Dnevne novine 15-16. decembar 2018. by Dnevne Novine

ISPRAVLJENA ISTORIJSKA NEPRAVDA SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018. BROJ 2253 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Zakonito, neustavno...i obratno

DANAS SPECIJALNI DODATAK POVODOM REZOLUCIJE O PODGORIČKOJ SKUPŠTINI

MINISTAR TURIZMA PAVLE RADULOVIĆ

INTERVJU: PREDRAG DRECUN, EKONOMSKI ANALITIČAR

Dostižemo magičnih milijardu eura

Naš najveći izazov je da promijenimo sami sebe ■ Po čemu je to DPS za Srbe teža priča od SDP-a ili URA? Matematički se mora sa nekim. Dakle, poenta je da se tenzije spuste, da se sjedne za isti sto i da se pregovara, tj. da se vodi dijalog. Ovo zvuči otrcano ali svako drugo rješenje je čista samoizolacija Srba, koji su onda laki za instumentalizaciju od raznih službi.

POTPISAO UGOVOR SA SVJETSKIM BRENDOM

Mladi Kotoranin Jovan Ivković dizajnira patike za “Nike”

■ 30 31

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 14 15

■ 5 7 ■ 26 27

LJUDSKA PRAVA IZ PERSPEKTIVE UN A

Veliki uspjeh Crne Gore

■ 10 11 SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 140 GODINA NP BIOGRADSKA GORA

ČOJSKI MORAMO ČUVATI PRIRODU marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

Ištvan Lakatoš

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

●NEZVANIČNO

Ajmo sad zajedno na ulicu da obalimo DPS...

Ne vidiš dobro Miroje – to nijesu moje ruke na slici... A i ne znaš, jer neuropsihijatri ne postoje evo već 20 godina...

Nećemo mi s vama, nego ajte vi s nama..

Mladi su zainteresovani za vojni rok

Mladi u Crnoj Gori zainteresovani su za dobrovoljno služenje vojnog roka, pa je sada pravi trenutak za realizaciju tog programa, saopštio je direktor Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane Mihailo Volkov. On je rekao da su očekivanja da će kompletan postupak izbora vojnika biti završen do proljeća 2019. godine, kada će početi sklapanje ugovora i upućivanje izabranih kandidata na dobrovoljno služenje vojničkog roka. ● 22

Ovaj Mandić direktno radi za DPS.

Kako vidim na ovoj slici, niste imali rukavice tokom pregleda, a koliko znam niste pozvali neuropsihijatra...

DVOJNI ARŠINI U SUSJEDNOJ DRŽAVI OKO NACIONALNOSTI

Što je u Srbiji osvješćivanje, u Crnoj Gori je asimilacija

SUBOTA

NEDJELJA

Minimalna zarada da bude pola prosječne

Sve čega se dohvatio pretvarao je u čisto zlato

Omaž Mirku Kovaču priređen u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti ● 36

Grant od 3,6 miliona za put ka Šćepan Polju

Umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom, na jugu ponegdje pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru kiša će preći u susnježicu i snijeg. Povremeno se očekuju i intenzivnije padavine. Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, južnih smjerova, krajem dana i tokom noći u skretanju na sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha -2 do 12, najviša dnevna 2 do 14 stepeni.

Na jugu već u ranim jutarnjim satima doćiće do prestanka padavina i djelimičnog razvedravanja. Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, uglavnom u prijepodnevnim satima, ponegdje se očekuju sniježne padavine. Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -9 do 7, najviša dnevna -3 do 13 stepeni.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ZAHTJEV ZA DOSTAVLJANJE RAE ISTEKAO DANAS

EPCG nije zatražila poskupljenje struje

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

ZAKONITO, NEUSTAVNO... I OBRATNO

Elektroprivreda (EPCG) je odlučila da ne zatraži poskupljenje struje do šest odsto, što je prema Zakonu o energetici imala pravo. Rok za dostavljanje tog zahtjeva Regulatornoj agenciji za energetiku, istekao je danas. „EPCG za sada neće mijenjati cijene električne energije. Pokušaćemo da u narednom periodu donesemo odluku koja je definisana na način da se pokuša naći balans između tržišnih činjenica i ekonomske situacije“, kazali su Vikend novinama u državnoj energetskoj kompaniji, dodajući da će dodatno analizirati tržište električne energije, buduće aktivno-

sti proizvodnih kapaciteta i definisane investicione projekte. Cijena električne energije, koja se prema zakonu slobodno formira na organizovanom tržištu ili između prodavca i kupca, bez PDVa trenutno iznosi 8,2 centa po kilovat-satu. “Regulatorna agencija za energetiku odlučuje po zahtjevu operatora prenosnog ili distributivnog sistema, snabdjevača tarifnih kupaca ili javnog snabdjevača za odobravanje regulatorno dozvoljenog prihoda, cijena i tarifa, najkasnije u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva”, navodi se u zakonu. D.J.

SASTANAK U BRISELU

Lideri regiona u srijedu sa Mogerini

ZBOG LOŠIH METEO USLOVA

Otkazana posjeta Đukanovića Ognjenoj zemlji Posjeta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića argentiskoj provinciji Ognjena zemlja, gdje je bilo predviđeno da doputuje juče, otkazana je zbog meteo uslova i pomjeranja letova za Usuaija. Predsjednik je tim povodom uputio pismo guvernerki Rosani Bertone, kao i predsjednici Crnogorske zajednice Patriciji Perović, izražavajući žaljenje zbog otkazivanja posjete iz navedenih razloga, kao i spremnost da prvom prilikom posjeti Ognjenu zemlju. R.P.

Šefica EU diplomatije Federika Mogerini organizovaće 19. decembra sastanak u Briselu gdje će okupiti lidere šest partnera sa Zapadnog Balkana, najavila je Evropska komisija. Kako je Tanjug već ranije javio, visoka predstavnica Federika Mogerini organizovaće pred kraj godine u Briselu sastanak lidera zapadnobalkanske šestorke. Tanjug nezvanično saznaje da je u pitanju radni ručak šefice EU diplomatije sa šest lider a Zapadnog Balkana. U diplomatskim izvorima EU kažu da se očekuje da sasatanku sa Federikom Mogerini prisustvuju predsjednici Crne Gore Milo Đukanović, Srbije Aleksandar Vučić, Kosova Hašima Tači kao i premijeri Makedonije i BiH Zoran Zaev i Denis Zvizdić. Još nije potvrđeno da će sastanku u srijedu u Briselu prisustvovati i albanski premijer Edi Rama Rama. E.H.

Minule nedjelje bili smo svjedoci veoma interesantne pravničke debate o „stavljanju u zatvor“ lidera PzP Nebojše Medojevića. Viši i Apelacioni sud, primjenjujući odredbu iz drugog stava člana 119 Zakona o krivičnom postupku, odredili su mu ukupno četiri mjeseca zatvora zbog odbijanja da svjedoči o optužbama koje je sam pokrenuo - da je „Miomir Mugoša podmitio Milivoja Katnića sa 100.000 eura da ga ne pošalje u pritvor“ i da je „Milivoje Katnić činio ratne zločine početkom 90-ih na području Konavala“. Slanjem u zatvor u trajanju od dva mjeseca sankcionisan je i Milan Knežević jer nije htio da svjedoči o tome koji mu je sudija „tražio 10.000 eura da ga ne pošalje u Spuž“ zbog napada na policajca u oktobru 2016. godine. Tačku (ili bolje reći tri tačke) na ovu debatu stavio je Ustavni sud koji je donio odluku da pokrene postupak utvrđivanja ustavnosti pomenutog člana iz Zakona o krivičnom postupku i da zbog toga „obustavi izvršenje mjere zatvaranja podnosioca ustavnih žalbi Nebojše Medojevića i Milana Kneževića”. Kako se iz obrazloženja moglo razumjeti, Ustavni sud je takvu odluku donio u cilju zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, među kojima je i pravo na slobodu govora. Pravnim laicima, međutim, takvo rješenje otvara niz logičkih pitanja. Znači li to da su sudovi radili po zakonu, ali neustavno? Ili: Da li je “ustavno” to što Medojević i Knežević, bez ikakve odgovornosti, optužuju i blate druge ljude? U traganje za tim odgovorima sva priča nekako prevazilazi pravnu ravan i dobija konture filozofske rasprave o granicama ljudskih prava i sloboda. Džon Stjuart Mil je, na primjer, u knjizi “On Liberty” još 1859. godine ustvrdio kako je, makar bili i pogrešni, ’’tolerisanje stavova pojedinaca značajna komponenta demokratskog političkog sistema“. U principu to je tačno, ali treba podsjetiti i na „kategorički imperativ“ Kantove etike koji glasi: “Postupaj tako da svoju slobodu koristiš samo dotle dok ne ugrožavaš slobodu drugoga!”. Da li pravo na slobodu govora ima granice, kada to pravo prerasta u njegovu zloupotrebu, kako to spriječiti, kako se s tim nositi - pitanja su na koja savremeni svijet i dalje traži odgovor i vjerovatno ga još dugo neće pronaći. Zbog toga, valjda, pravosudne rezolutne odluke, bilo da se radi o hapšenju ili o oslobađanju, ponekad djeluju bizarno. Jer u svakoj sredini postoji neki “medojević” ili “knežević” koji će iz prizemnih politikantskih motiva u ogromnim količinama zlorabiti to pravo izvan svih granica elementarne pristojnosti. Insinuirati, izmišljati i bukvalno lagati, jer je to, zaboga, “ustavno”?! Nešto slično nam se desilo i sa “dekriminalizacijom klevete” u medijima. Pa danas mlati ko šta hoće, bez ikakve odgovornosti… PS: Viktor Igo je negdje zapisao: Prava pravda je savjest. Naš problem je što na javnoj sceni imamo previše onih što su u deficitu sa moralnim načelima o tome što je dobro, pravedno i dopušteno, a što nije.

USKORO IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

Izuzetno istoriografsko štivo kojim je prvi put na jednom mjestu obuhvaćena istorija crnogorske državnosti od IX do XX vijeka, kao i sve crnogorske vladarske porodice od 990. do 1918. godine

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

INTERVJU, PREDRAG DRECUN, EKONOMSKI ANALITIČAR

Naš najveći izazov je da promijenimo sami sebe ■ “Poslije ulaska u NATO, imamo veliku šansu. Ekonomski indikatori za investitore su privlačni. Međutim, poreski sistem je tehnički jako komplikovan sa bezbroj uputstava i mišljenja. Nerijetko imamo različite stavove sudova i poreske uprave po istom pitanju. Onda se ta zbunjenost administracije prenosi na investitora koji ne voli neizvjesnost”. ■ “Zar moramo da uvozimo oko 500 miliona eura hrane iz susjednih država. Umjesto da turistima prodajemo svoj paradajz, svoju vodu, svoju pršutu, svoje konobare, mi ćemo to da uvozimo pa da preprodajemo i da malo zaradimo na trgovačkoj marži. Umjesto da kroz turizam izvozimo naše proizvode mi kroz naš turizam jačamo konkurenciju od koje uvozimo poljoprivredne proizvode. Umreženi neoliberali smatraju da je to normalno, a ja mislim da je krajnje neodgovorno”. ■ Po čemu je to DPS za Srbe teža priča od SDP-a ili URA? Matematički se mora sa nekim. Dakle, poenta je da se tenzije spuste, da se sjedne za isti sto i da se pregovara, tj. da se vodi dijalog. Ovo zvuči otrcano ali svako drugo rješenje je čista samoizolacija Srba, koji su onda laki za instumentalizaciju od raznih službi.

intervju

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

INTERVJU, PREDRAG DRECUN, EKONOMSKI ANALITIČAR

Naš Najveći izazov je da promijeNimo sami sebe VN: Kako ocjenjujete proteklih dvije godine rada Vlade?

novirano na desetine kilometara puteva. Može se reći da je Vlada bila aktivna. Reforma i racionalizacija uprave su još uvijek aktuelni procesi. Nijesam ekspert za državnu upravu pa bih se uzdržao od ocjena rada resora koji su uključeni u taj proces, s tim što bih kao prosječan građanin poželio da taj proces ide brže.

DRECUN: Vlada premijera Markovića je predlagala zakone u odsustvu opozicije, što je otežavajuća okolnost, koliko god izgledala olakšavajuća. Vlada drži dobar tempo na putu ka EU, i nakon prijema u NATO, može intenzivno da ga čak i ubrzava. Hvaliti auto-put je suvišno, jer je već mnogo rečeno do sad, pa se ne bih ponavljao. Makroekonomske relacije su ukroćene u okvire koji su bolji od mnogih zemalja EU. Zvanično se smanjuje i nezaposlenost. Izgrađeno je ili re-

VN: Učinak ekonomskih resora? DRECUN: Ekonomski resori su postigli dobre rezultate na planu očuvanja relacija makroekonomskih agregata. Stopa rasta BDP je stabilno među najvišim u regionu, budžetski deficit je ukroćen u mastrihtske proporcije. Javni dug je ispod 70% BDP što je dobar odnos, imajući u vidu da polovina EU članica ima veće učešće, a ako uključimo depozite onda je taj racio ispod 60%. Moram istaći da je ministar Radu-

⌦ Vesna Šofranac “Auto-put će brzo po završetku postati generator značajnog rasta ekonomije. Iznenadićemo se koliko će doprinijeti rastu našeg BDP. Turizam u Crnoj Gori je na novom početku. Danas imamo par hotela svjetskog nivoa, a to je malo. Velika plaža, Valdanos, Čanj, Buljarica, Jaz, najveći dio Luštice su potpuno netaknuti ozbiljnim planovima. Skadarsko jezero je nedovoljno valorizovano za turizam, Rijeka Crnojivića takođe. A, turizam je privreda svih privreda”, poručuje u intervjuu za Vikend novine ekonomski analitčar Predrag Drecun. Razgovor sa Drecunom, inače bivšim ministrom i poslanikom, nije bio samo o ekonomskim pitanjima, i kroz tu prizmu radu Vlade tokom protekle dvije godine, već i o politici, o odnosima Crne Gore i Srbi-

je, uzrocima podjela...Govoreći o ovome, Drecun poručuje da je “istorijski grijeh poništavati balšićku, crnojevićku i petrovićevsku državu”.

nović uspješno spakovao javnu potrošnju u ove proporcije, iako je bilo mnogo onih koji su govorili da je spoljni dug nezaustavljiv na putu ka trocifrenom raciju. Ministarka Sekulić radi dobar posao na jačanju značaja energetike i stvaranju uslova za novu razvojnu filozofiju energetskog sektora, jer relativno brzo počinje trgovina strujom kroz podvodni kabl do Italije. VN: Poljoprivreda je u fokusu... DRECUN: Ministar Simović usmjerava poljoprivredu na kolosijek prioriteta naše budućnosti, ali na tom putu ima žestokih otpora brojnih etabliranih čvorišta neo liberalne ekonomske strukture, koja poljoprivredu ne vidi kao našu perspektivu, već smatra da mi treba da budemo ekonomija usluga, a realni sektor, (po-

ljoprivrednu proizvodnju) vidi kao nepotrebnu avanturu koju treba ostaviti drugima. VN: Spoljna politika? DRECUN: Spoljna politika djeluje uravnoteženo, ali prilično je intenzivna, a rekao bih i medijski nedovoljno ispraćena. Ministar Darmanović poslovičnom mirnoćom drži našu diplomatiju u zoni poželjnog saveznika svima u regionu, a na nivou geopolitike drži se kursa kojeg smo se trebali držati još od 1945. godine, ali nažalost nijesmo. VN: Što su bili ograničavajući faktori? DRECUN: Najveće ograničenje vidim u našem kolektivnom mentalitetu koji sporo reaguje na pravila sistemskog pristupa stvarnosti. Mi još uvijek više volimo da završavamo stvari preko reda nego redovnom procedurom.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

VN: Šta je moglo bolje, ili šta nije urađeno? DRECUN: Vlada se nužno bavila saniranjem posljedica problema, a ne rješavanjem uzroka. Razumijem i taj pristup, jer se požari moraju gasiti. No, smatram da se paralelno može raditi i na definisanju uzroka naših problema i njihovom saniranju. Smatram da Vlada nije uradila osnovnu stvar, kao uostalom i sve prethodne vlade od 1990.godine, koju treba da uradi kad je u pitanju ekonomija naše države, a to je da sačini strategiju smanjenja spoljnotrgovinskog deficita. Zar moramo da uvozimo oko 500 miliona eura hrane iz susjednih država. Umjesto da turistima prodajemo svoj paradajz, svoju pšenicu, svoju vodu, svoju pršutu, svoje konobare, svoje čačkalice, mi ćemo to da uvozimo pa da preprodajemo i da malo zaradimo na trgovačkoj marži, ili na prirodnoj renti ako kiša ne pada, i na malo sreće što nema terorističkih napada kod nas. Umjesto da kroz turizam izvozimo naše proizvode mi kroz naš turizam jačamo konkurenciju od koje uvozimo poljoprivredne proizvode. Umreženi neoliberali smatraju da je to normalno, a ja mislim da je krajnje neodgovorno VN:Koji izazovi očekuju crnogorsku ekonomiju u narednoj godini? DRECUN: Izazovi su da se promijenimo. Da ekonomsku filozofiju preispitamo, da se okrenemo svojim resursima i njihovoj valorizaciji, da vrijednosti neoliberalnog koncepta ostavimo istoriji. Da pojačamo podršku poljoprivredi. Da više izvozimo, da supstituišemo uvoz. Glavni i stalni izazov naše ekonomije je, ipak, ukrotiti spoljnotrgovinski deficit…

Mi smo dobri u tome da otjeramo investitora i prije nego uloži novac. Mi smo prije pet godina otjerali investitora iz UAE jer smo bili protiv toga da mu se proda dio obale u Čanju. Šta danas imamo tamo? Ništa. Sve je isto samo para nema. A da smo ga prihvatili danas bi 500 ljudi radilo, tamo bi bio mali gradić, skočila bi cijena okolnom zemljištu, bilo bi nešto i za državnu kasu… VN: Vlada je utvrdila Predlog budžeta za narednu godnu… DRECUN: Budžet je zanatski dobro skrojen, poštuju se preporuke partnera iz EU i Svjetske banke. Biće uvijek nezadovoljnih jer je mnogo više želja i potreba od realnih mogućnosti. Danas će svi reći da im je mali dio iz budžeta, a to je politička borba između društvenih slojeva. Kad nema jačanja realnog sektora, nema ni mogućnosti da se dijeli više. Dakle, naš problem nije kvalitet raspodjele već kvalitet realnog sektora. Ako stvorimo veću bazu, lakše ćemo rješavati sve probleme u raspodjeli. VN: U kojoj je mjeri poboljšana klima za investitore u Crnoj Gori? DRECUN: Klima je poboljšana, ali i dalje nemamo AAA investitora, čast izuzecima. To mora da nas zabrine. Posle ulaska u NATO, imamo veliku šansu. Ekonomski indikatori za investitore su privlačni. U osnovi porezi nijesu agresiv-

Dok teče priča, milioni otiču Tarom VN: Gdje vidite prostor za investiranje u energetski sektor? DRECUN: Već 40 godina nemamo ništa novo u energetici, osim par malih elektrana i nekih vjetrenjača koje još ne rade. To smo mi. Priče nikad dosta, a milioni otiču Tarom i Moračom. Tara se mora staviti u energetsku mapu svijeta, pa ćemo nekako preživjeti to što se skratila rafting tura. Biomasu i otpad moramo valorizovati. Šume ima dovoljno za drugi blok

TE Pljevlja. Za pet godina možemo imati drugi blok, a za deset HE na Tari i tada smo bezbjedni od svih nacionalizama. Ugalj valorizovati u Srbiji po višoj cijeni od one koja se postiže u TE Pljevlja. Luka Bar može biti značajno jadransko čvorište za pretakanje tečnog gasa, kao goriva za kruzere, i kao put za srednju Evropu. Neozbiljno je da je samo 20 do 25 posto energetskog potencijala Crne Gore iskorišćeno.

aktuelno

Mjera opozicionarstva - mržnja prema jednom čovjeku “Nažalost neko je kao mjeru opozicionarstva nametnuo čistu mržnju prema jednom čovjeku, što usljed brojnih političkih poraza tih struktura, dovodi da im se mijenja genetski kod, pa povlače poni niti veliki u odnosu na EU. Međutim, poreski sistem je tehnički jako komplikovan sa bezbroj uputstava i mišljenja. Nerijetko imamo različite stavove sudova i poreske uprave po istom pitanju, pa to stvara velike probleme ponekad iako se radi u suštini o malom problemu. Onda se ta zbunjenost administracije prenosi na investitora koji ne voli neizvjesnost. Pravni i administrativni rizik mora biti niži. Biznis sporovi pred sudovima se moraju rješavati efikasno, a dozvole izdavati brže, i to je suština. U Kini za pet minuta otvarate kompaniju i odmah radite.

teze koji više nijesu racionalni. Mržnja je opasan saveznik, vodi tome da se ne vidi suština problema, zbog čega imamo jedinstven slučaj da niko nikad nije priznao politički poraz u Crnoj Gori. Uvijek se traSve je na jednom mjestu. Zašto mi ne možemo kao komunistička Kina? VN: Kakav je društveni, posebno medijski ambijent za investitore… DRECUN: Mi smo dobri u tome da otjeramo investitora i prije nego uloži novac. Mi smo prije pet godina otjerali investitora iz UAE jer smo bili protiv toga da mu se proda dio obale u Čanju. Šta danas imamo tamo? Ništa. Sve je isto samo para nema. A da smo ga prihvatili danas bi 500 ljudi radilo, tamo bi bio mali gradić, skočila bi cijena okolnom

ži opravdanje u drugome, a ne u svojim lošim odlukama i radnjama. To dovodi do političkog autizma pojedinih političara, koji je opasna društvena pojava jer manipulišu velikom narodnom masom”. zemljištu, bilo bi nešto i za državnu kasu… Pominjete i medije. Reći ću vam samo jedan primjer. Jedan investitor mi je pokazao pres kliping iz naših medija o njemu, i kazao da nažalost mora da odustane od dogovorene investicije jer mu ne treba negativni publicitet s obzirom da je svuda dobrodošao. Kod nas je došao na lični poziv i dopala mu se Crna Gora kao nijedna destinacija do tada, ali eto neko mu je spakovao medijsku dobrodošlicu i uplašio ga. On sad investira u Meksiku i Brazilu, i kaže da je zahvalan tim novinama što su ga otjerali.

Samoizolacijom Srbi postaju laka meta za razne službe

VN: U posljednje vrijeme dosta se govori o odnosima Crne Gore i Srbije, o položaju Srba u Crnoj Gori… DRECUN: Srbija i Crna Gora su isprepletane odnosima svih vrsta, i o tome znaju i ptice na grani. Ono što svaki Srbin u Crnoj Gori treba da prihvati jeste da mu je Crna Gora matična država, a ne da ide kod predsjednika Srbije da traži podršku za svoja prava. To je degutantno. Predsjednik Srbije je svjestan toga, pa političkim liderima koji odu kod njega daje savjet da uđu u Vladu CG, a oni ga naravno ne poslušaju, pa opet posle nekog vremena odu kod njega sa istom pričom, i tako ukrug. Zašto bi predsjednik Srbije štitio nečija prava u Crnoj Gori, osim prava srbijanskih državljana. Crna Gora je država sa dužom tradicijom od Srbije, barem sa onom tradicijom koja se mjeri slobodom. Zato je istorijski grijeh poništavati balšićku, crnojevićku i petrovićevsku državu. VN: Gdje su korijeni problema? DRECUN: Po mom skromnom mišljenju, krivac za loše odnose Srbije i Crne Gore u istorijskom smislu je Nikola Pašić,

koji čak pouzdano nije ni Srbin, već Cincar Bugarin. Bugarski izvori ga smatraju Bugarinom jer su mu i otac i majka Bugari, a majka se kasnije preudala za Srbina Pašića. Nije čudno da takav Pašić nije imao neki dobar osjećaj za Crnu Goru, ali je čudno da je lako nalazio saveznike u Crnoj Gori. Crnogorci su iskreno željeli da se ujedine u državu Južnih Slovena, čak je i kralj Nikola provodio tu politiku decenijama. Međutim, Pašić je tu energiju ujedinjenja iskoristio da eliminiše Petroviće, uz pomoć političkih protivnika kralja Nikole. Tada je prolivena krv najuglednijih Katunjana, koja se još nije osušila i koja je poremetila do tada dobre odnose Srbije i Crne Gore. U istorijskom smislu to je bilo juče, jer sto godina za istoriju i nije mnogo, a krv svojih đedova, na stotine čuvenih katunskih glavara, pamte danas njihovi živi unuci i praunuci. Srbija mora, zbog toga, prihvatiti da jedan dio Crne Gore nema isti intenzitet odnosa prema Srbiji kao recimo neki drugi krajevi današnje Crne Gore. VN:Šta su posljedice? DRECUN: Kao posljedicu toga danas imamo tri etničke noge na kojima stoji Crna Gora. To

su crnogorska, srpska i manjinska. Koja god da se osjeća ugroženom nije dobro Crnoj Gori. A koliko vidimo sve tri se osjećaju ugroženim, ili bar tako saopštavaju. Crnogorci kažu ukrade im neko identitet, Srbi da su zanemareni, manjine da su ugrožena manjinska prava. Ipak, crnogorska i manjinska noga nekako lakše hodaju uz podršku vlasti, dok srpska kleca u samouganuću. Sa kim to Srbi misle da prave vladu, ako već neće sa DPS-om. Po čemu je to DPS za Srbe teža priča od SDP-a ili GP URA? Matematički se mora sa nekim. Dakle, poenta je da se tenzije spuste, da se sjedne za isti sto i da se pregovara, tj. da se vodi dijalog. Ovo zvuči otrcano, ali svako drugo rješenje je čista samoizolacija Srba, koji su onda laki za instrumentalizaciju od raznih službi. Moramo shvatiti da su danas Crnogorac i Srbin rođena braća, braća od istog oca i od iste majke. Svako od nas ima nekog brata ili bliskog rođaka koji je ili Srbin ili Crnogorac. Mali je broj nacionalno homogenih porodica, a da ne kažemo bratstava. To je fakat. Političari moraju djelovati tako da brat bratu bude brat.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

DVOJNI ARŠINI U SUSJEDNOJ DRŽAVI OKO NACIONALNOSTI

ŠTO JE U SRBIJI OSVJEŠĆIVANJE, U CRNOJ GORI JE ASIMILACIJA ⌦ Amra Nikočević

vojni aršini u srpskoj javnosti, kada je crnogorska nacija u pitanju, postali su pravilo, a anticrnogorski nastupi mjera srpstva i opravdanja za nacionalne neuspjehe na mnogo važnijim poljima države Srbije, saglasni su sagovornici Vikend novina.

Činjenica da je broj Crnogoraca u Srbiji sa skoro 120.000, koliko ih je bilo na popisu 1991. godine, pao na svega 38.527 na popisu 2011. u Srbiji se često kvalifikuje kao “osvješćivanje Crnogoraca koji postaju svjesni svog srpskog porijekla”. Na drugoj strani, podatak da je 1981. na pospisu u Crnoj Gori bilo 3,32 odsto Srba, 2003. čak 31,99, a na posljednjem popisu 2011. kada je zabilježen pad od 3 odsto, odnosno kao Srbi se izjasnilo 28,73 odsto građana Crne Gore, komentariše se kao asimilacija. Publicista Slobodan Jovanović kaže za Vikend novine da je “anticrnogorska histerija” u Srbiji velikim dijelom prou-

zrokovana neprimjerenim kršenjem elementarnih ljudskih prava, odnosno osporavanjem Crnogorcima da budu ono što jesu i što smatraju da jesu. “Iako se na nivou politike stalno govori kako su odnosi između Crne Gore i Srbije nikad bolji, za mene to predstavlja političku floskulu iza koje stoje duboke razlike i nesporazumi, koji povremeno prelaze u faze otvorene agresije. U maniru najtragičnijih perioda evropske istorije jedna nacija se proglašava nepostojećom, njena teritorija sopstvenom i otvoreno se preko medija iskazuju teritorijalne aspiracije i namjere za miješanje u unu-

trašnje stvari Crne Gore, podsticanje podjela, omraze i potencijalnih nemira. U više navrata sam apelovao na državne organe Crne Gore da je agresija prema Crnoj Gori uzela tolike razmjere da to zahtjeva podizanje problema na međunarodni nivo i oštre diplomatske proteste vladi Srbije. Samo pomislite da neko u Hrvatskoj pomene da je Zemun hrvatski kakve bi to proteste Srbije izazvalo i kako bi to bilo propraćeno politički i medijski?”, pita se Jovanović.

■ BEZ ADEKVATNE

REAKCIJE MATIČNE DRŽAVE

Prema njegovim riječima, Crna Gora se ponaša kao da je iznad toga i da je superiornost ne odgovarati na očiglednu agresiju na zemlju, “očito minimizirajući moguće posljedice po građanski mir u Crnoj Gori”. Komentarišući dvojne aršine u Srbiji kada se govori o srpskoj

Jovanović: Oteli su nam Nacionalni savjet

Slobodan Jovanović uzroke ovakvom stanju vidi u tome što mnogi dijele stavove sa državom u kojoj žive, ali da je samo pitanje vremena kad će nestati Crnogorci u Srbiji. “Zato će država Srbija svesrdno raditi na tome da broj Srba u Crnoj Gori progresivno raste, valjda sa željom do nestanka Crnogoraca i u Crnoj Gori. Volio bih da mi neko objasni iz matične države zašto u Crnoj Gori postoje na desetine medija iz Srbije, svi štampani mediji iz Srbije,

mnoge institucije, a da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu instituciju, nijedno sredstvo kojim bi radili na očuvanju svog identiteta? I taj Nacionalni savjet, koji je ustavna kategorija, otet nam je glasovima onih koji se uglavnom na popisu nijesu izjasnili kao Crnogorci”, kaže Jovanović. On podsjeća da postoji “tzv. Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji” koji plasira pogrešne teze srpskoj javnosti. “Taj Savjet već u svom prvom saopštenju hvali Srbiju i naglaša-

va da su svi Crnogorci u njoj toliko srećni i uživaju da je to ljepota, dok se u Crnoj Gori ugrožavaju prava Srba! Treba li reći da su u tom Savjetu „Crnogorci“ taman koliko oni čija prava tobože brane u Crnoj Gori. Otuda i ta teza da sramotni pad broja Crnogoraca u Srbiji sa cca 141.000 na cca 38.000 predstavlja „osvješćivanje Crnogoraca“, kao i rast u Crnoj Gori sa 3% na nešto preko 28%, a pad broja Srba u periodu između dva potonja popisa u Crnoj Gori kao „asimilacija“.

“ANTICRNOGORSKA HISTERIJA” U SRBIJI VELIKIM DIJELOM JE PROUZROKOVANA NEPRIMJERENIM KRŠENJEM ELEMENTARNIH LJUDSKIH PRAVA, ODNOSNO OSPORAVANJEM CRNOGORCIMA DA BUDU ONO ŠTO JESU I ŠTO SMATRAJU DA JESU, KAŽE SLOBODAN JOVANOVIĆ i crnogorskoj naciji Jovanović kaže da “kad uđete u pogrešan voz sve stanice u koje ulazi taj voz moraju biti pogrešne”. “Iako mi do ludila 90-ih niko u Beogradu nije osporavao moju crnogorsku nacionalnost, u tim godinama, a posebno nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, počinje prava anticrnogorska histerija i proglašavanje crnogorske nacije „komunističkom tvorevinom“, „izmišljenom nacijom“ i slično. Ako vi sa najvišeg mjesta imate retoriku kojom se prozivaju međusobno ko je dozvolio da se

„Crna Gora otcijepi od Srbije“, onda vam je jasno da sve institucije Srbije, bilo da su političke, pozicione i opozicione, naučne ili medijske nacionalne Crnogorce smatraju privremenim ekcesom koji će kad–tad shvatiti da su oni u stvari - Srbi”, kaže Jovanović. Prema njegovim riječima, običan narod je u toj mjeri zatrovan prljavom propagandom da su izlivi mržnje prema „onima koji ne žele da budu Srbi“ ili, kako kažu, „ono što jesu“, u toj mjeri degutantni da predstavljaju najgore izvore mržnje, šovinizma u evropskim razmjerama. “Onda imate perfidnu zamjenu teza da sve koji žive u Srbiji, a potiču iz Crne Gore, nazivaju Crnogorcima kako bi predstavili kako Crnogorci u Srbiji uživaju sva prava. Ti isti koji su po (zlou)potrebi Crnogorci u Srbiji, kad žive u Crnoj Gori su Srbi kojima su ugrožena osnovna nacionalna i ljudska prava”, navodi Jovanović.

■ NEMA ASIMILACIJE,

U PITANJU JE NERAD

Jovanović tvrdi da Crnogorci u Srbiji nipošto nijesu asimilovani. “Ono što institucije naše matične države ne vide jeste vjerodostojnost opšteprihvaćene naučne definicije nacionalne pripadnosti da se radi o konstruktu koji se stvara okruženjem, obrazovanjem, putem medija itd, i da su takve drastične promjene u navedenim brojevima i procentima samo posljedica nečijeg rada i nečijeg nerada”, objašnjava Jovanović.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

Ko je asimilovan, a ko se osvješćuje?

AKTUELNO

POTPREDSJEDNIK SKUPŠTINE BRANIMIR GVOZDENOVIĆ NAJAVIO

Naredne sedmice o daljim aktivnostima Odbora Odbor za dalju reformu izbornog zakonodavstva nastavio je aktivnosti koje su započete dok je to tijelo bilo u punom sastavu, a naredne sedmice biće obavljene konsultacije sa svim članovima o daljim aktivnostima, saopštio je njegov predsjednik Branimir Gvozdenović. Iako trenutno sve partije ne učestvuju u plenumu i radnim grupama u Skupštini, kako je naveo, određene aktivnosti u vezi sa radom Odbora se sprovode. “Aktivnosti koje su započete dok je Odbor bio u punom sastavu su nastavljene, a već naredne nedjelje će se obavi-

ti konsultacije sa svim članovima Odbora tokom kojih će se zauzeti stav oko daljih aktivnosti“, rekao je Gvozdenović agenciji MINA. Gvozdenović je kazao da se trenutno biraju članovi Sekretarijata, tačnije kompetentni ljudi koji će se baviti sručnim, administrativnim i tehničkim poslovima, i koji će biti značajna podrška članovima Odbora. Kako je dodao, obavlja se intenzivna komunikacija sa pridruženim članovima iz redova akademske zajednice i civilnog sektora, kao i državnim institucijama, kako bi dobili najrelevantnije sugestije koje

će kasnije pomoći u zajedničkom radu u Odboru. Komunikacija je, prema njegovim riječima, ostvarena i sa Delegacijom Evropske unije i Venecijanskom komisijom (VK), koja je naročito značajna, jer su iz VK iskazali spremnost za svaki vid pomoći u budućoj intenzivnoj saradnji. “S obzirom da je rad u Odboru od krucijalne važnosti za cjelokupno crnogorsko društvo, cijenim da će svi relevantni akteri na političkoj sceni, gledajući prije svega interes građanina, prepoznati bitnost vlastite uloge u izmjeni izbornog i drugog zakonodavstva”, rekao je Gvozdenović. R.P.

Zečević: Odnosi nijesu dobri

Mirko Zečević smatra da trenutni odnosi između Crne Gore i Srbije nijesu sjajni. “Dobri odnosi se stvaraju samo na uzajamnom poštovanju. Negacijom nečijeg nacionalnog identiteta i istorijskim falsifikatima to se ne može postići. U medijima postoji svakodnevna propaganda koja poništava crnogorsko nacionalno biće, počiva na falsifikovanim argumentima. To se ponekad graniči sa uvredama”, kaže Zečević.

Prema njegovom mišljenju, matična država, uključujući i sve institucije donekle sve medijske kuće u Crnoj Gori, ne pokazuju nikakvo interesovanje za svakodnevno unižavanje Crnogoraca preko srpskih medija. “I iznošenje laži i optužbi prema državi Crnoj Gori i Crnogorcima, ogoljenu mržnju u sajber prostoru, sa dozvoljavanjem komentara koji uveliko spadaju u krivičnu odgovornost i onemogućavanja komentarisanja bilo čega afirmativnog o Crnoj Gori ili opovrgavanje laži koji se iznose”, kaže Jovanović, dodajući da su reakcije iz Crne Gore “kao da su se oprostili od Crnogoraca u Srbiji”. I predsjednik Crnogorske nacionalne zajednice Beograda Mirko Zečević saglasan je da uzroke treba tražiti u nedovoljnoj brizi države. “Između dva popisa gotovo nestane po polovina Crnogoraca. Mislim da nas na sljedećem popisu neće biti ni 10.000. Tvrdnja da je to osvješćivanje ne stoji. Ne

znam kako može biti osvješćivanje bježanje od svog identiteta”, ocjenjuje Zečević. On kaže da se krivica ne može svesti samo na jednu stranu i ne očekuje da se može promijeniti stanje, ukoliko Crna Gora ne stane iza crnogorske nacionalne manjine u Srbiji. “Sve nas je manje. Generacije koje dolaze - one se tek asimiluju. Ne možemo optuživati ove ili one. Uvijek treba poći od sebe. Treba pronaći uzorke toga, da vidimo koji kulturni obrazac treba primijeniti. Šta radi Crna Gora na svom identitetu”, kaže Zečević, koji poručuje da bi Crna Gora trebalo da više posveti pažnju svojoj zajednici u Srbiji. “Treba da je podrži moralno i u svakom drugom smislu, da ljudi koji rade na tim pitanjima imaju jasne i utvrđene kriterijume o identitetu i da se napravi istinska analiza crnogorske dijaspore, čitavog sociopolitičkog ambijenta u Srbiji, da se vidi što je uzrok pada broja Crnogoraca”, navodi Zečević.

Gvozdenović

ZVANIČNICI UPUTILI ČESTITKE POVODOM DANA OPŠTINE

Đukanović: Tuzi će i dalje doprinositi Crnoj Gori Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom 15. decembra Dana opštine Tuzi, predsjedniku Abedinu Adžoviću, predsjedniku Skupštine Fadilju Kajošaju, odbornicima, svim građanima Tuzi i učesnicima svečane sjednice, uz najsrdačnije čestitke i najbolje želje za dalji uspješan rad. “Želim da izrazim i zadovoljstvo što ćemo zajedno sa građanima Tuzi pamtiti

ovaj 15. decembar i po tome što ga prvi put obilježavate u samostalnoj opštini. Uvjeren sam da ćete u novom institucionalnom kapacitetu kao sredina tradicionalno prepoznata po svojoj tolerantnosti i privrženosti ljudi sa tog prostora svojoj Crnoj Gori, nastaviti još odlučnije da doprinosite njenom ukupnom razvoju i napretku. Kao što vjerujem da ćete na dobrim iskustvima iz zajedničkog života sa Glavnim

gradom, u saradnji s Vladom i drugim državnim organima, biti posvećeni prije svega ekonomskom razvoju i realizaciji programa koji obezbjeđuju nova radna mjesta i kvalitetniji život građana Tuzi i Malesije”, navodi se u čestitki Đukanovića. Čestitke su uputili i predsjednik Vlade Duško Marković, predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, lideri Demokrata Aleksa Bečić i GP URA Dritan Abazović. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

BRAJOVIĆ RAZGOVARAO SA NOVIM AMBASADOROM ALBANIJE

ZAŠTITA PRIRODE JE ZAJEDNIČKI INTERES

Razvoju odnosa između Crne Gore i Albanije znatno doprinose nacionalne manjine, ocijenio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović, dodajući da treba snažiti parlamentarnu saradnju i održavati intenzivan politički dijalog na najvišem nivou. Brajović je juče, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, razgovarao sa novoimenovanim ambasadorom

Albanije u Crnoj Gori Ridijem Kurtezijem. “Sagovornici su zajednički ocijenili da Crna Gora i Albanija imaju odlične odnose i istakli potrebu daljeg jačanja sveukupne saradnje s posebnim akcentom na ekonomiju”, navodi se u saopštenju. Kurtezi je naglasio da će njegovo diplomatsko djelovanje biti prevashodno usmjereno na snažnije ko-

rišćenje potencijala za razvoj ekonomske saradnje. Navodi se da je s obzirom da dvije susjedne zemlje dijele i prirodne resurse, razgovarano i o potrebi unapređenja koordinacije kada je riječ o njihovoj zaštiti i valorizaciji. Brajović je još jednom potvrdio spremnost Crne Gore da svojim iskustvom pomogne evropski put Republike Albanije. R.P.

NVO BAZAR IZ BUDVE POČELA SA IZDAVANJEM BILTENA

Umjesto da uredi, opština čisti bez kriterijuma Kad opština “očisti” umjesto da uredi i unaprijedi ponudu Budve, to će biti snažan i završan udar na preduzeća i preduzetnike koji obavljaju djelatnost u okviru sajamske manifestacije Bazar robe široke potrošnje”, saopštila je u prvom broju biltena koji je počela da izdaje NVO “Bazar” iz Budve. Povod je Plan privremenih lokacija opštine Budva koji će se naći na dnevnom redu lokalnog parlamenta 25. decembra. U biltenu se ističe da sajamska manifestacija okuplja

više od 40 preduzeća i preduzetnika koji dugi niz godina na ovom prostoru ostvaruju poslovnu djelatnost i ispunjavaju sve društvene obaveze. “Na ovaj način, oni ostaju

bez osnovnih uslova za rad. Posredno, gašenjem ponude koja komunicira sa turistima dominantno iz privatnog smještaja, značajno će se smanjiti i interes turista za privatni smještaj. Vjerovatno u narednom koraku aktuelna vlast planira da ‘očisti’ i kapacitete privatnog smještaja ili u boljem slučaju kapacitete obesmisli, iako je u prethodnom periodu upravo kroz izradu DUP-ova i naplatu komunalija lokalna vlast podsticala ovaj vid ponude”, kažu u NVO Bazar. E.H.

LJUDSKA PRAVA IZ PER

VELIKI USPJ ⌦ Piše Ištvan Lakatoš

Sa oko 629.219 stanovnika, Crna Gora je 166. na listi zemalja po broju stanovnika. Zemlja koja je bila pod sankcijama UN-a do sredine 90-ih godina kao dio Savezne Republike Jugoslavije, priključila se NATO 5. juna 2017. godine. Crna Gora ima dobre odnose sa svojim susjedima, što je izuzetan politički uspjeh u prilično turbulentnom regionu. Ubrzo nakon sticanja nezavisnosti, primljena je u Ujedinjene nacije, kao 192. članica ove svjetske organizacije, odlukom Skupštine 28. juna 2006. godine. Pokazujući svoj interes i u cilju uspostavljanja vidljivog prisustva u sistemu UN-a, Crna Gora je odmah predstavila kandidaturu za članstvo u pojedinim organima, poput Savjeta Komisije za održivi razvoj (2011-14), Izvršnog odbora Fonda naroda Ujedinjenih nacija (2012-15), Odbora za ljudska prava (2012-15), Savjeta

bezbjednosti (2026-27) i Izvršnog odbora UNESCO-a.

■ DJELUJUĆI

KAO JEDAN

Uprkos malom vojnom budžetu, Crna Gora je veoma aktivna u oblasti međunarodnih mirovnih operacija. Trenutno je dio NATO (RESOLUTE SUPPORT MISSION) i EU (EU NAVFOR, EUFOR RCA, EUTM) operacija, a dva vojna posmatrača Crne Gore služila su u misiji UN-a u Liberiji (UNMIL) do sredine 2014. Crna Gora je takođe rasporedila dvije trupe, dva oficira u Zapadnu Saharu i četiri oficira u mirovnim snagama UN-a na Kipru (UNFICYP). UN ima posebnu ulogu u ovoj zemlji, najviše zbog toga što je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja kandidata za članstvo u kojoj misija UN-a u zemlji aktivno i značajno podržava njeno pristupanje EU. Rad Misije UN-a u Podgorici uključuje analitičke studiju

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

AKTUELNO

O AUTORU Autor ovog rada je Ištvan Lakatoš, bivši amabasador Mađarske za ljudska prava. Danas je Ištvan ekspert u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore, i pruža podršku u procesu pristupanja EU. Kadar je da pažljivo razmatra i doprinese razvoju diplomatije ljudskih prava naše zemlje, od obnove nezavisnosti 2006. godine.

nije o rezoluciji Savjeta za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Šri Lanki. Međutim, pored toga Crna Gora je uključena u grupu koja postupa po rezoluciji Južnog Sudana, o ranom stupanju u brak, o djeci roditelja osuđenih na smrtne kazne i o civilnom društvu. Oni su organizovali ili ko-organizovali nekoliko sporednih događaja o osjetljivim pitanjima, kao što su stanja ljudskih prava u Ukrajini ili Siriji. Slični su igrači Maldiva ili Sijera Leone gdje zbog posvećenosti Vlade i visokokvalifikovanih diplomata u Misiji, Crna Gora uspjela da odigra značajnu ulogu - uprkos njihovoj veličini - u radu Savjeta za ljudska prava UN.

■ LUKŠIĆ KAO

RSPEKTIVE UN A

JEH MALE DRŽAVE i praktičnu podršku u određenim EU pregovaračkim grupama. Crna Gora je bila među onim zemljama koje su odlučile da dobrovoljno podržavaju reformsku agendu svjetske organizacije, pod nazivom “Djelujući kao jedan”. To zapravo znači da različite organizacije UN (UNICEF, WHO, UNHCR, UNDP-a, IOM) i 11 dodatnih organizacija UN-a koje sprovode programe u zemlji, koherentno rade kao jedinstveni sistem UN-a. Oni se fokusiraju na dvije oblasti: razvoj i ljudska prava. Ovo je izuzetno važno u pogledu pristupa Evropske komisije u pregovorima, koji zahtijevaju da poglavlja 23 i 24, koja obuhvataju osnovna prava, pravdu, slobodu, bezbjednost i pravosuđe budu otvorena među prvim poglavljima, a u slučaju stagnacije može da uspori ili čak zaustavi cijeli proces pregovaranja,

Crna Gora je jedna od prvih članica zemalja UN-a koja je razvila Nacionalnu bazu podataka koja izvještava i prati preporuke, uz podršku UNa. Ona je sada ad hok Vladina struktura, u cilju praćenja i implementacije, iz različitih sporazuma o ljudskim pravima i iz sistema Univerzalnog periodičnog pregleda, s obzirom na sistem UN-a za ljudska prava u cjelini. Trenutno ima više od 600 preporuka. Ova zemlja ima veoma zapažen stepen ratifikacije, dok je jedini UN sporazum za ljudska prava koji nije ratifikovala, ali jeste potpisala 2006. godine, Međunarodna konvencija o pravima radnika migranata. Međutim, kao rezultat političke odluke EU, država članica EU neće ratifikovati ovu Konvenciju zbog svoje jednostrane prirode. Prema EU, Konvencija ne uzima u obzir interese zemalja koje primaju radnike migrante. Što se tiče oblasti koje su u fo-

kusu diplomatije ljudskih prava u Crnoj Gori, treba pomenuti i pitanje prevencije i ranog upozorenja, koncept “Responsibility to Protect”, značaj interkulturalnog i međureligijskog dijaloga, sprečavanje diskriminacije, zaštite ugroženih grupa (djeca, osobe sa invaliditetom, LGBT osoba), osnaživanje žena i djevojaka i zaštitu slobode mišljenja i izražavanja.

■ CRNA GORA

ODIGRALA ZNAČAJNU ULOGU

Članstvo u Savjetu za ljudska prava (2012-15) dalo je pravu šansu Crnoj Gori da oblikuje svoju diplomatiju ljudskih prava i iskoristi ovu priliku da bude aktivan i pozitivan član Savjeta. Najvidljivija i politički najteža odluka Podgorice je bila da se pridruži jezgru koje se sastoji od SAD-a, Velike Britanije, Mauricijusa, Crne Gore i Republike Makedo-

NAJMLAĐI KANDIDAT

Posvećenost Crne Gore multilateralizmu i sistemu UNa naglašeno je činjenicom da je bivši potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, dr Igor Lukšić je bio jedan od kandidata (ujedno najmlađi), za poziciju generalnog sekretara UN-a. Iako zbog njegove mladosti nije imao nikakve značajne šanse od samog početka da dobije tu funkciju, dovoljno je bilo da se napravi publicitet za ovu malu i mladu zemlju i predstavi veoma kvalitetnu izjavu vizije o svjetskoj organizaciji, sa veoma jakom komponentom ljudskih prava. Sumirajući sve navedeno, jasno je da čak za nekoliko godina jedna mala zemlja može izgraditi značajan profil za ljudska prava, ukoliko se to postavi kao prioritetna oblast od strane Vlade i ako se uzme u obzir istorijski kontekst i nacionalna snaga zemlje. U slučaju Crne Gore, činjenica je da je ova multietnička država uspjela da obezbijedi mirnu koegzistenciju Srba, Bošnjaka, Albanaca, Roma, Hrvata i Crnogoraca, što predstavlja jedinstven primjer na zapadnom Balkanu. U trenutku dobijanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je ista-

Ambasador Lakatoš je uključen u pripremanje raznih strategija i pravnih dokumenata pod nadležnošću Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Učestvovao je u izradi izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije, pomagao je u pripremanju Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom, kao i u pripremanju i izradi Zakona o životnom partnerstvu.

UPRKOS MALOM VOJNOM BUDŽETU, CRNA GORA JE VEOMA AKTIVNA U OBLASTI MEĐUNARODNIH MIROVNIH OPERACIJA. TRENUTNO JE DIO NATO (RESOLUTE SUPPORT MISSION) I EU (EU NAVFOR, EUFOR RCA, EUTM) OPERACIJA, A DVA VOJNA POSMATRAČA CRNE GORE SLUŽILA SU U MISIJI UN-A U LIBERIJI (UNMIL) DO SREDINE 2014. kla dva glavna spoljnopolitička prioriteta, ulazak u NATO i Evropsku uniju. Cijela spoljna politika zemlje ide u prilog ovim međusobno važnim ciljevima, a ovaj pristup dokazuje efikasnost.

■ EFIKASNI

IGRAČI UN-A

Imajući u vidu sve komparativne prednosti, na primjeru Crne Gore, male države mogu biti veoma efikasni igrači u UN-u, ako poštuju političku realnost, promovišu konkretne probleme uz posvećenost i profesionalizam. U većini slučajeva male države mogu postići pravi uspjeh u unakrsnom regionalnom formatu grupa s obzirom na njihovu skromnu političku snagu i lobiranje. Intenzivne grupne aktivnosti preduzete od strane Crne Gore, takođe su jedan od ključnih elemenata impresivnog performansa ove države tokom njenog članstva u Savjetu za ljudska prava. Važni preduslovi za uspjeh su: politička podrška Vlade i ako je moguće od parlamentarnih stranaka, koherentnost između unutrašnje i spoljne politike, određivanje dobro definisanih prioriteta za UN, postojanje aktivnog civilnog društva i dugoročne obuke multilateralnih diplomata. Činjenica da male države nemaju globalnu agendu kao veće, često im pomaže da postanu dobar menadžeri, i tako zadobiju povjerenje svih strana.

SREĆNA SLAVA Akcija važi od 14.12. do 19.12.2018. MARINIRANI KRAP

BRANCIN, ORADA

UKUSI KRAJA MOGA

PASTRMKA SVJEŽA

PASTRMKA SVJEŽA OČIŠĆENA KG

IZ PIVSKOG JEZERA

eur

Ponuda ne važi za objekte na sjeveru

eur

SIR TOPSY, SIR TOPSY PIZZA ALPENLAND KG

eur

KORNIŠONI CLASS 720G

eur

POSNI MIRANIS KG

eur

KOLAČI DOMAĆI MIKS

MASLINE ZELENE BENLIANFOOD 720G

PANIRANI RIBLJI ŠTAPIĆI LEDO 300G

eur

PLAZMA POSNA

MAJONEZ MAYOVITA LIGHT VITAL 900ML

KRASTAVCI VITAMINKA 670G KUPOVINOM KOLAČA DOMAĆI MIX MIRANIS 1KG , K PLUS SOK LIMUN I POMORANDŽA 1,5L DOBIJATE

GRATIS €

TUBORG PIVO 20X 500ML

+ +

300G

VOĆNI NEKTAR BRESKVA NECTAR 1.5L VOĆNI NEKTAR JABUKA NECTAR 1.5L

SOK BRESKVA SORRISO 1L

eur

SOK JABUKA SORRISO 1 L

eur

Za moguće štamparske greške se izvinjavamo. Fotografije proizvoda su simbolične. Ponuda važi dok traju zalihe.

povratna ambalaža

DIMLJENI BUT SUVI MARTEX KG

DIMLJENI SVINJSKI VRAT PRIMATO KG

SVINJSKI BUT

eur

LOPATICA SJEČENA

BEZ KOSTI KG

PIK KG

eur

BUDIMSKA KOBASICA

eur

GOMBIT KG

MLIJEKO

NJEGUŠKI VRAT

2.8MM K PLUS 1L

MARTEX KG

eur

SIR TRAPIST

GOLDI KG

eur

NIKŠIĆKO PIVO 20X 500ML

+ +

eur

BRAVO SOK MULTIVITAMIN 1.5L

KOLAČI

BAJADERA 500G, GRČKA BAKLAVA 600G MIRANIS

eur

Za moguće štamparske greške se izvinjavamo. Fotografije proizvoda su simbolične. Ponuda važi dok traju zalihe.

BRAVO SOK SUNNY ORANGE 1.5L

povratna ambalaža

eur

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

NOVOGODIŠNJA PRIPEJD AKCIJA M:TELA

Za dopunu 100 eura kredita

Foto: Dejan Lopičić

Svi pripejd korisnici kompanije M:tel od danas imaju mogućnost da, dopunom svog računa, dobiju specijalan poklon – čak 100 eura kredita. „U prazničnoj akciji poklon kredit dobijaju svi pripejd korisnici - i novi i postojeći, bez obzira na tarifni paket. Dobijeni kredit korisnik troši za internet, pozive i poruke prema svim mrežama u Crnoj Gori, sedam dana od trenutka dopune“, stoji u promotivnoj ponudi iz M:tela i preciziraju da je minimalni iznos dva eura.

Oni navode da akcija važi za dopune izvršene do 31. decembra, ali ne i za one ostvarene putem servisa „Dodaj“. Takođe ističu da novogodišnji poklon kredit korisnik može iskoristiti samo jednom – prvom dopunom koju ostvari u promotivnom periodu. Više informacija o cjelokupnoj ponudi m:tel-a, korisnici mogu naći na Facebook stranici „Mtel Imate prijatelje“, sajtu: www.mtel. me, te besplatnim pozivom Korisničkog servisa na broj 1600. R.E.

Za mlijeko i jaja 71 euro

MINISTAR PAVLE RADULOVIĆ PRED DVOGODIŠNJE REZULTATE

DOSTIŽEMO MAGIČNU SUMU OD MILIJARDU EURA PRIHODA

RAST VRIJEDNOSTI POTROŠAČKE KORPE

Za četvoročlanu porodicu najmanje 640 eura Četvoročlana porodica u Crnoj Gori tokom novembra je morala za prehranu i stanovanje da izdvoji minimum 640 eura, pokazuju novi preliminarni podaci Zavoda za statistiku – Monstat. Naime, toliko je iznosila ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe, od koje su izdaci za hranu i bezalkoholna pića su bili 261,3 eura, a oni za neprehrambene proizvode i usluge 378,7 eura. Ujedno, ukupan iznos u mjesecu za nama bio je za 0,3 odsto veći nego tokom oktobra ove godine. Novembarski troškovi vezani za hranu i bezalkoholna pića bili su za jedan odsto veći od oktobarskih. Od 261,3 eura, i dalje se najviše izdvajalo za mlijeko, sir i jaja - 70,9 eura, zatim za meso 59 i za povrće 40,5 eura. Slijede hljeb i žitarice sa 25,3 eura, na voće se trošilo 23,4 eura, bezalkoholna pi-

ća 14 eura, a za šećer, med i džem izdvajalo se barem 12,1 euro. Na ostale prehrambene proizvode odlazilo je 6,2 eura, dvadeset centi manje na ulje i masti, dok je riba i dalje na dnu ljestvice i za nju se mjesečno izdvaja 3,9 eura. Kada su u pitanju izdaci za neprehrambene proizvode i usluge niži su za 0,1 odsto u odnosu na deseti mjesec ove godine. Podsjećamo, minimalna potrošačka korpa predstavlja potrošnju četvoročlanog domaćinstva koja uključuje hranu energetske vrijednosti od 2.211 kilokalorija po osobi, te neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva. Njena vrijednost je zasnovana na podacima Ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke. K.J.

Do kraja septembra, od turizma je prihodovano skoro 970 miliona eura, što je za 100 miliona bolji rezultat nego u 2016. i jasan indikator da će ove godine biti dostignuta magična suma od milijardu eura, kazao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i dodao da su postignuti istorijski rezultati. Predstavljajući juče na Žabljaku dvogodišnje rezultate Vladinih resora na čijem je čelu, on je izrazio zadovoljstvo postignutim, naročito razvojnim komponentama. „Akcenat u prethodnom dvogodišnjem periodu stavljen je na sjever kroz valorizaciju Bjelasice i Komova, kao i durmitorskog područja. Formirano je preduzeće Skijališta Crne Gore, započeta valorizacija Đalovića pećine vrijedna 100 miliona eura, nastavljeni radovi na skijalištu Kolašin 1600, kao i na hotelima Durmitor i Mediteran“, istakao je on.

■ PRODUŽENA SEZONA

Takođe, u kontekstu rezultata turističke 2018. podsjetio je

da je za prvih 10 mjeseci našu zemlju posjetilo više od 2,1 milion turista, ostvareno je 12,5 miliona noćenja, a prvi put je u crnogorskim hotelima boravilo je više od milion turista. U oblasti turističke infrastrukture, naveo je da je dostignut cilj da najmanje 50 odsto kreveta ima kategoriju četiri i pet zvjezdica. „U posljednje dvije godine otvorili smo 59 hotela sa nešto manje od 4.000 kreveta. Danas imamo 19 hotela sa pet zvjezdica, sa 2.834 kreveta, a 2016. imali smo devet ove kategorije“, naglasio je ministar. On je dodao kako je fokus

aktivnosti bio na diversifikaciji ponude i produženju sezone, što je potvrdio znatno veći broj turista i noćenja u pred i postsezoni.

■ ISTORIJSKI DATUM Poglavlje 27 o životnoj sredini i klimatskim promjenama u pristupnim pregovorima sa EU, otvoreno je 10. decembra, pa Radulović smatra ovaj datum istorijskim nakon 27 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom. „U toku je terensko mapiranje staništa i vrsta vezano za uspostavljanje mreže Natura

SPORE LOKALNE UPRAVE Ministar je naveo da je proces legalizacije bespravno sagrađenih objekata rezultirao podnošenjem 51.000 zahtjeva. „Uspjehom ćemo smatrati uređenje trenutno devastiranog prostora bespravnim objektima i uspostavljanje evidencije koja će proizići iz ovog procesa, či-

me ćemo riješiti višedecenijski problem“, rekao je on, ali i izrazio nezadovoljstvo dinamikom kojom pojedine lokalne uprave rješavaju pristigle prijave zbog čega je za period nakon praznika najavio tehničku pomoć kako bi se čitav posao što prije priveo kraju.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

AKTUELNO

UBCG PODRŽALO CBCG ZA ATLAS I IBM

Bankarski sektor stabilan nema povlačenja depozita

DSTAVIO

U 2000, što je jedan od preduslova za zatvaranje Poglavlja 27. Kao rezultat uloženih napora da se očuva raznolikost biodiverziteta, trenutno je zaštićeno oko 13 odsto teritorije, uz tendenciju njenog povećanja“, naveo je on. Takođe je podsjetio na odluku Vlade o osnivanju Fonda za zaštitu životne sredine koji će predstavljati „jedan od mehanizama finansiranja programa i projekata u oblasti životne sredine i klimatskih promjena“.

■ HILJADU PLUS Radulović je kazao da su u protekle dvije godine usvojena državna planska dokumenta „za tri puta veću površinu teritorije, za tri puta manje vremena“. Novi zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata rezultirao je većom efikasnošću, unapređenjem sistema, te transparentnijom i kvalitetnijom izradom prostorno-planske dokumentacije. „Čuli smo i puno kritika na račun rada urbanističko-građevinske inspekcije. Za godinu dana od usvajanja zakona,

GRADNJA ČINI 44% BDP A Prema riječima Radulovića, investiciona ulaganja u Crnu Goru su na izuzetnom nivou, a kao ilustraciju je naveo da je u posljednje dvije godine samo na nivou ministarstva izdato više od 200 građevinskih dozvola. Ukupna vrijednost izvedenih građevinskih radova dostigla je 44 odsto BDP-a. Kada je u pitanju infrastruktura, od početka primjene novog zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata izdate su donijeli su 396 rješenja o zabrani građenja i 194 rješenja o rušenju, a tri inspekcije u uporednom periodu godinu ranije - 126 zabrana gradnje i 117 rješenja o rušenju“, precizirao je. Kao veoma važan projekat, na koji je posebno ponosan, Radulović je istakao realizaciju treće faze projekta Hiljadu plus, koja će rezultirati „rješavanjem stambenog pitanja za 400 domaćinstava, uz najpovoljniju kamatu do sada od 2,99 odsto“. K.J.

73 građevinske dozvole za složene inženjerske objekte, čija je predračunska vrijednosto skoro 350 miliona eura. „Za jednu od trenutno najvećih investicija u Crnoj Gori - izgradnju auto-puta - ovo ministarstvo je do sada izdalo 30 građevinskih dozvola koje su obuhvatile 20 mostova, 16 tunela, tri petlje, dva odmorišta i bazu za održavanje sa svim pratećim sadržajima“, precizirao je ministar.

AKCENAT U PRETHODNOM DVOGODIŠNJEM PERIODU STAVLJEN JE NA SJEVER KROZ VALORIZACIJU BJELASICE I KOMOVA, KAO I DURMITORSKOG PODRUČJA. NASTAVLJENI SU RADOVI NA SKIJALIŠTU KOLAŠIN 1600, KAO I NA HOTELIMA DURMITOR I MEDITERAN

Mjere privremene uprave u Atlas banci i IBM-u nisu imale negativan efekat na stabilnost bankarskog sektora, niti je došlo do povlačenja depozita iz banaka, stav je Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) čiji je predsjednik Esad Zaimović. To tijelo, koje čine direktori svih banaka u Crnoj Gori, održalo je u četvrtak sjednicu na kojoj je razmatrana situacija nakon uvođenja privremenih uprava u dvije banke članice. „Analizirajući informacije u periodu od nekoliko dana nakon uvođenja privremenih uprava, zajednički je konstatovano da te mjere nisu imale negativan efekat na stabilnost bankarskog sektora, budući da je prvi psihološki udar prošao bez posljedica, jer nije došlo do povlačenja depozita iz banaka. Naša su očekivanja da će tako biti i u narednom periodu“, istakli su članovi ovog tijela. Oni su takođe podržali Centralnu banku Crne Gore u „nastojanju da pronađe rješenja za ozdravljenje Atlas i IBM banke u što kraćem roku“, kako bi njihovi klijenti imali što manje neprijatnosti zbog privremene blokade raspolaganja sredstvima. UBCG je izrazila otvorenost za saradnju sa CBCG i medijima, čime žele da daju svoj doprinos unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.

Filijala Atlas banke

Podsjećamo, CBCG uvela je 7. decembra privremenu upravu u Atlas banku i IBM, postavljajući za prinudne upravnike Tanju Perić, odnosno Milana Remikovića. Kako je tada precizirano, privremena uprava je „supervizorska mjera CBCG preuzeta u cilju poboljšanja finansijskog stanja i oporavka banaka, te zaštite depozita građana i preduzeća“. Banke od 10. decembra mogu da vrše isplate, ali samo plata, penzija, socijalnih davanja i sličnih naknada, zbog izdatog moratorijuma. „Iako je Zakonom o bankama propisana mogućnost da moratorijum traje do 90 dana, odlučeno je da se ova mjera uvede na 45, kako bi se maksimalno skratilo vrijeme u kome će prava deponenata i drugih povjerilaca biti ograničena“, precizirali su iz CBCG. Dvije finansijske institucije Atlas grupe Duška Kneževića uputile su tada javni apel guverneru CBCG Radoju Žugiću i ministru finansija Darku Radunoviću za „zaštitu klijenata“, naročito onih koji imaju račune samo kod ovih banaka. „Smatramo da će mjere privremene uprave dodatno urušiti cijeli bankarski sistem u Crnoj Gori, pored toga što će Atlas i Invest banci nanijeti nepopravljivu štetu“, navedeno je u apelu. K.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

Sa završne radionice

PREDSTAVLJENI GLAVNI PROJEKAT I TENDERSKA DOKUMENTACIJA

Grant od 3,6 miliona za put ka Šćepan Polju

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva predstavilo je juče glavni projekat i tendersku dokumentaciju za rekonstrukciju magistralnog puta Šćepan Polje - Plužine, koji je implementiran zahvaljujući međunarodnom grantu od 3,6 miliona eura. Kako je saopšteno na završnoj radionici juče održanoj u Podgorici, zahvaljujući finansiranju kroz Investicioni fond za Zapadni Balkan (WBIF), Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) izdvojila je ovaj novac za pripremu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju ove putne dionice od 20 kilometara od novog graničnog prelaza „Paklice“ do Plužina. „Za dionicu od tri kilometra od Paklica do novog mosta preko Tare - ne uključujući sami most - na granici izme-

đu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, projektna dokumentacija je pripremljena samo na nivou idejnog rješenja, pa je neophodna dalja razrada uključujući i procjenu uticaja na životnu sredinu“, precizirano je tokom prezentacije projekta. Državna sekretarka u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Angelina Živković istakla je da je ovaj putni pravac „važna regionalna konekcija koja je predviđena da poboljša uslove puta, skrati vrijeme putovanja, i poveća nivo sigurnosti veza između Tirane, Podgorice i Sarajeva“. „Ova dionica je veoma zahtijevna pogotovo u zimskim uslovima, jer se odnosi na rekonstrukciju 24 tunela za koje je trebalo naći poboljšano rješenje. Naše kolege iz Bosne i Hercegovine paralelno su ra-

dile na projektnoj dokumentaciji za dio od Foče do Huma, koji dalje vodi do Sarajeva i obezbijedili kofinansiranje za jedan dio iz pretpristupne pomoći EU. Rekonstrukcija cijele dionica je procijenjena na 140 miliona eura i zahtijeva zajednički nastup prema budućim evropskim fondovima“, dodala je ona. Dionica između Foče i Huma (Šćepan Polje) takođe treba da se rehabilituje, a projektna dokumentacija finansira se kroz IPA fondove u BiH. Glavni ekspert za saobraćaj Programa tehničke pomoći 4 Janis Papapanagiotu, podsjetio je da WBIF već deset godina radi infrastrukturne projekte u regionu i izrazio zadovoljstvo što će time doprinijeti jačanju ekonomije i kapaciteta lokalnih eksperata. K.J.

HARMONIZOVANI INDEKS POKAZUJE IZLAZAK IZ DEFLACIJE

Cijene u novembru više za 0,1 odsto

Inflacija potrošačkih cijena na godišnjom nivou, prema harmonizovanom indeksu, u novembru je iznosila 1,7 odsto, a mjesečna 0,1 odsto, stoji u novim preliminarnim rezultatima Monstata. Nakon tri mjeseca deflacije, na rast cijena u proteklom mjesecu uticale su najviše cijene povrća, mesa, mlijeka, sira i jaja, zatim čvrstih goriva, kafe, ribe i morskih plodova, te hljeba i žitarica. Posmatrano po glavnim

grupama, mjesečni rast cijena zabilježen je za: hranu i bezalkoholna pića za 0,7 odsto, zatim po 0,2 odsto stanovanja, vode, struje i goriva, rekreacije i kulture, te ostalih dobara i usluga. Najviše su pale cijene prevoza za 0,6 odsto, namještaja, opreme za domaćinstvo i održavanje 0,2 odsto, kao i odjeće, obuće i komunikacija po 0,1 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale. U odnosu na novembar

prošle godine, najviše su rasle cijene koje su direktno vezane za ovogodišnje povećanje akciza, a to su alkoholna pića i duvan - 6,5 odsto i prevoz - 4,2. Stanovanje, voda, struja i druga goriva skuplji su za 2,4 odsto, hrana i bezalkoholna pića za 1,5, ostala dobra i usluge za 1,3, a oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje 1,2 odsto. Pad cijena zabilježen je samo za proizvode iz grupe rekreacije i kulture od 0,8 i zdravstvenih usluga od 0,6 odsto. K.J.

PREDSTAVLJEN NOVI DOKUMENT UPCG

Državna administracija mora služiti biznis sektoru Sadržajem novog strateš- tim i dostigne očekivani nivo kog dokumenta, Unija poslo- razvijenosti. Jedan od najvaždavaca Crne Gore pruža po- nijih preduslova na tom putu dršku Vladi, nadležnim inje postojanje uspješnih prestitucijama i donosiocima duzeća, onih koja su već na odluka u daljim procesima tržištu i onih koja će vremekreiranja mjera i politika za nom takva postati“, kazala je izgradnju stabilnog, predvi- Vuksanović. divog i podsticajnog biznis Ona je ukazala da su preduzeća generator ekonomambijenta. To je istakla predsjedskog rasta, povećanja zanica ove poslovne poslenosti, unapreasocijacije, Sveđenja životnog tlana Vuksastandarda i ukunović, prezenpnog napretka tujući Analizu zemlje, te da Vlada, miniparafiskaliteta na lokalstarstva, instinom nivou tucije, lokalne za Budvu, Bisamouprave i jelo Polje i Daostali donosioci nilovgrad, u okviodluka „moraju biVuksanović ru konferencije „Jaka ti svjesni uloge i stepeprivreda – uspješna Crna Go- na odgovornosti“. ra“, koju su juče u Podgorici „Državna administracija je organizovali sa Međunarod- servis koji može i mora služinom organizacijom rada. ti potrebama biznis sektora i „Vjerujemo da udruženim biti okrenuta stvaranju stabilsnagama i partnerskim pri- nog i podsticajnog biznis amstupom možemo pomoći da bijenta. Tek tada treba račuse evidentan potencijal crno- nati na promjene koje svi žegorskih privrednika konačno limo i očekujemo, a govore u pretvori u njihove konkretne prilog konkurentnosti, odrprilike i šanse. U zavisnosti od živom razvoju, očekivanom toga kakav izbor napravi, Cr- standardu, proinvesticiono i na Gora će uspjeti ili propusti- izvozno orijentisanoj crnoti priliku da ekonomske i soci- gorskoj ekonomiji“, zaključijalne prilike unaprijedi, a za- la je direktorica UPCG. K.J.

PRIVREMENI PREKID IZ TEHNIČKIH RAZLOGA

Obustava isplata obveznica Obveznice konvertovane devizne štednje i deviznih sredstava preko poslovnih banaka i Centralne banke Crne Gore (CBCG), neće biti isplaćivane od prvog do 28. januara naredne godine. Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, razlog za privremeni prekid je tehničke prirode, jer je neophodno konsolidovati podatke o obavljenim isplatama. “Navedene aktivnosti imaju za cilj da se obezbijedi integritet baze podataka kako bi se održao kvalitet i sigurnost podataka o

imaocima obveznica”, navodi se u saopštenju. Isplata obveznica konvertovane devizne štednje i deviznih sredstava vrši se u skladu sa zakonima o regulisanju obaveza po osnovu inostranog duga, isplati devizne štednje položene kod banaka sa sjedištem van Crne Gore, kao i sa Zakonom o isplati deviznih sredstava građana položenih kod Dafiment banke Beograd i Banke privatne privrede Podgorica položenih preko beogradskog preduzeća Jugoskandik. K.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

marketing

TRADICIONALNI IDEA NOVOGODIŠNJI KARAVAN OBIŠAO MALIŠANE U BOLNICAMA

IDEA I PARTNERI DONIRAJU 10 000 EURA DJEČIJOJ BOLNICI U PODGORICI Donoseći prazničnu čaroliju i novogodišnje paketiće, IDEA novogodišnji karavan je, treću godinu za redom, obišao dječiju bolnicu i sva dječija odjeljenja širom Crne Gore. Karavan je posjetio Podgoricu, Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Nikšić, Kotor, Bar i Cetinje, gdje su zaposleni u IDEI, Deda Mraz i maskota Kodi obradovali mališane, trudeći se da im uvesele vrijeme koje provode na liječenju. “IDEA novogodišnji karavan je tradicionalna volonterska akcija naših zaposlenih. Svi zajedno biramo i pakujemo poklone, zahvalni na prilici da pažnju, osmijeh i ljubav poklonimo onima kojima su sada najpotrebniji – a to su mališani u bolnicama. Već treću godinu za redom, njihove iskrene reakcije su naš najdraži novogodišnji poklon. Srećni smo što su nam se u toj namjeri priključili i naši partneri, sa kojima smo zajedno obezbijedili donaciju za bolničku opremu koja će unaprijediti liječenje djece. U akciji je uključeno više od 100 zaposlenih iz različitih krajeva Crne Gore. Osim što drugima donosimo prazničnu čaroliju, kroz IDEA karavan je i sami doživimo”, saopštila je direktorica marketinga u IDEI Jelena Doderović. Posjeti karavana najviše su se obradovali u Institutu za bolesti djece u Podgorici, kojem će IDEA zajedno sa partnerima donirati potrebnu bolnič-

ku opremu u vrijednosti od 10 000 eura. „Kolektiv Instituta za bolesti djece i Klinički centar Crne Gore se zahvaljuju IDEI na već sada tradicionalnoj novogodišnjoj posjeti, zahvaljujući kojoj ćemo dijelom olakšati boravak djece u bolnici uoči praznika. Cijenimo njihovu pažnju, društvenu odgovornost i donaciju, koja će unaprijediti brigu o djeci u Institutu“, rekao je direktor Instituta Saša Radović. IDEA novogodišnji karavan je tradicionalna aktivnost koju IDEA sprovodi uz institucionalnu podršku Ministarstva zdravlja. „Raduje činjenica da na putu brige o zdravlju najmlađih institucije imaju podršku društveno odgovornih kompanija, a kada je riječ o IDEA-i, onda govorimo već i o tradicionalnom odnosu ove kompanije prema onima koji imaju posebnu važnost u svakom društvu. Kada udružimo snage možemo biti sigurni da ćemo do cilja stići brže, a zdravlje djece jeste naš cilj i imperativ od kojeg nećemo odustati“, navela je PR Ministarstva zdravlja Jelena Rabrenović. IDEA kontinuirano realizuje društveno odgovorne aktivnosti, kako bi unaprijedila kvalitet života zajednice u kojoj posluje. Jednu od osnovnih ciljnih grupa čine najmlađi, zbog kojih, osim u zdravstveni sistem, ulaže i u razvoj sporta i životne sredine.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ISKAZ SVJEDOKA SARAD BITI ISPRED MATERIJALN I

INSTITUT SVJEDOKA SARADNIKA SVE ČEŠĆI U KRIVIČNIM POSTUPCIM

nstitut svjedoka saradnika u posljednje vrijeme sve se više koristi u krivičnim postupcima organizovanog kriminala pred našim pravosuđem, dok je institut zaštićenog svjedoka manje praktično zastupljen. Primjena prvopomenutog instituta postaje zabrinjavajuća kada iskaz svjedoka saradnika “vodi” postupak, odnosno dominira nad materijalnim dokazima.

Kako je u razgovoru za Vikend novine kazao advokat Sava Kostić, kada su u pitanju krivični postupci u kojima dominantnu ulogu imaju svjedoci saradnici i kada sve kreće od njih a ne od materijalnih dokaza to je pokazatelj nedovoljnog rada nadležnih organa na rasvjetljavanju krivičnih djela. “To pokazuje i žurbu tih organa da se postupci što prije okončaju pa makar se radilo i o grubom kršenju prava. To nije dobro. To ne vodi pravnoj stabilnosti i sigurnosti jer brzina postupka, kvantitet i kvalitet dokaza ne smiju da idu na uštrb prava i sloboda građanina”, naveo je Kostić. U našem pravnom sistemu Zakonikom o krivičnom postupku Crne Gore regulisan je institut zastićenog svjedoka i svjedoka saradnika - zaštićeni svjedok je svjedok dok je svjedok saradnik okrivljeni koji kao pripadnik kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe dobija pogodnost, pojasnio je Kostić. “Svjedok saradnik ne može biti krivično gonjen i sankcionisan pod uslovima da pruži iskaz kojim će znatno doprinijeti dokazivanju postojanja kriminalne organizacije, krivičnih djela članova kriminalne organizacije, radi otkrivanja tih krivičnih djela i sprečavanja novih a da je iskaz svjedoka saradnika u tom dijelu pretežniji od štetnih posljedica krivičnog djela koje je on počinio”, kazao je Kostić u razgovoru za VN.

“NEPRAVEDAN KOMPROMIS” Uslov da svjedok saradnik zadrži taj status jeste da govori istinu, inače može izgubiti takvu ulogu u postupku a time i

biti krivično gonjen. “Zakonikom je jasno pripisano kako se sprovodi procedura da bi neko lice dobilo status svjedoka saradnika i kako gubi taj status. Ono što je važno znati jeste da predlog za dodjeljivanje statusa svjedoka saradnika nekom licu podnosi tužilastvo a odluku o tome vijeće suda kada nađe da su za to ispunjeni zakonski uslovi. Treba naglasiti da svjedok saradnik kada dobije taj status mora da govori istinu inače gubi taj status”, istakao je Kostić. Nerijetko se u praksi dešava suprotno, tvrdi Kostić, pa svjedok saradnik daje iskaz kako to odgovara tužilastvu u pravcu dokazivanja svojih optužbi, iako to ne odgovara realnom stanju i događajima kako su se desili. “Na takav način se postiže nelegalan i nepravedan kompromis i pravna trgovina a to je da svjedok saradnik dobija slobodu, a tužilastvo osudu za okrivljene zbog iskaza svjedoka saradnika koji je često lažan”, naveo je Kostić. Advokat Kostić kazao je da u zadnje vrijeme nema krivičnog postupka organizovanog kriminala gdje ne postoji jedan ili više svjedoka saradnika. Kada se u postupku saslušava svjedok saradnik javnost je uvijek isključena osim ako po predlogu tužilaštva i

uz pristanak svjedoka sarad- vično djelo organizovanog nika vijeće ne donese druga- kriminala. U tom slučaju tučiju odluku. žilac predlaže sudu da se svje“Sve ono što je doku saradniku ukine okrivljeni kostaj status i postuji je dobio stapak nastavi pretus svjedoma njemu kao ka saradniokrivljenom”, ka iznosio naveo je Kokao osumstić, dodajući da se u njičeni ili okrivljeni praksi to gose izdvatovo nikad ja iz spisa ne dešava. predmeta Istakao je i ne može se i to da sud ne upotrebljavamože samo na ti u toku postupiskazu svjedoka saKostić ka osim u slučaju da radnika neko lice oglato lice izgubi status svjesiti krivim. doka saradnika. A status svjedoka saradnika se gubi ako svjedok saradnik ne da iskaz onaSvjedok saradnik je okrivljeko kako ga je ni dok je zaštićeni svjedok lice dao da bi do- kome su poznate određene čibio taj status njenice i okolnosti o krivičnom ili ako počini djelu i učiniocu krivičnog djenovo krila. Kako je kazao Kostić, činjenica je da se zaštita zaštićenog svjedoka u našoj državi ne može sprovesti na pravilan i potpun način jer se gotovo uvijek sazna ko je zaštićeni svjedok,

“PODACI O ZAŠTIĆE NOM SVJEDOKU SE MORAJU ČUVATI”

Dešava se da svjedok saradnik daje iskaz kako to odgovara tužilastvu u pravcu dokazivanja svojih optužbi iako to ne odgovara realnom stanju i događajima kako su se desili. Na takav način se postiže jedan nelegalan i nepravedan kompromis i pravna trgovina a to je da svjedok saradnik dobija slobodu a tužilastvo osudu za okrivljene zbog iskaza svjedoka saradnika koji je često lažan

PRED SUDOM DVA PREDMETA

U ponedjeljak će biti završne riječi u postupku koji se vodi pred Višim sudom u Podgorici po optužnici SDT-a, kojom je obuhvaćeno osmoro optuženih za stvaranje kriminalne organizacije i šverc narkotika a kojom je, prema optužnici, šefovao Duško Martinović. To je postupak u kojem su status svjedoka saradnika dobili Marija Milanović i Namik Selmanović. Do sada su svi optuženi, koji poznaju Selmanovića, izjašnjavajući se na djelove njegovog iskaza koji shodno ZKP-u javnost ne može čuti, navodili da je neistinit. To je jedan od postupaka u kojima je institut svjedoka saradnika zastupljen. Osim toga, pred Višim sudom u Podgorici vodi se postupak za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. gdje je status svjedoka saradnika dobio Saša Sinđelić

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

DNIKA NE SMIJE Zaplijenjen heroin NIH DOKAZA kokain i marihuana

MA, ADVOKAT KOSTIĆ ZA VIKEND NOVINE:

Ilustracija

AKTIVNOSTI PODGORIČKE POLICIJE

⌦--------------------------------------------------------------------------------------------------------------ČESTO SE U PRAKSI DEŠAVA SUPROTNO PA SVJEDOK SARADNIK DAJE ISKAZ KAKO TO ODGOVARA TUŽILASTVU U PRAVCU DOKAZIVANJA SVOJIH OPTUŽBI IAKO TO NE ODGOVARA REALNOM STANJU I DOGAĐAJIMA KAKO SU SE DESILI. NA TAKAV NAČIN SE POSTIŽE NELEGALAN I NEPRAVEDAN KOMPROMIS I PRAVNA TRGOVINA, A TO JE DA SVJEDOK SARADNIK DOBIJA SLOBODU A TUŽILAŠTVO OSUDU ZA OKRIVLJENE ZBOG ISKAZA SVJEDOKA SARADNIKA KOJI JE ČESTO LAŽAN.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------⌦

iako postoji obaveza da se podaci o zaštićenom svjedoku čuvaju kao tajna. “Šta može danas biti tajna u Crnoj Gori? Smatram da se kod nas ovi instituti ne mogu sprovoditi na pravilan i potpun način imajući u vidu sve specifičnosti Crne Gore. Teorijski ovi instituti su precizno definisani ali u praksi je znatno drugačije. Posebno je izražen taj raskorak između teorije i prakse kada se radi o svjedoku saradniku”, istakao je Kostić. On u razgovoru za Vikend novine pojašnjava da lice dobija status zaštićenog svjedoka ako postoji opasnost da bi svojim svjedočkim iskazom sebe, svog bračnog druga, bliskog srodnika ili njemu blisko lice izložilo opasnosti po život i zdravlje, slobodu, imovinu. “Tada to lice može odbiti davanje podataka o sebi, može uskratiti davanje odgovora na pojedina pitanja ili cio iskaz dok mu se ne obezbijedi zaštita i dok ne dobije status zaštićenog svjedoka. Taj vid zaštite svjedoka se sastoji u saslušanju svjedoka pod pseudonimom ili saslušanje svjedoka uz pomoć tehničkih uređaja za promjenu slike, glasa, zvuka. Odluku o tome donosi sudija za istragu na predlog svjedoka, tu-

žioca, branioca, okrviljenog, a na glavnom pretresu odluku donosi vijeće”, naveo je Kostić. Precizirao je da se zaštićeni svjedok nalazi u posebnoj prostoriji i putem video linka se obavlja ta procesna radnja. “Samo na osnovu iskaza zaštićenog svjedoka ne može se zasnovati presuda. Znači, zaštićeni svjedok po svojoj pravnoj prirodi nije i ne može biti okrivljeni. To treba razlikovati od slučaja kada tužilastvo shodno čl. 131 st. 3 Zakonika o krivičnom postupku predloži da se svjedoku saradniku, njegovom bračnom drugu, bliskom srodniku ili bliskom mu licu obezbijedi zaštita kao zaštićenom svjedoku”, naveo je Kostić. U praksi je znatno više da se primjenjuje institut svjedoka saradnika nego institut zaštićenog svjedoka. Bo.B.

Podgorička policija uhapsila je V.D. (21) zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Od njega je oduzeto pet pakovanja marihuane težine 88 grama i priveden je nadležnom tužiocu. Policijski službenici su takođe od devet lica starosti od 19 do 41 godinu oduzeli 12 PVC pakovanja marihuane, heroina, kokaina. Policija je i od šest osoba starosti od 15 do 31 godinu oduzela šest startnih pištolja. “Ovim licima je izdat prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o oružju”, navode u Upravi

policije. Kontrolom vozila kojim je upravljao M.M. (26) policija je pronašla i oduzela dva noža, fantomku i drvenu palicu. I službenici Centra bezbjednosti Bar su prethodnog dana, sprovodeći aktivnosti usmjerene na kontrolu bezbjednosno interesantnih lica, imali deset zapljena droge, od čega je u osam slučajeva zaplijenjena marihuana, a u dva kokain. “Sva lica kod kojih je zatečena droga predata su policijskim službenicima Odsjeka za borbu protiv droge SKP-a i protiv njih je podnijeta prijava”, ističu u Upravi policije. R.C.H.

PRESUDA PLJAČKAŠIMA PRVE BANKE

Četvorici ukupno 14 i po godina zatvora

Foto:Profimedia

Vijeće sudije Višeg suda u Bijelom Polju Vukomira Boškovića zbog razbojništva i nedozvoljenog držanja oružja osudilo je na četiri godine zatvora Gorana Milašinovića iz Bara, dok su Beograđani Milan Brkić (21) i Filip Marjanović (20), te Podgoričanin Miloš Ceković (33) osuđeni na jedinstvene kazne po tri i po godine. Optuženima je izrečena mjera bezbjednosti oduzimanja novca u iznosu od 28.700 eura, kao predmeta izvršenja krivičnog djela, dok se za preostali iznos novca u iznosu od 132.336 eura, oštećena Prva banka CG se radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva upućuje na parnični postupak. Nakon saopštene presude, prema okrivljenima je ukinut pritvor. Njima je stavljeno na teret da su odgovorni za pljačku beranske filijale Prve banke, 13. mar-

ta ove godine. Povodom tog događaja Uprava policije je saopštila da su dvojica maskiranih muškaraca tog jutra oko 9.20 sati naoružani ušli u banku. Jedan je, uz prijetnju pištoljem, primorao dvojicu zaposlenih da legnu na pod, a drugi radnicu da mu iz sefa preda novac. Tokom pljačke pucali su uvis, a potom pobjegli sa 150.000 eura. Sat kasnije na putu ka Rožajama uhapšeni su Brkić i Marjanović. “Nakon što su Brkić i Marjanović počinili krivično djelo, i uz prijetnju vatrenim oružjem otuđili oko 150. 000 eura, na štetu Filijale Prve banke u Beranama, dali su se u bjekstvo vozilom “peugeot” u pravcu Rožaja koji je imao taksi obilježja, kojim je upravljao Ceković, dok je Milašinović upravljao vozilom “golf VI” koji se kretao ispred njih”, kaže se u saopštenju policije. B.Č.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORIZMA, ODBRANA SUMNJA U OBJEKTIVNOST VJEŠTAKA

U nastavku suđenja opuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016., juče je u Višem sudu u Podgorici odbijen zahtjev advokata odbrane za izuzeće vještaka za telekomunikacije Predraga Boljevića. Naime, advokat Nikola Bulatović rekao je da nalazi ovog vještaka izazivaju sumnju u njegovu pristrasnost i objektivnost. “Očigledna je njegova namjera da, suprotno pravilima nauke i logike, pomogne i podupre optužni akt”, istakao je Bulatović, te u prilog toj tvrdnji naveo nalaze vještačenja mobilnih telefona. Bulatović je kazao da vještak Boljević nije pregledao stvari koje vještači. “Postavlja se logično pitanje: kako je moguće da se bilo koja stvar napuni preko maksimuma od 100 odsto? Nijedna stvar, pa ni baterija, ne može se napuniti preko 100 odsto. Ako imamo bačvu u koju staje 100 litara vode, u nju ne može stati 105 ili 110 litara. To je možda manje važno. Mnogo je važnije zašto Boljević to radi i zašto se tako izjašnjava. Kako može neko ko iznosi ovakve trvdnje

Vještak Boljević da bude objektivan i nepristrasan?” upitao je advokat Bulatović. On je zahtijevao da se prije odluke o izuzeću Boljevića, pored pribaljvanja njegove izjave, sprovedu i drugi izviđaju. “Da se naučna ustanova u Crnoj Gori – a to može biti Elektrotehnički fakultet u Podgorici, ali i bilo koja strana renomirana naučna ustanova – izjasni o tvrdnjama Boljevića. Treba i od prodavaca i distributera ovih mobilnih telefona pribaviti izvještaj o karakteristikama telefona u vezi sa spornim činje-

nicama. Ako Boljevićeve tvrdnje nisu naučno moguće, on više ne može vještačiti”, kazao je Bulatović. Nakon pauze, sud je pozvao Boljevića da se izjasni o navodima advokata Bulatovića. Vještak je rekao da je sudu prezentovao činjenice i podatke dostupne od proizvođača telefona. “Što se tiče dugovječnosti baterije, dokument koji možete pronaći na internetu kaže da baterije za ovaj tip telefona (‘lenovo’) – kada se telefon nalazi u ‘stand by’ režimu, odnosno kada je upaljen – mogu trajati do 32 da-

na. Na osnovu toga možete procijeniti koliko može izdržati ugašen”, istakao je Boljević. Sud je na kraju odbio zahtjev za Boljevićevo izuzeće, ocjenjujući da okolnosti ne ukazuju na njegovu pristrasnost i neobjektivnost. Tužilaštvo nije imalo primjedbi na nalaz Boljevića. Advokat Bulatović kazao je da se ponavlja slučaj izjašnjenja vještaka Lakića. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić navodi da „odbrana optuženih ne može biti suprotstavljena odbrani branilaca“, što se, kaže, danas desilo. “Ovdje danas optuženi nema primjedbi, a ima branilac. Pitam vas šta je činjenica”, rekao je on. Suđenje se nastavlja u srijedu, 19. decembra. Podsjetimo, Branki Milić, jednoj od optuženih za pokušaj terorizma, sudiće se u odsustvu. Okrivljena Milić se od 23. novembra, nakon što joj je određen pritvor, krije u Ambasadi Srbije, a Ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo ambasadora Srbije Zorana Bingulca na razgovor i zatražilo pristup i ulazak nadležnih organa Crne Gore u prostorije Ambasade. Bo.B.

Foto: Iva Mandić

Odbijen zahtjev za izuzeće Boljevića, okolnosti ne ukazuju na pristrasnost

O vezi klanova i državnih struktura

Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić saslušan je juče u Specijalnom državnom tužilaštvu zbog njegovih izjava u Skupštini Crne Gore o navodnoj povezanosti državnih struktura sa kriminalnim klanovima, kao i međusobnim obračunima takozvanog kavačkog i škaljarskog klana. Mandić je u junu, tokom rasprave o izvještaju o radu Državnog tužilaštva u Skupštini rekao da je progon DF-a pokrivalica za svađu između ta dva klana. Njegovo saslušanje je, kako kaže Mandić, nastavak progona DF-a, da je u Crnoj Gori uspostavljen sistem bezpogovorne poslušnosti, te da je poziv na saslušanje zbog izgovorene riječi u parlamentu, sramota. Poručio je da se nastavlja progon DF-a, te da je režim odlučio da još intenzivnije nasrće na njih. R.C.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

hronika

pretresi u tivtu, andrijevici, nikšiću, cetinju

Oduzeto oružje, municija i eksplozivna sredstva Policija je pretresom u četiri crnogorska grada - Nikšiću, Cetinju, Tivtu i Andrijevici pronašla oružje, municiju i eksplozivna sredstva, i tom prilikom uhapsila više osoba. Tako je cetinjska policija kontrolom vozila, na magistralnom putu Podgorica – Cetinje – Budva, a kojim je upravljao B.M. (21) i u kojem su se nalazili V.M. (47) i bezbjednosno interesantno lice J.M. (28), svi iz Cetinja, pronašla i oduzela tri lovačke puške i 14 metaka, od čega su dvije puške vlasništvo pomenutog bezbjednosno interesantnog lica. Službenici cetinjske policije su u jednom ugostiteljskom objektu kod G.S. (46) iz Cetinja pronašli kokain i marihuanu, o čemu je upoznat nadležni državni tužilac u VDT u Podgorici. Oni su vršeći pojačanu kontrolu bezbjednosno interesantnih, kontrolisali 64 i sankcionisali 11 ovih lica. Tivatska policija je uhapsila bezbjednosno interesantno lice S.J. (35) iz Bijelog Polja, sa boravkom u Tivtu, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a od njega je oduzet pištolj u čijem okviru se nalazilo osam metaka, a koji je S.J, sumnja se, bacio sa terase u dvorište prije nego što su policijski službeni-

Tagani novi načelnik OB Ulcinj Novi načelnik OB Ulcinj od juče je Arben Tagani, odlučeno je nakon održenog kolegijuma direktora Uprave policije. Kako je saopšteno, Arben Tagani je do sada bio angažovan u Sektoru granične policije. “Kolegijum direktora Uprave policije je shodno potrebama službe, donio odluku o kadrovskoj promjeni na nivou Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj”, saopšteno je iz Uprave policije. Dosadašnji načelnik OB Ulcinj Sead Đozović će biti raspoređen na druge poslove i zadatke u okviru Uprave policije. R.C.H.

Uhapšeni zbog krijumčarenja

Tokom pretresa oduzeto oružje i municija ci ušli u stan. “S.J. je, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici”, navode u Upravi policije i dodaju da je uhapšen i P.Ž. (53) zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, jer mu je tokom pretresa nađena automatska puška M70, dva ručno rađena pištolja, ručna bomba, kundak od automatske puške, pištoljska cijev, 17

upaljača za eksploziv, kao i 112 komada meta od automatske puške i 148 komada municije različitog kalibra, u ilegalnom posjedu. Nikšićka policija je kod Z.S. (53) pronašla i oduzela 197 komada municije cal. 7,62mm i okvir od automatske puške, dok je pretresom kod Nikšićanina A.N. (37) pronašla dvije ručne bombe i 30 komada pištoljske i puščane municije. U Andrijevici je policija pretresom prostorija koje koristi N.V. (54) iz tog grada, našla i oduzela automatsku pušku bez

uhapšen nikšićanin

Osumnjičen da je udarao maloljetnicu pesnicama

Nikšićka policija uhapsila je M.V. (52) iz tog grada zbog sumnje da je napao maloljetnu M.K. (16). Kako je saopšteno iz Uprave policije, policija sumnjiči M.V. da je 26.novembra, na pješačkoj stazi u park šumi pod Trebjesom, oborio maloljetnu M.K. na zemlju i udarao je pesnicama u glavu. “M.K. je zadobila teš-

ke tjelesne povrede u vidu frakture zigomatične kosti”, ističu u Upravi policije. Inače, kako su dodali, dok je policija radila na rasvjetljavanju ovog događaja, u javnosti se pojavila informacija da je maljoljetnu M.K. napao muškarac obučen u odoru časne sestre, što se ispostavilo netačnim. R.C.H.

Ilustracija

zatvarača, malokalibarsku pušku isteklog oružnog lista, kao i kutiju sa 6,9 grama marihuane za koju se sumnja da pripada maloljetnom M.V. (15) iz Andrijevice. “Daljom kriminalističkom obradom predmeta u kojem je kod maloljetnog M.V. pronađeno 6,9 grama marihuane, a koju su sproveli službenici Odsjeka za borbu protiv droge, došlo se do sumnje da je M.V. drogu kupio od V.J. (16), te da su V.J. i V.I. (15) prethodno drogu kupili od N.C. (17)”, zaključuje se u saopštenju. R.C.H.

Službenici policije iz Herceg Novog uhapsili su D.D. (38) I.D. (40) iz Nikšića, zbog sumnje da su počinil krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Kako je saopšteno iz Policije, Nikšićani se sumnjiče da su omogućili nedozvoljeni prelazak granice dvojici kosovskih državljana u BiH. “D.D. i I.D. su imali namjeru da ova dva lica potom vozilom taksi udruženja u kojem su zaposleni preuzmu na dogovoreno mjesto u BiH, u namjeri da ih prokrijumčare dalje, preko granice sa Hrvatskom, u čemu su spriječeni akcijom hercegnovske policije”, ističu u UP. R.C.H.

Otuđio dvije hiljade eura? Budvanska policija uhapsila je R.B. (27) iz Danilovgrada zbog sumnje da je počinio dva krivična djela razbojništvo i krivično djelo krađa. Kako je saopšteno, policija sumnjiči R.B. da je ušao u kazino “Paladium“ i ukrao novčanik ženskoj osobi u kojem je bilo 430 eura, nakon čega je pobjegao. R.B. je, kako se sumnja, drugo razbojništvo počinio u kazinu “Admiral“ kada je silom ukrao od T.Š. novac u iznosu od 1.000 eura, nakon čega je takođe pobjegao. Iz policije dalje navode da je R.B. tražio od N.Đ. novac u iznosu od 450 eura da se navodno fotografiše držeći novac, ali kada je oštećeni to učinio R.B. je uzeo novac iz ruke i udaljio se. R.C.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

Mladi zainteresovani rok, naknada do 300 U MINISTARSTVU ODBRANE OČEKUJU DA ĆE NA PROLJEĆE BITI SKLOPLJENI

⌦ Bojana Pejović

ladi u Crnoj Gori zainteresovani su za dobrovoljno služenje vojnog roka, pa je sada pravi trenutak za realizaciju tog programa, saopštio je direktor Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane Mihailo Volkov. On je rekao da su očekivanja da će kompletan postupak izbora vojnika biti završen do proljeća 2019. godine, kada će početi sklapanje ugovora i upućivanje izabranih kandidata na dobrovoljno služenje vojničkog roka.

Volkov je u intervjuu Vikend novinama rekao da će tokom tri mjeseca obuke vojnici steći znanja i vještine koje su neophodne za obavljanje dužnosti u jedinicama Vojske Crne Gore u uslovima ratnog ili vanrednog stanja. Obuka će, kako je rekao, biti prilično psihofizički zahtjevna, zanimljiva i korisna. Za vrijeme trajanja dobrovoljnog služenja vojnog roka, vojniku na obuci će biti obezbijeđena novčana primanja, besplatan smeštaj, ishrana, obuka, vojna odjeća i obuća, osiguranje… “Može se očekivati da okvirni iznos mjesečne naknade bude između 250 i 300 eura”, rekao je Volkov. VN: Naredne godine počinje dobrovoljno služenje vojnog roka, kao jedan od prioritetnih razvojnih ciljeva Vojske Crne Gore. Kada je planirano objavljivanje konkursa za prijem dobrovoljaca i kada će početi obuka? Od čega to zavisi? Volkov: Zakonom o odbrani i Zakonom o Vojsci Crne Gore definisano je pravo i dužnost crnogorskih državljana da učestvuju u pripremi za odbranu. S tim u vezi, Ministarstvo odbrane će u okviru svojih nadležnosti, u mirnodopskom periodu organizovati dobrovoljno služenje

vojnog roka. Javni oglas za prijem vojnika na dobrovoljno služenje vojnog roka biće raspisan početkom 2019. godine. Svi prijavljeni kandidati biće razmatrani i provjeravani u skladu sa metodologijom za sprovođenje postupka izbora lica za dobrovoljno služenje vojnog roka. Očekujemo da će kompletan postupak izbora vojnika biti završen do proljeća 2019. godine, kada se može očekivati sklapanje ugovora i upućivanje izabranih kandidata na dobrovoljno služenje vojničkog roka.

VN: Ne koji način će biti izvršen odabir budućih polaznika obuke u okviru sistema dobrovoljnog služenja vojnog roka? Što sve podrazumijeva obuka i ko će obučavati buduće vojnike? Volkov: Nakon utvrđivanja zakonom predviđenih uslova na dobrovoljno služenje vojnog roka upućuju se najbolji kandidati. Oni će sa Ministarstvom odbrane zaključiti ugovor kojim će biti definisane međusobne obaveze. Vojničku obuku će organizovati instruktorski sastav Centra za obuku Vojske Crne Gore. Tokom tri mjeseca vojnici će steći znanja i vještine koje su neophodne za obavljanje dužnosti u jedinicama Vojske u uslovima ratnog ili vanrednog stanja. Između ostalog, vojnici će se osposobiti za rukovanje ra-

Za vrijeme trajanja dobrovoljnog služenja vojnog roka, vojniku na obuci biće obeZbijeđena novčana primanja, besplatan smeštaj, ishrana, obuka, vojna odjeća i obuća, osiguranje Za slučaj povrede, prava iZ Zdravstvenog osiguranja, kao i naknada putnih troškova u crnoj gori

Volkov zličitim vrstama pješadijskog naoružanja kao i za njegovu taktičku upotrebu u različitim situacijama. Pored redovnog fizičkog vježbanja i uvježbavanja strojevih radnji, vojnici će proći obuku iz prve pomoći, topografije, orijentacije, kretanja po zemljištu na osnovu karte, rukovanja sa minsko-eksplozivnim sredstvima, postavljanja šatora, organizovanje života i rada u terenskim uslovima itd. Treba očekivati da će obuka biti prilično psihofizički zahtjevna, zanimljiva i korisna.

VN: Koje benefite očekujete od uspostavljanja ovog sistema u Vojsci Crne Gore, a koje benefite mogu da očekuju mladi ljudi koji dobiju priliku da prođu obuku? Volkov: Očekivano je da će Ministarstvo odbrane ostvariti određene dobiti koje će proizaći iz realizacije programa dobrovoljnog služenja vojnog roka. To su podizanje kvaliteta i stvaranje šire baze lica koja će aplicirati za ulazak u profesionalnu vojnu službu, kroz kvantitet do kvaliteta (izbor vojni-

ka sa najboljim ličnim karakteristikama), zatim otvaranje Vojske prema građanima Crne Gore, jer je ovo prilika da građani uđu u kasarne i vide šta to Vojska radi, zatim promocija vojnog poziva, povećanje baze rezervnog sastava, veće razumijevanje društvene zajednice za obaveze koje proističu iz priprema za odbranu. Takođe, očekuje se da će zainteresovani kandidati prepoznati benefite koje mogu ostvatiti kroz služenje za vojnog roka, poput sticanja novih znanja i iskustava vezanih za timski rad, sticanje

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

za vojni 0 eura

aktuelno

Ugovori Sa doBrovoLjciMa

vještina u rukovanju sa naoružanjem koje su bitne za zaposlenje u organizacijama koje se bave poslovima obezbjeđenja, mogućnost ulaska u profesionalnu vojnu službu, mogućnost potpisivanja ugovora za ugovornu rezervu, patriotski razlozi i nastavak tradicije.

VN: Predviđena je i novčana naknada. Da li je preciziran iznos koji će dobiti budući dobrovoljci? Volkov: Za vrijeme trajanja dobrovoljnog služenja vojnog roka, vojniku na obuci biće obezbijeđena novčana primanja, besplatan smeštaj, ishrana, obuka, vojna odjeća i obuća, osiguranje za slučaj povrede, prava iz zdravstvenog osiguranja, kao i naknada putnih troškova u Crnoj Gori. S tim u vezi, trenutno se sprovodi završna faza izrade normativnih akata koja se tiču dobrovoljnog služenja vojnog roka, gdje će, između ostalog, biti definisane i naknade za vojnički sastav. Može se očekivati da okvirni iznos mjesečne naknade bude između 250 i 300 eura. VN: Iz Ministarstva odbrane je ranije saopšteno da je jedan od razloga za uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka bilo i interesovanje mladih, te da je to pokazalo istraživanje Atlantskog saveza. O kakvom se istraživanju radi i koji su podaci do kojih je došao Atlantski savez? Volkov: Ministarstvo odbrane konstantno sprovodi aktivnosti koje su usmjerene ka uspostavljanju bližeg kontakta sa građanima Crne Gore. Posebnu pažnju poklanjamo komunikaciji sa crnogorskom omladinom. Oni predstavljaju veoma značajnu ciljnu grupu od koje zavisi buduća popuna Vojske Crne Gore novim kadrom. U tom cilju timovi Ministarstva odbrane redovno obilaze srednje škole i fakultete i tom prilikom promovišu mogućnosti školovanja na vojnim

akademijama i stipendiranja za potrebe Ministarstva odbrane. Takođe, organizujemo Ljetnji vojni kamp za srednjoškolsku omladinu i planiramo programe za sprovođenje stručne prakse u jedinicama Vojske Crne Gore. Istovremeno, već više godina zaredom raspisujemo javne oglase za prijem vojnika u profesionalnu vojnu službu. Tokom sprovođenja gorenavedenih aktivnosti, primjetan je veliki odziv i interesovanje mladih za učešće u nekom od programa i sa ponosom ističemo da se uvijek traži povećanje broja raspoloživih mjesta. Iz neposrednog kontakta sa omladinom kao i ispoljenog interesovanja došli smo do zaključka da je sada dobar trenutak za razvijanje novog programa koji se odnosi na dobrovoljno služenje vojnog roka. Ministarstvo odbrane izražava zadovoljstvo što i nevladin sektor pokazuje interesovanje i daje podršku za uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka. Smatramo da rezultati istraživanja stavova građana, koje je sproveo Atlantski savez Crne Gore, govore u prilog našoj odluci o uvođenju dobrovoljnog služenja vojnog roka. VN: Nakon što je objavljena informacija o dobrovoljnom služenju vojnog roka, da li su se Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore obraćali mladi zainteresovani za poziv vojnika u VCG? Volkov: Kao što smo već napomenuli, interesovanje mladih za vojnički poziv je postojalo i u periodu prije objavljivanja odluke o uvođenju dobrovoljnog služenja vojnog roka. Sada se trudimo da medijski promovišemo ovaj projekat i građanstvu ponudimo sve informacije koje su bitne za njegovu realizaciju. Zasad imamo pozitivno reagovanje javnosti, interesovanje mladih postoji, tako da sve govori u prilog uvođenju i realizaciji dobrovoljnog služenja vojnog roka.

Sa jučerašnjeg radnog doručka sa novinarima

direktor kccg dr jevto eraković najavio

Prioriteti u 2019. nova oprema i jačanje kadra Prioriteti Kliničkog centra Crne Gore u narednoj godini biće jačanje kadrovskih kapaciteta, nabavka nove opreme i smanjenje lista čekanja, najavio je juče direktor najveće zdravstvene ustanove dr Jevto Eraković. Dosadašnji rezultati, ističe, služe na ponos Kliničkom centru i dokazuju koliko rada i truda ulažu doktori i svi zaposleni u toj zadravstvenoj ustanovi. Eraković je podsjetio da u KCCG radi više od 2.500 zaposlenih, od čega su 550 ljekara. Godišnje se, kako je kazao, hospitalizuje oko 40.000 pacijenata i obavi više od milion i po usluga na Poliklinici KCCG. Trenutno su na specijalizaciji 202 doktora, kazao je Eraković i dodao da se ove godine vratilo 28 specijalizanata, da sljedeće očekuju oko 60 novih specijalista u KCCG i u narednom periodu od 50 do 70 novih ljekara. “Uz postojeći kadar koji imamo siguran sam da ćemo mladim snagama uspjeti da nadomjestimo neke deficitarne specijalnosti koje su prisutne u KCCG”, rekao je Eraković. Osim novih specijalizanata koje očekuju, fokus u narednoj goidni biće, kako je rekao, kontinuirana medicinska edukacija i nova organizacija Centra za nauku, gdje će se sprovoditi i trenažni centar za doktore

Trenutno su na specijalizaciji 202 doktora, kazao je Eraković i dodao da se ove godine vratilo 28 specijalizanata, da sljedeće očekuju oko 60 novih specijalista u KCCG i u narednom periodu od 50 do 70 novih ljekara

iz kompletnog zdravstvenog sistema Crne Gore, a fokusiraće se i na nabavku nove opreme. Do kraja godine, kako je najavio, pustiće u rad linearni akcelerator, čija je vrijednost 2,5 miliona eura, a planiraju da naredne godine nabave još jedan. “Tako da će Crna Gora sa tri lineralna akceleratora, sa brojem stanovnika koji pokriva biti ubjedljivo najrazvijenija država u regionu sa pokrivenošću radioterapije i nadam se da ćemo moći da ponudimo ove usluge ne samo građanima Crne Gore nego i iz regiona”, istakao je Eraković. U Crnoj Gori, kako je kazao, ima pet magnetnih rezonanci, od čega su dvije u privatnim zdravstvenim ustanovama, a u narednoj godini planirana je nabavka još jedne. “Nabavljen je i skener za Dječju bolnicu vrijedan oko 750.000 eura”, podsjetio je Eraković i najavio da će

naradne godina instalirati novu angiosalu, čime će stvoriti priliku za uvođenje procedura koje do sada nijesu rađene u KCCG, nabaviti novu opremu za Kliniku za urologiju i za sve minimalno invazivne hirurške procedure. U dogovoru sa Fondom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom finnasija, ističe Eraković, za narednu godinu opredijelili su poseban Fond za eksperte gdje će moći da ugoste najveća evropska imena iz različitih oblasti medicine, čiji će cilj biti da edukuju crnogorske doktore i prezentuju nove metode i tehnike rada. Fokus rada naredne godine biće i smanjivanje liste čekanja, koje su, ističe Eraković, najmanje u odnosu na bilo koji drugi centar u regionu. Kada je riječ o infrastrukturnim projektima planiraju, kaže, otvaranje Intezivne jedinice Klinike za neurologiju, rekonstrukciju Interne klinike, kao i centara za patologiju i plastičnu hirurgiju, dok je jedan od najvažnijih strateških planova izmiještanje klinika iz prostora parka Petrovića u krug KCCG. U Centru za ginekologiju i akušerstvo i Porodilištu su odlični uslovi, smatra Eraković i ističe da su obezbijedili sredstva da naredne godine krenu sa bejbi frendli / baby friendly/ programom. J.V.Đ.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

Foto:Dejan Lopičić

PREDSTAVNICI USSCG I SSCG TRAŽE

MiniMalna zarada da bude pola prosječne

Minimalna zarada u Crnoj Gori, smatraju predstavnici Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata, trebalo bi da iznosi 50 odsto prosječne plate o čemu će pokušati da se dogovore u četvrtak na Socijalnom savjetu, koji predlaže njen iznos. Svi socijalni partneri saglasni su da je neophodno povećati minimalnu zaradu i to je jedan od prioriteta u radu obje crnogorske sindikalne centrale, kazao je juče generalni sekretar SSCG Duško Zarubica istakavši da “Socijalni savjet predlaže iznos minimalne

zarade, a Vlada odlučuje”. On je kazao da je posljednji put minimalna zarada u Crnoj Gori povećana 2013. godine na 193 eura, dok su u okruženju uglavnom usklađivane svake godine. “U Crnoj Gori minimalna zarada je 37 odsto od prosječne, dok je u regionu 47 do 53 odsto”, naglasio je Zarubica. Generalni sekretar USSCG Srđa Keković rekao je da je crnogorska minimalna zarada najniža u regionu i da je prima 9.849 radnika. “Minimalna zarada treba da

Sa jučerašnjeg zajedničkog presa iznosi onoliko novca koliko je tom radniku potrebno da regeneriše radnu snagu koju je utrošio, da bi stvorio neki novi proizvod i poslodavcu napravio profit”, pojasnio je Keković. Minimalna zarada u Makedoniji iznosi 196 eura, u BiH 208, Srbiji 213 eura, u Hrvatskoj će od 1. januara iznositi 404 eura, dok je socijalni savjet Kosova prihvatio prijedlog da minimalna zarada bude oko 250 eura. Potrošačka korpa u Crnoj Gori iznosi 637 eura, kazao je Keković i upitao šta sa

193 eura može da uradi jedan zaposleni? “Ni tri minimalne zarade ne mogu izjednačiti troškove potrošačke korpe. Mi u ovom trenutku tražimo da bude minimalna zarada 50 posto prosječne plate. Očekujemo razumijevanje, ovo su nepobitni argumenti”, istakao je Keković. On je naglasivši da nema većeg interesa građanina od toga da on mora da dobije minimim plate koliko mu je dovoljno da može da preživi i da može da radi. “Pričamo o povećanju od 60

eura, što je minimalno povećanje u odnosu na cijene usluga i robe u državi”, ocijenio je Keković. Iz Vlade više puta je saopšteno da neće biti povećanja minimalne zarade što je u četvrtak na premijerskom satu u Skupštini ponovio i premijer Duško Marković. Ipak, vođe dvije sindikalne centrale podsjećaju da je premijer Marković u svom ekspozeu rekao da će ključni cilj njegovog kabineta biti da u centar svih ekonomskih politika stavi interese građana. J.V.Đ.

AKTUELNO

25 Foto: Dejan Lopičić

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ISTRAŽIVANJE MONSTATA O DOHOTKU I USLOVIMA ŽIVOTA GRAĐANA

Relativna linija siromaštva 175€ mjesečno po osobi Relativna linija siromaštva u Crnoj Gori, koja se izračunava na bazi dohotka, u prošloj godini po osobi na godišnjem nivou iznosila je 2.100, a na mjesečnom 175 eura, pokazalo je istraživanje Monstata o dohotku i uslovima života građana, odnosno konceptu relativnog siromaštva za period od 2013. do 2017. godine. Ta institucija, prema riječima direktorice Gordane Radojević od 2009. godine pratila je samo apsolutnu nacionalnu liniju siromaštva, koja se bazirala na potrošnji domaćinstava. Posmatrano u evropskom kontekstu, najveći prag ili liniju siromaštva bilježe najrazvijenije zemlje. “U Švajcarskoj je prag si-

romaštva 26.500 eura godišnje po osobi, Norveškoj 23.740, dok najmanji prag bilježi Makedonija 1.340 i Srbija 1.530 eura po osobi”, kazala je Radojević. Ona je objasnila da je apsolutna linija siromaštva, koju Monstat nije objavljivao od 2013. godine, nešto veća od relativne, jer polazi od potrošnje. “Potrošnja obuhvata i sopstvenu proizvodnju i sivu ekonomiju, pa apsolutna linija siromaštva u prošloj godini po osobi iznosi 192 eura”, precizirala je Radojević. Prema podacima Svjetske banke, svaki pojedinac koji u Crnoj Gori troši ispod 5,5 dolara dnevno, jeste siromašan. “Prema tim podacima, ap-

solutno siromašnih u Crnoj Gori, koji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe je 4,4 odsto”, precizirala je Radojević i ocijenila da je siromaštvo višedimenzionalni problem i da se do sada u Crnoj Gori kvantifikovao polazeći od bazičnih minimalnih potreba potrošnje, na osnovu čega se pravio obračun apsolutne linije siromaštva. Kako je jačao ekonomski rast Crne Gore, javila se potreba da se siromaštvo sagleda ne samo sa stanovišta bazičnih ili minimalnih potreba potrošnje, već, kako je rekla, i onih koje su uobičajene u razvijenim društvima. “Stoga je Monstat od 2013. godine u partnerstvu sa Eurostatom počeo rad na istra-

Sa predstavljanja istraživanja MONSTAT-a živanju koje omogućava da se materijalno stanje građana sagleda na isti način i po istim principima kao što to rade sve države članice EU”, kazala je Radojević. Zbog toga je, kaže, uveden koncept relativnog siromaštva, koje podrazumijeva nemogućnost zadovoljenja ne samo osnovnih potreba, već i onih koje se smatraju prihvatljivim i uobičajenim u društvu u kojem pojedinac živi. “U našem slučaju to je mogućnost da pojedinac priušti sebi sedmodnevni godišnji odmor van kuće, adekvatno grijanje, zastupljenost mesa ili ribe svakog drugog dana i niz drugih potreba koje se u evropskom kontekstu smatraju uobiča-

jenim”, objasnila je Radojević i dodala da podaci pokazuju da su relativna i apsolutna linija siromaštva u Crnoj Gori iznad minimalnih potreba stanovništva. Stalna koordinatorska sistema Ujedinjenin nacija u Crnoj Gori Fiona Mc Cluney smatra je da je za buduće generacije veoma važno definisanje politika i programa. “Primjenjujući ovaj pristup relativne linije siromaštva, intervencije Vlade mogu biti bolje i usmjerene na aktivnosti na osnovu podataka. Podaci o tome ko je siromašan mogu da pomognu u kreiranju boljih politika i strategija vezanih za smanjenje siromaštva”, istakla je Mc Cluney. J.V.Đ.

NA ODUZIMANJE LICENCE

Ministarstvo ekonomije uvažilo žalbu PAM-a Sa jučerašnje prezentacije

PROJEKAT ª ZAJEDNO BEZ BARIJERAº

Posao za šest osoba sa invaliditetom Projekat “Zajedno bez barijera”, doprinijeće povećanju zaposlenosti lica sa invaliditetom sticanjem novih znanja i vještina i povećanju njihove vidljivosti na tržištu rada, saopšteno je juče na njegovom predstavljenju. Realizacija projekta vrijednog 52.340 eura, koji je finansirao Zavoda za zapošljavanje novcem obezbijeđenim iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, počela je 16.

novembra. Zavod, kako je saopšteno, obezbjeđuje 49.720 eura, dok je 2.600 eura doprinos podnosioca projekta. Šest osoba sa umjerenim i lakšim stepenom invaliditeta, proći će, kako je najavljeno, trodnevni psihološko-motivacioni trening, obaviti stručno osposobljavanje na radnom mjestu kod poslodavca od tri mjeseca za zanimanja administrator u rent-a-car agenciji, radnik u računovodstvu, kao i logističar u rent-a-car

agenciji. Nakon završenog osposobljavanja svi će raditi pet mjeseci kod partnera na projektu. “Nakon završetka projekta, minimum dvije osobe će imati priliku da nastave da rade u najkraćem trajanju od šest mjeseci nakon završetka projekta kod projektnih partnera”, navodi se u saopštenju. Nosilac projekta je Gold mne, d.o.o. Podgorica, dok je projektni partner KONTO T, d.o.o. Podgorica. J.V.Đ.

Ministarstvo ekonomije u drugostepenom postupku, saopštila je juče Organizacija za zaštitu prava autora muzike PAM CG, važilo je njihovu žalbu na Rješenje Zavoda za intelektualnu svojinu, kojim se toj organizaciji oduzima licenca za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja autorskih muzičkih prava. “Ovaj akt dao je osnov za brigu autorima muzike da li i kako će ubuduće vršiti svoje zakonom utvrđeno autorsko pravo na javno saopštavanje njihovih autorskih djela. Istovremeno, isti akt dao je osnov za nadu određenim korisnicima muzike u Crnoj Gori da će biti oslobođeni obaveze po-

štovanja autorskih prava, kao i značajnih dugova koje trenutno imaju prema PAM-u CG. Nijednog trena PAM CG nije imao dilemu u vezi sa ishodom u procesu odlučivanja po predmetnoj žalbi”, saoštili su iz PAM-a i istakli da je zaštita autorskog prava u Crnoj Gori na visokom nivou o čemu svjedoče vodeća svjetska organizacija društava autora - CISAC, zatim srodne organizacije iz regiona i svijeta (ZAMP HR, SAZAS SL, SOKOJ SR, ZAMP MK, PRS (Engleska) SIAE (Italija) i mnoge druge), kao i Evropska komisija koja sa velikom pažnjom prati poštovanje prava intelektualne svojine uopšte, kao i ishod i naknadne postupke u vezi sa PAM-om CG. J.V.Đ.

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 140 GODINA ZAŠTIĆEN

ČOJSKI MORAMO ČU Na Svečanoj akademiji povodom 140 godina zaštićenog područja na prostoru današnjeg Nacionalnog parka Biogradska gora, koja je održana sinoć u kolašinskom Centru za kulturu, prisustvovali su pored ostalih predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar kulture Aleksandar Bogdanović, predsjednik kolašinske opštine Milosav Bato Bulatović, princ Nikola Petrović Njegoš i direktor JPNPCG Elvir Klica. Brajović je kazao da je sam način nastanka Nacionalnog parka, ali i period u kojem se to desilo, ukazuje da u Crnoj Gori odavno postoji svijest o važnosti i čuvanja naših prirodnih bogatstava. „Prvi nacionalni park u svijetu Jelouston proglašen je nacionalnim 1872. godine, a Biogradska gora samo šest godina kasnije dobila status zaštićenog prostora i suštinske obrise nacionalnog parka. Upravo su žitelji tog područja Moračani i Rovčani svoj dio pod šumama poklonili tada knjazu Nikoli, i omogućili da se ona sačuva, a kasnije i proglasi nacionalnim parkom. Podsjetio bih takođe da ta 1878. godina ima dodatno značenje za Crnu Goru, budući da je tada dobila puno međunarodno priznanje jer su je na Berlinskom kongresu priznale one zemlje koje to do tada nijesu učinile. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja se na tako malom prostoru može dičiti raznolikošću svog pejza-

ža, klime, prirodnih bogatstava“, kazao je Brajović. Brajović je istakao da Biogradsku goru, jednu od posljednjih prašuma u Evropi ali i sve naše nacionalne parkove, treba da slavimo i čuvamo kao simbole ljepote istorije, kao bogato nasljeđe koje su naši preci u saglasnosti sa prirodom štitili i da ih ostavimo na čuvanje generacijama koje će doći poslije nas. „U institucionalnom smislu, o zaštiti naših prirodnih bogatstava stara se JP Nacionalni parkovi, koje je 1992. godine osnovala upravo Skupština Crne Gore. Činjenica da ga je osnovao najveći zakonodavni dom govori i o važnosti koja se i u tom trenutku pri-

Mali parlamentarci u gostima kod Vukovića

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

davala čuvanju naše Biogradske gore, ali i Lovćena, Durmitora, Skadarskog jezera, a od 2009. godine i Prokletija. Moramo shvatiti da zaštita životne sredine ne smije biti doživljena kao kazna koja zahtijeva posvećen rad već sa punom sviješću da utiče na živote svih nas kao jedan od najvažnijih dugoročnih ciljeva. Zato je čuvanje naših dobara koje nam je priroda dala jedna od najvažnijih politika koju treba da sprovodimo u narednom periodu. Ove nedjelje desio se u tom smislu još jedan važan događaj, otvaranje poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promjene. Ovo zahtjevno poglavlje odnosi se i na kvaliet

GRADONAČELNIK POD

Hoće sa odras Gradonačelnik dr Ivan Vuković sa saradnicima ugostio je juče u Glavnom gradu predstavnike Dječjeg parlamenta Podgorice. U razgovoru sa djecom on je istakao društveni značaj aktivnosti Dječjeg parlamenta, i izrazio zadovoljstvo što je u prilici da bude domaćin “najljepšem parlamentu u Crnoj Gori”. “Sve vaše inicijative i ideje mi ćemo kao Glavni grad spremno dočekati. Ako postoji nešto u gradu što vam se ne sviđa, ako kao pripad-

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

nog područja np BiogradsKa gora

uvati prirodu

U Kolašinu je juče bilo dosta snijega

Sa Svečane akademije u Kolašinu

Kolašin: Kolašin 1450 danas otvara vrata sKijašima

I grad i skijalište zabijeljeli

vazduha, klimatske promjene kao i na kvalitet određenog resursa kojim obilujemo, ali koje često uzimamo zdravo za gotovo. I Skupština je dala doprinos otvaranju tog poglavlja kroz usvajanje kvalitetnog zakonodavnog okvira u ovoj oblasti i nastaviće to da radi i ubuduće kako bismo i na ovom planu ispunili neophodne standarde i što prije se pridružili EU”, poručio je Brajović. Radulović je kazao da svako treba da osjeća privilegiju što imamo jednu od tri posljednje prašume u Evropi, a Biogradska gora predstavlja najznačajniju prirodnu vrijednost u Nacionalnom parku jer je omeđena planinskim visovima, kao da se prirod-

no zaštitila i ušuškala u svojoj posebnosti. „Ovaj prostor zaista izgleda kao da su ga satkale vile. Ovaj prašumski rezervat kojim dominiraju bistra lednička voda i 500 godina stara bukova stabla imaju najveću tradiciju očuvanja. Naši nacionalni parkovi su blago čija će vrijednost tek da se prepozna. Nije mi prvi put da pozivam na čojstvo u odnosu prema prirodi. Moramo je sačuvati, prije svega, od nas samih”, kazao je on. Bogdanović je istakao da je odluka knjaza Nikole da područje Biogradske gore stavi pod zaštitu bio prvi čin zaštite prirodnog ambijenta u Evropi koji je koncept Crne Gore kao ekološke države. Z.B.

dgorice ugostio loKalni dječji parlament

slima da rješavaju probleme nici mlađe populacije želite da mijenjate stvari, i ako mislite da možemo da vam pomognemo u vezi s tim – tu smo, nemojte da se ustručavate. Možete slobodno uvijek da dođete kod nas”, poručio je gradonačelnik u razgovoru sa najmlađim Podgoričanima. Djeca su predstavila istorijat svog parlamenta od njegovog osnivanja prije deset godina. Parlamentarci su pozvali gradonačelnika da zajedno rade i donose promjene u korist djece. “Ne želimo da budemo ukras,

želimo da zajedno rješavamo probleme”, poručili su oni. Takođe su za sljedeću nedjelju najavili aktivnost ozelenjavanja novog vrtića u Staroj varoši, što je gradonačelnik pohvalio, ističući da je svako novo drvo velika stvar za grad. U pratnji djece bile su direktorica Centra za prava djeteta Crne Gore Rajka Perović i programska menadžerka Jelena Glušćević. Direktorica Centra je predstavila brojne aktivnosti koje je ova NVO realizovala tokom 18 godina postojanja.

Visina sniježnog pokrivača u gradu na Tari juče je iznosila 20 cm, dok je visina sniježnog pokrivača u skicentru Kolašin 1450 u podnožju staze 40, a na vrhu 70 cm, što je dovoljno da sve žičare nesmetano rade. Skijalište zvanično otvara svoja vrata ljubiteljima bijelog sporta danas. Direktora kolašinskog Komunalnog preduzeća Milivoja Bulatovi-

ća snijeg u decembru nije iznenadio kao što je to bio slučaj sa prethodnom vlašću. Prvi put građani Kolašina mogli su da odahnu jer su u toku noći sve gradske ulice već bile čiste. “Završili smo sa čišćenjem snijega u prigradskim naseljima i sada smo u pravcu Lipova odnosno seoskih puteva. Raspolažemo sa četiri mašine, za razliku

od naših prethodnika koji su imali više mašina. Obezbijedili smo i dovoljne količine soli i rizle, tako da mjesta za brigu nema”, kazao je Bulatović. Sniježne padavine najavljene su i narednih dana, a prvi veći priliv gostiju očekuje se već danas imajući u vidi da je i početak skijaške sezone u ski-centru Kolašin 1450. Z.B.

Herceg novi: javni poziv za davanje u zaKup Kućica

Za prazničnu prodaju hrane i pića Herceg Novi-JUK “Herceg fest” objavila je Javni poziv za davanje u zakup promo kućica putem javnog nadmetanja. Kućice daju u zakup za potrebe izlaganja i prodaje hrane i pića tokom novogodišnjih i božićnih praznika u susret 50. Praznika mimoze, a početna cijena iznosi 400 eura za mjesec. Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju privredni subjekti registrovani za pružanje usluga prodaje hrane i pića, koji dostave blagovremenu i kompletnu dokumentaciju i dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 100 eura na žiro račun JUK Herceg Fest broj 5106726-38 uz napomenu da se uplata obavlja na ime „depozita za učešće na javnom nadmetanju“. Prijave se mogu dostavljati najkasnije do četvrtka 20.decembra do 14 časo-

Herceg Novi

va predajom lično u kancelariji u Dvorani Park. Javno nadmetanje će biti održano 21. decembra u 9 časova u Dvorani Park. Nadmetanje će voditi komisija imenovana od strane Direktorice JUK Herceg Fest Herceg Novi. Učesnicima koji ne budu proglašeni za prvorangira-

ne, depozit će biti vraćen nakon zaključenja ugovora sa prvorangiranim prijavljenim licem, uplatom na njihove žiro račune. Informacije o javnom pozivu mogu se dobiti na broj telefona: 031/321 452 ili neposredno u kacelarijama JUK Herceg Fest u Dvorani Park. S.M.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

Dogovorena Dva zajeDnička iPa Projekta sa skaDrom

Partnerski odnos Podgorice i skadra

Podgorica i Skadar zajedno će pripremiti dva projekta kojima će aplicirati za sredstva iz pretpristupnih fondova (IPA) Evropske unije za prekograničnu saradnju, dogovoreno je tokom posjete delegacije Glavnog grada, na čelu sa šefom Službe za Međunarodnu saradnju Dragutinom – Dragom Đekovićem gradonačelnici Skadra Vol-

tani Ademi. U projektu koji podrazumijeva razvoj kapaciteta vatrogasnih službi gradova, pored Podgorice i Skadra, sa crnogorske strane učestvovaće i Danilovgrad. Drugi projekat ima za cilj smanjenje nezaposlenosti povećanjem angažovanja radne snage u sektoru turizma, i u njemu su partneri samo Podgorica i Skadar.

U konstruktivnom razgovoru sa timom gradonačelnice Ademi, u kome je bio i njen zamjenik Arben Đuraj, konstatovano je da zajednički prostor i istorija koje dijele dva grada predstavljaju više nego dobar osnov i razlog za mnogo bližu i sadržajniju saradnju u budućnosti. Šef Službe za Međunarodnu saradnju Glavnog grada predložio je

da fokus buduće kooperacije bude na oblastima kulture, turizma, kao i zaštite životne sredine, posebno reona Skadarskog jezera. “Dijelimo slične probleme pa bismo zajednički trebali da tražimo i rješenja za njih”, ocijenio je Đeković. Gradonačelnica Skadra je sa zadovoljstvom prihvatila poziv gradonačelnika dr Ivana Vukovića da

posjeti Glavni grad, ističući da često privatno posjećuje Podgoricu, kao i gradove na crnogorskom Primorju. Delegacija iz Crne Gore, u kojoj su bili i predstavnici službi zaštite Podgorice i Danilovgrada, posjetila je i Službu zaštite Skadra, gdje je prvi čovjek ove institucije Ridvan Dibra predstavio njen način rada i funkcionisanja. Ova služba je

golubovci: otvorena izložba ¹ ikone najPoznatijih Pravoslavnih svetaca/ica koji se slave u crnoj goriº

Ikone predstavljaju neodvojivi dio nacionalnog i etičkog profila Galatea Gallery, GO Golubovci i KIC „Zeta” Golubovci priredili su uoči božićnih i novogodišnjih blagih dana izložbu „Ikone najpoznatijih pravoslavnih svetaca/ ica koji se slave u Crnoj Gori” u Svečanoj maloj sali KIC-a „Zeta” u Golubovcima koju je preksinoć otvorio član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) i direktor JZU Dom zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić. On je na svečanom otvaranju izložbe istakao da je Crna Gora vrlo pozitivan specifičan kulturni i i istorijski prostor, geografski vrlo racionalan i skroman, ali kultorološki, istorijski i etički, gotovo toliko značajan bezmalo kao mitski pojam. „Kao državni entitet pa samim tim i kulturološki, istorijski, vjerski traje više od milenijuma. Ni skromnije površinski teritorije koja je više osporavana u pogledu svoje egzistencije, ni države koja duže i temeljnije traje. Mnoge državne tvorevine, kulturološke zajednice iz njenog okruženja koje su bili savremenici Crne Gore prije hiljadu godina, već puno, puno vjekova ne postoje. Ona opstaje zato što, koliko je ne-

Kavarić prilikom otvaranja izložbe

ophodna njenim stanovnicima crnogorskim državljanima ili Crnogorcima, ma koje etničke vjerske ili konfesijske skupine bili, očigledno je bila potrebna tako i čitavom

susjedstvu”, naveo je Kavarić. Kavarić je iz predgovora takođe naveo, da su ikone kao neodvojivi dio religijskog fenomena, nacionalnog i etičkog profila u Crnoj Go-

ri, ne samo nematerijalni ili materijalni znak komunikacije pojedinca sa Stvoriteljem nego su i svojevrstan zapis i svjedok istorijskih događaja, smjena epoha, civili-

zacija. „Crnogorska crkva ili crkva u Crnoj Gori kroz istoriju je bila dom državnika ove zemlje. Ona je za sve Crnogorce, svih konfesija i vjera bez obzira na stranu svijeta, molitve, zvonike, minarete, nešto veoma posebno i individualno. Značaj transparentnosti i dostupnosti kulture u Crnoj Gori svakom stanovniku pa i kroz ovakve izložbe, je bitan za ukupnost crnogorskog bića, koje se mora osvjetljavati i na ovakav način. U Crnoj Gori su ikone koliko duhovne, religiozne toliko su i svjetovne. Naši zvonici i naše crkve, naše religijske kuće šta god bilo iznad njih su služile kroz istoriju kao poziv na mobu, kao poziv na zajednistvo i pomirenje, kao poziv na slavlje i kao poziv na tugu. One su bile jednostavno kulturološko i etičko središte svake mikrosredine u Crnoj Gori”, istakao je Kavarić. On je na kraju naveo riječi dr Saše Čilikova da je umjetnost slikanja ikona aktuelna i danas o čemu svjedoče i ova djela, opravdana, slikarski kvalitetna, i sa notom ličnog pečata koja se predstavljaju publici širom Crne Gore. I.F.R.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

tivAt: regentov božićni bAzAr i festivAl hrAne

Peta promocija domaćeg proizvoda i specijalnih ukusa Susret u Skadru prije dvije godine prešla sa državnog nivoa u sastav lokalne samouprave, pa je Đeković ponudio pomoć u

obuci za vatrogasce iz Skadra i podršku Grada Podgorice u vanrednim situacijama. I.F.R.

pripAdnici službe zAštite i spAsAvAnjA se probili do zAseokA bojsko polje

vlahović uspješno preBačen do KCCG Do mještanina zaseoka Bojsko Polje, selo Vlahovići Rovca, Dragomira Vlahovića koji se nalazio u veoma lošem zdravstvenom stanju, kola hitne pomoći zbog velikog sniježnog pokrivača, nijesu juče mogla doći. Hitno su angažovani pripadnici Službe zaštite i spasavanja koji su uspjeli da se probiju do kuće Vlahovića.

“Uspjeli smo našim vozilom da dođemo do bolesnika kome je bila potrebna hitna zdravstvena pomoć. Kola Hitne pomoći čekala su na magistralnom putu koji je od ovog sela udaljen 4,5km. Vlahović je prebačen u KC CG u Podgorici”, kazao je komandir Službe zaštite i spasavanja Željko Darmanović. Z.B.

Vozilo Službe spasa pred Vlahovićevom kućom

AktivizAm protiv nAsiljA nAd ženAmA

Peti po redu Božićni bazar hotela Regent počinje danas i trajaće tri vikenda u decembru: 15. i 16, 22. i 23. i 29. i 30. od 12 do 16 sati. Bazar će se u slučaju lošeg vremena održati na natkrivenoj terasi Murano restorana, saopšteno je iz hotela. „Najboljih 17 od ukupno prijavljenih 38 izlagača predstaviće izuzetan izbor nakita, božićnih i novogodišnjih dekoracija, maslinovog ulja, proizvoda od maslina i maslinovog drveta, domaćih gastronomskih proizvoda (sirupi, džemovi, slatka), ručnih radova, suvenira i ukrasnih dodataka kreiranih u duhu Božića. Svi oni koji žele da u doba darivanja izaberu nešto unikatno imaće ove godine zaista izuzetan izbor“, kazao je Željko Knezović, menadžer za hranu i piće hotel Regent. Festival hrane će se takođe održati 15. decembra na natkrivenom dijelu Italian Gaden-a hotela Regent

Sa prošlogodišnjeg Bazara

takođe od 12 do 16 časova u okviru kojeg će se predstaviti sektor hrane i pića hotela Regent Porto Montenegro sa prazničnim delicijama: tradicionalni božićni kolači, priganice, topla čokolada, kuvano vino, kuvana rakija sa medom, čaj i drugi topli napitci. Sektor hrane i pića će ponuditi i slane delikatese poput kobasi-

bijelo polje: humAnitArci hilAlA grAde bunAre po Africi

Bunari za Bezvodne zemlje Humanitarna organizacija Hilal iz Bijelog Polja, koja djeluje pri Medžlisu islamske zajednice Bijelo Polje, funkcioniše već sedam godina prije neki dan zaokružila je izgradnju 50. bunara u Afirici. Prema riječima potpredsjednika Fonda Hilal Nusreta Erovića, većina bunara izgrađena je u Burkini Faso, a manji dio u Gambiji. “Aktivisti Hilal fonda nisu ni slutili da će ovako biti

dobar odaziv donatora koji žele pomoći afričkom narodu, znajući koliki je problem nedostatak vode za njih. Osim izgradnje bunara, humanitarna organizacija Hilal pomaže i učestvuje u pomaganju siromašnih porodica na teritoriji čitave Crne Gore. Pomoć se najviše sastoji dostavljanju paketa sa hranom, obezbjeđivanju stipendija za učenike i studente, darivanje stoke siromašnim seoskim domaćin-

učeniCe uvježBavale odBranu od nasilniKa Sekretarijat za lokalnu samoupravu Bijelog Polja preko svoje Kancelarije za rodnu ravnopravnost u kontinuitetu obilježava međunarodnu kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. U saradnji sa srednjim školama održano je 6 treninga za vještine samoodbrane, namijenjenih učenicama u cilju podizanju

samopouzdanja i ohrabrenja da adekvatno reaguju u slučaju nasilja i kako da se zaštite od nasilnika. Učenicama je podijeljen i informativno-edukativni materijal o rodno zasnovanom nasilju i kako prepoznati ponašanje nasilnika u vezama mladih. Treninge je vodila instruktorka taekwondoa Resmija Mija Ćatović. B.Č.

ca, domaće pašte koja će biti poslužena u cijelom Gran Padano siru te pržene girice čime će početak ovogodišnjeg Božićnog bazara dobiti posebnu gastro dimenziju. Bend „Toć“ će svirkom 15. decembra uveličati Božićni bazar i Festival hrane te će muzički uokviriti ovu idealnu priliku za druženje u susret praznicima. Z.K.

Jedan od sagrađenih bunara u Africi

stvima, kao i izgradnji i rekonstrukciji kuća”, kazao je Erović. Kako je naveo, najveća podrška su humani ljudi koji doniraju u skladu sa svojim mogućnostima, osjećajući sve potrebe u kojima se nalaze socio ugrožene porodice. “Ovim putem zahvaljujemo svim donatorima iz Crne Gore i dijaspore, kao i medijima koji od početka prate i pomažu rad fonda Hilal”, poručuje Erović. B.Č.

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

jedno od najudaljenijih oStrva dobilo avionSku liniju

“SA erlink” leti do Sv. Jelene dva puta leta nedjeljno Ostrvo Sveta Jelena

Dolazak do ostrva Sveta Jelena, koje se nalazi usred južnog Atlantika i na koje je Napoleon bio protjeran, uvijek je bio prilično težak. Vjerovali ili ne, jedini način da dođete do ostrva do prije godinu dana bilo je petodnevno putovanje brodom kompanije Rojal mejl šip RMS od Kejptauna. Ipak, novoizgrađeni aerodrom koji je prije godinu poželio dobrodošlicu prvom komercijalnom letu sada je uveo novu redovnu liniju, javlja B92. Naime, kompanija SA erlink obavljaće dva le-

ta nedjeljno utorkom i subotom od decembra 2018. do aprila 2019. godine. Zanimljivo je da je najbolje vrijeme da se posjeti ostrvo sada, jer sa dolaskom lijepog ljetnjeg vremena zapravo i počinje turistička sezona. Bujne struje i vode bogate hranljivim namirnicama oko Svete Jelene podstiču nevjerovatan vodeni život tokom cijele godine, pa je ronjenje jedna od glavnih aktivnosti na ostrvu. Osim prelijepe obale, planinska unutrašnjost ostrva povezuje divlje

prirodne pejzaže sa istorijskim lokalitetima. “Uvođenje letova otvara mnoštvo mogućnosti za potencijalne posjetioce ostrva. Tokom ljetnje sezone, posjetioci mogu očekivati jedno sjajno iskustvo tokom kog će spojiti savršenu prirodu sa istorijskim nasljeđem ostrva. Imaće priliku da vide spektakularan morski život, uključujući i veličanstvene kit ajkule koje ovdje žive“, kaže direktorka Turističke organizacije Svete Jelene.

Srednjoškolac iz kotora potpiSao ugovor Sa preStižnim Sport

Gimnazijalac jovan ivk dizajnira patike za “n

ovan Ivković, učenik drugog razreda kotorske Gimnazije i član Omladinskog kluba Kotor, od prošle godine ima potpisan ugovor sa sportskim brendom Nike za koji dizajnira patike. Šesnaestogodiišnji Jovan kaže da je talenat za crtanje naslijedio od oca, a da su njegovi prvi crteži nastali u ranom djetinjstvu i predstavljali su poklon ocu i majci. “Ozbiljniji pristup umjetnosti počeo je mojim ulaskom u košarkaški klub iz Kotora. Uporedo sa treninzima rasla je i moja ljubav prema dizajniranju sportske obuće. Prvi model koji sam nacrtao bio je za trčanje. Nakon tog prvog modela, danima sam radio, crtao, a svoje skice mejlom slao Nike-u i drugim, poznatim sportskim brendovima. Nakon šest mjeseci slanja skica, konačno je stigao i odgovor. Javio mi se Tinker Hatfield, koji je, inače, dizajnirao većinu Jordan patika. Rekao mi je da su moji radovi dobri, ali i da najviše moram poraditi na proporcijama. To je bilo veliko iznenađenje za mene, mnogo sam se obradovao i nastavio sa još više volje i želje da dizajniram. Kazali su mi i da nakon za-

vršetka Fakulteta za dizajn mogu sa njima ostvariti još čvršću i uspješniju saradnju”, priča Ivković. Ono što ga je posebno obradovalo je poziv da se upiše na Pensole footwear design academy, a nedavno je dobio poziv da učestvuje na seminaru u Portlandu, na koji nije mogao otići jer nije imao novca za taj put. Jovan kaže da njegov rad iziskuje mnogo truda, vremena i posvećenosti. Crtež kome se najduže posvetio bila je patika modela LeBron 15 low. Na tom crtežu je radio punih osam sati. „Sa prebacivanjem crteža na računar ovaj posao trajao je ukupno dvanaest sati. Tom modelu patika sam dodao manju visinu, da bi bile fleksibil-

Patike koje je nike proizveo prema Jovanovom nacrtu

Jovan, prošle godine u posjeti rođacima u Holivudu

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

REPORTAŽE

KAKO UBITI VRIJEME NA KOPAONIKU AKO NE SKIJATE

Kopaonik

Tabač sa kabinom za neskijaše Nijesu svi baš tako vješti skijaši, što ne znači da treba da ispadnu iz društva koje planira zimovanje. Tako su se na Kopaoniku dosjetili kako da zabave sve one koji samuju dok im prijatelji skijaju i uveli su ski-taksi. U pitanju je tabač na koji je ugrađena kabina, a posebno je dobar za one koji ne znaju šta da rade dok im prijatelji skijaju. Pojedinačna karta košta 1.500 di-

TSKIM BRENDOM

nara za turu koja traje nešto više od 20 minuta. Ture mogu da se zakažu, a sami možete da birate koji dio planine želite da obilazite. Inače, na Kopaoniku od preksinoć pada snijeg, a prema podacima RHMZ-a, predviđa se da će ovaj vikend pasti preko 30 centimentara. Još jedna novost za skijaše jeste da se od sinoć otvara noćno skijanje na stazi „Pančićev vrh“, kao i nova žica Mali Karaman.

Jovanovi nacrti sportske obuće naišli na odobravanje u Nike

KOVIĆ NIKE” ONO ŠTO GA JE POSEBNO OBRADOVALO JE POZIV DA SE UPIŠE NA PENSOLE FOOTWEAR DESIGN ACADEMY, A NEDAVNO JE DOBIO POZIV DA UČESTVUJE NA SEMINARU U PORTLANDU, NA KOJI NIJE MOGAO OTIĆI JER NIJE IMAO NOVCA ZA TAJ PUT.

nije za koljena, dodao više materijala u đonu i podrške za cijelo stopalo. Nakon dva dana sam dobio odgovor da je moj izum odličan,

te da će pokušati takav i da naprave”, sa zadovoljstvom ističe Ivković. Osim raznih modela patika, Jovan crta i „doodles”, zatim, promo crteže za potrebe nekih organizacija, a inspiracija su mu: porodica, rep muzika, sport, emocije i odnosi u koje ulazi sa ljudima iz svog neposrednog orkuženja. Inače, patike koje trenutno nosi model Jordan 1 u crno-crvenoj boji su „njegovih ruku djelo”. “Po njima sam crtao sve što sam želio i sada su one sasvim autentične. Na njima sam nacrtao likove iz omiljenih filmova, predstavio košarku, muziku, ali i more, tj. talase uz koje sam odrastao. Talasi simbolizuju nove ideje sa koji-

ma ću se predstaviti publici i vjerujem, na taj način uticati na mnoge”, naveo je Ivković. Pored razvoja karijere želja mu je da se preseli u Ameriku. „Maštam da imam kuću

sa velikim i intenzivnim osvjetljenjem kako bih mogao da crtam, a da iza kuće imam veliko košarkaško igralište”, zaključuje ovaj talentovani mladi Kotoranin. Ivana Komnenić Uporno je slao nacrte dok nije postigao cilj

kultura

VujoVićeV Film na FestiValu BaneFF

Priča o mladoj majci pred publikom u Stokholmu Autorski kratkometražni igrani film “The last gift” režisera Aleksandra Vujovića biće prikazan u zvaničnoj selekciji festivala BaNeFF u Stokholmu. Film govori o mladoj majci, koja spletom različitih okolnosti dolazi u iskušenje da ostavi svoje novorođeno dijete. Projekcija filma biće upriličena u bioskopu ZITA u petak, 21. decembra, nakon čega će biti organizovano predstavljanje autora filma švedskoj publici. “The last gift” snimljen je u Njujorku. Scenario, režiju, produkciju i montažu potpisuje Vujović, direktor fotografije je Carlos Tamajón

Correa, glavnu ulogu u filmu tumači Nada Vasilijević, obradu zvuka i mix potpisuje Jovo Kljajić, dok je pomoćnik reditelja i scenograf Nurmagambetov Jangir. Na Balkan New Film Festivalu (BaNeFF) će biti prikazani filmovi iz Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i Grčke, Ukrajine, Poljske. Gosti ovogodišnjeg Festivala BaNeFF su i reditelji Olha Lazebnik (Ukrajina) Aleksandar Reljić i Miloš Škundric iz Srbije. Festival su podržali Švedski filmski institut, bioskop Zita, ABF Stockholm i Folkets bio.

cnp: ª la Fille mal gardeeº

Komični balet na velikoj sceni nacionalnog teatra Komični balet u dva čina “La fille mal gardee” Baletske škole “Princeza Ksenija” premijerno će biti izveden sjutra veče na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, sa početkom u 20 sati. Koreografiju potpisuje Antoaneta Aleksijeva, a glavne uloge tumače prvi solista Beogradskog baleta Jovica Begojev, solista Beogradskog baleta Željko Grozdanović i glumci Slavko Ka-

lezić i Jovan Dabović. Scenografiju potpisuje Ivanka Vana Prelević, dok su kostimi urađeni u Nacionalnim operama u Sofiji i Plovdivu. Asisenti koreografa su profesori škole Ana Halas, Ema Veljić i Svetlana Tsidilina. Izvršni producent je Vanja Pantović. Baletska škola “Princeza Ksenija” predstavu realizuje uz podršku Ministarstva kulture i Crnogorske komercijalne banke. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

omaŽ mirKu KoVaČu prireĐen

Sve čega bi Se pretvarao je u

⌦ Sonja Ičević

olitičnost i polemičnost su aparatura lične laboratorije i otvorenosti duha Mirka Kovača. Takav je bio u romanu, esejistici, živom novinskom komentaru i dramskom pismu, rečeno je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.

Omaž Mirku Kovaču, povodom osamdeset godina od rođenja i pet godina od smrti, priređen je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Tim povodom, govorili su Filip David, Radmila Vojvodić, Jevrem Brković, Božo Koprivica i Pavle Goranović. Jedan od najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih pisaca Mirko Kovač rođen je 1938. godine u Petrovićima. Već svojim prvim romanom, “Gubilište”, 1962. godine izazvao je veliku pažnju čitalačke i kritičke javnosti, ali i doživio hajku zbog prikazivanja mračne slike svijeta. U drugoj polovini osamdesetih sve više se angažuje protiv nacionalističke politike. Pod pritiscima i prijetnjama krajem 1991. godine napušta Beograd i dolazi u Rovinj, gdje piše svoje najznačajnije knjige - “Kristalne rešetke”, “Elita gora od rulje”, “Pisanje ili nostalgija”, “Grad u zrcalu”... Preminuo je u Zagrebu 2013. godine, sahranjen je u Rovinju. Mirko Kovač bio je, kako ističe Filip David, i srpski i crnogorski i hrvatski i bosanskohercegovački pisac i jedan od malobrojnih koji pripada svim tim literaturama.

■ NAJDAROVITIJI

MEĐU NAJBOLJIM PISCIMA

“Po mom dubokom uvjerenju, a znali smo se praktično pet decenija, bio je jedan od najdarovitijih i najtalentovanijih pisaca na prostoru bivše Jugoslavije. Pripadao je grupi pisaca, u kojoj smo bili i Borislav Pekić, Danilo Kiš i ja. Među takvim piscima, kao što su Kiš i Pekić, biti najdarovitiji i najbolji je zaista velika stvar.

Sve čega se u literaturi dohvatio pretvarao je u čisto književno zlato. Nagrade su mu davane, a često i oduzimane, a ti književni skandali pratili su ga od ‘Gubilišta’, preko nagrade ‘Milovan Glišić’, do samog kraja”, kazao je David. On se prisjetio dva jako važna susreta, koji su se desili krajem 1991. i sredinom 2013. godine. “Družili smo se čitav život, ali dva susreta su mi ostala u trajnom sjećanju. Prvi susret je bio krajem 1991. godine, kada je došao kod mene kući i rekao mi - ‘Filipe, ja sjutra napuštam Beograd’. Bio sam zapanjen. Ovaj susret prepričavam na svakom skupu koji za temu ima djelo i život Mirka Kovača. U Beogradu posebno. Postojao je spisak za likvidaciju pisaca 1991. godine, a pouzdano sam saznao da je pored Mirkovog imena pisalo - ‘Ubiti i uzeti stan’. Bio je opomenut da što prije mora da napusti Beograd. Do dana današnjeg niko se nije osjetio pozvanim da ustanovi ko je taj koji je spiskove pravio. To je bio jedan od najtužnijih dana i u mojoj biografiji, jer sam se sa Mirkom svakodnevevno družio, komentarisali smo sve što se događalo tih burnih dana, dešavanja u Miloševićevoj Srbiji”, kazao je David. “Otišao je u Rovinj, gdje je teško živio. Živio je u podrumu, udaljen od knjiga i pisa-

Nagrade su mu davaNe, a često i oduzimaNe, a ti kNjiževNi skaNdali pratili su ga od ‘gubilišta’, preko Nagrade ‘milovaN glišić’, do samog kraja

nja. Dopisivali smo se, a nekim čudom sva pisma koja mi je slao, osim jednog, stizala su na moju adresu. Objavili smo ih u ‘Knjizi pisaca 1992 - 1995’ iz koje se puno može saznati o tome kako je on živio u tom vremenu”, kaže David. Drugi susret desio se 2013. godine, krajem jula ili početkom avgusta 2013. godine u Zagrebu. “Sead Serdarević objavio je moju knjigu priča, za koju je Mirko pisao pogovor. Dogo-

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

N U CRNOGORSKOJ AKADEMIJI NAUKA I UMJEtNOStI

e u literaturi dohvatio u čiSto književno zlato Virtuoz koji je podigao spomenik našem jeziku

Nijedan jugoslovenski pisac nije bio toliki virtuoz u jeziku kao Mirko Kovač, istakao je Božo Koprivica. “U svojim pričama i romanima, scenarijima, dramama i esejima Kovač je podigao spomenik našem jeziku. Koliko je tu pohranjeno blaga, koliko zaboravljenih riječi, koje više niko ne kori-

O dramskom stvaralaštvu Mirka Kovača govorila je Radmila Vojvodić vorili smo se da na promociji i Mirko nešto kaže. Tog popodneva poveo nas je na ručak i rekao - ‘Proslavljam izlječenje!’. Bio je teško bolestan godinama i njemu su tog dana rekli da je izliječen. Bio je jako raspoložen, a uveče, kad smo došli po njega, nije mu bilo dobro. Nije mogao da dođe na promociju. Mirko se vratio u Rovinj, potom u zagrebačku bolnicu, iz koje više nije izašao”, prisjetio se David. Ostaje sjećanje, dodaje, na

divne ljudi i sjajne pisce - Kiša, Pekića, Kovača. “Kako vrijeme prolazi, sjećanje na druženje sa njima pretvara se u mitsku sliku, pa se često pitam da li je moguće da smo mi zajedno prošli to vrijeme i sve te događaje. Ostaju samo priče i knjige, od kojih neke, nažalost, u Beogradu još nijesu objavljene. Niko se u Srbiji ne usuđuje da određene Kovačeve knjige objavi”, kazao je David. O susretima sa proslavlje-

nim piscem govorio je i Jevrem Brković. Kovača je upoznao, ističe, u hotelu “Moskva”, nakon objavljivanja njegove prve knjige “Gubilište”, koju je tadašnja generacija mladih pisaca rado iznova čitala i prepičavala. “Upoznali smo se u hotelu ‘Moskva’, a gdje bi drugo. Bio je poznato stjecište pridošlih beogradskih Crnogoraca, ekavaca i ijekavaca, izmjenjivali smo knjige, razgovarali.. Sa Kovačem se nijesam često sretao, ali smo se pri svakom susretu veoma srdačno pozdravljali i raspitivali o tome šta ko radi”, kazao je Brković. Dramaturgija tog užasnog vremena, ističe Brković, učinila je da su se Mirko Kovač, Slobodana Boba Matić-Ko-

sti - smira, luikšija, opogani, trija, potajice, začađila, uždio... Miljenko Jergović je otprilike rekao kako u Kovačevom jeziku ima više ljepote nego u prirodnim ljepotama Hrvatske, a ja licitiram i dalje: Ima u tom jeziku više ljepote nego u pejzažima Crne Gore i Hercegovine”, kazao je Koprivica.

vač, njegova supruga i slikarka, i on, kao emigranti našli u Hrvatskoj. “Naš prvi susret u Hrvatskoj bio je ljudski, očajnički i emigrantski. Pisac emigrant se emigriranjem iz svoje zemlje ponovo rađa u nekoj drugoj zemlji, gdje mora život učiti ponovo. I Mirko i ja smo imali sreće da smo se kao emigranti našli u zemlji u kojoj se govorio jezik koji smo smatrali svojim”, naveo je Brković.

■ SUDBINA

POJEDINCA

O dramskim djelima Mirka Kovača, sa posebnim osvrtom na naslove “Danilo”, “Lažni car” i “Isus na koži”, govorila je Radmila Vojvodić. Iako je

Na petu godišnjicu od smrti Kovača govorili su i Filip David, Jevrem Brković, Božo Koprivica i Pavle Goranović

napisao oko šezdeset drama, uz desetak scenarija, Vojvodić ističe da je Kovačevo dramsko djelo ostalo u sjenci romana. “U dramama Mirka Kovača razmatra se sudbina pojedinca u složenosti, protivrečnosti i neobičnoj isprepletenosti sa sudbinom zajednice. Kovač se, laćajući se teme, odnosno, problema, bavi na izrazit i jedinstven način aktuelizacijom te teme, i to ne bilo kako, već demonstrirajući da mari za živi i sadašnji trenutak publike”, kazala je Vojvodić. Slika svijeta koju Kovač dramama sklapa uvijek je, ističe Vojvodić, u izvjesnoj mjeri estetizovana i žestoko karnevalizovana, čak i kad piše u realističkom maniru. “Taj agens političkog, tumačeći uvijek lično političkim, a političko ličnim, pojavljuje se kao jedna specifična crta provokativnog, čak anarhičnog i performativnog, kao neka vrsta poželjno opasnog sjemena pobune u kojem treba biti u pozorišnom angažmanu. Takvo rukopisno jezgro stoji, umrežava u sebe cjelokupni dramski tekst Mirka Kovača, i koliko na izvjestan način čini da to djelo biva obilježeno autentičnim, kritičkim opservacijama, koje obilježava epoha u kojoj je živio, toliko ga utemeljuje duboko u ono što su tokovi i preokupacije evropskog savremenog dramskog pisma”, smatra Vojvodić. Ona je na kraju podsjetila na Kovačeve riječi da “uzmeđu politike i ubistva stoji krvna veza”. “Tu tezu podupire ‘Lažnim carom’, ‘Danilom’ i ‘Isusom na koži’. Političnost i polemičnost su aparatura lične laboratorije i sam pokret otvorenosti duha Mirka Kovača. Onakav kakav je u romanu, esejistici, živom novinskom komentaru, takav je i u dramskom pismu. Ove drame pogodne su za učitavanje naših trenutnih problema, politički aktuelnog i da su tako veoma inspirativna i intrigantna za nova scenska čitanja”, zaključila je Vojvodić.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

PRVI FESTIVAL KNJIGA, KULTURE I UMJETNOSTI U KOTORU

Na okupu izdanja akademija, fakulteta, biblioteka i instituta Prvi Festival knjiga, humanistike, kulture i umjetnosti FesK biće organizovan u Kotoru od 20. do 22. decembra. Cilj Festivala je da se skrene pažnja na značaj relevantnih sadržaja u izdavačkoj produkciji Crne Gore u oblasti humanistike, kulture i umjetnosti i afirmiše uloga izdavaštva u nacionalnoj kulturi Crne Gore, kao i da se ukaže na globalne trendove multidisciplinarnog pristupa ovim oblastima, istaknu društvena od-

govornost i etički principi u sferi kulture. Trodnevni multimedijalni program pod nazivom KULTURNA BAŠTINA Pro futuro okupiće na jednom mjestu produkciju CANU i drugih crnogorskih izdavača, biblioteka, fakulteta, instituta, muzeja, galerija… Pored više promocija izdanja tokom svakog dana festivala predviđena je izložba starih i rijetkih knjiga Muzeja grada Perasta (OJU Muzeji Kotor), kao i okrugli sto na temu Zelena kultura

nakon projekcije dva američka dugometražna dokumentarna filma. Gost Festivala je Udruženja izdavača iz Sarajeva (BiH). Prvi put u Crnoj Gori biće nagrađene knjige koje ostvaruju važan naučni doprinos, doprinose inovativno-obrazovnoj praksi, kao i vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježja neprolazne vrijednosti. Svečano otvaranje festivala je 20. decembra u 19 časova u Galeriji solidarnosti, gdje će se istog dana u podne

otvoriti i Izložba stare i rijetke knjige Muzeja grada Perasta. Uručenje priznanja zakazano je trećeg dana, prilikom svečanog zatvaranja Festivala, u 19.30 časova. Festival se organizuje

pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, u organizaciji OJU “Muzeji” Kotor i JU Centra za kulturu “Nikola Đurković”, Kotor, a po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda. R.K.

PROMOCIJA KNJIGE INTERVJUA

ZNAKOVI VREMENA U TIVTU

DEVETI ª WHEN EAST MEETS WESTº

“Posljednji nomad” na filmskom forumu u Trstu Dugometražni dokumentarni film “Posljednji nomad”, reditelja Petra Glomazića i produkcijske kompanije CUT-UP, selektovan je za jedan od najznačajnijih koprodukcionih foruma “When East Meets West”. Na devetom izdanju foruma, koje će biti održano od 20. do 22. januara naredne godine u Trstu, predstaviće se 22 filmska projekta iz 14 zemalja, od ukupno prijavljenih 299 projekata. Forum se održava tokom internacionalnog filmskog festivala u Trstu, a tokom nekoliko dana trajanja biće organizovane prezentacije, radionice, seminari, pičing

sesije, panel diskusije... Tokom prethodnih osam godina “When East Meets West” postao je jedno od nezaobilaznih mjesta susreta i razmjena iskustava evropskih kinematografija. Ove godine fokus će biti stavljen na zemlje Centralne i Istočne Evrope i zemlje Beneluksa, i okupiće preko 400 filmskih profesionalaca iz cijelog svijeta. Projekat “Posljednji nomad” je podržan na ovogodišnjem konkursu Centra za sufinansiranje proizvodnje dugometražnih dokumentarnih filmova. Producenti filma su Biljana Tutorov i Veliša Popović. R.K.

Knjiga razgovora “Znakovi vremena”, novinara i publiciste Ranka Pavićevića biće predstavljena večeras u 19 sati, u maloj sali tivatskog Centra za kulturu. Pored autora, o knjizi govore Željko Komnenović, Dragan Popadić i Tamara Vučinović. Knjiga sadrži 75 intervjua, koje je Pavićević vodio, tokom duge i plodne novinarske karijere, sa najpoznatijim stvaraocima iz svijeta književnosti, pozorišta, likovne umjetnosti i muzike iz zemlje, regiona i svijeta, a zbog odličnog prijema kod čitalaca i stručne kritike, nakon godinu dana, doživjela je i drugo izdanje. Pored ostalih, u knjizi se nalaze razgovori sa: Desankom Maksimović, Borislavom Pekićem, Danilom Kišom, Miroslavom Antićem, Miloradom Pavićem, Matijom Bećkovićem, Vidom Ognjenović, Rankom Jovovićem... R.K.

KOMAD LEPTIR U ZETSKOM DOMU

Obračun sa sobom kroz intimnu priču o porodici Predstava “Leptir”, po tekstu Aleksandra Radunovića Popaja, u režiji Andraša Urbana biće izvedena u nedjelju, 16. decembra, u 20 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Scenografiju potpisuje Andraš Urban, dramaturgiju Rajko Radulović, kostim Lina Leković, asistent režije i organizator je Jelena Odalović, autor muzike je Aleksandar Radunović- Popaj. U komadu igraju Ana Vujošević, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić. “Drama ‘Leptir’” beskompromisno dekonstruiše pojam porodice. Čovjek, unutar sopstvene nesposobnosti da se obračuna sa tradicionalnim pristupom društvu, nije u stanju da postane adekvatno ‘Ja’, autentično lice osnovne zajednice, da pri-

hvati onog drugog, s kojim treba da čini onu prvobitnu ćeliju društva, koja svakako nije namijenjena za destrukciju već za stvaranje. Želimo se rađati, ponovo i ponovo. Ta želja, ipak se artikuliše u tom naboju rušenja svega onog ljudskog, koji inače ocjenjujemo pozitivno, kao osnovne vrijednosti čovjekovog postojanja. Rodimo se za svaku scenu. A rađa se i zlo sa nama, unutar matrice društva. Odgovoran je uvijek onaj drugi, i taj mora da strada. I sada, povodom ove drame, predstave, mi bi voljeli da se svemu tome smijemo. Kažemo, da pozorište treba da bude smiješno. Želimo da se smijemo onim drugima, da kažemo da to nijesmo mi, to su oni drugi”, rekao je Andraš Urban. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

KULTURA

MILKI DELIBAŠIĆ NA CETINJU URUČENA DRŽAVNA NAGRADA

Raduje me što sam prva žena koja je dobila nagradu “Petar Lubarda”

ada se ovakvo priznanje zavrijedi na početku stvaralačkog opusa, kako je to učinila Delibašić, onda je prirodno da se u vama prepliće dvojaki osjećaj – zadovoljstva zbog potvrde umjetničkog dometa, ali i stvaralačka strijepnja pred budućim izazovima, kazao je premijer Duško Marković. Državna nagrada “Petar Lubarda” za 2018. godinu uručena je juče Milki Delibašić, na svečanom otvaranju likovnog salona koji nosi ime jednog od naših najznačajnijih umjetnika u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”. Delibašićevoj, koja je nagrađena za rad “Statičnost unutar prolaznosti vremena” priznanje je uručio premijer Duško Marković. “Kada se ovakvo priznanje zavrijedi na početku stvaralačkog opusa, kako je to učinila Delibašić, onda je prirodno da se u vama prepliće dvojaki osjećaj – zadovoljstva zbog potvrde umjetničkog dometa, ali i stvaralačka strijepnja pred budućim izazovima. Vjerujem da na ovakav način razmišlja i Delibašić sedmi po redu laureat državne nagrade ‘Petar Lubarda’, prva žena koja je dobila ovo priznanje, najmlađi dobitnik nagrade i prvoj dobitnici za rad van klasičnih oblika likovne umjetnosti, za umjetničko djelo u oblasti video instalacije”, kazao je Marković. U nagrađenom radu i hra-

broj odluci žirija da joj dodijeli nagradu, Marković kaže da čita prepoznavanje jedne nove Crne Gore – “hrabre i željne svog mjesta u savremenom svijetu, bez kompleksa i stereotipa, svjesne svog kulturnog i duhovnog nasljeđa, tradicije i identiteta, ali odlučne da uhvati korak sa modernim vremenima i da bude njihov neodvojivi dio, Crne Gore koja je nepokolebljivo okrenuta budućnosti”. Nagrađena umjetnica Milka Delibašić je zahvalila predsjedniku Vlade i Ministarstvu kulture rekavši da joj je posebna čast to što joj je nagradu dodijelio žiri čije članove izuzetno poštuje. “Raduje me i činjenica što sam prva žena koja je dobila nagradu, a iz radova naših brojnih umjetnica učila sam o slobodi umjetničkog izraza. Htjela bih da pozovem mlade umjetnike da se više bave istraživačkim radom u umjetnosti i da se više okrenu ka novim i drugačijim svjetovima kako bi naša scena bila bogatija”, kazala je Delibašić, zaključivši da je umjetnicima i dalje potrebna podrška države i institucija. Selektorka ovogodišnjeg salona Petrica Duletić je, go-

Sa svečane dodjele na Cetinju voreći o značaju ove likovne smotre, istakla da je izbor bio usmjeren prvenstveno ka radovima koji predstavljaju visoko postignute umjetničke vrijednosti. “Stvaralačkim autorskim angažmanom i umjetničkom produkcijom Salon omogućuje likovnim umjetnicima referiranje na društvenu zbilju postajućii tako mjesto promocije opšte kulturne stvarnosti. Karakter Salona, nudi zanimljiv presjek aktuelne crnogorske likov-

Htjela bih da pozovem mlade umjetnike da se više bave istraživačkim radom u umjetnosti i da se više okrenu ka novim i drugačijim svjetovima kako bi naša scena bila bogatija

ne scene, predstavlja etablirane, provjerene i potvrđene umjetničke prakse, ali i otkriva i promoviše svježe ideje mladih umjetnika sklonih otklonu od tradicije i istraživačkom izletu u neotkriveno i nepoznato. Upravo bogatstvo različitosti rukopisa i poetika ovu izložbu čini reprezentativnim presjekom recentne crnogorske likovne umjetnosti”, kazala je Duletić. U ime žirija, koji je ocjenjujući radove 34 umjetnika odluku o laureatu donio jednoglasno, prisutnima se obratila članica Svetlana Racanović. “Ovo važno državno priznanje je, prije svega, podrška umjetnici Milki Delibašić koja, u ovom trenutku, dodatno umjetničko obrazovanje i profesionalno sazrijevanje stiče van granica Crne Gore, ali i podsticaj drugim umjetnicima koji su svoje obrazo-

vanje i umjetničko djelovanje vezali za ovaj kulturni prostor”, kazala je Racanović. Prema mišljenju članova žirija ovaj rad posjeduje i promoviše umjetničke kvalitete nedovoljno afirmisane u aktivnoj crnogorskoj umjetničkoj praksi, a kojima se ista može upisivati u savremeni internacionalni umjetnički kontekst. Žiri je odlučivao u sastavu: istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, predsjednik i članovi Filip Janković, Svetlana Racanović, Jelena Tomašević i Aldemar Ibrahimović. Uručenju nagrade i otvaranju Likovnog salona “Petar Lubarda” prisustvovali su ministar kulture Aleksandar Bogdanović i gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan i predstavnici Fondacije “Petar Lubarda”. R.K.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

U SKUPŠTINI KOSOVA USVOJENI ZAKONI O TRAN

STOLTENBERG: Žalim zbog odluke Prištine koja je došla u pogrešno vrijeme Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je juče da žali što je kosovski parlament donio odluku o transformaciji Kosovskih bezbjednosnih snaga uprkos zabrinutosti Alijanse. “I mada je tranzicija kosovskih bezbjednosnih snaga u principu stvar o kojoj odlučuje Kosovo, mi smo jasno stavili do znanja da taj potez dolazi u pogrešno vrijeme”, poručio je Stoltenberg. Dodao je da NATO podržava razvoj kosovskih bezbjednosnih snaga u skladu sa njihovim tekućim mandatom. “Sa promjenom mandata, Sjevernoatlantski savjet će sada morati da izvrši ponovnu procjenu stepena saradnje NATO-a sa kosovskim bezbjednosnim snagama”, navodi se u saopštenju Alijanse. Stoletenberg je izjavio i da NATO i dalje, kroz Kfor, ostaje posvećen bezbjednosti i sigurnosti na Kosovu i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. “Sve strane moraju da osiguraju da današnja odluka kosovskog parlamenta neće dalje dovesti do povećanja tenzija u regionu. Svi odgovorni politički akteri u regionu moraju da se usredsrede na napredak reformi i dijalog”, istakao je šef Alijanse. Ponovio je poziv i Beogradu i Prištini da ostanu mirni i da se uzdrže od bilo kakvih izjava ili akcija koje bi mogle da vode ka eskalaciji. “NATO nastavlja da podržava dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU kao jedino održivo političko rješenje za region”, zaključuje se u saopštenju.

KOSOVO DOBILO VOJSKU

osovo je juče dobilo vojsku, nakon što je Skupština Kosova apsolutnom većinom izglasala zakon o kosovskim bezbjednosnim snagama.

Kosovski parlament jednoglasno izlasao tri zakona: zakon o kosovskim bezbjednosnim snagama, zakon o službi u kosovskim bezbjednosnim snagama i zakon o ministarstvu odbrane. Time se omogućava transformacija KBS u kosovsku vojsku, ali ime snaga neće biti promijenjeno jer je za to potrebna izmjena ustava. Zakoni su izglasani bez prisustva poslanika Srpske liste koji su u oktobru, u prvom čitanju, napustili sjednicu navodeći da transformacija KBS nije po zakonu i u interesu Srba na Kosovu i Metohiji. Sva tri zako-

na usvojena su jednoglasno. Za njih je glasalo 104 od 107 poslanika u zavisnosti od toga koliko ih je u trenutku glasanja bilo u sali. Ime snaga neće biti promijenjeno jer su za t o

potrebne izmene ustava, što nije moguće bez glasova srpskih poslanika. Ovim promjenama, kosovske snage imaće 5.000 aktivnih pripadnika i 3.000 u rezervi. Nakon usvajanja posljednjeg amandmana, svi prisutni u sali kosovske skupštine počeli su da aplaudiraju i jedni drugima čestitaju, od poslanika, preko članova vlade, do kosovskog predsjednika Hašima Tačija.

■ VESELJI: “ČESTITAM SVIM VOJNICIMA” Sjednica kosovskog parlamenta je na

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

SVIJET

NSFORMACIJI KBS U VOJSKU KOSOVA, BEOGRAD PROTESTUJE predlog predsjednika tog doma Kadrija Veseljija, počela minutom ćutanja za žrtve “borbe za oslobođenje i državnost”. Zaključujući sjednicu parlamenta, Veselji je rekao da je ovo istorijski datum za Kosovo. “Čestitam svim vojnicima”, rekao je Veselji. Zvanični Beograd i Srbi na Kosmetu protive se inicijativi prištinskih vlasti. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je juče da namjera Prištine da formira vojsku nije u skladu ni sa pravom, niti sa Rezolucijom 1244. Dodao je da je dužnost Kfora da tu vojsku raspusti. S druge strane, kosovski predsjednik Hašim Tači u četvrtak je u uniformi izvršio smotru pripadnika snaga bezbjednosti i tehnike. Rekao je da će nova formacija biti u službi mira na Kosovu, regionu i svijetu. Premijer Kosova Ramuš Haradinaj napisao je juče ujutro na Fejsbuku da Prištinu samo nekoliko trenutaka dijeli od, kako je naveo, “istorijskog glasanja za formiranje vojske Kosova”. Kazao je da će vojska obezbijediti mir “svima koji žive sa nama, u našem zajedničkom domu”. “Da bi Kosovo postalo dio NATO pakta, buduća vojska će uvijek štititi život, dostojanstvo i integritet građana”, napisao je Haradinaj. Dodao je i da će pripadnici kosovske vojske biti raspoređeni po cijelom Kosovu, kako na jugu, tako i na sjeveru. Vojska neće, kako je rekao i to na srpskom jeziku, biti upotrebljena protiv svog naroda. “To je vojska svih građana, mi ćemo uvijek biti za mir. Vojska neće biti okrenuta protiv svojih građana, jer i na jugu kao i na sjeveru oni su kao kod svoje kuće. Vo j s ka Kosova nikada neće biti upotrebljena protiv

Šta predviđaju usvojeni zakoni? Prema usvojenim amandmanima KBS štite suverenitet i teritorijalni integritet, građane, imovinu i interese Republike Kosovo. Takođe, navodi se da su KBS multietničke profesionalne vojne snage, naoružane i ovlašćene da služe u zemlji i van nje, u skladu sa mandatom koji joj daje Ustav i zakoni. Opšte aktivnosti koje se pripisuju KBS su: zaštita teritorijalnog integriteta Kosova, građana i zajednica Kosova, vojna podrška civilnim vlastima, i učešće u međunarodnim operacijama.

njih” - istakao je Haradinaj, a prenio “Ekspres onlajn”. Predsjednik Kosova Hašim Tači je poručio da je poslije dvije decenije napornog rada, konačno zatvoren proces “izgadnje države Kosovo”. “Kao društvo i država, pokazali smo se hrabrim, odgovornim i znamo da treba da ostanemo ujedinjeni u odbrani interesa našeg naroda i naše države. Stvaranje vojske Kosova i Ministarstva odbrane je najbolji poklon za ovogodišnji kraj godine”, naveo je Tači.

■ AMERIČKE ZASTAVE ŠIROM KOSOVA

Na Kosovu se tokom jučerašnje sjedmice, postepeno, stvarala pobjedonosna atmosfera da formiranjem kosovske vojske Priština dobija još jedan adut državnosti, nezavisnosti i državnog integriteta. Kosovski mediji prenijeli su kako je Priština od ranije ukrašena velikim brojem zastava SAD-a, a juče ujutro su na ulicama i glavnom trgu, pored albanske, bile postavljene i zastave Njemačke, Velike Britanije, Italije i Francuske. Uoči jučerašnjeg glasanja u kosovskom parlamentu o formiranju vojske Kosova, na mostu koji dijeli sjeverni i južni dio Kosov-

ske Mitrovice bilo stacionirano je više vozila KFOR-a. Na ulazu u južni dio Kosovske Mitrovice parkirana su četiri oklopna vozila i jedan kamion i džip, a riječ je o austrijskom kontignetu Kfora, javio je izvještač Tanjuga sa lica mjesta. U sjevernom delu Kosovske Mitrovice, terase i lokali duž šetališne zone od četvrtka uveče su ukrašeni zastavama Srbije. Građani komentarišu da su srpske trobojke okačene kao odgovor na najavu usvajanja zakona o formiranju vojske samoproglašenog Kosova, i kao odgovor na američke zastave u Prištini, južnoj Mitrovici i širom južnog dijela Kosova.

■ BEOGRAD TRAŽI SAZIVANJE SJEDNICE SB UN

Iz Beograda je juče, nakon usvajanja zakona u kosovskoj skupštini, najavljeno da će Srbija zatražiti održavanje hitne sjednice Savjeta bezbjednosti UN zbog najgrubljeg kršenja rezolucije SB UN 1244 donošenjem odluke Prištine o formiranju vojske Kosova. To je izjavio ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić. “To je najdirektnija prijet-

nja miru i stabilnosti u regionu i bezbjednosti srpskog naroda koji živi na Kosovu i Metohiji”, rekao je Dačić za Tanjug. Generalni sekretar predsjednika Republike Srbije Nikola Selaković kazao je da je jučerašnjim glasanjem u Prištini umrlo međunarodno pravo. “Oni koji su doprinjeli tome da međunarodno pravo nestane više se ni ne pretvaraju u tim svojim djelima, ranije su izmišljali i konstruisale događaje poput Račka ne bi li opravdali kršenje međunarondog prava, danas to ni ne rade više”, istakao je Selaković. To čine, kazao je, SAD, Velika Britanija, Njemačka i čitav dio takozvane međunarodne zajednice koja je prihvatila formiranje vojske Kosova i sponzorisala kosovsku nezavisnost. “Moramo da ponavljamo na svakom mjestu i da budemo svjesni da je rezolucija SB 1244 iz 1999. jedini važeći međunarondi pravni akt kada je u pitanju Kosovo i Metohija i tretira-

nje prisustva oružanih snaga. Onima koji promovišu secesiju Kosova to više nije ni važno”, napomenuo je Selaković. I ostali sprski zavničnici juče su sa ogorčenjem komentarisali stvaranje kosovske vojske i prećutno odobravanje zapadnih sila. Predsjednica Narodne skupštine Maja Gojković navela je da odluka privremenih institucija u Priština o formiranju vojske Kosova predstavlja brutalan čin kršenja Rezolucije SB UN 1244. Potpredsjednik Vlade i ministar trgovine Rasim Ljajić poručio je da ovo nije korak koji vodi ka stabilnosti i normalizaciji odnosa koji je, kaže, prijeko potreban ne samo Srbiji nego i čitavom regionu. Potpredsjednica Vlade Zorana Mihajlović ocijenila je da je odluka o formiranju tzv. kosovske vojske nastavak jednostranih poteza Prištine koji predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti u čitavom regionu. RTS je juče objavio da će predsjednik Srbije i vrhovni komandant srpske vojske Aleksandar Vučić u naredna 72 časa obići jedinice u Kopnenoj zoni bezbjednosti na prostoru juga Srbije. Predsjednik Vučić će biti u pratnji ministra odbrane Aleksandra Vulina i načelnika Generalštaba, general-potpukovnika Milana Mojsilovića. Obići će više jedinica u Kopnenoj zoni bezbjednosti, kao i na prostoru juga Srbije u zoni odgovornosti 3. i 4. brigade Vojske Srbije.

5.000

AKTIVNIH PRIPADNIKA I 3.000 U REZERVI IMAĆE KOSOVSKA VOJSKA

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

britanska štampa o poniženju britanske premijerke na samitu sa eu liderima

U Briselu Terezu Mej “pekli na laganoj vatri” Pokušaje britanske premijerke Tereze Mej da od Evropske unije dobije garancije za svoj sporazum o Bregzitu njeni protivnici su juče proglasili sramotnim neuspjehom koji nije pomogao u ublažavanju otpora prema tom dogovoru u britanskom parlamentu. Dejvid Lidington, zamjenik britanske premijerke, pozdravio je suamit koji je u četvrtkam održan u Briselu kao prvi korak. Ipak, Mejini protivnici smatraju ga očiglednim neuspjehom. Evropski čelnici odbacili su uvođenje novih, pravno obvezujućih garancija u sporazum, ali su uvjerili Terezu Mej da taj dokument neće trajno vezati Britaniju za evropska pravila. “Čini se da premijerka nije uspjela da uvede značajne promjene oko svog sporazuma o Bregzitu”, istakao je portparol opozicionih la-

Čini se da premijerka nije uspjela da uvede značajne promjene oko svog sporazuma o Bregzitu burista Keir Starmer. “Ne možemo ovako da nastavimo. Premijerka mora sledeće nedjelje na dnevni red da vrati glasanje o sporazumu i da dopusti parlamentu da ponovno preuzme kontrolu”, dodao je on. I britanski mediji pišu kako je Mej u Briselu ponižena. “Evropski čelnici odbacuju njenu ideju spašavanja posrnulog sporazuma”, objavio je Gardijan. “Nož u

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI rezervnih djelova za naoružanje,po partijama (CPV 35341000-6) ukupne procijenjene vrijednosti 40.000,00€ sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 807-10803/18-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www.ujn. gov.me, dana 14.12.2018. godine. Kontakt- Direkcija za nabavke MO, telefon +382 20 483-403 , e-mail nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu čl. 35 stav 5 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16), sticalac Ševad Delić, Volođina 30, Pljevlja, objavljuje IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE Komisija za tržište kapitala odobrila je Ševadu Deliću, sa prebivalištem u Pljevljima, Volođina 30 (u daljem tekstu: sticalac) javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva “PROLJEĆE-KOMERC” A.D. PLJEVLJA, sa sjedištem u Pljevljima, Kralja Petra I br. 29, upisanog u Registar Komisije pod rednim brojem 245 (u daljem tekstu: emitent). Prospekt za preuzimanje objavljen je u dnevnim listovima Vijesti i Dnevne novine dana 07.11.2018. godine, u skladu sa Rješenjem Komisije o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj 07/2-7/5-18 od 02.11.2018. godine. Na javnu ponudu za preuzimanje, u roku propisanom Zakonom o prezimanju akcionarskih društava i utvrđenom u Prospektu, zaključno sa 22.11.2018. godine, prijavljeno je 22.115 akcija sa pravom glasa emitenta, po cijeni od 5,40EUR po akciji, što čini 31,81098964% akcija sa pravom glasa emitenta. Nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje sticalac posjeduje 67.233 akcija sa pravom glasa emitenta što čini 96,71029919% ukupnog broja akcija sa pravom glasa emitenta. Obavještavaju se vlasnici preostalih akcija sa pravom glasa emitenta da imaju pravo da, u roku od 15 dana ponude svoje akcije na otkup po istim uslovima pod kojima je izvršeno preuzimanje.

“backstop”: Evropski čelnici poručili premijerki da se goni”, pišu novine San. Prema tvrdnjama britanskih zvaničnika, Mej je pokušala da uvjeri svoje evropske kolege da većina u britanskom parlamentu ne želi Bregzit bez dogovora, ali treba garancije da zaštitni

mehanizam nije “zamka”. Jedan zvaničnik je opisao tu razmjenu izjava rekavši da su čelnici EU “pekli Mejovu na laganoj vatri”. “Svi su pitali: Što tačno želite?”, kazao je. “Ona nije imala jasne odgovore”. U zaključcima sa samita u Briselu, lideri Evropske

unije poručili su da sporazum o izlasku Velike Britanije iz Unije “nije otvoren za ponovne pregovore”, uprkos molbi britanske premijerke da se naprave promjene kako bi ona mogla da “proda” taj nepopularni sporazum britanskim poslanicima.

peti vikend protesta žutih prsluka, na vlast bijesni i mađari

Pariz i danas Pod oPsadom, Protesti se šire i u mađarskoj

U iščekivanju današnjih, petih zaredom subotnjih protesta, šef pariske policije najavio je da će na ulicama francuske prijestonice ponovo biti raspoređena oklopna vozila i na hiljade policajaca. Šef policije Pariza Mišel Delpeš izjavio je za radio stanicu RTL da bezbjednosne službe planiraju da razmjeste isti broj snaga kao i prošlog vikenda, odnosno oko 8.000 policajaca i 14 oklopnih vozila. Delpeš je naveo da će ovog puta biti razmješteno više grupa pa-

trolne policije čiji će zadatak biti hvatanje vandala, prenio je AP. Francuske vlasti saopštile su da je preminuo još jedan pripadnik pokreta “žutih prsluka”, šesti po redu, a nakon što ga je udario kamion prilikom blokade puta u blizini južnog grada Avinjona. Osim Francusku, protesti posljednjih dana potresaju i Mađarsku gdje demonstranti protestuju protiv novih zakona o radu i upravnim sudovima. U Budimpešti je u četvrtak veče došlo do sukoba sa policijom koja je upotrijebila suzavac i biber sprej kako bi ih rastjerala ispred Par-

lamenta, prenijele su agencije. Oko 3.000 demonstranata okupilo se ispred zgrade Parlamenta i kasnije blokiralo saobraćaj na jednom od mostova preko Dunava. Demonstranti su prvenstveno nezadovoljni zakonom koji omogućava poslodavcima da od zaposlenih traže da godišnje rade do 400 sati prekovremeno. “Došao sam da pokažem srednji prst vladi”, kazao je student Adam, koji nije želio da otkrije svoje prezime. “Ovamo nas je dovelo nezadovoljstvo. Jedno je pitanje sudova, što je nova faza cementiranja njihove vlasti”, kazao je Tamas Szabo (65) koji je došao s mađarskom zastavom. “Drugo je šamar u lice radnicima.”

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 15.  16. 12. 2018.

POZNATI SRBIJANSKI KANTAUTOR SAŠA VASIĆ DANAS OBJAVLJUJE DUGOOČEKIVANI ALBUM ª SANº , ZA VN KAŽE

Slavimo nadu u bolji svijet s više ljubavi, i u tom nadanju trajemo 44-45

EPIDEMIJA ALBUMA ZAHVATILA BENDOVE U REGIONU, CRNOGORSKI SASTAVI IMUNI

Autorski rad je teško proturiti u kafanama, bez izdavača i podstreka

Grim

UŠLI U TOP 10 FESTIVALA

Sea Dance peti put među najboljima

NUMEROLOGIJA

PROGNOZA ZA DECEMBAR PO BIORITAMSKOM BROJU 48-49

46-47

Punkreas

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

POZNATI SRBIJANSKI KANTAUTOR SAŠA VASIĆ DANAS OBJAVLJUJE DUGOOČEKIVANI ALBUM ª SANº , ZA VN KAŽE

Slavimo nadu u bolji Svijet S više ljubavi, i u tom nadanju trajemo

⌦ Marija Roganović

vog puta sam želio još više ljudi sa raznim energijama i emocijama i dobili smo ogroman zvuk, puno sitnih i krupnih detalja koji inače čine muziku tako velikom i značajnom i rezultat svega toga je album, za koji mogu sa sigurnošću da kažem, da je najbolji do sada, a inače je peti po redu, kaže VN o novom albumu Saša Vasić. Nakon šestogodišnje studijske pauze poznati srbijanski pop pjevač Saša Vasić danas će predstaviti dugoočekivani album “San”, u koji nas je najprije uveo prošlogodišnjim “Zagrljajem”, ali i nedavno objavljenom numerom “Praznici”. “’Praznici’ donose priču o melanholiji koja nas obuzme u pretprazničnoj atmosferi, kada sve oko nas poziva na veselje i proslavu, a često, baš u

tom periodu, postajemo svjesni svega što nam nedostaje i svih koji nam nedostaju. Priča o kontrapunktu između onoga što je oko nas i onoga u nama. To je takođe i priča o želji za bliskošću i ljubavlju koja postane neizdrživa kada za praznike taj neko nije pored nas. U to doba, kada se slave ljubav, porodica, prijateljstvo i sve velike stvari koje čine sreću u našim životima, vrlo intenzivno osjetimo i izvjesnu tugu i bol.

Ali, uvijek na kraju slavimo nadu za neki bolji svijet, s više ljubavi i u tom nadanju trajemo...”, priča Saša Vasić u intervjuu za Vikend novine. Spot za gorepomenutu numeru sniman je na više lokacija i to u etno selu “Zornića kuća”, u studiju Analog Mind, gdje je album ujedno i sniman u cjelosti, Zvezdarskoj šumi, Gardoš kuli u Zemunu, centru Beograda, klubu “Talas Supermarket” u Zemunu, centru Novog Sada, klubu “Šećer& Soul” u Novom Sadu. Međutim, ovaj put, u glavnim ulogama našli su se Vasićevi prijatelji i saradnici, što, samim tim, daje na značaju poruci koju ova numera nosi. “U spotu se pojavljuje i moja prijateljica, glumica Iskra Brajović i ljudi koji su učestvovali na albumu. Želio sam

da sve njih snimimo i zabilježimo taj trenutak, i da im na taj način izrazim ljubav i zahvalnost za sve što su uradili”, jasan je Vasić, dodajući da je “Zagrljaj” jako brzo našao put do publike, što je samim tim i prokrčilo put ka dosanjanom “Snu”.

■ ZA SVAKOGA IMA PONEKA PJESMA

“Pjesma ‘Zagrljaj’ je odlično prošla i ljudi su shvatili poruku koju smo htjeli da damo sa spotom i samom numerom. Vidim i znam da iskrenost i poštenje nije baš u modi, ali kao umjetnik i neko ko je odrastao na tim postulatima, širim pozitivnu energiju, radim ono što mislim da je dobro za sve nas, jer je posao umjetnika, između ostalog

2CELLOS EKRANIZOVALI ČUVENU NUMERU LENARDA KOENA

“Hallelujah” kao najljepši poklon za praznike Popularni hrvatski duo 2Cellos kao poklon svojim fanovima za predstojeće praznike, objavio je obradu čuvene numere legendarnog kanadskog kantautora Lenarda Koena “Hallelujah”. “Hallelujah je predivan muzički komad. Budući da se 2018. približava kraju, ovo je savršena pjesma koja odražava nevjerovatnu godinu koju smo imali i radovanje još boljoj 2019”, kazali su Luka Šulić

i Stjepan Hauser te ujedno poželjeli svima srećne predstojeće praznike, mir i ljubav. Podsjećanja radi, pjesma je objavljena na aktuelnom albumu “Let There Be Cello”, a spot je snimljen u Francuskom paviljonu u Zagrebu. 2Cellos od februara promovišu novi album na koncertima u SAD, ali nakon turneje slijedi zatišje, jer Luka želi da se posveti porodici, a Stjepan solo karijeri. M.Rog.

HallelujaH je predivan muzički komad. Budući da se 2018. priBližava kraju, ovo je savršena pjesma koja odražava nevjerovatnu godinu koju smo imali i radovanje još Boljoj 2019.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

zabava

Koncert u KIC-u ću pamtiti kao jedan od najboljih u karijeri koja traje 26 godina. Planiram da dođem i uradim promociju i u Podgorici, jer toliko sam puta bio u vašem gradu da ga osjećam kao da je i moj, imam toliko dragih ljudi koje zaista volim, tako da ćemo nešto vrlo brzo organizovati. Vidimo se vrlo brzo, veliki pozdrav za sve vas i to, da sve to pokaže na svom primjeru, moje porodice, prijatelja i saradnika”, pojašnjava tvorac nekih od najljepših numera u regionu, poput “Nije znala”, “Nije istina”, “Zašto te sanjam”, “Ko’ lijana” i mnoge druge....A izvjesno je da će na novom izdanju biti i nasljednika ovih numera, što već danas možemo provjeriti. A prema Sašinim riječima, ovo je kruna njegove karijere i “za svakoga ima poneka pjesma”. “’San’ je od danas u svim prodavnicama i mrežama i može se kupiti ili naručiti online preko moje izdavačke kuće ‘Menart’. Uvijek sam radio sa dosta muzičara na svojim albumima i uvijek je sve snimano živo, svaki instrument. Ovog puta sam želio još više ljudi sa raznim energijama i emocijama i dobili smo ogroman

zvuk, puno sitnih i krupnih detalja koji inače čine muziku tako velikom i značajnom i rezultat svega toga je album, za koji mogu sa sigurnošću da kažem, da je najbolji do sada, a inače je peti po redu. Forsirao sam malo čvršći zvuk, jer inače na koncertima tako zvučimo i htio sam da dobijemo utisak da sviramo kao na koncertu i da imamo tu silinu i energiju...Ima dosta stilova, i ne bih sad da to objašnjavam, mislim da za svakog ima poneka pjesma koja će biti draga i koja će dostići sve pjesme koje sam do sada snimio”, ističe jedan od najboljih vokala regiona. Razlog zašto smo čak šest godina čekali na peti album, svakako je opravdan, jer kako ističe ovaj kantautor, potrebno je vrijeme da se stvari urade ka-

ko valja. “Potrebno je ozbiljno vrijeme da se uradi ovakav album. Kada radite uporedo sa 40 ljudi i svi treba da budu na istom putu i da obave zadatak koji je pred njima, potrebno je puno vremena i energije da se to postigne. Nikad nisam radio album, a da sam ga uradio brzo, uvijek je to period od godinu do godinu i po”, objasnio nam je on.

■ VRLO BRZO PROMOCIJA U PODGORICI

Prošlogodišnji koncert održan u oktobru u KIC-u “Budo Tomović” pokazao je da ga je ovdašnja publika i te kako željna, a pamti ga kao jedan od najboljih u karijeri. Stoga, opravdano je očekivati brzu promociju “Sna”

MisliM da na albuMu za svakog iMa poneka pjesMa koja će biti draga i koja će dostići sve pjesMe koje saM do sada sniMio u Podgorici. “Taj koncert u KIC-u ću pamtiti kao jedan od najboljih u karijeri koja traje 26 godina. Planiram da dođem i uradim promociju i u Podgorici, jer toliko sam puta bio u vašem gradu da ga osjećam kao da je i moj, imam toliko dragih ljudi koje zaista volim, tako da ćemo nešto vrlo brzo organizovati. Vidimo se vrlo brzo, veliki pozdrav za sve vas”, poručuje crnogorskoj publici Vasić.

POZNATA KANTAUTORKA U KOMŠILUKU

LP novo pojačanje INmusic-a

Laura Pergolizi

Nezaustavljiva američka kantautorka koja je osvojila svijet hitom “Lost On You” na krilima novog albuma stiže na INmusic festival. Izvrsna LP pridružuje se legendarnim The Cure i Foalsima na pozornici najvećeg hrvatskog open air festivala koji će biti održan od 24. do 26. juna sljedeće godine. Laura Pergolizi, na INmusic dolazi u sklopu ljetne turneje kojom će promovisati upravo objavljen peti studijski album “Heart To Mouth”. Kako je sama istakla, na svakom albumu pokuša-

va biti što iskrenija, a uvijek sve karte stavlja na sto o kojoj god temi da se radilo. Poznata po moćnim živim nastupima kojima obuzme publiku svojim ekspresivnim vokalom, zvižducima i zvukovima ukulelea po kojima je prepoznatljiva, LP stiže na jarunsku pozornicu u julu 2019. Ova sjajna kantautorka je srca publike osvojila pjesmama “Lost On You”, “Muddy Waters” i “When We’re High”, a njen najveći hit “Lost On You” dosad je premašio brojku od 500 miliona strimova na digitalnim servisima. Fi.J.

ZABAVA 46 EPIDEMIJA ALBUMA ZAHVATILA BENDOVE U REGIONU, C SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

AUTORSKI RAD JE TEŠKO PROTURITI U KAFANAMA, BEZ IZDAVAČA I PODSTREKA Višegodišnji akter domaće rokenrol scene Nebojša Đukanović, vođa barskog Grimma, i Đorđije Njunjić, bubnjar nikšićkog Punkreasa, za Vikend novine komentarišu šta to domaće bendove koči u stvaralačkom smislu

⌦ Danilo Brajković Klizimo ka završnici 2018. godine, što neminovno podrazumijeva da je kucnuo čas za sumiranje rezultata na različitim poljima djelovanja. U oblasti muzike, godinu za nama pamtićemo po epidemiji albuma. Odavno nijesmo imali plodonosniju diskografsku godinu, pa su tako nove studijske adute predstavili stari vukovi: Bajaga i Instruktori, Divlje jagode, Parni valjak, Galija, Električni orgazam, Letu štuke, zatim i sastavi sa nešto kraćim stažom: Kanda Kodža i Nebojša, Stray Dogg, Detour, Irie FM, Bitipatibi, a na pragu su da to učine i Ničim izazvan, Del Arno, M.O.R.T... Sve su to dragulji našeg komšiluka, a Crna Gora je, nažalost, izuzimajući podgorički metal bend Esid radio, opet imuna na epidemiju, pa su se tako mnogi zadovoljili singlovima, ponekim spotom, uobičajenim klupskim i festivalskim svirkama. Sijaset je razloga zbog kojih i dalje i te kako kaskamo za većim dijelom regiona, naročito za Srbijom i Hrvatskom. Višegodišnji akter domaće rokenrol scene Nebojša Đukanović, vođa barskog Grimma, u razgovoru za Vikend novine ističe nedostatak inspiracije kao jasno uočljiv problem zašto je tako, možemo se uvje-

riti i tokom predstojećeg dočeka Nove godine.

■ BENDOVE “IN-

SPIRIŠU” DA NE STVARAJU

“Da li ste vidjeli ijedan crnogorski bend da je negdje u komšiluku ikada svirao na velikoj javnoj sceni? Naravno da nijeste. Da li ste ikada vidjeli ijedan crnogorski bend u ulozi hedlajnera u Crnoj Gori (izuzev Perpera) na bilo kom trgu, npr. za Novu godinu? Nijeste. Naravno da krivicu za to snosi neko drugi i njega treba imenovati, a to nijesu bendovi. Kada se oni koji organizuju rok spektakle i druge javne manifestacije ustručavaju da pozovu svoje bendove, kako će nas neko drugi cijeniti? Grimm, recimo, poslije 20 godina postojanja, dva oficijalna albuma, sijaset spotova i TV nastupa, učestvovanja na svim Montevizijama, Sunčanim skalama itd. nikada nije dobio poziv da svira nigdje osim u Baru i Kolašinu. Nikada nije učestvovao ni na jednom rok festivalu (SeaRock, Lake, Bedem fest...) i pored urednog apliciranja. Na novogodišnjim koncertima isključivo u Baru 15 puta smo jeftiniji od zvijezda večeri, jer pod tim uslovom je jedino moguće svirati. Kako to da bude inspirativno za umjetnika koji

se bavi rok muzikom, za mladog muzičara koji tek treba da stvara i skrene pažnju na sebe. Da budem iskren, da nema ogromne ljubavi prema muzici, koja je gotovo uvijek van logike, odavno bih prestao

Bend Grimm

da stvaram ili bih se odavno preselio na neko drugo mjesto, koje umije da cijeni autentičan izraz. Da Knez, Sergej Cetković, Milena Vučić, Vlado Georgiev i drugi nijesu pošli za Beograd,

vjerovatno bi bili u istoj situaciji kao i svi mi koji smo odlučili da stvaramo i živimo ovdje”, direktno i opširno će Đukanović.

■ PUBLIKA JE ZATVO-

RENA ZA SVE ŠTO JE IZ CRNE GORE

I sa dru-

ge strane države, vlada identičan stav. Đorđije Njunjić, bubnjar

47 CRNOGORSKI SASTAVI IMUNI MUZIČARI UPOZORAVAJU: SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ZABAVA

Punkreas je za akciju Punkreas se nedavno vratio sa turneje u Hrvatskoj i time se svrstao među rijetke domaće bendove koji su upotrijebili pasoš ove godine. Dok mnogi kubure sa organizacijom svirke i u omanjim crnogorskim lokalima, momci iz Nikšića potvrđuju da je iskrena želja često jača i od teške finansijske situacije. “Ono što je nama u bendu isplativo i za šta vjerujemo da vrijedi - sigurno za većinu ljudi u muzici nije. Ko nas zna, zna i da ne dolazimo iz luksuza, u kom bi turneja po Hrvatskoj bila samo hir, već smatramo da je to stvarno put kojim ro-

kenrol i pank bend mora da ide ako želi da bude iskren u svojim namjerama. Možda to radimo samo mi kao bend u Crnoj Gori, ali svuda i u regionu i Evropi to je normalna stvar, jer takve ljude srijećemo. Postoji dosta organizatora, pojedinaca, ljudi koji već rade nešto slično ili im fali samo neki podstrek da učine što i mi. Mi smo uvijek tu da pomognemo koliko je do nas da se stvari pokrenu, jer mi smo ponosni odakle dolazimo i želimo da imamo rokenrol scenu sa puno bendova, albuma, i događanja. Mi smo za akciju”, grmi Njunjić.

Punkreas

nikšićkog Punkreasa, koji se prošle godine oglasio EP izdanjem, ukazuje da ne postoji interesovanje ljudi da prave bendove, sviraju, i na kraju - nešto izdaju. “Ako govorimo o muzičkoj industriji kojoj pripadaju takozvani rok bendovi, ako ih uopšte imamo jer smatram da Crna Gora nema pravi mejnstrim, onda, možda, možemo reći da nemaju kapacitet da probiju tržište regiona i zadovoljavaju se parama koje dobijaju povodom Dana grada, Dana države i sličnih manifestacija. I dalje se gaji neki kvazi klupski pop i rok, koji je ‘polukaver’ - ‘poluautorstvo’, s tim što te autorske pjesme obično iskoriste eventualno za Monteviziju. Sigurno bi puno ljudi iz tih bendova bili dobri autori muzike, ali ne vide perspektivu sa autorstvom, u odnosu na kaver bend. Tako da je stvar poprilično slična u oba slučaja”, objašnjava Njunjić VN, uz napomenu da ima potencijala, ali na osnovu ličnog iskustva tvrdi da je problem i kritika. “Okružen sam ljudima koji sviraju tezge, i ja sviram, ali ne smatram da je to dio crnogorske

20 GODINA KARIJERE BARSKI GRIMM OBILJEŽIĆE 2019.

scene i ne snimam pjesme na taj način. S druge strane, smatram da u autorskom bendu u kome sam, imam pravo da kažem šta nama poslije 15 godina nedostaje. U svakoj državi postoji kaver scena i to možda duplo više nego kod nas. I sigurno da je ulaganje u album trošak. Ali, tu dolazimo do druge stvari, a to je publika koja je potpuno invertna za događaje koji se tiču bilo čega iz Crne Gore. Jer, nema dileme da bi bilo koji kaver bend, koji bi uradio album, a on se isplatio makar da pokrije troškove snimanja, brzo postao autorski. Ako postoji izuzetak, a to smo mi i još nekoliko bendova, onda, ipak, ne bih stavljao kover i autorstvo u isti koš. Nekom ko počinje da se bavi rokenrolom nikada neću reći da se više isplati odsvirati obradu nego svoju pjesmu”, jasan je bubnjar Punkreasa.

■ BEZ IZDAVAČA -

OKREĆEMO SE DRUGIM TRŽIŠTIMA

Iza svih gorepomenutih albuma stali su ili jaki izdavači ili stabilne kuće, još jedan činilac koji u Crnoj Gori više ne postoji. Stoga, ne čudi sve češći princip da se naše snage oslanjaju na “tuđe” mišiće, a Đukanović nagovještava da bi i Grimm uskoro mogao tim putem. “U Crnoj Gori više nema izdavačke kuće za muzička djela. Vjerovatno je to logika malog tržišta ili neisplativosti, tako da albume nema ko ni izdati. Grimm će, svakako, obilježiti dvadesetogodišnjicu postoja-

nja novim pjesmama, novom energijom, ali moguće i odlaskom odavde, jer nam susjedna tržišta signaliziraju da bi nas rado vidjela na svojim nosačima zvuka. Prošli album je izdat za diskografsku kuću sa sjedištem u Cirihu - Miner records, pa je veoma izgledan nastavak saradnje, pogotovo što su kritike na prošli album više nego izvanredne”, podsjeća lider Grimma. Nije izdavačka kuća jedino krucijalno što fali našoj muzičkoj sceni - dovoljno je reći da u Podgorici ne postoji koncertna dvorana, osim Velike sale KIC-a, a posebna priča je, dodaje Đukanović, prilagođavanje željama publike na klupskim svirkama, koje dalje vodi ka nemogućnosti promovisanja autorstva. “U Crnoj Gori nema kluba za 300-400 ljudi koji bi ugošćavao i kaver i autorske bendove i time dao šansu da se rok scena formira. Danas je došlo

do standardizacije repertoara, tj. do biranja onih pjesama koje prosječni posjetioci žele da čuju, pa ćete od 10 bendova koji kruže po crnogorskim lokalima pronaći 2/3 istog repertoara, jer uz te pjesme se ‘pije i veseli’. Neke od antologijskih pjesama jugoslovenskog rokenrola sam tako zamrzio da ih se ježim, jer su uslov za svaku svirku. Kako u takvim uslovima proturiti autorski rad, iskreno pitam? O veličini honorara neću, jer to bi još više zatamnilo ukupnu sliku. Sve što ostaje je nada za neke buduće generacije, koje će uspjeti da se izbore za mjesto pod suncem na našem rokenrol nebu. I da će to, konačno, neko znati da cijeni”, zaključuje Đukanović.

■ NEDOSTA-

JE PROSTOR ZA UIGRAVANJE

Njunjić iskreno priznaje da bi bilo dobro ukoliko na svim

poljima alternativni izvođači budu ispraćeni kao što je slučaj u medijima. Prostor je, ponavlja Njunjić, neophodan. “Mislim da mi, kao dio neke scene koja podržava ideju - uradi sam, čak dobijamo više prostora u medijima nego što bi možda i trebalo. Ali, javljamo se čisto kako bismo ukazali na to šta nam nedostaje. Ako bismo imali prostor za vježbanje, autonomni klub ili Dom omladine, sigurno se ne bi nikada javili. Jer za našu muziku stvarno nije relevantno hoćemo li biti u novinama, na televiziji, jer to nije naš princip rada. Sigurno mnogima koji pucaju na novac, publiku i zaradu od rokenrola to nedostaje. Mi kao i dosad potpuno dobro funkcionišemo bez svega toga, jer izdajemo sami, organizujemo koncerte sami i pravimo pjesme sami. Ali nam nedostaju prostori. Zavisimo od kafana”, upozorava Njunjić.

Numerologija

DNEVNI BROJ 2

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

PROGNOZA ZA DE PO BIORITAMSKO

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na prost broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 25. februara izračunava se na sljedeći način: 25+2=27=2+7=9. Bioritamski broj 1: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Kupite poklon dragoj osobi, a ostatak novca iskoristite za plaćanje računa. Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas. Bioritamski broj 2: Mogu-

će je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja. Bioritamski broj 3: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili dru-

ženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju. Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit. Bioritamski broj 4: Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze sa vama bitnim ljudima. Bioritamski broj 5: Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavitet važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansi-

ja tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova. Bioritamski broj 6: Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako budete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmemo biće ostvareno sa uspjehom.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ECEMBAR OM BROJU

Numerologija

Jana Luković, numerolog i autorka teksta

Brojevi od sedam do devet Bioritamski broj 7: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko vas i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas. Bioritamski broj 8: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Danas možete

napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima. Bioritamski broj 9: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

FOTO UBOD

Pogled na kvart u Hong Kongu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Božićni buvljak, Drezden, Njemačka

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3026

2015-01-25

4 6

Medium level

9 8

9 4

5 7

9 1

7 4 3

7 5 3Puzzle 8 6 solution: 2 1 9 4 1 8 6 3 9 4 5 2 7 Sudoku puzzle No. 3330 2015-11-25

2 9

Sudoku puzzle No. 3329 2015-11-24 Daily Sudoku puzzle No. 2624

www.sudokukingdom.com 5 1 7 2 4 9 6 3 6

TEŽA

2013-12-19

Medium level

9 2

7 5

2 5 9

5 1

4 8

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

FOTO UBOD Dugine stepenice, Kuala Lumpur

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Razmišlja o životu Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2625

5 5 2

1Puzzle 5 8 solution: 3 4 7 7

6 9

6 2

3 9 5 8 7 2 1 6 7 www.sudokukingdom.com 7 4 2 6 1 9 5 8

8 4

7 5

6 4

2015-01-26

Sudoku puzzle No. 2624 2013-12-19

8 3

6 7

TEŽA

Medium levelPlay sudoku online at: Daily Sudoku puzzle No. 3027 Sudoku puzzle No. 3026 2015-01-25

2013-12-20

8 6

Medium level

6 7

7 3 1

3 8 5

2 6

6 9

5 4

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA 15. I 16.12.2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 marketing@dnovine.me

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar.Novogodišnji popust!!! Tel.069/051-526 Kupujem dvosoban stan, oko 60m2, okolina Gintaša – bez posrednika. Tel.067/360-664

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA 15. I 16.12.2018.

MALI OGLASI

53 31 VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

uŠli MeĐu 10 festivala

Sea Dance peti put među najboljima Na zvaničnom izboru za najbolje festivale u Evropi (European Festival Awards), glasovima publike širom svijeta, i u jakoj konkurenciji sa preko 70 festivala iz 20 zemalja, Sea Dance je i peti put uzastopno izabran u najuži izbor od 10 najboljih festivala Evrope u kategoriji “Best Medium-Sized Festival”, odnosno za najbolji festival do 40.000 posjetilaca dnevno. Ovom nominacijom Sea Dance je još jednom potvrdio status jednog od vodećih festivala na Mediteranu, koji je

ove godine, na Buljaricama u Budvi, pored dobrih muzičara okupio i oko 50.000 festivalskih fanova. “Pet uzastopnih godina u finalu, od čega i jedna osvojena titula, predstavljaju nevjerovatan uspjeh i najbolja su potvrda kvaliteta za Sea Dance, koji je uz Exit jedan od rijetkih festivala koji se konstantno nalazi među najboljima u Evropi. Sea Dance je izrastao u jedan od vodećih festivala Mediterana”, istakao je osnivač Exit i Sea Dance Festivala, Dušan Kovačević. Fi.J.

PREMIJERA U MARTU

Mondaine Models danas u delti

Humanitarna revija “Za ljepše praznike svima”

IgI PoP radI novI Projekat - “Punk” Poznati američki muzičar Igi Pop radi na dokumentarnom serijalu koji će se jednostavno zvati – “Punk”. Serija je priča o nastanku panka tokom 70-ih godina

prošlog vijeka, a Igi je izvršni producent. U seriji će se pojaviti muzičari koji su bili na početku scene: Džon Lidon (The Sex Pistols), Marki Ramon (Ramones), Wejn

Kramer (MC5), Dželo Biafra (The Dead Kennedys), Debi Hari (Blondie)… “Punk” će biti prikazivan na Epix kanalu od 11. marta 2019. godine. Fi.J.

Rock and Roll Hall of faMe

Cure, Radiohead i Stivi Niks ulaze u Kuću slavnih

Stivi Niks

Objavljena su imena izvođača koji ulaze u Rock And Roll Hall Of Fame. Tako će u najveću rok instituciju ove godine ući Radiohead, The Cure, Dženet Džekson, Stivi Niks, Roxy Music, Def Leppard i The Zombies. Inauguracija 34. po redu, bići održana 29. marta 2019. godine u Barclays Centru u Bruklinu. U Rock and Roll Hall

Of Fame neće ući Rage Against the Machine, Kraftwerk, MC5, Rufus i Chaka Khan, LL Cool J, Devo, Todd Rundgren, kao ni Džon Prajn. Prošle godine u R’n’R Hall Of Fame ušli su Nina Simone, The Cars, Bon Jovi, The Moody Blues i Dire Straits. Podsjećamo, The Cure će sljedeće godine nastupiti na Exitu i INmusic festivalu. Fi.J.

Modna agencija Mondaine models će danas u 18.30 časova, u tržnom centru Delta siti predstaviti polaznike nove generacije škole manekenstva “Catwalk” u okviru svečane i humanitarne revije pod nazivom “Za ljepše praznike svima”. Polaznici iz Budve, Podgorice i Bara će u okviru ispitne završne revije pokazati šta su naučili tokom dva mjeseca obuke. U okviru događaja, kao i svakog decembra, u saradnji sa kompanijom “Donator” i NVO “Banka hrane” agencija će organizovati humanitarnu akciju pod nazivom “Za ljepše praznike svima”. Naime, tog da-

na sva djeca - polaznici škole doniraće korištenu garderobu, obuću i igračke koje će agencija posredstvom Banke hrane usmjeriti ka njihovim socijalno ugroženim drugarima. Ovom prilikom modna agencija “Mondaine models” poziva i sve koji su u mogućnosti da 15. decembra tokom cijelog dana na info pult centra donesu slatkiše i korišćenu garderobu, cipele ili igračke za uzrast od 0 do 15 godina, te da radi lakšeg sortiranja na pakovanjim naznače naziv i veličine (s, m, xs, od tri do šest mjeseci, od 12 do 18 mjeseci...itd.) donacije. Fi.J.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

RTCG 2 16.50h

20.00h

SPORTKLUB 1

16.00h

11.00h Fenerbahče - A on, košarka 13.30h Man. siti - Everton, fudbal 16.15h Valjadolid - Atl. Madrid, fudbal 18.30h Fulam - Vest Hem, fudbal 20.45h Eibar - Valensija, fudbal 23.00h Orlando - Juta, košarka 02.20h Denver - Klivlend, ragbi

12.00h 15.00h 17.00h 19.00h

10.00h 17.00h

Džudo Bašakšehir - Galatasaraj, fudbal 29.45h Herakles - PSV, fudbal 22.30h Njujork Džets - Hjuston, ragbi

SPORTKLUB 3 13.00h Hetafe - Sosijedad, fudbal 15.30h Gacijantep - Tofaš, košarka 18.30h Real Madrid - Rajo Valjekano, fudbal 20.30h Bergamo - Klub Italija, odbojka (ž) 16.00h 18.30h 21.30h

Veliki engleski derbi na Enfildu Liverpul - Mančester junajted Sportklub 1, 17h

Fudbal

ARENASPORT 1

21.00h 01.00h

SP, plivanje Čukarički - C. zvezda, fudbal Mornar - Cedevita, košarka Mega Bemax - C. zvezda, košarka Partizan - FMP, košarka Bafalo - Vašington, hokej

ARENASPORT 2 13.00h 18.00h 20.30h

Vojvodina - Steaua, fudbal Inter - Udineze, fudbal Torino - Juventus, fudbal

ARENASPORT 3 09.50h V. Sidnej - Sidnej, fudbal 12.00h Ečačibaši - Vakifbanka, odbojka (ž) 15.00h Osijek - Inter Zaprešić, fudbal 17.00h Dižon - PSŽ, fudbal 20.00h Nant - Monpelje, fudbal

NEDJELJA RTCG 2

SPORTKLUB 4

ARENASPORT 4

Fudbal Bristol siti - Norič, fudbal St. Klara - Porto, fudbal

18.00h Tenerife - Baskonija, košarka 20.00h Izviđač - Zagreb, rukomet

13.50h EP za treće mjesto, rukomet (ž) 17.20h EP finale, rukomet (ž)

ARENASPORT 5

SPORTKLUB 1

Kortrajk - Klub Briž, fudbal Barselona - Movistar, futsal

12.00h Sevilja - Đirona, fudbal 14.30h Sautempton - Arsenal, fudbal 17.00h Liverpul - Man. junajted, fudbal 20.45h Levante - Barselona, fudbal 02.20h LA - Filadelfija, ragbi

SPORTKLUB HD 13.15h Baščešehir - Bešiktaš, košarka 16.00h Bolton - Lids, fudbal 18.30h Lube - Kasteljana, odbojka 21.30h Boks

SPORTKLUB 5 10.00h 16.00h 18.00h

Hihon - Majorka, fudbal

SPORTKLUB 6

Mornar - Cedevita, košarka

SPORTKLUB 2

● NE PROPUSTITE

Džudo Fudbal Bujukčekmeče - Karšijaka, košarka

18.00h 20.00h

EUROSPORT 15.45h

Ski skokovi

EUROSPORT 2 11.30h Alpsko skijanje 15.30h Hanover - B. Minhen, fudbal 18.30h B. Dortmund - Verder, fudbal

● NE PROPUSTITE

SPORTKLUB 2 10.00h Džudo 13.15h Banvit - Darušafaka, košarka 15.00h B. Minhen - Alba, košarka 17.00h Bešiktaš - Trabzon, fudbal 19.00h Indijanapolis - Dalas, ragbi 22.25h Picburg - Nju Ingland, ragbi

SPORTKLUB 3 11.00h

Sakarija - Galatasaraj, košarka 14.30h Ajaks - De Grafšap, fudbal 18.00h Trentino - Modena, odbojka 20.00h Almerija - Lugo, fudbal

SPORTKLUB 4 14.30h 18.00h 21.00h

Fudbal Brondbi - Vendsisel, fudbal Sporting - Nasional, fudbal

SPORTKLUB HD 14.30h Salzburg - St. Polten, fudbal 17.00h Austrija Beč - Rapid, fudbal 19.00h Botosani - Steaua, fudbal 21.30h Klivlend - Filadelfija, košarka

SPORTKLUB 5 Mogu li “karamele” zaprijetiti “građanima” Mančester siti - Everton Sportklub 1, 13.30h

10.00h 16.15h 18.30h

Džudo Espanjol - Betis, fudbal Ueska - Viljareal, fudbal

SPORTKLUB 6

15.30h Ankara - Istanbul, košarka 19.00h Minesota - Majami, ragbi 22.05h San Francisko - Sijetl, ragbi

ARENASPORT 1 09.00h 11.00h 15.00h 17.00h 19.00h

Adelejd - Melburn, fudbal SP, plivanje Fiorentina - Empoli, fudbal Olimpija - Krka, fudbal Cibona - Budućnost Voli, košarka

ARENASPORT 2 13.00h Lion - Monako, fudbal 15.00h Sampdorija - Parma, fudbal 18.00h Kaljari - Napoli, fudbal 20.30h Roma - Đenova, fudbal

ARENASPORT 3 12.30h SPAL - Kijevo, fudbal 15.00h Dinamo - Hajduk, fudbal 17.00h Gengam - Ren, fudbal 19.00h Napredak - Radnički, fudbal 21.00h Marsej - Bordo, fudbal

ARENASPORT 4 12.00h A on - Galatasaraj, odbojka (ž) 15.00h Nim - Lil, fudbal 17.30h Istra - Rudeš, fudbal 19.30h Unikaha - Barselona, košarka

ARENASPORT 5 13.30h 16.00h 18.00h 20.15h

Hibernian - Seltik, fudbal F. Berlin - Lajpcig, rukomet Genk - Ostende, fudbal Nekse - Metalurg, rukomet

EUROSPORT 14.00h

Ski skokovi

EUROSPORT 2 15.30h RB Lajpcig - Majnc, fudbal 18.00h A. Frankfurt - B. Leverkuzen, fudbal

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

trener budućnostI br

Pritisak j su mi Prija

Biser domaćeg loptanja: Nikola Krstović slavi jedan od golova

dn o osam IGrača Ispod 21 GodIne kojI su odskočIlI jesenas

Klinci koji su dokazali da imaju veliki talenat Svaka ekipa u startnih 11 mora da ima jednog fudbalera ispod 21 godine tokom svih 90 minuta utakmice - to je odluka koju je nametnuo Fudbalski savez Crne Gore našim prvoligašima pred početak sezone 2017/2018. Učesnici Telekom 1. CFL su prošle godine akciju “podmlađivanje lige” uglavnom shvatili kao “nužno zlo”, a ne kao šansu da talentovani klinci nadograde znanje i očvrsnu u duelima sa starijim, provjerenim i prekaljenim prvotimcima. A slično razmišljanje se prenijelo i na aktuelnu sezonu 2018/2019, pa većina trenera u početni sastav uvrsti isključivo jednog fudbalera, čisto da bi ispoštovali proceduru. Međutim, osam klinaca je skrenulo pažnju na sebe i tokom jeseni su dokazali da su budućnost mlade reprezentacije, svojih klubova, a možda i našeg fudbala ukoliko se budu razvijali na pravi način.

Ivan Vukčević (Zeta, 17 godina) - Još aktuelni omladinac, ali odličan na poziciji lijevog krila. Iskusni Dragoljub Đuretić mu je dozirao minutažu svjestan Ivanovih godina, ali za 574 minuta na 14 utakmica (plus dva meča u Kupu) uradio mnogo probijao, asistirao, postigao dva gola.

Vladan Bubanja (Sutjeska, 19 godina) - Iskočio iz trougla Adam Marušić - Milutin Osmajić - Vladan Bubanja! Veliki radnik na sredini terena ka defanzivni vezni, ne boji se nikoga, po potrebi igrao štopera. Upisao 16 utakmica u prvenstvu i 1251 minut (dao jedan gol), dodao pet mečeva u Kupu.

Marko Miličković (OFK Titograd, 20 godina) - Poput Danila Pešukića našao se u našem idealnom timu, unosio vic u igru “romantičara” sa mjesta ofanzivnog veziste, upisao 19 mečeva u prvenstvu (1218 minuta) i dva u Kupu, postigao tri gola. Uz Marka, štoper Balša Banović je bio odličan u uvod-

Danilo Pešukić (Zeta, 18 godina) - Donosio prevagu na desnom krilu, našao se u našem idealnom timu jeseni! Odigrao 21 utakmicu (16 u prvenstvu, pet u Kupu), upisao 1253 minuta u prvenstvu, postigao tri gola, potpisao četiri asistencije. Nikola Krstović (Zeta, 18 godina) - Ubica dječjeg lica! Već treću sezonu zaredom dominira u protivničkom šesnaestercu. Odigrao 17 utakmica (1464 minuta) u prvenstvu i postigao pet golova, a u Kup takmičenju dodao pet utakmica i dva gola.

nih 10 kola, ali ga je povreda ukrštenih ligamenata koljena stopirala. Halil Muharemović (Petrovac, 21 godina) - Vihoran i važan šraf u ekipi Rudolfa Marčića, koja je najveće iznenađenje jesenjeg dijela sezone. Odigrao 16 utakmica u prvenstvu kao krilo, upisao 970 minuta, postigao jedan gol. Ali, posebno je bio bitan za “nebeskoplave” u Kupu igrao na četiri meča, potpisao gol protiv OFK Titograda u 1/8 finala koji je omogućio Petrovcu penale. “Nebeskoplavi” su na kraju došli do polufinala Kupa. Marko Merdović (Grbalj, 20 godina) - Promovisan u prvotimca prošle sezone, a u aktuelnoj je još konstantniji. Kao lijevi bek dobar u defanzivi, a solidan u ofanzivi. Upisao 1412 minuta u prvenstvu na 17 utakmica, a dopisao još dva meča u Kup takmičenju. Miloš Drinčić (Iskra, 19 godina) - Kapiten! Jedan od najboljih defanzivaca u ligi uprkos tome što ima samo 19 godina. Čuvao defanzivu Iskre, posjeduje kvalitet, djeluje iskusno, jer mu je aktuelna sezona već treća u seniorskom fudbalu. Odigrao 18 utakmica (1620 minuta), upisao još jedan nastup u Kupu. B.T.

Poruka iz Budućnosti ljetos je glasila: Napadamo duplu krunu! Nakon jesenje polusezone situacija nije povoljna: “plavi” su tek četvrti u Telekom 1. CFL što je najlošiji rezultat od kada se igra naša liga, lider Sutjeska je daleko (ne) dostižnih sedam bodova, a jedini plus je plasman u polufinale Kupa Crne Gore. Naravno, to nisu rezultati koji zadovoljavaju trenera Branka Brnovića, koji je preuzeo ekipu 7. oktobra nakon što su je vodili Zoran Govedarica i Radisav Dragićević. Međutim, ni bivši selektor Crne Gore nije uspio da razdrma “plave” pošto je na 11 utakmica upisao tri pobjede, šest remija i dva poraza. “Očekivao sam da će Budućnost na polusezoni imati pet - šest bodova prednosti na vrhu tabele, a realnost je takva da imamo minus sedam. To nas nezadovoljava, želimo više, potrudićemo se da stvari na proljeće izgledaju bolje”, rekao je 51-godišnji strateg Budućnosti.

■ Ako smo prAvi... Legenda plavog kluba je više puta upozoravala kako je ekipa nespremna i da će sve doći na svoje tokom proljeća - Brna je ubijeđen da prednost šampiona nije nedostižna, ali gleda samo svoj tim. “Ne mogu da kažem kako momci nisu željeli, ali kod pojedinih je voljni momenat morao da bude bolji. Nedostaje nam lider na terenu, ali sam ubijeđen da ćemo ga imati u drugom dijelu sezone”, poručio je Brnović, koji je očekivao više od pojedinih igrača, ali nije izdvajao imena... “Da li sam očekivao više od nekih - jesam, bez dileme. Očigledno da su neki podlegli psihološkoj barijeri, pritisku koji nosi dres kluba”. Put do titule je posut trnjem? “Sutjeska je ozbiljan klub, ima kvalitetnu ekipu, odlično je vođena od iskusnog Rakojevića. Tu je i Zeta sa kojom se nikada ne zna, kao i Titograd koji se vratio u igru za trofej. Petrovac je nezgodan, a ima tu još ekipa koje mogu da pomrse račune. Čeka nas težak posao”, jasan je nekadašnji reprezentativac Jugoslavije, koji je najavio promjene u igračkom kadru...

Sumirao polusezonu: Branko Brnović nije zadovoljan jesenjom polusezonom, ali vjeruje u berićetno proljeće

57 ranko brnovIć o dosadašnjem učInku na klupI plavIh sport

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

je ogroman, ne znam ko jatelji, a ko nePrijatelji “Sa pojačanjima koje želimo, očekujem neku novu, puno bolju Budućnost na proljeće. Nemamo više prava na kiks. Imamo još dvije utakmice sa Sutjeskom, to je šest bodova, u tome vidimo šansu. Ako smo pravi, pobijedićemo derbije, a ako nismo - onda nismo za titulu”, jasan je Brnović.

■ Teško je biTi Trener budućnosTi

Realizacija i ljetošnja loša selekcija igrača su koštali Budućnost bolje pozicije na tabeli - postigli su samo 16 golova na 19 utakmica. Sa druge strane, odbrana je bila dobra (primila 12 golova), ali... “Ne smijemo da imamo takav učinak u napadu. Promašivali smo mnogo, čak je žalosno da imamo toliko bodova naspram broja prilika koje nismo iskoristili. Međutim, ne mogu promašaji vječno da traju, znam da će ralizacija doći na svoje”, rekao je bivši fudbaler Budućnosti, Partizana, Espanjola, da bi se osvrnuo na gorući problem. “Brine me činjenica što smo olako primali golove iz naše dominacije. Dešavali su se nezamislivi propusti. To moramo da otklonimo tokom priprema koje su pred nama”. Da li je teško biti trener Budućnosti? “Bio sam selektor, a posao u klubu je nešto drugo. Nisam bio nespreman, ali tek kada sam došao shvatio sam koliko ima pritiska sa svih strana”, jasan je Brnović, koji ne dozvoljava da mu se bilo ko miješa u rad ili sastav. “Više ne znam ko mi je prijatelj, a ko neprijatelj. To je nevjerovatno. Ako neko voli Budućnost, onda treba da je voli bez obzira ko je trener. Bio sam odlučan da ne radim u našem fudbalu, ali

Transfer lisTa, manje plaTe za novembar...

Odbor direktora Budućnosti je na sjednici u četvrtak veče analizirala prethodnu polusezonu, a zbog loših rezultata donijeta je odluka da se revidira saradnja sa pojedinim igračima. Milanu Đurišiću i Balši Boričiću su istekli ugovori i klub im neće ponuditi nove, Vladanu Adžiću je takođe istekao ugovor, ali su pregovori oko produžetka saradnje u to-

Mora bolje da se radi u MlađiM kategorijaMa, Mora da se zna ko radi sa djecoM, jer odnos treba da bude pravi. na priMjer, lično ja ne bih uMio da radiM sa djecoM. budućnost o toMe Mora da vodi računa. svi gledaMo nekog novog savićevića ili Mijatovića, a Mi sMo daleko od toga Budućnost je moj klub. Klub koji volim, zato sam prihvatio posao. Stalo mi je da uradimo nešto veliko, zbog renomea kluba, navijača, javnosti, a i zbog samog sebe. Vjerujem u uspjeh na kraju sezone. Koliko smo dobri u svom poslu, vidjećemo na kraju sezone”.

■ o mladim igračima... Budućnost je ljetos imala plan da uz rezultat forsira mlade igrače, ali realno niko od tih mladića nije uspio da odskoči... “Volim mlade igrače, u reprezentaciji sam dao šansu Boljeviću, Bakiću, Đorđeviću... Mladi su i jesenas igrali u Budućnosti. Nemam problem da mladima

ku. Na transfer listi su Miljan Vlaisavljević i Balša Sekulić, a ukoliko se ne izbore za status prvotimca Dušanu Bakiću i Bojanu Roganoviću klub će pomoći da nađu neki drugi angažman do kraja sezone. Takođe, donijeta je odluka da se prvi tim fudbalskog kluba Budućnost novčano kazni u iznosu od 40% primanja za novembar mjesec. pružim minutažu, ali mislim da se kod nas žuri sa proglašenjem talenata. Momci odigraju da valja jednu - dvije utakmice i kreće euforija, uzlete, misle da su postali igrači”, rekao je Brnović, koji je naveo lični primjer. “Bio sam klinac kada sam debitovao za Budućnost i tada sam dao dva gola u Zenici. Sljedeću utakmicu mi je trener Živadinović saopštio da sam na klupi. Kasnije sam shvatio da je to bilo ispravno, upravo iz razloga da bih ostao čvrsto na zemlji. Budućnost će nastaviti da forsira mlade, ali u tom dijelu moramo da budemo pažljivi”. Koliko su sami mladi igrači krivi što stagniraju, jer čini se da nemaju baš izražen voljni momenat? “Ima njihove krivice, jer sa 15 16 godina imaju menadžere, a ja čitavu karijeru nisam imao menadžera. Sve utiče na njih, pune im glavu roditelji, menadžeri... Sa mladima najviše pričam, govorim im da vjeruju u sebe, ali i da rade. Pojedini misle ako nisu počeli utakmicu da je to kraj. To je naš problem, umjesto da se dokazuju i zavrijede mjesto u timu”, jasan je Branko Brnović.

0,84 0,63

golova je po utakMici postizala budućnost tokoM jeseni - dala je 16 golova na 19 utakMica

pogodaka po Meču su priMali “plavi” u prvoM dijelu sezone

SPORT

NAŠI VIKEND TIPOVI

Fulam Vest Hem

Subota, 18.30h

R. Madrid R. Valjekano

GG3+

Subota, 20.45h

Torino Juventus

2 I 2+

Subota, 20.30h

Hofenhajm B. Menhengladbah

Subota, 15.30h

Nim Lil Nedjelja, 15h

X2I2+

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ŠAMPION ŠPANIJE ŽELI DA IZVEDE SUPER TALENTA IZ FRANCUSKE NA PRAVI PUT

BARSA KROTI DEMBELEA

Supertalenat iz Francuske Osman Dembele je blago Barselone, 21-godišnjak iz Vernona ostavlja bez daha svojom brzinom i driblinzima, ali njegov glavni problem je - privatni život. Dembele voli noćni provod, video igrice i serije, ne vodi život profesionalca, pa je zbog toga zakasnio na trening i kažnjen je sa 200.000 eura. A pošto je sjajni Francuz nastavio sa sličnim ponašanjem, pošto se kod drugova

raspitivao kada je trening jer ni to nije znao, Barsa je odlučila da stvori anti Dembele mjere. A glavna mjera se odnosi na telefon! Bivši igrač Rena i Borusije iz

Dortmunda koji je plaćen 150.000.000 eura ne smije da isključi telefon, niti da isključi zvuk kada ode da spava. Jednostavno, iz kluba žele da ga provjere gdje je i šta radi u svako doba dana i noći. Barselona je razgovarala i sa predstavnicima igrača tako da će se i fudbaleri blaugra-

ne pobrinuti da se situacija promijeni. Svi se nadaju da će diplomatski pristup imati još bolje efekte. Šef stručnog štaba Ernesto Valverde, pomoćnici i igrači znaju da se radi o dobrom momku pošto nema neprijatelja u Kataloniji, ali cijela Barsa želi da neuhvatljivi Dembele bude još bolji. Sjajni Osman je na posljednje dvije utakmice dao dva gola, tako da je to možda najava nekog novog Dembelea... B.T.

9 GOLOVA JE POSTIGAO OSMAN DEMBELE NA 20 UTAKMICA KOLIKO JE DO SADA ODIGRAO U DRESU BARSELONE U SVIM TAKMIČENJIMA

Barsa želi da promijeni način života: Osman Dembele

DORTMUND, LIVEPRUL I PSŽ IMAJU NEŠTO ZAJEDNIČKO STRUKU I REZULTATE

I to je sve Borusija “Lijepa slika”, u te dvije riječi je Mihael Cork, sportski direktor Borusije Dortmund opisao oduševljenje pogledom na tabele tri šampionata u tzv. ligama petice. U Bundes, Premijer i La Ligi lideri su timovi koje sa klupe vode bivši i sadašnji treneri Borusije. U Njemačkoj kolo vodi Lusijen Favr, proteklog vikenda bivši dortmundovac Jirgen Klop je zasjeo na

vrh Engleske, dok u Francuskoj dominira još jedan bivši strateg Borusije - Tomas Tuhel. Podatak dobija na vrijednosti ako se zna da aktuelna generacija Borusije predstavlja jedini neporaženi tim u Njemačkoj, da “redsi” u proteklih 16 kola nijesu poklekli u Engleskoj, kao i da „nula“ u koloni poraza stoji iza imena svetaca sa Parka prinčeva.

S obzirom da je Barselona lider Primere, ali da ima dva neuspjeha, ostaje samo u najjačim ligama Starog kontinenta Juventus kao

tim bez poraza, a da na njegovoj klupi ne sjedi Borusijin čovek. Lijepa slika za klub sa Vestfalen stadiona.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ABA LIGA 11. KOLO MORNAR VEČERAS 17H, RTCG 2 DOČEKUJE CEDEVITU U ª TOPOLICIº

ČVRSTA ODBRANA ZAUSTAVLJA VITAMINE

Pobjedom protiv FMP-a u prošlom kolu regionalnog takmičenja krenuli su ka toliko željenoj mirnoj luci, a kako uplovili u nju moraju iskoristiti raspored koji im ide na ruku. Košarkaši Mornara naredne tri utakmica u ABA ligi igraju u svojoj “Topolici”, a prva u nizu na programu je večeras (17h, RTCG 2), kada će u barskoj dvorani gostovati Cedevita. Poslije pomenutog trijumfa, te dobre igre protiv Frankfurta u pretposljednjem kolu grupne faze Evrokupa izabranici Mihaila Pavićevića sa mnogo više samopouzdanja dočekuju sljedeće mečeve, a fokus je samo na hrvatskom predstavniku. “Ne razmišljamo o ta tri meča, već idemo utakmicu po utakmicu. Isključivo smo koncentrisani na Cedevitu”, jasna je poruka iskusnog stručnjaka. Popularni “vitamini” su, makar na papiru, favoriti. U posljednjih pet mečeva u regionalnom takmičenju upisali su četiri pobjede i u plej-of zoni su, dok su “mornari” na drugoj strani slavili jednom u pet prethodnih rundi. Ni tradicija ne ide na ruku barske čete koja je do sada izgubila sva četiri du-

Rimac: Bitno i za njih i za nas

Cedevita je u srijedu gostovala Lokomotivi u Kubanu, a u četvrtak su direktno iz Rusije doputovali u Bar. Imali su dovoljno vremena za odmor i pripremu duela sa crnogorskim šampionom. “Ovo je i za njih i za nas bitna utakmica. Za njih da ih vrati u neki gornji dio tabele, s obzirom na njihov budžet, ambicije, a na kraju krajeva i individualni kvalitet pojedinih igrača koje imaju”, rekao je trener hrvatskog šampiona Slaven Rimac. “Utakmica je nama bitna da se stvarno stavimo u poziciju gdje ćemo puno lakše gledati na ostatak sezone. Meč je nezgodan zbog puta, pet dana smo van Zagreba. Specifična situacija je i s obzirom da više nema Benitea i Bela, a Ramljak i Banić su povrijeđeni, tako da su hemija u ekipi i uloge promijenjene”, zaključio je Rimac.

ela protiv Zagrepčana, koji su u Baru slavila oba puta. “Cedevita je favorit, ali to treba da dokažu na terenu. U taj meč ulazimo sa velikom dozom samopouzdanja, bez obzira što respektujemo rivala. Uradićemo sve da dođemo do pobjede”, naglašava Pavićević. Ključ ovog duela, ali i svakog narednog je znatno agresivnija odbrana. Nevjerovatan je podatak da u 20 odigranih mečeva ove sezone (ABA liga, Evrokup i Superkup ABA

ABA LIGA Petak Zadar - Igokea 95:80 Subota 17.00h Mornar - Cedevita 19.00h Mega Bemax - C. zvezda 21.00h Partizan - FMP Nedjelja 17.00h Olimpija - Krka 19.00h Cibona - Budućnost 1. C. zvezda 10 10 0 20 2. Budućnost 10 8 2 18 3. Mega Bemax 10 7 3 17 4. Cedevita 10 6 4 16 5. Partizan 10 5 5 15 6. Zadar 11 4 7 15 7. Igokea 11 4 7 15 8. FMP 10 4 6 14 9. Cibona 10 4 6 14 10. Olimpija 10 3 7 13 11. Mornar 10 3 7 13 12. Krka 10 3 7 13

Sve za pobjedu: Nemanja Vranješ na prošlosezonskom duelu protiv Cedevite lige u Laktašima) nijednog rivala nijesu uspjeli da svedu ispod 80 poena. “Znamo šta nas očekuje protiv kvalitetne ekipe Cedevite”,

kazao je Đorđe Drenovac u najavi meča. Cedevita se nakon nešto lošijeg starta stabilizovala, riješila se brojnih stranaca koji su stigli

ljetos, Slaven Rimac je zamijenio Sita Alonsa i ekipa igra znatno bolje. “Pauzu koju smo imali iskoristili smo da popravimo atmosferu i dobijemo na hemiji i to se vidjelo u dva prethodna duela. Podigli smo nivo igre u odbrani i mislim da ćemo igrati sve bolje. Pozivam navijače da nas podrže, njihova podrška nam je neophodna kako bi se na kraju utakmice svi radovali”, poentirao je Drenovac. Svoj doprinos u nastojanju da “Topolica” opet bude puna dali su i barski privrednici, prijatelji Mornara, koji su otkupili veliki broj ulaznica za svoje zaposlene i navijače popularnog barskog kluba, pa se u gradu pod Rumijom očekuje spektakl. A.K.

WABA LIGA BUDUĆNOST BEMAX SJUTRA 17H GOSTUJE CELJU

CEV RANG LISTA NAPREDAK TRI POZICIJE

Zbog obaveza Celja u Evrokupu imale su nešto duže vremena za pripremu, a nakon nevjerovatne pobjede protiv Trešnjevke u prošlom kolu pune samopouzdanja dočekuju ovo gostovanje. Košarkašice Budućnost Bemax-a igraju sa slovenačkim predstavnikom sjutra (nedjelja, 17h) u okviru devete runde WABA lige. Biće ovo repriza prošlogodišnjeg finala regionalnog takmičenja. “Vučice” su u Montani slavile 71:68 u uzbudlji-

Napredovali su na najnovijoj listi Svjetske federacije (39. pozicija), a sada i na onoj Evropske odbojkaške federacije. Muška seniorska reprezentacija je napredovala za tri pozicije i sada je na 21. mjestu na tabeli sa 148 bodova. Rast će uslijediti i u slučaju da izabranici Veljka Bašića početkom godine obezbijede plasman na Evropsko prvenstvo.

NIJESU ZA VAĐENJE, ALI... Odbojkaši 21. u Evropi vom duelu. “Očekuje nas vjerovatno najteži meč do sada. Celje je godinama jedna od najboljih ekipa u regionu, a ove godine igraju i Evrokup. Radi se o ekipi koja ima nekoliko sjajnih igrača, od nedavno su pojačani i Anom Radović, tako da smo svjesne da nas čeka težak meč”, rekla nam je Nikolina Babić koja će sa svojim saigračicama juriti premijerni trijumf u gostima ove sezone. Ujedno, biće ovo velika bor-

ba za poziciju koja vodi u plejof. Trenutna situacija na tabeli je sljedeća - crnogorski šampion je četvrti za tri pobjede i tri poraza u šest mečeva, dok je Celje peto sa utakmicom manje i četiri trijumfa i samo jednim porazom. “Želimo da pružimo što jači otpor. Svakako da Celje nije za vađenje, ali radile smo naporno i vjerujem da ćemo ispraviti greške. Ključ je u odbrani”, jasna je poruka reprezentativke Bosne i Hercegovine. A.K.

Prvo mjesto na rang listi dijele Rusija i Srbija sa po 280 bodova, Francuska je treća sa 276, Italija četvrta sa 272, aktuelni svjetski šampion Poljska peta sa 266 bodova. Prvih deset kompletiraju Bugarska (260), Bjelorusija (258), Slovenija (256), Holandija (234) i Njemačka (230). Ženska odbojka reprezentacije nazadovala je jednu poziciju i sada je 23. na listi. A.K.

Sport

425 volontera biće na usluzi sportistima i predstavnicima svih zemalja učesnica za vrijeme trajanja imze

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

Katarina, Zorica i Miloš prisutnima su ispričali svoja volonterska iskustva

izuzetno poučan panel u organizaciji nvo volonteri 2019 na

Volonterizam - priča

⌦ Miloš Antić

ovu ih ljudi iz sjenke, tihi heroji svih velikih sportskih takmičenja. Od njih se očekuje da budu odgovorni, komunikativni, spretni, hitri, da su timski igrači. I za sve te “usluge” - nisu plaćeni, pa je sam pogled na njihov “posao” i način na koji ga odrađuju - fascinantan!

Oni su volonteri i bez njih je nemoguće organizovati bilo koje veliko takmičenje. A volonteri će biti i dio najveće sportske crnogorske priče krajem maja i početkom juna naredne godine kada će se u naših pet gradova održati XVIII Igre malih zemalja Evrope. “Za nas su Igre malih zemalja – Olimpijske igre u malom, onaj izvorni duh olimpizma”, rekao je Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, na panelu o sportskom volonterizmu organizovanom od NVO Volonteri 2019. NVO Volonteri 2019 je formirana prošle godine kako bi na jednom mjestu okupila i edukovala što veći broj volontera kao pomoć u organizaciji IMZE. “Naš cilj je da se predstavimo na najljepši način, a volonteri su jedan od ključnih elemenata cijele priče, kao i olimpijskog pokreta. COK će se sa posebnom pažnjom odnositi prema vama”, kazao je Simonović. “U Crnoj Gori koncept sportskog volonterizma tek treba da zaživi, zbog čega NVO Volonteri 2019 imaju našu punu podršku”, nadovezao se direktor IMZE Igor

Multimedijalna sala sportsko-kulturnog centra Univerziteta Crne Gore bila je premala da primi sve zainteresovane za panel o volonterizmu

DA LI STE ZNALI? Takmičenja IMZE će se održati u pet gradova domaćina - Podgorici (plivanje), Budvi (streljaštvo, odbojka na pijesku, odbojka, tenis i boćanje), Baru (atletika i košarka), Tivtu (stoni tenis) i Cetinju (džudo) Vušurović. I prvi čovjek COK-a i direktor, ali i njegov zamjenik bili su je oduševljen posjetom u krcatoj sali sportsko-kulturnog centra Univerziteta Crne Gore. “To je još jedan dokaz da je ideja sjajna. Suština volontera je da pruža ljubav Igrama. Oni su taj ‘iks faktor’ velikih takmičenja. Velike sportiste luksuzni hoteli i borilišta ne mogu fascinirati, to imaju praktično na svakom ćošku, ali odnos ljudi prema njima je nešto što treba da pamte”, napomenuo je Boris Sekulić, zamjenik direktora IMZE. “I volonteri su kao i sportisti reprezenti svoje zemlje, zato nemojte misliti da je njihov posao lak - zna da bude izuzetno naporan, ali donosi velike benefite”, objasnio je Vušurović. Legendarni odbojkaš,

na igrama malih zemalja evrope učestvovaće oko 1.000 sportista. očekuje se dolazak oko 300 oficijalnih lica, 200 delegata i sudija, 200 novinara, 70 vip ličnosti (predstavnici mok-a, eok-am, generalni sekretari, predsjednici, ministri...)

SPORT

Igre malih zemalja Evrope počinju 27. maja naredne godine - a konkurs za volontere otvoren je sve dok se ne ispuni potrebna brojka između 400500 volontera. Svi zainteresovani mogu se prijaviti putem online prijave na sajtu www.montenegro2019.me/volonteri, a jedini uslov kako navode iz NVO Volonteri 2019 je da imate više od 15 godina i dobru volju da doprinesete ovom događaju.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

Nikola Ivanović, Milivoj Dukić i Slađana Perunović odgovarali su na brojna pitanja zainteresovanih, potencijalnih volontera

SPORTOVA BIĆE ZASTUPLJENO NA IMZE - ATLETIKA, BOĆANJE, KOŠARKA, ODBOJKA, ODBOJKA NA PIJESKU, PLIVANJE, STONI TENIS, TENIS, DŽUDO I STRELJAŠTVO.

TEMU VOLONTIRANJA NA IGRAMA MALIH ZEMALJA 27. MAJ 1. JUN

KOJA ŽIVI U CRNOJ GORI

Dušan Simonović, Igor Vušurović i Boris Sekulić istakli su značaj volontera na sportskim takmičenjima

zlatni olimpijac iz Sidneja, je zaključio prvu panel diskusiju, a u drugoj su iskustva prenosili naši istaknuti sportisti. “Pozicija volontera izuzetno je bitna na velikim takmičenjima, a za sportistu je sticanje prijateljstava i održavanje kontakta sa njima i nakon Igara ogromno bogatstvo”, istakao je jedriličar Milivoj Dukić. “Kakav treba da bude idea-

zemalja imaće svoje sportiste na Igrama malih zemalja Evrope koje se od 27. maja do 1. juna 2019. održavaju u Crnoj Gori - uz domaće snage, tu će biti i predstavnici Andore, Kipra, Islanda, Lihtenštajna, Luksemburga, Malte, Monaka i San Marina

lan volonter? Snalažljiv, strpljiv i uvijek pozitivan”, rekla je atletičarka Slađana Perunović. “Sportisti su često nestrpljivi, ponekad i teški za saradnju, ali osmjehom sve može da se riješi”, nastavio je košarkaš Nikola Ivanović, prije nego što je ispričao neko-

liko interesantnih anegdota iz svoje karijere kada je u pitanju odnos sa volonterima. Da je volonterizam i neka vrsta hobija, ali i izuzetno ozbiljan posao svjedočili su i Katarina Šćepanović, Zorica Barjaktarović i Miloš Popović, koji su volontirali na većim takmičenjima kao što su Mediteranske igre u Taragoni (Španija), Evropske univerzitetske igre u Zagrebu i Rijeci i Olimpijske igre u Riju (Brazil). “Volontiranje je zaista jedinstvo iskustvo, koje mi je pomoglo da proširim vidike i steknem brojna prijateljstva”, istakla je Katarina, a Zorica dodala: “Svima bih prepuručila ovakve angažmane, jer u sebi imaju sve što je potrebno da bi se doživjelo nezaboravno iskustvo”. “Siguran sam da će volonteri i na IMZE biti izuzetno važan faktor u samoj organizaciji i da će gosti iz Crne Gore ponijeti fenomenalne utiske”, zaključio je Miloš. Volonterizam - priča koja ozbiljno počinje da živi i u Crnoj Gori.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

TIHA HEROINA ª LAVICAº ANĐELA BULATOVIĆ SE

Sa jučerašnjeg presa u Podgorici

MONTENEGRO HANDBALL CUP 2018.

Djevojčice igraju u čast oslobođenja Podgorice Podgorica 19. decembra slavi svoj dan, a u njenu čast djevojčice iz crnogorskih i klubova iz regiona igraće rukomet. ŽRK Podgorica 2013. i ŽRK Zeta, uz pomoć Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, danas i sjutra (subota i nedjelja) organizuju prvi “Montenegro handball cup - turnir prijateljstva 19. decembar”. “Pokrovitelj turnira je Glavni grad, a Sekretetarijat je dao punu podršku ovoj organizaciji. Naša težnja je da utičemo na razvoj sporta u Podgorici”, poručila je na jučerašnjem presu Nela Tatar, predstavnica Glavnog grada.

■ RUKOMET OD

OSAM DO OSAM

Rukomet će se igrati u pet uzraznih kategorija. Sve kreće u subotu od 08.00h, dok će turnir u 11.30h svečano otvoriti Vladimir Rajčić ispred Glavnon grada. “Igraće se u tri dvorane. Dva dana rukometa - od osam ujutru do osam uveče u Podgrorici”, istakla je Zorica Cica Đurović, predsjedica ŽRK Podgorica 2013. Nekadašnja rukometašica Budućnosti je objasnila kako je turnir zaživio... “Sve je krenulo od gospodina Vojislava Nedovića (biro za građane glavnog grada), koji nam je otvorio vrata i dao upute za dalje,

DRAGAN ADŽIĆ I RADMILA PETROVIĆ DOĆI ĆE DA PRUŽE PODRŠKU MLADIM RUKOMETAŠICAMA TOKOM TURNIRA.

17 KLUBOVA ĆE UČESTVOVATI NA MONTENEGRO HANDBALL CUP-U

dok nam je Nela SavkovićVukčević pružila ogromnu podršku. Da nije bilo njih ne bismo mogli da ovaj turnir do kraja da organizujemo”. Posebna atrakcija za djevojčice biće igranje u hramu rukometa “Morači”. “Zahvalnost ide i posebno Vojislavu Markoviću (Sportski objekti), jer znamo koliko je zauzeta “Morača” a mi smo je praktično uzurpirali na dva dana. U susret su nam izašli i Univerzitetkska dvorana i kao i sportska sala Venom”, dodala je Đurovićeva.

■ VIŠE OD 80 UTAKMICA

Na turniru će učestvovati generacije djevojčica 2000, ‘02, ‘04, ‘06 i ‘08 godište - očekuje se da će rukomet za vikend igrati preko 600 djevojčica. “Učestvovaće 17 klubova sa preko 40 svojih ekipa, a odigraće se više od 80 utakmica u dva dana. Finala su planirana za nedjelju u SC ‘Morača’, a osim klubova iz naše zemlje nastupiće i gosti iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Hrvatske”, precizirala je Bobana Krstović, predstavnica ŽRK Zeta. K.B.

BILA JE TO MO A 2012. SE NE

Svaka velika sportska priča ima svoje tihe heroje. Nešto poput Serđa Busketsa u eri najljepšeg fudbala Barselone i Španije ili Tima Dankana u slavnim danima NBA velikana San Antonio Sparsa. Takvu priču u crveno-zlatnom dresu posljednjih dese-

ZA 60

SEKUNDI

DN: Sa kojom rukometašicom je bilo najlakše sarađivati na terenu? ANĐELA: Kada je u pitanju odbrana to je Suzana Lazović. DN: Olimpijsko srebro ili evropsko zlato? ANĐELA: I olimpisko srebro i evropsko zlato. DN: Najbolja rukometašica sa kojom ste igrali? ANĐELA: Bojana Popović. DN: Ko je trenutno najbolja rukometašica planete? ANĐELA: Nike Grot (Holandija). DN: A ko je najbolja svih vremena? ANĐELA: Bojana Popović. DN: Postoji li neki san koji biste željeli da ostvarite do kraja igračke karijere? ANĐELA: Da se oprostim sa peharom Lige šampiona. DN: Da li će Anđela po završetku karijere završiti u trenerskim vodama? ANĐELA: Nikad ne reci nikad.

tak godina pisala Anđela Bulatović, djevojka koja nikada nije željela da bude u prvom planu, ali bez koje ne bi ni stigli najveći uspjesi crnogorskog ženskog rukometa. Tiha heriona među “lavicama”, koja je 2012. “zagrizla” evropsko zlato i olimpijsko srebro, u srijedu je na Evropskom prvenstvu odigrala posljednji meč za Crnu Goru. “Na kraju nije bilo onako kako smo svi priželjkivali (lavice EP završile na 9. mjestu, prim. aut), ali nijednog trenutka se ne kajem što sam ponovo bila u reprezentaciji, jer prije svega volim ove cure i naravno volim da igram za reprezentaciju, za Crnu Goru. Definitivno prelijep i poseban osjećaj”, istakla je Anđela za Dnevne novine.

bolje i najljepše što jedna reprezentacija ima - da bukvalno budemo kao jedna velika porodica”. Bilo je i teških trenutaka u dresu Crne Gore... “Najteži trenutak su bile Olimpijske igre u Rio de Žaneiru. Tamo je sve bilo u kontra ritmu - od igre do atmosfere. Sam osjećaj svih nas nije bio dobar. Bilo nam je jako teško. Za zaborav”, objasnila je Anđela. Da li je velika generacija mogla još više od dvije medalje iz 2012? “Mislim da smo skoro na svakom takmičenju bile konkurentni za visok plasman, ali smo najbliže bile na Evropskom prvenstvu 2014. kada smo osvojile četvrto mjesto. I zbog toga ostaje žal”.

■ MEDALJE ZA SVA

■ LAVICE IMAJU

VREMENA, RIO ZA ZABORAV

Nije teško pretpostaviti koje trenutke iz karijere u reprezentaciji će Anđela uvijek pamtiti kao najljepše... “Najljepše je kada se pobjeđuje i kada se osvajaju medalje kao što je bilo 2012. godine, a izdvojila bih još i atmosferu koja nas je uvijek krasila”, istakla je rukometašica Budućnosti. “To je nešto naj-

BUDUĆNOST

Anđela Bulatović je odlučila da je bilo dosta kada je reprezentacja u pitanju (nastavlja da igra

Bile smo kao porodica: Anđela Bulatović u zagrljaju sa Milenom Raičević

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

E NAKON EP OPROSTILA OD NACIONALNOG TIMA

OJA PORODICA, ZABORAVLJA LAVICE U NEDJELJU DOBIJAJU RIVALA U BARAŽU ZA SP U Parizu će se u nedjelju (16.30h) održati žrijeb za baraž za Svjetsko prvestvo. Potencijalni rivali Crnoj Gori su Hrvatska, Češka, Slovačka, Poljska, Bjelorusija, Island, Austrija, Makedonija i Švajcarska za Budućnost), ali ne brine za budućnost crnogorskog ženskog rukometa. “Naravno da Crna Gora ima budućnost. Kao prvo još par godina iskusnije igračice će biti tu, uz koje će mlade, koje

Rusija i Francuska za krunu Olimpijski protiv svjetskog šampiona za evropsku krunu i finalni meč koji je i otvorio EP. Rusija je juče u polufinalu bila bolja od Rumunije (28:22), a Francuska od Holandije (27:21). Domaćina je do finala vodila Estej Nze Minko sa šest pogodaka. Bez Kristine Neagu Rumunija imaju nevjerovatan potencijal, da sazru. Tako da iskreno očekujem još uspjeha naše reprezentacije”, nema dilemu Bulatovićeva. Još jednom o Evropskom prvenstvu u Francuskoj koje je sinoć dobilo svoje finalistkinje, a sa kojeg su se “lavice” vratile nakon glavne runde. Šta je na kraju presudilo da Crna Gora ne bude bolje plasirana od 9. mjesta? “Prije svega bile smo u najjačoj grupi na

nje imala šansi protiv Rusije (), a u timu Jevgena Trefilova ponovo je blistala nestvarna Ana Vjahireva sa 13 golova. POLUFINALE: Rusija - Rumunija 28:22, Holandija - Francuska 21:27. FINALE (nedjelja, 17.30h): Rusija - Francuska. Za 3. mjesto (14h): Rumunija - Holandija. prvenstvu. Imale smo šanse, ali je bilo jako teško prenijeti bodove u glavnu fazu”, smatra Anđela. “Iz utakmice u utakmicu smo igrale bolje, ali ono što je bilo izraženo jeste da smo u svakoj utakmici imale pad od 10 ili 15 minuta koji je na ovakvim takmičenjima nedopustiv. Uglavnom teško je pričati o tome, jer je potrebna malo dublja analiza”. Tiha heriona tako je okrenula posljednju stranicu svije sjajne reprezentativne priče - kao primjer mnogim mladim rukometašicama. K.B.

SPORT Jadran napada Partizan: Slaven Kandić

JADRAN ČEKA PARTIZAN, PRIMORAC U GRUŽU

Posljednja regionalna priča za 2018. godinu Još jedna runda u Regionalnoj A1 ligi, potom završnica Kupa Crne Gore i 2018. godina kada su u pitanju uatkmice biće završena za naše vaterpolo klubove. Kada je u pitanju regionalno takmičenje Jadran Carine će posljednji meč u godini na svom bazenu odigrati u nekadašnjem klasiku protov Partizana, dok Primorac očekuje najteže gostovanje - u Gružu protiv moćnog Juga. Novljani su i ove sezone u vrhu, a sa pet trijumfa i dva poraza iz prethodnih sedam kola nalaze na diobi trećeg mjesta sa Jugom. A kako mu večeras “na noge dolazi” ekipa sa dna tabale i koja ima samo jedan trijumf do sada, jasno je da momci Vladimira Gojkovića imaju dobru šansu za nova tri boda. “Favoriti smo i to treba da dokažemo u bazenu”, poručio je golman Jadrana Slaven Kandić. “Poštujemo protivnika, ali kvalitet je na našoj strani”.

OSMA RUNDA A2 LIGE DONOSI CRNOGORSKI OKRŠAJ - U SUBOTU OD 19 SATI SASTAĆE SE BUDVA I KATARO. BUDVA JE TRENUTNO LIDER A2 LIGE, A KATARO PRETPOSLJEDNJI NA TABELI. Jadran već misli i na završnicu Kupa Crne Gore koji 21. decembra počinje u Nikšiću... “Želimo da se kroz ovu utakmicu što bolje pripremimo za taj turnir”, dodao je Kandić. Primorac je nešto sporije krenuo, ali je sa dva trijumfa popravio utisak. Za treću pobjedu u A1 ligi danas (subota) će mu trebati pravo čudo... “Igraćemo protiv najbolje ekipe i na najtežem gostovanju, ali igraćemo svom snagom i vidjećemo za koliko će to biti dovoljno”, jasan je Petar Vico, trener Primorca. A1, 8. kolo: Jadran ST - Mornar (sinoć), Subota: 18.00h Mladost - POŠK, 19.00h Jug - Primorac, 19.00 Jadran HN - Partizan, 20.00h Šabac - C. zvezda K.B.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2018.

EH, DA JE RITAM UHVAĆEN RANIJE - BUDUĆNOST PORAŽENA OD GRAN KANARIJE U 12. RUNDI EVROLIGE

Četiri minuta pomraČenja

od 7:05 do 3:07 u drugoj dionici. Gran Kanarija je trojkama zatrpala koš “plavih”, napravila seriju 19:2 i otišla na +20 (48:28). U tom intervalu domaćin je postigao pet trojki (šest u drugoj, devet u prvom poluvremenu), dok odbrana regionalnog šampiona nije postojala. Ono u čemu je Granka najopasnija i što se moralo zatvoriti nije. Nevjerovatna tranzicija i brzi šutevi za tri poena potpuno su slomili Podgoričane koji ni u napadu nijesu blistali. Dosta pogubljeno, bez prave ideje uz loš šut, a tako se u najjačem evropskom takmičenju ne može i ne smije igrati. Na veliki odmor otišlo se 34:56 kada je Alen Omić pogodio nemoguću trojku (tek treću Budućnosti). Budućnost je treću četvrtinu

5 mečeva odigrali su Budućnost voli i gran Kanarija (četiri u evroKupu i jednu u evroligi), a špansKa eKipa upisala je svih pet poBjeda

BuduĆNOST

95 85

26 30 26 13 20 14 23 28 BalčerovskiOliver Erikson 15 Balvin 13 Baez 6 Paceknis 8 Pauli 7 Rabaseda 12 Evans 9 Strouberi 3 Radičević 12 Tili 10 Trener: Viktor Garsija

Džekson 15 Su. Šehović 7 E. Klark 8 Barović 4 K. Klark 6 Se. Šehović 8 Starovlah Gordić 10 Z. Nikolić Omić 12 Popović 10 D. Nikolić 5 Trener: Aleksandar Džikić

LAS PALMAS - Dvorana: Gran Kanarija arena. Gledalaca: 4.219. Sudije: Luiđi Lamonika (Italija), Petri Mantila (Finska), Gitis Vilius (Litvanija). Slobodna bacanja: Gran Kanarija 20-27 (74,1%), Budućnost Voli 9-12 (75%). Šut za dva: Gran Kanarija 21-34 (61,8%), Budućnost Voli 23-41 (56,1%). Šut za tri: Gran Kanarija 1126 (42,3%), Budućnost Voli 1029 (34,5%). Skokovi: Gran Kanarija 5+24, Budućnost Voli 12+25. Asistencije: Gran Kanarija 26, Budućnost Voli 17. Ukradene lopte: Gran Kanarija 5, Budućnost Voli 4. Greške: Gran Kanarija 7, Budućnost Voli 10. Blokade: Gran Kanarija 2, Budućnost Voli 2. Faulovi: Gran Kanarija 20, Budućnost Voli 26.

Ništa od premijernog brejka, ali reakcija u posljednjoj četvrtini koja hrabri Solidan početak, u nekim momentima vođstvo, nada da se konačno može doći do premijernog brejka u Evroligi, ali onda potpuno pomračenje u četiri minuta druge četvrtine koje je odlučilo meč. Košarkaši Budućnost Volija izgubili su od Gran Kanarije u 12. rundi Evrolige i doživjeli deveti poraz ove sezone. A, da su ranije uhvatili ritam iz posljednje četvrtine izabranici Aleksandra Džikića bi do samog kraja bili u igri. Nevjerovatna serija (28:13) koju su napravili Petar Popović, Sead Šehović, Koti Klark, Danilo Nikolić i povratnik Zoran Nikolić donijela je Budućnosti -6 na 1:28 do kraja (91:85). Međutim, nedostajalo je snage i preciznosti za potpuni preokret. Ključni period meča desio se

G. KANARIJA

otvorila mini serijom 7:0 (četiri poena Erla Klarka i trojka Suada Šehovića), činilo se da konačno hvata ritam u napadu, ali je ekipa koja je u španskoj ACB ligi upisala tri pobjede u 11 mečeva imala spreman odgovor. Brzo su se izabranici Viktora Garsije konsolidovali i nastavili u istom ritmu kao tokom prvog poluvremena. Uslijedili su nevjerovatnih odlučujućih deset minuta i serija Budućnosti. Umorna podgorička ekspedicija može biti zadovoljna reakcijom u posljednjoj četvrtini, ali mora zaboraviti ovaj duel, odmoriti se koliko uspije, jer već sjutra (nedjelja, 19h) čeka ih okršaj sa Cibonom u 11. rundi ABA lige. A, prije toga, naporan put iz Las Palmasa u Zagreb. A.K.

evroliga 12. kolo Četvrtak Olimpijakos - Efes CSKA - Himki Fenerbahče - Armani Makabi - Baskonija Real Madrid - Barselona

88:81 88:74 92:85 79:81 92:65

Petak B. Minhen - Žalgiris Panatinaikos - Darušafaka G. Kanarija - Budućnost

88:84 75:67 95:85

1. Fenerbahče 2. Real Madrid 3. CSKA 4. Efes 5. Olimpijakos 6. Panatinaikos 7. Armani 8. B. Minhen 9. Barselona 10. Žalgiris 11. Baskonija 12. G. Kanarija 13. Himki 14. Makabi 15. Budućnost 16. Darušafaka

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11 10 10 8 7 6 6 6 6 5 5 5 4 3 3 1

1 2 2 4 5 6 6 6 6 7 7 7 8 9 9 11

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

Parlament je imao obavezu da se odredi prema važnom ISTORIJSKOM DOGAĐAJU

poslanika skupštine crne gore glasalo je za usvajanje rezolucije povodom 100 godina Podgoričke skupštine čime su poništene, odnosno proglašene ništavnim odluke donijete 1918.

29. 11. 2018. 23:59 Prijava: 61 ZA 46

Skupština Crne Gore usvojila je 29. novembra, minut pred ponoć, Rezoluciju povodom 100 godina Podgoričke skupštine čime su poništene, odnosno proglašene ništavnim odluke donijete u novembru 1918. godine. O Rezoluciji je glasao 61 poslanik, 46 je bilo “za”, 15 “protiv”, dok uzdržanih nije bilo. Rezoluciju su podržali poslanici parlamentarne većine, Socijaldemokratske partije i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović, dok su protiv njenog usvajanja bili poslanici Demokratskog fronta, kao i Goran Danilović i Goran Radonjić iz Posebnog kluba poslanika. Sjednici nijesu prisustvovali poslanici Demokrata i GP URA. Crnogorska javnost imala je priliku da tokom desetočasovne rasprave čuje argumente vladajuće većine, koja je predlagač Rezolucije, kao i stavove opozicije, što čini sadržinu ovog specijalnog dodatka koji će ostati kao svjedočanstvo o dešavanjima u Skupštini Crne Gore 29. novembra 2018. godine, i odluci kojom je, vijek kasnije, ispravljena istorijska nepravda prema našoj državi. Predsjednik Skupštine Cr-

PROTIV 15

ne Gore Ivan Brajović saopštio je da je parlament imao dužnost da se jasno odredi prema važnom istorijskom događaju koji je i dalje tinjajući uzrok nekih podjela u našem društvu. “Predlog Rezolucije u cilju prevazilaženja podjela u crnogorskom društvu, u suštini ima duboko humanu i snažnu društveno-po-

Ova sjednica ostaće upamćena i po žaru kojim su Rezoluciju i Crnu Goru branili mladi poslanici Aleksandra Vuković, Andrija Nikolić, Nikola Rakočević, Danijel Živković, Nikola Divanović… pokazujući jasnije nego ikad da su spremni da ukrste argumente sa mnogo iskusnijim poslanicima

UZDR 0

litičku, državno-pravnu i identitetsku poruku i cilj. Jer zloupotreba nekih neslavnih događaja, kao i otvaranje zaraslih rana i raspirivanje međunacionalne mržnje, ne donosi ništa dobro našem društvu”, poručio je Brajović. Obrazlažući u ime predlagača razloge za donošenje Rezolucije, potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović poručio je da je danas, kada su istorijski fakti dostupni i poznati, lako razumjeti o kakvoj manipulaciji se radilo. “Tada, te 1918. godine, to sigurno nije bilo jednostavno. Zato ne treba svu personalnu krivicu pripisivati ni onima koji su, kao „poslanici“ tzv. Podgoričke skupštine, glasali za njene fatalne odluke. Uvijek je jutro pametnije od večeri i tek istorijska distanca omogućava pravi sud. No, to nikako ne smije biti opravdanje da se pred činjenicama žmuri. Danas, sto godina kasni-

j e, i m a mo i pravo i obavezu da se odredimo prema tzv. Podgoričkoj skupštini onako kako činjenice govore, posebno znajući da žmurenje pred njima može imati ozbiljne posljedice po državnost Crne Gore koja je, u periodu 1941-45 a konačno 2006. godine obnovljena”, poručio je Gvozdenović. Poslanicima se obratio i potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin, prenoseći podršku Vlade Rezoluciji koja je, kako je kazao, “usmjerena i protiv aktuelnih pokušaja da se unizi crnogorski državni identitet, zloupotrebom tragičnog događaja u crnogorskoj istoriji”. Opozicioni poslanici su imali svoje viđenje. Njihova izlaganja bila su usmjerena na odbranu odluka Podgoričke skupštine, smatrajući ih logičnim činom kojim je ostvarena želja Crne Gore da se ujedini sa Srbijom. Tokom rasprave polemisalo se o brojnim pitanjima iz naše prošlosti, o dešavanjima koja su prethodila Podgoričkoj skupštini, o politi-

ci kralja Nikole i posljedicama, o globalnom okruženju i interesima, kao i o jednom od najtragičnijih perioda u crnogorskoj istoriji - životu nakon 1918. do 2025. godine i žrtvama koje je Crna Gora podnijela nakon prisajedinjenja Srbiji. Građani su imali prilike da čuju mnoge istorijske podatke prevashodno kroz izlaganje poslanika DPS, istoričara Dragutina Papovića, a naši čitaoci će više detalja o 1918. godini moći da pročitaju u drugom dijelu ovog dodatka u kojem prenosimo dio autroskih tekstova prof. dr Živka Andrijaševića, posvećenim upravo sudbonosnim odlukama takozvane Podgoričke skupštine. Sjednica parlamenta od 29. novembra ostaće upamćena i po žaru kojim su Rezoluciju i Crnu Goru branili mladi poslanici Aleksandra Vuković, Andrija Nikolić, Nikola Rakočević, Danijel Živković, Nikola Divanović… pokazuju jasnije nego bilo kada do sada tokom dvogodišnjeg rada parlamenta, da su spremni da ukrste argumente sa mnogo iskusnijim poslanicima. Vjerujemo da će ovaj dodatak, kao zajednički doprinos Skupštine Crne Gore i Dnevnih novina, ostati kao svjedočanstvo o odluci crnogorskog parlamenta kojom je ispravljena nepravda prema Crnoj Gori i skinut teret sa leđa budućim generacijama.

ISPRAVLJENA ISTO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

UVODNO IZLAGANJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE I PREDSJEDNIKA SOCIJALDEMOKRATA IVANA BRAJOVIĆA

Od ukidanja državnosti, do ponovnog osvajanja slobode

Predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović kaže da je Crna Gora ui posljednjih 100 godina prešla dug put, od ukidanja državnosti, do ponovnog osvajanja slobode i to olovkom na demokratskom referendumu.

Brajović ističe da u trenutku kada cio svijet obilježava 100. godišnjicu okončanja I svjetskog rata, Crna Gora se tom slavlju pridružuje sa podijeljenim osjećanjima: ponosa zbog doprinosa male države velikoj pobjedi i jakog osjećanja nepravde zbog događaja koji su uslijedili. “Iako smo dali ogroman doprinos pobjedi država Antante, naša Crna Gora je u decembru 1918. anektirana i ukinuta. Od 1918. do 2018. godine, u tih sto godina, Crna Gora je prešla dug put. Od zemlje kojoj je ukinuta državnost, zemlje u kojoj je počeo prvi opštenarodni ustanak protiv fašizma u Evropi, do zemlje koja je na demokratskom referendumu, olovkom, ponovo osvojila svoju

slobodu. Tako smo preuzeli odgovornost za sopstvenu sudbinu i opet postali nezavisna, međunarodno priznata država, a prošle godine i punopravna NATO članica”, kaže predsjednik Skupštine.

| JAKA | IDENTITETSKA | PORUKA On ističe da je zbog toga dužnost Skupštine Crne Gore da se jasno odredi prema tom važnom istorijskom događaju koji je i dalje tinjajući uzrok nekih podjela u našem društvu. “Predlog Rezolucije u cilju prevazilaženja podjela u crnogorskom društvu, u suštini ima duboko humanu i snažnu društveno-političku, državno-pravnu i identitetsku poruku i cilj. Jer zloupotreba nekih neslavnih događaja, kao i otvaranje zaraslih rana i raspirivanje međunacionalne mržnje, ne donosi ništa dobro našem društvu. Građani uporno na referendumu i svim izborima do sada pokazuju opredjeljenje

za evropski i put ka razvijenim zapadnim demokratijama. Činjenica je da je istorija kompetentnija od politike da da svoj sud, kao što je i činjenica da crnogorsko društvo ima obavezu da jednom zauvijek stane na kraj populizmu”, kaže Brajović. On ističe da će Skupština Rezolucijom potvrditi ono za što se bori i istrajava moderna i progresivna Crna Gora, a što joj je neslavnom takozvanom „skupštinom“ bilo oduzeto. “Tada je oduzeta naša,

Današnja Crna Gora ne želi, niti može da prihvati retrogradno čitanje istorije. Današnja Crna Gora drži se prave istorije i činjenica. Jedino tako mi smo svoji i na svome, i jedino tako možemo biti dio evroatlantskih i evropskih integracija.

prije svega državotvorna, politička, kulturna, ekonomska i identitetska suština. To ističu i crnogorski i drugi vodeći istoričari XX i XXI vijeka. Današnja Crna Gora ne želi, niti može da prihvati retrogradno čitanje istorije. Današnja Crna Gora drži se prave istorije i činjenica. Jedino tako mi smo svoji i na svome, i jedino tako možemo biti dio evroatlantskih i evropskih integracija. Crna Gora je danas državotvorni organizam koji živi za sebe, obnavljajući se iz sopstvenih mogućnosti i potencijala koji nijesu mali. Crna Gora se hrabro bori da opstane i preživi gradeći svoje mjesto pod suncem u XXI vijeku. Nije to mjesto svakome toplo i udobno, ali jeste slobodno. Država Crna Gora nastoji da stvori uslove za svakog čovjeka da od njegovog rada i pregalaštva zavisi njegov život i egzistencija. Na državi je da stvori uslove, a na pojedincu da ih iskoristi”, ističe on. Brajović smatra da zato nemamo pravo na sulude i nepotrebne bitke.

| NAŠE JEDINO | PRAVO JE | DEMOKRATIJA “Nemamo pravo na mračne i neoprostive ratove. Naše pravo je vjera u sopstvene sposobnosti, ideje i vizije. Naše jedino pravo je demokratija koju stvaramo, koju živimo i koju ostavljamo u amanet budućim generacijama Crne Gore. Zbog toga je ova Rezolucija bila neophodna: da se stvari nazovu pravim imenom – da izdaja nema nijedan drugi oblik osim ropstva, te da naša domovina nema nijedno drugačije ime osim Crna Gora, i da nijedna prošlost ne može zamijeniti budućnost”, ističe predsjednik Skupštine. On ističe da ćemo zato prošlost ostaviti istorijskim čitankama i muzejima, a budućnost novim generacijama, slobodoumnim i otriježnjenim od mitomanije i zabluda, spremnim da pišu nove stranice istorije na čast njihovim i našim pokoljenjima. “U slavu naših predaka

ORIJSKA NEPRAVDA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

SVE RAZLIKE SU MINORNE U ODNOSU NA DRŽAVU Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je pozvao da, koliko god se ne slagali po mnogim pitanjima pa ni po ovom iz crnogorske istorije, ili o mnogim pitanjima iz crnogorske sadašnjosti, svi razmisle o tome da

sve naše političke razlike, svi naši politički stavovi su toliko minorni ako ih kompariramo sa našom državom Crnom Gorom. “I zato, što god da govorimo, treba da imamo svijest da svoje i u ime Crne Gore – zauvijek”, kaže Brajović. On kaže ako se pitamo, a pojedini su se pitali, zašto o tome razgovaramo danas - zato što je od ovog događaja prošlo 100 godina i zato što mi danas, u ovom sastavu crnogorske Skupštine dajemo politički stav i dajemo vrijednosni sud o tom događaju. “Miodrag Vuković i ja smo, prije više od 10 godina, u ovom parlamentu pripremili i podnijeli sličan akt i o njemu se nije raspravljalo tada. A ja mislim da je bolje bi-

i njihove žrtve, Crna Gora je nezavisna država, kreator svoje sudbine i partner najmoćnijim državama na svijetu. Crna Gora je miritelj među onima koji još nijesu prepoznali suštinu odnosa kako među pojedincima, tako i među držvama. A to je dijalog koji se temelji na međusobnom poštovanju i toleranciji. Zato je drugo ime ove Rezolucije – dijalog. Dijalog između vremena i generacija. Između istorije i paraistorije. Dijalog koji se temelji na činjenicama, a ne na zabludama. Dijalog koji je duboko ukorijenjen u savremenoj crnogorskoj demokratiji i koji ne egzistira na isključivostima, već na suživotu različitih nacija, vjera i kultura. Dijalog koji se temelji na antifašističkom nasljeđu… Dijalog koji zaslužuje demokratsku, intelektualnu, političku, identitetsku, pravnu i svaku drugu civilizovanu posvećenost savremene Crne Gore. Jer je to naša jedina zaloga – svoji na svome, u

je država svakako iznad toga i da te naše razlike kojih će biti, a dobro je da ih bude ubuduće, prevladamo ili istrajavamo na njima, ali da nikada, u tom smislu, i na taj način ne ugrožavamo državu”, kaže Brajović. lo da se o njemu raspravljalo ne prije 10 nego prije 20 godina, kao što je bolje da o njemu raspravljamo danas, a ne za 10 ili 20 godina. Mi, poslije 100 godina, možemo i imamo pravo da saopštimo stav i da kažemo mišljenje. Da podsjetim, i na ovom mjestu da je prošlo i 140 godina od Berlinskog kongresa 1878. I kada pogledate to vrijeme, jedne opet siromašne i male države kakva je bila Crna Gora, u tih nepunih 40 godina do početka II svjetskog rata Crna Gora, potrošena drugim svojim vojevanjima, uradila je ogromne iskorake i kada je u pitanju pravo i zakonodavstvo te male države i kada je u pitanju infrastruktura, kada je u pitanju kultura i svakojaki napredak”, ističe Ivan Brajović. On kaže da i poslije tih 30 i nešto godina mi smo bili i mali i siromašni, ali zaista se mnogo postiglo. “Da ne govorim i o prvom letu koji se desio u Crnoj Gori malo poslije pronalaženja i početka avijacije, gradnji prvih puteva u Crnoj Gori i tako dalje. I zato mislim da je u redu što danas razgovaramo o ovome. S druge strane, dosadašnja rasprava, ja se nadam i rasprava posad, pokazuje da smo apsolutno spremni da o tome govorimo argumentovano, civilizovano, neopterećeno i ja mislim da je to dobro. Jer kao poslanici crnogorskog parlamenta, izabrani od strane građana Crne Gore, mi jedni jedini, sem predsjednika države još, moramo dobro da vodimo računa o tome što govorimo, jer to neko sluša. Ne sluša vjerovatno onoliko ljudi koliko mi mislimo i očekujemo, ali slušaju građani Crne Gore i ponekad kreiraju svoj stav, zavisno od onoga što mi ovdje kažemo. Tako da te tenzije i neke neprimjerene riječi nikako ne bi trebalo trošiti ovdje da se oni prenose na njih”, zaključuje Brajović.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ISPRAVLJENA ISTO UVODNO IZLAGANJE U IME PREDLAGAČA POTPREDSJEDNIKA SKUPŠTINE I POSLANIKA DPS BRANIMIRA GVOZDENOVIĆA

Pobjednika nije bilo, izgubila je Crna Gora P

otpredsjednik Skupštine i poslanik DPSa Branimir Gvozdenović kazao je da je predložen veoma važan politički dokument, čija je svrha, između ostalog, da ukaže na istorijsku nepravdu nanijetu Crnoj Gori prije 100 godina, kao i na posljedice te nepravde.

On je istakao da smatrajući da se Skupština Crne Gore, kao nosilac izvornog legitimiteta u reprezentovanju građana, mora odrediti prema svim bitnim pitanjima koja su od značaja za političku stabilnost i demokratski prosperitet države, DPS je, zajedno sa koalicionim partnerima, Skupšti-

ni predložila Rezoluciju povodom stogodišnjice takozvane Podgoričke skupštine. “Takozvana Podgorička skupština, njene odluke i porazne posljedice, svakako spadaju u ovaj problemski korpus. Naime, svjedoci smo činjenice da se, zanemarivanjem nelegalnosti i nelegitimnosti Podgoričke skupštine, a povodom njene stogodišnjice, danas pokušava dovesti u pitanje temelj državnog ustrojstva Crne Gore, njen suverenitet i nezavisnost”, kazao je Gvozdenović.

| ISTORIJSKI FAKTI | U PRVOM PLANU On je naglasio da DPS Rezolucijom želi da istorijske fakte stavi ponovo u prvi plan, u odnosu na opasnu politikantsku zloupotrebu teškog perioda naše prošlosti koji je rezultirao gubitkom državnosti i nasiljem nad slobodnom voljom naših građana.

“Da bismo potvrdili opredijeljenost ka prevazilaženju unutrašnjih podjela, ali i ka unapređenju dobrih međudržavnih odnosa u regionu, u tekstu predloga Rezolucije nijesmo dublje elaborirali lokalne i spoljnopolitičke motive koji su, u formi Podgoričke skupštine, omogućili perfidnu zloupotrebu projužnoslovenskih osjećanja građana Crne Gore u tom periodu. Evidentne ideološke podjele crnogorskog društva, na žalost, predstavljaju ozbiljan i, očigledno, otporan faktor koji usporava progres i demokratski razvitak naše države. I po intenzitetu i po ukorijenjenosti, te podjele prevazilaze standardni politički pluralitet koji se, inače, u civilizacijski i demokratski razvijenim državama, smatra idejnim bogatstvom i intelektualnim resursom društva”, istakao je potpredsjednik Skupštine. Gvozdenović kaže da podjele opstaju na određenim istorijskim utemeljenjima i nji-

RAT OSLABIO POTENCIJALE CRNE GORE “Međunarodno priznanje suvereniteta i nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godi-

ne otvorilo je vrata suštinskom i formalno-pravnom uobličenju državnosti Crne Gore, uz oslanjanje na nasljeđe dotadašnjeg viševjekovnog državnog kontinuiteta, ali i na moderna državotvorna načela. Sve do Balkanskih ratova 1912. godine,

Crna Gora je uspješno gradila sve institucionalne fragmente savremene države onog vremena, unapređivala međunarodni ugled i prepoznatljivost. Ustavom iz 1905. godine, naša država se formalizuje kao parlamentarna knjaževina, a

nešto kasnije i kraljevina Crna Gora. Naravno, iz današnje vizure, možemo imati i objektivni kritički osvrt na postulate tadašnjeg legislativnog okvira Crne Gore. No, u komparativnom smislu, pravno uređenje države nije, ni u jednom značajnom

ORIJSKA NEPRAVDA hovoj interpretaciji suprotstavljenih strana. Kada se istorijski fakti o tim simboličkim događajima podrede interpretacijama, podjele se dodatno naglašavaju, a objektivnost u sagledavanju činjenica gubi bitku sa individualnim ili kolektivnim emocijama. “Takva atmosfera, dalje, omogućava da racionalno političko djelovanje ustukne pred politikanstvom i da se prostor za manipulisanje emocijama proširi”, kaže on.

| LAK PLIJEN | POLITIČKIH | INTERESA Gvozdenović podsjeća da je u Velikom ratu, Crna Gora vojnički iskrvarila u stremljenju da budućoj savezničkoj pobjedi pruži doprinos koji nadilazi njene objektivne mogućnosti. Tako oslabljena Crna Gora postala je lak plijen nekih globalnih, ali i parcijalnih geostrateških i političkih interesa, do nivoa potpunog zanemarivanja njene objektivne državnosti i, posebno njene nesumnjive pripadnosti pobjedničkoj strani u Velikom ratu. “U takvom kontekstu, tzv. Podgorička skupština predstavlja formalizaciju ukidanja državnosti Crne Gore. Sagledavanje činjenica koje su, o ovom događaju, danas poznate, jasno ukazuje na apsolutni nelegitimitet Podgoričke skupštine, dakle i njenih odluka. No, to saznanje ne može ublažiti posljedice koje su te odluke imale, ne samo po pitanju diskonitinuiteta državnosti, nego i u domenu pojedinačnog i kolektivnog stradanja građana Crne Gore. Sve što je prethodilo tzv. Podgoričkoj skupštini, uključujući i izbor takozvanih poslanika, odvijalo se u neregularnoj atmosferi, ali uvijeno u plašt nesumnjive opredijesegmentu, odstupalo od uređenja drugih evropskih država. Ratni napori u toku Balkanskih ratova, a posebno stradanje Crne Gore u Velikom ratu, oslabili su potencijal Crne Gore kao cjeline, ali i sposobnost njene političke elite, uključujući vladajuću dinastiju, da anticipira buduće događaje”, rekao je Gvozdenović osvrćući sa na vrijeme Prvog svjetskog rata.

Ne postoje dvije Crne Gore, nego samo jedna, ova naša jedina, ova koju svi mi ovdje u Parlamentu predstavljamo. Na svima nama je da je, uz sve naše razlike, učinimo boljom”, kaže Branimir Gvozdenović ljenosti naroda Crne Gore za južnoslovenske integracije. Naime, taj naboj ka balkanskom jedinstvu Južnih Slovena je u Crnoj Gori bio jasan, nesporan i dominantan, ali je politički sagledavan u dva integrativna modaliteta – ujediniti se sa drugim srodnim narodima na federativnom principu, unoseći i zadržavajući državnost Crne Gore ili se pripojiti Srbiji i, bez crnogorske državne atribucije, slijediti integrativnu zamisao Srbije”, kaže poslanik DPS-a. Gvozdenović smatra da je Podgorička skupština pokušala da nepostojeći legitimitet izgradi na izjednačavanju dva pomenuta modela, odnosno na prećutkivanju i zanemarivanju razlika između te dvije opcije, „izvlačeći“ na površinu isključivo pomenutu težnju naroda Crne Gore da do južnoslovenske integracije dođe. “Imajući na stolu ovaj i sve druge istorijske fakte, danas je lako razumjeti o kakvoj manipulaciji se radilo. Tada, te 1918. godine, to sigurno nije bilo jednostavno. Zato ne treba svu personalnu krivicu pripisivati ni onima koji su, kao „poslanici“ tzv. Podgoričke skupštine,

glasali za njene fatalne odluke. Uvijek je jutro pametnije od večeri i tek istorijska distanca omogućava pravi sud. No, to nikako ne smije biti opravdanje da se pred činjenicama žmuri. Danas, sto godina kasnije, imamo i pravo i obavezu da se odredimo prema tzv. Podgoričkoj skupštini onako kako činjenice govore, posebno znajući da žmurenje pred njima može imati ozbiljne posljedice po državnost Crne Gore koja je, u periodu 1941-45, a konačno 2006. godine obnovljena”, kaže Gvozdenović. Prema njegovim riječima svjedoci smo da je takozvanom Podgoričkom skupštinom zloupotrijebljena poslijeratna atmosfera i južnoslovenska integrativna pretenzija naroda Crne Gore. Zbog toga je, pored ostalog, o budućnosti Crne Gore, odlučivano bez njenih legalnih i legitimnih predstavnika.

| PLATILI SMO | PREVISOKU | CIJENU “Bez obzira na svo razumijevanje koje, kao aktuelna vlast, pokazujemo prema različitim stavovima o istorijskim događajima i prema generalno drugačijim stavovima u društvu, teško je razumjeti namjere onih koji ovako tragičan događaj iz ne tako davne istorije, danas slave. Šta se zapravo slavi – nestanak države, koja je do tada opstajala uprkos brojnim izazovima i nedaćama? Znala je, međutim, i tadašnja Crna Gora, odnosno oni koji su o njenoj sudbini odlučivali sa pozicija sa kojih nijesu to mogli raditi, da kasnije pri-

zna grešku, i previsoku cijenu do koje je ta greška dovela. Nakon Podgoričke skupštine, pobjednika nije bilo. Svi su izgubili, izgubila je Crna Gora”, ističe on. Gvozdenović tvrdi da je ukazivanje na tu istorijsku grešku, osnovni motiv predloga Rezolucije koju su 42 poslanika predložila Skupštini Crne Gore. “Čovjek je često, u različitim i nejasnim okolnostima, prinuđen da se opredjeljuje i da bira stranu. To nerijetko čini bez dovoljno informacija, poveden emocijama, a ne razumom. Ponekad tek protok vremena pokaže da li je njegova odluka bila ispravna. Kako god – svaka pojedinačna odluka i procjena, kakva god bila, ostavlja prostor čovjeku da očuva čast i dostojanstvo, da se ne ogriješi o drugoga, da ne ide ispod nivoa ljudske moralnosti. Tek svjesno zanemarivanje načela ljudskosti, u bilo kakvim okolnostima, možemo i moramo osuditi. Sve ostalo treba razumjeti kao pravo na sopstvenu odluku, pa i na sopstvenu zabludu i grešku”, smatra potpredsjednik Skupštine. On naglašava da kada god je moguće, uvažavaćemo interese drugih, posebno nama bliskih i prijateljskih država, ali će nam interes Crne Gore uvijek biti primaran i predstavljati ključni kriterijum odlučivanja.

| NEĆEMO | PONAVLJATI | GREŠKE “Ne želimo da ponavljamo greške koje su imale

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

katastrofalnu cijenu. Nećemo da, u ime epskih ciljeva i u ime pohvala našem heroizmu žrtvujemo crnogorsku mladost, sopstveni opstanak i opstanak države. Nećemo više sami sebi biti najveći neprijatelji i robovi našeg pamćenja i zlopamćenja. Nećemo dopustiti zloupotrebu našeg tradicionalnog ponosa. Crna Gora mora uvijek biti okrenuta prvo sebi i svojim bitkama. A te se bitke danas vode razumom, a ne strašću, promišljanjem, a ne emocijom, integracijama sa savremenim svijetom, a ne izolacijom i svojeglavošću”, kaže Gvozdenović. On je rekao da se Rezolucijom, ne teži jednoumlju, niti da bilo koga dovedemo “k poznaniji prava”, odnosno na našu ideološku platformu. “Upravo suprotno - hoćemo da naše razlike budu resurs i bogatstvo, a ne da ostanu “so” naših podjela! Ne postoje dvije Crne Gore, nego samo jedna, ova naša jedina, ova koju svi mi ovdje u parlamentu predstavljamo. Na svima nama je da je, uz sve naše razlike, učinimo boljom”, zaključio je Gvozdenović.

KADA SHVATIMO MOĆI ĆEMO DA SE UJEDINIMO “Društvo koje uspije da ovo razumije i prihvati, biće sposobno da se ujedinjuje oko onoga što nazivamo zajedničkim ciljem i da na svoja pokoljenja ne prenosi naše prađedovske podjele. A Crna Gora želi da bude takvo društvo. I, ne treba sumnjati, Crna Gora ima snage da podjele ostavi za sobom, na korist naše, a posebno u prilog budućih generacija. Do tada, do momenta kada ćemo svi sa zadovoljstvom konstatovati našu snagu i spremnost da podjele ostavimo iza nas, ovdje, u ovom domu treba da, zrelo i sa uvažavanjem, razgovaramo o svemu što nas dijeli, vođeni samo mišlju da Crnu Goru učinimo boljom. Crna Gora više nije samo tačka na mapi koja je velikim žrtvama uspjela da, vjekovima unazad, odolijeva različitim izazovima”, kaže potpredsjednik Skupštine.

ISPRAVLJENA ISTO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

SLAVEN RADUNOVIĆ U IME KLUBA POSLANIKA DEMOKRATSKOG FRONTA

Za vas je regularan AVNOJ, a nije Podgorička skupština

oslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je na skupštinskom zasijedanju da je Rezolucija o Podgoričkoj skupštini došla na dnevni red, voljom većine, onih koji bi da skrenu pažnju sa svakodnevnih problema, ali i sa druge strane da prikriju da su oni dio režima koji je učinio najveće izdaje koje od vremena 1918.

On je istakao da bi se djedovi onih koji su predložili ovu rezoluciju znali šta i o čemu raspravlja Skupština Crne Gore prevrtali u grobu, ali da nije time iznenađen. “Mi znamo da ste vi na sve spremni. Sreća u svemu je što su neke stvari zapisane u genetskom kodu. Predložiti Rezoluciju gdje pravite falsifikat u samom noslovu da bi sakrili činjenicu ko je tada živio u Crnoj Gori pa onda pozivajući se u samoj Rezoluciji na AVNOJ kao na legalni organ za donošenje odluka, a sve da bi se osporila legalnost Podgorčkoj skupštini, jasno govori kakvi su vam ciljevi”, kaže Radunović. On kaže da se nije zvala Podgorička skupština već Velika skupština srpskog naroda u Crnoj Gori i da je Podgorička skupština kolokvijalni naziv i

to se koristi da bi bilo skraćena verzija. “Naveli ste da je jedan od razloga zbog čega ste ovu rezoluciju dali na glasanje, što ste bili iziritirani proslavama oslobođenja i ujedinjenja, između ostalog to ste naveli. E pošto vidim da većina Vas ne zna ni osnovne stvari, da vas naučim. Znači, u Budvi se slavilo i proslavljao ujedinjenje Boke sa Srbijom i dalje sa Jugoslavijom, jer Boka nije ni pripadala Crnoj Gori, niti je imala delegate na Podgoričkoj skupštini iako su ovdje mnogi pjenili o tome. Znači, Boku je i njenu odluku da pristupi Srbiji prenio doktor Božo Vukotić, posljednji izabrani predstavnik naroda iz Boke u parlamentu monarhije prethodne Hansburške i on je ovlašćen od narodnih zborova da to uradi i to nikakve veze nema s Pod-

Mi znamo da ste vi na sve spremni. Sreća u svemu je što su neke stvari zapisane u genetskom kodu

goričkom skupštinom, ali dobro to je jedan dio priče”, kaže Radunović. On se osvrnuo i na zasijedanje AVNOJ-a, na kojem su, kako je rekao, neki komesari poslali svoje predstavnike da o nečemu odlučuju. “Znači, priznajete odluke jednog partijskog kongresa a ne Velike skupštine srpskog naroda. Na ovaj način 12.jula 2004.godine, na Petrovdan, Ranko Krivokapić, tada predsjednik Skupštine je ispunio veliku želju i na godišnjicu Petrovdanske skupštine organizovao, bez prisustva opozicije, sjednicu na kojoj su donešeni simboli Crne Gore. On je tada, zajedno sa Vama ostalima, 12.jula ukinuo trobojku kao što je uradila italijanska vlast, uključujući i one naše nesrećnike koji su 12.jula bili tamo i tamo i kod Ranka Krivokapića bio je prisutan jedan čovjek, taj čovjek se zove Sekula Drljević. Sekula Drljević je bio aktivni učesnik Petrovdanske skupštine i pasivni na Rankovoj Petrovdanskoj skupštini tada je postao, ušao u istoriju jer se njegovi stihovi pjevaju kad se crnogorska himna pjeva, ta simbolika nije slučajna”, kazao je Radunović. On kaže da se sve događa zbog Mila Đukanovića i njegove volje.

PREDSJEDNIK DEMOSA MIODRAG LEKIĆ

Rezoluciju je trebalo povući Predsjednik Demos-a Miodrag Lekić smatra da je tema Podgoričke skupštine maksimalno dramatiziovana, a iza te dramatizacije se kriju mnogi elementi koji imaju uzroke u sadašnjem trenutku Crne Gore, i da je Predlog rezolucije trebalo povući. “Mora se shvatiti i kontekst, metež i demon istorije, koja nekada pomjera ljude, utiče na njihove sudbine, utiče na tragičnost ishoda pojedinačnih sudbina. Dakle, u tom me-

težu tri rata ljudi su zagovarali ujedinjenje. Jedan podatak govori da u decembru 1917. na Cetinju u dva dana, postoje dva sastanka, jedan je Plamenac, Krsto Popović itd. planiraju pobunu i sjutradan su tamo Mitar Martinović, serdar Vukotić, velika imena, oni zastupaju drugo”, kaže Lekić. Predsjednik Demos-a podsjeća na riječi Vinstona Čerčila koji je govorio da se na Balkanu događa više istorije nego što ljudi mogu

psihološki da konzumiraju. “O Podgoričkoj skupštini u knjizi srpskog istoričara Živojinovića se kaže: “Niko na versajskoj konferenciji nije uzimao u obzir Podgoričku skupštinu i njene zaključke, ona uopšte nije tretirana”. Otvorila se nova stranica tragična, a ima ih mnogo, prije 1918. Mi smo otvorili II svjetski rat, otvarajući temu večeras. I tamo ima mnogo dimenzija kao što je narodnooslobodilačka, antifašistička, ali i građanski rat. Nismo

“Promijeniće se on ponovo i vi ćete se ponovo za njim promijeniti, ja u to uopšte ne sumnjam. Meni je danas mnogo lako da pričam, jer uz mene je dok ovo pričam i vladika Rade i svi likovi iz njegovog Gorskog vijenca, i kralj Nikola do momenta dok nije napustio Crnu Goru čitav život je pjevao o srpstvu i jedinstvu, uz mene je i hajduk Veljko i Karađorđe i car Lazar, i Obilića poljana natopljena krvlju, a uz Vas koji ste ovo pred-

ložili su Sekula Drljević, Crnogorska kulturna mreža, Milovan Đilas u svom najgorem izdanju i zato ćete tako i da prođete”, ističe Radunović. li to otvorili? Predlažem da malo tonom racionalnim, smirenim pokušamo da raspravimo istoriju. Moja želja, moj napor je da mi ako možemo, izvučemo pouke iz istorije da mi proglasimo da je ovo bila naša zajednička pobjeda, koliko god ovo šokantno djeluje”, kaže Lekić. On ističe da to rade civilizovani narodi. “Zato predlažem da vi povučete ovu rezoluciju. Dajte da malo odložimo pa da se ovdje sastanemo, ovako ne mrko poprijeko da se gledamo i da jedni druge učimo istoriju nego da dođemo do pouka koje mogu biti u zajedničkom interesu”, zaključio je Lekić.

ORIJSKA NEPRAVDA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA DRAGUTIN PAPOVIĆ

Nelegalna, nelegitimna i nečasna smjena vlasti P oslanik Demokratske partije socijalista Dragutin Papović, kazao je da je Podgorička skupština nelagalno, nelegitimno i nečasno izvršila smjenu vlasti i ukidanje crnogorske države iako je proklamovano ujedinjenje sa Srbijom radilo se u stvari o pripajanju Crne Gore Srbiji.

On je na početku izlaganja kazao da je, obzirom da Rezolucija ima dominantno istorijski sadržaj, neophodno je ukazati na dešavanja koja su dovela do Podgoričke skupštine kao i na događaje na koje je Podgorička skupština imala direktan uticaj. “Vlada Kraljevine Srbije još krajem 1916. godine formirala plan za pripajanje Crne Gore, a srpske trupe su poslate u jesen 1918. da to sprovedu. Podršku ovoj akciji srpske vlade pružila je francuska vojska. Sa srpskim trupama u Crnu Goru su stigli povjerenici srpske vlade sa zadatkom da sazovu Skupštinu koja će usvojiti unaprijed pripremljene odluke o zbacivanju kralja Nikole i o ujedinjenju, odnosno pripajanju Crne Gore Srbiji. Karakter srpske okupacione vlasti eksplicitno je opisao načelnik srpske vrhovne komande, vojvoda Živojin Mišić koji je komandantu srpskih trupa u Crnoj Gori pukovniku Dragutinu Milutinoviću naredio, citiram: “Nastojte najenergičnije i svim sredstvima da

se na teritoriji koju je naša vojska okupirala uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspolaganju sva sredstva bez ikakvog prezanja”, kraj citata. Pored toga srpska komanda je u Crnoj Gori uvela policijski čas, ukinula slobodu kretanja, tukla one koji su se izjašnjavali kao Crnogorci, hapsila i sudila po kratkom postupku. Srpski istoričar i pravnik Lazar Vrkatić u knjizi “Pojam i biće srpske nacije” o ovome kaže, citiram: “Šta bi to bilo drugo nego okupacija. Ta okupacija je bila stroža nego austrijska”, kraj citata”, kazao je Papović. On je podsjetio da je srpska Vlada formirala Centralni izvršni odbor za ujedinjenje Srbije i Crne Gore kojim je rukovodio Svetozar Tomić, činovnik Ministarstva inostranih djela Srbije zadužen za vođenje politike prema Crnoj Gori, državljanin Srbije. “Odluke Podgoričke skupštine su bile protivne pravnom poretku, odnosno protivne Ustavu i zakonima Kraljevine Crne Gore. To ne potvrđuje samo Ustav već nekoliko učesnika, odnosno tzv. poslanika Podgoričke skupštine. Recimo učestnik Janko Spasojević je izjavio: “Izveden državni prevrat mirnim putem”. Marko Savićević saopštava: “Do sada je bila mirna revolucija, a od sada može biti i krvava”. Ljubo Glomazić je naveo: “Mi smo revolucio-

narna Skupština koja zakone sprovodi silom”, a Milosav Raičević je eksplicitno konstatovao: “Mi smo ovdje skupljeni mimo zakona”. Podgorička skupština je nelagalno, nelegitimno i nečasno izvršila smjenu vlasti i ukidanje crnogorske države, iako je proklemovano ujedinjenje sa Srbijom, radilo se u stvari o pripajanju Crne Gore Srbiji”, rekao je Papović. Podsjećajući na mnoge istorijske činjenice, on je kazao da je na osnovu odluka Podgoričke skupštine Sv. Sinod Crnogorske crkve 16. decembra 1918. na sjednici bez potrebnog foruma usvojio odluku da se Autokefalna crnogorska crkva ujedini sa Autokefalnom pravoslavnom crkvom u Srbiji i da tako ujedinjena pristupi Srpskoj pravoslavnoj crkvi i da je to bilo suprotno Ustavi iz 1905. godine i suprotno Ustavu Sv. Sinoda za Knjaževinu Crnu Goru iz 1903. godine. “Ovom Rezolucijom je izražena preporuka za sve nosioce državnih funkcija da u svom radu štite ustavni poredak nezavisne Crne Gore i jačaju građanski i demokratski karakter crnogorskog društva. To je neophodno, kako niko ne bi mogao da ugrozi crnogorsku državu, kao što je to urađeno 1918. godine. Završna poruka ove Rezolucije, da na osnovu objektivno sagledane prošlosti moramo raditi u korist bolje budućnosti”, zaključuje Papović.

PREĆUTNO ODOBRAVANJE VELIKIH SILA Dragutin Papović kaže da su odluke Podgoričke skupštine sprovedene jer su to prećutno omogućile velike sile koje su Crnoj Gori od početka 1918. godine garantovale da će biti obnovljena. “No kako bi se uvjerile u

situaciju u Crnoj Gori poslale su delegate u Crnu Goru. Američki izaslanik potpukovnik Šemar Majers i britanski grof Džon Frensis Čarlas Desalis su toku 1919.godine boravili u Crnoj Gori. Britanski grof Salis je zaključio

da su izbori za Podgoričku skupštinu bili nezakonito izvršeni pod presijom, da je Podgorička skupština bila nedemokratska i da je Božićni ustanak izraz nezadovoljstva odlukama Podgoričke skupštine i da u Crnoj Gori treba orga-

nizovati slobodne izbore. O ovom izvještaju se raspravlja 1920. godine u Gornjem domu Britanskog parlamenta, a Herbet Džon Glestons, sin čuvenog britanskog premijera Viljama Glestona, je tokom rasprave u Gornjem

domu izjavio: “Nema sumnje da je Crna Gora umjesto saveznicima prišla silama centralne osovine i borila se protiv nas, ona ne bi mogla biti tretirana gore nego što je tokom posljednjih godinu i po dana”, kaže Papović.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ISPRAVLJENA ISTO

POSLANICA DPS ALEKSANDRA VUKOVIĆ

Crna Gora 1918. ponižena, ali ne i pobijeđena Na dan gašenja Crne Gore prije 100 godina mi ovom rezolucijom dodajemo svjetla svijetloj majskoj zori u kojoj se 2006. godine ostvario san koji su nam kao zavjet ostavili potonji kralj i Vlada u egzilu, crnogorski mučenici i borci za pravo, čast i slobodu Crne Gore, rekla je poslanica DPSa Aleksandra Vuković. Ona je kazala da u DPS-u žele da pruže ruku, ali ne da nastave u maniru proizvodnje balkanskih laži, već da dođu do istine. “Crna Gora, njeno ime i znamenje 1918. godine je obezvrijeđena, poblijeđena, ponižena, ali ne i pobijeđena. Crna Gora je toga neslavnog novembra doživjela smutnu jesen svoje državnosti. Mi govorimo o pomirenju, a pomiriti se možemo samo u istini. Nema ovdje ni vaše ni naše istine, istina je samo jedna. Crna Gora nije smjela biti izbrisana sa karte Evrope pre-

tvorivši svoje tlo u Vučji do, postavši fundina đe je važio samo jedan jedini princip - da se ni jedan majci kući sa bojišta ne vrati. Međunarodno proširena i priznata Crna Gora nije smjela biti žrtvovana. Da, u svijetu su propala mnoga carstva i dugovjeke dinastije, ali ni jedna nije bila na strani saveznica u I svjetskom ratu, niti je jedna tadašnja d i nastija zamijenjena drugom, po svemu drugom, ako ćemo suditi po djelima”, rekla je Vuković. Prema njenim riječima, “danas mi u ovoj Skupštini ispred koje je prije 100 godina iskopana raka crnogorskoj državi znamo da je na njoj izniklo cvijeće koje su u Crnoj Gori i u emigraciji zasijali crnogorski komite i kralj i vlada u egzilu”.

POSLANIK UCG GORAN RADONJIĆ

Rezolucija samo po imenu, u stvari nije ništa

LIDER SOCIJALDEMOKRATSKE PARTIJE RANKO KRIVOKAPIĆ

Ukidanje države mimo Ustava nije pravičan čin Istorijski događaji jesu tu da se ne mogu izbjeći, pogotovo kad postoji takva suprotnost kao što je 1918. godina. Ali nećete naći ili mi nijesmo našli, da je ukidanje neke države mimo Ustava i zakona te države, pod tuđom voj-

skom, slobodna volja ili pravičan čin. I desila se u međunarodno pravnom smislu 2018. godine, najklasičnija, nasilnija aneksija jedne države, kazao je lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić. Iako, kako je naveo, država može biti i ovakva i onakva, postoje granice koje se ne smiju preći. “Nema opravdanja za odluku o poništenju države Crne Gore od onih koji hoće da izađu iz emocija, zabuda i brinu o tome kako da prave budućnost Crne Gore. Mi prošlost nećemo riješiti, a budućnost možemo zajedno praviti. Ni u jednoj državi ne možete praviti budućnost, time što ćete reći da je dobro bilo ukinuti državu Crnu Goru i zločinima odbraniti njeno takvo rje-

šenje”, naglasio je Krivokapić. Lider SDP-a je uvjeren da je Crna Gora sada opet sa saveznicima. “I tada smo bili mimo našeg egzistencijalnog interesa uvučeni u Prvi svjetski rat. Nismo htjeli ostati neutralni, ginuli smo za našu braću iz Srbije. Srpska vojska se povukla i Srbija je imala milion ubijenih civila u Prvom svjetskom ratu. Zločine tog obima i tog broja koje Crna Gora nije viđela tokom Prvog svjetskog rata. Niko nije rekao da treba zbog toga ukinuti srpsku državu. Niko nije rekao da je austrijska okupacija Srbije, formalno potpisana ili nepotpisana, bila teža nego okupacija Crne Gore”, rekao je Krivokapić.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Radonjić smatra da je Rezolucija povodom stogodišnjice Podgoričke skupštine ostati nešto “čega će se naši potomci i istorija stidjeti”. Kako je ocijenio, izlažući na sjednici Skupštine, možda će u nekoj ne dalekoj budućnosti, jedan broj istih ljudi koji su predložili ovu, predložiti neku novu rezoluciju gdje će reći “da je sve ovo bilo pogrešno i da je zapravo prava istina drugo”. “Međutim, bliži sam drugačijem mišljenju. Cio ovaj period biće jedna fusnota u nekoj budućoj istoriji, jedan mračni period, čak bez imena, samo će biti opisan time da je postojala jedna marionetska vlast koja je pokušala da uništi sve ono što Crna Gora jeste, što treba da bude i što će, naravno, opet biti”, rekao je Radonjić. Prema njegovim riječima, ideja da se o istorijskim istinama raspravlja u parlamentu, govori o bizarnosti političkog života, kao i nedostatku elementarnih akademskih i naučnih sloboda. “Skupština opet služi da navodno donosi neke pomirljive stavove čija posljedica nije to, nego je posljedica pojačanja tenzija. Ovo je samo po imenu rezolucija i odluka. U stvari nije ništa. I ništa se neće dogoditi, niti će se neko promijeniti, niti će naš identitet biti različit niti ćemo išta drugačije misliti osim što ćemo da istrpimo jednu kampanju, je-

Cio ovaj period biće jedna fusnota u nekoj budućoj istoriji, jedan mračni period, čak bez imena, samo će biti opisan time da je postojala jedna marionetska vlast koja je pokušala da uništi sve ono što Crna Gora jeste, što treba da bude i što će, naravno, opet biti” dan talas mržnje koji na žalost ne da se ne smanjuje, nego se samo povećava. Jer, ovo je dio opšteg projekta promjene identiteta, promjene onoga što mi jesmo što Crna Gora jeste, što je bila i što treba da bude, kreiranje nečega što je sasvim suprotno svemu tome. Ali, neće ovo stati, ali nećemo bogami ni mi odustati”, rekao je Radonjić. On smatra da je narod bio za ujedinjenje i da vojska nije bila okupatorska, nego oslobodilačka. “U njoj su bili naši preci, između ostalog i moj prađed. Prađedovi mnogih ljudi koji žive danas, koji su živjeli na teritoriji Crne Gore i oni nijesu bili niti su ikako mogli biti okupatori, nego su mnogi od njih, kao taj moj prađed, došli iz Argentine na Solunski front da se bore za slobodu. Nijesu kalkulisali, nijesu se rukovodili evroatlantskim integracijama sa Austrougarskom i Njemačkom, nego su znali šta je pravda, sloboda i naša tradicija”, istakao je Radonjić.

ORIJSKA NEPRAVDA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA NIKOLA RAKOČEVIĆ

Smjelo pogledati u ogledalo istorije

Potrebno novo političko razumijevanje “Nama je potrebno novo političko razumijevanje bez kojeg nema jačanja građanskog identiteta, ali i ovovremenog patriotizma i tolerancije u Crnoj Gori. A preduslov takve ugledne i normalne Crne Gore je novi politički razgovor i dogovor na mnoge

bolne teme pa i na ovu”, naglasio je Rakočević, dodajući da je u duhu političkog ekumenizma, ali i naučnog poštenja, i bez pogovornosti, da bi vidjeli dalje i hodali brže naprijed, moramo hrabrno pogledati u oči istoriji, bilo prećutnoj, bilo dekorisanoj.

Rezolucija je raširenih ruku i otvorenog uma posvećenje našoj slozi i sabiranju, našem jedinstvu, a tog novog, nasušno nam potrebnog razumijevanja i povezivanja unutar Crne Gore, ne može biti bez poštenog i hladnorazumnog suočavanja sa najtežim pogibenim traumama nacionalne prošlosti, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević. Kako je ocijenio, “snaga jednog naroda se mjeri njegovom moći da smjelo pogleda u ogledalo istorije vrednujući je bespoštedno da mu se ne bi agonije prošlosti nikad ponovile”. “Rezolucija bi mogla biti platforma našeg novog nacionalnog jedinstva, koliko i nepokolebljivo arhiviranje jedne tužne i tragične istorije”, re-

POSLANIK BOŠNJAČKE STRANKE ERVIN IBRAHIMOVIĆ

Demokratski odgovor na nepravdu iz 1918. Bošnjačka stranka podržava donošenje rezolucije povodom 100-godišnjice Podgoričke skupštine i smatramo da mnogo istorijskih argumenata govori u prilog podsjećanju na nelegitimnost njenog održavanja i nelegalnost njenih odluka, rekao je poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović. On kaže da je savremena Crna Gora demokratski odgovor na nepravdu koja se desila 1918. godine. “Današnja institucionalna i društvena realnost Crne Gore je odgovor na ponižavanje njenih institucija tokom Podgoričke skupštine. Sve su to realni razlozi zbog čega je Rezolucijom i kroz parlament potrebno iskazati kritički odnos i demokratsku dinstancu prema Podgoričkoj skupštini i njenim nelegitimnim odlukama 1918. godine”, rekao je Ibrahimović. Prema njegovim riječima,

nestanak Crne Gore 1918. godine bio je početak stvaranja jedne državne tvorevine koja je po svojoj biti bila i nedemokratska i asimilatorska. “U toj državi, troimenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca kasnije samo sakrivenoj pod imenom Jugoslavija, krila se autoritarna monarhija i nedemokratski režim u čijem nazivu i institucijama nije bilo mjesta za najmanje četiri balkanska naroda, Bošnjake, Crnogorce, Albance, Makedonce. Bošnjački narod je na ponižavajući način svrstavan u vjersku grupaciju s imenima musliman, muhamedanac itd. lišen svakog prava na etničku posebnost ili jezik. To je period i najvećeg egzodusa Bošnjaka iz Crne Gore i Sandžaka”, rekao je Ibrahimović.

kao je Rakočević. Prema njegovim riječima, nema života u prošlosti, niti od nje, ali tome, ističe, Balkanci nikako da izmaknu. “Da bi se prošlost ostavila iza sebe i da joj ne bi bili robovi loši učenici ili ponavljači, istorija se mora prethodno poznavati i vrednovati bez kompleksa i bez skrupula u odnosu na istinu ili pak one koji agresivnošću svog neznanja i nacionalizma ovu temu žele držati stalno otvorenom jamom crnogorske države ili u najboljem, odnosno najgorem slučaju, falsifikovati činjenice i značenja istorijska tih činjenica koja njima daju ideološko i kvislinško gorivo za nikad prežaljeni projekat državne eutanazije Crne Gore”, kaže Rakočević. Kako je naveo, 1918. go-

dine su Crnu Goru prinijeli na žrtvenik vječitim aspirantima na našu ponositu i uspravnu zemlju, da je makar privremeno, ali i svejedno bolno dugo izbrišu sa mape svijeta, da je bace u tamnicu i okuju mržnjom i progonom sve što diše crnogorski, slobodarski. Rakočević se pita “kome još nije poslije 100 godina jasno ili neće da prihvati da je nemoguće još jednom zgaziti Crnu Goru i gasiti buktinju naše odvažne i slobodoljubive nacije. “Kome to odgovara da se zapodijevaju stare zlokobne svađe i svojatanja Crne Gore? Kome smeta istorijska stvarnost i istina? Ko bi to opet palio i žario pod barjakom anticrnogorstva? Ko to tamo slavi najveću prevaru i poraz u našoj istoriji?”, pita se Rakočević.

LIDER LIBERALNE PARTIJE ANDRIJA POPOVIĆ

OKRENIMO SE BUDUĆNOSTI

I pored odbranjenih tekovina duge borbe za vlastitu slobodu, osjećaj gorčine zbog poraza i poniženja koje smo doživjeli 1918. ne prestaje da nas napušta, rekao je lider Liberalne partije Andrija Popović. Kako je kazao, crnogorski Liberali smatraju da je neophodan poseban zakon koji bi predstavljao jasan stav države po ovom i sličnim pitanjima i trajno uredio ove i ovakve situacije. “Istorija naše Crne Gore je imala i puno ružnih lica, ovo je jedno od njih. Vrijeme je da se okrenemo budućnosti i evropeizaciji u kojoj politički ideološki protivnici ne smiju biti i najveći neprijatelji. Ne smijemo se mrzjeti jer mržnja je prvi korak ka bratoubilačkom nasi-

lju”, kazao je Popović. On je kazao da je 26. novembar 1918. datum koji nije rodno mjesto naših podjela, već mnogo više, “datum koji ih je ozvaničio i datum od kojeg prodaja Crne Gore postaje legitiman čin i tolerisan politički pravac”. “Ovo neprirodno stanje koje ne bi bilo moguće ni u jednoj elementarno uređenoj zemlji, konstantno nas vuče za kaput, vraća unazad i od nas izričito zahtijeva da se prema tom datumu eksplicitno odredimo. Tim više što na tom mjestu ubistva Crne Gore njihovi ideološki potomci žele napraviti kult na kome se ne bi samo nadahnjivali, već pomoću kog bi za takav akt regrutovali neke buduće naraštaje”, ocijenio je Popović.

ISPRAVLJENA ISTO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

POSLANICA SDP DRAGINJA VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ

IZLAGANJE POSLANIKA DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA MIOD

POBJEDU NAM N PRIZNAO SAMO O KOJI NAM JE NAJ

Podgorička skupština neustavna i nezakonita Takozvana Podgorička skupština je, suprotno Ustavu i zakonima tadašnje međunarodno priznate države Crne Gore, donijela odluku o aneksiji, pripajanju Crne Gore Srbiji i to je učinjeno bez pravnog legaliteta i legitimiteta, ocijenila je poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović - Stanković. Prema njenim riječima, bila je to neustavna i nezakonita, suprotna pravilima međunarodnog prava, odluka donijeta od neovlašćenih privatnih fizičkih lica. “Bila je to protivna odluka o bespravnom uništavanju nezavisne Kraljevine Crne Gore o čemu je posebnu studiju napisao i objavio čuveni srpski pravnik prof. dr Živojin Perić 1940. godine pod naslovom “Crna Gora u jugoslovenskoj federaciji” u kojoj je dokazao da je država Crna Gora tada bila žrtva vojnog osvajanja i aneksije usljed premoći vojske Kraljevine Srbije nakon čega je na tzv. Podgoričkoj skupštini uslijedilo bespravno i nelegitimno uništenje nezavisne crnogorske države. To su fakti oko kojih nema

i ne može biti spora”, naglasila je Vuksanović - Stanković, dodajući da je “nešto nastalo na nepravdi i tužno završilo bitisanje, posle samo 22 godine turbulencija, atentata, diktature i loših međunacionalnih odnosa”. “Jugoslovenski narodi su tada bili željni zajedničkog života sa svojom istorodnom braćom, ali je na žalost ta želja ubrzo kompromitovana željom jedne dinanstije, jedne političke strukture za dominacijom u toj zajednici. Da se razumijemo, crnogorski narod je, iako najmanji jugoslovenski, bio izuzetno privržen ideji zajedničke jugoslovenske države i još od Njegoša i ostalih Petrovića snažno podržavao borbu drugih naroda za autonomiju i slobodu u sudaru s velikim i moćnim carevima, Turskom i Austrougarskom i crnogorski narod je za tu borbu dao hiljade života, dao cvijet svoje mladosti od Vučjeg dola do krvavog Božića na Mojkovcu. Borba crnogorskog naroda i njegovog cara junaka je bila ugušena dešavanjima iz 1918”, rekla je Vuksanović - Stanković.

ovoreći o posljedicama odluka Podgoričke skupštine poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković je rekao da se radi o epizodi o kojoj razgovaramo u državnom trajanju stare i hiljadogodišnje Crne Gore i o prekidu njenog državnopravnog kontinuiteta.

“Crna Gora je mala država, tačno. Hiljadu godina državne tradicije, skromne pravne i ustavne tradicije, nikada sebična, uvijek je težila integracijama, prije svega sa sebi bliskima. Sa narodima, sa ovog južnog dijela Evrope. Ta njena nesebičnost je često zloupotrebljavana od velikih i moćnih. Ali, prvi put, nikada prije i nikada poslije te Podgoričke skupštine tako dramatično i tako konačno. Zahvaljujući njenim zavedenim, ali ostrašćenih ljudima iz Crne Gore, uz pomoć onih njihovih sa strane. Tako definitivno i tako katastrofalno”, kazao je poslanik DPS. On je rekao da je tada Crna Gora stradala i nacionalno, vjerski,

IZLAGANJE POTPREDSJEDNIKA VLADE ZORANA PAŽINA

Moralna obaveza zaštita građanskog i državno Rezolucija o Podgoričkoj skupštini usmjerena je protiv aktuelnih pokušaja da se unizi crnogorski državni identitet, zloupotrebom jednog tragičnog događaja u crnogorskoj istoriji. Zadatak svih nas koji učestvujemo u javnom životu jeste da ne dozvolimo da ova tema bude opterećenje i za našu zajedničku budućnost, kazao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin.

Prema njegovim riječima, pravi smisao ove rezolucije ne treba tražiti u domenu formalnog prava, već u domenu moralne odgovornosti i obaveze da se zaštiti građanski i državni identitet Crne Gore. “Riječ je o simboličkom činu, koji u vremenu kao što je ovo ima punu opravdanost i predstavlja odraz zrelosti društva u zaključivanju jednog pitanja koje ne treba da

bude ostavljeno kao opterećenje budućim generacijama. Vjerujem da je svakome u Crnoj Gori jasno da odluke nelegitimne i nezakonite Podgoričke skupštine danas ne proizvode nikakvo pravno dejstvo”, rekao je Pažin. Prema njegovim riječima, ono o čemu se Rezolucija vrijednosno određuje jesu aktuelni pokušaji razaranja crnogorskog državnog i građanskog

tkiva, zastupanjem političke doktrine koja u nelegalnim odlukama Podgoričke skupštine nalazi utemeljenje. Potpredsjednik Vlade je ocijenio da se negiranjem crnogorskog građanskog, a time i državnog identiteta, negiraju ne samo svi istorijski uspjesi Crne Gore, već se podrivaju i svi sadašnji i budući napori Crnogoraca svih vjera i nacija u izgradnji pravednog, bezbjed-

nog i prosperitetnog društva. “Sa druge strane, izgrađen državni identitet odraz je civilizacijske zrelosti jednog društva i odlika svih stabilnih i razvijenih demokratija, dok je insistiranje na suprotstavljenim vjerskim ili etničkim identitetima najčešća karakteristika retrogradnih politika i konfliktnih društava. Jasno je, dakle, da je izgradnja snažnog državnog identiteta, u ko-

ORIJSKA NEPRAVDA

POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA ANDRIJA NIKOLIĆ

DRAGA VUKOVIĆA

NIJE ONAJ JBLIŽI

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

Ovim dokumentom šaljemo ruku pomirenja ali ne može se neozbiljno više igrati sa Crnom Gorom kao tada duhovno, ljudski i ekonomski. “Završio se veliki rat, bili smo pobjednici, svi su nam to priznali, zamislite samo nam nije priznao najbliži kome smo najviše vjerovali. Profesor Slobodan Jovanović je rekao nije bila rasprava u Podgoričoj skupštini, da Crne Gore u projekcijama novog Balkana nije bilo i nema ni u primisli kao države od programa konstituisanog 1844. godine, srpskog Garašanina. Da ne govorimo o istorijskim nespornim činjenicama sa početka 20 vijeka, početka velikog rata, kada je Crna Gora trebalo da ratuje, dok su se drugi čuvali i sačuvali od tog rata. U sukobu je stradala zbog drugih i za druge”, rekao je Vuković. On ističe da Velika skupština ili Podgorička skupština, nije bila institucija iz pozitivnog pravnog sistema kraljevine sve protiv ustavnog sistema. “Ovim dokumentom šaljemo ruku pomirenja ali ne može se neozbiljno više igrati sa Crnom Gorom kao tada”, zaključio je Vuković.

Pali životi svjedočanstvo vječnosti Crne Gore Pali životi onih koji su žrtvujući sebe učinili da ideja o slobodi Crne Gore živi svjedočanstvo su vječnosti Crne Gore, rekao je poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić. Prema njegovim riječima, nije dovoljno reći da je u prošlosti bilo loše niti da će u budućnosti biti bolje nego danas, već da je između ta dva viđenja praznina koju treba naseliti vizijom. “Naša vizija je da svi građani Crne Gore nađu želju i interes da se identifikuju sa sopstvenom državom, da zajedno gradimo modernu evropsku i demokratsku Crnu Goru, da u tom uzvišenom poslu učestvuju ljudi različitih političkih uvjerenja i identitetske pripadnosti, ali neupitno lojalni svojoj državnoj kući, da učimo iz istorijskog iskustva i da ne ponavljamo istorijske greške, da konačno shvatimo da budućnost Crne Gore ne može biti u krvlju zalivenim podjelama iz prošlosti”, kazao je Nikolić. On je istakao da je istorijska sudbina htjela da Mojkovačka bitka najveća pobjeda borbenog morala u Prvom svjetskom ratu koja je savezničkoj srpskoj vojsci omogućila nesmetano povlačenje preko Crne Gore i Albanije najavi početak tragičnog kraja velike državne epohe pod krunom dinastije Petrović Njegoš koja se

među Crnogorcima kovala više od 200 godina. “Bez saveznika i u diplomatskoj mreži koju je još od prve polovine XX vijeka oko nje plela srpska vlada Nikole Pašića Crna Gora sa kraljem i vladom u egzilu bez vojske faktički je bila talac velikih sila koje su presudno uticale na kreiranje mape Evrope nakon Prvog svjetskog rata. A velike sile su imale novi veliki plan za Balkan. Trebalo je stvoriti državu koja će biti zamjena za hasburšku monarhiju”, kazao je Nikolić. Ovaj poslanik podsjeća da odluke Podgoričke skupštine nikada neće dobiti formalnopravnu verifikaciju na međunarodnom planu što potvrđuje činjenica da ih nikad nijednim aktom nije priznala niti jedna velika sila.

“Stav tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Vudrua Vilsona iskazan pred Američkim kongresom u čuvenih 14 tačaka gdje poziva na restaruaciju, odnosno poslijeratnu obnovu Crne Gore, Rumunije i Srbije još je držao u životu nadu crnogorske emigrantske vlade i kralja. Međutim, kad je predsjednik Francuske Poenkare 18.januara 1919.g. otvorio Konferenciju mira u Parizu nabrajajući sve njene učesnike nije pomenuo ime naše države. Stolica Crne Gore na Konferenciji sve vrijeme ostala je prazna, bio je to, ispostaviće se, samo vješt diplomatski manevar velikih sila na čelu sa tadašnjom Francuskom koji će nagovijestiti da u novoj podjeli svijeta nema mjesta za Crnu Goru”, kazao je on.

POSLANIK UJEDINJENE CRNE GORE GORAN DANILOVIĆ

og identiteta jem su različitosti bogatstvo, a ne izvor netrpeljivosti i tenzija, magistalni put napretka crnogorskog društva”, rekao je Pažin. On je kazao da država ima obavezu da podrži afirmaciju posebnog identiteta i vrijednosti različitih kulturnih, etničkih i vjerskih zajednica kao bogatstva Crne Gore, ali samo ukoliko se time ne unižavaju vrijednosti drugih zajednica i zajednički crnogorski državni identitet.

Rezolucija neće pomiriti Rezolucija povodom stogodišnjice Podgoričke skupštine je besmislena, zbog toga što ne miri ni mrtve ni žive. Junacima iz mita, iz prošlosti ne drže se pridike danas. Trebalo bi da se vratite u to vrijeme, da oslušnete i vidite. Ovaj narod ne duguje ništa ni jednom svom kralju, rekao je poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović. “Ova rezolucija treba mržnji. Ako nudite jedan dan mržnju,

a drugi ljubav razmislite samo koliko će vam se vjerovati. Ja vam nudim da ostavite prošlost tamo gdje jeste, nudim da zajednički odamo počast onima koji su na različitim krajevima šuma gubili glave, vjerujući da se bore za slobodu. Ne branite mrtvog kralja, jer se on odbranio dok je bio živ, branite žive ljude, a to se ne radi rezolucijom i deklaracijom”, rekao je Danilović.

ISPRAVLJENA ISTO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA OBRAD MIŠO STANIŠIĆ

Skup koji je izbrisao jednu državu i jedan narod Poslanik Demokratske partije socijalista Obrad Mišo Stanišić kaže da parlament raspravlja o jednom vremenu i datumu koje je sa mape Evrope i svijeta izbrisalo jednu zemlju i jedan narod. “Crna Gora kao stara država učestvuje u svim dešavanjima skoro pet vjekova. Iako ničim izazvana, solidarišući se sa

bratskom Srbijom, objavljuje i ulazi u rat protiv Austrougarske imperije. Crnogorska zajedno sa srpskom vojskom učestvuje u svim ratnim operacijama od Drine do Mojkovca. Na Mojkovcu januara, odnosno Božića 1916. godine, dešava se nešto što istorija nije zabilježila, da se jedna država, jedan narod i jedna voj-

ska žrtvuje za spas druge države naroda i druge vojske”, kazao je Stanišić. On kaže da je istina da se srpska vojska, odmorivši se pod grčkim maslinjacima, ušetala u Crnu Goru i njeno primorje bez opaljenog metka. “Na žalost u skrivenoj strani istorije crnogorski komiti, poni-

IZLAGANJE POSLANIKA DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA MILOŠA NIKOLIĆA

Zauzeti pravičan stav u odnosu na istorijske činjenice Poslanik Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić kazao je da je ta partija aktuelizovala pitanje Podgoričke skupštine zbog neophodnosti da se zauzme pravičan stav u odnosu na ono što su istorijske činjenice, a istorijske činjenice kažu da su te odluke nelegalne, nelegitimne i da su imale dramatične posljedice u odnosu na ono što su vitalni interesi države Crne Gore. Prema njegovim riječima, Rezolucija ima karakter jedne od onih tema koje se smatraju istorijskim i koje u svim vremenima izazivaju pažnju i polemiku. Kako je podsjetio, jednom od odluka Podgoričke skupštine precizirano je da je takva odluka donešena na osnovu tri principa - istorijskog, ekonomskog i političkog. “Nelegalnost proističe iz činjenice da se odlukama Podgoričke skupštine dramatično krši tada važeći pravni sistem Crne Gore, a dominatno Ustav iz 1905. To potvrđuje jedan od najvećih srpskih pravnika Živojin Perić, koji je u knjizi Crna Gora u jugoslovenskoj federaciji kaže: “Međutim, kada god ima mogućnosti da se jed-

no stanje stvoreno nezakonitim, neustavnim putem otkloni bez nasilja pravnici su na prvom mjestu obavezni da to učine”, kazao je Nikolić. On kaže da je to baš slučaj sa odlukom Podgoričke velike skupštine, te da ta odluka treba da se odbaci i negira kao nešto što nije ni bilo, i da se radeći tako ne vrši nikakvo nasilje ni prema kome. “Ne priznati nelegalan akt i ne izvršiti ga kada kao ovdje ima za mogućnosti bez ikakve upotrebe sile i pravno dozvoljenih radnji, to je dužnost svih onih u čijim rukama se nalazi zaštita prava i zakonitosti. A zatim dodaje, “danas kada se radi o ispravkama ne malih grešaka počinjenih kod nas iz ovih 20 godina postojanja Jugoslavije, imao bi da se revidira i takođe državni pravni status Crne Gore, i da se njoj na prvom mjestu da položaj polu suverene države u suvernoj jugoslovenskoj državi i da se na taj način prema Crnoj Gori ispravi nepravda”, rekao je Nikolić. Govoreći o legitimitetu, Nikolić je naveo da je to kategorija koja tumači uporište akta u volji naroda, a da je legitimitet

REZOLUCIJA DOPRINOS POMIRENJU Poslanik DPS-a Miloš Nikolić kazao je u Skupštini da je Rezolucija koja je usvojena u Skupštini put i doprinos pomirenja. “Pomirenje se može graditi samo prihvatanjem onoga što su nesporne istorijske činjenivlasti garantovan kada građani dobrovoljno prihvataju zakone i pokoravaju im se. “Koliki je bio legitimitet vlasti najbolje govori svijetli događaj Božićnog ustanka kojim su se Crnogorci borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Nesporno je sa aspekta narodne volje da je postojala volja građana Crne Gore, za jednim širim južnoslovenskim ujedinjenjem. Ponavljam, ujedinjenjem, a ne prisajedinjenjem što je faktičkom okupacijom i učinjeno prema Crnoj Gori. A da li je 1918. godine bilo riječi o ujedinjenju ili prisajedinjenju najbolje govori skup koji je održan prije nekoliko dana u Voj-

ce i istine ma koliko teške one bile. Na osnovu navedenog, s pravom jasno poručujem - Nikad više 1918”, rekao je Nikolić. vodini, a koji je organizovao Odbor za obilježavanje sto godišnjice prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini Srbiji. Vojvodina je, dakle, kao i Crna Gora prisajedinjena Srbiji i nikakvog legitimiteta u tome nije bilo”, navodi Nikolić.

ORIJSKA NEPRAVDA žavajući nazvani odmetnicima, bili su prvo zaboravljeni, preskočeni ili zvjerski samoćeni poput dželata nad njihovim leševima, a bez njihove ustaničke gvozdenosti Crna Gora i njena istorija bila bi nezamisliva sve do današnjih dana”, kazao je on. Stanišić ističe da se desila mračna nelegitimna i na vrat i na nos organizovana takozvana Podgorička skupština, čije su odluke najmračnija strana balkanske istorije. “Unuk Aleksandar, rođen na Cetinju, podizan u đedovom krilu kao siroče jer je bez majke ostao sa nepunih šest godi-

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

na, skida đedovu krunu sa glave, baca je pod noge, a đedu crnogorskom suverenu zabranjuje da se ikada živ vrati u Crnu Goru, o konfiskaciji đedove imovine da i ne govorim.Takav odnos unuka prema đedu nije zapamćen od kad je roda i poroda”, tvrdi Stanišić. On kaže da Crna Gora i njena sloboda nemaju cijenu i da nas na to istorija stalno opominje. “Jer ako je ona učiteljica života onda mi u Crnoj Gori imali bi smo šta da naučimo i imamo šta da naučimo. Zato, okupimo se svi oko naše Crne Gore i njenih, a ne tuđih”, zaključio je Stanišić.

NEZAVISNI POSLANIK NEĐELJKO RUDOVIĆ

Nijesu samo Petrovići ostavili naše nasljeđe Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović u svojoj diskusiji naglašava da crnogorsko nasljeđe nijesu ostavili samo Petrovići, već i Vojislavljevići, i Balšići, a ostavili su nam ga i Crnojevići. “Crna Gora nije imala samo prvu državnu štampariju na Balkanu, Crna Gora je dala evropskoj civilizaciji i evropskom kulturnom nasljeđu i Božidara Vukovića Podgoričanina, koji je u Veneciji bio štampar i plemić, dobrotvor i mecena. Crna Gora je za vrijeme Balšića imala konvertibilnu valutu koliko god se to nama činilo čudnim, groš za vrijeme Balšića je korišten i priznat i tada u XV vijeku u Veneciji. Crna Gora je imala opšte crnogorski zbor koji je djelovao sa prekidima od X vijeka od Vojislavljevića. Taj crnogorski zbor je, između ostalog, izabrao i Šćepana Malog i za njegovih sedam godina vladavine u Crnoj Gori 25 puta se sastajao. Taj crnogorski zbor je i Radonjićima dao

guvernadurstvo, taj crnogorski zbor funkcioniše i za vrijeme Petrovića. Najzad, Crna Gora je dala i Valtazara Bogišića koji je pravnoj misli i teoriji dalo opšti imovinski zakonik koji se smatra jedinim autentičnim, pravnim aktom u Južnih Slovena”, rekao je Rudović. On smatra da je dužnost onih koji se bave i politikom i bilo kojom vrstom društvenog aktivizma, da pronalaze rješenja za ono što su urgentni problemi Crne Gore, a oni su skocentrisani u tome što su uslovi života danas u Crnoj Gori. “Međutim, gospodo vi birate da se bavite ovom temom i sa jedne i sa druge strane, odnosno interpretacijom istorije. Prema tome ako se već bavite time, molim vas da budemo pravedni prema istoriji i da budemo pošteni prema svima onima koji su tokom događaja 1918. godine doživjeli lične i porodične tragedije i da prosto imamo duboko poštovanje prema svima njima.”, zaključio je Rudović.

POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA NIKOLA DIVANOVIĆ

Naučili smo mnogo iz tragične 1918. godine Dok je Crne Gore kakvu danas personifikuje ova Skupština, Crnoj Gori se nikad više neće ponoviti Podgorička skupština, kazao je poslanik DPS-a Nikola Divanović. “Naučili smo mnogo iz trnovite crnogorske istorije, naročito iz tragične 1918. godine kada su braća postala osvajači, a saveznici saučesnici, kada su neki svoji poželjeli da malo budu tuđi, a neki drugi svoji odlučno ustali protiv toga, kada su zbog toga gorjele kuće po Crnoj Gori, kada su zviceri gorjeli”, rekao je Divanović. Prema njegovim riječima, s ove vremenske distance, “kao fenomen bi se mogla posmatrati činjenica da u prvoj polovini 20. vijeka usred Evrope nestane jedna viševjekovna država saveznica pobjedničke Antante, da se poništi njen nacionalni i teritorijalni identitet, da se uvrijedi njena prošlost i rani njena budućnost, a posebno da izvođači radova na ovom poslu budu angažovani unutar nje same”. On je kazao da je Podgorička skupština danas najsnažniji izvor crnogorskih podjela, a njene odluke i zapisnici s tih zasijedanja “zapravo su almanah prokletstva crnogorskog mentaliteta”.

Naučili smo mnogo iz trnovite crnogorske istorije, naročito iz tragične 1918. godine kada su braća postala osvajači, a saveznici saučesnici, kada su neki svoji poželjeli da malo budu tuđi, a neki drugi svoji odlučno ustali protiv toga, kada su zbog toga gorjele kuće po Crnoj Gori, kada su zviceri gorjeli “Odnos prema Podgoričkoj skupštini je i danas odnos prema modernoj Crnoj Gori i pokazatelj nivoa njenog demokratskog razvoja. Dakle, svaki politički subjekt odnosom prema Podgoričkoj skupštini izražava demokratski kapacitet, ali svakako i odnos prema budućnosti Crne Gore. Uprkos činjenici da građansko biće države Crne Gore predstavlja njen najsnažniji temelj, nećemo se praviti da ne primjećujemo kako i dalje pulsira tradicionalna nacionalističko imperijalistička propaganda koja počiva na revizionizmu i podgrijavanju

istorijskih zabluda. Naša rezolucija je odgovorna na sve pokušaje revizije tragičnih istorijskih događaja kako nam se nikad više ne bi ponovila nijedna Skupština slična onoj iz 1918. godine”, rekao je Divanović. Kako je kazao, Crna Gora je danas ozbiljna država, najozbiljnija u svojoj istoriji ne samo zbog toga što je formalno nezavisna već zbog toga što je suštinski suverena. “Postoji li bilo ko danas ko može zamisliti da na bilo kojoj međunarodnoj konferenciji stolica države Crne Gore ostane prazna. Ako neko takav i postoji, onda mu moram reći da je u zabludi. Naravno, državotvornom politikom koja svoju snagu crpi iz građanskog tkiva mi osviješćeno i kontinuirano jačamo državne temelje naše državne kuće, naše zajedničke i jedine državne kuće arhivirajući retrogradne zablude o istorijskim i nacionalnim mitovima. Zbog toga smo kadri da okupljamo, zbog toga nam basta da vodimo i da predvodimo. Zbog toga naša vizija inspiriše i evropsku porodicu gdje se ime Crne Gore danas pominje s posebnim pijetetom i posebnim poštovanjem”, rekao je Divanović.

ISPRAVLJENA ISTO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

ISTORIJSKI FAKTI: ŠTA SE DESILO 1918. GODINE

NELEGITIMNA SKU DONIJELA NELEGALN periodu od 17. do 19. novembra po novom kalendaru (od 4. do 6. novembra po starom) održani su zborovi na kojima su najprije izabrani povjerenici, a povjerenici su 21. novembra izabrali poslanike za Veliku narodnu skupštinu u Podgorici. Ukupno je izabrano 169 poslanika, a četvorici od njih kasnije nijesu potvrđeni mandati, tako da je u radu Skupštine trebalo da učestvuje 165 poslanika. Od njih 165 samo je nekolicina pripadala taboru zelenaša.

Početkom novembra 1918. godine okončana je austrougarska okupacija Crne Gore, a vlast je preuzela saveznička vojska koju su činile francuske, britanske, italijanske, američke i srpske trupe. Zahvaljujući podršci francuske vlade, srpskoj vojsci je omogućena potpuna kontrola crnogorske teritorije i prilika da organizuje i potpomaže planirani politički prevrat. Ubrzo nakon uspostavljanja nove vojne vlasti na teritoriji Crne Gore, Centralni izvršni odbor za ujedinjenje donio je 7. novembra odluku o raspisivanju izbora za opštecrnogorsku narodnu skupštinu, koja treba da donese odluku o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Planirano je da se nakon sprovedenih izbora, poslanici sastanu 24. novembra u Podgorici i odluče o budućem statusu Crne Gore i njene dinastije. Odluka da se izabere Podgorica kao mjesto održavanja skupštine, a ne prijestonica Cetinje, donešena je s dobrim razlogom, jer su na Cetinju pristalice kralja Nikole bile najjače i najbrojnije. Nasuprot Cetinju, u Podgorici su pristalice ujedinjenja imale jako uporište, a ovdje se nalazio i štab komandanta Jadranskih trupa, pukovnika Milutinovića.

| PRAVILA | ZA IZBOR | POSLANIKA

Centralni izvršni odbor za narodno ujedinjenje donio je i pravila na osnovu kojih je trebalo birati buduće poslanike. Prema ovim pravilima, svaka kapetanija u granicama Crne Gore prije Balkanskih ratova bira po dva poslanika, a svaki srez u oblastima koje su pripojene Crnoj Gori poslije 1913. godine bira po tri poslanika. Svaka varoš koja ima manje od 5.000 stanovnika (Cetinje, Bar, Ulcinj, Kolašin, Berane i Bijelo Polje) bira po jednog poslanika, dok varoši sa više od 5.000 stanovnika (Podgorica, Nikšić, Pljevlja, Peć i Đakovica) biraju po dva poslanika. Izbor poslanika trebalo je izvršiti posrednim glasanjem preko povjerenika. Izabrani povjerenici će se zatim sastati i odlučiti ko će biti poslanik skupštine u Podgorici. Na Cetinju su pristalice bezuslovnog ujedinjenja listu kandidata objavile na bijelom papiru, a pobornici uslovnog ujedinjenja na zelenom. Uskoro je boja njihovih plakata odredila ime dva suprotstavljena politička pokreta – bjelaši i zelenaši. Prema utvrđenom planu, u

| SAVO CEROVIĆ | PREDSJEDNIK | SKUPŠTINE Zasijedanje Velike narodne skupštine u Podgorici počelo je 24. novembra, i trajalo je do 29. novembra, odnosno od 11. do 16. novembra po starom kalendaru. Na prvoj, pripremnoj sjednici, izabrana je verifikaciona komisija, a kada je utvrđena ispravnost mandata, Skupština je pristupila izboru predsjednika. Između nekoliko kandidata, većinom glasova za predsjednika Skupštine izabran je Savo Cerović. Poslanici su izabrali i dva potpredsjednika - Lazara Damjanovića i Sava Fatića.

| DRŽAVNI | PREVRAT | MIRNIM PUTEM Prva redovna skupštinska sjednica održana je 25. novembra. Na ovoj sjednici vođena je rasprava o formulisanju odluka koje Skupština treba da donese, kao i o njihovom redosljedu. Poslanici su se sporili da li Skupština prvo treba da izglasa ujedinjenje ili detronizaciju dinastije PetrovićNjegoš. Prevladalo je mišljenje da najprije treba svrgnuti s prijestola kralja Nikolu. Poslanik Ljubo Glomazić

je predložio je da prva tačka dnevnog reda bude zbacivanje kralja Nikole i dinastije Petrović-Njegoš, tvrdeći da dok je on na prijestolu, ujedinjenja ne može biti. “Kralj Nikola je još vladalac Crne Gore. Treba prvo da kažemo odavde, sa ovog mjesta, u ime naroda, da on to više nije, pa tek poslije toga možemo staviti drugu tačku dnevnog reda: Ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom.” Na prvoj sjednici raspravljano je i o formiranju Odbora koji je trebalo da formuliše odluke Podgoričke skupštine. Druga redovna sjednica održana je 26. novembra. Od svih pet redovnih sjednica ova se smatra najvažnijom, jer su na njoj donijete odluke zbog kojih je Skupština i organizovana. Najprije je poslanicima izložen nacrt Odluke o ujedinjenju Crne Gore i Srbije i detronizaciji kralja Nikole, koji su oni dočekali s odobravanjem. Jedan od organizatora Podgoričke skupštine, Janko Spasojević, izjavio je tokom rasprave o nacrtu Odluke da je u pitanju “državni prevrat mirnim putem”.

| | | |

DETRONIZACIJA KRALJA NIKOLE I „UJEDINJENJE“

Nakon kraće rasprave oko proceduralnih pitanja, Skupština je jednoglasno prihvatila nacrt Odluke. Istog dana svi prisutni poslanici, njih 160, glasali su za Odluku o detronizaciji kralja Nikole i dinastije Petrović-Njegoš i ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom. Odluka, koju je, kako se kaže, donijela Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori, temelji se na tri principa, kojima se dokazuje njena opravdanost i legitimnost. Prvi princip je istorijski, drugi ekonomski, a treći politički. U Odluci se konstatuje da je

srpski narod u Crnoj Gori tokom srednjeg vijeka živio u jedinstvenoj srpskoj državi pod dinastijom Nemanjića, i to oko 300 godina, ali da je osmanskim osvajanjem nasilno bio spriječen da u njoj živi i kasnije. Osmansko osvajanje razbilo je veliku srpsku državu, pa je srpski narod u Crnoj Gori, silom prilika, izgradio sopstvenu državnost. Tokom trajanja državne nezavisnosti Crne Gore, svi njeni politički i vojnički napori imali su za cilj – obnavljanje velike srpske države i ujedinjenje srpskog naroda. Nakon nekoliko vjekova, došlo je vrijeme da se ostvari taj veliki cilj srpskog naroda u Crnoj Gori. Drugi razlog kojim se obrazlaže potreba i opravdanost ujedinjenja je ekonomski. Navodi se da su ekonomski interesi Crne Gore neraskidivo vezani za Srbiju i ostale srpske zemlje, jer odvojena od njih, a sama bez uslova za samostalan ekonomski život, ona bi unaprijed bila osuđena na smrt. Siromaštvo koje vlada u Crnoj Gori, iseljavanje stanovništva, a posebno ratna razaranja, učinila su njen samostalni državni život nemogućim, pa je jedini spas za nju da se ujedini sa Srbijom. Treći razlog za ujedinjenje je politički, jer u okolnostima koje su nastupile nakon Svjet-

ORIJSKA NEPRAVDA

PŠTINA NE ODLUKE skog rata, nemoguće je Crnoj Gori da ostane samostalna država u vrijeme kada se južnoslovenske zemlje ujedinjuju.

| | | |

NELEGALNE ODLUKE PODGORIČKE SKUPŠTINE

Odluke Podgoričke skupštine o detronizaciji kralja Nikole i dinastije Petrović-Njegoš, kao i o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom, pravno su neutemeljene, odnosno nelegalne. Najprije, na kojem se zakonskom aktu može utemeljiti pravo jednog organa, formiranog od vlade strane države (Centralni izvršni odbor za narodno ujedinjenje), da organizuje izbore na teritoriji Crne Gore, i to za skupštinu koja treba da odluči o njenom državno-pravnom statusu. U vrijeme održavanja izbora za Podgoričku skupštinu postoji međunarodno-pravni subjektivitet crnogorske države, postoji crnogorska vlada i dinastija, a na snazi je crnogorski Ustav i svi zakonski akti. Činom okupacije Kraljevine Crne Gore, isto kao i činom okupacije Kraljevine Srbije, nije prestao da postoji njen međunarodni subjektivitet, niti

je njena vlast i vladar izgubio legitimitet. Shodno tome, “Centralni izvršni odbor”, kao grupa građana, nije mogao da raspiše legalne izbore, jer po članu 2 crnogorskog “Zakona o izboru narodnijeh poslanika”, koji je još bio na snazi, izbore raspisuje kralj. “Centralni izvršni odbor” nije mogao ni da donese izborne zakone, jer je to bilo u nadležnosti Crnogorske narodne skupštine i kralja (Ustav Knjaževine Crne Gore, član 71). Jasno je da izbori koji su sprovedeni na ovaj način, ne mogu biti legalni, isto kao ni skupština koju čine poslanici izabrani na ovakvim izborima. Nadasve, nelegalno izabrani poslanici, pa samim tim i nelegalna skupština, ne može donositi pravno utemeljene odluke. To znači da Podgorička skupština ne može biti legalna, a odluke koje takva skupština donese ne mogu imati pravnu valjanost. I Podgorička skupština i njene odluke, bile su instrument državnog prevrata, izvršenog tako da stvori privid demokratskog odlučiva-

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

DA SE KRALJ NIKOLA UBIJE?! Na petoj, posljednjoj sjednici Skupštine, poslanici su raspravaljli o programu rada Izvršnog odbora, uputstvima delegaciji koja treba da ide u Beograd i o statusu imovine kralja Nikole. Pitanje kraljeve imovine izazvalo je najveći interes poslanika. Jedan je poslanik predlagao da se kralju Nikoli uzme čitava imovina,

osim ono što je naslijedio od oca, dok je drugi predložio da Skupština donese odluku da svaki građanin Crne Gore ima pravo da bivšeg kralja i članove njegove porodice uhvati ili ubije. Tada se čulo i priznanje zbog čega je kralj Nikola morao biti detronizovan: “Interesi Crne Gore su zahtijevali da se pripojimo Srbiji, a da bi se to sprovelo, mi smo morali svrgnuti kralja Nikolu, pa sve da je on i najbolji vladar.” Poslije duže rasprave, Skupština je u posljednjim minutima svog rada donijela odluku: “Da se sva pokretna i nepokretna imovina bivšeg kralja Nikole Petrovića Njegoša i njegove dinastije u Crnoj Gori konfiskuje u korist naroda. Da se za svagda zabrani ulazak u našu zemlju pređašnjem kralju Nikoli Petroviću Njegošu, a tako i svim članovima njegove dinastije.” Ovaj predlog je jednoglasno prihvaćen, pa je predsjednik Skupštine u 19 časova, 29. novembra 1918. godine zaključio njen rad. nja i procedure. Uostalom, zar je neko sumnjao da će odluke Podgoričke skupštine biti drugačije ili da o sudbini crnogorske države i dinastije nije bilo odlučeno i prije nego što su izbori za nju raspisani? Dan nakon donošenja Odluka, na narednoj, trećoj sjednici Skupštine, poslanici su raspravljali o izboru petočlanog Izvršnog odbora, koji će predstavljati privremenu vladu na teritoriji Crne Gore, dok ne bude formirana nova država. Izvršni odbor je trebalo da uspostavi javni poredak, sudsku, policijsku i vojnu vlast, da rukovodi finansijama, uspostavi saobraćaj, nastavu... Međutim, poslanici nijesu uspjeli da na ovoj sjednici izaberu članove Izvršnog odbora. Članovi Izvršnog odbora izabrani su na narednoj, četvrtoj sjednici, kada je izabrana i delegacija koja će otići u Beograd da upozna vladu Srbije sa odlukom Skupštine u Podgorici.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

“ z n š l n p b s g n p

ć k s m m v m m b m l k z p

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2018.

| VLAST | PREUZIMA | KARAĐORĐEVIĆ Odlukom Podgoričke skupštine da se Crna Gora pripoji Srbiji, i odlukom Velike narodne skupštine naroda Vojvodine o ulasku u sastav Srbije, koja je donešena dan ranije, stvoreni su i formalni uslovi da se tako proširena Srbija ujedini sa ostalim južnoslovenskim oblastima u jednu državu pod vlašću srpske dinastije Karađorđević. Dobivši njihovu saglasnost, srpski regent Aleksandar Karađorđević je 1. decembra 1918. godine u Beogradu izdao proklamaciju u kojoj se kaže: “proglašavam ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne države Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.” Crna Gora u ovoj proklamaciji nije pomenuta, jer na Podgoričkoj skupštini nije ni odlučeno da ona uđe u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, već u sastav Srbije. Odluke Podgoričke skupštine odmah su saopštene predstavnicima velikih sila, odnosno savezničkim vladama. One nijesu zvanično priznale njene odluke, ali nijesu zvanično ni osporile njihovu validnost. Francuska, Velika Britanija i SAD gledale su blago-

objavljeni birački spiskovi, a trećeg dana je izvršeno biranje. Na ovaj način je izabrana “Velika narodna skupština”, što je, kako smatra crnogorska vlada, još jedna potvrda njene nelegitimnosti. Crna Gora je, kako se kaže, “po ovoj odluci i silom srbijanskih bajoneta, postala jedan običan okrug srbijanski”.

| NESTANAK | CRNOGORSKE | DRŽAVE

naklono na Podgoričku skupštinu, dok je Italija svoj stav iskazala tako što je odbila da prizna Kraljevinu SHS. Ipak, savezničke vlade koje su prećutno odobravale odluke Podgoričke skupštine, i koje su priznale Kraljevinu SHS, nijesu u prvo vrijeme prekinule diplomatske odnose sa crnogorskom vladom. Francuska je prekinula diplomatske odnose sa crnogorskom vladom tek decembra 1920. godine, a Velika Britanija i SAD 1921. godine. Prekidom diplomatskih odnosa one su formalno priznale odluke Podgoričke skupštine i proglašeno ujedinjenje

Crne Gore i Srbije. Akt kojim posredno priznaje odluke Podgoričke skupštine posljednja je donijela Italija, 1922. godine. .

| REAGOVANJE | CRNOGORSKE | VLADE

U prvom reagovanju crnogorske vlade na odluke Podgoričke skupštine ponovljen je njen stav da su sve odluke koje se donose mimo zvaničnih institucija Crne Gore - nelegitimne. To važi i za odluke Podgoričke skupštine. Crnogorska vlada napominje i da su ove odluke donesene uz podršku vojnih snaga druge države, što ukazuje da one imaju karakter nasilnog akta. Vlada je optužila srpske vlasti da su, koristeći prisustvo srpskih trupa u Crnoj Gori, sprovele davnašnji plan o njenom prisajedinjenju Srbiji. Taj plan ostvarile su organizovanjem nezakonite skupštine, koja ni po svom sastavu, niti po djelokrugu, nema uporište u crnogorskom Ustavu. Ova je skupština, kako se kaže, bila organizovana samo zbog toga da bi izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i da bi svrgnula “narodnu dinastiju” Petrović-Njegoš, iako ona ni po jednom osnovu takvo pravo nema. Skupština u Podgorici nije bila izraz volje crnogorskog naroda, smatra crnogorska vlada. Uzdajući se u uvažavanje međunarodnog legitimiteta crnogorske vlade od savezničkih sila, vlada se nada da će odluke Podgoričke skupštine ubrzo biti poništene, a Crna Gora ponovo uspostavljena kao nezavisna država. Ta

nezavisna Crna Gora, zasigurno, odmah bi izrazila slobodnu volju za ujedinjenjem sa ostalim jugoslovenskim zemljama. Odluke Podgoričke skupštine označene su u posebnom komentaru u “Glasu Crnogorca” kao završni čin zavjere zvaničnog Beograda. Ova je zavjera, kako se kaže, usmjerena protiv časti, prava i suvereniteta Crne Gore, a sprovedena je u djelo njenim prisajedinjenjem Srbiji i zbacivanjem dinastije PetrovićNjegoš. Međutim, da crnogorsko protivljenje odlukama Podgoričke skupštine ne bi bilo protumačeno kao protivljenje ideji jugoslovenskog zajedništva, objašnjava se da Crnogorci hoće Jugoslaviju, ali hoće u njoj da budu ravnopravni, da budu njen dio, a ne dio Srbije.

| POD SILOM | SRBIJANSKIH BAJONETA

Da bi pravno osnažila osporavanje Podgoričke skupštine i njenih odluka, crnogorska vlada je iznijela i posebne primjedbe na izbor njenih poslanika. Neformalna grupa ljudi donijela je svoj izborni sistem, koji je već samim tim nevažeći, i izvršila biranje na nasilnički i pravno neuobičajen način. Poslanici su birani aklamacijom, što će reći, procedurom koja se ne praktikuje ni u jednoj državi na svijetu. Neprihvatljivim je smatrano i to što je čitav izborni proces sproveden u nekoliko dana. Prvog dana bilo je objavljeno ko ima pravo glasa, drugog dana su

Dakle, nestanak crnogorske države i njene dinastije bio je uslovljen političkim okolnostima koje su nastupile poslije Prvog svjetskog rata, odnosno, globalnim političkim promjenama u Evropi 1918. godine. Crnogorska država i njena dinastija, ma kakvu snagu i zasluge da je imala, morala je tada okončati postojanje. Zadatak da sprovede u djelo političku zamisao velikih sila koja se odnosila na Crnu Goru, dobila je Kraljevina Srbija, koja je označena stožerom buduće južnoslovenske države. Ako je nestanak crnogorske države i njene dinastije bio neminovan, način na koji je crnogorska država i dinastija nestala, bio je nezakonit. Grupa nelegalno izabranih ljudi ne može sebe zvati Narodnom skupštinom, niti kao nelegalna skupina donositi legalne odluke o državno-pravnom statusu svoje zemlje. Uvijek kada se o statusu jedne države ili njene vlasti odlučuje na takav način, onda se za takvu proceduru koristi naziv: državni prevrat. Ovom državnom prevratu u Crnoj Gori, koji je bio zaodjenut tobožnjom demokratskom formom, i koji je izveden u organizaciji vlade druge države i podršku njenih vojnih snaga, njegovi učesnici dali su ime – Podgorička skupština. Istina, mnogi od poslanika Podgoričke skupštine nijesu tada sebe smatrali prevratnicima, niti učesnicima državnog udara, već sljedbenicima ideje koja je pravedna, istorijski utemeljena i korisna za Crnu Goru. Ali, kao što to često biva, do razočaranja u ideju čiji su sljedbenici bili, i u državu za čije su se stvaranje borili, došlo je brže nego što su, čak i njihovi protivnici, mogli pretpostaviti. (U ovom tekstu korišćeni su istorisjka faktografija i komentari prof. dr Živka Andrijaševića)