Dnevne novine 24. decembar 2018. by Dnevne Novine

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ PISAO FONDACIJI ª GUSINJEº

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

Crna Gora je dom za sve koji su njeni građani

UO VSEKĆOR AJI U PROD

■ 2 3

OPŠIRNIJE NA STRANI 9

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018. BROJ 2260 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

MEDIJSKA MREŽA ANTIDOT OBJAVILA NOVI DOSIJE ■ 16

DIPLOMSKI RAD DALIBORKE ULJAREVIĆ JE PLAGIJAT OTVORENA SEZONA NA BJELASICI

Brojni gosti najavili i bolju zimsku sezonu ■ 6 7 FRONT TRAŽI SASTANAK LIDERA OPOZICIJE TOKOM OVE SEDMICE

Demokrate i GP URA neće na riječ sa Frontom ■5

INTERVJU: REKTOR UNIVERZITETA CRNE GORE ZA DNEVNE NOVINE

Najbolji će imati najveće zarade

Prof. dr Danilo Nikolić

■ 14 15

ČLAN KAVAČKOG KLANA UBIJEN U CENTRU BEČA, 15 DANA NAKON IZLASKA IZ ZIKS A ■ 11

Muškarac koji je bio na ručku sa Roganovićem umiješan u ubistvo? ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

REGIONALN CENTAR ZA ŽIVOTNU SREDINU

Zatvaranje poglavlja 27 zavisiće od održivosti finansijskih mehanizama

Sa posjete Markovića krajem septembra u Njujorku

Sudar

Zatvaranje Poglavlja 27 Životna sredina i klimatske promjene zavisiće od sposobnosti države da ustanovi održive finansijske mehanizme, smatra direktorica Kancelarije Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) u Crnoj Gori, Srna Sudar. Sudar je Agenciji MINA kazala da poglavlje 27 zahtijeva sektorski pristup zaštiti životne sredine i postizanje održivog razvoja, a to podrazumijeva integraciju zaštite životne sredine u svim drugim sektorskim politikama. Kako je navela, to poglavlje jedno je od najtežih, najzahtjevnijih, najskupljih i najkompleksnijih pregovaračkih poglavlja. “To znači u osnovi unapređenje stanja i kvaliteta životne sredine, očuvanje biodiverziteta, zdravlja ljudi, kroz primjenu više od 200 ključnih pravnih akata Evropske unije, što treba da prati obezbjeđivanje finansijkih mehanizama za njihovu održivost”, objasnila je Sudar. Kako je navela, za implemenaciju su potrebna ozbiljna sredstva, zbog značajnih troškova velikih infrastrukturnih projekata, kao što su postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rješavanje pitanja otpada. Sudar je rekla da Crna Gora treba da jača administrativne kapacitete, na svim nivoima, ali posebno na lokalnom, kako bi koristili fondove i sprovodili projekte koji bi riješili značajne ekološke probleme.

Prema njenim riječima, proces ostvarivanja ciljeva i obaveza iz Poglavlja 27 može biti lakši kroz saradnju državne administracije sa stručnim i naučnim institucijama, civilnim društvom, privatnim sektorom i međunarodnim organizacijama kao sponama ka određenim dostupnim fondovima. “Zatvaranje Poglavlja 27 će umnogome zavisiti od sposobnosti države da ustanovi održive finansijske mehanizme za finansiranje aktivnosti za zaštitu životne sredine”, kazala je Sudar. Na pitanje koliko je teško obezbijediti novac za sprovođenje svih smjernica EU koje se odnose na oblast zaštite životne sredine i klimatske promjene, Sudar je kazala da je neophodna pažljivo isplanirana finansijska konstrukcija, koja će obuhvatiti sve raspoložive instrumente finansiranja. “Treba obezbijediti finansijski okvir za realizaciju svih infrastrukturnih projekata iz oblasti životne sredine i klimatskih promjena do 2035. godine, u skladu sa već utvrđenom procjenom od 1,43 milijarde eura”, dodala je Sudar. Prema njenim riječima, ključna stvar za mobilisanje, apsorpciju i korišćenje dostupnih fondova za tu oblast su kapaciteti - administrativni za pisanje i podnošenje projekata, finansijski koji se odnose na spremnost kofinansiranja projekata koje EU zahtijeva i tehnički za učešće u sprovođenju projektnih aktivnosti. (MINA)

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ PISAO

CRNA GORA JE DO KOJI SU NJENI GR

Vlada će nastaviti intenzivno da sprovodi ambiciozne, ali realne razvojne politike, a sjever države će biti mjesto gdje će mladi imati sigurnost, naveo je premijer Duško Marković u pismu Fondaciji „Gusinje“. Kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa javnošću, Marković je pozdravio opredjeljenje Fondacije “Gusinje”, koja je u subotu organizovala donatorsko veče, za njegovanje neraskidive veze matice Crne Gore i dijaspore i zahvalio na uspješnom i srdačnom sastanku i prijemu tokom posjete Njujorku u septembru. “Pažljivo sam vas slušao i čuo ono što su najvažnije potrebe vas i vaših porodica u krajevima iz kojih potičete. Kao što znate, neka od obećanja koje sam tom prilikom dao, već su ispunjena”, navodi se u pismu. Marković je kazao da vjeruje da su predstavnici dijas-

Pažljivo sam vas slušao i čuo ono što su najvažnije potrebe vas i vaših porodica u krajevima iz kojih potičete. Kao što znate, neka od obećanja koje sam tom prilikom dao, već su ispunjena

pore tim dodatno podstaknuti da podržavaju razvoj zavičaja i zemlje. “Ali, znajte da su ti napori zajednički. Mnogo se vrijedno radi u Crnoj Gori. Ona danas nije ista Crna Gora iz koje ste otišli. Ona je evropska i evroatlantska i kao uvijek dom za sve koji su njeni građani”, piše u pismu premijera. Marković smatra da postignuti rezultati daju pravo za optimizam i samouvjerenost. “Sjever Crne Gore će sve vi-

še biti mjesto gdje će naši ljudi, posebno mladi, imati sigurnost za sebe i svoje porodice”, poručio je Marković. On je naglasio da je važna svaka podrška koju iskazuju prema Crnoj Gori. “Sa druge strane, znam i koliko je dragocjena pažnja matice prema vama koji ste daleko, a svakog dana živite Crnu Goru”, navodi se u pismu premijera. Marković je poželio uspjeh u ostvarenju zajedničkih ciljeva i čestitao predstojeće praznike. Donatorskoj večeri, ali i brojnim drugim sastancima su, prisustvovali i generalni konzul u Njujorku Željko Stamatović, direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović, potpredsjednik Opštine Plav Nihad Canović, kao i konzul Amer Cikotić. R.P.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

ODRŽAN PRVI SASTANAK BS, DPS I SD

USKORO FORMIRANJE KOALICIJE U ROŽAJAMA

O FONDACIJI ª GUSINJEº

OM ZA SVE RAĐANI Šehović: Iseljenici Crnoj Gori dali sve što su mogli i imali Fondacija Gusinje i druga udruženja iseljenika će nastaviti saradnju sa Ministarstvom prosvjete, u želji da kroz zajedničke projekate pruže doprinos unapređenju obrazovne i druge infrastrukture u Gusinju i Plavu, zaključeno je tokom zvanične posjete ministra prosvjete Damira Šehovića Sjedinjenim Američkim Državama. Šehović je, govoreći na donatorskoj večeri koju je organizovala Fondacija Gusinje, saopštio da su iseljenici Crnoj Gori dali sve što su mogli i imali, i da su pružanjem nemjerljivog doprinosa obnovi crnogorske nezavisnosti obezbijedili njeno vječno trajanje, zbog čega svi dobronamjerni sa posebnim pijetetom govore o našoj brojnoj dijaspori, posebno u SAD-u.

“On je posebno istakao da brojna dijaspora iz Gusinja i Plava zauzvrat od Crne Gore ne traži nista za njih lično, ali da očekuje da to vrati kraju iz kojeg dolaze, što država, posebno u posljednje vrijeme, to na konkretan način i čini. O tome svjedoči podatak da je Vlada nedavqstrukciju puta Dinoša - Cijevna Zatrijebačka, dužine 17 km, vrijedan preko 11 miliona eura, koji je Qxvio tokom svog nedavnog boravka u Njujorku”, navodi se u QŠehović je, kako dodaju, prisustvovao svečanom prijemu koji je organizovao Generalni konzulat u Njujorku, a takođe se susreo sa predstavnicima Fondacije Gusinje, pri čemu je istaknuto zadovoljstvo zbog uspješne saradnje na zajedničkom projektu izgradnje sportskih terena OŠ “Džafer Nikočević”.

Na prvom sastanku pregovaračkih timova BS, DPS i SD iz Rožaja, koji je održan 15. decembra u prostorijama Bošnjačke stranke, sve tri strane su se složile o potrebi za formiranje koalicije. “Sljedeći sastanak, na kom bi trebalo da definišemo elemente koalicionog sporazuma očekujemo uskoro”, kazao je Dnevnim novinama odbornik rožajskog DPS Adnan Hadžić. Podsjetimo, predsjedništvo Bošnjačke stranke ponudilo je krajem juna Demokratskoj partiji socijalista i

Socijaldemokratama razgovore o ulasku u lokalnu vlast u Rožajama. Bošnjačka stranka je u Rožajama osvojila apsolutnu većinu i može sama formirati lokalnu vlast u tom gradu. “Predsjedništvo Bošnjačke stranke smatra da je, zarad razvoja lokalnih sredina, veoma važno politički savez sa državnog nivoa prenijeti i na lokalni nivo. Bošnjačka stranka iskazuje demokratski kapacitet i političku širinu nudeći razgovore o ulasku u vlast i drugim političkim subjektima u

Rožajama”, saopšteno je tada iz Bošnjačke stranke. Predsjedništvo Bošnjačke stranke je tim stavom korigovalo stav lokalnog ogranka svoje stranke koji su smatrali da ne treba dijeliti lokalnu vlast. Isto tako, kako su naveli, BS očekuje da i drugi politički subjekti uvaže BS u drugim opštinama gdje je ostvaren zapažen rezultat. Na lokalnim izborima Bošnjačka stranka je osvojila 19 mandata, DPS deset, SD četiri i Socijaldemokratska partija jedno odborničko mjesto. E.H.

SKUPŠTINA CRNE GORE

Posljednja sjednica 26. decembra

Posljednja sjednica crnogorskog parlamenta u ovoj godini počeće 26. decembra, a glavne teme su Predlog zakona o budžetu Crne Gore za iduću godinu i izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. Na dnevnom redu su izmjene zakona o strancima, međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca i finansiranju lokalne samouprave. Poslanici će se izjasniti o predlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2019. godinu nezavisnih regulatornih tijela - Regulatorne agenclje za energetiku, Komisije za tržište kapitala i agenclja za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, nad-

zor osiguranja, ljekove i medicinska sredstva i elektronske medije.

Na dnevnom redu osme sjednice redovnog zasijedanja su izbori i imenovanja.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

POSLANIK DPS DRAGUTIN PAPOVIĆ

Politička zajednica umjesto fiktivnog političkog pomirenja

mjesto fiktivnog pomirenja, Crnoj Gori treba suštinsko i stvarno zajedništvo zasnovano na neprikosnovenoj nezavisnosti države i na poštovanju njenog pravnog poretka i političkog sistema, poručio je poslanik DPS Dragutin Papović. On je u autorskom tekstu kazao da je to najbolji put ka relaksaciji političkih odnosa i uslov za raznovrsniji, pristojniji i bolji politički sistem, a da se u Crnoj Gori gotovo od obnove višestranačkog sistema govori o potrebi političkog i identitetskog pomirenja. “To je lijepa fraza, ali još niko nije objasnio šta to znači. Željeno pomirenje se ističe naspram političkih i identitetskih razlika, koje se doživljavaju kao nedostatak. Situacija je obrnuta. Postojanje političkih i identitetskih razlika je logično u demokratskom, višenacionalnom, viševjerskom i višekulturnom crnogorskom društvu. Političke i identitetske razlike su neminovnost, ne samo crnogorske, nego gotovo svih država. U takvoj različitosti nema ništa loše, i razlike su poželjne jer alternativa nije njihovo pomirenje, nego jednopartijski sistem i identitetski homogenizam”, kaže Papović.

Prema njegovim riječima, nije suština u tome da se ukinu ili pomire političke i identitetske razlike, već da one budu izvor saradnje. “Za to je potrebno prihvatiti nekoliko realnih uslova. Ukoliko svi politički faktori u Crnoj Gori prihvate da su državna nezavisnost, Ustav Crne Gore i građansko društvo s različitim identitetima okvir za političku saradnju, onda su ispunjeni uslovi da razlike nemaju lošu već afirmativnu ulogu. Tako i riječ razlika gubi negativno značenje i rješenje bi, umjesto u fiktivnom pomirenju, trebalo tražiti u crnogorskoj političkoj zajednici. Treba nam politička zajednica u kojoj će razlike biti simbol slobode, društvene raznolikosti i neophodne saradnje. Treba nam politička zajednica koju prihvataju sve političke partije”, navodi Papović, dodajući da problem nije u razlikama, već u tome što se u crnogorsku političku zajednicu nije uključio najveći dio

Papović opozicije, odnosno onaj dio koji se uobičajeno naziva prosrpskom opozicijom. “Ona to nije uradila jer su za nju i dalje neprihvatljivi crnogorska državna nezavisnost, Ustav iz 2007. i građansko društvo. Ova opozicija nije samo protiv vlasti, već i protiv državno-političkog sistema, odnosno protiv crnogorske političke zajednice. Paradoksalno je da u takvoj situaciji ovi politički subjekti pretenduju da budu navodni pomiritelji. U stvarnosti, ti predlozi o vještačkom pomirenju su samo paravan iza koga se odvija njihova borba za: postepno ukidanje crnogorske nezavisnosti, svođenje Crne Gore na srpsku ili rusku ispostavu i nametanje jednonacionalnog i jednovjerskog umjesto raznolikog građanskog društva. Pri tome afirmišu pogubnu bjelaško-četničku ideologiju s dopunama

iz 90-ih”, kazao je Papović. Kako navodi, njihova sklonost ka vaninstitucionalnom djelovanju samo pogoršava situaciju. Srpski narod je, kako smatra, imao dosta štete zbog odluka srpskih vlasti iz 1918, 1941-1945. i tokom 90-ih.

On je rekao da su svi politički subjekti i građani koji su prihvatili realnost i uključili se u crnogorsku političku zajednicu postigli značajne rezultate u poboljšanju političkog, nacionalnog, vjerskog, ličnog i, uopšte, društvenog statusa.

Kod mnogih neophodne temeljne promjene Papović smatra da pripadništvo političkoj zajednici Crne Gore omogućava svakom pojedincu, narodu, vjerskoj zajednici i svakom kolektivitetu da, ravnopravno s drugima, koristi sve državne pogodnosti i da kreira državnu politiku. “Zato su neophodne temeljne političke promjene

kod ovih građana i kod ovih političkih subjekata. Ovo je i interes cijelog crnogorskog društva, i zato DPS kontinuirano poziva da se svi građani i politički subjekti okupe u crnogorskoj političkoj zajednici. DPS je uvijek spreman za političke dogovore na ovim principima”, poručio je Papović.

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

POLITIKA

DEMOKRATSKI FRONT TRAŽI SASTANAK LIDERA OPOZICIJE TOKOM OVE SEDMICE

DEMOKRATE I GP URA NEĆE NA RIJEČ SA FRONTOM

emokrate Crne Gore i Građanski pokret URA razgovaraće sa Demokratskim frontom tek kada iz ovog političkog saveza potpisom ovjere predlog ove dvije partije i ispune sve uslove koje su one postavile, saznaju Dnevne novine iz više izvora. Demokrate su sinoć održale sjednicu Glavnog odbora na kojoj su govorili o tekućim pitanjima, ali se nijesu ni osvrnule na predlog DF-a da bude održan sastanak predstavnika opozicije. Demokratski front predložio je opoziciji da tokom ove sedmice bude održan sasta-

Bečić

nak lidera opozicionih stranaka i nezavisnih poslanika, kako bi u direktnom razgovoru definisali jedinstvenu opozicionu strategiju i konkretnu političku akciju. Očigledno je, međutim, da direktnog razgovora neće biti jer Demokrate i URA ne vjeruju Frontu na riječ. “Iskustvo nam govori da Demokratskom frontu ne možemo vjerovati na riječ. Na njihove ranije predloge mi smo odgovorili i dali konkretan put kako bi ti razgovori trebalo da se vode. Na Frontu je sada da to prihvati ili ne. Ako prihvata moraće to i da potpiše i to u prisustvu javnosti”, kazao nam je jedan funkcioner Demokrata koji nije želio da mu pominjemo ime. Sasvim je sigurno da se na prvom, eventualnom, sastanku ne bi pojavili ni lideri Demokrata Aleksa Bečić i GP URA Dritan Abazović, iako Front na tome insistira. Tako su iz DF-a Abazović su, juče ka-

DANILOVIĆ: UJEDINJENA DOLAZI NA SASTANAK Funkcioner Ujedinjene Crne stanku, bilo smo vrlo konkretni

Gore Goran Danilović kazao je da će ova partija odazvati pozivu na sastanak. “Mi od razgovora ne bježimo, naprotiv odavno priželjkujemo bilo kakav pokušaj dogovaranja, pa i ovaj. Naše sugestije ćemo saopštiti na sa-

i kazali da ne mislimo da se ne treba unaprijed opredijeliti za jednu formu borbe, tako ćemo vjerujem nastupiti i na sastanku”, kazao je Danilović, koji nije želio da komentariše da li će doći do dogovora između Demokrata i GP URA sa DF.

zali da se njihova inicijativa prvom zajedničkom sastanku o zajedničkom sastanku lide- iznesu svoje kredibilne predra i djelovanju opozicije po- loge kako bi u atmosferi pokazala potpuno opravdanom vjerenja i odgovornosti otpoi svrsishodnom. čeli sa efikasnim načinom raKako su iz tog političkog sada”, navodi se u odgovoru DF-a veza podsjetili, u njihovom pozivu za zajedničko djelovanje su naglasili da je osnovni korak da lideri opozicionih parlamentarnih stranaka, sa neophodnim legitimitetom za odlučivanje, sjednu za sto i razmotre sve eventualne predloge i ideje, a nikako pomoćnici ili ovlašćena lica, koja treba da konsultuju lidere nakon svakog iznesenog stava. “Zato i želimo, da kolege predsjednici parlamentarnih opozi- Medojević cionih stranaka, na

opozicionim partijama. DF-u su, kako su naveli, prihvatljivi javno saopšteni stavovi drugih opozicionih parlamentarnih stranaka, kao i nezavisnih opozicionih poslanika, na njihove predloge, te da isto očekuju i od drugih. “Imajući u vidu očekivanja opozicione javnosti predlažemo da se u toku naredne nedjelje održi sastanak predsjednika opozicionih stranaka i nezavisnih opozicionih poslanika kako bi u direktnom razgovoru definisali jedinstvenu opozicionu strategiju i konkretnu političku akciju”, navodi se u odgovoru DF-a. E.H.

Knežević

Mandić

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 24. 12.

akon Žabljaka i Vučja, Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je proteklog vikenda zvanično otvaranje skijaške sezone i u gradu pod Bjelasicom, u glavnom Ski-centru Kolašin 1450.

PODACI IZ NOVOG BILTENA CENTRALNE BANKE CRNE GORE

Padaju kamate na kredite ali i na sve štedne uloge

Oktobarske nominalne kamatne stope bile su niže za 0,48, a efektivne za 0,55 odsto u odnosu na početak godine, dok su one na štednju u istom periodu pale za 0,16 procentnih poena. To pokazuju podaci iz novog Biltena Centralne banke Crne Gore. Kada su u pitanju promjene kamata na mjesečnom nivou, i nominalne i efektivne pale su u desetom mjesecu za 0,01 odsto, pa je prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite iznosila je 5,79, a efektivna 6,39 odsto. Za prvi put odobrene kredite u bankama, oktobarska prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa je bila 6,14 odsto, a efektivna 6,92 odsto. „Na mjesečnom nivou nominalna kamatna stopa

ostvarila je rast od 0,24 procentna poena, dok je efektivna kamatna stopa ostvarila rast od 0,37 procentnih poena. Na godišnjem nivou, nominalna kamatna stopa zabilježila je pad od 0,25, a efektivna kamatna stopa od 0,29 procentnih poena“, precizira se u novom Biltenu. Prosječna ponderisana pasivna efektivna kamatna stopa bila je u oktobru na istom nivou kao mjesec ranije - 0,58 odsto, dok je na godišnjem nivou pala za 0,16 procentna poena. Razlika između kamata na ukupno odobrene kredite i pasivnih kamatnih stopa iznosila je 5,81 odsto i manja je za 0,01 procentni poen u odnosu na prethodni mjesec, kao i u istom periodu prethodne godine kada je iznosila 6,20 procentna poena.

„Ukupno odobreni krediti banaka na kraju oktobra 2018. godine iznosili su 2,98 milijardi eura i bilježe pad na mjesečnom nivou od 0,2 odsto i rast od 9,2 odsto na godišnjem nivou. Koeficijent krediti/depoziti iznosio je 0,86 i ostao je na istom nivou kao u oktobru 2017. Po osnovu kredita, banke su na kraju oktobra potraživale 75,3% sredstava od nefinansijskog sektora i stanovništva“, pojašnjava se u izvještaju. U istom mjesecu, depoziti u bankama bili su 3,46 milijardi eura i neznatno su manji u odnosu na septembar, dok u odnosu na oktobar 2017. zabilježili rast od 8,5 odsto. Najviše odnosno 64,1 odsto bilo je depozita po viđenju, dok su oročeni činili 33,8 odsto, a preostalih 2,1 odsto odnosilo se na sredstva na ESCROW računu. K.J.

KAMPANJA BUDI ODGOVORAN

Evidentirano pet prijava

U okviru kampanje Budi odgovoran prošle sedmice evidentirano je pet pritužbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole prodavnice Lijepe stvari u Nikšiću. Inspektori su takođe potcrtali da će kontrolu restorana Jatak u Šavniku, prijavljen za neizdavanje fiskal-

nih računa, obaviti kada se za to steknu uslovi. „S obzirom na nepovoljne vremenske prilike, po prijavi ćemo postupiti u najkraćem mogućem roku, kada se za to steknu uslovi“, navodi se u odgovoru. Takođe se precizira da je taj restoran po istom osnovu kontrolisan više puta - posljednji put neposred-

no prije prijave - pri čemu nijesu utvrđene nepravilnosti. Među evidentiranim prijavama bile su i one koje su se odnosile na rupe na putu, kao i na smeće u fabrici Mesopromet u Bijelom Polju. Kampanju Budi odgovoran pokrenuli su krajem decembra 2013. godine Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, kako bi se doprinijelo jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbu protiv sive ekonomije.R.E.

Brojni posjetioci, najviše iz Crne Gore, te i iz susjedne Albanije, uz bogat program, besplatne sadržaje i popuste uživali su u izuzetnom danu na snijegu. Besplatan autobuski prevoz NTO je organizovan za one koji su iz Podgorice željeli da uživaju na snijegu i raznovrsnim sadržajima, dok su lokalne turističke organizacije Budve i Kotora isto učinili za svoje građane. Na ski-stazama su ih zabavljali DJ Mr Jolls i DJ Shar, kao i mažoretke iz Tivta. „Izuzetno smo zadovoljni početkom zimske turističke sezone. Prema trenutnim podacima, vlada veliko interesovanje za naš grad, pa su skoro rasprodati svi smještajni kapaciteti u gradu za predstojeće novogodišnje i božićne praznike. Isti trend se nastavlja do kraja januara“, kazao je direktor Turističke organizacije Kolašin Aleksandar Vlahović. On se pohvalio brojnim novitetima kako na skijalištima, tako i u gradu. Ponudu su i ove godine obogatili autobuskim prevozom od centra grada, u saradnji sa NTO. „Svi gosti Kolašina imaju mogućnost da po promotivnoj cijeni od jednog eura stignu do oba skijališta Kolašin 1450 i 1600. Jedan od noviteta je i staza za nordijsko skijanje u sportskoj zoni, u samom centru grada, namijenjena za rekreativno skijanje. Približne je dužine dva kilometra, a gosti imaju priliku da uz kvalitetnu opremu i obučene instruktore steknu bazična znanja o ovom sportu“, dodao je. Kada su u pitanju planovi same

Sezona tokom cijele godine Vlahović skromno govori o cje-

logodišnjoj turističkoj sezoni u ovom malom gradu pod Bjelasicom. Naime, Kolašin je jedno od rijetkih turističkih mjesta u Crnoj Gori – naročito sjevernom regionu – koje praktično nema period bez gostiju. „Konferencijski turizam svakako je nešto čime obogaćujemo ponudu i proširujemo turističku sezonu. On je značajan, prije svega, jer produžava period međusezone kada je popunjenost u gradu slabija: to su konkretno oktobar i novembar, te mart i april. U dva hotela sa četiri zvjezdice – Sheraton i Bianca, postoje moderni konferencijski prostori i sale sa dobrom opremom. Blizina Podgorice nam, u svemu tome, dodatno ide na ruku, kao i dobri smještajni kapaciteti u našem gradu“, navodi naš sagovornik.

Skijalište Kolašin 1450

SKIJAŠKI PER PROGRAMO

BR NAJA ZIMS

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

RIOD ZVANIČNO POČEO I NA BJELASICI OM U SKI CENTRU KOLAŠIN 1450

ROJNI GOSTI AVILI I BOLJU SKU SEZONU

EKONOMIJA TO Kolašin, uskoro će se „ponoviti“ novim sajtom, na kome će biti objedinjena ponuda grada. Gosti će biti u prilici da na jednom mjestu dobiju informacije o hotelskim i drugim smještajnim kapacitetima, stanju na skijalištima uz živi prenos putem kameram, planinarskim turama, pa čak i da preuzmu brojne mape i druge materijale. „U stalnoj smo komunikaciji sa menadžemntom skijališta Kolašin 1600 i očekujemo da će i ono uskoro otvoriti svoje staze za prve posjetioce“, istakao je Vlahović i dodao da će jedan dio novog skijališta biti u funkciji od narednog vikenda. Kako je za Dnevne novine kazala v.d. direktora Ski-centra Kolašin 1450 Dijana Bulatović, sve je spremno za sezonu o čemu govori i veliki broj posjetilaca protekla dva dana. „Snijega ima dovoljno, a naše skijalište posjeduje 19 kilometara staza od kojih su najviše u funkciji staze jedan i tri u okviru šestosjedne žičare, ski-lift Jezerine i bebi lift. Svi zainteresovani mogu da se uvjere o stanju na skijalištu na našem sajtu putem živog prenosa sa kamera“, rekla je ona. Posebno je istakla da preduzimaju sve mjere kako skijaši bili što bezbjedniji na samim stazama. Same staze sređuju svake večeri i jutra, a stalno su prisutni pripadnici Gorske službe spašavanja koji mogu i da ukažu pomoć povrijeđenim skijašima. „Cijene ski-pasa su na nivou prošlogodišnjih, što znači da za odrasle iznosi 15 eura, a za djecu 11 eura. U sklopu ski-centra imamo i skijašnicu sa svom opremom za iznajmljivanje – ukupno 300 pari skija i 40 bordova. Dnevni najam iznosi deset eura za odrasle i osam eura za djecu“, navela je Bulatović. Takođe je precizirala da ovaj centar ima 120 skijališnih dana, a kako posjeduju topove za vještački snijeg, u slučaju da u podnožju nema dovoljno pokrivača, staze obezbjeđuju putem ovog sistema za vještačko osvježavanje. Direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić izuzetno je zadovoljna posjetom na otvaranjima skijališta na Žabljaku, Vučju kod Nikšića i u Kolašinu. „Zadovoljstvo je da imamo veliki broj posjetilaca. Ovo je prilika da naše domaće proizvode i sve ono što nudimo, približimo turistima i, naravno, građanima Crne Gore. I ove godine imaćemo organizovan prevoz iz Kolašina do skijališta, baš kao i iz Žabljaka do skijališta Savin kuk“, podsjetila je. Prema njenim riječima, NTO i lokalne turističke organizacije imale su odličnu promociju zimske ponude na dosadašnjim sajmovima regiona i u Albaniji, što pokazuju puna skijališta i hoteli u Kolašinu. Takođe je najavila da će kraj februara obilježiti or-

Božićni bazar Kolašin će i ove godine ima-

ti Božićni bazar, koji će zvanično biti otvoren danas u 10 sati i 30 minuta na glavnom gradskom trgu. „Božićni bazar, odnosno Christmas Market Kolašin 2018, održava se od 24. decembra do 13. januara naredne godine. Prošle godine to je bila centralna gradska manifestacija u okviru turističke ponude, pa se nadamo da će tako biti ove godine. U okviru bazara biće postavljene kućice u kojima će se pripremati kuvano vino, pivo i domaća hrana, a biće izloženi i ručno rađeni proizvodi koje će svi građani i posjetioci Kolšina moći da kupe“, kazala je PR Božićnog bazara Slađana Kršikapa i pozvala sve da im se pridruže tokom narednih 20 dana. ganizovane grupe iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Izraela i SAD-a. „Velika novina je Kolašin 1600 gdje će ponuda oba skijališta biti, ne konkurencija jedan drugom, nego kvalitet više i razlog za sve one koji uživaju u snijegu da se brže i lakše opredijele za Crnu Goru u odnosu na druge destinacije regiona“, zaključila je ona. Najatraktivniji dio programa uz stazu Ski-centra Kolašin 1450 bilo je pravljenje mega-kačamaka uz kisjelo mlijeko koji je dio projekta Domaći ukusi, a u pripremi i degustaciji učestvovali su brojni gosti. U Ski-centru Kolašin 1450 boravio je i državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović. “Podaci sa kojima raspolažemo pokazuju da će i zimska turistička sezona biti bolja nego prošlogodišnja. Još je rano licitirati podacima, ali što se tiče kapaciteta - najava je da će svi biti popunjeni”, kazao je on. U popodnevnim časovima program je nastavljen na kolašinskom Trgu boraca, gdje je nastupila podgorička grupa Senkina đeca, prodefilovale mažoretke, a uz besplatnu hranu i piće, kao i vatromet, gostima se obratio predsjednik opštine Milosav Bulatović. „Radujemo se početku zimske turističke sezone i ovo je ambijent koji daje optimizam da ćemo imati odličnu sezonu. Svi subjekti ovdje čine napore da kvalitetno izvedu tu sezonu. I mi u opštini shvatamo da su naši resursi najvažniji pokretači turističke privrede u našoj opštini. Zato smo se potrudili da damo kompletnu logistiku kako bi pomogli održavanju sezone. Mislim da je Kolašin sada jedna zaista lijepa turistička destinacija, gdje će ljudi rado doći“, zaključio je prvi čovjek ovog grada. K.J.

ekonomija

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

CEDIS ponoSan na SvojE projEktE DruštvEnE oDgovornoStI

Briga o zajednici nije oBaveza već privilegija Poslovanje preduzeća u savremenim uslovima ne svodi se samo na ostvarivanje dobiti, već kompanije preuzimaju obavezu da svoj rad usmjere na akcije koje će doprinijeti dobrobiti zajednice. Tako nastaje koncept društveno odgovornog poslovanja koje nije samo prelazno rješenje za trenutno zadovoljenje interesa zajednice u kojoj preduzeće posluje, već postaje imperativ poslovanja koje će sve kompanije, prije ili kasnije, morati prihvatiti ukoliko žele zadržati svoje mjesto na poslovnoj sceni. Društvena odgovornost predstavlja koncept u kome se kompanije svjesno i dobrovoljno posvećuju aktivnostima koje izlaze iz njihove primarne delatnosti koje pozitivno utiču na njihovo radno, društveno i prirodno okruženje. Društveno odgovorno poslovanje je u suštini svijest o novom položaju i značaju koje kompanije i njeni menadžeri imaju u savremenom, globalnom društvu i odgovornosti koja iz njih proizilazi.

■ Vrijednost znanja

Crnogorski elektrodistributivni sistem, od svoga nastanka, sprovodi aktivnosti na izgradnji dobrih odnosa

Pobjednici takmičenja „Energija u žici“ sa zajednicom. Društvenoodgovorne aktivnosti CEDIS-a usmjerene su u nekoliko pravaca. Cijeneći značaj obrazovanja za razvoj društva, u toku ove godine realizovano je šest projekata vrijednih 17.400 eura, u znak podrške obrazovno-vaspitnim ustanovama kojima je omogućeno kvalitetnije izvođenje nastave i stvaranje ugodnijeg ambijenta za boravak učenika i nastavnika, te sticanje praktičnih znanja i vještina i - na kraju - provjeru znanja kroz

porganizovanje takmičenja. Među ovim aktivnostima, posebno se izdvojilo takmičenje „Energija u žici“ koje je CEDIS organizovao sa Udruženjem nastavnika elektrotehnike, a podržalo ga je Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo prosvjete. „CEDIS je kompanija koja iznad svega cijeni znanje. Organizovanjem takmičenja željeli smo da povežemo obrazovne institucije i zanimanja koja su CEDIS-u potrebna za obavljanje osnovne djelatnosti. Ovo je bila dobra prilika da kroz teorijski i

praktični rad srednjoškolci pokažu šta su do sada naučili iz oblasti elektrotehnike. Takmičenje ‘Energija u žici’ bila je dobra prilika da se budući srednjoškolci upoznaju sa ovim segmentom stručnog obrazovanja, koje može biti i svojevrsna smjernica za njihovo buduće zanimanje. S obzirom na uspjeh takmičenja sa njegovom organizacijom ćemo nastaviti i u narednom periodu, nadam se na zadovljstvo svih“, istakla je šefica Službe za korporativne komunikacije CEDISa Marija Jovović.

Podrška obrazovanju, zdravstvu, kulturi, sportu, pojedincima Prema riječima Jovović, CEDIS je - kao odgovorna kompanija - u vrh svojih poslovnih politika stavio ulaganje u društveno odgovorno poslovanje, pored ulaganja u zaposlene i osnovnu djelatnost. „Svjesni značaja društveno odgovornog poslovanja, svi zaposleni daju doprinos da se realizuju planirane aktivnosti koje su od posebnog značaja za razvoj našeg društva. Sa

posebnom pažnjom ćemo nastavaiti da osluškujemo potrebe društva vezano za obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport, potrebe pojedinca i zajednice, životnu sredinu i pružamo podršku kao i do sada. Da smo na pravom putu kada je društveno odgovorno poslovanje u pitanju, potvrđuju i nagrade Unije poslodavaca koje su nam dodijeljene prošle i ove godine“, dodala je ona.

Nagrada Unije poslodavaca

■ Briga i za

zaposlene

Crnogorski elektrodistributivni sistem je s posebnim zadovoljstvom pokazao svoje društveno odgovorno poslovanje u onom osjetljivom području života kao što je zdravstvo. Donacijom u iznosu od 30.000 eura za osnivanje „baby friendly“ odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, omogućili su bolji rad Kliničkom centru Crne Gore kao najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji. Ova kompanija prepoznaje i značaj sporta i sportista koji na najbolji način promovišu našu državu, pa su sa više od 50.000 eura podržali sportske klubove, saveze, sportske događaje i manifestacije. U CEDIS-u ističu da su zaposleni ipak na prvom mjestu. O njihovom profesionalnom i ličnom razvoju brine se kroz obuke, stručna usavršavanja, treninge i seminare. Potcrtavaju da je to prepoznala i šira zajednica, pa Crnogorski elektrodistributivni sistem ovu godinu završava sa nagradom za društveno odgovorno poslovanje u oblasti Briga za zaposlene u kategoriji velikih preduzeća, a koju dodjeljuje Unija poslodavaca Crne Gore. R.E.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

HRONIKA

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

apelacioni sud odbio žalbu osuđenika na rješenje višeg suda

lbi za uslovni otpust moglo udovoljiti”, navodi se u obrazloženju rješenja Apelacionog suda. Kako se dodaje, osuđeni Knežević je i prije presude kojom mu je izrečena aktuelna kazna po kojoj traži uslovni otpust bio osuđivan, i to više puta, što ukazuje da se radi o višestrukom kriminološkom povratniku, na koga prethodno izrečene krivične sankcije nijesu ostvarile svrhu kažnjavanja, odnosno ni-

jesu uticale na osuđenog da ubuduće ne vrši nova krivična djela. “Pravilan je zaključak prvostepEnog suda da se u odnosu na osuđenog Ž.K. svrha specijalne prevencije ne može ostvariti djelimično izdržanom kaznom. Stoga je i po nalaženju ovoga suda neophodno nastaviti sa penalnim tretmanom prema navedenom osuđenom, budući da nema osnova za pouzdan zaključak da će se on na

slobodi dobro vladati i da do isteka vremena za koje je izrečena kazna neće učiniti novo krivično djelo”, zaključuje se u rješenju. Knežević je jedan od uhapšenih u akciji “Lanac” aprila 2016., i sklopio je sporazum sa tužilaštvom kao i Vanja Spalević, Miloš Šćekić, Miro Knežević, Dragan Vojičić i Enver Šahman koji su bili obuhvaćeni istom optužnicom SDT-a. Bo.B.

Foto: Vedran Ilić

Apelacioni sud odbacio je kao neosnovanu žalbu osuđenog Željka Kneževića, izjavljenu na rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je molba za uslovni otpust Kneževića odbijena. Inače, Knežević je presudom Višeg suda početkom februara 2017. godine, a na osnovu sporazuma sa SDT-om, osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine i sedam mjeseci za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Punomoćnik osuđenog Kneževića je 11. septembra ove godine podnio prvostepenom sudu molbu za uslovni otpust u kojoj je naveo da osuđeni ispunjava sve uslove da bi se njegovoj molbi moglo udovoljiti, da se za vrijeme boravka u zatvoru rehabilitovao, da je radno angažovan i nije disciplinski kažnjavan. “U postupku pred prvostepenim sudom pravilno je utvrđeno da je u konkretnom slučaju ispunjen formalni-objektivni uslov propisan odredbom čl. 37 KZ CG, budući da je osuđeni izdržao više od dvije trećine kazne zatvora, ali da nije ispunjen subjektivni uslov na strani ovog osuđenog, koji je takođe neophodan da bi se mo-

Foto: Profimedia

Knežević Kao povratniK ne može na uslovni otpust

Nađeno tijelo djevojke

Ronioci regionalnog centra Bijela pronašli su juče kod Botuna tijelo tridesetogodišnje S.J. koja je 16. decembra skočila sa Ruskog mosta u Moraču. Potraga za njom trajala je danima, a u potragu su osim ronilaca bili uključeni i helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova i vatrogasci. Porodica je ranije preko društvenih mreža apelovala da im se pomogne u potrazi. “Mole se ljudi dobre volje da pomognu u potrazi za djevojkom koja je 16. decembra skočila sa Ruskog mosta u Moraču”, saopštila je porodica prije nekoliko dana.

dana trajala pretraga korita morače. u potragu za nestalom djevojkom osim ronilaca bila je uključena i helikopterska jedinica mupa.

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

hronika

navodni član kavčana ubijen u centru beča, 15 dana nakon izlaska iz ziks-a

Muškarac koji je bio na ručku sa Roganovićem umiješan u ubistvo? Austrijska policija uhapsila je juče Stefana Vilotijevića (23), ranjenog u pucnjavi koja se u petak dogodila u centru Beču, u kojoj je ubijen navodni član “kavačkog klana” Vladimir Roganović. Uhapšen je i muškarac koji je bio na ručku sa pokojnim Roganovićem i Vilotijevićem neposredno prije kritičnog događaja, a koji je prethodno bio saslušan samo kao svjedok. Međutim, kako je saopštila policija, istraga i rezultati saslušanja su promijenili mišljenje policije. “Dao je nevjerodostojnu izjavu vezanu za događaj”, saopštio je portparol austrijske policije uz isticanje da se zbog toga trenutno ne može isključiti da je na izvjestan način umiješan u ubistvo Roganovića. Što se Vilotijevića tiče, on je u napadu iz vatrenog oružja na Roganovića zadobio povrede zbog kojih je smješten u bolnicu. Uhapšen je zbog međunarodne potjernice koja je bila raspisana za njim. Policija nije željela da saopšti koja ga država traži, niti razlog raspisivanja potjernice. Vilotijevića u bolnici čuva policija. Vladimir Roganović iz Herceg Novog, koga bezbjednosne službe označavaju kao člana “kavačkog klana”, 7. decembra izašao je iz ZIKS-a nakon što je

odslužio osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja isprava na koju kaznu je bio osuđen u Srbiji. Likvidiran je petnaest dana pošto je izašao iz spuškog zatvora. Nakon što je izašao iz zatvora boravio je u Kotoru, odakle se tri dana prije nego što će biti likvidiran, očigledno strahujući za svoju bezbjednost, uputio ka Beču. Da je Roganović na slobodi, nije znao gotovo niko, pa čak ni ljudi bliski njemu. Zbog toga se ovo ubistvo smatra kao dobro planirano, jer su ubice tačno znale gdje je i s kim. Sumnja se da su Roganovića pratili odmah po izlasku iz zatvora, a da su ubice bile obaviještene čim je stigao u prijestonicu Austrije. Trećeg dana pošto je došao u Beč, ispred restorana “Figmiler” u centru grada, gdje je bio sa Stefanom Vilotijevićem iz Nikšića i još jednim muškarcem, prišla su im dvojica egzekutora i Roganoviću i Vilotijeviću pucali u glave. Prema pisanju medija, napadač je nakon pucnjave pobjegao crnim mercedesom, a odmah nakon likvidacije policija je blokirala čitav Beč. Motiv ubistva za sada nije poznat, a kako se sumnja, najvjerovatnije je i on žrtva klanovskog sukoba “kavčana” i “škaljara”. Roganović je bio osumnjičen zbog lažnih dojava o po-

stavljenim bombama u podgoričkom klubu “Beagle”, koji je navodno pripadao vođama škaljarskog klana. Roganović je sa bratom od strica Duškom bio optužen za ubistvo Marka Vesnića, vođe “Delija”, jula 2009. u Herceg Novom. Bio je u spuškom pritvoru, ali je 2014. oslobođen krivice, dok je Duško osuđen na osam godina zatvora. Hladnokrvna likvidacija jednog od navodnih članova “kavačkog klana” Vladimira Roganovića (31) i ranjavanje njegovog druga Stefana Vilotijevića u centru Beča usred dana, pred tridesetak svjedoka, jasno ukazuje da rat između “škaljarskog” i “kavačkog klana” još nije završen iako su njihove vođe uhapšene. Sve se odigralo u petak oko podne u jednoj od glavnih ulica u Beču, u samom centru, gdje su Roganović i Vilotijević ručali sa navodno još jednom osobom u lokalnom restoranu, odakle su izašli oko 13.30 sati. Dok su prolazili uskim pasažom, koji se nalazi pored restorana, začuli su se pucnji. Roganović je pogođen metkom u glavu i preminuo na licu mjesta, dok je Vilotijević sa više prostrelnih rana u predjelu glave i tijela u teškom stanju prevezen u bolnicu gdje se i sada nalazi. Bo.B.

ka, i u jednom slučaju, na osnovu činjeničnog stanja i prikupljenih dokaza utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je policijski službenik počinio krivično djelo prevara. “Usljed čega je Izvještaj

o izvršenoj kontroli, sa spisima predmeta, dostavljen nadležnom državnom tužilaštvu, na dalji postupak i preduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti tužilaštva”, zaključuje se u Izvještaju. Bo.B.

izvještaj o unutrašnjoj kontroli policije za novembar

Četiri pritužbe građana na rad policajaca, sve neosnovane Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije je tokom novembra izvršilo kontrole zakonitosti postupanja policijskih službenika na osnovu četiri pritužbe građana i u sva četiri slučaja pritužbe su ocijenjene neosnovanim, navodi se u Izvještaju za prethodni mjesec. Jednu od neosnovanih pritužbi podnio je L.B. iz Ulcinja, a on je Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije dostavio pritužbu na policijskog službenika SP OB Ul-

cinj V.P., zbog načina na koji je postupao 7. oktobra, za vrijeme održavanja svadbenog veselja, kada je, kako je naveo, prilikom ulaska svatova, došao do njih i zahtijevao od njegovog sina da mu preda startni pištolj koji je u tom trenutku imao za pojasom, što je on i učinio, ističući sumnju da je svojim ponašanjem u navedenim okolnostima policajac V.P. prekoračio ovlašćenja. “U sprovedenom postupku unutrašnje kontrole ni-

jesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na nezakonito preduzimanje službenih mjera i radnji ili neprofesionalno postupanje policijskog službenika u predmetnom slučaju”, navodi se u Izvještaju za prošli mjesec. Osim postupanja po pritužbama građana, službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su tokom novembra izvršili pet provjera zakonitosti postupanja policijskih službeni-

hronika

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Zbog šverca droge 19 godina zatvora apelacioni potvrdio presudu višeg suda

djevojka 30. novembra skočila sa mosta

Pretraga bezuspješna, porodica apeluje za pomoć

Porodica S.Z. (37), koja je 30. novembra skočila sa Vezirovog mosta u Moraču i čije tijelo još nije pronađeno, apelovala je da im se pomogne u pretrazi. Dan nakon što je skočila sa mosta angažovani su ronioci Regionalnog ronilačkog centra iz Bijele i tom prilikom pretraživali riječno korito. Pretragu je vrši-

lo šest ronilaca u gradskom jezgru od Vezirovog mosta do Kolovrata. Tada je saopšteno da je pretragu otežavali nepovoljni uslovi nabujale rijeke i slaba vidljivost da bi se nakon nekoliko dana opet nastavilo sa pretragom terena, međutim i to je bilo bezuspješno zbog velikog zamućenja Morače.

potvrđena optužnica e.ramoviću

POKUŠAO DA UBIJE DVOJICU SUGRAĐANA Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim predsjedava sudija Radoslav Konatar potvrdilo je optužnicu protiv Edisa Ramovića (18) iz tog grada, koji se tereti za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju na štetu sugrađana Luke Šćekića (19) i Aleksandra Kljajevića (21). U obračunu koji se odigrao ispred kafića “La Piazza” na Starom tržnom centru u bjelopoljskoj Ulici Živka Žižića, Ramović je nožem ranio sugrađane Šćekića i Kljajevića. U tom incidentu Šćekić je zadobio teže, a Kljajević lakše povrede. Prema kazivanju očevidaca, u tuči mladića razmijenje-

no je nekoliko udaraca pesnicama i nogama, nakon čega se samo čuo krik i jedan od mladića se stropoštao krvav. “Onda smo vidjeli da je i drugi mladić krvav. Brzo je došla i Hitna pomoć, koja je odvezla povrijeđene u gradsku bolnicu, kao i interventni vod ovdašnjeg Centra bezbjednosti”, kazao je tada jedan od očevidaca. Sa lica mjesta su izuzeti materijalni dokazi koji su upućeni u Foreznički centar u Danilovgradu. Između ostalog, pronađen je i nož kojim je, kako se sumnja, izvršeno krivično djelo. Policajci su ga našli u oluku na krovu jednog obližnjeg lokala. B.Č.

Apelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Rožajac Rijad Fetahović osuđen na dvije i po godine zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Pravosnažno su osuđeni i Podgoričani Đuro Mugoša, Božo Čeko i Ivica Nešković na po tri godine takođe zbog trgovine narkoticima u periodu 2013. godine, dok su Mihailo Velašević i Veselin Radović osuđeni na jedinstvenu kaznu od po dvije godine i dva mjeseca, a pored krijumčarenja droge na teret im se stavlja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nikola Markuš kažnjen je dvogodišnjom zatvorskom kaznom, Danilo Kovačević dobio je devet mjeseci, a Željko Joksimović pola godine. Prvostepenu presudu izrekao je sudija Vladimir Novović, u obrazloženju izreke presude kao odlučne dokaze za oglašavanje optuženih krivima, istakao utvrđeno činjenično stanje u prethodno pravosnažno okončanim krivičnim postupcima protiv nekoliko okrivljenih, zatim mjere tajnog nadzora i iskaz okrivljenog Joksimovića u prethodnom postupku. Optuženi su uhapšeni u višemjesečnoj policijskoj akciji “Kvart”, tokom 2013, kada je zaplijenjeno oko

Mihailo Velašević je krajem marta 2013. prodao heroin Veselinu Radoviću za 800 eura. Policija je tokom pretresa stana koji je koristio Radović pronašla i oduzela 48,7 grama heroina i 1,76 grama tablete “suboxon”. Kako se navodi u optužnom aktu, Rijad Fetahović je na području Bijelog Polja prodao heroin Božu Čeku i Velaševiću u vrijednosti od 3.000 eura, a za koju su mu oni ostavili “golf IV” 560 grama heroina, dva kilograma skanka, preko 300

tableta “subuxon”, oko 900 grama smješe koja služi za miješanje sa opojnim drogama, dva pištolja, više komada municije, više automobila i mobilnih telefona. Prema navodima iz optužnice, Mihailo Velašević je krajem marta 2013. prodao heroin Veselinu Radoviću za 800 eura. Policija je tokom pretresa stana koji je koristio Radović pronašla i oduzela 48,7 grama heroina i 1,76 grama tablete “suboxon”. Kako se navodi u optužnom aktu, Rijad Fetahović je na području Bijelog Polja prodao heroin Božu Čeku i Velaševiću u vrijednosti od 3.000 eura, a za koju su mu oni ostavili “golf IV”. Čeko i Velašević su sa kupljenom drogom krenuli prema Podgorici, ali ih je policija zaustavila na ulazu u grad, a potom i uhapsila. “Željko Joksimović je iz Hrvatske tri puta unio “buprenofin”, odnosno tablete “subuxon”, koje je prodavao Danilu Kovačeviću i Nikoli Markušu. Prvi put je unio 56 tableta “subuxon”, zatim 140, pa 190. Đuro Mugoša, bivši službenik ZIKSa, prenosio je drogu od Boža Čeka u ZIKS, a potom je predavao Ivici Neškoviću, koji je teblete prodavao zatvorenicima. Čeko je uhapšen u maju 2013. i tom prilikom je kod sebe imao 107 tableta koje je trebalo da se pošalju u ZIKS”, stoji u optužnici. Bo.B.

društvo

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

INTERVJU: REKTOR UNIVERZITETA CRNE GORE dANIlO NIKOl

MijenjaMo KoleKtivni najbolji će iMati najve

⌦ Bojana Pejović

Izrada Strategije razvoja Univerziteta Crne Gore, koja do sada nije postojala, u fokusu je za 2019. godinu, kao jedna od najznačajnijih preporuka Evropske asocijacije univerziteta, a kojom će se definisati dugoročan pravac razvoja Univerziteta, kazao je u razgovoru za Dnevne novine rektor Danilo Nikolić. Iako zadovoljan budžetskim izdvajanjima koja iz godine u godinu bilježe rast, konstatuje da ta sredstva mogu pokriti samo osnovno funkcionisanje, odnosno plate zaposlenih i dio režijskih troškova. Rektor kaže i da ne očekuje tužbe profesora kojima, kako objašnjava nijesu smanjenje osnovne zarade, već korigovana primanja koja su zaposleni ostvarili po osnovu rada preko norme. Objašnjava da su formirali i radni tim, koji je posjetio sve fakultetske jedinice, radi utvrđivanja ispravnosti unošenja podataka u bazu opterećenja od strane prodekana za nastavu. Na osnovu podataka u bazi opterećenja se vrši obračun zarada. Na pojedinim fakultetima su, dodaje uočena velika odstupanja od stvarnog stanja, kao što je na primjer, da na Filološkom fakultetu nije unijet cijeli jedan studijski program u opterećenje nastavnika. Govoreći o plagiranju, on je kazao da je Univerzitet do sada izvršio oko 250 provjera preko I-thenticate softvera. DN: Prošlo je nešto više od godinu od kako ste izabrani za rektora UCG. Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima? NIKOLIĆ: Godina je dovoljna da nešto uradite, ali nije dovoljna i za sve ono što ste postavili kao cilj. Ra-

zloga za zadovoljstvo imam zbog više zacrtanih prioriteta koje su moji saradnici i zaposleni Univerziteta uspješno realizovali, a predstavljaju preduslove za dalji razvoj.

DN: A to je? NIKOLIĆ: Univerzitet je dobio preko dva miliona eura grantova iz evropskih fondova, čime se unaprije-

“Prije mjesec dana smo formirali radni tim, koji je Posjetio sve fakultetske jedinice, radi utvrđivanja isPravnosti unošenja Podataka u bazu oPterećenja od strane Prodekana za nastavu. na osnovu Podataka u bazi oPterećenja se vrši obračun zarada. na Pojedinim fakultetima su uočena velika odstuPanja od stvarnog stanja, kao na Primjer, da na filološkom fakultetu nije unijet cijeli jedan studijski Program u oPterećenje nastavnika, ili na Primjeru Pojedinih umjetničkih fakulteta, gdje smo imali slučajeve nePravilnog unosa Podataka Po Predmetima. kao što smo već više Puta naveli, uvažićemo sve korekcije u cilju što isPravnijeg unosa i valorizacije Podataka u bazu oPterećenja, nakon čega će, očekujem, doći do značajnog Povećanja dijela zarade Preko norme za Pojedine nastavnike i saradnike”.

dila međunarodna vidljivost Univerziteta i ojačala njegova internacionalizacija. Dodatna značajna sredstva za istraživanje smo obezbijedili kroz različite programe Ministarstva nauke, kao na primjer dodjele stipendija za doktorska istraživanja. Takođe, potpisali smo nove bilateralne ugovore koji će našim studentima, profesorima i istraživačima otvoriti brojne mogućnosti. Kroz novoformirani Razvojni fond Univerziteta, izdvojili smo više od pola miliona eura za nabavku neophodne nastavne opreme i adaptaciju objekata. Planiramo da i u narednoj godini izdvojimo još veća sredstva za ovu namjenu. MN: Što je sa statusom zaposlenih? NIKOLIĆ: U cilju poboljašanja statusa zaposlenih na Univerzitetu, pokrenuli smo inicijativu za izmjenu Kolektivnog ugovora, kojom bi se koeficijenti zarada uskladili sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, što bi za posljedicu imalo povećanje zarada zaposlenih. Formirali smo Stambeni fond Univerziteta, kojim će se u relativno kratkom (kreditni aranžmani) ili u dužem roku (izgradnja stambenih jedinica) rješavati stambene potrebe zaposlenih. Fond će u narednoj godini raspolagati sa novčanim sredstvima prihodovanim od prodaje neraspodijeljenih stanova u zgradi Unistan II i dijela zemljišta koje je u vlasništvu Univerziteta, na kojem detaljnim urbanističkim planom nije predviđena izgradnja sopstvenog građevinskog objekta. Uporedo sa tim, radićemo i na izmjeni Pravila studiranja na Univerzitetu, jer smo u

oba dokumenta konstantovali nedovoljno prepoznavanje specifičnosti nastave određenih studijskih programa, posebno na prirodnim naukama i umjetnosti. DN: Čime nijeste zadovoljni? NIKOLIĆ: Osim zadovolj-

stva, moja je obaveza da budem i kritičan i da znam šta se može i mora unapređivati. U tom dijelu, radimo na unapređenju procesa realizacije odluka koje je sada u nekim segmentima sporo i neefikasno. Radimo, zatim, na unapređenju procedura

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

lIć ZA dNEVNE NOVINE

ugovor, eće plate

ba da promovišemo napredak i inovaciju svake vrste, a posebno gdje je to u službi jačanja ljudskih resursa, kao ključnog generatora razvoja. DN: Šta će biti u fokusu rada Univerziteta u 2019? Zašto? NIKOLIĆ: Izrada Strategije razvoja Univerziteta Crne Gore, koja do sada nije postojala, nam je u fokusu za 2019. godinu, kao jedna od najznačajnijih preporuka Evropske asocijacije univerziteta, a kojom ćemo definisati dugoročan pravac razvoja UCG. Do Nove godine će biti formirani radni timovi iz više stručnih grupa, u čijem sastavu će biti dekani i direktori, profesori i saradnici, studenti, alumnisti, naučna dijaspora, kao i predstavnici privrednog i javnog sektora, a plan je da Strategija bude završena do oktobra 2019. godine. U izradi strategije ćemo imati i ekspertsku pomoć iz inostranstva, uz značajnu podršku Savjeta Evrope. Intenziviraćemo aktivnosti na izmjeni Kolektivnog ugovora i Pravila studiranja, gdje će akcenat biti na naučnoistraživačkom i umjetničkom radu, u poređenju sa postojećim, gdje je akcenat bio na broju nastavnih časova. Istraživačke i inovativne aktivnosti biće dodatno intenzivira-

Nikolić i njihove transparentnosti, koje ne postoje ili su prevaziđene, nejasne ili nekonzistentne. Takođe, usmjereni smo na obezbjeđenje kvaliteta, kao i na jačanje kadrovskih i administrativnih kapaciteta, svjesni činjenice da kao vrhovna akademska institucija, tre-

društvo

Besplatne master studije od 2020/21. godine DN: Vlada je nedavno prihvatila Vaš predlog da i master studije budu besplatne... NIKOLIĆ: Besplatne master studije će početi studijskom 2020/21. godinom. Univerzitet ima akreditovane i kroz novu organizacionu jedinicu Institut - Centar izvrsnosti za istraživanja i inovacije. Svakako jedna od najznačajnijih aktivnosti Univerziteta u narednoj godini se odnosi na realizaciju projekta uspostavljanja prvog Naučno-tehnološkog parka u Crnoj Gori. DN: Jeste li zadovoljni sredstvima opredijeljenim u Budžetu za UCG? Nikolić: S jedne strane sam zadovoljan, jer budžetska izdvajanja zadnjih godina bilježe rast, dok s druge strane, moram konstatovati da ta sredstva mogu pokriti samo osnovno funkcionisanje, tj. plate zaposlenih i dio režijskih troškova, pošto su i troškovi za razvoj i održavanje Univerziteta, takođe porasli. Opšta ocjena je da je Univerzitet je u 2018. godini ostvario pozitivne poslovne rezultate i da je finansijska situacija u potpunosti stabilna. Zaposleni se podstiču da konkurišu kod međunarodnih fondova za naučne i istraživačke projekte, ali je neophodno i na nacionalnom nivou postići mogućnost da se izdvoje znatno veća sredstva za naučno-istraživački rad, jer su ulaganja u ovu oblast direktno povezana sa međunarodnim pozicioniranjem i konkurentnošću našeg Univerziteta. Bez namjenskih ulaganja ne može biti značajnih pomaka i boljih rezultata. DN: Šta će se dešavati sa profesorskim platama? Predsjednik UO UCG je kazao da nije riječ o smanjenju plata već honorara, a pojedini profesori najavljuju

na 73 nova studijska programa na master studijama. Za svaki od tih programa, Ministarstvo prosvjete je odobrilo licencu, odnosno maksimalan broj studenata koji se može upisati na određeni

studijski program. U narednoj godini je u planu izrada Pravila studiranja na novim dvogodišnjim master studijama, kojim će se, između ostalog, definisati način upisa i studiranja.

tužbe. Da li je već bilo tužbi i šta UCG planira da uradi? NIKOLIĆ: Što se tiče trenutnog obračuna zarada, kao što smo na Univerzitetu i ranije više puta ponavljali, ne radi se o smanjenju osnovne zarade, već o korekciji primanja koja su zaposleni ostvarili po osnovu rada preko norme. Kod nekih zaposlenih je došlo do smanjenja dijela zarade preko norme, a kod drugih do povećanja, u zavisnosti od opterećenja u nastavi, odnosno broja predmeta, studenata i grupa, u skladu sa novim nastavnim programom za ovu studijsku godinu. I prethodnih godina se na početku školske godine usaglašavao obračun zarade sa novim opterećenjima u nastavi, ali su pojedini mediji, iz njima poznatih razloga, dali veliki značaj ovoj temi u naglašenom negativnom kontekstu. Na sastanku rukovodstva Univerziteta sa sindikalnim predstavnicima, data je puna podrška svim mjerama za poboljšanje statusa zaposlenih na Univerzitetu, tako da ne očekujem pokretanje tužbi, naročito ako se ima u vidu da su svi obračuni izvršeni u skladu sa važećim propisima. Svjesni smo da se neki osjećaju zakinutim, ali se već uspostavljena pravila i kriterijumi moraju poštovati. Pristupili smo izradi izmjena Kolektivnog ugovora, kako bismo usaglasili koeficijente rada sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, što bi trebalo da rezultira i povećanjem zarada na Univerzitetu. Naravno, očekujem da će se novim kolektivnim ugovorom

bolje i preciznije prepoznati kvalitet nastavnog rada, radno opterećenje i naučnoistraživački doprinos zaposlenih, odnosno da će najkvalitetniji i najvredniji ostvarivati i najveće zarade. Posredstvom novog Kolektivnog ugovora i novih Pravila studiranja, naći ćemo način da bolje definišemo i uvažimo određene specifičnosti pojedinih nastavnih, odnosno studijskih programa. DN: Da li se, po Vašem mišljenju, crnogorska akademska zajednica dovoljno uključuje u afirmaciju građanskog koncepta države, u zaštitu crnogorskog identiteta, u promociju evropskih standarda, budući da smo prva naredna članica EU... Gdje je tu UCG? NIKOLIĆ: Moje je mišljenje da se akademska zajednica, svakako, može i mora mnogo više uključivati u sve aspekte koje ste naveli, jer upravo akademsku zajednicu obavezuje da iznosi svoja mišljenja i stavove i bude proaktivna u svim društvenim procesima. Takođe, naša je obaveza i opredjeljenje da stvaramo ambijent u kojem će mladi ljudi moći da ostvare svoj profesionalni potencijal, steknu savremene vještine i razvijaju svoju kreativnost. Smatram da kroz intelektualnu emancipaciju studentske populacije i institucionalno promovisanje principa etičkog ponašanja i multikulturalne tolerancije, snosimo veliki dio odgovornosti za izgradnju demokratskog društva i afirmaciju građanskog koncepta crnogorske države.

uz pomoć softvera Do saDa provjereno 250 raDova DN: Plagiranje je tema koja je u proteklom periodu bila često u fokusu javnosti. Koliko je radova do sada provjereno? Dokle se stiglo sa provjerom rada Alekse Bečića? CGO je tražio i provjeru rada Veselina Veljovića... Od čega zavisi da li će UCG provjeravati ne-

čiji rad? NIKOLIĆ: Univerzitet je do sada izvršio oko 250 provjera preko I-thenticate softvera u cilju prevencije plagijarizma na Univerzitetu. U slučaju rada Alekse Bečića, na osnovu Odluke Senata, formirana je stručna komisija i provjera rada je

u toku. Podnijeta su dva zahtjeva za provjeru autentičnosti magistarskih radova, od donošenja Odluke kojom se uređuje prethodni postupak za utvrđivanje plagijata publikacije/autorskog djela akademskog osoblja i lica sa naučnim i istraživač-

kim zvanjima. Za jedan predmet je formirana komisija, dok je za drugi rad, formiranje komisije na fakultetu na kojem je odbranjen rad, u proceduri. Nadležna tijela Univerziteta će tretirati svaki podneseni zahtjev, u skladu sa ovlašćenjima i propisanim procedurama.

Društvo

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Medijska Mreža antidot objavila novi dosije

Diplomski raD Daliborke Uljarević je plagijat

Nakon jednogodišnjeg istraživanja, Medijska mreža Antidot objavila je novi dosije u kome otkriva da je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka crnogorskog Centra za građansko obrazovanje (CGO), nevladine organizacije kojoj međunarodni donatori, kao i Delegacija EU u Podgorici, godišnje dodjeljuju enormna sredstva, između ostalog i za promovisanje akademske čestitosti i borbu protiv plagijata u Crnoj Gori, plagirala svoj diplomski rad. Prema analizi koju je, za potrebe istraživanja Antidota, uradio stručni tim sastavljen od eminentnih eksperata sa Beogradskog univerziteta, primjenom softvera za detektovanje plagiranih naučnih sadržaja iThenticate, utvrđeno je da diplomski rad Uljarević iz 2004. godine, pod naslovom “Značaj i uloga tolerancije u društvu”, sadrži više od 30 procenata plagiranog sadržaja. „Sporni diplomski rad, koji je, deset godina nakon upisa na Fakultet političkih nauka u Beogradu, Uljarevićeva odbranila 2004. godine, obiluje sadržajem koji je plagiran, odnosno prepisan iz različitih izvora bez obilježavanja citata i navođenja autora. Softver za detekciju plagijata utvrdio je da diplomski rad Uljarevićeve, sadrži djelove tuđih autorskih djela koje je ona preuzimala iz različitih NVO brošura, literature dostupne na hrvatskom jeziku, kao i rukopisa knjige “Demokratija”, profesora dr Radovana Radonjića, i objavljjivala ih kao svoje“, navodi se u istraživanju Antidota. Detaljnom analizom svih činjenica, dodaju oni, i okolnosti koje su pratile ovaj istraživački projekat, tim Antidota je došao do saznanja da je Dalibor-

ka Uljarević, koja slovi za jednu od najuticajnijih aktivistkinja civilnog sektora u Crnoj Gori, počinila tešku zloupotrebu i to tako što je prisvajala djelove, povjerenog joj rukopisa knjige „Demokratija“, uglednog profesora i eminentnog stručnjaka dr Radovana Radonjića i ubacivala ih u svoj diplomski rad. „Ovakva krađa autorstva i plagijarizam, pored

pravno nedopustivog djela, predstavlja i težak moralni prekršaj, imajući u vidu činjenicu da je Daliborki Uljarević rukopis knjige bio povjeren na čitanje i pripremu za objavu, kao predstavnici nevladine organizacije koja je knjigu izdala. Softverska analiza utvrdila je da je Uljarević iz pomenutog rukopisa, bez ikakvog navođenja izvora, prepisala čitave pa-

Donatori da vide ko govori o akademskoj čestitosti U saopštenju Medijske mreže Antidot se navodi da je jedan od motiva ovog zahtjevnog projekta, bio da se samo na bazi činjenica i fakata pokaže da je za države koje se nalaze u fazi pristupanja EU i usvajaju sistem evropskih vrijednosti, izuzetno značajno da oni koji pretenduju da emancipuju i edukuju društvo, prije svega moraju biti osobe nespornog kredibiliteta. “Imajući u vidu sve činjenice do kojih smo došli istraživanjem, Antidot je uputio otvoreno pitanje Delegaciji EU u Podgorici i brojnim fondacijama i

donatorima koje organizaciji CGO daju ogromna sredstva: Da li Daliborka Uljarević i njeni finansijeri imaju kredibilitet i moralno pravo da se i dalje bave poslovima ispitivanja akademske čestitosti u Crnoj Gori? Isto pitanje sa kompletnim dosijeom o Daliborki Uljarević, Medijska mreža će uputiti na adrese Evropske komisije i OLAF-a u Briselu, kao i centralama svih onih fondacija koje su u prethodnom periodu davale finansijska sredstva za djelovanje CGO-a”, navodi se u saopštenju Antidot-a.

suse lažno ih predstavljajući kao svoj autorski rad“, kaže se u saopštenju. Ne ulazivši u motive kojima se Daliborka Uljarević vodila kada je prisvajala djelove tuđih autorskih dela i lažno ih predstavljala kao svoje tokom izrade diplomskog rada, u Antidotu, smatraju da je ovaj nečastan postupak diskfalifikuje kao moralnog arbitra u društvu, čiju ulogu često preuzima. „Vjerujemo da je ne samo za javnost, već i donatore koji izdašno pomažu Daliborku Uljarević, nepoznanica da je nažalost karijera ove NVO aktivistkinje obilježena veoma spornim epizodama: počev od prvog pojavljivanja u javnosti tokom studentskih protesta u Beogradu 1996/97. godine, preko pronevjere dobijenog projekta izdavanja studentskog časopisa “Izlaz” tokom 1997, pomenutog plagiranja diplomskog rada 2004, njegovog daljeg autoplagiranja u zborniku “21 priča o demokratiji”, vođenja montiranih kampanja za plagijate protiv politički odabranih meta u Crnoj Gori, pa sve do krađe ideje pro-

Sporni diplomski rad, koji je, deset godina nakon upisa na Fakultet političkih nauka u Beogradu, Uljarevićeva odbranila 2004. godine, obiluje sadržajem koji je plagiran, odnosno prepisan iz različitih izvora bez obilježavanja citata i navođenja autora.

jekta “Muzej korupcije” od Zemunskog malog umjetničkog centra (ZMUC) tokom 2017. godine“, kaže se u saopštenju. Kako dodaju, nijesu ulazili u mnoge sporne detalje koji se tiču navoda iz njene zvanične biografije, a koji su objavljeni na sajtu NVO Centar za građansko obrazovanje: “od fingiranih „specijalizacija“ do takozvanih magistarskih studija na Pravnom fakultetu u CG, već smo se fokusirali na najočiglednije zloupotrebe Daliborke Uljarević, koje su potkrijepljene dokazima i činjenicama”. R.D.

Nauka

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Protokol Ministarstva nauke i srPskog Ministarstva Prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Crna Gora i Srbija finanSiraju 35 dvoGodišnjih projekata Mješoviti crnogorsko-srpski komitet prihvatio je 35 zajedničkih dvogodišnjih projekata iz različitih naučnih oblasti koji su pristigli na konkurs za sufinansiranje naučne i tehnološke saradnje dvije zemlje, čija će realizacija početi 1. januara. To je definisano Protokolom o naučnoj i tehnološkoj saradnji dvije zemlje, kojim se reguliše administrativni okvir i radni program saradnje. Ovaj dokument potpisale su sekretarka u Ministarstvu nauke Smiljana Prelević i pomoćnica ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološ-

kog razvoja Srbije Marija Kuzmanović. „Protokolom je predviđeno da strana koja šalje naučnike pokriva troškove prevoza između dvije zemlje, dok strana koja prima naučnike pokriva troškove smještaja, dnevnica i lokalnog prevoza, neophodne za realizaciju saradnje na odobrenom projektu“, precizirali su iz Ministarstva nauke. Odobrena je podrška za četiri projekta Instituta za biologiju mora iz Kotora čiji su rukovodioci dr Ana Pešić, dr Branke Pestorić, dr Mirka Đurovića i dr Milice Mandić, te isto toliko Pomorskog

fakulteta iz Kotora dr Tatijane Dlabač, dr Špira Ivoševića, dr Branislava Dragovića i dr Danila Nikolića. Biotehnički fakultet radiće dva projekta dr Jelene Latinović i dr Zorana Jovovića, a Centar za suptropske kulture Biotehničkog fakulteta još jedan koji vodi dr Tatjana Perović. Centar kompanije „13. jul – Plantaže“ imaće projekat pod vođstvom dr Zorana Miladinovića. Četiri izdvojena projekta Elektrotehničkog fakulteta na čelu timova imaju su dr Sašu Mujovića, dr Mi-

loša Dakovića, dr Budimira Lutovca i dr Anu Jovanović. Građevinski fakultet imaće tim kojim rukovodi dr Miloš Knežević. Projekte Metalurško-tehnološkog fakulteta vode dr Veselinka Grudić, dr Vanja Asanović i dr Mira Vukčević, a sa Mašinskog fakulteta dr Uroš Karadžić. Projekte Ekonomskog fakulteta vode dr Danijela Jaćimović i dr Boban Melović. Po jedan projekat vodiće dr Stevo Popović na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, dr Vesna Vujačić na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, dr Dragan Burić sa Filozofskog fakulteta u Nik-

šiću, dr Nikola Svrkota iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja iz Podgorice, dr Aleksandra Vuksanović-Božarić sa Medicinskog fakulteta u Podgorici, dr Aleksandra Klisić iz Centra za laboratorijsku dijagnostiku Doma zdravlja u Podgorici, dr Snežane Vuksanović iz Prirodnjačkog muzeja i dr Aleksandre Martinović sa Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Univerziteta Donja Gorica. Sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici odabrani su projekti dr Danila Mrdaka, dr Miljana Bigovića, dr Predraga Miranovića i dr Slađane Krivokapić. K.J.

Lakše do podrške Kako su istakli iz Ministarstva nauke, saradnje ima za cilj i povećanje zajedničkog učešća institucija dvije države u istraživačkim programima i projektima, posebno okvirnom programu Evropske unije za istraživanje i inovacije - Horizont 2020. Delegacije dva ministarstva dogovorila su da će sljedeći konkurs za zajedničke projekte biti objavljen u aprilu 2020. godine.

Ministarka DaMjanović sa slovenačkiM kolegoM PikaloM

SEEIIST spreman da podrži brojne evropske programe Međunarodni institut za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope – SEEIIST je jedan od najboljih primjera projekata „Nauke za društvo“ zbog svoje primjene u medicini kroz najsavremenije metode u liječenju širokog spektra kancera. Ovo je kazala ministarka nauke, dr Sanja Damjanović tokom susreta sa novoizabranim ministrom obrazovanja, nauke i sporta Slovenije, prof. dr Jernejem Pikalom. Tema razgovora bio je upravo regionalni projekat uspostavljanja SEEIIST, a sastanku je prisustvovao i ambasador Crne Gore u Sloveniji prof. dr Vuji-

ca Lazović. Posebno je istakla njegovu naučnu dimenziju, ukazujući da bi projekat bio jedinstven u svijetu upravo zbog toga što bi polovina vremena bila posvećena istraživanjima iz biomedicine. „Riječ je razvojnom projektu koji bi omogućio uključivanje i privrednog sektora, jer je cilj da se preduzeća u regionu uključe u izgradnju ove savremene tehnologije, što bi podstaklo tehnološki transfer. Kako projekat sada ulazi u dinamičnu fazu, potrebno je aktivno uključivanje partnera, pri čemu je Slovenija bila jedna od prvih koja je podržala ovaj pro-

Sa sastanka u Ljubljani jekat“, navela je Damjanović i najavila da je prvi naredni korak formiranje zajedničkog tijela koje bi apliciralo za dodatna sredstva u cilju finalizacije dizajna studije.

Ministar Pikalo saglasio se da je ovakav projekat neophodan za region Jugoistočne Evrope, ali i Evropu u cjelosti, posebno ističući da se u okviru predstojećeg Okvirnog pro-

grama za istraživanja i inovacije Horizon Europe i njegovog drugog stuba posvećenog projektima saradnje, na listi misija nalazi istraživanje kancera, tako da je tema aktuelna i u kontekstu korišćenja sredstava iz ovog programa. „Ministri su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom odličnom bilateralnom naučnotehnološkom saradnjom između dva ministarstva. Takođe, izrazili su spremnost za postizanje dogovora oko budućih koraka na projektu SEEIIST, što je od posebnog značaja za realizaciju pripremne faze“, precizirali su iz Ministarstva nauke. K.J.

crna gora

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Podgorica: Humanitarna akcija atV cluba montenegro

Djeda Mrazevi dijelili paketiće mališanima

Djeda Mrazevi ATV Cluba Montenegro juče su uz pomoć članova i prijatelja Kluba, ljubitelja četvorotočkaša, posjetili JU Resursni centar “1. jun” i Resursni centar Podgorica i podijelili novogodišnje paketiće. Ova humanitarna akcija organizuje se drugi put po redu, s idejom da postane tradicionalna. Članovi kluba su nakon posjete resursnim centrima na Trgu nezavisnosti dijelili paketiće za mališane, slučajne prolaznike. Goran Janković, iz ATV Club Montenegro Djeda Mrazevi, kazao je da su ove godine objedinili dvije ustanove Resursni centar “Podgorica” i Resursni centar “1. jun”. “Kao i prošle godine, tako i ove, trudili smo se da izmamimo osmjehe djece, odnosno korisnika ova dva resursna centra. Tokom čitave godine svi mi imamo dosta obaveza, svi mi imamo dosta angažovanja, dosta se trči i onda zaboravimo da negdje postoji jedna kategorija ljudi kojima ne treba mnogo, nego vrlo malo, da bismo izmamili osmjeh”, kazao je Janković. On je najavio da će nastaviti ovakve akcije, jer su kao klub i te kako posvećeni humanitarnom radu. “Svi naši članovi su se

odazvali akciji i u narednom periodu će biti tako, ne samo kada je u pitanju humanitarni rad, nego i kada je potrebna neka pomoć građanima, mi i naša vozila smo spremni i stojimo na raspolaganju svima”, istakao je Janković. Direktor JU Resursni centar “1. jun” Željko Darmanović kazao je da je ovo divan dan za djecu. “Našoj djeci sa smetnjama u razvoju ovo je izuzetan dan kad nas posjete naši prijatelji. Ovom prilikom želim da zahvalim entuzijastima koji su danas došli kod nas i gospodinu Goranu Jankoviću koji nas već drugi put posjećuje. Oni su bili i prošle godine i sjetili su se da dođu ponovo da nas posjete. Sve vam govore osmjesi i zadovoljstvo naših učenika. Ovo je za njih divan dan”, istakao je Darmanović. Glavni sponzor ove humanitarne akcije je Hipotekarna banka, a ovaj događaj su podržale i druge društveno odgovorne kompanije.

kao I prošle godIne, tako I ove, trudIlI sMo se da IzMaMIMo osMjehe djece, odnosno korIsnIka ova dva resursna centra

Herceg noVi: obustaVljeni radoV

Padavine stopir do proljeća nare

adnici podgoričke kompanije Bi kod prekinuli su radove na sanaciji hidrotehničkog tunela Potkop u Mojdežu zbog velike količine vode, a nastavak radova najvjerovatnije neće početi prije proljeća naredne godine.

Mještanin Mojdeža Milorad Velaš kazao je Dnevnim novinama da je nivo vode dostigao maksimum još 20. novembra kad su pale velike količine kiše u gradu, te da je nemoguće raditi praktično do maja. “Radovi su obustavljeni zbog situacije u Potkopu zbog velikih voda. Povučena je oprema i radnici nisu više na terenu. Nemogući su uslovi i veliki je prodor vode baš na poziciji gdje se izvode radovi”, kaže Velaš. Radnici firme Bi kod su, kako kaže, došli blizu kontaktne zone fliša i stjenske mase, pa je prema procjeni ostalo oko osam metara do spajanja sa starim tunelom. “S obzirom na kompleksnost situacije i visokog vodostaja, prijeti opasnost od prodora vode sa raznih strana. Iz Potkopa izlaze ogromne količine vode, Lovca,

Ograde i drugih izvorišta, tako da je nemoguće izvoditi radove. Samo spajanje sa kontaktnom zonom je najvažnije, najveći izazov za izvođača. U prvom redu treba paziti da ne bi došlo do prodora vode, što bi ugrozilo radnike. Trenutno iz Potkopa ističe od 600 do 700 litara u sekundi. To su vode koje izbijaju iz dijela ‘vrdnikovog’ Potkopa. U blizini prve kontak-

Inače, klIzIšte u Mojdežu pokrenuto je još 2004. godIne I zahvatIlo je 120.000 Metara kvadratnIh zeMljIšta, kada su unIštene trI kuće I IManja porodIca porobIć I vIlov, putevI, MostovI I preko 1.000 stabala MaslIna

tne zone nalaze se ogromne količine voda, koje prolaze kroz čep na 600 metara u starom Potkopu. Po našoj procjeni tu se nalazi između 2.500 i 3.000 litara u sekundi, čime zaista prijeti opasnost za dalje radove pri ovako velikom vodostaju”, objasnio je Velaš. Sada se u Lovcu, kako navodi Velaš, nalaze značajne količine vode iz Potkopa, gdje kada se podigne nivo na 18,5 metara dolazi do prelijevanja voda u Lovac i te vode predstavljaju potencijalnu opasnost većem dijelu sela. Podsjećanja, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je kroz Direkciju za javne radove tenderom angažovalo kompaniju Bi kod na prokopavanju hidrotehničkog tunela i spajanja sa starim Potkopom, što je osnovna pretpostavka za eliminaciju uzroka daljeg stradanja sela Mojdež, nakon pokretanja klizišta 2004. godine. Kompanija Bi kod je od juna 2014. do oktobra 2015. godine uspješno obavila sanaciju 197 metara urušenog dijela tunela, koji

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

crna gora

Bijelo Polje: Za nagradu ª 3. januarº deset kandidata

U konkurenciji sedam fizičkih i tri pravna lica

Vi na sanaciji PotkoPa

rale radove edne godine je 2006. godine radila firma Vrdnik iz Vrdnika. “Radnici su sada pri izvođenju na pravoj niveleti i pravcu, jer vidi se stari Potkop i u tom dijelu nema grešaka. Prate stari Potkop, na dobrom su putu došli do samih vrata. Do sada su ukupno prokopali preko 220 metara, a pošli su od 132. metra tunela koji je radila firma Vrdnik i stigli do 360. metra. Od septembra ove godine, kada su nastavili radove, prokopali su preko 20 metara i blizu su spajanja, što se vidi prema betonskoj oblozi starog Potkopa. Spajanjem će biti završena prva faza, nakon čega više ne bi trebalo da se pojavljuju vode u Lovcu. Najopasnije za padinu je kada ‘ima – nema vode’. Kad je minimum, ljeti vode u Lovcu nema, a kad su veliki vodostaji u Lovcu ima vode, što ugrožava selo”, naveo je Velaš. Spajanjem Potkopa sa starim tunelom će skrenuti podzemne vode koje sada kruže. “Upravo je to cilj da se kroz Potkop sve vode dreniraju, da izlaze van i da nema kruženja ka Lov-

cu i drugim izvorištima i pozicijama. Ovo je maksimum kada izlazi više vode iz Potkopa, nego što pritiče preko Plata u Filter stanicu u Mojdežu. Poznato da je ljeti vodostaj izvorišta u minimumu, to je oko 15 litara u sekundi, ali su ovo maksimumi podzemnih voda i izvorišta”, kazao je Velaš. U Potkopu je napravljen privremeni sistem vodosnabdijevanja mještana Mojdeža. Inače, klizište u Mojdežu pokrenuto je još 2004. godine i zahvatilo je 120.000 metara kvadratnih zemljišta, kada su uništene tri kuće i imanja porodica Porobić i Vilov, putevi, mostovi i preko 1.000 stabala maslina. Podgorička kompanija Bi kod odradila je prvu fazu radova na sanaciji Potkopa. Tada je Direkcija javnih radova obezbijedila za sanaciju 852.000 eura. Nakon prve faze, uslijedila je i druga faza radova u kojoj je predviđena sanacija 360 metara u krečnjačkoj zoni starog Potkopa do 600 metra. Trećom fazom bilo bi obuhvaćeno probijanje do 670 metra. Sanja Milović

U Bijelom Polju je održana konstitutivna sjednica Žirija za dodjelu najvišeg opštinskog priznanja, nagrade “3. januar”. Na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Abaz Dizdarević, usvojen je poslovnik o radu Žirija i utvrđena lista predloženih kandidata koji ispunjavaju formalno pravne uslove za dodjelu ovog priznanja. Dizdarević je istakao da je u kategoriji pojedinaca predloženo sedam kandidata, a u kategoriji pravnih lica

prispjele su tri kandidature. “Svi predloženi kandidati ispunjavaju formalno pravne uslove i imaju mogućnost da budu nagrađeni po proceduri koja je predviđena Poslovnikom i Odlukom o uslovima i načinu i postupku za dodjelu opštinske Nagrade ‘’3. januar’’. Žiri će održati još najmanje dvije sjednice kako bi donio najvalidniju i najbolju odluku. Već na narednoj sjednici moći ćemo da razmatramo prispjele predloge”, kazao je Dizdarević.

Od pojedinaca kandidati za najveće opštinsko priznanje su: sportski radnik Enes Camić, prof. Zehra Balić, prof. Jelena Đaković, književnik Saladin Dino Burdžović, umjetnica Sanja Ćirović, učenica trećeg rezreda srednje škole Irena Madžgalj i zajednički kandidati dipl.ing.teh. Amra Štulić i dipl.ing. el. Damir Kijamet. Kod pravnih lica u konkurenciji su JU OŠ „Risto Ratković“, Odbojkaški klub „Jedinstvo“ i Udruženje penzionera Bijelo Polje. B.Č.

Bijelo Polje: nVo euromost u Posjeti koritima

Veća pažnja djeci sa posebnim potrebama Nevladina organizacija “Euromost”, sa svojim mladima iz kluba, podijelila je 30 novogodišnjih poklona djeci u mjestu Korita na obroncima istoimene visoravni, koja se nalazi 40 kilometara od Bijelog Polja. Novogodišnje poklone je obezbijedio Dom za stare Bijelo Polje. Od 30 djece, sedmoro su djeca sa posebnim potrebama, dok su među njima i djeca koja su iz kategorije socijalnih potreba. Predsjednik “Euromosta” Almer Mekić kazao je da posjetom djeci u ovom planinskom području bjelopoljske opštine nastoje ukazati i na

djecu sa posebnim potrebama, kao i drugu djecu sa seoskih područja, koja žive na udaljenim mjestima. “Ta se djeca nikako ne smiju zaboravljati i moraju lokalne uprave, ustanove, državne institucije i nevladine organizacije da im više posvete pažnje”, poručio je Mekić. Predstavnik doma starih Bijelo Polje Mirko Vuković kazao je da će Dom za stare, uvijek podržati ovakve akcije. Vuković je poručio da je Dom za stare uvijek otvoren za saradnju sa svima i da je uvijek otvoren za posjetu djece, koja žele posjetiti ustanovu.

Predstavnik građana MZ Korita Bajro Adrović zahvalio je na novogodišnjim poklonima i napomenuo da su Euromost i Dom za stare Bijelo Polje i ranije obilazili djecu u ovom mjestu. “Veliki gest ste uradili i danas, kao što se vidi kroz radost na licima ove djece, koja su željna ovakvih događaja. Mi ćemo pokušati sa našom djecom i u dogovoru sa rukovodstvom škole, da organizujemo jednu priredbu za korisnike doma starih u Bijelom Polju, a što će biti i znak zahvalnosti, za Vaše ljudske osobine”, poručio je Adrović. B.Č.

crna gora

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Cetinje: Započeta Zamjena starih elektroinstalaCija

Sanacija solarne rasvjete na Bulevaru crnogorskih junaka U Prijestonici Cetinje započeti su radovi na zamjeni elektrokabla gradske rasvjete na Bulevaru crnogorskih junaka, zbog kojeg je u prethodnom periodu ta saobraćajnica povremeno bila u mraku. Radovi su počeli u subotu, a obuhvataju iskopavanje kanala i postavljanje novog distributivnog kabla dužine oko 650 metara. Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Prijestonice Cetinje za radove je, putem javnog poziva, odabrao i angažovao cetinjsko preduzeće „Vuja-Engineering“, a na terenu je i inženjer elektrotehnike i nadzorni organ dr Nikola Radunović. Iz resornog sekretarijata Prijestonice Cetinje navode da je riječ o staroj elektroinstalaciji, koja nije zamijenjena kada je postavljeno solarno ulično osvjetljenje. “Problem u kontinuiranom radu solarne javne rasvjete na

Bulevaru crnogorskih junaka izazvalo je oštećenje podzemnog distributivnog kabla, koji povezuje stubove rasvjete. Radi se o staroj elektroinstalaciji koja nije zamijenjena kada je postavljeno solarno ulično osvjetljenje. Nakon detekcije kvarova, urađen je stručni nalaz svih nedostataka na osnovu kojeg je procijenjeno da se, u cilju kvalitetnog rješavanja problema, mora odraditi zamjena kompletnog podzemnog napojnog kabla. Sanacija ulične rasvjete na Bulevaru zavisiće u mnogome od vremenskih prilika, a prema procjeni izvođača, trajaće najmanje dvije sedmice”, navode iz resornog sekretarijata. Solarna javna rasvjeta na Cetinju funkcioniše bez smetnji kada ima dovoljno akumulirane Sunčeve energije. Problem nastaje kada se pređe na sistem napajanja iz distributivne elektromreže.

Solarna javna rasvjeta na Cetinju instalirana je u ljeto 2015. godine, a riječ je o donaciji Republike Kine, vrijednoj 2,2 miliona eura. Nabavka i instalacija rasvjete nije podrazumijevala bilo kakve izdatke za Prijestonicu. Solarna javna rasvjeta ima dovoljno kapaciteta za rad i u slučaju da do sedam dana nema bilo kakav izvor svjetlosti. Instalacija solarne rasvjete brzo je dala benefite, a uštede na godišnjem nivo su oko četiri hiljade eura.

Solarna javna rasvjeta na Cetinju instalirana je u ljeto 2015. godine, a riječ je o donaciji Republike Kine, vrijednoj 2,2 miliona eura

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

HRONIKA TIVTA

MODERNIZACIJA VATROGASNE OPREME

Službe zaštite dobile vozilo za uske ulice

redsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac uručio je ključeve vatrogasnih vozila načelniku tivatske Službe Zoranu Barbiću i komandiru dobrovoljaca iz Krtola Milanu Vukošiću.

Novo, malo navalno vozilo, čija je vrijednost 59.206 eura, dobila je Služba zaštite i namijenjeno je za gašanje požara u početnoj fazi do dolaska velikih vatrogasnih kamiona. Vozilo je posebno prilagođeno za uske i zakrčene ulice i visočijim predjelima grada. Polovno vatrogasno vozilo za potrebe DVD Krtoli koštalo je 14.890 eura. U pitanju je polovna autocistjerna DAF sa kapacitetom rezervoara za vodu 7.000 litara i pratećom opremom. “Zaposleni u Službi zaštite i spasavanja obavljaju najcjenjeniji, najhrabriji i najdostojanstveniji posao na ponos ovoga grada. Takav odnos nas obavezuje, ne samo ovim vozilima koje svečano uručuje-

mo”, istakao je Kusovac. On je, nakon uručenja ključeva, najavio realizaciju dugo očekivanog projekta, odnosno izgradnju Vatrogasnog doma u Gradiošnici. “Stvaraju se pretpostavke da će se to desi iduće godine. Pored ovolikog broja vatrogasnih vozila koje posjeduje Služba zaštite, treba ih do savršenstva tehnički opremiti za onaj trenutak koji se svi nadamo da se nikad neće desiti”, naglasio je Kusovac. Predsjednik Opštine se osvrnuo i na prošlogodišnju ljetnju sezonu, jednu od najtežih za ove Službe, navodeći da su uložene maksimalne snage i napor tokom gašenja požara na Luštici, gdje je bilo najkritičnije.

Kusovac uručio ključeve Kusovac je izrazio nadu da će dogodine dodatno opremiti i osavremeniti Službu zaštite i sve učiniti da pređu u novi i kvalitetniji prostor. Zahvalivši Opštini na novom protvpožarnom vozilu, koje su dobili nakon deset godina, komandir Službe Zoran Barbić je istakao da su vatrogasci prepoznati kao odgovorni, profesionalni i nadasve humani ljudi. “Nabavkom jednog ovakvog vozila pogodnog za uske ulice u gradu Služba je uspjela da riješi najveći problem”, naglasio je Barbić, zahvalivši kompaniji „Adriatic MariansPorto Montenegro“ na poslovno-tehnničkoj saradnji. Pored protivpožarnog broda “Jovana”, vatrogasci su do-

bili još dva nova plovila za priobalni dio luke i marine, kao i spasavanje i gašenje na moru. On je izrazio nadu da će Opština, u saradnji sa investitorima iz Tivta, za potrebe Službe nabaviti hidrauličnu korpu i protivpožarne merdevine. Novo navalno vozilo, 14. u voznom parku Službe zaštite Tivat posjeduje neophodnu protivpožarnu opremu za brze intervencije na gašenju požara i saobraćajnim nezgodama. To podrazumijeva izolacione aparate za disanje, aparate za početno gašenje požara, skale, pumpu visokog pritiska sa rezervoarom vode do 300 litara, vitlo sa sajlom dužine 60 metara, sistem za gašenje kompresovanom pje-

nom i ostalu potrebnu opremu. Ima integritet gašenja do 10 minuta, posjeduje dva odvojena nova sistema za gašenje požara, jedan sa pumpom visokog pritisak i upotrebom pjene, drugi sistem koristi upotrebu komprimirane pjene i ostalu opremu za početak intervencije. Isporučillac vozila je „Ben Kov“ Tivat, a vatrogasnu nadgradnju uradila je firma „MG“ iz Rijeke. Barbić je naveo i da će bivšem načelniku Službe zaštite i spašavanja, a sadašnjem savjetniku u lokalnoj upravi Dragu Kordiću, koji zbog bolesti nije mogao da prisustvuje svečanosti, biće uručena zahvalnica za doprinos u unapređenju rada ove službe. Z.K.

PRIREDBA ª NONOGODIŠNJE ČESTITKEº

Više od 200 mališana glumilo, pjevalo i plesalo

HUMANITARNA AKCIJA ª PUNA TORBA DJEDA MRAZAº

BROJNI POKLONI I 2.000 EURA DONACIJA ZA DOM “MLADOST”

Humanitarna akcija „Puna torba Djeda Mraza“, u organizaciji SMŠ „Mladost“ iz Tivta, završena je posjetom uprave škole, nastavnika i učenika Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj. Oni su zajedno sa OŠ „Drago Milović“ i „Branko Brinić“ uručili djeci poklone i čestitali im nastupajuće novogodišnje praznike. Humanitarna akcija je, kao i svake prethodne, naišla je na veliki odziv građana Tivta, a

svoj doprinos osim profesora, učenika SMŠ „Mladost“ i njihovih roditelja, dale su i brojne kompanije i institucije. “Tivat je još jednom pokazao da je grad humanih ljudi, uvijek spremnih da pomognu onima kojima je pomoć potrebna”, saopštili su iz tivatske srednje škole. Tim povodom u Dječjem domu u Bijeloj je, za učenike i štićenike organizovana žurka. Akcija „Puna torba Djeda

Mraza“ se tradicionalno organizuje već 45 godina i jedna je od najstarijih akcija tog tipa u Crnoj Gori. U akciji je prikupljen veliki broj poklona, dok su novčane donacije, na žiro račun Dječjeg doma, uplatili: Opština Tivat, Dom zdravlja, Radio Tivat, Vodovod, TO Tivat, NLB i Erste banka, kao i restorani, kafei i kafe picerije, Ambient, City Hall, Mazestik i više fizičkih lica, koji su uplatili oko 2.000 eura. Z.K.

U organizaciji NVU „Djeca Tivta“, u prepunoj sali upravne zgrade kompanije Adriatic Marinas na Seljanovu, proteklog petka održana je 24. priredba „Novogodišnje čestitke“, na kojoj se pjesmom, plesom, stihom i glumom predstavilo preko 200 mališana. Na priredbi su učestvovali solisti: Rok Blažević, Dražen Baković, Lorena Janković, Dora Štampić i Bobana Milić; balerine Umjetničke škole „Vasa Pavić“; plesne grupe: „Bellissima“, „Enigma“, „Modest“ i „Alisa“, ritmička grupa vrtića „Bambi“; hor i orkestar OŠ „Drago Milović“ i učenici ove i osnovnih škola „Branko Brinić“ i „Savo Ilić“, koji su govorili stihove i upućivali čestitke za Novu godinu. Scenografiju za priredbu

osmislili su Milica Krivokapić i Zoran Kruta sa Kreativnim kutkom Dječjeg saveza, a scenario je napisala Sonja Štilet, dok je program vodila Maša Šćekić. Veče kasnije u istom prostrou održan je tradicionalni Božićni koncert Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat. Zadovoljna uspješno realizovanim koncertom, dirigentica Nevila Klakor je kazala da su se svakodnevno spremali posljednja tri mjeseca, što je i dalo rezultat. Uz standardni repertoar duvačkih orkstara, evergine filmske, pop i rok muzike, Gradska muzika je svirala i nekoliko kompozicija na bis, a publika je velikim apaluzim nagradila i gošće koncerta članice ženske klape „Belezza“. Z.K.

Svijet

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

si-en-en o predsjedniku francusk

“Od herOja d cunami u indoneziji

Poginule najmanje 222 osobe, 843 povrijeđene Najmanje 222 osobe su poginule, a 843 su povrijeđene u cunamiju koji je u subotu veče pogodio plaže oko Sundskog prolaza, između Jave i Sumatre. Cunami su pokrenula podmorska klizišta do kojih je došlo uslijed erupcije vulkana Anak Krakatau. Talasi su bili visoki i zbog neuobičajeno velike plime u vrijeme punog mjeseca. Cunami od dva metra uništio je više stotina kuća, a mnogi hoteli blizu plaža su teško oštećeni. Putevi su blokirani ostacima oštećenih kuća, pa je jedan od prioriteta njihovo osposobljavanje. “Pokušavamo da osposobimo prilazni put jer je on zagušen zbog ostataka ruševina. Kada je riječ o nastradalima, najviše ih je među vlasnicima radnji i tezgi, a ima i turista”, kazao je Nana Sukmana, direktor Agencije za smanjenje posljedica prirodnih katastrofa. Građani tvrde da nije bilo znakova upozorenja poput vode koja se povlači ili po-

Želio bih da izrazim veliku tugu zbog žrtava na ostrvima i u pokrajini Bantenu. Molim građane koji čekaju pomoć da budu strpljivi”, rekao je Đoko Vidodo, predsjednik Indonezije

tresa prije nego što su talasi udarili u obalsko područje. Tvrde i da su bila dva naleta cunamija, prvi blaži a drugi veoma snažan. “Voda je tako brzo nadirala da su ljudi koji su bježali u panici, bili jednostavno odneseni, nastradali su”, kazala je jedna Indonežanka. Više hiljada građana evakuisano je u viša područja. Lokalne vlasti su upozorile stanovništvo i turiste u obalskim područjima da se ne približavaju plažama, a upozorenje na visoku plimu ostaje na snazi i narednih nekoliko dana. “Želeo bih da izrazim veliku tugu zbog žrtava na ostrvima i u pokrajini Bantenu. Molim građane koji čekaju pomoć da budu strpljivi”, rekao je Đoko Vidodo, predsjednik Indonezije. U jednom trenutku došlo je do panike kada su građani pojurili da pronađu utočište na višem zemljištu poslije uzbune da je došlo do drugog cunamija, koja se ispostavila kao lažna. Vulkan Anak Krakatau nalazi se u Sundskom prolazu i nastao je od ostataka drugog vulkana, Krakatau, koji je raznijet u velikoj erupciji krajem 19. vijeka kada je poginulo 120.000 ljudi. Prije 14 godina, 26. decembra, bio je cunami u Indijskom okeanu, uslijed snažnog zemljotresa – tada je nastradalo više od 230.000 ljudi u 13 država, od čega najviše u Indoneziji.

Američka televizijska mreža Si-En-En u opširnom tekstu u kojem analizira kako je francuski predsjednik Emanuel Makron prešao put od “heroja do nule” (Hero to Zero) i ne uživa više naklonost sunarodnika, navodeći paralele između aktuelnog šefa Jelisejske palate i kraljeva. Makron je još dok je bio ministar ekonomije 2015. godine govorio da francuskoj politici nedostaje prisustvo kralja – kralja koga, kako smatra, Francuzi “nisu htjeli da ubiju”. Kada je potom 2017. godine pobijedio na predsjedničkim izborima, Makron je popunio tu monarhističku prazninu, suprotstavljajući se populističkom talasu koji je zahvatio Evropu. Prvo obraćanje poslanicima u oba doma parlamenta novoizabrani predsjednik Francuske upriličio je iz nekadašnjeg sjedišta francuskih kraljeva, pozlaćene Versajske palate kada je obećao da će sprovesti liberalne reforme i obnoviti dostojanstvo Francuske. Međutim, 18 mjeseci kasnije novi “monarh” suočio se sa pobunom naroda. Jelisejska polja, avenija izgrađena po nalogu Luja XIV, takozvanog Kralja Sunca, bila su u plamenu dok su se demonstranti u žutim prslucima sukobili sa specijalnom policijom i uzvikivali: “Odsjecite kralju glavu”, navodi između ostalog Si-En-En. Demonstracije su, kako se navodi, ogolile duboke podjele u Francuskoj između urbanih elita i

snimak koji je uzne

Policajac upe Na društvenim mrežama pojavio se video-snimak francuskog policajca koji je uperio pištolj na demonstrante dok ga oni napadaju. Policajac je izvadio oružje pošto su ga demonstranti na Jelisejskim poljima srušili sa motora, ali nije ispalio metak. Na video-snimku se vidi i kako drugi policajci šutiraju demonstrante koji ih napadaju. Ipak, prijetnja smrtonosne akcije šokirala je mnoge Francuze, prenijeo je AP. Mnogi demonstranti smatraju da je to primjer neadekvatne reakcije policije. Sa druge strane, policija je

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Svijet

ke emanuelu makronu:

dO nule” Makron je još dok je bio Ministar ekonoMije 2015. godine govorio da francuskoj politici nedostaje prisustvo kralja – kralja koga, kako sMatra, francuzi “nisu htjeli da ubiju”. ruralnog siromašnog sloja, pobjednika i gubitnika globalizacije. Kako se mlađani “jupiterski” lider – koji je preokrenuo politički status kvo i poslao etablirane političare u prijevremenu penziju – našao toliko van domašaja i da li krivica leži u tome što se okružio tehnokratskim dvoranima ili, pak, nikad nije ni imao podršku javnosti, pita se Si-En-En. I mada Makron nije došao na vlast putem naslijednog prava, svoj tron djelimično duguje liderki krajnje desnice Marin le Pen sa kojom se nadmetao u drugom krugu predsjedničkih izbora gdje je dobio podršku glasača koji su bili protiv nje. Neko bi možda rekao da nije pobijedila liberalna Makronova agenda, već strah od alternative. Autori teksta podsjećaju i da je Makron rekao da mu je omiljeno englesko djelo Šekspirov Kralj Lir. Međutim, ako Makron ne uspije da umiri gnijev žutih prsluka i približi se običnom narodu, odnosno deluje manje imperatorski, mogao bi, kao i sam kralj Lir, da padne kao žrtva vlastite oholosti, zaključuje Si-En-En.

emirio francuze

erio pištolj u demonstrante saopštila da su kolege djelovale u samoodbrani. Policajac sa pištoljem je “uradio pravu stvar” što je donijelo trenutak pauze koja je omogućila kolegama da bezbjedno napuste lice mjesta, rekao je Roko Kontento iz francuskog sindikata policije FGP. Prema njegovim riječima, postupak policajca imao je za cilj da odvrati demonstrante. Rekao da je ovaj slučaj izuzetak, ali da je policiji dozvoljeno da izvuče oružje ako je fizički ugrožena. Takođe je apelovao na oštrije sankcionisanje onih

koji napadaju policiju. Protesti “žutih prsluka”, koji su proteklih nekoliko nedjelja izazivali haos na ulicama Pariza i širom Francuske, stišali su se u subotu. Prema navodima policije, na ulice Pariza je izašlo samo 2.000 demonstranata u poređenju sa 4.000 koliko ih je bilo prije nedelju dana i sa 10.000 koliko ih je izašlo prethodnih nedjelja. Demonstracije su počele kao protest protiv povećanih taksi za gorivo, ali su kasnije prerasle u protest protiv politike francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

donald tramp o svojoj odluci o povlačenju trupa iz sirije

Da je neko drugi odlučio da vrati vojnike kući, bio bi heroj Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je na Tviteru da bi bilo ko drugi osim njega bio najpopularniji heroj u Americi, da je objavio da “nakon desetkovanja Islamske države u Siriji” planira da vrati trupe iz te zemlje. Tramp je tako odgovorio na reakcije koje su uslijedile nakon njegove odluke da povuče američke trupe iz Sirije. “Da je bilo ko, osim vašeg omiljenog predsjednika, Donalda Trampa, objavio da ćemo, nakon desetkovanja Islamske države u Siriji, vratiti naše trupe kući (srećne i zdrave), ta osoba bi bila najpopular-

Šenahan umjesto Matisa Donald Tramp je objavio na Tviteru da će “veoma talentovani” zamjenik ministra odbrane Patrik Šenahan od 1. januara 2019. biti vršilac dužnosti šefa Pentagona, umjesto ministra Džima Matisa koji je podnio ostavku nakon Trampove odluke da povuče američke trupe iz Sirije. “Zadovoljstvo mi je da objavim da će naš veoma talentovani zamjenik ministra odbrane Patrik Šenahan biti vršilac dužnosti ministra odbrane od 1. januara 2019. Patrik ima dugu listu ostvarenja koja je postigao dok je služio kao zamjenik ministra odbrane i prethodno u ‘Boingu’. On će biti sjajan”, naveo je Tramp na toj društvenoj mreži.

niji heroj u Americi. Kada sam ja u pitanju, usledio je žestok udar iz medija koji objavljuju lažne vijesti. Ludo!”, napisao je Tramp. U drugom tvitu se bavio i doskorašnjim američkim ministrom odbrane Džimom Matisom, koji je podnio ostavku zbog neslaganja sa Trampom oko povlačenja iz Sirije. “Kada je predsjednik (Barak) Obama neslavno otpustio Džima Matisa, ja sam mu pružio drugu priliku. Neki su mislili da ne bi trebalo, ja sam mislio da treba. Interesantan odnos – ali ja sam takođe pružio

sve resurse koje on zapravo nikada nije ni imao. Saveznici su važni – ali ne kada iskorišćavaju SAD”, naveo je Tramp. U trećoj poruci na Tviteru, Tramp je iznio tvrdnju da uopšte nije ni poznavao Breta Mekgurka, sada već bivšeg Specijalnog izaslanika za globalnu koaliciju koja se bori protiv Islamske države. Mekgurk je podnio ostavku u petak, dan nakon Matisa, a razlog je prema tvrdnjama medija bilo njegovo “snažno neslaganje” sa predsjednikom SAD u vezi sa odlukom o povlačenju trupa iz Sirije.

MARKETING

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

PREGLED AKTIVNOSTI CRNOGORSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI U 2018. GODINI I NAUČNOISTRAŽIVAČKI PROJEKTI – 18 1. Biodiverzitet Crne Gore (Katalog parazitskih osa Crne Gore; Katalog faune paukova Crne Gore; Katalog faune osolikih muva Crne Gore; Katalog pseudoškorpija Crne Gore ) – rukovodilac akademik Gordan Karaman; 2. Cerebrovaskularne bolesti u populaciji Crne Gore – rukovodilac prof. dr Vaso Antunović; 3. Istorijat vinogradarstva Crne Gore (XVIII–XX vijek) – rukovodilac dr Svetozar Savić; 4. Genetsko nasljeđe vinove loze u Crnoj Gori – rukovodilac prof. dr Vesna Maraš; 5. Digitalizacija u Crnoj Gori: istorijat, stanje i perspektiva – rukovodilac akademik Ljubiša Stanković; 6. Crnogorska služba Valtazara Bogišića – rukovodilac prof. dr Zoran Rašović, vanredni član CANU; 7. Humanizam i srednjoškolsko obrazovanje – rukovodilac akademik Dragan K. Vukčević; 8. Zelena ekonomija i zeleni poslovi: izazovi i mogućnosti u Crnoj Gori – rukovodilac prof. dr Veselin Vukotić, vanredni član CANU; 9. Kodifikacija građanskog prava u Crnoj Gori i uređenje novih ugovora u privredi – rukovodilac akademik Dragan Radonjić; 10. Izvori za istoriju Crne Gore – rukovodilac akademik Đorđe Borozan; 11. Turski (osmanski) izvori za istoriju Crne Gore – rukovodilac prof. dr Šerbo Rastoder, vanredni član CANU; 12. Susreti kultura – strane književnosti u Crnoj Gori – rukovodilac prof. dr Vesna Kilibarda; 13. Akademske besjede– rukovodilac akademik Zoran Lakić; 14. Iguman Mojsije i njegovi odnosi sa mitropolitima Petrom I Petrovićem i Petrom II Petrovićem Njegošem u prvoj polovini 19. vijeka – rukovodilac akademik Miomir Dašić; 15. Nikola Petrović – crnogorski vladar i pjesnik kod Poljaka – rukovodilac akademik Nenad Vuković; 16. Otisak kamena – stećci u Crnoj Gori – rukovodilac akademik Anka Burić; 17. Miodrag Vasiljević – rukovodilac prof. Žarko Mirković, vanredni član CANU; 18. Akademici CANU – prozaisti – rukovodilac Pavle Goranović, vanredni član CANU. MEĐUNARODNI PROJEKTI I INICIJATIVE – 6 1. Nastavljen rad na projektu ,,Radon u školama i vrtićima u Crnoj Gori”. Nosioci projekta su CANU, Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Projekat finansira Međunarodna agencija za atomsku energiju i Vlada Crne Gore. Rukovodilac projekta akademik Perko Vukotić; 2. Nastavljen rad na zajedničkom projektu CANU i Instituta za balkanske studije Bugarske akademije nauka “Bulgaria, Montenegro and the Balkans from the Berlin Congress to the Present“ (Bugarska, Crna Gora i Balkan od Berlinskog kongresa do danas). Rukovodilac projekta na strani CANU akademik Đorđe Borozan. 3. Nastavljen rad na zajedničkom projektu CANU i Instituta za balkanske studije BAN “Medieval Balkans talking about itself: The Voice of the Natives” (Srednjovjekovni Balkan priča o sebi: glas starosjedilaca). Rukovodilac projekta na strani CANU akademik Đorđe Borozan. 4. Realizacija inicijative o istraživanju arhivske građe u Vatikanskim arhivima vezanim za Crnu Goru. (Formiran projektni tim i utvrđen plan aktivnosti); 5. Realizacija inicijative za saradnju između CANU i Instituta za slavistiku Poljske akademije nauka, na dugoročnom projektu, na temu „Identitet i religija u odnosima manjine i većine. Poljski i crnogorski primjer“. Predlog dostavila prof. Lila Moroz-Grzelak, iz Instituta za slavističke studije PAN; 6. Realizacija inicijative međunarodne Globalne organizacije rada (Global Labor Organization – GLO, Esen, Njemačka) za potpisivanje Memoranduma o razumijevanju (MoU) između Odjeljenja društvenih nauka CANU i GLO, kojim se predviđa učešće u zajedničkim istraživačkim projektima iz oblasti socijalne politike i ekonomije. II MEĐUNARODNI NAUČNI SKUPOVI I KONFERENCIJE – 6 1. Naučni skup Žena u jeziku i književnosti – jezik i književnost o ženi, Centar mladih naučnika i umjetnika, 22. jun; 2. Međunarodni naučni skup Spoljna politika Crne Gore – istorija i svremenost, u organizaciji CANU, Vlade Crne Gore i Univerziteta Donja Gorica, 27. septembar; 3. Međunarodna naučna konferencija Optimization and Applications (OPTIMA 2018), u organizaciji CANU, Univerziteta Crne Gore, Računskog centra Ruske akademije nauka i Univerziteta Evora iz Portugalije, Petrovac, 1–6. oktobra;

4. Međunarodni simpozijum Culture, Technology and Humanism, koji je CANU organizovala u saradnji sa Evromediteranskom akademijskom mrežom (Euro Mediterranean Academies Network – EMAN), Bar (hotel Princess), 4–6. oktobra; 5. Međunarodni naučni skup Ustavni patriotizam, u organizaciji CANU i Univerziteta Donja Gorica, 11. oktobar; 6. Međunarodni naučni skup Književno djelo Stefana Mitrova Ljubiše u svom vremenu i danas, u organizaciji CANU sa međunarodnim učešćem, 7–8. novembra. III SARADNJA SA INSTITUCIJAMA U CRNOJ GORI NA BAZI SPORAZUMA Crnogorska akademija nauka i umjetnosti ima 15 potpisanih sporazuma o saradnji sa institucijama u Crnoj Gori i to: sa 3 univerziteta -Univerzitetom Crne Gore, Univerzitetom Donja Gorica i Univerzitetom Mediteran, sa 5 ministarstava – Ministarstvom kulture, Ministarstvom prosvjete, Ministarstvom pravde, Ministarstvom vanjskih poslova, Ministarstvom zdravlja, sa 7 institucija – Kliničkim centrom Crne Gore, Fondacijom ,,Petrović Njegoš”, Fondacijom ,,Petar Lubarda”, Nacionalnom bibliotekom ,,Đurđe Crnojević”, Kompanijom ,,13. jul – Plantaže” a. d., Opštinom Bar i Prijestonicom Cetinje. Na osnovu ovih sporazuma realizovana su 3 međunarodna naučna skupa, 3 okrugla stola, 5 zajedničkih projekata, 2 zajednička izdanja i 1 izložba likovnih radova. IV OKRUGLI STOLOVI, RASPRAVE I OMAŽI – 12 1. Istraživanje radona u stanovima u Crnoj Gori, 15. februar; 2. O stvaralaštvu Huseina Bašića, CANU, 30. mart; 3. Crna Gora: izazovi klimatskih promjena, CANU i Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju UDG, 5. april; 4. O promjenama u douniverzitetskom obrazovanju Crne Gore, 12. april; 5. Humanizam i srednjoškolsko obrazovanje: mjesto i uloga sociologije i srodnih disciplina, 13. april; 6. O metodološkim pitanjima popisa stanovništva, 23. april; 7. Mjerila o uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja, 26. april; 8. Apsolutno vs. relativno siromaštvo – važnost i metodološki aspekti, CANU, Univerzitet Donja Gorica i Monstat, 17. oktobar; 9. Crna Gora 1878–1918. godine, 22. novembar; 10. Omaž akademiku Žarku Đuroviću (povodom 90 godina života), 12. decembar; 11. Omaž književniku Mirku Kovaču (povodom 80 godina od rođenja i 5 godina od smrti) - 14. decembar; 12. Omaž književniku Jevremu Brkoviću (povodom 85 godina života), 21. decembar. V NAUČNE TRIBINE – 42 1. Prof. dr Marina Ratković: Program transplantacije organa u Crnoj Gori, 19. januar; 2. Prof. dr Aleksandar Bošković: Savremena antropologija teme i izazovi, 7. februar; 3. Prof. dr Aleksandar Baucal: Ključne kompetencije za budućnost mladih generacija, 8. februar. 4. Prof. dr Žarko Dašić: Prelomi zgloba kuka – dijagnostika, klinička slika i liječenje, 9. februar; 5. Prof. dr Zoran Rašović: (Ne)poznato o štampanju, proglašenju i primjeni Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru u 1888. godini, 20. februar; 6. Prof. dr Ranko Raičević: Život i djelo akademika Vladimira Vojvodića, 22. februar; 7. Prof. dr Žika Bujuklić: Bogišićev uticaj na pravnu leksiku Laze Kostića tokom prevođenja Dernburgovih „Pandekta“, 9. mart; 8. Prof. dr Šćepan S. Miljanić: Postfosilna energetika – moguća globalna rješenja za budućnost, 15. mart; 9. Dr Stevan Jokić: Đak, nastavnik, škola u svijetu koji se mijenja, 21. mart; 10. Prof. dr Đorđije Karadaglić: Psorijaza – ima li pomaka?, 23. mart; 11. Prof. dr Mervyn Singer: Critical illness – is the body smarter then we think?, 28. mart; 12. Prof. dr Miodrag Šuvaković: Funkcija i kontrafunkcija: Socijalistički modernizam, 29. mart; 13. Prof. dr Marko Petrak: Bogišić i stari crnogorski zakonici, 17. april; 14. Akademik Nenad Vuković: 100 godina od rođenja Ingmara Bergmana, 19. april; 15. Prof. dr Miodrag Radunović: Kalkuloza žučne kese: etiologija, savremeni pristup dijagnostici i liječenju, 20. april; 16. Prof. dr Josip Kregar: Na dnu bunara: korupcija kao stanje društva dijagnoza, lijekovi i prognoza, 25. april;

17. Prof. dr Gojko Bežovan: Kako sprovesti reforme i efikasnim korišćenjem sredstava EU pokrenuti razvoj?, 4. maj; 18. Prof. dr Dragana Radojičić: Život i djelo akademika Petra Vlahovića, 14. maj; 19. Prof. dr Kornelije Kvas: Realizam u svjetskoj književnosti, 16. maj; 20. Akademik Radomir V. Ivanović: Bogišićev doprinos razvoju folkloristike (s posebnim osvrtom na bugarštice), 17. maj; 21. Prof. dr Mirjana Gotić: Mijeloproliferativne neoplazme – kliničke implikacije molekularno-genetskih otkrića, 18. maj; 22. Prof. dr Ivana Trbojević-Milošević, Interkulturna pragmatika: komunikacijski problemi u interkulturnim govornim događajima, 23. maj; 23. Prof. dr Josef Kautzner: Atrijalna fibrilacija – rastuća epidemija, 24. maj; 24. Prof. dr Miodrag V. Orlić: Uticaj Opšteg imovinskog zakonika (za Knjaževinu Crnu Goru) na razvoj srpskog (i jugoslovenskog) prava, 25. maj; 25. Prof. dr Dragan Delić: Značaj infektivnih bolesti u 21. vijeku – tekuće zablude i moguće istine, 1. jun; 26. Prof. dr Aleksandar Čilikov: Postvizantijski slikari Crne Gore u XVII vijeku, 6. jun; 27. Prof. dr Novo Pržulj: Genetički modifikovani organizmi – pitanje siromaštva ili profita, 21. jun; 28. Akademik Đorđe Borozan: Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić, 29. jun; 29. Akademik Vladimir Kanjuh: Primarni (benigni i maligni) i sekundarni tumori srca (Morfološko-kliničke korelacije i kliničke dijagnostičke greške), 14. septembar; 30. Dr Vlaho Bogišić: Nepravni izvori crnogorskog Zakonika,18. septembar; 31. Yohanan Friedmann: The meaning of tolerance in the Islamic tradition / Značenje tolerancije u islamskoj tradiciji, 3. oktobar; 32. Radivoj Cvetićanin: Radomir Konstantinović i njegov esej Ko je Barbarogenije, 9. oktobar; 33. Prof. dr Radmilo Marojević: Jezik Valtazara Bogišića (prema jeziku Njegoševom: folklorna i knjiška tradicija), 11. oktobar; 34. Akademik Branislav Ostojić: Jezička struktura OIZ-a za Knjaževinu Crnu Goru Valtazara Bogišića s posebnim osvrtom na njegovu leksičku i tvorbenu semantiku, 18. oktobar. 35. Prof. dr Vladimir Todorović: Izazovi liječenja kancera u zemljama u razvoju, 26. oktobar; 36. Prof. dr Borislav Čolaković: Dr Niko Miljanić, u spomen i sjećanje, 2. novembar; 37. Prof. Toshiyuki Kono: Destruction and Recovery of Cultural Heritage / Uništenje i obnova kulturnog nasljeđa, 9. novembar; 38. Prof. dr Vladimir Mako: Estetičko mišljenje i traganje za nacionalnim identitetom u arhitekturi: evropsko iskustvo, 14. novembar; 39. Prof. dr Olivera Miljanović: Rijetke bolesti u populaciji Crne Gore, 16. novembar; 40. Dr Johan Ickx: Historical Archive of the Holy See / Istorijski arhiv Svete Stolice, 29. novembar; 41. Prof. dr Ilija Vujačić: Marksova politička misao, 3. decembar; 42. Doc. dr Brigita Smolović: Smjernice u dijagnostici i liječenju upalnih bolesti crijeva, 7. decembar. VI PROMOCIJE KNJIGA – 7 (12) 1. Mile Grozdanić, Otisak i znak, 14. jun; 2. Mihailo Burić, Budimir Fuštić i Predrag Bulajić, Atlas zemljišta Crne Gore, 20. jun; 3. Radovan Zogović, Pjesme nepokorne - izbor iz poezije, priredio Miraš Martinović, 26.jun; 4. Jevrem Brković, Lirika Duklje (izbor iz poezije), priredila Tatjana Bečanović, 10. septembar; 5. Radomir V. Ivanović, Kazalice Stefana Mitrova Ljubiše, 8. novembar; 6. Miodrag Perović, Istorija matematike, I,II,III, 26. novembar; 7. Promocija svih izdanja u okviru obilježavanja jubileja 130 godina od proglašenja Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru, 20. decembar: a) Jubilarno izdanje Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru; b) Dobrilo Aranitović, Odabrana bibliografija o Opštem imovinskom zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru(1888–2018); c) Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru 1888 2018, Zbornik radova; d) Zoran Rašović, Bogišićeve pravne izreke skladnost između rimskopravnog i crnogorskog narodnog vrela; e) Zoran Rašović, Crnogorska služba Valtazara Bogišića (ne) završeni zakonski projekti; f) Zoran Rašović, Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018. Goru, Završna čitanja na Cetinju, Rijeci Crnojevića i Parizu (knjiga prva) i Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, Štampanje, proglašenja i primjena u 1888. godini (knjiga druga). VII IZLOŽBE – 3 - Izložba dokumenata (u okviru okruglog stola Crna Gora 1878–1918), CANU, 22. novembar; - Izložba likovnih umjetnika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti povodom Dana opštine Bar i Dana oslobođenja Bara, Dvorac kralja Nikole, Bar (zajedno sa Narodnim muzejom Crne Gore i Barskim ljetopisom), 22. novembar; - Izložba fotografija, portreta, skulptura, izdanja, dokumenata o Opštem imovinskom zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru, u okviru obilježavanja jubileja OIZ-a (zajedno sa ODN), CANU, 20. decembar. VIII KOMEMORATIVNE SJEDNICE – 2 1. Komemorativna sjednica povodom smrti akademika Vučine Šćekića, 18. april; 2. Komemorativna sjednica povodom smrti akademika Svetomira Ivanovića, 24. april. IX IZDAVAČKA DJELATNOST IZAŠLO IZ ŠTAMPE – 26 1. Godišnjak CANU za 2017. godinu; 2. Glasnik Odjeljenja humanističkih nauka, br. 4; 3. Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka, br. 22; 4. Zbornik radova sa Međunarodne konferencije Globalism vs. Nationalism /Globalizam naspram nacionalizma, tom I i II; 5. Zbornik radova sa naučnog skupa Stanovništvo Crne Gore – struktura i projekcije; 6. Zbornik radova sa naučne konferencije Održivi razvoj planinskih područja – iskustva, izazovi i perspektive; 7. Zbornik radova sa naučnog skupa Savremene tendencije u angloameričkoj književnosti (u organizaciji Centra mladih naučnika CANU); 8. Zbornik Muzičko školstvo u Crnoj Gori – dometi i perspektive; 9. Mile Grozdanić, Otisak i znak; 10. Sociološki presjek crnogorskog društva, rukovodilac projekta akademik Dragan K. Vukčević; 11. Miomir Dašić, Prilozi istoriji antifašističke borbe u Crnoj Gori 1941–1945; 12. Jevrem Brković, Lirika Duklje (izbor iz poezije), priredila prof. dr Tatjana Bečanović; 13. Prirodne nauke matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore, rukovodilac projekta akademik Slobodan Backović; 14. Zoran Rašović, Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, Štampanje, proglašenje i primjena u 1888. godini, tom I, i Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, Završna čitanja na Cetinju, Rijeci Crnojevića i u Parizu, tom II; 15. Radomir V. Ivanović, Kazalice Stefana Mitrova Ljubiše; 16. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1920), Zbornik dokumenata, tom I, Vojna zaštita otadžbine, knj. 2/I i knj.2/II, odabrao Vlado Strugar, priredio Milić F. Petrović; 17. Učiteljska škola u Danilovgradu 1919–1929 – Zbornik dokumenata, priredio Zoran Lakić; 18. Turski (osmanski) izvori za istoriju Crne Gore, tom I, II i III, priredio Šerbo Rastoder; 19. Sonja Tomović-Šundić, Njegošev doživljaj ljepote; 20. Spomenica preminulom članu CANU akademiku Branku Pavićeviću; 21. Spomenica preminulom članu CANU akademiku Dragutinu Vukotiću; 22. Dobrilo Aranitović, Odabrana bibliografija o Opštem imovinskom zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru (1888– 2018); 23. Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, Zbornik radova; 24. Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru 1888– 2018 (jubilarno izdanje); 25. Poezija članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, priredio Pavle Goranović; 26. Mediteranac sa Prokletija, Djelo Zuvdije Hodžića u književnoj kritici, urednik Pavle Pejović. X MEĐUNARODNA SARADNJA a) Predstavnici CANU u 2018. godini ostvarili su učešće po pozivu na skupovima akademijskih asocijacija čiji je nacionalni član CANU ili njeni članovi (10), kao i posjete nacionalnim akademijama nauka i uzvratno: - Svečana plenarna sjednica Evropske akademije nauka i umjetnosti (Festive Plenary Session of EASA), 2–3.

marta, Salcburg; - Međunarodna naučna konferencija društvenih nauka i umjetnosti (International Scientific Conferences on Social Sciences and Arts – SGEM Vienna Art Hofburg), 19– 22. marta, Beč; - Okrugli sto o budućnosti demokratije: izazovi i prilike (Round table on the Future of Democracy: Challenges & Opportunities), u organizaciji WAAS i Svjetskog univerzitetskog konzorcijuma (WUC), 3–5. aprila, Dubrovnik; - Proslava povodom 50 godina Rimskog kluba (Club of Rome), 6 – 8. aprila, Vintertur, Švajcarska; - Generalna skupština Evropske federacije akademija prirodnih i humanističkih nauka (ALLEA General Assembly 2018), 16–18. maja, Bugarska akademija nauka, Sofija; - Delegacija CANU u posjeti Svetoj Stolici i Arhivu u Vatikanu. Posjeta realizovana uz podršku Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i SVMR-u, 27–30. maja, Rim; - 4. zajednička konferencija nauke Berlinskog procesa/ Zapadnobalkanskog procesa (4th Joint Science Conference of the Berlin Process/Western Balkans Process), u organizaciji italijanske Accademia Nazionale dei Lincei i Njemačke nacionalne akademije nauka Leopoldina, 30. maja – 2. juna, Rim; - Šestočlana delegacija Šangajske akademije društvenih nauka (Shanghai Academy of Social Sciences – SASS), na čelu sa prof. Zhan-om Wang-om, bivšim predsjednikom SASS, posjetila CANU. Sastanku prisustvovao i ambasador Narodne Republike Kine u Crnoj Gori, g. Cui Zhiwei, sa saradnicima, 7. jun; - Delegacija CANU na poziv akademika Vladimira G. Gusakova, predsjedavajućeg Predsjedništvu NANB, u posjeti Nacionalnoj akademiji nauka Bjelorusije, 16– 21. juna, Minsk; - Osnivačka Generalna skupština Međunarodnog savjeta za nauku (Founding General Assembly of the International Science Council - ISC), 3–5. jula, Maison des Océans, Pariz; - Godišnji sastanak članova Evropske grupe Međunarodnog savjeta za nauku (Annual Meeting of ISC European Group members), 13–14. septembra, Ruska akademija nauka, Moskva; - CANU postala punopravni član Međunarodne asocijacije akademija nauka (Международная ассоциация академии наук – МААН/ International Association of Academies of Sciences – IAAS), na Jubilarnoj skupštini Savjeta МААN/IAAS, 21. septembar, Minsk. - Delegacija CANU učestvovala u programu proslave 25 godina Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS), 23–24. septembra, Banja Luka; - 9. konferencija Dunavskih akademija (9th Danube Academies Conference), u organizaciji Evropske akademije nauka i umjetnosti (EASA), pod pokroviteljstvom Vlade pokrajine Baden – Virtemberg, 11–12. oktobra, Štutgart; - XIV međunarodna konferencija „A New Concept of Human Security“ (Novi koncept ljudske bezbjednosti), u organizaciji Evropskog centra za mir i razvoj (ECPD), 26. oktobar, Beograd; - Zajednička konferencija ALLEA-e i Kraljevskog društva iz Londona (Royal Society), “Flourishing in a Data-enabled Society“ (Procvat u društvu s dostupnim podacima), Chicheley Hall, 1–2. novembra; - Delegacija CANU u posjeti Njemačkoj nacionalnoj akademiji nauka L e o p o l d i n a, Hale, 26. novembar, i drugim visokim obrazovnim ustanovama u Berlinu i Manhajmu. Posjeta realizovana u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Njemačkoj, 25–29. novembra; - U sklopu posjete Crnoj Gori dr Johan Ickx, direktor Istorijskog arhiva Sekretarijata Svete Stolice u Vatikanu, posjetio CANU. Razmotren plan aktivnosti na realizaciji projekta istraživanja arhivske građe vezane za Crnu Goru dostupne u Vatikanskim arhivima. Dr Ickx potom održao predavanje u Akademiji, 29. novembar. b) Studijski boravci u Crnoj Gori po osnovu bilateralnih sporazuma o saradnji: Na osnovu Sporazuma o naučnoj saradnji CANU i Bugarske akademije nauka (BAN), studijski boravak u Crnoj Gori, u sklopu dva zajednička projekta, realizovala su 3 istraživača iz Bugarske, u ukupnom trajanju od 14 dana. c) Uz podršku Akademije, posjete radi učešća na naučnim skupovima sa izlaganjem i na umjetničkim izložbama, članovi CANU realizovali su u zemljama: Japan, Bosna i Hercegovina, Italija, Rusija, Srbija, Rusija, Francuska, Makedonija, Hrvatska. Članovi CANU, rukovodioci i saradnici na projektima podržanim od strane Komisije CANU za naučne i umjetničke djelatnosti u svrhu istraživačkog rada realizovali brojne studijske boravke u inostranstvu, u zemljama: Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Albanija, Hrvatska, Velika Britanija, Španija.Takođe, spoljni saradnici posjetili Crnu Goru. Za potrebe unapređenja rada Službe CANU, podržan boravak u inostranstvu jednom broju zaposlenih (Hrvatska, Srbija, Belgija, Italija, Slovenija).

MARKETING

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

KULTURA

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

OBILJEŽAVANJE JUBILEJA KULTNE MONODRAME U BILJARDI

Tri decenije predstave “Potonja ura Njegoševa”

Slobo Marunović u “Potonjoj uri Njegoša”

Jubilej trideset godina kontinuiranog izvođenja kultne predstave “Potonja ura Njegoševa” biće obilježen u Njegoševom muzeju, u Biljardi, večeras sa početkom u 19 sati. Monodrama „Potonja ura Njegoševa“ premijerno je izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu po tekstu Slobodana Tomovića i u režiji Blagote Erakovića. U ulozi Petra II Petrovića Njegoša nastupio je glumac Slobodan Marunović i od tada do danas, odigrao je više od 1.500 puta širom svijeta. Komad je izveden u Parizu, Londonu, Beču, Rimu, Stokholmu, Cirihu, Franfurktu, Štutgartu, Moskvi, Briselu, Luksemburgu, Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, Montrealu, Toron-

Bezvremeni tekst jednog genijalnog pisca o ‘Potonjoj uri’, kako je on vidi i doživljava od čovjeka čijem je djelu poklonio veliki dio svog života

tu, Njujorku… “Kada sam prvi put pročitao tekst ‘Potonja ura Njegoševa’ u nekada čuvenom časopisu ‘Stvaranje’ namah me je zarobio. Pokušavao sam ga svrstati u neku od odrednica - monodrama, esej, filozofski imput i spekulacija jednog po svemu

U KOLAŠINU PRIREĐEN OMAŽ PROFESORU I UMJETNIKU MOMIRU BULATOVIĆU

Sjećanje na slikarski talenat i predan pedagoški rad Omaž profesoru Momiru Bulatoviću pod nazivom “Mosju od njegovih učenika” organizovali su Udruženje likovnih umjetnika Kolašina i JU Centar za kulturu. Tom prilikom otvorena je i izložba likovnih radova Momira Bulatovića kao i radova njegovih učenika. O životu i radu uglednog kolašinskog profesora, govorio je njegov višedecenijski kolega, profesor Dragan Vujisić koji je podsjetio da su njegovi školski drugovi, među kojima je bio i velikan i Dado Đurić, isticali iskonski Momirov talenat. “Crtež je fundament slikarstva, a to svjedoči o Momirovom talentu koji je potvrdio još u ranim danima bavljenja umjetnošću. Ipak, on je odabrao jednostavan život u našem gradu, predan porodici i poslu, posvećen vaspitanju i obrazovanju mladih generacija u OŠ Risto Manojlović i Gimnaziji “Braća Selić”. Svoj bogati talenat za umjetničkim izrazom je pretakao u svakodnevnu pedagošku praksu, a koliko je u tome bio uspješan svjedoče i njjegovi učenici koji su sa svojim radovima i večeras pri-

Sa programa u Kolašinu sutni”, istakao je Vujisić. Za Darka Bulatovića ova izložba je najveće priznanje radu i ličnosti njegovog oca. “Ponosan sam da inicijativa dolazi upravo od njegovih bivših učenika koji su prepoznali njegovu istrajnu posvećenost i želju da im prenese ljubav prema pravim estetskim vrijednostima. Za mene je ta vrsta ostavštine njegovo najveće životno dostignuće, mnogo veće od slikarskog opusa i

mnogih visokih društvenih priznanja koje je dobio. On je sa ponosom isticao da je u malom Kolašinu doprinio da se razvije ljubav prema likovnoj umjetnosti kod više desetina učenika koji su za svoj životni poziv odabrali slikarstvo, vajarstvo, grafiku ili dizajn. Naravno, i za još veći broj onih koji su nastavili da iz ljubavi prema likovnoj umjetnosti stvaraju i traže sopstveni likovni izraz na amater-

skoj osnovi i za svoju dušu. Zahvalan sam svima koji su uzeli učešće u realizaciji ove divne ideje”, kazao je Darko Bulatović. Pored Bulatovićevih radova na izložbi su predstavljeni i radovi njegovih učenika među kojima su neki danas ugledni umjetnici poput Miodraga Šćepanovića, Željka Reljića, Milivoja Babovića, Gorana Ćetkovića i mnogi drugi. Z. Bulatović

genijalnog njegošologa, da bih na kraju odustao od bilo kakvih pokušaja ‘svrstavanja’ u književne i filozofske šablone. Konstantovaću da je to bezvremeni tekst jednog genijalnog pisca o ‘Potonjoj uri’, kako je on vidi i doživljava od čovjeka čijem je djelu poklonio veliki dio svog života”, zapisao je povodom jubileja Blagota Eraković. Na svečanosti u Biljardi prisutnima će se obratiti ministar kulture Aleksandar Bogdanović, direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović, reditelj Blagota Eraković i profesorica filozofije Sonja Tomović-Šundić. Događaj organizuju Narodni muzej Crne Gore i Prijestonica Cetinje. R.K.

O zborniku “Mozaik” u KIC-u

Zbornik radova članova Književnog kluba “Poenta poetika” iz Nikšića, naslovljen “Mozaik”, biće predstavljen u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”, večeras sa početkom u 19 sati. Riječ je o drugom zborniku mladih nikšićkih pjesnika i pjesnikinja, u kom je zastupljeno 25 autora. Tim povodom, govoriće recenzent Đorđe Šćepović i profesorica francuskog jezika Milica Radojičić, a poeziju će čitati Lazar Šćekić, Sara Drinčić, Đurko Gutović i Tijana Vujović. Moderator večeri je urednik izdanja Goran Radojičić.

Kultura

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

ZavrŠeN FeStival KNjiGe u KOtOru

Sa uručenja nagrada u Kotoru

CANU i Narodnom muzeju priznanja za najbolje izdavače

večanom dodjelom nagrada u Galeriji solidarnosti svečano je završen prvi festival knjige, humanistike kulture i umjetnosti FesKK Kotor “Pazi što čitaš”. Trodnevna manifestacija okupila je oko 50 izdavača, a publika je bila u prilici da isprati dvadesetak književnih promocija. Priznanje za najboljeg izdavača podijelili su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Narodni muzej Crne Gore, za publikaciju “Crvena stijena”, urednika Roberta Valona koja, po ocjeni stručnog žirija, predstavlja “značajan međunarodni doprinos u oblasti arheoloških istraživanja na tlu Crne Gore”. Narodnom muzeju pripala je i nagrada za naučni doprinos, za knjigu “Umjetnički muzej”, autorke Ljiljane Zeković. Ovo djelo, stoji u saopštenju žirija kojim je predsjedavala Jelena Đurović, predstavlja “izuzetan doprinos istoriji i umjetnosti i prezentaciji jednog od najznačajnijih muzeja Crne Gore”. U kategoriji za inovativno-obrazovnu praksu, priznanje je uručeno izdavaču “Gligorije Dijak”, za knjige „Čudesni svijet puha Đorđa”, “Puh Đorđe i duhovi triftara” i “Puh Đorđe u zamci Spiridona ledenog”, autora Žarka Vučinića. U kategoriji pojedinaca, nagrađen je Jovica Martinović, za knjigu “Socijalnoekonomska struktura društva u Kotoru u prvoj polovini 16. vijeka”. Žiri je ocijenio da Martinovićevo djelo na

sveobuhvatan način istražuje društveno-ekonomske srednjevjekovnog Kotora”. Posljednje festivalske večeri uručene su i nagrade grada Kotora. U kategoriji izdavača nagrađeni su Pomorski muzej Crne Gore i Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević” sa Cetinja. Pomorskom muzeju nagrada je uručena za knjigu “Lav Svetog Marka: simbol Serenisime predstavljen u umjetnosti grada Kotora”, autorke Radojke Abramović, u kategoriji knjiga koje imaju trajnu vrijednost i ostvaruju naučni doprinos. „Ova studija, koja je propraćena izuzetnim elustrativnim materijalom, pokazala je zrelost i studioznost autorke kao kritičke istražiteljke”, kazala je urednica festival Stanka Janković-Pivljanin. Druga nagrada dodijeljena je Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević” za knjigu „Umjetničko blago Crne Gore”, u kategoriji vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježje trajne vrijednosti. Nagrade su uručene i pojedincima, akademiku

izdavača okupio je prvi festival knjige, humanistike kulture i umjetnosti feskk kotor “pazi što čitaš”

Šerbu Rastoderu za knjigu „Komunisti i muhadžiri (1958 – 1971) slučaj Opštine Rožaje”, u kategoriji knjiga koje pružaju važan naučni doprinos i Miodragu Peroviću za „Istoriju matematike”, u istoj kategoriji. Specijalna nagrada pripala je Ljiljani Zeković za fotomonografiju “Krsto Andrijašević”, koja je objavljena u izdanju Fondacije “Ćano Koprivica” i Narodnog muzeja Crne Gore. Direktor OJU “Muzeji Kotor” Dušan Medin na zatvaranju je kazao da je tokom tri dana ostvarena misija iz podnaslova festivala – Kulturna baština Pro future. “O kulturnoj baštini se pričalo na način na koji ona može da nam donese razne dobrobiti i u budućnosti, ali i da nas podsjeti na sve naše kulturne vrijednosti,a posebno na kulturne vrijednosti i osobenosti Bokokotorskog zaliva, naročito Kotora kao njenog centra”, kazao je Medin. R.K.

Omaž u NaciONalNOj bibliOteci ª đurđe crNOjevićº

U znak sjećanja na Mirka Kovača

Omaž jednom od najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih književnika Mirku Kovaču biće priređen u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” na Cetinju, danas u 18 časova, povodom osamdeset godina od rođenja i pet godina od piščeve smrti. Tom prilikom, b esjedu će održati Sonja

Tomović-Šundić. Mirko Kovač rođen je 1938.godine u Petrovićima. Već svojim prvim romanom, “Gubilište”, 1962. godine izaziva veliku pažnju čitalačke i kritičke javnosti, ali doživljava i hajku zbog prikazivanja mračne slike svijeta. U drugoj polovini osamdesetih godina sve više se angažuje protiv

nacionalističke politike. Pod pritiscima i prijetnjama napušta Beograd 1991. godine i odlazi u Rovinj, gdje piše svoja najznačajnija djela – “Kristalne rešetke”, “Elita gora od rulje”, “Grad u zrcalu”…Preminuo je u Zagrebu 2013.godine, a sahranjen je u Rovinju, gdje se održavaju “Dani Mirka Kovača”. R.K.

ZABAVA

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

INTERVJU: HRVATSKA PJEVAČICA VESNA PISAROVIĆ ZA DNEVNE NOVINE O ZAOKRETU KA DŽEZ VODAMA

U ESTRADNOJ MAŠINERIJI OSJEĆALA SAM SE IZGUBLJENO Već duže sam željela da pristupim muzici kroz distanciranije i kompleksnije motive, uz potpuno drugačiji tehnički pristup pjevanju. Mada, svakako se radujem povratku i radu na pop albumu, koji sam otpočela prije gotovo 10 godina, priča Pisarović

Vesna Pisarović

ODRŽANA MANIFESTACIJA UMS A

Ilma je “Zvijezda”

“BEBA MRAZIĆ” U ZNAKU REVIJA, SKEČEVA, PLESA... UMS škola za talente organizovala je juče u Mall of Montenegru tradicionalnu novogodišnju manifestaciju - “Beba Mrazić”. U okviru manifestacije, UMS talenti su prisutnima priredili bogat zabavno-muzički program. Čak 100 Djeda Mrazića, uzrasta od četiri do šest godina, predstavilo se kroz glumu, ples i pjevanje. “Program manifestacije ‘Beba Mrazić’ sačinjen je od muzičkog i revijalnog dijela, animatorskih tačaka, modnih revija, glumačkih skečeva i

plesnih performansa. Glavni učesnici događaja, bebe do dvije godine, u ulozi manekena nosili su Violeta pelene u novogodišnjem duhu”, kazala je direktorica UMS-a Dubravka Dedić. Pored UMS talenata, nastupili su i poznati dječji solisti: Petar Bulatović, Bobana Milić, Mia Petričević, Amila Rastoder, Đole Savković i drugi. Prijatelji događaja, Seba Med i Violeta, za sve posjetioce pripremili su zanimljive radionice i novogodišnje poklone.

Sa manifestacije

Upornost se isplati - makar je tako u slučaju Ilme Karahmet. Osamnaestogodišnja pop nada bosanskohercegovačke scene u prvoj sezoni muzičkog takmičenja “X factor Adria” 2013. godine potvrdila je talenat, ali nije uspjela da se domogne nagrade, da bi minule sedmice trijumfovala u hrvatskom izdanju takmičenja “Zvijezda”. Od pet finalista, po ocjeni stručnog žirija, koji su činili, između ostalog, Nina Badrić, Petar Grašo i Tonči Huljić, Ilma je pokazala najviše, a naročito je briljirala tokom izvođenja numera “Molitva” (Marija Šerifović) i “Power Of Love” (Selin Dion). D.B.

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

⌦ Danilo Brajković Hrvatska scena obiluje kvalitetnim izvođačima popularne muzike, pa tako maltene svake godine naše komšije lansiraju poneko novo i perspektivno ime. Uprkos tome, tamošnja publika nikako ne zaboravlja ni “staru gardu” među njima, važno mjesto zauzima Vesna Pisarović, dama koju pamtimo po i danas rado slušanim “Da znaš”, “Sasvim sigurna”, “Jutro donosi kraj”, “Dolje na koljena”, “Bježi od mene” (feat Giuliano), “Doktore” (otpjevana na Sunčanim skalama)... Pisarović je, ipak, posljednjih godina više posvećena džez muzici. Na koncertu u Berlinu, prije 12 godina, kako ističe u intervjuu Dnevnim novinama, doživjela je muzičko preobraženje - ispostaviće se da je na taj način uslišena njena višegodišnja želja za zaokretom u karijeri, a osim aktuelnosti na džez polju, između ostalog, razgovarali smo i o povratničkom pop albumu, odnosu sa publikom, euforiji nakon nedavnih svirki u Hrvatskoj...

foto: Tomislav Marić

DN: Poslije 12 godina, Zagreb Vas je opet slušao u pop maniru. Ako je vjerovati tamošnjim medijima, to čekanje se i te kako isplatilo, pošto svi glasno poručuju da ste priredili šou. Kako se osjećate nakon toliko pozitivnih komentara prethodnih dana? Jeste li očekivali baš takav prijem? Pisarović: Reakcija je bila zaista neočekivana i ničim izazvana, publika je ta koja je priredila pravi šou. Energija koja je dolazila s one strane bine bila je suluda i nekontrolisana. Formirali su veliki, glasni hor. Improvizovala sam s njima i prilagođavala se njima, nastavljala s refrenima, ako bi oni nastavljali. Oni su dirigovali i sve je bilo kao u nekom transu, čak sada kad se prisjećam te večeri - čini se nestvarno. Slična situacija, dogodila se nekoliko sedmica ranije i sa varaždinskom publikom, tako da u Zagrebu nijesam ostala potpuno zatečena, kao u Varaždinu. DN: Minulih godina, bili ste potpuno okupirani džezom, što Vas je, očekivano, udaljilo sa regionalne medijske pozornice, u smislu da ste bili znatno više zastupljeniji ranije. Ipak, očito da to nikako nije uticalo na publiku, koja ne zaboravlja sve što ste učinili – doživljavate li to kao najveću nagradu? Pisarović: Pokušala sam

racionalizovati ta dva neočekivana susreta sa publikom kao i nove nastupe koje slijede. Ono što mi se čini kao moguće objašnjenje, jeste kako je to mlada publika, koja je, vjerujem, odrastala slušajući te pjesme koje su se često puštale na radiju i televiziji. Ta ista publika poželjela se možda prisjetiti tih vremena i refrena. Drugi razlog ove trenutne euforije, možda je upravo moje nepojavljivanje, tj. izostanak iz medija i sa društevnih mreža. Radovalo bi me da sam u pravu, jer bi to bilo suprotno od logike tržišnog nametanja, čiji sam svojevremeno bila dio. Možda bih prije 12 godina, kada sam bila dio estradne mašinerije, ove koncerte doživljavala kao logičnu i zasluženu nagradu za uloženi rad. Tada je sve bilo fokusirano na stvaranje i nametanje sebe, kroz dopadljive radiofonične pjesme, koje su imale imperativ da postanu instant hit. Sada, s ovim vremenskim razmakom te nakon više od decenije bavljenja disciplinom studiranja džez izraza i improvizacije, ovakve koncerte zaista doživljavam kao opušteni izlazak u klub. Tamo se isplešem i dobro provedem sa svojom publikom, s osjećajem, da se svi istovremeno prisjećamo, ali i zaboravljamo. DN: Utisak je da ste u jeku popularnosti odlučili da okrenete ploču i promijenite pristup karijeri. Rijetki su muzičari koji odluče da pop zamijene džezom – šta Vas je motivisalo da povučete taj potez i koje je pozitivne efekte taj izlet u drugačije vode donio? Pisarović: Riječ je o koncertu velikog njemačkog saksofoniste i improvizatora Petera Brötzmanna. Odluke za promjenu, zapravo, takođe mogu biti i sasvim iznenadne, izazvane nekim neočekivanim susretom. Prije sada već 12 godina, za vrijeme mog angažmana u Berlinu, imala sam priliku uživo slušati Brötzmanna. Energija tog muziciranja, odnosno čitava njegova sloboda ekspresije i intenzitet zvuka, toliko su uticali na mene da sam te večeri doživjela pravo muzičko preobraženje. To me je, ujedno, prisililo da se ozbiljnije osvrnem na ličnu situaciju. Naime, uprkos uigranom timu saradnika i vrlo emotivnim odnosom koji sam imala s publikom, u miljeu estradne mašinerije, ipak, osjećala sam se skučeno, pa čak i izgubljeno u smislu muzičkog obraćanja. Već duže sam že-

ZABAVA

ste nevjerovatna fleksibilnost. Zbog toga, zvuk ovog projekta neprestano se mijenja i prilagođava, ili reaguje, zavisno od prostora i publike, tako da nijedan koncert do sada nije bio isti. Improvizacija je prisutna na svim nivoima. Upravo to jedan je od razloga da bi se ovaj album mogao svrstati pod džezom, iako bih, ipak, rekla kako je to u suštini sasvim dekonstruisani pop – neobična zbirka “nepostojećih” džez standarda jugoslovenske popularne muzike.

ljela da pristupim muzici kroz distanciranije i kompleksnije motive, uz potpuno drugačiji tehnički pristup pjevanju. Takođe, kroz sasvim druge stilove, koje sam, zapravo, i pomno pratila te slušala. Brötzmannov koncert u tom smislu bio je okidač, ali ta odluka nije bila rezultat nekog racionalnog plana. Čak sam se i nakon toga paralelno bavila radom na svom posljednjem pop albumu te pripremama za audiciju za džez školu. Međutim, upisom na haški Konzervato-

Nastup u Podgorici je velika želja

DN: Davno smo Vas slušali na Sunčanim skalama, a nedavno ste gostovali u Budvi... Sjećate li se tih davnašnjih nastupa iz Crne Gore, u kakvom smo Vam pamćenju ostali i planirate li da uskoro posjetite još neke dijelove naše zemlje? Recimo, u Podgorici bi Vas ljudi sigurno rado čuli. Pisarović: U Budvi je zaista bilo prelijepo. Nastupili smo u sklopu festivala “Budva grad teatar”, a rado bismo nastupili i u Podgorici. To mi je zapravo već neko vrijeme velika želja. Mogu nastupiti i kao “stara” i kao “nova”. (smijeh)

rijum 2006. godine, odnosno fizičkim napuštanjem Hrvatske, započelo je nešto novo. DN: Nema dileme da je album “Naša velika pjesmarica” potvrdio da je odluka da se posvetite džezu bila pun pogodak. Jeste li ponosni zbog činjenice da ste neke pomalo zaboravljene hitove približili mladima u novom ruhu i da li Vam je prijala regionalna turneja, tokom koje se potvrdilo da Vas ni širom Balkana nijesu zaboravili? Pisarović: Bilo je to devet prelijepih koncerata u nizu, od Vardara pa do Triglava. Svakim koncertom “Pjesmarica” bi se kameleonski mijenjala, razvijala. Na turneji sam bila u društvu izuzetnih italijanskih muzičara, sa kojima izvodim ovaj repertoar od početka. Stariji su poznavali refrene, ono što me je obradovalo je da sam na nekim nastupima primijetila kako vrlo mlada publika potpuno neopterećeno upija ove pjesme i interpretacije. To je i publika koja vjerovatno nema direktno sjećanje na jugoslovensku pop kulturu. Uostalom, album je protkan tim specifičnim zvukom, koji nikako nije jednostavno kategorizovati. Za džezere, on je vjerovatno više pop po raznim mjerilima, dok će za mejnstrim ukus on biti više “džezi” ili barem neobičan i “off”. Na kraju, ono što karakteriše džez muzičare, a pogotovo ove moje vrsne saradnike na ovom projektu, je-

DN: Mnogi, ipak, očekuju Vaš potpuni povratak pop žanru. Razmišljate li o tome? Je li se situacija u toj oblasti promijenila u pozitivnom smislu tokom ove “pauze” ili ste i Vi mišljenja da se danas i kič i šund mogu svrstati među pop, s obzirom na to koliko je muzika komercijalizovana? Pisarović: Svakako se radujem povratku i radu na pop albumu, koji sam otpočela prije gotovo 10 godina. On će biti zaista drugačijeg tona te neće izostati niti ljubavnih tema niti kiča, koji je, čini mi se, sastavni dio pop kulture. Nove pjesme protkane su nekim novim muzičkim motivima i insprisane starim – novim muzičkim pravcima. Prije toga, još malo vremena i energije posvetiću albumu koji sam upravo ovih dana snimila. Riječ je o džez albumu s američkim džez standardima, koje sam imala čast snimiti s velikanima američkog džeza - to su Joe Fondom na kontrabasu te John Betschom na bubnjevima. Radi se o vrlo rudimentarnoj muzičkoj formaciji, glas, bas, bubanj i već se radujemo zbog promotivne turneje, kojom će biti obilježena sljedeća godina. DN: Već dugo živite van bivše Jugoslavije. Iz kakve vizure posmatrate našu muzičku scenu – jeste li zadovoljni onim što vidite i možete li reći da i dalje glavnu riječ vode oni koji su odavno na sceni te oni čija se muzika gleda, a ne sluša? Pisarović: Moram priznati da sam se kroz fizičku distancu prema Zagrebu pomalo i odmakla od pomnog praćenja svih novih strujanja, koja se neprestano događaju kod nas. Međutim, neke mi stvari ipak ne izmiču, iako kroz potpuno slučajne susrete, kao što su, recimo, na alternativnoj sceni, sjajan projekt Valentino Bošković, ili pak, na estradi, sasvim neočekivana saradnja Sajsi MC i Severine.

kuvar

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Posne bombice za sladokusce

DESERT

ČOKOLADNE LOPTICE Potrebno je: * šoljica zobenih pahuljica * zrela banana * 1/2 šoljice kokosovog brašna * 2 kašike smeđeg šećera * 2 kašike kokosovog ulja * kašičica ekstrakta vanile ili vanilin šećer * 1/2 šoljice čokolade za kuvanje Pahuljice u blenderu miksajte dvadesetak sekundi. Dodajte bananu i miješajte petnaestak sekundi. Ubacite kokosovo brašno i ponovo miješajte petnaestak sekundi. Gotovu smjesu prebacite u činiju. Čokoladu sijecite na listiće debljine 3-4 mm tako da se lijepo raspada. Umiješajte je u smesu. Smjesu stavite u frižider 20 minuta da se ohladi i stvrdne. Oblikujte je, stavite kuglice u papirnate korpice i po želji ih uvaljajte u kokosovo brašno ili čokoladu u prahu. SA BRUSNICOM Potrebno je: * 200 g posnog margarina * 50 + 100 g kokosa * 300 g posnog mljevenog keksa * 100 g brusnica

* 50 g šećera u prahu * rendana kora pomorandže Omekšali margarin pjenasto umutite sa šećerom. Dodajte mljeveni keks, brusnice, 50 g kokosa i rendanu koru pomorandže. Možete da dodate malo tople vode da bi se dobila lijepa smjesa za oblikovanje, ili malo soka pomorandže, ali pažljivo da ukus pomorandže ne prevlada. Oblikujte loptice veličine oraha pa ih uvaljajte u kokos i ostavite na hladnom da se stegnu. RAFAELO Potrebno je: * 250 g posnog margarina * 200 g šećera u prahu * 100 g mlijeka u prahu biljnog porekla * 150 g kokosa * oko 30 cijelih pečenih lješnika * još malo kokosa za dekoraciju Mikserom pjenasto umutite omekšali margarin i šećer u prahu. Dodajte mlijeko u prahu i nastavite sa mućenjem, pa dodajte kokos. Od dobijene smjese pravite kuglice i u svaku ubacite po jedan cio lješnik. Kuglice valjajte u kokos.

Vrijeme je posta, ali to nije problem za sladokusce. Isprobajte recepte za čokoladne bombice, rafaelo, bombice sa brusnicom

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

OD ŠARGAREPE Potrebno je: * 1/2 kg šargarepe * 1/2 kg šećera * sok i korica od limuna * sok i korica od pomorandže * vanilin šećer * kristal šećer Izrendajte šargarepu sitno i u šerpu stavite da kuvate zajedno sa šećerom (može i manje od navedene količine, po ukusu). Dodajte limun i pomorandžu (sok i koricu) i kuvajte dok se ne zgusne. Kad se malo ohladi oblikujte kuglice i uvaljajte u kristal šećer pomiješan sa vanilin šećerom. (Novosti)

kuvar

Sok za imunitet Sezona virusa je u punom jeku, a stalne promjene temperature su pogubne za imunitet. Da biste ga ojačali, potrebno je da se zdravo hranite i unosite vitamine i minerale, jer oni pozitivno utiču i na metabolizam koji je prva linija odbrane od pada energije. Zato je važno i da, s vremena na vrijeme, pribjegnete detoksikaciji, a najbolja je ona urađena na prirodan način, u “domaćoj radinosti”. Preporuka je da svaki dan, dvije nedjelje, pijete sok koji ste sami napravili. Nutricionisti savjetuju da u blenderu izmiksate grejpfrut, šargarepu, limun i deset grama đumbira. Ispijajte ga svakog dana, uz grickanje manjeg štapića celera. Organizam će biti očišćen od toksina, nahranjen vitaminima i mineralima, ojačan i odbranjen od virusa i bakterija.

Bilo da se koristi u ishrani ili se od njega pravi čaj, đumbir je idealan saveznik za jačanje imuniteta

Stručnjaci za ishranu tvrde da đumbir pomaže i u slučaju otoka i grčeva, smiruje kašalj, poboljšava pamćenje i podiže energiju

kuvar

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Probajte

Đumbir za pik

NARANDŽASTA ČORBA Potrebno je: * bundeva * crni luk * šargarepa * krompir * sok od pola limuna * kašičica narendanog đumbira * so, biber * maslinovo ulje Na zagrijanom maslinovom ulju propržite sitno isjeckan crni luk. Kad postane staklast, dodajte šargarepu i krompir isjeckane na kocke. Prelijte sa malo vode, dinstajte 10 minuta. Dodajte očišćenu bundevu isječenu na kocke, prelijte vodom, posolite, pobiberite i kuvajte 20 minuta

dok bundeva ne omekša. Na kraju sve izblendirajte ili umutite štapnim mikserom, dodajte sok od pola limuna i narendan đumbir. Neka još jednom provri. PILETINA U SOSU OD ŠAMPINJONA Potrebno je: * 400 g pilećeg filea * kašika gustina * 400 g šampi njona * ulje * 2 čena bijelog luka * kašičica nasjeckanog đumbira * kašičica biljnog začina * pola kašičice soli U tiganju na vrelom ulju propržite pileće grudi sa obje strane. Kad je meso gotovo, izvadite ga na tanjir i

u isti tiganj dodajte šampinjone koje ste narezali na tanke listiće. Dodajte nasjeckani bijeli luk, đumbir, biljni začin, so, biber, kašiku gustina razmućenu u hladnoj vodi i sve dinstajte još nekoliko minuta. Na kraju ubacite šnicle u tiganj da se prokrčkaju sa sosom i upiju ukuse. Služite uz pirinač ili neko zeleno povrće. GULAŠ SA TIKVICAMA Potrebno je: * crni luk * 2 čena bijelog luka * 2 tikvice * 200 g čeri paradajza * kašičica aleve paprike * pola kašičice mljevenog đumbira * kocka kokošje supe

* 2 kašike kisjele pavlake * 2 kašike gustina * so, biber, ulje Crni luk sitno nasjeckajte, pa ga propržite na ulju. Poslije desetak minuta dodajte sjeckani bijeli luk. Nakon nekoliko minuta, pospite luk alevom paprikom, kratko propržite, zatim dodajte tikvice narezane na kocke i čeri paradajz presječen na polovine. Promiješajte, pa dodajte malo vode, so, biber, mljeveni đumbir i kocku za supu i ostavite da se krčka 15 minuta. Pred kraj kuvanja ubacite pavlaku koju ste razmutili sa gustinom i prokuvajte još nekoliko minuta. (Novosti)

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

kuvar

kantna jela Peršun nema visoku kaloričnu vrijednost, ali je zato izuzetno bogat mineralima i vitaminima, što ga i svrstava u red visokokvalitetnih i ljekovitih namirnica

VARIVO OD SOČIVA Potrebno je: * 3 kašike kokosovog ulja * 1/2 manje glavice crnog luka * 2 čena bijelog luka * kašika narendanog svježeg đumbira * šargarepa * 150 g crvenog sočiva * 150 ml gustog soka od paradajza * 600 ml vode * kašičica meda * kašičica kurkume * čili papričica * 1/2 kašičice korijandera u prahu * kašičica soli * prstohvat bibera * 2 kašike isjeckanog peršuna Očistite, operite i isjeckajte crni i bijeli luk. Šargarepu isijecite na kocki-

te. Očišćen komadić đumbira sitno izrendajte. Operite i isjeckajte peršun. Na tihoj vatri zagrijte kokosovo ulje i dodajte sitno isječen crni luk. Dinstajte nekoliko minuta, pa dodajte na kockice isječenu šargarepu i sitno isjeckan bijeli luk. Dinstajte još nekoliko minuta, stalno miješajući. Dodajte izrendan đumbir i čili papričicu, potom i sok od paradajza i sočivo. Sipajte vodu i promiješajte. U toku kuvanja sočivo će nabubriti i pokupiti vodu, pa je dodajte ako jelo bude bilo pregusto. Začinite medom, korijanderom, biberom i kurkumom. Kuvajte varivo pola sata na tihoj vatri, pa ga posolite i sklonite s vatre. Pospite isjeckanim peršunom.

Lišće peršuna najbolje je uzimati u svježem stanju, jer se jedino tako održavaju sva njegova svojstva

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 24.12.2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

WNapomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a INTERNET

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Centar za marketing izrada internet prezentacija, internet marketing, grafički i web dizajn, foto, video i grafička obrada. centarzamarketing@gmail.com Tel: 067/033-434

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Novogodišnji popust!!! Tel.069/051-526 marketing@dnovine.me

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodaje se plac 400 m2 u Gornjoj Gorici, iza Radoja Dakića, ulica Radula Rusa Radulovića. Na placu priključak za vodu i struju. Cijena 30 000 eura. Tel:067/033-434 Prodajem 20 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata. 29 km od Nikšića! Povoljno! Tel: 067/898-614

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Kupujem dvosoban stan, oko 60m2, okolina Gintaša – bez posrednika. Tel.067/360-664

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 24.12.2018.

MALI OGLASI

35 31 VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA

CRNOAVIONSKA GORSKI BOMBA REDITELJ SA SLIKE

UKRASI (FRAN.)

ŽENSKO IME

RECITACIJA

PRKOSITI

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

5. I 27. SLOVO LATINICE

AGROINDUST. KOMBINAT

NORVEŠKA

FOTO UBOD

OSOBA BEZ KARAKTERA

VRSTA STARE PUŠKE

ŽITELJKA DREVNE ABDERE DIVLJI PERŠUN UZVIK IZNENAĐENJA

SASTAVNI DIJELOVI NEČEGA VRSTA GEOMET. TIJELA ISAILO ODMILJA

RAKA ODMILJA

KAPRIC, ĆUD PRATIOCI BOGA EROSA

UČINITI GOLIM

VODITI BORBU

SKUPA, ZAJEDNO

UŠNI LJEKAR

LIČNA KARTA BEZVRIJEDNO DJELO SUPROT. VEZNIK NAJVIŠI PLANIN. MASIV U SVIJETU

MILIAMPER

KRUPNOOK KONJ U PJESMAMA ENGLESKA PJEVAČICA, TANITA

UZVIK PREZIRA ONAJ KOJI SE BAVI ARITMETIKOM AUTOR: B. NIKIĆ

VRSTA KNJIŽEV. DJELA (MN.) ZAMRAČIVATI

MUSLIM. MUŠKO IME SPASENIJA ODMILJA

Kutak za jutarnju kafu

ČAS U DEMINUTIVU

FIGURA U ŠAHU

MJESTO KOD KNINA GRAD U STAROM EGIPTU ODAVATI SVJETLOST

Play sudoku online at:

PODGORIČKI AUTOMOBILIST, JOVAN

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PRIDODAVATI, REZA, ATAVIN, ANABELA, AMS, REBALANS, AT, IRE, SKITARA, BULOK, SAVIN, ES, KASTRIOT, OSAMNAESTI, O, OSPA, PAKT, G, ILO, IA, TALENT, IDALGO, SARAOR, ERISTI.

2012-02-08

Medium level

3 7

5 4

2Play 5 sudoku 6 9 3online 8 4at:1

7Puzzle 4 8 solution: 2 9 6

2012-01-30

7 7

Medium level

8 6 2 9 3 5 4 1 7 Sudoku puzzle No. 1806 2011-09-23

6 2

Sudoku puzzle No. 1833 2011-10-20

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1935

1 4 9 2 5 8 3 7 6 www.sudokukingdom.com

9 2

www.sudokukingdom.com

Živopisna zima u Helsinkiju

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1944

Play sudoku online at:

5 8

3 4 2

Word Search Puzzle #K486CX PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Goner Parks Earthy Greet Bankrupts Bankrupts Framed Paused Hippopotamuses Besets Lesions Bless Besets Goner Rapid Liquor Brazens Bless Cheeks Greet Lyrical Rattler Mites Screwy Correspondents Brazens Hippopotamuses Mourner County Cheeks Lesions NativitiesSmote Damage Outward Spools Dazes Correspondents Liquor Parks Drizzled CountyDucking Lyrical Paused Stifling Rapid Stomps Earthy Damage Mites Rattler Framed Alert Alert

Dazes

Mourner

Swivel

Drizzled

Nativities

Teases

Ducking

Outward

Screwy Togas Smote Trench Spools StiflTrims ing Stomps Waiver Swivel Teases Yeasts Thirsty Yield Togas Trench Trims Waiver Yeasts Yield

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Dan je obilježen neželjenim promjenama na emotivnom planu. Vjerovatno je uzrok svemu bezazlena rasprava, koja je prerasla u svađu. Voljena osoba je tvrdoglavija.

BIK Iako osjećate kojim putem treba da ide vaš dalji razvoj, vi se i dalje kolebate. Ako prihvatite ponudu, čeka vas znatan pomak, naročito na finansijskom planu.

BLIZANCI Muči vas problematičan odnos s voljenom osobom. Počinjete da razmišljate o odlasku, ali nijeste sigurni da li bi to bilo trajno ili samo trenutno rješenje.

RAK Sabirate šta ste uradili u minulom periodu, rezultati vas čine ponosnim. Još samo da sve to predočite članovima svoje porodice, pa da sreća bude kompletna.

VAGA Morate pristati na kompromis ukoliko želite da iskoristite veliku priliku da svoju kreativnost dobro unovčite. Zastoj koji se može ispriječiti je prolaznog karaktera.

ŠKORPIJA Iz straha da ne poljuljate prividnu stabilnost u vezi, svu krivicu preuzimate na sebe. Možete upasti u ozbiljan sukob jer ste precijenili svoju strpljivost.

STRIJELAC Dan započinjete stresno i s velikim nezadovoljstvom. Ukoliko ne izbjegnete bespotrebne troškove, možete zapasti u veću novčanu krizu.

JARAC Možda nijeste najbolje raspoloženi za druženje i gužvu, ali morate se pripremiti za nezvane goste, a neki od njih stižu izdaleka. Vaša bezvoljnost može brzo nestati.

Thirsty REBUS

LAV

VODOLIJA

Prihvatili ste obaveze za koje nemate dovoljno kapaciteta. Previše informacija uzrokuje stres zbog koga postajete upadljivo rasijani. Zatražite pomoć saradnika.

DJEVICA Otvoreno suprotstavljanje osobama koje su po statusu iznad vas može vam dodatno iskomplikovati već zategnute odnose koje nijeste u stanju da razriješite.

Rješenje iz prethodnog broja: Ukor Pikasa

Moguća je prilika za dodatni rad koji vam trenutno nije neophodan. Opravdanje tražite u finansijskoj naknadi koja nije dovoljna za trud koji treba da uložite.

RIBE U poziciji ste da uporedo obavljate dva odvojena ali podjednako važna posla. Vama to, inače, ide dobro, ali danas posustajete. Na vrijeme napravite mali predah.

Film

38 •TVPROGRAM 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 13:00 150 minuta 14:30 Prva intervju 15:30 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Ukrštene riječi 22:15 Serija: Urgentni centar 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv 00:45 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Serija: Pogrešan čovjek, 20.10

06:00 Dobro jutro CG 10.00 Vijesti 12.05 Serija: Poldark 13.05 Serija: Korak naprijed 14.30 Obrati pažnju 15.30 Dnevnik 1 16.25 Serija: Korak naprijed 18:05 Sat tv 18:50 Meridijani 19:10 Radi pravo 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20:00 Argumenti 21:30 Serija: Mladi inspektor Mors 22.30 Dnevnik 3 22.50 Sportski dnevnik 23:10 Serija: Tvin Piks

RTCG 1 Sportski dnevnik, 22.50

10:20 Serija: Rat ruža 12:10 Vijesti 12:20 Serija: Rat ruža 13:05 Serija: Zabranjena ljubav 14:10 Vijesti 14:15 Serija: Za mog sina 15:05 Vijesti 15:07 Sportisimo 15:35 Na granici 15:55 Vijesti 16:05 Na granici 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Rat ruža 20.00 Serija: Za mog sina 22:15 Serija: Na granici 23:05 Farma 00:00 Film: Pod opsadom: Mračna teorija 02:10 Film: Svetionik

NOVA M Mr. Kitchen, 16.40

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Dnevnica 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:30 Serija: Velika porodica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Bez granica 21:00 Dok. film: Crna sjenka zelene energije 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Nastanak Elenor Rigbi 00:03 Bez granica

VIJESTI Serija: Velvet, 16.55

07.00 Dječji program 09.00 Nedjeljno dječije popodne 10:00 Košarka: Mornar-Petrol Olimpija 12.10 Serija: Zlatno srce 12:55 Tomas i drugari 13:10 Okvir 15.00 Kad prošetam CG 15:00 Meteo 16.00 Serija: Zlatan glas 17.35 Serija: Degrassi-nova generacija 18:00 Meteo 18:10 Index 18:45 Dječije popodne 19.30 Dnevnik 2 20:10 Serija: Zlatan glas 21.00 Cg sport 21:45 Fudbal fest 22.30 Film: Ringo, usamljeni jahač 00:00 VOA 00:30 Index

RTCG 2 Serija: Degrassi-nova generacija, 17.35

TVprogram•39

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa NOVA M, Film: Pod opsadom 00.00

REPERTOAR BIOSKOPA

AKVAMEN 19:15, 22:00 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 15:45, 17:30 GRINČ 14:45, 15:30, 16:30, 18:15 JUŽNI VJETAR 20:15, 22:30 KRCKO ORAŠČIĆ I ČETIRI KRALJEVSTVA 16:00, 17:45 KRID 2 22:15 KURSK - PROKLETSTVO DUBINE 17:15, 19:30 LIJENŠTINA 20:30 ROBIN HUD - POČETAK 21:45 SMRTONOSNE MAŠINE 20:45, 22:45 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 15:15, 16:15, 18:30, 20:00

Odlučni Kasej Rubak (S. Seagal) nekadašnji je marinac koji je karijeru profesionalnog vojnika zamijenio kuvarskom. Prati svoju mladu nećaku Saru (K. Heigl) na put u Los Anđeles. Mirno putovanje vozom ubrzo se pretvara u pravu dramu i borbu za goli život, jer voz otima skup kriminalaca predvođenih psihotičnim plaćenikom Penom (E. McGill). Penov najbliži saradnik je Travis Dane (E. Bogosian), odmetnuti bivši vladin kompjuterski stručnjak koji je za Pentagon kreirao sofisticirano satelitsko oružje Grazer One.

PRVA, Urgentni centar, 22.15 Poslije velikog uspjeha prve sezone, očekuju nas nove premijerne epizode serije “Urgentni centar”, u kojima ćemo takođe pratiti uzbudljive, dramatične i potresne priče iz medicinske ustanove, u kojoj se ljekari, sestre, tehničari i kompletno osoblje non-stop, bez pauze i predaha, bore da spasu ljudske živote. Svi oni zajedno 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, prolaze kroz dinamične situacije. Nekad su samo rutinski pregledi, a nekad će morati da se suoče sa pacijentima koji boluju od opakih i neizlječivih bolesti, ili sa nesrećnim slučajevima i drugim svakodnevnim životnim dramama koje balansiraju između života i smrti.

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 12.18 12.25 12.40 13.45 15.25 16.08 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.23 19.30 20.05

20.10 21.00 21.45 22.48

Dnevnik Vreme, stanje na putevima Gastronomad Serija: “Ne diraj mi mamu” Film: “Brag doktora Homera” Ovo je Srbija Serija. “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Božićna poslanica beogradskog nadbisupa Stanislava Hočevara Serija: “Bela lađa” Intervju Kviz: Potera, specijalno izdanje Serija: “Ne diraj mi mamu”

12.00 12.15 12.18 12.25 13.15 14.05 15.15 16.43 17.00 17.20 18.10 19.00 20.19 22.27 22.53 23.57

Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Imperija” Dr Oz Krug časti, dokumentarni film Film: “Obećanje pod imelom” TV kalendar Vesti Kod nas kući Kviz: Potera Dnevnik Film: “Daj mi sebe” Dnevnik Koncert Dragana Kojića Kebe Misa, Sisak, ponoćka

07.40 08.05 09.00 11.40 14.25 15.20 16.15 17.10 18.05 20.00 21.00 23.00 23.55 00.50

Serija. “Goldbergovi” Serija. “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Crna lista” Serija: “Mornarički istražitelji - LA” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Agenti Šilda” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Film: “Sneg” Serija: “Mornarički istražitelji - LA” Serija. “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima”

06.15 08.00 08.30 10.15 10.45 13.00 15.00 17.25 18.00 19.50 20.50 21.00 22.00 23.00 23.30

Fudbal: Steaua - Kluž Vesti Košarka: LA Klipers - Denver Čelzi TV; Pet Nevins NFL, najbolja utakmica Fudbal: Barselona - Selta KHL: Salavat Lokomotiva, direktno Sport & Tech Lifestyle Fudbal: Antalija Fenerbahče, direktno Košarka: Sakramento Nju Orleans NBA Live Pregled Premijer lige Pregled španske lige Vesti Premijer liga Netbusters

12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.40

Ko šiša tog psa? Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Čudovišta u mom telu Ostin Stivens: Gospodar zmija Policija za životinje Feniks Ajkule napadaju Čudovišta u mom telu Jazbina krokodila ubica Planeta mutanata Postao sam plen Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Čudovišta u mom telu Jazbina krokodila ubica Postao sam plen

Sport

ponedjeljak, 24. 12. 2018.

NAJTROFEJNIJI KLUB U DRŽAVI TRAŽI NOVOG STRATEGA

Raskinuli Rudar i Mulalić

Napustio Rudar, ima ponudu svog Željezničara: Edis Mulalić Nakon igračkog egzodusa iz Pljevalja, svoje kofere je spakovao i šef stručnog štaba Edis Mulalić - Rudar i 43-godišnji strateg iz Sarajeva su sporazumno raskinuli saradnju. Najtrofejniji klub u državi je imao namjeru da sačuva stratega iz Bosne i Hercegovine koji je tokom jeseni izvukao maksimum iz ekipe (22 boda, zona baraža), ali su “rudari” zbog finansijskih problema bili primorani na smanjivanje budžeta, a to je automatski značilo da nema jakih pojačanja i da je cilj borba za ostanak u eliti. Mulalić se razmišljao,

utakmice je edis mulalić sjedio na klupi RudaRa ostvaRio je pet pobjeda, 11 Remija i šest poRaza

ali s obzirom da ima ponude drugih klubova, pa čak i svog Željezničara, odlučio je da napusti sjever naše zemlje. “Poznato je da smo želje-

li da zadržimo Edisa Mulalića, ali nismo uspjeli u toj namjeri u konkurenciji renomiranih klubova iz regiona, koji su zainteresovani za njegove usluge”, rekao je za oficijalni sajt Rudara, predsjednik “rudara” Muhamed Gerina, kome je žao što je Sarajlija otišao, ali... “Saradnja je bila obostrano korektna. Želimo Mulaliću puno sreće u nastavku karijere”, poručio je Gerina. Rudar će sa pripremama za proljeće krenuti 15. januara, a uprava Pljevljaka će do tada sigurno imenovati novog šefa stručnog štaba. B.T.

BIVŠI TUMBIN POMOĆNIK ODLUČUJE DA LI OSTAJE U PARTIZANU

Bata Mirković ima riječ Vrijeme preispitivanja u Partizanu! Danas će “crno-bijeli” saznati da li će utakmica protiv Mačve (igrana 14. decembra) biti registrovana (0:0 po ogromnom snijegu) ili će se igrati novi meč. I što je još važnije - da li će Zoran Bata Mirković ostati na klupi Partizana. Klub iz Humske želi da zadrži bivšeg pomoćnika Ljubiše Tumbakovića, uostalom Bata ima ugovor do juna 2020. godine, ali problem je što mladi stručnjak nije zadovoljan igrom i rezultatima, pa još nije prelomio da li nastavlja sa poslom. Četrdesetsedmogodišnji Mirković je nakon jeseni poručio da “mnogo se teško sna-

Mirković

lazim ili se uopšte ne snalazim u ovim vremenima”, a to je bio signal medijima iz Srbije da se nekadašnji radnik u FSCG - premišlja. Navodno, Bati smetaju uslovi u srpskom fudbalu, 15 bodova viška koje ima Crvena zvezda, smatra da ekipa koja je selektirana ljetos nema kvalitet da se bori sa “crveno-bijelima”... Nekadašnji defanzivac će se danas sastati sa čelnicima Partizana i sigurno će držati riječ zahtijevaće ozbiljna pojačanja, sastaviće transfer listu, tražiće garancije da Partizan može da se nosi sa Zvezdom. Ako mu ispune želje - ostaće, a u suprotnom - odlazi... B.T.

Postoji interesovanje da ponovo sarađuju: Monći i Stevan Jovetić na predstavljanju u Sevilji u januaru 2017. godine

ROMI JE NEOPHODAN NAPADAČ, A

Monći ope Oporavio se, trenira sa ekipom non - stop, Tijeri Anri ga još nije vratio u startnih 11, a u januaru bi mogao da napusti Monako... Uostalom, ne prođe prelazni rok u kome se ne pomene ime kapitena fudbalske reprezentacije Crne Gore! Stevan Jovetić je sada na meti Rome, javlja portal calciomercatonews.com! “Vučica” ne igra u skladu sa očekivanjima uprkos prolazu u 1/8 finala Lige šampiona gdje je čeka Porto, pa je sportski direktor Ramon Rodrigez Verdeho - popularni Monći - pod velikim pritiskom. Navodno, na teret mu se stavljaju ljetošnji transferi (Havijer Pastore, mlad Nikolo Zaniolo, Ivan Marćano...) koji ne donose prevagu, a trebalo je. Zato 50-godišnji Španac već gleda ka zimskom prelaznom roku, a prva meta mu je 29-godišnji Podgoričanin, koji ima ugovor sa Monakom do ljeta 2021. godine. Monći

DA LI STE ZNALI?

Stevan Jovetić je prije pet dana počeo da trenira sa ekipom, Tijeri Anri ga nije stavio ni na klupu na prethodne dvije utakmice (Lorijen, Gengamp) od kada se oporavio, a naš kapiten je posljednji put na terenu bio 24. oktobra protiv Briža i to samo 12 minuta, jer se povrijedio na tom meču. se tako okrenuo provjerenoj opciji, jer je upravo u januaru 2017. kao sportski direktor Sevilje doveo Jovetića iz Intera na pozajmicu u Andaluziju i naš majstor je u narednih šest mjeseci oživio karijeru - na 25 utakmica je postigao sedam golova i dodao pet asistencija. Svi se još sjećamo pogodaka Real Madridu... A očigledno se sjeća i aktuelni direktor Rimljana - pozvaće Jovetića i predložiti mu saradnju u kojoj će ili biti džo-

Sport

ponedjeljak, 24. 12. 2018.

LIL ZAINTERESOVAN ZA NIKOLU KRSTOVIĆA

Čekaju se mastifi i zvaniČna ponuda

Interesantan Lilu: Nikola Krstović u duelu sa Dominikom Koreom

A SPORTSKI DIREKTOR SE SJETIO NAŠEG KAPITENA

et zove Jovetu ker sa klupe ili partner Edinu Džeku u napadu. Zavisiće od trenera Euzebija di Frančeska. Pored Jovetića, Roma se raspituje o napadaču Sautemptona Manolu Gabjadiniju. Očigledno, vučici je neophodan centarfor, jer su u Seriji A tek na 10. mjestu na tabeli. Ali, da li je realno da Jo - Jo opet mijenja sredinu? Italijanu kažu da jeste, jer - opet navodno - Monako će krenuti sa rasprodajom i okrenuće se mladim igračima, sa kojima će pokušati da izbori opstanak u Ligi 1. A iza kapiten “hrabrih sokolova” su košmarna četiri mjeseca koja su prošarana hroničnim povredama - Jovetić je posljednju utakmicu odigrao 24. oktobra protiv Briža u Ligi šampiona, a tada je izašao u 12. minutu zbog povrede. Tek se prije pet dana vratio u trenažni proces. Joveta je ukupno u svim

351 miNut je odigrao stevaN jovetić ove sezoNe za moNako u svim takmičeNjima - postigao je jedaN gol, 11. avgusta u trijumfu Nad NaNtom (3:1)

takmičenjima u aktuelnoj sezoni odigrao samo šest utakmica za Monako, sakupio je samo 351 minut, a postigao je jedan pogodak - i to 11. avgusta u trijumfu nad Nantom. Sa Jovetićevim izostankom poklopili su se očajne igre osmostrukog šampiona Lige 1, pošto su “kneževi” trenutno na

19. poziciji u zoni ispadanja (baraž je udaljen tri boda), a u grupnoj fazi LŠ su osvojili samo bod u sudaru sa Atletikom, Borusijom i Brižom. Reset u Romi ili zajedničko resetovanje sa Monakom? Zima će opet biti vruća što se tiče Stevana Jovetića i eventualnog transfera... B.T.

Zeta je ostavila sjajnu jesen iza sebe, plejada mladih igrača je iskočila u gro plan, a najinteresantniji od svih talenata “vukova” za evropske klubove je 18-godišnji napadač Nikola Krstović. Francuski Lil je - pisali smo - najozbiljniji u namjeri da angažuje mladog reprezentativca Crne Gore, a kako smo sada čuli “vukovi” su spremni da do kraja čekaju ponudu “mastifa”, jer smatraju da će to biti pravi pogodak i za klub (koji je u finansijskoj krizi) i za odličnog centarfora. Naravno, na stolu prvog šampiona malene balkanske ljepotice postoje tri - četiri ponude vezane za ubojitog golgetera, ali Zeta je odlučila da sačeka emisare Lila sa zvaničnim nalogom. Klub sa sjevera Francuske je tokom jeseni gledao klinca sa Trešnjice nekoliko puta, a tefter menadžera trostrukog prvaka Lige 1 je hvalospjevima bio ispunjen naročito nakon derbija Budućnost - Zeta u 14. kolu Telekom 1. CFL. “Vukovi” su odradili “plave” sa 2:0 golovima Aldina Adžovića i Lazara Lambulića, a uprkos tome što Krstović nije bio strijelac, ostavio je utisak - dominantnog fudbalera. A to je očigledno zadovoljilo

golova je postigao Nikola krstović u jeseNjem dijelu sezoNe Na 23 utakmice - pet u prveNstvu i dva u kupu klub u kome je igrao naš Marko Baša, pa se čeka zvanična ponuda! “Zlatni dječak” Zete je u prvom dijelu sezone odigrao 17 utakmica u prvenstvu i postigao je pet golova, a dodao je još pet mečeva u Kupu i dvije egzekucije. A sigurno je došlo vrijeme za novu sredinu, jer se Krstović na prvoligaškoj sceni pojavio još u sezoni 2015/16. Em što je došlo vrijeme, em što jedino tako može da napreduje. Talentovani špic je do sada odigrao 83 utakmice u dresu matičnog kluba, a postigao je 28 golova. B.T.

pogodaka je postigao Nikola krstović u dresu Zete Na 83 utakmice

sport

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

INTER KAZNIO SVOG VEZISTU

Naingolan suspendovan

Trećeplasirani Inter za dva dana igra jako važnu utakmicu protiv Napolija, od kojeg ima osam bodova manje. Međutim, navijače je šokirala uprava kluba koja je suspendovala vezistu Rađu Naingolana. “Potvrđujemo da će Naingolan biti privremeno suspendovan. Propustiće fudbalske aktivnosti zbog disciplinskih razloga”, saopštio je klub sa Đuzepe Meace. Italijanski mediji navo-

Da Everton mjesec dana nikog nije pobijedio u Premijer ligi, uz tri poraza i dva remija.

de da je belgijski igrač zakasnio na trening, a kako je poznat po kockanju, ludovanju po društvenim mrežama i čestim izlascima, u Interu su očigledno izgubili strpljenje i odlučili da ga kazne uoči veliko italijanskog klasika. Naingolan je među “nerazure” stigao posljednjeg ljeta iz Rome za 38 miliona eura, ali za sada nije opravdao očekivanja u timu Lućana Spaletija. A.P.

ZA EDERA MILITAOA 50 MILIONA EURA

Real dovodi novog Pepa

Eder Militao, o kojem portugalski mediji već neko vrijeme pišu hvalospjeve, mogao bi od januara da postane igrač Reala. Odličnog 20-godišnjeg brazilskog defanzivca Porta nedavno su sa tribina Dragao stadiona posmatrali skauti aktuelnog evropskog šampiona, nakon čega su krenuli u pregovore sa “zmajevima”. Porto za njega traži 50 miliona eura, a Real je navodno pristao na to jer želi preduhitriti konkurenci-

DA LI STE ZNALI?

ju jer Militao može da igra na poziciji štopera, ali i desnog beka, što je pravo bogatstvo za svakog trenera. “Novi Pepe”, kako ga zovu, prošlog ljeta stigao je u Porto iz Sao Paula za osam miliona eura, a za njega je veliko interesovanje, osim Reala, pokazao i Mančester junajted. Ove sezone je u 19 utakmica postigao gol i upisao dvije asistencije, a u septembru je debitovao za reprezentaciju Brazila. A.P.

Londonska m za LiverpuL i L

PL (18. KOLO) TOTENHEM RAZMONTIRAO EVERTON (6

iverpul i Siti dobili su ozbiljnog rivala u borbi za titulu šampi- Samo što je nastavak krenuo ona Engleske. To je Totenhem, koji je spektakularnom pobje- 4:1. Kristijan Eriksen uhvatio je dom (6:2) u dvorištu Evertona stigao na šest bodova od vrha. sjajan volej i pogodio donji desni ugao za sigurnu pobjedu. Nadu Evertonu donio je tri miDesetu pobjedu u posljed- utakmici 18. kola Premijer li- nuta kasnije Gilfi Sigurdson i njih 12 mečeva (po poraz i re- ge. Gubili su gosti 1:0 od 21. mi- smanjio rezultat, ali je to očimi) ostvario je Totenhem i na nuta na Gudisonu golom Tea gledno još više razbjesnilo gosva svona objavio Liverpulu i Volkota i ništa nije ukazivao ste koji su do kraja još dva puMančester sitiju rat za titulu. na šou koji su priredili od tog ta matirali rivala u gradu BitlPodsjetimo, “redsi” drže prvo trenutka do kraja engleskog sa. U 61. minutu Son je drugim mjesto sa četiri boda više od klasika. Već u 27. minutu Son golom na meču povisio na 5:2, aktuelnih šampiona “građana”, Hung-Min izjednačio je na- a potom u 74. asistirao Kejnu a samo dva koraka iza je lon- kon velike greške odbrane “ka- za konačnih 6:2. donska mašina. Totenhem je ramela” i golmana Džordana “Pokazali smo nevjerovaod Liverpula daleko svega šest Pikforda. Preokret je režirao u tan karakter. Bilo je jako teško bodova i time se uključio u ne- 35. Dele Ali, a konačnih 3:1 na vratiti se nakon tog primljevjerovatnu trku. Ekipa Mau- poluvremenu postavio je He- nog gola, ali smo uspjeli i odirisija Poketina održala je čas ri Kejn, koji je dočekao odbi- grali jednu od najboljih utafudbala Evertonu u posljednjoj jenu loptu i poslao je u mrežu. kmica od kada sam ja na klu-

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Šou Totenhema, po dva gola Sona i Kejna

10 MINA I SITI 12 57

6:2 NA GUDISONU

GOLOVA POSTIGAO JE HERI KEJN ZA TOTENHEM U POSLJEDNJIH 14 UTAKMICA, UZ ČETIRI ASISTENCIJE.

pi. Titula? Idemo utakmicu po utakmicu. Siti nam je na dva boda, Liverpul na šest... Sve je moguće, ali želimo, prije svega, da nastavimo sa dobrim igrama pa ćemo da vidimo gdje će nas sve to odvesti. Borimo se protiv dvije strašne ekipe, a isto tako jako kvalitetnih rivala ima i iza nas i neće biti lako”, naglašava Poketino, jedna od želja Mančester junajteda za klupu sljedeće sezone. Sa druge strane, Everton je na 11. mjestu, što je uvijek razočaravajuće za njegove navijače. Ekipa Marka Silve već mjesec dana ne zna za pobjedu u Premijer ligi, uz tri poraza i dva remija.

UZASTOPNIH UTAKMICA TOTENHEM NIJE IZGUBIO OD EVERTONA, UZ SEDAM POBJEDA I PET REMIJA.

GODINA PROŠLO JE OD TOTENHEMOVE DRUGE I POSLJEDNJE TITULE ŠAMPIONA ENGLESKE.

SPORT

MILAN U KRIZI, UPRAVA NA RASKRSNICI

Ultimatum za Gatuza, Venger i Konte vrebaju Već pet godina Milan nikako ne uspijeva da pronađe izlaz iz duboke krize. Za to vrijeme “rosoneri” su osvojili samo jedan trofej (Superkup Italije), a promijenili su tri vlasnika. Nakon Silvija Berluskonija godinu dana izdržao je Kinez Jonghong Li, koji je potom zbog dugova morao da prepusti klub američkom fondu Eliot. Uprkos svemu tome jedan od najvećih fudbalskih klubova u istoriji ne uspijeva da se domogne makar ni Lige šampiona, u kojoj je posljednji put učestvovao 2014. godine, a koju je osvajao sedam puta, najviše poslije rekordera Reala (13). Iako je trenutno peti u Seriji A i ima samo bod manje od četvrtog Lacija koji drži poziciju za elitno takmičenje, Milan ima velikih problema na terenu i izvan njega. Đenaro Gatuzo pogubio je konce. Njegov tim nije postigao gol u posljednje tri prvenstvene utakmice. Izgubio je od Olimpijakosa (3:1) i ispao iz grupne faze Lige Evrope, a so na ranu bio je i domaći poraz od Fiorentine (0:1). “Brojke kažu da smo u krizi, ali ne smijemo kriviti nikoga već se regenerisati i gledati naprijed. Svi kolektivno preuzimamo odgovornost za ovo što nam se dešava”, rekao je trener Gatuzo nakon Fiorentine. Njemu je uprava kluba, pišu italijanski mediji, dala ultimatum. Mora da pobijedi Frozinone i SPAL do kraja godine, inače će postati bivši. Međutim, ni pobjede mu ne garantuju da će u 2019. biti trener Milana. Iza kulisa se sve više pominju Arsen Venger, kao i prvi favorit navijača Antonio Konte. Oba iskusna stratega su trenutno slobodna, s tim što je Konte još pod ugovorom sa Čelsijem na-

58 UTAKMICA MILAN JE DO SADA VODIO ĐENARO GATUZO, UZ 27 POBJEDA, 17 REMIJA, 14 PORAZA I 46,5 ODSTO PROCENTA USPJEŠNOSTI.

kon otkaza. Ipak, u januaru bi jedan od njih mogao da preuzme italijansku ekipu i pokuša da je odvede do Lige šampiona za početak. Takođe, da ekipa nikako ne funkcioniše najbolji je dokaz Gonzalo Iguain. Ubjedljivo najveća zvijezda tima je, nakon odličnog početka i sedam postignutih golova, jednostavno stala. Pipita je posljednji put pogodio još 28. oktobra protiv Sampdorije (3:2), a dodatno ga je do-

tukao promašeni penal protiv bivšeg kluba Juventusa, a tu utakmicu završio je i crvenim kartonom, uz dva meča suspenzije. Tu su i povrede, koje su masakrirale Milan posljednjih mjeseci, pa je tako desni bek Ignjacio Abate igrao štopera, a takođe desni bek Davide Kalabrija pokrivao sredinu terena protiv “viole”... Van terena su problemi sa Uefom, koja je nedavno kaznila Milan sa 12 miliona eura, uz uslov da klub mora do 2021. da ispegla finansijsku situaciju. Na to su se žalili sa San Sira, pa i tu vode veliku bitku, kao što će morati i na tržištu u januaru kako bi makar nekako poboljšali ekipu uz već dogovoreni transfer Lukasa Pakete iz Flamenga. Bilo kako bilo, sljedeće dvije utakmice odlučujuće su za Gatuza, mnoge igrače u ekipi, jer od januara treba očekivati tektonske promjene u redovima sedmostrukog šampiona Evrope. A.Popović

277 MINUTA MILAN NIJE POSTIGAO GOL U SERIJI A

sport

ZanImljIva PrIča IZ Perua

Kad si dobio Federera, možeš da radiš u banci

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

Pregled osme runde ersTe lIge

Foto: ABA

Super Lovćen do 8-0, Sutjeska slomila Primorje

Rodolfo Rake Ime Rodolfo Rake ne znači mnogo u svijetu sporta, ne znači mnogo ni u njegovom Peruu, ali ovaj momak uspio je nešto što je malo ko na planeti. Savladao je Rodžera Federera u teniskom meču - istina u juniorskoj konkurenciji. Rake nije uspio da se snađe u teniskom svijetu i njegova karijera bila je kratka, pa se okrenuo drugim zanimanjima i tako je dospio na razgovor za posao u jednoj banci u njegovom Peruu. “Kada sam došao prvi razgovor za posao u jednoj velikoj banci, osoba koja me in-

FOTO PRIČA

Ženski odbojkaški klub Budovlani iz Lođa već nekoliko sezona izaziva pažnju svojim kalendarima na kojima poziraju njegove igračice. U nešto drugačijem ruhu od uobičajenog. Inače se radi o jednom od boljih klubova Poljske.

tervjuisala mi je pogledala CV i vidjela da sam pod ‘ostalo’ naveo da sam bio teniser i da sam pobijedio Federera”, prisjetio se Rake. “Ta osoba, inače šef u banci, upitala me je da li sam ga stvarno pobijedio, a ja sam mu onda ispričao cijelu priču. Te 2005. godine Rodžer je bio neprikosnoveni broj jedan u tenisu”. Šef je tada imao jasnu poruku za Rakea... “Ako si uspio da pobijediš nekog takvog, onda zaslužuješ da ti dam priliku”. Rake i danas radi u toj banci. K.B.

Držao čas studentima: Milutin Đukanović Sjajna košarka igra se na Cetinju u posljednje vrijeme. Osim što je u Drugoj ABA ligi naređao šest trijumfa zaredom Lovćen se ne zaustavlja ni u domaćoj ERSTE ligi, gdje je juče stigao do osmog trijumfa u isto toliko uvodnih kola. Nova “žrtva” momaka Miodraga Kadije bila je filijala Budućnosti Studentski centar - 73:56, u 9. rundi domaćeg takmičenja. Iako među studentima ima nekoliko dobrih talenata, protiv Lovćena ni u jednom trenutku nisu imali šansu, pošto je sve na ovoj utakmici bilo jasno već poslije prvih deset minuta kada je na semaforu u podgoričkoj “Kući košarke” stajalo 24:6 za Cetinjane. Najefikasniji u pobjedničkom timu sa 19 poena bio je Milutin Đukanović, a pratila su ga dva Miloša - Popović i Lopičić sa po deset. Na drugoj strani, nešto bolji od ostalih bili su Igor Drobnjak sa 16 i Vasilije Baćović sa deset poena. Iako bez Nikole Pavlićevića Sutjeska je u uzbudljivom meču uspjela da “slomi” Primorje - 69:65. I to nakon što je katastrofalno ušla u meč i

erste liga 8. KOLO

Petak Zeta - Ulcinj S. centar - Lovćen Jedinstvo - Danilovgrad Sutjeska - Primorje Slobodan je bio Ibar.

87:84 56:73 77:72 69:65

1. Lovćen 2. Sutjeska 3. Ulcinj 4. Jedinstvo 5. Ibar 6. Zeta 7. Danilovgrad 8. Primorje 9. S. centar

16 14 13 13 11 11 11 8 8

8 8 8 8 8 8 8 7 7

8-0 6-2 5-3 5-3 3-5 3-5 3-5 1-6 1-6

već nakon deset minuta bila na “minus 10” - 26:16. Ipak, momci Zorana Glomazića polako su stizali rivala, da bi sjajnom igrom u posljednjoj četvrtini kada su rivalu dozvolili da ubaci svega sedam poena (Nikšićani dali 15) prelomili meč. Blistao je Radoje Spasojević koji je ubacio 20 poena, a pratili su ga Petar Raičković i Stefan Vuković sa po 12, dok je dobar bio i Marko Ćalić sa sedam poena, pet skokova i tri asistencije. Na drugoj strani na kraju nije nagrađena sjajna partija Filipa Bakića - 21 poen, devet skokova, četiri asistencije i tri ukradene lopte. Uz in-

33 je bio indeks korisnosti Vladimira tomašeVića na njegoVom debitantskom nastupu za jedinstVo iz bijelog polja. on je u pobjedi nad daniloVgradom upisao 17 poena i 13 skokoVa, a imao je i četiri asistencije i tri ukradene lopte.

deks korisnosti 30. Jedinstvo je u Bijelom Polju bilo bolje od Danilovgrada (77:72), a u domaćem timu na debiju blistao je Vladimir Tomašević - 17 poena, 13 skokova, indeks 33. Važnu pobjedu u ovoj rundi upisala je Zeta, koja je na krilima Marka Koljevića (25 poena, 10 asistencija) savladala Ulcinj i približila se vrhu tabele - 87:84. K.B.

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

sport

Foto: ABA

Anabelin rekord U Beogradu je u organizaciji Atletskog kluba “Top Jump” održan je treći dvoranski miting “Memorijal Mihajlo Mika Švraka”, a na poziv legendarnog Dragutina Topića nastupile su i dvije takmičarke AK “Sanja” iz Bara. Blistala je Anabela Mujović (2006. godište), koja je postavila rekord Crne Gore u skoku udalj za mlađe pionirke rezultatom 4,97 metara. Anastasija Kojić (2004. godište) osvojila je četvrto mjesto na 60 metara, a medalja joj je izmakla za samo stotinku.

Trojkom na 35 sekundi prije kraja “riješio” Olimpiju: Strahinja Mićović na jučerašnjem meču Anabela Mujović

Radošević danas prima priznanje Udruženje sportskih novinara Crne Gore će danas (12.00h) u Nikšiću upriličiti svečanost proglašenja najboljeg sportiste Crne Gore u 2018. godini. Priznanje će drugi put, nakon 2006. godine, otići u ruke profesionalnog boksera Predraga Radoševića, koji je u anketi, u kojoj su učestvovala 93 sportska novinara dobio 53 glasa. Tradicionalno, kao i prethodnih devet godina domaćin svečanosti biće Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore. Pored proglašenja najboljeg sportiste biće uručene i nagrade najboljim novinarima u Crnoj Gori u 2018. Tako će priznanje za najboljeg novinara dobiti Davor Katić iz Dana, za najboljeg mladog novinara Danilo Petrović iz Televizije Crne Gore, a sportskog dopisnika godine Svetozar Janičić, saradnik Sport kluba.

ABA - MornAr u velikoj BorBi sAvlAdAo oliMpiju, heroj strAhinjA Mićović

Mornari prizeMili zMajčeke

Topolica je bila dobro popunjena, atmosfera odlična, a na parketu “rovovska bitka”, utakmica tokom koje se u svakom trenutku znalo da će biti riješena u posljednjim sekundama. Na kraju, Mornar je bio mirniji, imaju je sigurnu ruku Strahinje Mićovića, pa je juče u Baru pala Olimpija - 80:75, za četvrti trijumf tima Mihaila Pavićevića u ABA ligi. “Pokušao sam da relaksiram igrače prije ove važne utakmice riječima da u potpunosti preuzimam odgovornost za ishod, da se opuste i misle samo o tome da budu što bolji na terenu. Presrećan sam zbog pobjede”, istakao je Pavićević nakon dramatičnog meča. Mornar nije dobro kre-

MIHAILO PAVIĆEVIĆ: Budite uvjereni - u nastavku sezone vidjećete mnogo bolji Mornar.

MORNAR

OLIMPIJA

80 75

18 20 25 17 16 22 22 15 Grant 7 Mićović 12 Mijović Drenovac Pavić Vujošević Pavićević Voler 16 Sane 6 Vranješ 17 Rebić 8 Luković 14 Trener: Mihailo Pavićević

Džons 8 Špan 14 Bubnić 2 Lazić 7 Šamanić 16 Lorbek 3 Simonović 2 Begić 10 Badžim 7 Sanon 6 Rebec Kastrati Trener: Saša Nikitović

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 2.230. Sudije: Milivoje Jovčić, Dragan Porobić, Marko Juras. Slobodna bacanja: Mornar 10-15 (66,7%), Olimpija 11-15 (73,3%). Šut za dva: Mornar 17-42 (40,5%), Olimpija 20-36 (55,6%). Šut za tri: Mornar 12-33 (36,4%), Olimpija 8-24 (33,3%). Skokovi: Mornar 25+15, Olimpija 28+4. Asistencije: Mornar 16, Olimpija 19. Ukradene lopte: Mornar 7, Olimpija 9. Greške: Mornar 10, Olimpija 13. Blokade: Mornar 6, Olimpija 4. Faulovi: Mornar 15, Olimpija 18.

nuo, pa su “zmajčeki” poveli 7:1, a naš tim prve poene iz igre postigao je nakon pet minuta igre, kada je Uroš Luković “kucanjem” najavio veliku borbu. Koliko je meč u Topolici bio izjednačen najbolje govori podatak da tokom drugog poluvremena nijedna od ekipa nije imala više od četiri poena prednosti. Dramatična završnica u heroje je promovisala Strahinju Mićovića, Antabiju Volera i Uroša Lukovića. Prvi je na tridesetak sekundi prije kraja pogodio trojku za 78:75, da bi nakon sjajne odbrane Nikole Rebića, Voler majstorski izbjegao faul, našao je Lukovića koji je novim zakucavanjem završio priču u 12. rundi ABA lige. “Čestitam igračima na maksimalnom zalaganju, prije svega u odbrani. Rekao sam im da će napad proraditi, bez obzira što u ovakvim utakmicama teško funkcioniše”, dodao je Pavićević. “Na kraju, odlučila je jedna lopta i jedan promašaj. Vratilo nam se,

aba liga 12. KOLO

Petak Zadar - FMP 79:85 Subota Cibona - C. zvezda 54:76 Partizan - Cedevita 71:76 Mega Bemax - Igokea 83:88 Nedjelja Mornar - Olimpija 80:75 Ponedjeljak 18.00h Krka - Budućnost 1. C. zvezda 2. Cedevita 3. Mega B. 4. Budućnost 5. Partizan 6. FMP 7. Cibona 8. Olimpija 9. Zadar 10. Igokea 11. Mornar 12. Krka

12 12 12 11 12 12 12 12 12 12 12 11

12-0 8-4 8-4 8-3 6-6 5-7 5-7 4-8 4-8 4-8 4-8 3-8

24 20 20 19 18 17 17 16 16 16 16 14

napokon, ono što smo ove sezone gubili u ovakvim završnicama”. Mornar je tako krenuo u bijeg iz donjeg doma tabele i sada se nalazi u grupi od četiri tima koja imaju učinak 4-8. “Budite uvjereni - u nastavku sezone vidjećete mnogo bolji Mornar”, poručio je na kraju Mihailo Pavićević. K.B.

sport

Do saDa praktično nepoznat

NBA opet ima Brajanta Čuveno košarkaško prezime ponovo šarmira NBA ligu. Mladi i ne mnogo poznati igrač Vašingtona Tomas Brajant oborio je lični rekord i zaintrigirao javnost svojom partijom protiv Finiksa. Vizardsi su u ludom meču slavili protiv Sansa 149:146 poslije tri produžetka i mnogo drame, a Brajant je upisao 31 poen i 13 skokova i odigrao ubedljivo najbolju partiju u svojoj karijeri. Međutim, prije svega, istakao se fantastičnim procentom šuta - 14 od 14. Bolji od njega u timu iz prijestonice

SAD bio je samo Bredli Bil - 40 poena, 11 skokova i 15 asistencija. Šampion Golden Stejt savldao je Dalas Maverikse 120:116, a u oba tima su blistali košarkaši iz Evrope. Šveđanin Jonas Jerebko postigao je 23 poena za ratnike, dok je Luka Dončić ubacio 19. SEMAFOR: LA Klipers Denver 132:111, Vašington - Finiks 149:146, Filadelfija - Toronto 126:101, Hjuston San Antonio 108:101, Majami - Milvoki 94:87, Golden Stejt - Dalas 120:116, Juta Oklahoma 106:107. K.B.

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

buDućnost u novom mestu napaDa fenjeraša krku, 18.00h

Zagrijavanje za uzbuđenja koja dolaze

Neka bude kao u Po Tomas Brajant

nikaDa nije DosaDno u profi boksu

Dilijan: Želim to g**** Džošua: Dobićeš revanš

Košarkaške bitke Crne Gore i Slovenije u 12. kolu ABA lige nastavljaju se u Novom Mestu, gdje regionalni šampion napada “fenjeraša”. Košarkaši Budućnost Volija od 18 sati u dvorani koja nosi ime čuvenog Leona Štukelja protiv Krke jure praktično unaprijed upisan trijumf, a duel na jugoistoku Slovenije biće i prilika da naš

tim regionu predstavi neka od novih super pojačanja. Iako je Budućnost u negativnom nizu od četiri poraza (istina, od njih su tri u Evroligi), nekako je sve na strani tima iz Podgorice pred posljednji meč ove runde - i klasa, i stanje na tabeli, a i tradicija, koja kaže da su “plavi” u nizu od osam pobjeda zaredom

⌦-------------------------------------------------Nova atraktivNa pojačaNja BudućNosti GoGa Bitadze i džejms Bel reGistrovaNi su za večerašNji duel u Novom mestu, pa treBa očekivati i Njihov deBi u plavom dresu, dok je Noris kol otputovao sa ekipom u sloveNiju.

--------------------------------------------------⌦

protv Krke. Tačnije od tima iz Novog Mesta nisu poraženi od 2013. godine.

■ MoraMo da

pobjeđujeMo

Naravno, trenera Budućnosti prošlost i stanje na tabali ne zanimaju mnogo, niti se bavi njima... “Trenutna pozicija ne odgovara njihovom kvalitetu, uostalom sve tri pobjede ostvarili su na svom parketu. S druge strane, mi smo u situaciji da moramo da pobeđujemo”, jasan je Aleksandar Džikić. Budućnost mora da pobjeđuje, a Krka je praktično rastereće-

Džošua je na kraju dobio aplauze iz Vajtovog ugla Dilijan Vajt je jedini poraz u profesionalnoj karijeri doživio od neprikosnovenog šampiona Entonija Džošue. Sve to ni danas nije prebolio, pa je nakon novog trijumfa u subotu veče nad Derekom Čisorom poručio. “Ja sam ratnik broj jedan”, rekao je Vajt, a zatim uputio žestoke riječi Džošui. “Želim to veliko g*** ovdje”, rekao

je pokazujući na Entonija. Svjetski šampion se uz osmijeh popeo do ringa i istakao da će Dilijan dobiti svoju šansu. “Ako iko zaslužuje borbu za titulu to je Dilijan. Vajlder je prva meta, ali ako ne bude borbe sa njim, ti ćeš je dobiti”, poručio je Džošua. Moguća borba njih dvojice trebalo bi da bude održana 13. aprila. K.B.

Budućnost Voli nakon četiri vezana poraza (tri u Evroligi (Gran Kanarija, Efes, Fenerbahče), jedan u ABA ligi (Cibona)) traži izlaz iz mini krize - Krka i Novo Mesto su idealno mjesto da se vrati samopouzdanje. Ujedno, biće to povratak Aleksandra Džikića u Novo Mesto, gdje je za dvije sezone (2013 - 2015) osvojio jednu titulu i dva Kupa.

SPORTKLUB 1 CG 15.00 18.00 02.15

Salavat - Lokomot Antalija - Fenerba Oklend - Denver, N

SPORTKLUB 2 18.00

Himki - Zenit, koša

PONEDJELJAK, 24. 12. 2018.

POSLJEDNJIH UTAKMICA PROTIV KRKE BUDUĆNOST JE RIJEŠILA U SVOJU KORIST. UKUPNO, SKOR PROTIV SLOVENAČKOG TIMA JE 16:5 ZA NAŠ TIM. U NOVOM MESTU SKOR JE 5:5 na protiv jedne od najjačih ekipa regiona... “Očekuje nas teška utakmica, jer će protiv nas igrati ekipa koja ima puno iskusnih igrača, a pritom nema šta da izgubi”, dodao je Džikić.

■ KAO U PODGORICI...

odgorici: Nemanja Gordić tokom prvog meča sa Krkom na startu sezone

NORIS KOL: JEDVA ČEKAM DA KRENU POBJEDE Najzvučnije i najtraktivnije pojačanje, možda i u istoriji Budućnosti, dvostruki NBA šampion Noris Kol večeras neće debitovati za šampiona ABA lige, ali po njegovim riječima zaključuje se da jedva čeka da krene njegova avantura u Podgorici. “Uzbuđen sam što sam u Podgorici i što imam priliku

tiva, hokej (KHL) ahče, fudbal NFL

arka

da se opet takmičim u Evroligi. Zahvalan sam klubu, menadžmentu i stručnom štabu što su me doveli u Budućnost. Jedva čekam da upoznam svoje saigrače i da pomognem ekipi da dođe do što više pobjeda”, poručio je nekadašnji igrač (između ostalih) Majamija i Makabija.

Slično kao šef struke Buduućnosti razmišlja i bek Nemanja Gordić... “Nakon tri vezana gostovanja i utakmice sa Fenerbahčeom očekuju nas još četiri duela na strani. Prvi meč je u Novom Mestu protiv Krke gdje nas očekuje ekipa koja nema šta da izgubi”, potencirao je Gordić. Čini se da ponedjeljak donosi pravi meč za zagrijavanje pred najuzbudljiviji dio sezone, koji nakon dolaska novih pojačanja, navijači Budućnosti s nestrpljenjem očekuju. Uz sve to, Krka osim što je zakucana za dno, tri posljednja kola ne zna za trijumf. “U svakom slučaju ovo je izuzetno važan meč i za njih i za nas i važno je da izađemo na teren i kontrolišemo utakmicu od prvog minuta kao što je to bio slučaj u prvom duelu u Podgorici”, dodao je Gordić. A u Podgorici, na startu nove sezone, Budućnost je slavila sa 86:64, s tim da je već na poluvremenu bilo 51:33 za plave. K.B.

SPORT

DN TIP

ANTALIJA

FENERBAHČE

Fener je u zoni ispadanja, luka spasa mu je udaljena jedan bod, vrag je odnio šalu, tako da velikan iz Istanbula mora da odradi Antaliju u gostima.

Na današnji dan

1914. FUDBAL USRED RATA

Odigrana legendarna fudbalska utakmica između britanske i njemačke vojske usred rata. Na ničijoj zemlji.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

SPORTKLUB 3 18.00

Darušafaka - Sakarja, košarka

ARENASPORT 1 12.00 18.00

Canakale - Vakifbank, odbojka (ž) Krka - Budućnost Voli, košarka

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

počast mu odalo više od 80.000 ljudi

Posljednji govor japanskog cara Akihita

Više od 80 hiljada ljudi odalo je počast japanskom caru Akihitu koji se posljednji put za svoj rođendan obratio naciji prije najavljene abdikacije u aprilu. Ovo je posljednji put da Akihito proslavlja rođendan u kraljevskoj palati u Tokiju pošto će u martu sljedeće godine abdicirati, prenio je “Rojters”. U emocionalnom govoru, kralj se zahvalio narodu i supruzi Mićiko. Prema navodima kraljevske palate, ovoj ceremoniji prisustvovalo je 82.850 građana, najviše u istoriji vladavine cara Akihita koji je na vla-

LenkA

sti već tri decenije, perioda poznatog kao “era Heisei”, što znači “postizanje mira” na japanskom. Akihito se sa balkona u društvu supruge, najstarijeg sina i nasljednika Naruhita i drugih pripadnika carske porodice obratio građanima koji su mahali malim japanskim zastavama i pravili telefonima snimke i fotografije. Akihito je bio podvrgnut operaciji srca i medicinskom tretmanu liječenja kancera prostate, a očekuje se da će 30. aprila abdicirati i predati Tron hrizanteme 58-godišnjem sinu princu Naruhitu.

prva pljačka u istoriji gradića longjerbjen

Opljačkao banku na norveškom ostrvu bez plana za bjekstvo Norveški gradić na arhipelagu Svalbrad blizu Arktika doživio je prvu pljačku banke u svojoj istoriji. Kradljivac bez plana za bijeg ubrzo je uhapšen u mjestu gdje se svi poznaju. Ruski turista upao je u banku u gradiću Longjerbjen na arhipelagu Svalbard u Sjevernom ledenom okeanu i zaprijetio službenicima puškom marke “ma-

uzer”, prenieo je RT. Pljačkaš nije daleko odmakao i ubrzo je uhapšen jer je zanemario činjenicu da se u malenom gradiću svi poznaju. Čini se da nije imao ni plan za bjekstvo – jedini način da se tokom polarnih noći napusti ostrvo je preko lokalnog aerodroma. RT ukazuje da je mještanima i turistima dozvoljeno je da nose oružje zbog ve-

likog broja polarnih medveda (3.000) koji premašuju ljudsku populaciju ostrva (2.000). Rus je prebačen u najbliži grad na glavnom norveškom kopnu, Trumzu gdje će ga policija ispitati. Bizarni čin pljačkaša naširoko je ismijan na društvenim mrežama, gdje su se ljudi zapitali kako li je uopšte mislio da napusti udaljeni arhipelag.

pozlilo mu od ljepote djela

Zbog Botičelija doživio infarkt Jedan sedamdesetogodišnji Italijan doživio je srčani udar pošto su ga obuzele emocije dok se u firentinskoj galeriji Ufizi divio Botičelijevom remek-djelu “Rođenje Venere”, prenio je Dejli mejl. Obožavatelj umjetnosti uspješno se oporavlja u jednoj firentinskoj bolnici, a direktor Ufizija Ejke Šmit kaže da nije prvi put da nekome pozli dok se divi ljepoti “Rođenja Venere” ili Karavađovoj “Meduzi”. Premda mnogi smatraju da je riječ najčešće o iscrpljenim turistima koji, kada dođu u neki grad prepun umjetnosti, nastoje u što manje vremena da vide što više, medicina ovakvu reakci-

ju naziva Stendalovim ili Firentinskim sindromom. Fenomen je naziv dobio po francuskom piscu Mari-Anri Bejlu, koji je u 19. vijeku pisao pod pseudonimom Stendal. Riječ je o sindromu koji se javlja kod nekih oso-

ba u trenutku kada vide neko umjetničko djelo koje im se posebno svidi. Pritom mogu doživjeti neuobičajene psihičke i fizičke simptome poput nesvjestice, ubrzanog rada srca, vrtoglavice, pa čak i halucinacija.