Dnevne novine 14. januar 2019. by Dnevne Novine

ĐUKANOVIĆ DOPUTOVAO U ABU DABI ■ 3

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

PROŠIRENJE SARADNJE SA UAE

UO VSEKĆOR AJI U PROD

OPŠIRNIJE NA STRANI 28

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019. BROJ 2275 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

SKALA RADIO: PREVAZIĐENA KRIZA ILI PROBLEMI TEK PREDSTOJE ■ 4

Sudbina kotorske vlasti u rukama DPS-a? STIJEPOVIĆ POZVAO DRŽAVNE ORGANE DA ISTRAŽE NAVODE ODBJEGLOG BIZNISMENA

Od optužbi za kriminal Knežević se brani političkim spletkama DOBRA POSJEĆENOST JOŠ JEDNOG SKI CENTRA NA SJEVERU CRNE GORE

Lokve privukle skijaše u Berane

ZA NAJBOLJE PONUDE:

UHAPŠEN PODGORIČANIN SA 200 KG MARIHUANE

■6

Dok je bježao slupao policijsko vozilo ■ 11

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

■ 2 3

POLITIKA

LOKALNI IZBORI BIĆE ODRŽANI 3. MARTA

SD samostalno u Tuzima Socijaldemokrate (SD) li broj glasova”, saopštili su nastupiće samostalno na iz SD-a. lokalnim izborima u TuziKako navode, od parlama, koji će biti održani 3. mentarnih izbora 2016. do marta, saopšteno je iz te lokalnih 2018. podrška SDpartije. u povećana je za goTa odluka je tovo 33 odsto. donijeta na “Uvjereni da sjednici OO ćemo i nakon Socijaldeovih izbora mokrata, ostati jedina kojoj su pripartija koja, osim što sustvovali predsjednik ima odbornipartije Ivan ke u svim opBrajović, potštinama, bilježi predsjednik Dai konstantan rast, Tuzi mir Šehović, medonijeli smo odluku nadžer OO Tuzi Marko Ra- o samostalnom nastupu, kočević, kao i funkcioneri sa čvrstim i realnim očekiSD-a Nusret Canović i Ti- vanjem da će SD, kao istinhomir Radinović. ski promoter multietično“Partija smo koja bilje- sti i građanskog karaktera ži konstantan trend rasta i Tuzi i Crne Gore, u Tuziod osnivanja do danas. Ta- ma činiti vlast i nakon 3. ko je i u Tuzima, gdje smo marta”, rekao je predsjedsvaki put do sada nastupa- nik OO SD Tuzi Samir AdR.P. li samostalno i povećava- žović.

BEZ DOČEKA PRAVOSLAVNE NOVE GODINE

Moleban umjesto proslave

Demokratski front (DF) nije organizovao proslavu pravoslavne Nove godine, već su čelnici tog političkog saveza prisustvovali molebanu u Hramu Hristovog Vaskrsenja koji je služio mitropolit SPC Amfilohije. Oni su kazali da “diskriminatorska i nezakonita odluka podgoričke lokalne uprave nije bila nimalo slučajna”. Kako su ranije naveli iz DF-a, odustali su od organizovanog dočeka nakon što im je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković nije dozvolio da postave binu na Trgu nezavisnosti.

“Nakon konsultacija sa mitropolitom Amfilohijem, odlučili smo da ne prihvatamo eventualne rezervne lokacije, i da ne pristajemo da nas bilo ko ponižava, već se opredjeljujemo da Novu godinu proslavimo i dočekamo u hramu gdje će u ponoć biti služen moleban”, kazali su iz DF-a. Lideri DF-a su ranije najavili da će na Trgu nezavisnosti organizovati doček, ali im lokalna uprava nije dala dozvolu za proslavu, jer se na tom prostoru do 15. januara nalaze kućice, koje su bile mobilijar Podgoričkog prazničnog bazara. R.P.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

STIJEPOVIĆ POZVAO DRŽAVNE ORGANE DA I

Od optužbi za kr se brani političk

isoki funkcioner DPS Slavoljub Stijepović pozvao je nadležne državne organe da istraže navode koje Duško Knežević “uporno plasira ovih dana, sve više se upetljavajući u mrežu sopstvenih podmetanja i neistina”. “Podsjećam Kneževića da sam ja u Podgorici i da ne namjeravam nigdje da idem, odgovorno postupajući prema crnogorskoj javnosti. Očigledno je da Knežević svakom novom izjavom demantuje sam sebe, počevši od one koju je dao istražnim organima u oktobru 2017. godine da je konvertovao 90.000 dolara za sopstvene potrebe, da bi danas iz Londona tvrdio da je u pitanju mnogo veća suma od 200.000 dolara?! Razliku je navodno, dao vozaču, kako sam tvrdi, da ih odnese u glavni grad, iako je taj isti vozač tada, prema navodima medija, tvrdio da je pare uzeo iz glavnog grada, što je još jedna neistina koju je lako provjeriti i koju sam demantovao i prije godinu dana. Međutim, od čovjeka koji u sopstvenom domu tajno snima ljude za koje tvrdi da su mu prijatelji, javnost i ne očekuje ništa drugo osim da ne bira sredstva, od očiglednih neistina do fabrikovanja i montiranja snimaka i fotografija. Smatram da se odgovornost ogleda u odnosu prema sopstvenoj državi i njenim institucijama kojima stojim na raspolaganju, a ne kroz plasiranje neistina i bježanja od činjenica”, kazao je Stijepović Dnevnim novinama.

■ PRIPREMA

ja iz lične kolekcije sa raznih događaja i druženja, prijeteći da će toga biti još, ne bi li se skrenula pažnja sa finansijskih malverzacija, zbog čega je Specijalno državno tužilaštvo tražilo njegovo hapšenje. Prema saznanjima Pobjede, predsjednik Atlas grupe Duško Knežević i četvoro njegovih saradnika terete se da su sa računa Invest banke Montenegro IBM na račune povezanih kompanija u okviru Atlas grupe prenijeli 17 miliona eura. Preko njegove banke, kako pokazuje istraga, oprano je oko 550 miliona eura. Sve to Knežević u svojoj ličnoj produkciji ne pominje, već ulazi u politički obračun sa DPS-om, zloupotrebljavajući svoje prijatelje i njihovo povjerenje za unaprijed skovani plan kojeg je počeo da otkriva, posebno u sinoćnjem videozapisu u kojem poručuje:”Milo, dosta je bilo!” Ako idemo tragom snimka iz njegove kuće na kojem se vidi kako daje koverat Slavoljubu Stijepoviću, onda se na Kneževićev rijaliti može gledati upravo kao na davno pripremljen plan političkog djelovanja protiv Demokratske partije socijali-

POLITIČKOG DJELOVANJA

Odbjegli biznismen Duško Knežević, protiv kojeg je SDT raspisao nacionalnu potjernicu postao je ovih dana, zahvaljujući ličnoj produkciji, glavna medijska zvijezda. Pažnju javnosti drži iznošenjem snimaka koje je tajno napravio u svojoj kući, objavljivanjem fotografi-

Knežević

sta, čije je predizborne kampanje, kako kaže, dugo vremena pomagao. Naime, Knežević je Stijepovića, sa kojim je rastao u Zeti, tajno snimao u vrijeme predizborne kampanje za parlamentarne izbore 2016. godine, što nameće pitanje zašto bi se takvim gadostima poslužio protiv svog druga iz djetinjstva, osim ako se nije spremao za neko buduće vrijeme. Slično je bilo i u slučaju sa njegovim prezimenjakom Ratkom Kneževićem. Dakle, njegov najnoviji angažman se može posmatrati i kao potez iza kojeg stoji namjera da se politički angažuje, da se pojavi kao ujedinitelj opozicije, kao slamka spasa funkcionerima Demokratskog fronta koji pokušavaju da njegove režiserske poduhvate iskoriste kao dokaz da je sudski proces za pokušaj terorizma montiran od strane vlasti, odnosno Milivoja Katnića. Tajni snimci nijesu nastali tek tako, nego je iza takvog nedostojnog i nemoralnog čina morao postojati plan. I to dobro pripremljen, koji je samo bio na čekanju.

■ RIJALITI ZA SKRETANJE PAŽNJE SA KRIMINALA

Izvori Dnevnih novina kažu da će se tek narednih dana pokazati ozbiljna namjera Kneževića da povede “narodne mase do konačnog svrgavanja sa

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

ISTRAŽE NAVODE ODBJEGLOG BIZNISMENA

riminal Knežević kim spletkama vlasti DPS-a”, da završi nečiji tuđi posao. Da li će tako biti, pokazaće vrijeme. Činjenica je da je Knežević vodi kampanju preko društvenih mreža i medija. Nije bilo tako davno kada je isti Duško Knežević javno saopštio sljedeće: „U protekloj deceniji poslovanja u Crnoj Gori značajnu podršku i razumijevanje imao sam od Vlade i naročito od g. Đukanovića, koga bih posebno izdvojio u smislu stimulisanja ekonomskog razvoja i modernizacije ekonomije”. Knežević je, ipak, preko svog rijalitija uspio da skrene pažnju javnosti sa činjenice da je on, nakon raspisivanja potjernice SDT, ništa drugo do običan bjegunac pred pravdom koji tek treba da dokaže da to nije, naravno pod uslovom da nije. Od sudskog postupka u kojem treba da odgovara za ozbiljne optužbe ne mogu ga spasiti nikakvi tajni snimci, plaćeni botovi i pratioci na društvenim mrežama. Mogu samo da ga prikažu u nimalo lijepom svijetlu u kakvom ga crnogorska javnost nije poznavala. Ime Duška Kneževića vezivalo se za poslovnu imperiju, od Crne Gore do arapskih zemalja, Rusije, Kipra… Smatran je uspješnim biznismenom sve do 2014. godine kada su počeli da isplivavaju njegovi dugovi, nezavršeni

poslovi, kada je imidž uspješnog menadžera počeo da kopni pod teretom neispunjenih obaveza prema državi Crnoj Gori, poslovnim partnerima, ali i prema radnicima koji su ostali kratkih rukava nakon uvođenja stečaja u TV Atlas. Ispostavilo se da je ukupan dug RTV Atlas nakon uvođenja stečaja iznosio oko tri miliona eura, od čega se radnicima dugovalo 800.000 eura. Pokazalo se i da je kompleks Meljine bio krupan zalogaj za Kneževića, sa kojim je raskinut ugovor zato što je Atlas grupa od ugovorom predviđenih 119 miliona u kompleks investirala samo tri. Takođe, iako to nije bilo dozvoljeno privatizacionim ugovorom, Knežević je imovinu bolnice založio za milionske kredite. I njegov neslavni “izlazak” iz posla sa Arapima u gradnji tada “Atlas kapital centra”, a danas “Plaza kapital centra” u Podgorici, pokazao je takođe da on nije čovjek od povjerenja.

■ TAJNI SNIMCI

POKAZUJU KO JE KNEŽEVIĆ Priča o tome da neko danas hoće da mu otme imovinu i biznis u Crnoj Gori, pada u vodu ako se uzme u obzir, kaže dobro upućeni izvor Dnevnih novina, da Knežević praktično imovinu i nema, odnosno da je ona

Stijepović

Sumnjivi poslovi Prvi, javnosti poznat, udarac Kneževićevom biznisu stigao je kada je Ruska monetarna vlast 2014. zabranila rad ruskoj filijali njegove Atlas banke jer je, navodno, tokom 2013. bila uključena u sumnjive operacije vezane za prenos novca van Rusije u iznosu od više od 180 miliona eura. Te iste godine, “Atlas grupa” ostala je bez udjela u Atlas Capital centru, koji je građen sa investicionom kućom “Capital investment” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Vijesti su tada objavile da se to dogodilo jer nije poštovan dogovor iz partnerskog odnosa, te da su se, osim kašnjenja u gradnji, Arapi žalili da je bez njihovog znanja neadekvatno potrošeno više miliona eura. Iz “Atlasa” su tada kazali da im nije poznato da je bilo neadekvatnog korišćenja novca. pod hipotekom zbog kredita koje je podizao kod svojih banaka, a koje nije vraćao! Sve u svemu, Knežević je već imao ozbiljne poslovne probleme i u vrijeme kada je tajno snimao Stijepovića i pravio ličnu foto, video i audio arhivu. Da li je zbog tih problema postao nečiji pion za obračun sa DPS-om, odnosno sa predsjednikom partije i predsjednikom države Milom Đukanovićem? Što god da je u pozadini, ostaće činjenica da je Duško Knežević tajno snimao svoje prijatelje, zloupotrebljavao njihovo prijateljstvo i povjerenje. To, na kraju, najbolje govori o njemu samom. V. Šofranac G. Popović

POLITIKA

ĐUKANOVIĆ DOPUTOVAO U ABU DABI

Proširenje saradnje sa UAE

Đukanović sa Omar Al Olamom Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović doputovao je sinoć u Abu Dabi, gdje ga je na aerodromu dočekao ministar za vještačku inteligenciju Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Omar Al Olama. Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, u srdačnom i prijateljskom razgovoru obostrano je istaknut značaj saradnje u toj važnoj oblasti, ne samo za inače odlične bilateralne odnose, već i za budućnost dvije države. Navodi se da je Al Olama izrazio spremnost za transfer ne samo znanja, već i novih tehnoloških dostignuća u Crnoj Gori. “Kao primjer, naveo je njihov projekat u medicini. Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji i algoritmu koji su napravili, moguće je dijagnosticirati bolest tuberkuloze brže i bolje od bilo kog ljekara“, kaže se u saopštenju. Đukanović je zahvalio Al Olami i predložio da se što prije uspostavi saradnja linijom vlada na tom planu, što će, kako je rekao ministar, imati pozitivne efekte za obje zemlje. Crnogorski predsjednik će danas učestvovati na velikom međunarodnom skupu na kom će biti dodijeljena prestižna Zajedova nagrada za održivost u ovoj godini. “Za danas je predviđen i susret Đukanovića s krunskim princom Mohamedom Bin Zajedom Al Nahjanom, pod čijim pokroviteljstvom se održava ova ceremonija“, dodaje se u saopštenju. Ceremonija dodjele prestižne Zajed nagrade za održivost, koja uvažava principe UN Ciljeva

održivog razvoja i Nacionalnu agendu ove zemlje, organizuje se u okviru Abu Dabi Nedjelje održivosti, na kojoj se okupljaju hiljade ljudi iz 175 zemalja, u godini koju je Vlada UAE proglasila godinom tolerancije. Zajed nagrada ustanov-

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović će danas učestvovati na velikom međunarodnom skupu na kom će biti dodijeljena prestižna Zajedova nagrada za održivost u ovoj godini

ljena je prije 11 godina u čast nasljeđa Šeika Zajeda i priznanja za njegovu posvećenost održivom razvoju. “Ponosni smo na sjajno prijateljstvo i saradnju između Crne Gore i UAE i izražavamo našu kontinuiranu spremnost za njihovo dalje snaženje i jačanje u raznim oblastima”, navodi se, između ostalog, u pozivnom pismu princa Mohameda. U pozivnom pismu izražava se i poštovanje za napore Crne Gore da obezbijedi jednu trećinu električne energije iz obnovljivih izvora. Đukanović će, kako je najavljeno, imati u Abu Dabiju i Dubaiju bilateralne susrete sa najvišim predstavnicima Emirata, biznis krugova, i učesnicima tog značajnog međunarodnog događaja. R.P.

politika

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

skala radio: prevaziđena kriza ili problemi tek predstoje

Sudbina kotorske vlasti u rukama DPS-a? U Kotoru niko pojma nema što će se dešavati tokom narednih mjeseci. Iz redova vladajuće koalicije može se čuti da je savladana još jedna kriza, ona najteža, koja je ozbiljno prijetila da vlast odvede u politički sunovrat. Tako ne misle svi. Naročito ne SDP, čije je odbornike predsjednik opštine Vladimir Jokić žestoko izvrijeđao nakon prekida tek započete XVII sjednice SO. Oni su glasali protiv odluka koje je on u njihovo ime donosio i time pokazali jasan stav prema njegovom daljem opstanku na čelnom mjestu kotorske opštine. SDP neće ni da čuje za transakcije koje je pokušala da realizuje potpredsjednica opštine Ljiljana Popović-Moškov. Posao vijeka, kako su pristalice ideje kupovine Jugopetrolove imovine u Škaljarima i one u Industrijskoj zoni nazivali, može da se završi samo ukoliko joj podršku da Demokratska partija socijalista. Ostale opozicione partije, makar po ranijim stavovima,

Kotor

SD, HGI i LP neće dati zeleno svijetlo ovoj kupoprodaji. No, nije to najveći problem vladajućoj koaliciji, koju podržavaju odbornici SNP-a vjerni bivšem predsjedniku ove partije dr Branku Baću Ivanoviću. Sa njima, ali bez SDP-a, za koju se, bar z sad zbog svega što se dešavalo, pretpostavlja da neće pružiti podršku dosadašnjim kolegama iz vladajuće strukture,

ostatak vladajuće skupštinske većine bi imao samo 14 odbornika, što znači da se ne može donijeti budžet i da će Jokić morati da donese odluku o privremenom finansiranju čiji je rok trajanja tri mjeseca. Ukoliko se u tom periodu ne donese budžet, uvodi se prinudna uprava i ide se na prijevremene lokalne izbore u Kotoru. Međutim, ima i onih iz naj-

veće opozicione partije koji vjeruju da će njihovi odbornici prisustvovati nastavcima prekinutih XVI i XVII sjednice. Tim prije što je njihov nedolazak na sjednicu 28. decembra prošle godine značio usvajanje odluka koje je u ime odbornika donosio predsjednik opštine Vladimir Jokić. Sada je svima jasno da DPS sa svojim koalicionim partijama i ne-

zadovoljnim odbornicima SDP-a može da sruši dosadašnju vlast u Kotoru. Zašto to ne čini, moraće da odgovori svojim članovima, simpatizerima i posebno biračima koje je pred novogodišnje praznike ostavila poprilično zbunjene. U kuloarima se priča da je na dnevnom redu u prvim mjesecima ove godine smjena kotorskih direktora preduzeća čiji je osnivač lokalna uprava, onih koji su iz redova SDP-a. Ako je to tačno, onda je potpuno jasno da koaliciona vlast u Kotoru više ni formalno neće postojati i da će nastavak političke priče o mogućim kombinatorikama biti isključivo u rukama DPS-a. Moguća je i prekompozicija vlasti, što znači da opozicija i tri odbornika SNP-a naprave novu većinu koja bi funkcionisala naredne dvije godine do redovnih lokalnih izbora. To opet sve zavisi od DPS-a koji za sada ćuti i ne oglašava se. Slavko Mandić

5 glavni pregovarač sa eu aleksandar drljević PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

politika

Evropa svjesna značaja koji ima Zapadni Balkan P

roširenje, kao jedna od najuspješnijih politika Evropske unije (EU) ostaće aktuelna, bez obzira na ishod izbora za Evropski parlament, ocijenio je glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević.

Drljević

Prema njegovim riječima, politika proširenja će ostati aktuelna, jer i EU vidi značaj u proširenju na države Zapadnog Balkana. Drljević je u intervjuu agenciji MINA kazao da su predstojeći izbori u Evropskom parlamentu od velike važnosti, jer će njihov ishod u velikoj mjeri uticati i na budućnost odnosa Crne Gore sa EU. “Nadam se da će i novi sastav Evropskog parlamenta nastaviti da bude posvećen politici proširenja EU i produbljivanju i jačanju odnosa sa našim regionom”, kazao je Drljević. Kako je kazao, Crnu Goru u narednom periodu očekuje nastavak opsežnih reformi. “Stalna podrška EU je nei-

Proširenje EU je izazov i u idealnim uslovima Drljević kaže da svi moraju biti realni kada je riječ o trenutnim i budućim izazovima s kojima se suočava EU, kao i svaka od njenih članica. „Čak i u idealnim uslovima, proširenje EU je izazov, imajući u vidu da taj proces zna-

či troškove, utiče na institucionalne aranžmane i zahtijeva javnu podršku. Važno je održati saradnju živom tako što ćemo u pregovorima predstaviti vidljive i konkretne rezultate za obje strane“, kazao je Drljević. Kako je rekao, gledajući na

Zapadni Balkan iz perspektive višestrukih izazova sa kojima se EU suočava, integracija regiona u Uniju još predstavlja mogućnost, prije nego rizik, jer je Zapadnom Balkanu, kako to često ističu i evropski zvaničnici, mjesto u EU.

zostavan element, kako bi se evropska integracija ovog dijela Evrope sprovela na najkvalitetniji i najefikasniji način”, kazao je Drljević. S druge strane, dodao je on, Crna Gora je čvrsto orijentisana prema evropskim vrijednostima i standardima. „Ne zbog pukog članstva nego zato što ovaj proces garantuje stvaranje boljih uslova i kvaliteta života našim građanima. Upravo iz tog razloga posvećenost članstvu u EU, potvrđujemo održivim reformama i napretkom u svim oblastima“, poručio je Drljević. Drljević je ukazao da je Crna Gora dosad otvorila 32 pregovaračka poglavlja od ukupno 33 koja pregovara što je, smatra on, dovoljan razlog za zadovoljstvo napretkom države na putu prema EU. „Poseban razlog za zadovoljstvo leži u činjenici da smo krajem prošle godine otvorili jedno od najzahtjevnijih, poglavlje 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Ostaje nam još jedno - Konkurencija, i nadam se da ćemo u mjesecima pred

nama biti u prilici da otvaranjem tog poglavlja zatvorimo jednu fazu u pregovorima i počnemo sa postepenim zatvaranjem poglavlja“, naveo je Drljević. Kako je rekao, otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja zapravo znači da Crna Gora jača unutrašnju spremnost za članstvo. On je istakao da članstvo u EU nije jedini cilj, već da je demokratizacija društva i unapređenje života građana suštinski cilj tog procesa. „U jednom tako kompleksnom i sveobuhvatnom procesu teško je izdvojiti oblast koja nosi najviše izazova, ali svakako da je oblast vladavine prava nezaobilazna kada govorim o prioritetima“, naveo je Drljević. Upitan da li se bojkot opozicije može negativno odraziti na put Crne Gore ka EU, Drljević je odgovorio da proces pristupanja države EU nije samo proces Vlade već cjelokupnog društva i zainteresovanih strana, među kojima su parlamentarne političke partije i civilni sektor. „Stav EU po tom pitanju je više puta jasno iskazan konstruktivno i aktivno angažovanje svih aktera procesa pregovora od velikog je značaja za dalji napredak države prema EU“, ukazao je Drljević. R.P.

zamjenik glavnog pregovarača za poglavlja pravne tekovine marko mrdak

Zadržati fokus Brisela na Crnu Goru

Za Crnu Goru, kao zvaničnog lidera u regionu u oblasti evropskih integracija, jasno prepoznatog i od same Evropske unije, politička podrška predstavlja posebnu odgovornost, imajući u vidu da kao najuspješniji primjer iz regiona ukazuje na konstantan napredak u pregovaračkom procesu utemelje-

nom na zaslugama, navodi zamjenik glavnog pregovarača za poglavlja pravne tekovine Marko Mrdak. On u tekstu za časopis Eurokaz kaže da je “u izuzetno izazovnim vremenima za EU, u kojima smo i dalje svjedoci bezbjednosnih, političkih i ekonomskih izazova u Evropi, bilo zahtjevno zadržati fokus Brisela na is-

punjavanju pregovaračkih zahtjeva Crne Gore”. “Svakako, zahvaljujući entuzijazmu svih učesnika u pregovaračkom procesu, danas možemo konstatovati da smo otvorili gotovo sva pregovaračka poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena”, piše Mrdak. On navodi da je transparentan pristup Vlade i uklju-

čivanje zainteresovane javnosti u pregovarački proces kroz rad radnih grupa je jedan od razloga kontinuirane podrške javnosti za članstvo Crne Gore u EU. Kako kaže, ova godina za Vladu predstavlja godinu završne faze pregovaračkog procesa, odnosno postepenog zatvaranja pregovaračkih poglavlja. R.P.

Mrdak

ekonomija

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

nto na sajmu cmt u štutgartu

Aktivni odmor u Crnoj Gori

Crna Gora i njena turistička ponuda prezentovana je na specijalizivanom sajmu za aktivni odmor CMT koji je proteklog vikenda održan u Štutgartu. Učešće na najvećem specijalizovanom događaju u Evropi, koji svojim posjetiocima nudi najraznovrsniju ponudu iz svih krajeva svijeta, dio je promotivnih aktivnosti na tržištu Njemačke koje je Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala sa Javnim preduzećem Nacionalni parkovi Crne Gore. Naša zemlja predstavljena je tokom danima posvećenih ponudi za planinarenje i biciklizam. Interesovanje za ove segmente turističke ponude je u usponu kada su u pitanju svjetski turistički trendovi, naročito kod turista sa njemačkog govornog područja. „Ljubiteljima aktivnog odmora, za vožnju bicikla i planinarenje u Crnoj Gori na raspolaganju je mnoštvo biciklističkih ruta i planinarskih staza. Mnoge od njih prolaze kroz pet nacionalnih parkova, koji obiluju prirodnim ljepotama, što našu zemlju čini posebno atraktivnom i konkurentnom destinacijom na planu ponude za aktivni odmor“, istakli su iz NTO. Interesovanje sa ovog tržišta je u porastu, o čemu govo-

ri i podatak da je tokom prvih deset mjeseci 2018. u hotelima i sličnim vidovima smještaja u Crnoj Gori boravilo oko 50.000 turista iz Njemačke, koji su ostvarili oko 70 odsto više noćenja u poređenju sa istim periodom 2017. godine. Nastavak trenda očekuje se i ove godine. „Između ostalog, tome će doprinijeti nove avio-linije koje Crnu Goru povezuju sa njemačkim gradovima. Ove godine austrijska niskobudžetna kompanija Laudamotion od aprila će realizovati letove na relaciji Štutgart-Podgorica-Štutgart. Takođe, Wizz Air od aprila uvodi i dodatnu rotaciju na relaciji Memingen – Podgorica, tako da će saobraćati tri puta sedmično“, precizirali su iz NTO. Sajam CMT jedan je od najvećih svjetskih sajmova turizma, sa više od 240.000 posjetilaca i 2.000 izlagača iz cijeloga svijeta koji predstavljaju nove destinacije, zemlje, regije i gradove za aktivni odmor. Pored NPCG, turističku ponudu predstavili su Turistička organizacija Bara i agencija Montenegro Tourist Service. Nakon ovog sajma, promocija u Njemačkoj nastavlja se u februaru učešćem NTO na specijalizovanom sajmu FREE koji se održava u Minhenu. K.J.

Štand Crne Gore na sajmu u Štutgartu

odsto više noćenja ostvarili su turisti iz njemačke koji su prošle godine boravili u crnoj gori

Privredna komora PrePoručuje Povezivanje Privrednika

Kvalitetniji proizvodi smanjiće uvoz Kako bi se dio uvoza zamijenio domaćom proizvodnjom te rastom izvoza, potrebno je jačati kvalitet domaće ponude, bolje pozicionirati domaće proizvode i povezivati poljoprivredu i turizam, kroz programe kao što su Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi, kazali su iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) za agenciju Mina-business. Uz to, dalji rast izvoza zahtijeva intenzivnije marketinške aktivnosti i udruživanje domaćih kompanija, zbog ograničenih količina, asortimana proizvoda i finansijskih resursa. Iz PKCG smatraju da se veliki

broj proizvoda, naročito poljoprivredno-prehrambenih, nepotrebno uvozi, jer domaći kapaciteti mogu da zadovolje najveći dio ovdašnje tražnje. „Proizvodimo visokokvalitetna pića, meso i mesne prerađevine, mliječne proizvode, med, masline. Neiskorišćene mogućnosti su bogatstvo ljekovitog i samoniklog bilja, zatim u šumskim predjelima pečurke, medonosno bilje, šumski plodovi, kao i organska proizvodnja, slatkovodno i morsko ribarstvo“, tvrde u PKCG. Uz podsjećanje da je ukupna robna razmjena Crne Gore sa

inostranstvom u prvih 11 mjeseci prošle godine, iznosila 2,7 milijardi eura ili 12,2 odsto više u odnosu na isti period 2017, takođe ističu da je pokrivenost uvoza izvozom bila je 15,6 odsto. „Uvoz robe za prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je 2,34 milijarde eura, a iz Srbije smo najviše uvozili najviše pića, alkohol, sirće i proizvode od plastičnih masa. Izvezena je roba vrijedna 363,9 miliona eura, ali je robni deficit uglavnom posljedica započetih investicionih projekata, kao i uvoza onoga što ne možemo proizvesti“, zaključili su iz PKCG. R.E.

dobra Posjećenost još jednog ski-centra na sjeveru crne gore

LoKve privuKLe sKijaše u Berane Ski-centar Lokve kod Berana nedavno je počeo da radi i već prvog dana, na zadovoljstvo turističkih poslenika ovog kraja, zabilježena je rekordna posjećenost. Prema riječima vlasnika ovog centra Dejana Guberinića, bilo je više od dvije hiljade posjetilaca. „Ski-centar Lokve raspolaže žičarom, ski-liftom i bebi liftom. Visina sniježnog pokrivača je oko 60 centimetara, što je idealno za skijanje. Staze su sređene, a očekujem i da će ova sezona potrajati malo duže. Što se tiče cijena, iste su kao prošle godine: dnevni ski-pas za odrasle je deset eura, za djecu sedam i za najmlađe pet eura. Ukupna dužina staza je oko pet kilometara i različitih su kategorija. Signalizacijom u boji smo ih označili od crne, koje su za najbolje skijaše, do onih blagih za početnike“, dodao je on u izjavi za Infobiro. Osim stanovnika Berana,

proteklog vikenda su na skijalištu bili i posjetioci iz regiona - Beograda, Novog Sada i Skoplja. Savjetnik predsjednika Opštine Darko Stojanović ističe da je otvaranje skijališta prvi korak da se u Beranama i njegovoj okolini tokom cijele godine odvijaju razne turističke aktivnosti. „Iz ugla lokalne samouprave, ali i građana Berana i okolnih opština - Bijelog Po-

lja, Andrijevice, Rožaja, Plava - mislim da je iziuzetno značajno što skijalište Lokve i ove godine radi, uz još neke sadržaje koji su otvoreni u blizini. Izuzetno je bitno da ono profunkcioniše, te da se da pomoć i podrška ljudima koji su hrabro uložili velika finansijska sredstva u otvaranje kako skijališnih, tako i smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta“, dodao je Stojanović. R.E.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

NacioNalNim parkovima odobreNa sredstva iz državNog budžeta

NP Durmitor

Nedostajalo 314.000 eura za redovNo poslovaNje Nacionalnim parkovima Crne Gore Vlada je krajem prošle godine odobrila više od 300.000 eura iz državnog budžeta na osnovu, kako se navodi, informacije o nedostajućim sredstvima neophodnim za redovno poslovanje tog javnog preduzeća. Naime, 26. novembra 2018. NPCG se obratilo Ministarstvu održivog razvoja i turizma sa zahtjevom da im za obaveze u ovoj godini obezbijede 314.350 eura. Razlog su, precizira se, „objektivne okolnosti“, jer su „pojedini segmenti poslovanja i dalje finansijski neodrživi bez spoljne podrške“. Kako je MORT u svom budže-

ekonomija

NakoN pozitivNog mišljeNja miNistarstva fiNaNsija, Nedostajuća sredstva za NpCg su dodata iz tekuće budžetske rezerve ve. MORT je kroz svoje ranije planirane izdatke namijenjene subvencijama za proizvodnju i pružanje usluga, prenio 314.350 eura na ovo javno preduzeće. Podsjećamo, pet crnogorskih nacionalnih parkova tokom 2018. je posjetilo oko 450.000 gostiju - 30 odsto više nego godinu ranije - ali još ne postoje informacije o prihodima i rashodima firme koja njima upravlja. U finansijskom planu za 2017. godinu planirano je 2,66 miliona eura prihoda, od kojih je skoro milion stiglo naplatom ulaznica, a više od 600.000 iz državnog budžeta. Planirani rashodi iznosili su 2,65 miliona eura, a najveću stavku od blizu milion i po činile su bruto zarade zaposlenih. Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore trebalo je do oktobra da promijeni oblik organizacije poslovanja u društvo s ograničenom odgovornošću. Naime, Zakonom o nacionalnim parkovima definisano je da njima upravlja privredno društvo sa svojstvom pravnog lica, koje „ispunjava uslove za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima propisane zakonom kojim je uređena zaštita prirode“. K.J.

tu u tom trenutku imao sredstva koja neće biti utrošena u tekućoj godini, predloženo je njihovo preusmjeravanje za podmirivanje dijela nedostajućeg novca namijenjenom NPCG. U pitanju su uštede od 163.701,55 eura koje su ostvarene kroz smanjenje izdataka u segmentima turističke djelatnosti, uređenje prostora, građevinarstva i stambenog razvoja, životne sredine i komunalnog razvoja, te inspekcijskih poslova i licenciranja. Nakon pozitivnog mišljenja Ministarstva finansija, nedostajuća sredstva za NPCG su dodata iz tekuće budžetske rezer-

izvršNi direktor icm raNko Nikolić

Očekujemo aranžman sa Slovenijom

Sa skijališta Lokve

Institut crne metalurgije (ICM) iz Nikšića u novu poslovnu godinu ulazi finansijski rasterećeniji, sa osavremenjenom proizvodnjom, realizovanim značajnim investicijama i znatno većim šansama za zauzimanje pozicije na tržištu, kazao je izvršni direktor firme Ranko Nikolić. U razgovoru za agenciju Mina-business, on je naveo da je vraćen kvalitet proizvoda s kojim sada teže zahtjevnijim tržištima. Uz to, u teškoj i uspješnoj 2018. godini nijesu se zadužili, već prepolovili zatečena dugovanja. „Uz visoke poreske i dugove prema dobavljačima i lokalnoj upravi, poseban problem u proizvodnji bio je povećani škart koji je prijetio da dovede do potpunog prekida proizvodnje. Cilj nam je da se, umjesto prevaziđenog takozvanog livenja odozgo, osvoji nova tehnologija - sifonsko livenje. Kroz realizaciju tog projekta, urađena je nova kokila za livenje ingota teških tonu, umjesto dosadašnjih gredica od 680

Institut crne metalurgije

kilograma, i maksimalno iskorišteni proizvodni kapaciteti“, rekao je Nikolić. Prema njegovim riječima, u ICM su uspjeli da nakon više od 15 godina iz sopstvenih sredstava sa 100.000 eura finansiraju nabavku novih dodataka za postrojenja, što otvara mogućnosti za tržišta Evropske unije (EU), prije svega Slovenije. „Porastom plasmana na inostrana tržišta, ukoliko probne količine budu pokazale zadovoljavajući kvalitet, imali bi ozbiljan aranžman sa Željezarom Ravne. Očekujemo da će to biti izvje-

sno do kraja januara. Naša velika prednost je što posjedujemo malu indukcionu peć od jedne tone za rad i usitnjenih narudžbi“, rekao je Nikolić. Da je situacija u ICM znatno bolja, kako je rekao, pokazuje to da su da izmirili svih 11 plata zaposlenima, čiji je prosjek na državnom nivou, redovno uplate 14 poreza i doprinosa, kao i tri iz prethodne godine. Nikolić je ukazao na problem sive ekonomije i nelojalne konkurencije sa kojom bi se, u ovoj godini, svi akteri na tržištu trebalo ozbiljnije da pozabave.R.E.

ekonomija

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

Zaposleni CeDis-a obučavani u renomiranom austrijskom Centru

Nova iskustva pomažu u boljem lociranju problema

Kompleksan sistem kakav je elektrodistributivni, zbog svoje dinamike se mijenja i po nekoliko puta dnevno. Na njega utiču razni faktori: od spoljašnjih, na koje malo možemo uticati, do onih unutrašnjih, koje kontrolišemo dobrim održavanjem i upravljanjem. A rad i upravljanje elektrodistributivnim sistemom zahtijeva iskustvo, spremnost, prilagođavanje i praćenje novih trendova koje razvoj mreže zahtijeva. Kako bi se zadovoljili savremeni načini rada i poslovanje, kao i sve zahtjevnije potrebe korisnika, moraju se pratiti dostignuća iz oblasti elektroenergetike. Tehničari i inženjeri Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS česti su učesnici seminara i skupova, putem kojih prate promjene iz te oblasti kao i mogućnosti primjene u našim uslovima. Jedna takva edukacija održana je u decembru 2018. godine. U austrijskom gradu Sulcu, boravili su zaposleni u Sektora za održavanje Marko Mugoša i Miroslav Krkeljić. Lociranje kvara na podzemnom kablu je veoma važan dio procesa opravke mreže, a u centru za obuku ispitnog centra firme BAUR u Austriji, imalo se što naučiti i unaprijediti znanje iz te oblasti. Predstavnici CEDIS-a su

Obavezne edukacije Mnogo toga se već koristi u elektrodistributivnom sistemu Crne Gore, naročito ona dostignuća koja se odnose na praćenje trendova u primjeni nove opreme. Svaki proizvođač ima različitu opremu koja se ugrađuje u sistem. Tom opremom neophodno je znati dobro rukovati, da bi se iz nje izvukao maksimum. Zato se i organizuju edukacije i obuke za korišćenje nove opreme. Putem tih edukacija, stečena teorijska znanja se bolje primjenjuju u praksi.

prošli obuku tog renomiranog proizvođača instrumenata za lokaciju grešaka na kablovima i njihovog preventivnog ispitivanja. „Obuka se sastojala iz teoretskog i praktičnog dijela. Obrađene su teme o testiranju kablovskih vodova kao posljedica kvara, lokaciji kvara na kablovskom vo-

Ispitno vozilo CEDIS-a CEDIS je sredinom 2017. godine investirao u novo ispitno vozilo koje predstavlja posljednju generaciju ovakve opreme na evropskom tržištu. Ono je u mnogome osavremenilo i olakšalo ovaj izuzetno odgovoran i važan posao u održavanju mreže. Novom ispitnom opremom upravlja se pomoću računara koji automatizuje značajan dio

posla. To je ujedno znatno pojednostavilo, olakšalo i ubrzalo sam proces ispitivanja kablova i ostale opreme. Njime je omogućena pouzdana procjena stanja izolacije ispitivanog kabla, kao i stanja plašta. Dobijaju se važne informacije o samom kablovskom vodu, što znatno povećava njegov eksploatacioni vijek i povoljno utiče na kvalitet cijele mreže.

du na planu makrolokacije kroz upotrebu reflektometra, lokaciji kvara na kablovskom vodu na planu mikrolokacije akustičnom metodom, trasiranju i identifikaciji kablova, pri čemu smo detaljno upoznati sa softverskim i hardverskim mogućnostima prezentovane opreme“, kazao je glavni inženjer

za ispitivanje u Služba za ispitivanje i relejnu zaštitu Marko Mugoša. On je dodao da je drugi dio obuke obuhvatio teme koje se odnose na preventivna ispitivanja, kako kablovskih vodova, tako i ostale elektroenergetske opreme u postrojenjima. „U konkretnom slučaju, radi se o uređajima za dijagnostiku stanja izolacije na vodovima i postrojenjima. Detaljno je prezentovan način rada instrumenata za mjerenje ‘tanges-delta’ gubitaka na vodovima i mjerenje parcijalnih pražnjenja na vodovima i postrojenjima, a koji su veoma bitni za procjenu stanja izolacije konkretnog kablovskog voda ili postrojenja. Skup svih navedenih uređaja nalazi se u vozilu, koje tako čini jedan ispitno-mjerni sistem, a polaznici obuke detaljno su upoznati sa radom tog siste-

ma“, naveo je Mugoša. Na kraju obuke, predstavnicima CEDIS-a uručeni su sertifikati za poznavanje i rad sa opremom ovog renomiranog proizvođača. R.E.

Lociranje kvara na podzemnom kablu je veoma važan dio procesa opravke mreže, a u centru za obuku ispitnog centra firme BAUR u Austriji, imalo se što naučiti i unaprijediti znanje iz te oblasti. Predstavnici CEDIS-a su prošli obuku tog renomiranog proizvođača instrumenata za lokaciju grešaka na kablovima i njihovog preventivnog ispitivanja

hronika

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

barska policija lišila slobode N.r. i s.r.

Krijumčarili emigrantkinje za 1.000 eura

Zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi prije tri dana uhapšen su N.R. (22) iz Kameruna i S.R. (41) iz Bara. Naime, kako se navodi u saopštenju policije, postupajući po operativnim podacima kojima je raspolagala granična policija, policijski službenici su u iznajmljenom stanu na području Bara pronašli četiri strane državljanke za koje se sumnjalo da su dovedene u zabludu i prevarene od strane dva nepoznata lica. Sumnjalo se, da su oštećene u zamjenu za ilegalni prelaz državne granice platile nepoznatim licima 1.000 eura. “Kriminalističkom obradom i intenzivnim radom policijskih službenika iden-

tifikovani su i lišeni slobode N.R. i S.R. Kako se sum-

nja, oni su po prethodno postignutom dogovoru sa

oštećenim licima, iz koristoljublja im obećali prelaz

državne granice za iznos od 1.000 eura, kako bi se oštećena lica domogla zemalja Evropske unije ilegalnim putem. Osumnjičeni su, sumnja se, organizovali njihov prevoz od Bara do granice sa Republikom Hrvatskom gdje su angažovali i treće, za sada nepoznato lice, a na čijoj identifikaciji se radi, a koje ih je ostavilo u blizini granice i udaljilo se u nepoznatom pravcu”, navodi se u saopštenju. O događaju je obaviješten državni tužilac u ODT u Baru koji je naložio da se osumnjičeni lišeslobode zbog sumnje da su počinili navedeno krivično djelo. Nakon privoda nadležnom sudiji za istragu osumnjičenim licima je određen pritvor u trajanju od 30 dana i oni su sprovedeni u ZIKS. R.C.H.

potvrđeNa optužNica protiv trojice NikšićaNa

Nabavili arseNal oružja, loKatore, vozila....

viši sud u podgorici

optužnica za pokušaj ubistva na kontroli Višem sudu u Podgorici dostavljena je optužnica protiv Miladina Radovanovića iz Aranđelovca zbog sumnje da je 2. septembra prošle godine pokušao da drškom sjekire ubije Marka Prokovića u naselju Radanovići u Kotoru. Optuženom se na teret stavlja da je počinio ubistvo u pokušaju. Kako je ranije saopšteno

iz policije, Radovanović je nakon kraće prepirke nasrnuo na Marka Prokovića i napao ga sjekirom. Utvrđeno je da je Radovanović više puta držalom udario Prokovića po glavi. Radovanović pred tužiocem nije sporio da je dva puta drvenom motkom udario Prokovića u glavu, ali je naveo da je to uradio u samoodbrani. N.P.

Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu protiv N.R., B.N. i P.J. zbog krivičnih djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška krađa i prikrivanje. Kako se navodi u optužnici, okrivljeni P.J. i B.N. su krajem avgusta prošle godine u Nikšiću neovlašćeno nabavili, držali i do mjesta Žirovnica prevezli veću količinu oružja, municije i eksplozivnih materija. Po-

licija je kod njih pronašla improvizovanu eksplozivnu napravu velike razorne moći, antenu za prijem signala, magnet namijenjen za fiksiranje naprave na vozilo i daljinski upravljač namijenjen za aktivaciju eksplozivne naprave, kao i dva trakera marke tristar. Zaplijenjena je i automatska puška „zastava” model M70, kal. 7,62 mm, sa okvirom, pištolj CZ M70, sa uništenim fabrič-

kim brojem, kal. 7,65 mm, sa tri okvira i odgovarajućim prigušivačem za oružje, 136 komada municije različitog kalibra, od čega 128 komada puščane municije i osam komada pištoljske municije, dva zaštitna kombinezona i dva para zaštitnih rukavica, dva vozila „golf V” podgoričkih registarskih oznaka, sa izmijenjenim bravama za paljenje vozila. Utvrđeno je da su ta vozila ukradena na području Podgorice u noći 25/26. avgusta 2018. godine. Policija je u Žirovnici zaplijenila i gasni pištolj nepoznate marke, pancir, dva bajoneta, improvizovanu eksplozivnu napravu koja se aktivira preko daljinskog prekidača bruto mase 2,74kg, centralu za daljinsko upravljanje, sigurnosni prekidač, električne provodnike, dva magneta okruglog oblika i električnu detonatorsku kapislu. To oružje je pronađeno u kuću koju je 2014.godine okrivljenom N.R. na korišćenje dao P.V., otac okrivljenog P.J. N.P.

hronika

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

uhapšen podgoričanin sa 200 kg marihuane

Tokom bjekstva slupao policijsko vozilo i povrijedio dva policajca uprava carina

Oduzete cigarete

Mobilni timovi Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja oduzeli su cigarete namijenjene nelegalnoj prodaji u vrijednosti od oko 1.500 eura. “Sprovodeći kontrole na području opštine Danilovgrad, službenici OZSK su, na dvije lokacije, pronašli ukupno 13.300 komada cigareta namijenjenih nelegalnoj prodaji. Roba koja je predmet prekršaja je oduzeta. Izdat je jedan prekršajni nalog” saopšteno je iz Uprave carina.

Podgoričanin Darko Bakrač (38) uhapšen je juče u popodnevnim satima u naselju Štoj, u Ulcinju, zbog sumnje da je u vozilu kojim je upravljao prevozio 207 kilograma marihuane. Naime, službenici OB Ulcinj su juče u mjestu Štoj, na magistralnom putu Ada Bojana – Ulcinj, zaustavili džip marke „Nissan Terrano” kojim je upravljao Bakrač, koji međutim odbio naređenje policijskih službenika da automobil ugasi i dao se vozilom u bjekstvo. “Nakon kraće potjere za vozilom, kojom prilikom je D.B. više puta ostvario kontakt sa službenim policijskim vozilom u cilju onesposobljavanja službenog vozila u potjeri, a pri čemu je

nastala totalna šteta na oba vozila, došlo je do prevrtanja vozila kojim je upravljao D.B.

Osumnjičeni D.B. i dva policijska službenika su ovom prilikom zadobila lakše tjelesne povrede. Pregledom

vozila policijski službenici su pronašli i oduzeli 11 pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, težine 206,8 kilograma” navodi se u saopštenju. O događaju su obaviješteni policijski službenici Odsjeka za borbu protiv droge i državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i ugrožavanje javnog saobraćaja. Marihuana će biti upućena u Forenzički centar radi vještačenja. N.P.

osnovni sud u podgorici

Husoviću danas izriču presudu

Izazvao sudar sa skuterom Osnovni sud u Ulcinju potvrdio je optužnicu podignutu protiv okrivljenog H. E. iz Njemačke, zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni dana 8. avgusta 2018. godine, oko 14 časova, u Jadranskom moru, naspram plaže Cabo u Ulcinju, upravljajući u brodskom saobraćaju skuterom za vodu, izazvao pomorsku nezgodu u kojoj je teže povrijeđena njemačka državljanka G.S. “On je upravljajući skuterom suprotno Pravilniku o izbjegavanju sudara na moru, krećući se od plaže ka otvorenom moru bez osmatranja, vizuelnog i slušanjem radi potpune procjene situ-

acije i rizika sudara i to brzinom kojom se nije mogla preduzeti pravilna i efikasna radnja koja bi spriječila sudar izavao nezgodu sa drugim skuterom na kojem je bila oštećena. Naime, on se nije uklonio s puta skuteru za vodu koji je dolazio sa njegove desne strane, a kojim je upravljala oštećena G.S., dok se na mjestu suvozača nalazila G J., što je dovelo do udara prednjeg dijela skutera za vodu kojim je upravljao okrivljeni u bočnu lijevu regiju skutera kojim je upravljala oštećena, usljed čega je oštećena G.S. zadobila tešku tjelesnu povredu u vidu rupture (prskanje slezine) sa krvarenjem u trbušnoj duplji i nagnječenje lijevog koljena”, navodi se u optužnici. N.P.

nim prostorijama Ministarstva odbrane prijetio pištoljem direktorici Direktorata za materijalne resurse Almi Ljuljanaj. U pokušaju napada ga je spriječio kolega Jovan Došljak, koji ga je uhvatio oko struka, izveo ispred

Foto: Iva Mandić

u osnovnom sudu u ulcinju počinje suđenje njemačkom državljaninu

Potpukovniku VCG Eminu Husoviću danas će biti izrečena presuda za incident koji se dogodio prošle godine u Ministarstvu odbrane. Prvobitno on se teretio za pokušaja ubistva direktorice Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane Alme Ljuljanaj, ali je djelo prekvalifikovano i na teret mu se stavljalo neovlašćeno držanje oružja, pokušaj napada na ovlašćeno službeno lice i izazivanje opšte opasnosti. Međutim, tokom davanja završnih riječi osnovni državni tužilac je usljed nedostatka dokaza odustao od dijela tih optužbi i stavio mu na teret jedino krivično nedozvoljeno držanje oružja. Tužilac je u završnim riječima detaljno obrazložio zašto misli da Husović nije počinio druga dva krivična djela, ističući da optužba nije uspjela da dokaže namjeru Husovića da napadne Ljuljanaj i da je vještak bio jasan - da od metka koji je ispalio u Ministarstvu odbrane niko nije bio ugrožen. Optužnim prijedlogom Husović se teretio da je 25. juna prošle godine u službe-

kabineta gdje su bile Jasna Jovanović, Elvedina Mandić i Miljan Dragaš. On je ranije u odbrani tvrdio da nije htio nikoga da napadne ili pogodi hicem, već da je „pucanj bio splet nesrećnih okolnosti“. N.P.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE

Gojčaj pristao na tri mjeseca zatvora za šverc droge Leon Gojčaj priznao da je bio član kriminalne organizacije koja je švercovala drogu iz Albanije u Crnu Goru i time postigao nagodbu sa Specijalnim tužilaštvom kojom je prihvatio da provede tri mjeseca u zatvor počinjenog krivčnog djela. On je uhapšen zajedno sa Ndue Pepajem, Đonom Junčajem, Leonom Gojčajem, Semirom Akšabanovićem, Đerđom Junčajem i Vaseljom Junčajem u okviru policijske akcije “Trik”. Policija ih sumnjiči da su nabavljali marihuanu i heroin u Albaniji, da bi ih krijumčarili i prodavali na teritoriji Crne Gore. Okrivljeni Pepaj, kako se navodi u optužnici, početkom 2016. godine u Crnoj Gori i Albaniji ogranizovao je kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali optuženi, sa ciljem vršenja teških krivičnih djela za ko-

MJESECA ZATVORA SPORAZUMOM ĆE ODLEŽATI LEON GOJČAJ je se može izreći kazna zatvora od četiri godine, radi sticanja nezakonite dobiti. “Svaki pripadnik je imao unaprijed određeni zadatak i ulogu u švercu droge iz Albanije u Crnu Goru radi prodaje i ostvarivanja zarade. Pepaj je, kako se navodi u optužnici, organizovao nabavku i prenos, ugovaranje prodaje droge, i on obezbjeđuje novac za finansiranje nabavke droge. Optuže-

ni Semir Akšabanović bio je zadužen da preuzima drogu od „kurira” iz Albanije na teritoriji Crne Gore i prenosi do kupaca u Podgorici i Tuzima, optuženi Vaselj Junčaj da organizuje preuzimanje droge od NN „kurira” iz Albanije, skladišti je i prenosi do kupca u Podgorici i Tuzima, optuženi Junčaj Đon, navodno je imao zadatak da skladišti i pakuje marihuanu u vozila, radi prenosa do kupca, dok je okrivljeni Junčaj Đerđ prenosio drogu do kupaca. Optuženi Leon Gojčaj, prema navodima SDTa, prevozio je drogu do kupca. Na taj način je ova kriminalna organizacija najmanje osam puta krijumčarila drogu iz Albanije u Crnu Goru, i to 805,195 kg marihuane, 995,23 gr heroina i tri kilograma smješe za miješanje sa heroinom”, navodi se u sporazumu koji je potpisao Gojčaj. N.P.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

hronika

Istražni timovi za borbu protiv prekograničnog kriminala

Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, koji je u fazi javne rasprave, predviđeno je normiranje zajedničkih istražnih timova, kao jednom od najefikasnijih instrumenata u borbi protiv prekograničnog kriminala. Kako je propisano ovim zakonom državno tužilastvo Crne Gore može sa nadležnim organom druge države ili više država formirati zajednički istražni tim, sa posebnom namjenom i na ograničeni period, koji se uz uzajamnu saglasnost može produžiti, radi vođenja krivične istrage na teritoriji jedne ili više država. “Ovo će se primjenjivati posebno u slučaju kada istraga krivičnih djela, koju vodi jedna država, zahtijeva složenu i opsežnu istragu, povezanu sa drugom državom ili više njih, ili kada više država vodi istrage o krivičnim djelima, čija priroda zahtijeva preduzimanje koordinisanih i usklađenih radnji uključenih država”, navodi se u Nacrtu.

■ prevazilaženje prepoznatih problema

Izmjenama je predviđeno da sporazum o osnivanju međunarodnog zajedničkog istražnog tima potpisuje Vrhovni državni tužilac Crne Gore, odnosno Ivica Stanković, uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa u skladu sa Drugim dodatnim protokolom uz Evropsku konvenciju o međusobnom pružanju pravne pomoći. Razlozi za donešenje navednih izmjena leže u potrebi njego-

Na taj način, obesmišljavaju se pokušaji zloupotrebe prava na međunarodnu zaštitu ovih lica, kakvih je slučajeva bilo u praksi, kroz podnošenje zahtjeva za azil uoči isteka ekstradicionog pritvora, koji po do sada važećem zakonu može trajati najduže osam mjeseci

Foto: Dejan Lopičić

izmjene zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima

Ovo će se primjenjivati posebno u slučaju kada istraga krivičnih djela, koju vodi jedna država, zahtijeva složenu i opsežnu istragu, povezanu sa drugom državom ili više njih, ili kada više država vodi istrage o krivičnim djelima, čija priroda zahtijeva preduzimanje koordinisanih i usklađenih radnji uključenih država

Sporazum o osnivanju zajedničkog istražnog tima potpisuje Vrhovni državni tužilac vog prilagođavanja novim okolnostima i dinamici promjena na planu borbe protiv kriminala sa elementima inostranosti. “To se posebno odnosi na instrumente pravosudne saradnje kao što su izručenje (ekstradicija) i zajednički istražni timovi. Takođe, cilj određenih izmjena i dopuna je prevazilaženje prepoznatih problema u praksi međunarodne pravne pomoći, kao što je zloupotreba prava na međunarodnu zaštitu lica koja se nalaze u pritvoru radi izručenja”, navodi se u obrazloženju za donošenje ovog zakona. Kada je riječ o postupcima ekstradicije, izmjenama i dopunama uvodi se mogućnost produženja trajanja ekstradicionog pritvora licima koja su podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu do pravosnažnosti odluke po tom zahtjevu, odnosno do završetka ekstradicionog postupka.

“Na taj način, obesmišljavaju se pokušaji zloupotrebe prava na međunarodnu zaštitu ovih lica, kakvih je slučajeva bilo u praksi, kroz podnošenje zahtjeva za azil uoči isteka ekstradicionog pritvora, koji po do sada važećem zakonu može trajati najduže osam mjeseci. Takođe, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, precizira se da ministar nadležan za poslove pravosuđa neće dozvoliti izručenje lica koje uživa međunarodnu zaštitu, što je širi pojam od prava na azil u dosadašnjem rješenju. Kada je riječ o pravima izručenog lica, briše se dio odredbe kojim se propisuje da mu se neće izreći teža kazna od one na koju je osuđeno, imajući u vidu da navedeno rješenje nije u skladu ni sa međunarodnim standardima, niti sa nacionalnim zakonodavstvom. Prema navedenom nacrtu vođa istražnog tima je pred-

stavnik državnog tužilaštva koje postupa u predmetu, i po njegvoim nalozima postupaju ostali članovi tima. “Vođa tima može delegiranim članovima tima delegirati zadatke za preduzimanje određenih istražnih radnji, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore i uz dozvolu nadležnih organa Crne Gore i države koja je delegirala članove tima. Ukoliko je timu potrebna pravna pomoć od države koja nije učestvovala u formiranju tima, nadležni organi Crne Gore uputiće zahtjev za pružanje pravne pomoći nadležnim organima te države u skladu sa važećim instrumentima ili aranžmanima” navodi se u Nacrtu.

■ informacije formiranih timova

Takođe delegirani članovi tima imaju pravo da prisustvuju sprovođenju istrage

na teritoriji Crne Gore, a vođa tima može, iz određenih razloga i u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore odlučiti drugačije. Oni imaju pravo da prisustvuju sprovođenju istrage u drugim uključenim državama. Delegirani članovi iz Crne Gore, ukoliko tim treba da vrši istražne radnje na njenoj teritoriji, mogu zatražiti od nadležnih organa Crne Gore da oni preduzmu te radnje i takvi zahtjevi će se razmatrati pod istim uslovima kao i zahtjevi u istragama u Crnoj Gori. Oni će u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom i u okviru svojih nadležnosti, dostaviti timu informacije koje su mu dostupne u Crnoj Gori, u svrhu istrage koju tim vodi. Informacije do kojih članovi ili delegirani članovi dolaze u toku rada u timu, a koje nadležnim organima uključenih država strana nisu dostupne na drugi način, mogu se koristiti u svrhu za koju je formiran tim, za otkrivanje, istragu ili krivično gonjenje drugih krivičnih dela, uz saglasnost one države kojoj su informacije stavljene na raspolaganje, a koja se može odbiti samo u slučajevima gdje bi takva upotreba ugrozila krivične istrage u toj državi ili u odnosu na one u kojima bi ta država mogla odbiti pružanje pravne pomoći, za sprječavanje neposrednog i ozbiljnog ugrožavanja javne bezbednosti, ukoliko se kasnije pokrene krivična istraga.N.P.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

U CENTRU ª OGNJEN RAKOČEVIĆº OD OTVARANJA R

PRIMLJENO 56 DJECE SA AUTIZMOM

U Centru za autizam od njegovog otvaranja do sada je obavljeno ukupno 7.000 tretmana, pri čemu je primljeno 56 djece sa dijagnozom autizma, kazala je za DN direktorica ustanove Nađa Ševaljevič.

⌦ Jelena Vujošević Od otvaranja Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju “Ognjen Rakočević”, 30. marta 2018. godine, primljeno je 56 djece sa autizmom, kazala je Dnevnim novinama direktorica ove zdravstvene ustanove Nađa Ševaljević. “Od početka rada Centra za autizam primljeno je 56 djece sa autizmom a ima dosta djece koja su na opservaciji, koji možda imaju sedam, 12, 15 godina. To su djeca koja su i ranije dijagnosticirana i sada se ovdje javljaju na pregled”, navela je Ševaljević. Ona ističe i da je u kupno realizovano 7.000 tretmana, koji uključuju i tretmane psihologa, defektologa, logopedea oligofrenologa, kao i intervencije

OD POČETKA RADA CENTRA ZA AUTIZAM PRIMLJENO JE 56 DJECE SA AUTIZMOM A IMA DOSTA DJECE KOJA SU NA OPSERVACIJI, KOJI MOŽDA IMAJU SEDAM, 12, 15 GODINA. TO SU DJECA KOJA SU I RANIJE DIJAGNOSTICIRANA I SADA SE OVDJE JAVLJAJU NA PREGLED socijalnog radnika koji prikuplja mjesečne podatke o porodici pacijenta. “Imamo i usluge fizijatra i dječjih psihijatara, usluge fizikalne terapije, koja se nalazi u drugom dijelu zgrade. Neki pacijenti se prepliću, idu kod logo-

peda, psihologa, na fizikalnu terapiju, tako da je to, zaista, veliki obim pregleda i intervencija koje se ovdje rade. Nemamo baš 7.000 djece sa problemom mentalnog zdravlja, mada je taj problem, i kad pogledate i statistike Svjetske zdrtavstvene organizacije, zaista u porastu”, napominje Ševaljević.

■ NAŠA POPULACIJA OSJETLJIVA

Ona ističe da je naša populacija veoma vurnelabilna, osjetljiva, zahtijeva mnogo njege i pažnje. “Primamo pacijente od rođenja pa do 16. godine, naravno da nećemo primati novorođenče ali već kad počinje potreba za utvrđivanjem psihomotornog razvo-

Ključna je interakcija sa roditeljima Psiholog Irena Boričić kaže da u Centru radi od njegovog otvaranja, a da je prije toga bila zaposlena u Razvojnom savjetovalištu u sklopu Dječje bolnice. “Jako sam zadovoljna, posla baš ima, kao što znate, mi ne radimo samo s djecom sa autiznom, radimo i razvojne smetnje, i adolescenciju kao jedno od najranjivijih doba. Mogu reći da se trudimo da imamo obostrano razumijevanje sa roditeljima, da smo tu da im pružimo i podršku i savjet, ako treba i neko dodatno pojašnjenje i razgovor”, navodi Boričić. Jedna od zaposlenih u Centru

je i Ivana Popović, defektolog oligofrenolog. Ona, takođe tvrdi da su roditelji osnovna karika kada je u pitanju dijagnostika. “Radim sa djecom sa intelektualnim smetnjama. Moj posao je direktno vezan za roditelje kao prvu i osnovnu kariku što se tiče tretmana procjene, dijagnostike i observacije, tako da su oni glavna uloga u svemu ovome”, rekla je ona. Bojana Bastijančić je diplomirani socijalni radnik i njen rad je baziran na svu populaciju koja dolaze u Centar, odnosno na djecu sa autizmom, djecu sa razvojnim smetnjama i djecu sa psihi-

jatrijskim problemima. “Uvijek je taj prvi pregled terapeut i ja dok u zavisnostri od problematike, najčešće radim sa roditeljima a ukoliko je to potrebno i sa djecom. Pruža se psiho-socijalna podrška, savjetodavni rad sa roditeljima, timski rad, najčešće to podrazumijeva rad sa kolegama koji vode djecu. Važno je da pomaci postoje i da se radi na tome. Osim rada ovdje, moj rad se bazira i na radu sa drugim institucijama socijalne zaštite, čak i sa školama, vrtićima u cilju postizanja što boljih rezultata i rješavanja svih problema koja se tiču pacijenta”, kaže Bastijančić.

Ševaljević Sa djecom u Centru za autizam rade psiholozi, defektolozi, oftamolozi, socijalni radnici

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

REALIZOVANO 7.000 TRETMANA ja, od tada mogu da se rade tretmani. Obično su to neke prve intervencije, na kraju krajeva, radi se o djeci koja su neurološki izmijenjena ili koje ima problem sa motornim razvojem. Takva djeca mogu doći na procjenu ovdje, da vidimo koji je tada trenutni stadijum, na kojem nivou razvoja se nalazi u tom trenutku, a kasnije to služi za praćenje i razvoj. Tako da

“Kod nas još nije praksa, ali pogledajte u svijetu, autizam se može postaviti i u kasnijem uzrastu, sa 30 i nešto godina. To su oni ljudi koji su uvijek bili po malo atipični, neobični a sa druge strane imaju blagi autizam, osoba govori ali ima neke socijalne upadljivosti”, kaže Ševaljević.

oni koji su formalno zaposleni. Prema njenim riječima, najčešće su logopedske intervencije, mada zavisi i od problema i stepena poremećaja. “Često imamo poremećaje ponašanja djece, anksiozne poremećaje, poremećaj strepnje, strahova, zaista je nekako teško izdvojiti jedan poremećaj koji je dominantan. Na kraju krajeva, poremećaj kod djece se ne javlja nikad izolovano već sa sobom povlači mnoge druge probleme. Imamo dječjeg fizijatra, doktorku Milenu Adžić, ona je ovdje dva puta sedmično, tako da je ona ta koja je zadužena za davanje dijagnoze”, istakla je Ševaljević. Kako je objasnila, dječji psihijatar daje dijagnozu autizma, prilikom čega pomažu nalazi i izvještaji o djetetu. “Mi možemo dati predloge i naša zapažanja, sumnje ali će psihijatar na kraju o tome da odluči. Iz tog razloga se i zove spektar autističnog poremećaja, taj spektar ima mnogo šarenolikih prezentacija. Svako dijete koje ima autizam je različito za sebe”, rekla je Ševaljević.

■ UNAPRIJEDIĆE FIZIO-

TERAPEUTSKE SLUŽBE

Ona kaže da im je želja da u narednom periodu prošire i povećaju usluge u Centru. “Planovi su nam da radimo na edukaciji, konkretno za terapeute. Želimo da unaprijedimo fi-

zijatrijsku službu, od ove godine nam dolazi crnogorski dječji psihijatar, treba da završi specijalizaciju tako da ćemo imati stalnog psihijatra. Sa druge strane, imaćemo mnogo edukacija koje se tiču adolescencije. Plan nam je i da počnemo da uvodimo grupe sa djecom na ranom uzrastu u stimulativnim tretmanima čisto da posmatramo i unaprijeđujemo socijalnu interakciju. Zasad to nekako obezbjeđujemo po vrtićima pa savjetujemo da se svako dijete upiše u vrtić, gledamo da radimo na tim vještinama socijalizacije djece ovdje”, kazala je Ševaljević. Ona tvrdi da će fizioterapeutske službe zaista biti unaprijeđene, a u planu su edukacije za njih jer su te službe uvijek pune. “U veoma kratkom periodu su obavili 880 tretmana i to za period od dva, tri mjeseca. Aktivno su počeli da primaju pacijente od sredine septembra i ta ambulanta je zaista zaživjela. U planu nam je neurobiofidbek metoda koja služi za tretiranje poremećaja pažnje. I dalje unapređujemo i tehnike logopedske, zatim imamo Pecs metodu koja podrazumijeva komuniciranje putem slika, tako da dijete koje nije razvilo govor, može putem sličica da komunicira šta želi. Tako da je to nešto što je već urađeno, naša koleginica je obučena za osnovni nivo Pecs metode, sad čekamo napredni nivo”, zaključuje Ševaljević.

DIJAGNOZA ZAHTIJEVA DOSTA PRAĆENJA

nam već od ranog uzrasta dolaze. Veoma često se pacijenti upućuju iz Dječje bolnice odnosno iz Instituta za bolesti djece. Tu se veoma brzo prepoznaju problemi i onda po potrebi mi možemo da radimo našu procjenu. To uključuje procjenu psihologa, logopeda, dječjeg psihijatra koji su sad mogući preko psihijatara iz Srbije. Tako da od veoma ranog uzrasta pokrivamo poremećaje, naravno sve do adolescencije, rijetko kad se desi da neko pređe tu granicu od 16 godina”, navodi Ševaljević. Ukupno zaposlenih u Centru je 22, mada Ševaljević napominje da se moraju uzeti u obzir da tu i ima i bolovanja porodiljskih i td. To su

Ševaljević naglašava da je dijagnoza autizma nešto što je razvojno i zahtijeva dosta praćenja. “Nekad se mora dijagnostika precizno utvrditi da se dođe do te dijagnoze koja je zaista toliko šarenolika da zahtijeva dugi proces uspostavljanja baš te dijagnoze. Utvrđivanje dijagnoze za sobom povlači mnogo drugih problema. Treba da se isključe neka stanja kao što je npr. hiperaktivnost, poremećaj pažnje i mnoga druga stanja tako da svako dijete zahtijeva iscrpno praćenje i individualistički pristup. Jednom kad se postavi dijagnoza autizma, to jednostavno mijenja cijelu porodicu, samo dijete i pristup djetetu i život porodice se u potpunosti reorganizuje u skladu sa time. Dijete mora da se upućuje u posebne programe, posebne škole, vrtiće. Tako da se dijagnoza oprezno postavlja i dijete se toliko mijenja, ne samo djeca iz spektra autustičnog, nego

DRUŠTVO

U KATEGORIJI NAJVEĆEG BROJA CITATA

UCG visoko rangiran na svjetskoj listi najboljih univerziteta

Univerzitet Crne Gore (UCG) visoko je rangiran na listi najboljih svjetskih univerziteta u kategoriji najvećeg broja citata na osnovu Google Scholar profila, koju je objavio Webometrics. Kako je saopšteno iz Rektorata UCG, Webometrics je u subotu objavio listu “Transparent Ranking: Top Universities by Citations in Top Google Scholar profiles” (http://webometrics. info/en/transparent). „Na toj listi, na kojoj se nalazi 6.174 univerziteta, UCG je rangiran na visokom 1633. mjestu, čime smo pozicionirani bolje od većine državnih univerziteta iz regiona“, kaže se u saopštenju. Navodi se da se prethodne godine UCG nije našao na toj listi, što je bila posljedica neprepoznavanja tadašnjeg domena Univerziteta ac.me. „Navedeni problem je uticao i na ukupno rangiranje UCG na Webometrics-ovoj rang listi.

U međuvremenu, uprava Univerziteta je preduzela sve neophodne mjere, uključujući i izmjenu domena u ucg. ac.me, što je rezultiralo izuzetnim ovogodišnjim rezultatom“, kaže se u saopštenju. Kako su kazali iz Rektorata, značajno pozicioniranje UCG na listi svjetskih univerziteta rezultat je posvećenog rada njegovih profesora i saradnika, kvaliteta njihovih naučnih istraživanja. „Kao i kontinuirane podrške koju uprava Univerziteta pruža sa ciljem podsticanja najboljih naučnih rezultata i međunarodne afirmacije UCG“, dodaje se u saopštenju. Iz Uprave Univerziteta su zahvalili i čestitali na uspjehu svim profesorima i saradnicima, koji su u prethodnom periodu svojom posvećenošću i radom doprinijeli promociji i boljem pozicioniranju UCG na svjetskom nivou. M.I.

sva djeca, dođu jednog dana sa jednom prezentacijom, a onda će se drugog dana prezentovati na drugi način. To je i u svijetu slučaj, dijagnoza se ne postavlja odmah već se djetetu da vremena da prezentuje sve što može”, kazala je Ševaljević.

1633. Univerzitet Crne Gore

MJESTO ZAUZEO JE UNIVERZITET CRNE GORE NA LISTI NA KOJOJ SE NALAZI 6.174 UNIVERZITETA

društvo

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

Foto: Iva Mandić

Sa jedne od prethodnih Parada ponosa u Podgorici

AkcijA zA ljudskA prAvA upozorAvA:

NeefikasNa zaštita prava Na mirNo okupljaNje lGBt osoBa perion, povrijeđena sloboda mirnog okupljanja, garantovana Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Kako su naveli, poslije odluke Ustavnog suda, Vrhovni sud je ponovo odlučivao o zabrani skupa. Iz HRA su naveli da su očekivali da Vrhovni sud preinači odluku Upravnog i tako okonča postupak u kome je Ustavni sud već utvrdio da Uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Upravni sud i Vrhovni sud nijesu postupali u skladu sa evropskim standardom slobode okupljanja.

„Ovaj slučaj je već pokazao da je pravna zaštita prava na mirno okupljanje u Crnoj Gori neefikasna i da nije u skladu s evropskim standardom koji traži da se o zabrani skupa hitno odluči do planiranog događaja”, kazala je Gorjanc-Prelević. Bojana Jokić iz LGBT Forum Progresa podsjetila je da je od dana zabrane skupa u Nikšiću, čime je, kako je navela, organizatorima povrijeđena sloboda okupljanja, prošlo više od tri godine. Kako je kazala, umjesto da Vrhovni sud završi konačno taj postupak, to se ponovo odlaže i čini neizvjesnim. R.D.

Danas kiša, susnježica moguća i na jugu zemlje Danas se u Crnoj Gori očekuje pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa padavinama, saopšteno je iz Zavoda za seizmologiju i hidrometeorologiju. U nižim predjelima na jugu je moguća kiša, ponegdje kratkotrajno i susnježica, a u ostalim oblastima snijeg i susnježica. “U popodnevnim satima ili krajem dana postepen prestanak padavina, a na jugu i djelimično razvedravanje. Vjetar u jutarnjim satima u sjevernim predjelima i na primorju mjestimično umjeren do pojačan, južnih smjerova, u popodnevnim satima u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju, krajem dana i tokom noći pojačan i jak. Jutarnja temperatura vazduha -10 do 5, najviša dnevna -2 do 9 stepeni”, navode iz Zavoda. U Podgorici pretežno oblačno, povremeno sa kišom, a kratkotrajno moguća i susnježica. U kasnim popodnevnim satima ili krajem dana presta-

U Podgorici kiša, moguća i kratkotrajna susnježica

Foto: Vedran Ilić

Pravna zaštita prava na mirno okupljanje u Crnoj Gori neefikasna je i nije u skladu sa evropskim standardom koji traži da se o zabrani skupa hitno odluči do planiranog događaja, saopštila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević. Iz HRA su podsjetili da je Ustavni sud 24. septembra prošle godine utvrdio da je zabranom održavanja skupa u Nikšiću 2015. godine iz bezbjednosnih razloga, zbog prijetnji navijača i Komunističke partije, podnosiocima ustavne žalbe, organizacijama LGBT Forum Progres i Hi-

TemperATurA do deveT sTepeni

nak padavina i djelimično razvedravanje. Vjetar, u popodnevnim satima, sjeveroistočni u pojačanju, krajem dana i tokom noći pojačan i jak. Jutarnja temperatura vazduha oko nula, najviša dnevna do pet stepeni. M.I.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

predstavnici cdpr održali predavanje

Ilustracija

Djecu na Veruši učili o štetnosti cigareta

Ministarstvo zdravlja

Adekvatno liječenje djece sa psihičkim poremećajima Crnogorski zdravstveni sistem obezbjeđuje adekvatno liječenje i tretman djece sa psihičkim poremećajima, kazala je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Mevlida Gusinjac. Ombudsman je u izvještaju Mentalno zdravlje u Crnoj Gori ocijenio da djeca koja imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Gusinjac je kazala da je u Crnoj Gori, u okviru zdravstvenih ustanova na primarnom nivou zdravstvene zaštite i u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), organizovano liječenje djece sa psihičkim poremećajima. Kako je navela, sprovode se brojne aktivnosti u cilju obezbjeđivanja uslova za organizovanje službi, odnosno izgradnju Klinike za psihijatriju u okviru KCCG, u čijem sastavu će biti i odjeljenje dječje psihijatrije. „Do izgradnje te klinike zdravstveni sistem, kao što je navedeno, obezbjeđuje adekvatno liječenje i tretman djece sa psihičkim poremećajima“, rekla je Gusinjac agenciji MINA. Ona je objasnila da prve preglede, za otkrivanje i prepoznavanje psihijatrijskog poremećaja kod djeteta, vrše

društvo

izabrani pedijatri u domovima zdravlja. „Oni procjenjuju psihički razvoj i mentalnu zrelost djece kroz deset preventivnih pregleda i to u prvoj, drugoj, četvrtoj godini života, kao i pred polazak u osnovnu školu, u drugom, četvrtom, šestom i devetom razredu osnovne škole, kao i u prvom i trećem razredu srednje škole“, precizirala je Gusinjac. Prema njenim riječima, u okviru Instituta za bolesti djece KCCG, zbog deficita dječijih psihijatara, angažovan je psihijatar za odrasle, kao i dječiji psihijatar iz Beograda. „Tako da se djeci sa psihičkim poremećajima pruža adekvatna i kvalitetna zdravstvena zaštita“, naglasila je Gusinjac. Kako je pojasnila, odluka o liječenju se donosi timski.

TrenuTno su Tri dokTora medicine na specijalizaciji iz oblasTi dječije psihijaTrije i jedan psiholog na specijalizaciji kliničke psihologije, šTo će po njihovom završenom školovanju unaprijediTi pružanje zdravsTvene zašTiTe djeci sa psihijaTrijskim poremećajima

„Psihijatar i klinički psiholog, a ukoliko se ukaže potreba za dodatnim tretmanima konzilijum psihijatara KCCG upućuje pacijente u Institut za mentalno zdravlja ili Dječiju kliniku za psihijatriju u Beogradu, sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključen ugovor o liječenju“, rekla je Gusinjac. Ona je kazala da na Klinici za psihijatriju KCCG rade tri klinička psihologa, dok su u Centru za autizam angažovani specijalisti dječije psihijatrije koji dolaze iz Beograda i vrše preglede vikendom. „Trenutno su tri doktora medicine na specijalizaciji iz oblasti dječije psihijatrije i jedan psiholog na specijalizaciji kliničke psihologije, što će po njihovom završenom školovanju unaprijediti pružanje zdravstvene zaštite djeci sa psihijatrijskim poremećajima“, rekla je Gusinjac. Ona je navela da trenutno ne postoje registri djece sa smetnjama u razvoju i mentalnim poteškoćama. Gusinjac je objasnila da su u izradi registri za djecu i omladinu sa smetnjama u psihofizičkom razvoju i psihosocijalnim smetnjama, za rast i razvoj djece i omladine, za psihoze, za kadar u zdravstvenom sistem i za ustanove, čija se primjena očekuje u martu. R.D.

Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) obišli su tokom vikenda učenike koji se odmaraju za vrijeme zimskog raspusta u prvoj smjeni od dvije predviđene u Odmaralištu Dječjeg saveza Podgorica na Veruši. Tradicionalno, predstavnici CDPR-a u januaru sa njima razgovaraju o problemima koje donosi pušenje, koje kasnije, nažalost, prelazi u zavisnost i time postaje jedna od teže izlječivih bolesti zavisnosti. Kroz razgovor i druženje predstavnici CDPR-a i instruktori Dječjeg saveza na čelu sa direktorom Dječjeg saveza Podgorica Aleksandrom Miloševićem i upravnikom Odmarališta Ivanom Pelevićem, inače aktivi-

stima CDPR-a, ukazali su im na sve štetnosti po zdravlje koje donosi konzumiranje duvanskih proizvoda, posebno na mlade i njihov organizam. “Učenicima koji se tu ne samo odmaraju, nego i pripremaju za početak drugog polugodišta tekuće 2018/19. školske godine je istom prilikom podijeljen dobro poznati i uvijek korisni edukativni materijal CDPR-a „Živjeti bez dima”, „Sedam je koraka do zdravlja” i „Da li znate sve štetnosti pušenja”, kao i dobro poznate i nadamo se izuzetno korisne naljepnice „Zabrana prodaje cigareta licima mlađim od 18 godina”, „Zabranjeno pušenje” i edukativna „Zona bez dima”, saopšteno je iz te NVO. M.I.

crveni krst crne Gore

U Kolašinu obučeno osam novih spasilaca Crveni krst Crne Gore be za spašavanje na planina(CKCG) i Opštinska organizaci- ma su tokom pet dana aktivja CKCG Kolašin realizovali su no radili sa osam volontera CK obuku za spasavanje na ure- Kolašina. đenim skijalištima, prilikom “Obuka se sastojala iz teorijskog i praktičnog dikoje je obučeno osam nojela i obuhvatala je vih spasilaca. sljedeće oblasti – Kako su naveli iz CKCG, imajutehnike skijanja, ći u vidu prošiprva pomoć sa akcentom na rivanje kapaciteta ski-centapovrede ekstrera u Crnoj Gori, miteta, politraorganizovana je ume, hipotermiju, evakuacija druga obuku za Sa obuke spasavanje na urei transport povrijeu Kolašinu đenim skijalištima, uz đenih, opasnost od lapodršku bugarskog CK i njiho- vina”, kaže se u saopštenju. Kako se navodi, po završetvih instruktora. Obuka je trajala od 8. do ku obuke, polaznici su prošli 12. januara i održana je u praktični i teorijski test i dobiKolašinu. li licence koje će im omogućiInstruktori bugarskog Cr- ti angažman na uređenim skivenog krsta i njihove Služ- jalištima. R.D.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

U KOLAŠINU NESVAKIDAŠNJA ZIMSKA AVANTURA

Cetinjanka jahala konja na metar i po snijega

Vedro, ali hladno januarsko jutro sa nekih 7, 8 stepeni ispod nule nije spriječilo Cetinjanku Kseniju Tatar da krene u jednu nesvakidašnju zimsku avanturu - prema planinama. Škola jahanja Horseriding Dragović jedina je koja turistima nudi jahanje i u zimskom periodu. Ljetnje ture zamijenile su zimske, što je svakako jedinstvena turistička ponuda grada na Tari. Prvu turu putovanja u zimskom periodu otvorile su prošlog vikenda DN, dok je ovog vikenda glavna akterka Ksenija. Nekih tri sata jahanja u jednom pravcu prema katunu Goleš bile su više nego zimska čarolija, iako su konji gazili snijeg visine i do metar i po. Ova dvadesetšestogodišnja fizioterapeutkinja je i jedna od učesnika kolašinskog Božićnog bazara, gdje na jednom od štandova prodaje svoje proizvode, odnosno njeguški pršut i slično. “Tako sam i odlučila da bar jedan dan sebi priuštim zadovoljstvo pošto volim konje i jahanje, da vidim kako je to jahati u zimskim uslovima. Sa Dragovićima sam se slučajno upoznala na bazaru, saznala za njihovu školu jahanja i odmah odlučila da pođem do njih. Ovo je nešto što se ne smije propustiti i svima preporučujem da dođu u Kolašin i krenu na jahanje sa ergelom Dragović.

Jahala sam konje na Adi Bojani, ali ovo je ljepše, raznovrsnije i uzbudljivije. Uživanje je krenuti prema planinama na konje, pa gaziš i po metar i više snijega, priroda je neponovljiva i jedinstvena mir i tišina. Snijeg je prkrio skoro sve tragove životinja. Sljedećeg puta dovodim i svoje društvo”, kazala je Tatar. Dragovići su objasnili da je Ksenija, uz DN, otvorila zimsku sezonu ja-

hanja te da je cijena prvog sata 15 eura, a naredni sat 10 eura. Oni su Kseniji naplatili samo prvi sat jahanja uz obrazloženje da to praktikuju za sve koji prvi put dolaze kod njih. “Naši konji su mirni i obučeni, tako da kod nas pored odraslih imamo i dosta djece jahača. Ništa manje zanimljivo, ako ne i ljepše je jahanje u zimskom periodu, kad je priroda potpuno drugačija od ljetnjeg perioda. To je kao što ste vidjeli prava zimska čarolija”, objasnili su Dragovići, a u šta se mogla uvjeriti i novinarka našeg lista. Z.B.

KOLAŠIN: VELIKO INTERESOVANJE GRAĐANA

Božićni bazar radiće i vikendima PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Božićni bazar u opštini Kolašin, koji je bio predviđen da traje do sjutra, 15. januara, zbog velikog broja posjetilaca nastaviće da radi i u danima vikenda, nakon naznačenog perioda. Vikend je okupio veliki broj gostiju u večernjim satima koji su se, kako kažu, više nego dobro zabavi-

li uz dobru muziku, kuvano vino i razne poslastice, koje su svakodnevno dostupne na glavnom gradskom trgu. Odrasli su đuskali uz dobar ritam, koji je za njih izabrao DJ, dok su se mališani snašli, pa su se uz velike gromade snijega sankali. “Ovo je predivno bez ob-

zira što je temperatura napolju 10 ispod nule. Nama kao što vidite nije hladno, čak ni našim mališanima koji su našli prostor za sankanje. Ljepše nam je ovdje pored vatre uz kuvano vino nego negdje u kafićima u zatvorenom prostoru”, kazala je porodica Samardžić iz Beograda. Z.B.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

crna gora

Sedam i po decenija od Smrti narodnog heroja gojka kruške

Priča o rodoljublju i hrabrosti mladog cetinjskog heroja

Balšića pazar na Cetinju nosili partizanima na slobododuvijek je bilo mjesto okup- nu teritoriju u Štitarima. Priljanja Cetinjana, njihovih go- čala mi je majka da je mene stiju, putnika namjernika, do- i brata Veljka, koji smo imabronamjernika, ali ponekad li tada po tri-četiri godine čei zlonamjernika. Iako su za sto držao u krilu, kao i da nas Balšića pazar najčešće veza- je naučio da ga pozdravljamo ne lijepe priče, spomenik i bi- stisnutom pesnicom uz sljesta na samom početku Trga poočnicu”, priča Lazar. pričaju jednu tužnu, ali istoDodaje da se sjeća i priče vremeno i priču o ponosu, ro- da je nakon pogibije njegovog doljublju… Naime, prije 75 brata Jovana u bici za Pljevlja godina, 13. januara 1944. go- 1. decembra 1941. inače Gojkodine okupatori su objevog školskog druga, baš sili mladog skojevGojko rekao majci ca, dvadesetdvopartizanskoj da godišnjeg Gojne plače. “Jovan ka Krušku, je poginuo jui zajedno sa načkom smrnjim albanću u borbi, a skog partizaja ću doživjeti na Musu (Butežu sudbinu”, ta) Hodžića. rekao joj je taNeke manje da Gojko. poznate detalje iz O Gojku Kruški, Gojko Kruška života ovog srčanog koji je pjevajući otišao mladića, koji je živio i disao u smrt piše i knjiga “Život za za slobodu svoje Crne Gore, život” koju je izdao UBNOR i ispričao nam je Lazar Čele- antifašisti Cetinja. Podaci pokazuju da je Gojbić, sekretar UBNOR-a i antifašista Cetinja. ko otkriven u decembru 1943. “Gojka pamtim iz majčinih godine i uhapšen. Danima su priča. Gojko je bio ono što bi ga mučili u zgradi policije (u danas rekli agent, obavješta- današnjoj Zmajevoj ulici), a jac koji je bio ‘ubačen’ u nepri- nakon toga u zatvoru u Bogjateljske redove gdje je priku- danovom kraju. Ni pod najpljao informacije, a vijesti do- većim mukama Gojko nije iznosio kod nas kući, u Jabuč- dao nikoga od svojih drugova. ku ulicu na Cetinju. Odatle su Suđenje je održano 13. januaih moja braća Đoko i Mihailo ra 1944. godine, a sa Gojkom i sestre Zorka i Jelena, samo zajedno suđeno je i Neđeljku njima znanim putevima pre- Beru Vulićeviću i Radisavu

Proglašen za narodnog heroja 1951. godine Gojko Markov Kruška rođen je na Cetinju dana 22. avgusta 1922. godine. Školovao se na Cetinju gdje je završio osnovnu školu i sedmi razred gimnazije, kada je izbačen iz škole zbog širenja komunističkih ideja zajedno sa Jovanom Čelebićem, njegovim drugom. U SKOJ je primljen 1939. godine, a u partizane odla-

zi 1941. i radi kao obavještajac. Po prirodi zadatka stupio je u četničku omladinu, a otkriven je 24. decembra 1943. godine. Inače, Gojko je imao brata Jovana - Joca - takođe partizana i sestre - Olgu, Bosu i Bebu. Za narodnog heroja Jugoslavije proglašen je 20. decembra 1951. godine.

Ćiru Radifkoviću. Kruška je osuđen na smrt vješanjem, a Vulićević i Radifković na vremenske kazne, jer je Gojko sve preuzeo na sebe. Smrtna kazna izvršena je istog dana, na Balšića pazaru. Musa (Buta) Hodžić je bio albanski partizan uhapšen kada je u Crnu Goru donosio informacije od partizana iz Albanije. “Gojko je u novembru 1943. godine tražio da izađe u partizane jer je sumnjao da je otkriven, ali mu je i dalje naređeno da radi složeni posao obavještajca, pa je u jednoj takvoj akciji 24. decembra otkriven i uhapšen. Sa porodicom je odveden u ‘nacionalističku policiju’ u kojoj je bio izložen najstrašnijim mučenjima - stezali su mu glavu gvozdenim obručem, lomili prste između puščanih metaka, pekli mu zube usijanom kamom. On ništa nije priznao niti je koga odao. Potom je predat Njemcima koji su ga osudili na smrt vješanjem. U sudnici se ponašao ležerno, i na primjedbu da pristojno sjedi, Gojko mu je odgovorio: ‘Kako god da sjedim, sjedim na svojoj zemlji’. Odveden je u zatvorsku ćeliju u kojoj je zapisao: ‘Gojko Kruška 13. januara 1944. godine osuđen na smrt vješanjem. Presuda će se izvršiti u tri sata poslije podne’. Majci je govorio: ‘Nemojte me vrijeđati vašim suzama’. Njemački vojnik je izveo Gojka iz zatvorske ćelije i odveo na mjesto vješanja, gdje je obješen zajedno sa svojim drugom albanskim partizanom Musom (Buta) Hodžićem. Prije vješanja njegova pjesma je nadjačala huku motora kamiona koji je bio doveden iz zatvora. Na pitanje njemačkog agenta: ‘Je li ti žao što ideš u smrt’, Gojko je prkosno odgovorio: ‘Ne, izdajniče, jer ginem kao čovjek, a vi ćete ginuti kao izdajnici’. Gojko je tada zapjevao: ‘Sa Lovćena kliče vila, Crna Goro majko mila’. Tri dana i tri noći visila su vješala ispod starog brijesta i klatili se na vjetru leševi hrabrih bora-

ca Gojka Kruške i Muse Buta Hodžića”, zapisano je u knjizi “Život za život”. “Pričala mi je majka da su narod silom dovodili na Balšića pazar da gledaju pogubljenje. A Gojka i Musu su kamionom, koji je bio otvoren, dovezli iz zatvora u Bogdanovom kraju, do mjesta gdje su već bila postavljena vješala. U kamionu, već izmučen, Gojko je ponosno pjevao ‘Sa Loćena kliče vila Crna Goro majko mila’. Musa ga je nevješto ali hrabro pratio u pjesmi. Tri dana su njihova tijela visila na vjetrometini, a trećeg dana ih je Gojkova majka skinula sa vješala. Kažu da je i mrtvog Musu poljubila u čelo govoreći ‘da te ja poljubim umjesto majke’. Gojko i Musa

su sahranjeni na Novom groblju na Cetinju, a sredinom šezdesetih godina posmrtni ostaci Muse Buta Hodžića su ekshumirani i prenešeni u Skadar”, prisjeća se Lazar. Nakon vješanja Gojka kvislinzima su gestapovci odali priznanje što su uhvatili hrabre patizanske ilegalce. U “Crnogorskom vjesniku” je bilo objavljeno saopštenje da je feldkomandant gospodin Kajper u znak priznanja izvolio im dodijeliti naročite nagrade i specijalni dodatak u životnim namirnicama. Gojko Kruška ni do danas nema ulicu sa svojim imenom na Cetinju. Da li se uvijek dostojno odužujemo onima koji su dali svoj, za naš život. J.Đ.

crna gora

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

Bijelo Polje: Bivši građevinci najavili novo okuPljanje

RazgovoR sa pRedsjednikom opštine ili Radikalizacija pRotesta Biviši radnici bjelopoljskog GRO “Radnik” najavili su ponovno okupljanje u centru grada i ispred opštine, nezadovoljni odnosom nadležnih prema njima. Riječ je o radnicima bivšeg građevinskog giganta, koji su usljed stečaja 1992. godine radnu karijeru završili na Birou rada. Predstavnik Udruženja za zaštitu prava radnika, Ramiz Zulević, saopštio je da su još ranije tražili prijem kod predsjednika opštine - Petra Smolovića, ali bezuspješno. “Prije nekoliko mjeseci rečeno nam je iz lokalne administracije da sačekamo i da će nas obavijestiti kad predsjednik Smolović može da primi naše predstavnike. Prošlo je dosta vremena od tada i mi zaista vremena nemamo više za čekanje, jer se radi o ljudima

Sa ranijih okupljanja starije dobi i oronulog zdravlja. Gotovo polovina naših radnika je umrla u čekanju. Već nekoliko godina bezuspješno smo pokušavali i ranijoj Vla-

di da skrenemo pažnju na naše probleme, ali po svemu sudeći uzalud. Stoga očekujemo da, uprkos velikim obavezama, prvi čovjek opštine Petar Smo-

iz auto-Moto Saveza crne gore uPozorili

na sjeveRu zemlje snijeg i poledica na putevima U Crnoj Gori se, na većini puteva, juče saobraćalo uglavnom nesmetano. Iz Auto-moto saveza Crne Gore navode da u višim predjelima ponegdje ima snijega na kolovozu, te da je usljed niskih temperatura izražena mjestimično i poledica. Ističu da su na snazi zimski uslovi za vožnju pa u skladu sa tim dolazi do zabrane saobraćaja za kamione sa prikolicom i šlepere na putevima gdje je postavljen saobraćajni znak o zabrani saobraćaja za vrijeme sniježnih padavina. Iz AMSCG su apelovali na vozače da voze oprezno i da

na put ne kreću bez zimske opreme. “Na magistralnom putu m-6 dionica Trubjela-Vilusi, odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni dolaziće do totalnih obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od devet do 11 sati i od 13 do 15 časova. Zbog rekonstrukcije magistralnog puta m-2.4 dionica Ulcinj – Krute saobraća se jednom trakom naizmjenično do 10. marta dolaziće do obustava saobraćaja za sve vrste vozila radnim danima od devet do 12, 14.30 do 15.30 i od 22 do šest sa-

ti ujutro, i vikendom od devet do 17 sati”, navode iz AMSCG. Na regionalnom putu Krstac – raskrsnica za Lovćen saobraćaj će se obustavljati u terminima od 10 do 12 i od 14 do 16 sati. Zbog radova na mostu Meljestak na magistralnom putu M-2 Podgorica-Kolašin, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni. Zbog rekonstrukcije regionalnog puta dionica Lubnice/ Jezerine, odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.

lović, nađe vremena da primi naše predstavnike i upozna se sa našim problemima. Jedini smo mi u Bijelom Polju od bivših radnika koji nijesu ostvari-

li socijalni program”, kazao je Zulević. On navodi da su njihovi zahtjevi realni, te da ne traže ništa što se ne može realizovati. “Pošto do sada ništa nijesmo ostvarili dobro bi nam došao i neki mini socijalni program. To bi za nas puno značilo, a državu ništa ne bi oštetili. Ovako, bićemo prinuđeni da u krajnjem preduzmemo nepopularnu mjeru i protestvujemo ispred opštine. Razmišljamo i da blokiramo rad novoizgradjenog tržnog centra ‘Elkos’ na temeljima našeg preduzeća. Ipak, očekujemo da će predsjednik opštine konačno primiti naše predstavnike na razgovor, te da će iznaći rješenje da nam se finansijski pomogne, jer zaista smo na ivici biološkog opstanka”, poručio je Zulević. B.Č.

Čišćenje snijega na putevima u Radovču

gradSka Preduzeća na terenu

Svi putni pravci u glavnom gradu prohodni za saobraćaj Podgorička gradska preduzeća “Putevi” i “Čistoća” nastavili su tokom vikenda sa otklanjanjem posljedica vremenskih nepogoda. Ekipe gradskog preduzeća “Putevi” radile su na uklanjanju snijega na putnim pravcima: Orahovo – Korita (nastavak čišćenja), Cvilin – Bezjovo – Kržanja, Veruša – Groblje Milačića, Brskut – Kraljevac, Jablan – Duške, Seoštica, Komani – Crvena Paprat – Bijela, Šteke – Korneti, Fundina – Rašovići, put za Koće, Stanjevića Rupa, područje grada – čišćenje uz ivičnjake i sa trotoara. Posipanje rizle i soli radi se na sljedećim lokacijama: Kuč-

ka Korita, Fundina – Zatrijebač, Hoti, Drume – Barlaj i Krševo. Nakon stabilizacije vremenskih prilika u Podgorici, prouzrokovanih sniježnim padavinama, radnici Čistoće započeli su uklanjanje rizle sa dva vozila u centralnom dijelu grada i preko Morače. Pored toga, neposredni izvrsioci manuelno uklanjaju rizlu sa trotoarskih površina na kompletnoj teritoriji glavnog grada. Opštini Tuzi i tokom vikenda je data podrška na uklanjaju sniježnih nanosa, angažovanjem ICB mašine, koja uklanja snijeg sa onih lokaliteta gdje prioritete utvrđuje Opština Tuzi.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

hronika tivta

lani 257 intervencija Službe zaštite i Spašavanja

U 2018. godini samo 14 požara na otvorenom

Služba zaštite i spašavanja opštine Tivat u 2018. godini imala je 257 intervencija, među kojima i obezbjeđenje i prevoz vode. Od ukupnog broja 14 intervencija bilo je na gašenju požara na otvorenom prostoru, 17 požara na objektima, sedam na vozlima, kao i tri požara na dimnjacima kuća i ugostiteljskim objektima. Vatrogasci su 36 puta intervenisali na gašenju kontejnera za odlaganje komunalnog otpada, a sedam puta na automobilima i motorima. Prošle godine pripadnici Službe su imali jednu intervenciju na gašenju vatre na plovilu, kao i intervenciju na moru. Iz Službe zaštite navode da je u 2018. godini bilo znatno manje intervencija na otvorenom, odnosno šumskih požara, dok je od ostalih intervencija zabilježeno povećanje broja požara na automobilima, kao i veći broj pretraga terena i mnogo više aktivnosti u vezi elementarnih nepogoda - poplava. Razlog za smanjenje broja šumskih požara je zbog preventivnog rada, kao i iskustava iz velikih požara u 2017. godini, ali i povoljnim vremenskim prilikama tokom ljetne požarne sezone i pravljenje protiv požarnih koridora zašto je Opština izdvojila oko 20.000 eura. “U 2018. godini vatrogasci bilježe povećanje broja požara na automobilima kao i konstantan rast broja požara na kontejnerima za odlaganje smeća. Sa aspekta zaštite od požara, to je veoma rizično zbog brzog širenja takvih poža-

Sami izradili centar za obuke u zatvorenom prostoru

Stalna obuka i trening je, kako kažu, dnevna obaveza pripadnika ove službe. “Na tom polju postignuti su značajni rezultati, a krajem 2018. godine u saradnji sa kompanijom Luštica Development urađen je i prvi poligon, trening centar na tom području, na lokaciji bivše vojne baze u Petrovićima”, kazali su iz Službe zaštite. Zahvaljujući kompaniji Luštica Development, ustura na okolni teren. Od požara u zatvorenom prostoru izdvaja se veliki požar u neformalnom naselju Lovanja, kojih je u 2018. godini bilo tri”, navode iz Služba zaštite. Ističu da je jedna od redovnih aktivnosti Službe, svakako i preventivni rad na terenu sa ciljem unapređenja zaštite od požara i drugih akcidenata na teritoriji Opštine. Te aktivnosti su baza za uspješno spre-

U 2018. godini vatrogasci bilježe povećanje broja požara na automobilima kao i konstantan rast broja požara na kontejnerima za odlaganje smeća

Tokom 2017. godine zabilježeno najviše požara

pljen je objekat površine oko 300m2 sa okolnim terenom, a pripadnici SZS svojim radom su uspjeli da izrade trening centar za obuke u zatvorenom prostoru kao i druge vrste taktičkog uvježbavanja. Takođe, pripadnici Službe su u saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije, učestvovali na svim organizovanim vježbama i radionicama u zemlji i inostranstvu. čavanje rizika, a sadrže određene mjere, radnje i postupke na terenu. U tom cilju Služba je preventivne aktivnosti sprovodila na školskim objektima, javnim ustanovama, stambenim zgradama, hidrantna mreža i požarni putevi. Hidrantska mreža u gradu je iskontrolisana u saradnji sa d.o.o. „Vodovod i kanalizacija“. Na području Opštine ima 40 ispravnih i atestiranih podzemnih i nadzemnih hidranata. Pored ovoga, određeni broj hidranata je i u turističkim kompleksima, benzinskim pumpama i proizvodnim pogonima na teritoriji Opštine. Posebna pažnja posvećena je školskim objektima sa aspekta evakuacije djece i zaposlenih, pa su u tom pravcu rađene pokazne vežbe evakuacije i obuka zaposlenih u slučaju vanrednih događaja iz oblasti zaštite i spašavanja. Z.K.

u toku tenderi vrijedni oko 600.000€

Rekonstrukcija igrališta u Velikom gradskom parku Na samom kraju prošle godine Opština Tivat raspisala je više tendera čija ukupna vrijednost prelazi 600.000 eura. Najveća investicija je izgradnja objekta mješovite namjene na lokaciji Crvenog krsta na Seljanovu u kome će se nalaziti Crveni krst, Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, za stara lica i prostorije mjesne zajednice. Taj posao vrijedan je 390.000 eura, a tender za izbor izvođača radova za čišćenje lučice Kalimanj vrijedan je 200.000 eura. Nabavka i ugradnja konferencijskog sistema za skupštinsku salu je oko 35.000 eura, a usluge stručnog nadzora nad radovima ugradnje opreme u zgradi Centra za kulturu 10.000 eura. Za rekonstrukciju igrališta izdvojeno je 30.700 eura. U toku je rekonstrukcija igrališta u Velikom grad-

skom parku, u čiju rekonstrukciju je prije četiri godine kompanija „Adriatic Marinas“ uložila 25.000 eura. Međutim, radovi na zamjeni betonske podloge tartanom nisu urađeni kvalitetno, a i konstrukcije sa koševima su veoma često bili na meti vandala koji su ih lomili pa je bila neminovna nova rekonstrukcija. Ponovnu rekonstrukciju terena radi podgorička firma “Grand Design”, koja će postaviti novu podlogu i nove konstrukcije koševa. Košarkaški teren će sada dobiti i tribine sa 140 mjesta u tri reda. Igralište, popularni „tenis“ u Velikom gradskom parku u katastar je zaveden davne 1892. godine, i na njemu su tenis igrali pripadnici Austrougarske mornarice, pa se zbog toga i danas može čuti teniski tereni u parku. Z.K.

akcija čišćenja komunalnog

Očišćen pOtOk ROsinO i kanal u kalimanju Radnici Komunalnog, krajem protekle sedmice, čistili su od komunalnog otpada potok Rosino, kao i kanal u Kalimanju. Čišćenje Rosina obavljalo je šest radnika uz pomoć malog bagera u dužini od 120 metara. Nakon toga čišćenje su u subotu nastavili i u donjem dijelu toka u kome se nalaze velike količine komunalnog otpada, koji su komunalci potpuno bili očistili prije mjesec dana i sakupili oko pet kubika komaunlnog otpada.

S obzirom da taj posao iziskuje i vrijeme i dodatne troškove iz Komunalnog su apelovali na građane da ne bacaju otpad u potoke i kanale. Za čišćenje Rosina izdvojeno je 10.000 eura. Druga ekipa čistila je kanal koji vodi iz Gornjeg Kalimanja i prolazi pored prodavnice boja i lakova i uliva se u more. Radnici su kupili nataloženu zemlju i drugi otpad kako, u slučaju većih padavina, ne bi došlo do poplava, navode iz Komunalnog. Z.K.

svijet

kriza sa žutim prslucima

Makron zove Francuze na nacionalnu debatu

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

ministar odbrane podnio ostavku,

zemljotres u nakon ratifi R atifikacija Prespanskog sporazuma o promjenu imena Makeedonije u skopskom Sobranju u petak veče dovela je do velike političke krize u Grčkoj. Ministar odbrane Panos Kamenos podnio je ostavku, a premijer Aleksis Cipras zatražio je da grčki parlament glasa o povjerenju vladi.

Emanuel Makron danas će uputiti pismo Francuzima u kojem će ih pozvati na veliku nacionalnu debatu u cilju rješavanje krize sa pokretom “Žutih prsluka”. Kriza sa protestima “Žutih prsluka” već dva mjeseca potresa vladu Francuske. Poslednja okupljanja Francuza koji osuđuju poresku i socijalnu politiku vlade, u subotu su bila veća u odnosu na prethodne nedelje. Oko 84.000 ljudi okupilo se juče širom zemlje dok ih je prethodne subote bilo oko 50.000. Ipka, na posljednjim protestima je zabeleženo manje nasilja. “Siguran sam da će Makron naći riječi kako bi mogao da se obnovi dijalog tokom debate”, izjavio je ministar za odnose

s parlamentom Mark Fesno. Francuski predsjednik je obećao tu debatu u decembru pored raznih ustupaka kako bi odgovorio na nezadovoljstvo građana. Makron će u pismu građanima pozvati Francuze da iskoriste priliku za dijalog a u utorak će boraviti u Normandiji gdje će zvanično početi debata. Debata će imati četiri teme, a to su kupovna moć, porez, demokratija i životna sredina. Sve stranke su takođe pozvane na debatu koja će trajati nekoliko nedjelja, ali su već neke stranke a i pojedini “žuti prsluci” to osporili. Premijer Francuske Eduar Filip danas bi trebalo da iznese detalje o tome.

Sindikat kontrolora leta u SAD tužio federalne vlasti

Sindikat koji predstavlja više hiljada kontrolora leta u SAD tužio je vladu pred federalnim sudom u Vašingtonu, zato što radnci, zbog zatvaranja vlade, u petak nisu dobili platu, a u tužbi navode da zbog toga može da bude ugrožena i bezbjednost putnika. Udruženje kontrolora leta tvrdi da to što 16.000 radnika u tom sektoru radi bez plate predstavlja kršenje ustavom zagarantovanih prava.

“Sjedinjene Američke Države žele da kontrolori leta budu fokusirani na bezbjedno sletanje aviona i kontrolu pista, a ne da im pažnju odvlači anksioznost i finansijska nestabilnost”, navodi se u tužbi, prenio je Glas Amerike. Udruženje traži i da kontrolori leta budu isplaćeni prije sudskog procesa, jer sindikat tvrdi da Federalna uprava za avijaciju ima fondove iz kojih može da isplati radnike, bez obzira na to što je vlada zatvorena.

■ Cipras: Hitno glasati o povjerenju vladi

Grčki premijer Aleksis Cipras zatražio je od grčkog parlamenta da “odmah” glasa o povjerenju vladi posle ostavke ministra odbrane, žustrog protivnika sporazuma o novom imenu Makedonije, koji grčki poslanici treba uskoro da ratifikuju. “Odmah ćemo krenuti ka obnovi povjerenja u našu vladu (glasanjem) u parlamentu, da bi se rješila glavna pitanja naše zemlje”, rekao je Cipras poslije prihvatanja ostavke ministra odbrane, glavnog saveznika u vladinoj koaliciji. Grčki premijer je rekao da je prihvatio ostavku Kamenosa i najavio je da će novi ministar biti načelnik Generalštaba grčke vojske admiral Evangelos Apostolakis. Cipras se, u obraćanju medijima nakon sastanka, zahvalio Kamenosu na “nezamjenljivom” doprinosu i rekao

Kamenos Foto: ALKIS KONSTANTINIDIS

problemi zbog blokade vlade

Panos Kamenos, tačnije njegova stranka Nezavisnih Grka (ANEL), koalicioni je partner Sirize premijera Aleksisa Ciprasa, a bivši ministar odbrane najavio je da će sa njim vladajuću koaliciju napustiti još šest članova njegove stranke. “Spor o imenu Makedonije mi ne dozvoljava da ne žrtvujem ministarsku fotelju”, poručio je Kamenos. On je na konferenciji za novinare najavio da poslanici njegove stranke neće podržati vladu na čelu sa Ciprasom. “Glasanje o podršci vladi bi bilo jednako kao i podrška Prespanskom sporazumu”, rekao je Kamenos i istakao da nijedno rješenje u kome se koristi termin Makedonija nije prihvatljivo. Ukazao je da će svako ko “trguje svojim glasom zarad pozicije vlasti” biti izbačen iz ANEL-a. Kamenos se juče u prijepodnevnim satima sastao sa grčkim premijerom, što je bilo nekoliko puta odlagano, jer su se čekali rezultati iz makedonskog Sobranja. “Imali smo dosta dugu diskusiju sa premijerom. Imali smo četvorogodišnju saradnju stranaka iz različitih političkih tabora, ali smo uspjeli da izvučemo Grčku iz memoranduma, a samim tim cilj je postignut”, rekao je Kamenos. “Zahvalio sam se premijeru na našoj saradnji i objasnio mu da zbog nacionalnog pitanja ta saradnja ne može da se nastavi, te da se zbog toga stranka Nezavisni Grci povlači iz vlade”, zaključio je Kamenos.

Cipras

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

svijet

slijedi glasanje o povjerenju ciprasovoj vladi

Foto: ALKIS KONSTANTINIDIS

u vladi grčke ikacije u skoplju

da je njihova saradnja uspjela da izvuče Grčku iz memorandumskih programa, istovremeno podržavajući slabije članove društva i otvarajući put borbi protiv korupcije. “Četiri godine smo imali fer partnerstvo iako smo došli iz različitih političkih porodica”, istakao je Cipras. Premijer je već obavijestio predsjednika grčkog parlamenta da je pokrenut postupak za izglasavanje poverenja vladi. Grčki premijer izjavio je da ne bi pristao da vlada bez apsolutne većine, iako mu ustav to dozvoljava. “Ja neću imati ustavni problem, ali je jasno da će to biti politički problem”, rekao je Cipras u intervjuu za Open TV. Predočio je šta planira da radi ukoliko ne uspije da obezbijedi 151 poslanički glas za podršku vladi. “Nastaviću u odgovarajućem vremenskom okviru i na apsolutno organizovan način ka prijevremenom izlasku na izbore”, poručio je Cipras.

■ Srijeda dan odluke

Zamjenik ministra iz ANEL -a prkosi Kamenosu Uprkos tvrdnjama lidera Nezavisnih Grka Panosa Kamenosa da poslanici te stranke neće glasati za Prespanski sporazum, njegov stranački kolega i zamjenik šefa diplomatije Grčke Terens Kvik nagovijestio je da će nastaviti da podržava vladu do kraja mandata, čak u slučaju izlaska njegove stranke iz vlade. “Kao što sam rekao na

burnom savjetu ministara – kao zamjenik ministra spoljnih poslova slijedim politiku koju odlučuju premijer, ministar spoljnih poslova i vlada, koju ću podržavati do posljednjeg dana njenog mandata po ustavu i neću se povući i omogućiti da se vrate oni koji su opljačkali Grčku. Isto važi i sada”, napisao je Kvik na Tviteru.

List Katimerini prenio je predlog predsjedavajućeg grčkog parlamenta Nikosa Vucisa da debata o povjerenju Ciprasovoj vladi započne u utorak ujutru, a da glasanje uslijedi u sredu uveče. Agencija Rojters podsjeća da Ciprasova ultraljevičarska stranka Siriza ima 145 svojih poslanika i podršku još jednog nezavisnog poslanika u parlamentu koji ima 300 poslaničkih mesta. Prema posljednjim anketama, Siriza zaostaje od osam do 12 procenata iza glavne konzervativne stranke Nova demokratija, koja se protivi Prespanskom sporazumu sa Skopljem oko naziva Republike Sjeverne Makedonije. Makedonski parlament je u petak dvotrećinskom većinom glasova usvojio amandman kojim je ta država preimenovana u Republiku Sjevernu Makedoniju, kao i što je dogovoreno Prespanskim sporazumom sa Grčkom. Za usvajanje amandmana glasao je 81 poslanik u Sobranju. Poslanici najveće opozicione partije VMRO-DPMNE bojkotovali su glasanje. Makedonija će i zvanično promijeniti ime kada grčki parlament bude ratifikovao Prespanski sporazum

153

mjesta ima Ciprasova koaliCija u parlamentu koji broji 300 članova, dok njegova stranka siriza ima 145.

23 Napali smo mete u Siriji Premijer Izraela Benjamin Netanijahu potvrdio je da je Izrael tokom vikenda napao mete u Siriji. “U prethodnih 36 sati izraelsko Ratno vazduhoplovstvo napalo je mete u Siriji. Izraelske odbrambene snage napale su mete iranskog pokreta Hezbolah. Ovi napadi potvrđuju da smo odlučni da djelujemo protiv Irana u Siriji”, rekao je Netanijahu, prenio je TASS.

Uhapšen predsjednik parlamenta

Pripadnici obavještajne službe Venecuele uhapsili su Huana Gaida, predsjednika parlamenta, saopštili su poslanici i njegova supruga. Parlament je jedina institucija u zemlji pod kontrolom opozicije. “Obavještajna služba Sebin uhapsila je Huana Gaida”, navela je na Tviteru njegova supruga Fabiana Rozales. Hapšenje dolazi dva dana poslije inauguracije Nikolasa Madura koji je započeo drugi predsjednički mandat.

Potvrđena i četvrta žrtva Bilans žrtava snažne eksplozije koja se dogodila u pekari u Parizu popeo se na četiri, pošto su spasioci pod ruševinama pronašli još jedno tijelo, saopštila je kancelarija tužioca u Parizu. U eksploziji, koja se dogodila u subotu ujutru u 9. arondismanu u Parizu, povrijeđeno je na desetine ljudi, a vlasti kažu da je desetoro njih u kritičnom stanju, prenio je AP. Vlasti u Parizu navele su da je evakuisano 12 okolnih zgrada oštećenih u eksploziji vjerovano izazvanoj curenjem gasa.

SVIJET

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

američki mediji:

Bijela kuća traži pripremu opcija za napad na Iran

Američki Savjet za nacionalnu bezbjednost zatražio je prošle jeseni od Pentagona da mu pripremi opcije za napad na Iran, nakon što je grupa pobunjenika povezana s Teheranom ispalila granate na područje Bagdada u kojem se nalazi američka abasada, objavio je juče list Vol Strit Žurnal. (WSJ). Zahtjev savjeta predvođenog Džonom Boltonom izazvao je veliku zabrinutost u Pentagonu i Stejt Departmentu, naveo je list, pozivajući se na sadašnje i bivše američke zvaničnike, prenio je Rojters. Pentagon je ispunio za-

htjev, ali ne zna se jesu li opcije za napad na Iran bile poslane i u Bijelu kuću i je li za njih znao predsjednik Donald Tramp. Zahtjev je podstaknut incidentom koji se dogodio u septembru, kada su tri granate pale na diplomatsku četvrt Bagdada. Granate su pale na prazno područje i nije bilo povrijeđenih. Portparolka Stejt Departmenta odbila je da komentariše vijest, kao i državni sekretar Majk Pompeo. Portparol Pentagona takođee nije imao komentara, a Bijela kuća i Savjet za nacionalnu bezbjednost nisu bili dostupni.

skoro tri decenije nakon što je osuđen za ubistva u italiji

I.br. 5246/18 JAVNI IZVRŠITELJ SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Gazivoda Nikole iz Podgorice, Mahala bb, koga zastupaju punomoćnici Maja Čvorović, Petar Minić i Zoran Radunović, advokati iz Podgorice, Studentska 33/a, protiv izvršnog dužnika Zatvoreni investicioni fond “EUROFOND” AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 78, PIB: 02359472, vr.spora: 73,446.40€, dana 11.01.2019. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se drugo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u LN 1035, KO Bečići, PJ Budva i to: kat. parcele br. 838/1, potes Boreti, po načinu korišćenja građevinska parcela, površine 83m2; kat. parcele br. 838/2,br. zgrade 1, potes Boreti, površine 144m2; i kat. parcele br. 838/2, potes Boreti, površine 248m2, sve u obimu prava korišćenje 1/1. II Ročište za prodaju navedenih nepokretnosti, usmenim javnim nadmetanjem, zakazuje se za dan 31.01.2019. godine, u 10:30 časova, u prostorijama javnog izvršitelja Snežane Pavličić iz Podgorice, na adresi Vuka Karadžića br.13. III Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem I.br. 5246/18 od 18.12.2018. godine (na osnovu nalaza i mišljenja ovlašćenog procjenitelja), a ista iznosi 212,300.00 €. IV Na drugom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% utvrđene vrijednosti. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao evenutalnog ponuđača, da najkasnije dan prije početka nadmetanja, polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br. 510-89464-47 kod “Crnogorske Komercijalne Banke” A.D. Podgorica, u iznosu od 21,230.00€, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit javnog izvršitelja u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu, koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti po dogovoru sa javnim izvršiteljem. VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Snežane Pavličić iz Podgorice, na adresi Vuka Karadžića br.13, Podgorica ili putem telefona 067/500-840.

Radikalni ljevičar Ćezare Batisti uhapšen u Boliviji Italija je poslala avion u Boliviju da pokupi odbjeglog ekstremno ljevičarskog aktivistu Ćezarea Batistija koji je tamo uhapšen. Bolivijska policija uhapsila je Batistija (64) gotovo tri decenije od kad je osuđen za ubistva u Italiji. On je živio godinama u Brazilu, gdje je dobio politički azil, ali je prošlog mjeseca brazilski odlazeći predsednik Mišel Temer potpisao ukaz o njegovom izručenju, zbog čega je on pobjegao. Italijanski premijer Đuzepe Konte rekao je juče da je vladin avion već krenuo za Boliviju. Italijansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će se potruditi da Batisti bude izručen “što je prije moguće”, a ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini rekao je da će on “završiti svoje dane u zatvoru” čim kroči na italijansko tle. Italija traži izručenje Batistija osuđenog u odsustvu 1993. na doživotnu kaznu zatvora zbog četiri ubistva i pokušaj ubistva iz-

Batisti je pobjegao iz italijanskog zatvora 1981. godine dok je čekao suđenje za ubistva koja je prema optužbi počinio dok je bio član ekstremno ljevičarskog pokreta Naoružani proleteri za komunizam

među 1978. i 1979. godine. Batisti negira da je odgovoran za te zločine. Batisti je pobjegao iz italijanskog zatvora 1981. godine dok je čekao suđenje za ubistva koja je prema optužbi počinio dok je bio član ekstremno ljevičarskog pokreta Naoružani proleteri za komunizam. Sud ga je kasnije osudio na doživotnu robiju u odsustvu. Batisti priznaje da je bio član tog pokre-

ta ali negira da je počinio bilo kakvo ubistvo. Tada je pobjegao u Francusku gdje je na snazi bila politika predsjednika Fransoa Miterana da se odbjegli italijanski ekstremni ljevičari ne izručuju u Italiju. Po ukidanju te politike 2002. godine, Batisti je napustio Francusku i pobjegao u Brazil. Poslije perioda provedenog u brazilskom pritvoru u čekanju odluke o ekstradiciji, vlasti su odlučile 2010. da mu dodijele politički azil. Bivši brazilski predsjednik Mišel Temer je sredinom decembra potpisao akt o ekstradiciji Batistija što je Italija godinama tražila. Ž a i r B ol s ona r a no vi brazilski predsjednik krajnje desnice koji je preuzeo dužnost 1. januara je u decembru ponovio svoju riješenost da izruči bivšeg italijanskog radikalnog ljevičara, navodeći preko Tvitera da italijanska vlada može da računa na njega i povratak Batistija u njegovu zemlju porekla.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

KULTURA

KONKURS ZA SUFINANSIRANJE PROGRAMA OTVOREN DO 11. FEBRUARA

Podrška novim projektima za razvoj kulture sjevera Fizička lica mogu konkurisati sa projektima koje samostalno realizuju kao svoje autorsko djelo”, uz napomenu da pravo učešća nemaju nevladine organizacije, te javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta

Taj Andalužanin” – glavni junak ovog romana – jeste posljednji veliki arapski filozof i islamski mistik sa tla Andaluzije Abdulhak ibn Sabin. U stručnoj literaturi najčešće se pominje kao najneshvaćeniji mislilac u čitavoj istoriji islamske filozofije. Iako je imao svuda ogroman broj sljedbenika, bio je proganjan zbog otvorenih kritika koje je upućívao vjerskim i političkim vlastima.

Ministarstvo kulture uputilo je poziv fizičkim i pravnim licima koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, odnosno koja su u našoj zemlji registrovana za obavljanje djelatnosti kulture, da se do 11. februara prijave za konkurs za sufinansiranje projekata u okviru programa “Razvoj kulture na sjeveru”. “Ministarstvo kulture sufinansiraće nove projekte i programe od značaja za ostvarivanje javnog interesa u kulturi u opštinama sa sjevera Crne Gore (Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Šavnik i Žabljak) i programe i projekte iz drugih crnogorskih opština koji će biti realizovani na sjeveru, na osnovu sporazuma o saradnji i razmjeni programa. Fizička lica mogu konkurisati sa projektima koje samostalno realizuju kao svoje autorsko djelo”, stoji u pozivu, uz napomenu da pravo učešća nemaju nevladine organizacije, te javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budže-

REPERTOAR DANAS

AKVAMEN

16.30 / 19.30 / 22.20 h

REŽIJA: Džejms Van MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 15.1.2019.

FILM

DRUGI ČIN

19.15 / 21.30 h

REŽIJA: Piter Segal MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Foto:

14.1.2019.

FILM

KNJIŽEVNI PROGRAM U PODGORIČKOJ GALERIJI ¹ MODIGLIANIª

Razgovor o ženskom pismu u Crnoj Gori Književno veče naslovljeno “Ženska riječ” biće upriličeno u srijedu, 16. Januara, u galeriji Modigliani u Capital Plazi sa početkom u 19 sati. Tim povodom, u programu učestvuju Snežana Dakić-Tomanović, Olga Gojnić i Lejla Kašić. Dakić-Tomanović rođena je 1973. Godine u Podgorici. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na odsjeku za srpsko-hrvatski jezik i književnosti jugoslovenskih naroda. Objavila je zbirku kratkih priča “Oprost za knjeginju” i piše kolumnu “Refleksije” za elektronski portal “Žena sam ja”. Zastupljena je u monografi-

ji “Minervinim tragom- prozno stvaralaštvo crnogorskih književnica”, autorke Sofije Kalezić. Olga Gojnić je rođena u Podgorici. Profesorica je engleskog jezika i književ-

nosti. Izdala je zbirku kratkih priča “Ester”. Lejla Kaśić rođena 1996. godine. Njena prva zbirka poezije “Moja Crvena” izdata je u novembru prošle godine.

ta Crne Gore, sredstvima planiranim za kulturu. “Prijave na konkurs vrednovaće stručna komisija, prema kriterijumima utvrđenim Zakonom o kulturi, a prilikom izbora projekata i programa za sufinansiranje prednost će imati projekti i programi kojima se doprinosi i podstiče ravnomjeran razvoj kulture i disperzija programa i projekata na cijeloj teritoriji Crne Gore, te kojima se ostvaruju saradnja i partnerstvo u realizaciji programa i projekata, razmjena programa među institucijama kulture, zaštita i promocija raznolikosti kulturnih izraza, prezentacija izvornih i tradicionalnih kulturnih i etno-kulturnih osobenosti, razvoj amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva, edukacija u kulturi, razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva lica sa invaliditetom, stvaranje uslova za razvoj kreativnih industrija, stvaralaštvo djece i mladih i obezbijeđenost drugih izvora finansiranja”, saopšteno je iz ministarstva. R.K.

O poeziji Sarić u Klubu kulture “Soba“ Zbirke pjesama “Kamijada i Kamiseja” i “Svejedno mi je i ostale dijagnoze socijale”, autorke Katarine Sarić biće predstavljene sjutra veče u Klubu kulture “Soba”, sa početkom u 19 časova. Tom prilikom, sa budvanskom pjesnikinjom koja živi i stvara u Beogradu, razgovaraće Vesna Vukićević-Janković i Natalija Đaletić, a moderatorka programa biće novinarka Dušica Vugdelić.Sarićjerođena 1976.godinenaCerinju.Diplomiralajefilozofiju,apotomicrnogorskijezikijužnoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Nikšiću. R.K.

kultura

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

VELIKI JUBILEJ UTICAJNOG UMJETNIČKOG POKRETA

Njemačka slavi vijek Bauhausa

Proslava stogodišnjice čuvene škole primijenjene umjetnosti, čiji je osnivač arhitekta Valter Gropijus, odvijaće se širom Njemačke, a lepaza događaja kojima će biti obilježen veliki jubilej izuzetno je raskošna. Tim povodom biće otvoreni novi muzeji ali i izvođene lutkarske predstave, biće predstavljene brojne instalacije ali i postavke baleta. Više desetina izložbi pokriva različite aspekte Bauhausove zaostavštine, kao što je tipografija (u Gutenberg muzeju u Majncu) i njen utjecaj na modernu fotografiju (na NRW-Forumu u Dizeldorfu). Najvažnije su otvaranja dva muzeja na dvije lokacije Bauhausa, u Vajmaru i Desau. Muzej Bauhaus Weimar, koji je je projektovao arhitekta Heike Hanada koštao je 23 miliona eura i 2.000 kvadrat-

nih metara izložbenog prostora. Minimalistička kocka smještena na masivnoj betonskoj podlozi, ima pet nivoa i prikazaće više od 1.000 predmeta iz najstarije svjetske kolekcije Bauhaus. Jedina preostala zgrada Bauhaus u Vajmaru takođe će biti otvorena za javnost 18. maja. Haus am Horn izgrađena za prvu izložbu Bauhausa 1923. godine. Smatra se prototipom modernog življenja, s namještajem kojeg proizvode studenti Bauhausa. Nakon izmjena kasnijih stanovnika, Haus am Horn je vraćen prvobitni izgled. Mada je u kontinuitetu umjetnička škola Bauhaus djelovala samo 14 godina, njen uticaj se proširio po čitavom svijetu. Bauhaus važi danas za možda najuticajniji izvozni kulturni proizvod iz Njemačke u 20. vijeku. R.K.

65. dOdJELA KNJIžEVNOG PRIzNANJA

Laureat NIN-ove nagrade biće poznat danas u podne Danas u podne biće objavljeno ime lauretata prestižne književne nagrade. U srijedu je saopšteno kojih šest romana su se našli u najužem izboru za nagradu. Romani “Prekasno” Branke Krilović, “Odustajanje” Jelene Lengold, “Uhvati zeca” Lane Bastašić, “Deseti život” Saše Savanović, “Zabluda Svetog Sebastijana” Vladimira Tabaševića i “Beogradski trio” Gorana Markovića ušli su u najuži izbor za 65. NIN-ovu nagra-

du za roman godine. Žiri, koji čine Tamara Krstić, Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević i Zoran Paunović (predsjednik), saopštiće ime dobitnika danas oko podneva, a priznanje će biti uručeno nedjelju dana kasnije u Jugoslovenskoj kinoteci. Prethodni laureat NINove nagrade je likovni umjetnik i književnik Dejan Atanacković za roman “Luzitanija” u izdanju “Besne kobile”. R.K.

Zgrada Bauhausa u Desauu

Premijera Tarantinovog filma u julu

ª BURE BARUTAº NA MATIČNOJ sCENI

Pojavio se trejler koji najavljuje novi film Kventina Tarantina “Once upon the time in Hollywood”. Premijera devetog filma proslavljenog reditelja zakazana je za 29. jul. U glavnim ulogama gledaćemo Leonarda Dikaprija, Breda Pita, Margot Robi i Kurta Rasela. Ovog puta, Kventin će nam ispričati priču o čuvenom vođi kulta Čarlsu Mensonu, koji je naredio ubistvo Šeron Tejt, trudne supruge Romana Polanskog, i niz drugih zločina. Dikaprio i Margot su se već oprobali zajedno na velikom platnu u filmu “Vuk sa Volstrita”.

Priča o našoj tranziciji koja nikako da završi Predstava “Bure baruta”, koju je po tekstu Dejana Dukovskog režirao Dejan Projkovski, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta večeras i sjutra veče, u terminima od 20 časova. “Uzeli smo tekst ‘Bure baruta’ kao početnu tačku od koje ćemo krenuti da pričamo našu priču. Predstava govori o nama, o tome da smo još uvijek u tranziciji, i o tome kako stalno nešto čekamo. Odatle je krenula i scenografija, i muzika i naravno – glumačka igra. Humor je važan element predstave, ali važna je životna priča, i zato svaki vagon nosi po jed-

nu tragičnu priču. Ova predstava u suštini radi demistifikaciju i dekonstrukciju da bi stvorila neku konstrukciju”, zapisao je reditelj. Scenograf predstave je Valentin Svetozarev, kostimografkinja Tijana Todorović, muziku je radio Goran Trajkoski, a izvršne producentkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović. U predstavi igraju Mirko Vlahović, Srđan Grahovac, Aleksandar Gavranić, Danilo Čelebić, Vukan Pejović, Vanja Jovićević, Zoran Vujović, Ana Vučković, Marko Todorović, Petar Burić… R.K.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

KULTURA

PREDVIĐANJA UOČI NOMINACIJA ZA NAJPRESTIŽNIJU FILMSKU NAGRADU

PRVI ČOVJEK I ROMA VAŽE KAO GLAVNI KANDIDATI ZA OSKARA

gledni filmski časopis Varajeti predviđa da će ovogodišnja dodjela biti posebna i zbog toga što je od 2018. u glasačkoj strukturi novih 900 članova.

Prema pisanju Varajetija, jednog od najuticajnijih filmskih časopisa na svijetu, ovogodišnja dodjela Oskara biće veoma zanimljiva. Predviđanja su da bi u izbor za prestižnu nagradu mogla da uđu sljedeća ostvarenja: emotivni, poluautobiografski film “Roma” Alfonsa Kuarona, hit koji je publika obožavala “Zvijezda je rođena” sa Lejdi Gagom u glavnoj ulozi, ali i “Prvi čovjek” u kojem Rajan Gosling tumači lik čuvenog astronauta Nila Armstronga. Važno je uzeti u obzir i da je sama Akademija evoluirala: 2018. godine pozvano je 900 novih članova, uključujući veliki postotak žena i pripadnika manjinskih grupa. Postavlja se pitanje hoće

li izmijenjena struktura glasača ohrabriti i nagraditi novine, odnosno rekoncipirati ideju o tome šta čini oskarovski film. Kada je Akademija početkom avgusta saopštila da će uvesti novu kategoriju - za najpopularniji film, polemisalo se o tome da je nova nagrada osmišljena za filmove poput “Boemske rapsodije” ili “Crnog pantera” koje je kritika maltene sahranila, ali su kod publike doživjeli nevjerovatan uspjeh, kako se na njih ne bi potrošila neka značajnija nagrada. Do septembra je predlog o novoj kategoriji povučen, ali će “Boemska rapsodija”, sudeći po nedavno održanoj dodjeli nagrade “Zlatni globus”, prema

Kadar iz crno-bijelog filma “Roma” predviđanjima, ipak ući u trku za Oskara. Biografski film o pokojnom frontmenu grupe “Kvin”, Frediju Merkjuriju, proglašen je za najbolje ostvarenje na ovogodišnjoj, 76. ceremoniji dodjele nagrada Zlatni globus koje su najčešće najava u čije ruke bi mogli da odu Oskari. Takođe, za najboljeg glumca proglašen je Rami Malek, koji je imao glavnu ulogu u “Boemskoj rapsodiji”. Što se “Crnog

pantera” tiče, čini se da je otvorio vrata novim razmišljanjima u pogledu toga šta jedan film vrijedan Oskara može da predstavlja. Iz Akademije su nedavno saopštili da još pokušavaju da ustanove najadekvatniji način da se filmovi različitog tipa na adekvatan način nagrade. U trku za Oskara 2019. godine po svoj prilici neće ući tri filma o problematičnim adolescentima: “Boy Erased”, “Beautiful Boy” i “Ben Is Back”. Dva filma govore o borbi sa zavisnošću, a treći je o tinejdžeru koga roditelji primoravaju na “terapiju preobraćenja”. Akademija je nekada posebno cijenila ovakva ostvarenja, ali sada je drugačija priča. Čak i da neki od ovih filmova osvoji filmoljupce, teško je izdvojiti jedan koji se ističe. Između prestižnih hitova, miljenika publike i ostvarenja sa klasičnim vrednostima, danas je teže nego ikada d e -

Novi koncept podijelio ljude iz vrha Akademije

Odluka da se ove godine svečana ceremonija održi bez domaćina podijelila je ljude iz vrha Akademije i producente koji uveliko pripremaju dodjelu, piše Varajeti. Jedan medijski magnat istakao je da bi to moglo da ima potencijalno fatalne posljedice, jer su domaćini često najveći mamac za publiku kada je riječ o tako glamuroznim TV prenosima, nešto poput dirigenta ili mašinovođe koji upravlja vozom. Do sada je samo jednom, prije tačno 30 godina, Oskar bio bez voditelja. Ta dodjela i dalje se pamti po zlu - producent Alan Kar i reditelj Džef Margolis smislili su 11-minutnu muzičku numeru umjesto uvodnog monologa, u koji je bila uključena i verzija “Proud Mary”, duet Snežane i Roba Loua, koji glumac i dalje pokušava da zaboravi, kako piše Varijeti. Nominacije za Oskara biće objavljene za dvije nedelje, a dodjela će se održati 24. februara. finisati šta čini jedan Oskara vrijedan film. Izbor nove Akademije koja će nastavljati da evoluira narednih godina biće temelj za redefinisanje ideje o oskarovskom filmu, piše Varajeti. R.K.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

a manje od pet mjeseci evropski građani izaći će na izbore za Evropski parlament, prvi put bez Velike Britanije i, prema prognozama briselskog tink-tenka koji prati izbore, “velikoj koaliciji” grupa desnog centra i ljevice bliži se kraj. Ipak, iako euroskeptične snage nastoje da se organizuju i pokušaju da izmijene odnos snaga u Parlamentu, umjerene, pro-EU snage i dalje će biti u većini. Ako se tekući trend potvrdi, prvi put u istoriji na izborima za Evropski parlament dvije najveće grupe - Evropska narodna partija (EPP) i Progresivni savez socijalista i demokrata (SD), više neće moći da kontrolišu većinu. Međutim, umjerene proEU snage i dalje će biti u većini, uglavnom zahvaljujući vjerovatnom jačanju centrista iz Saveza liberala i demokrata (ALDE), prognozira nezavisna organizacija koja prati evropske izbore Votvoč Evropa (Votewatch Europe). Nacionalisti sa desnice biće na dobitku ali vjerovatno neće uspeti da osvoje 25% mjesta u EP. Potencijalna zajednička grupa desnih nacionalista, napravljena od partija iz grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR), Evropa nacija i slobode (ENF) i onoga što je ostalo od grupe Evropa slobode i direktne demokratije (EFDD), mogla bi da bude druga po veličini u EP ako svi sadašnji članovi odluče da joj se priključe. Taj scenario međutim nije mnogo vjerovatan zbog velikih razlika u pogledima između tih snaga, kao i zbog “teških” karaktera njihovih lidera. Mnogo realnija je, ocjenjuju u Votvoču, mogućnost da se te grupe sa krajnje desnice reorganizuju i osnuju treću po veličini grupu u narednom Evropskom parlamentu. Jačanje grupa Ujedinjena evropska ljevica-Nordijska zelena ljevica (GUENGL) i Zeleni/Evropski slobodni savez (Zeleni/EFA) neće u punoj mjeri nadoknaditi vjerovatno slabljenje SD, što znači da ljevica u cjelini može da očekuje oko 35% mjesta u novom EP. Vjerovatno će im, kako navodi Votvoč, biti potrebna saradnja sa centristima ako napredne snage žele da zadrže uticaj u na-

DRUGI PIŠU

NOVI EVROPSKI PARLAMENT BIĆE JOŠ PODJELJENIJI

ŠTA TREBA OČEKIVATI OD MAJSKIH EVROPSKIH IZBORA

Bez 73 britanska poslanička mjesta Posle Bregzita u martu u Evropski parlament će ostati 73 britanska poslanička mjesta. Kako je ranije odlučeno, 46 mjesta će biti rezervisano za nove članice EU ili će ostati nepopunjeno a preostalih 27 biće podijeljeno na 14 članica koje su nedovoljno zastupljene u Parlamentu. Po pet dodatnih poslanika u novom sazivu EP imaće Francuska i Španija, po tri Italija i Holandija, Irska će dobiti dva a još po jednog Poljska, Rumunija, Švedska, Austrija, Danska, Slovačka, Finska, Hrvatska i Estonija. rednom sazivu EP. Uprkos smanjenju broja poslanika, EPP će i dalje biti ispred ostalih političkih grupa. Ta grupa mogla bi čak da konsoliduje vođstvo zahvaljujući Bregzitu i izlasku britanske delegacije iz EP, s obzirom da nijedna vodeća britanska partija nije pripadala grupi koju vodi Manfred Veber. Dakle, Bregzit će samo povećati razliku između EPP i konkurentskih grupa u korist EPP. Takav razvoj događaja odražava trendove na kontinentu gdje su sve veća politička fragmentacija i nestabilnost oslabili etablirane političke snage, koje su uglavnom pripadale EPP i SD, a ojačali političke autsajdere sa svih strana političkog sprektra. Izbori za Evropski parlament biće održani od 23. do 26. maja a biraće se 705 europoslanika prema 751 u tekućem sazivu. Očekuje se da Holandija glasa 23. maja, Irska 24. maja, Češka 24 i 25. maja, Letonija, Malta i Slovačka 25. maja a ostali 26. maja. Inauguralna plenarna sjednica novoizabranog Evropskog parlamenta biće održana 2. jula. Izvor: EURACTIV.rs

ZABAVA

ELENA RISTESKA ZA DNEVNE N

Nebojša Glogovac

BEND NIČIM IZAZVAN HTIO NAJBOLJEG, ALI...

Nebojša Glogovac nema zamjenu, a i ne želimo je

Srbijanski muzički sastav Ničim izazvan predstavio je još jednu numeru sa tek objavljenog novog albuma “Aurora”. Riječ je o singlu “Kosa”, čija je najava imala veoma emotivnu uvertiru, nažalost - sa tužnim završetkom. Naime, bend je na zvaničnoj Fejsbuk stranici otkrio da je “Kosa” snimljena prije godinu i po, kao i da je za nju bio planiran spot sa najvećim budžetom koji je Ničim izazvan imao u karijeri. Takav spot podrazumijevao je najozbiljniju filmsku produkciju, najbolje glumce do kojih se može doći. No, kada su se ispunili svi preduslovi, najbolji se vinuo u vječnost - preminuo je Nebojša Glogovac.

“Došli smo do najboljeg. Spot je isplaniran, ali nikada neće biti snimljen. Naš glavni glumac se preselio u vječnost, a mi za njega nemamo i ne želimo zamjenu”, objasnili su muzičari zbog čega “Kosa” živi samo u audio formatu. Zbog lijepog gesta, bend je nagrađen pozitivnim komentarima, a početak spota krasi Nebojšina poruka “Smrt nema nikakav napor. Ona te fino uhvati za ruku i povede... Kao dijete”. Podsjetimo, Glogovac je preminuo 9. marta prošle godine, poslije kraće i teške bolesti. S druge strane, “Aurora”, treći album sastava Ničim izazvan, zvanično je objavljen krajem 2018, tri godine nakon prethodnog izdanja. D.B.

BOGAT PROGRAM U KOMŠILUKU

Beovizija će trajati tri dana, finale 6. marta Logo Eurosonga Brojnost odabranih numera za Beoviziju motivisala je organizatore takmičenja u Srbiji da ovogodišnje izdanje podijele na tri večeri - 12 izvođača predstaviće se u prvom polufinalu - 27. februara, isto toliko biće ih na sceni noć kasnije, dok je finale, u kom će biti mjesta za 12 najboljih (po šest iz oba polufinala) zakazano za 3. mart. Cjelokupan program ugostiće Studio 8 i 9, pod krovom Radio-televizije Srbije, a biće emitovan uži-

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

vo. Publika i stručni žiri će, po evrovizijskom principu, odlučiti ko će predstavljati Srbiju na Eurosongu u Tel Avivu. Podsjetimo, Montevizija, izborno nadmetanje na kom ćemo dobiti predstavnika Crne Gore, odigraće se 9. februara u Podgorici (Veliki studio RTCG-a, pet učesnika), dok je Dora, hrvatski izborni festival za Eurosong, sedam dana kasnije u Opatiji. Eurosong je na programu od 14. do 18. maja. D.B.

U POKVAREN ŽENA SE BOR ⌦ Danilo Brajković

ero našeg Sergeja Ćetkovića sve češće osvježava karijere regionalnih zvijezda. Nakon uspješnih saradnji sa Jelenom Tomašević i Massimom Savićem, ovih dana svjedoci smo i hita “Snage za kraj”, koji na Sergejevu muziku i tekst pjeva Makedonka Elena Risteska - dama u “pokvarenom svijetu šoubiznisa”. Prilikom intervjua sa Elenom Risteskom, koje su Dnevne novine, krajem marta 2017. godine, radile povodom premijere njenog dueta “Još me plašiš” sa Harijem Mata Harijem, makedonska pjevačica otkrila nam je da pjesma koju joj je namijenio Sergej Ćetković sigurno neće dugo čekati svojih pet minuta. Ipak, ispostavilo se da je “Snage za kraj” bila u zapećku sve do kraja minule godine, a Risteska sada Dnevnim novinama objašnjava da joj je u posljednje četiri godine teško da ispoštuje sve rokove i to zbog toga što je fokusirana i na menadžerski dio, pa ne fali obaveza i van pjevačkog polja.

■ ĆETKOVIĆ - JEDAN OD NAJBOLJIH NA BALKANU

“Zbog toga se premijere svih pjesama i spotova odugovlače po nekoliko mjeseci ili čak godinu. Tako je i sa ovom pjesmom. Meni je mnogo draga, jer je emotivna i napisao ju je jedan od najboljih pjevača i autora sa Balkana, jedan od najdražih saradnika u mojoj karijeri. Aranžman Darka Dimitrova je dopunio utisak i snimljena je kod njega, u studiju ‘Dimitrovi’. Reakcija publike u Makedoniji je bila odlična, uvijek se mojim sunarodnicima sviđaju baladične pjesme”, objašnjava Risteska. Sergeju očigledno prijaju ženski glasovi - podsjeti-

O PJESMI “SNAGE ZA KRAJ”: SERGEJ ĆETKOVIĆ JE RADIO SVOJ ALBUM KOD DARKA DIMITROVA, I REKAO MU JE DA IMA PJESMU ZA MENE. JEDVA SAM ČEKALA DA JE ČUJEM I PREDOSJEĆALA SAM DA ĆE MI SE SVIDJETI, KAO ŠTO MI SE SVIĐAJU NJEGOVE PJESME I SVE OSTALE KOJE JE NAPISAO ZA DRUGE PJEVAČE mo, između ostalih, za Jelenu Tomašević uradio je “Da mi je da mi se vrati”, jednu od najuspješnijih sa njenog aktuelnog albuma. Od muških kolega, u etru je hit Massima Savića - “Nisam spreman”. A otkud Sergej i Elena na istom zadatku?

Ćetković je napisao “Da mi je da mi se vrati”, koju pjeva Tomašević, a za prateće vokale zadužena je Risteska, koja je nedavno snimila “Snage za kraj”, sa Sergejevim potpisom

“Sergej je radio svoj album kod Dimitrova, i rekao mu je da ima pjesmu za mene. Jedva sam čekala da je čujem i predosjećala sam da će mi se svidjeti, kao što mi se sviđaju njegove pjesme i sve ostale koje je napisao za druge pjevače. Kada sam je prvi put čula, tada smo se i upoznali. Najvažnije mi je bilo da bude pjesma po mom senzibilitetu, a takva i jeste. ‘Snage za kraj’ ima sličnu emociju kao ‘Doživotno’, koju mi je Aleksandra Milutinović napisala i pogađa u srce, što mi je uvijek cilj. Konkretno, Jelenina pjesma ‘Da mi je da mi se vrati’, dok smo se družili u Skoplju, poslužila je da sa zadovoljstvom otpjevam prateće vokale, kao i na još nekoliko pjesama sa njenog albuma. Ali, to obožavam da radim, da eksperimentišem u studiju sa pratećim vokalima i na svoje i na tuđe pjesme”, nastavlja Risteska. Numera je na srpskom jeziku, mada je Risteska imala drugačiji plan. No, kaže da je to sporedna stvar. “Htjela sam da je prera-

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

ZABAVA

31 Foto: Stefan Nikolovski

NOVINE O IZAZOVIMA U KARIJERI

NOM ŠOUBIZNISU RI PROTIV AJKULA Sergej i ja? Fali mi 30 centimetara

Jedan od čestih predloga publike ovih dana je da Sergej i Elena snime duet. Da li postoji šansa da se njihova želja realizuje? “Sinula nam je i ta ideja kada smo radili ovu pjesmu, ali nijesmo još ozbiljnije pričali o tome. Nadam se da će se i to desiti, jer meni je Sergejev glas čaroban. Uživam da ga slušam. A sigurna sam da ću i u budućnosti pjevati njegovu autorsku pesmu. Kada smo pomenuli duet, meni je toliko smiješno bilo to što sam oko 30 centimetara niža od njega, pa je pitanje kako bismo izgledali na sceni zajedno”, s osmijehom će Risteska. dimo na makedonski, ipak sam Makedonka, ali otišla sam u Ameriku na mjesec i nijesam stigla da uradim to. Nije potrebno da se sve pjesme prevode, jer su energija i ‘gruv’ najvažniji. Trenutno je

trend u svijetu da svi pjevaju na španskom, a ne pričaju svi ljudi baš na španskom. Dobra pjesma je dobra pjesma, nije važno na kom je jeziku”, cijeni Makedonka.

■ LJEPOTA JE PRO-

LAZNA, A PJESME VJEČNE

Naša sagovornica opet se može pohvaliti i izuzetno dinamičnim spotom. “To su dva sastavna dijela u muzici. Jednako važno je da se pjesma predstavi i audio i vizuelno. Utisak je bolji na taj način, ali ako su oba dijela kvalitetna. Ukoliko spot nije dobar, može da uništi dobru pjesmu. Ukoliko je pjesma prosječna ili loša, spot je nebitan, neće niko da ga pusti još jednom. A ako je pjesma dobra - može da postane i radijski hit, pa onda je spot sasvim nebitan. Najvažnija je, ipak, pjesma, sve ostalo dopunjuje cjelokupan utisak. Moji plesači iz Beatrixa su izvanredni i odlično su se snašli i kao glumci. I Marsben produkcija je odradila odlično svoj posao. Sad ostaje da se pjesma promoviše malo više od Magic recordsa, koji su moji saradnici za balkansko tržište i koji su dosad uradili odličan posao”, zadovoljna je pjevačica. Od početka karijere, Elenu prati titula jedne od najljepših pjevačica Makedonije. Iako priznaje da joj to prija, vjeruje da postoje i znatno važ-

niji simboli. “Generalno, te stvari nijesu mi važne, jer ljepota je prolazna. Ono što ostaje su pjesme. Čak ni glasovni kvaliteti nijesu toliko važni, u odnosu na boju glasa i emociju. Ako znaš da uradiš da ti publika veruje i da preko pjevanja ublažiš bol nekome, ili da usrećiš nekoga, onda si uspio. Meni je uvijek veći problem to što sam žensko u najpokvarenijem biznisu - šoubiznisu. To je isto kao da se boriš u okeanu s ajkulama. Izgled mi je, čak, i pomogao. Uvijek sam angažovana oko kampanje za različite brendove, za kozmetiku, automobilsku industriju...”, podsjeća Risteska. Pjevačicu odavno nijesmo slušali u Crnoj Gori, još od Sunčanih skala prije četiri godine. Elenino opravdanje? Ništa ne zavisi od nje. “Nažalost, to ne zavisi od mene, nego od organizatora koji rade koncerte, festivale... Bila bih presrećna da me crnogorska publika čuje na nekom koncertu, sa mojim bendom, da osjeti energiju koja se samo na koncertima može doživjeti. Nije isto kada pjevaju svi uz tebe i kada te gledaju na televiziji. Nadam se da ću dobiti neku pozivnicu iz Crne Gore”, zaključuje Risteska.

HILJADE PREGLEDA NA JUTJUBU TRENUTNO BILJEŽI SPOT “SNAGE ZA KRAJ” Elena Risteska

kuvar

Slatkiši

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

Mak obavijen voćniM ukusiMa

POSNI KUGLOF Potrebno je za biskvit: * 240 g speltinog prosijanog brašna * kašičica praška za pecivo * 1/2 kašičice sode bikarbone * 1/2 kašičice soli * 100 g mljevenog maka * 125 ml javorovog sirupa * 250 ml cijeđenog soka pomorandže * 2 kašike rendane korice pomorandže * 100 ml kokosovog ulja * kašičica vanila ekstrakta * 4 kašike biljnog mlijeka Za preliv: * 100 g šećera u prahu * 1-2 kašičice kisjele pavlake U činiji izmiješajte suve sastojke za biskvit. Dodajte mak. U drugoj činiji pomiješajte javorov sirup, kokosovo ulje, cijeđenu pomorandžu, ekstrakt vanile. Suvim sastojcima dodajte mokre i dobro izmiješajte, pa dodajte mlijeko i koricu pomo-

randže i opet izmiješajte. Kalup za kuglof premažite kokosovim uljem i u njega izlijte biskvit. Pecite oko 45 minuta u rerni zagrijanoj na 180 stepeni. Kada je gotovo, izvadite ga iz rerne i ostavite da se ohladi u modli. Za to vrijeme u činijicu stavite šećer i prvo dodajte jednu kašičicu pavlake. Dobro izmiješajte. Preliv treba da bude gust. Dobro izmiješajte i ostavite u frižideru da se stegne. Ohlađen biskvit izvadite iz modle i prebacite na stalak za služenje. Sipajte na njega preliv i stavite u frižider da se stegne. MIRISNA RAVANIJA Potrebno je: * 4 jajeta * 8 kašika šećera * 12 kašika mleka * 12 kašika ulja * 8 kašika brašna * 5 kašika pšeničnog griza * 2 kašike maka * prašak za pecivo Potrebno je:

* 420 g šećera * vanilin šećer * 600 ml vode * sok od pola limuna Pjenasto umutite jaja i šećer, dodajte ulje i mlijeko i kratko miksajte. Sjedinite brašno, prašak za pecivo, griz i mak, pa lagano sipajte u smjesu sa jajima, neprestano miješajući. Sipajte smjesu u pleh premazan puterom i posut brašnom. Pecite oko 25 minuta na 180 stepeni. Kuvajte vodu, šećer i vanilin šećer na laganoj vatri 15 minuta. Dodajte sok od limuna, pa hladan i isječen kolač prelijte vrućim sirupom. Poslužite kad se dobro ohladi. BRZI KOLAČ S JABUKAMA Potrebno je: * 2 šolje narendanih jabuka * šolja maka * šolja maslinovog ulja * 2 šolje brašna * 2 jajeta * šolja šećera

* vanil šećer * cimet i muskatni oraščić * prstohvat soli Za preliv: * 2 kašike džema po izboru * 2 kašike vode * kašika ruma Za glazuru: * 100 g čokolade * 2 kašike mlijeka * kašika maslinovog ulja Pjenasto umutite jaja sa šećerom dok se šećer ne istopi. Dodajte ulje, jabuke, mak, brašno u koje ste umiješali prašak za pecivo i so i sve promiješajte. Tepsiju obložite pek-papirom i prespite tijesto s jabukama. Pecite 30-40 minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni. Dok se kolač peče, u šolji izmiješajte džem, vodu i rum i posebno otopite čokoladu sa mlijekom i uljem. Pečen kolač izvađen iz rerne premažite sirupom od džema i prelijte čokoladom. Sijecite ga kad se malo prohladi. (Novosti)

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

kuvar

Sjeme maka je izuzetno bogato nezasićenim masnim kisjelinama

Slasna štrudla Potrebno je: * 4 dl mlijeka * decilitar vode * svježi kvasac * 2 kašike šećera * 2,5 dl ulja * kašičica soli * oko kilogram brašna * 4 žumanca Za fil sa makom: * 200 g maka * 200-300 g šećera * oko 1 dl mlijeka Za fil sa višnjama: * 500 g višanja * oko 200 g šećera * puding sa ukusom maline Za premazivanje: * vanil šećer * kašika šećera * 3-4 kašike vode Mlijeko i vodu sjedinite, zasladite, pa smlačite. Stavite kvasac da nadođe. Sjedinite nadošli kvasac sa uljem i žumancima, posolite, pa postepeno dodajte brašno. Dobijeno glatko tijesto podijelite na četiri dije-

la i ostavite 20 minuta. Mljeveni mak zasladite i kuvajte s malo mlijeka. Ostaviti da se ohladi. Ova količina fila je dovoljna za dvije štrudle. Višnje ocijedite, zasladite ih i prokuvajte. Puding razmutite sa ocijeđenim sokom od višanja, pa ga ukuvajte u proključale višnje. Ostaviti da se ohladi. Tijesto razvucite oklagijom u pravougaonik, prebacite na krpu i namažite filom sa makom. Uz pomoć krpe uvijte štrudlu. Drugo tijesto razvucite oklagijom u pravougaonik, prebacite na krpu i namažite filom sa višnjama. Isto uvijte štrudlu. Ponovite sa preostala dva dijela tijesta. Štrudle ostavite na toplom do pola sata da narastu. Pecite ih u rerni zagrijanoj na 220 stepeni. Kad malo porumene, izvadite ih i premažite otopljenom smjesom od šećera, vanilin šećera i vode. Vratite u rernu i pecite dok štrudle ne porumene.

Minerali i vitamini ublažavaju razdražljivost i stres, a podstiču dobro raspoloženje

kuvar

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

Dekorativna predjela

Ukusno

Predjela. Lako se vare, a puna su povrća sa mirisima proljeća i sunca koje je ostalo daleko iza nas. Domaćice uglavnom imaju jasnu sliku o tome šta bi od mesnih i drugih specijaliteta željele da imaju na svečanoj trpezi. Ali, kada je riječ o predjelima, u deficitu su sa idejama.

■ RASKOŠNI TOST Potrebno je: 2 jajeta, 400 ml mlijeka, 50 g putera, 30 g brašna, 2 topljena sira u obliku trougla, so, biber, 100 g šunke ili suvog mesa, 5 do 6 čeri paradajza, veza mladog luka, 8 kriški integralnog tosta, prezle, ulje. Propržite tost na tiganju da porumeni. U drugoj posudi rastopite puter, dodajte brašno i kratko propržite, pa polako dolivajte mlijeko uz neprestano miješanje. Kada se smjesa zgusne dodajte topljeni sir, sve dobro promiješajte pa dod a j t e j a j a . Po s o l i t e i pobiberite. U kalup prekriven papirom za pečenje stavite 4 tosta, premažite ih sa 4 kašike fila, a preko stavite iseckanu šunku ili suvo meso, čeri paradajz i mladi luk. Prelijte ponovo sosom vodeći računa da ostane za kraj, stavite preko preostala 4 tosta, zalijte ostatkom fila, pospite prezlama i pecite u rerni 30 minuta na 180 stepeni. Pečeno prohladite, sijecite i služite.

■ ŠARENA

RAZBIBRIGA

Potrebno je za tijesto: 3 jajeta l kašičica soli, 4 kašike brašna, prašak za pecivo, čaša kisjele pavlake, 3 kašike spanaća

ili 3 kašike ajvara. Za nadjev: svježi sir, kisjela pavlaka, sir u listićima za sendviče, šunka za picu, cvekla po želji. Umutite jaja, pa umiješajte so, brašno, prašak za pecivo i kisjelu pavlaku. Po želji dodajte ajvar ili spanać, u zavisnosti kakav rolat želite. Pecite u plehu postavljenom pek papirom na 180 stepeni, dvadesetak minuta, a kada se ispeče umotajte u vlažnu krpu kao rolat. Dok se rolat hladi napravite nadjev od pomiješanog svježeg sira i pavlake. Odvijte rolat pa namažite ovom smjesom, a preko poređajte šunku, sir u listićima, a možete i kašiku narendane cvekle da biste dobili rolat u boji. Količine sastojaka za nadjev odredite sami. Umotajte koru sa nadjevom ponovo u rolat, sijecite i dekorišite po želji.

■ TORTA OD RENDANIH TIKVICA

Potrebno je za kore: 2 velike tikvice, 6 jaja, 6 kašika brašna, po želji sjeckan peršun. Za fil: oko 600 g kisjele pavlake. U dvije posude narendajte po jednu veliku očišćenu tikvicu, posolite i ostavite dvadesetak minuta da puste vodu. Umutite prvo tri jajeta, dodajte ocijeđene tikvice i tri kašike brašna, tako da tijesto ne bude tečno. Ako je rijetko dodajte još malo brašna i sjeckani peršun. Pleh za pečenje obložite pek papirom i sipajte smjesu, stavite u rernu zagrijanu na 180 stepeni i pecite 20 minuta. Za to vrijeme mutite po istom postup-

ku sastojke za drugu koru. Kada je prva kora gotova izvadite je, vratite pek papir na pleh, sipajte drugu smjesu i na isti način pecite kao prvu. Ispečene i ohlađene kore sijecite prema

Jednostavna slana i ukusna predjela ne mogu mnogo da naškode. Nijesu teška kao uobičajeni gurmanluci, jer ne opterećuju želudac

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

dimenzijama vatrostalne činije, vodeći računa da dobijete više slojeva. Svaku koru mažite kisjelom pavlakom, a posljednju na vrhu ukrasite lišćem peršuna i sjeckanim čeri paradajzom. Tortu do služenja držite u frižideru. (Novosti)

kuvar

ROLAT SA MESOM

Potrebno je: 12 kora, 500 g mljevenog mesa, 2 struka, praziluka, 4 jajeta, 200 ml ulja, univerzalni začin, biber. Napravite nadjev tako što ćete propržiti sitno isjeckan praziluk, pa dodati meso i začine. Ostavite da se malo prodinsta, a u međuvremenu dobro umutite jaja sa uljem. Odvojite dvije kore jednu na drugu, pa premažite mješavinom od jaja i ulja. Potom svaku sljedeću isto premažite do šeste kore. Na šestu po ivicama stavite dio nadjeva, urolajte i stavite u namazan pleh za pečenje. Ponovite isto i sa drugih šest kora, stavite ih pored prethodno urolanih, premažite preostalom mješavinom jaja i ulja, pa pecite u rerni na 200 stepeni, oko 50 minuta. Rolate možete da siječete prije pečenja ili kada se ispeku.

Tikvice su odličan izvor vitamina B i C

Tikvice su dijetalna namirnica jer više od 90 posto ploda čini voda

36 DN

ENIGMATIKA IZNOS IZGUBLJEN DILER NA SMANJIBERZI VANJEM (FRANC.) (LAT.)

FRANCUSKI PISAC, POL

VRSTA BAKTERIJE

JEDAN PRETPLATE ROD INSEKATA (FRANC.)

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

SIMBOL BAKRA

ŽITELJ KONJIČKI RAVNIŠKOLSKI ČARSKIH CENTAR KRAJEVA

ĐAVO, SOTONA

FOTO UBOD

JEDAN VEZNIK

ONAJ KOJI DAJE SVOJU KRV VRSTA KLAVIRSKE KOMPOZICIJE

KANADSKA TENISERKA SA SLIKE DIO BILJKE, CVIJET 2. I 1. VOKAL

VRSTA LIKERA

NONGOVERNMENTAL ORGANIZ. ARAPSKO MUŠ. IME

ZAŠTITNI ZASTORI NA PROZORU

KARAT KURDISTANSKI NARODNI KONGRES

ONI KOJI UDIŠU ETER PLANINA U ISTRI UZVIK ZA TJERANJE ŽIVINE

JEVREJSKI SVIJEĆNJAK AMERIČKA GLUMICA RAĐEN PO PLANU

SIMBOL ERBIJUMA

PLOD BORA JUŽNO VOĆE (MN.)

FOSFOR MALOKRVNOST (MED.)

OZNAKA ZA NEPER

Zgrada mađarskog Parlamenta

ONAJ KOJI GARANTUJE SVOJIM ŽIVOTOM PORTUGALSKI AUTOR: FUDBALER B.NIKIĆ OBUKA, KURS NOVELA JOSIPA KOZARCA

DRAGI KAMEN (TURC.)

PJESMA ALEKSE ŠANTIĆA SVIJEĆNJAK (TURC.)

Play sudoku online at:

JUNACI IZ GRČKE MITOLOGIJE

www.sudokukingdom.com

BIVŠI FRANCUSKI TENISER NOA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: MIK DŽEGER, MO, OSLOBODILAC, STAŠA, IRINA, T, KUNST, SDK, ARSA, PORTAL, REO, PIRKATI, KANAAN, ARAT, AK, STAPČARI, CRTAČ, SIRIG, UJ, LOR, MARONI, NJ, ANIS, IKS, JA, VLAŽAN.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

2015-04-16

Medium level

Sudoku puzzle No. 3179 2015-06-27

www.sudokukingdom.com 1 9 4 5 3 7 6 2 2

1 9

8 6

7 4

4 8

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3108

Medium level

1 8

4 9

5 3 8 4 1 9 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17 9

2015-04-17

7 4 2Puzzle 8 6 solution: 3 5 1 9

6 2

2 7

Kada zima postane ljeto

8 5

5 3

3 5

2 7 9

7 6

5 4

8 9

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #J469NV

Arisen Arisen Beefy Beefy Bunks Bunks Charge Charge Commoner Detail Commoner Dirges Detail Downcast Dirges Drills Eaten Downcast Esoteric Drills Fists Eaten Forging Esoteric Fists

Forging Halos Icier Halos Infest Icier Lodgers Infest Moots Morass Lodgers Names Moots Parked Morass Peace Pined Names Pride Parked Progress Peace Pulsated Pined Pride

Progress Raise Reprints Pulsated Risky Raise Rustling Reprints Shear Sheen Risky Songs Rustling Staged Shear Surfs Tassel Sheen Tedium Songs Terse Staged Their

Tedium Thirds Unrest Terse Varies Their Veals Thirds Warped Workout Unrest Varies Veals Warped Workout

HOROSKOP OVAN Izloženi ste neprijatnostima. Ako i dalje budete odbijali da prihvatite novu situaciju, sve ćete pogoršati. Uz to, očekujte komplikacije i sa službenim licima.

BIK Umorni ste od tempa koji vas pritiska već neko vrijeme. Obeshrabruju vas zahtjevi sa svih strana, kao i novčane obaveze koje su se nagomilale.

BLIZANCI Komunikacija sa osobama koje se nalaze u inostranstvu može biti od velike koristi. Poslovni planovi se razvijaju u smjeru koji ste priželjkivali.

RAK Previše ste ozbiljni. Dan je savršen za to da sebi date malo oduška, pobjegnete s posla i provedete sate u društvu prijatelja koji vas ničim ne opterećuju.

VAGA Nijeste sasvim sigurni šta zaista želite. Moguće je malo poboljšanje raspoloženja, iako neki problemi još uvijek postoje. Ipak, možete odahnuti.

ŠKORPIJA Osjećate da stiže priliv energije koja vam je nedostajala. Paralelno pristižu nove obaveze koje vas mogu zabrinuti. Opustite se.

STRIJELAC Muči vas nestrpljenje, postajete nepodnošljivo napeti. Očekujete vijesti od kojih zavisi plan narednih aktivnosti. Nije riječ samo o današnjem danu.

JARAC Čini se kao da su svi podlegli atmosferi koja je za vaš pojam previše nezdrava. Intenzivno smišljate načine kako da se riješite svih obaveza.

Surfs

Tassel REBUS

Kod vas sve ide u paketu, posao, novac i ljubavni život. Ipak, od vas se zahtijeva da se prilagodite novim okolnostima. Nijeste prilagodljivi.

DJEVICA Dan je obilježen raspravama u koje će vas uvući saradnici koje ste smatrali za prijatelje. Poslije pada raspoloženja, popodne protiče u znaku dobrog raspoloženja.

Rješenje iz prethodnog broja: Kapsula je Nemačka

VODOLIJA Možda ćete danas upoznati osobu sa kojom vas čeka romantična avantura. Ipak, ukoliko obuzdate svoju usplahirenost, veza bi mogla potrajati.

RIBE Iščekujete promjene u čijoj ste realizaciji imali značajnu ulogu. Strpljenje vam danas nije jača strana, pa su izvjesni tenzija i neraspoloženje.

Film

38 •TVPROGRAM 09:15 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 13:00 150 minuta 14:30 Prva intervju Božo Koprivica 15:15 Film: Doba Dunđerskih 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Ukrštene riječi 22:20 Film: Tri muškarca i mlada dama 00:00 Noćni žurnal 00:30 Serija: Dva i po muškarca 01:15 Serija: Balkanska mafija

PRVA Pogrešan čovjek, 20.10

06:00 Dobro jutro CG 10.00 Vijesti 12.05 Strani dok. program 13.05 Serija: Korak naprijed 14.30 Obrati pažnju 15.30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet 16.25 Serija: Korak naprijed 18:05 Sat tv 18:35 Strani dok. program 18:50 Meridijani 19:10 Radi pravo 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20:00 Film: Mračne ulice Menhetna 21:55 Serija: Mladi inspektor Mors 22.40 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:10 Serija: Tvin Piks

RTCG 1 Sportski dnevnik, 23.00

10:00 Serija: Anđeli 11:50 Vijesti 12:00 Serija: Za mog sina 13:05 Popodne sa Leom Kiš 13:55 Vijesti 15:10 Vijesti 15:20 Sportisimo 15:35 Na granici 15:55 Vijesti 16:00 Na granici 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Anđeli 20.00 Serija: Za mog sina 22:15 Serija: Na granici 23:05 Film: Blic 00:50 Farma 01:50 Film: Asteriks i Obeliks u Britaniji

NOVA M Mr. Kitchen, 16.40

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Dnevnica 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:30 Serija: Velika porodica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Bez granica 21:00 Dok. film 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film 00:03 Bez granica

VIJESTI Serija: Velvet, 16.55

07.00 Dječji program 09.00 Nedjeljno dječije popodne 10:00 Film: Čovjek na Ajfelovoj kuli 12.10 Serija: Zlatno srce 12:55 Tomas i drugari 13:10 Pogledi iz domovine 13:45 Košarka: Mornar-Zadar 15.15 Meteo 15:30 Muzika 16.00 Serija: Zlatan glas 17:10 Strani dok. program 17.35 Serija: Degrassi nova generacija 18:00 Meteo 18:10 Index 18:45 Dječije popodne 19.30 Dnevnik 2 20:10 Serija: Zlatan glas 21.00 CG sport 21:45 Fudbal fest 22.00 Film: Svijet cirkusa 00:10 VOA 00:40 Index

RTCG 2 Degrassi-nova generacija, 17.35

TVPROGRAM•39

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA

REPERTOAR BIOSKOPA

RCTG 1, Film: Mračne ulice Menhetna, 20.00

AKVAMEN 16:30, 19:30, 22:20 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 14:30 BAMBLBI 22:00 DRUGI ČIN 19:15, 21:30 DŽULIJET 20:00, 22:10 GRINČ 13:10, 15:00, 16:45 JUŽNI VJETAR 20:45 KRALJ LOPOVA 18:15, 20:30, 22:40 PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE 16:15, 18:00 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 13:20, 13:45, 15:30, 17:45, 18:30, 19:45 SNIJEŽNA KRALJICA - SVIJET OGLEDALA 13:00, 14:00, 14:45, 15:45, 17:30 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 16:00

Godine 1920, u potrazi za novim početkom i američkim snom, Eva i njena sestra Magda, iz svoje rodne Poljske plove za Njujork. Kada stignu na ostrvo Elis, ljekari otkrivaju da je Magda bolesna, i sestre bivaju razdvojene. Eva je na ulicama Menhetna, a njena sestra je u karantinu. Sama, bez ikoga i u očajničkoj želji da bude sa Magdom, Eva ubrzo upoznaje Bruna, šarmantnog ali zlog čoveka, koji je tjera na prostituciju. Jednog dana, Eva upoznaje Brunovog rođaka, mađioničara Orlanda.

NOVA M, Serija: Na granici, 22.15 U malenim mjestima uvijek se rađaju najintrigantnije priče, a jedna takva prikovaće vas uz male ekrane. Vrhunska glumačka ekipa očekuje vas u seriji “Na granici”. Nova serija osvojiće vas krimi, ljubavnim i humorističnim dogodovštinama iz malog ličkog sela. Glumci: Nina Erak, Nadia Cvitanović, Milan Štrljić, Barbara Vicković, Martina Stjepanović, Lucia Glavich Mandarić, Nermin Omić, Momčilo Otašević, Petra Kraljev, Filip Jurčić, Siniša Ružić...

KABLOVSKE TELEVIZIJE

11.00 11.05 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.18 13.45 15.19 16.05 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.05 22.00 00.00

Vesti Serija: “Volim i ja nerandže, no trpim” Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Gastronomad Lov i ribolov Šta ja imam od toga Film: “Silom otac” Ovo je Srbija Serija. “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Bela lađa” Kviz: Potera Film: “Crna kiša” Dnevnik

10.20 11.09 11.36 11.45 12.00 12.15 12.18 12.25 13.15 14.05 15.00 15.55 16.45 17.00 17.20 19.00 20.05 21.05 21.45 22.00

Serija: “Gorski lekar” Treće doba Bonton: Javni govor TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Imperija” Dr Oz Plodovi zemlje Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vesti Kod nas kući Dnevnik Izgubljeni bombarder Serija: “Crno bijeli svijet” I to je Hrvatska: Plitvička jezera Otvoreno

08.50 09.35 10.00 11.40 12.25 14.30 15.20 16.10 17.50 18.15 20.05 21.00 22.00

Serija: “Kriminalci u odelima” Serija. “Simpsonovi” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Film Serija: “Mornarički istražitelji LA” Serija. “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Bezvremeni”

08.00 08.30 10.15 11.55 13.40 15.15 17.30 19.10 19.20 19.45 21.00 23.00 23.25 00.20 00.45 02.15

Vesti Odbojka: Peruđa - Lube Košarka: Atlanta - Milvoki Fudbal: Barselona - Eibar NFL plej of, najbolja utakmica Fudbal: Sampdorija - Milan Košarka: CSKA - Himki, dir. NBA Live Sport & Tech Lifestyle Pregled Premijer lige Fudbal: Mančester Siti Vulvs, direktno Vesti Pregled španske lige NBA Action Košarka: Bajern - Frankfurt Fudbal: Kristal Palas - Votford

08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50

Život veterinara Pa to su Irvinovi! Divlji predeli Evrope Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Odrastanje Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Hvatanje čudovišta Nacionalni park Kruger Policija za životinje Hjuston Amba / Ruski tigar Čudovišta u mom telu Preživeti napad Priče sa Mekonga Plivanje s a čudovištima Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Čudovišta u mom telu

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 14.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel.069/051-526

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

marketing@dnovine.me

Izdajem namješten jednosoban stan 52 m2, Stari aerodrom, zgrada Normal company-preko puta Luk oil pumpe. Tel: Kupujem dinare,lire, 068/020-622 perpere, medalje, or- Prodajem plac na Veruši, denje, sablje, bajone- 400 m2. Izlazi na glavni te, ćemere, umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike, knjige, razglednice, poštanske marke, Mijenjam stan u Novoj gramofonske ploče. Varoši (Srbija), 69 m2, u Telefon: 069/019-698, podnožju planine Zlatar, udaljen 150 m od ski 067/455-713 staze, za odgovarajući Prodajem pripejd broj stan u Podgorici. Tel: 067499301 sa 40 eura kredita za samo 10 067/419-036 eura.Podgorica. Tel: 067/499-301

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 14.1.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

PRIMERA, 19. KOLO ATLETIKO BOLJI OD

SAVIĆ SE POVRI ĐIĐO “KRIV” ZA

Opet u Danilovgradu: Danko Kovačević u dresu Iskre

DANILOVGRADSKA ISKRA ANGAŽOVALA ČETVRTO POJAČANJE

VRATIO SE KOVAČEVIĆ

Nakon Milana Đurišića, Balše Boričića i Danila Tomića, Iskra je angažovala četvrto pojačanje: novi - stari fudbaler “građana” je Danko Kovačević! Tako se 27-godišnji ofanzivac (najbolje se snalazi na poziciji krilnog napadača) vratio u Danilovgrad, gdje je igrao godinu i po - cijelu sezonu 2015/16. i jesen u sezoni 2016/17. Kovačević je za to vrijeme upisao 43 nastupa u Telekom 1. CFL, a postigao je devet golova. Nekadašnji đak Crvene zvezde, te igrač Čukaričkog,

GOLOVA NA 43 UTAKMICE JE POSTIGAO KOVAČEVIĆ U DRESU ISKRE ZA GODINU I PO KOLIKO JE PROVEO U DANILOVGRADU

grčke Dokse, mađarskog Kapošvara, Lovćena, BSK Borče, Čelika, Bežanije, vijetnamskog tima Song Lame i Grblja će na proljeće biti značajan u rotaciji Aleksandra Nedovića, jer su četiri igrača već napustila stadion “Braća Velašević”. Da podsjetimo - na proljeće dres Iskre neće nositi Igor Burzanović, Filip Vorotović, Dejan Račić i Danilo Marković, dok veliko interesovanje postoji za kapitena Miloša Drinčića i najboljeg strijelca lige Stefana Miloševića. B.T.

JEDAN OD NAJBOLJIH GOLMANA U LIGI NE NAPUŠTA NEBESKOPLAVE

Popović ostaje u Petrovcu

Petrovac može da odahne, jer će i na proljeće mrežu “nebeskoplavih” čuvati jedan od najboljih golmana u ligi - Stefan Popović ostaje pod Malim brdom! Dvadesetšestogodišnji čuvar mreže je prethodnih dana boravio na probi u Slovačkoj, nije se dogovorio sa neimenovanim klubom, pa je odlučio da ostane u Petrovcu do kraja sezone. A to je obradovalo trenera Rudolfa Marčića, jer Popović garantuje sigurnost, a često je tokom jeseni na utakmicama bio najbolji akter Petrovčana. Zahvalni golman je u Petrovcu od sezone 2011/12, a

Popović

do sada je u Telekom 1. CFL sakupio 77 utakmica. “Nebeskoplave” su napustili Danilo Tomić (Iskra), Aleksandar Vujačić (Budućnost) i Slaven Stjepanović, danas će se znati situacija oko Benjamina Kacića i novog ugovora, a stigli su Pjeter Ljuljđuraj i Velizar Janketić. Pošto je Popović ostao, a zamjena za Kacića je spremna (ukoliko ode, stiže Aleksandar Macanović), Marčić će do Macanović kraja prelaznog roka tražiB.T. ti samo napadača.

Okršaj dva reprezentativca Crne Gore u 19. kolu Primere nije prošao dobro ni za jednog, ni za drugog - defanzivac Stefan Savić se povrijedio, a vezista Nikola Điđo Vukčević je skrivio penal (koji se inače ne svira) iz koga je pao jedini gol na utakmici. Atletiko Madrid je na svom stadionu “Vanda Metropolitano” savladao Levante sa 1:0, a odlučujući gol je postigao Antoan Grizman sa kreča u 57. minutu. Čini se da penal nije postojao, jer je 27-godišnji Điđo (zamijenjen u 68. minutu) igrao rukom na zemlji nakon pokušaja Tomasa Partija. To se uglavnom ne svira. Ali bilo kako bilo, Grizman je bio nemilosrdan, nastavio je da vuče “kolčonerose” pošto je nastavio sa serijom golova - Francuz je postigao peti uzastopni pogodak u Primeri, a šesti u svim takmičenjima. A Savić? Sve su prilike da je povrijedio zadnju ložu, zbog koje je već odmarao dva mjeseca. Ipak, detaljni nalazi u narednih par dana daće jasnu

dijagnozu. Barselona je zadržala “plus pet” u odnosu na Madriđane (Barselona 43, Atletiko 38) - šampion Španije je na “Nou Kampu” odradio Eibar sa 3:0 golovima Luisa Suareza (dva) i

PREMIJER LIGA, 22. KOLO MANČESTER JUNA

Ole zna kako, De He

Šesti trijumf Ole Gunara Solskjera iz šest utakmica, graciozna lopta Pola Pogbe, maestralna realizacija Markusa Rašforda i hobotnica David de Hea - tako je Mančester junajted, na Vembliju pred 80.062 navijača, minimalno savladao Totenhem u derbiju 22. runde Premijer lige. “Đavoli” su tako savladali “pjevce” prvi put od 2012. godine, a Ole je uspio što nisu njegovi prethodnici Žoze Murinjo i Luis van Gal. Jasno je da Mančester izgleda bolje, ali za trijumf mora da se zahvali španskom golmanu koji je upisao 10 odbrana - De Heu će sanjati Dele Ali i Hari Kejn, kojima je golman Junajteda branio sve - čak i zicere “jedan na jedan”. Gol - ispostaviće se - odlučujući je pao u 44. minutu, a ta-

ko je Pogba upisao svoju četvrtu asistenciju (vidio prostor i Rašforda) na posljednjih pet utakmica od odlaska Murinja (dodao je i četiri gola). Upravo je sjajni Francuz imao dvije šanse da uveća prednost, ali mu je

Sport

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

D LEVANTEA 1:0 , BARSA OD EIBARA 3:0

BUDUĆNOST STEGLA OBRUČ OKO ŠTOPERA

IJEDIO, 400 A PORAZ

BAKRAČ BLIŽI OD ĐURIĆA, ALI...

GOLOVA JE POSTIGAO LEO MESI U PRIMERI

UMRO FIL MASINGA

ODLAZAK HEROJA Tužna vijest je stigla iz

Igrao do 68. minuta: Nikola Vukčević juri Huanfrana Lionela Mesija. Magični Argentinac nije igrao svoj najbolji fudbal, ali je postigao 17. gol u La Ligi, te 400. ligaški pogodak u dresu Katalonaca. PRIMERA, 19. KOLO: Rajo Valjekano - Selta 4:2, Leganes - Ue-

ska 1:0, Valensija - Valjadolid 1:1, Đirona - Alaves 1:1, Viljareal Hetafe 1:2, Atletiko Madrid - Levante 1:0, Atletik Bilbao - Sevilja 2:0, Barselona - Eibar 3:0, večeras (21.00): Real Sosijedad - Espanjol. B.T.

AJTED U DERBIJU SAVLADAO TOTENHEM 1:0

ea zaključao Vembli DA LI STE ZNALI? Pol Pogba je upisao četvrtu asistenciju na posljednjih pet utakmica, a postigao je i četiri gola. Sve se poklopilo sa odlaskom Žozea Murinja.

kolega svjetski prvak, Ugo Ljoris, oba puta stao na put. A razloga za slavlje je imao i Everton - “karamelice” su na svom “Gudisonu” odradili Bornmut (2:0) golovima Kurta Zume u 61. minutu i Domini-

ka Kalvert - Luin u nadoknadi vremena, pa je ekipa Marka Silve tako prvi put slavila kod kuće nakon četiri meča (dva remija, dva poraza). PREMIJER LIGA, 22. KOLO: Vest Hem - Arsenal 1:0, Kardif - Hadersfild 0:0, Lester - Sautempton 1:2, Barnli - Fulam 2:1, Kristal Palas - Votford 1:2, Brajton - Liverpul 0:1, Čelsi - Njukasl 2:1, Everton - Bornmut 2:0, Totenhem – Mančester junajted 0:1, večeras (21.00): Mančester siti - Vulverhempton. B.T.

Južne Afrika, jer je ta simpatična zemlja ostala bez jednog od omiljenih fudbalskih sinova... Filemon Raul Masinga, u svijetu loptanja poznatiji kao Fil Masinga, preminuo jr u 49. godini. “Masinga je umro od kancera koji mu je prošlog mjeseca dijagnostikovan. Tužno”, sa suzama u očima je saopštio predsjednik Južne Afrike Siril Ramafosa. A to vam dovoljno govori koliki je Fil bio - heroj! Masinga će biti upamćen kao jedan od najvažnijih napadača Južne Afrike, pošto je postigao gol koji je omogućio reprezentaciji da se prvi put plasira na Svjetsko prvenstvo. To je učinio 1997. u Johanesburgu, na utakmici protiv Konga, kada se “Bafana Bafana” kvalifikovala za Mundijal 1998. u Francuskoj. Legendarni špic je odigrao 58 utakmica za reprezentaciju i postigao 18 golova, a sa državnim timom je 1996. osvojio Kup afričkih nacija. A što se tiče Evrope - Masinga je na Stari kontinent stigao 1994. i zaigrao za Lids (nakon igranja za Homo Kosmos i Mamelodi), za dvije godine je postigao 11 golova. Prvu polusezonu u sezoni 1996/97. je proveo u Sent Galenu, a onda se obreo u Italiji - prvo u Salerintani, da bi od 1997. do 2001. godine nosio dres Barija. A u Kalću je doživio svoje zvjezdane trenutke - igrao je sa Zambrotom, Kasanom, Ventolom, Brešanom..., a na 75 utakmica za klub sa stadiona Sveti Nikola je postigao 24 pogotka. Sa fudbalom je završio 2002. godine kao igrač Al Vahde. B.T.

Budućnost je riješila pitanje desnog beka (Periša Pešukić) i napadača (Aleksandar Vujačić), a uprava kluba užurbano radi na pronalaženju rješenja za pozicije štopera, veziste i ofanziovnog veziste, jer trener Branko Brnović želi što prije da ima kompletnu ekipu na okupu. Čini se da su “plavi” stegli obruč oko centarhalfa, a u notesu sportskog direktora Rista Lakića su Miloš Bakrač i Đorđe Đurić. To su dvije opcije o kojima vicešampion države razmišlja već duže, a sada je odlučan da krene u napad. Međutim, realizacija transfera ide teško, jer “plavi” nisu u mogućnosti da daju enormne plate za igrače. Navodno, Bakrač je bliži od Đurića, jer je naš igrač i ne bi zauzimao mjesto stranca. Ali, za Bakrača je zainteresovana i Sutjeska, što može da pokvari planove tima sa Starog aerodroma. Dvadesetšestogodišnji Bakrač je trenutno fudbaler Željezničara, tokom jeseni je upisao 14 nastupa, ali Željo sprema rekonstrukciju tima, a navodno bivši mladi reprezentativac Crne Gore nije u planovima tima sa Grbavice. To Budućnost

Đurić

želi da iskoristi. Ukoliko dođe do transfera, zahvalni defanzivac bi se vratio u Podgoricu, gdje je u sezoni 2014/15. upisao 21 nastup i postigao dva gola. Pored Budućnosti i Željezničara, Bakrač je igrao za OFK Beograd, Sion, Travnik i Sutjesku... Što se tiče Đurića, 27-godišnji defanzivac je takođe dobro poznat našoj javnosti, pošto je igrao godinu i po za Rudar i osvojio je titulu - u šampionskoj sezoni 2014/15. je odigrao 24 meča (dva gola), dok je tokom jeseni u sezoni 2015/16. igrao na 16 utakmica potpisavši dva pogotka. To ga je odvelo u Čukarički, gdje je bio standardan sve do početka aktuelne sezone. Đurić je trenutno višak u Čuki, jesenas je odigrao samo jedan meč, tako da Budućnost u tome vidi svoju šansu. Prije Rudara i Čukaričkog, Đurić je igrao za Sopot, Rad, Spartak iz Subotice, izraelski Ašdod i mađarske timove MTK i Tatabanja. Pored Bakrača i(li) Đurića, Budućnost želi da dovede vezistu Miloša Raičkovića i ofanzivca Damira Kojaševića, ali kao i u slučaju štoperskog tandema - sve ide teško, zbog finansija. B.T.

Bakrač

SPORT

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

RSCG OD JUČE I ZVANIČNO NEMA PREDSJEDNIKA UO

Kapitenka je bila na svom nivou protiv Krima: Milena Raičević

PLAVE BEZ GREŠKE U REGIONALNOJ LIGI

Liga šampiona može da krene

Nije Regionalna liga pravo mjerilo, ali čini se da su rukometašice Budućnosti već spremne za nastavak Lige šampiona i iskušenja u glavnoj rundi. Dame Dragana Adžića i treći turnir regionalnog takmičenja odradile su bez greške, pa su slavile i na šestom meču - juče u Ljubljani protiv Krima 25:21 (14:13). “Naravno, da smo imali veliku korist od četiri zajednička treninga i utakmice sa Krimom”, poručio je Dragan Adžić. Trofejni trener je istakao i čime je posebno zadovoljan nakon trećeg turnira Regionalne lige.

GLAVNU RUNDU LIGE ŠAMPIONA BUDUĆNOST OTVARA 27. JANUARA PROTIV KOPENHAGENA U MORAČI. “To je u posljednjem meču bila odbrana sa igračicom manje - segment sa kojim nisam bio u potpunosti zadovoljan u grupnoj fazi Lige šampiona”, otkrio je Adžić. “Puno smo pažnje posvetili ovom dijelu, a dobri smo bili u na-

DRAGAN ADŽIĆ Vidjećemo kroz mečeve sa Kopenhagenom i kasnije Rostovom koliko smo napredovali. padu sa igračicom manje”. Pravi pokazatelj koliko su njegove djevojke dobro trenirale biće start glavne runde Lige šampiona i okršaj sa Kopenhagenom, 27. januara u Morači. “Vidjećemo kroz mečeve sa Kopenhagenom i kasnije Rostovom koliko smo napredovali i u vraćanju. Imaćemo pravu sliku koliko smo i ovaj segmenat uspjeli da podignemo”, dodao je Adžić. Muke Adžiću mogle bi da zadaju povrede Dijane Ujkić (kraj sezone) i Ivone Pavićević. “Žao mi je što nisu sa nama, a vjerujem da će Ivonin izvještaj biti bolji i da ćemo je brzo imati na treninzima. U svakom slučaju u nekom sistemu ne treba da se osjeti odsustvo”, zaključio je Adžić. K.B.

KRIM BUDUĆNOST LJUBLJANA - Dvorana “Galjevica”. Gledalaca: 100. Isključenja: Krim 8, Budućnost 18 minuta.

21:25 (13:14) KRIM: Gnaboju 2, Krsnik 2, Vojnović (tri odbrane), Barič 8, Stanko 6, Pandžić (4 odbrane), Vučko 1, Krajnc, Žabjek, Amon, Perederi, Ristovska 2.

BUDUĆNOST: Rajčić (tri odbrane), Konatar 1, Jauković 6, A. Bulatović, Suslova, Zogbi di Paula (šest odbrana), Laslo 1, Džaferović, Godeč 1, Premović 2, K. Bulatović, Brnović 1, Ramusović 4, Raičević 6, Grbić 3, Pletikosić.

RADOJIČIĆ OTIŠAO, MIJENJA GA NEKO OD NAŠIH LEGENDI?

Bilo je jasno i ranije da će zbog novog Zakona o sportu, koji ne dozvoljava paralelno bavljenje politikom i sportskim funkcijama, morati da se povuče, a od juče je i zvanično. Zoran Radojičić više nije predsjednik Upravnog odbora Rukometnog saveza Crne Gore. Na toj funkciji bio od septembra 2016.

NAJBLIŽI DA NASLIJEDE RADOJIČIĆA SU BIVŠI RUKOMETAŠI PETAR KAPISODA I GORAN ĐUKANOVIĆ.

godine, a na čelu UO bio je i od 2005. do 2009. godine. Trenutno je politički angažovan kao glavni administrator Opštine Bar. “Želim da ispoštujem član 62, stav dva Zakona o sportu i podnosim ostavku na funkciju predsjednika Upravnog odbora Rukometnog saveza Crne Gore, uz želju da novoizabrani predsjednik ubuduće postiže još bolje rezultate”, poručio je Radojičić. RSCG će tako do daljnjeg biti bez predsjednika, a još nije poznato ko će naslijediti Radojičića. Dva imena koja su najbliža toj funkciji do prije

nekoliko godina bili su heroji navijača Crne Gore na terenu, legende našeg rukometa Goran Đukanović i Petar Kapisoda. Treća opcija je takođe jedna od čuvenih u crnogorskom dresu, s tim da se ovog puta radi o jednom dami - riječ je bivšoj kapitenki Crne Gore Mariji Jovanović koja je na kraju prošle sezone završila karijeru. Uz njih pominje se i Vesko Mujović nekadašnji rukometaš i sportski direktor Berana. Još nije poznato kada će biti održana Izborna skupština RSCG. K.B.

Zbog zakona o sportu bio prinuđen da se povuče: Zoran Radojičić

FOTO PRIČA

HOKEJAŠKI SPEKTAKL U KELNU - Fudbalski stadion u Kelnu bio je ovog vikenda pretvoren u arenu za hokej na ledu. Čak 47.011 navijača napravilo je sjajnu atmosferu, a fanovi Kelna pokazali su da su sjajni i van fudbala. Na kraju, rastužio ih je Diseldorf koji je nakon produžetka slavio sa 3:2.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

sport

KošarKaši Budućnost Volija u 15. Kolu aBa lige napadaju FMp - 18.00h

Dabl - dabl Vučevića

Vučević

PAO i Pejn opet zajedno Prvo je stigao legendarni Rik Pitino za trenera, zatim je došao šuter Šon Kilpatrik iz Čikago Bulsa, a sada je Košarkaški klub Panatinaikos vratio Adrijana Pejna! Dvadesetsedmogodišnji američki centar se vratio u PAO gdje je igrao prošle sezone nakon šestomjesečne epizode u Nanđingu. Pejn je u karijeri još nastupao za Atlantu, Ostin Sparse, Minesotu, Eri Bejhoks i Orlando. Panatinaikos je trenutno 10. na tabeli Evrolige sa skorom osam pobjeda - 10 poraza. B.T.

Pravi trenutak za Prekid crnog niza i u gostima

Crni decembar i slab start nove godine košarkaši Budućnost Volija “izbrisali” su pobjedema protiv Igokee i Darušafake pred svojim navijačima. Sada je, čini se, kucnuo idealan trenutak za prekid neuspjeha i na strani, koji traje već devet utakmica. Regionalni prvak danas od 18 sati u Železniku napada domaći FMP - biće to posljednji meč 15. kola ABA lige.

■ Fokus svih 40 minuta

U prvom dijelu sezone Budućnost je lagano i uz egzibicije savladala večerašnjeg rivala (79:59), ali od tada se mnogo toga promijenilo. Kako u igri “plavih”, tako i u sastavu ekipe. A novi je i trener - Jasmin Repeša, koji će večeras peti put predvoditi tim iz Podgorice. Za sada ima polovičan učinak.

JASMIN REPEŠA Moramo da odgovorimo sa istim nivoom energije i moramo da održimo fokus svih 40 minuta. To je put kako treba da odigramo ovu utakmicu. “Izlazimo iz sedmice u kojoj smo imali četiri veoma teške utakmice i idemo u goste mladoj ekipi koja igra sa dosta energije”, istakao je hrvatski stručnjak. A rješenje za takvu ekipu je jasno... “Moramo da odgovorimo sa istim nivoom ener-

Foto: ABA

Nikola Vučević je upisao novi dabl - dabl, a Orlando je stigao do trijumfa nakon četiri vezana poraza! “Magični” su na svom parketu odradili Boston, a 28-godišnji Crnogorac je bio raspoložen za igru: za 30 minuta je upisao 16 poena i 13 skokova, a dodao je i pet asistencija. Najefikasniji u taboru Orlanda bili su Aron Gordon sa 28 poena i Džonatan Ros sa 25, dok se kod Seltiksa istakao Kajri Irving sa 24 poena. Sakramento je savladao Šarlot 104:97, odskočio je Bogdan Bogdanović sa 22 poena (šest skokova, dvije asistencije), dok je Nemanja Bjelica bio indisponiran sa tri poena. Denver je izgubio od Finiksa 102:93, a Nagetsima nije pomogao ni novi dabl - dabl Nikole Jokića (23 poena i 10 skokova). SEMAFOR: Orlando - Boston 105:103, Minesota - Nju Orleans 110:106, Oklahoma San Antonio 122:112, Finiks - Denver 102:93, Sakramento - Šarlot 104:97, Juta - Čikago 110:102. B.T.

Posljednjih mečeva u gostima (aBa i evroliga) Budućnost je izguBila. Posljednji trijumf van “morače” Plavi su ostvarili krajem novemBra u zadru gije i moramo da održimo fokus svih 40 minuta. To je put kako trebamo da odigramo ovu utakmicu”, dodao je Repeša.

■ sve smo bolji Budućnost je u petak na krilima nestvarnog Norisa Kola srušila Darušafaku, a u tom duelu nakon meča pauze vratio se Petar Popović. “FMP trenutno igra samo ABA ligu, što znači da njegovi igrači imaju vremena da se dobro odmore i pripreme za svaku utakmicu. Izuzetno su neugodna ekipa, pogotovo kada igraju kod kuće”, podsjetio je Popović. Međutim, ukoliko Budućnost bude bila na svom nivou jasno je da će se “limenke” malo šta pitati u Železniku. “Prekinuli smo loš niz, u svakom meču smo sve bolji i nova pobjeda u Evroligi nam dosta znači na samopouzdanju”, dodao je Popović. FMP je trenutno sedmoplasirani na tabeli ABA lige, a ima učinak od 6-8. S druge strane, šampion lige na skoru je 9-5. K.B.

29,62 je indeks korisnosti krilnog centra fmP-a dragana aPića - trenutno najBolji u aBa ligi

FMP je neugodan, posebno na svom parketu: Petar Popović na prvom meču sa timom iz Železnika

SPORT

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

ABA, 15. KOLO: U vAžNOM dUE

Mornari plove

MICIĆ O NAŠEM SJAJNOM STRUČNJAKU

Dejo RaDonjić me vRatio na scenu Vasilije Micić igra košarku života! Dvadesetpetogodišnji reprezentativac Srbije je trenutno jedan od najboljih plejmejkera u Evropi, Efes pleše po njegovim notama, pa zato Turci poslije mnogo godina i uloženih miliona konačno izgledaju kao ozbiljna ekipa u Evroligi (četvrti su sa skorom 12-6). Popularni Vasa je enormno napredovao prošle sezone pod dirigentskom palicom najtalentovanijeg trenera današnjice Šarunasa Jasikevičijusa u Žalgirisu (osvojio prvenstvo, igrao fajnal - for), ali u košarkaški život ga je vratio naš Dejan Radonjić. Momak koji u Evroligi prosječno bilježi 11,9 poena i 5,4 asistencija je to sam priznao u karijeri je radio sa Vladom Vukoičićem, Dejanom Milojevićem, Svetislavom Pešićem, Jasikevičijusom, Aleksandrom Đorđevićem, Erginom Atamanom, ali Dejo je...

“Svi su imali uticaj na mene, ali sa Radonjićem mi se dogodila velika stvar. Ukazao mi je veliko povjerenje kada sam došao u Zvezdu na polusezoni. Nimalo nije bila povoljna situacija za mene, ali Dejo me je podržao”, prijestio se Micić u intervjuu za mozzartsport. com početka 2016. godine kada je poslije povrede i loše polusezone u Bajernu bio na raskrsnici... “Poklopilo se da je Dejo tražio igrača mojih karakteristika, ja sam se pojavio na tržištu, dao mi je šansu da budem i prvi plejmejker u jednom trenutku. Vratio mi je samopouzdanje i omogućio da se vratim na scenu. Ušli smo u TOP 8 Evrolige, što smatram najboljim evropskim rezultatom Zvezde u novijoj istoriji. Meni je sve to mnogo značilo da shvatim koliko vrijedim”, rekao je bivši košarkaš Mege, Bajerna, Zvezde, Tofaša, Žalgirisa, a trenutno član Efesa. B.T.

Foto:ABA

Dejan Radonjić savjetuje Vasilija Micića

Jedan od onih mečeva na kojem nisu imali prava na grešku košarkaši Mornara odigrali su dominantno, kontrolisali su stvari sve vrijeme, pa sada već polako plove ka mirnoj luci regiona - sve dalje od dna tabele. U 15. kolu ABA lige i jadranskom okršaju u Baru momci Mihaila Pavićevića sredili su Zadar sa 89:81, a konačan rezultat čak i dobro zvuči za goste. “Ne pratim druge rezultate i ne bavim se nikakvim kalkulacijama, najvažnije je da držimo sve u svojim rukama i to je dobar osjećaj”, poručio je nakon meča Pavićević.

■ Dominacija oD

Druge četvrtine

Loš period Mornar je juče imao samo tokom prve četvrtine i to nakon što je poveo 22:15 - na kraju, taj period je završen sa 25:22 za

14 skokova i šest poena upisao je sinoć protiv Mornara crnogorski košarkaš u dresu Zadra vladiMir dašić

Stop za Zadrane: Lending Sane blokira Vladimira Dašića na sinoćnjem meču u Baru

SK 1 CG 17:30 21:00

Košarka: CSKA - Himki Premijer: Man. siti - Volvs

Kopa Italija: Kaljari - Atalanta Kopa Italija: Roma - Virtus E.

15:30 18:00 20:30 01:00 03:00

ARENA SPORT 1

SK 2 17:30 21:00 DAN ZA NOVU POBJEDU - Niz neuspjeha je prekinut sa dva trijumfa protiv Igokee i Darušafake. Da li je vrijeme za prvi trijumf u gostima nakon dužeg vremena košarkaša Budućnosti? Ovog puta u Železniku protiv FMP-a. ARENA SPORT 2, 18.00h.

SK 3 17:00 21:00

SK HD 17:00 Košarka: Bujukčekmeče Darušafaka

Košarka: Efes - Afjon La liga: Sosijedad - Espanjol

Rukomet SP: Srbija - Brazil Rukomet SP: Hrvatska - Makedonija Rukomet SP: Francuska - Koreja NCAA: Sirakuza - Djuk NCAA: Teksas - Kanzas

ARENA SPORT 2 15:30

Rukomet SP: Mađarska - Katar

PONEDJELJAK, 14. 1. 2019.

ELU MORNAR SAVLADAO ZADAR

KA MIRNOJ LUCI

goste. Sve nakon toga bilo je u znaku našeg tima, da bi sredinom posljednje četvrtine nakon poena Đorđa Drenovca otišao i na ogromnih plus 20 (86:66). Kada je već sve bilo gotovo, “mornari” su se malo opustili i dozvolili gostima iz Hrvatske da ublaže poraz. “Poslije duže vremena odigrali smo dosta dobar meč i kontrolisali ga od početka. Bilo je padova u igri, ali ništa katastrofalno”, dodao je Pavićević. “Bili smo fokusirani, a potpuno je drugačije kada imate vremena da odradite kompletan sedmični trenažni ciklus. Sve je lakše, jer smo nakon ispadanja iz Evroku-

ABA LIGA 15. kolo Subota Igokea - C. zvezda 77:79 Partizan - Krka 87:55 Cedevita - Cibona 89:68 Juče Olimpija - Mega 91:78 Mornar - Zadar 89:81 Danas 18.00h FMP - Budućnost 1. C. zvezda 2. Cedevita 3. Partizan 4. Budućnost 5. Mega B. 6. Mornar 7. Cibona 8. FMP 9. Olimpija 10. Zadar 11. Igokea 12. Krka

15 15 15 14 15 15 15 14 15 15 15 15

15-0 11-4 9-6 9-5 8-7 6-9 6-9 6-8 5-10 5-10 5-10 4-11

30 26 24 23 23 21 21 20 20 20 20 19

pa digli nivo igre. Kako nam je poraz od Partizana teško pao, tako je ova pobjeda došla u pravom trenutku, protiv direktnog konkurenta”.

■ TOP 4 DA SMO

DOBILI PARTIZAN

A koliko je bio bolan nestvaran poraz od Partizana u prošlom kolu u “Pioniru” najbolje se vidi sada, jer bi taj trijumf Mornar odveo tamo gdje je završio prošlu sezonu - u zonu plej-ofa. “Nikad ne kukam, ali mi je žao zbog poraza od Partizana, ako se to tako može nazvati, jer smo po mom mišljenju tu utakmicu dobili. Sa tom pobjedom, Mornar bi opet bio među četiri najbolja”, potencirao je strateg Mornara. Inače, na meču protiv Zadra Barani su dobro raporedili poene, a najefikasniji su bili Nemanja Vranješ i Antabija Voler sa po 16 pogodaka. Pratili su ih Strahinja Mićović i Uroš Luković sa po 13 poena, s tim da je centar Mornara imao i 11 skokova. Po 12 poena dodali su Lending Sane i Nikola Rebić, koji je upisao i osam asistencija. Na drugoj strani, u timu iz Dalmacije, nekada veliki talenat naše košarke Vladimir Dašić ubacio je šest poena i imao čak 14 skokova. U narednoj rundi Mornar će u subotu igrati protiv Mega Bemaksa u gostima. K.B.

MORNAR

SPORT

DN TIP

SOSIJEDAD

ESPANJOL

ZADAR

89 81

22 25 25 17 25 14 22 20 Grant Mićović 13 Mijović Drenovac 5 Pavić 2 Vujošević Pavićević Voler 16 Sane 12 Vranješ 16 Rebić 12 Luković 13 Trener: Mihailo Pavićević.

Bašić 17 Marić Žorić 12 Krajina Vog Dašić 6 Vuković 7 Brzoja 11 Špralja 6 Litl 17 Božić 5 Planinić Trener: Ante Nazor.

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 2.300. Sudije: Sreten Radović, Uroš Nikolić, Branislav Mrdak. Slobodna bacanja: Mornar 12-21 (57,1%), Zadar 11-17 (64,7%). Šut za dva: Mornar 25-39 (64,1%), Zadar 2046 (43,5%). Šut za tri: Mornar 9-23 (39,1%), Zadar 1021 (47,6%). Skokovi: Mornar 22+8, Zadar 24+13. Asistencije: Mornar 21, Zadar 21. Ukradene lopte: Mornar 9, Zadar 9. Greške: Mornar 14, Zadar 15. Blokade: Mornar 4, Zadar 2. Faulovi: Mornar 16, Zadar 22.

Oba tima u prošlom kolu su prekinula dugi niz bez pobjeda. Čini se da su sada najbliži međusobnom remiju.

Na današnji dan

1982. ČUVAR VELIKE BARSE

Rođen Viktor Valdes, golman u eri najjače Barselone. Sa blaugranom šest puta bio šampion Španije i osvojio tri Lige šampiona.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

18:00 01:00

ABA: FMP - Budućnost NHL: Kolorado - Toronto

ARENA SPORT 3 17:00 20:45

Fudbak: UAE - Tajland Fudbal: Red Star - Lens

ARENA SPORT 4 18:00 Rukomet SP: Rusija Njemačka 20:30 Rukomet SP: Španija - Japan

ARENA SPORT 5

17:00

Fudbal: Indija - Bahrein

EUROSPORT 1 09:15 19:45 01:00

Tenis: Australijan open Snuker, London Tenis: Australijan open

EUROSPORT 2 09:00 14:00 01:00

Tenis: Australijan open Snuker, London Tenis: Australijan open

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

tajvan

poslAo mAčku u Azil ekspres poštom Muškarac s Tajvana zaradio je kaznu od nekoliko hiljada dolara zbog toga što je neželjenu mačku spakovao u ekspresnu poštansku pošiljku i poslao je u prihvatilište za životinje, prenijeli su lokalni mediji. Jang (33) je zbog kršenja zakona o zaštiti životinja zaradio kaznu od oko 2.000 dolara i dodatnih hiljadu zbog kršenja sanitarnih propisa jer su zaposleni skloništa za životinje utvrdili da mačka nije bila vakcinisa-

zambija

na protiv bjesnila. Policija mu je ušla u trag uz pomoć dostavne službe i snimaka nadzornih kamera.

Afrodizijak povučen sa tržišta jer je bio predjelotvoran

sve manja uloga religije na sekularnom zapadu

Nereligiozni postaju vodeća “religija“ svijeta?

Gotovo četvrtinu stanovništva u SAD čine nereligiozni, a u posljednjih desetak godina, njihov broj je premašio broj katolika, vjernika većih protestantskih crkava i svih ostalih nehrišćanskih religija, navodi se u tekstu “Nacionalne geografije”. Već dugo se predviđa da će uloga religije izblijedjeti sa modernizacijom svijeta, ali posljednja istraživanja ukazuju na to da se ovaj trend širi zaprepašćujuće brzo. Francuska će uskoro postaiti većinski sekularno društvo, kao i Holandija i Novi Zeland, Ujedinje-

Kompanija u Zambiji prekinula je proizvodnju pića koje reklamira kao snažan afrodizijak pošto se korisnik u Ugandi požalio na srčanu aritmiju i erekciju koja je, prema njegovom mišljenju, trajala - malo predugo. “Prekinuli smo i proizvodnju i distribuciju i otvorili internu istragu”, obja-

vila je kompanija Revin Zambia Ltd. Piće komercijalnog naziva “SX Energy Natural Power” omiljeni je afrodizijak u Zambiji, ali i susjednim državama. Reklamira se kao piće za podsticanje polne moći i sadrži prirodne ekstrakte biljaka đumbir i tongkat ali, a za obje je poznato da imaju afrodi-

nedostatak ljekara u splitsko-dalmatinskoj županiji

NA hrvAtskom ostrvu Nude stAN, plAtu i boNus od 7.000 eurA Ali Niko Neće dA rAdi

Od 250 ljekara u Splitsko-dalmatinskoj županiji u narednih šest godina čak sto njih će da ode penziju. Na to upozorava portparol Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Dragomir Petric. To, međutim, nije najveći problem u tom Domu zdravlja jer zbog nedostatka medicinskih sestara u mnogim ordinacijama ljekari i stomatolozi primorani su da rade sami. “Srednji kadar postaje još veći problem od ljekara jer kada nema doktora ambulanta je zatvorena i pacijenti idu na drugo mjesto, a šta kada se ostane bez medicinskih sestara, pogotovo sada u vrijeme epidemije gripa. Prije nekoliko dana u Splitu nedostajalo je šest ljekara”, rekao je Pe-

tric Hini. Osim toga, lekari koji su trenutno na raspolaganju ne žele da počnu da rade, na primjer, na ostrvima Lastovu ili Visu. Zbog toga je stalno otvoren konkurs za radno mjesto lekara u Sućuraju na Hvaru, koji bi trebalo da brine o 300 pa-

no Kraljevstvo i Australija takođe, prenio je hrvatski portal Indeks. Religija ubrzano postaje sve manje važna, čak i u državama u kojima utiče i na izbore lidera. Okupljeni

cijenata. Uz platu se nudi i stan kao i godišnji bonus od 50.000 kuna (oko 7.000 eura), ali na konkurs se niko ne javlja, stoga troje ljekara iz Jelse svakodnevno putuje i mIJenja se u ambulanti u Sućuraju, prenio je Poslovni dnevnik.

oko skepticizma prema organizovanim religijama i ujedinjeni zajedničkim uvjerenjem da ne vjeruju, nereligiozni predstavljaju komplikovan skup, baš kao i mnoge religije.

zijačka svojstva. U Lusaki se piće popularno i nedvosmisleno naziva “sedam sati”, ali za jednog Uganđanina to je ipak bilo malo previše. Nakon konzumacije afrodizijačkog napitka požalio se na palpitacije, hladan znoj i erekciju u trajanju šest sati, zbog koje se zabrinuo.

Ešli