Dnevne novine 3. decembar 2018. by Dnevne Novine

U KOTORU VEĆ IZVJESNI VANREDNI IZBORI ILI PRINUDNA UPRAVA ■ 5

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

JOKIĆ I JOŠ 100 RAZLOGA ZA NOVE IZBORE

USKOR

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018. BROJ 2242 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■ 44 45

MEDOJEVIĆ OSTAJE U ZATVORU, PREDSJEDNIK DNP U PARLAMENTU, ZOVU GRAĐANE NA ULICU

CRNA GORA TURSKA 71:66

Na korak do Mundobasketa

Knežević neće da se preda, a ni da svjedoči

■ 2 3

GAO YUANHAI, DIREKTOR ZA EVROPU I LATINSKU AMERIKU U CRBC IJU, ZA DN ■ 6 7

Bar - Boljare je auto-put prijateljstva i saradnje VOZAČ ANDRIJE MANDIĆA DANAS U SPECIJALNOM TUŽILAŠTVU ■ 10

Čađenovića saslušavaju zbog bjekstva Milić ZA NAJBOLJE PONUDE:

PREDSJEDNIK LJEKARSKE KOMORE ALEKSANDAR MUGOŠA

Crnu Goru ove godine napustilo šest ljekara marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

■ 14 15

POLITIKA

NA POZIV PREDSJEDNIKA POLJSKE

Đukanović na Samitu lidera u Katovicama

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestovaće u Katovicima, na poziv predsjednika Republike Poljske Andžeja Dude, na Samitu lidera 24. Konferencije država ugovornica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP24). “Konferencija u Katovicama predstavlja jedan od najznačajnih skupova predstavnika država, naučnih institucija i organizaci-

ja civilnog društva, tri godine nakon usvajanja istorijskog sporazuma u Parizu, 2015. Đukanović će imati izlaganje na plenarnoj sesiji segmenta na visokom nivou”, saopšteno je iz kabineta predsjednika. Očekuje se usvajanje Deklaracije o solidarnosti i pravičnoj tranziciji, i potvrda snažne posvećenost primjeni Pariskog sporazuma o klimi, kao i susreti uobičajeni na ovakvim skupovima. R.P.

ODBOR ZA REFORMU IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

U fokusu MANS-a borba protiv političke korupcije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva insistiraće na borbi protiv političke korupcije, dok će Građanska alijasa biti usmjerena na medijsko i dio izbornog zakonodavstva koji se tiče predstavljanja manjina i funkcionisanja Državne izborne komisije. Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković kazala je da su očekivanja od rada Odbora vrlo skromna kada je u pitanju oblast njihovog primarnog interesovanja i da će se to tijelo dominantno baviti temama koje nijesu relevantne za borbu protiv političke korupcije. Kako je ocijenila, ključno je pitanje da li će biti političke volje da se reforma zaista sprovede. Sa druge strane, kako je dodala, prava reforma biračkog spiska zahtijeva duži period. “Nisam sigurna da bi bilo moguće sprovesti sve faze te reforme prije redovnog termina sledećih parlamentarnih iz-

bora, sve kada bi već sada počeli sa sprovođenjem novog Zakona, a ne u situaciji u kojoj nemamo dogovorena ni zakonska rješenja“, kazala je Ćalović-Marković agenciji MINA. Programski direktor GA Boris Raonić kazao je da očekuju konstuktivan rad i dodao da se tenzija koje postoje ne smiju prenijeti na Odbor. “Posebna pažnja biće usmjerena na medijsko zakonodavstvo i dio izbornog zakonodavstva koji se tiče predstavljanja manjina i funkcionisanja DIK-a”, rekao je Raonić agenciji MINA. Kako je dodao, žele da kroz radnu grupu insistiraju na potpunom poštovanju preporuka međunarodnih partnera. Odbor je na posljednjoj sjednici za pridružene članove tog tijela iz nevladinog sektora (NVO) izabrao MANS, Građansku alijansu i Centra za demokratsku tranziciju, a iz akademske zajednice Đorđija Blažića i Borisa Bastijančića. R.P.

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

MEDOJEVIĆ OSTAJE U ZATVORU, PREDSJEDNIK DNP U PARLAMENTU, POZIVAJU GRAĐANE NA ULICU

KNEŽEVIĆ NEĆE DA SE PREDA, A NI DA SVJEDOČI

oslanik Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević neće da se preda i ostaće sa kolegama iz ovog političkog saveza do daljnjeg u prostorijama parlamenta, ali i traži da se obrati predstavnicima Konferencije parlamentarnih odbora za evropske integracije koji će danas imati sastanak u Skupštini Crne Gore.

Podsjetimo, Viši sud je saopštio da funkcioneri DF-a Milan Knežević i Nebojša Medojević nijesu okrivljeni već svjedoci, a s obzirom na to da se radi o nepostupanju po građanskoj obavezi svjedoka da svjedoči, to je za posljedicu imalo stavljanje u zatvor, i ne zahtijeva skidanje imuniteta. Ova mjera traje dok svjedok ne pristane da svjedoči, a najduže dva mjeseca, što znači da Knežević treba da saopšti koji sudija mu je tražio 10.000 eura da ga oslobodi odgovornosti za napad na policajca 2015. godine. Na drugoj strani, Medojević treba da kaže ko mu je rekao da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, kako je nekoliko puta izjavio, n a vodno Knežević

primio mito od 100.000 eura, da ne bi odredio pritvor bivšem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši. Poslanici DF-a, za sada, odbijaju da to urade, a iz ovog političkog saveza traže podršku građana i najavljuju proteste.

■ ODLUKA VIŠEG

SUDA POZNATA OD OKTOBRA

Da će Medojević i Knežević ići u zatvor bilo je poznato i njima i crnogorskoj javnosti još od 15. oktobra kada je, kako su tada objavile Dnevne novine, Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici donijelo odluku o dvomjesečnom zatvoru zbog odbijanja da svjedoče ko im je rekao informacije kojima teško optužuju i Katnića i crnogorsko sudstvo. Uslijedile su žalbe, a epilog je bila jučerašnja odluka Apelacionog suda o odbijanju (kao neosnovanih) žalbi advokata Medojevića i Kneževića. Time je potvrdio rješenje Višeg suda o “stavljanju u zatvor” jednog od lidera Demokratskog fronta. Advokat Dražen Medojević rekao je juče da je odluka Apelacionog suda politička i najavio da će podnijeti žalbu Ustav-

nom sudu. Apelacioni sud je u odluci naveo da je Viši sud donio pravilan zaključak da je “svjedok Nebojša Medojević odbio da svjedoči bez zakonskog razloga što je doprinijelo odluci da se prema ovom svjedoku odredi zakonski propisana kazna - zatvor”. Iz ovog političkog saveza su pozvali građane da dođu na proteste ispred zgrade Skupštine koji će početi danas i trajaće od 18 do 20 časova. Lideri DF-a Andrija Mandić i Predrag Bulatović razgovarali su sinoć sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem i interesovali se da li postoji mogućnost da policija uđe u Skupštinu i uhapsi Kneževića.

■ POSLANICI FRONTA DONIJELI DUŠEKE

Očigledno predstavnici DF-a planiraju duži boravak u Skupštini jer su unijeli i dušeke na naduvavanje na kojima će spavati. Inače, ovaj politički savez pozvao je juče svoje pristalice da dođu ispred Apelacionog suda i Skupštine i daju podršku Milanu Kneževiću. U kasnim popodnevnim satima okupilo se nekoliko desetina građana koji su se oko 21 sat razišli. Nakon razgovora sa Brajovićem, niko iz DF-a nije želio da se zvanično obrati novinarima, ali su nezvanično saopštili da očekuju da predsjednik parlamenta za danas zakaže sjednicu Ko-

POLITIKA

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

Foto: Dejan Lopičić

Front organizuje proteste Poslanik DF-a Slaven Radunović sinoć je potvrdio da se Knežević neće predati. “Moraće da uđu na silu i da nas savladaju, da bi njega odveli iz Skupštine. Ovo nije nikakav otpor pravdi, ovo je otpor nepravdi. Nijedan poslanik DF-a ne žali ni da bude povrijeđen, ni da bude uhapšen”, rekao je Radunović. On je najavio proteste tog političkog saveza, koji će se održavati narednih dana. “Nikoga ne molimo, nikoga ne legijuma, na kojoj će biti nastavljeni razgovori. Iz tog političkog saveza je rečeno da su zatražili da na današnjem sastanku Konferencije parlamentarnih odbora za evropske integracije/poslove država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja Jugoistočne Evrope (COSAP), koji će se održati u Skupštini, prisustvuje i Milan Knežević. Knežević bi sastanku prisustvovao uz predsjednika Odbora za evropske integracije Slavena Radunovića. Na sastanku COSAP-a će učestvovati šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, delegacije parlamenata Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine i Srbije, poslanici država članica EU, predstavnici Vlade Crne Gore, diplomatskog kora i akademske zajednice. Ranije juče, nakon odluke Apelacionog suda da odbije kao neosnovanu žalbe advokata Medojevića i Kneževića i potvrdi rješenje Višeg suda o stavljanju u zatvor jednog od lidera DF-a, obratio

ucjenjujemo, ni od koga ništa ne tražimo. Oni koji smatraju da su pravo i pravda u Crnoj Gori ugroženi i da je došlo vrijeme da se digne glas i da se zaštite svi njeni građani - neka dođu. Oni kojima je dobro, koji misle da je ovo u redu, ti nam ne trebaju”, kazao je Radunović. Prema njegovim riječima, policija ne bi smjela da upada u Skupštinu. “Ukoliko do toga dođe, spremni smo da se suprotstavimo”, rekao je Radunović. se Mandić, koji je kazao da “nema pravde, već da mafija utiče na odluke sudova”. “Ovo je tačka koja govori da od danas više nije isto”, poručio je Mandić. Javnosti su se sinoć saopštenjem obratile i Marina Medojević, supruga Nebojše Medojevića i Tamara Magdelinić, vjerenica Milana Kneževića, koje su pisale čelnicima Evropske unije da spriječe, kako navode, samovolju crnogorske vlasti. “Imajući u vidu vašu poziciju u Evropskoj uniji smatramo da imate odgovornost i nadležnost da reagujete na surovo gaženje fundamentalnih ljudskih prava koja se na dnevnom nivou dešavaju u Crnoj Gori i konačno zaumete stav koji brani evropske vrijednosti na koje se tako često pozivate. Pozivamo vas i EU da se probudite i spriječite samovolju i torturu koju crnogorska vlast sprovodi nad sopstvenim građanima i njihovim predstavnicima”, navodi se u pismu Medojević i Magdelinić. A.N.

HODŽAJ, DARMANOVIĆ I ZAEV DEMANTOVALI MEDIJSKE NASLOVE

NIKAD NISMO PRIČALI O PAKTU PROTIV SRBIJE

Kosovski vicepremijer Enver Hodžaj kazao je da nikada nije pomenuo stvaranje bilo kakvog pakta protiv Srbije. Kako je naveo, naslov i ono što je rekao u intervjuu za zagrebački Večernji list, dvije su potpuno različite stvari. “Nikad nijesam ništa rekao o stvaranju regionalnog pakta protiv Srbije. Naslov teksta i ono što sam zapravo rekao su dvije potpuno različite stvari”, kazao je Hodžaj u izjavi za Antenu M. On je dodao da sve ostalo u tekstu stoji. “Sve ostalo stoji: uplitanje Srbije na Kosovu kako bi podrivala našu državnost, uplitanje Srbije u Crnu Goru i Makedoniju, kao i moj stav da regionalna saradnja stabilizuje Balkan i balansira Srbiju”, kazao je Hodžaj. Kada je riječ o komentarima da Srbija sprovodi agresivnu politiku protiv susjednih zemalja i da zapadni partneri treba da iskoriste svoj uticaj u Srbiji, Hodžaj je rekao da su to njegovi poznati stavovi koje je u proteklih deceniju više puta saopštavao. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore saopšteno je da zvaničnici naše zemlje nijesu ni s kim razgovarali o osnivanju “paktova” protiv bilo koje države u regionu. “Crna Gora je posvećena ra-

Darmanović zvijanju najboljih mogućih odnosa sa svim državama regiona, zasnovanih na principima međusobnog povjerenja i poštovanja”, naveli su iz tog resora. Kako su istakli iz Ministarstva, Crna Gora se zalaže se za stabilan, siguran i prosperitetan region utemeljen na evropskim vrijednostima. “Jačanje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa jedan je od prioriteta vanjske politike Crne Gore”, poručili su iz Ministarstva. Makedonski premijer Zoran Zaev, kazao je da Makedonija nikada ni s kim nije razgovarala o formiranju “pakta” pro-

tiv Srbije. On je rekao da vjeruje da se radi o nepažljivoj izjavi vicepremijera Kosova Envera Hodžaja. Zaev je, kako prenose regionalni mediji, na konferenciji za novinare rekao da nema takvih razgovora. “Nijesu nikad postojali, niti ih je neko nominovao. To su preozbiljni razgovori da ne bi bio upoznat premijer Makedonije. Potvrđujem da ni jednom nivou nikada nijesu vođeni takvi razgovori”, rekao je Zaev. On je apelovao na Kosovo i Srbiju da grade prijateljstvo i da “kroz razgovor i dijalog nalaze rješenja”. E.H.

KANCELARIJA ZA EVROPSKE INTEGRACIJE

Predstavljaju rezultate tri projekta koje finansira EU

Kancelarija za evropske integracije organizovaće sjutra Dan otvorenih vrata na kom će predstaviti najvažnije rezultate tri projekta koje finansira Evropska unija (EU). Iz Generalnog sekretarijata Vlade saopšteno je da će biti organizovan kratak obilazak prostorija i opreme Kancelarije, kao i prezentacija Portala za evropske integracije. Nakon toga će, kako je najavljeno, medijima obratiti glavni pregovarač Aleksan-

Drljević

dar Drljević i šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav. Saopšteno je da ukupna vrijednost realizovanih projekata za unapređenje kapaciteta i tehničke opremljenosti Kancelarije za evropske integracije iznosi 2,24 miliona eura. Sva tri projekta, Jačanje kapaciteta crnogorske uprave za proces pristupanja EU i instrument IPA II, Razvoj IT Portala za evropske poslove i Nabavka opreme, sprovedeni su od decembra 2016. do decembra ove godine. R.P.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

MILAN BULATOVIĆ, ČLAN GO SNP

Rovčanin se vodio ličnim interesima

Sastanak COSAP-a danas u Skupštini

Član Privremenog opštinskog odbora Kolašina i glavnog odbora SNP Milan Bulatović, reagovao je na izjavu Milije Rovčanina koji je napustio ovu partiju zbog, kako je kazao, velikih podjela u njoj, naglašavajući da se radi o još jednoj obmani. Kako Bulatović navodi, Rovčaninu nije prvi put da pokušava da obmane članove SNP i građane Kolašina iznoseći neistine. „Rovčanin nije potpredsjednik privremenog odbora SNP, nego prethodnog rukovodstva koje je dovelo ovu partiju na ove grane. Da ne navodim njihov nerad, činjenje i nečinjenje, ali Rovčanin je gledao samo lične interese i užeg kruga ljudi. On je krivac jer je bio predsjednik kluba SNP. Pa šta je uradio za naše članove, i koliko ih je štitio od raznih nepravdi počev od Mija Bukilića kojeg su pustili niz vodu, pa onda redom. Gospoda je prepustila sve upravne odbore drugim partijama, a kad je trebalo naša tri člana da uđu u te odbore, Rovčanin nije htio da glasa za njih nego je imao svoj uslov“, kaže Bulatović. On kaže da su podjele od kongresa između Jokovića i Jonice čiste laži i podmetačine, a prouzrokovao ih je upravo Rovčanin lično

Sastanak Konferencije parlamentarnih odbora za evropske integracije/poslove država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja Jugoistočne Evrope (COSAP) biće održan danas u Skupštini Crne Gore. Iz skupštinskog Odjeljenja za odnose sa javnošću saopšteno je da su predviđene dvije sesije „Ima li granica EU – proces i mogućnosti proširenja“ i „Parlamentarna dimenzija procesa pristupanja EU“. Kako je najavljeno, na početku sastanka, prisutnima će se obratiti predsjednik Skupštine Ivan Brajović i šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav. Na sastanku će učestvovati članovi COSAP-a: delegacije parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine i Srbije, poslanici država članica Evropske unije, predstavnici Vlade Crne Gore, diplomatskog kora i akademske zajednice. Na kraju sastanka, kako je saopšteno, očekuje se usvajanje zajedničke izjave.

Rovčanin nije potpredsjednik privremenog odbora SNP, nego prethodnog rukovodstva koje je dovelo ovu partiju na ove grane. Da ne navodim njihov nerad, činjenje i nečinjenje, ali Rovčanin je gledao samo lične interese i užeg kruga ljudi

služeći se obmanama zasnovanim na kafanskim pričama. „Tačno je da je opštinski odbor na kongresu podržao Jonicu, ali pošto je legalno izabran na kongresu, znači da je i za nas u opštinskom odboru, jedini legalni predsjednik naše partije Vladimir Joković. Što se tiče lokalnih izbora 2018. godine i manjine i većine koja je odlučivala, Rovčanin ponovo u svom

maniru laži i obmana, čim nije imao interesa, prešaltavao se i nogama i rukama u DF i agitovao u njihovu korist, a živo me interesuje ko ga je ovlastio da sklapa koaliciju sa DF, mimo predsjednika SNP i bio je najveći zagovornik te koalicije koja je doživjela najveći krah. A o odanosti i ljubavi prema SNP možemo reći da je trajalo dok je bilo koristi“, kazao je Bulatović. Z.B.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

U KOTORU VEĆ IZVJESNI VANREDNI IZBORI ILI PRINUDNA UPRAVA

Luka, Jugopetrol, Komunalno, Jokić... i još 100 razloga za nove izbore ⌦ Mili Prelević

akon dvije godine od izbora potpuno je jasno da su partije koje su došle na vlast shvatile gdje su kotorske pare i da su krenule u zaštitu partijskih ali i sopstvenih interesa i to atakom na SDP, koja je i ranije vladala ovim gradom i vrlo dobro znala gdje će udomiti svoj kadar. Nastavak 16. i 17. sjednice Skupštine opštine Kotor zakazane za 3. decembar su odložene, pa već pet mjeseci ovaj lokalni parlament ne zasijeda i izgleda i da neće jer odbornici Socijaldemokratske partije ne žele da glasaju za 14 odluka koje je sam donio predsjednik opštine Vladimir Jokić. Ukoliko u narednih mjesec lokalni parlament ne održi sjednicu uslijediće upozore-

nje Vlade Crne Gore, a potom uvođenje prinudne uprave, do čega će, skoro izvjesno i doći, ukoliko ne dođe do dogovora o skraćivanju mandata i vanrednim izborima. Činjenica da lokalna koalicija odavno ne funkcioniše govori i o tome da nijesu samo Jokovićeve odluke razlog za katastrofalne učinke vlasti koja je sebe najavljivala kao reformatorsku i poštenu, koja će “poči-

Ne pomaže Krivokapićeva bliskost sa Jokovićem Prema nezvaničnim informacijama, predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić je pokušao da sa predsjednikom SNP-a Vladimirom Jokovićem riješi situaciju u Kotoru. Inače je u političkim krugovima poznata njihova bliskost. Tome se usprotivio opštinski odbor SNP-a. “Obavještavamo javnost da

u ime Kluba odbornika SNP naše stavove može zastupati, u naše ime učestvovati na koalicionim sastancima, kao i obavljati komunikaciju sa predsjednikom Opštine i predsjednicom Skupštine samo i jedino dr Branko Baćo Ivanović”, kaže se u saopštenju Kluba odbornika SNP u SO Kotor.

stiti sve negativnosti koje je napravila prethodna vlast”, već da tih razloga ima najmanje 100. Odluke Jokovića idu u direktnu smjenu kadra SDP, a velika smetnja ovoj partiji je i funkcionerka SNP-a Snežana Jonica koja je jedna od direktorica u Luci Kotor, u kojem SDP ima veliki i partijski i lični interes nekih funkcionera, kao što je Ranko Krivokapić koji je najveći manjinski akcionar. Jonica je i predsjednica Odbora direktora Komunalnog preduzeća, gdje je direktor Mladen Lučić, kadar SDP. Partija Ranka Krivokapića je svjesna da je sceni njeno razvlašćivanje u opštinskim preduzećima i ne želi to da dozvoli. Luka Ko t o r,

Komunalno i Vodovod i kanalizacija su preduzeća koja za SDP predstavljaju pravo bogatstvo i ne samo zbog ličnih interesa i novca već i zbog biračkog tijela. Stopiran je još jedan veliki projekat - kupovina zgrade i

zemljišta Jugopetrola. Odbornici SDP ne žele da glasaju ni za tu odluku iako je pregovore sa grčkim vlasnicima o kupovini vodio sadašnji potpredsjednik Opštine Branko Nedović, takođe kadar SDP-a. Zašto je SDP zaustavio ovaj posao? Sve analize pokazuju da je ovo jedinstvena razvojna prilika za opštinu Kotor, a da je investicija sa aspekta cijena povoljna i opravdana. Kotor ima manjak poslovnih prostora pa je Opština primorana da za rad svojih preduzeća, direkcija i organizacija iznajmljuje prostore. Javno preduzeće Vodovod uzima pod zakup dio ove nekretnine u Škaljarima, dok sa prostorom takođe imaju problema Komunalno, Direkcija za izgradnju i razvoj Kotora i vatrogasna jedinica u Kotoru. Na drugoj strani, Jokić je došao u situaciju da bi svako sazivanje sjednice SO predstavljalo rizik i da je koalicija koja ga je do prije pola godine podržavala “tandara mandara”, što bi rekla predsjednica SO Kotor Dragica Perović.

EKONOMIJA 6 GAO YUANHAI, REGIONALNI DIREKTOR ZA EVROPU I LATINSK PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

BAR - BOLJARE PREDSTAVLJA AUTOPUT PRIJATELJSTVA I SARADNJE

Duboko vjerujem da uz podršku Vlade Crne Gore možemo uspješno završiti projekat vijeka koji smatramo simbolom prijateljstva i saradnje, istakao je Yuanhai dodajući da je CRBC posvećen kvalitetu izvođenja radova

⌦ Danica Janković Projekat izgradnje auto-puta Bar - Boljare predstavlja put prijateljstva i saradnje koji vodi prosperitetu Crne Gore, kazao je u razgovoru za Dnevne novine regionalni direktor za Evropu i Latinsku Ameriku u kompaniji China road and Bridge corporation (CRBC) Gao Yuanhai. On je, prilikom posjete crnogorskih novinara sjedištu CRBC-a u Pekingu krajem prošle sedmice, za naš list kazao da se auto-put Bar - Boljare, koji gradi ta kineska kompanija, suočava sa kompleksnim zadacima, naročito kada je riječ o iz-

Konstrukcija mosta Moračica

gradnji konstrukcije. “Duboko vjerujem da uz podršku Vlade Crne Gore možemo uspješno završiti projekat vijeka koji smatramo simbolom prijateljstva i saradnje”, istakao je Yuanhai, dodajući da je radove na auto-putu posljednji put obišao prošlog mjeseca i uvjerio se da je tim CRBC-a u potpunosti posvećen kvalitetu izvođenja radova, te da zaposleni rade predano kako bi projekat završili na vrijeme.

■ EKONOMIJA Direktor u CRBC-u kaže da auto-put Bar - Boljare već utiče na poboljšanje nacionalne

Za razvoj turizma, putovanja i prevoza crnogorskih građana, autoput će igrati važnu ulogu, utičući na ukupan ekonomski razvoj Crne Gore

Podgorice do Kolašina će biti skraćeno na oko pola sata što će uticati na to da ostali gradovi u državi lakše uđu u ekonomski krug glavnog grada”, naveo je Yuanhai. Naš sagovornik je istakao da Crna Gora ima i povoljan geografski položaj. “Crna Gora je predivna zemlja sa izuzetnim razvojnim potencijalima. Auto-put Bar - Boljare će postati inkorporiran u međunarodnu infrastrukturnu mrežu, povezujući nekoliko zemalja Centralne Evrope. Sa dobrim razvojem željeznica, aerodroma i luka, napredak Crne Gore uticaće i na ekonomiju regiona”, Gao Yuanhai ukazao je Yuanhai.

ekonomije. “Za razvoj turizma, putovanja i prevoza crnogorskih građana, auto-put će igrati važnu ulogu, utičući na ukupan ekonomski razvoj Crne Gore. Putovanje o d

7 KU AMERIKU U CRBC IJU, U RAZGOVORU ZA DNEVNE NOVINE PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

se da održimo ravnotežu u zaštiti okruženja i sprovođenju projekta”, naglasio je Chengyin. On je istakao da su u CRBCiju zadovoljni kontinuiranom komunikacijom sa crnogorskom vladom i zajedničkom podrškom u implementaciji projekta. “Vlada u Crnoj Gori poštuje ugovor. U svakom projektu ima uspona i padova, ali smo zadovoljni saradnjom”, kazao je Chengyin.

■ INDUSTRIJA

Crnogorska delegacija u CRBC-iju

Terminal 3 Jedan od važnijih projeka-

ta CRBC-ija je Terminal 3, auto-put koji se proteže od aerodroma u Pekingu i predstavlja drugi najveći putnički terminal u svijetu. “Površina cijelog kompleksa je 986.000 kvadrata. Od otvaranja 2008. godine, predstavlja glavni terminal pekinškog aerodroma i ključan je za domaće i međunarodne dolaske i odlaske. Ima i važnu ulogu u promociji ekonomskog razvoja Pekinga”, kazao je Yuanhai prilikom dočeka crnogorskih novinara. Na pitanje našeg lista da li CRBC vidi potencijal za buduća investiranja u Crnu Goru, on ističe da su u kompaniji sigurni u napredak naše države, te da

su spremni da učestvuju u poboljšanju crnogorske saobraćajne mreže i njenom interkontinetalnom povezivanju.

■ PITANJE TARE Zamjenik predsjednika CRBC-a Ye Chengyin je, tokom posjete crnogorskih novinara, odgovarao na pitanje da li su u CRBC-iju upoznati sa slučajem rijeke Tare i izmještanjem njenog korita za potrebe izgradnje auto-puta, te da li u postupku izgradnje vode računa o zaštiti životne sredine. “Prije početka svakog projekta izrađujemo studije izvodljivosti koje obuhvataju zaštitu životne sredine, i prije završetka takvih studija ne počinjemo radove. To važi i za izgradnju auto-puta Bar - Boljare. Trudimo

Mediji iz Crne Gore su tokom desetodnevne posjete Kini, od 21. do 29. novembra, obišli i postrojenje fabrike za proizvodnju jestivog ulja, pirinča, žitarica i hrane od soje Aiju, koja se nalazi u XI’anu, glavnom gradu provincije Shaanxi. Riječ je o najvećoj kompaniji na sjeveroistoku zemlje koja se bavi tom vrstom proizvodnje. Zamjenica direktora odjeljenja za opšte poslove u fabrici Je Sijajun upoznala je novinare da Aiju u Kini ima dvije baze, dok se treća nalazi u Kazahstanu. “Kada je riječ o bazi u Kazahstanu, njena izgradnja još nije završena. U dijelu koji je pušten u rad, prave se proizvodi od soje i mlijeka. Osim toga, tamo gajimo i žitarice. Trenutno smo povezani samo sa Ka-

EKONOMIJA

Poruka za EU: Pridružite nam se Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Geng Snang, u razgovoru sa crnogorskim novinarima tokom drugog dana posjete, poručio je da sa EU treba da radimo na infrastrukturnim projektima i činimo dobro za cijeli Zapad-

CRNOGORSKI NOVINARI, KOJI SU U KINI BORAVILI OD 21. DO 29. NOVEMBRA, OBIŠLI SU SJEDIŠTE KOMPANIJE CRBC U PEKINGU, KAO I OSTALE FIRME ZNAČAJNE ZA EKONOMSKI RAZVOJ ZEMLJE zahstanom, a možda u budućnosti počnemo transport i u ostale zemlje, u Evropu, na primjer”, rekla je Sijajun prilikom obilaska fabrike i skladišta. Robu iz Kazahstana, kako je navela, transportuju vozovima koji pripadaju Međunarodnoj željezničkoj luci u Xi’anu. Aiju, koji postoji od 1934. godine, godišnje proizvede 100.000 tona ulja i duplo više tona brašna. Što se tiče plasmana na tržištu, najbolje se prodaje ulje. U svim pogonima ukupno imaju 1.200 zapo-

1.200 RADNIKA ZAPOSLENO JE U POGONIMA FABRIKE ZA PROIZVODNJU ULJA, PIRINČA I BRAŠNA AIJU KOJU SU TOKOM DESETODNEVNE POSJETE OBIŠLI CRNOGORSKI MEDIJI

ni Balkan. “EU šaljemo poruku-pridružite nam se! Zemlje Zapadnog Balkana ne primoravamo na saradnju kada je riječ o projektima, već su te zemlje shvatile da je sve što radimo u njihovom interesu”, istakao je Snang. slenih, dok svake godine, u zavisnosti od potreba, zapošljavaju nekoliko desetina ljudi. Što se tiče investicija, samo u bazu u Xi’anu je do sada investirano više do 100 miliona juana. Mašine za preradu pirinča, koji u fabriku dopremaju sa sjeveroistoka zemlje, uvoze iz Japana, dok za proizvodnju brašna uvoze mašine iz Švajcarske.

■ ŽELJEZNICA Projektni menadžer Međunarodne željezničke luke u Xi’anu Tian Gao upoznala je crnogorsku delegaciju sa koncepcijom poslovanja luke i njenim značajem za politiku Pojasa i puta. “Od novembra 2013. do marta ove godine China Railway Express (Chang’an), ostvarila je 645 putovanja i to za Njemačku, Poljsku, Finsku, Mađarsku, Kazahstan. Chang’an je postao simbol Shaanxija i nova početna tačka puta svile”, kazali su predstavnici kompanije crnogorskim novinarima. Međunarodna željeznička luka, koja upravlja Chang’anom, odgovorna je za međunarodni transport logistike, prehrambenih proizvoda i automobila. Luka, kako je kazala Gao, raspolaže sa 1.510 vozova, dok ukupan broj njihovih odlazaka u druge zemlje iznosi 119.023.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

Služba za Strateške nabavke CeDIS-a poDrška poSlovanju kompanIje

Zaključena 83 ugovora vrijedna osam miliona

reduzeća koja se bave djelatnošću od javnog interesa, poslovanje baziraju na ispunjavanju strateških i specifičnih ciljeva. Ti ciljevi ostvaruju se u skladu sa prioritetima poslovanja koji zavise od raznih faktora.

Strateške nabavke su jedan od najznačajnijih alata koji pomaže u maksimiziranju doprinosa za svaku kompaniju, odnosno predstavljaju efikasno sredstvo za obezbjeđivanje pravovremenog snabdijevanja robom, uslugama ili radovima koji su neophodni za normalno funkcionisanje kompanije i njenu sposobnost da ispuni svoje osnovne poslovne ciljeve. Bez te strateške funkcije u svakom preduzeću teško da se može govoriti o ostvarivanju pozitivnih rezultata poslovanja, a kamoli o ostvarivanju zacrtanih ciljeva kompanije. Ono što treba neraskidivo da prati javne nabavke jeste njihova svrsishodnost tj. da budu što više usaglašene sa javnim interesima. Nesvrsishodnim nabavkama pravi se nepotreban trošak bez pravog rezultata, sa štetom po javni interes. Služba za strateške nabavke CEDIS-a, kao jedna od četiri službe od kojih je sačinjen Sektor za komercijalne poslove, s pravom može da se pohvali ostvarenim rezultatima u prethodnom periodu pošto su uspjeli da u najvećem dijelu ispune cilj koji podrazumijeva obezbjeđivanje neometanog poslovanja kompanje, kroz pravovremenu nabavku neophodnih roba, radova i usluga, u skladu sa zakonskom regulativom koja uređuje oblast javnih nabavki. Naime, od početka godine pokrenuto je 88 tenderskih postupaka sa 149 partija, i zaključena 83 ugovora u vrijednosti od oko osam miliona eura, dok je u toku realizacija 32 postupka. U tom periodu su obustavljene 34 partije zbog nepristizanja nijedne ponude ili zbog obustavljanja postupka na osnovu rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki,

te zbog bitne izmjene tenderske dokumentacije. „Iz navedenih podataka se može zaključiti da su zaposleni u Službi za strateške nabavke odradili veliki posao, a treba istaći i da je broj žalbi ponuđača manji u odnosu na raniji period, što se, jednim dijelom, može pripisati realizovanju javnih nabavki kroz primjenu okvirnih sporazuma. Tako je u 2017. godini izjavljena 41 žalba, a u ovoj gotovo dvostruko manje - svega 22 - od kojih je deset odbi-

Dedović jeno, a još jedna je u postupku rješavanja“ istakao je šef Službe za strateške nabavke Mirko Dedović. Prema njegovim riječima, većina zahtjeva za nabavku koji su za predmet imali robe, radove i usluge, svakodnevno potrebne kompaniji radi stvaranja uslova za obezbjeđenje pouzdanog napajanja korisnika električnom energijom, realizovani su kroz otvo-

88 tenderskih postupaka sa 149 partija pokrenuto je od početka godine, a u toku je realizacija 32 postupka.

reni postupak javne nabavke sa zaključivanjem okvirnog sporazuma. Ovaj način realizacije je obezbijedio dugoročnije i stabilnije zadovoljavanje potreba kompanije, kao i optimizaciju nivoa zaliha roba koje su od značaja za obavljanje osnovne djelatnosti, odnosno za efikasnije realizovanje investicionih planova i planova održavanja elektroenergetskih objekata. „Ovakav način realizacije postupaka javnih nabavki je pozitivno ocijenjen i od strane naših ponuđača, a trenutno je aktivno 66 okvirnih sporazuma, koji se realizuju u skladu sa potrebama. U cilju uklanjanja uočenih nedostataka u prethodnom periodu, Služba za strateške nabavke je unaprijedila i unifikovala forme ugovora koji se odnose na nabavku roba, radova i usluga. Proširen je i obim ovlašćenja CEDIS-a u slučaju raskida ugovora zbog druge ugovorne strane, a ugovori su usklađeni sa važećom zakonskom regulativom koja uređuje oblasti na koje se oni odnose. Riječ je o Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu i još nekoliko relevantnih zakonskih propisa“, naveo je Dedović. On je dalje kazao da Služba za stratešku nabavku aktivno učestvuje u javnim raspravama koje se tiču Nacrta novog zakona o javnim nabavkama, da bi ukazali na probleme prethodnih i aktuelnog zakonskog okvira, sa kojima se susreću u praksi. „Primjedbe i sugestije smo dostavili Ministarstvu finansija i Upravi za javne nabavke. Nadamo se da će se doći do zakonskog rješenja koje će omogućiti bržu i kvalitetniju realizaciju postupaka javnih nabavki, uz podjednaku ili bolju pravnu zaštitu svih učesnika u tim postupcima. To bi u mnogome ubrzalo realizaciju planiranih radova i pospješilo investicione aktivnosti i modernizaciju sistema“, zaključio je Dedović. R.E.

Broj žalbi ponuđača manji je u odnosu na raniji period, što se, jednim dijelom, može pripisati realizovanju javnih nabavki kroz primjenu okvirnih sporazuma. Tako je u 2017. godini izjavljena 41 žalba, a u ovoj gotovo dvostruko manje - svega 22 - od kojih je deset odbijeno, a još jedna je u postupku rješavanja

Nastavak višemilionskih ulaganja Dedović je posebno istakao postupak nabavke za potrebe Projekta revitalizacije 10kV i 0,4 kV elektroenergetske mreže na cijeloj teritoriji Crne Gore, procijenjene vrijednosti 22,4 miliona eura, koji je nedavno objavljen i na čijoj realizaciji zaposleni u Službi trenutno intenzivno rade. Uspješno sprovođenje ovog izuzetno značajnog projekta znatno bi doprinijelo pouzdanijem i kvalitetnijem snabdijevanja električnom energi-

jom u Crnoj Gori, pa bi i korisnici bili zadovoljniji što je, u krajnjem, i cilj kompanije. „U narednom periodu CEDIS će nastaviti sa višemilionskim ulaganjima u razvoj novih i adaptaciju postojećih elektroenergetskih objekata, a Služba za stratešku nabavku će na najbolji način, u skladu sa zakonskom regulativom, doprinijeti realizaciji tih projekata u dijelu sprovođenja postupaka javne nabavke“, poručio je Dedović.

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

Budva najposjećenija

ZA DESET MJESECI PREMAŠENA 2017.

U oktobru u hotelima najviše Njemaca

Za prvih deset mjeseci ove godine u crnogorskim hotelima odsjelo je 1.005.419 gostiju, koji su tu ostvarili 4.065.892 noćenja, pokazuju preliminarni rezultati Monstata. To je za 12,6 odsto više dolazaka i 8,3 odsto više noćenja nego u istom periodu prethodne godine. Inače, tokom cijele 2017, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori registrovano je 955.499 turista i 3.890.370 noćenja. Samo u oktobru, u hotelskim i sličnim objektima bilo je 78.678 turista - ili 15,5

odsto više - koji su ostvarili 239.251 noćenja što je za 22,6 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine. Od tog broja 85,4 odsto ostvarili su strani gosti. „Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke 17,8 odsto, Ujedinjenog Kraljevstva deset, Francuske 8,1, Rusije 7,3, Srbije 6,2 i Kine 4,6 odsto. Po vrstama turističkih mjesta, najviše je bilo u primorskim mjestima 80,6 odsto, a u Glavnom gradu 11,7 odsto noćenja“, preciziraju iz Monstata. K.J.

EKONOMIJA

DIREKTOR VLADIMIR ŠESTOVIĆ

Novi povlašćeni proizvo ači

ULAGANJA U TE ZA STABILAN PRVI BLOK

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) utvrdila je privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije za kompaniju Hydra Mne za male hidroelektrane (mHE) Bukovica 1 i 2 koje se nalaze na teritoriji Opštine Šavnik. Rješenjima, koja su donijeta na posljednjoj sjednici Odbora Agencije, utvrđeno je da privremeni status postrojenja važi do 26. oktobra 2020. godine. “Utvrđen je i privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije za kompaniju Plava Hydro Power iz Ulcinja za mHE Đurička 2 u Plavu. To rješenje važi do 18. oktobra 2020. godine”, saopšteno je iz RAE. Regulator je usvojio i zahtjev tivatskog preduzeća Samcommerce plus za izmjenu Licence za obavljanje djelatnosti transporta naftnih derivata transportnim sredstvima. R.E.

Redovno održavanje i innergetskog sistema”, rekao je vesticiona ulaganja u TermoŠestović listu Elektroprivreelektranu (TE) Pljevlja, koja da (EPCG). u posljednjih deset godina “Idejnim projektom ekoiznose 60 miliona eura, dološke rekonstrukcije planirano je da se uradi niz pobar su osnov da postojeći termoblok ostane snažan oslostrojenja koja će smanjiti sanac elektroenergetskog držaj oksida sumpora sistema i u naredi azota u dimnim gasovima, kao i nih nekoliko depostrojenje za cenija, istakao tretman otje direktor padnih voda, TE Vladimir inertizaciju Šestović. otpada, rasOn je, povohladni toranj dom 36. godišnjice postojana kome će se nja i uspješnog ukloniti azbesrada pljevaljskog tni materijali i toTEP plotna stanica za totermoenergetskog agregata, kazao da je TE plifikaciju Pljevalja”, naPljevlja od izgradnje odradiveo je Šestović. la više od 200.000 radnih sati. U ekološku rekonstrukci“Stanje opreme i redovno ju postojećeg bloka i rekultiodržavanje rezultirala su povaciju deponije šljake i pepezitivnim efektima u pogledu la na Maljevcu, do 2023. gopovećanja snage i pouzdano- dine biće uloženo oko 60 misti rada, što je dobar osnov da liona eura. Izrada tehničke postojeći termoblok, uz eko- dokumentacije povjerena je lošku rekonstrukciju, ostanjemačkoj firmi Steag energy ne snažan oslonac elektroeservices. R.E.

Hronika

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

vozač andrije Mandića danas u specijalnoM tužilaštvu

Čađenovića saslušavaju zbog bjekstva Milić D

anas će u Specijalnom tužilaštvu biti saslušan Mihailo Čađenović, vozač Andrije Mandića, u vezi sa bjekstvom okrivljene u postupku za pokušaj terorističkog napada Branke Milić u Ambasadu Srbije u Podgorici.

Čađenović

Naime, sumnja se da je bjekstvo Milić u Ambasadu Srbije bilo unaprijed organizovano i da je ona dovezena vozilom “reno fluens” koje je Skupština dodjelila Demokratskom frontu na korišćenje, a vozio ga upravo okrivljeni Čađenović. On će tužiocu morati objasniti ko je upravljao vozilom koje je zadužio i da li je bjekstvo Milić bilo unaprijed organizovano. Milić je 23. novembra demonstrativno napustila suđenje za pokušaj terorističkog napada bez odobrenja sudije, nakon čega je izdat nalog za njeno privođenje. Ona je odmah zatim u pratnji advokata pobjegla u Ambasadu Srbije gdje se krije od nadležnih organa, koji su raspisali potjernicu za njom. Sumnju da je bjekstvo organizovano izrazio je i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić koji je kazao da je tom prilikom došlo do zloupotrebe službenog vozila koje je Skupština dodijelila na korišće-

podignuta optužnica proptiv nikšićanina

Obijao vozila i iz njih odnosio stvari Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu podignutu protiv okrivljenog K.Z. zbog dva krivična djela - teška krađa. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni 4. jula 2018. godine oko 22 časa u Nikšiću na parking prostoru do ljetnje terase hotela „Onogošt“, obio putničko motorno vozilo marke „VW golf 4”, vlasništvo oštećenog B.R.. “Okrivljeni je podesnim sredstvom slomio staklo od zadnjih desnih vrata vozila

i kroz tako napravljen otvor sa unutrašnje strane otvorio vrata i sa zadnjeg sjedišta na mjestu iza vozača oduzeo ruksak u kome su bili ključ od porodične kuće, ručna torbica sa dokumentima, odjevni predmeti dvije majice i oprema za kupanje, vlasništvo oštećenog B.R., nakon čega je sa prostora između zadnjeg sica i gepeka podigao i izbacio dasku, a potom izvršio premetačinu gepeka. Nekoliko dana kasnije, odnosno 18. jula

2018. godine u Nikšiću u Ulici Nikole Tesle, okrivljeni je obio putničko motorno vozilo marke „VW golf 2“ vlasništvo oštećenog D.Lj. “Podesnim sredstvom otključao je bravu prednjih lijevih vrata vozila i ušao u isto, a potom iz ležišta izvukao i oduzeo CD uređaj marke „canon“ crne boje i metalni novac koji se nalazio u škafu između prednjih sjedišta i tako na štetu imovine oštećenog D. Lj.” navodi se u optužnici. N.P.

nje Demokratskom frontu. “Branioci iz ovog predmeta su se dovezli tamo automobilom Skupštine Crne Gore, onim ‘renoom fluens’ koji je, prema dokazima, učestvovao u vožnjama i prebacivanjima okrivljenih u drugom predmetu, a u ovome su se njime vozili do Beograda zbog konsultacija sa Slavkom Nikićem. On je bio u potpori bjekstvu, a Tužilaštvo će utvrditi da li je zbog upotrebe automobila zloupo-

Branioci iz ovog predmeta su se dovezli tamo automobilom Skupštine Crne Gore, onim ‘renoom fluens’ koji je, prema dokazima, učestvovao u vožnjama i prebacivanjima okrivljenih u drugom predmetu, a u ovome su se njime vozili do Beograda zbog konsultacija sa Slavkom Nikićem

trijebljen položaj”, rekao je Katnić. Apelacioni sud Crne Gore je u petak odbio žalbe advokata Branke Milić povodom njenog pritvora kao neosnovane. “Odlučujući o žalbama branilaca optužene Branke Milić, izjavljenih na rješenje Višeg suda u Podgorici Ks.br. 14/17 od 23.11.2018. godine, kojim je u odnosu na optuženu Branku Milić određen pritvor po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 1 ZKP-a zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st. 2 u vezi st. 1 i 6 KZ CG, koji pritvor se ima računati od dana i časa lišenja slobode i ima trajati do dalje odluke suda, na sjednici vijeća održanoj dana 29.11.2018. godine, donio je rješenje kojim je žalbe odbio kao neosnovane”, navodi se u saopštenju suda. Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) pozvalo je u četvrtak ambasadora Srbije Zorana Bingulca na razgovor i uručilo mu notu kojom se, zbog slučaja Branke Milić, za organe Crne Gore traži pristup srpskoj ambasadi. N.P.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

PRAVILNIK O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI MINISTARSTVA PRAVDE

Novom sistematizacijom 11 službenika manje

Vlada je usvojila Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u Ministarstvu pravde kojim je predviđeno da umjesto dosadašnjih 702 bude 691 službeničko rano mjesto. Time je broj službenika smanjen za 11, i to u samom Ministaratvu pravde, dok u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija broj potrebnih radnika ostao na istom nivou. Naime, prema važećem Pravilniku u Ministarstvu pravde sistematizovano je 126, a popunjeno 70 službeničkih mjesta. Svi službenici se nalaze u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Naime, pravilnikom predviđeni broj sistematizovanih mjesta je 115. U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, organu u sastavu, od sistematizovanih 576 službeničkih mjesta popunjeno je 519, od kojih se 518 službenika nalazi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a jedan službenik u radnom odnosu na određeno vrijeme. Predlogom pravilnika, u organu u sastavu, Zavodu za izvr-

šenje krivičnih sankcija sistematizovano je 576 radnih mjesta. Kako su pojasnili iz ovog resora u odnosu na važeći Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, sa organom u sastavu predlogom Pravilnika izvršeno je usklađiva-

nje sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i smanjenje ukupnog broja sistematizovanih radnih mjesta za 1,56%. Naime, predlogom Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, sa organom u sastavu, sistematizovano je 691 službenič-

ko radno mjesto, što je za 11 mjesta manje u odnosu na važeći Pravilnik, kojim su sistematizovana 702 službenička radna mjesta. “Kada je u pitanju Ministarstvo pravde, bez organa u sastavu, smanjen je ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta za 10%, (11

službeničkih radnih mjesta), dok u odnosu na organ u sastavu, Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, nije smanjen broj sistematizovanih radnih mjesta jer bi to, s obzirom na specifičnost i obim poslova, uticalo na proces organizacije rada Zavoda i obaveza ustanovljenih preporukama iz Izvještaja CPT-a”, navodi se u predlogu o novoj sistematiazaciji Ministarstva pravde. Predlog pravilnika je koncipiran imajući u vidu nadležnost Ministarstva pravde, i značaj i obim posla u odnosu na: Pregovaračko poglavlje 23 i 24, reformu pravosuđa i zatvorskog sistema, stvaranje preduslova za kodifikovanje građanskog prava, informaciono-komunikacione tehnologije pravosuđa koje treba da budu instrument u povećanju efikasnosti pravosuđa i jačanju administrativnih kapaciteta u ovoj oblasti, kao i veoma zahtjevan segment međunarodne pravne pomoći i međunarodne pravosudne saradnje. N.P.

BERANCU POLA GODINE ZATVORA

Prodavao opojne droge POLAZNICI X GENERACIJE POLICIJSKE AKADEMIJE

Pet mjeseci čekaju obećani posao Beranca Nikolu Mališića (26) sudija Milovan Spasović u Višem sudu u Bijelom Polju osudio je juče na pola godine zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Mališić se teretio da je 14. septembra ove godine neovlašćeno radi prodaje držao opojnu drogu marihuanu neto mase oko 22 grama. Drogu su policijski službeni-

ci pronašli prilikom pregleda okrivljenog i taksi vozila, vlasništvo jedne taksi firme, kojim je okrivljeni upravljao. Drogu su pronašli u njegovoj torbici kao i drobilicu za drobljenje marihuane, a pored mjenjača pronašli su digitalnu vagu za precizno mjerenje. P r i l i ko m o b r a z l o ž e nja presude rečeno je da je okrivljeni izrazio kajanje i žaljenje te da je porodičan čovjek. B.Č.

Polaznici X generacije Policijske akademije Danilovgrad, njih 49, koji su školovanje završili u julu ove godine, tvrde da iako im je obećano zaposlenje, već pet mjeseci očekuju poziv za posao. Oni su u izjavi CdMu kazali da su se više puta obraćali upravama policije i za kadrove odakle im je poručivano da budu strpljivi. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su CdM-u saopštili da su se obratili zahtjevom Ministarstvu finansija za potvrdu o obezbjeđenim finansijskim sredstvima za zapo-

šljavanje polaznika X generacije, ali da povratnu informaciju još nisu dobili. Zanimljivo je i to da je u međuvremenu Uprava policije raspisala konkurs za kurs policajca u trajanju od tri mjeseca. To se školovanim policajcima čini više nego čudnim zašto se Uprava policije odlučila na taj korak, kad je, kako kažu, njima obećan posao. “Za vrijeme samog školovanja u toku od dvije godine obećavano nam je zapošljavanje odmah po okonačanju školovanja. Takođe, i po završetku školovanja nam je

rečeno da će nas najkasnije u roku od dva mjeseca pozvati Uprava policije, ali do dan-danas niko iz Uprave ili bilo kojeg drugog organa nas nije kontaktirao”, kazali su CdM-u predstavnici svršenih polaznika Policijske akademije.Prema njihovim riječima, tokom ovih sada već pet mjeseci koliko čekaju poziv, išli su u Upravu za kadrove, Upravu policije ne bi li im neko izašao u susret i bar im okvirno rekao koliko će još čekati poziv, da počnu da rade ono za šta su učili dvije godine.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

U MAKEDONIJI LIŠENI SLOBODE DRŽAVLJANI CRNE GORE M.Đ. 61 I A.Đ. 24

Crnogorci angažovali Peruanca da im prenese kokain Operativci Odjeljenja za suzbijanje organizovanog i ozbiljnog kriminala MUP-a Makedonije, u koordinaciji sa kancelarijom DEA u Atini (službe SAD za borbu protiv droge), kao i sa službama Crne Gore i Kosova, uhapsili su tri osobe M.Đ. (61) i A.Đ. (24), iz Crne Gore, kao i J.C.A.G. (48) iz Perua, pod osnovanom simnjom da su počinili krivično djelo „neovlašćene pro-

izvodnje i puštanja u promet narkotičnih droga, psihotropnih supstanci i prekursora“. Protiv uhapšenih Crnogoraca i Peruanca, podnete su krivične prijave zbog pomenutog djela kažnjivog po članu 215, stav 3 Krivičnog zakonika Makedonije. Tokom novembra ove godine, kako je precizirano u saopštenju MUP-a Makedonije, M.Đ. i A.Đ. od veze u Peruu nabavili

POTVRĐENA OPTUŽNICA

SA STOVARIŠTA UKRALI 2.341 AKUMULATORA Osnovni sud u Podgorici potvrdio je optužnicu podignutu protiv okrivljenih E. J., A. L. i B. K., zbog produženog krivičnog djela teška krađa, izvršenoj u saizvršilaštvu. Optužnicom je predstavljeno da su okrivljeni, u više navrata, u periodu od januara do maja 2018.godine, u Tuzima, na stovarištu “Castellana” d.o.o., zajedno,

savlađivanjem većih prepreka otiđili veću količinu akumulatora. “Oni su više puta preskočili betonsku ogradu stovarišta, visine dva metra i iz stovarišta oduzeli i prisvojili ukupno 2341 komad akumulatora, u vrijednosti od ukupno 33.752,60 eura, koje su nakon toga prodali na otpadu” navodi se u optužnici. N.P.

su kokain za dalju prodaju. “Poslije toga bio je angažovan J.C.A.G. da prenese kokain od Perua do Republike Makedonije, a potom preko Kosova do Crne Gore. Kokain je bio pripremljen tako što je adekvatnim procesom od praškaste „prešao“ u tečnu formu. Potom su različiti djelovi odjeće bili potopoljeni u kokain i spakovani u kofer, koji je J.C.A.G. donio u Makedoniju. U Skoplje

je stigao 30.11.2018. preko skopskog aerodroma i po preduzimanju mjera, policijski službenici su ga lišili slobode. Zbog sumnje da sumnjiva garderoba pronađena u koferu sadrži narkotičnu drogu kokain, odjeća je oduzeta, kao i novac, mobilni telefon i drugi predmeti. Istog dana su slobode lišeni i M.Đ. i A.Đ.. Kod njih je takođe, pronađen i oduzet novac, mobilni telefoni i drugi predmeti”,

navodi se u saopštenju MUP-a Makedonije. Poslije vještačenja garderobe detektovano je prisustvo kokaina, a „dodatnim procesom ekstrakcije biće utvrđena njegova količina“, zaključuje se u pomenutom saopštenju. Sudija Krivičnog suda u Skoplju, na prethodnom postupku trojici uhapšenih odredio je mjeru istražnog pritvora od 30 dana. N.P.

Oduzet duvan

Službenici Uprave carina Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja (OZSK), u saradnji sa službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Uprave policije, oduzeli su na području Tuzi, rezani duvan u vrijednosti 600 eura. Pronađena je akcizna roba koja je bila namijenjena za nelegalnu prodaju. Radi se o 20 pakovanja rezanog duvana.Odgovornom licu je izdat prekršajni nalog, a roba koja je predmet prekršaja je oduzeta.

Pronađena je akcizna roba koja je bila namijenjena za nelegalnu prodaju. Radi se o 20 pakovanja rezanog duvana.

ODLUKA VRHOVNOG SUDA

Ćatović ostaje u pritvoru Bjelopoljcu Elvisu Ćatoviću, koji je u pucnjavi sredinom avgusta ove godine ubio Željka Pavkova iz Srbobrana i teško ranio Ljubomira Lazića iz Zemuna, odlukom Vrhovnog suda produžen je pritvor za još tri mjeseca. Ćatović je navodno u samoodbrani ispalio nekoliko hitaca u srpske državljanine Pavkova i Lazića, koji su ga prethodno pratili do bjelopoljskog sela Potkrajci u namjeri da ga ubiju. U pomenutoj pucnjavi ranjen je i sam Ćatović. U obrazloženju odluke

Vrhovnog suda se navodi da istraga još nije završena, ta da postoji osnovana sumnja da je Ćatović izvršio teško ubistvo u pokušaju, za koje je Krivični zakonik propisao kaznu od najmanje deset godina zatvora. ““Iz spisa predmeta proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni E.C... lišio života oštećenog Ž.P. i pokušao da liši života oštećenog Lj. L... Iz spisa predmeta proizilazi da istraga u dosadašnjem toku trajanja pritvora nije završena iz objektivnih razloga”,piše u rješenju Vrhovnog suda. N.P.

USKORO IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

Izuzetno istoriografsko štivo kojim je prvi put na jednom mjestu obuhvaćena istorija crnogorske državnosti od IX do XX vijeka, kao i sve crnogorske vladarske porodice od 990. do 1918. godine

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

PREDSJEDNIK LJEKARSKE KOMORE ALEKSANDAR MU

CRNU GORU OVE GO NAPUSTILO ŠEST LJ ⌦ Jelena Vujošević

est ljekara ove godine je tražilo dozvolu od Ljekarske komore za odlazak u inostranstvo. Međutim, podaci pokazuju da našu zemlju godišnje u prosjeku napusti 15 ljekara godišnje. Predsjednik Ljekarske komore, Aleksandar Mugoša u razgovoru za Dnevne novine kaže da posebno zabrinjava činjenica da našu zemlju napuštaju mladi ljekari koji bi za nekoliko godina trebalo da budu nosioci crnogorskog zdravstvenog sistema. Podaci kojima raspolaže Ljekarska komora pokazuju da je Crnu Goru u posljednje četiri godine, u prosjeku napustilo petnaestak ljekara na nivou godine. To, kako kaže Mugoša, nije konačan broj iz razloga što određeni broj ljekara odlazi prije prvog zaposlenja i nema potrebu javljanja matičnoj komori.

■ ODLAZE MLADI LJEKARI

“U odnosu na ovaj broj stekao bi se utisak da problem odliva ljekara u Crnoj Gori još nije izražen, međutim to je nažalost samo privid, jer smo mi ipak mala zemlja, ekonomski nedovoljno snažna da bismo sebi mogli priuštiti dugotrajno i skupo školovanje studenata medicine, koji nakon završenog školovanja napuštaju svoju zemlju”, kazao je Mugoša. Posebno, ističe on, zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju mladi i hrabri ljekari koji bi za petnaestak godina trebalo da budu nosioci crnogorskog zdravstvenog sistema. “Njihova energija, mladost, znanje i kreativnost biće u službi nekih drugih zemalja. Sve više njih se sprema za odlazak, sve je manji broj onih koji su motivisani da nakon završenih studija ostanu u zemlji. Sve je manji broj onih koji upisuju medicinu da bi ostali da rade u sredini u kojoj žive i u kojoj su se rodili. Dakle, razlozi zbog kojih odlaze jači su od južnjačkog i tradicionalnog karaktera naše nacije koji podrazumijeva izuzetnu vezanost za poro-

dicu i zemlju na kojoj se podižemo”, navodi prvi čovjek Ljekarske komore. Naime, kako je istakao, ove godine situacija je nešto drugačija, te je u 2018. godini mišljenje Ljekarske komore o dobrom vladanju, zbog zaposlenja u inostranstvu tražilo šest crnogorskih ljekara. Ovo je, kako je kazao, dokument koji svaki doktor medicine mora priložiti prilikom zaposlenja u bilo kojoj zemlji. Mugoša smatra da je ovo ohrabrujući podatak. “Ove godine naših šest ljekara tražilo je mišljenje Komore o dobrom vladanju, što je znatno manje od prosjeka za poslednje četiri godine. Ovo je svakako podatak koji daje nadu da nećemo doći u situaciju masovnog odliva ljekara iz naše zemlje. Iskreno, mišljenja sam da su crnogorski ljekari skromniji i izdržljiviji od mnogih kolega i ljudi uopšte koje sam sreo i upoznao do sada”, istakao je on.

■ PRISUTNA

MIGRACIJA SA SJEVERA

Kako je kazao, ne smije se zanemariti ni značajan broj starijih i iskusnijih ljekara koji napuštaju javne zdravstvene ustanove i nastavljaju rad u privatnim zdravstvenim ustanovama. “Oni srećom ostaju u zemlji, ali njihove usluge građanima nijesu više besplatne. Takođe, prisutna je i izražena migracija ljekara od sjevera ka jugu zemlje. Ova pojava dovodi do nedostatka ljekara, prije svega specijalista, u pojedi-

nim opštinama na sjeveru zemlje, što opet ima za posledicu preopterećenost poslom kolega koji tamo ostaju i često nemogućnost da se svim građanima pravovremeno i na pravi način pruži adekvatna medicinska zaštita”, kazao je Mugoša. U martu ove godine, kako je naveo, gosti Ljekarske komore bili su predstavnici Ljekarskih komora zemalja bivše Jugoslavije. Tom prilikom, u zajedničkom saopčtenju nakon sastanka, kazao je Mugoša, naveli su neke od glavnih razloga zbog kojih ljekari odlaze.

■ VIŠE

RAZLOGA ODLASKA

“Glavni razlozi odlaska ljekara na rad u inostranstvo predstavljaju niski lični dohoci doktora medicine, preopterećenost poslom, nemogućnost stručnog usavršavanja u zdravstvenim ustanovama u kojima su zaposleni. Takođe, neki od razloga su česti fizički i verbalni napadi na ljekare, mobing na radnom mjestu, zatim sve veći pritisak na profesionalnu autonomiju ljekara, dugogodišnja politika provođenja “mjera štednje” u zdravstvu koja utiče na

Prije svega moramo se zapitati sa kojim pravom od ljekara uporno zahtijevamo neke osobine koje niti tražimo niti očekujemo od samih sebe. Priznaćete, od ljekara se permanentno očekuje maksimum stručnosti, entuzijazma, moralnosti i požrtvovanja

kvalitet liječenja naših pacijenata i povećava mogućnost nastajanja ljekarske greške. Među nekima od razloga su i loše uređen zdravstveni sistem kao i negativan stav javnosti i medija prema ljekarskoj profesiji”, navodi Mugoša. Ukoliko odliv ljekara i u našoj zemlji, kako je kazao, do-

bije karakter epidemije, što se već desilo svim našim susjedima, ostaje pitanje ko će u budućnosti da nas liječi i za koji novac. Iz tog razloga, ističe Mugoša, kao društvo, moramo što prije preduzeti potrebne mjere da ne bi došli u situaciju zemalja u kojima građani umiru iz razloga što u blizini nema ljekara koji bi u tom tre-

DRUŠTVO

UGOŠA O ODLASKU DOKTORA NA RAD U INOSTRANSTVO

ODINE JEKARA nutku mogao da im pomogne.

■ NEPRAVDA DRUŠTVA

“Prije svega, moramo se zapitati sa kojim pravom od ljekara uporno zahtijevamo neke osobine koje niti tražimo niti očekujemo od samih sebe. Priznaćete, od ljekara se permanentno očekuje maksimum stručnosti, entuzijazma, moralno-

sti i požrtvovanja”, kazao je on. Prvi čovjek Ljekarske komore ističe da je socioekonomski položaj ljekara u društvu neprihvatljiv. “Tu se krije duboka nepravda i hipokrizija u odnosu društva prema ljekarima. Ako to prihvatimo kao činjenicu, bićemo spremni da preduzmemo mjere koje bi

Foto: Iva Mandić

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

Ilustracija zaustavile dalji odliv ljekara”, kazao je on. Moraju se, ističe Mugoša, stvoriti uslovi za profesionalni razvoj i stručno usavršavanje ljekara, što podrazumijeva kontinuiranu medicinsku edukaciju svih doktora medicine u Crnoj Gori.

■ OBEZBIJEDITI ADEKVATNU NAKNADU

“Ono što se može i mora uraditi jeste da se obezbijedi adekvatna naknada za odgovoran posao koji obavljamo. Potom, neophodno je osigurati adekvatno i obavezno osiguranje ljekara od medicinske greške i uvesti pravednu i fer procjenu profesionalne odgovornosti

Sve je manji broj onih koji su motivisani da nakon završenih studija ostanu u zemlji. Sve je manji broj onih koji upisuju medicinu da bi ostali da rade u sredini u kojoj žive i u kojoj su se rodili. Dakle, razlozi zbog kojih odlaze jači su od južnjačkog i tradicionalnog karaktera naše nacije koji podrazumijeva izuzetnu vezanost za porodicu i zemlju na kojoj se podižemo

Mugoša ljekara od strane Ljekarske komore. Potrebno je, takođe, kreirati i osigurati primje-

nu medicinskih standarda u svakodnevnom radu, pri čemu standarde može definisati samo moderna medicinska nauka ne fondovi, ministri ili menadžeri zdravstvenih ustanova”, kazao je on. Ukoliko se ovo desi, smatra Mugoša, smanjiće se odliv ljekara, unaprijediti će se kvalitet liječenja naših građana i poboljšati zdravstveni sistem u cjelini. Što je najvažnije, ističe on, stimulisati će se mladi ljudi da studiraju težak studij medicine.

Zabrinjavajuća situacija u regionu i zemljama jugoistočne Evrope Problem odliva ljekara, kazao je Mugoša, prisutan je u svim zemljama jugoistočne Evrope, pa tako u Makedoniji javno zdravstvo praktično gotovo da više ne postoji. U Srbiji, navodi on, čitavi kolektivi u jednom danu potpisuju ugovore za odlazak van granica zemlje. “Bosnu i Hercegovinu dnevno napusti jedan ljekar, a trećina završenih studenata medicinskog fakulteta u Sarajevu traži svoju diplomu prije zvanične promocije, takođe zbog odlaska u inostranstvo (podaci iz 2016. godine). U Hrvatskoj je, prema podacima sa sajta Ljekarske komore Hrvatske, na današnji dan u odlasku više od 1.500 ljekara, a već je značajan broj ljekara napustio svoju zemlju. Nedavno je u Zaprešiću umro mladi čovjek nakon što je pola sata proveo u Hitnoj medicinskoj po-

moći u kojoj nije bilo ljekara”, kazao je prvi čovjek Komore. Kako navodi, loša situacija je i u Sloveniji i Rumuniji gdje se zbog odliva ljekara iz ovih zemalja zatvara veliki broj klinika. “Slovenija je u ozbiljnom problemu zbog nedostatka ljekara, tako da su prinuđeni da zatvaraju klinike u pojedinim zdravstvenim ustanovama. Za veoma kratko vrijeme Rumuniju je napustilo 22.000 ljekara što je dovelo do zatvaranja 12 zdravstvenih ustanova veličine našeg Kliničkog centra”, kazao je on. Prema podacima koje je, kako ističe, dobio od bugarskih kolega, njihovu zemlju je napustilo 18.000 ljekara. U Poljskoj je, kazao je Mugoša, problem nedostatka ljekara u jednom trenutku eskalirao do te mjere da je opstanak nacije doveden u pitanje.

Društvo

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

mINISTARKA PRIBIlOVIĆ SAOPšTIlA:

Marković

EK uplatila četiri miliona za reformu lokalne uprave

PORODICA VINCEK Iz KOlAšINA zAhVAlIlA PREmIjERu

Marković poMogao da riješe status Botaničkog vrta Daniel i Zora Vincek zahvalili su predsjedniku Vlade Crne Gore Dušku Markoviću na pomoći kojom je uspješno regulisan pravni i finansijski status njihove bašte, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. “Zahvaljujemo na Vašoj cijenjenoj pomoći kojom je uspješno regulisan pravnozakonski status naše bašte. Vaše državničke napore pratimo sa zadovoljstvom, kako trezveno i staloženo vodite ovu zemlju u napredak odnosno prosperitet”, navodi

se u pismu koje su Vincekovi uputili premijeru Markoviću. Naime, kako pojašnjavaju u saopštenju, porodica Vincek je željela da pokloni državi svoj Botanički vrt “Dulovine”, formiran 1981, a koji predstavlja pravo bogatstvo sjevera Crne Gore i simbol Kolašina. Botanički vrt je kategorisan kao zaštićeno prirodno dobro – spomenik prirode i zakonom je zaštićeno od 1994. Pored svog turističkog, bašta ima i naučno-edukativni karakter. “Nakon informacije da svo-

ju namjeru Vincekovi nijesu mogli da ostvare zbog administrativnih poteškoća i procedura, predsjednik Marković je podstakao administraciju na aktivnije djelovanje i pronalaženje zakonitog rješenja. Dodatan motiv premijera Markovića za što efikasnije rješavanje ovog problema jeste poseban senzibilitet prema sjeveru Crne Gore i njegovom sveukupnom razvoju, čemu će sigurno doprinijeti i vrt “Dulovine”, kaže se u saopštenju. J.V.

Evropska komisija (EK) ve koji su bili neophodni da uplatila je Crnoj Gori prvu bi se stvorili uslovi za uplatranšu od četiri miliona eutu fiksnog dijela sektrorske ra, od ukupno 15 miliona, budžetske podrske od četiri koliko je oprediljeno za pomiliona eura. dršku reformi javne uprave, “Što potvrđuje da EK presaopštila je ministarka javne poznaje napredak u oblasti uprave Suzana Pribilović. reforme javne uprave tokom Ona je kazala da je EK dvogodišnjeg rada Miniuplatila prvu tranšu, starstva javne upraprepoznajući reve, ali i drugih inzultate u oblasti stitucija koje su ključne za reforme javne uprave. oblast reforme “Ova podršjavne uprave”, ka nam je veocijenila je oma značajaPribilović. na, jer dolazi Ona je objasnila da je seku trenutku kada torska budžetska se sprovode akPribilović tivnosti na realizacipodrška vrijedna 15 ji Akcionog plana za spromiliona eura od, kojih će vođenje Strategije reforme 12 miliona biti usmjereno javne uprave do 2020. godi- direktno u budžet (direkna ne, ali i stvaraju uslovi, na- budžetska podrška), dok je kon Donošenja Zakona o drtri miliona obezbijeđeno za žavnoj upravi, za reorgani- tehničku i ekspertsku podršzaciju državne uprave”, kaku, koja će pomoći ostvarizala je Pribilović. vanju prioritetnih reformskih ciljeva i upravljanju Ona je rekla da je Crna Gora ispunila sve predusloprocesom reforme. R.D.

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

nauka

Upravni odbor izabrao rUkovodioca

Sa zasijedanja Upravnog odbora

Horst Veninger koordinator za SEEIIST Koordinator Pripremne faze Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope - SEEIIST biće Horst Veninger, odlučeno je na četvrtom sastanku Upravnog odbora te institucije, koji je protekle sedmice održan u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju - IAEA u Beču. Moderatorka sastanka bila je ministarka nauke i predsjedavajuća Upravnog odbora SEEIIST, Sanja Damjanović, a učesnike su pozdravili šefovi dva IAEA odsjeka: šef Odsjeka za teh-

ničku saradnju Dažu Jang i šef Odsjeka za primjenu nuklearnih nauka Aldo Malavazi. „Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske komisije u iznosu od milion eura, SEEIIST započinje sljedeću, Pripremna faza koja podrazumjeva izradu tehničke specifikacije projekta. Među glavnim temama sastanka bilo je i uspostavljanje radnih grupa, koje će biti angažovane na izradi Studije dizajna, a radiće u CERN-u u Ženevi i GSI-FAIR-u u Darmštatu“, naveli su iz Ministarstva nauke.

Prva finansijska podrška za program jačanja kapaciteta očekuje se u narednim mjesecima

Uz to, prvi put je održana otvorena sesija Upravnog odbora kojoj su prisustvoPetrušić tokom panela

vali i predstavnici Generalnog direktorata za istraživanja i inovacije Evropske komisije, CERN-a, instituta FAIR iz Darmštata i TIARA konzorcijuma. Takođe, sastanku je prisustvovala i stalna predstavnica Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, ambasadorka Slavica Milačić. „IAEA je još tokom odr-

žavanja Naučnog foruma u Trstu u januaru ove godine iskazala spremnost da podrži program jačanja kapaciteta u okviru SEEIIST projekta, zbog čega je i nastala ideja da upravo ova organizacija bude domaćin sastanka Upravnog odbora. Prva finansijska podrška za program jačanja kapaciteta očekuje se u narednim mjesecima“, potcrtavaju iz Ministarstva. K.J.

ministarstvo naUke pomaže doktorande

Odabrano 17 sa UCG i UDG

petrUšić na skUpU digitalon govorio o pametnoj specijalizaciji

ICT ključno za transformaciju

Ministarstvo nauke pomaže razvoju ICT i procesu digitalne transformacije kroz javne pozive za inovativne i naučnoistraživačke projekte, istakao je generalni direktor Ministarstva nauke dr Darko Petrušić na skupu DigitalON održan prošle sedmice u Podgorici, u organizaciji Odbora za digitalnu transformaciju Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM). Govoreći na panelu Zajedno kroz digitalnu transformaciju u okviru ovog skupa, on je naveo kako je Ministarstvo ove godine primilo više od stotinu aplikacija, od kojih se u oblasti inovativnih projekata 75 odsto odnosilo na ICT-a. „Evidentno je da je sve više projekata gdje se ICT kori-

sti kao platforma za rješavanje poslovnih i socijalnih izazova. Ovaj skup - zbog posjećenosti i ekspetiza prisutnih - može se smatrati sastavnim dijelom kontinuiranog procesa preduzetničkog otkrivanja kao važne komponente Strategije pametne specijalizacije (S3)“, dodao je on. Petrušić se posebno osvrnuo na poziciju ICT u S3, gdje je potcrtao važnost ovog sektora i razloge zašto je izabran kao horizontalni, odnosno sektor koji je svojevrsna tehnološko-poslovna platforma koja omogućava digitalnu transformaciju ostalih prioritetnih sektora. Skup DigitalON čija je tema bila „Lideri liderima - iskustvo

u digitalnoj transformaciji“, organizovan je u cilju razmjene iskustava i edukacije, kroz primjere dobre prakse u primjeni digitalizacije u kompanijama. Akcenat je stavljen na značaj uloge lidera i elektronskih servisa, doprinosa digitalnoj evoluciji i pokretanju digitalne inicijative u raznim sektorima privrede - saobraćaju i logistici, turizmu, održivom razvoju i hotelijerstvu, proizvodnji - kao i boljem funkcionisanju usluga koje državni organi pružaju privredi i crnogorskom društvu. U uvodnom dijelu skupa govorili su ministarka javne uprave Suzana Pribilović i predsjednik AMM Budimir Raičković. K.J.

Ministarstvo nauke odobrilo je 17 stipendija za doktorska istraživanja, za koje je izdvojilo sredstva od oko 700.000 eura. „Stipendije podrazumjevaju mjesečnu naknadu istraživačima u visini 700 eura, ali i značajna sredstva za istraživanja, čiji je važan element međunarodna ili intersektorska mobilnost, u iznosu do 10.000 eura godišnje“, precizirali su iz Ministarstva. Na Rang listi odobrenih stipendija za doktorska istraživanja su Kristina Gvozdenović i Jovana Davidović sa Fakulteta političkih nauka, Tanja Bakić, Stefan Bulatović i Milan Ivanović sa Filološkog fakulteta, Marina Radonjić, Marija Vojinović i Jelena Mijušković sa Prirodno-matematičkog fakulteta, Ana Velimirović, Olga Jokanović i Balša Bajagić sa Biotehničkog

fakulteta, Aleksandra Gezović sa Metalurško-tehnološkog fakulteta, Isidora Stanković sa Elektrotehničkog fakulteta, Ramiz Kurbegović sa Mašinskog fakulteta, te Mirjana Đukić i Nina Nikolić sa Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, i Marija Radunović sa Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Univerziteta Donja Gorica. Stipendije će biti dodijeljene 14. decembra na svečanosti u Vili Gorica. Podsjećamo, Javni poziv za dodjelu stipendija za doktorska istraživanja na univerzitetima u Crnoj Gori raspisan je u maju ove godine. Dostavljene su 34 prijave, nakon čega je uslijedio proces evaluacije. Namjera Ministarstva je da u naredne dvije godine objavljuje isti poziv za pomoć za 50 mladih istraživača koji bi svoje radno vrijeme potpuno posvetili istraživanjima. K.J.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

PREDSJEDNIK OPŠTINE NIKŠIĆ ZA FUNKCIONISANJEM LOKALNE UPR

GRBOVIĆ: REALI BUDŽETA U OVOJ VEĆA OD PLANI

redsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da se budžet za 2018. godinu realizuje izuzetno dobro i u skladu sa očekivanjima, te da očekuju da će biti premašen, možda i za deset odsto. Grbović je naveo da je posle dugo godina realizacija budžeta veća od planirane i najavio da će oko 20. decembra biti usvojen budžet za 2019. godinu. “Napravili smo plan za 2019. i njega smo povećali za deset odsto. Za 2018. plan je bio 20 miliona, a plan za 2019. je 22 miliona. Neke smo nove prihode ostvarili, tako da se nadam da ćemo u narednom periodu ići postepeno i povećavati naš budžet. Realizacija budžeta ide izuzetno dobro. Sve kratkoročne dugove smo razdužili, imamo dugove po pitanju rebalansa poreza i doprinosa i mi redovno servisiramo obaveze po tom rebalansu, a takođe redovno isplaćujemo poreze, doprinose i plate za naše radnike”, kazao je Grbović. On je podsjetio da će se ovih dana usvojiti i novi zakon o finansiranju lokalnih uprava i da u nikšićkoj opštini po ovom pitanju nema nikakvih izmjena, te da misli da će se povećati određeni prihodi u dijelu sjevernih opština. “Neke prihode koji su nama uskraćeni, nadam se da ćemo u narednom periodu uspjeti da realizujemo. Prije svega, mislim na koncesije na vode za Perućicu, gdje je pola nikšićkog polja poplavljeno i opština skoro da nema nikakve prihode po tom osnovu, iako elektroprivreda dobija najjeftiniju proizvodnu struju, mož-

da jedan cent i realizuje stotinak miliona eura od Perućice, a opština Nikšić je praktično uskraćena, a to nema nigdje u svijetu. Imamo obećanje od Vlade da će sagledati taj problem i da nađemo neko rješenje”, istakao je Grbović.

■ JAČANJE

INDUSTRIJE

Prvi čovjek grada pod Trebjesom najavio je da će ovih dana biti puštena u rad fabrika za proizvodnju građevinskih materijala. “Brzih dana, takođe, očekujemo jedan novi poklon Goranovića, koji značajno proširuje Grbović

svoje kapacitete. Mljekara Nika je rekonstruisana i nastavila je sada sa radom i zaista dobro radi. Ima mogućnosti i za neke strane investitore, tako da se nadam da će nešto i od toga biti realizovano”, istakao je Grbović. Veliki uspjesi, kako kaže, ove godine ostvareni su i na polju vodoprivrede. Opština je ove godine uložila oko dva miliona eura u izgradnju novih seoskih vodovoda na praktično nedostupnim prostorima. “Ove godine smo pustili vodovod u Petrovićima, a skoro je završen vodovod u Vraćenovićima. Završava se vodovod u Dragoljićima, gdje ima oko 160 porodica. Oko 70 kilometara vodovodnih cijevi smo postavili da bi završili te vodovode. Tu su vodovodi Župe, gdje smo obezbijedili nove nedostajuće količine vode, izvršili rekon-

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

Kusovac: Dobri rezultati u razvoju turističkog brenda

IZACIJA J GODINI IRANE Naredne godine izgradnja puta od Nikšića do Cetinja

strukciju postojećih vodovodnih cijevi i tu je još i vodovod u Dučice, koji smo prije godinu dana pustili u rad. Tako ćemo

TIVTU TRI PRIZNANJA WBA

ADOVOLJAN RAVE

Prvi čovjek nikšićke opštine najavio je da bi naredne godine trebala da krene izgradnja puta Nikšić - Cetinje, kroz Staru Crnu Goru. Projekat se radi, a predviđeno je da Nikšić bude udaljen oko 41 kilometar od Cetinja. Na ovaj način, kaže Grbović, Nikšić postaje saobraćajno čvorište i sa izgradnjom aerodroma moći će da pružaju kvalitetne turističke usluge. “Kroz aerodrom bi vjerovatno

CRNA GORA

bili glavni za biznis avione, koji će kod nas imati bolje uslove koje skoro i da nemaju na aerodromima Tivat i Podgorica, koji su zauzeti za ove velike avionske letove”, kazao je Grbović. U narednoj godini opštinu Nikšić očekuje i projekat rekonstrukcije zapadne tribine fudbalskog stadiona Sutjeske. FSCG obezbijediće milion i po eura donacije, a preostalo će finansirati opština i država.

nastaviti i sljedeće godine”, kazao je Grbović.

■ VRIJEDNE

INVESTICIJE

Prema riječima Grbovića, u Nikšiću je realizovano mnogo investicija, a velike planove imaju i u narednom periodu. “Očekujemo, prije svega, realizaciju doma za stare, koju već duže vremena pripremamo. Davno smo završili projekat ovog doma, dobijene su donacije od Centralne Evropske Banke u vrijednosti od tri miliona eura i ovih dana je dobijena saglasnost na tendersku dokumentaciju i nadamo se da će direkcija javnih radova ovih dana raspisati tender. U tom objektu bi bilo preko 200 starih lica smješteno, dosta novih zaposlenih koji će tu raditi i to nam je zaista jedan od važnijih projekata”, naveo je Grbo-

Tivat

vić za Info-biro. Dom za stare će biti izgrađen ispod Trebjese. Izvršiće se rekonstrukcija postojećih starih objekata koje je Vojska ustupila. Tu će sigurno biti zaposleno 70-80 radnika. Za preostali dio novca koji će biti potreban za izgradnju Doma za stare, država treba da obezbijedi sredstva, preko Direkcije javnih radova. Grbović očekuje da se početkom naredne godine krene sa izgradnjom novog bloka vjetrenjača na prostoru Gvozda. Ova investicija je oko 70 miliona eura i najvjerovatnije će EPCG biti nosilac investicije, što bi trebalo da bude značajno za obezbeđenje električne energije po povoljnim uslovima i za Elektroprivredu sigurno jedan značajan projekat. U opštini Nikšić su ove godine završene tri zgrade - za penzionere od 75 stanova, koja je već useljena, kao i dvije zgrade za zdravstvene radnike od 70 stanova, koje će biti useljene ovih dana. “Takođe, radi se 120 stanova za radnike MUP-a i drugih bezbjednosnih službi. Očekujem da na proljeće i ti radovi budu završeni i da i ti stanovi budu spremni za useljenje. Najvjerovatnije ćemo tokom 2019-te zajedno sa Vojskom raditi jednu zgradu za pripadnike Vojske, posebno vazduhoplovne jedinice. Sa sindikatom prosvjete najvjerovatnije ćemo raditi još jednu zgradu za radnike prosvjete. Oko 1000 stanova se trenutno radi u Nikšiću i zaista će biti značajan broj radnika iz državnih službi koji će dobiti stanove po povoljnim uslovima”, kazao je Grbović.

Opštini Tivat pripale su tri Wild Beauty Award nagrade, koje se dodjeljuju za najbolje hotele i restorane u Zemlji. Predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac istakao je da činjenica, da su tri od pet priznanja na 14. dodjeli godišnjih nagrada u turizmu Wild Beauty Award otišle upravo u Tivat, potvrđuje da su postigli odličan rezultat u razvoju opštine kao turističkog brenda. Na dodjeli WBA, nagrade za najbolji hotel, za najbolji mali hotel i najbolji restoran otišle su u Tivat, i to hotelima The Chedi Luštica Bay i La Roche i restoranu Murano u hotelu Regent. “Prepoznavanje razvojnih šansi, dinamična reforma lokalne zajednice te stvaranje neophodnih preduslova za ekonomski prosperitet postavio je Tivat na mjesto lidera

ekonomskog razvoja u Crnoj Gori. Takvim pristupom i odgovornom investicionom politikom, Tivat je obezbijedio interesovanje velikih investitora, danas naših partnera zahvaljujući kojima smo i na mapi prestižnih turističkih destinacija Mediterana”, kazao je Kusovac. U Tivtu se razvijaju veliki investicioni projekti ukupno vrijedni više od dvije milijarde eura. Kroz projekat Porto Montenegro, Tivat je postao jedini grad na svijetu koji ima platinum marinu sa pet zvjezdica. Luštica Bay, kao projekat izgradnje integrisane turističke destinacije na oko sedam miliona metara kvadratnih na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, vrijedna više od 1,1 milijardu eura, jedan je od najvećih u ovom dijelu Evrope. Z.K.

TIVAT: RADIONICA ZA ZAPOSLENE U OPŠTINI

Rodna ravnopravnost u budžetskom procesu Radionica za zaposlene u Opštini Tivat na temu “Rodno osjetljivo budžetiranje za zaposlene u opštini”, koju organizuju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Misija OEBS-a u Crnoj Gori, biće održana danas i sutra u hotelu Palma. Radionicu će voditi trenerice Slavica Striković i Aleksandra Crvenica. Sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović kazala je da je ovo pristup po kom se svi budžetski procesi strukturiraju i procjenjuju iz perspektive

ravnopravnosti polova. “Ovaj pristup prepoznaje da budžeti nijesu rodno neutralni, te da svi akteri u budžetskom procesu treba da ocjenjuju rezultate utroška javnih sredstava iz perspektive ravnopravnosti polova, što vodi ka pravičnijoj raspodjeli budžetskih sredstava”, kazala je ona. Uvođenje ravnopravnosti polova u sve faze budžetskog procesa sastavni je dio međunarodnih i domaćih pravnih i institucionalnih standarda za ravnopravnost polova. Z.K.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

PROBNO TESTIRANJE PRUGE NAKON ZAVRŠENE SANACIJE

Vozovi od Podgorice do Nikšića ponovo od danas Željeznički saobraćaj između Podgorice i Nikšića i dalje je u prekidu, a prema informacijama Dnevnih novina danas bi trebalo da bude pušten nakon probnog testiranja oštećenog dijela pruge. Vozovi na ovoj relaciji ne saobraćaju još od srijede veče, kada je kod mosta na Moravici, kilometar i po od stanice Danilovgrad, došlo do potkopavanja pruge od radova na putnom prelazu Ždrebaonik i Sekulići. Prilikom radova došlo je do osipanja nasipa i oštećenja parapetnog zida mosta. Na taj način došlo je do pukotine u blizini kolosjeka ispod kanalica, odnosno betonskih kanala za elektrokablove. Zbog pomjeranja zemljanog nasipa i kanalica došlo je do obustave saobraćaja, koji više nije bio bezbjedan. Pukotina na ovom dijelu pruge

Vozovi na ovoj relaciji ne saobraćaju još od srijede veče, kada je kod mosta na Moravici, kilometar i po od stanice Danilovgrad, došlo do potkopavanja pruge od radova na putnom prelazu Ždrebaonik

bila je oko 20 centimetara, a izvođač radova “Toškovići” pokušao je da vrati zemlju radi osiguranja nasipa i potpornog zida. Prema riječima našeg sagovornika sa crnogorske željeznice, predložene su mjere za sanaciju od strane revidenta, a sve ovo je, kako

Sanacija potpornog zida

kaže, privremeno rješenje do izgradnje novog mosta. “Tokom današnjeg dana očekuje se ‘zeleno svijetlo’ od Željezničke infrastrukture Crne Gore za odvijanje saobraćaja. Ujutro će biti pušten teretni voz, koji će pokazati da li je purga sigurna za odvijanje saobraćaja. Tek nakon toga znaćemo sa sigurnošću da li je pruga bezbjedna za saobraćaj”, kazao je naš sagovornik. Na ovom dijelu Direkcija za željeznice finansira izgradnju pristupnih puteva, koji imaju za cilj ukidanje putnog prelaza Ždrebaonik. Obilaskom terena konstatovano je da je uzrok oštećenja trupa pruge nastao kao posljedica izvođenja radova pristupnog puta uz prugu i obilnih padavina tokom prethodne sedmice, nakon čega se napravilo i jezero u blizini pruge. M.M.

Ekskluzivni uvoznik renomiranih svjetskih proizvođača robe široke potrošnje i duvanskih proizvoda Raspisuje konkurs za sljedeće radno mjesto: Administrator web stranica i društvenih mreža Opis posla: • Razvoj, implementacija, uređivanje i održavanje postojećih i novih web stranica/društvenih mreža • Kreiranje digitalnog sadržaja, unos podataka • Dizajn i prilagođavanje materijala (tekstova) prema zadatim standardima • Kreiranje novih ideja u cilju poboljšanja poslovanja grupacije • Svakodnevna priprema i objava vijesti/podataka na web stranicama i društvenim mrežama • Svakodnevna interakcija sa korisnicima kroz odgovaranje na upite i komentare pristigle putem web stranica i društvenih mreža • Izrada mjesečnih izvještaja temeljenih na analizi podataka za svaki od segmenata posla i prezentacija preporuka daljnjih aktivnosti za njihovo unapređenje Poželjne kvalifikacije i osobine:. • Odlično znanje engleskog jezika • Visok nivo poznavanja rada na računaru (MS Office programi) • Iskustvo u Internet marketingu (posmatraće se kao prednost) • Znanje o web oglašavanju (Facebook, Instagram, Google Ads, Twitter i YouTube) • Iskustvo u radu sa alatima za grafičku obradu, slika, videa i teksta (Adobe Illustrator, Adobe Photoshop) • Iskustvo u administriranju/održavanju web stranica • Najmanje 2 godine rada na istim ili sličnim poslovima • Sposobnost kreativnog razmišljanja i pronalaženja inovativnih rješenja • Dobra komunikativnost i organizaciona sposobnost • Odgovornost i poštovanje zadatih rokova • Vozačka dozvola B kategorije Ukoliko smatrate da ste orjentisani na rezultate, organizovani i odgovorni, uporni i istrajni, želite dinamičan i zanimljiv posao u timu, pošaljite CV na e-mail info@plusmne.com sa naznakom „Za konkurs“. Za sve potrebne informacije obratite se na broj telefona 020/875-773, 069/308-846. Konkurs traje do 30.11.2018. godine

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

HerceG Novi: MjeŠtaNi sela rujevo i oBalica opet ostali BeZ puta

Radonić kazao je DN da su mještani sami izdvojili oko 17.000 eura za probijanje puta do sela Obalica i Rujevo, dok su Ministarstvo poljoprivrede i opština izdvojili po pet hiljada. “Put je urušen kada je bilo veliko nevrijeme. Više se ne može izaći do sela sa putničkim vozilom, tako da mještani opet koriste magare. Ljudi idu pješke do sela, dok magare služi za prevoz tovara. Tampon koji smo nasuli voda je odnijela”, razočarano će Radonić. Ističe da je na teren izašla Komunalna policija koja je napravila zapisnik. “Konstatovali su da je nemi-

Put neprohodan za vozila već nekoliko dana

Magarac ponovo jedino prevozno sredstvo do sela Veliko nevrijeme koje je prije nekoliko dana zadesilo opštinu Herceg Novi uništilo je podlogu puta do sela Obalica i Rujevo, pa je magarac opet jedino prevozno sredstvo do sela. Odbor za izgradnju puta bezuspješno se obraćao nadležnim u Ministarstvima poljoprivrede i ruralnog razvoja, saobraćaja, kancelariji Evropske unije u Podgorici, Direkciji za saobraćaj, Crnagoraputu, da pomognu u sanaciji štete prema Rujevu. Pomoć je izostala, a obećanja, kako kažu, ne fali. Predsjednik odbora za izgradnju puta Mihajlo Mišo

cRNA gORA

novna pomoć selu, jer mi više nemamo sredstva da ulažemo u put. Iscrpili smo sva sredstva koja smo imali”, kaže on. On navodi da su prije nevremena alarmirali nadležne, jer su znali šta će se desiti. “Tražimo da uđemo u budžet za narednu godinu, a do sada smo isti zahtjev uputili čak šest puta da se obezbijede kritična mjesta. Mi možemo da nađemo čovjeka koji će da nam pomogne i koji će da nas čeka da platimo, ali prva

kiša koja padne odnijeće sve sa sobom”, ističe on. Radonić podsjeća da su samo za izgradnju puta imali troškove od 32.000 eura. Mještanin sela Rujevo Dejan Radonić kazao je da su mještani sami probili, nasuli i tamponirali put, koji je nedavno odnijela voda. “Sada mještani opet moraju da nose robu do sela na magarcima ili na leđima, iako su mnogi svoju posljednju ušteđevinu dali za izgradnju puta”,

ogorčen je Radonić. Podsjećanja, mještani sela Rujevo i Obalice iznad Kuta, uz podršku Mjesne zajednice Zelenika-Kuti, u decembru prošle godine počeli su radove na probijanju puta. Probijanjem puta bio im je omogućen pristup kućama i oživljavanja ovog živopisnog sela u zaleđu na oko 800 metara nadmorske visine. Sada su, nažalost, opet na početku, te mole nadležne da iznađu sredstva za sanaciju puta. S.M.

oKruGli sto u BijeloM polju

Povezivanje poljoprivrede i turizma razvojna šansa

Montenegro biznis alijansa i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Opštinom Bijelo Polje organizovali su okrugli sto u okviru projekta “Domaći proizvodi kao podsticaj razvoja turističke privrede”. Sekretar Sekretarijata za preduzetništvo i ekonomski razvoj opštine Bijelo Polje Džafer Gusinjac kazao je da je veoma bitno da dobiju informacije u kojoj mjeri su domaći proizvodi zastupljeni u turističkoj i trgovinskoj ponudi. On je istakao da je povezivanje turizma i poljoprivrede, kroz organizaciju ovakvih zajedničkih susreta proizvođača hrane i pića sa ugostiteljsko turističkim preduzećima, način da se prije svega oni upoznaju sa domaćom ponudom, kao i da se proizvođači upoznaju sa potrebama i posebnim zahtjevima turističke tražnje. Predstavnica Montenegro biznis alijanse Bojana Kalezić istakla je da ova poslovna asocijacija već

Radovi na popločavanju u završnoj fazi

NastavljeNi radovi Na popločavaNju

Herceg Novi do kraja godine dobija šetalište više godina svoje aktivnosti usmjerava na razvoj sjevera Crne Gore, kroz podršku ruralnom razvoju odnosno razvoju biznisa na seoskom području. “Perspektiva razvoja ovog područja se odnosi na povezivanje tri sektora i to turističkog, poljoprivrednog i energetskog. Smatramo da ovakvi sastanci mogu da utiču na povezivanje poljoprivrede, sa trgovinskim lancima i turističkom privredom u značajnoj

mjeri. Saradnja Montenegro biznis alijanse i Opštine Bijelo Polje je pozitivan primjer saradnje poslovne asocijacije i lokalne samouprave”, kazala je Kalezić. Menadžer Montenegro biznis alijanse Milan Dragić istakao je da projekat traje devet mjeseci i nakon završetka okruglih stolova u deset opština planiran je sajam koji će se održati u Bijelom Polju, jer je to, kako je rekao, centar sjevernog regiona. B.Č.

Hercegnovska firma “Niveda” nastavila je radove na popločavanju Šetališta pet Danica na dionici od Galeba do restorana Mimoza. Kompletan posao biće završen do kraja godine. Projekat rekonstrukcije šetališta u dužini od svega 365 metara traje već više od tri godine. Opština Herceg Novi nedavno je raskinula ugovor sa “Đokić grupom” iz Bara, te ušla u posao sa firmom “Niveda”, koja će da završi započeti posao. Vlasnik firme “Niveda” Nikola Čačić kazao je da ih je kiša, koja je padala prethodnih dana, usporila, ali da će svi poslovi biti završeni do Nove godine. Trenutno postavljaju rigole, a zatim slijedi po-

pločavanje behatonom cijelom dužinom. Objašnjava i da su otčepljeni odvodi zbog čega je dolazilo do nakupljanja vode na Šetalištu i plavljenja poslovnih objekata. Postavljanjem rešetki koje će „sakupljati“ svu vodu sa šetališta, kako kaže, biće riješen taj problem. Podsjećanja, rekonstrukcija šetališta u dužini od 365 metara počela je u oktobru 2015. godine. Šetalište je prošireno sa morske strane, a projektom je predviđeno postavljanje javne rasvjete, mobilijara kao i hortikulturno uređenje. Projekat se realizuje u saradnji sa Javnim preduzećem Morsko dobro, a vrijednost radova je 360.000 eura. S.M.

svijet

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

nasilni i radikalni protesti protiv eman

Francuska revoluci F rancuski predsjednik nije razmatrao uvođenje vanrednog stanja poslije velikih protesta “žutih prsluka” - pokreta koji okuplja građane nezadovoljne radom vlade, a koji već sedmicama protestuju širom Francuske zbog povećanja cijena benzina i povećanja poreza.

Predsjednik Emanuel Makron održao je juče vanredni sastanak sa premijerom i ministrom unutrašnjih poslova i obećao da će oni koji su u subotu učestvovali u širenju nasilja i nanošenju štete po Parizu odgovarati. Na sastanku, ipak, nije razmatrano uvođenje vanrednog stanja, kako je to ranije juče najavio portparol vlade Benžamen Grivo. Izvor agencije Rojters naveo je da je bilo ri-

3/4

Francuza podržava proteste pokreta “žutih prsluka”

ječi o prilagođavanju snaga bezbjednosti za neke buduće proteste, kako se neredi od subote ne bi ponovili. Izvor Rojtersa iz predsjedništa rekao je kako se Makron neće obraćati naciji iako demonstranti od njega traže hitne ustupke, a naveo je i kako o evenutalnom uvođenju vanrednog stanja nije raspravljano.

Barikade oko Trijumfalne kapije Francuski narod nikada nije bježao od iskazivanja nezadovoljstva na ulicama, ipak, razmjere haosa koji je subotu potresao glavni grad Francuske kao da su iznenadile evropsku javnost, a definitivno da su zabrinule francuskog predsjednika čija se popularnost već

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

svijet

nuela makrona, centar pariza u plamenu

ija 2018. mjesecima nalazi u slobodnom padu. Britanski Gardijan proteste opisuje kao najgore u psoljednjoj deceniji, a brojni mediji navode da je centar Pariza u subotu pretvoren u ratnu zonu. Prema zvaničnim podacima francuske policije u sukobima “žutih prsluka” i policije povrijeđene su 133 osobe, od čega su 23 pripadnici snaga reda. Uhapšeno je 412 osoba, a od tog broja 378 zadržano u pritvoru. Među uhapšenima su članovi ekstremne desnice, ali i ekstremne desnice, što upućuje da se radi o opštenarodnom “ustanku” protiv vladine fiskalne politike, povećanja cijena benzina, visokih troškova života...Demonstranti nisu bili toliko brojni, na Jelisejskim poljima u Parizu okupilo se ispod 10.000 ljudi, a u cijeloj Francuskoj oko 76.000, ali su zato bili izrazito riješeni da naprave haos. Gorjeli su automobili, prodavnice, banke,

privatne zgrade, lomljeni su izlozi luksuznih butika i ulični mobilijar, a policija je vodenim topovima i suzavcem satima pokušavala da obuzda demonstrante i očisti područje oko Trijumfalne kapije. Nakon nekoliko sati sukoba ujutro, policajci su uspjeli da otjeraju demonstrante, ali su se oni ponovo vratili. Neredi su potom izbili i u susjednim ulicama u kojima su bile postavljene barikade. Mirniji demonstranti nosili su transparent sa porukom: “Makron, prestani da nas tretiraš kao idiote”. “Uvijek ću prihvatiti protest, uvijek ću saslušati opoziciju, ali nikada neću prihvatiti nasilje”, rekao je predsjednik Francuske Emanuel Makron u subotu u Buenos Ajresu gdje je učestvovao na samitu G20. Demonstranti mu, međutim, poručuju: “Vlada ne sluša. Revo-

lucija se ne može dogoditi bez nasilja”.

Obični ljudi prOtiv krupnOg kapitala Francuska je već dvije sedmice u krizi. Širom zemlje muškarci i žene u žutim signalnim prslucima koje inače svaki vozač mora da ima u vozilu, postavljaju blokade na putevima ili kod rampama na autoputevima. Protest je počeo zbog planiranog povećanja poreza na dizel i benzin. Vrlo brzo će, međutim, postati jasno da je u pitanju mnogo više: strah od siromaštva. ogorčenost potezima vlade, posebno predsjednika Makrona. Mnogi Francuzi ga smatraju uobraženim, “odnarođenim” i odbacuju njegove reforme koje idu na ruku “krupnom kapitalu” nauštrb običnih ljudi. Njemački Dojče vele piše da je pokret “žutih prsluka” u Francuskoj prvo bio slabo strukturiran i neformalno koordinisan preko društvenih mreža. U ponedjeljak je u jednom, u bazi pokreta spornom onlajn glasanju, izabrano osmočlani savjet portparola koji su oličenje raznolikosti

1/4

Francuza podržava politiku predsjednika emanuela makrona

samog pokreta: osmoro ljudi imaju različite socijalne pozadine, dolaze iz različitih krajeva zemlje, različitog su porijekla, pola i ideološkog opredjeljenja. Proteklih dana se međutim i mnogo spekulisalo o krajnjoj desnici kao o inicijatoru ovog pokreta. Među njima su: mali preduzetnici, vozač kamiona, poljoprivrednik, bivši novinar, konobarica i prodavačica kozmetike. Njihov zadatak je da pregovaraju u ime pokreta i da organizuju regionalne rasprave, kako bi se pokret širio od baze u regijama ka glavnom gradu. Izabrani aktivisti imaju malo ili nimalo političkog iskustva, što je i bio jedan od kriterijuma za njihov izbor. Pokret je objavio listu od 40 zahtjeva među kojima su podizanje minimalne plate, povećanje penzija, povlačenje ukidanja poreza na imovinu. Prema istraživanjima javnog mnijenja, tri četvrtine Francuza podržava pokret “žutih prslu-

ka”. Istovremeno, rejting francuskog predsjednika je oko 25 odsto što znači da svega četvrtina Francuza podržava njegovu politiku. Pokret najavljuje novu fazu protesta pod nazivom “4. akt” za subotu, 8. decembra. Protest će se odvijati pred vladom i na Trgu Bastilja u Parizu sa zahtjevom za ostavku ili opoziv predsjednika Makrona. Protesti su glavna tema na društvenim medijima, tu se objavljuju planovi protesta i snimci sa protesta koji se ne mogu vidjeti u mejnstrim medijima. Onaj ko malo detaljnije istraži društvene mreže, definitivno će steći utisak da se francuskom predsjedniku opasno “drma fotelja”, te da ova pobuna Franuza nije samo još jedan protest nezadovoljnih građana, već lančana društvena reakcija koja se, kako i sami demonstranti najavljuju, vrlo lako može eksplodirati i postati revoluciju.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo finansija, Podgorica, Stanka Dragojevića br.2, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ministarstvo finansija pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku roba- Novine i časopisi po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti 14.900,00 €. Partija 1: Dnevna i nedeljna štampa procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 11.300,00 € Partija 2: Računovodstvo i revizija procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 2.400,00 € Partija 3: Katalog upotrebljavanih motornih vozila procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 1.200,00 € Tenderska dokumentacija broj 12-19128 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 30.11.2018 godine. Lice za davanje informacija: Dragan Prenkić tel: 069/ 824-551, e- mail: dragan.prenkic@mif.gov.me .

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

KULTURA

CRNOGORSKOM REDITELJU URUČENO PRIZNANJE ª ALEKSANDAR SAŠA PETROVIĆº

Filmu “Ti imaš noć” Gran pri Festivala autorskog filma

Ivan Salatić je priznanje podijelio sa srpskim autorom Ognjenom Glavonićem, koji je nagrađen za film “Teret” Sa svečane dodjele

Kakvu tajnu krije safir sa ogrlice Majke Božje? Kakva je sudbina dvije najveće hrišćanske svetinje koje su nekad štitile malteške viitezove, a danas se nalaze na Cetinju?

REPERTOAR DANAS 3.12.2018.

FILM

LOVAC UBICA 21.00 / 23.00 h

REŽIJA: Donovan Marš MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 4.12.2018.

FILM

ZASPANKA ZA VOJNIKE 21.30 h

REŽIJA: Predrag Antonijević MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

TRI PROJEKCIJE U KIC U ª BUDO TOMOVIĆº

Savremena izraelska produkcija u Dodestu

Projekcijom filma “Ispod ćutnje” u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”, večeras sa početkom u 20 sati, počinju Dani izraelskog filma. Film “ispod ćutnje” govori o čovjeku koji shvata da više nikada neće biti ista oso-

FILM “ISPOD ĆUTNJE” GOVORI O ČOVJEKU KOJI SHVATA DA VIŠE NIKADA NEĆE BITI ISTA OSOBA NAKON TRAUME KOJU JE DOŽIVIO U RATU

ba nakon traume koju je doživio u ratu. Sjutra je na programu drama “Izraelska ljubavna priča” reditelja Dana Volmana, u čijem centru je ljubavna priča koja se dešava tokom burnog perioda rađanja države Izrael, a reviju će zatvoriti ostvarenje “Spasavajući Netu”, u kojem će se životi četiri žene zauvijek promijeniti nakon susreta s neobičnim strancem. Sve projekcije zakazane su za 20 sati, a ulaz je besplatan. Reviju organizuje KIC “Budo Tomović”, u saradnji sa Ambasadom Izraela u Beogradu. R.K.

Crnogorski reditelj Ivan Salatić dobitnik je Gran prija za najbolji film 24. Festivala autorskog filma “Aleksandar Saša Petrović”, za ostvarenje “Ti imaš noć”. Salatić je priznanje podijelio sa srpskim autorom Ognjenom Glavonićem, koji je nagrađen za film “Teret”, dok je nagrada za najboljeg reditelja uručena Sergeju Dvorcevoju iz Rusije za film “Ajka”. Salatić i Glavonić, obojica debitanti u dugometražnom igranom filmu, podijeliće novčani iznos nagrade od 5.000 eura. U konkurenciji za Gran pri 24. FAF-a bilo je deset filmova, a o nagradama je odlučivao žiri u sastavu Filip Grandrije, Manfred Šmit i Ivan Ikić. Filmu “Ti imaš noć”, odnosno snimatelju Ivanu Markoviću, pripala je Povelja “Aleksandar Petković Petko” za najbolji snimateljski rad, na osnovu odluke žirija koji su činili Miloš Spasojević, Tomislav Gavrić i Predrag Popović. Pored Salatićevog filma,

Kadar iz filma “Izraelska ljubavna priča”

U konkurenciji za Gran pri 24. FAF-a bilo je deset filmova, a o nagradama je odlučivao žiri u sastavu Filip Grandrije, Manfred Šmit i Ivan Ikić

u sklopu beogradskog festivala prikazana je i crnogorska manjinska koprodukcija, film “Granice, kiše”, u režiji Vlastimira Sudara i Nikole Mijovića. Salatićev film “Ti imaš noć”, crnogorsko-srpska koprodukcija, imao je svjetsku premijeru u okviru 33. Nedjelje kritike u Veneciji, a govori o odumiranju malog lučkog grada, ali i starijim generacijama koje se nijesu snašle u tranziciji koja još traje, kao i o neizvjesnosti i iščekivanju boljeg vremena među mlađima. S.I.

Šćeri moja na matičnoj sceni Predstava “Šćeri moja”, po tekstu Maje Todorović, a u režiji Ane Vukotić, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, večeras sa početkom u 20 sati. “Iako su junaci drame istorijske ličnosti, ovo nije istorijska drama. Istorijska građa je samo polazišna tačka za bavljenje aktuelnim temama, a to je prije svega pitanje položaja žene i odnosa prema ženskom djetetu”, zapisala je rediteljka. Uloge tumače Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić... R.K.

KULTURA

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

DRAGICA MILIĆ, DIREKTORICA DIREKTORATA ZA KU

Nagrada za glavnu žensku ulogu pripala je Dubravki Drakić

ZAVRŠEN MEĐUNARODNI FESTIVAL GLUMCA

Bukvić i Drakić najbolji glumci jubilarnog izdanja

Svečanom dodjelom nagrada je Filipu i meni tim grada u Nikšićkom pozo- draža jer je, ova predstavu rištu svečano je završen u Hrvatskoj maltene dobi15. Međunarodni festival la status kultne”, istakao je glumca. Bukvić. Nagradu za najbolju mušDubravka Drakić kaže ku ulogu dobio je hrvatski da je predstva “Penelopiglumac Amar Bukvić za jada” nastala kao plod izuulogu u predstavi “Kako mi- zetne saradnje, povjerenja sliš mene nema” Exit teatra, i zajednicke igre sedam žedok je za najbolju žensku na, kojima duguje veliku ulogu nagrađena crnogor- zahvalnost. ska glumica Dubravka Dra“Predstava je moderno kić, za ulogu Penelope u ko- promišljena tako da je bio madu “Penelopijada”, Cen- pravi izazov igrati u njoj. Potra za kulturu Tivat i April slije sedam godina koliko je produkcije iz Toronta. Za igramo došla sam do nivoa najbolji partnerski odnos da mi nagrada puno znana sceni nagrađeči jer sam sve ovo ni su Amar Buvrijeme učila i kvić i Filip naučila. Zato Juričić, za hvala žiriju predstavu i nikšićkoj “Kako mipublici što sliš mene su to prenema”, a poznanajbolje li”, kazaepizodla je Drane uloge kić. Uzbuodigrali su đenje zbog Amar Bukvić u makedonski nagrada nikomadu “Kako glumci Angeje krila ni Nala Naumovska misliš mene nema?” taša Poplovska, i Zoran Ivanovrediteljka predstaski u predstavi “Ljubavne ve “Ljubavne poze istorije”. poze istorije”, teatra “Voj“Drago mi je što su najdan Černodrinski” iz Prile- prije selektori, pa onda i žipa. Istoj predstavi pripalo je ri, prepoznali moju estetiku i priznanje za najbolju ko- i rad sa glumcima, jer obolektivnu igru, žavam glumce, a pozorišPriznanje na Međuna- na estetika mora ostavljati rodnom festivalu glumca za svoj pečat. Veoma dobro je Amara Bukvića je i te kako bila pročitana i vizuelizacija vrijedno jer, kako ističe, dola- predstave, scenografija, kozi iz njemu veoma drage Cr- stim, svijetlo dizajn, šminne Gore. Nagradu ne bi do- ka... Moram napomenuti da bio, dodaje, da nije bilo dra- je nikšićki festival jedan od gog kolege Filipa Juričića i rijetkih festivala koji je odkompletnog autorskog tima. lično organizovan, koji ima “Jako mi je drago što sam jako ozbiljne okrugle stolove dobio nagradu u Crnoj Gori i razgovore o pozorištu, noza koju me vežu lijepe uspo- voj estetici i glumačkoj igri”, mene dok sam snimao seri- smatra Poplovska. ju ‘Božićni ustanak’. NagraU čast nagrađenih, izvede su vjetar u leđa glumcu dena je predstava “Crna i daju mu samopouzdanje kutija” Nikšićkog pozorišta. da i dalje radi i stvara. NaMira Rovčanin

DRŽAVNIM NA VREDNOSNE S Novi zakon o državnim nagradama, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, uticaće na jačanje značaja ovog instituta i bolju valorizaciju crnogorskog kulturnog i duhovnog nasljeđa

⌦ Sonja Ičević Dosadašnje iskustvo u sprovođenju Zakona o državnim nagradama iz 2007. godine, pokazalo je da postojeći koncept ne obezbjeđuje na pravi način valorizaciju umjetničkih i stvaralačkih vrijednosti i ne doprinosi u punoj mjeri afirmaciji najznačajnijih ličnosti Crne Gore čija imena nagrade nose, odnosno njenih kulturnih dobara, što u krajnjem jeste intencija i misija državnih nagrada. Istovremeno, taj koncept je donekle uticao na značaj državnih nagrada i ulogu koju one imaju u uspostavljanju sistema umjetničkog kvaliteta i vrednovanju stvaralačkih dometa. Zato je Ministarstvo kulture, u namjeri da i kroz ovaj institut unaprijedi kvalitet vrednovanja u kulturi, odlučilo da pristupi izradi novog zakona, koji je trenutno u Skupštinskoj proceduri, i redefiniše koncept državnih nagrada na način koji će obezbijediti cjelovitije sagledavanje i vrednovanje stvaralačkih opusa, ističe u razgovoru za Dnevne novine generalna direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Dragica Milić.

■ PROMIJENJEN

KONCEPT SVIH PET PRIZNANJA

Promjenama sadržanim u novom zakonu, očekuje naša saradnica, obezbijediće se bolji način vrednovanja umjetničkih dostignuća, cjelovitiji uvid u stvaralački opus autora koji pretenduje na na-

NJEGOŠEVA NAGRADA I NAGRADA PETAR LUBARDA UBUDUĆE ĆE SE DODJELJIVATI ZA UKUPAN STVARALAČKI OPUS, A NE ZA JEDNO DJELO, KAKO JE DO SADA BILO PROPISANO. TAKAV KONCEPT PRATI I ADEKVATNA PROMJENA NAČINA PREDLAGANJA DOBITNIKA I POSTUPKA DODJELE NAGRADA gradu, a takođe će se utemeljiti institucionalna organizacija i realizacija poslova koji prate dodjelu državnih nagrada. Sve to, dodaje, uticaće na jačanje značaja ovog instituta i bolju valorizaciju crnogorskog kulturnog i duhovnog nasljeđa. “Pitanje državnih nagrada je veoma važan dio kulturne politike. Značaj državnih nagrada ogleda se ne samo u tome što se njihovim uspostavljanjem, na jedan poseban način, valorizuje kulturno-istorijski

kontekst i nasljeđe, već one predstavljaju i svojevrsni pokazatelj vrednosnih sudova u umjetnosti i stvaralaštvu, koje afirmiše i za koje se određena zajednica zalaže”, kaže Milić. Novim zakonom zadržano je pet dosadašnjih državnih nagrada, s tim što im je koncept promijenjen. “Njegoševa nagrada i nagrada Petar Lubarda ubuduće će se dodjeljivati za ukupan stvaralački opus, a ne za jedno djelo, kako je do sada bilo propisano. Takav koncept prati i adekvatna promjena načina predlaganja dobitnika i postupka dodjele nagrada. Trinaestojulska nagrada će se i dalje dodjeljivati kao godišnja i

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

KULTURA

ULTURNO UMJETNIČKO STVARALAŠTVO O NOVOM ZAKONU O DRŽAVNIM NAGRADAMA

AGRADAMA AFIRMIŠEMO SUDOVE ZAJEDNICE nagrada za životno djelo, ali su preciznije definisane različite oblasti za koje se može dodijeliti, da bi se izbjegla dosadašnja praksa po kojoj je i ova nagrada pretvorena u nagradu za kulturu. Iz istih razloga, propisano je i da se u jednoj oblasti godišnje može dodijeliti samo jedna nagrada. Zbog toga što je namijenjena svim oblastima društvenog života prihvatili smo sugestije iznijete tokom javne rasprave da se broj članova žirija poveća sa dosadašnjih pet, na sedam, kao i da se Trinaestojulska nagrada za životno djelo, umjesto dosadašnje dvije godine, ubuduće dodjeljuje svake treće godine. Njegoševa nagrada će se, takođe, ubuduće dodjeljivati za ukupan stvaralački opus, jer je to primjerenije njenom značaju i u većoj mjeri doprinosi afirmaciji Njegoševog lika i djela i valorizaciji crnogorskog kulturno-istorijskog konteksta. Koncept nagrada Miroslavljevo jevanđelje i Oktoih nije mijenjan, pa će se one i dalje dodjeljivati kao godišnje nagrade za tekuću izdavačku produkciju, odnosno za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, učeničkog i studentskog standarda”, objašnjava Milić.

Sa dodjele Njegoševe nagrade Miloradu Popoviću

Poseban status za Njegoševu nagradu Zbog različitih osvrta na djelo jednog od naših najznačajnijih književnika posebno je zanimljiva Njegoševa nagrada, jedino međunarodno državno priznanje u Crnoj Gori u oblasti književnosti. Milić kaže da svako tumačenje književnih djela i njihovih autora podrazumijeva specifična književna, teorijska i kritička znanja, a ukoliko se kod tumačenja izuzme stručni književno-kritički pristup i uz to prenebregne istorijski kontekst u kojem je neko djelo nastalo, može se problematizovati, polemisati o prihvatljivosti,

■ BEZ NEGATIVNIH

REAKCIJA TOKOM JAVNE RASPRAVE

Što se tiče mogućih komentara na propisana rješenja, naša sagovornica kaže da ih Ministarstvo kulture ne očekuje, ali to se ne može predvidjeti. “Ovaj zakon je tokom pripreme i donošenja, prošao sve propisane faze, uključujući i javnu raspravu. U tom periodu bilo je moguće i poželjno predlagati ili problematizovati svako od predloženih rješenja, pa i Njegoševu nagradu. Međutim, do sada u odnosu na sadrMilić

ili političkoj korektnosti mnogih književnih djela i tekstova, uključujući i svete knjige. “Prema mom mišljenju, na osporavanja na koja Njegoš danas nailazi, može se gledati i iz jednog drugog ugla. Zapravo, to odražava svu veličinu Njegoša i njegovog djela, jer je on, dakle, nadišao svoju epohu i nakon duže od dva vijeka, još uvijek je intrigantan i inspirativan za nova čitanja i tumačenja. A, to je karakteristika samo onih koji uistinu i jesu veliki. Iz tih razloga Njegoševa nagrada u Zakonu ima poseban status”, kaže Milić.

žaj samog Zakona nije bilo značajnih sugestija ili negativnih reakcija”, navodi Milić i dodaje da dodjela nagrada po novom zakonu zavisi od toga kada će biti donijet. “Prema važećem zakonu, nagrade Petar Lubarda i Miroslavljevo jevanđelje, dodjeljuju se do kraja ove godine, što znači da su aktivnosti na njihovoj dodjeli već počele, tako da je realno da se ove nagrade po novom zakonu dodijele 2021, odnosno 2020. godine. Trinaestojulska nagrada za životno djelo je dodijeljena ove godine, tako da će po novom zakonu moći da se dodijeli 2021. godine. Njegoševa nagrada,

dodjeljuje se svake druge godine, što u odnosu na važeću legislativu znači da će se dodijeliti 2019. godine, a to je aktuelan termin i za godišnju Trinaestojulsku nagradu. Da li će se one dodijeliti po novom zakonu, zavisiće od njegovog donošenja i stupanja na snagu”, objašnjava Milić.

■ VREDNOVANJE

UKUPNOG STVARALAČKOG OPUSA

Najdužu tradiciju među državnim nagradama u Crnoj Gori, podsjeća Milić, imaju Trinaestojulska nagrada, koja se dodjeljuju od 1959.

godine i Njegoševa nagrada koja datira iz 1963. godine. Pitanje dodjele ovih nagrada bilo je uređeno posebnim zakonima – Zakonom o Trinaestojulskoj nagradi i Zakonom o Njegoševoj nagradi, a donošenjem zakona o državnim nagradama 1996. godine, sve nagrade sa ovim statusom su objedinjene, a njime se uvode i nagrade Miroslavljevo jevanđelje i Petar Lubarda, koje su prvi put dodijeljene 1997. godine. “Koncept nagrada bio je prilagođen, tadašnjim društveno-istorijskim okolnostima i kontektu i moglo bi se zaključiti da su se dodjeljivale za ukupan stvaralački opus, odnosno kako je bilo propisano za djela koja imaju poseban i izuzetno značajan doprinos. Trinaestojulska nagrada se u svom dugom trajanju uvijek odnosila na Crnu Goru, kao i nagrada Petar Lubarda, dok su Njegošena nagrada i nagrada Petar Lubarda do 2007. godine obuhvatale stvaralaštvo autora sa područja tadašnje Jugoslavije”, pojašnjava Milić. Zakonom o državnim nagradama iz 2007. godine, mijenja se koncept državnih nagrada tako što se one sada sve odnose na djela i ostvarenja koja referišu na crnogorski kulturno-istorijski kontekst, osim Njegoševe koja ima međunarodni karakter. “Uvodi se, pored godišnje Trinaestojulska nagrada i Trinaestojulska nagrada za životno djelo, dok se ostalim nagradama vrednuje doprinos samo jednog djela. I konačno, novim Zakonom koji je trenutno u Skupštinskoj proceduri, vraćamo se vrednovanju ukupnog stvaralačkog opusa umjetnika kod Njegoševe i nagrade Petar Lubarda, uz akcenat na ono što predstavlja afirmaciju vrijednosti savremene Crne Gore”, zaključila je Milić.

ZABAVA

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

ĐULE VAN GOGH NAJAVIO ZANIMLJIV KONCEPT

Uskoro počinjemo turneju “na drva” Zvonimir Đukić Đule u nedavno intervjuu za regionalne medije istakao je da je napredak tehnologije pomogao muzici, ali joj je i odmogao. ‘’Koliko god je napredak tehnologije pomogao, toliko je odmogao. Dostupnost je brza i lakša, diskografija je izgubila draž. Mi pripadamo ljudima koji vole imati CD ili ploču u rukama. Najvažnije je da pjesme dođu do ljudi i da se ljudi u njoj pronađu. I da ostanu pjesme koje će biti pečat jednog vremena, da ostavimo djeci nešto što će trajati’’, kazao je Đule. Najavio je i jedan drugačiji Van

Gogh na predstojećoj akustičnoj turneji. ‘’Radost je da je pred nama nova turneja, akustični Van Gogh koji će se publici predstaviti u novom svjetlu. Naše pjesme kroz vrijeme koje je za nama, akustično - na drva. Prvi put u karijeri bićemo u Zenici’’, rekao je gostujući u Sarajevu. Na pitanje šta zapravo znači Van Gogh ‘’na drva’’, kaže da je to njihov bend ali “neumiven”. “Sviramo pjesme kako su zapravo i nastale, na akustičnoj gitari i klaviru’’, zaključio je.

BEOGRADSKI BEND VIRVEL ZANIMLJIVOM AKCIJOM POKUŠAVA MLAĐU PUBLIKU DA VRATI U KONCERTNE DVORANE, ZA DN KAŽU:

I KONCERTNA KULTURA SE UČI, MOŽDA ĆEMO POKRENUTI LAVINU

⌦ Filip Jovović

Skriveni od većine aktuelnih muzičkih dešavanja i van vidokruga medijske pažnje, nalazi se sastav, koji polako i nenametljivo osvaja publiku svakim novim singlom. A pored muzičkog eksperimentisanja i šetanja ivicom različitih muzičkih pravaca, Virvel je za nešto manje od 20 godina rada uspio da ostane dosljedan zvuku koji im je svojstven bio na početku. Ono što je najsvježije jeste da je ova beogradska petorka juče na društevnim mrežama objavila plan kojim žele da mlađu publiku vrate u koncertne dvorane. “Koncertom u Elektropioniru, Virvel započinje kampanju ‘Rock ‘n’ Roll High Shool’, pokušaćemo da vratimo

mladu publiku na rokenrol koncerte. U tom smislu karta za koncert će sa đačkom knjižicom koštati euro i po na vratima kluba. Voljeli bismo da nam se i kolege pridruže, pokažimo omladini da postoji druga mogućnost”, objavio je bend i pokrenuo mnoga pitanja.

animiramo druge bendove, vlasnike klubova, promotere, i svi su zainteresovani, ali čini se samo na nivou ideje. Na kraju smo odlučili da sami krenemo sa realizacijom, pa makar kao grudva koja možda izazove lavinu, ko zna”, kažu iz beogradskog benda.

■ SVI SU ZAINTERESOVANI,

■ KLINCI SU PREPUŠTENI

Za naš list kažu da o ovom potezu razmišljaju već duže vrijeme, predlog su prenijeli i drugim kolegama sa scene, ali sve je ostalo na ideji. “Ne znamo da li smo pioniri za ovaj predlog, to uostalom nije ni važno, ova ideja nam je aktuelna već duže vrijeme, pokušali smo da

Mlađe generacije, prema mišljenju benda, nisu potpuno ograđene od rokenrola, ali ipak, postoji problem druge vrste - mlađe generacije su prepuštene sebi. “Ne bismo se složili da su u potpunosti nezainteresovane, nama će na predstojećem koncertu predgrupa bi-

ALI NA NIVOU IDEJE

SAMI SEBI

ti bend čiji članovi u prosjeku imaju 17 godina. Ima kul klinaca, možda manje nego što bismo voljeli, ali ih ima. Sa druge strane, jeste činjenica da su klinci prepušteni sebi. Niko im se ne obraća i svi znamo kakav je sadržaj koji im mediji nude. A ta situacija traje već decenijama, čini se”, mišljenja su u bendu. I laicima je jasno da situacija nije sjajna, ali rješenje nazire iza konkretnih predloga i akcija, a jedno od takvih je i gorepomenuta ideja. “Pa svima je to jasno. Nama je igrom slučaja kuća uvijek puna tinejdžera, tako da smo prilično upoznati sa situacijom koja je mnogo alarmantnija nego što se čini na prvi pogled. Kao što smo već rekli, imali smo razgovore sa dosta kolega, imali

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

ZABAVA

MEGA MUZIKA NAGRADA POD POKROVITELJSTVOM FENDERA

Lika Kolorado najbolji hrvatski bend Bez sumnje, pred sve popularnijom indi rok četvorkom predvođenom Filipom Riđičkim velika je budućnost. Lika Kolorado je nedavno na jubilarnoj, 15. svečanoj dodjeli “Mega muzika nagrada”, pod pokroviteljstvom Fendera, ponijela titulu Najboljeg novog benda u Hrvatskoj. Oni su se našli u društvu sjajnih muzičara, dobitnika nagrade među kojima su članovi benda Atomsko sklonište, Zdenka Kovačiček, Krešo Oremuš, Vlado Simčić Vava, Bruno Langer, Slobodan Grujičić Bobo i brojni drugi. Foto: Jovan Marjanov

smo ideju da se u nekom klubu jednom nedjeljno na primjer održavaju besplatni koncerti samo za srednjoškolce. Da se možda nađu sponzori, da se čitavoj priči pristupi jako ozbiljno, ali sve kao i obično ostaje na lijepim željama”, objašnjavaju iz Virvela.

■ SA POVOLJNIJIM KARTAMA BRZO ĆE SHVATITI

Slučaj je da i mladi koji slušaju drugačiju muziku nemaju želju i volje da dođu na koncerte i podrže bendove, a pitanje je i finansijskih mogućnosti. “Mislimo da nije stvar u želji, već da je stvar isključivo u novcu i navici da se dolazi na koncerte. Kada

Uskoro novi album benda “Privodimo kraju snimanje albuma, još uvijek nam je aktuelan singl “Dani”, a u pripremi je i novi singl koji će takođe najaviti album. I sviramo koncerte naravno, prvi sljedeći je u beogradskom Elektropioniru 14. decembra, za koji smo i pokrenuli akciju”, pričaju iz benda. bi bilo novca, kada bi karta bila prijemčivija, vjerujemo da bi brzo ti isti klinci shvatili da nema ništa bolje od odlaska na koncert. I to se uči, kao i sve drugo...”, zaključuju iz beogradskog benda.

Svoj put prema uspjehu Ana Jelić (bas), Filip Riđički (vokal), Vanja Senčar (gitara) i Pavle Gulić (bubanj) započeli su 2017. osvajanjem prve nagrade kao najbolji mladi bend Ha|Ge|eF-a. Pobjedu su proslavili energičnim nastupima na svim relevantnim pozornicama, odradili zapaženu regionalnu festivalsku turneju, a uspjesi su se nastavili objavom debitantskog albuma “Smiješ zaurlat” kojim je Lika Kolorado posljednjih mjeseci osvojila radijski prostor i kritiku. Fi.J.

Kuvar

UKUSNO

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

Grašak na če

Ukusan je, hranljiv i može da se kombinuje na razne načine. Grašak je uvijek dobro rješenje kada želite zdrav i kompletan obrok, a možete da ga pripremate na tradicionalan način ili da se igrate i pustite mašti na volju. Mi vam predlažemo četiri kombinacije. SA ĆUFTAMA Potrebno je: 300 g mljevenog mesa, kriška suvog hljeba, jaje, glavica crnog luka, 3 čena bijelog luka, 500 g graška, brašno po potrebi, so, biber. Pomiješajte hljeb natopljen mlakom vodom sa mljevenim mesom. Začinite i dobro izmiješajte, pa pravite loptice i uvaljajte u brašno. Propržite ćufte na zagrijanom ulju,

sa jedne i druge strane. Izdinstajte isjeckani crni i bijeli luk, pa dodajte grašak, malo vode i začine. Ostavite da se krčka oko pola sata uz povremeno miješanje. Servirajte ćufte sa graškom. HLADNA SALATA Potrebno je: 500 g graška, 200 g majoneza, 3 krompira, 3 kisjela krastavca, 150 g šunkarice, 100 ml pavlake, kašičica senfa, 2 jajeta, so, biber, sok od limuna. Povrće obarite odvojeno. U činiji pomiješajte majonez, pavlaku, senf i sitno isjeckane kisjele krastavce. Dodajte ohlađeni grašak, pa krompir, a zatim jaja koja ste obarili i isjeckali na kockice. Sve dobro pomiješajte, posolite i pobiberite, na kraju dodajte

limunov sok. Preručite smjesu u staklene činije i stavite u frižider. Služite na tanjiru, tako što ćete salatu okrenuti naopačke. UKUSNI POTAŽ Potrebno je: 20 g putera, kašičica maslinovog ulja, 3 čena bijelog luka, 500 g graška, 500 ml pilećeg bujona, 4 parčeta prepečenog hljeba, 4 kašike pavlake, so, biber. Usitnjen bijeli luk dinstajte na zagrijanom puteru i maslinovom ulju. Ubacite grašak, prodinstajte ga, dodajte pileći bujon i još pola litra vode, pa smjesu prespite u blender i umutite. Ponovo je vratite u šerpu. Začinite i ostavite da se hladi. Razlijte čorbu u činijice, u svaku dodajte po kašiku pavlake i servirajte uz hljeb.

ZELENE TALJATELE Potrebno je: 50 g graška, 100 g spanaća, 250 g taljatela, 20 g putera, crni luk, 50 ml bijelog vina, 100 ml pavlake za kuvanje, 100 g izrendanog parmezana, so, biber. Skuvajte pastu u slanoj vodi. Dok se tjestenina kuva, stavite da se grašak i spanać blago obare u kipućoj vodi, a na puteru propržite sitno isjeckani crni luk, pa dodajte vino. Kuvajte uz povremeno miješanje sve dok vino ne ispari, pa ulijte pavlaku i dodajte 100 ml vode. Promiješajte i ostavite da se krčka dok ne uvri. Dodajte spanać, grašak i parmezan pa sve kuvajte nekoliko minuta uz stalno miješanje. Na kraju začinite po ukusu i pomiješajte sa taljatelama. (Novosti)

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

Kuvar

Grašak je uvijek dobro rješenje kada želite zdrav i kompletan obrok

etiri načina Indeks sendvič Čuveni i nadaleko poznati indeks sendviči su jedna od omiljenih vrsta brze hrane. Hrskava šunka, mekana kifla i kačkavalj koji se topi su neizostavni sastojci za savršeni indeks sendvič. Potrebno je: 1/2 bageta, 150 gr šunke, 100 gr kisjele pavlake, malo zelene salate, 1 mladi luk, manji krastavac, 1 paradajz, kačkavalj, majonez. Priprema: Veknu hljeba na tiganju ili roštilju podgrijati pa namazati pavlakom.

Salatu, krastavce i paradajz sa mladim lukom posoliti i malo staviti ulja. Na pavlaku dodati zelenu salatu, paradajz na kolutove, krastavac na kolutove, malo majoneza i mladog sjeckanog luka. Na tiganju malo propeći šunku pa preko nje dodati rendan kačkavalj da se istopi. Preklopiti šunku preko kačkavalja i špatulicom prebaciti na topli sendvič i rasporediti cijelom dužinom. Poklopiti drugom polovinom hljeba.

UKUSNI POTAŽ Potrebno je: 20 g putera, kašičica maslinovog ulja, 3 čena bijelog luka, 500 g graška, 500 ml pilećeg bujona, 4 parčeta prepečenog hljeba, 4 kašike pavlake, so, biber.

DA LI STE PROBALI?

kuvar

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

Deserti i slatke po simboli svojih zem Ukoliko se odlučite da posjetite neki od evropskih ili svjetskih gradova, sigurno ćete željeti da probate neki od njihovih prepoznatljivih specijaliteta, kao i da saznate koji su to najbolji deserti u toj državi, i da probate te slatke poslastice od kojih ćete uživati u svakom zalogaju. Austrija: Saher torta Austrija je nadaleko poznata po saher torti koju je 1832. godine izumio Austrijanac Franc Saher. On je u to vreme bio šesnaestogodišnji dečak, šegrt poslastičara na dvoru, a austrijski vojvoda je pripremao veliko slavlje. Glavni poslastičar se razboleo i od Sahera se očekivalo da napravi kolač koji će oduševiti sve posetioce. Mladi Saher je priredio kolač od jaja, maslaca i čokolade premazan marmeladom i preliven gorkim čokoladnim prelivom. Kolač je oduševio Vojvodu i goste, a mladi Saher je postao deo istorije Austrije i Beča. Sladoled Gelato ukusna Italijanska poslastica Poznata italijanska poslastica đelato datira iz 16. vijeka i predstavlja, pored pice i paste, jednu od najpoznatijih proizvoda italijanske kuhinje. Sladoled Gelato se pravi od mlijeka, slatke pavlake i šećera sa različitim dodacima kao što su voće, koštunjavo voće ili drugi ukusi. Gelato se pravi sa manje masnoće od standardnih sladoleda i zato ima veću svježinu ukusa. U Italiji, gelato, po zakonu, mora imati manje od 3.5 procenta mliječne masti. Belgijski vafl Otići u Belgiju i ne probati belgijski vafl je isto kao otići u Pariz i ne vidjeti Ajfelov toranj. Turisti se u Belgiji lako prepoznaju upravo zbog toga što uvek i svuda poručuju ovu poslasticu. Ova poslastica sa puterom jede se topla, posuta je šećerom u prahu ili premazana nutelom. Recept za belgijske vafle je vrlo sličan našem receptu za galete. Njemačka: Švarcvald torta Iako Njemačka nije poznata po autentičnosti svoje kuhinje, kao na primer Italija, u re-

ceptima tradicionalne Njemačke kuhinje nalazi se preko 500 vrsta torti. Za većinu ovih torti glavni sastojci su: čokolada i šlag. Najukusnija baklava i ratluk potiču iz Turske Ratluk je u 18. veku izumio poznati poslastičar u Otomanskoj Imperiji, Ali Muhidin Haki Bekir. Ratluk je poslastica koja je širom svijeta poznata pod nazivom “lokum”. Po originalnom receptu, Turski lokum se pravi od pirinčanog ili skrobnog brašna sa dodatkom šećera u prahu. Istorija baklave nije dovoljno dokumentovana, ali najvjerodostojnije objašnjenje njenog porijekla je to da je ona turskog porijekla i da je nastala u carskoj kuhinji u palati Topkapi u Istanbulu. Francuska: krem brule Ovaj desert omiljen je širom Francuske, predstavlja klasik francuske kuhinje i jednu od najukusnijih poslastica. Recept za krem brule (crème brulée) ili “zapečeni krem” pojavljuje se krajem 17. vijeka i smatra se da su ga Francuzi preuzeli od Engleza ili Španaca. Originalan krem brule možete pronaći u skoro svim francuskim restoranima. Španija: Tarta de Santiago harmonija badema i limuna Torta de Santiago ili torta Svetog Džejmsa, kako se naziva na engleskom govorno području je poslastica od badema. Receprt datira još iz srednjeg vijeka, a nastao je u Galiciji, sjeverozapadnoj španskoj pokrajini. Rusija: Sirniki - poslastica od neslanog sira Sirniki je poznata ruska poslastica, tradicionalno jelo ruske kuhinje. To su zapravo palačinke koje se prave od neslanog sira, a nakon prženja se prelivaju džemom, sosom od jabuka, pavlakom ili medom. Najčešće se pravi slatki sirniki, ali postoje i slana varijanta, kao i mnogo varijacija na originalan recept u odnosu na arome koje se dodaju. Švajcarska čokolada - najpoznatija na svijetu Švajcarska je država koja

je napoznatija po proizvodnji mliječnih čokolada. Švajcarska je vodeća zemlja po potrošnji čokolade, prosječan građanin ove države godišnje pojede čak 23kg čokolade. To je možda jedan od razloga zbog kojeg se Cirih godinama smatra najboljim gradom za život, a za Švajcarce često kaže da su najsrećniji narod na svijetu.

Poznata italijanska poslastica đelato datira iz 16. vijeka i predstavlja, pored pice i paste, jednu od najpoznatijih proizvoda italijanske kuhinje

Probajte u Švedskoj najbolje princes krofne Šveđani su poznati po najrazličitijim i najkreativnijim receptima za princes krofne. U glavnom gradu Švedske, Stokholmu, naići ćete na poslastičarnice u kojima možete pronaći princes krofne različitih boja. Postoji i či-

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

oslastice malja tava tradicija koja nalaže koja boja princes krofni je prikladna za koji praznik: žuta za Uskrs, crvena za Božić, bijele za svadbe, princes krofne sa pomorandžom za Noć vještica...

kuvar

Još neki deserti koje možete probati

Indonezija: Dadar gulung - zelene palačinke punjene kokosovim šećerom sa mljevenim listovima biljke pandan. Peru: Pikarones - Peruanske krofne Japan: Moči - ljepljivi pirinač koji se oblikuje u loptice Argentina: Pastelitos - Pufnasto pecivo punjeno dinjom Kina: kolač Zmajeva brada - poznati nacionalni desert od šećera, susama, kikirikija i kokosa Indija: Gulab džamun - indijske krofne prelivene šećernim sirupom Egipat: Om ali - poslastica od lisnatog testa, mlijeka, šećera, vanile, suvog grožđa, kokosovog brašna i različitog orašastog voća.

Recept za krem brule (creme brulée) ili “zapečeni krem” pojavljuje se krajem 17. vijeka i smatra se da su ga Francuzi preuzeli od Engleza ili Španaca

Otići u Belgiju i ne probati belgijski vafl je isto kao otići u Pariz i ne vidjeti Ajfelov toranj

Gelato - omiljena italijanska poslastica

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK , 3. 12. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem Wdinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. APARATI/OPREMA Imam i za prodaju. KolekKlime - midea, vivax, fu- cionar.Tel.069/051-526 jitsu, daikin, LG, mitsubis20 000 hi, aux. Prodaja, montaža, Prodajem servis, čišćenje, dezinfek- kvadrata, i kuću 70 cija, popravke, freon. Ga- kvadrata! Povoljno! 29 rancija do 5 godina. Po- km od Nikšića. Papiri 1/1! voljno. Tel.069/020-023, Tel: 067/898-614 067/342-392

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 U Nikšiću se izdaje poslovni prostor u Poslovnom centru Nikšiću (preko puta hotela),površina 50 m2, pogodan za sve djelatnosti. Tel: 069/030-426 marketing@dnovine. me

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK , 3. 12. 2018.

MALI OGLASI

35 31 VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA KILOPOND (SKR.)

ŠERIF SA DIVLJEG ZAPADA, VAJAT

MJESTO KOD GACKOG

RIJEKA U FRANCUSKOJ

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

BIVŠI DRŽAVA PRIMJER FUDBALER KOJOM PARTI(SKR.) VLADA ZANA, EMIR LJUBOMIR

VRSTA JELA (MN.)

ISTRAŽIVAČ

FOTO UBOD

FERMENT DOBRO KOJI NATRVEN UBRZAVA I ČVRST VRENJE HLJEB

AMERIČKA GLUMICA ŽENA KOJA SE BAVI PROGRAM IRANJEM VLADAR (GRČ.) ROGATO SLOVO

ZALJUBLJENI ... JEDNA NARODNA POSLOVICA AMERIČKI GLUMAC SA SLIKE SIMBOL LITIJUMA

SIMBOL FOSFORA

NAVIKE, INTERNET OBIČAJI DOMEN ENGLESKI HAITIJA PISAC KRONIN

AŽDAJA, NEMAN KOJI JE SAV U NEREDU RASA, VRSTA

LIČNA ZAMJENICA STRVINA MODNI KREATOR, IV

OZNAKA ZA TEMPO

31. I 13. SLOVO RIMSKI BROJ 1.000

UPIŠITE ISTO SLOVO LJEKOVITA BILJKA ŽITELJKE VIDINA

ISAILO OD MILJA

SRPSKI GLUMAC, IGOR LUKA U FRANCUSKOJ

KRNJ, ZALOMLJEN

Pobornici teorije o “ravnoj zemlji” izgubili bitku

VLADALAC IRISH LIGHTHOUSE BOARD GRAD U AUSTRIJI

GRČKO SLOVO

ZAKUP ZEMLJE POČETAK SVIJETA POČETAK KRAJA

CISTERNA

Play sudoku online at:

MRAV ILI PČELA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ODRON NA PUTU, GUNJ, E, KOBAN, NJH, SVJETILO, I, DUCEN KROS, ŠUND, BARAŽI, TVIST, TITEL, EO, KIKOTANJA, ZRENJANINAC, A, SPAM, NAPRTE, SR, EIN, ENIS, Č, LOKUMI, MLADIĆ, ODREDI.

Skulptura od snijega napravljena u Sankt Peterburgu, Rusija

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3165

2015-06-13

Medium level

2 4

2 5

3 1

8 8

4 2 7

8 3

3 6 2

Sudoku puzzle No. 1869 2011-11-25 3

4Play 7 sudoku 9 5 1online 6 2at:8

Daily Sudoku puzzle No. 3166

3Puzzle 1 9 solution: 5 7 6

Medium level

8 4

6 6

7 1 5 6 2 8 4 3 9 Sudoku puzzle No. 1901 2011-12-27 1

2015-06-14

9 www.sudokukingdom.com 8

4 6

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 2

6 8

9 5

5 8

5 9

6 7

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

Word Search Puzzle #Q822LA

Albino

Albino Aliases Aliases Alleys Alleys Badly Badly Baton Blasting Baton Chunks Blasting Churn Circumstantial Chunks Clamp Churn Convey Circumstantial Crabs Crucify Clamp Cuddle

Crucify

Hunch

Cuddle Dolphins

Maims

Doled

DoledDrugs

Flunkies

Dolphins Forgo

Fortuitous Drugs

Frostbitten

Flunkies Gamut ForgoGarbs

Hacked

Fortuitous Hunch

Frostbitten Maims

Miens Gamut

Mower

Convey

Garbs

Crabs

Hacked

Timers

Pouch Pouted Winds Quicker Winters Miens Raids Mower Witchcraft Ruses Senior Pouch Withe Stall Pouted Tacos Wrist Timers Quicker Winds Raids Winters Ruses Witchcra Withe Senior Wrist Stall

HOROSKOP OVAN Vaša zabrinutost može negativno da se odrazi na poslovnu situaciju. Zahlađenje između vas i voljene osobe može da potraje duže vrijeme, a u tom periodu se pojavljuje i treća osoba.

BIK Ozbiljni ste i posvećeni poslu maksimalno. Spremni ste da uradite sve što je potrebno kako biste sačuvali dobro stanje na ovom polju. Nemojte da očekujete pokretanje nove veze danas. Moguć je kamen ili pijesak u bubrezima.

BLIZANCI Poslovne obaveze vas pritiskaju, a vi imate potrebu da pobjegnete na kraj svijeta. Niste zadovoljni emotivnom situacijom i spremni ste da prekinete odnos s partnerom. Mogući su problemi s varenjem. Pazite na ishranu.

RAK Možete da se opustite danas jer konačno nećete imati previše obaveza. Posvetićete se porodici i prijateljima malo više. Zaljubili ste se u osobu koja je spremna za ozbiljnu vezu. Bez problema na polju zdravlja danas.

Tacos

REBUS

Kočnice koje su se pojavile na poslu možete da prevaziđete, ali ćete morati da budete prilično uporni i strpljivi. Niste zadovoljni bračnim stanjem, ali ne pokrećete ni bilo kakvu inicijativu za promjene. Pazite na osjetljivu bešiku.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Obori zakon Dora

ENIGMATIKA

Možete da očekujete da ćete danas potvrditi svoj poslovni položaj i da ćete na istom radnom mjestu ostati duže vrijeme. U komunikaciji s voljenom osobom otvoreno pokazujete svoje nezadovoljstvo. Osjetljivi sinusi.

VAGA Stabilizacija na polju finansija je pred vama. Konačno ćete da vidite rezultate svog rada i truda. Pored voljene osobe imate sve ono što vam je potrebno. Mislite o braku i stvaranju sopstvene porodice. Povoljan je period za dijetu.

ŠKORPIJA Nije vam lak dan i problemi na poslu dolaze sa svih strana. Biće vam potrebno mnogo smirenosti i koncentracije. Došli ste do svoje granice i ne želite da je prelazite. Mogući su problemi s vidom.

STRIJELAC Ono što ste planirali neće se ostvariti danas. Negativni uticaji vas prate i sve ide u pogrešnom smjeru kada je u pitanju posao. Sumnjate u partnerovu iskrenost i čini vam se da neke stvari skriva. Problemi s depresijom.

JARAC Pokušavate da pomognete kolegama, ali za to vrijeme se gomilaju vaši problemi i obaveze na poslovnom planu. Niste raspoloženi za početak nove veze iako imate udvarača koji je jako uporan. Mogući su problemi sa zglobovima.

VODOLIJA Pred vama je dan tokom kojeg ćete morati da riješite neke važne obaveze koje se tiču papirologije i formalnosti. Imate utisak da ste s voljenom osobom konačno ostvarili stabilnije stanje. Mogući su problemi s glavom.

RIBE Očekuje vas opušten dan. Više se bavite svojim idejama i kreacijama nego konkretnim radom. Imate više veza koje vam stvaraju zadovoljstvo, ali ne i obavezu. Niste spremni za monogamiju. Na polju zdravlja nemate probleme.

Film

38 •TVPROGRAM 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 13:00 150 minuta 14:30 Prva intervju 15:20 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Ukrštene riječi 22:15 Serija: Urgentni centar 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv

PRVA Serija: Pogrešan čovjek, 20.10

06:00 Dobro jutro CG 10.00 Vijesti 12.05 Serija: Poldark 13.05 Serija: Korak naprijed 14.25 Obrazovna emisija 15.30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet 16.30 Serija: Korak naprijed 18:05 Ravnica i brda Ratka Šoća 18:50 Meridijani 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20:00 Argumenti 21:30 Serija: Poldark 22:15 Muzika 22.30 Dnevnik 3 22.50 Sportski dnevnik 23.10 Serija: Tvin Piks 23:55 Argumenti

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

10:30 12:00 12:05 12:10 13:00 14:05 14:10 15:10 15:40 15:55 16:00 16:40 17:05 17:10 18:00 18:30 20:00 21:00 22:15 00:30 02.25

Serija: Rat ruža Vijesti Meteo Serija: Rat ruža Serija: Zabranjena ljubav Vijesti Serija: Zabranjena ljubav Vijesti Turistički magazin Vijesti Na granici Mr. Kitchen Vijesti Totalni obrt Centralni dnevnik Serija: Rat ruža Serija: Zabranjena ljubav Za mog sina Serija: Na granici Film: Utočište Film: Ivica tame

NOVA M Mr. Kitchen, 16:40

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 20:00 Bez granica 21:00 Serija 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Vatreni obračun 00.50 Film: Dobro došli, gospodine Čens

VIJESTI Serija: Velvet, 16.50

08.05 Dječji program 09.00 Nedjeljno dječije popodne 10.00 Film: Pješak Ivo Džime 12.10 Serija: Zlatno srce 13:10 Okvir 15:00 Kad prošetam Crnom Gorom 16.00 Serija: Zlatan glas 17.15 Serija: Degrassi-nova generacija 19.15 Djeca kuvaju 19.30 Dnevnik 2 20.10 Serija: Zlatan glas 21.00 Rukomet: NjemačkaRumunija 22.30 Fudbal fest 23:15 Dok. film: Imeđu granica 00.10 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija: Degrassi-nova generacija, 17.35

TVprogram•39

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa NOVA M, Film: Utočište, 00.30

REPERTOAR BIOSKOPA

BOEMSKA RAPSODIJA 18:30 FANTASTIČNE ZVIJERI - GRINDELVALDOVI ZLOČINI 16:00, 19:30 GRINČ 15:00, 16:00, 17:00, 18:00, 18:45 JUŽNI VJETAR 15:10, 17:30, 20:00, 22:30 KRID 2 17:45, 20:30, 22:45 LOVAC UBICA 21:00, 23:00 MOJ BRILJANTNI RAZVOD 15:45 ROBIN HUD - POČETAK 16:15, 19:45, 22:00 UDOVICE 20:15 ZASPANKA ZA VOJNIKE 21.30

Romantična drama temelji se na istoimenom romanu Nikolasa Sparksa i osvojila je dvije nagrade na dodjeli Golden Trailer od ukupno četiri nominacije. Tajanstvena mlada žena stiže u mali grad u Sjevernoj Karolini. Njena nevoljnost da se pridruži zajednici poteže pitanja o prošlosti. Ona će polako skupiti hrabrost i započeti vezu s Aleksom, udovcem sa dvoje djece. Ali mračne tajne počinju ugrožavati njen novi život.

RTCG 1, Serija: Poldark, 21.30 Godine 1783. Poldark se vraća svojim rudnicima u Kornvolu nakon što je tri godine proveo u vojsci, u koju je stupio kako bi izbjegao optužbe za krijumčarenje. Zbog toga je morao ostaviti ljubljenu Elizabet. Po povratku saznaje da mu je otac umro, da mu je nasljeđe u rasulu, a Elizabet se vjerila. Ros spašava od napasnika djevojku s ulice Demelzu i isprva je angažuje kao sluškinju, da bi ubrzo uz njenu pomoć pokušao da vrati nadzor nad rudnicima... Ulo g e: E j d a n Ta r n e r, E l e o n o r Tomlinson... Žanr: Istorijska Drama

KablOVsKE TElEVizijE

11.05 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.20 13.50 15.25 16.20 17.00 17.20 17.40 18.25 19.00 19.20 19.30 20.05 22.00 22.30 22.50 23.05

Serija: “Jagodići” Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Gastronomad Lov i ribolov Šta ja imam od toga: Zrenjanin Film: “Čuvar plaže u zimskom periodu” Ovo je Srbija Serija: “Pozorište u kući” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Košarka: Srbija Grčka, kvalifikacje za SP; prenos Serija: “Jutro će promeniti sve” Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik

10.20 11.10 11.44 12.00 12.15 12.18 12.25 13.15 14.00 15.00 15.55 16.40 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05 21.00 22.00 22.51 23.06 23.13 23.25

Serija: “Veterinar Engel” Treće doba TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Imperija” Dr Oz Plodovi zemlje Dobar dan, Hrvatska Serija. “Otac Braun” TV kalendar Vesti Kod nas kući Kviz: Potera Dnevnik Hrvatska u Prvom svetskom ratu, dokumentarna serija Serija: “Novine” Otvoreno Dnevnik Sport Vesti iz kulture Romano Bolković 1 na 1, tok šou

08.05 09.00 09.55 10.50 12.35 14.25 15.20 16.15 17.10 18.05 20.00 21.00 22.00 23.00 23.55 00.50

Serija. “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Kasl” Serija. “Bouns” Film “Odjednom predsednik” Serija: “Škorpija” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Agenti Šilda” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “APB” Serija: “Bezvremeni” Serija: “Škorpija” Serija. “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima”

08.45 09.35 11.25 11.55 12.30 14.15 16.00 18.00 nbahče 19.50 20.20 21.00 23.00 00.30

Košarka: LA Lejkers - Feniks Košarka: Australija - Katar Premijer liga, golovi Sport & Tech Lifestyle Košarka: Filipini - Iran, direktno SK studio: Liga nacija, žreb Fudbal: Vorskla Oleksandrija, Fudbal: Fere- Kasimpaša Fudbal, pregled Championship-a Vesti Fudbal: Vest Bromvič Brentford Košarka: Brazil Kanada Košarka: Čile Dominikana

07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45

Policija za životinje Hjuston Lovac na krokodile Pa to su Irvinovi! Divlji Havaji Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Leteća čeljust: Šetnja sa velikim belim ajkulama Ko šiša tog psa? Život u planinama Misurija Preživeo sam Autsajderi iz Afrike Policija za životinje Hjuston Dobar apetit velike bele ajkule Čudovišta u mom telu Zmija ljudožder Divlja Australija Postao sam plen Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Čudovišta u mom telu Zmija ljudožder

Sport

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

ŽRIJEB ZA KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO 2020 CRNA GORA U GRUPI A SA

STARI POZNANICI I REPREZ KOJU DEJO NIJE GLASAO DA

⌦ Bojan Topalović

Solidan žrijeb za Crnu Goru u Dablinu u modernom Konvencijskom centru! “Hrabri sokolovi” će u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine igrati sa starim poznanicima Engleskom, Češkom i Bugarskom, te najnovijom reprezentacijom u UEFA porodici za koju predsjednik FSCG Dejan Savićević nije glasao za prijem u evropsku kuću fudbala - Kosovom.

■ VIDIMO ŠANSU Najbolje dvije plasirane ekipe iz grupe A će se direk-

PUTA JE CRNA GORA IGRALA PROTIV BUGARSKE - JEDAN TRIJUMF, DVA REMIJA, JEDAN PORAZ

tno plasirati na revolucionarni EURO koji će se održati u 13 evropskih gradova. “Krajnje interesantna grupa sa izuzetkom selekcije Engleske koja je apsolutni favorit. Sve ostale reprezentacije u grupi će tražiti šansu. Moj prvi utisak nakon žrijeba je da vidimo šansu u grupi. Sam teren će pokazati koliko sam u pravu, ali prvi detalji izgledaju interesantno”, rekao je selektor Ljubiša Tumbaković nakon žrijeba u glavnom gradu Irske. FSCG su uz Tumbu predstavljali predsjednik Savićević, generalni sekretar Momir Đurđevac, šef međunarodnog odjeljenja Milovan

GROUP A

GROUP B

GROUP C

ENGLAND

PORTUGAL

NETHERLANDS

CZECH REPUBLIC

UKRAINE

GERMANY

BULGARIA

SERBIA

NORTHERN IRELAND

MONTENEGRO

LITHUANIA

ESTONIA

KOSOVO

LUXEMBOURG

BELARUS

GROUP D

GROUP E

SWITZERLAND

CROATIA

DENMARK

WALES

REPUBLIC OF IRELAND

SLOVAKIA

GEORGIA

HUNGARY

GIBRALTAR

AZERBAIJAN

GROUP F

GROUP G

GROUP H

SPAIN

POLAND

FRANCE ICELAND

SWEDEN

AUSTRIA

NORWAY

ISRAEL

TURKEY

ROMANIA

SLOVENIA

ALBANIA

FAROE ISLANDS

FYR MACEDONIA

MOLDOVA

MALTA

LATVIA

ANDORRA

GROUP I

Iz 10 kvalifikacionih grupa za Evropsko prvenstvo 2020. godine, na šampionat Starog kontinenta će se plasirati po dvije najbolje selekcije

GROUP J

BELGIUM

ITALY

RUSSIA

BOSNIA-HERZEGOVINA

SCOTLAND

FINLAND

CYPRUS

GREECE

KAZAKHSTAN

ARMENIA

SAN MARINO

LIECHTENSTEIN

LJUBIŠA TUMBAKOVIĆ: Grupa je interesantna. Engleska je favorit, a sve ostale reprezentacije u grupi će tražiti šansu. Naravno, i mi vidimo svoju šansu

Đukanović i portparol Branko Latinović. “Pokušaćemo da se mobilišemo, da napravimo korak naprijed kad je u pitanju stabilizacija ekipe. Nadam se da problemi koje smo imali u Ligi nacija neće biti prisutni i da ćemo sve utakmice u kvalifikacijama odigrati kompletni”, poručio je 66-godišnji Tumbaković.

■ POVRATAK U PROŠLOST

Dakle, Kosovo je novo u cijeloj priči, ali je odličnim igrama u Ligi D Lige nacija obezbijedilo plasman u Ligu C i plejof za Evropsko prvenstvo. Kvalitet postoji. A sa Englezima (šampion svijeta iz 1966, četvrti sa Mundijala u Rusiji, bronzani na EP 1968), Česima (finalisti Eura 1996, jedini Mundijal im je Nje-

UTAKMICE SU “HRABRI SOKOLOVI” ODIGRALI PROTIV ČEŠKE I UPISALI SU DVA PORAZA

mačka 2006) i Bugarima (četvrti na Mundijalu 1994) imamo prošlost. “Hrabri sokolovi” su odigrali po četiri utakmice sa Engleskom i Bugarskom, dok su se dva puta sastali sa Češkom. “Crveni” protiv Bugara imaju skor jedan trijumf, dva remija, jedan poraz - 6. septembra 2008, u prvom takmičarskom meču u kvalifikacijama za SP 2010, pod Goricom

Legendarni Robi Kin je izvukao Crnu Goru

Sport

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

A ENGLESKOM, ČEŠKOM, BUGARSKOM I KOSOVOM

Garet Sautgejt,

ZENTACIJA ZA JE PRIME U UEFU Delegacija FSCG na žrijebu u Dablinu: Latinović, Đukanović, Savićević, Tumbaković, Đurđevac zdesna na lijevo

SELEKTOR ENGLESKE

“Izbjegli smo neke velike timove, ali kada Engleska igra protiv manje poznatih ekipa, motiv tih timova je ogroman. Međutim, za nas ne postoji izgovor. Nalazimo se u dobrom trenutku, a to treba da iskoristimo. Naravno, ne sumnjam u naš prolaz. EURO 2020? Imamo veliki motiv da dođemo do finala, jer se igra na našem Vembliju. Vjerujem da su moji momci spremni za to”.

Od Bugarske do Vemblija

Jaroslav Šilhavi,

UEFA je nakon maratonskog dogovora sa selekcijama iz A grupe, sinoć kasno utvrdila raspored takmičenja u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine. “Hrabri sokolovi” u misiju “EURO 2020” kreću iz Bugarske 22. marta, a završavaju je na Vembliju protiv Engleske 17. novembra.

SELEKTOR ČEŠKE

“Engleska je definitivno favorit u grupi, dok su svi ostali timovi izbalansarani. Svi smo tu negdje. Ali, naš cilj je da se plasiramo na Evropsko prvenstvo. Iskreno, o ostalim timovima nemam puno informacija. Znam da je Kosovo imalo uspjeha u Ligi nacija, da je Crna Gora predstavnik bivše SFRJ, gdje se uvijek igrao dobar fudbal i gdje navijači prave dobru atmosferu”.

RASPORED

PUTA SE NAŠA SELEKCIJA SASTALA DO SADA SA ENGLESKOM - TRI REMIJA, JEDAN PORAZ

Evropsko prvenstvo 2020. će se povodom 60. godišnjice Uefe igrati u 13 država i gradova, a tu privilegiju će imati Dablin (Irska), Amsterdam (Holandija), Baku (Azerbejdžan), Bilbao (Španija), Brisel (Belgija), Bukurešt (Rumunija), Budimpešta (Mađarska), Kopenhagen (Danska), Glazgov (Škotska), London (Engleska), Minhen (Njemačka), Rim (Italija) i Sankt Peterburg (Rusija).

Petar Hubčev, SELEKTOR BUGARSKE “Grupa je teška, a ne sviđa mi se iz razloga jer su u istom košu tri ekipe sa Balkana, pošto je presija u tim mečevima uvijek velika. Engleska i Češka su puni klase, a ukoliko nam igrači budu zdravi i u formi, imamo prednost u odnosu na Crnu Goru i Kosovo. Međutim, Crna Gora i Kosovo su teški rivali, žrijeb nam je bio težak, jer smo iz tih šešira mogli da dobijemo lakše rivale”.

Bernand Čalandes, SELEKTOR KOSOVA

foto: fscg.me

je bilo 2:2. A u revanšu Bugari su nas odučili od fudbala - 5. septembra 2009. je bilo 4:1 u Sofiji. Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. su donijele novi okršaj - 7. septembra 2010. Crna Gora je slavila na stadionu “Vasil Levski” golom Elsada Zverotića (1:0), dok je u revanšu 4. juna 2011. pod Goricom bilo 1:1. A u sklopu istih tih kvalifikacije za EURO 2012. sastali smo se i sa “gordim Albionom” - 12. oktobra 2010. na Vembliju je bilo istorijskih 0:0, a pod Goricom 7. oktobra 2011. opet istorijskih 2:2, koji su omogućili “sokolovima” baraž za EP. A u baražu su došle utakmice sa Češkom 11. novembra 2011. u Pragu smo izgubili 2:0, a u Podgorici četiri dana kasnije 1:0 za protivnika. Nakon toga, na program su stupile kvalifikacije za Mundijal 2014. i nove utakmice sa selekcijom “tri lava” - 26. marta 2013. u našem glavnom gradu je bilo 1:1, a 11. oktobra 2013. Engleska je slavila sa ubjedljivih 4:1.

1. KOLO, 22. mart 20.45 Bugarska - Crna Gora 20.45 Engleska - Češka 2. KOLO, 25. mart 20.45 Kosovo - Bugarska 20.45 Crna Gora - Engleska 3. KOLO, 7. jun 20.45 Češka - Bugarska 20.45 Crna Gora - Kosovo 4. KOLO, 10. jun 20.45 Bugarska - Kosovo 20.45 Češka - Crna Gora 5. KOLO, 7. septembar 15.00 Kosovo - Češka 18.00 Engleska - Bugarska 6. KOLO, 10. septembar 20.45 Engleska - Kosovo 20.45 Crna Gora - Češka 7. KOLO, 11. oktobar 20.45 Češka - Engleska 20.45 Crna Gora - Bugarska 8. KOLO, 14. oktobar 20.45 Bugarska - Engleska 20.45 Kosovo - Crna Gora 9. KOLO, 14. novembar 20.45 Češka - Kosovo 20.45 Engleska - Crna Gora 10. KOLO, 17. novembar 18.00 Bugarska - Češka 18.00 Kosovo - Engleska

“Grupa nije laka, ali nismo mogli da biramo. Jednostavno, mi smo Kosovo i treba da se posvetimo svojoj igri. Naravno, nikome ne prijetimo, ali ne treba ni da se plašimo. Engleska je reprezentacija iz svjetskog krema, glavni je favorit u grupi. Međutim, sa svim ostalim timovima možemo da se nosimo. Imam povjerenja u moj tim”.

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 12. 2018.

TELEKOM 1. CFL KROZ BROJKE

1. SUTJESKA

24:10

2. ZETA

14:8

3. BUDUĆNOST