Dnevne novine 13. decembar 2018.

ODGOVARAO NA ~~!'OSILANIlКA 1PORUC:IO:

Ыо

ikona

kada је

fEТVRTAK. 13. 12.2018. ВROJ 2251 GOOttд VlII

IS1'RAZJ:vAN]E CENТRAZADЕМОКRAТI]UЩUDSКАРRAVА . 3

I

ЕМ Dukonovic i DPS nojpopulorniji 2-3

porez i drzovu zo milion euro ZA NAJBOUE

ромиОЕ:

+382 20-252-900

2

Politika

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

Najveće državne počasti za crnogorskog predsjednika

zakazaNe sjedNice skupštiNe opštiNe

U Budvi 28. rotacija vlasti Budvanski parlament će održati krajem mjeseca dvije sjednice, čime će biti završen dvogodišnji period vlasti koalicije u ovom obliku, nakon čega će biti izvršena rotacija.

Na sjednici 25. decembra odbornici će, između ostalog, raspravljati o budžetu, investicijama i Planu privremenih lokacija, dok je za 28. decembar zakazana

sjednica na kojoj će sadašnji predsjednik opštine Dragan Krapović podnijeti ostavku.

Prema koalicionom sporazumu, na mjesto Krapovića doći će lider budvanskog Demokratskog fronta Marko Bato Carević. Ostavku će podnijeti i predsjednik Skupštine Đorđije Vujović, a njega će zamijeniti neko iz redova Demokrata.

M.P.

Nikolić u Beogradu

Važan položaj crnogorske nacionalne manjine u Srbiji

predsjedNik Milo ĐukaNović u dvodN

Crnogorska za most saradnje d

P

redsjednik Paragvaja Mario Abdo Benitez uručio je juče predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću najveće nacionalno odlikovanje - Orden nacionalne časti na ogrlici, koji nosi ime maršala Franciska Lopeza Solane, oca paragvajske nacije.

Udruženja iseljenika treba da budu glavni čuvari i promoteri nacionalnog i kulturnog identiteta Crnogoraca u Republici Srbiji, ocijenio je predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić na sastanku održanom u Beogradu.

Nikolić je istakao da je za Crnu Goru važan položaj crnogorske nacionalne manjine u Srbiji, te da udruženja Crnogoraca mogu računati na konkretnu pomoć matične države u svim akcijama koje imaju za cilj promociju kulturnog, istorijskog, identitetskog i tradicionalnog nasljeđa Crne Gore i

Crnogoraca.

On je apelovao na predstavnike udruženja koji Crnu Goru smatraju svojom matičnom državom, da poštuju Srbiju kao zemlju za koju su vezali svoju životnu sudbinu i budu njeni lojalni građani, ali da ih ljubav prema Crnoj Gori uvijek upućuje na jedinstveno djelovanje i prevazilaženje međusobnih razlika.

Predstavnici crnogorskih udruženja i zajednica u Republici Srbiji iznijeli su svoja viđenja i probleme u funkcionisanju nacionalne zajednice i zatražili pomoć od matice za realizaciju projekata iz oblasti kulture i očuvanja identiteta.

R.P.

Predsjedniku Đukanoviću prvog dana posjete Paragvaju priređene su uoči i tokom susreta s predsjednikom Mariom Abdom Benitezom najviše državne i vojne počasti.

Nakon obilaska počasne garde i intoniranja nacional-

Predsjednik Paragvaja Mario Abdo Benitez uručuje odlikovanje predsjedniku Đukanoviću

nih himni i polaganja vijenca u Panteonu nacionalnih heroja gdje se upisao u knjigu počasnih gostiju, ispred predsjedničke palate ga je dočekao domaćin, s kojim je susret počeo tet-a-tet razgovorom.

U nastavku susreta u proši-

renom sastavu, predsjednik Abdo Benitez je upoznao visokog gosta o uspješnom razvoju zemlje u posljednjih 15-ak godina, ostvarujući prosječni rast BDP od preko 4% godišnje. Paragvaj je zemlja koja je na 4. mjestu po proizvodnji soje, na 7. po proizvodnji mesa i najveći proizvođač obnovljive energije u svijetu. Njihova je strategija da u novim globalnim i tehnološkim uslovima iskoriste integracione procese i pozicioniraju zemlju kao faktor stabilnosti u regionu. U tom cilju ostvaruju saradnju i mimo Latinske Amerike, sa SAD, EU i zemljama Pacifika.

Pažljivo prate procese u Crnoj Gori i njena ostvarenja, i željeli bi da razmjenjujemo iskustva i unapređujemo saradnju u obostranom interesu.

Razgovor je počeo pričom o crnogorskim doseljenicima koji su u ovu zemlju počeli dolaziti još početkom 19. vijeka, a danas ima više od dvije hiljade

о

Protlte nas по (ocebooku

DNEVNEnovlne

facebook.com/dnovi ne

CEТVRTAK, 13. 12.2018.

I

POLITIКA

3

SASТANAК ODBORA ZA STAВIUZACI]U 1 PRIDRuZIvAN]E

ЕО

vjeruje uprosirenje

Evropska unlЈа је pokazalа da је prosirenje jedna оо пјеnlћ najvrednJjlh роlШka i nastaviee da podrtava Crnu Goru i region па рџЬЈ preта

EVNOJ POSJEТI PARAGVAJU

njihovih potomaka, оо kojlh su mnog1 шрј($пl u blznisu, роН­ tid i diplomatlji.l poJedini ёlз­ поу!

delegaclje paragvaJskog

Obostrano Је konstatovano da Је crnogorska zajednica уа­ :!ал most buduCe saradnje.

Nakon sto

је

predsjednlka

predsjednika imaju сrnоког­ ske korijene.

Uz zahvalnost naгodu I уа­

Abdoa Beniteza upoznao sa

dstvu PaгagvaJa za рпј ет Сг­ покогаса tokom dva vlJeka,

nik DukaпoViс ти је uputiopozlvda posletl пa.su zemlju.sto је

predsjednik f)ukaпоviс је Ista-

рпћvзСепо sa zadovoljstvom.

kao

Predsjednik АМа Benitez sa 5uprugom pr1redlo је rueak u svojoj rezldencljl za predsjednlka Dukanovlca I 5UprugU.

Cma Gora I Paragvaj јтаји slitna iskustva Iz 510bodarske pгoslosti. kao I kad је u pitanJu stratdka vizlja za да

ostvaгenJima

I

уre т епе Сrnе

рlаПОујта я­

Gore, predsjed-

М.Р.

buduCnost.

tlanstvu. оојепјепо је па sastanku Odbora za staЬШzadјu I prldru11vanje I poruёeno da је za napredak potrebno angaiovanje svlћ druStvenlh aktera.

Glavni pregovarat AJeksandar Drtjevic posebno se osvrnџо naznataj don~nJa StгalegiJe za Zapadnl8alkan, istaka~1 da је ovIm dokumentom Evropska unlja pokazala da је рrOOЈгепЈе jedna оо пЈе­ nIh nalvrednijih politlka I ро51аЈа poruku reglonu da V1eruje u Пјеgз.

05mот

Pred5jednlcl ЮukanovIс I Вenl­ tez 5џ prisustvovaill potpIsivanJu Memoranduma о saradnjl dlplomatskih аkaderпlЈа, kao I Sporaшта о ukldanju ујzз za nosloce dipLomatsklh I stuЊenlh~.

Gradonale{nik Asuslona Маrio Ferelro UrOOO је predsjednlku E>u-

"'' ' ' ' klJOC'V'_.......

r

.....

уи_...,.

.........

Ј·

ske pri}estonlce. TIkoCIe, PredIO!IO Је r pobratimstvo 5 POdqOrICOm. Paralelno, ргуа dama Рага­ qvaja priredlla је veoma sa<blajan pГOQram za рМо! damu сте Gore. Zajedno 5u posjetИe a.venr "6гм !ena", autentJlnl paraqvaj-

""-

pregovarat Direktorica za Zapadnl Ваl ­ kan u Evropskoj komisiji Не­ noveva Ruis КalaYeJЋ је t:e5titala Cmoj GoIi па sveukџ­ рпоm napгetku 05tvзreпот

u Integracionom procesu. kao I па оtvarзпјџ pogiavlja 1Ј. То је, kako је islakla, јаsзп ро­ kaz.atelj da pregovoIi парге­ duju па 05nOVU 05tvarenlh rezu1tata. Опа је poruffia da te EU па5tavlti da podrtava Cmu Goru па пјепот рџьЈ ргета ёlап-

5tvu u ЕЦ nag1aSavajucl da је konstruktlvno I aktIvno angaZovanje svlh aktera рrocesз pregovora od ogromnog znа­ taja za dalji napredak drtave ргета

EU.

R.P,

ISТRAZIvAN]E CENТRA ZA DEМOКRAn]U 1 L]UDSКA PRAVA

Dukanovic i DPS najpopularniji Demokratska partija sodjalista ima podrSku 41.5 od510 gradama. а пјеп lider Мi10 Dukanovit паЈЬоlје Је 00јепјеПI роlltiеаг u Стој GoIi. sa prosjeёnom осјепоm 2,73. rezultat је istratlvanja јаvnog mnјenја, koJe jesproveoCentar za demokratiju Iljudska ргаvз (СЕОЕМ). Кad је rljeё о polltltkim рат­

Dukanovicu kLjucevi Asusiona

DrlJevlt је infоnnisaо predstavnike Evropske kDmisi}e da јеџ toku izradanovog Prograта prlstupanja Cme Gore EU za per10d 2019-2020. koji се Стој Gori obezbijediti. јзsпе 5mјетјсе u zakonodavnom, strateg1jskom i u шјelџЈаёanја administrativnih kapadteta. ~ PosveCenl 5то odgovorпот рlan1ranјџ I definisanju realnih rokDva za ispunjenje п ајvafлliih aktiVn05ti u narednom periodu. NaSa јзsпа патјега је, takode, da nastavlmo da ј аеато poziciju koјџ Iтато u reglonu. kao i da dijelimo iskustvo i znanја koје 5mо 5tekli kao prva driava koja pregovaгa ро novom prlstupu", zak1jutio је g1avnl

tljama, п зkоп DPS-a, najvepodrnku Iта Demokratska Cma Gora (20,7 odsto), dok је пјеп predsjednlk АЈеЬа ВeCic ujedno drugl пајЬоlје оојепје­ nJ politieaт u zemljl, 5 prosjeeпот осјепоm 2.53.

Demokratski front Iта ро­ {;u

CЫkU 10,1 odsto gгadana. nakoп

kojeg sUjedl Socijalisti&a па­ rodna partiJa (SNP) - 6,8 odsto.

Socljaldemokrate Ivana Brajovtta Imaju POdrSkU Се-

Рntlјсеn. асј еп. ZI

politi&.rr

п.

Ik.li

оо

I do 5

----;~~~:::::~~==:::;=Г-'".

--

-----' -_. . : . . ..

-'..

---_ --II111111111I _

.-: '

"

' , ".' ....

'оо

,ОО

__

Џ'

- - -

tiIi odsto ispitanika, а Socijaldemokratska partija 3,5 odsto.

URA lта podrSkuod 2,8odsto, 80Snјаtkз stгanka 3.2, dok Demos Мiodгaga LeЮСа јта podrSku оо 2,6 odsto ispitanlka grзdanа. Praw Cmu Goru мarka MllaCit:a, ргета rezultatima istrativanja СЕОЕМ-а, podriava U odsto ispltanlka.

' '-

Sto se tire prosletne octepolititara, па tretem mЈе­ stu naSaо se mlnistar prosvjete Damir ~hovtc (2.39), dok 5е па tetvrtom mje5tu па­ Sao рсеIПilег DШko Markovic(2.37). Peti па llsti naјЬоlје OOjenjenlh polititara Је predsjednik parlamenta lvan Bra)ovit (221).

R.P. ле

l'

11

4

POLITIKA

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ U SKUPŠTINI CRNE GORE

GLAVNI SPECIJALNI TUŽILAC BIO JE IKONA DIJELA OPOZICIJE KADA JE HAPSIO ČLANOVE DPS-A

P

redsjednik Vlade Duško Marković ocijenio je juče da nema nikakve sličnosti između svojevremene odluke Mila Đukanovića da dâ izjavu u Tužilaštvu i sadašnje odlukeNebojše Medojevića da se ne odazove pozivu specijalnog tužioca.

“Opozicija je pravila ikonu od glavnog specijalnog tužioca kada je on nalagao pritvaranje članova DPS-a”, kazao je Marković na premijerskom satu.

Na pitanje poslanika Miodraga Lekića da prokomentariše navodno postojanje dvostrukih standarda kada su u pitanju Đukanović i Medojević zbog javnih izjava koje su davali, Marković je ocijenio da ne mogu biti stavljeni u istu ravan izjava predsjednika Đukanovića iz 2013. da iza ubistva Duška Jovanovića stoje određeni krugovi u Beogradu, bliski predsjedniku nekadašnje SRJ Vojislavu Koštunici, i tvrdnje Nebojše Medojevića na račun glavnog specijalnog tužioca

Milivoja Katnića. „Predsjednik Đukanović se odazvao pozivu Tužilaštva i otišao tamo. A Medojević neće da ode tamo i potvrdi ono što je rekao za čovjeka. Gdje tu ima sličnosti? Nema sličnosti.

Predsjednik je otišao u Tužilaštvo, ovaj neće da ode da kaže ono što je rekao javno i optužio ne samo Milivoja Katnića, kao građanina, nego Milivoja Katnića kao specijalnog tužioca. To nije samo optužba nesuvisla njega kao građanina nego državne institucije Crne Gore, odnosno države. Ako kažete za nekoga da je silovatelj osobe na teritoriji druge države, a ta država kaže da tamo nije bilo te osobe nikada nit se pojavlji-

vala nit je živjela – šta je to nego laž i podvala i kleveta. I za to se mora odgovarati“, rekao je predsjednik Vlade.

Premijer Duško Marković je podsjetio da je dio opozicije hvalio glavnog specijalnog tužioca kada je on nalagao pritvaranja članova Demokratske partije socijalista. „Pa ne može biti da je specijalni tužilac odličan i najbolji na kugli zemaljskoj kada hapsi ljude iz DPS-a. Ovdje ste ga veličali, ovdje ste zbog toga tražili

Govorili su da je Viši sud postupao nezakonito, vidjeli ste da je Ustavni sud rekao da nije. Govorili su da je Apelacioni sud donio nezakonitu odluku, Ustavni sud je potvrdio da je odluka Apelacionog suda zakonita

da Specijalno tužilaštvo preuzme djela iz oblasti izbornog zakonodavstva jer je on bio za vas ikona. A kada zakon zakuca na vaša vrata – e onda ne valja ni tužilac, ne valja ni zakon, ne valja ni sistem. Ne može tako poslaniče Lekiću“, rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Na ocjene poslanika Lekića, koji je rekao da je njegov stav i stav „demokratske javnosti“ da je predsjednik Vlade nedavno „opskurno napadnut iz sredine oko [predsjednika] Đukanovića“ i da premijer treba da izabere hoće li biti „sivi činovnik ili čovjek reformi“, predsjednik Marković je rekao da se nije u šezdesetoj godini prihvatio premijerske dužnosti da bi dokazivao sposobnost svog liderstva. „Nego kao odgovoran čovjek da napravimo nešto na temelju naše politike, da naš rezultat bude makar dva posto bolji

Marković

od onog prethodnog rezultata.

I zbog toga mi govorimo danas o našim rezultatima u ove dvije godine. Pa me onda kritikuju: ‘zbog čega vi govorite o vašim rezultatima?’ Pa o čijim to rezultatima da govorim? Jesam li ja dobio mandat i zadatak da ova vlada napravi rezultat? Od svoje partije i od mojih koalicionih partnera. Dakle, ja s tim nemam problem. Ni sa kolumnama, ni sa kritičnim pristupom, ni sa analizama. Kažem ono što mislim i uradim ono što sam obećao! To je moj princip, sviđalo se to nekome ili ne. Šta god ko mislio o tome. A mislim da ste se u to uvjerili ako hoćete biti realni“, rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Odgovarajući na unapri-

politika Foto: SasaMatic

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

jed postavljeno pitanje o tome ima li novih saznanja o ubistvu glavnog urednika dnevnog lista „Dan“ Duška Jovanovića, premijer Marković je podsjetio da je slučaj zadobio sudsko razrješenje u kojem je jedno lice procesuirano i osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od 19 godina. „Na tome se nije stalo, već se u policiji i dalje preduzimaju radnje u cilju pribavljanja saznanja, identifikacije i pronalaska ostalih izvršilaca i mogućih nalogodavaca tog krivičnog djela. Takođe se ne libim ni da Vam saopštim da ja lično, pošto je to bilo jedno od Vaših široko postavljenih interesovanja, nemam nikakva nova saznanja o tom kriminalnom događaju. Da ih, poslaniče Lekiću,

DF: Mala, ali važna pobjeda

Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić ocijenio je da odluka Ustavnog suda predstavlja malu, ali važnu pobjedu za taj politički savez i građane, jer su dokazali da se otporom može doći do rješenja koja su u interesu svih.

Prema njegovim riječima, Ustavni sud je donio odluku kojom je potvrdio načelo za koje se zalagao DF od svog osnivanja, “da se isplati boriti protiv režima i da ne treba nikada pristati na neku protivustavnu i protivzakonsku odluku”.

On je kazao da u crnogorskom pravosuđu ne postoje slobodni

ljudi, već izvršioci tuđih naredbi i da zarobljene institucije treba osloboditi. Poslanik DF-a Milan Knežević, kazao je da je ovo mala, ali značajna pobjeda, zbog činjenice da je taj politički savez sve vrijeme bio u pravu.

“Viši i Apelacioni sud su brutalno pogazili Ustav i zakone ove države. Bez obzira na sve političke razlike, moram da primijetim da je predsjednik Skupštine Ivan Brajović ulagao velike napore da dođe do dijaloga, da parlament ne bude pogažen i da autoritet poslanika bude na nivou ustavnih određenja iz 2007. godine”, zaključio je Knežević.

5

nekim slučajem imam, budite uvjereni da bi državni organi bili obaviješteni istog časa“, rekao je premijer.

Nakon premijerskog sata, Marković je odgovarao i na pitanja novinara.

“Odluka Ustavnog suda kada su u pitanju poslanici Milan Knežević i Nebojša Medojević potvrđuje zakonitost rada Višeg i Apelacionog suda i zakonitost njihovih odluka, kazao je Marković, dodajući da su pali u vodu stavovi Demokratskog fronta i njihovih advokata o nezakonitosti odluke.

Prema njegovim riječima, odluka Ustavnog suda potvrdila je da su institucije kredibilne, sposobne, autonomne i spremne da izvršavaju zakone.

Ustavni sud je juče pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti odredbi Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kojom je propisana i mogućnost zatvaranja svjedoka koji odbija da svjedoči i naložio da se bez odlaganja obustave prinudne mjere zatvaranja Nebojše Medojevića i Milana Kneževića.

“Vidjećemo kako će se taj postupak završiti. Odluka potvrđuje da su institucije kredibilne, sposobne, autonomne i spremne da izvršavaju zakone”, rekao je Marković novinarima.

Na pitanje o eventualnoj odgovornosti ukoliko se neko zakonsko rješenje proglasi neustavnim, premjer je rekao da tu odgovornosti nema, te da je to pravo pojedinaca i subjekata u društvu da pokreću postupke ustavnosti.

“To je samo politički PR, da opravdaju svoje političke gluposti. Govorili su da je Viši sud postupao nezakonito, vidjeli ste da je Ustavni sud rekao da nije. Govorili su da je Apelacio-

ni sud donio nezakonitu odluku, Ustavni sud je potvrdio da je odluka Apelacionog suda zakonita. Da je specijalni tužilac postupao u skladu sa ovlašćenjima ZKP-a, odnosno člana 119 - dakle zakonito”, rekao je Marković, dodajući da je istovremeno Ustavni sud uvažio zahtjeve podnosilaca ustavne žalbe da pokrene postupak ocjene ustavnosti toga člana.

“Ko kaže da će biti neustavan? Možda hoće možda neće. Dakle, ovdje sudovi u Crnoj Gori rade svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom i ja sam ponosan na tu činjenicu jer nijedna odluka u postupku poslanika Medojevića nije pravno obesnažena”, rekao je Marković.

Kako je naglasio, ovo je istovremeno poruka da se u Crnoj Gori ne mogu optuživati ljudi na način na koji to radi Medojević.

“Ne može se reći za bilo kojeg građanina ili za bilo kojeg funkcionera da je silovatelj, a da za to ne ponudite dokaze. Zamislite kad bismo kreirali takav ambijent u zemlji. Sjutra bi u toj situaciji mogao da se nađe neko od vas ili iz vaših porodica. Ne može toga biti i neće toga biti.

Dakle, danas slavi pravo i zakonitost u Crnoj Gori, a ne nasilje i neodgovornost iza kojeg stoji DF”, rekao je predsjednik. A.N.

bodna Crna Gora”, rekao je Radulović.

Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je da je njihov jedini cilj da Vlada podnese ostavku, dok je njegov partijski kolega Janko Vučinić po-

ručio da samo jedinstvo “ruši režim”.

Okupljanja pristalica DFa su organizovana u drugim gradovima Crne Gore, i to u Budvi, Murinu, Nikšiću, Beranama, Pljevljima.

A.N.

Pa ne može biti da je specijalni tužilac odličan i najbolji na kugli zemaljskoj kada hapsi ljude iz DPS-a. Ovdje ste ga veličali, ovdje ste zbog toga tražili da Specijalno tužilaštvo preuzme djela iz oblasti izbornog zakonodavstva jer je on bio za vas ikona

Demokratski front PoZVao oPoZiCiJU

Samo zajedno možemo srušiti vlast Demokratski front je na sinoćnjem protestu ispred Skupštine, na kojem se okupilo par stotina ljudi, pozvao opoziciju da se zajedno okupe i da dogovore dalje korake, kako bi na vaninstitucionalan način oborili Vladu, formirali novu i pripremili uslove za održavanje fer i slobodnih izbora.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić kazao je da ne postoje slobodne sudije, profesionalno tužilaštvo...

“Postoji režim, par ljudi koji ga vodi, ali mnoge sluge koje ga služe spremne su da urade sve što od njih traže”, rekao

je Mandić.

Kako je rekao, DF može da uradi mnogo.

“Naše kolege iz Ujedinjene Crne Gore i SNP-a, koje su svake večeri sa nama, mogu značajno da nam pomognu, kao i naši prijatelji iz nevladinog sektora. Ali smo večeras očekivali da nam se pridruže kolege iz ostalih opozcionih stranaka. Poslaćemo im poziv da zajedno nastavimo ovim putem”, rekao je Mandić, dodajući da im je za to potrebna i snaga i ostalih opozicionih stranaka.

“Spremni smo da idemo naprijed, nikoga nećemo iz-

dati, radićemo sa svakim ko želi dobro Crnoj Gori”, rekao je Mandić.

Poslanik DF-a Branko Radulović poručio je niko nema pravo da ćuti.

“Naš cilj je velik, a to je slo-

б

. - USD: 1.1З460

е ::;~

'." ;~I "'!

•

CEТVATДK. 13. 12.2018.

@dnovine

~

GBP: 0.90135 ЈРУ: 128.670

AU =1,244.4S

~ C ~~:; ;~;: ~

Protlte nos по twitteru

ONEVNEnovine

EKONOMIJA

RSD: 118.333 _

HRK:

А& =14.б9

7.З8950

•••

NURКOVIC NA КОNFERБNСЏI ZA МEDЏE

Dokumentociju zo vodu i struju по outoputu donijeti sto prije Radovl kojl se tib.l параЈа­ njastruje, vodosnabdijevanja

i реще Smokovac, gdje се га ­ dlt1 ptistupnl put, kako se 15postavll0, nljesu ugovorenl.

Stoga, Inslst1rall smo da se u najkraeem roku krene sa izгa·

dom proJektne dokumentadIе. kazзо је јиСе ministarsaoЬгаtзЈа I pomorstva Osman Nurkovit, govoгeC:I о IzgradПll auto-puta вar - Воlјаге. Оп је, па radnom dorulku sa novinarima, геkзо da Је V1ada u finalnim pregovoпта za

potpisivanje aneksa

ugovora sa Izvodaёem radova pt10rltetne dlonJce auto-puta 8ar - ВоlЈаге kOjl se tltu па­ knadnih radova.

"Neospomo

је

da

се

dotl

do kaSnјепlа. Nadam se da се vrtjednost гadova Ы"

u оы­

ru onih deset odsto predvidenlh ugovorom. pod stavkom nepredvldenl i neugovoren1 radovi~ naveo te Nurkovit, dodajuti da su stvami troSkovl 80 millопа eurn. а пе 130 тl­ lIona kako se u javnosti Culo, odnosno 65 do 70 miliona eura kako su pokazale anallze.

Ministar је, govorec! о Montenegro Airtinesu (МА), Istakao da V1ada mora da donese najbolju od1uku za budutnost te kompanije.

1mamoopdjuda Vladasa-

Moksimovic

mandat Zeljke RadakKukavicic ~oyj

niщ pr1vatizuje, il1 uvede ste-

ёаЈ

u мл kojl Ы шtaо drfaw,!to Ы bl!o~teta I treba ulо­ fJt:I naporda ta kompanljaopstanе~ rekao је Nurkovic u Vil1 Gorica.

Na pltanje поvinага, тl­ nlstar је OOgovor1o da пета рredzan podatзk koliko Је drfava pomog.la nadonalnu avio-kompanlju u ОУОЈ gOO1nl. ·Pomogl.lsmopoprogramu iz 2Ои. god!ne, а greSka je!to оп пlје realizovan па kvalltetan natln tзdз, jer Ы se mnogl оо problema еllminisаП·, rekзо Је Nurkovit оп је kazзо I da Ы davanje aerodroma Crne Gore па konceslju Ыо пајЬоlјl proJekat u poslJednje I narednih deset godina.

"Nadamsedaeemovrlo brzo па Vladi uswliti koncesionI akt. da se nakoп Nove godine obaviti poziу za ргеtkvз­ lifikadju, а опе koji se kValifI.kuJu Сето pozvati da dostave tendersku dokumentadj u, te da Сето do ljeta, eventualno septembгa. potpisat:l ugovor о konceslj!~ kзzaо је NurkovIt Mlnlstar se, u obraCanju novinartma, osvrnuo I па aktlvnost:l u pamorstvu, drumskoт I Zeljeznltkom saobгa­ t.aju. О.Ј.

re

ЮZIC!JU UMON1ENEGROВERZI

,

MAKSIMOVIC PRELAZI UHIPOTEKARNU BANKU DUioiodl~nji

direktor

Montenegr oberze Go lko M altsimovit prelazl па ра­ zldlu d1rektora finansilsldh b'tiSta u HipotekamoJ banсј, nakon.tto је

podnio ostav-

ku na dosada!nju funkdju. оо Је saшо kratko геоо da Је ostavku na тЈesto ({Ј­ rektora Montenegroberze

podnio iz ийtЊ razlop. Мaks1movic Је na 6elo ove

instltuctJe doSao nakoп вра­ lanlа <МЈе anogorslce ber%е, u aprtlu 201l. aod1ne. pre-

та "",,"pnJm lzv1eStallma.

od oko 2,4 mШопа eura, а najveCl dlo апill su flnansiJsk1 рlзsmani u оЬУeznlсе.

Aktueml akcionari Моп ­ tenegroberze su: otvoreni investldonl Соnd Atlas Mont kojl kontrol1Se oko 33,5 00sto akdJa, Borsa Istanbul 01<024,4 odsto, CG brokerdiler oko 17.з odsto, Atlas gruра oko 6,2 odsto, Atlas banka 5,8 odsto, te Cmogorska komerciJalna banм 4,9 odsto.

Portal Analitika

га NТO.

Izvr~ni odЬог Је, kako Је saop~teno u NTO, dao smJemice da fokus u naгed­ гюm periodu Ьuclе па тје­ rama i aktivnostima koje se odrюsе па razvoj proizvoda, гealizaciju proqrama POCIsticajnih тјега sa akcentom па pгed i postsezonu, UMpгe<fenju sistema za razvoj i promOCiju turizma па nac!onalnom nivou, online рro­ mociju i diqi1alizaciju, kao i edukaciJu u svim seqmentiта.

R.e.

Ш~ТIСА ВАУ МА SA]МU MEКREТNIMA U ~ANGA]U

KINEZE UPOZNALI SA PONUDOM Ponuda LUStire 8ау, пајvel::eg rezidencljalnog projekta sa sз­ drfajlma razlitlte пarпјепе u ји­ golstoёnoj Evropi, рredstзvlјепа је na sajmu nekretnlna Luxury PropertyShowcase u ~ngaju.

VISe оо 10.000 posJetilaca trodnevnogsaJma u Кiпl, kakoјеsз­ o~teno Iz kompanlје, lтаl0 је prlllku da se upozna sa investldonim projektima iz гamlh krnjevasvljeta, а predstavnid LuSt:Iсе Deve!opment odriall su I prezentadju zalnteresavanlm lnvestitorlma I kupcima nekretnlna Iz Кiпе.

ј

beгza Је па kraju septembra Iтаl а neto kapital u Iznosu

Diгektorica Nacionalne turlstilke orqanizaClje (NТD) !etJka Radak-Kukavil:lt: ponovo је izabrana па tu funkciju па реГIОО оо naгed­ ne letiri qOOine, OOluleno је па sjednici Izv~noq ооЬо­

Nastupu Wtice Вау па sзј­ mu Luxury Property Showcase

prefuOOila је prezentadja tokom Juwal Property Foruma I Agent Summita. ·Ко п сер! novog turlstitkog gПldз izazvao је veliku medljsku pafnju, ра su zabiljefene оЬјаУе о Crnoj Gorl ј LuStld 8ау kineske аеепсјје Chinanews.com, сы аa Сепn-e News iTencentNews: kз­ ZalI su iz LuSt.ice Developmenl lz te kompanlje su dodall da narOClto !nteresovanje u Кiпl IzзzјУа program ekonomskog drtavljanstva, kojl Ы иеЬаl0 da pOCnе da se prlmjenjuje оо ро­ tetka naredne еodlпе.

R.E.

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

Naziv TECG PREN ZETP BUDR

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

1,6499 0,8000 0,6700 6,7500

130 10.561 3.000 48

214,4900 8.448,8000 2.010,0000 324,0000

3,31 2,56 2,13 1,95

Naziv BUDR ZETP PREN TECG

gubitnici

CijeNa 6,7500 0,6700 0,8000 1,6499

KoličiNa 48 3.000 10.561 130

premijer O ULAGANjimA U SjeVer

n

On je, na premijerskom satu, naveo da je tim projektom izgrađena bazna stanica, 4,6 kilometara staza, parking za posjetioce i šestosjedna žičara.

“To je tek prva etapa razvoja, jer planiramo nabavku sistema za izgradnju još jedne žičare koja će se povezati sa skijalištem Kolašin 1450. Time će se stvoriti potencijal od 45 kilometara skijaških staza što Bjelasicu stavlja u rang velikih zimskih centara u regionu”, odgovorio je Marković na pitanje poslanika DPS-a Danijela Živkovića o ukupnim ulaganjima u sjeverni region od početka mandata 41. vlade.

Premijer je rekao i da su nedavno potpisani novi ugovori o

dugoročnom zakupu na osnovu kojih će se na lokalitetu Kolašin 1600 i na lokaciji nekadašnjeg vojnog odmarališta na Žabljaku graditi hotelski kapaciteti visoke kategorije.

■ Bar-Boljare Podsticaj naporima Vlade, kako je kazao, daje i izgradnja prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, koja će sa Mateševom, kao prvim odredištem, povezati sjever sa centralnim i južnim regionom. On je naveo i da će ulaganje u auto-put naredne godine premašiti 500 miliona eura.

“Kvalitetni vodeni, magistralni i regionalni putevi važan su preduslov za bolji život građana, zato smo posebnu pažnju posvetili saobraćajnicama, kako bi se do sjevera dolazilo brže, lakše, bezbjednije, a dnevno kretanje stanovništva bilo efikasnije”, ukazao je Marković, dodajući da je Direkcija za saobraćaj u prethodne dvi-

Puna afirmacija manjina Predstavnik Kluba poslanika manjinskih partija Genci Nimanbegu pitao je Markovića šta je njegov kabinet u protekle dvije godine preduzeo na polju unapređenja prava manjinsklh naroda i manjinskih nacionalnih zajednica.

“Vlada se dosljedno zalaže za punu afirmaciju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih naci-

onalnih zajednica i institucije države ostaće garant punog uživanja manjinskih prava utvrđenih Ustavom i zakonima. Unapređenjem zakonskih rješenja u saradnji sa parlamentom, posvećeno radimo na kontinuiranom poboljšanju uslova za dostojanstven život i rad manjinskih zajednica”, odgovorio je Marković.

obim u € 324,0000 2.010,0000 8.448,8000 214,4900

PromjeNa 1,95 2,13 2,56 3,31

Marković na premijerskom satu

Kolašin 1600 spremno će dočeKati sKijaše ovo skijalište Kolašin 1600, nakon uloženih 13,5 miliona eura, spremno će dočekati skijaše ove sezone, kazao je juče predsjednik vlade Duško marković.

7

ekonomija

Fondu za obeštećenje 1.600 rješenja Premijer je, na pitanje nezavisnog poslanika aleksandra Damjanovića, odgovorio da je Fondu za obeštećenje je, od početka primjene Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava 2004. godine, dostavljeno 1.600 konačnih rješenja, u ukupnoj vrijednosti od oko 226 miliona. U tom periodu je, kako je dodao, isplaćeno

više od 36 miliona.

“Ukupan iznos za koji je trajno umanjena obaveza Fonda za obeštećenje iznosi oko 141 milion, a ukupan dug prema bivšim vlasnicima po konačnim rješenjima koja su dostavljena Fondu 30. novembra je 85 miliona eura”, naveo je Marković.

Na pitanje poslanika SD-a bo-

risa mugoše, o tome koji su konkretni rezultati Vladine politike u segmentu srednjeg stručnog obrazovanja, rekao da je Vlada svjesna postojanja problema strukturne neusklađenosti na tržištu i prilično visokog obima zapošljavanja stranaca, nastavila reformu svih nivoa obrazovanja, s posebnim akcentom na srednje stručno obrazovanje.

je godine, kroz kapitalni budžet, u sjever uložila 31,6 miliona eura.

Ulaganja u taj dio zemlje, kako je kazao premijer, treba da privuče i program ekonomskog državljanstva.

“Uvjereni smo da će benefite tog programa građani sjevera osjetiti, s obzirom da je predviđeno da se naknada od 100.000 eura usmjerava u poseban fond za razvoj infrastrukture u tom dijelu zemlje”, naveo je Marković u parlamentu.

“Sjever decenijama karakterišu viša stopa nezaposlenosti, niži dohodak i niska stopa ekonomskog rasta. Referente analize pokazuju pomake po svim navedenim aspektima. Danas možemo gledati kako niču novi kilometri savremenih auto-puteva, pred nama su novi skijaški centri, škole, vrtići i rekonstruisane bolnice”, ukazao je Marković.

On je dodao da je razvoju sjevera značajno doprinio i Investiciono-razvojni fond (IRF) kroz investiranje od oko 70 miliona eura. To je, kako je naveo, generisalo 856 radnih mjesta.

Premijer je u odgovoru na Živkovićevo pitanje naveo šta se u posljednje dvije godine uradilo u sjevernim opštinama, kao i na šta je njegov kabinet trenutno fokusiran.

“Vlada je posebno posvećena

izgradnji ski-centara na Bjelasici, Žabljaku, Hajli u Rožajama, kao i valorizaciji Đalovića pećine u Bijelom Polju. U te projekte do 2020. godine će biti uloženo blizu 100 miliona eura”, ukazao je Marković.

Crna Gora, kako je naglasio, mora uspostaviti ravnomjeran i održiv razvoj na cijeloj teritoriji, a ulaganje u infrastrukturu prvi je korak i temelj ravnomjernog regionalnog razvoja.

“U narednom periodu očekuju nas nova zapošljavanja, jačanje konkurentnosti. Čeka nas zahtjevan put do dostizanja punog obima razvijenosti našeg sjevera, a istovremeno sa poslanicima i građanima dijelim uvjerenje da je to već danas izvjesna budućnost sjevernih opština i svakog drugog predjela Crne Gore”, zaključio je Marković.

D.J.

■ Kapitalni Budžet Komentarišući ovogodišnji kapitalni budžet, premijer je rekao da će od ukupnih 320 miliona, 220 biti opredijeljeno za nastavak radova auto-puta, a ostatak od 100 miliona za opštine, od čega 70 odsto za one na sjeveru.

8

POLITIKA

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

PREDLOG EKONOMSKIH REFORMI

Rast BDP-a 2,5 odsto 1,65 milijardi investicija

Stopa rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) od 2019. do 2021. u prosjeku će iznositi 2,5 odsto, stoji u Programu ekonomskih reformi (PER) za ovaj period čiji je nacrt na javnoj raspravi do 31. decembra.

Kako se navodi u Vladinom dokumentu, umjereniji realni rast na srednji rok posljedica je visoke osnove bruto investicija iz prethodnih godina.

Prosječan udio bruto investicija u osnovna sredstva u periodu 2010-2015, kako se podsjeća u tekstu novog PER-a, bio je na nivou od oko 20 odsto BDP-a ili oko 675 miliona eura. „U periodu od 2018. do 2021. godine bruto investicije dostigle su prosječnu vrijednost od oko 33 odsto BDPa ili oko 1,65 milijardi eura.

Ograničenja u pogledu nedostatka domaće štednje potrebne za investiranje i fiskalna konsolidacija, nadomještena su povećanim zaduživanjem ili finansiranjem iz inostranih izvora“, dodaje se.

U dokumentu su date dvije verzije mogućeg rasta crnogorske privrede u naredne tri godine. Prema takozvanom osnovnom scenariju, godišnja stopa realnog ekonomskog rasta biće 2,8 odsto u 2019, 2,3 odsto u 2020. i 2,4 odsto u 2021. godini. Kada je u pitanju scenario nižeg rasta, prosječna godišnja stopa u periodu od naredne do 2021. godine iznosi 1,73 odsto. „Model rasta ekonomije ostaje pod snažnim uticajem investicionog ciklusa, koji će imati dominaciju nad ekonomskim tokovima.

Na kretanje ekonomske aktivnosti uticaće i mjere konsolidacije javnih finansija, kao i optimizacije državne

uprave. Vrijednosti investicija i uvoza su na rekordno visokom nivou, a osnovni scenario ima za pretpostavku da će se investicije zadržati na tom nivou, ali neće dalje značajnije rasti s obzirom na limitirane mogućnosti države za dalje zaduživanje i nisku raspoloživost domaće štednje za te namjene“, potcrtava se u makroekonomskoj projekciji.

Dalje se navodi kako je osnovni cilj fiskalne politike „očuvanje održivosti javnih finansija, što uz strukturne reforme i povoljan investicioni ambijent treba da garantuje intenziviranje rasta ekonomije“. „Shodno mjerama fiskalne konsolidacije, osnovni scenario predviđa ostvarenje deficita javnih finansija od 2,2 odsto u 2019. i prelazak u zonu suficita u 2020. godini od 0,9 odsto BDP-a.

Istovremeno, od 2019. predviđen je silazni trend javnog duga sa projektovanih 70 odsto u 2018, na 67 odsto BDP-a u 2019. godini, 64,6 odsto u 2020. i 60,4 odsto BDP-a u 2021. godini“, dodaje se u PER-u.

Takođe se navodi da će se javni dug u ovoj godini povećavati na 66,5 odsto „čemu će doprinijeti i završetak radova na izgradnji prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare“.

Nacrt Programa ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2019 - 2021. godina Vlada je pripremila „kao doprinos snažnoj posvećenosti ispunjavanju prioriteta koji se odnose na ekonomski dijalog sa Evropskom komisijom i članicama Evropske unije“. Trenutno je predmet javne rasprave, a istim povodom biće održan i okrugli sto 24. decembra u Ministarstvu finansija.

K.J.

MAKROEKONOMSKA PROJEKCIJA BDP A Nominalni (mil. €) Nominalni rast (%) Realni rast (%) Inflacija (prosjek, %)

2018 4.604,5 7,1 4,1 2,9

2019 4.788,6 4,0 2,8 1,8

2020 4.956,8 3,5 2,3 1,8

2021 5.138,3 3,7 2,4 1,9

AMCHAM PANELOM SA PET MINISTARA NAJAVILA NOVE CILJEVE

U FOKUSU INVESTICIJE I PODRŠKA PRIVREDI

Put ka ekonomskom prosperitetu je težak, ali Crna Gora njime ide i zajedno ćemo učiniti da u tome uspije, kazala je nova ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing-Rajnke.

Ona je na sinoćnoj gala večeri Američke privredne komore (AmCham) izazila posebno zadovoljstvo što se prvi put obraća izuzetno uspješnoj poslovnoj zajednici i potcrtala da će mandat iskoristiti za stvaranje novih mogućnosti i poslovnih partnerstava. Kao strateški partner obje vlade, prema njenim riječima, AmCham tu igra važnu ulogu. „Fokusirani smo na tri segmenta: širenje investicija, transparentnost poslovanja, te podrška privrednicima.

Predsjednik Donald Tramp je u oktobru usvojio akt kojim je definisan budžet od 60 milijardi dolara za podršku i podsticaj različitih prireda.

Zahvaljujći članstvu u NATOu, američke kompanije već se interesuju za ulaganja u obnovljive izvore energije, telekomunikacije, turizam i infrastrukturu. Crna Gora ima svijetlu budućnost“, zaključila je ambasadorka SAD.

■ ZNAČAJ Događaj povodom programa Partnerstvo za bolje poslovno okruženje AmChama otvorila je predsjednica tog poslovnog udruženja, Katarina Bulatović. „Blagovremeno uključivanje biznis zajednice u oblikovanje poslovnog ambijenta je od presudne važnosti i AmCham sa predstavnicima državne uprave definiše izazove i nudi rješenja za eliminaciju biznis barijera. U prethodnom Izvještaju o poslov-

nom ambijentu ocijenjeno je da je stepen sive ekonomije na zabrinjavajućem nivou, da je potrebna veća koordinacija nadležnih i efikasnije suzbijanje nelegalnog poslovanja. Izazovi na tržištu rada su neadekvatno zakonodavstvo, visoke stope poreza i doprinosa i nedostatak kvalifikovane radne snage, ali i potreba za većom transparentnošću u donošenju propisa.

Naredni izvještaj objavićemo početkom iduće godine“, dodala je Bulatović.

Ona je istakla da će strateške oblasti AmCham-a biti digitalna transformacija, suzbijanje sive ekonomije, te unapređenje radnog zakonodavstva i tržišta rada.

■ PANEL Na panelu, koji je vodio izvršni direktor AmCham-a, Marko Miročević, pet ministara je iznijelo informacije i stavove o ovim i drugim temama. „Zakon o javno-privatnom partnerstvu je dobra osnova za dalje investicije, infrastrukturna ulaganja i poboljšanje ambijenta u oblastima od javnog interesa“, izjavio je ministar finansija, Darko Radunović, te najavio da će se dokument već do kraja godine naći pred Vladom.

O digitalnom poslovanju govorila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić, koja je izrazila zadovoljstvo stanjem u oblasti elektronskih kao „rezultatom zajedničkog rada odgovornih partnera, renomiranih međunarodnih telekomunikacionih korporacija i Vlade, koja je zakonski i regulatorni okvir uskladila sa evropskim i kreirala poslovni ambijent koji je transparentan i nediskriminatoran“.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović istakao je kontinuiranu saradnju sa AmCham-om, ali i ostalim stranim komorama u Crnoj Gori. Takođe je podsjetio na izuzetne dosadašnje rezultate zabilježene ove godine u turizmu, koji čini 23 odsto BDP-a a crnogorsku ekonomiju visokozavisnom od te grane, te najavio da taj iznos može raći na tridesetak odsto. Komentarišući zakonsku regulativu koja se odnosi na vozila na elektronski pogon, naveo je da ona nije u skladu sa težnjom države da se što više približi ekološkim standardima zapada, pa i dijela regiona, te da će se naredne godine više raditi na toj temi.

■ ZAHVALNICE Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić pohvalio se rezultatima koje je donijela upotreba novog informacionog sistema, a za izmjene u zakonskoj regulativi radnih i PIO prava najavio da će biti predmet odlučivanja na sjednici Vlade do kraja trećeg kvartala 2019. godine.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović govorio je o aktuelnom stanju zdravstva, posebno u dijelu za koji su vezani napori članova AmCham – liječenje malignih bolesti i listu ljekova dostupnih crnogorskim građanima.

Tokom večeri uručene su zahvalnice predsjednici Komiteta za radne odnose i predsjedniku Komiteta za zdravlje Dragani Stojković iz Crnogorskog telekoma, te Milošu Raičeviću iz kompanije Hoffmann-La Roche za poseban doprinos razvoju programa „Partnerstvo za bolje oktruženje“.

K.J.

USKORO IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

Izuzetno istoriografsko štivo kojim je prvi put na jednom mjestu obuhvaćena istorija crnogorske državnosti od IX do XX vijeka, kao i sve crnogorske vladarske porodice od 990. do 1918. godine

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

10

hronika

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

kontRola optužnice pRotiv kRiminalne gRupe beZ javnosti

Naknadno se sjetili da je optuženi bio maloljetan?

U Višem sudu u Podgorici juče je predsjednik vanpretresnog vijeća sudija Boris Savić zatvorio za javnost ročište za kontrolu optužnice protiv članova tri kriminalne organizacije koje SDT tereti za najteža krivična djela, jer je jedan od okrivljenih, Ž.R. bio maloljetan u vrijeme izvršenja krivičnog djela. Ž.R. je inače sin Nikšićanina Ranka Radulovića koji se ovom optužnicom tereti da šef jedne od tri kriminalne organizacije koje su planirale izvršenje mnogih likvidacija, švercovali drogu, činili razbojništva.

Savić je pojasnio da je Ž.R. bio maloljetan kada je izvštio krivično djelo za koje se tereti te da zbog toga javnsot mora da bude isključena. Zanimljivo je da taj isti sud ali i specijalno tužilaštvo nijesu baš vodili računa da li je Ž.R. maloljetnik kada su ga saslušavali i kada mu je određen pritovor. To je juče ukazao i njegov advokat

Raduloviću potreban slušni aparat?

Na početku suđenja jedan od advokata optuženog Ranka Radulovića pokušao je da mu dostavi predmet za koji se ispostavilo da se radi o specijalnoj slušalici.

Sudija Savić je to primijetio i opomenuo advokate da je to nedozvoljeno i da on ne zna o čemu riječ, te da je zabranjeno da se na taj način dostavljaju predmeti optuženom. Advokat Miloš Vuksanović je kazao da je u pitanju slušni aparat koji je, navodno, neophodan njegovom branjeniku koji ima problema sa sluhom. Sudija Savić je kazao da to ne može da dozvoli, te da će ako je potrebno glasnije pričati kako bi ga optuženi čuo.

koji je kazao da je zakon prekršen jer ga u tužilaštvu nije saslušavao tužilac za maloljetnike, kako to nalaže zakon, a ni sudija za istrage koji mu je odredio pritvor nije bio sudija za maloljetnike kako je to propisano.

Juče je prema saznanjima Dnevnih novina prigovor na optužnicu dalo pet advokata koji su bili složna da je ista nepotpuna i nejasna.

Osim Radulovića koji je bio na čelu jedne od tri kriminalne organizacije koje su sarađivale između sebe, za vođe preostale dvije terete se albanski državljanin Erogen Brajović i Kotoranin Igor Vukotić.

U ovom postupku status svjedoka saradnika ima lice pod kodnim imenom Jadranko Jonski, koji je tokom istrage ispričao detalje pojedinih planova kriminalne organizacije, na čemu je uglavnom i temeljena optužnica.

Radulović je, kako se sumnja, planirao ubistvo glavnog

specijalnog tužioca Milivoja Katnića, njegovog sina i braće Vilotijević, dok je Vukotić navodno imao u planu izvršenje ubistava službenika bezbjednosnog sektora - Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Duška Koprivicu i njegovog sina. Optužnicom su obuhvaćeni i Zlat-

ko Matanović, Stefan Perović, Nikola Mandić, Stefan Radulović, Luka Radulović, Radoš Petrušić, Darko Vicković, Ratko Martinović, Radivoje Preradović, Nenad Lubura, Ivan Todorović, Miladin Dedović, Milovan Peruničić, Željko Matijašević.

Bo.B.

pRoces pRotiv pRedsjednika pZp-a i njegovoj gRupi

Rožaje: slobode lišeni s.dž, e.R. i F.dž.

Švercovali migrante Rožajci S.Dž. (38), E.R. (32) i F.Dž. (33) uhapšeni su jutros u akciji Aurora zbog sumnje da su od jula ove godine prokrijumčarili 19 migranata preko granice sa Srbijom, saopštila je Uprava policije.

U saopštenju Uprave policije navodi se da sumnjaju da su Rožajci krijumčarili migrante iz Somalije kako bi stigli do Austrije i Njemačke. Policija traga za još dvije osobe, a na teritoriji

Srbije u zajedničkoj akciji takođe su uhapšene tri osobe.

“Sumnja se da je kriminalna grupa iz Rožaja prevozila i obezbjeđivala migrantima privremeni smještaj, a kako bi ih prevezli preko granice koristili su alternativne putne pravce i planinske staze”, ističu u policiji.

Osumnjičeni će danas biti privedeni uz krivičnu prijavu u Specijalno državno tužilaštvo

OBRAZAC 9 Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore - Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka laboratorijskog inventara u sklopu (HEPMP projekta) za potrebe Medicinskog fakulteta. ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 eura.

Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1- 597/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 12.12.2018. godine. Lice za davanje informacija Tatjana Paunović, telefon 020 414 209, e-mail ptatjana@ac.me.

medo na opservaciju u klinički, suđenje odloženo

Početak suđenja kriminalnoj grupi koju SDT tereti za pranje novca, a na čijem je čelu prema optužnici jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević i biznismen iz BiH Momir Nikolić, opet je odložen u Višem sudu u Podgorici za 16. januar.

Razlog jučerašnjeg odlaganja je to što je prvooptuženi Medojević, zbog lošeg zdravstvenog stanja upućen iz ZIKS-a u Klinički centar radi detaljnog pregleda i opservacija, međutim, njegovo stanje se poboljšava tako da će ubrzo biti otpušten iz bolnice, što se i dogodilo tokom jučerašnjeg dana.

Kako je saopštila predsjednica vijeća, sutkinja Vesna Pean, sud je dan prije pretresa obaviješten od ZIKS-a da je stanje op-

tuženog Medojevića zbog štrajka glađu bilo loše, te je upućen u KC. Sutkinja Pean je saopštila da je Apelacioni sud rješenjem odbio zahtjev za izuzeće predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića i postupajućeg vijeća u ovom predmetu.

Pored Medojevića i Niko-

lića, na optuženičkoj klupi su i Dejan Vujisić, Željko Šćepanović, Iva Pavlović, Petar Drašković, Luka Radunović, Slavena Radunovića, Predraga Bulatovića, Vladislav Bulatović, Nikola Jovanović, Aleksandar Sekulić, Mladen Jovanović i Gordan Konatar.

Bo.B.

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

hronika

11

sdt donijelo naredbu o istrazi Protiv desetina Pravnih i Fizičkih lica

Utajili porez na štetu države u iznosu od blizu milion eura Specijalno državno tužilaštvo donijelo je naredbu za sprovođenje istrage protiv desetina pravnih i fizičkih lica za koje se sumnja da su utajili porez na štetu državnog budžeta u iznosu blizu milion eura, saznaju Dnevne novine. Naime, nakon izviđaja i ostalih istražnih radnji, Specijalno tužilaštvo je došlo do osnova sumnje da je desetina pravnih i fizičkih lica na organizovani način vršila utaju poreza i doprinosa u dužem vremenskom periodu.

Prema saznanjima DN oni su, navodno, prema ustaljenoj šemi koristeći poslovne

strukture svojih, ali i tuđih firmi izvlačili dobit stečenu poslovanjem preduzeća na osnovu fiktivno prikazanih poslovnih odnosa i fiktivno prikazanih troškova, koja se vlasnicima preduzeća vraćala u gotovini.

Ovo je samo nastavak opsežne akcije kodnog naziva “Vardar” koja je izvedena u septembru ove godine. Tada su po nalogu specijalnog tužioca službenici kriminalističke policije uhapsili devet osoba protiv kojih je u prethodnom periodu podnijeta krivična prijava tužilaštvu zbog osnovane sumnje da su

lider dF-a oPet u sPecijalnom tužilaštvu

Mandića saslušavaju zbog iznijetih optužbi Specijalno tužilaštvo pozvalo je na saslušanje jednog od lidera DF-a Andriju Mandića, zbog iznijetih tvrdnji u Skupštini o navodnoj povezanosti državnih struktura sa škaljarskim i kavačkim klanom. Naime, Specijalno tužilaštvo formiralo je predmet povodom izjave koju je Mandić 29.juna dao tokom skupštinskog zasijedanja.

Mandić je tada, između ostalog, kazao da je progon DF-a pokrivalica za svađu koju je vlast unijela među tim klanovima.

“I da budem potpuno otvoren, nemam ništa sa tim klanovima, oni su radili za DPS. Mi-

slite da je neka razlika između kavčana i škaljaraca? I jedni i drugi su 2006. godine podržali nezavisnu Crnu Goru, nijedan od njih nije član DF-a niti je podržavao moju politiku.

Vi ste te ljude zavadili, vi te ljude sada hapsite i samo sam rekao šta vi mislite ako nekog trenutka ti ljudi kažu, pošto nijesu ni malo naivni, a na Odboru za bezbjednost je šef ANB-a rekao da im finansije nijesu problem, umjesto ovoga što se međusobno istrebljuju, da se malo usmjere i na nekog drugog”, kazao je Mandić u Skupštini 29. juna.

N.P.

počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije u vezi krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, a sve u produženom trajanju.

Preduzimajući operativne i druge aktivnosti, a na osnovu prikupljene dokumentacije, došli su do sumnje da su Podgoričani Muamer Avodivić, Eldin Ramović, Mladen Đukić i Budvani Dejan

Radomirović i Drago Gavrilović, u svojstvu ovlašćenih lica i angažovanih posrednika za pravna lica “Ibograd” d.o.o, “DIL Commerce” d.o.o, “Benny P” doo, “AM Siga” d.o.o, “Bečići propertis” d.o.o. i “Zeta beton grup” d.o.o, počinili navedena krivična djela.

Oni su, kako se sumnja, ova krivična djela počinili tako što su, koristeći poslovne struk-

ture navedenih pravnih lica i drugih pravnih lica, izvlačili dobit stečenu poslovanjem preduzeća na osnovu fiktivno prikazanih poslovnih odnosa i fiktivno prikazanih troškova, koja se vlasnicima preduzeća vraćala u gotovini, čime su pričinila štetu državnom budžetu Crne Gore za iznos utajenog poreza u iznosu od 1.202.824 eura.

N.P.

akcija šetač

Uhapšeni zbog rasturanja droge

Policija traga za jankovićem

Podgoričanin N.D. (60) i državljanin Albanije V.D. (40) uhapšeni su danas u akciji Šetač zbog sumnje da su dilovali drogu na teritoriji glavnog grada. Kako je saopšteno iz Uprave policije, tragaju i za D.S. (38) takođe iz Podgorice. Uhapšeni će uz krivičnu prijavu biti privedeni nadležnom tužiocu, a prijavom biće obuhvaćen i treći osumnjičeni za kojim je raspisana potjernica. Iz UP su podsjetili da su do sada u akciji Šetač protiv osam lica podnijeli krivične prijave zbog dilovanja droge na teritoriji Crne Gore i švercom droge u regionu.

Pucao u druga zbog duga Podgorička policija intenzivno traga za Radovanom Jankovićem (38) koji je preksinoć oko 23 časa na parkingu ispred Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici pucao u noge Milu Vukmanoviću (36).

Tom prilikom Vukmanović je zadobio dvije prostrelne rane u predjelu potkoljenice.

Prema navodima Vukmanovića koji je preksinoć saslušan, njih dvojica su trebali da se nađu na parkingu Kliničkog centra u vezi izvjesnog duga. Tog dana su dogovorili vrijeme i mjesto gdje da se nađu. Dok je čekao u kolima

da se pojavi Janković, Vukmanović je u retrovizoru primijetio da mu prilazi osoba koja je imala kapuljaču na glavi. U pitanju je bio Janković koji je naglo otvorio suvozačeva vrata, a zatim ispalio par hitaca u pravcu Vukmanovićevih nogu, a zatim se udaljio u nepoznatom pravcu.

Zanimljivo je da je Više državno tužilaštvo juče bilo stava da se ne radi o pokušaju ubistva, već nedozvoljenom držanju oružja i nanošenju teških tjelesnih povreda, tako da je predmet dat u rad Osnovnom državnom tužilaštvu.

N.P.

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

Hronika

13

suđenje za zloupotrebu položaja protiv bivšeg gradonačelnika bara

Obaveze iz aneksa Ostale neizmirene zbOg stečaja

Pred Višim sudom u Podgorici juče je počelo suđenje bivšem predsjedniku opštine Bar i nekadašnjem vlasniku Zavoda za izgradnju Bar Žarku Pavićeviću, bivšoj direktorki ZIB-a Danijeli Krković i procjenitelju Rafaelu Vreteničiću koji su negirali da su zloupotrebom položaja 2011. godine u poslovima izgradnje stambeno-poslovnog prostora, Poštu Crne Gore oštetili za 2,2 miliona eura.

Pavićević je pojasnio da u ZIB-u nikada nije bio većinski vlasnik, a kao predsjednik borda direktora tog preduzeća bio je upoznat sa mogućnošću da se zaključi ugovor o izgradnji poslovno-stambenog objekta sa Poštom, i to na osnovu javnog poziva koji je ovo preduzeće raspisalo.

“Poznato mi je da je sa Poštom zaključen ugovor, a da je potom na njihovu inicijativu prethodno ugovorenih 30 odsto bruto građevinske površine koje je trebalo da pripadnu Pošti, zamijenjeno eventualnim novčanim sredstvima koje je ZIB trebalo da uplati Pošti”, kazao je Pavićević.

Kako je objasnio, ova izmjena uslijedila je na inicijativu Pošte jer su smatrali da im stambeni prostori nijesu potrebni, već samo novčana sredstva da bi izmirili neke druge obaveze, zbog čega je zaključen Aneks ugovora.

“Koliko mi je poznato Vlada je dala potrebne saglasnosti, kako za zaključenje osnovnog ugovora, tako i za Aneks. Na osnovu Aneksa, ZIB je od novčanih sredstava koje su ugovorene, uplatio milion eura, da bi u 2013. godini kada je preduzeće zapalo u određene poteškoće i kada je otvoren stečaj ostale obaveze iz Aneksa su ostala neizmirene”, istakao je Pavićević.

Optužena Krković istakla je juče da se ne osjeća krivom i da je posao obavljala odgovorno.

Poznato mi je da je sa Poštom zaključen ugovor, a da je potom na njihovu inicijativu prethodno ugovorenih 30 odsto bruto građevinske površine koje je trebalo da pripadnu Pošti, zamijenjeno eventualnim novčanim sredstvima koje je ZIB trebalo da uplati Pošti

“Bila sam izvršna diektorica od novembra 2007. godine do 2013. i sve što sam radila bio je dio mog svakodnevnog posla. Potpisala sam ugovor o zajedničkoj izgradnji, ZIB je kao građevinska firma na tenderu imala najpovoljniju ponudu i dobila je posao”, navela je ona.

Istakla je da je Aneks prošao sve procedure i dobio saglasnost Vlade.

“Zbog problema u kašnjenju izgradnje ZIB je potpisao ugovor sa USEF-om i to je bila opšte poznata činjenica jer je u ZIB-u bilo sve transparentno. Milslim i da je ugovor bio nepovoljan za ZIB jer su obezbjeđivali Pošti prostor do izgradnje novog”, dodala je Krković.

Okrivljeni Vreteničić je kazao da je njegov zadatak bio da procijeni tržišne vrijednosti stanova i poslovnih jedinica, vezano za budući projekat, što je i uradio i procjenu predao ZIB-u.

Zastupnik Pošte Petar Ostojić pridružio se krivičnom gonjenju optuženih i postavio imovinsko-pravni zahtjev za više od dva miliona eura, koliko je oštećen taj državni organ.

Prema navodima optužnice, Pavićević se tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u privredi, a Krković i Vreteničić za krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u privredi putem pomaganja.

Bo.B.

Rus uplatio 4,2 miliona euRa da se zavRši izgRadnja spoRne zgRade Nakon što je Pošta Crne Gore podnijela tužbu protiv Zavoda za izgradnju Bara u stečaju, koji je bio u vlasništvu Pavićevića, i barske kompanije USEFA jer nijesu ispoštovali ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog prostora, SDT je pokrenulo istragu. Ugovorom iz 2008. Pošta Crne Gore uložila je državno zemljište u barskom naselju Topolica kako bi

zauzvrat dobila trećinu od izgrađenog stambeno-poslovnog prostora, odnosno građevinsku nekretninu najmanje vrijednu 4,3 miliona eura.

Nakon tri godine u posao ulazi ruski biznismen Artur Džahalov sa kojim ZIB sklapa ugovor o zajedničkom ulaganju, a da o tome nije obaviješten menadžment Pošte. Rus potom Zavodu uplaćuje 4,2 miliona eu-

ra da završi izgradnju sporne zgrade. Kako je ranije pisano u medijima, Zavod je do početka 2013. godine izgradio oko 45 odsto dogovorenog objekta, a nakon pola godine Atlas banka je podnijela Privrednom sudu u Podgorici predlog za uvođenje stečaja u toj kompaniji zbog duga od 800.000 eura.

Zavod je 6. novembra 2013. godine ušao u stečaj.

14

Društvo

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

ZAKONODAVNI ODBOR PODRŽAO REDEFINISANJE DRŽAVNIH NAGRADA

Proširena lista kandidata za Trinaestojulsku nagradu Trinaestojulsku nagradu, pored kulturnih poslenika, moći će da dobiju privrednici, ljekari, inžinjeri, ekonomisti, arhitekte, pravnici, institucije kulture i privredni subjekti, propisano je novim zakonom o državnim nagradama, koji je juče podržao Zakonodavni odbor. Na taj način nagrada dobija širi kontekst, afirmiše vrijednosti i u drugim oblastima društvenog života, pa može da stimuliše i druge sektore na bolje rezultate rada i djelovanja, navodi se u obrazloženju.

Tri godišnje Trinaestojulske nagrade, kako je propisano, moraju biti dodijeljene za različite oblasti.

“Novim zakonom broj članova žirija za ovu nagradu povećan je sa pet na sedam, zbog prepoznate potrebe da bude angažovan veći broj stručnih lica iz različitih obla-

sti za koje se nagrada dodjeljuje”, kaže se u obrazloženju.

“Njegoševa nagrada” je definisana kao nagrada međunarodnog karaktera i odnosi se na južnoslovensko književno područje, koje obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Makedoniju, Sloveniju, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru.

Dodjeljuje se svake druge godine, a odluku donosi međunarodni žiri, koji po Zakonu imenuje Vlada na predlog Ministarstva kulture. Kandidate za dobitnike Njegoševe nagrade predlažu izabrani selektori iz zemalja na koje se ta nagrada odnosi.

Novim zakonskim rješenjima je redefinisan koncept Njegoševe nagrade, tako da se dodjeljuje za ukupan stvaralački opus, što je primjerenije njenom značaju i u većoj mjeri doprinosi valoriza-

ciji crnogorskog kulturnoistorijskog konteksta.

Odredbama koje se odnose na nagradu “Petar Lubarda”, uspostavlja se novi koncept po kojem je ona namijenjena vrednovanju ukupnog stvaralačkog opusa umjetnika.

Ona može biti dodijeljena građaninu ili državljaninu Crne Gore, ali i umjetniku koji je porijeklom iz Crne Gore, čije djelo predstavlja izuzetan doprinos crnogorskoj likovnoj umjetnosti i prepoznato je kao trajna vrijednost Crne Gore.

“Miroslavljevo jevanđelje” je državnu nagrada koja se odnosi na aktuelno crnogorsko književno stvaralaštvo i izdavačku produkciju.

Namijenjena je autorima iz Crne Gore za književno, istoriografsko, etnografsko ili publicističko djelo, nastalo u prethodne dvije godine.

J.V.Đ.

POZNATI DOBITNICI NAGRADE

“OktOih” LekOvić, Gačeviću i uCG Dobitnici državne nagrade “Oktoih” za 2018. godinu su Senad Gačević, redovni profesor Muzičke akademije sa Cetinja, Univerzitet Crne Gore i profesorica razredne nastave u OŠ “Oktoih” Slavica Leković. Ovu odluku u skladu sa Zakonom o državnim nagradama donio je žiri koji su činili predsjednica Zoja Bojanić-Lalović i članovi prof. dr Marko Camaj, Mubera Kurpejović, Ljiljana Krivokapić i Mijajlo Đurić. Žiriju za dodjelu “Oktoiha” dostavljeni su predlo-

zi za osam ustanova i 10 pojedinaca.

Nagrada “Oktoih” dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda.

Državnu nagradu koja se sastoji od plakete, diplome i novčanog dijela dobitnicima će svečano uručiti ministar prosvjete Damir Šehović, 17. januara 2019. godine u Vili “Gorica” u 10 sati. J.V.

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

Društvo

15

Marković o plataMa prosvjetara i zdravstvenih radnika:

nemamo realno pokriće za povećanje zarada

O

kolnost da se u ovom momentu ne mogu povećati zarade zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu i bezbjednosti, ne znači da se već ne vide rezultati na unapređenju ambijenta i uslova u kojima ti zaposleni žive i rade, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković na premijerskom satu. On je istakao da Vlada neće kupovati socijalni mir povećanjem zarada bez realnog pokrića.

i uslova u kojima ti zaposleni žive i rade, kao i na kvalitetu usluga koje građani dobijaju. Odgovoran pristup državnom novcu i održivosti javnih finansija, ne daje nam nažalost za pravo da postignute rezultate već danas pretočimo u uvećavanje zarada u javnom sektoru. Pa čak ni u navedenim, saglasiću se sa Vama, veoma značajnim sektorima. Da budem direktan, Vlada neće kupovati

socijalni mir povećanjem zarada bez realnog pokrića. Čemu bi vodio tako neodgovoran pristup? Ko će to da plati sem sami građani”, istakao je Marković.

On je podsjetio da je u zdravstvu u protekle dvije godine odobreno 150 novih specijalizacija i 20 subspecijalizacija, da je povećan broj ljekara na 1.000 stanovnika na 3,3 u 2018. godini, u odnosu na 3,4 prosječno u Evropskoj uni-

ji, da će početkom 2019. godine oko 160 zdravstvenih radnika i njihovih porodica riješiće svoje stambene potrebe.

“Ako je u medicinsku opremu uloženo 9,3 miliona eura, u rekonstrukciju i adaptaciju objekata 3,1 miliona, u poboljšanje energetske efikasnosti još pet miliona – priznaćete da i po kriterijumima koje ste sami postavili u uvodu pitanja, možemo govoriti o uspješnoj ekonomskoj politici”, rekao je

Prosvjetari će tražiti plate veće za deset odsto Foto:

Premijer Marković je kazao da Vlada već treću godinu predlaže budžet, kojim se tekuća potrošnja u potpunosti finansira iz izvornih prihoda, te da nema zaduživanja radi potrošnje.

“Nema zaduživanja radi potrošnje, a u javnim sektorima isplaćujemo onoliko koliko možemo da prihodujemo, bez novih opterećenja za privredu i građane. Želimo da tako i ostane”, odgovorio je Marković na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije Raška Konjevića zašto Vlada ne povećava zarade u obrazovanju, zdravstvu i sektoru bezbjednosti.

Premijer je rekao da smatra da je ovo pitanje najbolje komentarisati na osnovu konkretnih podataka i činjenica.

“Da li se iz činjenice da je crnogorska ekonomija rasla stopom od 4,7% u 2017. i 4,8% u prvoj polovini 2018. godine može izvesti zaključak da se radi o izuzetno uspješnom periodu našeg razvoja? Reći ću - DA, i te kako! Pored ostalog i zato što su prihodi u 2017. bili veći za 79 miliona u odnosu na 2016. godinu, a u 11 mjeseci 2018. godine za 181 milion u odnosu na isti period 2017. godine”, naveo je Marković.

Premijer je kazao da zarade nijesu onakve kakve bi on želio da vidi, ali da smatra da su one pristojne i da odražavaju društveno-ekonomski ambijent u kojem živimo.

“Okolnost da u ovom momentu ne možemo povećati zarade zaposlenih, ne znači da se već ne vide rezultati na unapređenju ambijenta

Detalj sa jučerašnjeg premijerskog sata

Pregovori Sindikata prosvjete (SPCG) i resornog ministarstva za izradu novog Granskog kolektivnog ugovora počeće do kraja decembra, saopštili su iz Sindikata najavivši da će tražiti uvećanje zarada od minimum 10 odsto.

U saopštenju se navodi da je Glavni odbor Sindikata prosvjete 7. decembra održao sjednicu kojoj je prisustvovao ministar prosvjete gospodin Damir Šehović sa svojim saradnicima.

Na sjednici je, kako se navodi, donijet zaključak da SPCG prihvata ponudu Ministarstva prosvje-

te za početak pregovora za izradu novog Granskog kolektivnog ugovora kojim bi se obuhvatilo uvećanje zarada za sve zaposlene u prosvjeti.

“Pregovori će početi u decembru. Glavni odbor daje mandat budućem pregovaračkom timu da traži uvećanje zarada od minimum 10 odsto”, zaključeno je na sjednici.

Sindikat će, kako je saopšteno, učestvovati u raspodjeli dogovorenog iznosa za isplatu nadoknade za prevoz zaposlenih koji pod otežanim uslovima pu-

tuju do radnog mjesta, i nastaviti saradnju sa Ministarstvom kako bi se blagovremeno isplatile naknade po osnovu jubilarnih nagrada.

Iz Sindikata su najavili da će inicirati izmjene Pravilnika o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za unapređenje kvaliteta nastave i talente.

“SPCG će zahtijevati nastavak pregovora za donošenje akta o minimumu procesa rada u ustanovama javnog obrazovanja, u skladu sa Zakonom o štrajku”, dodaje se u saopštenju.

premijer.

Ulagano je, podsjeća, i u prosvjetu.

“Za narednu godinu planirano je 42 miliona eura dodatnih ulaganja. Budžet za investicije Ministarstva prosvjete uvećan je za oko 30%, pa će za zamjenu školskog namještaja, informatičku opremu, rekonstrukciju u srednjim stručnim školama biti izdvojeno skoro 10 miliona eura”, kazao je premijer Marković.

Na sve to se, kaže, nadovezuju i vidljiva ulaganja u sportske sale i terene koje dopunski finansiramo preko Ministarstva sporta, čineći dimenziju podrške mladima još snažnijom.

“Preko 7. 000 studenata za dvije godine koristilo je benefit Vladine politike izdvajanja za besplatne studije – zar Vi ne računate da utrošenih dva milona eura, koje smo utrošili, predstavlja direktnu pomoć kućnim budžetima tih porodica, koje sada ne izdvajaju sredstva iz svojih zarada za školovanje djece”, poručio je premijer Duško Marković.

M.I.

16

Zapošljavanje

U stalnom rastU zapošljavanje stranaca U crnoj Gori

Za petinu više iZdato radnih doZvola

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

Tržište rada u Crnoj Gori karakteriše naglašen karakter sezonskog zapošljavanja. U tom kontekstu prisutan je manji obim zapošljavanja domaće radne snage, a povećan obim zapošljavanja stranaca, što je specifičnost i izuzetak u odnosu na zapošljavanje stranaca u drugim zemljama regiona.

Ova pojava je prisutna duži period, a posljednjih nekoliko godina je u stalnom rastu. Razlog tome su okolnosti da je u Crnoj Gori izražen deficit u ponudi nekih zanimanja iz oblasti, prije svega, građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, u vrijeme najintenzivnijeg obavlja-

nja poslova u tim djelatnostima. Pri tome, treba imati u vidu i činjenice da je u zemljama iz okruženja izražena nezaposlenost. U ponudi je oko milion radnika bez posla u: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji i Srbiji. Oni povećavaju ponudu na crnogorskom tržištu rada i pružaju mogućnost zadovoljavanja potreba poslodavaca, po obimu, strukturi i dinamici, i to, po pravilu, jeftinijom radnom snagom.

U periodu od 1. januara do 10. decembra 2018. godine ukupno je izdato 24.598 radnih dozvola za rad i zapošljavanje stranaca,

što je za 21,1 odsto, više u odnosu na isti period prethodne godine (1.1 - 10.12.2017. godine izdato je 20.317 radnih dozvola).

Kretanje obima zapošljavanja stranaca u Crnoj Gori tokom 2017. godine i 2018. godine ukazuje na činjenicu da se u dovoljnoj mjeri ne koristi potencijal domaće radne snage.

Nameće se potreba blagovremenog planiranja potrebe za stranom radnom snagom, kako bi se na kvalitetan način sagledala ponuda domaće radne snage, posebno u domenu sezonskog zapošljavanja u građevinarstvu, turizmu, trgovini i poljoprivredi.

U pj podGorica U završnoj fazi proGrami aktivne politike zapošljavanja

MjeraMa obuhvaćena 483 nezaposlena lica

N

a period od četiri mjeseca zaposlene 202 osobe. Programe obrazovanja za sticanje stručnih kvalifikacija i ključnih vještina pohađalo 281 nezaposleno lice.

U Područnoj jedinici Podgorica, za opštine Podgorica, Danilovgrad, Cetinje, Kolašin, Tuzi i Gradsku opštinu Golubovci, u završnoj fazi je realizacija brojnih programa i mjera aktivne politike zapošljavanja. Njima su obuhvaćene 483 osobe sa evidencije nezaposlenih. Za tu svrhu opredijeljeno je 207.436 eura.

■ Javni rad Kroz program javnih radova, na period od četiri mjeseca, zaključno sa 31. decembrom zaposlena su 202 lica sa evidencije.

“Cilj realizacije programa javnih radova je stvaranje privremenih netržišnih poslova od javnog interesa u oblasti obrazovanja, kulture, sporta, zaštite životne sredine, zaštite lica sa invaliditetom, pomoći starim licima, borbe protiv bolesti zavisnosti, kao i druge oblastima od javnog interesa. Ostvarili smo saradnju sa 25 izvođača javnih radova”, kaže šef Biroa rada Podgorica mr Aleksandar Rakočević.

U realizaciji programa javnog rada “Njega starih lica”, u Područnoj jedinici Podgorica, u

fikacije uključili smo 84 nezaposlena lica za zanimanja: turistički vodič (14), računovodstveni tehničar (20), rukovaoc građevinskim mašinama (10), saradnji sa dva izvođača, zapo- kuvar (10), konobar ( tri), vozoslena su 23 lica sa evidencije Za- vođa (13) i manevrista”, ističe voda. Za tu svrhu opredijeljena Rakočević. su sredstva u iznosu od 24.464 Kako dodaje, u programe eura. Na nivou Područne jedi- obrazovanja za sticanje ključnice Podgorica osam izvođača nih vještina uključeno je ukurealizovala su program “Perso- pno 197 lica. Najviše njih je učilo nalni asistent”. Za angažovanje rad na računaru (85), engleski 61 lica sa evidencije nejezik (59), njemački (15), te vozački:10 lica za B kazaposlenih usmjereno je 60.634 eura. tegoriju, pet za E, 13 U realizaciza C kategoriju i 10 ji takozvanih za D. ostalih prograRakočević nama javnih ravodi veoma važdova, na nivou nu aktivnost koPodručne jedija se realizuje ovih nice Podgorica dana - animiranje ostvarena je saradi selekcija kandidata Rakočević koji pripadaju kategorinja sa 15 izvođača, koji zapošljavaju 118 lica sa eviden- ji osoba sa invaliditetom, radi cije nezaposlenih. Za ovu svr- uključivanja u projekte koji se, hu opredijeljena su sredstva u kroz grant šemu, finansiraju iz iznosu od 122.338 eura.

Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

■ KvalifiKaciJe “Po ugovorima, zaključenim “U drugoj polovini ove godine sa 14 poslodavaca iz Podgorice, realizovali smo programe ob- predviđeno je osposobljavanje razovanja za sticanje stručnih za rad i zapošljavanje velikog kvalifikacija i ključnih vještina broja osoba sa invaliditetom za 281 nezaposleno lice. Progra- sa naše evidencije, a sve u svrmi obrazovanja su sprovođeni hu njihove lakše inkluzije na tru Podgorici, Danilovgradu i Ce- žište rada”, najavljuje šef podgotinju. Za sticanje stručne kvali- ričkog biroa rada.

Sa evidencije ZZZ 202 osobe zaposlene su kroz program javnih radova na period od četiri mjeseca

Zavod poslodavcima preZentuje svoje usluge

U saradnji sa Privrednom komorom, predstavnici Zavoda za zapošljavanje, tokom decembra, prezentovali su usluge koje se pružaju poslodavcima i nezaposlenim licima.

“Do sada smo naše usluge predstavili Odboru za informacione tehnologije i Odboru za energetiku. U narednom periodu je planirano održavanje ovakvih sesija i za odbo-

re koje se bave ostalim djelatnostima”, kaže Aleksandar Rakočević.

Prema njegovim riječima, najveće interesovanje je za usluge Zavoda kojima se omogućava poslodavcima da regrutuju i selektuju kadrove za poslove iz djelokruga njihovog posla, kao i za subvencije koje se obezbjeđuju za različite kategorije nezaposlenih lica.

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

ZAPOŠLJAVANJE

17

STOPA DUGOROČNE NEZAPOSLENOSTI U CRNOJ GORI IZNOSI 14.1 ODSTO

Blizu 10.000 nezaposlenih manje nego lani U ovoj godini, do sada, ukupno je izdato 24.598 radnih dozvola za rad i zapošljavanje stranaca

OTVORENO 100 NOVIH RADNIH MJESTA

Za samozapošljavanje potrošeno 500.000 € Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje, na posljednjoj sjednici, odobrio je predlog nadležne komisije za finansiranje četiri zahtjeva za kreditno otvaranje po jednog radnog mjesta u: Kolašinu, Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću.

O d l u ko m , v r i j e d n o m 20.000 eura, opredijeljena je i usmjerena ukupna suma, od pola miliona eura, namijenjena ove godine samozapošljavanju. Raspodjelom 500.000 eura omogućeno je kreditno otvaranje 100 novih radnih mjesta.

Inače, u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja Zavod još od 1999. godine sprovodi Program za stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva. Ovim programom dodjeljuju se kreditna sredstva pod povoljnijim uslovima od tržišnih i stimuliše razvoj malih i srednjih preduzeća, čime se utiče na smanjenje nezaposlenosti i

Odlukom, vrijednom 20.000 eura, opredijeljena je i usmjerena ukupna suma, od pola miliona eura, namijenjena ove godine samozapošljavanju

stvaranje ekonomski povoljnijeg ambijenta.

Po novozaposlenom radniku odobrava se do 5.000 eura. Maksimalan iznos kredita je 15.000 eura, za tri radna mjesta. Grejs period je godinu, a rok povraćaja sredstava tri godine, u polugodišnjim anuitetima. Kamatna stopa je tri odsto za projekte čiji su nosioci žene i za projekte u manje razvijenim opštinama, a četiri odsto za projekte iz razvijenih sredina.

Raspodjelom 500.000 eura, koliko je ove godine namijenjeno za samozapošljavanje, otvareno je 100 novih radnih mjesta

Prema posljednjem statističkom izvještaju Zavoda za zapošljavanje, od 10. decembra, na evidenciji se nalazi 42.438 nezaposlenih. Taj broj je manji u odnosu na isti dan 2017. za 9.811 ili za 18,78 odsto (tada je registrovano 52.249 nezaposlenih).

Od završetka prijave visokoškolaca za stručno osposobljavanje opet počinje blagi pad nezaposlenosti i smanjivanje broja novoprijavljenih.

U periodu od 1. januara do 10. decembra 2018. godine registrovana su 32.783 novoprijavljena, što je za 26,14 odsto (ili 11.600 lica) manje u odnosu na isti period 2017. godine (44.383).

Tržište rada Crne Gore, od polovine 2015. godine, odnosno od donošenja takozvanog zakona o majkama, karakterisalo je povećanje broja novoprijavljanih sve do druge polovine 2017. godine

(broj novoprijavljenih 2014 – 35.272, 2015 – 42.953, 2016 – 46.858, 2017 - 44.957).

Promjena određenih zakonskih rješenja u 2017. godini je uticala na smanjenje broja novoprijavljenih u 2018. godini što direktno utiče na smanjenje ukupne nezaposlenosti i nezaposlenosti onih koji zaposlenje traže manje od godinu.

Dakle, smanjenje broja novoprijavljenih utiče na povećanje učešća dugoročno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti.

Učešće lica koja traže zaposlenje duže od godine u ukupnoj nezaposlenosti (dugoročna nezaposlenost) na dan 10.12.2018. godine (24.760 ili 58,34 odsto) veće je za 14,52 procenata u odnosu na isti period 2017. godine (22.895 ili 43,82 odsto).

U poređenju sa stopom dugoročne nezaposlenosti u EU,

koja je u oktobru iznosila 6,7 odsto, stopa dugoročne nezaposlenosti u Crnoj Gori je viša za 7,4 procenata i iznosi 14,1 odsto.

U ukupnom broju nezaposlenih lica broj dugoročno nezaposlenih se povećao nominalno za 1.865, dok se broj lica koja traže zaposlenje do jedne godine smanjio za 11.676 lica.

Sa druge strane, nezaposlena lica korisnici raznih socijalnih primanja su dominantno iz kategorije dugoročno nezaposlenih i takvim licima je manja motivacija za zapošljavanje, pa duže ostaju na evidenciji Zavoda.

Od ukupnog broja angažovanih sa evidencije nezaposlenih u 2018. godini 24,58 odsto su iz kategorije dugoročno nezaposlenih (ukupno zaposlenih 14.857, do jedne godine čekanja zaposleno je 11.205 lica).

U BERANAMA ODRŽANA OBUKA ZA NEZAPOSLENE

Edukacija iz oblasti poslovnih vještina

U prostorijama Biroa rada Berane održana je obuka i edukacija iz oblasti poslovnih vještina.

Edukaciji je prisustvovalo oko 40 nezaposlenih zainteresovanih za bavljenje preduzetništvom i korisnika kredita za samozapošljavanje iz opštine Berane. Predavanje, u ime DOO “New Consulting”,

održao je dr Vasilije Kostić.

On je govorio o poslovnim vještinama, profilu uspješne firme, značaju poznavanja tržišta, kupaca i konkurencije.

Inače, DOO “New Consulting” izabran je na javnom konkursu za izvođača programa “Program specijalističke obuke i edukacije iz oblasti poslovnih vještina korisnici-

ma kredita Zavoda za zapošljavanje Crne Gore”. Obuke, u trajanju od dva dana, biće organizovane i realizovane u svih sedam područnih jedinica: u Podgorici, Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Beranama, Herceg Novom i Nikšiću.

Ciljna grupa su postojeća i buduća pravna lica i preduzetnici.

18

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

IZVRŠNI DIREKTOR SKIJALIŠTA CRNE GORE POPOVIĆ O S

RADIĆE ŠEST SKIJALIŠ 1600 IMAĆE NAJMODE Crnogorska skijališta spremno dočekuju predstojeću zimsku turističku sezonu 2018/19. Biće aktivno šest skijališta: ski-centar Savin kuk i Javorovača na Durmitoru, skicentar Kolašin 1450 i Kolašin 1600, ski-centar Vučje u Nikšiću i ski-centar Hajla u Rožajama, skijališta će biti otvorena već predstojećeg vikenda, dok će skijalište Kolašin 1600 otvoriti svoja vrata ljubiteljima bijelih sportova uoči Nove godine. Cijene usluga na skijalištima kako je za DN kazao izvršni direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović biće na nivou prošlogodišnjih a u funkciji će biti kompletna infrastruktura kao i prethodne sezone.

Kako je Popović objasnio, na naša dva najveća ski-centra, ski-centar Savin kuk na Durmitoru u funkciji će biti dvije dvosjedne žičare, tri ski-lifta i dječiji ski-lift koji opslužuju oko 5 km skijaških staza, dok će na ski-centru Kolašin 1450 biti u funkciji dvije žičare (šestosjed i dvosjed), pet ski-liftova i dječiji ski-lift koji opslužuju oko 25 km skijaških staza. U ski-centrima će biti moguće koristiti usluge ski-škole, ski-rente, a pružaće se i ugostiteljske usluge u ugostiteljskim objektima na samim skijalištima (restoranima i kafe barovima). „Cijene usluga prodaje skipasova će biti na prošlogodišnjem nivou dok će cijene najtraženijih ski-pasova u ski-centru Savin kuk na Durmitoru iznositi: 12€ jednodnevni skipas, 8€ poludnevni ski-pas, 8€ dječiji ski-pas, dok će u ski-centru Kolašin 1450 cijene iznositi 15€ jednodnevni ski-pas i 11€ dječji ski-pas”, kazao je Popović.

Ski-centar KL 1600

Kolašin 1600 projekat u dvije faze Izgradnja ski-centra Kolašin 1600 predstavlja višegodišnji projekat. Period realizacije je 20142020. godina. Realizacija ovog projekta planirana je u dvije faze.

Prva faza je već završena a vrijednost radova koji se odnose na I fazu iznose 16 mil. eura. Druga faza obuhvata radove za osnježavanje staza (izgradnja akumulacionog jezera i sistema za osnježavanje).

Kada je riječ o strukturi gostiju on je istakao da očekuju goste koji tradicionalno posjećuju naše zimske centre, odnosno domaće goste, kao i goste iz regiona, iz Srbije, Albanije, BiH, Hrvatske, kao i goste iz

Planirani rok završetka II faze je u 2020. godini. Procijenjena ukupna vrijednost izgradnje ski-centra iznosi oko 22.000.000 eura.

Popović je objasnio da će oko 9 km skijaških staza, vrijednosti 9 mil. eura ski-centri Kolašin 1600 biti povezane sa ski-centrom Kolašin 1450 i time se dobiti ukupno oko 45 km uvezanih skijaških staza, sa tendencijom daljeg širenja. zapadne i istočne Evrope, kojih je svake godine sve više.

“Ski-centri će početi da rade u punom kapacitetu već od predstojećeg vikenda, a puni kapacitet rada infrastrukture skijališta će biti uslovljen sni-

PREGLED KAPITALNOG BUDŽETA I DUŽINA TRAJANJA INVESTICIJA PO SKI CENTRIMA PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Ski-centar Kolašin 1600 u Kolašinu - Period realizacije do 2020. godine. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi cca 22.000.000,00€, do kraja 2018. godine ukupna realizacija će iznositi 16.000.000,00€.

Ski-centar Cmiljača u Bijelom Polju - Period realizacije do 2022. godine. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi cca 23.000.000,00€, do kra-

ja 2018. godine očekuje ukupna realizacija će iznositi 3.000.000,00€.

Ski-centar Žarski u Mojkovcu - Period realizacije do 2022. godine. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi cca 27.000.000,00€, do kraja 2018. godine ukupna realizacija će iznositi 2.000.000,00€.

Ski-centar Savin kuk na Žabljaku - Period realizacije do 2021. godi-

ne. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi cca 27.000.000,00€, do kraja 2018. godine ukupna realizacija će iznositi 2.500.000,00€.

Ski-centar Hajla u Rožajama Period realizacije do 2021. godine. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi cca 18.000.000€, do kraja 2018. godine ukupna realizacija će iznositi 2.500.000,00€.

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

CRNA GORA

SPREMNOSTI ZA ZIMSKU SEZONU

Park na Vrbanju

ŠTA, KOLAŠIN ERNIJU ŽIČARU

Izvršni direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović

ZA USPJEŠNO UPRAVLJANJE SKIJALIŠTIMA

Privredno društvo Skijališta Crne Gore, sa sjedištem u Mojkovcu, osnovala je Vlada za upravljanje skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco adventure park Komovi.

Formiranje Skijališta Crne Gore je ključna pretpostavka za pokretanje i uspješno upravljanje lokalitetima na kojima su u predhodnom periodu uložena značajna sredstva u infrastrukturne objekte – puteve, trafostanice, žičare i skijaške terene, kao i radi ostvarivanja nadzora nad implementacijom planiranih investicionih aktivnosti na prostoru Sjevera Crne Gore, u skladu sa PPPN za Bjelasicu i Komove i PPPN za Durmitorsko područje i područje Hajle. ježnim padavinama, koje očekujemo“, kazao je Popović.

Projekat Kolašin 1600 predstavlja okosnicu razvoja zimskog turizma na Sjeveru Crne Gore. Popović smatra da je lokalitet Kolašin 1600 prepoznat kao idealan za razvoj budućeg ski-centra, kako kroz prostorno plansku dokumentaciju, tako i kroz preporuke vodećih svjetskih kompanija specijalizovanih za razvoj zimskog turizma, a ovo skijalište će za posjetioce biti pred sam kraj stare godine.

“Sve je spremno da se skicentar Kolašin 1600 stavi u funkciju”, kazao nam je Popović. Na ski-centru je instalirana najmodernija šestosjedna isklopiva žičara najboljeg proizvođača na svijetu marke Dopplemeyer, za čije je testiranje u zimskim uslovima neophodno 20-30 dana.

“Ova žičara je kao mercedes među automobilima. Izgrađena je u skladu sa najvišim standardima iz ove oblasti”, rekao je on i objasnio da se ta žičara budući da se prvi put stavlja u funkciju u skladu sa procedurama i preporukama proizvođača, zahtijeva određena testiranja i podešavanja u ekstremnim zimskim uslo-

19

vima kako bi se pustila u rad i ne bi se dovodila u pitanje bezbjednost skijaša.

Testiranja i podešavanja će vršiti do 21.12.2018. godine kada će napraviti prekid zbog katoličkog Božića, pa će nakon novogodišnjih praznika nastaviti sa testiranjem još 10-15 dana, kada će biti stavljena u funkciju.

“Da smo apsolutno spremni za početak sezone svjedoči i činjenica da ćemo prije Nove godine otvoriti restoran, kapaci-

teta 400 osoba, dječiji ski-lift i osposobiti školu skijanja, a čim od proizvođača žičare Dopplemeyer dobijemo saglasnost stavićemo u funkciju i žičaru.

Realizacija prve faze valorizacije lokaliteta Kolašin 1600 je završena, ovo je tek početak valorizacije tog lokaliteta, a u budućem periodu će predstavljati novi biser crnogorskog turizma, dok će svi zainteresovani vrlo brzo moći da dođu i uvjere se o kakvom se projektu radi”, poručio je Popović.

Z.B.

Investicije u nove ski-centre Takođe, u toku su kako Popović ističe aktivnosti i investicije na izgradnji ski-centara Cmiljača, Žarski, Savin kuk Durmitor (u skladu sa PPPN za Durmitorsko područje), Hajla (u skladu sa LSL za područje Hajle i Štedima) čija prva faza treba da bude realizovana do kraja 2020. godine, a ista se odnosi na izgradnju pristupnih puteva, platoa parkinga, objekta bazne stanice, nabavke i ugradnje novih šestosjednih žičara, pratećih skijaških staza, Druga faza investicija se odnosi na izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i akumulacionih jezera čija je realizacija planirana do kraja 2022. godine u zavisno-

sti od ski centra.

Osim razvoja ski-centara u toku su aktivnosti na valorizaciji turističkog potencijala Đalovića pećine u opštini Bijelo Polje. Realizacija projekta “Valorizacije Đalovića pećine u Bijelom Polju” planirana je do kraja 2020. godine. Realizacijom je obuhvaćena izgradnja putne infrastrukture, elektroenergetske mreže, hidrotehničke i telekomunikacione infrastrukture, liftova (gondola) i infrastrukturnih objekata sa pratećim sadržajima. Procijenjena ukupna vrijednost iznosi oko 12.000.000 eura. Do kraja 2018.godine biće realizovano 2.000.000 eura.

HERCEG NOVI: AVANTURISTIČKI PARK NA VRBANJU POSJETILO OKO 6.000 LJUDI

Staze uspješno prešlo 1.920 posjetilaca Za pedeset dana od otvaranja Avanturističkog parka na Vrbanju, staze je uspješno prešlo 1.920 osoba, dok je ukupno oko 6.000 onih koji su ga posjetili i uživali u prirodi.

Među korisnicima parka 40 odsto su djeca, dok su 60 odsto bili odrasli, a grupe koje su organizovale posjete hercegnovskom zaleđu bile su sportske ekipe, škole, izviđači, planinari. „Imali smo posjetioce iz cijele Boke Kotorske, Podgorice, Bara, Nikšića, Trebinja, Dubrovnika, Bileće. Planinarsko društvo iz Dubrovnika je u jednom navratu dovelo osamdesetak ljudi. Osim

toga, gosti su nam bili Rusi, Norvežani, Italijani, ali i dva Kubanca koji su tokom boravka u Herceg Novom čuli za avanturistički park na Vrbanju i oduševili se sadržajima“, priča Miroslav Milanović, upravnik Parka koji posluje kao organizaciona jedinica Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

Iako je na Vrbanju već sniježilo, Park je radio tokom svih sunčanih dana. Samo posljednje nedjelje zabilježeno je 76 korisnika i preko 100 posjetilaca. Avanturistički park će i do kraja ovog mjeseca raditi kad god vremenske prilike to dopuste.

S.M.

SKUPŠTINA MENSE U BIJELOM POLJU

Najavljeno okupljanje Borda direktora Opština Bijelo Polje bila je u nedjelju domaćin godišnje Skupštine Mense Crne Gore, organizacije koja okuplja natprosječno inteligentne osobe sa koficijentom inteligencije 130 i više koji ih svrstava u dva odsto svjetske populacije po bazičnoj inteligenciji. Članica Predsjedništva Mense Elza Kujović kazala je Dnevnim novinama, da su Skupštini, kao krovnom i najvećem organu Mense, prisustvovala 24 člana.

“Svi prisutni članovi Mense imaju jednako pravo glasa prilikom donosenja odluka. Jedna od tačaka dnevnog reda je bila i priprema organizacije Sjednice Borda Direktora Mense International koja će se 2020. godine održati u Crnoj Gori. Organizovanje Borda direktora je veliki uspjeh za Mensu Cr-

ne Gore, ali i za Crnu Goru s obzirom na to da će se tada najinteligentniji ljudi na svijetu okupiti baš u našoj državi. Takođe, na Skupštini su raspravljana i druga pitanja koja su od značaja za dalji rad Mense”, kazala je Kujović. Dodala je da je Predsjedništvo ove organizacije istaklo zahvalnost Opštini Bijelo Polje koja je ustupila prostorije skupštine i pomogla u organizovanju događaja ali, i druženja nakon proceduralnog dijela.

“Osnovni ciljevi Mense su organizacija testiranja i razmjena iskustava i znanja kao i pomoć u razvoju intelektualnih potencijala kroz obezbjeđivanje stimulativnog intelektualnog i društvenog okruženja za svoje članove, ali i druge stanovnike Crne Gore”, zaključila je Kujović.

B.Č.

20

podgorica

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

Porodica Đurišić već 300 dana blokira Jerevansku ulicu

InspekcIja nemoćna da sama uklonI ogradu P orodica Đurišić sa Zabjela već 300 dana blokira Jerevansku ulicu u ovom naselju, a uklanjanje barikada i normalizacija saobraćaja još se ne nazire.

Početkom mjeseca Đurišići su “preorali” asfalt i trotoar na parceli, za koju tvrde da je njihova, i najavili da će na ovom mjestu posaditi voće i povrće. Komunalna inspekcija je u prethodnom periodu dva puta uklanjala ogradu i objekte iz Jerevanske ulice, ali su se Đurišići ponovo vraćali i blokirali saobraćajnicu, odnosno posjed za koji tvrde da je njihovo vlasništvo. U posljednjih mjesec inspekcija je nekoliko puta dostavljala rješenje o uklanjanju ograde i objekata iz Jerevanske ulice, ali svi pokušaji do sada su bili bezuspješni.

Rješenje Komunalne inspekcije, za uklanjanje ograde i objekata iz Jerevanske ulice, nije bilo moguće sprovesti, jer se, kako saznajemo, na licu mjesta posljednji put nijesu pojavili službenici Komunalne inspekcije, ali

ni ostali nadležni organi, koji su trebali da budu podrška.

Pomoć ostalih nadležnih organa navodno je izostala, jer nijesu ispunjeni svi uslovi iz pravilnika o uslovima i načinu pružanja pomoći. Iz Komunalne inspekcije juče nijesu odgovarali na pitanja Dnevnih novina.

U ranijem periodu vodili su se i sudski postupci o utvrđivanju prava svojine sporne parcele u Jerevanskoj ulici.

Na trenutno ograđenoj par-

celi Glavni grad je u listu nepokretnosti upisan kao nosilac prava svojine, a porodica Đurišić kao nosilac prava korišćenja. Osnovni sud se još ranije proglasio nenadležnim za rješavanje spora između Glavnog grada i Đurišića, što je Viši sud u žalbenom postupku potvrdio i nedvosmisleno utvrdio da je riječ o javnoj saobraćajnici javnom dobru u opštoj upotrebi. Na ovaj način je Viši sud stranke uputio da pred-

metni spor po pitanju ometanja prava svojine riješe pred nadležnim organima.

Iz rješenja Osnovnog suda se navodi da je među strankama sporno da li se može raditi o “smetanju posjeda”, budući da je riječ o javnoj saobraćajnici, te da li je predmetna tužba blagovremena. U rješenju stoji da sporne parcele predstavljaju izgrađeno građevinsko zemljište pod višespratnom stambenom zgradom, trotoarima,

parkinzima, uređenim zelenim travnatim površinama.

Polazeći od nesporne činjenice da je predmet spora dio saobraćajnice - Jerevanske ulice, koja shodno Zakonu o putevima predstavlja javni opštinski put, te da je javna površina, koja ima karakter stvari u opštoj upotrebi, to ista ne može bit predmet posjeda, zbog čega je na takvoj stvari isključena posjedovna zaštita. Sa druge strane, Đurišići su poručili da neće odustati od blokade sve dok Glavni grad ne isplati novčana sredstva za spornu parcelu, za koju oni tvrde da su dokazali da je njihova.

Nedavno je Danijeli, supruzi Vanje Đurišić, stigao poziv na izvršavanje zatvorske kazne u trajanju od 12 dana, koji je dobila od podgoričkog Suda za prekršaje, jer je odbila da plati 300 eura. Ova kazna je izrečena jer se u junu prošle godine zabarikadirala u autu kada je uhapšen njen suprug. Danijela je poručila da se dobrovoljno neće odazvati, te da je juče trebalo da se javi. Spor Glavnog grada i Đurišića traje od 1992. godine.

M.M.

vanje djeci iz udaljenih područja. Mehmedović je istakao da posebno raduje činjenica da će ovom donacijom biti poboljšani uslovi šklovanja učenika romske i egipćanske populacije, jer je interes svih u društvu da oni ostanu u školskim klupama i prođu kroz formalno obrazovanje. Šef sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Her-

man Špic je podsjetio da je donacija dio šireg projekta Evropske unije, vrijednog milion eura, za unaprijeđenje položaja Roma, Egipćana i drugih ranjivih grupa u Crnoj Gori.

“Zajednički napori Evropske unije, Ministarstva prosvjete i civilnog društva već pokazuju rezultate u vidu veće uključenosti djece u obra-

zovni sistem, bolji pristup tržištu rada kao i zdravstvenom sistemu za romsku zajednicu”, kazao je Špic. Direktorica JU OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, Ljubinka Nedić je objasnila da će kombi služiti i podgoričkim osnovnim školama “Marko Miljanov”, “Vladimir Nazor”, “Savo Pejanović”, “21. Maj”, “Vuk Karadžić” i “Oktoih”.

M.M.

donaciJa vriJedna 92.000 eura

Tri kombija za prevoz đaka za tri osnovne škole

Delegacija Evropske unije i Fondacija obrazovanja Roma (REF) donirale su osnovnim školama “Božidar Vuković Podgoričanin”, “Mileva Lajović-Lalatović” iz Nikšića i “Radomir Mitrović” iz Berana po kombi za prevoz učenika romske i egipćanske populacije, ukupne vrijednosti 92.000 eura.

Ministarstvo prosvjete i REF su na osnovu Memoranduma o saradnji u okviru projekta „Promocija i zaštita ljudskih prava Roma i Egipćana (RE) i drugih osetljivih grupa“, koji finansira Delagicija Evropske unije u Crnog Gori, 7. septembra potpisali Ugovor o donaciji tri kombija.

Na ceremonijii su direktorima škola uručeni ključevi novih kombija marke “opel movano” bus FWD 2.3D MT6, bijele boje, 16+1 sjedište, EUR0 6 standarda. Sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović zahvalio je na vrijednoj doanciji istakavši da će donirana vozila, đacima RE populacije umnogome olakšati školovanje.

On je naglasio da je Ministarstvo prosvjete svjesno izazova sa kojima se suočavaju škole kada je prevoz đaka u pitanju, te pored refundacije sredstava za prevoz učenika, konstantno ulaže napore da preko donacija obezbijedi vozila za prevoz i olakša školo-

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

podgorica

21

Glavni Grad ustupio zemljište i pomoGao Gradnju

Stanovi za 51 porodicu najranjivijeg stanovništva

Zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić uručila je ključeve od 51 stambene jedinice za raseljena lica i najugroženije porodice na Kampu Konik, u okviru Regionalnog stambenog programa.

Vujačić je izrazila zadovoljstvo činjenicom da su dodjelom stanova trajno i kvalitetno riješili pitanje za 171 porodicu, pripadnike najranjivije grupe stanovništva sa područja Konika.

Navodi da je Glavni grad, donošenjem Odluke o učešću u izgradnji objekata kolektivnog stanovanja sa pratećim sadržajima za potrebe raseljenih i interno raseljenih lica, sa posebim osvrtom na kamp Konik, za te namjene ustupio zemljište površine oko 14 hektara, kao i obezbijedio komunalno opremanje navedene lokacije, što predstavlja participaciju vrijednu više miliona eura.

“Ovo, kao i brojne druge aktivnosti koje se sprovode na ovom planu predstavljaju čvrst dokaz da se i lokalna

Ovo, kao i brojne druge aktivnosti koje se sprovode na ovom planu predstavljaju čvrst dokaz da se i lokalna samouprava i država Crna Gora na pravi način odnose prema potrebama najranjivijih grupa stanovništva

samouprava i država Crna Gora na pravi način odnose prema potrebama najranjivijih grupa stanovništva, a pogotovo kroz rješavanje najvažnijeg egzistencijalnog pitanja za porodice koji su dugi niz godina živjele u veoma teškim uslovima”, istakla je Vujačić. Zamjenica je naglasila da Glavni grad, pored višemilionski vrijednih zemljišta, sa komunalijama, koja ustupa za rješavanje stambenih potreba kategorija stanov-

ništva sa naglašenom socijalnom komponentom, godišnje izdvaja oko tri miliona eura za razne aktivnosti iz oblasti socijalne i dječje zaštite.

Vujačić je poručila da će gradska uprava i ubuduće snažno podržavati sve socijalne programe, pogotovo one koji se odnose na raseljena i interno raseljena lica, a sve sa ciljem da njiova integracija na lokalnom nivou bude što efikasnije sprovedena”, istakla je zamjenica.

Podsjećamo i da su gradske službe bile uključene u uređivanje prostora oko i unutar stambenih jedinica, kao i njihovo održavanje.

Uručivanju ključeva, osim zamjenice gradonačelnika, prisustvovali su i ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav, ambasador SR Njemačke Robert Weber, zamjenica ambasadorke SAD-a u Podgorici Džudi Quo, Roberta Monteveki (UNHCR), kao i korisnici Regional Housing Programa (RHP). M.M.

preduzeće ª puteviº završava asfaltiranje

Uskoro pUt U MZ Vladne

Ekipe tehničko-operativnog sektora “Putevi” d.o.o.

Podgorica izvode radove na pripremi i ugradnji asfaltne mase na lokalnom putnom pravcu u MZ “Vladne” u Tuzima.

Započeti su radovi na mašinskoj ugradnji asfalta na pripremljenoj podlozi u MZ “Proleter”, kao i radovi na sanaciji prekopa na Tuškom

putu.

Nastavljaju se radovi po zahtjevu pravnog lica na mašinskoj ugradnji asfalta na pripremljenoj podlozi na teritoriji Opštine Berane.

Ekipa za hitne intervencije izvodi radove na opravci zaštitno-ukrasnih stubića, slivničkih rešetki i oštećenih saobraćajnih znakova na području grada.

Radovanović i Vuković

vuković uGostio ambasadora biH

Bolji putevi za još bolju saradnju dvije države Bosna i Hercegovina je za Crnu Goru važan ekonomski i trgovinski partner, a bilateralni odnosi dvije države konstantno napreduju i na političkom i na ekonomskom planu, što bi trebalo dodatno iskoristiti za intenzivniju saradnju lokalnih samouprava, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku gradonačelnika Podgorice dr Ivana Vukovića i ambasadora BiH Vinka Radovanovića.

Gradonačelnik Vuković je istakao da su svi u regionu upućeni na iste probleme, te da tragaju za istim rješenjima, što otvara prostor da jedni od drugih uče i pozajmljuju iskustva.

“U tom smislu radujemo se tome da intenziviramo komunikaciju i produbimo saradnju, u prvom redu sa Sarajevom, a onda i sa drugim gradovima u BiH”, kazao je Vuković.

On je naveo da Podgorica trenutno priprema nekoliko projekata u okviru Interreg programa sa više gradova iz Bosne i Hercegovine, i to u oblastima vinskog turizma, energetske efikasnosti i razvoja biciklističkog saobraćaja.

Pored toga, gradonačelnik je predložio da se razmotri predlog da neki od bosanskih privrednih subjekata veže svoje proizvodne kapacitete za jednu od biznis zona u Podgorici.

Iako je Podgorica, prema riječima gradonačelnika, zainteresovana da privuče još veći broj tu-

Ambasador Radovanović je inicirao bratimljenje Podgorice i jednog bosanskog grada, na čemu će se raditi u narednom periodu

rista iz BiH, sagovornici su se složili da je neadekvatna putna infrastruktura koja povezuje dvije zemlje ograničavajući faktor za ekonomsku saradnju, posebno u oblasti turizma. Obojica su izrazili očekivanje da se taj problem počne rješavati tokom sljedeće godine.

Ambasador Radovanović je inicirao bratimljenje Podgorice i jednog bosanskog grada, na čemu će se raditi u narednom periodu. Takođe, na njegovu inicijativu dogovoreno je da se na proljeće iduće godine organizuje biznis forum na kome će privrednicima iz BiH biti predstavljeni investicioni potencijali Podgorice. On se založio i za tješnju saradnju univerziteta dvije zemlje, i veću razmjenu studenata, a gradonačelnik je obećao podršku u tom pracu. Ambasador Radovanović istakao da se u našem gradu veoma ugodno osjeća i zahvalio Podgorici na tome što mu je, kako je naveo, „pružila idealne uslove za život“.

22

svijet

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

u francuskoj u toku velika potjera za napadačem koji je ubio

Terorizam na Božićnom

Francuska vlada je podigla menu portparolka njemačke nivo bezbjednosti na “vanrekriminalističke policije BKA. dan u slučaju napada”, a oko Njemačka nema informaci350 policajaca i žandarma i je koje bi ukazivale da osumdva helikoptera i dalje tra- njičeni ima islamističku pogaju za osumnjičenim, ko- zadinu, saopštila je portpaji je godinama radikalizo- rolka njemačkog Ministarvan i dvaput je kršio zakon, stva unutrašnjih poslova. rekao je rano juče ministar “Sa stanovišta Nemačke, unutrašnjih poslova Kristof nemamo informacije o dotičKastane. Francuski policijnoj osobi koje bi ukazivaski zvaničnici identifile na islamističku kovali su osumnjipozadinu”, rekla čenog kao Šerifa je portparolka na redovŠekata (29). Čitava nacija solidarinoj konfeMediji narenciji za vode da je naše se sa strazburom, padač porijenovinare u sa žrtvama i njihovim klom iz Straznjemačkoj porodicama, napisao vladi, prebura i da ima je predsjednik Francunio je Roj29 godina, a ske emanuel makron ters. Portpapolicijski izvona tviteru. rolka je dodari napominju da la da je sloboda je Šekat ranije bio kretanja Šekata u umiješan u 25 sudskih okviru Evropske unije slučajeva. ukinuta.

Međutim, francuski tužilac Remi Hajc je rekao da je napadač uzvikivao “Alaku akbar”.

Osumnjičeni je u utorak veče, nešto pre 20:00, ispalio U utorak ujutro su, prema više pucnjeva na prolaznike navodima medija, žandarmi koji su posjetili Božićni vašar došli da ga uhapse u okviru u centru Strazbura, a navodistrage zbog pljačke koja je no je i sam ranjen u razmjeizvedena ljetos, ali on nije ni vatre sa vojnicima. Portbio kod kuće. Policija je pre- parol francuske vojske izjatražila njegov stan i pritom vio je da napadač izgleda nije pronašla eksplozivni mate- pucao na vojnike koji su parijal, rekao je Stefan Moris trolirali na vašaru i oko njeiz policijskog sindikata FGP. ga, već da je pucao na civile.

Osumnjičeni je bio u za- Gradonačelnik Roland Ri retvoru u Njemačkoj 2016. i kao je da je napadač ušao u 2017. godine zbog krađe, a bezbjednosnu zonu oko vau Francusku je deportovan šara i odatle otvorio vatru, 2017, saopštila je u međuvre- prenijela je televizija BFM.

Kriminalna prošlost napadača

Očevici kažu da je pucnjava trajala petnaestak minuta.

BjeKstvo taKsijem Lokalni mediji navode da je napadač, nakon pucnjave, ukrao taksi vozilo, a da vozača pritom nije povrijedio. Policija je u utorak veče nakon pucnjave evakuisala centar grada, a osobe koje su se naš-

le na licu mjesta u trenutku kada su pucnji ispaljeni sklonjene su u okolne lokale.

Francuski ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastane saopštio je juče ujutro da su u napadu ubijene tri osobe, a 12 ranjeno od kojih šest teško. Ranije su dva policijska

5

osoba je privedeno u okviru istrage o napadu, izjavio je državni sekretar francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova loran nunjez. on je radiju

frans-enter rekao da je napadač Možda pobjegao u susjednu njeMačku.

zvaničnika navela da su četiri osobe ubijene, a da je 11 ljudi ranjeno, dok je izvor blizak istrazi rekao je da je napadač opkoljen. Francuska vlada je pojačala bezbjednost, pooštrivši kontrole na granicama i na svim Božićnim vašarima u Francuskoj kako bi se izbjegla opasnost da se ovakav incident ponovi. Škole u Strazburu juče su radile, ali Božićni vašar nije radio, a zastave su spuštene po-

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

svijet

23

o troje ljudi u strazburu

m vašaru Hitan sastanak u Parizu

Francuski predsjednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak u predsjedničkoj palati u Parizu u vezi sa napadom. Sastanku savjeta odbrane prisustvuju i vrhovni vojni zvaničnici, kao i članovi vlade, uključujući premijera i ministre odbrane, unutrašnjih i spoljnih poslova.

Oni će razgovarati o napretku istrage, ali i o drugim bezbjednosnim mjerama pošto je vlada digla nivo uzbune u cijeloj zemlji i poslala policijske snage u Strazbur u potragu za osumnjičenim, naveo je AP.

la koplja, rekao je gradonačelnik. Poslanici Evropskog parlamenta, čije je sjedište u Strazburu, juče u podne održao je minut ćutanja za žrtve napada, koji je izveden samo nekoliko kilometara od te zgrade. Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani saopštio je da je riječ o “napadu na mir, demokratiju, način života”. AP napominje da je Božićni vašar u Strazburu najveći u Fran-

cuskoj, a da se nalazi u blizini gradske katedrale. Mediji podsjećaju da je Božićni vašar u Strazburu već bio meta planiranog terorističkog napada, 31. decembra 2000, kada je “Frankfurtska grupa” povezana sa Al Kaidom namjeravala da tamo izazove eksplozije.

Njemačka je, u međuvremenu, pojačala kontrole na granici sa Francuskom nakon napada. Prema riječima portparolke Ministarstva unutrašnjih poslova Eleonore Peterman, nema razloga da se ne ide na Božićne vašare u Nemačkoj. Božićni vašar u Berlinu bio je meta napada prije dvije godine, prenio je AP.

Meng Vangžu sud u VankuVeru pustio iz pritVora uz kauciju

Donald Tramp će možda intervenisati zbog hapšenja direktorke Huaveja

Ako zbog hapšenja Meng Vangžu, direktorke “Huaveja”, budu ugroženi američko-kineski odnosi, američki predsjednik mogao bi da se umiješa. “Uradiću ono što je najbolje sa državu”, poručio je predsjednik SAD Donald Tramp napominjući da pažljivo prati šta se događa sa potpredsjednicom kineske kompanije “Huavej” koja je uhapšena 1. decembra na aerodromu u Vankuveru. Meng Vangžu privedena je na aerodromu u Kanadi između dva leta na zahtjev SAD i pod sumnjom da je kompanija koju je osnovao njen otac kršila sankcije SAD prema Iranu.

U toku je postupak ekstradicije koji bi mogao da traje 60 dana, a sud je odlučio da je pusti da se brani sa slobode uz kauciju od deset miliona kanadskih dolara (6,6 miliona eura) od čega je sedam miliona u gotovini.

Osnov za puštanje je njeno zdravstveno stanje, odnosno činjenica da je operisana zbog raka i da ima poteškoće u ishrani čvrstom hranom. Ona će biti pod 24-časovnom prismotrom, nosiće uređaj za praćenje i morala je sudu da preda pasoš i druga dokumenta. U razgovoru za Rojters, Tramp je rekao da će se obratiti američkom ministarstvu pravde ukoliko ocijeni da je to u interesu države i nacije.

“Ako procijenim da je to potrebno zbog ostvarenja najvećeg trgovinskog spo-

razuma do sada, što je veoma važna stvar i što je u interesu nacionalne bezbjednosti, umiješaću se”, rekao je Tramp. “Huavej” je najveći svjetski proizvođač telekomunikacione opreme i drugi na svijetu po broju prodatih mobilnih telefona. SAD ih optužuju da su preko kompanije “Skajkom” od 2009. do 2014. izvozili u Iran tehnologiju koja je zabranjena međunarodnim sankcijama i da su u svojim izvještajima skrivali pravi odnos “Huaveja” i “Skajkoma”, za koji SAD tvrde da su njihova ćerka firma, a ne nezavisna kompanija. Kina i “Huavej” demantuju sve optužbe i pozivaju

Kanadu da smjesta oslobodi potpredsjednicu kompanije ili da se suoči sa posljedicama svog djelovanja.

U Kini je u utorak uhapšen kanadski diplomata Majkl Kovrig, koji je radio za Međunarodnu kriznu grupu, ali kineske vlasti ne saopštavaju da li su ova dva hapšenja povezana. Meng Vangžu je ćerka osnivača “Huaveja” Rena Žengfeja, ali iako je na visokim pozicijama u kompaniji već desetak godina podatak o njihovom srodstvu nije bio poznat do prije par godina.

Meng je, suprotno kineskoj tradiciji uzela prezime svoje majke, prve supruge Rena Žengfeja.

24

svijet

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

broj dopuštenih prekovremenih sati godišnje povećan sa 250 na 400.

Budimpešta usvojila “roBovlasnički” zakon

ste u zemlji. Protivnici zakona ističu da je on rezultat pritiska njemačkih proizvođača automobila, stuba mađarske privrede, zbog manjka radne snage u zemlji.Orban je izrazio zadovoljstvo donošenjem zakona, ocijenivši da je riječ o "važnom i dobrom zakonu", koji će koristiti radnicima. "Vlada je na strani radnika", rekao je Orban i dodao da će izmjena zakona omogućiti onima koji to žele da povećaju svoje prihode.

■ Prijetnja

vladavini Prava

Mađarski Parlament usvojio je juče kontroverzni zakon o fleksibilnijem radnom vremenu, u napetoj atmosferi zbog nezapamćenog protivljenja opozicije, koja tvrdi da je riječ o "robovlasničkom zakonu". Zakon, kojim se znatno povećava broj pre-

kovremenih sati koje poslodavci mogu zatražiti, usvojen je sa 130 glasova za, prema 52 protiv i jednim suzdržanim, prenijela je Hina. Cijelo jutro poslanici opozicije pokušavali su da spriječe glasanje, u rijetkom iskazu jedinstva prema poslanicima kon-

zervativne stranke premijera Viktora Orbana.

■ Pritisak

njemačkih Proizvođača

Sabornicom su nekoliko sati odjekivali povici, zvižduci i čak zvukovi sirene, što

je Orban, koji je takođe učestvovao u raspravi, stoički promatrao. Orbanova stranka Fides ima u Parlamentu dvotrećinsku većinu. Broj maksimalno dopuštenih prekovremenih radnih sati povećaće se po novom zakonu sa 250 na 400 na godinu, što je izazvalo velike prote-

Mađarski Parlament u srijedu je usvojio i zakon, takođe jako kritikovan, kojim se uvode novi upravni sudovi.

Helsinški odbor ocijenio je da je riječ o "novoj ozbiljnoj prijetnji vladavini prava u Mađarskoj". Kritičari upozoravaju da će ministar pravosuđa po novom zakonu imati dominantu ulogu u izboru i nominaciji sudija budućeg visokog upravnog suda.

optužnica za potplaćivanje i davanje lažnih iskaza pred kongresom

trampov advokat osuđen na tri godine zatvora

Majkl Koen, dugogodišnji lični advokat američkog predsjednika Donalda Trampa, osuđen je juče na tri godine zatvora zbog potplaćivanja, za koje tvrdi da ga je naredio Tramp, kao i za laganje Kongresu o Trampovim poslovima u Rusiji. Optužnica ga je teretila da je plaćao za ćutanje ženama koje tvrde da su sa Trampom imale seksualne odnose, kao i zbog izbjegavanja poreza. Savezni istražioci u Njujorku su objavili kako je Tramp naredio Koenu da dvjema ženama isplati šestocifrene iznose kako ne

bi progovorile o navodnim ljubavnim aferama sa njim, uoči predsjedničke kampanje2016. godine. Koen je prošlog ljeta priznao krivicu po osam tačaka optužnice. U međuvremenu je priznao i da je lagao Kongresu u saveznoj istrazi o ulozi Rusije u američkim predsjedničkim izborima 2016. godine, prenio je Rojters. Izjasnio se krivim na saveznom sudu na Menhetnu po tački optužnice koja ga tereti za davanje lažnih izjava Kongresu u istrazi o tome da li je Trampova kampanja radila s Rusijom kako bi uticala na

izbore. Komentarišući Koenova priznanja, Tramp je za njega kazao da je "slabić i ne pretjerano pametan čovjek".

Poručio je i kako ne strahuje od opoziva, a da isplate dvjema ženama ne krše zakone. Dodao je kako vjeruje da bi se Amerikanci pobunili ako bi se to desilo. "Teško je opozvati nekoga ko nije uradio ništa loše i ko je napravio najveću ekonomiju u istoriji naše zemlje", rekao je Tramp u intervjuu Rojtersu.

"Nisam zabrinut. Ne. Mislim da bi se ljudi pobunili ako bi se to (opoziv) desilo", rekao je Tramp.

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

KULTURA

25

IZLOŽBA ª SLIKE MOJIH PRIJATELJAº U PODGORIČKOJ GALERIJI ª MOSTº

Mjesto dijaloga o umjetnosti, kreativna radionica i pozornica Sa otvaranja izložbe “Slika mog prijatelja” na Cetinju

Saradnja na filmskim projektima Koliko o fudbalu i fudbalerima, ovo je knjiga o gradovima i ulicama, o zemljama i njihovim razvalinama, pjesmama i filmovima, o Kišu i kišama, o životima i smrtima, o svemu što je dotaknuto magijom lopte i u čemu progovara sama igra...

P

ovodom jubileja 30 godina od prve izložbe u BIljardi, galerija Most predstavlja djela sedamnaest eminentnih crnogorskih stvaralaca, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena.

REPERTOAR DANAS 13.12.2018.

FILM KURKS PROKLETSTVO DUBINE 17.15 / 19.30 h

REŽIJA: Tomas Vinterberg MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 14.12.2018.

FILM

AKVAMEN

19.15 / 22.00 h

REŽIJA: Džejms Van MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Izložba djela sedamnaest autora naslovljena “Slike mojih prijatelja” biće otvorena u podgoričkoj galeriji “Most”, večeras sa početkom u 19 sati, u sklopu manifestacije Decembarska umjetnička scena.

Na izložbi, koja se organizuje povodom jubileja 30 godina od prve izložbe u Biljardi, biće izložena djela Uroša Toškovića, Pura Đurića, Milke Vujović, Filipa Jankovića, Bata Pravilovića, Smaja Karaila, Cvetka Lainovića,Ratka Odalovića , Mila Pavlovića, Filipa Vučkovića, Draška Dragaša, Muharema Muratovića, Stanka Zečevića, Aldemana Ibrahimovića, Muja Jovićevića, Nikole Gvozde-

5

STOTINA IZLOŽBI, SAMOSTALNIH I KOLEKTIVNIH, DOMAĆIH I STRANIH AUTORA, ORGANIZOVANO JE U GALERIJI MOST OD NJENOG OSNIVANJA DO DANAS

novića i Ljuba Popovića.

“Literarna odrednica izložbe ‘Slike mojih prijatelja’ upućuje nas na humanu dimenziju ljudske komunikacije koja je, u ovom kontekstu, uspostavljena između galerista Branka i Milorada - Bekija Kovačevića i likovnih stvaralaca, između Galerije ‘Most’ utemeljene na Cetinju, kasnije izmještene u Podgoricu i eminentnih crnogorskih i stranih umjetnika čija se djela nalaze u njenom fundusu”, zapisala je u katalogu koja prati izložbu istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

Ona podsjeća da je galerija “Most” prva privatna institucija kulture u Crnoj Gori, te da “predstavlja mnogo više od mjesta izlagačke djelatnosti, prodajnog prostora i radionice za opremanje likovnih djela”.

“Od početka djelovanja bila je stjecište eminentnih likovnih umjetnika, istoričara umjetnosti, publicista, književnika, dramskih umjetnika, režisera, muzičara i onih koji u umjetnosti traže i nalaze najuzvišenije vrijednosti ljudskog duha. Postala je i mjesto dijaloga o umjetnosti, kreativna radionica i multimedijalna pozornica. Raznovrsni programi, likovne kolonije, iz-

Literarna odrednica izložbe ‘Slike mojih prijatelja’ upućuje nas na humanu dimenziju ljudske komunikacije koja je, u ovom kontekstu, uspostavljena između galerista Branka i Milorada Bekija Kovačevića i likovnih stvaralaca, između Galerije ‘Most’ utemeljene na Cetinju, kasnije izmještene u Podgoricu i eminentnih crnogorskih i stranih umjetnika čija se djela nalaze u njenom fundusu

davačka djelatnost, manifestacije različitog profila, pozorišna produkcija, koncerti, povezivanje različitih kulturnih prostora i sredina na domaćem i internacionalnom nivou, preko 500 samostalnih i kolektivnih izložbi domaćih i stranih autora formirali su, zapravo, jedinstven centar za kulturu čiji je nukleus likovna galerija...”, smatra Zeković.

Izložbu, koja će trajati do kraja decembra, otvoriće sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Nela Savković-Vukčević.

R.K.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sastao se na Cetinju sa poznatim crnogorskim i holivudskim glumcem Stefanom Kapičićem.

Sastanku su prisustvovali i koreanski producent TJ Chung i reditelj Milan Todorović, koji su predstavili Bogdanoviću svoje viđenje buduće saradnje na filmskim projektima, ali i namjeru da promovišu Crnu Goru kao atraktivnu filmsku destinaciju.

Tokom susreta bilo je riječi o glavnim aktivnostima Ministarstva kulture na razvoju kinematografije i odredbama Zakona o kinematografiji koje predviđaju podsticajne mjere za inostrane producente koji snimaju u Crnoj Gori. Bogdanović je napomenuo da će Crna Gora u januaru naredme godine postati punopravna članica fonda Savjeta Evrope EURIMAGES. Dogovoreno je da se u narednom periodu, sa Filmskim centrom i filmskim stvaraocima u Crnoj Gori definišu konkretne aktivnosti.

R.K.

Valerio Orlić gost Golubovaca

Književno veče Valerija Orlića, pjesnika iz Rijeke, biće priređeno večeras u KICu Golubovci sa početkom u 19 sati. Hrvatski književnik i pjesnik do sada je objavio dvadeset knjiga. Stihovi su mu prevođeni na italijanski, engleski, njemački, španski, francuski, češki, slovenski, slovački, poljski, bugarski, ruski, romski, makedonski jezik…. Poeziju je objavljivao u stranim i hrvatskim antologijama, časopisima i zbornicima. Dobitnik je nekoliko međunarodnih nagrada.

R.K.

26

kultura

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

NagrađeNa koprodukcija Budva grad teatra i SrpSkog NarodNog pozorišta

Milici Grujičić ArdAlion zA uloGu u “KrvAviM svAdbAMA” Nagrada “Ardalion” za najbolju žensku ulogu 23. Jugoslovenskog pozorišnog festivala “Bez prevoda” u Užicu dodijeljena je Milici Grujičić za ulogu Vjerenice u predstavi “Krvave svadbe”. U pitanju je koprodukcija festivala Budva Grad teatar i Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, koju je po djelu Federika Garsije Lorke režirao Igor Vuk Torbica.

O nagradama je odlučivao stručni žiri, u sastavu rediteljka Lenka Udovički, glumica i rediteljka Dragana Varagić, dramaturg Slobodan Obradović, reditelj Dario Harjaček i producent Janko Ljumović.

Najboljom predstavom proglašena je “Zašto je poludio gospodin R”, Rajnera Vernera Fas-

Scena iz predstave

20. HercegNovSka likovNa SceNa

projekcije filmova u dva grada

jubilarno izdanje okupilo više od 50 stvaralaca Dvadeseto izdanje tradicionalne izložbe Hercegnovska likovna scena biće otvoreno u Galeriji “Josip Bepo Benković”, večeras sa početkom u 19 sati. Na jubilarnom izdanju djela će izložiti 54 stvaraoca, a postavku čini 60 slika, grafika, crteža, skulptura i instalacija.

Odlukom organizatora, s obzirom na veliki raspoloživi izložbeni prostor, već treću godinu na likovnoj sceni učestvuje veliki broj izlagača, autora koji se likovnom umjetnošću bave bilo profesionalno bilo amaterski.

“Cilj je da gradska galerija bude mjesto okupljanja

Sa jednog od prethodnih

ljubitelja likovne umjetnosti kojih u Herceg Novom nije mali broj. Svojim konceptom likovna scena želi da motiviše što više ljubitelja likovne umjetnosti i stvaralaca da, predvođeni vrhunskim i ostvarenim autorima, i sami budu dio likovnog bića grada”, navodi se u saopštenju.

Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik, koja potpisuje i predgovor kataloga.

Hercegnovska likovna scena trajaće do početka februara naredne godine, kao uvod u 52. Hercegnovski zimski salon.

R.K.

bindera u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, u režiji Boba Jelčića, kome je uručen i “Ardalion” za najbolju režiju. Za ulogu Gospodina R. u istom komadu nagrađen je Boris Isaković.

Selektor takmičarskog programa bio je Bojan Munjin. Dvadeset treće izdanje održano je od 5. do 12. decembra pod sloganom preuzetim iz komada Branislava Nušića “Bolje je da gledamo život u pozorištu, nego pozorište u životu”. Posljednje festivalske večeri u čast nagrađenih izvedena je predstava “Strah i bijeda Trećeg rajha” Bertolda Brehta u režiji Bobana Skerlića, produkcija Narodnog pozorišta iz Gračanice.

S.I.

“unuk” otvara kotorsko izdanje festivala ubrzaj Predstava Tre sorelle u Baru

Predstava “Tre sorelle”, u produkciji Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, biće izvedena u sali Doma kulture u Baru, večeras sa početkom u 20 sati, u sklopu zimske scene Barskog ljetopisa.

Komad, koji je po tekstu Stevana Koprivice, našeg poznatog dramaturga, režirao Zoran Rakočević bavi se pitanjima ljubavi, strasti, lažnog morala i sputavanja sopstvenih htijenja i potreba.

“Pitanje slobode, dogme, tradicije, religije, erotskih kodova, pobune, mediteranske mimikrije koja iza nježnih klapskih sazvučja krije užase ‘umidece’ koja čeka buru da je osuši i pokrene sve iznova…”, zapisao je Koprivica.

Uloge tumače Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Mak Čengić i Pavle Popović.

Projekcijom filma “Unuk” Aleksandra Reljića u Kinu “Boka” večeras u 19 časova biće otvoreno kotorsko izdanje 9. Festivala filma o ljudskim pravima “Ubrzaj”. Na svečanom otvaranju publici će se obratiti direktorica Kulturnog centra “Nikola Đurković” Marija Bernard, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić.

Film “Unuk” govori o bivšoj logorašici Evi Mozes Kor, koja je preživjela nacističke smrtonosne eksperimente doktora Jozefa Mengelea, a 2014. simbolično je usvojila unuka komandanta Aušvica, koji se danas aktivno bo-

Kadar iz filma “Unuk”

ri protiv fašizma i antisemitizma. Reditelj filma Aleksandar Reljić i protagonista Rajner Hes, unuk komandanta logora Aušvic, gosti su ovogodišnjeg festivala i nakon projekcije će razgovarati publikom. Nakon razgovora biće prikazan film “Zarobljena” Bernadet Tuza-Rite Publika u Podgorici biće u prilici da pogleda četiri ostvarenja. Program počinje u 15 časova projekcijom filma “Posebna krv” Natali Mecger. Od 17 časova biće prikazan “Splav”, Markusa Lindena, dva sata kasnije “Obskuro Baroko” Evangelie Kranioti, a od 20.15 na programu je “Vestvud: Pank, ikona, aktivistkinja” Lorne Taker. R.K.

kultura

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

državno priznanje BiĆe UrUČeno sjUtra na CetinjU

Prvi put nagrada Petar Lubarda pripala umjetnici M

ilki Delibašić, koja je nagrađena za djelo pod nazivom “Statičnost unutar prolaznosti vremena”, nagradu će uručiti premijer Duško Marković. Na ovogodišnjem salonu biće izložena djela 34 crnogorska umjetnika.

Državna nagrada “Petar Lubarda” biće uručena ovogodišnjoj dobitnici Milki Delibašić sjutra u podne na svečanom otvaranju istoimenog salona u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”. Delibašićevoj, koja je nagrađena za djelo pod nazivom “Statičnost unutar prolaznosti vremena”, nagradu će uručiti premijer Duško Marković.

Na ovogodišnjem salonu biće izložena djela 34 crnogorska umjetnika, prema selekciji istoričarke umjetnosti Petrice Duletić. Od-

luku o najboljem radu donio je žiri u sastavu istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, predsjednik, i članovi likovni umjetnici Jelena Tomašević, Filip Janković i Aldemar Ibrahimović i istoričarka umjetnosti Svetlana Racanović.

Video instalaciju “Statičnost unutar prolaznosti vremena” čine tri simultane video projekcije. Kako smatraju članovi žirija, “one manifestuju i znalačko i suptilno sinhronizovanje medija i ideje gdje blurovanje slike stvara atmosferični sfumato prevodeći sliku u fantaz-

matski prizor lišen diktata deskriptivnog, narativnog, simboličkog, aluzivnog, čitljivog”. “Članovi žirija su mišljenja da ovaj rad posjeduje i promoviše umjetničke kvalitete nedovoljno afirmisane u aktivnoj crnogorskoj umjetničkoj praksi, a kojima se ista može upisivati u savremeni internacionalni umjetnički kontekst.

Istovremeno, nagrada ‘Petar Lubarda’ se po prvi put u njenoj istoriji dodjeljuje umjetnici i to umjetnici mlađe generacije i radu koji nije izveden u nekom od klasičnih umjetničkih medija. Ovim radom se u crnogorskoj likovnoj kulturi i aktualizuje ovdje uveliko zapostavljan ili nedovoljno istraživan medij videa i

27

Delibašić

tema nagog tijela u umjetnosti. Takođe, ovim izborom se nagrada koja nosi ime Petra Lubarde oslobađa od “obaveze” forsiranja kvaliteta monumentalnog, epskog, heroičnog, ‘muški’ odlučnog te (p)održava-

nja kultnog statusa slikarstva i, jednako, distancira od praksi inertnog uprizorenja i modelovanja individualnih poetika, lokalnih specifičnosti ili osjećaja nacionalne samobitnosti”, stoji u obrazloženju.

R.K.

69. izdanje prestižnog festivala

Oskarovka Žilijet Binoš na čelu žirija Berlinala

KonCert simfoniČara na veliKoj sCeni Cnp-a

Na programu djela Šopena i Dvoržaka Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra biće priređen na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta večeras sa početkom u 20 sati.

Pod upravom gostujućeg dirigenta iz Njemačke Kirila Stankova, koji prvi put nastupa sa našim simfoničarima, biće izvedeni “Koncert za klavir i orkestar br.

1 u e-molu,“, op. 11 Frederika Šopena i “Simfoniju br.

8 u G-duru”, op. 88 Antonjina Dvoržaka. Solističku dionicu u Šopenovom koncertu tumačiće poznati srpski pijanista Vladimir Milošević.

Kiril Stankov je privukao međunarodnu pa-

žnju 2013. godine, kada je, nakon četiri etape, osvojio drugo mjesto na renomiranom takmičenju za dirigente u Bezansonu (Francuska). Stankov je studirao na Fakultetu za muziku i teatar u Rostoku, kao i na Fakultetu za muziku Franz List u Vajmaru kod profesora Nikolasa Pasketa, Gintera Kalerta i Entonija Bramala. Dirigovao je Radijskim simfonijskim orkestrom MDR iz Lajpciga, Državnim orkestrom Gertnerplac iz Minhena, Kritiše orkestrom i Novobranderburškom filharmonijom iz Berlina, Kamernim orkestrom Luksemburga, Nacionalnim

Stankov orkestrom Lorene (Francuska), kao i omladinskim orkestrima iz Meklenburg-Zapadne Pomeranije (Njemačka) i Franš-Kontea (Francuska). Tri godine je predavao dirigovanje na odsjeku za muziku Univerziteta u Kaselu. Od septembra 2017. godine je kapelmajstor i asistent dirigenta Gertnerplac teatra u Minhenu. Zajedno sa Sjevernonjemačkim akademskim orkestrom debitovao je 2018. godine u Elbskoj filharmoniji u Hamburgu, povodom osnivanja ovog ansambla. Stankov je stipendista Udruženja “Rihard Vagner” i Fondacije “Fridrih Ebert”.

R.K.

Francuska glumica i oskarovka Žilijet Binoš biće predsjednica žirija 69. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu. ‘’Hvala na ovako velikoj časti i pozivu da budem žiri na tvom posljednjem Berlinalu, dragi Diter. Mnogo mi znači! Jedva čekam specijalni randevu sa ostalim članovima i da pristupim ovom zadatku radosno i pažljivo’’ poručila je Binoš.

Direktor Berlinala Diter Koslik kazao je da je veoma zadovoljan što je Žilijet predsjednica žirija. “Festival ima jaku vezu sa njom i srećan sam što nam se vraća u ovoj izuzetnoj poziciji’’, kazao je Koslik.

Prethodni predsjednici žirija bili su Meril Strip, Paul Feruhfen i Tom Tikver. Festival će 7. februara otvoriti film “Ljubazni stranci” danske autorke Lone Šerfig.

Binoš

28

ZABAVA

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

BEOGRADSKI STRAY DOGG U SUSRET NOVOM IZDANJU OBJAVIO NUMERE ª TOO MUCH MADNESSº I ª BAD MANº

NAŠA MUZIKA JE UVIJEK TU DA VAS PRIBLIŽI LIJEPOM I DOBROM

⌦ Marija Roganović

S

vi članovi benda će dobiti po jedan spot, i to je bila ta početna tačka od koje smo krenuli. Treći spot, “Worried Mind” izaći će pred koncert u Beogradu, 22. decembra, otkriva DN prvi čovjek Stray Dogg-a, Dušan Strajnić.

Popularni beogradski indi rok sastav Stray Dogg prethodnih dana objavio je dva, od tri predviđena spota, koji će biti uvod u dugoočekivano četvrto studijsko izdanje “Look At The Moon”.

■ “LOOK AT THE MOON” NA-

KON TRI GODINE ČEKANJA

Za ekranizaciju numera “Too Much Madness”, “Bad Man” i predstojeći “Worried Mind” pobrinula se Cinnamon Production, dok su se u glavnim ulogama prvi put našli članovi benda.

“Naša koreografkinja Nataša Stanković i ja smo jedno veče napravili koncept za sva tri spota, pa smo zajedno sa rediteljkom Jelenom Gavrilović i Dušanom Grubinom te ideje realizovali, a Ana Žugić i Olga Košarić su ih u montaži uobličile u jednu cjelinu. Nastali su kao ideja da se konačno članovi našeg benda pojave u našim video spotovima, kako se to nije desilo posljednjih nekoliko godina. Svi članovi benda će dobiti po jedan spot, i to je bila ta početna tačka od koje smo krenuli. Treći spot izaći će pred koncert u Beogradu,

22. decembra”, otkrio je Dnevnim novinama frontmen sastava Dušan Strajnić aka Dukat Stray, uz podsjećanje da je ovo prvi put da izlaze sa tri spota kao tri singla pred objavljivanje albuma.

Suvišno je reći čime su inspirisane pjesme “Too Much Madness” i “Bad Man”, ali poruka je jasna i glasna.

“Ljudi nose u sebi i jednu i drugu stranu, lošu i dobru, pitanje je koliko možemo jedni u drugima da inspirišemo ovu bolju, ljepšu. Zato je umjetnost tu, a u okviru nje i muzika, da nas približi tom lijepom i dobrom”, potvrđuje Dukat Stray.

Nakon audio-vizuelnog spektakla petočlani sastav će nakon tri godine objaviti i četvrti studijski album “Look At The Moon”, tačno tri godine nakon prethodnog “Come Along Wind”.

Strajnić pojašnjava da su prvobitno

planirali da ga snime za dvije godine, ali, kako to i obično biva, bilo je potrebno više vremena da stvari urade onako kako su i zamislili.

■ INSPIRACIJA OSTAJE

LJUBAV, ZVUK JE NEŠTO DRUGAČIJI

Poput prethodnog, i novi materijal inspirisan je temama ljubavi, ali je zvuk ipak nešto drugačiji.

“Radili smo na ovom albumu drugačije nego na prethodnima, samim tim na albumu je gostovalo dosta različitih muzičara. A nismo se držali ni tradicionalnih instrumenata, nego smo eksperimentisali, dotakli se i elektronike. Umjesto da uđemo u studio, priključimo se i odsviramo čitav album uživo, kao što smo do sada radili, išli

ISPRED NIRVANE I GUNS ` N' ROSES

“Bohemian Rhapsody” je najslušanija pjesma 20. vijeka Iako su svojevremeno članovima grupe Queen rekli da se “Bohemian Rhapsody” nikada neće dobro prodavati jer je u prvobitnoj verziji trajala čak sedam minuta, a u posljednjoj šest, te spominje Galileja, Belzebuba i Skaramuša, pokazalo se da je ova numera, prema podacima diskografske kuće Universal Music Group, najslušanija pjesma na internetu iz 20. vijeka.

Naime, spot je u svijetu pregledan 1,6 milijardi puta, objavio je UMG.

Numera je nastala 1975. godine i tada se vrlo često vrtjela na radio-stanicama, a pažnju na nju ponovo je privukao novi film istoimenog naziva. Krajem 1975. devjet nedjelja bila je na prvom mjestu top lista, što ju je u to vrijeme činilo trećim hitom s najdužim razdobljem na vrhu.

Diskografska kuća u saopštenju je objavila da je pjesma popularnija od Nirvanine “Smells Like Teen Spirit” i “Sweet Child O’Mine”, grupe Guns N’ Roses.

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

ZABAVA

29 Strajnić

LJUDI NOSE U SEBI I JEDNU I DRUGU STRANU, LOŠU I DOBRU, PITANJE JE KOLIKO MOŽEMO JEDNI U DRUGIMA DA INSPIRIŠEMO OVU BOLJU, LJEPŠU. ZATO JE UMJETNOST TU, A U OKVIRU NJE I MUZIKA, DA NAS PRIBLIŽI TOM LIJEPOM I DOBROM U kompletnom sastavu smo drugačijim pristupom, da se sve snima posebno, svaki kanal, što nam je omogućilo da istražujemo za svaku pjesmu onu atmosferu koju ta pjesma zaslužuje”, objašnjava ovaj muzičar i dodaje da je sloboda stvaranja doprinijela boljem zvuku.

“Proces je bio dug, ali je omogućio da na albumu imamo goste na različitim instrumentima, pravi ljudi koji su nam bili potrebni u tom trenutku. Takođe, promijenio nam se i arsenal samih instrumenata, iz istih razloga, zarad same pjesme i onoga što je njoj potrebno. Skoro četiri mjeseca smo natenane radili na svakoj pjesmi i ta sloboda je takođe doprinijela zvuku”, ističe on.

Album je producirao i aranžirao Boris Mladenović u Studiju Digimedia iz Beograda. Miks je rađen u muzičkom

ateljeu “Studio O”, dok je master u SAD radio Karl Saff.

■ PRVI PUT PJESMA NA SRPSKOM JEZIKU

Ono što je zanimljivo je svakako to da prvi put od postanka benda, Stray Dogg je snimio pjesmu na srpskom jeziku koja će se naći na kraju albuma, a koja je prvobitno rađena za film “Susret” Marije Strajnić.

Novi album, koji će izaći i u fizičkom obliku, premijerno će biti odsviran pred beogradskom publikom 22. decembra u Kulturnom centru Grad, a promocija u Crnoj Gori uvijek je opcija.

“Naravno, radujemo se promociji u Crnoj Gori, samo još da pronađemo pravo mjesto za tako nešto”, poručuju iz beogradskog sastava.

Detalji iz spotova

TRI NOVA FILMA I OPERA U CINEPLEXXU

Bioskopske karte za najbrže Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx naći će se tri nova filma i jedna opera. Naime, ova sedmica donosi dva superherojska ostvarenja: DC-jev “Akvamen”, koji je već srušio sve rekorde u Kini, kao i Marvelov “Spajdermen: Novi svijet”; biopijsku priču o katastrofi ruske podmornice K-141 Kursk - “Kursk - Prokletstvo dubina”, ali i Verdijevu “Travijatu” - direktan prenos iz njujorškog Metropolitena zakazan je za subotu, 15. decembra u 18.55h. Ulaznice su već u prodaji.

“Akvamen” sa Džejsonom Momoom u naslovnoj ulozi, rađen pod režiserskom palicom Džejmsa Vana, otkriva priču o

mladom Arturu Kariju, nasledniku trona podvodnog kraljevstva Atlantide u koje se mora vratiti i spasiti svoj narod.

Animirano ostvarenje “Spajdermen: Novi svijet” prepun je noviteta o Piteru Parkeru, o kojem nam priča tinejdžer iz Bruklina Majls Morales.

Prema ustaljenom običaju, dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru.

M.Rog.

30

zabava

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

BOŽO VREĆO I MARKO LOUIS EKRANIZOVALI I ª SANJAO SAMº

Neukrotiva ljubavNa čarolija izNjedrila Nebesku pjesmu Napisao sam pjesmu inspirisan mojom emotivnom pričom o tome koliko mi zapravo skoro uvijek idealizujemo partnera i koliko je zapravo sve neizvjesno, ističe Vrećo

⌦ Danilo Brajković Miljenici bosanskohercegovačkog interpretatora sevdalinki Boža Vreća i srbijanskog muzičara Marka Louisa ovog mjeseca su na slatkim mukama. Tačno nedjelju nakon premijere spota za duetsku numeru “Pandora”, koja je objavljena na Božovom istoimenom albumu još 2017. godine, muzičari su juče predstavili vizuelno ruho i za duet “Sanjao sam”, pjesmu koja je uvrštena na njihove aktuelne albume “Melek” i “Euridika”. Baš kao i za “Pandoru”, režiserski dio odradio je Dragan Jereminov, a spot je sniman na Zagajičkim brdima u Deliblatskoj peščari. S obzirom na to da Vrećo potpisuje i muziku i tekst jednog od najemotivnijih dueta koji smo čuli posljednjih godina na regionalnoj sceni, njemu je pripala čast da spot, u nekoliko rečenica, približi vjernim fanovima. Očekivano, priznao je da ga je, ko zna koji put, pokrenula ljubav.

■ Volite do srži i

bez kompromisa

“Napisao sam pjesmu inspirisan mojom emotivnom pričom o tome koliko mi zapravo skoro uvijek idealizujemo partnera i koliko je zapravo sve neizvjesno. Danas ste zajedno - sjutra već nijeste. Ljubav je neukrotiva i traje poput čarolije, nekada predugo, nekada prekratko,

ali zapravo nas uvijek iznenadi trenutak spoznaje da nekom pripadamo i da isto tako, kroz određeno vrijeme, više nijesmo nekom centar svijeta ili neko to nije vama.

Napisao sam je da vas u tom trenutku, ako se to desi, a dešava se vrlo često, ohrabri da shvatite da to koliko vi volite nekog - jeste poezija. Zanemarite intenzitet ljubavi te druge osobe u odnosu na vašu, neka vaša ljubav nema amplitude, volite do srži i bez kompromisa, nezaustavljivo i beskonačno. Zahvaljujem cijeloj ekipi na sjajnom druženju i umjetničkom radu i mom prijatelju i bratu Marku, jer uvijek zajedno stvorimo nebesku pjesmu”, piše u emotivnoj poruci koju je Vrećo objavio na zvaničnom Fejsbuk profilu.

VREĆO: Ljubav je neukrotiva i traje poput čarolije, nekada predugo, nekada prekratko, ali zapravo nas uvijek iznenadi trenutak spoznaje da nekom pripadamo i da isto tako, kroz određeno vrijeme, više nijesmo nekom centar svijeta ili neko to nije vama

■ i prijateljstVo i sinergija

Prijateljstvo Vreća i Louisa datira odavno - osim pomenuta dva dueta, krasi ga i “Pašana”, a nekoliko puta su zajedno održali koncerte. Osim premijere spotova, muzičari će decembar pamtiti upravo po svirkama. Vrećo će nastupiti u beogradskom Sava centru u subotu, a Marko će pred publiku večeras i 16. decembra u tamošnjem Domu omladine.

“Divni su i prijateljstvo i sinergija koju Marko i ja dajemo jedan drugom svakog puta kada radimo zajedno”, podsjeća Vrećo.

Sa snimanja spota

Marko Louis i Božo Vrećo

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

zabava

31

VOĐA BITIPATIBIJA UNA GAŠIĆ DOTAKLA SE ZANIMLJIVE TEME

Kada bi roKeri uložili Kao folKeri sigurno bi bilo pomaKa

Foto: Dušan Jauković

⌦ Danilo Brajković

U

na Gašić, prva dama beogradskog benda Bitipatibi, na zvaničnom Fejsbuk profilu sastava objavila je zanimljiv osvrt na temu - zašto je folk popularniji od drugih muzičkih žanrova u Srbiji, a čini se da je pogodila pravo u metu.

Bitipatibi neopsihodeličnim zvukom i intimnim, emotivnim tekstovima opisuje atmosferu na sebi svojstven, gotovo mjesečarski način. Ovom rečenicom, bend se predstavlja poštovanoj publici, a među njima je svakako dosta onih koji žale što je folk u Srbiji i te kako zastupljeniji od alternativnih muzičkih pravaca - maltene u svakom segmentu. I dok većina muzičara tog žanra pokušava da odbrani sebe tako što svaljuje krivicu na “kolege” i aktuelni trenutak, Una Gašić ponudi-

la je odgovore na vječito pitanje iz nešto drugačije vizure.

Njeno zapaženje prenosimo u cjelosti, a reklo bi se da važi ne samo za Srbiju, već i za ostale zemlje sa prostora bivše Jugoslavije.

“Zašto je folk (mada sada zvuči modernije mnogo) popularniji od drugih muzičkih žanrova u Srbiji? Samo jedan aspekt: ulažu više novca u muziku, nekada su spemni da sve što imaju ‘stave’ na spotove, reklamu ili producenta, tekstopisca, časove pjevanja, aranžman. To je ‘br-

Gitarista Rammsteina jasan

trenutno, što je meni posebno teško, jer je to vrsta muzike sa kojom

dašce’ stvari i sve je tu veoma važno, kao odlučnost i posvećenost...”, počinje Gašić i kritikuje one kojima to sve smeta.

“Promijeniš kanal, nađeš nešto što ti prija, ljudi rade svoj posao najbolje što znaju.

Kada sam krenula sa Bitipatibijiem, nijesam imala pojma koliko je to sve skupo.

Da li možeš zauvijek da ulažeš novac u muziku i da ti se nikad ništa ne vrati? U jednom trenutku nećeš moći tako i smišljaš plan za dalje, neka se nazove to - biznis plan.

Kada bi rokeri isto toliko uložili u sve, sigurno bi se desio neki pomak, vjerovatno bi prvo mnogo dobro razmislili u šta ulažu toliki novac i da li im se taj biznis isplati, možda bi malo promijenili zvuk, a njihova publika - da li bi mogla to da razumije”, pita Gašić.

DUPLI KONCERT KANTAUTORA

Rok je mRtav, hip-hop glavni kRivac Gitarista njemačkog metal benda Rammstein Ričard Z. Kruspe okrivio je porast popularnosti hip-hopa za “smrt” rok muzike, jer, kako kaže, “gitara više nije najiritantnija”.

“Rok je mrtav. Tužno je, znam, ali ponekad čovjek mora da se pomiri sa realnošću”, rekao je Kruspe za magazin Revolver.

Gitarista je rekao da današnja omladina ne zna za onaj osjećaj kada omiljene rok pjesme iritiraju njihove roditelje.

“Sve se svodi na hip-hop

Una Gašić

nikada nisam mogao da se pronađem”, objasnio je on.

BarBa i Boemi opet stižu u sava centar

Istaknuti crnogorski kantautor Vlado Georgiev večeras i sjutra veče održaće koncerte u beogradskom Sava centru.

Tradicionalno, završnica godine uvijek Georgieva “povede” u kultnu beogradsku dvoranu, a i prošle godine je u decembru nastupao pred brojnom publikom. Ovog puta, koncerte je okarakterisao kao boemske, a publika će, na neki način, biti privilegovana jer se očekuje da popularni Barba premijerno uživo otpjeva nekoliko numera sa nadolazećeg albuma. “Promovisaću nove pjesme, pripremam bo-

emski album. Htio sam da kažem nešto malo drugačije, da napravim izlet u neku drugu priču. Liči to dosta na starogradsku muziku, možda čak više na fado. Biće to ekletika interesantna, tekstovi su dosta slobodni, muzika minimalizovana. Što manje muzike, a što više riječi”, ranije je poručio Georgiev. Prije Georgieva, ranije ove godine u Sava centru koncert je održao i naš Sergej Ćetković, a pomenuti dvojac već godinama brani čast crnogorskih izvođača pod svodovima popularne dvorane.

D.B.

roditelji-djeca

Porodica

32

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

Tate - usvojite savjete kako bi sve išlo glatko

Uzmite slobodne dane Dogovorite se sa šefom da uzmete slobodne dane poslije porođaja vaše supruge. Vjerujte, trebaće i vama i njoj. Nećete biti naspavani da biste mogli normalno da obavljate poslove, a vaša pomoć će biti od velikog značaja u kući. Ne smijete da zaboravite da vaša žena jedva može da hoda, a ne da obavlja kućne poslove. Ukoliko se porodila carskim rezom, moraćete čak i dodavati bebu da bi mogla da je podoji. Treba i da prijavite novog člana porodice, kao i da predate zahtjeve za novčani dodatak za novorođenče.

Počistite poslije slavlja Nemojte da suprugu dočeka nered i puna sudopera poslije proslave sa prijateljima.

Ili napravite žurku u restoranu ili kafiću, ili odvojite vrijeme da pospremite stan ili unajmite čistačicu. Vaša žena neće imati niti snage niti vremena da očisti kuću – potrudite se

da i narednih nedjelja pomažete svojoj supruzi što više možete oko čišćenja stana i kuvanja ručka.

Budite tačni Nemojte da zakasnite u porodilište da supruga i beba moraju da vas čekaju, to će i mamu i bebu rastužiti pa će vam cio život prebacivati kako mama tako i vaše djete.

Ponestite stvari potrebne za otpust Nemojte zaboraviti da ponesete stvari za otpust mame i bebe. Ona je sigurno to već nedjeljama unaprijed upakovala – ukoliko nije, nazovite je i pitajte koju obuću i odjeću da joj ponesete. Ukoliko zaboravite da to uradite ona će biti bijesna i postiđena što mora da izađe u javnost u spavaćici. Samo zamislite kako biste se vi osjećali na njenom mjestu?

Sredite kola Prije polaska u porodilište fiksirajte sjedište za bebe i operite kola, očistite unutraš-

njost automobila. Ukoliko nemate kola, uzmite taksi, ali neka vas čeka na izlazu, nemojte dozvoliti da mama i beba čekaju dok vi panično okrećete brojeve taksi udruženja da bi dobili vozilo.

Objasnite rodbini da vam treba malo mira Kada dođete kući - pružite svojoj supruzi mir. Objasnite porodici i prijateljima da ne dolaze prvih dana u posjetu (prvi dani mogu značiti i mjesec, ali i više dana).

Trebalo bi svako da poštuje želje novopečene mame – istina je da svi nestrpljivo čekaju da upoznaju novog člana porodice. Ipak, vaša žena je vjerovatno jako umorna i iscrpljena, ima grčeve u stomaku, bolove, zaokupljena brigama oko dojenja, njege bebe itd. Sada joj je najmanje potrebno da servira kafu i sok rođacima...

Obavijestite sve Pošto ste napravili hiljadu fotografija vaše bebe, sad to

pošaljite mejlom svima koje poznajete - možda tako možete malo da ih zadovoljite, pošto im ne dajete da odmah prvog dana dotrče i grle vašu bebu. Ukoliko bake i deke nemaju računar, izradite fotografije i pošaljite poštom – vjerujte, biće presrećni.

Obezbijedite pomoć Prije porođaja, pričajte sa svojom suprugom kako ćete se organizovati dok se ona oporavlja od porođaja – to je najčešće šest nedjelja. Možete da tražite pomoć od vaše ili njene mame, možete da organizujete kućnu dostavu hrane – nemojte zaboraviti da njoj još uvijek neće prijati teška, začinjena hrana. Obratite pažnju na namirnice koje prelaze u mlijeko i mogu izazvati iritaciju, grčeve ili alergijske reakcije bebe.

Možete da unajmite čistačicu.

Možda ste prije porođaja mislili da vam pomoć neće trebati, vjerujte nećete stići sve, zato se organizujte. (Bebac.com)

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

roditelji-djeca

33

Nemojte da zakasnite u porodilište da supruga i beba moraju da vas čekaju, to će i mamu i bebu rastužiti

Mama na prvom mjestu Ograničite posjete Tih prvih dana, mlada mama je osjetljiva na svašta: prljave cipele, ruke, dodirivanje bebe. Nemojte joj zamjeriti. Zamolite goste da, ukoliko su pušači, izađu na balkon sa cigaretama i da operu ruke prije nego što uzmu bebu. Najvažnije je da posjete vremenski ograničite na maksimum sat – mama treba da doji, da presvlači bebu, da masira dojke itd.

Pokažite razumijevanje Kao i na početku trudnoće, ona će opet često mijenjati raspoloženje – za sve to zaslužne su hormonalne promjene. Bu-

dite sigurni da će to brzo proći i nemojte da joj zamjerate za promjenljivo ponašanje. Pokažite razumijevanje za njeno stanje, iskažite svoju ljubav i pomozite joj oko dojenja i njege bebe.

Razmazite je Kupite joj cvijeće i poklon – ali potrudite se barem za ovu priliku da pogodite šta bi se joj svidjelo, ukoliko nemate adekvatnu ideju, zapitkujte je još prije porođaja. Kažite joj što više puta koliko je volite i koliko ste ponosni što je rodila vaše dijete. I na kraju uživajte u prvim danima života vaše bebe. Oni su neponovljivi.

Kada dođete kući pružite svojoj supruzi mir. Objasnite porodici i prijateljima da ne dolaze prvih dana u posjetu

ZDravlje

Glavni uzroci žute stolice

34

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

Šta sve ukazuje na celijakliju Normalna boja stolice je obično smeđa zbog optimalnog nivoa izlučenog bilirubina i žuči. Kada crvena krvna zrnca ostare, hemoglobin se u njima razgrađuje i proizvodi nusprodukt koji se zove bilirubin. Dok bilirubin putuje kroz naš sistem organa, jetra većinu njega pretvara u žuč, a zatim ga ili čuva u žučnoj kesi ili ga eliminiše kroz stolicu. Ponekad možete da primijetite stolicu drugačije boje, koja je najčešće žuta. Boja se može mijenjati iz raznih razloga, uključujući dijete i pojedina oboljenja.

Portal “Medical News Today” predstavlja glavne uzroke žute stolice kod odraslih i kod odojčadi, kao i vrijeme kada treba da se obratite ljekaru.

Pojedine namirnice Ono što osoba jede može uticati i na boju stolice. Šargarepa, slatki krompir, kurkuma i slična hrana mogu stolicu da učine žutom. Isto tako, dijeta bogata mastima ili glutenom može dovesti do žute stolice. Ako osoba često ima ovaj problem, treba da izbjegava masnu i obrađenu hranu, gluten i sve ostalo što može da uznemiri stomak.

Stres i anksioznost Stres i anksioznost mogu imati mnogo efekata na tijelo, uključujući i ubrzanje procesa varenja. Kao rezultat toga, tijelo možda neće moći da apsorbuje sve hranjive materije, što može dovesti do dijareje ili žute stolice.

Celijakija Ako ljudi sa celijakijom uzimaju gluten, koji se inače nalazi u pšenici, raži i ječmu, njihov imuni sistem će

brzo da reaguje. Ovaj imuni odgovor izazvaće oštećenje tkiva i ometanje sposobnosti creva da apsorbuju hranjive materije.

Pored žute stolice, simptomi celijakije mogu uključivati dijareju, konstipaciju, mučninu, nadimanje, umor, glavobolje i depresiju. Iako ne postoji lijek za celijakiju, može efikasno da se kontroliše izbjegavanjem glutena.

Po r e m e ć a j i u ra d u pankreasa Razni poremećaji u radu pankreasa mogu da izazovu žutu ili blijedu stolicu. Ovi problemi uključuju hronični pankreatitis, cističnu fibrozu, rak pankreasa i blokadu kanala pankreasa.

Kod ljudi s ovim stanjima pankreas nije u mogućnosti da osigura dovoljne količine enzima za crijeva kako bi svarila hranu. Ovo može dovesti do žute stolice.

Poremećaji jetre Poremećaji jetre, kao što su ciroza i hepatitis, mogu smanjiti ili eliminisati žučne soli iz tijela. One su neophodne za varenje hrane i apsorpciju hranjivih materija. Uklanjanje ovih soli može dovesti do žute stolice.

Poremećaji žučne kese Problemi sa žučnom kesom i eventualno postojanje žučnog kamenca takođe mogu smanjiti nivo žučnih soli u tijelu. Ovo smanjenje može dovesti do različitih simptoma uključujući bol u stomaku, mučninu, žuticu ili blijedu stolicu. Tretmani za žučni kamenac, na primjer, mogu uključivati ljekove za rastvaranje kamenca. U nekim slučajevima osoba može biti podvrgnuta operaciji.

Gilbertov sindrom Gilbertov sindrom je genetski poremećaj jetre koji pogađa od tri do sedam procenata ljudi u SAD. Ljudi s Gilbertovim sindromom imaju periode kada su njihovi nivoi bilirubina previsoki, a ovo stanje se manifestuje blagom žuticom i žutom stolicom. Međutim, simptomi mogu biti tako blagi da većina ljudi i

Pored žute stolice, simptomi celijakije mogu uključivati dijareju, konstipaciju, mučninu, nadimanje, umor, glavobolje i depresiju. Iako ne postoji lijek za celijakiju, može efikasno da se kontroliše izbjegavanjem glutena.

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

ne primijeti da ima oboljenje.

Gijardijaza Ovo je uobičajena infekcija crijeva izazvana djelovanjem parazita. Obično se naziva “grozna groznica”. Osoba se najčešće zarazi prljavom hranom ili vodom. Simptomi gijardijaze uključuju stomačne grčeve, dijareju žute boje, mučninu, groznicu, glavobolju i gubitak težine.

Ljekar može da dijagnostifikuje ovo oboljenje testiranjem uzorka stolice. Tretman uključuje antibiotike i može trajati do nekoliko sedmica. U rijetkim slučejvima infekcija može biti dugotrajna.

ZDravlje

35

Zelena boja patološko stanje Kod odojčadi, nijanse žute, smeđe i zelene boje najčešće ne ukazuju na patološka stanja, a najučestalija boja jeste boja senfa. Ljudi bi trebalo da porazgovaraju sa svojim ljekarom ukoliko novorođenčee ima crvenu, crnu ili bijelu stolicu, jer to može da ukazuje na problem. Isto tako, žuta stolica je obično posljedica promjene u ishrani kod odraslih osoba. Međutim, ako se promjena boje nastavi nekoliko dana ili ako postoje i drugi simptomi, najbolje je da posjetite ljekara. Posjetite ljekara ako imate groznicu, povraćanje, bol u stomaku, dijareju, probleme s mokrenjem, probleme s disanjem, konfuziju ili mentalne simptome.

Boja se može mijenjati iz raznih razloga, uključujući dijete i pojedina oboljenja.

Portal “Medical News Today” predstavlja glavne uzroke žute stolice kod odraslih i kod odojčadi, kao i vrijeme kada treba da se obratite ljekaru.

Pojedine namirnice

Stres i anksioznost mogu imati mnogo efekata na tijelo, uključujući i ubrzanje procesa varenja. Kao rezultat toga, tijelo možda neće moći da apsorbuje sve hranjive materije, što može dovesti do dijareje ili žute stolice.

36 DN

ENIGMATIKA TELEGRFRANAM KOJI DRUGI CUSKI NAZIV ZA SE ŠALJE SLIKAR PATKU BEŽIČNIM RENOAR PUTEM

RUDARSAUSTRIJ- KO METASKI OZNAKA LURŠKI KOMPOZA ALT KOMBIZITOR NAT

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

ŽENSKO SPRAVA, OZNAKA IME, NAPRAVA TURSKE MONIKA

FOTO UBOD

RIJETKOSTI (LAT.)

OSTRVLJANIN

DIO VEŠ MAŠINE UZICA KOJOM SE PRIČVRSTI TERET GRAD U HRVATS.

PODZEMNI HODNIK

OREGON JUNAKINJA ANDRIĆEVE PRIČE

ODVAJKADA SEDLARI, REMENARI RAZNOVRSNOST

IGRA S KARTAMA

PAPIN GODIŠNJI PRIHOD ARIZONA STATE UNIVERS.

SREZ (MN.) VELIKI VAJAT (MN.) POTPISATI MJENICU

SIMBOL SREBRA

Šon Koneri počeo je da ćelavi u 21. godini.

U svim filmovima o Bondu nosio je periku

EGIPATSKI FARAON

MORSKI SISAR

UKRASNI CVIJET (MN.)

5. SLOVO

ŽITELJI TAVANKUTA VRSTA UKRASNE BILJKE, TRATORAK (MN.)

ZAMALO ŽENSKO IME, LELICA PJEVAČ UZ LIRU(GRČ.)

OZNAKA ZA LITAR

ZEMLJA ILIRA, ILIRIJA PREMA GOZBA

POVIŠEN TON "G"

FRANCUSKI PISAC, LUJ

Play sudoku online at:

PISAC NOTA (MUZ.)

www.sudokukingdom.com

POZNAVAOCI IDO JEZIKA

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ORKESTARSKI, PALAMAR, VOZ, SVAKI ČAS, MG, ANU, SKRIVEN, DODOLA, ROSA, AKINO, MILAN, ROTVAJLERI, MAMA, SAONIK, AKORDI, S, NIOR, LITOTA, AGE, KC, ČAVKA, ALEUTI, KARDIF.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1812

3 7

5 4

6

8

4

6 5 5

6 7

8

5 9 2

9 7

3

9

Sudoku puzzle No. 3221 2015-08-08

www.sudokukingdom.com 4 2 9 7 5 1 6 8

7

3

9

Medium level

4 1

7

Play sudoku online at:

9 3

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2011-09-29

2

Ser Majkl Kejn 1971.

5

3

1

7

6

3

8

4

9

2

5

8

5

3

6

2

9

1

4

7

6

1

8

2

4

7

3

5

9

3

9

5

8

1

6

4

7

2

7

4

2

5

9

3

8

1

9

6

1Puzzle 4 7 solution: 2 5 3

6

5

3

7

1

6

8

2

9

Daily Sudoku puzzle No. 1810

7 5

9

6

7

5

3

4

1

8

7

4

3

1

8

6

9

5

2

5

1

8

4

2

9

3

7

6

6

8

1

2

9

5

7

3

4

9

2

4

6

3

7

5

8

1

3

5

7

8

4

1

2

6

9

8

3

5

9

1

4

6

2

7

4

7

2

3

6

8

1

9

5

1

6

9

5

7

2

8

4

3

9

7

4

4

2

8

5

Medium level

9

6

8

2 8 4 9 3 5 7 6 1 Sudoku puzzle No. 3222 2015-08-09

6

2011-09-27

5

7

7 8

3

4

6

9

4

9

7

6

2 8

1

9

6

6 4

3

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

Word Search Puzzle #H127TL

S

T

S

A

V

V

I

E

R

E

S

O

L

S

C

J

C

R

F

O

R

G

E

T

Z

B

O

L

B

U

A

G

J

E

T

T

I

S

O

N

A

U

E

S

R

U

O

P

E

M

Y

I

B

M

F

D

E

R

E

E

L

E

D

A

L

E

A

E

E

G

S

T

I

K

S

A

W

E

G

M

R

T

R

E

W

S

F

O

A

L

R

N

A

O

N

O

W

E

A

I

F

W

L

T

I

S

C

I

S

T

T

E

X

V

U

A

H

S

K

K

R

S

G

A

X

S

I

L

H

D

S

I

I

P

E

U

U

U

T

L

F

E

A

O

P

E

S

S

T

C

L

Y

A

U

F

P

L

P

S

R

E

P

A

T

S

S

T

P

A

G

E

T

E

K

O

V

E

L

V

E

T

M

U

D

A

N

G

L

E

D

E

R

I

F

Y

I

Admit Admit Adopt Affi x Adopt Argue Affix Awoke Barns Argue Beeswax Awoke Boiler Cures Barns Dangled Beeswax Eater Boiler Evacuate Evoke Cures Exulted Dangled Fired Forget Eater Evacuate

Glossing

EvokeGrosses

Hallways Exulted Huffier FiredImpulse Jettison Forget Lapel Glossing Loafer Loser Grosses Mamas Hallways Pelvis Huffier Pours Reeled Impulse Rockiest Jettison Savvier LapelScare Loafer

Skipped Skits Sludge Mamas Slugs Pelvis Slurs Sprinted Pours Store Reeled Takes Rockiest Tapers Tatty Savvier Totem Scare Vasts Skipped Velvet Whisper Loser

Skits

Slurs Sprinted Store

HOROSKOP OVAN Želite da se više posvetite poslovima koji čekaju na vas kako biste mogli da ostvarite bolje rezultate na ovom polju. Lijepo vam je kad ste pored vašeg partnera i želite zajednički život uskoro.

BIK Ambiciozni ste i želite svima da pokažete da ste spremni da se trudite na poslovnom planu kako biste dogurali daleko. Pretjerana sumnjičavost sa vaše strane može na neki način da udalji voljenu osobu.

BLIZANCI Željeli biste da napravite dobru atmosferu u poslovnom okruženju, ali vam to ne polazi uvijek za rukom. Težite emotivnom skladu i želite da s voljenom osobom ostvarite dobar odnos. Osjetljivi bubrezi.

Takes Tapers Tatty Totem Vasts Velvet Whisper

Sludge Slugs

37

ENIGMATIKA

RAK Ne odustajete od svojih ciljeva i važno vam je da na polju posla ostvarite tačno ono što ste sebi zacrtali. Trenutna faza vam nije pretjerano povoljna za polje ljubavi. Važno je da pazite šta jedete.

VAGA Potrudite se da kontrolišete reakcije na negativne poslovne okolnosti jer mnogo toga zavisi od načina na koji ćete se postaviti. Razmišljate o osobi do koje vam je stalo i želite da joj priredite iznenađenje.

ŠKORPIJA Očekuje vas faza koja donosi poslovne promjene. Spremni ste da pokažete inicijativu ka daljem napredovanju. Očekuje vas prilika za početak veze koja bi mogla da bude na neki način nestabilna. Pad imuniteta.

STRIJELAC Razmišljajte o mogućnosti da dođete do drugačijeg radnog mjesta. Smatrate da su vam promjene u narednom periodu neophodne. Dopada vam se osoba koja je na neki način neiskrena prema vama. Problemi sa sinusima.

JARAC Možete da očekujete veoma pozitivnu atmosferu na poslu, kao i priliku da dođete do dobrih rezultata na ovom polju. Polako shvatate da je vrijeme da se stavi tačka na ljubavni odnos u kojem ste. Dobro zdravlje.

REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron December 12, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Možete da očekujete promjene u vašem poslovnom okruženju.

Dosta novih dešavanja bi u nekom trenutku moglo da vas zbuni. Prepustite se lijepim osjećanjima i nećete se pokajati. Potrebno vam je više sna.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: USNU LIŽE TONI

Možete da računate na pozitivne promjene kada je u pitanju vaše polje posla. Stvari vam idu naruku. Moguće je da se nalazite pred nekom novom važnom odlukom kad je riječ o emotivnoj vezi. Dobro se osjećate.

VODOLIJA Riješili ste da preuzmete odgovornost na poslovnom planu i da se maksimalno posvetite budućem napredovanju. Možete da se nadate dobroj atmosferi s voljenom osobom. Pred vama je povoljan dan.

RIBE Vrijeme je da se posvetite ostvarenju bolje komunikacije s poslovnim okruženjem. Tako nešto vam je jako važno za dalji napredak. Period u kojem ćete s voljenom osobom imati svađe. Skloni ste gojenju.

Film

38 •TVPROGRAM 06:00 Serija: Kako vrijeme prolazi 08:10 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Srđanom i Jovanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 14:30 Serija: Istine i laži 15:20 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Serija: Istine i laži 22:00 Istjerivač mitova 22.30 Film: Operater 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv 00:45 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Serija: Lud, zbunjen, normalan, 18.30

05:30 Radio Crne Gore 10:05 Naučno-obrazovni program 11:00 Vijesti 11:05 Meridijani 12:00 Vijesti 12:05 Serija: Poldark 13:00 Vijesti 13:05 Serija: Korak naprijed 14:00 Vijesti 15:30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet 16:30 Serija: Korak naprijed 18:05 Putevi života 19:00 Dvogled 19:25 Marketing 19:30 Dnevnik 2 20:05 TV Magazin 20:30 Dok.program 21:30 Serija: Poldark 22.30 Dnevnik 3 22:50 Sportski dnevnik 23:05 Serija: Tvin Piks 00:05 Sa koncertnih podijuma

RTCG 1 Serija: Korak naprijed, 16.30

09:50 Totalni obrt 10:30 Serija: Rat ruža 13:05 Serija: Zabranjena ljubav 14:00 Serija: Za mog sina 15:10 Vijesti 15:55 Serija: Na granici 16:00 Vijesti 16:10 Sportisimo 16:30 Turistički magazin 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Rat ruža 20:00 Serija: Zabranjena ljubav 21.00 Serija: Za mog sina 22:15 Serija: Na granici 23:05 Farma 00.00 Film: Zločin na visokom nivou 01:55 Film: Pasji život

NOVA M Sportisimo, 16.10

Sport

Informativa

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Velika porodica 11:20 Ritam Balkana 11:45 VIA EU 12:00 Vijesti u 12 12:45 Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:52 Gastro 16:55 Serija: Velvet 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 20:00 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Škola plesa i lijepog ponašanja

VIJESTI Serija: Kud puklo da puklo, 12.45

06:30 VOA – glas Amerike/r 09:00 Dječji program 10.00 Film: Lice ljubavi 12:10 Serija: Zlatno srce 13:10 Obrati pažnju 13:45 Rukomet 15:15 Meteo+ Hit dana 15.25 Fokus 16.00 Serija: Zlatan glas 17:10 Pogledi iz domovine 18:45 Košarka, pregled 19:30 Dnevnik 2 21:00 Otkrij me 21.30 Koloseum 22:15 Serija: Zlatan glas 23:00 Film: Metropolis 01:30 VOA

RTCG 2 Košarka: pregled, 18.45

TVprogram•39

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa RTCG1, Tvin Piks, 23.05

REPERTOAR BIOSKOPA

AKVAMEN 20:00, 22:00 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 15:45, 17:30 GRINČ 10:00, 14:45, 15:30, 16:30, 18:15 JUŽNI VJETAR 20:15, 22:40 KRCKO ORAŠČIĆ I ČETIRI KRALJEVSTVA 16:00, 17:45 KRID 2 21:30 KURSK - PROKLETSTVO DUBINE 17:15, 19:15 LIJENŠTINA 18:00, 19:45 ROBIN HUD - POČETAK 21:45 SMRTONOSNE MAŠINE 20:45, 22:50 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 15:15, 16:15, 18:30, 19:30

Monotona svakodnevnica stanovnika Tvin Piksa se remeti kada Piter Martel na obali rijeke pronađe tijelo djevojke za koju se ispostavlja da je Lora Palmer, popularna članica društva i kraljica mature. Sledećeg jutra u grad stiže Dejl Kuper, ekscentrični FBI agent, koji uz pomoć šerifa Herija Trumana i lokalne zajednice ima zadatak da otkrije počinioca. Ono što on ne zna jeste da u Tvin Piksu niko nije nevin ali i da Lora Palmer nije ni blizu tako dobra i simpatična djevojka kakvom je svi smatraju.

Režija: Dejvid Linč, Mark Frost. Uloge: Kajl Meklahlan, Šerilin Fen, Lara Flin Bojl, Majkl Ontkin, Mejčen Emik...

PRVA, Istine i laži, 21.00 Odličan kasting, vrhunska produkcija, kao i vješto vođena priča, izdvojili su ovu seriju od sličnih programa i vrlo brzo po početku emitovanja plasirali je u vrh gledanosti domaćih televizija. Popularnost na društvenim mrežama i među mladom publikom takođe je jedna od stvari koju svi učesnici u kreiranju “Istina i laži” ističu kao jedno od najvećih iznenađenja, jer se vjerovalo da mlada publika više ne gleda televiziju, ali ova serija je i to opovrgla. U drugoj sezoni, gledaoci će moći da prate priču godinu dana nakon događaja kojima se završila prva sezona....

KablOVsKE TElEVizijE

11.00 11.05 12.00 12.25 12.30 12.45 13.15 13.45 15.20 16.05 17.00 17.20 17.43 18.25 19.00 19.20 19.30 20.00 20.55 22.50 23.10 23.25

Vesti Serija: “Poslednja audijencija” Dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Jutro će promeniti sve” Trag: Putevima slavnih predaka Film: “Tren” Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Bela lađa” Fudbal: Olimpijakos - Milan, prenos Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik

10.20 11.41 12.00 12.15 12.20 12.25 13.18 14.00 14.30 15.00 15.55 17.00 18.10 18.17 20.05 21.10 22.00 22.50 23.05 23.13

Serija: “Gorski lekar” TV kalendar Dnevnik Sport Klinika Serija.

“Imperija” Dr Oz, tok šou Iz Hrvatske s ljubavlju Prometej Dobar dan, Hrvatska Serija: “Šekspir i Hatavej privatni detektivi” Vijesti Kviz: Potera Dnevnik Kviz: Šifra Puls Otvoreno Dnevnik Sport Vesti iz kulture

09.00 09.55 11.40 12.35 13.30 15.20 16.15 17.10 18.05 20.00 21.00 22.00 23.55

Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “APB” Serija: “Imperija” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Agenti Šilda” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “APB” Serija: “Nadareni” Serija: “Havaji 5-0”

08.30 10.15 11.45 13.00 13.10 14.55 15.25 17.05 18.45 19.30 20.00 21.00 23.00 23.25 01.15 01.45 01.55

Košarka: Hjuston Portland Evrokup: Mornar Frankfurt Vaterpolo: Srbija Hrvatska NBA Live Evrokup: Monako Galatasaraj Magazin Premijer lige Evrokup: Crvena zvezda - Breša Evroliga, specijal Evroliga: Olimpijakos - Efes, direktno NBA Action Vaterpolo: Srbija Hrvatska Evroliga: Real Madrid - Barselona, direktno Vesti Evroliga: Fenerbahče Armani Top tenis NBA Live NFL Gameday

09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20

18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50

Pa to su Irvinovi!

Plavi Serengeti Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Napad ajkule Ko šiša tog psa?

Pa to su Irvinovi! Čudovišta u mom telu Divlja Afrika: Reke života Policija za životinje Feniks Bik ajkula: Najdžel Marvin Vam predstavlja Najsmrtonosnija ajkula na svetu Vukovi i ratni veterani Lovočuvari severnih šuma Divljine Latinske Amerike Čudovišta u mom telu Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Lovac na krokodile

40

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 13.12.2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

5

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

3

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Telefon: 069/019-698, 067/455-713

marketing@dnovine.me

Kupujem dvosoban stran, oko 60m2, okolina Gintaša – bez posrednika.

Kontakt telefon 067/360-664

U Nikšiću se izdaje poslovni prostor u Poslovnom centru Nikšiću (preko puta hotela),površina 50 m2, pogodan za sve djelatnosti.

Tel: 069/030-426 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli.

Imam i za prodaju. Kolekcionar.Tel.069/051-526

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 13.12.2018.

MALI OGLASI

41 31 VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

UKUPNO

1. SUTJESKA 2. ZETA 3. OFK TITOGRAD 4. BUDUĆNOST 5. PETROVAC 6. GRBALJ 7. ISKRA 8. RUDAR 9. LOVĆEN 10. MORNAR

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

10 8 9 7 8 6 5 4 3 1

6 8 5 8 4 7 7 10 7 6

3 3 5 4 7 6 7 5 9 12

DOMAĆIN

27:12 17:8 18:16 16:12 20:19 20:13 16:19 14:18 16:30 9:26

36 32 32 29 28 25 22 22 16 9

10 10 10 9 9 10 10 9 9 9

6 3 5 3 4 3 1 2 0 0

2 5 4 5 1 2 3 5 3 4

2 2 1 1 4 5 6 2 6 5

17:8 7:4 9:4 9:6 9:8 10:8 5:13 7:9 5:19 5:11

GOST

20 14 19 14 13 11 6 11 3 4

9 9 9 10 10 9 9 10 10 10

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA

KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE

KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP

PLASMAN U BARAŽ

4 5 4 4 4 3 4 2 3 1

MIRNOĆA SUTJESKE, SISTEM ZETE, DISBALANS PLAVIH... zime kada su oformili sadašnju ekipu. Iskusni prvoligaški igrači, šest mjeseci zajedničkog igranja, a to je uvijek dobitna kombinacija.

Nakon što smo odabrali idealnih 11 u Telekom 1. CFL, analizirali smo učinak naših 10 prvoligaša tokom jesenje polusezone.

Sutjeska je imala mirnoću cijelo vrijeme, Zeta sistem, Titograd je bio tvrd, Budućnost se izgubila, a Petrovac je temelj udario prošle zime.

GRBALJ - “Trikolori” nisu bili konstantni, rezultati su nonstop bili šareni, ali su dokazali ozbiljnost time što nisu mijenjali trenera kada je bilo teško, što je uradilo šest prvoligaša.

Mogu samo da budu bolji.

SUTJESKA - Slabija nego prošle sezone, ali dovoljno dobra da osvoji jesenju titulu. Šampion je imao mirnoću, vjerovao je u rad iskusnog Nikole Rakojevića kada nije išlo. “Plavo - bijeli” tokom ljeta nisu gomilali fudbalere, dovodili su šta im treba.

ZETA - Dokaz da stvaranje igrača i rezultat mogu da idu “ruku pod ruku”. Prvi prvak Crne Gore je igrao najljepši fudbal. “Vukovi” su definitivno pokazali put kojim treba da idu svi klubovi u našem prvenstvu.

Za sve je “kriv” sistem Dragoljuba Đuretića, koji je većinu prvotimaca Zete trenirao prvo u svojoj školi fudbala, a kasnije kroz mlađe kategorije Golubovčana.

OFK TITOGRAD - Igrali toplo - hladno, nedovoljno konkretni u pojedinim trenucima kada su se lomile utakmi-

ISKRA - Nisu se najbolje snašli između sna o Evropi i forsiranja mladih fudbalera.

Danilovgrađani su makar tokom jeseni dokazali da nemaju kapacitet za izlazak na evro - scenu, ali mladi reprezentativci u vidu Luke Maleševića, kapitena Miloša Drinčića, prvog napadača lige Stefana Miloševića su blago Iskre.

Vukčević i Lončar na jednom od derbija ce, a Igor Pamić je čini se izvukao maksimum iz ekipe koja je dosta tvrda. Trzavice nakon šokantnog ispadanja od ekipe B36 i slučaja Vasko Kalezić imale su uticaj na rezultate.

ofanzivce. Previše je i jednih i drugih. Nema sredine, nema lidera, nema probojnog desnog beka... Plavima je taman mjesto na - za njih - očajnom četvrtom mjestu.

BUDUĆNOST - Smijenjen trener koji je radio dobro, nije napravljen balans ekipe u prelaznom roku, pošto je tim podijeljen na klasične defanzivce i

PETROVAC - Tim koji je prošle sezone igrao baraž je najveće iznenađenje! Ali, to nije došlo preko noći. “Nebeskoplavi” su temelj udarili prošle

1 1 4 3 3 1 1 3 3 7

10:4 10:4 9:12 7:6 11:11 10:5 11:6 7:9 11:11 4:15

16 18 13 15 15 14 16 11 13 5

DRUGA LIGA

DNEVNE NOVINE ANALIZIRALE UČINAK DESET PRVOLIGAŠA TOKOM JESENJE POLUSEZONE

⌦ Bojan Topalović

4 3 1 3 3 5 4 5 4 2

RUDAR - Drugačija politika u odnosu na šampionske godine, manje novca, previše oscilacija koje ni harizmatični Edis Mulalić nije uspio da posloži.

“Rudari” su izgubili šampionski gen, a povratak na pobjednički kolosijek je težak, posebno kada ekipa kuburi sa realizacijom. Čini se da je rezultat tokom jeseni - maksimum aktuelnog sastava Rudara.

LOVĆEN - Promjena trenera nije donijela ništa novo, a prvi

14 12 utakmica bez poraza je vezala Zeta u prvenstvu što je najveća serija neporaženosti u prvenstvu, a nakon toga slijede Titograd (devet mečeva) i Sutjeska (sedam mečeva)

mečeva bez pobjede upisao je Lovćen u prvenstvu što je najveća negativna seriju tokom jeseni, a slijede Mornar (11), Iskra (devet) i Budućnost (sedam)

dio sezone je otkrio da “domaći Lovćen” nije baš dovoljan da se izbjegne tavorenje na dnu tabele. Poštovanje za politiku da se guraju Cetinjani, ali malo više kvaliteta i iskustva je potrebno za izlazak iz zone baraža.

Naravno, igranje van prijestonice ima uticaja na rezultate.

MORNAR - Kasno su se sjetili da uopšte igraju Telekom 1.

CFL! “Mornari” su debelo kasnili sa početkom priprema, u prelaznom roku su dovodili igrače “s brda s dola”, promijenili su šefa stručnog štaba, a jednostavno tako ne smije da se ponaša jedan prvoligaš.

Otuda, posljednje mjesto i samo devet bodova.

Sport

43

Četvrtak, 13. 12. 2018.

UEFA

Liga šampiona vikendom?

UEFA ima novu ideju, koja bi potpuno uneredila fudbalsku tradiciju. Prema pisanju njemačkog Bilda, Evropska fudbalska unija razmatra da se utakmice Lige šampiona umjesto utorkom i srijedom igraju - vikendom. Nije poznato kako je to UEFA zamislila, kao ni kako će na promjenu reagovati fudbalski savezi širom Evrope. Međutim, jasno je da se o svemu razmišlja zbog - novca. U Nionu vjeruju da bi sa Ligom šampiona vikedom dobili još više na gledanosti i popularnosti, što garantuje puniju kasu. A.P.

LIGA EVROPE (6. KOLO) OLIMPIJAKOS JURI DVA GOLA RAZLIKE PROTIV ROSONERA

Milan u grčkoM grotlu Iguain i društvo pred velikim izazovom

KLUPSKO SP

Al Ain od 0:3 do četvrtfinala Nevjerovatnu pobjedu ostvario je Al Ain za četvrtfinale Svjetskog klupskog prvenstva protiv Esperanse Tunisa. Tim koji vodi Zoran Mamić gubio je čak 0:3 od Tim Veligntona iz Australija, za koji su pogađali Barsija u 11, Klampam u 15. i Ilič u 44.

Međutim, nakon toga je usljedio povratak Al Aina preko Šotanija u 45, Dumbije u 49. i Berga u 85. minutu, nakon čega je protivnik promašio dva penala u seriji, a predstavnik Emirata stigao do četvrtfinala.

SEMAFOR: Al Ain - Tim Velington 3:3 (4:3 penali). ČETVRTFINALE (15. decembar): Al Ain - Esperanse Tunis, Kašima - Čivas. POLUFINALE (18. decembar): Al Ain / Esperanse Tunis River Plata, Kašima / Čivas - Real Madrid. FINALE / ZA 3. MJESTO (22. decembar).

A.P.

NEJMAR

Brazilski bankomat

Nejmar je još uvijek vlasnik najskupljeg transfera u istoriji fudbala od 222 miliona eura.

Međutim, osim što Brazilcu jako dobro ide na terenu, mnogo bolje prolazi na bankovnom računu. Njegovo trenutno bogatstvo procjenjuje se na 170 miliona eura, a napadač ima potpisane ugovore sa 35 različitih kompanija i marketinški je moćniji od Lionela Mesija i Kristijana Ronalda. Nejmar je, između ostalog, zaštitno lice Najkija, Ripleja, Gage Milano, Žileta, Red Bula....

A.P.

Pirej noćas gori pred veliki obračun Olimpijakosa i Milana u posljednjem kolu grupe F. Grčki velikan mora srušiti “rosonere” i to sa najmanje dva razlike ako želi da doživi evropsko proljeće, a svaki gol u mreži slavnog italijanskog rivala sigurno bi označio pravu ludnicu na Georgios Karaiskais stadionu.

“U teškoj smo situaciji zbog tog poraza sa San Sira, gdje smo jedno vrijeme imali prednost 1:0 a onda izgubili. Međutim, sve zavisi od nas, moramo vjerovati i sigurno da ćemo pred našim sjajnim navijačima pokušati sve da napravimo senzaciju. Dva gola su i blizu, ali i daleko. No, ako povedemo 1:0 onda je zaista sve moguće”, naglašava trener Olimpijakosa Pedro Martins.

Ivanić i BATE za evropsko proljeće Crnogorski reprezentativac Mirko Ivanić i njegov BATE Borisov gostuju PAOK-u u grupi L. To je direktni dvoboj za evropsko proljeće, a Bjelorusi će proći dalje i sa bodom ako MOL Vidi Marka Nikolića ne priredi senzaciju i sruši već osigurani Čelsi u Mađarskoj.

Vladimir Jovović i Jablonec opraštaju se od Lige Evrope u Kijevu protiv Dinama, dok Adam Marušić i Lacio (već prošli dalje) dočekuju prvoplasirani tim H Ajntraht.

Milan je na San Siru gubio od Olimpijakosa do 70. minuta, a onda je preko dvostru-

21.00h

GRUPA A: AEK L. - Bajer L, Ludogorec - Cirih.

TABELA: Bajer L. 10, Cirih 9, AEK L. 5, Ludogorec 3 GRUPA B: RB Lajpcig - Rozenborg, Seltik - RB Salzburg TABELA: RB Salzburg 15, Seltik 9, RB Lajpcig 6, Rozenborg 0 GRUPA C: Kopenhagen - Bordo, Slavija P. - Zenit TABELA: Zenit 11, Slavija P. 7, Kopenhagen 5, Bordo 4

GRUPA D: S. Trnava - Fenerbahče, Dinamo Z. - Anderleht TABELA: Dinamo Z. 13, Fenerbahče 8, S. Trnava 4, Anderleht 2 GRUPA E: Sporting L. - Vorskla, Arsenal - Karabag TABELA: Arsenal 13, Sporting L. 10, Vorskla 3, Karabag 3 GRUPA F: Dudelanž - R. Betis, Olimpijakos - Milan TABELA: R. Betis 11, Milan 10, Olimpijakos 7, Dudelanž 0

1

DA LI STE ZNALI? Da je Olimpijakos 2014. pobijedio Milan 3:0. Doduše, bila je to prijateljska utakmica Torontu. kog strijelca Patrika Kutronea i Gonzala Iguaina u devet minuta postigao tri gola i slavio 3:1, zbog čega ima veliku prednost večeras pa može i da izgubi 1:0, 2:1, 3:2, 4:3...

“Ne razmišljamo o tome. Za Atinu me vežu divna sjećanja iz 2007. kada smo osvojili Ligu šampiona. Ovdje smo da odigramo dobru utakmicu i pobjedom stignemo možda i do prvog mjesta u grupi. Naravno, ako Betis ne bude slavio. U svakom slučaju čeka nas težak i motivisan rival, zato moramo da budemo maksimalno

porAz kod kućE ImA sAmo olImpIjAkos u posljEdnjIh 18 uTAkmIcA u svIm TAkmIčEnjImA, uz 13 poBjEdA I čETIrI rEmIjA. fokusirani jer bi svaka greška mogla biti skupa”, upozorava Đenaro Gatuzo.

Bilo kako bilo, moglo bi biti jako dramatično u Pireju. A.P.

18.55h

GRUPA G: Viljareal - Spartak M, Rapid B. - G. Rendžers TABELA: Viljareal 7, Rapid B. 7, G. rendžers 6, Spartak M. 5 GRUPA H: Lacio - Ajntraht F, O. Marsej - Apolon TABELA: Ajntraht F. 15, Lacio 9, Apolon 4, O. Marsej 1 GRUPA I: Genk - Sarpsborg, Bešiktaš - Malme TABELA: Genk 8, Bešiktaš 7, Malme 6, Sarpsborg 5

GRUPA J: Sevilja - Krasnodar, Akhisar - Standard L. TABELA: Krasnodar 12, Sevilja 9, Standard L. 9, Akhisar 0 GRUPA K: Dinamo K. - Jablonec, Ren - Astana TABELA: Dinamo K. 11, Astana 8, Ren 6, Jablonec 2 GRUPA L: MOL Vidi - Čelsi, PAOK - BATE B. TABELA: Čelsi 15, BATE B. 6, MOL Vidi 6, PAOK 3

44

SPORT

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

JAKOM ODBRANOM SMANJITI Sada fokus na ABA ligu NJIHOVO 83 87 TRČANJE

BUDUĆNOST OTPUTOVALA NA KANARSKA OSTRVA, SJUTRA

Đorđe Drenovac na sinoćnjem meču

MORNAR BEZ ŠANSI ZA TOP 16 EVROKUPA

Ispunio je Mihailo Pavićević ono što je rekao prije meča, podijelio je minutažu, pokušao da što više odmori nosioce igre, ali i u takvoj situaciji crnogorski šampion je bio u igri do kraja. Međutim, čak 18 promašenih slobodnih bacanja koštali su Mornar boljeg rezultata.

Barani su izgubili sinoć od Frankfurta (83:87) u “Topolici” i kolo prije kraja izgubili i teoretske šanse da se plasiraju u Top 16 fazu Evrokupa.

Naša ekipa je dobro ušla u meč, nakon prvih deset minuta imala 26:25, ali su u nastavku gosti zaigrali mnogo bolje. Do odlaska na veliki odmor su okrenuli na 41:46, dok su prednost uvećali nakon tri četvrtine - 56:64.

Nije Mornar odustajao, krenuo je da se vraća u meč, a potpuni preokret viđen je na 1:18 do kraja kada je debitant Malkolm Grant potpisao 81:80.

Uslijedila je dramatična završnica u kojoj se bolje snašao Frankfurt koji je koristio promašena bacanja Mornara, kao i dvije trojke u posljednjim sekundama. Četa iz lučkog grada se sada može potpuno okrenuti mečevima u ABA ligi gdje je čeka velika borba u donjem dijelu tabele.

A.K.

PRVE MINUTE U DRESU MORNARA SINOĆ JE UPISAO MALKOLM GRANT. ON JE NA DEBIJU POSTIGAO 13 POENA (2-3 SLOBODNA BACANJA, 4-8 ZA DVA I 1-5 ZA TRI) UZ ČETIRI ASISTENCIJE

MORNAR

FRANKFURT

26 16 15 26 25 21 18 23 Grant 13 Mićović 9 Mijović 4 Drenovac 9 Pavić 6 Vujošević 6 Pavićević Voler 15 Sane 8 Vranješ 3 Rebić 5 Luković 5 Trener: Mihailo Pavićević

Marfi 19 Klerens 7 Bel Hajns 2 Zeb 2 Hejslip 3 Klark 8 Haf 13 Frojdenberg 9 Kracer 8 Robertson 16 Veler Trener: Valter Herber

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 1.213. Sudije: Fernando Roha (Portugal), Mikele Rosi (Italija), Ugo Tepenije (Francuska).

Slobodna bacanja: Mornar 18-36 (50%), Frankfurt 1115 (73,3%). Šut za dva: Mornar 19-31 (61,3%), Frankfurt 20-30 (66,7%). Šut za tri: Mornar 9-25 (36%), Frankfurt 12-27 (44,4%). Skokovi: Mornar 12+19, Frankfurt 5+21. Asistencije: Mornar 19, Frankfurt 23. Ukradene lopte: Mornar 11, Frankfurt 10. Greške: Mornar 13, Frankfurt 16. Blokade: Mornar 1, Frankfurt 1. Faulovi: Mornar 21, Frankfurt 30.

GRUPA D Fiat - Ritas

Utorak 96:101 (p.p)

Sinoć Uniks - Unikaha Mornar - Frankfurt 1. Uniks 2. Unikaha 3. Frankfurt 4. Ritas 5. Mornar 6. Fiat

9 9 9 9 9 9

87:84 83:87 8 7 6 4 2 0

1 2 3 5 7 9

17 16 15 13 11 9

⌦ Alen Kasmić

Pobjede protiv Barselone i Mega Bemax-a u dramatičnim završnicama dale su dodatnu snagu košarkašima Budućnost Volija koji su jutros rano krenuli na dalek put. Preko Istanbula i Madrida ekspedicija regionalnog šampiona je otputovala za Kanarska ostrva gdje će sjutra veče (21h, Nova M) gostovati Gran Kanariji u 12. rundi Evrolige. Nakon toga (nedjelja) slijedi gostovanje Ciboni u ABA ligi, duel sa Efesom (utorak) u Istanbulu, pa povratak i okršaj sa Fenerbahčeom (četvrtak) u “Morači”.

Kada se na to dodaju povrede, jasno je da je pred izabranicima Aleksandra Džikića pakleno težak posao. Međutim, misli se samo na narednu utakmicu u kojoj “plavi”

mogu do premijernog brejka.

“Zahtjevna su ekipa, pogotovo na domaćem terenu. Igraju brzu košarku sa dosta trčanja, šuteva, na veliki broj po-

O NOVOM UGOVORU Petar Popović je juče potpisao novi ugovor sa regionalnim šampionom po kojem će u Podgorici ostati još tri sezone.

“Srećan sam, osjećam se lijepo ovdje, kući sam. To se nije dovodilo u pitanje i odmah sam prihvatio ponudu.

Ne obraćam sada mnogo pažnju na to, raspored nam je gust, imamo mnogo utakmica. Najbitnije je da se svi posvetimo ekipi

U BEOGRADU JUČE ODRŽAN ŽRIJEB GRUPA ZA EVROPSKO PRVENSTV

CRVENE NAPADAJU FRANCUSKU, Č K r a j e m n o ve m b r a s u obezbijedile peto uzastopno Evropsko prvenstvo, a juče su saznale rivale u grupnoj fazi. Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore će na Eurobasketu igrati u grupi B sa Francuskom, Češkom i Švedskom, a ova grupa će se igrati u Rigi.

Očekuje se da Jelena Dubljević i drugarice mogu obezbijediti plasman u drugu fazu

Ä&#x152;ETVRTAK, 13. 12. 2018.

A PROTIV GRAN KANARIJE 21H, NOVA M ena. Moramo biti spremni na to i odigrati na visokom nivou.

PokuĹĄaÄ&#x2021;emo da dobrom odbranom smanjimo njihovo trÄ?anje i nametnemo ritam koji nama odgovara. Onda Ä&#x2021;emo imati Ä?emu da se nadamoâ&#x20AC;?, rekao je Petar PopoviÄ&#x2021; prije sinoÄ&#x2021;njeg treninga, posljednjeg ozbiljnog pred utakmicu u Las Palmasu.

PopoviÄ&#x2021; i drugovi su ove sezone pokazali da trojkama mogu ruĹĄiti rivale (CSKA, Baskonija), ali i jakom odbranom na mali broj poena (Barselona).

Ali, fokus mora biti na najveÄ&#x2021;em nivou. â&#x20AC;&#x153;ImaÄ&#x2021;e serije, igraju takvim stilom, ali Ä&#x2021;e sigurno imati i padova u igri. Mi moramo ostati zajedno, i u plusu i u minusu. Ne srijeÄ&#x2021;emo se prvi put sa takvim stilom, znamo ĹĄta nas Ä?ekaâ&#x20AC;?, jasno istiÄ?e PopoviÄ&#x2021; koji nije Ĺželio da izdvaja pojedince iz redova protivnika. â&#x20AC;&#x153;OdliÄ?na su ekipa, svako kolo neko drugi iskoÄ?i. NeÄ&#x2021;emo se spremati za jednog igraÄ?a, pripremamo se za ekipuâ&#x20AC;?.

Zbog povrede Nikole IvanoviÄ&#x2021;a jedini pravi plejmejker u ekipi je Nemanja GordiÄ&#x2021;. Zbog toga, PopoviÄ&#x2021; minute odraÄ&#x2018;uje na poziciji organizatora igre. A, tako Ä&#x2021;e biti u narednom periodu, dok se IvanoviÄ&#x2021; ne oporavi. â&#x20AC;&#x153;Prva utakmica mi je bila najteĹža, jer nijesmo oÄ?ekivali, ali sam se navikao. Mogu da popunim taj prostor. DĹžoni i ja sigurno nijesmo isti igraÄ?i, ali mogu

Evrokup, Ä?etiri poraza i zagubljeni dresovi

BuduÄ&#x2021;nost i Gran Kanarija iza sebe imaju Ä?etiri meÄ&#x2018;usobna susreta, sva Ä?etiri u drugom po jaÄ?ini evropskom takmiÄ?enju - Evrokupu - i u sva Ä?etiri je slavila ĹĄpanska ekipa.

Prvi meÄ? prve runde odigran je 23. novembra 2010. u Podgorici, a gosti su slavili 66:90. Najbolji u redovima â&#x20AC;&#x153;plavihâ&#x20AC;? tada je bio Vladimir DragiÄ?eviÄ&#x2021; sa 25 koĹĄeva. Na Kanarskim ostrvima bilo je 60:62.

Drugi dvomeÄ? viÄ&#x2018;en je u sezoni 2014/15 u drugoj fazi Evrokupa. Prvi duel zavrĹĄen je 69:92, ali taj meÄ? Ä&#x2021;e se pamtiti po tome ĹĄto su Suad Ĺ ehoviÄ&#x2021; i drugovi igrali u rezervnoj garnituri domaÄ&#x2021;ina.

Naime, dresovi i oprema struÄ?nog ĹĄtaba zagubljena je na aerodromu u Rimu, pa je Gran Kanarija izaĹĄla u susret.

RevanĹĄ u â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?iâ&#x20AC;? je bio zanimljiviji, ali je Ä?eta Igora JovoviÄ&#x2021;a ponovo morala da poloĹži oruĹžje (83:88).

PopoviÄ&#x2021; Ä?ovjek odluke ODBOJKA

BaĹĄiÄ&#x2021; izabrao za SlovaÄ?ku i Moldaviju Selektor muĹĄke odbojkaĹĄke reprezentacije Crne Gore Veljko BaĹĄiÄ&#x2021; objavio je ĹĄiri spisak igraÄ?a koji Ä&#x2021;e se pripremati za odluÄ?ujuÄ&#x2021;e utakmice kvalifikacija za Evropsko prvenstvo protiv SlovaÄ?ke i Moldavije.

Okupljanje je zakazano za 27. decembar u Budvi, dok Ä&#x2021;e za Nitru putovati 3. januara.

Duel sa Slovacima igra se 5. januara, dok Ä&#x2021;e Moldavci gostovati devetog januara.

SPISAK: TEHNIÄ&#x152;ARI: Rajko Strugar i Nikola RadoniÄ&#x2021;; PRIMAÄ&#x152;I: Vojin Ä&#x2020;aÄ&#x2021;iÄ&#x2021;, Marko BojiÄ&#x2021;, BalĹĄa RadunoviÄ&#x2021;, Marko VukaĹĄinoviÄ&#x2021; i BoĹžidar Ä&#x2020;uk; SREDNJI BLOKERI: Gojko Ä&#x2020;uk, Luka Ĺ uljagiÄ&#x2021;, Luka BabiÄ&#x2021; i Ivan JeÄ?menica; KOREKTORI: MiloĹĄ Ä&#x2020;ulafiÄ&#x2021;, Bojan Strugar i Jovan DeliÄ&#x2021;; LIBERO: Nikola LakÄ?eviÄ&#x2021;. A.K.

Bobi dominirao, Klipersi izgubili

VO U SRBIJI I LETONIJI OD 27. JUNA DO 7. JULA

Ä&#x152;EĹ KU I Ĺ VEDSKU U RIGI u koju Ä&#x2021;e proÄ&#x2021;i tri selekcije iz grupe. Prvoplasirane Ä&#x2021;e direktno u Ä?etvrtfinale, dok Ä&#x2021;e drugoplasirane i treÄ&#x2021;eplasirane kroz osminu finala traĹžiti put ka osam najboljih na ĹĄampionatu Starog kontinenta.

Na otvaranju ĹĄampionata, 27. juna crnogorska selekcija Ä&#x2021;e igrati protiv Ĺ vedske, dan kasnije na programu je duel sa Francuskom, dok Ä&#x2021;e na zatvaranju grupne faze igrati protiv

ABA 2 CETINJANI NASTAVILI SERIJU POBJEDA

NBA LIGA

da doprinisem neĹĄto drugaÄ?ije od njega, od neĹĄto viĹĄe od mene. DaÄ&#x2021;u sve od sebe da se ne primijeti njegov izostanakâ&#x20AC;?, poentirao je Petar PopoviÄ&#x2021;.

Ä&#x152;eĹĄke, 30. juna.

Francuskinje su jedna od najjaÄ?ih evropskih selekcija i dvostruke ĹĄampionke Evrope (2001. i 2009. godine), dok je i Ä&#x152;eĹĄka bila prvak Evrope (2005). Najbolji rezultat ĹĄvedskih koĹĄarkaĹĄica na Evropskim prvenstvima je sedmo mjesto.

Eurobasket se igra od 27. juna do 7. jula, a osim Rige gradovi domaÄ&#x2021;ini su Beograd, NiĹĄ i Zrenjanin.

A.K.

45

SPORT

Boban MarjanoviÄ&#x2021; je za samo 16 minuta ubijedio sve da mora imati viĹĄe ĹĄansi u dresu LA Klipersa. U porazu ekipe Doka Riversa od Toronta 99:123 bio najefikasniji sa 18 poena i sedam skokova.

To nije bilo dovoljno, jer su SerĹž Ibaka (25 poena, devet skokova) i Kajl Lauri (21 poen, sedam asistencija i pet skokova) vodili â&#x20AC;&#x153;reptorseâ&#x20AC;?.

San Antonio je na krilima Brajan Forbsa (24 poena) savladao Finiks (111:86).

Hjuston je na svom terenu bio bolji od Portlanda, a najbolji je bio DĹžejms Harden sa 29 poena, dok je Kris Pol ubacio 11 koĹĄeva uz isto toliko asistencija. Demijan Lilard je sa 34 bio najefikasniji kod gostiju.

SEMAFOR: Hjuston - Portland 111:104, San Antonio Finiks 111:86, LA Klipers - Toronto 99:123.

A.K.

Imali su velikih problema sa povredama, nijesu odraÄ&#x2018;ivali treninge u kompletnom sastavu, ali su nastavili trijumfalnu seriju.

KoĹĄarkaĹĄi LovÄ&#x2021;ena savladali su Dinamik (88:87) u 11. kolu Druge ABA lige i upisali petu vezanu pobjedu. Junak pobjede bio je MiloĹĄ PopoviÄ&#x2021; koji je pogodio za konaÄ?an rezultat na pet sekundi prije kraja.

Cetinjani su odigrali odliÄ?no u prvoj Ä?etvrtini, ali je uslijedio oÄ?ekivan pad u igri u naredne dvije. Na tri minuta prije kraja su imali -6, ali su uspjeli da se vrate, preĹžive trojku Andreje StevanoviÄ&#x2021;a na 17 sekundi prije kraja i na kraju upiĹĄu sedmu pobjedu kojom su se dodatno uÄ?vrstili u plejof zoni.

A.K.

DINAMIK

LOVÄ&#x2020;EN

87 88

22 25 27 13 31 11 17 29 BeslaÄ&#x2021; JankoviÄ&#x2021; 7 VulikiÄ&#x2021; KutleĹĄiÄ&#x2021; 11 VasiljeviÄ&#x2021; Ä?eriÄ&#x2021; 6 GliĹĄiÄ&#x2021; 18 RakiÄ&#x2021;eviÄ&#x2021; 3 OstojiÄ&#x2021; 12 StevanoviÄ&#x2021; 30 SlijepÄ?eviÄ&#x2021; SavkoviÄ&#x2021; Trener: Vladimir Ä?okiÄ&#x2021;

PilÄ?eviÄ&#x2021; Vrbica 13 ParaÄ?a LopiÄ?iÄ&#x2021; 10 LeliÄ&#x2021; 15 BoĹžoviÄ&#x2021; M. PopoviÄ&#x2021; 25 Ä?ukanoviÄ&#x2021; 18 Ivelja 7 HajdukoviÄ&#x2021; Ä?okoviÄ&#x2021; Trener: Miodrag Kadija

BEOGRAD - Dvorana: Hala sportova Ranko Ĺ˝eravica. Gledalaca: 500. Sudije: Krunoslav PeiÄ&#x2021; (Hrvatska), DuĹĄko Sedlar (Srbija), Boro Antovski (Makedonija).

Pogodio za peti vezani trijumf: MiloĹĄ PopoviÄ&#x2021;

ABA 2 SUTJESKA PREKINULA SERIJU PORAZA

KONAÄ&#x152;NO POBJEDA KonaÄ?no je zavrĹĄena crna serija od Ä?etiri poraza - koĹĄarkaĹĄi Sutjeske savladali su Borac (71:64) u 11. rundi Druge ABA lige i ostali u trci za plasman u plej-of. Izabranici Zorana GlomaziÄ&#x2021;a su neĹĄto sporije krenuli (15:20), ali su u nastavku zaigrali mnogo bolje, preokrenuli veÄ&#x2021; do poluvremena i odrĹžavali prednost do kraja.

SEMAFOR: SINOÄ&#x2020;: Split - Helios 82:76, Dinamik LovÄ&#x2021;en 87:88, Sutjeska - Borac 71:64, RogaĹĄka - Primorska 74:75; VEÄ&#x152;ERAS: Spars - MZT (17h), VrĹĄac - Zrinjski (18h); TABELA: Primorska 22 (110), LovÄ&#x2021;en 18 (7-4), MZT 17 (73), Split 17 (6-5), Spars 17 (7-3), Borac 16 (5-6), Sutjeska 16 (56), Dinamik 15 (4-7), RogaĹĄka 15 (4-7), Helios 15 (4-7), Zrinjski 13 (3-7), VrĹĄac 11 (1-9). A.K.

SUTJESKA

BORAC

71 64

15 23 13 20 20 12 11 21 GoranoviÄ&#x2021; PavliÄ&#x2021;eviÄ&#x2021; 17 GardaĹĄeviÄ&#x2021; KneĹževiÄ&#x2021; 12 N. VukoviÄ&#x2021; Ä&#x2020;aliÄ&#x2021; 2 VujoviÄ&#x2021; 5 RaiÄ?koviÄ&#x2021; SpasojeviÄ&#x2021; 22 S. VukoviÄ&#x2021; 11 LaloviÄ&#x2021; 2 Trener: Zoran GlomaziÄ&#x2021;

AlikadiÄ&#x2021; PopoviÄ&#x2021; 2 Ä?okoviÄ&#x2021; 4 S. KrsmanoviÄ&#x2021; 2 Ä?okoviÄ&#x2021; 18 GavriloviÄ&#x2021; 5 MajstoroviÄ&#x2021; 2 A. KrsmanoviÄ&#x2021; Prlja 7 KoÄ?oviÄ&#x2021; 13 Ä&#x152;arapiÄ&#x2021; 4 MarinoviÄ&#x2021; 7 Trener: Jovica ArsiÄ&#x2021;

NIKĹ IÄ&#x2020; - Dvorana: SC â&#x20AC;&#x153;NikĹĄiÄ&#x2021;â&#x20AC;?.

Gledalaca: 700. Sudije: Vladimir VeskoviÄ&#x2021; (Srbija), Vladimir MariÄ&#x2021; (BiH), Miodrag LakiÄ&#x2021;eviÄ&#x2021; (Crna Gora).

46

SPORT

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

NI POLUFINALE, NI ZA 5. MJESTO LAVICE SE POR

GRAD SVJETLOSTI NEĆE

RASPORED GRUPA I (Nant)

Sinoć, 3. kolo Danska - Crna Gora 24:23 Švedska - Rusija 39:30 Srbija - Francuska 28:38 1. Rusija 5 4 0 1 8 2. Francuska 5 3 1 1 7 3. Švedska 5 2 1 2 5 4. Danska 5 2 0 3 4 5. Crna Gora 5 2 0 3 4 6. Srbija 5 1 0 4 2

GRUPA II (Nansi)

Sinoć, 3.kolo Španija - Norveška Mađarska - Rumunija Holandija - Njemačka 1. Holandija 5 4 0 2. Rumunija 5 3 0 3. Norveška 5 3 0 4. Mađarska 5 3 0 5. Njemačka 5 2 0 6. Španija 5 0 0

26:33 31:29 27:21 1 8 2 6 2 6 2 6 3 4 5 0

POLUFINALE (Pariz)

Petak 17.30h Rusija - Rumunija 21.00h Francuska - Holandija

Da “lavice” mogu sve na ovom Evropskom prvenstvu da odigraju perfektno, ali i da potpuno razočaraju - pokazale su još jednom juče. U posljednjem kolu glavne runde rukometašice Crne Gore poražene su od Danske (24:23), pa su teoriju o odlasku u polufinale same raspršile ne čekajući večernji meč i eventualan “poklon” Srbije u duelu sa Francuskom.

Tim porazom “ubile” su i posljednju šansu da vide Pariz, jer nisu uspjele ni da se izbore za utakmicu koja će odlučivati o petom mjestu, pa ih nešto ranije nego što su planirale očekuje povratak kući. Želja je opet bila tu, ali trebalo je ovog puta nešto više...

“Iako je izgledalo drugačije, Danska nas nije iznenadila. Znali smo da će pružiti sve od sebe”, rekao je Per Johanson nakon meča.

■ OPET PRESUDIO OČAJAN START

Uz meč sa Danskom, Crna Gora je najlošiju partiju pružila u prvoj fazi protiv Francuske - i u oba puta je presudilo očajno prvo poluvrijeme.

“Lavice” su juče gubile 4:0, pa 7:3, zaprijetile na 10:9, ali na odmor, ipak, otišle sa minus četiri - 15:11.

Zaštitni znak Crne Gore odbrana nije postojala, dok su na drugoj strani Dankinje, čini se, kao nikad ranije igrale agresivno i jako. Pokušavao je Johanson sa promjenama, ali nije išlo.

Suze na kraju: Saigračice tješe uplakanu Majdu Mehmedović

Rumunija kroz iglene uši do polufinala

Četiri veličanstvene selekcije putuju Pariz, četiri nacije nastavljaju da sanjaju krunu. Ono što je jasno - šampion Norveška od titule se oprostila već nakon glav“Prvo poluvrijeme smo odigrale jako loše. Dozvolile smo Dankinjama da nas tuku”, istakla je Jovanka Radičević.

U nastavku, po navici, “lavice” su bile mnogo bolje, Ljubica Nenezić je odlično zamijenila Marinu Rajčić, pa je Danska u prvih 11 minuta postigla

SK 1 CG 17.45

Evroliga: Olimpijakos - Efes 21.00 LE: Olimpijakos - Milan 02.20 NFL: Kansas - LA Čardžes

SK 2 NE PROPUSTITE Bitka za život u Pireju. Milan prolazi i sa minimalnim porazom, Olimpijakosu treba trijumf od najmanje dva razlike. SK 1 CG (21.00h).

12.30 18.00 20.30

ne runde. Dan odluke "nacrtao" je polufinalne parove, a u petak će za veliko finale ratovati Rusija protiv Rumunije, a Holandija protiv domaćina Francuske.

samo jedan gol, a Crna Gora tri puta imala neriješen rezultat (17:17, 18:18 i 23:23).

Posljednju nadu naše selekcije “ubila” je Mete Tranborg “srećnim” golom koji se odbio od bloka naših rukometašica i prevario Nenezićevu za konačnih 24:23.

SK 3 20.05

SK HD 19.30

F1 H2O Evroliga: CSKA - Himki Odbojka (M): V. Valentia - Sijena

Evroliga: Makabi - Baskonija

Evroliga: Fenerbahče - Armani

ARENA SPORT 1 12.00

Plivanje SP

Na kraju najsrećnija je bila Rumunija koja u trouglu sa Norveškom i Mađarskom (od koje je izgubila juče) za gol bila bolja od sada već bivšeg prvaka.

■ JOHANSON:

PIŠITE ŠTA HOĆETE

Mnoge “lavice” nakon meča završile su u suzama, a Per Johanson je preko novinara imao poruku za njih...

“I dalje sam ponosan na svoj tim. Možete napisati šta god

14.00 Fudbal - Superliga Srbije 18.55 LE: Lacio - A. Frankfurt 21.00 LE: Seltik - Salcburg 01.30 NHL: Toronto - Tampa Bej

ARENA SPORT 2 17.00 18.55 21.00

ABA 2: Spars - MZT LE MULTI: Viljarreal - Spartak M. LE MULTI: Slavija P - Zenit

ČETVRTAK, 13. 12. 2018.

RAZOM OD DANSKE OPROSTILE OD EP

Foto: EHF EURO

OBASJATI LAVICE

321

MINUT ODIGRALA JE MAJDA MEHMEDOVIĆ NA EP - NAJVIŠE U NAŠOJ SELEKCIJI. SANJA PREMOVIĆ I IVONA PAVIĆEVIĆ NIJEDNOM NISU NI UŠLE U IGRU, DOK JE DIJANA UJKIĆ UPISALA SVEGA 13 MINUTA

želite, ali sam ponosan”, poručio je Johanson. “Naravno, razočaran sam što u mečevima sa Rusijom i Danskom nismo uzeli makar bod ili dva”. Slično razmišlja i kapitenka Crne Gore...

“Moramo biti ponosni, jer nas niko nije lako dobio. Žao mi je što nismo ostvarile cilj, ali vjerujem da ima još vremena za ovu reprezentaciju”, dodala je Jovanka Radičević.

Ono što je važno “lavice” nisu izgubile šanse da se plasiraju na Olimpijske igre, pa će na sljedećem Svjetskom prvenstvu morati da butu među pr-

DN TIP

VILJAREAL

1

SPARTAK M.

ŠTA DALJE?

Dragan Adžć je krenuo u podmlađivanje selekcije, a onda ostao bez podrške onih koji su u početku bili za tu ideju Rukometnog saveza Crne Gore.

Kada je umjesto njega, na prepad, doveden Per Johanson, predsjednik RSCG Zoran Radojičić je potencirao.

“U ime Saveza mogu da kažem da nam je na svakom takmičenju cilj da smo u vrhu.

Zbog toga smo i morali da sačuvamo renome crnogorskog rukometa, bez obzira na pojedinačna razmišljanja o podmlađivanju sastava i neigranja određenog broja iskusnih reprezentativki”. Šta dalje? Johanson je vratio iskusne, ali “lavice” nisu u vrhu, a mlade su uglavnom “grijale klupu”, neke nisu ni minut zaigrale... Sada će se neke iskusnije oprostiti - neke i zvanično (Anđela Bulatović), dok su druge najavile odluku za par dana.

A slijedi najvažnija godina kada su u pitanju Olimpijske igre.

vih šest selekcija ukoliko žele kvalifikacije za Tokio.

Moraće da budu bolje nego na ove zime u Francuskoj. K.B.

47

SPORT

Viljarealu je dovoljan i bod za nokaut fazu LE, ali čini se da je žuta podmornica bolji tim od Spartaka i da će upisati sva tri boda.

Na današnji dan

1966.

Rođen Dragan Adžić, najtrofejniji crnogorski rukometni trener. Sa “lavicama” bio šampion Evrope i osvoji srebro na OI, dok je Budućnost dva puta vodio do titule u Ligi šampiona

DANSKA - CRNA GORA 24:23 (15:11) NANT - Dvorana “XXL”. Gledalaca: 2.000.

Sudije: A. Kovalčjuk i I. Kovalčjuk (Moldavija). Sedmerci: Danska 2 (1), Crna Gora 1 (1). Isključenja: Danska 10, Crna Gora 6 minuta.

Toft (18 odbrana), Rajnhart. Pedersen, Iversen, Hansen 6, Voler 4, Hajndal 2, Haugsted, Grigel 3, Nilsen 1, Tranborg 2, K. Jergensen 1, Jensen 3, S. Jergensen 2, De la Kur, Hojlund.

Rajčić (tri odbrane), Nenezić (šest odbrana), Radičević 7, Jauković 4, A. Bulatović, Klikovac 3, Ujkić, Premović, K. Bulatović 1, Brnović 1, Pavićević, Ramusović, Mehmedović 1, Despotović, Raičević 6, Grbić.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

ARENA SPORT 3 18.55 21.00

LE: Bešiktaš - Malme LE: Lajpcig - Rozenborg

ARENA SPORT 4 19.00 21.00

Loznica - Radnički, boks LE: Arsenal - Karabag

ARENA SPORT 5 18.55 21.00

LE: Vidi - Čelsi LE: Dinamo - Anderleht

EUROSPORT 1 12.00 14.00 15.30 19.45

Alpsko skijanje, Val Gardena Biatlon, Hochfilcen Snuker, Glazgov Snuker, Glazgov

EUROSPORT 2 11.00 13.45

Stoni tenis, J. Koreja Snuker, Glazgov

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO ZBOG SKANDALA SA SEKSUALNIM ZLOSTAVLJANJEM

PAPA “OTPUSTIO” TROJICU KARDINALA

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo otpustio je tri kardinala iz svog nezvaničnog kabineta, a dvojica od njih dovode se u vezu sa seksualnim zlostavljanjem, odnosno zataškavanjem skandala, naveo je AP. Papa je u oktobru poslao pisma čileanskom kardinalu Havieru Erasurizu, australijskom kardinalu Džordžu Pelu i kongoanskom kardinalu Lorenu Monsengvu Pasinji, zahvalivši im se na njihovoj službi, saopšteno je iz Vatikana. Era-

suriza su optužile žrtve seksualnog zlostavljanja u Čileu da je “čuvao leđa” sveštenicima koji su to činili, dok je bio na poziciji nadbiskupa čileanske prijestonice Santijaga, što je on demantovao.

Pel se našao pred sudom u Australiji, zbog optužbi da je počinio seksualno zlostavljanje i takođe je demantovao optužbe. Prema saopštenju iz Vatikana, članovi papinog neformalnog kabineta zatražili su od njega u septembru da razmisli o budućem sastavu kabineta.

AKTUELNO KRPILI RUPU NA MEĐUNARODNOJ SVEMIRSKOJ STANICI

Osmočasovna “šetnja” ruskih kosmonauta u svemiru

Ruski kosmonauti izveli su gotovo osmočasovnu “šetnju” u svemiru u pokušaju da riješe misteriju rupe koja se pojavila na spoljašnjosti Međunarodne svemirske stanice. Oleg Kononenko i Sergej Prokopjev u šetnji koja je trajala sedam sati i 45 minuta pregledali su oplatu “Sojuza MS-09” koji je prikačen za Međunarodnu svemirsku stanicu, fotografisali oštećenje i postavili “termalno ćebe”, saopštila je Nasa. Takođe, uzeli su uzorke koji će biti odnijeti na analizu.

Osoblje Međunarodne svemirske stanice obavilo je ukupno 213 svemirski šetnji, među kojima je četiri obavio Kono-

nenko, a dvije Prokopjev.

Kononenko, koji je ranije ovog mjeseca stigao na stanicu sa astronautom Nase En Mekklajn i Dejvidom Sejnt-Džekusem iz Kanadske svemirske agencije, rekao je pred polijetanje da će ta šetnja iziskivati strahovit napor. “Biće i psi-

hički i fizički izazov”, dodao je Kononenko. Generalni direktor “Roskosmosa” Dmitrij Rogozin je izjavio u septembru da je kvar najvjerovatnije prouzrokovao uticaj mikrometeorita i da će specijalna komisija da radi na pronalaženju stvarnog uzroka kvara.

ª OKUPACIJAº GLAVNOG GRADA SAD

VAŠINGTON SE SUOČAVA SA NAJEZDOM PACOVA

Američki glavni grad Vašington suočava se sa navalom sivih pacova, izazvanom blagim zimama i rastom stanovništva.

Gradske vlasti bore se da situaciju drže pod kontrolom pošto je u odjeljenju za suzbijanje štetočina zabilježen rekordan broj poziva građana, javio je AP. Džerard Braun, direktor odjeljenja za kontrolu glodara u Vašingtonu, kazao je da su blage zime posljednjih ne-

Aleksis

koliko godina omogućile glodarima da se neprekidno razmnožavaju. Čak ni oštre zime nisu nužno pogubne po pacove. Sivi pacov živi u prosjeku osam mjeseci, a grije se tako što živi u podrumima ili pod zemljom. Duže izlaganje hladnoći iscrpjelo bi mu zalihe hrane i onemogućilo da se neprekidno razmnožava. Odrasla ženka pacova ima jedan okot mjesečno, odnosno oko 10 mladih. U

Vašingtonu je posljednjih godina, takođe, došlo do značajnog rasta stanovništva, ali i do ekonomskog napretka. Broj stanovnika porastao je na nešto više od 700.000, a Braun je istakao i da se broj restorana, barova i kafića u posljednje dvije godine uvećao za 25 odsto.

“Više ljudi sa više novca znači više restorana, što znači više đubreta, i više hrane za pacove”, objasnio je Braun.

Radnik vašingtonske službe za kontrolu glodara ubrizgava otrov u skrovišta pacova

ª SLATKIº INCIDENT U NJEMAČKOJ

Tona čokolade završila na ulici U sceni kao iz bajke, u ponedjeljak se skoro jedna tona tečne čokolade našla na ulici zapadnonjemačkog gradića Vestonena. Lokalni vatrogasci su rekli da je poplavila prostorija za skladištenje čokolade u “DreiMeisterovoj” fabrici čokolade u Vestonenu, predgrađu grada Verla.

“Skoro jedna tona čokolade prolila se po ulici nakon

što je poplavljeno skladište kompanije DreiMeister. Na taj način se formirala jedna velika čokoladna ‘palačnika’ veličine deset kvadratnih metara”, rekao je portparol vatrogasne brigade Verla. Tamošnja vatrogasna brigada je u tom momentu radila na uklanjanju, kako su naveli u saopštenju, “slatke opasnosti” lopatama i rukama.