Dnevne novine 31.12.2018, 01-02.01.2019. godine by Dnevne Novine

POKLON KALENDAR DANAS

54 STRANE

54 RAZGLEDNICE

U GODINI ZA NAMA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019. BROJ 2266 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Potvrđen evropski put Crne Gore i Đukanovićevo liderstvo ■ 8 9

INTERVJU: MEVLUDIN NUHODŽIĆ, MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA ■ 4 5

Postavili smo temelje efikasnog bezbjednosnog sistema države U novogodišnjem broju za DN govore:

Ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović Akademik CANU Niko Martinović

Godinarekorda

U TURIZMU

Srećne novogodišnje praznike želi vam redakcija Dnevnih novina SLJEDEĆI BROJ IZLAZI 3. JANUARA 2018. GODINE

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović Predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac Direktor sektora za kontrolu banaka CBCG Dejan Vujačić +382 20 252 900

Želimo Vam srećnu i uspješnu 2019. godinu i mir i blagostanje u dolazećim božićnim praznicima!

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

PREDSJEDNICI DRŽAVE, SKUPŠTINE I VLADE UPUTILI NOVOGODIŠNJE ČESTITKE

Sa realnim optimizmom i vjerom u bolje sjutra dočekujemo 2019. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je Novu godinu svim građanima, poželjevši im dobro zdravlje, ličnu i porodičnu sreću i uspjeh na svim poljima. Kako je istakao, 2018. ćemo pamtiti po dobru, a 2019. dočekujemo sa realnim optimizmom i vjerom u bolje sjutra.

crnogorskog društva”, naveo je Đukanović. On je svima poželio srećnu i uspješnu Novu 2019, posebno predstavnicima u vojnim i civilnim misijama u svijetu, vrijednoj i državi lojalnoj dijaspori, svim našim ljudima ma gdje bili. “Želim takođe srećnu Novu godinu svim strancima koji žive i rade u Crnoj Gori, svim gostima koji su odlučili da novogodišnje praznike provedu u našoj zemlji. Srećno svima! Neka je vječna Crna Gora”, poručio je Đukanović.

■ UČVRSTILI

STABILNOST

“Nakon što smo uspješno riješili krupna strateška pitanja na referendumu 2006. i tokom 12 godina nezavisnosti, učvrstili bezbjednosnu i političku stabilnost, unaprijedili međuetničke i međureligijske odnose stvorene su pretpostavke za dinamiziranje ekonomskog i demokratskog razvoja u cilju dostizanja novog, višeg kvaliteta života za sve naše građane”, naveo je predsjednik Crne Gore. Izborni rezultati ostvareni u 2018., prema riječima Đukanovića, bili su ubjedljiva potvrda podrške državnoj politici koju vodimo na domaćem i međunarodnom planu. “Crna Gora je jedna od najdinamičnijih ekonomija, ne samo u regionu nego u Evropi. Realizujemo i privodimo kraju krupne, vrijedne infrastrukturne projekte. Takođe, realizujemo važne razvojne programe u turizmu, energetici, prerađivačkoj industriji. Crna Gora je danas jedna od najatraktivnijih investicionih i turističkih destinacija u Evropi. Posebno, nakon što smo prije godinu i po dana ostvarili članstvo u NATO i nakon progresa ostvarenog u pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom. Takođe, naša zemlja je važan činilac pouzdane regionalne stabilnosti”, kazao je Đukanović. Prema njegovim riječima, uz dalje unapređenje rada državnih institucija i vladavine prava, fokus u sljedećoj i narednim godinama mora biti na reformi obrazovanja u cilju sticanja novih znanja i transfera savremenih tehnoloških dostignuća, kako bi Crna Gora bila u stanju da održivo odgovori na sve izazove sa kojima se suočava čitav sa-

■ INTENZIVIRALI

POLITIČKI DIJALOG

Đukanović

Brajović

Marković vremeni svijet. “Jedino tako ćemo uspjeti da Crnu Goru kvalitetno pozicioniramo na inače komplikovanoj i bremenitoj regionalnoj, evropskoj i globalnoj političkoj, ekonomskoj i bezbjednosnoj sceni. Takođe, moraćemo da uložimo i dodatne napore da prevazi-

đemo podjele koje smo naslijedili i koje nas opterećuju i onemogućavaju da idemo još brže naprijed. Moraćemo uložiti i dodatne napore da ostvarimo potreban nivo ljudske i društvene solidarnosti kako bi što više ljudi u Crnoj Gori moglo da osjeti blagodeti napretka savremenog

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kazao je da je odlazeća 2018. za parlament bila izazovna, intenzivna i sa dobrim rezultatima. “Bila je to godina u kojoj smo mnogo posla obavili, neke aktivnosti započeli i njihov nastavak slijedi. Pred nama je godina u kojoj nastavljamo sa radom za dobrobit cijelog društva. Dužnost poslanika je da rade u korist svih građana, progresa i budućnosti države. Tako smo u 2018. nakon uspješno završenih izbornih ciklusa intenzivirali politički dijalog u kojem svakodnevno polažemo ispit. Unaprijedili smo brojna zakonska rješenja u oblastima u interesu cjelokupnog društva. Za naš rad dobili smo još snažniju podršku međunarodnih institucija”, naveo je Brajović u novogodišnjoj čestitki. Kako je rekao, intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima, hvatanjem ukoštac sa izazovnim temama i događajima, stvorena je osnova za sve značajniju ulogu parlamenta. “Crna Gora živi vrijednosti građanskog društva i slobodne države. Zato građani moraju biti sigurni u Ustav i zakone, njihovu potpunu i neselektivnu primjenu. Radom na izbornom i drugom zakonodavstvu, kao i ostalim mehanizmima koji stoje na raspolaganju poslanicima, doprinijećemo stvaranju pogodnijeg ekonomskog i socijalnog ambijenta”, istakao je Brajović.

On je kazao da će jačati saradnju sa svim državnim institiucijama, te u okviru nadležnosti pažljivo pratiti njihov rad i biti odgovoran kolektiv.

■ ZNAČAJAN

EKONOMSKI RAST

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković kazao je da smo u godini iza nas naporno radili da bismo obezbijedili bolji ekonomski i društveni ambijent, ali i punu pravnu sigurnost i vladavinu zakona. “Nastojali smo da eliminišemo slabosti koje su ugrožavale naš sistem i nesmetano funkcionisanje države i društva u cjelini. Ostvarili smo uspjeh u ekonomskoj politici-postigli značajan ekonomski rast, kao i stabilnost budžeta. Vjerujem da danas možemo reći da je svako od vas osjetio poneki benefit iz rezultata koje smo postigli“, naveo je premijer u čestitki upućenoj građanima povodom Nove godine. On je istakao da snažno nastavljaju i naredne godine da bi obezbijedili veća primanja za penzionere, zaposlene u prosvjeti i zdravstvu, ali i drugim sektorima. “Da otvorimo nova radna mjesta i osiguramo redovna i pravedna socijalna davanja. I naravno, da u dijalogu sa poslodavcima, obezbijedimo bolji standard zaposlenih u privatnom sektoru“, rekao je Marković. Uspjeli su, istakao je on, u razvojnim politikama, uprkos i dalje prisutnoj potrebi da brane državu i identitet od onih koji i dalje priželjkuju njeno nestajanje. “Želim da poručim da je Crna Gora vječna kuća svih njenih građana i njena suverenost i nezavisnost ne može biti predmet razgovora niti kompromisa, i zato želim da u 2019. godini budemo upućeni jedni na druge, da se bolje razumijemo i vratimo cijelim našim građanskim bićem onome što je vjekovima krasilo Crnu Goru - a to su suživot, sklad i tolerancija“, rekao je predsjednik Vlade. E.Hamzić

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

INTERVJU: MEVLUDIN NUHODŽIĆ, MINISTAR UNU

POSTAVILI SMO TEMELJE E BEZBJEDNOSNOG SISTEMA ⌦ Vesna Šofranac

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić zadovoljan je rezultatima resora na čijem je čelu ostvarenim u prvoj polovini njegovog mandata u kabninetu premijera Duška Markovića. U razgovoru za novogodišnji broj Dnevnih novina poručuje da su dvogodišnji rezultati pokazali da je 2017. godina bila bolja od 2016, a 2018. bolja od godine koja joj je prethodila. Ministar ističe da su u 2017. i 2018. godini obračuni kriminalnih grupa koji su za posljedicu imali smrtni ishod smanjeni, da je spriječeno oko 30 likvidacija, te da kriminalcima ni bijeg neće pomoći. „Naše aktivnosti nose jasnu poruku da za kriminalce u Crnoj Gori nema mjesta i da država neće dozvoliti da nas organizovani kriminal skrene sa zacrtanog kursa bezbjednosne politike sa nultom tolerancijom na ovu pošast“, poručuje Nuhodžić. DN: Kako ocjenjujete rad MUP-a i Uprave policije u protekle dvije godine? NUHODŽIĆ: Mislim da se u protekle dvije godine uradilo mnogo i da su rezultati tog rada očigledni. Ovo je veliki resor i ima mnogo nadležnosti, ali se vrijedno radilo na više frontova. Pored rezultata koje smo postigli u borbi protiv organizovanog kriminala, mislim da

je pomak vidljiv i u drugim segmentima – sprečavanju krijumčarenja narotika i ulične prodaje droge, sajber kriminala, oblasti javnog reda i mira, bezbjednosti saobraćaja. Uradili smo dosta da unaprijedimo i koncept rada usmjeren na pružanje usluga građanima. Tokom ljetnjih mjeseci naše područne jedinice i filijale radile su prekovremeno da bi odgovorile na povećani broj zahtjeva građana i stranaca. Takođe smo organizovali i upravne dane u više evropskih zemalja, kako bismo našim državljanima u inostranstvu olakšali procedure oko izdavanja dokumenata. Pažnja je usmjeravana i na efikasniju koordinaciju u sistemu zaštite i spašavanja i veću operabilnost nadležnih službi. Kroz izmjene normativnih akata mislim da smo postavili temelje funckionalnog i efikasnog bezbjednosnog sistema usklađenog sa modernim standardima i zahtjevima savremenog društva. Naravno, uvijek može još bolje i više. Dobri rezultati obavezuju nas da budemo još efikasniji i da sebi postavljamo nove ciljeve. I ja vjerujem da će tako i biti u narednom periodu, jer sam došao na čelo MUP-a sa ambicijom da svaka naredna godina po rezultatima bude bolja od prethodne. Do sada sam bio u pravu jer je 2017. godina bila bolja

Premijer je temeljan i odgovoran u svom radu i to isto traži i od nas ministara. Moram pohvaliti njegovo razumijevanje za složenost i odgovornost poslova koji obavljaju službenici iz bezbjednosnog sektora

od 2016, a 2018. bolja od godine prije. Nastojaću zato da tu svoju ambiciju opravdam i u drugoj polovini mog mandata. DN: Imate li dovoljno stručnih i materijalnih kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala? NUHODŽIĆ: U prethodne dvije godine značajna pažnja posvećena je unapređenju uslova rada policije u svim sektorima, kao i u oblasti vanrednih situacija, i za tu svrhu izdvojeno je oko 15 miliona iz budžeta, kao i kroz različite donacije i programe podrške. Naročito bih istakao direktnu budžetsku podršku Evropske unije, kroz čija sredstva u prošloj, i planirana sredstva u ovoj godini, unapređujemo bezbjednost na našim granicama, na čemu smo jako zahvalni. Teški i zahtjevni poslovi ko-

Bolja saradnja organa za sprovođenje zakona DN: Kako ste zadovoljni radom Biroa za operativnu koordinaciju organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sektor na čijem ste čelu? NUHODŽIĆ: Kao što je Vijeće za nacionalnu bezbjednost potvrdilo na posljednoj sjednici, a ja sam sa tim saglasan, rad Biroa za operativnu koordinaciju organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sek-

tor, u prethodne dvije godine osigurao je unapređenje saradnje organa za sprovođenje zakona, što je doprinijelo višem stepenu sigurnosti i bezbjednosti u zemlji. Zajedničke aktivnosti policije, Državnog tužilaštva, naročito Specijalnog tužilaštva, i drugih segmenata sistema bezbjednosti u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala

dovele su do hapšenja i procesuiranja nosilaca organizovanog kriminala i članova njihovih grupa, ali i do napretka u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, koja će biti u vrhu prioriteta daljeg rada Uprave policije i Državnog tužilaštva. U narednom periodu prioritet će biti borba protiv sive ekonomije, kao i jača kontrola trošenja državnog novca.

je obavljaju službenici u ovom resoru zahtijevaju stručnost i odgovrajuća materijalno-tehnička sredstva, i zato ćemo i u narednoj godini nastaviti da ulažemo u edukaciju i nabavku savremene opreme, kako bi adekvatno odgovorili izazovima koje sa sobom nose različiti oblici kriminala i sve sofisticiranije tehnike rada.

DN: Izjavljivali ste više puta da će ministarstva unutrašnjih poslova iz regiona bolje sarađivati od kriminalaca. To se i desilo hapšenjem Miloševića na Kosovu, Vukotića u Turskoj, Kneževića u Bugarskoj i Kašćelana u Češkoj. Kako ste zadovoljni saradnjom sa partnerskim policijskim službama? NUHODŽIĆ: Upravo tako. Ovi primjeri pokazuju kako dobra povezanost i ažurna i pravovremena razmjena informacija između policijskih službi daje konk r e t n e rezultate. Hapseći visoko rangirane pripadnike kriminal-

nih grupa poslali smo poruku da su institucije jače od kriminala i da im bijeg neće proći. Regionalna i međunarodna saradnja daje rezultate i na drugim poljima. Sa Make-

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

UTRAŠNJIH POSLOVA Kontrola policije kroz više mehanizama

EFIKASNOG A DRŽAVE donijom smo na primjer kroz zajednički sporazum izrazili opredjeljenje za jačanje borbe protiv trgovine ljudima, sa Srbijom, kroz potpisivanje nekoliko sporazuma i protokola o pograničnom saobraćaju nastojimo da olakšamo kretanje stanovništva u pograničnim oblastima. Važan sporazum Crna Gora je ove godine potpisala i sa zemljama članicama Evropske unije, koje su potpisnice Konvencije o policijskoj saradnji u Jugositočnoj Evropi, i on se odnosi na automatizovanu razmjenu DNK podataka, daktiloskopskih podataka i podataka o registraciji vozila, čime je Crna Gora dostigla standarde i stvorila

potrebne uslove za sprovođenje Prumske odluke koja se u okviru prekogranične policijske i pravosudne saradnje u krivičnim stvarima sprovodi u zemljama-članicama Evropske unije. Sve ove aktivnosti na jačanju regionale saradnje, kao i aktivni doprinos Crne Gore u INTERPOL-u i EUROPOLu, čine nas prepoznatljivim partnerom u zajedničkoj borbi protiv različitih bezbjednosnih izazova.

DN: Na koji način će MUP stati na put porodičnom nasilju? Sve je učestalija i pojava vršnjačkog nasilja među djecom. Šta preduzimate po tom pitanju? NUHODŽIĆ: Prepoznajući značaj ove problematike, početkom godine inicirao sam formiranje Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama u kome pored predstavnika nadležnih institucija ravnopravno učestvuju i predstavnici civilnog sektora koji se bave ovim pitanjem. Ovo se pokazalo kao dobar model za razmatranje i rješavanje kompleksnih i specifičnih slučajeva porodičnog nasilja. Broj prijava je u porastu i mislim da je i rad ovog tima doprinio promjeni percepcije i osnaživanju žrtava i cjelokupnog društva da nasilje treba prijaviti. MUP je nedavno potpisao i Memorandum o saradnji sa Udruženjem „Roditelji“, kako bi se istakla uloga roditelja i odgovornost i otvorenost policije na planu prevencije nasilja u porodici i nasilničkog ponašanja

DN: Kako komentarišete nedavno usvojene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, naročito tezu da će na ovaj način doći do prekomjernog jačanja policijskog aparata, a koja se čula i u raspravi u parlamentu? NUHODŽIĆ: Cilj ovih izmjena i dopuna je postizanje većeg stepena efikasnosti i funkcionalnosti u radu Ministarstva i Uprave policije. S jedne strane, normativne izmjene garantuju punu operativnu, stručnu i sa njima povezanu finansijsku samostalnost Uprave policije, ali sa druge strane pojačana nadzorna i kontrolna ovlašćenja Ministarstva, a samim tim i veću odgovornost policije.

Kroz izmjene normativnih akata mislim da smo postavili temelje funckionalnog i efikasnog bezbjednosnog sistema usklađenog sa modernim standardima i zahtjevima savremenog društva

među mladima. Vršnjačko nasilje u školama je problem sa kojim se udruženo moraju boriti država, obrazovne institucije i roditelji. Svako od nas mora da bude dio rješenja, kako bi se na vrijeme reagovalo i preveniralo svako agresivno ponašanje.

Slobodno mogu reći da bojazni i teze o prekomjernom jačanju policijskog aparata i njenom vaninstitucionalnom djelovanju i odsustvu kontrole apsolutno ne stoje. Policija kao organ nema i ne može imati atribute nekontrolisane samostalnosti i nezavisnosti. Kontrola je obezbijeđena kroz više mehanizama – direktor za svoj rad, ali i rad policije odgovara ministru i Vladi, a Ministarstvo vrši i upravni nadzor, odnosno kontrolu zakonitosti i cjelishodnosti svih aspekata rada i postupanja policije. Tu je i mehanizam unutrašnje kontrole zakonitosti primjene policijskih ovlašćenja, zatim Etički odbor koji će raditi pod okriljem Mi-

DN: Najavili ste skoro potpisivanje Sporazuma sa Evropskom graničnom i obalskom stražom (FRONTEX). Koje mjere Crna Gora preduzima u borbi sa ilegalnim prelascima granice i migracijama? NUHODŽIĆ: Zaključivanje Sporazuma o saradnji s Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) od izuzetnog je značaja za Crnu Goru zbog jačanja saradnje sa Evropskom unijom u oblasti upravljanja granicama. Sporazum je veoma bitan i za EU u svjetlu aktuelnih migratornih tokova, a očekuje se da će pozitivno uticati i na dinamiku pregovaračkog procesa u oblasti vladavine prava. Vlada Crne Gore radi na svim poljima, kako bi bolje regulisala migracijske procese, naročito u smislu kontroli-

Spriječeno 30 likvidacija DN: Policija je u prethodne dvije godine sprovodila brojne akcije u kojima je slobode lišeno više pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i spriječene planirane likvidacije. Kakva je danas bezbjednosna situacija u Crnoj Gori? NUHODŽIĆ: Da bih odgovorio na Vaše pitanje o tome kakva je danas bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, na početku bih napravio poređenje sa trenutkom kada sam došao na čelo MUP-a i podsjetio na činjenicu da je samo u 2016. godini zabilježeno 24 ubistva. Sam ovaj podatak bio bi dovoljan da se izvuče

zaključak da je bezbjednosna situacija danas mnogo bolja, i to nije moja slobodna procjena, već činjenično stanje. U 2017. i 2018. godini obračuni kriminalnih grupa koji su za posljedicu imali smrtni ishod su smanjeni, a broj spriječenih likvidacija povećan na oko 30 za prethodne dvije godine. Naše aktivnosti nose jasnu poruku da za kriminalce u Crnoj Gori nema mjesta i da država neće dozvoliti da nas organizovani kriminal skrene sa zacrtanog kursa bezbjednosne politike sa nultom tolerancijom na ovu pošast.

nistarstva, te Savjet za građansku kontrolu koji će preko ministra nastaviti da kontroliše rad i postupanje policije. Naravno, i putem Parlamentarnog nadzora vršiće se nadzor nad radom policije, a usvojenim amandmanom kojim je predviđeno da direktor policije podnosi nadležnom radnom tijelu Skupštine poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije dva puta godišnje, i da ukoliko nadležno tijelo ne prihvati izvještaj, o tome obavještava ministra koji može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije prije roka na koji je imenovan, dodatno je ojačana i kontrolna uloga parlamenta. sanog ulaska na teritoriju države. Preduzeli smo sve mjere za eventualni priliv migranata i izbjeglica u skladu sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti. DN: Na kraju, nekoliko relaksirajućih pitanja: Kad Vam završava radno vrijeme? NUHODŽIĆ: Radno vrijeme ministra unutrašnjih poslova diktiraju dešavanja i obaveze, što se najčešće ne poklapa sa propisanim osmočasovnim radnim vremenom. To najbolje znaju moji saradnici koji prateći moje obaveze često budu na poslu i u večernjim satima, vikendom i praznicima. DN: Je li premijer previše zahtjevan prema ministrima? NUHODŽIĆ: Premijer je temeljan i odgovoran u svom radu i to isto traži i od nas ministara. Moram pohvaliti njegovo razumijevanje za složenost i odgovornost poslova koji obavljaju službenici iz bezbjednosnog sektora. To je možda zato što i on sam ima dosta iskustva i dobro je upućen u bezbjednosnu problematiku. Uz njegovu podršku radimo na rješavanju i važnih egzistencijalnih pitanja naših zaposlenih, kao i na podizanju kvaliteta radnih uslova naših službenika. DN: Gdje ćete provesti novogodišnje praznike? NUHODŽIĆ: Obaveze koje nameće tempo rada oduzimaju vrijeme za drage ljude, mjesta i događaje. Zato se radujem da ću slobodno vrijeme za praznike provesti u mom Bijelom Polju, sa prijateljima i porodicom.

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

DVOSTRUKE IGRE LIDERA DEMOKRATSKOG FRONTA

DOK MANDIĆ TRAŽI POMOĆ OD VUČIĆA, MEDOJEVIĆ NA PROTESTIMA U BEOGRADU ⌦ Mili Prelević

edan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević ovih dana je politički aktivan u Beogradu gdje učestvuje na protestima protiv srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Tako se nastavljaju dvostruke igre lidera Demokratskog fronta. Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić na sve načine pokušava da objasni građanima Crne Gore, ali i Srbije da je u izvanrednim odnosima sa predsjednikom Srbije, i da od njega očekuje kontinuiranu pomoć za Srbe u Crnoj Gori, ali i za Demokratski front. Na drugoj strani, Ne-

bojša Medojević ide u Beograd kako bi „makar malo“ doprinio rušenju Aleksandra Vučića. I prošlog mjeseca, tačnije 4. novembra, lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, uputili su pismo Aleksandru Vučiću i evropskim liderima u kome traže da se zaustavi “kafkijanski progon” koji se, kako navode, sprovodi nad

njima i političkim savezom kojeg predstavljaju. U pismu, oni traže da se Crnoj Gori pomogne u odbrani osnovnih demokratskih načela, jer “gušeći ljudska prava i slobode, crnogorski režim ozbiljno destabilizuje društveno političke prilike”.

Prema njihovim riječima, Demokratski front, najjači opozicioni savez u Crnoj Gori, već duže od dvije godine prolazi kroz sve moguće i nemoguće faze institucionalnog progona. Mandić i Knežević su, pored Vučića, pismo uputili i predsjednicima Rusije Vladimiru Pu-

tinu, Francuske Emanuelu Makronu, Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Lilijan Mori Paskje, Evropskog parlamenta Antoniju Tajaniju i Skupštine OEBSa Džordžu Cereteliju. Sasvim je očigledno da Medojević o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj vlasti u Srbiji misli isto što i o vlastima u Crnoj Gori, iako dio njegovih kolega očekuje pomoć Beograda i Aleksandra Vučića. Kako nezvanično saznajemo, Medojevićevo ponašanje izazvalo je negodovanje velikog broja funkcionera Demokratskog fronta iz „prosrpskih partija“, jer smatraju da nije dobro da bilo ko iz ovog političkog saveza tako javno istupa protiv Vučića, od kojeg, na drugoj sttrani, DF skoro svakodnevno traži pomoć i političku i materijalnu. “Buka je u modi“. Da narod čuje! Šetamo. Ozbiljna kritična masa. Nepregledna rijeka slobodnih ljudi“, napisao je Medojević na svom FB profilu, uz nekoliko fotografija kojima se „potvrđuje“ njegovo učešće na protestima „Stop krvavim košuljama u Beogradu“, koji su, prije svega, upereni protiv srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

POLITIKA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

POLITIČKI DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI PRETHODNU GODINU

POTVRĐEN EVROPSKI PUT CRNE GORE I ĐUKANOVIĆEVO LIDERSTVO

odina za nama je u političkom smislu bila veoma bogata – a posebno obilježje dali su joj predsjednički i lokalni izbori, povratak skoro svih opozicionih poslanika u skupštinske klupe i prekid bojkota, usvajanje Rezolucije kojom su poništene odluke takozvane Podgoričke skupštine, proslave tih istih odluka od strane prosrpskih partija u Crnoj Gori, hapšenje poslanika DF i stavljanje u zatvor Nebojše Medojevića... Godinu za nama obilježili su brojni susreti crnogorskih državnika sa najvišim evropskim i svjetskim zvaničnicima, na kojima je jasno potvrđen evropski put Crne Gore.

■ PRIZNANJE ZA REFORME

Evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han je, boraveći u februaru u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, kazao da je naša zemlja najnaprednija u EU integracijama, te da je na nama da taj status zadržimo. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker posjetio je

krajem februara našu zemlju i tom prilikom kazao da je Crna Gora dosta uradila u evropskim integracijama i da napreduje brže od ostalih država regiona zahvaljujući ozbiljnim reformama koje sprovodi, ali da se o datumu članstva u EU ne može još govoriti.

■ PREDSJEDNIČKI IZBORI

Predsjednički izbori, na kojima je ubjedljivu pobjedu odnio predsjednik DPS Milo Đukanović, jesu događaj broj jedan u prošloj godini. Opozicija je licitirala sa mnogim imenima, u igri je bilo više kandidata, ali ipak nijesu uspjeli da pronađu zajedničkog predstavnika. Kandidat većeg dijela opozicije, odnosno Demokrata, DF-a, SNP-a, GP URA bio je Mladen Bojanić. Crna Gora je dobila predsjednika 15. aprila, a Đukanović je pobijedio sa ubjedljivih 53,9 odsto glasova. Nakon proglašenja pobjede u prvom krugu, Đukanović je kazao da je pobjeda potvrda da su DPS i njeni partneri nepobjediva koalicija. “Ovaj izborni rezultat je potvrda riješenosti da nastavimo evropskim putem i dostizanje evropskog kvaliteta života gra-

đana i članstva u EU. Ono što sam tražio je da dobijemo pravo da napravimo završni korak nakon dvadesetogodišnjeg hoda na putu ka EU i ubijeđen sam da ćemo u sljedećih pet godina taj korak napraviti”, poručio je tada Đukanović. Na predsjedničkim izborima učestvovali su i kandidatkinja SDP-a Draginja Vuksanović, lider Prave Crne Gore Marko Milačić, lider Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalač, privrednik Vasilije Miličković, kandidat Srpske koalicije Dobrilo Dedeić. Nekoliko dana kasnije, visoka predstavnica EU Federika Mogerini je u okviru turneje po Zapadnom Balkanu, boravila u Tivtu i kazala da su vrata EU Zapadnom Balkanu otvorena i da Evropa vidi ohrabrujući napredak Crne Gore.

■ INAUGURACIJA Crnogorski predsjednik Milo Đukanović je 20. maja na Cetinju, u Vladinom domu, položio zakletvu pred poslanicima Skupštine, čime je zvanično stupio na dužnost prvog čovjeka države. “Na dužnost predsjednika Crne Gore stupam s osje-

APLAUZ U STRAZBURU Jedan od nastupa pred Evropom predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imao je početkom oktobra, govoreći na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu. Evropski parlamentarci pozdravili su govor Đukanovića snažnim i dugotrajnim aplauzom. Rijetko koji državnik je bio u prilici da njegovo izlaganje bude na ovakav način ispraćeno. Uostalom i predsjednik EP Antonio Tajani je na konferenciji za medije nakon plenarne sjednice Evropskog parlamenta rekao da je izlaganje Đukanovića ćanjem izuzetne časti i odgovornosti. Ponosan na ostvarenja savremene Crne Gore, kojima smo tokom dvije minule decenije preskočili vjekove. Nije uobičajena privilegija naći se poslije 20 godina na istom mjestu, u Vladinom domu, na prijestonom Cetinju, istim povodom – preuzimajući dužnost predsjednika Crne Gore”, kazao je Đukanović i istakao da je najvažniji zadatak vlasti u narednom periodu stvaranje ambi-

bilo pozdravljeno “veoma toplim aplauzom, što je znak koliko podrške dajemo njegovoj zemlji”. “Veoma dobro razumijemo potrebe EU da otkloni uzroke kriza kroz koje prolazi i obavi proces unutrašnje konsolidacije. Ali ne mislimo da je odgovor na te probleme zaustavljanje ili ozbiljnije usporavanje misionarskog projekta ujedinjenja Evrope. Naprotiv, vjerujem da je puno ujedinjenje najvažniji dio odgovora na sve probleme kroz koje EU prolazi”, poručio je Đukanović. jenta za brže dostizanje evropskog kvaliteta života građana Crne Gore.

■ LOKALNI IZBORI Lokalni izbori u 11 opština održani su 27. maja, a biračko pravo imalo je 306.722 građana. DPS je osvojio apsolutnu većinu u Podgorici, Danilovgradu, Bijelom Polju, Pljevljima, Šavniku i Žabljaku.

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

Važan korak naprijed na evropskom putu Crna Gora je napravila na Međuvladinoj konferenciji u Briselu kada je otvorila poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, a kako je ocijenjeno, to predstavlja još jedan uspjeh za Crnu Goru i priznanje crnogorskim institucijama

■ POSJETA BRISELU Početkom juna Đukanović je boravio u zvaničnoj posjeti Briselu i sastao se sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom. Poruka iz Brisela bila je jasna – Crna Gora je pokazala da je pouzdan partner i da joj je mjesto u NATO. Zajednička poruka je da će braniti evropski sistem vrijednosti koji je Rusija pokušala svojim ponašanjem da uruši. Đukanović je iz sjedišta NATO u Briselu, sa prve međunarodne posjete od kada je stupio na dužnost predsjednik države, uputio jasnu poruku – Crna Gora je demonstrirala odgovornost. “Članstvo Crne Gore u NATO doprinos je stabilnosti i boljoj perspektivi. Puno benefita država je prepoznala od članstva. Benefite je imao i cijeli region. Važno da je Crna Gora potvrdila stabilnu i odlučnu pripadnost kursu evroatlantskog razvoja”, poručio je Đukanović iz Brisela. Stoltenberg je kazao da je Đukanović prvi predsjednik kojeg je primio u novom zdanju, te da Crna Gora dokazuje da je pouzdan član NATO-a. Još jedan od događaja koji su imali veliki uticaj na političku scenu naše zemlje u ovoj godini bio je i predstavljanje Plana izbornih reformi od Demokrata i GP URA.

■ PLAN GP URA I DEMOKRATA

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić i predsjednik GP URA Dritan Abazović plan su prvo predstavili u Podgorici, potom u Briselu. Plan Demokrata i URAe koji su podržale institucije EU predviđa iznalaženje održivih rješenja u vezi sa Sudskim savjetom, zakonske izmjene u vezi sa javnim emiterom i izborom novog Savjeta RTCG, sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva sa posebnim osvrtom na DIK i ASK, izmjenu seta medijskih zakona, a zatim i potvrđivanje datuma parlamentarnih izbora i dogovor o datumu održavanja opštih lokalnih izbora kao nove kategorije u izbornom zakonodavstvu.

■ SKANDALOZNE IZJAVE IRINEJA

Veliku prašinu podigla je i izjava partijarha Irineja, koji je u julu, boraveći u Crnoj Gori, tada kazao da je položaj crkve u Crnoj Gori danas gori nego u

vrijeme okupacije Osmanlija, dok je položaj Srba kao u vrijeme ozloglašene fašističke Nezavisne države Hrvatske (NDH). Njegovu izjavu osudili su predsjednici države i Vlade Milo Đukanović i Duško Marković.

■ MARKOVIĆ NA

ZASIJEDANJU UN

Premijer Duško Marković poručio je krajem septembra na zasijedanju Generalne skupštine UN u Njujorku da je vizija današnje Crne Gore usmjerena ka stabilnosti i prosperitetu njenih građana. Marković je kazao da je naša zemlja od obnove nezavisnosti brzo napredovala na putu izgradnje države zasnovane na najvišim demokratskim vrijednostima i da je jasno i nedvosmisleno potvrdila posvećenost zajedničkom djelovanju u okviru sistema UN.

■ POSJETA

ĐUKANOVIĆA VATIKANU

Đukanović je ubrzo posjetio Vatikan i razgovarao sa papom Franjom, a potvrđeni su odlični odnosi Crne Gore i Svete Stolice, koji imaju duboke istorijske korijene i tradiciju međusobnog poštovanja, utemeljene Konkordatom o saradnji iz 1886. godine, i nakon obnove državnosti Temeljnim ugovorom iz 2011. godine kojim su regulisani najvažniji segmenti saradnje i status Katoličke zajednice u našoj zemlji.

■ IZBORNO

ZAKONODAVSTVO

Crnogorski parlament usvojio je 30. oktobra Odluku o obrazovanju Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji je formiran radi optimizacije sveukupnog ambijenta u kome će biti održavani naredni izbori. Odluka, protiv koje nije bio nijedan poslanik, ipak, nije pomirila stavove vlasti i opozicije, kada su izborni zakoni i izbori uopšte u pitanju, ali je ogroman demokratski korak naprijed jer je njenim donošenjem data šansa, prije svega, dijalogu suprotstavljenih političkih opcija.

■ ZABRANE Početkom novembra su iz

Vlade reagovali povodom medijskih napisa o zabrani ulaska srpskim intelektualcima u Crnu Goru, među kojima je književnik Matija Bećković, istoričari Čedomir Antić i Aleksandar Raković, kao i srpski političar i pravnik Dejan Mirović. Iz Vlade je tada saopšteno da je njena ustavna i moralna obaveza da štiti stabilnost i bezbjednost zemlje i da ovaj pristup nema nikakve veze sa zabranom slobode mišljenja, već se jedino i isključivo odnosi na sprečavanje stranih državljana da izazivaju ili podstiču netrpeljivost, vrijeđaju ugled ili slave nasilni nestanak Crne Gore.

■ PROSLAVE

PODGORIČKE SKUPŠTINE

Najviše polemike u javnosti protekle godine izazvala je stogodišnjica takozvane Podgoričke skupštine. Proslave posvećene stogodišnjici Dana ujedinjenja održane su u više crnogorskih gradova, između ostalog u Budvi i Podgorici. Sa skupa u Budvi poručeno je “da će do ponovnog ujedinjenja srpskih zemalja i oslobađanja srpskog mora”. Nakon toga su uslijedile burne reakcije na ovaj događaj. Iz DPS-a su kazali da je “taj opskurni skup u prvim redovima okupio je srpske nacionaliste, šoviniste i njihove klerikalne promotere, podržane putem primitivnih videoporuka iz Beograda, sabrao je na samo osvjedočene negatore svega što je crnogorsko, već protivnike temeljnih vrijednosti na kojima se zasnivaju civilizovana društva, protivnike i evropske Srbije”. Stigle su i ocjene da poruke izrečene na skupu u Budvi izazivaju sažaljenje, da se produbljuju podjele, dok su u Demokratskom frontu kazali da “istorijski falsifikati i režimski pritisci ne mogu slomiti duh

Usvajanje Rezolucije

Skupština Crne Gore usvojila je 30. novembra većinom glasova Predlog rezolucije povodom 100-godišnjice „Podgoričke skupštine“, koju je predložila vladajuća koalicija jer, kako je saopšteno na sjednici, zanemarivanjem Podgoričke skupštine danas se pokušava dovesti u pitanje državno ustrojstvo Crne Gore, njen suverenitet i nezavisnost.

POLITIKA

Ravnopravni među svjetskim partnerima Predsjednik Milo Đukanović učestvovao je u Parizu na veličanstvenoj ceremoniji povodom 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata ispred Trijumfalne kapije i inauguraciji Pariskog mirovnog foruma, kojeg je inicirao francuski predsjednik Emanuel Makron, na čiji poziv je naš predsjednik boravio u Parizu. “Ovo je veliki dan za Crnu Goru. Evo nas opet kao nezavisna i suverena država na svom dostojanstvenom mjestu, ravnopravno među evropskim i svjetskim partnerima, u gradu u kojem je crnogorska stolica ostala prazna nakon što smo kao ze-

slobode i istine našeg naroda”.

■ HAPŠENJA I

OSLOBAĐANJA

U noći između 30. novembra i 1. decebmra, uhapšen je poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević, dok je njegov kolega Milan Knežević ostao u parlamentu, kako bi izbjegao hapšenje. Viši sud je za Medojevića odredio pritvor u trajanju do dva mjeseca, jer je odbio da svjedoči u predmetu formiranom u SDT “zbog javno izgovorenih tvrdnji ovog lica da navodno zna da bivšem gradonačelniku Podgorice neće biti određen pritvor iz razloga što je Glavni specijalni tužilac primio mito u iznosu od 100.000 eura”. Medojević je u noći između 12. i 13. decembra napustio zatvor, a Knežević zgradu Skupštine, u kojoj je proveo skoro dvije sedmice. DF je više noći organizovao proteste, a potom pozvao opoziciju na zajedničko djelovanje da zajedničkim vaninstitucionalnim djelovanjem, koje podrazumije-

mlja pobjednica izašli iz Prvog svjetskog rata i naravno, nakon tragične aneksije od Srbije zbog koje je Kraljevina Crna Gora i ušla u taj rat. Vjerujem da je današnja Crna Gora čvrsto utemeljena na istorijskim vrijednostima slobodarstva i antifašizma, svjesnija nego bilo kada vrijednosti mira, stabilnosti i multietničke demokratije i da je upravo sa tog temelja spremna da pravi sljedeće korake u saradnji unutar regiona na evropskoj i svjetskoj sceni, a sve u cilju stvaranja dodatnih vrijednosti za našu državu i njene građane u daljoj budućnosti”, rekao je predsjednik Crne Gore.

va opšte građanske proteste, natjeraju Vladu da podnese ostavku, kako bi se stvorili uslovi za održavanje fer i slobodnih izbora. Ustavni sud Crne Gore privremeno je obustavio rješenje Apelacionog i Višeg suda o stavljanju u zatvor Medojevića i Kneževića i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti odredbi Zakonika o krivičnom postupku, kojom je propisana i mogućnost zatvaranja svjedoka koji odbija da svjedoči.

■ SARADNJA SA DIJASPOROM

Kraj godine je obilježila i posjeta predsjednika Đukanovića Argentini i Paragvaju, a tom prilikom je, između ostalog, kazao i da je današnja Crna Gora, multietnička zemlja prepoznata kao važan faktor regionalne stabilnosti, članica NATO i na pragu članstva u EU, pitanje saradnje sa dijasporom uzdigla na nivo najvišeg državnog prioriteta. A. Nikočević

Hvala za povjerenje koje ste nam poklonili u protekloj godini. Ĺ˝elimo vam puno sreÄ&#x2021;e i uspjeha u Novoj 2019. godini.

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

MINISTAR ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA PAVLE RADU

2018. godini, uz ukupan prihod veći od milijardu eura, za prvih deset mjeseci, u Crnoj Gori je boravilo više od 2,1 milion turista, što je oko 100.000 više nego čitave 2017. Ostvareno je i preko 12 i po miliona noćenja, što je za 550.000 više nego tokom cijele prošle godine. Ova impresivna godina ostaće upamćena po tome što je prvi put u crnogorskim hotelima boravilo milion turista, i to samo za deset mjeseci. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović za Dnevne novine govori ne samo o rekordima tokom godine na izmaku, već planovima vezanim kako za samu administraciju, tako i za poslovanje turističke privrede. On s ponosom ističe nastavak značajnih investicija i širenja planinskih centara namijenjenih, prvenstveno, zimskom turizmu. „Kada je riječ o Kolašinu, uvjeren sam da razvojem skijališta i drugih sadržaja, kao i izgradnjom novih hotela, može privući znatno veći broj gostiju nego što sada ima. Takođe, ne smatram da Kolašin i Žabljak treba da se takmiče među sobom, već sa drugim regionalnim zimskim centrima“, dodao je Radulović. DN: Na koliko se, prema raspoloživim podacima, procjenjuje ukupan broj turi-

Kroz Zakon o turizmu i ugostiteljstvu stvaramo dodatne impulse za povoljnije uslove poslovanja privatnog sektora, prvenstveno kroz uvođenje novih tipova smještajnih objekata, odnosno integralnog hotela, te kondo i mješovitog modela poslovanja hotela

sta i noćenja u kolektivnom i privatnom smještaju u Crnoj Gori, a na koliko prihoda od turizma za 2018. godinu? Radulović: Rekordna je bila i pred i post sezona u 2018. godini, sa ukupnim prihodom većim od milijardu eura. Prema svim raspoloživim podacima, za prvih deset mjeseci, u Crnoj Gori je boravilo više od 2,1 milion turista. Ovo znači da je za samo deset mjeseci ove godine bilo oko 100.000 turista više nego čitave 2017. U ovom periodu ostvareno je i preko 12 i po miliona noćenja, što je za 550.000 više nego tokom cijele prošle godine. Ova impresivna godina ostaće upamćena po još jednom podatku. Naime, prvi put u istoriji u crnogorskim hotelima boravilo je milion turista, i to samo za deset mjeseci. Svakako, očekujemo da ovaj broj bude veći u konačnim podacima za 2018. Uzimajući u obzir i one hotele koji se trenutno grade ili su planirani, očekujemo znatno proširenje kapactiteta visokokvalitetnog smještaja. Nastavljamo put ka našem strateškom cilju u turizmu da Crna Gora bude visokokvalitetna cjelogodišnja turistička destinacija. Ovakvi rezultati raduju, ali i obavezuju na veoma predan rad kako bi se nastavio trend rasta i napretka u sektoru turizma.

U godini rekorda turističke projekt investirano 214 miliona eura

DN: Iz ugla kreatora turističkih politika - kao ministar - što smatrate da je najviše uticalo na turističku privredu da se u 2018. godina postignu rekordni rezultati? Radulović: Predan rad svih koji su uključeni u turizam - od turističkih poslenika do lokalnih i državnih institucija - prvo je što se mora pomenuti u odgovoru na ovo pitanje. Svakako, ovo nije rezultat samo ove godine, već rada i kreiranja politika tokom posljednje decenije, koja je, korak po korak, doprinosila povećanju standarda i konkurentnosti našeg turizma. Unapređenje i diversifikacija ponude i povećanje smještajnih kapaciteta visoke

Planirano 320 miliona eura investicija U 2019. godini očekuju nas nove investicije u sektoru turizma, kao i nastavak realizacije započetih investicija na primorju i sjeveru Crne Gore. U ovom trenutku izdata su pozitivna mišljenja za tehničku dokumentaciju za 16 novih hotela u Tivtu, Budvi, Kotoru, Petrovcu i Herceg Novom, čija je predračunska vrijednost oko 75 miliona eura.

Takođe, izvjesno je da će početi radovi na hotelu Durmitor na Žabljaku. Oni će, prema navodima investitora, biti vrijedni 15 do 20 miliona eura, iako je ugovorom definisano ulaganje od deset miliona eura. Osim hotela Durmitor, tokom 2019. je planiran i završetak projekta za hotel Plavsko jezero u koji će se, kako je rečeno, uložiti oko

četiri miliona eura. Kada se uzmu u obzir planirana ulaganja za već započete velike projekte, kao što su Luštica Bay, Portonovi, Porto Montenegro i drugi, čiji se iznos procjenjuje na oko 225 miliona eura za narednu godinu, očekujemo da ukupna ulaganja budu veća od 320 miliona eura.

214

MILIONA EURA UKUPNO JE ULOŽENO U RAZVOJNE I DRUGE TURISTIČKE PROJEKTE SAMO TOKOM 2018. GODINE

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

ULOVIĆ ZA DN O ISTORIJSKOM USPJEHU I PLANOVIMA

u te 4

kategorije takođe su značajno doprinijeli novom rastu. Ove godine imali smo i veći broj manifestacija nego prethodne, a kroz Program podsticajnih mjera podržali smo sa skoro 650.000 eura raznovrsne događaje koji su unaprijedili turističku ponudu. Ostvareno je znatno povećanje turističkog prometa u periodima pred i post sezone, zahvaljujući upravo manifestacijama, kao i ponudi baziranoj na konferencijskom, aktivnom i ruralnom turizmu. Povećano je i interesovanje turista za boravak u planinskom dijelu Crne Gore tokom ljetnje sezone, što donosi odličan poslovni rezultat ovih centara. Ostvaren je napredak u avio povezanosti, pa su ove godine turisti dolazili u Crnu Goru iz više od 50 destinacija sa 95 redovnih i čarter linija. Dobre rezultate dale su i intenzivne promotivne aktivnosti na najznačajnijim emitivnim tržištima, kao i na udaljenim, poput Kine. Promocija je rađena kroz kampanje na internetu i društvenim mrežama, nastupe na sajmovima i posjete studijskih i novinarskih grupa. DN: Nakon otvaranja Skicentra Kolašin 1600, a uz postojeći Kolašin 1450, da li smatrate da ovaj grad pod Bjelasicom može tokom zimske sezone privući više turista od Žabljaka? Zbog čega su bitni zimski turistički centri, kada su broj posjetilaca i prihodi tog segmenta izuzetno niski, a ulaganja značajna i kontinuirana? Radulović: Naši zimski centri su kvalitetom, raznovrsnošću ponude i cijenama konkurentni u odnosu na one iz regiona. Kada je riječ o Kolašinu, uvjeren sam da razvojem skijališta i drugih sadržaja, kao i izgradnjom novih hotela, može privući znatno veći broj gostiju nego što sada ima. Takođe, ne smatram da Kolašin i Žabljak treba da se takmiče među sobom, već sa drugim regionalnim zimskim centrima.

MIILON TURISTA BORAVILO JE U CRNOJ GORI U PRVIH 10 MJESECI PROTEKLE GODINE

Turizam generator novih radnih mjesta DN: Što smatrate nedostatkom u poslovanju turističke privrede u Crnoj Gori koji se mora što prije riješiti? Radulović: Turizam je veoma važan generator novih radnih mjesta i jedna od privrednih grana sa najvećim potencijalom za budući rast zapošljavanja. Ipak, jedan od izazova sa kojima se turistička privreda suočava je nedostajući kadar. Analiza ponude i tražnje prema stepenima stručne spreme koja se vrši na godišnjem nivou, ukazuje na to da se tokom sezone najveći deficit odnosi na I i II stepen obrazovanja, gdje tražnja nadmašuje ponudu i do 40 odsto. Ovo potvrđuje i podatak da se od ukupnog

Naši hoteli su ostvarili najveću posjećenost do sada, a do kraja oktobra ostvareno je i više od četiri miliona noćenja. Ovaj podatak je još značajniji uzimajući u obzir da je postignut jedan od naših ciljeva, a to je da više od polovine kreveta u crnogorskoj hotelskoj ponudi bude u kategoriji četiri i pet zvjezdica. Trenutno u Crnoj Gori imamo 152 hotela sa 18.509 kreveta sa četiri zvjezdice, te 19 hotela sa 2.834 ležaja sa pet zvjezdica. Samo tokom 2018. otvoreno je 15 hotela visoke kategorije. Značajno je napomenuti da se turistička infrastruktura u planinskim centrima ne koristi samo zimi, već i ljeti. Turisti sve više posjećuju planine i uživaju u prirodi i aktivnom turizumu tokom čitave godine. Takođe, posjeta tokom zimskih mjeseci iz godine u godinu bilježi rast, a time se uvećavaju prihodi, pa se ne bih složio sa Vašom konstatacijom. Sa namjerom kontinuirano ulažemo u zimske centre, jer ćemo na taj način omogućiti promovisanje raznih segmenata turističke ponude, produžiti sezonu u sjevernom dijelu naše zemlje i unaprijediti smještajne kapacitete. Sve navedeno pratiće i povezivanje turističkog sektora sa ostalim relevantnim privrednim oblastima, što će

broja izdatih radnih dozvola za strance, na ova dva stepena stručne spreme odnosi više od 80 odsto dozvola. Povećanje smještajnih kapaciteta i diversifikacija ponude nameću stalnu potrebu za novim kadrom, pa se u kontinuitetu vrše obuke za stručno obrazovanje i kvalifikacije koje će zadovoljiti specifične zahtjeve i vrste ponuda u sektoru turizma. U zavisnosti od potreba turističke privrede, odnosno uslova na tržištu rada, u narednom periodu radiće se na definisanju standarda zanimanja i vještina u skladu sa zakonskom regulativom, kao i na podizanju imidža strukovnih zanimanja kroz promotivne kampanje. otvoriti nova radna mjesta. Ono što je posebno važno, a što je teško izmjeriti statistikom, jeste benefit od sinergije ljudi, sticanje novih iskustava i učenje od drugih. DN: Prema procjenama, koliko je novca tokom 2018. godine uloženo u različite turističke investicije – od komplesnih projekata kao što su Porto Montenegro, Luštica Bay i Portonovi, do malih hotela i novih kampova? Radulović: Ukupan iznos investicionih ulaganja u razvojne i turističke projekte iznosi oko 214 miliona eura. Ono što je veoma važno jeste da nastavljamo sa dobrom dinamikom realizacije najznačajnijih projekata na primorju. Prema navodima investitora, u Porto Montenegro ove godine je uloženo oko 32 miliona eura, a u naredne četiri planirano je još 275 miliona eura. U okviru projekta Luštica Bay uložena su oko 34 miliona eura, a otvoren je i prvi hotel sa pet zvjezdica u ovom projektu, The Chedi. Nastavljena je i realizacija projekta Portonovi u Kumboru, u koji je ove godine uloženo oko 50 miliona eura, a za narednu se planira čak 178 miliona investicija. U prvoj investicionoj fazi kompanija Karisma je u Ulcinjsku rivijeru uložila 15 miliona eura. Ovu godinu obilježila su i ulaganja u hotele sa pet zvjezdica. U Herceg Novom je otvoren kompleks Lazure Hotel & Marina za koji ukupna investicija iznosi oko 37 mili-

ona eura. U Perastu je otvoren hotel Iberostar Grand Perast, a uloženo 11 miliona eura, dok je u hotel Melia u Petrovcu uloženo oko 15 miliona eura. U hotel La Perla u Tivtu investirano je oko 35 miliona, a u Allure Palazzi u Kotoru deset miliona eura. Takođe, ove godine nastavljene su pripreme za značajne investicije kao što su ostrvo Lastavica, hotel Kraljičina plaža i lokalitet Plavi horizonti na kome Qatari Diar planira realizaciju investicije vrijedne oko 270 miliona eura. DN: Što su ključni predlozi novih izmjena aktuelnog Zakona o turizmu? Radulović: Jedan od osnovnih ciljeva Zakona o turizmu i ugostiteljstvu je minimiziranje svih oblika sive zone poslovanja u turizmu, uz podizanje nivoa zaštite korisnika usluga u ovom sektoru na viši nivo. Njime su jasno definisane nadležnosti turističke inspekcije u sastavu Uprave za inspekcijske poslove i ovlašćenog inspektora nadležnog organa lokalne uprave. Primjenom Zakona tokom ovogodišnje turističke sezone uspješno su vršene intenzivne kontrole od strane nadležnih držvanih i opštinskih inspekcija sa preduzimanjem odgovarajućih mjera i radnji. Ipak, praksa je pokazala da su bile neophodne izmjene i dopune pojedinih segmenata kako bi se Zakon lakše primjenjivao. Ovo se posebno odnosi na prekršajne odredbe, uz njihovo usklađivanje sa srodnim zakonskim rješenjima. Mora se imati u vidu i činjenica da je oblast turizma i ugostiteljstva izuzetno kompleksna i da je - na direktan i indirektan način - usko povezana sa drugim djelatnostima koje imaju svoja zakonska rješenja. Zato se nametnula potre-

Turistička infrastruktura u planinskim centrima ne koristi samo zimi, već i ljeti. Turisti sve više posjećuju planine i uživaju u prirodi i aktivnom turizumu tokom čitave godine. Takođe, posjeta tokom zimskih mjeseci iz godine u godinu bilježi rast, a time se uvećavaju prihodi.

Dobre rezultate dale su i intenzivne promotivne aktivnosti na najznačajnijim emitivnim tržištima, kao i na udaljenim, poput Kine. Promocija je rađena kroz kampanje na internetu i društvenim mrežama, nastupe na sajmovima i posjete studijskih i novinarskih grupa ba da pojedine stavke budu dodatno obrađene i jasnije definisane. S druge strane, poseban dio Zakona posvećen je unapređenju poslovanja privatnog sektora, koji je naš značajan partner u formiranju turističkog proizvoda. U tom smislu, kroz Zakon o turizmu i ugostiteljstvu stvaramo dodatne impulse za povoljnije uslove poslovanja, prvenstveno kroz uvođenje novih tipova smještajnih objekata, odnosno integralnog hotela, te kondo i mješovitog modela poslovanja hotela. DN: Na koji način će Ministarstvo turizma uticati da se osnaže kapaciteti turističke inspekcije – kako po broju angažovanih, tako i po ingerencijama? Radulović: Ministarstvo održivog razvoja i turizma predano radi na suzbijanju svih oblika sive ekonomije, kako bi uslovi poslovanja bili isti za sve, a korisnici usluga zaštićeni. Predviđeno je angažovanje većeg broja inspektora ili privremeno angažovanje već zaposlenih službenika, zatim usavršavanje u cilju povećanja efikasnosti, te kontrola podobnosti inspektora tokom obavljanja poslova. Za svaku ljetnju turističku sezonu prave se akcioni planovi na lokalnom i nacionalnom nivou, ali je potrebna još bolja koordinacija inspekcijskih službi na državnom i lokalnom nivou. Smatramo i da je potrebno ojačati postojeće Koordinaciono tijelo za praćenje turističke sezone, kojim koordinira Uprava za inspekcijske poslove, i to kroz uključivanje lokalnih inspektora. Osim toga, u narednom periodu jedan od prioriteta biće efikasnija kontrola privatnog smještaja. Tokom ljetnje sezone 2018, kontrolisali smo i internet platforme za oglašavanje smještaja poput Bookinga i Airbnb-a, te sankcionisali one koji su oglašavali neregistrovan smještaj. K.J.

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

CRNOGORSKI ANALITIČARI O NAJZNAČAJNIJIM

REKORDAN RAST BDP I R ast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 4,8 odsto kako je izvijestila Vlada ili 3,7 odsto prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, uz uvećanja u segmentu građevinarstva od 40,4 i industrijskoj proizvodnji od 36,1 odsto, te više od milijardu prihoda od turizma, samo su neki od izuzetnih podataka koji ilustruju crnogorsku ekonomiju u 2018. godine. Trojica ekonomskih analitičara - Vasilije Kostić, Predrag Drecun i Aleksandar Damjanović za Dnevne novine govore ne samo o ovoj, već i drugoj strani medalje: koliko od tog uspjeha države osjećaju sami građani Crne Gore? Oni su saglasni da je teško izvojiti jedan događaj koji bi obilježio godinu na izmaku u ekonomskom smislu, pa čak i među onima koji su najviše odjeknuli u medijima, poput vanrednog rebalansa budžeta, kašnjenja radova na auto-putu, uvođenja prinudne uprave u dvije banke ili pak pomenute premašene milijarde koja se slila iz sektora turizma.

■ (NE)ZAPOSLENOST I RAST

Profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom, dr

Vasilije Kostić, osvrnuo se na stopu ekonomskog rasta i smanjenje nezaposlenosti. On podsjeća da je dinamičan ekonomski rast od izuzetnog značaja za sve ekonomije, a naročito onih zemalja koje - poput naše - žele što prije da dostignu nivo razvijenih zemalja. „Nije isto da li ćemo duplirati svoj BDP za 14 godina, što bi bio slučaj da bilježimo stopu rasta BDP-a od pet odsto, ili za 35 godina, ako bilježimo stopu rasta od dva odsto. Kada je veći BDP, postoje veće mogućnosti za bolji život građana. Iako to nije nužan ishod, stvaraju se ozbiljni preduslovi za opštedruštveni napredak i smanjenje siromaštva“, kazao je on. Ipak, podsjeća da su ekonomska dešavanja „često paradoksalna, ali samo naizgled“, te da je nadekvatno pojednostavljenje ekonomskih kategorija i njihovih veza kao posljedica neznanja, „nerijetko nas vode u pogrešne opservacije i našu poslovičnu isključivost“. „Smanjenje nezaposlenosti, odnosno otvaranje između deset i jedanaest hiljda radnih mjesta, moram reći - ukoliko je taj podatak zaista tačan - za naše prilike je vrlo značajo. Ekonomski rast je stvorio uslove da znatan broj ljudi u ovom trenutku sebi obezbijedi sredstva za život. U raspodjelu dobrobiti izazvanih rastom, uključen je novi broj

ljudi koji to do sada nijesu bili u mogućnosti. Značaj zaposlenosti za lični razvoj svakog čovjeka je izlišno spominjati, naročito ukoliko uzmemo u obzir kontekst visoke nezaposlenosti i relativno niskog životnog standarda velikog broja građana“, istakao je Kostić. mski rast i rast zaposlenosti su dvije strane istog procesa društveno-ekonomakog rasta i razvoja koji dugoročno vode u društvo bez oskudica i kohezionu zajednicu“, zaključio je on.

■ NORMALNO ILI

NEODGOVORNO

Bivši ministar rada i poslanik Predrag Drecun smatra da su ostvareni dobri rezultati u očuvanju kriterijuma iz Mastrihta, ali da sami nivo zaposlenosti ima svoju negativnu stranu jer je ostao problem viška zaposlenih u adminsitraciji u odnosu na preporuke Evropske unije (EU). Rast BDP jeste među najvišima u EU, ali za posljedicu nema i rast standarda. Prvi je razlog, dodaje, taj što je rast generisan investicijama, a drugi što postoji visok trgovinski deficit, pa se efekti prihoda nestaju s odlivom

novca iz zemlje. Kada je u pitanju rad aktuelne Vlade, smatra je proaktivnom, te hvali ministre finansija, ekonomije i poljoprivrede „kojima je sigurno najteže i trpe sve socijalne pristiske“. S druge strane, precizira da „ima i onih ministara koji se skoro i ne vide u javnosti, pa nemamo mnogo informacija o njihovim aktivnostima“. „Vlada se nužno bavila saniranjem posljedica problema, a ne rješavanjem uzroka. Razumijem taj pristup, jer se požari moraju gasiti. No, smatram da

se paralelno može raditi i na definisanju uzroka naših problema i njihovom saniranju. Vlada nije uradila osnovnu stvar kada je u pitanju ekonomija naše države kao, uostalom, i sve prethodne vlade od 1990. godine - da sačini strategiju smanjenja spoljnotrgovinskog deficita. Zar moramo da uvozimo oko 500 miliona eura hrane iz susjednih država? Naš BDP raste, ali sa njim raste i spoljnotrgovinski deficit. Taj trend je opasan, jer nas tjera da se periodično zadužujemo. Treba nam ja-

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

M ASPEKTIMA NAŠE EKONOMIJE U 2018. GODINI

I PRIHODA OD TURIZMA san program supstitucije uvoza i smanjenja uvozne zavisnosti“, istakao je sagovornik Dnevnih novina. Kao primjer navodi kapitalni budžet za 2019. godinu od 321 milion eura, iz kojeg će se, tvrdi, „najmanje 300 miliona brzo naći van Crne Gore, jer sve što se kupi za taj novac biće iz uvoza“. Iz njegovog ugla, boljitak ležu u afirmaciji industrijskog trougla energetika - poljoprivreda - infrastruktura. „Kad imate zatvorena dva podbilansa - energije i hrane - onda ste nezavis n i . Eko-

nomska nezavisnost je suštinska, jer je politička nezavisnost danas skoro nepostojeća kategorija i svodi se na zastavu, himnu, sportske uspjehe... Čak i jedna Njemačka nakon Drugog svjetskog rata rata nije bila politički nezavisna, jer joj svijet nije dozvoljavao da ima nuklearno oružje, ali zato jeste ekonomski. Par država u svijetu može da kaže da vodi politiku u skladu sa svojim interesima. Mali se moraju prilagođavati, to je vazda bilo i biće“, podsjeća Drecun. Takođe skreće pažnju da umjesto da turistima prodajemo svoj paradajz, pšenicu, vodu, pršutu, konobare, čačkalice... mi to uvozimo, pa preprodajemo i da malo zaradimo na trgovačkoj marži, ili na prirodnoj renti „ako kiša ne pada“, i na malo sreće jer kod nas nema terorističkih napada. „Po meni, pitanje raspodjele je političko pitanje, jer se tu sukobljavaju interesi države i radnika, kao i onih u socijalnoj potrebi. Danas će svi reći da im je mali dio iz budžeta - i profesori i ljekari, i policajci i političari,

i glumci i pjevači - a to je politička borba između društvenih slojeva. Kad nema jačanja relanog sektora, nema ni mogućnosti da se podijeli više. Zdravstvo je, prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) siromašno ljekarima, a s druge strane zarade su male i postojećem kadru“, stav je Drecuna. On dalje precizira kako problem nije u samoj raspodjeli da se može uzeti bogatima, a dati siromašnima - već politički pristup koji neće riješiti probleme, osim što će privremeno zadovoljiti one kojima se daje, i suprotno - onespokojiti one kojima se uzima. U slučajevima kada takvo odlučivanje preraste u proces, nakon nekoliko godina će neko drugi imati više, odnosno manje, „jer nijesmo svi jednaki u donošenju odluka tj. u trošenju“. „Naš problem nije kvalitet raspodjele, već kvalitet realnog sektora. Ako stvorimo veću bazu, lakše ćemo rješavati sve probleme u raspodjeli. Glavni i stalni izazov naše ekonomije je ukrotiti spoljnotrgovinski deficit. Moramo održati pokazatelje javnog duga, inflacije i deficita budžeta u okvirima kriterijuma iz Mastrihta. A očekuje nas i najteži dio pregovora sa EU, a to je Poglavlje 17 - Ekonomska i monetarna unija, koje smo otvorili u junu“, sumirao je sagovornik Dnevnih novina.

■ ŽIVOTNI STANDARD

Za dugogodišnjeg poslanika u Skupštini Crne Gore, Aleksandra Damjanovića, ključna je činjenica da, uprkos evidentnom privrednom rastu - rastu BDP-a, stranih investicija, bankarskih plasmana - postoji stagnacija prosječnih zarada u Crnoj Gori. Preciznije, ne postoji korelacija rasta pojedinih ekonomskih pokazatelja sa rastom životnog standarda najvećeg broja građana. „Taj problem nije od juče i on jeste proizvod ekonomskog modela koji se uporno primjenjuje duži niz godina, a koji dovodi do sve većih socijalnih odnosno regionalnih razlika u Crnoj Gori. U korjenu tog modela jeste pogrešna politika preraspodjele, koju diktira aktuelni poreski sistem, tj. sistem javnih finansija. Ni činjenice da odavno nije bilo više novca u finansijskom sektoru, da imamo rast turističke potrošnje i slično, nijesu dovoljne da pozitivno utiču na sumorno stanje u javnim finansijama, te niske prosječne zarade u javnom, kao i u privatnom sektoru“, dodao je on. Zato smatra da je nemoć, odnosno nedostatak volje ili želje izvršne vlasti za reformama glavno obilježje ekonomske politike u 2018. godini. Takođe smatra da, sem najava obračuna sa sivom ekonomijom, te ekonomskog buma u 2019, ništa ne uka-

zuje da će doći do neophodnog ekonomskog zaokreta. „Zato ni dobre vijesti poput povećanih poreskih priliva, rasta u sektoru turizma i poljoprivrede, kao i nepovoljne vijesti poput kašnjenja u dinamici realizacije projekta auto-puta ili problema sa Montenegro Airlines-om, teško možemo izdvojiti kao događaj godine, jer su sve to posljedice načina na koji je osmišljen aktuelni koncept razvoja“, kazao je sagovornik Dnevnih novina. Za njega nije validno objašnjenje da, zbog vraćanja dugova ili investiranja, država nije u stanju da napravi koncept ekonomskih koraka kojim će se stvoriti kontinuirani rast životnog standarda. „Privredni rast ima smisla isključivo ako od njega ima koristi najveći broj građana. Ako su takozvani beneficijari samo malobrojna biznis i politička elita, onda ne govorimo o rastu, već o surovoj ekonomskoj raspodjeli koja ugrožava temelje društva. S obzirom na činjenicu da su prednosti pomenutog ekonomskog rasta ove godine osjetili samo malobrojni, smatram da ona ne obilježava samo tekuću godinu, već ostaje najveći izazov u sljedeću, ali i narednim godinama, te zahtijeva da se svi dobro zamislimo u kom pravcu plovi crnogorski ekonomski brod“, zaključio je Damjanović. K.J.

Srećnu Novu godinu i božićne praznike želi Vam Bemax

2019

Svim članovima, simpatizerima i građanima Crne Gore želimo sretnu i uspješnu Novu 2019. godinu!

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

DEJAN VUJAČIĆ, DIREKTOR SEKTORA ZA KONTROLU BAN

UVOĐENJE PRIVREMEN I IBM-U NAJVEĆI IZA

oseban izazov u protekloj godini predstavljalo je planiranje i sprovođenje mjera privremene uprave u Atlas i IBM banci koji je, na predlog privremenih upravnika CBCG uvela 10. decembra, kazao je u razgovoru za Dnevne novine direktor Sektora za kontrolu banaka u Centralnoj banci (CBCG) Dejan Vujačić. On je istakao da od uspostavljanja CBCG, kao nezavisne institucije, nikada nije izvedena veća operacija uvođenja privremene uprave, koja je uključivala više ljudi i više organizacionih jedinica banaka u kojima je uvedena privremena uprava. “O uspješnosti te aktivnosti najbolje svjedoči činjenica da, prilikom uvođenja navedene mjere u dvije banke, nije zabilježen nijedan ozbiljniji incident i nije dobijena niti jedna primjedba na ponašanje službenika CBCG”, rekao je Vujačić. Direktor Sektora za kontrolu banaka je kazao da komunikaciona strategija koju je CBCG sprovodila u kontinuitetu nekoliko mjeseci, radi pripreme stručne i laičke javnosti na sprovođenje privremene uprave, rezultirala je da preduzete aktivnosti nijesu izazvale nikakve poremećaju u bankarskom i finansijskom sistemu. “To najbolje potvrđuje podatak da su ukupni depoziti na nivou sistema, nakon uvođenja privremenih uprava, nastavili sa trendom rasta iz prethodnog perioda”, naglasio je Vujačić.

■ PRODUŽENJE

niranih aktivnosti. “U slučaju da izvještaji privremenih upravnika ukažu na održivost poslovanja banaka, uspješnost dokapitalizacije postojećih vlasnika banaka, koji imaju pravo prvenstva dokapitalizacije, u značajnoj mjeri će odrediti potrebu za eventualnim produženjem roka trajanja moratorijuma”, naveo je Vujačić, dodajući da CBCG na predlog privremenog upravnika može izdati nalog za privremenu obustavu plaćanja obaveza banke pod moratorijumom do 90 dana, sa mogućnošću produženja do 90 dana. Privremeni upravnici su, kako objašnjava naš sagovornik, obavezni da 30 radnih dana od moratorijuma, CBCG podnesu izvještaj o finansijskim stanju i uslovima poslovanja Atlasa i IBM-a. Izvještaj treba da sadrži i predlog za rješavanje stanja u banci, kao i procjenu mogućnosti nastavka poslovanja te dvije banke, uključujući i iznos potrebnog kapitala za dokapitalizaciju banke, odnosno oduzimanja dozvole za rad. “Privremeni upravnici će navedene izvještaje dostaviti u vrlo kratkom roku, kako bi se stvorile pretpostavke za preduzimanje daljih mjera, odnosno raspisivanje nove emisije akcija ili oduzimanja dozvole za rad”, ukazao je Vujačić.

■ ATLAS U MONITORINGU OD 2015.

Na pitanje Dnevnih novina da li je, kako se čulo u javnosti, reakcija u slučaju Atlas banke zakasnila, Vujačić je istakao da se ta banka od 2015. u kon-

KLIJENTI ZAŠTIĆENI Vujačić je u intervjuu za novo-

godišnje izdanje Dnevnih novina poručio da su sredstva kojima u ovom trenutku raspolaže Fond za zaštitu depozita u potpunosti raspoloživa i više nego dovoljna za isplatu svih garantovanih depozita u Atlasu i IBM-u. “Imajući u vidu strukturu depozita u te dvije banke, najveći broj njihovih deponenata, više od 99 odsto u Atlasu, odnosno više od 94 odsto u IBM-u, bi u cjelosti isplatio Fond za zaštitu depozita. Na taj način bi u značajnoj mjeri bila zaštićena štednja malih deponenata, koji većinom nemaju adekvatna znanja da bi procjenjivali rizik kojem se izlažu ulaganjem novca u neku banku, čime se značajno dopinosi očuvanju povjerenja u bankarski sistem”, istakao je Vujačić. U slučaju da privremena uprava rezultira oporavkom banke, kako je ukazao, i vraćanjem banke pod kontrolu akcionara, Atlas i IBM bi nastavile sa normalnim radom, što podrazumijeva i mogućnost deponenata da u potpunosti raspolažu ušteđevinom. “Ukoliko privremena uprava rezultira oduzimanjem dozvole za rad, odnosno otvaranjem stečajnog postupka, stvorile bi se pretpostavke za angažovanjem Fonda za zaštitu depozita, koji bi u zakonom propisanom roku izvršio isplatu svih garantovanih depozita do 50.000 eura. Ostali deponenti sa štednjom iznad tog iznosa, eventualni povraćaj sredstava bi mogli očekivati iz stečajne mase banke nad kojom se sprovodi stečaj”, objasnio je Vujačić.

tinuitetu nalazi pod intezivnim monitornigom CBCG. “U skladu sa mjerama koje je CBCG zahtijevala od Atlas banke, ta finansijska institucija je u 2017. i 2018. povećala akcijski kapital za 11,3 miliona eura i, po osnovu naplate potraživanja, u bilans te banke je unijeto više od 50 miliona eura imovine, što je uticalo na poboljšanje adekvatnosti kapitala banke i smanjenje rizičnog profila, koji još uvijek nije bio na zadovoljavajućem nivou”, precizirao je Vujačić. Ipak, dva događaja u protekloj godini su značajno pogoršala adekvatnost kapitala i likvidnu poziciju Atlas banke. “Naime, isplata 15 miliona po osnovu pale garancije i blokada od 60 miliona eura depozita jednog dijela deponenata, rezultirali su stanjem koje je utvrđeno neposrednom kontrolom CBCG, a na osnovu kojeg je u Atlas banci, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, uvedena privremena uprava”, objasnio je Vujačić. On se osvrnuo i na medijske spekulacije oko navodne odgovornosti CBCG u nepreduzimanju zakonom propi-

sanih radnji na sprječavanju pranja novca u Atlas banci. “Saglasno Zakonu, CBCG vrši nadzor nad sprovođenjem Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. CBCG iz domena svojih nedležnosti ne preduzima mjere za otkrivanje pranja novca, već su one u nadležnosti kreditne institucije. Tačnije, banka izvještava organ uprave za sječavanje pranja novca i finansiranje terorizma”, na-

MORATORIJUMA

Eventualno produženje moratorijuma u Atlasu i IBMu, kako je rekao Vujačić, zavisi od dinamike sprovođenja pla-

Vujačić

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

NAKA U CBCG O AKTIVNOSTIMA U PROTEKLOM PERIODU

NE UPRAVE U ATLASU AZOV U 2018. GODINI

11,3 MILIONA EURA JE POVEĆAN KAPITAL ATLAS BANKE U 2017. I 2018. GODINI NA ZAHTJEV CBCG

glasio je Vujačić, dodajući da je u protekloj godini izvršena kontrola usklađenosti poslovanja Atlas banke sa propisima iz te oblasti. CBCG je, kako je kazao, izvještaj o kontroli Atlasa dostavila Upravi za sprječavanje pranja novca.

■ GARANCIJA Prinudnom naplatom sa obračunskog računa Atlas banke kod CBCG, po osnovi presude Apelacionog suda, kojom je potvrđena prethodna presuda Privrednog suda u julu 2018. godine, izvršeno je plaćanje u iznosu od 15,2 miliona eura u korist kompanije Kaspia Property Holdings Limited Dubai, što predstavlja iznos garancije od 12,5 miliona eura, sa zakonskom zateznom kamatom, uključujući i troškove parničnog postupka. Advokat Atlasa je, kako je naveo Vujačić, u julu protekle godine, uložio reviziju protiv Presude Apelacionog suda

Treća banka visoko likvidna

Na pitanje Dnevnih novina šta se dešava sa trećom bankom, kod koje je, prema ranijim procjenama CBCG, takođe uočen problem, Vujačić navodi da ona pokazuje napredak i da je visoko likvidna. “Treća banka o kojoj je riječ, uprkos dobijenom kvalifikovanom mišljenju eksternog revizora na finansijske iskaze za kojom traži njeno ukidanje. “Dokument koji je izdala Atlas banka i koji tvrdi da je nacrt garancije, a Apelacioni sud je svojom presudom potvrdio da se radi o pravno valjanoj garanciji, potpisao je tadašnji glavni izvršni direktor Atlasa Duško Knežević bez prethodne saglasnosti, odnosno odobrenja Odbora direktora i bez analize Odjeljenja za upravljanje rizicima”, kazao je Vujačić komentarišući izdatu garanciju. Ukoliko nadležni pravosudni organ, kako je istakao, potvrdi da je Atlas izdala validnu garanciju, tim činjenjem prekršene su zakonske i podzakonske odredbe kojima su definisani limiti maksimalno dozvoljene izloženosti prema licu koje kontroliše banku i procedura odobrenja garancije

2017. godinu, pokazuje napredak u odnosu na prethodni period, visoko je likvidna i održava koeficijent solventnosti na nivou većem od 13 odsto”, naveo je Vujačić. Prema Zakonu o bankama, vijest o uvođenju privremene uprave u neku od finansijskih institucija do njenog sprovođenja. prema licu povezanom sa bankom, pri čemu je navedeno rezultiralo gubitkom za Atlas. “Garancija se od momenta izdavanja, nije nalazila u vanbilansnoj evidenciji banke, imajući u vidu da Atlas tvrdi da se radi o nacrtu garancije, te da kao takva nije bila predmet izvještavanja prema CBCG-u, niti je mogla biti predmet njene kontrole”, ukazao je Vujačić. On je dodao da, ukoliko Vrhovni sud predstojećom revizijom presude potvrdi da je dokument koji je izdala Atlas banka pravno valjana garancija, CBCG će morati da o tome obavijesti nadležno tužilaštvo u cilju utvrđivanja da li u navedenim radnjama ima elemenata krivičnog djela zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju. D.J.

Fokusirani i na zakonsku regulativu Pored redovne kontrole finansijskih institucija, aktivnosti Sektora za kontrolu banaka u protekloj godini odnosile su se i na unapređenje zakonske regulative. Direktor Sektora za kontorlu banaka navodi da se intenzivno radilo na pripremi Zakona o kreditnim institucijama, kao i dijela pratećih podzakonskih akata. Fokus je bio i na inoviranju radne verzije Zakona o sanaciji kreditnih institucija.

“Usvojena je i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama. Usvojen je i Zakon o izmjeni Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama, kojim se njegova primjena produžava do maja 2019”, naveo je Vujačić, dodajući da je CBCG u protekloj godini usvojila i novu Odluku o Kreditnom registru.

Svim građanima Crne Gore želimo srećne novogodišnje praznike

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

U GODINI ZA NAMA POČINJENO ČETRNAES

TRI ČEDOMORSTVA, PET M

februar Petnaestomjesečni P.J. podlegao je povredama od stravičnog batinanja njegovog očuha Nermina Šišića iz Bosne i Hercegovine i majke Jelene Jovović iz Podgorice. Iako se u početku sumnjalo da je Jovović “samo” ćutala o zločinu njenog mom-

ka nad mališanom, daljom istragom je utvrđeno da je bila saučesnik. U optužnom aktu navedeno je da su majka i očuh zlostavljali dječaka od novembra 2017. do 4. februara 2018. godine. Dijete su u više navrata stezali u predjelu vrata i ušnih školjki i udarali

Ubijen je Dražen Čađenović Dado u eksploziji bombe postavljene ispod njegovog blindiranog BMW-a neposredno nakon ulaska u podzemnu garažu Hotela Premijer u Podgorici. Na snimku nadzornih kamera vidi se da je Čađenović došao do rampe u garaži, izašao iz vozila da pozove stražara da mu podigne rampu i, dvadesetak sekundi nakon što je ušao, unutrašnjost vozila je eksplodirala. Eksplozivna na-

29.

mart

31.

maj

Arsenije Stanović ubio je ukrajinsku državljanku Anastasiju Lašmanovu u njenom iznajmljenom stanu u kotorskom mjestu Dobrota. Navodno, Stanović je bio u dugogo-

sova. Beba je dovedena sa teškim povredama glave, izbijenim zubićima, bez srčanog ritma, ali su ga doktori reanimirali. Ipak, ubrzo je preminuo. Očuh i majka tvrdili su da je P.J. pao i tako zadobio povrede. Te navode demantovali su već prvi nalazi.

prava, prema vještačenju, bila je postavljena na magnet ispod poda vozača. Sve ove okolnosti ukazuju da je u likvidaciji učestvovalo više osoba, od organizatora, preko logističara do direktnog izvršioca koji je aktivirao napravu i, po nečijem nalogu, presudio Čađenoviću. Da je uigrana ekipa pomno vrebala Čađenovića i da nije marila za mogućnost kolateralnih žrtava ukazuje i vrijeme i sam način izvršenja krivičnog djela.

mart Dok su sjedeli u bašti lokala “Forum” u centru Podgorice, u podne ubijeni su Miloš Šaković i Radivoje Jovanović. Za ovaj zločin osumnjičen je Podgoričanin Marko Jovanović za kojim je raspisana međunarodna potjernica. To što je poznati lokal bio pun gostiju nije smetalo ubici koji je noseći kačket, sa silikonskom ma-

maj Nikšićanin Predrag Pejović (58) podlegao je povredama koje je zadobio u eksploziji automobila u Nikšiću. Sa Pejovićem je u automobilu u tom trenutku bio Dragan Damjanović (44), koji je zadobio lakše povrede. Nakon što su mu u nikšićkoj bolnici amputirane obje noge, Pejović je hitno prebačen u Klinički centar ali i pored napora ljekara on je 5. maja u 8.50 časova podlegao povredama. Podsjetimo, Pejović se u trenutku eksplozije vozila nalazio na mjestu suvozača, a automobilom je upravljao Dragan Damjanović koji je tom prilikom lakše povrijeđen. Istraga o ovom događaju je utvrdila da je eksploziv magnetom bio za-

11.

ga u predjelu glave i lica. U jutarnjim časovima 4. februara, djetetu su zajednički zadali najmanje 15 udaraca pesnicama u predjelu glave, nanoseći mu teške i po život opasne tjelesne povrede. Zbog tih povreda dijete je preminulo 5. februara 2018. godine oko pet ča-

skom, naoružan pištoljem prišao stolu za kojim je sjedio Šaković. U trenutku dok mu se ubica približavao, Šaković je primijetio da muškarac ima silikonsku masku, pa je odmah reagovao kako bi zaštitio porodicu i prijatelje i prevrnuo sto iza kojeg je potražio spas. Šaković je nekako izbjegao metke, ali ne i Jovanović koji je sjedio

za susjednim stolom. Ubica tada, ipak ne odustaje od nauma da ubije Šakovića, koji se dao u bijeg ka obližnjem tržnom centru. Ubica je trčeći pucao za Šakovićem kojeg su meci sustigli posle pedesetak metara bjekstva u portunu ispod nekadašnjeg Beka. Prava je sreća da još neko nije stradao jer je centar bio pun građana.

kačen ispod suvozačevog sjedišta, i da je aktiviran daljinskim upravljačem. U cilju rasvjetljavanja tog krivičnog djela izuzeti su i snimci sa nadzornih kamera koje su postavljene u blizini kuće Damjanovića, saslušano je i više osoba ali niko do sada nije zadržan. Istražitelji su se fokusirali na ispitivanja bezbjednosno interesantnih osoba iz Herceg Novog, gdje je Pejović živio. Predrag Pejović navodno je bio umiješan u aferu šverca cigareta brodom. Njega je sa još jedanaest lica u avgustu 2005. godine uhapsila crnogorska policija zbog sumnje da su brodom prošvercovali 28 tona cigareta, vrijednih oko dva miliona eura.

dišnjoj emotivnoj vezi sa Lašmanovim. Tijelo Lašmanove policija je našla 11. maja uveče u njenom stanu u Kotoru. Stanović je nakon ubistva uspio da pobjegne i da neprimijećen napusti državu. Uhapšen je

11.

17. juna u glavnom gradu Albanije Tirani, dok se u nalazio u vozilu sa svojim ocem. Obdukcioni nalaz je pokazao da je Lašmanova brutalno ubijena. U optužnici je navedeno da je Stanović u pomenutom stanu na-

Mirjana Škrijelj ubila je sina starog pola godine. Ona je bebu ugušila mušemom u krevetiću. Otac bebe nije bio kući, a kada je došao uočio je da je dječak modar i bez znakova života. Osumnjičena Škrijelj u početku je negirala krivicu, da bi kasnije priznala. Motiv za stravičan zločin bio je osveta mužu, koji ju je, kako je tvrdila, zapostavljao. Dijete je ubila kako bi mu se osvetila za to što nikada nije bio kod kuće. Ona nije prošla poligrafsko ispitivanje, a vještak je potvrdio da je smrt

maj

pao Lašmanovu, zadajući joj 16 udaraca oštricom i šiljkom jako zamahnutog mehaničkog oruđa u predjelu tijela i najmanje 10 udaraca tupinom jako zamahnutog mehaničkog oruđa u predjelu glave i tijela.

kod bebe nastupila nasilno. Prema nezvaničnim saznanjima Novosti, Mirjana je bila sama sa djetetom u kući, u sutomorskom naselju Mirošica, kada se dogodila tragedija. Tokom saslušanja, inspektorima je bila sumnjiva njena priča, jer je u kratkom roku ispričala dvije verzije. To je i bio razlog da je podvrgnu poligrafskom testiranju, na kojem osumnjičena nije prošla.Tokom saslušanja u tužilaštvu, osumnjičena je pravdala zločin terapijom jakim ljekovima, koje uzima zbog epilepsije.

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

ST UBISTAVA, OD KOJIH JE DEVET RIJEŠENO

MAFIJAŠKIH UBISTAVA... maj Vlasnik podgoričke diskoteke Beagle Miodrag Migi Kruščić ubijen je u podgoričkom naselju Stari aerodrom kada je nepoznata osoba, na čijoj identifikaciji policija radi, ispalila više hitaca u njega dok je sa novinarkom Vijesti sjedio u bašti lokala Palata. On je sa više prostrijelnih rana prebačen u Urgentni centar, gdje su mu se ljekari bezu-

21.

28.

jun

Za sada nepoznati napadači oko 13 časova iz automobila u Makedonskoj ulici ispalili su više hitaca iz vatrenog oružja na Baranina Vasa Delibašića (45), koji je u tom trenutku bio na motoru. Sve se dogodilo naočigled nekoliko slučajnih prolaznika, kao i poveće grupe djece dok su se igrala na obližnjem ko-

29.

spješno borili za život. Policija je na Ćemovskom polju pronašla zapaljeni automobil “golf 6” za koji se vjeruje da je korišćen u napadu na Kruščića. Pretpostavlja se da je to ubistvo posljedica obračuna suprotstavljenih kriminalnih grupa, odnosno rat “kavačkog” i “škaljarskog” klana i njihovih saveznika započet još prije tri godine. Sredinom marta ove godine ispred disko-

teke Beagle bila je podmetnuta eksplozivna naprava. Kruščić se nije osjećao sigurnim, zbog čega je početkom prošle godine od policije tražio da se izjasni da li mu je ugrožena bezbjednost zbog pisanja medija i njegovog povezivanja sa bezbjednosno interesantnim licima Stevanom Stamatovićem, Milićem Minjom Šakovićem i Jovicom Vukotićem.

šarkaškom terenu. Očevici su primijetili vozilo kako usporava dok prolazi pored Delibašića koji je vozio motor, nakon čega se čulo više hitaca iz pištolja koji je kasnije pronađen u zapaljenom autu “audi”. Hici koji su ispaljeni bili su kobni po Delibašića. Iako je davao znakove života do barske bolnice, uprkos naporima ljekara

da ga spasu, podlegao je povredama. Stvari koje su pronađene u autu “audi” u Bjelišima, koji je ubica zapalio nakon što lišio života Delibašića, sa ključnim dokazom, upućene su na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgrad, kako bi se utvrdilo porijeklo pronađenog traga. Navodno, nije poznato ni koliko je lica učestvovalo u organizaciji

likvidacije. Ipak, izvjesno je da su korišćena dva oružja, i da je u automobilu koji je spaljen bilo najmanje dvije osobe. Vjeruje se, kažu u policiji, da su imali pomagače. Prema policijskim evidencijama, Delibašić je bio blizak klanu koji je predvodio Luka Đurović, a koji je nakon njegove smrti preuzeo Alan Kožar.

Edina Kastrat (18) iz Plava bacila je u Plavsku rijeku svoje četvoromjesečno muško dijete. Ona je tokom saslušanja priznala zločin, ne objašnjavajući previše razloge za to. Samo je saopštila da je sa nevjenčanim suprugom živjela u lošim odnosima. “Nijesam više mogla da živim sa

njim na ovaj način, stalno maltretirana, zbog čega sam odlučila da ovo uradim. To mi je sinulo odjednom, dok je moj sin spavao. Umotala sam ga u ćebe i otišla do rijeke. Tu sam ga bacila u talase rijeke i kad sam vidjela da nizvodno pluta, okrenula sam se i otišla”, kazala je Kastrat. Četvoromjesečno di-

jete pronađeno je pet dana kasnije kilometar i po od mjesta gdje ga je bacila majka. Dijete je nestalo nekoliko dana ranije, a neko iz porodice je navodno policiji tek poslije par dana prijavio nestanak, pošto beba nije pronađena. Ona i njen nevječani suprug imaju još jedno dijete od godinu i po dana.

jun

13.

avgust

cali na njega. Kako je Ćatović ispričao policiji, osjetio je da je ranjen u ruku, ali pucanj navodno nije čuo. U momentu dok je zaključavao automobil čuo je šum prilaska sleđa jednog lica, okrenuo se i u neposrednoj blizini od par metara vidio nešto kao maglu nakon čega je počeo da gubi vid, udara tijelom o automobil i kuću s namjerom da pobjegne. Nakon toga, prema njego-

voj verziji napada, on je pobjegao ka njivi i odatle zapucao na napadače. Ćatović je pogođen u predjelu nadlaktice, ali je nakon ukazane medicinske pomoći uhapšen zbog pokušaja ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Prilikom vršenja uviđaja nađen je veliki broj tragova: čaure, municija kao i dva pištolja kalibra 7,76 mm, od čega jedan sa prigušivačem.

14.

oktobar

“Priznajem da sam ubio dječaka. Bio sam ljut na njega. Tražio je nešto od mene što nijesam želio da mu pružim. Otišli smo na jedno skrovito mjesto pored Lima gdje smo se sastajali nekoliko puta. Tražio je to od mene, i ja sam mu opet dozvolio. Onda je tražio da to uradi-

mo još jednom, što ja nijesam želio i usprotivio sam se tome. Pošto je navaljivao, nekoliko puta sam ga udario otvorenom šakom po licu. Vidio sam jednu bačenu staru košulju u blizini. Obavio sam mu je oko vrata i povukao ga do talasa rijeke i bacio ga u Lim. Vidio sam ka-

Bjelopoljac Elvis Ćatović (33) selu Potkrajci ubio je državljanina Srbije 47-godišnjeg Željka Pavkova iz Srbobrana, a teško ranio godinu mlađeg Ljubomira Lazića iz Zemuna. Prvi rezultati istrage pokazali su da su srpski državljani ilegalno ušli u Crnu Goru s namjerom da ubiju Ćatovića. Prema istrazi, oni su došli do Ćatovićeve kuće i zapuU Beranama dogodilo se monstruozno ubistvo trinaestogodišnjeg dječaka koji je nakon što je silovan, davljen i izudaran kamenom u glavu bačen u Lim. Zbog sumnje da je počinio užasan zločin odmah je uhapšen Sinan Imeri (19), koji je priznao zločin.

Podgoričanin Veselin Kalezić (47), koji važi za bezbjednosno interesantnu osobu, ubijen je oko 17 sati i 30 minuta u podgoričkom naselju Stari aerodrom ispred ugostiteljskog objekta “Level”. Policijski službenici su nedugo nakon ubistva u selu Botun u Zeti pronašli zapaljeno vozilo. Prema nezvaničnim informacijama, pronađeno vozilo je kori-

19.

novembar

ko tone, nakon čega sam se udaljio”, ispričao je osumnjičeni. Dječak je nestao 14. oktobra, a roditelji i mještani su zajedno sa policijom organizovali potragu za njim. Nažalost, tijelo je pronađeno na obali Lima. Dječak je bio potpuno nag kad su ga našli i nije davao znake života. šćeno za likvidaciju, a prve informacije ukazuju na to da je ubica imao pomagače. Pretpostavlja se da su počinioca ubistva snimile nadzorne kamere kojih ima više u neposrednoj blizini mjesta događaja.On je osuđivan zbog više krivičnih djela - ubistva u centru Podgorice devedesetih godina, napada na pripadnike Interventne jedinice policije i bacanja bombe ispred kuće bivše devojke.

HRONIKA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

10. jun - U mjestu Vranjina, na magistralnom putu Virpazar-Podgorica, dogodila se nesreća u kojoj su poginuli su inspektor Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminala barske policije Goran Pandurica (40) i njegova tašta Marija Mandić (72). Istog dana, u ranim jutarnjim časovima, na putu KotorBudva u mjestu Kovačko polje, poginuo je crnogorski šampion u disciplini paralelni slalom Vojislav Bokan (19) iz Bara.

7. maj - U teškoj saobraćajnoj nesreći u podgoričkom naselju Gornja Gorica, nedaleko od nikšićkih semafora, smrtno su stradali Milan Đurović (22) i Milan Đurišić (19), dok je devetnaestogodišnji Milan Vukotić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život. Oni su se nalazili u automobilu “kia sportage”, vozač automobila izgubio je kontrolu nad vozilom, koje je prvo udarilo u ivičnjak magistrale, nakon čega se više puta prevrnulo.

U SAOBRAĆAJNIM NESREĆAMA U 2018. ŽIVOT IZGUBILO 12 OSOBA MLAĐIH O

NA NAŠIM PUTEVIMA STRADALO 45 OSOBA

Na crnogorskim putevima u 2018. poginulo je 45 osoba, od kojih je 12 imalo ispod 30 godina starosti. Ovo nijesu zvanični podaci, već su dobijeni na osnovu medijskih izvještaja o saobraćajnim nesrećama. Naime, prema zvaničnim podacima Uprave policije do 16. novembra 2018. u saobraćajnim nesrećama stradala je 41 osoba. 23. januar Momčilo Braunović (73) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Kolašinu. Prema nezvaničnim informacijama, on je nastradao pokušavajući da se sa novog kolašinskog mosta uključi na magistralni put ka Podgorici. Braunović je upravljao putničkim vozilom “opel kadet” i na njega je naletjela cisterna. 28. januar Na putnom pravcu Risan Grahovo, u mjestu Dragalj, do-

godila se saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo 30-godišnji J.V iz Herceg Novog. Kako su kazali iz OKC-a, došlo je do prevrtanja vozila “pasat”, kojim je upravljao J.V. i tom prilikom je smrtno stradao. 15. februar U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Beranama poginuo je Davor Bakić (36) kada ga je automobilom udario njegov sugrađanin P.B. Prema nezvaničnim informacijama iz Uprave policije, Bakić se kretao pješice na aerodromskoj pisti u Beranama, kada je vozač “golfa” naletio na njega. 21. februar Na magistralnom putu Bar Budva, u mjestu Đurmani kod Čanja, u saobraćajnoj nesreći poginuo je Nikola Jović (65) iz Bara. Nesreća se desila kada je vozilo “mercedes” barskih registarskih oznaka kojim je uprav-

ljao Jović, krećući se prema Sutomoru iz još neutvrđenih razloga prešlo na drugu stranu puta i sletjelo u kanal dubine oko metar i po. 24. februar Ahmed Jahdadi (62) iz Plava poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se nešto poslije 13:00h desila u Hercegnovskoj ulici u tivatskom naselju Seljanovo. Po nezvaničnim informacijama poginuli vozač izašao je iz svog kamiona kipera, a u tom momentu kamion se pokrenuo niz nizbrdicu. 16. mart Mladić M.J. (27) iz Čačka stradao je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Lepenac, u blizini Mojkovca. Djevojka Z.S. je životno ugrožena i prebačena je u KCCG, a momak M.P. (25) i djevojka I.V (22) iz Čačka, zbrinuti su u bjelopoljskoj bolnici.

8. april Nikšićanin Radojica Božović (23) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u u mjestu Šipačno, na magistralnom putu Nikšić-Plužine. U udesu su lakše povrijeđeni Ivan Pantović (23), koji je upravljao vozilom “grand čiroki” i njegov brat Stanko (19). Pantović je vozilom prešao u drugu saobraćajnu traku i sletio u jarak ispod puta. 21. maj Bjelopoljac Vujo Obradović (69) poginuo je u saobraćajnom udesu koji se dogodio na magistralnom putu Prijepolje Nova Varoš. Obradović je upravljao putničkim vozilom “mercedes” kada je na njegovo vozilo iz suprotnog pravca naletio kamion šleper. On je stradao na licu mjesta, a u tom stravičnom udesu teške tjelesne povrede zadobile su njegova supruga Z.O. (58), ćer-

ke A.O. (31), G.O. (30), dok je treća ćerka, J.O. (26) koja je takođe bila u automobilu lakše povrijeđena. 28. jun Turistkinja iz Poljske poginula je na graničnom prelazu Deleuša, kod Bileće, na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Nesreća se dogodila kada je porodica iz Poljske parkirala automobil na traku pored prelaza Deleuša kako bi potražili lične dokumente. Žena je u jednom trenutku izašla iz automobila da otvori prtljažnik, dok su suprug i dvoje djece ostali u automobilu. Tada je, iz za sada neutvrđenih razloga, jedan od kamiona koji su stajali u blizini udario u automobil i usmrtio nesrećnu ženu. 29. jun U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Risan - Kotor poginula je ženska osoba. Do nesreće je došlo kada je vozilo marke “seat”, podgoričkih regi-

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

HRONIKA

12. jul - U teškoj saobraćajnoj nesreći u podgoričkom naselju Zabjelo, poginuo je Podgoričanin Marko Joketić (20). On se nalazio na mjestu suvozača u vozilu “golf 4”, kojim je upravljao Jovan Vučić (22). U udesu, koji se dogodio na raskrsnici ulica - 27. marta i 4. jula, učestvovalo je i vozilo “BMW X5”, kojim je upravljao Bojan Banjević (20) iz Podgorice, koji je prošao bez povreda.

OD 30 GODINA

starskih oznaka, sletjelo sa puta niz liticu u more. Nije poznato ni da li je u trenutku nesreće bila sama u vozilu. 6. jul Otac i sin, Đorđe (58) i Vuk (28) Mašnić iz Danilovgrada, poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Nikšić – Plužine, u mjestu Papratni brijeg, u blizini Jasenovog polja. Oni su se kretali automobilom “folksvagen golf 2” podgoričkih registarskih tablica, iz pravca Plužina prema Nikšiću, kada su bez tragova kočenja sletjeli sa glavnog puta i survali se u jarak. Mašniće je oko 15 časova našao šumar koji je obilazio teren. 7. jul U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na lokalnom putu Dolac - Crni vrh, u mjestu Gnjionik, kod Berana, poginuo je V.V. (65). On je stradao nakon što je

18. jul - Na magistralnom putu Podgorica-Kolašin, u mjestu Lugovi, u saobraćajnoj nesreći poginuo je Vojislav Pejković iz Niša (43), a povrijeđeni su maloljetni A.R. (4) i J.S. (4), koji su se sa njim nalazili u vozilu i prebačeni su u Klinički centar u Podgorici. Stradali Nišlija je upravljao putničkim motornim vozilo marke “fiat punto”, a od siline udara ostao je mrtav na licu mjesta. U udesu je učestvovalo i teretno motorno vozilo marke MAN. teretno vozilo sletjelo sa puta. 16. jul U teškoj saobraćajnoj nesreći u mjestu Crni vrh, u blizini Berana poginula je Miloratka Šekularac (55) iz tog grada, dok je njen suprug Miladin (57) zadobio povrede koje nisu opasne po život. Bračni par se malim teretnim vojnim vozilom “pinzgauer” kretao putem preko sela Crni vrh, kada je, iz za sada neutvrđenih razloga, u blizini mjesta Vuča na Bjelasici, vozilo skrenulo sa puta i sletjelo u provaliju. 18. jul Na pješačkom prelazu bulevara u Bečićima došlo je do nesreće kada je Budvanka Emina Adrović (23) automobilom usmrtila Miloša Vukomanovića (25), dok je Snežana Rudinac (24) zadobila teške povrede opasne po život. Nesreća se dogodila kada su mladić i djevojka, vraćajući se sa posla iz hotela “Ibero star Belvi”, pokušali da pređu bulevar kod marketa “Boka”, a iz pravca Budve ih je udario automobil. Kobne noći bili su u radnim uniformama hotelske kompanije. 21. jul Podgoričanin Milisav Peličić (58) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Golubovcima. Iz policije nijesu saopštili kako je došlo do saobraćajne nesreće. 26. jul Na dionici Jadranske magistrale u naselju Zaljevo u Baru došlo je do teškog saobraćajnog udesa u kojem je život izgubio Baranin Elvir Nikezić (19). Prema nezvaničnim informacijama, mladić je bio u putničkom automobilu “pasat” barskih registarskih oznaka, koji se sudario sa cistijernom za vodu, nakon čega je došlo do lančanog udara u kojem je učestvovalo još dva automobila. 2. avgust Nikola Đuričić (23) iz Đenovića poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sutorini, u Herceg Novom. On je nakon nesreće transportovan u bolnicu u Risnu, usljed teških povreda koje je zadobio u predjelu glave.

3. avgust Pedesetdvogodišnji Danilovgrađanin Miodrag Tomković poginuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Danilovgrad-Spuž, u mjestu Kosić. Nezvanično, Tomković se, upravljajući kombijem “mercedes” registarskih oznaka DGAM077, kretao iz pravca Danilovgrada ka Spužu. U jednom trenutku je, iz neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad vozilom, udario u betonski stub za električnu energiju i izletio sa kolovoza u kanal. 12. avgust U mjestu Plandišta u Petnjici, nastradao je Mujo Rastoder (63) a do nesreće je došlo tako što je stradali, upravljajući motorom iz pravca Berana prema Petnjici, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u bankinu pored puta. Od siline udara Rastoder je preminuo na licu mjesta. 21. avgust Danilovgrađanin Dragoljub Radonjić (75) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja dogodila na putu Danilovgrad-Spuž, u mjestu Kosić. Teške povrede u toj nesreći zadobio je Blagoje Perišić (70). Radonjić je upravljao automobilom, a Perišić je bio u vozilu s njim. Iznenada, izgubio je kontrolu nad automobilom i sletio s puta. Hitno je sa Perišićem prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći. Nažalost, Radonjić je ubrzo podlegao povredama. 18. septembar Sudija za prekršaje odjeljenja u Plavu Veselin Kljajić (48) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Plav-Berane, u mjestu Brezojevice, zaseok Liješće. Kljajić se kretao iz pravca Plava prema Andrijevici i Beranama kada je vozilom marke “golf 3” skrenuo u suprotnu kolovoznu traku, nakon čega se nekoliko puta prevrnuo, pri čemu je zadobio povrede kojima je podlegao. Nastradali Kljajić je bio sam u vozilu, a prilikom nesreće nije bilo kontakta sa drugim vozilom. On je skrenuo sa kolovozne trake na lijevu, nakon čega se vozilo isprevrtalo i zaustavilo na livadi.

26. septembar U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na izlazu Žabljaka na zaobilaznici prema Nikšiću smrtno je stradala Jelka Tomić (71). Do nesreće je došlo prilikom sudara automobila “volkswagen golf”, žabljačkih registarskih oznaka ŽB AC 018, koje se kretalo iz pravca Žabljaka i vozila “pežo” registarskih oznaka PV AU 120. Nastradala osoba bila je suvozač u vozilu pljevaljskih registracija. 17. oktobar Državljanka Rumunije Oana Katalin Bazman (46) poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Podgorica-Kolašin. Ona se kretala motorom iz pravca Kolašina kada je došlo do sudara sa kamionom. Rumunka je od siline udara sletjela sa puta, a nedugo zatim je preminula usljed zadobijenih povreda. 26. oktobar Državljanin Srbije Miloš Bogaroski (35) poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Podgorica-Kolašin. U tom udesu su teške povrede zadobili K.M. i B.M. Do nesreće je došlo u ranim jutarnjim satima u mjestu Dromira, kada je došlo do kontakta između tri kombija. Za upravljačem jednog od tih vozila nalazio se stradali Bogaroski, dok su vozilima beogradskih i bjelopoljskih registarskih oznaka upravljali povrijeđeni K.M. i B.M. Policija nije utvrdila tačan uzrok nesreće, ali preliminarni rezultati istrage ukazuju na sumnju da je Bogaroski prešao u suprotnu traku i sudario se sa dva kombija. Njegovo vozilo je od jačine udara u potpunosti uništeno. 3. novembar Na magistralnom putu Nikšić - Plužine, u mjestu Šipačno, oko deset sati došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je stradao pedesetogodišnji Nikšićanin Milenko Kandić. Nesreća se dogodila nakon što je Nikšićanin vozilom “pežo 206” sletio sa puta u provaliju, iznad mjesta Šipačno, krećući se u pravcu Plužina. Vozilom je sletio u 50-ak metara duboku strminu.

9. novembar Podgoričanin Zvonko Vujačić (46) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u podgoričkom naselju Masline. Nesreća se dogodila u blizini Eko-pumpe u Prvoj proleterskoj ulici. Vujačić bio je na motociklu kada je došlo do sudara sa automobilom. Podgoričanin je nedugo zatim podlegao povredama. 23. novembar Na putu Mojkovac - Bijelo Polje u mjestu Tutići, kod Slijepač mosta došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj poginuo Mojkovčani Vukoman Medojević, a u nesreći je teže povređen Veselin Vukićević. 25. novembar Beranka Radosava Šljivić (62) poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Berane-Rožaje, u mjestu Dapsići. Ona je bila saputnik u vozilu kojim je upravljala Aleksandra Dakić (44) iz Podgorice. U vozilu su bile i Vukosava Simonović, tetka Dakićeve, kao i Milica Đukić. Krećući se iz pravca Rožaja, Dakićeva je iz neutvrđenih razloga izgubila kontrolu nad vozilom, koje je skrenulo s puta i udarilo u zaštitnu ogradu, nakon čega su se survali u korito Dapsićke rijeke. Šljivićeva je ispala iz vozila dok se ono prevrtalo niz liticu. Njeno tijelo nađeno je u blizini rijeke. 8. decembar Na magistralnom putu Pljevlja - Đurđevića Tara, u selu Zenica, došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je stradao Miloš Šarančić (62). U sudaru automobila kojima su upravljali Živko Bajčeta i Velimir Kankaraš, lakše tjelesne povrede su zadobile dvije osobe. Uzrok nesreće je najvjerovatnije poledica jer je u toku noći padala kiša, a u jutarnjim časovima je došlo do naglog zahlađenja. 27. decembar U Ulcinju se dogodila saobraćaja nesreća u kojoj je smrtno stradao H.D. (23) iz tog grada. ‘’Do nesreće je došlo u naselju Vladimir tako što je motociklista udario u parkirano vozilo’’, saopšteno je tada iz OKC-a Uprave policije. Bo.B.

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

INTERVJU: NIKO MARTINOVIĆ, AKADEMIK CRNOGORSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI

GRAĐANSKI IDENTITET JE GARANT OPSTANKA I NAPRETKA CRNE GORE ⌦ Vesna Šofranac

Uvjeren sam da jedino naučnom istinom, prezentacijom autentičnih vrijednosti Crne Gore možemo afirmisati i crnogorsko društvo i crnogorsku državu. Plašim se da ponekad nema nekog modernog pristupa u afirmaciji svog identiteta, odnosno da se ne uviđa dovoljno da je Crna Gora građansko društvo, multikonfesionalno, multietničko, da je tako građena i da je to moralni kapital savremene Crne Gore, kaže u razgovoru za novogodišnji broj Dnevnih novina akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Niko Martinović. Akademik Martinović ističe da treba potencirati građanski identitet Crne Gore, jer je takav identitet garant njenog opstanka i njenog prosperiteta. Prisjeća se i jedne Kamijeve misli: “Isuviše volim svoju zemlju da bih bio nacionalista”. DN: Vidimo što se dešava sa pokušajima prisvajanja naše kulturne i istorijske baštine. Za očekivati je da upravo u ovom dijelu CANU na neki način reaguje nacionalna Akademija… MARTINOVIĆ: U odgovoru na to pitanje moramo poći od činjenice da je Crna Gora država koja stoljećima postoji na vjetrometini Balkana, između Istoka i Zapada, na raskršću između kopnenih i pomorskih puteva, između Carigrada i Rima… Na njenom

putu su se ukrštali svakovrsni kulturni, etnički, vjerski utiMartinović caji. Kulturno-istorijska baština Crne Gore predstavlja konglomerat paganskog, hrišćanskog, islamskog vjeroučenja, kao i razumije se, ilirskog, rimskog, vizantijskog, slovenskog, turskog duhovnog dostignuća. Treba reći i to da je Crna Gora tokom svog istorijskog slijeda imala svoje ime Duklja, Zeta, Crna Gora, i da su to sve vlastita imena iz njenog rodoslova. Oni su zapravo potvrda njenog istorijskog i državnog kontinuiteta i kulturne osobenosti. Ma koliko Crna Gora u tom svom istorijskom slijedu mijenjala svoje ime i svoje granice, ona je uspjela da sačuva integrum dan dijalog kulture, dijalog svojih kulturno-umjetničkih otvorene komunikacije, a i duhovnih vrijednosti. svjedoci smo da nama u Crnoj Gori nedostaje dijalošDN: Sve te vrijednosti su ka kultura, afirmišemo svoj često napadnute i prisvaja- identitet, što ne znači njenu ne od drugih… getoizaciju. Dakle, moramo MARTINOVIĆ: Tačno. biti otvoreni prema svim Svjedoci smo da je toga bi- velikim tekovinama kultulo u prošlosti, a i danas ima re i umjetnosti duha savreonih snaga koje pokušavaju da te velike tekovine istorijskog društvenog, kulturnog razvoja Crne Gore situiraju u svoj velikodržavni, u svoj nacionalno-politički, nacioDN: Tokom novembra nalno-kulturni korpus, što na 2018. CANU je organizovala neki način znači negaciju Crnaučni skup pod nazivom “Crne Gore. na Gora 1878 – 1918”. Da li je to bio dovoljan odgovor na DN: Gdje je tu uloga otvorene pokušaje provokaAkademije? cije države proslavom takoMARTINOVIĆ: Ulo ga zvane Podgoričke skupštine? akademije je da afirmiše auMARTINOVIĆ: Taj veoma tentične crnogorske kultruznačajan naučni skup nije adene vrijednosti, ali da kroz je-

mene evropske i svjetske civilizacije. DN: Šta još? MARTINOVIĆ: Akademija treba na racionalan način da izučava našu prošlost bez neke mitologizacije, da afirmiše sve autentične vrijednosti i da ih smjesti u širi me-

diteranski, evropski kulturni korpus. Akademija na tom planu, kroz svoje naučne projekte, kroz tribine, kroz jednu voluminoznu izdavačku produkciju, zaista tome daje vrijedan doprinos. Drugo je pitanje što mediji u Crnoj Gori često proskribuju Akademiju svojim saopštenjima,

ISKUSTVO I PORUKE 1918. GODINE kvatno propraćen u medijima, odnosno sva pažnja je bila fokusirana na 1918, odnosno na Podgoričku skupštinu. A mi smo upravo željeli da pokažemo što je Crna Gora, poslije slavodobitnog vojevanja i priznanja na Berlinskom kongresu, uradila na svom kulturno - prosvjetnom, državno-prav-

nom i privrednom razvoju i da ukažemo na neke nedostatke tadašnje Crne Gore - da nije imala adekvatne institucije, visoke škole, inteligenciju koja je bila sposobna da sve velike tekovine pređenog puta, na odgovarajući način oblikuje i afirmiše kulturni, nacionalni identitet i duhovni integritet.

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

Crnogorski predznak CANU ne može niko dovesti u pitanje

“Ulaskom u NATO mi smo donekle zaštitili svoj teritorijalni integritet i politički subjektivitet. Ali, mi sami u Crnoj Gori treba da izgradimo institucije koje će biti najjači postament ove države da odgovori svim asimilatorskim tendencijama, kojih ovdje uvijek ima i koje se ciklično obnavljaju, ali moramo biti svjesni da je to proces”. tako da javnost nema odgovarajući uvid u sve aktivnosti CANU na ovom i na drugim planovima. Želim da istaknem još nešto, CANU i kroz svoju poziciju na međunarodnoj umjetničkoj i naučnoj sceni, kroz mnoge ugovore koje ima sa nacionalnim akademijama, kroz zajedničke projekte, zajedničke tribine i publikacije, doprinosi dignitetu, ne samo Akademije u tim krugovima, nego i dignitetu i afirmisanju Crne Gore i svih njenih osobenosti. DN: Predsjednik države nedavno je uputio neku vrstu kritike intelektualnoj eliti pozivajući je ujedno da se više angažuje u izgradnji crnogorskog identiteta i tumačenju određenih istorijskih ili aktuelnih procesa. Osjećate li se, kao akademici nacionalne aka-

demije, na izvjestan način prozvanim? MARTINOVIĆ: Ne bih sudio na koga je predsjednik države sve mislio, ali generalno se slažem da bi institucije kulture i nauke u Crnoj Gori trebalo da su više angažovane na afirmaciji crnogorskog nacionalnog, kulturnog, državnog identiteta, shvatajući da je pitanje države pitanje kulture, budući da kultura sabira i nacionalnu i državnu i svevremensku dimenziju. Uvjeren sam da jedino naučnom istinom, prezentacijom autentičnih vrijednosti Crne Gore možemo afirmisati i crnogorsko društvo i crnogorsku državu. Plašim se da ponekad nema nekog modernog pristupa u afirmaciji svog identiteta, odnosno da se ne uviđa dovoljno da je Crna Gora građansko društvo, multikonfesionalno, multietničko, da je tako građena i da je to moralni kapital savremene Crne Gore. DN: Kako ocjenjujete period od obnove nezavisnosti do danas? MARTINOVIĆ: Crna Gora treba da sebe postamentira kao državu, a to postamentiranje države vidim kao jačanje institucija. Samo kredibilne institucije i intelektualna elita biće garant opstanka Crne Gore i njenog prosperiteta. DN: Predsjednik CANU često u svojim obraćanjima ističe da treba da se vratimo mediteranskom krugu...

DN: Izbor pojedinih novih članova CANU izazvao je dosta komentara u javnosti. Bilo je dosta negativnih ocjena od strane dijela crnogorskih intelektualaca… MARTINOVIĆ: Članove Akademije biraju akademici na bazi prijedloga i recenzija. Teško da bih sada mogao da komentarišem izbor pojedinih članova. Smatram da su ti napadi često motivisani i nekim ličnim razlozima i da tu ima i neke opsjednutosti “sumnjivim licima”. Postavlja se pitanje ko je taj ko može da stigmatizira, procjenjuje i određuje stepen patriotizma nekih ljudi. Kada vidim nastojanje da se dovede u pitanje crnogorski predznak CANU, prosto se pitam da li je to moguće ako je 90 odsto članova Akademije dobilo Trinaestojulsku nagradu, najviše državno priznanje za djela koja su doprinijela afirmaciji Crne Gore u nekom segment kulture, umjetnosti i nauke.

MARTINOVIĆ: Razumije se da je to naša matrica, da smo uvijek pripadali tom mediteranskom zapadnom krugu. Možda su vladari Crne Gore kroz istoriju emocijom bili okrenuti ka Istoku, a duhom ka Zapadu i vjerujem da mi, kroz razne projekte, upravo doprinosimo tome da revitaluzujemo taj segment našeg identiteta i duha. DN: Što će biti fokus Akademije u narednoj godini? MARTINOVIĆ: Usvojili smo veoma ambiciozan program na Skupštini CANU. Akademija se posebno fokusirala na dva relevantna problema – problem kontinuiteta i problem identiteta. Problem kontinuiteta su svi elementi vezani za istoriju razvoja crnogorskog društva i države. Problem identiteta posmatramo kao sintezu svih identiteta koji Crnu Goru čine jedinstvenom i neponovljivom. Dogodine pripremamo tri značajna leksikona: leksikon likovnih umjetnika, leksikon botanike i leksikon diplomatije, što su sve neki preduslovi za izradu enciklopedije Crne Gore. Upravo su leksikoni jedni od puteva da tu enciklopediju napravimo na valjan način.

AKTUELNO

DIREKTOR FONDA ZDRAVSTVA NAJAVIO

U 2019. ukida se ovjera zdravstvenih knjižica

Fond za zdravstveno osiguranje početkom iduće godine razviće servis eOsiguranje na osnovu kojeg građani više neće morati da ovjeravaju zdravstvene knjižice na šalteru. Građani će od 2019. godine moći na svom mobilnom telefonu ili računaru da provjere da li su ih poslodavci prijavili za zdravstveno osiguranje, kazao je direktor Fonda Sead Čirgić Vijestima, najavivši da je eOsiguranje njihova sljedeća aktivnost.

“Obezbijedićemo da osiguranik u svakom trenutku može da provjeri da li je uredno prijavljen na zdravstveno osiguranje, odnosno da li je njegova knjižica aktivna (elektronski ovjerena)”, rekao je Čirgić. On ocjenjuje da će ukidanje ovjere zdravstvenih knjižica bitno olakšati osiguranicima, jer više neće morati da čekaju ispred šaltera, dok će istovremeno rasteretiti i zaposlene u svim područnim jedinicama i filijalama. R.D.

IZMJENE ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

Da završe studije do kraja 2020/21. godine Studenti koji su upisani na osnovnim, specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama imaće pravo da završe studije prema programu koji je važio u vrijeme upisa, po zakonu koji je tada važio, a najkasnije do kraja studijske 2020/21 godine. To je predviđeno izmjenama Zakona o visokom obrazovanju koji je usvojio crnogorski parlament. Dosadašnji rok je bio tri godine od stupanja na snagu zakona. Izmjene zakona predložili su poslanici parlamentarne većine. Zakonom je propisano da Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja donosi standarde za evaluaciju ustanova u skladu sa standardima

u Evropskom prostoru visokog obrazovanja. “Ono što je do sada bilo u nadležnosti Savjeta, propisano je kao nadležnost Agencije”, kaže se u obrazloženju. Izmjenama zakona stvara se pravni osnov da se donese poseban propis od organa državne uprave nadležnog za poslove prosvjete kojim će se regulisati izdavanje i rangiranje časopisa kojima se podstiče naučna produktivnost, kao i druga pitanja. “Ovo je posebno važno sa aspekta izrade novih mjerila i izrade i uslova za izbor u akademska zvanja, sa ciljem unapređenja naučne produktivnosti i kvaliteta objavljenih radova”, kaže se u obrazloženju. R.D.

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

EKIPA DNEVNIH NOVINA U POSJETI LJUBAZNOM OSOBLJU

⌦ Marina Ilić U Podgorici postoji zona u kojoj se svakodnevno, naočigled svih, odvija život. Dočeci, ispraćaji, osmijesi i suze. Mjesto gdje svakog dana možete vidjeti poneku filmsku scenu. Majka i sin se susreću nakon mnogo godina, otac ispraća ćerku na drugi kraj svijeta, zaljubljeni par se zauvijek rastaje. Upravo takve, najradosnije, ali i najtužnije životne trenutke, svakoga dana posmatraju zaposleni na Aerodromu Podgorica koji za Dnevne novine kažu da im to, ipak, ne pada teško. Kako ističu, i sami su se odomaćili, te im je aerodrom postao druga kuća u kojoj se odvija i njihov život i u kojoj su im kolege kao dio porodice. Tako i praznike dočekuju u radosnoj atmosferi, koju se uvijek trude da prenesu i na putnike. Bilo da vas dočekuju iz daleke destinacije, ili ispraćaju sa aerodroma, nastoje da vam boravak na njemu prođe što prijatnije. U svom radu susretali su se sa različitim ljudima, jezicima, situacijama, ali da su u ulozi dobrog domaćina, nikada nijesu zaboravljali.

■ PUTNIK TREBA

DA DOBIJE SVU NAŠU PAŽNJU

Među onima koji na aerodromu prvi dočekuju putnike je Ana Vojinović koja obavlja posao zemaljske stjuardese. „Moja zaduženja su da dočekam putnike, da zadovoljim sve njihove potrebe, zahtjeve, da odgovorim na

sva njihova pitanja koja su vezana za bilo kakvu uslugu koja im treba, za, na primjer, kašnjenje leta, za bilo kakve promjene koje su vezane za taj let“, objašnjava Vojinović. Prema njenim riječima, posao nije toliko težak, a sve zavisi od toga kakav im je dan. „Nisu svi putnici isti, ali mi se trudimo da svima na isti način odgovorimo i da ih tretiramo na isti način jer oni treba da dobiju svu našu pažnju“, ističe ona.

AERODROM JE MJESTO OSMJEH

Pitanja i zahtjevi putnika su različiti, a najčešće se, kako kaže, odnose na let. Ipak, poneka ih začude, pa čak i nasmiju. „Najčešće se stariji ljudi slabije snalaze pa pitaju na koji izlaz da izađu, recimo ako imaju transferni let, pitaju da li će on kasniti, da li će stići na sljedeći. Takođe, ono što je karakteristično za putnike koji slete na naš aerodrom je da često pitaju da li mogu da zapale cigaretu na platformi, kada izađu iz aviona, što se ne dešava nigdje drugdje u svijetu“, priča Vojinović kroz smijeh.

■ DOBRO VEČE MOJA CRNA GORO, MOJA PODGORICE!

Najviše putnika iz Beograda, Beča, Rima

Babić navodi da na je na oba aerodroma najviše putnika tokom ljetnje sezone. Ipak, dok na aerodrom u Tivtu najviše sleću putnici iz Rusije, Srbije i Ukrajine, u Podgorici je situacija nešto drugačija. „Kada je u pitanju podgorički aerodrom najviše putnika dolazi iz Beograda, Beča, Rima, Ljubljane i Istanbula. Na tim linijama je popunjenost aviona 90 posto“, navodi Babić.

Ona kaže da su najdirljivije scene kada, na primjer, dolaze pomorci ili putnici koji dugo nijesu bili kod kuće. „Mnogo je lijepo kada se pomorci vraćaju posle pola godine pa se sastanu sa ženom, sa djecom. Takođe, baš se prije neki dan iskrcala jedna gospođa i kad smo joj rekli dobro veče, ona je uskliknula: Dobro veče moja Crna Goro, moja Podgorice!“, kaže Vojinović. Milena Špadijer je koordinator na šalteru i njen zadatak je kontrola i organizacija radnika u dolazećem i odlazećem gejtu. Kako kaže, i ona ima prilike da se susreće sa raznim putnicima, naročitom onim koji dolaze putem niskobudžetnih letova. „Često ne razumiju ni naš, a ni bilo koji drugi jezik, pa je teško sporazumjeti se sa njima. Ipak se na kraju sna-

Svi prolaze kroz kontrolu

Za bezbjednost na Aerodromu Podgorica zadužen je Sreten Marković. Njegov posao je vršenje kontradiverzione (KD) kontrole pošte, ručnog prtljaga i putnika. „Cilj ovog posla je bezbjednost putnika, vazduhoplova i javnog prostora na aerodromu. Riječ je o protivdiverzionoj kontroli, kontroli zabranjivih predmeta, eksplozivnih naprava itd. Imamo razne sisteme za otkrivanje eksploziva, kao na primjer sistem za otkrivanje eksplozivnih materija u tečnom stanju i za otkrivanje tragova eksploziva itd”, kaže Markovuć i ističe da se, bar dok je on bio u smjeni, nije dešavalo da se otkrije eksplo-

ziv. S druge strane, dešavalo se da putnici zaborave nož ili britvu, a jedan putnik je čak ponio metak za uspomenu. „Kolega je kod jednog putnika pronašao metak, koji je on zaboravio kod sebe. Nosio ga je za uspomenu. U tom slučaju su kolege morale da zovu policiju. Oni su saslušali putnika, uzeli podatke, a mislim da je on skinut sa leta“, kaže Marković. Ponekad se putnici koji moraju na kontrolu bune, ali on kaže da u tim situacijama gledaju da odreaguju smireno. Takođe, on ističe da svi moraju proći kontrolu, bez obzira da li je riječ o direktoru, zaposlenom ili putniku.

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

U KOJE DOČEKUJE I ISPRAĆA PUTNIKE IZ CIJELOG SVIJETA

M PODGORICA O SUSRETA, HA I SUZA Kontrola je važna zbog bezbjednosti putnika, vazduhoplova i javnog prostora na aerodromu

đemo. Što se tiče nekih zanimljivih situacija, dešavalo se da se putnik popne na traku za prtljag. Pusti prtljag i stane na traku. To su uglavnom ljudi koji prvi put lete avionom“, navodi Špadijer.

■ PROSIDBA ISPRED

DOLAZNOG GEJTA

Osim toga, nerijetki su, kaže, ispraćaji, pa se dešava da ljudi plaču. Međutim, jedan od upečatljivijih događaja je bila prosidba koja se odigrala ispred dolaznog gejta. „Desila se eto i jedna prosidba, ispred dolaznog gejta. Bilo je veoma dirljivo, a mlada je pristala, tako da je sve ispalo veoma lijepo“, kaže Špadijer. I šefica smjene Lidija Minić tokom svog dvadesetpetogodišnjeg rada pamti izuzetne događaje na ovom

aerodromu. „Svakodnevno se nešto zanimljivo dešava. Ali vjerujte da se ovaj posao osjeća. Bilo je dosta lijepih, ali i emotivnih situacija koje su veoma dirljive. Ta opraštanja ovdje, u početku je sve to veoma teško uticalo na nas. Dešavalo se i da neko nema novca da otputuje pa se mi solidarišemo. Bilo je situacija da pomognete putniku, a on poslije dođe da se zahvali. Mnogo lijepih stvari sam doživjela u svom radu. Više lijepih nego neprijatnih“, napominje Minić. Na aerodromu je Minić provodila i novogodišnje noći i praznike, ali uvijek joj je bilo lijepo jer je to, kako ističe, njena druga kuća. „Meni je i za Novu godinu ovdje lijepo. Ja se radujem kad idem na posao, kad pijem kafu sa koleginicama, kad izađem ovdje, svemu se radujem jer to volim. Meni su i otac i majka ovdje radili. Ja sam od svoje pete godine počela da dolazim na arodrom i ja to osjećam kao svoju kuću. To je moja druga kuća. To nije demagogija“, dodaje Minić.

■ OPSLUŽILI OKO

DVA I PO MILIONA PUTNIKA

Pozitivna atmosfera i požrtvovani rad zaposlenih omogućio je i sjajne rezultate kompaniji ove godine. Tako Savjetnica za odnose sa javnošću izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Milica Babić kaže da im je 2018. godina bila rekordna, kada su u pitanju oba aerodroma, u Tivtu i u Podgorici. „Tokom ove godine smo

Jedan od najemotivnih momenata koji su se desili na podgoričkom aerodromu opslužili oko dva i po miliona putnika, što je najbolji rezultat u istoriji Aerodroma Crne Gore. Za posljednje dvije godine, promet putnika je porastao za 600.000, a imamo i 30 novih destinacija“, kazala je Babić. Takođe, ove godine je dogovorena saradnja sa Lufthansom, najznačajnijom evropskom kompanijom, koja će od Franfurkta i Minhena, svoja dva glavna čvorišta, letjeti do Tivta. „To je veoma važna stvar, ne samo za aviokompaniju, već i za cijeli turizam i državu Crnu Goru, s obzirom da avio-kompanije tog renomea ne dolaze u zemlje koje nijesu stabilne i bezbjedne“, naglašava Babić i podsjeća da je nedavno otvoren i terminal dva na Aerodromu Tivat. Babić ističe da su navedenim uspjesima doprinijeli zaposleni. „Veoma smo zadovoljni i ponosni na svakog našeg radnika koji je doprineo da se tako nešto desi. Rad na aerdromu nije nimalo lak, pogotovo tokom sezone, kada je na platformi gotovo

50 stepeni. Svaki od naših radnika je dao sve od sebe da upravo dođemo do ovih uspjeha“, predočila je Babić.

■ IDUĆE GODINE

NOVE DESTINACIJE I TERMINALI

Što se tiče 2019. godine, ona navodi da je u planu širenje mreže poslovnih partnera. „Pri kraju smo dogovora za otvaranje destinacija koje do sada nijesu bile u našoj mreži. Prije svega, tu mislim na Pirinejsko poluostrvo i na skadinavske zemlje. Mada i baltičke zemlje su veoma interesantne i dosta turista iz tih zemalja dolazi u Crnu Goru“, kazala je Babić. Kada je u pitanju infrastruktura, ona kaže da je i na Aerodromu Podgorica u planu izgradnja sličnih objekata kao što su nedavno otvoreni na tivatskom aerodromu. „Dakle i na podgoričkom aerodormu ćemo proširiti kapacitete, koji će nam pomoći da našim putniicima pružimo veći komfor, a našim radnicima bolje uslove za rad“, zaključuje Babić.

Praznike zajedno proslavljaju

Premda većina nas najviše voli da praznike dočeka u porodičnoj atmosferi, zaposleni na Aerodromu nijesu uvijek te sreće. Međutim, njima to ne predstavlja problem, već, naprotiv, nastoje da praznike zajedno proslave. „Mi volimo da dočekamo praznike na aerodromu. Atmosfera je super. Mi mno-

go vremena provodimo zajendo. Sa ljudima ovdje provodim više vremena nego sa svojim ukućanima i trudimo se da se svi slažimo. Kada dočekujemo praznike zajedno trudimo se da to i obilježimo. Uvijek neko donese tortu i onda lijepo proslavimo“, kaže zemaljska stujardesa Ana Vojinović.

SVIM GRAĐANIMA CRNE GORE ŽELIMO SREĆNU NOVU 2019. GODINU I BOŽIĆNE PRAZNIKE DOO Vodovod i kanalizacija Podgorica

Srećna Nova godina!

Hyvää uutta vuotta! Godt Mutlu yıllar!

nytår!

Feliz Ano Novo!

Happy New Year Sťastný nový rok!

Bonne Année!

Buon anno! С новым годом! Godt nytt år! Gelukkig Nieuwjaar! Frohes Neues Jahr!

Szczesliwego Nowego Roku!

¡Feliz Año Nuevo!

Season’s Greetings! Srećni božićni i novogodišnji praznici!

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

PREDSJEDNIK OPŠTINE TIVAT DR SINIŠA KUSOVAC Z

PROJEKTI KOJE REALIZUJEMO VRIJEDNI SU OKO DVIJE MILIJARDE € Mnogobrojni projekti koji su u toku, kao i oni koji će tek otpočeti u godini koja nam je na pragu svakodnevica su Tivta, grada koji obećava. Izgradnja saobraćajne infrastrukture i rekonstrukcija objekata kulture obilježili su, po mišljenju predsjednika Opštine Tivat, dr Siniše Kusovca, godinu na izmaku. „Opština Tivat je uvijek bila solventna i likvidna i ne sumnjam da će takva i ostati“, naglasio je dr Kusovac, poručujući da će se i u 2019. godini akcenat staviti na investicione projekte, turističku sezonu i kulturna dešavanja, što su i strateški ciljevi razvoja grada.

DN: Šta je na investicionom planu, prema Vašem mišljenju, obilježilo 2018. godinu u Tivtu? KUSOVAC: Najznačajnija su ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu. U 2018. godini završena je prva faza i počela je izgradnja druge faze saobraćajnice MR1 u vrijednosti od 2,97 miliona eura, kompletno je asfaltiran put od kružnog toka do Solila u dužini 2,2 kilometra, obavljena je zamjena cjevovoda u vrijednosti 286.000 eura, u asfaltiranje jedne trake dužine dva kilometra saobraćajnice do Radovića uloženo je 97.000 eura, zamjena krova na objektu Osnovne škole „Branko Brinić“ u Radovićima koštala je

59.000 eura. Počeli su radovi na izgradnji prvih 400 metara šetališta Lungo mare u Krašićima, a ta je investicija vrijedna 800.000 eura. Poseban akcenat stavili smo na rekonstrukciju objekata kuklture. Poslije dugog niza godina ponovo je u funkciji objekat DTV „Partizan“, a u tu novu scenu Centra za kulturu uloženo je oko pola miliona eura. Prva faza rekonstrukcije velike sale Radničkog doma „Gracija Petković“ je okončana, radovi na drugoj su krenuli prije desetak dana, a ukupna ulaganja su procjenjena na 360.000 eura. Počela je rekonstrukcija objekta JU Muzej i galerija, koja podrazumijeva zamjenu krovne konstrukcije, drvenarije i elektroinstalacija, a očekujemo da se radovi okončaju do marta 2019. godine. U rekonstrukciju objekata Centra za kulturu i Muzeja i galerije Tivat uložili smo oko 1,2 miliona eura, a da pomenem i niz manjih investicija, među kojima su i čišćenja kanala, uređenje pomoćnog terena Arsenala, te probijanja protivpožarnih puteva. Zbog formalno pravnih procedura, u dijelu raspisivanja tendera, odabira ponuđača i žalbenih rokova neki kapitalni projekti se ne implementiraju utvrđenom dinamikom. DN: U kapitalnom budžetu za narednu godinu, planiranom u iznosu od 13,1 milion eura, nalaze se i investicije

Raspisaće se tenderi za čišćenje podmorja lučice Kalimanj, opremanje i modernizaciju skupštinske sale i izgradnju sportskih terena u Donjoj Lastvi koje su bile predviđene da se urade u ovoj godini. KUSOVAC: Radovi na izgradnji druge faze saobraćajnice MR1 počeli su u novembru ove i nastaviće se u 2019. godini, kao i izgradnja saobraćajnice u Cacovu, izgradnja kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi i u istom naselju izgradnja i uređenje sportskih terena. Projektantska kuća je je projekat za saobraćajnicu Cacovo gradila na osnovu projektnog zadatka, a kada se izađe na teren onda se uoče razlike koje iziskuju naknadne radove, a zakonska procedura se zna. Za sve naknadne i nepredviđene radove izvođač ne može to da uračuna u cifru predviđenu potpisanim ugovorom. To podrazumijeva saglasnost Komisije za javne nabavke za naknadene radove, koji nisu u skladu sa glavnim projektom. I to je jedan od glavnih uzroka zašto je posao stao. Za sve postoji procedura, svi naknadni radovi moraju da budu plaćeni kroz Aneks ugovora na osnovu prethodne saglasnosti Komisije za jav-

ne nabavke. Ne može se isplatiti kompletan ugovor, a posao nije završen. Očekujemo da se taj projekat završi u prvoj polovini naredne godine. Planirano je i čišćenje podmorja i još nekoliko kapitalnih investicija, nismo odustali ni od rekonstrukcije ljetne pozornice u Donjoj Lastvi i čim se okonča sudski spor Opština će amandmanski djelovati i ući u realizaciju tog projekta. To su kapitalne investicije koje imaju svoju razvojnu dimenziju, investicije na koje moramo da obratimo pažnju i koje su, takoreći, u jednom dijelu i žila kucavica za funkcionisanje grada.

DIS-a za izmještanje dalekovoda, sada je potrebno da se raspiše tender za izmještanje u iznosu od 85.000 eura, da se uradi elaborat o eksproprijaciji, kompletira dokumentacija i konačno, poslije četiri godine od potpisivanja ugovora sa izvođačem radova, da se krene u izgradnju Vatogasnog doma u Gradiošnici i voznog parka za Komu-

DN: Kakvi su planovi za narednu godinu? KUSOVAC: U toku je završetak projektne dokumentacije za dva kružna toka, jedan kod zgrade „stare opštine“, a drugi kod skretanja za Gradiošnicu. To je prioritet i naredne godine se u taj proces mora ući. Planirano je asfaltiranje saobraćajnica u iznosu od oko 1,5 miliona eura, što se odnosi na ulice u kojima su postavljene vodovodne i kanalizacione instalacije. Dobili smo saglasnost CE- Kusovac

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

ZA DNEVNE NOVINE O POSTIGNUĆIMA I PLANOVIMA

Tivat nalno i Vodovod i kanalizaciju. Ugovor sa izvođačem radova na izgradnji Vatrogasnog doma je već potpisan, građevinsku dozvolu je izdao Sekretarijat za urbanizam i planiranje prostora i nadam se da bismo u prvom kvartalu 2019. godine mogli krenuti sa tim poslom. Za višenamjenski objekat na Seljanovu, u kome će, između ostalog, biti prostorije Dnevnog centra za djecu sa teškoćama u razvoju, mjesne zajednice, Dnevnog centra za stare i opštinske organizacije Crvenog krsta, dobijena je građevinska dozvola od opštinskog sekretarijata, ovjeren je sporazum Opštine i Crvenog krsta, a u Službi za javne nabavke pripremaju tender koji će veoma brzo biti raspisan. Raspisaće se tenderi za čišćenje podmorja lučice Kalimanj, opremanje i modernizaciju skupštinske sale i izgradnju sportskih terena u Donjoj Lastvi. Završetak II faze saobraćajnice MR1 i početak MR2 su projekti na kojima će se insistirati u 2019. Sledeća godina biće godina velikog razvojnog zamaha. DN: Tokom rasprave o budžetu najavljeno je da će Opština pomoći nabavku dva

kamiona za potrebe Komunalnog preduzeća i reportažnih kola za Radio Tivat. KUSOVAC: Tehnička podrška Opštine mora da postoji i o tome sam već razgovarao sa direktorima Komunalnog i Radija, Vladom Đukićem i Draganom Popadićem, koji treba da naprave kompletan projektni zadatak, kako bismo to realizovali u narednoj godini. Radio Tivtu je neophodno poboljšavati tehničku opremljenost u cilju i brzine informacije i dolaska na lice mjesta, a sve u skladu sa najnovijim standardima, ali i konekcijama sa TV CG. Komunalnom su neophodna vozila za odvoz otpada na udaljene deponije, posebno gabaritnog, jer je deponija Grabovac zatvorena u junu i za koju se radi elaborat o sanaciji. DN: Saradnja sa inostranim investitorima je, kako često ističete, na zavidnom nivou. KUSOVAC: Tivat je, zahvaljujući dinamičnoj reformi lokalne zajednice, stvorio neophodne preduslove za ekonomski prosperitet dajući time značajan doprinos razvoju Crne Gore. On je investiciona destinacija koju, kao svoj dom, vide prestižni globalni investitori i kompanije čija ulaganja su doprinijela da Tivat, ne samo bude motor turističkog

i ekonomskog razvoja juga već i Crne Gore, i, prepoznatljiva destinacija na Mediteranu. U Tivtu se realizuju projekti vrijedni ukupno oko dvije milijarde eura, a njihovom uspješnom realizacijom Tivat je danas među najprestižnijim turističkim destinacijama Mediterana. Zadovoljan sam saradnjom i njihovim ulaganjima, kako u lokalnu zajednicu, tako i u razvoj i ulaganja u realizaciju njihovih projekata. Impresioniran sam činjenicom da će kompanija „Adriatic Marinas“, pored 486 miliona eura uloženih u prethodnih deset godina u izgradnju marine za super jahte i nautičko naselje Porto Montenegro, na osnovu utvrđene strategije razvoja u narednih 10 godina uložiti još toliko novca. Kompanija se uvijek odaziva na sponzorstva i donacije, a i sama se javlja da podrži određene projekte. Isto važi i za kompaniju „Luštica Development“ koja je bila sufinansijer asfaltiranja saobraćajnice od kružnog toka put Radovića, a učestvuju i u izgradnji saobraćanice MR1. Kompani-

Dobili smo saglasnost CEDIS-a za izmještanje dalekovoda, sada je potrebno da se raspiše tender za izmještanje u iznosu od 85.000 eura

ja svake godine opredjeljuje 150.000 eura za lokalne projekte, kulturu i sport, a raspodjela tih sredstava se vrši u dogovoru sa Opštinom. Strateški investitori su uvijek spremni da pomognu održavanje festivala koji se tokom ljeta održavaju u Tivtu, traže da sprega između lokalne uprave i investitora bude što dublja i što jača i to je za svako poštovanje. DN: Valorizacije atraktivnih lokacija poput Župe, Ostrva cvijeća i ostrva Sv. Marko još nema. Šta se može uraditi po tom pitanju? KUSOVAC: Ostrvo Sveti Marko je u vlasništvu ruskog „Metropolisa“, a Opština je tamo gdje su njene ingerencije. To je naplata poreza po osnovu nepokretnosti koja nije valorizovana i po tom osnovu je naplaćen milionski iznos, što znači da na ovakav način želimo da požurimo investotora da što prije uđe u realizaciju projekta. Na Ostrvu cvijeća je malo specifičnija situacija, jer ima više vlasnika i suvlasnika i zato se malo teže i dogovoriti. Za Župu je malo lakše, jer je Opština Tivat jedna od suvlasnika uz većinskog vlasnika HTP „Mimoza“. U tom dijelu, ako se investitor pojavi, Opština je spremna da uđe u taj proces i da pomogne da se to na najkvalitetniji način valorizuje jer je to unikat i biser Tivta, pa se prema tome treba tako i odnositi. Zora Krstović

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

PREDSJEDNIK OPŠTINE KOLAŠIN MILOSAV BATO BULATOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

KOLAŠIN ĆE OD PROLJEĆA 2019. BITI VELIKO GRADILIŠTE

pština Kolašin u Novu godinu ulazi sa velikim ambicijama za drugačiji i bolji Kolašin, dok prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović smatra da je godina za nama bila prekretnica, od koje su krenuli ka cilju - uređeni fini, mali planinski grad.

Bulatović navodi da su u 2018. godini potencirali razgovore sa investitorima u oblasti turizma, pa se već na proljeće može očekivati nekoliko gradilišta u maloj varoši.

■ PUTEVI ĆE

OŽIVJETI GRAD

“Pripadam ljudima koji kada preuzmu neku obavezu, onda joj se posvete dok se ne realizuje. Nekada je jednostavnije, nekada teže, ali se u svakom slučaju ide do kraja i do cilja. Svjestan sam kolika je

obaveza voditi Kolašin, pogotovo ka ciljevima koje ima grad. Nemoguće je da Kolašin ima male ambicije i projekcije. To ne dozvoljava ni njegova tradicija i građanska vrijednost i umnost ove sredine. Takođe, nemoguće je u situaciji kada se oko Kolašina tol i ko

gradi i toliko čuje građevinskih mašina, biti pasivan i ne razmišljati razvojno. Meni nekada i zamjere što se uvijek osvrnem i pomenem auto-put Podgorica – Mateševo i put Berane - Kolašin preko Bjelasice. Jednostavno, to su investicije koje će toliko pozitivno promijeniti život u našem gradu da se stalno moraju pominjati”, ističe Bulatović. Svjestan je, kako kaže, da se na planu preduzetništva i poslovnog ambijenta, dosta očekuje od njega. Već do sada je imao čitavu seriju razgovora sa investirorima i smatra da je počeo da se stvara taj novi preduzetnički okvir Kolašina.

■ POKRENUTI

BIZNIS ZONU

“Najviše razgovora smo imali sa investitorima u oblasti turizma i na proljeće očekujemo nekoliko gradilišta. Očekujemo i da se aktiviraju kapaciteti biznis zone u Bakoviću. Želimo da usavršavamo turističku uslugu, ali nam je i te kako stalo da se otvaraju proizvodni pogoni. Ta ubrana jabuka ili šljiva ne moraju samo da završe u rakijskom kazanu, nego i u kompotu, džemu, čipsu od jabuka. Treba na najbolji način da iskoristimo sve potencijale koje imamo. Takođe, posječeno stablo ne mora samo da se izreže u dasku već treba da ‘krene’ ka finalnim proizvodima. Već smo zabilježili neke prve korake i bez obzira koliko bila to neka početna manufaktura, želim da pohvalim i podr-

AUTO-PUT PODGORICA – MATEŠEVO I PUT BERANE - KOLAŠIN PREKO BJELASICE SU INVESTICIJE KOJE ĆE TOLIKO POZITIVNO PROMIJENITI ŽIVOT U NAŠEM GRADU DA SE STALNO MORAJU POMINJATI žim sugrađanke i sugrađane koji su proizveli domaće džemove, ajvar i slatko, ali i palete sa cijepanim drvima. I sve su plasirali na tržište. Tako su počeli i veliki sistemi i mi ćemo sa pozicije lokalne uprave imati biznis-kancelariju koja će biti logistička podrša takvim inicijativama”, istakao je Bulatović. Prvi čovjek Kolašina je i nekadašnji vrsni sportista, a uprkos povećanom obimu posla i obaveza, termini treninga se ne propuštaju. Ističe da su to

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

BIJELO POLJE: PETAR SMOLOVIĆ PREDSTAVIO VIZIJU RAZVOJA

Grad pod Obrovom da preraste u turistički centar

navike kojih se i dalje drži, te da su disciplina i organizovanost uslov da se vrijeme iskoristi kako treba. On objašnjava da to pokušava prenijeti i na tim i na saradnike u lokalnoj upravi. Kada bi se organizovalo sportsko takmičenje među crnogorskim predsjednicima opština, Milosav Bato Bulatović bi, kako u šali kaže, sa puno samopouzdanja izašao na crtu svima, pa čak i gradonačelniku Podgorice Ivanu Vuković i barskom predsjedniku Dušanu Raičeviću, koji su više od 20 godina mlađi od njega. Vjeruje svojoj energiji i potrebi pozitivnog nadmetanja, kao i da u pozitivnoj energiji i u nadmetanju treba da se pronađu i njegovi sugrađani. “Kolašin će se razvijati kapitalnim projektima kao što su auto-put, put Kolašin – Berane, projek-

tom toplifikacije, izgradnjom kolektora, novim hotelima i skijaškim stazama. Isto tako, grad će se razvijati svakim preduzetničkim pokušajem, svakom poslovnom kancelarijom i svakom uređenom baštom. Razvoj zavisi od kapitalnih, ali i od onih malih, pojedinačnih projekata koji donose bolje”, poručio je prvi čovjek grada na Tari. Zorica Bulatović

Smolović i Dizdarević Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović, tokom novogodišnjeg susreta sa novinarima, najavio je dinamične infrastrukturne aktivnosti u 2019. godini u svim oblastima. Već trećeg dana u 2019. godini, na Dan opštine, biće otvoren pješački most koji povezuje Potkrajce i Njegnjevo, raskrsnica u Ravnoj Rijeci koja je veza sa magistralom prema budućem ski-centru Cmiljača, dok će Centar za kulturu dobiti digitalnu opremu. Vizija lokalne uprave je, kako kaže Smolović, da Bijelo Polje ostane centar sjevera Crne Gore i da realizacijom kapitalnih projekata - Đalovića pećine i Ski-centra Bjelasica, preraste u moderan turistički grad. Smolović je istakao da je 2018. godina bila jako uspješna i da su upravo tokom ove godine postavljeni ključni temelji za realizaciju tri kapitalna projekta, od suštinske važnosti za razvoj bjelopoljske opštine. “O projektima Đalovića pećine i Ski-centra Bjelasica govori se već 15 godina, ali mislim da smo ove godine fundirali ključne temelje, jer su završeni svi imovinski odnosi, sva projektna dokumentacija i svi tenderi. Duboko smo ušli u te pro-

jekte i mislim da će 2019. godina biti ključna za njihovu realizaciju, kako bi već 2020. oni bili u operativnoj upotrebi, doprinoseći privrednom razvoju i zapošljavanju”, istakao je Smolović. On je podsjetio da je u maju 2018. godine potpisan ugovor o projektu i izgradnji žičare, kojim je predviđeno da sve bude završeno za 18 mjeseci. Smolović je najavio da će u 2019. godini početi izgradnja OŠ “Dušan Korać” sa aneksom za Muzičku školu, Dječjeg vrtića na Zaimovića livadama, a biće završena i izgradnja fiskulturne sale OŠ “Marko Miljanov”. “Nastojaćemo da u Bijelom Polju ostane pet fakulteta, a postoje indicije da se u Bijelom Polje iz Berana presele neki fakulteti. Postoje najave da se u naš grad iz Beograda presele i neke poslovne škole. Svi oni su dobrodošli”, poručio je Smolović. Prvi čovjek opštine je podsjetio da je Opšta bolnica dobila savremeni multislajsni skener vrijedan 330.000 eura i najavio da će Vlada nastaviti sa ulaganjima u zdravstveni sistem Bijelog Polja u značajnom iznosu i u budućem periodu.

“Bijelo Polje je prepoznatljivo kao grad sa devet festivala, a mi smo planirali izgradnju ljetnje pozornice, kako bi kulturne sadržaje dodatno obogatili”, kazao je Smolović. Govoreći o sportskoj infrastrukturi, predsjednik opštine je kazao da su završeni projekti za rekonstrukciju gradskog stadiona, za šta je Fudbalski savez Crne Gore opredijelio sredstva u iznosu od oko 1.500.000 eura. “Gradiće se i mali sportski tereni na lokalitetu Otoka s pomoćnim stadionom. Završen je i projekat za atletsku stazu, a planirana je izgradnja i trim staze na Obrovu”, najavio je Smolović. On je podsjetio da je u 2018. godini Bijelo Polje dobilo moderan gradski trg, na koji svi mogu biti ponosni, te da će sadržaji biti dodatno upotpunjeni. U Bijelom Polju je, kako kaže, otvoreno nekoliko novih fabrika, a uskoro će početi proizvodnja u fabrici mineralne vode “Rada”. Predsjednik opštine je kazao da se nijedan crnogorski grad ne može pohvaliti sa tako bogatom kulturnom ponudom, o čemu se posebno vodi računa. B.Č.

Bijelo Polje dobija savremeni 3D bioskop Predsjednik SO Bijelo Polje Abaz Dizdarević istakao je da će donacija Tike za opremu za bioskop Centra za kulturu, vrijedna 80.000 eura biti u funkciji od sredine februara.

“Sa ovom i drugom opremom dobićemo multimedijalni prostor koji će biti od koristi za sve građane Bijelog Polja, a vjerujem i čitavog sjevernog regiona, jer će to biti jedini 3D bioskop u sjevernom

regionu. Imaćemo mogućnost da u Bijelom Polju pogledamo sve filmove putem linka onog momenta kada je premijera u Njujorku, da bude i u Bijelom Polju”, objasnio je Dizdarević.

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. 1. I 2.1. 2019.

1. ● KOLEKTOR Realizacija, više od deceniju očekivanog projekta izgradnje Postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, trebalo bi da započne u 2019. godini. U oktobru je izabran konsultant za implementaciju projekta, sa kojim je tada i potpisan ugovor. Nakon potvrde tehničkih i finansijskih parametara definisanih studijama, od izabranog konsultanta, završiće se tenderska dokumentacija i raspisati međunarodni tender. Realizacija

šćavanje otpadnih voda u Podgorici već godinama ima nedovoljno kapaciteta i nemogućnost da prihvati sve otpadne vode koje se sakupljaju preko mreže fekalnih kolektora. Cilj projekta je da se, na ekološki ispravan način, unaprijedi sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u projektnom području Podgorica, uz pristupačne troškove. Opšti cilj je da se doprinese zaštiti životne sredine, naročito lokalnih i regionalnih vodenih površina koje se nalaze nizvodno, te da se poboljšaju uslovi života stanovništva.

projekta, vrijednog oko 50 miliona eura, se očekuje 36 mjeseci od dana zaključivanja ugovora. Projekat izgradnje postrojenja prevazilazi okvire samog Glavnog grada i vezan je za zaštitu rijeke Morače, odnosno sprečavanje ugrožavanja zone vodoizvorišta Regionalnog vodovoda Bolje sestre i očuvanje Skadarskog jezera kao jedinstvenog ekosistema i područja koje je proglašeno nacionalnim parkom. Postojeće postrojenje za preči-

2. ● GRADSKO POZORIŠTE Glavni grad će, nakon skoro sedam decenija čekanja, dobiti zgradu i dom Gradskog pozorišta. Ipak, kompletni radovi neće biti završeni u 2019. godini kako je planirano. Vrijednost radova na izgradnji Gradskog pozorišta iznosi 3.905.450 eura, bez scenske tehnike i opreme, koje će biti predmet posebnog tendera. Ukupna vrijednost radova će iznositi 5,5 miliona eura, a novac za izgradnju i opremanje obezbijeđen je u budžetu Glavnog grada. Radovi na izgradnji gradskog

5,5 MILIONA EURA JE UKUPNA VRIJEDNOST RADOVA NA GRADSKOM POZORIŠTU

pozorišta trebali su da budu završeni još u novembru 2018. godine, ali je prema trenutnom stanju na gradilištu evidentno da će radovi potrajati znatno duže.

Predstavnici lokalne vlasti navode da je najbitnije da se radovi izvode kvalitetno, te da nema problema kada je u pitanju realizacija projekta. Na neto površini od 3.560 kvadratnih metara predviđene su podzemne etaže, prizemlje i tri sprata. U objektu će biti dvije scene - glavna će imati ukupno 250 mjesta, od čega 198 u parteru, sa dva mjesta za osobe sa invaliditetom i 53 na galeriji. Mala scena, sa 146 mjesta biće smještena u podrumskoj etaži i raspolagaće sa 132 mjesta u parteru i 16 na galeriji.

MILIONA EURA VRIJEDNOST JE PROJEKTA IGRADNJE KOLEKTORA Negativni uticaji na životnu sredinu koji takođe utiču na stanovništvo Podgorice biće smanjeni, jer nova lokacija neće biti u centru grada, već će biti smještena van gradske sredine.

GLAVNI GRAD I U 2019. GO

Stvoreni u realizaciju projekta u Glavni grad će i u 2019. godini biti veliko gradilište. Tokom godine biće realizovani brojni projekti, a samo tri najveća projekta - postrojenje za tretman otpadnih voda, jugozapadna obilaznica i donjogorički bulevar vrijedna su više od 75 miliona eura.

3. ● DONJOGORIČKI BULEVAR Izgradnja bulevara kroz Donju Goricu jedan je od najznačajnijih projekata u glavnom gradu, čime će se u dobroj mjeri rasteretiti saobraćaj na jednom od najfrekventnijim putevima u državi. Ipak, završetak radova na projektu vrijednom oko 10 miliona eura prolongiran je, pa umjesto u novembru 2018, biće završen u martu 2019. godine. Trenutno se izvode radovi na gotovo svim dio-

MILIONA EURA JE PROCIJENJENA VRIJEDNOST IGRADNJE BULEVARA KROZ DONJU GORICU nicama, a najintenzivniji radovi su na II i III dionici koridora.

Trasa bulevara u Donjoj Gorici je od raskrsnice sa Ulicom Miloja Pavlovića do početka treće trake u Kokotima duga je 3,5 kilometra i imaće četiri kružna toka. Na ovoj trasi je bilo neo p h o d n o e k p ro p r i s a t i 16.324 kvadratna metra zemljišta od 115 vlasnika ili suvlasnika zemljišta, što je prema procjeni nadležne komisije Uprave za nekretnine iznos od 2,2 miliona eura.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

4. ● JUGOZAPADNA OBILAZNICA U avgustu 2018. godine počela je i izgradnja jugozapadne obilaznice, saobraćajnice primarne mreže, koja predstavlja vezu između magistralnog puta Podgorica-Cetinje i magistralnog puta Podgorica-Petrovac. Podgorica će na ovaj način izgraditi saobraćajni prsten oko grada, jer će nakon završetka izgradnje obilaznice grad biti značajno rasterećen od tranzitnog saobraćaja. Obilaznica je dužine 3.621

metar, a podijeljena je na tri dionice i sadrži dva objekta - most preko rijeke Morače, dužine 150 metara i nadvožnjak u zoni KAPa, dužine 29,4 metra. Prva dionica, duga 1,35 kilometara, proteže se od raskrsnice sa Cetinjskim putem do mosta preko rijeke Morače, druga dionica je duga 200 metara i na njoj se nalazi most, dok je treća dionica, na kojoj su trenutno radovi, od mosta preko rijeke Morače do raskrsnice sa putem

MILIONA EURA JE UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA IZGRADNJE JUGOZAPADNE OBILAZNICE Podgorica - Petrovac, a duga je dva kilometra. Ukupna vrijednost projekta je 15.668.356 eura, a biće završen početkom 2020. godine.

ODINI VELIKO GRADILIŠTE

uslovi za u najvećeg u Podgorici

5. ● DOM ZA STARE

Postrojenje za tretman otpadnih voda je vjerovatno i najznačajniji projekat u Podgorici, koji ima višestruki značaj i za cijelu Crnu Goru, odnosno na očuvanje životne sredine. Prema riječima rukovodećih ljudi grada i Vodovoda, stvoreni su svi preduslovi za realizaciju tog projekta.

Glavni grad za oko godinu i po dana trebalo bi da dobije i Dom za stare. Objekat, koji se već više od godinu dana gradi na Starom aerodromu moći će da pruži boravak za 270 korisnika. Dom za stare se gradi u partnerstvu Vlade Crne Gore i Glavnog grada i najveći je projekat ikad realizovan u Podgorici u socijalnoj oblasti. Za njegovu izgradnju će biti utrošeno

MILIONA EURA ĆE BITI UTROŠENO ZA IGRADNJU DOMA ZA STARE

oko 12 miliona eura. Glavni grad je za izgradnju izdvojio tri miliona eura, odnosno obezbijedio zemljište i komunalije. Objekat Doma starih je bruto građevinske površine oko 11.000 kvadrata, od čega je 9.800 kvadrata korisne površine, a biće opremljen svim potrebnim sadržajima neophodnih starim licima. U Domu za stare biće zapošljeno 90 lica.

6. ● MULTIFUNKCIONALNA DVORANA Početkom 2019. godine kompleks SC “Morača” dobiće multifunkcionalnu dvoranu za dvoranske sportove, poput košarke, odbojke, rukometa, malog fudbala i borilačkih sportova. Takođe, sadržaće bazen montažno – demontažnog tipa. Na ovaj način dobiće se energetski mnogo efikasniji objekat, kao i mnogo ljepši i savremeniji izgled arene. Multifunkcionalna dvorana imaće mnogo pratećih sadržaja po evropskim standardima svlačio-

4,2

MILIONA EURA JE VRIJEDNOST REKONSTRUKCIJE MALE SALE SC

nice, VIP salone, teretane, prostorije za osvježenje, kao i sve ostalo što prati moderni sportski objekat. Osim toga, biće ugrađena najsa-

vremenija tehnika koja se trenutno može naći na tržištu, tako da će definitivno biti riječ o reprezentativnom sportskom objektu. Rekonstrukcijom male sale SC, koju Glavni grad realizuje u partnerstvu sa Košarkaškim savezom Crne Gore, vrijedne oko 4,2 miliona eura, Podgorica će dobiti novu multifunkcionalnu dvoranu sa 2200 mjesta, površine 4.970 kvadratnih metara, sa najmodernijim pratećim sadržajima, što će biti još jedan novi reprezentativan sportski objekat u sklopu SC “Morača”.

41 Zabava

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1.  2. 1. 2019.

SUDAR DVA SVIJETA ŽELJKA JOKSIMOVIĆA I DNEVNIH EVNIH NOVINA

NAJTEŽE JE OPSTATI NA VRHU, A NAJBOLJE OD MENE TEK DOLAZI 42, 43, 44

DAMA GODINE PO IZBORU DNEVNIH NOVINA SNEŽANA BURZAN, DIREKTORICA KIC A

ŽENA JE NOSILAC RAZVOJA PROMJENA U DRUŠTVU 45, 46, 47

Već puno godina ne želim da bude bolje, odlično mi je kako jeste

48-49

POGREBNE I KLADIONIČARSKE USLUGE KONSULTUJU ZVIJEZDE

AKTERI MONTEVIZIJE 2019. NA SKENERU

SVE KARTE SU NA STOLU NEKA IH PONESE NAJBOLJI

VELIKA ISPOVIJEST DAMIRA URBANA

50-51

54-55

ZABAVA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

SUDAR DVA SVIJETA ŽELJKA JOKSIMOVIĆA I DN REZULTIRAO NOVOGODIŠNJOM PRIČOM

NAJTEŽE JE NA VRHU, A NAJBOLJE OD MENE TEK DOLAZI ⌦ Danilo Brajković; Foto: Luka Pilipović

uzičku putanju Željka Joksimovića izazovno je istraživati u formama koje su ograničene prostorom, poput intervjua u štampanim medijima. Prosto, bogatstvo opusa ne dozvoljava sputavanje, ali s lakoćom usmjerava na nepresušan izvor tema. Opet, u muzici je svega nekoliko minuta melodije dovoljno da se ogoli stožer njegove suštine - perfekcionizam, odgovornost prema publici, sistem vrijednosti, uspjeh. I tako već decenijama.

Posljednji dio slagalice u 2018, ujedno i prvi u 2019, Željku Joksimoviću će dodati Tivćani i njihovi gosti, koje će počastiti koncertom u novogodišnjoj noći. Tim povodom, osim o “vraćanju duga” Tivtu i revanširanju kiši, Joksimović je, u novogodišnjem intervjuu za Dnevne novine, potpisao vrlo konkretna razmišljanja o trećoj novogodišnjoj muzičkoj bajci - “Dva sveta”, o muzičkom svijetu u sjenci biznisa, o tabloidizaciji društva, suočio se sa neuspjehom, konstatovao nemoć sklada i vrijednosti u odnosu na banalnost u medijima, podvukao je da je porodica najvažnija i najsvetija, i na koncu

- najavio da najbolje od njega tek slijedi. DN: Novu godinu, ko zna koji put, dočekujete u Crnoj Gori. Ovog puta - u Tivtu. I vrapci na grani već znaju koliko vas Crnogorci vole i koliko im iskreno uvijek uzvratite. Pošto sam siguran da Tivat nije bio jedini koji je želio da Vas “ugrabi” - šta je to neophodno ispuniti, osim tehničkih i finansijskih detalja, da bi Željko Joksimović prihvatio poziv za novogodišnju noć? Kroz kakvu ćete čaroliju “provozati” Tivćane i njihove goste, a da to ne bude klasičan i uobičajen novogodišnji doček?

1998.

GODINE NA FESTI VALU “PJESMA MEDITERANA” U BUDVI SA KOM POZICIJOM “PE SMA SIRENA” NA GRAĐEN JE ZA INTERPRETACIJU

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

2004. JOKSIMOVIĆ: Veoma sam srećan što ću Novu godinu dočekati baš u Tivtu. Zašto baš taj grad? Pa, ima li šta ljepše od ulaska u 2019. nego što je to nastup pored mora, uz publiku koja vas voli i gdje se osjećate kao kod kuće? Pritom, dugujem tu novogodišnju žurku Tivtu, jer smo, prošle godine, morali da odložimo koncert zbog kiše. Zato, pozivam sve da nam se pridruže i da uživaju uz pjesme koje vole. Spremili smo set listu specijalno za to veče, biće mnogo dobre energije i radujem se nastupu. DN: Završetak godine mnoge muzičare motivisao je da “ohlade” instrumente i predahnu, makar do početka novogodišnjih koncertnih okupljanja, ali Vi ste mu pristupili pod punim gasom, kao da je tek početak i to zahvaljujući novom ruhu “Dva sveta”. Šta Vas je inspirisalo da, pored uobičajenih projekata, udahnete potpuno novi život ovom serijalu i da li su koncerti u Beogradu potvrdili da je pred njim dug život? JOKSIMOVIĆ: Inspiraciju za “Dva sveta” sam pronašao u Tomi Zdrav-

GODINE SA KOM POZICIJOM “LANE MOJE” ŽELJKO PO BJEĐUJE NA NACI ONALNOM IZBORU ZA PREDSTAVNIKA SRBIJE I CRNE GO RE ZA EUROSONG

koviću, legendarnom muzičaru, pravom velikanu, čovjeku čiji je život idealan za pravu filmsku priču. Njegove pjesme su mi uvijek bile podsticaj za stvaralaštvo, probude u meni nešto novo, drugačije, bolje. Tako je bilo i prije tri godine, kada sam došao na ideju da njegove pjesme, a potom i numere drugih izvođača, iz uobičajenog aranžmana “obučem” u sving odijelo i napravim novogodišnju muzičku bajku. Želio sam da pomirim dva svijeta, različite vrste muzike, da donesem osvježenje na scenu, i napravim događaj poput onih koji prave Enka i Buble. Uvijek se trudim da uradim nešto drugačije od prethodnog, jer ne volim ponavljanje, ma koliko bilo kvalitetno ili prepoznatljivo. Mnogo smo vremena posvetili svakom od aranžmana, pažljivo smo birali pjesme, trudili smo se da to budu hitovi iz popa, roka, narodne muzike, kao što su pjesme Riblje čorbe, Električnog orgazma, Plavog orkestra, zatim od Luisa, Predraga Živkovića Tozovca i mnogih drugih. Naravno, veliki dio set liste su zauzimale i moje pjesme. Ove godine, u trećem izdanju zaredom, od-

DA LI STE ZNALI? Sa 12 godina, Joksimović je postao pobjednik prestižnog muzičkog festivala u Parizu, sa koga je ponio titulu - Prva harmonika Evrope

ZABAVA

2008.

lučili smo da malo promijenimo repertoar, pa smo uvrstili filmsku muziku velikog stvaraoca Zorana Simjanovića, uz kadrove iz legendarnih filmova “Nacionalna klasa”, “Grlom u jagode”, “Balkanski špijun”, “Tango Argentino”, kao i meni omiljenu pjesmu - “Boško Buha”. Koncerti su bili posvećeni tim 70-im i 80-im godinama prošlog vijeka, kada smo odrastali u jednoj državi, kada smo se igrali od jutra do večeri napolju, bez svih tih tehnoloških novotarija, Soni plejstejšna, Fejsbuka. Omiljena igra bila nam je “Partizana i Njemaca”, od jutra, pa udri, koliko ko izdrži (smijeh). Tada sam i ponio uspomenu na Boška Buhu, i želja mi je bila da izvedem numeru “Nek nas se sete”. To su bila posebna vremena, i ovogodišnji koncerti “Dva sveta” bila su omaž tome. Srećan sam i što je na dva koncerta u Beogradu moja gošća bila čuvena Ismeta Dervoz, sa pjesmom “Zemljo moja”, koju smo izveli zajedno na bini Sava centra. Nadam se da ćemo još dugo nastaviti sa ovom formom koncerata, koji su dokaz da stvari ne moraju da budu komercijalne da bi opstale. DN: Ni ovog puta nijeste zaboravili velikane različitih umjetničkih profilacija, poput Kemala Montena, Gage Nikolića, Tome Zdravkovića, čija djela, između ostalog, i uz Vaš izvođački potpis, ni danas ne blijede, a još asociraju na neka iskrenija vremena. Vjerujete li da “Dva sveta”, osim nespor-

Veoma sam srećan što ću Novu godinu dočekati baš u Tivtu. Zašto baš taj grad? Pa, ima li šta ljepše od ulaska u 2019. nego što je to nastup pored mora, uz publiku koja vas voli i gdje se osjećate kao kod kuće? Pritom, dugujem tu novogodišnju žurku Tivtu, jer smo, prošle godine, morali da odložimo koncert zbog kiše. Zato, pozivam sve da nam se pridruže i da uživaju uz pjesme koje vole. Spremili smo set listu specijalno za to veče, biće mnogo dobre energije i radujem se nastupu

Porodica je najvažnija i najsvetija DN: Ako u pjesmama izbje-

gavate kliše, siguran sam da će tako biti i u novogodišnjim porukama. Šta bi to svaka morala da sadrži? JOKSIMOVIĆ: Možda neću ispuniti vaša očekivanja, ali moram da kažem ono što mi je zaista najvažnije. Svima u 2019. želim mnogo zdravlja, radosti, osmijeha, podrške najbližih, dobre muzike, ali prije svega da zapamte da je porodica nešto najvažnije i najsvetije.

43 GODINE, JOKSI MOVIĆ JE, ZAJED NO SA DANAŠ NJOM SUPRU GOM JOVANOM, BIO VODITELJ EUROSONGA U BEOGRADU

nog muzičkog užitka, imaju snagu da vrate vjeru u istinsku muziku, baziranu na kombinaciji emocije i melodije, a ne tehnologije i prolaznosti? JOKSIMOVIĆ: Upravo nam je to bio i cilj, da vratimo sjaj autorima koji zaslužuju da se o njima svaki dan priča, sa ponosom i pijetetom. Kemal Monteno je jedan od njih. Čast mi je što sam ga poznavao, a pjesma “Nije htjela” prosto je morala da nađe svoje mjesto u ovogodišnjem repertoaru. Po reakcijama publike, vidjelo se da je to bila prava stvar, svi su ustali, krenuli da plešu, da pjevaju uglas. To je jasan primjer da su ljudi željni sistema vrijednosti, prije svega muzike uz koju su odrastali, koja je bila kvalitetna, koja i dalje traje, i koju nose u srcu. Danas je, međutim, drugačije vrijeme. Trendovi nam nameću instant proizvode, da sve bude brzo i odmah, da posluži za kratkotrajnu konzumaciju. Više nije presudan nečiji talenat, već budžeti koji se ulažu u tehnologije, klikove, lajkove, spotove, vizualnu promociju, a zvuk je mješavina kompjuterskih programa i raznih aplikacija. “Dva sveta” su moj pokušaj da podsjetim ljude da nije sve ekspres, sada, odmah ili nikad, i da uživamo u starom, na neki novi, osvježen način, i da 30-ak muzičara, koji su sa mnom na sceni, priređuje trenutke o kojima će se rado pričati i kojima će se iznova vraćati.

Sa koncerta “Dva sveta” u Sava centru

ZABAVA DN: Današnji muzički svijet na prostoru Balkana, po ocjeni mnogih, zaista je podijeljen na dva brda – s jedne strane su, mahom, nešto iskusniji izvođači, čiji je adut i dalje prvenstveno kvalitet, dok mlađi naraštaji, uprkos dostupnosti praktično svega, žestoko kaskaju, mada im ne fali senzacionalizma, narušavanja privatnosti, “autotune” motivacije. U kom trenutku je muzika postala oruđe, a ne cilj? I kuda to može povesti one koji joj tako pristupaju?

JOKSIMOVIĆ: Muzički svijet je danas, prije svega, postao biznis, i to ne samo na prostoru Balkana. Tako je na globalnom nivou. Kod nas je, pritom, svaka-

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

ko prisutna tabloidizacija društva, gdje u prvi plan isplivavaju površne stvari. Ima tu i dobrih momenata, da odmah istaknem. Nije baš sve loše. Ali, ne uspijevam da ispratim sve. Za mnoge muzičare, nažalost, nijesam ni čuo. Od drugih ne umijem da navedem dvije, tri pjesme. Opet, vidim i čujem da ih ljudi vole. To je sve u redu, i ko god dobija podršku ljudi, publike, znači da radi nešto što uspijeva da se izdvoji od ostalih, da se istakne. Da ima to nešto. Ali, vrijeme je sjajan filter za sve. Nekako, pročisti stvari. Najteže je trajati i opstati na vrhu, a upravo to bi mogao da bude cilj onima koji na momente uspijevaju da dosegnu vrh. DN: Nije puno numera u Vašoj karijeri zaslužilo opis ovo je nešto najljepše što sam komponovao prethodnih godina. Čime je to “Menjaj pesmu” zauzela ovako važno mjesto u Vašem srcu, opet u nekom ruhu osamdesetih... JOKSIMOVIĆ: “Menjaj pesmu” je dio ovogodišnjeg koncepta, kojim sam najavio pravac u kom će ići decembarski koncerti “Dva sveta”, a to je ta nostalgija koja podsjeća na osamdesete godine prošlog vijeka. Želio sam da “promijenim muziku” u skladu sa repertoarom, kao i da sa nešto drugačijom melodijom iznenadim svoju publiku. Pritom, kao što rekoh, ne volim da se ponavljam, i da pravim slične pjesme kao na prethodnim albumima. Jeste uvijek tekst drugačiji, ali je muzika nekad slična. Nijesam imao vremena da promijenim cijelu ploču, ali sam zato promijenio pjesmu. To je bilo dovoljno. Zauzela je važno mjesto u mom srcu upravo zbog tog ambijenta na koji me podsjeća, na moje djetinjstvo, potom i na muziku uz koju sam odrastao, a koja je i danas aktuelna i kvalitetna, i koju ljudi vole širom regiona. DN: Preispitivanje je faza čiji zaključci umjetnika često pokrenu ka još uspješnijem periodu. Kako biste ocijenili aktuelni trenutak u Vašoj karijeri – je li prožet upravo

onim što ste željeli ili nedostaje još neki dio slagalice? JOKSIMOVIĆ: Dobro pitanje, a volio bih da čujem i šta vi mislite o tome. Uvijek osluškujem svoju publiku, ali naravno, imam svoje principe i trudim se da ne podliježem trendovima po svaku cijenu. Ne jurim nužno broj pregleda na Jutjubu, već pravim pjesme koje volim i u koje vjerujem. Mislim da to moja publika i cijeni. Srećom, skoro svaki put se dogodi da se moj ukus poklopi sa njihovim ukusom, o čemu govori i izuzetan uspjeh pjesme “Milimetar”, koja je najpopularnija na svim mojim nastupima. I dalje sa ogromnim uživanjem svaki dan odlazim u studio “Minacord”, tamo ostajem cio radni dan, ispunjen sam muzikom, imam mnogo inspiracije, i ubijeđen sam da ono najbolje od mene tek dolazi i da najbolji dio karijere tek stiže, na zadovoljstvo svih koji vole moje pjesme. Slagalicu, dakle, ispunjavam svaki dan, ubacujem ono što uočim da fali. Najnoviji dio je pjesma koju pravim sa etno prizvukom, grčkim melosom, istočnjačkim melodijama, mješavinom Balkana. Biće to dobra stvar, siguran sam. DN: Maltene sve Vaše kolege i saradnici saglasni su da se perfekcionizam poput Vašeg rijetko rađa – kako u takvim okolnostima prihvatate i poneki neuspjeh, u situacijama kada ne zavisi sve

Za mnoge muzičare, nažalost, nijesam ni čuo. Od drugih ne umijem da navedem dvije, tri pjesme. Opet, vidim i čujem da ih ljudi vole. To je sve u redu, i ko god dobija podršku ljudi, publike, znači da radi nešto što uspijeva da se izdvoji od ostalih, da se istakne. Da ima to nešto. Ali, vrijeme je sjajan filter za sve. Nekako, pročisti stvari

od Vas? JOKSIMOVIĆ: Često je neuspjeh je svuda oko nas. Svi smo po tome isti. Pa, nijesmo mašine. A i one griješe. Ono što nas razdvaja je kako se suočavamo sa tim neuspjehom, da li iz njega nešto učimo, da li dozvoljavamo da upravlja sa nama, ili ne. Jesam perfekcionista, i to možda doživljavam kao svoju manu, jer želim da sve što radim bude besprekorno, najviše jer imam odgovornost prema publici, ali i prema sebi. Brinem o svakom detalju na sceni, o tome da svaki ton bude savršen, da sve bude uvježbano na najbolji način. Zato, uostalom, i provodimo desetine sati na probama. I onda, kada znam da sam uradio sve što sam mogao, da sam dao maksimum, neki faul, ako se i dogodi, ne padne mi teško. Prihvatam ga kao dio posla. Napravim analizu, vidim gdje sam mogao bolje da odreagujem, potrudim se da to promijenim ubuduće, i idem dalje. Ne osvrćem se previše na ono što je bilo, ili na stvari koje mi unose negativnu energiju i odvlače pažnju. DN: Tradicionalno, odgovori na pitanja koja Vam moje kolege upute na temu privatnog života su efektni i sažeti, a nerijetko su, naročito u Srbiji, svi željni senzacije, zavirivanja ispod stola... Zašto je danas srećna i skladna porodična, muzička i svaka druga priča mnogima manje zanimljiva od one koja nudi senzacionalizam i previše intimnosti? JOKSIMOVIĆ: Zato što je priroda posla medija da se bore za svaki klik, jer od toga zavisi kako će da prođu na tržištu. Sa njihove strane, to je utakmica koju igraš ili sjediš na tribinama. A klikove, tj. golove, trenutno ne donose “obične” stvari, dobri koncerti, kvalitetne pjesme, sklad, već banalnosti. Nije na meni da to osuđujem. Ipak, volio bih da je manje “žutila”, da se mnogo više poštuju prave vrijednosti, a da porodica i djeca ne moraju da plaćaju cijenu toga što sam ja javna ličnost.

Sa koncerta “Dva sveta” u Sava centru

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

ZABAVA

Pokazalo se kroz istoriju da je žena nosilac razvoja svih promjena u društvu

DAMA GODINE PO NAŠEM IZBORU SNEŽANA BURZAN

⌦ Marija Roganović

zuzetno sam počastvovana ovom titulom, neočekivanom za mene. Uvijek sam bila vrijedna, radna, takvi su i postulati po kojima sam odrastala. Radoholik jesam, to nam je porodična crta, mana ili odlika, procijenite sami, kazala je DN naša žena godine - direktorica KIC-a “Budo Tomović”, Snežana Burzan. Podgorički sjever, neočekivani takmac ruskoj zimi, hladno vrijeme, kakvi su uostalom i sve češće odnosi među ljudima, ali omiljena podgorička kuća kulture KIC “Budo Tomović” stoji postojanije nego ika-

da, jer je od njega dom napravila jedna žena - prva dama institucije – Snežana Burzan, na koju, kao u Balaševićevoj čuvenoj “uvijek možemo da računamo”, jer se najprije vodi vrijednošću davno zaboravljenom u vijeku kojem smo potpuno okrenuli leđa – čovječnošću. Misleći da je ovo još jedan u nizu intervjua, kojih vjerovatno daje na desetine mjesečno, direktorica KIC-a i menadžerka KIC Pop hora našla se u nevjerici nakon što smo joj pojasnili da smo u redakciji jednoglasno odlučili da upravo ona bude naša žena godine. Iskrene suze koje su uslijedile i poziv njene majke na ra-

štan, s druge strane, nijesmo očekivali. Ostavili su nam knedlu u grlu, koja je trajala do kraja intervjua, ali ujedno i neopisivu satisfakciju da smo dobro izabrali. “Izuzetno sam počastvovana ovom titulom, neočekivanom za mene. Uvijek sam bila vrijedna, radna, takvi su i postulati po kojima sam odrastala, sazrijevala i evo u nekom mlađem srednjem dobu, da tako kažem, radim po istim uzusima, radoholik jesam, to nam je porodična crta, mana ili odlika, procijenite sami”, kazala je DN vidno iznenađena Snežana Burzan. Intervju je mogao da počne.

ve godine ponovo je KIC ‘’Budo Tomović’’ bio glavni centar kulturnih zbivanja u Glavnom gradu, a i šire. Priređeno je 480 programa za nevjerovatnih 63.000 posjetilaca. Od 2015. godine kada je započeo njen mandat, tokom četiri godine, pod rukovodstvom Snežane Burzan i uredničko – organizacionog tima KIC-a realizovano je 1.500 raznovrsnih i kvalitetnih umjetničkih programa u kojima je uživalo 220. 000 posjetilaca. Samo ove godine priređeno je 70 premijernih programa i organizovano: 90 koncerata, prikazano 120 filmova, odigrane su 53 predstave, 33 izložbe i upriličeno je 119 književnih večeri, a KIC je bio domaćini 65 edukativnih predavanja, tribina, okruglih stolova.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

ZABAVA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

PJESMOM KROZ ŽIVOT

Sa sestrama

DN: Vaša prva sjećanja na djetinjstvo, uticaji, porodica? Burzan: Prva sjećanja na djetinjstvo su predivna, obojena svjetlošću, blagošću, druženjem, komšilukom u kome je puno vesele i razdragane djece. Svi smo bili odlični đaci, posvećeni i porodici i školi, ali i parkovima na kojima smo odrastali na današnjem Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, nekada Lenjinovom bulevaru. Ja sam vam ona Titograđanka koja je sedamdesetih, osamdesetih godina sazrijevala, učila, studirala i sl. I dalje se družim sa drugaricama i drugovima iz tog doba. Od nas dvadesetak, sigurno je desetak u KIC Pop horu. Počeli smo rano i da se bavimo umjetnošću, bili smo u svim mogućim sekcijama u školama, ja sam bila u OŠ “Maksim Gorki”, potom u Gimnaziji “Slobodan Škerović”... Svuda je uz učenje bilo puno tih dodatnih aktivnosti. Ja i moje sestre Tanja i Ljilja bile smo aktivne i pjevale smo, recitovale, igrale, glumile, bile članice kluba dječjih instruktora, bile česte u dječjim odmaralištima u Sutomoru i na Veruši, putovale i slično. Lično se rado sjećam tog perioda, jer je bilo iskreno doba, a i puno smo radili kao mladi... Do osamnaeste godine proputovala sam sve države bivše Jugoslavije, ali i stizala i do Moskve, Jerevana, sa kojim je Titograd bio pobratim... To je bilo lijepo doba. To doba me i formiralo u ličnost kakva sam danas, vrijednu, radnu i poletnu i spremnu da pomognem i da vjerujem u dobro i danas, u ovom 21. vijeku, kada su možda neke druge vrijednosti na cijeni. DN: Čini se da ste donekli bili predodređeni da stanete na čelo KIC-a “Budo Tomović”. Čitavog života vam se putevi prepliću. Burzan: Djetinjstvo stvara čovjeka i u mom slučaju to je apsolutna istina. I u tom uzrastu sam često posjećivala tadašnji Dom omladine i sadašnji KIC. Podsjetiću čitaoce da su i moji roditelji radili u ovom zdanju. Zovimo to sudbinom ili ne, upoznali su se ovdje krajem šezdesetih, dobili

mene, majka je nastavila da radi u Domu omladine kao sekretarica institucije, skoro 40 godina nakon toga, a tata je krenuo svojim putem. I nakon toliko godina našla sam se na čelu ove drage institucije kulture i moje familijarne i profesionalne, i lične i porodične - sve se to prepliće. DN: Kako ste se zadesili u svijetu umjetnosti i kulture?To vam nije primarno zanimanje. Burzan: U umjetnosti sam čitav život, nijesam se profesionalno bavila njom, nijesam studirala ništa nalik tome, ali sam u tome, mnogo je volim, vjerujem i da poznajem i pratim stanja u Crnoj Gori i šire, u različitim oblastima. Novinarstvo je moj usud, obožavam tu profesiju, vjerovatno ću mu se ponekad ponovo vratiti, nadogradila sam se u odnosima s javnošću... Vjerujem da sve to ima uticaja i na profesiju kojom se sada bavim, jer prosto komunikacija u oblasti kulture je jača otkada sam ja ovdje. Pojačala sam biro za odnose sa javnošću KICa, a savjetujem i ostalim institucijama i kulture i javnim ustanoPutovanja najveća strast

Nekada sam bila članica hora RTCG-a „Suncokrili“, zatim i moje Osnovne škole „Maksim Gorki“, koji je vodio možda i najbolji muzički pedagog kojeg sam upoznala - Stanislav Lončarević Mujko, koji je u svima nama usadio ogromnu ljubav prema muzici i tada nas je učio i Betovenovoj “Odi radosti” i “Šušti, šušti Bambusov list” i Čajkovskom, da ne nabrajam razne stvari kojima nas je pelcovao. Te djevojčice iz tadašnjeg hora nastavile su pjevanje u Suncokrilima, potom u gimnaziji, ali i horu Doma omladine. Vjerujte, ja sam i dok sam u Beogradu studirala novinarstvo bila članica hora „Španac“ i sa njima prošla nekoliko država i takmičenja. Hor “Stanko Dragojević“ bio je neizostavan, bila sam desetak godina članica i najstarijeg gradskog hora, gdje sam sa puno ljubavi pjevala duhovnu muziku i sa njima učestvovalana brojnim takmičenjima. Otud i ideja da formiram KIC Pop hor i da udružim snage sa dirigentom Sašom Barjaktarovićem koji je moj kolega iz “Stanka Dragojevića” i nas desetak tih djevojčica iz škole “Maksim Gorki”, koje smo prosto željele da pjevamo i da nastavimo da radimo nešto što smo najviše voljele da radimo u slobodno vrijeme. I tako je KIC Pop hor počeo sa radom.

U horu od malih nogu vama, da prosto moraju imati taj segment razvijeniji. Obožavam da čitam, pišem, idem na koncerte kad god putujem, a putujem kad god mogu, prosto mi novac za to najčešće služi. Najviše volim operu da slušam, to mi je prioritet životni i vjerovatno sam u nekom prošlom životu sebe vidjela na tim daskama kao neku opersku divu. Inače se dobro osjećam na sceni, bilo gdje da sam. DN: Koliko je potrebno truda i odricanja da se dođe do visina do kojih ste vi došli? Burzan: Truda i odricanja je potrebno puno, vjerujem da je tako nekada bilo, a i danas je tako. Prosto mora čovjek i da uči i da stiče iskustvo, da se brusi... U novinarstvu sam bila desetak godina i u odnosima sa javnošću još desetak, evo u kulturi peta-šesta godina. I dan danas učim, ja sam takav tip i to volim. Možda ću nekad neke godine kada ostvarim životne ciljeve koje sanjam, upisati i doktorat, zašto da ne? Učenje me čini srećnom. Znate da je školovanje besplatno, ali uvijek sve mora i da se plati. DN: Koliko je jednoj ženi u Crnoj Gori teže da nađe put do uspjeha? Burzan: U porodici u kojoj sam ja odrasla nijesmo imali takvih vrsta problema. Vaspitani smo da smo ravnopravni/ravnopravne. Nikada ni ja, ni moje sestre, ali evo da pričam u svoje ime, nijesmo doživjeli nikakve diskriminacije. Da li bih ja voljela da vidim više žena u javnom životu, u parlamentu - lokalnom, državnom, na mjestima gdje se odlu-

čuje, u Vladi... bih naravno i zalagaću se za to. Utoliko više podržavam stvaranje ženske političke mreže koja je veoma aktivna i koja je već uspjela da za godinu i po rada ostvari sjajne rezultate u povećanju kvota žena na izbornim listama i uvođenju kvota za razvoj ženskog preduzetništva. To su odlični mali koraci koji idu ka većima. Ako više od polovinu Crne Gore čine žene, zašto nijesu vidljivije? Naravno, ne treba nikoga tjerati da se bavi nečim ukoliko ne želi, ali prosto i način vaspitanja u Crnoj Gori i ostalo je i dalje patrijarhalno društvo. Moramo svi zajedno i dalje raditi na razvoju i ženskih kapaciteta i vidljivijoj pojavi tih žena, na osnaživanju žena. Ne moramo samo govoriti samo o osnaživanju u političkim partijama, nego i u svim segmentima društva. Vjerujem, a i pokazalo se tako kroz istoriju, da je žena nosilac razvoja svih promjena u društvu, i ukoliko pogledate sve kabinete raznih ličnosti u našoj zemlji i šire, tu su žene koje su operativne i rade, a neko drugi se slika. Ne zaboravite da su žene dobile pravo glasa u Crnoj Gori tek poslije Drugog svjetskog rata. Ne raspolažemo nekim ogromnim kapacitetom i demokratijom na ovim prostorima. Napredujemo u tom pitanju, ali ne moramo samo da ih brojimo, već je potreban njihov realni uticaj na donošenje odluka. To je velika razlika. Ne mislim da im je teže, ali uvijek ću savjetovati i ženama i muškarcima da rade, uče i da će se kad-tad vrednovati ti rezultati rada. DN: Vidite li se u budućnosti aktivnije u politici? Da li bi žena

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

jednog dana mogla biti na čelu Crne Gore? Burzan: U Socijaldemokratskoj partiji sam dvadeset i kusur godina, sada u Socijaldemokratama, i da, vidim se, što da se ne vidim, i najviše bih voljela da moja sljedeća karijera krene ka diplomatiji ove zemlje, jer mislim da tu mogu puno da dam. Naravno da bi mogla žena da se nađe na čelu države i to neće biti daleko, radujem se tom danu, jer imamo izvanrednih žena i na političkoj, i na društvenoj sceni. A tek koliko je onih divnih, vrijednih žena koje vode i nose crnogorske porodice za koje ne znamo. Ja vjerujem u snagu tih malih, skrivenih običnih žena, ali ne mogu da ih pozovem da su aktivnije, jer svako bira svoju ulogu u društvu. DN: Uskoro vam ističe mandat. Vidite li se ponovo na čelu KIC-a i šta vam to fali pa da možete reći da ste dostigli maksimum? Burzan: Da, vidim se i konkurisaću. Vjerujem da ću dobiti još jedan mandat, i da su ta dva mandata idealna za mene da dam sve od sebe u ovoj oblasti. Prosto sam i do sada mijenjala relativno često poslove, igrom slučaja ili mojim izborom. Nijesam nikada duže ostajala od nekih četiri-pet godina na nekom mjestu, a KIC mi jeste izazov - da vidim mogu li preko ovoga što sam postigla do sad. A mislim da sam postigla puno. Nije lako u današnjim ekonomskim vremenima i sa ograničenim budžetom proizvesti toliko sadržaja i programa, ali uz podršku tima KIC-a, brojnih prijatelja ove kuće i mene, uspijevamo da sve to uvežemo. Izazov mi je da vidim mogu li preko sebe. Stvarno sam zadovoljna postignutim. DN: Da li su ovo KIC i Podgorica koje želite? Burzan: Ovo je KIC kakav želim, iako uvijek može bolje i više. Dajem maksimum, i uvijek ću to činiti. Pokazaću to u sljedećem mandatu, nadam se. A što se Podgorice tiče, sve više liči na grad u kojem želim da ja i moji živimo. Bila se malo pogubila u nekom periodu, a sve više liči na evropske metropole. Podgorici bih poželjela da je njeni stanovnici više vole. Često mi se čini da svi oni koji dođu se nekako ne stope sa gradom, već po svojim pravilima. Hajde da bolje upoznamo grad u kojem svi zajedno živimo. Ja sam spremna ako žele da prošetam sa svima njima i pokažem im znamenitosti...Sve polazi od vaspitanja iz djetinjstva o kojem smo počeli priču, ali i ljubavi koju poneseš iz kuće i koju ćeš dalje da širiš. Dijeliš ili ne. Nije najvažnije šta ćemo obući i kako se obući u

kafiću ili restoranu, ali odnos sa ljudima jeste i zato je i ova kuća otvorena svima 24 sata, ali i postigla toliko uspjeha. DN: Koliko trpi porodični život zbog posla koji obavljate? Burzan: Veoma sam aktivna žena i u KIC-u i mimo njega, menadžerka sam KIC Pop hora, u partiji sam i sl, tako da porodični život trpi, ali vjerujem da svi moji, na čelu sa porodicom, to razumiju, jer su svi slični meni – radoholici. Naravno, žao mi je što nisam češće sa sestrićima, kumićima, ali predstojeći praznici obezbijediće mi potpunu sreću jer ću sa svima njima biti 10 dana. Voljela bih da imam više slobodnog vremena, ali prosto obaveze kojima se bavim i posvećenost mi ne dozvoljavaju, ali uspijevam da održavam kontakte i sa bliskim ljudima i sa kumama, prijateljima, a naravno, ljubav uvijek prevlada. Mora porodični život da trpi, ako mislite da imate rezultate kakve smo mi postigli ove godine. DN: Kako provodite slobodno vrijeme? Na društvenim mrežama nerijetko postavljate fotografije sa putovanja. Burzan: Rijetko slobodno vrijeme tokom radne sedmice provodim na probama hora, ili u posjetama familiji, prijateljima, kumama... Kad su kakvi praznici ili sam na odmoru onda volim da otputujem. Obišla sam oko 30 zemalja svijeta, neke i po više puta. Bilo je tu usavršavanja, stipendija, ali i privatnih putovanja. Vidjela sam

Studentski dani u Beogradu

Gimnazijalka u Podgorici

skoro čitavu Evropu, Ameriku više puta, Rusiju, Kinu, Južnu Koreju, Afriku...Nisam stigla do Australije, Latinske Amerike, Petre, Jerusalima, i nekih tropskih dalekih predjela, to su mi baš želje. Fascinirao me Njujork nedavno… Takođe, veliki sam filmofil, najviše volim trilere, epske sage, avanture iz prošlosti, spektakle poput „Harija Potera“i sl. Serije pratim nešto manje, to mi iziskuje previše vremena...Nažalost, čitam sve rjeđe, najčešće kada putujem, knjige kupujem i čekaju me... DN: Izvođači ili numere bez kojih ne biste mogli zamisliti svoj život? Burzan: ABBA, Queen, Bitlsi, Gloria Estefan, muzika iz filma “Lovac na jelene” i nezaboravna

Naravno da bi mogla žena da se nađe na čelu države i to neće biti daleko, radujem se tom danu, jer imamo izvanrednih žena i na političkoj, i na društvenoj sceni. A tek koliko je onih divnih, vrijednih žena koje vode i nose crnogorske porodice za koje ne znamo. Ja vjerujem u snagu tih malih, skrivenih običnih žena, ali ne mogu da ih pozovem da su aktivnije, jer svako bira svoju ulogu u društvu

ZABAVA

- “I Love You Baby” (Can’t Take My Eyes Off You), “Love is in the Air”, “Idem tamo gdje je sve po mom”, “Kraj tanana šadrvana”, a kada bih bila pjesma to bi zasigurno bila “What A Wonderful World”. DN: Da li ste ispunjeni na ljubavnom planu? Burzan: Ispunjena sam 100 odsto, srećna sam i vjerujem da ću sa partnerom provesti ostatak svog života. DN: Najteži trenutak u životu? Burzan: Poznati sam veseljak, optimista i prepoznatljiva po osmijehu i veoma mi je teško pričati o teškim trenucima u životu, nekako se ne snalazim. Ali kada razmišljam o ovom teškom pitanju, prisjećam se da nije lako kada je čovjek prevaren u bilo kojem smislu, bilo to emotivno ili poslovno, a imala sam takvih prevara nekoliko. I to bi mi uvijek padalo teško. Čak me je jedna i dovela do operacije. DN: Šta nikada ne bi oprostili? Burzan: Sve sam to oprostila, o čemu sam govorila ranije, jer tako sam i vaspitana i hrišćanski je oprostiti. I uvijek sam išla dalje i došla do današnjeg dana kada ste me obradovali ovom titulom i rasplakali. DN: Šta biste poželjeli našim čitaocima u predstojećoj godini, a koju želju ćete u ponoć šapnuti samo sebi? Burzan: Voljela bih globalno da se ljudi više vole, poštuju, sarađuju, da se prepoznaju u tim ulazima kojima žive, da jedni drugima nazovu dobar dan. Tako su me i moje bake učile. Svi smo ljudi na planeti, moramo se prepoznavati po ljudskosti, a ne po nečovještvu. Da se više volimo i da nalazimo više vremena jedni za druge. U poslovnom smislu želim više razumijevanja za nas poslenike u svijetu kulture, medija, odnosa sa javnošću. To su profesije koje utiču na razvoj društva i vjerujem da treba više umrežavanja, partnerstava između nas i srodnih institucija, kreativnih ljudi, medija, a ne da prkosimo i budemo ljubomorni. Sebi želim da što duže budem sa najvoljenijima, da gledam kako rastu sva ta djeca - moji sestrići Novak i Dina, kao i moji kumići. A mom partneru, Mihajlu ću u ponoć šapnuti našu najveću želju. DN: Sve što počnete, pozlati se, počevši od vašeg upravljanja KIC-om, pa preko projekta KIC Pop hor. Koji su planovi KIC-a za 2019. godinu? Burzan: Izgleda da je to tačno, hvala puno na tim riječima. Baš

su te moje organizaciono-menadžerske sposobnosti i prepoznali proljetos iz Unije poslodavaca kada sam, u društvu još nekoliko dama dobila nagradu za NAJ menadžerku u javnom sektoru. To mi je bilo neka vrsta satisfakcije, sve više naše društvo i oficijalne institucije prepoznaju rad žena. Planovi su brojni. Želim da KIC i dalje nastavi intenzivno da radi, da organizujemo brojne kvalitetne programe, želim da vidim renoviranu veliku salu KIC-a, koja zaslužuje nakon puno potrošnje da se renovira, želim KIC-u veći budžet, kao i ostalim institucijama kulture, želim KIC-u možda jednog dana veću salu, jer ovaj grad zaslužuje veću koncertnu salu, jer kao što znate sale KIC-a često su male za broj publike koja želi da prate određene programe. Najčešće je riječ o koncertima, filmovima, pozorišnim predstavama, i onda se ljute na mene ili zaposlene zašto nema karata. Mi besplatne karte prvog ponedjeljka početkom mjeseca ustupamo građanima na upotrebu, a 444 mjesta su odavno malo za ovako veliki grad. Nedavno je direktor Doma zdravlja Nebojša Kavarić rekao da oni opslužuju 240.000 zdravstvenih knjižica, što znači da je 444 mjesta za toliki broj građana zaista malo. DN: Šta vas pokreće? Burzan: Jedan od šefova mi je jednom rekao da će emocije da me koštaju, da treba da ih suzbijam, smanjujem, a ja naprotiv mislim da su one pokretač svega i u svim profesijama kojima sam se bavila sam se vodila time. Emocijama se borimo protiv suvoparnosti, a od posebnog su značaja u umjetnosti. Moramo više ulagati u emocije. I suvišno je možda reći da smo otada ja i pomenuti šef na Vi. DN: Volim/ne volim Burzan: Volim svoje subotnje kafe sa prijateljicama u nekom od lokala Preko Morače... Ne volim mnogo Siti kvart u kojem trenutno živim i vjerujem da ću se kadtad vratiti na svoj bulevar. DN: Vjerujem u... Burzan: Vjerujem u bajke i kosmičku pravdu. Takođe vjerujem da ću jednog dana napisati roman ili zbirku priča, ali to će se desiti kada budem imala dovoljno slobodnog vremena. Vjerujem da će se ljudi, ako su ljudi, razumjeti na bilo kojem jeziku svijeta i to sam više puta isprobala i sama. Vjerujem da će se ljudi prisjetiti da treba više da se vole, ne samo partnerski, nego i globalno. Kao da su svi zaboravili šta je smisao života - ljubav je smisao života. Bitlsi su to najbolje objasnili.

ZABAVA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

NAJMANJA OD NAJMANJIH, A VELIKA ISPOVIJEST DAMIRA URBANA U NOVOGODIŠNJEM IZDANJU DN:

VEĆ PUNO GODINA NE ŽELIM DA BUDE BOLJE, ODLIČNO MI JE KAKO JESTE

⌦ Filip Jovović

iječki muzičar Damir Urban i njegova četvorka otvoriće praznični koncertni događaj na kotorskom Trgu od oružja večeras. Njegov specifični vokal prožima se regionalnom muzičkom scenom već tri decenije, od prvog objavljenog albuma 1993. godine, preko saradnji sa velikim imenima alternativnog roka, do samostalnih i posebno cijenjenih snimaka koncertnih nastupa. U velikom intervjuu za naš list otkrio je, između ostalog, šta će poželjeti za ovu Novu godinu i kako su bend i crnogorska publika postali najbolji prijatelji. DN: Trenutno ste aktivni na četiri fronta: novo izdanje, album s Filharmonijom, muzičko-scenske priče i remasterizacija albuma “Žena dijete”. U kojoj su fazi album sa bendom i izdanje muzičko-scenskih priča i ukratko, šta će se sve naći na ova dva albuma, a šta donosi remasterizovano izdanje albuma Žena-dijete? Urban: Kada je rađen album “Žena dijete”, izdavači su kontaktirali sa fotografom Ninom Šolićem, koji posjeduje veliki broj fotografija sa tog snimanja, pa ćemo izdanje obogatiti vizuelno, a što se muzike tiče, ima par stvari koje dovršavamo, a radimo i na tome da dobijemo prve snimke koje smo tada uradili basista i ja uz dvije gitare, pa ćemo i imati i neki preview “Žena dijete”. Album će izaći i na vinilu, što je dovoljna promjena, barem za mene. Što se tiče albuma muzičko-

scenskih priča, pjesme su manje-više snimljene, ono o čemu trenutno razmišljam je na koji način da prezentujem izdanje, jer to nije klasična muzička forma, nemoguće ih je samo staviti na disk i u prodavnice. Vjerujem da bismo tom materijalu nanijeli veliku nepravdu takvim ponašanjem, jer bi slušaoci vjerovatno očekivali šta inače očekuju i pitali se o čemu se radi, pa bi, pretpostavljam, bolje bilo dodati mu još jedan medij - film ili pozorište. DN: Da li će novi album sa bendom biti u tonu i slične zvučne atmosfere kao numera “Kuća sjećanja”? Planirate li sukcesivno izdavanje singlove prije albuma? Urban: Kuća sjećanja će se naći na novom albumu. S obzirom na to da su pjesme snima-

Cijelo moje djelovanje, dešava se na prirodan način. Nemam neka dublja promišljanja o tome, to je neka moja osnovna potreba koja me gura dalje, a računam da sam neke dobre stvari, poput vaspitanja, ponio iz kuće. I kad stanem na stranu slabijeg, na stranu manjina, to ne bi trebalo posmatrati kao aktivizam, već manje više kao lijepo ponašanje ili čak bonton

ne u različitim studijima, u različito vrijeme i na različit način, sigurno će biti nekih malih razlika u pristupu pjesmama, u potpisu i u samom senziblilitetu. Neće to biti nikakav šareni album, za sve numere zajednička je nit jednostavnosti, probali smo ovog puta muziku da stavimo u prvi plan, a eksperimentisanje ostavili po strani. I da, mogu reći da je cijeli album na tragu “Kuće sjećanja”. Vjerujem, kad se sve nađe na okupu i kad čujete zajedno, odjednom, biće to zvučno-konceptualna cjelina. Sigurno ćemo izdati još singlova sa predstojećeg albuma, ne zato što tako volimo, već što je to najbolji način trenutno, da nas publika primi i da nijedna pjesma ne fasuje. Da smo prvo izdali album, pa počeli sa promocijom singlove, vjerujem da bi jedan dio pjesama već bio pokojan - dvije tri pjesme ostanu sa ploče, ostalo padne u zaborav. I onda shvatite da ste već sa dva singla zasitili medijski prostor, što je malo nefer, ako vjerujete u svaku pjesmu i ako vam je svaka podjednako bitna. DN: Dvadeset je godina od albuma “Žena dijete”. Kako posmatrate ovo izdanje sa današnje distance i da li bi ovaj album imao sličan uspjeh da je objavljen 2018? Urban: Album “Žena dijete” sigurno ne bi imao isti uspjeh danas kao prije 20 godina, iz više razloga. U autorskom smislu, da sada pravim te pjesme, one sigurno ne bi imale ruho kakvo su imale tada. Aranžmani tih pjesa-

ma su bili trendovski i rađeni su u skladu sa tadašnjom svjetskom scenom. Taj zvuk trip hopa i uopšte način na koji smo slagali lupove, bili zaigrani produkcijom, potpuno je prošlo vrijeme. Tako da vjerujem da bi album, makar autorski, mogao ponoviti sličan uspjeh, ali sa druge strane teško, zbog načina na koji se danas živi i kako se konzumira muzika. U autorskom smislu, pjesme su preživjele, dobro komuniciraju sa današnjom publikom, ali sam način snimanja albuma - vjerujem da bi danas prošao ispod mog radara. DN: Džiboni je nedavno rekao da on većinu svojih pjesama ne bi mogao predstaviti u današnjici, jer dobar dio slušalaca ne bi mogao da dočeka štrofu koja ide nakon predugog uvodnog instrumentala. Publika se definitivno promijenila i kriterijumi “dobre pjesme”. Šta je po vašem mišljenju doprinijelo promjeni kod slušalaca koji nemaju strpljenja da za-

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

DN: Da li stvarno dobra pjesma danas smeta kao i dobra knjiga i zašto je to tako?

Bićemo kulturni i fini, sviraćemo poznate pjesme DN: Posljednjih godina bili ste nekoliko puta u našoj zemlji. Kakva su sjećanja sa tih koncerata, energija, šta očekujete od novogodišnjeg koncerta u Kotoru i šta biste poručili publici koja će sa vama dočekati 2019? Urban: Da, bili smo više puta u Crnoj Gori i zapravo predivan je osjećaj kada nastupamo negdje gdje nismo toliko često. Desi se da ljudi stignu iz svih krajeva, putuju nekoliko stotina kilometara da bi nas čuli i stvori se energija koja se više ne može desiti

Muzike nikad više, a nikad nije bila lošija, koristi se kao podloga, kao saundtrek za neke radnje u životu - za trčanje, vožnju auta, kupovinu, za susret sa voljenom osobom. S druge strane, muzike koja na prenosi neku priču, misli, strahove, sumnje autora, sve je manje.

Urban: Ja sam negdje izjavio da smetaju dobra knjiga ili pjesma, vjerovatno sam se nespretno izrazio. Ona ne smeta u smislu da je to neko političko pitanje, da se stresu gaće političarima ili ljudima koji upravljaju medijima, mislim da njih zapravo uopšte više nije briga za kulturu. Za to su zainteresovane neke desne stranke, koje imaju neka potpuno druga interesovanja, u neku ruku i religijska, pa su zainteresovane da prevaspitaju omladinu i povedu je u nekom drugom smjeru. Ostale zanimaju isključivo finansije, a ovo je postala nebitna stvar. A na koji način smeta - smeta slušaocu ili čitaocu jer mu ne omogućava zapravo da on provede ugodno vrijeme. Kad vidimo koje su knjige aktuelne, filmovi, muzika, mislim da se sve svodi na sljedeće - ne titraj i učini da mi vrijeme prođe što bezbolnije. Nije uopšte bitno što se kroz sat neće sjećati šta su čitali, slušali ili gledali, gotovo svi ti mediji imaju samo jednu svrhu - što bezbolnijeg levitiranja kroz vrijeme i prostor. Bilo šta što će pričiniti neugodu, natjerati nas da se zapitamo ili preispitamo argumente, to odmah tjeramo od sebe. DN: Publika koja sluša Damira Urbana zna i šta on misli o političkoj, društvenoj, muzičkoj i većini stvari koje oblikuju društvo. Društveno ste angažovani i nemate problem sa izražavanjem mišljenja, baš u vremenu prevelike objektiv-

u mjestima gdje često nastupamo. Ljudi koji u Crnoj Gori dođu na naše koncerte uglavnom su tu prvi put i mi njih vidimo prvi put. I sami znate da se u životu bolje pamti prvi poljubac nego 11. ili 36 i to je onda sigurno nešto što te koncerte izdvaja od svega ostalog. Zadovoljni smo publikom u Crnoj Gori, nismo ni imali manja očekivanja, uglavnom, ljudi koji nas slušaju u cijelom svijetu su isti - čitaju slične knjige, gledaju iste filmove, vole na isti način, ne žive možda na isti način, zbog država u kojima se nalanosti i popustljivosti i navodne tolerancije. Kako se to održava na kompletnu muzičku priču i vjerujete li da (in)direktno utičete i na one koji vas slušaju? Urban: Cijelo moje djelovanje, bilo ono muzičko ili kroz društveni aktivizam, dešava se na prirodan način. Nemam neka dublja promišljanja o tome, to je neka moja osnovna potreba koja me gura dalje, a računam da sam neke dobre stvari, poput vaspitanja, ponio iz kuće. I kad stanem na stranu slabijeg, na stranu manjina, to ne bi trebalo posmatrati kao aktivizam, već manje-više kao lijepo ponašanje ili čak bonton. Ne bih mogao komentarisati kako sve to utiče na ljude, ali mogu ispričati jedan događaj sa koncerta u zagrebačkoj Tvornici, koji je prijateljica prenijela ženi i meni. Ukratko, ljudi na šanku su komentarisali da jedino na Urbanovim koncertima posjetioci kažu: Izvolite, prođite, vi ste prije mene došli po piće, a onda drugi kaže: “ne,ne, izvolite vi”, dakle to neko ponašanje, oni paze jedni na drugi, brinu o drugima. Ako sam uspio na taj način da utičem na ljude ili privučem baš te ljude, vrlo sam zadovoljan, ali ipak mislim da je na prvom mjestu muzika - ona privuče ljude mog senzibiliteta, koji slično razmišljaju i imaju slične potrebe i afinitete. Mi smo jednostavno pronašli jedni druge, mnogo više nego što sam ja izvršio neki uticaj i što sebi mogu pripisati nekakav plus. DN: Kako komentarištete to što je novac često presudan za nedolazak velikog broja bendova vaše provenijencije u male sredine i gradove, koji su i te kako željni koncerata i koji uglavnom imaju dobru publiku koja zapravo sluša koncerte? Urban: Ja bih volio da postoji neka druga opcija - prosto izvesti ljude iz kuće, strpati ih u kombi, odvojiti od porodica i poslova, ne platiti, ali nije sve tako jednostavno. S druge strane, mislim da su mnogi izvođači već mnogo spustili svoje kriterijume i

ze, ali mislim da smo svi sličnog senzibiliteta. To je kao da se sreću dva najbolja prijatelja, koji su se prvi put sreli, takav je to neki suludi osjećaj, nas i publike u CG. Publici nemam šta pametno da poručim - mogu im reći da dođu, mi ćemo kao i uvijek dati sve od sebe, bićemo kulturni, fini, odsviraćemo što veći broj poznatih pjesama, jer ipak nije bilo koji dan ne možemo dozvoliti da ljudi sa našeg koncerta odu uplakani ili zabrinuti. Bićemo vedri i veseli, pa ćemo vidjeti šta će ispasti. cijene, upravo kako bi novac bio što manja prepreka između njih i potencijalne publike. Pretpostavljam da ljudi iz manjih mjesta zamjeraju izvođačima koji ne stižu do njih zbog novca, ali ne mogu nikog osuđivati. Jer ako neko živi samo od toga, kako je to u mom slučaju i ako bih to počeo smatrati misionarskim poslom, ne znam šta bi mi bio izvor prihoda. Vjerujem da bi i pekar dijelio besplatno hljeb, naročito kad zna koliko ima gladnih, ali to je njegov izvor prihoda. Žao mi je ako ste čuli ili doživjeli nešto slično, ali ne mogu osuđivati bez uvida u cijelu priču, a baš zbog tendencije da posljednjih godina imamo sklonost da osudimo cijelo društvo ili instituciju zbog pojedinaca koji su zloupotrijebili položaj ili se loše odnosili prema nama. Zbog nekoliko loših, ne mogu sebi dozvoliti da svakog osudim i sve stavim u isti koš. DN: Malo i vedrijih tema, koja će biti vaša novogodišnja želja? Urban: Živim predivan život, nemam se na šta žaliti. Neke stvari koje nisu idealne, vjerovatno su mojom zaslugom takve, jer sam ih zanemario ili se nisam potrudio, pa je došlo na naplatu. Imam predivnu porodicu, svi se odično slažemo, muzičare sa kojima sviram već dugi niz godina i koji su moji najbolji prijatelji. Naravno da bih volio da zarađujemo više, da su neke stvari bolje... Ono što bih poželio u emotivno privatnom ili stvaralačkom smislu jeste da stvari ostanu onakve kakve jesu, nema potrebe da budu bolje. Ja već dugo godina ne želim da budu bolje, meni je odlično tako kako jeste i pokušavam taj osjećaj i taj nivo što duže zadržati, umjerenošću. Sa druge strane, gledajući svijet, naš region i zemlju, volio bih da neke druge vrijednosti počnu zauzimati mjesto koje im po prirodi stvari pripada, a da loši ljudi isto tako dođu na pozicije koje im pripadaju. To je nešto što bih poželio svima nama, ali mislim da ćemo za to morati da pričekamo još određeni broj novih godina.

foto: Milica Urban

pravo čuju muziku već traže nešto što može poslužiti kao pozadinska buka i služi isključivo zabavi? Urban: Niko nije kriv za to pojedinačno. Način na koji se percipira muzika se promijenio - ljudi je slušaju sa telefona, do njih dolaze samo određeni zvukovi, ostalo, dublje sve otpada, bogatstvo pjesme pada u drugi plan. Tako su oni koji rade muziku, pa i oni koji se bave zvukom krenuli u nekom drugom pravcu, počeli da prave pjesme koje će se svidjeti većem dijelu publike. Neki su čak i prinuđeni da slušaju ono što ne žele da slušaju, pa kroz godinu, dvije i zaborave ono što su prije slušali i šta im je stvarno značilo. Muzike nikad više, a nikad nije bila lošija, koristi se kao podloga, kao saundtrek za neke radnje u životu - za trčanje, za vožnju auta, za kupovinu, sa susret sa voljenom osobom. S druge strane, muzike koja nam prenosi neku priču, misli, strahove, sumnje autora, sve je manje. Pjesme se snimaju parcijalno, na kompjuterima, instrument po instrument, sve je manje slučajeva da bend uživo prenosi neku emociju i energiju, zajednički zapisuje pjesmu na traku. Ipak, dešavaju se i pozitivine stvari, oživljavaju neke stare navike, vinili i vinilna izdanja se vraćaju na velika vrata, ljudi koji su zasićeni svega toga izvlače opet gramofone, jer se desio tehnički overload, pa im je potrebno da se vrate prvobitnom načinu slušanja muzike. Ipak, moram istaći da su tehnologija i internet donijeli i neke dobre stvari. Neki marginalni muzički pravci, za koje nismo znali ni da postoje i koji nikako nisu mogli doći do publike, ili koji su bili nemogući prije 10-15 godina, dobili su svoju publiku. Danas postoji mogućnost, da uz globalnu distribuciju pratimo šta se dešava u cijelom svijetu u “realnom vremenu”. Dakle, tehnologija je omogućila ljudima koji snimaju “feel recordings”, potom onima koji se bave arhitekturom zvuka da nađu publiku. Na vinil je nekada bilo moguće staviti samo nešto što se može naći na radiju, a sada nije potrebno uložiti novac, već je dovoljno proizvod staviti na internet i doći do publike. Dobro je što su i ti, “muzički naučnici”, da tako kažem, dobili svoju “ostavu”.

ZABAVA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

AKTERI MONTEVIZIJE 2019. DNEVNIM NOVINAMA PREDSTAVLJAJU ⌦ Danilo Brajković

česnici Montevizije 2019, koja nas očekuje 9. februara, za novogodišnje izdanje Dnevnih novina ocjenjuju da bi nastup na Eurosongu, pod zastavom Crne Gore, podrazumijevao ispunjenje sna i veliku čast, a preovladava identična i fer prognoza – neka pobijedi najbolji. Odabirom učesnika Montevizije, zatim i utvrđivanjem redosljeda nastupa, crnogorska evrovizijska mašina se zahuktala. U odnosu na prethodno izdanje, uočljive su bitne promjene - iz hotela Hilton, Montevizija se seli u Veliki studio RTCG-a (biće emitovana uživo), a još važnije - o pobjedniku više ne odlučuje samo publika, pošto će se uvažiti i ocjena žirija. Ulog je isti - na stolu je samo jedna karta za Tel Aviv, koji će od 14. do 18. maja ugostiti Eurosong. A pitanje svih pitanja je - ko će naslijediti Vanju Radovanovića i “Inje”?

■ D MOLL: PUBLIKA JE

ŽELJNA NOVE SNAGE

Monteviziju otvara vjerovatno najveće iznenađenje epiloga konkursa. D moll bend, čedo Danijela Alibabića, pod okriljem njegove istoimene škole pjevanja, čine Tamara Vujačić, Mirela Ljumić, Emel Franca, Željko Vukčević, Ivana Obradović i Rizo Feratović, a njihov adut je numera “Ti”, čiji je kompozitor i aranžer Dejan Božović, a tekstopisac Aleksandar Miličić. Biće ovo veliki izazov za tek oformljen bend - mlade nade nam otkrivaju da je prijava na konkurs Alibabićeva zamisao, da već vrijedno vježbaju i da su kompletirali redove u hodu. “Mi smo zaista različiti. Ipak, spaja nas ljubav prema muzici. Raduje što ćemo biti svoji i potpuno drugačiji, a publika nije imala priliku još od benda No name da sluša vokalni sastav”, po-

ruka je benda, čije su okosnice već dobro zasukale rukave, kako bi nadomjestili nedostatak iskustva. “Tim stručnjaka radi sa nama i zaista nam to veoma znači, jer smo izuzetno mladi i prosto je potrebna pomoć. Oni su zadovoljni trenutnom našom voljom i trudom da upijemo sve što nam sugerišu. Ozbiljno i studiozno se bavimo i pjesmom i scenskim nastupom, javnim pojavljivanjem i odnosom sa medijima. Shvatili smo da ovaj posao ne trpi neprofesionalizam”, u maniru iskusnijih kolega nastavljaju iz benda. Svim srcem članovi D molla stoje iza, kako ističu, kvalitetne numere, a iskreno priznaju i da mladalačka mašta čini svoje ovih dana. “Sigurni smo da će se muzičkim znalcima ‘Ti’ svidjeti. Publika je željna nove snage, nove energije i potajno vjerujemo u ljubav na prvi pogled. Bili bismo neiskreni ako kažemo da ne maštamo o tome da predstavljamo našu zemlju na najprestižnijem muzičkom takmičenju u Evropi”, poručuju potencijalni nasljednici benda No name, kog su se mnogi prisjetili kada su čuli da D moll ima identične ambicije poput njihovih svojevremeno, a naročito jer je Alibabić spona između prošlosti i sadašnjosti. “Prija nam poređenje sa njima, iako naš mentor kaže da smo u boljoj vokalnoj formi od njih iz tog perioda (smijeh). Vjerujemo da je teško ponoviti tako veliki uspjeh, ali daćemo sve od sebe da, prije svega, publika osjeti emociju i energiju koju ćemo poslati. Crnogorska muzička scena, nažalost, ne funkcioniše odavno kako bi trebalo, vjerujemo da će im naše pojavljivanje biti vjetar u leđa da se pokrenu, a nama njihova podrška”, navode učesnici Montevizije, uz ferplej poruku za kraj. “Konkurencija je jaka i od srca želimo našim kolegama mnogo sreće, da zablistaju u punom sjaju i pruže maksimum”, odjava je D molla.

1. D MOLL Numera: “Ti” Muzika: Dejan Božović Tekst: Aleksandar Miličić ● Maštamo da predstavljamo Crnu Goru na Eurosongu

foto: Miodrag Marković

KARTE SU NA STOLU - NEKA IH PONESE NAJBOLJI

2. ANDREA DEMIROVIĆ

Numera: “Ja sam ti san” Muzika: Andrea Demirović Tekst: Andrea Demirović ● Pjesma je za one koji godinama kritikuju Eurosong - kao treš takmičenje

foto: Marija Marović

3. MONIKA KNEZOVIĆ

Numera: “Nepogrešiva” Muzika: Vladimir Graić Tekst: Snežana Vukomanović ● Dugogodišnji rad i trud su iza mene. Vidjećemo da li je pjesma dobitna kombinacija

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

ZABAVA

U PJESME I OČEKIVANJA PRED IZBORNO TAKMIČENJE ZA EUROSONG ■ ANDREA: IMALA BIH

VEĆE ŠANSE ZA FINALE NEGO 2009.

Andrea Demirović jedina je učesnica Montevizije koja je već nastupala na Eurosongu i to 2009. u Moskvi, kada joj je sa “Just Get Out Of My Life” izmaklo finale. Na krilima pjesme “Ja sam ti san”, Demirović nastupa nakon D molla - pjevačica tvrdi da pamti mnoge dobre povratničke rezultate na velikoj sceni i vjeruje da fanovi takmičenja vole takve priče, ovog puta iskustvo je na njenoj strani. “Pomalo sam iznenađena što je prošao tako moderan stil na Monteviziju, jer mislim da je ova pjesma apsolutno drugačija od svih dosadašnjih numera sa kojima se Crna Gora predstavljala Evropi. Mogao bi to biti kvalitet i osvježenje. Sa Eurosongom iza sebe, pjevačkom zrelošću i kreativnim timom koji sam okupila, mislim da bih sada imala mnogo veće šanse za prolazak u finale nego 2009. u Moskvi”, dodaje Demirović, koja je, kao i te 2009, opet okupila inostrane saradnike. “Godinama, kompozitori koji kruže oko Eurosonga, nudili su mi razne saradnje. Tek sam ove godine prihvatila, jer je to, zapravo, bila ponuda koju nijesam mogla odbiti. Takva pjesma se pojavi upravo jednom u 10 godina. Na demo verziji su radili Slovenac Primož Poglajen, Englez Adam Federston i Irac Majkl Džejms Daun, a za rad na konačnoj verziji ovih dana im se pridružio i Englez, čiji je identitet još tajna. Prostorna razdvojenost i komunikacija nikada nije bila problem. On nastaje kad se desi kreativna udaljenost, pa makar saradnici bili fizički i na pola metra. Srećom, sa ovim ljudima funkcionišem odlično. Pjesma je mračna, ali dinamična. Otpjevala sam je drugačije od svega što sam do sada pjevala, a i želim da je na Monteviziji prezentujem uz ne-

običan nastup. Trudila sam se da napišem zanimljiv i pamtljiv tekst. Pjevaću na našem jeziku, jer želim da se pjesma, prije svega, svidi ljudima u Crnoj Gori i regionu”, objašnjava Demirović. Zanimljivo, pjevačica će posvetiti numeru onima koji nijesu ljubitelji Eurosonga. “Pjesme se prave da bi ih slušala publika, a ne muzički znalci. Mogu, čak, reći da je pjesma namijenjena onima koji godinama Eurosong kritikuju kao treš takmičenje. E pa, evo pjesme koja im se može svidjeti, jer je drugačija. Ne bih se zastidjela ni da pođem sa njom na MTV. Na vama je samo da je podržite na putu ka obećanoj zemlji”, poruka je Demirović.

■ MONIKA: “NEPOGREŠIVA” - DRUGAČIJI I LIČNI PEČAT

Treća će se na montevizijsku binu popeti Monika Knezović. Njen adut je “Nepogrešiva”, za koju je muziku pisao Vladimir Graić – Graja, tvorac legendarne “Molitve” Marije Šerifović, tekst je djelo Snežane Vukomanović, a aranžman Ivana Branisavljevića. Naporan rad i sjajna pjesma, priča Knezović, inicirali su odluku da okuša sreću na Monteviziji, a i ona tvrdi da će predstaviti nešto sasvim drugačije od uobičajenog. “Dugogodišnji rad i trud su iza mene - tu su nastupi, internacionalni festivali, nagrade. Temeljno sam radila na pjesmi i odlučila da se prijavim. Drago mi je što je komisija prepoznala potencijal i što sam ušla među pet najboljih. Imam sjajan tim. Pjesma je drugačija od onog što ste mogli čuti do sada na našim prostorima, ona je lični pečat i moj izbor, a vidjećemo da li je i dobitna kombinacija”, navodi Knezović, uz konstataciju da još ne razmišlja o eventualnom odlasku na veliku smotru. “Trenutno sam fokusirana na Monteviziju i da se predstavim

4. IVANA POPOVIĆ MARTINOVIĆ Numera: “Nevinost” Muzika: Slavko Milovanović Tekst: Ivana Popović-Martinović ● Ne vjerujem da će biti ravnodušnog slušaoca

u pravom svijetlu. Sud publike je stvar ukusa, a neka pobijedi najbolji”, poželjela je Knezović.

■ IVANA: MOĆNA “NE-

VINOST” ZASLUŽUJE EUROSONG

Niz povratnica nastavlja Ivana Popović - Martinović. Njene “Poljupce” smo slušali na prethodnoj Monteviziji, naknadno ih je ekranizovala, a ta pjesma je jedna od slušanijih, dok nam sada, pod rednim brojem četiri, donosi “Nevinost”. “Najiskrenije, nijesam previše iznenađena što je ova pjesma odabrana. Mislim da je odlična, sa već uobličenom vizijom konačnog aranžmana, a uz to biće i veoma moćna. Takva pjesma zaista zaslužuje i da predstavlja Crnu Goru na Eurosongu. Slavko Milovanović ponovo je u mom timu kao autor muzike, veoma talentovan i mlad čovjek, a s obzirom na to da sam pisala tekst na veoma emotivnu temu, ne vjerujem da će biti ravnodušnog slušaoca. Iskrenost je uvijek bila jedno od mojih najjačih oružja. Što se tiče aranžmana, definitivno ga prepuštam ponovo mojim dugogodišnjim sa-

ČLANOVA ČINI BEND D MOLL NAJSTARIJI JE RIZO FERATOVIĆ (21), A NAJMLAĐA JE TAMARA VUJAČIĆ (16)

2009. GODINE ANDREA DEMIROVIĆ PREDSTAVLJALA JE CRNU GORU NA EUROSONGU U MOSKVI

UČESNICE OVOGODIŠNJE MONTEVIZIJE, KOJE SU SE PREDSTAVILE PUBLICI I NA PRETHODNOM IZDANJU, SU NINA PETKOVIĆ I IVANA POPOVIĆ-MARTINOVIĆ

radnicima - Vladanu Popoviću Popu i Marku Milatoviću”, odmah će u metu dobro poznato lice naše scene. A po čemu se “Nevinost” razlikuje od “Poljubaca”? “Ne sumnjam da će ova pjesma imati bolji efekat od ‘Poljubaca’, jer zaista i jeste nekako evrovizijska. Svaka pjesma ima svoju priču i energiju, time se uvijek i vodimo, ali prije svega i da nadmašimo sebe. Očekujem sjajnu energiju”, u dahu će pjevačica, koja vjeruje da već treba animirati glasače. “Uvijek cijenim reakciju publike. Međutim, istina je i da svaku publiku treba na vrijeme pokrenuti i animirati. To planiram, vođena prethodnim iskustvom, nadam se da će glasača biti više ove godine i već želim i ovim putem da ih pozovem da podrže naš trud. SMS glasanje, naravno, nije uvijek pravo ogledalo da li je pobjednička pjesma zaista najbolja. Ipak, svoju publiku, i staru i novu, kojoj se neizmerno radujem, pozivam da prate i svesrdno podrže ‘Nevinost’. Definitivno, nakon Montevizije, neće izostati ni spot, kao kruna kompletnog rada i vizije u vezi sa porukom koju nosi ova pjesma”, pojašnjava Popović-Martinović. Podsjetimo, Ivana je nastupila i na debi izdanju Montevizije. Sada, 14 godina kasnije, konkurenti će joj biti i neki koji su, zanimljivo, u doba nastanka numere “U oku tvom” bili u vrtiću. Očekivano, nijesu izostale ni Ivanine riječi podrške za sve kolege. “Iskustvo je velika olakšica i važan faktor za kasnije, nakon pobjede. Mladi ljudi definitivno nekada moraju početi, stati na veće scene, preuzeti veću odgovornost. Želim im puno sreće, veselja i ozbiljnog rada, ali i uspješan nastup. A nama iskusnijim, želim da u najljepšem svijetlu opravdamo i nadmašimo očekivanja - i publike i sopstvena. Rad, red i disciplina zaista su provjerena kombinacija, pored talenta i prave vizije.

Neka ove godine pobijedi najbolja kompozicija”, zaključak je Popović-Martinović.

■ NINA: ODABIR AU-

TORSKE PJESME JE LIJEPO IZNENAĐENJE

Zavjesu na Monteviziju 2019. spustiće dama koja je, voljom žrijeba, otvorila prošlogodišnje izdanje. Nina Petković donosi nam “Uzmi ili ostavi”, a autori su Bojan Momčilović i Zoran Radonjić, članovi benda Dan poslije, sa kojim se Nina, inače i tekstopisac pjesme, 2006. pojavila na Monteviziji - sa numerom “Koraci”. Odluka stručnog žirija da uvrsti “Uzmi ili ostavi” među najbolje iznenadila je Ninu. “Dosta toga se dešavalo dok nijesmo predali pjesmu. Mislili smo da će se, nakon mjesec, objaviti rezultati, tako da nijesmo ni razmišljali o tome u trenutku kada nam je javljeno da smo prošli. Uz to, negdje sam načula da će ove godine 10 pjesama da se takmiči. Međutim, kada sam vidjela da smo prošli u pet pjesama, to je bilo još ljepše iznenađenje, s obzirom na to da je ovog puta autorska pjesma u pitanju. Svakako, bila bi nam čast da branimo boje naše države”, dio je želja Petković, pred kojom je dosta sati u studiju. “Konačan aranžman još nijesmo postavili, sada nas očekuje još rada, dogovora i peripetija (smijeh), ali volimo da boravimo u studiju ‘do padanja’. S obzirom na to da nas je troje, a svako od nas ima svoje viđenje, to se uvijek oduži do ranih jutarnjih sati”, s osmijehom će potencijalna predstavnica Crne Gore. Naša sagovornica ne potcjenjuje konkurenciju ni u jednom segmentu. Teško je pomiriti sud publike i žirija, a najčešče se dešava da su kao rogovi u vreći. Toga je svjesna i Petković. “Hiljadu ljudi - hiljadu ćudi, ukusi su različiti...”, poslužila se dobro poznatom krilaticom Petković za kraj.

5. NINA PETKOVIĆ Numera: “Uzmi ili ostavi” Muzika: Bojan Momčilović i Zoran Radonjić Tekst: Nina Petković ● Bila bi nam čast da branimo boje naše države

ZABAVA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

Priredio: Danilo Brajković NAJUPEČATLJIVIJA OVOGODIŠNJA ZBIVANJA NA NAŠOJ ŠOUBIZ SCENI

REKAPITULACIJA EVROVIZIJSKA VRTEŠKA U LISABONU

Inje palo po Radovanoviću

PROJEKAT GODINE KIC POP HOR

Neumorni i raspjevani Dubok naklon za sve učinjeno u 2018. godini zaslužuje podgorički KIC Pop hor. Iza maštovite postave je više desetina koncerata uzduž i poprijeko Crne Gore, čime se može pohvaliti rijetko koja muzička družina njihovog godišta, čak i van naših granica. Najvažnije - za svako okupljanje dirigenta Saše Barjaktarovića i njegovih pulena tražila se karta više, naročito kada je riječ o sada već slavnom projektu - “Bez dileme -

antifašizam”. Godina je zaključena efektno - uz premijeru prvog spota “Bilećanka” i organizovanje MNE Pop festa, koji je udružio muzičke snage Crne Gore i potvrdio da ga očekuje svijetla budućnost. Ljubav, želja, entuzijazam, borba, iskrenost, istrajnost, upornost, emocija, povjerenje, nada i vjera da se, ipak, u Crnoj Gori, u ovom dijelu kulture, prepoznaju i cijene prave stvari - pokretač je ambicioznog hora.

I ove godine Crnoj Gori je izmaklo finale Eurosonga. Pomalo smo se i navikli na neuspjeh, ako tako možemo uopšte okarakterisati taj rezultat, pošto je jasno da u evrovizijskoj mašineriji zemlje skromnih budžeta nemaju šta da traže, pa onda eliminacija u polufinalu dođe kao neminovnost. Vanja Radovanović i “Inje”, od trijumfa na

Monteviziji, pristojno su krčili put ka Lisabonu - sve je išlo kao po loju sve do neslavne epizode na konferenciji za medije, kada je crni humor naš e g p re d s t a v n i k a bacio sjenku na sve lijepo i praktično spustio zavjesu na evrovizijski nastup prije negoli je i počeo.

Neizvjesnost, pa spektakl Čast svim crnogorskim festivalima, ali Sea Dance je (opet) potvrdio da je prvi među jednakima. Mada, nije slutilo na dobro - dugo se spekulisalo i o terminu i o lokaciji izdanja, u jednom trenutku se činilo da nam festival izmiče iz kalendara. Ipak, kec iz rukava bila je Buljarica. Tokom trodnev-

nog okupljanja, skriveni biser ugostio je oko 50.000 posjetilaca iz gotovo 30 zemalja svijeta, a fenomenalan ambijent uliva povjerenje da bismo i narednih godina festivalske velikane mogli gledati na istom mjestu. Svijetla budućnost očekuje Sea Dance - poručili su domaćini.

SVJETSKE ZVIJEZDE NADOHVAT RUKE

KONAČNO PRIZNANJE SA IZBORA LJEPOTE

VIP gosti - Balestra, Opra...

Đurković na krovu Evrope Predstavnice Crne Gore na svjetskim izborima ljepote posljednjih godina redovno su se vraćale u domovinu kratkih rukava i bez bilo kakvog važnijeg priznanja. Sve do 2018. Kotoranka Kristina Đurković početkom godine okitila se priznanjem najljepše Evropljanke u konkurenciji 32 ljepotice na planetarno popularnom takmičenju Mis turizma (Miss Tourism World) u Kuala Lumpuru. Zanimljivo, bila je to prva predstavnica u istoriji Crne Gore na pomenutom nadmetanju. Nažalost, Natalija Gluščević,, naša predstavnica na nedavno završenom takmičenju Mis svijeta, nije ostvarila plasman vrijedan pomena.

SEA DANCE: DEBI NA BULJARICI

SIMPLE MINDS ČAST I OPOMENA

Koncertna (ne)kultura Podgorica (još) nije koncertni grad. Njeni stanovnici godinama su se žalili kako velika muzička imena zaobilaze glavni grad, naročito kada govorimo o nastupima pod vedrim nebom. Je li bilo ljepše prilike nego da, nakon toliko godina čekanja, pohrle početkom juna na Stadion malih sportova i uživaju u koncertu škotskih velikana, benda Simple Minds, kojih se ne bi zasti-

djela nijedna svjetska metropola, a pod okriljem festivala City Groove? Nije. Epilog? Više od polovine stadiona “zjapilo” je prazno. Cijena karte ne smije biti izgovor, koštala je pristojnih 10 eura za kompletnu noć. Pitanje je kakvu smo sliku poslali u svijet. Simple Minds potvrdio je klasu, priredio koncert iz kategorije veličanstvenih. Ali, kada ćemo imati šansu za popravni ispit?

Nekada Adriana Lima, Novak Đoković, Naomi Kembel, Žan Pol Gotje, Boris Beker, Stiven Sigal... A 2018. Renato Balestra, Opra Vinfri, Lakvan Smit, Dejvid Bekam, Antonio Grimaldi... Crna Gora opet je ugostila slavne svjetske zvijezde iz različitih sfera šoubiznisa, mode, muzike, sporta. Balestra je u Porto Montenegru predstavio skicu modela cjelokupne karije-

re, Smit je dodao potpuno novu kolekciju, Beks je odmorio od fudbalskih aktuelnosti na Svetom Stefanu, Opra je prošetala Dubrovnikom i svratila do naše obale. Da ne pominjemo zvijezde Sea Dancea, Najla Rodžersa, Ninu Kravic... O tim gostovanjima pisalo se i van granica crnogorskih medija, častili su nas lijepim reklamama. 2019? Zvijezde - čekamo vas.

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

ILUSTROVANA OSMOSMJERKA D J E D A M R A Z

N Š A Ć E R V V O

R A E Lj E P I A K

O M A T E J I P Š

Z P G Č E T I T E

I A E Z A V O V Nj

V Nj D S O R L F S

E A O K T A A A I

L C O A M D N P S

E S A P A K N Š A

T O I J E L K A V

P O K L O N I L R

N V E K Č A R G I

Autor: Branislav Nikić U liku ove osmosmjerke uklopljeno je, u svih osam smjerova, 23 pojma predstavljena crtežima. Vi ih trebate naći i precrtati, a neprecrtana slova će vam, čitanoPlayredom, otkriti konačno rješenje koje ih sve sudoku online at: povezuje. www.sudokukingdom.com

REBUS (3, 8) Opasnica

SUDOKU Daily Sudoku puzzle No. 3030

6 2

5 3

2 4

Medium level

4 8 7

5 9

8 Rješenje: Gle đavolice! (G leđa, VO lice)

2015-01-29

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

HOROSKOP

FEJSBUK GRUPA POGREBNE I KLADIONIČARSKE USLUGE GLEDA U ZVIJEZDE OVAN Kod ovog paklenog znaka očekujmo demistificirane izazove i seanse na temu bivstvovanja epohalne svijesti i trinitrona. Preporučujemo osobama i lusterima od momaka i đevojaka rođenim u ovom znaku da se ne ustezaju kroz paradigmu iskrivljene ego suicidalne kritike moždane mase , već da hrabro i pošteno napadnu stigmatizovane djelove srca i duše. Posao: Nesvjesno se javljajte na biro rada i prekfalifikujte se za domara ili astronauta. Ukoliko vam je istekla radna knjižica subvencionišite ruralni put koji vodi do trona, upišite filozofiju i otškrinite vrata raja uz Platona i Kaleta Gospodara. Ljubav: Proces čeličnog samozadovoljanja skučene svijesti i polaroidno sastajanje sa damom lakog morala očekujte na dan praštanja i mira 2021 godine. Slobodno dajte oglas za upoznavanje i planinarenje duž rijeke Tare, ne oklijevajte da se tagujete na strminama i obroncima Bobotovog kuka. Zdravlje: Ovo je preventivna epiduralna godina, tzv. leptir zvijezda koja se tumači kroz odbranu stanja napetosti i stresa. Pripazite na potencijalne rektalne probleme, koje vas uslovljavaju na blagoslov kamataša.

BIK Ova godina za Bikove doprinosi jasno viđenje i decidan stav po pitanju ulaska u Parove. Ne oklijevajte već otkrijte Milojici Marinu sve najgore o sebi ne bi li ušli u finalni proizvod sreće i praznoslovlja. Uzgajanje zdrave hrane zvuči dosta primamljivo i stavlja vaš imuni sistem u stanje borbene gotovosti, ipak ukoliko ste željni emotivne kohezije nabapajte se u što većim količinama rakije vinjaka čvaraka i slanine. Posao: Nemojte da vas uzaludne akcije i stanje na berzi anksiozno sputavaju u vašim kreditnim zaduženjima. Investirajte u maloumne sinove i ćerke plaćajte im razne fakultete, nabavite koalu i morsko prase u Rogame nakon ostavinskog postupka. Ljubav: Jedina baza i izvor snage povjerenja jeste otvorenost ka partneru. Prevelika transparentnost u vezi vas uslovljava da angažujete privatnog detektiva, ukoliko ne promijenite supruga i dalje ćete dobijati ljubav samo na kašičicu. Okušajte jack-pot uz Godinjsko vino godine kod komšije presukače zetske i plevaljski sir. Zdravlje: Potencijlna tahikardija usled bipolarnog poremećaja Alchajmera, može vas dovesti do

nulte tačke zdravstvenog kartona. Ne budite lijeni odradite biohemijske analize, CRP, hormone štitnjače, popnite se na vrh Gorice i popijte čaj od mahovine i bora.

va, a kako stare babe barakude vele, od repa sve počinje.

LAV BLIZANCI

Posao: Nestabilna godina puna iskušenja vas opterećuje i priprema na na brze životne reakcije u potpunosti. Sredite kolegijalne odnose u poreskoj upravi, budite fokusirani iako ste izloženi spletkarenju i olovu. Ljubav: Ukoliko ste u vezi ili braku nastojite da ne mijenjate partnera, cijenite sopstvenu slobodu, a u neku ruku gledajte da prevara partnera često ne čini emotivnu distorziju ljubavnice/ka. Na jedan empatičan originalan način gledajte da predočite partneru đe griješite, a on/a će znati da vam uzvrati iskrenu emociju brakorazvodne parnice. Zdravlje: Što se zdravstvenog biltena tiče obratite pažnju na stres kuvano vino, jer su moguće modifikovane eskalacije u predjelu abdomena, karlice i koljena. Poneka čaša vinjaka i baylis-a može pozitivno djelovati na gastro-digestivni trakt.

RAK Kod rakova važi staro kockarsko pravilo da važe za poštena emotivna racionalna bića koja vam mogu zagorčati život ukoliko uđete u životnu dubiozu sa njima. Jako precizno, sistemski razotkrivaju emotivna stanja kod prijatelja. Upravo zbog toga i nisu neko sa kim bi trebali ispijati kafe i čajeve bez prethodne konsultacije sa svojom staricom. Posao: Što se tiče poslova i privatnog biznisa držite se špatle smrt kliješta gipsanih radova i smjene toplo hladno. Nastojite da odradite što više kvadrata jer se u moderno vrijeme naplaćuju usluge po metru. Izađite slobodne iz zadnje police vašeg šefka jer snaga na usta izlazi. Ljubav: Važe za veoma energične Hell ljubavnike. Takođe napominjemo da su u stanju da rade izuzetno sofisticirane i temeljne ljubavne pouke, što ih dovodi u sam vrh ljubavnih matadora. Za toliku energiju da se ne lažemo određenu zahvalnost i moralno načelo duguju stimulativnim šamponima koje vješto skrivaju van domašaja partnera. Zdravlje: Čuvajte se buzare, maslinovog ulja, bijelog luka i peršuna. Problemi sa astmom karakteristični za sve ljuskare i utjerivače dugo-

Lavovima su kikiriki-kokice u glavu tokom jeseni, ali su svakako hrabri i ombudsmani, vole jeftine cigare i koka kolu... Posao: Plata vam je 216 eura, ali ga kurcem ne mrdate, radno vrijeme vam je od 7, a vi dolazite u 9, nemojmo da se zajebavamo lopovi... Ljubav: On je rekao da vas voli, ali vi ga gledate ka brata i prijatelja, bježite od njega jer vam puče guzica prije februara... Zdravlje: Smanjite dobro majonez i lovačku paštetu, pređite na mahovinu i đumbir...

DJEVICA Lucidno je raščlanjivati moždane mamurluke i pijanstva sa nekim ko nema moždanu aktivnost, za koju smatrate da je neophodna kao hleb nasušni. Posao: Ne postoji posao koji bi vama odgovarao tako da čekajte da roditelji odu a vi grabite auto i pola stana na Zabjelo... Ljubav: Nakinđurite se, obucite što veću aplikaciju preko grudi, naočare za ponoć i provedite novogodišnju noć sa lepotanerom iz city kvarta na terminalima uz tombolu i zgužvane listiće. Zdravlje: Poboljšajte krvnu sliku i trombocite odlaskom u rodni grad i ostanite sto duže možete. Proširene vene i moguće komplikacije sa žučnim kanalima.

VAGA Za vas je život običan džak paprika s male pjace, izvagajte ta govna više i samo hrabro

prijatelji... Posao: Pođite na bolovanje i ispoštujte Galatasataj i Notingem Forest 2+pp s 20 eura. Zdravlje: Ne osjećate se dobro dok ne kupite košulju i čarape u Deltu... A povedite oca na kurve, pa ga zovnite na fer i onda pođite kod Bora u kafanu na 17 vrhunskih loza... Ljubav: Ona vas ne voli ali tu je zbog 3 sinčine, zaljubljena je u portira ka nikad, ali i vi jebete da se ne lažemo Milane...

ŠKORPIJA Pred vama je godina šipražja i idiotskih misli, uredno platite sve račune i dignite 4-5 kredita kao pravi monstrum i Botafogo jaran... Posao: Jarac u treću kuću ne oprašta, zvaće vas Janko da vam ponudi 2 posla, odbijte taj poziv.. Ljubav: Ne vjerujmo drugovi nikome, prva ljubav zaborava nema, a bogomi ni druga, pička će se plaćat glavom tako makar piše ovamo... Zdravlje: Problemi sa diskusom i zulufima, pojačana nervoza i uzimanje morfijuma...

STRIJELAC Odličan konjanik i Kuala Lumpur od znaka, profesionalni igrač tombole i poštovalac Kopa Libertadores... Posao: Radite 2 posla i osjećate se ka Potolčeni Kramoh, šef vam je fukara, opalite mu 2 šamara i zavardajte ga nogom za vrat, niste vi nikad pičke bili... Ljubav: U dugoj ste vezi, a volite dobru kurvu i nije vam ža da potrošite i zadnji euro na pičku i prijatelje, samo naprijed, nikad više 1659... Zdravlje: Upala sinusa i čempresa, haosi u duši i problemi sa guščijom kožom, obratite se svome jebaču gospođo...

JARAC Godina ozbiljnih gubitaka i sumnji, ali uspješna za jarce koji su konobari i poliglote, zainatite se posle Božića i zauzmite hrabro svoju poziciju, ponašajte se kao skakač i napadajte starije gospođe na G4, posle marta se ponašajte ka laufer na F7 i pretvorite se u nepriliku od momka... Posao: Imaćete ponudu da radite ka nezgodni influenser, a nudiće vam se i opcija da postanete postolje za čačkalice... Ljubav: Ujaci vam provjeravaju poruke na vajber, ali vi harate hrabro instagramom, lajkujte što više, ali ga pičke nećete gledat mnogo... Zdravlje: Ovo je godina tableta i alkoholnih pića B kategorije, pripazite na zglobove i zauške, pojava variola vere u popodnevnim časovima...

VODOLIJA

Kosmopolite po rođenju, pročitali kubike filozofije i sociologije a ne umijete razliku napravit između zdrave i trule jabuke na tuški put. Posao: Završite osnovne akademske studije koje vam bez četvrte godine donose zvanje bečelora i siguran posa u Radoje Dakić i Marko Radović. Neka ide engleska treća cijela više golova u drugo. Ljubav: Udaj se na selo i pošalji poruku bivšem da ti miropomazani suprug ne traži čarape u inbox. Zdravlje: Volite da koristite biciklističku stazu za šetanje a vratilo i razboj za kačenje tepiha ipči smanjite unos proteina i steroida. Moguće oboljenje testisa i dijareja prokletnici.

NAPOMENA SLOBODAN STIL PISANJA POPULARNE FEJSBUK GRUPE POGREBNE I KLADIONIČARSKE USLUGE NISMO CENZURISALI KAKO NE BISMO NARUŠILI STRUKTURU TEKSTA.

RIBE

Neprikosnoveni ste i popularni u krugu familije, vaša energija ćera ljude pod onu ploču, ko vas voli laže vas, zato samo naprijed i sve pare na Sasuolo... Posao: Kad ugledate šefa koji je izvanredan jebač ali i monstrum, crna vam mas’ curi iz očiju, budi hrabri i zaposlite se ka volonter u okolini Kraljeva. Ljubav: Volite svakoga, ali posle 15 rakija, inače ste zaljubljeni u aluvijalne ravni, Salijerijeve i češke porno filmove... Zdravlje: Svi nalazi su odlični ali vaš mozak vam govori svako jutro da treba jebat majku nekome, posjetite urologa i poslušajte numeru Kočije Bele-Rade Jorović...

Svim građanima Crne Gore želimo srećnu novu 2019. godinu, mnogo sreće, uspjeha i zdravlja Crnogorski fond za solidarno stambenu izgradnju

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

MLADA BARANKA IVANA BOLJANOVIĆ, ZA DNEVN

KADA ZAKORAČIŠ U NEPOZNATO, UPOZNAŠ SEBE IZNOVA

Prije dvije godine poželjela sam da otputujem u Jordan, daleku i mnogima nepoznatu zemlju u Aziji. Zemlju koja mnogima prvenstveno izaziva osjećaj straha i nesigurnosti zbog ratnog okruženja u susjednim državama. Uz tu poznatu činjenicu, mnogo je nepoznanica vezano za Jordan. Boraveći u Americi prije dvije i po godine kao student, upoznala sam divne ljude iz Jordana. Razgovori sa njima o različitim temama, njihova filozofija života promijenili su moje poglede na arapske zemlje, običaje, njihovu tradiciju. Shvatila sam da nije sve onako kako izgleda iz naše “komfor zone”… Posebno su mi bile impresivne priče o Petri, gradu o kojem sam čitala i prije pomenutog poznanstva. Upravo je stari grad Petra bio razlog mog putovanja u Jordan. To je grad o kome

sam sanjala. A često kažem – „Pazite šta sanjate, snovi se ostvaruju”. San mi se ostvario, vidjela sam Petru. Prateći stranice koje volim na društvenim mrežama, pronašla sam promotivne avio karte iz Podgorice do Budimpešte, odakle sam imala let za Aman, glavni grad Jordana. Povratne avio karte sam platila oko 100 eura. Takođe, preko bukinga našla sam smještaj u Amanu, u centru, tri noćenja sa doručkom, za 20 eura.

LJUDI SU LJUBA ZNI I VEĆINA GO VORI ENGLESKI Za Jordan sam krenula početkom decembra sa mojom prijateljicom Marijom iz Makedonije. Sa njom sam mnogo putovala ranije. Bile smo jako srećne kad smo na aerodromu u Budimpešti čekirajući

Prvog dana boravka u Amanu išli smo u obilazak Starog grada, probali neke od njihovih specijaliteta u nacionalnom restoranu. Cijene hrane su približne našim cijenama. Ukus hrane je odličan.

kartu za Jordan upoznale dva mladića iz Crne Gore, studente arhitekture koji studiraju u Sloveniji Vildana i Aldena, koji su takođe, turistički putovali za Aman. Na aerodromu smo online kupili Jordan pas, karticu koja košta 90 eura, a daje velike povoljnosti. Prvi utisak o Jordanu bio je pozitivan. Od ljubaznog osoblja na aerodromu u Amanu, preko gradskog prevoza, ko-

ji je koštao tri eura, do hotela. Inače, jordanska valuta je jod. U Amanu mnogi govore engleski jezik. Prvog dana boravka u Amanu išli smo u obilazak Starog grada, probali neke od njihovih specijaliteta u nacionalnom restoranu. Cijene hrane su približne našim cijenama. Ukus hrane je odličan. Iznenadila sam se koliko imaju suvenirnica, obišle smo rimski amfiteatar koji je mogao primiti 6.000 gledalaca, prošetale Ulicom duge koja je ne-

Ujutru smo probudili u pet sati i čekali su nas beduini sa kamilama da bi išli da gledamo izlazak sunca. Jahali smo kamile nekih pola sata dok nismo došli do mjesta gdje smo čekali da sunce izađe. To je definitivno najljepši izlazak ikada! Ekipa iz Crne Gore u Jordanu

Aman

kada bila šetačka zona, a danas je veoma prometna ulica u kojoj se nalaze mnogi pabovi i lokali. Sljedećeg dana nas četvoro i jedan drug iz Amana, autom smo u ranim jutarnjim satima krenuli ka pustinji Vadi Rum koja je udaljena od Amana oko 300 km. Prenoćili smo u kampu Rahayebdesertcamp. Spavali smo u kampu i prisustvovali tradicionalnoj jordanskoj noći. Uslijedio je za mene do tada neviđen ritual spremanja hrane. Servirali su nam hranu koja se “krčkala” u pijesku prethodno obrađena i zaštićena.

ZVIJEZDE SKO RO MOŽEŠ DO HVATITI RUKOM Tokom tradicionalne noći priredili su nam interesantne plesove njihovog kraja uz muziku, koja je prijatna za slušanje. Uživali smo. U kampu, za razliku od lokala u Amanu ne služe alkohol. Nakon što smo

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

AKTUELNO

NE NOVINE O EGZOTIČNOM PUTOVANJU U JORDAN Petra, pogled na sakriveno blago

Ivana s prijateljicom na proputovanju dalekom zemljom odgledali nacionalni ples, turisti iz mnogih zemalja svijeta koji su tu noć bili u kampu, okupili su se oko vatre, razgovarali smo i razmjenjivali iskustva sa naših putovanja, posmatrali zvijezde koje su mi se činile – nikad bližim. Imala sam utisak da zvijezdu mogu dohvatiti rukom. Nijedna kamera, niti foto-aparat ne mogu zabilježiti tu impresivnu sliku. To zaista treba da se doživi! Ujutru smo probudili u pet sati i čekali su nas beduini sa kamilama da bi išli da gledamo izlazak sunca. Jahali smo kamile nekih pola sata dok nismo došli do mjesta gdje smo čekali da sunce izađe. To je definitivno najljepši izlazak ikada! Vratili smo se u kamp, doručkovali i krenuli za Petru. Svi smo bili uzbuđeni i nijesmo ni slutili sta nas tamo čeka! Kada smo ušli, dio puta smo jahali konje, a poslije toga nas je jedan od beduina vodio putem kojim je išao i Indiana Džouns. Priroda je zaista nevjerovatna, a poslije dva sata pješačenja,

prizor koji smo ugledali nas je ostavio bez daha! Sa vrha smo posmatrali Al Khazneh (Treasury). Iako je izgrađena kao grobnica nazvana je Riznica, jer je po legendi tu sakriveno blago. Naručili smo čaj i uživali u pogledu. To se teško može opisati riječima, to treba da se doživi. Poslije toga stijenama smo se spustili dolje, gdje smo opet mogli da se slikamo sa kamilama, iza nas je bio kanjon Siq. Možda je mnogo bolje da smo do riznice došli tim kanjonom, a ne putem Indijana Džonsa, ali eto da neko nauči iz naših grešaka. Ono što me još iznenadilo je da je drevni grad Petra mnogo veći nego što sam zamišljala. Tako da smo promijenili prvobitni plan i nastavili sa razgledanjem. Naredna stanica bilo je Rimsko pozorište, gdje su se održavale razne caremonije. Pošto sam se već umorila od šetnje, iznajmili smo magarca, poslije pola sata cjenkanja. I, da, tamo se možete cjenkati! To sam platila oko 30 eura,

da bih došla do najdalje tačke, Manastira Al Deir. Manastir dosta podsjeća na Riznicu, ali je mnogo veći. Do manastira ima 940 stepenica. Popeti se i spustiti stepenicama magarcem, bilo je nešto najekstremnije do sada. Sve vrijeme me vodio jedan beduin koji je podsjećao na kapetana Džeka iz Pirata sa Kariba. Uživala sam pričajući sa njim. Rekao mi je da voli život koji živi i da se sa nikim ne bi mijenjao. Sluša Boba Marlija i stalno je ponavljao “Ne brini, budi srećan”! I ako mene pitate, njihov način razmišljanja i stav su zapravo blago koje imaju. Petra se ne može prepričati, niti slika ili video mogu dočarati to. Petra je nešto što treba da se doživi i iskusi makar jednom u životu. Kada smo se vraćali nazad, već nas je uhvatio mrak i lokalci su bili ljubazni da nas prebace do glavnog izlaza.

KAD SE KUPATE U MRTVOM MO RU PAZITE OČI Sljedeći dan smo se zaputili na Mrtvo more, na sat vožnje od Amana. Kada smo stigli tamo, nijesmo mogli odmah da uđemo, jer je ulaz dozvoljen tek od osam ujutru! Mrtvo more je zapravo jezero. Važi za najslanije jezero na svijetu. U njemu ne postoji život. Nazivaju ga i najvećom depresijom u svijetu, a vodena površina na -442 m nadmorske visine i dalje opada. Oduvijek je bilo privlačno i zbog ljekovitih svojstava. Kada smo ušli, bilo nam je jako neobično. Vjerujte, stvarno možete da čitate novine u vodi, pravi crnogorski san! Voda je jako slana, pa smo morali da vodimo računa da ne skvasimo oči, uši ili nagutamo se vode. Iskustvo je nevjerovatno,

ali poslije toga pravac tuš, jer se so ne može izdržati na koži! Vratili smo se u Aman i spakovali. Bilo je vrijeme da krenemo kući. Tih dana nijesmo ni bili svjesni šta smo sve vidjeli, šta smo obišli, doživjeli, kakve smo ljude upoznali. Kao što vidite, nijesam pisala puno o istorijskim stvarima, jer sve to možete naći na internetu. Probala sam da prenesem emociju koju ja imam o ovom putovanju i svojim primjerom pokažem da neke stvari trebaju da se dožive. I da onaj koji želi i hoće, uvijek to i može. Dok sam pisala ovo navodila sam cijene kako sam šta plaćala i kad sve sumirate moje putovanje nije bilo uopšte skupo. Ne vjerujem u ono “Nemam para za putovanja.” Putovanja nas čine bogatijim, iskusnijim i srećnijim. Zato, u novoj godini svima želim da upoznaju neku novu državu! Srećna Nova 2019!

SVIJET

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. 1. I 2.1. 2019.

POSLJEDICE SKANDALA SA POVREDOM PRIVATNOSTI KORISNIKA FEJSBUKA

ZAKERBERG NAJVEĆI GUBITNIK, A BEZOS DOBITNIK U 2018. GODINI Najveći gubitnik na svijetu, prema Forbsovoj listi ljudi koji su najviše zaradili i izgubili u 2018., je

Mark Zakerberg, osnivač i izvršni direktor Fejsbuka. On na svojoj, ne baš laskavoj tituli, može da zahvali

MILIJARDI DOLARA IZGUBIO JE MARK ZAKERBERG U 2018. GODINI

skandalu u vezi sa povredom privatnosti korisnika te društvene mreže. Samo dan nakon što je Fejsbuk prijavio razočaravajuće poslovne rezultate u drugom tromjesečju u julu, dionice kompanije strmoglavile su se za 19 odsto i tako zbrisale 18,7 milijardi dolara Zake r b e r g o vog bogatstva. Kada se tome doda ispitivanje Kongresa zbog korišćenja privatnih podataka korisnika te društvene mreže i saznanje da je Fejsbuk platio širenje negativnih informacija o njegovom kritičaru Džordžu Sorošu,, ne čudi što se Zakerberg našao na prvom mjestu ove liste. Sa druge strane, direktor kompanije “Amazon” Džef Bezos najveći je dobitnik, jer ovu godinu završava bogatiji za 27,9 milijardi dolara, odnosno sa ukupnim bogatstvom od 126,2 milijarde američkih dolara. Amazon je ovu godinu odlučio da iskoristi za proširenje svog poslovanja na rastuća tržišta kao što su Turska i Indija i uspio je da postigne rekordnu zaradu. Uz to, kompanija je najavila i otvaranje novih sjedišta u SAD. U septembru su Amazonove dionice dosegle najveću cijenu u istoriji kompanije i, iako su od tada pale za čak četvrtinu, i dalje su 30 odsto veće nego prošle godine. Bezosa u stopu prati japanski mi-

MILIJARDE DOLARA ZAJEDNO SU NA SVOJE RAČUNE DODALI DESET NAJVEĆIH POBJEDNIKA U 2018. GODINI. IPAK, KAKO NAGLAŠAVA FORBS, TO NIJE NIŠTA U POREĐENJU S PROŠLOM GODINOM KADA JE TAJ RAST IZNOSIO 204 MILIJARDE DOLARA.

lijarder Tašadi Janaji, koji je zahvaljujući svojim akcijama kompanije “Uniklo” ostvario veću zaradu za sedam milijardi dolara. Na trećem mjestu najvećih dobitnika nalazi se izvršni direktor naftne kompanije “Lukoil” Vagit Alekperov, koji je ostvario dobit od 4,6 milijardi dolara. Na listi gubitnika, Zakerberga prati Amanasio Ortega, osnivač kompanije “Inditeks” koja je

odgovorna za brendove kao što su “Zara”, “Berška” i “Masimo Duti”, koji je izgubio 16,2 milijarde dolara, što je uzrokovanim lošim poslovnim izvještajima. Ove godine se od 14 milijardi dolara oprostio i Džordž Šefler, osnovač “Šefler auta”, a kako navodi “Forbs”, pad prodaje automobila u Evropi i Kini “očigledno je uticao na proizvođača guma i auto djelova”.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

SVIJET

rofesor Alan Dž. Lihtman koji je veoma rano rekao da će Donald Tramp pobijediti na izborima 2016. godine, sada je uvjeren da će predsjednik SAD 2019. godine voditi borbu za opstanak na funkciji - borbu koju bi mogao da izgubi.

Da li će se Donald Tramp 2019. godine drugačije ponašati? Vjerovatno ne. Da li će se politika predsjednika SAD i njegove vlade 2019. promijeniti? Takođe, vjerovatno ne. Da li će Predstavnički dom, koji sada kontrolišu Demokrate, na osnovu rezultata istrage specijalnog istražitelja Roberta Milera, pokrenuti impičement - postupak za smjenu Trampa? Profesor Američkog univerziteta u Vašingtonu i stručnjak za političku istoriju Alan Dž. Lihtman u razgovoru za nejmčaki Dojče vele (DW) kaže da se Tramp u godini koja predstoji suočava sa mogućnošću podizanja tužbe protiv njega. “Mislim da je vjerovatnije da će protiv njega biti pokrenuta tužba, nego da neće”, prognozira Lihtman. Profesor koji je posljednjih trideset godina uvijek tačno prognozirao ishod predsjedničkih izbora, postao je medijski fenomen kada je – suprotno svim prognozama – veoma rano kazao da će Tramp pobijediti na izborima 2016. godine. Lihtman je, piše DW, sada uvjeren da će predsjednik od 2019. godine, sve do kraja mandata voditi borbu za opstanak na funkciji - borbu koju bi mogao da izgubi. To je moguće jer je Tramp do sada mogao da se osloni na Kongres koji su kontrolisali Republikanci, i koji ga je štitio od pokretanja postupka za smjenu sa funkcije. Ali situacija se promenila nakon izbora održanih početkom novembra. Od tada Demokrate u Predstavničkom domu raspolažu sa preko trideset mjesta. Dovoljna je većina od samo jednog glasa da se pokrene tužba.

■ TUŽBA SVE

VJEROVATNIJA

Dugo vremena smjena sa funkcije je bila samo teorija, sada bi mogla da postane realnost i to čim Predstavnički dom pod novim vođstvom Demokrata prvi put bude zasjedao - 3. januara 2019. godine. Za-

“UKOLIKO TRAMP BUDE UKLONJEN, NOVA PREDSJEDNICA NEĆE BITI DEMOKRATKINJA NENSI PELOSI, VEĆ MAJK PENS - NEKO KO JE VEĆINI REPUBLIKANACA U KONGRESU MNOGO DRAŽI OD TRAMPA!”

PROFESOR ALAN DŽ. LIHTMAN ZA DW O MOGUĆNOSTI SMJENE PREDSJEDNIKA SAD

TRAMPU SE LOŠE PIŠE U 2019. htjevi za pokretanje tužbe od strane takozvanog anti-Tramp-pokreta i od strane pojedinih pravnika su do sada rutinski bili odbijani, podsjeća DW. Ali pritisak da se nešto učini bi sada mogao da bude veći. “Ukoliko Miler dođe do rezultata pogubnih za Trampa, demokratska baza će zahtjevaiti podizanje tužbe”, procenjuje Lihtman. “Mislim da je Tramp u velikoj opasnosti zbog Milerovog izvještaja.” Lihtman je uvjeren da Miler raspolaže mnoštvom informacija koje do-

kazuju povezanost Trampovog najužeg kruga i Rusije. To bi dokazalo izborne manipulacije iz 2016. godine, pa tako i ugrožavanje demokratije. “Ne vjerujem da je Miler čitavo vrijeme radio da bi nam kazao: izvinite, ovdje nema ničeg. Prije računam sa nekim veoma ozbiljnim saznanjima u vezi sa ruskom podrškom Trampove izborne kampanje.” Štaviše, kaže Lihtman za DW, pored Milerove istrage Tramp ima i drugih razloga za brigu. Tu su i razne druge kriminalistič-

ke istrage koje se protežu sve do državnog nivoa, uključujući jednu od strane agresivnog državnog tužioca u Njujorku, a drugu od strane državnih tužioca Merilenda i Distrikta Kolumbija.

■ ŠTA RADE

RAPUBLIKANCI?

man nije samo uvjeren da će protiv Trampa biti podignuta tužba. On smatra da je vrlo moguće da će predsjednik SAD zaista biti i smijenjen sa funkcije – što mnogi drugi stručnjaci

i dalje smatraju malo vjerovatnim. Za smjenu je neophodna dvotrećinska većina Senata u kojem Republikanci imaju većinu, odnosno 51 mandat, a Demokrate 49. Dakle, i značajan broj Republikanaca bi trebalo da glasa za smjenu sopstvenog predsjednika. “Takav scenario nije tako nerealističan kao što možda izgleda”, objašnjava Lihtman. Razlog nisu samo informacije iz Milerovog izveštaja, već i Trampova politika koja je mnoge Republikance koštala njihovog mjesta u Predstavničkom domu. Predsjednički izbori i izbori za Kongres 2020. godine više nisu toliko daleko i mnogi republikanski poslanici bi mogli da otkažu podršku Trampu, kako ne bi doveli u pitanje svoj reizbor.

■ MAJK PENS, NE NENSI PELOSI

“Tramp bi mogao da bude uklonjen ukoliko Republikanci procjene da će ih on povući nadolje”, kaže Lihtman. “Oni nisu lojalni Trampu lično. Republikaci strahuju da će izgubiti bazu i izbore. Ali, ako budu procijenili da je postao politički teret, mogli bi da ga puste niz vodu.” Uticajni Republikanci će pažljivo posmatrati dalji razvoj situacije, od čega će zavisiti njihova podrška Trampu. “Republikanci su podržavali Ričarda Niksona, dok dokazi nisu postali toliko ubjedljivi da je za njih on bio veliko opterećenje”, objašnjava Lihtman osvrćući se na Votergejt i dodaje: “Ne kažem da Tramp kao predsjednik neće preživjeti, ali kažem da je to malo vjerovatno.” Ali jednu odlučujuću stvar i pored svih spekulacija ne treba zaboraviti, zaključuje Alen Lihtman: “Ukoliko Tramp bude uklonjen, nova predsjednica neće biti demokratkinja Nensi Pelosi, već Majk Pens - neko ko je većini Republikanaca u Kongresu mnogo draži od Trampa!”

AKTUELNO

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

1. JANUARA NAVRŠAVA SE 20 GODINA OD PRVOG POJAVLJIVANJA EVROPSKE VALUTE

DVIJE DECENIJE EURA E uro će 1. januara 2019. napuniti dvadeset godina tokom kojih je preživio veliku krizu i trajno se ustoličio na finansijskim tržištima i u evropskim novčanicima.

Rođen 1. ja 1999., euro je u početku postojao samo kao virtuelna valuta koja se koristila u računovodstvenim i finansijskim transakcijama. Fizička realnost postao je tri godine kasnije, a kovanice i novčanice eura danas koristi više od 340 miliona ljudi u devetnaest evropskih država. Valutu nisu odmah zavoljeli i mnogi su njeno uvođenje doživjeli kao neželjeno povećanje cijena. U Njemačkoj je čak dobio nadimak "teuro", po njemačkoj riječi za skupo. Ipak, ljude su brzo osvojila lakša putovanja i poslovanje preko granica bez valutnih fluktuacija. Euro je danas popularniji nego ikad prije uprkos jačanju euroskeptičnih, populističkih pokreta u nizu država. Ispitivanje javnog mnijenja provedeno u novembru za Evropsku centralnu banku (ECB) pokazalo je da 74 odsto građana eurozone smatra da je euro bio dobar za EU, a 64 odsto da je bio dobar za njihovu državu. "Euro se ukorijenio u stanovništvu, čak i antiestablišmentske stranke to moraju da priznaju", rekao je Nikolas

Veron, naučnik trusta mozgova Brugel iz Brisela i Pitersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju iz Vašingtona. Euro je sada druga svjetska valuta, iako još uvijek ne može da dovede u pitanje dominaciju američkog dolara.

■ "ŠTO GOD BUDE POTREBNO"

Euro je doživio presudni trenutak kada su posljedice finansijske krize 2008. izazvale dužničku krizu u eurozoni koja je kulminirala spašavanjem nekoliko država, dovevši valutnu uniju i njeno jedinstvo na ivicu pucanja. Stručnjaci kažu da je to turbulentno razdoblje razotkrilo inherentne mane tog projekta, uključujući nepostojanje fiskalne solidarnosti u obliku podjele odgovornosti za dugove, ulaganja i rizike ili nepostojanje zajmodavca u krajnjoj nuždi. Kriza je razotkrila i ekonomske razlike između država čla-

nica, posebno između fiskalno mudrijeg sjevera i prezaduženog juga. Predsjednik ECB-a Mario Dragi smatra se zaslužnim za spašavanje eura 2012. godine. Tada je izgovorio sada legendarne riječi da će ECB, koja vodi monetarnu politiku eurozone, učiniti "što god bude potrebno" da sačuva jedinstvenu valutu. ECB je obećala da će kupiti, bude li potrebno, neograničene količine državnih obveznica prezaduženih država. Time je smirio situaciju i obećanje nikada nije morao da primijeni u praksi. Da bi novac nastavio da cirkuliše eurozonom i spriječi prijet-

nju deflacije, pada cijena i ekonomskih aktivnosti, ECB je zadnjih godina preduzela nezapamćene mjere. Odredila je da kamatne stope budu rekordno niske, ponudio jeftine zajmove bankama i otkupio više od 2,6 biliona eura državnih i korporativnih obveznica između 2015. i 2018. godine. S obzirom na to da se inflacija približila ciljanoj vrijednosti od ispod dva odsto, ti podsticaji su ocijenjeni kao uspješna monetarna politika. Ipak, posmatrači upozoravaju da 19 članica eurozone nije učinilo dovoljno da se provedu potrebne političke reforme kako bi se bolje pripremile za

ODSTO GRAĐANA EUROZONE SMATRA DA JE EURO BIO DOBAR ZA EU, A 64 ODSTO DA JE BIO DOBAR ZA NJIHOVU DRŽAVU

buduće krize i postigle veću ekonomsku konvergenciju.

■ "STOPALA OD CIGLI"

Bankovna unija koja se već dugo planira još nije dovršena zbog neslaganja oko uvođenja jedinstvene evropske šeme osiguranja depozita. A predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se osnuje budžet eurozone značajno je razvodnjen. Države članice u decembru su pristale samo da će razmotriti srezanu verziju ideje, a pojedinosti još nisu razjašnjene. Makronovi ambiciozniji planovi za uvođenje dužnosti ministra finansija eurozone ili evropske verzije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odbačeni su. ECB je u međuvremenu učinila koliko je mogla da podrži euro, rekao je Žil Moek, bivši ekonomista francuske centralne banke. Analitičar Vernon je optimističniji i kaže da je euro ojačan raščišćavanjem bilansa banaka, obuzdavanjem državnih dugova i vanrednim mjerama ECB. Euro je sada "div sa stopalima od cigli a ne od gline", rekao je on.

SreÄ&#x2021;na nova 2019. godina

KULTURA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

VELIKI DATUM ZA CRNOGORSKE FILMADŽIJE DN: Članstvo Crne Gore u fondu Savjeta Evrope EURIMAGES veliki je događaj za filmske stvaraoce u Crnoj Gori, šta očekujete u tom pogledu? Crna Gora 1. januara 2019.

postaje 39. članica potpornog fonda za kinematografiju Eurimaž. To je veliki datum, ne samo za nacionalnu kinematografiju već i za Crnu Goru, a prije svega i razvojna šan-

sa za naše stvaraoce i izvanredan vid promocije naše zemlje. Članstvom u Eurimažu za crnogorski kinematografski sektor obezbjeđuju se nove mogućnosti za finansiranje projeka-

ta, prije svega, dugometražnih igranih filmova koji nastaju kao koprodukcije između dvije ili više zemalja u skladu s Konvencijom savjeta Evrope o kinematografskoj koprodukciji.

NOVOGODIŠNJI INTERVJU: ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ, MINISTAR KULTURE CRNE GORE

GODINA VELIKIH REZULTATA I VISOKO POSTAVLJENIH STANDARDA

⌦ Jelena Boljević DN: Ovu godinu obilježila je bura oko nestanka velikog broja muzejskih predmeta iz depoa Narodnog muzeja Crne Gore. Šta je konkretno urađeno po tom pitanju? BOGDANOVIĆ: Imajući u vidu situaciju u Narodnom muzeju Crne Gore, Ministarstvo kulture je predložilo Vladi formiranje Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije u Narodnom muzeju, februara 2018. Državna komisija je u prvom Izvještaju, konstatovala stepen realizacije aktivnosti revizionih komisija Muzeja, prepoznala određene probleme u radu i dala predlog za postupanje u narednom periodu. Predmetne revizione komisije Narodni muzej nijesu u potpunosti obuhvatile ukupan muzejski materijal, ali ni bibli-

otečku i arhivsku građu kojom raspolaže Narodni muzej. Nakon dostavljanja Izvještaja, Državna komisija je dala preporuke za otklanjanje prepoznatih nedostataka i propusta, pa je tako Narodni muzej donio rješenja o obrazovanju komisije za reviziju svih oblika dokumentacije i evidencija, kao i komisije za reviziju muzejskog materijala svih jedinica Istorijskog muzeja, bibliotečke i arhivske građe, uspostavio muzejsku dokumentaciju za novonabavljeni muzejski materijal Arheološkog muzeja. Na osnovu toga, Ministarstvo kulture, Državna komisija i Narodni muzej Crne Gore uradili su Uputstvo za reviziju muzejskog materijala i muzejske dokumentacije. Državna komisija je revizionim komisijama Narodnog muzeja dala rok 26.07.2019. za poslove revizije, i nakon toga rok od tri mjeseca za donošenje Izvještaja o zate-

čenom stanju, utvrđenim razlikama, predlogu za otpis i mjerama zaštite muzejskog materijala, dok je za Umjetnički i Etnografski muzej bilo predviđeno da se revizije završe do kraja 2018, što je i urađeno, i sada su komisije dužne da sačine pomenuti izvještaj u roku od tri mjeseca od završene revizije. Dakle, očekujem konkretne rezultate za ove dvije muzejske jedinice do kraja marta 2019, a siguran sam da će i novoformirana Državna komisija koju budemo imenovali do kraja januara, kvalitetno pristupiti ovom poslu i ubrzati dinamiku svih revizionih komisija, kako bi što skorije napravili presjek stanja i dobili precizne podatke i nalaze, na osnovu kojih ćemo biti načisto sa čim raspolažemo u muzejskim fondovima i jedinicama. To je interes i obaveza svih nas, zato i preduzimamo sve kako bi utvrdili što je prije moguće činjenično stanje.

Nakon takve analize, nadležne institucije, svaka iz svoje nadležnosti treba da preduzmu odgovarajuće korake i odgovornosti. DN:Godina za nama biće upamćena i po skandalu koji je izazvalo predstavljanje Srbije u Pekingu gdje je kao dio srpske tradicije prezentovana crnogorska nacionalna nošnja. Tome je prethodio i upis gusala na listu UNESCO. Kako Vi komentarišete te događaje i na koji način možemo zaštititi naše nasljeđe? BOGDANOVIĆ: Javnost je bila svjedok neuspjelih pokušaja Republike Srbije da pjevanje uz gusle i nacionalnu nošnju Crne Gore prikažu kao dio vlastite tradicije i kulturnog nasljeđa, što najblaže rečeno ne odgovara istini. Složićemo se da su gusle i njihova upotreba dio kulturnog nasljeđa brojnih balkanskih naroda, te je bilo za očekivati da se sa većom dozom opreza i pošto-

U 2019. POČEĆEMO SA PRVIM PILOT PROJEKTIMA KREATIVNIH HABOVA U PODGORICI, BARU I KOTORU, I TO U OBJEKTIMA KOJI SU KULTURNA DOBRA vanja pristupi toj činjenici, prilikom otvaranja Kulturnog centra Srbije “Ivo Andrić” u Pekingu. Činjenica da je pjevanje uz gusle za sada upisano na reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva, kao dio kulturnog nasljeđa Srbije, podrazumijeva da Srbija prilikom prezentacije nasljeđa tretira sopstvenu guslarsku tradiciju i sve ono što uz nju ide, kao što su nošnja, simbolička značenja i izvornost tekstova guslarskih pjesama. Međutim, to nije bio slučaj tokom spornog događaja. Nastupom guslara prilikom po-

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

218

menutog događaja u Kini, koji je bio obučen u crnogorsku narodnu nošnju, što predstavlja krajnje eksplicitno identitetsko obilježje, organizatori nastupa posegnuli su u konkretno kulturno nasljeđe Crne Gore, predstavljajući ga kao svoje. Poštujući činjenicu da pjevanje uz gusle pripada i kulturnom nasljeđu Srbije, što je uostalom potvrđeno upisom na UNESCO listu, smatramo da se prilikom prezentacije i promocije ovog nematrijalnog dostignuća ne smije referisati na one sadržaje i elemente koji pripadaju drugim narodima. DN: Šta je najvažnije urađeno na polju zaštite kulturne baštine ? BOGDANOVIĆ: U okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara, u protekle dvije godine je za realizaciju 218 projekata iz oblasti kulturne baštine obezbijeđeno oko dva miliona eura. Projekti se odnose na kon-

P R OJ E K ATA I Z OBLASTI KULTURNE BAŠTINE TOKOM PROTEKLE DVIJE GODINE IMALO JE PODRŠKU MINISTARSTVA KULTURE OD DVA MILIONA EURA

zervatorska i arheološka istraživanja, izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, iz grupe fizički najugroženijih, kao i na edukaciju i doedukaciju kadrova, prezentaciju u muzejskoj, bibliotečkoj, arhivskoj, kinotečkoj i konzervatorskoj djelatnosti i tehničko – tehnološko opremanje ustanova Kada govorimo o očuvanju kulturne baštine, neizostavan segment svako je i saradnja sa UNESCO. U tom pogledu osmišljena je strategija prevazilaženja urbanističkog pritiska na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora. Nakon usvajanja Akcionog plana, uveden je moratorijum na gradnju koji je i dalje na snazi, a sami plan je gotovo u potpunosti realizovan. Prethodni period je obilježilo i upisivanje Kotorske tvrđave na UNESCO listu svjetske baštine, u okviru iste nominacije omo-

KULTURA

KINOTEKA, FILMSKI I MUZIČKI CENTAR OD FEBRUARA U NOVOM PROSTORU

DN:Godinama se radi na zgradi Muzičkog centra, Crnogorske kinoteke i Filmskog centra kada će te institucije početi sa radom u novom prostoru, tj. zgradi nekadašnjeg Doma vojske? Bogdanović: Kao što vam je poznato crnogorske institucije kulture Muzički centar, Crnogorska kinoteka i Filmski centar od osnivanja rade u iznajmljenim i neuslovnim prostorima, što je nji-

gućen je naknadni upis tvrđave Forte Mare u Herceg Novom, nakon što se ispune dostavljeni zahtjevi UNESCO. DN: Bili ste veoma aktivni na polju međunarodne saradnje. Šta bi ste posebno izdvojili? BOGDANOVIĆ: Ministarstvo kulture je u 2018, u saradnji sa drugim državama Evrope, ali i nacionalnim i lokalnim institucijama iz oblasti kulture nizom manifestacija obilježilo Evropsku godinu kulturne baštine i Dane evropske baštine, sa ciljem približavanja kulturne baštine široj javnosti, promocije lokalnih vještina i tradicije i isticanja dobrih praksi u oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Napomenuo bih da su potpisani važni dokumenti, i to: Memorandum o saradnji između Ministarstva kulture Crne Gore i Arheološkog instituta Austrije, Sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Argentine o kulturnoj saradnji, kao i Program saradnje u oblasti kulture između Ministarstva kulture Crne Gore i Ministarstva kulture Republike Albanije, za period 2018 – 2020.Ministarstvo kulture je posvećeno radilo na relizaciji projekata finansiranih od Evropske unije. Projekat MONET, u kojem je Ministarstvo kulture vodeći partner, dok su ostali partneri iz Italije i Albanije, baziran je na stvaranju mreže muzeja i kulturnih lokacija i promociji prirodne i kulturne baštine kroz valorizaciju muzeja. HAMLET je projekat baziran na promociji manje poznatih turističkih destinacija koje baštine ruralnu arhitekturu i kulturnu posebnost. Primijetićete da Ministarstvo puno pažnje posvećuje spoju kulture i turizma, tretirajući ovu simbiozu neophodnom u godinama koje dolaze. DN: Kakve potencijale Crna Gora ima u pogledu kreativnih industrija, i šta je Ministarstvo kulture do sada uradilo u toj oblasti? Ministarstvo kulture posvećeno radi na razvoju novih segme-

hov rad činilo mnogostruko otežanim i složenijim. Upravo je ta okolnost najbolji dokaz sa koliko entuzijazma i profesionalnosti zaposleni u tim ustanovama rade, bez obzira na prepreke sa kojima se susrijeću. Vrijednost ove investicije koja je veća od 13 miliona eura dokaz je programskih politika kojima Vlada Crne Gore posvećeno pristupa u namjeri da se kulturnim poslenicima obezbijede nesme-

nata, jedan od njih su i kreativne industrije. O tome kolika je naša spremnost da im se posvetimo u potpunosti govori i činjenica da je odnedavno u Ministarstvu kulture formiran i Generalni direktorat koji se bavi kapitalnim investicijama i razvojem kreativnih industrija. Namjera je da djela naših umjetnika učinimo vidljivim i tržišno održivim. Ministarstvo planira realizaciju šest kreativnih habova u Crnoj Gori, koji trebaju da budu mjesta na kojima će se postizati sinergija kreativnog izraza i preduzetničkog duha. U 2019. je planiran početak radova na prvim pilot projektima kreativnih habova u Podgorici, Baru i Kotoru, i to u objektima koji su kulturna dobra, za tu namjenu je iz budžeta opredijeljeno 1.5 miliona eura. Ipak, dok ne stvorimo uslove za rad naših umjetnika u kreativnim habovima, opredijelili smo u 2018. 50.000 eura za podršku projektima iz ove oblasti. S ponosom ističem da smo na konkursu za podršku kreativnim industrijama dobili čak 30 aplikacija. Ovo je potencijal iz kojeg crpimo crnogorske proizvode koji će biti predstavljeni pod brendom Creative Montenegro. DN: Najavljena je izgradnje Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, kada će biti učinjeni prvi koraci ? BOGDANOVIĆ: U partnerskom odnosu sa Glavnim gradom, otpočele su neophodne aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje Muzeja savremene umjetnosti, koji će predstavljati važan segment naše umjetnosti, ali i očuvanja kulturnog identiteta crnogorskog naroda.Imajući u vidi značaj tog projekta, ali i njegovu zahtjevnost, za realizaciju projekta opredijeljena je jedna od najatraktivnijih lokacija u Glavnom gradu. Uvjeren sam da će ubrzo od Ministarstva održivog razvoja i turizma, a u saradnji sa Ministarstvom kulture i Glavnim gradom Podgorica biti raspisan međunarodni javni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje.

tani uslovi za rad, čime se stiču neophodni preduslovi za ostvarivanje još većih kulturnih dometa. Siguran sam da će renovirani objekat nekadašnjeg Doma Vojske, zadovoljiti ne samo potrebe i očekivanja ustanova kulture, već i evropske standarde. Radovi su u završnoj fazi, očekujemo najkasnije do kraja februara 2019. i upotrebnu dozvolu, čime se stiču uslovi da institucije počnu sa radom u novom prostoru. DN:Godinu za nama će obilježiti i predstavljanje idejnog rješenje za prvi stambeni objekat za zaposlene u kulturi koji će se graditi na Cetinju, možete li nam reći nešto više o tome? BOGDANOVIĆ: Posle dužeg vremenskog perioda s ponosom mogu istaći da se otpočelo sa rješavanjem stambenih pitanja za zaposlene u kulturi. Na osnovu sporazuma koji je potpisalo Ministarstvo kulture sa Sindikatom kulture koji predviđa obavezu ustanova iz ovog sektora da u 2019. i 2020. uplate iznose od po 200.000 eura Sindikatu, kao što je učinjeno i u prethodnoj godini, uspješno smo realizovali fazu predstavljanja idejnog rješenja prvog stambenog objekta koji će biti izgrađen na Cetinju. Pomenuti objekat će imati 5.000 m2 bruto građevinske površine, i u njemu će biti 60 stambenih jedinica. Moram istaći da sa Sindikatom radimo i na obezbjeđivanju lokacija u Glavnom gradu i drugim gradovima, kako bi postigli kontinuitet u realizaciji tih krucijalnih aktivnosti. DN: Kakve planove imate za narednu godinu? BOGDANOVIĆ:Vjerujem da ste svjedoci brojnih aktivnosti koje je realizovalo Ministarstvo kulture u prethodnom periodu. Teško je neki segment izdvojiti. Radilo se aktivno na zakonskoj legislativi i njenoj usklađenosti sa standardima EU, započeti su brojni projekti sa međunarodnim partnerima, uspjeli smo na valjan način da povežemo kulturu i turizam tretirajući ih kao razvojne potencijale Crne Gore. Čini mi se da kreativne industrije polako ali sigurno bivaju prihvaćene kao nov modalitet u razmišljanju i djelovanju naših stvaraoca što je naša intencija i upravo na ovaj način mijenjamo percepciju javnosti o kulturi kao stalnom potrošaču, i dokazujemo da kultura itekako može da proizvodi tržišno održiva djela, koja će na valjan način biti i vrednovana ne samo u Crnoj Gori, već i van nje.

KULTURA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA 31.12, 1, 2. I 3. 1. 2019.

SUMIRANJE PRETHODNE I ŽELJE CRNOGORSKIH

ISKORAK DOMAĆEG SVJETSKA PREMIJERA SALATIĆEVOG FILMA I ČLANSTVO U EUROIMAŽU

FENOMENALNE IZLOŽBE I LUBARDINA NAGRADA UMJETNICI

ogađaj godine je svjetska premijera filma “Ti imaš noć” Ivana Salatića na Venecijanskom filmskom festival. Takođe, pomenuo bih Hercegnovski filmski festival koji u posljednjih nekoliko godina, osnažen mladim ljudima, uspijeva da se pozicionira kao jedan od zanimljivijih festivala u regionu. Tu je i koncert Simple Mindsa, u okviru festivala City Groove. Nadam se da će i u budućnosti velikani poput njih naći put do naše zemlje. Od 1. januara naša zemlja postala je članica Euroimaža. Kada govorimo o našoj kinematografiji, to je najvažniji događaj. Kroz komunikaciju i kolaboraciju sa profesionalcima iz različitih evropskih zemalja bićemo u prilici da steknemo nova iskustva i predstavimo potencijal koji naša kinematografija posjeduje. Treba podsjetiti i na uspjehe naših mladih autora i nadam se da će se ovaj trend nastaviti i u 2019. godini. Kolegama želim da u novoj godini realizuju ideje i projekte, da putuju, upoznaju različite kulture i slušaju Brčka na radiju Antena M.

esumnjivo da je ova godina bila bogata kulturnim sadržajima, što se tiče likovne umjetnosti. Fenomenalne i veoma dobre izložbe smo imali u organizaciji Centra Savremene umjetnosti. Tu su izložbe : Maje Šofranac, Tadije Janičića, Luke Sekulića, Lene Nikčević i Julijana Helmsrota. Imali smo i Bijenale mladih koje se organizuje po prvi put, zatim izložbu pod okriljem JU Muzeji i galerije Podgorice Milivoja Babovića. Ono što je, po mom mišljenju zaokružilo pozitivno cijelu priču je Lubardina nagrada koja je pošla u ruke mladoj umjetnici Milki Delibašić! Kolegama želim da naredne godine stvaraju svoju umjetnost i da ne odustaju uprkos teškim uslovima sa kojima se svi susrećemo. U želji da ćemo moći jednog dana da svi živimo od svoje umjetnosti a da ne moramo da radimo druge poslove i tako trošimo dragocjeno vrijeme.

Glumac Zoran Vujović

HASANAGINICA, LUBARDINA NAGRADA I DOLAZAK ŽOLDAKA

Slikarka Mirijana Marsenić

odjela likovne nagrade Petar Lubarda, prvi put je pripala jednoj dami - Milki Delibašić. Predstava “Hasanaginica”, u produkciji centra za kulturu Bijelo Polje, uz podršku Sekretarijata za kulturu Opštine Bijelo Polje i direktora, slikara Abaza Dizdarevića, u cilju profesionalizacije pozorišta u ovom gradu, u režiji Slobodana Marunovića. Moja malenkost igra Hasanagu, a Hasanaginicu mlada i talentovana glumica Maša Labudović. Predstava je izvedena u predivnom ambijentu etno sela Vuković, a dva igranja ispratilo je oko 1200 gledalaca. Pored lijepih događaja od značaja za kulturno uzdizanje i podizanja svijesti o pravim kriterijumima na tom polju, treba pomenuti nažalost i one nemile događaje koji su obilježili 2018. godinu, a to su prerani odlazak glumca Nebojše Glogovca, odlazak Milene Dravić i Predraga Ejdusa, koji jesu bili višestruko značajni za naše kulturno odrastanje i puna puta to dokazali i u Crnoj Gori gostujući u našim pozorištima i na našima scenama. To je dobar pokazatelj kako treba raditi i kako biti nekome primjer. I posljednje bih pomenuo nešto što se dogodilo prije nekoliko dana, u Crnoj Gori. U Crnogorsko narodno pozorište došao je Andrej Žoldak, na poziv direktora CNP-a, jedno od najvećih rediteljskih imena. Znajući o kakvom reditelju je riječ on će biti od značaja ne samo za glumce nego i za majstore muzike, produkcije, slikarstva u Crnoj gori, zato što su njegove predstave pravi primjer kako treba njegovati i tretirati svaki segment u umjetnosti. Naravno, moram pomenuti i predstavu “Bure baruta” Dejana Projkovskog.

Reditelj Bojan Stijović

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA 31.12, 1, 2. I 3. 1. 2019.

KULTURA

KULTURNIH STVARALACA U NAREDNOJ GODINI

G FILMA KA SVIJETU EUROIMAŽ NAJVAŽNIJA STEPENICA ZA FILMADŽIJE

rna Gora je primljena u Euroimaž. To je izuzetno važna stvar kojom se na lijep način završila prethodna godina. Sada akteri filmske scene u Crnoj Gori imaju priliku i da na taj način finansiraju svoje projekte. Uz različite platforme koje omogućavaju finansiranje i promociju filmskih projekata, a kojih je Crna Gora već dio, Euroimaž svakako predstavlja najvažniju stepenicu koja mnogo toga može da pruži filmadžijama. Sada samo sve te platforme, pa i Euroimaž treba iskoristiti. To nije lak posao. Druga lijepa stvar koja je obilježila filmsku godinu je prisustvo Crne Gore na Venecijanskom filmskom festivalu. Dugometražno igrano ostvarenje Ivana Salatića “Ti imaš noć” bilo je dio selekcije u programu “Nedjelja kritika”. Salatić je već bio u Veneciji sa kratkim filmom “Dvorišta” u selekciji “Orizonti”. To što se ponovo našao na jednoj od tri najprestižnije filmske smotre na svijetu, ovoga puta sa svojim debitantskim dugometražnim ostvarenjem, izuzetno je veliki uspjeh i za mnogo veće kinematografije od naše. I uspjeh drugih crnogorskih filmova na festivalima, svakako je izuzetno dobra stvar jer crnogorska kinematografija postaje sve vidljivija i prisutnija. Zetski dom je našao način da uspješno finansira projekte. Takav pristup im je omogućio da na sceni tog teatra gledamo predstave reditelja među kojima se neki i najtraženiji u Evropi. Možda je najbolji primjer predstava “Dokle pogled seže” u režiji Arpada Šilinga koja i dvije godine poslije premijere i dalje gostuje po najvažnijim evropskim teatarskim centrima. Rediteljska imena koja su najavljena za sezonu 2019/2020 jasno govore koliko takav pristup i dobro planiranje može donijeti rezultate.

Glumac Momčilo Otašević

OBNOVLJENA KUĆA RISTA STIJOVIĆA I PROGRAMI KINOTEKE

USPJEH DOMAĆEG FILMA I UČLANJENJE U EUROIMAŽ

ini mi se da se događa jako puno dobrih stvari. Crnogorski filmovi: Granice kiše (Nikola Mijović i Vlastimir Sudar), Ti imaš noć (Ivan Salatić), Između dana i noći (Andro Martinović), Peloid (Bojan Stijović), Lijenština (Aleksa Stefan Radunović), Separation,Vivid Dreams (Bojana Radulović) obišli su svijet. Od Venecije, preko Montreala, Amsterdama, Lajpciga, Sevilje, Luksemburga do Sarajeva, Beograda, Podgorice...Moram spomenuti i serije, Grudi - Marije Perović i Dojč Kafe - Dušana Kovačevića. Od sljedeće godine bićemo i novi član fonda Savjeta Evrope za kinematografiju - Eurimaž, a to će nam otvoriti nova vrata za koprodukcije i međunarodne saradnje. Pri kraju je snimanje filma “Posle zime” - Ivana Bakrača koji je obilježio moju 2018. godinu. Snimali smo tokom cijele godine u Crnoj Gori, Novom Sadu i Beogradu a završićemo ga u Nikšiću. Željno iščekujem premijeru ovog filma jer je to zaista jedan projekat koji smo radili iz sve snage, iz srca i iz duše! Ekipa prijatelja snimala je film o prijateljstvu i iskreno se nadam da će se to vidjeti na velikom platnu. Što se pozorišta tiče, Ekvinocijo reditelja Ivice Kunčevića je nešto na što sam posebno ponosan, a za ulogu Iva Ledinića, na Purgatorijama u Tivtu, pripala mi je nagrada za najbolje glumačko ostvarenje, samo par dana nakon moje životne nagraderođenja moje ćerke. Sve u svemu 2018. je bila sjajna godina za mene, kako u poslu, tako i u životu.

Slikarka Ivana Radovanović

Filmski kritičar Vuk Perović

a posebnim zadovoljstvom bih izdvojila aktivnost Crnogorske kinoteke u 2018. godini. Taj mali, ali značajan kolektiv je primjer cijelom društvu. Posebno bih izdvojila njihov program povodom Stogodišnjice rođenja velikana kinematografije, Ingmara Bergmana, kojim se Crnogorska kinoteka priključila proslavi koja je priređena u najznačajnijim svjetskim centrima i obilježila Godinu evropske kulturne baštine. Svih sedam filmova koji su prikazani zahvaljujući Ambasadi Švedske u Beogradu i Švedskom institutu, pokazali su da u Crnoj Gori postoji profilisana publika kojoj su potrebni kvalitetni sadržaji. Posebno me obradovala vijest o otvaranju Galerije Rista Stijovića, a nekada njegove rodne kuće u Staroj Varoši. Podsjetiću širu publiku da je Risto Stijović najznačajniji crnogorski i spada među najistaknutije jugoslovenske vajare. Rođen je u Podgorici i ovdje sahranjen. Kao umjetnik, a ujedno i plemenit čovjek ostavio je svom gradu legat i raduje me da su mlađe generacije na čelu ovog grada prepoznale značaj nasleđa, istorije, identiteta, pa ujedno i kulturno-turističku sliku glavnog grada. U likovnoj umjetnosti izdvojila bih multimedijalnu izložbu “Eros, krv i svetost” koja spaja slikarstvo, modni dizajn, književnost, muziku, fotografiju i video projekciju umjetnika Dimitrija Popovića i Anastazije Miranović.Kolegama iz svijeta likovne umjetnosti bih poželjela puno uspjeha u daljem radu, i kao što je Dimitrije Popović jednom prilikom izjavio:” …Da je Njegoš živ, sigurno bi rekao:” Hvala Anastazija!“

KULTURA

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. 1. I 2.1. 2019.

26. MAJ

18. JANUAR “Crna Gora filmska destinacija” je cilj sporazuma o saradnji koji je potpisan u okviru programa „Kreativna Crna Gora: Identitet, imidž, promocija 2017 – 2020“

7. MAJ Otvoreno 13.izdanje Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja

13. FEBRUAR U 84. godini preminuo ugledni slikar, karikaturista i pjesnik Boško Odalović

Otvoren paviljon Crne Gore na Bijenalu arhitekture u Veneciji. Našu zemlju predstavljao je „Lovćenski zvončić“ međunarodnog tima, na čijem čelu je bio arhitekta Krešimir Rogina

26. JANUAR

U Nikšiću svečano otkriven spomenik narodnom heroju Čedomiru Ljubu Čupiću

2. APRIL Preminuo reditelj i dramaturg Milan Beli Popović, dugogodišnji direktor Drame u CNP-u

30. MAJ U Crnogorskom narodnom pozorištu otvoreno prvo izdanje Festivala „Maštanije“

2018.

Podgoričkom premijerom predstave „Jami distrikt“ otvoreno treće izdanje Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja u KIC-u „Budo Tomović“

13. JUL

Donešena odluka o obrazovanju Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i dokumentacije JU Narodni muzej

1. FEBRUAR

2. FEBRUAR Pred podgoričkom publikom nastupio jedan od najistaknutijih violista današnjice Mihail Bereznjicki, u pratnji pijanistkinje Marije Popović

20. MART Preminuo proslavljenifilmski reditelj i producent Gojko Kastratović, osnivač i prvi direktor Crnogorske kinoteke

26. MAJ 28. APRILA Istaknuti crnogorski glumac i doživotni član Crnogorskog narodnog pozorišta Branislav Brano Vuković preminuo je u Podgorici u 74. Godini

Povodom Dana nezavisnosti u Podgorici nastupio naš proslavljeni gitarista Miloš Karadaglić

15. JUL U sklopu postavke “Betonska utopija: Jugoslovenska aritektura 1948.-1980.” u njujorškoj Momi prezentovani i objekti crnogorske arhitektice Svetlane Kane Radević

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽIL

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. 1. I 2.1. 2019.

2.OKTOBAR

19.DECEMBAR

U Podgorici otvoren Internacionalni sajma knjiga. Krovna tema četvrtog izdanja bila je književnost za djecu i omladinu.

16. JUL Na Cetinju otvorena prva stalna postavka Etnografskog muzeja Crne Gore

6.SEPTEMBAR

19. SEPTEMBAR.

Predstava „Dokle pogled seže“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom izvedena u teatru MPAA Sen Žermen u Parizu.

Predstavljen projekat „Eros, krv i svetost“ Dimitrija Popovića i Anastazije Miranović

Poljski pjesnik Adam Zagajevski izabran za dobitnika međunarodne nagrade „Književni plamen“ za 2018. godinu

14.DECEMBAR

Milki Delibašić uručena državna nagrada „Petar Lubarda“ na svečanosti u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“. Delibašićevoj je priznanje uručio premijer Duško Marković.

U sklopu Filmskog festivala u Veneciji svjetsku premijeru imao film „Ti imaš noć“ nagrađivanog reditelja Ivana Salatića

20.DECEMBAR 5.DECEMBAR 12.OKTOBAR

1.SEPTEMBAR Film „Između dana i noći“ Andra Martinovića premijerno prikazan na prestižnom Filmskom festivalu u Montrealu

. 19

22.NOVEMBAR

KULTURA

26. SEPTEMBAR Otvoreno prvo izdanje Svjetskog festivala poezije „Eminesku-Njegoš“

U Centru savremene umjetnosti otvoreno prvo Bijenale mladih umjetnika Art Ex-Yu, koje je okupilo osam umjetnika iz regiona.

Svečanom skupštinom u Vladinom domu na Cetinju obilježeno 25 godina Matice crnogorske Crna Gora zvanično postala članica filmskog fonda Savjeta Evrope Eurimaž.

Glumica Kristina Stevović-Obradović izabrana za kandidata Crne Gore za program Evropske filmske promocije „Shooting Stars“. Program će biti realizovan tokom filmskog festivala u Berlinu naredne godine.

18.DECEMBAR 14. SEPTEMBAR Film „Iskra“ reditelja Gojka Berkuljana odabran za crnogorskog predstavnika za prestižno priznanje Oskar u kategoriji za najbolji strani film

U Podgorici svečano otvorena obnovljena kuća našeg istaknutog vajara Rista Stijovića

24.DECEMBAR Akademski umjetnik Vesko Gagović odabran za predstavnika Crne Gore na 58. Bijenalu umjetnosti u Veneciji.

LI KULTURU U 2018. GODINI

Svim građanima Crne gore želimo Srećnu novu 2019. godinu

Svim graðanima želimo srećnu i uspješnu Novu godinu!

www.postacg.me

Svim građanima Crne Gore želimo srećnu Novu 2019. godinu i božićne praznike ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA

Svim građanima Crne Gore želimo srećnu Novu 2019. godinu

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31.12.2018, 1. I 2.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a INTERNET

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Centar za marketing izrada internet prezentacija, internet marketing, grafički i web dizajn, foto, video i grafička obrada. centarzamarketing@gmail.com Tel: 067/033-434

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Prodaje se plac 400 m2 u Gornjoj Gorici, iza Radoja Dakića, ulica Radula Rusa RAZNO Radulovića. Na placu Kupujem umjetničke priključak za vodu i struslike poznatih slikara. ju. Cijena 30 000 eura. Beli. Imam i za Tel:067/033-434 prodaju. Kolekcionar. Novogodišnji popust!!! Novi postpejd broj. Komad 15 €. Tel.069/051-526 Tel: 067/006-023 Izdajem apartman i sobe na Žabljaku. marketing@dnovine.me Tel: 069/598-077

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Kupujem dvosoban stan, oko 60m2, okolina Gintaša – bez posrednika. Tel.067/360-664

Izdajem garsonjeru na Zabjelo, ugašena voda i struja. Cijena 50E mjesečno. Tel: 067/006-024 Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31.12.2018.GOD. 1 I 2.01.2019.GOD.

79 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Griješio je, ali otkaz nije zaslužio

ni Srezćnici pra PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

Džikić

IGOR POROBIĆ - KOLEKCIONAR ŠALOVA IZ IGALA

KAD HOBI PRERASTE U STRAST 83

DNEVNE NOVINE U DOMU IVANOVIĆA, U POSJETI KOŠARKAŠU NIKOLI - SPORTISTI KOJI JE OBILJEŽIO 2018.

Osjećao bih se loše da ne uzmem loptu NA kad je frka SVOJE SVOME

Tea Mitrović

STOP PREDRASUDAMA - DAME U “MUŠKIM” SPORTOVIMA

91-93

88-89

Bojana Gojković i trener Nikola Ružić

MIODRAG RADULOVIĆ, SELEKTOR LIBANA

KAD LUZERE PRETVORIŠ U BORCE I POBJEDNIKE 82-83

NOVOGODIŠNJA ABECEDA

Foto: Dejan Lopičić

Ovdje sam zavolio košarku: Nikola Ivanović kod koša iza čuvene zgrade “Šargarepa”

OD A DO Ž SA STEFANOM MUGOŠOM 84

SPORT

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

MIODRAG RADULOVIĆ ŽIVI NAJBOLJE TRENERSKE DANE, A ČETINARI FUDBALSK

NAŠ KARAKTER TRANSFORMISAO RAZARANI LIBAN ⌦ Bojan Topalović

Daleko od svoje Crne Gore je ispisao bajku, a na početku 2019. će da stavi tačku na najvećoj kontinentalnoj fudbalskoj smotri u Aziji. Utisak će svakako biti pozitivan! Miodrag Radulović je jedini Crnogorac koji radi kao selektor, a sa Libanom će od 5. januara do 1. februara učestvovati na Azijskom prvenstvu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što je istorijski uspjeh “četinara“. Libanci su samo jednom igrali Azijski kup - kao domaćini 2000. godine – sada su se prvi put plasirali kroz kvalifikacije, a u UAE ih čeka grupa E i protivnici kao što su Katar, Saudij-

ska Arabija i Sjeverna Koreja. Pedesetjednogodišnji Podgoričanin je spreman za najveći izazov u karijeri... “Lijep je osjećaj biti selektor jedne strane zemlje. Plasman na prvenstvo je i priznanje za Crnu Goru, dokaz da se i kod nas edukuju dobri treneri i stručnjaci. Iza svega stoji rad, trud, ambicija, odricanje... A do rezultata smo došli zahvaljujući mom karakteru, koji mi je pomogao da od igrača koji su bili samo učesnici kvalifikacija napravim borce i pobjednike“, govori nam Radulović.

■ TRI CRNOGORCA NA AZIJSKOM KUPU

Mijov uspjeh nije odjeknuo samo u Libanu, već i šire, jer Libanaca u dijaspori ima preko 15 miliona... “Prije mene na klupi su bili Njemci, Englezi, Italijani... Tako da mi posebno zadovoljstvo predstavlja što je Liban na prvenstvo Azije odveo jedan Crnogorac. Tako sam ispunio san ne samo ove generacije, nego svih generacija i navijača.“, rekao je Mijo kome u radu pomažu Srbin Milić Ćurčić, te Crnogorci Srđan Kljajević i Vladimir Krunić. Radulović je vratio vjeru u libanski fudbal, a san je samo jedan - proći grupu i naći se u 1/8 finala. Tamo idu po dvije prvoplasirane ekipe iz šest grupa, te četiri najbolje trećeplasirane selekcije. “Nema pritiska, svi znamo

koji su nam dometi. Kao trener, želim da izvučem maksimum. Daćemo sve od sebe da pariramo protivnicima, minimum da igramo egal“. Kakvi su Libanci kao fudbaleri? “Kao nacija su talentovani, talentovaniji od ostalih. Međutim, Libanu nedostaje infrastruktura i jaka liga. Zbog svih dešavanja u istoriji, Liban je usporen u mnogo sfera, a najviše je platio fudbal“, priča nam bivši trener Pakhtakora, Budućnosti, Kazme, Atiraua, Al Džahre, te nekadašnji omladinski selektor Crne Gore i Srbije i Crne Gore... “Infrastruktura koja je razarana nije na potrebnom nivou, klubovi su slabo organizovani u odnosu na okruženje. Liga je praktično poluprofesionalna, samo su stranci profesionalci.“.

■ BEJRUT - PARIZ

BLISKOG ISTOKA

Liban se graniči sa Sirijom na sjeveru i istoku, a sa Izraelom na jugu, pa je Bejrut godinama unazad bio sinonim za rat. Sada ga zbog ljepote i sudara brojnih kultura (ima ih preko 20 hrišćanskih i muslimanskih) nazivaju Parizom Bliskog istoka. Kakav je život? “Bejrut je u prošlosti čak sedam puta razaran što zbog ratova u okruženju, što zbog građanskog rata. Međutim, dosta toga se promijenilo, a suživot je na velikom nivou. Iskreno, u gradu i državi se ne osjeća raznolikost u pripadanju vjerama. Interesantno je vidjeti u samom centru grada džamiju, pravoslavnu i katoličku cr-

150 SELEKCIJA NA PLANETI PO FIFA RANG LISTI JE BIO LIBAN KADA JE MIJO POSTAO SELEKTOR, TRENUTNO JE 81. REPREZENTACIJA NA SVIJETU, A NAJBOLJI REZULTAT JE BILO 77. MJESTO

kvu. Prve su komšije. Lijep pokazatelj da je život na zavidnom nivou“. Međutim, kao po nekom nepisanom pravilu, Liban ne može bez problema... “Trusno područje kao što je rat u Siriji je imalo negativan efekat na Liban, jer je preko dva miliona izbjeglica bilo u Libanu, što je opteretilo budžet i ekonomiju države. Sa poboljšanjem stvari u Siriji, izbjeglice se vraćaju i to je velika stvar, jer je to bio balast za malu zemlju koja je u ekonomskim problemima“, rekao nam je Mijo, koji od 5. maja 2015. kada je postavljen za selektora “četinara“ - uživa. “Život u Bejrutu je pun tempa, lijep, ali kao i svuda vidljivo je raslojavanje. Imate djelove grada gdje mislite da ste u evropskim centrima, a samo par kilometara odatle nailazite na siromašne centre, favele... Međutim, Bejrut je postao kulturni, modni i muzički centar za arapski svijet, noćni život je najbolji na Bliskom istoku, turista je sve više“. Odvojen je od domovine i porodice više od osam mjeseci godišnje, ali trenerski posao

je takav. Ali, Liban ga podsjeća na našu malenu balkansku ljepoticu. “Ima more, ima planine, a stvar koja je karakteristična za manje prostore je činjenica da za 40 minuta možete da dođete od mora do planine i obrnuto. Planinski vrhovi su sjajni, nalaze se na 2000 metara nadmorske visine, skijališta su super moderna“, upoznaje nas Radulović, kome selektorski posao pored gledanja utakmica dozvoljava šetnju, pa je posjetio sve što treba (Dolinu Beka, Sidon, Tripoli...).

■ LIBAN SE BUDI Nekadašnji pomoćnik u Zeti, Borcu iz Čačka, mladoj reprezentaciji Srbije i Crne Gore, Boavisti i Dinamu iz Moskve nije samo ostvario uspjeh plasiravši se na “Azijsko prvenstvo 2019“. Tu je i skok sa 150. na istorijsko 77. mjesto FIFA rang liste. To Libanci znaju da

SPORT

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

KI SAN NA AZIJSKOM PRVENSTVU

Igor Porobić u svom carstvu šalova

IGOR POROBIĆ IZ IGALA U KOLEKCIJI IMA 740 SPORTSKIH ŠALOVA

ŠALOVI NAŠIH KLUBOVA SU EGZOTIKA - TO JE FORA

Vladimir Krunić, Miodrag Radulović i Srđan Kljajević u Barhreinu cijene... “Sada smo 81, a na to sam ponosan, jer će ostati zapisano u istoriji libanskog fudbala da je to uradio jedan Crnogorac.“, jasan je Radulović, čiji su rezultati definitivno imali odjeka, pa je fudbalski Liban - gdje je košarka sport broj 1 - počeo da se budi. “Infrastruktura se popravlja, obnovljena su tri stadiona, euforija je sve veća, a naš predsjednik Fudbalskog saveza će na izborima u aprilu vjerovatno da bude postavljen za potpredsjednika Azijske fudbalske federacije“. Mijo definitivno živi najbolje trenerske dane u svojoj karijeri... “Lično, ispisao sam najveći uspjeh, jer otići na veliko takmi-

čenje i naći se u društvu trenerskih imena kao što su Lipi, Zakeroni, Erikson, Keiroš, Bento... je velika čast i obaveza. O tome sam sanjao“, poručuje Radulović, koji je svojim karakterom natjerao “četinare“ da vjeruju. “Imamo dobru atmosferu, a za sve to je zaslužan stručni štab. Trener u stranoj zemlji mora da se prilagodi kulturi, načinu života... Nije lako doći iz male Crne Gore i sve to posložiti, ali trudiću se da i ubuduće reprezentujem sebe, zemlju i fudbal odakle dolazim na najbolji mogući način“, podvukao je Miodrag Radulović, koji je čitaocima Dnevnih novina poželio srećne novogodišnje i božićne praznike.

UTAKMICA BEZ PORAZA JE BIO LIBAN POD VOĐSTVOM RADULOVIĆA OD 29. MARTA 2016. DO 11. OKTOBRA 2018 - “ČETINARI“ SU UPISALO PO OSAM POBJEDA I REMIJA

Iako živi u Igalu, mečeve Budućnosti i reprezentacije Crne Gore praktično ne propušta. Navijački to su njegove najveće ljubavi, a kada su sport i fudbal u pitanju njegova strast su šalovi. Prije par dana u Dnevnim novinama ste čitali priču o rekorderu iz Holandije Jelmeru Botsu koji u svojoj kolekciji ima preko 3.000 šalova, a da slična strast prema ovom hobiju živi i u našoj zemlji dokaz je Igor Porobić. Momak koji u svojoj kolekciji trenutno ima 740 šalova. “Kako je sve počelo? Pa, otprilke prije desetak godina, kad sam počeo da skupljam šalove kluba za koji navijam Budućnosti, a onda i nekih stranih klubova koje simpatišem”, počeo je Igor priču za Dnevne novine. Zanimljiv je i način na koji je Igor dolazio do šalova... “Neke sam kupio preko interneta, neke lično, pojedine sam dobio, mijenjao za druge šalove, ulaznice sa utakmica, navijačke naljepnice, majice, dresove... Uglavnom za svašta nešto”, kroz smijeh je nastavio Porobić. Igor u carstvu šalova nije sam. Naprotiv. Slični njemu žive praktično u svakom kutku zemlje, a naš sagovornik je imao i zamiljivo poznanstvo. “Postoji klub u Škotskoj Sent Endrjuz, neka šesta ili sedma liga, a do njegovog šala sam pokušao da do-

ŠALOVA BUDUĆNOSTI, KLUBA ZA KOJI NAVIJA U SVOJOJ KOLEKCIJI IMA IGOR POROBIĆ. UKOLIKO NEKO ŽELI DA POMOGNE IGORU DA DOPUNI KOLEKCIJU ILI DA RAZMJENJUJE ŠALOVE MOŽE MU SE OBRATITI PUTEM SAJTA WWW. IGORSCARVES.PAGE.TL

đem preko momka koji se zove Bler. Kada sam mu se javio - čovjek se oduševio što je neko iz Crne Gore čuo za taj klub uopšte”, prisjetio se Porobić. Ubrzo je krenula i saradnja...

“Poslao mi šal, kapu, hemijsku i još nekih sitnica na poklon uz želju da se samo negdje u Crnoj Gori slikam sa njihovim šalom i da mu to pošaljem da objavi”, objasnio je crnogorski “Jelmer Bots”. “Kada sam to odradio stigao mi je i šal Partik Tisla (trenutno član škotskog Čempionšipa), jer je to klub za koji navija. Ja sam njemu poslao dres Crne Gore, pa ga tamo nosi kad ide na utakmice”. I tu nije kraj... “Onda je istraživao malo i o Crnoj Gori, rekao mi je da smo slični narodi, da imamo sličnu istoriju, a tokom sljedećeg ljeta će doći i da posjeti našu zemlju”. Kako je Sent Endrjuz mali klub, tako je i za Igora pravi izazov pronaći šalove sličnih timova - posebno iz naše zemlje. “To je prava egzotika... Gusinje, Jezero i ekipa”, jasan je Porobić. “U tome je fora - lako je nabaviti šalove velikih klubova”. Na pitanje da li nekada namjerava da prestane sa skupljanjem šalova, Igor je bio kratak i jasan. “Ne”. A naredni cilj bio bi? “Želja je da se iz svake članice Uefe nađe barem po jedan šal”, poručio je Igor i otkrio nam da mu trenutno ka ispunjenju tog cilja nedostaju šalovi iz Jermenije, Islanda, Farskih Ostrva, Andore, Gibraltara, Kazahstana i Gruzije. K.B.

SPORT

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

MUGOŠA U NOVOGODIŠNJOJ ABECEDI DN OTKRIVA SEBE OD A DO Ž

ČOVJEK KOJI NE ZNA DA SE ZABAVLJA, NE ZNA DA ŽIVI

Proglašen je za najboljeg debitanta u južnokorejskoj K1 ligi, postigao je 19 golova i dodao četiri asistencije sačuvavši Inčon u eliti, potpisao je

A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K

četiri pogotka u dresu A selekcije Crne Gore, bio najkonstantniji u taboru “hrabrih sokolova” u Ligi nacija, izrastao je u jednog od vodećih igra-

- Ambicija. Važna za posao kojim se bavim. Imam je.

- Budućnost iz Podgorice. Rekao sam već da bih u plavom dresu volio da završim karijeru. - Crna Gora. Moja kuća.

- Čaj. Redovno ga pijem u zimskim danima. - Ćilim. Leteći.

- Dobar dan.

- Džogiranje. Naravno, nisam uvijek za to, ali mora se.

- Đeca. Smisao zivota

- Elegancija.

- Februar. Mjesec u kome sam rođen.

- Gol. Najljepši je osjećaj kada ga postigneš. - Hvala.

- Inčon. Moj klub.

- Jutro. Po jutru se dan poznaje.

- Koreja. Zemlja u kojoj igram. Uživam.

ča fudbalske reprezentacije, dobio je “srebrni jubilej” od FSCG... Centarfor Stefan Mugoša je iza sebe ostavio naju-

L Lj M N Nj

- Lopta, naravno. - Ljubav.

- Majka. Jedna je majka.

- Nostalgija. Z a ku ć o m i prijateljima.

- Njemačka. Tamo sam igrao skoro četiri godine. Lijepe uspomene nosim iz te zemlje.

O P R S T Š Š U U V Z Ž

- Odanost. Rijetka vrlina u vremenu u kome živimo.

- Podgorica. Moj grad.

- Reprezentacija.

- Sestra.

- Tulumbe.

- Šin. Ime mog psa.

- Uspomene. Svuda ih nosimo sa sobom. - Voda. Najbolje piće.

- Zabava. Ko ne zna da se zabavlja, taj ne zna da živi. - Životinje. Volim ih.

spješniju godinu u karijeri! A 26-godišnji Podgoričanin je u novogodišnjoj abecedi Dnevnih novina otkrio sebe od A do Ž. B.T.

19 GOLOVA JE POSTIGAO STEFAN MUGOŠA U DEBITANTSKOJ SEZONI U JUŽNOKOREJSKOJ K1 LIGI U DRESU INČONA

ASISTENCIJE JE UPISAO STEFAN MUGOŠA NOSEĆI OPREMU INČONA

POGODAKA JE POSTIGAO STEFAN MUGOŠA ZA REPREZENTACIJU CRNE GORE - ČETIRI U 2018. GODINI

27 NASTUPA JE UPISAO STEFAN MUGOŠA U DRESU “HRABRIH SOKOLOVA”, NEDAVNO JE OD FSCG DOBIO “SREBRNI JUBILEJ”, ŠTO DOBIJA IGRAČ KOJI JE ODIGRAO 25 I VIŠE UTAKMICA U DRESU SA DRŽAVNIM GRBOM

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

MARKETING

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SPORT

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

RETROSPEKTIVA - 10 STVAR PRIREDIO: ALEKSANDAR POPOVIĆ

1 2345 KOŠARKAŠKI SJAJ

BLAMAŽA FUDBALA

Nevjerovatan uspon na svim frontovima. Budućnost je prvi put u istoriji postala regionalni šampion, a “plavi” su uz to prigrabili Evroligu i vratili je u Podgoricu nakon 16 godina. Prvi put poslije 12 godina desilo se međutim da izgube domaću titulu - u finalnoj seriji bolji je bio Mornar, istorija je tako pisana i u Baru. Šlag na tortu je reprezentacija - tim Zvezdana Mitrovića nalazi se na korak od plasmana na Mundobasket. Potrebno je samo da se u februaru završi započeto.

AJKULAMA SVJETSKA LIGA Punih devet godina vaterpolisti Crne Gore čekali su na drugi trofej u Svjetskoj ligi i uspjeli opet da ga osvoje. I to bez ijednog poraza. Stradali su redom Srbija, Rumunija, Japan, Mađarska, Australija, Kazahstan, Španija, pa opet Mađarska. U Budimpešti je u velikom stilu realizovan povratak na najveću scenu, a još jednom se pokazalo da su “ajkule” naš ponos i da se od njih može očekivati još dosta lijepih stvari u budućnosti.

remija, bez ijedne pobjede i samo dva postignuta gola ostvarili su crnogorski fudbalski klubovi u 10 odigranih mečeva evropskih kvalifikacija, uz sedam poraza i zajedničku gol razliku 2:14.

Klupski fudbal doživio je fijasko u evropskim kvalifikacijama tokom ljeta. Šampion Sutjeska je lako položila oružje protiv Astane i Alaškerta, Budućnost nije mogla ništa protiv Trenčina, Rudar je u dva meča od Partizana primio šest golova, a najveću blamažu doživio je OFK Titograd - “romantičari” su poraženi od amaterskog B36 sa Farskih Ostrva. Reprezentacija? Dobar start Lige nacija, a loš završetak, toliko loš da je visilo ispadanje u ligu D. Pamtiće se prvi mečevi sa Srbijom, malo priče o fudbalu, više o politici, preveliki respekt prema komšijama i nažalost glatki porazi.

GIGANT REAL MADRID

Kakva godina za Real Madrid. I u fudbalu i u košarci. Apsolutni gigant evropskog sporta potvrdio je primat - fudbaleri su treći put zaredom, a rekordni 13. u bogatoj istoriji osvojili Ligu šampiona, a košarkaši su osvojili Evroligu – rekordnu 10. i srušili konkurenciju u Evroligi. Istorijska godina. Za pamćenje među navijačima blankosa.

ZLATNI LUKA Prvi fudbaler ikad sa ovih prostora koji je postao najbolji igrač svijeta i Evrope je – Luka Modrić. Od čuvara ovaca tokom rata, do najboljeg na svijetu. Ono što nije pošlo za rukom nekim legendama iz prošlosti, to je dosanjao omaleni vezista iz Zadra. Kapiten Hrvatske i zvijezda Reala je nakon osvojene treće Lige šampiona sa „merengesima“ zaredom (četvrte u karijeri) te istorijskog finala Svjetskog prvenstva sa „vatrenima“ u Rusiji osvojio i sve individualne nagrade koje se osvojiti mogu i prekinuo desetogodišnju dominaciju Lionela Mesija i Kristijana Ronalda.

Prvi slučaj dopinga u u istoriji crnogorskog sporta dogodio se u 2018. godini. Karatistkinja Ana Drašković je pala na doping testovima na Mediteranskim igrama u Taragoni, gdje je osvojila srebro (a potom izgubila medalju) u kategoriji do 55 kg

godina čekala je vaterpolo reprezentacija Crne Gore na osvajanje Svjetske lige, koju je drugi put u istoriji, nakon Podgorice 2009, pokorila u Mađarskoj 2018.

SPORT

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018. I 1. I 2. 1. 2019.

RI KOJE SU OBILJEŽILE 2018.

6 7 8 9 10 SAVRŠENI MUNDIJAL

Dobro, bio bi savršen da je i Crna Gora igrala na njemu. Ipak 21. Mundijal u Rusiji ispisao je sjajne priče. Španija je pred prvi meč smijenila Lopetegija (koji je potpisao za Real, a smijenjen je po hitnom postupku nakon petarde u el klasiku), a onda je šokirala Rusija u osmini finala. Njemačka je kao branilac trofeja ispala u grupnoj fazi, a iznenađenje turnira je Hrvatska. Dvije decenije nakon bronze u Francuskoj, “kockasti” su ponovo dotakli visine, ovaj put igrali i finale. Tamo je Francuska bila jača (4:2), ali je srebro širom Hrvatske slavljeno danima. Ujedinjena je i Francuska, koja je do trofeja stigla impresivnim učinkom od šest pobjeda i remijem nebitnom meču sa Danskom u grupnoj fazi. Najbolji strijelac Mundijala bio je Heri Kejn sa šest golova. Njegova Engleska je nakon 28 godina bila među četiri, a Belgija stigla do istorijske bronze.

NOLE JE OPET KRALJ

HAMILTONOVA PETICA

Žestoki pad, zdravstveni problemi, operacija lakta, 22. mjesto na ATP listi... Sve je to preživio Novak Đoković, a onda od juna do decembra redom osvojio Vimbldon, Sinsinati, US Open i Šangaj te se čudesno vratio na mjesto broj jedan. Istina, nije osvojio završni Masters u Londonu, ali je u šest-sedam mjeseci najbolje pokazao što je život. Put uspona i padova. A samo rođeni šampioni, poput njega, uspijevaju da opet preokrenu stvari i vrate se na vrh. To je učinio srpski teniser, koji je tako petu godinu karijere završio kao najbolji na svijetu, a kolege su ga proglasile za apsolutnog povratnika godine. Drugi dio 2018. Đoković će sigurno najviše pamtiti. Čak i više od svih prethodnih zlatnih godina. Zato jer je ovog puta od otpisanog postao ponovo kralj bijelog sporta.

Luis Hamilton je peti put u karijeri osvojio šampionat Formule 1. Nevjerovatni Britanac je, uz devet pobjeda i četiri druga mjesta na ukupno 18 trka, odbranio titulu sa 363 boda, ispred Sebastijana Fetela (317), a njegov Mercedes sa 668 bodova slavio u poretku ekipa. Ovo je četvrta titula u posljednjih pet godina za 33-godišnjeg Luisa, a sa ukupno pet izjaednačio se na drugom mjestu vječne liste vozača sa čuvenim Huanom Manuelom Fanđom, dok je rekorder još Mihael Šumaher sa sedam trofeja.

Prvi put u istoriji rukometaši Španije osvojili su Evropsko prvenstvo na startu 2018. godine. Turnir je odigran u Hrvatskoj, gdje je „crvena furija“ u polufinalu porazila Francusku (27:23), a u finalu srušila Švedsku (29:23) i ispisala istoriju.

DOMINACIJA RATNIKA Treći put u posljednje četiri godine Golden Stejt je osvojio NBA ligu. Ukupno šesti put u istoriji, čime je pokazao da ova decenija pripada njima. Bila je to kruna četvorogodišnjeg rivalstva sa Klivelndom, a njihova finala završila su sa ukupnih 3:1 u korist „ratnika“. Kari, Durant i ostatak orkestra ovog puta su Klivlend u finalu isprašili s 4:0 u pobjedama, a nagradu za MVPa dobio je upravo Durant.

13.

rekordnu titulu fudbalskog šampiona Evrope (treću u nizu) osvojio je Real Madrid, čiji je košarkaški tim takođe rekordni 10. put osvojio Evroligu u 2018.

RIVER ZA SVA VREMENA Boka i River prvi put su igrali finale Kopa Libertodoresa. Prvi meč u paklu Bombonjere završen je 2:2 (dan nakon što je odložen zbog oluje), a onda se sa nestrpjenjem čekao revanpš na Monumentalu. Na dan utakmice navijači Rivera su kamenicama, suzavcem i čime sve ne, napali igrače Boke, meč je otkazivan dva puta, da bi nakon vijećanja pala odluka da se igra u Madridu, na stadionu Santjago Bernabeu. Nezaboravnog 9. decembra Riverovci su nakon preokreta i produžetka slavili 3:1. Više ništa nije isto u Buenos Ajresu nakon toga.

Petu titulu u posljednjih šest godina osvojio je Mark Markez u Moto GP-u. Time je stigao do trećeg mjesta vječne liste osvajača koje dijeli sa Mikom Duanom, a ispred njih su Italijani Valentino Rosi (7) i Đakomo Agostini (8 titula).

SPORT

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

Klasični nokaut i crv karton za sve predras

BOJANA GOJKOVIĆ I SLAĐANA BULATOVIĆ DAME KOJE SU POKAZALE DA

⌦ Kosta Bošković, Miloš Antić

Crnogorska bombarderka: Slađana Bulatović, kapiten naše reprezentacije

edna ima veliko srce i hrabrost u sportu velikog Muhameda Alija, druga trese mreže u gradu genijalca Andresa Injeste. Nekako su pomenute dvije legende sinonimi za svoje sportove, posebno kod nas gdje se na boks i fudbal nažalost i dalje gleda kao na “muške sportove”, ali njih dvije na pravi način ruše sve predrasude. Pokazuju da i dame mogu da budu sjajni sportisti tamo gdje mnogi vide samo muškarce.

Jedna je Bojana Gojković, junorska šampionka Evrope u boksu, a druga Slađana Bulatović, kapitenka fudbalske selekcije Crne Gore i golgeterka španskog Albasetea.

■ LJUBAV NA PRVI

POGLED I PODRŠKA PORODICE

Sjajne dvije dame govorile su za novogodišnje izdanje Dnevnih novina, a prvo pitanje za njih bilo je kako su završile u svojim sportovima i zašto baš boks i fudbal. “Oduvijek sam voljela borilačke sportove, sve se desilo spontano - otišla sam na trening, svidjelo mi se i to je presudilo da ostanem u ovom sportu”, ispričala nam je Bojana Gojković. Slađanu su, s druge strane, od starta čekale “velike bitke” sa dječacima. “Otkako sam prohodala fudbalska lopta je postala moja najdraža igračka. Kasnije, mnogo puta se desilo da ista ta igračka slomi nešto po kući, pa sam bila primorana da izađem i vježbam napolju. I tu kreće danonoćna igra sa dječacima, a nakon toga moja fudbalska karijera”, otkrila je Bulatovićeva. Kako su reagovale vaše porodice kada ste im saopštile da ćete da se bavite boksom odnosno fudbalom? “U početku su bili protiv toga, ali vremenom su sve prihvatili i sada su moja najveća podrška”, istakla je juniorska šampionka Evrope u boksu, dok je “devetka” Crne Gore

dodala. “Porodica me je od prvog trenutka u svemu podržavala i mnogo pomogla da postanem ovo što sam sad, kao i moj prvi trener Ranko Asanović kojem dugujem veliku zahvalnost”.

■ ADRENALIN I

STRAST, A NE PODJELA

A kako su se njih dvije snašle u “muškim” sportovima najbolje pokazuju njihovi rezultati... “Mogla bih da kažem da sam se dobro snašla iako sam kao djevojčica imala poteškoća s obzirom na to u kakvoj sam sredini odrasla - baš zbog toga što je većina ljudi mislila da je to ‘muški’ sport’, potencirala je Slađana. “Vremenom se to promijenilo i u ligi u kojoj igram fudbal je samo igra i strast, a ne podjela”. Zašto baš boks - pitali smo Bojanu. “Za mene je boks uživanje,

Navikla na pobjede: Bojana Gojković

ulazak u ring je nevjerovatan, adrenalin... Taj osjećaj je neponovljiv i ne umije se opisati”. A zašto fudbal? “Presudila je samo ljubav prema fudbalu”, jasna je Bulatovićeva. Crnogorske superdame na kraju su imale i jasne poruke za sve djevojčice... “Pozvala bih sve djevojčice koje vole borilačke sportove da počnu da treniraju boks i da nemaju predrasuda da je grub sport, jer mišljenja su podijeljena”, poručila je Bojana Gojković. “Mislim da svaka djevojčica treba da se bavi onim u čemu se pronađe i onim što je čini srećnom - nebitno koji je sport u pitanju. Ali moja preporuka je fudbal, jer u fudbalu za djevojčicu u svijetu koji je i dalje pun predrasuda - svaki uspjeh se broji duplo i istinski vrijedi”, zaključila je Slađana Bulatović.

TEA: NE ODUSTAJTE OD SN Podgoričanka Tea Mitrović dominira crnogorskim tekvondoom. Takmičarka budvanskog Montenegro starsa obilježila je godinu na izmaku u jednoj od najpopularnjih borilačkih disciplina, sportu koji karakteriše atraktivna nožna tehnika, udarci i brzina, a koji je od 2000. i Igara u Sidneju dio olimpijske porodice. “Baš ta nožna tehnika, brzina i kretanje su me privukli da prije deset godina počnem sa tekvondoom. Na nagovor drugara sam otišla na trening i vrlo brzo sam shvatila da je to moj sport”, kaže za DN Tea Mitrović. Tea je veće protivnike od onih na borilištima imala u našoj sredini. Koja nikako da shvati da jedna dama može da se bavi ovim “muškim” sportom. “Predrasude postoje nažalost, kao i u svemu. Ali mislim da mi

- djevojke svojim rezultatima jasno dajemo do znanja da je svaki sport jednak i za žene i za muškarce. Na pretjerane osude nisam naišla, nadam se da ih neće ni biti, jer svako treba da se bavi onim što voli”. Da istraje u namjeri da ipak napravi nešto veliko u sportskoj karijeri presudila je podrška najbližih. “Bili su u startu skeptični, strahovali od povreda, ali kada su vidjeli da se poslije svake povrede vraćam sa još većom željom i voljom, postali su moja najveća podrška. Posebno moj tata”, navodi Tea, koja za kraj ima poruku za sve djevojke koje kreću da se bave ovim interesantnim sportom. “Postavite sebi cilj i istrajte u tome što radite. Nikada ne odustajte od svog sna bez obzira na sve prepreke”, zaključuje Tea.

veni sude

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA, 31. 12. 2018, 1. I 2. 1. 2019.

A NE POSTOJE MUŠKI SPORTOVI

KOTORANKA HEROINA SRBIJE U VATERPOLU

Za razliku od Bojane i Slađane, jedna dama je morala da ode iz Crne Gore kako bi ostvarila svoje sportske snove. Razlog je jednostavan - naša zemlja nema žensku selekciju u vaterpolu - u sportu koji važi za nacionalni. Njeno ime je Jelena Vuković, ona je iz Kotora, a prije skoro tri godine krcata “Kombank arena” zaljubila se u njene golove i igru vaterpolistinja Srbije tokom Evropskog prvenstva. “Sport je sport - da li ženski ili muški, mislim da tu mora da postoji znak jednakosti. Naravno da još postoje ljudi koji govore da vaterpolo nije za žene, jer će postati kao trokrilni ormar, ali sve više dolazi do rodne ravnopravnosti i kod nas.” Jelena je u međuvremenu prešla u Italiju. “Da, u najjaču ligu na svijetu i ovdje još nijednom nisam čula da neko kaže - vaterpolo je muški sport”, istakla je Vukovićeva i dodala. “Meni je vaterpolo obezbijedio egzistenciju i promijenio život”. Na kraju Jelena je imala jasnu poruku... “Crna Gora mora da napravi ženski vaterpolo, ali i da digne na viši nivo ostale ženske sportove, jer smo talentovani - kako žene tako i muškarci”, zaključila je Jelena.

NA, TATA NAJVEĆA PODRŠKA

Tea Mitrović u akciji

SPORT

MENTALITET PROVINCIJE OSVRT NA SMJENU NA KLUPI PLAVIH

Džile majstore, praviće te Budućnost od blata ⌦ Bojan Topalović

Preživio je prvu krizu, ali drugu nakon šest vezanih poraza od čega dva od Krke i Cibone koja nijesu smjela da se dese očigledno - nije mogao! Aleksandar Džikić više nije trener KK Budućnost Voli, saopšteno je prije dva dana, a odzvanja i danas u Podgorici dan nakon velikog derbija sa Zvezdom. Njegov nasljednik biće vjerovatno Jasmin Repeša, ali je to u ovoj priči manje bitno. Odlaskom 47-godišnjeg Beograđanina, otišao je ne samo sposoban i harizmatičan stručnjak (i izuzetno težak u odnosu sa medijima), već čovjek koji je radom i rezultatima “kupio“ i zadužio Podgoricu. Očigledno je istorijska titula ABA lige bila ogromna zadužbina, sa kojom se u glavnom gradu balkanske ljepotice većina ne zna nositi. Tolika da mu je došla “glave“! Naravno, Džile nije bezgrešan. Izgubio je titulu od Mornara, pa je na startu sezone u koncepciji, dugo i u taktici, “dozvolio“ je podjelu na domaće igrače i strance (većina njegovih pojačanja su, makar za sada, promašene investicije), izgubio i svlačionicu kažu zli jezici, ispustio minus 17 protiv Bajerna, napadao igrače nakon šok poraza od Cedevite... Bilo je grešaka dosta. Međutim, Džile je zaslužio mnogo više od novogodišnje čestitke u vidu - otkaza. Zato što je prije

svega osvojio ABA ligu i vratio Evroligu. Uradio ono o čemu njegovi prethodnici i sa jačim timovima nijesu ni sanjali. Zato što je od igrača čiji su kvaliteti upitni napravio - šampione. I što od toga ima koristi Crna Gora, koja se nalazi nadomak plasmana na istorijsko Svjetsko prvenstvo. Zato što je vratio Moraču u neko davno vrijeme, kada su žute stolice pucale na sve strane. Zato što je izjavom ‘ovo nije pozorište’ zapalio šminkersku atmosferu i pretvorio je u grotlo od koga strepi svaki evroligaš. Zato što je osvajanjem regionalne titule zajedno sa momcima sklonio klince sa ulice i “potjerao“ ih na basket. Zato što je od Nikole Ivanovića i Nemanje Gordića napravio heroje. Zato što je projektovani cilj ‘osvajanje titule do 2020’ ispunio već prve sezone u glavnom

gradu Crne Gore. I napisao sebi već tada otkaz u ovoj učmaloj, nerealnoj sredini. Koja ne trpi uspjeh. I pobjednike. Zato što je naučio klub da ne bude puki posmatrač u evropskim takmičenjima, jer je skor u Evrokupu prije Aleksandra Džikića bio poražavajući (0-10). Baš zbog svega toga, možda je klub trebalo da se izdigne iznad mentaliteta provincije, ostavi ga makar do kraja sezone, pa ako ne odbrani krunu u ABA ligi - neka bude kraj ljubavi. I tek sad na naplatu dolaze riječi legendarnog Svetislava Karija Pešića, koji zna koliko je treneru potrebno vrijeme. A do kraja sezone i završetka ABA lige ga ima dosta. I na kraju krajeva april je mjesec odluke, a Džikić je prošlog aprila pokazao da zna da tempira formu tima. “Pokazao vam je da nije loš. Donio vam je titulu poslije toliko godina, a vi ga mijenjate. Zamisli tog bezobrazluka“, obratio se Pešić dijelu sveznajućih novinara i kvazidomaćin stručnjaka. Kvazistručnjaka koji haraju. A loptu nikada u ruke nijesu uzeli.

.А

5РО RT

DNEVNEn OVin e PQNEOJEUAK, UТOAДK 1SFtIJEOA, 31.12.2018.11.12.1.2019. -..-:..r-

P~arlre nas па rwltteru

novu 2019. godinu ieli ...... CI'nogorsJci Jcomitet

теcn .'

@dnovine " "

DNEVNEnOVlne l

Pratite nas па 'aceb"'~Ku

- -ZA NAS

facebook.com/dnovine

SPORT

PQNEOJEUAK, UTQRAK 1 SRIJEOA,

31,12.2018,1 . 12.1.2019. -<.

ON NAJBOL]I DNEVNE NOVINE U POSJEТI NIKOLI IVANOVICU KO]I Ј1: OBILJEZIO 2018. GODINU

IВ>

ЈЕ

AL.n Kosmlf.,

foto

О.јоn

loplllt.

kroтап, pozltivan, sa osmijehom dJeteta koје Је kod fuv«lOC) tereпа Iu !al'9ё11rej)e prebafal.o Loptu krozko! SёIInjajuli o~ Uldm stvёllrima .

za пјеиа је 2018. god.lna definlt:ivno Ыlа nalusplesпlја u karljerl, а za nas је dеfi пШvпо оп паlООlјl. RIЈес је о Nikoli Ivanovicu , plejmejkeru Budul:nost уоЩа I ernogorske гергеzепtaeije. Kada smo ти predlо1i1i novogodlsnjllntefVju prlhvatlo Је odmah. А, prltali smo о svemu. • КARATE, DZOR· DAN, UNIКAHA, UKON ... Nikola,za poёetak-kako је sve росеЈо i zasto ЬаЈ kosarka? "Кratko sэт se bavio kзrateom, svi rodlteljl po§alJu svoju djecu ргуо па nekl оо OOrliacklh sportova. КоSэгka је jedan оо sportova kOjl тl se svidao, аl1 пlје to Ыlа

neka lјиЬау, ve{: se ројаёаvala. za пји sэт se odlutlo prlje skole. Razgovor sa гоdlteljlma i sa sedam, оsэт Иodјпа sэт роёео u Dtokeru-, роёео је Dfon1. Оа Ii si iшао idola zbog kOKa si роёео da se bavis kosarkom? ·Ра, da. Odgledao sam sve Dfordanove doku mentaree, ёиуепј ertaпl flIт 'Spaee јат'. То је, ро тот mјзlјепји, covjek kojlje napravlo igru опаkvu kakva је dапаs, пајООIјl svih vremena i koji Iта poseban utieaj па mnoge koSarkaSe~.

Poslije Dfokera, uslijediJa је selidba u Mornaru sezoni 2010/11. ОоЬга se· zona u Ваги, а onda роziv УОlјепок kluba сЈјј је ёЈап danas. Prvi profesiопаlпi ugovol'potpisao је u (еЬгиаги 2012. Cetiri КОdlne u Podgorici, ра Ме ка,АЕК, Orland.ina. Кako ti sa оуе distance izgleda kariJera? -Nlје bogata, nitl indlvidualno, nltl tlmski. АН, sva ta iskustva su тј mnogo znatlla ј stvorlla koSarkasa I tovjeka kakav sam sad?

Оа

li. 1аllз za пеёЈт Ј па sta s1 posebno ponosan? ~Imao sam ореlја kroz karijeru da odem nek!m druglm putevima о kojlma пе telim da гаzтШјаm. Nakon tumlra u вaru 2010. тоиао sam da odem da Iкгат za Unlkahu. Posllје Мотага Iтао sam орdju da idem па Ukon ипlveгzitet. Medutlffi, пјјеsэт Ыо spreman za to, пllesэm znao sta sve to nosl sa soООm I O5tao sam ovdle. Опо па sta sam posebno ропоsэ п Је сlпlепlса da sэт оуdje usplo da парravim пе· sto. Ovdje Kdje је dosta tes-

ko, gdje su Ijudl talcv1 kakvl jesu, gdje klub пlје Ыо doЬаг ргета тепј", jasan Је Ivanovic..

. STRAHOVAOSAM, ALI SAM NAISAO NAMILOJA Cetiri godine шиСепја u prvom mandatu u Budul:nosti zavгSene su u julu 2015. еod.Јпе. UsЩеdlo ј е od.1azak iz Budul:nosti i preJazak u Megu. Кako 51 se os;etao kada 5ј 5зzпао da nel:es уВе по5Ш dres 5УОК kluba? ·В110 т! је ОК. Вјо ят

sreёan sto

REPREZENTACUI

Сrnо (јога пе bIlmaLa ovu fonsu da su reprezentoclje и pun/m sostovlmo. (јгиро smo momoko kojl mnogo pofteno rode I dosto su tlho I<renull и svu

tu prlfu I<voLlfll<ocljo. Аеоlло smo pobjel1lvoll рrot/vпll<е kojl su ЬоЏI od

nos, о sodo Imomo f onsu do $о jednom pobjedom to zovrf/mo

idem odavde, аН sam isao u klub gdje sam јmао manје novca, klub koЈI пе garantuje пШа I тпоgo sam stгahovao za svoju karijeru. Nljesam znао u kojem te ргауси da Ide, ы10 тl је tesko, аН sam паl§ао па Miloja (Dejan МјЈОjevit) kojl т! је роmоиао. Кada bIh gledao 1jude koji su odиоуотl za mоји karlJeru to је deflnltivno оп. Preporodio те је 1sve тl је dao~ prisjet.ase 24-godisnji organlzator igre. Uprkos strahu uslijedi-

Ја је sjajna sezona. Рге:.: ·

рипа

talentovanih {к:;': ekJpa Dejana М110је.-ујёа је ЬПа medu l:etir1- _ najbolja Uгеијопаlпој н:--: еј, osvojen је Kup Radl":' voja Koral:a u Nisu рго.."; : tiv Partizana. А, sudblna:~ је htjela da lуanоуЈё i Oa..~:: пНо Nikolil: u polufinalQ:; рlеј-о[а izbace bivsi Jdu~ : i pokafu svima da5u pO"'~~ grijesili kada su ih ргеlа ... ko pU5tili. -Mega је te sezone ы -:: Ја Izuzetan tlm, јиrзll smo уеота dobro. Osvojen је Kup, plasman u flnale. Мј <, slim da је Luka PaviCevit, tada!njl trener Buduroost(~ jedini Ыо svjestan svega јо ., da је Istlnskl strahovao otf' Mege~ naglaSava lуапоуС~. НВlо sam cudno smlre~~ tokom оЬје utakmlee, do':~ Ьго sam se oSjel:ao. Na ..kon sto smo se plasirall finaJe razmisljao sam sam dao koseve u са

гЈе!, ОапНо

DNEVNE nOVlne PQNEDJEUAK, UTORAK I $RIJEDA, 31.12.2018, 1. I 2. 1.2019.

РоsЩе sjaјпеsezone u МесЈ

"---

nJ Ьеroj.

usЩеdiЈе su avantu re ро Gro-

-Utakmica koja је najviSe pre-

koj (АЕК) i ltalljl (Or1andJ na). као JI'Oт iz vedra neba st:it:ao је poztv 8uduCnosd da se vra· tii. Је UЬUO nedoum.ica? ·Jeste, nl na krзј pameti тЈ пl је Ыо povratak. Cekaosam da vidlm Stз се odJu~t1 Grd, јег sam ы o njlhov Igrat. Rekll su т! da sam s1obodan, ја ят razmatrao ма da)je. Zva11 su me DtiJe 1G~ (Gavrilo Рајоvlс) 1tu kreCe рnеа. Gаю те lе uvteravao da се bltl drugatije, јег се bIt1 novi slstem, navl trener. ООlе mlје геkзо da ne ы1ет:: objaSrijava IvanovIс.

stje lтаЈа па nas}е trel:a protiv Cedev!te u polufinale:Osjeeaj te сЈЈеlе nedjelje nikad u tivotu niJesam osjetIo. Pritisak, 1<&\ energija.rdonegativno.SklnuU5то veliko Ьгете, а dasmo lsраЈl stvamo Ызто ЬШ vjetiti lи·

Је

u 1mao Dtikic utlcaja u

povratku? · Jeste, јег је тој agent геkзо da рl1tз. BuduCnosU dolзzi u оь zlr јedinо ako Је оп trener 1da

!еи ~ тепе. Igrзо sam protIV njega, lmalo је 10 smJsJa. DoАО sam, opetsam strahovao, а1l

sam doSao drugati}e mentalne svljesti: ЈeIЙ

1I biooprezniji? i>efinitivno, opгe:znijl i profeslonalnljl. ~to тanЈе sam sefokus!raonasveМosedESl'laoko-

10. RazrniSl.Jao sam Ьо stranaс, Јсао neko ko Је dOOao da odгadl SVOј posao i 10 тј jedonljelo dosta dobгih stvarl~

•

CEDEVПА.ZICERI

ZVEZDE,GNUEZDO UsЩedilа је naјlјеpSз sezo. na u kari}erl Osvolcna је АБА Iip. u epskom 8na)u protivCrvene zvezde, Evroliga se vratiIa u Podgoricu Пakoп 16 80dina, а Nikola је postao lokal-

zert: рпtз. n.aS зagоvorпik.

А, onda 6nalе ... "Od1gral1 smo rnsteгeeeno рг w utakmicu u Вeogr.tdu, udruиој su оп! sJаvШ rutinski. ТreCa, otvorenl Sul Feldina, zicer Lesoга. Jasamse narednih раlа яtз osjetao kao dasmo ~ЫII rnet. Ьukvalno taka. Jasam 'zaspao' па bIokadl BJellce, Gorda пјЈе zз grзшо Lesoга.. U treC01 utakm.ld smo znali da teSko mogu da пат uпnи 10 I da Сето па Iudilo da osvollmo~ 8ila је to veoта

napoma

5еп

za sve. Sjel:a5 11 se neke anea:do te iz t08perioda? "ВiIi su 10 danl gdje пiја

51 зау зvој, U

!oku 24 sata dпеvпо. Drug Dolе је Ыо kod те пе Izmedu utakmJca I rekao sam ти 'Ajde da рrШtaто, јег mогат da se 1zduvam: ~ттo kroz kvart I оп kafe 'Моlirп (е poiledaJ kэko је щеро gnijE2.do: PogIedam 1зtvar· оо prelljepo gnijezdo: uz osmJ}ећ se prisjeta Dtoni i nastavlja. ·Вlо је 10 trenulak kada ят ukapiraoko\lko5momakslma!-

рrзtltе

nos по twШегu @dn ov in e

-- о

РгоШе

DNЕVNЕпоv,пе l

nos ПО facebr:mku

SPORT

PONEDJEUAK, UTORAK I SRIJEDA,

facebook.com / dnovine

31.12.2018,1.12.1.2019.

sljao kutl i опда foliгао па tere+ пи.

Poslije svega znат da ovdje

пlkoте rnjesam Ыо dufan niSta, ali sam 05јееао da sam dufan seпо ьш

u tome.Ne mogu оо рп

mijelim niSta i пеmзт n1kaоо misao osim da treba оо Igram utakmicu, Ne mogu da vidim niSta lijеро sto se dш vaoko mene-famiЩа, djevoj!са , drugovl, Pod gor ica. ,.~

Trore-

(еј

I i -

опаlпоа takmicenja zn асЈо је I povг.Itak u elltno druStvo. Кollko nшСј EvroIiga za tebe, ВuduCnost, grad, crnogorsku 1юSati<u? "Mtslim da to IjudJ па nekl пз С1п пе kapiraju, SVaJd put kada igramoutakmJcu иеЬа da bude

praznik, da IJudi budu шhУаI пl kao sto smo т ј , Оа dзјu sve odsebe u navijanJu, kзо I т! па parketu. ро kvalltetu ne moieто da se poredlmo sa Realom Ш Fenerom, а1Ј Ijudi trebaju dз парrзve neSto Stoee да OOde vnЈednо palnеепја, da

usvakoJ uta-

kmid stvamo utlva/u",

~ РОР ZADU2EN

~ ZAATMOSFERU

Рор је jedon sul udnlk. тпо go l udon t lp ko}1 'то еп.г gi)u 2410so dnevno. Nl l<odo necete vid}.t / do Је оп ne1to smol'l!'n, uv/JekJe 1<00 do}e lud. Ја ти lesto kozem 'Srote, bfesov sl skro.z'. Оп је toj I<oj/ lmo posebnu energl}u, stolno $е 1011. оо со пе pr/lo mnogo, oll оndо

15рои nel to ... Kot/ је тlгоп, Еп0 nllto пе zonimo, пе сиЈе te. Ed-

• OWJEMOJAKUtA. МURAL,NAvшIO .

v/n d06e 50 16.000 .иго по sebi, оЬиl. топtil koo Ое1 Во). Svi /тоји n.1<1 svoj

ТVoja reCenica"Ovo је то ја kuСз" p~d s am lиaj ёе tvrte utakmice ј е scena ko-

fOzon

prepIitavatl u

Ы Ilaknulo mlJe.Shvatiosamda

imam odredenl kvalltet i naрГс!,+

viosam 10 u gradu koјЈ dugo iж ka ј bez теле 10 пlје шРlО~ kazзо Је

lvanov\c IoUoiva Шtо Је

zahvalio Goroieu nakon plasma-

fi.na1e. I dalJe te poruke. Ја sam kiksзо u lam теси, пјје паи

"Iтат

trenutku. РоsЩе su те drugovi zezзЈј da sam sve оо stvari SПlI-

. 511IAНMEJEIFRКA

MIJE,AU_

Poznаto je da si igrat ЈсојЈ voda UZfПе loptu u posljed.njih pet sekundi kada se sve OdIU-

lј

еи је. ТroЈIш u Вeogгadu, рое пј

protiv CJvenе zvezde.lma

sзт sзёuvао СепЈа kako иеЬа,

ti veze sa tvojim karaJcb!rom.?

оп је pogad:ao. 'Нvзlа ti, Iskreno tI Ьvзlа; naplsaosam ти, јегје Izvukao тenе, izvukao ekipu I шрје!1 smo da dobijemo~ Uvijek si imэо роseЬал 00nos sa паујјаёimа, а sve је Је zultiralo m uralom па tvojoj zgradi. Кakav је osjetaj kada

-'тао sam srecu da ј е u mnoglm Ь1tnlт теС:еУlmа sve to ulazllo, А II , Ьilо је mnogo promi1Saja, Sjecam se da sam kao kllnacproma.sio sut u вaru za pobjedu, to pamtim, Nijesam ја u tIm trenudma neSto pasebпо hrabar, frka тl Је I strah. и јеро Ы Ыlо kada Ы to nekl drugi uzeo, аН znат da си mnogo 10$е da se osJeeam ako пе uzmem te suteve. Negdje sam proeltao - тепе ј е sramota da budem

PI'OSetaS gradom? WLjudi su prisnl sa mпот, Јег те пе g1edaju!<ao kояrka Sa, nego kao nekog ko Је njlhov drug, sa koјЈт se druie lspred zgrade. Tako i razgovaraju sa

Iako sзт se osjeCao u toт

VeC njlhovo videnje. Ја takavodnos nijesam Мо оо патееет, veConishvataju OOmoguda 00du оршtепl sa тпот",

mnот.

Osjeta:m Iskrenost koји priJe nljesam osјееао. Кada kazu neМoloSe nijeizzle namJere,

kukaviсз", Кako zamisljaS ЬпјеПI

u buduCnostt? -Razmlsljao sзт dosta kroz karijeru о tim stvan ma I festo se desllo suprotno, Мој! рlanо vi I clljevi su ро strani i nebibl1 su, Zeilm da Idem па trenlnge jz dзпа u dan I dзјет sve оо sebe. Ostalo се bIti kako bude~ istire Nikola i dOOaje, ·ono Sto feUm је с\.а, ako то gu, Igram Evrollgu 510 ViSe godIпа. Лkо пе, d.a 19rзт jedan Jaki Evrokup, to је realnost za mene, I da osvaјат trofeje: I za kraj inte rvjua - koja Ы ЬИа poruka za kJl.nca Nlkolu Jco/i tek k.rete da ве Ьауј ша gitnom igrom pod ОЬПIёima? ·Моliт te, budl stгpljlv 1sve се bit1 u redu: zaJd/uclo Је NIko]а lvanovit

MARKETI NG

NEVNEnOVine

РОN'ОЈ'ШК, UTORAK I SRIJEOA, З

~ 12.

2018.11.12.1.2019.

----...;- -~

Pratite nas ла twitteru

@dnovine

"." ""

FOND

PIO

Pratite nas

по focebl'~ku

DNEVNEnOVlne l PONEDJEUAK, UTQRAK 1 SRIJEDA,

facebook.com /d novine

SPORT

31.12. 2016.11.12.1. 2019.

RTSKI иТОААК, 1.1.Z019. . ~-~

PONEDJELJAK,31.12.2018. SPORTKLUB 1 OZ.OQh

Ok~homa

- OalAs,

12.1Oh

SpenqLer kUp, hokej

ARENASPORT 2

kol.гk.

SPORTKLUB 2 OZ.OOh

WТA 8МжNјп.

wnls

13.30h 15.30h 17.3Oh

АТР КШг.

19.3ОЬ

АТР

•

WТA ВМ%ЬеЈп.

t.nl5

tenls tenls КIIпг, tllnls kIItar. tenls

АТР КIIbг. АТР

SPORTKLUB 1 13.3Oh lS.3Oh 17.30h

SPORTKLUB 2

19.30ћ

10.00h 16.00h 02.00ћ

МА Brlzbejn, tllnls WТA BrlzbeJn, tenls DегЫ - Mldl.zbгo, fudb.1 МА

tenls Skl skokovl

16.00h

М. Fог.st

- Llds,

fudbil~

АТР АТР АТР АТР

K.tar, Katar, Klltar, Katar,

tenls tenls tenls tenls

ARENASPORT 4 19.00h

Boston - flkaqo, hokej

EUROSPOR

Brlzbejn, tenls

SPORTKLUB3

АТР BгizbeJn ,

lO.OOh 13.45h

ARENASPORT 1

13.ЗОh Еуегton - Lester, fudlwl~ 16.00h Aгsen.t - Fut.m, fudb.t 18.30h kIIгdtf - Totenhem, fudbal

06.00Ь

EUROSPOR

SPORTKLUB НО 02.OQћ

ARENASPORT 1

'.-;

1l.45ћ

13.45h 16.00h

SkljaJko trtanje Ski skokovl Aipsko skljanje

НЕ PROPUSTIТE

SРОRТКШВ

U prvim donimo по "" godlno ро trodlcljl ulJvojto u melevlmo Premi}or 1190, о tu jol fvrokup I

poletok Тор 16 tazo

18.00h 20.00h

Altн С.

- P.rtlun, koигka zvezd.. - umol, kol8гka

SРОRТКШВ 10.QOh 16.45ћ

19.3Oh

BrUbejn, tenls Unlks - Zenlt, kobrkil Cedevfta - AndОГ8, kolaгka WТA

18.3Oh Lokomotlv8 - A.svel, kol.гka 21.00h NJukut - м... juмjted. fudbal

. ..- SPORTKLUB

20.45ћ

r .ј,

Fudbal ,.,.

13.30ћ

АТР

15.30h

АТР

17.30ћ 19.эоh

АТР

1l.45Ь

SklJalko trtanj.

АТР

Katar, tenls Katar, tenls Katar, tenls К.Цг, tenls

: SРОRТКШВ

20.45ћ

Fudb.. t

EkonomlJa: Војana DESPOTOVI~ (bojanadespotovic@ ch:Nine.me) Hronlu: Na~Pд.JOVl~(hronb@dncNine.

Vesna !OFRAHAC, QlavniЈ<XЏмrni lSeOOik. (јоron POPOv.t, %amjenikrJ.. i OdQ. urecПika

ц.w.к;

o..-.-Ine <1.0.0.

PNI broj lиf.IO 10. oktobr. 2011. ut. 19. dкl'l'l'lb« br. s..Ju!NI tr1blNo st.adlor>t pod 6or1«>m

о.

(deskфc:iюvine.me)

meJ, Dгultvo: 8ојana РЕ..ЮVI~ (dr'ustvo@dnovjne.me), Cm. 6or.: Ivanka RASТOOER (O'Т'oaQOГa@movineme~

Kuttur.: ..JetenadOl.JEV1COU~me), SVIJet:: Nikola MU~OVl~ CSviјetФdnovine.me), Zabava: FШр JOVOVl~ {zabava@dnovine.me>, Sport: Мј(ОО; ANТl~ <sport@dnoyine.me). Foto: De;anLopibl

SPORTSКA 2019. NA DLANU - STA NAS SVE СЕКА NOVOJ GODINI

Zov line i Mundobasketa Spektakl: prvf put

kod nas mUItI-

sportski doqadaJ мама nije ql.amurozno takmi~enje. аН Ысе veUki

Izazov za cmџ Goru • pгi Је ~& Јег се

PrVI put u

...

IstOnJI orqanizovatl mUItIЈ._

put mtnl oUrniJsldh ~ fI~jeOlqramamalћ~ џ. Е"""", kaje 1е lJ'8jatI od Z7. maJadol.jun,adomatlnstvo Је dobllo pet qradoуа • Вudva. 6аг, Podqork:a, C~I!nJe Ј nVat.