Dnevne novine 4. januar 2019. by Dnevne Novine

BUDVANSKI PARLAMENT DANAS KONSTATUJE OSTAVKU KRAPOVIĆA

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

Novom predsjedniku Opština dužna 2,5 miliona eura

UO VSEKĆOR AJI U PROD

■ 2 3

PETAK, 4. 1. 2018. BROJ 2268 GODINA VIII

OPŠIRNIJE NA STRANI 25

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK VLADE DUŠKO MARKOVIĆ ■ 2 3

Biće ovo godina privrednog rasta, većih plata i penzija

SUDBINA PODRUČNIH ODJELJENJA ■ 14

Dok ima đaka nema zatvaranja škola

POVODOM 3. JANUARA, DANA OSLOBOĐENJA BIJELOG POLJA ■ 19

OTVOREN PJEŠAČKI MOST NA LIMU LJUBAV NE BIRA VRIJEME I MJESTO

U ZIKS-u prošle godine četiri vjenčanja ■ 10 11

IZBORI U TUZIMA 3. MARTA ■ 5

DPS i LP samostalno, BS i SD odlučuju nakon praznika PREDSJEDNIK LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE ZA DN

Privatne izabrane ljekare umrežiti u javni zdravstveni sistem ■ 16 17 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

PETAK, 4. 1. 2019.

LOKALNI PARLAMENT DANAS KONSTATUJE O

NOVOM PREDSJ BUDVA DUŽNA 2

Brajović

BRAJOVIĆ ČESTITAO DAN OSNIVANJA

Prijestonica grad istorije, tradicije i duhovnosti Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović čestitao je građanima i rukovodstvu Cetinja Dan osnivanja prijestonice, 4. januar. On je naveo da je prijestonica simbol crnogorske državnosti i slobode. “Kroz vjekove je odolijevala mnogim unutrašnjim i spoljašnjim pritiscima, plaćala žrtvama slobodu, ali je uspjela da očuva svoju i crnogorsku bit oko koje se i danas okupljamo”, kazao je Brajović. Kako je rekao, i nekad

i danas, u svečanim kao i dramatičnim okolnostima, Prijestonica je bila i ostala grad istorije, tradicije i duhovnosti, bez koje su nezamislive i crnogorska i evropska prošlost. “Cetinje treba da sačuva sve duhovne i materijalne dragocjenosti koje su generacije baštinile, a zajedničkim snagama države, lokalne uprave i svih njenih stanovnika, prijestonici ćemo potvrditi status umjetničkog i turističkog centra”, zaključuje se u čestitki.

ŠEF DIPLOMATIJE SRĐAN DARMANOVIĆ

Uspješno ostvareni svi vanjskopolitički prioriteti Crna Gora je u prethodnoj godini uspješno ostvarivala sve vanjsko-političke prioritete, kada je otvoreno pretposljednje poglavlje u evropskim integracijama, saopštio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. “Spremni smo da otvorimo i posljednje u 2019. godini i da počnemo aktivno zatvaranje poglavlja na našem putu ka EU”, rekao je Darmanović. On je poručio i da se Crna

Gora ponašala kao odgovorna članica NATO, te da smo tako i prepoznati u Alijansi. “Bili smo pouzdan partner i dobar susjed u regionu pomažući druge zemlje u njihovoj euroatlantskoj agendi”, kazao je crnogorski šef diplomatije. D a r manović je iskazao uvjerenje da će prioriteti biti nastavljeni i u novoj godini. “Vjerujemo da ćemo postizati uspjehe i dalje”, kazao je Darmanović.

dbornici Skupštine opštine Budva danas će konstatovati ostavku dosadašnjeg predsjednika Dragana Krapovića iz Demokrata, a već 5. januara će imenovati novog prvog čovjeka prijestonice turizma Marka - Bata Carevića iz Demokratskog fronta.

Dosadašnji predsjednik budvanske opštine Dragan Krapović kazao je nedavno da će ova partija ispoštovati koalicioni sporazum i da će odbornici Demokrata glasati za izbor Carevića. Ovakav stav pozdravio je i lider Demokrata Aleksa Bečić. “Data riječ za nas ima snagu zakona i nema alternativu. Zato nam građani vjeruju, zato svakim danom dobijamo sve veću i veću podršku. Naša podrška će uvijek biti tu, dok god se radi na principima na kojima smo oporavili

Budvu i doveli je do sjajnih rezultata”, rekao je Bečić komentarišući ostavku Krapovića i najavljenu rotaciju u budvanskoj vlasti. Kra po vić je obavljao funkciju pred sjed nika Opštine u prvom dvogodišnjem mandatu i to od decembra 2016. godine, a Carević treba da bude na toj funkciji u drugom dvogodišnjem mandatu, odnosno, od januara 2019. godine. Krapović je u više navrata ponovio da rade dobar posao, da se uradilo dosta, a sve nakon katastrofalnog stanja koje su, kako je kazao, zatekli u ovom gradu. Za izbor predsjednika mora da glasa najmanje 17 odbornika od ukupno 33 koliko broji odbornički saziv. Šef parlamenta Đorđe Vujović potvrdio je da je zakazao sjednice i da će 5. januara podnijeti ostavku na tu funkciju, a na njegovo mjesto biće izabran kandidat Demokrata. Očekuje se da bi već 10. januara mogla biti održana nova sjednica lokal-

TUŽBA POKR Carević je još 2011. pokrenuo tužbu protiv Opštine Budva, uz tvrdnju da je brutalno opljačkan. Tada je objašnjavao da je njegova kompanija Carinvest isporučila 84.000 kubika kamena i drugog materijala za gradnju platoa i da su mu dužni

Carević je kompaniji Gugi komerc isporučio materijal vrijedan 1.400.000 eura, ali su sada, sa uračunatim kamatama, njegova potraživanja veća za milion

nog parlamenta na kojoj će biti izabran novi predsjednik Skupštine opštine. Protekle dvije godine nije, međutim, išlo sve kako su koalicioni partneri očekivali. U proteklom dvogodišnjem periodu ostao je neriješen jedan problem između Demokrata i Demokratskog fronta koji će naročito doći do izražaja nakon što Carević preuzme kormilo Budve. Radi se o dugu Opštine Budva, starom više od deceniju, prema kompaniji Car invest koja je u vlasništvu budućeg predsjednika Marka Bata Carevića. Carević je prošle godine zahtijevao da opština isplati 2,5 miliona eura preduzeću Carinvest, za materijal koji je prije deceniju isporučio za iz-

POLITIKA

PETAK, 4. 1. 2019.

OSTAVKU DRAGANA KRAPOVIĆA

JEDNIKU 2,5 MILIONA

RENUTA JOŠ 2011. GODINE 1,2 miliona eura. Carević je u sudu tvrdio da je posao dogovorio sa Svetozarom Marovićem, koji se nalazio na čelu organizacionog odbora za koncert “Rolingstonsa”. Tvrdio je da je isporuka kamena trebalo da bude donacija, a da su mu opštinari zauzvrat obegradnju platoa i sportskih terena na Jazu, jer je sa opštinom dogovarao posao. Carević je tada rekao da opština umjesto njemu novac uplatila firmi Gugi commerce. Krapović je to odmah odbio i rekao Careviću da zadnju riječ o tome moraju da daju državni organi, a ne on i da neće ništa uraditi što bi moglo da se kosi sa zakonom. Carević je kompaniji Gugi komerc isporučio materijal vrijedan 1.400.000 eura, ali su sada, sa uračunatim kamatama, njegova potraživanja veća za milion. Mediji su pisali da je on tada Krapoviću kazao da će se dogoditi da Opština dva puta pla-

ćali da će njegovu firmu angažovati u nekom od kapitalnih infrastrukturih projekata. Dogovor nije ispoštovan, a Carević je kazao da je tada došao do dokumentacije da je za materijal koji je isporučio, novac uzeo Gugi, čija je kompanija obavila radove na Jazu. ti isti materijal. Carević je zahtijevao od Krapovića da vrati povuče novac iz kompanije Gugi commerce i da ga uplati njemu. Problem je ostao neriješen, pa je ostalo otvoreno pitanje kako će ga riješiti Carević. M.P.

PREDSJEDNICA CPEU GORDANA ĐUROVIĆ PORUČILA

Poslije perioda konsolidacije, EU će nastaviti da se širi Kada Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) izađe iz Evropske unije (EU), naš sporazum o slobodnoj trgovini sa EU, odnosno Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prestaje da važi u odnosu na zemlju koja izlazi iz Unije. Drugih direktnih efekata na Crnu Goru nema. Naša država ima dobre odnose sa UK i tako će ostati, ocijenila je predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović. Ona je u razgovoru za Eurokaz kazala da će Crna Gora morati u što kraćem roku ispregovarati sličan, ali bilateralni sporazum, koji će omogućiti da se trgovina i ekonomska saradnja nastave nesmetano, bez uvođenja carina. Ona je ukazala da je Bregzit suprotan politici proširenja, ali da je poruka Brisela jasna – EU će se konsolidovati i nastavlja da se širi. “Bregzit je jedan i nema domino efekta, a politika proširenja ostaje. EU27 biće veća. Poslije perioda konsolidacije, Unija će nastaviti da se širi i da dobrovoljno ujedinjuje evropske zemlje u zonu mira i prosperiteta”, dodaje Đurović. Na pitanje da li u Crnoj Gori može doći do porasta evroskepticizma zbog Bregzita,

Đurović

odgovorila je da je evroskepticizam sastavni dio procesa evropskih integracija i da u biti znači “transparentnost samog procesa i glas građana za snažnijim dijalogom na javnoj sceni, o svim aspektima integracija i promjenama koje donosi”. “Evroskepticizam nije protiv integracija sam po sebi. On je čak u određenoj mjeri i koristan, jer proziva iskrene pregaoce i podržaoce integracija da se još više bore za našu Evropu i Crnu Goru u njoj, da jasno predstavljaju dobre

strane tog procesa i akcentiraju šta posebno treba uraditi, na bazi svih naučenih lekcija pristupanja”, rekla je Đurović. Zato su, smatra ona, velika očekivanja, ali i strahovi, kako će proći izbori za Evropski parlament u maju ove godine. Smatra da je veoma važno da u Parlamentu ostane stabilna “evropska većina”, koja, između ostalog, razumije i potrebu daljeg širenja Unije na Zapadni Balkan – zbog obostranog dobra i jasnog zajedničkog interesa. R.P.

LIDER DNP O IZJAVI ALBANSKOG PREMIJERA EDIJA RAME

Knežević: Najava realizacije velikoalbanskog projekta Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević smatra da izjava albanskog premijera Edija Rame da planira ukidanje granice sa Crnom Gorom predstavlja direktnu najavu realizacije velikoalbanskog projekta u kojem će izgleda “naša država biti albanska pokrajina sa Skadrom kao glavnim gradom”. Podsjetimo, Rama je u novogodišnjem obraćanju poručio da je otvaranje granice sa Kosovom samo početak, te da Albanija namjerava isto da učini i sa granicama sa Crnom Gorom, Makedonijom i Grčkom. Knežević ocjenjuje da “umjesto da se oštrim demantom oglase Milo Đukanović i

Knežević Duško Marković i poruče kako će braniti svaki kvadratni metar crnogorskih interesa, dobijamo intervju Srđe Darmanovića iz kojeg je teško zaključiti da li je on albanski ili crnogorski ministar spoljnih poslova”.

“Kakvu korist je Crna Gora imala od priznanja tzv. države Kosovo? Kakvu korist je Crna Gora imala od glasanja za učlanjenje lažne države Kosovo u Unesko i Interpol? Kakvu korist je Crna Gora imala nakon što je poslala trojicu crnogorskih oficira na Kosovo i Metohiju?”, navodi Knežević, koji tvrdi da je odgovor jasan - nikakvu. Knežević kaže kako bi, da je neko od srpskih političara u Crnoj Gori izjavio kako treba ukinuti granicu između Crne Gore i Srbije, automatski bio uhapšen bez skidanja imuniteta i po kratkom postupku bio osuđen na četrdeset godina teške robije.

POLITIKA

PETAK, 4. 1. 2019.

AGENCIJA ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE SAOPŠTILA

KALUĐEROVIĆ JE KRŠEĆI ZAKON STEKAO PRIHOD OD 2.800 EURA Načelnik budvanske Službe za naplatu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta Ninoslav Kaluđerović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije ostvarivanjem prihoda u iznosu od 2.800 eura. Kaluđerović je kao predsjednik nadzornog odbora Turističke organizacije opštine Budva u decembru 2017. godine ostvario prihod u iznosu od 2.800 eura, čime je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) prilikom provjere oporezovanih prihoda tog javnog funkcionera. Agencija je uvidom u izvod iz baze Poreske uprave o oporezivim prihodima Ninoslava Kaluđerovića konstatovala da je on ostvario prihod

po osnovu obavljanja funkcije istovremeno sa prihodom po osnovu dužnosti predsjednika nadzornog odbora Turističke organizacije opštine Budva.

Kaluđerovića je na mjesto načelnika Službe za naplatu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta postavio tadašnji predsjednik opštine Dragan Krapović u septembru 2017.

“U navedenom postupku nije sporno članstvo javnog funkcionera u Nadzornom odboru Turističke organizacije opštine Budva, već ograničenje da po osnovu tog članstva ostvaruje prihod ili drugu naknadu, kako je to propisano članom 12 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije”, navodi se u odluci ASK. Tim članom pomenutog zakona propisano je da javni funkcioner ne može ostvariti prihod ili drugu naknadu po osnovu članstva u organima upravljanja ili nadzornim odborima. Dakle, Ninoslav Kaluđerović je stekao prihod i kao načelnik Službe za naplatu komunalija i kao predsjednik nadzornog odbora TO Budva, na šta nije imao pravo. Kaluđerović je na raspravi

Kaluđerović u ASK istakao da mu nije jasno kako može biti predsjednik nadzornog odbora Turističke organizacije opštine Budva, a da po tom osnovu ne može primati nadoknadu, napominjući da je on taj prihod prijavio u imovinskom kartonu. On može pokrenuti upravni spor protiv odluke u roku od 20 dana od prijema. R.P.

PETAK, 4. 1. 2019.

politika

lokalni izbori u Tuzima održaće se 3. marTa

DPS i LP samostalno, BS i SD odlučuju nakon praznika ⌦ Elhana Hamzić

Na predstojećim lokalnim izborima u Tuzima, koji će biti održani 3. marta ove godine, najvjerovatnije četiri partije, iz vladajuće koalicije na državnom nivou, nastupiće samostalno, dok je do sada ozvaničena jedna koalicija, koju čine Albanska alternativa i Demokratski Savez Albanaca. Koordinator Liberalne partije za predstojeće lokalne izbore u Tuzima Jovan Rabrenović kaže da liberali u toj opštini imaju tradicionalno naklonost birača. “Jedini problem u prethodnim izbornim ciklusima je bio manjak finansijskih sredstava za nastup na izborima. I pored loše finansijske situacije, odlučili smo da nastupimo na ovim lokalnim izborima sa željom da objedinimo sve liberale i one koji su bili dio velikog Liberalnog saveza i Liberalne partije, a nijesu izlazili na izbore od obnove nezavisnosti, odnosno od 2006. godine. To je naša obaveza i dug prema svim generacijama liberala u Tuzima”, kazao je Rabrenović za Dnevne novine. Prema njegovim riječima, LP zna da su ti iskreni ljudi prave patriote i da su Tuzani dali veliki doprinos i liberalima i Crnoj Gori. “To je jedan od osnovnih razloga zbog kojeg ćemo ići samostalno na izbore i naš izborni program u Tuzima će biti usmjeren isključivo na poboljšanje ekonomske situacije liberala u Tuzima. Neprihvatljivo je da oni koji su najviše dali svojoj državi u njoj najlošije žive. To ničim niko od njih nije zaslužio”, kazao je Rabrenović. Liberali su, kako je dodao, spremni da razgovaraju sa svim prijateljima iz Tuzi i da budu njihov glas u novoj Skupštini. “Podsjećamo sve da smo se kroz LSCG i LPCG od 1990. godine zalagali za samostal-

Zgrada opštine Tuzi

I pored loše finansijske situacije, odlučili smo da nastupimo na ovim lokalnim izborima sa željom da objedinimo sve liberale i one koji su bili dio velikog Liberalnog saveza i Liberalne partije, a nijesu izlazili na izbore od obnove nezavisnosti, odnosno od 2006. godine, kazao je Rabrenović

MUP: 200 birača više nego 2018. Ažurirani podaci Biračkog spiska za Tuzi pokazuju da će pravo glasa na predstojećim lokalnim izborima za odbornike u Skupštini imati oko 200 građana više u odnosu na prethodne izbore. Ministarstvo unu-

trašnjih poslova saopštilo je podatke o broju birača u ovoj opštini kao i načinu na koji se građani mogu informisati o Biračkom spisku kako bi provjerili podatke. “Broj birača u biračkom spisku u opšti-

nu opštinu Tuzi, organizogani partija donijeti konačvanu na principu samoone odluke nakon praznika. drživosti kroz razvoj maPodsjetimo, funkcioner log i srednjeg bizniDPS Nikola Gegaj ocijenio je da je sa i poljoprivrede. To će i ovoga 3. njegova partimarta biti naš ja spremna ekonomski za samostaprogram za lan nastup Tuzi”, pona lokalručio je nim izboriRabrenović. ma u TuziK a k o ma, naglašavajući da Dnevne novine nezvanično nije zabrinut saznaju, BS i SD najavom objeRabrenović dinjavanja dijeće takođe nastupiti samostalno na izborima la albanskih stranaka. u Tuzima, ali će najviši or“DPS je na zadnjim iz-

ni Tuzi po kome su održani prethodni izbori 15.04.2018. godine je 11.744 birača. Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Tuzi na dan 29.11.2018. godine je 11.941 birač”, navodi se u saopštenju MUP-a. borima izašla samostalno i ubjedljivo pobijedila, imajući u vidu da, trenutno, druga stranka po snazi u Skupštini Tuzi ima duplo manje odbornika od nas. Spremni smo i da samostalno nastupimo. Siguran sam u ubjedljivu pobjedu”, rekao je Gegaj. Gegaj je naglasio da se ne bavi time ko s kim izlazi na izbore jer je siguran u pobjedu DPS-a. ”Siguran sam zbog toga što je Crna Gora predvođena DPS-om i Milom Đukanovićem očuvala i učvrstila multietnički sklad i to u go-

dinama kada su se u okruženju događali vjerski i etnički sukobi. To znaju građani Malesije da cijene jer su pokazali na svim dosadašnjim izborima gdje DPS ubjedljivo pobjeđuje na ovom području, kako na parlamentarnim, tako i na lokalnim i predsjedničkim”, ocijenio je nedavno Gegaj. Albanska alternativa i Demokratski savez Albanaca potpisali su sredinom decembra prošle godine Memorandum o saradnji i tako formirali Albanski forum, koji će kao takav nastupiti na predstojećim lokalnim izborima za opštinu Tuzi 3. marta, ali i na parlamantarnim 2020. Koalicioni sporazum su potpisali lider AA Nik Đeljošaj i Nikola Camaj u ime DSA. Ovim Memorandumom takođe se određuje organizaciona struktura AF-a. Predsjednik AF-a ima mandat od jedne godine, a ostvaruje se rotacijom. Prvi mandat od potpisivanja sporazuma i tokom 2019. pripada AA, za 2020. godinu DSA, i onda rotacijom. U Memorandumu o saradnji piše da su politički akteri uvjereni da albanski politički spektar u Crnoj Gori ima potrebu za što bržom saradnjom i interakcijom, sa ciljem predstavljanja nacionalnih interesa na političkoj sceni Crne Gore.

EKONOMIJA

PETAK, 4. 1. 2019.

GENERALNI SEKRETAR UBCG BRATISLAV PEJAKOVIĆ

Banke zadovoljavaju sve standarde Stanje bankarskog sistema Crne Gore je pozitivno, a njegovom unapređenju doprinijelo bi praćenje međunarodnih standarda u platnom prometu, digitalizaciji poslovanja, inovacijama i FinTechu, ocijenio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković. On je za agenciju Mina-business naveo da je nivo solventnosti 17,15 odsto, iako je propisano deset, likvidna

aktiva je oko 1,04 milijarde, kapitalizovanost oko 518 miliona eura, dok su kreditne aktivnosti porasle 5,2 odsto, a depoziti 5,88 odsto. „To je ujedno i međunarodni standard u evaluaciji kvaliteta sistema“, kazao je. On je takođe naveo da u crnogorskom sistemu od 15 banaka, na kraju trećeg kvartala 2018. pozitivno je poslovanje 12. „Kada imate tek osnovanu

banku, u prve tri godine usljed velikih fiksnih troškova poslovanja i investicija, ne možete očekivati dobit“, objasnio je Pejaković. Podsjetio je i da je na sjednici Upravnog odbora UBCG sredinom decembra zaključeno da mjere CBCG prema Atlas i IBM banci nijesu imale negativan efekat na sistemsku stabilnost bankarskog sektora. R.E.

MINISTARSTVO FINANSIJA ODBACILO P ZA OBRAČUN OBAVEZA PREMA VLADI C

LUŠTICA TR DA PLATI OK 1,4 MILIONA ZA DRŽAVN ZEMLJIŠTE

Kompanija Luštica Development uplatiće Vladi Crne Gore dva odsto bruto primitka ili 1,37 miliona eura na osnovu Ugovora o zakupu i izgradnji kojim su 2009. godine definisane obaveze te kompanije za raspolaganjem zemljištem u državnom vlasništvu. To se navodi u informaciji koju je Ministarstvo finansija dostavilo Vladi krajem prošle godine o toku realizacije ugovora i izvještaju revizorske kuće koja je utvrdila ovaj iznos, a na koji je pomenuta mješovita kompanija sa sjedištem u Tivtu uložila prigovor. Naime, pomenutim Ugovorom definisana je obaveza kompanije Luštica Development da Vladi plaća iznos od „dva odsto bruto primitka i tri odsto u pogledu fakturisane vode i kanalizacije“. Takođe, precizira se da će realizator jednog od najznačajnijih turističkih projekata na crnogorskoj obali, novog naselja Luštica Bay u zalivu Trašte, plaćati zakupninu na osnovu prometa kvartalno unazad trideset dana nakon svakog dana kvartala za prethodni period, a na osnovu procjena, te da će plaćanja prilagođavati na godišnjem nivou „na osnovu potvrđenih računovodstvenih evidencija za bruto primitke“. Revizorska kuća Racio-Mont sa sjedištem u Kolašinu sprovela je reviziju i vještačenje ukupnog poslovanja kompanije, kako bi se utvrdila visina bruto primitka definisanog ugovorom. Posljednjeg

dana oktobra prošle godine, oni su Ministarstvu dostavili i izvještaj u kojem se konstatuje da obaveza Luštica Development-a po ovom osnovu iznosi 1.373.135,21 euro. „U Ministarstvu finansija je 24. decembra 2018. godine održan sastanak na kome su razmatrani prigovori Projektne kompanije, s obzirom na to da su njeni predstavnici naveli da u bruto primitke ne treba da uđe obračunati porez na dodatu vrijednost već samo obračunati prihodi, kao i da obračunata naknada od tri odsto koja pripada Opštini Tivat treba da se računa na razliku u cijeni, a

PETAK, 4. 1. 2019.

PRIGOVORE CRNE GORE

Marina naselja Luštica Bay

REBA KO A NO

7 Marković

MARKOVIĆ U RADNOJ POSJETI BIJELOM POLJU

GODINA VEĆIH PLATA, PENZIJA I STANDARDA

NOVI VLASNIK OD OKTOBRA U dokumentu se takođe podsjeća da je kompanija Luštica Development, prema zaključcima koje je Vlada donijela u decembru 2017. godine, otvorila poseban račun kod Societe Generale Montenegro banke i na njega uplatila 1,5 miliona eura kao avans za cijenu raspolaganja placem. Ova sredstva kasnije su prebačena Opštini Tivat. Vlada je početkom marta 2018. godine dala saglasnost

EKONOMIJA

za izdavanje takozvane izjave „clausula intabulandi“ kojom je kompaniji Luštica Development omogućeno „neograničeno, samostalno i prenosivo“ pravo raspolaganja državnim zemljištem u tivatskoj opštini. Uprava za imovinu, zadužena da u ime Vlade potpiše ovaj dokument, dostavila je 11. oktobra Zapisnik o primopredaji nepokretnosti, u kojem se, između ostalog, konstatuje preuzimanje ove lokacije.

ne na ukupno fakturisan iznos. Međutim, oni kao bruto primitke prema Ugovoru o zakupu i izgradnji predstavljaju sve operativne prihode i sredstva od zakupa i prodaja svih vrsta, koje dobija projektna kompanija, uključući i bruto sredstva od prodaje koje dobije projektna kompanija od svojih povezanih lica za prodaju vila, te prodaju, prenos ili dodjelu vlasništva ili prava korištenja investitoru treće strane od strane Projektne kompanije. Ovo ministarstvo je istaknute prigovore cijenilo neosnovanim, pa je Projektna kompanija u obavezi da po osnovu bruto primitka uplati iznos od 1.373.135,21 euro“, stoji u odgovoru resornog ministarstva. Podsjećamo, mješovita kompanija Luštica Development osnovana je 2008. godine, i u njoj Orascom Development Holding ima 90, a Vlada deset odsto udjela. Iste godine počele su pripreme za izgradnju naselja Luštica Bay, čija je površina 690 hektara i najavljena je kao najveća investicija u Crnoj Gori sa planiranih 1,1 milijardu eura ulaganja. Kada bude završeno, mjesto će imati više hiljada stanovnika, sa preko hiljadu apartmana, više od 500 vila i gradskih kuća, sedam hotela, dvije marine, golf teren sa 18 rupa, talaso centar, trgovačke sadržaje, školu, vrtić i dom zdravlja. K.J.

Predsjednik Vlade Duško Marković saopštio je juče u Bijelom Polju kako vjeruje da će u 2019. godini biti stvoreni uslovi za povećanja plata u javnom i privatnom sektoru, kao i za rast penzija, dodajući da to treba da bude “posljedica privrednog rasta i ekonomskih uspjeha Crne Gore”. Premijer je kazao i da su prethodne dvije godine članovi Vlade bili posvećeni stvaranju ključnih pretpostavki za ubrzan razvoj, rast ekonomije i nova radna mjesta. “Uspjeli smo dosta. Crnogorska ekonomija je u 2017. godini rasla po stopi od 4,7, a u prošloj za devet mjeseci 4,8 odsto”, ukazao je Marković, ističući da je otvoreno i 11.000 novih radnih mjesta. Premijer je naveo i da je stopa nezaposlenosti pala, prema administrativnoj evidenciji, na 17 sa 22 odsto koliko je iznosila početkom prethodne godine. Taj pad, prema anketnoj stopi iznosi nešto više od 14 odsto. “U ovoj godini se takav trend mora nastaviti, ali i poboljšati standard građana, a posebno zaposlenih i to ne

samo u javnoj administraciji nego i u privatnom sektoru”, naglasio je Marković u odgovoru na pitanje Televizije Crne Gore. Marković je krajem prošle godine u Privrednoj komori, na sastanku sa privrednicima, poručio poslodavcima i vlasnicima kompanija da dio profita prenesu na zarade zaposlenih, te da povodom toga već dobija pozitivne povratne signale. “Iskoristio sam priliku da pokrenem jedno važno pitanje koje se tiče kvaliteta života svih građana Crne Gore, a posebno zaposlenih u tim kompanijama. Drago mi je da je ta poruka primljena dobro, da su reakcije ključnih ljudi u najvećim kompanijama u Crnoj Gori išle u tom pravcu”, rekao je Marković. Predsjednik Vlade je poručio da će njegov kabinet u ovoj godini raditi i na kontroli sive ekonomije i uticati na plaćanje poreza i doprinosa državi. “Na taj način stvaramo uslove da se dio profita koji Crna Gora stvara iz rasta svoje ekonomije prelije i u džepove građana”, zaključio je Marković. R.E.

⌦-----------------------------------------------USPJELI SMO DOSTA. CRNOGORSKA EKONOMIJA JE U 2017. GODINI RASLA PO STOPI OD 4,7, A U PROŠLOJ ZA DEVET MJESECI 4,8 ODSTO, UKAZAO JE MARKOVIĆ

------------------------------------------------⌦

Poslovne vijesti iz svijeta

Njemačka zaposlila 45 miliona ljudi Broj zaposlenih u Njemačkoj je prošle godine iznosio 45 miliona što je najviše od ponovnog ujedinjenja zemlje, pokazuju preliminarni

podaci Zavoda za statistiku. Prema zvaničnom izvještaju objavljenom juče zaposlenost je, uprkos starenju populacije, porastao za 1,3 odsto, dosegnuvši najviši nivo od 1991. godine. “Broj zaposlenih porastao je u 2018. godini za 638.000, premašivši prvi put nivo od 40 miliona”, navodi se u izvještaju.

Ilustracija

Francuska oporezuje IT firme Francuska je uvela dodatni porez na prodaju proizvoda velikih IT firmi, uključujući Google i Facebook koji je zvanično stupio na snagu 1. januara. Cilj nove regulative je uvećanje prihoda od 500 miliona eura na godišnjem nivou. Francuska vlada je u proteklom periodu intenzivno raspravljala o dodat-

nom opterećenju digitalnih divova porezima, a početkom 2019. godine ovu odluku su tamošnje vlasti i ozvaničile. “Nacionalni porez nije bio njihov prvi izbor, već su se oni najprije zalagali za porez na nivou EU. Međutim, takva odluka je naišla na negodovanje Irske, Švedske i drugih zemalja”, prenose mediji.

Dodatni porez i na prodaju proizvoda kompanije Google

Dizni od filmskih ulaznica zaradio 7,3 milijarde dolara Diznijevi prihodi od prodaje bioskopskih ulaznica su na svjetskom nivou prošle godine iznosili 7,3 milijarde dolara. Dizni je jedini filmski studio u svijetu čiji su prihodi premašili sedam milijardi dolara. Bolji rezultat od prošlogodišnjeg studio je ostvario 2016. kada su zaradili 7,6 milijardi dolara.

ekonomija

PETAK, 4. 1. 2019.

potvrdili epitet glavne praznične destinacije u regionu

Novu godinu u Crnoj Gori dočekalo 42.000 gostiju

Izuzetni programi uz nastupe najpopularnijih muzičkih zvijezda regiona, koji su za sam doček Nove godine organizovani na trgovima u šest gradova Crne Gore, privukli su više od 42.000 posjetilaca mahom iz zemlje i regiona, ali i drugih evropskih država. Kako su istakli iz Nacionalne turističke organizacije, zahvaljujući bogatim višednevnim programima koji se na gradskim trgovima u Kotoru, Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Baru i Podgorici, te atraktivnoj ponudi hotela i zimskih turističkih centara, Crna Gora je potvrdila epitet jedne od glavnih destinacija u regionu. „U godini kojom je obilježeno 20 godina od prvog organizovanog dočeka na otvorenom, Budva je zabilježila je rekordnu posjećenost od preko 28.000 posjetilaca tokom novogodišnje noći i više od 75.000 gostiju koji su je posjetili tokom pet prazničnih dana i noći“, procjene su Turističke organizacije Budve. Kotor je prvi grad u Crnoj Gori koji je 1997. organizovao doček na otvorenom, a već drugu godinu zaredom slavlje se na trgovima Starog grada odvijalo u stilu rokenrola i manifestaciju Rock New Year. Iz lokalne turističke organizacije navode da je tokom 31. decembra i 1. januara na trgovima bilo oko 8.500 posjetilaca. Pored toga, u gradu je u toku bogat program „Od Božića do Božića“, koji se organizuje i ove godine.

Doček u Tivtu Izuzetan program priređen je i na rivi Pine u Tivtu, koji je prema procjenama tamošnje turističke organizacije, u prazničnim danima okupio oko 30.000 posjetilaca. Tivatski ugostitelji su još 15. decembra postavili kućice sa raznovrsnom gastronomskom ponudom, a bogat muzički program trajaće do 10. januara. „Građani i gosti Heceg Novog bili su u prilici da uživaju u višednevnom muzičkom programu sa bogatim pratećim sadržajima na platou ispred hotela Igalo, prilagođenom različitim muzičkim ukusima, uz dječju Novu godinu i dnevne žurke sa popularnim DJ-evima“, naveli su iz TO Herceg Novi, te precizirali da je tokom tri dana u ovom gradu boravilo oko 15.000 turista. Bar je treću godinu zaredom organizovao Novogodišnji hepening na Trgu Vladimira i Kosare. Pored muzičkog dijela, dječ-

na Žabljaku i kolašinu se traŽilo mjesto više Crnogorski zimski turistički centri - na prvom mjestu Žabljak i Kolašin - bili su kao i uvijek izuzetno atraktivni za doček Nove godine, uz zabilježenu maksimalnu popunjenost kapaciteta. „U hotelima koji su pripremili program, i ove godine se tražilo mjesto više. Zimska sezona je otvorena sredinom de-

cembra, tako da svi posjetioci ovih gradova mogu i u nastavku mjeseca uživati u zimskim čarolijama, skijanju, vožnji snouborda ili hodanju na krpljama, uz novitete u ponudi kao što su staze za nordijsko skijanje u ovim gradovima, avanturistički parkovi i ponovo otvoreni nacionalni restoran na Crnom jezeru“, preciziraju iz NTO.

Budva je zaBilježila rekordnu Posjećenost od Preko 28.000 Posjetilaca tokom novogodišnje noći i više od 75.000 gostiju koji su je Posjetili tokom Pet Prazničnih dana i noći je predstave, posjetioci su mogli da uživaju i u klizalištu, ali i da degustiraju i kupe barske specijalitete na štandovima koji ukrašavaju trg tokom praznika. Procjena je da je tokom trodnevnog programa u Baru boravilo oko 13.000 posjetilaca, dok na klizalištu svakog dana u prosjeku ima više od 500 gostiju. I u glavnom gradu je, već četvrtu godinu, organizovan bogat praznični program. No, ovog puta on odiše pravom prazničnom atmosferom, prije svega zahvaljujući prvom Podgoričkom prazničnom pazaru na Trgu nezavisnosti, koji će trajati do 10. januara. Postavljeno je i klizalište u Njegoševom parku, a nastupi poznatih domaćih i regionalnih muzičkih imena okupili su oko 10.000 posjetilaca tokom novogodišnjih praznika. Iz NTO očekuju da će se, s obzirom na dobru popunjenost kako hotelskih kapaciteta, tako i privatnog smještaja u crnogorskim turističkim centrima tokom praznika, pozitivan trend rekorda iz 2018. prenijeti i na plan prihoda kada je u pitanju sektor turizma. K.J.

PETAK, 4. 1. 2019.

ekonomija

JAVNI POZIVI sekretArIJAtA ZA rAZVOJNe PrOJekte OtVOreNI DO POčetkA NAreDNOg mJesecA

Agenti će posredovati u realizaciji programa ekonomskog državljanstva Sekretarijat za razvojne projekte juče je, povodom početka primjene Odluke o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo, objavio javne pozive za agente u posredovanju pri realizaciji, kao i agente za ocjenu međunarodne podobnosti u realizaciji tog programa. Prijave na pozive, kako je saopšteno u Vladi, podnose se zaključno sa 1. februarom. “Aplikant podnosi zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom po osnovu posebnog programa, preko agenta za posredovanje, dok ocjenu njegove međunarodne podobnosti vr-

ši agent za ocjenu međunarodne podobnosti, uključujući i dokaz o porijeklu novca”, objasnili su u Vladi. Kako dodaju, odluka o izboru agenata će biti donijeta 30 dana od javnog otvaranja prijava i biće objavljena na internet stranici Sekretarijata. “Vlada će sa izabranim

Primjena odluke o kriterijumima, načinu i PostuPku izBora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo Počela je 1. januara

agentima zaključiti ugovor, dok će im Sekretarijat za razvojne projekte izdati licence na osnovu kojih će obavljati aktivnost u sklopu programa. Ako se naknadno utvrdi da je lice koje je steklo crnogorsko državljanstvo prijemom u skladu sa odlukom, dalo lažne podatke ili namjerno prikrivalo činjenice i okolnosti, kao i u slučaju da je agent za ocjenu međunarodne podobnosti za to lice u svom izvještaju dao netačne podatke, donijeće se rješenje o gubitku državljanstva”, naveli su u Vladi. Procedure će biti transparentne, a otvaranje prijava javno.

Ilustracija Primjena Odluke o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo počela je 1. januara. Donacija se odnosi na manje razvijene jedinice lokalne samouprave.

“Visina donacije je 100.000 eura po jednom aplikantu, što za 2.000 zahtjeva iznosi 200 miliona eura. To je iznos koji će biti usmjeren za razvoj manje razvijenih jedinica lokalne samoprave”, precizirali su u Vladi. D.J.

PreDsJeDNIk sAVJetA strANIH INVestItOrA

primijeniti reforme poslovnog okruženja Reforme poslovnog okruženja u Crnoj Gori moraju biti efikasnije implementirane kako bi se stvorila povoljna poslovna klima i kako bi cjelokupna crnogorska ekonomija brže rasla, ocijenio je predsjednik Savjeta stranih investitora (SSICG) Christoph Schoen. On je kazao da će SSICG nastaviti da njeguje dobru i produktivnu saradnju sa Vladom. “Zadovoljni smo što unapređenje poslovnog okruženja nastavlja da bude jedan od glavnih prioriteta u narednom periodu, ali i time što crnogorska Vlada ozbiljno shvata preporuke koje predlaže Savjet”, rekao je Schoen agenciji Mina biznis. On je, govoreći o preporukama Savjeta Vladi kako bi poboljšala poslovni ambijent, istakao nacrt novog Zakona o radu, koji u posljednjoj verziji, prema mišljenju investitora, ali i ukupnog privatnog sektora, i dalje ne promoviše fleksibilnost i mobilnost radne snage i u tom smislu ne pravi razliku između kvalitetnog i nekvalitetnog kadra. R.E.

PODAcI cBcg O PrINuDNOJ NAPlAtI NA krAJu 2018. gODINe

Blokirano skoro 18.000 računa

Schoen

Posljednjeg dana 2018. godine u blokadi je bilo 17.937 računa crnogorskih privrednika i preduzeća, pokazuju novi podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG). Na novim spiskovima, koji se objavljuju u skladu sa Zakonom o platnom prometu na kraju svakog mjeseca, a na osnovu evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Poreske uprave i CBCG, nalaze se 428 novih kompanija u odnosu na one s kraja novembra. U blokadi je 14.197 računa preduzeća i privrednika koji se vode kao aktivni u sistemu CRPS. Najveći iznos blokade među njima – od 19,46 miliona eura - ima kompa-

nija Barać iz Podgorice, a zatim Begrad iz Budve sa 14,29 miliona, te Slobšar & Cok iz Budve sa 11,29 miliona eura, koji inače deset godina ne mogu da raspolažu imovinom po ovom osnovu. U prvih deset je i Javno preduzeće Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve zbog tužbe Štarbaga, koje je posljednjeg dana 2018. godine bilo 140 dana u blokadi. Među novim blokadama računa kompanija, najveći je onaj firme ICL inženjering iz Podgorice od 2,62 miliona eura, zatim budvanske Rady Company od 980.983, te kotorske Premia od 508.802 eura. Na listi računa kojima se ne može raspolagati, od

3.740 onih koji nijesu u evidenciji CRPS-a, na prvom mjestu je i dalje kompanija Limex sa iznosom od 4,45 miliona eura. Slijedi Jugooceanija sa značajno manjom cifrom od 1,35 miliona, te STR „Tina“ koja je blokirana za 812.177 eura. Uz to, među blokiranim računima van CRPS-a posljednjeg dana decembra bio je i Državni trezor, sa 71.766,76 eura. CBCG od 9. januara 2014. godine mjesečno objavljuje podatke o prinudnoj naplati u skladu sa Zakonom o platnom prometu, uz nazive kompanija, odnosno preduzetnika, iznose i broj dana neprekidnog trajanja blokade. K.J.

hronika

PETAK, 4. 1. 2019.

u zIKS-u TOKOM 2018. SKlOpljena čeTIrI braKa

ZA LJUBAV NI ZIDINE ZATVORA U SPUŽU NIJESU PREPREKA

godini za nama sklopljena su četiri braka u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, od kojih su jedan sklopljen između zatvorenika i zatvorenice, navodi se u odgovorima ZIKS-a dostavljenim DN.

“U 2018. godini sklopljena su četiri braka, dok je u toku 2017. godine u Zavodu sklopljeno tri braka”, dodaju iz ZIKS-a. U posljednjih pet godina, shodno podacima iz raspoloživih evidencija, u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija sklopljena su dva braka između zatvorenika i zatvorenica,

NakoN prikupljaNja dokumeNtacije, socijalNi radNik Ziks-a koNtaktira matičara i dogovara termiN vjeNčaNja. vjeNčaNje se održava u prostoriji Ziks-a, podobNoj Za tu svrhu. vjeNčaNju mogu da prisustvuju člaNovi Najuže porodice ZatvoreNika - koji su iNače upisaNi u kartoNu posjeta, kumovi, kao i Najviše četiri člaNa Najuže porodice sa mladiNe straNe

koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora.

■ Prisustvo uže

Porodice i kumovi

Kada je u pitanju sklapanje braka za lica koja se nalaze na izvršenju kazne zatvora, oni su dužni da podnesu molbu, nakon čega se posredstvom službenika ZIKS-a prikuplja potrebna dokumentacija. “Nakon prikupljanja dokumentacije, socijalni radnik ZIKS-a kontaktira matičara i dogovara termin vjenčanja. Vjenčanje se održava u prostoriji ZIKS-a, podobnoj za tu svrhu. Vjenčanju mogu da prisustvuju članovi najuže porodice zatvorenika - koji su inače upisani u kartonu posjeta, kumovi, kao i najviše četiri člana najuže porodice sa mladine strane”, saopšteno je iz Ministarstva pravde. Takođe, pravo na sklapanje braka imaju i pritvorena lica, a procedura koju treba da ispune je slje-

2 3

braka iZmeđu ZatvoreNika i ZatvoreNice sklopljeNa su u proteklih pet godiNa, od kojih je jedaN sklopljeN u 2018.

sata traje bračNa posjeta, Na koju shodNo važećim propisima, imaju pravo lica koja se NalaZe Na iZvršeNju kaZNi Zatvora. oNi imaju pravo Na jedNu bračNu posjetu u toku mjeseca

deća - pritvoreno lice koje želi da zaključi brak za vrijeme svog boravka u pritvoru, molbom se obraća nadležnom sudiji, uz navođenje podataka o licu sa kojim želi da zaključi brak, odnosno o licima koji će biti svjedoci, nakon čega nadležni sudija izdaje dozvolu kako bi ova lica mogla ući u Istražni zatvor Podgorica. “Prisustvo drugih lica nije moguće. Pribavljanje potrebnih dokumenata koja su neophodna za zaključenje braka pribavlja advokat pritvorenog lica. Takođe, advokat o navedenom obavještava i matičara”, navode u Ministarstvu.

s h o d n o va ž e ćim propisima, imaju pravo na jednu bračnu posjetu u toku mjeseca u trajanju od tri sata”, saopšteno je iz Ministarstva. Vanbračnim suprugama je takođe dozvoljeno da dolaze u bračne posjete, uz naravno odgovarajuće uvjerenje o vanbračnoj zajednici, ovjereno od nadležnih organa. Bo.B.

■ Bračna Posjeta

jednom mjesečno

U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija za zatvorenike koji su smješteni u organizacionoj jedinici Kazneno-popravni dom Podgorica, obezbijeđene su tri posebne prostorije za bračne posjete. “Lica koja se nalaze na izvršenju kazni zatvora,

U posljednjih pet godina, shodno podacima iz raspoloživih evidencija, u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija sklopljena su dva braka između zatvorenika i zatvorenica, koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora

PETAK, 4. 1. 2019.

HRONIKA

SEDMOČLANA KRIMINALNA GRUPA NAGODILA SE SA SDT OM

Pepaju četiri godine zatvora i da uplati 120.000 eura Institutu za bolesti djece

Ilustracija

Viši sud u Podgorici potvrdio je nedavno tri sporazuma o priznanju krivice, koje su članovi kriminalne organizacije koja se bavila švercom narkotika, potpisali sa Specijalnim tužilaštvom. Prethodno su potvrđena četiri sporazuma optuženih iz iste kriminalne grupe. Tako je šef kriminalne organizacije koja se bavila švercom droge, Ndue Pepaj dobio četiri godine i dva mjeseca zatvora, uz obavezu da Institutu za bolesti djece uplati 120.000 eura. Semir Akšabanović prihvatio je da odleži godinu i po u zatvoru i uplati 2.000 eura na račun Budžeta Crne Gore, a Vaselj Junčaj pristao je da u zatvoru bude tri godine i mjesec dana. Optuženi Đon Junčaj pristao je na godinu i pet mjeseci zatvora uz uplatu u iznosu od 2.000 eura na račun Budže-

ta Crne Gore. Optuženi Leon Gojčaj priznao da je bio član kriminalne organizacije koja je švercovala drogu u nagodbi sa SDT-om pristao je na tri mjeseca zatvora. Isto je učinio i optuženi Đerđ Junčaj za istu kaznu, dok je Violeta Junčaj priznala članstvo u kriminalnoj grupi za pola godine kućnog zatvora. Prvookrivljeni Pepaj, navodi se u optužnici, početkom 2016. godine u Crnoj Gori i Albaniji ogranizovao je kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali optuženi A.S., J.V., J.Đ., J.Đ. i G.L. i NN “kuriri” iz Albanije, sa ciljem vršenja teških krivičnih djela za koje se može izreći kazna zatvora od četiri godine, radi sticanja nezakonite dobiti. Svaki pripadnik je imao unaprijed određeni zadatak i ulogu u švercu droge iz Al-

banije u Crnu Goru radi prodaje i ostvarivanja zarade. Pepaj je, kako se navodi u optužnici, organizovao nabavku i prenos, ugovaranje prodaje droge, i on obezbjeđuje novac za finansiranje nabavke droge. Optuženi Semir Akšabanović bio je zadužen da preuzima drogu od „kurira” iz Albanije na teritoriji Crne Gore i prenosi do kupaca u Podgorici i Tuzima, optuženi Vaselj Junčaj da organizuje preuzimanje droge od NN „kurira” iz Albanije, skladišti je i prenosi do kupca u Podgorici i Tuzima, optuženi Junčaj Đon, navodno je imao zadatak da skladišti i pakuje marihuanu u vozila, radi prenosa do kupca, dok je okrivljeni Junčaj Đerđ prenosio drogu do kupaca. Optuženi Leon Gojčaj, prema navodima SDT-a, prevozio je drogu do kupca. Bo.B.

U KP domu jedna trudnica ili porodilja koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, za istaći je da sva lica lišena slobode imaju pravo na tri obroka dnevno, koji su primjereni njihovoj starosnoj dobi, zdravlju, kao i vjerskim i kulturnim potrebama. Naravno, kada je u pitanja ova kategorija, broj obroka i sadržaj istih primjeren je njihovim potrebama”, precizirali su iz ZIKS-a. Kako dodaju, kontrolu kvaliteta hrane svakodnevno vrši doktor medicine koji je zaposlen u Zavodu i koji daje svoje mišljenje koje se unosi u knjigu zapažanja o kvalitetu hrane. “Takođe, bitno je istaći i da su službenici Sektora za zdravstvenu zaštitu svakodnevno na raspolaganju svim zatvorenicima, pa samim tim i trudnicama”, zaključuju u odgovorima.

Viši sud

Foto: Dejan Lopičić

U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u toku 2018. godine u Odjeljenju za žene u organizacionoj jedinici Kazneno-popravni dom Podgorica na izdržavanju kazne zatvora bila je smještena jedna zatvorenica-trudnica, saopšteno je za DN iz ZIKS-a. “U toku 2017. godine nije bilo slučajeva da zatvorenica-trudnica ili porodilja boravi u Zavodu”, dodaju oni. Porodilje i trudnice u ZIKS-u, imaju posebne uslove kako bi im se pružila neophodna njega. “Trudnicama i porodiljama koje izdržavaju kaznu zatvora ili kaznu zatvora od 40 godina može se obezbjediti posebna prostorija radi obezbjeđivanja dodatne njege. Zatvorenici porodilji uz koju je novorođenče, obezbjeđuju se posebni uslovi za potrebnu njegu i uslovi za odgajanje djeteta”, navode iz ZIKS-a. U okviru ženskog odjeljenja u Kazneno-popravnom domu Podgorica, nalazi se prostorija koja je namijenjena i opremljena svim potrebnim stvarima za smještaj majke i novorođenog djeteta. Zavod za izvršenje krivičnih sankcija obezbjeđuje svu potrebnu opremu za bebu. “Kada je pitanju ishrana trudnica

Hronika

PETAK, 4. 1. 2019.

Pokrenut disciPlinski PostuPak

Policajac službenim vozilom izazvao saobraćajnu nezgodu Protiv policijskog službenika R.M. pokrenut je disciplinski postupak, zato što je 15. avgusta prošle godine, oko 18 časova, na reonu Krenza Skorać - Traboin, dok je obavljao poslove i zadatke vođe motorizovane granične patrole, službenim vozilom izazvao saobraćajnu nezgodu. “Na način što upravljajući službenim putničkim motornim vozilom marke „Land – Rover“ tipa „Defender“, reg. oznaka PG*****, nije prila-

godio brzinu kretanja vozila stanju i karakteristikama puta i vremenskim uslovima, pa je dolaskom na kritično mjesto - mjesto saobraćajne nezgode, u desnoj krivini izgubio kontrolu nad istim, te lijevom stranom vozila ostvario kontakt sa kamenom kosinom uz lijevu stranu kolovoza. Nakon toga je došlo do izlijetanja vozila sa desne strane kolovoza i njegovog prevrtanja, uslijed čega su četiri lica, saput-

nici u vozilu, državljani Sirije A.A., A.S., F.D. i M.J. zadobili lakše tjelesne povrede, dok je na vozilu nastala materijalna šteta”, navodi se u zaključku disciplinskog tužioca. Time je, kako se dodaje, policajac R.M. počinio težu povredu službene dužnosti iz člana 106, stav 1, tačka 10 Zakona o unutrašnjim poslovima (nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mjera za bezbjednost lica, imovine i povjerenih stvari). Bo.B.

ubistvo ostojića u istočnom sarajevu

Mladić i djevojka iz Crne Gore saslušani i pušteni

Desetine osoba, među kojima i mladić i djevojka iz Crne Gore, koje su prekjuče priveli pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, a koje se mogu dovesti u vezu sa ubistvom mladića Miloša Ostojića (30) u Istočnom Sarajevu, ispitane su i nakon saslušanja puštene, prenose tamošnji mediji. Ostojić je upucan u utorak, 1. januara, iz tri hica kod kluba “Sparta“ koji je u njegovom vlasništvu, a od po-

vreda je ubrzo preminuo. Po izlasku iz automobila koji je parkirao u blizini kafića krenuo je u svoj lokal, ali ga je maskirani ubica dočekao izašavši iz “golfa 5” i ispalio mu rafal sa leđa, nakon čega je pobjegao, a mladić je preminuo. Policija je u vezi sa tim slučajem ispitala desetine ljudi, a na području Istočnog Sarajeva pronađen je zapaljen automobil “golf 5” koji se dovodi u vezu sa tim djelom. R.C.H.

PETAK, 4. 1. 2019.

HRONIKA

vrhovni državni tužilac ivica stanković:

U saradnji sa policijom riješili smo najteža krivična djela

posljednje četiri godine Državno tužilaštvo postiglo je vidljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ocijenio je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković u intervjuu agenciji MINA. Istakao je i da je Tužilaštvo sada, kao institucija, nekoliko koraka ispred one koju je zatekao kad je preuzeo funkciju.

Stanković je dodao i da je u prethodnoj godini Tužilaštvo preduzelo odlučne korake u borbi protiv organizovanog kriminala koji su dali i konkretne rezultate, te da su upravo aktivnosti državnih tužilaca u saradnji sa službenicima Uprave policije dovele do rasvjetljavanja najtežih krivičnih djela. Na pitanje kako komentariše optužbe dijela opozicije na račun glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, da li je zadovoljan njegovim radom i da li bi ga opet predložio za Glavnog specijalnog tužioca, Stanković je odgovorio da je takođe legitimno pitanje da li bi se sam ponovo kandidovao za Vrhovnog državnog tužioca. Stanković je kazao da su Katnića “danas kritikuju oni koji su ga juče predstavljali kao heroja, spasioca”. “On se nije promijenio, ista je osoba danas, kao što je bio i tada, ali je problem u tome što se percepcija mijenja upravo u zavisnosti od donijetih odluka. Kada nam odgovaraju, onda je riječ o profesionalcu, a kada nijesmo saglasni sa njima, onda se govori o raznim uticajima”, rekao je Stanković. On je naveo da o Specijalnom državnom tužilastvu kao dijelu jedinstvenog Državnog tužilaštva najbolje govore rezultati, a njih, kako je kazao, nije postigao veliki broj specijalnih tužilaca.

Želim da vjerujem da će se odluke koje se odnose na pravosuđe donijeti trezveno, jer bismo u suprotnom bili dovedeni u nezavidnu situaciju pravnog bezvlašća, a ono, saglasićemo se, ne vodi ničemu dobrom “Broj onih koji su se kandidovali da se zajedno sa Katnićem bore protiv najtežih vidova kriminala i korupcije uopšte nije bio veliki. Broj onih koji su uvijek spremni da kritikuju, a da sami u svojoj oblasti ništa konkretno ne učine, daleko je veći, ali komentarisa-

nje toga bi nas odvelo u širu priču o crnogorskom mentalitetu”, smatra Stanković. Upitan kako bi eventualni neizbor VDT-a i predsjednika Vrhovnog suda, kojima naredne godine ističe mandat, uticao na ukupnu situaciju u pravosuđu, Stanković je odgovorio kako se nada da će se svi saglasiti da je neohodno obezbijediti funkcionisanje institucija, jer bi u suprotnom bila upitna pravna sigurnost što, kako vjeruje, nikome nije cilj. “Gdje god se okrenete čućete priču o vladavini prava, pa zato vjerujem da svi zajedno nećemo dozvoliti da ona bude dovedena u pitanje. Želim da vjerujem da će se odluke koje se od-

nose na pravosuđe donijeti trezveno, jer bismo u suprotnom bili dovedeni u nezavidnu situaciju pravnog bezvlašća, a ono, saglasićemo se, ne vodi ničemu dobrom”, rekao je Stanković. Na pitanje da li je zadovoljan postignutim rezultatima u Državnom tužilaštvu od 2014. godine, kada je izabran za Vrhovnog državnog tužioca, Stanković je rekao da ne smiju dozvoliti da ih ponese zadovoljstvo učinjenim, jer bi to značilo stagnaciju i zaostajanje, za šta se, kako je rekao, nema ni vremena ni prostora. “Treba, međutim, biti otvoren i glasno i jasno konstatovati da Tužilaštvo danas i prije četiri godine ni-

je ista institucija. Može nekom zazvučati neskromno, ali za jedan mandat bilo bi dovoljno formiranje Specijalnog državnog tužilaštva i Sekretarijata Tužilačkog savjeta, a mi smo prethodnih godina uradili mnogo više od toga”, ocijenio je Vrhovni državni tužilac. On je naveo da su postignuti vidljivi rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, uspostavljena ili proširena saradnja na međunarodnom i unutrašnjem planu, unaprijeđeni administrativni kapaciteti i informaciono-komunikacione tehnologije. Upitan da li u Crnoj Gori ima političkog uticaja na tužioce, Stanković je rekao da se često govori o uticaju na svaku profesiju, naročito u situacijama kada je neko nezadovoljan odlukama koje se donose. “Državni tužioci u svom postupanju nemaju na umu ničije zadovoljstvo ili nezadovoljstvo već isključivo zakonske norme. Ne može tužilaštvo biti profesionalno onda kada vam neka odluka ide u prilog, a neprofesionalno u slučajevima kada sa odlukom nijeste saglasni”, istakao je Vrhovni državni tužilac. Na pitanje da li se lično suočavao sa pokušajima političkog uticaja Stanković je naveo da on nije postao Vrhovni državni tužilac „ni od kuda“. “I prije izbora za Vrhovnog državnog tužioca imao sam višedecenijsku karijeru sudije, zašto ne reći, priznatog među kolegama. Zar mislite da bih takvu karijeru doveo u pitanje pristankom na bilo kakav uticaj, politički ili bilo koji drugi. Ima među nama još onih koji vode računa o sopstvenoj profesionalnoj reputaciji, a ne dozvoljavam nikome da moju dovodi u pitanje”, poručio je Stanković. R.C.H.

Društvo

čekić: škola opravdala očekivanja

Stereotipi koji su postojali oko medrese sve su slabiji

PETAK, 4. 1. 2019.

Medresa u Tuzima opravdala je postojanje tokom deset godina rada, a stereotipi koji su u početku postojali prema školi sve su slabiji, ocijenio je direktor te ustanove, Fuad Čekić. On je kazao da je škola opravdala postojanje, odnosno da je muslimanima omogućeno izučavanje islama imanentno našem području, s obzirom da je islam prisutan pet vjekova. “I ono što je važno, riječ je o evropskim muslimanima, koji vjekovima žive islam, tako da je model tumačenja islama prisutan u Crnoj Gori posebno interesantan nekim razvijenim evropskim državama koje se susreću sa islamom unazad pet ili deset decenija”, re-

285 učenika završilo je medresu od njenog osnivanja.

kao je Čekić agenicji Mina. A sa druge strane, smatra on, otvaranje škole doprinijelo je intenciji moderne Crne Gore da prihvati i islam kao sastavnio dio ukupne kulturne baštine i tako i faktički potvrdi multietničko i mutlivjersko opredjeljenje. “Odnos države od osnivanja škole do danas ide tragom afirmativne

politike. Stereotipi koji su u početku postojali prema školi, što je bilo za očekivat, sve su slabiji”, istakao je Čekić. On je kazao da je školu od njenog osnivanja zavšilo 285 učenika i da su prevazišli predviđanja. “Samo ove godine imali smo 103 upisana učenika, a ako zainteresovanost za školu nastavi ovim trendom, možemo očekivati 350-400 učenika u školi”, rekao je Čekić, dodajući da trenutno škola broji 277 učenika. On je rekao da je jedan ili dva odsto učenika medrese nastavalja studije na fakultetima islamskih nauka, što je, kaže, dovoljno za potrebe Islamske zajednice u Crnoj Gori. R.D.

U Crnoj Gori radi 241 podrUčno odjeljenje osnovnih škola, prošle Godine zatvoreno jedno

katanac na Škole samo ako se ne upiŠe nijedno dijete

Foto:Vedran Ilic

Crnoj Gori trenutno postoji 241 područno odjeljenje osnovnih škola. Iz prosvjetnog resora objašnjavaju da područna odjeljenja zatvaraju onda kada ih ne upiše nijedno dijete, pri čemu je 2018. zatvoreno područno odjeljenje jedne škole u nekoliko opština, između ostalog u Bijelom Polju, Kolašinu i Pljevljima. Iz Ministarstva prosvjete, stoga najaviljuju podršku seoskim područnim jedinicama kroz Fond za kvalitet i talente, a poseban akcenat će biti stavljen na sjever zemlje. Broj područnih odjeljenja osnovnih škola u Crnoj Gori je 241 i on je godinama na istom nivou, kazala je Dnevnim novinama portparol Ministasrtva prosvjete Milica Lekić. Ona naglašava da, i kada se desi prirodno zatvaranje nekog područnog odjeljenja, istovremeno se, često, otvore nova na drugim lokacijama.

■ NEMA PRISILNOG ZATVARANJA

“Osnovni uzrok zatvaranja škola, onda kad ga je bilo, jeste prirodno zatvaranje, odnosno neupisivanje djece. Dakle, Ministarstvo pro-

Osnovni uzrok zatvaranja škola jeste prirodno zatvaranje, odnosno neupisivanje djece, objašnjavaju u Ministarstvu prosvjete svjete je na stanovištu da će se seoske škole održavati, u smislu fizičkog održavanja objekta kao i održavanja nastave, do momenta do kad škole imaju i jednog učenika. Drugim riječima, apsolutno nećemo ‘prisilno’ zatvarati škole, i za to postoji mnogo razloga, između ostalog omogućavanje roditeljima, odnosno starateljima da sami, u skladu sa situacijom, procijene da li dijete treba da pohađa tu školu”, napominje Lekić.

■ PODRŠKA SJEVERU Tokom prošle godine zatvoreno je područno odjeljenje jedne škole u nekoliko opština, između ostalog u Bijelom Polju, Kolašinu i Pljevljima. Takođe, tokom 2018. godine su otvorena i nova područna odjeljenja u Bijelom Polju, na drugoj lokaciji, dva u Plužinama...

Ona navodi da je tokom prošle godine zatvoreno područno odjeljenje jedne škole u nekoliko opština, između ostalog u Bijelom Polju, Kolašinu i Pljevljima. Ipak, kako ističe, u istom periodu su otvorena i nova područna odjeljenja u Bijelom Polju, na drugoj lokaciji, dva u Plužinama... “Ono što je posebno važno istaći jeste da Ministarstvo prosvjete izuzetno vodi računa o obrazovanju u svim djelo-

vima Crne Gore. To se najbolje vidi i kroz činjenicu da će kroz novoosnovani Fond za kvalitet i talente jedan dio sredstava biti usmjeravan školama, a jedan od kriterijuma je indeks razvijenosti opštine na kojoj se škola nalazi, te će poseban akcenat biti stavljen na sjever Crne Gore”, predočila je Lekić. Kako dodaje, Ministarstvo je u prethodne dvije godine otvorilo i veliki broj takozvanih nteraktivnih službi, koje u udaljenim područjima vrše funkciju vrtića.

PETAK, 4. 1. 2019.

Društvo

Kalezić: OčeKujemO da pOslanici pOdrže zaKOn

Crnogorski LGBT parovi već razgovaraju o brakovima Medresa “Mehmed Fatih Milješ”

deKan niKšićKOg FaKulteta za spOrt

Školski sport važan za razvoj i zdravlje društva Školski sport važan je se- njima, nastava nije adekvatno gment razvoja i zdravlja druš- ni organizovana. “Prema tome, teško je govotva i predstavlja osnovu za adekvatnu i blagovremenu identi- riti o dopunskoj nastavi i školfikaciju talenata i potencijalni skom sportu kao dijelu aktivuspjeh u kasnijem periodu, ka- nosti koje bi trebalo razvijati u zao je dekan nikšićkog Fakulte- budućnosti, a da ne govorim o ta za sport i fizičko vaspitanje dodatnim časovima fizičkog vaspitanja u redovnoj nastaStevo Popović. On je u intevjuu agenciji Mi- vi, koja jeste trend u razvijena rekao da bi se pravili uspje- nim zemljama, jer za to mosi u vrhunskom sportu mora se ramo imati snažne argumenimati kvalitetna i široka baza. te sa kojima bismo isli prema “Kao i u drugim oblastima ži- ministarstvu, a što kod nas, još vota, i u sportu i fizičkom nije slučaj”, naglasio je vaspitanju je ono što Popović. nam je pred očima, Dekan nikšičkog fakulteta što uglavnom na prvi pogled vidikazao je da pomo, u stvari vrh stoje nastavnici fizičkog ledenog brijega vaspitanja kokoji viri iznad ji su puni envode. Da bismo tuzijazma i koji pravili uspjehe u vrhunskom sportu, na adekvatan namoramo imati kvaličin sprovode svoje Popović tetnu i široku bazu, odnoradne obaveze, svakodsno mnogo više obratiti pažnju nevno pomjeraju granice prena onaj dio koji bismo upore- ma naprijed. dili sa ledenim brijegom koji je “Takve kolege bih javno pomnogo veći i nalazi se ispod vo- zdravio i poslao jasnu poruku de, i koji se ne vidi na prvi po- da istraju u svom radu, da se gled”, kazao je Popović. ne osvrću na neadekvatne sluOn je naglasio da se u zna- čajeve i da će uvijek imati počajnom broju škola i obave- dršku visokoškolske ustanove zni časovi fizičkog vaspitanja iz oblasti sporta i fizičkog vaspine održavaju u skladu sa pla- tanja za sve aktivnosti koje vonom i programom, kao i da de promociji zdrvih stilova žinegdje, prema informacija- vota naših građana”, kazao je ma koje dobijaju u istraživa- Popović. R.D.

⌦--------------------------------------------Kao i u drugim oblastima života, i u sportu i fizičKom vaspitanju je ono što nam je pred očima, što uglavnom na prvi pogled vidimo, u stvari vrh ledenog brijega Koji viri iznad vode. da bismo pravili uspjehe u vrhunsKom sportu, moramo imati Kvalitetnu i široKu bazu

---------------------------------------------⌦

LGBT zajednica očekuje da će Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola biti usvojen na prvom ovogodišnjem zasijedanju Skupštine Crne Gore, kazao je predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić, u intervjuu za PR Centar. On je istakao da očekuje da će poslanici i poslanice posao uraditi kako treba. “Očekujemo da će poslanice i poslanici glasati za taj zakon i pokazati da jednako zastupaju ljudska prava svih osoba koje žive u Crnoj Gori“, poručio je Kalezić. Usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola omogućilo bi da, kako je kazao, LGBTIQ osobe dobiju osnovna ljudska prava, koja nemaju a koja im, kako je istakao, pripadaju. “Konkretno su u pitanju osnovna prava koja dvoje ljudi, koji dijele život, moraju da imaju. To su prava na zdravstveno osiguranje, socijalno osiguranje, nasljeđivanje i ostala prava koja olakšavaju život ljudima, koji žive u zajednici“, pojasnio je Kalezić.

Kalezić Prema njegovim riječima, ljudi iz LGBT zajednice u Crnoj Gori su uzbuđeni, jer je Vlada utvrdila predlog Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. “Mnogo parova je već u razgovorima o sklapanju partnerstva, nakon usvajanja zakona. Ljudi se polako spremaju i iščekuju. Ali i dalje postoji neka vrsta nesigurnosti, hoće li biti ili neće. Ali mi vjerujemo da hoće i vjerujemo da ćemo na proljeće moći svi zajedno da se oku-

pimo i proslavimo taj istorijski korak za LGBT zajednicu u Crnoj Gori“, rekao je Kalezić. Usvajanje zakona ne bi, kako smatra, bio veliki korak samo za LGBT zajednicu, već i za sve ljude u državi, jer će “to definitivno biti veliki iskorak u ukupnom poštovanju ljudskih prava i sloboda“. Kalezić je rekao da se uveliko sprema sedmi Montenegro prajd. “Organizacioni odbor još nije formiran, a on donosi odluke koje se tiču toga na koji način će biti organizovan Prajd, gdje, kako, kada. Montenegro prajd se dešava u Podgorici. Vjerovatno će u jednom trenutku biti inicijativa za druge gradove, ali ne znamo kada i u kojim lokalnim zajednicama će to biti“, rekao je Kalezić. Osim organizovanja Montenegro prajda i konkretnog rada sa LGBT zajednicom, Kvir Montenegro će se, kako je najavio, nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, posvetiti informisanju LGBT zajednice o Zakonu i nadležnih institucija o adekvatnoj implementaciji. R.D.

u dječjem dOmu ª mladOstº bOravi 68 mališana

Usvojeno jedno dijete, troje u hraniteljskim porodicama U Crnoj Gori je prošle godine usvojeno samo jedno dijete, dok je troje mališana dom pronašlo u hraniteljskim porodicama, saopštio je direktor Dječjeg doma “Mladost“ u Bijeloj, Vladimir Delić. On je agenciji Mina kazao da trenutno u Domu boravi 68 djece uzrasta od tri do 19 godina. Delić je objasnio da su djeca raspoređena po polu i uzrastu u sedam vaspitnih grupa i pod stalnim nadzorom vaspitača i medicinskih sestara, dok su kao spoljni saradnici uključeni neuropsihijatar, logoped, kao i profesori različitih struka koji pomažu u učenju. „Iz Doma je prošle godine usvojeno svega jedno dijete, a troje njih je prešlo u hraniteljstvo kao drugi oblik zašti-

Dječji dom “Mladost”, Bijela te“, saopštio je Delić. On je kazao da je veliko interesovanje, ali i liste čekanja na usvajanje, kako iz Crne Gore tako i inostranstva. „Najveće interesovanje je za usvajanje djece što manjeg uzrasta, dok je za stariju dje-

cu malo ili nikoliko“, rekao je Delić i istakao da na osnovu Porodičnog zakona mali broj djece smještene u Domu ispunjava uslove da budu usvojena. Kako je naveo, malo roditelja obilazi i pravi kontakte sa djecom. R.D.

DRUŠTVO

PETAK, 4. 1. 2019.

PREDSJEDNIK LJEKARSKE KOMORE CR

IZABRANE LJ AMBULANTI UM Z

a godinu, od kada je na čelu Ljekarske komore Crne Gore, novo rukovodstvo uspostavljen je pravni osnov i postavljeni temelji za uvođenje standarda koji imaju za cilj izjednačavanje statusa privatnih zdravstvenih ustanova sa javnim zdravstvom, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama, prvi čovjek Komore, Aleksandar Mugoša Predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša, kaže za Dnevne novine da je tokom prošle godine uradio sve što je u njegovoj moći da institucija koja je osnovana prije 24 godine, konačno zaživi i počne da ostvaruje ciljeve zbog kojih je formirana. Posao, kaže, nije završen i pred njim su i ovoj godini veliki planovi. Prioritete mu je teško odrediti, jer se institucija još gradi, a praktično sve što rade, naglašava, ima podjednak značaj.

■ IZJEDNAČA-

VANJE PRIVATNIKA SA JZU

Ipak, kao značajnije navodi da će tokom 2019. u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, započeti postupak uvođenja standarda u rad svih javnih zdravstvenih ustanova u zemlji koji, u krajnjem, ima za cilj izjednačavanje statusa privatnih sa javnim zdravstvenim ustanovama.

“Uvođenje standarda ima višestruki značaj - olakšava rad ljekara, povećava nivo kvaliteta zdravstvene zaštite građana, stvara preduslove za značajnu uštedu novca i što je najvažnije priprema naše ustanove za proces međunarodne akreditacije. Isto ćemo uraditi i sa privatnim zdravstvenim ustanovama koje izraze interesovanje, jer je jedan od konačnih ciljeva projekta i izjednačavane statusa privatnih zdravstvenih ustanova sa javnim zdravstvom”, naglasio je Mugoša. Priprema za akreditaciju zdravstvenih ustanova, kako je rekao, značila bi da su, u poštovanju medicinskih pravila i protokola, stali uz rame najrazvijenim evropskim zemljama kad je medicina u pitanju. “Projekat je u potpunosti pripremljen, urađen je akcioni plan koji precizira aktivnosti i vremenski okvir za njihovo sprovođenje. U pripremi je i projekat Analiza efekata uvođenja privatnih izabranih ljekara u sistem javnog zdravlja. Za početak analiziramo sve efekte uvođenja 20 odsto kolega, koji su trenutno zaposleni u javnom zdravstvu kao izabrani ljekari i specijalisti porodične medicine, u privatni sektor”,

Crna Gora po broju ljekara na nivou evrops Broj doktora medicine koji se bave liječenjem građana u Crnoj Gori mnogo je veći od onog koji su zdravstvene vlasti do sada saopštavale, pa smo po broju ljekara, u odnosu na broj stanovnika, gotovo na nivou evrop-

skog prosjeka, pokazali su rezultati do kojih je za godinu rada došla Ljekarska komora. “To je podatak koji raduje, međutim ono što nije dobro je činjenica da smo istovremeno svjedoci nedostatka

ljekara zaposlenih u javnom zdravstvu, što je posebno izraženo u pojedinim crnogorskim opštinama. Dalje, više ne postoji mogućnost da se bilo ko u ovoj zemlji nelegalno bavi profesijom ljekar ili bolje reći, ukoliko i poku-

PETAK, 4. 1. 2019.

DRUŠTVO

RNE GORE DR ALEKSANDAR MUGOŠA ZA DNEVNE NOVINE

JEKARE IZ PRIVATNIH MREŽITI SA DRŽAVNIM Mugoša

Uvođenje standarda ima višestruki značaj i što je najvažnije priprema naše ustanove za proces međunarodne akreditacije. Isto ćemo uraditi i sa privatnim zdravstvenim ustanovama koje izraze interesovanje, jer je jedan od konačnih ciljeva projekta i izjednačavane statusa privatnih zdravstvenih ustanova sa javnim zdravstvom rekao je Mugoša i dodao da će ga, kada ga završe, prezentovati Ministarstvu zdravlja.

■ KONTROLISAĆE LICENCE I DALJE

skog prosjeka ša, biće brzo evidentiran i vjerovatno procesuiran zbog toga. Konačno, svi ljekari, bili oni crnogorski državljani ili stranci, rade i obavljaju svoju djelatnost u skladu sa zakonom”, istakao je Mugoša.

STRUČNIH SKUPOVA LJEKARSKA KOMORA ORGANIZOVALA JE TOKOM PROŠLE GODINE

Iako je komplikovan proces licenciranja svih crnogorskih ljekara i stranaca koji rade u Crnoj Gori uspješno priveden kraju, u ovoj će, kako najavljuje, nastaviti da ga kontrolišu i prate. “Insistiraćemo na obezbjeđivanju uslova za stručno usavršavanje svih članova Komore i pažljivo ćemo pratiti proces njihove kontinuirane medicinske edukacije, jer znamo da je to put ka povećanju kvaliteta zdravstvene zaštite naših građana”, kazao je Mugoša. U tom smislu, dodaje, posebno ga ohrabruje i daje dodatnu motivaciju činjenica da raste povjerenje građana u rad ljekara.

“Radićemo na projektu sveobuhvatne pravne zaštite članova Komore, a šta ćemo u tom smislu uspjeti da uradimo za sada Vam ne mogu reći iz prostog razloga što te promjene najmanje zavise od nas, doktora medicine u Crnoj Gori”, zaključio je Mugoša. On je podsjetio da je protekla godina bila izazovna za Komoru te da su, uprkos svemu, uspjeli da postave pravne temelje na kojima će bazirati dalji rad njihove profesionalne organizacije. Kao otežavajuće okolnosti navodi podatak da nekoliko stotina doktora medicine nije bilo zaposleno u skladu sa zakonom, te da protivno odredbama zakona od januara 2016. godine nijedan stranac sa prebivalištem van Crne Gore koji se bavi zdravljem i životima crnogorskih građana nije bio legalno angažovan, kao i da je određeni broj doktora medicine obavezu legalnog rada pogrešno prihvatio kao dodatni pritisak na njihov rad. Od septembra 2018. godine do danas, dodaje, kategorizovali su i bodovali 28 stručnih skupova, kao suorganizatori učestvovali na njih šest, a značajan broj su finansijski pomogli. Utvrdili su i predlog Pravilnika o solidarnoj pomoći članovima Komore koji će takođe biti razmatran na Skupštini, kazao je Mugoša i dodao da su imali i brojne međunarodne aktivnosti. J.V.Đ.

Uskoro baza naših doktora u dijaspori Obratili su se, ističe Mugoša, ljekarskim komorama zemalja u kojima su zaposleni doktori medicine crnogorski državljani kako bi napravili bazu naših ljekara u dijaspori.

“Siguran sam da su svi oni spremni da pomognu, kako nama ljekarima, tako i građanima naše zemlje. U toku je i izrada demografskog atlasa doktora medicine u Crnoj Gori gdje ćemo

u svakom trenutku jasno vidjeti podatke o broju ljekara zaposlenih u pojedinim opštinama i ustanovama u kojima pružaju zdravstvenu zaštitu našim građanima”, naglasio je Mugoša.

crna gora

PETAK, 4. 1. 2019.

poLagaNjem vijeNaca i SvečaNom SjedNi

već 2020. novi će donijeti prv

U Tivtu nakon proslave nove godine

TivaT: NovogodišNji program koji je počeo 26. završeN koNcerTom Lepe BreNe

Najviše posla imali radnici Komunalnog

Tokom trajanja novogodišnjeg programa na gradskoj rivi Pine u Tivtu, koji je počeo 26. decembra prošle i trajao do 2. januara ove godine, najviše posla imali su radnici Komunalnog. U tom periodu od Lepetana do Krašića, pokupljeno je i na deponiju Možura transportovano ukupno 148,52 tone komunalnog otpada. Za taj posao angažovano je 28 radnika Komunalnog kojima su u pranju gradske rive svakog jutra nakon koncerata pomagala dva pripadnika Službe zaštite sa vatrogasnim vozilom. Radnici su tokom sedam dana radili u tri smjene, a radni dan prve smjene počinjao je u 03,30 samo par sati nakon završetka koncerta na Pinama. Od ukupnih količina, najviše otpada pokupljeno je 31.decembra kada je bilo 24,24 tone otpada, a prva dva dana nove godine sakupljeno je po 24 tone, kazao je direktor Komunalnog Vlado Đukić navodeći da su nakon novogodišnje noći sa Pina pokupili 2, 5, a nakon reprize pet tona, jer je 1. januara na koncertu Lepe Brene bilo duplo više posjetilaca u odnosu na nastup Željka Joksimovića sa kojim je u 2019. godinu ušlo 10.000 Tivćana i njihovih gostiju. Novogodišnji program je trebao da se završi u srijedu,

2. januara nastupom Ane Kokić međutim, zbog izuzetno jake bure, koja je na momente dostizala olujnu jačinu, koncert nije održan. Prije nje bilo je planirano da goste na gradskom šetalištu zabavlja tivatska grupa „Toć“ pa je tako novogodišnje slavlje završeno nastupom Lepe Brene 1. januara koja je privukla 20.000 posjetilaca na Pine. Organizatori programa, opština Tivat, Turistička organizacija i Udruženje ugostitelja i hotelijera, pripremili su bogat i raznovrstan program za svakog po nešto. Tivćani i njihovi gosti uživali su u pop, rok i klasičnoj muzici. Kao i prethodne dvije godine, na Pinama je i ove godine bilo postavljeno jedanaest montažnih, tipskih kućica u kojima su ugostitelji nudili bogatu gastro ponudu uz raznovrsnu kartu pića. Tri dana prije kraja godine, 29. decembra organizovan je doček dječje Nove godine, a na Pinama je organizovan i dvodnevni sajam suvenira i rukutvorina. Na više punktova u gradu dežurali su pripadnici Službe zaštite i spasavanja, koja je imala i jednu intervenciju u naselju Mažina, gdje je gorio krov barake koja je služila za odlaganje ogrijeva i koji je veoma brzo stavljen pod kontrolu. Z.K.

olaganjem vijenaca na Spomenik palih boraca na gradskom trgu i svečanom sjednicom SO u Bijelom Polju obilježen 3.januar Dan opštine. Predsjednik SO Abaz Dizdarević je prilikom otvaranja svečane sjednice poručio da je sloboda najveća vrijednost koju su nam preci ostavili. „Okupirani sopstvenim problemima, borbom za egzistenciju, nerijetko nam promiče najveća vrijednost koju su nam preci ostavili. Riječ je o najvećem dometu čovječanstva - o osvajanju slobode. A slobodi, koja nam jedina nudi mogućnost da dostignemo ono što smo smatrali nedostižnim, prethodio je još jedan domet čovječanstva, koji oslikava civilizacijski uspon. Znamo da je riječ o jednoj od najvećih tekovina, o antifašizmu. Kao takav, antifašizam je našao svoj prostor i živi u glavama najvećeg broja stanovnika svijeta. Značaj iniciranja antifašizma u istoriji čovječanstva snažno se odrazio na ratne događaje i osnivanje antifašističkog pokreta u Crnoj Gori i u našem Bijelom Polju. Pobjeda nad fašizmom predstavlja krunsko dostignuće ljudske civilizacije – jer se definiše kao simbol pobjede svjetla nad tamom“, poručio je Dizdarević.

Naša vizija je da stvorimo preduslove, infrastrukturne i stimulativne, da zapadnoevropski investitori ovdje sele svoje fabrike u kojima će raditi naši ljudi i time zaustavimo migracije. Da od Bijelog Polja napravimo turističku destinaciju poznatu u Evropi po najljepšem speleološkom dragulju prirode – Đalovića pećini. Da udruživanjem sa Žarskim u Mojkovcu i Kolašinom naša Cmiljača, kao objedinjen ski resort, bude prepoznata na Balkanu.Tada će se u Bijelo Polje dolaziti a ne odlaziti, ali i moći dostojanstveno živjeti.

Predsjednik opštine, Petar Smolović podsjetio je, da je 3. januar simbol ovjenčane slobode, a Bjelopoljci su uvijek znali odabrati pravu stranu istorije i biti uzor drugim gradovima. Smolović je istakao da danas imamo priliku za dokazivanje odlučnosti i moći da se suprotstavimo svemu što ometa društveno-politički razvoj Crne Gore. “Današnja razvojna politika građanske države Crne Gore je lišena idealizma, racionalno stoji na antifašističkim i evropski priznatim vrijednostima”, poručio je prvi čovjek bjelopoljske opštine, istakavši da posebno imponuje zainteresovanost za sve veća investiciona ulaganja i partnerstvo za mir koje daje rezultate. “Osjetili smo benefite, doživjeli uvaženost i poštovanje međunarodnih partnera, a naš grad je u očekivanju ekonomskog i kulturnog preporoda”, istakao je Smolović, ističući da smo uspjeli da očuvamo mir i političku stabilnost koji su naš najveći kapital, ali i osnovni preduslov za domaće i strane investicije. “Preko 20 miliona eura je

u prethodnoj godini uloženo u Bijelo Polje iz lokalnog i državnog kapitalnog budžeta, kroz donacije i privatne investicije. Realizujemo po planu sve kapitalne projekte, prije svega projekte Đalovića pećina i Ski centar Bjelasica. Za-

Nagrađeni dobitnici najviših opštinskih priznanja U okviru svečane sjednice povodom Dana opštine, dodijeljena su najveća opštinska priznanja pojedincima i kolektivima. Od pojedinaca nagradu 3. januar dobili su Amra Štulić i Damir Kijamet iz kompanije Mesopromet Franca, a od kolektiva Odbojkaški klub Jedinstvo. Opštinske plakete su dodijeljene penzioneru Mulazu Šahmanu i Bjelopoljskom pozorištu, dok je

specijalna plaketa koju dodjeljuje predsjednik opštine uručena Republičkoj Direkciji javnih radova na čelu sa Rešadom Nuhodžićem. Opštinske zahvalnice dodijeljene su sportskom radniku Enesu Camiću, učenici srednje škole Ireni Madžgalj, profesorici u penziji Vandi Vujisić, profesoru u Gimnaziji “Miloje Dobrašinović”, Tomislavu Tomoviću i studentu medicine Ersanu Spahiću.

PETAK, 4. 1. 2019.

crna gora

ICOM OBILJEŽEN DAN OPŠTINE

projekti ve benefite

Presijecanje vrpce na novom mostu na Limu

PREMIJER OTVORIO VELELEPNI PJEŠAČKI MOST

Novi kvalitet za građane sa obje strane rijeke Lim

Sa svečane sjednice povodom Dana opštine Bijelo Polje majac investicija je nezaustavljivo pokrenut, a u godini pred nama biće realizovana glavnina radova, dok će već 2020. ovi projekti biti operativni i donositi benefite”, istakao je predsjednik opštine, navodeći da je cilj da spremno dočekamo otvaranje auto-puta. “Auto-put će nam otvoriti prozor u svijet i mogućnost da spremno ponudimo naše komparativne prednosti i valorizujemo potencijale. Naša vizija je da stvorimo preduslove, infrastrukturne i stimulativne, da zapadnoevropski investitori ovdje sele svoje fabrike u kojima će raditi naši ljudi i time zaustavimo migracije. Da te fabrike proizvode i izvoze kao što će to raditi i fabrika kisjele vode ,,Rada“ koja se upravo otvara ovih dana. Da od Bijelog Polja napravimo turističku destinaciju poznatu u Evropi po najljepšem speleološkom dragulju prirode

– Đalovića pećini. Da udruživanjem sa Žarskim u Mojkovcu i Kolašinom naša Cmiljača, kao objedinjen ski resort, bude prepoznata na Balkanu. Kada sve ovo realizujemo, a siguran sam da smo na korak od toga, u Bijelo Polje će se dolaziti a ne odlaziti, ali i moći dostojanstveno živjeti sa sigurnom perspektivom za mlade generacije”, poručio je Smolović. Svečanoj sjednici SO Bijelo Polje, pored premijera Duška Markovića i ministra Mevludina Nuhodžića, prisustvovali su dosadašnji predsjednici opštine i izvršnih odbora, predstavnici političkih partija, vjerskih i međunarodnih organizacija, predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori, ambasadori, predstavnici ambasada, državnih organa, organizacija, pravosuđa i službi koje funkciju ostvaraju na području opštine Bijelo Polje, kao i brojni građani. B.Č.

U okviru obilježavanja 3. januara Dana opštine Bijelo Polje juče je na Limu, na potezu Njegnjevo – Potkrajci, otvoren velelepni pješački most. Vrpcu su presjekli predsjednik Vlade Duško Marković, predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović i direktor Direkcije za javne radove Rešad Nuhodžić. Premijer je poručio da otvaranje mosta znači novi kvalitet života za građane ovog kraja, dodajući da će naredne godine uložiti 150.000 eura u izgradnju sportske dvorane u školi „Pavle Žižić“, kao i 100.000 eura za uređenje prilaznih puteva mostu. Marković je podsjetio da su otvoreni tenderi za radove u Bijelom Polju u vrijednosti preko 13.500.000 eura, koji se, pored radova na Cmiljači, Đalovića pećini, vodovoda u Zatonu, tiču i rekonstrukcije drugih puteva, prije svega u Koritima, u vrijednosti od 2.000.000 eura. „Ova i naredna godina će za Vladu, građane i rukovodstvo Bijelog Polja biti period

pregnuća i novih rezultata i uspjeha. U to ime obećavam da ćemo sa vama biti svakoga dana kako bi se radovali ovakvim i sličnim projektima, kao i kvalitetnijem životu u Bijelom Polju, na sjeveru i čitavom dijelu Crne Gore“, poručio je premijer. Prvi čovjek opštine je istakao, da je čast otvoriti ubjedljivo najljepši most na Limu, od izvora do ušća. “Možda ima većih i skupljih, ali ljepšeg sigurno nema. Od svih ljudskih građevina mostovi su ono najuzvišenije, jer spajajući obale i ljude služe samo plemenitoj svrsi”, poručio je Smolović. Naglasio je da pješački most ima posebnu simboliku, jer najviše služi đacima, a svakim prelaskom bogatiji su znanjem. Mještanin Njegnjeva, profesor Miloš Marić, smatra da pješački most Potkrajci - Njegnjevo za lokalno stanovništvo znači izlazak u svijet. “Sa lijeve strane magistrala i veza sa gradom, sa desne osnovna škola, predškolska ustanova i ambulanta, prija-

telji i sa jedne i sa druge strane mosta. Most je trebalo da bude završen još proljetos, a stari srušen 1. avgusta“, istakao je Marić, dodajući da se svi raduju novoj građevini, koja će značiti sigurnost i bezbjednost. U okviru obilježavanja Dana opštine, premijer Marković sa saradnicima i rukovodstvom lokalne uprave, na čelu sa predsjednikom opštine, obišli su i rekonstruisanu, moderno uređenu raskrsnicu u mjestu Ravna Rijeka na magistralnom putu Ribarevine - Berane, koja predstavlja glavnu sponu prema otvaranju planine Bjelasice sa bjelopoljske strane i budućem ski centru. Projektnu dokumentaciju obezbijedila je opština Bijelo Polje, dok je izvođač radova Tehnoput MNE iz Podgorice, a ugovorena vrijednost radova iznosi oko 300.000 eura. U Parku pjesnika povodom Dana opštine otkrivene su i biste Avdu Međedoviću i Dragomiru Brajkoviću, rad vajara Zlatka Glamočaka i Ljubodraga Mrdovića. B.Č.

Novootvoreni most u opštini Bijelo Polje

CRNA GORA

PETAK, 4. 1. 2019.

JAKA BURA I NISKE TEMPERATURE U HERCEG NOVOM

Vjetar nosio mobilijar, tende i rušio stabla

Niska temperatura vazduha i jaka bura, koja je duvala do 80 kilometara na sat, donijela je nevolje vozačima i stanovnicima, posebno u višim područjima u Herceg Novom. Snijeg je zabijelio podorjenska sela, prenosi portal radiohercegnovi.net. Zimske ekipe su očistile snijeg sa puteva u zaleđu, ali na nekim dionicama, koje su posipali sinoć i jutros, ima leda. Vozačima se preporučuje oprezna vožnja, uz obaveznu upotrebu zimske opreme. Ekipe preduzeća “Fortis Mont” očistile su put i nasule pijesak na glavnoj saobraćaj-

nici Meljine-Petijevići, prema graničnom prelazu na Sitnici. “Na lokalnim putevima od raskrsnice u Petijevićima prema Kruševicama i Vrbanju i od Kamenog do Ubala putari Komunalnostambenog preduzeća sinoć i rano jutros su posuli pijesak. Snijega na putevima nema, ali su zbog hladnoće zaleđene pojedine dionice, zbog čega je potreban oprez i puna zimska oprema”, kazala je direktorica tog javnog preduzeća Jasmina Konjević. Pijesak je nasut prema Kruševicama i Vrbanju,

kao i na pravcu KamenoŽlijebi, a tokom dana i na putu Kameno-Ubli. Vjetar je nosio tende, mobilijar, stolove i stolice u baštama kafića, lomio grane. Prema riječima načelnice Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marije Andrić, usljed jakog vjetra palo je stablo na šetalište, ispod hotela Sun resort na Toploj. Ekipe Komunalno-stambenog su uklonile drvo sa šetališta. Veći problemi za sada nisu registrovani, a komunalni red se održavao prema planu na području Opštine Herceg Novi.

KOTOR: SANACIJA PARKETA U RESURSNOM CENTRU

FISKULTURNA SALA U FUNKCIJI NAKON ZIMSKOG RASPUSTA U JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović” u Kotoru u toku su radovi na sanaciji parketa u fiskulturnoj sali. Radovi su počeli krajem decembra ove godine i planirano je da novi parket dočeka učenike nakon zimskog raspusta. Ovim radovima značajno će se poboljšati uslovi za rad sa učenicima Resursnog centra. Sanacija podloge – parketa bila je neophodna, jer je postavljen davne 1971. godine i od upotrebe je dotrajao.

“Radovi obuhvataju skidanje kompletne površine parketa, obnovu dotrajale podloge, zamjenu ošteće-

nih djelova, ponovno postavljanje, hoblovanje i lakiranje parketa”, kazali su iz Resursnog centra.

PETAK, 4. 1. 2019.

crna gora

TivaT: Prva veća ulaganja u očuvanje sPomen-obilježja

RestauRiRana tRi spomen obilježja u gRadskom paRku

Tivtu su nedavno završeni konzervatorsko restauratorski poslovi koji su rađeni na tri spomen obilježja u Velikom gradskom parku u tom gradu, što su prva veća ulaganja u očuvanje spomen-obilježja posljednjih godina, ali i decenija. Radovi su obavljeni na spomeniku narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri, spomeniku u čast 31. oktobra 1918. godine, Dana podizanja flotne zastave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i spomen ploči osnivaču parka. Opštinski sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti inicirao je konzervatorsko -restauratorske radove na tri spomen obilježja u gradskom parku. Izvođač radova bila je tivatska firma “Projektor” d.o.o, koja je kao najpovoljniji ponuđač na tenderu uradila i projektnu dokumentaciju. U drugoj fazi sprovedeni su konzervatorsko-restauratorski tretmani, za to vrijeme stručni nadzor vršio je Plan B iz Podgorice. Ugovorena vrijednost radova iznosila je 14.950 eura. “Pored pranja i čišćenja spomenika, uklanjanja grafita, u periodu od 27. novembra do 24. decembra, rađeno je poliranje, fugovanje, sanacija oštećenih ploča, izrada nedostajućih olovnih slova, rekonstrukcija ivičnjaka, sanacija pukotina i popunjavanje prstena od oblutaka, fobusiranje, izravnavanje terena i nasipanje zemljom i šljunkom, konzervatorski tretman bronzanih elemenata, kao i drugi konzervatorski radovi. Pored th radova, urađena je i statička sanacija

temelja i armirano-betonski prsten na spomeniku u čast 31. oktobra 1918. godine, dana podizanja flotne zastave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca”, kazala je sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, Dubravka Nikčević. Nakon završenog posla, izvođač je dao i određene preporuke o daljoj zaštiti i brizi o spomen obilježjima. “Na spomeniku narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri, zbog neadekvatnog tretmana bronzanih bisti u ranijem periodu, došlo je do dekoloracije kamenih postolja dvije biste, pa se ne preporučuje agresivna metoda mehaničkim putem, već laserom kada se ta

Podgorica: Završeni radovi

Biciklistička ispod brda Ljubović opet otvorena Radovi na izmještanju tranzitnog cjevovoda DN 300 mm ispred budućeg stambeno-poslovnog kompleksa “Ljubović Hill Homes” završeni su juče, čime je stvorena mogućnost da se na ovom dijelu nesmetano koristi biciklistička staza i trotoar.

“Predmetni radovi su se izvodili u saradnji sa kompanijom Vodovod i kanaliazacija d.o.o. Podgorica, a investitor radova kompanija UTIP Crna Gora je u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata prijavio radove kod nadležnog Ministarstva

tehnika bude mogla primijeniti kod nas. Takođe, na spomeniku u čast 31. oktobra 1918. godine, u ovoj fazi nije bilo moguće obnoviti grb na spomeniku, ali se nastavlja istraživanje i pribavljanje pouzdanih podataka. U narednom periodu trebalo bi planirati rekonstrukciju postojećeg stepeništa u blizini spomenika u čast 31. oktobra 1918. godine, i nekadašnjeg kišnog kanala – podzida zbog čega dolazi do erozije okolnog tla, što je i dovelo do narušavanja statike spomenika”, navela je Nikčević. Na posljednjem skupštinskom zasijedanju Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti podnio je Izvještaj o realizaciji programa razvoja kulture opštine Tivat od 2015 do 2020 – I ciklus, koji je usvojen jednoglasno. Inicijator je bila sekretarka Sekretarijata i koordinator radne grupe koja je uradila taj pe-

togodišnji program. Sekretarka Nikčević navodi da je prethodnu godinu u opštini dobrim dijelom obilježila kultura i kada je riječ o infrastrukturnim ulaganjima i kada govorimo o kulturnim sadržajima. “Mi smo jedna od četiri opštine koja je donijela opštinski program razvoja kulture za petogodišnji period, ali i jedina koja je skupštini podnijela izvještaj o učinjenom. Nastavljamo sa implementacijom strateških smjernica razvoja kulture i u 2019. godini koja će, takođe, biti vrlo značajna po kulturnim aktivnostima. Slijedi nam dalja institucionalna reorganizacija Centra za kulturu, shodno Zakonu o kulturi”, objasnila je sekretarka. Kada se o kulturi govori sa aspekta budžeta, nekako je ona uvijek tretirana kao stavka koja je isključivo na strani potrošnje. To je nekada jedino i isključivo bilo tako. Danas se prilike mijenjaju pa i odnos prema kulturi, tako da smo sve više svjedo-

ci da je kultura i dio ekonomskog razvoja, to je segment kojeg privrednici sve češće žele da podrže i ulaganja u kulturu vide kao dio svojih razvojnih planova, računajući da će im donijeti benefite. U Sekretarijatu su zadovoljni rezultatima u kulturi u širem smislu kada je riječ o Tivtu, a u narednoj godini očekuju nastavak institucionalne transformacije čime jačaju segmente kulture koje su prepoznali kao jače strane lokalnog djelovanja u ovoj oblasti. “Tu, prije svega, mislim na pozorišnu djelatnost, dalje kadrovsko jačanje ustanova kulture, stvaranje još boljih uslova u infrastrukturi, odnosno objektima za kulturne sadržaje, i naravno, stabilnu finansijsku podršku. Kao turističkoj destinaciji razvoj kulture jeste i treba da bude značajan dio strateškog razvoja naše opštine, jer kultura je uslov za turistički razvoj, a turizam faktor za njenu valorizaciju”, poručila je Nikčević. Z.K.

i dobio saglasnost istog, kao i sve druge potrebne saglasnosti nadležnih inspekcijskih organa. Kao što je investitor i ranije najavio, biciklistička i pješačka staza vraćene su u prvobitno stanje u najkraćem mogućem roku, tako se svi pješaci i biciklisti mogu nesmetano kretati ovom dionicom”, navode iz PR službe AD UTIP Crna Gora. Uz lokalitet budućeg stambeno-poslovnog kompleksa “Ljubović Hill Homes”, izvođeni su radovi na izmiještanju tranzitnog cjevovoda DN

300 mm ispred navedenog objekta na urbanističkoj parceli br. 1, a koju čine katastarske parcele 3906/2, 3906 /42 i 3906/46, KO Podgorica III u zahvatu DUP – a “Pobrežje – zona G” – Izmjene i dopune u Podgorici. Investitor navodi da će se zamjenom starih azbestnih vodovodnih cijevi sa novim modernim cijevima poboljšati kvalitet snabdijevanja vodom svih korisnika usluga gradske kompanije Vodovod i kanaliazacija d.o.o. Podgorica.

SVIJET

PETAK, 4. 1. 2019.

BEZ DOGOVORA NA SASTANKU U BIJELOJ KUĆI, PREDSJEDNIK NE ODUSTAJE OD SREDSTAVA ZA ZID

Tramp: Vlada će biti u blokadi dok god bude bilo potrebno

redsjednik SAD Donald Tramp i kongresni lideri na sastanku u srijedu u Bijeloj kući nisu postigli nikakav dogovor o okončanju djelimične blokade vlade koja traje već 12 dana, prenio je Glas Amerike (VOA). Američki predsjednik za sada ne odustaje od zahtjeva da se u predlogu zakona nađe pet milijardi dolara za izgradnju zida na američko-meksičkoj granici, čemu se demokrate protive. Tramp je rekao da će djelimična blokada vlade, koja je počela 22. decembra zbog neusvajanja budžeta, trajati “dok god je potrebno”. Pred-

sjednik SAD je, u prvom obraćanju ove godine na sastanku kabineta u Bijeloj kući, najavio da će njegovi zvaničnici za unutrašnju bezbjednost uputiti molbu za izgradnju zida na granici sa Meksikom tokom brifinga lidera Kongresa u Bijeloj kući, prenio je AP. Očekuje se da kongresni lideri danas ponovo dođu u Bije-

Erik Drue, jedan od lidera pokreta “žutih prsluka”, uhapšen je u Parizu zbog “organizovanja neprijavljenih protesta”, javili su juče francuski mediji. Drue je uhapšen u srijedu uveče u blizini Jelisejskih polja, kada je zajedno sa 50-ak osoba u žutim fluorescentnim prslucima došao na Trg Konkord, kako bi zapalili svijeće u znak podrške povrijeđenim demonstrantima iz tog pokreta. Drue se još nalazi u policiji, zajedno sa još tri osobe, prenio je juče portal “Frans enfo”. Inače, Drue je već bio uhapšen 22. decembra zbog nezakonitog nošenja neke

vrste pendreka i “učešća u grupi oformljenoj radi nasilja ili uništavanja”, za šta će mu biti suđeno 5. juna. Francuska televizija BFM navela je da okupljanje “žutih prsluka” na Trgu Konkord u srijedu uveče nije prvo koje nije prijavljeno vlastima, ali napominje da je Drue pod istragom te da, u okviru pravosudne kontrole, mora da poštuje određene obaveze. Advokat Erika Druea rekao je da je riječ o “neopravdanom hapšenju i praksi neke druge zemlje i nekog drugog vremena”. Od kada je 17. novembra 2018. pokret “žutih prsluka”

MILIONA LJUDI U U SAD BORAVI NELEGALNO, REKAO JE TRAMP, BEZ NAVOĐENJA DETALJA ODAKLE MU TI PODACI

lu kuću na nastavak razgovora, što je nagovještaj da bi vlada mogla da ostane blokirana i tokom vikenda. Bijela kuća je u srijedu popodne organizovala sastanak u pokušaju da ubijedi demokrate da je finansiranje zida hitno bezbjednosno pitanje.

■ PELOSI: “TRAMP

DA OTVORI VLADU”

Umjesto toga, demokratski lideri prekinuli su prezentaciju sekretarke za unutrašnju bezbjednost Kirstjen Nilsen i pro-

PRIVEDEN ERIK DRUE ZBOG ORGANIZOVANJA NEPRIJAVLJENIH PROTESTA

Lider “žutih prsluka” uhapšen u Parizu

postao aktivan, na društvenim mrežama su se oglasile mnogobrojne grupe pozivajući na antivladine proteste svake subote do 31. decembra, pri čemu je rijetko koji protest bio prijavljen vlastima, ali je bilo teško identifikovati organizatore okupljanja. U srijedu je međutim, Erik Drue lično, na vidio-snimku objavljenom na Fejsbuku, pozvao na organizovanje akcije te večeri na Jelisejskim poljima sa ciljem da se “javnost šokira”. Poslije tog poziva, vlastima je postalo jasno da je Drue jedan od organizatora, što je opravdalo njegovo hapšenje.

SUĐENJE U SAUDIJSKOJ ARABIJI

Traži se smrtna kazna za Kašogijeve ubice Saudijski tužilac zatražio je smrtnu kaznu za petoricu od 11 osumnjičenih za ubistvo novinara Džamala Kašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. oktobra. To je juče objavila saudijska državna novinska agencija SPA. On je to zatražio na prvom sudskom saslušanju u slučaju Kašogi, koji je uveliko naštetio međunarodnom ugledu Saudijske Arabije i zbog kojeg su zategnuti odnosi sa zapadnim zemljama. Jedanaest osumnjičenih pojavilo se u prisustvu advokata. Oni su zatražili uvid u tačne optužnice protiv svojih klijenata i odlaganje kako bi ih

mogli proučiti. Sud je prihvatio njihov zahtev, ali nije odredio datum sledećeg saslušanja, navodi se u sudskom saopštenju. Novinar Džamal Kašogi radio je i za Vašington post, a često je pisao kritički o saudijskom režimu. Nakon što je u prvo vrijeme negirao smrt novinara, Rijad je na kraju objasnio da je Kašogi ubijen u “operaciji izvan kontrole” države. Međutim, Ankara optužuje najviše instance saudijske države. Turski i američki mediji sumnjiče prijestolonasljednika Mohameda bih Salmana da je lično naredio operaciju protiv Kašogija.

SVIJET

PETAK, 4. 1. 2019.

MILIJARDI DOLARA TRAŽI AMERIČKI PREDSJEDNIK ZA FINANSIRANJE ZIDA DUŽ JUŽNE GRANICE SAD

bali da izvrše pritisak na Trampa da prihvati njihovu ponudu, ali bez uspjeha, navela je VOA. “To jednostavno nije bila kredibilna prezentacija”, rekao je senator Dik Durbin i dodao da su lider manjine u Senatu Čak Šumer i Nensi Pelosi, koja je juče izabrana za predsjedavajuću Predstavničkog doma, insistirali da se razgovor usmjeri na otvaranje vlade. Pelosi je izjavila da će Predstavnički dom kako je i planirano, odmah nakon što demokrate preuzmu kontrolu od Trampovih republikanaca, održati glasanje o zakonskom predlogu kojim bi se okončala blokada vlade, bez izdvajanja novca za zid, koji traži predsjednik SAD. “Tražimo od predsjednika da otvori vladu”, rekla je Pelosi ispred Bijele kuće poslije sastanka s Trampom u srijedu. Lider senatske većine Mič Mekonel rekao je međutim da taj dom Kongresa neće glasati o tom predlogu zakona, nazivajući ga “političkom predstavom” i “potpuno neprihvatljivom polaznom tačkom”. Demokrate žele da obezbjede sredstva za najveći dio vlade do septembra, ali da dozvole da se još mjesec dana pregovara o finansiranju zida, tako što će samo djelimično finansirati Sekretarijat za unutraš-

nju bezbjednost, koji je zadužen za zid. Šumer je izjavio da je Tramp priznao da bi republikanci izgubili adut u pregovorima, ako bi dozvolili da ostatak vlade bude finansiran. Tramp je u srijedu uveče na Tviteru nazvao sastanak “važnim” i rekao da će nastaviti da pregovara sa demokratama “da se usvoji zakon koji štiti američke granice, podržava agente i službenike na terenu, i održava Ameriku bezbjednom” i to “koliko god bude trebalo”.

■ “JUŽNA GRANICA

BUŠNA KAO SITO”

Trampov zahtjev za pet milijardi dolara za finansiranje zida duž američko meksičke granice izazvao je djelimičnu blokadu vlade zbog koje skoro četvrtina vlade i 800 federalnih službenika ne rade. Prije sastanka sa zakonodavcima, Tramp je rekao da će vlada biti zatvorena “koliko god bude potrebno”, dok vrši pritisak da dobije sredstva za zid, u sklopu bilo kog zakonskog predloga da se ponovo otvore agencije, koje su prestale da rade kada im je 22. decembra nestalo sredstava. “Moglo bi da potraje dugo”, rekao je Tramp novinarima tokom sastanka kabineta, “ili da se završi brzo”. Pelosi je istakla

BUGARSKA

Svake godine 50.000 ljudi manje

POTRAGA U NJEMAČKOJ I HOLANDIJI

NESTALI KONTEJNERI SA OPASNIM MATERIJAMA Njemačke i holandske vlasti pokrenule su potragu za nestalim brodskim kontejnerima, u kojima su se nalazile opasne materije. Kontejneri su nestali sa teretnog broda koji je zahvatila oluja, a vlasti tragaju za oko 270 kontejnera, prenijela je agencija AP. Centralna komanda za hitne pomorske slučajeve saopštila je da je

šest kontejnera primijećeno u njemačkim vodama, a da je oko 20 isplivalo na obalama u Holandiji. Njemačke vlasti su saopštile da se makar u jednom od kontejnera nalazi organski peroksid, koji je zapaljiv i izuzetno otrovan. Građanima Holandije saopšteno je da se ne približavaju kontejnerima ukoliko ih vide.

Broj stanovnika Bugarske godišnje opada za 50.000 ljudi, a godišnje umre 110.000 ljudi, rekla je stručnjak za demografiju Elica Dimitrova, prenijela je BTV. Ona je izjavila da je Bugarska jedna od države koje imaju ozbiljan demografski problem. U tekućoj godini očekuje se 60.000 djece manje na nacionalnom nivou, što predstavlja novi negativni demografski rekord za Bugarsku. U periodu od 1. januara do 1. decembra 2017. godine rođeno je 58.000 djece, a u 2018 godini 53.543. Vidin je jedan od bugarskih gradova sa alarmantnim demografskim pokazateljima. U 2017. je bilo 572 novorođena djeteta, dok u 2018. taj broj je opao na 330.

da je zakonska mjera, koja će biti predstavljena u Predstavničkom domu, prethodno dobila podršku u Senatu, koji će i dalje biti pod republikanskom kontrolom. Međutim, Mekonel je prethodno najavio da senatski republikanci neće usvojiti nijednu budžetsku mjeru koju Tramp ne podržava. Predsjednik SAD je na sastanku kabineta bez dokaza tvrdio da Meksiko već plaća zid, kroz novi trgovinski sporazum i da je veliki dio zida već izgrađen.”Zidovi funkcionišu”, rekao je Tramp na sastanku kabineta. Tramp je potom, bez navođenja detalja, izjavio da 30-35 miliona ljudi u SAD boravi nelegalno. “Naša južna granica je bušna kao sito”, rekao je predsjednik SAD i dodao:”Potrebne su nam barijere”. Sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kirstjen Nilsen, koja je javila putem video linka, rekla je predsjedniku i drugim članovima kabineta da “lažne porodice” ulaze u SAD u pokušaju da ostanu u zemlji. Na sastanku sa predstavnicima Kongresa Tramp se osvrnuo i na najavljeno povlačenje američke vojske iz Sirije, navodeći da će SAD napustiti Siriju u predstojećem periodu. Istakao je i da želi da zaštiti kurdske snage, koje podržavaju SAD u toj zemlji, dok se vojnici budu povlačili.

RUŠENJE ZGRADE U RUSIJI

BROJ ŽRTAVA PORASTAO NA 37 Broj žrtava u urušavanju stambene zgrade u ruskom gradu Magnitogorsku porastao je na 37 nakon što su spasilački timovi pronašli još tijela u ruševinama. Agencija Tass je juče prenijela da se kao nestale vode još četiri osobe. Zgrada se urušila u ponedeljak, poslije

eksplozije najvjerovatnije izazvane curenjem gasa. U utorak je 11-omjesečni dječak izvučen iz ruševine živ i prebačen u Moskvu na liječenje. Temperature u Magnitogorsku, gradu oko 1.400 kilometara jugoistočno od Moskve, noću padaju i do -20 stepeni što otežava spasilačku akciju.

svijet

PETAK, 4. 1. 2019.

dojče vele o ª pozivuº si đinpinga na ujedinjenje tajvana i kine

Okupacija Tajvana malO vjerOvaTna T ajpej je odbacio pozive Kine na ponovno ujedinjenje dvije de fakto odvojene zemlje. Šta znači govor kineskog predsjednika Sija u kojem je “prijetio” ostrvskom Tajvanu, ne isključujući ni upotrebu sile?

Predsjednica Tajvana Cai Ing Ven odbacila je “ujedinjenje” svoje zemlje sa Kinom, rekavši da tako nešto nije moguće prema modelu “jedna zemlja, dva sistema”. Današnji Tajvan, de fakto nezavisna država sa oko 25 miliona stanovnika, nastao je povlačenjem kineskih republikanaca na to ostrvo 1949. godine, nakon poraza od komunista u građanskom ratu. Zbog pritiska Pekinga, zemlja se ponekad još naziva i Kineski Tajpej, mada je zvaničan naziv i dalje Republika Kina. Peking nikada nije prihvatio ni otcjepljenje Tajvana niti model “jedna zemlja, dva sistema” koji je primijenjen u slučaju Hongkonga. “Želimo da otvorimo širok prostor za mirno ponovno ujedinjenje, ali nećemo ostaviti prostora

ni za kakve separatističke aktivnosti”, rekao je u srijedu kineski predsjednik Si Đinping u govoru u Velikoj dvorani naroda u Pekingu. “Ne možemo da obećamo da ćemo se uzdržati od primjene sile i zadržavamo pravo da preduzmemo sve neophodne korake”, dodao je on. Predsjednica Cai je brzo odgovorila nastupom koji je prenosila televizija, rekavši da ujedinjenje nije prihvatljivo jer se njemu protivi javnost na Tajvanu. “Govor predsjednika Sija pokazuje da je opravdana naša zabrinutost zbog njegove namjere da ujedini Tajvan sa Kinom.”

“Prijetnja” na godišnjicu Ostrvo na nekih 160 kilometara od kineskog ko-

pna priznato je kao nezavisna država od dvadesetak zemalja svijeta. Premda nikada nije zvanično proglasio otcjepljenje od Kine, Tajvan ima odvojeni pravosudni i monetarni sistem, ali i brojne poslovne i kulturne veze sa Narodnom Republikom Kinom. Sijev govor je međutim došao na 40. godišnjicu prvobitne poruke Pekinga u kojoj se tražila reunifikacija Tajvana. Predsjednica Cai Ing Ven je u govoru dodala da je zvanični Tajpej spreman na pregovore sa Pekingom ako razgovaraju kao “dvije suverene države”. “Tajvanski narod vjeruje u demokratske vrijednosti”, dodala je ona. “Pozivamo Kinu da takođe započne sopstveni proces demokratizacije jer je to jedini način da razumiju težnje tajvanskog naroda.” Obraćanje kineskog predsjednika su agencije prenijele pod oznakom hitno, a većina zapadnih medija protumačila kao “prijetnju” upotrebom vojne sile. Ding Šu Fan,

stručnjak za međunarodne odnose sa Tajvanskog nacionalnog univerziteta, primjećuje da je akcenat bio na riječi “ujedinjenje”. Jedan od razloga je, kaže Ding, to što u Pekingu dobro znaju da mlađe generacije na Tajvanu sebe sve ređe vide kao dio kineskog naroda. “Čini mi se da Si očajnički želi brz napredak po pitanju Tajvana”, kazao je Ding za Dojče vele (DW), objašnjavajući da u Komunističkoj partiji u Pekingu postoji nezadovoljstvo zbog Sijeve odluke da ukine limit u broju mandata koje neko može provesti na čelu Kine.

Pritisak na tajPej Ding dodaje da je govorom u Pekingu veliki pritisak stavljen i na predsjednicu Tajvana koja se kod kuće bori sa prokineskom strankom Kuomintang koja u okviru “plave

koalicije” nastupa za ponovno ujedinjenje sa Kinom. Ta partija je do sada mogla da računa na oko trećinu glasova na parlamentarnim izborima. “Ako Kuomintang dobije predsjedničke izbore 2020. godine, Si će vjerovatno zahtijevati od Tajpeja da pokrene konkretne korake ka ponovnom ujedinjenju”, tumači Ding. Ovaj stručnjak za DW dodaje da pominjanje upotrebe sile ima funkciju “upozorenja” independistima na Tajvanu kao i Sjedinjenim Državama koje su vojno prisutne u regionu. Malo je vjerovatno, dodaje Ding, da bi Peking ikada poslao trupe da okupiraju ostrvo. Današnji Tajvan, de fakto nezavisna država sa oko 25 miliona stanovnika, nastao je povlačenjem kineskih republikanaca na to ostrvo 1949. godine, nakon poraza od komunista u građanskom ratu. Na slici: Tajpej, glavni grad Tajvana.

KULTURA

HOR SINGIDUNUM U NACIONALNOM TEATRU

Od duhovne muzike do obrade narodnih pjesama

B ožićni koncert vokalnog ansambla “Singidunum” pod dirigentskim vođstvom Olge Milićević biće priređen na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, večeras sa početkom u 20 sati. Naš nacionalni teatar je, nakon dvije godine pauze, u saradnji sa Muzičkim centrom Crne Gore nastavilo 19 godina dugu tradiciju održavanja koncerata povodom božićnih praznika. Na večerašnjem koncertu vokalni ansambl „Singidunum“, koji broji 16 članova i čine ga isključivo profesionalni pjevači i diri-

genti, izvešće bogat repertoar koji sačinjavaju duhovna i svjetovna ostvarenja domaćih i stranih kompozitora, kao i obrade autentičnih narodnih melodija. Ansambl nastupa i snima u različitim sastavima ženski i muški trio, mješoviti kvartet, ženski i muški oktet, kao i mješoviti kamerni hor. Za kratko vrijeme svog p o s t o j a n j a ‘S i n gidunum’ je bio aktivan na koncertima u zemlji i inostranstvu. Dirigent Olga Milićević je magistrirala na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi Bojana Suđića. R.K.

PREMINUO ISTAKNUTI HRVATSKI GLUMAC

Pamtićemo ga po izvrsnim ulogama narodskih tipova Hrvatski glumac Ivo Gregurević, koji je igrao u više od 90 filmova, ali i na televiziji i u pozorištu, preminuo je u Zagrebu u 67. godini. Gregurević je preminuo iznenada, prenijeli su hrvatski mediji, navodeći da je posljednjih dana protekle godine snimao novi film Ivana Gorana Viteza. Rođen 1952. godine u Donjoj Mahali kod Orašja, Gregurević je studirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, a debitovao je 1977. godine u filmu “Ne naginji se van” Bogdana Žižića, i to glavnom ulogom provincijalca na radu u Njemačkoj. Iste je godine snimio film „Mećava” Antuna Vrdoljaka u kojem je igrao lik Ivana. Tumačio je grube “narodske tipove”, poput otmičara u “Osuđenima” (1978) Zorana Tadića i istražitelja u filmu “Život sa stricem” (1988) Krsta Papića. Ostaće zapamćen i po glavnoj ulozi u filmu “Čaruga” (1991) Rajka Grlića, u kojem je tumačio i ženski lik snaše. Gregurević je igrao u dvadesetak TV serija, uključujući u popularnom “Velom mistu”, u režiji Joakima Marušića. Ostvario je i tridesetak po-

zorišnih uloga, a 1986. godine postao je član ansambla Drame HNK u Zagrebu. Igrao je, između ostalog, u dramama Šekspira, Čehova, Gogolja, Krleže i Držića. Gregurević je 1998. godine dobio nagradu Hrvatskog društva dramskih umjetnika za ulogu u filmu “Šokica” i 2006. za ulogu u filmu i istoimenoj seriji “Duga mračna noć”. Dobitnik je i nagrade “Vladimir Nazor”. U rodnom Orašju 1995. godine pokrenuo je festival „Dani hrvatskog filma“. R.K.

PETAK, 4. 1. 2019.

DVORSKOM GROBLJU VRAĆE STARI IZGLED

ZAVRŠENA RESTAURACIJA GROBNICE DINAST

⌦ Sonja Ičević

vorsko groblje dinastije Petrović, koje se nalazi u porti Cetinjskog manastira, restaurirano je nakon više od pedeset godina i vraćen mu je izgled kakav je imalo kada je izgrađeno krajem 19. vijeka.

Obnova grobnica dinastije Petrović realizovana je kroz implementaciju mjera predviđenih „Konzervatorskim projektom restauracije Dvorskog groblja pri Cetinjskom manastiru“, a nosilac projekta je Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Za obnovu svodova, pilastara i zidova na unutrašnjem dijelu groblja i sanaciju svih devet grobova izdvojeno je 12.000 eura, a tim su činili stručnjaci iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara i JU Muzeji i galerije Podgorice. Tim povodom, razgovarali smo sa konzervatorskom savjetnicom u JU Muzeji i galerije Podgorice Zoricom Stijepović.

■ RADOVI ZAVRŠENI

PRIJE PREDVIĐENOG ROKA

Projektom je, objašnjava Stijepović, osim grobnica i fragmentovane kamene plastike, obuhvaćen kompletan prostor Dvorskog groblja sa zidovima enterijera i svoda betonske konstrukcije koja ga natkriva, ogradom sa kapijom od kovanog gvožđa i kamenim stepeništem preko kojeg se ulazi, jer je pozicionirano na izdignutom platou. “Projekat je prevashodno podrazumijevao konzervatorski tretman čišćenja i sanacije grobnica sa svim pripadajućim elementima, restauraciju postojeće fragmentovane dekorativne plastike, konsolidaciju ulaznog stepeništa i sanaciju bojenog slo-

ja na ogradi sa kapijom i zidnim platnom sa svodovima“, pojašnjava Stijepović, dodavši da su radovi završeni prije predviđenog roka. „Grobnice su očišćene i sanirana su sva oštećenja, a na grobnim pločama je obnovljen bojeni sloj natpisa i uklonjena patina sa metalnih elemenata. Takođe, obnovljena je boja zidnog enterijera, svoda i ograde. Nanošenjem nove podloge na prostoru između grobnih mjesta i konsolidacijom ulaznog stepeništa završeni su svi radovi na Dvorskom groblju. Fragmentovana dekorativna kamena plastika restaurirana je u mogućoj mjeri i radovi su završeni prije predviđenog roka“, kaže Stijepović. Naša sagovornica podsjeća da su radovi započeti 20. novembra, i dodaje da, sa aspekta struke i uzimajući u obzir protok vremena i prirodan proces starenja materijala zatečeno stanje nije bilo alarmantno. „Prvi koraci su već preduzeti hitnim reagovanjem nad-

TOKOM I NAKON IZVOĐENJA RADOVA FORMIRANA JE FOTO I ANALOGNA DOKUMENTACIJA, NA OSNOVU KOJE JE IZRAĐEN ZAVRŠNI KONZERVATORSKI IZVJEŠTAJ, KOJI IZMEĐU OSTALOG SADRŽI I PREPORUKU ZA ČUVANJE I ODRŽAVANJE OVOG KULTURNOG DOBRA

ležnih institucija, tako da je urađen Konzervatorski projekat na osnovu kojeg su 20. novembra i započeti radovi. Na osnovu svih analiza i konzervatorskih istraživanja sprovedenih za potrebe izrade samog projekta, suštinski je najbitnije bilo da se sačuva konstruktivna i strukturna stabilnost grobnica. Površinske nečistoće i postojeći sloj patine na metalnim elementima, kao i nestanak bojenog sloja natpisa na grobnim pločama, posljedica su atmosferskih uticaja i klimatskih promjena kojima su grobna mjesta izložena. Zastupljena su i manja mehanička oštećenja, ali sve to za konzervatore nije predstavljalo problem. Promjene na zidnom enterijeru i svodu su se uglavnom odnosile na ljuspanje i opadanje bojenog sloja, koji je kod ograde sa kapijom matirao“, pojasnila je Stijepović. Grobovi dinastije Petrović bili su u žiži interesovanja javnosti nakon vandalizama i lošeg stanja u kojem se ovaj kompleks nalazio. Na vijest o uništavanju grobnica reagovao je i princ Nikola Petrović. Stijepović napominje da su najveću pažnju javnosti izazvali vidno oštećeni fragmenti dekorativne plastike koji, po svemu sudeći, ne pripadaju ni jednom grobnom mjestu i naknadno su donešeni, a loš vizuelni utisak ostavljao je i prostor oko grobnih mjesta jer je pokriven ostacima ranije postavljene podloge od šljunka, gdje je mjestimično prisutna divlja vegetacija i nečistoće atmosferskog i organskog porijekla. „Svakako da svaki vid vandalizma, posebno kad su u pitanju kulturna dobra, treba osuditi. Pitanje da li se na

PETAK, 4. 1. 2019.

TIJE PETROVIĆ NA CETINJU

■ RAZVOJ DRUŠTVA POČIVA NA NASLJEĐU

Osvrnuvši se na stanje u kojem se većina objekata naše baštine nalazi, Stijepović ističe da su aktivnosti na zaštiti kulturnog nasljeđa intenzivirane tokom prethodne decenije multidisciplinarnim pristupom i angažovanjem kadrovskih kapaciteta iz institucija koje se bave tom oblašću. „Poštovanje profesionalnih i međunarodnih standarda, Crna Gora posebno zadnjih desetak godina ostvaruje unapređivanjem aktivnosti na zaštiti kulturnog nasljeđa, čije se vrijednosti ogledaju u civilizacijskoj i kulturnoj slojevitosti nastaloj tokom milenijumskog istorijskog trajanja, koje je i jedno od ključnih poluga njene međunarodne afirmacije“, kaže Stijepović i dodaje da se kulturno nasljeđe može i turistički valorizovati. „Činjenica je da razvoj društva u cjelini počiva na kulturnom nasljeđu i ukoliko postoji svijest o značaju njegovog proučavanja i zaštite, o čemu go-

PREMINUO VELIKAN SRPSKOG GLUMIŠTA

NIKOLIĆ JE BIO ODLIČAN GLUMAC I VELIKI ČOVJEK

EN pravi načini vodilo računa u ovom trenutku je irelevantno, bitno je da svaku vrstu štete/ promjene možemo sanirati“, smatra Stijepović i podsjeća da zakonska regulativa jasno precizira da određeno dobro održava korisnik, s obavezom obavještavanja nadležne institucije o svakoj nastaloj promjeni. Stijepović zaključuje da je tokom i nakon izvođenja radova formirana foto i analogna dokumentacija, na osnovu koje je izrađen završni konzervatorski izvještaj, koji između ostalog sadrži i preporuku za čuvanje i održavanje kulturnog dobra.

KULTURA

Jednu od posljednjih uloga ostvario je u televizijskoj seriji RTCG “Božićni ustanak”

NA DVORSKOM GROBLJU POČIVAJU VOJVOTKINJA STANA MIRKOVA MARTINOVIĆ, MAJKA KRALJA NIKOLE, NJEGOVE ĆERKE MARIJA, VJERA I KSENIJA, UNUK PRINC MIHAILO I SINOVI PRINCA MIRKA PETROVIĆA STEFAN I STANISLAV. PRAZNE SU GROBNICE KNJEGINJE ZORKE KARAĐORĐEVIĆ I NJENOG SINA ANDRIJE, ČIJI SU OSTACI 1912. GODINE PREBAČENI NA OPLENAC. vore i međunarodne konvencije, onda postaje i pokretač razvoja kulture u širem smislu, unapređuje obrazovni sistem, kao i jednu od glavnih privrednih grana - turizam. Razvijene zemlje Zapada su devedesetih godina prošlog vijeka, pod uticajem fenomena tehnološkog razvoja i globalizacije, ušle u procese preoblikovanja društava/kultura u pravcu multivalentnih/multivokalnih društava, što se reflektovalo i na nova promišljanja o baštini uopšte, koja se kod njih sprovodi i u praksi. Crna Gora posljednju deceniju hvata priključak i ide u tom pravcu“, zaključila je naša sagovornica.

Stijepović

Srpski glumac Marko Nikolić, prvak Drame Narodnog pozorišta u Beogradu koji će ostati zapamćen i po brojnim filmskim i televizijskim ulogama, preminuo je 2. januara u 73. godini. Nikolić je ostvario niz antologijskih uloga u pozorištu, na televiziji i filmovima, od “Djevojačkog mosta”, preko “Užičke republike”, “Petrijinog vijenca” i “Dnevnika uvrede 1993.”, do filmova “Montevideo, Bog te video”, “Za kralja i otadžbinu”... Posljednji pozdrav Nikoliću uputio je veliki broj njegovih kolega, između ostalih i Svetlana Bojković. “Strašno mi je teško. Ne mogu vam opisati koliko mi je žao što se toliko mučio. On je bio divan čovek i nije zaslužio ovakav odlazak. Od ljetos ga nijesam vidjela. Tada je još uvijek bilo sve u redu... Nijesmo se vidjeli ni čuli, ali su mi rekli da se izvukao iz te bolesti. Bio je pun nade da će sve to pobijediti, a nažalost se desilo suprotno”, kazala je Bojković. Nikolić je bio, prema njenim riječima, svestran čovjek sa širokim krugom interesovanja. “Njega nije zanimala samo gluma. Čovjek je sa njim mogao o svemu, o raznim temama da priča. Bio je radoznao i otvorenog uma. Bio je i pouzdan prijatelj, pravi. Uvijek je bio nasmijan i volio da se šali. Ako bih ja nešto izjavila duhovito, on bi se samo nastavio na to”, kazala je Bojković. Glumac Vojislav Brajović je kazao da je Nikolić „bio jedna gorda pojava, lafčina, odličan glumac i čovjek“. „Odlaze polako velikani i čini mi se da o njima sada govorimo kako je trebalo to da činimo dok su bili živi”, poručio je Brajović. Glumica Gorica Popo-

U “Božićnom ustanku” tumačio je lik Mitrofana Bana vić ističe da je radni vijek provela uz Nikolića, koji je, dodaje, bio „lafčina, zabavan i dobar čovjek i naravno izuzetan glumac“. „Pitala sam ga nedavno da nam se pridruži u predstavi ‘Brod plovi za Beograd’ koji tradicionalno igramo pred novogodišnje praznike, ali kazao mi je da jedva govori. Bio je to naš posljednji razgovor”, navela je Popovićeva. Rođen 20. oktobra 1946. godine u Kraljevu, Nikolić je diplomirao glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Glumio je u oko 70 filmova i televizijskih serija, a ogromnu popularnost i naklonost publike stekao je likom Dragiše Gige Popadića u TV seriji “Bolji život”, kao i ulogom Karađorđa u seriji “Vuk Karadžić”. Karađorđa je igrao i u filmu “Karađorđeva smrt”, kao i predstavi “Vožd Karađorđe i knjaz Miloš”. Igrao je i u serijama “Doktorka na selu”, “Svetozar Marković”, “Šesta brzina”, “Srećni ljudi”, “Kraj dinastije Obrenović”, “Gore dole”, “Budva na pjenu od mora”, “Sienke nad Balkanom”, “Komšije”... Posljednje uloge na televiziji ostvario je u serijama “Pogrešan čovjek” i “Žigosani u reketu”, kao i u „Božićnom ustanku“ Željka Sošića. Dobitnik je nagrade “Pavle Vuisić” 2012.

godine za izuzetan doprinos umjetnosti glume na domaćem filmu i mnoštva drugih nagrada. U njegove antologijske pozorišne uloge ubraja se i lik Abela Znorka u “Zagonetnim varijacijama”, prema tekstu Erika Emanuela Šmita, u režiji Božidara Đurovića. Za ulogu u toj duodrami, koju je sa kolegom Borisom Pingovićem odigrao 293 puta od premijere 2. maja 1998. godine do juna 2015. godine, dobio je i prestižno glumačko priznanje - nagradu “Raša Plaović”. Osim staleških nagrada, Nikolić je dobio i Zlatnu medalju za zasluge, koju mu je u februaru 2018. godine uručio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, povodom Dana državnosti. Datum i mesto sahrane biće naknadno saopšteni, objavilo je Narodno pozorište, čiji je član postao 1970. godine. R.K.

Njega nije zanimala samo gluma. Čovjek je sa njim mogao o svemu, o raznim temama da priča. Bio je radoznao i otvorenog uma. Bio je i pouzdan prijatelj, pravi. Uvijek je bio nasmijan i volio da se šali. Ako bih ja nešto izjavila duhovito, on bi se samo nastavio na to

ZABAVA

PETAK, 4. 1. 2019.

dirigent kic pop hora saša b

Who See

mac: glasajte za naše adute

Sergej, Vanja, Vlado, Bojan i Who See u igri

Manifestacija Music awards ceremony (MAC), 29. januara u beogradskoj Areni okupiće najpopularnije izvođače iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije, povodom dodjele prvih regionalnih muzičkih priznanja. Domaćini najavljuju najveći muzički spektakl ikada viđen u ovom dijelu Evrope, uz učešće više od 60 poznatih ličnosti tokom četvorosatnog programa i dodjelu čak 30 priznanja. Kada je ri-

ječ o nominovanim izvođačima, nama najzanimljivija kategorija je - pop numera, u kojoj su, između ostalih, naši - Sergej Ćetković (Istine i laži), Vanja Radovanović (Inje), Bojan Marović (Kao da si tu) i Vlado Georgiev (Tebe žedan). U hiphop kategoriji, čast Crne Gore brani Who See (Naselje). Sve numere nominovane su od radio stanica iz regiona, a publika glasa za favorite na sajtu www.musicawardsceremony.com. D.B.

Film dostupan na zvaniČnom kanalu

“TBOK: Slučajevi pravde” od danas i na Jutjubu Dugoočekivani dugome- sovani za gledanje filmova u tražni igrani film “The Books bioskopima, već željno čekaju of knjige: Slučajevi pravde” si- da se besplatno pojave na innoć je zabilježio televizijsku ternetu. Mnogi ne shvataju da premijeru na Prvom progra- ta logika urušava napore domu RTCG-a, a već danas se maće produkcije da se troškovi može vidjeti na internetu i to filma koliko-toliko vrate, kako na zvaničnom Jutjub kanalu - bi autori dobili volju da uđu u The Books of knjige. neki sljedeći sličan pro“Film je imao bijekat”, kazao je za DN oskopsko-festivalZoran Marković Zonjo, režiser ski život, period izdavanja u Tefilma i jedan od lekomovoj Extra protagonista. TV videoteci i siRegionalni mediji su ovaj noć televizijsku film najavljivali premijeru, čime kao najbrutalnisu se ispoštovaju komediju još od le sve obaveze preScena iz filma raspada Jugoslavije, ma distributerima i koproducentima filma. Da bidok je autorska ekipa The Bosmo spriječili postavljanje pi- oks of knjige često izjavljivala ratskih kopija, koje nužno do- da je ovo njihov najbolji proilaze poslije televizijskog emi- zvod u dosadašnjem radu. Potovanja, odlučili smo se za zva- red buksovaca, u filmu glume: nični snimak na Jutjubu. Iako Nikola Pejaković, Tihana Ćuse film može pohvaliti solid- lafić, Nebojša Glogovac, Sejnom bioskopskom posjetom i do Alijaj, Izudin Bajrović, Zou Crnoj Gori i u regionu, ipak ran Kesić, Zenit Đozić, Ljubo ostaje tužna činjenica da lju- Kaličanin, Mladen Stojanodi nijesu pretjerano zaintere- vić i drugi.

Naš brod po ali Nema sta ⌦ Danilo Brajković

IC Pop hor minule godine ispunio je i više nego što je priželjkivao, naročito imajući u vidu prvi spot, rasprodate koncerte i debi MNE Pop fest, a cilj za 2019. je još bolji i kreativniji sadržaj, dok bi snažnija podrška institucija bila najljepši poklon, u intervjuu za DN ocjenjuje dirigent Saša Barjaktarović. DN: Početak godine idealno je vrijeme za sumiranje utisaka iz prethodne - KIC Pop hor, tim povodom, biće na slatkim mukama, pošto je iza vas plodonosna godina. Kako biste je ocijenili? Da li je grupa entuzijasta prema muzici ispunila baš sve što je naumila u 2018? Barjaktarović: Samo u dobro organizovanom timu se mogu postići rezultati, a mi smo potvrdili da smo pravi ansambl i ostvarili smo zahvaljujući baš tom jedinstvu odlične rezultate, na koje sam ja, kao dirigent, izuzetno ponosan, zadovoljan i srećan. Ispunili smo i više nego što sam se nadao i priželjkivao, a iza nas je sada veliki broj cjelovečernjih koncerata, održanih u raznim gradovima širom

29. NOVEMBRA KIC POP HOR PREDSTAVIO JE PRVI SPOT - EKRANIZACIJU “BILEĆANKE”

Crne Gore i čak dva spota. Ako nešto i nijesmo ispunili, pred nama je svakako 2019, u kojoj ćemo ostvariti nove ideje, projekte i svakako biti bolji u svakom smislu. DN: Poznato je da muzičari identično vrednuju sve projekte iza kojih stoje. Ipak, ako biste morali da izdvojite i okarakterišete nešto kao šlag na torti u 2018 - na šta bi pao izbor? Na koji ste poduhvat najponosniji? Barjaktarović: Posebna sreća i zadovoljstvo je upravo što je hor snimio prvi spot i to za pjesmu “Bilećanka”, u fantastičnoj režiji Nikole Vukčevića i njegove produkcijske kuće Galileo. Ideja je bila da se upravo ovom pjesmom zaokruži projekat “Bez dileme - Antifašizam”, gdje smo pokazali odličan horski izraz i postigli značajne rezultate. Tu je i Povelja koju je Kic Pop hor dobio od Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, a za zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma. A sveukupno, ovaj spot je kruna cijelog serijala koncerata, koji smo održali i koji ćemo održati širom Crne Gore i regiona. Ideja da baš ova pjesma dobije spot nije slučajna, jer sam prvenstveno bio zadovoljan horskim aranžmanom koji sam uradio, a hor i pubilka na koncertima najemotnivnije su reagovali. DN: Vjerujem da pomno bilježite svaki nastup - i laicima je jasno da njihova realizacija iziskuje nevjerovatan napor, energiju, pored svih uobičajenih dnevnih obaveza koje i Vi i članovi hora imate. Kada je bilo najteže i jeste li ikada pomislili da po-

Samo u dobro organizovanom timu Se mogu poStići rezultati, a mi Smo potvrdili da Smo pravi anSambl i oStvarili Smo zahvaljujući baš tom jedinStvu odlične rezultate, na koje Sam ja, kao dirigent, izuzetno ponoSan, zadovoljan i Srećan

najteže je bilo kada Smo u jednoj Sedmici imali čak četiri cjelovečernja koncerta, pa Sam Se tada zapitao - može li to horSki anSambl izdržati, jer Su to porodični ljudi, Sa puno obaveza, ali gdje ima ljubavi i Sloge Sve Se uSpješno završi. muzika ujedinjuje i oplemenjuje čovjeka

PETAK, 4. 1. 2019.

ZABAVA

barjaktarović za dn sumira uspješne rezultate

oNekad se zaljulja, tajaNja prije cilja Dirigent Saša Barjaktarović predvodi KIC Pop hor

Barjaktarović: Ova godina mora biti bolja, kreativnija...

sustajete, da je, možda, ritam prebrz? Barjaktarović: Kada ste uspješni, onda morate više da radite i da uvijek idete korak unaprijed, a za sve to treba vremena, kreativnosti, umijeća, menadžerstva, koje odlično obavlja članica našeg hora Snežana Burzan, sa kojom sam i osnovao hor. Ideja ne smije da fali i interpretacija mora biti uvijek kvalitetna, a pokriće da je amaterski ansambl ne smije biti izgovor za slabije rezultate. Ta neprestana borba u vječitom nedostatku vremena, prvenstveno pjevača, može ponekad da zaljulja brod kojim plovimo, ali je jasan cilj i nema zaustavljanja. Najteže je bilo kada smo u jednoj sedmici imali čak četiri cjelovečernja koncerta, pa sam se tada zapitao - može li to horski ansambl izdržati, jer su to porodični ljudi, sa puno obaveza, ali gdje ima ljubavi i sloge sve se uspješno završi. Muzika ujedinjuje i oplemenjuje čovjeka. DN: Burzan, menadžerka hora, pomenula je da KIC Pop hor i dalje funkcioniše na principu entuzijazma i podrške prijatelja. Da li bi još snažnija po-

drška institucija bila najljepši poklon horu u 2019? Barjaktarović: Kada se više od godinu borite svim silama, a nijeste podržani od institucija grada ili države - onda ta borba bude teška. Posebno kada ja, kao dirigent, zahtijevam posebnu scenu, sa dosta svijetla, LED ekran, komplikovano ozvučenje, tonce, bend, gdje je puno izvođača, saradnika... To bi bio zaista sjajan poklon, da budemo u budžetu grada. Nada je ono što vas posljednje napusti. DN: Poslije 2018. godine, ova će biti izazovna - kako biti ili isti ili makar korak bolji. Hoćete li uspjeti u toj namjeri i šta je osnovni cilj za 2019? Barjaktarović: Ova godina mora biti bolja, kreativnija, kada će biti i novih žanrova, kojima će se hor posvetiti i naravno - naš drugi pop koncert sa novim repertoarom. Krajem ljeta nadamo se da ćemo ga održati. Nadamo se i koncertima u inostranstvu. Uz želju da budemo što bolji u 2019. i da imamo još više fanova i novih članova hora, poručujemo da je muzika tu da se sluša i da uživa duša. Srećna svima 2019. godina.

MNE Pop fest na otvorenom? Bila bi nam čast i zadovoljstvo DN: MNE Pop fest dokaz zike. Želio sam ovim koncerje da umreživanje snaga može donijeti samo dobro našoj muzičkoj sceni. Jeste li očekivali ovako dobar odziv i izvođača i publike i da li je, mada je još rano, u mislima već drugo izdanje, možda i pod otvorenim nebom? Barjaktarović: Ideja koncerta MNE Pop festa je upravo bila da se zajedničkim snagama pokaže da u Crnoj Gori ima i te kako kvalitetne mu-

tom da pokažem da se kod nas stvarala odlična muzika i da je tako i dalje. Da treba podržati pjevače, mlade snage, odlične glasove i divne pjesme koje imamo. Izuzetno posjećeno veče, za koje se tražila karta više, samo je znak da zaista treba razmišljati o proljećnom ili ljetnjem izdanju istog koncerta. Bila bi nam čast i zadovoljstvo da opet uradimo koncert pod vedrim nebom.

ZABAVA

PETAK, 4. 1. 2019.

WINGED - ROK SASTAV IZ PODGORICE OBRADOVAO SINGLOM ª VODI MEº

Numera je potreba pojedinca da se spasi od misli i problema Za ovu pjesmu smo se odlučili zato što je prva koju smo napisali, objašnjavaju Dnevnnim novinama momci iz benda

Ovo je bilo čak i prikladno, jer smo ove godine ostvarili neke ciljeve kao mlad bend, i tim singlom smo stavili tačku na ovu, nama uspješnu, godinu. Ovim putem bi pohvalili studio Stivi jer smo izuzetno zadovoljni zvukom, i uopšteno njihovom pristupu u studiju, i nadamo se daljoj saradnji. Za spot imamo par ideja, ali ništa konkretno jer trenutno nismo u mogućnosti da ga snimimo

⌦ Marija Roganović Podgorički rok sastava Winged (u sastavu Lazar Radulović, Vuk Bubanja i Vuk Rakočević) uspješnu godinu za nama, odlučio je da okonča novitetom, snimanjem numere “Vodi me”. Nastupom na prošlogodišnjem takmičenju autorskih bendova AlterPaf, održanom u septembru u Bokeškoj ulici, ovaj neafirmisani bend, iskoristio je priliku, osvojio prisutne numerama “Istina” i “Vodi me”, i putem glasova publike, osvojio besplatno snimanje pjesme u spuškom studiju “Stivi”. Uslijedile su mnogobrojne svir-

ke, a na izmaku 2018. koja im je mnogo toga donijela, obradovali su singlom “Vodi me” - za koju su se odlučili po jednostavnom principu - to je prva numera koju su napisali. “Za ovu pjesmu smo se odlučili zato što je prva koju smo napisali. Obično, kad su pjesme u pitanju, neko da ideju, pa se pjesma nadograđuje. U ovom slučaju Lazar Radulović je dao generalnu sliku pjesme, nakon čega smo kao bend uspjeli da izgradimo pjesmu vrijednu prvog singla. U početku nismo razmišljali o tačnom vremenu izlaska singla, bukvalno smo htjeli da je izbacimo kad

god bude snimljena. Međutim, snimanje se odužilo zbog prezauzetosti studija ‘Stivi’ u kojem smo snimali i pjesma je konačno snimljena krajem decembra”, pričaju za Dnevne novine iz sastava Winged, dodajući da numeru svako može da protumači na svoj način. “Na početku nismo imali jasan cilj o čemu tačno da pišemo, bila je to jednostavna melodija uz djelimično gotov tekst. Zajedno smo kao bend usavršili pjesmu. Što se tiče teksta, svako ima pravo da protumači ovu numeru na svoj način, ali mi lično bi rekli da se radi o osobi koja se svakodnevno bori sa

problemima koje život nosi. Ta osoba traži nešto/nekoga da je spasi od svojih misli i problema”, pojašnjavaju nam ovi muzičari, ističući da je kraj godine bio idealan tajming da numera ugleda svjetlost dana, dok ćemo na spot još pričekati. “Ovo je bilo čak i prikladno, jer smo ove godine ostvarili neke ciljeve kao mlad bend, i tim singlom smo stavili tačku na ovu, nama uspješnu, godinu. Ovim putem bi pohvalili studio Stivi

jer smo izuzetno zadovoljni zvukom, i uopšteno njihovom pristupu u studiju, i nadamo se daljoj saradnji. Za spot imamo par ideja, ali ništa konkretno jer trenutno nismo u mogućnosti da ga snimimo”, kažu talentovani Podgoričani, od kojih u novoj godini možemo prvenstveno očekivati još nastupa i novih pjesama. “Nadamo se još jednoj uspješnoj i produktivnoj godini”, zaključuju razgovor Lazar i dva Vuka.

PETAK, 4. 1. 2019.

ZABAVA

BABY BOOM U HOLIVUDU

Prinove za Kardašijane, Remzija, Kasela, Martina

⌦ Marija Roganović Ako se po početku godine ostatak iste poznaje, predstoji nam godina beba u Holivudu. Najprije je Riki Martin obradovao novitetom da su njegovi desetogodišnji blizanci Mateo i Valentino dobili sestru Lusiju Martin-Josef, koju je njemu i njegovom suprugu Jvanu Jusufu podarila

surogat majka. Nešto kasnije oglasili su se i Kim Kardašijan i Kanje Vest, koji su objavili da će im ista surogat majka koja im je prije samo 11 mjeseci rodila kćerku Čikago, na svijet donijeti četvrto dijete. Poznati par već ima kćerku Nort, sina Sejnta i djevojčicu Čikago. Kako navode inostrani portali, Kim želi da se zaustavi na broju četiri, dok

je Kanje nedavno izjavio da čitavog života želi sedmoro djece. I “pakleni kuvar” Gordon Remzi oglasio se da očekuje prinovu, i to petu po redu, samo dvije godine nakon što je njegova supruga Tana imala spontani pobačaj u petom mjesecu trudnoće. Tana i Gordon zajedno imaju Megan (21), Matildu (17) te blizance Džeka i Holi (19). Možda i najveće iznenađenje priredili su Kaselovi - kada je mlada supruga Vinsenta Kasela, Tina pratiocima na Tviteru poželjela Novu godinu obučena u žuti kupaći kostim, ne skrivajući trudnički stomačić. Dvadesetjednogodišnja manekenka i trideset godina stariji glumac vjenčali su se u avgustu prošle godine, a Kasel iza sebe već ima brak s fatalnom Monikom Beluči i kćerke Devu (14) i Leoni (8).

NAKON 20 GODINA

Stigao “Svemirski singl” Brajana Meja

I 2019. PUNA UZBUDLJIVIH FILMSKIH NASLOVA U CINEPLEXXU

Najbržim čitaocima ulaznice na dar I u novoj, 2019. godini, podgorički bioskop Cineplexx obećava dobru zabavu i pregršt uzbudljivih filmskih naslova. Na repertoaru ove nedjelje našla su se ostvarenja “Akvamen”, “Spajdermennovi svijet”, “Robin Hud: Početak”, “Bamblbi”, “Grinč”, “Južni vjetar”, “Drugi čin”,

“Ralf rastura internet”, “Petar Pan i magična knjiga čarolije”, “Bela i Sebastijan 3” i “Asterix - tajna čarobnog napitka”. Podsjećanja radi, za božićne praznike bioskop Cineplexx će raditi po izmijenjenom radnom vremenu i to 6. januara do 18h, 7. januara neće raditi, a 8. januara

radiće od 11 do 23h. Prema ustaljenom običaju, dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

Legendarni gitarista grupe Queen i ujedno doktor astrofizike Brajan Mej održao je obećanje i svoj prvi singl posle 20 godina lansirao na samu Novu godinu i to iz NASA kontrolnog centra. On je krajem decembra otkrio kako svoj novi, ujedno i prvi singl posle 20 godina planira da objavi na Novu godinu i to iz NASA kontrolnog centra i on je, zaista, nekoliko minuta posle ponoći po istočno-američkom vremenu poslat u svemir u čast 13. godišnjice uspješnog lansiranja sonde “New Horizons”. “Ovaj projekat dao mi je neku novu energiju. Izazovno mi je i uzbuđen sam što mogu da spojim dvije ljubavi svog života: astronomiju i muziku”, kazao je Mej. Njegova pjesma takođe sadrži i kratak isječak govora velikog Stivena Hokinga. Mej samostalni singl nije snimio još od 1998. godine kada je objavljen “Why Don’t We Try Again” s albuma “Another World”.

psihologija

Iznenadiće vas njihove jedinstvene osobine

PETAK, 4. 1. 2019.

Šta kriju u srcu ljudi koji vole da budu sami Postoje ljudi koji vole da provode vrijeme u samoći, daleko od gužve. Drugi bi mogli pomisliti da su takvi jer su stidljivi i nemaju samopouzdanja, ali to nije tako. Oni su jaki, sigurni pojedinci koji tačno znaju šta žele od života i zato ih drugi ometaju. Socijalni psiholog Bella DePaulo kaže da ti ljudi nemaju ništa protiv toga da budu sami i vrlo im je prijatno da provode vrijeme u samoći. Ovo je 21 karakterna osobina koje ti ljudi imaju: 1) Nevjerovatna emocionalna snaga Budući da većinu vremena provode sa vlastitim mislima, ti su ljudi u dodiru sa svojim osjećanjima i bolje razumiju sebe. 2) Prirodno su empatični Oni posmatraju druge ljude i puni su empatije, mogu razumjeti i osjećati ono kroz šta drugi ljudi prolaze i zato su u boljoj poziciji da pružaju podršku drugima. 3) Jak moralni kompas Ti ljudi imaju vrlo jasan smisao za pogrešno jer razmišljaju o stvarima kada su sami. 4) Otvoren um Ljudi koji vole biti sami vole nova iskustva i nove perspektive, piše Truth inside of you. To čine na vlastiti način i zato često izgledaju kao da su ravnodušni. 5) Nije ih briga hoće li biti prihvaćeni među vršnjacima Ti ljudi ne osjećaju potrebu da se uklope i ne brinu o popularnosti jer su zadovoljni sa sobom. 6) Priznaju svoje nesavršenosti Svjesni su činjenice da nisu savršeni i ne pokušavaju ni da se pretvaraju. 7) Vole društvo drugih intelektualaca

Mrze besmislene razgovore i žele biti sa onima koji dijele iste interese i intelektualni duh. 8) Oni cijene svoje vrijeme Oni cijene svoje vrijeme kao i tuđe, jer znaju koliko je to važno. 9) Jak osjećaj intuicije Osobe koje vole provoditi vrijeme u samoći imaju dublje razumijevanje sebe i života i tako su bolje povezani sa osjećajem u stomaku. 10) Odani su Imaju nekoliko izabranih prijatelja i vrlo su im odani. 11) Nezavisni su Oni ne zavise od drugih i samouvjereni su. 12) Snažna, jasna mišljenja o svijetu Budući da provode vrijeme u samoći, oni imaju vremena za posmatranje i imaju vrlo čvrsta i jasna mišljenja o stvarima, koja uvijek ne dijele sa drugima. 13) Samosvjesni su Budući da su sami sa svojim mislima, oni su samosvjesni i lično rastu i razvijaju se puno više. 14) Ljubazni su i saosjećajni Oni su promišljeni i brižni i šire ljubav na druge koji se nalaze oko njih. 15) Oni poštuju zdrave granice Uvijek će poštovati vaše granice i zauzvrat očekuju isto. Svaki neuspjeli pokušaj treba shvatiti kao nešto pozitivno jer to je korak dalje od nepokušavanja. 16) Vrlo su hrabri Oni su dovoljno hrabri da se suoče sa svijetom i to rade bez obzira na sve. 17) Zreli su Vrlo su racionalni, smireni i perceptivni, uvijek imaju najbolje rješenje u vrijeme krize.

Oni su jaki, sigurni pojedinci koji tačno znaju šta žele od života i zato ih drugi ometaju. Socijalni psiholog Bella DePaulo kaže da ti ljudi nemaju ništa protiv toga da budu sami i vrlo im je prijatno da provode vrijeme u samoći

PETAK, 4. 1. 2019.

18) Vole sebe Budući da provode vrijeme sa sobom, znaju koliko je važna ljubav prema sebi. 19) Traže smislene ljubavne odnose Neće gubiti vrijeme na površne veze. Oni žele istinski prekrasne partnere koji su kompatibilni sa njima. 20) Svjesni su svojih snaga i slabosti Imaju jasno razumijevanje njihovog istinskog ja i zato bolje funkcionišu. 21) Vrlo su pouzdani Ako vam nešto obećaju, budite uvjereni da će to biti učinjeno. (sensa.rs)

psihologija

Vrlo su racionalni, smireni i perceptivni, uvijek imaju najbolje rješenje u vrijeme krize

Oni su promišljeni i brižni i šire ljubav na druge koji se nalaze oko njih

DRUGI PIŠU

PETAK, 4. 1. 2019.

Zemlje van eurozone Zajednička evropska valuta je zvanično sredstvo plaćanja i u nekoliko zemalja koje nisu članice zone eura (Crna Gora, Vatikan, Monako, Kosovo, San Marino, Andora). Euru se pripisuju zasluge za povećanje trgovine među članicama EU ali su države imale problema da se prilagode nakon što su se odrekle dva važna sigurnosna ventila - mogućnosti da obore kurs sopstvene valute da bi podstakle izvoz i prilagođavanja svojih kamatnih stopa u cilju stimulisanja poslovne aktivnosti.

Prije tačno 20 godina 11 članica EU usvojilo je zajedničku monetarnu politiku i uvelo euro koji je danas valuta 19 članica Unije i više od 340 miliona Evropljana. Za početak se euro koristio u platnom prometu i za bezgotovinska plaćanja, a tri godine kasnije novčanice i novčići eura ušli su u opticaj u zemljama zone eura koja je narasla na 12 članica jer im se u međuvremenu priključila Grčka. Dvije decenije kasnije euro je postao integralni dio svakodnevnog života i olakšao trgovinu, putovanja, studiranje, život i rad u inostranstvu, ocijenila je Evropska centralna banka (ECB). “Banknote i kovanice eura su opipljiv, svakodnevni podsjetnik na slobodu, pogodnosti i prilike koje EU omogućava”, istakli su u centralnoj banci zone eura koja, kako navodi, obezbjeđujući sta-

EURO NAPUNI JUBILEJ ZAJEDNIČKE EVROPSKE VALUTE

bilnost eura doprinosi ekonomskom rastu i blagostanju zemalja koje koriste jedinstvenu valutu. Zajednička valuta je smatrana rješenjem za neprestane sporove o deviznom kursu koji su obilježili evropsku politiku poslije Drugog svjetskog rata i kao logični produžetak evropske bescarinske zone. Zona eura je s godinama rasla, kao i Evropska unija. EU, koja je 2002. imala 15 članica, 2004. se priključilo deset mahom bivših komunističkih zemalja, 2007. su ušle Bugarska i Rumunija, a 2013. Hrvatska. U međuvremenu je sedam od 13 “novih” članica EU zamijenilo svoje valute zajedničkom. Prva je to uradila Slovenija, 2007, a slijedili su Kipar i Malta 2008, Slovačka 2009, Estonija 2011, Letonija 2014. i Litvanija 2015. Od tih “novih” članica na

euro još nisu prešle Češka, Poljska, Mađarska, Hrvatska, Rumunija i Bugarska a, prema ugovorima o pristupanju, njihova obaveza je da to urade čim budu spremne. Ista obaveza ne važi za “starije” članice EU i zato Britanija, koja u martu i tako izlazi iz EU, Danska i Švedska nisu u zoni eura. Ranije, Bugarska je najavila da će u roku od godinu dana tražiti prijem u tzv. čekaonicu za zonu eura (ERM II) dok je hrvatska vlada usvojila strategiju kojom se prelazak sa kune na euro planira za pet do sedam godina. Novo istraživanje Evropske komisije Eurobarometar pokazalo je, međutim, da članice EU koje nisu u zoni eura u nju baš i ne žure i 74% Čeha i više od polovine Hrvata, Poljaka i Bugara protiv je Evropske ekonomske i monetarne unije (EMU) sa je-

PETAK, 4. 1. 2019.

DRUGI PIŠU

60 ODSTO JE NAJVEĆI PROCENAT JAVNOG DUGA KOJE DRŽAVE ČLANICE SMIJU SEBI DA DOZVOLE

IO 20 GODINA dinstvenom valutom eurom. Istovremeno, tri četvrtine građana EU iz zemalja koje su članice zone podržava euro, najviše u Sloveniji, Luksemburgu i Estoniji (preko 80%). Inače, prelazak na euro među građanima se najčešće povezuje sa poskupljenjima, a na nivou države sa gubitkom mogućnosti da podstiču izvoz obaranjem vrijednosti svoje valute i da prilagođavaju kamate radi stimulisanja poslovanja. Da bi nacionalne valute zamijenile zajedničkom evropskom, članice EU moraju da ispune Mastrihtske kriterijume. Tim kriterijumima predviđeno je da država koja ulazi zonu eura ne smije da ima stopu inflacije višu od prosjeka tri zemlje s najnižim stopama inflacije uvećanom za 1,5 procentni poen. Kriterijumi su i stabilnost

Od “novih” članica na euro još nisu prešle Češka, Poljska, Mađarska, Hrvatska, Rumunija i Bugarska a, prema ugovorima o pristupanju, njihova obaveza je da to urade čim budu spremne. deviznog kursa, da budžetski deficit ne prelazi tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug 60% BDP, kao i da prosječna nominalna dugoročna kamata ne prelazi za više od dva procentna poena prosjek tri najuspješnije članice. Takođe, prije formalnog uvođenja eura, članica EU

mora da provede najmanje dvije godine u Mehanizmu deviznih kurseva (ERM II). Jedno djelimično rješenje problema u zoni bi mogao biti centralni budžet iz kog bi se plaćali računi kada neka od članica upadne u recesiju. Evropski lideri su 2015. govorili o nekoj vrsti zajedničke kase, a sada rade na tome da tako nešto i uspostave. U originalnoj postavci eura, upisanoj u Mastrihtski ugovor iz 1992, jasno je naznačeno da su ekonomska politika i potrošnja u isključivoj nadležnosti država članica i da članicama nije dopušteno da finansijski spašavaju jedna drugu. Taj koncept je napušten 2010, kada su finansijski jače zemlje predvođene Njemačkom dale kredite slabijim članicama čiji su dugovi postali neodrživi, pod uslovom uvođenja strogih mje-

ra štednje. Evropski lideri su od tada dodali nove finese i mjere zaštite od krize, uključujući i evropski nadzor nad bankama. Postoji i fond za spašavanje - Evropski stabilizacioni mehanizam. Evropska komisija sada provjerava nacionalne budžete prije nego što oni budu predati parlamentima na razmatranje. Možda najvažnije je bilo obećanje ECB iz 2012. da će kupovati obveznice zemalja kojima je zaduživanje preskupo, što je umirilo finansijska tržišta. Za dalje korake nema mnogo saglasnosti i Njemačka i druge sjevernoevropske zemlje, poput Holandije, opiru se dijeljenju rizika i potrošnji, plašeći se da će na kraju one morati da plate za igrarije u lošije vođenim ekonomijama. S druge strane, predsjednik Francuske Emanuel Makron se založio za veliki centralni budžet, uprkos otporu. “Stigli smo do novog, postmastrihtskog okvira, ali suštinski nemamo političku viziju koja objašnjava šta taj okvir zapravo jeste”, kaže Lukas Gutenberg, zamjenik direktora berlinskog instituta Žak Delor i nekadašnji ekonomista u ECB, prenijela je agencija AP. Ekspertski izveštaj urađen još 1977. na zahtjev Evropske komisije je ocijenio da bi zajedničkoj valuti bio potreban centralni buždet u iznosu od 5 do 7% BDP. Bez toga, monetarna unija je ocijenjena kao “nepraktična”. Gutenberg je naveo da je jasno da je neka vrsta zajedničkog budžeta neophodna, ali i da je to “važno koliko i da institucije imaju političku ideju o tome šta zona evra treba da bude”. “Ključna stvar je da se mi još uvijek ne slažemo oko toga šta očekujemo od eura”, rekao je on. (Izvor: Beta/EURACTIV.rs)

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PETAK, 04.01.2019.GOD.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Novogodišnji popust!!! Tel.069/051-526 Izdajem apartman sobe na Žabljaku. Tel: 069/598-077

Izdajem garsonjeru na Zabjelo. Cijena 50E. Tel: 067/310-804 Novi postpejd broj. Komad 15 €. Tel: 067/006-023 Izdajem apartman i sobe na Zabljaku. Tel: 069/598-077

Kupujem dvosoban stan, oko 60m2, okolina Kupujem dinare,lire, Gintaša – bez posredniperpere, medalje, or- ka. Tel.067/360-664 denje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke marketing@dnovine.me slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Prodajem plac na Veruši, Telefon: 069/019-698, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 067/455-713

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 04.01.2019.GOD.

37 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 020 252 900 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ENIGMATIKA

PETAK, 4. 1. 2019.

FOTO UBOD

Ovako je izgledala proslava Nove godine u Kvebeku

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Grafit u Lisabonu

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

2015-04-16

Medium level

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

www.sudokukingdom.com 9 6 1 8 3 4 7 2 2

1 9

8 6

7 4

4 8

Medium level

1 8

4 9

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17 9

2015-04-17

6 7 2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5 3

6 2

2 7

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3108

8 5

5 3

3 5

2 7 9

7 6

5 4

8 9

PETAK, 4. 1. 2019.

Word Search Puzzle #O830VD

Agreeing Agreeing Arched Arched Armpit Armpit Brand Brand Creek Curios Creek De ly Curios Deposed Diapered Deftly Digits Deposed Ebonies Erect Diapered Force Digits Gallows Ebonies Erect

Force

Peeks Unbiased Recur Grate Gallows Piety Unworkable Rotate Harped Scholars Upped GrateHedge Preponderances Snapshot Icier Harped Vested Identification Quaint Snide Snugs Minds Hedge Recur Swerve Minuscules Icier Mount Rotate Timely Pansy Identification Scholars Unbiased Unworkable Pedantry Minds Snapshot Upped Peeks Vested Piety Minuscules Snide Preponderances Mount Snugs Quaint Pansy

Pedantry

Swerve

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Pravite se da ne primjećujete nezainteresovanost voljene. Mislite da ćete ignorisanjem izbjeći problem, a istina jeste da zataškavanjem pogoršavate situaciju.

BIK Izloženi ste velikom pritisku. Broj obaveza u odnosu na vrijeme kojim raspolažete daje sliku da ste sebi kreirali haos, zbog kog ćete završiti u krevetu.

BLIZANCI Brzi ste, ali i nepažljivi. Zbog pretjerane žurbe primorani ste da u hodu pravite selekciju šta je bitno, a šta nije. Ipak, šansa da ne napravite opasan previd je minimalna.

RAK Stalno govorite o promjenama, pa to postaje naporno za vaše okruženje, naročito za saradnike. Svoje strahove najviše projektujete na ženski dio populacije.

VAGA Ne igrajte na kartu sreće, oslonite se samo na sebe. Uspjeh vas čeka jedino ako se dobro pomučite i odreknete privilegija u kojima ste uživali.

ŠKORPIJA Osjećate da neko pokušava da vas ugrozi. Pobjeda je moguća uz veliku borbu ukoliko budete istrajni. Mnogi od vas će u ovom periodu, na poslu, osjetiti povećanu tenziju.

STRIJELAC Obuzeti ste brigama koje ste sami smislili i rješavate probleme koji bi tek mogli da se dogode. Vaša dekoncentrisanost i ponašanje na poslu vas mogu mnogo koštati.

JARAC Imate osjećaj da vas niko ne razumije. Teško je govoriti o takvim stvarima kada vi o sebi nemate visoko mišljenje. Nesigurnost krijete iza maske nezainteresovanog.

Timely

REBUS

Vaša samouvjerenost i nadmeni stav polako počinju da iritiraju okolinu. Ukoliko ne korigujete svoje ponašanje, možete doživjeti veoma neprijatnu situaciju.

DJEVICA Sa svih strana vam isporučuju račune, pa čak traže i novac na zajam, koji vi nemate. Nemate strpljenja za tuđe probleme jer nijeste sigurni ni kako da riješite svoje.

Rješenje iz prethodnog broja: Volim unuka Filipa

VODOLIJA Možda ste preumorni, pa je to pravi razlog vašeg povlačenja i prepuštanja sudbini. Stvari se mogu neprijatno zakomplikovati ukoliko ne budete preuzeli odgovornost.

RIBE U centru pažnje vam je privatni život pa vam se čini da su svi ostali problemi koji se tiču posla nevažni. Trgnite se na vrijeme, vaši šefovi nemaju neograničeno strpljenje.

Film

Sport

40•TVPROGRAM 06:00 Kako vrijeme prolazi 08:10 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 13:00 150 minuta 14:30 Serija: Istine i laži 15:20 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:00 Film: Devet 22:00 Film: Mali Nikola 23.30 Serija: Mamini sinovi 00:00 Noćni žurnal 01:00 Balkanska mafija

PRVA Mamini sinovi, 23.30

10:05 Naučno–obrazovni program 11:00 Vijesti 11:05 Putevi života 12:05 Film: Upoznajte Deda mraza 13:10 Serija: Korak naprijed 14:30 Topshop 14:55 Index 15:30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet, vijesti na albanskom 16:30 Serija: Korak naprijed 18:00 Vijesti 18:05 Serija: Minijaturista 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Film: Čovjek zvani Ove 21:55 NY Jazz festival 21.30 Serija: Mladi inspektor Mors 22.30 Dnevnik 3 23.00 Sportski dnevnik 23.10 Film: Hulijeta 02:30 BBC dok: Da li su igrice stvarno toliko loše?

RTCG 1 Korak naprijed, 16.30

10:05 Totalni obrt 11:20 Serija: Anđeli 13:00 Vijesti 13:25 VIP kuvar 15:10 Vijesti 15:55 Serija: Na granici 16:00 Vijesti 16:10 Sportisimo 16:15 City 16:30 Turistički magazin 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Anđeli 20:00 Serija: Za mog sina 22:15 Serija: Na granici 23:05 Farma 00:00 Film: Rambo 3

NOVA M Serija: Anđeli, 18.30

Informativa

PETAK, 4. 1. 2019.

10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11:20 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12:06 Studio Moderna 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:06 Gastro 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:50 Serija: Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 19:50 Film 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:30 Film

VIJESTI Serija: Velvet, 16:55

06:30 VOA – glas Amerike/r 07:30 Muzika 09:55 Film: Mladi letači 12:00 COK 12:10 Serija: Zlatno srce 12:55 Dječji program: Tomas i drugari, r 13:00 Meteo + Hit dana 13:10 Rukomet, snimak 14:20 Meteo + Hit dana 14:30 ABS 15:00 Koloseum, sportska emisija, r 15:30 TV magazin, r 16:00 Serija: Zlatan glas 17.35 Serija: Degrasi nova generacija 18:00 Meteo 18:10 Stižu bebe 19.30 Dnevnik 2 20.00 COK 21:00 Film: Život je truba 22.30 Film: Neispričana priča 00.10 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Degrasi -nova generacija, 17.35

TVprogram•41

PETAK, 4. 1. 2019.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

RTCG 1, Film: Čovjek zvani Ove, 20.05

AKVAMEN 16:30, 19:15, 20:30, 22:00 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 14:00, 15:45 BAMBLBI 18:15, 20:15 BELA I SEBASTIJAN 3 - NAJBOLJI PRIJATELJI 12:00 DRUGI ČIN 19:30, 21:30 GRINČ 11:15, 13:00, 14:45, 16:45, 17:30 JUŽNI VJETAR 20:45 PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE 14:30 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 11:00, 12:15, 13:15, 13:45, 15:30, 17:45, 18:30 ROBIN HUD - POČETAK 22:30 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 11:30, 16:00

Nakon smrti svoje supruge Sonje (Ida Engvoll) i gubitka posla koji je radio čitav život, Ove (Rolf Lassgård) sve više počinje da razmišlja o samoubistvu. On živi u zatvorenom komšiluku, agresivno insistira da svi poštuju pravila i nije druželjubiv, pa ga komšije smatraju prgavim i neotesanim starcem. Svi njegovi pokušaji samoubistva bivaju ometeni od strane komšija, a nakon jednog se pojavljuju naznake prijateljstva sa komšinicom Parvani (Bahar Pars) i njenom porodicom.

RTCG 2, Film: Život je truba, 21.00 Radnja je organizovana oko dva velika porodična okupljanja: jedno je svadba, a drugo večera na Božić. Mladoženja, glavni junak filma, opušteni je jazz-trubač koji pokušava da pomiriti oca mesara, brata kockara i majku računovođu u penziji nakon što porodična tajna izađe na vidjelo. Režija: Antonio Nuić Uloge: Bojan Navojec, Iva Babić, Zlatko Vitez, Mirela Brekalo, Goran Navojec, Filip Križan, Ksenija Marinković, Filip Šovagović... Žanr: Komedija

KablOVsKE TElEVizijE

11:05 12:45 13:40 15:17 16:10 17:20 17:43 18:25 19:00 19:20 19:30 20:05 20:55 22:05 00:52 01:48 01:53

Ljubav na seoski način Vojna akademija Karađorđeva smrt: In memoriam Marko Nikolić Ovo je Srbija Bela lađa Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Slagalica Vreme Dnevnik Bela lađa S Tamarom u akciji Legenda o Kolovratu Rej Donovan Vesti Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom

10.20 11.07 12.00 12.27 13.15 14.01 14.53 15.00 15.55 17.15 17.21 18.00 19.42 20.05 22.11 22.45 01.13

Gorski liječnik Riječ i život: Iste potrebe u različitosti Dnevnik 1 Serija: Imperija Dr. Oz Normalan život (HZJ) Bonton: Korištenje ubrusa Dobar dan, Hrvatska Serija: Detektiv Murdoch HAK promet info Kod nas doma Svlačionica: Ivo Gregurević Snow Queen Trophy vinjete Odmetnuta porota Dnevnik 3 Film: Invazija Sve zbog jednog dječaka

07:35 08:00 08:50 09:35 10:00 11:40 12:25 13:15 14:05 14:30 15:20 16:10 17:00 17:50 19:10 20:05 20:55 23:00 23:50 00:40 01:30

Goldbergovi Havaji 5-0 Kriminalci u odelima Simpsonovi Kasl Crna lista Mekgajver Nadareni Simpsonovi Mornarički istražitelji (NCIS) Havaji 5-0 3 Kriminalci u odelima Marvelovi specijani agenti Do poslednjeg čoveka Kasl Crna lista Film: Gvozdeni čovek Mornarički istražitelji Havaji 5-0 3 Kriminalci u odelima Do poslednjeg čoveka

08:30

10:15 11:00 11:15

11:45 12:20 12:30 14:30‚ 18:00 18:30 19:00 20:00 22:00

Fudbal Premijer liga: Manchester City Liverpool Trans World Sport: Trans World Sport SK Mix: Novogodišnji SK Mix Fudbal Premijer liga: Premier League Magazin: SK Moments Košarka NBA liga Retrospektiva 2018 (1. & 2. DEO) Tenis - ATP World Tour 250: ATP Pune: 1/2 Finale Premier League Netbusters Fudbal - FA kup Top Bloopers 2018. Košarka - Evroliga: Olympiacos Panathinaikos Retrospektiva 2018 (3. DEO)

10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50

Planeta mutanata Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Grad ajkula Ko šiša tog psa? Priče o velikim mačkama Čudovišta u mom telu Avanture Džefa Korvina Policija za životinje Feniks Ajkule u blizini plaže Uragan Harvi: Spasavanje životinja Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Divljine Arktika Čudovišta Aljaske Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Uragan Harvi: Spasavanje životinja

Sport

PEtak, 4. 1. 2019.

PREDSJEDNIK FSCG DEJAN SAVIĆEVIĆ KRITIČKI

Najslabija godiN da prosperira o

Nova godina, stari problemi: Stevan Jovetić na treningu Monaka

STEVAN JOVETIĆ PONOVO POVRIJEĐEN

Sada je stradao list Prvo se javila Roma, zatim Sevilja, a onda se pojavio stari problem! Kapiten fudbalske reprezentacije Crne Gore Stevan Jovetić je ponovo povrijeđen. Dnevni list “Nice Matin” javlja da je 29-godišnji Podgoričanin povrijedio list, a nova povreda je stigla čim je zaliječio butni mišić. Monako još nije potvrdio informaciju, ali “Nice Matin” piše da se Joveta povrijedio još 28. decembra 2018. godine na jednom treningu na-

kon jačeg udarca od strane saigrača. Jovetić je od početka sezone odigrao samo sedam utakmica - četiri u prvenstvu (postigao jedan gol), jednu u Kupu, jednu u Ligi šampiona (samo 12 minuta) i jednu u Ligi nacija za Crnu Goru protiv Srbije. Da podsjetimo - Joveta je posljednji put na terenu bio 24. oktobra 2018, upravo protiv Briža u LŠ, kada je igrao samo 12 minuta i kada je povrijedio butni mišić. B.T.

ZETA ANGAŽOVALA JOŠ JEDNOG FUDBALERA

Bošnjak na Trešnjici

Stigao u Zetu: Armin Bošnjak na utakmici protiv Budućnosti Nakon lijevog beka Nemanje Sekulić, stigao je ofanzivac - Armin Bošnjak je novi fudbaler Zete! Dvadesetčetvorogodišnji krilni napadač je raskinuo ugovor sa Rudarom koga potresa finansijska kriza, a “vukovi” su to iskoristili i doveli ga na Trešnjicu. Isti slučaj je bio i sa

Sekulićem... Bošnjak je tokom jeseni oscilirao, baš kao i Rudar, a u prvom dijelu sezone je odigrao 17 utakmica (14 u prvenstvu, tri u Kupu) i postigao je jedan gol u eliti. Prije Rudara, novi fudbaler Zete je nosio dresove Jedinstva iz Bijelog Polja i Iskre iz Danilovgrada. B.T.

Klupski fudbal nam je u 2018. godini dotakao dno. Ni reprezentativni nije bio previše - reprezentativan! Sutjeska, Budućnost, OFK Titograd i Rudar su više izgledali kao ekipe koje su zalutale na evro mapu, nego što igraju ozbiljan fudbal, dok su kadetska, omladinska i mlada selekcija razočarale - prve dvije reprezentacije su ispale u preliminarnoj rundi kvalifikacija, dok budući A reprezentativci nisu bili ni blizu da se iz kvalifikacione grupe plasiraju na Evropsko prvenstvo 2019. Na kraju, a možda najviše bitno - “hrabri sokolovi” nisu bili na nivou u Ligi nacija, pa su bili bliži ispadanju u najlošiju Ligu D, nego plasmanu u plej - of za EURO 2020.

■ Jedno rJešenJe su reflektori

A svega toga je svjestan predsjednik FSCG Dejan Savićević, koji je - čini se - prvi put kritikovao SVE. “Mislim da je ovo najslabija prezentacija crnogorskog fudbala, počev od najmlađih kategorija FSCG, pa do klubova. Nismo uspjeli da se plasiramo na velika takmičenja, ni kadeti, ni omladinci, mlada reprezentacija je imala zadovoljavajuću godinu, ali je 2017. bila loša”, rekao je popularni Genije u intervjuu za TV Arena sport. “Ali u principu, kada se sve sabere i predstavljanje klubova, kako su odigrali evropske utakmice, mislim da je ovo najslabija godina crnogorskog fudbala od 2007, kada smo počeli da igramo zvanične evropske utakmice”, nadovezao se Savićević. FSCG se trudi što se tiče infrastrukture, napravio je pomoćne terene, ali očigledno to nije dovoljno. Vidjelo se to na primjeru reflektora - naša kuća fudbala je poručila da će svim klubovima pomoći oko izgradnje, čak da će završiti i 95 odsto posla, ali malo je ko zainteresovan... “Potpisali smo ugovore za OFK Titograd i Iskrom za postavljanje refektora. Nadam se da ćemo do

Grupa zahtjevna, Engleska favorit Crna Gora će u kvalifikacija-

ma za revolucionarno Evropsko prvenstvo 2020. godine igrati u grupi A sa Engleskom, Češkom, Bugarskom i Kosovom, a Dejan Savićević nije zadovoljan žrijebom. “Grupa je zahtjevna, pa i administrativno, počev od viza za Englesku gdje pasoši moraju da budu na viziranju 21 dan, do organizacije utakmice sa Kosovom. Grupa je jaka, Englezi su favoriti, u usponu su rezultata, naišla je jedna generacija dobrih mlađih igrača. Napravili su dobar rezultat i u Ligi nacija, a mi smo dokazali da možemo da igramo sa Bugarima. Imaćemo šansu da se osvetimo Česima za poraz u baražu, a što se tiče Kosova, oni su dokazali u Ligi nacija da su u zamajcu i da sigurno neće biti lako”, jasan je Savićević. avgusta sljedeće godine osvijetliti još nekoliko stadiona tako da će gledaoci imati bolje uslove za gledanje, pogotovo od maja do septembra kada su visoke temperature i kada su utakmice morale da se igraju u dnevnom terminu. Nadam se da ćemo od sljedeće sezone, na većini stadiona imati reflektore i biće ljepše i prijatnije i gledaocima i igračima”.

■ drugo rJešenJe su mladi igrači

Najveći problem u domaćem loptanju je organizacija klubova - ne postoje pravi sistemi... “Ne vodim budžete klubova, ali imam informaciju da određeni kubovi plaćaju dobro za naše uslove. To nije situacija u svim klubovima, ali jeste u klubovima u vrhu. Naša liga je poluprofesionalna, omogućili smo klubovima da fudbaleri mogu biti igrači -

10 utakmica su odigrali crnogorski prvoligaši (Sutjeska, Budućnost, OFK Titograd, Rudar) ljeta 2018. godine u euro kvalifikacijama - upisali tri remija i čak sedam poraza

Sport

PEtak, 4. 1. 2019.

NASTROJEN U INTERVJUU ZA TV ARENA SPORT

Na, liga Ne može od starih igrača Svjestan da nešto ne štima: Dejan Savićević, predsjednik FSCG

Regionalna liga - opet NE

Uvijek se pominje zajednička liga, ali fudbal je kompleksan. Sljedeće godine nemamo nijedan prazan termin, nema prostora za pravljenje neke takve lige, jer šta bi radili sa našim ligama? Kada da se igra Regionalna liga, to je u ovom trenutku neizvodljivo, a teško da će biti i u doglednoj budućnosti

12 15 utakmica je odigrala kadetska selekcija do sada u 2018. godini - skor je tri pobjede, jedan remi i osam poraza, uz ispadanje u preliminarnoj rundi kvalifikacija za EP

utakmica je odigrala omladinska reprezentacija do sada u 2018. godini - skor je tri pobjede, sedam remija i pet poraza, uz ispadanje u preliminarnoj rundi kvalifikacija za EP

amateri i igrači - profesionalci. Ako bismo tražili jedno ili drugo ne bi valjalo”, govori 52-godišnji Savićević, koji je dodao. “Mi smo negdje između. U klubovima Telekom 1. CFL mora da bude minimum šest profesionalaca, podigli smo i kriterijume za trenere, tako da sada osim prvoligaških klubovima i drugoligaši moraju da imaju PRO licencu”. A klubovi prepušteni sami sebi okrenu se iskusnim igračima umjesto mladima. Zbog toga je FSCG reagovao od prošle sezone svaki tim u startnih 11 mora da ima jednog igrača ispod 21 godine, dok će od sezone 2020/21. morati da imaju po dva fudbalera mlađa od 21 godine. “Lično, nisam bio zadovoljan koliko treneri i klubovi forsiraju mlade igrače. Dali smo rok klubovima od godinu da poboljšaju rad sa mlađim kategorijama. Nadam se da ćemo od 2020. imati 60 igrača, pa možda i 90 koji će makar trenirati sa prvim timom, što će mnogo značiti za mlađe selekcije klubova, kao i za mladu reprezentaciju”, rekao je Savićević, koji je svjestan da iskusni fudbaleri kolo vode u našem prvenstvu. “Većina klubova malo pažnje posvećuje radu sa mlađim kategorijama i to je glavni problem. Jedna grupacija igrača koji se sele iz kluba u klub polako završava karijeru i zato smo se odlučili na ovaj naš potez da podmladimo ligu, jer od starih igrača crnogorski fudbal ne može da prosperira”, rekao je Savićević. B.T.

Projektil Serhija Agera ispred Dejana Lovrena

GRAĐANI SAVLADALI REDSE U DERBIJU - 2:1

Siti je opet živ

Mančester siti je u derbiju 21. kola Premijer lige - na svom Itihadu - savladao Liverpul rezultatom 2:1, pa vrh tabele u najinteresantnijoj ligi na planeti sada izgleda ovako: Liverpul 54 boda, Mančester siti 50, Totenhem 48... Tako su “građani” opet živi u napadu na odbranu trona (da su remizirali ili izgubili - bilo bi teško), a heroji u super utakmici su bili Serhio Agero i Liroj Sane. Argentinac je pogodio u

40. minutu nakon što je u mjestu ostavio Dejana Lovrena i probio Alisona na prvoj stativi, dok je Njemac je potpisao - ispostaviće se konačan rezultat u 72. minutu. Agero je došao do 250. gola u ligaškim utakmicama. Naravno, Liverpul je imao svoje minute i šanse, ali samo je Roberto Firmino u 64. minutu pogodio - Brazilac je u tom trenutku vratio meč na početak, ali se “pojavio” pomenuti Sane. B.T.

ISKUSNI NAPADAČ STIGAO U RENDŽERS

Defo i Stivi Dži ponovo zajeDno

Na novom zadatku: Defo i Džerard Stiven Džerard je prošle nedjelje sa Rendžersom slavio u velikom derbiju protiv Seltika (1:0), izjednačio se sa šampionom na tabeli, a da bi titulu vratio na “Ajbroks” pozvao je bivšeg saigrača iz reprezentacije Engleske... Džermejn Defo je novi igrač tima iz Glazgova, tridesetšestogodišnji napadač je potpisao ugovor na godinu i po sa Rendžersom, a došao je na pozaj-

micu iz Bornmauta. Iskusni napadač nije u formi, u aktuelnoj sezoni je odigrao samo četiri meča u Premijer ligi, pa se nije dvoumio dok ga je Stivi Dži “mamio” u Škotsku. Defo je u karijeri igrao za Vest Hem, Totenhem, Portsmaut, Sanderlend i pomenuti Bornmaut. Džerard i Defo ponovo zajedno - da li će “policajci” osvojiti titulu poslije sedam godina!? B.T.

SPORT

PETAK, 4. 1. 2019.

LAVOVI KRENULI POBJEDOM NA TURNIRU U POREČU

VUJOVIĆ TORPEDOVAO ITALIJU

Kako se rješavaju utakmice sa autsajderima rukometaši Crne Gore pokazali su juče - “lavovi” su na startu prijateljskog “Croatia cupa” u Poreču, na krilima “letećeg” Miloša Vujovića, savladali Italiju sa 32:24. Na taj način i pokazali koliko su imali loš dan na startu kvalifikacija kada su Farska ostrva senzacionalno odnijela bod iz Podgorice, ali i svom novom selektoru Zoranu Roganoviću podarili prvi trijumf od ka-

da je na klupi selekcije. Italija je bolje otvorila meč, nekoliko puta na startu imala i po dva gola prednosti, da bi do prvog vođstva naši momci stigli sredinom prvog poluvremena kada je Mirko Radović pogodio za 7:6. Taj gol već tada je na neki način najavio trijumf Crne Gore, pošto su “lavovi” konstantno vodili do kraja meča, a najveću razliku “plus devet” (21:12, 23:14) imali su dva puta tokom drugog dijela.

Italija - Crna Gora 24:32 (12:15) POREČ - Dvorana “Žatika”. Gledalaca: 500.

Deset golova protiv “azura”: Miloš Vujović

Italija: Ebner (devet odbrana), Fovio, Koleluori (tri odbrane), Moreti, Bulcamini 2, Daineze, Arđentini, Bortoli 1, D’Antino 2, Arćijeri 5, S. Mengon, Štriker, Ibali, Dapiran 1, Turković 3 (2), M. Mengon 1, Parizini 6, Škatar 3.

Crna Gora: Mijušković (12 odbrana), Braunović (šest odbrana), Borilović, Bakić 1, Marsenić, Čavor 3, Bulajić, Kankaraš 1, Radović 4, M. Vujović 10 (1), Radojević 1, Kaluderović 2, Ševaljević 3, L. Vujović, Lasica 3, Grbović 4.

CROATIA CUP Juče Italija - Crna Gora 24:32 Danas 20.00h Hrvatska – Crna Gora (Direktno tv RTL) Subota 20.00h Hrvatska – Italija

Cilj ovog turnira bio je da šansu dobiju novi “lavovi”, neki od njih su tu šansu već juče iskoristili (poput golmana Jagoša Braunovića, Vasilija Kaluđerovića i asistencijama Slobodan Bulajić), ali blistao je jedan od starih majstora. Miloš Vujović je sa deset golova “razbio” Italijane, a imao je i samo dva promašaja iz igre. Pravu provjeru “lavovi” će imati večeras kada ih od 20 sati očekuje duel sa domaćinom Hrvatskom. Biće to i posljednji meč Crne Gore na turniru u Poreču. K.B.

RUKOMET Ž REGIONALNA LIGA

Lagano sa Jagodinom

Novak Đoković

POZNATI SU POLUFINALISTI ATP TURNIRA U DOHI

Basilašvili namučio Novaka Novak Đoković, Roberto Bautista-Agut, Tomaš Berdih i Marko Ćekinato nastavljaju brobi za krunu Katara - njih četvorica juče su se plasirala u polfinale ATP turnira u Dohi. Najzanimljivije je bilo vidjeti kako će se “ponašati” najbolji teniser planete - a Novak Đoković se po-

novo mučio, baš kao u meču sa Fučovičem, ali je uspio da pronađe prave udarce u najvažnijim trenucima i “slomi” Gruzina Nikoloza Basilašvilija 4:6, 6:3, 6:4. Malo poznati momak iz Gruzije slavio je u prvom setu, prijetio je i u trećem, kada je na startu vratio brejk i poveo 2:1, ali je Novak još jed-

nom pokazao zašto je najbolji. Novak će u polufinalu igrati protiv Roberta BautisteAguta, koji je savladao Stana Vavrinku (6:4, 6:4). U preostala dva četvrtfinalna duela Tomaš Berdih je pobijedio Francuza Pjera Ig-Erbera (6:2, 6:4), dok je Ćekinato bio bolji od Dušana Lajovića (7:6, 6:2). K.B.

Još jedna, treća u isto toliko rundi, lagana pobjeda rukometašica Budućnosti u Regionalnoj ligi. Dame Dragana Adžića na startu turnira u Jagodini bile su bolje od istoimene ekipe - 29:16 (13:10). Pitanje pobjednika riješeno je nakon dobre igre u prvih 15 minuta drugog poluvremena kada je Budućnost napravila seriju 9:2. Milena Raičević i Đurđina Jauković postigle su po šest golova, dok su Itana Grbić i Branka Konatar upisale po četiri. Bile su dobre i golmanke, pa je Marina Rajčić imala deset, a Darli Zokebi de Paula devet odbrana. Danas će se u Jagodini igrati crnogorski meč Budućnost od 19 sati igra protiv Rudara. Utakmice u Jagodini i na narednom turniru Reagionalne lige u Ljubljani (od 11. do 13. januara) generalne su provjere Budućnosti pred nastavak Lige šampiona. K.B.

Milena Raičević

PETAK, 4. 1. 2019.

sport

Je LI vRIJeme zA oDLAzAk Iz oRLAnDA?

Dva top tima žele da trejduju Vučevića

Uz Pavlićevića najbolji protiv Zrinjskog: Radosav Spasojević na sinoćnjem meču

Vučević na meču protiv potencijalno budućeg kluba Bostona

DRUGA ABA LIGA - PoLovIčAn UčInAk nAšIh tImovA

Nikola Vučević igra nevjerovatnu sezonu, njegove brojke u najjačoj ligi svijeta sve su bolje, pa je jasno (mada je bilo i ranije) da je “prerastao” sredinu kakva je Orlando, iako su “magični” i dalje u igri za plejof na Istoku. Kako našem majstoru na kraju sezone ističe ugovor odavno se priča o mogućem trejdu, a kako pišu mediji u SAD vrlo vjerovatno će do njega i doći - “deadline day” je 7. februar. Odavno je za usluge našeg centra zainteresovan gigant Boston, a sada se u priču uključio i drugi - San Antonio. Tu vijest juče je plasirao novinar Boston Sentinala Tom Lejn, koji se, naravno, nada da bi Crnogorac, ipak, mogao da

20,5 je prosjek poena nikole VučeVića oVe sezone - uz to bilježio je i 12,1 skok i 3,7 asistencije

završi u Masačusetsu. “Ovdje ne može biti greške. Ukolo Deni Ejndž (generalni menadžer Bostona, prim. aut) zaista misli da je dovođenje Vučevića ključno u šampion-

skoj trci, on će ga dovesti”, napisao je Lejn. “Boston često gubi bitne skokove protiv timova sa visokim i snažnim centrima i to bi Vučević mogao da popravi, a njegova sposobnost da pogodi iz blizine, ali i sa distance

SEMAFOR Čikago - Orlando LA Lejk. - Oklahoma Šarlot - Dalas Klivlend - Majami Vašington - Atlanta Bruklin - Nju Orlenas Boston - Minesota Memfis - Detroit Finiks - Filadelfija

84:112 100:107 84:122 92:117 114:98 126:121 115:102 94:101 127:132

su neprocjenjivi”. Lejn je istakao i da bi Boston Vučevića mogao da ima i kad mu istekne ugovor (u posljednjoj godini u Orlandu on vrijedi 12,7 miliona), ali da bi zbog plej-ofa Ejndž mogao da “zagrize” i sada. Naravno, jedan problem bi mogao da se pojavi u svemu... “Bred Stivens forsira ‘small ball’ formaciju i pitanje je kako tu vidi Vučevića”, zaključio je Lejn. Uz sve pomenuto, čini se da ni u Orlandu baš ne cijene sve što je Vučević uradio za ovaj klub, pa su fokusirani na Mo Bambu, kao centra za budućnost. K.B.

A protiv Bulsa novi dabl-dabl Sjajne igre Nikola Vučević je nastavio i u noći između srijede i četvrtka. Njegov Orlando slavio je lagano protiv Čikaga 112:84, a naš centar je za 26 minuta u igri upisao novi dabl-

dabl - 22 poena, 12 skokova i tri asistencije. Dalas bio ubjedljiv protiv Šarlota (122:84), a Luka Dončić je ubacio 18 poena i dodao 12 skokova.

poraz lovćena, sutjeska mu sada diše za vratom Direktan duel za treće mjesto košarkaši Lovćena su izgubili juče u Sarajevu, s druge strane Sutjeska je upisala četvrti trijumf zaredom i izjednačila se na četvrtoj poziciji (posljednjoj koja vodi u plej-of) sa rivalom iz Crne Gore. Bolji od Lovćena u 14. rundi Druge ABA lige bio je Spars (73:64), dok je Sutjeska savladala Zrinjski sa 85:73. Oba naša tima sada su SUTJeSKA

ZRInJSKI

85 73

18 23 24 20 25 22 8 18 Goranović Pavlićević 23 Gardašević Vulević Knežević 13 Ćalić 5 Vujović Raičković 3 Đite 4 Spasojević 24 Vuković 3 Lalović 10 Trener: Zoran Glomazić

Šutalo 15 Lužaić 8 Petrić 8 Pajić Golemac Zlomislić 2 Todorović 3 Šamadan 3 Miličević 6 Ljujić 9 Milinović 6 Ramljak 13 Trener: Hrvoje Vlašić

NIKŠIĆ - Dvorana: “SC Nikšić”. Gledalaca: 100. Sudije: Saško Terzievski, Duško Sedlar, Dalibor Lenac.

na učinku 8-6. Nikšićani su, inače loše krenuli protiv tima iz Mostara, gubili su čak i ubjedljivo nakon prve četvrtine (25:18), bili na mius šest na poluvremenu (47:41), ali su se onda Nikola Pavlićević i društvo “razletjeli” u trećem periodu koji su dobili sa čak 24:8. Sutjesku je do pobjede nosio tandem Radosav Spasojević (24 poena) - Nikola Pavlićević (23), a pratili su ga Draško Knežević sa 13 poena i šest asistencija i Boris Lalović sa 10 poena. Dva Popovića bili su malo za Lovćen u Sarajevu - Miloš je odigrao fenomalnu partiju sa 31 poenom, Aleksa ga je pratio sa 14, solidan

ABA 2, 14. kOlO MZT - Primorska 77:78 Sutjeska - Zrinjski 85:73 Helios - Borac 76:82 Rogaška - Split 74:69 Dinamik - Vršac 95:83 Spars – Lovćen 73:641. 1. Primorska 14 13-1 2. MZT 14 9-5 3. Spars 14 9-5 4. Lovcen 14 8-6 5. Sutjeska 14 8-6 6. Split 14 7-7 7. Dinamik 14 7-7 8. Borac 14 7-7 9. Rogaška 14 5-9 10. Zrinjski 14 5-9 11. Helios 14 5-9 12. Vrsac 14 1-13

27 23 23 22 22 21 21 21 19 19 19 15

je bio Đorđe Lelić sa 11, ali su svi ostali zakazali, pa i ne čudi poraz od Sparsa. Lovćen je dobro otvorio meč, igrao izjednačenu utakmicu, na startu posljednje četvrtine čak imao i vođstvo (57:54). Ipak, Spars je serijom 10:0 (64:57), praktično već tada riješio meč. U narednom kolu (srijeda) Lovćen igra novi derbi protiv MZT-a, dok Sutjeska gostuje u Splitu. K.B. SPARS

lovćen

73 64

17 18 19 19 20 15 16 13 Durmo 11 Zahiragić 9 Vrabac 8 Grubelič Manjgafić 2 Hasandić 3 Kamenjaš 8 Protić 14 Albijanić 4 Bašić Mazalin 11 Glogovac 3 Trener: Marko Trbić

Pilčević A. Popović 14 Bogdanović Vrbica 2 Parača Lopičić 2 Lelić 11 Božović M. Popović 31 Đukanović 4 Todorović Trener: Miodrag Kadija

SARAJEVO - Dvorana: “Novo Sarajevo”. Gledalaca: 800. Sudije: M. Juras, R. Arsenijević i V. Vesković.

sport

jasmin repeša za ª gazetu delo sportº

Odbio sam Budućnost prije mjesec dana Jasmin Repeša je godinu i po bio bez klupskog agažmana prije nego je prihvatio ponudu Budućnosti Volija. Novi trener plavih je u intervjuu tiražnoj Gazeti delo sport uoči meča sa Armanijem rekao da je pauzu iskoristio za “odmor, putovanja, trenerske klinike i uživanje u košarci”, ali i da je mogao još prije mjesec dana da dođe u Podgoricu. “Zvali su me prije mjesec dana, ali sam ih tada odbio. Kasnije su pojačali pritisak i ubijedili me da prihvatim ugovor koji bi trebalo da traje do 2020. godine. Trebalo, jer trenerski posao zavisi od brojnih faktora”, rekao je Repeša, svjestan da ga čeka težak posao, gdje se samo odbrana titule ABA lige računa. “U Evroligi želimo više pobjeda nego do sada, a u regularnom dijelu ABA lige da dohvatimo drugo mjesto pred plej-of”. Iskusni pedesetsedmogodišnji trener zadovoljan je timom koji je naslijedio od Aleksandra Džikića. “Tu su tri značajan poja-

Trener plavih u intervjuu za Gazetu naveo da ga je Budućnost kontaktirala i prije mjesec dana - to je otprilike negdje tokom onog prvog alarma Džikićevog tima, koji je pobjedama nad Mornarom, Partizanom, pa Baskonijom, ekipama CSKA i Barselone ugašen

čanja: Kol, Bel i Bitadze. Gruzijac je mladi centar koji će uskoro igrati u NBA. Moram da ispravim određene situacije sa tehničkog aspekta, kako bih bolje definisao nove postavke igre”. Hrvatski stručnjak sinoć je debitovao na klupi plavih protiv ekipe sa kojom je za dvije godine (2015-2017) osvojio četiri trofeja (dvije titule, Kup i Superklup Italije). M.A.

PETAK, 4. 1. 2019.

repešin debi sa gorkim ukusom - budućnos

Plavi nijemi Po monologa “ma ⌦ Miloš Antić

Kada igrate odbranu - bolje reći ne igrate - kao što je to radila Budućnost, kada protivniku dozvolite ogroman broj otvorenih šuteva i šetnju kroz reket, a uz to i tog protivnika šut krene - onda ste jednostavno osuđeni na poraz. Plavi su u milanskom Mediolanumu prelako istakli bijelu zastavu, u duelu sa Armanijem upisali osmi vezani poraz, produžili agoniju i samo podsjetili debitanta na klupi Jasmina Repešu da ga čeka paklen zadatak u Podgorici. Da ekipu poljuljanog samopouzdanja vrati na pravi, pobjednički put, a ispred toga preispita uloge Edvina Džeksona, Kotija Klarka i Džejmsa Bela, koji ne donose apsolutno ništa plavima... A očajna prva dionica u kojoj je Budućnost primila 36 poena i u jednom trenutku bila na -18 (33:15), uvela je meč u jednosmjernu ulicu. U monolog Armanija. Razigrani “manekeni” Džejms, Kuzminkas, Bertans i Gudaitis trpali su koš plavih iz svih pozicija, bili neuhvatljivi i već nakon deset minuta bilo je jasno da će Podgoričani još morati da čekaju na prvu gostujuću pobjedu u Evroligi. Bez ikakve energije u od-

brani, teško da bi plavi bili u igri i protiv mnogo lošije ekipe od one koju vodi Simone Pjaniđani. A zbog rupa u odbrani ni izuzetno kvalitetne solo partiture najboljih igrača, onih od kojih se očekuje da ostave titulu ABA lige u Podgorici - Goge Bitadzea i Norisa Kola nijesu ekipi donijele ništa posebno. Čak ni neki priključak nade. Budućnost je samo dva puta prišla na devet poena zaostatka - obično bi se tada uz greške i obilatu pomoć Budućnosti, palila dalekometna paljba domaćih. Kada se umorila gore pomenuta četvorka, proradili su Džerels i Micov, pa su poništeni odlični minuti Petra Popovića, jedinog koji u ovoj seriji poraza pokazuje napredak...

16 trojki postigli su košarkaši Milana u sinoćnjeM Meču, čak sedaM u letećoj prvoj četvrtini

SK CG 14.30h 16.15h 20.00h

21.00h Darsis - Karlović, ATP Puna Anderson - Simon, ATP Puna Olimpijakos - Panatinaikos, košarka

NE PROPUSTITE

Olimpijakos - Panatinaikos (SK CG - 20h) Sudar velikih rivala u dvorani Mira i prijateljstva. Domaćin je favorit, ali zeleni su živnuli sa legendarnim Rikom Pitinom na klupi, tako da je sve moguće.

Tomljanović - Pliškova, WTA Brizbejn Fenerbahče - Baskonija, košarka Tranmer - Totenhem, fudbal WTA Brizbejn

SK 3 19.00h

SK 4 21.00h

Granada - Albasete, fudbal

ARENASPORT 1

SK 2 10.00h 18.45h 20.45h 04.00h

Espanjol - Leganes, fudbal

Levante - Đirona, fudbal

09.50h 14.30h 01.00h

Sidnej - Centra Mariners, fudbal ATP Katar, tenis Vinipeg - Pitsburg, hokej

ARENASPORT 2 10.00h 18.00h

Bob, Svjetski kup Krka - Crvena zvezda, košarka

PETAK, 4. 1. 2019.

ST U MILANU PRIMILA 111 POENA

OSMATRAČI ANEKENA”

ARMANI

BUDUĆNOST

111 94

36 20 26 29 22 23 21 28 Dela Vale 3 Džejms 17 Micov 20 Gudaitis 14 Bertans 17 Fontekio Tarčevski 4 Kuzminskas19 Ćinćarini 5 Barns 4 Džerels 8 Omić Trener: Simone Pjaniđani

Džekson 3 Kol 17 Su. Šehović 3 E. Klark 16 Barović 3 K. Klark 6 Se. Šehović Gordić 2 Bitadze 23 Popović 12 Bel 5 Nikolić 4 Trener: Jasmin Repeša

MILANO - Dvorana: “Mediolanum forum”. Gledalaca: 8.161. Sudije: Fernando Roka, Petri Mantila, Are Haliko. Slobodna bacanja: Armani Milano 23-29 (79,3%), Budućnost Voli 14-23 (60,9%). Šut za dva: Armani Milano 20-36 (55,6%), Budućnost Voli 31-58 (53,5%). Šut za tri: Armani Milano 1630 (53,3%), Budućnost Voli 6-17 (35,3%). Skokovi: Armani Milano 9+21, Budućnost Voli 16+17. Asistencije: Armani Milano 21, Budućnost Voli 17. Ukradene lopte: Armani Milano 3, Budućnost Voli 2. Greške: Armani Milano 9, Budućnost Voli 7. Blokade: Armani Milano 5, Budućnost Voli 5. Faulovi: Armani Milano 23, Budućnost Voli 26.

SPORT

DN TIP

ESPANJOL

LEGANES

Katalonski tim vezao je šest poraza na kraju 2018, a novu godinu želi da počne trijumfalno. Protiv Leganesa koji nije poražen na sedam uzastopnih meča (dva trijumfa i pet remija u Primeri) čeka ih paklen zadatak.

Na današnji dan

1990.

KOLEKCIONAR TROFEJA Rođen Toni Kros - fudbaler Reala, petostruki osvajač Lige šampiona i svjetski prvak sa Njemačkom 2014.

EVROLIGA 16. KOLO Efes - Bajern 92:77 Milano - Budućnost 111:94 Real Madrid - Makabi 91:79 Gran Kanarija - Himki (kasno sinoć) VEČERAS 18:45h Fenerbahče - Baskonija 19:00h Žalgiris - CSKA 20:00h Olimpijakos - Panatinaikos 21:00h Barselona - Darušafaka

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

20.00h

Zadar - Olimpija, košarka

ARENASPORT 3 19.00h

Ostatak svijeta Sjeverna Irska, indor fudbal 19.30h Vels - Engleska, indor fudbal 20.05h Škotska - Republika Irska, indor fudbal 20.40h Ostatak svijeta - Engleska, indor fudbal 21.10h Republika Irska - Vels, indor fudbal

21.45h

Sjeverna Irska - Škotska, indor fudbal

ARENASPORT 4 14.00h 18.00h

Bob, Svjetski kup Cibona - FMP, košarka

EUROSPORT 13.45h

Ski skokovi, Insbruk

EUROSPORT 2 10.30h

Australija - Njemačka, Hopman kup, tenis

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO U HOTELU SPLENDID U BEČIĆIMA

U Splendidu proslavljena turistička nova godina NOVE UNIFORME ZA OSOBLJE MA Kabinsko osoblje crnogorske nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines dobilo je nove uniforme i kapute dizajnirane u skladu sa evropskim standardima, saopšteno je u toj kompaniji. Kako su naveli u MA, ideja je bila da se osvježi vizuelni identitet ljudi. “Vuna, pamuk i svila, te-

get boja kao boja kompanije i crnogorski zlatni vez, preuzet sa crnogorske narodne nošnje glavne su karakteristike modela”, istakli su u MA. Kreator Boris Ćalić rekao je da je ideja projekta da se pokaže bogatstvo i ljepota nacionalnog kostima na moderan i pročišćen način. R.E.

Crnogorsko turističko udruženje i ove godine organizovalo je u hotelu Splendid Conference&Spa Resort 5*, tradicionalnu proslavu turističke nove godine. Čelnici Ministarstva turizma, Nacionalne turističke organizacije i CTU-

a su sumirali rezultate ostvarene u 2018. i najavili planove za nastupajuću godinu. Na proslavi je premijerno izvedena pjesma radnog naziva “Crveni majstori“ koju je za navijače reprezentacije Crne Gore produciralo Crnogor-

sko turističko udruženje. Namjera CTU-a je bila da podrži i osnaži navijački duh. Autor teksta, muzike i aranžmana je Slobo Kovačević. U numeri učestvuje 15-ak crnogorskih izvođača, a snimljena je u M studiju Mihaila Mihe Radonjića. M.P.

MJERE VLASTI PROTIV MASOVNOG TURIZMA

Venecija od ljeta naplaćuje ulaz u grad Grad Venecija planira da od jula ove godine počne da naplaćuje ulaz u istorijski centar grada svim posjetiocima, tačnije taksu u iznosu od 2,5 do 10 eura, kako bi ograničio masovni turizam koji “guši grad”. Mjera, koja se uvodi u okviru italijanskog zakona o finansijama, a koja je definitivno izglasa-

na u subotu, predviđa da Venecija počne da naplaćuje boravišne takse, čiji će iznos zavisiti od sezone, svim posjetiocima, bilo da provode noć u gradu ili samo prolaze kroz njega, prenio je sajt 20 minuta. Takva mjera već postoji na Lampeduzi i još nekim ostrvima. Prema prvim procjenama, te takse

bi mogle da donesu Veneciji do 50 miliona eura godišnje. Gradonačelnik Venecije Luiđi Brunjaro nedavno je poručio da će novim zakonom o budžetu gradskim vlastima biti odobrena naplata pristupa istorijskom centru grada svim posjetiocima, a ne samo onima koji dolaze na noćenje.

ISTORIJSKI REKORD

Muzej Luvr u 2018. obišlo deset miliona posjetilaca

Aleksis

Najposjećeniji muzej na svijetu, pariski Luvr, premašio je 2018. godine prag od deset miliona posjetilaca, što je broj koji do sada nije dostigao nijedan muzej umjetnosti i antikviteta u svijetu, navela je uprava te institucije. “Prvi put u svojoj istoriji i mislim prvi put u istoriji muzeja više od deset miliona posjetilaca obišlo je Luvr 2018. godine”, rekao je za agenciju AFP direktor Luvra Žan Lik Martinez. Sa 10,2 miliona posjetilaca Luvr je zabilježio porast od

25 odsto u posjetama u odnosu na 2017. godinu, kada je bilo 8,1 milion gostiju i potukao je sopstveni rekord iz 2012. godine, kada je muzej obišlo 9,7 milion ljudi. Stranci predstavljaju gotovo tri četvrtine posjetilaca, ali i dalje su Francuzi najbrojnija nacionalnost sa 2,5 miliona, odnosno 25 odsto od ukupnog broja. Amerikanci su najbrojniji među stranim posjetiocima sa 1,5 miliona, dok su Kinezi na drugom mjestu sa gotovo milion posjetilaca.