Dnevne novine 5,6. i 7. januar 2019. by Dnevne Novine

SAVKA DARMANOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA NOVOG DUVANSKOG KOMBINATA ■ 8 9

SPORT

CRNOJ GORI TREBA DOMAĆI BREND CIGARETA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019. BROJ 2270 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

JOANIKIJE STOPAMA IRINEJA: SPC PONOVO U AKCIJI PROTIV CRNE GORE ■ 3

BOJELISEBOGA“BOŽJIPASTIRI”? U BOŽIĆNOM BROJU ZA DN GOVORE:

PREDRAG JELUŠIĆ

■5

DRAGAN KOVAČEVIČ SEAD ČIRGIĆ

UOČI 100.GODIŠNJICE USTANKA NA BADNJI DAN 2019.

DUBRAVKA DRAKIĆ BORIS ĆALIĆ SVIM PRAVOSLAVNIM VJERNICIMA SREĆAN BOŽIĆ NAREDNI BROJ IZLAZI 8. JANUARA 2019.

ZA NAJBOLJE PONUDE:

ODNOSPREMA BOŽIĆNJEM USTANKU JE ODNOS PREMA NAMA SAMIMA marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

LIDER SD BRAJOVIĆ ZA PR CENTAR

Vodimo jasnu politiku, a građani to prepoznaju Prošla godina bila je najbolja od osnivanja Socijaldemokrata (SD), a razlog konstantnog trenda rasta partije je dosljedna i jasna politika, ocijenio je njen predsjednik Ivan Brajović i poručio da će ostati maksimalno posvećeni realizaciji onoga što su obećali građanima. Brajović je u intervjuu za PR centar, između ostalog, kazao da je SD pokazao da je partija kojoj građani mogu vjerovati, koja ne odustaje od programskih opredjeljenja i marljivo radi na tome da od Crne Gore napravi bolje mjesto za život. Prema njegovim riječima, 2016. godine su na parlamentarnim izborima kao novoosnovana partija stekli parlamentarni status i bili zadovoljni rezultatom, ali čvrsto su vjerovali da taj rezultat nije realan prikaz njihove snage. “Bili smo ubijeđeni da ideja istinske socijaldemokratije, kao i ljudi koji je u našoj partiji nose, uživaju znatno veće povjerenje građana”, rekao je Brajović i dodao da je prošla godina najbolje potvrdila uvjerenja SD-a, koji su na svim lokalnim izborima dobili oko 25.000 glasova, što je, “u tim opštinama dvostruko više u odnosu na parlamentarne izbore”. “Prvi put imamo predsjednika jedne opštine iz naših redova, i to u Plavu. U toj opštini imamo mladi tim koji sa puno elana obavlja svoj posao. Uvjeren sam da će stanovnici Plava, kao i mi u SD-u biti ponosni na svoj izbor”, kazao je Brajović. On smatra da su razlozi za Brajović

konstantan trend rasta koji bilježi SD u vođenju jasne i dosljedne politike, te ostvarivanju programskih ciljeva koji su određeni 2016. godine i na osnovu kojih su dobili podršku građana. “Naše politike postaju dio programa Vlade i uveliko se realizuju. To su politike koje se na direktan način reflektuju na živote građanki i građana, kao što su besplatne osnovne studije za sve studente, osnivanje Garantnog fonda za preduzetništvo, Fonda za podršku nastavnicima i talentovanim učenicima i novi model gazdovanja šumama”, kazao je Brajović. Kao jedno od najvažnijih ostvarenja u prošloj godini, Brajović smatra postizanje konsenzusa o tome da se mora razgovarati u Skupštini, makar tonovi u dijalogu često bili izrazito disonantni. Govoreći o izazovima koji očekuju Crnu Goru u ovoj godini, Brajović je rekao da je ekonomsko jačanje bio permanentni zadatak u prethodnim, a da ostaje i za naredni period, kao i da treba nastaviti rad na jačanju institucija kako bi Crna Gora bila ekonomski jača i stabilnija država “Treba da održimo političku stabilnost na unutrašnjem planu, održimo reputaciju najboljeg među susjedima u regionu i trend podrške međunarodnih institucija našoj zemlji, ali i da, prije svega zbog nas samih, radimo na ispunjavanju standarda predviđenih evropskim integracijama”, kazao je Brajović.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

JOANIKIJE STOPAMA IRINEJA: SPC PONOVO U AKCIJI PROTIV CRNE GORE

BOJE LI SE BOGA “BOŽJI PASTIRI”?

⌦ Vesna Šofranac

Ponovo sveštenici Srpske pravoslavne crkve blate Crnu Goru i upoređuju je sa ustaškom NDH. Juče je to u intervjuu jednom sprskom portalu uradio episkop budimljansko – nikšićki Joanikije koji je izjavio da je “Crnogorsko ustaštvo koje se izjednačava sa mržnjom prema Njegoševom srpstvu sada već prepoznatljivo kao sociološki i patološki fenomen”, te da “lagana ustašizacija i ukrajinizacija Crne Gore uzima sve više maha”. Prije njega je to uradio srpski patrijarh Irinej u julu ove godine, i to u Crnoj Gori, javno saopštavajući da je Srbima u našoj državi gore nego u vrijeme turskih osmanlija i Pavelićeve NDH. Patrijarh Irinej je, doduše, ostavio prostora za “trgovinu” sa državom Crnom Gorom, javno izjavljujući da će povući izjavu ukoliko mu naša država ne bude dirala crkvenu imovinu. Drugim riječima, ako crnogorske svetinje i dalje ostanu pod patronatom Srpske pravoslavne crkve, neće Crnogorci biti ustaše ni Crna Gora kao NDH! Ali, nakon oštre reakcije naših zvaničnika koji su srpskom patrijarhu Irineju jasno poručili da u sadašnjoj Crnoj Gori neće naći partnere za takav biznis, krenula je lavina napada na narod i državu, na sve što je crnogorsko, od pojedinih srpskih istoričara, pisaca, analitičara, uz zdušnu podršku velikog broja srpskih medija. Drsko, bezobrazno, bezobzirno napada se

crnogorska vlast, crnogorski predsjednik, a odluke institucija posmatraju isključivo kroz prizmu srpskih interesa. U pokušajima zaštite upravo srpskih interesa u Crnoj Gori najopasniji “igrač” je Srpska pravoslavna crkva, kao i njena filijala u Crnoj Gori Mitropolija crnogorskoprimorska. Ne samo zbog manipulacija emocijama vjernika kojih ima dosta i u Srbiji i u Crnoj Gori, nego i zbog činjenice da je sve više srpskih zvaničnika koji za političke i državne odluke traže i saglasnost Srpske pravoslavne crkve, što ne uliva nimalo optimizma da će se odnosi na relaciji Podgorica – Beograd uskoro relaksirati. To upravo potvrđuje i Joanikijeva “analiza” crnogrske politike prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, i izjave koje imaju za cilj samo jedno – da podignu tenzije uoči donošenja zakona o vjerskim zajednicama, odnosno slobodama,

Poruke koje sveštenici SPC šalju, njihove izjave i komentari na račun naše države jasno pokazuju da u borbi za srpske interese u Crnoj Gori neće birati sredstva i da im ništa nije sveto, pa čak ni jasenovačke žrtve, pred čijim potomcima bi zbog izjava i poređenja naše zemlje sa NDH, trebalo da se zastide

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

AKTUELNO

PODNESENO 2.500 ZAHTJEVA ZA MEĐUNARODNU ZAŠTITU

U CRNOJ GORI AZIL JE DOBILO 12 MIGRANATA

⌦ Elhana Hamzić

Patrijarh Irinej je javno izjavio da će povući izjavu ukoliko mu naša država ne bude dirala crkvenu imovinu. Drugim riječima, ako crnogorske svetinje i dalje ostanu pod patronatom Srpske pravoslavne crkve, neće Crnogorci biti ustaše ni Crna Gora kao NDH!

i da na taj način izvrše pritisak na crnogorsku vlast da rješavanje pitanja crkvene imovine ostavi za neko drugo vrijeme. Kad to Srbiji i Srpskoj crkvi bude odgovaralo, na način na koji njima bude odgovaralo, naravno uz prethodno instaliranje vlasti kakva njima bude odgovarala. Poruke koje sveštenici SPC šalju, njihove izjave i komentari na račun naše države jasno pokazuju da u borbi za srpske interese u Crnoj Gori neće birati sredstva i da im ništa nije sveto, pa čak ni jasenovačke žrtve, pred čijim potomcima bi zbog izjava i poređenja naše zemlje sa NDH, trebalo da se zastide. Kada je o Crnoj Gori riječ, ni jasenovačke žrtve nijesu svetinja, već se koriste za obračun sa našom državom. Boje li se Boga “božji pastiri” ili od mržnje prema Crnoj Gori i svemu što je crnogorsko gube razum?

Do oktobra 2018. godine u Crnoj Gori je 2.500 migranata podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu, a njih 12 je do kraja godine uspjelo da dobije azil. Međutim, nemaju svi migranti namjeru da ostanu u našoj zemlji, pa se uočava razlika između broja “namjera” i naknadnih aplikacija za azil. To potvrđuje želju mnogih tražilaca azila u Crnoj Gori da se domognu Zapadne Evrope. Prema riječima koordinatora za ljudska prava u Građanskoj alijansi Milana Radovića, mnogi migranti odustaju od azila zbog sporog procesuiranja zahtjeva koji izazivaju zabrinutost o efikasnosti sistema zaštite za one koji imaju potrebu međunarodne zaštite. “Na primjer, prema dostupnim podacima koje smo dobili od UNHCRa od 31. oktobra je bilo zakazano 2859 intervjua, ali je održano samo 58 (2%). Od 58 ispitanih predmeta, 12 osoba je dobilo međunarodnu zaštitu u 2018. godini, tako da je ukupan broj izbjeglica, ljudi kojima je odobrena supsidijarna zaštita u Crnoj Gori, 69”, kazao je Radović Vikend novinama. Kako je naveo, imajući u vidu da su otkriveni ilegalni migranatni tražili azil, trend rasta dolazaka ilegalnih migranata uticao je na porast zahtjeva za azil. “U prošloj godini je u periodu od januara do septembra 2.605 osoba podnijelo zahtjev za azil, što je poveća-

MEĐUNARODNU ZAŠTITU NAJVIŠE TRAŽE MUŠKARCI

Od početka do kraja oktobra 2018. Crna Gora je registrovala 4.148 namjera za traženje azila, od čega su potom podnijeta 2.859 zahtjeva za azil, što predstavlja porast od 236 odsto u odnosu na 2017. kada je bilo 849. “Još je dominantan broj nje od 300 odsto u odnosu na cijelu 2017. godinu”, kazao je Radović. Od početka primjene prvog zakona o azilu, od 2006. do 30. maja prošle godine, kaže Radović, u Crnoj Gori je podneseno 12.735 zahtjeva za azil. “Ipak, većina tražilaca azila odustane od svojih prijava za azil u Crnoj Gori, jer našu državu ne vide kao krajnju destinaciju, između ostalog i zbog nedovoljnih mogućnosti za integraciju. Oni su kroz Crnu Goru u tranzitu ka zemljama EU”, pojasnio je Radović. Od avgusta 2017, kako je naveo, nekoliko puta su prevaziđeni kapaciteti centara za azil i strance i Vlada zbog toga iznajmljuje privatni objekat na Koniku, u Podgorici, u upotrebi oko 200 ležajeva. “Kapacitet prijema Centra za tražioce azila u Spužu biće povećan sa 80 na 104 kreveta uspostavljanjem kontejnerskog naselja u dvorištu Centra. U ove objekte smješteno je 3.153 ljudi tokom prošle godine, uključujući 180 žena i 263 djece, ali u većini sluča-

muškaraca 2.556 (89%) uz 303 (11%) žene, dok je 2.597 (91%) bilo odraslih i 262 (9%) maloljetnika, samo jedno dijete bez pratnje. Glavne zemlje porijekla bile su: Sirija (1099/38%); Pakistan (634/22%) i Alžir (288/10%)”, kazao je Radović.

jeva samo na nekoliko dana”, kazao je Radović. Prema njegovim riječima, Crna Gora je ostala uglavnom tranzitna zemlja. “Pristup teritoriji je pooštren, ali je zemlja generalno ostala otvorena za azil, koji uključuje i novu preliminarnu fazu “namjeru traženja azila” prije podnošenja zahtjeva za azil”, kazao je Radović. Iako je pristup uslugama često bio izazov, kako je naveo Radović, osobama koje traže azil pomažu osoblje Centra za azil i Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija, uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti i sigurnosti. “Crna Gora planira da poveća svoje kapacitete za prijem, otvaranjem “tranzitnog centra” u Božaju u blizini granice sa Albanijom. Plan je da se tu smjeste migranti po njihovom ulasku i migranti koji izraze namjeru da podnesu zahtev za azil u Crnoj Gori”, pojasnio je Radović.

Želimo Vam srećnu i uspješnu 2019. godinu i mir i blagostanje u dolazećim božićnim praznicima!

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: PREDSJEDNIK UBNOR A I ANTIFAŠISTA CETINJA STEVAN RADUNOVIĆ

ODNOS PREMA BOŽIĆNJEM USTANKU JE ODNOS PREMA NAMA SAMIMA

redsjednik UBNOR-a i antifašista Cetinja Stevan Radunović kaže da je ova organizacija u saradnji sa prijestonicom, svake godine, 6. januara organizovalo polaganje vijenca na spomenik učesnicima Božićnog ustanka.

“Time smo ukazivali na značaj ovog događaja i izražavali duboko poštovanje prema njegovim akterima. Smatrali smo, s razlogom, da za 100. godišnjicu treba konačno urediti spomenik, a obilježavanje godišnjice organizovati na državnom nivou. U tom smislu smo se obratili ministru odbrane, obzirom da je upravo to ministarstvo prije deset godina podiglo spomenik i kod ministra Predraga Boškovića smo naišli na potpuno razumijevanje”, kaže Radunović u intervjuu Vikend novinama. On ističe da je uređenje spomenika uspješno završeno, a proslava planirana na visokom državnom nivou. VN: Obzirom na slobodarski duh Cetinja i Cetinjana, koliko im proslava u čast ustanicima od prije jednog vijeka znači? Radunović: Treba istaći da je taj slobodarski duh Cetinja i Cetinjana nastajao i razvijao se više vjekova. Cetinjani su, u slavnoj crnogorskoj istoriji uvijek aktivno učestvovali ispisujući njene najljepše stranice rodoljubljem, požrtvovanjem, hrabrošću i žrtvama. Prirodno je onda da ova sredina zna da cijeni i iskazuje poštovanje prema takvim primjerima. Cetinjani su imali poštovanje prema ustanicima u čiju čast se organizuje ova proslava još i onda kad se o tome događaju znalo veoma malo ili gotovo ništa, kad on nije bio cijenjen i poštovan ni približno njegovom značaju i kada njegovo slavljenje nije bilo dobrodošlo. Stoga, sasvim sam siguran, činjenica da se godišnjica ovoga ustanka može slaviti pa još da to organizuje država, čini veliko zadovoljstvo Cetinjanima. VN: Prije deset godina, učesnicima Božićne pobune otkriven je spome-

nik – obelisk u Bajicama. Da li je upravo taj događaj označio prekretnicu u odnosu države prema događajima iz njene istorije, poput ustanka na Badnji dan 1919. godine? Radunović: Ja bih prije rekao da je podizanje spomenika u stvari rezultat već ranije učinjene prekretnice i trasiranog puta kojim želi ići Crna Gora. Isto tako, kazao bih da se radilo o prekretnici u odnosu Crne Gore prema sebi. Još i ranije je zvanična i većinska Crna Gora zauzela stav da treba da sama bira svoj put, da izgrađuje svoju državu na njenim hiljadugodišnjim temeljima, da sama sebe izdržava, da čuva i njeguje nacionalni i kulturni identitet i sl. Na takvom kursu, sasvim je prirodno da se podiže spomenik učesnicima Božićnjeg ustanka i da im se konačno da mjesto među slavnim borcima za slobodu Crne Gore. VN: Da li se danas u Crnoj Gori dovoljno zna o tim događajima, ličnostima, sudbinama ustanika i njihovih porodica? Koliko se zna o komitskom pokretu? Kao predsjednik UBNOR-a i antifašista prijestonice i član GO SUBNOR-a Crne Gore kako gledate na komitski pokret? Radunović: Izvjesno je da se o ovim događajima zna mnogo više nego što se znalo ranije. Više decenija o tome se nije govorilo, ili se govorilo kao o manjoj i neznačajnoj pobuni, da bi ne tako davno bilo naučno do-

Stevan Radunović

JOŠ I RANIJE JE ZVANIČNA I VEĆINSKA CRNA GORA ZAUZELA STAV DA TREBA DA SAMA BIRA SVOJ PUT, DA IZGRAĐUJE SVOJU DRŽAVU NA NJENIM HILJADUGODIŠNJIM TEMELJIMA, DA SAMA SEBE IZDRŽAVA, DA ČUVA I NJEGUJE NACIONALNI I KULTURNI IDENTITET I SL. kazano da se radilo o ustanku. Trebalo je devedeset godina da se po prvi put podigne spomenik a evo sto godina da se on konačno dovršii i događaj zvanično i dostojanstveno obilježi na državnom nivou. Mislim da još

dosta toga treba da se utvrdi i saopšti o svim tim događajima kako bi se znala potpuna istina o njima. Izvjesno je da je komitski pokret nastao kao izraz nemirenja njegovih učesnika sa napadom na slobodu Crne Gore. Nažalost, ovaj pokret je bio osuđen na neuspjeh, obzirom na interese i odluke moćnih sila, perfidnost i beskrupuloznost njegovih neposrednih protivnika. Uz sve to, kreatori i realizatori te, vjerovatno najveće istorijske nepravde koja je nanešena jednom narodu i jednoj državi, našli su u samoj Crnoj Gori saradnike i neposredne izvršioce. Možda mnogi

od njih i nijesu bili ni svjesni što rade i gdje sebe svrstavaju. Možda su i oni imali dobre namjere ali nijesu uspjeli da prepoznaju šta je pravi put i interes Crne Gore. Neki od aktivnih boraca za “ujedinjenje” su ne dugo poslije toga postali svjesni šta je učinjeno Crnoj Gori i pokajali se zbog doprinosa koji su sami dali. Nažalost, bilo je to kasno i za njih i za Crnu Goru. No, ne bi makar trebalo da bude kasno za nas da na ovom i takvim primjerima shvatimo da Crna Gora treba i mora da gradi politiku na svojim interesima i da se bori za njihovo ostvarivanje. V.Š.

Crna Gora ne smije da zaboravlja ovakve događaje VN: Šta obilježavanje takvih datuma i događaja znači za Crnu Goru, za njenu istoriju, prošlost, sadašnjost i budućnost? Radunović: Crna Gora ne

smije da zaboravlja događaje i njihove aktere jer su to temelji na kojima je ona nastajala. Bez tih događaja i njihovih učesnika, bez njihove borbe i žrtve ne bi bilo ni Cr-

ne Gore i njene slobode. Obilježavanjem takvih datuma treba da se razvija patriotski duh i svijest da država i sloboda koju imamo, nijesu poklonjene, već teškom mukom iz-

borene i skupo plaćene. Na takvim primjerima treba da se vaspitavaju sadašnje i buduće generacije i uče se kako treba voljeti svoju državu i slobodu njenu i njenih građana.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

U VLADINOM DOMU OBILJEŽEN DAN OSNIVANJA PRIJESTONICE

Ljubav prema domovini je na Cetinju neupitna Dan osnivanja Cetinja nije samo praznik Cetinjana i Cetinjanki, nego cijele Crne Gore, jer se ta neprekidna linija trajanja i sjećanja dijeli sa svim crnogorskim građanima, bez obzira na vjeru, naciju i jezik, saopštio je gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan. On je na svečanosti povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje, koji je juče obilježen u Vladinom domu, kazao da nas evropska perspektiva naše države i integracioni procesi, obavezuju na pažljivo promišljanje o tome kako da zaštitimo i valorizujemo sopstvenu tradiciju i kulturu, a time i identitet. “Zajedno gradimo našu domovinu na temeljima istorijske odluke iz maja 2006. i nasljeđa vjekova prije toga. Patriotizam i identitetska osviješćenost, nijesu zato pitanje trenutka, nego potreba na kojoj se u kontinuitetu mora raditi”, kazao je Kašćelan. On je rekao da u savremenosti “čojstvo i junaštvo nijesu ništa drugo do profesionalizam i profesionalno poštenje, predan rad, otvorenost za druge i drugačije mišljenje, briga o nemoćnima i onima u stanju potrebe, i mnoštvo drugih djela kojima je osnova humanizam, empatija, milosrđe i dobročinstvo”. “Ljubav prema domovini je, s druge strane, mnogo složenija kategorija, koja na Cetinju i u vremenima stradanja, nikada nije bila upitna”, kazao je Kašćelan. On je rekao da se jučerašnjom svečanošću poklanjamo sjenama osnivača grada - gospodara Ivana Crnojevića i njegovom djelu, ali sa sviješću da je neophodno dati lični doprinos prosperitetu Cetinja. “Kao odgovorna uprava želimo da se naš grad razvija u svim segmentima, da mladi ostaju, zapošljavaju se i formiraju porodice na Cetinju. Želimo da nam grad bude ispunjen dječjim smijehom. Svakako, svjesni smo svih problema, imamo znanja i dobar motiv da ih rješavamo. Vjerujemo da nam

Kašćelan

U BUDVI VERIFIKOVANA OSTAV KRAPOVIĆA, NASLIJEDIĆE GA

NEĆE NEBO P NA ZEMLJU A SE DESE PROM

dbornici Skupštine opštine Budva potvrdili su juče ostavku dosadašnjeg predsjednika Opštine Dragana Krapovića iz Demokrata, koji je poručio da pozicija i funkcije nijesu najvažnije, već razvoj i napredak Budve.

je slavna prošlost, uz naš marljiv rad i pametne odluke, najbolja zaloga za budućnost”, rekao je Kašćelan. Kako je dodao, Dan osnivanja đrijestonice je poseban i zbog toga što se pregaocima, koji su doprinijeli razvoju i promociji Cetinja, dodjeljuje Povelja „Ivan Crnojević“, koja je ove godine pripala proslavljenom rukometašu i rukometnom treneru Veselinu Vujoviću. “Vrhunski sportski rezultati svrstali su Vujovića među najbolje igrače svijeta, a njegova posvećenost, stručnost i profesionalni pristup u grupu najcjenjenijih rukometnih trenera. Njegova borbenost i umješnost na terenu, jedinstvena priroda, a

prije svega dobar odgoj, uvijek su upućivali na cetinjsku školu rukometa, na Cetinje i na ono - zbog čega je, između ostalog, danas sa nama na časno pronošenje imena Cetinja i Crne Gore u svijetu”, kazao je Kašćelan. Prijestonica Cetinje od 2007. godine dodjeljuje Povelju “Ivan Crnojević” za izuzetan doprinos i promociju grada. Priznanje su do sada su dobili akademik Dušan J. Martinović, Novak Jovanović, Luka Lagator, Pavle Đonović, Miodrag Dado Đurić, Branislav Mićunović, Dimitrije Popović, Fudbalski klub “Lovćen”, Rastislav Vrbenski, Dejan Savićević, Marko Špadijer i Milorad Popović. A.N.

VUJOVIĆ: TRUDIĆU SE DA AFIRMIŠEM CRNU GORU Dobitnik Povelje „Ivan Crnojević“ Veselin Vujović bio je spriječen da prisustvuje svečanosti i preuzme priznanje, ali se putem video-poruke obratio i zahvalio Prijestonici i građanima Cetinja na prestižnoj nagradi. “Mislim da je ljubav dvosmjerna ulica jer ja volim Cetinje, volim ljude i svaki kamen tog grada i ovom nagradom ste dokazali da vi volite i poštujete

mene. Neizmjerno sam zahvalan i počastvovan ovom nagradom. Svojim radom i odnosom prema sportu trudiću se da afirmišem Cetinje i cijelu Crnu Goru”, poručio je Vujović. U ime slavnog rukometaša Povelju „Ivan Crnojević” primio je njegov brat Rajko Vujović koji je kazao da ovo priznanje predstavlja čast za cijelu porodicu Vujović.

Krapović je ostavku podnio shodno koalicionom sporazumu Demokrata i Demokratskog fronta, kojim su dogovorene rotacije između ove dvije partije, na mjestima predsjednika Opštine i Skupštine, nakon dvogodišnjeg mandata. Sjednica na kojoj bi trebalo da bude izabran prvi čovjek Budve zakazana je za danas, a kandidat za tu funkciju je Marko Bato Carević, iz DF-a. Predsjednik SO Budva Đorđije Vujović je podnio ostavku na tu funkciju, a izbor novog predsjednika Skupštine će biti zakazan nakon izbora predsjednika Opštine. Krapović je na jučerašnjoj sjed-

nici poručio da mu je bila velika čast voditi Opštinu Budva u prethodne dvije godine i zahvalio svima na ukazanom povjerenju. “Građanima je poslata poruka da nebo neće pasti na zemlju ako se dese promjene. Naprotiv, promjene su dobre i donose bolje sjutra svima, čak i onima koji su bili skeptični. Današnjim danom poslata je poruka da je bitno da se drži riječ, da pozicije i funkcije nisu najbitnije, da smo mi ljudi od integriteta, dostojanstva i časti”, rekao je Krapović. Prema njegovim riječima, izbori 2016. godine su bili veoma značajni i imali su vrlo jasnu poruku - “potrebne su radikalne

DEMOKRATSKA CRNA GORA NA SASTANKU U TUZIMA

FOKUS NA SOCIJALNA I EKONOMSKA PITANJA Demokratska Crna Gora će fokus svoje pažnje usmjeriti na socio-ekonomsku zbilju, tešku situaciju u kojoj se nalazi društvo i nuđenje rješenja za izlazak iz krize, ocijenjeno je na sastanku sa članovima i simpatizerima te partije iz Tuzi. Na tom sastanku je, kako je saopšteno, otvoren unutarpartijski postupak predlaganja kandidata za odbornike u Skupštini opštine Tuzi, na izborima koji će se u toj opštini održati 3. marta. Iz Demokratske Crne Gore su kazali da je na sastanku konstatovan priliv članstva i nepokole-

bljivost i snaga da se istraje na putu demokratskih promjena u društvu, pa tako i u Tuzima. “Demokrate Tuzi su formiranjem brojnih mjesnih odbora sa teritorije te opštine zaokružile formiranje partijske infrastrukture, što za cilj ima tješnju vezu sa biračima čiji interes i bolji standard života jeste motiv bavljenja politikom svima u Demokratskoj Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju. Na sastanku je konstatovan i konkretnim podacima potkrijepljen konstatan rast podrške koju Demokrate imaju u Malesiji. R.P.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

AVKA DRAGANA A MARKO CAREVIĆ

promjene”. “I to je ono čemu sam, kao predsjednik Opštine, težio obavljajući svakodnevno zadatak koji mi je povjeren”, naveo je on. Kako je kazao, građani su im vjerovali da mogu upravljati njihovim gradom. Prema njegovim riječima, dvije godine kasnije su uspjeli, pobijedili sve opstrukcije i “promijenili stvari iz korijena”. “Budva je danas normalna, finansijski stabilna opština, spremna da se društveno potpuno promjeni i postane istinski dio savremenog svijeta”, kazao je Krapović, dodajući da ima još puno posla. Ključne ideje razvoja Budve su, kako je naveo, da je Budva je slobodan i otvoren, kosmopolitski grad “gdje svi imaju svoje mjesto pod suncem”.

Krapović sa potpredsjednikom Opštine Budva Vladimirom Bulatovićem

Milošević

Foto: RTV Budva

PASTI AKO MJENE

AKTUELNO

Nema kompromisa sa strateškim opredjeljenjima On je naglasio da sa strateškim opredjeljenjima nema kompromisa, te da je crnogorska prijestonica turizma danas mnogo bolje mjesto nego je bila 29.12.2016. godine. “Vjerujem da niko u Crnoj Gori nema pravo da morališe nad dru“Budva je kraljica turizma i pokretač ekonomije Crne Gore, moderna i sređena turistička destinacija, destinacija koja napreduje planski i prije svega održivo, te nastoji da troši isključivo onoliko dragocijenih resursa koliko je neophodno. Budva je destinacija koja strateški planira barem deset godina unaprijed i koja svoje planove ostvaruje”, kazao je Krapović. On je rekao i da je u prethodne dvije godine u ovoj skupštini donijeto mnogo odluka koje

gima, ali želimo da se zna unaprijed da smo spremni da branimo naša uvjerenja i ono što je ostvareno u svakom trenutku, bez oklijevanja i uzmicanja! Što se nas tiče, pravac je definisan i neće biti promijenjen”, istakao je Krapović. će unaprijediti grad, da je bilo i onih koju su usporavali rad SO Budva i tako nanijeli štetu, odlaganjem rješenja iz njima znanih razloga. “Ipak, preovladao je konstruktivni dijalog što je tendencija koja će se, nadam se, nastaviti”, rekao je Krapović. Sjednici nisu prisustvovali odbornici opozicionog DPS-a i SD-a, a odbornici Krsto Radović (Demokrate), Dragan Ivančević i Milo Duletić (Crnogorska) su najavili odsustvo. A.N.

RADE MILOŠEVIĆ IZ GP URA PORUČIO

Vrijeme je da neke partije postanu dio istorije Crnogorska opozicija danas je razjedinjenija nego prije bojkota parlamenta, ocijenili su iz Građanskog pokreta (GP) URA i poručili da je vrijeme da neke partije postanu dio istorije, jer njihovo djelovanje ne doprinosi smjeni vlasti. Član Glavnog odbora GP URA Rade Milošević je, govoreći o efektima bojkota parlamenta nakon više od dvije godine, rekao da opozicija profitira od bojkota i da za to postoje mjerljivi pokazatelji. “Ukoliko uzmemo za reper posljednje lokalne izbore, opozicione stranke koje su pogazile riječ i prekinule bojkot parlamenta, doživjele su krah na posljednjim lokalnim izborima”, kazao je Milošević agenciji MINA. Prema njegovim riječima, primjer za to je SDP i njihova koalicija koja nije uspjela u Podgorici da pređe cenzus,

a pored njih i krah DF-a koji je doživio ozbiljan pad podrške birača. “Sa druge strane, Koalicija za 21. vijek, koju čine Demokrate i URA, jedine opozicione partije koje su istrajale u bojkotu su dobili najveću podršku građana na lokalnim izborima. Iz tog primjera možemo zaključiti da oni koji su prekinuli bojkot su veliki gubitnici”, smatra Milošević. On je naveo da su bojkotom dobili povjerenje građana jer, kako je kazao, nijesu pogazili riječ. “Sve ostale partije osim GP URA i Demokrata su prekinule bojkot, međutim birači su nagradili nas, a kaznili njih. Bojkotom smo dobili i pažnju partnera iz EU što se ogledalo kroz podršku komesara Hana i našoj platformi koja ima za cilj sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva”, kazao je Milošević. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

SAVKA DARMANOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA NOVOG DU U FABRIKU ULOŽENO VIŠE OD 18 MILIONA VN: Koliko je kompanija BMJ Industries do sada investirala u NDK? Darmanović: Prema Ugovoru o dokapitalizaciji, koji su Vlada i Glavni grad 2016. godine potpisali sa investitorom BMJ Industries iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ta kompanija se obavezala da u izgradnju fabrike, nabavku savremenih proizvodnih linija, opremu, zemljište

i organizaciju proizvodnje u NDK-u uloži 20 milona eura. Do sada je uloženo više od 18 miliona ne računajući potrebni materijal i sirovine za proizvodnju čija je vrijednost veća od dva miliona eura. Radi se o investiciji na koju smo ponosni jer je riječ o posebnom odnosu, posvećenosti i profesionalizmu investitora usmjerenom u dati projekat.

90 RADNIH MJESTA ĆE SE OTVORITI U NDK-U IZGRADNJOM DRUGE FAZE I STAVLJANJEM U FUNKCIJU HALE ZA PRIMARNU PROIZVODNJU

Poslovni planovi NDK-a do sada su bili usmjereni na evropsko i tržište Bliskog istoka, naravno, ne ograničavajući se isključivo na navedene destinacije. S obzirom da je riječ o kvalitetnim brendovima cigareta 20 robnih marki i da ih tržište prepoznaje kao takve, od početka su olakšani distribucija i tržišno pozicioniranje

56 DOMAĆIH RADNIKA JE ZAPOSLENO TRENUTNO U NDK-U, OD ČEGA 80 ODSTO NJIH RADI U PROIZVODNJI

CRNO TREBA BREND ⌦ Danica Janković

tvaranje domaćeg brenda cigareta bilo bi značajno za dalji razvoj duvanske industrije u Crnoj Gori, smatra izvršna direktorica Novog duvanskog kombinata Podgorica (NDK) Savka Darmanović. Ona je u intervjuu Vikend novinama govorila o planovima kompanije za 2019. godinu, među kojima su povećana proizvodnja i otkup duvana od individualnih proizvođača, kao i pokretanje novih kapaciteta i otvaranje 90 radnih mjesta.

VN: Kakvi su proizvodni rezultati NDK-a od kraja septembra, kada je počela zvanična proizvodnja u fabrici, do danas? Darmanović: Proizveli smo, za to vrijeme, šest brendova cigareta. Nastavljamo sa uvođenjem novih brendova i radimo na daljem širenju asortimana. Sve tri proizvodne linije, od kojih jedna za proizvodnju king size cigareta,

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

AKTUELNO

UVANSKOG KOMBINATA U INTERVJUU ZA VIKEND NOVINE

OJ GORI A DOMAĆI CIGARETA druga super slim i treća za proizvodnju filter tube cigareta, u pogonu su i rade u instaliranom kapacitetu. Proizvodnja se realizuje uz poštovanje standarada profesije, uspostavljenih normativa i uz ispunjenje regulatornih obaveza koje je novi menadžment postavio kao prioritetan zadatak. Precizna evidencija i praćenje troškova, planiranje, mjerenje učinaka i efikasnosti proizvodnje uz implementaciju novih softverskih rješenja integrisani su u savremeni sistem organizacije posla i upravljanja kvalitetom. Tokom probne proizvodnje fabrike zaposleni su završili obuku i osposobljavanje za rad na savremenim proizvodnim linijama. Riječ je o mladim ljudima od kojih je većini rad u NDKu bilo prvo zaposlenje. Oni su, radeći na najsavremenijim mašinama, dobili šansu da upoznaju i nauče tehnologiju obrade i proizvodnje duvanskih proizvoda. U tom procesu su ispunjeni svi uslovi za bezbjedan i siguran rad, dok je poslodavac ispunio sve obaveze po pitanju njihovog radnog angažmana. VN: Koliko zaposlenih trenutno ima u NDK-u, što domaće, što strane radne snage? Darmanović: U NDK-u je zaposleno 56 domaćih radnika, od čega 80 odsto u proizvodnji. Oprema u fabrici je savremena, nova i samim tim zahtjevna za rukovanje. Zbog toga BMJ industries povremeno angažuje i svoju radnu snagu u procesu instaliranja proizvodnih linija, njihovog stavljanja u funkciju, testiranja i proizvodnje, kao i obuke domaćih radnika za rukova-

nje sistemima. Uspjeh zaposlenih u proizvodnji je kontinuiran na proizvodnim linijama, ali i u organizaciji proizvodnje u svim fazama.

VN: Da li u 2019. godini planirate zapošljavanje, u kojem broju i za koje poslove u fabrici? Darmanović:Broj zaposlenih u ovoj godini će se povećati, jer je planirana izgradnja još jednog objekta za primarnu proizvodnju. Dakle, izgradnjom druge faze i stavljanjem u funkciju hale za primarnu proizvodnju taj broj će biti oko 90. U tom pogonu duvan će se otkupljivati, obrađivati i pripremati za sekundarnu proizvodnju. Trenutno, otkupljeni duvan se šalje na obradu van Crne Gore. Aktivacijom planiranog pogona stvoriće se i uslovi obrade duvana proizvođača iz regiona, što će omogućiti povećanje proizvodnje i niže troškove, a samim tim i veće prihode kompaniji. Proizvodni proces će se time zaokružiti u finansijskom i tehnološkom smislu. Zavisno od poslovnih planova i situacije na tržištu duvana moguće je uvođenje i smjenskog rada za dodatnu proizvodnju čime bi se uposlila i nova radna snaga. Zbog slobodne zone poslovanja NDK-a, koristi za investitore su takođe brojne, naročito za one orijentisane na izvoz. Izuzetno je značajno da se na primjeru ovakvih ulaganja, uz značajne efekte transfera tehnologija i znanja i uz neposredno dodatno zapošljavanje, uključujemo i domaće kompanije, mala i srednja preduzeća kao kooperante. Oni, realizujući svoje usluge i proizvode, dodatno uvećavaju kapacitete i plasmane poboljšavajući ukupno poslo-

vanje i doprinoseći razvoju privrede u cjelini. VN: Koju količinu duvana je NDK otkupio od lokalnih proizvođača? Kakva je Vaša saradnja sa njihovim udruženjem? Darmanović:Prema podacima nadležne službe, od ukupno 45 lokalnih proizvođača, otkupljeno je 39.000 kilograma duvana u vrijednosti od 75.000 eura. Otkupljeni duvan je izuzetno kvalitetan, što nas posebno raduje, jer je pored kvalitetne sirovine rad i trud proizvođača nagrađen većom cijenom. Od početka realizacije projekta imali smo izuzetno razumijevanje i podršku potpredsjednika Vlade Milutina Simovića i njegovog resora, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Pomoć države se, prije svega, ogleda u subvencijama proizvođačima od 1.000 eura po hektaru zasađenog duvana i olakšicama prilikom nabavke materijala i opreme. Naša kompanija obezbijedila je besplatno sjeme za duvanske proizvođače, dok terenske službe svakodnevno kontaktiraju i obilaze uzgajivače. Aktivnosti NDK-a usklađene su sa Udruženjem proizvođača duvana. VN: Da li će otkupna cijena duvana rasti i u ovoj godini?

Proizvodnja u NDK-u se realizuje uz poštovanje standarada profesije, uspostavljenih normativa i uz ispunjenje regulatornih obaveza koje je novi menadžment postavio kao prioritetan zadatak

Novinarka Vikend novina u razgovoru sa Darmanović

Darmanović: Povećanje otkupne cijene duvana bila je inicijativa menadžmenta kompanije koju je investitor prihvatio i obezbijedio neophodna sredstva. To pokazuje zdravo promišljanje o značaju održanja proizvodnje duvana i vodi stvaranju povoljnijeg ambijenta za proizvođače i realnu osnovu za njeno uvećanje. Za kratko vrijeme otkupna cijena je porasla za 30 centi po kilogramu što je, mora se priznati, značajno uvećanje. Rokovi isplate su maksimalno ispoštovani, pa je i prije ugovorenog roka isplaćen dio sredstava po osnovu obračunatih zaduženja. Sigurni smo da ćemo na taj način podstaći proizvođače da rade na povećanju proizvodnje, kao i da se uključe novi i povrate stari. Na nama je da damo veći podsticaj njihovim aktivnostima. VN: Gdje ćete i kada najprije izvoziti duvan i da li je NDK proizveo dovoljnu količinu za izvoz? Darmanović: Poslovni planovi NDK-a do sada su bili usmjereni na evropsko i tržište Bliskog istoka, naravno, ne ograničavajući se isključivo na navedene destinacije. S obzirom da je riječ o kvalitetnim brendovima cigareta 20 robnih marki i da ih tržište prepoznaje kao takve, od početka su olakšani distribucija i tržišno pozicioniranje. Plan proizvodnje se ostvaruje u punom iznosu i kao što je poznato od ranije, planirana godišnja proizvodnja NDK-a je oko 24 miliona eura. Svakako da računamo na rastuća tržišta kao i povećanu tražnju, što u perspektivi znači dodatno uvećanje proizvodnih kapaciteta, a time i izvoza.

VN:Pored izvoza i zapošljavanja, koji su još planovi NDKa za narednu godinu? Darmanović: Nakon dužeg vremena, bilo bi dobro stvoriti domaći brend cigareta, što je veoma značajno za dalji razvoj duvanske industrije u Crnoj Gori. Planiramo i da početkom ove godine intenziviramo napore službi i menadžmenta na kampanji usmjerenoj na povećanje proizvodnje i otkupa duvana od individualnih proizvođača. Neće biti lako ni jednostavno vratiti se na nivo proizvodnje od prije 15 ili 20 godina kad su se u Crnoj Gori proizvodile i otkupljivale stotine tona duvana u skoro svim regionima države. Bićemo istrajni u tome jer je to naša velika želja, a i potreba države za uvećanjem proizvodnih kapaciteta, novog zapošljavanja i benefita koji prate takav razvoj. Investitor je apsolutno zainteresovan da bude inicijator i učesnik u realizaciji i stvaranju optimalnih uslova i povećanje proizvodnje duvana u Crnoj Gori. Subvencijama, olakšicama i državnom pomoći, cjenovnom politikom, aktivnostima Udruženja proizvođača duvana, dodatnim ulaganjem u proizvodnju duvana, kao i uz jasnu finansijsku i poslovnu strategiju, smatram da bi veoma brzo došli do pozitivnih rezultata. Namjera menadžmenta je i kontinuirano stvaranje i poboljšavanja uslova rada, edukacija zaposlenih i pružanje mogućnosti za dalje napredovanje i usavršavanje. I na kraju, u svoje, ime zaposlenih i našeg većinskog vlasnika i akcionara, čitaocima Dnevnih novina i svim građanima čestitam novogodišnje i božićne praznike.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

DIREKTOR JAVNOG PREDUZEĆA ZA UPRAV

PRIHODOVALI S GODINE OČEKUJ Od sredstava iz budžeta JPMD dobro koja su ranije bila namijenjena primorskim lokalnim samoupravama, dio ćemo direktno uplaćivati lokalnim komunalnim preduzećima, a preostala ćemo ulagati u ekološke projekte u tim gradovima, najavio je Predrag Jelušić

Preuzećemo odgovornost i za pomorski saobraćaj VN: I linijski i sezonski pomorski saobraćaj odvija se u zoni morskog dobra. Da li će i ta oblast biti povjerena na upravljanje JPMD? Jelušić: Kao upravljači morskim dobrom, ove godine smo posvetili posebnu pažnju pitanju odvijanja priobalnog pomorskog saobraćaja. Za to postoji više konkretnih razloga. Kroz više javnih obraćanja, informacija, te formalne sastanake, ukazali smo na aktuelnu situaciju, otvorena pitanja i moguća rješenja koja bi doprinijela da se ovaj, sve intenzivniji saobraćaj reguliše na adekvatan način. Smatramo da bi unapređenje regulative i organizacije priobalnog pomorskog saobraćaja moglo značajno doprinijeti obogaćivanju turističke ponude, smanjenju gužvi na putevima uz obalu, realizaciji preduzetničkih inicijativa,

kao i novom zapošljavanju. Sve su ovo prvenstveno pitanja vezana za pomorski saobraćaj i sigurno zahtijevaju cjelovito sistemsko rješenje. Danas je očigledno da su objekti i funkcije obalne infrastrukture te priobalnog saobraćaja, prevazišli aktuelni regulacioni i organizacioni okvir, pa je potrebno nešto uraditi u tom segmentu. Prilika da se ova pitanja bar djelimično regulišu su aktuelni procesi izmjena i dopuna zakona o lukama i o turizmu. U tom pravcu smo formulisali naše predloge i iskazali spremnost da preuzmemo dio poslova i odgovornosti kako bi se već od naredne sezone osjetili pomaci na bolje. Ostaje da se vidi da li je moguće u ovom momentu i na predloženi način rješavati pitanja priobalnog pomorskog saobraćaja i da li će i koliko nadležnosti biti povjereno JPMD.

Uspješna godina za crnogorski turizam odrazila se i na poslovanje Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, čiji direktor Predrag Jelušić za Vikend novine najavljuje brojne projekte u ovoj godini. „U 2018. prihodovali smo više od 7,1 milion eura, čime smo premašili planirani iznos, a odlični rezultati mogu se pripisati efikasnosti službi pri sprovođenju trogodišnjeg plana, ali i odgovornosti naših zakupaca“, istakao je on. Tokom 2019. godine, kako je naveo, JPMD očekuje redefinisanje kupališta po tipu, više aktivnosti vezanih za otpad na plažama, ali i nove nadležnosti vezane za upravljanje saobraćajem na moru i različitim lukama.

hercegnovskom opštinom, završili izgradnju Šetališta pet Danica, koje je JPMD u potpunosti finansiralo. Doveli smo do kraja i izradu Glavnog projekta za rekonstrukciju obalne saobraćajnice, trga i šetališta u Sutomoru. Godina za nama bila je rekordna po broju Plavih zastavica čak 29 kupališta i marina u Baru. Ovo prestižno ekološko priznanje odlika je vrhunskog kvaliteta ponude na našim plažama, morske vode, čistoće i primjene ekoloških standarda. Upravo u 2019. godini na snagu stupa novi Program objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra koje je donijelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a važi narednih pet godina.

VN: Poznato je da će 2019. godina biti na mnogo načina ključna u poslovanju Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Što biste istakli kao glavna postignuća tokom 2018. godine i da li su finansijski rezultati zadovoljavajući? Jelušić: U 2018. godini prihodovali smo više od 7,1 milion eura, čime smo premašili planirani iznos. Polovina tih sredstava, odnosno više od 3,5 miliona eura, transferisana je primorskim opštinama. Odlični prihodi mogu se pripisati efikasnosti službi JPMD pri sprovođenju trogodišnjeg plana, ali i odgovornosti naših zakupaca. U protekloj godini smo uspješno realizovali brojne planirane investicije. Rekonstruisali smo četiri velika pristaništa u Boki i stigli do završne faze izgradnje pješačke staze od Perasta do Risna. Postavili rampe za osobe za invaliditetom u Baru, Kotoru i Tivtu, te izgradili navoze za izvlačenje barki u Luci Budva i mehaničku dizalicu u Luci Kacema u Ulcinju. Kroz saradnju sa

VN : No v a rješenja Zakona o finansiranju lokalnih samouprava predviđaju, između ostalog, i da njima u buduće neće biti ustupljena polovina prihoda od upravljanja morskim dobrom. Šta je bilo ključno da se ovakvo rješenje - inače ukinuto 2012. godine - ponovo predloži? Jelušić: Posljednjih godina smo se susretali sa određenim problemima u održavanju čistoće i komunalnog reda na crnogorskom primorju. Za tu namjenu su primorske opštine od 2012. godine dobijale polovinu novca od zakupa morskog dobra. S obzirom na to da lokalna komunalna preduzeća nisu dobijala sredstva od opština za održavanje čistoće u zoni morskog dobra, ili su dobijala samo jedan njihov dio, inicirali smo novo zakonsko rješenje. Siguran sam da će odredbe prema kojima uku-

pna sredstva ostaju Morskom dobru, obezbjediti bolje uslove za tekuće održavanje čistoće, uređenje hortikulture ili rasvjete u zoni morskog dobra. Od sada će JPMD direktno uplaćivati sredstva komunalnim preduzećima po završenom poslu. Na neki način, to će donijeti dodatnu obavezu i odgovornost JPMD, ali sam uvjeren - i uređeniju obalu. VN: Novim izmjenama Zakona o lukama definisan je pojam gradskih luka, prvenstveno namijenjenih lokalnom stanovništvu. Da li će JPMD imati nove nadležnosti za ova područja? Jelušić: Na osnovu Zakona o morskom dobru i Zakona o lukama, nadležnost JPMD je da upravlja morskim dobrom i lokalnim lukama koji čine prostor i objekte od opšteg značaja u javnoj upotrebi. Slijedeći smisao zadatka i uloge upravljača javnim dobrom, inicirali smo da se u pomenutom zakonu definišu pojmovi poput gradske luke i komunalnog veza. Definisanjem ovih pojmova stvara se regulatorni okvir i osnov za upravljanje lukama i ostalim objektima pomorske infrastrukture. Njime je omogućeno da se, pored komercijalnih vezova koji su značajni za razvoj nautičkog turizma, zaštiti javni interes u smislu obezbjeđenja adekvatnih i prihvatljivih uslova za vlasnike barki, sportskih plovila, plovila registrovanih za privredni ribolov, kao i prevoz putnika. Sve to ne znači novo zaduženje za JPMD, već potrebu i mogućnost da pokažemo spremnost da i taj zadatak obavimo na kvali-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

VLJANJE MORSKIM DOBROM PREDRAG JELUŠIĆ ZA VIKEND NOVINE

SMO 7,1 MILION EURA, OVE JEM UREĐENIJU OBALU

tetan način. VN: Tokom 2019. godine jedan od ključnih događaja u primorskom pojasu biće otvaranje rizorta Portonovi u Kumboru, koji posjeduje marinu. Uz širenje kapaciteta u Luštici Bay, da li će nove marine donijeti i nove obaveze za JPMD? Jelušić: Dobro je što će Crna Gora dobiti tri nove marine u funkciji nautičkog turizma. Naime, pored ove dvije pomenute, biće otvorena i marina rizorta Lazure u Meljinama. Kroz nova zakonska rješenja, JPMD će sa svoje strane nastojati da one osim komercijalne djelatnosti, imaju i javnu funkciju. Kao primjer treba uzeti izgradnju vodnog terminala koja je planirana na tivatskom aerodromu. VN: Otvaranjem Poglavlja 27, ali nezavisno od oznake Plave zastavice, da li će se dodatno pooštriti kriterijumi za održavanje čistoće na plažama koje su date u zakup? Jelušić: Otvaranjem Poglavlja 27 svakako će doći do usklađivanja naših zakona sa Direktivama EU koje tretiraju oblast upravljanja otpadom. I tu očekujemo značajno unapređenje i bolju efikasnost lokalnih preduzeća koja su nadležna za sa-

KUPALIŠTA ZA SVAKOGA Naše dosadašnje aktivnosti bile su usmjerene na pripremu ključnih dokumenata, niza pravnih i strateških akata koji će u praksi biti primijenjeni u tom periodu, kao što su novi kriterijumi za izgrađena i uređena kupališta koja treba da ponude rješavanje problema u organizaciji plaža sa kojima smo se sretali prethodnih sezona. Tako nas očekuju zanimljiva tematska javna kupališta. Do sada smo imali samo dvije vrste - hotelska i javna, a u skladu sa smjernicama Strategije održivog upravljanja plažama

koju smo na kojoj smo pažljivo radili prethodne dvije godine, javna kupališta od sada mogu biti i: izletnička, romantična, kupališta za aktivni odmor, porodična, „pet friendly“ i „party“ kupališta, a imaćemo i više nudističkih kupališta. Uz to, među javnim kupalištima su i ona porodična, zatim bez plažnog mobilijara, te sa prirodnim ljekovitim faktorima i velnes sadržajima. Pored nudističkih, kupališta posebne namjene su i ona namijenjena dječijim odmaralištima, istakao je direktor JPMD.

kupljanje i odlaganje otpada. To podrazumijeva razvoj mehanizama za reciklažu plastičnog, staklenog, metalnog i drugog ambalažnog otpada, kontrolu i smanjenje otpada u proizvodnji poput zabrane plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu uključujući kese, slamčice i drugu ambalažu. Sve ovo će ujedno doprinijeti smanjenju otpada na plažama i drugi javnim površinama. Što se tiče otpada na plažama, posebno onog kojeg nanose more i rijeke, okvirna direktiva o Strategiji o moru kao jedan od kvalitativnih indikatora prepoznaje „marine litter“ odnosno otpad iz mora. Zato Ministarstvo održivog razvoja i turizma priprema Zakon o zaštiti morske sredine u koji će se transponovati odredbe ove direktive, a njegove odredbe će, između ostalog, predviđati mjere za smanjenje i praćenje otpada koji na obale dolazi iz mora. JPMD realizuje dva međunarodna projekta koji imaju za cilj sakupljanje podataka o otpadu iz mora. To su IPA CBC projekat „Welcome“ u okviru kojeg se tokom dvogodišnjeg perioda vrši prikupljanje, analiza i mjerenje otpada na određenim plažama kako bi se utvrdile najzastupljenije vrste i količine, a zatim u saradnji sa partnerima iz Albanije i Italije definišu mjere za smanjenje i reciklažu. Jedno od rješenja koje će biti testirane ovim projektom jeste korišćenje prirodnog drveta koji se sakupi na plažama za zaštitu pješčanih dina od erozije. U okviru drugog projekta UNEP Marine Litter realizujemo aktivnost „Adopt a Beach“ u okviru koje se primjenjuju metodologije UNEP i EU za monitoring otpada iz mora, kako bi se odredile najzastupljenije vrste na crnogorskim plažama. Prema rezultatima do sada obavljenih analiza za koje je angažovan Institut za biologiju mora iz Kotora, najzastupljeniji otpad na našim plažama čine opušci od cigareta i plastična ambalaža. U okviru njega takođe se radi Analiza regulatornog okvira i posto-

jeće prakse u Crnoj Gori za korišćenje plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu sa predlogom preporuka, kao i Analiza regulatornog okvira i prakse u Crnoj Gori za recikažu PET ambalaže. Sve ove aktivnosti rezultiraće preporukama za unapređenje sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori, koji ima za cilj njegovo smanjenje u proizvodnji i konzumaciji, te reciklažu i izgradnju efikasnog sistema sakupljanja i deponovanja otpada za lokalna komunalna preduzeća. VN: U šta će najviše biti investirano, a šta će biti ključni izvori prihoda u 2019. godini? Jelušić: U februaru nas očekuje završetak radova na izgradnji pješačke staze Risan – Perast, koji se realizuje kroz četiri faze. U protekle dvije godine izgrađena je staza, postavljena javna rasvjeta, a trenutno su u toku radovi na njenom popločavanju i uređenju dva stajališta za autobuse. Glavni projekat za rekonstrukciju obalne saobraćajnice, šetališta i trga u Sutomoru je u završnoj fazi i od septembra očekujemo prvi segment gradnje, koji će se realizovati kroz saradnju sa Opštinom Bar i Direkcijom javnih radova. Pred nama je i raspisivanje konkursa za izradu Idejnog rješenja šetališne zone od hotela Budva do Plavog kamena u Rafailovićima, te izrada Glavnog projekta pješačke staze Lepetani - Sveti Roko u Tivtu. Planirano je uređenje novog prostora za kupanje u Njivicama u Herceg Novom, izrada projekta za uređenje plaže Borići u Perastu, te projekta centra za posjetioce u rezervatu prirode Solila.Takođe, biće nastavljene aktivnosti na izgradnji šetališta lungo mare u Krašićima kroz saradnju sa Opštinom Tivat. Od sredstava koja su ranije bila namijenjena primorskim lokalnim samoupravama, dio ćemo direktno uplaćivati lokalnim komunalnim preduzećima, a preostala ćemo ulagati u ekološke projekte u tim gradovima. K.J.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

ODRŽANA 38. SJEDNICA SAVJETA CENTRALNE BANKE CRNE GORE

Atlas banka biće dokapitalizovana Ilustracija

ZBOG STEČAJA U INVEST BANCI MONTENEGRO

FZD preuzeo depozite

Garantovani depoziti lica koja su imala sredstva u Invest banci Montenegro (IBM) prelaze na Fond za zaštitu depozita (FZD) danom početka isplate potraživanja. Kako su istakli iz FZD, stečajem IBM stupio je takozvani „zaštićeni slučaj“ u okviru kojeg pravo na isplatu nemaju između ostalih: osiguravajuća društva, organi državne i lokalne uprave, fondovi za obavezno zdravstveno, penziono i socijalno osiguranje, dobrovoljni penzioni i investicioni fondovi, banke, lica koja učestvuju u kapitalu banke, te vlasnici neimenovanih depozita. „FZD je dužan da u roku od 15 radnih dana stavi deponentima na raspolaganje sredstva u visini obračunatog garantovanog depozita. Deponenti će na-

knadno biti obaviješteni o tačnom datumu isplate i o banci preko koje će se ona vršiti“, ističe se u obavještenju. Dalje se precizira da deponent u banci određenoj za isplatu preuzima generisani nalog na osnovu kojeg će mu biti isplaćen garantovani depozit, a rok za ostvarenje ovog prava je deset godina. U slučaju da deponent nije zadovoljan obračunom, ima mogućnost prigovora direktoru FZD osam dana od prijema generisanog naloga. „Garantovani depozit utvrđuje se pojedinačno za svakog deponenta. FZD obračunava i vrši isplatu do iznosa od 50.000 eura po deponentu, bez obzira na broj i visinu depozita koje posjeduje kod banke“, podsjećaju iz FZD. K.J.

Atlas banka, koja je dio Atlas grupe biznismena Duška Kneževića, biće dokapitalizovana, preporuka je stečajnog upravnika koja je usvojena na 38. sjednici Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG) održanoj protekla dva dana u Podgorici. Na sastaku

Stečaj u IBM

Privremeni upravnik utvrdio je da je finansijsko stanje IBM negativno, koeficijent solventnosti pao ispod jedne četvrtine propisanog nivoa, a obaveze veće od njene imovine, pa je predložio oduzimanje dozvole za rad. Savjet je zato juče donio takvo rješenje i raspisao oglas o otvaranju stečajnog postupka. Za stečajnog upravnika IBM imenovan je Milan Rakočević. Iz CBCG su pozvali povjerioce banke da u roku od 30 dana prijave svoja potraživanja sa dokazima, a dužnici da što prije izmire svoja dugovanja.

kojim je predsjedavao guverner dr Radoje Žugić, Savjet je razmatrao izvještaje o finansijskom stanju i uslovima poslovanja ove i Invest banke Montenegro (IBM), takođe dijela Atlas grupe, u koje je 7. decembra uvedena privremena uprava. Privremeni upravnici Tanja Terić za Atlas banku i Milan Remiković za IBM su ovom prilikom dostavili su plan rješavanja situacije podgoričkih banaka koje su prošle godine bile „pod lupom“ CBCG, ali i Državnog tužilaštva. „Sagledavajući stanje u Atlas banci, te uzimajući u obzir rizični profil nakon utvrđenih iznosa gubitaka i pripremljenog bilansa stanja banke, privremeni upravnik je utvrdio da bi dalji nastavak poslovanja bio moguć uz dokapitalizaciju i predložio da

se postupak sprovede u skladu sa Zakonom o bankama“, istakli su iz CBCG. To znači da će privremeni upravnik, utvrditi iznos dodatnog akcijskog kapitala i njihovu prodajnu cijenu. Ukoliko postojeći akcionari ne dokapitalizuju banku, privremeni upravnik odlučuje o emisiji akcija za prodaju novim akcionarima. Takođe, ove akcije mogu kupovati samo „samo lica koja od CBCG pribave odobrenje za sticanje kvalifikovanog učešća“. Firme iz Atlas grupe zvanično su prije tri sedmice izrazile spremnost da dokapitalizuju Atlas banku. Specijalno tužilaštvo naredilo je 28. decembra hapšenje Kneževića zbog sumnje da je pronevjereno više od pola milijarde eura, ali nije poznato gdje se on trenutno nalazi. K.J.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

AKTUELNO

U HOTELU SPLENDID U BEČIĆIMA PROSLAVLJENA TURISTIČKA NOVA GODINA

RADULOVIĆ: OVA GODINA ĆE BITI BOLJA OD 2018.

Turistički poslenici su u hotelu Splendid proslavili tradicionalnu manifestaciju, Turističku novu godinu. Goste su zabavljali grupa Kuba, Haris Džinović, Žuti Serhatlić i Slobodan Kovačević. Bilo je razloga za slavlje, prema riječima ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića. “Imali smo vrlo uspješnu godinu, brojevi kažu najuspješniju, međutim, malo je vremena za odmaranje, malo je vremena za slavlje. Bliži smo nego ikad da više ne pričamo o ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni već o sezoni tokom godine. D akle, mi s m o ljetnju sezonu završili negdje u novembru, a zimsku turističku sezonu otvorili smo 15. decembra. Primakli smo ta dva datuma jako blizu i mislim da nikad nije bilo manje vremena da odmaramo nego ove godine i da će vremena za odmor biti sve manje, ali nadam se na zadovoljstvo svih”, kazao je Radulović. To mišljenje dijeli i Željka Radak-Kukavičić, direktorka NTO. Veliki broj posjetilaca koji je boravio u Crnoj Gori tokom novogodišnjih praznika zaista pokazuje da je Crna Gora i ove godine ponijela epitet najpoželjnije destinacije za novogodišnje praznike. Prema informacijama koje smo i danas saopštili, samo tokom novogodišnje noći u Crnoj Gori je bilo preko 42.000 posjetilaca na našim trgovima. Zadovoljstvo je takođe da veliki broj gostiju boravi i na našim planinama i da su, prema informacija-

ma od danas koje imamo, sva naša skijalištra i kapaciteti kako hotelski, tako i oni u privatnom smještaju prije svega u Žabljaku i Kolašinu, popunjeni. Vremenske prilike nam idu na ruku, tako da sam sigurna da će i ostatak zimske sezone kako na sjeveru tako i na primorju biti jako dobar”, poručila je ona. Predstavnik CTU Žarko Radulović kazao je da će turističke sezone biti sve bolje, ali da moramo raditi i u budućnosti otkloniti sve slabosti. “Mi smo ostvarili više od onoga što smo planirali. Ove godine, Crna Gora kao destinacija za novogodišnje praznike, doživjela je još jednu do datnu promociju i sebe zakucala kao najatraktivniju destinaciju u regionu kada je Nova godina u pitanju. Crna Gora definitivno postaje jedna atraktivna destinacija. Turisti imaju dobre utiske, odlaze odavde sa dobrim utiscima i vraćaju se i znam pouzdano za 2019. godinu da će biti bolja od 2018, a vjerovatno 2020. od 2019. U mojoj kompaniji, 56 posto mi je popunjenost na godišnjem nivou, to je šest mjeseci i 15 dana otprilike da smo popunjeni 100 posto. Mi smo u 2018. imali šest mjeseci i nešto, ove 2019. ćemo imati preko sedam. Vrlo brzo ćemo imati značajan broj Kineza u zimskom periodu u Crnoj Gori”, kazao je Radulović. Proslavu je organizovalo Crnogorsko turističko udruženje, a u ponoć je tradicionalno poslužena torta. S.P.

U ponoć je rezana torta

PROMOVISANA NAVIJAČKA PJESMA CRNOGORSKE REPREZENTACIJE

Na proslavi je premijerno izvedena pjesma radnog naziva “Crveni majstori“ koju je za navijače reprezentacije Crne Gore

produciralo Crnogorsko turističko udruženje. Namjera CTU-a je bila da podrži i osnaži navijački duh. Autor teksta, muzike i aranžmana

je Slobo Kovačević. U numeri učestvuje 15-ak crnogorskih izvođača, a snimljena je u M studiju Mihaila Mihe Radonjića.

Slobo Kovačević izvodi navijačku pjesmu

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

AKTUELNO

KONTROLE NA SJEVERU, NAĐENA VEĆA KOLIČINA EKSPLOZIVA

Uhapšen Beranac, htio da baci bombu na tazbinu? Policija je uhapsila Beranca T.D. (47) za koga se sumnja da je htio da bombu baci na tazbinu u Plavu, saopštila je Uprava policije. Beranski policajci su, nakon prijave da T.D. moguće sa sobom nosi bombe i da je krenuo prema kući tazbine u Plavu, da se sa njima obračuna, organizovali potragu i na području Andrijevice pronašli vozilo kojim je upravljao osumnjičeni. Kod T.D. su tokom pretresa pronađena kapisla – upaljač od bombe, dok je u vozilu pronađena torbica u kojoj se nalazila bomba M75 bez inicijalne kapisle. “Od njega su oduzete bomba i kapisla. Uzete su izjave

od više osoba. Nadležni državni tužilac je djelo kvalifikovao kao krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Osumnjičeni T.D. je zadržan u policijskim prostorijama i biće uz krivičnu prijavu priveden državnom tužiocu u ODT U Beranama”, ističu u Upravi policije. Službenici beranske policije su, preduzimajući preventivne planske mjere i radnje i aktivnosti na pronalasku nedozvoljenih sredstava u posjedu građana, sa akcentom na bezbjednosno interesantna lica, juče na jednoj lokaciji na području Petnjice, pretragom terena, pronašli 43,5 komada ek-

sploziva, težine 8,7 kg. “Eksploziv je bio sakriven tj. zakopan u improvizovanom bunkeru. Policija preduzima dalje mjere i radnje u ovom predmetu u koordinaciji sa tužilaštvom”, saopšteno je iz policije. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin su, uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog sudije za istragu, pretresli kuću i druge prostorije koje koristi A.L. (50) iz Kolašina. Pretresom su pronađeni i oduzeti puška „Zastava“, šest komada municije za isto oružje cal. 7,9 mm i ručna bomba. O svemu je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu. R.C.H.

POKRENUT DISCIPLINSKI POSTUPAK PROTIV SLUŽBENIKA UP

TOKOM VRŠENJA UVIĐAJA NIJESU PRAVILNO OPISALI TRAGOVE Protiv dva policijska službenika M.M. i P.Z. pokrenut je disciplinski postupak zbog toga što prilikom vršenja uviđaja u Budvi, za krivično djelo teška tjelesna povreda, nijesu pravilno obavili potrebne radnje, odnosno nijesu pravilno opisali izuzete tragove. Naime, disciplinski tužilac je pokrenuo disciplinski postupak protiv M.M. i P.Z. zato što su dana 24.08.2018. godine, obavljajući poslove i zadatke dežurnog inspektora i dežurnog kriminalističkog tehničara, u vremenskom periodu od 01:00 časova do 02:00 časova u Budvi, nemarno vršili službene

Ilustracija

obaveze, na način što su prilikom vršenja uviđaja krivičnog djela „teška tjelesna povreda” izašli na lice mjesta i nijesu pravilno izvršili uviđajne radnje. “Inspektor M.M. kao rukovodilac uviđaja, nije pravilno opisao ‘trag broj 1’ koji se odnosi na kačket pronađen na licu mjesta, tj. nije uopšte opisan osim da je maslinaste boje, dok je ‘trag broj 6’ koji se odnosi na papuču izuzetu sa lica mjesta, konstatovao da se radi o papuči marke ‘Quiksilver’, dok je u zapisniku o uviđaju pod stavkom ‘C’ u rubrici ‘tragovi koji su naknadno izuzeti’, a odnosi se na trag broj

7, 8 i 9 (koji takođe nijesu pravilno opisani) konstatovao da su ti tragovi izuzeti u Centar bezbjednosti Budva, što je netačno, jer oštećeni nije dolazio u službene prostorije, već su ti tragovi izuzeti od oštećenog u prostorijama Hitne medicinske pomoći u Budvi”, navodi se u zaključku tužioca. Slične greške pravio je i njegov kolega P.Z. zbog čega se sumnja da su počinili težu povredu službene dužnosti iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima (neizvršavanje ili nesavjesno, neblagovremeno ili namarno vršenje službenih obaveza). Bo.B.

Ilustracija

PRIJAVA PROTIV ŠUMARA IZ PLJEVALJA

Oštetio Upravu za šume za 13.600 eura Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv D.G (41) iz Pljevalja, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio koruptivno krivično djelo zloupotreba službenog položaja u sticaju sa krivičnim djelom nesavjestan rad u službi, i na taj način oštetio Upravu za šume u iznosu od preko 13.600 eura, saopšteno je iz Uprave policije. “Sumnja se da je D.G. tokom 2018. godine, koji je zaposlen kao šumar u Upravi za šume u Pljevljima, prekoračio granice službenog ovlašćenja i doznačio više stabala lišćara u ukupnoj količini od 85,34 m3 i četinara u ukupnoj količini od 69,95 m3 u GJ Bukovica, a koja nijesu pritom unijeta u

knjige doznake i prijema nego su uprkos tome posječena i odvezena, čime je pričinio štetu Upravi za šume u iznosu od 6.347,42 eura”, navode u Upravi policje. Tokom istrage policija je došla do saznanja da je D.G. tokom 2018. godine, osim navedenog, propuštanjem nadzora na čuvanju šuma očigledno nesavjesno postupao, iako je bio svjestan da usljed toga može nastupiti šteta, pa je u reonu Bukovice bespravno posječeno 229,64 m3 lišćara i 21,23 m3 četinara, ukupne vrijednosti 7316,02 eura. “Ukupna šteta koju je D.G. pričinio Upravi za šume iznosi 13.663,44 eura”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije. R.C.H.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

NEDOZVOLJENE PREDMETE UNOSI RODBINA PRILIKOM POSJETA, ALI I PREBACIVANJEM PREKO OGRADE ZATVORA

U ZIKS-U ODUZET 471 MOBILNI TELEFON TOKOM PROŠLE GODINE

okušaj unosa zabranjenih predmeta osuđenicima i pritvorenim licima u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu dešavalo se i tokom prošle godine, a službenici su uspjeli da oduzmu veći broj mobilnih telefona, ali i nešto droge i tableta.

Jedan od ključnih problema pri otkrivanju unosa nedozvoljenih stvari jeste to što se zidine spuškog zatvora graniče sa privatnim imanjima, odnosno nijesu izolovane, što nadležnim službenicima otežava kontrolu.

■ ZABRANJENI PREDMETI U GARDEROBI, KNJIGAMA

Kako je Vikend novinama saopšteno iz ZIKS-a, u prethodnom periodu (od 1. januara do 26. decembra 2018) pronađen je i oduzet 471 mobilni telefon. “Osim toga, pronađeno je i oduzeto četrnaest pvc zamotuljaka nepoznate sadržine

za koje se sumnja da su opojna droga (u svim slučajevima obaviještena policija i predmetne materije su dostavljene na vještačenje), veća količina tableta, kao i određeni broj nedozvoljnih improvizovanih predmeta”, precizirali su iz ZIKS-a. Kako su pojasnili u odgovorima za VN, postoji više načina na koji se sporni predmeti unose. “Načini na koje se pokušavaju unijeti nedozvoljene stvari i materije (mobilni telefoni, kartice, punjači za mobilne telefone, zamotuljci sa materijom nepoznatog porijekla, improvizovani bodeži i drugi oštri predmeti) u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija su raznovrsni i inovativni. Najčešći načini po-

241

kušaja unosa istih su putem posjeta rodbine zatvorenika, i to ušivanjem nedozvoljenih stvari u posebne šavove garderobe, skrivanjem u knjige i u pribor za ličnu higijenu koji se dostavljaju zatvorenicima i pritvorenicima itd.”, stoji u odgovorima, i dodaje se da kada su u pitanju pritvorena lica, najčešći način na koji se nedozvoljene stvari pokušavaju unijeti od strane posjetilaca jeste ušivanje istih u garderobu, pakovanje u ambalažu za hranu ili u tehničkim uređajima. Kako se dalje navodi, na službenicima Zavoda je da kontrolom lica koja dolaze u posjetu pokušaju onemogućiti dostavljanje zabranjenih predmeta osuđenim ili pritvorenim licima. “Sprečavanje unosa nedozvoljenih stvari, predmeta i materija, konstantan je zadatak zatvorskog sistema. S tim u vezi, službenici obezbjeđenja kontinuirano preduzimaju aktivnosti koje se odnose na kontrolu, pretres i pregled

I VIŠE MOBILNIH TELEFONA PRONAĐENO JE U DVORIŠNOM DIJELU ZIKS-A, KOJE SU NEPOZNATA LICA POKUŠALA PREBACIVANJEM PREKO OGRADE DA DOSTAVE OSUĐENICIMA

lica lišenih slobode, lica koja dolaze u posjetu Zavodu, službenika Zavoda, te pretragu terena kako bi spriječili negativne pojave ove vrste i njihovu zloupotrebu u Zavodu”, navode iz Zavoda.

■ NE POSTOJI

IZOLOVAN ZATVORSKI SISTEM

Činjenica je, kako navode iz ZIKS-a, da ne postoji izolovani zatvorski sistem u kojem nema slučajeva pokušaja unošenja i zloupotrebe nedozvoljenih stvari i predmeta od strane zatvorenika i pritvorenika. “Ali ono što je zadatak zatvorskog sistema je da spriječi njihov unos i otkrije njihovo posjedovanje i sankcioniše lica koja se ne pridržavaju zakona i pravila kućnog reda”, stoji u odgovorima. Ono što otežava posao kontrole jeste to što se ograda ZIKS-a graniči sa privatnim imanjima građana, gdje službenici nemaju pravo da pristupe. “Na kraju bitno je istaći da je jednim dijelom navedena problematika uslovljena i objektivnim razlozima koje se ogledaju u činjenici da se kompleks Zavoda koji je smješten u Spužu graniči sa privatnim imanjima, koja nijesu i ne mogu biti pod kontrolom službenika obe-

PVC ZAMOTULJAKA NEPOZNATE SADRŽINE ZA KOJE SE SUMNJA DA SU OPOJNA DROGA ODUZETO JE TOKOM PROŠLE GODINE U ZIKS-U zbjeđenja Zavoda”, navode iz Zavoda. Kako ističu, u toku ove godine pronađeno je više od 100 mobilnih telefona koji su na ovaj način prebačeni u kompleks Zavoda. Naime, prije mjesec u blizini Istražnog zatvora Podgorica, službenici obezbjeđenja ZIKS-a su, prilikom redovnog obila-

Najčešći načini pokušaja unosa nedozvoljenih predmeta su putem posjeta rodbine zatvorenika, i to ušivanjem nedozvoljenih stvari u posebne šavove garderobe, skrivanjem u knjige, u tehničke uređaje koji se dostavljaju zatvorenicima i pritvorenicima itd.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

AKTUELNO

Foto: Vedran Ilić

Bitno je istaći da je jednim dijelom navedena problematika uslovljena i objektivnim razlozima koje se ogledaju u činjenici da se kompleks Zavoda koji je smješten u Spužu graniči sa privatnim imanjima, koja nijesu i ne mogu biti pod kontrolom službenika obezbjeđenja Zavoda. Kako ističu, u toku ove godine pronađeno je više od 100 mobilnih telefona koji su na ovaj način prebačeni u kompleks Zavoda.

ska i pregleda terena, pronašli manji kartonski paket u kojem su se nalazila dva mobilna telefona. “O navedenom događaju obaviještena je Uprava policije O.B. Danilovgrad radi preduzimanja radnji i mjera iz svoje nadležnosti. U vezi sa navedenim ističemo da će nadležne službe Zavoda nastaviti sa permanentnim radom usmjerenim ka onemogućavanju dostavljanja nedozvoljenih stvari, predmeta i materija licima lišenim slobode smještenim u Zavodu”, saopšteno je tada iz ZIKS-a.

■ PREBACIVANJE

PREKO OGRADE IZNUĐENO JAKOM KONTROLOM

Osim pomenutih načina dostavljanja telefona i preuzimanja istih od strane zatvorenih i pritvorenih lica, službenici ZIKS-a u toku prošle godine otkrili su da je švercovanje nedozvoljenih predmeta moguće i stavljanjem u tjelesne otvore. Naime, nedozvoljeno dostavljanje mobilnih telefona povećalo se od kada su takvi uređaji postali dostupni u veoma malim dimenzijama, koje je zbog toga lako i sakriti. “Tokom 2018. godine, prilikom vršenja pretresa i kontrole od strane službenika Zavoda, utvrđeno je da su dvojica zatvorenika krila po tri mobilna telefona u tjelesnim otvorima. Pronađeni mobilni telefoni kod zatvorenika su oduzeti, a protiv tih zatvorenika, zbog posjedova-

nja stvari čije držanje i upotreba u zatvoru nijesu dozvoljeni, pokrenut je disciplinski postupak”, saopšteno je ranije iz Zavoda. Kako dodaju, kada su u pitanju pokušaji unošenja mobilnih telefona, zabilježeni su slučajevi pronalaženja istih u ‘dnu od šerpe’, u garderobi, u đonu patika i cipela, ali u tjelesnim otvorima kako posjetilaca, tako i zatvorenika. Takođe tokom prošle godine, od strane jednog službenika Zavoda zabilježen je slučaj predaje nedozvoljenih stvari i predmeta posjetiocu. Taj službenik je procesuiran pokretanjem postupka utvrđivanja eventualne disciplinske odgovornosti zbog postojanja sumnje da njegove radnje sadrže elemente povrede službene dužnosti.

često zabilježe kako “prijatelji” zatvorenika preko ograde prebacuju stvari. Tom prilikom nerijetko koriste i praćke, kako bi nedozvoljeni predmeti ili droga bili prebačeni što dalje od ograde”, kaže izvor iz ZIKS-a. Međutim, zahvaljući novim nadzornim kamerama i činjenici da službenici svakog jutra, uz pse posebno obučene za traganje, kontrolišu prostor oko spoljne ograde zatvora i ovaj vid doturanja nedozvoljnih predmeta i droge je sveden na minimum. N.P.

Foto: Balša Rakocević

Nije mali broj slučajeva da službenici u krugu zatvora otkrije ubačeni paket. Naime, početkom novembra dva NN lica oštetila su žičanu ogradu zatvora i u blizini F paviljona jednom zatvoreniku koji je u tom trenutku bio u šetnji ubacili paket sa mobilnim telefonima. Prebacivanje nedozvoljenih stvari poput mobilnih telefona i droge preko ograde zatvora već neko vrijeme uzima maha. Nova taktika za doturanje mobilnih telefona, ali i droge, po svemu sudeći, iznuđena je detaljnim kontrolama paketa koje primaju osuđenici i

Telefoni malih dimenzija u tjelesnim otvorima

nemogućnošću da se na ovaj način neopaženo unesu zabranjene stvari. Kako ističe izvor iz ZIKS-a, gotovo svakodnevno, službenici uz pratnju posebno istreniranih pasa obilaze zabranjenu zonu duž spoljne ograde zatvorskog kompleksa i pronalaze nedozvoljene predmete koji “dolijeću” preko žice. “Takve pošiljke dobro su umotane u sunđer i oblijepljene trakom. Naročito ako je u pitanju mobilni telefon, koji je pored droge i opojnih tableta, jako ‘tražen’ proizvod u zatvoru. Nadzorne kamere

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

DIREKTOR UPRAVE ZA NEKRETNINE DRAGAN KOVAČEVIĆ ZA

OBJEDINIĆE REGISTRE KUĆNI

prava za nekretnine započela je tokom prošle godine realizaciju Adresnog registra, kojim će na jednom mjestu objediniti registre kućnih brojeva, ulica i trgova, čemu će se ove 2019. godine posebno posvetiti, kazao je u intervjuu Vikend novinama, prvi čovjek Uprave, Dragan Kovačević. Adresni registar je, kaže jedan od ključnih registara e-Uprave, samim tim značaj njegovog uspostavljanja imaće višestruku korist, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.

“Oblasti u kojima se posebno prepoznaje značaj uspostavljanja ovog Registra su demografska, ekonomska i teritorijalna statistika, prostorno planiranje, zatim obavljanje poslova iz nadležnosti policije, vojske, turizma, zdravstva, obrazovanja i mnogih drugih poslova iz svakodnevnog života”, kaže Kovačević, dodajući da će Adresni registar umnogome sprovođenje popisa stanovništva koji je planiran 2021. godine. VN: U planu je izrada Adresnog registra u Crnoj Gori. Da li će Uprava za nekretnine biti nosilac tog posla? KOVAČEVIĆ: Uprava za nekretnine je tokom prošle godine, u saradnji sa Zavodom za statistiku Crne Gore, lokalnim samoupravama i Ministarstvom javne uprave u okviru projekta donacije Vlade Norveške započela realizaciju projekta uspostavljanja Registra kućnih brojeva, ulica i trgova - Adresnog registra. Na osnovu zaključaka sa održanih sastanaka i radionica, vodeću ulogu u implementaciji ovog projekta, nesumnjivo treba da ima Uprava za nekretnine, kako zbog nadležnosti u vođenju različitih vrsta podataka koje čine osnovu infrastrukture prostornih podataka, tako i zbog znanja i iskustva naših zaposlenih u implementaciji sličnih projekata. Djelovaćemo samostalno, ali je bitno naglasiti da je za realizaciju projekta cjelokupnog Adresnog sistema neophodno uključivanje i kontinuirana sarad-

nja svih relevantnih institucija, radi obezbjeđivanja finansijskih sredstava kako bi sistem bio uspostavljen u što kraćem roku.

VN: Da li je već definisan plan aktivnosti za izradu Adresnog registra? U kom roku treba da bude donijet? KOVAČEVIĆ: Prvi korak u uspostavljanju Registra je sagledavanje postojećeg stanja iz ugla nadležnih institucija na lokalnom i centralnom nivou, kao i potreba korisnika budućeg Adresnog sistema, koji treba da obezbijedi mogućnost brzog, efikasnog i pouzdanog poslovanja. U cilju buduće zajedničke saradnje, kao jednog od ključnih faktora za uspješnu realizaciju projekta uspostavljanja Adresnog registra u Crnoj Gori, Uprava za nekretnine organizovala je radionicu u saradnji sa norveškom Agencijom za kartografiju. Na osnovu iskustava sa održanih sastanaka i radionica i analize trenutnog stanja kako sa aspekta zakonodavstva tako i sa aspekta postojećih podataka, Uprava je pripremila sveobuhvatan prijedlog plana aktivnosti. Plan implementacije ovog projekta je prezentovan i svi učesnici u ovom projektu su saglasni sa predloženim aktivnostima, vremenskim i finansijskim obuhvatom poslova u okviru nadležnosti više institucija. VN: Koje su oblasti u kojima se posebno prepoznaje značaj uspostavljanja ovog Registra? KOVAČEVIĆ: Adresni registar je jedan od ključnih registara e-Uprave, samim tim značaj njegovog uspostavljanja imaće višestruku korist, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Oblasti u kojima se posebno prepoznaje značaj uspostavljanja ovog registra su demo-

grafska, ekonomska i teritorijalna statistika, prostorno planiranje, zatim obavljanje poslova iz nadležnosti policije, vojske, turizma, zdravstva, obrazovanja i mnogih drugih poslova iz svakodnevnog života.

VN: Koliko će Adresni registar pojednostaviti sprovođenje popisa 2021. godine? KOVAČEVIĆ: Mnogo. Naime, Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 22.02.2018. godine razmotrila Informaciju o

Kovačević

DJELOVAĆEMO SAMOSTALNO, ALI JE BITNO NAGLASITI DA JE ZA REALIZACIJU PROJEKTA CJELOKUPNOG ADRESNOG SISTEMA NEOPHODNO UKLJUČIVANJE I KONTINUIRANA SARADNJA SVIH RELEVANTNIH INSTITUCIJA, RADI OBEZBJEĐIVANJA FINANSIJSKIH SREDSTAVA KAKO BI SISTEM BIO USPOSTAVLJEN U ŠTO KRAĆEM ROKU

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

AKTUELNO

VN GOVORI O BENEFITIMA UVOĐENJA ADRESNOG REGISTRA

IH BROJEVA, ULICA I TRGOVA pripremama registarskog popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine i donijela zaključak da će se sljedeći popis stanovništva raditi korišćenjem administrativnih registara, a prvenstveno Adresnog registra. Krajnji cilj je formiranje kompletne baze podataka. Zajedno sa ostalim raspoloživim podacima iz relevantnih registara, ovakav vid pristupa olakšaće organizaciju poslova, i u značajnoj mjeri smanjiti finansijske troškove. Period realizacije Projekta uslovljen je planiranim Popisom stanovništva 2021. godine, ovo dovoljno ukazuje na hitnost i važnost u njegovoj realizaciji. Novi projekti zahtijevaju velike obaveze i potrebu za povećanjem broja zaposlenih kao i obezbjeđivanje dobre hardversko-komunikacione infrastrukture, ali benefiti su mnogostruki. Neuporedivo veći u odnosu na troškove za njegovu realizaciju.

VN: Najavili ste poboljšanje Geoportala kao glavnog izvora informacija i podataka o prostoru. Da li ste uveli najavljena poboljšanja i šta ona znače za građane i sve u državi koji koriste Vaše podatke? KOVAČEVIĆ: Kao što znate, mi smo u prethodnom periodu implementirali Geoportal Uprave za nekretnine, koji je rađen saglasno standardima Evropske unije i planiran kao budući nacionalni Geoportal prostornih podataka Crne Gore. Statistički gledano, zainteresovanost za korišćenje podataka putem e-servisa je u stalnom porastu Korisnicima naših usluga, servisi i podaci su veoma interesantni iz razloga što se na jednom mjestu može pristupiti različitim podacima o prostoru iz naše nadležnosti, a najviše se pretražuju podaci koji se odnose na katastarske plano-

Jedinstvena evidencija katastra nepokretnosti 2021.

VN: Najavili ste i jedinstvenu evidencija katastra nepokretnosti u gradu pod Trebjesom? KOVAČEVIĆ: Realizaciju projekta uspostavljanja evidencije katastra nepokretnosti na teritoriji Opštine Nikšić, Uprava za nekretnine je započela u toke ove godine i moramo napomenuti da se ovi projekti realizuju fazno u dužem periodu. Shodno planu aktivnosti završeno je aerofotogrametrijskog snimanje terena, kojem je prethodila medijska kampanja i priprema terena za snimanje. U toku su terenski radovi, kao i obrada podataka. Za jednu katastarsku opštinu je završeno je utvrđivanje stvarnih prava na nepokretnostima i očekujemo da će tokom januara ove godine baza podataka katastra nepokretnove, avio-snimke, topografske karte i modele terena. Zbog bitnosti ovih servisa Uprava konstantno radi na unapređenju platforme i poboljšanju kvaliteta samih skupova podataka, a trenutne aktivnosti se odnos e na nove mogućnosti za pristup prostornim podacima, kao i veću ažurnost podataka kroz integraciju sa drugim servisima Uprave. Planirane aktivnosti privodimo kraju i očekujemo da će nove funkcionalnosti ovog sistema u drugoj polovini januara ove godine biti

sti stupiti u pravni saobraćaj, istovremeno počinjemo izlaganje nove katastarske opštine. U toku naredne godine, kontinuirano ćemo vršiti postupak izlaganja podataka na javni uvid i utvrđivanje stvarnih prava na nepokretnostima, shodno prioritetima i završenim prethodnim fazama posla terenskih radova i kancelarijske obarde podataka. Završetak svih planiranih aktivnosti za ovaj projekat je 2021. godina, čime bi se na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore uspostavila jedinstvena evidencija katastra nepokretnosti Imamo podršku Vlade Crne Gore, ali i veliko iskustvo koje smo stekli tokom prethodnog perioda i sigurni smo da će realizacija ovog, kao i ostalih aktuelnih projekata biti uspješno i na vrijeme završena.

Vlada je na sjednici održanoj 22.02.2018. godine razmotrila Informaciju o pripremama registarskog popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine i donijela zaključak da će se sljedeći popis stanovništva raditi korišćenjem administrativnih registara, a prvenstveno Adresnog registra

dostupne svim korisnicima.

VN: Da li je pušten u rad servis koji omogućava automatsko preuzimanje podataka iz evidencija u formi digitalno potpisanog elektronskog lista nepokretnosti? KOVAČEVIĆ: Jedan od projekata, koji se u kontinuitetu realizuje jeste modernizacija informacionog sistema u oblasti katastarskih evidencija. Već deset godina omogućen je uvid u elektronsku bazu podataka, a više od dvije godine Uprava za nekretnine omogućila je online pristup podacima iz katastarskih evidencija u realnom vremenu putem web pregledača, kroz web aplikaciju e-Katastar. Aplikacija je obezbijedila svim zainteresovanim korisnicima, da na brz i efikasan način koriste e-servise, odnosno uvid u on-line podatke u realnom vremenu i štampu istih. Uvid u podatke se može vršiti po matičnom broju, broju lista nepokretnosti, odnosno posjedovnog lista ili broju katastarske parcele, a omogućeno je i praćenje statusa rješavanja zahtjeva, na osnovu dobijenog koda prilikom predaje zahtjeva. Takođe, više od godinu dana omogućen je uvid u aktivne zahtjeve na nepokretnostima sa ciljem informisanosti da na određenim nepokretnostima postoji zahtjev i onemogućavanja zloupotrebe transakcije iste nepokretnosti više puta. U cilju efikasnosti obavljanja poslova, smanjenju biznis barijera i smanjenju administrativnih procedura, u toku ove godine smo realizova-

li prvu fazu planiranih aktivnosti vezanih za implementaciju e-servisa preuzimanja elektronskih dokumenata, listova nepokretnosti, odnosno posjedovnih listova od strane Notarskih kancelarija. U protekla dva mjeseca omogućeno je testiranje web aplikacije, a krajem decembra je bilo predviđeno i puštanje u rad ovog eservisa. Zbog poštovanja pravila i shodno zakonskoj regulativi, primjena ovog e-servisa uslovljeno je korišćenjem “kvalifikovanog certifikata” za kvalifikovani elektronski potpis. Imajući u vidu činjenicu da nas je Notarska komora obavijestila o njihovoj potrebi odlaganja puštanja u rad ovog e-servisa, jer svi notari nijesu obezbijedili ispunjavanje neophodnog uslova korišćenje certifikata, zvanično puštanje u rad je odloženo, ali svakako Uprava za nekretnine je u potpunosti ispunila svoj plan. VN: Kada će državne institucije o lokalne samouprave imati mogućnost da koriste novi e-servis? KOVAČEVIĆ: U prvom kvartalu naredne godine, planirano je da sve državne institucije i lokalna samouprava u čijoj nadležnosti je obrada podataka katastarskih evidencija, budu uključene u korišćenje ovog eservisa, čime bi se umnogome olakšao i ubrzao svakodnevno obavljanje poslova ovih institucija, a isto tako korisnicima omogućio efikasnije završavanje obaveza u dijelu njihovih potreba. Uprava za nekretnine je planirala da u toku 2019. godine obezbijedi e-servis za predaju zahtjeva od strane Notarskih kancelarija, što bi u velikoj mjeri povećalo sigurnost, olakšalo rad notarskih kancelarija i dijela službi Uprave za nekretnine, te samim tim obezbijedilo mogućnost poboljšanja kvaliteta podataka. Cilj Uprave za nekretnine, jeste obezbjeđivanje različitih e-servisa, njihovo aktivno korištenje i ubrzavanje administrativnih procedura, prvenstveno zbog stranaka, čime bi bio ostvaren veliki doprinos u implementaciji državnog projekta e-Uprave. Bo.P.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

45.254 GRAĐANA KORISTILO SISTEM ELEKTRONSKOG ZAKAZIVANJA

DIREKTOR FZO SEAD ČIRGIĆ ZA DNEVNE NOVINE: ELEKTRONSKIM PUTEM 2018. ZAK

OSIGURANICI NA ŠALTER SAMO AKO IZGUBE ZDRAVSTVENU KNJIŽICU

⌦ Marina Ilić

Protekle godine u pogledu ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje, u Crnoj Gori su napravljeni značajni iskoraci. Tako je izdavanje štampanog recepta otišlo u istoriju, a putem mobilnih telefona, osiguranici sada zakazuju preglede, provjeravaju laboratorijske nalaze... Tokom predstojeće godine, pak, steći će se uslovi i za ukidanje ovjere zdrav-

stvenih knjižica, pri čemu će osiguranici šaltere morati da posjećuju samo kada izgube knjižicu ili pri ovjeri knjižice novorođenčeta, kazao je u intervjuu za Vikend novine direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Sead Čirgić. On objašnjava da će knjižice automatski biti ovjeravane, a, kako je najavio, osiguranici će putem novog servisa eOsiguranje moći da provjere da li ih je poslodavac osigurao, kao

Čekanje u redovima za ovjeru zdravstvene knjižice, od ove godine odlszi u prošlost

i da li im je zdravstvena knjižica validna.

status, da li im je knjižica verifikovana, ništa drugo”, predočio je Čirgić.

■ KNJIŽICE ĆE AUTOMATSKI VERIFIKOVATI

Riječ je o projektu na kom će raditi odmah od početka godine, ali, kaže Čirgić, još nemaju procjenu kada će tačno biti realizovan. “S obzirom na povezanost i integrisanost svih segmenata zdravstvenog informacionog sistema, pripremiće se uslovi za ukidanje ovjere zdravstvenih knjižica, što će prije svega mnogo olakšati osiguranicima koji više neće morati čekati u redovima i na šalterima vršiti ovjeru zdravstvenih knjižica. Ujedno će se rasteretiti i zaposleni u svim područnim jedinicama i filijalama Fonda. U tom pravcu planira se i razvoj novog elektronskog servisa eOsiguranje, koji će osiguranicima elektronskim putem (preko pametnih uređaja i računara) omogućiti uvid u prijavu na zdravstveno osiguranje, drugim riječima provjera elektronske ovjere i validnosti zdravstvene knjižice”, kazao je Čirgić.

Sistem elektronskog zakazivanja pregleda do ovog trenutka koristilo je 45.254 osiguranika. Na ovaj način do sada su zakazane 53.794 posjete kod izabranog doktora. Za sve treba vremena i navikavanje. Da bi sistem zaživio potrebna je podjednaka odgovornost zdravstvenih radnika i pacijenata. Sada imamo situaciju da pacijenti zakažu specijalistički pregled i kada dođe termin ne pojave se, a termin je i dalje ostao zauzet i nije pružena prilika nekom drugom da zakaže i obavi pregled Bilo je komentara da će osiguranici morati sami da ovjeravaju knjižice, putem portala, međutim, Čirgić napominje da to nije tačno. “Osiguranici neće morati ništa da rade, knjižice će biti verifikovane automatski. Portal će im omogućavati da, putem servisa eOsiguranje, vide jesu li prijavljeni na osiguranje, odnosno da provjere svoj

■ ENALAZ I NA SEKUNDARNOM NIVOU

Takođe, za ovu godinu je planirano i uvođenje laboratorijskog informacionog sistema na sekundarnom nivou, a to je, kaže Čirgić, projekat koji se nadovezuje na implementaciju laboratorijskog informacionog sistema na primarnom nivou, koji je uveden u 10 domova zdravlja. “Pored svih opštih bolnica će biti pokriveni i preostali domovi zdravlja, koji laboratorjisku dijagnostiku obavljaju u okviru bolničkih laboratorija (DZ/OB Cetinje, DZ/OB Bar, DZ/OB Kotor, DZ/OB Nikšić, DZ/OB PLjevlja, DZ/OB Bijelo Polje i DZ/OB Berane)”, navodi Čirgić. Osim toga, Fond za zdravstveno osiguranje će u saradnji sa Ministarstvom javne uprave odmah na početku 2019. godine ući u projekat uvođenja DMS (Dokument menadžment sistema). “Ovo podrazumijeva elektronsku razmjenu i arhivira-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

DOMOVA ZDRAVLJA ZA SADA JE POVEZANO NA SISTEM ENALAZ, DOK JE ZA OVU GODINU PLANIRANO POVEZIVANJE PREOSTALIH USTANOVA PRIMARNE, ALI I USTANOVA SEKUNDARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

AKTUELNO

Od 5. decembra prošle godine u upotrebi je i novi elektronski servis eApoteka koji osiguranicimna pruža informacije u kojim apotekama se može preuzeti propisana terapija, odnosno realizovati propisani recepti. Tako da Čirgić, s obzirom na njegovu funkciju očekuje i široku primjenu. Za sada su u sistemu sve apoteke Montefarma i određeni broj privatnih apoteka koje su pokazale zainteresovanost.

KAZANO 53.794 PREGLEDA, OD OVE GODINE I OVJERA KNJIŽICA ODLAZI U PROŠLOST pirne verzije recepta, u troškovima štampanja recepata i distribucije do ustanova na primarnom nivou, smanjen je obim štampe i distribucije papirnih obrazaca od laboratorija prema izabranim ljekarima, s obzirom da se kroz sistem vrši elektronski prenos i sl.”, naglasio je Čirgić.

■ PROBLEM OPTEREĆENOSTI LJEKARA

Čirgić nje dokumentacije kao i integraciju sa svim institucijama i organima javne uprave. Tu se očekuje optimizacija utroška sredstava i vremena”, kazao je Čirgić.

■ OLAKŠAN PRI-

STUP I KORIŠĆENJE USLUGA

Osvrćući se na rad Fonda u prethodnih godinu, Čirgić podsjeća da se intenzivno radilo na unapređenju procesa rada u Fondu i zdravstvenim ustanovama kroz informatičku podršku, na razvoju portala eZdravlje i elektronskih servisa koji se koriste ili će se koristiti za potrebe pacijenata. “Prednosti korišćenja elektronskih servisa ogledaju se kroz unapređenje dostupnosti zdravstvenih usluga. Obezbjeđivanjem brze i lako dostupne informacije o načinu pružanja zdravstvene usluge, elektronskih rezultata laboratorijske dijagnostike, propisanoj i realizovanoj terapiji, radnom vremenu i slobodnim terminima kod ljekara, snadbijevenosti apoteka, itd., umnogome je pacijen-

Dolazilo je do preklapanja termina DN: Da li je bilo prijava na račun nekog od novih sistema? Zbog čega? Čirgić: Bilo je prijava u dijelu eZakazivanja, u smislu preklapanja termina ili čekanja i pored uredno zakazane posjete. Posljedica ovakvih situacija su neprezicno unešeni planovi rada izabranih doktora u informacionom sistemu, što je obaveza ustanova (domova zdravlja). Zbog toga Fond uporno apeluje i upozorava kolege sa primarnog nivoa, da su precini planovi rada preduslov zadovoljstvu pacijenata koji koriste ovaj servis. tima olakšan pristup i korišćenje usluga u zdravstvenom sistemu Crne Gore”, navodi Čirgić. O uspješnosti servisa eZakazivanje, govori podatak da je tokom 2018. ovaj sistem koristilo 45.254 osiguranika, te

da je na ovaj način zakazano 53.794 pregleda. “Sistem elektronskog zakazivanja pregleda do ovog trenutka koristilo je 45.254 osiguranika. Na ovaj način do sada su zakazane 53.794 posjete kod izabranog doktora. Za sve treba vremena i navikavanje. Da bi sistem zaživio potrebna je podjednaka odgovornost zdravstvenih radnika i pacijenata. Sada imamo situaciju da pacijenti zakažu specijalistički pregled i kada dođe termin ne pojave se, a termin je i dalje ostao zauzet i nije pružena prilika nekom drugom da zakaže i obavi pregled”, napominje Čirgić. Kako ističe, zakazivanje specijalističkih pregleda u KCCG se direktno odražava na smanjenje putnih troškova osiguranika i veći komfor pacijenta jer ne mora da putuje. “Kada je riječ o ostalim servisima, efekti primjene više se ogledaju kroz brži protok informacija i uštede u vremenu za pacijente koji ih koriste, nego u uštedama u troškovima. Uštede svakako postoje uvođenjem elektronskog recepta i isključivanjem pa-

On tvrdi da ljekari i ustanove, koje su na pravi način prihvatili ovaj sistem od samog starta, imaju sve povoljnosti i olakšice u svakodnevnom radu i odnosu sa pacijentima, kako u stručno medicinskom tako i organizacionom dijelu. “Međutim, zbog nedovoljnog broja doktora na primarnom nivou zdravstvene zaštite, postoji opterećenost ljekara jer oni moraju primiti pacijente, koji nisu kod njih registrovani, a uz to je dosta administriranja. Ista situacija je i u slučaju odsustva ljekara zbog bolesti, porodiljskog odsustva, stručnog usavršavanja i sl. Ne može se odmah naći zamjena. Mišljenja su podijeljena među ljekarima. U manjim sredinama ljekar se može bolje organizovati i više se posvetiti pacijentu”, navodi Čirgić. Ipak, on napominje da će novi sistem osiguranicima Fonda omogućiti da na pregled kod doktora dolaze u zakazano vrijeme i da neće čekati, čime će se smanjiti gužva zbog čekanja u domovima zdravlja. “Za doktora ovo znači da može planirati pružanje usluga i da ima povoljnije uslove za rad jer će se smanjiti pritisak pacijenata na rad tima izabranog doktora. Smanjen je broj zakazivanja putem telefonskih poziva i na šalterima; doktorima su dostupni rezultati laboratorijske dijagnostike automatski - elektronskim putem na računaru odmah

nakon završene analize na laboratorijskim aparatima; manje obaveza u smislu informisanosti pacijenata s obzirom da portal eZdravlje i elektronski servisi pacijentima pružaju informacije o korišćenju zdravstvenih usluga i sl.”, kazao je Čirgić. Što se tiče sistema eNalaz, on ističe da su osnovni benefiti za ljekare dobijanje rezultata u elektronskoj formi. Podaci se, objašnjava, prenose nakon završene analize u laboratoriji, kao i smještanje i arhiviranje ovih podataka u elektronskoj formi u elektronski zdravstveni karton, što će omogućava praćenje zdravstvenog stanja pacijenta, upoređivanje rezultata i u krajnjem bolju i precizniju dijagnostiku. “Za pacijente osnovna prednost je uvid u elektronsku formu nalaza (putem računara ili pametnih telefona), pa ako uzmemo u obzir da i ljekar ima uvid interno kroz sistem, to znači da pacijent praktično ne mora više odlaziti, čekati i lično preuzimati štampane verzije laboratorijskih nalaza”, rekao je Čirgić. On podsjeća i da je od 5. decembra u upotrebi i novi elektronski servis eApoteka. “Ovaj servis osiguranicima pruža informacije u kojim apotekama se može preuzeti propisana terapija, odnosno realizovati propisani recepti. Tako da, s obzirom na njegovu funkciju očekujemo i široku primjenu. Za sada su u sistemu sve apoteke Montefarma i određeni broj privatnih apoteka koje su pokazale zainteresovanost za ovaj projekat”, navodi Čirgić. On zaključuje da u Fondu imaju razloga za zadovoljstvo, naročito jer su naišli na puno razumijevanje Vlade, a posebno Ministarstva finansija za opredjeljivanje dodatnih sredstava za zdravstveni sistem kroz rebalans budžeta za 2018. godinu.

AKTUELNO

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 25.01.2019. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama restorana Astorija, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Marković Ivane, Marković Une i Marković Luke u idealnom dijelu od po 1/6, kao i susvojina Marković Sima u idealnom dijelu od 1/2, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 2131 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - Katastarska parcela broj 1022, plan 8, skica 8, ukupne površine 448 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 140 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 32 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3, površine 6 m2 i dvorište površine 270 m2; - porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P1, u osnovi površine 140 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 112 m2 i PD2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 112 m2; - pomoćna zgrada, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 32 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade površine 26 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 6 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 4 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na trećoj prodaji iznosi 235.757,68 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Marković Nebojše na dan 12.10.2018. godine iznosi 90.472,44 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 24.01.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108- A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 24.01.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta „Cental“, ul. Baja Sekulića 26, Danilovgrad. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Brajović Radula i Brajović Milanke upisane u listu nepokretnosti br. 55 KO Kosić, Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad i to: - katastarska parcela br. 1210/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 30 m2, - katastarska parcela br. 1210/2, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 121 m2, dvorište površine 500 m2 i livadu 2. klase površine 302 m2, - katastarska parcela br. 1213/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 2. klase površine 4021 m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1210/2, u osnovi površine 121 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 120 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 120 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 1210/1, površine 30 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na VI prodaji iznosi 46.350,98 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Brajović Zorana na dan 31.07.2018. godine iznosi 11.800,82 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.01.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

NIKŠIĆ USKORO DOBIJA NAJSAVREMENIJI S

Ozbiljna adresa za pripremu takmičar U narednih četiri do pet mjeseci Nikšić će dobiti najsavremeniji Sportski cenatar u Domu revolucije. Nakon pozitivne priče o izgradnji novog sportskog objekta za Dom revolucije interesovanje iskazali i drugi investitori, a iz lokalne uprave najavljuju novi tender. Kompanija Knjaz koja je na tenderu opštine Nikšić zakupila poslovni prostor od oko 1600 kvadrata u Domu revolucije uveliko radi na izgradnji jednog od najsavremenijih sportskih centara u regionu. Prema riječima vlasnika kompanije “Knjaz” Slobodana Kneževića, radovi, vrijedni oko 505.000 eura, teku planiranom dinamikom. “Radovi na adaptaciji prostora su u toku i radi se o veoma zahtjevnom projektu imajući u vidu da je prostor uzet u zakup u sivoj građevinskoj fazi. Ipak, ako sve bude išlo po planu, Nikšić će dobiti najsavremeniji Sportski centar u narednih četiri do pet mjeseci”, rekao je Knežević, ističući da prema ugovoru imaju rok od godinu da prostor privedu namjeni. Novi sportski objekat u Domu revolucije osim rekreativnih programa biće, kako naglašava Knežević, ozbiljna adresa za kondicionu pripremu takmičara i vrhunskih sportista. “Opredijelili smo se za ovu investiciju jer smo prepoznali ozbiljan rad naših prijatelja iz Fitnes centra “City Fitness” sa kojima ulazimo u realizaciju ovog projekta. Ta-

kođe, snažan podstrek za donošenje ovakve odluke je veliki broj projekata koji su realizovani u našem gradu u posljednjih nekoliko godina, tu posebno ističem jačanje sportske infrastrukture. Grad koji ima idealne klimatske uslove i nadmorsku visinu za pripreme sportista, uz olimpijski bazen i sve veći broj terena za kolektivne sportove, jezero i planinske staze, ozbiljno sebe kandiduje za regionalnog lidera u sportskom turizmu”, naglasio je Knežević.

■ PLANIRANO ODRŽA-

VANJE FITNES SPEKTAKLA NA OTVORENOM

Iz fitnes centra “City Fitness”, koji tri godine posluje u gradu pod Trebjesom, kažu da su za kratak period uspjeli da rekreativcima predstave jedan potpuno drugačiji način vježbanja i najkorisnijeg utroška slobodnog vremena. “Danas je fitnes način života. Posebno smo ponosni što je sve više onih koji svakodnevno vježbanje prihvataju kao neizostavnu aktivnost. Možemo se pohvaliti time da smo nezaobilazan učesnik svih državnih i regionalnih fitnes događaja”, rekao je menadžer City Fitnessa Milivoje Đurđić. Rad sa vrhunskim sportistima, postignuti rezultati u kondicionim pripremama vrhunskih sportista i potencijal garada pod Trebjesom, kako je naglasio Đurđić, glavni su razlozi da učestvuju u projektu izgradnje Sportskog centra u

Nikšiću. “Uskoro ćemo prezentovati i tim koji je jednako bitan kao i kvalitet sportskog kompleksa koji gradimo. Mogu samo reći da će i određeni broj bivših vrhunskih sportista biti uključen u rad sa sportistima kroz organizaciju kampova i seminara. Svakako u ovoj ideji imamo i partnere koji će svojim hotelskim, ugostiteljskim i drugim potencijalima upotpuniti uslugu do tog nivoa da Nikšić može ugostiti najveći kvalitet evropskog sporta. Jednom riječju,

ISPITUJU DA LI JE PALJENJE SMEĆA IZAZVALO ZAGAĐENJE NA BRAJ

GUST DIM DANIMA KULJAO SA S Budva: Ispituje se zagađenje na otpadu “Stari kamonolom”

Podgorički Centar za ekotoksikološka istraživanja utvrdiće da li je paljenje otpada na deponiji „Stari kamenolom“ na Brajićima dovelo do pogoršanja kvaliteta vazduha i zemljišta. Opština Budva zaključila je sa ovom državnom institucijom ugovor, nakon što je Centar za ekotoksikološka istraživanja prvorangiran na tenderu koji je Opština po hitnom postupku raspisala. A problem paljenja smeća na deponiji, koja je bila isključivo namijenjena za odlaganje građevinskog otpada, aktuelan je više godina unazad. Na-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

AKTUELNO

SPORTSKI CENTAR U REGIONU

a kondicionu ra i sportista ■ USKORO NOVI TENDER ZA PREOSTALI DIO DOMA REVOLUCIJE

mnogo je nas koji smo svjesni potencijala koji ima naš grad i uradićemo sve da Nikšić bude metropola sporta”, istako je Đurđić. Iz City fitnessa za otvaranje novog sportskog objekta planiraju održavanje fitnes spektakla na otvorenom kom će prisustvovati vježbači iz više država. “Iz zdanja koje je bilo otpisano, sigurni smo da će “City Fitness” slati poruke da su sport i rekreacija najbolji izbor i da su ovakve aktivnosti garant očuvanja zdravlja”, poručio je Đurđić.

Glavni arhitekta u Opštini Nikšić Nebojša Adžić kazao je DN da je izgradnja novog sportskog objekta u Domu revolucije umnogome korisna. “Radi se o sadržaju koji će unaprijediti ne samo sportski život grada već kompletnu sliku Doma revolucije i pomjeriti je sa neke dosadašnje tačke kojoj smo svi svjedoci”, naglasio je Adžić. Radovi u Domu revolucije uskoro će biti započeti i na drugim projektima. Kako ističe Adžić radi se na izradi projektne dokumentacije za preostali dio Doma revolucije koji će ići takođe na tender. “Nakon pozitivnog iskustva sa City fitnessom dobili smo niz upita od raznih uspješnih privrednih kolektiva tako da u skladu sa tom realnom slikom pripremamo projektnu dokumentaciju za kompletan Dom revolucije. Očekujemo da se novi tender raspiše krajem januara, početkom februara”, kazao je Adžić. Do sada su, kako on navodi, najviše interesovanja pokazali investitori koji imaju kapacitet da finansijski savladaju i adaptiraju Dom revolucije za svoje potrebe. “Mi smo zaista zadovoljni. Priča se pokrenula, građani su zadovoljni jer se konačno rješava problem koji je četrdeset godina mučio naš grad. To će biti jedan novi gradski centar”, zaključio je Adžić. M.Rovčanin

JIĆIMA

STAROG KAMENOLOMA slage smeća koje su odložene i pored zabrana, nerijetko su grojele, a gust dim je znao da kulja danima, nošen vjetrom na sve strane, pišu primorskenovine.me. „Uprava za inspekcijske poslove obratila se još krajem aprila prošle godine Agenciji za zaštitu životne sredine za pokretanje postupka utvrđivanja štete u životnoj sredini ili neposredne opasnosti od šete na lokaciji za odlaganje građevinskog otpada Stari kamenolom, piše u javnom pozivu Službe za javne nabavke Opštine Budva. U zahtjevu za pokretanje postupka navodi se da je na

deponiji došlo do zapaljenja otpada i da se u vazduhu oslobađaju produkti sagorijevanja koji predstavljaju neposrednu opasnost i može imati negativan uticaj na kvalitet vazduha, te predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu. Opštinski Sekretarijat za komunalno-stambene poslove, od strane Agencije zadužen je da izvrši potrebna mjerenja kvaliteta vazduha i zemljišta, nakon čega je Opština i raspisala tender. Predstavnici Mjesne zajednice Brajići u više navrata su upozoravali javnost na ozbiljnost situacije zbog paljenja otpada na ovoj deponiji.

Kotor

POSVEĆENO KOTORSKIM ORIĐINALIMA

Humanitarno veče ispred glavnih gradskih vrata

U okviru manifestacije “Od Božića do Božića”, koja je počela 23. decembra, NVU Karampana organizuje humanitarno veče, sjutra, 5. januara, posvećeno svim kotorskim oriđinalima. Sav prihod od prodaje kobasica i kuvanog vina biće namijenjen kupovini novih instrumenata Gradskoj muzici Kotor.

Iz “Karampane” pozivaju sugrađane i goste da ovaj događaj posjete u što većem broju. Njima će ispred glavnih gradskih vrata služiti 6. januara u 10 sati, priganice. Svemu će prethoditi Božićni koncert Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo”, u crkvi Sv. Nikole večeras u 18 časova.

Organizacija šeste manifestacije “Od Božića do Božića”, koju je i ovoga puta pomogla Luštica Bay i drugi sponzori, završava 8. januara, uz gastro specijalitete kotorskih domaćica na Papaladi ala maka. Trg od oružja je od 18 sati rezervisan za štimung koji će prirediti sastav “Goodbye Windows”.

DEŽURNI DOMOVI ZDRAVLJA U PODGORICI

Za djecu dežurstvo u domu zdravlja Nova varoš Dom zdravlja Nova Varoš

Neradna tri dana za Božić

Povodom predstojećeg vjerskog praznika Božića za zaposlene pravoslavne vjeroispovjesti, neradni dani su 6., 7. i 8. januar, saopštilo je Ministarstvo rada. Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić. “Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu”, navodi se u saopštenju resora rada i socijalnog staranja.

Tokom božićnih praznika građani će imati obezbijeđenu zdravstvenu zaštitu, koju će pružati izabrani doktori za odrasle i djecu u Domu zdravlja Podorica. Tako će u ponedjeljak, 07.01 i u utorak, 08.01.2019. godine , građani moći da dobiju potrebne zdravstvene usluge u zdravstvenim objektima Blok pet, Nova varoš, Konik, Tuzi i Zeta. Izabrani doktori za odrasle radiće u zdravstevnim objektima Blok pet, Nova varoš i Konik, od 07 do 21 sat, dok će izabrani doktori za djecu raditi u zdravstvenom objektu

Nova varoš non stop, 24 sata dnevno. Tokom prazničnih dana, u zdravstvenim objektima Tuzi i Zeta zdravstvena zaštita pružaće se u vremenu od 07 do 15 sati. Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu Blok pet radiće I tokom božićnih praznika od 07 do 21 sat. Nalozi za Jedinicu za patronažu primaće se u zdravstvenim objektima Blok pet i Konik, u vremenu od 07 do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana od 07 do 19 sati.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

FOTO PRIČA

Foto: Barinfo

Radnici RJ Zelenilo Komunalne djelatnosti doo, juče u užem centru grada štite palme od mraza i hladnoće. Riječ je o palmama koje je napao takozvani palmin surlaš, štetočina koja je desetkovala ovu kulturu na našem primorju. Ovaj potez barskih komunalaca svjedoči o tome da se ne predajemo u borbi protiv ove bolesti zbog koje su razglednice naših primorskih gradova drugačije, nakon što je veliki broj palmi podlegao bolesti.

Foto: Barinfo

ZIMSKI TURISTIČKI CENTAR KOLAŠIN KUBURI SA NAPLATOM BORAVIŠNE TAKSE

Hoće da reklamiraju smještaj, a neće da ga prijave

Naplate boravišne takse u Kolašinu je na niskom nivou. Kako ističe novi direktor LTO Kolašin Aleksandar Vlahović, taj problem datira iz ranijeg perioda jer turističkog inspektora prethodna vlast nije imala. On vjeruje da je baš sad, kad je koncentracija gostiju u gradu na Tari na zavidnom nivou, pravo vrijeme za početak rješavanja problema naplate boravišne takse. U korektnosti i zakonskom ispunjavanju obaveza plaćanja boravišnih taksi prednjače hoteli Bjanka i Sheraton. „Mislim da 80 centi koje po gostu treba platiti i koji se u konačnom naplate od gosta, ne bi trebalo da budu problem za vlasnike privatnog smještaja. Nijesu previše u dobitku oni koji

ne uplate boravišnu taksu, a na drugoj strani, blokira se rad turističke organizacije. Vjerujemo da je ovaj momenat kada nam je turistička energija i turistička motivacija na zavidnom nivou, pravi da počnemo rješavati problem naplate boravišne takse. Ne može Kolašin praviti imidž turističkog centra sa sljedećim podacima – u 2017. godini od izdavalaca privatnog smještaja naplaćeno je 3.500 eura, dok je u 2018. napravljen pomak pa je naplaćeno 3.800 eura“, ističe on. Vlahovića posebno čude oni turistički radnici koji hoće da reklamiraju svoje kapacitete, ali neće da ih prijave. „Imamo zvanično 77 registrovanih izdavalaca pri-

vatnog smještaja, a čak i rutinskim pregledom na Booking-u, može se vidjeti da je broj izdavalaca soba i apartmana skoro duplo veći. Reklamira se oko 150 različitih objekata zavisno od perioda godine. Neregistrovani smještaj je nelojalna kon-

Vlahović

kurencija registrovanim i ja ih i ovim putem pozivam da se registruju. Redovno plaćanje boravišne takse je jedna od aktivnosti na kojoj će insistirati novo opštinsko rukovodstvo, jer Kolašin je bio jedini turistički centar u regionu koji nije imao turističkog inspektora“, kazao je Vlahović. Sistematizacijom prethodne vlasti je bilo ukinuto radno mjesto turističkog inspektora. Planira se, kako on ističe, da sistematizacijom čija je izrada u toku, „vratimo“ turističkog inspektora jer je zaista neophodan sredini u kojoj se toliko ulaže u turizam i toliko očekuje od turizma. „Čuo sam za rečenicu – što da im plaćamo taksu, šta imamo od njih“. Neću

da komentarišem prethodne učinke, ali sigurno mogu obećati da će biti dosta novih aktivnosti na promociji i organizaciji turističkih sadržaja grada. Moramo shvatiti da smo svi u obavezi da stvaramo turistički proizvod. Onaj vlasnik privatnog kreveta koji je platio 80 centi takse je dao doprinos tome. I obratno, ako nije platio radi i protiv nas i protiv komšije koji je registrovani izdavalac privatnog smještaja. Ne želimo da prijetimo turističkim inspektorom, već da pozovemo naše sugrađane na partnerstvo. Samo zajednički možemo turistički iskoristiti ono što nam je priroda dala i na taj način povećati kvalitet života u našem gradu“, kazao je direktor LTO Kolašin. Z.B.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

AKTUELNO

TIVAT OSTAJE PRI KONCEPTU DOČEKA NOVE GODINE NA OTVORENOM

Elitnu destinaciju približiti svim strukturama Sedmodnevni novogodišnji program, koji je u Tivtu trajao počeo 26. decembra prošle i završio 2. januara ove godine, ispratilo je oko 50.000 ljudi, uključujući i dnevna i večernja dešavanja, procjene su iz Turističke organizacije Tivat koja svoj koncept dočeka Nove godine na otvorenom, neće mijenjati, kazala je direktorka Gabrijela Glavočić podsjećajući da je u novogodišnjoj i reprizi novogodišnje noći u Tivtu bilo 30.000 posjetilaca. „Veoma je važno da smo ove gdoine, osim regiona imali gosti i iz Bugarske, Albanije, pa i Engleske i drugih zemalja – kako na rivi Pine, tako i u šetnji Lušticom i Porto Montenegrom u iščekivanju najavljenih koncerata i dešavanja“. Glavočić je uvjerena da su tokom realizacije novogodišnjeg programa i ugostitelji bili zadovoljni. „I u narednom periodu ćemo se truditi da uspješno realizujemo zadate obaveze i zadatke i

utičemo na razvoj turističkog proizvioda u svim segmentima turističke ponude kada je naš grad u pitanju. Iako je Tivat u strateškom planu više fokusiran na razvoj elitnog i nautičkog turizma ono što je naš zadatak i obaveza je da destinaciju predstavimo i približimo svim strukturama posjetioca i omogućimo veću dostupnost kroz ovakve i slične koncepte i programe održivog razvoja“, rekla je Glavočić. Da je Tivat dostojan izazova pokazali su koncerti Željka Joksimovića, a posebno nastup Lepe Brene koja je privukla 20.000 posjetilaca na Pinama sa različitih strana, ne samo Crne Gore, nego i zemalja okruženja. Uz dobar izbor izvođača, to potvrđuje da je kampanja i promocija novogodišnjeg programa koju je u okruženju sprovela Turistička organizacija dala odlične rezultate. O nastupu Lepe Brene u Tivtu, pored društvenih mreža, pisali su, ne samo crnogorski, nego i

Proslava Nove godine u Tivtu

portali u okruženju. „Očekivali smo da će repriza novogodišnje noći biti bolja nego sam doček, jer je to

pokazala digitalna kampanja, a to je vid kampanje koji je lako mjerljiv u odnosu na ostale marketinške alat-

ke. Zato nećemo mijenjati koncept koji je poznat od prve godine organizovanja dočeka Nove na otvorenom. Sa Opštinom Tivat i Udruženjem ugostitelja i hotelijera pozicionirali smo se i prepoznatljivi smo u brendingu koji želimo dočarati u prazničnim danima, a to postaje koncept koji prihvataju mnogi u okruženju, što je svakako dobro jer smo inspiracija drugima da se poboljšaju“, navela je Glavočić naglasivši da je najveći izazov održivost turizma, u smislu produženja ljetne turistilčke sezone, ali i osmisliti program za zimsku turističku sezonu- „Mi smo u Tivtu našom ponudom i kapacitetom opravdali sve postavljene zadatke“, istakla je direktorka TOT-a. Ono što se ne da kopirati, rekla je ona, je pozicija i atraktivnost rive Pine, sa prazničnim kućicama i bogatim različitim tematskim sadržajima svih dana i večeri i tog koncepta će se i dalje držati. Z.K.

SVIJET

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

HAKERSKI NAPAD NA ČLANOVE NJEMAČKE VL

DEMOKRATE PREUZELE PREDSTAVNIČKI DOM

AMERIČKI KONGRES IZGLASAO MJERE ZA IZLAZAK IZ BLOKADE Nova demokratska većina u Predstavničkom domu Kongresa SAD izglasala je dvije mjere za izlazak iz blokade američke administracije koje, kako se čini, neće naići na zeleno svijetlo američkog predsjednika Donalda Trampa. Bez podrške Trampa, koji zahtjeva budžetska sredstva za izgradnju zida na granici SAD i Meksika, mjere koje su u četvrtak izglasane u Predstavničkom domu možda neće proći ni Senat. Predstavnički dom je odobrio dva privremena dokumenta o finansiranju koja bi omogućila ponovno otvaranje dijela administracije, istovremeno ostavljajući vremena za kompromis o kontroli ilegalne imigracije. Međutim, Bijela kuća se snažno protivi ovim mjerama jer ne finansiraju izgradnju zida, a lider senatske većine Mič Mekonel rekao je da taj dom Kongresa neće glasati o tom predlogu zakona. Djelimična blokada rada saveznih organa u SAD traje od 22. de-

PREDSTAVNIČKI DOM JE ODOBRIO DVA PRIVREMENA DOKUMENTA O FINANSIRANJU KOJA BI OMOGUĆILA PONOVNO OTVARANJE DIJELA ADMINISTRACIJE, ISTOVREMENO OSTAVLJAJUĆI VREMENA ZA KOMPROMIS O KONTROLI ILEGALNE IMIGRACIJE.

cembra. Američki Kongres u četvrtak je počeo prvu sjednicu u novom sazivu poslije izbora za Senat i Predstavnički dom Kongresa. Predsjedavajuća Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi uputila je pismo predsjedniku Trampu pozivajući ga da održi govor o stanju nacije na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa 29. januara, prenio je portal Politiko. “U duhu Ustava, pozivam vas da održite govor o stanju nacije na zajedničkoj sjednici Kongresa u utorak, 29. januara, u Predstavničkom domu”, poručila je Pelosi u pismu koje je uputila predsjedniku SAD. Ona je pismo poslala par sati nakon što je izabrana za predsjedavajuću Predstavničkog doma. Nensi Pelosi (78) iz San Franciska je ovim imenovanjem postala i jedan od glavnih protivnika Trampu s kojim je i ranije imala nesuglasice. Ona je već bila predsjedavajuća Predstavničkog doma od 2007. do 2010. i tada je bila prva žena u američkoj istoriji na toj funkciji. U SAD od 22. decembra traje djelimična blokada administracije zbog sukoba oko Trampovog zahtjeva vezano za finansiranje izgradnje zida na granici sa Meksikom. Tramp zahtjeva pet milijardi dolara kojima bi se finansirala izgradnja zida - jednog od dominantnih predizbornih obećanja njegove predsjedničke kampanje 2016. godine.

PODACI NJEMAČKIH POLITIČARA ZAVRŠILI NA TVITERU

jemačka kancelarka Angela Merkel nalazi se među “žrtvama” masovnog hakerskog napada na Njemačku nakon kojeg su podaci nekoliko stotina njemačkih političara završili na Tviteru.

Njemačka vlada je proglasila “sajber alarm” a nadležne službe su otvorile istragu. Ministarka pravosuđa Katarina Barlej rekla je da se radi o “teškom napadu”. “Počinioci žele da uruše povjerenje u našu demokratiju i institucije”, kazala je ona. Među objavljenim podacima poznatih ličnosti, prije svega političara, od predsjednika Frank

Valter Štajnmajera i kancelarke Merkel, do poslanika Bundestaga, nalaze se brojevi mobilnih telefona, adrese, brojevi ličnih dokumenata, izvodi iz elektronske komunikacije, računi, informacije o kreditnim karticama, a u pojedinim slučajevima i lične poruke iz kruga porodice kao i kreditne karte članova porodice. Među objavljenim

Nisu objavljene osjetljive informacije iz kabineta kancelarke Angele Merkel, saopštila je portparolka njemačke vlade. “Kad je riječ o kabinetu kancelarke, na osnovu prve provjere izgleda da nijedna osjetljiva informacija niti podatak nisu objavljeni, uključujući kancelarkine”, rekla je portparolka na redovnoj vladinoj konferenciji za novinare, prenijela je agencija Rojters.

DRAMA NA PACIFIKU POŽA

Zapalio se teretn Najmanje pet mornara je nestalo u požaru koji je izbio na teretnom brodu nasred Pacifika. Teretnjak koji prevozi oko 3.500 automobila zapalio se iz nepoznatih razloga oko 3.200 kilometara od Havaja. Posada je napustila brod. U pomoć teretnjaku “Sincerity Ace” doplovilo je pet brodova koji su se zatekli u blizini i spasili 16 članova posade, javila je agencija AP. Nastavak spasilačke operacije je pod velikim znakom pitanja, jer se olupina broda nalazi daleko van do-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

LADE, META I ANGELA MERKEL

podacima su i broj faksa i imejl adresa njemačke kancelarke i nekoliko pisama čiji je ona pošiljalac i primalac, javila je agencija AP. Koliko su objavljeni podaci “škakljivi” ostaje da se vidi, posebno imajući u vidu da je pogođena cijela njemačka vlada. Ono što “bode oči” jeste ćinjenica da su napadom pogođene sve veće njemačke stranke osim krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD). Identitet hakera i njihovi motivi nisu poznati. Vlasnik tviter naloga na kojem su objavljeni poverljivi podaci na-

lazi se, prema sopstvenim navodima u Hamburgu, i sebe predstavlja kao istraživača iz oblasti bezbjednosti, umjetnika i fana satire. On je, preko svog naloga, najavio da će biti veoma zanimljivi podaci koje će tek objaviti. Ministarka Barlej kazala je da počinitelj ili više njih moraju hitno da budu pronađeni, kao i da treba otkriti motive koji stoje iza napada. “Kriminalcima i onima koji ih podržavaju ne smije se dopustiti da diktiraju bilo kakve debate u našoj zemlji”, rekla je ministarka.

AR NA TERETNJAKU KOJI PREVOZI 3.500 AUTOMOBILA

ni brod, nestalo petoro mornara

16 ČLANOVA POSADE SPAŠENO JE IZ TERETNOG BRODA A PACIFIKU

meta helikoptera i brodova Obalske straže, koja je u pomoć uputila dva aviona velikog dometa – HC-130 “herkules” i P-8 “orion”. Još uvijek nije jasno ni kako je nestalo pet mornara, ali su posade brodova koji su doplovili u pomoć japanskom teretnjaku javile da se raspao jedan od spasilačkih čamaca, kao i da su vidjeli četiri leša kako plutaju na površini. “Sincerity Ace” može da ponese čak 6.500 autobila i izgrađen je 2009. godine.

SVIJET

NEOBIČNA KAMPANJA REGRUTOVANJA MLADIH LJUDI U ARMIJU

Britanska vojska poziva u redove “selfi zavisnike”, “milenijalce” i “pahuljice”

Britanska vojska predstavila je najnoviju kampanju regrutovanja sa plakatima koji pozivaju “pahuljice”, “milenijalce” i “selfi zavisnike” u vojne redove. Novi bilbordi će se pojaviti širom Velike Britanije, a imaju za cilj da “gledaju dalje od stereotipa” i istaknu potencijal mladih ljudi, prenio je Bi-Bi-Si. Plakati su dio kampanje koja uključuje i televizijske reklame koje prikazuju mlade ljude koji se osećaju potcjenjenim u svojim poslovima. Pored toga, novi posteri evociraju čuvenu sliku iz perioda Prvog svjetskog rata na kojoj je tadašnji britanski državni sekretar za rat lord Kičener. Kustos u britanskom Imperijalnom ratnom muzeju Aleks Volton kazala je da ova slika nikada nije objavljena kao zvanični plakat vlade za regrutovanje. Slika se prvi put pojavila kao dizajn naslovne strane za časopis London opinions 5. septembra 1914. godine, koji je kreirao ilustrator Alfred Liti, a časopis je kasnije štam-

Plakat iz 1914. na kojem lord Kičener poziva na regrutovanje poslužio je kao inspiraicja za najnoviju kampanju.

pao plakate. Iako je napravljeno samo 10.000 primjeraka, u poređenju sa 5,7 miliona zvaničnih plakata štampanih u Velikoj Britaniji od 1914-18, od tada je inspirisao brojne kopije. “Ono što je interesantno je da ova najnovija kampanja zaista pokreće moderne trendove, ali su takođe koristili stil postera iz Prvog svjetskog rata”, objasnila je Voltonova. Ipak, ona dodaje da su teme modernih kampanja regrutovanja veoma različite od onih iz prošlosti. Dok originalni plakat lorda Kičenera, zajedno sa drugim plakatima iz tog perioda, apeluje na osjećaj dužnosti i obaveze, danas je težnja na mogućnosti za lični razvoj, istakla je Voltonova. Muževnost je bila još jedna uobičajena tema u kampanjama za regrutovanje iz Prvog i Drugog svjetskog rata – mnogi su se pozivali na ulogu muškarca u zaštiti svoje porodice i zemlje, dok dva od šest postera koje je britanska vojska sada objavila prikazuje žene u uniformi.

SVIJET ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108- A16, Podgorica

CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 23.01.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restorana Gradska Kafana, ul. Njegoševa 31, Herceg Novi. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Milović Radojke koja je upisana u listu nepokretnosti br. 244 KO Bijela, Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 2, na katastarskoj parceli br. 267/1, PD 20, spratnost P4, povrsine 76m2. Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na VI prodaji iznosi 40.274,64 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Milović Spasoja na dan 30.07.2018. godine iznosi 37.415,97 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 22.01.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 25.01.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Hotela Princes Montenegro, Jovana Tomaaševića br. 21, Bar. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jovović Bose koje su upisane u listu nepokretnosti br. 432 KO Stari Bar, Uprave za nekretnine PJ Bar i to: - Katastarska parcela broj 1781, plan 4, skica 1867, ukupne površine 289 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja društveno stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 49 m2 i dvorište površine 240 m2 i

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

PREDVIĐANJA BUŠOVOG SAVJETNIKA ALENA J. STAJNBERGA ZA NJUZVIK:

Tramp će podnijeti ostavku ove godine

Alen J. Stajnberg, savjetnik bivšeg predsjednika SAD Džordža V. Buša predviđa da će aktuelni predsjednik Donald Tramp podnijeti ostavku u 2019. u zamjenu za imunitet njemu i njegovoj porodici, piše Njuzvik. Stajnberg je izjavio kako ne vjeruje da će Tramp biti smijenjen sa dužnosti putem opoziva nego da će podnijeti ostavku ove godine u zamjenu za imunitet. U članku objavljenom ove sedmice u “The Star-Ledger”u, najvećim elektronskim novinama u Nju Džerziju, Stajnberg je rekao da “Tramp neće biti razriješen dužnosti ustavnim opozivom i proce-

som uklanjanja”. On smatra da će Tramp predsjedničku poziciju iskoristiti kao adut za pregovaranje s federalnim i državnim vlastima 2019. godine, kao i da će pristati da napusti Bijelu kuću u zamjenu za to da nadležne vlasti ne pokreću krivične prijave protiv njega, njegove djece ili organizacije Tramp. Stajnberg je u članku napomenuo da bi, ako Predstavnički dom odluči da opozove Trampa, 20 republikanskih senatora trebalo da okrene leđa predsjedniku kako bi bio uklonjen s dužnosti, što se čini malo vjerovatnim. Dodaje da postoje mnogi pravni izazovi s kojima se

Tramp suočava, posebno oni koji se odnose na istrage specijalnog tužioca Roberta Milera o ruskom miješanju u predsjedničke izbore 2016. To bi moglo da dovede do njegovog napuštanja dužnosti, pogotovo zato što se obruč istrage koju sprovode vlasti steže i oko njegove porodice. “Uz sve pravne noćne more s kojima se suočavaju Trump i njegovo predsjedavanje, čini se praktično nemogućim da on bude ponovo izabran 2020. Ekonomija je, izgleda, krenula u ozbiljnu recesiju, o čemu svjedoči nedavni pad tržišta dionica”, dodao je savjetnik bivšeg američkog predsjednika.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 25.01.2019. godine, sa početkom u 08 h, u prostorijama advokatske kancelarije Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Camaj Štjefana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 703 KO Vuksan Lekić, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: -Katastarska parcela broj 642, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 128 m2, garažu, broj zgrade 2 površine 65 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3 površine 49 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 4 površine 39 m2, pašnjak 4. klase površine 1219 m2, dvorište površine 500 m2,

- Drušveno stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1781, spratnost P, povrsine 49 m2.

-Katastarska parcela broj 643, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 4. klase, površine 8802 m2,

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na trećoj prodaji iznosi 38.800,00 €.

-Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 5241 m2 i

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovović Jelene na dan 10.10.2018. godine iznosi 20.016,07 €.

-Garaža, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 65 m2,

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 24.01.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje,

-Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 2351 m2, -Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 200 m2, -Pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 49 m2 - Pomoćna zgrada, broj zgrade 4, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 39 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 248.800,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Camaj Leonarda na dan 11.10.2018. godine iznosi 17.704,85€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 24.01.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

- dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:

- dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

- za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje,

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

KULTURA

NOVI REKORD FRANCUSKOG MUZEJA

LUVR TOKOM PRETHODNE GODINE POSJETILO VIŠE OD 10 MILIONA LJUDI

Najposjećeniji muzej na svijetu, pariski Luvr, premašio je 2018. godine prag od deset miliona posjetilaca, što je broj koji do sada nije dostigao nijedan muzej umjetnosti i antikviteta u svijetu, navela je uprava te institucije. “Prvi put u svojoj istoriji i mislim prvi put u istoriji muzeja više od deset miliona posjetilaca obišlo je Luvr 2018. godine”, kazao je direktor Luvra Žan Lik Martinez. Sa 10,2 miliona posjetilaca Luvr je zabilježio porast od 25 odsto u posjetama u odnosu na 2017. godinu kada je bilo 8,1 milion gostiju i potukao je sopstveni rekord iz 2012. godine kada je muzej obišlo 9,7 milion ljudi. Stranci predstavljaju gotovo tri četvrtine posjetilaca, ali i dalje su Francuzi najbrojnija nacionalnost sa

2,5 miliona, odnosno 25 odsto od ukupnog broja. Amerikanci su najbrojniji među stranim posjetiocima sa 1,5 miliona, dok su Kinezi na drugom mjestu sa gotovo milion posjetilaca. Kinezi su publika koja nije postojala prije pet godina, i nisu bili ni među prvih pet nacionalnosti, tako da

je njihov broj izuzetno skočio, istakao je Martinez. U 2017. godini po broju gostiju iza Luvra bili su Nacionalni muzej u Kini sa osam miliona posjetilaca i Metropoliten muzej umjetnosti iz Njujorka sa 7,3 miliona. Martinez smatra da je rekord ostvaren zbog povratka me-

đunarodnog turizma u Pariz poslije pada broja dolazaka za 30 odsto posljednjih godina zbog terorističkih napada u Francuskoj. Djelimično se povećanje objašnjava i time što su posljednjih godina prošireni neki prihvatni kapaciteti muzeja. Otvoreni su novi prostor za odlaga-

nje stvari, nova biletarnica i novi prihvat za grupe što je omogućilo muzeju da primi više ljudi i na bolji način, napomenuo je Martinez. Radovi na proširenju koštali su ukupno oko 60 miliona eura i finansirani su velikim dijelom novcem dobijenim u okviru sporazuma s Luvrom Abu Dabi otvorenim prije godinu dana. Uvođenje onlajn prodaje ulaznica takođe je smanjilo vrijeme čekanja, privuklo više posjetilaca i ravnomjernije rasporedilo posjete tokom dana. Luvr računa na dva velika događaja 2019. godine koji bi mogli da privuku još više posjetilaca - obilježavanje 30. godišnjice čuvene staklene piramide ispred Luvra i retrospektiva Leonarda da Vinčija povodom 500. godišnjice njegove smrti. R.K.

KULTURA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

INTERVJU: GLUMICA DUBRAVKA DRAKIĆ O NOVOJ PRODUKCIJI G

DJECA DANAS VIŠE POTERU NEGO O NAŠ

⌦ Sonja Ičević

kupe holivudske produkcije i video-igrice uzimaju primat i djeca sve manje imaju potrebe za sadržajima koje će gledati uživo, već svoju maštu zadovoljavaju simulacijama izmišljenih svjetova. A o ovom našem, crnogorskom svijetu, ništa ne znaju ili znaju malo. Zbog toga je uzbudljivo vraćati se našoj baštini, naročiti baštini za djecu i zato su važni predstava “Mali pirat” i namjera Gradskog pozorišta da se bavi crnogorskim klasicima za najmlađe, kaže u razgovoru za Vikend novine naša poznata glumica Dubravka Drakić.

U predstavi “Mali pirat”, koju je po djelu Anta Staničića režirao Milan Karadžić, Dubravki Drakić povjerena je uloga Babe, a osim o ovom komadu, sa našom glumicom razgovarali smo o crnogorskoj sceni, mladim glumcima i šansama koje su im date, misiji i zgradi Gradskog pozorišta.

■ BORBA ZA KULTURU

“Gradsko pozorište iz Podgorice osmislilo je vrlo zanimljiv repertoarski potez i odlučilo da se bavi klasicima za djecu, i to crnogorskim klasicima. Anto Staničić i njegov roman ‘Mali pirat’ bili su polazište za ovu predstavu, ali, budući da današnja djeca traže mnogo uzbudljiviji pristup i pozorištu i pričama, kako bi prije svega zavoljeli i privoljeli pozorište i shvatili da je ono atraktivno, posebno i drugačije u odnosu na ono što mogu da vide u svom okruženju ili u odnosu na ono što mogu da na-

uče u školama i vide na priredbama, ali i da uvijek podrazumijeva neku vještinu”, kaže Drakić. Djeca, prema njenim riječima, danas znaju više o Hariju Poteru nego o našem Malom piratu, pa je zato za cijelu ekipu bio izazov donijeti avanturistički roman za djecu na scenu na atraktivan i uzbudljiv način. “Znamo da i skupe holivudske produkcije i videoigrice i te kako uzimaju primat i da djeca sve manje i manje imaju potrebe za nekim sadržanjima koje će gledati uživo, već da svoju maštu zadovoljaju nekakvim simulacijama izmišljenih svjetova. A da o ovom našem, crnogorskom svijetu, ništa ne znaju ili malo toga znaju. Zbog toga je uvijek uzbudlljivo i važno vratiti se baštini crnogorskoj, a posebno kada je u pitanju baština za djecu”, smatra Drakić. Ona dodaje da je raduje što je “Mali pirat” urađen u koprodukciji sa Centrom za kulturu Tivat i što je angažovan izuzetan broj mladih glumaca. “Milan Karadžić je uzeo mlade ljude jer je znao da samo oni imaju energiju i vještinu potrebnu da se iznesu ovakve akrobacije. U predstavi ima jako mnogo muzike i pokreta i scenskih borbi, tako da smo mi, stariji, samo okosnica kako bi se priča na pravi način ispričala”, kaže Drakić i dodaje da priželjkuje da ovaj komad pogledaju sva djeca završnih razreda osnovne škole. “To bi onda bila ideja koja je stvarno dobro osmišljena, vođena i realizovana. Voljela bih da djeca iz Pljevalja, Kolašina, Bijelog Polja, Plužina i iz svakog drugog grada vide ovu predstavu. Tako se

zavoli živa riječ, njeguje se izvođačka umjetnost, zavoli se jedinstvo pokreta, igre i govora, i tako se bori za ono što se zove kultura. Svi govorimo kako na pravi način da djeci ukažemo na prave vrijednosti, a zaboravljamo da je možda najjednostavniji put i najučinkovitiji putem igre. Konkretno, moja djeca su osnovci i u njihovoj školi znam koliko im znači svaki rad koji podrazumijeva dramsku igru. To djecu oslobađa, zaigrava, djeca vole da se razmaštavaju”, smatra naša sagovnornica.

■ FALI NAM

IGRALIŠTA ZA GLUMCE

Uloga Gradskog pozorišta u crnogorskom društvu je presudna, jer je ono jedini teatar koji ima lutkarsku i dramsku scenu za djecu, pored večernje. Njegove obaveze su, samim tim, ogromne, a Drakić kaže da nije sigurna da je ta uloga dovoljno prepoznata. “Pošto je Gradsko pozorište jedino koje ima scene za djecu od njega se sve očekuje. Nešto što je u drugim sredinama uobičajeno kod nas, nažalost, nije. Naše pozorište proslavilo je 27. decembra 67 godina od osnivanja. Ono nema državni, već gradski budžet, a njegove obaveze su ogromne jer je jedino koje se bavi repertoarom za djecu. Nisam sigurna da mi sami umijemo to da prepoznamo”, ističe Drakić. Komentarišući izgradnju zgrade Gradskog pozorišta kaže da je raduje što će podgorički teatar napokon dobiti svoje prostorije, ali da je to moglo biti i ranije urađeno.

Važno je da podržavamo i volimo naše autore i priče

Zapaženu ulogu Drakić je ostvarila i u televizijskoj seriji “Grudi” Marije Perović. Naša sagovornica, koja je i producent serje, kaže da je jako raduje što je prava na prikazivanje otkupio RTS i što je Hrvatski audio-vizuelni centar podržao realizaciju filma, čiju premijeru možemo očekivati naredne godine. “Drago mi je što je i u regionu prepoznat značaj te serije i ona će biti emitovana na RTS-u, a nadam se i šire. HAVC je prepoznao kvalitet “Nisam najpozvanija da pričam o tom fenomenu kao neko ko je bio na čelu pozorišta od 2008. do 2012. godine i kao neko ko je od početka karijere dio ove priče. Moja prva uloga bila je u Gradskom pozorištu, na ovoj sceni KICa 1996. godini u ‘Noveli od ljubavi’. Od tada su prošle 22 godine. Da mi je neko tada rekao da ću i poslije 22 godine premijere imati u KIC-u, ja bih rekla – ‘Nemoguće’. To je ista scena na

Iz komada “Slasti slave”

projekta, pa smo i na njihovom konkursu dobili podršku za realizaciju filma i u ovoj godini nas čeka njegova premijera. Nadamo se da ćemo možda, iako taj termin ne volim, agresivnijim marketingom probati da dovedemo ljude u bioskope, jer je važno da podržavamo i volimo naše priče. To čovjeka najviše ispunjava, kad znate da ljudi prepoznaju vašu namjeru da sačuvate naše priče, naše pisce, neke ljude koji su oko nas”, kaže Drakić. kojoj sam kao dijete igrala i učestvovala na Majskim smotrama, čega danas, nažalost nema. Podgorica se mnogo promijenila u proteklih 22 godine, ali treba još mnogo da se uradi. U suštini, KIC je preopterećen i važno je da se stvara još igrališta za glumce i djecu”, navodi Drakić i dodaje da kao što mora da bude još više košarkaških terena i atletskih staza, treba da bude još više pozornica. “Fali nam scena za male i za srednje. A i za velike, zašto da ne? U našem gradu ne postoji scena za treće doba, ne postoje dramske škole za treće doba, ne postoji dramske sekcije za ljude koji su ostvareni u nekim drugim oblastima, a možda bi željeli da se bave glumom ili to nisu u mladosti ostvarili. Postoji još mnogo prostora za kreativno izražavanje kad su dramske umjetnosti i naš grad u pitanju. Ali, evo,

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

KULTURA

GRADSKOG POZORIŠTA I CRNOGORSKOJ TEATARSKOJ SCENI

E ZNAJU O HARIJU ŠEM MALOM PIRATU zgrada se radi, svi su optimisti, pa se i ja nadam da ću dočekati da zaigram na toj novoj sceni”, kazala je naša sagovornica.

■ NAJBOLJA

PREPORUKA JE DOBRO URAĐEN POSAO

Drakić je nedavno nagrađena u Sarajevu za ulogu Florens Foster Dženkins u predstavi “Slasti slave”. Ovaj komad, u režiji Stefana Sablića, premijerno je izveden 2014. godine, a prvo gostovanje imao je upravo u Sarajevu. “Tu predstavu volimo svi koji u njoj igramo, i poslije niza godina vratili smo se u Sarajevo. Karte su rasprodate u rekordnom roku, a organizatori su nam kazali da smo mogli popuniti još nekoliko igranja. To je ono što je značajno - da ono što mi ovdje proizvedemo igramo u nekoj drugoj sredini i da vidimo kako ti ljudi reaguju, kako oni prepoznaju naše namjere. Zbog toga su važna gostovanja na festivalima i nagrade. Strašno je važno je da se igra, da se gostuje, da vas gleda različita

publika i da vidite kako ljudi žive u drugim sredinama, da vidite u kakvim uslovima rade i da poredite to sa vašim uslovima, prepoznate nešto u tim sredinama što je možda bolje, a nekada i gore, nego što je u vašoj. Na taj način posmatrate i svoj grad i svoje kolege. Sve su to važni doživljaji za nekoga ko se bavi dramskom umjetnošću. Nagrade budu važne kada vam trebaju za posao, kao što meni trenutno trebaju na fakultetu, ali, i ako se ne dese nije važno. Važno je da se ostvaruje kontinuitet u poslu, trajanje, strpljenje, to su najvažnije i najteže stvari u našem poslu”, smatra Drakić. Najbolja preporuka u glumačkom poslu, dodaje, uvijek je dobro urađen posao. “Kod nas nema skrivanja i to je najteže u glumačkom poslu. Ne možete da zabašurite, ne možete da sakrijete, da radite, a da to nema sud javnosti. Zbog toga je ovo, s jedne strane, jako stresan posao. S druge strane, negdje smatrate da će stići pravda zbog toga što publika voli da vas gleda i dolazi na vaše predstave. Ali, naš posao zavisi od mnogo drugih faktora od uređivačke politike pozorišta

VIJEME JE ZA NOVI TALAS MLADIH LJUDI U POZORIŠTU Prostor za unapređenje crnogorske scene naša sagovornica vidi u “talasu mladih ljudi, inteligentnih, izuzetno vrijednih i koji se ne stide porijekla”. “Napredak vidim u mladim ljudima koji se ne stide onoga ko su i odakle su, onima koji su realni i umiju da sagledaju sve mane i vrline prostora kojem pripadaju i koji se bore za afirmaciju profesionalizma u svakom obliku. Sa njima će se naša scena dalje razvijati. Pripa-

dala sam prvoj generaciji studenata Fakulteta dramskih umjetnosti i mi smo se bavili profesionalizacijom institucija. Sada je vrijeme za novi talas i za novo osmišljavanje strategije kako dalje voditi, unaprijediti i modernizovati profesionalizovana pozorišta. Iz jedne dosta nezgodne situacije prije dvadeset godina stvorene su institucije, koje su sada čvrste, ali ih treba dalje učvršćivati”, kaže Drakić.

do izbora komada, reditelja, repertoara”, smatra Drakić. Ono što je ključno za svakog mladog glumca, dodaje, jeste da ne misli da ukoliko odmah nakon završenog fakulteta ne dobije svoju stvarnu šansu to znači da neće biti glumac i da neće biti prepoznat. “Bilo bi dragocjeno da se što više radi, da bude što više premijera i mogućnosti da mladi ljudi koji su puni energije, elana, želje i volje za radom dobiju priliku. Ne možemo očekivati da se svi glumci zaposle u gradskom ili nacionalnom teatru. Nažalost, Kraljevsko pozorište Zetski dom i dalje nema svoj an-

sambl. I u ‘Malom piratu’ igraju dva izvrsna, zrela glumca poput Gorana Slavića ili Milo-

ša Pejovića koji nijesu angažovani ni u jednom pozorištu. Da dalje ne nabrajam! Da ne govorim o izvrsnim mladim glumcima. Treba imati kontinuitet u radu, treba se osamostaljivati, boriti za svoj prostor, zaslužiti svoj prostor. U svim sredinama je teško baviti se ovim poslom. Kod nas je dodatno teško jer nam fali igrališta za glumce. I fali nečeg što se zove stvarno prepoznavanje značaja dramskog stvaralaštva za sredinu i društvo u kome radimo i stvaramo”, zaključuje Drakić.

REPORTAŽE

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

KOTORANKA NADEŽDA NADA RADOVIĆ SAČUV

LJEPOTA OD NEKOG PRI LJEPOTOM SE UZVRAĆA Dobrotska čipka se radi prema unaprijed pripremljenom nacrtu

⌦ Ivana Komnenić

otoranka Nadežda Nada Radović (81) profesorica u penziji, već 46 godina izrađuje čuvenu dobrotsku čipku, a unazad nekoliko godina bila je jedina koja se bavi dobrotskim vezom, koji je Ministarstvo kulture proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Crne Gore.

Radović s ponosom i zadovoljstvom ističe da je dobrotskim vezom počela da se bavi 1964. godine, te da je sačuvala crnogorsko “blago”, dobrotsku čipku kojoj je prijetilo nestajanje. “Vještinu izrade dobrotske čipke naučila sam od posljednje žive vezilje, gospođe Anđice Đurović. Sve je bilo sasvim slučajno, ona je radosno prihvatila moju želju da naučim i tako sam počela da radim ovaj izuzetno zahtjevan vez, koji datira po predanju od 12. vijeka na području Dobrote, od 15. vijeka postoje sačuvani dragocjeni predmeti u crkvi Svetog Stasije, a bilo ih je i po starim dobrotskim kućama”, kaže Radović. Do sada je napravila preko 50 radova koje čuva u svom domu, a više od 20 je, kaže, poklonila dragim ljudima. “Ko god je imenu moje porodice nešto značajno uradio, a što se nikakvim novcem ne može namiriti, jer ono kad čovjek dušu daje on dušu može samo da vrati, i ako je od nekoga ljepota primljena, mi ćemo mu ljepotom uzvratiti. Tako sam odlučila da poklanjajući moj rad ne zahvalim, već da im kažem imajte u kući vrijednost koja je vrijednost crnogorskog bića. Uglavnom su to bili marame, šalovi, šalčad, minijature, privjesci”, priča Radović. Vez dobrotske čipke iziskuje mnogo vremena, pa tako nijedan njen rad nije

rađen manje od tri do četiri mjeseca.

ZA CENTIMETAR VEZA TRI DO ŠEST SATI “Za jedan centimetar punog veza potrebno je oko šest sati, a onog čipkanog potrebno je do tri sata. Tako da izrada dobrotske čipke iziskuje puno vremena, a ne može se ni raditi u svakom momentu, samo po sunčanom i lijepom danu, daleko u sjeni sunca, jer bljesak na bjelilo smeta očima, može izjutra kad je vedro. Kada pada kiša ili je oblačno ni slučajno, kao što ne može ni pod električnim osvjetljenjem”, kaže Radović, koja ističe da ovo za nju nije samo običan rad i nije samo jedna priča, već bajka, igra misli, igra ruku, igra mašte i igra priče neke koju je nekada čula. Ispričala nam je i jednu zanimljivost, kada je slučajno uradila dva šala, na jednom je bio cvijet divnog kaktusa. “Taj šal sam kasnije poklonila meni jako dragoj osobi, i prvi njen komentar je bio, pa ovo je cvijet našeg kaktusa, ovim cvijetom su moj brat i njegovi svatovi bili okićeni. Znači, evo vidite kroz šta čipka prolazi, ona ima svoju putanju i priče i misli”, kaže s osmjehom naša sagovornica. Njenom radu prethodi crtež slikara vajara ili arhitek-

Za jedan centimetar punog veza potrebno je oko šest sati, a onog čipkanog potrebno je do tri sata. Tako da izrada dobrotske čipke iziskuje puno vremena, a ne može se ni raditi u svakom momentu, samo po sunčanom i lijepom danu, daleko u sjeni sunca, jer bljesak na bjelilo smeta očima, može izjutra kad je vedro. Kada pada kiša ili je oblačno ni slučajno, kao što ne može ni pod električnim osvjetljenjem Autentična čipka sa monogramom autorke

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

REPORTAŽE

VALA CRNOGORSKO BLAGO, DOBROTSKU ČIPKU

Foto: bokanews.me

IMLJENA, A

te, koji prenosi na paus papir, preko kojeg potom veze čipku. Dok razgovaramo u njenim rukama je rad kotorskog kontrafora, koji izrađuje već pola godine, a trebaće joj još toliko vremena da ga završi. “Tako da će ovo biti rad koji će preći godinu dana izrade. Sve u svemu jako zahtjevan, specifičan način rada. Radi se ‘ušima’ obične šivaće igle, ali tankim iglama i tankim koncem. Nemam konac kojim su radile žene u 12. vijeku, već radim koncem kojim je radila moja učiteljica, gospođa Đurović, a to je najtanji konac za heklanje, 70x75, izuzev ogrlica koje radim debljim koncem da se ne bi štirkale jer dobrotska čipka štirk ne podnosi. A ako ga već i ima onda su ga žene pravile od oriza. Pokišaju (potope u vodu) oriz i u procijeđenoj vodi od oriza su štirkale, a čipku su bijelile na mjesečini. Sve svoje radove sam zabilježila, zapisala, ima dosta fotografisanog, ali je sve crtežom urađeno i zapisano, a sve sam to zaštitila mojim monogramom”, kaže Radović.

Nadežda Nada Radović

Manekenka na modnoj reviji nosi šal ukrašen Nadinom čipkom

Foto: bokanews.me

PROMOCIJA ČIPKE NA SMOTRI MODE

Osim nekoliko izložbi, značajniju promociju Nadina dobrotska čipka doživjela je 2017. godine na jubilarnoj 20. Internacionalnoj smotri mode u Kotoru, na kojoj su mladi kreatori Milena Đurđić, Tijana Todorović i Boris Ćalić svoje modele ukrasili modnim detaljima dobrot-

Čuvena Opra je bila u Kotoru, skinula je sve sa Smotre mode i sve je prikazano na CNN-u, tako je moja čipka obišla svijet, milioni ljudi su čuli za nju i bila sam presretna ske čipke. Svijet je još 1910. godine odao priznanje ljepoti i vrijednosti dobrotske čipke kada je na izložbi ručnih radova u Beču nagrađena cacara – udovička kapa iz XV vijeka, najstarije djelo dobrotske čipke. Danas je ona zaštićeno kulturno dobro kao autentično ljudsko umijeće i tradicionalni zanat, po predanju, staro gotovo cijeli milenijum. A upravo ovaj dragocjeni predmet, cacara - kapa, posjeduje Nada Radović. Druga, značajnija promocija i revija modela inspirisanih dobrotskom čipkom sa originalnim komadima dobrotske čipke, autorke Nadežde Nade Radović desila se ovog ljeta ponovo na Smotri mode u Kotoru, na reviji kolekcije visoke mode Hane Toume (Hanna Touma) iz Libana i kreatora Bjanke Marije Đervazio (Bianca Maria Gervasio) i Itala Marselje (Italo Marseglia). Radović smatra da svi njeni radovi ipak nijesu za držanje u kuću, već da su to eksponati muzejske vrijednosti, koje treba da svi vide, ali da na njenu žalost nadležni nemaju sluha za to. “Ovdje nije u pitanju Nadežda Nada Radović, jer znam da ima ljudi koji zavide tom imenu ali ne treba da zavide. Ja se često nasmijem i kažem milioni ljudi uđe u

Luvr, i vide Mona Lizu, a sigurno da pola ako ne i više od tog miliona ne zna da je Leonardo autor tog djela, jer Mona Liza je Mona Liza. Prema tome, čipka koju ja radim je dobrotska čipka, kao što je živjela od 12. vijeka, i umalo da ne nestane, ja se kao Nada Radović radujem što sam je sačuvala, a na vlastima je da o njoj vode brigu, promovišu, štite. Dobrotska čipka je nešto posebno, to je crnogorsko blago i nju treba da štiti i čuva narod, preko svojih predstavnika, ali ako meni taj neki predstavnik kaže nas to ne interesuje, onda ja nemam šta da mislim, nego ili da ne znaju šta je čipka, ili da neće da znaju. Ako stvarno ne znaju onda ja ih žalim, a ako neće da znaju onda ih još više žalim. Kako god bilo ova moja bajka, koja se zove dobrotska čipka živjeće i mimo njih”, kaže Radović i ističe da je raduje da je od prije nekoliko godina njenim stopama krenula njena sugrađanka Mila Moškov koja se počela baviti izradom dobrotske čipke. Ispričala je da je bila izuzetno sretna kada je dan nakon predstavljanja dobrotske čipke na Smotri mode ljetos u Kotoru, u njeno dvorište utrčao njen bivši učenik koji joj je saopštio lijepu vijest, a to je da je upravo tog jutra njena čipka prikazana na CNN-u. “Naime, čuvena Opra je bila u Kotoru, skinula je sve sa Smotre mode i sve je prikazano na CNN-u, tako je moja čipka obišla svijet, milioni ljudi su čuli za nju i bila sam presretna”, kazala je veselo Radović.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

DRUGI PIŠU

DNEVNI AVAZ O PRIKLJUČENJU EVROPSKOJ UNIJI

HOĆE LI BALKAN DA BUDE RAZOČARAN?

Rumunija je 1. januara preuzela predsjedavanje Evropskom unijom. Do 30. juna, Bukurešt će biti centar brojnih evropskih dešavanja. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker ovaj čin prokomentarisao je neobično direktno izjavom u kojoj je iznio sumnje da je Rumunija spremna za ulogu koja joj je pripada, prenosi “Dnevni avaz”. “Oni jesu tehnički dobro spremni. Ali, vjerujem da vlasti u Bukureštu još nisu u cjelosti razumjele šta znači predsjedavanje Unijom. Da bi mogle da se donose promišljene odluke, morate da slušate druge, ali i biti u stanju da neke brige nekih tamo stavite gdje im je mjesto – na kraju. Kada sve uzmem u obzir, imam neke sumnje u sposobnost Rumunije da se nosi s ovakvim zadatkom”, rekao je Junker za “Velt am Sontag”. Ovo je prvo predsjedavanje EU koje je po redovnom redosljedu pripalo državi koja je i dalje

VELIKI BROJ IZAZOVA

Rumunija će u šest mjeseci na čelu Unije imati pred sobom mnoštvo krupnih izazova. Bregzit, do marta se mora usvojiti budžet EU od 2021. do 2027., u maju slijede izbori za Evropski parlament... U šestomjesečnom periodu moraće da bude održan barem jedan samit EU te masa ministarskih sastanaka, a dnevno „hendlati“ svakovrsni izazovi – od neobjavljenog internet rata Rusije Zapadu do migrantskih talasa...

pod posebnim režimom Brisela zbog brojnih manjkavosti u radu vlasti. Posebno, Unija pod debelom lupom Rumuniju drži na polju borbe protiv korupcije.

Građani ove balkanske države, pak, lupu su zamijenili redovnim protestima protiv vlasti, a i u samoj vladajućoj koaliciji rat unutar stranaka, te između njih, ne prestaje da bukti.

Kao odraz haosa, ministar za EU 11. oktobra prošle godine podnio je ostavku. Sve to dovelo je i do činjenice da program predsjedavanja Unijom, dokument koji svaka država objavi prije preuzimanja te uloge, u slučaju Rumunije neće biti dostupan barem do 15. januara. “Avaz” piše da zbog toga i ne znamo šta će Bukurešt raditi u narednih šest mjeseci.

“Ako bar i letimično pogledamo dosadašnje najave rumunskih zvaničnika, priče o tome da će Balkan biti jedan od pet prioriteta samo su – priče! Nema nijedne reference u dosadašnjim najavama koje to potvrđuju. Izuzetak je preuzeti dokument iz Brisela u kojem se navodi da će se i u narednih šest mjeseci nastaviti s procesom integrisanja Zapadnog Balkana u EU, jer je to strateški interes same Unije. I ništa više”, navodi ovaj list. “Ako je austrijsko predsjedavanje do kraja prošle godine i bilo razočaravajuće za šest bivših jugoslovenskih država, rumunsko bi moglo biti i gore. Naravno, niti je realno da bi bilo čije predsjedavanje Unijom moglo ‘ugurati’ naš region u EU niti ga potpuno isključiti. Ipak, od Bukurešta smo (s pravom) više očekivali, jer dijelimo isto podneblje”, navodi list. Nakon Rumunije, predsjedavanje do kraja 2019. preuzima Finska. Od 1. januara 2020. šef EU biće Hrvatska, koja je odmah najavila da će u svom mandatu organizovati veliki samit posvećen Zapadnom Balkanu. Unija je to prihvatila.

Svim građanima Crne Gore želimo srećan Božić

Crnogorski fond za solidarno stambenu izgradnju

Hvala za povjerenje koje ste nam poklonili u protekloj godini. Želimo vam srećan Božić

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

Pregaocu I Bog daje mahove!

Postdiplomske studije tudije „Preduzetnička ekonomija“

MARKETING

KONKURS

DVADESET SEDME

BOŽIĆNE RASPRAVE

21h Tema:

JAVNI DUG i RAZVOJ Domaćin: dr Veselin Vukotić, Utemeljivač rasprava Gosti:

- dr Dušan Janjić, Forum za etničke odnose, Beograd; - dr Mojmir Mrak, Univerzitet u Ljubljani, Ekonomski fakultet; - dr Milorad Katnić, Predsjednik Odbora direktora Societe Generale Montenegro banke; - dr Jadranka Kaluđerović, Direktorica ISSP-a.

Datum održavanja: 06. januara 2019. godine, 21h Mjesto održavanja: UDG – AMFITEATAR AS Nakon Rasprava: Studentski klub UDG - Božićno druženje do zore

Studenti, DOBRODOŠLI! Ovo je veče za vas! www.udg.edu.me; info@udg.edu.me; +382 (0)20 / 410-777, 410-710, 410-720

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 24.01.2019. godine, sa početkom u 15h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Bojović Maruše upisane u posjedovnom listu br. 76, KO Kuta I, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to:

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

- parcela br. 188, plan 008, skica 020, koja po kulturi predstavlja pašnjak 4. klase, površine 4421 m2, - parcela br. 452/1, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja kuću i zgradu, RB 1, površine 94 m2 i voćnjak 3. klase, površine 2538 m2, - parcela br. 452/2, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 6. klase, površine 224 m2, - parcela br. 455, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 5. klase, površine 289 m2, - parcela br. 1825, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 380 m2, - parcela br. 1826, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 340 m2, - parcela br. 1827, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 620 m2, - parcela br. 1828, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja šumu 4. klase, površine 975 m2, - parcela br. 1829, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 2. klase, površine 1796 m2, - parcela br. 1830, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 2297 m2, - parcela br. 1831, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja voćnjak 3. klase, površine 2612 m2, - parcela br. 1832, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 861 m2, - parcela br. 1833, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 3. klase, površine 4429 m2, - parcela br. 1834, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 5. klase, površine 2552 m2, - i kuća koja se nalazi na parceli br. 452/1, u osnovi površine 94 m2. Početna kupoprodajna cijena na XXXV prodaji iznosi 21.216,37 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Preduzetnika Marine Bojović na dan 03.04.2015. godine iznosi 18.715,50 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.01.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Svim članovima, simpatizerima i građanima Crne Gore želimo sretan i blagosloven Božić

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

ZABAVA

NO NAME STIGAO DO 15. ROĐENDANA: FRONTMEN MARKO PERIĆ ZA VN

⌦ Danilo Brajković

z novogodišnju jelku i poneku času vina, osokoljeni svježinom ili vjetrovitog ili sniježnog januara, već smišljamo kako da 2019. bude makar malo vedrija negoli prethodna godina. No, najavljeno učešće svježe oformljenog D-moll benda na ovogodišnjoj Monteviziji i simpatična priča koja prati mladu šestočlanu postavu zaljubljenika u muziku - poklonike Eurosonga u Crnoj Gori motivisala je da na tren “prebace u rikverc”, prelistaju odavno arhivirano štivo. Tačnije, da nekim čudom pronađu kalendar za 2003, kada je, na strani na kojoj se gordo isprsio hladni novembar, zapisano osnovan je No name bend. Nikada Crnoj Gori nije falilo kvalitetnih bendova. Istorija nam nudi sijaset imena, žanrova, hitova, albuma. Nažalost, izuzev rijetkih, koji još odolijevaju zubu vremena, poput cetinjskog Perpera, većina je odavno odložila instrumente - na tom spisku su grupa Rolly, Makadam, Ružin trn i mnogi drugi. No, spisak krase i oni čija bi kratka, ali efektna priča, bez dileme, bila idealan scenario za snimanje filma. Za glavne uloge bili bi zaduženi: Marko Prentić, Danijel Alibabić, Marko Perić, Bane Nedović, Bojan Jovović i Dragoljub Gaga Purlija. Pogađate sve su to okosnice benda No name, koji je za manje od pet godina realizovao ono o čemu

mnogi maštaju čitavog života: osvojili su domaći tron, predstavljali domovinu na evropskoj smotri, zablistali pred očima svijeta, postali simbol turbulentnog vremena, u trenucima dok je Crna Gora hitala ka nezavisnosti. Za neželjen kraj priče, makar za sad, pobrinuo se razlaz, maltene nakon drugog, “neuspjelog” Eurosonga. No, Marko Perić, frontmen i basista benda, za Vikend novine, povodom 15 godina od osnivanja, nagovještava da No name još nije rekao posljednju riječ.

■ ”VASA PAVIĆ”, 2003, SVIRKA, DRUŠTVO BEND JE ROĐEN

Ipak, bilo bi nezasluženo odmah o tome, pored bogate prošlosti. Nagledali smo se filmova, najčešće sportskog žanra, u kojima se družina okuplja u hodu, formira tim i na kraju - podiže pehar. Slično je i sa No name postavom. Prva stranica knjige benda, podsjeća Perić, uz zahvalnost što smo kontaktirali sa njim kako bi evocirao uspomene, napisa-

na je pod krovom Muzičke škole “Vasa Pavić”. Srednjoškolci, ispostaviće se, zakoračili su ka uspjehu, vjerovatno i ne razmišljajući dugoročno. “To je bio novembar 2003. Mi, srednjoškolci, čudili smo se kako muzička škola nema bend. Sada, sa ove tačke gledišta, razumijem profesore, koji su dodatne aktivnosti smatrali nepotrebnim i oduzimanjem vremena, jer je bilo mnogo da se uči, a za bendove je imalo kad. Moguće je da su bili u pravu, jer uvijek možes praviti ekipe i svirati”, briše Perić prašinu sa sjećanja i otkriva kako je grupa đaka postala tim. “Branko i ja smo bili u trećem razredu, Bojan takođe, Prentić u drugom. Nije nam mnogo trebalo da ideju pretočimo u djelo, budući da su svi bili zainteresovani da se napravi bend. Znate, u toj školi se samo svira i uvijek je tu neko pored vas. Tako smo nas četvorica krenuli i pozvali smo Danijela da nam se pridruži, koji je tada bio u prvom razredu. Izuzetno talentovan, muzikalan i vrlo čistog glasa. Nakon njegovog ulaska, finiši-

Članovi benda nedavno su se okupili i objavili zajedničku fotografiju

Foto: Ivan Mandić

Prokleti novac srušio je sve, ali svanuće opet naš dan

Marko Perić rala se prva naša pjesma, koja je sa njim dobila upravo to što treba”, nastavlja Perić.

■ DEBI NA SKALAMA

VODIO KA IDOLIMA - PERPERU

A prva pjesma, logično, zahtijevala je i prvi nastup. Očekivano, na hercegnovskim Sunčanim skalama, koje su tada mnogima poslužile kao odskočna daska. Perićeve riječi to potvrđuju, pošto su odmah nakon Kanli-kule stigli pozivi za svirke, prvi koncert, a niz stepenice su sišli sa nagradom, pošto je “Za tebe i mene” zauzela drugo mjesto - u konkurenciji novih zvijezda. “Taj prvi naš nastup bio je zapažen, prvenstveno zbog nas i pjesme, a budući da ga je pratio mali skandal - to nas je, nekako, više lansiralo u centar pažnje. Nakon toga, krajem jula, obnovljen je kontakt sa Dragoljubom i on je već početkom avgusta došao na prve naše probe (koje su bile česte), a već 12. avgusta smo svirali na Trgu od oružja u Kotoru, sa našim prijateljima iz Perpera. Njihovo prisustvo i sve što su nam govorili smo upijali i nikada nijesam primijetio ništa osim muzike u tom našem odnosu. Oni su bili idoli naših generacija, jer su uspjeli, a to je ovdje, iz nekog razloga, teško, jer pored želje i volje - uvijek dolaze egzistencijalni problemi, koji odnose mnogo vremena”, cijeni Perić. Bend se zahuktao i uslijedili su novi izazovi - nastupi po lo-

kalima u Crnoj Gori i onda doček Nove godine, 2005. Za početnike, čak i dalje srednjoškolce, koji su do juče slušali idole na velikoj bini, a onda krenuli njihovim stopama, sve je ukazivalo na bajkovit scenario. A izazov, svega nekoliko dana prije početka, postaje još teži. U Podgorici, Baru.

■ DOČEK NOVE GODI-

NE - “LUDOST” KOJA JE ZAZVUČALA

“Našim svirkama smo uvjerili organizatore da jesmo sposobni, iako mladi, da sviramo taj stejdž. I jesmo. Međutim, 21. decembra dobili smo ponudu da ispratimo tri pjevačice balkanske popularnosti (Tijana Dapčević, Leontina Vukomanović i Aleksandra Perović). Dugo smo razgovarali, jer svi znaju da je to kratak, a pomalo i neozbiljan rok da pripremaš tri sata programa za Novu godinu, a pritom niko još ni 20 godina. Prihvatili smo iz ludosti, vježbali cijeli dan i noć. Dan ranije, njih tri su došle da čuju kako to zvuči, u slučaju da im se to ne svidi ponijele su CD-ove, da ih prate matrice. Uspjeli smo, zazvučalo je sve za 10 dana. Ljudima je to, možda, bilo normalno, jer i ja očekujem da, kada se neko popne na tako bitan stejdž, ne bude problema, a mi smo bili početnici, kojima su idoli bili isključivo dobri bendovi - koji su svirali na tom istom mjestu”, objašnjava Perić. NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

ZABAVA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

Sa snimanja spota “Zauvijek moja”

Sa Montevizije 2005. godine

Sve je slutilo na uspješne dane, a premijerna Montevizija 2005, pod okriljem državne zajednice Srbije i Crna Gore, bila je logičan novi korak. Konkurencija je bila paklena - Andrijana Božović, Slobodan Kovačević, Bojan Marović, Stevan Fedi, Andrea Demirović, Marko Vukčević, Gula... I dalje golobradi mladići, originalno odjeveni baš za tu priliku, pohvalili su se pjesmom “Zauvijek moja”, vjerovatno i ne sluteći da u etar šalju numeru koja će postati vanvremenska. Zanimljivo, Perić podvlači da njima nije bila ni namijenjena - ispostaviće se, nije kome je rečeno, već kome je suđeno. Poslije trijumfa na Monteviziji, No name nadvisio je konkurenciju (Jelena Tomašević, Ogi Radivojević ...) i na Euro-p(j)esmi, izbornom takmičenju za predstavnika Srbije i Crne Gore.

■ MONTEVIZIJA - ČINI-

LO NAM SE DA MOŽEMO SVE

“Montevizija dolazi tri mjeseca nakon Trga od oružja, koji je nama mnogo značio. Već se pripremala pjesma, koju su napisali Slaven Knezović i Minjo Perić (Markov otac). Sve se tako brzo odigravalo da mi se čini kao da je to trajalo 24 časa. Sjećam se da je pjesmu Slaven napravio za sebe, ali nam se svidjela i on je prihvatio da nam tu pjesmu pokloni, uz asistenciju mog oca (i oca svih nas). Ali, kao i sve do tada, to je opet bio ispit za nas da je iznesemo na pravi način. I opet smo uspjeli”, ponosno će Perić, uz napomenu da su se tada osjećali kao superheroji, koji sve drže u svojim rukama. No... “Nakon toga, činilo nam

se da možemo sve. Ređao se uspjeh za uspjehom, krenuli smo u ambiciozne projekte - album, koji, nažalost, nije ugledao svjetlost dana, ali sam siguran da hoće. ‘Zauvijek moja’ je postala naš sinonim. Dok god bude živjela ona, No name će biti bend, a ne dvije inostrane riječi”, emotivno će Perić.

■ EUROSONG - OSJE-

ĆALI SMO SE KAO VELIKE ZVIJEZDE

Nagrada za učinjeno u Crnoj Gori stigla je u vidu odlaska na Eurosong - plodove je trebalo ubrati u hladnom Kijevu, a momci su to učinili na pravi način. Na kraju, sedmo mjesto, 137 bodova. Pamtimo energičan nastup, nekoliko desetki, dvanaestice, oro, čuveno - “ojha”. Podsjećanja radi, te godine trijumfovala je Grkinja Elena Paparizu, zahvaljujući hitu “My Number One”, a Knezović je dobio nagradu za kompoziciju. “Kijev je naš grad. Često ga se sjetimo kada pričamo o tim vremenima. Prvi velegrad u koji nas je doveo naš rad, a ne džep roditelja. Mi smo bili u zaletu, tako da je to bila stanica za nas. Vrlo fokusirani, dobro pripremljeni za sve, znali smo šta hoćemo, iako još mladi. Minjo je tu bio već nekoliko puta i znao je šta nas čeka i sve nam je to pričao kako bismo znali da prepo-

No name bend: slijeva na desno - Marko Perić, Danijel Alibabić, Bojan Jovović, Marko Prentić, Bane Nedović, Dragoljub Gaga Purlija

O SKANDALU U BEOGRADU 2006: Naša država se razdvajala. Ljudi su nam zbog tih podjela dali još više na značaju i bili smo opet izbor Crne Gore, da mi budemo ta muzika koja će da se takmiči protiv najbolje muzike iz Srbije za bitni Eurosong. Pazite, tada je i u boćanju pobjeda bila važna. Njima da pokažu da su jači, nama da pokažemo da postojimo. Sve to nije imalo veze sa nama, mi smo se bavili muzikom

137 POENA NO NAME JE OSVOJIO NA EUROSONGU U KIJEVU, ŠTO JE BILO DOVOLJNO ZA 7. MJESTO

znamo situacije. Ljudi su već voljeli pjesmu ‘Zauvijek moja’, jer je bila ljubavna, tekstom je ‘dirala’ svakoga ko živi ovdje. Ljudi su mislili da je politička, ali samo je treba dobro pročitati da bi se shvatilo kako je jedno od najljepših ljubavnih obećanja. Trajalo je kratko sve to. Sedam dana festivala, ali dovoljno da se osjetiš kao velika zvijezda, da osjetiš da su svi tu zbog tebe i tvoja tri minuta. Bili smo važni.

■ SAVA? NEIZBJEŽ-

NA POLITIKA, A TO NIJESMO MI

No name bio je važan i po povratku u domovinu - do-

voljno je vidjeti fotografije na njihovoj zgvaničnoj Fejsbuk stranici i prisjetiti se dočeka na podgoričkom aerodromu, euforije koja je osvojila državu. Bilo je jasno da bend proživljava najljepše dane, a iz cipela pjesme “Zauvijek moja” uskočio je u “Moja ljubavi”, numeru koja je trebalo da nastavi misiju iz Kijeva. Prvi dio, montevizijski, bend je završio na drugoj poziciji, iza Fedija, a teži dio okčekivao ih je na Evrop(j)esmi, ovog puta u Beogradu. Sava centar ugostio je manifestaciju, a od starta je tinjala tenzija - bližio se refe-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

O NASTUPU NA EUROSONGU: Ljudi su već voljeli pjesmu ‘Zauvijek moja’, jer je bila ljubavna, tekstom je ‘dirala’ svakoga ko živi ovdje. Ljudi su mislili da je politička, ali samo je treba dobro pročitati da bi se shvatilo kako je jedno od najljepših ljubavnih obećanja. Trajalo je kratko sve to. Sedam dana festivala, ali dovoljno da se osjetiš kao velika zvijezda, da osjetiš da su svi tu zbog tebe i tvoja tri minuta rendum o nezavisnosti Crne Gore, naši predstavnici dočekani su zvižducima, naročito nakon glasanja, kada je No name trijumfovao ispred srbijanskog benda Flamingosi i Luisa u foto-finišu. Drugi, pobjednički nastup, nije bio moguć, pošto je situacija izmakla kontroli, rezultati nijesu bili validni, pa je propušten voz za još jedno učešće na Eurosongu. Politika je umiješala prste, a ona nikada ništa dobro nije učinila muzici. Neslavan događaj odredio je put benda. “Politika je tada bila neizbježna. Naša država se razdvajala, mislim da je to bio ne-

minovan proces, već je i promijenila ime, svi su znali kuda to vodi. Ljudi su bili podijeljeni, a nas su smatrali predvodnicima crnogorske nezavisnosti, što nama nije bio cilj. Mi smo se bavili muzikom, a budući da smo pjevali o ovim prostorima - bili smo svrstani na jednu stranu. Muzika nema granice, nas razumije svako ko ima srce. Došla je ta godina, mi opet spremni. Bili smo takmičari, zapravo to smo postali. Neuspjeh nije mogao biti, kao da je to bilo važno uopšte, a nama jeste. Ali, ovog puta, pošli smo u Beograd, u preli-

ZABAVA

Volio bih da smo tada imali ovu pamet

Nastup u Kijevu No name bendu i državnoj zajednici SCG donio je sedmo mjesto

2003. GODINE BEND NO NAME OSNOVAN JE U PODGORICI

jepi Sava centar, da promovišemo naš stil. Mi smo već imali to, prepoznatljivost. Ljudi su nam zbog tih podjela dali još više na značaju i bili smo opet izbor Crne Gore, da mi budemo ta muzika koja će da se takmiči protiv najbolje muzike iz Srbije - za bitni Eurosong. Pazite, tada je i u boćanju pobjeda bila važna. Njima da pokažu da su jači, nama da pokažemo da postojimo. Sve to nije imalo veze sa nama, mi smo se bavili muzikom. Nažalost, taj događaj je odredio neki naš put. Možda i najbolji, vidjećemo”, nastavlja Perić.

šljao sam dan-noć o tom bendu, sa tatom svakog dana pričao šta želim i kako sve vidim. Sve je izašlo iz te naše dnevne sobe. Svi ostali su bili tu, nikada ništa nije urađeno, a da nijesu svi bili tu. Ali, tog dana pritisak je bio veliki. Mi smo bili samo obični momci, koji nijesu imali taj novac da realizuju svoje želje. Pokušavali smo da skupimo, obraćali se važnim ljudima da nam pomognu, jer naše vrijeme je bilo dragocjeno. Bili smo toliko u tome da je svaki dan gubitak, milion i jedna ideja. Ali svi su željeli taj prokleti novac za svoje usluge i mi smo čekali i čekali... Malo je ljudi koji su nam pomogli i svi oni imaju od nas veliku zahvalnost. Siguran sam da im to znači jer su oni ti koji su željeli da mi uspijemo, a nijesmo... Bar za sada. Vidjećemo šta vrijeme nosi”, zagonetan je Perić.

■ MILION I JEDNA

■ SIGURAN SAM

Kao što je početak odmah donio lijepe trenutke, Sava centar, nažalost, bend je suočio sa prvim neuspjehom, za koji su najmanje odgovorni. Najmanje se pričalo i o muzici, pritisak se nagomilao, novac je preuzeo ulogu one pomenute politike i srušio sne entuzijasta, pa je No name klizio ka gašenju. “Ja sam prvi digao sidro. Mislio sam da to neće nikad niko, a pogotovo ne ja, koji je uvijek prvi išao naprijed. Razmi-

Danas, utisak je da bend tipa No name i dalje nedostaje Crnoj Gori. U međuvremenu, mnogi su okušali sreću, ali nijesu uspjeli. Zanimljivo, svi članovi benda još od 2009. krenuli su solo putem, nižu uspjehe. Da li su ikada bili blizu povratka i šta je neophodno da bi se bend ponovo okupio? “Potrebni smo opet mi, takvi kakvi smo. U bendovima nijesu nikad svirali najbolji, bend je sam po sebi takav, gdje grupa ljudi nešto zajedno radi i to zvuči. Najbolji su držali solo koncerte, to nema veze sa ovim. Ovih 15 godina je dug period, možda i predug, ali mi se i dalje svi bavimo muzikom i izgradili smo sebe

IDEJA, A NOVCA NIGDJE...

DA ĆEMO OPET SNIMATI...

Kada bismo nekim čudom mogli vratiti igricu na početak – šta bi Perić volio da No name učini drugačije? I da li je moguće definisati put koji treba slijediti? “Ne znam tačno definiciju. Želja i rad. Treba nam mnogo više bendova koji vjeruju u ono što rade i koji iskreno pristupaju tome. Sada kad sam stariji, a i dalje u muzici, vidim kako je tu mnogo bendova koji su dijelili našu sudbinu. Bilo je tu i te kakvih ideja bendova, koji nijesu imali prostor kao mi, koji napraviše i albume, koji su svirali dobro... A mi smo ostali baš taj bend iz tog vremena, koji je na momenat pratio svako - i ko je htio i ko nije. Svi su pričali o tome. Ne znam koja je formula za taj dio, kako da o tebi pričaju stalno. To nije bilo iz naših glava, to je znao samo Minjo. On je prvog dana nama rekao da pazimo šta radimo, da će ljudi pričati o nama. Mnogo. Da se može sve vratiti, volio bih samo da imamo ove glave danas, što je nemoguće. U našem postojanju nije bilo ničeg što je trebalo da se mijenja, samo je trebalo strpljenja. Možda taj Beograd ne bi bio tako katastrofalan, možda je on bio neminovan. Ne možda, nego sigurno”, ocjenjuje Perić. i ugradili u nas u mnogo muzičkih projekata nakon No namea. Vjerovatno svima poznato, Danijel je najglasniji i najaktivniji na više polja, za njim Branko, koji je postao otac, Bojan ima svoj studio i pravi muziku i takođe je otac, Prentić je akademski građanin sa diplomom muzike, predaje u muzičkoj školi, bavi se instrumentalnom muzikom. Dragoljub je za mene najmoćniji bubnjar ovdje od naše generacije. Zbog njega smo, inače, bili odmah duplo bolji, jer je veliki profesionalac, a prvi je postao otac. Često se gledamo, pričamo i uvijek je tu tema da nešto snimimo. I hoćemo, siguran sam. Biće to naš dan ponovo, jer želimo to svi, bez obzira na sve i to je jedini siguran događaj za koji smijem da kažem da će se desiti”, zaključuje Perić, do nekog novog dana No name benda.

ZABAVA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

DIZAJNER BORIS ĆALIĆ O NOVIM UNIFORMAMA KOJE

CRNOGORSKI ZLATAN VEZ OSLIKAVA NAŠE KULTURNO BOGATSTVO

nesa, već nadaleko poznata kao estetski briljantna, dobila je nove uniforme i kapute, koje u prigodnim detaljima izdvajaju činove i iskustvo u radu, u skladu sa evropskim standardima, a kako nam otkriva Ćalić, veći je bio izazov kreirati za žene, prvenstveno zbog većeg broja odjevnih komada, ali i zbog zahtjevnije strukture ženskih odjevnih predmeta. “Ovo je bio prvi poduhvat na izradi uniformi za jednu tako veliku kompaniju. Nakon toga došlo je i do saradnje sa kompanijom Voli gdje sam uradio redizajn uniformi za njihove supermarkete. Iskustvo koje sam stekao je veliko i neprocjenjivo. Morali smo da ispoštujemo standarde i norme koje važe za avio-saobraćaj, tako da smo angažovali tekstilne tehnologe i institute u cilju testiranja materijala i njihovih tehničkih specifikacija. Sam proces je bio jako zahtjevan počevši od izrade uniformi, tenderske dokumentacije, praćenja proizvodnje do finalnih uzoraka. Uniforme su morale biti dovoljno fleksibilne i komotne, a opet ženstvene i prilagodljive za različite konstitucije”, pojašnjava nam ovaj dizajner, dodajući da je sam proces trajao jako du-

⌦ Marija Roganović

meni su prepoznali potencijal, pročišćenu estetiku i profesionalizam, te sam sa oduševljenjem prihvatio poziv. Moram reći da sam jako zahvalan na ukazanom povjerenju. Sam projekat je trajao godinu dana i zahtijevao je jako puno rada i angažovanja, otkrio je VN dizajner Boris Ćalić. U godini u kojoj je crnogorska aviokompanija Montenegro Airlines oborila sve komercijalne rekorde, a koji su ujedno i sjajan uvod u proslavu četvrt vijeka postojanja, došli su na ideju da izgrade novi vizuelni identitet. Tako je kabinsko osoblje crnogorske nacionalne avio-kompanije u Novoj godini zablistalo u novim uniformama, čiji dizajn i izrada je povjerena našem poznatom kreatoru Borisu Ćaliću, koji je još jednom potvrdio (nakon kreiranja Marine Banović za Olimpijce u Rio de Žaneiru) da su ovdašnji kreatori i njihov rad najbolji ambasadori naše zemlje.

■ KREATORI NAJBOLJI AMBASADORI NAŠE ZEMLJE

“U meni su prepoznali potencijal, pročišćenu estetiku i profesionalizam,

TEGET BOJA SAVRŠENO SE UKLOPILA SA ZLATNIM VEZOM KOJI JE PREUZET IZ CRNOGORSKE NARODNE NOŠNJE, ŠTO JE BIO PUN POGODAK, JER UPRAVO KABINSKO OSOBLJE MA JE PRVI SUSRET PUTNIKA SA KULTUROM NAŠE ZEMLJE, TE SAM ŽELIO DA TAJ PRVI KONTAKT UPRAVO PRIKAŽE KULTURNO BOGATSTVO I IZVANREDNU ESTETIKU KOJU NAŠA ZEMLJA IMA te sam sa oduševljenjem prihvatio poziv. Moram reći da sam jako zahvalan na ukazanom povjerenju. Sam projekat je trajao godinu dana i zahtijevao je jako puno rada i angažovanja”, istakao je u razgovoru za VN Boris Ćalić. Kabinska posada Montenegro Airli-

REŽISER ª GAME OF THRONESº DEJVID NATER NA NOVOM ZADATKU

CW NARUČIO PILOT EPIZODU ZA SERIJU BATWOMAN Televizijska mreža CW naručila je pilot serije “Batwoman”, u kojoj će glavnu ulogu glumiti Rubi Rouz, koju smo prvi put imali priliku da vidimo u toj ulozi u DC crossover događaju prošlog mjeseca. A da je u pitanju ozbiljan projekat potvrđuje i ekipa koja je angažovana na istom. Tako je dobitnik Emija, reditelj Dejvid Nater zadužen za režiju pilot epizode. Nater je najpoznatiji po svom radu na seriji “Game of Thrones”, gdje je režirao epizode poput “The Rains of Castamere” (a.k.a. The Red Wedding epizoda) i ima nekoliko epizoda na kojima je radio za posljednju sezonu Game of

Thrones serije. “Naoružana strašću za socijalnu pravdu i s navikom da kaže ono što joj je na umu, Kejt Kejn (Rubi Rouz) se spušta na ulice Gotama kao Batwoman, otvorena lezbijka i visoko trenirani ulični borac s ciljem zaustavljanja kriminalnog uspona u gradu. Ali nemojte je još zvati herojem. U gradu kojem očajno treba zaštitnik, Kejt mora da pobijedi sopstvene demone prije negoli prihvati Gotamov simbol nade”, stoji u zvaničnom sinopsisu serije, što samo potvrđuje velika očekivanja i planove ove mreže od pomenute DC junakinje. M.Rog.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

ZABAVA

E JE KREIRAO ZA OSOBLJE MONTENEGRO AIRLINES A Foto: Đorđe Živaljević

foto: Darko Jovanović

go zbog spoljnih faktora, ali i zbog toga što je perfekcionista u poslu i želi da postigne što bolji rezultat. Međutim, kada vrijedno radite, a imate talenat, uspjeh je neizostavan, jasan je Ćalić.

■ ČISTE LINIJE I STROGI KROJ

Teget boja kao boja kompanije i crnogorski zlatni vez, preuzet sa crnogorske narodne nošnje, glavne su karakteristike modela, dok su od materijala zastupljeni vuna, pamuk i svila. “Ideja projekta novog vizuelnog identiteta Montenegro Airlines-a bila je da se pokaže bogatstvo i ljepota našeg nacionalnog kostima na moderan i minimalistički način, koji je u skladu sa mojom estetikom: čiste linije i strogi kroj koji prati liniju tijela bez suvišnih detalja. Teget boja savršeno se uklopila sa zlatnim vezom koji je preuzet iz crnogorske narodne nošnje, što je bio pun pogodak, jer upravo kabinsko osoblje MA je prvi susret putnika sa kulturom naše zemlje, te sam želio da taj prvi kontakt upravo prikaže kulturno bogatstvo i izvanrednu estetiku koju naša ze-

Boris Ćalić mlja ima. Jako pažljivo sam proučavao naš kostim i konsultovao se sa stručnim ljudima u tom domenu kako bih ispoštovao autentičnost crnogorskog veza”, ističe on i ujedno najavljuje prvu samostalnu kolekciju na proljeće. “Trenutno sam u potrazi za sponzorstvom kako bih mogao da realizujem projekat”, zaključuje jedan od naših najuspješnijih dizajnera.

NOVO POJAČANJE ZBRKA FESTA U DANILOVGRADU

Mortal kombat u revijalnom dijelu Nakon što je nastup na prvom izdanju festivala Zbrka fest, zakazanom na fudbalskom terenu na Glavi Zete u Danilovgradu 1. i 2. maja, potvrdio srbijanski muzičar SevdahBABY, isto su uradili i iz čuvenog beogradskog metal sastava Mortal kombat, potvrdili su organizatori iz NVO “Društvo prijatelja rijeke Zete”. Podsjećanja radi, Zbrka fest objavio je i konkurs za demo bendove koji će trajati do 20. marta. Zainteresovani bendovi se mogu prijaviti na e-mail: zbrkafest@gmail. com ili na zvaničnu Fejsbuk stranicu

@zbrkademofest, gdje će dobiti formulare potrebne za prijavu na festival, a žiri će najkasnije do 1. aprila objaviti imena 15 takmičarskih bendova koji će nastupiti na festivalu. Prva nagrada je produkcija albuma u vrijednosti od 3.000 eura, druga nagrada je binska oprema u vrijednosti 1.000 eura, dok treća nagrada iznosi 500 eura. Pravo nastupa imaju svi demo sastavi iz Crne Gore, Srbije, BiH, Makedonije, Hrvatske i Slovenije koji stvaraju muziku iz domena pop, rok, hip-hop, r’n’b i sličnih muzičkih pravaca. M.Rog.

NUMEROLOGIJA

Mjesečni broj 4

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

PROGNOZA ZA JA PO BIORITAMSKO

Januar je u znaku broja četiri, što na globalnom nivou donosi povećanje obaveza i odgovornosti na poslu i u porodici. Stižu dodatni napori i ograničenja u realizaciji planova, koji će zahtijevati strpljenje i upornost. Bićemo primorani da se više angažujemo za sve što želimo ostvariti, zato moramo povesti više računa o zdravlju. Ljubavni život ne bi trebalo stavljati u prvi plan, osim ako je ozbiljna veza ili brak u pitanju. Naša potreba za novcem će biti veća nego inače, a njega će biti manje, zbog toga se moramo zadovoljiti onim što imamo. Mnogima će se vratiti nedovršeni poslovi, neraščišćeni odnosi, dugovi, pa ne dozvolite da nosite sa sobom situacije koje treba okončati. Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na prost broj. Dakle, bioritamski broj osobe koja je rođena 10. novembra izračunava se na sljedeći način: 10+11=21=2+1=3.

Bioritamski broj 1: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega, za posao, oni koji se bave privatnim biznisom trebalo bi da se pozabave reklamiranjem istog, a mnoge očekuje uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su stabilne i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Bioritamski broj 2: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetno-

šću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost. Bioritamski broj 3: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija. Loši događaji mogu biti velika lekcija za budućnost. Bioritamski broj 4: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Imperativ je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju, mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih rije-

šite. Finansije će biti pod uticjem dobrih vibracija. Bioritamski broj 5: Osobama sa bioritamskim brojem pet ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas. Bioritamski broj 6: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu postavljeni pred vas.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2018.

ANUAR OM BROJU

NUMEROLOGIJA

Jana Luković, numerolog i autorka teksta

BROJEVI OD SEDAM DO DEVET Bioritamski broj 7: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje bitnih životnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju jer je ovo izuzetno spor mjesec. Bioritamski broj 8: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pre-

tjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 9: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

50 LAKŠA

ENIGMATIKA SPUŠTATI NANIŽE

PITOMI KESTENI (ITAL.)

JEZIKOM NEVOLJNI SKINUTI ZA RAD

KOZAČKI STARJEŠINA

UPALA ČEONE DUPLJE (MED.)

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

OZNAKA OSNOVNA ŠKOLA ZA (SKR.) TAJLAND

AUTOR: BANE

HILJADU METARA

FOTO UBOD

ODJEK

BILIJARSKI ŠTAP

KOJE JE POPUT SMOLE

ŽENSKO IME JAKA KARTA

NATOČITI

SIMBOL ARGONA TELEFONSKI POZIV

STRANO ŽENSKO IME

RESOR IMAMA

PORTUGALSKI FUDBALSKI TRENER

LJUBAVI (TUR.) MAJKA OD MILJA

VRSTA JUŽNOG VOĆA

MUŠKO IME GRAD U LUKSEMBURGU

TANAK VRBOV PRUT

VRBE JEDAN VOKAL

JEDAN VOKAL

VRSTA INSEKTA

KOJI IMA KRIVINE

POTAMNJIVATI LIRSKI PJESNICI

Solarni panel izgrađen u Kini - u obliku pande

VRSTA PUŽA

TENISKI KLUB (SKR.)

SIĆI S KONJA

VRSTA PSA PTIČARA (MN.) MJESEC JEVREJSKOG KALENDARA TROMI, INERTNI

SVAKOJI

LJUBITELJ CIGARETA UDATA ŽENA (POKR.)

Play sudoku online at:

ZEMLJORADNIK, PAOR

IVOVE ŠUMICE

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Putovanje vozom kroz Švajcarsku www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BRAVSKO POLJE, AEROTUNEL, K, LASKAVICA, S, ALEATA, AKOP, VINTUR, TORO, OSVITI, ITAN, STEVICA, ANJA, TINI, AMANET, ČG, N, KNESET, ĆORAVI, ES, FIT, RTMAČA, K, ORAN, ALKINI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1829

2 6

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

9 6 1 8 3 4 7 2 www.sudokukingdom.com 6

8 1

9 4

6 4

Play sudoku online at: Medium level

2011-10-16

2 9

9 7

7 4

8 4

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5 5

Daily Sudoku puzzle No. 2260

Medium level

8 3

2012-12-20

8 3

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

3 6

8 2 1

8 1

3 5

2 2

4 9

FOTO UBOD

TEŽA

VERTIKALNO

BORAC U JEDNOM SPORTU

OMALEN

NAJTROFEJNIJI FUDBALSKI TRENER

OPRAŠTATI (TURC.)

UNIŠTAVATI, SATIRATI

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

JEDAN VEZNIK

ŽENA RATNIK

INICIJ I ENGLESKO BIVŠE MUŠKO FRANC. IME FUDBAL. FONTENA

VRSTA ŽITARICE SIMBOL HELIJUMA

ZATRPATI U ZEMLJU JEDAN IGRAČ U FUDBALU INICIJALI BIV. FUDB. SKOBLARA

MUSLIMANSKO ŽENSKO IME SA ZDRAVIM RAZUMOM (IZR.)

INDIJSKA ŽENSKA NARODNA NOŠNJA NIŽA STRUČNA SPREMA NOSILAC NASLIJED. OSOBINA

OBAVIJEST, OGLAŠENJE BIVŠI RUSKI RUKOMETAŠ, VJAČESLAV

MARGITA OD MILJA

GALAMITI

GRAFIČKI RADNIK OZNAKA ZA ISTOK ODRPANCI LJEVKAST. RUPA OD EKSPLOD. MINE

OZNAKA ZA NOVI SAD

Bijeli raj

ENIGMATIKA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

OZNAKA ZA ITALIJU

OD TOG VREMENA

SKITNICE

VRSTA MIROĐIJE STRANO ŽENSKO IME

RIJEČ BEZ NAGLASKA (GRČ.) DUGME NA NAR. NOŠNJI PERSIDA KRAĆE

RIMSKO 1.000 LICE BEZ DRŽAVLJANSTVA (GRČ.) ITALIJANSKI REDITELJ KASTELANI

ANDRIJEVICA IZDAVAČKI ZAVOD

GLAVNI DIO

NAŠE MUŠKO IME, ISO

Play sudoku online at:

"KRALJ DŽUNGLE”

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com RJEŠENJE LAKŠE: SMOLASTO, KE, NALITI, ŠTIH, IRIJANA, ALO, ŽOZE MURINJO, ANANAS, MAMA, VITINICA, EŠ, TAMITI, TK,

www.sudokukingdom.com

Iseltwald, Švajcarska

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3196

4 5

6 2 3

Sudoku puzzle No. 1829 2011-10-16 7

1Play 9 sudoku 2 8 4online 3 6at:5

5 7 2Puzzle 4 9 solution: 3 6 8 1

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3195

7 7 7

7 1

Medium level

9 3 puzzle 4 1 No. 6 2260 8 2 2012-12-20 5 7 Sudoku 2

2015-07-13

2 4 5 6 3 7 8 1 9 www.sudokukingdom.com

3 1

Medium level

2 2

www.sudokukingdom.com

SLINAVAC, IRSKI SETERI, IJAR, SVAKI, PUŠAČ, ODIVA, RATAR, IVICI.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-07-14

7 6

Play sudoku online at:

4 2

6 2

4 8

8 6

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel.069/051-526 Izdajem garsonjeru na Zabjelo. Cijena 50E. Tel: 067/310-804 Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Novi postpejd broj. Komad 15 €. Tel: 067/006-023 Izdajem apartman i sobe na Zabljaku. Tel: 069/598-077 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Kupujem dvosoban stan, oko 60m2, okolina Gintaša – bez posrednika. Tel.067/360-664

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 020 252 900 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ZABAVA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

“Wake Up the Flame” o osobi koja je izgubila put DRUGI SINGL IZ BLUZ KUHINJE LIGHT UNDER THE BLACK MOUNTAIN

⌦ Marija Roganović Nakon prošlogodišnjeg prvijenca “Breakin’ the Blues”, jedinstvena muzička ekipa na ovim prostorima - crnogorski blues rock sastav iz Boke Kotorske Light Under The Black Mountain (Branko Rajačić, Kristijan Đuranović, Danijel Petkovski, Radovan Čeprnić, Željko Samardžić i Petar Šuković) odlučili su da Novu, 2019. godinu započnu na sebi svojstven način - s pjesmom. Naime, nakon što su u Herceg Novom 31. decembra svirali kao predgrupa čuvenoj Ribljoj čorbi, odlučili su da poštovaoce nji-

Numera govori o osobi koja je na neki način izgubila svoj put, a u snovima joj se javlja očinska figura koja je podsjeća na plamen koji svi nosimo u sebi, neko istinsko dobro, čistu dušu i pomaže joj da se izbori sa nevoljama

hovog zvuka obraduju drugim singlom “Wake Up the Flame”. Kao što je to slučaj i sa prethodnom numerom, i ova je inspirisana bluz rok velikanima Amerike, koji su izvršili veliki uticaj na rad benda.

■ ZADOVOLJSTVO

DIJELITI BINU SA RIBLJOM ČORBOM

“Pjesma ‘Wake Up the Flame’ je kao i većina naših pjesama svoj put započela od muzike koju je napisao gitarista i osnivač benda Kristijan Đuranović, dok je za tekst bio zadužen bubnjar Željko Samardžić Žeks. Numera govori o osobi koja je na neki način izgubila svoj put, a u snovima joj se javlja očinska figura koja je podsjeća na plamen koji svi nosimo u sebi, neko istinsko dobro, čistu dušu i pomaže joj da se izbori sa nevoljama”, otkrio je za Vikend novine član benda Radovan Čeprnić, dodajući da je doček Nove godine u Herceg

Dobili smo sjajan vjetar u leđa i sad imamo obavezu prema sebi i publici da izdamo album koji će, nadamo se, i premašiti očekivanja javnosti Novom ispunio sva njihova očekivanja. “Jako smo zadovoljni svojim nastupom na dočeku Nove godine u Herceg Novom. To je bila sjajna prilika da se predstavimo novoj publici. Zadovoljstvo je djeliti binu sa rokenrol gigantom poput Riblje Čorbe”, ističe mladi muzičar. Pošto su se slegli utisci nakon prvijenca “Breakin’ the Blues”, koji je odlično prihvaćen u regionu i otvorio im mogućnosti za nove nastupe, brojimo sitno do albuma prvijenca.

■ ALBUM NA PROLJEĆE

“Gotovo istog dana kad je singl objavljen počele su da pristižu koncertne

ponude. Do objavljivanja albuma planiramo još jedan singl u narednih mjesec dana, dok album nema fiksni datum izlaska, okvirno na proljeće”, pojašnjavaju iz Light Under The Black Mountain i obrazlažu zašto imaju veliku obavezu prema publici, makar kada je album prvijenac u pitanju.

“U godini za nama odsvirali smo nekoliko sjajnih koncerata, ali ipak najviše ćemo je pamtiti po objavljivanju prvog singla. Dobili smo sjajan vjetar u leđa i sad imamo obavezu prema sebi i publici da izdamo album koji će, nadamo se, i premašiti očekivanja javnosti”, zaključuju iz bokeljske bluz kuhinje.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA, 5.1.

RTCG 2 15:20 15:50

12:00 14:15 16:15 18:30 20:45

FA kup: Man. jun - Reding FA kup: Čelsi - Not. Forest FA kup: Blekpul - Arsenal La liga: Ueska - Betis NBA: Denver - Šarlot NFL: Dalas - Sijetl

11:00 13:15 15:30 18:30 20:30 22:35

Košarka: Bešiktas - Sakarija Košarka: G’saraj - Bujukčekmeče Košarka: Istanbul - Efes FA kup: Njukasl - Blekburn Odbojka (Ž): Skandići - Filotrano NFL: Hjuston - Indijanapolis

SPORT KLUB 4 13:00 16:15 18:30

La liga: Valjadolid - Rajo V. La liga: Alaves - Valensija FA kup: Bristol - Hadersfild

SPORT KLUB 5 13:30 16:00 18:30

FA kup: Vest Hem - Birmingem FA kup: Aston Vila - Svonzi FA kup: Norič - Portsmut

SPORT KLUB 6 13:30 16:00 18:30

12:00 15:00 MEČ LOPTA ZA EP - Mogu li odbojkaši 17:15 Crne Gore već u subotu u Slovačkoj da 21:30

La liga: Eibar - Viljareal FA kup: Fulam - Oldam Fudbal: Bordo - Avr NBA: Minesota - LA Lejkers

15:00 19:05

FA kup: Man. siti - Roteram NFL: Baltimor - LA Čardžes

završe priču oko odlaska na Evropsko prvenstvo - RTCG 2 (15.20h).

ARENA SPORT 3 15.00 - 17.45

Indoor fudbal

ARENA SPORT 4 16.30

Bob - Svjetski kup

SPORT KLUB 3 SPORT KLUB 4

15:30 17:30 20:00

Košarka: Banvit - Fenerbahče FA kup: Njuport - Lester Segunda: Malaga - Reus

SPORT KLUB 5

EUROSPORT 1

15:00 Tenis: Hopman kup 18:00 Kros-kantri Alpsko skijanje (Ž), Zagreb - slalom (2) 17:00Ski skokovi, Novogodišnja turneja, kvalif. 15:00 02.00 ATP Sidnej 18:15

FA kup: KPR - Lids Košarka: Ulm - Brose

09:00 15:15 16:00

SPORT KLUB 6 Košarka: Nižnji - Astana Odbojka (M): Lube - Verona

SPORT KLUB HD

EUROSPORT 2

10.00

Sankanje, Svjetski kup 15:00 18:30 20:45

FA kup: Voking - Votford Fudbal: Benfika - Rio Ave Fudbal: Pontivi - PSŽ

● NE PROPUSTITE

FA kup: Šruzberi - Stouk FA kup: Gillingem - Kardif FA kup: K. Palas - Grimzbi

SPORT KLUB HD 13:30 16:00 18:00

Košarka: Lokomotiva - Z. Gora Fudbal: Andrezo - Marsej La liga: Sevilja - Atl. Madrid Laliga: Real M - Sosijedad La liga: Hetafe - Barselona

SPORT KLUB 2

WTA Brizbejn ATP Puna - FINALE Odbojka (Ž): Letonija - BiH Odbojka (Ž): Slovenija - Island Fudbal: Burž - Lion

SPORT KLUB 3

ABA: Budućnost - Igokea

SPORT KLUB 1 CG

SPORT KLUB 2 10:00 12:30 17:00 19:00 20:55

RTCG 2

16.50

Odbojka (M): Slovačka - Crna Gora Odbojka (Ž): Ukrajina Crna Gora (komb)

SPORT KLUB 1 CG 13:30 16:00 18:30 20:45 23:00 02:15

NEDJELJA, 6.1.

● NE PROPUSTITE

ARENA SPORT 1 12:00 14:30 17:00 19:30

Fudbal: Australija - Jordan Fudbal: Tajland - Indija ABA: Budućnost - Igokea Košarka: Estudijantes - Real M.

17:00 22:00

Fudbal: Sirija - Palestina NHL: NJ Rendžers - Arizona

ARENA SPORT 2

FA kup: VBA - Vigan FA kup: Derbi - S’oton Odbojka (M): Trentino - Peruđa

ARENA SPORT 3

ARENA SPORT 1 16:00 19:00 21:00 23:00

ATP Katar, finale ABA: Partizan - Mornar ABA: Mega - Cedevita NCAA: Kanzas - Ajova

ARENA SPORT 2 14:50 17:00 19:00

Bob - Svjetski kup Fudbal: UAE - Bahrein NHL: Minesota - Otava

12:30 17.00 - 19.45

BITKA ZA AZIJU - U Ujedinjenim Arapskim Emiratima počelo je Azijsko prvestvo u fudbalu. Liban, našeg Miodraga Radulovića igra u srijedu, a i do tada biće dosta zanimljivih mečeva - Arena sport 1.

Košarka: Huventud - Valensija Indoor fudbal

ARENA SPORT 4 18:30

Košarka: Olimpijakos - AEK

EUROSPORT 1 15:45 16:30

Alpsko skijanje (M) - Zahreb, slalom (2) Ski skokovi - Novogodišnja turneja

PONEDJELJ AK, 7.1. SPORT KLUB 1 CG 15:30 18:00 20:45

KHL: Spartak - Avangard Segunda: Numansija - Ovijedo FA kup: Vulvs - Liverpul

17:00 20:00

Košarka: Darušafaka - Ankara Fudbal: Tondela - Sporting

SPORT KLUB 2

22:15 03:30

Fudbal: Porto - Nacional WTA Sidnej

SPORT KLUB 3 21:00

La liga: Selta - Atl. Bilbao

SPORT KLUB HD 20:55

Fudbal: Lil - Sošo

ARENA SPORT 1 12:00 14:30 17:00 02:00

Fudbal: Kina - Kirgistan Fudbal: J. Koreja - Filipini Fudbal: Iran - Jemen NCAA, finale

ARENA SPORT 2 20:00 Futsal: Movistar Inter - Levante

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

BOŽIĆNI INTERVJU STEFAN SAVIĆ ZA DN O IZAZO

SVI U KLUBU ŽIVIM ATLETIKO SA UŠA ⌦ Bojan Topalović Ministar odbrane! I “hrabrih sokolova” i “ ko l č o n e rosa”... Najbolji je fudbaler Crne Gore treću godinu zaredom u izboru FSCG, n a j u spješniji je igrač malene bal-

Stefan Savić je za Dnevne novine posložio idealnih 11 igrača sa kojim je igrao u timovima i reprezentaciji, sa sobom u timu. Izabrao je formaciju 4-1-3-2. “Dosta ofanzivno za jednog defanzivca”, prokomentarisao je kroz smijeh Savke.

OBLAK

HUANFRAN

SAVIĆ

kanske ljepotice godinama unazad, zamjenik je kapitena, idol nekih novih generacija... Ukratko - Stefan Savić! Dvadesetsedmogo dišnji Mojkovčanin je sa osmjehom na licu ispratio 2018. godinu, jednu od najuspješnijih u karijeri pošto je osvojio Ligu Evrope i Superkup Evrope. Ali, nikada se nije zadovoljavao urađenim, već je gledao samo naprijed. Zato je tu gdje jeste. A izazovi u 2019. polako kucaju na vrata, Primera se već igra, ali najveći san svih u siromašnijem dijelu Madrida je - Atletiko na krovu Evrope! “Stvarno jeste”, priznaje u intervjuu za Dnevne novine štoper Atletiko Madrida, pogotovo jer se finale igra na stadionu “jorgandžija” - Vanda Metropolitano. “Svi znamo da je cilj Atletika dugi niz godina osvajanje Lige šampiona. Od kada sam tu, tako je. Klub je bio tako blizu, tri puta je igrao finale, tako da je to neostvarena želja svih u klubu - igrača, stručnog šta-

GODIN

ba, uprave, navijača... Naravno, dodatni motiv je to što se finale igra na našem stadionu. Ali, stvarno razmišljamo od utakmice do utakmice”. Prva prepreka u najelitnijem evropskom takmičenju je najteža moguća - Juventus je protivnik u osmini finala, a utakmice su na programu 20. februara u Madridu i 12. marta u Torinu. “Žrijeb nam nije bio naklonjen, ali smo negdje sami krivi za to. Remizirali smo sa Brižom u posljednjem kolu i to nas je koštalo liderske pozicije u grupi. Međutim, ako želiš da igraš finale moraš da pobijediš najbolje. Posljednje finale koje smo igrali u Milanu 2016. godine smo u četvrtfinalu izbacili Barselonu, a u polufinalu Bajern. Nema lakog protivnika, a ubijeđen sam da ćemo biti spremni za Juventus”, rekao nam je Savić. Novi duel sa Kristijanom Ronaldom? Ne možeš da pobjegneš od njega... “(Smijeh) Juve je dolaskom Ronalda poručio da že-

KOLAROV

TURE

DAV

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

SPORT

MO DA VIDIMO 50 ATIM PEHAROM

OVIMA U 2019, ŽELJAMA, REPREZENTACIJI

UTAKMICA JE ODIGRAO STEFAN SAVIĆ ZA REPREZENTACIJU CRNE GORE, STIGAO JE DO “ZLATNOG JUBILEJA”, A POSTIGAO JE PET GOLOVA U DRESU “HRABRIH SOKOLOVA”

Kvalifikacije za EP 2020: Ako budemo zdravi, možemo sve

Crna Gora će u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. igrati u grupi A sa Engleskom, Češkom, Bugarskom i Kosovom, a Stefan Savić vjeruje da “hrabri sokolovi” mogu makar do drugog mjesta. “Grupa je takva da može da se igra. Možda je Engleska favorit, jer igra odlično nakon smjene generacija. Vjerovatno je to najjača Engleska u posljednjih 10 godina. Sa svima ostalima možemo, uprkos tome što je Češli da osvoji Ligu šampiona, ali znamo se dobro, igrali smo dosta puta protiv njega u Španiji. Međutim, Juventus nije samo Ronaldo. Tu su Dibala, sjajni Mandžukić, Pjanić, granitna odbrana...”, riječi su našeg centarhalfa. Liga šampiona ili španska Primera?

VID SILVA

GRIZMAN

ka organizovana, Bugarska standardno čvrsta, dok je Kosovo najjače iz tog posljednjeg šešira. Sigurno će nekome pomrsiti račune”, rekao je 27-godišnji defanzivac, a onda se nadovezao... “Međutim, bitno je da mi startujemo dobro, ali najbitnije je od svega da budemo zdravi, jer smo u prošlosti imali veliki broj pehova. Kada smo kompletni, možemo sa svima da se nosimo, što smo već dokazali”. “Filozofija svih u klubu je da idemo od utakmice do utakmice. Stvarno je tako, jer samo tako mogu da se ostvare veliki ciljevi. Teško je osvojiti Primeru u konkurenciji Real Madrida, Barselone, Sevilje, Valensije... Ali, borićemo se. Trenutno smo na minus tri boda od Barse, ne vidim

JOVETIĆ

zašto bi sada odustali”, realan je nekadašnji igrač Brskova, BSK Borče, Partizana, Mančester sitija i Fiorentine. Želje za 2019? “Najbitnije je zdravlje. I na životnom i na sportskom planu, a za ostalo ću se već sam izboriti”, poručio je Savić, koji je svim čitaocima Dnevnih novina, a i svim građanima čestitao novogodišnje i božićne praznike. I na kraju - nagrada za najboljeg sportistu Crne Gore koju dodjeljuje COK. Savić nije bio ni u konkurenciji, jer ga nije predložio nijedan savez (čak ni matični FSCG), a sigurno je toliko zaslužio... “Lijepo je biti najbolji u svojoj zemlji. Naravno, nisam zamjerio nikome, ali se nadam da ću ubuduće zavrijediti pažnju saveza. Na meni je da radim, da svojim igrama reprezentujem državu na pravi način, a nadam se da će se to prepoznati”, podvukao je Stefan Savić.

DŽEKO

VUČINIĆ

ŽELJA SVIH U ATLETIKO MADRIDU JE DA OSVOJIMO LIGU ŠAMPIONA. JUVENTUS JESTE TEŠKA PREPREKA U OSMINI FINALA, DOVOĐENJEM RONALDA SU SVIMA STAVILI DO ZNANJA DA IMAJU NAMJERU DA IDU DO KRAJA. MEĐUTIM, AKO ŽELIŠ DA OSVOJIŠ UŠATI PEHAR, MORAŠ DA POBIJEDIŠ NAJBOLJE

132 MEČA JE ODIGRAO 27-GODIŠNJI DEFANZIVAC DO SADA U DRESU ATLETIKO MADRIDA, POSTIGAO JE JEDAN POGODAK

LIJEPO JE BITI NAJBOLJI U SVOJOJ ZEMLJI. NARAVNO, NISAM ZAMJERIO NIKOME, ALI SE NADAM DA ĆU UBUDUĆE ZAVRIJEDITI PAŽNJU SAVEZA. NA MENI JE DA RADIM, DA SVOJIM IGRAMA REPREZENTUJEM DRŽAVU NA PRAVI NAČIN, A NADAM SE DA ĆE SE TO PREPOZNATI

TRANSFER

ADŽIĆ U POHANGU

Budućnost je ostala bez štopera - Vladan Adžić je prešao u Pohang Stilerse kao slobodan igrač! Tridesetjednogodišnji Cetinjanin se tako vratio u K1 ligu gdje je igrao za Suvon od 2014. do 2017. godine, a Pohang mu je sedmi klub u karijeri, pošto je nastupao za Bokelj, Lovćen, Rudar, OFK Beograd i pomenute Suvon i Budućnost. Adžić je treći Crnogorac u Južnoj Koreji gdje igraju Dejan Damjanović (Suvon) i Stefan Mugoša (Inčon), a preselio se u najtrofejniji klub te države, koji u svojoj trofejnoj sali ima tri Lige azijske Lige šampiona, te četiri titule u Koreji. Iskusni štoper je napustio “plave” nakon tačno godinu dana, a za Budućnost je upisao 25 nastupa. B.T.

Adžić

FK BUDUĆNOST

PROPAO TRANSFER ALVESA

Budućnost je pronašla desnog beka (Periša Pešukić), traga za ofanzivcem (Damir Kojašević na meti) i napadačem, a uprava kluba će morati da traži i vezistu. Razlog - transfer Brazilca Patrika Alvesa je propao! Dvadesetčetvorogodišnji vezista je imao odličnu jesen u dresu Rudara, raskinuo je ugovor zbog finansijskih problema, Budućnost je to pokušala da iskoristi, dogovor je bio blizu, ali se omaleni Brazilac predomislio. Navodno, Alves je odbio “plave”, jer ne želi da se vraća u crnogorski fudbal. B.T.

SPORT

ZANIMLJIVA PRIČA DOLAZI SA PIRINEJA

Fudbalski fenomen: Markos Alonso TREĆI

Markos Alonso je jedan od najzahvalnijih lijevih bekova u današnjem fudbalu. Čelsi je srećan što ga ima. Međutim, 28-godišnji Madriđanin je dugo čekao na poziv u reprezentaciju Španije. Debitovao je 28. marta 2018. godine u demoliranju Argentine od 6:1, odigrao samo 11 minuta, a od tada je za “furiju” odigrao još dvije utakmice. Međutim, igranje bivšeg defanzivca Real Madrida, Boltona, Fiorentine i Sanderlenda za selekciju Luisa Enrikea nije očaravajuća priča, koliko je fenomen španskog fudbala to što su i Markosov otac i djed igrali za “furiju”. I ne samo što su nastupali za Španiju i stvorili tradiciju, već se svi isto zovu - MARKOS ALONSO! Krenimo redom... Markos Alonso Ilmaz je rođen u Santanderu, bio je defanzivac, osam godina je nosio dres Real Madrida, a odigrao je dva meča za Španiju. Markos Alonso Penja je ponikao u mlađim kategorijama Real Madrida, a u karijeri je igrao za najveće rivale “kraljevskog kluba” - Atletiko

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

LEGENDA O ČOVJEKU KOJI JE LETIO NAJNIŽE I N

IZA S MAKA

UTAKMICE JE ODIGRAO MARKOS ALONSO ILMAZ (DJED MARKOSA ALONSA IZ ČELSIJA) ZA REPREZENTACIJU ŠPANIJE, A IGRAO JE OSAM GODINA ZA REAL MADRID Madrid i Barselonu. Otac današnjeg beka Čelsija je za “furiju” upisao 22 nastupa, bio je krilo, a postigao je jedan gol. Markos Alonso Mendoza tek živi svoje najbolje trenutke karijere, ali gotovo ni u jednoj porodici nećete naći da su djed, otac i sin igrali za svoju zemlju i da su nosili dresove tako velikih klubova kao što su Real, Barselona, Atletiko, Čelsi... Fenomen španskog fudbala. I ne samo španskog. Već svjetskog... B.T.

NASTUPA JE UPISAO MARKOS ALONSO PENJA (OTAC MARKOSA ALONSA IZ ČELSIJA) U DRESU “FURIJE”, POSTIGAO JE JEDAN GOL, A NOSIO JE DRESOVE BARSELONE I ATLETIKA

“BIĆE MNOGO PRIČA O ULIČNOJ KOŠARCI I LEGENDAMA KOJE SU JE IGRALE. BIĆE MNOGO VELIKIH IGRAČA KOJI SU USPJELI U NBA LIGI, KOJI SU OSVOJILI NEKOLIKO PRSTENA I BEZBROJ INDIVIDUALNIH PRIZNANJA. BICE MNOGO NJIH, ALI NIKO NECE BITI DOBAR KAO ERL “THE GOAT” MENIGOLT”, PIŠE U NAJBOLJOJ KNJIZI O NAJBOLJIM ULIČNIM KOŠARKAŠIMA

⌦ Bojan Topalović Ulični basket će uvijek imati posebnu draž! Zvuk lopte o beton, ulica protiv ulice, zgrada protiv zgrade, ulaz protiv ulaza, kvart protiv kvarta... Čak ni NBA zvijezde - bivše i sadašnje (Kajri Irving, Stefon Marburi, Kobi Brajant, Kemba Voker...) - u pauzi ne mogu da odole “uličnim forama”, posebno ne na terenu Ruker Parka, koji je najveći od svih. O turniru u Ruker parku u Harlemu (Menhetn, Njujork) vjerovatno znate sve, da ga je 1950. osnovao profesor Holkomb Parker kako bi sklonio djecu sa ulice, ali pred vama je priča o nastavnikovom “najvoljenijem sinu” koji je letio najniže i najviše od svih u danas superpoznatom Ruker parku, a za koga je neprevaziđeni Karim Abdul

Džabar nakon jedne utakmice u dresu LA Lejkersa rekao: “Ko je najbolji igrač svih vremena protiv koga sam igrao u karijeri? Definitivno Erl Menigolt!”

■ GOAT Ili jednostavnije - GOAT “Greatest Of All Time”! Menigolt je rođen 7. septembra 1944. godine u Čarlstonu (Južna Karolina), odrastao je u Harlemu, gdje možete da postanete ili dobar košarkaš ili kriminalac. Često - i oboje. Trčao je i šutirao po cijeli dan u Parku, posjedovao talenat koji se samo jednom rađa, stavljao je tegove na skočne zglobove i skakao sa njima na ulici i po sobi, kako bi poboljšao odraz. Sa tom praksom je nastavio u osnovnoj i srednjoj školi, pa je već

KARIM ABDUL DŽABAR Ko je najbolji igrač svih vremena protiv koga sam igrao u karijeri? Definitivno - Erl Menigolt! Šteta, njegov život je otišao u tragičnom smjeru

MENIGOLT JE VEĆ KAO SREDNJOŠKOLAC IGRAO U LEGENDARNOM RUKER PARKU SA NAJVEĆIM BASKETAŠIMA HARLEMA, ALI I PROTIV NBA ZVIJEZDA KAO ŠTO SU ABDUL DŽABAR, VILT ČEMBERLEN, DŽULIJUS IRVING, VILIS RID, ERL MONRO...

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

SPORT

NAJVIŠE U RUKER PARKU I ZA KOGA JE ABDUL DŽABAR REKAO DA JE NAJBOLJI

SVAKOG DŽORDANA STOJI AR JEDAN ERL MANIGOLT kao tinejdžer mogao da zakuca. Pohađao je srednju školu “Bendžamin Frenklin”, prosječno je upisivao 24 poena i 11 skokova, zabilježivši rekordnih 57 poena u jednom meču. Već tada postaje poznat u Njujorku, a u Parku igra sa najvećim uličnim igračima, ali i NBA zvijezdama poput Abdula Džabara, Vilta Čemberlena, Džulijusa Irvinga, Vilisa Rida, Erla Monroa... Oni superheroji, a Erl klinac iz kraja! Menigolt je bio iz siromašne porodice, pa je tako pomoću košarke zarađivao po neki dolar za džeparac, a izmislio je “duplo zakucavanje”! Prevedeno, mogao je da skoči, zakuca, a onda drugom rukom vrati svoju najvoljeniju “igračku” i zakuca još jednom u letu. Urbana legenda kaže da je u srednjoj školi mogao da pipne vrh table, te da je 36 puta zaredom zakucavao leđima okrenut ka košu. Za sve to je dobijao po 60 dolara, što je bio veliki novac u to vrijeme. Bio je visok samo 184 centimentra, ali je zato imao odraz od 132 centimetra!

■ PAD NA DNO Sve je bilo sjajno u srednoj školi, smiješila mu se velika karijera, ali... Nedisciplinovan stav pokupljen na opasnim ulicama Harlema je “koštao” Erla. Biva uhvaćen kako puši marihuanu, a to je automatski značilo - izbacivanje iz škole. Uz pomoć Holkomba Rakera, stiže na privatnu srednju školu u Sjevernoj Karolini. Buran život u Harlemu je praktično zamijenio selom. Tamo je proveo godinu dana, maturirao je, naučio da čita (zanimljivo i potresno), prosječno je postizao 31 poen, dodavao je 13 skokova, pa je dobio ponude od čak 50 koledža. A u Sjevernoj Karolini je upoznao svoju ljubav i majku svog djeteta.

Karakteristično duplo zakucavanje Erla Menigolta Legenda kaže da je GOAT izmislio “duplo zakucavanje”! Mogao je da skoči (bio je visok 184 centimetra, skakao je 132 centimetra), zakuca, a onda drugom rukom vrati svoju najvoljeniju “igračku” i zakuca još jednom u letu Erl je odabrao “Džonson Smit” u Sjevernoj Karolini, na jednom meču je postigao 27 poena, bila je to prva pobjeda tog koledža, ali loše ocjene i nemiran duh ga sve više odvajaju od košarke. Kao šoumen sa ulice imao je drugačije viđenje košarke od trenera, poslije jednog semestra napušta koledž i vraća se u Harlem. Druži se sa mentorom Rakerom - čovjekom koji je predstavljao oca u njegovom životu - ali legendarni Holkomb umire 20. marta 1965. godine, a Erl kao 21-godišnjak ostaje na ulici. Ta bol je - očigledno - bila

ogromna! Postaje heroinski zavisnik, a u toj tami se zadržao narednih 14 godina. Diler od koga nabavlja drogu je njegov veliki drug iz djetinjstva, a pošto mu je trebalo 100 dolara dnevno, počeo je da krade - uglavnom kapute u poslovnoj četvrti Menhetna. Drogirao se po skrivenim kucama, lutao ulicama Harlema drogiran. Od ulične legende, nesuđenog NBA igrača i idola lokalnih ljudi koji su se divili igri, postao je osoba koju su svi bespomoćno i tužno gledali dok je koračao trotoarom samouništenja.

“Bila je to prava šteta, bilo je tragično”, praktično kroz suze je jednom procijedio Karim Abdul Džabar. Ostavio je košarku, ženu, sina... Naravno, krađe nisu mogle da prođu nezapaženo, biva hapšen, a najviše je u zatvoru ležao dvije godine. Dok je nesvjestan šta je mogao da bude, čamio u samici, jednog dana mu je prišao čuvar sa molbom da mu “Goat” potpiše knjigu. Kada ga je Elr upitao o čemu je knjiga, policajac mu je odgovorio da je o najboljim uličnim košarkašima, te da je cijelo jedno poglavlje posvećeno njemu. Ispunio je želju čuvaru, ali je zatražio da pročita knjigu, a jedna sekvenca ga je - po sopstvenom priznanju - vratila u život. “Biće mnogo priča o uličnoj košarci i legendama koje su je igrale. Biće mnogo velikih igrača koji su uspjeli u NBA ligi, koji su osvojili nekoliko prstenova i bezbroj individualnih priznanja. Biće mnogo njih, ali niko neće biti dobar kao Erl “The Goat” Menigolt”, pisalo je u knjizi.

■ POVRATAK, PAD, PA

cione govore i tribine za mlade sportiste, a rečenica koja se urezala svima u pamćenje i danas odzvanja. “Iza svakog Majkla Džordana stoji jedan Erl Menigolt. Neko mora da propadne, da bi neko uspio. Majkl je uspio, ja nisam. Pazite da vi ne budete još jedan Erl Menigolt”. Međutim, pakao droge je bio opet jači od Erla - 1977. je ponovo počeo da uzima heroin i otkazuje prvi dan turnira. “Imali smo plan da ukrademo šest miliona dolara, ali su nas uhvatili. Dobio sam dvije godine”, rekao je Menigolt. Nakon izlaska iz zatvora definitivno je odbacio drogu, posvetio se turniru koji od 1980. nikada više nije prekinut. Kao stariji i iskusniji čovjek pričao je djeci o košarci, problemima u životu, greškama... Erla Menigolta je srce izdalo 15. maja 1998. godine. Imao je 53 godine. Ali njegova legenda i dalje živi. A živi i kroz sjajan igrani film, koji je HBO izbacio dvije godine prije njegove smrti pod nazivom “Rebound: The Legend of Earl “The Goat” Manigault”.

OPET POVRATAK

Knjigu je pročitao Bil Denijels, tadašnji vlasnik Jute, ponudio mu je da dođe na probu kao 25-godišnjak 1969. godine, Erl je odigrao predsezonu, ali je sklonjen na posljednjem filteru. Nažalost, bilo je kasno za njega, jer tijelo nije moglo da izdrži surovi profesionalizam. Vratio se u svoj Harlem, po uzoru na mentora Holkomba Parkera je pokrenuo turnir GOAT, manifestaciju koja se od tada održavala svake godine. A čak je uspio da nagovori prijatelja - dilera da donira 10.000 dolara, a glavni cilj i poruka pokretanja košarkaškog turnira bila je da se mladi ostave droge i da izaberu sport! Erl je kasnije držao motiva-

Nebeski skok Erla Menigolta

SPORT 60 KAO NI U JEDNOM DRUGOM SPORTU CRNA GORA MOŽE SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

DOBRO DOŠLI U ZEMLJU KOŠARKAŠKIH TRENERA ⌦ Kosta Bošković

Možda je Crna Gora uvijek bila sportski talentovana nacija, ali kada su u pitanju treneri nije se često mogla pohvaliti velikim brojem onih na vrhunskom nivou, u bitnim ulogama u najvažnijim takmičenjima. A onda, tamo gdje je konkurencija paklena (uz fudbal i najveća), košarkaški stručnjaci iz malene Crne Gore počeli su da igraju važne uloge. Dva Duška - Ivanović i Vujošević - odavno su dobro poznata imena Evrolige i evropske košarke. Dejan Radonjić je već godinama u elitnoj ligi, a od sljedeće godine u najjačem evropskom klupskom takmičenju pridružiće mu se i selektor Crne Gore Zvezdan Mitrović. Naravno, tu su i neka nova imena, koja su na pravom putu da jednog dana budu

dio važnih priča. Selektor Crne Gore osim što našu selekciju vodi ka istoriijskom plasmanu na

PUTA JE DUŠKO VUJOŠEVIĆ SA PARTIZANOM BIO ŠAMPION JUGOSLAVIJE I JOŠ ŠEST PRVAK SRBIJE. UZ TO PET PUTA JE SA “CRNO-BIJELIMA” OSVAJAO ABA LIGU, A 2009. JE PROGLAŠEN ZA NAJBOLJEG TRENERA EVROLIGE

Svjetsko prvenstvo, sjajne stvari radi i u klupskoj košarci - prethodnih godina u Monaku, a sada i u budućem učesniku Evrolige Asvelu. “Da li sam iznenađen što Crna Gora ima toliko dobrih košarkaških trenera? Iskreno jesam”, poručio je za Dnevne novine Mitrović, a onda uz osmijeh dodao. “Mada je u fudbalu moj brat Brano Milačić dobar trener”.

■ POLIJEVA ŠKOLA

Mnogo prije svih njih jedan drugi čovjek podigao je košarku na viši nivo kada je u pitanju Crna Gora... “U tu osnovnu školu košarke uveo nas je Goran Poli Bojanić, koji je stvarno u nas usadio rad, navike i profesionalan odnos”, prisjetio se Mitrović. Selektor Crne Gore nastavio je sa pričom iz tih dana... “Dejan Radonjić i ja smo kumovi i prijatelji, počeli smo da igramo košarku još u osnovnoj školi. Goran Bošković je takođe počeo sa nama, tako da postoji ta neka linija koja je krenula od tada”, istakao je Mitrović. “Naravno, tu su Duško Ivanović, Luka Pavićević i mnogi drugi - žao mi je ako sam sada nekoga zaboravio”.

Kad Toni Parker pozove Zvezdan Mitrović je posljednjih godina od Monaka napravio jedan od jačih timova Francuske, uživao je u Kneževini, ali onda je jedan poziv promijenio sve. “Bio je to direktan poziv od Tonija Parkera (legenda Francuske i San Antonija). Najavio je Evroligu za sljedeću godinu i to je bio faktor koji je učinio da prelomim, jer sam imao još nekih ponuda, kao i nastavak saradnje u Monaku gdje mi je stvarno bilo fenomenalno”, ispričao je Mitrović. “Međutim,

taj poziv, ta Evroliga i ta saradnja sa njim su presudili da donesem odluku”. Parker je na startu ove sezone poslije 17 godina napustio San Antonio i prešao je u Šarlot. “Iako i dalje igra imamo redovan kontakt, pričamo i dogovaramo se. Zatekao sam određeni sastav sa pojedinim izmjenama, ali guramo dobro. U svakom slučaju posao nam je promocija mlađih igrača i dobar rezultat - uglavnom sistem koji je sličan i u reprezentaciji”, dodao je Mitrović.

Zvezdan Mitrović sa Tonijem Parkerom Igor Jovović radi stvarno dobar posao, kao i svi mlađi. Počeli su u Budućnosti i nastavili da dobro rade u inostranstvu. Međutim, Jovović zaista pokazuje korake ozbiljnog trenera.

I DALJE TVRDIM DA JE SISTEM KVALIFIKACIJA NAKARADAN

Duško Vujošević i Dejan Radonjić

Sistem kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo nikome se nije svidio, posebno ne našem selektoru. Ipak, takav sistem na neki način doveo je Crnu Goru na korak od Mundobasketa. “Sistem je nakaradan - tako sam rekao na početku i pri tome i dalje ostajem. Sistem takmičenja nema nikakve veze sa košarkom, koliko god da

nam je otvorio vrata SP”, nije promijenio mišljenje Zvezdan Mitrović. Da li ste na startu vjerovali da ćete biti toliko blizu Kine? “Nisam, ali ne što nisam optimista. Jednostavno, kada smo dobili grupu cilj je bio da se preskoči Bjelorusija, a onda u drugoj fazi da se radi sa mlađim igračima i da se svi oni

provjere”. Crnu Goru još jedna pobjeda dijeli od Mundobasketa. “Kako se često u životu dešavaju čudne stvari tako nas je i ovaj sistem doveo na korak od SP. Biće taj korak nepredvidiv. Kada je u pitanju februar još se ne zna ko će u kakvom sastavu doći. Ali tu smo, u takmičenju, i to je najvažnije”.

61 E DA SE POHVALI ODLIČNIM STRUČNJACIMA U KOŠARCI SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

SPORT

Crnogorska lista trenera u inostranstvu

Zvezdan Mitrović tokom tajm-auta Crne Gore

● Zvezdan Mitrović (Asvel) ● Dejan Radonjić (Bajern) ● Duško Ivanović (Bešiktaš) ● Duško Vujošević (bez kluba, sa Partizanom igrao na F4 Evrolige) ● Igor Jovović (Zjelona Gora) ● Vlado Šćepanović (asistent u Partizanu) ● Savo Vučević (Burž) ● Goran Bošković (trener košarkašica Budućnosti i Ukrajine) ● Luka Pavićević (selektor Japana) ● Stojan Ivković (selektor Mađarske) ● Nikola Milatović (Goga basket Albanija) ● Nikola Antić (dugo godina trener u Francuskoj, trenutno bez angažmana) ● Dragan Radović (Finiks Galati, Rumunija) ● Miodrag Baletić (Teuta, Albanija).

■ PROFESOR NIKOLIĆ I DA LI POSTOJI JUGOSLOVENSKA ŠKOLA

Svi oni koji su odavno u trenerskim vodama na neki način su i produkt čuvene jugoslovenske trenerske škole... “Da, kako bi svi rekli jugoslovenska škola, tačnije škola profesora Nikolića (Aleksadar Nikolić, otac jugoslovenske košarke, prim. aut), koji je opet bio mentor svima nama i baza gdje smo svi učili te osnovne postavke”, objasnio je Mitrović. Šef stručnog štaba Asvela podsjetio je i na čuvenu izjavu profesora Nikolića vezanu za termin “jugoslovenska škola”. “Zanimljivo, on nikada nije govorio da postoji jugoslovenska škola košarke, već samo američka koja je adaptirana na naše uslove”.

PROFESOR NIKOLIĆ JE OPET BIO MENTOR SVIMA NAMA I BAZA GDJE SMO SVI UČILI TE OSNOVNE POSTAVKE.

■ MLADI TRENERI I ŠKOLE KOŠARKE

Crna Gora polako dobija i neka nova trenerska imena, koja obećavaju da bi jednog dana mogla da budu dio najvažnijih priča. “Igor Jovović mi pada prvi na pamet, čovjek koji radi stvarno dobar posao, kao i svi mlađi. Počeli su u Budućnosti i nastavili da dobro rade u inostranstvu. Jovović zaista pokazuje korake ozbiljnog trenera”, smatra Mitrović. “Tu je i Vlado Šćepanović, krenuo je, sada

TROFEJA U TRENERSKOJ KARIJERI OSVOJIO JE DUŠKO IVANOVIĆ - IZDVAJAJU SU TITULE U FRANCUSKOJ (LIMOŽ) I ŠPANIJI (BASKONIJA). BIO JE I NAJBOLJI TRENER U OVIM LIGAMA, A DVA PUTA JE BIO U FINALU EVROLIGE

radi sa Trinkijerijem i ima svoju šansu”. Naravno, i oni u Crnoj Gori su talentovani, ali... “Nažalost, postoje u Crnoj Gori i neki mladi treneri koji nemaju možda uslove, budžet i ekipu da bi n a

pravi način pokazali svoj talenat. Ali moraju nekako da krenu”, ocijenio je Mitrović. Kada su mladi u pitanju, Mitrović ima i jednu zamjerku... “Ona bi bila rad sa mladima,

Duško Ivanović

Zvezdan Mitorvić: U tu osnovnu školu košarke uveo nas je Goran Poli Bojanić, koji je stvarno u nas usadio rad, navike i profesionalan odnos.

koji bi morao da bude bolji kako bi izlazilo što više mladih igrača. Ne dopada mi se što ima bezbroj škola košarke, bez ikakvog reda”, nema dilemu Mitrović. Sjajni stručnjak je objasnio i zašto tako misli... “Ima i ozbiljnih škola, ali uglavnom praktično u svakom gradu svako se bavi tim poslom i mislim da je to loša stvar za našu košarku, jer mnogo djece tako prođe, a da se i ne primijete”, zaključio je razgovor za Dnevne novine Mitrović.

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

ABA LIGA 14. KOLO

Leka najbolji na svijetu

REZULTATI Cibona - FMP 90:71 Krka - Crvena zvezda 66:96 Zadar - Olimpija (kasno sinoć) SUBOTA 19:00h Partizan - Mornar 21:00h Mega Bemax - Cedevita 17:00h

Specijalizovani časopis iz Sjedinjenjih Američkih Država “Swimming world”, list koji izlazi od 1960. godine je odlučio - najbolji vaterpolista planete za 2018. godinu je naš Aleksandar Ivović. Leka je ove godine sa Crnom Gorom osvojio Svjetsku ligu, a bio je šestoplasirani na Evropskom prvenstvu. U Ligi šampiona sa Pro Rekom je stigao do finala. Odavno važi za jednog od najkompletnijih igrača na svijetu. Najbolja vaterpolistkinja po izboru ovog časopisa je Holanđanka Sabrina van der Slot. K.B.

Kobajaši 3/4

Još samo korak od Svena Hanavalda i Kamila Štoha, samo korak od besmrtnosti... Japanski ski skakač Rjoju Kobajaši upisao je treću pobjedu na novogodišnjoj turneji “Četiri skakaonice”, pošto je nakon Oberstdorfa i Garmiš-Partenkirhena slavio i u Insbruku. Japanskog super leteča još samo trijumf u Bišofshofenu dijeli od toga da postane tek treći u istoriji koji na jednom izadnju novogodišnje turneje slavio na sve četiri skakaonice. Kobajaši je juče slavio skokovima od 136,5 i 131 metara, a kako su njegovi najveći konkurenti Markus Ajzenbihler i David Kubacki podbacili, jasno je da će Japanac slaviti u generalnom plasmanu. Takmičenje u Bišofshofenu na programu je u nedjelju. K.B.

Adut Mornara u Beogradu: Strahinja Mićović poentira pored Zagorca i Lendejla na meču u Topolici

NEDJELJA Budućnost - Igokea

1. Crvena zvezda 2. Cedevita 3. Budućnost 4. Mega Bemax 5. Partizan 6. FMP 7. Cibona 8. Igokea 9. Mornar 10. Krka 11. Olimpija 12. Zadar

14 13 13 13 13 14 14 13 13 14 13 13

14 0 9 4 8 5 8 5 7 6 6 8 6 8 5 8 5 8 4 10 4 9 4 9

ABA LIGA 14. KOLO MORNAR U SUBOTU 19H PROTIV PARTIZANA TRAŽI IZNENAĐENJE

UMIRILI SMO KRCATI PIONIR, PONOVIMO TO I U PRAZNOM

⌦ Miloš Antić

Mornar je prodisao krajem decembra, nakon duplog slovenačkog skalpa (Olimpija i Krka) pobjegao sa začelja regionalne tabele i sada mnogo opuštenije čeka sudar sa Partizanom. Barani su prošle sezone umirili krcatu dvoranu Pionir (Aleksandar Nikolić)

Barani su u Beograd stigli bez prvog strijelca Nemanje Vranješa, ali sa velikim optimizmom s obzirom na igre u posljednje vrijeme

nakon preokreta za pamćenje (98:93), a slično će pokušati da urade i u subotu veče (19h) u meču bez prisustva publike. “Šteta što neće biti navijača, jer ambijent kada igraš protiv Partizana uvijek je dodatni motiv. Nadam se da ćemo se bolje snaći od domaćina u takvoj atmosferi, a optimizam zasnivamo na formi koja je u uzlaznoj putanji. Ne govore to samo ove dvije posljednje pobjede, već i trijumf nad FMP-om u Beogradu, ali i onaj bolan poraz od Cedevite u Baru, gdje smo Zagrepčane praktično častili za Novu godinu”, riječi su Mihajla Pavićevića, trenera Mornara. Mornar će do iznenađenja pokušati da dođe bez prve šuterske opcije - najbolji

međusobnih duela odigrali su Mornar i Partizan u ABA ligi i ABA Superkupu - Barani su upisali četiri trijumfa, a crno-bijeli tri strijelac crnogorskog prvaka Nemanja Vranješ zbog prehlade je ostao u Baru.

“Ogroman hendikep za nas, s obzirom da je to igrač koji može da pogodi trojku “iz svlačionice”. Ipak, koga nema bez njega se mora, uradićemo sve da pronađemo druga rješenja u napadu, iskoristimo greške Partizana i ponovo iznenadimo”, naveo je Pavićević. U prvom dijelu sezone Mornar je u Topolici slavio 97:94 - Partizan je međutim od tada potpuno drugi tim, sa Andreoom Trinkijerijem na klupi i velikim brojem promjena u timu mnogo kvalitetniji. “I isprebijali su nas i dobili tada. Da se to ne desi ponovo, moramo biti puno koncentrisaniji u oba pravca. Ozbiljnost nas vodi do pobjede”, riječi su iskusnog kapitena crno-bijelih Novice Veličkovića.

BUDUĆNOST VOLI NEDJELJU 17H PROTIV IGOKEE

BADNJE VEČE ZA KRAJ CRNE SERIJE

Duel Nemanje Gordića i Đorđa Miloševića u Laktašima

Osam vezanih poraza. Od toga pet, pa može se reći očekivanih u Evroligi. I tri u ABA ligi, od kojih su dva (Cibona i Krka) apsolutno šokantna. Ne pamti se tako loš učinak košarkaša Budućnosti u skorijoj prošlosti. Očajne partije dovele su i do smjene na klupi, Džikića je zamijenio Jasmin Repeša, kome će trebati i vrijeme i podrška svih da vrati stvari u normalu.

A stvari bi u normalu trebalo da se vrate na Badnje veče, na Repešinom debiju u “Morači” - u nedjelju plavi dočekuju Igokeu i sve sem trijumfa i prekida crne serije bilo bi ravno katastrofi. U prvom dijelu sezone Budućnost je slavila u Laktašima - 85:78. “Plavi” su protiv Igokee odigrali 16 utakmica - slavili 12 puta, dok su četiri puta poraženi, nikada u “Morači”. M.A.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

SPORT

HRVATSKA CRNA GORA 34:22 14:12

Dobrih 30 minuta, a onda potop u Poreču

Juriš na EP: Kapiten Crne Gore Vojin Ćaćić

PRVA MEČ LOPTA ZA EP CRNA GORA U SUBOTU PROTIV SLOVAČKE

Zakoračite u istoriju Vaterpolisti, rukometašice i rukometaši, kao i košarkašice i košarkaši, a danas istoriju bi mogli da potpišu i odbojkaši Crne Gore - kao još jedna selekcija iz naše zemlje koja će igrati na velikom takmičenju. Samo još korak dijeli momke Veljka Bašića od prvog plasmana na Evropsko prvenstvo, a njega će pokušati da naprave u Njitri - Crna Gora (subota, 15.30h) protiv Slovačke ima prvu meč loptu. Ukoliko “crveni” ne uspiju, popravni će imati u srijedu u Budvi protiv Moldavije. “Već godinama rastemo i uživamo u zajedničkom radu i vjerujem da u vrhunskom raspoloženju odlazimo na Evropsko prvenstvo”, poručio je primač servisa u našoj selekciji Marko Vukašinović.

■ MOLDAVIJA

JESTE LAKŠA, ALI...

Crna Gora je prva na tabeli grupe C, sa bodom više od Slovačke i pet od Moldavije, dok je Island na nuli. Momcima Veljka Bašića u posljednja dva meča potreban je trijumf da bi se kao prvoplasirana ili jedna od pet najboljih drugoplasiranih selekcija našli na Evropskom prvenstvu. Večeras ili

srijedu? “Utakmica protiv Moldavije je vjerovatno na papiru lakša, međutim fokusiramo se samo na Slovačku trenutno”, dodao je Vukašinović. Vojin Ćaćić i drugovi današnjeg rivala savladali su maksimalnim rezultatom u prvom meču, ali u meču koji je bio daleko od neizvjesnog. “Da, a biće neizvjestan i dobar meč i kod njih. To je prva prilika i imamo sigurno dobre šanse da već tamo osiguramo plasman na Evropsko prvenstvo”, nema dilemu Vukašinović.

■ DA ZAVRŠIMO POSAO

Iako je Crna Gora slavila sa 3:0 u prvom meču, dva seta u Baru tada su bila riješena tek “na razliku”. “Na papiru Slovačka je

GRUPA C 5. kolo

SUBOTA 15.30h SLOVAČKA CRNA GORA NEDJELJA 16.00h MOLDAVIJA ISLAND

1. Crna Gora 2. Slovačka 3. Moldavija 4. Island

4 4 4 4

3 3 2 0

1 1 2 4

10 9 5 0

možda i bolji tim, ali i u Baru smo pokazali da možemo da igramo sa njima. Želimo da odigramo što bolje i iskreno se nadam da ćemo završiti posao”, istakao je za RTCG naš kapiten Vojin Ćaćić. Evropsko prvenstvo će održati u septembru ove godine, a organizovaće ga četiri države - Francuska, Holandija, Belgija i Slovenija.

(Ne)moguća misija za dame Za razliku od muškaraca naše dame čeka paklen, praktično nemoguć put do Evropskog prvenstva. Ukoliko žele da ostanu u trci za drugo mjesto koje vodi na EP (prvo je obezbijedila Grčka) odbojkašice Crne Gore moraće danas (subota, 16.00h) u Zaporožju da savladaju Ukrajinu. Reprezentaciju od koje su ubjedljivo poražene u Baru - 25:18, 25:14, 25:17. “Tražićemo našu šansu, iako ne možemo da prijetimo favoritu. Pokušaćemo da ih iznenadimo”, poručila je kapitenka Tatjana Bokan. Crna Gora i Ukrajina trenutno imaju po šest bodova.

I protiv Hrvatske bio naš najbolji igrač: Miloš Vujović Kako bi trebalo da igra Crna Gora “lavovi” su pokazali juče samo tokom prvih 30 minuta duela sa Hrvatskom - sve ostalo bilo je za zaborav. Rukometaši naše zemlje poraženi su od “vatrenih” na kraju nastupa na prijateljskom “Croatia cupu” u Poreču - 34:22. Prvo poluvrijeme momci Zorana Roganovića odigrali su odlično protiv moćne Hrvatske, bilo je 14:12 na odmoru, a onda potop u nastavku. Domaćin je najprije serijom 5:0 otišao na 19:12, već u 45. minutu na “plus 10” 25:15, pa i na “plus 13” u samom finišu (34:21)... Baš kao i u prvom meču protiv Italije ponovo je u našoj selekciji bio najbolji Miloš Vujović sa sedam golova, a pratili su ga Stefan Čavor i Nemanja Grbo-

vić (po četiri). Najefikasniji kod Hrvatske bio Manuel Štrlek sa šest pogodaka. Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo Crna Gora nastavlja u aprilu mečevima protiv Danske. K.B.

Plave lagano sa Rudarom Četiri od četiri za rukometašice Budućnosti u Regionalnoj ligi, a posljednji trijumf plave dame upisale su protiv Rudara iz Pljevalja - 34:15 (16:5). U ovom duelu Dragan Adžić je odmarao Milenu Raičević, Đurđinu Jauković i Ivonu Pavićević. Naredni turnir na programu je 11. januara u Ljubljani.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

CRNOGORSKI STRUČNJACI RADE ODLIČAN POSAO U VELIKIM KLUBOVIMA

ZEMLJA SMO VRHUNSKIH KOŠARKAŠKIH TRENERA ODBOJKA

PRVA MEČ LOPTA ZA ISTORIJU

ni ć e r S znici pra SUBOTA, NEDJELJA, I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7. 1. 2019.

BOŽIĆNI INTERVJU - NAŠ NAJBOLJI FUDBALER STEFAN SAVIĆ

ABA LIGA, 14. KOLO

MORNAR ZA NASTAVAK, BUDUĆNOST ZA PREKID NIZA

LIJEPO BI BILO BITI NAJBOLJI SPORTISTA CRNE GORE Idealan tim sa mnom u timu? Biram dosta ofanzivno, iako sam defanzivac

Zašto nisam bio najbolji sportista Crne Gore? Ne zamjeram nikome, nastaviću da radim i reprezentujem zemlju na pravi način, pa se nadam da će se to ubuduće Ne krijemo, prepoznati Atletiko sanja pehar Lige šampiona i veliko slavlje nakon finala na našem Vanda Metropolitanu

56-57