Dnevne novine 12-13. januar 2019. by Dnevne Novine

VIJEK OD BOŽIĆNOG USTANKA INTERESI I OČEKIVANJA SAVREMENE CRNE GORE

■ 8 9

Nužnost pomirenja podrazumijeva i nužnost istine o 1918.

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

UO VSEKĆOR AJI U PROD

■ Autorski tekst Željka Sošića

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019. BROJ 2274 GODINA VIII

OPŠIRNIJE NA STRANI 25

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

METEOROLOŠKE PRILIKE ■ 27

Najhladniji januar od 1949.

RETROVIZOR ■ 3

Svi Srbi pod jednim badnjakom INTERVJU: MR NIKOLA BELADA, ADVOKAT, PRAVNI ZASTUPNIK CPC

Dok država ćuti, SPC otima, gradi i vrijeđa

AKCIJA POLICIJE SRBIJE ■ 19

UHAPŠEN VESELIN VUKOTIĆ

■ 5 7

■ “Mitropolija Crnogorsko-primorska, prema važećim zakonima Crne Gore, dakle pravno gledano, je neidentifikovana strana sila u Crnoj Gori. Nije registrovana kod nadležnih organa u Crnoj Gori, nije pravno lice i nema pravni subjektivitet, a bez toga ne može steći pravo svojine”

RUKOVODILAC JEDINICE KRIMINALISTIČKE POLICIJE U CB PODGORICA ZA VN

RASVIJETLJENO 237 KRAĐA NA PODRUČJU GLAVNOG GRADA ■ 16 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

Predrag Jokić

AKTUELNO

Imam obavještajne podatke iz CIA, MI ●NEZVANIČNO NEZVANIČNO 6, KGB i Mosada da je Vučić gotov. Zato sam ovđe u Beograd da se piše kako sam ga i ja obalio...

Kakvu sam autofekalnu SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019. besjedu održao...Nema šanse da nam ovi bezbožnici uzimaju džipove, pa da jašemo na magarcima... To je moga samo Hrist, slava mu i milost.

Ovoga autofekalnog Rista treba liječit od mržnje. A ako nije moguće, onda ga proćerat, jer je Crna Gora ekološka država.

Onaj Medo je avetan što protestuje protiv Vučića... Pa ja sad moram da nosim ovaj balvan da to ispeglam. No, obuka sam rukavice da ne izglibam ruke...

JORGANDŽIJSKI ZANAT ČUVA OD ZABORAVA NIKŠIĆANKA RADOJKA BLAGOJEVIĆ

Potražnja za vunenim jorganima velika, zarada dobra, ali niko neće da ih šije BOJANA MARAŠ:

Za razvoj startapova 4,5 miliona u naredne tri godine

Sedamdesetjedngodišnja Nikšićanka Radojka Blagojević godinama se bavi jorgandžijskim zanatom. Blagojević kaže da je potražnja za vunenim jorganima i dušecima velika, ali da joj nažalost zdravlje ne dozvoljava da radi koliko bi željela, dok interesovanja da se nauči nesvakidašnji zanat nema. ● 20-21

SUBOTA

OD ČETVRTKA

CIJENE GORIVA ISPOD REGIONALNOG PROSJEKA NEDJELJA

Podrška startapovima u naredne tri godine, predviđena Programom podsticanja inovativnih startapova, iznosi 4,5 miliona eura.

Cijene eurosupera 95 i eurodizela u Crnoj Gori su, nakon pojeftinjenja svih vrsta naftnih derivata u četvrtak za četiri do šest centi, ispod prosjeka u državama regiona, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

●14

● 12-13

BJELOPOLJAC VIŠNJIĆ KOLEKCIONAR JUGOSLOVENSKIH AUTOMOBILA

ŠKOLSKI POLICAJAC RJEŠENJE ZA VRŠNJAČKO NASILJE? Iako su slučajevi vršnjačkog nasilja sve češći u Crnoj Gori, nema zvanične statistike o tome koliko se ono dešava u školama. O tome javnost najčešće saznaje u medijima, nakon što prethodno isplivaju fotografije ili snimci na društvenim mrežama.

● 22-23

Pretežno sunčano. Ujutru, na primorju slab, u kontinentalnim predjelima uglavnom jak mraz, a na sjeveru mjestimično magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -14 do 0, najviša dnevna -4 do 10 stepeni. Podgorica: Jutarnja temperatura vazduha oko -5, najviša dnevna do 7 stepeni.

Umjereno do potpuno oblačno, ponegdje sa slabim padavinama. Više izgleda za padavine biće u zapadnim i sjevernim predjelima, i to tokom drugog dijela dana. Jutarnja temperatura vazduha -10 do 2, najviša dnevna -2 do 9 stepeni. Podgorica: Jutarnja temperatura vazduha oko -1, najviša dnevna do 6 stepeni.

Vožnja ª stojadinomº na čelu kolone kroz Keln Pedesetšestogodišnji Idriz Višnjić iz bjelopoljskog sela CrnišLozna, blizu tri decenije sa porodicom srećno živi u Kelnu u Njemačkoj, ali i danas žali za nekadašnjom zajedničkom zemljom Jugoslavijom.

● 30-31

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

SOBRANJE: IME DRŽAVE MIJENJAJU U SJEVERNA MAKEDONIJA

Marković čestitao Zaevu: Ovo je ogroman korak naprijed Makedonski parlament je dvotrećinskom većinom glasova usvojio amandman kojim je ta država preimenovana u Republiku Sjevernu Makedoniju, kao i što je dogovoreno Prespanskim sporazumom sa Grčkom. Za usvajanje amandmana glasao je 81 poslanik u Sobranju. Poslanici VMRO-DPMNE bojkotovali su glasanje. Makedonija će i zvanično

promijeniti ime kada grčki parlament bude ratifikovao Prespanski sporazum. Vlada Crne Gore čestitala je Makedoniji na usvajanju amandmana kojim se ime države mijenja u Sjeverna Makedonija. “Ovo je ogroman korak naprijed ka implementaciji Prespanskog sporazma, budućnosti Makedonije u EU i NATO-u i stabilnom regionu”,

navedeno je na Tviter nalogu Vlade. Grčki premijer Aleksis Cipras kazao je ranije da će Sporazum iz Prespe donijeti koristi ne samo Atini i Skoplju, već i čitavoj Evropi. “I kao model za postizanje rešenja drugih sporova koji pokazuje da su obostrano proihvatljiva rešenja bez nametanja bilo koje strane, moguća“, dodao je grčki premijer. R.P.

AKCIJA PLJEVALJSKIH VATROGASACA

Bolesnu osobu transportovali motornim sankama u bolnicu Snijeg koji je padao prethodnih dana i pored vidnog truda gradskih komunalnih preduzeća zaduženih za čišćenje puteva, da sa raspoloživom mehanizacijom saobraćajnice učine prohodnim, uslovio je brojne probleme kako na gradskom tako i na seoskom području, prenosi PvInofrmer. Posebno su ti problemi izraženi u selima opštine gdje putevi i poslije čišćenja usljed jakog vjetra i konstantnih padavina ostanu zameteni i neprohodni pa se desi da mještani ostanu bez zaliha hrane i lijekova a da usljed bolesti ne mogu doći do bolnice. Prethodna dva dana vatrogasci, spasioci Službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, intervenisali su u Matarugama i u Zasadi - MZ Bobovo. U prvom slučaju se zbog neprohodnosti seoskog puta radilo o dopremi hrane i lijekova starijoj osobi u Matarugama, dok je tokom jučerašnjeg dana transportovana bolesna osoba iz Zasade do Kruševa korišćenjem motornih sanki, a potom vozilom do bolnice u Pljevljima. R.P.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

SVI SRBI POD JEDNIM BADNJAKOM

Ministar inostranih djela Republike Srbije Ivica Dačić pozvao je, putem jednog ovdašnjeg medija, crnogorske Srbe da uđu u savez sa DPS i u crnogorsku vladu. Ekspresno mu je odgovorio jedan od ovdašnjih Srba Milan Knežević kako bi „to bila izdaja“ i da neka on pošalje „svog bivšeg ministra Mrku da bude Srbin u crnogorskoj vladi i izgradi nam auto-puteve“. Kad slabo upućen čovjek sluša ovu komunikaciju, učini mu se da u Crnoj Gori može da uđe u vladu kad ko hoće, bez obzira na vlastitu reprezentativnost, politički rejting i izborne rezultate. Dovoljno je, po toj matrici, da Ivica kaže, Milan ili Andrija prihvate i – gotovo: eto ih sa optuženičke klupe u ministarskim foteljama. Eto Srba u vladi! Zato treba objasniti Dačiću da je Crna Gora građanska država, a ne nacionalni državni konglomerat, pa kvalifikacija za učešće u vladi nije nacionalna pripadnost, već rezultat na izborima. A Kneževiću, koji se očitovao na Dačićev poziv, da mu politički rejting ne daje za pravo da se izdaje za srpskog narodnog tribuna. Riječ je o prostoj računici. Ako, naime, po posljednjem popisu u Crnoj Gori Srba ima 28,73 odsto u ukupnom broju stanovnika, logično da ih proporcionalno toliko ima i u biračkom tijelu Crne Gore. A šta nam kazuju izborni rezultati? Uzmimo najsvježije iz 2018. godine, u Podgorici kao vrlo reprezentativnom uzorku. Na tim izborima Demokratski front i SNP, kao politički subjekti naglašene srpske provenijencije, zajedno su osvojili 12,3 odsto glasova. De natura rerum, to znači da je mnogo manje od polovine Srba u Podgorici dalo glas Mandiću, Kneževiću i Jokoviću, odnosno da je znatno više od polovine Srba u Podgorici glasalo za DPS, SD ili neku drugu političku partiju koja je učetvovala na tim izborima. Zbog toga, ako bi neko i prihvatio Dačićev predlog, teško da bi Mandić, Knežević, Radunović i ostali „veliki“ Srbi iz DF mogli da budu „predstavnici“ Srba u crnogorskoj vladi. Valjalo bi tražiti neke druge. One koji barem elementarno priznaju državu Crnu Goru i ne misle da svi Srbi u regionu treba da stanu pod jedan badnjak. Vrlo je vjerovatno da takvih već ima u vlasti Crne Gore na raznim nivoima. Samo što ne slave godišnjice okupacije i nasilnog gašenja crnogorske državnosti, ne “graviraju” četiri ocila na spomenik komitima, niti im je srbovanje osnovno zanimanje. Kao Amfilohiju Radoviću, recimo, koji, prepanut nekim novim tomosima vaseljenskog patrijarha i najavljenim novim zakonom, u svojoj autofekalnoj božićnoj besjedi, nije propustio da opet izvrijeđa Crnogorce i crnogorsku državu. Zemlju u kojoj je rođen. Zajedno sa ostalim volovima.... PS: Sve nekako liči na onaj stih iz Dačiću omiljene Halidove pjesme: Ko bi rek’o čuda da se dese, pa Miljacka mostove ponese… No, nema više takvog čuda kojim bi srpski nacionalisti i njihov duhovnik Risto Radović uspjeli da opet “ponesu” Crnu Goru.

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

POLITIKA

INTERVJU: MR NIKOLA BELADA, ADVOKAT, PRAVNI ZASTUPNIK CPC

DOK DRŽAVA ĆUTI, SPC OTIMA, GRADI I VRIJEĐA

■ “Ukupno djelovanje SPC u Crnoj Gori usmjereno je na realizaciji četiri osnovna zadatka: -izvršiti prevagu duhovnog nad svjetovnim; -urušiti i izvrnuti ruglu državne institucije; -uništiti Crnogorsku pravoslavnu crkvu; -zatrijeti trag crnogorskog postojanja na ovim prostorima” ■ “Mitropolija Crnogorsko-primorska, prema važećim zakonima Crne Gore, dakle pravno gledano, je neidentifikovana strana sila u Crnoj Gori. Nije registrovana kod nadležnih organa u Crnoj Gori, nije pravno lice i nema pravni subjektivitet, a bez toga ne može steći pravo svojine” ■ “Vjerski objekti sa zemljištem su nasljeđa crnogorskih vladara i međunarodno priznate Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine i kao takvi su vlasništvo Crne Gore, pa svojinska prava ne mogu ostvarivati na tim objektima niti SPC niti CPC”

■ “Postoji ukaz kralja Aleksandra Karađorđevića iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve i njenom pripajanju SPC. Ukoliko nije postojala CPC, kao što tvrde velikodostojnici SPC, ne bi bilo ni ukaza o njenom ukidanju, pa je ljudski i logično pitati - koja je onda to crkva ukinuta”?

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

INTERVJU: MR NIKOLA BELADA, ADVOKAT, PRAVNI ZASTUPNIK CPC

DOK DRŽAVA ĆUTI, SPC OTIMA, GRADI I VRIJEĐA

⌦ Vesna Šofranac U praksi građanske Crne Gore postaje normalno da se u izjavama crkvenih velikodostojnika SPC vrijeđa i nipodaštava crnogorski narod, proklinju oni koji ne dijele njihovo mišljenje o crnogorskom identitetu, poručuje im se da ih treba čekićem okovati za Vezirov most, kunu pojedinci koji nijesu kršteni i besprizorno i naočigled svih ugrožava Crnogorska pravoslavna crkva, koja je tradicionalna crkva u Crnoj Gori. Svaka civilizovana država i ukupna društvena javnost burno bi reagovala na ove pojave. Crna Gora ćuti. Ćuti država, ćuti crnogorski narod, ćuti stručna javnost, ćute organizacije za zaštitu ljudskih prava“, kaže u intervjuu Vikend novinama advokat i pravni zastupnik CPC mr Nikola Belada. Belada ističe da kao advokat i kao građanin Crne Gore izjavu crkvenih velikodostojnika SPC od prije nekoliko dana (da je CPC „autofekalna crkva“), kao i druge izjave u kontinuitetu u posljednjih 30 godina, posebno od trenutka kad je država najavila donošenje Zakona o vjerskim slobodama, doživljava skandalozno. Naglašava da je poseban predmet njegovog interesovanja državno, crkveno i spome-

ničko pravo, međunarodno pravo i pravni standardi u oblasti vjerskih sloboda, te da je u ovom slučaju situacija jasna. „Navedena izjava predstavlja grubo kršenje člana 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima, suprotna je stavovima Komiteta Ujedinjenih nacija, Venecijanske komisije iz 2010. godine i dokumentima OEBSa, usvojenim na konferencijama u Beču, Budimpešti, Mastrihtu i Kijevu“, objašnjava Belada. VN: Nedavno ste u jednoj vašoj kolumni napisali da “ulaskom u NATO Crna Gora se ne može pokoriti teritorijalno, pa su sljedbenici Ilije Garašanina dobili zadatak da Crnu Goru pokore duhovno”. Ko im je dao taj zadatak?

BELADA: SPC primat duhovnog nad svjetovnim ostvaruje mentalnom manipulacijom narodom i falsifikovanjem istorijskih činjenica. Ukupno djelovanje SPC, odnosno njihovih eparhija u Crnoj Gori, a posebno Mitropolije crnogorsko - primorske usmjereno je na realizaciji četiri osnovna zadatka: -izvršiti prevagu duhovnog nad svjetovnim; -urušiti i izvr-

nuti ruglu državne institucije; -uništiti Crnogorsku pravoslavnu crkvu; -zatrijeti trag crnogorskog postojanja na ovim prostorima. VN: Kojim mehanizmima namjeravaju „duhovnu pokoru“?

BELADA: Veliki značaj se daje realizaciji ovih zadataka u Crnoj Gori, a kojim mehanizmima namjeravaju duhovnu pokoru ukazaću kroz jedan primjer. Po Ustavu SPC organizacione jedinice su epar-

Koju je crkvu ukazom ukinuo kralj Aleksandar, ako ne Crnogorsku? VN: Predlagali ste da se građanima Crne Gore učine dostupnim i javnim, hronologija upisa svih nepokretnosti MCP, da se objave izvještaji o nedozvoljenim promjenama na spomenicima kulture koje su u posjedu MCP, da nadležni organi objave podatke o broju sveštenih lica u MCP koji su strani državljani… Vjerujete li da bi ti podaci bili ubjedljivije od argumenata kojima SPC obasipa javnost protiv Crnogorske pravoslavne crkve i protiv crnogorske vlasti koja radi na uređenju pitanja crkvene imovine u našoj državi? BELADA: Predloge koje sam iznio i koje Vi navodite su samo dio aktivnosti da se prestane sa manipulacijama. Na sve pokušaje prekrajanja istorije treba reagovati efikasno, argumentima i istorijskim činjenicama. Po pitanju imovine SPC izostala je riječ struke, pravničke, istorijske…, kao i efikasna reakcija nadležnih državnih organa. Nije jeres da se

svako u ovoj državi, shodno svojim uvjerenjima, osjeća kao Srbin, Albanac, Musliman, Hrvat. Međutim, jeres je reći da u Crnoj Gori postoji crnogorski narod! Grešno je reći da si vjernik ili poštovalac Crnogorske pravoslavne crkve! SPC je naziva sektom, nepostojećom organizacijom… A u članu 40. Ustava za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. doslovno piše: „državna vjera u Crnoj Gori je istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane crkve, ali održava jedinstvo u dogmatima s istočno-pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori“. Ovo je istina, kao i to to da postoji ukaz kralja Aleksandra Karađorđevića iz 1920. godine o ukidanju CPC i njenom pripajanju Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ukoliko nije postojala Crnogorska pravoslavna crkva, kao što tvrde velikodostojnici SPC, ne bi bilo ni ukaza o njenom ukidanju, pa je ljudski i logično pitati - koja je onda to crkva ukinuta?

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

hije. SPC u inostranstvu ima dosta eparhija, među kojima su - eparhija Istočno-američka sa sjedištem u Njujorku, Pariška i Zapadnoevropska sa sjedištem u Parizu, eparhija Frankfurtska i Svenjemačke sa sjedištem u Frankfurtu, eparhija Austrijsko-švajcarska sa sjedištem u Beču... U Crnoj Gori djeluju četiri eparhije i to: Mitropolija crnogorsko-primorska, eparhija Budimljansko-nikšićka, eparhija Zahumsko-hercegovačka i eparhija Mileševska. Dakle, u državama sa milionskim stanovništvom, poput Amerike, Njemačke, Francuske... SPC ima po jednu eparhiju, a u Crnoj Gori, sa 650.000 stanovnika, djeluju čak četiri eparhije Srpske pravoslavne crkve. Ostavljam javnosti da zaključi šta je u pitanju. VN: CPC je tražila reviziju katastra zbog “nezakonitog upisa nepostojećeg pravnog subjekta takozvane MCP, koja nije registrovana pred državnim organima Crne Gore“. O čemu se radi? BELADA: Mitropolija Crnogorsko-primorska, prema važećim zakonima Crne Gore, dakle pravno gledano, je neidentifikovana strana sila u Crnoj Gori. Nije registrovana kod nadležnih organa u Crnoj Gori, nije pravno lice i nema pravni subjektivitet. Shodno međunarodnim standardima, registracija vjerske organizacije je dobrovoljna i nije suprotno međunarodnim standardima ako se ne registruje. Međutim, po tom istom međunarodnom pravu i standardima vjerska organizacija koja nije registrovana ne može učestvovati u pravnom prometu – pravnom poretku jedne države. Bez svojstva pravnog lica i pravnog subjektiviteta ne može steći pravo svojine, ne može osnivati škole, ne može obavljati privrednu, medijsku djelatnost, ne može zaključivati ugovore. VN: Dakle, sve ono što radi je nedozvoljeno... BELADA: Upravo tako. SPC u Crnoj Gori zaključuje milionske ugovore, ostvaruje enormne prihode van kontrole nadležnih organa, koristi imovinu države Crne Gore za neosnovano bogaćenje. Danas je SPC jedna od najznačajnijih eko-

Nije jeres da se svako u ovoj državi, shodno svojim uvjerenjima, osjeća kao Srbin, Albanac, Musliman, Hrvat. Međutim, jeres je reći da u Crnoj Gori postoji crnogorski narod! Grešno je reći da si vjernik ili poštovalac Crnogorske pravoslavne crkve nomskih faktora u Crnoj Gori. Po čitavoj Crnoj Gori niču vjerski objekti, grade se konaci, hoteli, poslovne i stambene zgrade. Moja saznanja kroz posao kojim se bavim – advokatura i dokazi do kojih sam došao, ukazuju na osnovanu sumnju da je došlo do nezakonitog upisa ogromne imovine države Crne Gore na Srpsku pravoslavnu crkvu. Upis je izvršen bez valjanog pravnog osnova, bez isprava podobnih za upis, bez provjere pravnog prethodnika te imovime. Da zaključim, vjerski objekti sa zemljištem su nasljeđa crnogorskih vladara i međunarodno priznate Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine i kao takvi su vlasništvo Crne Gore, pa svojinska prava ne mogu ostvarivati na tim objektima niti SPC niti CPC. Uostalom, dovoljno je vidjeti kako su evropske države riješile pitanje svojinskih prava na vjerskim objektima. VN: U toku je izrada Zakona o vjerskim slobodama. Dokle se stiglo u izradi tog akta? BELADA: Krajem prošle godine je od Ministarstva za ljudska i manjinska prava najavljena posjeta Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi radi razmjene mišljenja o budućem Zakonu o vjerskim slobodama. Državu Crnu Goru na tom sastanku predstavljali su potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, ministar Mehmed Zenga, direktor Direktorata u tom ministarstvu Žana Filipović sa saradnicima, a CPC njen pravni tim na čelu sa mitropolitom Mihailom. Jasno je afirmisana želja da se donese moderan evropski zakon koji će na opšti način postaviti ravnopravan status svih vjerskih organizacija, urediti pitanja registracije i imovine, bez uplitanja u autonomna crkvena prava. Lično

AKTUELNO

Prepravljanjem spomenika uklanjaju dokaze o trajanju Crne Gore VN: Spomenici kulture Crne Gore su takođe interesantni MCP. Vi ste ranije saopštili da je razlog tome plan da se unište i uklone dokazi o milenijumskom trajanju Crne Gore… BELADA: Dio radnog iskustva proveo sam u Zavodu za zaštitu spomenika kulture na radnom mjestu rukovodioca pravne službe. Po prirodi posla imao sam detaljan uvid u dosijee svih spomenika kulture i obišao gotovo sve evidentirane lokalitete sa spomeničkim vrijednostima kao i spomenike kulture u inostranstvu koji su pod zaštitom UNESCO-a. Upoznat sam sa svim pisanim dokumentima i foto materijalom koju su sačinile nadležne komisije 2004. i 2014. godine o stanju i nelegalno i nestručno izvedenim radovima na spomenicima kulture. Iz tih izvještaja može se izvesti samo jedan zaključak. Gotovo 80% pravoslavnih vjerskih objekata koji su spomenici kulture, nezakonitim i nedozvoljenim radnjama ili sam insistirao da se u radnoj verziji budućeg zakona konsultuje i praksa Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kao i odredbe Američkog zakona o vjerskim slobodama koji je standard u odnosima države i crkve.

Nedozvoljenim radnjama izvršene su promjene u arhitekturi, volumenu, gabaritima, freskopisanju. Nestaju tragovi postojanja Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića, Petrovića...Zahvaljujući volonterima saznajemo što se radi na spomenicima kulture

radnjama suprotno izdatim konzervatorskim uslovima su degradirani – dovedena je u pitanje njihova spomenička vrijednost. VN: Šta se dogodilo? BELADA: Nedozvoljenim radnjama izvršene su promjene u arhitekturi, volumenu, gabaritima, freskopisanju. Nestaju tragovi postojanja Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića, Petrovića. I po tom pitanju ćutimo (kad se jedna cigla sa Koloseuma pomjeri, sva se javnost Italije uzbuni). Zahvaljujući volonterima saznajemo što se radi na spomenicima kulture. Trenutno smo obaviješteni da je napravljena krstionica na prevlaci Miholjskoj kod Tivta. Da li građani ove države imaju pravo da ih nadležni organ informiše postoji li saglasnost za takve radove? Takođe da ih informiše da je prevlaka Miholjska spomenik kulture, i da na tom lokalitetu postoje tragovi rimske kulture (II vijek nove ere, a što su pokazala arheološka istraživanja)... GrađaVN: Da li je samo imovina u osnovi protivljenja SPC da Crna Gora riješi vjersko pitanje? BELADA: Mnogobrojni su razlozi protivljenja SPC da Crna Gora riješi vjersko pitanje. Donošenjem zakona, vjerske organizacije dobijaju ravnopravan status, rješavaju se pitanja registracije i pitanja imovine. SPC će istrajati na statusu quo. Nažalost, praksa je pokazala da u oblasti državno crkvenog prava i spomeničkog prava jaču snagu i prodornost imaju pravila koja Crnoj Gori diktira mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, nego sve državne institucije zadužene za sprovođenje, poštovanje i primjenu normi ovih grana prava. VN: Kako će se priznanje Ukrajinske pravoslavne crkve reflektovati na CPC? BELADA: Moj stav je da je za Crnogorsku pravoslavnu crkvu prioritet da

ni imaju pravo da znaju da li se krstionica podiže na lokaciji na kojoj su ostaci rimskog pristaništa, da li je i po kom pravnom osnovu 2002. i aneksom ugovora iz 2006. godine SPC stekla pravo svojine na toj lokaciji... VN: Šta država treba da uradi? Kako da vrati ono što joj pripada? BELADA: Pitate me šta država treba da radi? Odgovor je jednostavan. Da naredi da organi koji su nadležni za ovu oblast primjenjuju važeće zakone Crne Gore i međunarodne konvencije i načela spomeničkog prava. Više je nego očigledno i nedopustivo da je potpuno izostala pravna zaštita na spomenicima kulture. Pravna zaštita u domaćem međunarodnom pravu znači obavezu da se sve vrati u prvobitno stanje. To je stanje autentičnosti objekta, pa ukoliko ne postoje sredstva za obnovu treba primijeniti osnovno pravilo zaštitarstva – „konzerviraj“. se u Skupštini Crne Gore usvoji Zakon o vjerskim slobodama. Mada crkveno pravo nije moja specijalnost, saglasan sam sa mišljenjima u CPC o potrebi priznanja (tomos) Crnogorske pravoslavne crkve od Vaseljenskog patrijarha. Prizanje Ukrajinske crkve od Vaseljene, CPC je doživjela sa radošću. Treba pomenuti da mitropolit Mihailo održava bliske i redovne kontakte i saradnju sa velikodostojnicima Ukrajinske crkve. Primjer Ukrajinske crkve u postupku priznanja biće dobar putokaz i za aktivnosti CPC po tom pitanju. Taj proces ne smije biti ishitren, već rezultat ozbiljnih priprema uz relevantnu dokumentaciju i uz saradnju i podršku nadležnih institucija Crne Gore. Uostalom, nesporna je činjenica da je CPC bila priznata od svih pravoslavnih crkava, do trenutka kad je ukazom Aleksandra Karađorđevića iz 1920. godine ukinuta i pripojena SPC.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

VIJEK OD BOŽIĆNOG USTANKA INTERESI I OČEKIVAN

NUŽNOST POMIRENJA PODRAZUMIJEVA I NUŽNOST ISTINE O 1918. Da li je govor premijera Markovića (u)put za eliminisanje istorijskih podjela ■ CRNA GORA JE BILA OKUPIRANA I U

PIŠE

Željko Sošić

ijek Božićnog ustanka obilježen je na dostojan i dostojanstven način. Spomenik posvećen ustanku je rekonstruisan i obnovljen uz najviše državne počasti, a u Zetskom domu je održana svečana akademija kojoj je prisustvovao državni vrh.

Odluka Vlade i Ministarstva odbrane da posveti pažnju obilježavanju ovog jubileja znak je spremnosti da se u ime države konačno zauzme jasan stav povodom najbolnije i najtragičnije stranice crnogorske istorije. Odgovornost političara i državnika, naravno, pored jasnog stava, podrazumijeva i jasnu viziju - šta stav o jednom istorijskom događaju znači državi i društvu danas, i kako ga upotrijebiti za opšte dobro. U tom smislu, nekoliko teza iz govora predsjednika Vlade, gospodina Duška Markovića, zaslužuje posebnu pažnju.

Premijerova poruka istoričarima da sumiraju fakte objektivno i istinito važna je i nužna. I zaista, bilo je i ima relevantnih istorijskih studija i istraživanja ovog perioda, kao što ima i onih diletantskih, koji zbog ideološkog i nacionalnog sljepila drsko falsifikuju i očigledne činjenice. Ovo ističem, jer je istorijska istina definitivno utvrđena - Crne Gora je bila okupirana i uništena, i tu se mora jasno podvući crta. Ipak, nakon utvrđivanja istine, slijedi jednako važan korak - tumačenje te istine, istorijskih i moralnih fenomena, ali taj zadatak pripada cijelom društvu - obrazovnom sistemu, medijima, obrazovnim, naučnim i institucijama kulture, javnim djelatnicima, umjetnicima, naučnicima. Očekivalo bi se da predvodnici tog procesa budu crnogorski univerziteti i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Sa namjerom da ne pojačava tenzije među ideološkim nasljednicima sukoba iz 1918. godine, Premijer je, uz dužnu počast žrtvama i simbolici ustanka, pozvao i na razumijevanje zabluda onih koji su, bez ikakve dileme i sumnje, bili na pogrešnoj strani istorije. Uz shvatanje uloge prvog čovjeka izvršne vlasti, ova dobronamjerna i politički odgovorna preporuka, ima i drugu stranu. Mora se istaći potreba da se događaji nazovu pravim imenima. Državne udare i veleizdaje ne samo da ne možemo opravdavati, ne postoji niti

Podjele osmišljene u Srbiji

Druga vrsta problema je neutralisanje uticaja iz susjedne države Srbije, koja je već sto godina sudionik, kreator i najznačajniji izvršilac događaja o kojim je riječ. Bez ikakvih pretjerivanja se može tvrditi da su podjele o kojim je riječ, osmišljene i realizovane svim vrstama uticaja države Srbije na Crnu Goru i njen narod. To je i danas više nego očigledno. Ti uticaji su već više od sto godina negativni i presudni, strateški potkopavaju svaku mogućnost prevazilaženja podjela koje su duboko i isključivo crnogorske i tako se moraju i rješavati. Jedini način da se odupre tim uticajima, ali i da se radi na prevazilaženju podjela je sistematično i sistemsko širenje znanja i svijesti o istorijskoj istini. Dio tog nauma i strategije su i aktivnosti koje je Vlada Crne Gore organizovala na Cetinju 6. januara, ali Vlada, uz sav uticaj i značaj koji ima, nije jedini i nije dovoljan činilac ovog složenog, vjekovnog procesa. Moguće je da, u skladu sa crnogorskom realnošću, poruke koje šalje Vlada mora poslati rezolutnije, a moguće je i da bi trebalo svi da rade svoj posao odgovornije i časnije.

jedan aspekt tog događaja koji nas može natjerati ni na pokušaj razumijevanja. Naprotiv, moramo ih osuđivati iznova i iznova, a najviše, naravno, zločine koji su uslijedili nakon toga. I u ovom, i u ostalim slučajevima, ne treba da učimo od regiona u kojem se istorija revidira svakih mjesec dana, nego od velikih naroda i država. Njemci ne pokušavaju da razumiju nahođenja svojih predaka da sprovode “konačno rješenje” nad Jevrejima. Prema nekim istorijskim činjenicama i nasljeđu se mora odnositi radikalno jasno, i to ne znači produbljivanje tenzija, nego nužnost istine, bez koje nema nikakve mogućnosti spoznaje niti napretka. Pogotovo u svijetlu današnjih okolnosti, u kojim se državni udari i prevrati ponavljaju po zapanjujuće sličnoj matrici.

■ POKOPAVANJE I

PREVAZILAŽENJE PODJELA

Možda i najvažnija i najsloženija tema svih polemika vezanih za Božićni ustanak je “pokopavanje” ili prevazilaženje podjela. Prirodno je, odgovorno i nužno da pomirenje zagovara i sprovodi vlast jedne države. Ako, ipak, sagledamo crnogorsku realnost, znakovito je da na pomirenju najviše insistiraju oni koji po njemu najviše i “kopaju”, a to su predstavnici Srpske pravoslavne crkve i političkih partija srpskog nacionalističkog korpusa i njihovih medijskih eksponenata. Realan je i zaključak da svaku pruženu ruku crnogorskog nacionalnog bića, druga strana dr-

Znakovito je i posebno važno što je premijer Marković na jubilej najtragičnijeg događaja naše istorije, veliki dio svog govora posvetio izazovima savremenog doba

sko i sa dubokim prezirom zloupotrijebi i odbaci. Jedna je vrsta problema to što se, zbog realnih nedostataka ukupnih crnogorskih institucionalnih i drugih kapaciteta, to pomirenje često pokušava realizovati na štetu crnogorskih nacionalnih i državnih interesa. Da pojednostavimo stvari, raskol iz Drugog svjetskog rata i pomirenje između fašista i antifašista se ne može sprovesti izjednačavanjem jednih i drugih, nego svakom vrstom osude fašista, kako se u Crnoj Gori zvanično i radi. Isto je i sa tzv. Podgoričkom skupštinom i Božićnim ustankom. Možemo se usuditi i otići daleko - ne mora ni doći do pomirenja. Važnije je i ljekovitije doći do istine, nazvati stvari pravim imenima i osuditi izdaju. Znakovito je i posebno važno što je premijer Marković na jubilej najtragičnijeg događaja naše istorije, veliki dio svog govora posvetio izazovima savremenog doba. U tom smislu, značajna je i istinita teza da se nužan udio pažnje mora posvetiti istorijskim događajima, ali da je od presudne važnosti biti spreman i odgovoriti novoj, savremenoj

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Aktuelno

NJA SAVREMENE CRNE GORE Premijer Duško Marković prilikom polaganja vijenca na Spomenik herojima Božićnog ustanka 1919. u Bajicama

Istorijska istina mora zaživjeti u svim segmentima društva Istorijska istina mora zaživjeti u svim segmentima društva. Nije teško zaključiti da posvećenost ostalih djelova društva tumačenju istorijskih istina nije dovoljno zastupljena. Dalje, stiče se utisak da se i ti nedovoljni pokušaji zasnivaju na inerciji i čak nevoljnom slijeđenju političkih inicijativa. U Crnoj Gori je 2006. godine održan referendum o državnom statusu.

Nijesu prihvatili okupaciju Crne Gore

Treći bataljon crnogorske vojske u Gaeti

geopolitičkoj poziciji Crne Gore. Ta pozicija nalaže nova promišljanja i donosi nove izazove tumačenju ukupnog crnogorskog državotvornog, nacionalnog i građanskog identiteta. Ali se u to promišljanje i djelanje moraju uključiti, opet i uvijek, svi djelovi društva. Ovom prilikom se ne govori o ekonomiji, kao najznačajnijem segmentu aktivnosti državne politike. Govori se, prije svega, o obrazovanju, ali i presudnoj ulozi kulture u najširem smislu tog pojma. Premijer Marković je u pravu kada kaže da Crna Gora nije nikada imala ovakvu poziciju u međunarodnoj zajednici. Ali je u pravu i kada poziva na svijest o toj poziciji i odgovornosti svih da djelatno doprinesu novoj stvarnosti Crne Gore. Taj poziv je upućen i pojedincima, ali i institucijama, pred kojim je skoro pa revolucionarni poduhvat - prevazilaženje

Samo nekoliko godina kasnije, u Švajcarskoj je organizovan referendum o značajnom pitanju - da li sendviči u restoranima brze hrane nakon ponoći treba da budu topli, ili hladni. Ipak, svako brine svoje muke, i svakako bismo bili zadovoljniji nekom drugom situacijom, ali je, zaista, elementarna odgovornost i inteligencija pokušati barem dokučiti sopstvenu. provincijalnih standarda. Danas se identitet i kultura Crne Gore moraju dokazivati i promišljati na najznačajnijim mjestima i manifestacijama cijelog svijeta. Danas institucije kulture, nauke i obrazovanja moraju tražiti svoju poziciju u recentnim svjetskim rezultatima i dostignućima. Danas Crna Gora mora biti otvorena za znanje, kvalitet, standarde i uticaje relevantnih dometa iz cijelog svijeta, a u tome najveću odgovornost imaju crnogorske institucije, svaka u svojoj oblasti djelovanja. Nije prvi put u crnogorskoj istoriji da crnogorsko društvo nije u stanju, ili da čak odbija, držati korak sa vizijama ili htijenjima svojih istaknutih vladara, ili pojedinaca. Neka i ta istorijska lekcija bude nauk za savremenu Crnu Goru. (Autor je reditelj, režirao je i TV seriju “Božićni ustanak”)

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

IPA PROJEKTI CRNA GORA KOSOVO

ZA SARADNJU VIŠE OD DVA MILIONA EURA

Više od dva miliona eura biće na raspolaganju potencijalnim korisnicima u okviru Drugog poziva IPA Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo 2014-2020, za projekte koji će se odnositi na podsticanje zapošljavanja, mobilnost radne snage i promociju turizma i kulturnog i prirodnog nasljeđa. U Podgorici je juče, u organizaciji Kancelarije za evropske integracije Crne Gore, Ministarstva administracije lokalne samouprave Republike Kosovo i Zajedničkog tehničkog sekretarijata, održan Informativni dan/Forum za uspostavljanje projektnih partnerstava. Događaj je organizovan u sklopu pripreme za objavu Drugog poziva za podnošenje prijedloga projekata u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Crna Gora-Kosovo 2014-2020. Načelnik Odsjeka za evropsku teritorijalnu saradnju u Kancelariji za evropske integracije Miodrag Račeta najavio je da će uskoro biti objavljen

Drugi poziv za dostavljanje projektnih predloga s raspoloživim iznosom EU podrške od 2,04 miliona eura. „U Drugom pozivu podrška projektima će biti obezbijeđena u okviru dva tematska prioriteta i to Podsticanje zapošljavanja, mobilnost radne snage i socijalna i kulturna inkluzija s obje strane granice i Promocija turizma i kulturnog i prirodnog nasljeđa. Očekujem veliko interesovanje potencijalnih korisnika, kao što je to bilo i u prethodnom pozivu u okviru kojeg je zatražena podrška bila 10 puta veća od dostupnih sredstava, dok je ugovoreno sedam projekata u vrijednosti od preko dva miliona eura“, kazao je Račeta. Šefica Zajedničkog tehničkog sekretarijata Sanja Todorović predstavila je ciljeve IPA Prekograničnog programa Crna Gora-Kosovo, principe projektnih partnerstava u prekograničnoj saradnji, kao i okvirni sadržaj budućeg aplikacionog paketa. R.P. Sa događaja

OPREČNI STAVOVI O OPOZICIJI U SNP U

JOKOVIĆ POZIVA NA JEDINSTVO, ALI GA NJEGOVI NE SLUŠAJU

redsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković pozvao je opozicione partije na jedinstvo, a u istom danu njegov odbor u Tuzima je saopštio da bi radije sa Demokratskom partijom socijalista nego sa Demokratama.

POČETKOM FEBRUARA

ĐEKA POZVAN NA MOLITVENI DORUČAK Predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka dobio je poziv da prisustvuje ovogodišnjem Molitvenom doručku, javlja portal Ul-info. Đeka je prvi albanski političar iz Crne Gore koji je pozvan na Molitveni doručak. Ovaj tradicionalni događaj koji organizuje američki predsjednik Donald Tramp održaće se početkom februara. Pored Đeke, poziv su ranije dobili predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik i potpredsjednik Skupštine Ivan

Đeka

Brajović i Branimir Gvozdenović, predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić, prvi čovjek Budve Marko Carević. R.P.

Joković u izjavi Danu ističe da opozicija u Crnoj Gori više nema kad da razmišlja hoće li ili neće sjesti za isti sto i hoće li ili neće nastupiti ujedinjeni, ona to mora da uradi jer jedino tako može srušiti Demokratsku partiju

socijalista. Na drugoj strani Željko Milić, potpredsjednik SNP-a Tuzi, kaže da im u ovom gradu ni jedna opoziciona partija nije nudila koaliciju. “Što se tiče opozicije sigurno nikada sa Demokratama

JOKOVIĆ ISTIČE DA OPOZICIJA U CRNOJ GORI VIŠE NEMA KAD DA RAZMIŠLJA HOĆE LI ILI NEĆE SJESTI ZA ISTI STO I HOĆE LI ILI NEĆE NASTUPITI UJEDINJENI, ONA TO MORA DA URADI JER JEDINO TAKO MOŽE SRUŠITI DEMOKRATSKU PARTIJU SOCIJALISTA

KANCELARIJE SNP I PZP OSVANULE S NATPISOM “FAŠISTI”

Kancelarija budvanskog odbora SNP-a juče je osvanula izlijepljena natpisima “fašisti”, sa isječcima iz dnevne štampe, gdje se lideri koalicionih partnera SNP-a nazivaju “ubicama”, kao i sa iscrtanim kukastim krstovima, saopštio je SNP. Isto se desilo i sa kancelarijom PzP. Slučaj će, kako su kazali iz ove partije, biti prijavljen policiji, a uzeti su i video-zapisi sa

okolnih kancelarija. “Socijalistička narodna partija, kao i uvijek, najoštrije osuđuje svaku vrstu nasilja i vandalizma, a ovo je upravo to. Nepoznati počinioci su se usudili da ‘odrade’ ovakav posao, zaboravljajući da je SNP partija koja je oduvijek gajila ideju antifašizma, čak i onda kada su drugi ćutali. Socijalisitička narodna partija (SNP) je uvijek bi-

la uz svoj narod i Njegoševsku Crnu Goru, boreći se za demokratiju i prave vrijednosti, a ne iskrivljene, kakve neki propagiraju”, navode iz SNP-a. Pozvali su nadležne organe da reaguju i odrade svoj posao, jer kako tvrde, ovakve “poruke nijesu nimalo bezazlene”. “Danas bezvezna piskaranja, a sjutra ko zna šta”, upozorili su iz SNP-a.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

opet odložena sjednica skupštine prijestonice cetinje

OpOzicija se nada nOvim izbOrima

ne bi ušli u koaliciju. Lično sam spremniji u koaliciju da uđem sa Milom Đukanovićem nego sa Aleksom Bečićem, jer su Demokrate isto što i nekadašnja Pozitivna Crna Gora”, kaže Milić. Za razliku od Milića, Joković smatra da ako se ne postigne jedinstvo birači će ih žestoko kazniti na narednim izborima, i to sa punim pravom. “Što se tiče djelovanja sa

opozicijom, tu smo kao i uvijek otvoreni za saradnju sa svim političkim subjektima da bi postigli cilj – a cilj je ono što traži naša opozicija, odnosno naši birači, da se promijeni vlast u Crnoj Gori, jer smo jedina država u Evropi da nismo vlast promijenili poslije 1945. godine na izborima nikada. Mislim da opozicija ne može da postavi pitanje jeste ili nije, može li ili ne može da se ujedini”, zaključuje Joković. Socijalističku narodnu partiju, međutim, ne brinu samo njihovi funkcioneri u Tuzima. U nekim gradovima centrala ne kontroliše opštinske odbore, u nekim ni centrala ni opštinski odbori ne mogu da utiču na odbornike, a veliko je pitanje da li Joković može da utiče i na preostala dva poslanika ove partije u Skupštini Crne Gore Srđana Milića i Danijelu Pavićević. Ipak, Joković se nada da će biti bolje pa kaže da je konsolidovao partiju i da im sada samo prestoji veliki rad na terenu. Nije bio precizan da li će na terenu raditi da pridobije svoje odbornike i opštinske odbore, ili nove birače. M.P.

Osma sjednica Skupštine prijestonice Cetinje odložena je za 25. januar, treći put zaredom, a juče zbog nedostatka kvoruma. Kako javlja RTV Cetinje, od 33 odbornika, na jučerašnjem zasijedanju prisustvovala su četiri odbornika iz Demokratske partije socijalista. Nakon što je sjednica zaključena, nešto poslije deset sati, u skupštinsku salu došli su i predstavnici opozicionih stranaka GP URA i Demokrata. Sjednici nijesu prisustvovali odbornici Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata, nezavisni odbornik Ivan Ivanović, a od konstituisanja skupštine, sjednicama ne prisustvuju odbornici Stare garde – Liberalnog saveza. Za petnaest dana, na koliko je odloženo zasijedanje, biće poznato da li će Skupština imati kvorum i moći da nastavi rad. Predsjednica Skupštine prijestonice Cetinje Maja Ćetković kazala je da je sjednica odložena samo zbog nedostatka kvoruma. “Opšte je poznato da se Odbor za finansije nije sastao upravo zbog toga što nije mogao biti formiran kvorum, jedan član odbora, već na četiri – pet poziva koliko je bilo, do sada nije odgovarao, tako da smo napro-

Zasijedanju su prisustvovala četiri odbornika DPS-a sto dovedeni u situaciju da je odbor na neki način doveden u blokadu. Međutim, očekujem da će se trenutna situacija prevazići u narednih petnaestak dana i da će Skupština moći da nastavi sa radom”, kazala je Ćetković. Predsjednik kluba odbornika Građanskog pokreta URA Filip Adžić smatra da je skupštinska većina formirana iz ličnih interesa. “Cetinje je postalo talac nečijih ličnih ambicija i interesa, a do kad će to tako biti ostaje da se vidi. Mi kao jedino rješenje vidimo nove izbore i to je nešto što građani Cetinja zaslužuju. Ako ova vlast poslije godinu dana nije ništa uradila za građane Prijestonice, osim što su se svađali i iz dana u dan odlagali odbore, ja-

sno je da ovo ne funkcioniše, da su evidentni sukobi unutar DPSa i vladajuće koalicije, da postoje različite struje koje sabotiraju rad sadašnjeg gradonačelnika”, kazao je Adžić. On ne misli da je krivac za trenutnu situaciju sadašnja vlast, “već da se radi o naslijeđenim problemima iz prethodnog perioda”. Predsjednik kluba odbornika Demokrata Danilo Mrvaljević smatra da treba skratiti mandat Skupštine. “Smatramo da je ovo više nego sramota za građane Cetinja i da bi jedini pošteni izlaz iz ove situacije bili novi izbori. Mi ih pozivamo da skratimo mandat Skupštine već narednih dana i da idemo na izbore. Mi smo za njih spremni, pa neka ponovo dovedu batinaše, čekamo ih”, kazao je Mrvaljević. R.P.

demokratski front

Pravoslavnu Novu godinu proslavljaju u Hramu

Demokratski front (DF) dobio je rješenje kojim podgorička lokalna uprava zabranjuje organizaciju pravoslavne Nove godine na centralnom trgu, saopšteno je iz tog političkog saveza. Kako su naveli, nakon konsultacija sa mitropolitom Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohijem, odlučili su da ne prihvataju eventualne rezervne lokacije, i da će pravoslavnu Novu godinu proslaviti u Hra-

mu Hristovog Vaskrsenja, gdje će u ponoć biti služen Moleban. Iz DF-a su saopštili da će pravoslavna zajednica širom Crne Gore, uprkos raznim opstrukcijama, proslaviti pravoslavnu Novu godinu na tradicionalan način i da ih niko u tome ne može spriječiti. “Mi nikada nećemo pristati da budemo građani drugog reda, a upravo je to lokalna uprava ovim pote-

zom željela. Nismo primijetili da je bilo ko sprečavao da se na tom prostoru proslavi kalendarska Nova godina, niti su tada smetale kućice na trgu, koje se sada koriste kao naivni izgovor da se nama zabrani proslava”, rekli su iz DF-a. Kako su kazali, u programu Podgoričkog prazničnog bazara jasno piše da on traje od 19. decembra do 10. januara, a naknadno je produženo do 15. januara.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

BOJANA MARAŠ: ULAGANJE U DOMAĆE STARTAPOVE JE ULAGANJE U BUDUĆNOST

Za raZvoj startapova 4,5 miliona u naredne tri godine P odrška startapovima u naredne tri godine, predviđena Programom podsticanja inovativnih startapova, iznosi 4,5 miliona eura.

Država će, kako je predviđeno programom, od ove do 2021. godine osigurati 1,3 miliona eura, dok će se iz opštinskih budžeta, od ukupnog iznosa, izdvojiti jedan milion. Programom se obezbjeđuje i 1,7 miliona za infrastrukturu i podizanje kapaciteta, od čega je više od milion eura podrške ugovoreno putem nacionalnih IPA fondova. Ostatak od pola miliona iskoristiće se za zapošljavanje, studije, informacione platforme, obuke i promociju prilikom realizacije Programa podsticanja inovativnih startapova. “Cilj programa je uspostavljanje atraktivnih okvirnih uslova za crnogorski inovativni ekosistem, sa fokusom na startapove. To znači

Rezultati početkom 2022. Aktivnosti o realizaciji

programa dostavljaće se kao dio godišnjeg izvještaja Ministarstva nauke, a input za izvještavanje o njima biće rezultati u naučno-istraživačkoj i inovativnoj djelatnosti, kao i razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća. Nadležno tijelo za pripremu izvještaja je koordinaciono tijelo. Evaluacija programa će se, u zavisnosti i od finansijskih sredstava, sprovesti početkom 2022. godine.

uklanjanje zakonskih barijera, razvoj naprednih finansijskih šema, podsticanje i privlačenje talenata kako bi se intenziviralo kreiranje znanja i nove vrijednosti, preduzetnička kultura i pristup tržištima za inovativne i preduzetničke projekte”, objašnjeno je u dokumentu. koji je vlada

usvojila krajem prošle godine. PR menadžer Centra za razvoj digitalnog preduzetništva Bojana Maraš smatra da je ulaganje u domaće startapove, ulaganje u budućnost. “Imamo toliko kapaciteta da naši startapovi mogu da se mjere sa planetarno poznatim aplikacijama. To možemo da potvrdimo i u M:tel digitalnoj fabrici, jer već godinu radimo sa startapovima”, kazala je Vikend novinama Maraš i dodala da je

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Maraš

Startap djelovanje u regionu Zapadnog Balkana Zemlja

Broj startapova

Stanovništvo

Albanija

160

2,9 miliona

BiH

179

3,8 miliona

Hrvatska

500

4,2 miliona

Makedonija

189

2,1 miliona

Kosovo

1,9 miliona

Crna Gora

0,7 miliona

Srbija

631

7,1 milion

Slovenija

439

2,1 milion

M:tel prvi operater u Crnoj Gori i regionu sa otvorenim hub-om i koji pomaže startapove.

■ Ulaganja Kreatori programa navode da je njegov konačni efekat povećanje investicija u startap sektoru. Program bi, kako su dodali, omogućio preciznu identifikaciju preduzeća u početnoj fazi osnivanja, kao i testiranje njihovih poslovnih ideja uz podršku budžetskih programa. “Fiskalnim mjerama bi se povećao broj kompanija koje se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama kao i onih koji afirmišu digitalno poslovanje”, konstatovano je u dokumentu. PR M:tel digitalne fabrike je ukazala da ljudi u Crnoj Gori još nijesu svjesni da su veliki svjetski biznisi počeli kao startapovi. “Startap je prvi veliki korak ka uspjehu. Činjenica je i da Crna Gora još uvijek nije pogodno tlo za njihov razvoj i da ljudi koji imaju velike i kvalitetne ideje i ne znaju šta je startap, pa imaju probleme da ideju sprovedu u djelo, odnosno da je pretoče u konkretan proizvod”, smatra Maraš. Kako smatraju u Ministarstvu nauke koje je

Imamo tolIko kapacIteta da našI startapovI mogu da se mjere sa planetarrno poznatIm aplIkacIjama. to možemo da potvrdImo I u m:tel dIgItalnoj fabrIcI, jer već godInu radImo sa startapovIma, kazala je pr m:tel dIgItalne fabrIke bojana maraš kreator programa podrške, Crna Gora mora razviti jedinstveni model razvoja inovacionog ekosistema. “Nedostatak kritične mase talenata, znanja i finansija stvara rizik da Crna Gora strukturno ne bude konkurentna državama u EU i u bližem okruženju, koje brže napreduju u razvoju inovacionog ekosistema. Uticaj programa treba da bude vidljiv kroz povećanje broja inovativnih startapova sa ambicijom rasta i njihovog kvaliteta kroz efikasnije korišćenje najsavremenijih znanja dostupnih u zemlji ili inostranstvu”, ukazali su kreatori programa. Program će aktivirati i određene aktuelne reformske procese koji paralelno teku u više resornih domena, predlažući načine kako inovativna startap preduzeća mogu da doprinesu njihovoj realizaciji.

■ Slovenački primjer

Prema međunarodnom izvještaju iz 2017. godine “Startup Investment & Innovation and Emerging Europe”, startap ekosistem Slovenije proglašen je za drugi najbolji u Centralnoj i Istočnoj Evropi. “Slovenački startap ekosistem je u 2012. godini pokazivao loše performanse, posebno kod institucija za podršku koje su sprovodile zastarjele nacio-

aktuelno nalne programe podrške, radile sa loše odabranim startapovima i imale slabe rezultate. Neadekvatna podrška i loši okvirni uslovi uzrokovali su oštećenje kvalitetnih startapova i opšte nezadovoljstvo”, precizirano je u istraživanju. Reakcija na problem je bilo formiranje inicijative Startup Slovenija koju su pokrenuli proaktivni tehnološki parkovi, inkubatori i pojedinci iz startap zajednice i akademskog sektora. Inicijativa je formirala novu javnu promociju, obrazovne i druge programe osnaživanja za startapove u različitim fazama razvoja. “Inicijativa je u saradnji sa ostalim akterima kreirala predlog institucionalnog, zakonodavnog i finansijskog okvira za startapove. U proteklih sedam godina, inicijativa vodi izvršenje programa javne podrške startapovima i razvoj nacionalnog startap ekosistema.

■ inveStitori Podrška startapovima, kako je naglašeno u dokumentu, privukla bi domaće, ali i strane investitore iz privatnog sektora, dok bi crnogorskim preduzećima bio olakšan pristup inostranom tržištu putem unapređenja e-trgovine i pristupanjem međunarodnim inovativnim mrežama. “Kroz aktivnosti na univerzitetima usmjeravali bi se talenti za preduzetništvo ka ovoj karijeri, i to oni koji do sada nijesu prolazili obrazovne programe iz preduzetništva i inovacija, dok bi se marketinškim kampanjama promovisale inovacije i preduzetništvo. Organizacijom takmičenja, treninga i mentorstava unaprijedili bi se preduzetnička kultura”, istaknuto je u Programu podsticanja inovativnih startapova. Na poboljšanju preduzetničke kulture rade i u M:tel digitalnoj fabrici koja je, kako Maraš naglašava, i otvorena sa tom namjerom.

1,3 miliona eura izdvojiće se iz državnog budžeta za pomoć startapovima

vlada napravila prve korake

Predsjednik Vlade duško Marković je na samitu “Startup Europe” u Sofiji, krajem prošle godine, najavio da će njegov kabinet, osim sistemskog finansiranja startap preduzetništva, raditi i na pripremi strategije pametne specijalizacije. “Vjerujem da ćemo u 2019. godini napraviti značajnije iskorake i iskazati veći državni, institucionalni i finansijski odnos prema digitalnoj ekonomiji koja je ekonomija budućnosti”, naglasio je Marković u Sofiji. Crna Gora je, kako je naveo, na početku kada je riječ o startap okruženju. “Nijesmo uradili dovoljno i to su tek početni pomaci. Zakonodavno i poslovno okruženje u Crnoj Gori trenutno nije pogodno za pokretanje startap biznisa, ali Vlada radi na prevazilaženju tog problema”, rekao je Marković.

Cilj programa je uspostavljanje atraktivnih okvirnih uslova za crnogorski inovativni ekosistem, sa fokusom na startapove. To znači uklanjanje zakonskih barijera, razvoj naprednih finansijskih šema, podsticanje i privlačenje talenata kako bi se intenziviralo kreiranje znanja i nove vrijednosti, preduzetnička kultura i pristup tržištima za inovativne i preduzetničke projekte “Prvi i osnovni korak ka svijetu preduzetništva je naša Startap akademija. Druga startup akademija M:tel digitalne fabrike počinje kroz nekoliko dana. Izabrali smo 16 timova sa više od 100 startapova koji će biti naši polaznici”, najavila je Maraš, dodajući da su takmičari dobitnici potencijalne investicije od 30.000 eura. Ona je dodala da u našoj zemlji podrška tom biznisu nije dovoljno jaka, zbog čega se ljudi i plaše da pokušaju. “Kompanija M:tel je počela sa ulaganjem u startapove, a Crna Gora će tek svijetu pokazati u šta ulaže”, zaključila je Maraš. D.J.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

VRIJEDNOSTI NafTNIh DERIVaTa Na NISKOM NIVOU

Cijene goriva ispod regionalnog prosjeka Cijene eurosupera 95 i eurodizela u Crnoj Gori su, nakon pojeftinjenja svih vrsta naftnih derivata u četvrtak za četiri do šest centi, ispod prosjeka u državama regiona, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije. Savjetnik u Direktoratu za energetiku u Ministarstvu Tihomir Milatović kazao je da su sadašnje vrijednosti naftnih derivata na relativno niskom nivou, ali se ne mogu davati bilo kakve prognoze o njihovom kretanju u budućem periodu. “Vrijednosti naftnih derivata na svjetskom tržištu bile su u padu sredinom oktobra prošle godine, što je uticalo na kontinuiran pad maloprodajnih vrijednosti naftnih derivata i u Crnoj Gori. Prethodnih godina imali smo slične slučajeve kada smo u određenim vremenskim perio-

dima imali padove, ali i značajne poraste vrijednosti naftnih derivata na svjetskom trzištu, iz raznih razloga”, rekao je Milatović Mini biznis. Zahvaljujući domaćem zakonu, kako je naveo, maksimalno dozvoljena maloprodajna cijena eurodizela u Cr-

Prema novim podacima iz Biltena resornog ministarstva, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,2 eura, Srbiji i Hrvatskoj po 1,22, a u Albaniji 1,48 eura

noj Gori je niža od prosječne cijene u svim susjednim zemljama pojedinačno, uključujući i tradicionalno najjeftiniju BiH. “Do kada će to biti zavisi i od kretanja cijena na veleprodajnom tržištu, ali i od poslovnih odluka naftnih kompanija u susjednim državama”, poručio je Milatović. Prema novim podacima iz Biltena resornog ministarstva, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,2 eura, Srbiji i Hrvatskoj po 1,22, a u Albaniji 1,48 eura. Litar eurosupera 95 jeftiniji je u BiH, gdje košta 1,18 i Makedoniji, gdje je njegova cijena 99 centi, što je ujedno i najniže u Evropi. Eurodizel u Albaniji košta 1,47 eura, Srbiji 1,34, Hrvatskoj i BiH po 1,21 euro, dok je za njegov litar u Makedoniji potrebno izdvojiti 95 centi. R.E.

Eurosuper 95 najjeftinije u Makedoniji, gdje po litru košta 99 centi

PODaCI UPRaVE CaRINa Za PROŠLU GODINU

Naplatili 780 miliona eura prihoda Uprava carina je u prošloj godini naplatila 780 miliona eura prihoda, što je 11 odsto više nego 2017, saopšteno je u toj instituciji. Ostvarena naplata je, kako su kazali, premašila rezultat u protekloj, ali i plan iz 2017. godine. “Od ukupno ostvarene naplate, obavljen je povraćaj

Ilustracija

DOO »KOMUNALNO« TIVAT Broj: 01-1/20 Tivat, 10.01.2019.godine DOO »Komunalno« Tivat, Tivat ul.Luke Tomanovića br.7 objavljuje

OGLAS O JAVNOM NADMETANJU

Za davanje u zakup 2 (dva) poslovna prostora u sklopu Gradske kapele u Velikom gradskom parku u Tivtu, na period od 01.02. 2019 - 31.12.2019 godine i to: - Poslovni prostor površine 16 m - Poslovni prostor površine 9 m2 Poslovni prostori su namijenjeni za prodaju cvijeća i daju se u zakup u viđenom stanju. 1. Početna cijena za poslovni prostor od 16 m2 iznosi 520,00 € mjesečno, a za poslovni prostor površine 9 m2 iznosi 500,00 € mjesečno. Na izlicitiranu cijenu će se obračunati PDV. 2. Nadmetanje će biti održano putem zatvorenih ponuda. 3. Učesnici javnog nadmetanja mogu biti privredna društva ili preduzetnici koji su uz pisanu ponudu dužni da dostave lzvod iz Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore ( da nije stariji od 6 mjeseci) i Prijavu trgovine, sve u formi ovjerene fotokopije. 4. U ponudi pored podataka o svom nazivu, učesnik nadmetanja mora istaći površinu poslovnog prostora za koji se nadmeće i ponuđenu cijenu. Učesnik nadmetanja može dostaviti ponude za oba poslovna prostora, s tim da se za određeni poslovni prostor može dostaviti samo jedna ponuda. 5. Ponude sa dokazima iz tačke 3 se podnose neposredno, predajom na arhivi DOO »Komunalno« Tivat sa naznakom: »ne otvaraj prije sjednice za otvaranje ponuda«. 6. Rok za podnošenje ponuda je 21.01.2019. godine do 08,00 časova, a otvaranje ponuda će se izvršiti istog dana u 09,00 časova u prostorijama DOO »Komunalno« Tivat , ul. Luke Tomanovića br.7 7. Za sve dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti na telefon: 032/671-039 i 671-527.

od 10,46 miliona eura i time ostvarena neto naplata prihoda od 768,84 miliona, tačnije oko deset odsto više u odnosu na plan”, precizirali su u Upravi carina. Prema strukturi naplaćenih prihoda u prošloj godini, ostvarena naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu iznosila je 519,02 miliona EUR, što je 17,94 odsto više

u odnosu na 2017. “Po osnovu akcize naplaćeno je 231,34 miliona, što je 1,57 odsto manje nego u 2017. Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 26,71 milion eura, što je pet odsto više, dok je naplata poreza na kafu iznosila 2,14 miliona, što je na nivou 2017”, naveli su u Upravi carina. R.E.

PRVa aUKCIJa U 2019. GODINI

Prodati svi državni zapisi

Državni zapisi vrijedni 18 miliona eura i sa rokom dospjeća od 182 dana prodati su ukupnom iznosu na prvoj ovogodišnjoj aukciji. Prosječna stopa državnih zapisa iznosila je 0,47 odsto. Ukupan iznos dostavljenih ponuda bio je 28 miliona eura i rok dospjeća zapisa je bio 182 dana, odnosno 15. jul. Prošle godine održano je šest aukci-

ja sa rokom dospjeća od 182 dana. Centralna banka državne zapise, kao diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta. Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

AKTUELNO

NIKOLA FABRIS, VICEGUVERNER CENTRALNE BANKE

OČEKUJU EKONOMSKI RAST OD 3,5 ODSTO

Rast kamatnih stopa neće karakterisati ovu godinu, kazao je Fabris NAJVIŠE STRUJE POTROŠENO U TIVTU

Decembarski račun za električnu energiju 42€ Prosječan decembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 41,78 eura, saopšteno je u Elektroprivredi (EPCG). Najniža prosječna potrošnja, u vrijednosti od 22,91 euro, očitana je na Žabljaku, dok su najviše struje prošlog mjeseca potrošila domaćinstva u Tivtu, u prosjeku 53,92 eura. “Račun veći od 150 eura dobiće 2,63 odsto potrošača,

dok je potrošnja od 100 do 150 eura očitana kod 5,33 odsto kupaca. Decembarske račune, umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 55,7 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 194.850 kupaca”, kazali su u EPCG. Domaćinstva su u decembru potrošila 131,89 miliona kilovat sati električne energije, što je skoro 35 odsto više nego u novembru. Potrošnja u decembru bila je 1,2 odsto veća u poređenju sa potrošnjom ostvarenom tokom istog mjeseca 2017. D.J.

MONTENEGRO AIRLINES NA SAJMU TURIZMA

Predstavili ponudu u Beču

Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini, nakon visokog prošlogodišnjeg rasta, trebalo da ostvari nešto nižu stopu, usljed jakog baznog efekta, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris. Prema njihovim prognozama, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda će u 2019. godini iznositi oko 3,5 odsto. “Sektori za koje CBCG očekuje da će biti nosioci ekonomskog rasta u ovoj godini su turizam, energetika i građevinarstvo, dominantno usljed nastavka gradnje auto-puta, turističkih i energetskih objekata. Realno je očekivati i postepeni oporavak prerađivačke industrije i određeni rast poljoprivredne proizvodnje u funkciji uvozne supstitucije”, rekao je Fabris u intervjuu Mini biznis. CBCG, kao barijere sa međunarodnog tržišta koje bi

SEKTORI ZA KOJE CBCG OČEKUJE DA ĆE BITI NOSIOCI EKONOMSKOG RASTA U OVOJ GODINI SU TURIZAM, ENERGETIKA I GRAĐEVINARSTVO, DOMINANTNO USLJED NASTAVKA GRADNJE AUTO-PUTA, TURISTIČKIH I ENERGETSKIH OBJEKATA

se indirektno mogle odraziti na crnogorsku ekonomiju, vidi potencijalno povećanje ključnih referentnih kamatnih stopa koje mogu otežati zaduživanje i refinansiranje obaveza, kao i usporavanje svjetske trgovine usljed tenzija između SAD-a i njihovih glavnih trgovinskih partnera. “Što se domaćeg okruženja tiče, nepotpuno sprovođenje fiskalne konsolidacije, koja je teška i veoma zahtjevna, moglo bi predstavljati potencijalnu barijeru. Neophodno je da se dinamika realizacije investicija održi na istom nivou ili, još bolje, ubrza”, ukazao je Fabris. On je dodao i da ovu godinu neće karakterisati rast kamatnih stopa, kao ni smanjenje kreditne podrške banaka. “Isto očekivanje iskazale su i banke kroz odgovore na našu anketu o očekivanjima kretanja aktivnih kamatnih stopa. Naime, nijedna banka ne očekuje njihov rast”, istakao je Fabris. Rezultati ankete o kre-

ditnoj aktivnosti banaka, kako je ukazao, pokazuju i da banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih uslova za privredu i stanovništvo, što može doprinijeti rastu njihove kreditne podrške. Komentarišući preporuke Vladi za ekonomsku politiku za ovu godinu, koje priprema CBCG, Fabris je saopštio da su prepoznali oblasti u kojima je neophodno preduzeti određene mjere, kako bi se, u krajnjoj liniji, povećala konkurentnost i unaprijedio poslovni ambijent i, samim tim, otvorili potencijali rasta neophodnih za intenzivniji rast privrede i smanjenje preuzetih rizika. “Plan budžeta za ovu godinu urađen je na realnim osnovama i u skladu sa preporukama CBCG, naročito u domenu nastavka implementacije mjera fiskalne konsolidacije predviđene Planom sanacije. Dosljedna implementacija tih mjera je ključna pretpostavka očuvanja fiskalne stabilnosti”, ocijenio je Fabris. R.E.

MA promoviše usluge u okviru ponude NTO Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines (MA) boraviće do kraja nedjelje u Beču, gdje će predstaviti ponudu na međunarodnom sajmu turizma Ferien 2019, saopšteno je u toj kompaniji. MA, kako su kazali njeni predstavnici, promoviše svoje usluge u okviru cijelokupne ponude Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. “Posjetioci sajma imaju priliku da dobiju više infor-

macija o redu letjenja MA i saobraćanju sa austrijskog tržišta”, rekli su u MA, navodeći da tokom cijele godine saobraćaju ka Beču tri puta sedmično, dok u periodu visoke ljetnje sezone, od juna do septembra, realizuju pet letova nedjeljno. MA ima potpisan ugovor i sa turoperatorom Moser, za čarter letove iz Klagenfurta, Linca i Graza. Na sajmu promovisano je i otvaranje nove linije za Hanover u Njemačkoj. R.E.

Fabris

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Rukovodilac Jedinice kRiminalističke policiJe za suzbiJanJ

Rasvijetljeno 237 kRađa na podRučju glavnog gRada Operativnim radom policijskih službenika Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje krađa i teških krađa CB Podgorica od početka 2018. rasvijetljeno je 237 krađa i teških krađa što je 83 odsto od ukupnog broja tih krivičnih djela koje je ta jedinica zadužila. Tokom 2018. godine najizraženije su bile krađe bicikala, ali i obijanje kuća, odakle su počinioci otuđivali alat, televizore. Ustaljene krađe sekundarnih sirovina nijesu izostale ni u godini za nama.

■ 58 povratnika Kako je u razgovoru za Dnevne novine kazao rukovodilac Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje krađa i teških krađa u Centru bezbjednosti Podgorica Predrag Jokić, od za-

17 lica je uhvaćeno odmah nakon izvršenja krivičnog djela tokom 2018. godine

duženih 286 krivičnih djela koja se odnose na krivična djela krađa i teška krađa, registrovana su 204 krivična djela teška krađa, od kojih je rasvijetljeno 158 (77 odsto). “U periodu od 1. januara do 30. novembra 2018. godine registrovana su 82 krivična djela krađa, od kojih je rasvijetljeno 78 (95 odsto)”, naveo je Jokić. Zakonom je propisano da

je krađa krivično djelo koje podrazumijeva da je materijalna šteta do 3.000 eura, s tim što tužilac prilikom kvalifikacije uzima u obzir način na koji je izvršeno krivično djelo - ukoliko postoji obijanje i savlađivanje prepreka djelo se po pravilu kvalifikuje kao teška krađa. Kako je kazao, ako posmatramo uporedni period 2017. godine, bilo je 303 krivičnih djela krađa i teška krađa, od kojih je rasvijetljeno 244 (80 odsto). Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je tokom 2018. godine podnijeta su 103 posebna izvještaja kao dopune krivičnih prijava prethodno podnijete po nepoznatom počiniocu protiv 127 lica, od kojih je 58 povratnika, dok su u uporednom periodu 2017. godine podnijeta 94 posebna izvje-

I građani koji ne prijavljuju krađe ukradene predmete mogu naći u policiji Jokić je uputio apel građanima kojima je nešto otuđeno, a nijesu prijavili, da se mogu obratiti Dežurnoj službi Centra bezbjednosti Podgorica, zatim doći u prostorije policije gdje stoje otuđene stvari i možda pronaći svoj predmet. “Građani mogu da dođu i pogledaju predmete i možda prepoznaju svoje. Negdje nema prijava, odnosno ljudi ne prijave krađu, a mi predmet nađemo”, naveo je Jo-

kić i dodao da u jednoj kancelariji imaju mnogo nađenih stvari, među kojima je i biciklo. U prostorijama policije nalaze se i predmeti koje je poznati počinilac otuđio obijajući kuće, a za koje nije bilo prijava. “U posljednjem periodu na više lokacija u Podgorici prijavljeno je obijanje kuća - Karabuško polje, Donji Kokoti, Donja Gorica. Mi raspolažemo saznanjima o licu ko-

je je izvršilo ta djela. U dva navrata smo vršili pretrese stana i drugih prostorija na mjestima gdje smo znali da se stvari nalaze i pronađen je veliki broj predmeta - televizora, raznog alata, kosilice, trimeri. Dio alata je vraćen vlasnicima koji su pozivani u službene prostorije da prepoznaju svoje predmete i nakon prepoznavanja ti predmeti su im vraćeni”, zaključio je Jokić u razgovoru za VN.

Jokić

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Aktuelno

Je kRađa i teških kRađa u cb podgoRica pRedRag Jokić za vn: Foto: Iva Mandić

Službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta CB Podgorica su tokom 2018. godine rasvijetlili 76,7% krivičnih djela iz ove oblasti, što se smatra veoma dobrim rezultatom. Jedna od tri jedinice koja pripadaju ovoj Stanici je i Jedinica kriminalističke policije za suzbijanje krađa i teških krađa, kojom rukovodi Predrag Jokić. Ova Jedinica je tokom prošle godine ostvarila zapažene rezultate jer su njeni službenici od registrovanih 286 krađa i teških krađa rasvijetlili 237 odnosno oko 83%. štaja protiv 113 lica, od kojih je bilo 64 povratnika.

■ Otuđuju se žice, telefOni, nOvac

Jokić je za Vikend novine kazao da se otuđuju razni predmeti - od žica iz dvorišta kuća, pa do tehničkih stvari. “Najčešće se krade alat - bušilice, brusilice, zatim i motorna vozila koja lica obijaju, lome stakla ili odvaljuju bravu, a zatim iz vozila kradu od mobilnih telefona i novca, do tehničkih stvari i raznih alata”, naveo je Jokić, dodajući da se takođe često otuđuju bicikla, električni kablovi sa gradilišta na širem području Podgorice. Sprovodeći stalne i konti-

Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je tokom 2018. godine podnijeta su 103 posebna izvještaja kao dopune krivičnih prijava prethodno podnijete po nepoznatom počiniocu protiv 127 lica, od kojih je 58 povratnika

posebno Izražena krađa bIcIkala Jedna pojava koja je bila izražena i 2018. godini, kazao je Jokić, jeste otuđenje bicikala, na način što počinioci kidaju sajle za vezivanje. “Nakon izlaska na lice mjenuirane mjere na terenu, po procjeni gdje se vrše određena krivična djela, tokom 2018. godine 17 lica je uhvaćeno odmah nakon izvršenja krivičnog djela. Osim kriminalističe policije i policija opšte nadležnosti sudjeluje u rasvjetljavanju krađa. “Takođe, 2018. godine maloljetna lica i punoljetni izvršioci koji su u više navrata uhvaćeni su lica koja su vršila krivična djela i u drugim gradovima - Budva, Bar, Tivat. Tako su uhvaćena tri lica protiv kojih je podnijeta krivična prijava za izvršenje 18 krivičnih djela teška krađa na području Podgorice i još 10 na području Budve i Tivta”, istakao je Jokić. On dodaje da policijski službenici ukradene stvari pronalaze po otpadima sekundarnih sirovina, ali i po pijacama. “Na pijaci se nerijetko pronađu otuđeni predmeti. Tamo smo pronašli i identifikovali lica koja su otuđivala alat, akumulatore i gorivo na dionicama gdje se gradi auto-put, a pomenute stvari otuđivali su od podizvođača radova. Uglavnom su kradeni alat prodavali na otpadu”, pojasnio je Jokić.

sta, službenici ukoliko postoji video-nadzor izuzimaju snimak, zatim obilaze mjesta gdje se vrši prodaja otuđenih predmeta, najčešće se radi o pijacama. Na osnovu saznanja

vrše se i pretresi stanova i drugih prostorija. Te sve aktivnosti su 2018. rezultirale hvatanjem više izvršilaca ovih krivičnih djela i pronalaska bicikala”, naveo je Jokić.

■ MalOljetnici

kaO izvršiOci

Kao izvršioci krađa i teških krađa, prema riječima Jokića, često se pojavljuju maloljetna lica. “Naročito maloljetnici kradu novčanike, mobilne telefone, i to najčešće u užem dijelu centra grada, gdje prilaze uglavnom ženskim mlađim osobama, opkole ih, iskoriste njihovu nepažnju odnosno odvlačenje pažnje i otuđuju novčanike”, pojasnio je Jokić, dodajući da se mnoge takve krađe na žalost i ne prijave. Tokom 2018. godine u više navrata protiv maloljetnika

U dijelU krađe bicikala ističe se primjer iz oktobra, kada je lišeno slobode lice koje je otUđilo više električnih bicikala čija materijalna vrijednost iznosi izmeđU 2.500 i 3.000 eUra podnešene su krivične prijave, međutim među njima ima i onih koji nemaju navršenih 14 godina, odnosno koja su krivično neodgovorna i protiv kojih se ne može podnijeti krivična prijava. “Tako tokom 2018. godine oko 50 krivičnih djela

U dijelu krađe bicikala ističe se primjer iz oktobra, kada je lišeno slobode lice koje je otuđilo više električnih bicikala čija materijalna vrijednost iznosi između 2.500 i 3.000 eura. za koja su lica pronađena i identifikovana nije podnijeta krivična prijava, u konsultaciji sa postupajućim tužiocem za maloljetnike, upravo iz razloga što su krivično neodgovorni”, naveo je Jokić. Od slučajeva u kojima su javljaju maloljetnici kao počinioci krađa, jedan se posebno ističe. Naime, policija je u saradnji sa Centrom za socijalni rad i ODT-om uspjela da nađe način za rješenje slučaja - radi se o licu koje je u maju napunilo 14 godina, a do tada je, kako se sumnja, počinio mnoga krivična djela koja nijesu mogla da se procesuiraju. Kako je naveo Jokić, pomenuti maloljetnik je na širem području Podgorice izvršio veliki broj krivičnih djela teška krađa, obijanjem motornih vozila, a u više navrata je od strane službenika CB Podgorica hvatan prilikom izvršenja krivičnog djela. Vozila je obijao na način što je lomio stakla upotrebom šrafcigera, a potom je otuđivao predmete koje nađe u autima. U serijama je znao da obije po 10 do 15 vozila. Bo.B.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORIZMA 16. OKTOBRA 2016.

ZAHTJEV ZA IZUZEĆE VJEŠTAKA BOLJEVIĆA PONOVO ODBIJEN U nastavku suđenja optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, u Višem sudu u Podgorici juče je vijeće odbilo zahtjev advokata Miroja Jovanovića za izuzeće vještaka za telekomunikacije Predraga Boljevića. Advokat Jovanović je zahtjev za izuzeće zatražio jer smatra da je Boljević pristrasan prema odbrani. “Izjašnjavajući se na sopstveni nalaz, prvo je rekao da nešto nije bilo predmet njegove pažnje, pa je, kada mu je skrenuta pažnja da je braniocu u toku ispitivanja naveo opštepoznatu činjenicu – kao npr. da je “šest” oznaka za prefikse mobilne telefonije u Crnoj Gori, a sedam u Velikoj Britaniji – vještak u svom nalazu i odgovoru eksplicirao da se

radi o specijalnim servisima. On je notornu činjenicu, koja se provjerava Gugl pretragom, prikazao kao specijalan servis. To predstavlja pristrasnost prema odbrani. To je pokazao i izjašnjavajući se prema činjenicama koje su nesporno u spisima predmeta, na takav način kao da te činjenice ne postoje, iako bi ih i prosječan posmatrač uočio”, naveo je Jovanović. Vještak je odbacio Jovanovićeve tvrdnje, i kazao da ne spori činjenicu da se prefiks “sedam” koristi u Velikoj Britaniji, ali se, kaže, takođe koristi i za specijalne servise. Predsjednica vijeća, sutkinja Suzana Mugoša je, odbacujući predlog advokata kao neosnovan, kazala da razlozi koji se odnose na stručnost vještaka ne mogu

biti razlozi koji utiču na njegovu objektivnost i njegovo eventualno izuzeće, već razlozi za predlaganje novog ili dopunskog vještačenja. Odbrana je, podsjetimo, na ročištu od 14. decembra prošle godine takođe tražila izuzeće Boljevića, zbog sumnje u njegovu pristrasnost. Na pitanje advokata Jovanovića, da li je treće lice pratilo lidere Demokratskog fronta, Andriju Mandića i Milana Kneževića, 15. oktobra 2016. i upotrebilo aparat koji je u sebi imao karticu +381612516234, Boljević je odgovorio da je tu mogućnost isključio jer s tim brojem komunicira Kneževićeva djevojka, te pretpostavlja da ona ne bi dozvolila da neko prati njenog momka bez nje-

govog znanja. Vještak je, između ostalog, kazao i da je na osnovu spisa predmeta utvrdio da broj iz serije +44 pripada optuženom Eduardu Šišmakovu, te da mu nije tužilac rekao da je to broj Šišmakova. Naveo je i da su Šišma-

kov i svjedok saradnik Saša Sinđelić u periodu od 15. do 20. oktobra 2016. ostvarili 21 komunikaciju. Suđenje je prekinuto jer je optuženom Draganu Maksiću pozlilo, pa je pretres prekinut a naredni zakazan za 17. januar. Bo.B.

Vještak Boljević

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

aktuelno

policija je kontrolisala 15 osoba

Zbog prodaje droge četvoro uhapšeno

Vukotić

U akciji policije U srbiji više ljUdi privedeno

Uhapšen Veselin Vukotić U velikoj akciji srpske policije uhapšeno je više bezbjednosno interesantnih osoba, među kojima je i Crnogorac Veselin Vukotić, prenose srbijanski mediji. Osim Vukotića, među privedenima su i Nebojša Stojković Stojke, Vladimir Jovanović Japanac, Zvonko Mateović, Miljan Vuković, Zoran Hadži Jovanović, Vladimir Karan, Ljubiša Lindo.. U toku su pretresi njihovih objekata. Vukotić, je u vrijeme devedesetih važio za najopasnijeg crnogorskog kriminalca sa prebivalištem u Novom Sadu. Pravosnažno je osuđen na 20 godina zatvora zbog ubistva Duška Boškovića u Prčanju 1997. godine, zbog čega je trebalo da bude isporučen Crnoj Gori, dok ga je Srbija sumnjičila za ubistvo Andrije Lakonića zvanog Laki u klubu “Nana”, kao i za ubistvo Envera Hadrijua u Briselu 1990. godine. Vukotić je

možda najkontroverzniji kriminalac iz kriminalnog miljea devedesetih godina. Iako je dva puta osuđen na 20 godina zatvora, i dalje je na slobodi. Za ubistvo Duška Boškovića, Vukotić je u odsustvu osuđen u Crnoj Gori na dvije decenije zatvora. Uhapšen je u Španiji 2006. po potjernici Belgije zbog sumnje da je u toj zemlji, po nalogu Državne bezbednosti, ubio političkog emigranta Envera Hadrija. Belgija je, međutim, pristala na izručenje Vukotića Srbiji jer je imao prebivalište u Novom Sadu. Po izručenju, Srbija je odbacila zahtjev Crne Gore da im ga preda. Odmah po ekstradiciji je počeo sa izdržavanjem kazne dobijene u Crnoj Gori, ali mu je u ljeto 2009. pozlilo i prebačen je u Institut za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici gdje su mu ugra-

đena dva stenta. Sud mu je krajem 2010. prekinuo izdržavanje kazne, a u aprilu 2011. obustavljeno mu je izdržavanje kazne posle zahtjeva za ponavljanje postupka. Iz MUP-a Srbije juče je saopšteno i da je raspisana crvena Interpolova potjernica za Filipom Koraćem, bliskim saradnikom Luke Bojovića, a zbog optužbi za neka od najtežih krivičnih djela. R.C.H.

Za ubistvo Duška Boškovića, Vukotić je u odsustvu osuđen u Crnoj Gori na dvije decenije zatvora. Uhapšen je u Španiji 2006. po potjernici Belgije zbog sumnje da je ubio političkog emigranta Envera Hadrija

ministar UnUtrašnjih poslova

“Povećana bezbjednost građana” Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije u prethodne dvije godine postigli su značajne i vidljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala, što je doprinijelo povećanju bezbjednosti građana, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. Kako je istakao, u prošloj go-

dini unaprijeđen je i sistem zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda. “Takođe smo unaprijedili koncept pružanja usluga građanima za izdavanje ličnih isprava, učinili smo to bržim i efikasnijim”, dodao je Nuhodžić, naglasivši da vjeruje da će u 2019. godini imati još bolje rezultate. R.C.H.

Policija je uhapsila četiri osobe zbog proizvodnje i prodaje droge i nedozvoljenog držanja oružja i eskplozivnih materija. N.V. (22) je uhapšen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Takođe, uhapšen je i S.R. (22), državljanin Republike Srbije i on je uz prekršajnu prijavu zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrobe droge priveden nadležnom Sudu za prekršaje. Kako je saopšteno iz Uprave policije, policija je kontrolom 15 osoba, starosti od 18 do 49 godina, pronašla i oduzela oko 160 grama i pet pvc pakovanja marihuane, oko pet grama kokaina, tablete koje se nalaze na spisku opijata, rizlu, drobilicu i biber sprej.

odnijete prekršajne prijave u redovnom postupku zbog počinjenih prekršaja iz navedenog zakona. “Od M.K. (23) je zbog pucanja na javnom mjestu, odnosno šenlučenja, oduzet startni pištolj i izdat nalog za plaćanje novčane kazne zbog prekršaja iz Zakona o oružju. Kontrolom vozila kojim je upravljao G.M. (22), a u kojem se kao suvozač nalazio M.Č. (24), podgorička policija je pronašla i oduzela tri puške i 28 komada municije u ilegalnom posjedu. O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac koji je naložio da se ova lica uhapse i da mu se privedu uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinila krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je iz Uprave policije. R.C.H.

Uhapšen nikšićanin

Vozio sa 4,3 promila alkohola u krvi Nikšićka policija uhapsila je Nikšićanina D.V. (54) na magistralnom putu Nikšić-Podgorica u mjestu Brlja, jer je vozio sa 4,3 promila alkohola u krvi. “Alkotestiranjem vozača konstatovano je prisustvo alkohola u organizum u koncentraciji od 4,31 g/kg alkohola. D.V. je nakon hapšenja uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka priveden Sudu za prekršaje u Podgorici – Odjeljenje u Nikšiću, na dalju nadležnost”, saopšteno je iz policije.

Osim toga, službenici CB Nikšić su zbog upravljanja vozilima pod dejstvom alkohola izdali 40 naloga za naplatu mandatne kazne onim licima koja su upravljala vozilim pod dejstvom alkohola u koncentraciji iznad 0,30 g/kg, dok su podnijeli 87 prekršajnih prijava licima koja su upravljala vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji iznad 0,50 g/kg i licima koja su odbila alkotestiranje. Uhapšeno je 35 lica, a privremeno su oduzete 62 vozačke dozvole. R.C.H.

akutelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

MiniSTArSTvo ZdrAvljA

ljekarima do 50 specijalizacija Ministarstvo zdravlja će ove godine dodijeliti 40 do 50 specijalizacija, a prednost će dati Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju i Kolašinu kako bi se kadrovski kapaciteti ravnomjerno rasporedili, saopštila je generalna direktorica Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta Vesna Miranović. Ona je rekla da je u toku priprema plana specijalističkog usavršavanja za ovu godinu i da su prikupljene potrebe svih zdravstvenih ustanova koje će biti pažljivo analizirane uvažavajući kadrovske nedostatke u pojedinim djelovima Crne Gore. Miranović je agenciji Mina kazala da je planirano da ove godine bude dodijeljeno od 40 do 50 specijalizacija. “Prednost ćemo dati procesu specijalističkog usavršavanja u Nikšiću, Pljevljima, Bije-

lom Polju, Kolašinu, u gradovima u srednjem i sjevernom regionu, da bi se kadrovski kapaciteti ravnomjerno rasporedili, decentralizovali”, istakla je Miranović. Kako je dodala, vodiće računa da raspisivanje konkursa za specijalističke studije ne ugrozi funkcionisanje osjetljivih segmenata zdravstvenog sistema, kakav je Zavod za hitnu medicinsku pomoć ili pojedini domovi zdravlja. Mirano-

200

ljekara nalazi se na specijalizacijama u kliničkom centru crne Gore

vić je kazala da je od 2013. godine u crnogorski zdravstveni sistem ušlo 350 ljekara, dok je samo u posljednje dvije godine odobreno 150 specijalizacija i 20 užih specijalizacija. Prema njenim riječima, u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) se na specijalizacijama nalazi oko 200 ljekara. “Sada već govorim o armiji mladih ljudi koji će za svega par godina ovladati mnoštvom vještina i unijeti duh novina u zdravstveni sistem Crne Gore”, navela je Miranović. Prednost crnogorskog zdravstvenog sistema je, kaže ona, što je manji od mnogih i dozvoljava praćenje budućih ljekara još od studentskih dana uz usmjeravanje njihovog interesovanja prema realnim potrebama aktuelnog trenutka u zdravstvu. R.D.

šef ryco, edin Koljenović

Povezivanje mladih i rad na pomirenju u regionu predstavljaju dugoročan proces koji zahtijeva uključivanje više aktera kako bi se situacija na Zapadnom Balkanu promijenila, kazao je šef lokalne kancelarije Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) u Crnoj Gori Edin Koljenović. On je u intervjuu Agenciji Mina kazao da vlade, političari, obrazovne institucije i mediji moraju da podstiču mlade da se uključuju u aktivnosti koje grade i jačaju uzajamno razumijevanje i pomirenje u svim sferama društva. “Proces povezivanja mladih i rad na pomirenju u regionu je dugoročan proces. On zahtijeva uključivanje više aktera kako bi se situacija na Zapadnom Balkanu promijenila. Uzdržavanje od nacionalističke reto-

Koljenović: Vlada Crne Gore, kao i ostale iz regiona, pokazuje proaktivan i pozitivan pristup temi saradnji mladih

Foto: Iva Mandic

Povezivanje mladih u regionu dugoročan Proces

rike koja ne služi tom cilju je nešto na šta posebno treba obratiti pažnju”, rekao je Koljenović. Kako je naveo, RYCO kroz programe interkulturalnih razmjena mladih iz regiona Zapadnog Balkana želi da doprinese stvaranju uslova za smanjenje etničke distance, stereotipa i predrasuda. Koljenović je kazao da je, kao rezutat prvog Otvorenog poziva za dostavljanje projekata, u toku implementacija 33 projekata koje spro-

vode 117 srednjih škola i organizacija civilnog društva. On očekuje da će u programima omladinskih razmjena, u okviru ta 33 projekta, učestvovati više od hiljadu mladih sa prostora Zapadnog Balkana. Koljenović je dodao da je u toku drugi otvoreni poziv za podnošenje projektnih ideja i da u RYCO očekuju da će u ovoj godini učešće mladih biti još veće, a uslovi za mobilnost, povezivanje i saradnju bolji. R.D.

jorGAndŽijSKi ZAnAT ČUvA

Potražnja za zarada dob ⌦ Mira Rovčanin

edamdesetjedngodišnja Nikšićanka Radojka Blagojević godinama se bavi jorgandžijskim zanatom. Blagojević kaže da je potražnja za vunenim jorganima i dušecima velika, ali da joj nažalost zdravlje ne dozvoljava da radi koliko bi željela, dok interesovanja da se nauči nesvakidašnji zanat nema. Ručnom izradom vunenih jorgana i dušeka Blagojević je počela da se bavi od svoje šesnaeste godine i tom starom djelatnošću naučila je njena baba u Cucama. “Moja baba je to radila i bila je baš vješta. Nije me srećnije bilo kada mi je rekla ‘ajde i ti da probaš’. Prvi koji sam napravila odmah sam razvalila i od njega napravila drugi, pa sam i drugi razvalila i sašila treći koji je bio odličan. Tako

sam počela”, prisjeća se Blagojević kako je počela da se bavi jorganidžijskim zanatom. To što je danas neobično da se ručno šiju vuneni jorgani i dušeci, kako tvrdi Blagojević, u njenom djetinjstvu bilo je uobičajeno. “Baba je najčešće šila za familiju jer u to vrijeme gotovo svaka kuća imala nekoga ko je znao da šije jorgane i dušeke i to nije bilo toliko traženo”, istakla je Blagojević.

Radojka kaže da je za njen zanat potrebno strpljenje, trud i ljubav

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

akutelno

VA OD ZABORAVA NIKŠIĆANKA RADOJKA BLAGOJEVIĆ

a vunenim jorganima velika, bra, ali niko neće da ih šije Nažalost, Niko Neće to da radi, što je za MeNe Neshvatljivo. ovo je jako lijep zaNat, Nije težak, a zarada je dobra. lako je uvještiti šiveNje, a iNteresovaNje za kupoviNu je veliko. NeMa puNo Ni ulagaNja jer se vuNa Može lako Naći, slabo ko je koristi i besplatNo je daju farMeri. platNo Nije preskupo. No, Neće Niko da radi

■ ZANAT OD KOJEG SE LIJEPO ŽIVI

Šivenje vunenih jorgana i dušeka nije, kako kaže Radojka, teško. Neophodno je, kao i u svakom zanatu, strpljenja, truda i ljubavi. “Prvo se uzme vuna koja se očešlja i opere da miriše. Onda se uzme platno, koje nabavljam u Danilovgradu i polako se šije. Ranije sam znala i po dva za dan, a sad mi treba i po nekolika dana da bih jedan sašila. Nijesam više mlada, a kičma me je izdala”, kaže Blagojević. Dok su je godine i zdravlje služili Radojka je od jorgandžijskog zanata uspijevala lijepo i da zaradi. Pored brojnih obaveza u domaćinstvu i oko djece uspijevala je da svakodnevno sašije najmanje

po jedan jorgan ili dušek. “Jednom sam dala oglas na televiziji da šijem jorgane i dušeke od vune. Počeli su da zovu sa svih strana. Potražnja je bila velika i zaista sam mogla lijepo da zaradim. U to vrijeme moji jorgani i dušeci su kupovani iz svih krajeva Crne Gore pa i iz inostranstva”, kaže Blagojević. Potražnja za vunenim jorganima i dušecima ne jenjava. Blagojević kaže da bi za onoga ko se odluči da se bavi jorgandžijskim zanatom bilo posla. “Nažalost, niko neće to da radi, što je za mene neshvatljivo. Ovo je jako lijep zanat, nije težak, a zarada je dobra. Lako je uvještiti šivenje, a interesovanje za kupovinu je veliko. Nema puno ni ulaganja jer se vuna može lako naći, slabo ko je koristi i besplatno je daju farmeri. Platno nije preskupo. No, neće niko da radi”, razočarano kaže Blagojević. Vještine jorgandžijskog zanata Blagojević nije prenijela na svoju djecu. “Kćer se školovala i to je nije interesovalo. Snaha je takođe fakultetski obrazovana i radi u prosvjeti i nema vremena da se tome posveti. Žao mi je što je tako. Voljela bih da znaju to da rade, jer ne smeta znati”, kaže Blagojević.

■ VUNENI JORGANI Moja baba je to radila i bila je baš vješta. Nije Me srećNije bilo kada Mi je rekla ‘ajde i ti da probaš’. prvi koji saM Napravila odMah saM razvalila i od Njega Napravila drugi, pa saM i drugi razvalila i sašila treći koji je bio odličaN. tako saM počela

ČUVAJU ZDRAVLJE

Pored nespornog kavliteta vuneni jorgani i dušeci su mnogo zdraviji za korištenje od onih koji su pravljeni od vještačkih materijala. Blagojević kaže i da su dugovječni i laki za održavanje. “Moje jorgane redovno provjetravam na žici za veš. Neko stavlja lavandu, a ja ne, samo luč. Nikada mi se nije desilo da

ga napadne moljac. Danas ima i jako finih materijala pa su pored kvaliteta i lijepi”, kaže Blagojević. Svim ženama koje su spremne da uče jorgandžijski zanat Blagojević je spremna da prenese znanje. “Ja se nadam da će se ne-

Ručnom izradom vunenih jorgana i dušeka Blagojević je počela da se bavi od svoje šesnaeste godine

ko javiti da nauči šivenje jorgana i dušeka od vune. Rado bih prenijela svoje znanje na onoga ko hoće da se posveti ovom poslu. Nije to teško, a svaki dan može da se zaradi po 10-15 eura. Pa bolje danas zaraditi no sjeđeti bez ništa”, poručuje Blagojević.

AKTUELNO Foto:Dejan Lopičić

Ivana Bošković Mi nijesmo imali školskog policajca u školi ali mislim da to uopšte nije loša ideja, pogotovo kad su u pitanju srednje škole. Nije loša ideja što zbog narkotika, što zbog nasilja koje je sve češće u školama. To je osoba koja bi sve to mogla da kontroliše i koliko-toliko izađe na kraj sa problemima koji se dešavaju. Foto:Dejan Lopičić

Aleksandar Femić

Foto: Dejan Lopičić

Mia Ličina Školskog policajca bi opet trebalo uključiti u svakoj školi, zbog toga što više učenika danas ne prelazi ni ulicu kako treba, već rade stvari koje ne bi trebalo da se rade. Mislim da bi nastavnici kao i roditelji treba da upute djecu na prave stvari. Ima više nasilja danas nego ranije, tako da je školski policajac i zbog toga potreban.

PROSVJETNI RESOR FORMIRAO KOMISIJU ZA SU

ŠKOLSKI POLICAJ RJEŠENJE ZA VRŠNJAČKO NAS

ako su slučajevi vršnjačkog nasilja sve češći u Crnoj Gori, nema zvanične statistike o tome koliko se ono dešava u školama. O tome javnost najčešće saznaje u medijima, nakon što prethodno isplivaju fotografije ili snimci na društvenim mrežama.

Istraživanje iz crnogorskih učionica s kraja prošle godine 2018. sprovedeno na oko 5.000 učenika, pokazalo je i djeca nasilje uglavnom ne prijavljuju roditeljima, nego se sama s tim nose. Stoga, čini se, uvođenje školskog policajca bi moglo da riješi problem, makar kada su školska

Školski policajac je odlična ideja. Nijesam nikada bio u prilici da prisustvujem nekom nasilju u školi, ali sam mišljenja da je školski policajac važan zbog preventive, jer nikada se ne zna do čega bi sve moglo doći, pa zašto da ne bude prisutan neko ko bi nemili događaj mogao spriječiti.

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Školski policajac je sjajno rješenje, ali treba znati da te ljude treba obučiti i platiti. To je ozbiljan projekat i u njega se mora ući ozbiljno, a ne paušalno i ne samo da se zadovolji forma. Za takvu poziciju, neophodno je obrazovanje, specifično, neophodna je određena finansijska nadoknada za tu osobu, i neophodne su određene odgovornosti, dužnosti i ovlašćenja

dvorišta u pitanju.

■ POTREBAN I ZA DJECU I ZA RODITELJE

Profesorica engleskog jezika Tatjana Bojović smatra da bi to bila dobra odluka. “Ja sam u potpunosti za uvođenje školskog policajca, jer imamo različite situacije, bilo da su međusobno učenici u pitanju, njihov odnos ili opet roditelji koji, takođe, znaju da budu jako nasilni. Dešavali su se i takvi problemi, pa sam mišljenja da bi tome trebalo posvetiti posebnu pažnju”, smatra Bojović. U Ministarstvu prosvjete kažu da su oni samo jedna karika u lancu borbe protiv vršnjačkog nasilja, ali da se svakako, kako tvrde, vrlo odgovorno bave pomenutim pitanjem. Stoga su formirali komisiju koja će se baviti suzbijanjem vršnjačkog naislja u školama, pri čemu nije isključeno da će jedna od njenih odluka biti i uvođenje školskog policajca.

■ ČEKA SE ODLUKA KOMISIJE

“Upravo zato je Ministarstvo prosvjete, zajedno sa Upravom policije, formiralo komisiju radi definisanja

Ako je i jedno dijete izloženo nasilju ne možemo biti zadovoljni U cilju prevencije vršnjačkog nasilja iz Ministarstva prosvjete podsjećaju da je započet program “Škola bez nasilja - sigurno školsko okruženje” u saradnji sa Kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori. Urađeno je Uputstvo “Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja - uputstvo školama”, koji je usvojio Nacionalni savjet za obrazovanje, čime je postao obavezan za primjenu u školama. “U cilju evidentiranja nasilja u vaspitno–obrazovnim ustanovama Zavod za školstvo prikuplja podatke o broju takvih slučajeva i preduzetim mjerama, i ovdje moramo da naglasimo da je plan uvođenje još ozbiljnije evidencije i slučaje-

mjera za suzbijanje vandalizma, sprečavanja nasilja i zaštite imovine obrazovno-vaspitnih ustanova. Članovi Komisije su, pored pomenutih resora, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo finansija i Zajednica opština, ali i udruženje “Roditelji”. Komisija će, između ostalog, izraditi analizu stanja u ovoj oblasti i predložiti mjere

vima vršnjačkog nasilja”, kazali su iz resora Damira Šehovića. Nedavno je jedan dio NVO sektora na čelu sa udruženjem Roditelji i Juventasom sproveo, uz podršku Ministarstva, istraživanje u vezi sa vršnjačkim nasiljem. Podaci su pokazali da se preko 90% djece osjeća sigurno u školi, a podaci o djeci koja su bila izložena nekoj vrsti konflikta ili pritiska od vršnjaka jesu znantno bolji u odnosu na slično istraživanje iz 2006. godine koje je tada pokazalo da se svako drugo dijete suočavalo sa vršnjačkim nasiljem. “No, svakao da ovo pitanje zahtijeva značajnu pažnju, jer, ako je i jedno dijete izoženo nasilju, ne možemo biti zadovoljni”, poručuju iz Ministarstva. za poboljšanje bezbjednosti”, kazali su Vikend novinama iz prosvjetnog resora. Dodaju i da bi neozbiljno bilo prejudicirati odluke Komisije. “Da li će one uključivati opremanje ‘najkritičnijih’ škola video-nadzorom, aktiviranje zaštitara u školi ili neku drugu aktivnosti, ostaje da odluči Komisija, koja će u na-

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

AKTUELNO

UZBIJANJE NASILJA U ŠKOLAMA

JAC

SILJE? rednih mjesec dana okvirno izaći sa predlogom”, kazali su iz Ministarstva. Za psihološkinju Radmilu Stupar-Đurišić školski policajac je sjajno rješenje. Kaže da se tako vraća povjerenje u institucije i formira kvalitetan odnos prema instituciji.

■ OZBILJAN PROJEKAT “Djeca su mala, ona ne razumiju pojmove i objašnjenje, ali kada vide stalno, svakog dana nekoga ko stoji tu fizički, oni se tada na pravi način uče šta je institucija. Znaju kome treba da se obrate, i ta institucija nije zastrašujuća za njih jer to je školski policajac, on je tu da čuva, da radi u svom najboljem interesu i da znaš da je tu i kome da se obratiš ukoliko si ugrožen. Sa druge strane, vi imate instituciju u vidu čovjeka koji je tu i sami nasilnici se povlaće, jer imate direktnog predstavnika reda i rada koji stoji u školi i vrši nadzor, fenomenalna stvar”, kazala je Stupar-Đurišić. Školski policajac je, dodaje projekat koji je sjajno rješenje, ali treba znati da te ljude treba obučiti i platiti. “To je ozbiljan projekat i u njega se mora ući ozbiljno, a ne paušalno i ne samo da se zadovolji forma. Školski policajac ne može biti svaki policajac. Za takvu poziciju, neophodno je obrazovanje, specifično, neophodna je određena finansijska nadoknada za tu osobu, i neophodne su odre-

đene odgovornosti, dužnosti i ovlašćenja”, kazala je ona. Školskom policajcu, ukoliko se uvede, moraju se dati određena ovlašćenja, “jer ako je on samo nijemi posmatrač, ako je on samo jedna figura tu, onda to može raditi svaki prosječan građanin i običan čovjek”. “Međutim, školski policajac

ne može biti prosječan i običan čovjek jer on predstavlja instituciju, znači mora imati ova tri segmenta - obrazovanje, adekvatnu platu i ovlašćenje. Mi smo već imali taj projekat, i on nije uspio, ali ne zbog toga što školski policajac nije dobar projekat, već zato što ti ljudi nijesu obučeni na

pravi način, plaćeni na pravi način i što nijesu imali ovlašćenja”, zaključila je ona. J.V.

Ja sam u potpunosti za uvođenje školskog policajca, jer imamo različite situacije, bilo da su međusobno učenici u pitanju, njihov odnos ili opet roditelji koji, takođe, znaju da budu jako nasilni. Dešavali su se i takvi problemi, pa sam mišljenja da bi tome trebalo posvetiti posebnu pažnju

Ilustracija

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

KOLAŠIN: LOKALNA UPRAVA Ć REVITALIZACIJU STARIH GRAD

OBJEKTE ĆE OČU PO PRAVILIMA S

Trošni objekti koji imaju kulturno-istorijski i sentimentalni značaj u gradu na Tari čekaju revitalizaciju, kako ne bi predstavljali opasnost za prolaznike i objekte u blizini. Do sada ništa nije urađeno kako bi se sačuvali. Prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović kaže da u lokalnoj upravi imaju plan da podignu standarde urbanističke uređenosti centra grada, a rješavanje problema starih kuća i drugih objekata je upravo jedna od tih obaveza. „Sa poziciji lokalne uprave smo preduzeli odgovarajuće mjere i obratili se Urbanističkograđevinskoj inspekciji. Prema zakonskim odredbama svi ovi objekti su u nadležnosti Urbanističko-građevinske inspekcije tako da ćemo intenzivirati tu komunikaciju i tražiti da se što prije dođe do kvalitetnih rješenja“, istakao je on. Kolašin kao mali grad i urbanistički i životno dominantno funkcioniše u prostoru između dva gradska trga (Trg boraca i Trg Vukmana Kruščića) i hotela „Bjanka“ i sa pet ulica koje povezuju te markirajuće urbanističke prostore – Ulica palih partizanki, Ulica IV proleterske, Ulica 13. jula, Ulica Buda Tomovića, Ulica Mirka Vešovića. Upravo na tom prostoru u centru grada se i nalazi većina starih ku-

Ruinirani hotel Boškovića

ća i objekata koji na svoj način pričaju i o nekadašnjem, ali i o sadašnjem Kolašinu. Bulatović smatra da je veći broj tih kuća dio istorije Kolašina, ali i dio životnog nasljeđa grada kojima i danas treba. Sve što se sazida najbolje priča, kako Bulatović ističe, o vremenu i ljudima u kojima je građeno i

koji su ga gradili. „Sa pozicije zahtjeva i obaveza modernog Kolašina želimo da zaista budemo naklonjeni svim tim objektima, ali u mjeri koju nam dozvoljavaju zakonska i urbanistička pravila. Većina ovih objekata nalazi na prostoru koji je obrađen planskim dokumentima koji su prošli

SNIJEG DONIO NEVOL

Oprezno kreta

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Hitna pomoć u Bijelom Polju

Drugi ovosezonski snijeg praćen niskim temperaturama donio je brojne probleme građanima na području bjelopoljske opštine. U poslednjih nekoliko dana, zbog padova na snijegom pokrivenim i zaleđenim površinama i povređivanja, u Hitnoj službi pomoć je zatražio veći broj građana. Rukovodilac Hitne službe u Bijelom Polju dr. Besim Kadić potvrdio je za Dnevne novine, da je veći broj građa-

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

ĆE INICIRATI SKORU DSKIH OBJEKATA

UVATI, ALI STRUKE

Stari sud

javnu raspravu i dobili saglasnost od nadležnog ministarstva. Tim planskim dokumentima su date smjernice za privođenje namjeni pomenutih lokalcija. Takođe ćemo sa pozicije lokalne uprave imati komunikaciju sa vlasnicima i eventulno budućim investitorima da tamo gdje se spoje urbanistič-

ka pravila i ambicije investitora, budu manje ili više zadržani sadašnji građevinski oblici. Sigurno je da ćemo ovom problemu posvetiti značajnu pažnju jer smatramo da je uređeno jezgro grada, najbolja naša preporuka za sve ostale investicije koje planiramo“, kazao je Bulatović. Z.B.

LJE GRAĐANIMA BIJELOG POLJA

anje po zaleđenim površinama na zatražio pomoć u toj ustanovi. „Usljed pada na snijegom pokrivenim i zaleđenim površinama u toku poslednjih 24 časa 10 –tak građana zatražilo je pomoć. Uglavnom preovladavaju iščašenja ekstremiteta a takođe ima i onih sa lomovima“, kazao je dr Kadić. On preporučuje što manje kretanja po snijegu zaleđenim površinama i oprez. Doktor Kadić navodi da zahlađenje ne odgovara ni hro-

ničnim bolesnicima, a kako je rekao najugroženiji su srčani bolesnici. „Njima se ne preporučuje da izlaze vani, već da se čuvaju od mrazeva i hladnoća, kako ne bi došlo do srčanih tegoba, koje su dosta česte u ovim situacijama. Hladnoća sužava periferne krvne sudove, što loše utiče na srčane bolesnike, naročito one koji su imali infarkt ili boluju od angine pektoris“, kazao je dr Kadić. B.Č.

AKTUELNO

PRVA DEKADA JANUARA HLADNIJA JE OD PROSJEKA

Prvih 10 dana januara najhladniji od 1949. Prva dekada januara ove godine hladnija je od prosjeka, a preliminarni podaci sa meteoroloških stanica pokazuju da je srednja temperatura vazduha niža od prosječne u svim mjestima u Crnoj Gori, saopštio je za portal RTCG meteorolog Dragan Burić. “S obzirom na to da je gotovo postalo pravilo da je vrijeme toplije nego što je to uobičajeno za dati period godine, možemo slobodno reći da prva dekada januara ove godine predstavlja kuriozitet, jer je hladnija od prosjeka. Prema preliminarnim podacima sa naših meteoroloških stanica, srednja temperatura vazduha prve dekade januara niža je od prosjeka u

svim mjestima u Crnoj Gori”, kazao je Burić. On je pojasnio da je u Podgorici srednja desetodnevna temperatura niža 2,5°C. “U pojedinim mjestima na primorju i sjeveru države prva dekada je hladnija 3,5°C u odnosu na odgovarajuće klimatske normale. Dakle, prva dekada ovog mjeseca jedna je od najhladnijih prvih dekada januara u Crnoj Gori od 1949”, saopštio je Burić za portal RTCG. Komentarišući nedavne sniježne padavine, Burić je rekao da je pojava snijega i formiranje sniježnog pokrivača rijetkost za Podgoricu, te da tome u prilog ide činjenica da je tokom prethod-

BAR

PRITUŽBE NA RAD OPŠTINSKIH SLUŽBI

Dalekovodne ekipe iz Nikšića i Podgorice sanirale su juče kvar na 110 kV dalekovodu „Podgorica2Virpazar“. Na taj način, CGES je u 15 časova i 20 minuta stvorio uslove CEDIS-u za napajanje električnom energijom svih potrošača Bara, Sutomora i Ulcinja. Inače, kvar na dalekovodnoj mreži prekjuče je izazvao jaki olujni vjetar, a usljed dodatnog tereta izazvanog sniježnim padavinama, bio je polomljen stub 110kV dalekovoda Budva - Bar. Potrošači ovih mjesta bili bez struje sve do juče popodne. I.F.R.

Nakon što su se pojedini građani kao i turisti požalili novinarima da se veći dio zaposlenih u kolašinskoj opštini ne nalazi čak ni u 8 časova na svojim radnim mjestima, već da ih u toku radnog vremena viđaju u gradu duže nego što je predviđeno vrijeme za pauzu, i da na taj način građani nijesu u mogućnosti da završavaju svoje obaveze, oglasio se i prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović koji je istakao da poštovanje radnog vremena i profesionalni odnos prema strankama, građanima i turistima Kolašina, jeste nešto na čemu će insistirati. „Preko opštinskih starješina ćemo tražiti da se vo-

nih devet godina januar u Podgorici bio bez sniježnog pokrivača. “Dakle, poslije devet godina u januaru imamo sniježni pokrivač u glavnom gradu. Inače, za januar mjesec maksimalna visina sniježnog pokrivača u Podgorici je 52 cm, a izmjerena je 28. januara davne 1954. Kada je u pitanju snijeg u glavnom gradu, rekord drži februar 2012, i po broju dana sa sniježnim pokrivačem i po visini snijega. Tokom pomenutog mjeseca bilo je 25 dana sa sniježnim pokrivačem, a 12. februara 2012. izmjerena je visina snijega od 57 cm, što je apsolutni maksimum za Podgoricu”, kazao je on.

Cedis: Struja Vodiće preciznu evidenciju stigla nakon poštovanja radnog vremena 27 sati

di precizna evidencija poštovanja radnog vremena i odnosa prema strankama bilo da su iz Kolašina ili su strane, kao turisti ili kao lica kojima trebaju usluge lokalne uprave. Sve stranke i zainteresovani i eventualno oštećeni građani i turisti imaju široke mogućnosti da nam zvanično saopšte primjedbe na rad svih zaposlenih radnika, ali i starješina. Primjedbe mogu dostaviti lično u kabinetu predsjednika, poslati ih poštom ili na zvaničnu mail adresu Opštine. Sve zvanične i potpisane primjedbe će biti stavljene u zakonsku proceduru i stranke će biti obaviještene o njihovom zakonskom epilogu“, poručio je Bulatović. Z.B.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

INSTITUT ZA BIOLOGIJU MORA DOBIĆE LABORATORIJU ZA AKVAKULTURE

Učešće u projektu “Hrana za zdravlje”

Iz Instituta za biologiju mora (IBM) najavili su 700.000 eura vrijedan međunarodni projekat koji će realizovati u saradnji sa italijanskim i albanskim kolegama navodi radiokotor.info. Naučna saradnica na Institutu dr Milica Mandić kazala je da je cilj projekta “ Food for health”, odnosno “Hrana za zdravlje”, izgradnja multi-

funkcionalnih centara u sve tri zemlje, čiji bi rad doprinio razvoju malih i srednjih preduzeća iz oblasti poljoprivrede, ribarstva i morske akvakulture, a u zavisnosti od interesa pojedinačnih zemalja. “Suština ovog projekta jeste ono što smo mi predložili i što je prihvaćeno na sastanku upravljačkog tijela IPA-e, odnosno evropskih fondova. U

pitanju je nadogradnja dijela Instituta za biologiju mora u ukupnoj površini od oko 260 kvadrata koji će predstavljati jednu novu i modernu laboratoriju za morsku akvakulturu odnosno laboratoriju u kojoj će biti moguća brojna eksperimentalna istraživanja koja do sada, zbog nedostatka opreme, nisu bila moguća” – kazala je Mandić.

Ona navodi da je Institut za biologiju mora u laboratoriji za razvojna istraživanja i marikulturu sprovodio i sprovodi brojne naučno-istraživačke projekte iz oblasti morske akvakulture, ali i iz oblasti, odnosno problematike otpada u moru, koja je sve aktuelnija tokom poslednjih godina. “Sa Ministarstvom poljo-

privrede i ruralnog razvoja od januara 2019. godine započinjemo sa jednim novim monitoringom lokacija na otvorenom moru crnogorskog primorja. Cilj je razvoj, odnosno povećanje broja uzgajališta posebno ribe na otvorenom. Mi smo tokom proteklih nekoliko godina radili na izradi plana, prostornog plana posebne

SLUŽBA ZAŠTITE ČESTO GASI ZAPALJENE KONTEJNERE

Pred kraj godine najviše intervencija

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja opštine Tivat tokom prošle godine imali su 40 intervencija samo na gašenju zapaljenih kontejnera. To je posebno bilo izraženo krajem prošle godine zbog pirotehničkih sredstava koja su bacana u kontejnere, kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić navodeći da su dodatni problem predstavljali i meteo uslovi jer je bilo suvo vrijeme sa dosta vjetra. Pored toga, u kontejnere se odlaže pepeo od grijanja što je takođe problem jer dolazi do zapaljenja posuda za komunalni otpad, ističe Barbić, navodeći da je problem što se vatra iz zapaljenog kontej-

nera može proširiti na automobile ili objekte i prouzrokovati veću štetu. Zapaljeni kontejneri su problem Komunalnog jer se lim tanji, poslije varenja pucaju i ne mogu se koristiti, objašnjava direktor Vlado Đukić. On je naveo da su tokom prošle godine iz upotrebe izbacili 12, u posljednje dvije godine ukupno je zbog paljenja van upotrebe 21 kontejner. Kontejneri nijesu jeftini jer se njihova cijena kreće od 280 do 300 eura. Plastični su jeftinijii, ali su vrlo brzo povečeni iz upotrebe zbog paljenja. Njihova cijena je povoljnija i kreće se od 80150 eura. U Komunalnom se nadaju da će se svijest

građana promijeniti i u upotrebu vratiti plastični kontejneri koji su lakši i za održavanje. Radnici Komunalnog angažovani su od juče na čišćenju potoka Rosino u gornjem toku, kao i kanala u Kalimanju, koji će se nastaviti i danas. Čišćenje Rosina obavlja šest radnika uz pomoć malog bagera u dužini od 120 metara. Nakon toga čišćenje će nasta-

viti i u donjem dijelu toka u kome se velike količine komunalnog otpada, a koji su komunalci potpuno bili očistili prije mjesec dana i u dužini od 65 metara pokupili oko pet kubika komunalnog otpada. S obzirom da taj posao iziskuje i vrijeme i dodatne troškove iz Komunalnog apeluju na građane da ne bacaju otpad u potoke i kanale. Za čišćenje Rosina izdvo-

KONTEJNER JE VAN UPOTREBE U TIVTU U POSLJEDNJE DVIJE GODINE ZBOG PALJENJA, DOK JE SAMO TOKOM PROŠLE GODINE IZ UPOTREBE IZBAČENO 12 KONTEJNERA

jeno je 10.000 eura. Druga ekipa komunalaca angažovana je i na čišćenju kanala koji vodi iz Gornjeg Kalimanja i prolazi pored prodavnice boja i lakova i uliva se u more. Radnici ulaze u tunel koji vodi ispod magistarle ka lučici Kalimanj. Sa kanala se u jednom dijelu sklanjaju ploče i kupi nataložena zemlju kako, u slučaju većih padavina, ne bi došlo do poplava, ističu iz Komunalnog. Iz Komunalnog obavještavaju građane da će danas, kositi i uređivati parking prostor na Trgu Dara Petkovića pa se radnici mole da sklone svoje automobile kako ne bi došlo do oštećenja prilikom radova. Z.K.

Kontejneri nijesu jeftini jer se njihova cijena kreće od 280 do 300 eura. Plastični su jeftinijii, ali su vrlo brzo povečeni iz upotrebe zbog paljenja. Njihova cijena je povoljnija i kreće se od 80-150 eura. Zapaljeni kontejner u Tivtu

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Institut za biologiju mora u Kotoru

aktuelno

Karavan mimoze posjetio juče vrbas i novi sad

Pozvali Vojvođane u Novi Cvjetnii karavan u Vrbasu

namjene za obalno poduručje gdje smo predložili određene lokacije, koje mogu biti po-

tencijalno pogodne za razvoj morske akvakulture”, kazala je Mandić.

Kuća Laforesta

Kuća čuvenog Laforesta u Herceg novom postaće spomen soba

Postaviće izložbu fotografija grada Bivši fotografski studio familije Laforest, u blizini zgrade Turističke organizacije Herceg Novog, biće rekonstruisan i adaptiran u svojevrsnu spomen-sobu. U njoj će Novljani i gosti moći da gledaju izložbe iz prebogatog fundusa fotografija koje su kao legat povjerene na čuvanje i brigu takođe fotografu i zaljubljeniku u fotografiju, Novljaninu, Miodragu Gabu Golubinu, navodi radiojadran.com. Tu zamisao realizovaće Turistička organizacija Herceg Novi, za 120 hiljada eura, u saradnji sa lokalnom upravom, sa čim su se saglasila sva tri nasljednika. Osim njih, odluka treba da bude potvrđena i na Skupštini TO, kazao je direktor TO Herceg Novi, Pavle Obradović. „Kuća košta 120 hiljada eura sa svim materijalom, negativima i oko 40 hiljada fotografija. Planiramo da radi-

mo postavke fotografija kao presjek starog i novog Herceg Novog, gdje će posjetioci moći da vide kako je naš grad izgledao nekad. Takve izložbe planiramo da radimo često, a na kuću ćemo postaviti i spomen ploču“, kaže Obradović, a za njenu adaptaciju biće neophodno 40 hiljada eura. Novac za otkup kuće Turistička organizacija obezbijediće kreditnim sredstvima. Posljednju u nizu izložbi iz fundusa foto ateljea Laforest Golubin je priredio prošle godine, početkom oktobra u Dvorani Park, povodom programa u čast obilježavanja Dana grada. Porodica Laforest živjela i stvarala u Herceg Novom i Kotoru. Pamte se tri generacije: Franz Thiard de Laforest, njegov sin Felix i Felixovi potomci tri kćerke, od kojih je jedna, Lidija, bila primijenjena umjetnica i fotograf, te posljednji direktni potomak ove novske familije.

Gradska muzika, mažoretke i klovnovi pozvali su juče stanovnike Vrbasa i Vojvodine da posjete Herceg Novi tokom 50. Praznika mimoze. Karavanu se, prvi put juče, pridružila i „maskota“, odnosno alegorijska kola predvođena velikom crvenom ribom, dugom 6 m, visokom 2,5 m, koja predvoditi defile. Za izradu „maskote“ bili su zaduženi članovi NVO Maškare. Samom defileu je prethodio sastanak u Opštini Vrbas, na kojem je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić uručio predsjedniku Opštine Vrbas Milanu Glušcu plaketu 50. Praznika mimoze, u znak zahvalnosti i podsjećanja na učešće u Karavanu mimoze. Predsjednik opštine VrCrvena riba predvodi defile

bas je izrazio zadovoljstvo što je međunarodni Karavan mimoze prvi put organizovan u Vrbasu i zahvalio Herceg Novom na prilici da građani uživaju u ljepoti mimoze i duhu ovog čuvenog festivala. On je kazao da se nada da će ova manifestacija u Vrbasu postati tradicionalna. Istakao je dobru saradnju dva grada, te dodao da se vidi prostor za njeno širenje, posebno u oblasti kulture. Katić je kazao je da je zadovoljan što se Karavanom mimoze nastavlja saradnja dva grada započeta prije četvrt vijeka. Takođe je podsjetio da su građani Vrbasa i Vojvodine redovni gosti Herceg Novog, te da očekuje da isto bude i tokom 50 dana Praznika mimoze, ko-

ji će biti otvoren 01. februara koncertom Zdravka Čolića. Prvi od tri karavana završava sjutra, za kada su zakazana takođe dva defilea, u Zrenjaninu u podne i na kraju u Beogradu od 18 h. Karavan će u drugom navratu posjetiti Višegrad, Zlatibor, Bijeljinu i Banja Luku, a krajem mjeseca i Sloveniju. Karavan je najprije gostovao u Beču, a juče u Vrbasu i Novom Sadu nastavlja da najavljuje 50. Praznik mimoze. Sastanku u Opštini Vrbas i defileu su prisustvovali potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, odbornik u Skupštini opštine Herceg Novi Stefan Vukićević, kao i Ljiljana Čampara iz Generalnog konzulata Crne Gore u Sremskim Karlovcima.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

BJELOPOLJAC IDRIZ VIŠNJIĆ PASIONIRANI KOLEKCIONAR JUGOSLOVENSKIH AUTOMOBILA U NJEMAČKOJ

VOŽNJA STOJADINOM NA ČELU KOLONE KROZ NJEMAČKI KELN P edesetšestogodišnji Idriz Višnjić iz bjelopoljskog sela Crniš-Lozna, blizu tri decenije sa porodicom srećno živi u Kelnu u Njemačkoj, ali i danas žali za nekadašnjom zajedničkom zemljom Jugoslavijom.

U Njemačkoj je izgradio dom na kojem bi mu mnogi pozavidjeli, ali se sa sjetom sjeća onih dana kada je u vrijeme ekspanzije bivše SFRJ radio u bjelopoljskom gigantu tekstilne industrije Vunarskom kombinatu. „Raspadom Jugoslavije shvatio sam da se ovdje ne može graditi budućnost, pa sam odlučio da sa porodicom pođem u Njemačku. To je bilo davne 1991. godine. Svakako da je u početku bilo teško, ali kako je vrijeme odmicalo počeli smo porodično da se privikamo na njemački mentalitet i sa sigurnošću mogu da

Raspadom Jugoslavije shvatio sam da se ovdje ne može graditi budućnost, pa sam odlučio da sa porodicom pođem u Njemačku. To je bilo davne 1991. godine.

Promoviše ljepote Crne Gore

idriz priča, da gdje god se pojavi sa svojim automobilima sa prostora bivše Jugoslavije, zavređuje posebnu pažnju. “Pored mladih, dolaze i stariji Njemci i raspituju se o bivšoj Jugi. Bili su, kažu, davno na odmoru i sve ih zanima. A ja im pričam o ljepotama naše Crne Gore i sa ponosom ističem, da je to najbolja i najljepša bivša jugoslovenska republika. Mnogi su u međuvremenu posjetili Crnu Goru i pozivaju me da kažu da su oduševljeni. Nedavno sam na jednoj benzinskoj pumpi u Kelnu upoznao trojicu mladića iz Podgorice i kad ugledaše “zastavu 101” koju sam vozio, poželjeli su da se slikaju. Inače, na svaku izložbu oldtajmera ponesem sve raspoložive rekvizite iz kolekcije bivše Juge. To su nezaobilazna kapa sa petokrakom, zastava, grb. Bilo je slučajeva da na susretu oldtajmeru priđu poznati njemački foto modeli i požele da stave kapu sa petokrakom i slikaju se sa zastavom Jugoslavije. To mi pričinjava posebno zadovoljstvo. Takav doživljaj se ne može riječima opisati. Oko million posjetilaca posjeti sajam starih automobile i dosta je onih koji požele da se slikaju, pored mojih automobila”, zaključuje Bjelopoljac iz Kelna.

kažem da smo uspjeli”, zadovoljan je Idriz. Puno puta je ponovio da mu je Jugoslavija u srcu i duši, a privrženost zemlji iz koje je potekao na neki način je pretočio u sakupljanje i formiranje kolekcije automobila proizvedenih u bivšoj Jugoslaviji. „Još u Bijelom Polju 80-tih godina prošlog vijeka počeo sam da taksiram sa tada jed i n o moguć i m Z a -

stavinim automobilima ‘ladom’ i ‘fijatom’. Inače, prvi automobil koji sam nabavio bila je ‘škoda’, ali shvatio sam da su jugoslovenska auta za naše prilike najbolja“, priča Idriz i dodaje, da je to bilo zlatno vrijeme koje tadašnje generacije pamte samo po dobru.

“Tih godina kod nas ne bi prošla ni nedjelja dana a da se ne pojavi novo auto sa probnim tablicama i najlonima preko sjedišta. U to vrijeme se čuveni ‘stojadin’ mogao kupiti za samo sedam bruto ličnih dohodaka, jer je bila mala razlika između

Višnjićev automobil na izložbi u Njemačkoj

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

REPORTAŽE

Idriz pored svog Stojadina Višnjić na izložbi u Njemačkoj

bruto i neto ličnih dohodaka. U to vrijeme Jugoslavija je bila jedna od najjačih privrednih zemalja u regionu i nije bilo većih odbitaka

od ličnih dohodaka, tako da je gotovo svaki radnik mogao kupiti auitomobil i uz pomoć beskamatnih kredita“, prisjeća se Idriz.

Kada je prije desetak godina bio u Bijelom Polju, odlučio je da kupi “zastavu” da bi ga podsjetila na minula srećna vremena.

Riješim da iz svake bivše jugoslovenske republike kupim po jednog ‘stojadina’. Uspio sam do sada taj tip automobila da kupim iz BiH, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore a kupovinom jedne ‘lade’ u Srbiji obogatio sam svoju kolekciju

Vozni park zakletog jugonostalgičara

“Nađem u Bijelom Polju jednog ‘tristaća’. Mislim da je to jedini koji je bio u voznom stanju i odlučim da ga kupim. Onda počnem da tražim nešto izuzetno sačuvano sa naših prostora i kupim ponovo ‘tristaća’ u Prijedoru (BiH). Nakon godinu restauracije, sa njim na sajmu u Kelnu osvojim prvo mjesto”, nagradu publike, što mi je draže nego da sam pobrao simpatije žirija. Nakon toga riješim, da iz svake bivše jugoslovenske republike kupim po jednog ‘stojadina’. Uspio sam do sada taj tip automobila da kupim iz BiH, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore a kupovinom jedne ‘lade’ u Srbiji obogatio sam svoju kolekciju. Popravke i kompletnu restauraciju obavljam u svojoj radionici. Svaka sitnica se skine sa karoserije, ofarba, podmaže, konzervira i ponovo sklopi”, priča Idriz i dodaje da je najbolje što je doživio vožnja u defileu oldtajmera kroz veliki gradski korzo Kelna 17. jula prošle godine. “Keln je milionski grad i tada je bilo oko 300 auta. Prilikom prijavljivanja, kažem da sam iz Crne Gore, kao i moje vozilo. Uoči polaska na vožnju kroz grad dugu oko 100 kilometara, organizator je odredio da budem na čelu kolone, što je za mene bila velika počast. Na prvoj šoferšajbni kolone stoji ponosno ‘Montenegro’. Ipak kad kompletiram kolekciju, u njoj će, između ostalih vozila, svoje mjesto naći i ‘jugo’ i ‘fića’ i planiram da ih izložim u Bijelom Polju. To iz razloga, da se mnogi jugonostalgičari prisjete lijepih vremena”, poručuje Idriz. B.Čoković

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

KULTURA

DVA IGRANJA KOMADA ª SOBEº U REŽIJI MIRKA RADONJIĆA

Intrigantna predstava izvodi se u prizemlju starovaroške kuće Pored autentičnog prostora u kom se izvodi i činjenice da je broj gledalaca ograničen, komad “Sobe” je intrigantan i zbog tema koje obrađuje

Radnja i vrijeme zbivanja u romanu smješteni su u iranski grad Abadan, poprište žestokih sukoba u doba iransko-iračkog rata (1980–1988). Iako je riječ o vjerovatno najvažnijoj i najviše korišćenoj temi u savremenoj iranskoj književnosti, Partija šaha s Mašinom sudnjeg dana sigurno je najumjetničkija, a vjerovatno i najbolja, knjiga koja govori o ovom sukobu iz ugla njegovog učesnika.

REPERTOAR DANAS 12.1.2019.

FILM

AKVAMEN

16.30 / 19.30 / 22.20 h

REŽIJA: Džejms Van MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 13.1.2019.

FILM

DRUGI ČIN

19.15 / 21.30 h

REŽIJA: Piter Segal MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Intrigantna predstava Sobe nastala u produkciji Dramskog studija Prazan prostor koja se izvodi u prizemlju jedne starovaroške kuće, a počinje na vratima Sahat-kule biće izvedena sjutra (13. januara) i u srijedu, 16. januara od 20 sati. Predstava koju je po tekstu Ilije Đurovića režirao Mirko Radonjić po mnogo čemu je specifična. Osim autentičnog prostora izvođenja i činjenice da je u pitanju u potpunosti nezavisna produkcija i alternativ-

na kulturna scena samo 25 osoba može da gleda predstavu koja traje nešto više od dva sata i po dosadašnjim reakcijama publike nikoga ne ostavlja ravnodušnim. “Autorski tim istraživao je i progovorio o temama koje su sveprisutne u Podgorici, a čini se da ih svi potiskujemo ili zanemarujemo. Protagonisti predstave Pavle Prelević, Aleksandar Gavranić, Stevan Vuković i Slaviša Grubiša vode publiku na jedno nepredvidivo putovanje. Sobe su vrisak iz za-

POZIV AUTORIMA I PRODUCENTIMA

Intenzivan šestomjesečni rad na stvaranju filma

Dok.incubator radionica poziva sve zainteresovane filmske autore, producente, montažere da prijave svoje dugometražne dokumentarne filmove u fazi postprodukcije (rougt-cut). Dok.incubator podrazumijeva šestomjesečnu radionicu koja stavlja fokus na profesionalni razvoj filmskih stvaralaca i daje im šansu da rade sa eminentnim, međunarodno priznatim stručnjacima

iz ove oblasti. Osam timova od kojih se svaki sastoji od producenta, reditelja i montažera, fokusiraće se na jedinstvenost konkretne filmske priče, unaprijediće način pripovjedanja, usmjeriti na internacionalni kontekst i postaviti konkretne modele za uspješan pristup budućoj publici. Intenzivan šetomjesečni rad ima za cilj da se projekti finalizuju već do rane jese-

pušenih usta čovjeka, ostaje pitanje ko je taj čovjek”, naveli su autori. Svi zainteresovani mogu rezervisati ulaznice putem FB stranice Dramski studio Prazan prostor. “U pitanju je grupni rad i iskrena i intimna potreba da se ova priča ispriča. Mislim da je važno da će svako ko živi u ovom gradu i ovoj zemlji moći da prepozna određene fenomene koji ga muče. Pristup tekstu je i bio nahranjen tom potrebom da progovorimo o fenomenima ko-

je prepoznajemo kod sebe i oko sebe. Nadam se da će i ljudi koji dođu da nam se pridruže na tom putovanju moći da otkriju neke nove nivoe”, kaže reditelj predstave. Pavle Prelević ističe da se odmah po čitanju teksta javio reditelju sa velikom željom da igra u ovom komadu. “Tekst govori o Podgorici, a ja sam iz Podgorice, osjećam se kao da sam te likove već vidio, kao da ih poznajem i osjećam potrebu da još više saznam o tim ljudima”, kaže Prelević. R.K.

Prošlogodišnje izdanje doc.incubatora

ni 2019. godine. Tokom perioda postprodukcije projekta sa producentima, rediteljima i montažerima radiće 25 međunarodno priznatih filmskih stručnjaka, koji će ujedno pomoći i da se na

pravi način postavi i strategija marketinga i distribucije filma. Radionice će biti održane kroz tri sesije u Slovačkoj, Češkoj i Švedskoj. Rok za podnošenje prijava je 30. januar 2019. godine. R.K.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

CRNA GORA 1. JANUARA POS

Još jedna slika iz zbirke Kornelijusa Gurlita vraćena je porodičnim nasljednicima

BLAGO OTETO OD BOGATIH JEVREJA

Njemačka vraća plijen iz II svjetskog rata

U umjetničkoj kolekciji djela koja su opljačkali nacinjemačke vlade se, kako se sti bi u svakom slučaju trebasmatra, nalazi još oko 2.500 lo da budu vraćena”, naglasilo djela koja su nacisti oteli nji- je državno Ministarstvo kulhovim vlasnicima – najčešće ture. Dodavši da to važi poJevrejima. To je prenio tablo- sebno za “institucije federaciid “Bild” pozivajući se na Mi- je“, jer ministarstva predstavnistarstvo finansija. ljaju “posebne uzore“. Veliki dio umjetničkih djeDržavna ministarka za la koja su opljačkali nacisti kulturu Monika Griters je nalazi se u muzejima, a po- prije nekoliko dana vratila nešto i u zgradama federal- još jednu sliku iz zbirke Kornih vlasti ili umjetničnelijusa Gurlita porokom depou u Berdičnim nasljednilinu, piše “Bild” cima bivšeg jepozivajuvrejskog vlaći se na insnika. Ona je u Berformacilinu preju Minidala slistarstva ku franfinansidjela, među kojima su slike c u s ko g ja. maksa libermana, marka slikara NjeŠagala, emila noldea i PaTomamačka sa Kutise 1998. bla Pikasa, PriPada kancera “Portret tzv. “Vašinlarskom uredu mlade žene gtonskom koja sjedi“ poizjavom” obarodici političara i vezala da će naći vlasnike opljačkaantinaciste Žorža Mannih djela i da će ih vratiti na- dela, kako je to saopštila njesljednicima. U 20 godina, to mačka vlada. Slika je još 2017. je uspjelo samo u slučaju 54 identifikovana kao Mandeslika i umjetničkih predme- lovo vlasništvo na osnovu ta. Trenutno su, prema “Bil- mikroskopski male rupe na du”, u toku pregovori o vraća- platnu koja je popravljena. nju još dvanaest umjetničkih Kornelijus Gurlit je veliku objekata opljačkanih u Dru- zbirku slika godinama krio u gom svjetskom ratu. svom stanu u Minhenu i kuU posjedu vlade se nala- ći u Salcburgu. Njegov otac zi oko 48.000 djela: pored sli- Hildebrand Gurlit je u vrijeka i skulptura, tu su i instru- me nacionalsocijalističkog menti, namještaj, porcelan, režima u Njemačkoj, bio jestare knjige, kovanice i po- dan od četiri poznata trgovštanske marke. Više od 10.000 ca umjetničkim predmetitih umjetničkih djela potiče iz ma koji su u čitavoj Evropi i vremena njemačkog Rajha, okupiranim područjima kua oko 6.000 njih je bilo u po- povali, ali i plijenili umjetsjedu DDR. Najviše umjetnič- nička djela za planirani “Fikih djela je u vlasništvu mi- rerov muzej“ u Lincu, u Aunistarstava finansija i spolj- striji. Nacisti su između 1933. nih poslova. List piše da 588 i 1945. oteli umjetnička blaga djela, među kojima su slike mnogobrojnim, uglavnom jeMaksa Libermana, Marka vrejskim vlasnicima. ProcjeŠagala, Emila Noldea i Pa- njuje se da ima oko 600.000 bla Pikasa, pripada kance- takvih objekata. Mnogi se još larskom uredu. nalaze u muzejima i privat“U principu, umjetnička nim zbirkama.

588

Nije važaN pečat eurim

⌦ Sonja Ičević

d 1. januara ove godine Crna Gora članica je najznačajnijeg filmskog fonda Savjeta Evrope Eurimaž. Članstvo će nam, saglasni su naši sagovornici direktor Filmskog centra Sehad Čekić i producent Ivan Đurović, osim finansijske dobiti donijeti i niz drugih benefita.

Direktor Filmskog centra Crne Gore Sehad Čekić navodi da je Eurimaž bio dugogodišnji cilj crnogorske kinematografije, još od 2006. godine. Bilo je na tom putu, ističe, mnogo objektivnih prepreka, ali i nerazumijevanja značaja fonda kao što je Eurimaž u evropskoj kinematografiji. “Eurimaž jeste fond koji podupire evropske koprodukcije, distribuciju i prikazivanje, ali je tokom godina postao jedna značajna mreža koja okuplja evropske kinematografije i čiji je uticaj prisutan u mnogim poljima ovog sektora. Crnogorskoj kinematografiji se otvaraju nove finansijske mogućnosti, ali se proširuje i polje potencijalnih partnera, kao i druge perspektive. Želja svih nas koji smo godinama upućivali na Eurimaž bila je da učlanjenjem harmonizujemo našu kinematografiju sa ostalim u regionu, postanemo atraktivni partneri, ali i podignemo standarde u različitim dijelovima kinematografske djelatnosti”, kaže Čekić. Crna Gora i njena kinematografija sada su dio svih najznačajajnijih regionalnih i evropskih organizacija i fondova - Eurimaž, MEDIA potprogram, European Film Promotion, European Audiovisual Observatory, SEE Cinema Network, te su nam stoga na raspolaganju šire mogućnosti saradnje i finansiranja, ali i podizanja

profesionalnih kapaciteta, što jeste konstantna potreba. “Ono što valja istaći jeste i izuzetna podrška koju je ovom procesu pružilo Ministarstvo kulture, ali i drugi državni organi. Smatram da rezultati koje crnogorski filmski poslenici, u različitim segmentima, postižu potpuno opravdavaju tu podršku”, kaže Čekić. Članarinu će, precizira, plaćati Ministarstvo kulture, prema obračunu koji se pravi na godišnjem nivou. Međutim, jasno je od starta da će Crna Gora, usljed demografskih odlika, plaćati najniži iznos. Sredstva koja se dodjeljuju određenom projektu, objašnjava naš sagovornik, su u visini od 17 odsto ukupnog budžeta projekta, što predstavlja značajan podsticaj. “Finansijska podrška jeste strogo postavljena, ali su

Čekić

Jedan uloženi euro članarine u Eurimaž vraća se kao pet eura dobitka, iskustvo je koje imaju naše komšije

uslovi izuzetno povoljni, te su projektu koji dobije podršku Eurimaža su u startu otvorena mnoga vrata za uspješan međunarodni nastup, jer to jeste bitna ocje-

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

kultura

STALA ČLANICA EVROPSKOG FILMSKOG FONDA

samo Novac već i maža koji dobijamo

120 hiljada eura je visina godišnje članarine koju će naša zemlja izdvajati za članstvo u eurimažu

na kvaliteta. Festivali, agenti prodaje, distributeri odjednom dobijaju informaciju o još jednom kvalitetnom projektu i podiže se u startu interesovanje. Uz ratifikovanu revidiranu Evropsku konvenciju o kinematografskoj koprodukciji, kojom su sniženi obavezni procenti da biste se kvalifikovali kao koproducent, crnogorskim produkcijama je olakašano da učestvuju u većem broju koprodukcija, koje mogu konkurisati na fond Eurimaž, bilo u svojstvu većinskog ili manjinskog koproducenta”, kaže Čekić i dodaje da pored drugih povoljnosti, koje se kreću od vrlo materijalnih do simboličkih benefita, važno je istaći da je Eurimaž i mreža i kada ste njen dio na izvoru ste informacija i mnogo procesa možete da anticipirate, ali i da pokrenete nove inicijative. Govoreći o iskustvima zemalja iz regiona, Čekić kaže da su svi primjeri iz regiona, u jednom ili drugom obliku, pozitivni i svaka od zemalja povuče iz fonda više sredstava nego što uloži, bilo kroz većinske, bilo kroz manjinske koprodukcije “Posebno je interesantno

iskustvo iz Albanije, prema kojem su izabrani projekti od strane tamošnjeg Centra obavezni da apliciraju na fond Eurimaž, prije nego krenu u proizvodnju. Posljednjih par godine, pod uticajem i te nove prakse, sve više filmova iz Albanije ima značajan internacionalni uspjeh, a albanska kinematografija postaje sve dinamičnija i prisutnija na mnogim adresama”, zaključio je Čekić. Producent Ivan Đurović ističe da je učlanjenje Crne Gore u Eurimaž posljednji, ali najbitniji korak za našu kinematografiju, te da je sada na filmskim producentima da ozbiljno iskoriste priliku koja nam je data. “Ovdje nije važno samo pitanje novca, a to jeste izuzetno izdašan fond, već je važan i pečat Eurimaža. Kada na špici imate njihov znak vaš film dobija na značaju i mnogo lakše prolazi na veće festivale. Dakle, nije važan samo novac, koji je veliki, već i pečat Eurimaža, koji je dokaz da je film prošao vrlo surovu konkurenciju da bi dobio novac. To nije ista težina novca kao kada vam sponzor da određeni iznos,

Đurović recimo 250.000 eura. To nema nikakvu težinu osim finansijsku, a podrška ovog fonda ima ozbiljnu težinu, jer je u pitanju ozbiljna aplikacija, ozbiljna konkurencija, a vaš projekat ocjenjuju ozbiljni ljudi. Članstvom je zatvoren jedan krug kada o našem filmu govorimo”, smatra Đurović. Članstvo određene zemlje, objašnjava Đurović, zavisi od njene veličine, te će naša zemlja u ovu svrhu godišnje izdvajati 120.000 eura. Taj novac, dodaje naš sagovornik, ako sudimo po iskustvu iz regiona, može se vratiti i petostruko. „Iskustvo Bosne i Hercegovine je da se na jedan ulo-

ženi euro članarine vraćalo oko pet eura dobitka, mislim da dobro pamtim taj podatak. Mnogo više se vraća taj fond novca nego što je dato za članarinu. To mora sve vrlo realno da se opravda, novac se ne dobija odjednonm nego iz više puta. Treba nam nova ozbiljnost da bi se iskoristili svi benefiti Eurimaža“, kaže Đurović. Da li će se iskoristiti prednosti Eurimaža zavisi od umješnosti producenata, odnosno producentskih kuća, napominje Đurović. “Važno je da li će znati da apliciraju, da li će umjeti da pišu projekte koji su vrlo ozbiljni, da li će naći dovoljno

kooproducenata iz zemalja članica Eurimaža da bi mogli uopšte da apliciraju na poziv ovog fonda. Na producentskim kućama je da budu umješne i da znaju da iskoriste taj najveći evorpski filmski fond. Ono što je iskustva sa programom MEDIA je da je do sada samo jedan film prošao, što me lično veoma zabrinjava... Bez obzira na to, da bi bili iole ozbiljna kinematografija moramo da budemo članica Eurimaža“, kaže naš sagovornik. Sagledavajući iskustva iz regiona, Đurović kaže da je najbolji primjer Bosna i Hercegovina, no da su datu priliku dobro koristili i Hrvatska i Srbija. U cijeloj priči važna je i uloga Filmskog centra. “Kada imate sposobnog čovjeka na čelu Filmskog centra on za dvije godine promijeni kompletnu priču i za dvije, tri godine možete da dobijate ozbiljne filmove. Isto tako, kada njega smijenite, a to se dešavalo svim državama na prostoru bivše Jugoslavije, najjdrastičniji je primjer Hrvatske i Hrvoja Hribara. Bosanci su najbolje koristili priliku, a onda Hrvati i Srbi“, zaključio je Đurović.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Profesorka iz Barselone istražuje novovjekovnu književnu Produkciju

Milion i po eura za otkrivanje ženskog pisMa stare evrope

arme Font, profesorka engleske književnosti na Univerzitetu u Barseloni, dobila je milion i po eura stipendije od Evropskog istraživačkog savjeta za istraživački rad u bibliotekama, arhivima i privatnim zbirkama u potrazi za tekstovima ženskih autorki između 1500. i 1780. godine. Cilj istraživanja nije toliko u otkrivanju nepoznatih i nevidljivih autorki, već u osnaživanju glasova autorki čija su djela bila odbacivana zbog pretjerane intimnosti i osobenosti “ženskog pisma”. “U pitanju su žene bez formalnog obrazovanja”, objašnjava ciljeve svog istraživanja profesorka Karme Font. “Pisale su popularne tekstove, te religiozna i politička pisma. Ti su tekstovi manje sofisticirani i nisu radovi slavnih autorki, ali upravo njima i želimo da posvetimo pažnju.

Iako su se mnoge autorke koje Font proučava koristile religoznim jezikom, njihovi tekstovi obuhvataju mnogo više od samo biblijskih motiva: mnogi sadrže razmišljanja o životu, filozofiji i prirodi duše. Mnogo ih je isključivo prigodnih. “Mnogo je tekstova o svakodnevici, porodičnim i bračnim problemima, seksualnim poteškoćama i zlostavljanju te o njihovim ličnim nezadovoljstvima. Ali ne treba misliti da su se žene u tim tekstovima samo žalile i negodovale – mnogo ih je pisalo o specifičnim

temama koje su ih zanimale: politici i savremenim događajima.” Svi ti tekstovi ruše ideju da su žene u ranom novom vijeku bile pasivni intelektualni posmatrači. Nepriznavanje ženskog doprinosa književnosti Font pripisuje njihovom rodu, ograničenom pristupu obrazovanju i tadašnjim intelektualnim konvencijama. “Njihovi su radovi smatrani nebitnim, ponavljanjem onoga što su muškarci napisali. Budući da mnoge žene nisu bile obrazovane, stil im je mnogo neformalniji, nisu strogo pratile stilske odrednice, zbog čega su kritikovane da ne pišu “pravilno”, da ne prate slijed uzroka i posljedica i slično.

„Svrha ovog projekta je promijeniti percepciju i osvijestiti da, čak i ako su žene pisale na drugačiji način, njihove ideje svejedno imaju intelektualnu vrijednost. Moramo promijeniti naša čitanja njihovih tekstova i dati im priznanje koje zaslužuju.” R.K.

Karme Font Na taj način njihova su djela ostala na marginama.” Ipak, postoje mnoge žene koje su uprkos svemu pokazale duboko razumijevanje ljudske duše i artikulisale ga religijski ili teološki jednako impresivno kao njihovi muški savremenici.

Ne treba misliti da su se žene u tim tekstovima samo žalile i negodovale – mnogo ih je pisalo o specifičnim temama koje su ih zanimale: politici i savremenim događajima

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

grčki premijer aleksis cipras o situaciji u makedoniji

Neuspjeh ratifikacije sporazuma u skoplju vodi u “veliku albaNiju” Grčki premijer Aleksis Cipras izjavio je u petak da bi neuspjeh Vlade u Skoplju da u Sobranju osigura ratifikaciju Prespanskog sporazuma vodio raspadu Makedonije i stvaranju “velike Albanije”. Kako je prenijela skopska TV 21, on je istakao da Grčka nema interes da dođe do destabilizacije na njenoj sjevernoj granici. “Nama nije u interesu raspad bivše jugoslovenske republike Makedonije i mogućnost kreiranja ‘velike Albanije’ na našim granicama”, poručio je Cipras u izjavi grčkim medijima. On je dodao da odmah nakon ratifikacije izmjena Ustava u makedonskom Sobranju Prespanski dogovor ulazi i u proceduru grčkog parlamenta, i to već u januaru. Na pitanje šta ukoliko stranka Nezavisnih Grka odbije podržati sporazum, Cipras je rekao da će u tom slučaju tražiti podršku parlamenta. Prespanski sporazum Atine i Skoplja trebao

bi biti ratifikovan u Sobranju do 15. januara. Makedonija bi onda promijenila ime u Republika Sjeverna Makedonija, čime bi se okončao dugogodišnji spor o imenu s Grčkom i otvorila vrata za članstvo u NATO i početak pristupnih pregovora. Podršku sporazumu između Grčke i Makedonije juče je

dala i Angela Merkel. Njemačka kancelarka ponovila je tokom susreta sa grčkim premijerom u Atini da će Sporazum iz Prespe donijeti koristi ne samo Atini i Skoplju već i čitavoj Evropi. “Zahvalna sam Aleksisu Ciprasu za rad sa (makedonskim premijerom ) Zoranom Zaevom na rješenju pro-

blema imena.... Mogu samo da čestitam premijeru jer će to rješenje donijeti koristi ne samo Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji već u čitavoj Evropi”, rekla je njemačka kancelarka posle sastanka sa Ciparsom juče u Atini. Ona je ponovila da vjeruje da je Sporazum o rješenju pitanja imena u inte-

resu Grčke, Sjeverne Makedonije i Evrope i dodala da će to prenijeti i liderima grčke opozicije ali da ne želi da se miješa. Posao opozicije jeste da kritikuje ali i da usvoji prave stavove kada je riječ o pitanjima od višeg nacionalnog interesa, dodala je njemačka kancelarka koja je boravila u Atini dok makedonski parlament zasjeda kako bi usvojio izmene ustava koji će omogućiti primjenu Sporazuma iz Prespe. Cipras se složio da Prespanski sporazum ima značaj i za region i za Evropu. “I kao model za postizanje rješenja drugih sporova koji pokazuje da su obostrano prihvatljiva rješenja bez nametanja bilo koje strane, moguća”, dodao je on. Poslije Skoplja Sporazum iz Prespe, koji treba da riješi višedecnijski spor dvije zemlje oko imena makedonske države i Makedoniji odblokira evroatlantske integracije, treba da ratifikuje i Grčka.

portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova

I SRJ bila žrtva miješanja SAD u unutrašnja pitanja Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ponovo je optužila američku administraciju za miješanje u unutrašnja pitanja suverenih država, izdvojivši SR Jugoslaviju kao jednu od žrtava takve prakse. Zaharova je rekla da je svoje miješanje u unutrašnja pitanja SRJ Amerika obrazložila “uspostavljanjem mira i ograničavanja vojnog potencijala zemlje”, prenio je Sputnjik. Dodala je da postoji i mnoštvo drugih primjera, počevši od izjave nekadašnjeg predsjednika SAD Vudroa Vilsona, koji je još u martu 1913. godine rekao da namjerava da “nauči” države Južne Amerike da “biraju dobre ljude”, pod izgovorom da je to potrebno zarad zaštite “nacionalnih interesa Ame-

rike”. Potom je, kako je Zaharova navela, “leksikon” američke administracije počeo da se razvija, što je rezultiralo time da je bivši predsjednik SAD Hari Tru-

Marija Zaharova

man u izjavi naciji opravdao nuklearni napad na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki. Mnogobrojne izjave sličnog konteksta, tvrdi Zaharova, stizale su i za vrijeme Hladnog rata protiv Rusije, Kube, Vijetnama i drugih zemalja. Tako je, kako je navela, i nekadašnji predsjednik SAD Dvajt Ajzenhauer u martu 1960. godine rekao da Vašington neće dozvoliti da na zapadnoj polulopti dominira “međunarodni komunizam”. Zaharova ocjenjuje da je u posljednje vrijeme ovo miješanje dostiglo vrhunac i u tom kontekstu podsjetila na vojne operacije u Jugoslaviji, Iraku i Siriji.

Ivan del Vekjo (lijevo)

zbog posjete banjaluci 9. januara

smijeNjeN hrvatski ambasador u bih Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova odlučilo je, nakon što je Ivan Del Vekjo prisustvovao jednom od događaja u okviru obilježavanja dana Republike Srpske, da ga povuče s pozicije ambasadora Hrvatske u BiH. Del Vekjo se, uz Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a u BiH, našao pod kritikama zbog susreta s Miloradom Dodikom u Banjaluci na Dan Republike Srpske, koji vlasti u Sarajevu smatraju neustavnim. Na toj proslavi posmrtno je odlikovan Slavko Lisica koji je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina za-

tvora zbog ratnih zločina. Del Vekjo je još u četvrtak kazao da na toj proslavi nije bio. “Nisam bio na svečanom postrojavanju ni na dodjeli odličja. Ne pada mi na pamet da idem na to. Bio sam na sastanku s predsjedavajućim Dodikom. Nespretno je izabran datum za sastanak koji smo ranije dogovarali”, rekao je Del Vekjo za televiziju N1. Ministarka vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Marija Pejčinović Burić rekla je da je hrvatski ambasador u BiH odlazeći u Banju Luku donio pogrešnu odluku i imao krivu procjenu.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

štetan uticaj mobilnih telefona na zd

Pametni telefoni i

ametni telefoni su velika tekovina i velika pošast našeg vremena. Posljedice njihovog korišćenja po zdravlje su nesagledive. Industrijski lobi nameće novu mrežu 5G i nema problem sa ugrožavanjem zdravlja korisnika.

Početkom devedesetih godina, sa pojavom prvih mobilnih telefona namijenjenih masovnoj privatnoj upotrebi, bilo je normalno govoriti i pisati o štetnom zračenju tih aparata. U Njemačkoj je bilo prodajnih mjesta na kojima su uz osnovne tehničke podatke o telefonima mogli da se pročitaju i podaci o količini njihovog zračenja. Mediji su bili puni savjeta o tome kako najmanje opteretiti organizam tim zračenjem, a ono je bilo i jedan od kriterijuma u procjeni kvaliteta telefona. No, uslijedile su godine u kojima su takvi podaci postepeno nestajali iz vidokruga javnosti, po načelu: što masovnije korišćenje mobilnih telefona (i što veće mogućnosti zarade za industriju mobilne telefonije) – tim manje informacija o njihovom štetnom zračenju. Sa širenjem sistema predajnika i prelaskom na “pametne” telefone koji su zbog raznovrsnosti primjena postali lična centrala za komunikaciju, učešće na društvenim mrežama, kupovinu, fotografisanje i snimanje video-kamerom, igru, učenje i još mnogo toga, podaci o štetnom zračenju su gotovo potpuno potisnuti iz vidokruga modernih konzumenata.

Majkl Repačoli i industRija u zajedničkoj Misiji To je, naravno, posljedica predanog rada industrijskog lobija. A upravo je djelovanje lobija mobilne telefonije pokazatelj načina na koji industrija u mahnitoj trci za profitom uzurpira institucije koje bi trebalo da je kontrolišu – one koje bi

trebalo da štite interese potrošača i njihovo zdravlje. Poslije prvog proboja mobilnih telefona C i D mreže, početkom devedesetih, postalo je jasno kakav potencijal se krije u tim aparatima. Godine 1996, u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je osnovan Zavod za elektromagnetna zračenja EMF, na čije čelo je stupio Australijanac Majkl Repačoli. Zadatak Zavoda je bio da proučava štetan uticaj zračenja i izdaje odgovarajuća upozorenja i smjernice. Repačoli je na funkciji rukovodioca EMF bio je neprikosnoven čitavu deceniju, i za sve to vrijeme mu je Svjetska zdravstvena organizacija služila kao platforma za širenje poruke da korišćenje mobilnih telefona ne krije nikakve opasnosti po zdravlje. “Nema dokaza da mobilni telefoni nisu bezbjedni” je bila njegova glavna krilatica. Pritisnut argumentima istraživačkih novinara, 2004. je priznao da njegovu funkciju finansira - industrija. A 2006. je definitivno raskrinkan kao lobista i povukao se sa te funkcije postavši – savjetnik koncerna mobilne telefonije.

VRijeMe pRodoRa Deset Repačolijevih godina u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji predstavljaju i “zlatno doba” razvoja industrije mobilne telefonije: upravo u to vrijeme, broj njenih korisnika je sa oko 100 miliona porastao na 1,6 milijardi. Sredinom 1996, kada je Repačoli počeo da radi za SZO, na tržištu se pojavio prvi mobilni telefon koji je, pored telefonske i SMS-funkcije, mogao

i nešto više. Bio je to Nokija komunikator. Taj telefon je bio u stanju da šalje faksporuke, elektronsku poštu i imao je internet-pregledač. Za vrijeme Repačolijevog mandata, pojavili su se i prvi mobilni telefoni sa displejem u boji (Simens S10 1997), prvi sa integrisanim radiom i modernim multimedijskim pristupom (Nokija 8310 – 2001), prvi sa kolor-ekranom na dodir (Erikson P800 – 2002), prvi sa foto-aparatom za široke mase (Nokija 7650 – 2002), prvi UMTS (3G) model u Evropi (Motorola A830 – 2002), prvi sa integrisanom video-kamerom (Nokija 3650 - 2003), prvi sa integrisanim kolortelevizorom (Samsung SCHX820 – 2003), prvi jeftin model koji je svako mogao da kupi po cijeni od 20 do 30 dolara (Motorola C113A, 2005).

igRa Medija Repačoli je bio glavni faktor u određivanju graničnih vrijednosti SAR – specifičnog koeficijenta apsorpcije elektromagnetnog zračenja telefona. Savjetovao je vlade, a naučnike koji su upozoravali na opasnosti od štetnog zračenja javno je diskvalifikovao kao nekompetentne diletante. Njemački novinar Klaus Šajdšteger koji je najduže i najupornije istraživao mahinacije industrije mobilne telefonije, u svom dokumentarnom filmu “Hvala na pozivu” objasnio je kako su lažni rad zavoda EMF podržavali kupljeni naučnici, pri čemu su se u Njemačkoj i Austriji formirale strukture koje su s jedne strane uticale na javno mnjenje a, s druge, podrivale rad službi

Slično je bilo i u vremenu kada su naučnici pasivno pušenje proglašavali za bezazleno, ili kada se govorilo o opasnostima koje donosi manipulisanje genima, rengentsko zračenje ili azbest; kada su sponzori univerziteta bili koncerni duvanske industrije. Problem je – kao i sa radijacijom – u tome što oboljenje gotovo uvijek može da se pripiše i nekim drugim uzrocima

nadležnih za nadzor štetnog uticaja zračenja na ljudsko zdravlje. Danas industrija u uputstvima za upotrebu svojih “pametnih” telefona, ne navodeći konkretne vrijednosti SAR, preporučuje da se aparati ne nose uz tijelo, već na određenom rastojanju od njega (što je teško rješiv zadatak), a isto preporučuje, na primjer, i Njemački Savezni zavod za zaštitu od zračenja u svojim saopštenjima za štampu. Ali, ko može da se sjeti kada se posljednji put udubio u takva uputstva? Ona su najčešće dio PDF-dokumentacije koju proizvođači objavljuju na internetu – i koju gotovo niko ne čita jer je rukovanje “pametnim” telefonima nešto što se danas uči intuitivno (pa to tako, nažalost, uče i djeca, če-

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

SVIJET

dravlje ljudi uskoro će postati još veći

i košmar zvani 5G sto i prije nego što čestito prohodaju). Ključno je što ta uputstva ne prenose mediji. Ključno, ali ne i čudno: negativne vijesti rastjeruju ne samo najbolje reklamne partnere, već i same čitaoce i gledaoce koji iste te medije najradije prate preko ekrana svojih telefona i tablet-računara.

Mobilni telefoni utiču na plodnost Na pitanje koliko je zračenje mobilnih telefona zaista opasno po zdravlje nije lako odgovoriti jer se ono stalno iznova postavlja i rješava u kontekstu stalne borbe kritičkih istraživača sa industrijskim lobijem. U

igri su enormno veliki profiti i ekonomski interesi. Slično je bilo i u vremenu kada su naučnici pasivno pušenje proglašavali za bezazleno, ili kada se govorilo o opasnostima koje donosi manipulisanje genima, rengentsko zračenje ili azbest; kada su sponzori univerziteta bili koncerni duvanske industrije. Problem je – kao i sa radijacijom – u tome što oboljenje gotovo uvijek može da se pripiše i nekim drugim uzrocima. I pored toga, više od 50 studija ukazuje na korelaciju između korišćenja mobilnih telefona i oštećenja reproduktivnih organa, spermatozoida, smanjene plodnosti ili neplodnosti. Više od 70 studija ukazuje na teške posljedice po embrion. Svuda u svijetu se nalazi-

mo u pravoj džungli vještački proizvedenih elektromagnetnih talasa. Svuda su predajnici mobilne telefonije. GMT, UMTS, WLAN i slični pojmovi su sastavni dio naših života. Univerzitet u Lundu (Švedska) je još 1992. godine objavio rezultate istraživanja zračenja mobilne telefonije u rasponu frekvencija između 900 i 1800 MHz, te da ono posle 20 minuta dovodi do povećanja propustljivosti krvno-moždane barijere za proteine; na taj način u mozak mogu dospeti otrovne materije. Prema podacima naučnog magazina Raum&cajt, samo u nekim zemljama kao što su Izrael, Finska, Francuska ili Indija sa zvaničnih mesta se preporučuje da se deci ograniči korišćenje mobilnih telefona.

slučaj džordža Karla Koncerni mobilne telefonije okupljeni u krovno udruženje CTIA, još 1993. godine su došli na ideju da pokrenu istraživački program o djelovanju elektromagnetnog zračenja mobilnih telefona na ljudsko zdravlje. Rukovodilac programa je bio pravnik i epidemiolog Džordž Karla, a CTIA je za istraživanje izdvojila 28,5 miliona dolara. U proljeće 1999, naučnici kojima je Karlo prenio zadatke iznijeli su alarmantne podatke o štetnom uticaju na genom, povećanom riziku od razvoja tumora na mozgu, specifičnog očnog melanoma, te benignog tumora vestibularnog aparata. CTIA je zabranila Karlu da objelodani rezultate istraživanja, ali je on smatrao da oni ne smiju da se sakriju od javnosti

i predao ih direktno najuticajnijoj američkoj televiziji ABC koja ih je u novembru 1999. objavila u udarnim vijestima. Uslijedila je velika zajednička tužba mnogih korisnika mobilnih telefona protiv CTIA u kojoj je Karlo postao savjetnik advokatskog tima tužitelja. On je formirao i međunarodnu reprezentativnu grupu naučnika koji su u obimnim studijama uspjeli da ukažu na rizik koji mobilna telefonija predstavlja po zdravlje. No, proces je još uvijek u toku. Predstavnici industrije nastoje da dobiju na vremenu stalno novim primjedbama na na greške u ranijim fazama sudskog postupka, a stalno se pozivaju i na “nepravilno rukovanje” aparatima tj. na to da za oboljenja smatraju krivim - same korisnike.

5G i potpuna poKrivenost” Sve što je dosad napisano odnosi se na aktuelne frekvencije mreža mobilne telefonije (3G i 4G). Kada se govori o uvođenju mreže 5G, u medijima se često navode samo njene prednosti: svuda ultrabrz internet, mnogo veće mogućnosti za preuzimanje velikih fajlova kao i za njihovo pohranjivanje na servere, mnogo kvalitetniji prenos tona i slike, mnogo bolja umreženost aparata za komunikaciju, ali i kućnih aparata, te raznih vrsta vozila, među njima i autonomnih (samovozećih) automobila i sl. Posebno se u automatizovanom saobraćaju naglašava ogromno skraćenje vremena reakcije i s tim u vezi povećanje bezbjednosti. Očekuje se i još brže obrađivanje neslućeno velikih paketa podataka u industriji. No, tehnička struktura mreže će biti drukčija i ona će raditi na drukčijim frekvencijama od današnjih. Uticaj elektromagnetnog

zračenja na tim frekvencijama nije dovoljno ispitan. Riječ je o frekvencijama između 25 do 100 GHz (današnje mreže se kreću između 790 MHz i 2,6 Ghz). Ne zna se kako te frekvencije utiču na ljudsko zdravlje. Dokle god se to ne zna, mrežu 5G ne bi ni trebalo postavljati. Nedavno je grupa naučnika iz čitavog svijeta potpisala apel za zaustavljanje postavljanja 5G mreže upućen Ujedinjenim nacijama, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Evropskoj uniji, Savjetu Evrope i vladama svih zemalja. Tu između ostalog piše i da je dokazano štetno dejstvo zračenja visoke frekvencije na ljudski organizam i životnu sredinu, te da “primjena 5G predstavlja eksperiment sa ljudima i životnom sredinom kakav se u međunarodnom pravu definiše kao zločin”. Bez obzira na ovakve apele, u zapadnim zemljama već počinje trka oko izdavanja licenci za postavljanje 5G-mreža.

A iz čitavog svijeta potpisala apel za zaustavljanje postavljanja 5G mreže upućen Ujedinjenim nacijama, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Evropskoj uniji, Savjetu Evrope i vladama svih zemalja. Tu između ostalog piše i da je dokazano štetno dejstvo zračenja visoke frekvencije na ljudski organizam i životnu sredinu, te da “primjena 5G predstavlja eksperiment sa ljudima i životnom sredinom kakav se u međunarodnom pravu definiše kao zločin

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Tramp obećava promjene za visoko obrazovane imigranTe

Stranci sa vizom H1-B lakše do državljanstva

Foto: JIM WATSON

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da planira izmjene, uključujući moguće davanje državljanstva, strancima koji imaju američku vizu H1-B, dokument koji se privremeno izdaje visoko obrazovanim imigrantima koji rade u specijalizovanim industrijama, poput tehnološkog sektora i medicine. “Nosioci vize H1-B u SAD-u mogu mirno da spavaju jer će izmjene značiti jednostavniji i sigurniji ostanak, uključujući i moguće sticanje državljanstva”, napisao je Tramp na Tviteru. Republikanski predsjednik često je govorio kako želi imigracio-

nakon Trampa i francuski predsjednik odusTao od samiTa

Ni Makron neće u Davos Predsjednik Francuske Emanuel Makron neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, objavio je francuski radio BFM, pozivajući se na Jelisejsku palatu. Razlog za otkazivanje leži u prenatrpanom rasporedu obaveza francuskog predsjednika, navode u Jelisejskoj palati, dok radio navodi da to može imati veze i s protestom “Žutih prsluka” i predstojećom javnom raspravom o radu državnih institucija i demokratiji. Svjet-

ski ekonomski forum će biti održan od 22. do 25. januara u Davosu u Švajcarskoj. U četvrtak je američki predsjednik Donald Tramp objavio je da neće ići u Davos, zbog situacije na američko-meksičkoj granici i blokade vlade SAD-a.

U Španiji zaplijenjeno 2.700 kg marihuane ji, saopštilo je špansko ministarstvo unutrašnjih poslova, javio je AP. Droga je gajena i prerađena u sjeveroistočnom regionu Španije, a zatim iz zemlje iznošena kamionima. Policija vjeruje da su narkobandu predvodili britanski i holandski šverceri droge.

panije često koriste vizu H-1B da bi zaposlile visoko obrazovane radnike u specijalizovanim zanimanjima, uključujući informacionu tehnologiju, medicinu, građevinarstvo i matematiku. Vize najviše koristi tehnološki sektor. Donald Tramp je, nakon obilaska američko-meksičke granice, talas ilegalnih migranata nazvao invazijom na Sjedinjene Američke Države. Ponovio je da SAD neće biti sigurne dok se ne izgradi zid na toj granici. “Upravo sam se vratio i situacija je mnogo gora nego što bi iko mogao da shvati - u toku je invazija!”, napisao je na Tviteru Tramp.

već krenula na puT

Odbjegla Saudijka dobila azil u Kanadi

Tinejdžerka iz Saudijske Arabije Rahaf Mohamed al-Kunun, koja je pobjegla u Tajland, navodeći da strahuje da će je njena porodica ubiti, dobila je azil u Kanadi i već je krenula na put. Rojters je prenio da će 18-godišnja Saudijka za Kanadu letjeti avionom korejske aviokompanije iz Bangkoga, preko Seula. “Kanada joj je dodijelila azil. Kreće večeras”, izjavio je juče tajlandski zvaničnik. Agencija navodi da kanadske vlasti nisu mogle da Emanuel Makron potvrde da je mladoj Saudij-

najveća zaplijena u isToriji zemlje

Španska policija zaplijenila je 2.700 kilograma marihuane namijenjene tržištu Velike Britanije i Holandije, saopštili su zvaničnici. U toj operaciji izvedenoj u Barseloni uhapšeno je 25 osoba, što je najveća zaplijena marihuane ikada sprovedena u Špani-

ni sistem koji preferira školovane ili ljude s posebnim vještinama. Bijela kuća nije precizirala koje izmjene Tramp planira da uvede. Dok predsjednik SAD često imigrante i tražioce azila koji u SAD pokušavaju da uđu iz Meksika naziva kriminalcima i teroristima, pohvalno govori o onima koji apliciraju za vizu H-1B za koju je potrebno imati fakultetsku diplomu ili viši stepen obrazovanja. Konkurencija za dobijanje te vize je vrlo velika. SAD je prošle godine već u aprilu dostigao godišnji limit od 65.000 viza H1-B, objavilo je ministarstvo nacionalne bezbjednosti. Američke kom-

ki dodijeljen azil. Al-Kunun, koja je od porodice pobjegla u Tajland, sa namjerom da ode u Australiju tajlandske vlasti su namjeravale da je vrate nazad, ali se ona zabarikadirala u jednom hotelu u Bangkoku i objavila svoj slučaj na društvenim mrežama, rekavši da se plaši za svoju bezbjednost ukoliko je vrate porodici u Saudijsku Arabiju. Ona je 9. januara dobila status izbjeglice od Ujedinjenih nacija, pa joj je privremeno dozvoljeno da ostaje u Tajlandu.

Zabava

SLAVKO KALEZIĆ NACILJAO NOVI KONTINENT, ZA VN O FEBRUARSKOM NASTUPU U NJUJORKU:

SUBOTA I NEDJELJA, 12.  13. 1. 2019.

44-45

SVJETSKA KARIJERA MOŽE SE PRAVITI IZ CRNE GORE NEOBIČNA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA PODGORIČKIH GRAFITA AUTORA MARKA VUJOVIĆA ª ULICA PIŠE SRCEMº U KIC U

Grafiti kao civilizacijski fenomen i neotuđiv dio kulture svakog grada URADI SAM

Napravite baštenske stolice od drveta

ASTROLOGIJA

48-49

Dobićemo odgovor na pitanje gdje nas čekaju najveće mogućnosti

46-47

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

POSLIJE 18 GODINA, OSNIVAČ OPET U BENDU

PEĆINKO UZ ATEISTE NA EXITU

Exit poštuje muzičare iz svog grada novosadski pank/rok bend Atheist Rap ove godine obilježava tri decenije kontinuiranog postojanja i stvaralaštva, a tim povodom će na Fusion bini popularnog festivala održati koncert. Biće to ekskluzivan nastup, jer će se stalnoj postavi benda, koju čine: Vladimir Radusinović Radule, Aleksandar Popov aka dr Pop, Aleksandar Milovanov Acke, kao i Zoran Lekić Leki, pridružiti Vladimir Kozbašić Pećinko, jedan od dvojice osnivača benda. “Biće to njegov prvi nastup sa Ateistima poslije 18 godina, a on će se ostatku

Atheist Rap

ekipe pridružiti na pjesmama sa prva tri albuma, na kojima je pjevao i u čijem je stvaranju učestvovao kao tekstopisac, kao što su nezvanična himna benda ‘Atheist Rap 2’, ‘Dr Pop’, ‘Grill 13’, ‘Pećinko’, ‘Tri jutra zemlje’ i brojne druge”, dodaju iz Exita, koji je na programu od 4. do 7. jula. Podsjetimo, popularni Ateisti su afirmaciju stekli već nakon debi albuma “Maori i Crni Gonzales” - 1993, i kultne numere “Wartburg limuzina”. “Nevjerovatnih 30 godina postojanja, Ateisti dočekuju sa ukupno šest studijskih albuma, jednim live i jednim best of izdanjem. D.B.

SLAVKO KALEZIĆ NACILJAO NOVI KONTINENT, ZA VN O FEBRUARSKOM NASTUPU U NJUJORKU:

SVJETSKA KARIJERA MOŽE SE PRAVITI IZ CRNE GORE

⌦ Danilo Brajković

vropa, Australija i Afrika već su arhivirane, pa je vrijeme za pohod na novi kontinent - Slavko Kalezić 16. februara u njujorškom Hardware baru biće prva zvijezda tamošnjeg evrovizijskog okupljanja. Za performera, biće to još jedno priznanje sa svjetske adrese i vjetar u leđa pred promociju novog EP-a. Prvi put u istoriji, domaćini evrovizijskog okupljanja u Njujorku angažovali su evrovizijsku zvijezdu, a Slavko Kalezić Vikend novinama objašnjava da su kontaktirali sa njim posredstvom menadžerke, kao i da su vrlo lako pronašli kompromis, jer je riječ o ponudi koja se nikako ne odbija. Zanimljivo, prilikom jednog od brojnih intervjua tokom boravka u Kijevu, na Euroson-

gu 2017, na pitanje koju bi zemlju volio da posjeti jednog dana, Kalezić je ispalio - Sjedinjene Američke Države. Vrijeme je da ispuni želju. “Kontaktirali su sa mojom menadžerkom Lizom iz Velike Britanije, pošto je sada svima poznato da imam zvanični sajt, sa svim podacima. Ona me je pozvala, proslijedila mi je njihovu ponudu, a dogovarali smo se najvi-

še oko termina, jer sam počeo da radim već punom parom - u studiju sam, tu su i predstave, premijera baleta se takođe desila. Događaj je divan, bar je smješten u centru Njujorka i lijepo je biti prvi tamo”, iskreno će Kalezić.

■ PONOSNO

OBILAZIM SVIJET

Nakon evrovizijskog nastupa, Kalezića je numera “Space” odvela do Australije, Afrike, obišao je dosta evropskih zemalja. Rijedak je to slučaj, makar kada govorimo o našim evrovizijskim učesnicima, a Kalezić ponavlja da je svaki novi poziv i svojevrsno priznanje za sve što je učinio i na Eurosongu

i nakon njega. “Eurosong je postao svjetski događaj, a već dvije godine uz projekat ‘Space’ obilazim svijet. Australija, skoro cijela Evropa, Afrika, sada i SAD. Bez neke lažne skromnosti, ponosan sam. Širim misiju, baza fanova je sve veća, ljudi me poštuju. U Njujorku ću imati i takozvani ‘meet and greet’ susret sa fanovima, družićemo se nekoliko sati prije nastupa. Dakle, ta gostovanja zovem - gospodska. Ne radi se samo o tome da dođem, nastupim i odem”, nastavlja Kalezić. Prvo pojavljivanje u gradu koji, kako legenda kaže, nikada ne spava, podrazumijeva i maksimalnu posvećenost. “Pripremam ‘Space’. Prosto, nemi-

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

ZABAVA

UČESTVUJTE U SNIMANJU SPOTA ZA ª JEDNOM DNEVNOº

Karan očekuje vaše poljupce Hrvatski muzički umjetnik Goran Karan, za Dan zaljubljenih, 14. februara, priprema premijeru spota za ranije objavljenu pjesmu “Jednom dnevno”, a punoljetnu publiku, koja je saglasna sa porukom numere, pozvao je da učestvuje u snimanju spota. “Dođite sa najdražom osobom na ono posebno - ‘vaše’ mjesto. Okrenite telefon vodoravno, zatim uključite snimanje i zamolite nekog da snimi vaš poljubac. Neka to, za potrebe ovog spota, bude nekoliko kratkih i slatkih sekundi. Ako video snimate u večernjim satima, za dobar snimak trebaće vam dodatno osvjet-

Goran Karan

ljenje. Nakon toga, možda vam i ne treba. A, što se mene tiče, možete i prekinuti snimanje. Ako nijeste sa voljenom osobom, uključite srce, sjećanje i maštu. Pošaljite, ali sa guštom, poljubac u kameru. Ili poljubite fotografiju voljene osobe na zaslonu... Tu digitalnu poruku u boci, taj vaš ciljani solo poljubac, za ovu priliku nazvaćemo - poljubac u boci. Dvadeset najboljih poljubaca, po izboru reditelja Željka Petreša i mene, ulaze u spot”, poručuje Karan, uz napomenu da do 25. januara snimak možete poslati na mejl goranjednomdnevno@gmail.com i to putem Wetransfer aplikacije. D.B.

U studiju Nevis Kalezić je snimio singl za novi EP

Slavko Kalezić novan je i mnogi mu se raduju. Takođe, biće to specifičan nastup, različit od svih drugih gorepomenutih. Kreatorka Marina Banović dizajniraće specijalan kostim, radi se i posebna muzička produkcija. Čuvam ostale detalje za Njujorčane”, s osmijehom će Kalezić.

■ EP? FOKUS JE NA

MUZIČKOM DIJELU

Naš sagovornik prethodnih dana nije mirovao. Osim pozorišnih aktivnosti, u muzičkom studiju Nevis, pod producentskom palicom Bojana Jovovića, člana nekadašnjeg benda No Name, snimao je novi EP. Ne želeći da otkriva previše detalja prije premijere, ko-

ju možemo očekivati u aprilu, Kalezić nagovještava da će ovog puta prioritet biti muzički izraz. “Dokazao sam da se svjetska karijera može praviti iz Crne Gore. Sve nam je dostupno, ne moramo da se selimo da bismo nešto uradili. Bojan je vrlo mlad i već je ozbiljan producent. Snimili smo singl, napravićemo ozbiljan prijekat, koji će pomjeriti granice muzičke produkcije. Ja sam performer, što obuhvata nekoliko cjelina, ali mi je bitno da se nakon Eurosonga i onoga što sam tamo pružio u scenskom smislu - sada fokusiram na muzičku stranu, dakle pjevanje, aranžmane... Biće iznenađenja na ovom izdanju, poput balade. No, o tom potom”, zaključuje Kalezić.

Kalezić: Eurosong je postao svjetski događaj, a već dvije godine uz projekat “Space” obilazim svijet

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Foto:Fejsbuk

Osvajači na nedavnom nastupu u Podgorici

Na beoViziji 24 kaNdidata za eurosoNg

Osvajači brane metal scenu, Ekstra Nena boje SFRJ Na konkurs za srpski izbor za pjesmu Evrovizije, Beoviziju, prijavilo se 76 učesnika, a u finalnoj selekciji našle su se 24 kompozicije od kojih će pobjednička predstavljati Srbiju na Pjesmi Evrovizije 2019. Između ostalih, na Beoviziji, koja će biti održana krajem februara, nastupiće: Ekstra Nena, Jana Šušteršić, Saška Janks, Dženan Lončarević, grupe Majdan, Osvajači, Lord, Nevena Božović, Tamara Milanović, a tu su Ivana Vladović i Dunja Vujadinović, koje su našoj publi-

ci poznate kao prateći vokali Kneza i Vanje Radovanovića tokom nastupa na Eurosongu. Od takmičara, Nevena Božović već ima iskustva na Evroviziji kao učesnik, Saška Janković se okušala kao prateći vokal, a Ekstra Nena ostala upamćena kao posljednji predstavnik velike Jugoslavije na Eurosongu 1992. godine. Na 64. Pjesmi Evrovizije, koja će 14, 16. i 18. maja ove godine biti održana u Tel Avivu, učestvovaće 42 zemlje, a naš predstavnik biće odabran na Monteviziji. Fi.J.

ruNdek predstaVio NoVu NuMeru

Samo najhrabrije radio stranice će pustiti Muru

Zagrebačku pjevačicu, trubačicu i performerku Andreju Kurelec Košavić s Rundekom & Ekipom povezao je rad na albumu “Mura Mura”, koji će biti objavljen početkom februara na vini-

lu i CD-u. Nakon prvog singla “Dolinom se šetala”, kojim su predstavili svoj rad, pjesmu “Mura Mura” odabrali su za drugi najavni singl za istoimeni album. “Mura nije obična rijeka. O njenim virovima se od pamtivijeka ispredaju legende i vjerovanja. Ona su prisutna i u ovoj tradicionalnoj pjesmi u našem izvođenju. Izvorne međimurske pjesme su za nas, kao i za mnoge, inspiracija i veza s nekom iskonskom muzikom. Ona je takođe daleko od toga da bude obični radijski singl, ali će se ambiciozniji radio usuditi pozvati svoje slušaoce da zarone u nju. Kompozicija u trajanju od devet minuta, da će im dovoljno vremena i dubine za to”, rekao je Darko Rundek povodom nove numere. Fi.J.

NeobičNa izložba fotografija podgori

Grafiti kao ci neotuđiv dio k ⌦ Marija Roganović

ada sam prije tri godine krenuo u realizaciju projekta sakupljanja zanimljivih grafita u Podgorici, ideja je bila da se uspije dokumentovati što više njih, kako bi se sačuvali od zaborava. Tek kasnije, kada je prikupljeni materijal bio iznenađujuće velik, rodila se ideja za izložbom, koju su ljudi iz KIC-a “Budo Tomović” objeručke prihvatili, zbog čega smo zajedno krenuli u realizaciju iste, objašnjava VN Marko Vujović. U izložbenom holu Kulturnoinformativnog centra “Budo Tomović” sinoć je otvorena neobična izložba fotografija podgoričkih grafita Marka Vujovića “Ulica piše srcem”. Riječ je o prvoj izložbi fotografija ove vrste u Podgorici i Crnoj Gori, a autor je sa urednikom KIC-ovog likovnog programa Damirom Hodžićem odabrao iz bogate kolekcije fotografija grafita sa zdanja i ulica Podgorice od 2015. do 2018.godine. Kao jedan od načina komunikacije određene skupine mladih ljudi sa okolinom, teme grafita su podijeljene u nekoliko segmenata (ljubav, muzika, lokalni govor, dosjetke, socio-ekonomsko stanje..), dok je govor mržnje bilo kakve vrste izostavljen, kako bi se stavio naglasak na kreativu kroz šalji-

Vujović ve i smislene poruke i pitanja koja mlade okupiraju. Izložba će biti dostupna javno-

sti do 21. januara. U razgovoru za VN, autor ovih fotografija, Marko Vujović priča

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

zabava

ičkih grafita autora Marka VujoVića ª ulica piše srceMº u kic-u

ivilizacijski fenomen i kulture svakoG Grada Nadam se da će NaredNih 10 daNa, koliko bude trajala izložba, što veći broj Naših sugrađaNa uspjeti da posjeti izložbu. i, da će makar maNji broj Njih koji vole grafite i koriste ih kao NačiN komuNikacije biti podstakNuti da to rade Na još ljepši i kreativNiji NačiN, kako bismo i mi uživali u tome o izazovima ovog posla, kako je došao na ideju da ovjekovječi baš grafite, omiljenim fotografijama, očekivanjima... VN: Kako se uopšte rodila ljubav prema fotografiji i zašto baš grafiti? Vujović: Fotografija mi je oduvijek bila zanimljiva. A, slučaj je htio da tokom života srijećem i upoznajem dosta zaljubljenika u fotografiju, od kojih su neki i veoma dragi prijatelji, što je dalje uticalo da se i sam zanimam malo više za istu i ponešto učim od njih. Što se grafita tiče, oni su civilizacijski fenomen koji doživljava svoj procvat u posljednje vrijeme. Postali su neotuđiv dio kulture svakog grada i naroda/društva. A, takođe su i medij tj. kanal koji mladi ljudi i umjetnici koriste za komunikaciju sa društvom i okolinom na razne načine kroz pisanu i crtanu, tj. slikovnu formu. VN: “Ulica piše srcem” (simboličan naziv) je prva izložba ovog tipa u Crnoj Gori. Koliko vam to imponuje, i uopšteno, koliko je bilo teško izdvojiti određeni broj fotografija za izložbu? Vujović: Kada sam prije tri godine krenuo u realizaciju projekta sakupljanja zanimljivih grafita u Podgorici, ideja je bila da se uspije dokumentovati što više njih, kako bi se sačuvali od zaborava. Razlog tome je bio veoma mali broj njih iz prošlosti koji su ostali zabilježeni u slici. Tek kasnije, kada je prikupljeni materijal bio iznenađujuće velik, rodila se ideja za izložbom, koju su ljudi iz KIC-a “Budo Tomović” objeručke

da i malo po malo stvari su počeli da se slažu i dobijaju svoj oblik.

prihvatili, zbog čega smo zajedno krenuli u realizaciju iste. Nije bilo lako napraviti odabir s obzirom na broj prikupljenih grafita, ali se nadam da će biti prilike da se u budućnosti prikažu i ostali. VN: Kako vi vidite grafite i koliko je bilo zahtjevno raditi na ovom projektu i uopšte pronaći toliko broj grafita? Vujović: Grafite vidim kao je-

dan od jako zanimljivih oblika komunikacije mladih ljudi sa okolinom, s obzirom da pružaju čitav spektar mogućnosti izražavanja pojedinca ili grupe ljudi. To mogu biti kombinacije boja, šifri, slenga, citata, itd. kojih je bezbroj. Rad na projektu je bio zahtjevan u smislu da sam počinjao od nule. Međutim, kako kažu, “đe je volje, tu je i načina”. Tako da sam krenuo u detaljan obilazak gra-

VN: Kako biste opisali izložbu? Imate li omiljenih fotografija? Vujović: Izložba predstavlja jedan hronološki presjek grafita Podgorice kroz pisanu, rjeđe crtanu formu, podijeljenju u nekoliko segmenata (ljubav, muzika, lokalni govor, socio-ekonomske teme, ostalo) tokom perioda 2015-2018. godina. Govor mržnje je namjerno izostavljen, kako bi se stavio naglasak na kreativu kroz šaljive i smislene poruke i pitanja koja mlade okupiraju. Omiljenih grafita je više, jer je svaki poseban na svoj način. Svakako, volim da istaknem grafit podgoričke i crnogorske muzičke legende Ksenije Cicvarić. Tu su naravno i narodni heroj Ljubo Čupić, Njegoš, ali i veliki Milan Mladenović.. Što se pisane forme tiče, izdvojio bih “Brate svuđe sam ti bio po Evropi, ali ka’ na Zabjelo niđe!” ili “Volim je brate, kao radnik platu!”. VN: Mislite li da će poruka izložbe doći do posjetilaca i kakva su generalno očekivanja od iste? Vujović: Nadam se da će narednih 10 dana, koliko bude trajala izložba, što veći broj naših sugrađana uspjeti da posjeti izložbu. I, da će makar manji broj njih koji vole grafite i koriste ih kao na-

čin komunikacije biti podstaknuti da to rade na još ljepši i kreativniji način, kako bismo i mi uživali u tome. VN: Imate li zanimljivih anegdota dok ste fotografisali ili pak neprijatnih trenutaka? Vujović: Neprijatnih trenutaka nije bilo. Međutim, jeste dosta čuđenja vezano za fotografisanje i nerazumijevanja zanimljivosti u “išaranim fasadama”. Međutim, sve je to dio procesa koji je svugdje prisutan. VN: Koliko su dobra fotografija i dobar fotograf donekle potcijenjeni u našoj zemlji? Vujović: Mislim da je nedostatak znanja o nečemu glavni uzrok da ljudi to ne shvataju ozbiljnim ili vrijednim. Jer, nikada nije “to ćeš ti čas posla”, iako će “neko drugi uraditi to isto za upola manje para”. Nije “čas posla” i nije “isto”. Svakako, mislim da se stvari polako mijenjaju i da su ljudi počeli uočavati razliku kada je u pitanju dobra fotografija i vrijednost iste. VN: Šta vas inspiriše i šta je naredni korak u vašem stvaralaštvu? Hoće li biti još ovako originalnih projekata? Vujović: Priroda, more, ljudskost kao osobina.. Nema pravila. U planu su još neki projekti u zemlji, možda i inostranstvu.. Ali, o tom potom. Prvo da ispratimo ovaj događaj do kraja.

ASTROLOGIJA

Jupiter u Strijelcu

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Dobićemo odgovor na pitanje gdje nas čekaju najveće mogućnosti Planeta Jupiter, najveća planeta sunčevog sistema i astrološki najveći benefik, u jednom znaku boravi oko godinu dana, a cijeli zodijački krug pređe za dvanaest godina. Jupiter je sreća, spas, nagrada, novac, znanje, pravda, mudrost i moral. Jupiter je putnik koji nas tjera da naučimo nešto novo. On je volja za životom, optimizam i osmijeh, planeta mudrosti i dobrote, visokog obrazovanja i dalekih putovanja. Njegova energija vodi istini, pravdi, toleranciji, strpljenju, znanju i razumijevanju. Ovaj benefik vlada i sportom, slobodnim vremenom, lovom i životinjama, dalekim putevima, velikim uspjesima, bogatstvom, nadmoći, ugledom i dostojanstvom, on je sudija, vlast i onaj koji pruža pomoć. Jupiter je traganje za smislom, on je svrha života, on nam otvara vrata optimizma, prosperiteta, ekspanzije. Jupiter nam daje odgovor na pitanje gdje nas čekaju najveće mogućnosti, najbolje šanse. Naravno, pogrešno bi bilo vjerovati

da će sam tranzit donijeti sreću sa neba. Rezultati tranzita zavise od individualnog horoskopa, kao i od aspekata koje prave sa našim planetama. Strijelac predstavlja religiju, filozofiju, visoko obrazovanje, strane zemlje i kulture, putovanja. Strijelac je sinonim za vedrinu, optimizam, promjenljivost, prilagodljivost, fleksibilnost, duhovnost, poštenje , pravednost, direktnost. Strijelac je princip humanosti, miroljubivosti, plemenitosti, slobode, nezavisnosti, druženja, duhovnosti, ali i nestrpljivosti, nedostatka koncentracije, nestalnosti i rasipanja snage na previše planova. Strijelcem vlada planeta Jupiter, pa se isti nakon 12 godina vratio u svoje sjedište, svoj dom, mjesto dobrih namjera, da nas natjera da naučimo nešto novo, da nam daruje spas ili nagradu, pruži šanse, vrati volju za život i sabere djela prethodnih iskustava, procijeni, pa kome ekspanziju i blagostanje, kome nemir i besciljnost. Jupi-

ter u Strijelcu ističe pravdu i istinu. U Strijelcu će boraviti od 8. novembra 2018. do 2. decembra 2019. godine. Ono što ćemo sigurno svi osjetiti, bez obzira na to kojim nam poljem tranzitira, jeste ogromno rasterećenje u odnosu na 2018. godinu, gdje smo imali energiju Jupitera u Škorpiji. Godina koju ispraćamo, pod uticajem Jupitera u Škorpiji, mogla je biti godina velikog učenja, ko je na pravi način iskoristio energiju “kopanja” po najskrivenijim djelovima duše, emocija i želja. Mnogi su doživjeli ne tako lijepe stvari, došli do granice nakon koje dolazi drugačije poimanje i života i smrti. Jupiter u Škorpiji je tunel, Jupiter u Strijelcu svjetlo na kraju istog, zaštita nakon teških trenutaka, spoznaja stvarnosti, cilj, stremljenja, sreća i ispunjenje, nakon prethodnog iskustva komuniciranja sa samim sobom i zavirivanja u nepregledne dubine. Narednih godinu imaćemo priliku da se duhovno čistimo,

rušimo granice i ograničenja, osjetimo beskonačnost u sebi i svijetu koji nas okružuje. Pronađite svoju životnu filozofiju i živite je, jer će vam Jupiter širom otvoriti vrata. Svemu ćemo pristupati sa dozom optimizma, otvorićemo se za nova iskustva i sa radošću pokušavati da proniknemo u smisao života. Ovaj period obilježiće napredak u sferi obrazovanja i učenja, putovanja u cilju dodatne edukacije, novih saznanja i interesovanja, te za otvaranje i prepoznavanje novih prilika. Jačaće potreba za učenjem i širenjem znanja, stizaće vijesti iz daljine, a trgovina sa inostranstvom, kontakt sa strancima, izdavaštvo i javna djelatnost doživjeti ekspanziju. Čuvajte se samo da pretjerani optimizam ne pređe u svoju suprotnost, te da osjećaj bezbrižnosti i dragocjeno vrijeme ne potrošite na uzaludne stvari. Princip “kako ćemo – lako ćemo” ne može se primijeniti na sve što zamislite da postignete.

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

ASTROLOGIJA

Jovanka Blagojević, autorka današnjeg teksta i astrolog

Ono što je najbitnije je da pronađemo fokus Naša životna filozofija će se mijenjati, a pogled biti usmjeren ka širinama, a ne ka svakodnevnoj rutini. Izađite iz zone komfora, dajte glas za velike ideje, jer bez velikih djela nema ni velikih nagrada, ni života dostojnog življenja. Ono što dajemo, to nam se i vraća, pa darujmo dobra i velika djela, iskrenost, otvorenost, širinu, dobronamjernost, toleranciju i velikodušnost, a Jupiter u Strijelcu će se beskrajno odužiti. Pojačaće se odgovornost prema religiji i naše shvatanje iste, duh zakona, filozofije, i svih teorijskih razmišljanja, visoko obrazovanje, istraživanja, duhovni i materijalni prosperitet. Povoljne prilike se pružaju i predstavljaju dobrobit za onoga ko njeguje prave vrijednosti, a upozorenje je da ne pretjerate u trošenju, rasipanju, ekcentričnosti u svemu, nametanju svog mišljenja, drskom, nepokolebljivom i tvrdoglavom ponašanju. Jupiter u Strijelcu je energija optimizma, entuzijazma, širine i inspiracije da se otvorimo za nova iskustva koja će nam donijeti nova znanja i razumijevanje sebe i okoline. Ovo

je pravo vrijeme da se zapitamo kako možemo iskoristiti svoje talente, znanje i potencijale u svrhu poboljšanja kvaliteta sopstvenog života. Vrijeme je da mijenjamo duboko ukorijenjene loše navike, proširimo granice svoga uma i suštinski riješimo probleme koji nas blokiraju da ostvarimo svoje ciljeve. Ono što je najbitnije je da pronađemo fokus, donesemo odluke i pripremimo tlo na kojem možemo zasaditi sjeme. Istražujte i razjasnite sebi koje sfere života vam više ne predstavljaju radost i motivaciju, jer je neophodno da načinite promjene koje će vas odvesti u smjeru u kojem nesigurnost ne postoji. Vjerujte, ne gubite vjeru. Obrazujte se i širite svoje znanje, jedino nam znanje niko ne može uzeti.. Radite na sebi. Tragajte za svojom istinom. Otvorite se za avanture. Dijelite sa drugima nesebično. Meditirajte, brinite o svom tijelu, fokusirajte se na pozitivno, usredsredite se na ono što je važno, razgovarajte sa sobom, pričajte, pišite, širite um i vjeru, budite produktivni, ne odugovlačite, ne tražite izgovore i zapamtite da su uspješni ljudi uvijek optimisti.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

FOTO UBOD

Zavejana Moskva

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.comSunčan dan pretvorite u noć

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2650

2014-01-14

Medium level

1 4

3 2

7 1 5

8 6

7 4

3 1

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

6 2 4

Sudoku puzzle No. 1812 2011-09-29 8

5Play 3 sudoku 2 4 9online 1 6at:7

8Puzzle 7 5 solution: 2 6 1

Daily Sudoku puzzle No. 2659

2014-01-23

2 9 4 6 7 1 8 3 5 www.sudokukingdom.com

5 1

1 7 puzzle 5 3 No. 9 1821 6 2 2011-10-08 8 4 Sudoku 3

2 8

Medium level

5 7 5

5 9

7 7

2 9

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

FOTO UBOD

Barabudur - najveći budistički hram na svijetu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comSanjajte sljedeću destinaciju Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2942

2014-11-02

7 9

3 4

9 7

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3179

2015-06-27

2 2

6 9

1 7

Medium level

3 7 6

2 7 puzzle 4 9 No. 1 2659 6 3 2014-01-23 5 8 Sudoku

8 8

5 8

Sudoku puzzle No. 2650 2014-01-14

www.sudokukingdom.com 3 6 7 1 4 8 2 9 8

Medium level

4 1

www.sudokukingdom.com

8 6

6 1 3

2 9

4 9

ENIGMATIKA

HOROSKOP SUBOTA OVAN Očekuje vas povoljna prilika za promjenu radnog mjesta. Pred vama je vrlo dobar period za posao. Ne bi trebalo da imate nikakve probleme s voljenom osobom. Prijali bi vam masaža i opuštanje.

BIK Ukoliko sarađujete sa inostranstvom, možete da očekujete da ćete uskoro proširiti posao. Niste spremni za novu vezu iako postoji osoba koja se trudi da vam se približi. Veoma dobro se osjećate.

BLIZANCI Finansijska situacija vam je generalno dobro prikazana i možete da očekujete stabilnost, kao i pozitivne promjene. Nije vam lako da otvoreno pokažete svoja osjećanja prema osobi do koje vam je stalo. Osjetljiv urogenitalni trakt.

RAK Možete da očekujete pozitivne okolnosti, kao i priliku da ostvarite poslovno napredovanje u narednom periodu. Ako imate partnera, s njim vas očekuje lijep dan u kojem ćete razmjenjivati nježnosti. Zdravlje je odlično.

LAV Očekuje vas prilika da sklopite posao koji će vam na duže staze donositi veoma dobru zaradu. Pred vama je povoljan dan tokom kojeg će vam partner pokazati svoja osjećanja. Slijedi rješenje nekog problema.

DJEVICA Možete da očekujete da ćete uspješno riješiti manje probleme koji su nastali na polju posla u prethodnom periodu. Ako ste slobodni, pred vama je povoljna faza za početak ozbiljne veze. Provjerite krvni pritisak.

VAGA Nemate dovoljno povjerenja u svoje saradnike i iz tog razloga najvažnije poslovne tajne zadržavate samo za sebe. Moguće je da partner djeluje otuđeno ili da na neki način izbjegava bliskost. Spavajte više.

ŠKORPIJA Preopterećeni ste velikim brojem obaveza, a oko vas nema dovoljno ljudi spremnih da vam pomognu. Niste zadovoljni odnosom koji imate s voljenom osobom i veoma ozbiljno razmišljate o prekidu veze. Povećajte unos vitamina.

STRIJELAC Izbjegavajte pokretanje novog posla, kao i bilo kakve rizične situacije. Pred vama je povoljna faza samo za mirovanje. Imate utisak da vam voljena osoba ne pokazuje dovoljno emocija. Podložni ste virusnim infekcijama.

JARAC Možete da očekujete da će vam vaša intuicija reći prave odgovore na pitanja koja budete poželjeli da postavite. Nikad nije kasno da ispravite okolnosti u kojima ste se našli na ljubavnom polju. Moguć je stomačni virus.

VODOLIJA Potrudite se da pokažete inicijativu na polju posla. Vrijeme je da preuzmete veću odgovornost. Moguće je da je voljena osoba nepovjerljiva i da zbog toga imate sukobe. Bolovi u grlu.

SUBOTA NEDJELJA, 12. I #N150QS 13. 1. 2019. Word ISearch Puzzle

Asked Baron Asked Beers Baron Beetles Blurred Beers Books Beetles Brain Brightly Blurred Bureau Captured Books Chore Brain Compiled Creeks Brightly Dairy Bureau Dears Captured

Drier Fines Creeks Frame DairyGlove Infers Dears Invaders DrierIsolates Jerky Fines Jewelry Males Frame Mocks Glove Nimble InfersNormal Oratory Invaders Orchid Isolates

Chore

Jerky

Compiled

Jewelry

Overheat Pivoted Males Rabble Mocks Rhino Nimble Ripped Robust Normal Smuts Snips Oratory Stabs Orchid Stared Strews Overheat Teamster Pivoted Tweet Valet Rabble Vogue

Smuts Snips Stabs Stared Strews Teamster Tweet Valet Vogue

Rhino

Ripped REBUS Robust

RIBE Na polju finansija je situacija promjenljiva, ali već sjutra bi stanje moglo znatno da se popravi. Očekuju vas ozbiljne promijene kad je u pitanju polje emocija. Susret s novom osobom vas očekuje. Izbjegavajte masnoće.

Rješenje iz prethodnog broja: Kapsula iz Nemačke

Word Search Puzzle #N013GO

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Access Beads Access Bedtimes Belts Beads Bleeds Bedtimes Cornets Doilies Belts Editor Bleeds Eerier Emails Cornets Genes Doilies Glens Gouging Editor Guiltily Eerier Hoots Emails

Huddle Jerkier Gouging Loving Makers Guiltily Mistiest Hoots Mosaic Mumbling Huddle Mummy Jerkier Munch Nurse Loving Parented Makers Plead Reciting Mistiest Recluse Mosaic Rives Mumbling

Genes

Mummy

Glens

Munch

Scant Score Nurse Skies Parented Slush Snack Plead Sneers Reciting Snubbing Strays Recluse Subsided Table Rives Thirds Scant Tucking Wallet Score Widths

Snubbing Strays Subsided Table Thirds Tucking Wallet Widths

Skies

Slush

Snack REBUS Sneers

HOROSKOP NEDJELJA OVAN Nalazite se pred dilemom koja na neki način može da odredi vašu poslovnu budućnost. Bacate se u potragu za partnerom koji bi mogao da ispuni sve vaše želje i potrebe. Nemate većih zdravstvenih problema.

BIK Neophodno je da se bolje informišete o poslovnim promjenama koje uskoro dolaze. Uspjećete da riješite probleme koje ste imali u ljubavnoj vezi i osjećaćete se lakše nakon toga. Ukočenost u predjelu vrata.

BLIZANCI Moguće je da nećete moći da ostvarite sve svoje planove jer neke stvari ne zavise od vas. Potrebno je da pružite malo više pažnje voljenoj osobi jer biste u suprotnom mogli da zapadnete u emotivnu krizu. Stres vam narušava zdravlje.

RAK Imate priliku da ispravite neke greške koje ste ranije pravili. Probajte da se opustite zajedno sa voljenom osobom i da uživate u lijepim i romantičnim trenucima. Moguće su smetnje sa sinusima. Skloni ste i prehladi.

LAV Preporuka je da povedete računa o načinu na koji obavljate svoj posao i da ne kršite propise. Potrebno je da imate dovoljno strpljenja ako želite da se odnos s voljenom osobom popravi. Povedite računa o ishrani.

DJEVICA

Rješenje sa prethodne strane: Jelu Jasenovčani kleli

ENIGMATIKA

Potrebno je da date sebi dovoljno vremena za donošenje važnih odluka i da nikako ne brzate. Planirate da uđete u vezu sa osobom koja u vašem životu predstavlja nešto posebno. Sasvim dobro se osjećate.

VAGA Teško vam je da se organizujete i na poslovnom planu vlada stanje nemira i haosa. Potrebno je da poboljšate komunikaciju sa osobom koja vam se dopada ako želite šansu da joj priđete. Variranje krvnog pritiska.

ŠKORPIJA Učinićete sve što je potrebno kako biste ostvarili ciljeve koje ste sebi zacrtali na poslovnom planu. Vrijeme je da naučite da cijenite svoju ljubav i dobar odnos koji imate s voljenom osobom. Prolazni umor je moguć.

STRIJELAC Očekuju vas manje komplikacije na poslovnom planu danas, ali uz dovoljno upornosti ćete ih prevazići. Ukoliko flertujete sa jednom zauzetom osobom, moguće je da ćete u posljednji čas odustati. Mogući su problemi s hormonima.

JARAC Neočekivani preokreti će vas iznenaditi na poslovnom planu. Djeluje vam da situacija s voljenom osobom nije onakva kakva treba da bude, ali s vremenom ćete naći zajednički jezik. Povoljan je period za odmor.

VODOLIJA Pred vama je povoljan dan za posao. Možete da očekujete razrješenje svih tegoba i problema. Moguće je da ste nezadovoljni situacijom na ljubavnom planu i da želite značajne promjene. Moguća je jača glavobolja.

RIBE Tražite pomoć prijatelja u nalaženju novog posla i sreća će vam se osmjehnuti. Teško vam je da pokažete šta osjećate prema jednoj osobi jer niste sigurni kako vas ona vidi. Mogući su nesanica ili problemi s nervozom.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel.069/051-526

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

marketing@dnovine.me

Izdajem namješten jednosoban stan 52 m2, Stari aerodrom, zgrada Normal company-preko puta Luk oil pumpe. Tel: Kupujem dinare,lire, 068/020-622 perpere, medalje, or- Prodajem plac na Veruši, denje, sablje, bajone- 400 m2. Izlazi na glavni te, ćemere, umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike, knjige, razglednice, poštanske marke, Mijenjam stan u Novoj gramofonske ploče. Varoši (Srbija), 69 m2, u Telefon: 069/019-698, podnožju planine Zlatar, 067/455-713 udaljen 150 m od ski staze, za odgovarajući Prodajem pripejd broj stan u Podgorici. Tel: 067499301 sa 85 eura 067/419-036 kredita.Cijena 20 eura. Podgorica, Stara varoš. Tel: 067/499-301

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13.1.2019.

55 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

DOM

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

URADI SAM

Napravite baštenske stolice od drveta KORAK 1 Napravljene od punog drveta, ove udobne stolice su odlične za terasu i dvorište ili za odmor u vrtu.

■ MATERIJAL: 2 letve 32 x 94 x 650mm - gornji rukonaslon 4 letve 32 x 94 x 586mm - donji dio rukonaslona/stranice sjedišta 4 letve 32 x 94 x 616mm - prednji i zadnji rukonaslon 9 letvi 32 x 94 x 610mm - naslon i sjedište, kao i prednji dio 2 letve 19 x 44 x 586mm - ojačanje sjedišta Lijepak za drvo 8 šrafova 3,5 x 30mm 16 šrafova 4 x 50mm 50 šrafova za “pocket hole” rupe Bušilica i odgovarajuće burgije Šlajferica za drvo Metar i olovka

■ KORAK 1: Sastavite rukonaslon Sastavite rukonaslone tako što ćete izbušiti 2 “pocket hole” rupe (rupe pod uglom od 15 stepeni za koju je potreban poseban šablon za burgiju i posebna burgija) na oba donja kraja rukona-

KORAK 2

KORAK 3

slona, kao i na gornjim djelovima stranica rukonaslona. Učvrstite ih pomoću lijepka i šrafova od 32mm. Napomena: mada su na crtežu “pocket hole” rupe na gornjoj strani, izbušite ih sa donje strane kako ne bi bile vidljive.

stranica za montiranje ojačanja sjedišta. Učvrstite ojačanja koristeći lijepak za drvo i šrafove od 30 mm duž letve.

■ KORAK 2:

Postavite sjedište Postavite letvice za sjedište tako da su poravnate sa prednjim i zadnjim dijelom stranica, ostavljajući razmak od 70 mm između letvica. Pričvrstite letvice šrafovima od 50 mm na krajevima.

Postavite letvice za naslon Spojite stranice pomoću letvica za naslon. Izbušite dvije “pocket hole” rupe na oba kraja svake letvice da bi ih pričvrstili lijepkom za drvo i šrafovima od 32mm. Rupe treba da su na zadnjim stranama letvica. SAVJET: Poravnajte gornju letvicu sa stranicama rukonaslona. Donja letvica treba da se montira 146 mm od dna. Između letvica treba da bude 42 mm razmaka.

■ KORAK 3: Postavite ojačanje Izbušite 2 “pocket hole” rupe na oba kraja prednjeg dijela i stranica i učvrstite stranice kao na gornjoj slici.

■ KORAK 4: Postavite ojačanje Izmjerite i obilježite 32 mm pri dnu

KORAK 4

■ KORAK 5:

■ KORAK 6: Na kraju sve ošmirglajte šmirgl papirom granulacije 120 kako bi uklonili grube ivice, a zatim granulacijom 240 za finu završnu obradu. Očistite prašinu prije nanošenja neke zaštite ili boje za drvo po želji.

■ KORAK 7: Baštenska stolica sa jastucima Za izradu jastuka za stolice, možete koristiti deblju pjenu od 50mm ili sunđer, koji ćete tapacirati platnom (mebl štof).

KORAK 5

50 ŠRAFOVA ZA “POCKET HOLE” RUPE POTREBNO JE DA NAPRAVITE BAŠTENSKE STOLICE OD DRVETA

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

SK 1 CG 11:00

Košarka: Gaziantep - Galatasaraj 13:30 Premijer: Vest Hem - Arsenal 16:00 Premijer: Brajton - Liverpul 18:30 Premijer: Čelsi - Njukasl 20:45 Kopa Italjia: Bolonja - Juventus 23:00 NBA: Majami - Memfis 02:15 NFL: LA Rems - Dalas

SK 2 10:00 Košarka: Astana - UNIKS 13:00 La liga: Leganes - Ueska 15:30 Košarka: Ankara - Banvit 18:00Kopa Italija: Sampdorija - Milan

SK 3 15:00 16:30 19:00 22:35

Kopa Italija: Lacio - Novara Fudbal: Sporting - Porto Fudbal: Sao Paulo - Ajaks NFL: Kanzas - Indijanapolis

SK 4 16:00 Fudbal: Premijer liga 18:00 Fudbal: Las Palmas - Osasuna 22:00 Fudbal: Flamengo - Ajntraht

SK 5 16:00 18:30 20:30

Fudbal: Premijer liga Fudbal: Milvol - Blekburn Fudbal: Majorka - Deportivo

SK 6 16:15 18:30 20:45

La liga: Valensija - Valjadolid La liga: Đirona - Alaves La liga: Viljareal - Hetafe

SK HD 13:15 16:00 18:00 20:30

Košarka: Tofaš - Bešiktaš Fudbal: Vigan - A. Vila Odbojka (M): Peruđa - Lube Odbojka (Ž): Kazalmađore Firenca

ARENA SPORT 1

12:00 Fudbal: Vijetnam - Iran 15:30 Rukomet SP: Rusija - Koreja 18:15 Rukomet SP: Njemačka - Brazil 20:30 Rukomet SP: Francuska - Srbija 00:00 NCAA: Tenesi - Florida

ĐAVOLI, DA VAS VIDIMO - Prvi pravi test za zahuktalog Ole Gunara Solskjera od kada je stigao na klupu Mančester junajteda - okršaj sa Totenhemom na Vembliju (SK 1 CG, 17.30h).

ARENA SPORT 2 09:50 Fudbal: Melburn V - Njukasl Dž. 12:00 Odbojka (Ž): Bešiktaš Fenerbahče 14:30 Fudbal: Jemen - Irak 17:00 ABA: Igokea - C. zvezda 19:00 ABA: Partizan - Krka 21:00 ABA: Cedevita - Cibona

ARENA SPORT 3 13:15 15:00 17:00 20:00

Futsal: Mursija - Osasuna Bob, Svjetski kup Liga 1: Amijen - PSŽ Liga 1: Kaen - Lil

ARENA SPORT 4 14:00 17:00 20:15

Ragbi: Leinster - Tuluz Fudbal: Liban - S. Arabija Rukomet SP: Danska - Tunis

ARENA SPORT 5

NEDJELJA

15:00 Odbojka: Fenerbahče - Halkbank 17:30 Rukomet SP: Norveška - S. Arabija 19:00 NHL: Njujor R. - Njujork I.

EUROSPORT 1 09:00 ATP Sidnej, finale 12:30 Biatlon, Oberhof 13:30 Alpsko skijanje (M), Adelboden 14:30 Nordijska kombinacija 15:00 Biatlon, Oberhof 16:00 Formula E: Marakeš

EUROSPORT 2 09:45 13:15 15:00 16:00 17:45

● NE PROPUSTITE RUKOMETNA MAGIJA - U Njemačkoj i Danskoj je počelo Svjetsko prvenstvo, a skoro sve mečeve možete da pratite na kanalima TV Arena sport.

● NE PROPUSTITE

Nordijska kombinacija Kros-kantri, Drezden Sankanje, Siguld Ski skokovi, Val di Fieme Sankanje, Siguld

RTCG 2 18.50

ABA: Mornar - Zadar

SK 1 CG 12:00 La liga: Atl. Madrid - Levante 15:15 Premijer: Everton - Bornmut 17:30 Premijer: Totenhem - Man. jun. 20:45 La liga: Betis - Real M.

SK 2 11:00

Košarka: Fenerbahče - Sakarija 13:15 Košarka: Bahčešehir - Istanbul 16:15 La liga: Atl. Bilbao - Sevilja 18:30 La liga: Barselona - Eibar 21:30 NBA: Atlanta - Milvoki

SK 3 Kopa Italija: Torino - Fiorentina 19:05 NFL: Nju Ingland - LA Čardžers 22:40 NFL: Nju Orleans - Filadelfija

Bahrein 16:30 Rukomet SP: Hrvatska - Japan 19:00 Rukomet SP: Španija - Island 20:30 Rukomet SP: Švedska - Argentina 00:00 NHL: Anahajm - Vinipeg

ARENA SPORT 2 10:00 Fudbal: Pert - V. Sidnej 12:30 Košarka: Real M - Saragosa 14:30 Fudbal: Oman - Japan 17:00 ABA: Olimpija - Mega Bemaks 19:00 ABA: Mornar - Zadar 21:00 Liga 1: Marsej - Monako

ARENA SPORT 3 15:00 17:00

ARENA SPORT 4

15:00

SK 4 15:00 Košarka: Oldenburg - Alba 18:00 Kopa Italija: Inter - Benevento

SK 5 18:00 18:00

Fudbal: Saragosa - Malaga

SK HD 13:15 Košarka: Tsmoki - Kalev 15:00 Košarka: Zenit - Nižnji 18:00 Odbojka (M): Milano - Modena 20:45 Kopa Italija: Napoli - Sasulo

ARENA SPORT 1 12:00 14:00

13:15 - 16:45 Fudbal: Telekom kup 19:30 Košarka: Valensija - Gran Kanarija

ARENA SPORT 5 15:30 17:00

Fudbal: S. Koreja - Katar Rukomet SP: Makedonija -

Rukomet SP: Katar - Egipat Fudbal: Turkmenistan - Uzbekistan

EUROSPORT 1

Košarka: Bajern - Frankfurt

SK 6

Liga 1: Nant - Ren Liga 1: Tuluz - Strazbur

10:15 Alpsko skijanje (M), Adelboden (1) 11:30 Biatlon, Oberhof, 13:15 Alpsko skijanje (M), Adelboden (2) 14:30 Biatlon, Oberhof 16:45 Ski skokovi, Val di Fieme 19:45 Snuker: London 01:00 Tenis: Australijan open

EUROSPORT 2 09:45 12:30 14:00 01:00

Nordijska kombinacija Kros-kantri, Drezden Snuker, London Tenis: Australijan open

SPORT

PETROVAC STARTOVAO SA PRIPREMAMA

AMBICIJA JE DA IZBORIMO EVROPU

Petrovac je upalio motore u Baru! Lučki grad juče tokom dana dugo nije imao struje, ali to nije predstavljalo nikakav problem za šefa stručnog štaba “nebeskoplavih” Rudolfa Marčića - okupio je ekipu koja je jesenas osvojila sjajnih 28 bodova i plasirala se u polufinale Kupa Crne Gore. “Nebeskoplavi” su bili prijatno iznenađenje šampionata, a na proljeće će biti jači za Pjetera Ljuljđuraja iz Titograda i Velizara Janketića iz Rudara... “Otišli su Danilo Tomić u Iskru, Aleksandar Vujačić u Budućnost i Slaven Stjepanović (trebalo bi da pojača klub iz BiH), dok će status Benjamina Kacića zavisiti od ishoda razgovora sa upravom. Ukoliko ode, ući ćemo u završne pregovore sa Aleksandrom Macanovićem iz Rudara”, raportirao je Marčić nakon prvog radnog dana, gdje su se na probi pojavili po jedan igrač iz Brazila, Ukrajine i Srbije.

■ EVROPA Petrovac će na proljeće juriti plasman u Evropu, a na Stari kontinent mogu da izađu na dva načina - kroz prvenstvo i Kup. “Nebeskoplavi” u šampionatu zaostaju bod za četvrtoplasiranom Budućnošću, te četiri za Zetom i Titogradom, dok su u polufinalu masovnijeg takmičenja zajedno sa Sutjeskom, “plavima” i Lovćenom. “Ambicije su iste kao do sada - da izborimo plasman u Evropu. Ne valja da nam igrači odlaze, ali samo je transfer Vujačića iznenađenje u odnosu na ono što smo planirali. Nije dao previše golova u prvenstvu (četiri), ali je odigrao mnogo dobrih utakmica i svaki trener voli da ima takvog igrača u timu”, rekao je Marčić. Dakle, dovođenje napadača

će biti prioritet u prelaznom roku, jer je Vujačić bio prva opcija Petrovčana. “To nam je prioritet, ali je problem što je na crnogorskom tržištu malo napadača takvih karakteristika”, jasan je Marčić.

■ OPSTANAK Petrovac je već zakazao pet prijateljskih mečeva - za četiri dana će igrati sa omladinskim timom, 24. januara protivnik je Bokelj, 1. februara rival je Zeta, 6. februara će odmjeriti snage sa Iskrom, dok će 12. februara sparingovati sa Otrantom. “Desetak dana, otprilike od 20. januara do 1. februara, bićemo smješteni u nekom od gradova na primorju - Budvi, Ulcinju ili Baru. Problem u Budvi je što nema struje u svlačionicama na “Lugovima”, a i teren je loš”, poručio je Marčić, koji se nada da će Petrovac izbjeći sudbinu prethodne tri sezone kada je igrao baraž za opstanak. “U fudbalu se nikad ne zna i uvijek treba biti oprezan. Ipak, nadam se da ukoliko krenemo dobro nećemo imati tih problema”, jasan je zvanično drugi najbolji trener Telekom 1. CFL za 2018. godinu. B.T.

PETROVAC SU NAPUSTILI DANILO TOMIĆ, SLAVEN STJEPANOVIĆ I ALEKSANDAR VUJAČIĆ, A NOVI IGRAČI SU VELIZAR JANKETIĆ I PJETER LJULJĐURAJ. BENJAMIN KACIĆ PREGOVARA SA UPRAVOM OKO PRODUŽETKA SARADNJE, A AKO NE NAĐE ZAJEDNIČKI JEZIK SA UPRAVOM KLUBA, “NEBESKOPLAVI” ĆE SE OKRENUTI ALEKSANDRU MACANOVIĆU

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

MILAČIĆ O SISTEMU RADA KOJI NE POSTOJI, FOR

CEH STARIH IGR VEĆ PLATILI, A ROK NAM JE SM ⌦ Bojan Topalović

Većina klubova malo pažnje posvećuje radu sa mlađim kategorijama. To je glavni problem. Od starih igrača crnogorski fudbal ne može da prosperira pogodio je suštinu predsjednik FSCG Dejan Savićević. Zato su na V sjednici Izvršnog odbora FSCG povučene radikalne mjere - od sezone 2020/21. svi timovi Telekom 1. CFL i Druge lige će biti obavezni da tokom svih 90 minuta utakmice imaju dva igrača mlađa od 21 godine. Sada je na snazi “zakon” da jedan fudbaler ispod 21 godine mora da bude na terenu. I još nešto - u cilju poboljšanja rada sa mlađim kategorijama, usvojen je predlog za izradu nacionalne strategije u domaćim klubovima. Izradu strategije će voditi Centar za edukaciju trenera i Udruženje fudbalskih trenera Crne Gore, uz konsultacije sa svim relevantnim subjektima u radu sa mlađim kategorijama u crnogorskim timovima. Međutim, koliko god se

MILAČIĆ: OSNOVNO JE DA SE NEŠTO PROMIJENI U RADU SA MLAĐIM KATEGORIJAMA, JER AKO BUDEMO ČEKALI KLUBOVE, NEĆEMO DOČEKATI NIŠTA. KAKO IGRAJU NAŠI PRVOLIGAŠI? TVRDO, TEŠKO, NA 1:0. SVE TO DA BI SE DOŠLO DO TIH PARA KOJE DONOSI EVROPA. NEMA LEPRŠAVOSTI, NIČEGA...

FSCG trudio, klubovi su ti koji se pitaju, a zimski prelazni rok - kao i sve prethodne do sada - obilježiće isti igrači. Uglavnom iskusni koji se sele iz tima u tim, koji su na prvoligaškoj sceni već dugi niz godina. “Činjenica je da se forsiraju stariji igrači, a sada svi oni grabe posljednje mrvice sa trpeze. I kakav je to prelazni rok kod nas? To je smiješno. Pogledajte svijet, a pogledajte nas. Budućnost je navodno platila 10.000 eura za Aleksandra Vujačića. Pa to ne liči ni na šta”, rekao nam je Branislav Milačić, koji se nadovezao:

■ CRNO NAM SE PIŠE

“Svi naši prvoligaši traže najkraći put da se domognu tih 200, 300 hiljada što daje Evropa. Zato se okreću iskusnim igračima i ne daju šansu mladima. Taj ceh već plaćamo. Crno nam se piše”. Osnovni problem domaćeg fudbala je nepostojanje sistema ni u jednom klubu. Svaki tim radi kako mu je volja, mlađe kategorije ne prate trend kako igra prvi tim, već su svi prepušteni sami sebi, a hiperprodukcija trenera nije baš najbolji put ka ozdravljenju našeg loptanja. “Zato nema igrača, ali suština je u finansijama. Naše timove interesuje samo prvi tim, umjesto sve finansije da preusmjere na mlađe kategorije. Samo tako možemo naprijed. Zaglibili smo duboko u blato, a to se već

PROSJEK GODINA FUDBALERA U TELEKOM 1. CFL PO KLUBOVIMA

24,7 GODINA

20,3 GODINA

25 GODINA

24,5 GODINA

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

SPORT

RSIRANJU ISKUSNIH I MLADIH IGRAČA...

RAČA SMO PRELAZNI MIJEŠAN

24,5 GODINA JE PROSJEK GODINA IGRAČA KOJI IGRAJU U TELEKOM 1. CFL - DOSTA ZA POLUAMATERSKU LIGU KOJA BI TREBALA DA BUDE RAZVOJNA

vidjelo prošlo ljeto kada su nam ekipe ispale iz Evrope, čak od Farana”. Suština je očigledno u stvaranju sistema, jer smo prije 10 godina pravili bolje igrače, nego danas. FSCG će ga nadamo se stvoriti u vidu “nacionalne strategije”. “Ne znam kako će uspjeti da se kontrolišu klubove, koji su totalno neorganizovani. Nemamo nikakav sistem, ali možda bi država trebala da se umiješa. Da bude jedan obrazac po kome će svi da rade i po kome će se ulagati u mlađe kategorije. Jasno je da nam je sistem potreban. Jedino što je pozitivno u posljednje vrijeme je A reprezentacija Crne Gore, a u toj selekciji su sve uglavnom igrači koji igraju na strani”, jasan je Milačić, koji je svjestan - baš kao i svi mi - da je ključ u mlađim selekcijama. “Osnovno je da se nešto promijeni u radu sa mlađim kategorijama, jer ako budemo čekali klubove, nećemo dočekati ništa. Kako igraju naši prvoligaši? Tvrdo, teško, na 1:0. Sve to da bi

se došlo do tih para koje donosi Evropa. Nema lepršavosti, ničega...”.

■ JAVNA

DEBATA

Nacionalna kuća fudbala će primorati prvoligaše i drugoligaše na forsiranje mladih fudbalera (po dva igrača mlađa od 21 godine), ali to nije pravo rješenje. “Ne znam koliko je to dobro, jer onda mora da igra neki igrač koji možda nema kvalitet. Koji je samo broj. Ne znam, dobro bi došla jedna javna debata oko svega ovoga - sistema, budućnosti našeg fudbala... Nekako da svi zajedno dođemo do modela kako treba da se funkcioniše”. Kada je Ser Brano vodio Budućnost u zajedničkoj ligi Srbije i Crne Gore bilo je više mladih igrača u tom timu, nego skoro u svim našim klubovima danas. “Imao sam sedam omladinaca, a 17 tih igrača je otišlo u inostranstvo”, govori Milačić, pa se nadovezuje. “Klubovi trebaju stručne i pametne ljude, ali i da daju prostora trenerima, a ne da ih smje-

25,7 GODINA

25,3 GODINA

23,9 GODINA

njuju svako malo”. Na kraju - zašto su se prije 10, 15, 20 godina igrači lakše prilagođavali prvom timu iz omladinaca, nego što je slučaj sada? Danas se mnogi izgube na tom prelazu... “Bolje se radilo u to vrijeme u svakom smislu. Bilo je jače takmičenje, slabiji uslovi, ali su ozbiljniji treneri trenirali mlade momke. Sada je pitanje ko radi sa klincima. Međutim, zahtjevi u fudbalu su napredovali u posljednje vrijeme, pa se ne može samo na talenat proći. Dosta naših igrača je prolazilo na talenat”, podvukao je Brano Milačić.

25,6 GODINA

24,9 GODINA

25,1 GODINA

Prosjek godina po klubovima nije toliko zabrinjavajući, ali zabrinjavajuće je to što treneri prvoligaša forsiraju starije igrače u borbi za vrh i opstanak, dok mladići uglavnom griju klupu

SPORT

NAŠI VIKEND TIPOVI

Vest Hem Arsenal

Subota, 13.30

Valensija Valjadolid

Subota, 16.15

Nica Bordo Subota, 20.00

Totenhem M. Junajted Nedjelja, 17.30

Betis Real Madrid Nedjelja, 20.45

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

28 52

SJEĆANJE NA NAJVEĆI PROMAŠAJ U FUDBALSKOM SVIJETU ŽULIJAN FOBER U REALU

PEĐIN PIK KOJI JE ZASPAO NA KLUPI

Kralj je mrtav - nema medija na planeti koji se nije bavio krizom Real Madrida, a da sa naslovnica nije “vrištao” pomenuti naslov. Najtrofejniji klub na svijetu je izgubio samopouzdanje, djeluje kao tim iz provincije, DNK pobjednika je otišao sa odlaskom Kristijana Ronalda i Zinedina Zidana, a predsjednik kraljevskog kluba Florentino Perez - poznat kao čovjek koji voli da troši

novac na zvijezde - ljetos je podigao ručnu. Dolazak Marijana Dijaza, Tiba Kurtoe, Alvara Odriozole i Vinisijusa Žuniora nije donio velike stvari “merengesima”, pa je ljetnji prelazni rok 2018. godine bio jedan od najlošijih u eri 71-godišnjeg biznismena čija su opsesija “galaktikosi”. A očajan prelazni rok nas je vratio u prošlost i podsjetio na najveći promašaj u isto-

riji Real Madrida. I ne samo Reala, nego kompletnog fudbalskog svijeta - Žulijana Fobera!

■ MIJATOVO

POJAČANJE

A sudbina je tako htjela da ugovor sa njim potpiše legendarni Crnogorac Predrag Peđa Mijatović, koji je od 2006. do 2009. godine obavljao funkciju sportskog direktora Madriđana. Možda je upravo taj Fober došao “glave” 49-godišnjeg Podgoričaninu. Španski velikan je tokom zime 2009. godine kuburio sa povredama, posebno je gorjelo na poziciji desnog beka, pa se tražilo neko alternativno rješenje. Peđa ga je pronašao u Londonu posljednjeg dana zimskog prelaznog roka (31. januar 2009), mislio je da je tada 25-godišnji Francuz iz Vest Hema upravo taj. Ali... “Kraljevski klub” je na račun “čekićara” uplatio milion i po eura za pozajmicu od pola godine, a Fober je takođe dobio 1.500.000 za šest mjeseci. “Iskreno, nisam mogao da vjerujem. Kada me je Real kontaktirao, pogledao sam u kalendar, mislio sam da je u pitanju prvoaprilska šala”, rekao je tadašnji menadžer bivšeg reprezentativca Francuske i Martinika.

■ KAŠNJENJE I SPAVANJE

I sam Fober očigledno nije znao šta da radi u prijestonici Španije! Mijatović je mislio da ima nešto u tim nogama, ali Žulijan se ponašao kao da igra fudbal za neki seoski tim

HILJADA EURA JE ZARADIO ŽULIJEN FOBER ZA SVAKI MINUT KOJI JE ODIGRAO U DRESU REAL MADRIDA

MINUTA JE SAKUPIO FOBER U OPREMI KRALJEVSKOG KLUBA NA DVIJE ZVANIČNE UTAKMICE U PRIMERI

praveći razne gafove. Znao je da se uspava, zakasni na trening, dešavalo se da ne dođe u trening centar Reala... Razlog - navodno je pobrkao slobodne dane! Na utakmicama - mada nije često bio ni u 18 - išao je korak dalje: toliko je bio nezainteresovan da je protiv Viljareala uspio da zaspi na klupi za rezervne igrače. Neko drugi bi dao sve da dođe do “merengesa”, ali ne i - Fober. Danas 35-godišnji Fober je za Real odigrao samo dvije utakmice, ukupno 52 minuta (29 minuta protiv Rasinga, 23 protiv Atletik Bilbaa), a na kraju sezone 2008/09. mu je kupljena karta u jednom smjeru za prijestonicu Engleske. A, postojala je klauzula da mu se aktivira ugovor na tri godine u slučaju dobrih partija. Neslavni junak je karijeri počeo u Bordou, pored Vest Hema i Reala igrao je još za turski Elazigspor, škotski Kilmarnok, finski Inter Turku, dok je od 2018. godine u Borneu iz Indonezije. Tamo mu se gubi svaki trag, kao što se izgubio u Real Madridu... B.T.

Fober je na utakmici protiv Viljareala zaspao na klupi, jer ga okršaj protiv “žute podmornice” nije zanimao. Neko sanja dres Reala, a tada 25-godišnji Francuz se poigrao sa dresom “merengesa”

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

SPORT

PUTA SU AUSTRALIJAN OPEN OSVAJALA SAMO TROJICA TENISERA - ROJ EMERSON, RODŽER FEDERER I NOVAK ĐOKOVIĆ

99 TITULA U KARIJERI JE OSVOJIO RODŽER FEDERER

Nadal, Đoković i Federer

U NOĆI IZMEĐU NEDJELJE I PONEDJELJKA POČINJE 106. IZDANJE AUSTRALIJAN OPENA

Nole i Fedeks za istoriju, Rafa se nada

Novak Đoković se 2016. u Melburnu izjednačio na vječnoj listi sa Rojom Emersonom. Bio je to njegov šesti trijumf u Australijan openu, a onda je uslijedio famozni pad, pa je još jedan legendarni teniser Rodžer Federer sve iskoristio i u naredne dvije godine, takođe, stigao do šeste “zvjezdice”. Sada će se ponovo naći “oči u oči”, Novak je ponovo dominantan, klasa Fedeksa je uvijek tu, pa je glavno

pitanje da li će neko od njih dvojice sedmom krunom potpisati istoriju. Naravno, pitaće se mnogo još jedan član aktulene “velike trojke” Rafael Nadal. Ostalima se već daju manje šanse, posebno jer je nastup Aleksandra Zvereva pod znakom pitanja. “Đoković mi je postavljao izazove iznova i iznova. Zbog njega sam evoluirao”, poručio je Federer. “Igrao sam protiv njega kada je bio na samom vrhuncu, kada je

DANKA KOVINIĆ BEZ AUSTRALIJAN OPENA - NAŠA NAJBOLJA TENISERKA U POSLJEDNJEM KOLU KVALIFIKACIJA IZGUBILA JE OD RUSKINJE NATALIJE VIHLJANCEVE - 7:5, 6:3. praktičio bio nepobjediv”. Ukoliko trijumfuje u Melburnu, aktuelni šampion će stići do 100. titule u karijeri.

Marej u suzama: Još Vimbldon i kraj Osvojio je tri Gren slema, Velikoj Britaniji je donio radost na svetom Vimbldonu poslije 77 godina mraka, spada među tenisere koji su obilježili najveću epohu u istoriji ovog sporta, ali čini se da je njegovoj karijeri došao kraj.

NOVAK ĐOKOVIĆ Tužno je što će možda igrati posljednji Australijan open, želim mu sve najbolje. Zahvalan sam mu za mnogo stvari u životu

Endi Marej je na emitovnoj konferenciju za medije u Melburnu najavio da bi Vimbldon mogao da mu bude posljednji turnir u karijeri. Sjajni Britanac je sa suzama u očima pričao o problemu sa kukom koji ga muči već dvije godine. “Ne osjećam se dobro. Mučim se dugo vremena i propatio sam mnogo posljednjih 20 mjeseci. Uradio sam gotovo sve kako bih se osjećao bolje, ali nije pomoglo”, rekao je Marej. Nekadašnji najbolji teniser svijeta je najavio i datum kada bi mogao da bude kraj.

RAFAEL NADAL Ti si primjer velikog sportiste i čovjeka. Uopšte ni ne znaš koliko ćeš nam nedostajati. “Moram da stavim tačku na igranje! Igram, a nemam pojma kada će bol da nestane. Mislim da mogu da igram do Vimbldona, odnosno i taj turnir, a onda bih volio da završim karijeru. Takođe, nisam siguran u vezi te odluke”, dodao je Marej. K.B.

“To što ih imam 99 već je samo po sebi nevjerovatno i mogu da budem srećan do kraja života sa tih 99”, jasan je Federer. “Ne razmišljam previše o budućnosti. Ako se to desi (100. titula) i uz to odbranim titulu na Australijan openu, neka tako i bude”. Novak je ponovo u Melburn stigao kao najbolji na planeti... “Naravno da mi to znači, to me i drži da uvijek idem ka novim titulama”, istakao

je Đoković. Problem Rafaela Nadala mogle bi da budu povrede, pa je do nedavno i njegov nastup u Melburnu bio pod znakom pitanja. “Nisam igrao dugo, ali sam zdrav, mogu da treniram za Melburn cijelu nedjelju i imam šansu da opet nastupim”, otkrio je Nadal. “Naravno da ste na početku uvijek malo uplašeni, jer prvi put vidite teren poslije dosta vremena, ali to je pozitivan osjećaj”. K.B.

Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Foto:zrkb.me

veselin BaRović i zvanično novi pRedsjednik ko

Mečevi sa Krimom uvijek koriste: Dragan Adžić

Regionalna liga - tReći tuRniR

Posljednje Provjere Pred uzbuđenja u lŠ Prethodna dva turnira Regionalne lige “plave dame” odigrale su bez greške, pa treba očekivati da u sličnom ritmu odrade i posljednji u Ljubljani. Rukometašice Budućnosti danas (subota) protiv Rudara iz Pljevalja i u nedjelju protiv domaćeg Krima imaće ujedno i posljednje pripreme za nastavak Lige šampiona. “Bilo da su prijateljske ili

Želimo da nas sa dobrim rez

zvanične utakmice sa Krimom uvijek su nam prijale, baš kao i treninzi sa slovenčkom ekipom”, poručio je iz Ljubljane trener Budućnosti Dragan Adžić. Prvi meč u glavnoj rundi Lige šampiona Budućnost igra 27. januara protiv Kopenhagena u “Morači”. RASPORED - Subota: Budućnost - Rudar (18.00h). Nedjelja: Krim - Budućnost (14.45h). K.B.

Regionalna vateRpolo liga, 9. kolo

Prvi izazovi u 2019. Veselin Barović i prvi čovjek Budućnosti i član UO KSCG Dragan Bokan tokom jučarašnje sjednice

Primorac protiv lidera: Antonio Petrović Pauza je gotova, a naši vaterpolo klubovi nastavljaju bitke u Regionanoj A1 ligi Jadran za fajnal-for, a Primorac za opstanak. Prvi meč u novoj godini tim iz Herceg Novog odigraće u Splitu protiv posljednje-

U A2 ligi KAtAro U BUdvi dočeKUje Primorje (sUBotA, 17.00h), doK BUdvA dvA sAtA KAsnije igrA U gostimA Protiv ZAdrA.

plasiranog POŠK-a, dok Primorac u Budvi dočekuje prvoplasiranu Mladost. Oba meča na programu su u subotu. REGIONALNA LIGA, 9. KOLO: Partizan - Jadrana ST, Mornar - Šabac (sinoć). Subota: POŠK - Jadran Carine (18.00h), Primorac - Mladost (19.15), C. zvezda - Jug (19.30h). TABELA: Mladost 24, Jug 19, Jadran HN 18, Jadran ST 16, Mornar 9, Šabac 9, C. zvezda 8, Primorac 7, Partizan 4, POŠK 3. K.B.

Bilo je izvjesno već određeno vrijeme, a od juče je i zvanično - Veselin Barović je novi predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore, odlučeno je na Izbornoj skupštini te asocijacije u podgoričkom hotelu Hilton. Ova uloga neće biti nova za Barovića, pošto se vraća na funkciju na kojoj se nalazio od 2000. do 2010. godine - u periodu kada se KSCG osamostalio i postao dio Fibe. Na mjestu predsjednika naslijedio je Mila Đukanovića. “Pohvalio bih rezultate i na reprezentativnom i na klupskom nivou tokom mandata prethodnog Predsjedništva koje nam je ostavilo lagodnu finansijsku situaciju, pa je na nama da održimo to stanje i odbranimo dobre rezultate, a ako se ukaže prili-

ka i da ih poboljšamo”, poručio je Barović nakon Izborne skupštine.

■ Dobar perioD Predsjednik KSCG potom je podsjetio i koji su to rezultati koji su napravljeni tokom prethodnog mandata. “Ovaj period je bio dobar za Košarkaški savez Crne Gore. Napravili smo solidne re-

veselin BArović je Bio i PredsjedniK KošArKAšKog sAveZA jUgoslAvije U PeriodU od 1991. do 1995, A toKom njegovog mAndAtA PAmti se čUvenA evroPsKA titUlA “PlAvih” iZ Atine ‘95.

zultate u reprezentativnim selekcijama - i u muškoj i u ženskoj”, istakao je Barović. “Ženska selekcija igrala je na svim evropskim prvenstvima, a muška ima veliku šansu da se kvalifikuje na Svjetsko prvenstvo. Mi želimo da nastavimo taj rad u kontinuitetu”. Nije novi prvi čovjek naše košarke zaboravio ni klubove... “Smatram da je dosta urađeno i na klupskom planu, jer Crna Gora ima dva stabilna učesnika ABA lige, kao i dva u Drugoj ABA ligi”, rekao je Barović. Kao ni mlađe selekcije... “Mislim da je značajno podignut nivo košarke na republičkom nivou. Mlađe kategorije, s obzirom na uslove i broj licenciranih igrača, postižu značajne rezultate u Evropi”.

Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2019.

Foto:ABA

ošArkAškog sAVeZA crne gore

Foto:KSCG

stavimo zultatima Novi Upravni odbor KSCG

Veselin Barović je juče očekivano dobio jednoglasnu podršku delegata (njih 68 prisutnih), nakon čega je predložio članove Upravnog odbora, koji su takođe jednoglasno izabrani. Upravni odbor čine: Dragan Bokan, Đorđije Goranović, Danilo Mitrović, Zoran Piperović, Željka Ratković, Dragan Tomić, Zoran Vujičić, Aleksandar Mijajlović, Đorđije Pavićević, Vojislav Smolović, Esad Zaimović i Suad Šehović.

VESELIN BAROVIĆ:

■ Uskoro ksCG dvorana

Odmah pored glavne dvorane Sportskog centra “Morača” uskoro će nići još jedna košarkaška hala.

84 hiljade eura je bio suficit KscG u prethodnoj Godini. opadanje prihoda objašnjeno je povećanjem broja zaposlenih i potrebom za većim izdvajanjem novca za njihove plate

Pohvalio bih rezultate i na reprezentativnom i na klupskom nivou tokom mandata prethodnog Predsjedništva koje nam je ostavilo lagodnu finansijsku situaciju, pa je na nama da održimo to stanje i odbranimo dobre rezultate, a ako se ukaže prilika i da ih poboljšamo. “Potencirao bih to da će polovinom godine biti završena izgradanja dvorane KSCG uz pomoć kompanije Bemaks. U pitanju je hala kapaciteta 2.300 mjesta koja je urađena po svim standardima i sigurno će unaprijediti uslove za sve naše reprezentacije”, istakao je Barović. Nova dvorana mnogo će značiti u daljem radu KSCG. “Planiramo da okupljamo mlađe kategorije češće pod nadzorom naših trenera. Računam da ćemo iz tog rada dobiti neke benefite”, saopštio je Barović. Za predsjednika Skupštine izabran je Rafet Husović, dok je njegov zamjenwik Radoslav Jovanović. K.B.

Nikola Rebić protiv Zadra u prvom dijelu sezone

ABA ligA, 15. kolo - ZAdAr u nedjelju gostuje u topolici

Mornar nišani rivala sa Jadrana Okršaj na moru, bitka na sredini tabele... Oba tima sa jadranske obale imaju identičan učinak (5-9), pa treba očekivati još jednu sjajnu košarkašku predstavu u Baru. Mornar u 15. kolu ABA lige dočekuje Zadar - meč u “Topolici” igra se u nedjelju od 19 sati. Momci Mihaila Pavićevića u dobrom su ritmu, a utisak je da su u prethodnim kolima zaslužili i više. “Očigledno je da smo podigli nivo igre. Odigrali smo par izuzetno dobrih utakmica, dvije izgubili na jednu loptu, dvije pobijedili”, podsjetio je plej Mornara Nikola Rebić. U nevjerovatnom raspletu Mornar je u prošlom kolu poražen od Partizana u Beogradu. “Nema razloga da pretjerano žalimo zbog tog nesrećnog poraza od Partizana”, jasan je Rebić. “Jedino treba da zadržimo ovaj nivo igre koji smo imali u prethodnim utakmicama i da ga prikažemo protiv Zadra”. Zadar je možda upisao samo pet pobjeda ove sezone u ABA ligi, ali tri su ostvarene

ABA LIGA, 15. koLo Subota 17.00h Igokea - C. zvezda 19.00h Partizan - Krka 21.00h Cedevita - Cibona Nedjelja 17.00h Olimpija - Mega 19.00h Mornar - Zadar Ponedjeljak: 18.00h FMP - Budućnost 1. C. zvezda 2. Cedevita 3. Budućnost 4. Partizan 5. Mega B. 6. FMP 7. Cibona 8. Zadar 9. Mornar 10. Igokea 11. Olimpija 12. Krka

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

14-0 10-4 9-5 8-6 8-6 6-8 6-8 5-9 5-9 5-9 4-10 4-10

28 24 23 22 22 20 20 19 19 19 18 18

NIKoLA rEBIĆ: Zadar je dobar tim pojačan nedavno sa Lukom Žorićem, ali imali smo slične mečeve u prethodnim kolima u ‘Topolici’ i znamo šta nas čeka u nedjelju

pobjeda upisao je zadar do sada u aba liGi - od čeGa tri u Gostima na strani. “Zadar je dobar tim pojačan nedavno sa Lukom Žorićem, iskusnim igračem koji je donio kvalitet našem rivalu. Imali smo slične mečeve u prethodnim kolima u ‘Topolici’ i znamo šta nas čeka u nedjelju”, jasan je Rebić. U prvom meču u Hrvatskoj Mornar je slavio sa 93:83. “Dobili smo ih u gostima, ali to ništa ne znači”, upozorava centar Vukota Pavić. “Naravno, pobjeda je imperativ i nadam se da ćemo je u nedjelju proslaviti”. K.B.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Ekonomija: Bojana DESpOTOvIć (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša pAJOvIć (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana pEJOvIć (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEvIć (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOvIć (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOvOvIć (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIć (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2019.

drama sa srećnim krajem u morači - budućnost bolja od darušafake

Osvajao je titule sa Majamijem, igrao sa najdominantnijim košarkašem današnjice Lebronom Džejmsom, tako da je imao od koga da nauči da pogađa nemoguće šuteve Noris Kol je ludim košem četiri sekunde prije kraja dramatičnog meča protiv Darušafake donio “plavima” veliku pobjedu. Četvrtu u Evroligi. Mnogo se lakše sada diše, prvaku ABA lige je trebalo baš nešto ovako. „Ovo je važan trenutak na planu samopouzdanja. Na dobrom smo putu, ali moramo i možemo mnogo bolje“, rekao je nakon meča trener “plavih” Jasmin Repeša. Budućnost je prije tog šuta odluke (Darušafaka za preostalih četiri sekunde nije uspjela da uputi šut ka košu) od gotovog umalo napravila veresiju - “plavi” su nakon prednosti od +8 u 36. minutu (66:58), plesali na ivici poraza jer je turski tim na 11 sekundi stigao do prednosti (74:73). Desio se međutim Kol. „Kada je u pozitivnom ritmu Noris je nezaustavljiv. U Tel Avivu je počeo sjajno, večeras suprotno, jer je ušao u nervozu, ali je igrao dobro u odbrani... Napravio je grešku kod faula, kada smo izašli iz bonusa, ali odlika velikih igrača je i da priznaju grešku”, poručio je Repeša. A njegov tim je odigrao prvi dio za zaborav - junak Kol je bio u kontra ritmu, nije bilo ni doprinosa Erla Klarka, koji obično furiozno otvara utakmice, kao ni povredom opterećenog

DARUŠAFAKA

75 74

16 20 22 17 14 28 11 21 Džekson 18 Kol 17 Su. Šehović 3 E. Klark 4 Barović K. Klark 11 Se. Šehović Gordić 1 Bitadze 11 Popović 4 Bel Nikolić 6 Trener: Jasmin Repeša

foto: Iva Mandić

Učio je od najboljeg: bUdUćnost ima svog lebrona - norisa Kola

BUDUĆNOST

Ozmizrak 8 Bajgul 1 Kosut 2 Demir Kid 9 Savaš 12 Braun Daglas 14 Peiners 2 Duibler 7 Evans 12 Erik 8 Trener: Selčuk Ernak

PODGORICA - Dvorana: “Morača”. Gledalaca: 4.096. Sudije: Oleg Latiševs, Danijel Jerezuelo, Ana Panter. Slobodna bacanja: Budućnost Voli 15-19 (78,9%), Darušafaka 14-19 (73,7%). Šut za dva: Budućnost Voli 21-40 (52,5%), Darušafaka 21-38 (55,3%). Šut za tri: Budućnost Voli 6-18 (33,3%), Makabi 6-15 (40%). Skokovi: Budućnost Voli 10+18, Makabi 9+23. Asistencije: Budućnost Voli 7, Darušafaka 17. Ukradene lopte: Budućnost Voli 7, Darušafaka 7. Greške: Budućnost Voli 13, Darušafaka 17. Blokade: Budućnost Voli 6, Darušafaka 5. Faulovi: Budućnost Voli 20, Darušafaka 22.

evroliga 18. kolo Efes - Himki Fenerbahče - Žalgiris Real Madrid - Olimpijakos CSKA - Makabi Budućnost - Darušafaka Baskonija - Gran Kanarija Bajern - Milano Barselona - Panatinaikos

Noris Kol poentira pored Savaša i Kida

Noris Kol Nismo počeli dobro, ali smo se regrupisali na poluvremenu, ušli sa mnogo više energije u nastavak meča. Odbrana je bila na visokom nivou, Džekson je odradio sjajan posao u napadu, Goga Bitadze je postigao neke bitne poene, kod kapitena Šehovića je završilo mnogo onih ničijih lopti, što nam je dalo snagu da istrajemo do kraja. To je ono što želimo”.

Goge Bitadzea... Kada je tako jasno je da su “plavi” limitirani u napadu. Glavnu ulogu je međutim prvi put ove sezone preuzeo Koti Klark, solo partiturom izbrisao propuste prvih napadačkih opcija, pa je samo zahvaljujući njemu, ali i korektnoj odbrani, nepovezana Budućnost bila u igri - “minus 6” na poluvremnu djelovalo je i dobro u odnosu na ono što se gledalo u “Morači”. Nakon odmora se, međutim, probudio kasniji junak meča -

vezao 10 poena, uz ogromnu pomoć konačno raspucanog Džeksona, “plavi” su treću dionicu dobili 11 razlike za 58:53! Brzo je bilo i gore pomenutih +8 i umjesto da se meč mirno privede kraju, Darušafaka se zahvaljujući minijaturama Daglasa i nesebičnu pomoć arbitara (posebno dame Ane Panter, koja je cijelo veče iritirala publiku) vratila u igru, nenadano stigla na milimetar od prve gostujuće pobjede ove sezone. “Imali smo malo sreće na

1.Fenerbahče 2.Real Madrid 3.CSKA 4.Efes 5.Olimpijakos 6.Barselona 7.Bajern 8.Panatinaikos 9.Milano 10.Baskonija 11.Makabi 12.Himki 13.Žalgiris 14.Gran Kanarija 15.Budućnost 16. Darušafaka

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

16 15 13 12 11 11 9 8 8 8 7 7 7 6 4 2

81:72 78:61 94:78 76:93 75:74 83:66 93:87 79:68 2 3 5 6 7 7 9 10 10 10 11 11 11 12 14 1

kraju, ali sreća prati hrabre”, rekao je Jasmin Repeša, koji je nakon dva poraza upisao prvi evroligapški trijumf na klupi Budućnosti. M.Antić