Dnevne novine 18. decembar 2018. by Dnevne Novine

ITALIJANSKI LIST KORIJERE DELA SERA OBJAVIO TEKST O NAŠOJ ZEMLJI ■ 2 3

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

Đukanović pozvao italijanske kompanije da ulažu u Crnu Goru

USKOR

UTORAK, 18. 12. 2018. BROJ 2255 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREMIJER MARKOVIĆ SA KOMESAROM HANOM ■ 2 3

Crna Gora na poziciji dijaloga i stabilnosti MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

MILENKO PEROVIĆ O SRPSKOM ª PREPADUº NA GUSLE I CRNOGORSKU NOŠNJU ■ 3

Crnogorski pršut novi zaštićeni proizvod ■ 8

Ko nije svojim zadovoljan, krade tuđe identitete POČELE PRIPREME ZA NIKOLJDANSKU TRPEZU

■ 14 15

Kilo svježeg krapa osam, jegulje 15 eura

ZA NAJBOLJE PONUDE:

NAVODNA PREPISKA BIĆE DOSTAVLJENA TUŽILAŠTVU

Policajci spominjali Marija Miloševića u vezi sa napadom na Oliveru Lakić?

DIREKTOR ª DEPONIJEº ARSENIJE BOLJEVIĆ ZA DN

Na korak smo od proizvodnje struje iz otpada

marketing@dnovine.me

■ 18 19 +382 20 252 900

■10

politika

Marković sa koMesaroM HanoM

Crna Gora na poziCiji dijaloGa i stabilnosti

UTORAK, 18. 12. 2018.

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković poručio je, na sastanku sa evropskim komesarom za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanesom Hanom, da će Crna Gora naredne godine još snažnije i intenzivnije raditi na ispunjavanju EU agende. Premijer je istakao da je ambicija Crne Gore da uskoro otvori i preostalo pregovaračko Poglavlje 8 – Konkurencija – i da smo predano radili i obezbijedili internu spremnost za zatvaranje nekoliko poglavlja.

“Marković i komesar Han su se saglasili da je postignut napredak u oblasti vladavine prava. Premijer se posebno osvrnuo na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje imamo, kako je naveo, sve bolje rezultate, a u kratkom roku očekujemo i nove uspjehe posebno u oblastima borbe protiv trgovine ljudima i pranja novca”, kazali su iz premijerovog kabineta. Na sastanku je razgovarano i o napretku o oblasti medija, a akcenat je stavljen na pitanja zaštite novi-

nara i imovine medija. “Rečeno je da se radi na usvajanju seta medijskih zakona koji bi trebalo da na kvalitetniji način unaprijede medijsku scenu”, navodi se u saopštenju. Premijer Marković je informisao komesara Hana o političkoj situaciji u Crnoj Gori i tom prilikom su razmijenili i mišljenja o dešavanjima u regionu. Predsjednik Vlade je kazao da je Crna Gora konstantno na poziciji koja promoviše dijalog i stabilnost, te da će nastaviti i dalje da na takav način

italijanski list korijere dele sera objavio tekst o našoj zeMlji

Đukanović pozvao italijanske kompanije da ulažu u Crnu Goru U jednom od najuticajnijih italijanskih časopisa „Corriere della Sera“ - “L’Economia”, juče je u rubrici “Ulaganja u inostranstvu” objavljen tekst pod naslovom „Crna Gora juri i poziva italijanska mala i srednja preduzeća“ (Il Montenegro corre e chiama le Pmi italiane). Italijanskim kompanijama je poslata poruka da je u našoj zemlji BDP učetvorostručen od 2000. godine, olakšano dobijanje kredita, da imamo niske poreske stope...List navodi poziv predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića italijanskim kompanijama: „Otvarajte ovdje“. Tekst prenosimo integralno: “Mlada je nacija, po brojkama, prilikama, želji za rastom i kapacitetima za privlačenje investitora iz inostranstva – ona o kojoj priča „Poslovati sa Crnom Gorom“, vodič o mogućnostima za biznis objavljen od strane počasnog konzulata ove balkanske države u Milanu: od otvaranja kompanije, preko carinskih procedura, do prosječnih zarada i dozvola. Cilj je širenje informacija o ekonomskim potencijalima drža-

ve koja ne samo što raste, već i koja ima velike ambicije za budućnost, imajući u vidu i njen ulazak u EU: integracija će biti zvanično završena 2025. Crna Gora je na 42. mjestu od 190 u klasifikaciji „Doing Business 2018“ Svjetske banke. „Imamo nacionalni suverenitet koji je stariji od jednog milenijuma i burnu istoriju”, rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Crna Gora, upravo, imajući u vidu njenu stratešku poziciju između planina i mora, na raskrsnici puteva i vojska, morala je da prolije mnogo krvi da bi ostala oaza slobode Balkanskog poluostrva. Uz to, do raspada socijalističke Jugoslavije, naša država, iako razvijena sa industrijske tačke gledišta, ipak je ostala izuzetno siromašna“. Nakon političkog udaljavanja od Srbije, međutim, crnogorska republika počela je da za sebe izgrađuje industrijski, poreski i ekonomski sistem: od izbora da koristi euro (prva opcija je bila njemačka marka) 2002, do pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 2012. „Strategije osmišljene, pored

ostalog, i da privuku strane investitore – primjećuje Đukanović – posebno Ujednjene Arapske Emirate, Italiju, Njemačku i Švajcarsku, dale su značajne rezultate za svega nekoliko godina: za manje od 20 godina bruto društveni proizvod Crne Gore, države sa 700.000 stanovnika, učetvorostručen je, sa cirka jedne milijarde u 2000 (984 miliona) na 4,77 milijardi eura 2017, sa skoro 700 miliona stranih investicija“.

■ Jedna od naJdinamičniJih ekonomiJa evrope

Od 2006. prosječna stopa ekonomskog rasta iznosi cirka 3,3%, ali sa godinama u kojima je rast bio i 10%. Rast pokreće prije svega poreska politika zasnovana više na porezima na potrošnju, nego na dohodak. Prosječna stopa poreza na dodatu vrijednost danas iznosi 21%. Dok je veoma povoljna stopa poreza na prihod preduzeća, najniža na Balkanu.

■ Fiskalna politika

Preduzeća plaćaju jedinstvenu poresku stopu od 9%: u Albaniji ona je 10%, dok je u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj 20%. Privlačna poreska politika prati razvoj više sektora. Prije svega poljoprivrede, sektora za koji se, uz obnovljivu energiju, smatra da ima velike potencijale. Plan vlade predviđa fondove za za ruralni razvoj u iznosu od 4,5 miliona eura, zahvaljujući kandidaturi za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, i dodatnih 50 miliona dolara izdvojenih iz Fonda Abu Dabija. Još jedan sektor koji raste je građevinarstvo: vrijednost građevinskih objekata iznosila je 453,6 miliona eura u 2016, od kojih je 171,8 miliona potrošeno na infrastrukture i transport.

31,2% u 2027, u ukupnoj vrijednosti od cirka 1,6 milijardi eura. Noseći stubovi razvoja Crne Gore su mala i srednja preduzeća (među njima i italijanska), privučena, pored ostalog, i olakšanim pristupom kreditima – od 2014. država je uključena u program EU „Konkurentnost srednjih i malih preduzeća“ (Cosme) – ali i brojnim programima podrške i razvoja za strana preduzeća. Informacije o investicijama i podsticajima u 23 crnogorske opštine mogu se naći na portalu www.investmentlocations.me.

■ turizam

■ slučaJ ocean: „mi

Tu je, zatim, i turizam. Prema World Travel and Tourism Council-u, direktni udio ovog sektora u nacionalnom BDPu (+6,7% u 2017) će rasti u narednim godinama. Procjenjuje se da će ukupni udio iznositi

U vezi sa Crnom Gorom dva su ohrabrujuća faktora za italijanske investitore: „Put prema Evropskoj uniji i značajni suficit koji Italija ostvaruje u njenoj razmjeni sa ovom ze-

vJeruJemo“

UTORAK, 18. 12. 2018.

Ko nije zadovoljan svojim, krade tuđe identitete PIŠE MILENKO A. PEROVIĆ

proizvodnje i potrošnje električne energije primorava Crnu Goru da je skoro 40% uvozi sa međunarodnih tržišta. Iako je hidroenergetska oblast dostigla dobar nivo razvoja, i dalje ostaje deficitarno korišćenje energije vjetra, sunčeve i energije biomase“.

■ BANKAR: NULA BIROKRATIJE

mljom“. Stoga je za Erika Kosutu, predsjednika Ocean Montenegro, logističkog preduzeća sa prometom od cirka 40 miliona, koje je upravo investiralo tri miliona u ovu zemlju, to nacija na koju se treba fokusirati. „Balkan je strateški prostor između tržišta istoka i zapada”, kaže Kosuta. “Uostalom, već su brojna nacionalna preduzeća koja su tamo pronašla komercijalne prilike, naročito u oblastima luksuza i prehrambene industrije“. U snažnom usponu je energetski sektor. „Terna – kaže preduzetnik, završava prvi podmorski kabl za prenos energije sa jedne na drugu obalu Jadrana, dok je ENI pokrenuo istraživanje na otvorenom moru, sa ruskim Novatek-om. Crna Gora je politička, osim toga što je ekonomska prilika“. Investicije se koncentrišu na energetski sektor: disparitet između

STAV

Foto:SasaMatic

podstiče napredak regiona i njegove aspiracije ka Evropskoj uniji. Komesar Han je pohvalio ulogu Crne Gore u regionu. Ostvarivanje dinamičkog razvoja i potpuna finansijska stabilnost u zemlji, kako je kazao Marković, biće prioritet u radu Vlade naredne godine. Premijer je ukazao i na dobre ekonomske rezultate koje je Vlada ostvarila, a koji se ogledaju, prije svega, u ekonomskom rastu, smanjenju deficita, te povećanju broja zaposlenih. E.H.

POLITIKA

Crna Gora „ima svedenu komercijalnu legislativu i razumljiv poreski sistem: troškovi su troškovi, a prihodi su prihodi, stvar koja za jednog Italijana ima ukus čuda“. Pružanje investitoru uslova da misli na svoj posao, a ne da mora da zamijeni državu, nešto je što Crnu Goru čini zemljom u koju treba investirati za Sigilfreda Montinarija, predsjednika nadzornog odbora Hipotekarne banke iz Podgorice. To je druga banka u Crnoj Gori i tehnološki lider sa 18 filijala i 220 zaposlenih. Po mišljenju Montinarija, država je postala privlačna za investitore, naročito za Italijane. „Pored jačih strana made in Italy-ja poput hrane i mode”, kaže Montinari, “neposredne mogućnosti su one klasične za zemlju sa snažnim rastom: građevinarstvo i infrastruktura“. Teren za velika preduzeća poput „Terne koja realizuje elektroenergetsku interkonekciju koja će povezati Balkan sa Italijom i Pizzarotti-ja koji gradi turističko naselje vrijednosti preko 600 miliona“. Za mala i srednja preduzeća, sa druge strane, „postoje prilike u oblastima rasvjete, opremanja prostora, specijalne opreme i postrojenja“. Ali i „u preradi drveta – Italija je lider u proizvodnji mašina za obradu drveta – i u oblastima obnovljive energije, turizma, poljoprivrede: za posljednja dva sektora država daje podsticaje.

Kada je prije devedesetih godina prošloga vijeka plima nacionalizma počela da se širi iz Beograda tadašnjom Jugoslavijom, spopade me jedan drski fakultetski „kolega.“ Očigledno mu je smetalo što nikako ne otkrivam Srbina u sebi – primjereno opštim političkim i „identitetskim“ kretanjima u društvu i „novom duhu“ vremena – nego se nedvosmisleno i na svoju štetu nacionalno izjašnjavam kao Crnogorac. Tražio je od mene da mu obrazložim kako sam ja to – Crnogorac?! Odgovorio sam mu da sam Crnogorac bez daljnjih obrazloženja. Smatrao sam da je naopako, besmisleno i uvredljivo bilo kome dokazivati vlastiti nacionalni identitet i sve ono što taj identitet sadrži i podrazumijeva. Ne zato što su pitanja nacionalnog identiteta – dakle, onoga po čemu se jedna nacija razlikuje od drugih nacija - aksiomatskog karaktera te ne podliježu dokazivanju, nego zato što je najbesmisleniji posao na svijetu zadrtim nacionalistima pokušavati dokazivati ili obrazlagati bilo šta. Nacionalizam i jeste patološka zadrtost koja „ne popušta pred bilo kojim razlogom“ (Aristotel). Da su nacionalisti sposobni za racionalnost argumentiranja i dokazivanja, nikada ne bi ni postali nacionalisti. Da se istinski dobro ośećaju u vlastitoj koži, ne bi stalno prežali da drugome oderu kožu! Da su sa sobom u dobrim odnosima, ne bi ni-

ZNAJU ONI JEDNAKO DOBRO I DA JE NJEGOŠ CRNOGORSKI PJESNIK, ALI IM TO NE SMETA DA GA VEĆ STO PEDESET GODINA POKUŠAVAJU PRISVOJITI kad imali problema u odnosima s drugima. Da su odista uvjereni u vrijednost onoga što čini njihov nacionalni identitet, ne bi posezali za ovim ili onim elementom tuđega nacionalnog identiteta. Da imaju nešto autentično svoje, ne bi svojatali tuđe. Da umiju ljudski živjeti na svojoj istorijskoj teritoriji, ne bi posezali za tuđim teritorijama. Da umiju organizovati svoj život po uzusima današnjeg valjanog svijeta, ne bi posezali za pljačkanjem tuđih života. Da nijesu nesnosno opaki za komšiluk, zavrjeđivali bi golemo sažaljenje. Iz „duha“ takvoga nacionalizma potiče najnoviji komšijski „identitetski“ prepad na gusle i crnogorsku narodnu nošnju. Pokušali su „iz očiju“ ukrasti crnogorske gusle i nošnju. Pokušaj su izveli stari majstori kojima nikada nije bilo teško da ukradu i ono što je „obješeno za nebesa.“ Pojedini Crnogorci – traumirani bezočnošću toga lupeškog pokušaja – pregnuli su da dokazuju šta je tu po srijedi. Po sebi, to je pregnuće vrijedno, jer je odista sve crnogorsko dugo i predugo bilo građevni materijal koga su bez pitanja i pardona razvlačili kad su šće-

li i kako su šćeli. No, danas Crnogorcima nije potrebno da bilo kome dokazuju da crnogorska narodna nošnja jeste crnogorska narodna nošnja. Ne treba da dokazuju da crnogorske gusle jesu crnogorski tradicionalni nacionalni instrument. Oni kojima bi takvi dokazi trebalo da budu namijenjeni, da ih dovedu „poznaniju prava“ i navedu da s izvinjenjem vrate ukradeno bolje od ikoga znaju čija je crnogorska narodna nošnja i čije su crnogorske gusle. Znaju oni jednako dobro i da je Njegoš crnogorski pjesnik, ali im to ne smeta da ga već sto pedeset godina pokušavaju prisvojiti. Znaju oni i da je crnogorska povijest samo i jedino crnogorska povijest, ali i nju već petnaest decenija pokušavaju učiniti svojom. Znaju oni takođe da Crnogorci jesu Crnogorci, ali ih uporno pokušavaju učiniti Srbima. Znaju oni isto tako sve o crnogorskom pravoslavlju i njegovoj povijesnoj organizaciji. Znaju sve i o crnogorskom jeziku. Za sada negiraju njegovo postojanje, ali kad se steknu uslovi ne samo da će priznati da on postoji, nego će ga i prisvojiti kao „stari srpski jezik“. Zar nijesu taman tako učinili sa svetim Vladimirom! Njima, dakle, ne treba ništa dokazivati! S njima se treba sprdati! I paziti na ono svoje! (Autor je univerzitetski profesor u Novom Sadu i na Cetinju)

politika

UTORAK, 18. 12. 2018.

AdministrAtivni odbor odbio zAhtjev zA poništenje odluke

Poslanici DF se žalili na kazne, plate im ostaju umanjene Administrativni o dbor Skupštine Crne Gore konstatovao je, na jučerašnjoj sjednici, da su novčane kazne poslanicima DF određene u u skladu sa ovlašćenjima iz člana 110c, stav 1 Poslovnika Skupštine Crne Gore, kojim je određeno da odluku o novčanoj kazni za poslanika donosi Administrativni odbor. “Odbor je odluke o novčanim kaznama donio ka-

da su se stvorile procesne pretpostavke za njihovo donošenje, odnosno nakon dostavljanja Dopisa Generalnog sekretara o evidenciji izrečenih mjera opomena o povredi reda na Devetoj sjednici Prvog redovnog, jesenjeg zasijedanja u 2018. i fonografskih zapisa iz Zapisnika sa sjednice. Takođe, konstatovano je da je odlukama o novčanim kaznama određeno da se

Sjednica Administrativnog odbora

OdbOr OdlučiO da zahtjeve imenOvanih pOslanika Odbije kaO neOsnOvane i pOtvrdi prethOdnO dOnijete Odluke O nOvčanim kaznama iznos novčane kazne oduzima od primanja poslanika za tekući mjesec, saglasno članu 110c Poslovnika.

Stoga je Odbor odlučio da zahtjeve imenovanih poslanika odbije kao neosnovane i potvrdi prethodno donijete odluke o novčanim kaznama”, navodi se u odluci Administrativnog odbora. Po s l a n i c i D F M i l a n Knežević, Jovan Vučurović, Branko Radulović, Marina Jočić i Janko Vučinić podnijeli su 12. decembra zahtjeve za poništenje odluka o novčanim

kaznama. Podsjetimo, Administativni odbor je na prethodnoj sjednici donio odluku da će poslanici Knežević i Vučurović dobiti umanjenu platu za 20 odsto, dok će Raduloviću, Jočić i Vučiniću plate za isti mjesec biti niže deset odsto. Poslanici DF-a su novčano kažnjeni zbog izrečenih opomena na junskom zasijedanju parlamenta. E.H.

odbor zA bezbjednost i odbrAnu

Odbrani milion manje, MUP-u četiri miliona više Drugi poziv za dostavljanje prijedloga projekata Program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina-Crna Gora u okviru Instrumenta pretpristupne podrške IPA II 2014-2020 EuropeAid/161465/DD/ACT/BA Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini objavila je drugi poziv za dostavljanje prijedloga projekata u okviru programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina-Crna Gora IPA II 2014-2020. Program zajednički sprovode Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine i Kancelarija za evropske integracije Vlade Crne Gore. Poziv je otvoren za projektne predloge u okviru sledećih specifičnih ciljeva: LOT 1: Poboljšano upravljanje i energetska efikasnost lokalnih vodovodnih sistema, sistema otpadnih voda i čvrstog otpada, i zaštita životne sredine kroz prekograničnu koordinaciju i zajedničke aktivnosti; LOT 2: Poboljšan kvalitet i raznolikost turističke ponude koja počiva na prirodnoj i kulturnoj baštini. Ukupna sredstva namijenjena za drugi poziv iznose 4.399.000 eura. Drugi poziv za dostavljanje prijedloga projekata otvoren je do 25. januara 2019. godine (16.00h), do kada zainteresovani aplikanti mogu dostaviti sažetak projekta. Kompletan Vodič za aplikante kao i ostala dokumentacija je na raspolaganju na sljedećim web stranicama: https://webgate.ec.europa.eu i http://europa.ba/?page_id=320 Info dani će biti organizovani po sledećem rasporedu: Mostar, 18. decembra 2018. godine u Hotelu „Mostar“, sa početkom u 12.00h Nikšić, 19. decembra 2018. godine u Hotelu “Onogošt”, sa početkom u 10.30h.

This Programme is funded by the European Union

Programme Operating Structures: Directorate for European Integration of BiH European Integration Office of Montenegro

Predlogom budžeta za narednu godinu, za ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane i za ANB planirano je ukupno oko 163 miliona eura, saopšteno je na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Odbor je jednoglasno dao pozitivno mišljenje na Predlog zakona o budžetu koji se odnosi na te potrošačke jedinice. Predstavnik Ministarstva finansija Bojan Paunović kazao je da je za Ministarstvo odbrane predviđeno 49,04 miliona eura, što je za oko 1,3 miliona manje nego u ovoj godini, dok je za MUP predloženo 105,48 miliona, što je oko 3,9 miliona više odnosu

Joint Technical Secretariat (JTS) Grbavička 4/V, 71000 Sarajevo, BiH Tel:+ 387 33 788 780, -781, -782 JTS – Antenna Niksic Radoja Dakica bb, Niksic, CG Tel: +382 40 280 431, ext 329

Sa sjednice Odbora

na ovu. Za ANB je plairano 8,3 miliona , što je približno ovogodišnjem budžetu. Državni sekretar u MO Slobodan Filipović ocijenio je da budžet pokazuje odlučnost Vlade da do 2024. dostigne izdvajanje za sektor odbrane od dva odsto BDP. Predstavnica MUP Vesna Brajović kazala je da su bruto zarade uvećane zbog dva nova programa – zbrinjavanje izbjeglica i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Predstavnica ANB-a Sanja Raičević kazala je da će sredstva koja su im opredijeljena omogućiti punu realizaciju aktivnosti. R.P.

UTORAK, 18. 12. 2018.

POLITIKA

DRAGAN KRAPOVIĆ PODNOSI OSTAVKU 31. DECEMBRA

ROTACIJA BUDVANSKE VLASTI 4. JANUARA

⌦ Mili Prelević

DF NE ODUSTAJE OD IDEJE PROTESTA

Front opet zove opoziciju, ali još niko ne odgovara

Demokratski front pozvao je opozicione kolege da zajedničkim djelovanjem smijene aktuelnu vlast i uspostave vladavinu prava u Crnoj Gori, međutim niko od opozicionih lidera još se nije oglasio ovim povodom. Dnevne novine su pokušale da dobiju odgovore od Demokrata i GP URA, ali bezuspješno. U pismu koje su lideri DFa Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Milan Knežević uputili Demokratskoj Crnoj Gori, SDP-u, SNP-u, Demosu, Ujedinjenoj Crnoj Gori, GP URA i nezavisnim poslanicima, navode da događaji u kojima je, kako navode, “još jednom demonstrirana spremnost DPSa i njegovih satelita da golom silom i zloupotrebom svih državnih resursa, sudstva i tužilaštva, ne prezajući od kršenja Ustava hapšenjem poslanika bez skidanja imuniteta, brani opstanak na vlasti”, pokazali su da je zajedničko djelovanje opo-

Ako je cilj važan i opšti, a sloboda, vladavina prava, socijalna stabilnost, funkcionalnost države i njenih institucija, rješavanje problema građana svakako to jesu, moramo zanemariti razloge zbog kojih ne bismo mogli zajedno djelovati, a istaći i dati prednost onim razlozima zbog kojih to treba da uradimo

zicije od fundmentalne važnosti za proces smjene režima i uspostavljanja vladavine prava. Lideri DF-a poručuju da zajedničko opoziciono djelovanje političkih organizacija koje među sobom imaju čak i dijametralno suprotne stavove po nekim pitanjima, nije nepoznanica ni u našem regionu, a kamo li u Evropi. “Ako je cilj važan i opšti, a sloboda, vladavina prava, socijalna stabilnost, funkcionalnost države i njenih institucija, rješavanje problema građana svakako to jesu, moramo zanemariti razloge zbog kojih ne bismo mogli zajedno djelovati, a istaći i dati prednost onim razlozima zbog kojih to treba da uradimo”, navodi se u pismu DF. Predlog Demokratskog fronta je da našim zajedničkim vaninstitucionalnim djelovanjem, koje podrazumijeva opšte građanske proteste, natjeramo Vladu Duška Markovića da podnese ostavku kako bi se nakon toga pristupilo stvaranju uslova za održavanje fer i slobodnih izbora. Naravno, mi smo otvoreni za svaku ideju i predlog kolega iz opozicije o načinu djelovanja kojim bismo došli do zajedničkog cilja”, navode lideri DF-a. Zbog svega navedenog, kako dodaju, ovim pismom bi željeli da iniciraju sastanak cjelokupne parlamentarne opozicije, bez ikakvog uslovljavanja, na kojem bi razmotrili mogućnosti za zajedničko djelovanje. E.H.

Sjednica Skupštine opštine Budva na kojoj će biti konstatovana ostavka dosadašnjeg predsjednika Opštine Dragana Krapovića biće, najvjerovatnije, održana, 4. januara, saznaju Dnevne novine iz vladajuće budvanske koalicije. Prema koalicionom sporazumu koji su potpisali konstituenti budvanske vlasti, Krapović treba da podnese ostavku 29. decembra, ali je to neradni dan, pa će on to učiniti 31. ovog mjeseca. Juče na ovu temu nije bilo moguće dobiti zvaničnu informaciju, ali nam je nezvanično saopšteno da će Demokrate ispoštovati dogovor i da će od 4. januara započeti rotacija vlasti koja je precizirana koalicionim sporazumom. Na mjesto Dragana Krapovića će doći lider budvanskog Demokratskog fronta Marko - Bato Carević, poznati privrednik iz ovog grada. “Jednostavno, situacija je takva. Nekoliko odbornika će Krapović tokom no-

Radović predsjednik Skupštine Kada se rotacija na mjestu predsjednika opštine, ostavku će podnijeti i Đorđije Vujović, sadašnji predsjednik SO Budva, koji je iz redova DFa. Na njegovo mjesto, kako nezvanično saznajemo, doći će odbornik Demokrata Krvogodišnjih praznika biti odsutno, ali to ne mijenja situaciju. Ispoštovaćemo sve što smo se dogovorili”, saopštio nam je jedan od odbornika Demokrata koji nije želio da mu pominjem ime. Danas će u vladajućoj budvanskoj koaliciji biti održane konsultacije povodom zakazivanja sjednice u novom terminu, ali ovo pomjeranje ne izaziva ni-

sto Radović. U nekim ranijim kombinacijama Radović je pominjan kao najozbiljniji kandidat za potpredsjednika opštine. Očekuje se da će nakon 4. januara biti poznate sve kadrovske promjene u budvanskoj opštini. kakvo uzbuđenje ni u Demokratskom frontu. “Možda se može govoriti o neodgovornosti pojedinih odbornika, jer je sjednica na kojoj će biti konstatovana Krapovićeva ostavka zakazana još prije dvije godine, koalicionim sporazumom, ali imamo uvjeravanja Demokrata da će svi, shodno dogovoru, glasati za to”, kazao nam je jedan funkcioner Demokratskog fronta. Pre ma do go vo ru ko ji je postignut nakon lokalnih izbora, od 24. decembra, 2016. kandidat Demokratske Crne Gore Dragan Krapović obavlja funkciju predsjednik opštine u prvom dvogodišnjem mandatu, a Carević treba da bude na toj funkciji u drugom dvogodišnjem mandatu, odnosno od januara 2019. godine.

MINISTAR NUHODŽIĆ SA AMBASADOROM SUAREZOM

Potpisan Sporazum o readmisji između Crne Gore i Španije

Dobri i prijateljski odnosi Crne Gore i Španije potvrđuju se kroz kvalitetnu saradnju na planu bezbjednosti, ekonomije i turizma, a od naročitog značaja je i pružena podrška našem evroatlantskom i evropskom putu, poručeno je sa sastanka ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića i nerezidentnog ambasadora Kraljevine Španije Miguel Fuertes Suareza. Kako je navedeno u saopštenju, glavni povod susreta bilo je potpisivanje Sporazuma o readmisiji između dvije zemlje u cilju

Sa potpisivanja Sporazuma kontrole i sprečavanja ilegalnih migracija. Ambasador Suarez je pohvalio napore koje Crna Gora preduzima na planu pristupanja Evropskoj uniji, kao i prethodne ak-

tivnosti koje su rezultirale prijemom Crne Gore u NATO, i poručio da Crna Gora i u narednom periodu može računati na punu podršku Španije u nastavku integracionog puta. R.P.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.13410 0.89890 128.440 1.12540 75.5249 118.391 7.40280

UTORAK, 18. 12. 2018.

au = 1,242.43

mOnTenegRO berza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

Naziv PRIT SOBS PREN LUKO EPCG

aG=14.63

Najveći promet CijeNa 2,2001 1,5508 0,7998 8,0000 3,5718

KoličiNa 104.929 27.400 15.292 600 696

obim u € PromjeNa 230.856,7000 -4,51% 42.492,7100 -0,01% 12.229,7800 1,46% 4.800,0000 0,00% 2.486,0000 2,04%

ITALIJANSKA ASOCIJACIJA OTVORILA KANCELARIJU U CRNOJ GORI

Konfindustrija unaprijediće crnogorsku proizvodnju Dolazak italijanske privredne asocijacije Konfindustrija u Crnu Goru doprinijeće unapređenju naših proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta od čega će benefite imati obje strane, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Ona je na jučerašnjem predstavljanju te asocijacije u Podgorici, navela da bi Konfindustrija trebalo da doprinese i boljoj poslovnoj klimi, kroz otvoren, javan i prijateljski dijalog sa Vladom i nadležnim ministarstvima. “Italijanske kompanije donose nove tehnologije, više standarde i izvozom otvaraju nova tržišta, dok sa druge strane sebi obezbjeđuju prostor za rast i dodatnu konkurentnost”, smatra Sekulić. Početak rada Konfindustrije u Crnoj Gori ozvaničen je i potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa predstavnicima Privredne komore (PKCG). “Očekujemo veće učešće italijanskih kompanija u realizaciji infrastrukturnih projekata. Kroz zajedničku

saradnju, moramo stvoriti okvir za poslovnu sinergiju u perspektivnim sektorima energetike, prehrambene i drvne industrije, informacionih tehnologija, upravljanja otpadom, reciklaže i tretmana otpadnih voda”, kazao je predsjednik PKCG Vlastimir Golubović. Predsjednik Konfindustrije Crne Gore Erich Cossutta naveo je da je italijanski izvoz, prema prošlogodišnjim podacima, dostigao rekordnih 168,5 miliona eura, te da preduzetnici iz te zemlje imaju sve preduslove da doprinesu daljem crnogorskom ekonomskom rastu. “Crna Gora je teritorijalno mala, ali sa ogromnim potencijalima, počev od njenog izlaza na more, što je logistička platforma za či-

168,5 miliona eura iznosio je italijanski izvoz prošle godine

tav region. Protok imovine, robe i usluga su suštinska osnova za razvoj infrastrukturne mreže, pa je od suštinske važnosti gradnja auto-puta, kao i veza luke Bar i panevropskih koridora”, ukazao je Cossutta, dodajući da je italijanska Terna bila predodređena za energetsko povezivanje jugoistočne Evrope i EU podmorskim kablom. On je dodao i da italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek, koji istražuje naftu i gas u crnogorskom podmorju moru, pokazuje spoj potencijala Crne Gore i znanja italijanskih vodećih imena. “Italijanske kompanije će biti prisutne u Crnoj Gori jer tu vide mogućnosti, dok će Konfindustrija garantovati kontinuitet investicija”, poručio je Cossutta. Ambasador Italije u Crnoj Gori Luca Zelioli istakao je da Konfindustrije u Crnoj Gori može podstaći saradnju i sinergiju između institucija koje se bave promocijom ekonomskog razvoja. R.E.

POTPISAN SPORAZUM VRIJEDAN MILION

Igre na sreću prioritet za budžetsku podršku

Ministri finansija Crne Gore i Slovačke Darko Radunović i Peter Kažimir potpisali su juče Sporazum o finansijskoj kontribuciji između resornih ministarstva, vrijedan milion eura.Radunović je u Vili Gorica kazao da je, u procesu pronalaženja optimalnog rješenja za korišćenje sredstava slovačke finansijske pomoći, oblast igara na sreću prepoznata kao prioritetni sektor za budžetsku podršku. “Dalji razvoj tržišta igara na sreću je od velike važnosti za Crnu Goru. Stvaranjem

PODACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Foto:Aleksandar Jaredic

Sa predstavljanja Konfindustrije

kvalitetnog zakonskog okruženja uz unapređenje informacionog sistema za nadzor priređivača igara na sreću, podršku softverskom i hardverskom rješenju, kao i jačanju kapaciteta Uprave za igre na sreću, stvoriće se pozitivan efekat na prihode u Crnoj Gori”, rekao je Radunović nakon potpisivanja. Kažimir smatra da će se sporazum isplatiti. “Modernizovali smo javne finansije i želimo da naša iskustva prenesemo u Crnoj Gori”, kazao je Kažimir. R.E.

Ove nedjelje 42.090 nezaposlenih građana

U Crnoj Gori je ove sedmice oko 42.090, 0,8 odsto manje nego prošle, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju ZZZ, pala sa prošlosedmičnih 18,29 odsto na 18,14 odsto. “Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto. Od početka godine evidentirali smo 14.980 novozaposlenih i oglasili 28.830slobodnih radnih

mjesta”, kazali su ZZZ. Broj zaposlenih u Crnoj Gori u trećem kvartalu je, prema podacima Monstata, bio veći 2,9 odsto u odnosu na prethodni. Aktivnog stanovništva u tom periodu je bilo 287.800, od čega je 247.200 zaposlenih i 40.600 nezaposlenih. Broj nezaposlenih povećan je 0,2 odsto. “Neaktivno je bilo 211.700 osoba, što je 3,4 odsto manje u odnosu na prethodni kvartal” navodi se uMonstatovovoj anketi o radnoj snazi. R.E.

UTORAK, 18. 12. 2018.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

EPCG PREN HIBP LUKO SOBS

3,5718 0,7998 695,0000 8,0000 1,5508

696 15.292 2 600 27.400

2.486,0000 12.229,7800 1.390,0000 4.800,0000 42.492,7100

2,04 1,46 0,00 0,00 -0,01

NAZIV PRIT JGPK SOBS LUKO HIBP

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 2,2001 11,6000 1,5508 8,0000 695,0000

KOLIČINA 104.929 200 27.400 600 2

OBIM U € PROMJENA 230.856,7000 -4,51 2.320,0000 -1,69 42.492,7100 -0,01 4.800,0000 0,00 1.390,0000 0,00

IZ KAPITALNOG BUDŽETA DIREKCIJE JAVNIH RADOVA PRETEKLO 5,29 MILIONA EURA

NEUTROŠENI NOVAC USMJERITI NA TURIZAM, OBRAZOVANJE, PUTEVE

eutrošena sredstva u kapitalnom budžetu Direkcije javnih radova za 2018. godinu iznose 5,29 miliona eura.

Od tog iznosa, kako se navodi u Informaciji o neutrošenim sredstvima Direkcije javnih radova za ovu godinu, 198.000 eura nije iskorišćeno za izgradnju i rekonstrukciju administrativnih organa. “Ta sredstva, tačnije 93.000 eura, neophodno je uložiti u izgradnju i rekonstrukciju administrativnog objekta u Gusinju, dok ostatak od 105.000 treba potrošiti na izgradnju lokalnog puta u Danilovgradu i izgradnju gradske saobraćajnice u Mojkovcu”, navodi se u Vladinom dokumentu. Za plaćanje obaveza nastalih po osnovu ugovora za izgradnju saobraćajnica u Beranama, Pljevljima i Rožajama, ove godine Direkcija javnih radova nije utrošila 321.000 eura. Nepotrošena je ostala i 41.000 eura, predviđena za rekonstrukciju i izgradnju sportskih objekata. “Iznos od 101.000 eura, od čega je 54.000 neutrošeno za lokalnu infrastrukturu i 47.000 za opremu, potrebno je iskoristiti za izgradnju lokalnog puta u Kolašinu”, navodi se u dokumentu koji je Vlada usvojila na prošlonedjeljnoj sjednici.

■ ŽIVOTNA SREDINA U ovogodišnjem kapitalnom budžetu, za projekte očuvanja životne sredine, nije utrošeno 690.000 eura, dok neutrošeni izdaci za lokalnu

Ulagaće se u ski centre Kolašin 1600, Cmiljača i ski centar na Hajli

za izgradnju i rekonstrukciju objekata zdravlja iznose 494.000 eura i potrebno ih je uložiti u Kolašin 1600 i Nacionalne parkove. Za izgradnju i rekonstrukciju objekata socijalnog staranja, kao i za lokalnu infrastrukturu ostalo je nepotrošeno 45.000 eura. Prijestonica Cetinje smatra da ta sredstva treba iskoristiti za izgradnju stambenog objekta i rješavanje stambenih pitanja socijalno ugroženih kategorija stanovništva, zbog čega se i obratila Direkciji javnih radova.

■ SKI-CENTRI

infrastrukturu u tom dijelu iznose 158.000 eura. “Ta sredstva, u ukupnom iznosu od 848.000, neophodno je iskoristiti za unapređenje turističke ponude, tačnije za izgradnju ski-centra Kolašin 1600, turističku infrastrukturu i izradu projektne i tehničke dokumentacije i izvođenje radova, kao i za Nacionalne parkove”, navodi se u informaciji. Neutrošeni izdaci za građevinske objekte, kao i oni

U ovogodišnjem kapitalnom budžetu, za projekte očuvanja životne sredine, nije utrošeno 690.000 eura, dok neutrošeni izdaci za lokalnu infrastrukturu u tom dijelu iznose 158.000 eura.

Za rekonstruisanje i izgradnju obrazovnih i građevinskih objekata u ovoj godini ostalo je neutrošeno 1.293.000 eura. “Od tog iznosa, za ulaganja u ski-centar Kolašin 1600 i valorizaciju Đalovića pećine potrebno je 1,015 miliona, a ostatak od 278.000 eura za lokalne puteve na Cetinju”, piše u informaciji. U dokumentu je konstatovano i da neutrošenih 230.000 eura treba investirati u ski-centar Žarski, dok je za Kolašin 1600, Cmiljača i ski-centar na Hajli u Rožajama, potrebno investirati neutrošenih 1.643.000 eura. Kapitalnim budžetom Direkcije javnih radova za 2018. godinu nije utrošeno ni 80.000 eura za prihvatilište kućnih ljubimaca na Cetinju. D.J. Ilustracija

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

EKONOMIJA

UTORAK, 18. 12. 2018.

INICIJATIVA UDRUŽENJA PROIZVOĐAČA SA CETINJA

Crnogorski pršut novi zaštićeni proizvod

Inflacija eurozone usporila Inflacija u eurozoni je u novembru usporila više nego što se očekivalo, pokazali su zvanični podaci. “Rast potrošačkih cijena usporio je na 1,9 odsto u novembru sa oktobarskih 2,2 odsto”, saopštio je Eurostat. To je niži podatak od inicijalne procjene inflacije od

dva odsto, prenosi Tanjug. Kada se izuzmu promenljive komponente, kao što su cijene hrane i energenata, indeks potrošačkih cijena iznosio je jedan odsto. U EU, godišnja stopa inflacije iznosila je dva odsto u novembru, što je pad sa 2,2 odsto iz oktobra.

Haribo suočen sa problemima Proizvođač konditorskih proizvoda Haribo suočava se s problemima proizvodnje popularnih gumenih medvjedića i drugih artikala. Uvođenje novog softverskog sistema dovelo je do većih poteškoća u isporuci nego što se očekivalo. Pogođeni su skoro svi proizvodi,

prenose mediji. Haribo je u oktobru počeo da mijenja svoj zastarjeli sistem za trgovinu robom s novim programom. Taj potez je, kako smatraju u kompaniji, bio bez alternative. Početne poteškoće novog sistema bile su veće od očekivanog.

Rigail na čelu Air Francea Novoimenovana generalna direktorka aviokompanije Air France je Anne Rigail. Time je postala prva žena da vodi to francusko preduzeće sa misijom da uspostavi dijalog s pilotima i poboljša kvalitet usluge, prenosi B92. Ona će danas zvanično stupiti na novu funkc-

iju, a do sada je bila zamjenik generalnog direktora zadužena za klijente Air France-a. Rigail će imati zadatak da vodi osetljive pregovore o platama posebno sa uticajnim sindikatima pilota u svjetlu daljih tenzija nastalih početkom godine. Spor sa pilotima koji je obilježen štrajkovima koštao je kompaniju oko 335 miliona EUR.

Crnogorski pršut novi je, peti po redu, zaštićeni proizvod u Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Zaštitu tog proizvoda geografskom oznakom, kako je saopšteno iz Ministarstva, inicirali su proizvođači pršute sa Cetinja iz Udruženja crnogorski pršut, a kojeg čine firme Zrnožit, Martex, Interproduct, Monstate, SNJ Gornič, DDR commerce, Mianja i Nani prom. “Prirodno okruženje, klimatski uslovi, duga tradicija proizvodnje i dobra reputacija, koja prevazilazi granice regiona, osnova su za zaštitu crnogorskog pršuta kao specifičnog i autentičnog proizvoda”, kazali su u Ministarstvu, dodajući da je crnogorski pršut cijenjen među našim potrošačima, ali i turistima. Crnogorski pršut se, kako navode u resoru Milutina Simovića, proizvodi u Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici, Baru i na Cetinju. Proces proizvodnje traje naj-

Počelo trgovanje akcijama

Trgovanje akcijama Generali osiguranja Montenegro na podsegmentu slobodnog tržišta počelo je danas. Akcije Generalia sa slobodnog tržišta uvrštene su na podsegment slobodnog tržišta. Odluku o skidanju akcija Generali osiguranja sa slobodnog tržišta i uvrštavanju na podsegmet slobodnog tržišta donijela je Komisija za kotaciju Montenegroberze na elektronskoj sjednici u četvrtak. R.E.

Ilustracija

manje godinu. “Za članove Udruženja proizvođača registracija oznake znači dodatnu vrijednost na tržištu i mogućnost bolje valorizacije, kako kroz rastuću turističku potrošnju u Crnoj Gori, tako i kroz rast i sada značajnog

izvoza”, istakli su u nadležnom resoru. U protekle dvije godine zaštićeni su njeguški pršut, pljevaljski sir, crnogorski goveđi pršut i stelja. U proceduri su zahtjevi za zaštitu durmitorskog skorupa i kolašinskog lisnatog sira. R.E.

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Domenu .me dva priznanja DoMEn, kompanija koje Predrag Lešić. ja upravlja crnogorskim Nagrade do djeljuje nacionalnim internet do- Fond za aktivno građanmenom .me, dobila je dva stvo (fAKT) u partnerstvu priznanja za društveno sa Privrednom komorom odgovorno poslovanje ko- (PKCG) i Upravom za dijasje dodjeljuje Uniporu Crne Gore. ja poslodavaca Kompanija DoMEn je nagra(UPCG). DoMEn je du Briga za zadobio najednicu dobila u kategrade za figoriji malih lantropiju – Iskra preduzeća. za doprinos “Tokom defirme na nacenije poslovacionalnom ninja, kompanija vou i za brigu o Sa dodjele nagrade DoMEn je uložizajednici. la više od milion “Kada smo dobili prili- eura u strateški odabrane ku da upravljamo crnogor- projekte koje za cilj imaju skim nacionalnim dome- da pripreme mlade ljude nom doživjeli smo to kao za tržište rada budućnoveliku privilegiju, ali i oba- sti, upoznaju kompanije vezu - obavezu da vratimo sa benefitima koje digitalzajednici u kojoj posluje- na ekonomija pruža i ramo i osnažimo tehnološki zviju crnogorsku start up sektor Crne Gore”, rekao je scenu”, naveli su u kompaizvršni direktor kompani- niji. R.E.

USKORO IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

Izuzetno istoriografsko štivo kojim je prvi put na jednom mjestu obuhvaćena istorija crnogorske državnosti od IX do XX vijeka, kao i sve crnogorske vladarske porodice od 990. do 1918. godine

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

Hronika

UTORAK, 18. 12. 2018.

NavodNa prepiska službeNika policije biće dostavljeNa tužilaštvu

Policajci spominjali Marija Miloševića u vezi sa napadom na Oliveru Lakić? Povodom teksta objavljenog na portalu IN4S.net a koji se bavi navodnom prepiskom dva službenika policije u vezi sa operativnim saznanjima koja se odnose na krivično djelo ubistvo u pokušaju izvršeno na štetu Olivere Lakić, iz Uprave policije su sinoć saopštili da će o sadržini i načinu objavljivanja predmetnog teksta obavijestiti nadležnog tužioca. Naime, portal IN4S.net je imao uvid u transkript presretnute komunikacije između Veska Damjanovića, u vremenu kada je obavljao dužnost v.d. direktora Uprave policije i izvjesnog Žižića,

službenika MUP-a Crne Gore, u kojme spominju da je Mario Milošević učestvovao u ovom krivičnom djelu. Žižić tako 19. maja 2018. godine u 20.50 časova obavještava Damjanovića sljedeće: „Službenici policije raspolažu podacima da je u krivičnom djelu na štetu novinarke Vijesti Olivere Lakić učestvovalo bezbjednosno-interesantno lice Mario Milošević. Dalja saznanja ukazuju da podatak da je motiv Miloševića pisanje tabloida Vijesti o njegovim inkriminisanim radnjama“. Zatim, u istom terminu, slijedi Žižićeva poruka: „Saradnik dalje navodi da krivično

odložeNo suđeNje kašćelaNovoj grupi

Optuženi na liječenju Pred Višim sudom u Podgorici juče je odloženo suđenju optuženim za stvaranje kriminalne organizacije čiji je šef prema navodima SDT-a prvooptuženi Slobodan Kašćelan, a zbog opravdanog odsustva optuženog Stefana Brnovića. Kako je pojasnio njegov branilac, okrivljeni se nalazi na liječenju a njegova medicinska dokumentacija ranije je predata sudu. Naredni pretres zakazan je za 31. januar. Prema optužnici, Slobodan Kašćelan i Igor Božović su krajem maja 2010. godine organizovali kriminalnu grupu, a zatim vrbovali ostale članove kako bi

se bavili zelenaštvom, švercom droge i pranjem novca. Kašćelan je prošlog četvrtka uhapšen po potjernici u Pragu, glavnom gradu Češke, međutim na jučerašnjem pretresu nije bilo riječi o njemu. Na optuženičkoj klupi osim Brnovića, nalazi se Tripo Moškov, braća Igor i Nikola Andrić, Aleksandra Bogdanović, Ilija Dedović, Zlatko Samardžić, Đerđ Camaj i Goran Ljubatović. Sedmorica optuženih su u bjekstvu i sudi im se u odsustvu I. Božović, Vladimir Božović, Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar Đurišić, Igor Đurišić i Davor Prelević. Bo.B.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Uprava za kadrove, Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet nabavke je izbor najpovoljnije ponude za nabavku usluga – Usluge obuke za engleski jezik za državne službenike i namještenike, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-404/18-12756/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.12.2018.godine. Lice za davanje informacija Peđa Davidović, telefon 020 201 055, e-mail pedja.davidovic@uzk.co.me.

Uviđaj na licu mjesta djelo izvršeno na štetu Olje Lakić nije inicirano od kriminalnih grupa, već je znak upozorenja lično Miloševića. Saradnik, takođe, navodi da je Milošević trenutno u Crnoj Gori i da se isti plaši trenutne situacije po sebe, jer od strane njegovih hijerarhijskih nadređenih napad na novinarku nije prihvatljiv, jer prema njima stvara dodatni pritisak od strane državnih organa CG“. U 20:51 časova uslijedila je i treća poruka sljedeće sadržine: „Saradnik dalje navodi da je F.K. sa Cetinja moguće lice koje je davalo logističku podršku u vidu osmatra-

nja i praćenja novinarke, a u cilju profilisanja njenih navika“. Damjanović na sve ovo u poruci od 20:52 časova kratko odgovara: „Zanimljivo“. Iz Uprave policije saopštavaju da rade na rasvjetljavanju krivičnog djela ubistvo u pokušaju, koje je počinjeno na štetu novinarke ND Vijesti Olivere Lakić, i o svim operativnim saznanjima obavještavaju postupajućeg tužioca. “Rasvjetljavanje krivičnog djela ubistvo u pokušaju, koje je izvršeno na štetu Olivere Lakić, je u fokusu rada službenika kriminalističke policije i policijski službenici, u ko-

ordinaciji sa tužiocem, preduzimaju intenzivne mjere i radnje na rješavanju ovog krivičnog djela”, saopštili su iz policije. Novinarka Lakić ranjena je u nogu 8. maja ispred zgrade u kojoj živi. Mario Milošević je uhapšen u julu na Kosovu i Metohiji i trenutno se nalazi u zatvoru u Prištini. Za Miloševićem je podgorički Interpol raspisao potjernicu zbog sumnje da je zajedno sa Igorom Mašanovićem i Vukanom Vujačićem učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine na Cetinju. N.P.

Dvije godine zbog šverca marihuane Albanskog državljanina Arbena Dermanija (39) vijeće sudije Sanje Konatar osudilo je juče na dvije godine zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Okrivljeni se zbog ranije počinjenog krivičnog djela nalazi na izdržavanju kazne u ZIKS-u. Dermani je, prema optužnici, iz Albanije u Crnu Goru unio neutvrđenu količinu marihuane i prodao je na crnogorskoj teritoriji. Službenici Grupe za suzbijanje droga su 18. aprila u mjestu Dolac, kod Berana, u jednoj porodičnoj kući pronašli 7.645,45 grama marihuane. U nalazu vještaka forezničke genetike konstatovano je da je DNK analizom utvrđeno da droga, koja je otkrivena potiče od Dermanija. B.Č.

policija traga za osumNjičeNima

U napuštenom objektu krili 50 kg eksploziva Beranska policija juče je u napuštenom objektu otkrila veliku količinu eksploziva koji je bio sakriven, a koji je, kako se sumnja, bio namijenjen izvršenju teških krivičnih djela. Kako su saopštili iz Uprave policije, preciznim mjerenjem u prostorijama Centra bezbjednosti Berane utvrđeno da je težina pronađenog eksploziva 50,2 kilograma. “Službenici Centra bezbjednosti Berane su naime, juče zajedno sa službenicima Sektora granične policije, a uz angažovanje službenih pasa, pretragom terena, u napuštenom

objektu bivšeg restorana nekadašnje fabrike „Beranka“, pronašli eksploziv. O događaju je obaviješten državni tužilac koji je izašao na lice mjesta i zajedno sa policijskim službenicima izvršio uviđaj”, saopšteno je iz policije. Lice mjesta obezbjeđivali su službenici CB Berane do dolaska policijskih službenika Direktorata za vanredne situacije – Odsjeka za neeksplodirana ubojna sredstva koji su zajedno sa Ekipom za uviđaje CB Berane izuzeli pronađeni eksploziv, a koji će nakon obrade biti upućen u Forenzički centar radi vještačenja. N.P.

UTORAK, 18. 12. 2018.

HRONIKA

SKUPŠTINA: MINISTAR PRAVDE ODGOVORIO POSLANICIMA SDP A

PAŽIN: IZ NEKOG RAZLOGA SRBIJA NE HAPSI MAROVIĆA

Crnogorske institucije uradile su sve što je u njihovoj mogućnosti da se Svetozar Marović nađe na izdržavanju kazne, tako da odgovore na tu temu treba tražiti u Srbiji koja iz nekog razloga ne postupa po Interpolovoj potjernici i ne hapsi ga, poručio je ministar pravde Zoran Pažin juče tokom skupštinskog zasijedanja odgovarajući na konstatacije poslanika SDP-a. Naime, Ranko Krivokapić je saopštio da je Marović osuđen samo za ono što je i sam priznao, odnosno organizovani kriminal, međutim i pored toga još nije u zatvoru. Pažin je, odgovarajući Krivokapiću, poručio da je poznato da su crnogorske institucije više puta saopštile da učinile sve što je bilo u mogućnosti tih institucija da se Marović nađe na izdržavanju krivične sankcije koja mu je određena. ‘’Nije valjda vaše očekivanje da organi Uprave policije uhapse Marovića na teritoriji Srbije. Iz nekog razloga organi Uprave policije Republike Srbije ne izvršavaju međunarodnu potjernicu Interpola koja je raspisana za gospodinom Marovićem. Sve odgovore na tu temu treba tražiti u Srbiji. A mi tražimo te odgovore. Tražimo odgovore od naših me-

đunarodnih partnera zašto Srbija kao članica Interpola ne izvršava svoje obaveze’’, kazao je ministar pravde.

■ TRUĆANJE I

PROIZVOLJNO NAKLAPANJE

Zatim je uslijedio prigovor Raška Konjevića iz SDP-a da Marović nije u zatvoru jer se “radi o političkom dogovoru”. Pažin je kazao da se ne može ocijeniti moralnim činom priča da se radi o nekakvom političkom dogovoru zbog čega navodno Marović nije na izdržavanju krivične sankcije. ‘’Ako mislite da postoji neki politički dogovor onda kažite ko je sagovornik u tom političkom dogovoru, molim vas direktno ga prozovite pa ćemo onda u skladu sa propisanim procedurama da tražimo odgovor na ta pitanja. A ako nemate odgovore na ta pitanja, onda molim vas nemojte da se bavite trućanjem i proizvoljni naklapanjem’’, poručio je Pažin.

unije u oblasti pravosudne saradnje u krivičnim stvarima i uvode viši standardi javne odgovornosti u radu notara. Predloženim Zakonom o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa obezbjeđuje se jedinstven način postupanja svih pravnih subjekata koji vrše ovje-

■ NOTARI OVJERA-

VAJU I RUKOPISE

ru potpisa, rukopisa i prepisa, čime je obezbijeđen viši stepen pravne sigurnosti građana. Ovim zakonom je nadležnost notara proširena i na ovjeru rukopisa. Važnu novinu u ovom zakonu predstavija i obaveza suda, organa lokalne uprave i notara koji vrše ovjeru da informaciju o ovjeri potpisa u pravnom poslu koji podliježe poreskim obavezama, dostavi organu uprave nadležnom za poslove poreza u roku od 15 dana od dana kada je izvršena ovjera potpisa. Ovakvo zakonsko rješenje, kako je obrazloženo, doprinijeće identifikaciji i evidenciji poreskih obveznika, a time i boljoj n a plati poreza.

Pažin je juče u Skupštini prijedloge tri zakona kojima se unapređuje pravna sigurnost građana, usvajaju standardi i procedure Evropske

Predloženim Zakonom o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije (EU) uređuje se pravosudna saradnja u krivičnim stvarima između Crne Gore i država članica EU. Donošenjem ovog zakona u crnogorski pravni sistem biće prenijeti najvažniji pravni akti EU u oblasti pravosudne saradnje u krivičnim stvarima, uključujući čak 17 direktiva i drugih pravnih instrumenata EU, čime se olakšava priprema crnogorskih institucija za funkcionisanje u evropskom institucionalnom sistemu i preuzimanje odgovornosti nakon punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Propis će na jednom mjestu objediniti paket evropskog zakonodavstva u oblasti pravosudne saradnje u krivičnim stvarima i definisati načine primjene nakon stupanja Crne Gore u EU. Izmjenama i dopunama Zakona o notarima propisuje se obaveza notara da Agenciji za sprečavanje korupcije podnose izvještaje o prihodima i imovini u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprečavanje korupcije. Ovakvim zakonskim rješenjem, kako je obrazloženo, jača se odgovornost i transparentnost notarske profesije. N.P.

NAKON ŠESTODNEVNOG BJEKSTVA I HAPŠENJA

JANKOVIĆU ODREĐENO ZADRŽAVANJE DO 72 SATA

Podgoričaninu Radovanu Jankoviću koji je 11. decembra ranio Mila Vukmanovića u blizini Kliničkog centra u Podgorici sinoć je nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata. Janković je juče ujutro uhapšen nakon šest dana bjekstva. Naime, službenici Centra bezbjednosti Podgorica su, preduzimajući intenziv-

ne mjere i radnje na rasvjetljavanju krivičnog djela koje je počinjeno 11. decembra upotrebom vatrenog oružja na štetu Vukmanovića, identifikovali i juče uhapsili Radovana Jankovića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni Janković je ovo krivično djelo počinio tako što je, kako se sumnja, na autobuskom stajalištu preko puta Kliničkog centra u Podgorici, nakon kraćeg verbalnog konflikta upotrebom vatrenog oružja nanio oštećenom Vukmanoviću, koji se nalazio na mjestu vozača vozila marke „Golf III“, tešku tjelesnu povredu

– prostrjelne rane obje potkoljenice. Osumnjičeni se nakon izvršenog krivičnog djela dao u bjekstvo. Vukmanoviću je tada ukazana ljekarska pomoć. Policija je o događaju obaviještena od strane službenika Zavo-

da za hitnu medicinsku pomoć i po prijemu obavještenja odmah su preduzeli potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja i rasvjetljavanja ovog događaja. O svemu je obavješten nadležni tužilac. N.P.

hronika

UTORAK, 18. 12. 2018.

suđenje za ubistvo borete i zečevića, na pitanja odgovarao balističar:

Advokat optužio tužilaštvo da je sakrilo pušku “remington”? lom otvoru usta cijevi. U odgovoru na pitanje branioca prvooptuženog Vasilija Rafailovića, advokata Vladimira Horovica, vještak Bakić kazao je da mu nije poznata metoda kojom se može utvrditi vrijeme kada je neka čaura ispaljena. “Ne može se utvrditi da li je čaura ispred garaže ispaljena prije ili poslije isplajenja onih 12 čaura pronađenih na licu mjesta ubistva - ispred kafe bara “Trofej””, naveo je Bakić. Nakon što je vještak Bakić na pitanje advokata Horovica kazao da oštećenja po sredini čaura nastaju nakon ispaljenja udarom čaura o metalni poklopac gasnog cilindra automatske puške tipa “kalašnjikov”, advokat je nastavio sa pitanjima. “Da li ista takva oštećenja izaziva puška marke “remington”, upitao je Horovic, a sud zabranio odgovor

uz obrazloženje da se takva puška ne pominje nigdje u optužnici. Specijalni tužilac Saša Čađenović reagovao je na to pitanje navodeći da je odbrana i na prošlom pretresu potencirala tu marku, te da ako ima takvo oružje neka ga donese. Na to je Horovic odgovorio “A šta ako ga je Tužilaštvo sakrilo?” U ovom predmetu po optužnici SDT-a Rafailović je označen kao direktni izvršilac ubistva i šef navodne kriminalne organizacije, dok je okrivljeni Ratko Vušović označen kao saučesnik koji je upravljao motorom sa kojeg je prvooptuženi pucao, i oni su trenutno u bjekstvu i sudi im se u odsustvu. Osim njih, u bjekstvu je i optuženi Ivan Cicmil, a na optuženičkoj klupi nalaze se optuženi Miljan Bulatović, Vladimir Šmanja i braća Ilija i Boško Pavlović. Bo.B.

Foto:Vedran Ilić

Pred Višim sudom u Podgorici juče je nastavljeno saslušanje vještaka balističke struke Božidara Bakića, koji je sačinio šest izvještaja o balističkom vještačenju u slučaju ubistva Đorđa Borete i Dragana Zečevića 7. decembra 2016. ispred lokala “Trofej” u Bečićima. On je juče kazao da 12 čaura pronađenih u blizini lica mjesta ubistva nijesu mogle biti odbijene o prepreku i naći se na mjestu gdje su nađene. “Čaure su ili pomjerene, ili su bile u nekoj fizičkoj prepreci (ćebetu, jakni, džaku, kesi) nakon ispaljenja projektila, koje nije dozvoljavalo da ispadaju i imaju slobodan let”, naveo je Bakić. Vještak Bakić je naveo i da je uvidom u fotoelaborat i njegove zapise sa uviđaja jasno da je pokojni Boreta u trenutku zadobijanja povreda bio okrenut leđima, a pokojni Zečević prednjim dije-

hronika

UTORAK, 18. 12. 2018.

Foto: Iva Mandić Foto: Iva Mandić

Martinović: Ja saM kriv, ostali optuženi su ovdJe greškoM

Foto:Dejan Lopičić

presuda optuženima za međunarodni šverc narkotika 15. januara

Duško Martinović Završnim riječima juče je u Višem sudu u Podorici okončan sudski postupak protiv Duška Martinovića i njegove navodne kriminalne grupe optužene za međunarodni šverc narkotika, a izricanje presude sutkinja Vesna Pean zakazala je za 15. januar. Svi advokati odbrane tražili su da se njihovi branjenici oslobode krivice, osim branilac prvooptuženog Duška Martinovića, advokat Branislav Durutović, koji je predložio da sud Martinovića oglasi krivim za šverc droge, za šta je i sam priznao krivicu. Uz to, tražio je i ukidanje pritvora za optuženog Martinovića. Specijalna tužiteljka Mira Samardžić juče je pred sudom kazala da su obrazloženje i analiza dokaza dati u optužnici na 50 strana. Navela je da nema potrebe ponavljati to što je u izmijenjenoj optužnici navedeno, jer je, podsetimo, na prošlom pretresu

odustala od odustala od optužbi za šverc droge u odnosu na okrivljene Milana Marića i Marka Šakovića. “Smatram da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno, predlažem da se optuženi oglase krivim i osude po zakonu”, zaključila je tužiteljka Samardžić. Optuženi Duško Martino-

vić kazaoje da je kriv za šverc droge, ali da kriminalne organizacije nikada nije bilo. Dodao je da je mogao potpisati sporazum, ali nije smatrao to moralnim. “Meni je Marko Šaković samo dao broj od Maljote Đuraševića i to je to. Marića znam iz zatvora, a što se tiče Igora Vušurovića, on ni-

je bio u toj Delti i nije znao da je heroin u drugom autu. Jablan mi je rekao da je morao da potpiše sporazum i da mu je advokat rekao da se to neće koristiti kao dokaz na sudu. Hoću da dodam i da je Branka Stanišić doživjela veliku tragediju nakon ovoga, nje mi je posebno žao. Svi ovi ljudi su ovdje greškom. Ja

Svjedok saradnik napravio dil sa tužilaštvom Optuženi novinar Jovo Martinović kazao je nije imao nikakav motiv da se bavi švercom marihuane, jer ima svoju međunarodnu karijeru. Optuženi Jonuz Hadžibeti osvrnuo se na iskaz svjedoka saradnika ocjenjujući da je sve što je izrekao laž, ali i da je kod njega pronađena marihuana. I branilac optuženog Hadžibetija, advokat Sava Kostić, osvrnuo se na svjedoka saradnika Selmanovića, i kazao da su zastupnik optužbe i

Selmanović pokušali pravnu trgovinu. Dodao je da je Selmanović istog dana kada je saslušan u SDT-u, od Višeg suda dobio status svjedoka saradnika. “Oni su napravili dil u ovom predmetu - SDT dokazuje postojnje kriminalne organizacije, a on dobija nezasluženu slobodu. Ipak su ostali kratkih rukava kada je u pitanju Jonuz Hadžibeti kojeg ništa ne sumnjiči osim navodi svjedoka saradnika, jer kada se to izuzme

utvrđuje se da ne postoji nijedan dokaz u odnosu na njega”, naveo je Kostić, tražeći ukidanje pritvota za Jonuza, a ukoliko sud ne odobri porodica Hadžibeti ponudila je jemstvo od 20.000 eura. Optužena Branka Stanišić navela je da nije znala da se u stanu koji je iznajmio Duško Martinović dešava bilo šta protivzakonito. “Zahvaljujući tužiteljki moj muž me je posljednji put vidio u zatvoru...”, navela je juče.

se ranije nikad nisam bavio drogom”, naveo je Martinović, ističući da se nigdje nikakav novac ne pominje kao naknada za članove navodne kriminalne grupe, odnosno da nije bilo “centa obećanog za njih”. Branilac optuženog Jova Martinovića, advokat Mitar Mugoša između ostalog u završnim riječima govorio je o svjedoku saradniku Namiku Selmanoviću, navodeći da u spisima nema transkripta razgovora tog svjedoka sa optuženima, jer ti razgovori nijesu istiniti. “Radi se o licu koje ima veliki i jasan motiv - da zbog svoje slobode govori i što treba i što ne treba, i što je neistina”, naveo je Mugoša. Branioci optuženih Marka Šakovića, Vasa Perovića (kome se sudi u odsustvu), Igora Vušurovića, Branke Stanišić i Milana Marića ukazali su na nedostatke dokaza i takođe tražili oslobađajuću presudu. Bo.B.

DRUŠTVO 14 NA CIJENE RIBE ŽALE SE I KUPCI I PRODAVCI, ALI ZA NIKOLJDA UTORAK, 18. 12. 2018.

KILOGRAM SVJEŽEG KRAPA OSAM, JEGULJE 15 EURA ⌦ Jelena Vujošević

Uoči Svetog Nikole na Zelenoj pijaci “Gintaš”, po riječima prodavaca, kupaca na sektoru za ribu nema kao ranijih godina. Za slavsku trpezu najtraženiji je šaran svjež ili sušen, a dobro prolazi i ostala riječna i jezerska riba, dok interesovanje za morsku ribu juče nije bilo veliko. Ponuda na sektoru sa ribom je raznovrsna, od svježe, sušene ili marinirane ribe, a cijene, žale se kupci, i ove godine nepristupačne. Uprkos visokim cijenama, građani trguju, jer kako kažu, za slavu se mora imati. Većina njih, svoju trgovinu obavila je još ranije, da se, kako ističu, ne čeka posljednji dan. Među njima je i Olja koja smatra da se za taj dan ljudi uglavnom snađu i obezbijede sve potrebne namirnice.

■ ZA TRGOVINU

NE ČEKAJU POSLJEDNJI DAN

“Moj muž je sa primorja i oni slave posnu slavu. Uglavnom to bude u krugu porodice, sa prijateljima i kumovima, ništa sad veliko. Bude troškova, svakako, ali slava se slavi jednom u godini, tako da se može izdvojiti toliko. Uvijek kupim ribu po nedjelju, dvije ranije, ne čekam te vrtoglave cijene, i posljednji dan za trgovinu”, kazala je ona. Njena sugrađanka Maja Vujović žali se na visoke cijene ribe koje se, po njenim riječima, znatno razlikuju u vrijeme pred slavu od ostalog do-

ba godine. “Kupujem ribu za slavu. Ispred slave riba bude mnogo skuplja nego što je u ostalom periodu a najčešće prije slave, nekih mjesec, mjesec i po, kad je vrijeme sušenja krapa, on bude deficitaran na tržištu, upravo zbog toga da bi mu cijena bila ovakva kakva je sad”, kazala je Maja. Da su cijene visoke smatraju i pojedini zakupci tezgi. Kako je kazala jedna od njih, cijene ne formiraju prodavci već lovci ribe.

■ CIJENE RIBE DA BUDU ISTE TOKOM CIJELE GODINE

“Ova cijena danas je katastrofa i ovome treba stati na kraj jer ovo nije u redu. Čitavu godinu radim, čitavu godinu se borimo, lovci love i bude normalna cijena i kad dođe mjesec dana pred slavu da mi možemo nešto da zaradimo, lovci nam podignu toliko cijenu da mi ne možemo da radimo. Prvo treba da se povede računa šta se ovdje radi, mislim na jezeru. Cijena je nenormalna. Da sam kupac i kupujem za slavu, u periodu od ovih mjesec dana je ne bih kupila sigurno, nego bi moja trpeza bila bez šarana. Cijena, po svim pravilima, u svakoj sređenoj državi, trebalo bi da bude ista preko cijele godine”, kazala je ona. Po njenim riječima, kilogram svježeg šarana kreće se od četiri do osam eura, dok je suvi šaran duplo skuplji i košta

Foto: Vedran Ilić

ravoslavni vjernici sjutra slave Svetog Nikolu koji je za većinu posna slava. Na bogatoj trpezi uglavnom dominira riba i morski plodovi, posna peciva i kolači. Cijenama ribe nijesu zadovoljni ni kupci ni prodavci, jer ih, kako su kazali Dnevnim novinama, formiraju ribolovci.

UTORAK, 18. 12. 2018.

DRUŠTVO

AN, SLAVSKA TRPEZA NEĆE IZOSTATI

ANKETA: Rade Milašević Narod je zainteresovan, dolaze, trguju. Doduše, u Podgorici slabije prolazi morska riba, nego što je slučaj na primorju. Ovdje se više trguje jezerska riba, najbolje prolazi šaran, ukljeva, pastrmka takođe. Kod mene je cijena preko cijele godine ista. Ja je ne podižem pred slave, tu sam svaki dan.

Borka Praščević Za slavu najviše trgujem našu domaću ribu, pastrmku, krapa, jegulju. Cijenama sam zadovoljna. Slavimo u porodičnom krugu i krugu najužih prijatelja, tako da ne pravimo nikakvo veliko veselje, već to svake godine bude po hrišćanskom običaju.

Milijana Ivanović Zadovoljna sam cijenama, šta da vam kažem. Znate kako, dobra riba, dobre i cijena. Moj rod slavi Nikoljdan, i to uvijek bude onako na više. Bude dosta rodbine, kumova, prijatelja. To je ipak poseban dan i treba ga proslaviti.

Stana Jovićević

Foto: Iva Mandić

Kad je vrijeme posta ili Nikoljdan, cijene podižu ne 100 posto, nego 200 posto. Tako da vam mogu reći, nijesam uopšte zadovoljna. Slavu slavimo svake godine, za porodicu i prijatelje. Okupimo se i proslavimo taj dan onako kako i treba.

od 15 do 20 eura. “Trenutna cijena ribe je od četiri do osam eura. Da bismo suvu ribu prodavali, moramo da je osušimo, a da bismo je osušili, moramo to sušenje da platimo. Pri tome, šaran kalira najmanje 50 odsto prilikom sušenja, znači ako ima 10 kilograma u freškom on će u suvom biti pet. I naravno da će biti duplo skuplji. Kilogram suvog šarana iznosi od 15 do 20 eura”, kazala je ona DN. Na Zelenoj pijaci može se naći i veliki izbor morske ribe, međutim, po riječima prodavca Rada Milaševića, morska riba slabije prolazi u Podgorici nego što je to slučaj na primorju. “Oslić košta sedam eura, orada koja se lovi u moru je 10 eura manja, malo veća 12 eura. Potom, orade i brancini iz uzgajališta su osam eura, gambori

svježi po 15 eura, škara je 10 eura, cipoli su pet eura dok je cijena jegulje 14 eura. Narod je zainteresovan, dolaze, trguju, do duše, u Podgorici slabije prolazi morska riba, nego na primorju. Ovdje se više trguje jezerska riba, najbolje prolazi šaran, ukljeva, pastrmka takođe. Kod mene je cijena preko cijele godine ista. Ja je ne podižem pred slave, tu sam svaki dan”, kazao je Milašević. Sandra, njegova koleginica sa susjedne tezge, sa bratom prodaje jegulju i ukljevu. Prodajom, kaže, nije zadovoljna.

■ PASTRMKA

OD TRI DO ČETIRI I PO EURA

“Svake godine, uglavnom pred slavu, ovdje prodajemo ribu. Najviše prodajemo uklje-

vu. Ukljeva je dva i po, tri eura, jegulja 15 krupna, 12 sitna. Dva i po eura je grgeč. Narod nije toliko zainteresovan kao ranijih godina, mada, to smo i očekivali”, kazala je ona. Tanja prodaje pastrmku. Kako je navela, cijena pastrmke je ista već dugi niz godina. Kaže da dobro prolazi jer imaju stalne mušterije. “Dugo sam ovdje. Građani uglavnom kupuju pastrmku i šarana. Kod mene, a primjećujem i kod drugih zakupaca, cijena je standardno ista godinama. Kilogram pastrmke košta četiri i po eura”, ističe Tanja. Cijene ribe, nešto su drugačije u marketima, pa tako u marketu Voli kilogram pastrmke može se naći po cijeni od 2,99, orada i brancin su 8,99, dok kilogram hobotnice košta 14,99, a kilogram gambora 14,99 eura.

društvo

UTORAK, 18. 12. 2018.

OMbUdSMaN iNiciRaO izRadU PROTOKOla

Zaštita djece koja žive od prosjačenja

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore inicirao je izradu protokola o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici koji će do kraja godine biti upućen nadležnim na usaglašavanje i potpisivanje. Protokol, kako se navodi u saopštenju, pruža smjernice za djelovanje svim akterima koji se bave djecom i porodicom, kako bi zajedničkim djelovanjem mogli da preduzimaju radnje i mjere na zaštiti djeteta uključenog u život i rad na ulici, u skladu sa garantovanim pravima djeteta. “Uz podršku međunarodne organizacije Save the children Zaštitnik se odlučio za izradu protokola i iz razloga što preporuke koje se odnose na prosjačenje i skitnjičenje, koje smo nadležim organima uputili 2010. godine nisu donijele očekivane rezultate”, kazali su iz institucije Ombudsmana. Oni su podsjetili da uslovi u kojima se djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici predstavljaju jedan od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta. Ističe se da takve život-

Mustafić u Čikagu

delegacija zzzcg U ČiKagU

država će biti servis našim u dijaspori

Ilustracija ne okolnosti djeci uskraćuju mnoga prava zagarantovana Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, kao što su prava iz socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, prava na obrazovanje i druga. Najavili su da će u cilju

prikupljanja stavova i komentara na nacrt protokola, u Kolašinu danas početi radionice sa predstavnicima stručne javnosti - Uprava policije, centri za socijalni rad, zdravstvene, obrazovne ustanove, NVO, međunarodne organizacije i drugi. R.D.

U SUSReT PRazNiciMa

Tri neradna dana

Besplatno savjetovalište

Za zaposlene rimokatoličke vjeroispovijesti, povodom obilježavanja Božića, neradni dani biće 24, 25. i 26. decembar, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Iz tog Vladinog resora su objasnili da na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici rimokatoličke vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeno odsustvo na Badnji dan i Božić (dva dana) i to u ponedjeljak (24), utorak (25) i srijedu (26. decembra). “Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”, kaže se u saopštenju.

U susret božićnim i novogodišnjim praznicima Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) organizuje besplatno Savjetovalište za odvikavanje od pušenja za sve koji su zainteresovani da prestanu sa pušenjem. “Zainteresovani za tretmane odvikavanja od pušenja mogu se prijaviti svaki dan do petka 21. decembra u 18 sati na telefon CDPR-a: 069 530 666. Pripremni čas će se održati po dogovoru sa polaznicima u kancelariji CDPRa u KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici. Tretman po kojem se radi na odvikavanju od pušenja u CDPRu, je metod profesora iz SAD-a Vejn Mek Farlan-

da i traje sedam dana tj. pored pripremnog časa sadrži još pet časova odvikavanja od pušenja. To je metod koji kod nas i u našem regionu, ali i u cijelom svijetu daje najbolje rezultate kod problema ostavljanja duvanskih proizvoda”, kazao je za DN sekretar CDPR Domagoj Žarković. J.V.Đ.

Crna Gora će u narednom periodu posvetiti veću pažnju jačanju kapaciteta za privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mjesta, saopštio je direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), Suljo Mustafić. “Barska dijaspora u Čikagu i uopšte u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), koja je i do sada mnogo pomagala i investirala u zavičaj, ima značajan potencijal za privredne projekte”, rekao je Mustafić u Kulturnom centru (KC) Rumija u Čikagu. U KC Rumija u nedjelju je organizovan veliki susret dijaspore kojem su, osim Mustafića, prisustvovali direktor Uprave za dijasporu Pre-

drag Mitrović, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i generalni konzul Crne Gore u Njujorku, Željko Stamatović. Mustafić je, kako je saopšteno iz KC Rumija, kazao da se, uz dobru koordinaciju državnih organa i lokalne uprave Bara, može mnogo više uraditi u narednom periodu u funkciji razvoja privrede i investiranja u odrzive projekte u različitim oblastima – od turizma, preko građevinarstva i uslužnih djelatnosti. “Potrebno je da jačamo međusobno povjerenje i da država bude servis i naših građana u dijaspori”, saopštio je Mustafić. J.V.

iz cRVeNOg KRSTa cRNe gORe aPelUjU:

podržimo migrante i njihovu budućnost Povodom 18. decembra, Međunarodnog dana migranata, Crveni krst Crne Gore se pridružio apelu Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, pozivajući na poštovanje ljudskih prava i ljudskih života, prevashodno djece. ‘’Broj djece koja su u pokretu, zajedno sa svojim porodicama ili bez njih, značajno je porastao u posljednjoj deceniji. Samo u Evropi je u 2017, prema podacima UN agencija, oko 200.000 djece podnijelo zahtjev za azil, što čini 30% od ukupnog broja zahtjeva. Ono na što se mora skrenuti posebna pažnja jesu djeca koja se vode kao nestala tokom svog migrantskog puta, i djeca koja su potencijalne žrtve trgovine ljudima’’, navedeno je

u saopštenju. Crna Gora je, kako dodaju, u prethodnom periodu značajno unaprijedila kapacitete i servise kada je u pitanju rad sa djecom migrantima, ali je neophodno dodatno unaprjeđivati sisteme podrške i praćenja djece u kontekstu migracija, a najviše maloljetnika bez pratnje, koji predstavljaju najrizičniju kategoriju kada su u pitanju različiti oblici eksploatacije. ‘’Kako razdvojenost od porodice ostavlja ozbiljne posljedice na djecu, a prolongirana razdvojenost može dovesti do akutnog stresa, poremećaja u ponašanju i depresije, tako je neophodno unaprjeđivati poštovanje prava na jedinstvo porodice i spajanje porodica u što kraćem roku’’, naveli su. J.V.

crna gora

Ulicnj: Završeni radovi na stopi

UTORAK, 18. 12. 2018.

“Kacema” dobija dizalicu za izvlačenje čamaca

podgorica: direktor ª deponijeº ars

tivat: posao vrijedan 43.700 eUra

Javno preduzeće Morsko dobro prije dva dana završilo je radove na izgradnji betonske temeljne stope i infrastrukture u lučici Kacema u Ulcinju, na kojoj će naredne sedmice biti postavljena električna dizalica za izvlačenje i spuštanje manjih čamaca. Ovih dana biće završeni radovi na proširenju ulaza radi lakšeg pristupa dizalici. “Kompletna čelična konstrukcija dizalice je antikorozivno zaštićena od uticaja morske sredine i opremlje-

na uređajem za osiguranje od preopterećenja. Upravljanje dizalicom vršiće se sa platforme dizalice daljinskim upravljanjem”, saopštili su iz ovog preduzeća. JP Morsko dobro je ranije zaključilo Ugovor sa kompanijom “Enel” iz Nikšića za nabavku električne dizalice u vrijednosti 29.487,70 eura. Za izgradnju betonske temeljne ploče izdvojeno je 5.000 eura, a radove je izvelo preduzeće “Arch&Construction” d.o.o iz Ulcinja.

Nove nadstrešnice na autobuskim stajalištima

Na korak smo od proizvodnje struje iz otpada irektor podgoričkog preduzeća “Deponija” Arsenije Boljević kazao je Dnevnim novinama da će fokus rada ovog Društva u narednom periodu biti na izgradnji kogeneracionog postrojenja i proizvodnji energije na biogas iz otpada.

Prema njegovim riječima, Podgorica danas može da se pohvali najsavremenijom deponijom u regionu, te da u odnosu na najrazvijenije evropske zemlje ima još dosta prostora za razvoj, naročito kada je riječ o tretmanu drugih vrsta otpada. Deponija je, kako kaže, fokusirana na tretman komunalnog otpada, gdje je u potpunosti zaokružen sistem, a otpad se prihvata i tretira u skladu sa visokim evropskim standardima.

■ NAGLI PORAST OTPADA

U cilju zaštite putnika osam postojećih autobuskih stajališta na teritoriji Opštine Tivat modernizovano je montažom nadstrešnice i prateće opreme, vrijedne ukupno 43.700 eura. “Na postojećim stajalištima su postavljene nove nadstrešnice čija konstrukcija je od nerđajućih stubova, ispune od sigurnosnog stakla, kao i prateća oprema - posude za odlaganje komunalnog otpada, klupe i informacione vitrine za izlaganje reda vožnje. Izvođač radova je kompanija ‘Fidas’ d.o.o. Podgorica”, saopštili su iz Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj. Uređenjem su obuhva-

ćeni: stajalište ispred Srednje škole „Mladost“, Opatovo – iz pravca Tivta, na magistralnom putu Tivat - Lepetani i stajalište kod trajekta. Takođe i priključak sa magistralnog puta u Aerodromsku ulicu sa lijeve strane, kao i skretanje za Brdišta (put za Ostrvo cvijeća). Autobuska stajališta modernizovana su i na lokalnom putu za Radoviće, Ulica Radovići I, sa desne strane ispred poslovnog centra „Voli“, te u istom naselju ispred pijace, iz pravca Plavi horizonti-kružni tok, sa desne strane. Obnovljeno je i stajalište u Krašićima, preko puta kancelarije mjesne zajednice. Z.K.

U proteklom periodu završena je i treća sanitarna kada i kolektor za prečišćavanje ocjednih voda. Boljević navodi da se treća sanitarna ka-

Treća kada se puni nepredviđenom dinamikom, odnosno brže nego šTo smo mi smaTrali da će se To desiTi. plan je bio da se ona eksploaTiše u narednih deseT godina, ali To ovakvom dinamikom nije moguće

da puni znatno brže od očekivanog, te da će uskoro morati da pripreme projektnu dokumentaciju za četvrtu kadu. “Treća kada se puni nepredviđenom dinamikom, odnosno brže nego što smo mi smatrali da će se to desiti. Plan je bio da se ona eksploatiše u narednih deset godina, ali to ovakvom dinamikom nije moguće. Podgorica se konstantno razvija i naseljava, pa se i dnevni prosjek rapidno povećava. Naša trenutna projekcija je da će se ta kada eksploatisati za šest do sedam godina”, kazao je Boljević. Želja i namjera Glavnog grada je da na neke druge načine uspori punjenje sanitarne kade, naročito od kada je otvoreno Poglavlje 27. Glavni grad je nedavno pokrenuo projekat primarne selekcije otpada, a raznim akcijama su pokušali da utiču na svijest građana. Boljević ističe da će se na ovaj način olakšati posao Deponiji na reciklažnom centru, jer će otpad biti djelimično selektovan, a uz to će

i manja količina otpada završavati na kadi. “Prije samo tri godine dnevni prosjek je bio od 150 do 180 tona otpada, dok je danas čest slučaj da primimo i 250 tona otpada dnevno, što je sada skoro i prosjek. To je i razlog zašto smo dosta ranije krenuli u realizaciju izgradnje četvrte sanitarne kade”, naveo je Boljević.

■ ISKORISTITI OTPAD Glavni fokus Deponije u ovoj godini bio je na projektu proizvodnje struje iz biogasa. Ipak, tender nije bio uspješan, iako je raspisivan više puta. “Tender nije uspio zato što se, kako smo dobili informacije, Deponija previše ugradila, odnosno, jer smo zaštitili svoje interese, pa investitori nijesu imali interesa da uđu u takav posao. Brzo ćemo razmotriti da u 2019. godini raspišemo poziv koji će biti malo povoljniji za potencijalne investitore. Najgore je da se taj posao ne završi, jer trenutn o

UTORAK, 18. 12. 2018.

senije boljević za dnevne novine

imamo situaciju da godinama spaljujemo metan CO2, odnosno drugim riječima novac nam ide u vazduh”, istakao je Boljević. Iz sistema postrojenja za kogeneraciju biogasa će se izvoziti energija, kroz dalekovode i infrastrukturu CEDIS-a, a Vlada je obavezna da otkupi tu energiju iz obnovljivih izvora energije po povlašćenim cijenama. “Trenutne procjene su da može jedan megavat, a možda čak i više, da se izvlači iz kada sa Deponije. Ideja je bila da mi u tom postupku dajemo gas i zemlju, kao i kompletnu tehničku analizu

i studiju, koje su već urađene. Privatni partner je obavezan da uloži u turbine, postrojenja za kogeneraciju biogasa, i pokrivanje postojeće dvije kade i priključivanje na infrastrukturu”, naveo je Boljević.

Procjene su da bi investitor u ovom projektu morao da uloži oko dva miliona eura. Fokus preduzeća u 2018. godini bio je i na obnovi dotrajale mehanizacije, a tako će biti i u 2019. godini. M. Medenica

Projektom tretmana guma zaustaviti ekološki incident Direktor Deponije Arsenije Boljević je istakao da ih uskoro očekuje i realizacija projekta predtretmana automobilskih guma. Na taj način bi se riješio veliki problem sa kojim se cijela Crna Gora suočava. “Svjedoci smo da se paljenjem guma svakodnevno odvija ekološki ‘genocid’. Kriminalne bande negdje nabavljaju gume i ujutro i uveče pale ogromne količine guma u ovom dijelu grada”, kazao je Boljević. Navodi da je tretman guma veoma skup projekat, te da će Deponija ući u predtretman guma, gdje se od prikupljenih guma vadi žica iz

nje i sitni se na određene granulate, kako bi bila spremna za izvoz ili dalji tretman. Ova investicija je vrijedna oko 50.000 eura i njena realizacija je u planu tokom 2019. godine. Boljević je najavio i da će biti urađena projektna dokumentacija za postrojenje za tretman biljnog otpada, koji je u Podgorici veliki problem, jer se godišnje sakupi između osam i deset tona. “Projektovali smo da bi za Podgoricu kompostara od 10 do 15 hiljada tona bila dovoljna da opsluži glavni grad i centralni region”, istakao je Boljević.

crna gora

Kolašin: aKcija policije ª petardeº

U Kolašinu nema radnje za legalnu kupovinu pirotehnike

Komandir OB Kolašin Danko Gogić juče je na sastanku sa predstavnicima Opštine, NVO, škola i Savjeta roditelja, u okviru akcije “Petarde”, kazao da u ovom gradu nema radnji kojima je dozvoljena legalna prodaja pirotehničkih sredstava. U sprečavanju neleglalne prodaje pirotehnike u narednom periodu kolašinskoj policiji trebalo bi, kako je kazao, da pomogne tržišna inspekcija i druge opštinske službe. “Koliko je prevencija važna pokazali smo primjerom od prošle godine, kada nije bilo povrijeđenih pirotehničkim sredstvima u Kolašinu, a značajno je smanjena zloupotreba. Pojačana je kontrola prodajnih mjesta gdje bi, eventualno, mogla takva sredstva da se nađu u prodaji. I ove godine očekujemo da ćemo sveobuhvatnom saradnjom sa više subjekata lokalne zajednice ponovite te rezultate”, kazao je Gogić.

On je učenicima osnovne i srednje škole pojasnio koliko je opasno rukovanje pirotehnikom. Gogić je podsjetio i na odredbe Krivičnog zakonika Crne Gore, koje se odnose na nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstva, kao i Zakona o javnom redu i miru. “Važno je da u ovoj akciji učestvuju svi - roditelji, škole, nadležne inspekcije i službe i policija. Tek tada se možemo nadati dobrim rezultatima i sprečavanju upotrebe pirotehničkih sredstva. Vrlo je bitno da imamo dobru saradnju sa tržišnom inspekcijom, koja ima ovlašćenja da obavi provjeru prodajnih mjesta”, istakao je komandir OB. On je apelovao na roditelje da ne kupuju pirotehnička sredstva za svoju djecu, te da bi inspekcija u narednom periodu trebalo da kontroliše pet, šest prodajnih mjesta u Kolašinu. Z.B.

podgorica: radovi na saobraćajnici

Počela sanacija puta za vinski podrum “Šipčanik” Ekipe tehničko-operativnog sektora “Putevi” d.o.o. Podgorica, po zahtjevima pravnih lica, nastavljaju radove na mašinskoj ugradnji asfalta na pripremljenoj podlozi u krugu Duvanskog kombinata, kao i radove na sanaciji saobraćajnice u dijelu mašinske pripreme i ugradnje asfaltne mase na teritoriji Opštine Danilovgrad. Nastavljeni su i radovi na izradi nasipa iza potpornog zida u MZ “Momišići” kod novoizgrađenog sportskog

objekta, i radovi na sanaciji oštećenog asfaltnog kolovoza na području grada. Započeti su radovi na sanaciji saobraćajnice za Vinski podrum Šipčanik. Ekipa za hitne intervencije izvodi radove na opravci zaštitno-ukrasnih stubića, slivničkih rešetki i oštećenih saobraćajnih znakova na području grada. U okviru RJ “Proizvodnja” odvija se tekući proces proizvodnje na postrojenjima za proizvodnju agregata i asfaltne mase – fco. baza Cijevna.

CRNA GORA

UTORAK, 18. 12. 2018.

PONOVO ODLOŽENA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE KOTOR

DANAS ODLUKA O NOVOM TERMINU

“Na zahtjev odbornika vladajuće koalicije za odlaganje nastavka šesnaeste kao i sedamnaeste sjednice gradskog parlamenta zakazanih za 18. decembar sa početkom u devet sati, koji iz opravdanih razloga ne može prisustvovati sjednicama u zakazanom terminu, a u skladu sa dosadašnjom dobrom praksom, obavještava se javnost da se održavanje zakazanih sjednica

odlaže do daljnjeg. O odlaganju skupštinskih zasijedanja obaviješteni su svi odbornici, kao i obrađivači. O novom terminu održavanja skupštinskih zasijedanja javnost će biti obaviještena nakon sjednice kolegijuma Skupštine koji je zakazan za danas”, navodi se u obavještenju koje je potpisuje sekretarka Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja. SO Kotor ne funkcioniše već

mjesecima, a u ovoj godini na izmaku održana je samo jedna sjednica SO Kotor i to iz četiri puta. Osim toga, XV sjednica, koja je bila zakazana za 19. februar, nije održana, jer je na zahtjev Kluba odbornika Nove srpske demokratije odložena prije utvrđivanja dnevnog reda. Nastavak je uslijedio 28. februara, ali nije bilo kvoruma za njeno održavanje. Potom je sjednica 12. marta pre-

kinuta ponovo zbog nedostatka kvoruma vladajuće većine pa nastavljena 20. marta. Potom XVI sjednica SO zakazana je za 15. maj, kada su odrađene samo dvije tačke, nakon čega je ponovo prekinuta, pa nastavljena 11. juna pa opet prekinuta – i nastavljena 29. juna, i ponovo prekinuta nakon što nije prošla odluka o kupovini imovine Jugopetrol AD. Sjednica je prekinuta na zahtjev

kluba Demokrata. Od tada Skupština nema većinu, a odbornici SDP, koji su dio vladajuće koalicije u Kotoru, najavili su da neće podržati verifikaciju odluka koje je predsjednik opštine Vladimir Jokić u periodu neodržavanja sjednica donosio u ime SO, dok su iz DPS najavili da će tražiti razrješenje Jokića jer kako tvrde sve odluke nije donosio u skladu sa zakonom. I.K.

BIJELO POLJE: JAVNA RASPRAVA O BUDŽETU OPŠTINE ZA 2019.

PLANIRANA ŠTEDNJA I BOLJA NAPLATA PRIHODA U Bijelom Polju održana je centralna javna rasprava o Nacrtu budžeta Opštine za 2019. godinu i Nacrtu odluke o izmjeni Odluke budžeta Opštine Bijelo Polje za 2018. godinu. Sekretarka Sekretarijata za finansije Alida Nuhodžić kazala je da je Nacrtom budžet Opštine za narednu godinu planiran u iznosu od 14.055.300,00, eura. “To je za oko 100.000 eura manje od planiranog budžeta za 2018. godinu, a za oko 200.000 eura manje od predloženog rebalansa za 2018. godinu. Smanjenje je uslijedilo jer na svakoj budžetskoj poziciji nastojimo da uštedimo i samnjimo izdatke u cilju konsolida-

cije javnih finansija, iako očekujemo veću naplatu prihoda, prije svega poreza na dohodak fizičkih lica, koji je uslijedio nakon izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Time se predviđa povećanje ustupanja poreza na dohodak fizičkih lica opštinama sa sjevera sa sadašnjih 12 odsto na 50 posto čime će se znatno poboljšati finansijski položaj opština na sjeveru Crne Gore. Očekujemo povećanje naplate poreza na imovinu većom naplatom poreskih dugovanja od ranih godina pogotovo od firmi koje su se našle u stečaju kao i od naplate naknade za bespravno sagrađene objekte. Očeku-

OSVRNUVŠI SE NA IZMJENE ODLUKE O BUDŽETU OPŠTINE BIJELO POLJE ZA 2018. GODINU, NUHODŽIĆ JE ISTAKLA DA ZAKONI KOJI SE ODNOSE NA OVU OBLAST, PROPISUJU DA U SLUČAJEVIMA KADA TOKOM FISKALNE GODINE DOĐE DO SMANJANJA PLANIRANIH PRIHODA ILI POVEĆANJA PLANIRANIH RASHODA VRŠI SE IZMJENA ODLUKE O BUDŽETU

Sa javne rasprave jemo prihod od stranih donatora na ime kapitalnih donacija, zatim transfere za primitke iz Egalizacionog fonda”, objasnila je Nuhodžić. Kako je navela, stalna budžetska rezerva planirana je u iznosu od 150.000 eura, tekuća rezerva 50.000 eura. Tekući prihodi su planirani u iznosu 7.020.000 eura, za tekuće izdatke namijenjeno je 7.543.900 eura, a za kapitalne izdatke 3.185.400 eura. Osvrnuvši se na izmjene Odluke o budžetu Opštine Bijelo Polje za 2018. godinu, Nuhodžić je istakla da zakoni koji se odnose na ovu oblast, propisuju da u slučajevima kada

tokom fiskalne godine dođe do smanjanja planiranih prihoda ili povećanja planiranih rashoda vrši se izmjena odluke o budžetu. “Odlukom o budžetu Opštine prvobitno je bio planiran u iznosu 14.158.500 eura. Prateći realizaciju svih prihoda za devet mjeseci procjenjujemo da do kraja godine pojedine pozicije u budžetu se neće ostvariti u planiranim iznosima, takođe izdaci za pojedine namjene će se realizovati iznad planiranog iznosa i sve to je dovoljan razlog za predlaganje Odluke o izmjeni Odluke Budžeta Opštine Bijelo Polje za 2018. godinu”, istakla je Nuhodžić. B.Č.

UTORAK, 18. 12. 2018.

CRNA GORA

KOTOR: NEVLADINO UDRUŽENJE KARAMPANA I OPŠTINA ORGANIZUJU MANIFESTACIJU ª OD BOŽIĆA DO BOŽIĆAº

SADRŽAJAN PROGRAM Kotor

ODRŽANA HUMANITARNA MANIFESTACIJA ª MONTENEGRO KIDS FASHION DAYº

Donacija za Dnevni centar U organizaciji modne agencije “Top 3 Models Montenegro” preksinoć je drugi put zaredom održana humanirana manifestacija “Montenegro Kids Fashion Day” u Beranama, na kojoj su se predstavili manekeni i manekenke sa tri revije Butika “Ringeraja”. Domaćin manifestacije je bio Hotel Berane, a pokrovitelj Vila Šćekić. Vlasnik modne agencije Moka Šćekić je pozdravnim govorom otvorio manifestaciju, a predsjednik Crvenog krsta Berane Jovo Komatina je zahvalio na humanom gestu. U sklopu projekta postavljena je i donatorska kutija Crvenog krsta, koja je krajem večeri uručena predstavnici Dnevnog centra Radmili Jolić. Modeli su prošetali i najnoviju kolekciju obuće “Minja” iz Bera-

na, te modele vjenčanica salona “Tanja”, odnosno svečana odijela butika “ Salvatore” iz Podgorice. Svojim prisustvom ovu humanitarnu manifestaciju podržala je i mis Crne Gore Natalija Gluščević iz Bijelog Polja, a nacionalni direktor i vlasnica Licence za svjetsko takmičenje “Miss and Mister World” Ivana Šćekić poručila je da je dužnost mladih mistera i misica da podrže i učestvuju u ovakvim humanitarnim projektima. Novogodišnje paketiće i poklone koji su donirali sponzori zvanično je uručio Djeda Mraz na bini djeci sa posebnim potrebama. Plesni klub “Duga” iz Berana je plesnom tačkom zatvorio manifestaciju, a program su vodile članice agencije Anđela Marsenić i Elena Pešić iz Berana.

Šestu godinu za redom, NVU „Karampana“ u saradnji sa suorganizatorom TO Kotor, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor organizuje niz manifestacija u okviru projekta „Od Božića do Božića“, u periodu od 23.12.2018. do 8.1.2019. godine. “Ove godine predstavljamo bogat program od 12 manifestacija i događaja koji će biti upriličeni u našem gradu. Početak manifestacije obilježiće veliki novogodišnji koncert Gradske muzike u JU Kulturni Centar Nikola Đurković u 19.30 sati. Istog jutra pozivamo vas na koncert mandolinskog orkestra HGD, na Pjaci od Muzeja u 11 sati, a 24.12. od 10 sati, naše sugrađane i goste ćemo poslužiti ukusnim priganicama ispred glavnih gradskih vrata”, navodi se u saopštenju NVU “Karampana”. Novogodišnja interaktivna radionica za djecu je događaj koji će obilježiti 26. i 27.12. u prostorijama muzičke škole “Vida Matjan” sa početkom u 16 i 18 sati, dok će 27.12. posjetioci moći da uživaju u tradicionalnom novogodišnjem koncertu učenika Muzičke škole “Vida Matjan” u 19 sati u Crkvi Sv. Duha. Dječiji novogodišnji bazar će se održati 28.12. ispred glavnih gradskih vrata gdje će učenici vrtića i škola Kotora predstaviti radove

koje su pripremali sa svojim vaspitačima i nastavnicima. Istog dana u Crkvi Sv. Duha u 20 sati koncertom će se predstaviti kvartet Lords of the Strings. Naredni dan, nastaviće se jutarnji novogodišnji bazar rukotvorina na Rivi u 10 sati, a velika novogodišnja tom-

bola organizovaće se istog dana ispred gradske kafane “Dojmi” u 11 sati. U večernjim satima, na Pjaci od Muzeja od 20 sati publiku će zabavljati klapa Kampanel, a ako budu loši vremenski uslovi klapu će nastupati u JU Kulturni centar “Nikola Đurković” u istom terminu. I.F.R.

svijet

UTORAK, 18. 12. 2018.

ramuš haradinaj odbio predlog brisela o taksama

Vrijeme uslovljavanja Kosova je prošlo Premijer privremenih prištinskih institucija Ramuš Haradinaj i formalno je odbio predlog Brisela da privremeno ukine uvećane takse za robu iZ Srbije i BiH, a da se u CEFTA, zauzvrat, umjesto Unmika vodi Kosovo sa zvjezdicom. “Prošlo je vrijeme kada su takva pitanja mogla biti riješena uslovljavanjem”, napisao je Ramuš Haradinaj šefici evropske diplomatije Federiki Mogerini. Pismo je Gazeta ekspres objavila neposredno uoči sastanka kosovskog premijera sa briselskim zvaničnicima, a na temu kosovskog SSP. “Dvadeset godina nakon rata na Kosovu, deset godina nakon proglašenja nezavisnosti Republike Kosovo i pet godina nakon Briselskog sporazuma, istina je da je na-

predak u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije minimalan i zapravo je u potpunosti zaustavljen”, naveo je Haradinaj. Mogerinijeva, komesarka za trgovinu Sesilija Malmstrom i komesar EU za proširenje Johanes Han u zajedničkom pismu Haradinaju ponudili su mogućnost rješavanja tarifnog problema sa Srbijom, a prije jučerašnje sjednice Savjeta bezbjednosti o Kosovu. Haradinaj, između ostalog, kaže da nema smisla žaliti zbog aktuelne situacije i da Brisel treba da bude svjestan realnosti. “Ono što nam je potrebno sada je nova inicijativa za podizanje dijaloga na nivo na kojem će ovakva pitanja biti uključena u širi sporazum”, naveo je Haradinaj. S tim u vezi, Haradinaj je podsjetio da je Priština već obja-

vila nacrt sveobuhvatnog sporazuma između, kako navodi,”Republike Kosova i Republike Srbije”, koji je predstavljen i specijalnom predstavniku EU Nataliji Apostolovoj u četvrtak. Objasnio je da je cilj tog dokumenta da se objedine pitanja o kojima je do sada postignut dogovor sa onima koja su, kako kaže, još na stolu, a koja će biti osnov pravno obavezujućeg sporazuma između “dvije zemlje”. Haradinaj navodi i da vjeruje da je u interesu “Kosova, Srbije i EU, kao i šire međunarodne zajednice da ova prilika bude iskorišćena za unaprjeđenje stavova i ambicija”. Uz uvjerenje da je rješenje moguće, uz posvećenost EU, Haradinaj navodi i da je uloga Brisela od vitalnog značaja za postizanje konačnog sporazuma.

Invitation for Bids MONTENEGRO INVESTMENTS IN PHYSICAL ASSETS CONCERNING PROCESSING AND MARKETING OF AGRICULTURAL AND FISHERY PRODUCTS-IPARD Like II Grant No.: TF0A1293-ME Contract Title: Equipment for a winery Reference No.: 328-385/18-7 Montenegro has received a grant in the amount of 4.72 million EUR from the European Union through Instrument for PreAccession Trust Fund for the “Additional Financing of Institutional Development and Agriculture Strengthening Project” (AF MIDAS project),where International Bank for Reconstruction and Development acting as Administrator of the European Commission. Ministry of Agriculture and Rural Development signed grant agreement with company Vinarija Velimirović llc for purchase Equipment for Winery, which is being co-financed within the AF MIDAS project. 2. The “Vinarija Velimirović” llc now invites sealed bids from eligible bidders for procurement of equipment for a winery. 3. Bidding will be conducted through the International Competitive Bidding procedures as specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement of Goods, Works and Non-Consulting Services under IBRD Loans and IDA Credits &Grants by World Bank Borrowers (January 2011, revised July 2014) (“Procurement Guidelines”), and is open to all eligible bidders as defined in the Procurement Guidelines. In addition, please refer to paragraphs 1.6 and 1.7 setting forth the World Bank’s policy on conflict of interest. 4. Interested eligible bidders may obtain further information from “Vinarija Velimirović” llc, Mr. Dušan Velimirović Executive director, E-mail:vinarija.velimirovic@gmail.com and inspect the bidding documents during office hours 10.00 to 14.00 at the address given below. 5. A complete set of bidding documents in English may be purchased by interested eligible bidders upon the submission of a written application to the address below and upon payment of a nonrefundable fee of 100,00 EUR. The method of payment will be direct deposit to specified account: Field 57A: (Acc. with Inst) HBBAMEPGXXX Hipotekarna banka ad Podgorica, Montenegro Field 59: ME25520042000000733720 (Beneficiary) VINARIJA VELIMIROVIC DOO, SERDARA JOILA PILETICA BR 8, PODGORICA; MONTENEGRO Reference number: 328-385/18-7 For Local Payment Acc. Number: Hipotekarna banka 520-32161-10 A complete set of Bidding Documents can be taken by interested bidders or sent by mail, after the providing the receipt for payment on Purchaser’s account on TSU address given below. 6. Bids must be delivered to the address below on or before 13:00 hours, local time, on 30 January, 2019. Electronic bidding will not be permitted. Late bids will be rejected. Bids will be publicly opened in the presence of the bidders’ designated representatives and anyone who choose to attend at the address below on 13:10 hours, local time, on 30 January, 2019. 7. All bids must be accompanied by a Bid-Securing Declaration. 8. The address referred to above is: Vinarija Velimirović llc Attention: Mr. Dušan Velimirović, ExecutiveDirector Street Address: Serdara Jola Piletića City: 81000 Podgorica Country: Montenegro Telephone: + 382 69 498 208, Email: vinarija.velimirovic@gmail.com

HaradinajeviH 18 poglavlja za Srbiju Vlada Kosova dostavila je juče ambasadama Kvinte u Prištini nacrt sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom, koji je predložio premijer Ramuš Haradinaj. Taj sporazum predstavljen je kao preduslov napretka u dijalogu Beograda i Prištine, a u njemu se, između ostalog, navodi međusobno priznanje i poštovanje postojećih granica, piše Koha ditore. Po navodima tog dnevnika, predlog sporazuma sa 18 poglavlja biće ove nedjelje dostavljen i poslanicima Skupštine Kosova. U nacrtu su data rješenja za ostvarivanje svih dosadašnjih sporazuma koji su postignuti u okviru dijaloga u Briselu, a koji još nisu realizovani. U prvom poglavlju predloga sporazuma se ističe da normalizacija odnosa Kosova i Srbije zahtjeva “sui generis” pristup kao i strukture koje predstavljaju zajedničke interese. U drugom poglavlju se govori o mjerama koje treba preduzeti u izgradnji međusobnog povjerenja

između dva naroda, a u trećem o ekonomskim odnosima i ističe opredjeljenje za ukidanje barijera za slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. “ Dio poglavlja se odnosi i na stvaranje zajedničkih struktura za rješavanje svih pitanja koje proizilaze iz rata 1998-1999. godine, uključujući i nadoknadu štete, pitanje nestalih osoba, seksualno nasilje i ratne zločine. Predlogom sporazuma je predviđeno i stvaranje Asocijacije- Zajednice opština sa srpskom većinom za koju se navodi da će biti osnovana u skladu sa Ustavom Kosova, prvim sporazumom o principima za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, potpisanim aprila 2013. godine, presudom Ustavnog suda i Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Ostvarivanje sporazuma bi garantovale SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija i Evropska unija, putem posebnog tijela koje bi nadgledalo njegovu realizaciju.

UTORAK, 18. 12. 2018.

svijet

sergej lavrov upozorio da kijev priprema provokacije kod krima do kraja godine

Eskadrila Suhoja raspoređena na Krim

usko Ministarstvo obrane rasporedilo je najmanje 10 borbenih aviona tipa Suhoj SU-27 i SU-30 na Krimu, nakon što je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov juče upozorio da Ukrajina navodno priprema “provokaciju” u blizini tog poluostrva krajem godine. Mediji navode da su avioni raspoređeni u vojnu bazu Belbek na Krimu, gdje će biti trajno stacionirani. S druge strane, ukrajinske bezbjednosne snage već su u Donjeck i Lugansk dovukle lansirne raketne sisteme “Grad”, tvrde oružane snage samoproglašene Luganske Narodne Republike. Osim toga, na željezničku stanicu Rubežno stigao je ešalon s pješačkim borbenim vozilima, automobilima i oklopnim vozilima, prenio je Sputnjik. Rusija je pripojila Krim nakon referenuduma 2014. godine, a tenzije s Ukrajinom su pojačane nakon što je Rusija krajem prošlog mjeseca zapli-

jenila tri ukrajinska broda s posadom. Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov je ranije juče izjavio da ukrajinski predsjednik Petro Porošenko planira oružanu provokaciju na granici sa Krimom tokom posljednjih deset dana decembra, te poručio da će odgovoriti Ukrajini ukoliko dođe do provokacije. Lavrov nije precizirao o kakvom “odgovoru” se radi, ali je poručio i da Rusija neće ratovati sa Ukrajinom. “Nećemo ratovati sa Ukrajinom, obećavam vam”, rekao je Sergej Lavrov naovinarima, prenio je Tas. Ne borimo se protiv ukrajinskog režima, to su

ukrajinski građani koji žive u Donbasu, koji se bore protiv ukrajinskog režima, a koji ima sve karakteristike nacista i neonacista”, dodao je Lavrov. Upitan zašto zvanična Moskva nije prekinula od-

nose sa Kijevom, Lavrov je odgovorio da imaju odnose sa Ukrajinom kao državom, što im je, kako kaže, “mnogo bitnije od tamošnjeg režima”. Prema podacima do kojih su došle ruske vlasti, Porošenko

planira provokaciju u koordinaciji sa svojim zapadnim sponzorima, naveo je Lavrov. “Savjetuju ga da održava borbe niskog intenziteta, kako bi oni imali mogućnost da nastave sa propagandom da Rusi sprovode ofanzivu protiv Ukrajine i da je to razlog da se uvedu nove sankcije Rusiji”, rekao je Lavrov i dodao da ruske nadležne službe “rade sve što je neophodno kako bi osujetili ove namjere režima u Kijevu”. U međuvremenu, ukrajinski predsjednik potvrdio je da ne planira da produži ratno stanje, osim ako ne bude velikih napada iz Rusije, prenio je Rojters. U 10 regiona Ukrajine krajem prošlog mjeseca proglašeno je ratno stanje zbog incidenta u Kerčkom moreuzu, kada je Rusija zarobila tri ukrajinska broda koji su prolazili tim vodenim putem.

poljski novinar umro u bolnici

Preminula i peta žrtva napada u Strazburu britanska premijerka spremila govor za poslanike

Novi Bregzit doNio Bi Nam Nepopravljivu štetu

Britanska premijerka Tereza Mej sprema se da upozori poslanike na “nepovratnu štetu” koju bi moglo da izazove održavanje drugog referenduma o Bregzitu. “Iznevjeravamo povjerenje birtanskog naroda organizovanjem novog referenduma” o Bregzitu, reći će ona poslanicima prema djelovima govora podijeljenog medijima. Novi referendum bi “naneo nepovratnu štetu integritetu našeg političkog života” upozorava britanska premijerka. Ona smatra da

se drugim referendumom ne bi ostvario nikakav napredak a zemlja bi se dalje podijelila u trenutku kada se radi na tome da se ona ujedini. Velika Britanija je 2016. glasala na referendumu za izlazak iz Evropske unije, što treba da se dogodi 29. marta iduće godine. U sporazumu postignutom između Britanije i EU se određuju uslovi izlaska i uključuje deklaracija sa skicom budućih odnosa između dvije strane. Ali taj sporazum stupa na snagu sa-

mo ako ga parlamenti Velike Britanije i EU odobre. Tereza Mej ima teškoće da ubijedi svoj Parlament da odobri sporazum postignut s evropskom dvadesetsedmoricom u novembru o uslovima razlaza. Prošle nedjelje Tereza Mej je otkazala glasanje o sporazumu o Bregzitu i priznala da bi vjerovatno bio odbačen. Premijerka je nagovijestila da će britanski poslanici o sporazmu glasati početkom iduće godine, i ne kasnije od 21. januara.

Umrla je i peta žrtva napada u Strazburu koji je na Božićni vašar prošle nedjelje izvršio Šerif Šekat, javile su francuske vlasti. Parisko tužilaštvo saopštilo je da je peta žrtva državljanin Poljske koji je u napadu pogođen u glavu, umro u nedjelju veče. U napadu izvršenom u utorak uveče je povrijeđeno 11 ljudi, od kojih su neki i dalje u teškom stanju. Tridesetšestogodišnji Barto Pedro Orent-Nidjelski, porijeklom iz Katovica, živuo je u Strazburu posljednjih 20 godina. Radio je kao novinar koji je iz-

vještavao iz Evropskog parlamenta u Strazburu. On je bio ranjen dok je bio u društvu svog prijatelja dvadesetosmogodišnjeg italijanskog novinara Antonia Megalicija koji je umro od povreda u petak. Poljski predsjednik Andžej Duda rekao je da je Poljak pokušavao da zaštiti druge ljude. “Znao sam ga iz viđenja. Šokiran sam. Nisam shvatio da je on taj koji je kritično ranjen dok je štitio druge ljude. Odajem mu počast, neka počiva u miru”, napisao je Duda juče ujutro na Tviteru.

Marketing

UTORAK, 18. 12. 2018.

Na osnovu člana 217. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 64/18, 44/18 i 63/18), člana 41. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), člana 74. Statuta Glavnog grada (“Službeni list RCG - opštinski propisi”, br. 28/06, Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, br. 39/10, 18/12 i 38/18), člana 109. i 110. Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list RCG”, br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06 i “Službeni list Crne Gore”, br. 88/09, 03/10, 73/10, 38/12,10/14 i 02/18), Gradonačelnik Glavnog grada Podgorice donio je

ODLUKU O UTVRĐIVANJU NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „DRAČ-VATROGASNI DOM” U PODGORICI 1. Utvrđuje se Nacrt Detaljnog urbanističkog plana “Drač-Vatrogasni dom” u Podgorici i stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 (petnaest) dana, počev od 17. decembra 2018. godine. 2. Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorice. 3. Broj: 01-031/18-9109 4. Podgorica, 14. decembar 2018. godine GRADONAČELNIK dr Ivan VUKOVIĆ

KRATAK SADRŽAJ NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “DRAČ-VATROGASNI DOM” U PODGORICI Zahvatom Detaljnog urbanističkog plana “Drač-Vatrogasni dom” obuhvaćen je prostor koji je ograničen osovinama sljedećih saobraćajnica: Ulice Hercegovačke sa sjeverne, Ulice Marka Miljanova sa zapadne strane, Ulice Omladinskih brigada i pristupom za parking uz Ulicu IV proleterske brigade sa istočne i Ulice Vuka Karadžića sa južne strane. U skladu sa smjernicama Ministartsva održivog razvoja i turizma (akt br: 104-1063/20-2017 od 9. novembra 2018 godine) donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o izradi Detaljnog urbansitičkog plana „Drač-Vatrogasni dom“, kojom je izvršena je korekcija granica zahvata plana, te se površina od 3,58 ha smanjuje za površinu zahvata Urbansitičkog projekta “Drač-Vatrogasni dom-zona A” od 1,58 ha i iznosi cca 2 hektara. Na osnovu akta Ministarstva (br. 104-1063/22-2017 od 11. decembra 2018. godine) pristupa se stavljanju Nacrta na javnu raspravu. Osnovni cilj izrade ovog planskog dokumenta je straranje planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje prostora, u skladu sa planskim dokumentom višeg reda, Prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada Podgorice, a sa osvrtom na prethodnu plansku dokumentaciju kojom je razrađivan ovaj prostor, kao i prostor u zahvatu kontaktnih planskih dokumenata. Planska Zona A iz inicijalnog (nevažećeg) Detaljnog urbanističkog plana „Drač-Vatrogasni dom“ je detaljno razrađena Urbanističkim projektom Urbanističkog projekta „Drač Vatrogasni dom-zona A“ iz 2010. godine, koji je i dalje na snazi, a Zone B i C su predmet javne rasprave. U zahvatu UP-a „Drač Vatrogasni dom-zona A“ zastupljene su sljedeće namjene prostora: površine za kulturu, površine za školstvo i socijalnu zaštitu, površine za stavnoavnje veće gustine i površine saobraćajne infrastrukture. Planirane namjene prostora u zahvatu planskog dokumenta su: površine za centralne djelatnosti, površine za stanovanje veće gustine, površine za školstvo i socijalnu zaštitu, površine za mješovitu namjenu, površine za pejzažno uređenje javne namjene i površine saobraćajne infrastrukture. Površine za centralne djelatnosti planirane su na urbansitičkim parcelama 3, 9, 11 i 12. Na urbanističkoj parceli UP3, shodno Studiji zaštite kulturnih dobara, postojeći objekat Privrednog suda i Zavoda za statistiku Crne Gore je proglašena potencijalnim kulturnim dobrom. Prisutni objekti se zadržavaju u postojećim gabaritima, a predviđeni su kao komercijalni objekti za potrebe opsluživanja stanovnika bloka i kontaktnih zona. Dozvoljena je izgradnja suterenske ili podrumskih etaža. Maksimalne planirane spratnosti na ovim parcelama su sljedeće: na UP3 Po+P+2+Pk (podrum, prizemlje, dva sprata i potkrovlje); na UP9 - Po+P+2+Pk; na UP 11 - Po+P i na UP12 - P. Površine za stanovanje veće gustine planirane su na urbanističkim parcelama: 1, 2, 5, 6, 8, 10, 14, 15, 20, 21 i 22. Na urbanističkim parcelama 1, 14 i 15 je planirana izgradnja novih objekata kolektivnog stanovanja sa poslovanjem u prizemlju, dok se na ostalim urbanističkim parcelama zadržavaju prisutni objekti sa postojećim gabaritima sa mogućnošću rekonstrukcije-sanacije. Dozvoljena je izgradnja suterenske ili podrumskih etaža. Maksimalne planirane spratnosti na ovim parcelama su sljedeće: na UP1 - 2Po+P+2+Pk (dvije podrumske etaže, prizemlje, dva sprata i potkrovlje); na UP2 - Po+P+3+Pk; na UP5 - Po+P+3; na UP6 - Po+P+4+Pk; na UP8 - 2Po+P+4+Pk; na UP10 - Po+P+2+Pk; na UP14 - Po+P+2; na UP15 2Po+P+2; na UP20 - Po+P+3+M; na UP21 - Po+P+3+Pk i na UP22 - Po+P+1. Površina za školstvo i socijalnu zaštitu planski je definisana za urbanističku parcelu 7, na kojoj se nalazi objekat Srednje Muzičke škole „Vasa Pavić“. Pravila za rekonstrukciju i održavanje objekta detaljno su razrađena u Studiji zaštite kulturnih dobara, koja je sastavni dio planskog dokumenta. Površine za mješovitu namjenu planirane su na urbanističkim parcelama: 4, 16, 17, 18 i 19. Svi objekti se planiraju kao objekti mješovite namjene tj. stambeno-poslovni objekti, spratnosti do 2Po+P+3 (dvije podrumske etaže, prizemlje i tri sprata), a novoplanirani objekat na urbanističkoj parceli 16 potrebno je visinski kaskadno sniziti na spratnost P+2 ka urbanističkoj parceli 15. Obavezna je izgradnja suterenskih ili podrumskih etaža. Pregled ostvarenih kapaciteta na nivou Plana: Površina zahvata: cca 2 ha Indeksi zauzetosti i izgrađenosti na nivou Plana: 0,20 i 0,82 Ukupna bruto izgrađena površina: 29.648 m2

PROGRAM JAVNE RASPRAVE NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “DRAČ-VATROGASNI DOM” U PODGORICI Nacrt Detaljnog urbanističkog plana “Drač-Vatrogasni dom” u Podgorici stavlja se na javnu raspravu. Javna rasprava traje 15 dana, počev od 17. do 31. decembra 2018. godine. Kratak sadržaj Nacrta Plana sa grafičkim prilogom i označenom granicom zahvata Plana objaviće se u dnevnom listu “Dnevne novine” i na internet stranici Glavnog grada Podgorice - www.podgorica.me i Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - http://www.sekretarijatza-plurzs.podgorica.me/. Javna rasprava održaće se u zgradi Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, gdje će biti izložen Nacrt ovog planskog dokumenta. Centralna javna rasprava održaće se u ponedjeljak, 24. decembra 2018. godine u multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” sa početkom u 12:00 časova. Na centralnoj javnoj raspravi obezbijediće se prisustvo Obrađivača Plana (Winsoft d.o.o.) i stučnih lica Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj i Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Pisane primjedbe i sugestije na Nacrt Plana zainteresovana lica mogu dostavljati Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorice, Ulica Vuka Karadžića br. 41 Podgorica ili na e-mail adresu:sekretarijat.planiranje.uredjenje@podgorica.me. Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorice.

UTORAK, 18. 12. 2018.

GLAVNI GRAD PODGORICA PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE

Naziv planskog dokumenta

DUP “Drač-Vatrogasni dom” u Podgorici

Mjesto održavanja javne rasprave

Multimedijalna sala KIC-a “Budo Tomović”, na prvom spratu

Vremenski period

Od 17. do 31. decembra 2018. godine

Vrijeme trajanja

Od 12:00 do 15:00 časova radnim danima

Centralna javna rasprava

24. decembar 2018. godine u 12:00 časova

NACRT DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “DRAČ-VATROGASNI DOM”

MARKETING

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

kultura

UTORAK, 18. 12. 2018.

Premijerno izveden balet ª la fille mal gardeeº

Komična priča koja nam je donijela puno radosti

Komični balet u dva čina “La fille mal gardee”, u produkciji Baletske škole “Princeza Ksenija”, premijerno je izveden na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Koreografiju potpisuje Antoaneta Aleksijeva iz Nacionalne opere Sofija, a u glavnim ulogama pojavljuju se prvi solista Beogradskog baleta Jovica Begojev, solista Beogradskog baleta Željko Grozdanić i crnogorski glumci Jovan Dabović i Slavko Kalezić. Njima se na sceni pridružili sto dvadeset učenika škole. Direktorica Baletske škole “Princeza Ksenija” Vanja Pantović ističe da je priča vezana za kraj 18. vijeka i

Poziv mladim crnogorskim umjetnicima

Program razmjene za autore iz pet oblasti Ministarstvo kulture u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore i Centrom savremene umjetnosti Crne Gore, u okviru realizacije IPA projekta MONET, uputilo je poziv mladim umjetnicima da se prijave na konkurs za učešće u programu razmjene i stvaranju inovativnih umjetničkih djela iz različitih oblasti. Poziv je namijenjen umjetnicima starosti od 18 do 40 godina i odnosi se na učešće u laboratorijama koje će rezultirati stvaranjem jedinstvenih i inovativnih umjetničkih djela uz podršku tutora – mentora koji će biti koordinatori aktivnosti. Projektom je predviđen odabir ukupno 28 umjetnika koji će učestvovati u razmjenama na četiri lokacije: Crna Gora, Albanija, Regija Pulja i Regija Molize (Italija). Ministarstvo kulture odabraće sedam kandidata iz

častvovan što sam dio jedne ovakve produkcije”, kazao je Grozdanić. Slavko Kalezić ističe da je prvi put u svojoj karijeri igrao u baletu. “Ovo je zaista bio veliki izazov, veliki zadatak. Naporno jeste bilo, imali smo iscrpljujuće probe, prije dvije subote imali smo probu koja je trajala deset sati. Bilo je jako izazovno - velika organizacija, velika produkcija. Djeca koja igraju su kulturna, divna, vaspitana i posvećena. Drago mi je što se ovo neće završiti na ovome, nego ćemo u 2019. godini imati dosta igranja i divnih putovanja”, kaže Kalezić. S.I.

“Ženidba” na Velikoj sceni

Sa potpisivanja ugovora na Cetinju

Projektom je predviđen odabir ukupno 28 umjetnika koji će učestvovati u razmjenama na četiri lokacije: Crna Gora, Albanija i dvije italijanske regije oblasti fotografije, videa, muzike, književnosti, vizuelne umjetnosti (uključujući slikanje, vajarstvo, dizajn i performans). Selekciju kandidata će vršiti međunarodna evaluaciona komisija, a rok za dostavu aplikacija je 30 dana. Kandidati mogu dostaviti aplikacije lično ili preporučenom poštom na adresu Ministarstva kulture Njegoševa bb, 81250 Cetinje. Dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti putem mejl adresa jelena.zaric@mku.gov.me i milena.raznatovic@mku.gov. me. R.K.

da joj je izuzetno drago što je ova kalendarska godina zaokružena novim ostvarenjem, koje je veliki iskorak za školu. “Rad na ovom baletu svima nam je donio puno radosti. Tematika je komična, tiče se 18. vijeka, pa sam brinula da li će estetika da korespondira sa očekivanjima publike. Ispostavilo se da jeste, vjerujem da je publika uživala”, kazala je Pantović. Reakcijom publike zadovoljan je i Željko Grozdanić. “Ovo je jedna veličanstvena predstava. Mogu to bez lažne skromnosti da kažem. Mislim da je publika osjetila i energetski i tehnički. Iskreno, vrlo sam po-

ministarstvo finansira 34 Projekta

Predstava “Ženidba”, Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Egona Savina, koja je rađena u koprodukciji sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta večeras sa početkom u 20 sati. “Ova predstava pro govara o borbi protiv konvencija i predrasuda, o gušenju pojedinca u normama i okovima društva”, zapisala je dramaturškinja Stela Mišković. Uloge tumače Nada Vukčević, Zoran Vujović, Dejan Ivanić, Varja Đukić, Nikola Perišić, Slobodan Marunović... R.K.

PodršKa nezavisnoj Kulturnoj sceni Ugovori o finansiranju projekata 34 nevladine organizacije u oblasti kulture i umjetnosti potpisani su u Ministarstvu kulture. Sredstva, u iznosu od oko 340.000 eura, raspodijeljena na osnovu Odluke sa javnog konkursa “Raznolikost izraza nezavisne kulturne scene”. Ovaj konkurs, kako je prilikom potpisivanja ugovora kazao ministar kulture Aleksandar Bogdanović, predstavlja novu liniju podrške aktivnostima od značaja za strateške ciljeve u kulturi i prvi put se sprovodi po inoviranom modelu koji je uspostavljen izmjenama Zakona o nevladinim organizacijama iz 2017. godine.

“Na ovaj način se ostvaruje konzistentna budžetska podrška nezavisnoj kulturnoj sceni, kojoj se pristupa kao nadasve važnom i nezaobilaznom segmentu cjelokupnog sistema kulture naše države. Raduje me što dodjela sredstava za 34 projekta odražava ono što je i bio zadati naslov konkursa, jer oni zaista pripadaju širokom spektru raznolikih kulturnih izraza i ciljnih grupa. Obuhvaćeni su gotovo svi segmenti počev od recentne književnosti, likovnog, pozorišnog, muzičkog stvaralaštva, i zaštite kulturne baštine do projekata različitih socijalnih i ranjivih grupa”, kazao je Bogdanović. R.K.

UTORAK, 18. 12. 2018.

kultura

Senad Šahmanović odabran za program Berlinale Talents Š

ahmanović je odabran među 3.400 prijavljenih aplikanata iz 130 zemalja svijeta. Program “Berlinale Talents” biće realizovan se u periodu od 9. do 14. februa ra naredne godine. Crnogorski reditelj Senad Šahmanović učestvovaće na narednom izdanju programa “Berlinale Talents”, jednoj od najprestižnijih platformi za profesionalni razvoj i umrežavanje mladih filmskih stvaralaca koja se održava u okviru Berlinskog filmskog festivala.

Šahmanović je odabran među 3.400 prijavljenih aplikanata iz 130 zemalja svijeta. Na Berlinale Talents programu učesnici imaju priliku da prođu radionice sa najznačajnijim savremenim filmskim stručnjacima i na taj način nadograde svoja znanja i vještine u ovoj oblasti, te dobiju

Foto:

PlATfoRMA PRESTIžNog fIlMSKog fESTIvAlA U BERlINU

Šahmanović

Najveći uspjeh postiže sa filmom “Umir krvi”, koji je prikazan na preko 50 međunarodnih festivala širom svijeta

sugestije za pravilno usmjeravanje svojih novih projekata. Šahmanović je završio Filmsku i TV režiju na FDU na Cetinju. Tokom studija je realizovao nekoliko kratkih igranih i dokumentarnih filmova, koji su prikazivani u zemlji i inostranstvu. Učesnik je brojnih radionica i panel diskusija u oblasti filma i televizije - Sarajevo Talent Campus, Berlinale, Nisi Masa, Pri Forum… Najveći uspjeh postiže sa filmom “Umir krvi”, koji je prikazan na preko 50 međunarodnih festivala širom svije-

ta - Tampere Film Festival, Odense Short Film Festival, Busan SFF, Independent Film Festival Paris, Arpa Film Festival – L.A USA. Ove godine, Šahmanovićev kratki film “Put” premijerno je prikazan na TVCG. Trenutno radi na dugometražnom igranom filmu “Sirin”, za koji je dobio podršku od Filmskog centra Crne Gore. Berlinski filmski festival biće održan od 7. do 17. februara 2019. godine, a program “Berlinale Talents” organizuje se od 9. do 14. februara. R.K.

DECEMBARSKA UMJETNIČKA SCENA

O Patrimonuiumu u Modernoj galeriji U SEvIlJI URUČENE NAgRADE EvRoPSKE fIlMSKE AKADEMIJE

Četiri evropska oskara filmu “Hladni rat” pavlikovskog

Na 31. dodjeli nagrada Evropske filmske akademije, trijumfovao je poljski film “Hladni rat”, oskarovca Pavela Pavlikovskog. Ta crno bijela melodrama o nemogućnoj ljubavi, muzici i političkoj diktaturi poslijeratne Evrope tokom turbulentnih 50-ih godina prošlog vijeka, zasluženo je osvojila nagradu za najbolji film, režiju, scenario i glavnu žensku ulogu. Pavlikovski, kome je svjetsku slavu i prestižnog Oskara donio film Ida, nastavlja da pripovjeda o sumornom

vremenu komunističke Poljske i ideološkim refleksijama na živote malih običnih ljudi. “Dok dobijam ovu nagradu, osjećam se kao čovjek koji se lažno predstavlja, s obzirom da je Hladni rat imao čak 95 različitih verzija scenarija. Želim da zahvalim svojim roditeljima na inspiraciji za ovaj film, jer su nakon teškog i poražavajućeg perioda, ipak na kraju imali lijep život”, rekao je Pavlikovski prilikom preuzimanja nagrade. Još jedna tema iz 50-ih privukla je pažnju članova

Evropske akademije – interni politički život Sovjetskog saveza upakovan u crnohumornu satiru Smrt Staljina proglašen je najboljom evropskom komedijom. Nagrada za najboljeg glumca uručena je Marčelu Fonteu, protagonisti italijanske kriminalističke drame Dogmen – koji je laskavu titulu posle Kana osvojio i u Sevilji. Proslavljeni glumac i reditelj Rejf Fajns primio je nagradu za evropski doprinos svetskoj kinematografiji.

Biblioteka “Patrimonium” Fakulteta za crnogorski jezik i književnost biće predstavljena u Modernoj galeriji u Podgorici, večeras sa početkom u 19 sati, u sklopu manifestacije Decembarska umjetnička scena.

Tim povodom, u programu učestvuju Aleksandar Radoman, Adnan Čirgić, Aleksandar Čogurić i Nikola Popović. Biblioteku “Patrimonium” čine izdanja iz starije crnogorske književnosti, neobjavljivani rukopisi, kritička izdanja, izbori, antologije, hrestomatije vezane za crnogorsku književnost i slično. Između ostalih, u sklopu ove edicije objavljene su i knjige “Tužbalice” Vuka Vrčevića, “Pjesmarica Nikole Burovića”, “Ilija Kuljaš” Đura Bana, “Pjesme” Đura Milutinovića, “Popa Dukljanina Sclavorum Regnum”, antologija crnogorske usmene proze “Ljepota od svijeta”... R.K.

Marketing

UTORAK, 18. 12. 2018.

OPŠTINA KOTOR DIREKCIJA ZA UREĐENJE I IZGRADNJU KOTORA Broj: 02 –5351 Kotor, 17.12.2018.godine. Na osnovu člana 13 i 30 Odluke o poslovnim zgradama i prostorijama ( Sl. list opštine Crne Gore – opštinski propisi broj 4/011), Odluke Komisije za poslovni prostor opštine Kotor broj: 02-3541/1 od 22.08.2018.godine, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora ( u daljem tekstu: Direkcija) oglašava

JAVNI POZIV BR. 06/18 o ustupanju u zakup poslovnih prostorija putem prikupljanja ponuda - tendera Red. Broj

Adresa

Zona

Površina u m2

Katast. Podaci Obj.

Namjena K.O

Min.cij €/m2 mjes. Sa uračun. PDVom 8,47

Risan Trg 21. Novembar

III

208,20

Kat. parc 586

III

40,00

705

Škaljari

Škaljari bb-zgrada Doma kulture Risan Trg 21. Novembar

Ugostiteljski objekatrestoran Kancelarija

III

28,83

586

Risan

Trgovina-mesara

12,10

Stari grad 315C

extra

50,17

Kotor II

32,67

Stari grad 482

14,25

283

Kotor II

Trgovina-butik odjeće i obuće Zanatstvo-frizerski salon

18,15

Škaljari-Rakite IV L-I

III

24,44

420

Škaljari

Zanatstvo-frizerski salon

12,10

Risan

8,47

Poslovne prostorije se izdaju u viđenom stanju.

Rok zakupa

5.g-uz moguć. produž. 5.g-uz moguć. produž. 5.g-uz moguć. produž. 5.g-uz moguć. produž. 5.g-uz moguć. produž. 5.g-uz moguć. produž.

Napomena: Poslove prostorije pod rednim brojem: 1, 4, 5, koristi raniji zakupac. Ukoliko poslovni prostor bude, kao najpovoljnijem ponuđaču, dodjeljen drugom licu (učesniku na tenderu), primopredaja istih će se izvršiti nakon iseljenja ranijeg zakupca. Ponuda treba da sadrži: 1.Tačan naziv i adresu ponuđača 2. Cijenu zakupa po m2 izraženu u € ( eurima) sa uračunatim PDV-om. 3. Oznaku poslovnog prostora na koji se ponuda odnosi 4. pečat ipotpis ovlašćenog lica za privredna društva i preduzetnike, odnosno potpis ponuđača za fizička lica 5 . obavezu ponuđača da: a. - uplate garantni depozit na iznos od 10% od minimalne (početne) cijene zakupa za vremenski period utvrđen javnim pozivom ( 5 godina), s tim što pravna lica umjesto uplate garantnog depozita, mogu položiti garanciju ponude naplativu na prvi poziv na iznos garantnog depozita od 10 % od minimalne (početne) cijene zakupa poslovnog prostora za vremenski period utvrđen javnim pozivom – 5 godina, sa rokom važenja 90 dana. Uplata garantnog depozita se vrši na uplatni račun Opštine Kotor broj 530 – 18212-85 sa naznakom «ZA JAVNO NADMETANJE» Dokaz o uplati garantnog depozita ili garanciju banke (pravna lica) ponuđač je dužan da dostavi uz ponudu. b. Osim dokaza iz podtačke a.tačke 5. ovog javnog poziva ponuđač je dužan da uz ponudu dostavi još i sledeću dokumentaciju i to: •

Fizička lica koja nijesu obveznici Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora po bilo kom osnovu:

- lične podatke (ime i prezime ,adresa stanovanja ,JMBG i broj lične karte ), - dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave po mjestu prebivališta ponuđača, - dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor-dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, - dokaz da poduđač nije obveznik kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, po bilo kom osnovu- potvrda Direkcije. • Fizička lica koja su obveznici Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora: - lične podatke (ime i prezime ,adresa stanovanja ,JMBG i broj lične karte ), - dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave po mjestu prebivališta ponuđača, - dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, - dokaz da je ponuđač izmirio sve obveze prema Direkcije za uređenje i zgradnju Kotora - potvrda Direkcije, - dokaz da je ponuđač izmirio obaveze po osnovu utroška električne energije, utroška vode i i Potvrda JKP«Kotor« Kotor,

odvoza smeća-Potvrda Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, Potvrda JP »Vodovod i kanalizacija« Kotor

- dokaz da je ponuđač u periodu zakupa poštovao komunalni red i da protiv istog u tom periodu nisu izrečene upravne mjere i radnje u postupku inspekcijskog nadzora-Akt Komunalne policije opštine Kotor. • Preduzetnici koji nijesu obveznici kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora po bilo kom osnovu: - podatke o preduzetniku (ime i prezime preduzetnika, trgovački naziv i potvrda o registraciji kod CRPS-a), - dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave po mjestu prebivališta preduzetnika, - dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, - dokaz da ponuđač nije obveznik kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, po bilo kom osnovu - Potvrda Direkcije. • Preduzetnici koji su obveznici kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora: - podatke o preduzetniku (ime i prezime preduzetnika, trgovački naziv i potvrda o registraciji kod CRPS-a), - dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave po mjestu prebivališta, - dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, - dokaz da je ponuđač izmirio sve obaveze prema Direkciji za uređenje i zgradnju Kotora -potvrda Direkcije, - dokaz da je ponuđač izmirio obaveze po osnovu utroška električne energije, utroška vode i odvoza smeća-potvrda Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, potvrda JP »Vodovod i kanalizacija« Kotor i potvrda JKP«Kotor« Kotor, - dokaz da je ponuđač u periodu zakupa poštovao komunalni red i da protiv istog u tom periodu nisu izrečene upravne mjere i radnje u postupku inspekcijskog nadzora-Akt Komunalne policije opštine Kotor. • Pravna lica koja nijesu obveznici kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora po bilo kom osnovu: - podatke o pravnom licu, - dokaz o registraciji-Akt CRPS-a, - dokaz da pravno lice nije pod stečajem- Akt CRPS-a ( ukoliko je ponuđač banka ovaj dokaz izdaje Centralna banka Crne Gore), - dokaz da plaćanja prema pravnom licu nisu obustavljena-Potvrda banke u kojoj ponuđač ima otvoren žiro račun ili Potvrda Centrale banke Crne Gore, - dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave na čijem je području sjedište pravnog lica, - dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu, - dokaz da ponuđač nije obveznik kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, po bilo kom osnovu – potvrda Direkcije. - Pravna lica koja su obveznici kod Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora: - podatke o pravnom licu, - dokaz o registraciji-Akt CRPS-a, - dokaz da pravno lice nije pod stečajem- Akt CRPS-a ( ukoliko je poduđač banka ovaj dokaz izdaje Centralna banka Crne Gore), - dokaz da plaćanja prema pravnom licu nisu obustavljena-Potvrda banke u kojoj poduđač ima otvoren žiro račun ili Potvrda Centrale banke Crne Gore, - dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza-Akt Poreske uprave na čijem je području sjedište pravnog lica, - dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Kotor- dva uvjerenja Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije opštine Kotor i to: Uvjerenje o izmirenim obavezama po

UTORAK, 18. 12. 2018.

osnovu poreza na nepokretnosti i Uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih komunalnih taksi i poreza na firmu - dokaz da je ponuđač izmirio sve obveze prema Direkciji za uređenje i zgradnju Kotora -potvrda Direkcije, - dokaz da je poduđač izmirio obaveze po osnovu utroška električne energije, utroška vode i odvoza smećapotvrda Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, potvrda JP »Vodovofd i kanalizacija« Kotor i potvrda JKP«Kotor« Kotor,

MARKETING

KONKURS

- dokaz da je ponuđač u periodu zakupa poštovao komunalni red i da protiv istog u tom periodu nisu izrečene upravne mjere i radnje u postupku inspekcijskog nadzora-akt Komunalne policije opštine Kotor. Sva dokumentacija koja se dostavlja uz ponudu mora biti original ili ovjerena kopija i ne starije od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva. 6. Svi ponuđači su dužni u ponudi dostaviti Izjavu u formi notarskog zapisa, datu pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću, da će u prostoru obavljati djelatnost u skladu sa namjenom utvrđenom javnim pozivom. 7. Svi ponuđači su dužni u ponudi dostaviti Izjavu u formi notarskog zapisa, datu pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću, da će prostor biti u funkciji (otvoren) i najmanje 11 mjeseci u toku godine. 8. Prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača polaziće se od kriterijuma: najviše ponuđene cijene Ponuđena cijena po 1m2 ........................................................ max 100 bodova Veći broj bodova dodijeliće se većoj cijeni zakupa, a ostale ponude vrednovaće se primjenom proporcionalne metode. U slučaju jednakog rangiranja učesnika na tenderu u skladu sa utvrđenim kriterijumima, prednost ima raniji zakupac poslovnog prostora, ukoliko ispunjava i uslove alineje 2-4 člana 8. Odluke o poslovnim zgradama i prostorijama («Sl. list Crne Gore- opštinski propisi« broj 4/11) 9. Ponuđači mogu dostaviti zatvorene ponude svakog radnog dana od 8 do 11 sati zaključno sa 04.01.2019. godine do 10 časova, neposrednom predajom na arhivi Direkcije, Škaljari b.b Kotor, kod ovlašćenog lica Mršulja Dubravke, ili putem preporučene pošte, s tim da se ponuda predata putem preporučene pošte razmatra samo ukoliko stigne u Direkciju za uređenje i izgradnju Kotora u roku utvrđenom za dostavu ponuda. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Ponude se mogu povući samo u roku od 7 dana prije isteka tendera. Ponude se predaju u tri zatvorene koverte: original ponude se nalazi u koverti broj 1. sa nazivom »original«, a sva ostala prateća dokumentacija se nalazi u koverti broj 2. koja nosi naziv » prateća dokumentacija«. koverta broj 1. i 2. se dostavlja zajedno u koverti broj 3. Koverta 3. mora biti zapečaćena sa naznakom »Za javno nadmetanje« - ne otvaraj'' po 01/17 uz preciznu oznaku broja segmenta ( redni broj prostora iz tendera).

tenderu broj

Ponude se evidentiraju prema redosledu prijema. 10. Dokumentaciju za Javni poziv- tender zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavici mogu preuzeti svakog radnog dana od ovlašćenog lica Seferović Daliborke u prostorijama Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora od 08 do 11,00 sati, počevši od 18.12.2019.godine zaključno sa 03.01.2019.godine do 11,00 časova. Prilikom otkupa tenderske dokumentacije ponuđač je dužan da uplati 50,00 € (po segmentu-prostoru), za troškove preuzimanja dokumentacije po javnom pozivu na žiro račun opštine Kotor broj 530-9226228-85 (sa naznakom-ostali opštinski prihodi) ili na blagajni Direkcije. 11. Javno otvaranje ponuda, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će biti održano dana 04.01.2019.godine sa početkom u 10,30 časova u prostorijama Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora. 12. Ponude dostavljene poslije navedenog roka ( neblagovremene), kao i one koje nijesu zapečaćene smatraju se nevažećim, neće se razmatrati i vraćaju se ponuđaču. Ponuda koja ne sadrži sve dokaze utvrđene tekstom javnog poziva, tj. nije formalno ispravna smatra se nepotpunom i ista se neće rangirati. Komisija će u roku od 15 dana od dana otvaranja ponuda utvrditi tender listu, a u roku od 7 dana od dana utvrđivanja tender liste donijeti odluku o najpovoljnijem ponuđaču i obavijestiti učesnike tendera.. Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora u roku od 8 dana od konačnosti odluke, o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što je taj ponuđač dužan, prilikom zaključenja ugovora, priložiti dokaz o unaprijed plaćenoj zakupnini za 6 mjeseci, kao i priložiti neko od sredstva obezbjeđenja plaćanja, bliže definisana u članu 7. Nacrta ugovora koji je sastavni dio tenderske dokumentacije.

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

U slučaju da najpovoljniji ponuđač odbije da zaključi ugovor o zakupu ili ugovor o zakupu ne zaključi u propisanom roku, te ne dostavi sredstva obezbjeđenja plaćanja, Direkcija će aktivirati njegovu granciju ponude, odnosno zadržati garantni depozit. Ukoliko najpovoljniji ponuđač ne zaključi ugovor o zakupu ili ugovor o zakupu ne zaključi u propisanom roku, te ne dostavi sredstva obezbjeđenja plaćanja, Direkcija će zaključiti ugovor sa sljedećim najpovoljnijim ponuđačem prema redosledu na rang listi, ali samo pod uslovom da razlika u cijeni nije veća od 10% u odnosu na prvobitno izabranu ponudu, u suprotnom javni poziv će se proglasiti neuspjelim za segment za koji ponuđač nije zaključio ugovor. Ponuđaču čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa garancije nakon zaključivanja ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem, tj. ponuđačem čija je ponuda prihvaćena. Napomene: I Ugovor o zakupu se može zaključiti samo sa ponuđačem koji je dostavio ponudu, odnosno: a)ukoliko je ponuđač fizičko lice Ugovor će se zaključiti sa fizičkim licem, b)ukoliko je ponuđač privredni subjekat Ugovor će se zaključiti sa privrednim subjektom. II Ukoliko nakon zaključenja Ugovora, privrednu djelatnost u objektu bude obavljalo fizičko ili privredni subjekt, sa kojim nije zaključen Ugovor, ugovor će se raskinuti, a izuzetno ugovor će ostati na snazi jedino u slučaju dobijanja saglasnosti od Komisije za poslovni o prostor i korigovanja ugovorene cijene zakupa za 50 %, u smislu člana 39 Odluke o poslovnim zgradama i prostorijama. III U poslovnim prostorijama čiji je zakupac fizičko lice, zakupac može obavljati privrednu djelatnost ili kao preduzetnik registrovan kod CRPS u Podgorici, ili kao osnivač privrednog subjekta sa najmanje 51 % vlasničkog udjela u društvu, u suprornom ugovor će se raskinuti. IV Nakon zaključenja Ugovora o zakupu, zakupac koji je privredni subjekt, ne smije vršiti promjenu vlasničke strukture udjela u društvu u toku važenja ugovora, u suprornom ugovor će se raskinuti. Promjenom vlasničke strukture udjela u društvu u smislu stava 1 ove tačke, smatra se smanjenje procenta vlasničkog udjela u društvu, osnivača koji je zaključio Ugovor, ispod 51 %.

Ovaj javni poziv biće objavljen na Web site-u Direkcje za uređenje i izgradnju Kotora ( www. kotor-direkcija.co.me) i opštine Kotor Kontakt osoba: Daliborka Seferović, tel. - 032/322-946

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

ZABAVA

UTORAK, 18. 12. 2018.

VAN GOGH SINGLOM ª ZA SUZE NEMA VREME

ZANIMLJIVO ISTRAŽIVANJE

FILMOVI SA ŽENAMA U GLAVNIM ULOGAMA ZARAĐUJU VIŠE NOVCA

Bioskopska publika obožava ženske junakinje, zaključak je novog istraživanja koje je pokazalo da filmovi sa ženama u glavnim ulogama bolje prolaze na bioskopskim blagajnama od onih sa muškim protagonistima. “Uvriježeno mišljenje da za posao nije dobro da imate ženu u glavnoj ulozi jednostavno nije tačno. One su veoma marketinški vrijedne”, navodi za Njujork tajms Kristi Hojberger, agentkinja “Creative Arts Agency” (CAA). Naime, istraživanje koje je sproveli CAA i organizacija za inkluziju “shift7”

analiziralo je i uporedilo zarade 350 filmova u periodu od 2014. do 2017. godine. Od 350 ostvarenja, žene su predvodile glumačku postavu u 105 i njihovi filmovi su u svim kategorijama nadmašili zaradu sa muškarcima u glavnim ulogama. Hojberger je tu činjenicu pripisala želji bioskopske publike da vidi nešto novo, a ne, primjera radi, još jedno superherojsko ostvarenje sa bijelim muškarcem. Prema njenim riječima, zbog toga priče sa ženama bolje prolaze na blagajnama, kao i one u kojima su protagonisti drugih rasa.

FORBSOVA LISTA NAJPLAĆENIJIH MODELA

KENDAL DOMINIRA S 22,5 MILIONA DOLARA Godišnja Forbsova lista najplaćenijih modela nije donijela ništa novo. Naime, baš kao i prethodne godine, na prvom mjestu ponovo se našla Kendal Džener, sa zaradom od 22,5 miliona dolara. Ovoliku zaradu najplaćenijoj manekenki donijela je saradnja s brendovima kao što su Calvin Klein, Estee Lauder, Adidas, te mnoge prestižne revije.

Ona je tako zaradom prestigla Karli Kloss koja je na drugom mjestu s 13 miliona dolara. Na trećoj poziciji našle su se Krisi Tajgen i Rouzi Hantington Vajtli, koje su zaradile 11,5 miliona. Četvrto mjesto opet su podijelile Žizel Bundšen i Kara Delavinj, s 10 miliona dolara, a tek nakon njih na listi je Điđi Hadid, koja ima 8,5 miliona zarade kao i njena koleginica Džoan Smols. M.Rog.

UVERTIRA ZA BEZ OGRADA B JE NA PUSTINJ

⌦ Marija Roganović

ajavni singl novog albuma, koji sam pisao inspirisan tom pustinjom koju svako od nas ima u svojoj duši i tom vječitom dilemom da li je teže pustinji u duši ili čovjeku u pustinji. Prisutne su te neke krajnosti, kao što su ruža i trn, ko je kome potrebniji, ruža trnu ili trn ruži, priča DN o novoj numeri prvi čovjek Van Gogha, Zvonimir Đukić-Đule. Beogradski rok sastav Van čitom dilemom da li je teže puGogh objavio je juče novu nu- stinji u duši ili čovjeku u pustimeru pod nazivom “Za suze nji. Prisutne su te neke krajnema vremena”, koja je ujed- nosti, kao što su ruža i trn, ko no i najavni singl sa predstoje kome potrebniji, ruža trnu jećeg novog desetog albuma ili trn ruži. Negdje u godini ili “More bez obala”, na koji smo u godinama koje su za mnom čekali punih pet godina. dogodilo se dosta toga u mom U razgovoru za Dnevne no- životu, što me je nekako natjevine, frontmen Van Gogha ralo da sagledam sve što sam Zvonimir Đukić - Đule, otprošao. Izgubio sam drago kriva da i poslije svih biće i onda je ta numera u fazonu tih godina rok staža, i dalje imaidemo sa osmiju tremu kajehom – što da objave su i neke poIDEMO PUNIM KORAnovitet. sljednje reCIMA, HRABRO NAPRIčenice iz“Imamo JED, NE BI BILO NA ODtremu i megovorene u đu nama tom trenutMET DA NAUČITE TEKST vlada veliku rastanNOVE NUMERE I DA SE ko uzbuđeka, ali to ne SPREMIMO ZA 1. JANUnje, ali ujedznači da alAR I KONCERT U BUDVI bum nije pun no smo i presrećni što u etar energije”, otkriva puštamo naš prnam prvi čovjek jedvi singl, ‘Za suze nema nog od najboljih rok benvremena’, kojim najavljujemo dova na ovim prostorima. Noi jubilarno 10. studijsko izdanje vo studijsko izdanje ili kako ga – ‘More bez obala’, koji je sim- je Đule nazvao “novi adrenabol života bez ograda...”, priča linski-notno-stihovni zagrljaj”, DN Đule i dodaje da su ga neke pod etiketom “Van Gogh pronemili događaji u životu inspi- dukcije” pojaviće se na tržištu risali da napiše ovu numeru. 13. februara 2019. godine. Ali, prije toga, obradovaće nas sa još dvije nove numere. ■ ADRENALINSKI-

NOTNO-STIHOVNI ZAGRLJAJ STIŽE 13. FEBRUARA

“Najavni singl novog albuma, koji sam pisao inspirisan tom pustinjom koju svako od nas ima u svojoj duši i tom vje-

■ PUNO KONCER-

TNIH I ENERGETSKIH KALORIJA

“Dosta je noviteta iz kreativne kuhinje Van Gogh, bilo je i vrijeme. Album se pojavljuje regionalno 13. februara, prije toga će se pojaviti i spot za pjesmu koja se zove ‘Gotovo je sve’, to će biti jedna eksplozi-

⌦-----------------------------------------------ALBUM JE PUN ENERGIJE, VAN GOGHOVE POETIKE, POTPUNO DRUGAČIJI OD SVEGA PRETHODNOG ŠTO SMO RADILI ZA OVIH 33 GODINE. I VJERUJEM DA ĆE PUBLICI, ONA KOJA VOLI NAŠ TVRDI ZVUK, BITI ZAISTA PO UKUSU, JER ‘MORE BEZ OBALA’ NOSI PUNO KONCERTNIH I ENERGETSKIH KALORIJA

-------------------------------------------------⌦

UTORAK, 18. 12. 2018.

zabava

ENAº NAJAVLJUJE 10. STUDIJSKO IZDANJE, FRONTMEN ĐULE ZA DN ISTIČE:

život bazirana ji U dUši

13.02.2019. ⌦------------------------------------------------Drago mi je Da mogu Da poželim svim vašim čitaocima i ujeDno našim slušaocima, srećnu novu goDinu i sve najljepše, uz poruku Da sve čega ne žele Da se sjećaju ostave iza sebe, zagrle najmilije, stave osmijeh na lice i ponove glasno : ”za suze nema vremena”

-------------------------------------------------⌦

ja i vatromet energije, a onda, pet dana pred izlazak albuma Van Gogh će publiku obradovati još jednim singlom ‘Možda tek sad’. Album je pun energije, Van Goghove poetike, potpuno drugačiji od svega prethodnog što smo radili za ovih 33 godine. I vjerujem da će publici, ona koja voli naš tvrdi zvuk, biti zaista po ukusu, jer ‘More bez obala’ nosi puno koncertnih i energetskih kalorija. S druge strane, odlučili smo se za to da radijski singlovi budu pjesme koje prije svega ljudima prijaju u vožnji, dok će spotovi biti nabrijani energijom. A sve to kad

se spoji u cjelinu, to će biti Van Gogh na turneji 2019. pa na dalje”, pojašnjava poznati roker. Čitav album je nastao “u porodici”, pa tako na njemu nema saradnji, autori teksta i muzike su momci iz benda, a inspirisan je ludim svijetom u kojem živimo.

■ JOŠ U NAMA

ŽIVI PETAR PAN

“Nema saradnji, između sebe sarađujemo... U ovim godinama pravimo muziku koja možda nije primjerena biološkim godinama koje nosimo, ali

to je znak da i dalje postoji put u nama i da postoji Petar Pan koji jako maše svojom kapom i dalje je taj neki Van Gogh u tom nekom svom, dječačkom, prirodnom naboju, i u tom svom pokretu na koji su ljudi navikli. Inspirisao nas je ovaj ludi svijet koji nas okružuje, a sve je pretvoreno u neki hevi dens, u neki novi stilski iskorak koji grupa Van Gogh nije njegovala do sad i ta igra kojom pokrećemo danas nas, sjutra publiku, biće zaštitni znak buduće turneje”, ističe on i priznaje da su ove godine možda bili i koncertno najaktivniji, u sklopu turneje “Licem u lice”.

■ POKUŠAVAMO

MLADE DA OTRGNEMO OD RIJALITI BUDALAŠTINA

“Nastupali smo čitave godine nevjerovatnim intenzitetom i to je pokazatelj da postoji smisao, da postoji nada...Dajemo sebe bez zadrške i pokušavamo sa ostalim poštovanim kolegama da skrenemo pažnju mladim ljudima, da ih otrgne-

mo od ovih neukusa koji dolaze sa malih ekrana i tih nekih rijaliti budalaština, da izađu malo napolje, odu na festivale, zagrle osobu koju vole i da se lijepo provedu”, jasan je frontmen Van Gogha. Miljenici svih festivala u Crnoj Gori (ove godine nastupali na Lejku i Sea Danceu) jako se raduju zakazanom nastupu 1. januara u Budvi, i svakog narednog u našoj zemlji.

U ovim godinama pravimo muziku koja možda nije primjerena biološkim godinama koje nosimo, ali to je znak da i dalje postoji put u nama i da postoji Petar Pan koji jako maše svojom kapom i dalje je taj neki Van Gogh u tom nekom svom, dječačkom, prirodnom naboju, i u tom svom pokretu na koji su ljudi navikli. Inspirisao nas je ovaj ludi svijet koji nas okružuje, a sve je pretvoreno u neki hevi dens, u neki novi stilski iskorak koji grupa Van Gogh nije njegovala do sad

“Lejk je bio fantastičan ove godine, prerastao je okvire u kojem se dešava. Ja sam već domaći na Sea Dance, nova lokacija je super – uostalom, sve je bolje nego da se ne desi. Uvijek je ljubav dominantna i dobro druženje...

■ NAUČITE TEKST

NOVE NUMERE I VIDIMO SE 1. JANUARA U BUDVI

Što se našeg predstojećeg nastupa kod vas tiče: Idemo punim koracima, hrabro naprijed, ne bi bilo na odmet da naučite tekst nove numere i da se spremimo za 1. januar i koncert u Budvi....”, poziva sve fanove na druženje popularni Đule i koristi priliku da svima čestita predstojeće praznike. “Drago mi je da mogu da poželim svim vašim čitaocima i ujedno našim slušaocima, srećnu Novu godinu i sve najljepše, uz poruku da sve čega ne žele da se sjećaju ostave iza sebe, zagrle najmilije, stave osmijeh na lice i ponove glasno:’Za suze nema vremena’. Život je jedan, i sve da milion godina živimo, makar taj jedan dan da budemo nasmijani, srećni i u ljubavi sa najmilijima i najdražima”, poručio je ovaj muzičar mnogobrojnoj armiji fanova Van Gogha u Crnoj Gori.

ZABAVA

UTORAK, 18. 12. 2018.

DETOUR OBJAVIO DRUGI CD SA

Marija Božović biće dio prvog MNE pop festa

BOGAT PROGRAM VEČERAS U VELIKOJ SALI

Pravo je vrijeme za debi MNE pop festa u KIC-u

Montenegro pop festival MNE pop fest zabilježiće večeras (20 časova) u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” debitantsko izdanje. Organizator festivala je KIC Pop hor, a učešće je potvrdilo oko 30 crnogorskih muzičara. Sve besplatne ulaznice, podsjećaju domaćini, već su preuzete. Povodom rođendana glavnog grada, (19. decembar) organizatori žele da afirmišu podgoričke i crnogorske muzičke snage i umjetnike, kao i da publici poklone cjelovečernji koncert za pamćenje. “Gosti su: Andrijana Božović, Anita Popović, Bane Nedović, Biljana Mitrović, Bojan Delić, Bojan Marović, Božo Bulatović, Crveno i crno, Danijel Alibabić, Eva Papović, Grimm, Highway, Ilija Gojović, Ivana Popović-Martinović, Jelena Kažanegra,

Kaja Milačić, Knez, Makadam, Marija Božović, Marijana Zlopaša, Milena Vučić, Momčilo Zeković i klapa Camerton, Neda Papović, Nina Petković, Nina Žižić, Pero Stefanović, Renata Perazić, Slavko Kalezić, Stefan Filipović, Stevan Faddy, Vanja Radovanović, kao i pijanista Enes Tahirović. Pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarovića, hor će uz umjetnike izvesti njihove najpoznatije hitove, kao što su: ‘Vjeruj’, ‘Moja željo najveća’, ‘Balerina’, ‘Srce vjeruje’, ‘Space’... Voditelji će biti Tijana Mišković i Dražen Bauković”, navodi se u saopštenju organizatora. Projekat će biti realizovan uz podršku KIC-a, NU “Kutak”, PG sounda, brojnih crnogorskih medija, a RTCG će snimati koncert. D.B.

SEVERINA PREDSTAVILA NOVI SINGL

“Imaš pravo” je posveta ženama - žrtvama nasilja

Najpopularnija hrvatska ma, naročito onima iza kopjevačica Severina Kojić jih su teški dani. “Posvećujem ovu pjesmu predstavila je juče dugonajavljivani singl i spot “Imaš ženama herojima, koje su žrtve bilo koje vrste pravo”. Autor muzike je Grk Giorgos nasilja. Za sve nas Sampanis, oriosjetljive”, poruginalnu verzičila je Severiju izvodi tana, a prenosi mošnji izvoNovi list. đač Nikos Spot je režiOikonomporao Darko Driulos, a nakon novac, a prema što je Severinin Severininim riječima - riječ je o suprug predložio Severina jednom od najljeppjevačici da snimi singl na tu muziku - Hrvaših spotova u njenoj karijetica je prihvatila ideju i pre- ri. Podsjetimo, “Imaš pravo” pustila Marini Tucaković biće dio pjevačicinog novog da napiše tekst. Severina je albuma, čija nas premijera numeru namijenila dama- očekuje 1. februara 2019. D.B.

POSREĆILO I OSLIKALI S ⌦ Danilo Brajković

ijepo je biti zaljubljenik u rad Detoura ovih dana. Najjači pop bend u Hrvatskoj, po ocjeni njihove izdavačke kuće, nedavno je predstavio spot “Skrivena” i peti album “TourDetour”, ujedinivši tako gomilu već objavljenih hitova i novitete - pod okriljem najzrelijeg izdanja u karijeri.

Zagrebački Dom sportova 8. decembra poslužio je kao idealan domaćin za promociju novog izdanja, a Detour je u rasprodatoj dvorani održao najveći koncert u karijeri. Nenad Borgudan, predvodnik benda, podsjeća čitaoce Dnevnih novina da je iza sastava nekoliko i te kako zapaženih singlova u prethodne tri godine, a zajedno sa onim koje publika prije albuma nije imala priliku da čuje - “TourDetour” zaokružuje uspješno razdoblje.

■ NOVA PJEVAČICA I NOVI NIVO

“Bio je to naš najveći koncert dosad, u produkcijskom smislu. Imali smo scensko-vizuelno odijelo na višem nivou nego ranije. A peti album ujedinjuje naš rad u prethodne tri godine. Prvi singl je izašao 2015, kada smo sa ‘Zaljubila sam se’ predstavili Ginu Damjanović kao novu pjevačicu i to je bilo stvarno sjajno otvaranje, čak je njen uspjeh i nas iznenadio. Dobila je Porin, bila je najslušanija... Poslije toga, pustili smo ‘Biram’, ‘Bez tebe’, ‘Vikend’, nedavno i ‘Skrivenu’. A onda i pet dotad neobjavljenih, odnosno cio album. Bilo je i prekida, u jednom trenutku smo slavili godišnjicu, pa smo, u međuvremenu, objavili i album ‘Deset’, sa

obradama ranije objavljenih numera. Ne postoji posebna tema novog albuma, osim da su to slike naših života u protekle tri godine”, objašnjava Borgudan. Promjena pjevačice, kao u slučaju Detoura, mnoge bendove koštala je na nekoliko nivoa. Prosto, publika često posmatra cjelokupan bend kroz prizmu onoga ko je prvi do nje na bini. Ako joj “oduzmete” tu privilegiju - ponekad fali strpljenja za nove ljude. No, u slučaju Gine - Detour nije imao previše razloga za zabrinutost. “Može se reći da smo imali puno sreće. To nije uvijek slučaj, naravno. Često je vokal slika čitavog benda, a medijski je to još zanimljivije ako je u pitanju dama. Promjena frontmena može lako značiti i kraj projekta, gubitak kredibiliteta kod publike. Imali smo sreću da se tranzicija desila bezbolno, sa prvom pjesmom smo osvojili etar i ta legitimacija je ‘kupljena’, ljudi su povjerovali. Dali smo Gini šansu da otpjeva stare pjesme na albumu ‘Deset’, kako bi je ljudi čuli dok pjeva naše hitove iz prošlosti. Sjajno se uklopila, podigla je Detour na nivo više u odnosu na ono što smo bili prije, spletom okolnosti”, prisjeća će Borgudan, čiji autorski potpis karakteriše sve numere, pa je stoga i najrelevantniji sagovor-

nik na temu - šta je, zapravo, “TourDetour”?

■ VRIJEME ZA NAJ-

ZRELIJE IZDANJE

“’TourDetour’ je svojevrsna suprotnost. Ako je Detour obilazak, onda je ‘TourDetour’ neko poništavanje obilaska tj. nemoguća, a opet moguća konstrukcija. Tako je i izbor pjesama na albumu raznolik, a opet skladan spoj muzike. Album je naše najzrelije izdanje, s obzirom na to da je i posljednji, a ipak sa godinama dolazi i to iskustvo. Kada si unutra, u studiju, zapravo i nijesi baš svjestan nekih stvari, radiš najbolje što možeš i ne misliš o ničemu. Ipak, kada stvaram pjesme, nijesam opterećen stilovima. Radim prilično šareno, bitno je da je u pravom planu pjesma, a da joj pomažu i stil i aranžman. Ima tu maltene svega na albumu, savremenih stilova, nekog našeg ličnog potpisa...”, nastavlja Borgudan. Zanimljivo, sve numere sa novog albuma već su dostupne na Jutjubu. Za taj po-

UTORAK, 18. 12. 2018.

ZABAVA

A NOVOM PJEVAČICOM, NENAD BORGUDAN ZA DN:

NAM SE SA GINOM SMO NAŠE ŽIVOTE duhvat album, dakle, i nije bio neophodan, odnosno mogli su to i singlovi. Ipak, Borgudan, kao i većina muzičara starije generacije, i dalje vjeruje u magiju CD-a. “Pitam često - kako se izdavačkim kućama isplati da stanu iza nekog albuma u malim tiražima, koji su danas aktuelni. Ipak, oni kažu da postoji dobro interesovanje. Sa moje umjetničke strane, uvijek je zanimljvo da podvučemo crtu i kažemo - ovo je plod naše minule faze. Onda, ideš dalje. Možeš ti komponovati jednu pjesmu čitav život, ali nije baš funkcionalno. Album dobro dođe”, cijeni Borgudan. Crnogorska publika uželjela se svirke Detoura. Nažalost, Borgudan i kolege prethodnih godina nijesu često gostovali na našem terenu, mada je hrvatskih izvođača, naročito tokom festivalske sezone i prilikom proslave nekih datuma, Crna Gora puna. Borgudan kaže da ponuda ne fali, ali... “Nije predaleko Crna Gora. Doći ćemo kada nas pozovu. Bili smo prije nekoliko godina, mada je to sada već davna 2009. ili 2010, u Podgorici. Znam da ima ponuda iz Podgorice, ne znam u kojoj su fazi, spremni smo doći, ali to je stvar dogovora sa našom menadžerkom. Voljeli bismo da tako zahvalimo onima koji nas prate”, zaključuje Borgudan.

Foto: Mare Milin

Foto: Goran Berović

Sa nedavnog koncerta Detoura u Zagrebu

Gina i Nenad - udarne igle Detoura

ljubav

Veze

UTORAK, 18. 12. 2018.

Stalna dostupnost remeti ljubavni sklad

Ako nosite posao kući, ne samo da rizikujete da budete napetiji, nego i ugrožavate vezu i odnos sa ukućanima, pokazuje studija tehničkog univerziteta Virdžinija. Možda mislite da to što ćete proveriti mejl ili potrošiti dva minuta da na neki hitni dopis odgovorite nema nikakvog uticaja na vezu, ali griješite. Ispitanici su potcjenjivali uticaj anksioznosti izazvane poslom, a pokazalo se da samo očekivanje da stalno budemo dostupni povećava stres i to ne samo kod zaposlenog, već i kod njegovog partnera i djece. Ono što je počelo kao privilegija za zaposlene tako se pretvorilo u suštu suprotnost. Fleksibilni rad trebalo je da donese veću autonomiju, slobodu zaposlenog, a donio je suprotno, natovario mu na vrat više obaveza i ugrozio mu zdravlje. Čak i kad to poslodavac ne traži

izričito od radnika, njemu je nekad teško da se uzdrži od odgovaranja na mejl koji posmatra kao hitan. Zato psiholozi savjetuju poslodavcima da riješe problem tako što će na primjer na mejl poslat nakon radnog vremena uvesti automatski odgovor da je zaposle-

Fleksibilni rad trebalo je da donese veću autonomiju, slobodu zaposlenog, a donio je suprotno, natovario mu na vrat više obaveza i ugrozio mu zdravlje. Čak i kad to poslodavac ne traži izriČito od radnika, njemu je nekad teško da se uzdrži od odgovaranja na mejl koji posmatra kao hitan.

ni van kancelarije. A kada slutite da se nešto loše dešava u vašoj vezi, teško je da to i prihvatite. Početnu fazu ovakve situacije obično oba partnera ignorišu i nastavljaju da idealizuju svoju vezu. Da biste ublažili najgore faze koje tek dolaze, obratite pažnju na ove znake koji vam govore da je vaša veza na ivici propasti.

■ Partner vas uvijek kritikuje

Konstantno kritikovanje od partnera nije normalna pojava. Obratite pažnju na vrstu kritike koju vam upućuje, jer kritikovanje vaše ličnosti, karijere i vaših izbora osnovni su znaci nespojivih vrijednosti. Ukoliko ste vi strana koja upućuje kritike, razmislite zašto se tako ponašate i osjećate potrebu za takvim postupcima u odnosu sa partnerom.

Ukoliko partner uvijek zauzima položaj “nevine žrtve“ kada se otvori bilo koje pitanje, možete da steknete utisak da sitničarite i pravite problem ni oko čega. Obratite pažnju kako reaguje na normalne diskusije i pitanja. Ako umjesto objašnjenja odmah pruža odbrambeni mehanizam, možda je vrijeme da krenete dalje i nađete nekog ko će vas više cijeniti i poštovati.

■ Odsutan je kada mu se Obraćate

Ovo je znak koji ćete najlakše primijetiti. Ukoliko često vodite monolog i vaš partner se ne angažuje ozbiljno tokom razgovora, vaša emotivna veza sigurno slabi. U tom slučaju je bolje da raskinete što prije je moguće, kako kasnije ne biste bili još više razočarani. (Superžena)

UTORAK, 18. 12. 2018.

ljubav

Kad veza“puca” Iako brojna istraživanja tvrde kako su upravo novac i prevara glavni razlozi pucanja brojnih veza, čini se kako statistički podaci ne mogu da pokažu cijelu priču. Vrijeme je da je napokon saznate istinu, a dobra vijest je to što na ove probleme i te kako možete da utičete. 1. Loša komunikacija Kada ne slušate jedno drugo, već se samo međusobno optužujete, tada probleme nikada ne rješavate do kraja. Mislite da partner može da vam čita misli i da u svađi neko mora da izađe kao pobjednik. Prestanite sa ovim lošim navikama i pronađite kompomis, jer ćete samo tako uspjeti da sačuvate vezu. 2. Loša zabava Ako mislite da se pod “zajedničko vrijeme” računa kada oboje ležite u krevetu i svako se zabavlja na svom laptopu, tabletu ili pametnom telefonu, to se zaista ne računa. Sjetite se zabavnih stvari koje ste ranije zajedno ra-

dili i ponovo ih proživite. 3. Manjak vremena Parovi moraju da pronađu vremena za sebe, iako je to ponekad teško od brojnih obaveza koje imamo tokom dana. Večerajte zajedno, ako već ne stižete da ručate zbog posla, vježbajte zajedno, prošetajte, izađite s prijateljima... Ukoliko želite da opstanete zajedno, morate da imate neke vaše male rituale koje obavljate zajedno. 4. Nerealna očekivanja Često se ženama zamjera da imaju visoke standarde kada su muškarci u pitanju. Jedno je sigurno, svi moramo da shvatimo da niko nije savršen. Partner može zbog vas da se promijeni, ali ne u potpunosti i to od njega ne možete da tražite. Moramo da naučimo da partnera prihvatimo sa svim vrlinama i manama, a treba da budemo svjesni toga da i sami imamo mane koje će druga strana isto tako tolerisati. (Superžena)

Ukoliko partner uvijek zauzima položaj “nevine žrtve” kada se otvori bilo koje pitanje, možete da steknete utisak da sitničarite i pravite problem ni oko čega

36 DN

ENIGMATIKA MALI PALAC

AMERIČKI GLUMAC, KRISTOFER

PREDUJAM

AUSTRA- KOJI JE LIJSKI DRUGOGA PLIVAČ, RODA JAN

ZAVODNIK

UTORAK, 18. 12. 2018.

AMERIČKI GLUMAC PAĆINO

SIMBOL AZOTA

TRAG ZAPREŽNIH KOLA

SJENKA

FOTO UBOD

KOJA PRUŽA SLIKU IDILE

FILMOVI ILI ODREDI HEMIJSKI ELEMENT ITALIJAN. VAJAR MARINI

LEGURA ZA IZRADU AVIONA RUSKI MINISTAR INOSTR. POSLOVA, SERGEJ

STRANO Ž. IME NJEMAČ. GLUMAC KARSTEN PROPILALKOHOL NAŠE LJETOVALIŠTE

4. I 19. SLOVO LATINICE

OGULITI KOŽU

ISTOKSJEVEROISTOK (SKR.)

ZABAVLJAČ SVIRATI U GUSLE, GUSLATI IZMIŠLJENA

ZAVRŠETAK NAŠIH PREZIMENA

INICIJALI PJEVAČA ČARLSA 27. I 30. SLOVO

NAPADAN, NASRTLJIV U NAJBOLJEM SLUČAJU (IZR.) PJEVAČICA SA SLIKE

Zanimljivo prenoćište SIMBOL UGLJENIKA ZEC, ZEKAN

JUNAČKI SPJEV EMIL ZOLA

DOKTOR (SKR.)

NIJE DEBEO

NATEĆI

LJUBIČASTA BOJA

STARINA TEČNOST ZA SKIDANJE LAKA SA NOKTIJU

Play sudoku online at:

UKRAŠAVANJE (MN.)

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

OTPADAK PRI STRUGANJU

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KONSTITUTOR, ANATAS, MALJA, RATARAC, TAJ, AKARAKTER, K, MAŠINA, HEBA, EVARISTO, JR, L, BI, IR, HOD, ANEMOMETAR, AK, KOSOOKI, MRVA, VL, AKANT, O, KOLAROV, ETALONI, TICIJAN, EK, NAJA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3419

2016-02-22

8 8

6 1 7

2 2

3 4

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3420

2016-02-23

Medium level

3 7

3 4

5 7 1Puzzle 6 8 solution: 2 9 4 3

2 4 9 7 3 5 6 1 8 Sudoku puzzle No. 2961 2014-11-21

7 2

Sudoku puzzle No. 2960 2014-11-20

www.sudokukingdom.com 3 6 8 9 1 4 5 2

9 6

Medium level

Tajlandski muzej na otvorenom

7 8

3 4

2 2 6

7 1

9 1 3

UTORAK, 18. 12. 2018.

Word Search Puzzle #S331FC

Amperes Amperes Applause Applause Aspen Aspen Blends Cagey Blends Democratically Cagey Dream Edible Democratically Emerged Dream Fasten Edible Flank Flutist Emerged Folder Fasten Hymnal Infi elds Flank Flutist

Folder Lured

Maids Hymnal Nosed Infields Paced Pails Lured Pliers Maids Polios Pudgy Nosed Recapped Paced Restlessly PailsSedan Sewer Pliers Slurs Polios Steer Stiff Pudgy Recapped

Restlessly Supplementary Wafer

Tenderly Warble Tepee Sewer Toadstool Weedy Tonne Slurs Weeps Traces Steer Women Wafer Warble Zoomed Stiff Weedy Supplementary Weeps Tenderly Women Zoomed Tepee

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Prihvatate nove poslovne obaveze iako niste sigurni kako one funkcionišu. Da biste sve savladali potrebno je dodatno vrijeme kako biste se osamili.

BIK Robujete nekim ubjeđenjima koja nisu racionalna. Ukoliko danas ne poslušate savjet prijatelja, a sve to biste mogli da spoznate na neprijatan način.

BLIZANCI Svjesni ste svojih mana ali one su jače od vas. Samokontrola je neophodna ukoliko želite da izbjegnete sukob s pretpostavljenim licima.

VAGA Privodite kraju mnoge zaostale poslove kojima ste se mučili izvjesno vrijeme. Određena odluka ili sudska presuda razriješiće jednu zavrzlamu.

ŠKORPIJA Na putu ste da ostvarite planove. Ipak, zaboravljate da svi uspjesi stižu tek onda kada je pravo vrijeme za to. Za vas, ova nedjelja nije ključna, pa se tako i ponašajte.

STRIJELAC Opterećeni ste neraščišćenim odnosima s prijateljima koje odavno poznajete. Ne preostaje ništa drugo nego da ozbiljno porazgovarate o svemu.

Sedan

Toadstool Tonne

RAK Dobijate malu zahvalnicu u vidu simboličnog poklona. Imponuje vam priznanje, bez obzira na to što je količina vašeg uloženog truda znatno veća od dara koji dobijate.

JARAC Muči vas atmosfera u domu pa vam se čini da su svi ostali problemi nevažni. Čini vam se kao da vas niko ne razumije, jer je izostala zahvalnost ukućana.

Traces

REBUS

Okruženi ste ljudima čija sudbina, na neki način, zavisi od poteza koje vi treba da povučete. Neprijatno je to što ste svjesni da neke ljude ne možete poštedjeti.

DJEVICA Osjećate da stiže priliv energije koja vam je nedostajala. Paralelno pristižu vam nove obaveze koje vas mogu zabrinuti. Opustite se, iako je pred vama period napornog rada.

Rješenje iz prethodnog broja: Usnu liže Toni

VODOLIJA Višak slobodnog vremena vam daje prostora da se u sebi preispitujete da li je put kojim idete baš pravi. Potreba za promjenom ne dolazi zbog realno loše situacije.

RIBE Imate dobru startnu poziciju na poslu, preuzmite inicijativu i ostvarićete napredak. Ne dozvolite da vam dileme pretpostavljenih poljuljaju samopouzdanje.

Film

38 •TVPROGRAM 07.55 Praktična žena 08.10 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 13:00 150 minuta 14:30 Ukrštene riječi 15:30 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Serija: Istine i laži 22:30 Film: Krojačeva tajna 00.00 Noćni žurnal 00.30 Exkluziv 00.45 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Pogrešan čovjek, 20.10

06:00 10.00 11:05 12.05 13:10 14.30 15:05 15.30 16:00 16:30 18:00 18:05 18:35 19:05 19:25 19.30 20.05 20:35 20:10 21:30 22.30 22:50 23.05 00:30

Dobro jutro CG Vijesti Meridijani Ljudska prava i slobode Serija: Korak naprijed Mostovi Strani dok. program Dnevnik 1 Lajmet Serija: Korak naprijed Vijesti na znakovnom jeziku NVO sektor ABS Muzika Marketing Dnevnik 2 Dok. emisija TV komedija: Malo para, puno želja Muzika Serija: Poldark Dnevnik 3 Sportski dnevnik Serija: Tvin Piks Dok. emisija

RTCG 1 Serija: Poldark, 21.30

08:30 Serija: Ljubav, navika, panika 09:50 Totalni obrt 12:00 Vijesti 12:05 Meteo 12:10 Serija: Rat ruža 13:05 Serija: Zabranjena ljubav 13:55 Vijesti 14:00 Za mog sina 15:10 Vijesti 15:20 Sportisimo 15:50 Vijesti 15:55 Na granici 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Košarka: Anadolu Efes:Budućnost 20:00 Serija: Zabranjena ljubav 21:00 Serija: Za mog sina 23:05 Farma 00.00 Film: Prosto neodoljiva 02.00 Film: Pod opsadom

NOVA M Zabranjena ljubav, 20.00

Sport

Informativa

UTORAK, 18. 12. 2018.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Velika porodica 11:15 Alternativa 11:20 Ritam Balkana 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:06 Gastro 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Reflektor 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Film: Poslije života 00:00 Reflektor 01:40 Film: Nježnost, r

VIJESTI Istanbulska nevjesta, 19.10

07.00 Dječji program 10:00 Film: Moja majka, jedan rat i ja 12:00 Meteo 12.10 Serija: Zlatno srce 13.10 Art 13.40 Fudbal fest 14:30 Zabavni program 16:00 Serija: Zlatan glas 17:20 Fudbal: Svjetsko klupsko prvenstvo, polufinale, d 19.30 Dnevnik 2 20:10 Serija: Zlatan glas 22:00 Film: Sve na svom mjestu 00:00 VOA 02.45 Koncert

RTCG 2 Zlatan glas, 20.10

TVprogram•39

UTORAK, 18. 12. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

PRVA, Film: Krojačeva tajna, 22.30

AKVAMEN 19:15, 22:00 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 15:45, 17:30 GRINČ 14:45, 15:30, 16:30, 18:15 JUŽNI VJETAR 20:15, 22:30 KRCKO ORAŠČIĆ I ČETIRI KRALJEVSTVA 16:00, 17:45 KRID 2 22:15 KURSK - PROKLETSTVO DUBINE 17:15, 19:30 LIJENŠTINA 20:30 ROBIN HUD - POČETAK 21:45 SMRTONOSNE MAŠINE 20:45, 22:45 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 15:15, 16:15, 18:30, 20:00

Krojač (Goran Šušljik) živi sam u velikom, zapuštenom stanu. On je plašljiva osoba – boji se kontakta sa spoljnim svijetom, od kojeg ga odvajaju glomazne brave na vratima. Jedini kontakt sa spoljnim svijetom je prozor zgrade preko puta, gdje krojač povremeno posmatra ples djevojke iz komšiluka – igračice. Povremeno ga posjećuje ljepotica (Marija Vicković), fatalna zavodnica u koju je zaljubljen. Krojač ne zna da je ljepotica povezana s pukovnikom (Lazar Ristovski), koji je sadistički zaljubljen u nju.

NOVA M, Film: Prosto neodoljiva, 00.00 Mlada kuvarica Amanda (Sara Mišel Gelar) nasleđuje od majke restoran, ali sa obzirom na okolnosti da nije baš vješta u kulinarstvu, posao joj ide sve lošije. Jednog dana dok Amanda na pijaci kupuje sastojke za svoj restoran igra sudbine je spoji s mladim Tomom (Šon Patrik Flaneri) koji otvara elitni restoran. Amanda se zaljubljuje u Toma te joj ta ljubav pomaže u kulinarskom nadahnuću. Režija: Mark Tarlov

KablOVsKE TElEVizijE

10.50 12.45 13.15 13.45 15.15 16.00 17.40 18.25 19.00 20.05 21.00 22.00 23.15 00.10 00.15 01.00 03.16 03.46 04.55

Serija: “Poslednja audijencija” Serija: “Jutro će promeniti sve” Od zlata jabuka Film: “Dnevnik mašinovođe” Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Serija: “Bela lađa” Upitnik Serija: “Ne diraj mi mamu” Serija: “Rej Donovan” Vesti Kina, dokumentarni film Velikani Serija: “Ne diraj mi mamu” Serija: “Poslednja audijencija” Serija: “Vela lađa”

10.20

Serija: “Gorski lekar” 11.10 Glas domovine 11.42 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.20 Klinika 12.25 Serija: “Imperija” 13.15 Dr Oz, tok šou 14.00 Naučni krugovi 14.30 Zdrav život 15.00 Dobar dan, Hrvatska 15.55 Serija: “Detektiv Murdok” 17.20 Kod nas u kući 18.10 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.05 U svom filmu 21.00 Najčudnije vreme u svemiru, dokumentarnifilm 22.00 Otvoreno 22.50 Dnevnik 23.25 Serija: “Sve zbog jednog dečaka” 23.45 Serija: “Detektiv Murdok” 01.10 Dr Oz, tok šou

11.40 12.35 13.30 14.25 15.20 16.15 17.10 18.05 20.00 21.00 22.00 23.00 23.55

Serija: “Crna lista” Serija: “APB” Serija: “Bezvremeni” Serija: “Mornarički istražitelji - LA” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Agenti Šilda” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “APB” Serija: “911” Serija: “Mornarički istražitelji - LA” Serija: “Havaji 5-0”

08.30 10.15 12.00 13.45 14.00 15.00 16.45 18.00 19.55 20.25 20.45 22.45 23.15 00.50 01.15 03.00 Bajern 04.40

Košarka: Bajern - Alba Fudbal: Brajton - Čelzi Džudo vorld masters, Gvangžu NBA Live Pregled španske lige Odbojka (ž): Uraločka - Dinamo Kazanj, direktno Evroliga studio Fudbal: Efes - Budućnost, d Top tenis NBA Live Evroliga: Barselona - Olimpijakos, d Vesti Evroliga: Fenerbahče - CSKA Pregled Championship-a Fudbal: Bešiktaš - Trabzon Bajern: Hanover Ek: Cedevita - Tofas

07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05

Policija za životinje Feniks Čudovišta u mom telu Džinovska lignja ljudožder Divljine Latinske Amerike Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Kako da ne postanete mamac za ajkule Ko šiša tog psa? Pa to su Irvinovi! Čudovišta u mom telu Najsmrtonosnije životinje Policija za životinje Feniks U čeljusti ajkule Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Psi: Neispričana priča Divljine Bliskog istoka

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 18.12.2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 marketing@dnovine.me

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar.Novogodišnji popust!!! Tel.069/051-526 Kupujem dvosoban stan, oko 60m2, okolina Gintaša – bez posrednika. Tel.067/360-664

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 18.12.2018.

MALI OGLASI

41 31 VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

UTORAK, 18. 12. 2018.

NAJBOLJI MLADI IGRAÄ&#x152; 2018. GODINE

De Liht zlatni djeÄ?ak Kapiten Matijas de Liht dobio je nagradu â&#x20AC;&#x153;Golden boyâ&#x20AC;? za najboljeg mladog fudbalera godine. Mladi 19-godiĹĄnji HolanÄ&#x2018;anin postao je prvi defanzivac koji je dobio priznanje italijanskog lista Tuttosport, koji ga dodjeljuje od 2003. godine. De Liht je slavio ispred DĹžastina Klajverta (Roma), Trenta AleksanderArnolda (Liverpul), Vinisijusa Ĺ˝uniora (Real Madrid) i Patrika Kutronea (Milan). A.P.

ODRĹ˝AN Ĺ˝RIJEB OSMINE FINALA LIGE Ĺ A

SaviÄ&#x2021; i dama, Klo Murinjov izazov u

PROBLEMI SA TRBUĹ NIM ZIDOM

JankoviÄ&#x2021; na operaciji

Marko JankoviÄ&#x2021; otputovao je u Minhen na operaciju trbuĹĄnog zida, javljaju srpski mediji. Crnogorskog reprezentativca i igraÄ?a Partizana operisaÄ&#x2021;e doktorica Ulrika MuĹĄavek, koja je u proĹĄlosti lijeÄ?ila neke od velikih fudbalskih zvijezda. JankoviÄ&#x2021; bi se nakon operacija i rehabilitacije na teren trebalo da se vrati za najmanje ĹĄest nedjelja. A.P.

ATL. MADRID

KLUPSKO SP U EMIRATIMA POLUFINALE

MamiÄ&#x2021; Ä?eka River Platu Na redu je polufinale Svjetskog klupskog prvenstva u Emiratima. DomaÄ&#x2021;in AlAin (veÄ&#x2021; pobijedio Tim Velington i Esperansu), Ä?iji je trener Zoran MamiÄ&#x2021;, veÄ?eras od 20.30 sati igra protiv ĹĄampiona JuĹžne Amerike River Plate. U drugom polufinalu (srijeda 20.30h) sastaÄ&#x2021;e se KaĹĄima i branilac titule te evropski ĹĄampion Real Madrid. A.P.

NIĹ TA OD POVRATKA U MILAN

Ibra ostaje u Galaksiju

Iako su italijanski mediji pisali da je to zavrĹĄena stvar, Zlatan IbrahimoviÄ&#x2021; ne stiĹže u Milan, naprotiv. NapadaÄ? ostaje u LA Galaksiju za koji je postigao 22 gola u 27 utakmica... â&#x20AC;&#x153;MLS, joĹĄ nisam zavrĹĄio sa tobomâ&#x20AC;?, poruÄ?io je IbrahimoviÄ&#x2021; u svom stilu i jasno svima dao do znanja da ostaje u Sjedinjenim AmeriÄ?kim DrĹžavama. A.P.

MAN. SITI

Ĺ ALKE

JUVENTUS

MAN. JUN.

PSĹ˝

TOTENHEM

BORUSIJA D.

â&#x152;Ś Aleksandar PopoviÄ&#x2021;

ikad zanimljiviji parovi osmine finala Lige ĹĄampiona. Ples kuglica u Nionu spojio je nespojivo. Neki su dobili paklen zadatak veÄ&#x2021; na startu nokaut faze, dok Ä&#x2021;e ostali morati da opravdaju ulogu favorita.

Stefan SaviÄ&#x2021; i njegov Atletiko Madrid za Ä?etvrtfinale Lige ĹĄampiona boriÄ&#x2021;e se protiv Juventusa. Iako su, gledano posljednjih pet godina u Evropi, to dva najveÄ&#x2021;a gubitnika jer su izgubili po dva finala. MeÄ&#x2018;utim, postoji realna ĹĄansa da jedan od njih ode do samog kraja... â&#x20AC;&#x153;Bez sumnje, Ä?eka nas jako teĹžak posao. Juventus je jedan od najboljih klubova Evrope posljednjih godina, ali i mi smo. BiÄ&#x2021;e to ravnopravan duel i biÄ&#x2021;emo spremni. Prije par sezona smo ih pobijedili. Dakle, moĹžemo to da ponovimo. NaĹĄ cilj je finale na naĹĄem stadionuâ&#x20AC;?, naglaĹĄava Dijego Simeone, koji je aludirao na 2014. kada su u grupi remizirali bez golova u Torinu, dok je u Madridu slavio Atletiko 1:0. Na drugoj strani, â&#x20AC;&#x153;stara damaâ&#x20AC;? takoÄ&#x2018;e Ĺželi do kraja, posebno sa Kristijanom Ro-

naldom koji Ä&#x2021;e, kao u stara dobra vremena, prijetiti â&#x20AC;&#x153;kolÄ?onerosimaâ&#x20AC;?... â&#x20AC;&#x153;Svi znaju koliko je Atletiko organizovana i tvrda ekipa. Jako je teĹĄko igrati protiv njih i to je jedna od najteĹžih prepreka. Ipak, ako Ĺželimo novo finale i ĹĄansu za osvajanje Lige ĹĄampiona moramo da budemo pravi. Imamo vremena. BiÄ&#x2021;e to sigurno dvije jako sloĹžene utakmiceâ&#x20AC;?, poruÄ?uje Masimilijano Alegri.

â&#x2013; MINHEN Ä&#x152;EKA KLOPA

Godinama je Jirgen Klop vodio velike bitke u NjemaÄ?koj sa Bajernom vodeÄ&#x2021;i Borusiju Dortmund. HarizmatiÄ?ni strateg Ä&#x2021;e u februaru i martu sa Liverpulom oditi novi dvoboj sa starim poznanicima iz Bavarske... â&#x20AC;&#x153;TeĹžak Ĺžrijeb... Bajern je vrhunska ekipa, ali je meni dra-

POSLJEDNJIH MEÄ&#x152;EVA LIVERPUL NIJE IZGUBIO OD NJEMAÄ&#x152;KIH EKIPA, A NIKADA NIJE OD NJIH PORAĹ˝EN NA SVOM ENFILDU. go ĹĄto Ä&#x2021;u se vratiti u NjemaÄ?ku. Nadam se da Ä&#x2021;e mi do tada svi igraÄ?i biti zdravi i idemo da se nadigravamoâ&#x20AC;?, jasan je Klop, koji je u 29 meÄ?eva s Bajernom ostvario 16 poraza, devet pobjeda i Ä?etiri remija. Liverpul nije posljednjih osam meÄ?eva izgubio od njemaÄ?kih ekipa, a nikada nije poraĹžen na Enfildu od Njemaca... â&#x20AC;&#x153;Liverpul je najteĹži klub koji smo mogli da izvuÄ?emo. Mislim da su oni glavni favoriti za osvajanje Lige ĹĄampiona, ali mi smo Bajern. Ĺ anse za prolaz su 50-50, s tim ĹĄto revanĹĄ igramo u Minhenu, a tu nikome nije lakoâ&#x20AC;?, istiÄ?e Niko KovaÄ?.

Sport

utorak, 18. 12. 2018.

AMPIONA - ČEKAJU NAS STRAŠNI DVOBOJI

op(ka) za Bajern, u gradu svjetlosti O. LION

BARSELONA

ROMA

PORTO

AJAKS

REAL M.

LIVERPUL ■ Đavoli u Parizu Žoze Murinjo, koji se posljednjih godina povezivao sa PSŽ-om, sada će baš protiv njega tražiti spas sezone sa svojim Mančester junajtedom. Došlo je vrijeme u kojem je klub iz Pariza favorit u odnosu na “crvene đavole”, ali klupsku veličinu, tradiciju i lukavstvo Portugalca nikada ne treba potcjeniti... “Imao dosta vremena do tada. Moramo da podignemo formu i spremimo se za ta dva meča. PSŽ je mnogo jak, ima strašne igrače, ali znaćemo da odgovorimo na to”, uvjerava Murinjo.

BAJERN M.

Trener PSŽ-a Tomas Tuhel nije ni zadovoljan, ni nezadovoljan žrijebom... “Biće to pravi test i izazov za našu ekipu. Ako mislimo da prođemo dalje moraćemo da igramo na najvećem mogućem nivou. Jednostavno, moramo da budemo savršeni u oba meča jer je Junajted - Junajted”, zaključuje.

■ Njemci vs eNglezi U osmini finala gledaćemo čak tri englesko-njemačka okršaja. Liverpul - Bajern, Mančester siti - Šalke i Totenhem - Borusija Dortmund. “Građani” su prošli dobro na žrijebu, s tim što će morati da

PRVI MEČEVI

REVAnšI

12. februar

5. mart Borusija Dortmund - Totenhem Real Madrid - Ajaks 6. mart PSŽ - Mančester junajted Porto - Roma 12. mart Mančester siti - Šalke 04 Juventus - Atletiko Madrid 13. mart Barselona - Olimpik Lion Bajern Minhen - Liverpul

Mančester junajted - PSŽ Roma - Porto

13. februar

Totenhem - Borusija Dortmund Ajaks - Real Madrid 19. februar Olimpik Lion - Barselona Liverpul - Bajern Minhen

20. februar

Šalke 04 - Mančester siti Atletiko Madrid - Juventus

posljednjih mečeva Real je pobjeđivao ajaks od ukupno sedam tRijumfa, uz četiRi poRaza i jedan Remi. prebrode zastrašujući rudarski tunel u Gelzenkirhenu, dok Borusija i Tote nhem garantuju spektakl. “Milioneri” su 2016. sa 3:0 i 1:2 izbacili Sparse u osmini finala Ligi Evrope, a godinu kasnije londonski rival je uzvratio u grupnoj fazi Lige šampiona (3:1 i 1:2). Porto, koji su svi priželjkivali iz prvog šešira, završio je na podijumu sa Romom. “Zmajevi” su 2016. izbacili Rimljane u plej-of u za elitno takmičenje (0:3, 1:1). Aktuelni šampion Evrope Real sudariće se sa mladim i neugodnim Ajaksom, dok će Barselona, kao nekada, u klinč sa Olimpik Lionom.

ŽRIJEB ŠESNAESTINE FINALA LIGE EVROPE

Marušić na Sevilju, Ivanić na Arsenal Nakon Lige šampiona, u švajcarskom Nionu održan je žrijeb i za šesnaestinu finala Lige Evrope. Adam Marušić i Lacio sudariće se u velikom derbiju sa Seviljom, koja je rekordnih pet puta osvajala (svoje) takmičenje. “Sevilja je veoma dobar tim, što dokazuje i kroz La ligu, ali i kroz Ligu Evrope koja je praktično njeno takmičenje. Ali, i mi želimo da stignemo što je dalje moguće, pa nas čekaju dvije jako zanimljive utakmice u kojima je sve moguće”, naglašava Simone Inzagi. Drugi crnogorski predstavnik Mirko Ivanić sa svojim BATE Borisovom izvukao je Arsenal. Dakle, nakon Čelsija u gru-

PAROVI Prvi mečevi 14. februara Revanši 21. februara V. Plzenj - Dinamo Z. Klub Briž - RB Salzburg Rapid B. - Inter Slavija P. - Genk Krasnodar - B. Leverkuzen Cirih - Napoli Malme - Čelsi Šahtjor - Ajntraht F. Seltik - Valensija Ren - R. Betis Olimpijakos - Dinamo K. Lacio - Sevilja Fenerbahče - Zenit Sporting L. - Viljareal BATE B. - Arsenal Galatasaraj - Benfika

DA LI STE ZNALI? Da su Arsenal i BATE Borisov igrali prošle sezone u grupnoj fazi Lige Evrope, uz obje pobjede “tobdžija” 6:0, 2:4. pnoj fazi član “hrabrih sokolova” ponovo će u London i to u revanšu. Zagrebački Dinamo, koji je izborio evropsko proljeće poslije 49 godina, za rivala je dobio Viktoriju Plzenj. Na prvi pogled dobar žrijeb za hrvatskog šampiona, ali je Plzenj protiv Reala u Ligi šampiona pokazao da je izuzetno neugodan... “Plzenj zaslužuje poštovanje i možda je blagi favorit. Međutim, šansa za nas postoji i vjerujem da možemo dalje. Oni su pobijedili Romu i CSKA u Ligi šampiona, igrali jako dobro i izgubili samo 2:1 od Reala u Madridu. Dakle, treba nam puno rada i truda ako želimo da ih eliminišemo”, riječi su trenera Dinama Nenada Bjelice. Jedan od najvećih favorita za osvajanje Lige Evrope Čelsi izvukao je Malme. Napoli će na noge Cirihu, Seltik i Valensija režiraće evropski klasik, dok zanimljiv par čine i Galatasaraj - Benfika i Šahtjor - Ajntraht. Finale je zakazano za 29. maj u Azerbejdžanu na Olimpijskom stadionu u Bakuu. A.P.

sport

UTORAK, 18. 12. 2018.

mNe sport NovA zvijezdA NA crNogorsKom medijsKom NeBu

Vizionarski poduhVat

Dončić i Bogdanović u duelu

NBA - KAKAv tANdem džejms-Bol

Ovacije za Dirka, aplauz za luku, pObjeDa za kingse

Trebalo je to da bude divno veče u Teksasu, ali Kingsi nisu mislili tako... Dirk Novicki se nakon 26 uvodnih mečeva Dalasa u prošlom kolu vratio na parket, a u noći između nedjelje i ponedjeljka zaigrao je prvi put i pred svojim navijačima - naravno uz neviđene ovacije. Luka Dončić je blistao (28 poena), ali Sakramento je uspio da slavi (120:113). I to protiv tima koji je imao skor 13-2 na svom terenu. Kod gostiju najbolji je bio Dearon Foks sa 28 poena, a Bogdan Bogdanović je ubacio 15.. Lejkersi su dobili Šarlot u gostima (128:100), a dvojac Lebron Džejms i Lonzo Bol su uradili nešto što dugo nije viđeno. Lebron je duel završio sa 24 poena, 12 skoko-

FOTO PRIČA

Tandem Lebron džejms i Lonzo boL su uradiLi nešTo šTo dugo nije viđeno. Lebron je dueL završio sa 24 poena, 12 skokova i 11 asisTencija, dok je boL upisao 16 poena i po 10 skokova i asisTencija. va i 11 asistencija, dok je Bol upisao 16 poena i po 10 skokova i asistencija. SEMAFOR: Bruklin Atlanta 144:127, Klivlend Filadelfija 105:128, Indijana - Njujork 110:99, Vašington LA Lejkers 128:110, Nju Orleans - Majami 96:102, Dalas Sakramento 113:120, Denver - Toronto 95:86. K.B.

RAGBI MAGIJA - Ragbi polako raste u Crnoj Gori, a najbolji primjer za to su klinci. Juniori Ragbi kluba Arsenal pobijedili su vršnjake iz RK Podgorice - 40:27. Bio je to revanš, a i u prvom meču slavio je tim iz Tivta.

Postoje već 15 godina, iza sebe imaju veliki broj snimljenih utakmica iz svih crnogorskih sportova, ali su se nakon deceniju i po odlučili na ogroman korak naprijed. Mnogima će djelovati rizično, preambicizono, možda i ludo, većini poslovno neodrživo, ali ono što televizija MNE Sport počinje da nudi predstavlja hrabar vizionarski poduhvat. Bez dileme. Najnovija zvijezda crnogorskog medijskog neba u svojoj ponudi ima isključivo crnogorski sport počev od takmičenja najmlađih kategorija sve do 1. CFL i ABA lige, mečeva reprezentacija... “Prva smo crnogorska televizija bazirana na promociji crnogorskog sporta. Trudićemo se da pored prenosa, gledaoce svakodnevno obavještavamo o najvažnijim zbivanjima na domaćoj sceni. Želimo trudom, radom i zalaganjem, te bogatom programskom šemom da

pridobijemo pažnju i povjerenje publike i da zajedno promovišemo naš sport”, riječi su Nede Đukić, direktorice MNE sport televizije. Na prigodnom koktelu održanom u VIP salonu SC “Morača” koji je označio simboličan početak rada nove televizije predstavljen je i dio novinarskog tima, koji predvodi poznato TV lice Vlado Jovićević. “Osnovna ideja MNE Sport TV je da bude tele-

MNE Sport možete pratiti na kanalu 28, a uskoro i na kanalima 29 i 30 u sklopu Extra TV ponude Crnogorskog Telekoma

vizija koja će kamerom pokriti svaki crnogorski teren, gdje god bude nešto interesantno, počev od najmlađih do profesionalnih liga. Siguran sam da će svi oni kojima je crnogorski sport na srcu biti u prilici da na najljepši način dođu do tog krajnjeg proizvoda, da vide svoju djecu, djecu svojih komšija, da vide sa koliko pregnuća se treneri posvećuju radu sa najmlađima, da bukvalno u danima kao što je ovaj, u toplim domovima pogledaju šta njihova djeca rade”, poruka je iskusnog sportskog novinara. MNE Sport je sa ponosom istakao saradnju sa fudbalskim, vaterpolo i plivačkim, rukometnim, odbojkaškim i košarkaškim savezima Crne Gore, čijim su predstavnicima uručene zahvalnice, baš kao i legendarnom rukometnom stručnjaku Draganu Adžiću i strateškom partneru - Telekomu Crne Gore. M.A.

UTORAK, 18. 12. 2018.

sport

Mlade nade Budućnosti

Talentovane djevojčice ŽRK Zeta

Za vikend održan Prvi montenGro handBall cuP - turnir Prijateljstva 19. decemBar

DogoDine još bolji i masovniji

Dva dana rukometa, preko 80 utakmica u sjajnim dvoranama (uključujući i najveću SC Morača) i 600 djevojčica iz Crne Gore i regiona koje su igrale u čast oslobođenja Podgorice. Za

vikend je u našem glavnom gradu održan prvi “Montengro handball cup”, a po generacijama najviše je pokazao ŽRK Budućnost (slavio u tri uzrasne kategorije 2000, 2004. i 2008. godište),

zatim i ŽRK Split (2002) i Prvi as (2006). “Moja koleginica Zorica Đurovic ispred ŽRK Podgorica i ja kao organizatori napravili smo jedan od većih sportskih projekata

u Crnoj Gori, na kojem je učestvovalo preko 600 djece i zadali smo sebi zadatak da sljedeće godine budemo još masovniji i bolji”, rekla je Bobana Klikovac, predsjednica ŽRK Zeta

- ekipe koja je igrala dva finala (2006. i 2008). Na kraju organizatori imaju jasnu poruku... “Želimo da naš turnir postane tradicionalan”, dodala je Bobana. K.B.

Gradonačelnik PodGorice na sastanku sa ok Budućnost

Naša je obaveza da budućNost bude bolja

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković juče je na sastanku sa rukovodstvom Odbojkaškog kluba Budućnost saopštio da će podržati šampionske ambicije nakadašnjeg velikana iz glavnog grada. “Ovaj klub je jedan od simbola sporta u Podgorici i naša je obaveza da zajedničkim snagama doprinesemo još boljim rezultatima, s ciljem osvajanja šampionske titule i izlaska na evropsku scenu”, istakao je Vuković. On je saopštio da je u posljednjih par godina zabilježen očigledan napredak

Sa jučerašnjeg sastanka

Ovaj klub je jedan od simbola sporta u Podgorici i naša je obaveza da zajedničkim snagama doprinesemo još boljim rezultatima, s ciljem osvajanja šampionske titule i izlaska na evropsku scenu, , istakao je Vuković

u svim segmentima rada i funkcionisanja kluba i da u narednom periodu treba nastaviti sa tim aktivnostima, ali i sa dodatnim animiranjem šire zajednice za podršku kako bi se vratio na šampionske staze. Sportski direktor Budućnosti Zoran Vukčević je zahvalio gradonačelniku i poručio: “Cilj nam je da stvorimo uslove za stabilno funkcionisanje kluba u narednom periodu i da dobrim rezultatima i uspjesima vratimo odbojkašku publiku u podgoričke dvorane”, jasan je Vukčević.

tekvondo - 26 takmičara, 28 medalja

Ulcinjani blistali na sarajevo openU Sarajevo open je u subotu okupio oko 700 takmičara i preko 60 klubova iz sedam država. Tekvondo klub Ulcinj je nastupio sa 26 takmičara, a vratio se sa 28 medalja - 11 zlatnih, sedam srebrnih i 10 bronzanih. Ujedno i sa peharom za ekipno prvo mjesto u tehničkoj disciplini izvođenja formi (poomsae), dok je Medina Kanaćević u istoj sportskoj disciplini proglašena za najbolju seniorku. Osvajači medalja u diciplini forme: Sumeja Biša, Dion Mustafa, Amel Nu-

ti, Dženeta Kanaćević, Medina Kanaćević, Ardit Derviši (zlato), Amra Dušku, Arta Ismailaga, Edina Kraja, Enes Dušku, Amrudin Hodža (srebro), Sara Kraja, Hana Tivari, Bledar Kasmi, Mehrudin Mučaj, Vesa Derviši, Hadi Resulbegu (bronza). Osvajači medalja u diciplini borbe: Amela Nuti, Merisa Malokraja, Sara Kraja, Arta Ismailaga, Mersida Demiri (zlato), Mervana Mučaj, Enis Kurti (srebro), Abdulah Derviši, Besart Kući, Amar Bakali i Bledar Kasmi (bronza). K.B.

SPORT

PETAR MIJOVIĆ ANALIZIRA RIVALE ª PLAVIHº

“PICK AND ROLL” IM JE NAJJAČE ORUŽJE

Paklena nedjelja koja je krenula gostovanjem Gran Kanariji nastavlja se na Bosforu, gdje će Budućnost Voli gostovati Efesu u Sinan Erdem dvorani. “Efes je ekipa koja je u dosadašnjem toku Evrolige možda i najveće pozitivno iznenađenje. Naš tim čeka izuzetno težak duel, tim prije što ova utakmica dolazi kao treća u pet dana, računajući i duga putovanja između utakmica. Jasno je da Efes postavljaju za velikog favorita”, rekao je Petar Mijović i dodao: “Naša ekipa, kao i u svaki meč, sigurno neće ući bez ambicije i želje za pobjedom, ali treba biti realan i reći da na ovom gostovanju, u ovakvim okolnostima, mnogo veće šansu su na strani protivnika.” Nakon brojnih neuspješnih pokušaja, Efes ove godine izgleda kao ekipa koja može pomrsiti račune u Top 8 fazi, a možda i na fajnal-foru. “Kao što sam rekao, po mom mišljenju najprijatnije iznenađenje za sada. Ne samo zbog broja pobjeda, već i zbog konstantnosti u igri i kompaktnosti koja im nije bila jača strana prethodnih sezona. Svojim igrama su jasno najavili velike ambicije, a to je u najmanju ruku četvrtfinale. Izgledaju iz kola u kolo sve bolje i sem prvog poraza od Žalgirisa, sve utakmice su odigrali na jako visokom nivou. Radi se o spoju talenta i čvrstine koju ove godine karakteriše igra sa mnogo više požrtvovanosti i karaktera nego ranijih sezona”, jasan je Mijović. U igri Efesa ove sezone mnogo toga zavisi od Vasilija Micića koji možda i najbolju sezonu u karijeri, Šejn Larkin se oporavio od povrede, ali tu su i svi ostali. “Imaju veliki broj igrača u rotaciji koji im daje mogućnost igre na različite načine. U spoljnoj liniji Larkin, Buboa, Micić koji igra sjajno, Simon, Anderson i odlična linija na četiri i pet sa Moermanom, Motumom, Danstonom i Plajsom da-

je im mogućnost dosta kombinovanja i prilagođavanja na različitost protivnika. PNR igra im je najjače oružje. Kroz nju dolazi do izražaja kvalitet Micića, Buboe i Larkina na lopti i pokretljivog Danstona i Plajsa u otvaranju dubine. Dvije šuterske četvorke Moerman i Motum im daju širinu u napadu što daje dosta prostora za igru ‘1 na 1’ u prilasku za čiju prednost su opet zaslužni kreativni PNR igrači”, analizira Mijović do tančina i nije želio da izdvaja nijednog pojedinca. “Efes je koncipiran tim tako da se jedan igrač kao glavna prijetnja ne može izdvojiti, već posjeduju veliki broj igrača koji u datom momentu mogu biti jako opasni”. Kako Budućnost da odigra u Istanbulu i može li rasterećenost biti prednost? “Za razliku od mečeva sa Gran Kanarijom i Cibonom odbrana mora biti na mnogo višem nivou, posebno kroz situacija ‘1 na 1’ i kroz tranzicionu odbranu. Što se rasterećenosti tiče, može biti faktor plus, posebno ako budemo duže u utakmici i rezultatskom priključku”, rekao je trener Studentskog centra i juniorske selekcije plavih. Kada se uzmu u obzir naporna putovanja i prethodna dva poraza, koliko će biti teško odreagovati na pravi način, bez prostora za pravu pripremu? “Prostora za odmor nema i sa te strane s obzirom na vezana gostovanja smo u problemu. Ekipa je vjerovatno svjesna koje su stvari u samoj igri potrebne da bi se bolje odigralo nego u prethodna dva meča. Vremena nema, ali po mom mišljenju veći je problem što sa smanjenom rotacijom ekipa nema vremena za duži odmor. U svakom slučaju, jako teško gostovanje sjajnom timu, ali opet i prilika da se i u tim o ko l n o s t i m a pokaže karakter i velika borbenost i zalaganje kao preduslov za odigravanjem dobre utakmice”, zaključio je Petar Mijović. A.K.

UTORAK, 18. 12. 2018.

BEZ PRITISKA NA BOSFORU BUDUĆNOST VEČER

RASTEREĆENOST

⌦ Alen Kasmić

Koliko je surov ritam igranja na dva fronta u samo nekoliko dana, uz teška i duga putovanja košarkaši Budućnost Volija ponovo su osjetili na svojoj koži. Doživjeli su poraze od Gran Kanarije (petak) i Cibone (nedjelja), a da stvar bude još gora, slijede dueli protiv turskih predstavnika u Evroligi. Prvi je na programu večeras (18h, Nova M), na Bosforu u dvorani Sinan Erdem. “Plavi” u 13. rundi Evrolige gostuju Efesu. S obzirom na sve prikazano ove sezone, ali i skra-

2 puta su se do sada sastali Budućnost i Efes, u sezoni 1999/00. kada se Evroliga igrala pod okriljem Fibe. U Istanbulu je bilo 73:67, dok su “plavi” u Budimpešti (zbog sankcija igrala u Sarajevu i Budimpešti) slavili 86:80

ćenu rotaciju i iscrpljenost u redovima regionalnog šampiona “pivari” su apsolutni favoriti u ovom duelu. Efes je trenutno na četvrtom mjestu na tabeli sa učinkom od osam pobjeda i četiri poraza, a nakon dva vezana neuspjeha od Reala i Olimpijakosa žele reakciju na svom terenu prije gostovanja CSKA. “ Na š p r o tivnik je promijenio ros t e r z a ov u sezonu. Trener Ergin Ataman je s elektirao igrače koji su dobar fit za nje g ov ‘p i c k a n d roll’ orijentisan napad zajedno sa Simonom, Danstonom,

RTCG 2 17.30h

River Plata - Al Ain, fudbal

NOVA M 18.00h

Efes - Budućnost

SPORTKLUB 1 18.00h 20.45h

Efes - Budućnost, košarka Barselona - Olimpijakos, košarka

SPORTKLUB 2

UČINAK BUDU SEZONA 1998/99.

S SAPORTA KUP, 1/4 FINALA Budućnost - Tofaš 87:65 Tofaš - Budućnost 64:82

SEZONA 1996/97.

FIBA EVROKUP, GRUPNA FAZA Budućnost - Turk Telekom 62:53 TTurk Telekom - Budućnost Budu 90:82

SEZONA 2011/12. EVROKUP, TOP 16

Motumom i Balbajem iz prošle sezone. Imaju svoj stil i tempo i ukoliko im se dozvoli da igraju na način na koji žele onda je izuzetno teško odgovoriti njihovom talentu i kvalitetu”, rekao je Aleksandar Džikić u najavi meča. Poslije očajne prošle sezone, te sedam pobjeda u 30 mečeva, čelnici moćnog tima iz Istanbula su okrenuli ploču. Promijenjen je gotovo cijeli sastav, a stigla su kvalitetna pojačanja koja prave razliku. Šejn Larkin je došao iz Bostona, Vasilije Micić iz Žalgirisa, Rodrig Buboa iz Baskonije, Džejms An-

18.00h 20.00h

Zenit - Asvel, košarka Cedevita - Tofaš, košarka

SPORTKLUB 3 18.45h 20.45h

Fenerbahče - CSKA, košarka Blekpul - Solihul, fudbal

SPORTKLUB 4 21.30h

G. Kanarija - Baskonija, košarka

SPORTKLUB HD 20.00h

Andora - Monako, košarka

UTORAK, 18. 12. 2018.

RAS 18H, NOVA M GOSTUJE EFESU U ISTANBULU

PLAĹ I â&#x20AC;&#x153;PIVAREâ&#x20AC;?

UÄ&#x2020;NOSTI PROTIV TURSKIH EKIPA Banvit - BuduÄ?nost BuduÄ&#x2021;nost - Banvit

SEZONA 2012/13. EVROKUP, TOP 16 Banvit - BuduÄ&#x2021;nost BuduÄ&#x2021;nost - Banvit

SEZONA 2013/14.

68:61 83:73 89:80 66:50

EVROKUP, GRUPNA FAZA BuduÄ&#x2021;nost - Ankara 80:73 Ankara BuduÄ&#x2021;nost 81:75

SEZONA 2014/15.

EVROLIGA 13. kolo VeÄ?eras 18.00h Efes - BuduÄ&#x2021;nost 18.45h FenerbahÄ?e - CSKA 20.45h Barcelona - Olimpijakos 21.30h G. Kanarija - Baskonija Sjutra 18.15h DaruĹĄafaka - Ĺ˝algiris 20.05h Makabi - Himki 20.45h Armani - B. Minhen 21.00h R. Madrid - Panatinaikos 1. FenerbahÄ?e 2. Real Madrid 3. CSKA 4. Efes 5. Olimpijakos 6. Panatinaikos 7. Armani 8. B. Minhen 9. Barselona 10. Ĺ˝algiris 11. Baskonija 12. G. Kanarija 13. Himki 14. Makabi 15. BuduÄ&#x2021;nost 16. DaruĹĄafaka

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11 10 10 8 7 6 6 6 6 5 5 5 4 3 3 1

1 2 2 4 5 6 6 6 6 7 7 7 8 9 9 11

EVROKUP, GRUPNA FAZA BuduÄ&#x2021;nost - KarĹĄijaka 79:82 KarĹĄijaka - BuduÄ&#x2021;nost 86:78 LAST 32 BuduÄ&#x2021;nost - Banvit 68:74 Banvit BuduÄ&#x2021;nost 87:74

SEZONA 2015/16.

EVROKUP, GRUPNA FAZA BuduÄ&#x2021;nost - Banvit 83:70 Trabzon - BuduÄ&#x2021;nost 75:71 Banvit - BuduÄ&#x2021;nost 76:68 BuduÄ&#x2021;nost - Tranzon 79:82 derson iz Himkija, Adrijen Moerman iz Barselone, Tibor Plajs iz Valensije. Oni, uz starosjedioce Brajana Danstona, Broka Motuma, Krunoslava Simona i DoguĹĄa Balbaja Ä?ine ekipu koja Ä&#x2021;e sigurno konkurisati za jedno od osam mjesta koja vode u Ä?etvrtfinale. â&#x20AC;&#x153;Efes je odliÄ?no otvorio sezonu. Imaju sjajan roster, izuzetno su kvalitetni na svakoj pozicijiâ&#x20AC;?, jasan je Danilo NikoliÄ&#x2021;. Kada se pogleda statistika teĹĄko je izdvojiti nekoga posebno. Buboa je najefikasniji sa 12,9 poena po meÄ?u, prati ga MiciÄ&#x2021; koji je bio MVP novembra sa 12,4 pogotka, Moerman biljeĹži 12,3 uz 6,8 skokova. Odmah iza su Plajs (9,6), Larkin (9,2), Simon (8,5), te Danston (8,3). Zbog toga

DN TIP

BOLONJA

MILAN

SEZONA 2017/18.

EVROKUP, GRUPNA FAZA BuduÄ&#x2021;nost - Galatasaraj 87:78 Galatasaraj - BuduÄ&#x2021;nost 82:61 EVROKUP, Ä&#x152;ETVRTFINALE DaruĹĄafaka - BuduÄ&#x2021;nost 57:74 BuduÄ&#x2021;nost - DaruĹĄafaka 71:78

SEZONA 2018/19. EVROLIGA DaruĹĄafaka - BuduÄ&#x2021;nost

71:63

DA LI STE ZNALI? Da je Ä?orÄ&#x2018;e AdĹžiÄ&#x2021;, jedan od pomoÄ&#x2021;nika u struÄ?nom ĹĄtabu Aleksandra DĹžikiÄ&#x2021;a, bio pomoÄ&#x2021;nik DuĹĄanu Dudi IvkoviÄ&#x2021;u na klupi Efesa od 2014. do 2016. godine

odbrana u ovom meÄ?u mora biti na znatno veÄ&#x2021;em nivou nego ĹĄto je bio sluÄ?aj u Las Palmas i Zagrebu. â&#x20AC;&#x153;Mi dolazimo u Istanbul nakon dva poraza i meÄ? sa Efesom Ä&#x2021;e nam biti treÄ&#x2021;a utakmica u pet dana. Raspored je izuzetno zgusnut i teĹžak, ali nam to ne smije biti alibi. Moramo izaÄ&#x2021;i na teren, dati sve od sebe i pokuĹĄati da pobijedimo na teĹĄkom gostovanjuâ&#x20AC;?, poruÄ?io je sjajni krilni centar regionalnog ĹĄampiona.

SPORT

OÄ?ekuje se reakcija â&#x20AC;&#x153;rosoneraâ&#x20AC;? nakon remija sa Torinom u Seriji A i ĹĄokantnog ispadanja u grupnoj fazi Lige Evrope

Na danaĹĄnji dan

2009. BARSA PRVAK SVIJETA Finale Svjetskog klupskog prvenstva u Abu Dabiju i trijumf Barselone protiv Estudijantesa nakon produĹžetka (2:1)

IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, JuĹžna tribina stadiona pod Goricom

SPORTKLUB 5 20.00h

Trento - Valensija, koĹĄarka

ARENASPORT 1 18.00h 20.45h

BeĹĄiktaĹĄ - Neptunas, koĹĄarka Lester - Man. siti, fudbal

ARENASPORT 2 17.00h 20.30h

NiĹžnji - Anvil, koĹĄarka Bolonja - Milan, fudbal

ARENASPORT 3

18.00h

Berlin - RNL, rukomet

ARENASPORT 4 21.00h

Orlean - PSĹ˝, fudbal

ARENASPORT 5 20.45h

Midlzbro - Barton, fudbal

EUROSPORT 2 18.30h Borusija M. - Ninberg, fudbal 20.30h F. Dizeldorf - Borusija D, fudbal

Nenad AMIDĹ˝IÄ&#x2020;, izvrĹĄni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Ĺ OFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIÄ&#x2020;, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIÄ&#x2020; (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: NataĹĄa PAJOVIÄ&#x2020; (hronika@dnovine.me), DruĹĄtvo: Bojana PEJOVIÄ&#x2020; (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIÄ&#x2020; (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIÄ&#x2020; (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIÄ&#x2020; (zabava@dnovine. me), Sport: MiloĹĄ ANTIÄ&#x2020; (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LopiÄ?iÄ&#x2021;

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno u američkoj državi masačusets

na prodaji kuća vještice iz salema

takmičenje održano u Bangkoku

Filipinka je mis univerzuma

Katriona Grej pobijedila je na izboru za Mis univerzuma, a Filipini, na kojima su takmičenja za izbor ljepotica postala kulturološki fenomen, ponosno slave četvrtu po redu pobjedu na tom nadmetanju. U finalu, održanom u prijestonici Tajlanda Bangkoku, televizijska voditeljka Katriona Grej izabrana je za novu mis univerzuma. Pobjednica, kojoj je otac škotsko-australijskog porijekla,

Helga

a majka Filipinka, pobijedila je zbog odgovora koje je davala na pitanja. Osim što radi kao voditeljka Katriona se bavila i humanitarnim aktivnostima, pomažući ljudima u siromašnim predgrađima Manile. “Mislim da mogu da naučim ljude da budu zahvalni. Da možemo da živimo u svijetu gde neće biti negativnosti i u kojem će djeca nositi osmjehe na licu”, rekla je Filipinka.

Nekad zapuštena kuća, koja je prije više od 300 godina pripadala ženi optuženoj u Salemu da je vještica, sada je, nakon velikog projekta renoviranja, na prodaji i njena cijena iznosi 861.992 eura. Ta kuća u Frejmingemu, u američkoj državi Masačusets, od juče je otvorena za razgledanje. Agencije podsjećaju da je Sara Klejz uhapšena i optužena 1692. godine tokom poznatog procesa sa vješticama u Salemu, koji je ukupno 20 osoba koštao života, uključujući i njene dvije rođene sestre. Sara je 1693. godine oslobođena optužbi, kada se histerija sa progonom vještica stišala. Njena

kuća izgrađena je na zemlji na kojoj su se Sara i njena porodica nastanile kasnije, oko 50 kilometara jugozapadno od Salema, na mjestu gdje je kasnije nastao gradić Frejmington. Istoričari su saglasni da je malo toga ostalo od originalnog doma koji je izgrađen 1693. go-

dine. Preostala struktura potiče iz 1776. Lokalni stanovnici, koji su se zalagali za očuvanje istorijskih zdanja, prije nekoliko godina osnovali su fond za obnavljanje te kuće u kojoj je, iako restauirana modernim elementima, ipak očuvan veliki broj starih elemenata.

nikad nije kasno

Amerikanka diplomirala u 84. godini Amerikanka Dženet Fejn ostvarila je san i u 84. godini diplomirala je na Univerzitetu Teksas u Dalasu, koji je upisala nakon što se penzionisala 2012. godine. To je planrala da uradi prije šest decenija, ali se udala i podigla petoro djece, a potom je radila kao sekretarica sve do 77. godine. “Kada sam otišla u penziju nisam imala šta da radim,

a nije me zadovoljavalo igranje binga”, rekla je Fejn, koja je završila sociologiju, prenio je AP. Kaže da je uživala u

čitanju i pisanju radova i da je dosta toga već znala, ali je mnogo novog naučila. Fejn je iskoristila državni program u Teksasu, koji svim starijim od 65 godina omogućava besplatno studiranje na javnim univerzitetima. Prema podacima Nacionalnog centra za statistiku, od oko 20 miliona studenata u Sjedinjenim Američkim Državama, oko 67.000 su stariji od 65 godina.

dženifer aniston otkrila:

džoi, ros i Čendler ne žele nastavak “prijatelja”

Govoreći o potencijalnom nastavku kultne serije “Prijatelji”, Dženifer Aniston je rekla da su šanse za to male jer su momci iz ekipe manje uzbuđeni povodom ponovnog ujedinjenja ekipe. Gostujući u televizijskoj emisiji kod Džejmsa Kordena, glumica je objasnila da su Met Leblank, Dejvid Švimer i Metju Peri neodlučni kada je riječ o ponavljanju uloga Džoija, Rosa i Čendlera.

“Djevojke su oduvijek pričale da bi radile ponovo, dok su momci, iz nekog razloga, bili manje uzbuđeni povodom toga”, rekla je glumica. “Ne znam zašto”, dodala je. Anistonova je ista-

kla da su ona i njene koleginice iz serije Lisa Kudrou i Kortni Koks zato riješile da naprave rimejk pod nazivom “Golden Girls”. Met Leblank, koji u “Prijateljima” igra Džoija, ranije ove godine objasnio je zašto ne želi povratak kultne serije. “Razumijem da ljudi žele da vide ujedinjenje, ali serija prati određen period u životu likova, kada oni imaju između 20 i 30 godina”, naveo je on.