Dnevne novine 9. januar 2019. by Dnevne Novine

■ 6 7

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA CRNE GORE BLAŽO JOVANIĆ ZA DN

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

OPRAVDALI SMO STATUS NAJAŽURNIJEG SUDA U DRŽAVI

UO VSEKĆOR AJI U PROD

OPŠIRNIJE NA STRANI 13

SRIJEDA, 9. 1. 2019. BROJ 2271 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK OPŠTINE TIVAT ODGOVORIO ª RAZOČARANOMº DPS OVCU BOŽOVIĆU ■ 5

Kusovac: Odavno ste Vi u drugoj partiji

NIKO NE MOŽE DA DOKUČI ŠTO SMJERA FRONT ■ 2 3

NI POVRATKA U SKUPŠTINU, NI PROTESTA, NI RAZGOVORA... ■9

NA ŽABLJAKU TOKOM PRAZNIKA

Tražilo se mjesto više ZA NAJBOLJE PONUDE:

FOND ZDRAVSTVA ■ 14 15

Lani realizovano više od tri miliona elektronskih recepata NASILNICI SVE ČEŠĆE PRED SUDOVIMA

Zbog nasilja u porodici iza rešetaka 85 osoba marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

nezavisni poslanik damjanović

Stankovića i Medenicu biraju kao i Sudski savjet Vlast će, ukoliko se ne obezbijedi neophodna većina za izbor Vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Vrhovnog suda, pribjeći istom modelu kao u slučaju Sudskog savjeta, i neustavno produžiti mandat nosiocima tih funkcija, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović. Mandat vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću i predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici ističe ove godine, a za izbor njihovih nasljednika neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, odnosno tropetinska u drugom krugu glasanja. Damjanović je agenciji MINA rekao da je prije pola godine, glasovima poslanika vlasti, uprkos jasnoj ustavnoj normi trajanja mandata članovima Sudskog savjeta, njima protivustavno produžen mandat, teoretski sa mogućnošću novih produženja do u beskonačnost. Prema njegovim riječima, i u

tome se ogleda dubina političke i institucionalne krize u državi. Na pitanje da li bi se rješenje problema moglo tražiti u izmjenama Ustava, i da li je ta opcija uopšte moguća s obzirom na to da je i za izmjene najvišeg pravnog akta potrebna dvotrećinska većina, Damjanović je kazao da vlast nema tu većinu, pa je jasno da se bez dijela opozicije Ustav ne može mijenjati. Kako je kazao, da vlast nema namjeru da razgovara najbolje svjedoči to što se u momentu kada je ponovo na snazi bojkot Skupštine od najvećeg broja opozicionih poslanika, raspisuje „konkurs“ u skupštinskom odboru za članove Sudskog savjeta. „Namjera je perfidna i ima za cilj da se i domaćoj, ali i međunarodnoj javnosti pošalje poruka kako eto neka opozicija ponovo neće da učestvuje u izboru, odnosno da nastavlja da opstruira ovaj „fini demokratski proces“, kazao je Damjanović. R.P.

Damjanović

niko ne može da dokuči koji su plano

Ni povratka u Sk protesta, ni raz ⌦ Mili Prelević

emokratski front tvrdi da je sve dalje od povratka u Skupštinu Crne Gore i od Odbora za reformu izbornog i drugih zakonodavstava, ali je, očigledno, sve dalje i od eventualnog sastanka sa liderima ostatka opozicije.

so budva

Vujovićodlazi, Radović predsjednik Nakon rotacije na mjestu predsjednika Opštine Budva kada je Marko - Bato Carević iz Demokratskog fronta došao na mjesto Dragana Krapovića iz Demokrata, 10. januara če doći i do promjena na čelu lokalnog parlamenta. Dosadašnji predsjednik Skupštine Đorđije Vujović iz DF-a podnijeće ostavku, a na njegovo mjesto će doći odbornik Demokrata Krsto Radović. Funkciju potpredsjednice lokalnog parlamenta od 30. decembra obavlja odbornica Crnogorske Anđela Ivanović.M.P.

Radović

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević kaže da opozicija, izuzev Demokrata i Građanskog pokreta URA, traži modalitete zajedničkog djelovanja. On je u izjavi za TV Vijesti precizirao da su lideri DF-a već razgovarali sa predsjednikom SNP-a Vladimirom Jokovićem, SDPa Rankom Krivokapićem, kao i sa nezavisnim poslanicima Aleksandrom Damjanovićem i Goranom Danilovićem. “Ja se nadam da ćemo negdje poslije 15. januara imati mogućnost da nastavimo te razgovore i da zajednički predložimo neko rješenje koje ćemo prezentirati crnogorskoj javnosti. Možda se usaglasimo da to

bude neki kombinovan vid zajedničkog djelovanja”. Ovo bi, po njegovom mišljenju, podrazumijevalo vaninstitucionalno i djelovanje u parlamentu. Iz Socijalističke narodne partije Dnevnim novinama je saopšteno da nikakvih sastanaka i razgovora nije bilo. “Predsjednik SNP Vladimir Joković se nije ovih dana sastajao niti razgovarao sa liderima Demokratskog

OpOzicija treba da se vrati refOrmi izbOrnOg i drugOg zakOnOdavstva, i tO treba da bude u OpOziciOnOm fOkusu

fronta o zajedničkom djelovanju opozicije”, zvanično je saopštio portparol SNP-a Miloš Rajković. Ovakvim izjavama Kneževića začuđeni su i u Socijaldemokratskoj partiji. Iz partije Ranka Krivokapića tvrde da razgovora nije bilo, prije svega i zbog toga što je SDP saopštila jasan stav da treba zajednički raditi u Odboru za izmjene izbornog i drugog zakonodavstva. “Opozicija treba da se vrati reformi izbornog i drugog zakonodavstva, i to treba da bude u opozicionom fokusu. Sve drugo bio bi scenario koji priželjkuje vlast ili jedan njen dio”, rečeno je Dnevnim novinama iz SDP-a. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović je u više navrata ponovio da je spreman da se odozove na poziv DF-a za razgovore opozicije. “Od momenta kad sam im, na njihovo insistiranje za hitne razgovore, odgovorio na dopis, još nema poziva za razgovor o oblicima opozicionog djelovanja”, ka-

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

politika

Predsjednik skuPštine Crne Gore ivan Brajović

Uz evropske standarde društvo činimo uređenijim

ovi demokratskoG fronta

kupštinu, ni zgovora... Đukanović: Nema ništa novo

Za razliku od svog kolege Milana Kneževića, poslanik Nove srpske demokratije Milutin Đukanović juče nije govorio ni o kakvim razgovorima i susretima. Na pitanje Dnevnih novina da li ima nešto novo, kada su sastanak lidera opozicije, protesti ili eventualni povratak u Skupštinu u pitanju, Đukanović je odrečno odgovorio. “Za sada nema promjena. Nema ništa novo”, kratko je odgovorio Đukanović. Pitanje mu je postavljeno nekoliko sati prije nego što je objavljena izjava Milana Kneževića. že Damjanović. Podsjetimo, ranije je iz Demokrata i GP URA saopšteno da je poziv Demokratskog fronta na vaninstitucional-

no djelovanje neiskren i da DF ima “potrebu da nađe izgovor da se ponovo vrati u Skupštinu i Radnu grupu za izmjene izbornog i ostalog zakonodavstva”. “Iluzorno je da oni koji koji su više puta izigrali opozicione birače, oni koji su izgubili status snažnog opozicionog subjekta, pozivaju bilo gdje one koji djeluju vaninstitucionalno, drže riječ, imaju veliko povjernje građana i pokazuju solidarnost braneći pravo i pravdu. Njihov poziv je klasičan poziv na saradnju sa DPS, a sa njima nećemo nikada”, saopšteno je iz ovih partija. Oni koji podržavaju Demokratski front ne znaju ni da li će više biti i protesta koji su najavljivani iz ovog političkog saveza. Krajem prošle godine je utihnula priča o ovom obliku djelovanja DFa, i niko je ne obnavlja. U DFu tvrde da očekuju podršku ostalih opozicionih partija iako je svima jasno da, posebno za proteste, te podrške neće biti.

Put ka EU od izuzetnog je značaja za Crnu Goru, ocijenio je u intervjuu za Novu M predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović. “Ispunjavanjem evropskih standarda crnogorsko društvo činimo uređenijim. Parlament je dostigao zavidan nivo funkcionisanja, ali su pred ovom institucijom u 2019. brojni izazovi, jačanje ugleda institucija, poštovanje zakona, Ustava Crne Gore, te na taj način snaženje ukupnog crnogorskog društva i države”, kazao je Brajović. Prema njegovim riječima, ne treba dozvoliti da se izgubi vizija ujedinjene Evrope koja je superiorna. Brajović dodaje da bi Evropa bila globalno konkurentna mora biti stablna i iskoristiti sve evropske resurse, a tako i balkanske. “Mislim da održavanje vitalnosti EU se najbolje radi na taj način, što se ne prekida sa procesom proširenja. Uvijek govorim da je proces proširenja kompaktan sa redefinisanjem i sređem odnosa unutar same EU, jer svaka zemlja može donijeti svoj kamičak vrijednosti i siguran sam da to može donijeti i Crnoj Gori. Zato vjerujem da nema dileme da sa procesom proširenja treba nastaviti. Zato mislim da ćemo mi kao zemlja nastaviti da radimo predano da bi zadržali poziciju lidera EU integracija na Zapadnom Balkanu, a vjerujem da zamora od proširenja neće biti u konačnom“, kazao je Brajović. Kako je naveo, najveća stvar za jednu instituciju je ako odgovorno radi posao. “Mislim da je parlament odgovorno radio svoj posao. Ako govorimo o brojevima donijeto je gotovo 100 zakona, 300 stotine sjednica raznih odbora, to sve pokazuje značajnu djelatnost parlamenta. S druge strane parlament ostaje mjesto sučeljavanja ideja i čvorište političkog života u Crnoj Gori“, kazao je Brajović. On smatra da nije bojkot obilježio godinu za nama, već njegov krah. “Najveći broj poslanika se vratio u poslaničke klupe, ostali su oni koji se ionako neće vratiti, jer u kalkula-

Brajović

Ako ste poslAnik, vi ste još odgovorniji zA ono što kAžete, jer neko slušA te poruke i vrlo je vAžno dA ljudimA koji nAs slušAju se obrAćAmo nA civilizovAn, kulturAn nAčin. i dA izbjegAvAmo sukobe, uvredljive riječi bez činjenicA i ArgumenAtA cijama računaju da im je to jedini spas da zadrže biračko tijelo. Pošto se ne izjašnjavaju da li su za ili protiv bilo kog važnog pitanja koje opterećuje crnogorsko društvo, a u parlamentu bi bili prinuđeni da odgovaraju. Vladajuća koalicija je upravo izdržala, da pokaže da je parlament mjesto na kojem možemo razgovarati, jedino mjesto za razgovor svih političkih sudionika a ne ni ulica ili bilo koja druga institucija, a to su prepoznali i građani“, kaže Brajović. Komentarišući incidente

i neprimjeran rječnik pojedinih opozicionih poslanika, Brajović kaže da ne može sa sigurnošću reći da se neke scene neće ponoviti. “Ako ste poslanik, vi ste još odgovorniji za ono što kažete, jer neko sluša te poruke i vrlo je važno da ljudima koji nas slušaju se obraćamo na civilizovan, kulturan način... i da izbjegavamo sukobe, uvredljive riječi bez činjenica i argumenata. Hoće li se ponavljati neke scene, na koje se ne ponosim, ne mogu reći sa sigurnošću da neće, ali mislim da smo stvarali ambijent u parlamentu da razgovarmo sa više povjerenja jedni među drugima“, kazao je predsjednik Skupštine. Brajović ocjenjuje da je parlament na čijem je čelu dostigao zavidan nivo funkcionisanja, no ipak pred ovom institucijom u 2019. postavljaju se brojni izazovi. Izdvaja jačanje ugleda institucija, poštovanje zakona, Ustava CG, ističući da na taj način snažimo crnogorsku državu. R.P.

politika

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

predsjednik Austrije AleksAnder vAn der Belen

EU nEpotpUna bEz zapadnog balkana Evropska porodica biće potpuna tek uz puno uključenje država Zapadnog Balkana, kazao je predsjednik Austrije Aleksander van der Belen i naglasio da će tekuća godina biti važna za EU. Van der Belen je, na godišnjem prijemu za diplomatski kor, rekao da se Austrija zalaže za pristupanje šestorke Zapadnog Balkana Uniji. On je ocijenio da će ova godina biti važna za EU ukazujući na Bregzit. Van der Belen je ukazao i na diskusiju o budućnosti Unije, izbore za Evropski parlament i uspostavljanje nove Evropske komisije, prenosi Tanjug. Prema njegovim riječima, poslednja istraživanja u EU i Austriji pokazuju jasnu promjenu trenda u javnom mnjenju. “Povjerenje u EU i optimizam su poslednje godine jasno

porasli. Važno je da se to povjerenje ne izneveri“, poručio je Van der Belen. Jugoistočna Evropa, i pored umora od proširenja prisutnog u Francuskoj i Holandiji, ne smije biti ostavljena po strani u vakuumu, poručila je šefica austrijske diplomatije Karin Knajsel. Knajsel je na konferenciji za medije, na kojoj je rezimirala spoljnopolitičku aktivnost Austrije u prošloj godini, rekla da je zadovoljna što su, za vrijeme predsjedavanja Austrije EU, otvorena nova poglavlja u pristupnim pregovorima Crne Gore i Srbije. Ona je istakla da u Hagu ili Parizu nije bilo lako pridobiti podršku za evropsku perspektivu zemalja Jugoistočne Evrope, kao što su Srbija ili Albanija, i druge. “Umor koji je prisutan već je poznat. Lično sam osjeti-

la u razgovorima koje sam vodila od proljeća da su kod mojih partnera u zapadnoevropskim zemljama izbori za Evropski parlament bili veoma blizu. Nama je taj region geografski, istorijski i ljudski bliži, što nije slučaj za Holandiju ili Francusku”, rekla je Knajsel. Ona je naglasila da je veoma teško uvjeriti Holanđane i Francuze da je Jugoistočna Evropa dio Evrope, prenosi Tanjug. Dodala je i da njeno “evropsko-političko srce” jasno kaže da se ne može Jugoistočna Evropa ostaviti po strani u vakuumu, ali istovremeno i razumije da u Holandiji ili Francuskoj postoje drugačija viđenja. Knajsel je apelovala na francuskog i holandskog kolegu da se prisjete prošlosti. R.P.

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

POLITIKA

RAZOČARANI DPS OVAC PISAO PREDSJEDNIKU OPŠTINE TIVAT, ON MU ODGOVORIO

Božović: Štetne odluke po građane i opštinu Rukovodilac Službe za informacione sisteme i zajedničke poslove Opštine Tivat Goran Božović napustio je članstvo u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) zbog, kako je naveo, nezadovoljstva načinom na koji predsjednik tivatskog odbora te partije i predsjednik Opštine Siniša Kusovac vodi grad. Božović je u otvorenom pismu naveo da je Kusovac od trenutka izbora na mjesto lidera lokalnog DPS-a kreirao ambijent koji vodi “devastaciji umjesto progresu”. “Ne želim Vam više davati legitimitet jer donosite krajnje štetne odluke po javni interes građana Tivta i neodgovornim i nesavjesnim postupcima devastirate sadašnjost i budućnost grada”, naveo je Božović. Prema njegovim riječima, Kusovac je od uzorne lokalne uprave sa manjkom zaposlenih, koja je bila primjer dobre prakse u svim oblastima rada, “krajnje neodgovorno bez racionalne potrebe stvorio glomazan nefunkcionalan i neproduktivan aparat sa duplo više organa i zaposlenih, poligon za partijsko uhlebljava-

nje većinom nesposobnih kadrova, neprimjetnih na tržištu rada koji građane Tivta košta duplo više nego prije poslijednjih lokalnih izbora”. Kako ističe Božović, Kusovac je tada uklonio poslove upravljanja ljudskim resursima iz organa kojim je rukovodio, što mu je struka i zbog čega je zapošljen. “Dok sam ja vodio te poslove obarani su oglasi kad kandidati nijesu ispunjavali tražene kriterijume i nivo znanja, što se do tada nije dešavalo u istoriji Opštine Tivat. Jasno je bilo da sam nepodoban za Vaš naum i da me morate skloniti”, rekao je Božović. Kako je istakao, nijesu problem program i načela partije. “Zbog toga sam i bio dosadašnji član, nego su problem ljudi na ključnim pozicijama koji to ne poštuju, zbog kojih sada napuštam partiju”, rekao je Božović. On je naveo da je Kusovac “vještački promijenio” organizaciju Opštine Tivat kojom mu je “ukrao mandat, bez valjanog obrazloženja, koji bi trajao još tri godine, nudeći niže službeničko radno mjesto koje predstavlja dodatnu degradaciju”. R.P.

KUSOVAC: ODAVNO STE VI U DRUGOJ PARTIJI Predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac odgovorio je na “otvoreno pismo” Gorana Božovića, bivšeg rukovodioca Službe za informativne sisteme i zajedničke poslove u kojem navodi da to radi “zbog građana Tivta i službenika u Opštini”, kao i šire javnosti koju Božović pokušava da dezinformiše. “Najprije – da budemo otvoreni, odavno ste Vi u drugoj partiji i u nekim drugim centrima! Jer, da se ne igramo istinom na ove blage dane, a i govoreći iz iskustva sa Vama – iza ovog melodramatičnog plačljivog lamentiranja nad Vašim tobožnjim „neiskorištenim“ sposobnostima, i nasuprot tome, „propasti“ Tivta, partije, i sveopštoj kataklizmi; ovog Vašeg pismenog sastava koji zovete „otvorenim pismom“ može da stoji samo čista računica: da se što bolje pozicionirate ili dodvorite sljedećem političkom utočištu. Ili opravdate Vaš „dolazak“. Melodrama, nema šta. Ili bolje rečeno – maškarada. Srećan Vam put i zaista srećno im sa Vama – nismo

REAKCIJE NA IZJAVU MITROPOLITA AMFILOHIJA

Baković: Neprihvatljivo vrijeđanje vjerskih i nacionalnih osjećanja Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore izrazila je osudu i zabrinutost povodom posljednje izjave mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija o stvaranju, kako je kazao, “autofekalne crkve” u Crnoj Gori. Navode da su neprimjerene i krajnje neprihvatljive izjave kojima se vrijeđaju vjerska i nacionalna osjećanja građana, a posebno što dolaze od visokog crkvenog velikodostojnika u danima praznika. “Neprimjerene i krajnje neprihvatljive izjave kojima se vrijeđaju vjerska i nacionalna

osjećanja građana, a posebno je neshvatljivo da one dolaze od visokog crkvenog velikodostojnika i to u danima praznika koji je najveći simbol širenja mira, ljubavi i povjerenja”, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković. On podsjeća da crkve, vjerske zajednice i njihovi predstavnici imaju određeni nivo slobode kada su u pitanju javni nastupi, ali i odgovornost i obavezu da tom prilikom u skladu sa svojom društvenom pozicijom, ne narušavaju dostojanstvo pojedinaca i grupa kojima

se obraćaju ili o kojima saopštavaju stav. “I ovom prilikom pozivamo da se prilikom izražavanja mišljenja, posebno u javnom prostoru, ne ugrožava bilo čije i bilo koje zagarantovano pravo i da se suzdrži od izjava koje podstiču mržnju i netrpeljivost. Smatramo da ima mnogo primjerenijih načina da se u kulturi dijaloga, tolerancije i nenasilne komunikacije izraze stavovi i upute poruke, koliko god one bile suprotstavljene”, zaključio je Baković. U Crnogorskoj pravoslavnoj

sigurni hoće li uspjeti da se snađu u tom silnom „prosperitetu“, vaskolikom boljitku i sveopštem napretku koji ćete im Vi, Vašim znanjem, stručnošću, profesionalizmom i idejama donijeti. Ima sve da puca od „odgovornosti, savjesnosti, časnosti, poštenja i dostojanstva i manira dobrog domaćina“. Po tome Vas baš pamte u Opštini Tivat. Uopšte, u Tivtu kad se pomenu odgovornost i skromnost – odmah se na Vas pomisli... Maškarada, nema šta!”, navodi se u reagovanju Kusovca. Kusovac kaže da Božović nikada nije radio sa njim, kao sa predsjednikom Opštine. “Iz prostog razloga jer sam na mjesto predsjednika Opštine imenovan prije sedam mjeseci, u julu 2018. godine, u vrijeme kada ste Vi uveliko bili na – porodiljskom odsustvu. Znate Vi to dobro i sami, ali prećutkujete i manipulišete. Baš kao i to da sistematizacijom radnih mjesta niste predviđeni na poziciji rukovodioca službe za informacione sisteme, ali Vam

je ponuđeno nekoliko drugih pozicija u skladu sa Vašim „kvalitetima“ koje ste odbili. Sada je jasno i zašto i iz kojih motiva”, navodi Kusovac i dodaje: “Nisam Vas, na moju sreću, ja zaposlio u Opštini, ali sam izuzetno srećan što ste iz Opštine otišli upravo u vrijeme mog mandata. Pored ostalog i zbog toga što mi na tome čestitaju gotovo svi iz Vašeg bivšeg resora, kojim ste tako „etično“ i „domaćinski“ upravljali”, navodi predsjednik tivatske opštine. Poručuje da je “odbijanjem da Opština ogromnim sredstvima finansira takozvane aktivnosti nekih NVO, dirnuo u živac”. “Takvu odluku neću sigurno povući. Jer to smatram, da upotrijebim Vaš izraz, arčenjem. I to znaju moji saradnici i opštinska administracija koju ste, možda baš time izrevoltirani, nazvali „poltronima“, „beskičmenjacima“, „neznavenima“ i slično. Maškarada, nema šta. Sa maškarama, nećete poreći, imate pozamašnog iskustva”, zaključuje Kusovac. R.P.

crkvi posljednju izjavu mitropolita Amfilohija o stvaranju, kako je kazao, “autofekalne crkve”, vide kao još jedan u nizu govora mržnje prema svemu crnogorskom. “Takvom izjavom hrani stanovništvo, odnosno vjerujuće sa mržnjom prema svemu crnogorskom i prema Crnoj Gori sa namjerom da inspiriše nasilje u Crnoj Gori i prema njenom ustavnom poretku. Mi sada zakonom o slobodi vjeroispovijesti treba da riješimo crkveno pitanje na pravedan način i upravo je to proizvod bijesa koji on iskazuje tako jednom izjavom koja je veleizdajnička zato što je izgovara čovjek koji priziva zlo i mržnju u Crnoj Gori”, kazao je potpredsjednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić za RTCG. R.P.

EKONOMIJA

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA CRNE GORE BLAŽO JOVANIĆ ZA DN

OPRAVDALI SMO STATUS NAJAŽURNIJEG SUDA U DRŽAVI

“Privredni sud Crne Gore je i u 2018. godini obezbijedio strankama koje pristupaju sudu očekivanu pravnu sigurnost, a svojom ažurnošću opravdao ulogu najefikasnijeg i najažurnijeg suda u državi posljednjih godina”, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama predsjednik Suda Blažo Jovanić. Jovanić podsjeća da je Privredni sud bio najažurniji sud u crnogorskom sudstvu i u 2016. i u 2017. godini, prema mjerilima CEPEJ (Evropska komisja za efiksanost pravosuđa), sa stopom ažurnosti od 109,27%, odnosno 112,86 %. “Nakon što je smanjen zaostatak predmeta za skoro 1.000 predmeta, budući da je sud na kraju 2014. godine imao neriješenih 2.246 predmeta, a na kraju 2018. godine ima neriješen 1.261. predmet, Privredni sud je postao ažuran sud u kome se strankama obezbjeđuje pravna sigurnost u efikasnom postupku i u razumnom roku. Posebna pažnja u 2018. godini posvećena je rješavanju starih predmeta, kako je to predviđeno i Planom rada za prethodnu godinu, pa je u skladu s tim planom u stečajnom referatu riješeno više od 30 predmeta starijih od tri godine, dok je u parničnom referatu trend smanjenja broja starih predmeta, nastao u prethodnim godinama, nastavljen.

DN: Koliko je predmeta primljeno tokom prošle godine, koliko su sudije uspjele da riješe? JOVANIĆ: U 2018. godini sud je primio 4.315 predmeta, a riješio je 4.169 predmeta. Na svim referatima, izuzev na “P” referatu, riješen je priliv i stopa ažurnosti je preko 100%. Kada je u pitanju parnični referat, stopa ažurnosti je blizu 90%, što je posljedica povećanog priliva predmeta na ovom referatu jer je primljeno više 180 predmeta nego u 2017. godini. Prema tome, Privredni sud Crne Gore je i u 2018. godini obezbijedio strankama koje pristupaju sudu očekivanu pravnu sigurnost, a svojom ažurnošću opravdao ulogu najefikasnijeg i najažurnijeg suda u državi posljednjih godina. DN: U koliko je preduzeća tokom 2018. godine otvoren stečajni postupak? U odnosu na 2017. godinu da li je zabilježeno povećanje ili smanjenje? JOVANIĆ: U 2018. godini stečajni postupak je otvoren nad 556 društava, dok je u prethodnoj 2017. godini stečajni postupak otvoren nad 644 društva. Kada je u pitanju priliv predmeta na stečajnom referatu, on je približno na istom prošlogodišnjem nivou. Kao što sam i više

puta ukazivao, broj otvorenih stečajeva nije pokazatelj trenutne ekonomske situacije u zemlji, budući da se uglavnom radi o društvima koji nemaju zaposlene i koji uglavnom nisu obavljali djelatnost u nekom dužem periodu. Ono što bih posebno pohvalio u 2018. godini, kada je u pitanju stečajni referat, jeste upravo broj završenih starih predmeta, kojih je kako sam to i

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

EKONOMIJA

PAM uzima ogromne pare, iako mu je legitimitet doveden u pitanje DN: U javnosti je posebno bila komentarisana inicijativa nakon koje je uslijedila odluka o ukidanju dozvole za rad PAM-a. Privredni sud je tokom proteklih godina u nekoliko navrata poništavao odnosne ugovore koje je PAM sklapao sa crnogorskim ugostiteljima. Da li je takvih odluka bilo i tokom 2018. godine? JOVANIĆ: Isticao sam i raniukazao bilo preko 30. Tako je i u 2018. godini zaključen stečaj u “Vunko” AD Bijelo Polje, Šumarsko preduzeće AD „Pljevlja“ iz Pljevalja, “Željezara Nikšić” AD Nikšić, “Koni Konfekcija” AD Nikšić i još jednom brojem stečajeva u kojima je sudski postupak trajao tri godine i duže. DN: Kakva je saradnja Privrednog suda sa Poreskom upravom? Koliko je zahtjeva Poreska uprava uputila Sudu na čijem ste čelu za otvaranje stečajnog postupka?

je da Privredni sud značajan broj sporova iz ove oblasti rješava, a da se u njima istima NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike “PAM CG” Podgorica, pojavljuje kao stranka u postupku, odnosno kao tužilac. Ovaj sud je još 2016. godine donio presudu kojom je poništio Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Organizacije za zaštitu prava autora muzike Crne Gore

“PAM CG” br. 83 usvojenu na Skupštini pravnog prethodnika tuženeNVO PAM (18. jula 2011. godine), koja je trebalo svojom pravosnažnošću da prouzrokuje pravne posljedice u pogledu nadležnosti ove NVO da i dalje pokreće postupke. Do toga ipak, nije došlo. Mislim da su drugi državni organi kojima je u nadležnosti da normativno urede ovu oblast pokazali nezaintereso-

vanost i inertnost, i bez obzira što presuda ovog suda govori o nezakonitim i ništavim odlukama koje je ova NVO donijela još 2011 .godine, ista NVO i danas zahtijeva, a i naplaćuje enormne novčane iznose od pravnih subjekata, koji su obveznici u skladu sa Zakonom o zaštiti autorskih prava. To, i pored nesporne činjenice da je legitimitet ove NVO da to traži apsolutno doveden

JOVANIĆ: Privredni sud Crne Gore je prepoznat kao neko ko ima veoma dobro razvijenu međuinstitucionalnu saradnju sa svim predstavncima javnog sektora, pa tako i sa Poreskom upravom Crne Gore koja je u gotovo svakom stečajnom postupku stranka, imajući u vidu da se javlja kao povjerilac. U 2018. godini Poreska uprava je podnijela 33 predloga za otvaranje stečajnog postupka, dok je u 2017. godini taj broj bio znatno manji. Ono što se očekuje u 2019. godini, to je aktivnost Poreske uprave na planu podnošenja predloga za otvaranje stečajnog postupka protiv onih dužnika koji nisu ispunili svoje zakonske obaveze u pogledu izmirenja poreza, i u skladu sa sporazumom o reprogramu duga. Stoga, u 2019. godini Privredni sud Crne Gore očekuje povećanje priliva predmeta na stečajnom referatu, ali imajući u vidu dosadašnje rezultate i uspjeh koje je sud ostvario, mišljenja sam da i u slučaju značajnijeg priliva predmeta, da je sud spreman da odgovori i tom zadatku, odnosno da i pored povećanog priliva održi nivo ažurnosti.

Gore, kao specijalizovanog suda, ovaj sud je dobio isključivu nadležnost da sudi u sporovima povodom autorskih prava, prava industrijske svojine i zaštite žigova i drugih prava iz intelektualne svojine. Da se radi o ključnoj instituciji koja se bavi zaštitom ovih prava, potvrdili su i eksperti Evropske komisije koji su u oktobru 2018. godine posjetili sud u okviru misije Evropske komisije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 7 - Pravo intelektualne svojine. Vezano za rezultate rada u pogledu ovih sporova, Privredni sud Crne Gore je u toku 2016. i 2017. godine imao 350 predmeta iz ove oblasti i svega je četiri predmeta ostalo nezavršeno. U 2018. godini je primljeno 152 predmeta, a riješeno je 83. Važno je istaći da ovi sporovi traju u prosjeku između šest i devet mjeseci, a da je broj potvrđenih odluka u ovim sporovima preko 90%, što predstavlja izuzetan kvalitet. DN: Privredni sud je posljednjih godina bio najažurnija sudska instanca u Crnoj Gori. Kakva je stopa ažurnosti u 2018. godini? JOVANIĆ: Želim prethodno ukazati da je Privredni sud Crne Gore bio najažurniji sud u crnogorskom sudstvu i u 2016. i u 2017. godini, prema mjerilima CEPEJ (Evropska komisija za efiksanost pravosuđa), sa stopom ažurnosti od 109,27%, odnosno 112,86 %. Nakon što je smanjen zaostatak predmeta za skoro 1.000 predmeta, bu-

dući da je sud na kraju 2014. godine imao neriješenih 2.246 predmeta, a na kraju 2018. godine ima neriješen 1.261. predmet, Privredni sud je postao ažuran sud u kome se strankama obezbjeđuje pravna sigurnost u efikasnom postupku i u razumnom roku. Posebna pažnja u 2018. godini posvećena je rješavanju starih predmeta, kako je to predviđeno i Planom rada za prethodnu godinu, pa je u skladu sa tim planom u stečajnom referatu riješeno više od 30 predmeta starijih od tri godine, dok je u parničnom referatu trend smanjenja broja starih predmeta, nastao u prethodnim godinama, nastavljen.

DN: Privredni sud je jedna od ključnih institucija koja se bavi zaštitom autorskih prava i prava intelektualne svojine. Koliko je sporova iz ove oblasti rješavao Privredni sud u 2018. godini? Da li broj ovih sporova raste i koliko traje njihovo rješavanje? JOVANIĆ: Donošenjem novog Zakona o sudovima u 2015. godine i osnivanjem Privrednog suda Crne

DN: Tokom 2018. godine bilo je nekoliko slučajeva koji su pobudili veliko interesovanje javnosti, a među njima su odluke Apelacionog suda zbog poništavanja rješenja Privrednog suda koji nije prihvatio odluku arbitraže u slučaju Regionalnog vodovoda i Štrabaga, smatrajući da je napravljen propust prilikom sačinjavanja ugovora. Apelacioni sud je bio drugačijeg mišljenja što RV i državu košta 12 miliona eura. Kako danas gledate na ovaj slučaj? JOVANIĆ: Imajući u vidu da se radi o pravosnažnoj sudskoj odluci, pri tome sam i kao sudija postupao u prvom stepenu, vjerujem da ćete razumjeti da ne želim da komentarišem pravosnažnu sudsku odluku koja je proizvela tako ozbiljnu po-

Meljine dobile pažnju javnosti zbog dešavanja u Atlas grupi DN: Slučaj kompleksa Meljine takođe je bio u fokusu javnosti. Kakva je danas situacija? JOVANIĆ: Mislim da je taj slučaj pridobio pažnju javnosti zbog svih dešavanja i aktivnosti koje Specijalno tužilaštvo sprovodi u vezi sa Atlas grupom i pravnim i fizičkim licima koja su povezana sa tom poslovnom grupacijom. Privredni sud je u tom postupku u skladu sa svojim ovlašćenji-

ma koja su definisana Zakonom o stečaju, ispitivao postojanje stečajnih razloga, i rješenjem od 5.12.2018. godine otvorio stečajni postupak nad ovim dužnikom. Prema tome, za sud je ovo predmet kao i svaki drugi, niti više ili manje važniji, niti drugačiji. Postupak je sada po žalbi pred Apelacionim sudom. Po pravosnažnosti rješenja o otvaranju stečaja odrediće se dalji tok ovog stečajnog postupka.

u pitanje nastupanjem pravosnažnosti presude ovog suda koju sam ranije spomenuo. Ako pravosnažna presuda nadležnog suda nije proizvela onu posljedicu na koju je izreka presude bila usmjerena, onda se postavlja i logično pitanje čemu svrha donošenja sudskih presuda ako nadležni državni organi ne vrše svoja ovlašćenja u obimu koji im je povjeren. sljedicu da je Državu Crnu Goru koštala izuzetno veliki iznos novca. Ono što bih lično želio jeste mogućnost da se prvostepena i drugostepena odluka izlože sudu javnosti. Ali tu ne mislim samo na stručnu javnost koja javnost se ovom odlukom već ozbiljno bavila, već bih želio da obrazloženje odluka bude predstavljeno laičkoj javnosti. Želio bih da obični građanin, koji vjerovatno gubi interesovanje i pažnju na pominjanje termina kao što je arbitraža, arbitražna pravila, pa još to bude i arbitraža sa sjedištem u Parizu, bez poteškoća shvati suštinu ovog spora, a kada mu se prezentuje i sadržina pravnih stavova Privrednog suda, koji je našao formalne nedostatke u arbitražnoj odluci, i Apelacionog suda, za koga je takva arbitražna odluka potpuna i pravno valjana, i sam donese svoj sud o tome. Što se mog stava tiče, Apelacioni sud nije ni u najmanjoj mjeri uspio da me ubijedi da je moj stav neispravan. Naprotiv. DN: Da li iz Vašeg iskustva kao predsjednika Privrednog suda, Crna Gora ima kadrovski potencijal da kvalitetno štiti državni interes pred međunarodnim arbitražnim sudovima, kao i od odluka tih sudova? JOVANIĆ: Apsolutno sam uvjeren da Crna Gora ima potencijal za to. Takva moja uvjerenost proizilazi iz činjenice da sam kao predsjednik Privrednog suda upoznao toliko mladih ljudi željnih učenja, znanja i sticanja pravničkih vještina, koji su u sud već došli kao formirani pravnici. Ono čemu treba posvetiti pažnju u radu sa njima jeste specijalizovati ih za pojedine oblasti, pa samim time specijalizovati ih i za postupke pred međunarodnim arbitražama. Adekvatna i odgovarajuća priprema i edukacija tih mladih ljudi obezbijedila bi ovoj državi mogućnost da njihovo znanje koristi jednog dana u ovakvim sporovima, i na taj način izbjegne plaćanje enormnih honorara stranim advokatskim kancelarijama koje država angažuje u ovakvim sporovima.

Poslovne vijesti iz svijeta

ekonomija

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

ESAD ZAIMOVIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA BANAKA

Mastercard ima novi logo Mastercard izbacuje ime iz logoa kompanije, objavljeno je na sajmu Consumer Electronic Show, koji se ovih dana održava u Las Vegasu. Rukovodilac sektora za marketing i komunikaciju u Mastercard-u, Raja Rajamannar, rekao je da „promjena u digitalnom dobu traži jednostavnost“ te da više od 80 odsto ljudi prepoznaje simbol i bez naziva kompanije. Sada će crveni i žuti krug koji se preklapaju, simbol za koji se

kompanija odlučila prije više od 50 godina, biti sami na kreditnim karticama. „Živimo u vremenu u kojem sve manje komuniciramo riječima koje zamjenjujemo ikonicama i simbolima. Ovim korakom ulazimo u elitno društvo brendova koje ne predstavlja njihovo ime, već simbol jabuke ili, pak, kvačice“, dodao je Rajamannar insinuirajući time na svjetske brendove poput Apple-a i Nike-a.

samsungu pada dobit Samsung Electronics očekuje pad dobiti u četvrtom kvartalu 2018. za 29 odsto u odnosu na isti period godinu dana ranije, što je posljedica usporavanja potražnje za pametnim telefonima i memorijskim čipovima. Južnokorejski tehnološki div procjenjuje da je njegova operativna dobit u proteklom kvartalu iznosila 9,7 milijardi dolara, što je 29 odsto manje nego u 2017. godini. To je znatno veći pad nego što su analitičari očekivali i prvi pad dobiti Samsunga nakon dvije godine. Ukupni prihodi kompa-

nije mogli bi, na kraju, da budu 11 odsto manji nego godinu ranije. Posljednjih godina prihodi i dobit te kompanije snažno su rasli zahvaljujući potražnji za memorijskim čipovima za mobilne uređaje. Međutim, Samsung je poručio da će njegova dobit biti potisnuta i u prvom kvartalu 2019. zbog slabljenja potražnje i jačanja konkurencije. Slabljenje potražnje - naročito u Kini - pritisla je cijeli tehnološki sektor, pa je nedavno i Apple upozorio da će mu prihodi biti manji nego što se očekivalo.

NjeMačka u recesiji? Podaci vlade u Berlinu pokazuju da je novembarska industrijska proizvodnja u Njemačkoj pala treći mjesec zaredom. To povećava zabrinutost među privrednicima da je najveća evropska ekonomija u četvrtom kvartalu 2018. godine možda ušla u tehničku recesiju. Njemačko Ministarstvo ekonomije saopštilo je da je proizvodnja u novembru opala za 1,9 odsto u odnosu na mjesec ranije. Takođe, u ok-

tobru je industrija zabilježila pad od 0,8, a u septembru od 0,1 odsto, što znači da će ključni sektor industrije u posljednjem kvartalu značajno povući na niže ukupnu ekonomiju. Njemačka privreda je pala i u trećem kvartalu prošle godine, uglavnom pod uticajem jednokratnih faktora vezanih za primjenu novih standarda o emisiji gasova u automobilskoj industriji. Još jedan kvartalni pad značio bi da je Njemačka ušla u recesiju.

Spremni na sve scenarije oporavka Atlas banke

Bankarski sistem potpuno je spreman na scenario u kojem postojeći akcionari ne bi dokapitalizovali Atlas banku, saopštio je predsjednik Udruženja banaka Crne Gore i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović. Klijenti IBM i Atlas banke, kako je istakao, probleme u tim finansijskim institucijama nijesu percipirali kao slabost. “Kroz intenzivnu komunikaciju sa klijentima Hipotekarne banke, ali i drugih banaka utisak je da nije narušeno povjerenje u bankarski sektor, te da je stabilan i sa trendom rasta”, naglasio je Zaimović. On je u intervjuu portalu Bankar.me kazao da je Udruženje banaka održalo sastanak nekoliko dana nakon uvođenja privremene uprave u Atlas i IBM bankama, na kojem je konstatovano da privremena uprava u obje banke nije imala negativnih efekata na bankarski sektor. “O čekujem da ćemo uskoro ponoviti sastanak, nadam se sa rukovodstvom Centralne banke”, kazao je Zaimović. Nad IBM-om prošle nedjelje je pokrenut stečajni postupak, dok je za Atlas banku ostavljena mogućnost dokapitalizacije od postojećih ili novih akcionara. Zaimović je poručio i

Interesovanje za Hipotekarnu banku veće nakon ulaska u NATO

Interesovanje za kupovinu akcija ili dokapitalizaciju Hipotekarne banke, kako je kazao Zaimović, intenziviralo se nakon ulaska Crne Gore u NATO. “Par ozbiljnih investitora prošle godine je pokazao interesovanje i njima je predočen stav postojećih akcionara da su zainteresovani za saradnju sa investitorima koda, prema njegovoj procjeni, Fond za zaštitu depozita ima dovoljno sredstava za isplatu garantovanih depozita do 50.000 eura. Ostale banke su, kako je dodao, veoma likvidne i mogu pružiti kvalitetan servis svim dosadašnjim klijentima Atlasa i IBM-a. Predsjednik Udruženja banaka je govorio i o tome da je evidentno interesovanje za osnivanje novih i postojećih banaka, od investitora koji prepoznaju Crnu Goru kao interesantnu investicionu destinaciju. “Razlozi koji ih motivišu na takvu odluku su dobri makroekonomski pokazatelji, jasna politička odluka da Crna Gora, nakon ulaska u NATO, nastavi put ka punopravnom članstvu u EU, povoljan poreski am-

ji donose iskustva i knowhow iz oblasti koje su definisane kroz strateške planove banke, prvenstveno kroz razvoj novih tehnologija, digitalnog bankarstva i sektora finansijskih tržišta”, naveo je Zaimović i dodao da je neophodan preduslov za saradnju sa novim investitorima i njihov bonitet koji bi verifikovala Centralna banka. bijent, kao i korišćenje eura kao valute”, precizirao je Zaimović, dodajući da će u narednom periodu povećan interes za osnivanjem banaka u Crnoj Gori pokazati investitori koji donose nove tehnologije i bankarske proizvode. “Takvi investitori će, prije svega, biti orjentisani na klijente iz inostranstva, kojima će omogućiti bankarsku podršku sličnu onoj koju imaju u razvijenijim bankarskim sistemima. Svi oni doživljavaju Crnu Goru kao stabilnu investicionu destinaciju, koju bi mogli da koriste kao platformu za upravljanje svojim poslovima širom svijeta i kojima veličina lokalnog tržišta ne predstavlja ograničenje”, ukazao je Zaimović. Bankar.me

Zaimović

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

ekonomija

MinistarKa eKonoMije Dragica seKulić očeKuje brojna ulaganja u 2019. Foto: Dejan Lopičić

Investicije i infrastruktura za novu uspješnu godinu Crnogorska ekonomija prošle godine je definitivno bila u usponu, a nema razloga da i ova ne bude uspješna s obzirom na brojne investicione i infrastrukturne projekte, ocijenila je ministarka ekonomije, Dragica Sekulić. „Samo u prva tri kvartala zabilježen je rast od 4,8 odsto, a u četvrtom ekonomija rasla po stopi od pet odsto, što je čini trećom najbrže rastućom u Evropi“, kazala je ona za agenciju Mina-business i dodala da stope rasta ekonomije prati i odgovorna politika Vlade u konsolidaciji javnih finansija i stvaranju uslova za povećanje kapitalnih ulaganja države. Dalje je podsjetila da će,

Sekulić

Halil Kalač

Veća prava klijenata i žiranata

Zaštita prava klijenata i žiranata banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) značajno je unaprijeđena u odnosu na prethodne godine, čemu su doprinijela nova zakonska rješenja, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač. Instituciji na čijem je čelu prošle godine se obratilo 470 klijenata i žiranata ili pet odsto manje nego 2017, najviše kako bi dobili savjet ili pojašnjenje u vezi sa poslovanjem banaka i MFI. Oni koji su smatrali da su povrijeđena njihova prava, upućeni su na pokretanje internog postupka. Bankarski ombudsman, kako je naveo, podržava privremene uprave u Atlas banci i IBM koje je CBCG uvela kako bi sanirala stanje u njima, i izrazio nadu da će klijenti što prije biti u mogućnosti da raspolažu svojim sredstvima. Mina-business

nakon stavljanja podmorskog kabla u komercijalnu upotrebu sredinom godine, Crna Gora postati energetsko čvorište i povezivati region sa Italijom i Zapadnom Evropom. Naglasila je i da je u toku izgradnja milionski vrijedne trafo-stanice u Lastvi i prenosne mreže velikog kapaciteta preko Čeva do Pljevalja. „Možda i najveći benefit realizacije projekta predstavlja suštinu djelovanja Vlade i Ministarstva ekonomije u smislu kreiranja povoljnog biznis ambijenta, uz stabilan i predvidiv regulatorno-pravni okvir, kao preduslov za privlačenje velikih investicija u sektoru proizvodnje“, dodala je Sekulić. Kada je riječ o spoljnotr-

govinskom deficitu države, kazala je da Ministarstvo ekonomije intenzivno radi na kreiranju uslova za što jeftiniji plasman crnogorskih proizvoda i usluga na druga tržišta, smanjenjem različitih barijera, te pojednostavljenju procedura uvoza i izvoza za zemlje regiona. „Do 15. marta 2018. u registru su bila 253 aktivna koncesiona ugovora. Od 1. januara 2017. godine do tog datuma unešeno je 18 novih, od kojih 12 vezano za proizvodnju električne energije i korišćenje hidroenergetskog potencijala, pet za mineralne sirovine, a jedan za flaširanje vode“, navela je ona i podsjetila da se većina realizuje u sjevernom regionu. R.E.

turističKi raDnici na ŽabljaKu zaDovoljni početKoM ziMsKe sezone

Za praznike se tražilo mjesto više

Tokom novogodišnjih praznika, zabilježili smo rekordnu posjećenost, a naši gosti pretežno su bili iz Crne Gore, ali i iz Albanije, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke, kazao je direktor Ski-centra Savin kuk Milutin Tomić. U izjavi za Infobiro on nije krio zadovoljstvo brojem onih koji su dolazili na Žabljak da uživaju na snijegu. „Svakog dana tokom novogodišnjih praznika imali smo od hiljadu do hiljadu i po posjetilaca, kako skijaša tako i gostiju koji su koristili naše ugostiteljske objekte“, precizirao je on. Ski-centar Javorovača takođe je u istom periodu imao izuzetnu posjetu pored ostalog i zahvaljujući dovoljnoj količini snijega. „Tokom proteklih praznika bila je dobra posjećenost, a kapaciteti popunjeni. Kod nas najviše dolaze domaći gosti, porodice. Za novogodišnje praznike imali smo i turiste iz Dubrovnika koji već petu godinu zaredom dolaze kod nas“, kazao je menadžer ovog skijališta Nikola Rondović.

Žabljak Nacionalni restoran Crno jezero nedavno je ponovo otvoren. Na meniju će tokom cijele godine biti tradicionalni specijaliteti domaće kuhinje. „Što se tiče zimske turističke sezone, mi smo u potpunosti zadovoljni. Posjećenost je ovih dana velika, ka-

ko je to bilo za novogodišnje i božićne praznike“, naveo je upravnik restorana Dragan Papić i dodao da su gosti i dalje brojni. Prema riječima menadžerke hotela Žabljak Dragana Obradović, ovogodišnja posjete bolja je od one na početku 2018.

„Tokom prazničnih dana tražilo se čak i mjesto više. Što se tiče ovih dana, takođe smo zadovoljni posjetom. Imamo više domaćih nego stranih gostiju, ali je razlog tome vjerovatno zimski školski raspust koji je u toku u Crnoj Gori“, istakla je ona. K.J.

Hronika

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

Predsjednik sindikata UPrave Policije Mladen Š

Za godinu podijeljeno skoro milion eura pomoći i poZajmica

Rješavanje stambenih i drugih socijalno ekonomskih pitanja službenika policije jedan je od prioriteta u radu Sindikata Uprave policije, saopštio je za Dnevene novine Mladen Šuškavčević, predsjednik ove sindikalne organizacije, najavljući da će u ovoj godini intenzivno raditi na tome da se povećaju primanja zaposlenima u ovom sektoru. Osim povećanja zarada, pojedini službenici policije ove godine zahvaljujući Sindikatu riješiće i stambena pitanja. A samo tokom prethodne godine čak 3.000 članova sindikata dobilo je 850.000 eura u vidu novčane pomoći ili pozajmice. Sindikat Uprave policije, čije članstvo je najbrojnije me-

19 stanova po povoljnim uslovima dobili su službenici policije ob tivat

đu sindikalnim organizacijama, broji 4182 člana, što čini 96 odsto zaposlenih u Upravi policije i dio zaposlenih u MUP-u. Ujedno 4044 člana Sindikata su i članovi Stambenog fonda preko kojeg svi oni ostvaruju pravo na rješavanje stambenog pitanja. Ka-

ko ističe Šuškavčević, priče da broj članova ovog sindikata godinama unazad značajno opada su netačne. “Postoji prirodni odliv članstva kao i svuda, odlazak u penziju ili raskid radnog odnosa, ali podaci iz 2018. godine ukazuju da je broj članova u odnosu na godinu ranije povećan za dva odsto”, istakao je Šuškačević. Beneficije koje članovi ove organizacije imaju su brojne, od novčanih pomoći za one koji su u teškom materijalnom stanju, pomoći prilikom liječenja zaposlenog ili člana njegove uže porodice, do novčane pomoći za rođenje djeteta, stupanja u brak, kao i u slučaju smrti člana Sindikata. “Sredstva koja se mjesečno izdvajaju za članarinu shodno Pravilniku usmjeravaju se na dodjelu pomoći, pozajmica i drugih aktivnosti Sindikata. Od ovogodišnje članarine, koja je iznosila 550.000 eura samo za pomoć isplaćeno je preko 400.00 eura, dok je za pozajmice isplaćeno 450.000 eura. Na ovaj način obuhvaćeno je preko 3.000 naših članova, što govori da se i te kako vodi briga o potrebama svakog člana znajući njihov materijalni položaj”, istakao je Šuškav-

Hronika

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

ŠUŠkavčević za dnevne novine: Stanovi na Starom Aerodormu za službenike policije

U toku je realizacija projekta izgradnje u Podgorici, gdje se gradi veoma kvalitetan objekat sa 288 stanova čiji je završetak planiran u junu 2019. godine.

čević. On navodi da, osim ovih vidova pomoći, Sindikat članovima svake godine obezbjeđuje besplatne godišnje odmore i besplatna banjska liječenja, organizuje sportsko rekreativne susrete, nabavku novogodišnjih paketića i još niz drugih aktivnosti koji unapređuju položaj i rad policijskih službenika. Sindikat je formirao i poseban Fond za pomoć djeci sa posebnim potrebama policajaca i djeci preminulih službenika policije, te se njima obezbjeđuju posebna sredstva koja se isplaćuju shodno opravdanim potrebama. Poseban uspjeh u radu tog Sindikata svakako predstavlja rješavanje stambenih pitanja zaposlenih, tako da su putem omogućavanja kupovine stana po povoljnim uslovima i dodjelom kreditnih sredstava u posljednjih pet godina “skućili” oko 1.200 svojih članova. “Na to sam posebno ponosan i sa razlogom mogu da kažem da smo ostvarili veliki napredak kada je u pitanju ova problematika, a rješavanje stambenih pitanja će nam i dalje biti prioritet u radu”, kaže Šuškavčević. Prema podacima koji su Dnevnim novinama dostavljeni, Sindikat je do kraja 2014. godine za preko 330 službenika omogućio rješavanje stambenog pitanja kupovinom stana po povoljnim uslovima. Takođe, Sindikat je u istom periodu dodjelom kreditnih sredstava riješio stambeno pitanje za preko 190 službenika. “Sopstvenim resursima pokrenuli smo izgradnju više stambenih objekata širom Crne Gore. U Podgorici je samostalno realizovan projekat izgradnje stambenog objekta gdje je 84 službenika riješilo stambeno pitanje. U Tivtu Sindikat je riješio stambeno

pitanje za 19 službenika kupovinom stanova po povoljnim uslovima. U Budvi je pri kraju završetak stambenog objekta sa 102 stana i očekuje se ubrzo useljenje. U toku je realizacija projekta izgradnje u Podgorici, gdje se gradi veoma kvalitetan objekat sa 288 stanova čiji je završetak planiran u junu 2019. godine. U Nikšiću je u toku izgradnja četiri objekta gdje je planirana raspodjela 105 stambenih jedinica, a rok završetka je novembar 2019. godine. U toku je i realizacija projekta stambene izgradnje na Žabljaku gdje je planirana

raspodjela 12 stambenih jedinica”, kazao je Šuškavčević. On ističe da je Sindikat u 2017. godini obezbijedio novčana sredstva u iznosu od 370.000 eura i na taj način riješio stambeno pitanje za 76 službenika. Takođe, Sindikat je u 2016. godini kreditno pomogao 40 službenika učesnika Vladinog projekta “1000+” i na taj način riješio njihovo stambeno pitanje. “Trenutno u više opština postoji mogućnost izgradnje stambenih objekata dijelom na zemljištu koje pripada policiji, a dijelom i na zemljištu

koje bi ustupile pojedine opštine jer za to postoji njihovo raspoloženje. Naše namjere su da u narednom periodu pokrenemo realizaciju projekata stambene izgradnje u Herceg Novom, Baru, Ulcinju, Danilovgradu, Cetinju, Pljevljima, Kolašinu i Beranama. U planu nam je da se u toku 2019. godine Sindikat kreditno zaduži sa oko 1.000.000 eura da bi se putem oglasa izvršila nova raspodjela kredita. Uspjeli smo i da obezbijedimo značajnu godišnju podršku Vlade Crne Gore isključivo za realizaciju projekta stambene izgradnje u iznosu od po 400.000 eura”, kazao je prvi čovjek najbronije sindikalne organizacije. Šuškavčević je nedavno sa ministrom unutrašnjih poslova Mevludinom Nuhodžićem potpisao sporazum o obezbjeđivanju novčanih sredstava za podršku u rješavanju stambenih potreba zaposlenih u sektoru bezbjednosti. Ovim sporazumom Vlada Crne Gore preuzela je obavezu za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u sektoru bezbjednosti da izdvoji 400.000 godišnje. To znači da u sljedeće tri godine Vlada Crne Gore će izdvojiti za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u sektoru bezbjednosti milion i 200.000 eura. Na ovaj način će pomoći da se u više opština u Crnoj Gori, pod povoljnim uslovima, riješi 840 stambenih jedinica a na taj način će 840 porodica riješiti svoje najvažnije pitanje. N.P.

Još nema kolektivnog ugovora, sporan i beneficiran staž Šuškačević ističe da osim ovih ljepših stvari, postoje i problemi koji još egzistiraju, a to su nepostojanje kolektivnog ugovora kao temeljnog akt kojim se definišu statusna pitanja zaposlenih, pitanje beneficiranog radnog staža i pitanje posebnih uslova za

odlazak u prijevremenu penziju. “Ova pitanja moraju biti fokus budućeg zajedničkog rada i uvjeren sam da ćemo sve probleme i zahtjeve naših zaposlenih rješavati u što većoj mjeri i na način kako bi eleminisali ili smanjili uzroke koji bi izazvali

nezadovoljstvo policijskih službenika. Sa ponosom ističem da smo i pored nekad opravdanog nezadovoljstva zaposlnih, uspjeli da održimo mir, sigurnost i jedinstvo, kako u Sindikatu, tako i i službi u cjelini”, kazao je Šuškavčević.

Hronika

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

zastupnica crne Gore u evropskom sudu valentina pavličić:

Prošle godine na osnovu presuda je isplaćeno 114.300 eura

Evropski sud za ljudska prava u prošloj godini je riješio 23 predmeta koja se odnose na Crnu Goru, saopštila je zastupnica Crne Gore pred tim sudom, Valentina Pavličić, navodeći da je po osnovu presuda i odluka podnosiocima predstavki isplaćeno 114.300 eura. Ona je agenciji MINA kazala da su u tri predmeta donijete odluke na osnovu postignutog prijateljskog poravnanja i sedam odluka o neprihvatljivosti predstavke. „U sedam predmeta gdje je Sud odlučio Odlukom o neprihvatljivosti, moram istaći da je to učinjeno nakon osporavanja navoda iz pružene odbrane države i iz podnijete predstavke, što ukazuje da smo uspjeli da opovrgnemo navode aplikanta u skla-

du sa standardima Suda“, rekla je Pavličić agenciji MINA. Prema njenim riječima, Evropski sud je u 13 predmeta odlučio presudom, od kojih je u 11 predmeta utvrđena barem jedna povreda konvencijskog prava. „U dva predmeta Evropski sud je utvrdio da država Crna Gora nije povrijedila prava aplikanata predviđena Evropskom konvencijom“, istakla je Pavličić. Ona je saopštila da je po osnovu presuda i odluka o postignutom prijateljskom poravnanju, koje su donijete u odnosu na Crnu Goru tokom prošle godine, podnosiocima predstavke isplaćeno ukupno 104.300 eura. Najveći broj predmeta, navodi ona, odnosio se na povredu prava na pravično su-

kod Gacka u republici srpskoj

Crnogorac uhapšen sa 240 kilograma skanka Crnogorski državljanin Milorad Grba i Benjamin Krehić i Adis Misimović iz Zenice uhapšeni su u selu Miholjače kod Gacka u Republici Srpskoj zbog sumnje da su švercovali oko 240 kilograma skanka. Kako prenosi portal trebinjelive.info, načelnik Policijske uprave Trebinje Žarko Laketa kazao je da su uhapšeni koristili dva vozila i to jedan putnički automobil i kombi, u kome se nalazila droga. On je istakao da se radi o jednoj od najvećih zapljena ove uprave. Kako se pretpostavlja, droga je do Gacka došla ustalje-

nom rutom preko Albanije, Kosova i Metohije i Crne Gore, a bila je namijenjena tržištu Federacije BiH. Samo za prevoz droge plaćeno je oko 10.000 eura. “Tokom kontrole automobila ‘mercedes’, kojim je upravljalo Krehić, a sa kojim se u vozilu nalazio i Misimović, iz istog pravca policija je uočila kretanje vozila ‘reno trafic’, koje se naglo okrenulo na putu, te pokušalo da pobjegne u pravcu sela Miholjače. Brzom reakcijom policija je uspjela zaustaviti reno, kojim je upravljao Grba”, saopštila je tamošnja policija. N.P.

đenje.„Jedan predmet se odnosio na povredu prava na život, po dva na zabranu mučenja i na povredu prava na slobodu i sigurnost“, rekla je Pavličić. Ona je kazala da su se u dva predmeta podnosioci predstavki žalili na povredu prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, a u jednom na povredu člana 13 i člana 1 Protokola 1 uz Evropsku konvenciju. „Međutim, moram skrenuti pažnju da se radi o predstavkma koje su ispunile uslove prihvatljivosti i koje su komunicirane našoj kancelariji, pa one nisu pokazatelj o ukupnom broju pred-

Najveći broj predmeta, navodi ona, odnosio se na povredu prava na pravično suđenje.„Jedan predmet se odnosio na povredu prava na život, po dva na zabranu mučenja i na povredu prava na slobodu i sigurnost

stavki koje su naši građani podnijeli Evropskom sudu“, istakla je Pavličić. Ona je kazala da će na predstavljanju godišnjeg izvještaja Evropskog suda za ljudska prava u januru, biti poznat tačan broj

podnijetih predstavki crnogorskih građana. „Tek kada budemo raspolagali sa tim zvaničnim podacima, moći ćemo da govorimo o eventualnom trendu smanjenja ili povećanja podnijetih predstavki Evropskom sudu“, rekla je Pavličić. Ona je saoštila da se trenutno u radu Kancelarije nalazi 31 predmet gdje se država upustila u vođenje spora i u kojima se čeka izjašnjenje Evropskog suda. Pavličić je istakla da je Crna Gora lider u odnosu na zemlje u okruženju kada je u pitanju implementacija, odnosno izvršenje presuda Evropskog suda. MINA

apelacioni sud odbio žalbe advokata

Ulama i Mijović i dalje u pritvoru Baranin Vladimir Ulama i Podgoričanin Darko Mijović, optuženi za teško ubistvo Petrovčanina Nemanje Medina, ostaće do daljnjeg u Istražnom zatvoru u Spužu, odlučilo je vijeće Apelacionog suda. Naime, Apelacioni sud je odbio žalbe advokata optuženih Ulame i Mijovića. Viši sud pritvor je produžio zbog činjenice da su osnovano sumnjiči za krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, te iz razloga da je pritvor nužan radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka. Postoje teške okolnosti djela koje se okrivljenim Ulama i stavljaju na teret, smatra vijeće Apelacionog suda. Oni su pojasnili da su Ulama i Mijović primijenili silu prema Medinu u trenutku kada

on nije očekivao napad. Medinu su nanijeli tjelesne povrede, potom ga stavili u prtljažnik vozila kojim se dovezao u Virpazar. Sa tim vozilom su ga odvezli u za sada nepoznato mjesto, gdje su ga lišili života i sakrili njegovo tijelo na nepoznato mjesto. Vozilo su zapalili u mje-

stu Jabukov do, navelo je sudsko vijeće. Prema optužnici, Ulama i Mijović su ubili Medina, čiji je nestanak prijavljen 8. jula 2016. godine. Prema tvrdnjama Tužilaštva, ubistvo su izveli na podmukao način jer je Medin odbio da učini nešto što su od njega tražili. N.P.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

društvo

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

NA LISTAMA ČEKANJA UKUPNO 420 GRAĐANA

Transplantaciju srca čekaju dva pacijenta

Tri najveće klinike Kliničkog centra Crne Gore u novu godinu su ušle sa kraćim listama čekanja u odnosu na kraj prošle i sa novom listom čekanja na transplantaciju srca na kojoj se u januaru nalaze dva pacijenta. Na januarskim listama čekanja na operaciju ili neku od dijagnostičkih procedura u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori ukupno se nalazi 420 pacijenata, 41 manje nego u decembru prošle godine. Na listi čekanja Klinike za bolesti srca trenutno se na-

lazi ukupno 329 pacijenata, šest manje nego prethodni mjesec. Od toga, u Centru za kardiohirurgiju sada čeka 45 pacijenata, pet više nego u decembru, dok je novitet lista čekanja na transplantaciju srca na koju trenutno čekaju dva pacijenata. U Centru za kardiologiju, kako je objavljeno na sajtu KCCG, trenutno su na čekanju 282 oboljela, 13 manje nego u decembru kada ih je bilo 295. “Na implantacije ICD trenutno čeka 18 osoba, dvije više nego prethodni mjesec, na ugradnju pejsmejkera

čeka, isto kao u decembru, devet oboljelih. Lista čekanja na implantacije CRT je nepromijenjena i trenutno na njih čeka 11 pacijenata, isto toliko je čekalo u decembru, kao i lista na implantacije CRT-D na koje trenutno čekaju tri pacijenta, isto koliko i prethodni mjesec”, piše na sajtu najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori. Trenutne liste čekanja na EF, RF i 3D ablacije su kraće u odnosu na decembarske. Tako, na EF i RF ablacije u Centru za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektro-

fiziologiju srca trenutno čekaju 134 pacijenta, 13 manje nego u decembru prošle godine, dok na 3D ablacije čeka 107 pacijenata, dva manje nego prethodni mjesec. Kraća je i lista čekanja na Klinici za onkologiju i radioterapiju na kojoj se trenutno nalazi ukupno 19 pacijenata, 15 manje nego u decembru. “Na ambulantni pregled trenutno čeka 11 pacijenata, pet manje nego u decembru, na hospitalizaciju čeka šest oboljelih, šest manje nego prethodni mjesec

kada je na bolnički smještaj čekalo njih 12. U januaru nema liste čekanja na palijativno zračenje ambulantno na koje je u decembru čekalo njih sedam, dok je lista čekanja na palijativno zračenje bolničkih pacijenata nepromjenjena i na njoj se, kao i u decembru, nalaze dva hospitalizovana pacijenta”, navodi se na sajtu Kliničkog centra. I lista čekanja Klinike za ortopediju je kraća i na njoj se trenutno nalaze 72 pacijenta, 20 manje nego u decembru prošle godine. J.V.Đ.

Lani realizovano više od tri miliona elektronskih recepata

fONd zdRAvSTvA: NAJvIšE TRAžENI LJEKOvI zA KARdIOvASKULARNA ObOLJENJA

Tokom 2018. realizovano više recepata nego u godini ranije zbog veće dostupnosti medikamenata i snabdjevenosti apoteka

⌦ Marina Ilić Od početka primjene elektronskog recepta u Crnoj Gori, odnosno od 1. marta do 31. oktobra prošle godine, realizovano je 3.313.698 elektronskih recepata, kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Sead Čirgić.

Za osam mjeseci prošle godine realizovano 3.313.698 elektronskih recepata

Za period od 01.03. do 31.10.2018. godine, od kada je uspostavljen elektronski/digitalni način propisivanja recepata, ukupno je realizovano 3.313.698 elektronskih recepata od čega je u privatnim apotekama realizovano 1.693.293, dok je preko državnih apoteka “Montefarm-a” realizovano 1.620.405 recepata

■ MALE RAZLIKE

IZMEĐU PRIVATNIH I DRŽAVNIH APOTEKA

“Za period od 01.03. do 31.10.2018. godine, od kada je uspostavljen elektronski/ digitalni način propisivanja recepata, ukupno je realizovano 3.313.698 elektronskih recepata od čega je u privatnim apotekama realizovano 1.693.293, dok je preko državnih apoteka Montefarm-a realizovano 1.620.405 recepata”, kazao je Čirgić. On ističe da je tokom 2018., realizovano više recepata nego u 2017. godini zbog, kako navodi, veće dostupnosti ljekova i snabdjevenosti apoteka. “Broj realizovanih recepata je povećan u odnosu na 2017.

PET NAJČEŠĆE IZDAVANIH LJEKOVA: - fosinopril - metoprolol - ranitidin - metformin - diklofen

godinu, što je rezultat veće dostupnosti ljekova i bolje snabdjevenosti zbog donošenja nove Liste ljekova i uključivanja privatnih apoteka u sistem”, predočio je Čirgić.

■ NAJVIŠE RECEPATA U OKTOBRU

U toku 2018. godine najviše recepata je realizovano u oktobru-ukupno 469.163 rece-

pata u državnim i privatnim i apotekama, dok su, među najizdavanijim ljekovima, bili oni za liječenje hipertenzije, ulkusne bolesti, dijabetesa. “Prvih pet najčešće izdava-

nih ljekova po broju pakovanja za period od 1. marta do 31. oktobra su lijekovi koji se koriste u tretmanu kardiovaskularnih oboljenja - terapija hipertenzije, zatim u terapiji ulkusne bolesti, dijabetesa i oboljenja mišićno - koštanog sistema.To su uglavnom fosinopril, metoprolol, ranitidin, metformin i diklofen”, zaključio je Čirgić.

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

Foto:Iva Mandić Klinički centar Crne Gore

PROFESORICA FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA, NATAŠA RUŽIĆ

Medijskom pismenošću protiv lažnih vijesti

Borba protiv lažnih vijesti nije moguća bez medijski pismenih građana, ocijenila je profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Nataša Ružić. Ona je agenciji Mina kazala da su dosadašnja istraživanja potvrdila nizak stepen medijske pismenosti crnogorskih građana. “Prema indeksu medijske pismenosti Instituta za otvoreno društvo u Sofiji, Crna Gora zauzima 31. mjesto od mogućih 35”, podsjetila je Ružić. Osim toga, kako je navela, istraživanje koje je sproveo Ipsos za potrebe UNICEF-a na uzorku od 1.050 roditelja i 655 djece, pokazalo je da 47 odsto ispitanika uglavnom vjeruju onome što vide na televiziji. Građani, prema riječima Ružić, ni-

Ružić jesu čak informisani o savremenim tehnikama manipulisanja javnošću jer je, prema tom istraživanju, samo 38 odsto roditelja i 26 odsto djece u uzrastu od 12 do 17 godina upoznato sa značenjem pojma lažna vijest. “Ukoliko tome dodamo činjenicu da je predmet Medij-

ska pismenost uveden samo u gimnazije, i da konstantno pada interesovanje za njega, onda je jasno da u Crnoj Gori društvo nije medijski opismenjeno”, kazala je Ružić. Ona je naglasila da je medijska i informaciona pismenost jedini način da publika prepozna lažne vijesti. R.D. foto: Mirko Savovic

Radonjić-Đurković

DRUŠTVO

Burzan-Nikolić

PRO PR AWARDS

Radonjić-Đurković i Burzan-Nikolić dobitnice Stručnjak za korporativne komunikacije i društveno-odgovorno poslovanje u Crnogorskom telekomu Jelena Radonjić-Đurković i direktorica kompanije BI Communications Ljiljana Burzan-Nikolić dobitnice su priznanja PRO PR Awards. Organizacijski odbor PRO PR konferencije objavio je juče imena dobitnika priznanja u kategorijama PRO PR Vision City, PRO PR Vision Manager i PRO PR Awards. U kategoriji PRO PR Awards ove je godine nagrađena su 24 dobitnika iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Italije, Velike Britanije, Rusije, Belgije i Njemačke. Iz Crne Gore su za predani rad u odnosima s javnošću i

povezanim disciplinama nagrađene Radonjić Đurković i Burzan Nikolić. Svečana dodjela priznanja laureatima biće upriličena, 12. aprila, u sklopu 17. PRO PR konferencije, koja će od 10. do 13. aprila biti održana u hotelu Katarina u Selcu. Svi dobitnici biće nagrađeni unikatnim statuama, koje će izraditi studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Program nagrađivanja PRO PR Awards utemeljen je povodom obilježavanja desete godišnjice PRO PR konferencije, 2012. godine, a namijenjen je pojedincima koji su na poseban način doprinijeli razvoju i pozicioniranju struke odnosa s javnošću. Ovo priznanje do sada je dobilo 147 ljudi iz cijelog svijeta. R.D.

Janović

USVAJANJEM NOVOG ZAKONA MIJENJAJU NAZIV

Ministarstvo sporta postaje Ministarstvo sporta i mladih Ministarstvo sporta će ove godine, usvajanjem novog Zakona o mladima, formalno promijeniti naziv u Ministarstvo sporta i mladih, saopštio je resorni ministar Nikola Janović. On je kazao da Ministarstvo ima mlade pod ingerencijom i da su vrlo ažurni u omladinskoj politici.

Ministar očekuje da će novi Zakon o mladima, koji će Vlada usvojiti, biti pred poslanicima na proljeće. “Značajno je da će se Ministarstvo sporta formalno ove godine zvati Ministarstvo sporta i mladih, i na taj način ćemo ono što smo do sada radili i predstaviti”, rekao je Janović agenci-

ji Mina. On je kazao da novi Zakon donosi nova rješenja, odnosno da će država direktno učestvovati u sufinansiranju javnog interesa u oblasti omladinske politike. Prvo će, kako je naveo Janović, analizom prepoznati potrebe mladih, a kasnije i učestvovati. R.D.

drštvo

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

Građani prethodne Godine nasilje češće prijavljivali policiji neGo ombudsmanu, pred sudovima 1.117 predmeta

Zbog nasilja u porodici iZa rešetaka 85 osoba

⌦ Marina Ilić

asilje u porodici, tokom 2018. godine, građani su više prijavljivali sudovima i policiji, nego Ombudsmanu, saopšteno je Dnevnim novinama iz ove institucije. Tako je, prema podacima Uprave policije, registrovno 120 krivičnih djela nasilja u porodici, dok su iz ove oblasti, sudovi u radu imali čak 1.117 predmeta. Prošle godine, pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda vođeno je svega nekoliko postupaka po prijavi nasilja u porodici, a kako za DN navode iz ove institucije, riječ je o, najvjerovatnije, premještanju fokusa na rad drugih institucija. “Relativno mali broj predmeta pokazatelj je da se građani sve više obraćaju policiji i sudskim organima u svrhu ostvarivanja zaštite od psihičkog i fizičkog nasilja. U jednom od predmeta sud u Baru nije izvršio sopstvenu odluku o privremenoj mjeri, niti je ispoštovao mišljenje Ombudsmana”, navode iz insti-

tucije na čijem je čelu Šućko Baković.

■ Žrtve 100 Žena i 44 muškarca

Sa druge strane, podaci kancelarije Zaštitnika dobijeni iz Uprave policije pokazuju da je za pola prošle godine, odnosno do 30. juna registrovano 120 krivičnih djela nasilje u porodici. “Za potrebe polugodišnjeg izvještaja Zaštitnika u oblasti zaštite od diskriminacije iz Uprave policije dostavljeni su podaci da je za period od 1.januara do 30. juna registrovano 120 krivičnih djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici i 13 krivič-

44 muškarca tokom Prve Polovine 2018.godine bili su žrtve nasilja u Porodici

nih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici su 144 osobe, 100 ženskog i 44 muškog pola”, ističu iz institucije Zaštitnika.

■ izrečena 241 novčana kazna

Takođe, kako napominju, prema Izvještaju o radu sudova za prekršaje evidentirano je 1.117 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. “Završeno je 720 predmeta (64,46 odsto), na način što je izrečeno: 241 novčana kazna, 85 kazni zatvora, 101 uslovna osuda, 53 opomene, pet vaspitnih mjera, dok su u sedam predmeta zahtjevi odbačeni. Takođe, u 28 predmeta je obustavljen postupak, u 182 je donijeta oslobađajuća odluka, dok je 18 predmeta riješeno na drugi način. Sudovi za prekršaje su izrekli 180 zaštitnih mjera”, navode iz ove institucije. Kako napominju, u Crnoj Gori, broj krivičnih, prekršajnih i građanskih predmeta nesumnjivo ukazuje na kontinuirani trend ili čak porast slučajeva nasilja u porodici, bez obzira da li se radi o realnim pokazateljima ili privi-

Porast broja Prijavljenih slučajeva, osim što Pokazuje da su Počinjena djela nasilja u Porastu, može biti i Pokazatelj da su žrtve dodatno osnažene i Pravno Poučene da nasilje Prijave nadležnim organima du nastalom zbog pojačanih aktivnosti da se ovaj fenomen učini vidljivijim putem većeg korišćenja mehanizama zaštite. “Porast broja prijavljenih slučajeva, osim što pokazuje da su počinjena djela nasilja u porastu, može biti i pokazatelj da su žrtve dodatno osnažene i pravno poučene da nasilje prijave nadležnim organima”, ističu iz institucije Zaštitnika.

■ novi projekat sa oeBs-om

Kako bi se suzbio problem nasilja u porodici Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ima u planu realizaciju važnog projekta u saradnji sa Misijom OEBS-a u Cr-

noj Gori. “Zajedno sa Misijom OEBSa donijeli smo odluku o pokretanju novog projekta koji je trebalo da bude implementiran u toku ove godine, ali na zahtjev naših partnera on će biti realizovan u 2019. godini. Ove godine imali smo i značajnu inicijativu iz Vrhovnog suda gdje smo bili pozvani na skup kom su prisustvovali sudije i tužioci iz Crne Gore, na kom smo iznijeli naša iskustva koja mogu biti značajna za rješavanje predmeta koje u radu imaju pravosudni organi”, navode za DN. Što se tiče prethodne godine, oni napominju da je srž postupanja ove institucije rad po pritužbama i djelovanje na osnovu pokrenutih sopstvenih inicijativa. “Saopštenjima za javnost, izjavama i učešćem na više skupova koje su organizovali različiti subjekti, u kontinuitetu smo ukazivali na ovu problematiku i negativnu društvenu pojavu držali u fokusu pažnje javnosti. Podsjećali smo i na preporuke kojima vidimo mogućnosti rješavanja porodičnog nasilja, kako sa stanovišta prevencije tako i postupaka koji se vode na inicijati-

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

drštvo

UkUpno 889 pritUžbi, najviše na javnU UpravU

vu žrtvi”, kažu iz kabineta Šućka Bakovića. Zaštitnik i ovog puta ukazuje da je nasilje nad ženama težak oblik kršenja ljudskih prava i sloboda kojima se ugrožava pravo na život, slobodu, sigurnost, psihički i fizički integritet pojedinaca. “Zapažanja iz više analiza i studija, zvaničnih i nezavisnih izvještaja, ukazuju da je nasilje nad ženama i nasilje u porodici zabrinjavajuće prisutno i zahtijeva zaista odlučnije i efikasnije odgovor organa, institucija ali i društva kao cjeline. I ovom prilikom podsjećamo da zanemarivanje i ćutanje ne smije zamijeniti građansku i pravnu obavezu građana da prijave nasilje nad ženama i time spriječe njegovo dalje razvijanje u nepovratni proces ugrožavanja žrtve”, kazali su iz te institucije. Oni naglašavaju da je i dalje potrebno jačati svijest javnosti kako bi se smanjili pasivnost i strah i poslala poruka da nasilnici nikada ne mogu biti jači od porodice, društva i institucija sistema. “Imajući u vidu određene manjkavosti sistema zaštite u Crnoj Gori, osnov djelotvornog

postupanja nadležnih organa mora se zasnivati na usklađenom preventivnom djelovanju, kontinuiranoj edukaciji i obuci postupajućih službenika/ca, razvijanju usluga podrške, sprovođenju efektivnih mjera zaštite i podrške žrtvama i svjedocima u postupcima nadležnim organima, ali i na odvraćajućim kaznenim mjerama”, navode iz institucije Zaštitnika, naglašavajući da posebnu pažnju treba usmjeriti na kaznenu politiku.

■ OdlOženO kri-

vičnO gOnjenje neefikasnO

“Primjena instituta odloženog krivičnog gonjenja pokazala se kao neefikasna i može predstavljati rizik za povratništvo. Potrebno je dodatno raditi na razvijanju i unapređenju servisa podrške žrtvama nasilja, uključujući finansijsku pomoć, stanovanje, obrazovanje, obuke i pomoć prilikom zapošljavanja, ali i raditi na uspostavljanju dovoljnog broja sigurnih kuća za žene i djecu žrtve nasilja. U cilju povećanja djelotvornosti zaštitnih mjera, mora se obezbijediti redovan nadzor nad njihovim izvrše-

njem, ali i izvršenjem uslovnih osuda i u slučajevima nepoštovanja izrečenih obaveza sprovoditi postupak za opoziv uslovne osude. Takođe, u koordinaciji organa zaduženih za prevenciju i zaštitu od nasilja u porodici (policije, centara za socijalni rad, pravosuđa, zdravstva, vaspitno-obrazovnih ustanova) i dalje se može zapaziti odsustvo djelotvorne reakcije i blagovremene razmjene informacija, te nesnalaženje u primjeni Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, kojim su definisane nadležnosti i način uspostavljanja multidisciplinarne saradnje. “Zaštitnik smatra da je i pored mjera koje država sprovodi u cilju postizanja rodne ravnopavnosti i osnaživanja žena i djevojčica, prema sociološkim istraživanjima i izvještajima međunarodnih organizacija, u ovoj oblasti potrebno još dosta toga uraditi, naročito na planu zaštite fizičkog i psihičkog integriteta žena i podrške ženama kao ranjivoj društvenoj grupi”, navode iz Zaštinika građana i ističu da je sve navedene mjere, aktivnosti i kampanje potrebno je sprovoditi u kontinuitetu.

Zaštitnik građana je prošle godine primio ukupno 889 pritužbi građana, ali u ovoj instituciji napominju da se građani svakodnevno obraćaju i za pravne savjete i konsultacije. “Takođe, tu ne spada ni oko 130 predmeta u vezi praćenja readimisije-vraćanja stranaca za koje se utvrdi da nezakonito borave u Crnoj Gori (nova nadležnost koju smo dobili izmjenama Zakona o strancima)”, navode iz ove institucije. Kako ističu, u tom smislu, najčešće povrede prava građana bilježe se u oblasti javne uprave. “To se može objasniti i činjenicom da su građani u ostvarivanju prava i interesa svakodnevno upućeni na javnu upravu, bilo na lokalnom ili državnom nivou. U ovoj oblasti građani su se najčešće žalili na prava iz rada i radnog odnosa, prava na imovinu i mirno uživanje imovine, povraćaj imovine i obeštećenje, prava na pravično i nepristrasno odlučivanje, na pravnu zaštitu, pravo na penzijsko i invalid-

sko osiguranje i dr”, kazali su iz institucije Zaštitnika. U oblasti dječjih prava pritužbama je ukazivano na povrede prava na obrazovanje, prava djeteta sa smetnjama u razvoju, prava iz socijalne zaštite, a u oblasti zaštite od diskriminacije najčešće na područje rada i zapošljavanja, zdravstvenog stanja/invaliditeta, porodičnog statusa/trudnoće/ materinstva, pola... Određen broj pritužbi primljen je i za oblast pravosuđa. “U oblasti prevencije i zaštite od torture najčešća obraćanja su po osnovu drugih prava lica lišenih slobode (pritvorenih i osuđenih), u šta spadaju razvrstavanje po sobama, premještaj u drugu zatvorsku jedinicu, odjeljenje (poluotvoreno), nedostatak sredstava za ličnu higijenu, odsustvo individualnog rada, reklasifikacija (prelazak iz jedne grupe u povoljniju klasifikcionu grupu), nedostatak sportskih, kulturnih i obrazovnih aktivnosti i dr”, dodaju iz kabineta Šućka Bakovića.

Riješeno 90 odsto slučajeva Institucija Ombudsmana riješila je više od 90 odsto predmeta po pritužbama građana. “Postupano je u svim predmetima formiranim na osnovu primljenih pritužbi i većina je okončana. Zbog to-

ga što odgovore pripremamo prije isteka 2018.godine ne možemo dati zbiran podatak o konačnom broju riješenih predmeta,ali on će svakako biti iznad 90 odsto”, navode iz ove institucije.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

PODGORICA: NAČELNIK KOMUNA

NOVOVIĆ: RE MJERE ZA ZA REDA U SAOB

N RADNO MJESTO: GRAFIČKI DIZAJNER USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

ačelnik podgoričke Komunalne inspekcije Miloš Novović kazao je Dnevnim novinama da je za skoro dva mjeseca, od kada je “pauk” u nadležnosti ove službe, izvršeno 475 premještanja nepropisno parkiranih vozila. Novović je istakao da će u narednom periodu Komunalna inspekcija najrepresivnije djelovati kada je saobraćajna nekultura u pitanju, dok ne bude zaveden red u ovoj oblasti. Odlukom o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada, poslovi premještanja nepropisno parkiranih vozila, kao i izdavanje prekršajnih naloga o nepropisnom parkiranju su ponovo vraćeni u nadležnost Komunalne inspekcije od 12. novembra, kada je i odluka stupila na snagu.

■ SAOBRAĆAJNA NEKULTURA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Novović navodi da su inspektori za saobraćaj, po osnovu nepropisnog parkiranja izdali 538 prekršajnih naloga i pritom specijalnim vozilom “pauk” izvršili 475 premještanja nepropisno parkiranih vozila. Ističe da je fokus Komunalne inspekcije na bulevarima, odnosno najfrekventnijim saobraćajnicama u užem centru grada, na kojima je i evidentno svakodnevno prisustvo inspektora i “pauk” vozila. “Problem nepropisnog parkiranja je jednako prisutan kako u većim stambenim kvartovima, tako i na lokacijama gdje vozači obavljaju svakodnevne potrebe, odnosno u blizini banaka, pošti, vrtića, škola i ugostiteljskih objekata, kao i ostalih javnih ustanova i instituci-

ja, o čemu ćemo i u narednom periodu voditi računa u smislu suzbijanja ove pojave, koja sigurno umanjuje kvalitet života ljudi u glavnom gradu i jednako šalje lošu sliku o kulturi saobraćaja naših sugrađana”, kazao je Novović. U posljednje vrijeme ovaj problem je sve više izražen u Siti kvartu, što potvrđuje i Novović, navodeći da je “pauk” svakodnevno u ovom dijelu grada, gdje imaju prilično veliki broj nepropisno parkiranih vozila. “Najčešće prijave građana nastanjenih u ovom dijelu grada odnose se upravo na nepropisno parkiranje u okolini ugostiteljskih objekata, ulaza u garaže, kao i na drugim površinama gdje je parkiranje zabranjeno”, navodi Novović. Velike gužve radnim danima česta pojava

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

CRNA GORA

ALNE INSPEKCIJE ZA DNEVNE NOVINE

EPRESIVNIJE AVOĐENJE BRAĆAJU

65 ■ REPRESIVNIJE DJELOVANJE

Komunalna inspekcija u svom voznom parku raspolaže sa pet “pauk” vozila, a građani putem telefona 067/245799 svakodnevno mogu podnositi prijave po kojima, kako kaže Novović, inspekcija postupa u skladu sa trenutnim mogućnostima. “Ovo navodimo iz razloga što je grad svakim danom sve veći, a pojava o kojoj govorimo takva da je svaki apel na nesavjesne vozače bio nedovoljan, tako da ćemo u narednom periodu najrepresivnije djelovati sve dok stanje po ovom segmentu komunalnog reda ne bude zadovoljavajuće”, kazao je Novović.

U 2018. godini iz saobraćaja isključeno 68 auto-taksi vozila Veliki problem u prethodnoj godini bio je i u auto-taksi prevozu, gdje je evidentan bio veliki broj nelegalnih prevoznika, a o čemu je posebno vođeno računa pojačanim kontrolama. “Po osnovu utvrđenih nepravilnosti u 2018. godini, izdali smo 440 prekršajnih naloga, od čega

je 68 auto-taksi vozila isključeno iz saobraćaja na 48 časova, dva, sedam ili više dana”, kazao je Novović. Navodi da je pitanje auto-taksi prevoza u ranijem periodu bio izraženo prisutan problem u samoj saobraćajnoj slici glavnog grada, te da je Komunalna in-

spekcija svakodnevnim postupanjem postigla značajne rezultate kako bi se problemi, u okviru ove djelatnosti javnog prevoza, sveli na minimum. “Poređenja radi, u 2017. godini smo, kontrolišući auto-taksi prevoznike, izdali 521 prekršajni nalog, i tim prilikama, zbog utvr-

đenih nepravilnosti iz saobraćaja isključili 233 vozila, što u poređenju sa 2018. godinom, ide u prilog tvrdnji da je stanje u ovoj oblasti javnog prevoza mnogo bolje, o čemu svjedoči skoro tri puta manji broj isključenih vozila iz saobraćaja nego prethodne godine”, istakao je Novović.

Novović

PREKRŠAJNIH NALOGA IZDATO JE ZBOG NELEGALNOG ODLAGANJA OTPADA U 2018. GODINI, DOK JE ZBOG ZAUZIMANJA I DEVASTACIJE ZELENIH POVRŠINA IZDATO 16 PREKRŠAJNIH NALOGA Početkom marta mjeseca 2018. godine, jedinicama lokalne samouprave prenešeni su poslovi inspekcijskog nadzora nad primjenom Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koje su vršile preko ovlašćenih - komunalnih inspektora, u dijelu kojim se uređuje oblast turizma i ugostiteljstva u skladu sa zakonom. Komunalni inspektori su tokom 2018. godine izvršili 45 inspekcijskih nadzora i izdali 21 rješenje kojim se zabranjuje obavljanje djelatnosti do otklanjanja nepravilnosti, tj. do upisa u Centralni turistički registar. Takođe, zbog nelegalnog odlaganja otpada Komunalni inspektori su u 2018. godini izdali 65 prekršajnih naloga, dok je zbog zauzimanja i devastacije zelenih površina izdato 16 prekršajnih naloga. Procesuiranjem kazni u 2018. godini izdata je 391 naredba za prinudnu naplatu istih u Komunalnoj inspekciji. M. Medenica

Svaki apel na nesavjesne vozače bio je nedovoljan, tako da ćemo u narednom periodu najrepresivnije djelovati sve dok stanje po ovom segmentu komunalnog reda ne bude zadovoljavajuće

CRNA GORA

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

ZA DJEČJA IGRALIŠTA 40.000 EURA

Raspisan je tender za nabavku opreme

Igralište

Opština Budva raspisala je tender za nabavku opreme za uređenje dječjih igrališta. Lokalna uprava spremna je da plati 39.500 eura, a najpovoljniji ponuđač biće izabran sredinom februara, kada će biti javno otvaranje ponuda. Uređenje igrališta obihvata nabavku opreme, vrteški, klackalica, ljuljaš-

Lokalna uprava spremna je da plati 39.500 eura za uređenje dječjih igrališta ki, tobogana, navode primorskenovine.me. Većina dječijih igrališta u gradu je ruinirana, pa najmlađi sugrađani praktično nemaju prostor za igru.

IPEK I DŽELAL UMJESTO U ISTANBULU DOŠLI DA ŽI

MEDITERAN SVOJE OB BOJI SLIČNIM MENTA U

mjesto Istanbula, koji je rodni grad osam generacija njene porodice, Ipek Gode je odabrala život u Crnoj Gori. Grad užurbanih dvadeset miliona stanovnika je sa svojim suprugom Dželilom zamijenila mediteranskim ritmom Tivta i bokeljskom ljepotom življenja. “Bili smo, što poslom, što turistički, u većini evropskih zemalja i mogu reći da imam neka omiljena mjesta. Ali, kad sam se posljednji put vraćala sa poslovnog puta, rekla sam Dželilu ‘vraćam se kući’, misleći na Crnu Goru. Ovdje sad imam prijatelje, posao, ali i ono najvažnije - osjećam da tu pripadam”, kaže za slobodna-

evropa.org Ipek i nabraja prirodu, ljude i klimu kao razloge zbog kojih se zaljubila u Crnu Goru tokom svog prvog turističkog dolaska u Kotor. Ipak, presudan razlog za odabir Crne Gore bio je osjećaj slobode i bezbjednog življenja u manjoj sredini. “Posebno u posljednje vrijeme je biti žena u Turskoj

postalo teško. A ovdje sam tokom jedne noćne šetnje uz more vidjela djevojku koja sjedi sama na obali i uživa u pogledu na zaliv. Nije izgledala ni kao pijana, ni kao sumnjiva osoba, a bilo je posle ponoći. U Turskoj to ne bi mogla ni tokom dana. Rekla sam tada Dželilu: ako mlada žena može u ovo doba sjediti sama na javnom mjestu, a da se niti ne okrene da vidi ko prolazi, znači da se osjeća sigurno”, navodi Ipek. Pri osnivanju konsultantske firme koja se bavi i nekretninama, Ipek i Dželil nisu na-

išli na biznis barijere. Kažu da se u Crnoj Gori lako i brzo može osnovati firma, ali je problem za koju poslovnu ideju se odlučiti kako bi se premostila sezonalnost tržišta. Iako je u poslednje vrijeme sve više građana Turske koji kupuju nekretnine i pokreću biznise u Crnoj Gori, ovaj mladi par se uglavnom druži sa mještanima. “Prvih mjeseci je bilo teško. Niko nam nikada nije rekao nešto loše, ljudi su bili jako ljubazni, ali niko nije ni rekao ‘hajde da odemo na kafu’. Onda sam shvatila da možda tre-

ba da učinim prvi korak, počela sam da učim crnogorski i da postavljam pitanja o običajima, tradiciji, i ljudi su shvatili da želimo da se družimo, pa su tako počele i prve kafe”, prisjeća se Ipek i dodaje da su mnogi bili iznenađeni kada čuju da dolazi iz Istanbula. “Imali su potpuno pogrešnu sliku jer su gledali turske serije; sjećam se da je tada ovdje bio popularan ‘Sulejman’ i svi su nas pitali o otomanskom vremenu i sultanima. Mislili su da smo tamo svi bogati i zgodni, da iz svojih vila skačemo u more, i da je u Ista-

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

CRNA GORA

IAKO NADOMAK GRADA MJEŠTANI PAVIĆA POTOKA BEZ JAVNE RASVJETE

TRAŽI SE NAČIN I ADEKVATNO RJEŠENJE

Četvrtu godinu zaredom novogodišnje i vjerske praznike mještani bjelopoljskog prigradskog naselja Pavića potok dočekali su u mraku, bez javne rasvjete. Mještani ističu, da je nedavno rasvjeta postavljena u selima Ostrelju i Ramčini, dok njihovo naselje koje je na manje od kilometar udaljenosti od centra grada, nema javnu rasvjetu. Mještani ističu, da je prije rekonstrukcije Mojkovačke ulice, prije četiri godine po-

IVE U TIVTU

BALE ALITETOM nbulu kao u bajci. Nažalost, nije tako; mladi ljudi, čak i sa najprestižnijom diplomom, često se teško zapošljavaju, a i kad se zaposle, teško je živjeti od prosječne plate”, priča Ipek i navodi primjer svojih prijatelja od kojih se većina odselila i živi danas od Francuske do Australije. Za Ipek i Dželila nije bilo teško prilagoditi se novoj sredini, jer Mediteran sve obale, pa i one u Turskoj i Crnoj Gori, boji sličnim mentalitetom. Na pitanje što ih je najviše iznenadilo u svakodnevnim kontaktima, Dželil odgovara da je to pušenje na javnim mjestima, utisak da se nedovoljno či-

ta, kao i opčinjenost Crnogoraca vaterpolom. “Svi puše, čak i trudnice, a vidio sam i djecu sa cigaretom. Takođe, primijetio sam i da nema baš puno knjižara”, priča ovaj mladi dizajner svjetla. U sportu ga je iznenadila popularnost vaterpola, kao i sjajni rezultati sportista iz jedne tako male zemlje. No, najčudnije je ono što je vidio kod navijača tokom vaterpolo utakmica: “Kada Crna Gora igra sa Srbijom, slavi se i kada Crna Gora dobije, i kada izgubi od protivničke ekipe. To još nisam nigdje vidio”, kaže uz osmjeh.

stojala javna rasvjeta. Naime, na dva stuba postojale su i sada stoje, tri svetiljke, koje ne svijetle. Očekuju da uskoro dobiju adekvatnu javnu rasvjetu, koja priliči prigradsko-gradskom području. “Tokom rekonstrukcije Mojkovačke ulice, koja vodi prema glavnim gradskim zdravstvenim ustanovama, javna rasvjeta u Pavića potoku je prekinuta i tamošnji mještani od tada žive u

mraku. Mještani strahuju da u večernjim satima izlaze iz svojih kuća. Sa tim problemom su od početka upoznati i u lokalnoj upravi, ali nikako da nadležni preduzmu aktivnosti da se to dovede u red. Zaista je neprimjereno da mještani naselja, koje gravitira nadomak grada u večernjim satima, usljed mraka u 21. vijeku ne smiju da izađu iz svojih kuća“, upozorava član Savjeta mjesne zajednice Medanovići koja

gravitira tom području, Marko Hajduković. Predsjednik opštine, Petar Smolović, upoznat je sa problemom nedostatka javne rasvjete, na koji ukazuju mještani Pavića potoka. On je za Dnevne novine saopštio da je ranija javna rasvjeta bila “neregularna.” “Ne radi se o nekoj krupnoj investiciji. Nije postojao projekat za rasvjetu. Tražićemo način i rješenje za to”, najavio je Smolović. B.Č.

Prekomjerna gradnja uz obalu Crnu Goru može skupo koštati Iako i dalje uživaju u otkrivanju ljepota svog novog doma, mladi turski par uočava i opasnosti koje bi mogle Crnu Goru skupo koštati. Napominju da je ono što sada vide u prekomjernoj gradnji duž Crnogorskog primorja, scenario koji je Turska doživjela prije par decenija. “Nemojte biti robovi tu-

rizma i nemojte preizgraditi svoj prostor. To je uništilo našu zemlju i zato se danas mladi ljudi iseljavaju. Vodite računa o svojoj prirodi, jer je kasnije ni za kakve pare ne možete nadoknaditi. Kao i mi u Turskoj, i ovdje imate zemljotrese, zajedno smo na trusnom području, zato morate voditi računa

da građevine ne idu pod oblake. Vaša zemlja je zaista nevjerovatno lijepa, sa mnoštvom mogućnosti, ali ako prodate sve, ili sve podredite turizmu, kao mi u Turskoj, imaćete isti problem: dovoljna je jedna kriza, pa da se sve uruši, kao što smo vidjeli na primjeru Istanbula”, zaključuje Ipek.

Ipek i Dželil u Novom

SVIJET

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

ª JUNAKº POSLJEDNJIH PROTESTA POKRETA ŽUTIH PRSLUKA U FRANCUSKOJ

Demonstrant koji je tukao francuske policajce je bivši bokser i državni prvak Cijeli svijet priča o Kristofu Detanžeu, bivšem francuskom bokseru, koji je, sada kao dio grupe “Žuti prsluci”, tokom protesta proteklog vikenda u Parizu pretukao jednog policajca. Detanže je u bokserskoj karijeri zabilježio 18 pobjeda i četiri poraza i bio šampion Francuske u poluteškoj kategoriji za 2007. i 2008. godinu. On je demonstrirao svoju zavidnu tehniku ali i hrabrost, pošto je “goloruk” krenuo u obračun sa žandarmima u punoj opremi i, uslovno rečeno, dobio taj duel. Ubrzo nakon toga je pri-

veden (mada se može čuti i da se sam predao policiji), da bi se potom oglasio u francuskim medijima. “Reagovao sam pogrešno i u ljutnji, ali posljedice suzavca osjećali smo moja supruga, moj prijatelj i ja. Uvijek mi ‘mali ljudi’ nastradamo”, rekao je bivši bokser i dodao da on protestuje jer je zabrinut za penzionere i budućnost svoje djece. Detanže je otkrio da je učestvovao u svih osam do sada organizovanih skupova. Pokret “Žuti prsluci” počeo je proteste 17. novembra i to zbog poreza na gorivo. Demonstracije su ubrzo po-

stale opštenarodni ustanak protiv politike francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Potez Detanžea oduševio je demonstrante širom Franucuske, koji su brzo organizovali i već skupili preko 115.000 eura kao pomoć za Detanžea. Ta akcija je pokrenuta na jednom od sajtova koji se bave prikupljanjem novca za projekte ili pomoć, a popularnost Detanžea velika je i na društevnim mrežama, gdje se broj lajkova za grupe koje pružaju podršku ovom “junaku” već mjeri haljadama.

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

SVIJET

“PLANINA IZAZOVA” PRED MAKRONOM F

AGENCIJA AP O PROBLEMIMA SA KOJIMA SE SUOČAVA FRANCUSKI PREDSJEDNIK

rancuskog predsjednika Emanuela Makrona ove godine čeka “planina izazova”, ocjenjuje američka agencija AP i navodi da su, među glavnim problemima sa kojima će Makron morati da se suoči, protesti demonstranata “Žutih prsluka”, buduće reforme i izbori za Evropski parlament.

AP navodi da se Makron, nekada evropska politička zvijezda u usponu, sada bori da očuva imidž i viziju pretvaranja Francuske u ekonomski model države blagostanja. Na samom vrhu “planine izazova” koji ga očekuju, nalaze se protesti demonstranata koji u Francuskoj traju od novembra i koji su prvobitno nastali zbog povećanja taksi na gorivo, a potom se proširili na različite oblasti koje izazivaju nezadovoljstvo francuskih građana i rezultirali nasiljem i haosom širom Francuske. Makron je od tada napravio niz ustupaka kojima ipak nije uspio da uguši nezadovoljstvo pokreta “Žutih prsluka”, podsjetila je agencija. Odustao je od povećanja taksi i prošlog mjeseca najavio niz mjera za jačanje kupovne moći koje se procenjuju na 10 milijardi eura, što uključuje povišicu od 100 eura na minimalne plate. Sada je, kako se navodi, veliki izazov suzbiti nasil-

Očekuje se da će pobjedu na izborima za evropski parlament u Francuskoj odnijeti ultradesničarska antiimigraciona partija Marin Le Pen Nacionalni front. Takođe, neki pripadnici pokreta “Žuti prsluci” razmatraju da se uključe u trku što bi, navodi američka agencija, moglo da “promiješa karte”.

ne proteste koji se događaju u Parizu, a vlada je u nadi da će smiriti tenzije, pozvala Francuze da izraze svoje stavove u okviru “nacionalne debate” koja je organizovana za naredni period u svim francuskim regionima. Uprkos protestima, Makron je obećao da će nastaviti sa reformama u državi i ove godine, kako bi ostao

ODSTO FRANCUZA PODRŽAVA POLITIKU EMANUELA MAKRONA, POKAZUJU POSLJEDNJA ISTRAŽIVANJA

dosljedan obećanjima koja je građanima dao u predsjedničkoj kampanji. Kako agencija navodi, planirane izmjene tiču se veoma zapaljivih tema: reforme penzionog sistema i relativno velikodušnih naknada koje nezaposleni u Francuskoj dobijaju. Vlada želi da primjeni isto pravilo na sve buduće penzionere kako bi zamijenila desetine različitih sistema specifičnih za određene poslove. Makron je obećao da će starosna granica po zakonu za penziju ostati 62 godine, ali je kazao i da bi izmjenama zakona moglo da dođe do smanjenja nekih drugih prednosti. Iako izgleda da je vlada politički oslabila uslijed protesta “Žutih prsluka”, ona još uvijek može da usvaja nove zakone u parlamentu u kojem Makronova centristička partija ima jaku većinu, navela je agencija. Pored svega toga, agencija navodi da bi izbori za Evropski parlament mogli u Francuskoj da postanu vrsta izbora “za ili protiv politike Makrona”. Prema anketama sprovedenim prošlog mjeseca, Makronova popularnost spala je na najniži nivo sa samo četvrtinom anketiranih koji podržavaju njegov rad, a očekuje se da će pobjedu na evropskim izborima odnijeti ultradesničarska antiimigraciona partija Marin Le Pen Nacionalni front. Takođe, neki pripadnici pokreta “Žuti prsluci” razmatraju da se uključe u trku što bi, navodi agencija, moglo da “promiješa karte”.

SVIJET

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

BANKE I FINANSIJSKE KOMPANIJE IZNOSE IZ ZEMLJE STOTINE MILIJARDI FUNTI

“Bijeg” kapitala iz Velike Britanije zbog Bregzita Banke i druge finansijske kompanije iznose imovinu vrijednu najmanje 800 milijardi funti (1.000 milijardi dolara) iz Velike Britanije u druge zemlje Evropske unije, navodi “Ernst end Jang” u izvještaju, prenio je CNN. Mnoge banke su osnovale nove kancelarije u zemljama Evropske unije kako bi sačuvale svoje poslove nakon Bregzita, što znači da moraju da premjeste i znatnu imovinu da bi zadovoljile regulative EU. Druge kompanije premještaju sredstva kako bi zaštitile klijente od nestabilnosti tržišta i naglih promjena u propisima. Konsultanti “Ernst end Janga” navode da cifra od 800 milijardi funti predstavlja oko deset odsto ukupne aktive bankarskog sektora u Velikoj Britaniji i da je to “konzervativna procjena”, jer neke banke još nisu otkrile svoje planove za nepredviđene situacije. “Brojevi odražavaju sa-

mo poteze koji su javno objavljeni. Znamo da iza kulisa firme nastavljaju da se spremaju za mogućnost da do Bregzita dođe bez dogovora”, rekao je Omar Ali, šef sektora finansijskih usluga “Ernst end Janga”. Konsultantska kompanija “Ernst end Jang” pratila je poslovanje 222 najveće kompanije za finansijske usluge u Velikoj Britaniji od referenduma u junu 2016. godine. Velika Britanija treba da napusti Evropsku uniju za 80 dana, ali premijerka Tereza Mej mora da dobije podršku u parlamentu za sporazum o Bregzitu, koji je postigla sa Briselom. London je decenijama finansijski centar Evrope i sjedište je desetina globalnih banaka. Sektor finansijskih usluga čini 12,5 odsto britanskog BDP-a, generiše 72 milijarde funti (100 milijardi dolara) poreskih prihoda svake godine i zapošljava 2,2 miliona ljudi, naveo je CNN.

RAZOČARENJE U ANKARI NAKON IZJAVA TRAMPOVOG SAVJETNIKA

Bolton otišao bez susreta sa Erdoganom Savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Džon Bolton rekao je da Ankara mora da zaštiti kurdske saveznike Vašingtona u Siriji – što je uslov za povlačenje američke vojske sa sjeveroistoka Sirije. Redžep Tajip Erdogan oštro je reagovao, a Bolton je tursku prijestonicu napustio bez sastanka sa predsjednikom. Turska ne može da prihvati nedavne komentare Džona Boltona da Ankara mora da se složi da zaštiti njihove kurdske saveznike, rekao je Redžep Tajip Erdogan. U obraćanju članovima svoje partije AKP u parlamentu, Erdogan je rekao da je Bolton napravio “ozbiljnu grešku” pozivajući se na nove uslove američkog povlačenja iz Sirije i poručio da Turska ne može da prihvati kompromis po pita-

OGLAS O PRODAJI Na osnovu odluke odbora direktora na sjednici održanoj 15/11/2018 god. AD „LENKA“ raspisuje OGLAS za prodaju osnovnih raznovrsnih polovnih sredstava ( mašina ) i probora za proizvodnju obuće. Sva roba se može vidjeti svakog radnog dana od 9 do 14h, a ponude se dostavljaju na adresu AD „LENKA“ Industrijska bb, Bijelo Polje. Oglas ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja.

Džon Bolton

nju kurdske milicije JPG, koju podržava Vašington, prenio je Rojters. Erdogan je naveo da su turske pripreme za novu vojnu ofanzivu protiv terorističkih grupa u Siriji u velikoj mjeri završene. Predsjednik Turske je dodao i da je borba kurdske milicije JPG protiv Islamske države “velika laž”. Bolton se juče sastao sa Ibrahimom Kalinom, savjetnikom turskog predsjednika, sa kojim je razgovarao o sudbini sirijskih Kurda. Bolton je razgovarao sa Kalinom dva sata u predsjedničkom kompleksu u Ankari, prenio je AP. Tim povodom, zvaničnik SAD rekao je da je tražio uvjeravanja od Turske da neće napasti kurdsku miliciju u Siriji, saveznika SAD u borbi protiv Islamske države. Bolton je naveo da je to “uslov” za planirano po-

vlačenje američkih snaga sa sjeveroistoka Sirije. Džon Bolton je trebalo da se sastane i sa predsjednikom Erdoganom, međutim, do tog sastanka nije došlo. Tramp je prošlog mjeseca saopštio da je Islamska država poražena i najavio da će vratiti 2.000 američkih vojnika iz Sirije. Kako je tada rekao, završnu fazu borbe protiv džihadista ove terorističke organizacije preuzeće Turska. Sada, međutim, Erdogan kaže da zvaničnici iz američke administracije možda pokušavaju da opstruiraju “jasan sporazum” koji su on i predsjednik SAD Donald Tramp postigli u telefonskom razgovoru 14. decembra. Prema njegovim riječima, u razgovoru, koji je opisao kao “istorijsku prekretnicu”, Turska je obećala da će preuzeti borbu protiv preostalih ekstremista Islamske države kada se američke trupe povuku iz Sirije, prenio je AP. Na pitanje novinara zašto se nije sastao sa Boltonom, Erdogan je rekao da se Bolton sastao sa svojim kolegom, a da bi on uskoro mogao da se čuje telefonom sa Trampom. Inače, ovaj uslov Vašingtona, koji je Bolton iznio u Ankari, predstavlja problem jer Turska smatra JPG, koji su podržale SAD u borbi protiv ID, terorističkom organizacijom i dijelom zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK).

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

KULTURA

U SELEKCIJI ª SVIJETLA BUDUĆNOSTº OSTVARENJE CRNOGORSKOG REDITELJA

FILM IVANA SALATIĆA NA FESTIVALU U ROTERDAMU

Selekcija ‘Svijetla budućnost’ posvećena je mladim rediteljima sa jedinstvenim stilom i vizijom. Festival će biti održan od 23. januara do 3. februara Film “Ti imaš noć” Ivana Salatića biće prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu, u sklopu selekcije “Svijetla budućnost”. Četrdeset osmo izdanje festivala biće održano od 23. januara do 3. februara. “Selekcija ‘Svijetla budućnost’ posvećena je mladim rediteljima sa jedinstvenim stilom i vizijom. Od 47 filmova sa svih krajeva svijeta, 19 su svjetske premijere, 10 internacionalne premijera i jedna evropska”, saopštili su organizatori. “Ti imaš noć” svjetsku premijeru imao je u sklopu 33. Nedjelje kritike 75. Filmskog festivala u Veneciji. “Film počinje pričom o Sanji koja se, nakon što je napustila brod na kojem radi, zatiče u lučkom gradu Mediterana. Odatle odlazi natrag kući, vraćajući se poznatim ulicama u kojima polako nestaje sve što je voljela”, navodi se u najavi filma. Uloge tumače Momo Pićurić, Luka Petrone, Ivana Vuković, Jasna Đurićić, Boris Isaković i Marko Štibohar. Producenti dilma su Dušan Kasalica i Jelena

Ruska Alisa zove se Marusja Mendeljejeva. Ona je pametna, zabavna, originalna i snalažljiva. Njena Zemlja čuda je podvodna imperija Car-Dna, gdje su posle oluje potonuli njeni roditelji. Tu žive Kralj i Zli Gusan, Rak-Egzekutor, dva Princa, Klovnovi, Dvoglava Svinja. A ljudi tonu u vječnosti. I ne skrivaju se iza potrebe da budu bolji ili lepši nego što zaista jesu. Ponašaju se onako kako žele, kako su navikli, ili onako kako im narede – kome je šta dozvoljeno.

REPERTOAR DANAS 9.1.2019.

FILM

SPAJDERMEN NOVI SVIJET 11.30/ 16.00

REŽIJA: Bob Persičeti, Piter Remzi, Rodni Rotman MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 10.1.2019.

FILM

AKVAMEN

16.30/ 19.15/20.30/22.00 h REŽIJA: James Wan MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Film počinje pričom o Sanji koja se, nakon što je napustila brod na kojem radi, zatiče u lučkom gradu Mediterana. Odatle odlazi natrag kući, vraćajući se poznatim ulicama u kojima polako nestaje sve što je voljela

Angelovski ispred crnogorske kuće Meander Film, dok je koproducent Non-Aligned Films iz Srbije. Ovo je prvi dugometražni igrani film Ivana Salatića, koji je 2015. godine sa kratkim filmom “Dvorišta” takođe učestvovao na festivalu u Veneciji u okviru selekcije Orižonti. Film je realizovan uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore, Filmskog centra Srbije i Doha film Instituta, opštine Herceg Novi, te Turističke organizacije Herceg Novi. R.K.

SAVREMENA POEZIJA I KRITIKA, KULTURA, UMJETNOST I DRUŠTVENA PITANJA

IZAŠAO PRVI BROJ ČASOPISA “GLEDIŠTA”

Prvi broj časopisa za kulturu, umjetnost i društvena pitanja “Gledišta” upravo je izašao iz štampe, u izdanju IVPE sa Cetinja. Besjeda književnika Milorada Popovića povodom Njegoševe nagrade otvara prvi broj “Gledišta”, a slijede eseji Sonje Tomović- Šundić posvećeni Njegoševom doživljaju ljepote. Osvrt na Bogišićev Opšti imovinski zakonik potpisuje Čedomir Bogićević, a tu je i tekst Bogića Rakočevića o međunarodnom priznanju crnogorskog jezika. “Gledišta” su veliku pažnju posve-

tila 100. godišnjici održavanja Podgoričke skupštine, te o toj temi donose radove Gorana Sekulovića i Ljubomira Mudreše. Centralni dio časopisa pripao je multimedijalnom projektu Dimitrija Popovića i Anastazije Miranović “Eros, krv i svetost”. Tu su i tekstovi Lidije Dedo-

CENTRALNI DIO ČASOPISA PRIPAO JE MULTIMEDIJALNOM PROJEKTU DIMITRIJA POPOVIĆA I ANASTAZIJE MIRANOVIĆ “EROS, KRV I SVETOST”.

vić i Slobodana Božovića o aktuelnim predstavama Kraljevskog pozorišta Zetski dom, te umrežavanju najstarijeg crnogorskog tetra sa evropskim i regionalnim rediteljima i projektima. U prvom broju časopisa našla je mjesto savremena poezija i kritika, a osvrte i komentare objavili su Tonko Maroević, Ivo Banac, Luka Milunović, Miodrag Miško Vuković, Nenad Stevović, Borislav Cimeša, Borislav Jovanović i drugi. Časopis se štampa u tiražu od 500 primjeraka. R.K.

kultura

BOGAT PROGRAM ZIMSKE SCENE U BARU

Predstava Olivera Frljića i bogat muzički program

Raznovrsni kulturno-umjetnički program biće organizovani i tokom ovog mjeseca u Baru, u sklopu zimske scene festivala Barski ljetopis. U okviru januarskog muzičkog programa na repertoaru su dva koncerta. Mladi crnogorski muzičari Darja Samofalova i Vasilije Basarab nastupiće 10. januara u Dvorcu kralja Nikole od 20 sati, dok je koncert beogradskog sastava „Trio flamenco” zakazan za 31.januar. “Darja Samofalova i Vasilije Basarab su izuzetno talentovani umjetnici, osvajači brojnih državnih i međunarodnih priznanja koji će ovom prilikom interpretirati Betovenove, Listove i Rahmanjinove kompozicije pisane za klavir. Beogradski sastav, koji se do sada se nije mogao čuti u Crnoj Gori, barskoj publici prirediće pravi muzički užitak uz zvukove flamenka i džez obrade pozna-

tih kompozicija”, stoji u najavi. Jedna od najnagrađivanijih predstava u istoriji hrvatskog pozorišta „Mrzim istinu!“ u produkciji Teatra & TD i režiji Olivera Frljića biće izvedena u hotelu “Korali” u Sutomoru. “U ovoj predstavi Frljić govori o sebi, u prvom licu, imenom i prezimenom i o svojoj porodici, a publika kao da je u gostima u njihovom domu, i prati ih u raznim traumatičnim etapama života. Uloge tumače Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Filip Križan i Iva Visković”, najavljuju organizatori. U okviru likovnog programa, 24. januara u Dvorcu kralja Nikole biće otvorena izložba radova tri mlade crnogorske umjetnice Jelene IličkovićTomić, Jovane Vujanović i Tijane Vujović. Izložbu će otvoriti selektorka likovnog programa Anastazija Miranović. R.K.

PREDSTAVLJANJE U SLOVENIJI

Rad Jakše Ćalasana pred publikom u Ljubljani Rad crnogorskog umjetnika Jakše Ćalasana dio je kolektivne postavke “Osamljen se kreći kao nosorog”, koja će u Galeriji Društva likovnih umjetnika Ljubljane biti otvorena sjutra veče. Izložba je nastala kao rezultat projekta FECIT Grožnjan. Postavku čine djela 15 umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. “Koncept projekta kao da je želio pobijediti ili preboljeti nelogične podjele ovog značajnog područja. Uz to, možda i uticati na pomirenje uzavrelih nacionaliza-

ma novonastalih teritorijalnih tvorevina koje su podjelom izgubile bilo kakvu moć, važnost i, uz to, i unutrašnju socijalnu stabilnost. Ali, umjetnost kroz cijelu istoriju pokušava premostiti granice i idejno pomiriti, a ujedno oživjeti svijest mnogih razlikama određenih strana... Ovim projektom svjedočimo kako formalna komadanja teritorija, podjele na vjere ili nacionalnosti, a niti razapete žilet žice ne mogu oduzeti kreativno u čovjeku”, zapisao je kustos postavke Eugen Borkovski. R.K.

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

INTERVJU: GOJKO BERKULJAN, REDITELJ

Čast je pred nijesam imao ⌦ Sonja Ičević

ilo mi je dovoljno što sam imao priliku da predstavim svoj rad i dopustim drugima da daju sud o njemu, pa kakav god on bio. Imao sam sreće da je u većini slučajeva taj sud bio pozitivan, kaže Gojko Berkuljan. Dugometražni igrani film „Iskra“, reditelja Gojka Berkuljana, bio je ovogodišnji kandidat naše zemlje za prestižno priznanje Oskar u kategoriji za najbolji strani film. Berkuljanov prvijenac ipak nije uspio da se plasira na listu devet najboljih ostvarenja, u izuzetno jakoj konkurenciji u kojoj su, između ostalih, bili i filmovi Gustava Milera, Hirokazua Korede i Pavela Pavlikovskog. U razgovoru za Dnevne novine mladi reditelj govori o značaju kandidature za njegov film i cjelokupnu crnogorsku kinematografiju, projekciji u Los Anđelesu i festivalskom putu „Iskre“.

■ NIJESAM SE PREPU-

STIO NEPOTREBNOM MAŠTANJU

„Čast je biti predstavnik svoje države na ovako prestižnom događaju. Ipak, volim da sve držim u granicama realnosti, tako da nijesam imao nerealna očekivanja. Koliko sam bio srećan što sam dobio priliku da članovi Akademije gledaju moj film, toliko sam se uvijek trudio da objektivno posmatram stvarnost. Potrebno je biti svjestan koja te konkurencija na takvoj vrsti događaja okružuje i ne prepustiti se nepotrebnom maštanju i stvaranju iluzija. Bilo mi je dovoljno što sam imao priliku da predstavim svoj rad i dopustim drugima da daju sud o njemu, pa kakav god on bio. Imao sam sreće da je u većini slučajeva taj sud bio pozitivan”, kaže Berkuljan. Projekcije pred američkom publikom se, objašnjava, prave

Sa projekcije “Iskre” u Los Anđelesu prvenstveno u promotivne svrhe filma, pa je iluzorno misliti da su one grandiozne i spektakularne. Svjestan skromnosti projekcija, Berkuljan kaže da je njegov jedini strah bio da se publika neće odazvati pozivu. “Srećom, stvarnost je moje defetističko razmišljanje oborila”, ističe naš sagovornik. Berkuljan navodi da nijedan reditelj nikad sa sigurnošće ne može da zna šta mu ne samo ovakva vrsta projekcije, već bilo koja druga, može donijeti na stvaralačkom putu. Stoga uoči

prikazivanja filma pred američkom publikom nije imao nerealne želje. “I manje projekcije od ovih vas uvijek mogu iznenaditi. Primjera radi, nedavno mi se desilo da sam nakon jedne veoma skromne projekcije upoznao nekoliko producenata iz Meksika koji su igrom slučaja imali priliku da vide ‘Iskru’ i koji su izrazili veliku želju da je prikažu u meksičkoj nacionalnoj kinoteci. Eto, sasvim slučajno i nenadano se ponekad put filmu sam od sebe otvara. Doduše, datumi

Stvorena je kvalitetna lepeza filmskih stvaralaca Komentarišući trenutnu situaciju u crnogorskoj kinematografiji, Berkuljan kaže da je osnivanje Filmskog centra važan korak koji se već isplatio. “Ono što je bilo potrebno Crnoj Gori je da se kinematografija institucionalizuje, a ne da ostane proizvod entuzijazma pojedinaca. Napokon, to se ostvarilo formiranjem Filmskog centra. Već je primjetan veliki iskorak. Podrška koju je Filmski centar dao nizu projekata se već uveliko isplatila. Posljednjih mjeseci ste imali prilike da svjedočite izuzetnim uspjesima crnogorskih filmskih stvara-

laca čije je projekte upravo sufinasirao Filmski centar”, navodi Berkuljan i dodaje da prostora za napredovanje našeg filma ima u svakom pravcu. “Koliko god to čudno djelovalo, film je još uvijek mlada pojava na području Crne Gore. Prostora za nepredovanje ima u svakom pravcu, ali pozitivna pojava je to što se stvorila jedna kvalitetna lepeza filmskih stvaralaca i radnika koja je uspješno počela da se umrežava sa kolegama iz cijelog svijeta i da razbija barijere koje se često u ovako malim sistemima postavljaju”, smatra naš mladi reditelj.

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

kultura

lJ fIlma ª IskRaº , cRNoGoRskoG kaNdIdaTa za NaGRadU oskaR

dstavljati zemlju, ali o nerealna oČekivanja ma sveden i nenametljiv. “’Iskra’ je obišla region i niz regionalno značajnih festivala, a zatim se odmetnula malo po Evropi, posebno na festivale nezavisnog filma. Iskreno, nakon godinu i pet mje-

prikazivanja još uvijek treba da se utvrde, ali od sljedeće godine će ‘Iskra’ biti i tamo. Teško je definisati koje sve benefite ekipa i ja možemo imati, ali svakako smatram da je ‘Iskra’, uz sve njene vrline i mane, više nego pristojna stavka u našim biografijama, posebno kad su budući projekti u pitanju”, navodi Berkuljan. Objašnjavajući tematiku filma, Berkuljan kaže da nas ovaj triler podsjeća da se od prošlosti ne može pobjeći i komentariše našu realnost. “Kod nas koruptivni i kriminogeni način funkcionisanja više nije stvar incidenta, već je nažalost odavno dobio svoj sistemski oblik. ‘Iskra’ je samo priča o reperkusijama tako osakaćenog sistema vrijednosti. Reditelj ne treba da osjeća obavezu da komentariše aktuelna dešavanja, to je stvar individualne odluke, ali mislim da je nemoguće da ostanete imuni na ambijent koji vas okružuje i da nešto od toga ne završi u vašem radu. Ipak, da li želite da te elemente akcentujete ili ne želite, to je već stvar autorske želje, vizije i procjene”, smatra Berkuljan.

■ NOVI PROJEKAT POTPUNA JE SUPROTNOST ISKRI

Festivalski život “Iskre” ličio je, kaže Berkuljan, na način na koji je stvarana - veo-

seci nakon premijere još me drzi taj osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva što smo kao jedna mala, ali homogena ekipa uspjeli da stvorimo nešto što je definitivno markiralo određene etape u našem životu i profesionalnom odrastanju. Kako bih mogao da nastavim dalje, trudim se da se malo distanciram od ‘Iskre’ kako bih se, napokon, lakše fokusirao na spremanje novog filma”, kaže naš sagovornik. Berkuljan je na scenariju “Iskre” radio sa Anom Vujadinović, sa kojom potpisuje i novi projekat. “Naravno, saradnja se nastavila i nedavno smo završili novi scenario. Tačnije, ona je veći dio posla uradila. Trenutno radimo na projektu koji će kako vizuelno, tako i scenaristički biti potpuna suprotnost ‘Iskri’ Jednostavno smo izrazili želju da se i na drugim poljima oprobamo i testiramo naše sposobnosti. Iskreno, još je rano govoriti kad se novi film može očekivati, jer smo još u ranim fazama priprema”, zaključio je Berkuljan.

Reditelj ne tReba da osjeća obavezu da komentaRiše aktuelna dešavanja, to je stvaR individualne odluke, ali mislim da je nemoguće da ostanete imuni na ambijent koji vas okRužuje i da nešto od toga ne zavRši u vašem Radu

marketing

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju ( „Sl.list CG“ br.1/11) Stečajni upravnik A.D. „GORICA „ u stečaju iz Podgorice objavljuje ,

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, stečajni upravnik DOO „Eurocolor “ u stečaju iz Podgorice objavljuje ,

OGLAS

44 O G L A S o prodaji imovine stečajnog dužnika A.D. GORICA“ u stečaju iz Podgorice

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA PREDMET PRODAJE: I.Nepokretnosti označene na katastarskoj parceli br.4068/1, upisane u LN br.6645; KO Podgorica III, potez Ulica IV jul, i to:zemljište uz zgrade površine 2674 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 145 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 6m,2 potpuno devastirana, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 344 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta povrišne 49 m2, potpuno devastirana. Poslovna zgrada u privredi, površine 83 m2, upisana pod rednim brojem 4. u LN br.6645 KO Podgorica III na kat. parceli br.4068/1 ne prodaje se. Prodavac i firma doo“Bast-Plastik“ –Nikšć zadržavaju pravo prolaza. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje. Eventualna razlika u kvadraturi označene na katasrarskoj parceli br.4068/1, upisane u LN br.6645; KO Podgorica III, koje su predmet prodaje i nađene na terenu prodaju se na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 430.000,oo evra, četiristotrideset hiljada evra. II. Nepokretnosti upisane u LN br.708; KO Maine, Bečići, potez Prdačevina, Opština Budva i to: a) Zemljište označeno na kat.parceli br.4196/3 ukupne površine, 4.688 m2. b) Zgrade u ugostiteljstvu- 20 objekata po 52 m2 na kat. parceli 4196/3. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti iznosi 650.000,oo evra, šestopedeset hiljada evra. III.Nepokretnosti upisane u LN br.196; KO Podgorica III, kod hotela „Podgorica“ u Podgorici, i to: Zemljište označeno na kat. paceli br.1271/1.površine 1315.m2.;na kat.parceli br. 1271/3. površine 195.m2; sve ukupno površine 1510 m2. Ponude se podnose za kupovinu obje parcela zajedno. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti izunosi 230.000,oo evra, dvesta trideset hiljada evra. USLOVI i POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.275/11 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 11.02.2019godine na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE A.D.“ GORICA“ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“. Ponude koje ne pristignu na pisarnici Privrednog suda CG do 11.02.2019 g. neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 13.02.2019 g. u 10 časova u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30. Ponude se podnose pojedinačno za svak u nepokretnost saglasno oglasu. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 11.02.2019 godine na žiro račun prodavca br.550-12989-13- Societi Generale banke . Prijava ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 11.02.2019 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu. Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda. Upravnik, može za kupca proglasiti ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji. Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca. Ukoliko kupac u predviđenom roku ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi ili ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita . Upravnik ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Imovina, zemljište i objekti, se prodaje u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu. Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta i objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

o prodaji

imovine stečajnog dužnika DOO „EUROCOLOR“ u stečaju, iz Podgorice JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

PREDMET PRODAJE: I.Nepokretnosti u obimu prava 1/1 svojina prodavca označene na: - katastarskoj parceli broj / podbroj 483, potes Begovine, način korišćenja pašnjak 3 klase površine 385m2; i na - katstarskoj parceli broj/podbroj 484 ,portes Begovina, način korišćenja livada 4 klase, površine 6.600 m2. upisane u LN br.265; KO Jastreb-.Danilovgrad, sve ukupno 6.985 m2. Označene nepokretnosti se prodaju , zajedno, u viđenom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje. Eventualna razlika u kvadraturi označene na kat. pacelama koje su predmet prodaje i nađene na terenu prodaju se na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi ........................................... 35.000,oo evra. II. Nepokretnosti označene na: 1.katastarskoj parceli broj/podbroj 550/6, stembeni prostor, prizemlje, površine 45 m2; (PD 56-stan br. 1; i nestambeni prostor, podrum, površine 2m2, PD 52 podrum) u obimu prava 1/1 prodavca, upisane u LN br.1141; KO Kolašin. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti iznosi ...................... 36.000,oo evra. 2.katastarskoj parceli broj/podbroj 550/6, stembeni prostor, prizemlje, površine 46 m2; (PD 57-stan br.2; nesatambeni prostor, podrum, površine 2m2, PD 47 podrum.) u obimu prava 1/1 prodavca, upisane u LN br.1141; KO Kolašin.

Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti iznosi .................. 37.000,oo evra. 3.katastarskoj parceli broj/podbroj 550/6, stembeni prostor, treći sprat, površine 41 m2 (PD 66-stan br.14; i nesatambeni prostor podrum, površine 2m2 PD 46 podrum ) , u obimu prava 1/1 prodavca, upisane u LN br.1141; KO Kolašin. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti iznosi ...................... 32.000,oo evra. 4.katastarskoj parceli broj/podbroj 550/6, stembeni prostor, treći sprat, površine 33 m2 (PD 68-stan br.12; i nesatambeni prostor, podrum, površine 2m2PD 45-podrum,) u obimu prava 1/1 prodavca, upisane u LN br.1141; KO Kolašin. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja nepokretnosti iznosi ................... 26.000,oo evra. Ove nepokretnosti su opterećena založnim pravom hipoteke koja će se brisati nakon izvršene prodaje Označene nepokretnosti se prodaju pojedinačno u viđenom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu za sve stambene jedinice pojedinačno, padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Zainteresovana lica za kupovunu stanova mogu iste da pogledaju u dane od 14.01.2019 godine do 28.01.2019 godine u vremenu koje dogovore, stim što će predhodno pozvati na telefon broj 069 377 007, lice koje je u Kolašinu i koje će zainteresovanom licu pokazati stanove koji su predmet prodaje. III.Nepokretnosti označene na: 1. katastarskoj parceli broj /podbroj 1303/1, prva etaža podrum ,poslovni prostor PD 8 u obimu prava susvojina u dijelu 7/170 , površine 0,70 m2 upisane u LN br.207 ; KO Podgorica I, Kruševac, Početna licitaciona cijena vrijednost ove nepokretnosti iznosi...................................................100,oo evra. 2. katastarskoj parceli broj /podbroj 1303/1 nestambeni prostor, prvi sprat PD 26 u obimu prava susvojina 32/236; površine 32 m2 upisane u LN br.207 ; KO Podgorica I,Kruševac, Početna licitaciona cijena vrijednost ove nepokretnosti iznosi .............................................3.000,oo evra. 3. katstarskoj parceli broj /podbroj 1303/1, zemljište u obimu prava susvojina u dijelu 43/1000m2 površine 195,30 m2,. upisane u LN br.207 ; KO Podgorica I,Kruševac, Pčetna licitaciona cijena vrijednost ove nepokretnosti iznosi............................................. 12.000,oo evra. 4. katstarskoj parceli broj /podbroj 1304/4, zemljipšte u obimu prava susvojina u dijelu 43/1000, površine 3,82 m2 upisane u LN br.4679 ; KO Podgorica I,Kruševac Početna licitaciona cijena vrijednost ove nepokretnosti iznosi.................................................... 100,oo evra. IV.Motorno vozilo: - KIA ‘’Rio’’ 1.4 GAS EX; Broj šasije: KNEDE241286405761, benzinac, godina proizvodnje 2008 PG AL 477početna licitaciona cijena je ........................................................................................7.00,oo evra USLOVI I POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.288/18 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 29.01.2019 godine na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE doo”Eurocolor” “ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“. Ponude koje ne pristignu na pisarnicu Privrednog suda C G u Podgorici do 29.01.2019 godine neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 31.01.2019 godine 10 časova u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 24. Ponude se podnose pojedinačno za svaku nepokretnost saglasno oglasu. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 29.01.2019 godine na žiro račun prodavca br.535-17832-30 kod Prva banke. Prijava ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 29.01.2019 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu. Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda. Upravnik, može za kupca proglasiti ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji. Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca. Ukoliko kupac u predviđenom roku ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi ili ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita . Upravnik ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Imovina, zemljište , objekti- stanovi , motorno vozilo se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu. Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta i objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon +382 69 026 812.

Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon broj +382 69 026 812.

Podgorica ,04.11.2019.god.

Podgorica ,09.01.2019. god.

Stečajni upravnik

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

drugi pišu

JutarnJi.hr o školskom brodu Jugoslovenske ratne mornarice

Lažni sjaj TiTovog gaLeba Priča o Titovom brodu Galebu je manje-više dobro poznata – sagrađen je 1938. u Italiji, za potrebe italijanske trgovačke flote, kao RAMB III, zatim je prenamijenjen u vojni brod i torpedovan u libijskoj luci Bengazi 1941. godine, potom je, nakon kapitulacije Italije, 1943. prenamijenjen u njemački minopolagač pod imenom Kiebitz, nakon rata postao je školski brod Jugoslovenske ratne mornarice i Titova ploveća rezidencija, u devedesetima je završio u Crnoj Gori, u vlasništvu grčkog tajkuna, pa u Rijeci, gdje je dotegljen nakon što ga je grad otkupio, zatim je proglašen kulturnim dobrom i sada, u svojoj završnoj transformaciji, postaje brod muzej u sklopu projekta “Rijeka – Evropska prijestonica kulture 2020”, piše jutarnji.hr.

■ Plutajući muzej

Dugo je Galeb skupljao prašinu i propadao na vezu riječke luke, sve dok prošle godine grad Rijeka nije objavio da je iz fondova EU povučeno 32,7 miliona kuna (oko 4,7 miliona eura) za njegovu restauraciju i pretvaranje u plutajući muzej. Više od godinu dana nakon te objave dogodili su se prvi vidljivi pomaci – u Muzej grada Rijeke, koji je saradnik u projektu obnove, ovih je dana stiglo prvih 38 primjeraka restauriranog namještaja s Galeba. Radi se o namještaju koji je predat na restauraciju u dogovoru s Konzervatorskim odjeljenjem hrvatskog Ministarstva kulture u Rijeci, a izvorno se nalazio u brodskom malom salonu te apartmanima Josipa Broza Tita i Jovanke Broz. Titov i Jovankin namještaj otkrivaju nove, široj javnosti nepoznate detalje o Galebu. “Ne znamo koji je od

Šta je sve nestalo? Mnogo je toga s Galeba “odneseno” dok je 90ih bio na vezu u Boki Kotorskoj u Crnoj Gori. “Nestali” su suđe, elektronska oprema, mnogo inventara, salutni topovi, pomoćni čamci, gliser… “Dva pomoćna čamca dan-danas su u Boki Kotorskoj, a od njih su napravili taksi brodove. Gliser je prodat za 20 hiljada maraka. Počeli su da skidaju i mesingane pločice s imenima državnika, ali ih je jedan član posade spriječio, tako da su, na sreću, sačuvane”, tvrdi Nataša Babić. medija i kada krenuo s pričom o Galebu kao Titovoj jahti, ali to, jednostavno, nije tačno. Galeb nikada nije bio jahta, to je, od rekonstrukcije u Uljaniku pa sve do 1990. godine bio školski brod Jugoslovenske ratne mornarice koji je po potrebi služio za Titova državnička putovanja. Na njemu nije bilo ni-

kakvog velikog luksuza, nikakvih ekstravagantnih zabava. Nema niti jednog jedinog podatka ni svjedočenja da su na Galeb ikada stupili Elizabet Tejlor, Ričard Barton, Sofjia Loren ili iko od stranih zvijezda. Taj dio priče posebno ljuti članove posade s kojima smo razgovarali, a koji su u to vrijeme služili na brodu”, priča Nataša Babić, kustos u Muzeju grada Rijeke koja vodi poslove te institucije na projektu Galeb. Mediji, dodaje ona, to uporno prenose i čak je završilo u Wikipediji.

■ u duhu

vremena

Restauirani Titov i Jovankin namještaj s Galeba trenutno je smješten u jednoj od dvorana Muzeja i, kako piše jutarnji.hr, letimičan pogled na njega otkriva da nikakvog luksuza tu nije bilo. Radi se o jednostavnim, strogo funkcionalnim krevetima, ormarićima, kaučima, foteljama i stolovima, definitivno ne

najjeftinijim i nekvalitetnim primjercima, ali barem deset puta jeftinijim od namještaja kakav je danas na jahtama trećerazrednih tajkuna. Većina sačuvanog pokretnog namještaja pripada takozvanoj Šetnoj palubi, koja je bila namijenjena boravku Josipa Broza Tita i njegove pratnje tokom državničkih putovanja i susreta.

■ nezahtjevan Putnik

Nataša Babić proučava stotine i stotine stranica dokumentacije, ona i saradnici razgovarali su s desetinama bivših članova posade, svjedocima vremena i, kako kaže, svi se slažu u jednom – Josip Broz Tito bio je prilično nezahtjevan putnik na tom brodu. “Priča se da su mu, u sklopu druge rekonstrukcije, predložili da na palubi naprave bazen, ali on je to odbio”, govori Nataša Babić. Galeb je za Titova državnička putovanja izabran, prema svemu su-

deći, iz bezbjednosnih razloga. Na prvo je krenuo 1953., u London. Bilo je to vrijeme trzavica sa SSSR-om, kada je Tito strahovao od atentata, a na brodu je mogao biti pod zaštitom, stalno u pratnji. Bilo je to i vrijeme kada je flota Jugoslovenske ratne mornarice bila prilično oskudna, a Galeb je izvorno i građen za putovanja otvorenim morem, najprije između Afrike i Italije. “Na posljednjem državničkom putovanju Galeb je bio 1976. godine, ali Tito je tada već bio star i bolestan, pa je letio avionom. To je još jedan mit – da je išao brodom jer se bojao aviona. Često je kombinovao brod i avion”, govori Nataša Babić. Najteži dio posla oko Galeba tek predstoji. Početkom iduće godine trebao bi biti raspisan tender za rekonstrukciju samog broda. Procijenjeno je da će za to trebati oko deset mjeseci, a kako je riječ o spomeniku kulture, tačno su propisani i najsitniji detalji.

ZABAVA

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

HRVATSKI SOLAR PANK SASTAV MI NERVE NA KRILIMA NUMERA ª OPET

BAS, GITARA I BUBANJ NISU SAMO ZA DJEČAKE, UZDRMAĆEMO OVAJ NAŠ MALI DIO SVEMIRA

⌦ Marija Roganović

kupile smo se još u jednom od prošlih života, pa smo samo nastavile da se okupljamo i u ovom. Ime Mi Nerve potiče od boginje mudrosti i muzike koja nam je to ime sama poslala u naše nerve. Kao i sva djeca 21. stoljeća, nismo prevelike ljubiteljke etiketa, ali kad bi baš morale da kažemo, zezamo se da smo metamoderni solar punk, ističu za DN nove uzdanice regionalnog muzičkog neba. Novo ime regionalnog muzičkog neba - solar pank sastav iz Hrvatske Mi Nerve, sastavljen od božanstvenih dama, Ivane Pušnić, Tee Ovničević, Tene Rak i Ivane Ljubićić, uveliko priprema album, a dok do istog ne dođe zadovoljićemo se sjajnim numerama koje se mogu naći na njihovoj bandcamp stranici - “Opet” i “Moji planeti”. “Okupile smo se još u jednom od prošlih života, pa smo samo nastavile da se okupljamo i u ovom. Ime Mi Nerve potiče od boginje mudrosti i muzike koja nam je to ime sama poslala u naše nerve. Kao i sva djeca 21. vijeka, nismo prevelike ljubiteljke etiketa, ali kad bi baš morale da kaže-

mo, zezamo se da smo metamoderni solar punk. Sve slušamo različitu muziku i volimo puno toga, tako da je teško reći koji su nam uticaji. Volimo zajedno da idemo

SLOVA SE BUDE RANOM ZOROM SVAKI DAN I PUTUJU KORISTEĆI SE LJUDIMA I KAD SE UMORE ZAUSTAVE SE KOD NEKOGA PA PRENOĆE. KAD SE PROBUDE OPET I UPALE SVOJA JUTARNJA SVJETLA TAJ NEKO KOD KOGA SPAVAJU DOBIJE IDEJU I NASTANE PJESMA

na koncerte i poslušamo što se novo kod nas događa, ali i svaka od nas ima i neke svoje muzičke uticaje tako da međusobno stalno učimo nove stvari u i o muzici. Osim muzike, uticaji su nam i druženja, more, godišnja doba, sunce, zvijezde, planete i sva događanja u svemiru koja zapazimo”, pričaju za DN o počecima i uticajima ove četiri dame.

ti spot za pjesmu ‘Opet’ – snima se u januaru. Zahvalne smo što će u njemu plesati najbolja plesačica i naša prijateljica Silvi-

■ SPOT ZA “OPET” U TOKU OVOG MJESECA, NA ALBUMU SEDAM NUMERA

Prve dvije numere su privukle veliku pažnju javnosti najprije nesvakidašnjim zvukom, a u toku ovog mjeseca možemo očekivati i prvi spot za pjesmu “Opet”. “Slova se bude ranom zorom svaki dan i putuju koristeći se ljudima i kad se umore zaustave se kod nekoga pa prenoće. Kad se probude opet i upale svoja jutarnja svjetla taj neko kod koga spavaju dobije ideju i nastane pjesma. Vrlo brzo možete očekiva-

ALBUM ª VRIJEMEº NAJPRODAVANIJI U HRVATSKOJ

Foto: Darko Drinovac

PARNI VALJAK NAJBOLJA GRUPA 2018. GODINE Emisija “Music Pub Zlatka Turkalja” 2. programa Hrvatskog radija dodijelila je prve godišnje muzičke nagrade, među kojima je jedan od laureata i legendarni sastav Parni valjak, koji je dobio nagradu za najbolju grupu 2018. godine. Osim sjajnih koncerata zbog kojih se jedan od najdugovječnijih pop rok sastava na ovim prostorima može svrstati među najbolje live bendove u regiji, 2018. godinu obilježio je i njihov novi studijski album “Vrijeme”, koji je objavljen tačno prije mjesec dana. Stoga je ova nagrada stigla u pravi trenutak, odnosno u nedjelji kad

se “Vrijeme” nalazi na samom vrhu Top 40 liste najprodavanijih domaćih albuma. Podsjećanja radi, na albumu se nalazi ukupno 13 pjesama za koje je muziku i tekstove radio Husein Hasanefendić Hus dok su gitarista Marijan Brkić Brk i Hus producirali cijeli album. Pjesme su snimane u RSL studiju u slovenskom Novom Mestu, a među njima se nalaze i već dobro poznati hitovi: “Vrijeme”, “Prolazi sve, zar ne”, “Samo ti (Norma Belle)”, “Kad nemaš kud” feat. Tina Kresnik, “Opet se smijem”, “Ljubav”, “Za malo nježnosti” i aktuelni singl “Otkud ti pravo”. M.Rog.

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

ZABAVA

Tº I ª MOJI PLANETIº PRIPREMA ALBUM, ZA DN OVE ČETIRI DAME ISTIČU:

ja Dogan. S našim prijateljima iz filmskog udruženja 73Collective planiramo i spot za novu pjesmu koja će takođe ubrzo vidje-

ti svijetlo sunca. Pripremile smo puno toga lijepog da uzdrmamo ovaj naš mali dio svemira”, otkrivaju Mi Nerve i koriste priliku da najave album sa sedam numera. “Album će u stvari ugledati svijetlo Ivanjske noći kada će opadajući polumjesec zajedno s Neptunom, planetom umjetnosti, izaći na horizontu u sazvježđu Riba. Sadržavaće sedam numera i poneku skrivenu traku. Više o albumu ne možemo reći jer njegov izlazak nam tek predstoji, a niko ne može znati budućnost”, pojašnjavaju dvije Ivane, Tea i Tena i ističu da upada u oči činjenica da je malo ohrabrenja za djevojke da se bave muzikom u ovom bendovskom obliku, ali da ih, na svu sreću, još uvijek ima.

Coveri singlova

■ MUZIKA NADILAZI KATEGORIJE POPUT POLA I RODA

“One koje se pak nisu dale smesti nametanjima društvenih normi (da su bas, gitara i bubanj samo za momke) prilično ak-

tivno djeluju po svom pozivu. Možemo samo izdvojiti primjere bendova poput sveprisutnih Žen ili pak cijelu listu bendova s makedonske kompilacije Nekoi devojki iz 2014. godine, a lista autorki, koje samostalno stvaraju i produciraju na ovim prostorima, ne bi stala u ovaj intervju. Ipak, muzika je kanal kroz koji prolaze melodije, emocije i ideje koje nadilaze kategorije poput pola i roda. Spaja nas nešto više od toga pa možda toj činjenici da smo ‘samo cure’ ne bismo pridavale toliko pažnje. Recimo, činjenica da nas je okupila svojevremena blokada jednog zagrebačkog fakulteta koji smo pohađale ili lakoća kojom zajedno stvaramo tekstove, melodije i vizuale za nas ima puno veći značaj. Vjerujemo da su upravo takve posebnosti (samo jedinstvene prirode) fokus i kod drugih koleginica i kolega koje su se čudesno našle u isto vrijeme, na istom mjestu pod suncem, a zasigurno i s istim ciljem stvaranjem nečeg novog”, zaključuju ove muzičarke.

NA ODMORU U INDIJI DONIJELA ODLUKU

Ivana Banfić više ne jede meso Kraljica hrvatskog densa Ivana Banfić novogodišnje praznike je proslavila u Goi u Indiji, gdje i dalje uživa u meditaciji, veganskim specijalitetima i pješčanim plažama. A veganski specijaliteti će u kuhinji nekad popularne I. Bee u potpunosti zamijeniti meso jer je druženje s kravama i bikovima, kako kaže, jako uticalo na nju, pa je ispod fotografije s bikom napisala: “U šetnji i razgovoru s mladim bikom. Tu su kravice slobodne i žive u prirodi. Mirne su i mazne. Toliko su nježne i smirene. Totalno drugačije

od onih naših nesrećnih zatvorenih u štale. S pretužnim očima. Bila sam prisutna kada se jedan mladi par svađao i nešto je on vikao na nju.. jedna kravica se našla u blizini i blago je prišla mladiću, gurnula ga od nje, kao da ga je upozorila da to ne radi. Par se nasmijao na to i svađa je prestala. Otišli su zagrljeni. Tu se u meni nešto prelomilo i odlučila sam da prestanem da jedem govedinu, svinjetinu i ostale sisare”, napisala je Ivana ispod fotografije. Komentari su uglavnom bili pozitivni. Fi.J.

zdravlje

Isprobajte

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

Pobijedite nesanicu

Da se uveče ne biste prevrtali po krevetu i gledali u plafon jer ne možete da zaspite, pokušajte kada legnete da uradite nekoliko vježbi koje će da vas opuste i uspavaju. Prije toga, poželjno je da se istuširate malo toplijom vodom i popijete šolju čaja od nane ili matičnjaka. Naravno, ukoliko je nesanica hroničan problem potreban je savjet ljekara koji može da vas uputi na dodatna ispitivanja kod neurologa. Dugotrajna nesanica nosi veliki rizik za razvoj ozbiljnih poremećaja zdravlja. Prvi u nizu je skok pritiska, koji je rizičan jer je nekotrolisan. Klinička praksa je pokazala da se on dešava upravo noću i da pacijent obično ne osjeća simptome zbog posljedica iscrpljenosti. Druga posljedica nesa-

nice je ubrzan srčani rad do koga dolazi usljed povećane koncentracije hormona. Njihove veće količine u krvi javljaju se u vrijeme kada je organizam noću u stanju budnosti umjesto da se odmara. Dugoročan disbalans hormona narušava vrijednosti “centralnog” hormona - insulina, što pacijenta može da uvede u dijabetes. Za dobar san važna je i “rutina spavanja” a to znači da na spavanje uvijek odlazite u isto vrijeme, budite se u isto doba dana i ne drijemate u popodnevnim satima. Probajte da primijenite nekoliko predloženih vježbi koje pomažu da lagano utonete u san. PRIVLAČENjE KOLjENA NA GRUDI Lezite na leđa, savijte kolena, udahnite duboko i šakama privucite koljena

na grudi. Dok ih privlačite oslobađajte vazduh postepenim izdisajem. Ponovite vježbu nekoliko puta, jer ćete tako ublažiti napetost u leđima. STEZANjE I OPUŠTANjE Dok ležite u krevetu stežite obje pesnice iz sve snage i izdržite tako što duže možete. Zatim, snažno stežite i opuštajte mišiće nogu. Vježbu izvodite pet minuta. Ona pomaže da se umorite i brže zaspite. PROTEZANjE I ZIjEVANjE Dok ležite na leđima, udahnite i istegnite obe ruke iznad glave. Uz izdisaj, spustite ruke pored tijela pa se masirajte od grudi ka stomaku. Ponovite onoliko puta koliko vam prija, a zatim pokušajte da zijevate kao da ste jako pospani. Organizam se zijevanjem opušta

i priprema za san. UDOBAN POLOŽAj Lezite na desnu stranu, desnu ruku savijte u laktu, a dlan stavite ispred lica. Lijevu ruku oslonite laktom na kuk, a ruku spustite ispred stomaka. Desna noga je ispružena, a lijevo koljeno savijeno na dušeku, ispred desne butine. Opustite se i ujednačite disanje. MASAŽA Da biste brže i lakše zaspali pomaže i lagana samomasaža. Najprije, u trajanju jednog minuta kružnim pokretima masirajte predio oko spoljnih uglova oka. Pređite na blagu masažu kože oko nozdrva lijevo i desno, prema obrazima. Nastavite masažu cijelom dužinom nosa, a završite laganim kružnim pokretima masirajući resicu desnog uva.

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

zdravlje

Dugotrajna nesanica nosi veliki rizik za razvoj ozbiljnih poremećaja zdravlja. Prvi u nizu je skok pritiska, koji je rizičan jer je nekotrolisan. Klinička praksa je pokazala da se on dešava upravo noću i da pacijent obično ne osjeća simptome zbog posljedica iscrpljenosti.

vježbama

Praktične vježbe Ne ko n z u m i ra j t e alkohol Ako popijete čašu vina prije spavanja, moguće je da ćete ranije zaspati, ali vjerovatno ćete se probuditi nekoliko puta u toku noći. Alkohol, naime, ometa kvalitetan noćni odmor, a tokom sna ćete češće ustajati i odlaziti do toaleta. Stoga nekoliko sati prije spavanja izbjegavajte alkoholna pića. Bez korišćenja telefona i kompjutera Zahvaljujući računarima, tabletima, pametnim telefonima i ostalim uređajima, cio svijet vam je na dlanu u svakom trenutku. No, oni vas prije svega mogu dodatno razbuditi. Ako su oči izložene jakom svjetlu prije spavanja, ono šalje signale mozgu da ostanete budni. Da biste to izbjegli, prigušite sva svjetla u kući tri sata prije spavanja i potpuno ugasite električne uređaje. Bez kofeina Kofein, kakao i čokola-

da mogu biti odlični stimulansi energije i dobrog raspoloženja u trenutku kada ih konzumirate, ali djeluju i nekoliko sati nakon što ih popijete ili pojedete. Tijelu je potrebno i do 12 sati da potpuno izbaci kofein iz tijela. S druge strane, kamilica smiruje, pa umjesto kafe radije popijte čaj od kamilice. Ne vježbajte kasno uveče Vježbanjem ubrzavate metabolizam, te se povećavaju otkucaji srca i raste tjelesna temperatura, što može uzrokovati nesanicu. Umjesto toga, vježbajte ujutro jer trening je idealan način da se razbudite. Ne radite u krevetu Možda jeste lakše raditi iz kreveta, ali ako mjesto za odmor učinite mini kancelarijom, moglo bi vam se obiti o glavu. Zato kevet rezervišite samo za spavanje i vidjećete kako ćete lakše zaspati, i bolje se odmoriti.

zdravlje

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

PRIRODNE METODE ISPRED VJEŠTAČKIH

Zeleni čaj i med kao spas za akne Problem sa aknama prisutan je u našim životima, ako ne konstantno a onda barem u jednom periodu našeg života. A kako nam je estetika kože lica veoma bitna stalno smo u potrazi za adekvatnom njegom lica. Međutim, koliko god nam pomagali, ti preparati su jake hemikalije koji isušuju našu kožu, i zato imamo predlog za vas. Pređite na prirodnu metodu čišćenja lica. Trebaju vam samo med i zeleni čaj, i naravno strpljenje. Potrebno je samo da svakog jutra popijete zeleni čaj

sa kašičicom meda, koji će uticati na to da će vaš organizam biti pročišćen, uticaće na vaš metabolizam, pokupiće masnoću iz vašeg organizma i smiriti kožu vašeg lica. Kesice čaja možete koristiti kao masku za lice, tako što ćete iscijediti ostatak vode iz kesice i pomiješati sa medom koji je jedna od najzdravijih stvari koje nam priroda nudi. Tu masku možete mazati svako veče i ispirati je mlakom vodom. Koža će vam biti nahranjena i preporođena. Kesice zelenog čaja još možete koristiti kao oblo-

gu za podočnjake. Pomoći će da vaše lice povrati punoću i bude odmorno. Zeleni čaj odlikuje se bogatim antioksidantima koji pomažu uljepšavanju kože i pročišćavaju je od slobodnih radikala. Med sa druge strane uspješno uklanja crvenilo, hrani kožu i ubija bakterije koje izazivaju akne. Poslije ovakvog tretmana hidrirajte kožu nekom kremom i pustite je da odmori. S obzirom na da koristite prirodne preparate morate biti strpljivi jer je proces dugotrajan, ali i efikasan.

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

zdravlje

POMOGNITE ORGANIZMU DA SE RESETUJE NAKON PRAZNIKA

Savjeti za poslijepraznični detoks Sva ta hrana i piće koje unesemo za praznike “teški” su za stomak. Zato nije loše da poslije praznika povedemo malo računa i pomognemo tijelu da se “oporavi” i osvježi. Ne postoji nikakvo magično dugme za resetovanje orzganizma, ali nutricionistkinja Stefani Masterman ima nekoliko prilično jednostavnih savjeta kako da očistite organizam poslije praznika. 1. Nemojte da se izgladnjujete Zaboravite na ideju da živite na cijeđenim sokovima, kaže nutricionistkinja, dodajući da je ključno za detoks da date tijelu ono što mu treba. “Hrana koju jedemo obezbjeđuje potrebne nutrijente za detoksikaciju, tako da izgladnjivanje sprečava organe koji su važni za detoksikaciju da normalno funkcionišu. Jetra, pluća, bubrezi, crijeva, koža, svi ti organi rade zajedno da se oslobode toksina, ali su svakom organu potrebni nutrijenti da bi funkcionisao kako treba”, objašnjava nutricionistkinja. Onima koji žele da skinu kilažu ili da paze na zdravlje, nutricionistkinja savjetu-

je da zaborave na izgladnjivanje, već da se pobrinu da jedu raznovrsno kako bi unijeli sve nutrijente. 2. Ne bacajte novac “Čajevi, kapsule i praškovi koji nude rješenje za detoksikaciju su bacanje para”, kaže Mastermanova. “Mnogi sadrže sintetičke supstance i aditive koje naše tijelo teško može da apsorbuje i koristi, a većina i nema nikakvih efekata”, jasna je nutricionistkinja. 3. Znajte šta jedete Ljudsko tijelo može samo

da izbaci toksine, a hrana bogata vitaminima, mineralima, zdravim mastima i antioksidantima će pomoći u tome. Zbog toga, ona savjetuje da jedete više citrusnog voća (sadrže dosta vitamina C i antioksidanata), da pijete više zelenog čaja (bogat je katehinima koji pomažu detoksikaciju), cveklu (sadrži betanin koji aktivira enzime antioksidanata u jetri), orahe i sjemenke (izvor zdravih masti), bobičasto voće (bogato hranljivim vlaknima).

4. Ne očekujte čuda “Proizvodi za detoksikaciju često obećavaju dramatičan gubitak kilograma, da ćete izgledati deset godina mlađe, ali ako vjerujete u sve to, brzo ćete ostati bez para. Jedna od najčešćih novogodišnjih odluka je skidanje viška kilograma. Da bi brzo smršali, mnogi se oslanjanju na takozvane tečne dijete, niskokalorične napitke i slično”, ističe nutricionistkinja. Ona objašnjava da ćete, pridržavanjem ovakvih režima ishrane, možda imati manje kilograma, ali ćete izgubiti tečnosti iz organizma, glikogen, pa čak i mišiće. Brzo gubljenje kilograma nije samo neodrživo dugoročno, već nosi i zdravstveni rizik i rizik od vraćanja “starih” kilograma. Zdrava ishrana, fizička aktivnosti i izbjegavanje stvari koje nisu dobre za zdravlje su najbolji način da se dobro osjećate i da tako izgledate. 5. Budite odlučni “Bez obzira da li želite da smršate ili samo da se osjećate zdravije, poslijepraznična detoksikacija nije brzo rješenje, već uvod u zdraviji život”, smatra nutricionistkinja. “Započinjanje godine nekim novim, zdravijim navi-

kama, pomoći će vam da ih se dugoročno držite. Izbjegavanje toksina je na prvom mjestu sjajan način za detoksikaciju. Pomoći će vam da živite bez štetnih supstanci koje nanose štetu vašem tijelu”. Za početak, nutricionistkinja savjetuje da ograničite unos: Šećera – nema nikakvih nutrijenata osim energije, njime unosite samo prazne kalorije koje podižu nivo šećera u krvi, oštećuju zube i tjeraju vas da želite još slatkiša. Kofeina – ako se pije umjereno, kafa ima dobrih efekata na zdravlje, ali ako pretjerujete, loše utiče na raspoloženje, spavanje i anskioznost. Ne bi trebalo da pijete više od dvije do četiri šoljice kafe dnevno. Alkohol – konzumiranje previše alkohola dehidrira tijelo, smanjuje nivo energije i otežava koncentraciju, a da i ne pominjemo da užasno utiče na jetru i otežava tom organu izbacivanje toksina. Obrađenih namirnica – većina je puna trans-masti, aditiva i soli. Spremanje obroka od svježih namirnica je najbolji način da zaobiđete obrađene namirnice.

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

FOTO UBOD

Selo na Grenlandu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Mrtvo drvo pretvoreno u malu besplatnu biblioteku

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1843

2011-10-30

1 1

7 2

1 9 1

4 4

8 3

Sudoku puzzle No. 2126 2012-08-08 5 1

3Play 8 sudoku 7 6 1online 4 9at:2 7

8 4

3Puzzle 2 5 solution: 7 9 1

Daily Sudoku puzzle No. 1821

6 www.sudokukingdom.com 8 5 1 6 7 2 3 4 9

Medium level

7 3

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

9 7

1 8

8 2

Medium level

4 4

5 3

6 2

7 1 5 4 9 3 2 6 8 Sudoku puzzle No. 1992 2012-03-27

2011-10-08

2 2

5 9

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

Word Search Puzzle #G156DS

Abates Abates Abets Abets A er After Aggressiveness Bonier Aggressiveness Cloth Bonier Counts Cloth Crest Dosing Counts Drink Crest Fishes Fleeting Dosing Foyer Drink Gummy Fishes

Fleeting

Puree Tailspin Hollow Newest Recommendations Hunks Gummy Nicest Tattle Roomy Indispensables HollowLarva Poring SchoolWelding Magnet Hunks Provenance Slumming Widen Stomp Mandible Indispensables Puree Suits Youth Mohair Larva Musts Recommendations Sunsets Tailspin MagnetMutual Roomy Tattle Native Mandible School Welding Newest Widen MohairNicest Slumming Youth Poring Musts Provenance Stomp Foyer

Mutual Native

Suits

Sunsets

REBUS

HOROSKOP OVAN Dan nije povoljan za posao. Pokušajte da izbjegavate važne obaveze i pozabavite se samo rutinskim stvarima. Imaćete veoma zanimljiv susret sa osobom prema kojoj ste u prošlosti gajili osjećanja. Manji pad energije.

BIK Nemojte da pokazujete da niste sigurni u ono što pričate i planirate. Važno je da na ovom polju dođete do više samopouzdanja. Moguće je da ste dobili ponudu za novu vezu, ali ste je odbili. Problemi s nesanicom.

BLIZANCI Čekate da čujete neke vijesti o poslu u koji ste uložili mnogo energije. Pred vama je malo usporen dan na ovom planu. Moguće je da će danas vladati atmosfera nesporazuma između vas i voljene osobe. Dobro zdravlje.

RAK Važno je da imate dovoljno strpljenja kako biste mogli postepeno, korak po korak, da ostvarite uspjeh na ovom polju. Moguće je da će doći do udaljavanja između vas i osobe s kojom ste željeli vezu. Muče vas hronični problemi.

LAV Vaš poslovni partner je pokazao da možete da se oslonite na njega i zadovoljni ste zbog svega što vam je pružio tokom saradnje. Prilično ste sumnjičavi i smatrate da voljena osoba nije iskrena. Mogući problemi sa zubima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Kulen Ema jutros jede

ENIGMATIKA

Moguće je da se borite za opstanak na poslu i da će uskoro doći do neminovnih promjena. Razmišljate o zajedničkom životu s partnerom. Smatrate da ste spremni za taj veliki korak. Problemi zbog hormona.

VAGA Ako ostanete dovoljno koncentrisani na svoj posao možete da očekujete da ćete uspjeti da ostvarite manji napredak. Slijedi vam zbližavanje sa osobom koja vam se dopada već duže vrijeme. Izbjegavajte sve poroke.

ŠKORPIJA Ako ne budete bili dovoljno okrenuti poslovnim dešavanjima, mogli biste da propustite neke važne momente na ovom polju. Veoma brzopleto donosite odluke vezane za brak. Odmarajte se i opuštajte.

STRIJELAC Nemojte da se miješate u tuđe odluke i potrudite se da danas gledate samo svoj posao i da se držite po strani. Potrudite se da steknete dovoljno povjerenja u odnosu s voljenom osobom. Bez većih problema sa zdravljem.

JARAC Pred vama je veoma dobar period za poslovno polje, ne bi trebalo da očekujete trzavice i probleme. Moguć je početak nove veze koja bi mogla da bude na duže staze. Povoljan je period za oporavak.

VODOLIJA Možete da se nadate pozitivnim dešavanjima kad je u pitanju poslovno polje. Ako budete preuzeli inicijativu, osoba koja vam se dopada će prihvatiti da uđe u vezu s vama. Mogući su problemi sa sinusima.

RIBE Pred vama je pozitivan period tokom kojeg možete da ostvarite napredak na polju posla. Neophodno je da promijenite način razmišljanja, ali i stil komunukacije s partnerom kako bi veza opstala. Skloni ste depresiji.

Film

38 •TVPROGRAM 06:00 Serija: Istine i laži 08:10 60 minuta sa Iris, the best of 09:15 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 13:00 150 minuta 14:30 FIlm: Hajde da se volimo 16:00 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 Film: Hajde da se volimo (2) 21:00 Serija: Istine i laži 22:20 Film: Automata 00:00 Noćni žurnal 00:30 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Serija: Istine i laži, 21.00

10:05 Naučno-obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Riznica - Cetinjski manastir 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Korak naprijed 14.45 Zapis 15.30 Dnevnik 1 16.00 Lajmet, vijesti na albanskom 16:30 Serija: Korak naprijed 17.50 Muzika 18:00 Vijesti 18.05 Dok.program 18:35 Muzika 18:50 Strani dok. program 19.30 Dnevnik 2 20:00 Strani dok. program 20.35 Sedmi kontinent 21.30 Riznica Manastir Savina 22.40 Dnevnik 3 22.55 Sportski dnevnik 23.10 Serija: Tvin Piks

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

10:00 10:40 12:00 12:05 13:00 13:05 14:00 15:05 15:10 15:55 16:40 17:05 17:10 18:00 18:30 20.05 22:15 23:05 00:30 01:30

Totalni obrt Anđeli Vijesti Meteo Vijesti Serija: Za mog sina Vijesti Serija: Za mog sina Vijesti Serija: Na granici Mr. Kitchen Vijesti Totalni obrt Centralni dnevnik Serija: Anđeli Košarka: MakabiBudućnost Serija: Na granici Film: Nezavršena posla Farma Film: Lijepak za muve

NOVA M Serija: Zabranjena ljubav, 20.00

Sport

Informativa

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11:10 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12.40 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 14:45 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:50 Serija: Velika porodica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Dnevnica 21:00 VIA EU, magazin 21:15 Emisija: Putokazzz 21:30 Serija: Roko Skjavone 22.00 Vijesti u u 10 22:15 Sport 22.30 Film: Koko Šanel i Igor Stravinski

VIJESTI Dnevnica 20.00

08.45 Nedjeljno dječje popodne 10.00 Film: Mala Rita sa zapada 11.40 Dječji program: Atomik Beti 12.00 Meteo 12.10 Serija :Zlatno srce 12.55 Dječji program: Tomas i drugari 13.10 Kultura na drugom 13:40 Stižu bebe 14.10 Stil, r 15.00 Meteo 15.10 Dokumentarna emisija 16.00 Serija: Zlatan glas 16.50 Odbojka: Crna Gora-Grčka 18:50 Dječije popodne 19.30 Dnevnik 2 20.05 Odbojka: Crna Gora-Moldavija 22:00 Serija: Zlatan glas 22:45 Film: Filomena 00.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Odbojka: Crna Gora-Grčka, 16.50

TVprogram•39

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

dAnAS u gRAdu

TV PREPORuKA

REPERTOAR BIOSKOPA

PRVA, Serija: Istine i laži, 21.00

AKVAMEN 16:30, 19:15, 20:30, 22:00 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 14:00, 15:45 BAMBLBI 18:15, 20:15 BELA I SEBASTIJAN 3 - NAJBOLJI PRIJATELJI 12:00 DRUGI ČIN 19:30, 21:30 GRINČ 11:15, 13:00, 14:45, 16:45, 17:30 JUŽNI VJETAR 20:45 PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE 14:30 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 11:00, 12:15, 13:15, 13:45, 15:30, 17:45, 18:30 ROBIN HUD - POČETAK 22:30 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 11:30, 16:00

Odličan kasting, vrhunska produkcija, kao i vješto vođena priča, izdvojili su ovu seriju od sličnih programa i vrlo brzo po početku emitovanja plasirali je u vrh gledanosti domaćih televizija. Popularnost na društvenim mrežama i među mladom publikom takođe je jedna od stvari koju svi učesnici u kreiranju “Istina i laži” ističu kao jedno od najvećih iznenađenja, jer se vjerovalo da mlada publika više ne gleda televiziju, ali ova serija je i to opovrgla. U drugoj sezoni, gledaoci će moći da prate priču godinu dana nakon događaja kojima se završila prva sezona. Glumačkoj postavi, koju čine Jana Milić Ilić, Zoran Pajić, Jelena Gavrilović, Stefan Buzurović i mnogi drugi pridružuju i mlade snage – Ivana Dudić, Jelisaveta Karadžić, Kristina Jovanović...

NOVA M, Serija: Na granici, 22.15 U malenim mjestima uvijek se rađaju najintrigantnije priče, a jedna takva prikovaće vas uz male ekrane. Vrhunska glumačka ekipa očekuje vas u seriji “Na granici”. Nova serija osvojiće vas krimi, ljubavnim i humorističnim dogodovštinama iz malog ličkog sela. Glumci: Nina Erak, Nadia Cvitanović, Milan Štrljić, Barbara Vicković, Martina Stjepanović, Lucia Glavich Mandarić, Nermin Omić, Momčilo Otašević, Petra Kraljev, Filip Jurčić, Siniša Ružić...

KABlOVSKE TElEVIzIjE

11.05

12.25 12.30 12.45 13.20 14.55 15.10 16.00 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00

Serija: “Volim i ja nerandže, no trpim” Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik specijal likovna umetnost Građanin Film: “Miris poljskog cveća” Gastronomad, zabavni program Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme, stanje na putevima Dnevnik Serija: “Bela lađa” Film: “Maratonci trče počasni krug”

10.20 12.00 12.15 12.25 13.15 14.35 15.00 15.55 16.43 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05 21.05 22.00 23.25

Serija: “Gorski lekar” Dnevnik Sport Serija: “Imperija” Dr Oz Dokumentarni program Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vijesti Kod nas kući Kviz: Potera Dnevnik Menjamo svet, dokumentarni film Savremenici: Tonko Marojević, dokumentarni film Otvoreno Serija: “Sve zbog jednog dečaka”

10.00 11.40 12.25 13.15 14.05 15.20 16.10 17.50 18.15 20.05 21.00 22.00 23.00 23.55

Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Bezvremeni” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Imperija” Serija: “Mornarički istražitelji - LA” Serija: “Havaji 5-0”

10.30 12.15 12.30 13.30 15.10 15.30 16.00 16.15 18.00 20.00 21.45 21.55 22.15 23.00 23.30 00.00

VTA Sidnej, osmina finala, direktno Novogodišnji SK miks Atletika, Dijamantska liga, pregled sezone Evrokup: Frankfurt - Lokomotiva NBA Weekly NBA Live Novogodišnji SK miks Evrokup: Unikaha Crvena zvezda Evrokup: Zenit Cedevita, direktno Evrokup: Partizan Alba, direktno Evrokup, studio Evrokup, konferencija za medije Lapsusi komentatora Vesti NBA Weekly Evroliga: Makabi Budućnost

07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45

Policija za životinje Hjuston Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Mačke protiv pasa Divlji predeli Evrope Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Odrastanje malog pande Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Mačke protiv pasa Hvatanje čudovišta Nacionalni park Kruger Policija za životinje Hjuston Liga majmuna Terarijumi Pa to su Irvinovi! Divljine Arktika Hvatanje čudovišta Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Terarijumi Pa to su Irvinovi!

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 9.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Novi postpejd broj. Komad 15 €. Tel: 067/006-023

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel.069/051-526

Izdajem apartman i sobe na Zabljaku. Tel: 069/598-077

te, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Mijenjam stan u Novoj Varoši (Srbija), 69 m2, u podnožju planine Zlatar, udaljen 150 m od ski staze, za odgovarajući stan u Podgorici.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni Izdajem garsonjeru na asfalt.Tel: 067/390-767 Zabjelo. Cijena 50E. Tel: 067/310-804 Kupujem dvosoban stan, oko 60m2, okolina Kupujem dinare,lire, Gintaša – bez posredniperpere, medalje, ordenje, sablje, bajone- ka. Tel.067/360-664

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 9.1.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 020 252 900 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

Srijeda, 9. 1. 2019.

NEOBIČNA PRIČA DARIJA SILVE - FU

Tada sam zap nisam dozvoli ⌦ Bojan Topalović

LEGENDARNI PREDRAG MIJATOVIĆ GOVORIO ZA RADIO KADENA SER

Real nema samopouzdanje Predrag Mijatović je igračka legenda Real Madrida, bio je sportski direktor “kraljevskog kluba” i imao je uspjeha... Tako da se riječ 49-godišnjeg Podgoričanina poštuje u bogatijem dijelu Madrida. Peđa je u prethodnom periodu kritikovao poteze uprave (smjenu Đulena Lopetegija), pojedine igrače, a sada mu se na meti našao vezista Isko. “Merengesi” su neprepoznatljivi nakon odlaska Zinedina Zidana i Kristijana Ronalda, a u sivilo ekipe se uklopio sjajni 26-godišnji reprezentativac “furije”. Mediji Iskovu formu povezuju sa mogućim odlaskom, jer ga veliki klub evropskih klubova želi. “Real u ovom trenutku računa na Iska, ali očigledno ne 100 posto. Da sam na njegovom mjestu, zabrinuo bih se”, re-

kao je Mijat, koji je od 2006. do 2009. obavljao funkciju sportskog direktora. Najtrofejniji evropski klub igra neku vrstu “tranzicione” sezone, čeka se ljeto kako bi ostvarili veliki transferi, ali ljeto je daleko. Trenutno, Real za liderom Barselonom kasni 10 bodova u prvenstvu, zauzima peto mjesto, vezao je dva neuspjeha na početku 2019. godine (remi sa Viljarealom, poraz od Sosijedada). “Slabi smo u šampionatu i u ovom trenutku malo toga Real i može da uradi. Sa deset bodova zaostatka za liderom pred sobom imamo nemoguću misiju. Možda bi zato bilo najbolje da se skoncentrišemo na preostala dva takmičenja”, rekao je bivši reprezentativac Jugoslavije. Pošto je titula praktično izgu-

bljena, kraljevski klub će napasti trofeje u Kupu kralja i Ligi šampiona - protivnik u Kupu kralja u 1/8 finala je Leganes, a u najelitnijem evropskom takmičenju Ajaks. Real je trostruki uzastopni osvajač LŠ (ukupno ih ima 13), ali odlaskom Zizua je nestao pobjednički duh. “Veoma je komplikovano odbraniti titulu u LŠ. Sjetite se kako je to počelo, onim finalnom 2016. kada smo pobijedili poslije izvođenja penala”, sjetio se Peđa trijumfa nad Atletikom u Milanu. “Zamislite šta bi bilo da je tada Real izgubio. Zidan je imao blizak odnos sa igračima i zato su oni reagovali na pravi način. Sadašnji Real nema tu vrstu samopouzdanja. Solari radi dobar posao, igrači žele, ali jednostavno, ne mogu”, podvukao je Mijatović. B.T.

IVAN PEJAKOVIĆ I ANDRIJA KALUĐEROVIĆ SE VRATILI U LOVĆEN

Matični klub se ne odbija

Dva povratka u Lovćen u jednom danu - vezisti Ivan Pejaković i Andrija Kaluđerović su novi - stari fudbaleri prijestoničana! Dvadesetšestogodišnji Pejaković je stigao iz Rudara za koji je tokom jeseni odigrao 18 utakmica (jedan gol), a na Cetinje se vratio poslije šest godina i nakon što je igrao za Petrovac, Budućnost i Kom. “Sa upravom sam se lako dogovorio i prihvatio sam planove u narednom periodu. Nadam se da ćemo ispuniti cilj, ostati u druš-

Pejaković

tvu najboljih i probati da napadnemo Kup”, rekao je Pejaković. Dvadesetpetogodišnji Kaluđerović se vratio nakon sedam godina, jesen je proveo u Grblju (pet utakmica), a igrao je još za Rudar, norveški Honefos i Titograd. “Srećan sam zbog povratka u matični klub. Daću sve od sebe kako bih pomogao timu da ispuni zacrtane ciljeve i na taj način se vratio u fudbalskom smislu poslije svega što sam prošao u proteklom periodu”, poručio je Kaluđerović. B.T.

Fudbalski romantici ga se sjećaju po sijedoplavoj kosi ili isključivo “nularici”, broju četiri na dresu Sevilje uprkos tome što je igrao napadača, nekada najbržem golu u Primeri, ubitačnim i laganim završnicama, naročito u opremi Malage i reprezentacije Urugvaja... A simpatičnom Urusu su fudbal i sport sve - uz sport je pobijedio tragediju koja ga je tjerala u depresiju i odvojila od zelenog tepiha ranije, nego što je planirao. Ukratko - Dario Silva! Živopisni Urugvajac je kao igrač tadašnjeg premijerligaša Portsmauta u 33. godini doživio saobraćajnu nesreću - 23. septembra 2006. godine je pijan naletio na stub za osvjetljenje, stub se srušio na auto i zdrobio mu desnu nogu.

■ Prvi i Posljednji

Put sam zaPlakao

Epilog - prepoznatljiva desnica je amputirana, a Silva se našao na prekretnici. “Znate me, po prirodi sam veseo. Međutim, ležao sam u bolničkom krevetu, gledao prilog o mojoj greški za volanom, a doktori su mi odmah rekli da sam izgubio nogu. Znao sam da je sa fudbalom gotovo. Tada sam zaplakao prvi i jedini put u životu”, rekao je tada bivši igrač Defensora, Penjarola, Kaljarija, Espanjola, Malage, Sevilje i Portsmauta. Uskoro nakon nesreće, doktori iz Montevidea i Italije su napravili specijalnu protezu za Silvu, život mu se donekle vratio u normalu, a posvetio se odgoju trkačkih konja i pomaganju siromašnoj djeci. Međutim, pošto je obećao da više nikada neće zaplakati, te nakon što se probudio takmičarski adrenalin u njegovim venama, posvetio se svojoj drugoj ljubavi iz djetinjstva - veslanju. “Imam puno slobodnog vremena da se posvetim veslanju, a cilj mi je učešće na Olimpijskim igrama, jer to nisam uspio kao fudbaler da ostvarim.

Dario Silva je u karijeri igrao za Defensor, Penjarol, Kaljari, Espanjol, Malagu, Sevilju i Portsmaut, najbolje partije je pružao u Malagi (100 utakmica, 36 golova), dok će u Andaluziji biti upamćen kao simpatični napadač sa sijedoplavom frizurom i brojem četiri na leđima

15 golova je postigao Dario Silva za reprezentaciju Urugvaja na 49 utakmica, učestvovao je na Mundijalu 2002. u Japanu u Južnoj Koreji

Sport

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

UDBAL, TRAGEDIJA, VESLANJE, PA PONOVO FUDBAL

plakao i nikad više, io sebi da potonem DA LI STE ZNALI? Dario Silva je bio strijelac najbržeg gola u istoriji španske Primere - u sezoni 2000/2001, kao napadač Malage na Rosaledi postigao je gol protiv Valjadolida za manje od osam sekundi. Rekord Urugvajca je srušio Sejdu Kejta u dresu Valensije 2014. godine, kada je pogodio protiv Almerije za manje od sedam sekundi.

Ne znam da li ću uspjeti da se borim za medalje, ali vjerujem da ću učestvovati”, rekao je Silva krajem novembra 2006. godine za brazilski “O Globo”, svjestan da je Peking 2008. nedostižan, ali da je London - dostižan. Nije uspio, ali impresirao je sve životnom energijom i prepoznatljivim dječačkim osmjehom. “Nisam dozvolio sebi da po-

tonem. Crne misli su navirale, ali odlučio sam da slavim život”, rekao je nakon nesreće Silva.

■ VESLANJE, POLITIKA, PA PRVA LJUBAV

Sa veslanjem je završio nakon što nije uspio da se kvalifikuje na OI u Londonu, ali rekreativno i dalje vesla. Ali, od prve ljubavi nikada nije odu-

stao - tri godine poslije nesreće, Dario je nastupio u dobrotvornoj utakmici. Zaigrao je za ekipu estradnih zvijezda Urugvaja i Argentine, trčao je terenom, šutirao na gol sa protezom, dodaovao, a onda šlag - postigao je gol iz penala za pobjedu i bio junak. “Osjetio sam se opet živim. Fudbal je moja strast”, rekao je Silva te 2009. godine. Nakon što nije osjetio olimpijski duh, odlučio je da se oproba u politici, ali ga sreća nije pomazila i nije postao gradonačelnik Roke. I onda opet fudbal - danas radi kao skaut za mlade talente u agenciji prijatelja Renea Ramosa. “Dario je jedan od najboljih napadača sa kojima sam igrao. Razumjeli smo se savršeno na terenu i van njega. Znali smo kretnje napamet, bili sjajan tandem”, prisjetio se Panamac Deli Valdes, Silvin saigrač iz španske Malage, gdje su zajedno oduševljavali Pirinejsko poluostrvo. Urugvajci će često reći da je danas 46-godišnji Silva otvorio vrata Dijegu Forlanu, Luisu Suarezu, Edinsonu Kavaniju... a njemu je žao što je sa “urusima” učestvovao samo na jednom Svjetskom prvenstvu - u Japanu i Južnoj Koreji 2002. godine. “Najviše u karijeri mi je žao što sam svojom zemljom nisam igrao na Mundijalu 2006. godine. Neuspjeh što se nismo plasirali u Njemačku me dugo proganjao”, izjavio je jednom Dario Silva.

DOKUMENT POTVRĐUJE, MONAKO DEMANTUJE

Joveta (ne) ide u Galatu Poslije Rome, Sevilje i Šalkea javio se - Galatasaraj! I nije se samo javio - Stevan Jovetić je, navodno, ponuđen Galati, javljaju turski mediji. A u prilog tome ide dokument koji dokazuje da je dogovor postignut, te da će kapiten reprezentacije Crne Gore preći iz Monaka u redove turskog giganta na šestomjesečnu pozajmicu za 1,5 miliona eura. Kako se vidi na dokumentu ugovor su potpisali agent Vilijam D’Avila (zastupnik Galata-

saraja) i sportski direktor “kneževa” Majkl Emanelo. Međutim, mediji u francuskoj javljaju da je potpredsjednik Monaka, Vadim Vasiljev, demantovao da će 29-godišnji Podgoričinanin pojačati Galatu. Galatasaraj je trenutno peti u turskoj Super ligi, ima isti broj bodova kao drugoplasirani Trabzonspor (29), lider Istanbul je udaljen šest bodova, a treneru Fatihu Terimu je navodno prijeko potreban napadač. B.T.

AZIJSKI KUP 2019 KREĆE NAŠ STRUČNJAK

MIJO NAPADA KATAR Navijači Libana su na spektakularan način ispratili svoje reprezentativce na Azijski kup

Azijski kup 2019. se uveliko igra, a jedini Crnogorac koji radi kao selektor će danas premijerno na teren - Miodrag Radulović sa Libanom igra protiv Katara (17h) prvi meč u grupi E. Utakmica se igra na stadionu “Haza bin Zajed” u Al Ainu, Katar je favorit, a “četinari” će tako prvi put poslije 2000. godine igrati na Azijskom prvenstvu. Te 2000. su učestvovali na osnovu domaćinstva... “Ponosan sam što sam odveo Liban na veliko takmičenje.

Znamo svoje kvalitete, a plan je da ne budemo samo puki učesnici. Potrudićemo se da prođemo grupu, ali biće izuzetno teško doći do osmine finala”, rekao je Radulović. A što se tiče grupe E, jedna utakmica je već odigrana - Saudijska Arabija je juče očekivano savladala Sjevernu Koreju rezultatom 4:0. Na Azijskom kupu ima šest grupa, a u 1/8 finala će se plasirati dvije najbolje drugoplasirane ekipe i četiri najbolje trećeplasirane selekcije. B.T.

sport

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

Neka srijeda bude dan za istoriju: Odbojkaši Crne Gore

Poraz Orlanda, dabl-dabl Vučevića

Još jedan sjajan meč našeg košarkaša, ali i novi poraz njegovog tima... Nikola Vučević upisao je novi dabl-dabl (18 poena i 13 skokova) u meču u kojem je Orlando izgubio od Sakramenta - 111:95. Derbi večeri odigrali su Hjuston i Denver, a slavio je tim iz Teksasa - 125:113. Po običaju Rokitse je predvodio Džejms Harden sa 32 poena, 14 asistencija i pet skokova. Na drugoj strani Nikola Jokić je ubacio 24 poena, a dodao je 13 skokova i četiri asistencije. LA Lejkersi su na krilima Brendona Ingrama (29 poena) bili bolji od Dalasa (107:97), kojem nije pomogla ni nova sjajna partija Luke Dončića - 27 poena. SEMAFOR: Detroit – San Antonio 107:119, Boston – Bruklin 116:95, Hjuston – Denver 125:113, Milvoki – Juta 114:102, Nju Orelans – Memfis 114:95, Dalas – LA Lejkers 97:107, Portland – Njujork 111:101, Sakramento – Orlando 111:95. K.B.

Rođena sam u pogrešnom tijelu

Luis Sand, 26-godišnja švedska reprezentativka, odlučila je da prekine rukometnu karijeru. Razlog je promjena pola. Lijevo krilo skandinavske selekcije i francuskog Bresta želi da postane muškarac. “U posljednje vrijeme osjećala sam se mnogo loše i znala sam razloge za to - rođena sam u pogrešnom tijelu”, poručila je Sand. “Nadam se da će svi razumjeti razloge i poštovati moju odluku. Vrijeme je da počnem stvarno da živim svoj život. Odlučila sam da okrenem novi list i preživjeću sve to”. Sand je na nedavno EP nastupala za Švedsku. K.B.

Foto: cev.lu

Kucnuo je čas - crna Gora protiv Moldavije za istorijsKi plasMan na ep

Zgrabite ovu šansu

⌦ Kosta Bošković

Vidio je Mediteranski sportski centar u Budvi mnoge velike mečeve, mnoge velike igrače. Nekada je cijela Crna Gora uživala u nezaboravnim utakmicama, ali nikada nijedan meč nije bio toliko bitan za našu odbojku kao večerašnji! Utakmica za istoriju, setovi koji će odrediti sudbinu ove generacije, okršaj nakon kojeg će biti jasno jesu li momci Veljka Bašića rođeni za velike stvari ili ostaju u prosjeku svojih prethodnika. Najvažniji meč u istoriji crnogorske odbojke počinje večeras od 20.15h na obali Jadranskog mora - Crna Gora dočekuje Moldaviju, a pobjeda znači prvi plasman naših odbojkaša na neko veliko takmičenje, ovog puta Evropsko prvenstvo.

■ Najteža i

NajvažNija

Trijumf protiv Moldavije značio bi da naša selekcije kao jedna od najboljih pet drugoplasiranih ide na završni spektakl evropske odbojke, koji će u septembru organizovati četiri zemlje Francuska, Holandija, Belgija i Slovenija. “Nema sumnje da nas očekuje najteža i najbitnija utakmica u ovim kvali-

Dame na oproštaju sa Grčkom

Porazom u Ukrajini prije par dana odbojkašice Crne Gore izgubile su i teoretsku šansu da se plasiraju na Evropsko prvenstvo, pa će danas (17.00h, takođe u Budvi) dočekati Grčku u meču bez rezultatskog značaja.

GRUPA C 20.15h Crna Gora - Moldavija 21.00h Island - Slovačka 1. Slovačka 5 4 1 12:4 12 2. Crna Gora 5 3 2 11:6 10 3. Moldavija 5 3 2 10:8 8 4. Island 5 0 5 0:15 0

PLASMAN NA EP DO SADA JE IZBORILO 18 SELEKCIJA Uz četiri domaćina, još i Rusija, Njemačka, Srbija, Italija, Bugarska, Češka, Poljska, Turska, Rumunija, Estonija, Slovačka, Portugal, Ukrajina i Grčka. fikacijama”, poručio je naš selektor Veljko Bašić. “Dovoljno je reći da nas pobjeda vodi na Evropsko prvenstvo, prvi put u istoriji crnogorske odbojke”. Crna Gora je mogla prije par dana u Slovačkoj da za-

“Čeka nas utakmica sa selekcijom koja do sada nije izgubila ni set. Pokušaćemo da odigramo dobar meč i prižimo što jači otpor favoritu”, poručio je selektor Nikola Masoničić. vrši posao oko plasmana na EP, ali ubjedljivo je poražena od prvoplasirane selekcije u grupi. “Izgubili smo tu utakmicu koju smo možda mogli i da dobijemo. Mislim da su u Njitri presudile greške, kojih možda i nije bilo previše sa naše strane, ali jednostvano Slovačka vam ne poklanja mnogo poena, pa je na kraju to odlučilo”, prisjetio se Bašić. Taj meč neće mnogo uticati na motiv njegovih momaka... “Naravno, i dalje smo svi veliki optimisti, maksimalno smo motivisani i jedva čekamo da taj meč već jednom počnje i naravno da se završi”, jasan je Bašić.

■ ZajedNo

do istorije

Sudbina veoma dobrih kvalifikacija tako će se rješavati u posljednjem kolu... “Ostala je još ta jedna utakmica - najbitnija, kao što smo od početka priča-

Zemlje organiZovaće naredno eP - Francuska, slovenija, Holadnija i belgija. mečevi PoluFinala igraće se u sloveniji i Francuskoj, dok će Zemlja galskiH Pjetlova organiZovati i Finale li”, istakao je kapiten Vojin Ćaćić. “Ostaje nam da damo sve od sebe, jer negdje mislim da smo svi psihički bili u ovom meču i prije njega”. Biće to prilika i za naše navijače da konačno i odbajkašima pruže podršku kakvu zaslužuju. “Iskreno se nadam da će doći što više ljudi da nas podrži da dobijemo ovaj meč. Nadam se da će biti lakše nego u Moldaviji (poraz od 3:2), da ćemo slaviti i da ćemo svi zajedno da se radujemo istorijskom uspjehu”, zaključio je kapiten Crne Gore. Kucnuo je čas - neka srijeda bude istorijski dan za crnogorsku odbojku.

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

Druga aBa liga - 15. kolo

Nastavlja se lov za plej-of mjesto

Druga ABA liga danas i sjutra će okrenuti 15. stranicu ove sezone, a crnogorske timove očekuju teški mečevi u nastavku borbe za mjesto koje vodi u plej-of. Lovćen će poslije dva poraza pokušati da se vrati u pobjednički niz protiv jedne od jačih ekipa lige, dok Sutjeska želi revanš u Dalmaciji.

■ Lovćen

smiruje mZT

Foto: ABA 2

Na Cetinje stiže makedonski MZT, ekipa koja je trenutno drugoplasirana i praktično je već mirna što se plej-

ofa tiče. Jasno je da se radi o dobrom timu, ali... “Vjerujem da koliko god je MZT kvalitetan, ako budemo na svom nivou možemo doći do pobjede”, poručio je kapiten Lovćena Milutin Đukanović. “Pozvao bih publiku da dođe u što većem broju i pomogne nam da ostvarimo jako bitnu pobjedu”. O kvalitetu tima iz Skoplja govorio je trener Lovćena Miodrag Kadija. “Igramo protiv izuzetno jake ekipe, koja je za ovu utakmicu pojačana iskusnim centrom Predragom Samardžiskim. Moraće-

Aleksa Popović na prvom meču sa MZT-om

sport

ABA LIGA 15. KOLO Danas Vršac - Rogaška Lovćen - MZT Split - Sutjeska Dinamik - Helios Četvrtak 18.00h Zrinjski - Spars 18.00h Primorska - Borac 1. Primorska 14 13-1 27 2. MZT 14 9-5 23 3. Spars 14 9-5 23 4. Lovćen 14 8-6 22 5. Sutjeska 14 8-6 22 6. Split 14 7-7 21 7. Dinamik 14 7-7 21 8. Borac 14 7-7 21 9. Rogaška 14 5-9 19 10. Zrinjski 14 5-9 19 11. Helios 14 5-9 19 12. Vršac 14 1-13 15 18.00h 18.00h 19.00h 19.00h

mo da pružimo maksimum kako bi smo iznenadili ovako kvalitetan tim”, jasan je Kadija.

■ suTjeska

nasTavLja niZ

Malo je timova uspjelo ove sezone da slavi u Nikšiću, nije to pošlo za rukom ni ubjedljivom lideru ekipi Primorske (jedini poraz upisala upravo od Sutjeske), ali jeste Splitu. Nekadašnji velikan iz Dalmacije slavio je u 4. kolu. “Gostujemo ekipi od koje smo izgubili u prvom dijelu sezone, a sada nismo kompletni i pojedini igrači imaju zdravstvenih problema”, podsjetio je trener Sutjeske Zoran Glomazić. “Međuti, bez obzira na to očekujem da svako ko istrči na parket pruži svoj maksimum”. Sutjeska je u sjajnom nizu od četiri trijumfa zaredom. K.B.

rang lista parastoni-tenis feDeracije

Filip prvi junior svijeta

Majstor sa Cetinja nastavlja da leti... Crnogorski stonoteniser Filip Radović zauzima prvo mjesto na juniorskoj rang listi Svjetske parastoni-tenis federacije, saopštili su juče iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Filip je u konkurenciji igrača do 23 godine (kategorija S10) na vrhu januarske liste sa 1.629 bodova “Kada je u pitanju 2019. godina, u veoma zahtjevnom sistemu kvalifikacija za Paraolimpijske igre u Tokiju, Radović će u Helsinborgu (septembar) braniti bronzanu medalju sa Evropskog prvenstva iz Laškog, a braniće i zlato iz Đenove na Evropskim igrama mladih paraolimpijaca u finskom Lahti-

⌦--------------------Na seNiorskoj listi radović je treNutNo osmi igrač plaNete

---------------------⌦ ju (jun)”, poručili su iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Naravno, Filipa čeka još mnogo važnih turnira... “Skupljaće i bodove na Masters turnirima u Linjanu (mart), Laškom (maj), Tokiju (avgust) i Ostravi (septembar)”, dodali su iz POK-a. Kada je u pitanju seniorska lista Radović je trenutno osmi igrač planete, a vodeći je zvanični svjetski šampion Patrik Čajnovski sa 1.854 boda. K.B.

reagovanje prvog čovjeka partizana ostoje Mijailovića na saopštenje kolege iz Mornara

Pavićevićev stil obraćanja dobro poznat Prvi čovjek Mornara Đorđije Pavićević u nedjelju je saopštio niz razloga zbog kojih duel njegovog tima i Partizana, odigran u 14. kolu ABA lige, mora da bude poništen ili nastavljen produžetkom. Reagovali su na to iz Partizana, tačnije saopštenjem se oglasio i predsjednik crno-bijelih Ostoja Mijailović. “Prema odluci disciplinskog sudije, Partizan je za ovu utakmicu bio kažnjen igranjem pred praznim tribinama, izuzev partera 4, partera B, bijele lože, VIP lože i plave lože, koje su prema pomenutoj odluci bile otvorene. Zbog toga, sa čuđenjem konstatujem da prvi čovjek Mornara nije imao pravu informaciju ili nije do kraja pročitao odluku disciplinskog sudije”, stoji između ostalog u saopštenju.

“Koristim priliku da podsjetim javnost zbog čega je klub bio kažnjen i da je neprimereno ponašanje publike na meču Partizan - Cedevita, zapravo bila reakcija na pojedine sudijske odluke. Nakon utakmice, klub se nije tim povodom oglašavao, već je prihvatio ishod utakmice koja je za Partizan bila od izuzetno velike važnosti, kao i potom izrečenu kaznu”. Nastavio je prvi čovjek Partizana u sličnom tonu kada su sudije u pitanju... “U ime KK Partizan pozivam sve klubove da ne vrše pritisak na sudije i sudijsku organizaciju, jer je podrška Istoku Remsu i sudijskoj organizaciji data od strane svih klubova na Skupštini ABA j.t.d. lige”. Mijailović se potom di-

Ostoja Mijailović

rektno obratio i Đorđiji Pavićeviću. “Koristim priliku da konstatujem kako je stil obraćanja javnosti od strane Đorđija Pavićevića veoma prepoznatljiv, ali i da izrazim nadu

da će se i gospodin Pavićević i njegovi savjetnici, u nastavku šampionata uzdržavati od pritisaka ove vrste”, poručio je Mijailović. Iz Partizana tvrde da nemaju ništa protiv žalbe

Mornara. “Ovim obraćanjem, ne želim da osporim ničije pravo na žalbu, niti želim da prejudiciram eventualni ishod iste, ali još jednom pozivam sve klubove da se ponašaju u skladu sa sportskim načelima, čvrsto uvjeren da je pobjeda Partizana u 14. kolu nesporna”. Na kraju predsjednik Partizana je želio da završi u sportskom stilu... “Želim da ovom prilikom čestitam igračima i stručnom štabu KK Mornar na odličnoj igri koju su prikazali u subotnjem meču i zahvalim im na fer i sportskom ponašanju”, zaključio Ostoja Mijailović. Partizan je u spornom meču slavio u posljednjim desetinkama košem Džoka Lendejla.

SPORT

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

PETAR MIJOVIĆ ANALIZIRA MAKABI

Defanziva je ključ “Meč sa Igokeom sa stanovišta pristupa odbrani je pokazao da ekipa ima potencijal za nadgradnju i u tom dijelu i Makabi je idealna prilika da bez obzira na rezultat trener Repeša dobije utakmicu više protiv sjajnog protivnika i da kroz nju nastavi da integriše svoje principe i ideje, samim tim dobije još dodatnog vremena za uigravanje tri nova igrača”, kaže Petar Mijović, na početku standardne analize za Dnevne novine. Plavi su promijenili trenera, ali promijenio ga je još ranije i Makabi. “U odnosu na ambicije, Makabi je u nezavidnoj poziciji. Promjena trenera je donijela i promjenu modela igre pogotovo u odbrani. Imaju izuzetno jak domaći teren i to ih podiže u odnosu na početak sezone, daje im širinu i mogućnost da igraju brže, što izuzetno koriste”. Šta treba plavi da promijene u odnosu na prvi meč? “Izostala je tada reakcija u odbrani i sada očekujem da budemo agresivniji. Presudiće dakle čvrstina u igri “1na1” i PNR defanzivi. Takav pristup bi mogao dati mogućnost da se iz dobre odbrane postigne neki lagan poen, inače segment koji nam jako nedostaje. Sada sa širim rosterom imamo jak ofanzivni potencijal, ali koji u ovako jakom takmičenju teško dolazi do izražaja, ako ne proistekne iz snažne timske odbrane. Neophodno je kontrolisati ofanzivni skok sa pozicija 3, 4 i 5 i svesti saradnju sa visokim igračima Makabija iz PNR na najmanju moguću mjeru. Makabi je pun Amerikanaca, sa Vilbekinom koji je, čini se, jedini pravi duel odigrao baš u Morači. “Imaju ekipu sa mnogo atletskih sposobnosti i dosta individualnog kvaliteta. Vilbekin igra sa dosta oscilacija

EVROLIGA 17. KOLO Himki - Fenerbahče 84:78 (p.p.) Žalgiris - Efes 58:79 Olimpijakos - Baskonija 91:87 (p.p.) Gran Kanarija - Real Madrid (kasno sinoć) Večeras 18.15h Darušafaka - CSKA 20.00h Panatinaikos - bajern 20.05h Makabi - Budućnost 20.45h Milano - Barselona 1. Fenerbahče 2. Real Madrid 3. CSKA Moskva 4. Efes 5. Olimpijakos 6. Barselona 7. Milano 8. Bajern 9. Panatinaikos 10. Baskonija 11. Žalgiris 12. Himki 13. Gran Kanarija 14.Makabi 15.Budućnost 16.Darušafaka

17 16 16 17 17 16 16 16 16 17 17 17 16 16 16 16

15 13 12 11 11 9 8 8 7 7 7 7 6 5 3 2

2 3 4 6 6 7 8 8 9 9 10 10 10 11 13 14

i to ih je koštalo u pojedinim utakmicama, gdje je izostao njegov očekivani doprinos. Brajant igra sve bolje i nameće se kao ozbiljna opcija u napadu. Jako pokretljiva centarska linija koristi kvalitet svojih spoljnih igrača posebno u dijelu otvaranja iz PNR. Ukoliko umanjimo učinak njihovih glavnih opcija čvrstom odbranom i ukoliko budemo na nivou u dijelu zatvaranja defanzivnog skoka, stvoriće se preduslovi da odigramo dobar meč i budemo u igri za pobjedu do samog kraja”, zaključuje Mijović.

EVROLIGA 17. KOLO BUDUĆNOST VOLI VEČ

ZATEGNITE ODB NAPRAVITE IM

⌦ Miloš Antić

Vjerovatno najduža serija bez pobjede u istoriji kluba okončana je na Badnje veče, simbolično, svi u taboru Budućnosti Volija vjeruju da su pred plavima vedriji dani. Osam vezanih poraza poništeno je trijumfom nad Igokeoom, večeras (20.05h) će tim Jasmina Repeše protiv Makabija u Tel Avivu pokušati da prekine i crnu seriju na evroligaškim parketima jer nakon pobjede nad Barselonom 6. decembra, plavi poste na pet evropskih mečeva. “Protiv Igokee sam vidio pomake u agresivnosti, sada imamo zadatak da igru podignemo na nivo Evrolige. Pred nama je izuzetno nezgodan protivnik, posebno kada igraju u svojoj, punoj dvorani. Čeka nas težak posao, ali nadam se dobroj utakmici”, kaže hrvatski stručnjak. Makabi je očajno odigrao prvi dio sezone, mijenjali su i trenera (Spahijino mjesto popunio je grčki stručnjak Joanis Sfairopoulos), a uz trijumf u Morači upisao je još svega četiri pobjede (Daruša-

Koti Klark između Zosmana i Vilbekina u Morači

RTCG 2 16.50 20.05

Odbojka (ž): Crna Gora - Grčka Odbojka (m): Crna Gora - Moldavija

NOVA M 20.05

Evroliga: Makabi - Budućnost

SK 1 CG 10.30 20.00 03.00

WTA Sidnej Evrokup: Partizan - Alba WTA Sidnej

SK 2 19.00

Evrokup: Monako - Ritas

21.00

Evrokup: Limož - Valensija

SK 3 17.00 20.00

Odbojka (ž): BiH - Rumunija Evroliga: Panatinaikos - Bajern

SK 4 19.00

Odbojka (ž): Izrael - Slovenija

SK 5 18.15 20.45

SK 6

Evroliga: Darušafaka - CSKA Evroliga: Armani - Barselona

SRIJEDA, 9. 1. 2019.

ČERAS 20.05 H PROTIV MAKABIJA U TEL AVIVU

BRANU I M PROBLEM BUDUĆNOST JE JEDINI TRIJUMF PROTIV MAKABIJA UPISALA U ABA LIGI ZA ZELENIM STOLOM U SEZONI 2011/12 - PONOS IZRAELA NIJE OBEZBIJEDIO USLOVE ZA ODIGRAVANJE UTAKMICE PRED SVOJIM NAVIJAČIMA, PA JE MEČ REGISTROVAN 0:20 ZA TIM DEJANA RADONJIĆA faka na strani, Bajern, Himki i Milano kod kuće). Za ekipu koja je projektovana da juri i fajnal-for - premalo. Ipak, ono što hrabri domaće navijače je činjenica da su od prethodna četiri meča u Nokia areni tri puta uzdignutih ruku napuštali parket. I da im je forma u usponu. “Pred svojom publikom su uvijek odlični, igraju brzu košarku, postižu dosta poena iz tranzicije. Mi se još upoznajemo sa sistemom novog trenera, ali mislim da možemo do iznenađenja ukoliko ponovimo igru iz drugog poluvremena protiv Igokee”, navodi krilo plavih Danilo Nikolić.

20.00

Evrokup: Andora - UNIKS

ARENA SPORT 1 12.00 14.30 18.30 20.45 00.00

Fudbal: Japan - Turkmenistan Fudbal: Uzbekistan - Oman FIBA LŠ: Patras - Bajreut Fudbal: Man. siti - Burton ATP Ouklend

ARENA SPORT 2 12.00 17.00 19.30 21.30 01.00

Fudbal: Pert - Sidnej Fudbal: Katar - Liban Fudbal: Đirona - Atl. Madrid Fudbal: Real M - Leganés Tenis: Kujong klasik

Da li je vrijeme za mijenjanje istorije? Ne računajući prvi dio sezone, kada je Makabi na krilima Skotija Vilbekina osvojio Moraču (78:68), plavi i žuti su podijelili još četiri evroligaška megdana. Na Badnje veče 2000. godine u Podgorici je nakon velike borbe semafor ispisao 59:67 (sjajna partija Nejta Hafmana, koji je nažalost preminuo prije tri godine), dok je dva mjeseca kasnije ekipa Miroslava Mute Nikolića pala u Tel Avivu 74:60. Ništa bolje Budućnost nije prošla ni tri sezone kasnije ponos Izraela je oba puta savladao tim koji je sa klupe vodio Vlade Đurović. U Tel Avivu je bilo 107:86 (Burštajn 22 poena, Markus Gori 19 - Aleksandar Smiljanić 24, Džon Braun 18, Žarko Čabarkapa 15), a u Morači 89:80 (Kvinsi Luis 18, Nikola Vujčić 17 - Bojan Bakić i Žarko Čabarkapa po 16, Gavrilo Pajović 13). Večerašnji rivali se dobro znaju i sa parketa ABA lige - 12. novembra 2011. u Morači je bilo 69:81 (Nikola Vučević 13 poena, Čedomir Vitkovac 12), a 28. aprila 2012. na fajnal-foru u Tel Avivu glatkih 82:60 za kasnijeg prvaka ABA lige (Elijahu 18 poena. Lengford 17 - Bojan Dubljević 17).

ARENA SPORT 3 14.00 16.15 18.30 20.30

Fudbal: Apolon - Atromitos Fudbal: Larisa - Asteras Fudbal: Kisamikos - AEK Vaterpolo: Crvena zvezda - FTC

ARENA SPORT 4 18.45 21.05

Fudbal: Monako - Ren Fudbal: PSŽ - Gengam

ARENA SPORT 5 20.30

FIBA LŠ: Mursija - Nižnji

EUROSPORT 1 09.00

ATP Sidnej

SPORT

DN TIP

ĐIRONA

ATL. MADRID

Atletiko nije uspio da preskoči Sevilju, pa večeras nema prava na kiks.

Na današnji dan

1967. SIN VJETRA

Rođen nekadašnji argentinski fudbaler Klaudio Kaniđa, poznat kao idealni partner Dijega Maradone. Igrao na tri Mundijala, ali iz Boku i River.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO KOSOVSKA DELEGACIJA NA SASTANKU U BRISELU

Mogerini: Hitno povući takse JAČANJE MEĐUSOBNIH VEZA

KIM I SI RAZGOVARALI NA SAMITU U PEKINGU

Predsjednik Kine Si Đinping i sjevernokorejski lider Kim Džong Un sastali su se juče u Pekingu, javila je južnokorejska agencija “Jonhap” pozivajući se na neimenovane izvore. Agencija navodi da su Kim i Si razgovarali oko sat vremena o načinima za usklađivanje njihovih stavova uoči mogućeg samita između Kima i predsjednika SAD Donalda Trampa. Takođe se vjeruje da su razgovarali o jačanju međusobnih veza u vrijeme kada te dvije države obilježavaju 70-godiš-

Lana

njicu diplomatskih odnosa. Sjevernokorejski i kineski državni mediji još uvek nisu izvjestili o susretu, navela je agencija. Prema pisanjima sjevernokorejskih medija, Kim je u Peking stigao specijalnim vozom juče ujutro u pratnji supruge Ri Sol Ju, na poziv kineskog kolege. Po završetku samita, Kim i njegova supruga prisustvovali su svečanoj večeri koju priređuje Si, a mediji primjećuju da se ova posjeta događa na dan kada Kim puni 35 godina, navela je agencija.

Šefica EU diplomatije Federika Mogerini sastala se juče s delegacijom Prištine koju je radi nastavka dijaloga s Beogradom 15. decembra formirao kosovski parlament. Tom prilikom razmijenjena su mišljenja o stanju dijaloga, a visoka predstavnica je ponovila neophodnost ukidanja taksa koje su kosovske vlasti uvele za robu iz centralne Srbije, navode u Evropskoj službi za spoljne poslove. “Pozdravljajući formiranje delegacije, visoka predstavnica je njihovo prisustvo u Briselu ocijenila kao signal prioriteta koji kosovske vlasti daju procesu normalizacije, što je i neophodan uslov za da-

lji EU put Kosova, ali i kao potrebu zajedničkog rada na dijalogu Beograda i Prištine kome posreduje EU”, saopšteno je u EEAS. U saopštenju Spoljnopolitičke službe EU navodi se da je današnji sastanak sa članovima novoosnovanog ti-

ma Prištine bio prilika da se razmijene mišljenja o dijalogu. “U tom kontekstu visoka predstavnica ponovila je i hitnost povlačenja carinskih tarifa koje je vlada Kosova uvela krajem prošle godine”, naveli su u Briselu.

PATRIJARH MOSKOVSKI KIRIL

Smartfoni nas približavaju dolasku Antihrista Patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril rekao je da kapacitet za prikupljanje podataka koji imaju uređaji poput pametnih telefona može približiti čovječanstvo dolasku Antihrista. Kiril je u intervjuu koji je emitovala državna televizi-

ja naveo da se crkva ne protivi tehnološkom napretku, ali da je zabrinuta, jer “neko uvijek može da zna vašu tačnu lokaciju, da tačno zna koja su vaša interesovanja, tačno zna čega se bojite” i da takve informacije mogu biti iskorišćene za centralizo-

vanu kontrolu nad svijetom. “Kontrola iz jedne tačke je predskazanje dolaska Antihrista, ako govorimo o hrišćanskom viđenju stvari. Antihrist je osoba koja će biti na čelu svjetske mreže koja kontroliše čitavu ljudsku rasu”, naveo je ruski patrijarh.

HARLI DEJVIDSON

Predstavljen prvi električni motor Jedan od najvećih oksimorona u motoindustriji je električna energija i Harli Dejvidson, odnosno tišina i ime legendarnog proizvođača. Ali to se ipak događa i postaje stvarnost. Harli Dejvidson još je na rubu finansijske provalije, a ne promijeni li se nešto nabolje, kompanija bi lako ubrzo mogla da izgubi kompas i propadne. Takve situacije traže radikalna rješenja, što u ovom slučaju ide dosta daleko, sve do ideje električnog Harlija. “LiveWire” je projekt koji traje već godinama. Sada je konačno spreman za komercijalizaciju pa su u

Harliju odlučili da izađu u javnost s preliminarnim podacima. Tako će ovaj motocikl imati instantno ubrzanje od 3,5 sekundi do 96 km/h, a u urbanim uslovima će prosječan domet brzine biti 177 km. A kad je ri-

ječ o punjenju, u Harliju kažu da jedan sat punjenja na kućnu utičnicu znači 21 km vožnje. Naravno, putem brzog punjača baterije su pune za manje od sat vremena. Cijena modela LiveWire biće 25.991 eura.