslih predstavlja ključ uspjeha u reformskom procesu. O tome dovoljno govori podatak da uspješnost obrazovne reforme čak u 75 odsto zavisi od uslova u kojima se reforma ostvaruje, uključujući kompetencije onih koji je sprovode, a u svega 25 odsto od dobrih ideja”, naglasio je Šehović. Svaki pojedinac, kako je rekao, mora biti svjestan da se učenje ne završava stečenom diplomom škole ili fakulteta i da je to proces koji mora trajati koliko i mi. “Odgovornost je na nama samima, a na državi je da obezbijedi uslove, ukaže na važnost i podstakne cjeloživotno učenje”, naglasio je Šehović. Privredna komora je u prethodnoj godini organizovala 51 edukativnu aktivnost koju je pohađao 2.621 učesnik, dok su za prvih 10 mjeseci ove godine na 43 edukativne aktivnosti imali 2.759 učesnika,

Sa jučerašnje konferencije kazao je predsjednik te institucije Vlastimir Golubović predstavljajući projekte u kojima je Privredna komora partner sistemu obrazovanja. “Trend rasta učesnika potvrđuje činjenicu da privreda Crne Gore sve više

prepoznaje potrebu za inoviranjem svojih znanja”, poručio je on. Centar za stručno obrazovanje kao nacionalni servis podrške cjeloživotnom učenju u okviru dva ciklusa EPALE projekta realizovao je brojne aktivnosti, kojima

je doprinio podizanju svijesti o značaju obrazovanja odraslih i motivisao opštu i stručnu javnost za korišćenje elektronske platforme i promociju EPALE zajednice u Crnoj Gori, istakao je direktor Centra Duško Rajković. J.V.Đ.

Ekskluzivni uvoznik renomiranih svjetskih proizvođača robe široke potrošnje i duvanskih proizvoda Raspisuje konkurs za sljedeće radno mjesto: Administrator web stranica i društvenih mreža Opis posla: • Razvoj, implementacija, uređivanje i održavanje postojećih i novih web stranica/društvenih mreža • Kreiranje digitalnog sadržaja, unos podataka • Dizajn i prilagođavanje materijala (tekstova) prema zadatim standardima • Kreiranje novih ideja u cilju poboljšanja poslovanja grupacije • Svakodnevna priprema i objava vijesti/podataka na web stranicama i društvenim mrežama • Svakodnevna interakcija sa korisnicima kroz odgovaranje na upite i komentare pristigle putem web stranica i društvenih mreža • Izrada mjesečnih izvještaja temeljenih na analizi podataka za svaki od segmenata posla i prezentacija preporuka daljnjih aktivnosti za njihovo unapređenje Poželjne kvalifikacije i osobine:. • Odlično znanje engleskog jezika • Visok nivo poznavanja rada na računaru (MS Office programi) • Iskustvo u Internet marketingu (posmatraće se kao prednost) • Znanje o web oglašavanju (Facebook, Instagram, Google Ads, Twitter i YouTube) • Iskustvo u radu sa alatima za grafičku obradu, slika, videa i teksta (Adobe Illustrator, Adobe Photoshop) • Iskustvo u administriranju/održavanju web stranica • Najmanje 2 godine rada na istim ili sličnim poslovima • Sposobnost kreativnog razmišljanja i pronalaženja inovativnih rješenja • Dobra komunikativnost i organizaciona sposobnost • Odgovornost i poštovanje zadatih rokova • Vozačka dozvola B kategorije Ukoliko smatrate da ste orjentisani na rezultate, organizovani i odgovorni, uporni i istrajni, želite dinamičan i zanimljiv posao u timu, pošaljite CV na e-mail info@plusmne.com sa naznakom „Za konkurs“. Za sve potrebne informacije obratite se na broj telefona 020/875-773, 069/308-846. Konkurs traje do 30.11.2018. godine

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

aktuelno

Savjet izabrao novog generalnog direktora rtCg

Šundić prvi čovjek javnog servisa

⌦ Marina Ilić

Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) izabrao je juče Božidara Šundića za generalnog direktora Javnog servisa. Šundić je izabran većinom glasova članova Savjeta. Naime, od devet članova, sedam je glasalo za Šundića, dok dva člana nijesu glasala. Podsjećamo, na konkurs za izbor čelnog čovjeka Javnog servisa, osim Šundića, prijavili su se i spiker u RTV Bar Branislav Nikezić, zatim Željko Đukić, kao i bivši direktor Pobjede Dragoljub Šarović i direktor RTV Nikšić Milutin Stijepović. Ipak, Stijepović je povukao kandidaturu, a Nikezić i Đukić nijesu zadovljavali uslove za tu funkciju, te je Savjet imao zadatak da izabere između Šundića i Šarovića. Šundić je, podsjetimo, bio vršilac dužnosti direktora RTCG-a od juna. On je istakao da će u narednom periodu RTCG nastojati da opravda ulogu koju ima u društvu.

■ Potrebno

više edukativnih emisija

Na dnevnom redu sjednice su bili i izvještaji o realizaciji Programsko produkcionog plana Televizije, Radija i Portala RTCG za prvih šest mjeseci ove godine. Direktor Radija Crne Gore Radojica Bulatović saopštio je da su u tom periodu do izražaja posebno došli mladi novinari. “Očekujemo digitalnu opremu. Ne zapostavljamo ni obaveze medijske pismenosti”, rekao je Bulatović kratko. Član Savjeta Milan Radović pohvalio je rad zaposlenih u RCG. “Preporuka je da u informativnim emisijama imamo više sagovornika”, kazao je Radović. Sa njim se saglasio i Goran Sekulović, i dodao da očekuju što više edukativnih

Šundić emisija o manjinama, kao i da u narednom periodu bude više tema o identitetskim pitanjima. Akademik Perko Vukotić osvrnuo se na posebnu situaciju u kojoj je produkcioni plan realizovan. “Praćenje lokalnih izbora u tom periodu, omelo je realizaciju nekih planova. Ipak, zadovoljan sam što je procenat informativnih programa pao ispod 50 procenata”, kazao je Vukotić. On je naveo da je i dalje malo dokumentarnih, kulturnih, naučno-obrazovnih sadržaja. “Nažalost, u uvom prvom polugodištu je naučno-obrazovni program imao najmanje sadržaja, svega dva odsto. Nadam se da ćemo do kraja godine imati drugačiji procenat”, istakao je Vukotić. On je, takođe, naglasio da postoje brojne kontraverze oko ekološkog stanja, te da bi trebalo realizovati sadržaje posvećene ovom problemu. Član Savjeta Vladimir Pavićević podsjetio je da tokom prvih šest mjeseci radio drugi menadžemt RTCG, te je pohvalio realizaciju program-

sko-produkcionog plana u tom periodu. “Vidi se koliko je istraživačkih tema menadžment radio. Zastupljenost svih grupa bila je jednaka, imali smo izbalansiran odnos”, naglasio je Pavićević i pitao šta je sa istraživačkom redakcijom, te da li će se odabir tema nastaviti.

■ uvesti

Parlamentarni kanal

Odgovarajući na ovo pitanje, Šundić je kazao da Mehanizam i dalje radi, te da menadžent pomaže u realizaciji njihovih emisija. “Što se tiče sugestija vezanih za emisije za ekologiju, napravićemo takvu redakciju. Što se tiče istraživačkog novinarstva, Mehanizam radi, pripremaju emisije, razvija se i dalje. Čak pomažemo u svemu onome što traže od nas i smatram da to treba da se razvije. Istraživačko novinarstvo treba dalje razvijati”, predočio je Šundić. Ipak, on naglašava da RTCG ima problem sa

dopisništvom. “Kada Nacionalni javni servis bude imao dopisništvo u svim crnogorskim gradovima, kada bude prisutan u Briselu, evropskim prestonicama, neće biti problem da imamo informacije. Ali moramo priznati da to košta. Mi radimo na tome i taj projekat je gotov”, rekao je Šundić. Osim toga, on je ukazao na problem prenošenja sjednica Skupštine i suđenja. “Radimo po sedam sati. Sve naše planirane emisije su juče bile otkazane. Moramo pod hitno da uvedemo

parlamentarni kanal. Neka se na tom kanalu prenosi Skupština i neka se to odvoji. Ako se tome doda suđenje, nama se dešava da mi 10 sati prenosimo samo Skupštinu i suđenja, a to nam je obaveza”, istakao je Šundić. Na sjednici Savjeta je pohvaljen rad Porala RTCG. “Radimo sve događaje koje prate radio i TV i mi se trudimo da unaprijedimo sadržaj. U tehnološklom smislu dosta smo se unaprijedili, dosta smo aktivni na društvenim mrežama imamo displej kampanje. Sve što smo predvidjeli planom i programom smo ostvarili, i u tehnološkom smislu”, kazao je rukovodilac MMC-a Ilija Šuković. Vukotić je dodao da je portal najbrže rastući mediji u RTCG, kako tehnološki tako i po obimu uticaja na javnost. “Portal je najbrže rastući medij u javnom servisu i to će se nastaviti ubuduće jer je životni ritam da se nema vremena za sjedjenje uz TV ili radio, a portal jako brzo i kratko prenese informacije da će to svi da pročitaju i vjerujem da će vam se pružiti još veća podrška jer ste najmanji potrošač. Apelujem na menadžment da vam još više pomogne”, poručio je Vukotić. Članovi Savjeta usvojili su Plan RCG za prvih šest mjeseci.

Sa jučerašnje sjednice Savjeta RTCG

MARKETING

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

Povodom Odluke predsjednika Crne Gore, g-dina Mila Đukanovića, broj: 01-1714/2018 od 29.11.2018. godine, o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Tuzi, za 03. mart 2019. godine, shodno ovlašćenjima iz člana 16 Zakona o biračkom spisku, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavještava sljedeće: -Broj birača u biračkom spisku u opštini Tuzi po kome su održani prethodni izbori 15.04.2018. godine je 11744; -Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Tuzi na dan 29.11.2018. godine je 11941; -Uvid u birački spisak birač može ostvariti lično, svakim radnim danom u terminu od 08 do 14 h, na šalteru Filijale Tuzi, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš ). Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak. *Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. S obzirom da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebivalište.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Podgorica, 30. novembar 2018. godine

CRNA GORA CRNE GORE spisku ("Sl. list Crne Gore", br. 10/14, 20/15 i 92/17), Ministarstvo unutrašnjih poslova, saglasno članuVLADA 17 Zakona o biračkom MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Podgorica, 30. novembar 2018. godine OBJAVLJUJE Ministarstvo unutrašnjih poslova, saglasno clanu 17 Zakona o birackom spisku ("Sl. list Crne Gore", br. 10/14, 20/15 i 92/17), Numerički tabelarni prikaz podataka o OBJAVLJUJE promjenama nastalim u biračkom spisku u opštini TUZI Numericki tabelarni prikazspisak podataka o promjenama nastalim u birackom u odnosu na birački po kome su održani prethodni izbori u opštini spisku TUZI u opštini TUZI u odnosu na biracki spisak po kome su održani prethodni izbori u opštini TUZI u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori u opštini 1) Broj birača Broj birača u biračkom spisku u opštini TUZI 15.04.2018. 11744 po kome su održani prethodni izbori Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini TUZI

29.11.2018.

2) Broj novoupisanih birača i to:

11941 229

a) Birači koji su biračko pravo stekli punoljetstvom

209

b) Birači koji su prijavili prebivalište u Crnoj Gori

c) Birači koji su biračko pravo stekli prijemom u crnogorsko državljanstvo

3) Broj birača za koje je izvršena promjena upisa na osnovu prijave, odnosno odjave prebivališta u Crnoj Gori

182

4) Broj birača brisanih po osnovu:

a) Činjenice smrti

b) Gubitka crnogorskog državljanstva

c) Odjave prebivališta van Crne Gore

5) Broj birača koji su promijenili lično ime

6) Broj birača kojima je promijenjen jedinstveni matični broj

7) Broj birača kojima je promijenjen datum prijave poslednjeg prebivališta

8) Broj birača kojima je promijenjen datum prijave prebivališta u Crnoj Gori

9) Broj birača kojima je promijenjeno biračko mjesto 10) Ostalo

148 2 10

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

marketing

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

BIJELO POLJE: OTVOREN DNEVNI BO

LIJEPO OKRUŽEN ŽIVOT U TREĆEM Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović i generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija, juče su svečano otvorili Dnevni boravak za stara lica. Direktor JU Dom starih, Dejan Pavićević, kazao je da je finansijska sredstva za ovaj Dnevni boravak obezbijedilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja u saradnji sa opštinom Bijelo Polje. “U našem gradu ima dosta usamljenih starih osoba kojima je potrebna pomoć, lijepa riječ, druženje sa vršnjacima, medicinska njega, a sve to iz razloga što su njihovi bližnji okupirani obavezama i nisu u mogućnosti da im se posvete u potpunosti. U želji da pomognemo i zadovoljimo socijalnu, psiho fizičku i zdravstvenu dimenziju života starih osoba, odlučili smo da otvorimo Dnevni boravak kapaciteta 20 mjesta. Korisnici boravka biće lica koja se nalaze na evidenciji Centra za socijalni rad Bijelo Polje, a usluge će pružati socijalni radnici i medicinsko osoblje naše ustanove. Dnevni boravak je koncipiran tako da se stare osobe druže, razgovaraju i koriste usluge u skladu sa afinitetima. Suština je da im se pruži ono što nemaju kod kuće, a to je bogat društveni život u

prijatnom okruženju”, istakao je Pavićević. Prvi čovjek opštine je naglasio, da se ova aktivnost realizovala u međusektorskom dogovoru Ministarstva rada i socijalnog staranja, opštine Bijelo Polje i JU Dom starih. “Imamo još jedan vid socijal-

ne zaštite u Bijelom Polju koji je namijenjen pripadnicima trećeg doba. Ovaj sadržaj će upotpuniti njihove dnevne aktivnosti, povećati njihovu socijalnu inkluziju, omogućiti im mjesto gdje mogu da se druže i nadam se da ćemo imati još takvih sadržaja”, kazao je Smolović. Ku-

RASPRAVA O AKCIJI ZA

Razmotreni p

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

U Bijelom Polju održana je Javna rasprava o Nacrtu Lokalnog plana akcije za integraciju Roma za period 2018-2022 godina. Sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu, Saida Čikić, pojasnila je da se Plan radio u skladu sa Strategijom na nacionalnom nivou koja se tiče integracije Roma i Egipćana u društvene tokove. “Prilikom izarade ovog dokumenta imali smo model koji je uradila Zajednica opština Crne Gore i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, ali smo se

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

aktuelno

oraVak Za stara liCa

nje i Bogat m doBu

Sa otvaranja Dnevnog centra za stare ševija je rekao da otvaranjem Dnevnog boravka nadležni pokazuju odgovornost prema najstarijoj kategoriji stanovništva. “Opština Bijelo Polje u kontinuitetu pokazuje društvenu odgovornost. Ova opština je razvila Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju i to je bio

prvi Dnevni boravak za djecu sa posebnim potrebama u Crnoj Gori. Danas je ovo jedan od mnogih socijalnih servisa koje je opština Bijelo Polje prepoznala, naravno da je podršku pružilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja”, kazao je je Kuševija. B.Č.

a integraCiJu roma Za PerioD 2018-2022

problemi romske zajednice prilikom izrade Plana bavili našom sredinom. Detaljno smo razmotrili sve probleme sa kojma se susreće romska populacija u Bijelom Polju i pripremili mjere i aktivnosti koje će doprinijeti integraciji Roma u društvenu zajednicu”, kazala je Čikić. Rukovodilac Odjeljenja za kancelarije u Sekretarijatu za lokalnu samoupravu Miloš Kljajević rekao je da se ovaj Plan usklađen sa međunarodnim aktima i sa domaćim zakonodavstvom. “Rukovodeći se pomenutom

strategijom tim koji je radio na izradi plana pridržavao se principa iz strategije, a to su princip ravnopravnosti, nediskriminacije, desegregacije i aktivne afirmacije. Plan sadrži sljedeće oblasti, a to su su pravni status, stanovanje, obrazovanje, zdravstvena zaštita, zapošljavanje, socijalni status i porodična zaštita, kultura, identitet, informisanje i sport”, naglasio je Kljajević. Riječi je bilo i o rješavanju stambene problematike za Rome i prevozu djece do škole, što je takođe obuhvaćeno ovim Akcionim planom. B.Č.

27 Vuković u Kučima

VukoVić: u infrastrukturu kuča uloženo gotoVo 1.800.000

Primjer kako se građani mogu dobro organizovati

“Drago mi je što danas mogu reći da se Glavni grad tokom protekle četiri godine, u odnosu na razvojne potrebe Kuča, odnosio na adekvatan način”, saopštio je gradonačelnik dr Ivan Vuković i istakao da je u različite projekte na unapređenju kvaliteta i održavanja i izgradnje komunalne infrastrukture ovog područja uloženo gotovo 1.800.000 eura. On je juče sa saradnicima na poziv dugogodišnjih partnera Fondacije za razvoj Kuča obišao ovaj dio Podgorice. “Zahvaljujući tome, mi danas na teritoriji Kuča imamo preko 50 km novoprobijenih puteva, od če-

ga 30 km asfaltiranih puteva, kilometar kanalizacije i novu javnu rasvjetu u većini kučkih sela. U tom smislu, želim da iskažem poštovanje za ono što su učinci prethodne gradske uprave i da obećam da ćemo mi tim putem nastaviti”, saopštio je Vuković. “Mi nismo mogli toliko posla uraditi sami i zato želim da istaknem podršku koju smo imali sve ovo vrijeme od Udruženja za razvoj Kuča „Marko Miljanov“, kao i od Vojske Crne Gore čije su jedinice bile angažovane na probijanju ovih putnih pravaca. U svakom slučaju, mislim da ovo može poslužiti kao primjer ljudima u dru-

gim djelovima Podgorice, prije svega, način na koji su se ljudi ovoga kraja organizovali, a onda i način na koji su uspostavili saradnju sa Glavnim gradom. Sve ovo već daje konkretne rezultate, a mi ćemo, svakako, uložiti maksimalni napor kako bi u narednim godinama tih rezultata bilo što više”, istakao je gradonačelnik i zaključio da je potpuno prikladno što je posjeta početa obilaskom ovog prostora gdje se nalazi monumentalni spomenik posvećen stradalima u NOB-u. “To je samo jedno od obilježja koje svjedoči o junačkoj prošlosti i privrženosti ljudi ovoga kraja Crnoj Gori”.

in memeoriam

Rajko Rajović, uglednik i zaslužnik

Početno školovanje završio je u Spužu u ratnim, nastavio u poratnim danima. Tadašnju realnu Gimnaziju završio je u Podgorici i Nikšiću, učiteljsku u Herceg Novom, profesorske studije na Cetinju. Službovanje prosvjetarsko počinje u mjestu Ravno-Piva, nastavlja u Bileći, potom u Golubovcima pa u rodnom Spužu. Svuda ostaje zapamćen kao poseban pedagog sa širokim znanjem i razumijevanjem, sa moralnim i etičkim postupcima za primjer. To je potvrđivao na svim poslovima koje je besprekorno obavljao, posebno kao direktor tada objedinjeg danilovgradskog osnovnog obrazovanja, kada ugledna škola “Vuko Jovović” u jed-

Rajko Rajović nom danu dobija tri visoka priznanja, “Oktoih”, potom jugoslovensku nagradu “Kurir Jovica” i Orden zasluga za narod. Na svim zadacima bio je posvećenik, posebno kada je stao na čelo kolone učitelja i učiteljske djece i podigao spomenik crnogorskom Učitelju u Danilovgradu, gdje je radila prva učiteljska škola u Crnoj Gori.

Takav je bio i kao fudbaler i sportski radnik skoro tri decenije u klubu Zora iz Spuža, u vremenu kada se igralo iz ljubavi i na utakmice putovalo starim kamionima, zatim kao amaterski reditelj u KUD “Adam Lučić” koje je u tom vremenu bilo među boljima u Crnoj Gori. Bio je u zaljubljen u lov, posebno u druženje. Do potonje ure okupljao je široko društvo u kome su ponekad bile po tri generacije. Život je poklonio drugima. Davao je sa obje ruke, svima i đacima i prijateljima i bližnjima, svim ljudima kada su bili u nevolji. Takav je bio Rajko Rajović, dostojni potomak stare barjaktarske crnogorske kuće, uglednik i zaslužnik. D.Mitov Đurović

aktuelno

Posjeta Predstavnika UdrUženja Penzionera PredsjednikU oPštine

RazmatRaće otvaRanje naRodne kuhinje

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

Opština ima razumijevanja za probleme i potrebe penzinera i nastoji da im, u mjeri mogućeg, olakša svakodnevnicu, čulo se tokom jučerašnje posjete predstavnika Udruženja penzionera koji su se sastali sa predsjednikom opštine Stevanom Katićem. Opština pomaže i kroz projekat „Njega starih lica“, odnosno službu gerontodomaćica, obezbjeđivanjem besplatnog prevoza za najugroženije, te plaćanjem prostorija za rad Udruženja i isplaćivanjem jednokratnih pomoći. Kako je kazao predsjednik Udruženja, Aleksandar Radulović, stoti-

njak penzionera ima neriješeno stambeno pitanje, a tridesetak je u „kritičnoj situaciji“, pa stoga traže od opštine da opredijeli lokaciju za izgradnju stanova i oslobađanje od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Katić je rekao da će nakon usvajanja PUP-a, koji predviđa zone za kolektivne stambene objekte, biti moguće odrediti lokaciju koja je planskom dokumentacijom predviđena za tu namjenu. Iako su mogućnosti ograničene, kazao je on, jer je u proteklom periodu preko 60 odsto opštinske zemlje upisano na državu opština će naći nači-

ona da pomogne. Izazovi u radu sa kojima se suočavaju mjesni ogranci Udruženja treba da budu rješavani u dogovoru sa Sekretarijatom za lokalnu samoupravu. Pohvalili su potez opštine da osigura veći broj besplatnih karata za penzionere. Iz Udruženja su tražili formiranje narodne kuhinje za socijalno ugrožene kategorije, među kojima su i penzioneri. Lokalna uprava je stava da ovoj ideji treba pristupiti sa ozbiljnom analizom i dobrim planom, te je dogovoreno da će ona biti predmet razgovora sa hercegnovskim Crvenim krstom, NVO sektorom i ostalim. S.M.

Radovali se kao nekada

risan: korisnici ª Grabovcaº obilježili nekadašnji Praznik 29. novembar

U Domu starih “Grabovac” u Risnu preksinoć je obilježen 29. novembar Dan Republike, odnosno praznik kojim se u bivšoj SFRJ obilježavala godišnjica Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943. godine. U programu su učestvovali učenici OŠ “Veljko Drobnjaković” iz Risna, koji su simbolično polagali pionirsku zakletvu, pjevali, glumili. U muzičkom dijelu programa nastupali su članovi muzičke sekcije doma na čelu sa profesorkom Sandrom Pasković, koji su osim nekadašnje himne Hej Sloveni, pjevali i ostale pjesme iz NOR-a. Pjesnici Milosav Miško Prelević, Miroje Vuković i pjesnikinja Vjera Bojanić, govorili su stihove, a za muzički dio programa bio je zadužen kantautor Marinko Pavićević. Korisnici Doma starih uglas sa gostima pjevali su pjesme iz NOR-a, i prisjećali se davnih dana i radnih akcija, a nakon Noći mode, zasigurno će i ovu noć pamtiti dugo tim prije jer je ovo za većinu korisnika Dan zemlje koju su gradili i za koju su se borili, zemlje koja ce uvijek ostati njihova. Jedan od korisnika prof. Radoje Radulović (84) je prijatno iznenađen programom koji su iz uprave osmislili za njih. “Ja sam već četiri godine ovdje i ovo je prvi put da imamo ovakav program, to je veliko iznenađenje, a ja kada bih imao moć, vratio bih ono sta-

Sa svečanosti u Domu za stare

U ovoj ustanovi se trude da život korisnika u domu učine što kvalitetnijim, sadržajnijim, o čemu najbolje govori i ova noć, potom “Noć mode”, modna revija u kojoj su s u ulogama manekenki našle korisnice doma.

ro vrijeme da idemo ponovo na neke zajedničke akcije, zajedno da gradimo, i da budemo ljudi na prvom mjestu i rodoljubi. Bio sam učesnik na pet radnih akcija i ne mogu to nikada zaboraviti, kaže Radulović. Đuro Pribilović (90 godina), kazao je da je učestvovao u ratu, kao dijete od 14. godina. “Pamtim mnogo toga, vrijeme socijalizma je nešto najdragocjenije, tu su mi najljepše uspomene, tu je moj život. Bio sam učesnik i na radnim akcijama i u partijskim ško-

lama. Mnogo sam iznenađen programom večeras, vratili su me u neko drugo vrijeme”, kazao je on. U ovoj ustanovi se trude da život korisnika u domu učine što kvalitetnijim, sadržajnijim, o čemu najbolje govori i ova noć, potom “Noć mode”, modna revija u kojoj su s u ulogama manekenki našle korisnice doma. Zatim redovno se organizuju izleti, pozorišne predstave, projekcije filmova, a ono što je posebno zanimljivo je objavljivanje i časopisa “Glas Grabovca” ko-

ji izlazi jednom mjesečno, u kojem tekstove pišu upravo korisnici. Direktor JU Dom starih Grabovac Srđan Drgaomanović, kazao je da je ponosan na kompletan kolektiv. “Riječi su suvišne. Toliko emocija na jednom mjestu može izazvati samo požrtvovan i sa puno ljubavi truda i rada svih zaposlenih. Veliko hvala svima koji su učestvovali u večerašnjem programu i učinili ovu noć nezaboravnom za naše korisnike- kazao je on. I.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

aktuelno

Kolašin: Konvencija o saradnji gradova na eU projeKtima

Turizam je oslonac grada

Penzioneri kod Katića

završena javna rasprava o nacrtU odlUKe o BUdžetU opštine tivat

Predlog budžeta na skupštini u decembru

Rasprava o bužetu

hiljada, dok su kapitalne donacije 1,5 miliona eura. Preneseni prihodi iznose šest miliona eura. “Što se tiče izdataka, tekući rashodi su planirani sa uvećanjem 4,18 odsto u odnosu na ovu godinu. Najveće učešće imaju kapitalni izdaci – 13.129.000 eura, odnosno nešto više od 62 odsto”, saopštila je sekretarka za finansije i lokalne javne prihode Rajka Jovićević. Predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac saopštio je da je budžetom predviđen million eura za asfaltiranje lokalnih saobraćajnica i 150 hiljada za ulaganja u ostalu infrastrukturu, a da će konačna verzija odluke biti formirana na osnovu prioriteta koje dostave MZ. Sopstveni prihodi Opštine su planirani u iznosu od 11.072.000 eura. Od toga su lokalni porezi planirani u iznosu od 5,9 miliona eura, što čini 28,14 % ukupnih budžetskih prihoda. Z.K.

Sa skupa u Kolašinu raspisujemo konkurs za projekte, kako on objašnjava, iz tih oblasti i mi po utvrđenim kriterijumima dijelimo sredstva. „Turizmu 54 projekta, poljoprivredi 18 i tako redom. Lako je na obali stvarati turističku ponudu, mi je sada stvaramo u zaleđu i ruralnom dijelu jer je zahvaljujući podršci EU fondova izgrađeno 24 bazena. Uz bazen, idu smještajni kapaciteti, pa konoba, restoran i turista ima šta traži. Potvrđuje to i činjenica da je Biograd na Moru sa 400.000 noćenja, prije nekog vremena do milion i 200.000

noćenja“, kazao je Čupić. Doktor turizmologije Veselin Drljević je govorio o strategiji sportskog turizma u Kolašinu i Mojkovcu, predstavljajući svoj doktorski rad. Idealni klimatski uslovi treba da budu praćeni nadgradnjom postojeće infrastrukure i dobrim menadžmentom jer nije nemoguće da se za 60 dana po osnovu sportskog turizma ostvari 9.000 pansiona. On je pozvao gradove učesnike konvencije da svoje sportske ekipe pošalju na pripreme u Kolašin i Mojkovac. Z.B.

tivat: na ª Wild BeaUty aWardº nagrada za hotel regent

Murano restoran godine Sa dodjele nagrada u turizmu Restoran Murano u hotelu Regent proglašen je restoranom godine na dodjeli nagrada “Wild Beauty Award”. „Počastvovani smo ovom nagradom koja je uzela u obzir kvalitet proizvoda korištenih u kulinarstvu i nadasve reformatorsku notu prezentacije hrane koju njegujemo od samog otvaranja hotela Regent. Inspiraciju sa velikim zadovoljstvom nalazimo u bogatoj gastronomskoj tradiciji Boke, Crne Gore i kompletnog Jadrana te sa uživanjem približavamo kuhinju ovog regiona iskusnim svjetskim put-

nicima instančanog ukusa i njihova pohvala je najveći kompliment. Takođe, vjerujem da smo uspjeli sebi i domaćim ljubiteljima dobre kapljice i gastronomskog uzitka približiti reformisanu verziju nekih domaćih jela.“ izjavio je Željko Knezović, Menadžer za hranu i piće hotela Regent i dodao da “pored niza nagrada koje je hotel Regent i Murano dobio a posljednje su bile 3 *Haute Grandeur nagrade za restoran Murano, nagrade sa domaće i regionalne scene poput Wild Beauty Award su nam ipak najdraže.“ Žirijem je

predsjedavao Damir Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, a članovi su bili: Željka Radak Kukavičić, direktorica NTOCG, Ćazim Hodžić, direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, profesor dr Ivo Županović, profesor gitare Srđa Bulatović, profesor kulinarstva Milan Bukarica, Svetlana Popović Vujotić, novinarka RTCG i Sanja Golubović, urednica Caffe Montenegro časopisa.” Z.K.

Foto:Vedran Ilic

Javna rasprava o Nacrtu odluke o budžetu Opštine Tivat za 2019. godinu, koja je trajala 15 dana, završena je juče. Tokom rasprave koja je počela 13. novembra, održani su okrugli stolovi sa NVO, sa sportskim klubovima, predstavnicima javnih preduzeća i ustanova, sa predstavnicima političkih partija i predstavnicima sekretarijata, te centralna javna rasprava. Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode će sačiniti izvještaj sa javne rasprave. Predlog budžeta naći će se pred odbornicima tivatske Skupštine tokom decembra. Budžet Opštine Tivat za sljedeću godinu planiran je u iznosu od 20,961.000 eura, što je oko četiri odsto više planiranih prihoda u odnosu na tekuću godinu. Sopstveni prihodi su planirani u iznosu od 11.072.000 eura, ustupljeni prihodi u iznosu 2.309.000, donacije, odnosno sponzorstva kulturnih programa 80

Milosav Bato Bulatović, predsjednik kolašinske opštine, na jučerašnoj Konvenciji o saradnji gradova na EU projektima istakao je da je turizam nekadašnji ali i sadašnji oslonac Kolašina. On je kazao da je u gradu najavljena izgradnja nekoliko hotela. “Moramo sa kompletnom organizacijom u lokalnoj zajednici biti spremni za kapitalne investicije koje se rade oko Kolašina“, kazao je on. Ivan Čupić, savjetnik za EU fondove, objasnio je odnos Biograda na Moru prema ponudama i šansama koje daje Evropska zajednica, ističići da “ne mogu oni nama ‘baciti’ toliko projekata koliko mi možemo poslati. „Tako smo razmišljali, podizali kvalitet naše organizacije i kvalitet aplikacija i došli do toga da nam je u posljednjih devet godina odboreno 130 projekata od EU fondova”, kazao je on. LAG aplicira kod Brisela uvijek sa konkuretnim projektima iz oblasti turizma, poljoprivrede, komunalne infrastrukture. Kada dobijemo sredstva onda

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

kujović: Kupovina i slanje čestitKi danas su pr

Tek neka sTara viTrina zaTaknuTu izblijedjelu

ribližavaju nam se novogodišnji i božićni praznici. I dok trgujemo ukrase za jelku ili planiramo kako ćemo ih provesti, pašće nam na pamet kako smo nekada gotovo svi, bez izuzetka,pravili spiskove za slanje novogodišnjih čestitki. Nije bilo glavne ulice u crnogorskim gradovima koja nije bila nakićena štandovima sa čestitkama. Nerijetko je sve to pratio i neodoljivi miris pečenog kestena. Na sjeveru je čarolija bila kompletna kada bi provejala po koja pahulja nošena sjevernim vjetrom. U zaborav nijesmo gurnuli Djeda Mraza i Rudolfa, koji je vukao sanke prepune poklona za one koji su bili „dobri“ u staroj godini, ali čestitke su otrgnute iz naših života nadolazećim vremenom tehnologije i novog načina komunikacije. No, čini se da nam baš sada pred praznike, kada nam emocije lakše nadođu i čestitke fale kao i ne-

ka stara lijepa vremena. Umjesto takvih čestitki, one koje čitamo na displeju mobilnog telefona djeluju prazno i teško se oduprijeti utisku da su samo “otaljavanje posla” onoga ko je poslao. Posebno ako se sjetiš kako je ista čestitka vjerovatno putem “copy paste” otišla na još deset adresa. Izostale su one pisane rukom, sa pažljivo biranim božićnim motivima i sa iskrenim željama pravih prijatelja koje su dugo stajale na policama i ormarićima svakog doma. Naša sagovornica Draginja Kujović, kustos Zavičanog muzeja i etnografske zbirke, u sklopu etnologije,

Prodavci čestitki iz Sibirske ulice (Brković prvi sdesna)

pored ostalih, pručavala je i nas je, kako ona podsjeća, novogodišnje običaje. bio običaj da se jelke kite, a „Slanje novogodišnjih če- kupovana poklona je uvedestitki je dio običaja slavlje- na mnogo kasnije. Tada smo nja, dolaska kalendarske oskudijevali u nakitu za jelnove godine po gregorijan- ke, pa se ona kitila bombonskom kalendaru koji je čićima koji su bili specijaluveden 1582. godino dekorisani za none, nazvan je vogodišnju noć, po papi Grumotani u aluguru XIII. minijsku foI tada je liju različitih boja, kalendar usvojen prekriveni tako da celofanom je dosa resicaček noma. Pored ve godibombončine 31. deća, stavljan cembra a je pamuk za 1. januara prikaz snijeje Nova goga. Kupovao se dina. Slavljeu knjižarama speDraginja Kujović nje Nove godine po cijalno za tu namjenu justinijanskom kalendaru papir posebne strukture u je ostalo za pravoslavne ze- raznim bojama. Onda se remlje i pravoslavni svijet i oni zeo na uže trake od kojih su doček Nove godine slave 13. pravljene pletenice, kojima januara uveče, a 14. janua- su takođe ukrašavane jelke ra je Nova godina”, objasnila i kojima je kićen prostor gdje je ona. Kujović ističe da je to se čekala Nova godina. I tada su se dočeci organiobičaj koji prati slanje čestitki, koje se šalju prije dočeka zovali u hotelima i restoraNove godine, i karakteristič- nima, a u Kolašinu je glavno ne su za svijet koji po grego- mjesto sastajališta za tu pririjanskom kalendaru slave liku bio hotel Bjelasica. ove običaje. „Osim navedene dekoracije i kićenja jelke, pravljene su i kape različitih oblika Slavljenje nove i boja sa zvijezdama i ostagodine počelo lim ukrasima. Sve je to prapoSlije drugog tilo obilje hrane, igre i pjesme. Sve je to bilo baš pravo SvjetSkog rata slavlje, ali svemu tome su „Kod nas je slavljenje Nove prethodile čestitke, koje su godine počelo poslije Drugog u stvari obilježavale taj dosvjetskog rata. Naročito je bi- ček. Najviše su im se radovalo popularno slanje čestitki la djeca, a pošta je znala da 50-tih i 60-tih godina. Imale bude zakrčena čestitkama, su različite motive od snješ- mogle su se osim u pošti kuka bjelića, zimskih pejza- piti i u knjižarama i prodavža, ptičica, zvončića i šišar- nicama. E, kasnije se kupoki i naravno sa Djeda Mra- valo i kod uličnih prodavaca. zom koji na leđima nosi vre- U zadnjoj deceniji 20. vijeka ću poklona”, kazala je ona. naša čuvena Sibirska ulica U Zapadnoj Evropi, kako koja je i glavno šetalište koKujović objašnjava, od ranije spaja dva trga bila je preje datira običaj da se za No- puna prodavaca čestitki, tezvu godinu kupuju pokloni i ge su bile na svakom koraku da se stavljaju pod jelku. Kod a miris pečenog kestena da-

Atmosfera sa dočeka Nove godine od prije više decenija

Ptičice su bile čest dekor na čestitkama

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

rava rijetKost

a krije česTiTku

vao je posebnu draž pretprazničnog raspoloženja. Tada počinje i nakit da se prodaje, čega ranije nije bilo”, objasnila je Kujović. Od 15. decembra, počinje najčešće prodaja čestitki i to je, kako ona kaže, najljepši dio pretpraznične radosti. „U katoličkim zemljama na čestitkama je uvijek pisalo sretan Božić i Nova godina, jer im je Božić 25. decembra, uz to je išao i tekst: puno zdravlja sreće i koja se godina dočekuje. Kod nas je od tog njihovog običaja krajem 20. i sada 21. vijeku prešlo da se na čestitkama može naći natpis srećna Nova godina i Božić. Jedno vrijeme u 9. i 10. deceniji mogli smo da kupimo Unicefove čestitke koje su pakovane u kutijicama-kovertama od po 10 komada, takođe kod uličnih prodavaca”, kaže naša sagovornica. Veliki je bio broj i ovih običnih čestitki sa i bez koverti. U početku je bio običaj da se šalju čestitke u malim kovertama kao vizit karte, a doček Nove godine karakterisala je i pojava prskalica kojoj su se djeca najviše radovala. “Pogase se svijetla i onda se upale prskalice. Sad je zamijenjeno sve to petardama. Takođe, sad imamo kićenje jelki na trgu, što opet dolazi sa zapada. Tu se okupljao i najveći broj građana. U Kolašinu se sa kićenjem jelke ili bora na Trgu kreće sredinom 21. vijeka. Kod nas je u 9. i 10. deceniji uveden običaj i da Djeda Mraz ide od kuće do kuće i nosi poklone djeci u vrtićima i školama”, objasnila je Kujović. Ona smatra da je bilo ljepše poslati i dobiti čestitku nego što je danas. Sve to zamijenjeno je slanjem poruka preko mobilnih telefona. „Nekako je u kućama bila velika radost kad se dobije čestitka, svi čitaju pa se ona

stavlja na neko vidno mjesto dok se praznici ne završe”, kazala je Kujović. Ona podsjeća kako se primanje čestitke od nekog prijatelja vrednovalo kao njegova pažnja, odnosno činjenica da ih se sjetio. “Sad se obično dobije čestitka na telefonu, i kaže se “stiže mi poruka“, pročita se i brzo zaboravi. Jer to je trenutno, dok su čestitke čuvane i radi sjećana. Poneko i sad šalje čestitke, i jedino se a i rijetko mogu naći samo u poštama”, kazala je naša sagovornica. Ona je sigurna da će i ove godine dobiti u svom poštanskom sandučiću poneku čestitku. “Ja i danas dobijam čestitke od prijatelja sa zapada i jako im se radujem iako su poslovne čestitke Zavičajnom muzeju. Okitim obavezno i muzej ovom malom jelkom”, kazala je ona.

Mladi ne znaju šta je novogodišnja čestitka Čestitka je danas zaboravljena. Ovaj način čestitanja je prava rijetkost. Mlađe generacije gotovo da i ne znaju šta je čestitka. Nikad je nisu ni dobili, niti poslali. Elektronska pošta zamijenila je ovaj način komunikacije. Jedino se još na starinskim vitrinama može pronaći čestitka malog formata, ali sa velikim željama i mnogo iskrene ljubavi, poštovanja i pažnje. Tako se Kolašinac Boban Brković sjeća kako je sa drugovima Ilijom Medenicom i Svetom Pekovićem u čuvenoj Sibirskoj prodavao čestitke. Za čestitke se, kako kaže, u ta “srećna” vremena išlo za Beograd, a sa prodajom se počinjalo 15. decembra. “U to vrijeme bilo je moderno da se čestitke prodaju, da se nešto zaradi a i da budemo u trendu. Vozom do

Jedna od Draginjinih sačuvanih čestitki

Beograda 10 sati klackanja da se kupe čestitke i nazad. Oko 15. decembra se krene sa prodajom, bilo je još nekoliko raspoređenih štandova u Sibirskoj, obavezan je bio onaj veliki kasetofon jer se bez muzike nije ni prodavati moglo, a ulice pune ljudi, bila su to srećna vremena. Osjećala se prava praznična atmosfera u gradu, to su neka lijepa vremena. U svijetu je i dalje aktuelno slanje čestitki, kod nas ne. A tada smo se takmičili ko će više čestitki da dobije i skupljali smo najljepše. Nijesu one bile skupe, kao sad 50 centi-1 euro. Zarađivali smo za neki džeparac i da se potroši za jednu noć. Ode se do Beograda da se malo prošeta i provede. Da skoknemo do Beograda bilo je kao do Podgorice, a danas ni do Mojkovca ne možemo”, sjeća se Brković malo sjetno tih dana. Zorica Bulatović Čestitka sa željom za srećan Božić na engleskom jeziku

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

KULTURA

Izložba radova Ivane božovIć otvorena na Imanju Knjaz

Mediji kumuju raspadu osnovnih moralnih normi

Koja je najbolja prilika za pospremanje, za bacanje nepotrebnih, nagomilanih stvari, za pronalaženje onih za koje smo smatrali da smo ih davno izgubili, za arhiviranje, za slaganje i preslaganje? Tako opsežan zadatak čovek si ne može davati često u životu. Najbolja je prilika za to selidba. No često selidbe znaju biti hektična pakovanja u kutije koje će ostati neotvorene. Retki su oni koji mogu da rade inventuru, sagledavaju stvari i polako o njima odlučuju

Sa otvaranja izložbe

repertoar DANAS 1.12.2018.

FILM KRID 2

17.45 / 20.30 / 22.45 h

RežIja: Steven Caple Jr. MjeSto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 2.12.2018.

FILM ROBIN HUD - POČETAK

17.45 / 20.30 / 22.45 / 22.00 h RežIja: Otto Bathurst MjeSto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

⌦ Sonja Ičević

roz ovaj rad sam željela da prikažem realnu sliku društva u kom živimo i moje viđenje tipičnog čovjeka današnjice, koji se udaljio od svoje suštine.

Izložba fotografija mlade crnogorske umjetnice Ivane Božović, naslovljena “IntimaMedijski zločin iz beznađa”, otvorena je na Imanju knjaz u Podgorici. Božović se na svojoj drugoj samostalnoj izložbi domaćoj publici predstavila umjetničkom instalacijom u prostoru koja je dio njenog magistarskog rada. Rad je inspirisan ulogom i značajem medija u kreiranju opštih društvenih normi i trenda izobličene percepcije intime i ogoljavanja ličnih međuljudskih odnosa. “Riječ je o prostornoj instalaciji koja ilustruje moje viđenje uticaja medija i u krajnjem nas samih, kao njenih konzumenata, na promjenu percepcije intime i njeno obesmišljavanje. Ideju za ovaj projekat nosila sam dugo, mijenjala je, dopunjavala, a koncept i instalacija su konačnu formu dobili tek u prostoru gdje je postavka pripremana. Kroz rad sam željela da prikažem realnu sliku društva u kom živimo i moje viđenje tipičnog čovjeka današnjice, koji se udaljio od svoje suštine”, kazala je Božović.

Rijaliti nam se se ekrana uselio u spavaće sobe i prijeti da potisne čiste emocije, intimu, tajne rezervisane samo za četiri zida. Polako za nama ostaje svijet nekih ranijih generacija koje su na svoj način, suzdržani i dostojanstveni način imale osjećaj za mjeru, za važno, za nedodirljivost ličnih stvari

U radu je akcenat stavljen na muško-ženske odnose jer, kako objašnjava umjetnica, mediji svakodnevno plasiraju različite prikaze muškarca i žena, promovišući nove vrijednosti i šaljući poruke i slike o tome kako bi trebali odnosi među polovima da izgledaju. “Suština odnosa se sve više gubi, jer ljudi u bijegu od tereta svakodnevnog života i borbe za preživljavanje traže instant zadovoljstvo i jeftinu zabavu koju im mediji serviraju. U tom smislu, mediji oz-

biljno kumuju raspadu osnovnih moralnih normi”, smatra umjetnica. Najintimniji trenuci, dodaje, sve više liče na neku vrstu performansa, a sve manje na uzvišeni ljubavni čin. “Rijaliti nam se sa ekrana uselio u spavaće sobe i prijeti da potisne čiste emocije, intimu, tajne rezervisane samo za četiri zida. Polako za nama ostaje svijet nekih ranijih generacija koje su na svoj način, suzdržani i dostojanstveni način imale osjećaj za mjeru, za važno, za nedodirljivost ličnih stvari”, zaključila je Božović. Profesorica na Fakultetu vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran i mentorka rada Marija Džoganović je, otvarajući izložbu, kazala da naziv izložbe nudi intrigantne i ključne riječi - mediji, beznađe i intima. “Mediji su sveprisutni i neodvojivi od života, a mi smo njihove sveprisutnosti sve manje svjesni... Umjetnica u svom radu koristi medijske forme - ekran, kameru i neku vrstu scene rekreirajući medijsku dominaciju životima svih nas i postavlja pitanja Šta se desilo sa intimom? Koliko smo daleko od sopstvene suštine i koliko smo blizu stereotipima koji su nam nametnuti”, kazala je Džoganović.

Atvud piše nastavak “Sluškinjine priče”

Književnica Margaret Atvud piše nastavak svog romana “Sluškinjina priča”, koji je prodat u više miliona primjeraka širom svijeta i pretočen u nagrađivanu televizijsku seriju. Roman “The Testaments” biće objavljen u septembru iduće godine, saopštio je izdavač “Nan A. Talese/Doubleday”. Radnja knjige dešava se 15 godina nakon posljednje scene s naratorkom “Sluškinjine priče”. Roman Margaret Atvud o totalitarnom društvu u imaginarnoj zemlji Gilijad bio je bestseler kada je prvo objavljen 1985. godine i ponovo postao popularan poslije izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD 2016. godine. Na osnovu tog romana nastala je istoimena serija za televiziju Hulu. Atvud je u saopštenju rekla da je nastavak inspirisan pitanjima čitalaca o Gilijadu i o “svijetu u kome živimo”. R.K.

Putovanje po zemlji Kim Džong Una Knjige “Sjeverna Koreja putovanje po zemlji Kim Džong Una” putospisateljice Snežane Radojičić i tribina o njenom putovanju u Sjevernu Koreju biće priređeni u ponedjeljak, 3. decembra, u Miltimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” sa početkom od 19 sati. U okviru tribine Radojičić će ukratko opisati svoj put, od časa kada je rekla ‘ne’ konvencionalnom životu, do danas. Snežana Radojičić pisac i nomad, putuje na biciklu oko svijeta od 2011. godine. Za to vrijeme prošla je oko 55 hiljada kilometara i obišla oko 40 zemalja. Nedavno se ‘oprostila’ s Azijom i Okeanijom i prije prelaska na latinoamerički kontinent održaće niz putničkih tribina u regionu. R.K.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

OMAŽ DIVI JUGOSLOVENSKOG GLUMIŠTA U TIVTU

SJEĆANJE NA VOLJENU MILENU

Omaž divi jugoslovenskog glumišta Mileni Dravić priređen je u Tivtu, u organizaciji tivatskog Centra za kulturu, sa kojim je čuvena umjetnica izuzetno uspješno sarađivala na nekoliko projekata. U sklopu programa publika je bila u prilici da pogleda radni snimak predstave “Bokeški Dmol” Stevana Koprivice, u režiji Milana Karadžića. Direktor Centra za kultruru Neven Staničić kazao je da je Milena Dravić bila voljena širom bivše Jugoslavije, te da mu je drago što je ovo intimno veče okupilo brojnu publiku.

“Mi smo željeli da ovo veče o Mileni uradimo baš u ovoj godini i da skrenemo pažnju na taj poseban odnos koji smo imali sa Milenom. To se vidi i u posveti koju nam je napisala u jednoj od dvije izašle monografije o njoj, koje nam je ona lično dala ”, naveo je Staničić. On je najavio da će, u saradnji sa Ateljeom 212 i kompanijom Brand New Tivat, biti postavljene klupe u znak sjećanje na značajne umjetnike koji su radili ili rade u ovom gradu - Đuzi Stojiljkoviću, Draganu Nikoliću i naravno Mileni Dravić. R.K.

PODGORICA FILM FESTIVAL OD 5. DO 9. DECEMBRA

OTVARANJE U ZNAKU DODJELE KINO-OKA I FILMA KRIVICA 26 T okom pet festivalskih dana prikazaćemo filmove koji su dobili brojne nagrade i bili zapaženi na najznačajnijim festivalima, a koje naša publika nije imala priliku da vidi na redovnom bioskopskom repertoaru, najavljeno je na konferenciji za novinare. Dodjelom nagrade za doprinos filmskoj umjetnosti “Kino-oko” proslavljenom reditelju Milošu Mišu Radivojeviću, u srijedu, 5. decembra u 21 čas u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, svečano će biti otvoren treći Podgorica film festival. Do 9. decembra podgorička publika imaće priliku da pogleda 26 filmova, od kojih će čak 16 biti premijerno prikazani u našoj zemlji. Festival će, kako je najavila orga-

nizatorka festivala Sara Radović, otvoriti dobitnik nagrade publike festivala Sandens i Roterdam, danski kandidat za Oskara, film “Krivica” Gustava Molera. “Tokom pet festivalskih dana prikazaćemo filmove koji su dobili brojne nagrade i bili zapaženi na najznačajnijim festivalima, a koje naša publika nije imala priliku da vidi na redovnom bioskopskom repertoaru. Između ostalih, premijer-

no će u Crnoj Gori bi“Filmovi mladih crnogorskih rediti prikazan pobjedtelja ‘Glava puna nik Kaskog filmskog FILMOVA BIĆE PRIKAfestivala ‘Kradljivci’, radosti’ Branislava ZANO U KIC-U “BUDO ali i ‘Mlada žena’ i ‘LjeMilatovića, ‘PeloTOMOVIĆ” to 1993. godine’, koji su id’ Bojana Stijovića i osvojili nagrade za najbo‘Put’ Senada Šahmanolje debitantske filmove festivića dio su segmenta rezervala Kan i Sandens. Balkansku previsanog za kratki film. Samo nekomijeru imaće i novi film Lars Von liko dana nakon premijere u SrbiTrira, ‘Kuća koju je Džek sagradio’, ji u Podgoricu stiže ‘Teret’ Ognjena kojim se poznati reditelj nakon seGlavonića, a crnogorsku premijeru dam godina vratio u Kan, u kome je imaće i bosanski film ‘Dobar dan za prethodno bio označen kao ‘persoposao’”, navela je Radović. na non grata’”, najavila je Radović. Predstavnica Sekretarijata za kulOve godine posebna pažnja poturu i sport Glavnog grada Sanja Vosvećena je domaćim i regionalnim jinović istakla je da gradska uprava autorima. podržava festival od osnivanja, do-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

KULTURA

OTVARANJE ATELJEA HAJDANE KOSTIĆ U PODGORICI

OKEAN ISPUNJEN EMOCIJAMA Atelje naše mlade umjetnice Hajdane Kostić svečano će biti otvoren danas u 11 časova u Bloku 5 u Podgorici, u Ulici vijenac Danila Kiša, broj 5. Do 22 časa domaća publika biće u prilici da se upozna sa njenim stvaralaštvom, razgovara sa umjetnicom i zaplovi na tren u okean umjetnosti koji je, kako ističe Kostić, ispunjen bojama, linijama i emocijama. Hajdana Kostić je rođena 1993. godine. Završila je Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, uz specijalizaciju na modulu za fotografiju.

Jedan od ranijih radova

Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Samostalno je izlagala u podgoričkoj galeriji “Koncept Art Space” i u Prostoru za umjetnost Societe generale banke. Učestvovala je na više kolektivnih izložbi. Dobitnica je nekoliko priznanja, između ostalih i nagrade za najbolji slobodni crtež na trećem Internacionalnom studentskom bijenalu crteža u Sofiji 2016. godine. Učestvovala je u radu nekoliko dizajn foruma, poput cetinjskog FLUID dizajn foruma i SOS Dizajn festivala na Fakultetu lijepih umjetnosti u Sarajevu. S.I.

Foto:

NASLOVA ĆE PREMIJERNO VIDJETI DOMAĆA PUBLIKA

Na otvaranju će biti prikazan film “Krivica”

Sa konferencije za novinare davši da je ove godine uvršen u manifestaciju Decembarska umjetnička scena. Direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović najavio je da će ove

Festival će, kako je najavila organizatorka festivala Sara Radović, otvoriti dobitnik nagrade publike festivala Sandens i Roterdam, danski kandidat za Oskara, film “Krivica” Gustava Molera

godine, u saradnji sa Turskim kulturnim institutom Yunus Emre, biti upriličena retrospektiva proslavljenog turskog reditelja Semiha Kaplanoglua. “Prikazaćemo ‘Jusuf trilogiju’, kao i film ‘Zrno’. Posljednji film iz trilogije, ‘Med’, dobitnik je nagrade Zlatni medvjed prestižnog Filmskog festivala u Berlinu”, kazao je Martinović. Organizator Festivala je NVO Podgorica film festival, u saradnji sa Crnogorskom kinotekom. Ovogodišnji festival su podržali Ministarstvo kulture Crne Gore, Filmski centar Crne Gore, Sekretarijat za kulturu i sport i Ministarstvo održivog razvoja i turizma. S.I.

Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

Izložba radova PItera brojgela umjetnIčkI događaj godIne

prikazi običnih ljudi kao nagovještaj novog doba

iter Brojgel, odnosno njegovo slikarsko djelo kao najvećeg holandskog umjetnika 16. vijeka izloženo je u Umjetničko-istorijskom muzeju u Beču do 13. januara naredne godine. Mnoge slike izložene su prvi put, a izložba je jedinstvena prilika da se djela ovog velikog slikara vide na jednom mjestu. U toku je velika izložba slika Pitera Brojgela Starijeg u Umjetničko-istorijskom muzeju u Beču. Ovo je prva velika monografska izložba ovog slikara, koji se smatra najvažnijim holandski umjetnikom 16. vijeka. Upravo se sljedeće godine navršava 450 godina od smrti slikara, savremenika velikih umjetnika italijanske, francuske i španske renesanse (1525/30 – 1569). Do danas je sačuvano četrdesetak Brojgelovih djela. Zahvaljujući senzibilitetu cara Svetog Rimskog Carstva Rudolfa Drugog koji je kupovao Brojgelove slike (kao i Direrove) najveći broj Brojgelovih slika se danas nalazi u Umjetničko-istorijskom muzeju u Beču koji predstavlja riznicu umjetnina Habsburške dinastije. Zbog toga je ovaj muzej i zaslužio privilegiju da organizuje ovako veliku monografsku izložbu, na kojoj je izloženo 12 radova iz muzejske zbirke i brojne slike koje su pozajmljene iz drugih muzejskih i privatnih zbirki, od kojih su mnoge prvi put izložene van svojih matičnih kuća, što svakako doprinosi atraktivnosti postavke.

12 radova iz zbirke bečkog muzeja i brojni radovi pozajmljeni iz drugih zbirki mogu se pogledati u beču

■ ŽIVOT ONAKAV KAKAV JESTE

Još su u 16. vijeku Habsburški vladari i njihovi pratioci, savjetnici i kolekcionari prepoznali izuzetan kvalitet i originalnost slika koje je potpisivao Piter Brojgel. Njegov likovni izraz baziran na prikazima običnih ljudi, seljaka, motiva iz naroda i okolnog pejsaža bili su u istoriji umjetnosti uvod u predstavljanju svakodnevnice i preteča naivnog slikarstva. Brojgelovi seljaci su “tupavi” i prostodušni ljudi, rasterećeni građanske sujete i lažnog bogatstva. Život je prikazan kakav jeste običan, lijep, surov, veseo i tužan. Ovaj žanr su razvili slikari sa sjevera, iz Ho-

Na izložbi se mogu vidjeti slike koje zna svako dijete na planeti. Najpopularnije djelo je svakako “Građenje Vavilonske kule” landije, Flandrije i Njemačke, upravo u godinama kada je Martin Luter zakucao svoje teze na vrata svoje katedrale. Nagovještaj novog doba!

■ ČUVENA VAVILONSKA KULA

Na izložbi se mogu videti slike koje zna svako dijete na planeti. Najpopularnije djelo je svakako “Građenje Vavilonske kule”, pozajmljeno iz Muzeja Boijmans Van Beuningen u Roterdamu koje se nalazi i na plakatu za izložbu. U svojoj kući su izloženi “Seljačka svadba” i “Lovci u snijegu”. Druga platna i crteži su pozajmljeni iz Muzeja “Prada u Madridu”, muzeja Majer van der Berg u Antverpenu, Nacionalne galerije u Londonu, Galeri-

je “Doria Pamphilj” u Rimu, Državnih muzeja u Berlinu, komšijske “Albertine” i privatnih kolekcija iz Praga, Vintertura… Izložba je rezultat višegodišnjeg istraživačkog projekta koji je predstavio nove rezultate na planu tehnoloških analiza i stilskih studija. Ovo je jedinstvena prilika da se slike ovog velikog slikara vide na jednom mjestu. Objedinjavanje poznatih Brojgelovih djela teško da će današnja generacija biti ponovo u mogućnosti da vidi. Medijski veoma propraćena i izuzetno dobro posjećena, izložba predstavlja umjetnički događaj godine u Beču i jedan od najvažnijih u svijetu. Kao i kod svih monumentalnih izložbi ovakvog tipa, masovnost onemogu-

ćava prisan i intiman doživljaj slike. Posjetilac u okruženju stotina ljudi teško može da se skoncentriše na izvornu umjetnost. Više se osjeća kao dio industrije umjetnosti, koji na pokretnoj traci prolazi pored slika, da bi na kraju morao da kupi katalog, monografiju, ili neki od savršeno oblikovanih suvenira u muzejskoj prodavnici. Bez ove kupovine, zadovoljstvo da se uživo vidi Brojgel košta 15 eura po osobi. Pametno društvo kao austrijsko strateški je uvelo motivaciju za mlađe od 19 godina za koje je ulaz slobodan. Tako se stvaraju i njeguju nove generacije ljubitelja i potrošača umjetnosti. U svakom slučaju, ovo je lijepa prilika da porodice sa djecom organizuju sebi jedan sadržajan vikend u predbožićno raspoloženom Beču. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

svijet

presuda apelacionog vijeća suda bosne i hercegovine

Naser Orić oslobođen optužbi za ratni zločin nad Srbima

Apelaciono vijeće Suda BiH izreklo je juče oslobađajuću presudu Naseru Oriću i Sabahudinu Muhiću, koji su se u ponovljenom postupku teretili za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Srebrenice i Bratunca. Izricanju presude nisu prisustvovali član sudskog vijeća Dragomir Vukoje i postupajući tužilac Miroslav Janjić, a sudnicu su napustili članovi porodica srpskih žrtava. Uoči izricanja presude, ispred Suda BiH okupilo se oko stotinu Orićevih pristalica koji su uzvikivali “Alahu-ekber” i nosili ratne zastave tzv. Armije BiH. Tužilaštvo BiH predložilo je 2. novembra Apelacionom vijeću Suda BiH da Orić i Muhić budu kažnjeni u skladu sa odredbama Krivičnog zakona, jer smatra da su dokazali da su optuženi 1992. godine ubili trojicu Srba. Optužnica tereti Orića i Muhića da su u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili trojicu zarobljenih Srba – Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića. Apelaciono vijeće Suda BiH je 8. juna ukinulo prvostepenu oslobađajuću presudu Oriću i Muhiću i odredilo ponovni pretres, zbog bitnih

povreda odredaba krivičnog postupka. Ponovni postupak trajao je od 3. septembra do 9. novembra ove godine. Na suđenju je ponovo saslušan zaštićeni svjedok O-1, koji je promijenio svoj iskaz u odnosu na izjavu datu 2014. godine. Advokati su bazirali svoju odbranu upravo na ovom di-

Vučić: Za Srbe nikad neće biti praVde To što neko nije osuđen iz političkih razloga ne znači da nije počinio zločine, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povodom oslobađajuće presude za Nasera Orića i primjetio da je očigledno da “za Srbe neće biti pravde”. “Očigledno da naša suza nema roditelja i da će čak i ubijeni, preklani, Slobodan Ilić ispasti kao da je ubijen od ko zna koga ili da je izvršio samoubistvo”, rekao je Vučić novinarima u Nikoziji. I pored živih svjedoka koji, podsjetio je Vu-

čić, potvrđuju da je Orić počinio zločin, neki se prave da to ne čuju i ne vide. “Imamo protiv što se slavi nepravda i oni koji su činili zločine. To što neko nije osuđen iz političkih razloga ne znači da nije počinio zločin. A za mene je čudo da neko nije osuđen, a postoje živi ljudi koji mogu da posvjedoče”, rekao je Vučić. Zato treba da se još više borimo za napredak naroda, za bolji ekonomski rast i nezaborav naših žrtava, dodao je srpski predsjednik.

jelu rekavši kako je zaštićeni svjedok mijenjao iskaze u bitnim djelovima svaki put kada je saslušan. Advokat Nasera Orića, Lejla Čović, po izricanju presude kratko je rekla da je odbrana i očekivala oslobađajuću presudu. “Upravo su pobijedile pravda i istina. Ovo je još jedan dokaz da je to bilo politički motivisano. Presuda je konačna”, poručila je po izricanju presude Bakira Hasečić, predstavnica Udruženja “Žene – žrtve rata”. Na parkingu ispred Suda BiH postavljen je i jedan transparent na kojem piše: “Sud BiH = Naser” koji su postavile porodice srpskih žrtava izražavajući negodovanje zbog oslobađajuće presude. Orić je uhapšen 10. juna 2015. na granici Francuske i Švajcarske po zahtjevu Srbije, koja ga je sumnjičila za ratne zločine počinjene u selu Zalazje kod Srebrenice. Srbija i BiH su poslale zahtjev za njegovo izručenje. Izručen je BiH nakon čega mu je Sud BiH odredio mjere zabrane, a Orić se branio sa slobode. Odbrana je od Haškog tribunala tražila obusta-

vu postupka protiv Orića za ratne zločine u Srebrenici, s obzirom na to da mu je već suđeno za te zločine. Tribunal u Hagu je odbio zahtjev

odbrane. Haški tribunal je Orića 2008. godine pravosnažno oslobodio krivice za zločine počinjene u Srebrenici.

Orić zahvalio Srbima koji su svjedočili u njegovu korist Naser Orić, nakon izricanja presude, izrazio je saučešće porodicama ubijenih Srba i zahvalio onim Srbima koji su svjedočili u njegovu korist. “Napadi velikosrpskih snaga iz Srbije na mene i moj narod traju od 1992. godine. Mi smo još uvijek najisturenija tačka BiH prema Srbiji i nama je jasno da ćemo uvijek biti prvi na udaru. Mi se nećemo nikad predati. Borićemo se dok smo živi, mi i naša pokoljenja, jer mi druge domovine nemamo”, rekao je Orić za federalnu agenciju Patrija. Orić smatra da se javnost tokom procesa mogla, kako je rekao, uvjeriti da je “proces protiv njega montiran i da je to na kraju i potvrđeno”. “Svjedok O-1 je višestruko presuđivan za krivična djela i Tužilaštvo bazira sve op-

tužnice u srednjem Podrinju protiv Bošnjaka na izjavama takve osobe. On se pokušao predstaviti kao borac Armije RBiH, a na kraju je dokazano da to nije nikada bio”, naveo je Orić. Istakao je da će se u budućnosti posvetiti porodici i svakodnevnim obavezama. “Mislim da je došlo vrijeme da se malo odmorim. Progon koji se nada mnom vrši traje predugo”, naveo je Orić uz zahvalnost porodicama poginulih pripadnika Vojske RS koji su pred Sudom BiH svjedočili u njegovu korist. “Ovim putem želim da izrazim saučešće porodicama ubijenih i da im zahvalim i čestitam što su smogli snage i na Sudu BiH kazali istinu da su njihovi najvoljeniji poginuli u borbama”, rekao je Orić.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

u argentini počeo samit g20, u centru pažnje pr

Svi protiv jednog, S S

astanak na vrhu grupe G20 počeo je juče bez njemačke kancelarke Angele Merkel koja je kasnila zbog kvara na vladinom avionu. Šta se uopšte očekuje od tog samita koji se održava u Buenos Ajresu, po prvi put u Latinskoj Americi, pita se Dojče vele u tekstu posvećenom okupljanju koje će biti najvažniji međunarodni događaj ovog vikenda.

Deseti samit zemalja okupljenih u grupi G20 koji se ovog vikenda održava u Buenos Ajresu, prvi je te vrste u Latinskoj Americi. Zbog toga će argentinski predsjednik Mauricio Makri, koji u svojoj zemlji ima velike probleme s finansijskom krizom, pokušati da pažnju šefova država i vlada 20 privredno najrazvijenijih zemalja svijeta usmjeri upravo na probleme tog kontinenta. “Mi moramo da prihvatimo da živimo u svijetu u kojem nejednakost i nepravda sve više rastu, umjesto da se smanjuju”, rekao je Makri uoči sastanka. Pedro Vilagra Delgado je jedan od organizatora samita u pozadini. Zajedno sa drugih 19 kolega on je faktički pripremio dokumenta o kojima će njihovi šefovi raspravljati i o kojima će se donositi zaključci. Što se argentinskih ciljeva tiče, on naglašava da predsjednik Makri želi da “grupa G20 pomaže svakom čovjeku”, a ne samo nekima.

■ Ambiciozni plAnovi

“Čovjek bi pomislio da se to podrazumijeva, ali to nije tako. Zbog toga su nam potrebni zaključci koji će poboljšati uslove života svih ljudi”, kazao je Delgado. Zato bi ovoga puta na samitu G20 trebalo da se raspravlja o budućnosti rada u digitalizovanom svijetu, o obrazovanju, o privrednom razvoju koji čuva životnu sredinu i o bezbjednosti prehrambenih proizvoda. Takav je unaprijed dogovoreni plan. Ali i Delgadu, kao iskusnom diplomati, jasno je da će po svoj prilici ovoga puta jedna druga tema da zasijeni sve ostale. Svojom trgovinskom politikom u skladu s načelom “Amerika na prvom

mjestu” Donald Tramp uspio je da razljuti i svoje saveznike, poput Evropske unije, ali i suparnike, poput Kine. Carine i trgovinski sukobi smanjuju obim svjetske trgovine, upozorila je šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard. “U najgorem slučaju moglo bi da dođe do smanjenja ukupnog svjetskog privrednog proizvoda za oko 0,5 odsto. To je naša procjena, i s njom se slažu svi koji se interesuju za pitanja trgovine.”

■ TrAmp želi dil sA Kinom

Njemačka kancelarka Angela Merkel, ali i neki drugi učesnici samita, insistiraće na slobodnoj i fer trgovini na otvorenom svjetskom tržištu. Trenutno se čini kao da će se skup u Buenos Ajresu odvijati pod

motom: Svi protiv jednog, svi protiv Trampa. Američki predsjednik, međutim, koji je već najavio da će prisustvovati samo jednom od dva dana samita, za takve apele nema mnogo sluha. Za njega i dalje važi: Amerika na prvom mjestu. Međunarodne institucije, poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ili G20, u tome mu samo smetaju. Ipak, Tramp će svoju kratku posjetu Argentini da iskoristi za razgovor sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom. Tramp želi bilateralan dil sa Kinom, a da bi to ostvario, već je uputio nove prijetnje u smjeru Pekinga. “Mi smo s Kinom na pravom putu. Kina želi da sa nama zaključi dil. Možda oni to tako otvoreno ne kažu, ali ja znam da je njima do toga veoma stalo. Ja raspolažem sa još 250 milijardi dolara carina, i ja ću ih uvesti, ukoliko se ne dogovorimo. Jer Kina potkrada našu zemlju već dugi niz godina. Ali sa mnom se to neće nastaviti”, rekao je Tramp u Vašingtonu pred polazak.

Kvar na avionu, Merkel kasni na samit Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar finansija Olaf Šolc krenuli su juče ka Argentini na sastanak G-20, nakon što je njihov avion prinudno sletio u Keln u četvrtak uveče zbog tehničkih problema. Avion njemačke vlade prevezao je dvoje zvaničnika do Madrida, odakle su oni nastavili za Argentinu. Rojters je naveo da će zbog kašnjenja od 12 sati, Merkelova i Šolc, imajući u vidu dužinu leta, propustiti otvaranje dvodnevnog samita Grupe 20 industrijalizovanih nacija. Njemačko izdanje Hafington posta objavilo je u četvrtak kasno veče da je avion sa Merkelovom, kojim je krenula na 15-časovni let ka argentinskoj prijestonici Buenos Ajresu, prinudno

sletio u Keln nakon otkazivanje pojedinih elektronskih sistema. Portparol njemačkih vazduhoplovih snaga saopštio je da je elektronski kvar uzrokovao tehničke probleme zbog kojih je avion prizemljen. “Uzrok je bila elektronska distribuciona kutija”, rekao je neimenovani portparol, prenio je Rojters. Istovremeno, Špigl piše da je do problema došlo u cjelokupnom komunikacionom sistemu vladinog aviona, što je dovelo do ozbiljne vanredne situacije, zbog čega je, kako navodi list, posada morala da prizemlji avion uz korišćenje satelitskog telefona. Hitne službe u Kelnu su bile obavještene na vrijeme i sačekale su avion na pisti po slijetanju. (Dojče vele)

■ eU i pUTin nA mArgini

Za sada je još uvijek nejasno da li će i predsjednik

Evropske komisije ŽanKlod Junker imati priliku da razgovara s Trampom o prijetećim carina-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

svijet

redsjednik i njegova trgovinska politika

Svi protiv trampa? Tramp zbog Ukrajine otkazao sastanak sa Putinom Iako je iz Kremlja u četvrtak najavljeno da će ruski predsjednik Vladimir Putin održati bilateralni sastanak sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, američki predsjednik je u četvrtak kasno uveče odlučio da odustane od susreta sa ruskim kolegom. Razlog otkazivanja susreta je nedavni sukob između ruske i ukrajinske mornarice u Crnom moru u kojem su Rusi zaplijenili tri ukrajinska vojna broda i uhapsila ukrajinske mornare. Tramp je, na Tviteru, napisao da je “zbog činjenice da brodovi i mornari nisu vraćeni u Ukrajinu” odlučio da je “otkazivanje prethodno zakazanog sastanka najbolje za sve strane”. “S obzirom na to da brodovi i mornari još nisu vraćeni u Ukrajinu iz Rusije, odlučio sam kako bi bilo najbolje za sve strane da otkažem planirani sastanak u Argentini s predsjednikom Vladimirom Putinom. Radujem se značajnom sastanku čim se ova situacija razriješi” objavio je Tramp na ovoj društvenoj mreži. Ruske novinske agencije citirale su Putinovog portparola Dmitrij Peskova koji je naveo kako je septembru. Isto tako se čini da, zbog situacije u Ukrajini, odnosno u Kerčkom moreuzu, neće biti ni sastanka Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. SAD i Rusija se ne spore toliko oko trgovinskih pitanja, već prije svega o Ugovoru o ograničenju nuklearnog naoružanja srednjeg dometa (INF). Dok Vašington optužuje Rusiju da krši taj ugovor, Moskva to izričito negira.

■ Kad bi svi, ljudi na svijetu...

ma na evropske automobile. Tokom ljeta razgovori dva “partnera” su zapeli. Junker odbacuje Trampovo

načelo prema kojem je svako sam sebi najvažniji. “Ne volim unilateralizam, politiku koja uopšte ne obraća

pažnju na druge. Uvijek ću da budem uvjereni multilateralista”, rekao je Junker u svom govoru o stanju EU u

Ipak, argentinski domaćini nadaju se da će na kraju samita vodeći svjetski državnici, čije zemlje proizvode 80

Kremlj saznao o otkazivanju sastanka iz Trampovog tvita. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je juče da Moskva vjeruje da je pravi razlog zbog kojeg je američki predsjednik Donald Tramp otkazao sastanak sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom na marginama samita G20 u Argentini unutrašnja politička situacija u SAD, a ne incident u Kerčkom moreuzu. “Da li je provokacija koju je započeo Kijev u ovoj oblasti (Azovsko more) pravi razlog za otkazivanje (sastanka)? Čuli smo da je to zvanična verzija i prihvatamo to. Da li je i prava? Vjerujem da bi trebalo da potražimo odgovore u američkoj unutrašnjoj političkoj situaciji”, rekla je Zaharova. Dodala je i da su odnosi Vašingtona sa Rusijom i drugim zemljama postali “talac unutrašnjeg političkog sukoba” u SAD, naveo je TASS. “Prilično je teško analizirati šta se dešava u Vašingtonu, dok god govorimo o strategiji političkog establišmenta, jer se strategija mijenja svakog minuta, svake sekunde”, rekla je Zaharova. odsto svjetskog bruto društvenog proizvoda, bez obzira na Trampa ipak pronaći put međusobnog približavanja. “Moja je želja da u završnom dokumentu samita G20 bude vidljiva spremnost svjetskih lidera da zajedno rade za dobrobit svih ljudi”, izjavio je Mauricio Makri. Oprezan optimizam stiže iz krugova visokih diplomata – navodno je s američkom delegacijom postignut dogovor oko velikog broja pitanja. Šta će međutim o svemu tome da kaže njihov šef, to će tek da se vidi. Jedino je sigurno da Tramp neće dočekati potpisivanje zajedničke deklaracije – u to vrijeme će njegov avion već da bude na putu kući.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

STRUČNJACI IZ 130 NACIONALNIH AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI:

Globalni prehrambeni sistem je neodrživ, potrebne hitne promjene Kako bi se izbjegla široko rasprostranjena glad i klimatska katastrofa, potrebna je radikalna promjena u uzgajanju hrane, kao i njenoj potrošnji. Globalni prehrambeni sistem nije više prihvatljiv, jer milijarde ljudi na planeti su ili gladne ili gojazne, a trenutni način i izbor onoga što se za prehrambene potrebe uzgaja vodi svijet prema klimatskoj katastrofi, ističu stručnjaci iz 130 nacionalnih akademija nauka i umjetnosti. U izvještaju Međuakademijskog partnerstva (InterAcademy

Partnership) ističe se da je potrebno uspostavljanje sistema koji svim ljudima na planeti obezbjeđuje zdravu i pristupačnu ishranu, i koji je po okolinu održiv. Prije svega, to zavisi od boljih metoda uzgajanja hrane, smanjivanja njene potrošnje u bogatim zemljama, kao i promjeni razmišljanja ka tome da se hrana primarno vrednuje po svojoj hranljivosti, a ne po cijeni. Izvještaj, koji je tri godine sastavljan i prošao brojne naučne provjere, predstavlja najveće probleme i izazove, kao i rješenja.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI usluge održavanja sistema strelišne opreme (CPV 50000000-5 ) ukupne procijenjene vrijednosti 20.000,00€ sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 807-10495/18-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www.ujn.gov.me, dana 29.11.2018. godine. Kontakt- Direkcija za nabavke MO, telefon +382 20 483-403, e-mail nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list RCG“,br.80/05 i „Sl.list CG“,br.40/10, 73/10, 40/11, 27/13, 52/16 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Hodžić Asad iz Resnika, opština Bijelo Polje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta –farme koka nosilja, na dijelu kat.parcele br. 661 KO Resnik , u naselju Resnik, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 9 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „KOMUNALNO” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – metalni kontejneri 1,1m3 za odlaganje organskog otpada, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 67.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01 - 6410 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30. 11. 2018. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033 452 562, e-mail duma@t-com.me.

Globalni prehrambeni sistem odgovoran je za trećinu cjelokupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte – više nego što saobraćaj, grijanje, osvjetljenje i rashlađivanje prostorija zajedno generišu. Zbog toga, globalno zagrijevanje prouzrokuje izuzetnu štetu na proizvodnju hrane kroz ekstremne vremenske prilike, poput sve češćih poplava i suša širom svijeta. Osim toga, prehrambeni sistem ne uspijeva da obezbijedi dovoljno hrane za milijarde ljudi. Prema podacima UN, više od 820 miliona ljudi je prošle godine ostalo gladno, a trećina svjetskog stanovništva nije unijela dovoljno vitamina. Istovremeno, 600 miliona ljudi je gojazno, a čak dvije milijarde ima višak kilograma, što uzrokuje ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje. Da čitava situacija bude gora, više od milijardu tona hrane (trećina ukupne proizvodnje (!)) baci se svake godine. “Poražavajuća statistika pokazuje da je globalni prehrambeni sistem pokvaren”, istakao je Tim Benton sa Univerzite-

ta u Lidsu, jedan od članova uređivačke grupe koja je sastavila izvještaj. Prema njegovim riječima, cijena štete po ljudsko zdravlje i okolinu je daleko veća nego profiti koji su ostvareni u prehrambenoj industriji. “Kada pogledate iz per-

spektive zdravlja ljudi, stanja okoline ili klime, naš prehrambeni sistem je neodrživ. Stanje je veoma ozbiljno, imajući u vidu buduće izazove koji će doći sa povećanjem broja ljudi na planeti”, objasnio je britanski profesor.

SUBOTA I NEDJELJA, 1.  2. 12. 2018.

ALEN ISLAMOVIĆ PRED JOŠ JEDAN NOVOGODIŠNJI KONCERT U CRNOJ GORI ZA VN:

Ljudi su gladni Dugmeta, a kada se umorimo - lako ćemo se razići

Sa dočeka 2018. godine u Budvi - koncert Bijelog dugmeta

NIŠKI NOVEMBAR ZA VN:

46-47

Idemo dalje, a Kostin rad i glas prenosićemo onako kako treba NUMERLOGIJA

Mjesec pozitivnih promjena i rasterećenja 48-49

NOVO IZDANJE ŽANA MIŠELA ŽARA

Retro zvuk elektronske muzike 54

Foto: Jugoslav Belada

Zabava

ZABAVA

JOŠ JEDAN FILMSKI SPOT ARCTIC MONKEYS

Ekranizovali i “Anyways”

Arctic Monkeys su danas predstavili posljednji u nizu singlova sa svog šestog studijskog albuma “Tranquility Base Hotel & Casino” i to pjesmu “Anyways” sa dosad neobjavljene B-strane. Iako šefildski momci do njegove objave u maju nisu željeli da predstave ni jednu jedinu pjesmu, onda sve su nadoknadili ređajući filmske spotove. Šesti album Arctic Monkeysa već je u najavama proglašavan kontroverznim, a na prvo slušanje osjeti se dramatičan zaokret od dosa-

dašnjeg zvuka benda. Za razliku od ranijih pjesama orijentisanih na jake gitarske rifove, u novim Tarnerovim pjesmama, opisanim kao laundž pop ili spejs pop, čuje se značajan uticaj džez muzike. Osim u muzičkom smjeru, Tarner se i u tekstovima okrenuo novim temama pa se dotiče i naučne fantastike, tehnologije i konzumerizma današnjeg vremena, ali i religijskih i političkih pitanja. U svakom slučaju, riječ je o izuzetno ambicioznom koraku naprijed. Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

PJEVAČ SLAVNOG BENDA ALEN ISLAMOVIĆ P

Ljudi su gladni se umorimo - la ⌦ Danilo Brajković

len Islamović pohvalio se spotom za solo numeru “Dragocjena moja”, kojim je odao počast rodnom Bihaću, a pred koncert sa Bijelim dugmetom 1. januara 2019. u hotelu Splendid, nakon prošlogodišnje neslavne novogodišnje avanture na otvorenom u Budvi, za Vikend novine ocjenjuje da je publika i dalje gladna pjesama Dugmeta i da njegov profesionalizam nikada nije bio upitan.

VELIKI BEND SE SKUPIO I VRATIO U STUDIO

FAITH NO MORE RADI NA NOVIM PJESMAMA

Članovi benda Faith No More su ponovo počeli da sviraju zajedno. Klavijaturista Rodi Botum izjavio je kako se bend sastao, svirao stare pjesme, ali i nove. “Proveli smo mnogo vremena dok se ponovo okupili i upoznali, a počeli smo da sviramo nove pjesme, a pri-

sjetili smo se i starih”. Za sada još uvijek nije potvrđeno da će snimiti novi album, ali treba se nadati… Bend je posljednji album “Sol Invictus” objavio 2015. godine, a od tada su obišli svijet svirajući i promovišući pomenuto izdanje. Fi.J.

Novogodišnje svečanosti tradicionalno će Crnu Goru nakratko pretvoriti u epicentar kvalitetnog provoda i zemlju koja okuplja sijaset kvalitetnih muzičkih imena i bendova na trgovima, u koncertnim dvoranama, hotelskim salama... Među onima koji, bez dileme, pripadaju uvijek rado viđenim gostima, je i sastav Bijelo dugme. Goran Bregović, Alen Islamović i Mladen Vojičić Tifa čuvaju stvaralaštvo slavnog benda od zaborava, mada se njihovi koncerti već godinama uglavnom organizuju povodom proslave Nove godine ili sličnih, svečarskih datuma. Tako je bilo, između ostalog, i na dočeku ove godine, kada smo Dugme slušali ispred Starog grada u Budvi. Ipak, za razliku od većine ranijih koncerata, mnogi će pomenuti u Budvi pamtiti po skandalu, kada je, nakon svirke, došlo do verbalnog, zatim i manjeg fizičkog obračuna između Alena i Tife. U međuvremenu, strasti su se smirile - oba aktera priznala su da odavno nijesu u dobrim odnosima, a Tifa je prije nekoliko dana izjavio da “ne moraju da budu na ratnoj nozi”. Dakle, reklo bi se da nema bojazni od evetualnog sličnog epiloga na koncertu Dugmeta 1. januara 2019. u hotelu Splendid. U razgovoru za Vikend novine, Islamović priznaje da se raduje još jednom dolasku u Crnu Goru tokom novogodišnjih praznika i poručuje kako ne treba sumnjati u njegov profesionalizam, baš kao što mu je jasno da numere Dugmeta još ne blijede, koliko ih god puta slušali.

VJERUJEM DA ĆE, KADA DOĐEMO U CRNU GORU, OPET VLADATI DOBRO INTERESOVANJE. MOGU SAMO REĆI DA SE BAVIM OVIM POSLOM GODINAMA VEOMA PROFESIONALNO. ZA OSTALA S*ANJA KOJA SE DEŠAVAJU - BRIGA ME

■ UVIJEK JE ZADO-

VOLJSTVO DOĆI U CRNU GORU

“Veliko mi je zadovoljstvo što ću, opet, dio proslave Nove godine provesti u Crnoj Gori. A Bijelo dugme kao Bijelo dugme. Ljudi se nikada neće zasititi tih pjesama, jer im nije dosadno na našim koncertima. Uvijek su gladni naših pjesama,

a tako je i danas. Vjerujem da će, kada dođemo u Crnu Goru, opet vladati dobro interesovanje. Mogu samo reći da se bavim ovim poslom godinama veoma profesionalno. Za ostala s*anja koja se dešavaju - briga me. Kad god trebam Goranu - tu sam. Kada se previše umorimo - lako ćemo se razići, to je najmanji problem”, ističe Islamović. Zanimljivo, i 29. decembra Dugme je na okupu i to na Bjelašnici u BiH. Za našeg sagovornika to neće biti običan koncert, pošto se vraća na mjesto sa kog je sve počelo. “Održaćemo koncert povodom otvaranja Zimske turističke sezone. Kada sam svojevremeno došao u Bijelo dugme, prvi nastup održali smo baš na Bjelašnici, sjećam se svirke u Omladinskom centru, tu smo se i pripremali za turneju...”, prisjeća se Islamović prvih uspjeha sa Dugmetom.

■ NIJESAM PTICA U KA-

VEZU, VEĆ LJUBITELJ PRIRODE

Pošto su koncerti Dugmeta malobrojni, Islamović ima dovoljno vremena tokom godine da se posveti solo karijeri. Najnoviji produkt iz njegove

Sa dočeka 2018. godine u Budvi - koncert Bijelog dugmeta

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

ZABAVA

PRED NOVOGODIŠNJI KONCERT U CRNOJ GORI ZA VN:

Dugmeta, a kada ako ćemo se razići kuhinje je spot za numeru “Dragocjena moja”, koja je našla mjesto na ranijem Islamovićevom albumu - “Alkatraz”. Islamović je autor teksta i muzike, aranžman je djelo Dragomira Herendića, a pjevač je odlučio da kadrove spota snimi prošlog oktobra, u saradnji sa Nacionalnim parkom “Una” - u rodnom Bihaću. Naš sagovornik emotivno opisuje spot kao omaž zavičaju. “Nama koji smo neke pjesme odavno snimili, cilj je da ih obučemo u neko novo vizuelno ruho. Kada se pojavi slika - donosi drugačiju atmosferu. Zbog onih ljudi koji godinama prate vaš rad, sasvim je normalno da im, ako napišete dobru muziku i lijep tekst, ponudite i sliku, jer je lijepo vidjeti tu pjesmu u slikama. Želio sam da ova pjesma dobije spot i jer me podsjeća na rodni kraj, na dio mog života u Bihaću, školsku klupe, ribolov... Dakle, može se reći da je ovo omaž Bihaću”, nastavlja Islamović. Mada je iza Alena desetine spotova, i dalje pristupa snimanjima sa jednakim žarom kao na početku karijere. Nije mu, kaže, problem da se otisne u prirodu zbog dobrog kadra.

“U suštini, ovakva pjesma i ne traži da se radi nešto glamurozno u tom smislu. Spotovi se danas snimaju po principu da se više vremena provede prilikom rada na kompjuteru nego na snimanju dobrih kadrova napolju. Ja sam više čovjek koji vole da snima u prirodi. Kada pogledate moje posljednje spotove, poput ‘Daj otvori’ i ‘Heroin’, vidjećete da sam išao

u prirodu, jer sam njen ljubitelj. Ne volim hladne, crne zidove, kada se osjećaš kao ptica u kavezu, pa sad tu kao moram odjednom napraviti neku vještačku atmosferu. Zato i ljudi uživaju u lijepim slikama mojih spotova”, tvrdi Islamović.

■ PROMOVISAĆU VRIJEDNE ALBUME SA JAGODAMA

Foto: Jugoslav Belada

Takođe, zanimljivo je da se ovih dana Islamović prisjeća i plodonosnog doba u Divljim jagodama. Za njegovog mandata bend je snimio albume “Vatra”, “Čarobnjaci”, “Motori” i “Stakleni hotel”, a uz još neke nalaze se na aktuelnom deluks izdanju. Biće šteta, cijeni Islamović, ako se i tom izdanju ne ukaže prilika. “Ovih dana se pojavila ta interesantna kompilacija Divljih jagoda, a izdala ju je Croatia records. Od sedam-osam CD-ova, tu su i četiri na kojima sam učestvovao. Možda ću malo raditi na promociji tog izdanja, šteta je da ljudi ne dođu do tih CD-ova, koji su originalni snimci iz tog vremena dok sam bio sa njima. Više sam tada bio i tekstopisac, pa želim da to ljuidi znaju. Obaveza je prema Jagodama da to uradim. Pričao sam sa liderom benda Zeletom Lipovačom u vezi sa tim, čak smo razmišjali i o još nekim saradnjama”, zaključuje Islamović.

Alen Islamović

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

NIŠKI NOVEMBAR ALBUM POSVETIO NEDAVNO PREMINULOM FRONTMENU GORANU KOSTIĆU KOSTI, ZA VN KAŽU:

IDEMO DALJE, A KOSTIN RAD I GLAS PRENOSIĆEMO ONAKO KAKO TREBA

lbum je inače i osmišljen tako, da bude rađen sporo...Bio je plan da Kosta otpjeva jednu pjesmu, a da se druge ponude ostalim ljudima. I stvarno dobar odziv smo dobili od svih sada izvođača na albumu. Drago mi je zbog toga što su učesnici iskreni prijatelji i poštovaoci Kostinog rada. Album završavamo posle Kostine smrti i imamo priliku da mu ga i posvetimo, što nam je neizmjerno drago, kažu VN iz Novembra.

Niški rok sastav Novembar, nedavno je okončao mini-turneju, u okviru koje je predstavio istoimeni album, posvećen preminulom frontmenu i vokalu ovog benda - Goranu Kostiću Kosti. Album je donio deset numera, a do sada smo imali prilike da čujemo pjesmu “Sve zaboravljam”, djelo osnivača i pjevača Gorana Kostića Koste. Izdvojila se i numera “Magla”, rađena u saradnji sa Nikolom Vranjkovićem. Međutim, ono što ovaj materijal odvaja od ostalih, svakako je šarenolikost žanrova, jer su maltene sve numere osim “Sve zaboravljam”, rađene u saradnji sa nekim od najvećih muzičara regiona. Naime, tu su Zoran Čalić (Majke), Sejo Sekson (Za-

branjeno pušenje), Petar Lovšin (Pankrti), Nemanja Kojić Kojot (Eyesburn, Hornsman Coyote), Vladimir Radusinović Radule (Atheist rap), Petko Slaveykov (Daily Noise Club), Silvestar Mrak (Gužva u 16-ercu, Grupa tvog života) i Branko Golubović Golub (Goblini). U intervjuu za Vikend novine, članovi Novembra Milan Vidaković i Bojan Ranđelović pričali su o dugogodišnjem stvaranju albuma, Kostinom učešću, nastavku rada benda, ali i nekim novim projektima i turnejama.

■ UČESNICI ISKRENI

PRIJATELJI I POŠTOVAOCI KOSTINOG RADA

VN: Koliko vam znači to što ste mogli da dovršite ovaj album i posvetite ga Kosti? Koliko je materijal, utoliko više, jači i emotivniji? MILAN: Naravno da jeste i da nam to puno znači. Ako pogledamo unazad kompletan rad, tj. koliko dugo radimo zajedno, nijedan album nije ovoliko dugo rađen. Uglavnom je to bilo mnogo, mnogo kraće i na materijalu nije samo Kosta već i drugi izvođači iz regiona. Moralo je da traje dugo, jer treba vremena da se dogovorite sa toliko ljudi, oko slobodnog vremena, teksta, muzike, svega... Otprilike

NARAVNO, NOVEMBAR NIJE ISTO SADA BEZ KOSTE, ALI AKO SE NE SVIRA I NE PREZENTUJE LJUDIMA ONO ŠTO JE ON STVARAO, ONDA ČEMU SVE TO? TAKO DA, ŠTO SE MENE TIČE, TURNEJA NIJE OPROŠTAJNA smo znali da će trajati dugo, nijesmo znali koliko, ali u svakom slučaju znali smo da album nećemo brzo moći da završimo. I nama album generalno izgleda veći kada toliko vremena prođe. Uradiš jednu pjesmu, radiš na njoj, pa prođu mjeseci, pa počneš rad na drugoj i sve tako ukrug. Međutim, sve to ima svoju draž, ali je ujedno i utoliko veće za nas. BOJAN: Album je inače i osmišljen tako, da bude rađen sporo...Bio je plan da Kosta otpjeva jednu pjesmu, a da se druge ponude ostalim ljudima. I stvarno dobar odziv smo dobili od svih sada izvođača na albumu. Možda dva imena su bila spriječena okolnostima. Drago mi je zbog toga što su učesnici iskreni prijatelji i poštovaoci Kostinog rada. Album završavamo posle Kostine smrti i imamo priliku da mu ga i posvetimo, što nam je neizmjerno drago.

■ NAJBITNIJE JE BI-

⌦-------------------------------------------------

LO DA PJESME NAĐU SVOJE AUTORE

-------------------------------------------------⌦

VN: Mnogobrojne saradnje na albumu, sa nekim od najvećih muzičara regiona, donekle su ga obilježile. Kako ste došli na tu ideju, ko su

MI SMO RADILI MUZIKU, A SVAKO OD SARADNIKA TEKST. SAMO DVIJE SU SNIMANE KOD NAS U STUDIJU, UZ NAŠE SARADNJE I DOGOVORE OKO NPR. VOKALA I SLIČNO. U SUŠTINI, NIJE TO TOLIKO MNOGO DUGO TRAJALO, KADA SU PJESME NAŠLE SVOJE AUTORE

autori teksta i muzike na albumu i zašto smo tri godine čekali na Novembar? MILAN: Praksa Kostina je bila da prvo uradi muziku, pa da se na osnovu toga radi tekst. E sad, sve ovo se dešavalo kada je imao treći infarkt, a nakon toga nije imao inspiraciju da se bavi tim stvarim. U suštini, počeo je da gleda na svijet sa one druge strane. Sjećam se, sjedjeli smo svi zajedno kada nam je rekao da neće moći da piše tekstove jer su mu bili previše mračni. Kazao mi je: “Neću to da radim. Želim pozitivnije tekstove”. Napi-

Foto:

⌦ Marija Roganović

Goran Kostić Kosta

sao je tu jednu pjesmu, a onda se pitao: “Šta sada da radim?” Rekao sam mu: “Hajde da vidimo koliko prijatelja imaš u Sloveniji, Hr-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

ZABAVA

O vatskoj, Bosni, Srbiji”... i tako smo poslali pjesme i to je otprilike odabrano – kako je koja numera “kome legla”. Neplanski sam rekao da mi je “Magla” za Nikolu, a nešto kasnije sam Nikoli objašnjavao da mi je prosto ta pjesma išla uz njega. On se složio i kazao nam da je numera remek-djelo i da mu se baš sviđa. Kada praviš ovakav projekat jako je bitno uklopiti ljude, imaju li vremena, inspiracije i sl. Na kraju, sve je ispalo onako kako smo mi htjeli. Na kraju krajeva, to su iskusni ljudi. Mi smo radili muziku, a svako od saradnika tekst. Samo dvije su snimane kod nas u studiju, uz naše saradnje i dogovore oko npr. vokala i slično. U suštini, nije to toliko mnogo dugo trajalo, kada su pjesme našle svoje autore. VN: Koja vam je omiljena numera i saradnja sa novog materijala? BOJAN: Malo je nezahvalno imati favorite, ali zaista sam s e

Novembar trenutno sačinjavaju Milan Vidaković, Bojan Ranđelović, Miroslav Užarević Uža i Nenad Pejčić vezao za Kostinu “Sve zaboravljam”, “Maglu”, Kojotovu isto...Štaviše, iznenađen sam kako Kojotova zvuči, jer do kraja nijesmo znali kako će sve ispasti jer svaki autor nosi svoj stil, svoj pečat i samim tim i njima su bile izazov. MILAN: Tek nedavno sam počeo da preslušavam, jer sam se više bavio nekim drugim stvarima. Iskreno, nemam određene favorite, sve su podjednako dobre. Smatram da smo to uradili stvarno kvalitetno, u odnosu na mogućnosti i uslove. S tehničke strane, zadovoljan sam. Pravo zadovoljstvo je to što je izašlo digitalno izdanje i ako se to ljudima dopadne, ako nađu sebe, jer stilski je bogato i različito, onda smo uspjeli u potpunosti. Mi smo inače različitih muzičkih interesovanja i mislim da je u stvari tu pravi uspjeh.

■ KROZ FIZIČKI PRI-

MJERAK ALBUMA NAJBOLJE SE ŠALJE PORUKA

VN: Album je nedavno objavljen i u fizičkom obli-

ku. Koliko vam je to bitno, s obzirom na to da ste stara škola u vremenu tehnoloških dostignuća koje pomalo zaboravlja CD i vinil? MILAN: Lijepo je to imati, posebno jer smo mi stara škola i inače ne volimo muziku preslušavati preko interneta. Volim da imam opipljivu stvar u ruci, kao knjigu kad omirišeš...Lijepo je materijalizovati, fizički dodirnuti, pogledati omot, posvetu, šta već. Nije to samo slučaj u muzici. Doživljaj i poruka su sveprisutni, a kroz primjerak se najbolje šalje poruka. BOJAN: Na disku je dosta toga, ne i na vinilu. To se od početka podrazumijevalo, još otkad je Kosta bio živ. Uostalom, čitava naša diskografija je na disku. Ima ljudi koji od početka pitaju za to i izuzetno mi je drago zbog toga.

■ BISTRE GLAVE PLANIRAMO NOVE KONCERTE

VN: Pojavili su se naslovi da je regionalna mini-turneja u Hrvatskoj i Sloveniji u stvari bila oproštajna. Ima li u tome istine? MILAN: Istina – nije oproštajna. Negdje je neko paušalno to izgovorio. Naravno, Novembar nije isto sada bez Koste, ali ako se ne svira i ne prezentuje ljudima ono što je on stvarao, onda čemu sve to? Tako da, što se mene tiče, turneja nije oproštajna. Jako lijep kontakt imamo sa publikom i ljudima koji dolaze na naše koncerte i baš volimo da se družimo s njima. To je davanja i primanje energije, prepuno pozitivnog ras-

položenja i pozitive. Okupili smo neke ljudi koji su jako daleko jedni od drugih. Ovo je bio potresan period, ali neminovno je bilo da krenemo ovim putem, bistre glave nakon svega i to je to. U planu su koncerti i Srbiji, još ne znamo gdje, kada i sa kim... BOJAN: U suštini, bend je napravio album i uopšte ne razmišljamo o tome. Trenutno je bitno da sviramo, a šta će dalje biti, ne znam. Svakako će jednog dana postojati neki drugi bend, to je sigurno, ali ne razmišljamo o tome. Nekako mi je malo bezveze pričati o nekom opraštanju, Kosta nije bio tužan, uvijek je bio pozitivan i drugačijom pričom sve prelazi u neku dramatiku, a naša muzika nije tog tipa, ni približno tome i baš se trudim da tu priču izbjegnem. Treba da budemo pozitivni, čovjek je iza sebe ostavio velika djela, ja sam s njim dugo svi-

Nekako mi je malo bezveze pričati o nekom opraštanju, Kosta nije bio tužan, uvijek je bio pozitivan i drugačijom pričom sve prelazi u neku dramatiku, a naša muzika nije tog tipa, ni približno tome i baš se trudim da tu priču izbjegnem. Treba da budemo pozitivni, čovjek je iza sebe ostavio velika djela, ja sam s njim dugo svirao i ostavio je veliki utisak na mene i sada želim da ljudima to prenesem dalje

rao i ostavio je veliki utisak na mene i sada želim da ljudima to prenesem dalje. Idemo dalje, prenosimo njegov glas i rad onako kako treba, a i Kosta bi to volio, u to sam potpuno siguran. Takođe, postoji i jedan projekat koji uporedo radimo s ovim, ali o tome je rano da se priča još.

■ VOLJELI BI PROMOVISATI ALBUM I U PODGORICI

VN: Da li ste pričali o ekranizaciji numera? MILAN: Trenutno nam je sve to palo niz vodu, zbog velikog angažovanja oko koncerata, promocije i sl. Imamo želju da dobro promovišemo zajedničko djelo Koste, Novembra i svih onih koji su učestvovali u tome, to je sigurno. VN: Da li će biti promocije materijala u Podgorici ili Crnoj Gori? MILAN: Ova dešavanja zahtijevaju mnogo vremena, organizacije i naporno je sve to, ali treba i da se poslože kockice. Ovih dana sam razgovarao o koncertima u Srbiji. Vidite, nama niko ne pomaže, i stoga ima puno posla oko toga, a jako nam je teško da se organizujemo sami. Ako je neko zainteresovan da bend dođe u Podgoricu ili Crnu Goru, tačnije, ako postoje ljudi koji žele to da organizuju, uveliko bi nam olakšalo posao. Kada prođe neko vrijeme i vidimo ima li šansi za tako nešto, voljeli bi...Zašto da ne, volio bih to jako. I u Crnoj Gori i širom regiona.

numerologija

Prognoza za decembar po bioritamskom broju

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

Mjesec pozitivnih promjena i rasterećenja Decembar je u znaku broja 5, što na opštem nivou donosi pozitivne promjene, rasterećenje, mogućnost lijepih putovanja, kao i druženja i izlazaka. Iskoristite ove aspekte da na lijep i koristan način ispratite godinu za nama. Svi koji se bave pisanjem, trebalo bi da se više posvete istom, jer je ovo mjesec gdje do izražaja dolazi kreativnost upravo na tom polju. Ugovori, pregovori, dokumenta, sve će to obilježiti ovaj mjesec, stoga se dobro čuvajte prilikom potpisivanja bilo kog dokumenta. Mnogi će promijeniti posao, drugi će napredovati na istom, a neko raskinuti poslovni odnos. Prepustite se svim ludostima i rizicima kojih će ovog mjeseca biti, ali ne isključujte razum, jer bi vas to moglo rastaviti od voljenih osoba. Svi oni koji planiraju začeće bebe, ovo je idealan period da se radi na tome. Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na prost broj.

Npr. bioritamski broj osobe koja je rođena 9. februara izračunava se na sljedeći način: 9+2=11=1+1=2. Bioritamski broj 1: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost. Bioritamski broj 2: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena prove-

sti u sopstvenom društvu nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija. Bioritamski broj 3: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Imperativ je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticajem dobrih aspekata. Bioritamski broj 4: Osobama sa bioritamskim brojem 4 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje

su trenutno daleko od vas. Bioritamski broj 5: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koje sebi postavite. Bioritamski broj 6: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer ovo je spor mjesec.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

numerologija

Numerolog i autorka današnjeg teksta Jana Luković

Brojevi od sedam do devet Bioritamski broj 7: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 8: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pita-

nja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca. Bioritamski broj 9: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

FOTO UBOD

Izlazak sunca nad milanskom katedralom

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2284

Medium level

4 4

2 7

9 1 9

8 4

6 1

Daily Sudoku puzzle No. 2284

8Play 6 sudoku 3 7 4online 2 5at:9 4

9 7

2Puzzle 5 1 solution: 6 3 7

3 2

Medium level

4 7

4 3 5 9 2 7 8 1 6 Sudoku puzzle No. 1830 2011-10-17

2013-01-13

6 www.sudokukingdom.com 2 6 8 7 4 5 9 3 1

Sudoku puzzle No. 1884 2011-12-10 1

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-01-13

www.sudokukingdom.com

Novogodišnja euforija u Moskvi

4 9

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

FOTO UBOD

Los Anđeles

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Da li vam se sviđa kako Njujorku pristaje snijeg

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1869

2011-11-25

4 8 5 2

8 1

9 4

5 5

6 7

7 1

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13 1 4

9Play 5 sudoku 8 6 2online 3 4at:7 2

Daily Sudoku puzzle No. 1901

7 4

6Puzzle 9 3 solution: 4 1 5

5 3 9 6 8 1 7 2 4 Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13 1

Medium level

2 5

2011-12-27

7 6 3 4 1 9 5 8 2 www.sudokukingdom.com 6 8 2 5 9 3 4 7 1

9 9

3 2

Medium level

6 6

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 2

6 4

8 7

7 8

9 2

9 7

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA , 1. I 2. 12. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

DOBIJAŠ

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem Wdinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. APARATI/OPREMA Imam i za prodaju. KolekKlime - midea, vivax, fu- cionar.Tel.069/051-526 jitsu, daikin, LG, mitsubis20 000 hi, aux. Prodaja, montaža, Prodajem servis, čišćenje, dezinfek- kvadrata, i kuću 70 cija, popravke, freon. Ga- kvadrata! Povoljno! 29 rancija do 5 godina. Po- km od Nikšića. Papiri 1/1! voljno. Tel.069/020-023, Tel: 067/898-614 067/342-392

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 U Nikšiću se izdaje poslovni prostor u Poslovnom centru Nikšiću (preko puta hotela),površina 50 m2, pogodan za sve djelatnosti. Tel: 069/030-426 marketing@dnovine. me

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 1. I 2. 12. 2018.

MALI OGLASI

53 31 VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

MUZIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

NOVO IZDANJE PIONIRA ELEKTRONIKE ŽANA MIŠELA ŽARA

Équinoxe Infinity ili retro zvuk elektronske muzike

Žar u studiju

Novo izdanje sastoji se od 10 pjesama – pokreta. Za početak, najbolje je serviran u komadu, u jednom slušanju od početka do kraja, a dostupan je na Jutjubu

Žan Mišel Žar je francuski kompozitor, izvođač i producent, ukratko pionir elektronske muzike. S obzirom da je ovaj vremešni gospodin aktivan i na sceni od 1969. godine, za opisivanje njegovog rada, uspjeha i diskografije potreban bi bio naučni rad. Bitno je pomenuti da je Žar veliki umjetnik ne samo u području muzike i to se u njegovom radu i te kako primjećuje. Iako je svirao u raznim bendovima i iskusio široki spektar muzičkog stvaralaštva, u mlađim danima je zarađivao i prodajući vlastite slike. Mejnstrim i veliki uspjeh dogodio se 1976. godine s albumom “Oxygène”

Naslovnica novog albuma

čijim su zvukom dominirale melodije. Nakon njega uslijedio je takođe uspješan “Équinoxe”, čiji je nastavak posljednje aktuelno studijsko izdanje “Équinoxe Infinity”. Žan Mišel Žar je i nosilac svjetskog rekorda za najveći broj gledalaca-slušalaca na koncertu na otvorenom. Njegov nastup povodom obilježavanja dana pada Bastilje 1979. godine privukao je više od milion posjetilaca.

■ NASTAVAK ALBUMA IZ 1978.

Zanimljivih koncepata u njegovoj karijeri ne nedosta-

je. Čak je i naslovnica albuma inspirisana radom Mišela Grejndžera na originalnom “Équinoxeu”. Odlično je vidjeti da je motiv promatrača prikazn u novom izdanju s novim tehnologijama. Vizuelni koncept je definitivno uticao na percipiranje albuma jer je odlično prenio atmosferu koju ova muzika nosi. Ukratko, priča je takva da je vizual iz davne 1978. godine u današnjici odlično poslužio kao svojevrsno upozorenje na to kako nam tehnologija kontroliše sve aktivnosti. Zapravo cijela vizualna priča neodoljivo podsjeća na neke “flojdovske” koncepte.

■ PAKET PUN

SVEMIRSKIH ZVUKOVA

Novo izdanje sastoji se od 10 pjesama – pokreta. Za početak, najbolje je serviran u komadu, u jednom slušanju od početka do kraja. Za bolji doživljaj možda i u nekom meditativnom stanju. Šalu na stranu, zaista je dobro dati mu priliku i neometano iskusiti 40 minuta materijala. Iako svaka pjesma može funkcionisati zasebno, “Équinoxe Infinity” jednostavno dolazi kao cijeli paket prepun svemirskih zvukova. Odlično bi poslužio kao soundtrack za neku SF priču. Prva pjesma “The Watchers” podsjeća na uvod serije “Stranger Things”, a druga “Flying Totems” bi zbog melodičnosti također mogla odraditi posao dramatičnog uvoda. “Robots Don’t Cry” ne ostavlja nikakav poseban utisak za razliku od “All That You Leave Behind”. Osim najlakše opisanih svemirskih zvukova, pjesmom dominira melanholična pihano melodija, a snažan bas ritam je savršeno upotpunjuje. U drugoj polovini albuma dolaze puno bolji trenuci, od plesnog sint pop optimizma u “Infinity” do zvuka gudačkog instrumenta u “Don’t Look Back”. Istoimena “Équinoxe Infinity” je ujedno i najduža pjesma na albumu. Sferičnih i melodičnih sedam i po minuta

prikladno je završilo ovo mračno svemirsko putovanje.

■ BEZ POTREBE

ZA PRAĆENJEM TRENDOVA

Ovaj album dokaz je da Žar nema potrebu da prati trendove nove scene jer je ostao dosljedan samom sebi. Jasno je da muziku i dalje u ovim godinama stvara zbog nje same ili bilo kojih drugih ideja za kojima se vodi u karijeri. Drži kvalitet na nivou, sigurno njime zadovoljava svoje obožavaoce, ali je i odličan primjer za nove generacije koje nisu imale priliku da iskuse ovakav žanr kada je bio vrhuncu. Elektronska muzika 20. vijeka i ona koju slušamo danas se toliko osjetno razlikuje ne samo zbog novih tehnologija, već i sve više fabričkih matrica, koje definitivno utiču na emociju. Osim vizuala, definitivno će vas osvojiti i nostalgičan, retro zvuk elektronske/ambijentalne muzike. Ovaj album odličan je pokazatelj svega što Žar Mišel Radi radi, što je radio, ko je on zapravo, tako da će dobro poslužiti i kao upoznavanje njegovog rada za nove potencijalne obožavaoce. Ako vam se ova ocjena čini kao subjektivna, preslušajte album, dostupan je na Jutjubu, ali izaberite neki slobodan vikend i dajte mu priliku da vam u jednom komadu pokaže šta donosi, vjerovatno se nećete pokajati. Fi.J.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

RTCG 2 14.50 17.50

Rukomet EP (Ž): Norveška – Njemačka Rukomet EP (Ž): Španija - Hrvatska

SK 1 CG 13.30 Šefild jun - Lids 16.00 Premijer: Man. siti – Bornmut 18.30 Premijer: So’ton – Man. junajted 20.45 La liga: Real M - Valensija 23.00 NBA: Njujork - Milvoki

SK 2 14.00 17.30 20.30

Bašakšehir - Sivas, fudbal Odbojka (M): Lube - Rešovia Odbojka (M): Trentino - Novi Urengoj

SK 3 13.00 17.00 19.00 21.00

La liga: Selta - Ueska Austrija B - St. Polten Viitorul - Dinamo B, fudbal Vrekshem - Njuport

SK 4 16.00 18.00

Fudbal, Premijer liga Malaga - Granada, fudbal

SK 5 16.00 18.30

Fudbal, Premijer liga M’boro - Aston Vila, fudbal

SK 6 17.00 19.00

Kajzeri - Trabzon, fudbal Benfika - Feirense, fudbal

SK HD 13.30 16.15 18.30

Halifaks - Vimbldon, fudbal La liga: Valjadolid - Leganes La liga: Hetafe - Espanjol

ARENA SPORT 1 13.00 Rudar - Budućnost, fudbal 15.30 Mladost - Partizan, fudbal 18.00 Serija A: Fiorentina - Juventus

● NE PROPUSTITE Spektakl u Morači! Košarkaši Crne Gore dočekuju Tursku - pobjedom bi naši momci napravili odlučujući korak ka Mundobasketu. RTCG 2, od 18.50h.

20.30 Serija A: Sampdorija - Bolonja 23.30 NCAA: Kanzas - Stanford

ARENA SPORT 2 14.00 EHF LŠ: Bešiktaš - Č. medvedi 17.30 EHF LŠ: Vardar - Kjelce 19.30 EHF LŠ: T. Prešov - Metalurg 21.30 NCAA: Mičigaen - Perdju

ARENA SPORT 3 13.00 15.00 17.00 20.00

Saragosa - Movistar Inter, futsal Osijek - Rijeka, fudbal Liga 1: Lil - Lion Liga 1: Monako - Monpelje

ARENA SPORT 4 15.00 Serija A: Spal - Empoli 17.00 EHF LŠ: PPD Zagreb - Motor Z. 20.30 Antverp - STVV, fudbal

EUROSPORT 1 Nordijska kombinacija Lilehamer 10.30 Skijaško trčanje - Lilehamer 12.00 Skijaško trčanje - Lilehamer 14.00 Nordijska kombinacija - Lilehamer 15.15 Ski skokovi: Svjetski kup - Rusija 18.45 Alpsko skijanje: Biver Krik - spust (m) 20.30 Alpsko skijanje: Lejk Luis - spust (Ž) 22.45 Fudbal: SP U 17 (ž), finale

NEDJELJA

09.15

EUROSPORT 2 11.15 Trke motora - Bahrein 14.00 Snuker - Jork 15.30 Bundesliga: Verder - Bayern M. 18.30 Bundesliga: Hofenhajm - Šalke 20.30 Snuker - Jork

● NE PROPUSTITE

RTCG 2

14.50 Rukomet: Slovenija – Francuska 17.50 Rukomet: Rusija – Crna Gora 18.50 Košarka: Crna Gora - Turska

SK 1 CG 07.00 Košarka (M): J. Korea - Jordan 12.00Kvalifikacije za EP 2020 - ŽRIJEB 13.00 Premijer: Čelsi - Fulham 15.05 Premijer: Arsenal - Totenhem 17.15 Premijer: Liverpul - Everton 21.30 NBA: LA Lejkers - Feniks 00.00 Košarka (M): Urugvaj - SAAD

SK 2

Bazel - Jang Bojs La liga: Barselona - Viljareal La liga: Alaves - Sevilja

ARENA SPORT 1 09.00Melburn siti - Njukasl Dž, fudbal 12.30 Serija A: Milan - Parma 15.00 Torino - Đenova, fudbal 18.00 C. zvezda - Voždovac, fudbal 20.30 Serija A: Roma - Inter

ARENA SPORT 2 13.10 Hanover - Kil, rukomet 16.00 Aberdin - Seltik, fudbal 18.00 Serija A: Kjevo - Lacio, fudbal 20.00 Palmeiras - Vitoria, fudbal 23.20 Independijente - Boka, fudbal 01.30 River Plata - Himnazija, fudbal

12.15 Ajaks - Den Hag, fudbal 15.30 Odbojka (M): Monca - Modena 18.00 Bešiktaš - Galatasaraj 20.30Odbojka (M) - Klupsko SP, FINALE ARENA SPORT 3 23.00 Košarka: Panama - Portorico Harts - Rendžers, fudbal 01.30 Košarka: Argentina - Meksiko 13.00 15.00 Serija A: Sasuolo - Udineze SK 3 17.00 Liga 1: Marsej - Rems, fudbal 12.35 Košarka (M): Kina - Liban 19.00 EHF LŠ: Vesprem - Monpelje Bordo - PSŽ, fudbal 14.30 Fejenord - PSV, fudbal 21.00 16.15 La liga: Đirona - Atl. Madrid 18.30 Košarka: Litvanija - Hravatska 20.15 Košarka (M): Poljska - Italija

SK 4 15.00Košarka (M): Egipat - Kamerun 17.00 Košarka: Slovenija - Letonija

SK 5 14.30 17.30 21.00

Salcburg - Altah, fudbal Košarka (M): Maroko - Čad Boavista - Porto, fudbal

15.00 17.00

Ročdejl - Portsmut Šturm - Volfsberger

SK 6 Šampion i lider na velikom iskušenju na “Frankiju” - jedan od ljutih derbija Italije igra se od 18.00h. Fiorentina ili Juventus. Arena sport 1.

16.00 18.30 20.45

SK HD 12.00

La liga: Betis - Sosijedad

ARENA SPORT 4

14.30 16.30

K. Briž - Standard L, fudbal EHF LŠ: Barselona - Meškov

ARENA SPORT 5 13.00 15.00 18.00

Trajal - Javor, fudbal Tuluz - Dižon, fudbal Anderleht - Genk, fudbal

EUROSPORT 1 13.45 14.30 16.00 20.30

Nordijska kombinacija Biatlon - Pokljuka Ski skokovi, SK Rusija Alpsko skijanje, Biver Krik,

EUROSPORT 2 15.30 18.00

RB Lajpcig - Borusija M. A. Frankfurt - Volfsburg

SPORT

55 REPREZENTACIJA ČLANICA UEFE ĆE SE NAĆI U BUBNJU U NEDJELJU U PODNE, A NIKO OD 13 SELEKCIJA DOMAĆINA NEĆE IMATI POVLAŠĆEN POLOŽAJ

TERMINI KVALIFIKACIJA 1. KOLO od 21. do 23. marta 2019 2. KOLO od 24. do 26. marta 2019 3. KOLO 7. i 8. juna 2019 4. KOLO 10. i 11. juna 2019 5. KOLO od 5. do 7. septembra 2019 6. KOLO 8. i 10. septembar 7. KOLO od 10. do 12 oktobra 2019 8. KOLO od 13. do 15. oktobra 9. KOLO od 14. do 16. novembra 10. kolo od 17. do 19. novembra

Konvencijski centar u Dablinu je počeo sa izgradnjom 1998, završen je 2010. godine, a arhitekta koji je dao idejno rješenje je Kevin Roš, čovjek američko - irskog porijekla

EVROPSKO PRVENSTVO 2020. ĆE SE POVODOM 60. GODIŠNJICE UEFE IGRATI U 13 DRŽAVA I GRADOVA, A TU PRIVILEGIJU ĆE IMATI DABLIN (IRSKA), AMSTERDAM (HOLANDIJA), BAKU (AZERBEJDŽAN), BILBAO (ŠPANIJA), BRISEL (BELGIJA), BUKUREŠT (RUMUNIJA), BUDIMPEŠTA (MAĐARSKA), KOPENHAGEN (DANSKA), GLAZGOV (ŠKOTSKA), LONDON (ENGLESKA), MINHEN (NJEMAČKA), RIM (ITALIJA) I SANKT PETERBURG (RUSIJA).

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

ŠEŠIRI ZA ŽRIJEB KVALIFIKACIJA ZA EVROPSK ŠEŠIR 1 Švajcarska Portugal Holandija Engleska Belgija Francuska Španija Italija Hrvatska Poljska

ŠEŠIR 2 Njemačka Island BiH Ukrajina Danska Švedska Rusija Austrija Vels Češka

ŠEŠIR 3 Slovačka Turska Irska Sjeverna Irska Škotska Norveška Srbija Finska Bugarska Izrael

ŠEŠIR 4 Mađarska Rumunija Grčka Albanija CRNA GORA Kipar Estonija Slovenija Litvanija Gruzija

ŽRIJEB ZA KVALIFIKACIJE ZA EP 2020. U NEDJELJU U DABLINU 2. DECEMBA

Neka bude - kako bude, n se bavim kalkulacijama ⌦ Bojan Topalović Super moderni Konvencijski centar u Dablinu - koji gleda na rijeku Lifi na Spenser doku - će biti u žiži fudbalske javnosti u nedjelju! Razlog - posljednji dan u sedmici u podne donosi žrijeb za kvalifikacije za revolucionarno Evropsko prvenstvo 2020. godine (2. decembar, 12.00), koje će se povodom 60. godišnjice Uefe igrati u 13 gradova i država. Tu privilegiju će imati Dablin (Irska), Amsterdam (Holandija), Baku (Azerbejdžan), Bilbao (Španija), Brisel (Belgija), Bukurešt (Rumunija), Budimpešta (Mađarska), Kopenhagen (Danska), Glazgov (Škotska), London (Engleska), Minhen (Njemačka), Rim (Italija) i

Sankt Peterburg (Rusija). Crna Gora - koja sanja veliko takmičenje - će na žrijebu u glavnom gradu Irske biti žrijebana iz četvrtog od šest šešira, a selektor Ljubiša Tumbaković nema posebnih želja. “Potpuno sam se isključio, niti imam neku želju, niti priželjkujem bilo kakvu grupu. Kako bude - neka bude. Nikada nisam uspio da prizovem koga sam želio, tako da se odavno ne bavim kalkulacijama”, rekao je za Dnevne novine 66-godišnji Tumba, koga smo uhvatili na aerodromu u Beogradu dok je čekao kolege iz stručnog štaba i avion za Dablin. Na žrijebu za EURO, imena reprezentacija će biti ispisana na 55 papirića, bez

104

MILIONA JE KOŠTALA IZGRADNJA CENTRA KOJI ĆE U NEDJELJU BITI DOMAĆIN ŽRIJEBA KVALIFIKACIJA ZA EVROPSKO PRVENSTVO 2020.

izuzetka za bilo koju od 13 selekcija domaćina. Svi timovi će biti podijeljeni u deset grupa - u grupama od “A” do “E” takmičiće se po pet timova, a u grupama od “F” do “J” po šest. Kvalifikacije će početi u martu 2019. i trajaće do novembra 2019, a na prvenstvo Starog kontinenta će se plasirati po dvije ekipe iz svake kvalifikacione grupe.

Žrijeb za kvalifikacije za EURO 2020. je na programu u nedjelju u podne (2. decembar, 12.00) u Dablinu, Crna Gora je u četvrtom šeširu, a u Konvencijskom centru će biti izvučeno deset grupa iz kojih će se po dvije prvoplasirane selekcije plasirati na EP

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

KO PRVENSTVO 2020. ŠEŠIR 5

ŠEŠIR 6

Makedonija Kosovo Bjelorusija Luksemburg Jermenija Azerbejdžan Kazahstan Moldavija Gibraltar Farska ostrva

Letonija Lihtenstajn Andora Malta San Marino

AR, 12.00 TUMBA NEMA ŽELJA

ne želim da a unaprijed “Put do Evropskog prvenstva je težak, ali valjda će faktor sreće konačno i nas malo da pogleda. Bolje da detaljnije pričamo u nedjelju kada se žrijeb završi”, rekao nam je Tumba. “Hrabri sokolovi” neće moći logično da igraju samo protiv reprezentacija iz četvrtog šešira, dok je UEFA bila striktna što se tiče nekih drugih selekcija, pa tako Srbija i Kosovo neće moći da budu u istoj grupi, baš kao što je neprihvatljiv okršaj Bosne i Hercegovine i Kosova. Isto tako, Izvršni odbor Uefe će spriječiti da rivali budu Jermenija i Azerbejdžan, Gibraltar i Španija, kao i Rusija i Ukrajina. Čekajući nedjelju i trenutak kada će kuglice u Dablinu da se zakotrljaju...

Ljubiša Tumbaković: Put do Evropskog prvenstva će biti težak, jer prolaze dvije ekipe iz grupe, a na papiru ćemo protiv sebe imati tri jače selekcije. Ali, valjda će i nas pogledati sportska sreća

Ljutnja prolazi, ali se ne zaboravlja

Ljubiša Tumbaković je nakon poraza od Rumunije (1:0) na zatvaranju Lige nacija pod Goricom prvi put povisio glas od kada je selektor Crne Gore. Razumljivo, jer su “hrabri sokolovi” izgledali kao razbijena banda, a sve se to nadovezalo na neuspjeh u duelu sa Srbijom u Beogradu (2:1). Jednostavno, najtrofejniji trener u istoriji Partizana je najavio napad na EURO 2020, a Liga nacija koja je definitivno bila lakši put - nam nije donijela mogućnost da se borimo za premijerno veliko takmičenje. Čak smo na kraju strijepili da ispadnemo iz Lige C u Ligu D. A ta ljutnja je uglavnom bila usmjerena na mlađe igrače koji nisu opravdali očekivanja, posebno na Marka Jankovića koji je uzeo penal Stefanu Mugoši, ali između redova Tumba je bio ljut na sebe.

■ EMOCIJE

SE SMIRILE

Zato što nije uspio dovoljno da trgne mlađe reprezentativce, što im nije ulio samopouzdanje da nema-

Mjesto velikog sastanka u nedjelju: Konvencijski centar u Dablinu gleda na rijeku Lifi

SPORT

DA LI STE ZNALI?

Ljubiša Tumbaković je na posljednjih 12 utakmica upisao samo dva trijumfa sa Crnom Gorom - oba puta je slavio protiv slabašne Litvanije. Na ostalih deset utakmica ostvario je šest poraza i četiri remija.

ju kompleks niže vrijednosti, što je na kraju krajeva dozvolio da se igrači igraju njegovim autoritetom. Jer zna se ko odlučuje ko će šutirati jedanaesterac. “Jasno je da su se emocije smirile od te noći. Rekao sam i negdje prije da i kada se slavi i kada se tuguje, za to je dovoljno samo jedan dan. Zajedno sa saradnicima, već sam počeo da analiziram sve što smo uradili kako u Ligi nacija, tako cijele prethodne godine. Naravno, vidjećemo šta smo radili pogrešno, a šta je bilo dobro”, poručio je Tumbaković. Nakon povratka iz Dablina, 66-godišnji strateg iz Beograda će se dodatno posvetiti analizi učinjenog. “Moram do kraja godine da dostavim izvještaj Upravnom odboru FSCG. Slika će biti mnogo jasnija kada se sve stavi na papir”, govori nam Tumba.

■ BIĆE RAZGOVORA Dakle, iskusni selektor “hrabrih sokolova” je posebno ljut bio na mlađe igrače, koji evidentno imaju talenat, ali kao da nemaju volje da ga nadograđuju. Međutim, ljutnja je iz dana u dan manja. “Nije me još prošla. Prolazi, ali se ne zaboravlja. Biće lijepih razgovora ubuduće”, poručio je sa osmijehom na licu Ljubiša Tumbaković.

UTAKMICE JE DO SADA VODIO LJUBIŠA TUMBAKOVIĆ CRNU GORU, A UČINAK MU JE SEDAM POBJEDA, ŠEST REMIJA I 11 PORAZA

58 LISTA STRIJELACA

9 5 4 3

Stefan Milošević (ISKRA) Nikola Krstović (ZETA)

Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Goran Vujović (LOVĆEN), Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Aleksandar Vujačić (PETROVAC) Miloš Džugurdić, Stefan Đorđević (GRBALJ), Vasko Kalezić (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR), Božo Marković (SUTJESKA), Edvin Kuč (RUDAR), Šo Jamamoto, Miloš Kalezić (PETROVAC) Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić, Jovan Vučinić (PETROVAC), Bojan Božović, Marko Vučić, Marko Ćetković (SUTJESKA), Miloš Mijić, Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Danilo Pešukić (ZETA), Marko Pavićević, Zvonko Pamić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Driton Camaj (LOVĆEN), Aleksandar Macanović, Radomir Đalović (RUDAR), Dejan Kotorac, Vladan Kordić (GRBALJ)

16. KOLO SUBOTA PLJEVLJA, 13.00 Rudar - Budućnost (TV Arena sport 1) PODGORICA, 13.00 Lovćen - OFK Titograd PODGORICA, 13.00 Mornar - Zeta NIKŠIĆ, 13.00 Sutjeska - Grbalj PETROVAC, 15.30 Petrovac - Iskra

Lovćen ne može da računa na povrijeđene Blaža Igumanovića i Jovana Vujovića, Luka Petričević i Novica Eraković su pod velikim znakom pitanja, dok je OFK Titograd lišen usluga Zvonka Pamića, Damira Ljuljanovića, Balše Banovića i Hrvoja Bukvića (povrede), Radula Živkovića i Ivana Novovića (kartoni) Mornar je lišen usluga povrijeđenog Filipa Kalačevića, dok je u sastavu Zete samo Nikola Krstović upitan Sutjeska može da računa na najjači sastav, dok Grbalj u rosteru neće imati povrijeđene Aleksandra Milića i Ivana Mijuškovića Petrovac nema problema sa sastavom, ali zato Iskra ne može da računa na iskusne Miroja Jovanovića i Igora Burzanovića

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

TELEKOM 1. CFL, 17. KOLO RUDAR POD GOLUBINJOM ČEKA BUD

NIJE DERBI KAO N

⌦ Bojan Topalović

Rudar i Budućnost su ne tako davno odlučivali o titulama, derbi je privlačio publiku, “rađao” kvalitetne igrače... Ali, to djeluje kao da je miljama daleko - “rudari” su danas nikad lošiji, publika im je okrenula leđa, flertuju sa baražom koji su već jednom igrali. Međutim, pod Golubinju dolazi Budućnost (subota, 13.00, Arena sport 1), a “plavi” su uvijek magnet za publiku uprkos što ni oni ne briljiraju. “Rudar je kvalitetan tim, sigurno zaslužuje bolje mjesto na tabeli. Znam da je za njih ovo jedan od najbitnijih duela i da će uraditi sve da slave na svom stadionu. Super motivisani protivnik za nas nije ništa novo. Sa tim moramo da se nosimo. Gledamo sebe i potrudićemo se da stignemo do pobjede”, rekao je trener Budućnosti Branko Brnović, čija je ekipa u srijedu savladala Mladost Lješkopolje plasiravši se u polufinale Kupa i zaključivši lošu seriju od pet utakmica bez trijumfa. Rudar će sigurno uraditi sve za tri boda, jer je već

upisao veliki broj kikseva. “Čeka nas neugodan protivnik, a pogotovo je za nas težak teren pod Golubinjom. Ipak, razmišljamo samo o pobjedi. Stvari polako dolaze na svoje i vjerujem da ćemo pokazati da smo u ovom trenutku bolja ekipa od Rudara”, rekao je vezista “plavih”, Luka Mirković.

■ ISPIT ZA VODEĆE Dok će Budućnost biti na ispitu u Pljevljima, ostala tri tima koja su u vrhu takođe će biti na testu - Zeta je u srijedu prvi put poražena nakon 15 utakmica i pokušaće da reaguje protiv Mornara (subota, 13.00, kamp FSCG), koji je pet mečeva bez trijumfa. Petrovac je u sjajnoj seriji (osam utakmica - šest pobjeda, dva remija, obezbijeđeno polufinale Kupa), a protivnik je Iskra (subota, 15.30, stadion pod Malim brdom) tim željan da zaboravi crnu seriju koja traje već 11 utakmica (četiri remija, sedam poraza). A na najvećem ispitu je lider i šampion Sutjeska “plavo - bijeli” kraj Bistrice čekaju (subota, 13.00) Grbalj, koji je vezao četiri dobra rezultata (jedan trijumf,

1. Sutjeska

21:10

RUDAR

BUDUĆNOST

LOVĆEN

2. Zeta

14:8

3. Budućnost

14:9

4. Petrovac

19:14

5. OFK Titograd

12:14

6. Grbalj

15:8

7. Rudar

11:15

8. Iskra

13:17

Aković Pešukić Sopo Kartal Sekulić Golubović Macanović Alves Pejaković Vuković Đalović Trener: Edis Mulalić

Mijatović Milić Adžić Damjanović Tučević Mirković Mijić Terzić Đurišić Vlaisavljević Ivanović Trener: Branko Brnović

Perović Radunović Draganić Radišić Marković Stevović Roganović Camaj Zarubica Đurović Vujović Trener: Aleksandar Miljenović

9. Lovćen

12:22

10. Mornar

8:22

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Nikola Razić (Podgorica). Početak: subota, 13.00, Arena sport 1.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Budućnost:

42 16 13 13

OFK TITOGRAD

Ivanović Radulović Ojdanić Perišić Roganović Nikolić Raičević Pavlović Petrović Miličković Pavićević Trener: Igor Pamić

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Sudija: Miloš Novović (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Nikola Radulović (Podgorica). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Nerišeno: Pobjeda Titograd:

29 10 8 11

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

SPORT

DUĆNOST, SUTJESKA GOSTI GRBALJ, PETROVAC I ZETA NA TESTU

NEKAD, ALI... Rudar želi da sačuva svoj teren, a Budućnost da sruši tradiciju: Milan Đurišić bježi Alfonsu Sopu pod Goricom

tri remija) i koji igra tvrd fudbal. “Grbalj je težak protivnik, nema poraz u gostima u sezoni. Međutim, siguran sam da ćemo da damo maksimum i nadam se trijumfu”, rekao je Marko Vučić, čija Sutjeska sedam utakmica ne zna za poraz (šest pobjeda, jedan remi).

■ TITOGRAD KAO KOD KUĆE

13 MEČEVA ZAREDOM SUTJESKA NIJE IZGUBILA OD GRBLJA - SEDAM POBJEDA, ŠEST REMIJA

DA LI STE ZNALI? Petrovac na posljednja četiri međusobna duela nije izgubio od Iskre - dva trijumfa, dva remija.

OFK Titograd se nada kiksevima Sutjeske, Budućnosti, Petrovca i Zete, a u 17. kolu će biti gost Lovćena (subota, 13.00) na stadionu Koma na Zlatici. Tako će “romantičari” praktično igrati kući. “Lovćen je dobroj formi. U posljednja dva meča postigli su šest pogodaka. Ne igraju na svom terenu, ali ipak postižu dobre rezultate, i zbog toga imaju moje poštovanje. Sa druge strane, mi tražimo potvrdu da smo izašli iz rezultatske krize. Pobjeda protiv Lovćena bila bi nam vjetar u leđa u finišu prvog dijela sezone. Ipak, moramo biti veoma oprezni”, rekao je trener Titograda, Igor Pamić.

MORNAR

Novović Vujošević Popović Pajović Martinović Marković Brnović Ivanović Džanović Leverda Lalošević Trener: Goran Milojević

ZETA

Namasko Tuzović Vujačić Baošić Đ. Vukčević Milojko Adžović S. Vukčević Pešukić Goranović I. Vukčević Trener: Dragoljub Đuretić

PODGORICA - Stadion: Kamp FSCG. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Vladan Todorović (Nikšić). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 19 Pobjeda Mornar: 5 Neriješeno: 7 Pobjeda Zeta: 7

SUTJESKA

Giljen Grivić Nedić Cicmil Bulatović Lončar Bubanja Ćetković Alharaiš Ma. Vučić Marković Trener: Nikola Rakojević

10 MEČEVA ZAREDOM OFK TITOGRAD NE ZNA ZA PORAZ OD LOVĆENA (SEDAM POBJEDA, TRI REMIJA), A PRIJESTONIČANI SU POSLJEDNJI PUT POBIJEDILI ROMANTIČARE 21. MAJA 2014. U FINALU KUPA (1:0)

PETROVAC

GRBALJ

M. Kordić Kašćelan Jović Dragićević Merdović Kotorac Montenegro V. Kordić Vukčević Popović Đorđević Trener: Vesko Stešević

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Danijel Dević (Bar), Miodrag Brajović (Podgorica). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

UTAKMICA ZAREDOM RUDAR NIJE IZGUBIO OD BUDUĆNOSTI U PLJEVLJIMA (SEDAM POBJEDA, DVA REMIJA), “PLAVI” SU POSLJEDNJI PUT POD GOLUBINJOM SLAVILI 5. MAJA 2013. (4:3)

43 13 19 11

Popović Vujović Mikijelj Pajović Kajević Marković Kalezić Vuljaj Jamamoto Stjepanović Vujačić Trener: Rudolf Marčić

ISKRA

Blažić Malešević Drinčić Lakić Pejović Rogošić Burzanović Šahman Karaklajić Zvrko Milošević Trener: Aleksandar Nedović

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Ivan Bogdanović (Cetinje). Početak: subota, 15.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Iskra:

12 4 4 4

Mladost na ispitu: Jasmin Muhović

DRUGA LIGA

Važno na DG areni Nedjelja donosi 19. rundu Druge lige Crne Gore, širom naše zemlje će biti zanimljivo, ali najvažniji meč se igra na DG areni u Lješkopolju. Domaća Mladost dočekuje četvrtoplasirani Kom - “žuti” su na posljednjih osam utakmica ostvarili šest pobjeda i dva remija, a posljednji poraz im je nanio upravo Kom na Zlatici 30. septembra. Zlatičani se nadaju novom skalpu, kako bi se približili prvom mjestu. Drugoplasirani Bokelj ima lak posao na papiru, pošto u svom Kotoru napada predposljednje Jezero, dok je trećeplasirani Otrant Olimpik na teškom ispitu - Ulcinjani gostuju Dečiću, koji polako hvata ritam. Igalo ne bi trebalo da ima problema protiv budućeg trečeligaša Berana, dok će Jedinstvo i Arsenal igrati važan meč - Bjelopoljci žele da dođu do sredine tabele, dok Tivćani imaju namjeru da se približe vrhu. RASPORED 19. KOLA (nedjelja, 13.00): Igalo - Berane, Bokelj - Jezero, Mladost Lješkopolje - Kom, Jedinstvo Arsenal, Dečić - Otrant Olimpik. B.T.

TABELA 1. Mladost Lj. 2. Bokelj 3. Otrant O. 4. Kom 5. Arsenal 6. Dečić 7. Igalo 8. Jedinstvo 9. Jezero 10. Berane

18 17 18 17 18 18 17 18 17 18

11 8 7 7 6 7 6 4 4 1

4 5 6 5 7 5 5 10 6 1

3 4 5 5 5 6 6 4 7 16

37 29 27 26 25 23 23 22 18 1

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

NAŠI VIKEND TIPOVI

Arsenal Totenhem Nedjelja, 15.05h

GG3+

Real Madrid Valensija Subota, 20.45h

GG3+ Ko će od dva titana na megdan Džošui

Fiorentina Juventus Subota, 18h

U NEDJELJU UJUTRO OKO 05H BOKSERSKI SPEKTAKL: FJURI VAJLDER

2 I 2+

Čuveni dom Los Anđeles Lejkersa “Stejpls centar” u noći između subote i nedjelje po našem vremenu pretvoriće se u boksersku arenu, a dva neporažena “gladijatora” boriće se za WBC pojas, ali i priliku da protiv “kralja” Entonija Džošue u aprilu ujedine WBC, IBF, WBA i IBO krune. Titani Tajson Fjuri i WBC šampion Diontej Vajlder oči u oči - njihova borba očekuje se oko pet sati u nedjelju.

Fjuri je bivši šampion, skor mu je 27-0 (19 nokauta), a nije boksovao od čuvenog meča sa Vladimirom Kličkom. Kasnije je pao na doping testu, oduzete su mu sve titule, a bio je i 65 kilograma deblji. Činilo se da je velika karijera zavšena, ali... “Ako sam mogao da pobijedim depresiju, onda mogu da pobijedim sve”, poručio je britanski borac. “Čekam ovu borbu od 2011, brojao sam dane i sada ću da mu razbijem

40 BORBI U PROFI KARIJERI IMAO JE DIONTEJ VAJLDER, DOBIO JE SVAKU, A ČAK 39 NOKAUTOM. NEPORAŽEN JE I TAJSON FJURI 27-0 (19 NOKAUTOM)

Španci tvrde: Modrić Ballon d’Or

Hofenhajm Šalke Subota, 18.30h

2-3

Monako Monpelje Subota, 20h

facu”. Vajlder je takođe neporažen u profesionalnoj karijeri, dobio je svih 40 mečeva, od čega 39 nokautom. Zbog razornog udarca zovu ga “bombarder”, a boksom je počeo da se bavi kasno - sa 19 goidina i to zbog bolesti svoje kćerke. “Nas dvojica smo najbolji teškaši na svijetu. Ovo sam čekao cijelu karijeru, Fjuri je imao svoje vrijeme - sada je moje”, smatra Vajlder. K.B.

FOTO PRIČA

ACTIVATE WINDOWS: Stadion Krasnodara je jedan od najljepših u Evropi, a takvim ga čine ogromni ekrani koji se nalaze iznad tribina. Međutim, kad Windows “zakuca” i traži da se aktivira original onda stadion izgleda poput pokvarenog kompjutera.

Svijet fudbala u ponedjeljak će dobiti novu Zlatnu loptu “Frans fudbala”, a španski mediji tvrde da će najprestižnije individualno priznanje dobiti “desetka” Rel Madrida i Hrvatske Luka Modrić. “Modrić će u ponedjeljak u Parizu primiti nagradu i tako naslijediti svog bivšeg saigrača Kristijana Ronalda. Biće to treća godina zaredom da neki igrač Reala osvaja ovu nagradu”, objavio je radio “Cadena Cope”. “Cadena Cope” dodaje je Modrić pobijedio ispred Kristijana Ronalda i Antoana Grizmana. K.B.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

BEZ DAHA - BUDUĆNOST IZGUBILA OD OLIMPIJAKOSA U DESETOJ RUNDI EVROLIGE

Nemoć u pirejskom pozorištu Vukao Olimpijakos sa 28 poena: Zek Ledej

REGIONALNA LIGA

Primorac kažnjen u posljednjoj sekundi Kako da izgubite velikih “plus tri” u posljednjoj četvrtini? Pitajte vaterpolista Primorca, koji su sinoć u Budvi “ispustili” već upisan trijumf protiv Crvene zvezde - 6:6, u 7. kolu A1 Regionalne vaterpolo lige. Tim iz Kotora nije dobro ušao u meč, u prvoj četvrtini gubio je sa 1:0 i 2:1, ali je onda preko Marka Ivankovića, Viktora Višnjakova i Marka Gopčevića početkom treće dionice okrenuo Zvezdu (4:2). Ubrzo je Primorac imao i famoznih “plus tri” (6:3), ali je onda neshvatljivo pao u posljednjem dijelu. Takvu igru u posljednjoj sekundi meča kaznio je Kristijan Šulc za 6:6. Gopčević je ukupno dva puta tresao Zvezdinu mrežu, a osim Ivankovića i Višnjakova u listu strijelaca upisali su se i Damir Crepulja i Dimitrije Kriještorac. U bazen će večeras naš drugi tim - od 17 sati vaterpolisti Jadran Carina gostuju kod Mornara. K.B.

U A2 ligi Kataro danas (subota) od 18 sati u Budvi dočekuje Radnički, dok lider Budva gostuje u Valjevu. Taj meč počinje od 19.00h.

A1, 7. kolo PETAK Primorac - C. zvezda 17.00h 18.30h 19.00h 20.00h

6:6

SuBoTA Mornar - Jadran HN Jadran ST - Šabac Partizan - Mladost POŠK - Jug

1. Mladost 2. Jug 3. Jadran HN 4. Jadran ST 5. Mornar 6. Šabac 7. Primorac 8. C. zvezda 9. Partizan 10. POŠK

6 6 6 6 6 6 7 7 6 6

6 4 4 3 3 3 2 1 1 1

0 1 0 1 0 0 1 2 1 0

0 1 2 2 3 3 4 4 4 5

18 13 12 10 9 9 7 5 4 3

Kvalifikacioni prozor za Svjetsko prvenstvo ostavio je debele tragove na Budućnost Voli. Priprema i treninzi sa svega osam igrača, pa umorni reprezentativci koji su stigli iz Rige u Atinu... A, kada se na sve to doda Olimpijakos na drugoj strani jasno je da novo iznenađenje prosto nije bilo moguće. Košarkaši Budućnost Volija izgubili su sinoć u dvorani Mira i prijateljstva 70:92 u desetoj rundi Evrolige. Četa Dejvida Blata u pozorišnoj atmosferi je duel prelomila u prvoj polovini treće četvrtine. “Plavi” su skoro pet minuta bili bez koša, mučili su se u napadu, dok

IvanovIć povrIjeđen Nikola Ivanović je bio u rosteru na sinoćnjem meču, ali nije ulazio u igru. Paklen ritam utakmica ostavio je traga, sjajni plejmejker se požalio na bol u koljenima zbog kojih je već pauzirao ove sezone su na drugoj strani primili 13 za ogromnih +20 (37:57) u korist domaćina. Do kraja “crveno-bijeli” iz Pireja su uvećavali prednost, razigrao se i Zek Ledej koji je sa 13 vezanih poena potpu-

Varvari vraćeni iz Atine Tri autobusa, oko 140 Varvara, krenulo je za Grčku (put od 18 sati) kako bi bodrilo svoje ljubimce u dvorani Mira i prijateljstva protiv Olimpijakosa. Međutim, nije im bio dozvoljen ulaz u arenu. Naime, grčka policija, koja je u proteklih dana imala pune ruke posla sa navijačima AEK-a na meču protiv Ajaksa, u jednom od autobusa pronašla je nekoliko baklji i zbog toga nije mogla da garantuje navijačima “plavih” bezbjednost i oni su vraćeni nazad.

Na sreću, do kontakta najvatrenijih pristalica Olimpijakosa i Budućnosti nije došlo iako su, prema našim informacijama koje smo dobili od kolega iz Grčke, domaćini spremili zasjedu. Prvi čovjek regionalnog kluba Dragan Bokan se obratio ambasadorki Crne Gore u Atini Ani Vukadinović kako bi pokušali da izglade stvari i Varvari uđu u dvoranu, ali nijesu uspjeli da “smekšaju” tamošnju policiju.

no razbio defanzivu regionalnog šampiona. A, tokom prvih 20 minuta sve je izgledalo veoma dobro. Tokom cijele prve četvrtine igralo se koš za koš, da bi Janis Tima trojkom u posljednjim trenucima pogodio za, tada, maksimalnih 20:25. Držala se Budućnost i u drugom periodu, konstantno bili u igri, ali je sredinom te dionice Oli serijom 2:11 otišao na dvocifrenu prednost. Do odlaska na veliki odmor Podgoričani su uspjeli da smanje razliku na se-

evroligA 10. kolo Četvrtak Darušafaka - G. Kanarija Žalgiris - Armani Makabi - B. Minhen Real Madrid - CSKA

71:75 83:78 95:71 88:93

Petak Himki - Panatinaikos 76:68 Efes - Baskonija 96:85 Olimpijakos - Budućnost 92:70 Barselona - Fenerbahče(kasno sinoć) 1. CSKA 2. Fenerbahče 3. Real Madrid 4. Efes 5. Barselona 6. Olimpijakos 7. Armani 8. Panatinaikos 9. Žalgiris 10. Himki 11. B. Minhen 12. Baskonija 13. G. Kanarija 14. Makabi 15. Budućnost 16. Darušafaka

10 9 10 10 9 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

9 8 8 8 6 6 6 5 4 4 4 3 3 2 2 1

1 1 2 2 3 4 4 5 6 6 6 7 7 8 8 9

dam poena (37:44), ali su na početku drugog dijela ostali bez daha što je grčki velikan iskoristio i upisao treći vezani trijumf... A.K. OLIMPIJAKOS

BUDUĆNOST

92 70

25 19 32 16 20 17 14 19 Vilijams Gos 4 Tolipulos Spanulis 17 Tima 5 Milutinov 10 Strelnieks 7 Vezenkov 2 Printezis 11 Papanikolau 6 Mancaris Bogris 2 Ledej 28 Trener: Dejvid Blat

Džekson 12 Ivanović Su. Šehović 5 E. Klark 15 Barović 6 K. Klark 5 Se. Šehović Starovlah Gordić 14 Omić 8 Popović D. Nikolić 5 Trener: Aleksandar Džikić

ATINA - Dvorana: Mira i prijateljstva. Gledalaca: 5.000. Sudije: Migel Anhel Perez (Španija), Pjotr Pastušjak (Poljska), Robert Viklicki (Češka). Slobodna bacanja: Olimpijakos 14-23 (60,9%), Budućnost Voli 8-8 (100%). Šut za dva: Olimpijakos 30-47 (63,8%), Budućnost Voli 22-45 (48,9%). Šut za tri: Olimpijakos 6-19 (31,6%), Budućnost Voli 6-19 (31,6%). Skokovi: Olimpijakos 7+32, Budućnost Voli 3+23. Asistencije: Olimpijakos 26, Budućnost Voli 18. ukradene lopte: Olimpijakos 7, Budućnost Voli 6. Greške: Olimpijakos 10, Budućnost Voli 12. Blokade: Olimpijakos 2, Budućnost Voli 5. Faulovi: Olimpijakos 14, Budućnost Voli 22.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

ABA U19 BUDUĆNOST IZGUBILA OD CIBONE, MORNAR OD CEDEVITE

Sjajna partija: Fedor Žugić Ni drugi dan nije bio uspješan za naše mlade timove u juniorskoj ABA ligi. Budućnost Voli je izgubila od Cibone (76:83), dok Mornar nije imao rješenje za razigranu Cedevitu (66:94) koja je dan ranije srušila aktuelnog šampiona Megu Bemax. Za razliku od duela protiv CEDEVITA

MORNAR

94 66

20 20 26 28 13 16 18 19 Žaja 3 Strunjak 11 Pavičić 10 Lukačić 2 Brzović 12 Bošnjak 14 Radović Gatarić 6 Parlov 12 Matković 24 Trener: Marko Trninić

Popović 2 Živanović 15 Šušter 10 Milašinović Dragojević 3 Vlahović Bjelić Drobnjak Vesković 13 Vučinić 10 Cenović 9 Raičević 4 Trener: Aleksandar Mitrović

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 150. Sudije: Miha Mauer (Slovenija), Tomislav Stapić (BiH), Edo Javor (Slovenija).

Crvene zvezde momci koje vodi Petar Mijović odigrali su znatno bolje, ali sjajna partija Fedora Žugića koji je ubacio 25 poena nije bila dovoljna da se sruše “cibosi”. Ekipe su se smjenjivale u vođstvu tokom tri i po četvrtine (71:71), ali su Zagrepčani serijom 6:0 otišli na 71:77 na 1:15 do kraja. Izgledalo je u tim trenucima da je meč završen, ali se “plavi” nijesu predavali. Pri rezultatu 76:79 Žugićev šut za tri zaustavio se na obruču, a Cibona je mini serijom 0:4 postavila konačan rezultat. Budućnost će u subotu odigrati dva meča - protiv Olimpije (09.30h) i Partizana (18h), dok je za nedjelju

GRUPA A BAR 1. Cedevita 2. Krka 3. MORNAR 4. Mega Bemax 5. Igokea

2 3 3 2 2

2 1 1 1 1

0 2 2 1 1

4 4 4 3 3

GRUPA B ZADAR 1. C. zvezda 2. Cibona 3. Partizan 4. Zadar 5. Olimpija 6. BUDUĆNOST

3 3 3 3 2 2

3 2 1 1 1 0

0 1 2 2 1 2

6 5 4 4 3 2

zakazan okršaj sa Zadrom (15h). Barani su već nakon poluvremena imali dvocifren minus (29:40), a do kraja “vitamini” su samo uvećavali prednost. Ekipa Aleksandra Mitrovića će posljednji meč na turniru igrati večeras protiv Mege (20.15h). A.K. BUDUĆNOST

CIBONA

76 83

27 19 16 14 23 22 17 21 Žugić 25 Karadžić 7 Mehić Papić Drobnjak 12 Živanović Pajović 5 Radusinović Marinović 8 Vujisić 9 Kartalović 10 Trener: Petar Mijović

Ivić Škara Majcunić 7 Rašić 5 Prkačin 10 Bistrović 27 Cvitanović 22 Sedlo Buljević Paponja Porobić Branković 12 Trener: Ivan Juran

ZADAR - Dvorana: Jazine. Gledalaca: 100. Sudije: Radoš Savović (Crna Gora), Boro Antovski (Makedonija), Aleksandar Davidov (Makedonija).

Foto: ABA liga

Crna Gora - Hrvatska 0:2

Greške moramo smanjiti: Derek Nidam tokom prvog duela sa Turskom u Ankari

NEKA GRMI MORAČA KOŠARKAŠI CR

PUNE TRIBI

⌦ Alen Kasmić Velikom pobjedom u Rigi su napravili ogroman korak ka plasmanu na Svjetsko prvenstvo, a priliku da potvrde brejk sa Baltičkog mora imaju sjutra veče (19h, RTCG 2) u “Morači” koja mora biti krcata. Košarkaši Crne Gore dočekuju Tursku u četvrtoj rundi grupe I druge runde kvalifikacija za Mundobasket. Izabranici Zvezdana Mitrovića odigrali su odlično protiv Letonije obzirom na sve probleme i pametnom igrom u finišu slomili rivala. “Zadovoljan sam zbog pobjede, napravili smo nekoliko grešaka koje nije trebalo da se dogode. Međutim, zajedno smo, imamo konstantnost igrača koji stižu na okupljanja što olakšava komunikaciju i snalaženje na terenu. Zadovoljan sam što smo još u igri da se domognemo Kine”, rekao je Derek Nidam koji je odigrao još jedan sjajan meč. Bojan Dubljević i drugovi su cijeli jučerašnji dan proveli u putu, a danas će odraditi trening u podgoričkoj dvorani na kojem će pokušati da analizi-

raju ekipu koju predvodi Ufuk Saridža. Dogušu Balbaju (Efes), Sinanu Guleru (Fenerbahče), Semihu Erdenu (Istanbul), Oguzu Savašu (Darušafaka) i ostalima će se pridružiti Skoti Vilbekin koji nije bio u rosteru protiv Španije. “Malo smo uvjereniji u plasman na Mundobasket nakon trijumfa protiv Letonije”, jasna je poruka organizatora igre Monaka koji se okrenuo sjutrašnjem duelu. “Oni su još bez poraza u nastavku kvalifikacija tako da nas čeka težak posao. Pobjeda bi pomogla da se kvalifikujemo zato pozivam navijače da nam pomognu”. Sa druge strane očekuje se promjena i u rosteru crnogorske selekcije. Nedovoljno oporavljeni Aleksa Popović je u Rigi odigrao nešto više od tri minuta, pa će umjesto njega na spisku biti Miloš Popović, mladi centar Lovćena. “Vilbekin je sjajan igrač, zato je i dobio turski pasoš. Osvojio je Evrokup, igra Evroligu. Ali, i sa njm i bez njega oni su vrlo kvalitetna selekcija, pobijedili su

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

SPORT

KARATE BALKANSKO PRVENSTVO DUBROVNIK

Šest odličja prvog dana

VEZANIH POBJEDA UPISALI SU KOŠARKAŠI TURSKE - PET U KVALIFIKACIJAMA ZA SVJETSKO PRVENSTVO I DVIJE U PRIJATELJSKIM OKRŠAJIMA

VLADIMIR MIJAČ Zadovoljan sam izdanjem i medaljom. Nažalost, izostalo je zlato, ali biće prilike da se osvoji na narednim takmičenjima. Prva prilika je šampionat Evrope za mlađe seniore u Danskoj. Motiv više da radim i napredujem. Iz dobrog rada doći će i medalje dalje”, kazao je Mijač agenciji MINA. Bujković je u finalu savladala Nuru Keidu Čolak, dok je Jovanović u duelu za zlato poražena od Anje Radović. U repesažu su zaustavljeni Rijad Mandić i Kenan Nikočević. Danas (subota) na programu su borbe pojedinačno u svi tri konkurencije. A.K. Foto: MINA

PUTA SU SE DO SADA SASTAJALI CRNA GORA I TURSKA, A TURCI IMAJU SVA TRI TRIJUMFA

Prvi takmičarski dan Balkanskog prvenstva za kadete, juniore i mlađe seniore u Dubrovniku bio je uspješan za crnogorske karatiste koji su osvojili šest medalja - po tri srebrne i bronzane. Srebrna odličja osvojili su Vladimir Mijač i Ivana Bujković u katama i Milena Jovanović u borbama, dok su bronzani bili u borbama i Jovana Marić i Mila Mraković u katama. Mijač je u konkurenciji mlađih seniora, u finalnom meču, poražen od Luke Cerovića iz Srbije 5:0. “Zadovoljan sam izdanjem i medaljom. Nažalost, izostalo je zlato, ali biće prilike da se osvoji na narednim takmičenjima. Prva prilika je šampionat Evrope za mlađe seniore u Danskoj. Motiv više da radim i napredujem. Iz dobrog rada doći će i me-

CRNE GORE SJUTRA 19H, RTCG 2 DOČEKUJU TURSKU

INE RUŠE TURKE SARIDŽA: MORAMO BITI SPREMNI PSIHIČKI Reprezentacija Turske u naš glavni grad stiže u sjajnom raspoloženju nakon trijumfa protiv Španije u Ankari kojom se izjednačila sa “furijom” na prvom mjestu. Uz to, selektor Ufuk Saridža će na ovom meču moći računati na Skotija Vilbekina, kojem je Makabi dopustio da se pridruži saigračima u nacionalnoj selekciji. i Španiju tako da ne smije biti opuštanja”, jasan je iskusni Amerikanac. U prvom međusobnom duelu Turska je slavila u Ankari 69:79. U tom meču jedini raspoložen bio je kapiten Dubljević koji je ubacio 22 poena. U ovom duelu međutim i svi ostali moraju biti na nivou, a Nidam zna koji je recept za drugu vezanu pobjedu u ovom kvalifikacionom “prozoru”.

“Meč protiv Crne Gore će biti izuzetno težak, a kada stignemo tamo ćemo se pripremiti za taj duel. Da smo izgubili od Španije bili bi pod pritiskom, ali poslije pobjede lakše se diše. Moramo biti spremni psihički za njih. Imamo poteškoća, ali ćemo se dati sve od sebe da upišemo još jednu važnu pobjedu u ovom kvalifikacionom ‘prozoru’”, rekao je Saridža.

BOJAN DUBLJEVIĆ BIĆE MNOGO TEŠKO PRIPREMITI SE ZA OVAJ DUEL, NEĆEMO IMATI IGRAČA NA TRENINGU, NITI VREMENA ZA ANALIZU I TRENING KAKO SE PRIPREMAJU UTAKMICE U KLUBOVIMA. ALI, MORAMO DA DAMO SVE OD SEBE. UZ POMOĆ PUBLIKE MISLIM DA MOŽEMO NAPRAVITI VELIKE STVARI

RASPORED DO KRAJA 17.00h 18.00h 19.00h

Nedjelja Slovenija - Letonija Španija - Ukrajina Crna Gora - Turska

Osvajači medalja prvog dana Balkanskog prvenstva

22. februar 2019. Ukrajina - Crna Gora Turska - Slovenija Letonija - Španija 25. februar 2019. Crna Gora - Letonija Španija - Turska Slovenija - Ukrajina 1. Turska 2. Španija 3. CRNA GORA 4. Letonija 5. Ukrajina 6. Slovenija

9 9 9 9 9 9

7 7 5 5 5 2

2 2 4 4 4 7

16 16 14 14 14 11

*Tri prvoplasirane selekcije iz grupe će obezbijediti plasman na Svjetsko prvenstvo

“Moramo smanjiti broj grešaka, moramo fizički odgovoriti, jer su oni fizički vrlo dobar tim”, poentirao je Derek Nidam. Još jedna veoma bitna bitka u kvalifikacijama, a za navijače izgovora ne smije biti. Tribine “Morače” moraju biti krcate kako bi “crveni” nastavili san zvani - Mundobasket 2019.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

redakcija@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 12. 2018.

RUKOMETAŠICE CRNE GORE NA STARTU EP BOLJE OD SLOVENIJE, U NEDJELJU PROTIV RUSIJE

LAVICE POČELE DA GRIZU RASPORED GRUPA A (Nant)

Petak Srbija - Poljska 33:26 Danska - Švedska 30:29 Nedjelja 15.00h Poljska - Danska 18.00h Švedska - Srbija

GRUPA B Nansi) Fracuska - Rusija 23:26 Crna Gora - Slovenija 36:32 Nedjelja 15.00h Slovenija - Francuska 18.00h Rusija - Crna Gora

GRUPA C (Monbelijar)

Subota 15.00h Mađarska - Holandija 18.00h Španija - Hrvatska

GRUPA D (Brest)

Subota 15.00h Norveška - Njemačka 18.00h Rumunija - Češka *U glavnu rundu plasiraće se po tri najbolje selekcije iz svake grupe. U toj fazi ukrstiće se selekcije iz grupa A i B, odnosno C i D.

Možda je bilo momenata u kojima se vidio pad u igri “lavica”, ali čini se da za početak nije moglo bolje... Rukometašice Crne Gore Evropsko prvenstvo u Francuskoj otvorile su trijumfom protiv Slovenije, sinoć u Nansiju - 36:32. Sve to znači da (ukoliko ne bude čudnih rezultata u nastavku) dame Pera Johansona u džepu već imaju narednu fazu, a protiv olimpijskog šampiona Rusije i svjetskog prvaka Francuske juriće bodove za što bolju poziciju u glavnoj rundi.

■ LETEĆI NAPAD, OD-

BRANA MORA BOLJE

Nije baš lagano krenula utakmica za “lavice”. Odbrana nije bila na prepoznatljivom nivou, pa su djevojke Pera Johansona primile nekoliko “lakih” golova. Prvih desetak minuta igralo se “gol za gol”, a onda su se Jovanka Radičević i drugarice “razletjele” po terenu dvorane “Žan Vej” u Nansiju. Jelena Despotović je iz kontre prvi put odvela Crnu Goru na “plus dva” (6:4), Anđela Bulatović na “plus tri” (8:5), da bi Radičevićeva golom u posljednjoj sekundi odvela našu selekciju na najvećih 18:12.

■ PAD, ALI I BUĐENJE NA VRIJEME

Činilo se da je prva prepreka na Evropskom prvenstvu preskočena već nakon 30 minuta, ali djevojke Uroša Bregara iskoristile su opuštenost Crne Gore, pa su brzo serijom 5:1 stigle na zabrinjavajućih 19:17. Prije svega što su u tom periodu Đurđina Jauković i Ema Ramusović promašile sedmerac odnosno zicer. Ipak, tajm-aut Pera Johansona vratio je stvari na svoje mjesto, Marina Rajčić se “razbranila”, odbrana bila na boljem nivou, pa su ponovo

Fenomenalna na svom golu, a stigla i da zatrese mrežu Slovenije: Marina Rajčić krenule i kontre. Pogađala je Jaukovićeva, Radičevićeva, Itana Grbić... Slovenija je povremeno uspjela ponovo da zaprijeti, ali je u tim trenucima našu selekciju vukla sjajna Mile-

na Raičević, da bi gol golmanke, fenomenalne Marine Rajčić najavio i konačan potop Slovenije. Naše dame u nedjelju od 18 sati igraju drugi meč grupe B protiv Rusije. K.B.

CRNA GORA - SLOVENIJA 36:32 (18:12) NANSI - Dvorana “Žan Vej”. Gledalaca: 1.500. Sudije: K. Nastase i S. Stanću (Rumunija). Isključenja: Crna Gora 12 minuta, Slovenija četiri minuta. Sedmerci: Crna Gora 3 (2), Slovenija 6 (6).

Rajčić 1 (12 odbrana), Nenezić, Radičević 7, Jauković 6, A. Bulatović 1, Klikovac, Ujkić, Premović, K. Bulatović 2, Brnović 5, Pavićević, Ramusović 2, Mehmedović 4, Despotović 3, Raičević 4, Grbić 1.

Zec (devet odbrana), Vojnović, Gros 8, Krajnc, Zebjek, Stanko 5, Abina, Barić, Mavsar 7, Ferfolja 3, Zulić 3, Pišek, Vučko, Krhlikar, Beganović 5, Amon 1.

6 GOLOVA IZ KONTRI POSTIGLA JE CRNA GORA NA SINOĆNJEM MEČU. S DRUGE STRANE, SLOVENIJA JE SAMO JEDNOM TRESLA MREŽU IZ TRANZICIJE