Dnevne novine 8. januar 2019. by Dnevne Novine

EKONOMSKA PODRŠKA VLADE PREDUZETNICIMA

■ 6 7

Dodijeljeno 178 miliona pomoći, otvoreno 6.408 radnih mjesta

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

UO VSEKĆOR AJI U PROD

UTORAK, 8. 1. 2019. BROJ 2270 GODINA VIII

OPŠIRNIJE NA STRANI 13

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

SRETEN RADONJIĆ O RADU AGENCIJE OD JANUARA 2016.

Na osnovu mišljenja ASK, razriješeno 220 funkcionera

■ 4 5

ZOJA BOJANIĆ LALOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE ■ 20 21

Svoje iskustvo usmjeravam ka dobroj prosvjetiteljskoj misiji NAJRADOSNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

Mir najljepši način da se proslavi Božić ■ 14 15 ZA NAJBOLJE PONUDE:

ODUZIMANJE IMOVINE STEČENE KRIMINALOM

Zaplijenjeni stanovi, kuće, livade, vozila voćnjaci... ■ 10 marketing@dnovine.me

ČABA BIO ANGAŽOVAN I ZA LIKVIDACIJU BARANINA

Planirao da ubije i Kožara? ■ 12 +382 20 252 900

POLITIKA

UTORAK, 8. 1. 2019.

CETINJE: STOTA GODIŠNJICA BOŽIĆNOG USTANKA OBILJEŽENA

MARKOVIĆ: ISTORIJSKOM ISTINOM Đukanović: Božićni ustanak POKOPAJMO ima posebno značenje u slavnoj crnogorskoj istoriji PODJELE

Božićni ustanak ima posebno mjesto i značenje u slavnoj crnogorskoj istoriji, saopštio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i odao priznanje na organizaciji Svečane akademije povodom stogodišnjice Božićnog ustanka, Ministarstvu odbrane, ministru odbrane Predragu Boškoviću i Vladi Crne Gore za adekvatan državni odnos prema tom velikom događaju. “Ubrzo nakon završetka Prvog svjetskog rata grupa građana u Crnoj Gori proglasila je sebe Velikom narodnom skupštinom i pod patronatom Vlade Srbije riješila da ukine sopstvenu državu i dinastiju. Šest nedjelja kasnije, u januaru 1919. hiljade Crnogoraca odlučili su da se oružanim putem odupru tom nasilju i nepravdi. Geslo ustanika ‘Za pravo, čast i slobodu Crne Gore’ na pravi način je odražavalo karakter i ciljeve njihove borbe. Nažalost, Božićni ustanak je imao i obilježje prvog velikog unutarcrnogorskog sukoba”, kazao je Đukanović. Đukanović dodaje da je dio Crne Gore stao uz novu vlast, i okrenuo se protiv svoje države i naroda. “Mnogi od njih su ubrzo i sami vidjeli da su bili obmanuti i zavedeni.

Ali, bez obzira na različite motive koji su ih odveli na tu stranu, istorija im naravno nije dala za pravo. Ni oni kojima takvi služe ne cijene ljude koji se okrenu protiv svojih najbližih i svoje države. Božićni ustanak je silom ugušen, ali ideja otpora kojom su ustanici vođeni nikad nije poražena”, naglasio je predsjednik Crne Gore. Smatra da je to bila osnova i za veličanstveni Trinaestojulski ustanak 1941. “Dio njihovih težnji ostvaren je u antifašističkom oslobodilačkom ratu 1941-1945, nakon kojeg je uvažena posebnost Crne Gore i obezbijeđena njena ravnopravnost u federativnoj Jugoslaviji. Da njihova žrtva nije bila uzaludna pokazali su do kraja rezultati demokratskog referenduma prije 12 godina, na kom je Crna Gora obnovila državnost i ponovo zadobila međunarodno priznanje. Svoj državni položaj i nacionalni identitet dodatno je osnažila prijemom u NATO, a evropsku budućnost učinila izvjesnom posvećenim ispunjavanjem obaveza za prijem u EU. Na tom putu njene potpune državne i nacionalne afirmacije, Božićni ustanak ima svoje trajno istorijsko mjesto i ulogu”, zaključio je Đukanović.

Badnji dan ove godine na Cetinju je imao posebnu simboliku. U Prijestonici je proslavljena 100. godišnjica Božićnog ustanka, a u znak poštovanja prema ovom događaju i svima onima koji su se pobunili protiv odluka takozvane Podgoričke skupštine održano je niz manifestacija, od polaganja vijenca na obelisk u Bajicama, svečane akademije u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom”, do “Komitskog marša” koji je završen na Dvorskom trgu, gdje je upriličen i program pod nazivom “Vijek od Božićnog ustanka”. Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković poručio je, da sa vremenske distance od jednog vijeka vidimo kakve je posljedice u crnogorskom biću ostavio duboki raskol i sukob, da je danas potrebno da razumijemo tadašnje zablude jednih i viziju i žrtvu drugih u odbrani ugroženog prava na crnogorsko ime i posebnost te da su žrtve ustanika i teške patnje crnogorskih familija u godinama terora dobile smiraj u obnovi državne nezavisnosti 2006. “Na današnji dan prije sto godina pokrenut je Božićni ustanak. Krenula je pobuna protiv zatiranja crnogorskog imena i crnogorske države. Krenula je odbrana dostojanstva i prava na samobitnost crnogorskog naroda. Te svijetle ideale, koji su ugrađeni u temelj nacionalnog i državotvornog bića Crne Gore, ustanici su branili pod geslom ‘Za pravo, čast i slobodu Crne Gore”, rekao je premijer na Svečanoj akademiji u Zetskom domu na Cetinju.

Marković je pozvao istoričare da istražuju period od prije jednog vijeka ocijenivši da je istina potrebna današnjoj Crnoj Gori kako bismo prevazišli podjele. “Neka istoričari sumiraju fakta o tragičnoj sudbini naše države na kraju Prvog svjetskog rata. Neka istražuju činjenice o nelegitimnoj Podgoričkoj skupštini i o Božićnom ustanku, kao neposrednom odgovoru na njene kobne odluke. Neka sagledaju nepristrasno uzroke i posljedice događaja koji su doveli do toga da Crnogorci okrenu oružje jedni na druge. Ta istina potrebna je savremenoj Crnoj Gori, danas možda više nego ikada ranije. Ne zato da bismo sla-

Ministar Bošković predao je crnogorsko oficirsku sablju komandiru Počasne garde kapetanu Miliji Čabarkapi. Nova sablja Počasne garde replika je sablje koja je korišćena početkom 20. vijeka u Vojsci Kraljevine Crne Gore

veći tragiku jednog istorijskog događaja produbljivali podjele među nama, već upravo da na temeljima istorijske istine jednom za svagda pokopamo te podjele“, rekao je premijer. Predsjednik Vlade je poručio da su savremenoj Crnoj Gori potrebni sjećanje i pijetet prema slavnim precima i njihovom djelu, da bez tog temelja i putokaza ne bi ni bilo današnje Crne Gore već bi nestalo njeno ime. On je obraćanje uvjerenjem da je nezavisna, samosvjesna i hrabra Crna Gora najsigurnija odbrana i imena crnogorskog i našeg državnog identiteta. Ministar odbrane Predrag

UTORAK, 8. 1. 2019.

GLAVNI PREGOVARAČ ALEKSANDAR DRLJEVIĆ

Predsjedavanje Rumunije EU šansa za Crnu Goru

Foto: Dejan Lopičić

A NIZOM MANIFESTACIJA

POLITIKA

Bošković kazao je da, obavezni pred prozivkom istorije, Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore ne zaboravljaju božićne heroje, na čijim se primjerima mladost učila i uči kako se vjernost otadžbini izgovara. ‘’Istoriji je dato da s vremena na vrijeme prozove one ličnosti koje su postali međaši, a njihove sudbine - istorijske pozornice, a privilegiju da budu prozvani nemaju mnogi ni nakon godine, a kamoli nakon vijeka. Preko Bajica do Cetinja danas smo se okupili da obilježimo vijek od Božićnog ustanka, događaja o kojem se nije znalo gotovo ništa, a o kojem se osjećalo i proživljavalo

gotovo sve. Ma koliko kanjon zaborava bio dubok, rijeka istine uvijek nađe vijugave puteve da se svjetlosti pokaže. Obavezni pred prozivkom istorije, Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore ne zaboravlja božićne heroje, na čijim se primjerima mladost učila i uči kako se vjernost otadžbini izgovara. Na besmrtnim idejama njihovih duša, grijaće se i nova pokoljenja’’, kazao je Bošković. Ovde je, kako je rekao, kolijevka opstanka i produžetka, ovdje se uždio oganj badnje vatre da osvijetli lučom zamračenu slavu, da odagna zaprečani ponos i pravdu više Gore Crne. E.Hamzić

Crna Gora i te kako može biti zadovoljna postignutim rezultatima u 2018. na polju evropskih integracija, kazao je u intervjuu za Novu M glavni pregovarač Aleksandar Drljević. Naša zemlja je, kako je istakao, ispunila početna mjerila i za otvaranje poglavlja 8 koje se odnosi na konkurenciju. Predsjedavanje Rumunije Evropskom Unijom, Drljević vidi kao veliku šansu ne samo za Crnu Goru, već i ostale zemlje Zapadnog Balkana. “Ono što je Crna Gora postigla na polju evropskih integracija u protekloj godini i te kako je za pohvalu. Otvorili smo dva važna pregovaračka poglavlja 17 i 27 koja se odnose na ekonomsku i monetarnu uniju kao i zaštitu životne sredine. Godinu za nama obilježila su i dva značajna događaja - Samit u Sofiji i prezentacija strategije o proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan. Ne manje značajno je takođe prezentacija dokumenta, radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 gdje je evidentiran napredak u okviru različitih djelova dva poglavlja, prije svega u dijelu borbe protiv korupcije, organizovanog kriminala, konkretnih policijskih akcija što nas definitivno ohrabruje da nastavimo ovim putem kada je oblast vladavine prava u pitanju“, kazao je Drljević. Otvaranje poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine, potvrda je, kaže Drljević da je ono što smo uradili do sada bilo veoma isprav-

Mislim da je ovo velika šansa i za Crnu Goru ali i za sve ostale države koje su u procesu pristupanja. Veoma je važno da postoji dobra volja i spremnost i EU i država članica da politiku proširenja na Zapadni Balkan podrže i da ostane živa, a na nama je naravno da iskoristimo šansu koja nam se nudi

no i da smo na pravom putu. Iako je Evropska unija u toj oblasti postavila velike zahtjeve, Drljević vjeruje u spremnost naše zemlje da im izađe u susret. “Ja, iskreno, želim da vjerujem da ako nastavimo ovim tempom i čvrstom opredijeljenošću ka zaštiti životne sredine da CG može u narednom periodu da postigne ove standarde“, kazao je Drljević. Prema njegovim riječima, najveći izazov je dodatno jačanje administrativnih kapaciteta na različitim nivoima. “Dodatno usklađivanje zakonodavstva i naravno obezbjeđivanje konkretnih finansijskih za postrojenje za tretman čvrstog otpada, tretman tečnog otpada, izgradnju kanalizacionih sistema za vodosnabdijevanje. Dakle, veoma zahtjevan proces

zbog toga što je veoma skup. Negdje je procjena da je oko milijardu i 400 miliona eura potrebno da Crna Gora izgradi ovu neophodnu infrastrukturu“, pojasnio je Drljević. Glavni pregovarač je kazao da smo ispunili početna mjerila koje je EK postavila pred Crnu Goru kada je u piranju poglavlje 8 - Konkurencija. “Prije svega se to odnosi na usvajanje zakona o državnoj pomoći i izmjenama i dopunama zakona o zaštiti konkurencije. Na taj način smo uspostavili zakonodavni okvir, formirali neophodne institucije. Prije svega, mislim na Agenciju za zaštitu konkurencije i savjet ove agencije, ojačali administrativne kapacitete u okviru ovih institucija što nas je dovelo do toga da su se stekli preduslovi da se priprema pregovaračka pozicija“, kazao je Drljević. U fokusu predsjedavanja Evropskom unijom Bugarske i Austrije bilo je proširenje EU na Zapadni Balkan, Drljević vjeruje da ni Rumunija neće zaostati u tome. “Mislim da je ovo velika šansa i za Crnu Goru ali i za sve ostale države koje su u procesu pristupanja. Veoma je važno da postoji dobra volja i spremnost i EU i država članica da politiku proširenja na Zapadni Balkan podrže i da ostane živa, a na nama je naravno da iskoristimo šansu koja nam se nudi. Uzimajući opredijeljenost Rumunije tokom predsjedavanja EU, Crna Gora mora to iskoristiti i dodatno raditi”, zaključio je Drljević. R.P.

politika

UTORAK, 8. 1. 2019.

SRETEN RADONJIĆ, DIREKTOR AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KO

Na osnovu mišljenja ASK, razriješeno 220

⌦⌦ Vesna Šofranac

Na osnovu Mišljenja i Odluka Agencije za sprečavanje korupcije donijetim od januara 2016. do 1. decembra prošle godine 220 javnih funkcionera dalo je ostavku ili je razriješeno. Među funkcionerima koji su napustili javnu funkciju na osnovu akata ASK su i jedan ministar, dva pomoćnika ministra, 82 predsjednika i članova odbora direktora preduzeća u vlasništvu države i javnih ustanova, 15 direktora, 89 odbornika. Ovi podaci koje je u razgovoru za Dnevne novine saopštio direktor ASK Sreten Radonjić, samo su jedan od pokazatelja da se, kako ističe, u Agenciji na čijem je čelu pridržavaju principa neselektivnosti u postupanju. “Agencija izražava zadovoljstvo što je većina javnih funkcionera prihvatila rezultate postupaka koji su se u odnosu na njih vodili pred ovim organom. Da se radi o ogromnom broju javnih fnkcionera koji su prihvatili odluke ASK, potvrđuje podatak da je od 652 Mišljenja i Odluka ASK od 1. januara 2016. do 1.decembra 2018. samo njih šest poništeno na Upravnom sudu, odnosno manje od 1%”, kaže Radonjić. DN: ASK je od 2016, od održavanja parlamentarnih izbora često bila u fokusu javnosti. Kada sumirate rezultate, koje su Vam odluke bile najteže i zašto? RADONJIĆ: Interesovanje za rad ASK je bilo očekivano, s obzirom na širok spektar nadležnosti koje ona primjenjuje u odnosu na sve javne funkcionere, političke subjekte i institucije u Crnoj Gori, kao i na činjenicu da je borba protiv

Za partije i kampanje iz javnih izvora više od 29 miliona eura

DN: ASK je nedavno objavila analizu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja od 2016. do 2018. Šta je ona pokazala? RADONJIĆ: Analiza je objavljena na internet strakorupcije jedan od prioriteta u evropskim integracijama naše države. Što se tiče dijela Vašeg pitanja koje se odnosi na težinu donešenih odluka ASK, želim da preciziram da su sve odluke organa donešene u zakonom definisanim procedurama, dosljednom i neselektivnom primjenom odredbi antikorupcijskih propisa koje sprovodi ASK. DN: Šta je bio najveći izazov ASK tokom proteklog perioda? RADONJIĆ: ASK se u proteklom periodu suočila sa nizom izazova, od kojih su najintenzivniji bili u prvoj godini njenog rada 2016., u toku koje je ASK izgradila administrativne i tehničke kapacitete neophodne za rad, i da istovremeno realizovala sve obaveze iz nad-

nici ASK, a sadrži detaljne zbirne podatke o prijavljenim, prikupljenim i utrošenim sredstvima političkih subjekata za finansiranje izbornih kampanja i njihovog redovnog rada u periodu

2016-2018, a jedan od ključnih podataka pokazuje da je za te svrhe u ovom periodu iz javnih izvora opredijeljeno 29.152.412 eura. Ova analiza je sačinjena na osnovu preporuka eksperata

Evropske komisije, kako bi se izvele korisne informacije za dalje ocjene, kao što je, primjera radi, utvrđivanje stvarnih potreba za finansiranjem i korekcija troškova političkih subjekata.

ležnosti, radeći potpuno nezavisno i oslobođeno od političkih ili bilo kakvih drugih uticaja. Kao jedan od prioriteta se nametnula kontrola finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. Svega nekoliko mjeseci nakon početka rada, ova institucija se suočila sa izazovom da stručno i dosljedno sprovede postupak kontrole finansiranja kampanje za parlamentarne izbore 2016, na koji je uspješno odgovorila uprkos opstrukcijama koje su bile motivisane realizacijom biznis plana jedne NVO, o čemu je ASK više puta informisala javnost. Danas, nakon sprovedene kontrole u nekoliko izbornih procesa u prethodne tri godine, možemo konstatovati da je ASK, koristeći sve zakonske nadležnosti

kontrole i nadzora, obezbijedila do sada najviši nivo transparentnosti finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i upotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji (budžetskih izdataka, zapošljavanja, socijalnih davanja itd), čime je dala veliki doprinos prevenciji eventualnih zloupotreba i sprečavanju kršenja odredbi Zakona o finansiranju političih subjekata i izbornih kampanja.

nja javnog mnjenja koje je u novembru sprovela agencija Damar plus. Primjera radi, od ispitanika koji su čuli za ASK, njih 94% se izjasnilo da zna čime se ona bavi. Procenat ispitanika koji imaju povjerenje u njen rad je, kao i u prethodne dvije godine, iznad 60%. Takođe, 66,4% smatra da je ASK dala doprinos sveukupnoj borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. ASK je ove, kao i prethodne dvije godine na prvom mjestu među organima kojima bi se građani obratili, odnosno u koje bi imali najviše povjerenja u slučaju da se odluče da prijave korupciju. Želim da izrazim zadovoljstvo kada su u pitanju uslovi za rad Agencije. S obzirom na kompleksnost njenih poslova, ASK je u kontinuitetu jačala kadrovske i tehničke kapacitete, za šta je imala stalnu podršku međunarodnih partnera, EU, Savjeta Evrope, ambasada SAD i Velike Britanije, kao i domaćih partnera. Danas je ASK kadrovski i tehnički u potpunosti osposobljena da odgovori na sve izazove i sprovede sve nadležnosti.

DN: Šta je ostalo nezavršeno, odnosno čime nijeste zadovoljni? RADONJIĆ: Prvo želim izraziti zadovoljstvo što je dosljedno sprovođenje nadležnosti ASK doprinijelo povjerenju građana i boljoj informisanosti o ovom organu, što su potvrdili rezultati redovnog istraživa-

Utvrđivanje porijekla imovine nije nadležnost ASK DN: Iz opozicionih redova se pominje i inicijativa za donošenje zakona o porijeklu imovine... RADONJIĆ: Prije nekoliko dana se iz medija moglo saznati da jedna opoziciona partija planira da podnese parlamentu predlog zakona o porijeklu imovine, te da navedena inicijativa ima podršku dijela civilnog sektora i dijela političke javnosti. Taj predlog zakona tretira oblast utvr-

đivanja porijekla imovine kao posebnu pravnu oblast koja nema nikakve veze sa preventivnim poslovima ASK, što je još jedna potvrda i dokaz da je Agencija u svim prethodnim godinama od osnivanja bila izložena neutemeljenim zahtjevima i očekivanjima te javnosti da vrši posao utvrđivanja porijekla imovine, za koji nije nadležna. S druge strane, ASK je izvršila sve zakonom propisa-

ne zadatke u oblasti provjere imovine javnih funkcionera, i u 2018. i u prethodnim godinama od osnivanja. Sprovedena je administrativno-tehnička kontrola svih 7.941 imovinskih kartona predatih Agenciji, provjera tačnosti i potpunosti 854 kartona, potpuna provjera 20 javnih funkcionera, kao i provjera osnova sticanja imovine u 25 (od 30 pokrenutih slučajeva uvećanja imovine preko 5.000€.

DN: Ipak... RADONJIĆ: Ipak, pored dobrih rezultata istraživanja koji se odnose na rad ASK, pojedini podaci pokazuju da je neophodno intenzivirati aktivnosti Agenci-

POLITIKA

UTORAK, 8. 1. 2019.

ORUPCIJE O RADU ASK OD JANUARA 2016. DO DECEMBRA 2018.

I ODLUKA 0 FUNKCIONERA je kad je u pitanju informisanje javnosti o nadležnostima ovog organa. Naime, podatak iz istraživanja da 34.9% ispitanika smatra da se ASK bavi krivičnim gonjenjem slučajeva korupcije, jasan je pokazatelj da Agencija mora nastaviti sa informativnim kampanjama u cilju jačanja nivoa javne svijesti o preventivnim nadležnostima ovog organa.

DN: Iz opozicionih redova često Vam zamjeraju da se ne bavite dovoljno provjerom prihoda i imovine funkcionera i članova njihovih porodica… RADONJIĆ: Mogući razlozi za primjedbe dijela političke javnosti koje ste naveli u Vašem pitanju su nedovoljno poznavanje nadležnosti i metodologije rada ASK. Takođe, s vremena na vrijeme se ASK suočavala sa otvorenim, na zakonu neutemeljenim zahtjevima da se ovaj organ bavi poslovima za koje nije nadležan, odnosno da se bavi kontrolom porijekla imovine određenih javnih funkcionera. Naime, ASK je preventivni organ, i nema ingerenciju da vrši finansijske istrage i kontrolu porijekla imovine, zato što su te aktivnosti u određenom opsegu regulisane Krivičnim zakonikom, Zakonikom o krivičnom postupku i Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, čija je primjena u nadležnosti drugih državnih organa. DN: Koliko je javnih funkcionera dozvolilo pristup bankovnim računima? RADONJIĆ: Saglasnost za pristup bankovnim računima u 2018. dalo je 68,5% državnih službenika i 60% jav-

nih funkcionera.

DN: Koliko je ASK podnijela zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka u 2018, i kako su ti zahtjevi riješeni? RADONJIĆ: U toku 2018. godine je ASK nadležnim sudovima za prekršaje podnijela 430 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, a od početka svog rada do danas je zbog kršenja zakona iz nadležnosti podnijela 1.715 ovih zahtjeva. Postupajući po zahtjevima Agencije, sudovi su u periodu od njenog osnivanja do 1. decembra 2018. izrekli kazne u iznosu od 324.700 eura. Kada je riječ o strukturi pokrenutih postupaka protiv javnih funkcionera, Agencija je inicirala postupke protiv 20 poslanika, 11 funkcionera u ministarstvima, 219 odbornika, 14 predsjednika, potpredsjednika i predsjednika skup-

štine opštine, 317 predsjednika i članova odbora direktora javnih preduzeća i javnih ustanova, osam sudija, tužilaca i člana Tužilačkog savjeta, 10 ambasadora, 77 direktora itd, što sve govori o nepristrasnosti i neselektivnosti u postupanju Agencije.

MANS DOSTAVLJAO UNAPRIJED SMIŠLJENE PRIGOVORE

DN: Tokom 2018. ste bili na meti javnosti, ali i pod lupom briselske administracije, zbog odluka koje se odnose na članove Savjeta RTCG i razrješenja direktorice MANSa Vanje Ćalović-Marković. Zašto su ti slučajevi izazvali toliko pažnje? RADONJIĆ: Jedan od mogućih razloga je taj što je, u oba slučaja koje ste naveli, nekoliko pojedinaca demonstriralo nedostatak svijesti o tome da obavljanje javne funkcije podrazumijeva poštovanje određenih obaveza, odgovornosti i ograničenja, kao i o primatu javnog interesa u odnosu na pojedinačne privatne interese prilikom obavljanja javne funkcije. Upravo u slučaju Vanje Ća-

lović-Marković se radilo o nesavjesnom vršenju javne funkcije članice Savjeta ASK u cilju realizacije njenih privatnih biznis planova, a ne o bilo kakvom revanšizmu ASK prema direktorici NVO Mans i bivšoj članici Savjeta ASK. Naime, Ćalović-Marković je u vrijeme dok je bila članica Savjeta ASK zaključila sa Delegacijom EU ugovor vrijedan 149.000 eura i na osnovu tog granta je podnijela Agenciji 2.348 neargumentovanih prigovora u izbornom procesu 2016. za koje je ASK utvrdila da su neosnovani, a kasnije je njihovu neosnovanost potvrdio i Upravni sud. Takođe, u isto vrijeme je sama sa sobom zaključivala anekse ugovora o radu na osnovu kojih je uvećavala svoju zara-

du upravo iz sredstava navedenog granta. S druge strane, iako je bila dužna da se uzdrži od učešća u raspravi na Savjetu ASK po prigovorima svoje NVO, da obavijesti ostale članove Savjeta o svom privatnom interesu, i da od ASK zatraži Mišljenje o eventualnom sukobu interesa, ona to nije učinila. Danas je jasno da podnošenje enormnog broja prigovora u izbornoj kampanji bez relevantnih dokaza i argumenata nije bilo u cilju unapređenja izbornog procesa, već isključivo u cilju pravdanja sredstava dobijenih od donatora, kroz pritisak na kapacitete ASK i njenu diskreditaciju u javnosti. DN: A Savjet RTCG?

RADONJIĆ: Kada je u pitanju Savjet RTCG, javnosti je poznato da je ASK pokrenula upravne postupke u odnosu na svih devet članova tog organa, i da je nakon sprovedenih postupaka donijela odluke da je sedam članova Savjeta RTCG prekršilo odredbe Zakona o sprečavanju korupcije. Samo jedan član Savjeta je podno tužbu nadležnom sudu, a ostali su prihvatili odluke ASK. Više puta sam javno poručio da se moraju poštovati zakonske obaveze koje se odnose na javne funkcionere, kao i da prioritet vršenja javnih ovlašćenja mora da bude daleko ispred privatnih interesa, bez obzira da li se na javnu funkciju dolazi iz nevladinog sektora ili iz bilo koje druge oblasti.

ekonomija

UTORAK, 8. 1. 2019.

Rezultati Vladine ekonomske podRške pReduzetnicima i biznisu u 2018.

o osnovu različitih programa, u 2018. godini plasirano je 178.143.079 miliona eura direktne ekonomske podrške koja je omogućila da se sačuva ili otvori 6.408 radnih mjesta, stoji u Vladinoj Informaciji o realizaciji i efektima politika u oblasti preduzetništva i biznisa za posljednja tri mjeseca prošle godine. U pitanju je 12 projekata odnosno programa, od kojih devet podrazumijeva usmjeravanje direktnih finansijskih sredstava ka biznis sektoru, a preostala tri podršku stvaranju ili očuvanju postojećeg biznisa. Takođe se precizira da od devet programa direktne finansijske pomoć, dva imaju mjerljive rezultate „u vidu broja kreiranih novih radnih mjesta“.

■ Novi program Aktivnosti i programi podrške podijeljeni su na tri seta. Prvi čine projekti koji za

cilj imaju finansijsku podršku i efekte u dijelu kreiranja novih radnih mjesta, drugi porazumijeva programe i projekte koji za cilj imaju finansijsku podršku, a čije efekte nije moguće direktno mjeriti kroz nova radna mjesta, dok su u trećem projekti podrške sa indirektnim uticajem za razvoj preduzetništva. Broj institucija uključenih u realizaciju programa smanjen sa šest na pet, nakon što je Direkcija za razvoja malih i srednjih preduzeća postala dio Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondo-

vima Ministarstva ekonomije (ME). Trend smanjenja nastavlja se i u 2019. godini, jer će ME sve programe podrške preduzetništvu i razvoju malog i srednjeg biznisa objediniti u Program za unapređenje konkurentnosti privrede, koji sa deset programskih linija obuhvata podrške više direktorata i drugih institucija. „Na ovaj način će se maksimalno skratiti procedure i administrativni koraci u ocjeni aplikacija, te produžiti rokovi do utroška opredijeljenih sredstava, kako bi svi korisnici koji zadovolje kriterijume mogli da realizuju svoje aktivnosti. U planu je i izrada portala, na kojem bi sve neophodne informacije bile dostupne zainteresovanim korisnicima“, navodi se u informaciji. Dalje se potcrtava da je Investiciono-razvojni fond (IRF)

institucija koja dominantno učestvuje u pružanju podrške preduzetništvu i biznisu u Crnoj Gori. „Struktura odoborenih finansijskih sredstava pokazuje da je prisutna snažna koncentracija kod IRF-a, koji učestvuje sa 98,91 odsto u ukupno odobrenim finansijskim sredstvima za 2018. godinu. U odnosu na ostale programe, značajnije učešće u ukupnoj podršci ima i MPRR sa 1.517.314,97 miliona eura“, precizira se u Vladinom dokumentu.

■ irF premašio plaN

IRF je u 2018. godinu planirao najmanje 140 miliona eura za podršku crnogorskim preduzetnicima, a prema raspoloživim podacima, tokom 11

Foto: Dejan Lopičić

Dodijeljeno 178 miliona pomoći, otvoreno 6.408 radnih mjesta

mjeseci odobrena su 176,2 miliona eura ili 26 više od plana, odnoso 12 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno je realizovano 12,7 miliona dugoročnih i 18,4 miliona eura kratkoročnih kredita Iz programa podrške za modernizaciju prerađivačke industrije ME i IRF-a, za osa-

ekonomija

UTORAK, 8. 1. 2019.

Podrška domaćim proizvođačima

vremenjavanje proizvodnih procesa i razvoj novih proizvoda opredijeljeno je 150.000 eura bespovratnih sredstava. Takođe, iz trogodišnjeg projekta unapređenja inovativnosti malih i srednjih preduzeća, određeno je 50.000, a bespovratna podrška po preduzeću iznosila je do 3.500 eura. Pomoć ME do 50 odno-

sno 65 odsto ukupnih opravdanih troškova projekta, u iznosu do 15.000 eura, u prošloj godini je ukupno iznosila 150.000 eura. Za povećanje regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa međunarodnim standardima, ME je firmama refundiralo do 5.000 eura, što je u 2018. ukupno iznosili 140.000 eura.

Za podizanje nivoa konkurentnosti turističkog proizvoda, produženja trajanja turističke sezone, povećanja stepena zauzetosti smještajnih kapaciteta, zaposlenosti i prihoda od turizma obogaćivanjem i unapređenjem turističke ponude, uz poboljšanje marketing aktivnosti, Ministarstvo održivog razvoja i

Velika podrška poljopriVrednicima

U okviru programa IPARD like 2 Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, u prva tri mjeseca je pomognuto šest projekata sa 446.441,90 eura bespovratnih sredstava. Raspisan je prvi javni poziv za investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava u osam sektora. Za pristiglih 389 zahtjeva biće pokriveni prihvatljivi troškovi od 10.000 do 500.000 eura, a potencijalna podrška procijenjena je na 16 miliona eura. Tokom drugog kvartala potpisano je 18 ugovora za pomoć prerađivačkom sektoru, gdje će podrška MPRR iznositi 645.528,93 eura. Realizovano je deset projekata i za njih isplaćena bespovratna podrška od 535.961,96 eura. U okviru javnog poziva za in-

vesticije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda, stiglo je 45 zahtjeva sa potencijalnim iznosom bespovratne podrške od 11.484.038,96 eura. U trećem kvartalu realizovano je pet projekata prerađivačkog sektora, koji su podržani sa 301.033,19 eura. Za javni poziv podrške unapređenju kvaliteta sirovog mlijeka predviđeno je pola miliona eura. Posljednja tri mjeseca 2018. godine završena su četiri projekta kojima je data bespovratna podrška od 233.877,92 eura. Nakon javnog poziva za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka, potpisano je 15 ugovora za koje MPRR daje 42.619,55 eura bespovratnih sredstava.

turizma, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom je kroz Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2018/2019 godinu planirao ulaganja od 495.000 eura.

Na osnovu prijava na javne pozive raspisane u avgustu i septembru 2018, podržano je 89 projekata, sa ukupnom vrijednošću od 395.000 eura. K.J.

Ministar finansija darko radunović poručio

Obezbijeđen rast penzija i stabilnOst zarada

Crna Gora dobila svoG predstavnika na tržištu diGitalnoG novCa

perper je kripto-valuta Perper, novac Knjaževine a zatim Kraljevine Crne Gore od 1906. do 1916. godine, od 4. januara je ponovu u opticaju, ali ovog puta kao kripto-valuta. Naime, inženjer iz Njemačke Aleksandar Kapisoda kreirao je ovaj digitalni novac kao sredstvo plaćanja na internetu ekvilalentno bitkoinu (BitCoin), a crnogorskim zvaničnicima najavio da će ovu intelektualnu svojinu ustupiti zemlji iz koje potiče. Kapisoda je takođe kazao da je ova digitalna valuta namijenjena transakcijama iz dijaspore kojima bi se finansirale humanitarne aktivnosti i društveni projekti u Crnoj Gori. Ukoliko valutu prihvati veći broj korisnika, on ne is-

ključuje da će se koristiti i za poslovne transakcije, odnosno direktne investicije u privredu Crne Gore. On trenutno radi na ICO platformi koja omogućava izdavanje digitalnih kovanica odnoso tokena prema međunarodnim standardima. Istovremeno radi na uspostavljanju regulisanog kripto-trgovinskog centra gdje će biti moguća trgovina ovom valutom. Kreator crnogorske kripto-valute, uz princa Borisa Petrovića Njegoša koji se u Francuskoj uspješno bavi sličnim poslom, priprema konferenciju o digitalizaciji u Crnoj Gori koja će tokom godine biti održana u Tehnopolisu u Nikšiću. K.J.

Uz sprovođenje fiskalne konsolidacije, uspjeli smo da obezbijedimo rast penzija, stabilnost zarada i socijalnih davanja, kazao je ministar finansija Darko Radunović govoreći o rezultatima rada u protekloj godini resora na čijem je čelu, ali i Vlade. Kako je naveo u video poruci, aktivnosti Ministarstva finansija u protekle dvije godine bile su usmjerene upravo na postizanje održivosti javnih finansija, „što je važna pretpostavka za povećanje kvaliteta života građana“. Prema njegovim riječima, takođe su povećana davanja iz budžeta namijenjena poljoprivrednicima i preduzetnicima. „Ojačali smo stabilnost budžeta i unaprijedili izglede kreditnog rejtinga zemlje, što utiče na ostvarivanje povoljnih uslova kreditiranja kako za državu, tako i za njene građane“, rekao je Radunović.

On je kazao da je Vlada istovremeno povećala kapitalni budžet za razvoj putne i ostale infrastrukture, posebno u dijelu namijenje-

nom za sjeverni dio zemlje, te za unaprijeđenje kvaliteta javnih usluga, kao što su zdravstvo, obrazovanje i socijalna zaštita. K.J.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Mogućnost za ulaganje i razvoj otvorena je i u sektoru drvne industrije tak izgradnje fabrike. Proizvodnja će početi tri godine nakon toga i biće povećana na 500.000 vozila godišnje”, prenose agencije.

odsto iznosi stopa nezaposlenosti u Češkoj januara 2016. godine. Prošle jeseni je ta stopa iznosila tek 2,3 odsto.

Dolar oslabio

Ilustracija

UTORAK, 8. 1. 2019.

Obnovljivi izvori energije šansa za buduća ulaganja

Najviše zaposlenih u Češkoj Nezaposlenost u Evropi dvije godine zaredom najmanja je u Češkoj i iznosi oko dva odsto. Kako prenosi Dojče Vele, najviše Čeha radi u automobilskoj kompaniji Škoda koja je trenutno jedan od najvećih poslodavaca u zemlji i daleko najvažnija firma kada je riječ o doprinosu BDP-u i izvozu. Češka ima najnižu stopu nezaposlenosti među 28 zemalja članica Evropske unije još od

EKONOMIJA

VLASTIMIR GOLUBOVIĆ, PREDSJEDNIK PRIVREDNE KOMORE

Tesla gradi fabriku od dvije milijarde dolara Kompanija Tesla motors počela je gradnju fabrike u Šangaju u koju će ukupno uložiti dvije milijarde dolara. Vlasnik i izvršni direktor kompanije Elon Musk najavio je kako će proizvodnja Modela 3 u toj fabrici početi krajem ove godine. “Tesla je ranije potpisala sporazum s jednom agencijom gradskih vlasti Šangaja kojim se poziva na poče-

Kurs dolara juče je na međunarodnim tržištima oslabio treći dan zaredom, jer investitori očekuju da će Američka centralna banka uzeti predah u ciklusu podizanja kamatnih stopa. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, skliznuo je za 0,25, na 95,92 odsto. “Dolar je prema japanskom jenu oslabio oko 0,23 odsto i njime se trgovalo po 108,18 jena. Euro je bio na dobitku oko 0,46 odsto, te mu je cijena iznosila 1,14 dolara”, prenose mediji.

Crna Gora raspolaže sa velikim potencijalom za proizvodnju energije, naročito iz obnovljivih izvora, što može predstavljati jednu od centralnih oblasti za investiranje u budućnosti, kazao je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović. On je istakao i da bogatstvo domaćom sirovinom u sektoru drvne industrije otvara mogućnosti za ulaganje i razvoj. “Neiskorišćene mogućnosti u sektoru poljoprivrede su bogatstvo raznog ljekovitog i samoniklog bilja, zatim u šumskim predjelima pečurke, medonosno bilje, šumski plodovi, te neiskorišćeni potencijal u oblasti organske proizvodnje, slatkovodnog i morskog ribarstva”, ukazao je Golubović, dodajući da je ključ-

POTREBNA JE BOLJA UMREŽENOST I POVEZANOST PRIOBALJA SA OSTALIM DJELOVIMA ZEMLJE U CILJU PRODUŽENJA SEZONE I DAVANJA IMPULSA ZA RAZVOJ SJEVERA, SMATRA GOLUBOVIĆ

ni nosilac ekonomskog rasta i turizam sa pratećim djelatnostima. Prema njegovim riječima treba raditi na kreiranju raznovrsnije turističke ponude i unapređenju smještajnih kapaciteta sa hotelima viših kategorija. “Potrebna je bolja umreženost i povezanost priobalja sa ostalim djelovima zemlje u cilju produženja sezone i davanja impulsa za razvoj sjevera. Daljim razvojem turizma pruža se šansa za razvoj i niza povezanih privrednih djelatnosti”, smatra Golubović. Veliki kapitalni projekti u infrastrukturu, turističku industriju i energetiku, kako je istakao, doprinose većoj iskorišćenosti kapaciteta, rastu zaposlenosti i ukupne ekonomije. “Izgradnja turističkih rizorta, marina, luksuznih hotela i vila, kao što su Luštica bay i Portonovi, obogatiće i unaprijediti turističku ponudu i učiniti Crnu Goru još prepoznatljivijom turističkom destinacijom”, naveo je Golubović u intervjuu agenciji Mina biznis. Rizici koji bi mogli negativno uticati na ekonomski rast u narednim godinama,

Visoka uvozna zavisnost Predsjednik PKCG je, komentarišući spoljnotrgovinski deficit države, kazao da njega karakteriše visoka uvozna zavisnost, nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom i rastući deficit trgovinskog bilansa. “Visoka uvozna zavisnost crnogorske privrede posljedica je usko proizvodne baze i visoke korelacije između uvoza robe i turizma. Tome treba dodati i značajne infrastrukturne, kao i investicije u gradnju novih turističkih kapaciteta, koji su generator uvoza”, naveo je Golubović. kako je ukazao, su usporavanje rasta u EU, kao i moguće pooštravanje uslova finansiranja. “Regionalna politička situacija, usporavanje investicionog ciklusa mimo planirane dinamike, potencijalne vremenske nepogode koje bi uticale na rast turizma, poljoprivrede i energetike, takođe mogu negativno uticati na ekonomskim rast”, zaključio je Golubović. D.J.

Smile Air 2020. u Hrvatskoj Hrvatska bi dogodine mogla da dobije novu avio-kompaniju Smile Air, pišu regionalni mediji. Suvlasnik i direktor istoimene firme za pružanje usluga u avio-saobraćaju Nino Borić kazao je da bi sa poslom najradije krenuli krajem ove godine. “Teško da ćemo u tome us-

pjeti, jer na tržištu moramo naći odgovarajuće avione, a trenutno su im cijene dosta visoke. Nismo pod pritiskom da projekat moramo da realizujemo ove ili naredne godine, nego slažemo dugoročno održivu priču u kojoj ne smije biti greške”, rekao je Borić koji je vlasnik kompanije Avio Nova sa sjedištem u Floridi.

Golubović

UTORAK, 8. 1. 2019.

Ekonomija

PLANOVI CGES-A ZA OVU GODINU

Za energetsku infrastrukturu 27 miliona eura

9 Ilustracija

rnogorski elektroprenosni sistem (CGES) u ovoj godini planira 27 miliona eura ulaganja u energetsku infrastrukturu, saopštila je predsjednica Odbora direktora u toj kompaniji Vesna Bracanović. Ona je navela da će, pored rekonstrukcije postojeće intrastrukture, aktivnosti CGES će u ovoj godini biti usmjerene i na zadovoljavanje potreba konzuma u pogledu izgradnje neophodnih novih kapaciteta. “Planirane aktivnosti se odnose i na projekat izgradnje trafostanice Žabljak, koji će u omogućiti da jedan od najznačajnih turističkih centara Crne Gore dobije dvostrano napajanje električnom energijom na 110 ki-

lovoltnom”, kazala je Bracanović, dodajući da je sličan projekat planiran i u dijelu mreže na primorju. CGES će ove godine intenzivirati i aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje elektroenergetske infrastrukture na poluostrvu Luštica. Bracanović je kazala i da u skorije nijesu planirali dodatno kreditno zaduživanje, već će se projekti finansirati iz budžeta kompanije. Podmorskom kabl između Crne Gore i Italije je, kako je

navela u intervjuu Mini biznis, u fazi elektro-montažnih i finalnih radova. “Naši timovi čine sve kako bi se radovi završili i kako bi već u ovom mjesecu dobili saglasnosti neophodne za puštanje u probni rad i tog dijela infrastrukture”, istakla je Bracanović. Funkcionalna ispitivanja, kako je navela, obavljaće se i u narednim mjesecima da bi se stvorili preduslovi za komercijalnu upotrebu kabla u drugoj polovini

Carinski dug skoro četiri miliona eura

PRVA NEDJELJA 2019. GODINE NA SVJETSKIm TRžIšTImA

snažan rast Cijena nafte sto”, pišu mediji. Trgovce naftom je ohrabrila i najava da će se u Pekingu ovih dana nastaviti pregovori sa SAD o rješavanju trgovinskih sporova. Te dvije ekonomske sile provele su veći dio prošle godine u trgovinskom ratu i nametanju uvoznih carina, što je poremetilo razmjenu dobara vrijednu stotine milijardi dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i nje-

CGES je od januara do kraja septembra prošle godine, kako je ukazala predsjednica Obora direktora kompanije, ostvario dobit od 4,2 miliona eura. “Rezultati su posljedica uloženog napora da se obezbijedi rast prihoda, kao i unapređenja poslovnih procesa koje je omogućilo da se dodatno optimizuju troškovi poslovanja i time dostignu ciljevi poslovne efikasnosti”, zaključila je Bracanović. D.J.

PODACI U PROTEKLIH 11 GODINA

Barel nafte na londonskom tržištu trenutno košta 57,05 dolara

Cijene nafte na svjetskim tržištima su u prvoj nedjelji 2019. godine snažno porasle. Uzrok tome je, kako prenose mediji, nade ulagača da će SAD i Kina uskoro postići dogovor o trgovini, te da će se rast dvije najveće svjetske privrede stabilizovati. “Na londonskom tržištu cijena barela je prošle nedjelje porasla 9,3 odsto i iznosi 57,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 47,95 dolara ili 5,8 od-

ove godine. “I nakon puštanja u rad i početka komercijalne upotrebe kabla i navedene infrastrukture, aktivnosti na daljoj izgradnji Transbalkanskog koridora kroz Crnu Goru se nastavljaju. Radovi na izgradnji 400kV dalekovoda Lastva-Pljevlja, dionica Čevo-Pljevlja, se već intenzivno izvode, a analiziraju se opcije i za nastavak prema Srbiji, odnosno Bosni i Hercegovini”, precizirala je Bracanović.

ni partneri na čelu sa Rusijom nedavno su dogovorili smanjenje proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno od početka 2019. godine. “OPEC će smanjiti proizvodnju za 800.000 barela dnevno, a nezavisni proizvođači za 400.000, što bi trebalo smanjiti i neravnotežu između ponude i potražnje. Na tržištu će se, ovog mjeseca, pažljivo pratiti sprovođenje te odluke”, kazali su analitičari. R.E.

Carinski dug nastao od 2007. godine do 1. novembra prošle iznosi 3,97 miliona eura, pokazuju podaci Uprave carina. Kako su kazali u Upravi, od početka 2018. godine do 10. decembra ukupno su naplatili skoro 730 miliona eura prihoda. “Na taj način je ostvaren rast prihoda od 12,11 odsto ili 78,83 miliona eura više nego u istom periodu 2017. godine”, rekli su Mini biznis u Upravi carina, dodajući da je poreza na dodatu vrijednost pri uvozu naplaćeno 484,98 miliona, što je 19,5 odsto više ili 79 miliona eura. Po osnovu akcize naplaćeno je 217,63 miliona, što je na nivou iz 2017. godine

730 miliona eura prihoda je naplatila uprava carina od početka prošle do 10. decembra 2018. godine

“Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 25,32 miliona eura, što je 6,5 odsto više nego u uporednom periodu. Prihodi od poreza na kafu iznosili su skoro dva miliona eura, dok je ostalih naplaćeno 62,3 miliona”, precizirali su u Upravi. R.E.

Ilustracija

hronika

UTORAK, 8. 1. 2019.

odlukom vrhovnog suda

Podgoričanin u pritvoru još mjesec dana

Odlukom Vrhovnog su- sne i Hercegovine. da produžen je za još mje“Osumnjičeni je prvo dosec dana pritvor osumnji- vezao migrante vozilom blizu granice sa Bočenom A.R. iz Podgosnom i Hercegorice koji se terevinom, a potom ti da je počinio krivično djelo su ta lica pješinedozvoljeni ce nezakonito prelazak drprešla granižavne granicu, nakon čece i krijumga ih je on vočarenje ljudi. zilom pokupio On je, kao se na teritoriji Bismunja, 2.okleće. Tri migrantobra 2018., svota su A.R., na njeIlustracija jim vozilom prokrigov zahtjev, dala 450 jumčario tri strana držav- eura kako bi mu platili kriljanina - migrante sa naše jumčarenje”, navodi se u teritorije na teritoriju Bo- saopštenju policije. N.P.

potvrđena optužnica

Nikšićanin pobjegao nakon obaranja pješaka

Ilustracija Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu podignutu protiv okrivljenog L.B.(20), zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni 1. septembra 2018. godine u Nikšiću, oko 18.45 časova, na raskrsnici ulica Nikole Tesle i Narodnog fronta, pod dejstvom alkohola pri koncentraciji od 1,102 promila upravljao putničkim vozilom ‘’golf 7’’ i tako ugrozio saobraćaj i doveo u opasnost život i tijelo oštećenog C.B.(80).

“Optuženi je krećući se Ulicom Nikole Tesle i dolaskom na raskrsnicu te ulice i Ulice narodnog fronta udario na pješačkom prelazu oštećenog koji je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede u vidu potresa mozga, preloma nosne kosti sa pomjeranjem koštanih fragmenata u desnu stranu, razdernu ranu u predjelu korjena nosa, oguljotinu kože iznad lijevog oka i u predjelu lijeve jagodične kosti i predjela brade i nagnječenja u predjelu desne strane grudnog koša”, navodi se u optužnici. N.P.

Ilustracija

oduzimanje imovinske koristi stečene k

zaplijenjeno kvadrata sta poslovnog pr

Na osnovu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću Uprava za imovinu Crne Gore trenutno “raspolaže” 12.885 kvadratnih metara stambenog prostora i poslovnog prostora, kao i 132.200 kvadrata zemljišta, livada, voćnjaka i šuma. Osim nepokretnosti, u “rukama” Uprave za imovinu je i više od 70 mahom luksuznih automobila, dva vodena skutera, tri ručna sata, dva zlatna lančića, četiri mobilna telefona, novac u iznosu od 160.00 američkih dolara, 2.350,00 eura i 100 švajcarskih franaka. Na predlog Specijalnog državnog tužilaštva usvojena je privremena mjera obezbjeđenja i to blokada bankovnog računa jednog

62 miliona eura blokirano je u jednoj poslovnoj banci po nalogu sdT

lica, koji se vodi kod Erste banke AD Podgorica, a na kom se nalazi 103.516 eura. U dokumentu Uprave za imovinu, između ostalog, evidentirano je da je po osnovu rješenja Višeg suda u Podgorici, a na osnovu predloga SDT-a, krajem januara usvo-

jena privremena mjera zabrane raspolaganja i privremenog oduzimanja imovine grupe firmi i osoba okrivljenih za utaju poreza i pranje novca. Radi se o akciji policije kodnog naziva “Vardar”, u kojoj su krivične prijave podnijete protiv ukupno 53 osobe i 55 firmi zbog sumnje da su utajili porez i oštetili budžet Crne Gore za 3.700.000 eura. Njima je blokirano 7.643 kvadratna metara, odnosno 68 nepokretnosti zgrade, stanovi, kuće, poslovni prostori i garažna mjesta, kao i 11 parcela širom Crne Gore, četiri motorna vozila (“porche caynne”, “audi Q7 ”, “VW touareg ”,”renault fluence ”). Specijalno tužilaštvo u jednoj poslovnoj banci blokiralo

hronika

UTORAK, 8. 1. 2019.

Optužena pOtpisala spOrazum O priznanju krivice

Junčaj se dogovorila na šest mjeseci kućnog zatvora

Zaplijenjeni skank

kriminalnOm djelatnOšću

Sporazumom o priznanju krivice Violeta Junčaj, optužena za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga provešće šest mjeseci kazne koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje. Ona je zajedno sa Đerđom Junčajem i Vaseljom Junčajem uhapšena u okviru policijske akcije “Trik”, dok su ranije uhapšeni Đon Junčaj, Leon Gojčaj i Semir Akšabanović, kao i Ndue Pepaj. Policija ih sumnjiči da su nabavljali marihuanu i heroin u Albaniji, da bi ih krijumčari-

li i prodavali na teritoriji Crne Gore. Ona je priznala da je znatno doprinijela izvršenju krivičnog djela tako što je davala instrukcije gdje treba da se preveze droga. Naime, Pepaj koji se smatra za organizatorom ove kriminalne grupe koja je u dužem periodu prenosila drogu iz Albanije u Crnu Goru, angažovao je Vaselja Junčaja da 30.oktobra 2016.godine preuzme 296,183 kilograma skanka od NN lica „kurira“ iz Albanije. Nakon toga je Vaselj Junčaj angažovao Đerđa i Đo-

na Junčaja da spakuju označenu količinu marihuane u vozilo “golf III”. Tim vozilom Đon Junčaj je drogu prevozio od pravca Tuzi prema Podgorici kojom prilikom su vozilom ispred njega išli Violeta i Vaselj Jučaj i „čistili put“ kako bi ga obavijestili ako naiđe policija. Optužena je prilikom vožnje davala instrukcije gdje treba da se preveze droga. Međutim, ovlašćeni policijski službenici su na području naselja Stari aerodrom zaustavili označeno vozilo, pronašli i oduzeli marihuanu. N.P.

12.885 ambenog i VilotijeVić na slobodi rostora čeka izručenje srbiji traže ga zbOg šverca Oružja

je devizne račune 100 rezidentih i pravnih lica u iznosu većem od 62 miliona eura. Najviše imovine (stanova, poslovnih prostora, garaža) po nalogu suda blokirano je u Podgorici, 7.347 kvadratnih metara i u Beranama 4.711 kvadrata. U Danilovgradu je blokirano

68 nepokretnosti oduzeto je od osumnjičenih u policijskoj akciji “vardar”

474 kvadratna metra poslovnih i stambenih prostora, u Budvi 226, Kolašinu 90 i Žabljaku 37 kvadrata. Glavni grad prednjači i u količini blokirane zemlje, livada, pašnjaka, voćnjaka, gdje je stavljena zabrana upravljanja na 4,9 hektara. U Beranama je blokirano 4,7 hektara zemlje, u Danilovgradu 2,3 hektara, u Kolašinu 1,3 hektara, dok je u Nikšiću zabrana upravljanja stavljena na 554 kvadrata. Među oduzetom robom je i pet tona opojnih droga preuzetih po pravosnažnim presudama Višeg suda, koja je, kako stoji u izvještaju Uprave za imovinu, uništena u postrojenju-kotlarnici firme “Javorak MB” u Nikšiću. Sud u tom gradu naložio je i preuzimanje 7,4 tone voća i povrća. N.P.

Nikšićanin Stefan Vilotijević (23) koji je ranjen 7. decembra u Beču u pucnjavi, u kojoj je ubijen Vladimir Roganović (32), nalazi se na slobodi nakon što je platio jemstvo od 20.000 eura austrijskim vlastima, ali ne smije da napušta glavni grad Austrije. Naime, on čeka da bude isporučen Srbiji koja ga posredstvom Interpola potražuje zbog sumnje da je učestvovao u švercu oružja. Naime, Vilotijević je odmah po ranjavanju prevezen u tamošnju bolnicu, a nedugo zatim je i u hapšen po potjernici Interpola Beograd. Podsjećamo, pucnjava se dogodila 7. decembra u blizi-

ni poznatog bečkog restorana usred bijela dana. U društvu sa Vilotijevićem i Roganovićem je bio još jedan muškarac, izvjesni Gidra sa Medaka, kod kog je pronađen lažni hrvatski pasoš na ime Daniel Milićević. Dok su prolazi-

Vilotijević

li portunom pored restorana prišla im je za sad nepoznata osoba koja je u njihovom pravcu ispalila više hitaca. Roganović je ostao na mjestu mrtav, dok je Vilotijević sa teškim povredama prevezen u bolnicu. Stefan Vilotijević je posljednji u nizu potomaka familije Vilotijević. Njegov otac je ubijeni Kićun, koji je smatran za crnogorskog bosa u novosadskom podzemlju devedesetih godina. Stefanov njegov brat Filip ubijen je 2015. godine na Paliću, kada je imao samo 25 godina, nakon jurnjave u kolima koja su bila u vlasništvu njegovog druga Alena Kurine, koji je tada ranjen. N.P.

hronika

UTORAK, 8. 1. 2019.

profesionalni ubica bio angažovan i za likvidaciju baranina

Čaba trebao da ubije i Kožara?

Plaćeni ubica Der Čaba (38) iz Subotice, koji je osumnjičen za nedavnu likvidaciju Nebojše Markovića na Banovom brdu u Beogradu, povezuje se sa pokušajem ubistva Baranina Alena Kožara koji se nalazi u bjekstvu. Naime, kako prenosi “Slobodna Bosna” sarajevska policija uhapsila je Čaba 20. septembra 2017. godine, zajedno sa Markom Gojčevićem, rođenim u Baru. Njih dvojica su, kako navodi “Slobodna Bosna”, tokom ispitivanja rekli da je cilj njihove „posjete” tada u glavnom gradu Bosne i Hercegovine bila likvidacija izvjesne osobe za koju su tvrdili da se krije u Sarajevu. Navodno, tada je jedan od uhapšenih plaćenih ubica priznao sarajevskim inspektorima da je trebalo da

Kožar

likvidiraju Alena Kožara. Kako prenosi “Slobodna Bosna” za Kožara se tvrdilo da je 2014. godine navodno učestvovao u likvidaciji Armina Muše Osmanagića. Na-

vodno, Marko Gojčević bio je upravo pripadnik Mušine grupe. Za Baraninom Alenom Kožarom raspisana je međunarodna potjernica zbog

sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije koja se sumnjiči za ubistvo Danilovgrađanina Slobodana Šaranovića.

Crvena Interpolova potjernica raspisana je za Kožarom po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, koje je pokrenulo opsežnu istragu u tom predmetu. Šaranović je ubijen 11. marta prošle godine ispred svog stana u budvanskom naselju Dubovica. Prema sumnjama istražitelja, ubice su crnim BMW-om prišle Šaranoviću sleđa i pucale u njega iz dva različita oružja. Policija je dan kasnije pronašla zapaljen automobil i automatsku pušku. Svi predmeti i pronađene stvari upućeni su na vještačenje u danilovgradski Forenzički centar. Upravo ta vještačenja su potvrdila sumnje o umiješanosti Kožara u organizovanje ubistva Šaranovića. N.P. Foto: Vedran Ilic

potvrđena optužnica

Držao konoplje

odluka vrhovnog suda

Filip Mitrović u pritvoru još makar mjesec dana Odlukom Vrhovnog suda Filip Mitrović, koji se sumnjiči da je 27. septembra prošle godine u Budvi pokušao da ubije Vasa Gazivodu, ostaće u pritvoru još mjesec dana. Mitrović se tereti da je počinio krivična djela ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. U rješenju suda navedeno je da postoji opravdanost produženja pritvora zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. “Istraga u dosadašnjem toku trajanja pritvora za

ovo krivično djelo nije završna iz objektivnih razloga. Još uvijek nije provedeno medicinsko vještačenje povreda oštećenog i psihijatrijsko vještačenje okrivljenog, a nije saslušan ni vještak balističar. Ti dokazi su neophodni državnom tužiocu radi odluke o daljem toku postupka”, navodi se u rješenju suda. Mitrović se sam prijavio policiji, koja ga je potraživala zbog sumnje da je u Ulici slovenska obala iz pištolja ispalio više hitaca ka Gazivodi i Borisu Adžiću. N.P.

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Višeg državnog tužilaštva protiv O.T. zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema navodima iz optužnice, okrivljeni je 4. aprila u Podgorici, u iznajmljenom stanu, radi dalje prodaje držao konoplju. Tokom pretresa stana koji je koristio O.T., policija je u hodniku spratnog dijela kuće pronašla 0,862 grama konoplje, u potkrovlju, na dva mjesta, 1,492 grama, odnosno 58,503 grama. N.P.

odluka apelacionog suda

VujoVić i KoljenoVić ostaju u zatVoru Apelacioni sud odbio je kao neosnovane žalbe odbrane za ukidanje pritvora Rufinu Vujoviću i Aneli Koljenović, koji se terete da su zajedno sa Renatom Berišićem u noći između 15. i 16. marta 2015. godine, iz koristoljublja, na svirep način ubili Želimira Bokana u njegovoj kući u Baru. Apelacioni sud je utvrdio da i dalje postoje osnovi sumnje i okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva za slučaj da se okrivljeni nađu na slobodi. Kako se dodaje u obrazloženju, posebno treba imati u vidu i težinu krivičnog djela koje im se stavlja na teret, te da u slučaju osude mogu očekivati visoku kaznu zatvora. Pravilan je zaključak prvo-

stepenog suda da navedene činjenice predstavljaju okolnosti koje ukazuju da bi se okrivljeni, ukoliko bi se našli na slobodi, dali u bjekstvo i na taj način ometali vođenje krivičnog postupka. Stoga se, i po nalaženju ovoga suda, produženje pritvora pokazuje opravdanim, piše u odluci Apelacionog suda. Prema navodima optužnice, Vujović je, kako se sumnja, bio organizator, koji je nagovorio Berišića i njegovu djevojku Anelu da opljačkaju Bokana. Berišić se, osim za ubistvo, tereti i za nedozvoljeno držanje heroina. Pokojni Bokan je poznavao Vujovića, kojeg je zajedno sa Koljenović i Berišićem te kobne večeri ugostio u svojoj kući u Baru. N.P.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

DRUŠTVO

U LJEŠU U ALBANIJI

Obilježena 103. godišnjica stradanja u Medovi Spuštanjem vijenca u more kod Medove i ove godine Matica crnogorska obilježila je godišnjicu stradanja crnogorskih dobrovoljaca u Prvom svjetskom ratu, koji su na putu iz Amerike u Crnu Goru izginuli na Badnji dan 1916. godine, kada je italijanski brod “Brindizi” u kome su bili potopljen u Medovskom zalivu, nadomak albanske obale. “Prije 103 godine iz kanadske luke Halifaks krenulo je preko 500 Crnogoraca, nošeni željom da se pridruže crnogorskoj vojsci u borbi sa Austrougarskom. Riješeni da sa broda odu pravo na front, crnogorski dobrovoljci su stradali nadomak cilja, u jednoj od najvećih pomorskih tragedija u Prvom svjetskom ratu. Oni su svoje živote položili 6. januara 1916. godine, istog dana kada su Crnogorci bili Mojkovačku bitku. Crnogor-

ski iseljenici su uvijek bili na braniku otadžbine a smrt četiri stotine Crnogoraca, u jednom času, gubitak za vječno sjećanje”, istakao je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović na komemorativnoj ceremoniji u Lješu koju je organizovala Matica crnogorska sa Zajednicom Crnogoraca u Albaniji. On je izrazio očekivanje da će u Lješu biti podignuto spomen-obilježje u slavu crnogorskih stradalnika u Prvom svjetskom ratu i ocijenio da bi taj spomenik bio još jedna potvrda međusobnog poštovanja i uvažavanja crnogorskog i albanskog naroda. Povjerenik Matice crnogorske za Albaniju Blagoje Zlatičanin pridružio se ideji da se u Lješu podigne spomenik, dostojan žrtvi 400 crnogorskih dobrovoljaca, čije kosti još počivaju na dnu mora. J.V.Đ.

POSLIJE DUGE BORBE SA TEŠKOM BOLEŠĆU

Preminula Eva, prva korisnica pomoći Teletona Djevojčica Eva Velimirović, kojoj je prije tri godine dijagnostifikovan tumor mozga, a koja je kasnije bila prva korisnica sredstava Teletona preminula je prošle nedjelje, objavila je juče njena majka Marija. Ona je navela da je Eva preminula 31. decembra, a na Badnji dan je sahranjena u Podgorici. “Preživjela je ono što medicina smatra nemogućim i ubijedila najbolje doktore svijeta da njen duh može čak i tijelo njeno besmrtnim da učini. Pet operacija mozga, bezbroj terapija, eksperimentalnih lje-

kova, novih prvi put otvorenih protokola, toliko istraživanja i nije postojao ovozemaljski odgovor niti iko sličan Evi”, napisala je na Fejsbuku Marija Velimirović. Podsjetimo, kada se Evi u februaru 2018. tumor vratio, prvi put je iskorišćen novac prikupljen tokom crnogorskog Teletona i za njeno liječenje je uplaćeno 12.568 eura. “Eva zauvijek živi i svi koji ste vjerovali i podržavali njenu borbu radujte se, imate svoga zastupnika pred Bogom”, napisla je njena majka. R.D.

UTORAK, 8. 1. 2019.

PRAVOSLAVNI VJERNICI SLAVE NAJRADOS

MIR JE NAJLJEP DA SE PROSLA

Pravoslavni vjernici danas slave drugi dan Božića, a liturgija povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika, održana je juče u Podgorici u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, dok su vjernici Crnogorske pravoslavne crkve prisustvovali službi na Cetinju. Centralna liturgija Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) služena je juče u Crkvi Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju. “CPC je konačno na putu rješenja položaja i statusa, imovine i autokefalnosti”, kazao je mitropolit Mihailo uvjeren da će uskoro dobiti tomos Carigradske patrijaršije koji će to potvrditi. Na liturgiji je ponovljena poruka da bez CPC nema ni države Crne Gore. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa sveštenstvom svetu arhijerejsku liturgiju povodom Božića služio je u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Mitropolit Amfilohije je u božićnoj poslanici kazao da je mir na zemlji i dobra volja među ljudima najljepši način proslavljanja Boga. “Način kako slavimo božićne blage dane, jedan je od sigurnih dokaza da smo sa Bogom povezani od davnina, od

Način kako slavimo božićne blage dane, jedan je od sigurnih dokaza da smo sa Bogom povezani od davnina, od iskoni. Božićna vatra bogoljublja i bratoljublja nas okuplja vjekovima pozivajući sve ljude i sve zemaljske narode da se na njoj ogriju Liturgija u Crkvi Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju

UTORAK, 8. 1. 2019.

DRUŠTVO

SNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

PŠI NAČIN AVI BOŽIĆ

15 Marković

Liturgija u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici

Premijer pozvao vjernike na slogu

foto: Mitropolija.com

Premijer Duško Marković čestitao je u ime Vlade i u svoje ime Božić svim pravoslavnim vjernicima i sveštenstvu poželjevši im ličnu i porodičnu sreću i pozvavši na međusobno poštovanje i slogu. “Želim da u posebnosti blagih dana i atmosferi božićne topline, prepo-

znamo najbolje u ljudima. Da u harmoniji i ravnoteži duhovnog i svakodnevnog, pronađemo snagu za međusobno poštovanje i slogu. Sveukupni napredak Crne Gore uvjerava me da se dobrim namjerama, snagom volje i praštanja, možemo uzdići iz iskušenja svakodnevice. Zbog

iskoni. Božićna vatra bogoljublja i bratoljublja nas okuplja vjekovima pozivajući sve ljude i sve zemaljske narode da se na njoj ogriju. Badnje drvo i polaznik koji simbolizuju samog Gospoda i njegov dolazak u svijet i njegovo primanje ljudske prirode – najdraži su gosti, i najmiliji ukućani naših predaka, pa i nas samih od kada znamo za sebe, i od kada smo naselili ove prostore”, rekao je mitropolit crnogorsko-primorski u božićnoj poslanici. Prema drevnom vjerova-

nju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u svojoj kući. Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede. Božiću prethodi četrdesetodnevni post, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna. Prema običaju, uoči Božića se slavi Badnje veče, kada se siječe i pali badnjak,

toga i ovom prilikom iskazujem posvećenost dijalogu i prevazilaženju razlika koje nas opterećuju. Na taj način obezbijedićemo saglasje oko najvažnijih pitanja crnogorskog društva, i dodatno osigurati vjekovni suživot koji nas krasi”, navodi Marković u božićnoj čestitki. odnosno grana hrasta, koji je kod Slovena oduvijek bio sveto drvo. Kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu. Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa „Hristos se rodi“, a odgovara se sa „Vaistinu se rodi“. Rođenje Hrista slavi se tri dana, a prema običajima, drugog i trećeg dana praznika posjećuje se rodbina i prijatelji. M.I.

NI LITURGIJA BEZ POLITIČKIH PORUKA

foto: TVCG

Pored poruka mira i ljubavi, juče su se mogle čuti i političke poruke. Amfilohije je, tako, tokom služenja liturgije optužio crnogorsku vlast za, kako je kazao, tri grijeha: stvaranje lažne crkve, priznanje lažne države na Kosovu i uvođenje sankcija Rusiji. “Sad stvaraju i svoje crkve. Možete misliti koji je to stid i sram za Crnu Goru, za Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Petra Cetinjskog, da bezbožnici i prodane duše stvaraju neke svoje crkve. Stid i sram je što oni danas izmišljaju nekakvu svoju autofekalnu crkvu, da oprosti ova svetinja. Od otpadaka crkovnih prave

crkvu, od onih koji ne služe Bogu Hristu nego sebi i svojim interesima. To je stid i sram današnje Crne Gore, odnosno onih koji su na vlasti“, kazao je mitropolit crnogorsko-primorski, prenosi portal Mitropolija. On se osvrnuo i na najavu vlasti da će, kako on tvrdi, otimati crkvene hramove sagrađene prije 1920. godine. “Oni bi da otmu hramove, proglašavajući ih za državne. To je još jedno bezumlje“, rekao je on. Prema njegovim riječima, veliki je grijeh i odricanje crnogorske vlasti od Kosova i predavanje Metohije, za čije oslobođenje su

poginuli mnogi Crnogorci, “u ruke onih koji su stid i stram za časni albanski narod – razbojnicima i enverhodžistima.” “To je stid i sram vlasti, a ne Crne Gore, jer Crna Gora to ne prihvata“, poručio je mitropolit crnogorsko-primorski. Treći grijeh, prema Amfilohijevim riječima, su uvođenje sankcije Rusiji. “Veliki je stid i sram da je Crna Gora vladike Danila, Svetog Petra Cetinjskog i Svetog Petra Drugog uvela sankcije svetoj Rusiji”, kazao je mitropolit Amfilohije i dodao da Crna Gora nikada nije mogla i ne može bez Rusije.

DRUŠTVO

ANKETA

Filip Filipović: Još živim sa roditeljima, ali težim da se osamostalim. Ne planiram još da se ženim, ali razmišljam da dignem kredit i kupim stan kako bih se odvojio od mojih i živio sam. Ne mogu to još priuštiti od plate, ali računam na pomoć roditelja kao i do sada.

UTORAK, 8. 1. 2019.

MLADI U CRNOJ GORI SVE KASNIJE NAPUŠTAJU ROD

KOD RODITELJA SE LAKŠE DIŠE Mladi u Srbiji, Makedoniji i Hrvatskoj porodicu napuštaju u prosjeku sa 32 godine, Maltežani, Španci, Grci, Italijani i Slovaci sa oko 30 godina, dok se Danci, Finci i Šveđani na taj korak odlučuju u prosjeku sa 21 godinom

Matija Miličić: Studiram u Podgorici pa sam trenutno smješten u studentskom domu, ali kad sam u rodnom Nikšiću živim sa roditeljima. Kada završim studije planiram prvo da nađem posao, kupim auto i stan. Nadam se da ću to moći od plate, jer planiram da nastavim porodični biznis.

Gojko Gardašević: Trenutno sam kod roditelja, ali planiram da se ponovo odvojim i odem u Australiju da živim i radim. Studirao sam u Nikšiću, sam sam se školovao i radio i sportom bavio, ali je to teško. Lakše je zaraditi pare, pa se vratiti fakultetu i studiranju.

Ana Gojković: Trenutno živim sa roditeljima. Suprug mi je na privremenom radu u Njemačkoj pa dok se ne vrati ja sam kod mojih, jer je on rodom iz Srbije. Teško je da se sam čovjek odvoji od porodice i živi od jedne plate. U današnje vrijeme i udvoje je teško.

⌦ Jelena Vađon Đurišić Crnogorci, kao i njihovi vršnjaci u okruženju, porodični dom napuštaju sve kasnije, a na taj korak se odlučuju uglavnom kad se žene ili udaju. Iako u crnogorskom Zavodu za statistiku nemaju podatak o prosječnoj starosnoj dobi u kojoj mladi u Crnoj Gori napuštaju porodični dom, nerijetka je slika da i nakon tridesete godine žive sa roditeljima. Razlog kasnog osamostaljivanja, saglasni su sagovornici Dnevnih novina, nije u razmaženosti i komoditetu mladih, već u malim platama i lošem standardu. No, takva situacija nije samo u Crnoj Gori. Mladi u Srbiji, Makedoniji i Hrvatskoj porodicu napuštaju u prosjeku sa 32 godine, Maltežani, Španci, Grci, Italijani i Slovaci sa oko 30 godina, dok se Danci, Finci i Šveđani na taj korak odlučuju u prosjeku sa 21 godinom. Kada je riječ o Crnoj Gori, problem leži, saglasni su sagovornici Dnevnih no-

vina, prvenstveno u lošem standardu. “Živim sa majkom. Imamo veliki stan. Ne znam zašto bih se odselio i nekome plaćao kiriju kad je stan velik i komotan za mene i nju. Ne planiram još da se odvajam. Ovako je dobro i meni i njoj”, kaže za DN 33-godišnji Nikola M. iz Podgorice. Slično razmišlja i Sonja I. koja svakodnevno iz Bara putuje na posao u Podgoricu. “Naporno je svakodnevno putovati, ali nemam izbora. Već sam iznajmljivala stan, ali sa samo mojom platom jedva sam preživljavala od onog što ostane kada platim kiriju i režije. Sada sam sa mojima, pomažem im od svoje plate, ali ovako se lakše diše”, kaže ona. Iako se odlaskom na studije 18-godišnji Matija Miličić iz Nikšića na neki način odvojio od roditelja, pravo osamostaljivanje, kaže, planira tek nakon završetka studija. “Sada sam u Studentskom domu i roditelji mi pomažu. Kada završim studije plani-

Tako da mladi uglavnom nakon što su završili studije i zasnovali radni odnos ostaju u porodici i jedan dio svoga novca daju primarnoj porodici koja je uložila u njih dok su studirali. Opet se vraćamo i ja se slažem da je finansijski aspekt taj koji opredjeljuje, a onda kada vi nemate finansije onda se i emotivno vežete za one sa kojima živite

ram da nastavim porodični biznis, ali i da se odselim od mojih. Da li će tako biti vrijeme će pokazati”, kaže Matija.

■ TRADICIONALIZAM Crna Gora je još dio tradicionalnog društva koji živi u zajednici, a da bi mladi ljudi otišli od roditelja, smatra psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić, moraju da nađu

partnera da bi sa njim živjeli u drugoj zajednici. “Mi smo prosto i dalje takvo društvo. Možda jeste u svijesti kod nas došao zapadnjački sistem da kad si odrastao živiš sam, ali on zahtijeva određene finansije koje mi nemamo”, objašnjava ona. Prvo, pojašnjava, imamo tradicionalizam da kod nas mladi ljudi odlaze iz porodičnog doma tek kada zasnuju svoju drugu sekundarnu porodičnu zajednicu, dok sa druge strane ima mladih koji bi prihvatili zapadni sistem poslije 18 ili 20 godine, ali finansije su te koje ne dozvoljavaju, dok postoje i mladi koji bi voljeli tokom studija da se odsele od svojih roditelja pa da žive u stanu sa cimerom, ali to opet iziskuje iz primarne porodice određene troškove koje naše porodice nemaju. “Treća stvar je i što bi kod nas mladi radili, ali sistem školovanja je takav da teško dozvoljava da istovremeno radite i studirate, što bi bila mogućnost da jedan student može da živi sa cimerom,

UTORAK, 8. 1. 2019.

DRUŠTVO

DITELJSKI DOM, LOŠ STANDARD LOMI KRILA I NAKON TRIDESETE Najviše su usredsređeni na provod bez ambicije da rade bilo šta drugo. Ali kad je u pitanju ostajanje pod roditeljskim krovom tu je glavna prepreka novac. Inače bi većina odavno započela samostalan život. Dok se ne poboljša sitaucija u ekonomiji, roditeljski dom će za mnoge ostati utočište

svojim vršnjakom, da dijele troškove života ali bi onda morali da rade, jer porodice uglavnom nisu u finansijskoj mogućnosti da plaćaju to”, smatra Stupar-Đurišić. U Crnoj Gori kada mladi ljudi počnu da rade veoma često se dešava da, kako kaže, umjesto da iznajme svoj stan i plaćaju kiriju odlučuju se da ostanu u porodičnom domu i potpomognu porodični budžet, jer uvijek u porodici postoji mlađe dijete, roditelji su u penziji a penzije su male i slično. “Tako da mladi uglavnom nakon što su završili studije i zasnovali radni odnos ostaju u porodici i jedan dio svoga novca daju primarnoj porodici koja je uložila u njih dok su studirali. Opet se vraćamo i ja se slažem da je finansijski aspekt taj koji opredjeljuje, a onda kada vi nemate finansije onda se i emotivno vežete za one sa kojima živite”, ističe Stupar-Đurišić. Bilo bi idealno, smatra, kada bi smo bar malo finansijski omogućili mladima da sa 20 godina krenu u samostalni život.

“Onda bi se oni i emotivno odvojili od roditelja mnogo lakše i brže i onda ne bi izgledalo kao sada da su oni emocionalno nezreli za život bez roditelja. Ali, to je i očekivano. Kad sa roditeljem živite u odraslom dobu adaptirate se na njih, naviknete se na njih, nekako vam taj život sa roditeljima postane ono što znate i ono što vam je normalno i bez obzira šta želite, a nekada i mladi odlučuju da ostanu da bi pomogli porodici. A tako je i lakše”, zaključila je Stupar-Đurišić.

■ POTPUNA BLOKADA MOGUĆNOSTI

Glavni razlog što mladi u Crnoj Gori ostaju sve duže pod roditeljskim krovom, pa čak i do četvrte decenije, saglasan je i sociolog Andrija Đukanović, je loša ekonomska situacija koja ih onemogućava da postanu samostalni. “Problem za mlade lju-

de je nalaženje posla, kupovina ili iznajmljivanje stana, zasnivanje porodice. Dakle, potpuna blokada mogućnosti koja ne ostavlja puno izbora”, ističe on. Većina mladih bi željela da može sebi da priušti samostalnost, dodaje Đukanović jer, kako je kazao, smatra da naši mladi ne vole život pod roditeljskim krovom koji im pruža konfor i bezbrižnost. “Mislim da bi većina željela da može sebi da priušti samostalnost. U ovom trenutku to nije moguće. U situaciji kad kriza pogađa tržište rada, kad cvjeta korupcija i nepotizam što preostaje mladom čovjeku. Nemoćan je pred društvenim okolnostima”, naglašava Đukanović. U poređenju sa vršnjacima iz razvijenih zemalja, koji rano napuštaju porodični dom, naši ostaju veoma dugo pa i

do četvrte decenije. “Iako se smatra da je kod nas tradicija da smo vezani za porodicu, mislim da to danas nije slučaj i da je opstajanje pod istim krovom stvar okolnosti, a ne izbora. Ne znači da nema uticaja mentaliteta, ali to se isto promijenilo i drugačije danas mladi razmišljaju u odnosu na prije 20 godina”, smatra Đukanović. Posebno je, kaže, problematičan stav da je lagodan život razlog dužeg ostajanja pod roditeljskim krovom. “Ne znam što ima lagodno u tome da nemate svoju slobodu, mogućnost da ispunjavate ambicije i slično. Nije valjda ručak i spremljena soba mjera sreće naših mladih. Nadam se da nije tako”, rekao je Đukanović. Iako, kako naglašava, kada je riječ o aktivizmu mladih tu zaista nije dobra situacija. “Najviše su usredsređeni na provod bez ambicije da rade bilo šta drugo. Ali kad je u pitanju ostajanje pod roditeljskim krovom tu je glavna prepreka novac. Inače bi većina odavno započela samostalan život. Dok se ne poboljša sitaucija u ekonomiji, roditeljski dom će za mnoge ostati utočište”, ocijenio je Đukanović.

crna gora

UTORAK, 8. 1. 2019.

Lazure marina&HoteL će obogatiti ponudu Herceg novog

Spa centar se otvora u januaru, preostali samo sitniji radovi Iako je luksuzni kompleks Lazure Marina & Hotel za skoro četiri godine od početka gradnje znatno promijenio izgled Meljina i obogatio ponudu Herceg Novog, to je tek 35 odsto planiranog posla. “Najteži i najzahtjevniji dio je bio napraviti hotel u istorijskoj zgradi Lazareta, koja datira iz 18. vijeka. Spa centar je pri kraju. Nismo uspjeli da ga otvorimo do Nove godine, jer je dio radnika prešao na gradilište budućeg depadansa. Spa centar biće otvoren u januaru, preostali su samo sitniji radovi”, rekla je za Radio Jadran, izvršna direktorka menadžerka projekta, Ana

Novi hotel u Meljinama

Martinova. U toku je zapošljavanje u Spa centru, gdje je prije svega potreban stručan spa menadžer. U početku će biti zaposleno pet radnika, a

pred sezonu još pet osoba. To je prelijepo zdanje sa pogledom na marinu i more. Jedino se Aman Sveti Stefan i Lazure mogu pohvaliti takvom pozicijom za svoj

Spa centar, kaže Martinova. U podzemnom spratu Spa centar ima pet vrsta sauna, jakuzi hamam i dvije sale za masažu. U prizemlju su svlačionice, recepcija i naj-

veći dio bazena, koji je zatvoren, ali kada je lijepo vrijeme svi prozori mogu biti potpuno otvoreni. Gornji sprat ima teretanu, salu za jogu, salon ljepote i sobu za tretmane masaže. Tu je i terasa za šetnju i fotografisanje, takođe sa odličnim pogledom na naš kompleks, Meljine i zaliv. Izgradnja i opremanje Spa centra koštali su oko dva miliona eura. Bilo je puno radova na hidroizolaciji, jer je tehnički dio ispod nivoa mora. Slično je bilo i sa kuhinjom za hotel u Lazaretu, koja je ispod nivoa mora. Ali, izdržala je sve poplave, jer je izvođač odlično napravio izolaciju.

u regentu zadovoLjni posjetom i interesovanjem tokom praznika

Najave su odličNe i za NaredNi period

u gradovima na sjeveru

Najviše sNijega Na Žabljaku U Crnoj Gori juče je najviše snijega izmjereno na Žabljaku, 41 centimetar. U Beranama šest centimetara bijelog pokrivača. Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju u Pljevljima je bilo 28 centimetara snijega, Rožajama 23, Kolašinu 20, a u Šavniku 15. U Plavu je izmjereno deset centimetara, Andrijevici osam, a Bijelom Polju sedam centimetara. U Beranama je bilo šest centimetra snijega.

U hotelu “Regent Porto Montenegro” zadovoljni su posjetom i popunjenošću kapaciteta tokom novogodišnjih i božićnih praznika. Najave su odlične i za naredni period, ističu iz Regenta. Prema najavama očekivalo se da će tokom praznika posjeta biti veća za oko deset odsto u odnosu na isti period prethodne godine, međutim ta cifra se kretala i do 30 odsto, rekla je PR i marketing menadžer hotela, Elena Lji-

ljanić navodeći da su u hotelu boravili gosti sa različitih strana. U menadžmentu su zadovoljni načinom na koji su zaokružili 2018. godinu, i ušlu u 2019. Hotel se našao na listi najboljih svjetsih hotela za proslavu Nove godine po ocjeni ruskog portala „Vedomosti, Kak Potratitj”. Pored proslave Nove godine, urednici preporučuju jedrenje Bokom Kotorskom tokom boravka u hotelu. To je i jedna od aktivnosti koje u

Očekivalo se da će tokom praznika posjeta biti veća za oko deset odsto u odnosu na isti period prethodne godine, međutim ta cifra se kretala i do 30 odsto hotelu promovišu kroz svoje marketinške aktivnosti i paket aranžmane, navela je Ljiljanić ističući da se na taj način upoznaju i sa Tivtom, Bokom i Crnom Gorom. „Prošla godina je bila re-

kordna. Finanisjski rezultati su bili veoma dobri, a u 2018. smo dobili sedam međunarodnih nagrada, oko 200 članaka o Regentu, Tivtu i Crnoj Gori se našlo na međunarodnim portalima, luksuznim turističkim magazinima i novinama. Tržišna vrijednost svih tih članaka je otprilike bila 2, 3 milioan eura“, naglasila je Ljljilnić istakavši da je to vrlo visok reper za sve ono što će doći. Z.K.

crnogorska dijaspora naLožiLa badnjak u Lovćencu u parku ª cetinjeº

I u organIzacIjI “KrStaša” gorjelI badnjacI

Nalaganje badnjaka u Lovćencu

Tradicionalno, šesnaestu godinu zaredom, Centralno nalaganje badnjaka za crnogorsku dijasporu održano je u Lovćencu, u parku „Cetinje“, u organizaciji Udruženja Crnogoraca Srbije „Krstaš“. Badnjak su naložili predstavnici Bajica iz bratstava Martinovića i Borilovića, pročitana je Božićna poslanica Mitropolita Mihaila, a služio je sveštenik Crnogorske pravoslavne crkve jerej

Milo Mihajlović. Na manifestaciji je odata počast crnogorskim junacima koji su na Badnji dan prije 100 godina ustali u odbranu prava, časti i slobode Crne Gore. U Kulturno umjetničkom programu nastupilo je Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo Princeza Ksenija iz Lovćenca sa pjesmama iz Stare Crne Gore i narodnim igrama iz Boke Kotorske. I.F.R.

UTORAK, 8. 1. 2019.

crna gora

CDPr U POSJETI DOMU ZA STArE U PETrOVCU

Slika iz perioda kada su mještani postavljali cjevovod

Knjige i slatKi paKeti za stare

Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) tokom blagih dana od 25. decembra, kada Božić slave vjernici po gregorijanskom do 7. januara, kada ga slave oni koji poštuju stari julijanski kalendar, već tradicionalno su posjetili Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti Vid. Posjeta je iskorištena kako bi časnim sestrama uručili donaciju koju čini komplet knjiga jedinog dobitni-

ŽITELJI ZMINCA 15 GODINA SANJAJU DA DOBIJU VODU

Nadaju se brzom rješavaNju problema

Žitelji bjelopoljskog sela Zminac na obroncima brda Kurilo deceniju i po gaje nadu da će jednog dana riješiti egzistencijalni problem, vodosnabdijevanje. U ime mještana Zminca, Milfad Balić podsjeća, da je prije 15 godina u prisustvu tadašnjih čelnika opštine-potpredsjednika Milorada Rmandića i predsjednika SO Refika Bojadžića, ozvaničen početak radova na vodovodu. „Ni do danas 50-tak domaćinstava sa tog područja nijesu uspjela da sa obećanog vodovoda utoli žeđ. Dan kada je počelo kopanje kanala za vodu bio je sunčan i u se-

lu je upriličena svečanost uz bogatu zakusku, svojstvenu žiteljima ovoga kraja. Ali, sve se završilo na tome i ni do danas voda nije potekla iz obećanih cjevovoda”, kaže Balić. On navodi da vodovod doseže od izvorišta u Šipovici u dužini 6,5 kilometara po dosta nepristupačnom terenu. „Uspjeli smo da iskopamo kanal i položimo crijevo, riješimo imovinsko pitanje, za šta su mještani izdvojili 5.500 eura. Nadležni u opštini su prije nekoliko godina raspisali tender za izgradnju sekundarne mreže i podeonih bazena. Iako su sredstva i ranije bila opredjeljivana op-

štinskim budžetom, nije došlo do realizacije“, tvrdi Balić. On u ime ostalih mještana ne gubi nadu, da će nadležni, a prvenstveno Ministarstvo poljoprivrede na čijem je čelu Milutin Simović, imati razumijevanja i da će pomoći da žitelji Zminca konačno dobiju vodu. „Nada je ta koja posljednja umire. Uostalom, ovo područje je poljoprivredno orjentisano a osim toga spriječila bi se i migracija jer bi mladi, koji sve više napuštaju ovo područje, vjerovatno imali motiva da ovdje ostaju i privređuju“, zaključuje Balić. B.Č.

ka Nobelove nagrade sa ovih prostora velikog književnika i diplomate Iva Andrića koji će koristiti istovremeno pacijentkinje Doma, kao i časne sestre. Ovim gestom i slatkom donacijom pokazali su starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni. Upraviteljica samostana Sveti Vid i Doma za stare Benedikta, znajući za to, u ime svih časnih sestara i pacijentkinja doma, toplo je zahvalila na posjeti, kao i donijetim darovima. I.F.R.

čEkAJU UrBANISTIčkO TEhNIčkE USLOVI ZA rEkONSTrUkCIJU SAOBrAćAJNICE

uskoro sanacija puta od blizikuća do Tudorovića Sekretarijat za investicije zatražio je od kolega u urbanizmu da izdaju Urbanističko tehničke uslove za rekonstrukciju kolske saobraćajnice od Blizikuća do Tudorovića. Stanje u kome se godinama unazad nalazi ova saobraćajnica bila je povod da mještani ovih paštrovskih mjesta zatra-

že u više navrata od Opštine da hitno reaguje, navode primorske novine.me. Iako su u naseljima Blizikuće, Tudorovići, Rađenovići, Vrba, Česminovo, izgrađene brojne luksuzne vile, kolski put je praktično ruiniran i njime se na pojedinim mjestima teško saobraća.

BANkA hrANE OrGANIZOVALA PETI ZArEDOM BOŽIćNI rUčAk

obrok za pedesetak porodica

Obroci pripremljeni za Božić

Banka hrane Crne Gore i kuvar Žarko i ove godine, petu godinu zaredom, su obradovali božićnim ručkom one koji to sebi ne mogu priuštiti. Božićni ručak je dobilo juče pedeset porodica sa oko dvjesta članova domaćinstava. Ponosimo se ovom akcijom koja postaje tradicionalna i zahvaljujemo kuvaru Žarku na pomoći u realizaciji i donaciji, navode iz Banke hrane. U saaopštenju se ističe zadovoljstvo uspostavlje-

nim lancem dobra koji čine ljudi koji su voljni pomagati siromašnima tokom čitave godine, ne samo za praznike, ali i navode da to ipak nije dovoljno jer je siromašnih mnogo. “Moramo imati na državnom nivou organizivanu i sistemsku podršku ljudima kojima pomoć treba, svakodnevno. Socijalni kartoni su nam trebali dati pravu sliku imovinskog stanja stanovnika naše države a resorna ministarstva u saradnji sa

centrima za socijalni rad u svim opštinama su morali organizivati kontinuiranu i konkretnu pomoć ljudima u stanju socijalne potrebe. “Previše je mala Crna Gora da bi se pravdali neinformisanošću i nemanjem novca za najugroženije jer naprosto nije tačno”, kaže se u saoštenju. Pored ostalog navode i da je vrijeme okupljanja porodice, pravo vrijeme da se zapitamo šta smo učinili i šta ćemo učiniti za one koji imaju manje od nas. I.F.R.

crna gora

UTORAK, 8. 1. 2019.

DOBITNIK NAGRADE ª 19. DECEMBARº , DIREKTORICA GIMNAZ

Svoje iSkuStvo tek da uSmjerim ka dob proSvetiteljSkoj m

Biti direktor jedne ovakve ustanove je čast i svakodnevno morate razmišljati i raditi na tome da sačuvate ovu instituciju, kao jednu od onih koje su obilježile istoriju grada, ali i države kroz 112 godina postojanja, smatra direktorica podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” Zoja Bojanić-Lalović. Krajem prošle godine dobila je nagradu Glavnog grada - “19. decembar” za rezultate i pregalački rad u oblasti obrazovanja i vaspitanja, koja za nju predstavlja veliku čast, ali i obavezu, jer, kako kaže, tek predstoji period kada sve svoje radno i životno iskustvo treba da usmjeri ka dobroj prosvetiteljskoj misiji. Za nagradu “19. decembar” Bojanić - Lalović su predložili bivši učenici Gimnazije.

ČAST I OBAVEZA

“Kada životni put i rad usmjerite ka onome što volite - obrazovanju mladih ljudi i vaspitanju, kada i zajednica prepozna vašu želju i taj doprinos vas ispunjava radošću. Ponosna sam jer je u pitanju i nagrada grada moga”, kazala je DN Bojanić - Lalović, bivša učenica ove škole i profesorica književnosti 17 godina. “Biti na čelu Gimnazije je velika čast, kao i obaveza, odnosno veliki rad i spremnost da stalno unapređujete svoj rad. Posebno me čini ponosnom i to što sam prva žena - direktorica Gimnazije, jer se dugo vjerovalo da direktor ove ustanove može biti neko ko je u svakom pogledu snažan”, istakla je Bojanić - Lalović, koja je bila i direktor Zavoda za udžbenike i

U specijalističkim odjeljenjima su većinom učenici koji su talentovani u pojedinim oblastima. Možemo se pohvaliti da već treću godinu izvodimo sjajnu generaciju učenika

nastavna sredstva, kao i direktorica OŠ “Štampar Makarije”.

SPECIJALISTIČKA ODJELJENJA

Gimnazija je u proteklih nekoliko godina doživjela i određene promjene. Iako funkcioniše kao opšta, učenici su raspoređeni i u specijalističkim odjeljenjima uže orjentacije. Trenutno postoji sportsko odjeljenje, filološko, matematičko i dvojezično odjeljenje. Odjeljenje sportske gimnazije radi po programu opšte, ali se nastava prilagođava uspješnim mladim sportistima, odnosno profesori u saradnji sa tim učenicima nastoje da im prilagode vrijeme ispitivanja zbog obaveza u svojim klubovima. Filološko i matematičko odjeljenje rade po posebnom programu, dok se u dvojezičnom odjeljenju nastava izvodi na engleskom jeziku iz tri predmeta u prvom, a iz četiri u drugom razredu. “Imamo pozitivna iskustva sa ovim odjeljenjima. U specijalističkim odjeljenjima su većinom učenici koji su talentovani u pojedinim oblastima.

Sa uručenja nagrade Možemo se pohvaliti da već treću godinu izvodimo sjajnu generaciju učenika. U odjeljenjima se svake godine upiše po 28 učenika, s tim što imaju i dva odjeljenja sportske gimnazije”, navodi Bojanić - Lalović.

U KORAK SA VREMENOM

Prema njenim riječima nove generacije žive dinamično i odlično reaguju na promjene, pa i profesori stalno moraju da

unapređuju svoj rad. “Na sve reforme, koje su se dešavale, reagovali smo uspješno, zahvaljujući i činjenici da radimo sa najboljim

učenicima, koji promjene prihvataju onoliko dobro koliko smo mi spremni da se za njih pripremimo. Stoga, jedan od vrlo važnih naših ciljeva je da

Simbol Podgorice i istorijski spomenik Gimnaziju svi doživljavaju kao simbol Podgorice, a i sam izgled je čini drugačijom i posebnom. Sama zgrada je preživjela i bombardovanje i predstavlja svojevrsni istorijski spomenik, kao svjedočanstvo jednog vremena. Učenici se, kaže Bojanić - Lalović, bi-

raju po posebnim kriterijumima, jer je potreban veliki broj bodova da bi se upisali. “Gimnazija nudi dobar program, najbolji u zemlji, a iz nje su izašle mnoge uspješne generacije. Životne kompentencije koje se ovdje razvijaju su posebne i vjerovat-

no se nigdje ne može naći tolika privrženost školi, kao kod gimnazijalaca. Bivši učenici se uvijek rado vrate ovoj školi i uključeni su u njen život. Sve to govori da nije ‘tek-tako’ proći hodnicima ovakve škole i zdanja”, emotivno će Bojanić-Lalović.

UTORAK, 8. 1. 2019.

CRNA GORA

ZIJE ª SLOBODAN ŠKEROVIĆº ZOJA BOJANIĆ LALOVIĆ ZA DN

Gimnazija “Slobodan Škerović”

Foto:Iva Mandić

TREBA BROJ MISIJI

Bojanić - Lalović

Roditelji sa djecom u školskim klupama Veliki problemi koje prepoznaju u Gimnaziji su i različiti pogledi na školu profesora - učenika i njihovih roditelja, gdje postoji nesklad koji često dovodi do nerazumijevanja suštine. “Svjesni svih problema, te da bismo ih prevazišli, mnogo toga radimo na saradnji

Obrazovni sistem kvalitetan

Ako bi se malo bolje sagledalo stanje kod nas, uvidjeli bismo da je naš obrazovni sistem jako dobar i izuzetno kvalitetan, ističe Bojanić - Lalović. Naši učenici, kako kaže, kada nastave školovanje u inostranstvu, pokazuju najbolje rezultate, a to govori da su učenici kod nas stekli dobro inicijalno obrazovanje, te da su mogli nastaviti negdje drugo da se usavršavaju. “Analizirali smo uspjeh naših učenika nakon njihovog odlaska u poznate svjet-

ske škole, gdje smo dobili informacije da postižu odlične rezultate. Naši učenici su uspješni na regionalnim i svjetskim univerzitetima. Nedavno smo imali informaciju da je naš učenik bio peti na listi Medicinskog fakulteta u Beogradu, što govori o sjajnim rezultatima u jakoj konkurenciji. Možemo se pohvaliti i time da smo jedina država koja nema problem sa izborom udžbeničke literature, a imamo i sopstvenu produkciju”, kazala je Bojanić - Lalović.

unapređujemo kadar i omogućavamo profesorima da rade na sebi. Danas se brzo živi i mi moramo brzo reagovati ukoliko želimo da razumijemo mladog čovjeka. Veoma je bitno da ne zanemarimo vaspitnu ulogu koju škola ima, kao i činjenicu da profesor-pedagog treba da bude uzor mladim generacijama, te da je on model prema kojem se oblikuje mlad čovjek”, kaže Bojanić - Lalović. Za obrazovanje mladih ljudi, kako kaže, veoma bitno je formalno i neformalno obrazovanje, kao i brojne vannastavne aktivnosti. “Naša škola posebno radi na razvijanju vannastavnih aktivnosti i u ovom trenutku imamo preko 20 sekcija i brojne klubove koji su podrška mladima da kvalitetno ispune slobodno vrijeme i da se okrenu školi. Naša želja je da afirmišemo pozitivne vrijednosti i da stvaramo ambijent u kojem će se učenici osjećati prijatno. Posebno smo ponosni na klub talenata, koji postoji dvije godine, a koji je podrška onim učenicima koji možda nemaju najbolje ocjene iz svih predmeta, ali su talentovani iz

sa roditeljima i imamo dobro organizovan savjet roditelja i dobru komunikaciju sa njima. U prilog tome govori i to što imamo dane u školi kada roditelji mogu da prisustvuju časovima koje oni odaberu. Na taj način se roditelji nađu u ulozi učenika i svi se dobro razumije-

pojedinih oblasti”, navodi ona.

UNAPREĐENJE METODA RADA

Danas je, kako kaže, najteže ostvariti obrazovni cilj, odnosno da to ne bude samo reprodukovanje činjenica i učenje napamet, već da se učenici nauče da razmišljaju i donose zaključke. “Kod obrazovanje mladih ljudi najveći problemi je što nekada nismo svjesni koliko brzo moramo reagovati. Ovo su generacije koje traže da se konstantno unapređuju metode rada i da se od njih ne traži čisto reprodukovanje znanja, već da im približimo život. U učionici imamo određenu slobodu da, upotrebom adekvatnih metoda u nastavi, približimo gradivo učeni-

Na sve reforme, koje su se dešavale, reagovali smo uspješno, zahvaljujući i činjenici da radimo sa najboljim učenicima, koji promjene prihvataju onoliko dobro koliko smo mi spremni da se za njih pripremimo

mo. Roditelji sagledaju ulogu i položaj profesora, ali i svog djeteta, dok djeca budu sa onima koji ih obrazuju i onima koji žele da budu dobro obrazovani. Na ovaj način uključujemo i roditelje u život škole, kako bismo se svi bolje razumjeli”, navodi Bojanić - Lalović.

ku, na taj način da to ne bude čista reprodukcija. Mi smo ti koji kreiramo odnos sa učenikom i način na koji ćemo prenijeti njemu znanje i ostvariti obrazovni cilj. Sistem nudi program i omogućio vam je da se obučite i pripremite kroz različite seminare, a na prosvjetnom radniku je da te metode koristi. Samo je pitanje načina na koji ćemo prenijeti znanje i ostvariti obrazovni cilj. Do ishoda se može doći na različite načine, ali je na profesorima da kreiraju najbolji način”, kazala je Bojanić - Lalović. Ističe da se jedno vrijeme previše insistiralo na obrazovnim ciljevima i zato je dobro što se u posljednje vrijeme sve više govori o vaspitnoj ulozi škole. “Naša škola je ušla u projekat ‘Moje vrijednosti i vrline’, koje realizuje Zavod za školstvo u saradnji sa UNICEFom i Univerzitetom iz Birmigema, a na razne načine smo insistirali da se vrati vaspitna uloga u školi. Kroz realizaciju raznih programa, uz nastavu, možemo prenijeti važne životne lekcije”, navodi direktorica Gimnazije. M.Medenica

Svijet

UTORAK, 8. 1. 2019.

oglasio se davor dragičević, prvi put nakon 30. decembra

“Nisu uspjeli da me likvidiraju”

Davor Dragičević, otac ubijenog banjalučkog studenta Davida, oglasio se juče putem Fejsbuk grupe “Pravda za Davida”. On je naglasio da je živ i zdrav i da “nisu uspjeli da ga likvidiraju”. “Mogu me fizički ubiti, ali ostalo mi neće oduzeti, a to je istina i pravda za Davida”, rekao je Davor Dragičević u video poruci. On se oglasio prvi put od 30. decembra, poslije velikog skupa “Pravda za Davida” i protestne šetnje, kada je posljednji put viđen kod Ferhad pašine džamije u Banjaluci, oko 23 časa, u trenutku kada su mu se približavala dva kordona specijalne policije. “Cijeli fokus su htjeli da skrenu sa priče ko je ubio Davida, a to je osnovno što nam u ovom trenutku treba - ko je ubio Davida? Jedini zahtjev je da se predmet prebaci na dr-

žavno tužilaštvo i sve će brzo biti gotovo’’, rekao je Davor Dragičević. On je istakao da u deset mjeseci, koliko su trajali protesti grupe “Pravda za Davida” “nije napravljena ni jedna greška”. “Nemojte sebi šta zameriti, niste ništa pogrešili. Ovo bi oni radili i da nismo na ulici, oni više nemaju gdje. Dokazi postoje”, istakao je otac ubijenog mladića. Dragičević je poručio da nema namjeru nikoga da ruši. “Uništili su nam ono najsvetije. Ovo više nije borba za Davida, nego za sve vas. Za svu vašu djecu. Davida mog nema, ja ga nikad vidjeti neću, ali sam mu obećao i zavjetovao mu se na grobu. Ako sad ne istrajemo, pobiće nas sistem, a to je sistem od kojeg deset mjeseci tražimo da radi svoj posao”, dodao je on.

Policija je za Davorom Dragičevićem raspisala potjernicu, a tereti ga za “ugožavanje bezbjednosti”, kao i za namjeru da izazove državni udar. Skupovi “Pravda za Davida” trajali su svako veče od 26. marta do 30. decembra prošle godine, kada je policija zabranila sva dalja okupljanja članova ove grupe. Skupovi su počeli poslije konferencije za novinare najviših zvaničnika MUP RS, koji su poslije pronalaska beživotnog tijela mladića saopštili da se on u večeri nestanka, 18. marta, potukao s grupom mladića, potom opljačkao jednu kuću a onda nesrećnim slučajem završio u rječici Crkvena. Roditelji mladića tvrde da imaju dokaze da su ga 18. marta oteli pripadnici MUP RS, mučili, a potom njegovo tijelo ostavili na ušću Crkvene u Vrbas.

18-godišnjakinja pobjegla od porodice zbog psihičkog nasilja

Saudijki koja se zabarikadirala Tajland odobrio privremeni boravak

lavine na austrijskim alpima

Poginulo troje skijaša Troje skijaša je poginulo u lavinama, a hiljade turista ostalo je zarobljeno u velikim skijaškim centrima u austrijskim Alpima. Uprkos rizicima i upozorenjima, neki skijaši su otišli izvan staza, pa su dvojica njemačkih skijaša izgubila život u planinama pokrajine Vorarlberg na zapadu Austrije. Treća potvrđena žrtva je 24-godišnja snouborderka iz Švajcarske, koja je upala u

provaliju duboku 20 metara. Skijaši su poginuli iako su imali prsluke koji se naduvaju u slučaju lavine kako bi se održali na površini snijega. Više od pola metra snijega napadalo je od subote na sjevernim obroncima Alpa. Opasnost od lavina na većini planinskih područja u Austriji označena je kao visoka, što je drugi najviši nivo na ljestvici od pet stepeni.

Tajland je juče stopirao protjerivanje 18-godišnje Saudijke koja se u bijegu od svoje porodice zabarikadirala u aerodromskom hotelu kako bi izbjegla da je imigracioni zvaničnici ukrcaju na let za Kuvajt. Saudijka Rahaf Mohamed el Kunun (18), bježeći od porodice zbog psihičkog i verbalnog nasilja, zabarikadirala se juče u sobi hotela na tajlandskom aerodromu i odbila da je imigracioni službenici sprovedu na let nazad za Kuvajt, jer strahuje da će je porodica ubiti. Ona se nalazi na tajlandskom aerodromu od subote kada joj je tajlandska imigraciona služba uskratila ulazak, a djevojka tvrdi da je to urađeno na zahtjev Saudijske Arabije, prenijela je agencija Rojters. Ministarstvo spoljnih poslova Saudijske Arabije negira njene tvrdnje da joj je saudijska ambasada oduzela pasoš, navodeći da je ona zaustavljena na aerodromu zbog kršenja tajlandskog imigracionog zakona. El Kunun je na Tviteru postavila sliku na kojoj se vidi kako je hotelska vrata zabarikadirala stolom i du-

šekom. Ona je rekla agenciji Rojters da je pobjegla iz Kuvajta dok je bila sa porodicom, kao i da joj je plan bio da ode na Tajland i potom u Australiju gdje je namjeravala da zatraži azil. “Moj brat i porodica i ljudi iz saudijske ambasada će me čekati u Kuvajtu. Ubiće me”, rekla je u audio poruci. “Moj život je u opasnosti. Porodica mi prijeti da će

me ubiti zbog trivijalne stvari”, kazala je El Kunun. Ona je rekla da želi azil u Australiji jer trpi psihičko, emocionalno i verbalno nasilje i navela je da je bila zatvorena mjesecima u kući i da joj je porodica prijetila da će joj zabraniti dalje školovanje. Zabrinutost za njenu sudbinu izrazile su brojne grupe za zaštitu ljudskih prava, uključujući HRW.

Svijet

UTORAK, 8. 1. 2019.

23 Junker: Nema izmjena dogovora o Bregzitu

Bolton oBjasnio kada će američke trupe da napuste siriju

BezBjednost Kurda i poraz id Ključni uslovi za povlačenje Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Bolton izjavio je da američke trupe neće napuštati sjeveroistočnu Siriju sve dok ekstremisti Islamske države ne budu poraženi i dok kurdski borci koji su saveznici SAD ne budu zaštićeni, prenio je AP.

Američka agencija navodi da ova Boltonova poruka šalje signal da bi moglo da dođe do pauze u povlačenju iznenada najavljenom prošlog meseca, za koje se u prvom trenutku očekivalo da bi moglo da bude okončano u roku od nekoliko nedjelja. Navodi se da je Bolton, pri-

je radne večere s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, poručio da nema nikakvog vremenskog plana i da je američki predsjednik Donald Tramp ponovo potvrdio posvećenost povlačenju trupa iz Sirije, ali da one “neće biti u potpunosti povučene dok Islamska

Šef Evropske komisije ŽanKlod Junker najavio je da će ove nedjelje još razgovarati s britanskom premijerkom Terezom Mej. On je isključio mogućnost izmjene dogovora o Bregzitu postignutog između dvije strane u novembru da bi dobio podršku britanskog parlamenta. Portparol Evropske komisije Margaritis Skinas rekao je juče da je “sporazum o Bregzitu, koji je na stolu, najbolji i jedini mogući sporazum”. Tereza Mej radi na tome da taj sporazum odobri britanski parlament, ali je bila primorana da odloži glasanje o njemu prošlog mjeseca, jer je očekivala siguran poraz. Sada se očekuje da će o sporazumu da se glasa sledeće sedmice. U Britaniji neki i dalje očekuju da bi sporazum mogao da bude preispitan, ali je Skinas juče rekao da o njemu neće biti ponovnog pregovaranja.

država ne nestane”. AP prenosi da je Netanjahu pozvao SAD da priznaju izraelski suverenitet nad spornom Golanskom visoravni, koju je Izrael zauzeo u ratu sa Sirijom iz 1967. godine, a 1981. je anektirao tu oblast, što međunarodna zajednica nije priznala.

pripadnici vojske pokušali da zBace predsjednika gaBona ali Bonga

Državni udar nije uspio, organizatori uhapšeni Vlada Gabona saopštila je da jučerašnji pokušaj državnog udara u toj zemlji nije uspio i da su uhapšeni vojnici koji su pokušali da ga organizuju. U saopštenju vlade se navodi da su povratili kontrolu nad zgradom državnog elektronskog emitera u prijestonici Librevilu i jednim putem koji su bili preuzeli pripadnici vojske, prenio je portparol vlade Gaj Betran Mapangu za radio Frans internešnel. Uniformisani i naoružani vojnici prekinuli su juče ujutro redovni program državne televizije u Gabonu i građanima saopštili da je u toku državni udar. Vojnik koji je čitao saopštenje identifikovao se kao poručnik Obijang Ondo Ke-

li, komandir Republikanske garde, prenio je AP. Poručio je da je vojska preuzela kontrolu nad vladom i da je cilj državnog udara “povratak demokratije u državi” i formiranje Nacionalnog savje-

ta za oporavak. Uputio je poziv vojnicima da počnu sa zauzimanjem aerodroma i skladišta municije. Kako javlja agencija, u Librevilu je bio uveden policijski čas, pristup interne-

tu je onemogućen, a ulicama su patrolirali tenkovi i borbena vozila. Ali Bongo, predsjednik Gabona, nalazi se u Maroku. U toj zemlji, kako se spekuliše, liječi se od posljedica moždnog udara. Građanima se obratio povodom proslave Nove godine, kada je poručio da se osjeća dobro. Vojnici smatraju da je njegova pojava “jadan prizor” i da je porukom “očajnički pokušao da zadrži moć”, prenio je Bi-Bi-Si. Poruka je samo ojačala sumnje u njegovu mogućnost da nastavi sa vršenjem funkcije predsjednika republike, rekao je poručnik Keli. Mladima je poručio da “uzmu sudbinu u svoje ruke”. Porodica Bongo vlada ovom srednjeafričkom državom,

bogatom naftom, već 50 godina, naveo je Bi-Bi-Si. Vojska ih optužuje da su za sebe prisvojili ogromno bogatstvo. Francuske vlasti su protiv porodice započele istragu o korupciji još 2009. godine. Ali Bongo je naslijedio svog oca, Omara Bonga, nakon izbora 2009. godine. Bi-Bi-Si navodi da je on “jedva” izvojevao novi mandat na izborima 2016. godine, koji su obilježeni nasiljem i optužbama o izbornoj krađi. Gabon je, prema podacima Ujedinjenih nacija, u 2018. godini zabilježio četvrti najviši bruto domaći proizvod u Africi. Iako je država bogata naftom, koja predstavlja oko 70 odsto njenog izvoza, gotovo trećina stanovništva živi u siromaštvu.

SVIJET

UTORAK, 8. 1. 2019.

RAZGOVORI KINE I SAD POTRAGA ZA DOGOVOROM

EKONOMSKI DIVOVI ZA ISTIM STOLOM

Starogrčki istoričar Tukidid je napisao da do rata dolazi kada jedna sila želi da prestigne drugu. Nekima baš tako djeluje trgovinski rat Kine i Amerike. Na sastanku u Pekingu traga se za dogovorom, ali šanse nijesu velike. „Uvijek mislite na Kinu, Kinu, Kinu.“ Tako je, pišu američki mediji, novi ministar odbrane Patrik Šenahan rekao vodećim ljudima Pentagona kada je govorio o ciljevima za ovu godinu. On se bavi vojnim, a ne ekonomskim pitanjima pa ipak taj citat govori mnogo. Aktuelni trgovinski rat dvije velesile ne odlučuje samo o tome čija će ekonomija porasti ili pasti za par procenata. Radi se i o globalnoj dominaciji. Dio poruke je možda i to što za pregovaračkim stolom u Pekingu, gdje tokom ponedjeljka i utorka raspravljaju dvije delegacije, nema vodećih ljudi iz Vašingtona. Ministar trgovine Robert Lajthajzer je poznat prema dubokoj skepsi ka Kini. Piter Navaro, savjetnik predsjednika Trampa za trgovinska pitanja, takođe važi za jastreba. Delega-

ciju vodi zamjenik ministra trgovine. Nije bilo poznato ko pregovara u ime Kine. I o temama su još u decembru date tek načelne najave – biće riječi o poljoprivredi, energiji i automobilima. A zapravo je na stolu mnogo više. Dvije strane razgovaraju o uslovima pod kojim će se nastaviti sadašnje primirje koje za sada traje do 2. marta. O tome su se na samitu G20 u decembru lično dogovorili predsjednici Tramp i Si. Do tada ne bi trebalo da bude novih carina, a na ledu su i američke kaznene carine na robu iz Kine vrijednu 200 milijardi eura godišnje.

AMERIČKE ZAMJERKE KINI Svi koji se makar malo razumiju u svjetsku trgovinu i ekonomiju već mjesecima zure u ovaj konflikt. Posljedice po cio svijet mogu biti ogromne. Već nedjeljama su berze u Njujorku, Tokiju, Frankfurtu i drugde pogođene jakim turbulencijama. Dvije najveće svjetske ekonomije mjesecima se grudva-

ju kaznenim carinama na niz proizvoda. SAD su uvele posebne carinske stope na uvoz iz Kine za proizvode koji godišnje staju 250 milijardi dolara. Kina je odgovorila u nešto manjem obimu. Zatim se Vašington pobrinuo da u Kanadi bude uhapšena vodeća menadžerka kineskog telekomunikacionog giganta Huaveija. Na to je Peking zatvorio kanadske građane iz Kine. Tramp je na Tviteru više puta napisao da je dogovor blizu, da redovno telefonira sa Sijem i da imaju „dobre razgovore“. I kineski predsjednik je pred novu rundu pregovora rekao: „Nadamo se da će se dva tima naći na pola puta, požrtvovano raditi i brzo doći do sporazuma.“ Neizvjesno je da li će deklarativna dobra volja dvojice moćnih lidera biti dovoljna. Ono što Tramp i njegova administracija prebacuju Kinezima zapravo je načelne prirode: Kina odbija da zbilja otvori tržište, krade znanje i tehnologiju zapadnih firmi, masnim subvencijama sprečava čistu tržišnu utakmicu. Sve to treba mijenjati, najavljivao je Tramp. Jer, rezultat je, u njegovom čitanju, ve-

oma nepovoljan za SAD – ogroman deficit u trgovini sa Kinom. Jahresrückblick 2018Peking je natuknuo da bi dil mogao da obuhvata povećanje uvoza iz SAD. Simbolično su u decembru otvorena vrata da se po prvi put u Kinu iz Amerike uveze – pirinač. Osim toga, spuštene su carine na sastojke ljekova i stočnu hranu. No Peking nema namjeru da zaustavi državnu ofanzivu na polju tehnike i vještačke inteligencije.

U TUKIDIDOVOJ KLOPCI? „Kina bi morala da načini dalekosežne ustupke“, prognozira u razgovoru za DW Raživ Bisvas, stručnjak za Aziju u britanskoj agenciji IHS Markit. Jin Kanrong, stručnjak za međunarodne odnose sa Narodnog univerziteta u Pekingu, takođe nije optimista – kaže, dogovor do početka marta nije realan. Njemački nedjeljnik Špigel prisjetio se onoga što je još starogrčki istoričar Tukidid definisao: kada jedna velika sila pokušava da susti-

gne drugu, to uglavnom vodi do rata. Tako je od vremena Sparte i Atine. Potjera Kine za Sjedinjenim Državama na svim poljima je gotovo za nevjericu. Jer, još prije deset godina je američki BDP bio triput veći od kineskog. Sada je veći samo za trećinu i, ako se aktuelni trend nastavi, Kina će se izjednačiti sa SAD u ovom parametru do 2030. godine. Slijetanje kineske sonde na tamnu stranu Mjeseca prije par dana podsjetilo je na ambiciozne planove i uspjehe Kine na poljima svemirskih letova, robotike, medicine… Kako su odreda ocijenili njemački listovi, Kina na mnogim poljima ne samo da sustiže već i prestiže Zapad. Ako se slijedi logika Tukididove klopke, onda trgovinski konflikt neće uskoro biti riješen. Doduše, možda se dogovori barem produženje primirja i poslije 2. marta. Ako ni zbog čega drugog, onda jer u Vašingtonu i Pekingu znaju da sukob škodi objema stranama. MMF je smanjio procjenu kineskog rasta u ovoj godini za 0,2 odsto, a pad se očekuje i u SAD. Izvor: Dojče vele

UTORAK, 8. 1. 2019.

KULTURA

HOLIVUDSKA PRODUKCIJA O SLAVNOM RATNOM FOTOGRAFU JUDŽINU SMITU

Džoni Dep će krajem februara snimati u Tivtu Snimanje filma započeto je u Japanu, a nastavlja se krajem ovog mjeseca u Beogradu, nakon čega se filmska ekipa seli u našu zemlju Zvijezda filmova “Pirati sa Kariba”, “Ubistvo u Orijent ekspresu” i “Fantastične zvijeri” Džoni Dep boraviće u Tivtu krajem februara, kako bi nastavio snimanje filma “Minamata”, u režiji Endrua Levitasa, o slavnom ratnom fotografu Judžinu Smitu. Snimanje filma započeto je u Japanu, a nastavlja se krajem ovog mjeseca u Beogradu, nakon čega se filmska ekipa seli u našu zemlju. Ostvarenje se bavi životnom pričom legendarnog fotografa koji je razotkrio trovanje živom stanovnika japanskog grada Minamata, koje je prouzrokovano ispuštanjem teških metala iz hemijske fabrike kompanije „Čiso“. “Minamata” se zasniva na zajedničkoj knjizi Ajlin Mioko Smit i Judžina Smita u adaptaciji Dejvida K. Keslera. “Krajem februara i po-

“Kada biste tražili da opišem Baš kako treba u tri riječi, rekao bih vam da je to kratka priča o životu, smrti i ljubavi. Ipak, ovo ne bi bila knjiga iz mog pera kada se ne bi dotakla i najvećih misterija: Šta je čovjek? Šta je svemir? Zašto je Veliki prasak sadržao upravo odlike i sposobnosti potrebne za naš nastanak?

REPERTOAR DANAS 8.1.2019.

FILM

SPAJDERMEN NOVI SVIJET 11.30/ 16.00

REŽIJA: Bob Persičeti, Piter Remzi, Rodni Rotman MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 9.1.2019.

FILM

AKVAMEN

16.30/ 19.15/20.30/22.00 h REŽIJA: James Wan MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Ostvarenje se bavi životnom pričom legendarnog fotografa koji je razotkrio trovanje živom stanovnika japanskog grada Minamata, koje je prouzrokovano ispuštanjem teških metala iz hemijske fabrike kompanije „Čiso“.

četkom marta filmska ekipa, uključujući i glavnog glumca, snimaće dvije sedmice u Tivtu. Dio seta će morati da se gradi u studiju jer se radi o specifičnom periodu i radnja se dijelom dešava u Njujorku, a dijelom u Japanu’’, istakao je direktor prodecentske kuće “Work in Progress” Aleksandar Tadić.

JANUAR U KIC U ¹ BUDO TOMOVIĆª

U znaku četvrtog izdanja festivala MAKADO

Četvrto izdanje manifestacije kamernih dramskih ostvarenja MAKADO obilježiće januarski repertoar u KICu „Budo Tomović“. Od 25. do 30. januara domaća publika će na scenama KIC-a biti u prilici da pogleda šest domaćih i gostujućih produkcija i koprodukcija. Tako su na programu četvrtog izdanja komadi “Bog masakra”, “Oskar i mama Rouz”, “Gospođa Bovari”, “Žena koja je skuvala svog muža”, “Demokratija/Demokracija” i “Majstor”. Tradicionalno, šesti put će u okviru filmskog programa biti organizovana revija „Mjuzikl – filmska rapsodija”. “Neke od najpoznatijih i najpopularnijih klasika ovog muzičko-filmskog žanra pu-

MAKADO otvara komad “Bog masakra” blika će biti u prilici da pogleda od 21. do 24. januara i to:21. januara – “Groznicu subotnje večeri” (1977), 22. januara – “Flashdance” (1983), 23. januara – “Footloose” (1984) i 24. januara – “Briljantin” (1978)”, saopšteno je iz ove ustanove. U okviru muzičkog ciklusa

“Mladi talenti” zadnjeg januarskog dana nastupiće klavirski trio koji čine pijanista Petar Popović, violinista Viktor Huter i čelista Sari Šaćiri, učenici trećeg razreda srednje muzičke škole “Vasa Pavić”. Tom prilikom, u formaciji klavirskog trija mladi muzi-

čari izvešće raznovrstan program klasične muzike - Pet komada Dmitrija Šostakoviča, Klavirski trio br. 4, op. 90 “Dumki” Antonjina Dvoržaka i stav “Zima” iz ciklusa “Godišnja doba” Astora Pjacole. Izbor iz kolekcije grafita Podgorice od 2015. do 2018. biće predstavljen u okviru izložbe fotografija “Ulica piše srcem” autora Marka Vujovića koja će biti otvorena 11. januara, a u saradnji sa Američkim uglom iz Podgorice i fondacijom “East River ZBZ” 21. januara biće otvorena izložbu 39 litografija naslovljena “Njujork 19. vijek”. U sklopu književnog programa 23. januara biće predstavljene “Nevine visine”, djelo autora Željka Minića.

KULTURA

UTORAK, 8. 1. 2019.

RADOVI IVANE BABIĆ U PODGORIČKOJ GALERIJI

“Linije dodira” u Konceptu Izložba slika budvanske arhitektice Ivane Babić, naslovljena “Linije dodira” biće otvorena u podgoričkoj galeriji “Koncept”, večeras sa početkom u 19 časova. Babić je rođena 1984. u Sarajevu. Osnovno i srednje obrazovanje je stekla u Budvi, a dioplomirala je 2008. godine na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici sa zvanjem diplomirani inžinjer arhitekture. Dobitnik je 19. decembarske nagrade grada Podgorice za odličan studentski uspjeh u 2006. godini. Od 2008. do 2014. godine radila je kao saradnik u nastavi na Arhitektonskom

fakultetu. Slikarstvom se bavi od djetinjstva i izlagala je na više kolektivnih izložbi od kojih izdvaja prošlogodišnje, 4. Međunarodno bijenale akta u Petrovcu, gdje se po prvi put publici predstavila u tehnici slike na staklu malog formata. Samostalno je izlagala u dva puta, u Kotoru i Budvi. Babić će se predstaviti sredinom mjeseca i publici u Herceg Novom. Izložba njenih radova velikog formata nastalih tokom rezidencije na Tvrđavi Španjoli prošle godine biće izloženi u galeriji Dvorane “Park” od 12. januara. R.K.

DODIJELJENE PRESTIŽNE FILMSKE I TELEVIZIJSKE NAGRADE

TRIJUMF “BOEMSKE RAPSODIJE” NA DODJELI PRESTIŽNIH ZLATNIH GLOBUSA

iografski film o pokojnom frontmenu grupe “Kvin” Frediju Merkjuriju, “Boemska rapsodija”, proglašen je za najbolje ostvarenje na ovogodišnjoj, 76. ceremoniji dodjele nagrada Zlatni globus. Najboljim glumcem proglašen je Rami Malek, koji u “Boemskoj rapsodiji” tumači glavnu ulogu, dok je za ulogu u ostvarenju “Žena”, Glen Klouz dobila nagradu za najbolju glumicu u kategoriji drame. “Boemska rapsodija” osvojila je dvije vodeće nagrade Zlatnih globusa uprkos podijeljenim mišljenjima kritičara i neplaniranim događajima tokom snimanja. Naime, za vrijeme snimanja originalni reditelj Brajan Singer je otpušten “zbog neprimjerenog ponašanja”, a njegovo mjesto je zauzeo Dekster Flečer, koji je i završio projekat. Film je, ipak, postigao izuzetan uspjeh kod publike.

Malek je priznanje posvetio frontmenu kultne britanske grupe, koji je preminuo 1991.godine. “Srce će mi iskočiti od uzbuđenja. Velika je čast primiti nagradu u konkurenciji sa ovakvim glumcima. Privilegovan sam što sam uvršten na ovu listu. Hvala članovima grupe Kvin što su mi pomogli oko filma. Hvala ti, Fredi Merkjuri, ti divni čovječe! Ovo je za tebe i zbog tebe, lijepi”, kazao je

glumac. Iako je film “Zvijezda je rođena”, Bredlija Kupera, nominovan u pet kategorija, pripala mu je samo jedna statua, i to za pjesmu “Shallow”. Za nju su muziku i tekst napisali Lejdi Gaga, Mark Ronson, Entoni Rosomando i Endru Vajat. Nagrada za najbolju originalnu muziku otišla u ruke Džastina Hurvica za muziku u filmu “First Man”. U kategoriji komedija i mjuzikla nagrade za najbolje ostvarenje i najbolji scenario pripale su filmu “Zelena knjiga”. Za sporednu ulogu u istom filmu nagrađen je Maheršala Ali, dok je najboljim glumcem proglašen je Kristijan Bejl, za ulogu u filmu “Vajs”,

Srce će mi iskočiti od uzbuđenja. Velika je čast primiti nagradu u konkurenciji sa ovakvim glumcima. Privilegovan sam što sam uvršten na ovu listu. Hvala članovima grupe Kvin što su mi pomogli oko filma. Hvala ti, Fredi Merkjuri, ti divni čovječe!

filmskoj biografiji nekadašnjeg potpredsjednika SAD Dika Čejnija. Nagrada za najbolju glumica uručena

UTORAK, 8. 1. 2019.

KULTURA

ª PELOIDª U TAKMIČARSKOM PROGRAMU

Stijovićev film na festivalu u Trstu

Kadar iz filma “Peloid”

Kratkometražni igrani film „Peloid“ reditelja Bojana Stijovića biće prikazan u sklopu takmičarske selekcije 30. Filmskog festivala u Trstu. Jubilarno izdanje biće održano od 18. do 25. januara, a projekcija „Peloida“ zakazana je za 21.januar. Osim Stijovićevog ostvarenja, publika će u sklopu selekcije za kratki igrani film imati priliku da pogleda još 12 naslova. Između ostalih, na programu su ostvarenja „100 eura“ Alekseja Lapina, „Bobo“ Andreja Rehaka, „Home Sleep Home“ Adama Kolomana Ribanskog, „Il Grande Freddo“ Kristijana Bendi-

nelija, „Untravel“ Ane Nedeljković i Nikole Majdaka. „Peloid“ je svjetsku premijeru imao na prestižnom Sarajevo Film Festivalu, nakon čega je prikazan na više regionalnih festivala. Na 16. Međunarodnom festivalu kratkometražnog filma „Filmski front“, koji je krajem oktobra prošle godine održan u Novom Sadu Bojanu Stijoviću pripala je nagrada za najbolji film. Uloge tumače Ljubomir Đurković, Jovana Vujošević i Stefan Bošković, koji sa rediteljem Stijovićem potpisuje i scenario. Film je sniman u produkciji Artikulacija Filma iz Podgorice. R.K. Brajan Mej, Rami Malek i Rodžer Tejlor

Rami Malek sa ekipom filma i članovima grupe Kvin je Oliviji Koulman za ulogu kraljice Ane u filmu “The Favourite”. U kategoriji stranih ostvarenja Alfonsu Kuaronu su za film “Roma” pripale nagrade za najbolji film i najboljeg reditelja. Zlatni globusi dodjeljuju se i televizijskim ostvarenjima. Ove godine, nagrada za najboljeg glumca uručena je veteranu Majklu Daglasu za ulogu u seriji “The Kominsky method”, kojoj je pripala i nagrada za najbolju komičnu seriju. U kategoriji drama najboljom serijom proglašena je “The Americans”. Ričard Maden (“Bodyguard”) i Sandra Oh (“Killing Eve”) dobili su nagrade za najbolje glumce kod dramskih ostva-

renja, dok je u kateogiji komedija i mjuzikla, pored Majkla Daglasa, nagrađena i Rejčel Brosnahan za ulogu u seriji “The Marvelous Mrs Maisel”. Najbolji dugometražni animirani film je “Spider-Man: Into the Spider-Verse”. Nagrada “Sesil B. Demil” za životni doprinos filmu pripala je glumcu Džefu Bridžisu. Domaćini dodjele bili su glumci Sandra Oh i Endi Samberg. Zlatne globuse dodjeljuje Holivudsko udruženje stranih novinara od 1994. godine. Ova svečanost je često pokazatelj koji filmovi će biti nagrađeni i prestižnim Oskarom. Ovogodišnja, 91. dodjela priznanja Oskar zakazana je za 24. februar. R.K.

Malek

ZABAVA

UTORAK, 8. 1. 2019.

NOVI EP KARLOSA SANTANE

MONA LIZA KAO INSPIRACIJA Jedan od najpoznatijih muzičara današnjice, Karlos Santana najavio je za kraj mjeseca EP izdanje “In Search of Mona Lisa”. EP izdanje biće objavljeno 25. januara kao prvi album muzičara pod etiketom Concord Records. Na njemu će se naći tri nove pjesme, od kojih dvije dolaze uparene posebnim verzijama. Pjesme “Do You Remember Me” i “In Search of Mona Lisa” inspirirsane su putovanjem u Paris u kom se Santana sreo sa slavnim umjetničkim djelom. Kako slavni gitarista otkriva, nekoliko mjeseci kasnije stihovi pjesama pojavili su mu se u snu. “Prvi put u životu probudio sam se i

gotovo opipao stihove. Mogao sam ih gotovo dohvatiti i prenijeti ih u pjesme!”, izjavio je Santana. Na trećoj pjesmi “Lovers From Another Time” gostuje slavni džez basista Ron Karter, dok je cijelo izdanje producirao Narada Mihael Valden koji je takođe odsvirao pojedine dionice basa, klavijatura i bubnjeva. Posljednje izdanje Power of Peace Santana je objavio prošle godine u suradnji s Isley Brothers. EP izdanje uvod je u novi album koji Santana priprema za ovo ljeto u suradnji s Rikom Rubinom. Fi.J.

HRVATSKI KAVER BEND PULLOVER PROSLAVLJA DESET GODINA NOVITETIMA, ZA DN KAŽU:

ZARADU NEMAMO, DRŽI NAS SAMO VELIKA LJUBAV PREMA MUZICI

⌦ Marija Roganović Osiječki bend Pullover na izmaku 2018. obradovao je fanove obradama Kasandre i numere “Bilo bi dobro”, ali i “Ja ti priznajem” popularnog benda E.T. Osnovani 2008. godine, kao mješavina nekoliko osiječkih demo bendova, broji četiri člana (trenutno Tea, Von Paulus, Szelci i Vani Đađun), iza sebe imaju dva albuma “Pullover”, “Saundtrek za labambu” i EP “Hully Gully” (2017). “Hully Gully” je snimljen u Novom Sadu i sadrži obrade klasika hrvatske dens muzike u pank rok-aranžmanu, poput onih Emilije Kokić, Mandi, Ivane Banfić, Denis i

Denis te Ivane Plechinger, a dostupan je na Jutjub kanalu benda. U razgovoru za DN govore o deceniji postojanja, odluci da obrađuju numere u pank i metal aranžmanu, autorskim numerama, mogućem nastupu u Crnoj Gori... Pullover postoji punih 10 godina. Kako ste došli na jedinstvenu ideju da pop pjesme obrađujete u pank i metal aranžmanu? Pullover je nastao 2008. kao projekat nekoliko članova osječkih bendova bendova Greed i Beastial Agressio. Ideja je bila teška glupost, ali na kraju se ispostavilo da nam je ovo postao najozbiljniji bend i još uvijek traje.

NEMA NEKOG VELIKOG PLA-

Nismo znali baratati NA OKO BIRANJA PJESME, da li je to uopšte laptopovima i elekopcija u bliskoj JEDNOSTAVNO ONO ŠTO JE tronikom, pa je lobudućnosti? U TOM TRENUTKU U NAgično bilo da odsviAutorskih numeŠEM SRCU MANIFESTUramo te pjesme na gira nemamo, jer na JE SE KROZ NEKU OBRADU ove pjesme koje smo tarama i bubnjevima, po uzoru na neke straNA KOJU NAIĐEMO U TOM obradili gledamo kao ne bendove. Uzor je prna usvojenu djecu. Te TRENUTKU. vobitno bio bend Me first pjesme su ostavljene da and gimme gimmes, ali pošto plutaju Jutjub kanalima i nioni sviraju rok kavere u pank aranko ne želi da ih uzme i izvodi uživo. žmanu, mi smo odlučili da to budu Mi smo žrtvovali svoje pjesme da bicro dance hitovi. S vremenom, bend smo dali priliku njima da osjete kapostaje žešći pa se okreće prema me- ko je to kad se izvode uživo. tal aranžmanima. U suštini, zarade Nedavno je izašla obrada numenemamo, samo ljubav prema muzici. re “Bilo bi dobro za tebe”. Šta nam Imate li autorskih numera i možete reći o ovoj numeri, spotu i

UTORAK, 8. 1. 2019.

ZABAVA

NENO BELAN OTVORIO DUŠU

Nedostaju mi Idoli, Azra, Film... Muzika Nena Belana koju je osamdesetih svirao sa Đavolima danas živi kroz njegov samostalni rad i bend Fiumens i okuplja publiku iz cijelog regiona snažnim i postojanim emocijama. U nedavnom intervjuu govorio je on mlađim generacijama i nostalgiji. Ukoliko govorimo o jugoslovenskoj muzici osamdesetih, ko vam je stilski bio najbliži i koga biste privatno voljeli danas da čujete ponovo? “Možda na neki način Idoli, mada, naravno, postoje i bazične razlike, najviše vezane uz naš autohtoni karakterističan mediteranski izraz. A privatno bih volio mnoge da čujem – Azru, recimo, pa Film,

Denis i Denis, i mnoge druge”. Nove generacije odrastaju na uvjerenju da je romantika prevaziđena, a emocionalnost osuđena na gubitak. Ali, utisak je da razumiju vaše pjesme i da sa njima niste u raskoraku? “Opet nove generacije… Dobro, dakle moj stav je da oni o romantici i emocionalnosti samo misle tako, ali ujedno i da se varaju, jer emocionalnost je sastavni dio svakog ljudskog bića, i koliko god se mi trudili da je potiskujemo, ona će uvijek naći svoj put da se realizuje, ovako ili onako. A moje pjesme sadrže esencijalnu emocionalnu vrijednost i komuniciraju s ljudima putem srca, a ne mozga”.

Sa snimanja spota

Sa nastupa vašem aranžmanu? Uvijek nam je ta pjesma bila u uhu, ali nismo bili dovoljno zreli za nju jer pjeva o onome što svi prolazimo u životu, neuzvraćenoj ljubavi i patnji koju ona donosi sa sobom. Snimali smo je nekoliko dana i uistinu je iskustvo bilo katarzično. Hail Kasandra! Kako odlučujete koju ćete numeru obraditi? Koja vam je možda najdraža od svih koje ste do sada “propustili kroz šake”? Nema nekog velikog plana oko biranja pjesme, jednostavno ono što je u tom trenutku u našem srcu manifestuje se kroz neku obradu na ko-

ju naiđemo u tom trenutku. Nekako smo najviše zadovoljni pjesmama sa zadnjeg EP-a, plus pjesmom koja nije na albumu “Godine nestvarne”. Tu smo napokon našli svoj zvuk. Do sada ste izdali tri albuma. Stiže li nam uskoro četvrti? Trenutno nas zanima koncertna aktivnost. Svi imamo PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) od boravka u studiju. Da li ste ikad bili u Crnoj Gori i hoćete li u skorije vrijeme nastupati? U Crnoj Gori smo za sad bili samo turistički, ali nadamo se ubrzo i u sklopu neke svirke.

Autorskih numera nemamo, jer na ove pjesme koje smo obradili gledamo kao na usvojenu djecu. Te pjesme su ostavljene da plutaju Jutjub kanalima i niko ih ne želi da ih uzme i izvodi uživo. Mi smo žrtvovali svoje pjesme da bismo dali priliku njima da osjete kako je to kad se izvode uživo

Život

UTORAK, 8. 1. 2019.

Koliko je dobra vaša veza?

ljubav

Nijedna veza nije savršena. Ipak, svi želimo da naša veza bude što bolja Kada ste u vezi koja je najbolja, to može da znači nekoliko različitih stvari. Stručnjak za veze Kelsi Latimer kaže da to može da znači da ste, recimo, odlučili da je veza taman dobra koliko zaslužujete. “Umjesto da nastavite dalje da tražite, verujete da je veza u kojoj ste najbolje što možete da dobijete, pa tolerišete loše ponašanje”, kaže ona. Ali, sa druge strane, kada je veza najbolja što može biti, to može da znači i da ona ispunjava sve vaše potrebe. Stručnjak za veze Šar Fuler kaže da su moderne veze pravi izazovi jer stalno ubeđujemo sebe da tamo negdje možda postoji neko “bolji” za nas. “Moguće je da ste sada u sjajnoj vezi. Jedini način da budete sigurni u to je da prođete kroz sljedeće znakove koji će otkloniti vaše sumnje”, kaže Fulerova. Osjećate se bezbjedno Kada se osjećate bezbjedno u vezi, to znači da vam je dovoljno prijatno da se opustite i da budete ono što jeste. “To vam oboma dopušta da budete najbolja verzija sebe”, dodaje Fulerova. Nije lako biti potpuno “ogoljen” i ranjiv pred bilo kim, a nekim ljudima je potrebno duže da se otvore prema partneru, zbog straha da će ih osuđivati ili da ih neće razumjeti. Ako ste dozvolili partneru da vas vidi onakve kakvi stvarno jeste, i ako ste partnera vidjeli u svom “pravom” izdaju, u vezi ste koja je najbolja što može biti.

Od početka vam se dopada njegova/njena ličnost “Ličnost vašeg partnera će uticati na mnoge aspekte vašeg života i vaše veze”, kaže Fulerova. Njegova/njena ličnost, a ni vaša, neće se drastično promijeniti vremenom. Zato, ako vam se ne dopada kako se vaš partner dopada prema drugima, kako tretira druge ljude, trebalo bi da razmislite da li sa tim možete da živite “na duže staze”. Ako ne možete, moguće je da vaš partner nije pravi za vas. Kada ste u vezi koja je najbolja što može biti, to znači da ste sa nekim ko vam se stvarno dopada. Ako uživate da provodite vrijeme sa partnerom, ako je on ljubazan, saosjećajan, dobro vam ide, kaže Fulerova. Možete da razgovarate i o neprijatnim temama. “Ako sa partnerom možete da razgovarate o svim brigama i problemima koje imate, to je znak da ste u zdravoj vezi”, kaže Fulerova. Vaša veza možda nije savršena i povremeno se svađate, ali to je normalno – biti u sjajnoj vezi ne znači da nikad ne smijete da se posvađate. To samo znači da možete da iznesete svoje brige i mišljenje, i da ne morate da se plašite da će to okončati vašu vezu. Usrećuju vas male stvari Ukoliko ste zahvalni zbog malih svakodnevnih momenata koje dijelite sa partnerom, vaša veza je najbolja što može biti. “To može da bude nešto tako malo, poput toga da zajedno svakog jutra popijete kafu, na primjer”, kaže stručnjak za

Kada se osjećate bezbjedno u vezi, to znači da vam je dovoljno prijatno da se opustite i da budete ono što jeste. “To vam oboma dopušta da budete najbolja verzija sebe”, dodaje Fulerova.

UTORAK, 8. 1. 2019.

veze. I dalje mislite o partneru kao na početku veze “U zdravim vezama, partneri uvijek imaju jedno drugo na umu”, kaže savjetnik za veze Rabaj Šlomo Slatkin. To, naravno, ne znači da ste opsjednuti partnerom i da mislite na njega bukvalno svake sekunde, već, recimo, da u prodavnici kupite partneru tu čokoladicu koju toliko voli, ili da mu tokom dana pošaljete poruku da vidite kako je. “To je taj element uviđavnosti koji pomaže da se partneri osjećaju povezano i da brinu jedno o drugom”, kaže Slatkin. (Mondo.rs)

Život

Prostor za napredak

Imate prostora da individualno rastete “Teško je definisati dobru vezu jer ona izgleda različito različitim ljudima”, kaže stručnjak za veze Lija Holmgren. “Ali, generalno, to znači da oboje partnera ulažu trud, ne samo u vezu, već i u sopstveni napredak”. Kada je veza najbolja što može biti, trebalo bi da u njoj imate prostora za individualni raste. Kada ste i vi i partner najbolja verzija sebe, i vaša veza će ići tim tokom. Ljubazni ste jedno prema drugom i volite se Ljubaznost i lijepo ponašanje su stvari koje se često zanemaruju u vezi. Lako je uzeti nečiju ljubaznost “zdravo za gotovo”, sve do onda kada partner prestane da ispoljava tu ljubaznost. Sudeći prema Fulerovoj, važno je da među vama ima ljubavi, poštovanja, i da se jedno prema drugom ponašate ljubazno i lijepo.

Nije lako biti potpuno “ogoljen” i ranjiv pred bilo kim, a nekim ljudima je potrebno duže da se otvore prema partneru, zbog straha da će ih osuđivati ili da ih neće razumjeti. Ako ste dozvolili partneru da vas vidi onakve kakvi stvarno jeste, i ako ste partnera vidjeli u svom “pravom” izdanju, u vezi ste koja je najbolja što može biti.

Ukoliko ste zahvalni zbog malih svakodnevnih momenata koje dijelite sa partnerom, vaša veza je najbolja što može biti. “To može da bude nešto tako malo, poput toga da zajedno svakog jutra popijete kafu, na primjer”, kaže stručnjak za veze.

KUvar

UTORAK, 8. 1. 2019.

ne mora da bude samo vjerni pratilac

Hljeb kao glavna zvijezda obroka PROŠARAN SUŠENIM PARADAJZOM Potrebno je: šoljica (2 dl) kukuruznog brašna, 2 šoljice pšeničnog brašna, 2 jajeta, 1,5 šoljica jogurta, 1/2 šoljice maslinovog ulja, 1/2 šoljice feta sira, šoljica bundevinih sjemenki, kašika kima, krupna so, biber, sušeni paradajz po želji. Pomiješajte obje vrste brašna, u to dodajte umućena jaja, jogurt, ulje i sve umijesite (ako je tijesto tvrdo dodajte još jogurta). U tijesto zatim dodajte kim, so, izdrobljenu fetu, bundevine sjemenke, isječen paradajz i sve izmiješajte. Četvrtasti kalup obložite pek papirom, u njega izlijte smjesu, pospite je kukuruznim brašnom, pa sa još malo sjemenki i pecite oko 40 minuta. INTEGRALNI PUNJEN ORASIMA Potrebno je: 300 g integralnog pšeničnog brašna, po 3 ša-

ke oraha i sjemenki bundeve, 100 ml kisjelog mlijeka, 50 ml mlijeka, 20 g svježeg kvasca, po kašičica meda i soli, 30 ml suncokretovog ulja. Orahe grubo sameljite u električnoj sjeckalici. Pomiješajte ih sa integralnim brašnom, sjemenkama i solju. Kvasac stavite da nadođe sa toplim mlijekom i kašičicom meda. U brašno dodajte kisjelo mlijeko, ulje, kva-

sac i sve dobro izmiješajte. Po potrebi dodajte još malo toplog mlijeka da bi tijesto bilo srednje tvrdo. Ostavite na toplom pola sata da naraste. Na nauljen pleh stavite tijesto, poravnajte ga i ostavite da još naraste. Pecite oko pola sata na 200 stepeni. Pečen hljeb uvijte u platnenu krpu i stavite na rešetku da se ohladi, pa ohlađen prebacite u platnenu vreću. (Novosti)

UTORAK, 8. 1. 2019.

KUvar

nemaštovito i nestručno ga pripremamo

Povrće nije neukusno i bljutavo

Povrće nije, kao što mnogi mesožderi misle, bljutavo, neukusno i dosadno. Problem je u tome što ga mi nemaštovito i nestručno pripremamo. Ovo su najčešće greške u pripremi povrća. Ljuštenje Neko povrće mora da se ljušti, drugo ne samo da ne mora, nego i ne treba, jer tako uklanjamo zdrava vlakna i antioksidanse iz kore. Osim toga, estetski je često ljepše povrće sa korom nego ono bez nje. Zato dva puta razmislite prije nego što počnete da ljuštite tikvice, krastavac, šargarepu. Naravno, kada ne ljuštite povrće, prvo ga dobro operite. Pogrešna temperatura i tiganj Profesionalci su ustanovili da je od 200 do 230 stepeni prava temperatura za pečenje povrća u rerni. Tako spoljašnjost postaje hrskava, a unutrašnjost mekana. Vodite, ipak, raču-

na o ulju, maslinovo gori na temperaturi višoj od 210 stepeni. Ako na temperaturi višoj od te grilujete povrće, bolje upotrijebite neko drugo ulje, poput onog od kiki-

rikija. Problem je i pogrešan tiganj - idealni su plehovi koje dobijate uz rernu jer su niski. Bilo koji visok tiganj sprečavaće vodu da ispari, što može da dovede

do suviše vlažnog povrća. Nedovoljno začina i ulja Povrće voli začine. Delikatnije poput peršuna možete posuti nakon pečenja, druge poput timijana i ruzmarina

pospite prije. Takođe, neko povrće voli više ulja, na primjer pečurke i plavi patlidžan traže više ulja nego povrće koje raste ispod zemlje. Izbjegavate zaleđeno povrće Govorili su nam da je samo svježe dovoljno dobro, zbog čega smo neopravdano bježali od zaleđenog povrća. Ali nekad je ono bolje. Svjež grašak je odličan, ali ako ga ne pripremite čim se ubere, njegov šećer se pretvara u skrob, što mu daje zrnastu teksturu. Spanać je još jedan primjer kad je bolje da povrće bude zaleđeno, jer ima više hranljivih sastojaka. Kuvate Kad kuvate povrće, ne samo da ono gubi nutritivna svojstva, već i teksturu. Priprema povrća na pari omogućava da ono zadrži boju, ukus, vitamine. Ako baš morate da ga kuvate, ne radite to predugo jer gubi ukus. (Novosti)

DRUGI PIŠU

UTORAK, 8. 1. 2019.

U PROTEKLIH DESET GODINA

ALBANSKA MAFIJA OPRALA MILIJARDU I PO EURA U SRBIJI

VAŠINGTON POST: KOSOVSKI PREDSJEDNIK PO

HAŠIM TAČI ZBOG DONALDA TRAMPA UKIDA TAKSE?

Pod pritiskom američke administracije predsjednika Donalda Trampa, kosovski predsjednik Hašim Tači obećao je da će preduzeti značajan korak ka rješavanju eskalirajućeg odmjeravanja snaga sa Srbijom, piše Vašington

post. U tekstu se navodi da se Tramp neuobičajeno direktno obratio srpskom i kosovskom lideru tako što im je poslao lično pisma u kojima nagovještava mogućnost da bi mirovna ceremonija mogla

da se održi u Bijeloj kući. Američki list navodi da je Tači 21. decembra, nekoliko dana po dobijanju Trampovog pisma, otišao u Berlin, gdje se sastao sa ambasadorom SAD Ričardom Grenelom, Trampovim čovjekom

od poverenja. Tači je tada obećao da će promjeniti kurs kada je riječ o tarifama koje je Priština uvela na svu srpsku robu, a na sastanak je otišao sa trojicom saradnika. Grenel je od Tačija zatra-

JUTARNJI LIST

Šta piše

Hrvatski državni i vojni vrh najmanje godinu dana bio je upoznat sa američkim stavom i uslovima prodaje izraelskih borbenih aviona F-16 „Barak“. Kako piše Jutarnji list, još u januaru 2018. američka strana je hrvatskom državnom vrhu uputila tzv. non-pejper dokument u kojem je vrlo jasno naznačila koje sve prepreke stoje za

DRUGI PIŠU

UTORAK, 8. 1. 2019.

Beogradski Kurir piše da je albanska mafija samo u proteklih deset godina oprala više od milijardu i po eura na crnom tržištu nekretnina u Srbiji. Kako ocjenjuju sagovornici lista, albanska mafija je tako “postala možda i najveći igrač u razrađenoj šemi pranja para stečenih u kriminalu - uglavnom trgovinom drogom i oružjem”. Bivši direktor beogradske policije Marko Nicović kaže za list da su albanski mafijaši kupujući građevinska zemljišta, gradeći zgrade i kupujući nekretnine, u Srbiji godišnje oprale između 80 i 100 miliona eu-

ra, “i to preko takozvanih srpskih biznismena”.

“U tim transakcijama se, po pravilu, nikada ne pojavljuje Albanac, već se to radi preko nekog, recimo, Petra Petrovića iz Minhena, koji za određeni procenat služi kao fasada. Posebno su im na meti bili jug i jugoistok Srbije”, kaže Nicović. On je dodao da albanski narkoklanovi isti šablon koriste i za osvajanje nekretnina u jadranskom regionu Hrvatske i Crne Gore, kao i u BiH.

OD PRITISKOM SAD DAO OBEĆANJE žio normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i direktne pregovore, kažu američki zvaničnici. List dodaje da se on nije sastao pojedinačno sa srpskim predsjednikom Vučićem. “Tači i ja smo razgovarali o značaju dugoročnih odluka, a ne kratkoročnih reakcija. Drago mi je što je pristao i što se obavezao da će raditi na ukidanju tarifa koje su nedavno uvedene srpskim proizvodima”, rekao je Grenel u izjavi za “Post”. Ovaj potez bi pomogao da se pošalju pravi signali da je Tači ozbiljan kada je riječ o pregovorima, dodao je Grenel koji je bio portparol i savjetnik Džona Boltona, aktuelnog savjetnika za bezbjednost Bijele kuće. Tači je u izjavi za “Vašington post”, na engleskom i preko mejla u petak, rekao da je “spreman da razmotri uki-

danje tarifa ako se za Kosovo otvori jasan put za nastavak u pravcu postizanja konačnog mirovnog sporazuma sa Srbijom”. “Vašington post” konstatuje da Tači ne može sam da ukine tarife i da se suočava sa protivljenjem kosovskog premijera i ponekad političkog rivala Ramuša Haradinaja, ali da SAD smatraju njegov gest prvim korakom u pravcu deeskalacije tenzija i mogućim povratkom onome što se činilo najplodonosnijim naporima tokom deset godina u pravcu konačnog mirovnog sporazuma. Tramp je, podsjeća se, poslao Tačiju i Vučiću prošlog mjeseca lična pisma u kojima ih poziva da se vrate mirovnim razgovorima i nudi mogućnost zajedničkog poziva u Bijelu kuću. Podsjeća se da je Tramp Tačiju napisao da bi propušta-

nje ove jedinstvene prilike bilo tragična greška jer je malo vjerovatno da bi se druga šansa za sveobuhvatni mir skoro pojavila, kao i da su SAD spremne da pomognu napore ka postizanju sporazuma koji bi napravio ravnotežu između interesa Kosova i Srbije. Oba lidera su navela da su pisma shvatila kao znak Trampove spremnosti da preuzme aktivniju ulogu kao posrednik, mada američki zvaničnici kažu da zadržavaju pristup nemiješanja. Američki list citira izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je za rješavanje kompleksnog i teškog pitanja poput ovog neophodno snažno rukovodstvo. Navodi i da je Vučić rekao da je skeptičan u pogledu Tačijeve iskrenosti kada je riječ o ukidanju tarifa, navodeći da Tači i Haradinaj igraju igru “dobrog i lošeg policajca”.

u tajnim američkim papirima o F-16 za Hrvate kupovinu izraelskih aviona. Informaciju da je hrvatska strana, odnosno Kancelarija predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, upoznata s problemima objavio je u petak Velimir Bujanec u svojoj emisiji „Bujica“. Američki dokument stigao je na Pantovčak u januaru prošle godine, potvrdio je Jutarnjem listu izvor blizak predsjednici.

Prema njegovim riječima, isti je dokument morao da stigne i u Kancelariju premijera, kao i u Ministarstvo odbrane, jer su oni direktno odlučivali o kupovini, prenosi Tanjug. Radilo se o nekoj vrsti tehničkog vodiča iz kog se jasno vidjelo šta američka strana traži da se realizuje oko kupovine aviona i višemanje su te stavove iz nonpejpera zadržali do kraja.

Iz non-pejpera je, kako se navodi, bilo vidljivo na koja sve pitanja treba obratiti pažnju, a taj dokument je „bez potpisa“, što je uobičajeno u diplomatiji. Sagovornik kaže da je nonpejper iz januara napisan na dvije stranice, ali da tehničke detalje Pantovčak nije razmatrao, jer je to bio posao koji su vodili drugi. Kako su te povjerljive in-

formacije iz non-pejpera došle do Bujanca može se samo nagađati, ali nije isključeno da je o svemu bio obaviješten tadašnji, a danas bivši, savjetnik Mate Radeljić. Predsjednici je, navodi se, od početka tog procesa nabavke borbene eskadrile bilo važno da se podigne sposobnost Oružanih snaga, a s tehničkim nivoom njena kancelarija nije imala veze.

Sagovornik Jutarnjeg tvrdi da su Amerikanci još 2017. godine, u vrijeme kada je Izrael na poziv Hrvatske sastavljao ponudu za „barake“, u Izrael poslali dokument u kom su naveli pod kojim tehničkim uslovima mogu prodati avione Hrvatskoj ako pobijede na konkursu. I hrvatska je strana bila upoznata s tim dopisom, potvrđeno je Jutarnjem iz više izvora.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 8.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel.069/051-526 Izdajem garsonjeru na Zabjelo. Cijena 50E. Tel: 067/310-804 Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Novi postpejd broj. Komad 15 €. Tel: 067/006-023 Izdajem apartman i sobe na Zabljaku. Tel: 069/598-077 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Kupujem dvosoban stan, oko 60m2, okolina Gintaša – bez posrednika. Tel.067/360-664

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 8.1.2019.

37 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 020 252 900 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

38 DN

ENIGMATIKA UZRUJANOST

ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA

NAKON 'G'

OBLAST PREDVIĐENA ZA LOV

NIJE DOBAR

UPIŠITE NULU

UTORAK, 8. 1. 2019.

KOJI JE OD VUNE

FOTO UBOD

AMERIČ. OPŠTINA BAVITI TV SERIJA NA DVA SE U REŽIJI ZAPADU ŠIVENJEM DEJVIDA VOKALA GRĆKE LINČA

UČESNIK ZAVRŠN. JEDNOG TAKMIČENJA

ORGAN ČULA SLUHA NLO MUSLIM. DUHOVNI VOĐA (MN.)

FILM KOSTE GAVRASA

MED U SAĆU (MN.) POKOJNI ENGLESKI GLUMAC PUŠKARNICA (TUR.)

NACILJATI POČETAK NIČEGA KRUPAN, GLOMAZAN

UZVIK DOZIVANJA

NEOBRAD. ZEMLJA RADITI TEŽAK POSAO

PRIMJER (SKR.) SLOVO S ROGOVIMA

STARI HIT GRUPE LOS DEL RIO VRSTA ŠTAMPARSKIH SLOVA

NIŠTA (TUR.)

PEČAT TV STANICA IZ REPUBL. SRPSKE U PRAVCU

BIVŠI PJEVAČ SASTAVA BI DŽIZ

JEDAN VOKAL

Jezero u Kanadi

SAVITLJIVOST

STANIŠTE

NE OTIĆI ČUVENI H. METAL SASTAV MJESTO U BOKI

SIMBOL SILICIJUMA OZNAKA JEDNE ŠAHOVSKE FIGURE

JESU (SKR.)

ORGANI ČULA VIDA

JAJE (GRČ.)

MJESTO BLAŽENSTVA

OPIRANJE AUTOR: BANE

OZNAKA ZA MILIAMPER

Play sudoku online at:

RIJEKA U CRNOJ GORI

www.sudokukingdom.com

HOLANDSKA NOVINSKA AGENCIJA

SUSJEDNA Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

SLOVA

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: UKOPATI, RAŽ, SANELA, HALF, PRI PAMJETI, RAZGLAS, NSS, ATAVIN, GITA, VIKATI, ECER, NS, RITINARI, OTAD, I, ANIS, M, TOKA, APOLIT, RENATO, GRO, AN, ISAILO, TARZAN.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2126

7 6

8 8

Medium level

1 2

9 5

8 1

1 5

Sudoku puzzle No. 3195 2015-07-13 Daily Sudoku puzzle No. 1992

4 1 7 6 9 3 8 2 www.sudokukingdom.com

TEŽA

Play sudoku online at:

2012-08-08

www.sudokukingdom.com

Kako dobar vozač izjavljuje ljubav

1Puzzle 9 2 solution: 6 3 8

1 6

9 8

6 4

Medium level

6 3 8 4 7 1 9 5 2 Sudoku puzzle No. 3196 2015-07-14 9

2012-03-27

8 7

9 5

UTORAK, 8. 1. 2019.

Word Search Puzzle #G393AV

Again Agree Again Aides Amuse Agree Being Aides Bicycled Amuse Bunks Carol Being Chewed Bicycled Clean Coming Bunks Debated Carol Drawl Dynamo Chewed Emblems Clean Embodies

Genii Grovel DrawlImpaled Leathery Dynamo Lingerie Emblems Lopes Embodies Lymph GeniiNestled North Grovel Nulls Obese Impaled Panel Leathery Pearl Pride Lingerie Reprieve Lopes Roman

Scarring Searched North Sediment Sixes Nulls Slide Obese Stall Panel Stars Stone Pearl Tidal Pride Times Reprieve Tipped Tripe Roman Twisted Scarring Whinnied

Coming

Lymph

Sediment

Debated

Nestled

Searched

Slide Stall Stars

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Sreća se preokreće onako kako vama odgovara. Možete da očekujete pozitivna poslovna dešavanja. Zadovoljni ste ljubavnom situacijom. Želite da vaš odnos napreduje. Nemate probleme sa zdravljem.

BIK Ukoliko se bavite privatnim poslom, možete da očekujete bolju zaradu i priliku za stabilizaciju. Želite da ostvarite harmoničan odnos s partnerom, ali to nije jednostavan zadatak. Problemi sa probavom.

BLIZANCI Očekujte uspjeh u svim poslovima koji su povezani sa prodajom, trgovinom i transportom. Možete da očekujete da ćete uspjeti da osvojite osobu koja vam se dopada. Izbjegavajte cigarete i pazite grlo.

VAGA Očekuje vas povoljna faza za promjene na poslu. Moguće je da ćete dobiti neku novu ponudu. Uživaćete u lijepim trenucima sa osobom koja vam se dopada. Pred vama je jako dobar dan. Grčevi u mišićima.

ŠKORPIJA Postavljena su nova pravila koja mogu znatno da utiču na vaše poslovno okruženje. Imate utisak da vas to koči. Ljubavna situacija nije onakva kakvu ste zamišljali. Mogući su problemi s kičmom.

STRIJELAC Pred vama je dan koji može da bude izuzetno povoljan za vaš posao. Nećete imati bilo kakve nepredviđene komplikacije. Možete da očekujete priliku za početak nove ljubavne veze. Prija vam bavljenje sportom.

Stone Tidal Times Tipped Tripe Twisted Whinnied

RAK Novac vam dolazi sve sporije i sporije i može se reći da imate neke kočnice na ovom polju. Zabrinuti ste. Emotivna kriza kroz koju prolazite mogla bi da vam stvara dosta tenzije i nervoze.

JARAC Očekuju vas novi planovi vezani za vaše poslovno polje. Moguće je da ćete mijenjati poslovnu strategiju. Pred vama je dan koji može da bude povoljan za ljubavna poznanstva. Prijalo bi vam da više spavate.

REBUS

Sixes

Nije povoljan dan za vas. Moguće je da ćete imati neke poslovne probleme. Voljena osoba će pokazati da joj je iskreno stalo do vas i da se možete na nju osloniti. Mogući su glavobolja i problemi s vidom.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Kupiću skije

Pred vama je dan koji može da bude opušten. Nemate previše posla i ostaje vam dovoljno vremena da se opustite. Možete da očekujete novog udvarača i poznanstvo s osobom koja će se truditi oko vas.

VODOLIJA Važno vam je da naučite nove taktike vezane za posao kojim se bavite kako biste mogli da održite dobre rezultate. Imate velike probleme sa voljenom osobom i raskid vam slijedi. Prolazna prehlada.

RIBE Isplatiće vam se energija koju ste uložili u posao. Možete da očekujete pozitivna rešenja na ovom polju. Znate da možete da računate na voljenu osobu bez obzira na sve. Odlično se osjećate! Zdravlje dobro.

Film

40•TVPROGRAM 07:30 Praktična žena 08.15 60 minuta sa Iris 09:15 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 13:00 150 minuta 14:30 Film: Urnebessna tragedija 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 Film: Hajde da se volimo 21:00 Serija: Istine i laži 22:20 Film: Dragi Džone 00.00 Noćni žurnal 00.30 Serija: Dva i po muškarca 01:15 Serija: Balkanska mafija

PRVA Serija: Mamini sinovi, 18.30

10.00 Vijesti 11:05 Dok. serija Isusov kod 12.05 Božićni koncert 13:05 Serija: Korak naprijed 14.20 Sat tv 14:45 Strani dok. program 15.30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet 16:25 Serija: Korak naprijed 18:00 Vijesti na znakovnom jeziku 18:05 Dokumentarni serijal Isusov kod 18:45 ABS 19.30 Dnevnik 2 20.05 Dokumentarna emisija 20:35 Riznica: Cetinjski manastir 21:15 Crnogorci sentom po svijetu 21:30 Serija: Mladi inspektor Mors 22.30 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23.10 Serija: Tvin Piks

RTCG 1 Dokumentarna emisija, 20.05

08:35 Turistički magazin 10:15 Totalni obrt 11:20 Film: Anđeli 12:00 Vijesti 12:05 Meteo 13:05 Serija: Za mog sina 13:55 Vijesti 15:15 Sportisimo 15:50 Na granici 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Anđeli 20:00 Serija: Za mog sina 22:15 Na granici 23:05 Film: Lijepak za muve 00:45 Farma 01:45 Film: Bilo jednom u Veneciji

NOVA M Serija: Za mog sina, 20.00

Sport

Informativa

UTORAK, 8. 1. 2019.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11:10 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12:30 Film: Cipele za Božić 14:00 Vijesti u 2 14:06 Gastro 14:07 Film: Rođendanska želja 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:30 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Reflektor 21:15 Serija: Roko Skjavone 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Film: Destinacija vjenčanje 00:10 Reflektor 01:40 Film: Šarlot Grej

VIJESTI Serija: Istanbulska nevjesta, 19.10

07.00 Dječji program 08:40 Novogodišnji balet 10:00 Film: Tristan i Izolda 12:00 Meteo 12.10 Serija: Zlatno srce 13.10 Index 13:40 Sat tv 14:30 Zabavni program 16:00 Serija: Zlatan glas 17:10 Sat tv 17:35 Serija: Degrasi 18:10 Kultura na drugom 18:45 Narodna muzika iz novogodišnjeg programa 19.30 Dnevnik 2 20:10 Serija: Zlatan glas 21:00 Profil: Ivana Dimić, dobitnica Ninove nagrade 22:00 Film: Američka pastorala 00:00 VOA 01:30 Kultura na drugom

RTCG 2 VOA, 00.00

TVprogram•41

UTORAK, 8. 1. 2019.

dAnAS u gRAdu

TV PREPORuKA

REPERTOAR BIOSKOPA

RTCG 1, Serija: Tvin Piks, 23.10

AKVAMEN 16:30, 19:15, 20:30, 22:00 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 14:00, 15:45 BAMBLBI 18:15, 20:15 BELA I SEBASTIJAN 3 - NAJBOLJI PRIJATELJI 12:00 DRUGI ČIN 19:30, 21:30 GRINČ 11:15, 13:00, 14:45, 16:45, 17:30 JUŽNI VJETAR 20:45 PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE 14:30 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 11:00, 12:15, 13:15, 13:45, 15:30, 17:45, 18:30 ROBIN HUD - POČETAK 22:30 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 11:30, 16:00

Monotona svakodnevnica stanovnika Tvin Piksa se remeti kada Piter Martel na obali rijeke pronađe tijelo djevojke za koju se ispostavlja da je Lora Palmer, popularna članica društva i kraljica mature. Sledećeg jutra u grad stiže Dejl Kuper, ekscentrični FBI agent, koji uz pomoć šerifa Herija Trumana i lokalne zajednice ima zadatak da otkrije počinioca. Ono što on ne zna jeste da u Tvin Piksu niko nije nevin ali i da Lora Palmer nije ni blizu tako dobra i simpatična djevojka kakvom je svi smatraju. Režija: Dejvid Linč, Mark Frost. Uloge: Kajl Meklahlan, Šerilin Fen, Lara Flin Bojl, Majkl Ontkin, Mejčen Emik...

VIJESTI, Film: Rođendanska želja 14.07 Gven je isplanirala svoj život kako bi sve bilo pod kontrolom i kako nikad više ne bi bila zatečena događajima kao što je bila sa 13 godina kad je iznenada umro njen otac. Taj plan uključuje i da bude vjerena do tridesete. Njen dečko zna za Gvenine planove, ali ono što je Gven zamislila kao savršeno romantičnu prošnju uopšte se ne desi...

KABlOVSKE TElEVIzIjE

11.00 11.05 12.00 12.15 12.25 12.30 12.49 13.15 15.10 16.09 17.00 17.20 17.42 19.00 19.22 19.30 20.05 20.57 22.50 23.07 23.17

Vesti Serija: “Volim i ja nerandže, no trpim” Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik, specijal Od zlata jabuka Film: “Specijalno vaspitanje” Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Bela lađa” Film: “Ko to tamo peva” Kulturni dnevnik, specijal Sportski dnevnik Serija: “Rej Donovan”

06.40 06.55 11.10 11.20 11.35 11.42 12.00 12.15 12.18 12.25 13.15 14.05 14.30 15.00 15.55 16.43 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05 21.00 22.00

TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Glas domovine Serija: “Gorski lekar” Informativka TV Kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Imperija” Dr Oz Naučni krugovi Zdrav život Dobar dan Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vijesti Kod nas kod kuće Kviz: Potera Dnevnik U svom filmu Film: “Osvajanje Titana” Otvoreno

09.35 11.40 12.25 13.15 14.30 15.20 16.10 17.50 18.15 20.05 21.00 22.00 23.00 23.55

Serija: “Simpsonovi” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Bezvremeni” Serija: “Mornarički istražitelji - LA” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Bezvremeni” Serija: “Mornarički istražitelji - LA” Serija: “Havaji 5-0”

06.00 10.15 10.45 13.30 14.15 14.30 16.25 16.55 18.00 19.50 20.45 22.35 23.00 23.30 01.15 02.15 02.45

VTA Sidnej, direktno Vesti NFL: najbolja utakmica Pregled portugalske lige NBA Live Fudbal: Mančester Siti - Roteram Pregled FA kupa Pregled španske lige Evroliga: Himki Fenerbahče, direktno SK studio Evrokup: Unikaha Crvena zvezda, direktno Top tenis Vesti Evroliga: Žalgiris - Efes NBA Weekly Premijer liga Netbusters vanredno kolo NBA Live

07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50

Policija za životinje Hjuston Čudovišta u mom telu Preživeti napad Divlji predeli Evrope Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Kit ubica Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Pa to su Irvinovi! Hvatanje čudovišta Kraljica lavova Policija za životinje Hjuston Odrastanje malog pande Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Mačke protiv pasa Divlji predeli Evrope Hvatanje čudovišta Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Pitbul terijeri i bivši zatvorenici

sport

UTORAK, 8. 1. 2019.

ŠAMPION EVROPE U EVIDENTNOJ KRIZI

Očajna igra i prazne tribine, a kriv je VAR

Prostorije najtrofejnijeg kluba na planeti je okovala tama! Lagodan život je postao opako težak nakon odlaska Zinedina Zidana i Kristijana Ronalda. Real Madrid je “potrošio” Žulena Lopetegija, a Santjago Solari je samo na kratko smirio situaciju u “kraljevskom klubu” pošto je početak 2019. godine otkrio da trinaestostruki (trostruki uzastopni) prvak Evrope ima nezapamćenih rezultatskih problema.

■ Upitna LŠ Dvije utakmice na početku nove godine, remi (Viljareal 2:2) i poraz (Sosijedad) i Real Madrid je doveo u pitanje plasman u Ligu šampiona, jer nakon 18 kola “merengesi” imaju 30 bodova u Primeri i trenutno su na poziciji broj pet. Titula je davno izgubljena, jer je vječiti rival Barselona na “plus 10”... A očajna igra prouzrokovana odlaskom najboljeg igrača, nedovođenjem nijedne velike zvijezde, te činjenicom da se ekipa zasitila je otjerala navijače sa “Santjago Bernabeua” - u porazu od Sosijedada bilo je praznih čak 30.000 stolica. To se u Madridu nikada ranije nije desilo. Uprkos tome što je svima jasno da je Real udario u zid, te je došao kraj jedne ere, sim-

bol svih uspjeha Madriđana, kapiten Serhio Ramos to demantuje.

■ OsvOjiLi smO već trOfej

“Osvojili smo trofej prošle nedjelje ili tako nešto, zar ne?”, odgovorio je kontra pitanjem 32-godišnji defanzivac iz Sevilje, koji je aludirao na odbranjenu titulu šampiona svijeta krajem decembra prošle godine. Real ima problema i sa odbranom i sa napadom, ali ni glavni igrači iz ere Zizua i Ronalda (Marselo, Isko, Modrić, Kros, Varan...) nisu na najvećem nivou. Međutim, kapiten reprezentacije Španije ne osuđuje sebe i saigrače - već video tehnologiju. “Oduvijek sam branio VAR sistem, ali mora da se unaprijedi, jer je suđenje protiv Sosijedada bilo skandalozno. Mogao je sudija da dosudi penal, a onda da konsultuje VAR. Kada smo vidjeli incidente u svlačionici, samo smo tražili poštenje”, kukao je Ramos nakon poraza od Sosijedada, a onda je opet “opleo” po sudijama. “Nekada smo mi igrači kažnjeni za ponašanje na terenu, a sudijski komitet bi morao da uradi isto. VAR postoji, ali moraš da znaš kako da ga koristiš”, jasan je kapiten “kraljevskog kluba”. B.T.

hilJada praznih Stolica Je bilo na “SantJago bernabeu” u porazu reala od SoSiJedada - očaJna igra i rezultatSka kriza Su definitivno otJerali naviJače Sa Stadiona, a to Se odavno niJe deSilo u Madridu

ŠALKE ZAINTERESOVAN ZA KAPITENA REPREZEN

Stevan Jovetić kom igranje u ligama p Pravu inostranu karijeru je počeo u Italiji, nastavio je u Engleskoj, na pozajmici je bio u Španiji, a sada je u Francuskoj... I već tokom zime bi mogao da kompletira nastupe u svim “ligama petice”. Stevan Jovetić je velika želja njemačkog Šalkea,

javlja uvijek dobro obaviješteni Bild. Tim iz Gelzenkirhena ima velikih problema sa realizacijom (20 pogodaka na 17 utakmica u Bundesligi), a trener Domenik Tedesko misli da je kapiten naše fudbalske reprezentacije pravo rješenje za napad

IN MEMORIAM - MARKO BAJČETIĆ

sada igraš na nebu Od danas igraš na nebeskim terenima kapitenu - tako se od svog kapitena Marka Bajčetića oprostio KMF Titograd! Dugogodišnji futsal reprezentativac Crne Gore je poginuo, u saobraćajnoj nesreći na putu Danilovgrad - Podgorica, u subotu rano ujutru (5.

januar). Bajčetić je juče sahranjen na gradskom groblju Čepurci. Tridesetogodišnji Marko je bio standardni član futsal selekcije naše države, za koju je debitovao 2014. godine, a veliki trag je ostavio igrajući za pomenuti Titograd i KMF Agamu. B.T.

Šalkea. Njemci znaju da je iza Jovete očajna jesen prošarana povredama (sedam utakmica u svim takmičenjima, jedan gol, posljednji put na terenu bio 24. oktobra 2018), ali smatraju da je to samo faza. Šalke bi 29-godišnjeg napadača doveo na pozajmi-

UTORAK, 8. 1. 2019.

SPORT

Vejn Runi divljao pijan

NTACIJE CRNE GORE

mpletira petice cu, a s obzirom da Tjeri Anri iz dana u dan sve više jača Monako (Naldo, Fabregas, Pepe na meti...) kako bi ga izvukao sa dna Lige 1, moguće je da će Francuzi pustiti rođenog Podgoričanina. Međutim, Njemci nisu jedini koji žele Jovetića - već su se javili Roma i Sevilja uprkos tome što “Jo - Jo” trenutno liječi list. B.T.

Vejn Runi je uhapšen u Lizburgu u Virdžiniji, jer je na aerodromu napravio incident! To se desilo 16. decembra, a detalji su objavljeni tek juče... Tridesettrogodišnji fudbaler DC junajteda je, prema pisanju američkih medija, bio pod dejstvom alkohola i tableta, a dobio je prekršajnu prijavu za remećenje javnog reda i mira i pijanstvo u javnosti. Navodno, Runiju je naloženo da plati novčanu kaznu od 25 dolara uz dodatne troškove... Bivšem reprezentativcu Engleske nije prvi put da završi iza rešetaka zbog alkohola, pošto mu se to dogodilo i u septembru 2017. kada je vozio pijan. Tada je dobio zabranu upravljanja motornim vozilom u trajanju od dvije godine. Runi je trenutno pod trogodišnjim ugovorom sa DC junajtedom, a zbog incidenta mogao bi da izgubi milione u sponzorstvima. B.T.

Milan zove Pjonteka Milan je spreman da ojača napad sa poljskom senzacijom - napadač Đenove, Kšištof Pjontek, je na meti rosonera, javlja Gazeta delo Sport. Vodeći italijanski dnevnik piše da postoje ozbiljni kontakti na relaciji klub iz grada mode - 23-godišnji Poljak, te da bi se transfer realizovao sada, a da bi Pjontek u Milano stigao na ljeto kao zamjena za Argentinca Gonzala Iguaina, čiji je ostanak na San Siru poslije zavšetka pozajmice iz Juventusa pod znakom pitanja. Spominje se cifra od čak 60.000.000 eura koju Đenova traži za 23-godišnjeg napadača, koji je sve oduševio sa 13 golova u Seriji A ove sezone. Bio bi to sjajan posao “grifona”, koji su ljetos Pjonteka doveli iz poljske Krakovije za 4.000.000 eura. B.T.

Izlivi emocija: Pit Vajld slavi trijumf Oldama nad Fulamom na “Krejven Kotidžu”

TRENERSKA PRIČA GODINE - PIT VAJLD, MENADŽER OLDAMA

Kupio Kartu Kao navijač, sjeo na Klupu i izbacio bolji Fulam Četvoroligaš Oldam je nakon preokreta savladao premijerligaša Fulam na “Krejven Kotidžu” (2:1) i plasirao se u 1/16 finala FA Kupa. To je senzacija! Međutim, senzacija jednog vikenda, dok je priča menadžera Oldama Pitera Pita Vajlda - trenerska priča godine. Kada su početkom decembra kuglice spojile klub iz oblasti Mančestera sa timom iz Londona, privremeni strateg Oldama je planirao da sa svojim drugovima otputuje u glavni grad Engleske da gleda utakmicu kao navijač.

■ RezeRVisao saM i Voz

Ali, umjesto na tribinama, našao se na klupi 33-godišnji Vajld je sa 18 godina završio igračku karijeru, posvetio se učenju i trenerskom poslu, radio je u mladom timu Oldama, a onda je prije 10 dana kada je Frenki Ban dobio otkaz postavljen za privremenog mendžera kluba. I dokazao je da ima šlifa za trenerski posao izbacivši moćniji tim Klaudija Ranijerija. “Nikada nisam bio u Fulamu, a sa pet drugara sam planirao da dođemo i pogledamo meč. Kupili smo karte i rezervisali voz”, rekao je Vajld. Piter je životni navijač Oldama, preko deset godina je

godine ima Pit Vajld - sa 18 godina je zaVršio igračku karijeru, deset godina je radio u mlađim kategorijama oldama, a Prije desetak dana je PostaVljen za PriVremeno rješenje kluba iz mančestera u klubu, a posljednjih desetak dana su mu totalno preokrenuli život. Interesantno – prije 28 godina je pogledao prvu utakmicu Oldama. “Moja prva utakmica je bila 1. januara 1991. godine. Gledao sam je sa ocem, Njukasl kod kuće – 1:1. Mik Kvin za njih i Mark Stimpson autogol za nas”, prisjeća se 33-godišnji strateg.

■ ŽeliM JunaJted Debi u menadžerskom poslu krenuo je dobro za Vajlda - u Ligi 2 je vezao dva trijumfa protiv Port Vejla i Nots Kauntija, a trijumf protiv Fulama u Londonu je bio vjerovatno jedan od njegovih najboljih trenutaka u karijeri. Možda i životu! Zato i ne čudi tolika radost kod pobjedonosnog gola Kaluma Langa u 88. minutu. “Trajalo je vječno. Svaku sekundu sam pra-

tio na mom satu. U gradu, gdje smo u sjenci velikih klubova, dobro je donijeti nešto lijepo”, govori sin Mančestera. Oldam je igrao polufinale FA kupa 1990. i 1994. godine, ali je oba puta ispadao od gradskog rivala - Mančester junajteda. I Vajld u 1/16 finala FA kupa želi baš “crvene đavole”, koji igraju kao preporođeni nakon dolaska Olea Gunara Solskjera. “Želim da igramo protiv Junajteda! Poraz od njih 1994. godine mi je uništio djetinjstvo”, poručio je privremeni menadžer Oldama, koji bi uskoro mogao da postane trajno rješenje. Vajld je definitivno najponosniji navijač Oldama, a ukoliko mu žrijeb stvarno dodijeli Mančester - imaće šansu da mu se osveti za “uništeno djetinjstvo”... B.T.

PITER VAJLD

Nikada nisam bio u Fulamu, a sa pet drugara sam planirao da dođemo i pogledamo meč. Kupili smo karte i rezervisali voz. Trijumf nad Fulamom? Trajalo je vječno. Svaku sekundu sam pratio na mom satu

sport

UTORAK, 8. 1. 2019.

oštra reakcija mornara nakon dešavanja sa semaforom i sudijama u finišu meča sa partizanom

Poništenje meča ili produžetak Dva dana nakon poraza od Partizana u Pioniru (73:75) u dramatičnoj završnici u kojoj je Mornar bio blizu velikog trijumfa, čelnici crnogorskog prvaka obratili su se javnosti saopštenjem u kojem navode razloge zbog kojih ovaj duel mora da bude poništen ili eventualno da bude nastavljen kao produžetak od pet minuta. Saopštenje koje potpisuje glavni finansijer kluba Đorđije Pavićević prenosimo u cjelosti. „1. Ni matematički eksperti nisu uspjeli da odgonetnu kako to da zadnji napad Mornara koji je završio Voler tako što je šutnuo čim je dobio loptu, bez driblinga, traje 2,1 sekundu, a napad Partizana, potom, preko Renforda, koji je primio loptu, napravio dribling i tek onda šutirao, traje 1,5 sekundi. Naši prijatelji, eksperti iz ove oblasti, lomili su glavu da objasne taj fenomen i nije im uspjelo, osim, ukoliko, nije u međuvremenu pronađena neka nova matematička formula, po kojoj ono što je duže, u stvari, kraće traje. Prozivaju nas da se nismo pravovremeno žalili na vrijeme poslije Volerovog koša, što, jednostavno, nije tačno. Lično sam sudiji Beloševiću sugerisao da vrijeme na semaforu nije mjerodavno i da pregleda snimak, na šta se on oglušio. Tako da nema mjesta ni prigovoru da smo neprincipijelni. Samo ovo je dovoljan razlog zbog kojeg utakmica mora da bude poništena i da odgovorni ljudi u ABA ligi odluče da li će biti

Lendejl je nakon promašenog bacanja Renfroua nadskočio loše postavljenog Lukovića i donio trijumf Partizanu

odigrana nova ili će se samo igrati produžetak.

■ Oštećeni smO 2. U medijima u Srbiji se provlači da je Partizan oštećen od sudija, a ne Mornar. Međutim, lako je dokazati suprotno. Predočićemo u žalbi ABA ligi gdje je sve Mornar oštećen i to poktrijepiti adekvatnim snimcima. Za ovu priliku ističemo samo ono što se dešavalo prije posljednjeg napada Mornara na četiri sekunde prije kraja, u takozvanom „mrtvom vreme-

Ni matematički eksperti nisu uspjeli da odgonetnu kako to da zadnji napad Mornara koji je završio Voler tako što je šutnuo čim je dobio loptu, bez driblinga, traje 2,1 sekundu, a napad Partizana, potom, preko Renforda, koji je primio loptu, napravio dribling i tek onda šutirao, traje 1,5 sekundi. Naši prijatelji, eksperti iz ove oblasti, lomili su glavu da objasne taj fenomen i nije im uspjelo, osim, ukoliko, u međuvremenu nije pronađena neka nova matematička formula, po kojoj ono što je duže, u stvari, kraće traje.

nu“, kada se Rebić spremao da ubaci loptu u igru. Prije nego je dodao loptu Voleru Marinković, Zagorac i opet Marinković, napravili su tri namjerne lične greške koje se lijepo vide i na priloženim fotografijama. Osim ovih, dostavićemo i druge fotografije iz kojih se jasno vidi ko je, u stvari, oštećen.

■ Odakle publika i sudije iz beOgrada

3. U odluci disciplinskog sudije ABA lige stoji: ‘Utakmica br. 71: KK Partizan NIS – KK Cedevita. Kažnjava se KK Partizan NIS sa 5.000,00 eura kazne i zatvaranjem cijele dvorane zbog propusta u organizaciji utakmice za sljedeću utakmicu u organizaci-

ji KK Partizan NIS.’ Trebalo bi, očigledno, da odgovorni ljudi ABA lige objasnite i nama i svim gledaocima u regionu otkuda, poslije ovakve odluke disciplinskog sudije ABA lige, brojna publika u ‘Pioniru’ na meču Partizan NIS – Mornar. 4. Žalbu ćemo, na moje insistiranje, zaključiti obraćanjem Istoku Remsu, komesaru za suđenje ABA lige, koji bi trebalo da objasni kako je moguće da Partizan NIS-u u Beogradu protiv Mornara sude trojica sudija iz Beograda?! Mislim da je iz svega navedenog sama sportska javnost može da prosudi ko je i koliko oštećen na utakmici Partizan NIS – Mornar“, zaključio je saopštenje Đorđije Pavićević. M.A.

UTORAK, 8. 1. 2019.

sport

crnogorski biser u idealnoj petorci prestižnog tunira

Kljajić blistao na turniru Hospitalet

plejmejker plavih simbol aba lige

Nemanja Gordić 267

Budućnost je u nedjelju protiv Igokee konačno prekinula niz poraza, a ta utakmica za plejmejkera regionalnog prvaka Nemanju Gordića bila i 267. u ABA ligi. Bosanskohercegovački košarkaš tako se na vječnoj listi regionalnog takmičenja popeo na deveto mjesto igrača sa najviše mečeva u ligi. Do kraja sezone Gordić će imati priliku da još napreduje na ovoj listi pošto Bojan Krstović (269 utakmica), Smiljan

Pavić (269) i Boris Bakić (274) više nisu dio prvog ranga ABA lige. Osim Gordića, među deset košarkaša sa najviše mečeva u ABA ligi nalaze se još tri nekadašnja košarkaša Budućnosti - Čedomir Vitkovac (na drugom mjestu sa 334 utakmice) i pomenuti Bakić (igrao i za Mornar) i Krstović. Najviše mečeva u ABA ligi odigrao je Marin Rozić (347), koji od 2004. godine nosi dres zagrebačke Cibone. K.B.

11,6

poena postiže u prosjeku nemanja gordić na 14 utakmica aba lige ove sezone

Prije tri godine Luka Dončić je sa Real Madridom osvojio prestižni juniorski turnir u španskom Hospitaletu. Od tada je slovenački fenomen preko prvog tima Reala, individualnih, klupskih i reprezentativnih titula stigao do dresa Dalasa. U svojoj ruki sezoni u NBA ligi oduševljava planetu, a tradicionalni turnir iz godine u godinu ima nove heroje. A jedan od heroja 40. izdanja tunira u katalonskom gradiću je Jovan Kljajić - sedamnaestogodišnji crnogorski reprezentativac je sa Gran Kanarijom dominirao prethodna tri dana u Hospitaletu, pa tro-

15 poena u prosjeku na pet utakmica turnira u Hospitaletu postizao je jovan kljajić

fej apsolutno zasluženo ide na Kanarska ostrva. Uz to, jedan od najperspektivnijih košarkaša Evrope ro-

Jovan Kljajić (prvi s desna) sa Diopom (Gran Kanarija), Da Silvom (Huventud), Majom (Hospitalet) i Peneom (Stela Azura) čini idealnu petorku turnira

đenih 2001. godine izabran je u idealnu petorku turnira. Kanarinci su na putu do pehara u grupi savladali Partizan (76:68), uz 17 poena i 4 asistencije crnogorskog talenta, uslijedio je poraz od Albe (9 poena), da bi protiv Barselone u kvalifikacionom duelu za polufinale Klajić zablistao i sa 26 poena vodio svoj tim do trijumfa. Granka je u polufinalu savladala italijanski tim Stela Azura (87:61, 9 poena Kljajića), da bi u velikom finalu demoliran Huventud (103:86), uz 15 poena, pet skokova i tri asistencije našeg bisera. M.A.

Vukovi opet imaju Saundersa, makar i privremeno Pomalo neočekivana vijest stigla je iz NBA lige u noći između nedjelje i ponedjeljka... Tom Tibodo, stručnjak koji je posljednjih sezona uspio da podigne Minesotu, više nije trener “vukova”. Gazda kluba Oven Tejlor otkaz nekadašnjem šefu struke Čikaga uručio je odmah po završetku meča Minesote sa LA Lejkersima - zanimljivo, duela koji je Tibodo dobio. Za sada nije jasna odluka prvog čovjeka “vukova”, tek odlučeno

je da će klub privremeno voditi Rajan Saunders, sin pokojnog Flipa Saundersa - legendarnog trenera Minesote. Rajan ima tek 32 godine i mlađi je od 42 aktivna igrača u NBA ligi. U istoj noći Atlanta je dobila Majami (106:82) u meču u kome je Dvejn Vejd ubacio i 500. trojku u karijeri, pa se pridružio Majklu Džordanu i Lebronu Džejmsu na listi trojice igrača koji su prebacili granice od 20.000 poena,

5.000 asistencija, 4.000 skokova, 1.500 ukradenih, 800 blokada i 500 trojki. Kasnije u nedjelju veče po našem vremenu igrao je i Orlando - magični su izgubili od Klipersa, ali je naš Nikola Vučević upisao 16 poena, čak 24 skoka i osam asistencija. SEMAFOR: Toronto - Indijana 121:105, Atlanta - Majami 106:82, Oklahoma - Vašington 98:116, Finiks - Šarlot 113:119, LA Klipers - Orlando 106:96, Minesota - LA Lejkers 108:86. K.B.

Rajan Saunders sa legendarnim Flipom

Sport

UTORAK, 8. 1. 2019.

jaPanac je najmlađi taKmičar Koji je usPio d

umjetnik ko

Pojačanje za ŽKK Budućnost

Dama koja je bila 32. pik nova vučica Šampion WABA lige dobio je, čini se, pravo pojačanje - i to iz univerzitetske lige Sjedinjenih Američkih Država. Košarkašice Budućnost Bemksa za nastavak sezone biće jače za Džil Bartu, damu koja

18,8

poena postizala je u prosjeku barta u posljednjoj sezoni u dresu univerziteta gonzage

je rođena 1995, visoka 190 cm, a igra na poziciji krila. Da se radi o talentovanoj košarkašici govori i da je na prošlogodišnjem draftu ženske NBA lige kao 32. pik izabrana od ekipe Atlanta Las Vegas. B a r t a j e ko m p l e t n u NCAA karijeru igrala za Gonzagu, a u posljednjoj sezoni je na 32 utakmice imala prosjeke od 18,8 poena i 8,3 skokova. Njen tim je osvojio konferencijski turnir WCC (konferencija zapadne obale), a Barta je bila proglašena najkorisnijom igračicom konferencije i izabrana u najbolju petorku. K.B.

Skoro pedeset godina Novogodišnja turneja je čekala da neko slavi na sve četiri skakonice (uspio je to Sven Hanavald), a onda još 16 da neko to ponovi - prošle sezone istoriju je ispisao Kamil Štoh. Bez sumnje dvije legende ski skokova, ali ono što je na prelasku iz 2018. u 2019. uspio Rjoju Kobajaši zasjenilo je i pomenute dvije veličine. Njegov način skakanja sa visinom od 174 centimetra mnoge je ostavio bez daha... “On je umjetnik i tu nema mnogo šta da se doda”, poručio je njegov trener Finac Jane Vatainen.

■ Brza vožnja, di-

džej, Bez radnih navika

Navikli ste da su Japanci posebno vrijedan i radan narod... E, pa Kobajaši je sve suprotno od toga. Toliko da su se mnogi plašili kako nikada njegov talenat neće biti do kraja nadograđen. “Taj talenat smo odmah uočili, još dok je imao 14 godina. Problem su bile njegove radne navike”, otkrio je Vatainen. “Uvijek smo mu govorili da mora više i jače, ali to ga nije mnogo uzbuđivalo. On je radio po svome”. Rjoju je jednostavno želio da bude sve ono što su uglavnom i njegovi vršnjaci - uživao je u brzoj vožnji svog automobila, a posebna specijalnost mu je pušta-

nje muzike, pa i danas voli da radi kao di-džej. “Sjećate se njegovog brata Junšira (takođe ski skakač)? Dok je on bio miran, Rjoju je potpuno drugačiji karakter - živ i prepun adrenalina”, otkrio je Vatinen.

■ ahonenov trener je znao kako

Pomenuti Vatainen je bio poznat kao trener jednog drugog Finca - legendarnog Janea Ahonena. A uspio je koliko-toliko da smiri i Harija Olija, kojem je “kapljica” bila draža od skokova. Čini se pravi čovjek da se prirodni talenat kruniše na najbolji način. “Postavili smo pravila, bi-

SK 1 CG 18:00 20:45 03:00

Evroliga: Himki - Fenerbahče Evrokup: Unikaha - C. zvezda WTA Sidnej

SK 2 08:30 19:15 21:30 03:00

WTA Sidnej Evrokup: Frankfurt - Lokomotiva Evroliga: Gran Kanarija - Real M. WTA Sidnej

SK 3 NE PROPUSTITE: PRVA BITKA ZA VEMBLI - I to baš na Vembliju. Totenhem i Čelsi u derbiju prvog meča polufinala Karabao kupa - Arena sport 1 (21.00h).

19:30

SK 4

Evroliga: Žalgiris - Efes

20:45

lo je malo problema u početku, ali ubrzo je Rjoju tačno znao šta smije, a šta ne”, objasnio je Vatainen. Rezultat je stigao veoma brzo - sa 22 godine Kobajaši je najmlađi takmičar koji je Novogodišnju turneju osvojio sa sve četiri pobjede.

Evrokup: Asvel - Ulm

SK 5 09:30

WTA Sidnej

SK HD 20:00

Evroliga: Olimpijakos - Baskonija

ARENA SPORT 1 14:30 17:00 19:00 21:00 01:00

Fudbal: Irak - Vijetnam Fudbal: S. Arabija - Koreja Liga 1: Nant - Monpelje Fudbal: Totenhem- Čelsi NHL: Minesota - Boston

UTORAK, 8. 1. 2019.

DA KOMPLETIRA POKER NA NAJČUVENIJOJ ª TURNEJIº

OBAJAŠI ■ LETI KAO PAPIR

I Kobajašijeve kolege su oduševljene tehnikom japanskog skakača... “Naš mali Japanac leti kao da je list papira”, istakao je njemački skakač Andreas Velinger. Legendarni Austrijanac Toni Inauer, zlatni sa Olimpijskih igara u Lejk Plesidu 1980, smatra da je Kobajaši na neki način uveo revoluciju u ski skokove. “Možda mnogima izgleda čudno i nelogično što on sa visinom od 174 centi-

metra ima duže skije od ostalih takmičara, ali to očigledno kod njega radi i ide mu jako dobro kao što vidite”, istakao je Inauer. Oberstdorf, Garmiš-Partenkirhen, Insbruk i Bišofshofen ove zime plesali su u ritmu muzike didžeja iz Ivate. K.B.

POBJEDA NA 11 TAKMIČENJA OVE SEZONE OSTVARIO JE RJOJU KOBAJAŠI - REKORD U JEDNOJ SEZONI DRŽI PETER PREVC SA 15 TRIJUMFA

SPORT

DN TIP

HIHON

VALENSIJA

Ne blista Valensija, ali vjerujemo da će slaviti već u Kupu kralja. Hihon je bez pobjede već pet mečeva u Segundi.

Na današnji dan

1991.

NAŠ HRABRI SOKO

TONI INAUER:

Možda mnogima izgleda čudno i nelogično što on sa visinom od 174 centimetra ima duže skije od ostalih takmičara, ali to očigledno kod njega radi i ide mu jako dobro.

ARENA SPORT 2 18:30 21:30 00:00 01:00

FIBA LŠ: PAOK - U. Holon Fudbal: Hihon - Valensija Fudbal: Adelaid - Melburn Tenis: Kujong klasik

ARENA SPORT 3 14:00 16:15 jakos 18:30 21:00

Fudbal: PAS - Panionios Fudbal: Ksanti - OlimpiFudbal: Ergotelis - OFI Fudbal: Lion - Strazbur

ARENA SPORT 4 16:00

Fudbal: Panahaiki - PAOK

18:00 Hokej: Frolunda - Pilsen 20:30 FIBA LŠ: Strazbur Bešiktaš

ARENA SPORT 5 19:30 Hokej: RB Minhen - RB Salcburg

EUROSPORT 1 11:00 ATP Sidnej 17:45 Alpsko skijanje (ž), Flahau: Slalom (1) 20:30 Alpsko skijanje (ž), Flahau: Slalom (2)

Rođen (posljednjih godina) najbolji crnogorski fudbaler Stefan Savić. Sjajni defanzivac trenutno je nezamljenjiv u odbrani Atletiko Madrida i Ćola Simeonea.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno neslavna pljačka brazilskog razbojnika

Kad pokušaš da opljačkaš ultimat fajterku Brazilska ultimat fajterka Polijana Viana doživjela je tokom vikenda neprijatnost kada je jedan muškarac pokušao da joj otme mobilni telefon dok je čekala prevoz ispred svog stana u zapadnom dijelu Rio de Žaneira. Kako je ispričala medijima, muškarac joj je prišao i pitao je koliko je sati. Shvatila je da nema namjeru da ode jer je sjeo pored nje. Tra-

u norveškom selu Heningsvaer

Najljepši fudbalsKi stadioN Na svijetu Stadion Heningsvaer u istoimenom norveškom selu koje broji oko 500 stanovnika okružuju nazubljeni vrhovi i čarobna priroda, a mnogi ga smatraju najljepšim fudbalskim stadionom na svijetu. Grupa ostrva Lofoti tek je 2007. godine povezana mostovima sa ostatkom zemlje, a bez obzira na udaljenost prirodne ljepote ostrva su uvrštena na listu mjesta koja svakako morate vidjeti bar jednom u životu. Osim blage klime i

da ćemo sada da zovemo policiju”, kazala je. Policiju je dočekala držeći mu ruku savijenu. Odvezli su ga u bolnicu kako bi mu utvrdili povrede, a fotografije unakaženog napadača pojavile su se na društvenim mrežama, a objavio ih je i šef UFC-a Dana Vajt. Muškarac je završio u bolnici, a Viana je protiv njega podnijela prijavu.

Olga

zimske temperature oko nule, zaljubljenici u fudbal sanjaju da posjete Lofoti zbog fascinantnog stadiona Heningsvaer na kojem treniraju rekreativci iz fudbalskog kluba Heninsvae IL i djeca. Stjenovito ostrvo na kojem se nalazi stadion okružuju dramatične nazubljene stijene, a oko igrališta nalazi se tek komadić asfalta. I samo selo plijeni pažnju zbog predivne arhitekture, drvenih kućica i malih umjetničkih galerija.

teška 278 kilograma

najezda meduza u australiji

Hiljade ljudi zadobilo opekotine Više od 3.500 ljudi opekle su meduze koje su zaposjele sjeveroistočnu obalu Australije, a zbog te najezde zbranjen je pristup na više plaža. Uprava zadužena za pomoć u moru u australijskoj državi Kvinslend saop-

žio joj je telefon i rekao da ne smije da reaguje jer je naoružan. Potom je rekao da ima “oružje” za koje je shvatila da je lažno. “Bio je baš blizu. Pomislila sam ako je pištolj pravi, neće imati vremena da puca. Ustala sam, udarila ga dva puta, oborila i počela da ga gušim. Nakon što sam ga savladala stavila sam ga da sjedne na isto mjesto gdje je sjeo i rekla

štila je juče da su ove meduze, fisalije, opekle ogroman broj ljudi tokom vikenda. Ukupno 3.595 kupača zadobilo je bolne opekotine. Najmanje četiri plaže ju-

če su zatvorene zbog meduza, a lokalni mediji pišu o invaziji ovih providnih životinja s plavičastim odsjajem. Na jednom od upozorenja piše da se zid ovih meduza približava plaži Rejnbou, pozivaju spasioci da zatvore plažu a kupači se mole da ne ulaze u vodu. Opekotine ovih životinja su jako bolne ali nisu opasne po život. Oko 13.000 opečenih ljudi prijavljeno je protekle nedjelje, tri puta više nego u istom periodu prošle godine, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

u tokiju tuna prodata za rekordnih 2,7 miliona eura Vlasnik suši restorana kupio je za rekordnih 2,7 miliona eura crvenu tunu na ribljoj pijaci Tojosu u Tokiju. Za džinovsku tunu od 278 kilograma na aukciji je postignuta rekordna cijena. Tunu je kupio Kijoši Kimura, vlasnik lanca restorana Suši Zanmaj. Riba je ulovljena kod grada Aomori, na sjeveru Japana. Japanci su ljubitelji tune koju jedu sirovu kao suši ili sašimi. Takvo jelo s tom vr-

stom tune košta oko 3.000 jena (23 eura) u boljim restoranima u Tokiju.