Dnevne novine 16. januar 2019. by Dnevne Novine

â&#x2013; 2 3

Ä?UKANOVIÄ&#x2020; RAZGOVARAO SA MINISTROM OBRAZOVANJA UAE AL HAMADIJEM

SA UAE DO NOVIH ZNANJA I PROGRESA

IZDAVAÄ&#x152;KI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

UO VSEKÄ&#x2020;OR AJI U PROD

OPĹ IRNIJE NA STRANI 13

SRIJEDA, 16. 1. 2019. BROJ 2277 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK OPĹ TINE PETNJICA SAMIR AGOVIÄ&#x2020; ZA DNEVNE NOVINE â&#x2013; 18 19

Put do Berana biÄ&#x2021;e gotov do Dana opĹĄtine

PREDSJEDNICA SKUPĹ TINE PRIJESTONICE

KONSULTATIVNO SASLUĹ ANJE PREDSTAVNIKA CENTRALNE BANKE

Atlas banka ima ĹĄansu za oporavak PODGORIÄ&#x152;ANIN PREDRAG AMIDĹ˝IÄ&#x2020; O DRAMI U NAJROBIJU

Zabarikadirali smo se i Ä?ekali da nas evakuiĹĄu â&#x2013; 12 ZA NAJBOLJE PONUDE:

Nema razloga za vanredne izbore na Cetinju â&#x2013; 3

â&#x2013; 6 7

ODBJEGLI BIZNISMEN PISAO VRHOVNOM DRĹ˝AVNOM TUĹ˝IOCU

KneĹževiÄ&#x2021; traĹži smjenu KatniÄ&#x2021;a?! â&#x2013; 11 ODLUKA VRHOVNOG SUDA â&#x2013; 12

Doktorima iz Bijelog Polja se sudi ponovo

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

DARMANOVIĆ NA SASTANKU SA OZAN

Zahvalni na podršci Turske Šef diplomatije Srđan Darmanović zahvalio je na podršci Turske tokom pristupanja Crne Gore NATOu i pomoći turske Agencije za međunarodnu saradnju i razvoj koja je realizovala niz projekata u različitim oblastima u Crnoj Gori. Darmanović je primio juče novoimenovanu ambasadorku Turske u Crnoj Gori Songul Ozan. Darmanović je poželio

uspješno obavljanje diplomatske misije Ozan, ukazavši na dobre odnose Crne Gore i Turske. “Ozan je izrazila zadovoljstvo partnerskim odnosima Crne Gore i Turske i istakla spremnost da tokom mandata doprinese unaprjeđenju saradnje dvije države, sa fokusom na oblasti turizma i ekonomske saradnje”, kaže se u saopštenju. R.P.

Sa sastanka Darmanovića i Ozan

MINISTARSTVO ODBRANE

Javni poziv za dobrovoljno služenje vojnog roka Ministarstvo odbrane Crne Gore raspisuje ovog mjeseca javni poziv za dobrovoljno služenje vojnog roka. U dugoročnom planu razvoja odbrane za period do 2025. navodi se da dobrovoljno služenje vojnog roka predstavlja jedan od modela osposobljavanja za službu u Vojsci. Ministarstvo odbrane raspisalo je i javni oglas za prijem 51 lica u svojstvu vojnika po ugovoru na određeno vrijeme od godinu dana. “Riječ je o 40 formacijskih mjesta, od kojih je 17 u Pješadijskom bataljonu, sa mje-

stom služenja u Danilovgradu, tri formacijska mjesta u Vazduhoplovstvu Vojske Crne Gore (mjesto služenja Golubovci), dva u Logističkom bataljonu (mjesto služenja Golubovci), dva u Počasnoj gardi (takođe mjesto služenja Golubovci), sedam formacijskih mjesta za Četu specijalnih snaga (mjesto služenja Danilovgrad), dva u Centru za obuku, takođe u Danilovgradu i sedam u Mornarici Vojske Crne Gore, sa mjestom služenja u Baru”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. R.P.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

ĐUKANOVIĆ RAZGOVARAO SA MINISTROM OBRAZOVANJA UAE AL HAMADIJEM

SA UAE DO NOVIH ZNANJA I PROGRESA

ez novih znanja, u tijesnoj povezanosti sa primjenom savremenih naučnih i tehnoloških dostignuća, ne može biti progresa ni za jedno društvo, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović u razgovoru sa ministrom obrazovanja Ujedinjenih Arapskih Emirata Husainom bin Abrahim Al Hamadijem.

Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, upoznao Al Hamadija sa savremenim dostignućima Crne Gore i njenom pozicijom u regionu i istakao da je deficit novih znanja i primjene novih tehnologija prepoznat kao ključno ograničenje za dalji dinamičan razvoj zemlje. On je kazao da su UAE napravili snažan iskorak u primjeni novih tehnologija. “Zato je za nas veoma važno da odlične prijateljske odnose iskoristimo, između ostalog, i za transferisanje vašeg iskustva prema Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.

■ REFORMA

OBRAZOVANJA

Prema njegovim riječima, dugoročan odgovor na taj nedostatak u Crnoj Gori je korjenita reforma obrazovanja, za koju je potrebno vrijeme. Đukanović je dodao da u međuvremenu treba ozbiljno raditi na prevazilaženju tog problema. “Đukanović je obavijestio ministra Al Hamadija da će u

najskorije vrijeme u tom cilju formirati specijalni fond kojim bi bila obezbijeđena sredstva da se jedan broj najtalentovanijih studenata za potrebe zemlje stipendira za usavršavanja na najprestižnijim univerzitetima u svijetu. Pošto Emirati i u tome imaju zavidne rezultate, zamolio je ministra da sa nama podijele iskustva vezano i za ovaj projekat”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta. Al Hamadi je izrazio zadovoljstvo zbog susreta i kazao da je imao čast da bude u Crnoj Gori, nazivajući je neotkrivenim dijamantom. Kako je objasnio, u reformu obrazovanja krenuli su od nule, svjesni da je to proces koji traje cijeli život, i koji se ne odnosi samo na univerzitet, već na cjelokupni sistem, počev od vrtića. On je naveo da je prije imenovanja za ministra bio neposredno angažovan na implementaciji reformi, posebno na Halifa univerzitetu koji je u međuvremenu zauzeo 145. mjesto na svjetskoj listi univerziteta, sa ambicijom da se

svrsta među prvih trideset. “Tajna našeg uspjeha je u saznanju da građevine koje smo podigli i novac kojim raspolažemo nijesu vrijednosti od krucijalnog značaja, već da je ljudski kapital ono što je najvrednije u našem društvu”, rekao je Al Hamadi. On je, u vezi saradnje sa Crnom Gorom, istakao da ima mnogo načina da se ona osmisli i ubrza.

Đukanović je obavijestio ministra Al Hamadija da će u najskorije vrijeme u tom cilju formirati specijalni fond kojim bi bila obezbijeđena sredstva da se jedan broj najtalentovanijih studenata za potrebe zemlje stipendira za usavršavanja na najprestižnijim univerzitetima u svijetu. Pošto Emirati i u tome imaju zavidne rezultate, zamolio je ministra da sa nama podijele iskustva vezano i za ovaj projekat

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

POLITIKA

PREDSJEDNICA SKUPŠTINE CETINJA MAJA ĆETKOVIĆ ZA DN

Nema nikakvog osnova za vanredne izbore na Cetinju

■ PONUDILI OBUKU

Al Hamadi je rekao da mogu odmah ponuditi stipendije za crnogorske studente na njihovim univerzitetima, ili prihvatiti grupe srednjoškolaca iz Crne Gore da uče u njihovim školama. Kako se navodi, spremni su da već prihvate delegaciju iz Crne Gore, koja bi se na licu mjesta upoznala šta oni rade u ovoj oblasti. Govoreći o modelu obrazovanja, Al Hamadi je rekao da su od dječjeg vrtića do univerziteta uveli predmet dizajniranje novih tehnologija, što niko nema u svijetu. “Spremni su da zajedno sa crnogorskim kolegama naprave master plan i da nam pomognu da ne ponavljamo greške koje su oni pravili u procesu reforme obrazovanja”, navodi se u saopštenju. Al Hamadi je ponudio i obuku nastavničkog kadra što vrlo brzo može dati rezultate. On je upoznao Đukanovića i o formiranju i funkcionisanju Fonda za stipendiranje talenata u svijetu i rekao da je to potpuno identično sa načinom koji je predstavio Đukanović za formiranje sličnog fonda u Crnoj Gori. Zahvaljujući Al Hamadiju na sadržajnom i korisnom razgovoru, Đukanović je istakao da će odmah po povratku u Crnu Goru upoznati predsjednika Vlade i ministra obrazovanja kako bi

Investitori zainteresovani za Luku Bar

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović susreo se juče u Abu Dabiju sa još jednim članom vladarske porodice, šeikom Hazom Bin Zajed Al Nahjanom, koji u svojstvu zamjenika krunskog princa Mohameda vodi Vladu Abu Dabija. Na sastanku je bilo riječi o razvojnim iskustvima i mogućnostima daljeg privlačenja investicija u Crnu Goru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. “Domaćini su poseban interes izrazili za Luku Bar, kao i za realizaciju jednog broja projekata u oblasti turizma. Obrazovanje je i u ovom razgovoru bilo jedna od važnih tema, posebno u kontekstu značaja stranih ulaganja za Crnu Goru, s kojima pored kapitala dolaze i nova znanja i nove vještine upravljanja”, navodi se u saopštenju. se što prije uspostavila komunikacija nadležnih resora i osmislio plan dalje saradnje u obrazovanju. A.N.

Foto: Pavle Simovic

Milo Đukanović sa šeikom Hazom Bin Zajed Al Nahjanom

Iako u cetinjskoj opoziciji smatraju da bi rješenje parlamentarne krize u tom gradu bilo raspisivanje lokalnih izbora, predsjednica Skupštine prijestonice Cetinje Maja Ćetković kaže da za razmišljanje o raspisivanju novih izbora za sada nema osnova. Nastavak sjednice lokalnog parlamenta, koji se odlaže još od kraja decembra, zakazan je za 25. januar. Prethodno zasijedanje cetinjske Skupštine, zakazano za 11. januar, nije održano zbog nedostatka kvoruma, jer je od 33 odbornika, sjednici prisustvovalo samo četiri, iz Demokratske partije socijalista. Ćetković je za Dnevne novine kazala da očekuje da će se održati nastavak sjednice Skupštine prijestonice, koji je zakazan za 25. januar. “U Odboru za finansije i privredni razvoj ima šest članova, tako da je za neodržavanje sjednice Odbora, odgovornost svakog člana koji se konstantno ne odaziva pozivu, podjednaka. Očekujem da će se se članovi Odbora odazvati pozivu za narednu sjednicu, koja je preduslov za nastavak osmog zasijedanja Skupštine”, kaže Ćetković. Podsjetimo, odbor za finansije se nije sastao, jer nije bilo kvoruma. Ćetković je ranije kazala da jedan član odbora “već na četiri – pet poziva koliko je bilo do sada nije odgovarao”. Predsjednica Skupštine prijestonice Cetinje je podsjetila da su u toku izmjene poslovnika Skupštine. “Poslovnik Skupštine se donosi shodno odredbama čl. 73 stav I tačka 29 Statuta prijestonice, kojim je propisano da Skupština „donosi poslovnik o svom radu“. Saglasno tome, Skupština prijestonice je na sjednici od 28.06.2018. godine donijela Odluku o obrazovanju komisije za izradu Nacrta Statuta prijestonice i izradu Predloga poslovnika u radu Skupštine prijestonice Cetinje. U međuvremenu, Statut je usvojen, dok je poslovnik još u radu”, objašnjava Ćetković, dodajući da je upravo iz ovih razloga jasno da izrada poslovnika nije uslovljena neodržavanjem sjednice Odbora za finansije i privredni

Maja Ćetković razvoj tj. neusvajanjem rebalansa budžeta, već obavezom usaglašavanja sa zakonskom legislativom. Ćetković je ranije kazala da je komisija koja se bavi izmjenom poslovnika napravila radnu verziju koja se još uvijek razmatra i koja treba da se

potvrdi, te da poslovnik dođe na sjednicu u vidu prijedloga i “jednostavno usvoji”. “Za očekivati je da će Skupština prijestonice donijeti Poslovnik o radu do 31. marta”, zaključuje za DN predsjednica Skupštine prijestonice Cetinje Maja Ćetković. A.Nikočević

Opozicija očekuje nove lokalne izbore Prema ranijim navodima opozicije, jedini način da se riješi kriza na Cetinju je raspisivanje novih lokalnih izbora. Kako je kazao predsjednik kluba odbornika GP URA Filip Adžić “interesi grada su podređeni ličnim interesima”, a građani Cetinja zaslužuju nove izbore. “Ako ova vlast poslije godinu dana nije ništa uradila za građane prijestonice, osim što su se svađali i iz dana u dan odlagali odbore, jasno je da ovo ne funkcioniše, da su evidentni sukobi unutar DPSa i vladajuće koalicije, da postoje različite struje koje sabotiraju rad sadašnjeg gra-

donačelnika”, kazao je Adžić, nakon što ni 11. januara nije održana sjednica lokalnog parlamenta. I predsjednik kluba odbornika Demokrata Danilo Mrvaljević je rekao da su u toj partiji spremni na nove izbore. “Smatramo da je ovo sramota za građane Cetinja i da bi jedini pošteni izlaz iz ove situacije bili novi izbori. Mi ih pozivamo da skratimo mandat Skupštine već narednih dana i da prosto idemo na izbore. U normalnoj demokratskoj zemlji u ovim situacijama izbori bi se svakako desili”, kazao je tada Mrvaljević.

POLITIKA

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

BRAJOVIĆ ZAVRŠIO ZVANIČNU POSJETU ANDORI

Brajović sa Visens Mateua Zamorom

Andora spremna da pomogne u razvoju turizma Crne Gore Parlamentarna saradnja, kao veoma važan dio sveukupnih odnosa Crne Gore i Andore je u stalnom usponu, što nam otvara brojne mogućnosti za razmjenu znanja i iskustava, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Brajović, koji je juče završio posjetu Andori, na poziv predsjednika Generalnog savjeta ove države Visensa Mateua Zamore, kazao da Crna Gora sa tom kao i drugim državama koje imaju manje od milion stanovnika sarađuje i u okviru Konferencije malih evropskih država. Iz Skupštine je saopšteno da se Brajović sastao sa premijerom, kao i ministrima vanjskih poslova i ekonomije, sa kojima je razmijenio mišljenja o političkim prioritetima

obje zemlje, kao i prilikama za ekonomsku saradnju. “Crna Gora ide ka članstvu, dok Andora gradi specijalni odnos sa Evropskom unijom u skladu sa potrebama i ciljevima. Andora pokazuje iskrenu spremnost da resurse stavi na raspolaganje za podršku razvoju turizma u našoj zemlji, posebno zimskog u kojem postoji nedovoljna iskorišćenost u odnosu na prirodne potencijale”, rekao je Brajović. On je podsjetio da se u Andori održava svjetski kup, a da je titulu jedne od najprestižnijih skijaških i turističkih destinacija postigla u relativno kratkom roku. “Andora ima odlične projekte u oblasti održivog razvoja, čiju bi primjenljivost naša zemlja trebalo da razmotri”, re-

kao je Brajović. Brajović se sastao sa premijerom Antoniom Martijem, ministarkom vanjskih poslova Mariom Ubah Font, kao i ministrom ekonomije Gilbertom Sabojom Sunjeom. “Zvaničnici Andore su čestitali Crnoj Gori na postignutim uspjesima od obnove državnosti 2006, mudroj državnoj politici i ostvarivanju ciljeva među kojima su članstvo u

NATO i dinamičan tok pregovora o članstvu u EU”, navodi se u saopštenju. Sagovornici su se, kako se navodu, saglasili da male zemlje po površini i broju stanovnika imaju obavezu da čine dodatne napore u svom razvoju, kao i da ostvaruju saradnju koja može predstavljati primjer u Evropi. “Korak na tom putu predstavljaće i olimpijada sporti-

sta malih evropskih zemalja, kao i susret privrednika koji će biti održani krajem maja u Crnoj Gori”, kaže se u saopštenju. Brajović je izrazio zahvalnost Andori na priznanju Crne Gore samo 13 dana nakon obnove državnosti, kao i redovnom učešću predstavnika Ministarstva vanjskih poslova Andore u Ljetnjoj školi za mlade diplomate u našoj zemlji. R.P.

Sedmica kineskog filma 16–22. januar (Cineplexx, Delta City)

Koncert Nacionalne simfonije 17. januar (Crnogorsko narodno pozorište)

Predstava kineske nematerijalne baštine 22–23. januar (Delta City)

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

REAGOVAnjE MAnSA

Poslanici primali tri puta veće zarade od prosječnih

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) reagovala je na tekst “MANS je doveo javnost u zabludu”, koji je juče objavljen u Dnevnim novinama, navodeći da “neosnovanim napadima na istraživanje MANS-a Služba Skupštine pokušava da prikrije da su poslanici u toku prošle godine na plenarnim sjednicama radili pet puta manje od prosječnog građanina, iako su dobijali tri puta veće zarade od prosječnih”. Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti. “Služba Skupštine u posljednjem saopštenju kritikuje metodologiju za praćenje rada Skupštine, iako im je poznato da je ta metodologija preuzeta od relevantnih međunarodnih organizacija, a da je MANS koristi već više od deset godina. Pored toga, samo u prošloj godini od svakog poslanika smo tri puta tražili komentare kako bi unaprijedili metodologiju i nismo dobili ni jednu primjedbu, niti sugestiju. Na žalost, u Službi Skupštine očigledno nisu htjeli da se upoznaju sa činjenicama, već su posegli za manipulacijama. Prvo, elementarno je netačno da naši podaci ne sadrže informacije o kontrolnoj ulozi Skupštine, štaviše u našim izvještajima je cijelo poglavlje posvećeno upravo tom pitanju, a pratimo upravo rad onih skupštinskih odbora koji koriste kontrolne mehanizme. Drugo, već više od deceniju je poznato da

međunarodna metodologija koju koristimo mjeri aktivnost poslanika na plenumu, gdje se donose odluke, a ne na odborima čiji članovi su samo pojedini, izabrani poslanici. I treće, posebno se mjere aktivnosti predsjednika i potpredsjednika Skupštine kada nastupaju u tim ulogama, a posebno kada govore kao poslanici, što je takođe navedeno kako u našim izvještajima, tako i na sajtu MANS-a. Služba Skupštine je imala sve te informacije, ali su ipak odlučili da tendeciozno i u najmanju ruku zlonamjerno pokušaju skrenuti pažnju sa podataka o vrlo skromnom radu poslanika na plenarnim sjednicama parlamenta u toku prošle godine. Činjenice prikupljene našim monitoringom, koje ne spori ni sama Služba Skupštine, pokazuju da su tokom svih plenarnih sjednica u 2018. godini, poslanici radili 324 sata, odnosno 40 radnih dana. U odnosu na prosječnog građanina Crne Gore koji je u toku prošle godine radio oko 1.800 sati odnosno 225 radnih dana, to je pet puta manje. Istovremeno, za svoj rad poslanici su mjesečno bili plaćeni u prosjeku oko 1.500 eura, dok je prosječna zarada u Crnoj Gori oko 500 eura. Dakle, poslanici su u toku prošle godine na plenumu radili pet puta manje od prosječnog građanina, a dobijali su tri puta veće plate”, navodi se u reagovanju MANS-a.

politika

Sa jučerašnjeg naučnog skupa

Skup O BOžićnOM uStAnku u ORGAnizAciji udRužEnjA pRAVnikA

Bez saglasja ni nakon 100 godina

Naučni skup ”Korijeni i posljedice crnogorskih podjela u svijetlu 100. godišnjice Božićnjeg ustanka”, koji je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore prvi put okupio je za istim stolom crnogorske istoričare, pravnike, književnike, publiciste, crkvene uglednike, profesore Univerziteta i članove CANU, koji na taj važan istorijski događaj gledaju posve drugačije. Božićni ustanak je događaj od prije 100 godina nad kojim bi trebalo da se zamisle svi misleći ljudi, poručio je akademik CANU i istoričar Šerbo Rastoder otvarajući naučni skup. “Ne zato da bi pronalazili pobjednike i poražene, “ispravnike” i one koji to nijesu, jer bi u takvom traganju sigurno ponovo pogriješili, kao što smo i uvijek do sada, niti zato što vjerujemo da je istorija najpravedniji sudija, već zato jer je to prevashodno odgovornost sveukupne akademske zajednice, da ključna pitanja otrgne od političke upotrebe i da jasno stavi do znanja da zloupotreba prošlosti koja nije arhivirana čini sadašnjost i budućnost problematičnom”, kazao je Rastoder. ‘Kada se radi o brojevima one kolege koje žele umanjiti značaj ovoga događaja citiraju samo Jovana Ćetkovića i slične njemu, gdje tvrde da je u Crnoj Gori bilo 500 vojnika srpskih trupa. Pri tome te kolege zaboravljaju istraživanje akademika Dima Vujovića koji kaže vrlo jasno da je u Crnoj Gori bilo tada 9.083 srpskih vojnika.

Ta brojka ne mora da znači ništa, ali je bitna zbog sljedećeg, ako je u pitanju ustanak, a jeste, ko ga slama, ko ga ugušuje? Da li imate u istoriji pojavu da nešto što nije ustanak slama vojska”, istakao je Rastoder i dodao da je istraživao koji je zapravo termin adekvatan - pobuna ili ustanak? “Posebno čitajući tekst akademika Mijata Šukovića, ustanovio SAM sljedeće - da su to sinonimi po značenju, ali su potpuno različiti pojmovi po sadržaju. ustanovio sam da je ovaj događaj, ako ćemo ispravno, treba da zovemo ustanak’, istakao je Rastoder. Akademik CANU Zoran Lakić, pak, nije saglasan sa Rastoderom. ‘’Ovo se ne može nazvati ustankom već nekom vrstom pobune, poput današnjih pobuna kada se radnicima ne isplaćuje zarađeni lični dohodak. Događaji iz 90-ih godina prošloga vijeka, koji su uzburkali Crnu Goru, gdje se iz korijena promijenio i sistem vlasti u Crnoj Gori, akademik Vlado Strugar je nazvao - velika buna”, kazao je Lakić.

Prema riječima istoričara Aleksandra Stamatovića, nepobitna je činjenica da su zelenaši učestvovali u izborima za Skupštinu u Podgorici i da je smatraju legitimnom, jer kako rezonuje da je takvom ne smatraju bojkotovali bi izbore. Književnik Novak Kilibarda poručuje, pak da Božični ustanak ima istorijski glas kao najelitnija borba za očuvanje Crne Gore. Akademik CANU Jevrem Brković kazao je da se malo zna kako je Crna Gora platila svoju ljubav prema Srbiji 1918. kada se desilo da jedna milenijumska državnost bude poništena, kako je istakao, nečasno tzv. Podgoričkom skupštinom. Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović na naučnom skupu imao je izlaganje „Jedan narod dvije nacije“. „Moja teza je da mi treba punim plućima da udahnemo svoju specifičnost, da kao država stvorimo ambijent u kome će se oba identiteta osjećati slobodno, kreativno, plodotvorno, a ne da se 100 godina jedne druge da optužujemo za izdaju“, kazao je Perović. R.P.

Zlo sjeme i danas postoji Zlo sjeme koje je posijano 1918, i danas postoji u drugom obliku, poručuje istoričar Radoje Pajović. ‘’Na političkoj sceni Crne Gore vlada ogromna nesloga. Neki pokazuju i neskriveno neprijateljstvo. Vođstvo Srpske

pravoslavne crkve sije mržnju prema svemu što je crnogorsko. Oni ne priznaju ni crnogorsku državu ni crnogorski narod. Njih mitropolit Amfilohije naziva Đilasovim kopiladima, volovima i fekalijama“, kazao je Pajović.

EKONOMIJA

ISPLATE DEPONENATA IBM A

Novac na šalterima SCGM, Hipotekarne i NLB banke Depoziti do garantovanih iznosa od 50.000 eura deponenata Invest Banke Montenegro isplaćivaće Societe Generale Montenegro banka, Hipotekarna banka i NLB banka. Direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković juče je zvanično obavijestio o odluci da će se u ove tri banke, sa sjedištem u Podgorici, vršiti isplata sredstava klijentima IBM u koju je 4. januara uveden stečaj. „Radi bržeg i efikasnijeg preuzimanja garantovanog depozita, preporučujemo svim fizičkim licima deponentima Invest banke Montenegro u stečaju koji ne namjeravaju da garantovani depozit preuzmu u gotovom novcu, da do dana početka isplate otvore račun u jednoj od izabra-

nih banaka“, precizirao je čelnik FZD. Marković je ranije kazao da je evidentirano 2.820 deponenata IBM, sa ukupnim iznosom uloga od oko 22 miliona eura. Takođe je naveo da neće biti prioritetnih grupa prilikom isplate. Ova institucija će najkasnije 29. januara početi isplatu garantovanih depozita, i to do iznosa od 50.000 eura. Podsjećamo, Centralna banka Crne Gore uvela je 7. decembra prošle godine u ovu banku privremenu upravu i za privremenog upravnika imenovala Milana Remikovića. Mjesec kasnije, na sjednici Savjeta CBCG predloženo je oduzimanje dozvole za rad IBM, u koju je zatim uveden stečaj, a Milan Rakočević imenovan za stečajnog upravnika. K.J.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

KONSULTATIVNO SASLUŠANJE PREDSTAVNIKA CENTRALNE BANKE

ATLAS BANKA IMA ŠANSU ZA OPORAVAK

Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) vjeruju da Atlas banka, za koju je početkom mjeseca ocijenjeno da je treba dokapitalizovati, ima šansi za oporavak i nastavak poslovanja kroz dokapitalizaciju.

OTVORENO PISMO ATLAS GRUPE

Očekuju odgovore Žugića Atlas grupa juče je otvorenim pismom pozvala guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića da im odgovori na 20 pitanja, uključujući i „da li misli da podnese ostavku zbog nezakonitih radnji vezanih za Atlas i Invest banku Montenegro“. „Javnost Crne Gore i regiona, deponenti, klijenti, te akcionari Atlas banke i IBM, a nadamo se i pravosudni organi Crne Gore, očekuju da dobiju odgovore od guvernera Žugića na sljedeća pitanja vezana za postupke koje je on inicirao protiv Atlas i IBM banke“, precizirali su iz Atlas grupe. Kada je u pitanju Atlas banka, smatraju da je dokapitalizacija pogrešno procijenjena, jer su njeni akcionari to već uradili protekle dvije godine, da banka sa 11 miliona neto

operativnog profita i 87 miliona eura depozita i potraživanja ne može biti proglašena za nesolventnom, na koji način su u proteklih sedam godina u CBCG definisali saradnju banke sa firmama osumnjičenim za pranje novca, te da još nije utvrđena vrijednost nedostajućih sredstava. „Po kom osnovu je privremena uprava pokrenula prodaju dijela imovine Atlas banke u toku sprovođenja privremene uprave“, pitali su iz Atlas grupe. U slučaju IBM sporne su im procjene CBCG da je neposredno prije uvođenja privremene uprave konstatovana imovina za dva miliona eura viša od obaveza banke, a da su u novembru obezbijedili dodatni kolateral od sedam miliona eura. R.E.

Takve ocjene čule su se juče na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet od guverenera CBCG Radoja Žugića i direktora Sektora za kontrolu banaka u CBCG Dejana Vujačića.

■ OČUVANA

FINANSIJSKA STABILNOST

Žugić je kazao da šansi za dokapitalizaciju ima, a da li su one realne procijeniće potencijalni, postojeći i zainteresovani investitori. “Nadam se da ćemo treću banku dokapitalizovati, jer ima realnu šansu za to kroz imovinu i druge benefite”, naglasio je guverner na konsultativnom saslušanju u parlamentu i dodao da Fond za zaštitu depozita (FZD) raspolaže sa 140 miliona eura. Guverner CBCG je istakao da ove banke ne bi

preživjele da u njima nije uvedena privremena uprava. “U prethodnom periodu u blagoj formi upozorili smo na ranjivost tri banke, da bismo u decembru uveli privremenu upravu u Atlas banci i IBM. U IBM su parametri pogoršani, pa je uveden stečaj, dok Atlas banka ima šanse za oporavak. Teške su mjere, ali smo očuvali finansijsku

stabilnost. Ostale banke su stabilne i bilježe pozitivne iskorake”, istakao je Žugić. Član O dbora Branko Čavor pitao je Žugića da li je CBCG u ovom slučaju napravila neki pogrešan korak. “CBCG je uradila sve što je u njenoj moći. Nadamo se da ćemo oporaviti veću banku i da će se dokapitalizovati. Fond za zaštitu depozita ima dovoljno sredstava za isplatu deponenata. Da nije uveden moratorijum te banke ne bi preživjele. Smatram da je to CBCG uradila perfektno. Opet ponavljam

U drugim državama gasi se na desetine banaka

Guverner CBCG kazao je da je u Hrvatskoj ugašeno na desetine banaka, u Srbiji je ta brojka veća, dok su u Ukrajini za pet godina ugašene skoro 82 banke. “Sve te aktivnosti su uticale na pad finansijskih pa-

rametara i BDP-a u nivou od 2,5 odsto. Kod nas toga nema i zaista smo ponosni na način kako upravljamo ključnim elementom finansijskog sistema - bankarskim sistemom”, naveo je Žugić.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

Žugić

EKONOMIJA

Saradnja sa MMF-om i SB CBCG, kako je ukazala njena predstavnica Zorica Kalezić, ima odličnu i konstantnu saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom (SF). “Sa MMF-om i SB imamo tehničku pomoć i želimo da kompletan proces bude transparentan i neutralno verifikovan od najeminentnijih internacionalnih finansijskih institucija”,

MILIONA EURA IZNOSE UKUPNI GARANTOVANI DEPOZITI U IBM BANCI

da postoji šansa za oporavak Atlas banke”, bio je jasan Žugić. Prema njegovim riječima, Fond za zaštitu depozita će pokriti 94 odsto depozita. Na pitanje po salnika SDP-a Raška Konjevića šta će se dogoditi ako ipak bude otvoren stečajni postupak, Žugić je odgovorio da bi i u tom slučaju FZD mogao bi da isplati svu garantovanu ušteđevinu do 50.000 eura.

■ IBM ZADRŽAVA DIO RADNIKA

Predstavnik CBCG Nikola Bašanović kazao je da je na dan otvaranja stečajnog postupka u IBM banci bilo 27 zaposlenih. “Danom otvaranja stečajnog postupka, po sili zako-

MORATORIJUM U ATLAS BANCI ISTIČE 24. JANUARA KADA TA FINANSIJSKA INSTITUCIJA TREBA DA DA NASTAVI NORMALNO POSLOVANJE, REKAO JE VUJAČIĆ.

na, prestaje radni odnos zaposlenima u banci. U tom slučaju, stečajni upravnik ima pravo da, bez saglasnosti CBCG, do deset odsto zaposlenih ostavi u radnom odnosu”, odgovorio je Bašanović na pitanje poslanika. CBCG je, međutim, od stečajnog upravnika primila zahtjev za angažovanje više od deset odsto radnika, tačnije traženo ostane deset od sadašnjih 27 zaposlenih u IBM banci. Prema riječima Vujačića, CBCG će im izaći u susret. Garantovani depoziti u IBM banci, kako je ukazao, iznose 22 miliona eura i FZD treba da ih isplati do 29. januara putem Societe, Hipotekarne i NLB banke. “IBM ukupno ima 2.817 deponenata od čega je njih 2.652 sa garantovanim depozitima. Ostatak od ukupno 114 fizičkih i 51 pravnog lica su depoziti iznad 50.000 eura”, naveo je Vujačić.

PREDSJEDNIK ODBORA PREDRAG SEKULIĆ NAJAVIO JE DA ĆE U SKUPŠTINI SASLUŠATI I PREDSTAVNIKE FONDA ZA ZAŠTITU DEPOZITA

miliona eura. Poslanica DPS-a Ana Nikolić, pitala je da li će Fond moći da izdrži pritisak naplate svih klijenata, ako i Atlas banka ode u stečaj, dok je njen kolega Filip Vuković ocijenio i da je za nastalu situaciju u jednom dijelu kriv i matični odbor, jer nije na vrijeme organizovao konsultativno saslušanje. Poslanik SD-a Boris Mugoša rekao je da se pojavila informacija da su neki klijenti, i dok je trajao moratorijum, uspjeli da izvuku svoj novac iz kritičnih

ukazala je Kalezić. Položaj tri slabe banke, kako je dodala, nije novost, već su u analizama MMF-a stavljene u matricu rizika. “MMF i SB na dnevnom nivou informišu o indikatorima realnog upozorenja kada je riječ o održavanju finansijske stabilnosti i do sada nijedan parametar ne ukazuje da je finansijska stabilnost ugrožena, već naprotiv”, poručila je Kalezić. banaka. Predsjednik Odbora Predrag Sekulić najavio je da će u Skupštini saslušati i predstavnike FZD-a. Uprkos situaciji u Atlasu i IBM-u, povjerenje u bankarski sistem, kako je Vujačić istakao, nije ugroženo. “Povjerenje u bankarski sistem je stabilno. O tome svjedoči rast depozita za deset miliona od uvođenja privemene uprave 7. decembra do 3. januara ove godine”, kazao je Vujačić. D.J.

MILIONA EURA SU UVEĆANI UKUPNI DEPOZITI U PERIODU OD 7. DECEMBRA PROŠLE DO 3. JANUARA 2019. GODINE

Dokapitalizacija 22 miliona eura

■ DEPOZITI U ATLAS

BANCI 202 MILIONA

Ukupna ušteđevina u Atlas banci, kako je juče saopšteno, iznosi oko 202

Vujačić

Direktor Sektora za kontrolu banaka kazao je da za dokapitalizaciju Atlas banke potrebno 22 miliona eura. “Vjerujemo da će do kraja ove sedmice biti raspisana dokapitalizacija, a pravo preče kupovine će imati postojeći akcionari”, istakao je Vujačić. On je poručio da moratorijum u Atlas banci ističe 24. januara, te da dan kasnije ta finansijska institucija treba da nastavi normalno poslovanje. Vujačić je naglasio i da moratorijum neće biti ukinut prije dokapitalizacije.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

EKONOMIJA

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

GRADONAČELNIK PODGORICE I AMBASADOR HRVATSKE

Za SAD 50 odsto više Katarska investiciona agencija (QIA) planira da poveća iznos investicija u SAD sa približno 30 na 45 milijardi dolara u naredne dvije godine. „Fond želi da izbalansira investiciju kako bi iznos izdvajanja u SAD bio bliži onome koji se izdvaja za Evropu“, istakao je izvršni direktor QIA-a Mansoor bin Ebrahim al-Mahmoud. Iz Ministarstva vanjskih poslova Katara saopšteno

je da će razgovori, koji su druga runda američko-katarskog dijaloga, biti fokusirani na politiku, ekonomiju, odbranu i kulturu. Prva runda razgovora održana je u januaru 2018. godine u SAD, kada su dvije strane potpisale nekoliko sporazuma i pisama namjere u oblasti tehnologije i energetike, te saradnje u sektorima kao što su sport, obrazovanje, zdravstvo, umjetnost i kultura.

Lufthansa najveća u Evropi Lufthansa je prošle godine postala najveći evropski avioprevoznik, svrgnuvši s vodeće pozicije nakon 14 godina Air France-KLM, odnosno od spajanja sa holandskim nacionalnim prevoznikom 2004. godine. Približivši se svom konkurentu u 2017, njemački avioprevoznik ga je prošle godine pretekao, nakon što je povećao putnički promet za devet odsto ili skoro tri puta brže od svog konkurenta. Lufthansa je tako ostvarila novi putnički rekord, prevezavši 142 miliona putnika na 1,2 miliona letova. Nji-

Pad prodaje pametnih telefona Svjetsko tržište pametnih telefona vjerovatno će zabilježiti pad i u 2019. godini, nakon što je prošlogodišnja prodaja pala prvi put od kada to tržište postoji. Analiza tajvanske kompanije TrendForce pokazuje da će ove godine biti proizvedeno 1,41 milijarda pametnih telefona - 3,3 odsto manje nego u 2018. Potražnja za tim uređajima vjerovatno će pasti zbog nedostatka uređaja sa novim značajnijim funkcijama. TrendForce procjenjuje da će ove godine najveći udio na tržištu ostvariti južnokorejski Samsung - 20 odsto, a pratiće ga kineski Huawei s udjelom od 16, i Apple sa 13 odsto.

hov rast bio je potpomognut kupovinom manjih švajcarskih, austrijskih i belgijskih brendova, te proširivanjem poslovanja svog jeftinijeg prevoznika Eurowingsa za gotovo 25 odsto. Poslovanje Air France-KLM-a je, s druge strane, godinama pod pritiskom stalnih sukoba s radnicima zbog planova restrukturiranja i čestih promjena u upravi. Lufthansa je u 2018. ostvarila 284,6 milijardi prihoda putničkih kilometara (RPK), što je za 0,2 posto više nego Air France-KLM.

RAZMOTRIĆE LINIJU PODGORICA-ZAGREB Značajan doprinos daljem jačanju saradnje Crne Gore i Hrvatske, bilo bi ponovno uvođenja direktne avio-linije Podgorica – Zagreb. Ovaj predlog iznio je juče gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković tokom susreta sa ambasadorom Hrvatske u Crnoj Gori Veselkom Grubišićem. Oni su saglasni da su odnosi između dvije države izuzetno bliski i prijateljski, te predstavljaju odličnu osnovu za dalje produbljivanje saradnje. „Na političku saradnju nadovezuje se i veoma dobra ekonomska saradnja. Zadovoljstvo nam je što imamo solidan broj hrvatskih kompanija, kao i sve više investicija u oblasti turizma. To je dobar trend i nadamo se da bismo u narednom periodu mogli imati značajniju ulogu u tim procesima“, istakao je Vuković, a Grubišić prenio

Godišnji rast otkupa mlijeka Od januara do novembra prošle godine otkupljene su 26.163,4 tone mlijeka što je za deset odsto više nego u istom periodu 2017. godine, pokazuju novi preliminarni podaci Zavoda za statistiku – Monstat. Ukupna količina kravljeg mlijeka otkupljenog od domaćih mljekara u novembru 2018. bila je za 2,1 odsto manja u poređenju sa istim mjesecom 2017. godine, te 7,7 odsto nego u oktobru. U istom periodu povećana je proizvodnja pavlake, fermentisanih mliječnih proizvoda i sira za više od 13 odsto, a kajmaka za 22,6 odsto, dok proizvodnja konzumnog mlijeka smanjena za 15,3 odsto. Tokom prvih 11 mjeseci 2018. godine broj zaklanih goveda dostigao je 27.964, odnosno 15,7 odsto više u odnosu na isti period 2017. Isti podaci pokazuju da je zabilježen i rast broja zaklanih ovaca, svinja i živine. R.E.

Vuković sa Grubišićem

OVAJ PREDLOG IZNIO JE GRADONAČELNIK PODGORICE IVAN VUKOVIĆ TOKOM SUSRETA SA AMBASADOROM HRVATSKE U CRNOJ GORI VESELKOM GRUBIŠIĆEM. spremnost čelnih ljudi Zagreba da prenesu svoja iskustva, posebno u oblasti turizma. Tim povodom gradonačelnik Podgorice je inicirao mo-

gućnost ponovnog uvođenja leta Podgorica - Zagreb. Ambasador Hrvatske je saopštio da namjerava da o tom pitanju razgovara sa čelinicima avio-kompanije Croatia Airlines, te pozitivno ocijenio vezanje ovog leta sa još nekim od gradova u regionu poput Mostara, Tirane ili Skoplja. R.E.

USKLAĐIVANJE SA STANDARDIMA EU

Projekat od 1,7 miliona za regulaciju tržišta Kroz tehničku podršku nje robe i Poglavlja 28 – Zaza usklađivanje i sprovođe- štita potrošača i zdravlja“, nje pravne tekovine Evrop- dodao je on predstavljajuske unije (EU) u oblasti unu- ći rezultate prvog sastantrašnjeg tržišta, ostvarićemo ka Upravnog odbora ovog značajan napredak usvaja- projekta. Babić je kazao da će se tinjem standarda koji se primjenjuju u oblasti me obezbijediti neophodunutrašnjeg tržini uslovi za potpuno šta i unapređuusklađivanje crjući kapacitenogorskih proite nadležnih zvoda u oblasti institucija, standardizakazao je dicije, nadzora rektor Ditržišta i drugih segmenarektorata za investicije, ta u vezi sa slorazvoj malih i bodnim kretasrednjih predunjem robe, dok će Babić zeća i upravljanje istovremeno kvalitet EU fondovima Ministarstva i bezbjednost proizvoda biekonomije Radosav Babić. ti usklađena sa visokim zaOn je dalje istakao kako će htjevima Unije. time biti olakšana trgovina i Projekat je finansiran u obezbijeđeni uslovi za dobi- okviru instrumenta pretprijanje kvalitetne robe. stupne podrške IPA II i tra„Značaj projekta ogleda se jaće dvije godine, odnosno kroz usklađivanje nacional- do novembra 2020. Ukupan nog zakonodavstva sa prav- iznos budžeta je 1,17 miliona nom tekovinom EU u okviru eura, od čega finasiranje EU Poglavlja 1 - Slobodno kreta- čini čak 90 odsto. R.E.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

EKONOMIJA

OBJAVLJENA IMENA 20 GRADOVA NOMINOVANIH ZA EVROPSKU NAGRADU

Kotor treći put među najboljima Jedanaestu godinu zaredom biće dodijeljene titule za najbolje evropske turističke destinacije, a Kotor se treći put našao u najužemo izboru 20 gradova. „Predivni Kotor, mjesto koje pripada kulturnoj i prirodnoj svjetskoj baštini, nalazi se u skrivenom dijelu Bokokotorskog zaliva. Godine 2000. Boka Kotorska postala je dio Kluba najljepših zaliva na svijetu. Popularni vodič Lonely Planet je u svoj godišnjak Best in Travel za 2016. stavio Kotor na prvo mjesto liste gradova širom svijeta koje treba vidjeti. Istorija, tradicija i kultura Kotora su izuzetne“, ističe se u podužem tekstu koji opisuje Kotor i njegove ljepote na sajtu European Best Destination (EBD). Dalje navode brojne manifestacije koje se tokom cijele godine održavaju u ovom

drevnom gradu: od dva karnevala, preko proslava Dana Svetog Tripuna i Fašinade, do KotorArta - naročito Kotorskog festivala pozorišta za djecu. „Ako ste ljubitelj prirode, istorije i umjetnosti i želite da znate više o bogatom kulturnom nasljeđu i običajima ovog područja, posjetitie Stari grad, barokni Perast, ostrvo Gospa od Škrpjela i otkrijte arheološko nalazište rimskih mozaika u Risnu sa najboljim prikazom boga Hipnosa i spoznajte tragove prvih civilizacija“, dodaju iz EBD. Glasanje organizuje i sprovodi putem interneta organizacija EBD sa sjedištem u Briselu, koja ističe da su u pitanju „jedine prave nagrade, jer pobjednike biraju sami turisti“. Na ovaj načih žele da promovišu kulturu i turizam širom kontinenta, a u partnerstvu sa više od 300 turističkih

Jasna poruka: Glasajte za Kotor

PREDIVNI KOTOR, MJESTO KOJE PRIPADA KULTURNOJ I PRIRODNOJ SVJETSKOJ BAŠTINI, NALAZI SE U SKRIVENOM DIJELU BOKOKOTORSKOG ZALIVA. predstavništava i mrežom EDEN Evropske komisije, teži boljem upoznavanju potenci-

jala evropskih destinacija. Sajt EBD je od svog osnivanja među najposjećenijim posvećenim turizmu. „Kotor se za titulu najbolje evropske destinacije u 2019. godini takmiči sa Briselom, Budimpeštom, Malagom, Bratislavom, Bečom, Poznanjem, Bragom, Berlinom, Ženevom, Londonom, Mecom, Monte Izolom, Rigom, Parizom, Dinanom, Firencom, Cavtatom, San Maksimom i Atinom“,

istakli su iz Turističke organizacije Kotor. Takođe podsjećaju da je biser Bokokotorskog zaliva, sa većim brojem glasova od Pariza, Beča i Amsterdama, prošle godine bio na 12. poziciji, dok je titulu ponio poljski Vroclav. Glasanje je juče počelo i biće otvoreno do 5. februara na posebnoj stranici: vote. ebdest.in, a sa jedne IP adrese moguć je samo jedan glas sedmično. K.J.

hronika

Foto: Dejan Lopičić

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

Duško Martinović

od stankovića traži smjenu katnića i da vaspita svoju djecu?!

prvostepenA presudA kriminAlnoj grupi zA međunArodni šverc nArkotikA

Duško Martinović dobio šest godina i tri mjeseca zatvora Bivši član kriminalne grupe Pink Panter Duško Martinović juče je prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina i tri mjeseca zatvora, zbog stvaranja kriminalne organizacije i neovlašćenog držanja i stavljanja u promet opojnih droga. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, gdje se on nalazi tri godine i tri mjeseca, odnosno od 22. oktobra 2015. Martinoviću se optužnicom SDT-a stavlja na teret da je stvorio kriminalnu grupi kako bi švercovao narkotike na međunarodnom nivou - iz Holandije za Crnu Goru, pa dalje za Hrvatsku, a sebi je odredio da nabavlja drogu, vrbuje članove ove grupe i obezbjeđuje novac. Presudu je donijelo vijeće sutkinje Vesne Pean, a optuženi Duško Martinović nakon izricanja iste kazao je da se lično neće žaliti na odluku, ali da je presuda “katastrofa za ove ljude”, misleći na ostale optužene. “Mogu li da izađem iz sudnice? Branka vam je kriminalac.. Bolje da sam mrtav nego da slušam ovo”, prokomentarisao je Duško

predsjednik AtlAs grupe duško knežević pisAo vrhovnom držAvnom tužiocu

Martinović. Istom presudom optužena Branka Stanišić osuđena je za članstvo u kriminalnoj organizaciji i neovlašćeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga putem pomaganja na jedinstvenu kaznu od godinu i tri mjeseca zatvora. Prema optužnici, ona je bila zadužena da umjesto Duška Martinovića komunicira sa Momčilom Vujačićem, koji je osuđen u Hrvatskoj za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Igor Vušurović osuđen je za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćeni opromet droge na jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine i osam mjeseci zatvora, a u kaznu je uračunato vrijeme koje je proveo u pritvore - od 22.oktobra 2015. do 6. februara 2017. Optuženom Vasu Peroviću se sudilo u odsustvu, a dobio je takođe kao i Vušurović istu kaznu za ista djela. Okrivljeni Jovo Martinović osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od godinu i po dana, s tim što se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru gdje je bio oko godinu i dva mjeseca. Milan Marić i Marko Šaković osu-

đeni su za članstvo u kriminalnoj organizaciji, ali ne i za šverc droge, pa ih je sud kaznio sa po godinu dana zatvora. Jonuz Hadžibeti osuđen je na dvije godine i četiri mjeseca zatvora. Sutkinja Pean nakon izricanja presude kazala je da je tokom sudskog postupka nesporno utvrđena krivica okrivljenih, te da su pri donošenju odluke cijenjene sve olakšavajuće okolnosti gdje ih je bilo. Status svjedoka saradnika u ovom postupku su dobili Marija Milovanović i Namik Selmanović. Odbrana je u toku postupka navela da je Selmanović zbog svoje slobode govorio pred tužiocem “i što treba i što ne treba, i što je neistina”. Maljota Đurašević i Dejan Jablan ranije su osuđeni za članstvo u kriminalnoj organizaciji i šverc narkotika, po sporazumu koji su potpisali sa specijalnom tužiteljkom Mirom Samardžić. Sud je izrekao i mjeru bezbjednosti - oduzimanje marihuane koja će po pravosnažnosti presude biti uništena. Od pojedinih optuženih naloženo je oduzimanje telefona, a od Duška Martinovića i pištolj. Bo.B.

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević kojeg Specijalno tužilaštvo tereti da je bio na čelu kriminalne organizacije koja je djelovala od 2008. do 2017. godine juče se javno obratio Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću i od njega tražio da smijeni glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, da prestane “progon” Atlas banke, te da obrati više pažnje vaspitavanju svoje djece. Knežević i njegovih četvoro bivših i sadašnjih saradnika se terete da su sa računa Invest banke Montenegro IBM na račune povezanih kompanija u okviru Atlas grupe prenijeli 17 miliona eura. Svi sem Kneževića su uhapšeni i saslušani, dok je on izbjegao privođenje jer se nalazi van Crne Gore. Međutim, on se svakodnevo oglašava preko Instagrama, tvrdeći da je proces protiv njega politički motivisan. Knežević u svom obraćanju Stankoviću podsjeća da je više puta tražio od njega da smijeni Katnića. “Smijenite Katnića i uđete u istoriju kao častan čovjek koji je hobotnici otkinuo jedan krak. Imate šansu da sačuvate svoj kredibilitet i, što je još važnije, sačuvate tuži-

laštvo kao jedan od najvažnijih državnih organa od upliva kriminalnih klanova uvezanih sa političkim centrima moći. To se radi poštovanjem Zakona i profesionalne savjesti, a ne progonom Atlas banke. Ako ne učinite što je do Vas, učestvujete u urušavanju ambijenta za poslovanje i postaje jasno da u Crnoj Gori nema ni elementarne pravne sigurnosti. Posljedica je što niko od stranih investitora više neće htjeti da posluje u Crnoj Gori jer zna da i njihova imovina jednog dana može postati plijen kriminalne hobotnice povezane sa dijelom vlasti. Niko više nije siguran”, ističe Knežević. Po njemu, Specijalni tužilac progoni Atlas banku, hapsi njegove vozače i optužuje ih za pranje novca, pokušavajući da ga natjeraju da svjedoči protiv DF-a u aferi Državni udar. “Gospodine Stankoviću, nadam se da ćete se baviti svojim poslom i više pažnje posvetiti vaspitavanju svoje djece i njihovom socijalnom životu. Kao što znate, Katnića ne možete maći “gumicom”. Ne čini život “staro za novo”, pratnja, obezbjeđenje i “tinuninu” sirene”, navodi Knežević. N.P.

u nAselju dubovicA u budvi

Maskirani napaDači oteli 5.000 eura Dva naoružana pljačkaša opljačkala su juče objekat Megamarketa u naselju Dubovica u Budvi. Kako prenosi RTV Budva, dvojica pljačkaša, maskirana fantomkama, napala su člana obezbjeđenja koji je u tom trenutku nosio dnevni pazar prodavnice, i od njega

otuđili preko pet hiljada eura. Na lice mjesta ubrzo je stigla policija koja je izuzela snimke sa nadzornih kamera, međutim na snimcima nema napadača, jer taj dio marketa nije pokriven kamerama. Policija je izvršila uviđaj i intenzivno traga za napadačima.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

hronika

Podgoričanin Predrag amidžić, koji je bio u centru terorističkog naPada u najrobiju, izjavio za dnevne novine

Zabarikadirali smo se i čekali da nas evakuišu

Crnogorski državljanin jaka eksplozija,a zatim i Predrag Amidžić iz Pod- pucnjava. gorice, generalni direktor “Bio sam na prozoru i stiza Istočnu Afriku kompa- cajem okolnosti sam vidio nije Pernod Ricard, pukom eksploziju. Prvih pet, šest srećom ostao je nepovrije- sekundi nisam znao o čemu đen tokom jučerašnjeg te- se radi. Nakon što se praširorističkog napada grupe na od eksplozije malo slegla El-Šabab na stamvidio sam dva mrtva beno-poslovtijela. Ne znam da ni kompleks li su u pitanju u prijestobili teroristi ili slučajne nici Kenije, žrtve, ali Najrobiju. sam odOn se u trenutku mah shvanapada tio da je nalazio u posrijedi kancelariji teroristički luksuznog napad i kakompleksa zao kolegaDusitD2, u okvima, među kojiAmidžić ru kojeg se nalazi i ma su bile i žene, hotel, prvo su odjeknuda se odmah zabarikale snažne eksplozije zatim diramo u kancelarijama. uslijedila pucnjava. Iako je prva pomisao da se Kako je za Dnevne novi- bježi, iz iskustva sam znao ne saopštio Amidžić, dok da je bolje da ostanemo u je bio na pauzi začula se kancelarijama i obezbije-

dimo ih od mogućeg upada terorista. Sa kolegama smo blokirali ulazna vrata”, kazao je Amidžić. Ističe da su tako zabarikadirani proveli skoro dva sta, ne znajući šta se dešava napolju. “Zabarikadirali smo se i čekali. Užasan je to osjećaj, čujete pucanje ne znate šta se dešava iščekuje. Vidjeli smo da je došla policija i onda su se opet začuli pucnji. Ne smijete ni da krenete da bježite, jer je policija stigla, a oni ne znaju ko je ko, tako da vas mogu upucati. Najsigurniji smo bili tako, zabari-

Zabarikadirali smo se i čekali. Užasan je to osjećaj, čujete pucanje ne znate šta se dešava iščekuje. Vidjeli smo da je došla policija i onda su se opet začuli pucnji

kadirani” kaže Amidžić, dodajući da su nakon dva sata uspješno evakuisani iz te

zone. “Koliko smo bili blizu opasnosti najbolje govori metak koji je probio staklo naše kancelarije. Trenutno se nalazim se u hotelu koji je udaljen od zone u kojoj je bio napad i na sigurnom sam. Kontaktirali su me iz kancelarije Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i pitali me za moje stanje. Situacija je trenutno pod kontrolom i mislim da ćemo se brzo vratiti svojim poslovima” kazao je Amidžić za Dnevne novine. N.P.

sudija za istragu višeg suda

Bakraču određen pritvor do 30 dana

Potvrđena oPtužnica

Prodavao ekstazi tokom festivala u Budvi

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv okrivljenog D. D., zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni dana 1.septembar 2018. godine, oko 00.30 časa u Budvi, na javnoj priredbi – muzičkom festivalu, neovlašćeno radi

dalje prodaje držao opojnu drogu MDMA – ekstazi i kokain. On je označenog dana kod sebe držao jednu PVC kesicu u kojoj se nalazilo 11 tableta opojne droge MDMA i jedan dio tablete opojne droge MDMA, ukupne neto mase 3,644 grama, kao i jedan PVC zamotuljak sa opojnom drogom kokain, ukupne neto mase 0,204 grama. N.P.

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović odredio je juče pritvor do 30 dana Podgoričaninu Danku Bakraču (38), osumnjičenom da je u nedjelju pokušao da prošvercuje 207 kilograma marihuane. On je uhapšen 13. januara u naselju Štoj, u Ulcinju, zbog sumnje da je u vozilu kojim je upravljao prevozio 207 kilograma marihuane. Naime, službenici OB Ulcinj su na magistralnom putu Ada Bojana – Ulcinj, zaustavili džip marke “Nissan Terrano” kojim je upravljao Bakrač, koji međutim odbio naređenje policijskih službenika da automobil ugasi i dao se vozilom u bjekstvo. Nakon kraće potjere za vozilom, Bakrač je više puta udario u službeno policij-

sko vozilo da bi ga onesposobilo službenog u potjeri, a pri čemu je nastala totalna šteta na oba vozila i došlo do prevrtanja vozila kojim je upravljao osumnjičeni. Osumnjičeni i dva policijska službenika su ovom

prilikom zadobila lakše tjelesne povrede. Pregledom vozila policijski službenici su pronašli i oduzeli 11 pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, težine 206,8 kilograma. N.P.

HRONIKA

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

Foto: Iva Mandić

ODLOŽENO SUĐENJE STAMATOVIĆEVOJ GRUPI

Optuženi Bojović nije opravdao izostanak, određen mu pritvor Optuženom Aleksandru Bojoviću, navodnom članu kriminalne grupe okrivljenog Stevana Stamatovića, juče je određen pritvor, a nakon što se nije pojavio na zakazano ročište u Višem sudu u Podgorici. On izostanak nije opravdao, pa je specijalni tužilac Saša Čađenović predložio sudu da mu odredi pritvor, smatrajući da su se stekli uslovi za to. Predsjednica vijeća, sut-

kinja Ana Vuković, prihvatila je predlog tužioca, dodajući da je ovo treći put da je okrivljeni Bojović ne odaziva na poziv suda. Prvookrivljeni Stamatović je u bjekstvu i sudi mu se u odsustvu, a na optuženičkoj klupi nalaze se okrivljeni Stefan Balević, Đorđije Božović, Milan Lješnjak i Dejan Deletić. Prema tvrdnjama SDT-a Stevan Stamatović je oformio kriminalnu grupu koja je, izme-

đu ostalog, pokušala likvidaciju Radojice Zekovića 20. maja 2017. godine. Ročištu nije pristupio ni branilac optuženih, advokat Damir Lekić, za koga je njegov kolega, advokat Zoran Piperović kazao da se nalazi na suđenju u drugom gradu. Ni svjedokinja Aleksandra Zeković nije došla na zakazano suđenje, o čemu je ranije obavijestila sud dopisom u kojem je navela da je iz zdravstvenih

razloga spriječena da dođe. Nakon nekoliko poziva juče je došao svjedok Miljan Perović, koji je u vrijeme pokušaja likvidacije Zekovića bio na čelu ZIKS-a. Sutkinja Vuković ukazala je Peroviću na njegovu građansku dužnost - da se odazove na poziv suda, s obzirom da par puta nije opravdao nedolazak. “Pritvorski je predmet, postupak je pri kraju, čekamo Vaše saslušanje”, na-

vela je Vuković, dodajući da je naredno suđenje odloženo za 29. januar. U optužnici se navodi da su Zekovića dok je bio na nedjeljnom odsustvu pokušali da likvidiraju članovi Stamatovićeve grupe, optuženi Deletić i Lješnjak, na način što su postavili eksplozivnu naprvu ispod vozila “golf 5” u podgoričkim naselju Zabjelo, koje je prema evidencijama istražitelja oštećeni koristio. Bo.B.

ODLUKA VRHOVNOG SUDA

Doktorima se sudi ponovo Vrhovni sud ukinuo je osuđujuću presudu bjelopoljskim ljekarima koji su osuđeni zbog infekcije beba, od kojih je jedna preminula. Njima se na teret stavlja krivično djelo teško djelo protiv zdravlja ljudi. Time je usvojen zahtjev za zaštitu zakonitosti koji su izjavili branioci optuženih bjelopoljskih doktora Tomislava Jeremića, Hake Tahirović, Zvonka Puletića i Jele Cimbaljević, protiv presude Višeg suda u Bijelom i Apelacionog suda, i naloženo ponovono otvaranje glavnog pretresa. Branilac optuženih Tomislava Je-

remića i Hake Tahirović advokat, Drago Konatar kazao je Dnevnim novinama, da je Vrhovni sud u svom rješenju ocijenio da postoje znatne sumnje o istinitosti odlučnih činjenica, koje su utvrdili nižestepeni sudovi. „Takođe su nižestepenom odlukom počinjene brojne bitne povrede krivičnog postupka, a povrijeđen je i krivični zakon na štetu okrivljenih”, kazao je Konatar. Prema njegovim riječima, Vrhovni sud je ocijenio neprihvatljivim zaključke prvostepenih sudova, koji su, kako je rekao, zasnovani na mišljenju vje-

štaka sudsko-medicinskog odbora iz Beograda. Takođe je ocijenjeno da su u odnosu na okrivljene primijenjeni propisi koji nijesu važili u vrijeme predstavljanja presude, kao izvršenja krivičnog djela. Podsjećamo, doktori se terete za infekciju pet beba u novembru 2014. godine od kojih je jedna preminula u Kliničkom centru u Podgorici. Prvostepenom presudom Jeremić i Tahirović su osuđeni na po sedam mjeseci zatvora dok su Puletić i Cimbaljević osuđeni na po šest mjeseci kućnog pritvora. B.Č.

NEDOZVOLJENO DRŽANJE ORUŽJA

Uhapšeni Nikšićani, nađeni pištolj i municija Nikšićka policija uhapsila je bezbjednosno interesantna lica, Nikšićane R.M. (29) i A.Đ. (21) nakon što je pronađen pištolj i municija, za koje se sumnja da pripadaju jednom od njih dvojice. Kako je saopšteno iz Uprave policije, policija je 12. januara tokom racije u jednom ugostiteljskom objektu pronašla pištolj marke „CZ Para“ cal. 9mm sa okvirom u kojem se nalazilo osam metaka. Istragom došli su do sumnje da pištolj pripada Nikšićaninu R.M. koji ga je tokom racije dodao sugrađaninu

A.Đ. On je nakon toga, navodno, taj pištolj bacio. “O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac koji je naložio da se R.M. uhapsi zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a da se A.Đ. uhapsi zbog sumnje da je pomogao u izvršenju krivičnog djela. Oni su privedeni tom tužiocu uz krivične prijave. Nakon privoda nadležnom sudiji za istragu za R.M. je određen pritvor i on je sproveden u ZIKS”, navode iz policije. R.C.H.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

Društvo

uRuČEnJE u ČETvRTak

Gačević i Leković su dobitnici “oktoih”-a

Dobitnici Državne nagrade “Oktoih” za 2018. godinu su Senad Gačević, redovni profesor Muzičke akademije sa Cetinja i Slavica Leković, profesorica razredne nastave u Osnovnoj školi “Oktoih”, Podgorica. Nagrade će u četvrtak u Vili “Gorica” dobitnicima dodijeliti ministar prosvjete Damir Šehović. “Odluku je, u skladu sa Zakonom o državnim nagradama, donio žiri za dodjelu Državne nagrade ‘Oktoih’ koji čine Zoja Bojanić-Lalović, predsjedni-

ca, te članovi Marko Camaj, Mubera Kurpejović, Ljiljana Krivokapić i Mijajlo Đurić. Žiriju za dodjelu Državne nagrade ‘Oktoih’ dostavljeni su prijedlozi za 8 ustanova i 10 pojedinaca”, navodi se u saopštenju Ministarstva prosvjete. Nagrada “Oktoih” dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda. J.V.Đ.

ombudsman šućko baković

dostojanstvo vrednije od jednokratne pomoći

Baković Mediji, socijalnim pričama humanitarnog karaktera, u kojima su prikazana djeca koja žive u teškim uslovima, povređuju njihovo dostojanstvo i dugoročno ih izlažu stigmatizaciji sredine i njihovih vršnjaka, ocijenio je zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković. Tokom novogodišnjih praznika česte su socijalne priče i u tekstovima, odnosno TV prilozima se često do detalja opisuju i vide porodične prilike u kojima živi dijete, ljekarske dijagnoze njega ili njegovih roditelja uz fotografije neuglednog i siromašnog prostora u kojem žive. Takva

izvještavanja su učestala za vrijeme praznika kada preduzetnici uručuju poklone marginalizovanim grupama djece. Baković je rekao agenciji Mina da dječja privatnost i dostojanstvo vrijede više od paketa slatkiša i jednokratne pomoći. “Osim povrede privatnosti i dostojanstva, takva izvještavanja djecu dugoročno izlažu stigmatizaciji od sredine i njihovih vršnjaka”, poručio je Baković. On je apelovao na medije da najbolji interes djeteta ne gube iz vida prilikom izvještavanja o takvim aktivnostima. R.D.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

Vojvodić

Zgrada Radio-televizije Crne Gore

Još niJEsu dobili odluku višEg suda o nEzako

Stav rtcg o v kada dobiju p

Menadžment Javnog servisa još nije dobio presudu Višeg suda kojom je presuđeno da je Rade Vojvodić nezakonito razriješen sa mjesta generalnog direktora, a kada je dobiju, kazali su Dnevnim novinama iz vrha te medijske kuće, zauzeće stav po tom pitanju. “Kada nam sud dostavi presudu naš pravni tim će je razmotriti i zauzećemo stav”, kazali su nam iz menadžmenta Javnog servisa.

■ VojVodić

zadoVoljan

Presuda Višeg suda kojom je potvrđena prvostepena presuda podgoričkog Osnovnog suda da ga je Savjet RTCG nezakonito razriješio sa mjesta generalnog direktora za Rada Vojvodića predstavlja moralnu i profesionalnu satisfakciju. “Čekali smo malo duže na presudu, ali sam je doživio kao

moralnu i profesionalnu satisfakciju”, kazao je Dnevnim novinama Vojvodić.

Vojvodić

■ ako ne isplate

odštetu, pokrenuće spor

Njegov advokat Goran Rodić ponovio je da RTCG može dobrovoljno Vojvodiću isplatiti štetu koju je pretrpio zbog nezakonitog razrješenja ili će, u suprotnom, pokrenuti sudski spor za naknadu štete što bi, kako je kazao, dodatno ko-

Kada nam sud dostavi presudu naš pravni tim će je razmotriti i zauzećemo stav štalo Javni servis zbog sudskih troškova i kamata. Rodić nije mogao da precizira o kojoj sumi novca za odštetu je konkretno riječ. “Sada ne znam tačnu cifru, ali u pitanju su zarade za otprilike tri godine preostalog mandata plus otpremnina”, kazao je Dnevnim novinama Rodić. Kao generalni direktor Vojvodić je primao mjesečno bruto zaradu u iznosu od 4.300 eura, pa bi, prema gruboj računici trebao primiti odštetu od oko 200.000 eura. On je drugi generalni direktor Javnog servisa koji je na sudu dobio Radio televiziju Crne Gore zbog nezakonite smjene. Prije njega Savjet RTCG nezakonito je smijenio Branka Vo-

Društvo

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

Foto: Mirko Savovic

počeo SeDMI CIKLUS

Stručno osposobljavanje za 3.298 visokoškolaca Tokom programa korisnici imaju naknadu u neto iznosu 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini

onItoj SMjenI bIvšeg DrIeKtora

vojvodiću preSudu Jovetić i Drašković bez komentara

Aktuelni predsjednik Savjeta RTCG Ivan Jovetić juče nije želio da komentariše odluke Savjeta RTCG i koliko će to koštati Javni servis. “Ne bih komentarisao. Nisam bio tu kad je smijenjen i nisam učestvovao u tome, a u toku je i proces protiv Kadije ... Smjenu Vojvodića je inicirao jedan drugi Savjet, u kojem ja nisam bio, a presuda i reakcija na nju je posao menadžmenta a ne ovoga savjeta”, kazao je kratko Jovetić dodajući da članovi Savjeta koji su glasali za ili protiv smjene Vojvodića imaju pravo na komentar. Povodom još jedne na sudu

Sada ne znam tačnu cifru, ali u pitanju su zarade za otprilike tri godine preostalog mandata plus otpremnina

oborene odluke Savjeta koja će ponovo koštati Javni servis na desetine hiljada eura to tijelo se, kaže, neće sastajati. Ni član Savjeta RTCG Mimo Drašković nije želio da komentariše odluku suda jer, kako kaže, kada je inicirana smjena Vojvodića rekao je sve što je imao. “Meni je i tada bilo jasno da je inicijativa Gorana Đurovića nezakonita. Institucije neka rade svoj posao, njihove odluke treba da se poštuju”, kazao je Drašković i dodao da će presudu Kadije, čiju je smjenu on inicirao, prokomentarisati kada je sud bude donio. jičića, koji je 2015. godine dobio 80.000 eura odštete. I Andrijana Kadija, koja je na mjestu generalnog direktora zamijenila Vojvodića, smijenjena je odlukom Savjeta i trenutno tu odluku pobija na sudu. J.V.Đ.

Ukupno 3.298 svršenih visokoškolaca počelo je juče sa stručnim osposobljavanjem kod poslodavaca u okviru sedmog ciklusa Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Devetomjesečno stručno osposobljavanje, tokom koga korisnici imaju naknadu u neto iznosu 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, svojevrsna je podrška mladima u daljem usavršavanju i podsticaj da kroz sticanje iskustva u realnom radnom okruženju lakše dođu do zaposlenja. Na ovaj način se istovremeno poslo-

davci motivišu za otvaranje novih radnih mjesta. “Ove godine, interesovanje poslodavaca je bilo značajno, što je rezultiralo oglašavanjem 11.005 slobodnih mjesta za osposobljavanje, od čega je javni sektor oglasio 4.251 slobodnih mjesta, a privatni sektor 6.754 mjesta”, saopšteno je iz prosvjetnog resora. Interesovanje korisnika je bilo približno prošlogodišnjem nivou, i 3.604 visokoškolca su se prijavila za učešće u programu, dok je njih 3.298 dobilo priliku da se stručno osposbljava kod izabranog poslodavca. Korisnicima programa se devet mjeseci provedenih

kod poslodavca računa kao 12 mjeseci radnog iskustva i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog, odnosno državnog ispita. Poslodavcima program omogućava da prepoznaju potrebe za određenim kadrom i radno ga angažuju po isteku stručnog osposobljavanja. “Poslodavci su dužni da korisnicima omoguće stručno osposobljavanje, u skladu sa posebnim aktom o programu osposobljavanja korisnika, a stručni tim zadužen za realizaciju programa, u saradnji sa nadležnim državnim organima, vršiće kontrolu sprovođenja stručnog osposobljavanja”, poručuju iz MInistarstva. J.V.Đ.

DIreKtor InStItUta za boLeStI DjeCe Saša raDovIć

Biću potpuno zadovoljan kad dobijemo novu Dječju bolnicu Direktor Instituta za bolesti djece (IBD) Saša Radović kaže da će biti potpuno zadovoljan kada dobijemo novu Dječju bolnicu. On je gostujući u Jutarnjem programu TVCG kazao da će Institut za bolesti djece (IBD) do aprila imati formiran kadar, jer se do tada očekuje dolazak četiri ljekara sa završenom specijalizacijom pedijatrije. Do kraja 2020. godine, 16 mladih ljekara će postati dio IBD-a. Ra-

dović ocjenjuje da je 2018. bila uspješna godina, a fokus u 2019. će biti na osvježavanju kadra. “Nadam se da ćemo već 1. aprila imati zaokružen tim anestezije. U ovom trenutku imamo četvoro specijalista, cilj nam je da formiramo hirurško-pedijatrijsku intenzivnu njegu”, kazao je Radović. Na Institutu je 70 zaposlenih ljekara, dok je 300 medicinskog kadra i tehničara.

“Kada krajem marta zatvorimo ciklus mislim da ćemo imati optimalan broj zaposlenih”, kazao je Radović. On je naveo da Dječja bolnica ima veliku tradiciju, ali da trećina bolnice nije nikada završena. Prostor je ipak, kako dodaje, potpuno adekvatan. “Ja ću biti zadovoljan kada budemo imali novu Dječju bolnicu”, rekao je Radović. R.D.

društvo

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

Profesorica fizike u budvanskoj gimnaziji

Tešović ušla u finalni izbor za put u CERN Profesorica fizike u Gimnaziji “Danilo Kiš” u Budvi, Velislavka Tešović, ušla je u finalnu selekciju za boravak u ovogodišnjem ljetnjem programu Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) u

Nakon razmatranja pristiglih prijava, Komisija Ministarstva nauke, koju čine Nataša Raičević i Goran Šuković sa Prirodnomatematičkog, te Božo Krstajić sa Elektrotehničkog fakulteta, jednoglasno je utvrdila predlog za izbor kandidata za učešće u programu CERN-a namijenjen profesorima fizike

Ženevi. “Nakon razmatranja pristiglih prijava, Komisija Ministarstva nauke, koju čine Nataša Raičević i Goran Šuković sa Prirodno-matematičkog, te Božo Krstajić sa Elektrotehničkog fakulteta, jednoglasno je utvrdila predlog za izbor kandidata za učešće u programu CERN-a namijenjen profesorima fizike”, saopštili su iz Ministarstva nauke. Profesorica Tešović će krajem aprila i početkom maja imati dodatan intervju sa predstavnicima CERN-a, nakon čega se očekuje da njen izbor i konačno bude potvrđen. “U budvanskoj gimnaziji angažovana je od novembra prošle godine. Prije toga je radila u Resursnom centru za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, OŠ “Ivo Visin” i Gimnaziji u Kotoru. Studije fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici završila je u roku. Tešović je proteklih godina sa svojim

učenicima, mahom sa oštećenim sluhom, učestvovala u programu Otvorenih dana nauke, u organizaciji Ministarstva nauke”, navode iz tog resora. Učešće profesora fizike program CERN-a doprini-

jeće, dodaju, unapređenju nastave moderne fizike, posebno u oblasti fizike čestica. Profesori iz Crne Gore su prošlih godina aktivno učestvovali u programu. Prva je u CERN-u boravila profesorica Jasna Perović - Bajović

iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole u Nikšiću, zatim Ines Zlatović iz kolektiva Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru, a prošle godine je to bio profesor u podgoričkoj Gimnaziji „Slobodan Škerović“, Vladimir Popović. M.I.

Učešće profesora fizike u programu CERN-a dobro za unapređenje nastave u školama

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

DRUŠTVO

98 ŠUGU PRELEŽALO

IJZ: NAJVIŠE OBOLJELIH BILO U PODGORICI I BIJELOM POLJU

OBOLJELIH OD ŠUGE REGISTROVANIH PROŠLE GODINE JE EVIDENTIRANO U BIJELOM POLJU

OKTOBAR NAJKRITIČNIJI Od početka prošle godine najviše slučajeva registrovano je tokom oktobra (85), zatim novembra (54), te januara (41), dok na mjesečnom nivou taj broj varira od 18 do 85

KAKO SE PRENOSI? Šuga se prenosi dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja sa oboljelom osobom. Najčešća tegoba je svrab koji je najintezivniji noću.

Šugu dijagnostikuje zdravstveno osoblje pregledom promjene na koži i/ili uzimanjem uzorka sa kože. Lijek, koji propisuje ljekar, najčešće je u obliku kreme koja se nanosi na kožu i ostavlja da djeluje odgovarajuće vrijeme

424 PACIJENTA

U Crnoj Gori tokom 2018. godine registrovano je 424 oboljelih od skabijesa, odnosno šuge, kazali su Dnevnim novinama iz Instituta za javno zdravlje i dodali da je najviše oboljelih registrovano u Bijelom Polju (98), zatim Podgorici (96) i Nikšiću (52). “Od početka prošle godine najviše slučajeva registrovano je tokom oktobra (85), zatim novembra (54), te januara (41), dok na mjesečnom nivou taj broj varira od 18 do 85. Broj registrovanih oboljelih od skabijesa u 2017. godini je bio 580”, kazali su iz Instituta. Pojašnjavaju da saglasno zakonskoj regulativi šuga pripada grupi zaraznih oboljenja koja se obavezno prijavljuju. “Trenutna epidemiološka situacija po pitanju tog zaraznog oboljenja je stabilna i uobičajena, obzirom da se u posljednjih 10 godina, na teritoriji Crne Gore na godišnjem nivou registruje od 150 do 900 oboljelih lica od te bolesti, dok na mjesečnom nivou taj broj varira od 20 do 140 oboljelih. Ovo oboljenje se javlja tokom cijele godine, ali veća učestalost obolijevanja se bilježi u kasnu jesen i zimi”, istakli su iz Instituta. Šuga je zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu i, kako su pojasnili, javlja se sporadično ili epidemijski u kolektivima. “Svako može oboljeti od šuge. Prenosi se dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja sa oboljelom osobom. Najčešća tegoba je svrab koji je najintezivniji noću”, rekli su iz Instituta. Promjene na koži, do-

OD POČETKA PROŠLE GODINE NAJVIŠE SLUČAJEVA REGISTROVANO JE TOKOM OKTOBRA (85), ZATIM NOVEMBRA (54), TE JANUARA (41), DOK NA MJESEČNOM NIVOU TAJ BROJ VARIRA OD 18 DO 85. BROJ REGISTROVANIH OBOLJELIH OD SKABIJESA U 2017. GODINI JE BIO 580

Ilustracija daju, mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. “Moguća je bakterijska infekcija kože na mjestima češanja, što komplikuje i produžava liječenje. Osobe koje nikada ranije nisu imale šugu obično osjete tegobe četiri do šest nedjelja posle kontakta sa oboljelim. Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene na koži ranije, najčešće za nekoliko dana (do nedjelju dana). Starije osobe, osobe koje borave u ustanovama za kolektivni smještaj i osobe sa oslabljenim imunim sistemom mogu da budu i bez svraba”, kazali su iz Instituta. Svaka neuobičajena promjena na koži bi trebala da se pregleda od ljekara, jer, kako su objasnili, osoba može prenijeti šugu od momenta kada se zarazi do završetka liječenja. J.V.Đ.

Od gripa 22 oboljelih U toku 2. nadzorne sedmice 2019. godine laboratorijskim putem su registrovana 22 slučaja virusom gripa u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje, dok je od početka sezone registrovano ukupno 28 potvrđenih slučajeva gripa (27 slučajeva infekcije virusom gripa tip A i jedan virusom gripa tip B). “Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori u toku 2. nadzorne sedmice 2019. godine (07.01-13.01.2019.g.) prijavljeno je 119 osoba sa simptomima nalik gripu (ILI), što predstavlja incidenciju od 19,2/100 000 stanovnika”, saopšteno je iz IJZ. U decembru 2018. godine Institutu za javno zdravlje ukupno je prijavljeno 1.371 osoba oboljela od neke od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju, a sa akutnim respiratornim infekcijama (17.043), te diferenciranim i nediferenciranim oblicima

gripa (54) ukupno je prijavljeno 18.468 oboljelih osoba, navodi se u Izvještaju o kretanju zaraznih bolesti Instituta za decembar prošle godine. “Zdravstvene ustanove iz 20 opština prijavile su obolijevanja od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju, pri čemu je najveći broj oboljelih registrovan od varičele (1.108), streptokoknog tonzilofaringitisa (95), skabijesa (39), salmoneloze (21), rotavirusnog enteritisa(19) i šarlaha (18) i tih šest oboljenja čine 95 odsto od ukupnog broja prijavljenih zaraznih bolesti u decembru”, kazali su iz Instituta. U decembru su, dodaju, u odnosu na put prenosa (ne uzimajući u obzir akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa) dominirale respiratorne zarazne bolesti sa 90,7 odsto, zatim crijevne zarazne bolesti sa 5,3 odsto i parazitarne bolesti sa 3,2 odsto.

CRNA GORA

Mehanizacija uspješno održava više od 300 kilometara lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca

Sa malo mehanizacije i ljudi, putevi ipak prohodni Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je saopštio da Petnjica nije jedina opština koja ima izazov sa vremenskim neprilikama i da je lokalna uprava još prije dva mjeseca napravila seriju sastanaka na kojima je dogovoreno kako i na koji način da se pripremimo za predstojeću zimsku sezonu. “U tom pogledu sam jako zadovoljan kako funcioniše naš sistem, bez obzira na pojedinačne optužbe građana. Održavamo više od 300 kilometara lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca i situacija je povoljna. Dužina i konfiguracija terena je vrlo zahtjevna. Zamislite samo da je na 29. kilometru od centra, u najvećem talasu snijega, Kruščica bila prohodna. Kada govorimo o našim potencijalima, moramo biti realni i kazati da treba još puno toga da bi bili na visini zadatka, ali sa raspoloživom mehanizacijom, koja je dosta stara i dotrajala, sa ljudskim naporima i dobrom organizacijom i saradnjom sa MZ, na našim ljudima na terenu, privatnicima, poljoprivrednim proizvođačima koji imaju mehanizaciju, mi uspijevamo da održimo takvo stanje”, kaže Agović. Centar Petnjice

On je saopštio da je obezbijeđena određena količina rizle i soli kao šljake. “Zadovoljstvo mi je što do sada nijesmo imali nikakvih dodatnih problema kada je u pitanju ugroženost zdravlja našeg građanina. Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije, dogovorili smo da jedno vozilo bude na raspolaganju za blagovremenu reakciju u slučaju bolesti ili drugih okolnosti ugroženosti građana”, kaže prvi čovjek Petnjice. Agović je rekao da je opština dužna da održava lokalne putne pravce do mjesnih centara. “Navikli smo ljude da im pomažemo i oni očekuju da očistimo do njihovih kuća. Teško je to izdržat i teško je to istovremeno uraditi. Samo da podsjetimo građane kako je bilo prije pet godina. Očigledno smo zaboravili kako se tada održavao putni pravac Petnjica – Savin Bor – Kruščica, kao najudaljeniji putni pravac u opštini Berane. Tada je čistač, u najboljim uslovima, dolazio nakon drugog ili trećeg dana, a danas je prohodan i putni pravac Petnjica – Bioča prije nego se očisti i regionalni putevi”, zaključio je Agović.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

PREDSJEDNIK OPŠTINE PETNJICA SAM

PUT DO BERAN BIĆE GOTOV D DANA OPŠTIN

⌦ Samir Rastoder

Radovi na putu Berane-Petnjica

redsjednik opštine Petnjica Samir Agović je za Radio Petnjica rekao da će 2019. godina biti važna za Petnjicu sa apsekta razvoja te preuzimanja odgovornosti i obaveza koje opština, zbog narastanja sistema, ima. Agović smatra da je protekla godina za Petnjicu bila uspješna i da su stvorene nove vrijednosti. “Ono što bih posebno izdvojio je usvajanje novog Zakona o finansiranju lokalne uprave koji je omogućio veći priliv novca za opštine na sjeveru pa samim tim i za Petnjicu. Taj zakon je dao nadu da sve opštine na sjeveru mogu biti održive ukoliko se racionalno ponašamo prema sredstvima. Sada puno relaksiranije dočekujemo svaku narednu budžetsku godinu”, rekao je prvi čovjek Petnjice. On je kao važno ostvarenje u protekloj godini istakao i usvajanje Prostornog plana i dodao da je sada na lokalnoj upravi da ga poštu-

je i da budu principijelni u implementaciji.

■ DO BERANA ZA 15 MINUTA

Druga faza radova na regionalnom putnom pravcu Berane – Petnjica je za Agovića, takođe jedan od glavnih razloga za zadovoljstvo učinjenim u protekloj godini. “To je za nas žila kucavica. Ovdje moram da istaknem veliku pomoć Vlade Crne Gore i premijera Duška Markovića, koji je razumio koliko je završetak ovog projekta važan za Bihor. Zadovoljni smo i dinamikom radova. Raduje me činjenica da su sredstva obezbijeđena za nastavak i očekujem da će izvođač radova, čim vremenske prilike dozvole, ponovo biti na terenu i da ćemo u

ovoj godini, najdalje do Dana opštine (4.avgust), imati asfaltiran i taj putni pravac. Vjerujem da ćemo svi biti ponosni na to što ćemo od Petnjice do Berana stizati novim, modernim putem za kratko vrijeme. To je davnašnji san Bihoraca koji se sada ostvaruje. Žao mi je što se to nije desilo prije 30 ili 40 godina, jer bi život na području naše opštine bio znatno

Zahvalnost kompaniji CEDIS Sastanak u opštini predstavnika CEDIS-a i lokalne uprave Predsjednik opštine Petnjica je na kraju posebno naznačio važnu činjenicu i to što u proteklom periodu nije bilo većih problema sa napajanjem električnom energijom. “Situacija je mnogo bolja nego ranije. Zbog te činjenice posebnu zahvalnost dugujemo kompaniji CEDIS i direktoru Zoranu Đukanoviću, koji su razmijeli naše potrebe, locirali probleme i vrlo brzo počeli da ih rješavaju”, rekao je Agović.

19 MIR AGOVIĆ ZADOVOLJAN UČINKOM LOKALNE UPRAVE U 2018. SRIJEDA, 16. 1. 2019.

CRNA GORA

NA DO NE

Moram da istaknem veliku pomoć Vlade Crne Gore i premijera Duška Markovića, koji je razumio koliko je završetak ovog projekta važan za Bihor. Zadovoljni smo i dinamikom radova. Raduje me činjenica da su sredstva obezbijeđena za nastavak i očekujem da će izvođač radova, čim vremenske prilike dozvole, ponovo biti na terenu i da ćemo u ovoj godini, najdalje do dana opštine (4.avgust), imati asfaltiran i taj putni pravac. konkurentna u ovim poslovima iako imamo opštinu koja ima mali broj ljudi”, ističe sa ponosom predsjednik opštine.

■ VALORIZACI-

JA TURISTIČKIH POTENCIJALA

drugačiji. Međutim, nikad nije kasno”, smatra Agović.

■ DVA PROJEKTA

PREKOGRANIČNE SARADNJE

On je u nastavku razgovora dodao da je početak realizacije prekogranične saradnje važan za Petnjicu i podsjetio da je počela implementacija dva projekta. Jedan sa Albanijom u vrijednosti od 270.000 eura, za mlade poljoprivredne proizvođače u oblasti malinarstva i drugi u vrijednosti od 350.000 sa Kosovom, sa opštinom Đakovica, u okviru kojeg će se raditi projekti iz oblasti zaštite životne sredine. “Na nama je da imamo potencijal i imamo ljude koji su sposobni da povlače ta sredstva. Na svu sreću, naša opština je uspjela, agilnošću Ismeta Latića prije svih, da bude

U prošloj godini je Vlada Crne Gore, preko Ministarstva rada i socijalnog staranja, investirala izgradnju još jednog objekta, a to je zgrada za državne organe. “Kada govorimo o uspjesima moram da kažem da smo u oblasti sporta i kulture, postigli mnogo toga. Radmansku klisuru smo preporodili, afirmisali, učinili je dostupnom. Čini mi se kao da se stidimo nečeg što imamo, a ovaj dragulj zaslužuje da ga svi vide. Tu sam nekoliko puta isticao veliku zahvalnost Polimskom muzeju iz Berana, a posebno Predragu Lutovcu, koji je sa puno ljubavi i poštovanja prema kraju i prema tim vrijednostima uspio da nam pomogne. Sve ono što je bilo atraktivno smo prepoznali, markirali i otrgli od zaborava i sada je na nama da u narednim godinama više radimo na tome. Moramo biti zahvalni Ministarstvu kulture i Ministarstvu održivog razvoja što su nam dali podršku za te aktivnosti”, saopštio je predsjednik Agović.

■ POTREBNI MLADI

LJUDI ZA RAZVOJNE PROJEKTE

Govoreći o prethodnoj godini i učincima loklane upra-

Ostalo šest kilometara vodovoda Murovsko vrelo Agović takođe apostrofira značaj urađenih poslova na vodovodu “Murovsko vrelo” gdje je, prema njegovim informacijama, u prošloj godini položeno 4,5 kilometara cijevi, što je ukupno 12,5 kilometara. Vodovod “Murovsko vrelo” je najveći ruralni vodovod u Crnoj Gori i do sada je uloženo oko 450.000 eura. “Ostalo nam je još nekih petšest kilometara primarnog vodovoda. To je sa aspekta vodosnabdijevanja, vrlo značajan projekat”, smatra Agović.

⌦-------------------------------------------------POKUŠAVAMO DA SVE MLADE LJUDE UKLJUČIMO U PROJEKTE I NAŠ RAZVOJ. NIJESMO ADMINISTRACIJA KOJA JE PREOPTEREĆENA I SADA SU NAM NEOPHODNI NAŠI MLADI, FAKULTETSKI OBRAZOVANI LJUDI, A U BIHORU IH IMA, SMATRA AGOVIĆ

--------------------------------------------------⌦ Zgrada opštine Petnjica

ve, Agović je saopštio da je dosta toga urađeno i u socijalnoj sferi. “Nastavili smo projekat gerentodomaćica. Posvećeni smo bili studentima, talentovanim učenicima. Sve više nam treba pameti i znanja, jer je sistem narastao i već nam nedostaje ekspertskog znanja. Mi pokušavamo da sve mlade ljude uključimo u projekte i naš razvoj. Nijesmo administracija koja je preopterećena i sada su nam neophodni naši mladi, fakultetski obrazovani ljudi, a u Bihoru ih ima”, smatra Agović.

■ LOŠI IZVOĐA-

ČI I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Prvi čovjek Petnjice je nezadovoljan time što nijesu završena dva projekta u centru. “Jedan je čuvena rekonstrukcija ulica, a drugi je još čuvenija rekonstrukcija ‘Koraćkog potoka’. Imali smo lošeg izvođača radova i problem u projektnoj dokumentaciji. Sada je ta dokumentacija odrađena, ali smo prinuđeni da čekamo ljepše vrijeme. Tu nam je podršku dao i Rešad Nuhodžić koji je razumio sve probleme. Takva je situacija i sa rekonstrukcijom užeg jezgra Petnjice gdje je opet bio problem sa projektnom dokumentacijom. U koordinaciji sa Direkcijom javnih radova došli smo do rješenja i očekujem početak radova na tom prijektu”, rekao je predsjednik Samir Agović.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

PODGORICA: NOVA DRAMA U JEREVANSKOJ ULICI

Privedeni Đurišići, ulica očišćena pa opet ograđena Vanja Đurišić i njegova supruga Danijela privedeni su juče ujutro, nakon što su spriječili Komunalnu inspekciju u obavljanju svog posla, odnosno uklanjanja ograde i objekata iz Jerevanske ulice, koja je više od 300 dana zatvorena za saobraćaj. Komunalna inspekcija, poslije nekoliko neuspješnih pokušaja, juče je uz asistenciju policije uspjela da na kratko očisti Jerevansku ulicu, koja je bila ograđena žicom. Nakon hapšenja Vanje i Danijele, porodica se ponovo vratila na ulicu, stavila žicu, gume i palete i nastavila sa protestom. Policija je u nekoliko navrata pokušala da uđe u ograđeni prostor, ali je porodica uz prijatelje i građane napravila “živi zid” i na taj način spriječila policiju da očisti ograđeni dio Jerevanske ulice. Nakon toga, reagovali su iz socijalne službe, tražeći da se uvjere u uslove u kojima djeca žive i da li imaju adekvatno staranje. Njihova starija sestra, Aleksandra Radusinović, potvrdila je socijalnoj službi da se ona o njima stara, dok su Vanja i Danijela u pritvoru, pa su se iz socijalne službe povukli. Brat Vanje Đurišić, Savo, kazao je da je Komunalna inspekcija trebala da dođe oko 10 sati, ali da su došli oko sedam sati i to bez naloga. “Mislili su da dođu i uklone sve na prepad, ali smo ih dočekali, jer smo tu 24 sata dnevno. Tražili smo nalog, ali nam nijesu pokazali nikakav papir sa dozvolom da

mogu da uđu na našu zemlju. Komunalna inspekcija sa fizičkim radnicima je htjela da ukloni ‘ogradu’, kao i nasložene palete i gume, koje su razbacane na našoj imovini. Nijesmo željeli da pružamo nikakav otpor, ali su Vanju brzo uhapsili bez ikakvog razloga, iako fizički nije sprečavao inspekciju u obavljanju posla. Ubrzo zatim uhapsili su i Danijelu, iako ni ona nije ometala inspekciju”, kazao je Savo Đurišić. Oko sat i po nakon hapšenja Vanje i Danijele, policija je pokušala ponovo da uđe na ograđeni dio, ali su spriječeni od porodice Đurišić, njihovih prijatelja i nekoliko građana. Podršku porodici Đurišić pružili su i predstavnici opozicije, koji su poručili da podržavaju svaku borbu za vladavi-

nu prava. Vanja i Danijela pušteni su iz pritvora juče oko 16 sati. Oni su naveli da je policija bez naloga ušla na njihov posjed, te da je prekršen zakon samim tim što nijesu prijavili dolazak, kao što je to zakonom predviđeno.Porodica Đurišića sa Zabjela već skoro godinu blokira Jerevansku ulicu u ovom naselju, tražeći od Glavnog grada isplatu novca za sporno zemljište od 1.023 kvadrata, za koje tvrde da im je đedovina. Iz Glavnog grada su poručili da su Đurišići izgubili sudski postupak kojim su potraživali naknadu po osnovu eksproprijacije katastarskih parcela na Zabjelu, te da se pred sudom trenutno nalazi spor sa porodicom Đurišić. M.M.

“Ograda” brzo vraćena nakon uklanjanja inspekcije Iz Glavnog grada su saopštili da je Komunalna inspekcija juče ujutro uklonila nelegalno postavljenu ogradu u Jerevanskoj ulici na Zabjelu, prema ranije donijetom rješenju o uklanjanju, a koju je na imovini glavnog grada ranije postavio Vanja Đurišić. “Đurišić je na taj način onemogućavao nesmetano kretanje građana kroz ulicu koja je izgrađena 1979. godine, a osim što je postavio ogradu, Đurišić je nedavno uništio i dio trotoara i ulice, odnosno

javnog dobra. Komunalna inspekcija je izvršenjem rješenja o uklanjanju ograde obezbijedila uslove za vraćanje Jerevanske ulice u prethodno stanje i nesmetano kretanje ljudi i vozila. Komunalna inspekcija je uklanjanje nelegalno postavljene ograde obavila uz prisustvo i asistenciju policije”, navode iz Glavnog grada, podsjećajući da se pred crnogorskim sudovima vodi nekoliko sporova po tužbama Glavnog grada protiv Vanje Đurišića.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

crna gora

Bijelo Polje: U ZatonU Počela ProBna ProiZvodnja

Zatonski kisjeli kupus dostupan potrošačima

mjesnom centru Zaton, na oko 15 kilometara udaljenosti od Bijelog Polja, nedaleko od magistralnog puta Ribarevine-Berane, krajem prošle godine počeo je sa radom pogon za kisjeljenje kupusa.

Pogon, jedini takve vr- za kisjeljenje, odnosno ste na sjeveru države, pravljenje turšije, po traotvoren je u okviru Agro- dicionalnom domaćem kooperative “Zaton”, vla- receptu. snika Ilije Merdovića, u “Turšija bi se pakovačijem sastavu posluje sala u vakuum ambalaži od vremena hladnjača. 0,5 do jednog kilograma. M e r d o v i ć j e k a z a o Razmišlja se i o drugačiDnevnim novinama da su jem načinu pakovanja. Poprvih dana januara prema enta je da se animiraju povelikim marketima distri- ljoprivredni proizvođači, buirane prve količine ki- prvenstveno sa područja sjelog kupusa u vakuum bjelopoljske opštine gdje pakovanjima od 1,5 do tri su zdravi uslovi za proizvodnju, da se što više kilograma. “U pitanju je početna - aktiviraju na proizvodnji probna faza. Planiramo da svježeg kupusa kao osnovu toku ove godine počne- ne sirovine. Želja nam je mo da pakujemo list za da napravimo brend, sarmu od kisjelog koji bi postao prekupusa, kao i poznatljiv i u širezani kupus. rim okvirima”, Kupus je vrnajavljuje hunskog Merdović. kvaliteta Ističe da je nabavljen u početnoj fazi kisjeod domaćih ljenja planip r o i z vo đ a ča”, kazao je rana količina Merdović. od 45 tona. Merdović U dogledno vri“Krenule su prve količine od sejeme, kako kaže, planira da obezbijedi uslove dam-osam tona prema

velikim marketima. Inače, Agrokooperativa ‘Zaton’ je u svom sastavu razvila hladnjaču kapaciteta oko 300 tona i novootvoreni pogon za kisjeljenje kupusa, kapaciteta 55 tona”, kazao je Merdović, dodajući da bi dugogodišnju ideju o otvaranju fabrike teško pretočio u stvarnost da nije bilo pomoći lokalne uprave, IRF - a i Ministarstva poljoprivrede i

Kolašin: Prvi PUt čišćen snijeg od 2012. godine

Put u Vranještici čistili jedino kad neko umre

Put do sela Vranještice, koje je udaljeno oko 30 kilometara od Kolašina, juče je po prvi put od 2012. godine u potpunosti probijen i očišćen. Mještani navode da se u posljednjih nekoliko godina put čistio samo kada neko umre, pa su bili prinuđeni da se sami “bore” sa snijegom. “Prije šest godina nam je tadašnji predsjednik opštine Kolašin, Darko Brajušković, poslao mašinu kojom smo četiri dana probijali snijeg, koji je bio skoro tri metra. Od tada smo svaki put sami čistili ili morali sami da se snalazimo. Jedino su slali mašine kad neko umre. Posebnu zahvalnost danas dugujemo vozaču mašine kolašinskog Komunalnog preduzeća Milanu Bjeliću i njegovom še-

fu Stojanu Bulatoviću koji je bio sa njim, jer se nijesmo mogli načuditi da će uspjeti da probiju put do posljednje kuće u selu. Dugujemo veliku zahvalnost Komunalnom, kao i direktoru Milivoju Bulatoviću što je poslao mašine, jer je palo oko 80 centimetara snijega”, kazao je predsjednik MZ Vranještica Rajo Đukić. U selu Vranještica ima 15 kuća i 30 stanovnika u zimskom periodu, dok je u ljetnjem periodu taj broj mnogo veći. On je naveo da je mučno bilo živjeti u selu godinama, zameteni snijegom, kao da su odsječeni od svijeta. Od danas je, kako kaže, sve drugačije, jer se može normalno funkcionisati. Z.B.

U pitanju je početna probna faza. Planiramo da u toku ove godine počnemo da pakujemo list za sarmu od kisjelog kupusa, kao i rezani kupus

ruralnog razvoja. “S obzirom na vrijednost investicije, koja dostiže skoro 400.000 eura, bio sam prinuđen da se obratim resornom ministarstvu za kreditnu pomoć. IRF mi je pomogao povoljnim kreditom, uz grejs period od godinu dana i četiri godine otplate kredita”, kaže Merdović, naglašavajući da teži postizanju HASAP standarda. B.Č.

Bijelo Polje: naKon Pisanja dn

iz opštine obećali pomoć bivšim građevincima Nakon prekjučerašnjeg pisanja Dnevnih novina, da su biviši radnici bjelopoljskog GRO “Radnik” najavili ponovno okupljanje u centru grada i ispred opštine, predstavnike radnika primio je predsjednik opštine Petar Smolović. To je za naš list potvrdio i predstavnik Udruženja za zaštitu prava radnika Ramiz Zulević. “Predsjednik je bio maksimalno predusretljiv i kroz razgovor sa njim stekao se utisak da je voljan da nam u okvirima mogućno sti p omo gne”, kratko je saopštio

Zulević. Ponovio je da su već nekoliko godina bezuspješno pokušavali i ranijoj Vladi da skrenu pažnju na njihove probleme, ali uzalud. “Jedini smo mi u Bijelom Polju, od bivših radnika, koji nijesu ostvarili socijalni program. Pošto do sada ništa nijesmo ostvarili, dobro bi nam došao i neki mini socijalni program, makar po 2.000 eura. To bi za nas puno značilo, a državu ništa ne bi oštetili, s obzirom da smo svi vremešni ljudi i oronulog zdravlja”, poručio je Zulević. B.Č.

svijet

dogovor erdogana i trampa

Na sjeveru Sirije formirati bezbjednosnu zonu od 30 km Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je da je sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom telefonom razgovarao o uspostavljanju sigurne zone u Siriji. Erdogan je rekao da će njegove trupe uspostaviti bezbjednosnu zonu širine 30 kilometara na sjeveru Sirije i dodao da će Turska tražiti logističku i finansijsku pomoć od SAD i drugih saveznika za to. Erdogan, koji je o bezbjednosnoj zoni razgovarao sa Trampom telefonom, poslanicima u parlamentu je saopštio da će zona držati teroriste izvan nje, zaštititi civile i zaustaviti priliv izbjeglica, prenijeoo je AP. Tramp je tokom razgovo-

ra rekao da želi da sarađuje sa Turskom, kako bi riješili bezbjednosne probleme koje ona ima na sjeveroistoku Sirije. Predsjednik SAD je, istovremeno, naglasio da Turska ne bi trebalo da “zlostavlja” Kurde ili druge nacionalne grupacije koje su bile saveznice SAD u borbi protiv terorističke grupe Islamske države. Erdogan je poručio da će Turska podržati SAD u toku povlačenja njene vojske, navodi se u saopštenju turskog Predsjedništva. Dvojica lidera razgovarala su nekoliko časova pošto je Tramp upozorio Tursku da će u slučaju napada na kurdske paravojne formacije u Siriji “uništiti” tursku ekonomiju.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PR ODAJI NEPO KRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 29.01.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela „Franca“ na adresi Muniba Kučevića bb, Bijelo Polje. -Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Durović Nurka koje su upisane u listu nepokretnosti br. 127 KO Korita, Uprave za nekretnine PJ Bijelo pole i to: -Katastarska parcela broj 1597 plan 21, skica 239 koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 8. klase površine 2111 m2, -Katastarska parcela broj 1605/2 plan 21, skica 239 koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 8. klase površine 2959 m2, -Katastarska parcela broj 1655/3 plan 22, skica 238 koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 7. klase površine 4247 m2 i -Katastarska parcela broj 1700 plan 22, skica 237 koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 8. klase površine 30303 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na prvoj prodaji iznosi 160.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Durović Mersa na dan 06.12.2018. godine iznosi 4.677,56 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 28.01.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

nakon višegodišnjeg ª bjekstvaº albanska

Uhapšen Klement B i Kao “BalKansKi Detalji hapšenja zasad nisu poznati, osim da se Balili predao albanskim policijskim vlastima nakon “duge i komplikovane operacije”. Klement Balili, koga su mediji prozvali “balkanskim Pablom Eskobarom”, izbjegava hapšenje od maja 2016. godine zahvaljujući navodnim političkim vezama i mreži podrške koju je razvio u Sarandi, gradu na jugu Albanije. Balili je iz Albanije, gdje je vršio visoku dužnost šefa gradskog prevoznog poduzeća u gradu Saranda, pobjegao nakon što je susjedna Grčka izdala nalog za njegovo hapšenje, označivši ga šefom organizacije za trgovinu drogom. U februaru 2017. godine, pod pritiskom zapadnih saveznika, Albanija je hapšenje Balilija stavila među prioritete s obzirom da se njegov “lanac droge” proširio na teritorije susjednih zemalja i NATO saveznika. Albanski premijer Edi Rama rekao je da je Balilijevo hapšenje “veliki korak u borbi protiv organizovanog kriminala”, javili su albanski mediji. Takođe, u nejasnom obraćanju Rama je rekao da predaja nije bila dobrovoljna, već je rezultat policijske akcije. Albanski ministar unutraš-

njih poslova Sander Lešaj izjavio je novinarima da je predaja Balilija rezultat “sveobuhvatne, duge i kompleksne operacije sprovedene u saradnji sa albanskim partnerima”. Upitan šta je Baliliju ponuđeno za predaju, Lešaj je odgovorio: “Zagarantovan fer pravni postupak”. Slučaj albanskog kralja narkotika bio je velika prepreka Albaniji u sarad-

nji sa Zapadom. Na hapšenje Balilija više puta je pozivao i američki ambasador u Tirani Donald Lu zbog čega je albanski premijer Edi Rama pozvao policiju da se postara da on bude u pritvoru prije dolaska Luovog nasljednika, prenio je Rojters. “Balili je moćan šef organizovane kriminalne grupe s političkim vezama. Pune dvi-

odluka moskovskog suda

Produžen pritvor 12-orici ukrajinskih mornara Rusija je juče produžila pritvor za 12 ukrajinskih mornara zarobljenih u novembru poslije oružanog incidenta kod Krima, rekao je njihov advokat. Moskovski sud je produžio pritvor dvanestorici od 24 zatvorenih mornara do 24. aprila, rekao je za AFP advokat Nikolaj Polozov. Polozov je rekao da će odluka o ostalih 12 zatvorenih mornara biti objavljena danas, ali da će vjerovatno biti slična. Više zapadnih diplomata i ukrajinska predstavnica za ljudska prava Ljudmila Denisova bili su prisutni na saslušanju. “Pravi heroji” napisala je Denisova na svojoj Fejsbuk stranici, i rekla da su mornari u dobroj formi. Rusija je kra-

jem novembra zarobila tri ukrajinska ratna broda s 24 mornara poslije otvaranja vatre na njih. Tri mornara su povrijeđena, a incident je izazvao najgore tenzije između Rusije i Kijeva u posljednjih nekoliko godina. Incident se dogodio u Crnom moru dok su ukrajinski ratni brodovi pokušavali da uđu u Azovsko more preko Kerčkog moreuza kod Krimskog poluostrva koje je Rusija pripojila. Rusija je optužila Ukrajince da su ilegalno ušli u ruske teritorijalne vode i privela ih prvo na Krimu, a zatim ih prebacila u Moskvu. Uprkos pozivima za njihovo oslobađanje Rusija je više puta ponovila da će im se suditi.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

svijet

a policija ga lišila slobode

Balili - znan esKoBar” krvoproliće u hotelskom kompleksu u keniji

je godine policija, vlada i tužilaštvo nisu bili sposobni ili nisu htjeli da ga uhapse. Niko nije iznad zakona. Pozivam premijera Ramu, ministra unutrašnjih poslova (tadašnjeg op.a) Džafaja, policiju i tužioce da nastave nemilosrdnu borbu protiv organizovanog kriminala”, rekao je prije nešto više od mjesec dana tadašnji američki ambasa-

dor. Balili odbacuje optužbe, a u javnosti se pojavljivao i nakon što ga je grčka policija, u saradnji sa američkom agencijom za borbu protiv droge, optužila za transport 700 kilograma kanabisa u Grčku. Balili ima dvojicu advokata, jednog u Grčkoj i drugog u Albaniji, a obojica smatraju da dokazi protiv njihovog klijenta nisu dovoljno jaki.

Najrobi: Teroristi iz El Šababa upali u zgrade, ubijeno najmanje pet osoba

Najmanje pet osoba poginulo je u napadu na poslovno-hotelski kompleks juče u glavnom gradu Kenije Najrobiju, javio je fotograf agencije AFP. Fotograf je vidio pet tijela na terasi jednog restorana tog kompleksa u kome se takođe nalazi i više poslovnih zgrada. Kenijski zvaničnici još nisu dali izvještaj o broju nastradalih u napadu koji je počeo popodne i još traje. Prvo se čula eksplozija i zatim su naoružani napadači upali u kompleks. Policija je tokom dana pokušavala da prona-

đe i istjera napadače koji su se sakrili unutar kompleksa. Jedan bolnički zvaničnik rekao je da je jedna od pet povrijeđenih osoba dovedenih u bolnicu umrla, dok je više bolnica u gradu izdalo poziv za donacije krvi, prenio je Bi-Bi-Si. Teroristička grupa El Šabab, sa sjedištem u Somaliji, preuzela je odgovornost za napad, saopštio je američki centar za praćenje džihadističkih sajtova (SITE). Ta grupa je 2013. izvela napad na tržni centar Vestgejt u Najrobiju u kome je poginulo 67 ljudi.

“Znamo da su nam naoružani kriminalci ušančeni u hotelu i specijalne snage ih sada istjeruju”, rekao je šef kenijske policije Džozef Boine, i dodao da se sumnja da se radi o terorističkom napadu. On nije potvrdio da ima mrtvih i nije rekao koliko ljudi je ranjeno. Nije jasno koliko napadača je učestvovalo u napadu ali krvoproliće liči na napade koje grupa Al Šabab sprovodi u glavnom gradu Somalije, kada se prvo čuje eksplozija poslije čega grupa naoružanih ljudi upadnu unutra.

olakšica se odnosi na robu koja je ušla prije uvođenja taksi

Deo proizvoDa iz Srbije i biH bez takSe

Prištinske institucije odlučile su da oslobode od stopostotno uvećane takse dio proizvoda iz Srbije i BiH. Ova olakšica odnosi se na robu koja je na kosovsku teritoriju ušla prije nametanja tih mjera, 21. novembra prošle godine. Iz prištinske vlade je saopšteno da je donijela od-

luku o izmjenama i dopunama odluke vlade od 21. novembra prošle godine, kojom se, kako se navodi, uvećane takse “oslobađa roba poreklom iz Srbije i BiH koja je uvezena do 21. novembra”, odnosno koja je bila na carinskoj kontroli ili “unutrašnjoj obradi” u slučaju da

bude puštena u slobodan promet. Prema izvještaju kosovske carine od 21. novembra prošle godine, roba iz Srbije i BiH, nakon tog datuma nije mogla da uđe u carinsko skladište bez uvećane takse, osim za određene strane firme koje imaju proizvodnju u tim zemljama.

svijet

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

veliki uspjeh kineske misije ª ČangÁ eº , važan korak u istraživanju svemira

Proklijalo sjeme na mjesecu Sjemenke koje je kineska misija “Čang’e 4” ponijela na Mjesec su proklijale, javila je Kineska nacionalna svemirska agencija, a prenijeli su svjetski mediji. Ovo je prvi put da je bilo kakva biološka materija počela da raste na Mjesecu, te se ovaj događaj smatra veoma značajnim korakom u dugoročnom istraživanju svemira. Misija “Čang’e 4” je prva misija koja je sletjela na tamnu stranu Mjeseca. Letjelica se na ovaj dio Meseca spustila početkom januara, a na njoj su se našli instrumenti za istraživanje tla. Neke biljke do sada već su uzgajane u svemiru, na primjer na Međunarodnoj svemirskoj stanici, ali nikada do sada to nije učinjeno na Zemljinom prirodnom satelitu.

Proučavaće i krater

■ Krompir i pamuK Sposobnost i iskustvo uzgoja biljaka na Mjesecu značajno je za sve druge projekte dugoročnih svemirskih misija, kao što je putovanje na Mars koje bi trajalo oko dvije i po godine, naveo je Bi-Bi-Si. To bi značilo da bi astronauti mogli da koriste hranu iz sopstvenog uzgoja u svemiru, smanjujući time potrebu da se vrate na Zemlju kako bi se ponovo snabdjeli namirnicama.

Kineski državni mediji objavili su juče da su iz semenki pamuka nikle prve biljčice, a službeni glasnik vladajuće Komunističke stranke Kine “Pipls dejli” objavio je na Tviteru i prve fotografije izdanaka. Pritom je napisao kako je to “bio prvi biološki eksperiment čovje-

čanstva na Mesecu”. Fred Votson, astronom iz australijske opservatorije, rekao je za Bi-Bi-Si da su ovo veoma “dobre vijesti”. “Ovaj uspjeh ukazuje na to da možda u budućnosti neće biti nekih nepremostivih problema za astronaute da uzgajaju u kontrolisanim uslovima sopstvene usjeve na Mjesecu”, dodao je Votson. “Postoji veliko zanimanje za postavljanje baze na Mjesecu, koja bi mogla da služe kao stajalište prilikom letova na

Mars, jer je relativno blizu Zemlje”, objasnio je.

■ postavljanje temelja za budućnost

Šef projekta mini-ekosistema u misiji “Čang’e 4” Si Gensin rekao je da bi nam znanje o rastu biljaka u okruženju s malom gravitacijom omogućilo da postavimo temelje za buduće uspostavljanje svemirske baze. On je dodao i da bi

Modul “Čang’e-4” proučavaće krater Von Karman, koji se nalazi unutar bazena Južni pol - Aitken, za koji se smatra da je nastao prilikom snažnog udara nekog drugog nebeskog tijela u površinu Mjeseca. S obzirom na to da je sletjela u krater Von Karman, sonda će moći da proučava mjesto na kojem je veliki asteroid, prečnika većeg od 500 kilometara, udario u površinu Mjeseca i stvorio bazen SPA. Udarac je bio toliko jak da je vjerovatno probio spoljašnji dio kore Mjeseca, a sonda bi mogla da prikupi uzorke koji bi mogli naučnicima da daju odgovore i omoguće bolji uvid u unutrašnju strukturu i istoriju nastanka Zemljinog prirodnog satelita. na primjer, pamuk mogao da se koristi za odjeću, dok bi krompir mogao da bude izvor hrane za astronaute, a uljana repica za ulje. Lunarna sonda “Čang’e 4” sletjela je 3. januara na tamnu stranu Mjeseca, a ovo sletanje je znak sve većih ambicija Kine u svemiru. Sonda “Čang’e 3” je 2013. godine postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na Mjesec, poslije sovjetske sonde “Luna 24” koja je to učinila 1976. godine. Kineska misija “Čang’e 4” analiziraće tlo i mjeriti temperature kako bi došla do novih saznanja o kataklizmičkom sudaru iz kojeg je nastao Mjesec kako bi otkrila porijeklo vode koje ima neočekivano mnogo u tlu našeg prirodnog satelita. Prema informacijama agencije Sinhua, kineske državne novinske agencije, sonda je na Mjesec ponijela malu biljku Arabidopsis, za koju se očekuje da će izrasti u prvi cvijet na Mjesecu. U sondi se nalaze i voćne mušice i kvasci.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

KULTURA

SEDMICA KINESKE KULTURE U PODGORICI DO 23. JANUARA

Upoznavanje jedne od najstarijih civilizacija

Skorseze će režirati film o Bobu Dilanu

Martin Skorseze režiraće film o turneji Bob Dilana, a Netfliks je potvrdio da će film biti premijerno prikazan 2020. godine. Film donosi priču o slavnoj turneji “Roling Thunder Revue” koja je trajala 1975. i 1976. godine. Prema Netfliksovim podacima ovo će biti “dokumetarac i film, a dijelom i grozničav san”. Naslov filma biće “Rolling Thunder Revue: A Bob Dylan Story by Martin Scorsese”. Netfliks još nije objavio tačan datum prikazivanja filma. R.K.

Ostavši sam na svijetu, protagonista ove knjige obraća se gatari kako bi stupio u kontakt sa svojim mrtvim ocem i bratom, no gatara mu na prevaru oduzima sve što je imao. Nakon pet godina napornog rada ponovo uspijeva oda sigura doličan život, a 11. kolovoza 1999. godine, ponovo utučen i sam, prisustvuje posljednjoj pomrčini sunca milenijuma.

Kulturno bogatstvo Kine biće predstavljeno kroz tri tematske cjeline

REPERTOAR DANAS 16.1.2019.

FILM KRALJ LOPOVA 20.30 /22.40 h

REŽIJA: Džejms Marš MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 17.1.2019.

FILM DRUGARČINA 19.45 / 22.15 h

REŽIJA: Nil Burger MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

rojekcijom nagrađivane drame “Naknadni pretresi”, koja će u podgoričkom bioskopu Sinepleks biti prikazana večeras sa početkom u 18 sati, svečano će biti otvorena Sedmica kineske kulture. Do 23. januara, kroz Sedmicu kineskog filma, koncert Nacionalnog kineskog simfonijskog orkestra i dvodnevnu “Predstavu kineske nematarijalne baštine”, domaća publika biće u prilici da se upozna sa kulturnim i estetskim bogatstvom i tradicijom jedne od najstarijih civilizacija na svijetu. Sedmica kineske kulture organizuje se u susret Kineskoj novoj godini, najvažnijem tradicionalnom prazniku Kineza, koji ove godine počinje 5. februara po našem kalendaru. U sklopu Sedmice kineskog filma biće prikazana neka od najboljih ostvarenja kineske kinematografije. Nakon “Naknadnih pretresa”, biće prikazani “Pakleni poslovi”, “Mladost”, “Zbogom, moja konkubino”, a nedjelja je rezervisana za romantičnu komediju “Ljubav nije slijepa”. U ponedjeljak će biti prikazan film koji je osvojio četiri Oskara, “Pritajeni tigar, skriveni zmaj”, a Sedmicu kineskog filma zatvoriće

Kineski umjetnici okupljeni u Gansu plesnoj trupi sjutra veče u Crnogorskom narodnom pozorištu dočaraće kroz note i plesne pokrete veoma bogatu kinesku muzičku kulturu, iz različitih djelova Kine

film čiji su kadrovi snimani i u Crnoj Gori – “Zlatni posao”. Koncert kineskog simfonijskog orkestra biće priređen u Crnogorskom narodnom pozorištu, sjutra veče sa početkom u 20 sati. “Kineski umjetnici okupljeni u Gansu plesnoj trupi dočaraće kroz note i plesne pokrete veoma bogatu kinesku muzičku kulturu, iz različitih djelova Kine. Ova trupa tvorac je remek-djela kineskog plesnog teatra, pod nazivom ‘Put svile’, koji će biti izveden i pred našom pu-

blikom”, stoji u najavi. Za kraj manifestacije planirana je “Predstava kineske nematerijalne baštine”. U centralnom atrijumu tržnog centra Delta Siti tokom 22. i 23. januara biće predstavljeni običaji i baština grada Guangžu, kulturnog centra jugoistočne Azije. “Posjetioci će moći da se upoznaju sa procesom nastanka brojnih poznatih kineskih rukotvorina, kao što su živopisne figure od riže, praznični lampioni napravljeni od papirnih traka, ali i sa drevnim vještinama oslikavanja predmeta, rezbarenja kamena, paljenja tamjana i ispijanja čaja, koji ima važno mjesto u kulturi Kine. Papir vodi porijeklo iz Kine, u kojoj je i osmišljena umjetnost rezanja papira i pravljenja posebnih ukrasa. Jedan od najvećih kineskih majstora u rezanju papira Li Jaobao pokazaće svoje umijeće crnogorskoj publici”, navodi se u saopštenju. Ulaz na sva dešavanja je besplatan, ali je zbog ograničenog broja mjesta neophodno rezervisati karte kod ustanova koje su domaćini događaja. Organizator manifestacije je Ambasada Narodne Republike Kine. S.I.

Poziv za izlaganje u Zagrebu Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore uputilo je poziv domaćim umjetnicima da se do 5. marta prijave na konkurs za međunarodnu izložbu “Zagreb Full Color”, koja će povodom Međunarodnog dana boja biti otvorena 21. marta. “Na devetnaesto izdanje Međunarodne izložbe slika u tehnici digitalnih otisaka na ceradnom platnu, veličine 80 cm (širina) x 140 cm (visina) autori mogu aplicirati sa tri djela. Izložba je takmičarskog karaktera i biće dodijeljene Zlatna plaketa i otkupna nagrada u vrijednosti od 1.500 kuna, te organizacija samostalne izložbe s katalogom, Srebrne plakete i poklon paketi proizvoda Kandita i Maraske. Osim nagrada, žiri može dodijeliti pet do 10 Priznanja o izvrsnosti”, stoji u pozivu. Aplikacioni formular i detaljne informacije zainteresovani mogu naći na sajtu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. S.I.

KULTURA

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

PREMINUO GLUMAC MIODRAG RADOVANOVIĆ

Pamtimo ga kao Šicera u INTERVJU: CRNOGORSKI AKADEM seriji “Salaš u malom ritu”

Publika ga najviše pamti po ulozi Šicera u televizijskoj seriji “Salaš u malom ritu”. Bio je Spiridon u “Boju na Kosovu”, Komandant Libek u “Balkan Ekspresu”. Poznati glumac Miodrag Radovanović (89) preminuo je u Beogradu posle kraće, teške bolesti, saopštilo je Udruženje dramskih umetnika Srbije. Radovanović je bio poznat po nadimku Mrgud, a ostvario je 154 uloge u pozorištu, filmu i televizijskim formatima. Publika ga najviše pamti po ulozi Šicera u televizijskoj seriji “Salaš u malom ritu”. Publika ga pamti

i po ulozi televizijskoj seriji “Vratiće se Rode”. Ostvario je čitav niz rola na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta, čiji je bio član. Osnovnu školu je završio u Čačku, a gimnaziju u Kraljevu. Iz Kraljeva, Miodrag je otišao za Beograd gdje je studirao slavistiku i agronomiju. Završio je Pozorišnu akademiju, kasnije preimenovanu u Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Mate Miloševića. Prvi angažman u pozorištu je dobio još kao student 1952. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, gdje je dočekao penziju. R.K.

ČEKAMO DA N NAPIŠEMO KA Inspirišu me slučajnosti, otkrijem neki predmet i dam mu značaj. Postoje stvari koje nas vode, ne znam to da objasnim. Umjetnici nijesu matematičari, pa da mogu da izračunaju i predvide stvari

⌦ Sonja Ičević

IPA PROGRAM RAZMJENE MONET

Rok za slanje aplikacija produžen do 29. januara Rok za dostavljanje aplikacija za međunarodni poziv za odabir mladih umjetnika za program razmjene u okviru IPA projekta MONET produžen je do 29. januara, saopšteno je iz Ministarstva kulture. “Uzimajući u obzir da je međunarodni poziv za odabir mladih umjetnika jedna od najznačajnijih aktivnosti u okviru realizacije IPA projekta ‘MONET - culture in MOtion in adriatic NETwork of Museum’, kao i

zbog novogodišnjih i božićnih praznika, Ministarstvo kulture, zajedno sa projektnim partnerima, objavljuje da je rok za apliciranje produžen za 14 dana”, navodi se u saopštenju. Više informacija o pozivu, kao i aplikacioni formular na crnogorskom i engleskom jeziku zainteresovani mogu naći na sajtu Ministarstva kulture www.mku.gov.me ili putem mejl adresa milena.raznatovic@mku.gov.me i jelena.zaric@mku.gov.me. S.I.

Kada je umjetnik inventivan, on će od materijala koji košta deset eura napraviti sjajne radove. S druge strane, pojedini ljudi slikaju jednu sliku pedeset godina. Nedostatak novca ne može da bude opravdanje, kaže u razgovoru za Dnevne novine crnogorski akademski vajar Milivoje Miško Babović. Sa umjetnikom i profesorom koji je na našoj sceni prisutan duže od tri decenije i čiji izuzetan opus, osim skulptura čine i crteži, reljefi, objekti i fotografije, razgovarali smo o njegovom stvaralaštvu i crnogorskoj savremenoj sceni. Babović je do sada samostalno izlagao desetak puta, a njegova djela bila su zastupljena na značajnim kolektivnim izložbama u Beogradu, Budimpešti, Parizu, Bariju, Rimu, Ljubljani, a krajem prošle godine predstavio se i publici iz Podgorice, retrospektivnom izložbom u Modernoj galeriji. Dobitnik je niza priznanja, između ostalih i nagrade “Risto Stijović” 1985. godine.

■ INSPIRIŠU ME

SLUČAJNOSTI

Prve radove, serije “glava” i portrete Crnogoraca, Babović je stvorio tokom studentskih dana. Jedan od Crnogoraca nastao je, objašnjava, na osnovu fotografije koju je snimio u rodnom mjestu Veljka Vlahovića, u kom je bilo puno starih ljudi, “naših gorštaka zanimljivih zbog izraza lica, bora nastalih usljed teškog rada i ružne ljepote”. Njegov bogat opus čine radovi u različitim tehnikama, ali i materijali-

ma – od kamena i metala, preko presovanog papira, do otpada sa studentskih vježbi. “Veliki dio mojih radova nastao je na osnovu materijala koje nalazim na otpadu, poput metala i kamena. Na primjer, na jednom od radova rez od testere je ukomponovan u rad od kamena. Na drugom me dio metala podsjetio na munju, to sam spojio i dobio rad sa kojim sam planirao da konkurišem na konkurs povodom 200 godina od rođenja Njegoša. Ali, konkursa nije bilo, umjetnik je odabran unaprijed. Osim takvog otpada, često koristim otpad od studentskih vježbi. Studenti neće to da čuvaju, a ja ih čuvam, pa ih cijepam i pravim od toga kolaže. Ta tehnika nije skupa, ali sa dobrom idejom može da se dobije zanimljiv rad”, kaže naš sagovornik. Osim studentskih radova, kao osnova za djela nekad mu posluže dječji crteži ili ilustrovane revije. “Imam prijatelja koji radi u Osnovnoj školi ‘Maksim Gorki’, pa su mi i tamo dali puno papira, dječjih crteža, koji su trebali da se bace. Radio sam intervencije na njima, dječji crteži su moja podloga. Jedan od radova nastao je na hartijama ilustrovane revije, ne znam koje. Meljem hartiju, pravim pulpu, a onda lijepim i pravim kolaže. Vadim kamenje iz Lima, uzimam otpatke od šper ploče iz jedne beranske fabrike. Inspirišu me slučajnosti, otkrijem neki predmet i dam mu značaj. Postoje stvari koje nas vode, ne znam to da objasnim. Umjetnici nijesu matematičari, pa da mogu da izračunaju i predvide

KAD SI U GRČU I TEŽIŠ TOME DA RAD NAŠMINKAŠ, PRILAGOĐAVAŠ SE KUPCU ILI NEKOME KOME DRŽI GALERIJU, JANKU, MARKU, ONDA SI GOTOV KAO AUTO stvari”, navodi Babović. Važan je, napominje, način na koji posmatramo stvari oko sebe, a mlađe generacije to sve manje znaju. “Čini mi se da danas djeca ne posmatraju okolinu, da ne pričamo o prirodi, travama, insektima, mirisima koje osjećaju. Nada Kažić je dovela osnovce u galeriju i pitao sam ih koje ptice mogu da se vide u Podgorici. Oni kažu sova. Pa rekoh - gdje ste vidjeli sovu? Možda se nekad pojavi galeb, ali sova... Teško. Imamo studente koji više ne gledaju, to je naš problem. Ne gle-

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

KUltUra

mskI VaJaR mIlIVoJE mIško BaBoVIć

neko umre, pa da akav je bio umjetnik daju oko sebe, izgubili smo vizuelni užitak. Gledamo sebe ili buljimo u telefone, hodamo pognuti, kao konji sa uzdama”, kaže Babović.

■ MATERIJAL ME POVUČE

Naš sagovornik ističe da nikada ne pravi skice, već kada dođe do materijala samo čeka da

krene da radi. “To je jedan grč, materijal vas povuče, ne mogu da ignorišem ideju kad naiđe. Sve je u glavi umjetnika. Ako je neko inventivan, on će od materijala koji košta deset eura napraviti sjajne radove. To je važno pitanje za nas – kako nastaje jedan rad. Kod mene je sve to igra slučajnosti i igra. Ako ne mogu da se igram, neću ni da radim. Pojedini ljudi slikaju jednu sliku 50 godina, a ja ne volim da se ponavljam. Svi kažu nemamo uslova, ali nije sve u uslovima”, kaže Babović. Osim crteža i skulptura, njegov opus čine i radovi od betonskih ploča, za koje kaže da bi možda mogle da posluže kao ideje pri projektovanju zgrada. Ali, dodaje, nažalost u posljednje vrijeme zgrade pravimo od panela, bez arhitekture i ideje.

■ ZA SKULPTURU JE

POTREBNO DOSTA NOVCA

Sa izložbe Babovićevih radova u Podgorici “Te nove zgrade su toliko hladne. Trebali bismo dati fotoaparat nekome sa strane da to snimi pa da vidimo da li će išta da izabere od onoga što je u ovom gradu napravljeno u posljednje tri decenije. Ne gledamo šta se radi sa strane, u inostranstvu, naši političari nemaju sluha za savremene stvari, ne bi prepoznali ni ljepotu Hundertvaserovih građevina. Investitori samo gledaju da prodaju stan, pa ćemo imati arhitekturu koja generacijama koje dolaze neće ništa značiti”, smatra Babović i dodaje da je sva arhitektura koja je nastala poslije sedamdesetih godina prošlog vijeka hladna i nezanimljiva za vizuelni doživljaj. “Ranije su se zgrade pravile godinama. Ne možete je n a praviti za

Foto: Dejan Lopičić

godinu, a da ona ima vrijednost. Ranije su bili upućeni ljudi iz svih struka – vajari, arhitekte, slikari, jer zgrade treba da su blago jedne države. A u zadnje vrijeme iako se gradi, možemo naći tek nekoliko zgrada koje možemo nazvati arhitekturom”, kaže Babović. Ideje za zanimljivije zgrade možemo naći na teritoriji naše zemlje, ističe, i kao primjer navodi zaleđe Skadarskog jezera. “Pogledajte sjajnu arhitekturu Crmnice. Niko nije uzeo nešto od tog blaga da u fasade ugradi, a unutra neka se radi šta hoće. Da ne pričamo šta se dešava sa urbanizmom. Jedini kvart koji je sređen je Blok 5. Građen je sa idejom, kao mjesto u kom će se djeca okupljati, imati škole i vrtiće. U kvartovima koji se sada grade piješ kafu s komšijom, terasa uz terasu. Nehumano je graditi takve kvartove”, ističe Babović. U tom smislu, osvrnuo se na primjer solitera koji se gradi pored hotela “Podgorica”. “Remek-djelo Kane Radević koje je dobilo Borbinu nagradu napadnuto je, okupirano tim vizuelnim monstruomom. Studenti i profesori su protestovali, ali dozvola je data i sada može da radi ko šta hoće, a onaj koji je dozvolu dao nije više na funkciji. Ne znam šta se sada može uraditi, a nije to jedini problem ovog grada”, navodi naš sagovornik.

Dok stvara, umjetnik treba da se igra, ističe Babović, a ne da se fokusira na razmišljanje o željama kupca. “Naši ljudi kukaju kako nemaju novca. Ali, poenta je da dok umjetnik radi on ne treba da razmišlja o tome da li će taj rad uspjeti da proda. Zato moji radovi ovako nastaju. Kad si u grču i težiš tome da rad našminkaš, prilagođavaš se kupcu ili nekome kome drži galeriju, Janku, Marku, onda si gotov kao auto. Zamisli da čitav život slikaš jednu sliku, čovječe! Pa gdje se ti igraš, imaš dioptriju minus deset. Dobio si grbu da bi zaradio ne znam koliko hiljada. To je strašno. Ako hoćeš da imaš kuću i bazen radi neki drugi posao, ne bavi se ovim”, kaže Babović. Bolje je, smatra naš sagovornik, napraviti jedan rad koji će biti zapamćen, nego hiljadu slika. “Pa ne može jedan akademik da ima u svakoj kafani sliku, grafiku, skulpturu. Ne može! Akademik u prčvarnici, gdje to ima u svijetu? Evo šta se dešava kod nas… Gradi se hotel i tu ulazi sto istih slika jednog autora. Stranac dođe i gleda iste slike”, navodi Babović. Na kraju, Babović kaže da je za skulpturu potrebno dosta novca, te da, ako umjetnik nije politički aktivan, teško može biti primijećen. “Moraš dobiti novac, a novac je veliki kada je u pitanju skulptura. O onome što smo dobili u posljednjih 20 godina kao spomeničku skulpturu treba da sudi kritika, koju nemamo. Čekamo da ljudi umru da bi neko napisao kakav je njegov rad. A suština je da čovjek sam ne može napraviti ništa u prostoru”, zaključio je Babović.

DRUGI PIŠU

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

AUSTRIJSKI KANCELAR GOVORIO PRED EVROPSKIM PARLAMENTOM

KURC ZADOVOLJAN AUSTRIJSKIM PREDSJEDAVANJEM EU A

ustrijski kancelar Sebastijan Kurc ocijenio je u Evropskom parlamentu u Strazburu da je njegova zemlja uspješno predsjedavala Savjetom EU i da je tokom svog mandata uspjela da osnaži Uniju.

On je rekao da je glavni ma EU. Predsjedavajući je izazov bila kompleksnost zato, rekao je Kurc, slijedio same Unije i to što proces novi princip obavezujuće nalaženja rješenja zahtije- solidarnosti umjesto obava vrijeme, ali da saradnja vezujuće raspodjele. nema nikakvu alternativu. Austrijski kancelar je, I predsjednik Evropske ko- kao jedan od odlučujućih misije Žan Klod Junker koraka, ocijenio i jačanje izrazio se veoma pomandata evropske granične agenhvalno o šestocije Fronteks mjesečnom u oblasti predsjedaKURC JE NAVEO DA JE AUSTRIvraćanja vanju AuJA U SVOM MANDATU U POGLEDU izbjeglica strije, ali PRIBLIŽAVANJA ZEMALJA ZAPADNOG i saradnije preBALKANA USPELA DA TAJ REGION GURn j e. G o ćutao ni NE JAČE U ŽIŽU INTERESOVANJA. KURC JE vo r e ć i o kritike. KAO USPJEHE NAVEO I RJEŠAVANJE SPOeksternoj K u r c RA OKO IMENA MAKEDONIJE I OTVAdimenzije u izlaRANJE PREGOVARAČKIH POGLAVji migrantganju pred LJA SA SRBIJOM I CRNOM skog pitanja, poslanicima GOROM Evropskog parnaveo je saradlamenta juče podnju sa Egiptom i za vukao pozitivan bilans februar planirani samit sa pod austrijsko predsjeda- Arapskom ligom. Kurc je rekao da Austrivanje EU u drugoj polovini 2018. godine, prenijela ja podržava predlog Evropje agencija APA. ske komisije za povećanje Kurc je rekao da je Au- broja službenika Frontekstrija, kao predsjedavaju- sa i apelovao na evropske ća sa glavnim pregovara- poslanike da ubijede svočem EU Mišelom Barni- je vlade u potrebu kadrovjeom u pregovorima o Br- skog jačanja agencije. egzitu, uspjela da očuva Navodeći da je broj prijedinstvo 27 zemalja čla- došlih ilegalnih migrananica. Prema njegovim re- ta od 2015. godine opao za čima, EU sebi nema šta da 95 odsto i da se broj smrtprebaci, a i u slučaju ne- nih slučajeva migranata u gativnog ishoda glasanja Sredozemlju takođe ozbiljo sporazumu o Bregzitu u nije smanjio, Kurc je ocijeLondonu, EU će i dalje na- nio da je “sredozemna ruta stupati odlučno. za ilegalne migracije prakU oblasti migracija, Au- tično zatvorena”. strija je na početku manKurc je ocijenio i da je data bila suočena sa teš- došlo do promjene stava u kom blokadom izazva- Savjetu EU u pogledu oponom sporom protivnika rezivanja velikih interneti pristalica kvota za pri- skih koncerna. On je rejem migranata po zemlja- kao da velika većina člani-

ca EU sada pozitivno gleda na takve planove, iako još nije bilo moguće postići konačni dogovor. Kao uspjehe Kurc je nabrojao i i visoki forum EUAfrika koji je u decembru održan u Beču, kao i neke odluke koje se tiču održivog razvoja, poput zabrane plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, dogovor o smanjenju emisije CO2 kod novih putničkih automobila i teških teretnih vozila, jačanje zaštite na radnom mjestu od određenih kancerogenih materija, paket mjera o evropskoj mobinosti i unapređenje socijalne zaštite kamiondžija, kao i dogovor o uspostavljanju evropske agencije za rad. “U pregovorima o višegodišnjem budžetu EU predsjedavajući Savjeta je uspio da izradi kompletan pregovarački okvir i izdejstvuje načelnu saglasnost za polovinu sektorskih

programa”, rekao je Kurc. On je naveo da je Austrija u svom mandatu u pogledu približavanja zemalja Zapadnog Balkana uspela da taj region gurne jače u žižu interesovanja. Kurc je kao uspjehe naveo i rješavanje spora oko imena Makedonije i otvaranje pregovaračkih poglavlja sa Srbijom i Crnom Gorom. Pored toga, spomenuo je i konferenciju o antisemitizmu koja je u novembru održana u Beču i odgovarajuće zaključke koje je posle skupa donela Evropska komisija. Kurc je zahvalio Evropskoj komisiji, Evropskom parlamentu i članicama Unije na konstruktivnoj saradnji i izrazio nadu da će i kampanja za evropske izbore donijeti intenzivnu ali pristojnu debatu o budućnosti EU. Šef Evropske komisije Žan Klod Junker rekao

je da je bilans austrijskog predsjedavanja EU “u svakom pogledu impresivan”. Rekavši da su u tom periodu uspješno obrađena 134 dosijea, Junker je poželio da ima više tako doslednih predsjedavanja, prenela je APA. Junker je, međutim, dodao da postoji jedan izuzetak, i da bi mu bilo drago da je Austrija potpisala pakt UN o migacijama, umjesto što je poslala negativne signale. On je rekao da ne može da razumije takvu odluku, ali i dodao da Austrija u tome nije bila usamljena. Šef komisije je takođe podvukao odlučnost EU u pregovorima o Bregzitu u vreme austrijskog predsjedavanja, ali je napomenuo da je postojala izvjesna “dvoličnost Savjeta EU” kada je riječ o zaštiti spoljnih granica Unije i jačanju Fronteksa. Izvor: EURACTIV.rs

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

DRUGI PIŠU

IZRAEL NIJE DOBIO DOZVOLU SAD

HRVATSKA PONIŠTILA ODLUKU O KUPOVINI IZRAELSKIH AVIONA F-16

Vlada Hrvatske 14. januara je i formalno poništila odluku o nabavci 12 polovnih borbenih aviona F-16 Barak, pošto je obaviještena da Izrael nije dobio dozvolu SAD za prodaju tih aviona Hrvatskoj. Premijer Hrvatske Andrej Plenković najavio je na sjednici Vlade da će biti definisan novi model nabavke borbenih aviona, nakon što detaljno budu analizirani svi razlozi koji su doveli do problema u realizaciji projekta. “Posle analize, donijećemo

dalje procjene i odluke kako modernizovati vazduhoplovstvo i definisati kako naći novi model za nabavku borbenog aviona”, rekao je premijer na sjednici na čijem je dnevom redu bila samo tačka o stavljanju van snage odluke o nabavci borbenih aviona od Izraela. Ministar odbrane Damir Krstičević ponovo je odbacio odgovornost hrvatske strane za neuspješnu kupovinu. “Sve smo napravili ispravno, nema odgovornosti s hr-

vatske strane”, rekao je Krstičević, koji je suočen s pozivima opozicije da podnese ostavku zbog propasti projekta. Prije sjednice Vlade održana je i sjednica vijeća za odbranu, koje je, kako je navedeno u saopštenju, pozvalo vladu da definiše novi model nabavke višenamjenskog borbenog aviona za potrebe hrvatske vojske. Vlada Hrvatske najavila je prije nekoliko dana da će poništiti odluku o nabavci bor-

MADRID: PREMA NAJAVAMA SEKRETARA ZA ENERGETIKU

Španija do 2030. bez nuklearnih i elektrana na ugalj

Španija će zatvoriti poslednje nuklearne reaktore i elektrane na ugalj pre 2030, najavio je državni sekretar za energetiku te zemlje Hoze Dominges ubrzo pošto se Madrid obavezao da će raditi na potpuno obnovljivom sistemu proizvodnje struje. Novim zakonom o borbi protiv klimatskih promjena Španija će takođe zabraniti “fraking” i prestati da izdaje dozvole za istraživanja nafte i gasa.

Domingez je u novembru rekao da sadašnja socijalistička vlada ne planira da produžava radni vijek nuklearnih reaktora preko sadašnjeg roka trajanja od 40 godina. Najstariji španski reaktor star je 37 godina i, prema planovima, biće zatvoren 2021. dok “najmlađi” upravo obiljeležava tri decenije rada i prestaće da radi 2028. “Vjerovatno će nam biti potrebno više vremena, znači i posle

2030. ali ne do 2040. Sve ćemo ih zatvoriti prije 2040. godine”, rekao je državni sekretar ukazujući na činjenicu da je zatvaranje i dekomisija nuklearnih reaktora dugotrajan proces. Dodajući da je zatvaranje nuklearnih elektrana u Španiji “društvena odluka”, on je rekao i da to mora da se uradi “bezbjedno i kako treba” priznajući istovremeno da će biti potrebne decenije. Nuklearne centrale pokri-

benih aviona pošto je dobila obaveštenje od Izraela da SAD nisu dopustile prodaju tih aviona Hrvatskoj. SAD su blokirale Izraelu prodaju 12 aviona F-16 Barak, starih tridesetak godina, koji su proizvedeni u SAD, a Izrael ih je nadogradio. Hrvatska je za njih kroz deset godina trebalo da plati oko tri milijarde kuna (400 miliona evra). Američka strana tražila je da Izrael prije prodaje s aviona ukloni sve nadogradnje, a Hrvatska na to nije htjela da

pristane i dala je Izraelcima rok do 11. januara da se izjasne o tome mogu li da sprovedu ugovor onako kako je potpisan. Izrael je dan prije isteka roka službeno izvjestio hrvatsko ministarstvo odbrane da ne može dobiti takvo odobrenje. Hrvatska je izraelsku ponudu izabrala na konkursu na kojem su još učestvovali SAD, Švedska, Grčka i Južna Koreja, a tim avionima trebalo je da budu zamenjeni dotrajali MiG-ovi 21.

le su 2016. godine 20% španskih potreba za strujom, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju. Različiti obnovljivi izvori pokrivaju oko 23% potreba. Novi klimatski zakon, čiji je nacrt vlada objavila, za cilj ima da nacionalna proizvodnja struje do 2050. bude 100% obnovljiva, kao i da se smanji ukupna emisija za 90%. Međutim, u tim planovima se ne pominje izbacivanje iz upotrebe nuklearnih elektrana. Španija će morati mnogo da investira u obnovljivu energiju, čiji udio do 2030, prema nacrtu zakona, treba da dostigne 35%, ali i da se više oslanja na gas. Na-

ime, Dominges je najavio i da će se postepeno izbacivanje iz upotrebe elektrana na ugalj nastaviti kako je planirano. U junu 2020. godine devet od 14 španskih elektrana na ugalj biće zatvoreno jer neće ispunjavati propise EU o velikim zagađivačima a Dominges je potvrdio da ni ostalih pet neće ostati posle 2030. “Mislim da će biti zatvorene između 2020. i 2030. U 2030. neće biti nijedne elektrane na ugalj ali ja vjerujem da će se zatvoriti i prije toga i bez toga da ih mi zatvaramo”, rekao je ranije državni sekretar. (Izvor: Euraktiv.rs)

zabava

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

FOTOGRAF NEBOJŠA RADOVIĆ IZLOŽIO

DN OTKRIVAJU JOŠ JEDNO IME ZBRKA FESTA

I bend Iskaz stIže u danIlovgrad u maju

Nakon što su nastup na prvom izdanju festivala Zbrka fest, zakazanom na fudbalskom terenu na Glavi Zete u Danilovgradu 1. i 2. maja, potvrdili SevdahBABY i sastav Mortal kombat i hrvatski pop/rok bend Silente, revijalnom dijelu pridružuje se i pančevački hip hop/ rok sastav Iskaz, potvrdili su DN organizatori iz NVO “Društvo prijatelja rijeke Zete”. “Iskreno se uvijek obradujemo odlasku u Crnu Goru jer smo od prvog nastupa tu doživljavali samo prijatna iskustva. Publika i uopšte ljudi su jako srčani i srdačni i ne manjka im energije. Posebno nam je interesantan duh koji sa sobom nosi Zbr-

ka Fest jer daje priliku demo bendovima da se afirmišu i osjete čari festivalskih svirki i druženja. Bili smo u njihovim cipelama i znamo koliko to znači. U vremenu medijskog mraka iznenađujuće je lijepo vidjeti da neko pruža priliku mladim ljudima koji se trude i žele nešto da kažu svojom muzikom. U regionu nažalost nema mnogo takvih organizacija, stoga smatram da je ovo priča sa plemenitim ciljem i lijepo je biti dio toga. Posebno nam je interesantna lokacija festivala jer je majka našeg bek vokala Danila rodom iz Danilovgrada, tako da želimo da pružimo svoj doprinos promociji Glave Zete”, rekli su iz benda. Fi.J.

hRVATICE ŽEN OBJAVILE NOVI SpOT

Pjesmi “Jugomental” višeslojni kolažni video Hrvatski Indi post rok sastav Žen objavio je spot za pjesmu “Jugomental”. Ovo je treći spot sa njihovog trećeg albuma “Sunčani ljudi” koji je izašao prije nešto više od godinu u kooperaciji triju nezavisnih izdavača – Moonlee Records iz Slovenije, Vox Project iz Francuske i Unrecords iz Austrije. Spot je od ideje do realizacije napravio vizuelni umjetnik Darko Vaupotić koji je najpoznatiji po fotografijama i vizualizacijama, a u premijernom spotu zaslužan je za fotografiju, snimke i monta-

žu, kao i kompletan koncept. Video je kolaž višeslojnih kadrova fotografija i snimaka koje su nastale kao snažan utisak njegovog obitavanja na ostrvu Brač i druženja sa bendom Žen na jednoj od njihovih turneja po Jadranu, pa je kao takav veoma dobro oslikao emociju kojom zrači instrumentalni uradak “Jugomental”. Ljetni kadrovi u spotu bude osjećaj nostalgije nekog davnog doba, dok istovremeno razigranost, slojevitost i boje izražavaju nešto novo i moderno, dajući na trenutke čak pojam fantazije i svijeta neke druge dimenzije. Fi.J.

IlI sI mnogo do IlI sI prosječan ⌦ Marija Roganović

redstavio sam 12 portretnih fotografija u predivnom prostoru Lounge bar hotela Onogošt. Zašto crno-bijele fotografije? Zato što boje odvlače pažnju od onog što fotografija treba da pokaže, što predstavlja suštinu, a to je emocija, priča, izraz, kompozicija, detalj...kazao je DN Radović. U Lounge baru hotela “Onogošt” u Nikšiću, u smiraj minule godine otvorena je izložba fotografija Nebojše Radovića “Crno bijela duga”. Postavku, koja se i dalje može vidjeti u Onogoštu, ali i u prostoru City moda u Nikšiću, čine crno bijele fotografije fotomodela i dizajnera sa kojima je Radović sarađivao. U razgovoru za Dnevne novine Radović, koji za sebe često kaže da ne fotografiše, već samo stapa crnu sa bijelom, tragajući za sivom u boji, priča o izložbi, fotografijama, ljubavi prema ovoj profesiji, modelima, ali i predstojećoj izložbi u Herceg Novom. DN: Nedavno ste predstavili izložbu “Crno bijela duga”. Nešto više o fotografijama koje krase izložbu i zašto

Jedina fotografija u boji na izložbi

baš u crno-bijeloj boji? Radović: Predstavio sam 12 portretnih fotografija u predivnom prostoru Lounge bar hotela Onogošt, i to baš na rođendan istog. Zašto crno-bijele fotografije? Zato što boje odvlače pažnju od onog što fotografija treba da pokaže, što predstavlja suštinu, a to je emocija, priča, izraz, kompozicija, detalj... Ljudi na svemu prvo primijete boje. Naravno, nisam protivnik boja, ali zar nije ljepše nazirati i pretpostavljati koja bi to boja bila, recimo boja očiju, kose, šala, košulje...Zar nije bolje da obratimo pažnju na sam pogled, položaj ruku...zar nije ljepše da se duboko zagledamo u fotografiju i da sanjarimo... DN: Zbog čega baš modeli i dizajneri kao inspiracija? Radović: Jedna poslovica kaže: Ako nešto liči na patku, ima perje ko’ patka, gače ko’ patka onda je to patka! Dok ste mlađi i na početku bavljenja fotografijom, onda slikate sve. Posle nekog vremena dobijate sve više potvrda da nešto radite bolje, a nešto ne. Mreže su pravi “lakmus papir” za to. Jednostavno vidite da se nešto što radite dopada mnogima. I samo nastavljate tim putem. DN: Otkud ljubav prema fotografiji, kako je sve počelo i šta vas uopšteno najviše inspiriše? Radović: Jedan mi je ujak slikar, a drugi fotograf. Mislim da to sve govori. Inspirišu me

⌦-------------------------------------------------Omiljena mi je prva fOtOgrafija kOju sam napraviO, a Omiljeni mOdel pOslednji sa kOjim sam radiO. s tim da se pOslednji mOdel mijenja stalnO. mišljenja sam da svakOg fOtOgrafa samO jedna fOtOgrafija prOslavi. OstalO je inercija. ja jOš čekam tu “najbOlju”

--------------------------------------------------⌦

danski katalozi, suši restorani, pivo, vinjak-kola, nečije uho, nečiji vrat...zatop, hobotnica... svašta nešto. Uz sve ovo jako me inspirišu i filmovi. DN: Sve više je fotografa u Crnoj Gori, posebno u posljednje vrijeme, ali, čini se, malo je onih dobrih. Koji savjet biste dali mlađim kolegama? Radović: Pa ne bih ja baš tako rekao. Imamo mi mnogo dobrih fotografa! Mislim da je problem u fokusu, da se tako izrazim. Mnogo je pravaca u fotografi-

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

zabava

ª CRNO BIJELU DUGUº NIKŠIĆANIMA, ZA DNEVNE NOVINE ISTIČE:

obar u nečemu n u mnogo čemu Radović

Radović: Sve je presudno. Kao kad neko posebno jelo spremate. Treba vam posuđe, trebaju vam namirnice, začini i recept. Njega naravno, krijete. (smijeh) Što se anegdota tiče, ima ih puno. U stvari, svaka foto sesija ima svoju anegdotu i puno vremena bih potrošio prepričavajući. Generalno, ja se mnogo šalim, trudeći se da se kroz humor zbližim sa modelima, da ih opustim.

ji i svi hoće sve. A to ne može. Ako se čovjek ne fokusira na ono što najbolje radi, ako se bavi recimo i wedding i fashion fotografijom, a uz to voli prirodu, onda je tu i landscape, makro, dron... i logično je da ne može dostići neki visok kvalitet. Prosto ne postoji multi-praktik u fotografiji. Ili si mnogo dobar u nečemu ili si prosječan u mnogo čemu. DN: Šta je presudno za dobru fotografiju? Imate li neku zanimljivu anegdotu sa foto sesija da podijelite sa našim čitaocima?

Mi NikšićaNi kažeMo: SaMo Najbolje je dovoljNo dobro! MiSliM da SaM vaM djeliMičNo odgovorio Na ovo pitaNje. a to Su Svakako pet vaNvreMeNSkih Super Modela iz Spota džordž Majkla “FreedoM” - NaoMi, kriSti, liNda, SiNdi i tatjaNa

DN: Imate li omiljenu fotografiju ili model? Smatrate li da ste napravili onu najbolju, ili ona tek predstoji? Radović: Super pitanje! Imam. Omiljena mi je prva fotografija koju sam napravio, a omiljeni model posljednji sa kojim sam radio. S tim da se posljednji model mijenja stalno. Mišljenja sam da svakog fotografa samo jedna fotografija proslavi. Ostalo je inercija. Ja još čekam tu “najbolju”. DN: Koga ili šta biste voljeli da ovjekovječite vašim objektivom i zašto? Radović: Mi Nikšićani kažemo: Samo najbolje je dovoljno dobro! Mislim da sam vam djelimično odgovorio na ovo pitanje. A to su svakako pet vanvremenskih super modela iz spota Džordž Majkla - “Freedom” - Naomi, Kristi, Linda, Sindi i Tatjana.

ZABAVA

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

NOVI VIDEO KILLERSA REŽIRAO SPAJK LI

Još jedan spot protiv Trampa The Killers su objavili singl i spot za anti-trampovsku himnu “Land of the free” (Zemlja slobodnih), koji je režirao čuveni Spajk Li. Pjesma je “lament inspirisan nedavnim događajima u SAD i Trampovom administracijom”. U spotu se nalaze dramatični snimci migranata na granici SAD i Meksika. Pjesma je snimljena u Battle Born studiju u vlasništvu benda, producent je Džeknajf Li, dok su gostujući gospel vokali Lin Mabri, Dorijan Holi, Vil Viton, Širi Patris Braun, Danijel Rene Viters i Erika Kanales.

Prethodno je bend najavio “nešto novo” na društvenim mrežama, a sada je pjesma dostupna i na striming servisima i u formi spota.

Pjesma je “lament inspirisan nedavnim događajima u SAD i Trampovom administracijom”. U spotu se nalaze dramatični snimci migranata na granici SAD i Meksika

ALJOŠA ŠERIĆ NUMERU ª KUČINEº POSVETIO SUPRUZI I ONIMA KOJI MIGRIRAJ

ŽIVOT NAS VODI IZ MALIH MJESTA, ALI NJIHOV SENTIMENT OSTAJE ■ SVI ODLAZE, A LIJEPO

⌦ Danilo Brajković

amostalnu autorsku karijeru Aljoša Šerić, lider hrvatskog Pavela, u septembru prošle godine pokrenuo je singlom “Glup”, da bi joj juče pridružio i “Kučine”. Riječ je o posveti supruzi Antoniji, prvoj dami Pavela, takođe i solo igraču, pošto je, otkriva Aljoša Dnevnim novinama, rođena u istoimenom, malom dalmatinskom mjestu.

Studijske aktivnosti Pavela, kao što je ranije i najavljeno, u posljednje vrijeme miruju. No, daleko od toga da takva atmosfera vlada u domu Šerića. Krajem prošle godine, Antonia je predstavila prvi solo album - “Važne stvari”, i to pod umjetničkim imenom TONKA, dok je Aljoša, njen suprug, koji mjesec ranije započeo solo karijeru, na krilima numere “Glup”. Naveo je da je posvećena ljudima koji vjeruju svemu što im internet proturi, a “inter-

net je uvijek u pravu”. Sada, sa tematskog aspekta, novi singl “Kučine” predstavlja potpuni zaokret. No, opet je u vezi sa Antoniom - na njenom albumu Aljoša je dominantan autor, a sada mu je supruga poslužila kao inspiracija. Naime, u istoimenom, malom dalmatinskom mjestu rođena je upravo Antonia, a Aljoša Dnevnim novinama priznaje da zbog toga zaslužuje pjesmu, jednako kao što ga inspiriše i sudbina malih sredina.

JE VRATITI SE

“Kučine su malo mjesto iznad Splita, inspirativnog naziva. Svjedoci smo konstantne migracije iz malih mjesta, a naročito bih istakao da su Kučine izrazito malo mjesto. Dakle, sa malim brojem stanovnika, ali sa ogromnim pogledom na Kaštelanski i Splitski zaliv. Naravno da svi odlaze, konstantno. Gledao sam to kroz svoju ženu i zaključio da sentiment malog mjesta uvijek ostane. To je dobro. Vraćamo se tamo svakog ljeta, u kuću njene bake i djeda. Poseban je osjećaj biti tamo i lijepo je. Ovo je intimna priča o odrastanju u malom mjestu, odlasku u veliki grad i zadržavanju onoga što je usađeno u svakome od nas, bez obzira na to gdje nas život pove-

de. Ne smijemo zaboraviti naša mala mjesta, iako ne živimo u njima”, dodaje Aljoša. Štaviše, poenta pjesme slušaocima će biti jasna kroz svega nekoliko stihova. “Baš kažem da moja supruga obožava zagrebačke parkove, ali... ‘Neće nikad iz nje planina. Parkovi kol’ko god da ih ima, ne mirišu poput šuma iznad Solina...’”, podsjeća Aljoša na stihove. Sa suprugom niže uspjehe na svim poljima, mada nije lako kada se privatnost i karijera ukrštaju. “Apsolutno se dobro slažemo, srećom, jer kad se miješaju posao i ljubav - često ne ispadne uspješno. Vrlo slično gledamo na muziku i onda sve uspije”, srećan je Aljoša. Mada je riječ o solo pjesmi, naš sagovornik nije odolio da joj ne pri-

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

ZABAVA

ZVUČNA INSTALACIJA NAMIBIJSKOG UMJETNIKA

“Afrika” do kraja svijeta u Sahari Prošle godine hit za sva vremena grupe Toto “Africa” dobio je svojih novih pet minuta poslije gotovo četrdeset godina, a pjesma i dalje nastavlja da inspiriše pojedince širom svijeta. Moguće da je za sve “kriva” pilot epizoda megapopularne serije “Stranger Things”, a ipak, na kraju, apsolutni pobednik u ovoj priči je Toto, koji je postao popularan kao nekada. Ovaj talas zajahao je i 27-godišnji Maks Zidentof, umjetnik iz Namibije koji je potvrdio ono što su Totovi fanovi znali oduvijek – “Africa” je vječna. Maks je izradio zvučnu instalaciju “Toto zauvijek” koristeći šest zvučnika spojenih na MP3 uređaj, smje-

MAKS JE IZRADIO ZVUČNU INSTALACIJU “TOTO ZAUVIJEK” KORISTEĆI ŠEST ZVUČNIKA SPOJENIH NA MP3 UREĐAJ, SMJEŠTENU NA NEPOZNATOJ LOKACIJI NA OBALNOM POJASU PUSTINJE NAMIB, KOJA U BESKONAČNOJ PETLJI VRTI SINGL IZ 1982. Foto: Privatna arhiva

Foto: Marcella Zanki

AJU, ZA DN PORUČUJE:

štenu na nepoznatoj lokaciji na obalnom pojasu pustinje Namib, koja u beskonačnoj petlji vrti poznati singl iz 1982. Kako bi “Africa” zaista bila vječna, instalacija se napaja solarnim baterijama. “Želio sam da odam najveću počast pjesmi i fizički da izložim “Africu” u Africi”, otkrio je umjetnik za BBC.

Milica Janevski glumi glavnu ulogu u spotu “Kučine” ušti bendovski prizvuk. “Ovo je sving-džez manir. Mislio sam da se u njemu i ne snalazim najbolje, ali ispalo je i da znam nešto o tome. Producent Jere Šešelja je sve to posložio, kao i Dalibor Grubačević, zadužen za aranžman i bras sekciju. Pokušali smo da dobijemo bendovski zvuk bez big benda, a mislim da smo donekle i uspjeli”, cijeni Aljoša. Za ekranizaciju se pobrinula rediteljka Marcella Zanki, a Milica Janevski tumači glavnu ulogu. “Kada sam prvi put preslušala pjesmu, ideja je bila smiješna parodija, ali numera je zapravo veoma tužna. ‘Mala iz Kučina’ zamišlja kako je glamurozna diva, dok se njen stan pretvara u stejdž, na kome izvodi svoju tačku”, napomenula je Zanki.

■ NE BIH IZDAVAO ALBUM DA NE VRIJEDI

Aljoša obećava slušaocima da se neće zaustaviti. Prvi album je već spreman, a sasvim je očekivano da noviteti budu manje slušani od numera Pavela. “Zadovoljan sam. Da, Pavel se više vrti, to je logično i očekivano. Kada pišem za Pavel, to činim razmišljajući da bude radiofonično. U solo vodama, ne razmišljam o slušanosti, radim po svom ćeifu. Neću se zaustaviti. Album je već snimljen, gotov je odnedavno. Možda bude još singl, pa album. Ako još ima ljudi koji obraćaju pažnju na dugosvirajući format, nadam se da će odvojiti malo vremena za mene. Da ne vrijedi, ne bih ga izdavao”, zaključuje Aljoša.

Aljoša i Antonia Šerić - dobitna kombinacija

Psihologija

Savjeti

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

Kako da se oslobodite straha, anksioznosti i negativnih emocija

Teorija skripta iz transkackiono-analitičke psihoterapije otkriva zašto sabotiramo sopstvene ciljeve. Novogodišnji praznici su period kada donosimo odluke o promjenama i sumiramo rezultate onoga što smo uradili u prethodnoj godini. Da li nam je ovo ostalo iz doba kada smo kao mali pravili listu želja za Deda Mraza? Sjećate li se da su nas roditelji pitali: A da li si bio dobar cijele godine da bi ti Deda Mraz donio poklone? Da li naša preispitivanja u ovo doba godine potiču od tada? Da li ste bili “dobri” i realizovali svoje najbitnije odluke ili sami sebe sabotirate? Pokušajmo da rasvijetlimo neke od uzroka sopstvene sabotaže. Koji to skriveni djelovi naše ličnosti imaju korist da mi ne realizujemo naše ciljeve? Koliko puta ste sebi rekli: od sjutra počinjem da vježbam, krećem sa dijetom, ili ono čuveno studentsko: od ponedjeljka počinjem sa učenjem? Zašto, i pored naše čvrste volje, ovo ne sprovodimo u djelo? Da li ste se ikad za-

pitali da li su svi ti naši ciljevi i želje zaista autentično naši ili se to možda očekuje od nas? Po čijim to mjerilima temeljimo naš sistem vrijednosti? Odgovore na ova pitanja možemo naći u teoriji skripta - životnog scenarija, koja je dio transakciono-analitičke psihoterapije. Jedan od razloga zbog kojih sabotiramo realizaciju ciljeva je što oni nisu nešto što mi zaista i želimo, ili duboko u sebi sumnjamo da ih možemo ostvariti. Nismo ni svjesni da smo tok svoga života odredili kao veoma mali i da je scenario po kome sada režiramo i igramo svoju životnu ulogu napisan još tad. Budući da su naši roditelji naš prvi kontakt sa svetom, način na koji se se oni ophodili prema nama, i jedno prema drugome, umnogome je odlučilo kako će se formirati naša ličnost. U okviru teorije skripta govori se i o neverbalnim i verbalnim porukama koje nam šalju roditelji dok smo još jako mali. Verbalne poruke formiraju se nešto kasnije od neverbalnih, iz razloga što je za nji-

hovo usvajanje potreban određeni starosni uzrast, u kome i samo dijete počinje da verbalizuje svoju komunikaciju. Roditelji nam ih svjesno saopštavaju, za razliku od neverbalnih skriptnih poruka, u vidu naređenja. Većina njih se mogu grupisati u pet cjelina, jer im je smisao negdje približno isti: budi savršen, budi jak, trudi se mnogo - pokušavaj, zadovolji druge, požuri. Recimo, budi jak znači - prihvaćen si samo ako ne dozvoliš da imaš bilo kakva osjećanja ili potrebe. Trudi se mnogo - prihvaćen si samo ako se mnogo trudiš, ali nemoj stvarno da to uradiš, jer ako uradiš prestaćeš da se trudiš. Suština ovih poruka je da mi vrijedimo samo ako se trudimo mnogo, ako zadovoljavamo druge, ako stvari radimo savršeno, ako smo jaki. Nismo ni svjesni da i kao odrasli nastavljamo da se ponašamo po ovim uzorima jer vjerujemo da vrijedimo samo dok se njih držimo. Skript je proces u kojem se definišemo, ali i sebe ograničavamo. Dokle god ga slijedimo, život

nam izgleda predvidiv, pa makar to bilo i na našu štetu. I dalje vjerujemo da nemamo upliva u to što nam se dešava sa životom, želimo promjenu ali ona nikako da se dogodi. Rješenje je u oslobađanju od životnog scenarija njegovim osvešćivanjem i u kreiranju nečeg novog i boljeg za nas, a ne onoga što drugi očekuju. Nečega što svjesno želimo, ali nismo vjerovali da je to uopšte moguće. Drugi uzrok sabotiranja sebe samog može predstavljati strah i osjećaj krivice. Oba ova osećanja kada predugo traju mogu preći: strah u anksioznost, a osećaj krivice u depresiju. Od malena nas uče da postoji jedno prihvatljivo ja i drugo neprihvatljivo – loše ja. To dovodi do dezintegracije ličnosti, na ono ja koji je u redu, i ono drugo koje nije u redu. Zbog toga nastaju, kako se to zove u psihoanalizi, mehanizmi odbrane. Tako onda potiskujemo, racionalizujemo, delimo sebe na dobrog i lošeg, projektujemo ono što nam je neprihvatljivo kod nas samih na druge.

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

Psihologija

Odgovore na ova pitanja možemo naći u teoriji skripta - životnog scenarija, koja je dio transakciono-analitičke psihoterapije. Jedan od razloga zbog kojih sabotiramo realizaciju ciljeva je što oni nisu nešto što mi zaista i želimo, ili duboko u sebi sumnjamo da ih možemo ostvariti.

Tuga se materijalizuje u obliku tečnosti Strah je često maskiran, tj. prekriven drugim negativnim emocijama. Psihoterapijski gledano, najlakše se ispoljava bijes, on je na površini i njega smo najsvjesniji. Poslije njega ide tuga, a na kraju dolazi strah. To se očitava i na tjelesnom nivou (sa stanovišta tjelesne psihoterapije) tako što bijes zauzima gornji dio tijela, posebno rameni dio. Tuga se materijalizuje u obliku tečnosti - najčešće sekreta i ispunjava naše disajne organe, posebno pluća, a strah se nalazi u stomaku. I sami znate da u nekim situacijama kad ste u strahu, osjetite neku vrstu nelagodnosti u stomaku. Zato se dešava da kod duže izloženosti strahu kod osobe dođe do različitih poremećaja u digestivnom traktu. Tako je, recimo, opstipacija rezultat zatvaranja

osobe za sve ono što život donosi, zarad straha, dok dijareja predstavlja preplavljenost sadržajima straha, sa kojima osoba nije u stanju da se nosi. Kada je osoba u strahu dešava se da joj je izdah naglašeniji od udaha. To je zato što nesvjesno disanjem pokušava otpustiti tenziju, koju zbog straha osjeća. Strah se na fizičkom nivou očitava kao bježanje, a na psihološkom kao zahtjev za umirenjem. Kada je intenzivan i dugo traje, prelazi u anksioznost. Osjećaj krivice je možda još destruktivniji po naše tijelo. Usljed njega mogu nastati razna autoimuna oboljenja, od kojih je kancer najrasprostranjeniji. Na psihološkom nivou krivica dovodi do depresije koja je, u psihoanalitičkom tumačenju, agresija okrenuta prema sebi.

U okviru teorije skripta govori se i o neverbalnim i verbalnim porukama koje nam šalju roditelji dok smo još jako mali. Verbalne poruke formiraju se nešto kasnije od neverbalnih, iz razloga što je za njihovo usvajanje potreban određeni starosni uzrast, u kome i samo dijete počinje da verbalizuje svoju komunikaciju

36 DN

ENIGMATIKA KRAĆA DANSKA VARITENISERJANTA KA SA IMENA SLIKE AGATON

UZ POMOĆ

PONIŠTAVAČ (FR.)

SLIK, RIMA

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

INFOR- GOVERNMACIONI MENT OF FOND MEXICO

POJAS ZEMLJE UZ MORE

PISAC (LAT.)

FOTO UBOD

NAŠA LUKA

UDRUŽITI

VRSTA GOLUBA PORIJEKLOM IZ AFRIKE STRAH OD VELIKOG OTVORENOG PROSTORA BRAZILSKI PISAC GRASILIJANO

MAJKA, MATI (LAT.) RASPAD SMRZNUTA VODA

PUBLICISTA KERŠOVANI

RADNIK NA KASI

ULICA (ENGL.)

OZNAKA JEDINICE ZA MJERENJE TEČNOSTI

GRAD U KAZAHSTANU SITNIJE OD SVIH

5. SLOVO HASIN JARAN

TENISERKA IVANOVIĆ ISRAEL MILITARY INDUSTR.

OTPORNOST NA BOLESTI UPALA ZGLOBOVA

19. I 28. SLOVO LATINICE

SMJELI DAVATI MLINARU UJAM PRIKAZIVAČ MODE

UZVIK BOLA

Ovaj gospodin je diplomirao pravo sa 94 godine INICIJALI RUSKE KLIZAČICE RODNJINE

FILM OLIVERA STOUNA PUTEM (LAT.)

KISEONIK

OKRUGLO SLOVO

ŽIVCI

U VELIKOJ MJERI ZAVRŠETAK MUZIČKOG KOMADA

OSJEĆAJNE, BLAGE VRSTA BILJKE (BOT.)

Play sudoku online at:

UKRASNI DIO BILJKE

www.sudokukingdom.com

AUTOOZNAKA KIKINDE

Play sudoku online ETO, at:

Play sudoku online at:

GLE

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: DAVALAC KRVI, EŽENI BUŠAR, KIRASO, CVAT, ROLETNE, NGO, ETEROMANI, K, MENORA, UČKA, ER, BONI HANT, N, P, ŠIŠARKA, TALAC, NANI, TENA, EMINA, ČIRAK, AJASI, JANIK.

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3367

2016-01-01

Medium level

4 5

3 2

Daily Sudoku puzzle No. 3368

8 3 6Puzzle 9 5 solution: 1 7 2 4

3 5

2016-01-02

Medium level

4 6

4 9 2 3 7 6 1 5 8 Sudoku puzzle No. 3185 2015-07-03

9 8

6 3

Sudoku puzzle No. 3184 2015-07-02

www.sudokukingdom.com 2 7 4 1 8 5 3 6 5

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

7 9

Kuća u pećini. Selo Laurgavatn na Islandu

9 2 9

4 2

2 1

7 4

5 2

8 2

1 7

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #R658PS

Antic

Antic Ashtrays Ashtrays Assess Assess Auditory Auditory Awoke Belly Awoke Bugling Belly Cease Bugling Colder Cordons Cease Coupon Colder Cults Daunted Cordons Dimmed Coupon Cults

Daunted

Meekness

Dimmed Fatten

Merger

Foist Fatten Frisky Gerbils Fiestas Grain Foist Imported FriskyLauncher Ledger Gerbils Meekness GrainMerger Milks Imported Ovals

Milks

Launcher

Sternly

Ledger

Sweep

Enriched

Fiestas Enriched

Ovals Pricing Seeks Silos Skins Sluggish

Thirteen

Pricing Tonnes Seeks Silos Walloped Skins Sluggish Snarl Sternly Sweep Thirteen Tonnes Walloped

Snarl

REBUS

HOROSKOP OVAN Rješenje problema koje ste očekivali ipak neće doći tako brzo kao što ste se nadali. Moguće su nove komplikacije. Osjećanja koja gajite prema voljenoj osobi zasad vam nisu uzvraćena. Pazite na srce.

BIK Iako nije sve krenulo po vašem planu i situacija se stalno mijenja, nije sve potpuno van vaše kontrole. Potrudite se da napravite neki red. Neodlučni ste u vezi s vašom budućnošću s partnerom. Osjetljiva bešika i urinarni trakt.

BLIZANCI Moguće je da ćete pogriješiti ako danas sklapate neku novu saradnju. Najbolje bi bilo da važne odluke donesete neki drugi dan. Komunikacija s voljenom osobom nije najbolja i oboje nosite dio krivice. Izbjegavajte cigarete.

RAK Moguća je prolazna finansijska kriza usljed novih neočekivanih troškova. Iako ste materijalno obezbijeđeni, osjećate da vam partner ne pruža sve. Teško vam je da doprete do njegovih iskrenih emocija. Pazite na štitnu žlijezdu.

Danas bi bilo najpametnije da ništa ne rizikujete. Sve probleme koji se možda jave prije ćete riješiti igrajući na sigurno. Postaje sve jasnije da vaš partner nije ono čemu ste se nadali u početku. Glavobolja vas često prati.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Zaručeni kulak

Sa osobom rođenom u znaku Riba možete da ostvarite povoljnu poslovnu saradnju. Posao sklopljen s Jarcem vam neće donijeti dobit. Bilo bi dobro da se distancirate od svih negativnih emocija. Tegobe vezane za krvotok.

VAGA U periodu koji vam predstoji bićete opterećeni mnogim obavezama koje niste očekivali. Vaš partner miješa prijatelje i porodicu u vaše probleme, a vi se ne slažete da je to rješenje. Pokušavate da to prekinete. Zglobovi su osjetljivi.

ŠKORPIJA Poslovni problemi se komplikuju do te mjere da vam je jasno da ne možete sami, ali ne znate ni kome da se obratite za pomoć. Iako je voljena osoba tu za vas i pruža vam podršku, to vam nije dovoljno. Problemi s leđima.

STRIJELAC Dolazi vam period olakšanja. Moguće je da ćete konačno riješiti neki problem iz prošlosti koji je dugo stajao po strani. Moguće je da ćete ponovo ostvariti kontakt s nekom osobom sa kojom ste imali avanturu. Zdravlje je dobro.

JARAC U fazi koja vam dolazi ćete protraćiti mnogo vremena na rješavanje administrativnih problema. Ako otvoreno pokažete partneru šta vas muči, ovo je vrijeme kada možete da očekujete razumijevanje. Izbjegavajte alkohol.

VODOLIJA Osoba dosta starija od vas će vam pomoći da ostvarite većinu svojih poslovnih ambicija. U vaš život ulazi nova osoba koja će izazvati pomiješana osjećanja. Ne uliva vam dovoljno povjerenja. Prijaće vam rekreacija.

RIBE Danas je moguć veliki preokret po pitanju posla. Možete očekivati uzbudljiv i dinamičan dan. Polako se približavate svojoj simpatiji. Razvijate bliskost i neka nova osjećanja, a ni ona nije ravnodušna. Odlično zdravlje.

Film

38 •TVPROGRAM 06:00 Serija: Istine i laži 08:10 60 minuta sa Iris, the best of 09:15 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 13:00 150 minuta 14:30 Serija: Istine i laži 16:00 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 Film: Hajde da se volimo (2) 21:00 Serija: Istine i laži 22:20 Film: Legende u Vegasu 00:00 Noćni žurnal 00:30 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Serija: Istine i laži, 21.00

06:00 Dobro jutro Crna Goro 10:05 Naučnoobrazovni program 12.00 Vijesti 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Korak naprijed 14.45 Zapis 15.30 Dnevnik 1 16.00 Lajmet, vijesti na albanskom 16:30 Serija: Korak naprijed 17.50 Muzika 18:00 Vijesti 18.05 Dokumentarni program 18:35 Muzika 18:50 Strani dok. program 19.30 Dnevnik 2 20:00 Teatrovizija 20.30 Predstava 22.40 Dnevnik 3 22.55 Sportski dnevnik

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

10:00 Totalni obrt 10:40 Anđeli 12:00 Vijesti 12:05 Meteo 13:00 Vijesti 13:05 Serija: Za mog sina 14:00 Vijesti 15:05 Serija: Za mog sina 15:10 Vijesti 15:55 Serija: Na granici 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 20.00 Serija: Anđeli 21:15 Serija: Za mog sina 22.15 Serija: Na granici 23:55 Film: Pravna plavuša

NOVA M Serija: Anđeli, 20.00

Sport

Informativa

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11:10 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12.40 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 14:45 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:50 Serija: Velika porodica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Dnevnica 21:00 VIA EU, magazin 21:15 Emisija: Putokazzz 21:30 Serija 22.00 Vijesti u u 10 22:15 Sport 22.30 Film 00:35 Dnevnica

VIJESTI Dnevnica 20.00

12.00 Meteo 12.10 Serija: Zlatno srce 12.55 Dječji program: Tomas i drugari 13.10 Kultura na drugom 13:40 Stižu bebe 14.10 Stil, r 15.00 Meteo 15.10 Dokumentarna emisija 17,35 Serija: Degrasi nova generacija 18,00 Meteo + Hit dana 18,10 Mojih 5 18,45 Dječje popodne, r 19,30 Dnevnik 2 20.10 Serija, Elementarno 21,00 Obrati pažnju 21,30 Linija ritma 22,00 Film: Mračne ulice Menhetna

RTCG 2 Obrati pažnju, 21.00

TVprogram•39

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

NOVA M, Na granici, 22.15

AKVAMEN 16:30, 19:30, 22:20 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 14:30 BAMBLBI 22:00 DRUGI ČIN 19:15, 21:30 DŽULIJET 20:00, 22:10 GRINČ 13:10, 15:00, 16:45 JUŽNI VJETAR 20:45 KRALJ LOPOVA 18:15, 20:30, 22:40 PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE 16:15, 18:00 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 13:20, 13:45, 15:30, 17:45, 18:30, 19:45 SNIJEŽNA KRALJICA - SVIJET OGLEDALA 13:00, 14:00, 14:45, 15:45, 17:30 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 16:00

U malenim mjestima uvijek se rađaju najintrigantnije priče, a jedna takva prikovaće vas uz male ekrane. Vrhunska glumačka ekipa očekuje vas u seriji “Na granici”. Nova serija osvojiće vas krimi, ljubavnim i humorističnim dogodovštinama iz malog ličkog sela. Glumci: Nina Erak, Nadia Cvitanović, Milan Štrljić, Barbara Vicković, Martina Stjepanović, Lucia Glavich Mandarić, Nermin Omić, Momčilo Otašević, Petra Kraljev, Filip Jurčić, Siniša Ružić...

PRVA, Legende u Vegasu, 22.25 Četiri legendarna dobitnika Oskara glume dugogodišnje prijatelje koji odlučuju da prestanu da se ponašaju u skladu sa svojim godinama i da ponovo prožive svoje slavne dane. Kad zakleti neženja iz njihovog društva zaprosi djevojku, dvaput mlađu od njega, njihovo odredište je Las Vegas. Četvorka uskoro shvata da su protekle decenije sve promijenile: Grad grijeha je odrastao, a njihovo prijateljstvo je načeto. Uloge: Morgan Friman, Robert de Niro, Majkl Daglas, Kevin Klajn. Režija: Džon Tarteltab.

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.15 15.05 16.00 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.55 23.15 23.30

Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik specijal likovna umetnost Građanin Film: “Tajna Nikole Tesle” Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme, stanje na putevima Dnevnik Serija: “Bela lađa” Razgovori s Putinom, strana dok. serija Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik

12.00 12.15 12.25 13.15 14.35 15.00 15.55 16.43 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05 20.36 21.05 22.00 23.25

Dnevnik Sport Serija: “Imperija” Dr Oz Dokumentarni program Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vijesti Kod nas kući Kviz: Potera Dnevnik Kultura s nogu Stani u lici: Lovinac Menjamo svet, dokumentarni film Otvoreno Serija: “Sve zbog jednog dečaka”

08.00 10.00 11.40 12.25 13.15 14.05 15.20 16.10 17.00 17.50 18.15 20.05 21.00 22.00 23.55

Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Bezvremeni” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Fleš” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Star” Serija: “Havaji 5-0”

11.40 12.10 13.45 14.15 15.30 17.10 17.55 18.30 20.55 22.40 23.10 01.00 01.30 03.15 04.45 05.15

NBA Weekly Evrokup: Partizan - Monako Evrokup: Unikaha - Limož NBA Live Odbojka: Halkbank Zenit Kazan, dir. Pregled portugalske lige Pregled Kupa Italije Fudbal: Juventus Milano, dir. Evrokup: Valensija - Crvena zvezda, direktno Vesti Fudbal: Sautempton - Derbi Premijer liga Netbusters Fudbal: Basaksehir - Hataj Evrokup: Uniks - Cedevita Top tenis Lapsusi komentatora

11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.40 01.35 02.25

Poslednji kineski slonovi Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Mačke protiv pasa Plivanje sa čudovištima Nacionalni park Kruger Policija za životinje Hjuston 47 dana u moru sa ajkulama Terarijumi Priče sa Mekonga Plivanje sa čudovištima Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Terarijumi Pa to su Irvinovi! Plivanje sa čudovištima 47 dana u moru sa ajkulama Terarijumi

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 16.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel.069/051-526

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

marketing@dnovine.me

Izdajem namješten jednosoban stan 52 m2, Stari aerodrom, zgrada Normal company-preko puta Luk oil pumpe. Tel: Kupujem dinare,lire, 068/020-622 perpere, medalje, orProdajem plac na Veruši, denje, sablje, bajone- 400 m2. Izlazi na glavni te, ćemere, umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike, knjige, razglednice, poštanske marke, Prodajem 20 000 kvadragramofonske ploče. ta i kuću 70 kvadrata! Telefon: 069/019-698, Donja Brezna-selo Bajovo Polje, 29 km od Nikšića! 067/455-713 Povoljno. Papiri 1/1! Majestic bistro bar-u u Tel: 067/898-614 Tivtu potrebni konobari, barmeni i poslasticar.    20   CV slati na office@ 1  1  mediativa.me Tel: 067/307-107

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 16.1.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

BUDUĆNOST RAZMIŠLJA O BIVŠEM B

Ostaje: Stefan Mugoša

LUMU I STOJI

MUGOŠA PRODUŽIO UGOVOR SA ª PLAVO CRNIMAº DO 2021.

INČON JE PORODICA Sačuvao je Inčon u elitnoj K1 ligi, postigao 19 golova, dodao četiri asistencije, proglašen je za najboljeg debitanta u prvenstvu Južne Koreje, navijači ga obožavaju... A takvog majstora Inčon junajted nije želio da ispusti - Stefan Mugoša je produžio ugovor sa “plavo - crnima” do 2021. godine. Dvadesetšestogodišnji Podgoričanin je u februaru prošle godine pojačao Inčon, dogovorio je saradnju “godinu plus godinu”, a sada

19 GOLOVA I ČETIRI ASISTENCIJE UPISAO JE STEFAN MUGOŠA PROŠLE SEZONE U DRESU INČONA

je odlučio da se obaveže na dvogodišnju vjernost. “Drago mi je što sam se

dogovorio sa upravom Inčona. Klub funkcioniše kao porodica. Nadam se da ćemo biti bolji nego prošle godine i da ću opravdati očekivanja uprave i navijača. Uradiću sve da igrama iz kola u kolo zadovoljim naše tifoze”, rekao je Mugoša, koji je za reprezentaciju Crne Gore upisao 27 nastupa i postigao šest golova. Sezona u južnokorejskoj K1 ligi počinje u martu, a Inčon će u novoj sezoni - drugoj Mugijevoj u tom klubu juriti sredinu tabele. B.T.

NAŠ TRENER DOBIO POSAO U KAZAHSTANSKOM DRUGOLIGAŠU

KOVAČEVIĆ VODI KASPI Crnogorac ima posao u Kazahstanu - Sava Kovačević je novi trener kazahstanskog drugoligaša po imenu Kaspi! Četrdesetpetogodišnji šef stručnog štaba je na kormilu kluba iz Aktua naslijedio hrvatskog stručnjaka Ivana Pudara, kome je bio pomoćnik od avgusta prošle godine. Kaspi se rastao sa Pudarom, pa je logičan potez bio imenovanje našeg stratega za prvog trenera. Kovačević je u Crnoj Gori poznat po radu u pionirskoj

Sava Kovačević

reprezentaciji Crne Gore i Jedinstvu. Kaspi je prethodne sezone ispunio cilj tako što je ostao u drugoligaškom takmičenju, dok će ambicija kluba u narednoj sezoni počinje početkom aprila biti isti. Kaspi je osnovan 1962. godine, igra na Žastar stadionu koji prima 3.500 gledalaca, a najveći uspjeh kluba je igranje u Premijer ligi Kazahstana 1992, 1993, 1995, 1996. i 2001. godine. B. T.

Stigli su Periša Pešukić, Aleksandar Vujačić i Miloš Raičković, a uskoro će se na treninzima Budućnosti pojaviti još dva igrača koji će pokušati da se izbore za ugovor... Dakle, na probu u Podgoricu dolaze krilni napadač iz Holandije Žeroen Lumu i vezista iz Srbije Miloš Stojiljković. Stručni štab na čelu sa Brankom Brnovićem će dati konačnu riječ o eventualnom angažmanu 23-godišnjeg Lumua i 27-godišnjeg Stojiljkovića. Stojiljković je igrao po Srbiji, uglavnom po manjim klubovima, a prošlu sezonu je završio u Indiji. Međutim, Lumu ima mnogo živopisniju karijeru od fudbalera iz Srbije. Lumu je ponikao u holandskom Viljemu, osvojio je sa “lalama” Evropsko prvenstvo do 17 godina 2012. godine, predstavljao je budućnost holandskog fudbala, ali... Nakon debija za prvi tim Viljema, karijera brznogog krila je krenula u pogrešnom smjeru - pokušao je da je oživi u Ludogoretsu (sezona 2013/2014) sa kojim je osvojio titulu i Kup u Bugarskoj, ali odigrao je samo 11 utakmica (postigao jedan gol), pa je “luda šuma” odlučila da to nije igrač za njih. Lumu je sezonu 2014/2015. proveo u Herenvenu (igrao samo 20 minuta), zatim je pokušavao da se vrati u život igrajući za Dordreht (2015/2016), austrijski Polten (2016/2017), turski Samsunspor (2016/2017), dok je prethodnih godinu i po proveo u Indiji i Drugoj ligi Rumunije - igrao je za Deli (2017/2018), a prošlu jesen za ekipe Petrolul 52.

Nekadašnji biser holandskog fudbala je za Petrolul odigrao 11 utakmica, postigao dva gola, ali je odlučio da raskine ugovor sa Rumunima. To je Budućnost iskoristila i pozvala ga na probu. B.T.

VUKČEVIĆ PROZVAO NAJTROFEJNIJI KLUB U

Jedan jedini cilj - opstanak

Najtrofejniji klub u državi je upalio motore! Rudar je na hladnih “minus 5” počeo sa pripremama za proljeće, a prvi put od kada je Crna Gora obnovila nezavisnost, “rudari” nisu ni pomenuli Evropu. Jednostavno, jedan jedini cilj je opstanak, jer se Pljevljaci nalaze u finansijskim problemima, a stadion pod Golubinjom je napustio veliki broj igrača koji je iznio jesen osvojivši 22 boda. Novi trener Rudara Nenad

Vukčević je svjestan koji je njegov zadatak... “Cilj je jasan i mislim dostižan, a to je da se zadrži prvoligaški status. Teško je dovesti igrača tokom zime, tako da ćemo imati tu problema, ali sam optimista i mislim da možemo da zadržimo prvoligaški status”, rekao je bivši kormilar Budućnosti i Koma, te čovjek koji je prethodne četiri godine bio pomoćnik Mojašu Radonjiću u mladoj reprezentaciji Cr-

Sport

Srijeda, 16. 1. 2019.

bISERU HOlAndSKOG fUdbAlA I VEZIStI IZ SRbIjE

Ostvario trasfer: Stefan Lončar

iLjković na probi Vratio se Raičković Nakon 18 mjeseci provedenih u Saravaku iz Malezije, vratio se u matični klub - vezista Miloš Raičković je novi - stari igrač Budućnosti! Visoski Podgoričanin je treće pojačanje plavog kluba nakon desnog beka Periše Pešukića i napadača Aleksandra Vujačića. Raičković je za prvi tim Budućnosti debitovao u sezoni 2012/2013. kod Radisava Dragićevića, a od tada do maja 2017. je odigrao 115 utakmica za “plave” i postigao je 10 golova. Dvadesetpetogodišnji vezista će na proljeće nositi dres sa brojem 19, a poseban doprinos je imao u osvajanju treće titule kluba u takmičarskoj sezoni 2016/17. Sada će sa plavima napasti četvrti šampionski lovor...

Nekada veliki talenat holandskog fudbala: Žeroen Lumu u dresu Viljema

Stojiljković je igrao po manjim klubovima u Srbiji, dok je Lumu bio veliki talenat holandskog fudbala i nosio je dresove Viljema, Herenvena, Dordrehta...

Vukčević

ne Gore. “Nadam se da ćemo za dvije godine ponovo stvariti Rudar koji će se boriti za Evropu”, jasan je Vukčević. “Rudari” će desetak dana trenirati u Pljevljima, a onda će se preseliti u Bar. Klub

Lončar u Alavesu, pa na pozajmici u Istri

Stefan Lončar je iza sebe ostavio sjajnu 2018. godinu osvojio je šampionski lovor sa Sutjeskom, debitovao za A reprezentaciju Crne Gore, uzeo jesenju titulu sa Nikšićanima, proglašen je za najboljeg igrača u Telekom 1. CFL... A 2019. godina mu je donijela novi klub - i to kakav - 22-godišnji vezista je novi fudbaler Alavesa! Lončar je sa španskim klubom dogovorio trogodišnju saradnju, ali će narednih pola godine - godinu igrati na pozajmici u hrvatskoj Istri. Transfer još nije zvanično realizovan, ali se mladi igrač sredine terena preksinoć pozdravio sa ekipom i stručnim štabom iz Nikšića, a juče je cijeli dan dogovarao lične uslove. Dakle, Lončar će proljeće sigurno igrati u Istri kao pozajmljen igrač Alavesa! Evo o čemu se radi - Istra je od ljetos filijala španskog klu-

ba, pošto je kompanija “Baskonia - Alaves group” kupila 85 odsto akcija simpatičnog kluba iz Pule. Tako je Alaves kupio Lončara od Sutjeske i odmah ga proslijedio u Hrvatsku. Dogovor je takav da Lončar narednih godinu dana igra u Puli, ali da Alaves već na ljeto može da ga pozove na Pirinejsko poluostrvo ukoliko bude napredovao. Istra će se na proljeće boriti za opstanak u hrvatskoj eliti, pošto je jesen završila na 9. mjestu (zona baraža) sa 15 bodova. Lončar je ponikao u Sutjesci (igrao jednu polusezonu u Radu), za matični klub je debitovao u sezoni 2014/15, a ukupno je sakupio 121 meč i potpisao je 12 golova. Novi igrač Istre je za mladu reprezentaciju odigrao devet utakmica, dok je u dresu “hrabrih sokolova” upisao dva nastupa. B.T.

nAPAdAČ ISKRE POjAČAO VASlAnd bEVEREn

U dRžAVI POČEO PRIPREME U PljEVljIMA nA HlAdnIH ª MInUS 5º RudaR je za sada doveo samo danila maRkovića iz iskRe, dok se vukčević nada da bi RadomiR Đalović mogao da ostane u Pljevljima

nAjbOljI IGRAČ lIGE nAPUStIO SUtjESKU

su napustili Aković, Radović, Bošnjak, Janketić, Pejaković, Macanović, Pešukić, Sekulić, Kuč, Felipe... a od novih igrača stigao je Danilo Marković iz Iskre, dok su na probi Lazar Vujošević iz Drezge, dva Japanca Morinaga i Riku, Kamerunac Mike i Nigerijac Olasemi Simson. “Kada je u pitanju Radomir Đalović, čuli smo se, pričali... Obećao je da će doći u Pljevlja, vidjećemo šta će biti, ali njegovo prisustvo na terenu bilo bi nam od velikog značaja”, jasan je Vukčević. B.T.

Milošević kod Boljevića Najbolji strijelac Telekom 1. CFL u prvom dijelu sezone je ostvario transfer karijere - Stefan Milošević je novi napadač ekipe Vasland Beveren. Dvadesetdvogodišnji centarfor je sa belgijskim timom dogovorio ugovor na tri i po godine, a u Beverenu ga je sačekao reprezentativac Crne Gore Aleksandar

Boljević. Milošević je karijeru počeo u Budućnosti, igrao je za Rudar, Lovćen i Kom, a potpunu afirmaciju je stekao jesenas u dresu Iskre kada je na 15 utakmica postigao devet golova. Beveren trenutno zauzima 14. mjesto u šampionatu Belgije (liga broji 16 klubova), a Milošević je zadužio dres sa brojem 99. B.T.

sport

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

Foto: Radio Cetinje Rukometaši i stručni štab Lovćena pred start priprema

Rukometaši Lovćena počeLi pRipReme za dRugi dio sezone

Lovćen se zaLetio ka šestoj dupLoj kruni

Jesen je bila dominantna, a gotovo je izvjesno da će i proljeće biti slično... Neporaženi lider crnogorskog rukometnog karavana, akltuelni šampion, Lovćen počeo je u ponedjeljak pripreme za nastavak sezone u kojoj će juriti šestu duplu krunu u istoriji. Na tom putu biće oslabljen u odnosu na prvi dio neigranjem reprezentativca Mirka Radovića koji prešao u ekipu Rabotnika iz Bitolja. “S obzirom na tradiciju Lovćena, kvalitet i brend kluba, nevezano ko su igrači, a ko trener, obaveza svih nas u klubu je da se ide na titulu i na Kup”, poručio je za

pobjeda u isto toliko mečeva upisao je lovćen u prvom dijelu sezone Radio Cetinje šef struke našeg najvećeg rukometnog kluba Duško Milić.

Trenutak kada su eksplodirale petarde protiv Darušafake

O planu priprema trofejni trener je istakao... “Na Cetinju ostajemo do kraja mjeseca, a onda ćemo pripreme nastaviti u Vrnjačkoj Banji”, otkrio je Milić. “Tamo će, osim domaćina, biti i još jedna ekipa iz Makedonije sa kojom ćemo sparingovati i polako podizati formu pred nastavak nacionalnog takmičenja”. Mirko Radović je u Lovćenu mogao da pokriva pozicije desnog krila i desnog beka, pa je jasno koliko će nedostajati klubu sa Cetinja. “Radović je odradio veliki posao za Lovćen, ali našao je dobar klub i ostvario je dobar ugovor”, ocijenio je Mi-

lovćen će biti oslabljen u odnosu na prvi dio neigranjem reprezentativca mirka radovića koji prešao u ekipu rabotnika iz bitolja. lić. “Bilo je veliko zadovoljstvo raditi sa njim. Normalno je da ćemo njegovo odsustvo osjetiti, ali što je tu je - naš koncept nije da dovodimo i kupujemo igrače. Najbitnije je da nema uzbune, pa ćemo detaljno i kroz pripreme vidjeti što možemo uraditi po tom pitanju”. K.B.

evRoLiga kazniLa Budućnost

Petarde od 5.000 eura Evroliga ne prašta. Zbog ubacivanja petardi na parket tokom meča sa Darušafakom Budućnost je kažnjena sa 5.000 eura, saopšteno je iz sjedišta u Barseloni. Iz Evrolige su naveli i da je to bio jedini incident na meču na kojem je regionalni šampion slavio košem Norisa Kola u posljednjim sekundama igre - 75:74. Inače, sudije su tokom tog duela prijetile da će isprazniti “Moraču” ukoliko bude novog ubacivanja, ali da se inci-

dent nije ponovio. Nije samo Budućnost kažnjena, još gore je prošao Olimpijakos, koji će na račun Evrolige morati da uplati 32.500 eura zbog, kao su naveli, agresivnog ponašanja, ubacivanja petardi, korišćenja lasera i uvreda navijača tog kluba protiv gradskog rivala Panatinaikosa. Naredni meč u Evroligi Budućnost igra u petak u “Morači” protiv šampiona Evrope Real Madrida. K.B.

nBa

Brada 57

Klint Kapela će zbog povrede palca pauzirati između četiri i šest sedmica, što je novi udarac za ambicije Hjustona, ali dok je nevjerovatni “brada” u formi onda za “rakete” nema muke. Džejms Harden je odigrao još jednu nestvarnu partiju u pobjedi protiv Memfisa ubacio je 57 poena, a 36 je postigao već do poluvremena. Ta posljednja brojka predstavlja i klupski rekord. Harden je tako 17. put zaredom otišao preko 30 poena, što je najduži takav niz još od Vilta Čemberlena 1964. godine. “Nema odbrane protiv mene”, nije bio baš skroman, ali ni daleko od istine Harden nakon meča. “Pokušali su da me zatvore. Kad god je lopta bila u mojim rukama, dvojica igrača su bila na meni - čini mi se da je tako baš u svakoj utakmici. Morao sam da pronađem način da, ipak, nekako utičem na dešavanja na terenu. Riješio sam da ne šutiram samo na koš, već da uključim i saigrače”. Kriza u Bostonu nastavila se porazom kod Bruklin Netsa osim Džejsona Tejtuma sa 34 i Džajlena Brauna sa 22 poena ostali kelti bili su bez municije. D’Anđelo Rasel je na drugoj strani 18 od svojih 34 poena ubacio u ključnoj trećoj četvrtini. SEMAFOR: Hjuston - Memfis 112:94, Bruklin - Boston 109:102, San Antonio - Šarlot 93:108, Juta - Detroit 100:94, Sakramento - Portland 115:107, Los Anđeles Klipers – Nju Orleans 117:121. K.B.

17 utakmica zaredom džejms Harden je postigao 30 ili više poena, što je najduži takav niz još od vilta čemberlena 1964. godine

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

sport AuStrAlijAN oPeN (1. kolo)

Može li Lovćen da ustane nakon tri poraza zaredom: Mašan Vrbica i Milutin Đukanović

Rutina Đokovića, na Redu Conga

ABA 2, 16. kolo: NikšićANi čekAju VršAc, cetiNjANi u čAčku

Lovćen traži iznenađenje, Sutjesku brinu povrede

Nakon runde za zaborav crnogorski predstavnici i slabijem regionalnom takmičenju večeras bi mogli da se vrate pobjedama - tačnije, Lovćen je na neki način pod imperativom, dok je Sutjeska veliki favorit protiv najslabije ekipe u Drugoj ABA ligi. Od 20 sati, momci sa Cetinja, u derbiju 16. kola, napadaju Borac u Čačku, dok će Nikšićani sat ranije na svom terenu početi utakmicu Vršca. Sjajan kraj godine Lovćen je upropastio u januaru, pa je u nizu od tri poraza, a ispao je i iz mjesta koja vode u plej-of. “Biće nam potreban napor više i motivacija da probamo da izvučemo pobjedu koja bi nam dosta značila u nastavku sezone i borbi za jedno od prva četiri mjesta”, realan je centar Lovćena Nemanja Todorović. Da će biti teško zna dobro i trener Cetinjana Miodrag Kadija... “Čeka nas kvalitetna ekipa, koja na svom terenu igra veoma dobro, tako da će biti potrebno da odi-

ABA 2, 16. kolo

Večeras 19.00h Sutjeska - Vršac 19.00h MZT - Zrinjski 19.00h Rogaška - Dinamik 20.00h Borac - Lovćen Četvrtak 18.00h Helios - Primorska 19.00h Spars - Split 1. Primorska 2. MZT 3. Spars 4. Split 5. Dinamik 6. Lovćen 7. Sutjeska 8. Borac 9. Rogaška 10. Zrinjski 11. Helios 12. Vršac

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

14-1 10-5 10-5 8-7 8-7 8-7 8-7 7-8 6-9 5-10 5-10 1-14

29 25 25 23 23 23 23 22 21 20 20 16

MIODRAG KADIJA (Lovćen): Biće potrebno da odigramo iznad svojih mogućnosti ukoliko želimo da napravimo iznenađenje. ZORAN GLOMAZIĆ (Sutjeska): Ne znamo sa kakvim sastavom ćemo nastupiti, a dočekujemo ekipu koja nema šta da izgubi.

20,47

poena u prosjeku postiže košarkaš Sutjeske Nikola Pavlićević i trenutno je najbolji strijelac ABA 2 lige

gramo iznad svojih mogućnosti ukoliko želimo da napravimo iznenađenje”, smatra Kadija. Strateg Lovćena se nada u punim tribinama - za to ima dosta razloga. “Čačak je grad košarke, zadovoljstvo je igrati tamo, a kako i mi u ekipi imamo dva Čačanina, vjerujem da će doći dosta publike i da će biti sjajna atmosfera”, dodao je Kadija. Više od rivala trenera Sutjeske Zorana Glomazića brine sastav na koji će moći da računa za večerašnji duel. Sidi Đite je otišao, a nekoliko igrača muče povrede. “Zdravstveni bilten u ekipi nije idealan. Spasojevića muči prepona, Lalovića peta, dok Knežević i Gardašević zbog temperature nisu trenirali. Ne znamo sa kakvim sastavom ćemo nastupiti, a dočekujemo ekipu koja nema šta da izgubi”, istakao je Glomazić. Vr š a c j e p o s l j e d n j i , ali bek Stefan Vuković upozorava. “Vršac je veoma neugodan iako tabela to ne pokazuje i sigurno će nakon promjene trenera i sa nekoliko novih igrača u meč sigurno ući silno motivisan”, jasan je Vuković. “Na nama je da odigramo još jednu utakmicu na visokom nivou, opravdamo ulogu favorita i pobjedom ostanemo u trci za poziciju koja vodi u plej-of”. K.B.

Start iz snova i bez izgubljenog seta: Đoković Prvi teniser svijeta i prvi nosilac na Australijan openu, koji je osvajao do sada šest puta (2008, 2011, 2012, 2013, 2015. i 2016) krenuo je pobjedom u Melburnu. Novak Đoković je bez problema savladao 230. tenisera Mičela Krugera 3:0 (6:3, 6:2, 6:2). Nakon izgubljenog servisa u trećem gemu prvog seta, Đoković je preokrenuo te u četvrtom i osmom gemu okrenuo situaciju za 1:0 u setovima. Nakon toga napravio brejk na startu drugog i u petom gemu drugog seta, dok je u trećem takođe dva puta oduzeo servis Amerikancu u petom i sedmom gemu za lagani trijumf... “Divno je biti zdrav i vratiti se ovdje. Prošle godine je situacija bila potpuno drugačija. Ostvario sam veliki uspjeh u posljednjih šest mjeseci, što me je dovelo u odličnu poziciju. Nadam se da mogu da nastavim sa dobrim igrama. Na startu sam se malo mučio, a onda sam pronašao svoj ritam i sve je bilo u redu, idemo dalje”, naglašava Đoković. On će u drugom kolu igrati protiv starog poznanika

Novak Đoković: Divno je biti zdrav i vratiti se ovdje. Prošle godine je situacija bila potpuno drugačija. Nadam se da mogu da nastavim sa dobrim igrama.

Žoa-Vilfreda Conge, koji je nekad bio u Top 10 najboljih na svijetu, ali je posljednjih sezona dosta turnira propustio zbog povrede te je sada na 177. poziciji... “Prošlo je 11 godina od finala koje smo odigrali ovdje. Obojica smo prošli mnogo toga. Mučio se sa povredama u posljednje vreme, tako da mi je drago da ponovo igra dobro. Riječ je o još jednom šampionu, nekome ko je bio veoma uspješan u prošlosti. Snažan je, dobro servira, ima odličan forhend... Znam što da očekujem. Optimističan sam, ali i poštujem Žoa. Znam da će uraditi sve da pobijedi”, poručuje Đoković, koji je 2008. pobijedio Francuza u finalu 3:1 (4:6, 6:4, 6:3, 7:6) i osvojio svoj prvi Gren slem u Melburnu. VAŽNIJI REZULTATI (M): Fonjini - Munar 2:0 (7:6, 7:6, 3:1 predaja Munar), Karlović - Hurkač 3:1 (6:7, 7:6, 7:6, 7:6), Majčrzak - Nišikori 2:2 (6:3, 7:6, 0:6, 2:6, 0:3 predaja Majčrzak), Ćorić - Darsis 3:0 (6:1, 6.4, 6:4), Zverev - Bedene 3:0 (6:4, 6:1, 6:4), Conga - Kližan 3:0 (6:4, 6:4, 7:6), Krajinović Čekinato 3:2 (4:6, 0:6, 6:1, 7:6, 6:4), Vavrinka - Gulbis 0:1 (3:6, 3:1 predaja Gulbis), Đoković - Kruger 3:0 (6:3, 6:2, 6:2), Kirgijos - Raonić 0:3 (4:6, 6:7, 4:6), Paire - Tiem 2:3 (4:6, 3:6, 7:5, 6:1, 3:6). VAŽNIJI REZULTATI (Ž): Marija - S. Vilijams 0:2 (0:6, 2:6), V. Vilijams - Buzarnesku 2:1 (6:7, 7:6, 6:2), Halep - Kanepi 2:1 (6:7, 6:4, 6:2), Bušar - Peng 2:0 (6:2, 6:1). A.P.

SPORT

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

U BRISELU VEČERAS 18.30H DOMAĆIN ŽRIJEBA EVROPSKOG PRVENSTVA, SE

IMAMO KAPACITETA DA ZABRINEMO BILO KOJU REPREZENTACIJU VELJKO BAŠIĆ

⌦ Alen Kasmić

Briselski Atomijum će večeras (18.30h) biti domaćin žrijeba Evropskog prvenstva, a kao nikada ranije crnogorska javnost će sa velikom pažnjom pratiti ples kuglica. Naši najbolji odbojkaši, tihi heroji, ispisali su najljepšu stranicu istorije, a sada će saznati gdje i s kim će igrati na šampionatu Starog kontinenta. Kao što je poznato izabranici Veljka Bašića će biti izvučeni iz petog šešira u kojem su još Bjelorusija, Rumunija i Austrija. Selekcije će biti podijeljene u četiri grupe sa po šest timova, a već je odlučeno da se domaćini neće žrijebati - Francuska je u grupi A, Belgija u B, Slovenija rivale čeka u C, dok je Holandiji pripala grupa D. Četiri najbolje selekcije iz svake grupe izboriće plasman u osminu finala. Uz to, poznato je da će selekcije iz grupe A igrati u Monpeljeu, Nantu i Parizu, B grupa se igra u Briselu i Antverpenu, grupa C u Ljubljani, dok će se reprezentacije iz grupe D nadmeta-

Prvenstvo je prošireno, a igrače deset selekcija koje su igrale kvalifikacije. Mi ćemo sa jednom ili možda i dvije biti u grupi, tako da možemo da razmišljamo o jednoj ili dvije pobjede

ti u Roterdamu, Amsterdamu i Apeldornu. “Na početku bih se vratio na kraj ovih kvalifikacija. Ekipa je sa cijelim savezom napravila izvanredan posao. Bilo je to

dio našeg dugoročnog plana, a sa briljantnom igrom protiv Slovačke i Moldavije prvi cilj je ostvaren i sada smo jedna od selekcija koja igra Evropsko prvenstvo”, javio nam se juče se-

lektor Bašić koji je priznao da uživa nakon ispisivanja istorije. “Prvenstvo je prošireno, a igrače deset selekcija koje su igrale kvalifikacije. Mi ćemo sa jednom ili možda i dvije biti u grupi, tako da možemo da razmišljamo o jednoj ili dvije pobjede”. Selektor naših odbojkaša je iskusan stručnjak, već je bio učesnik šampionata Evrope kada je 2011. vodio Tursku do osmine finala, pa zbog svega toga zna od čega su njegovi momci satkani. “S obzirom na sve prikazano u prethodnom periodu, pokazali smo karakter i da imamo kapaciteta da zabrinemo bilo koju ekipu. Očekuje nas naporan

rad i priprema”, jasan je Bašić. Opcija je mnogo, ali selektor nema nekih specijalnih želja koga bi volio da vidi u grupi, a koga ne. “Iskreno, kad god sam nešto želio kroz karijeru bilo je suprotno. Ostavio bih da to žrijeb odluči. Ne brinem za našu igru, zato i nemam posebne želje”, ističe 59-godišnji stručnjak. Ono što je neminovno je činjenica da će Crna Gora biti u grupi sa nekim od evropskih velesila. “I treba nam takvih utakmica. Prijateljski mečevi protiv Irana koji je tada bio peti na svijetu su nam mnogo pomogli da bi vidjeli gdje smo u odnosu na najbolje, ali i šta moramo da ispravljamo. I treba da igramo sa velikim selekcijama”, zaključio je Veljko Bašić u razgovoru za Dnevne novine.

DA LI STE ZNALI? Da će Crna Gora i Makedonija biti jedini debitanti na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu

NE PROPUSTITE:

Velikani u borbi za trofej Superkupa Milan - Juventus Sportklub 1, 18.30h

SPORTKLUB 1 15.30h Halkbanka - Zenit, odbojka 18.30h Milan - Juventus, fudbal 20.45h Valensija - C. zvezda, košarka

SPORTKLUB 2 17.00h Uniks - Cedevita, košarka 20.00h Ulm - Lokomotiva, košarka

SPORTKLUB 3 18.00h Ritas - Alba, košarka 20.00h Berlin - Belhatov, odbojka

SPORTKLUB 4 16.30h Bašakšehir - Hataj, fudbal 19.30h Frankfurt - Asvel, košarka

SPORTKLUB HD 20.45h Sautempton - Derbi, fudbal

ARENASPORT 1 15.30h Japan - Island, rukomet 18.30h Hrvatska - Bahrein, rukomet 20.30h Makedonija - Španija, rukomet

ARENASPORT 2 14.30h Koreja - Kina, fudbal

SRIJEDA, 16. 1. 2019.

ELEKTOR CRNE GORE VELJKO BAŠIĆ PORUČUJE Selektor Veljko Bašić i predsjednik OSCG Cvetko Pajković koji će prisustvovati žrijebu u Briselu

SPORT

DN TIP

SENT ETJEN

MARSEJ

Derbi najtrofejnijih francuskih klubova, očekujemo vatrene okršaje i golove

Na današnji dan

1984.

SELEKCIJE ĆE UČESTVOVATI NA EVROPSKOM PRVENSTVU, PRVI PUT U ISTORIJI - UZ DOMAĆINE (FRANCUSKA, SLOVENIJA, BELGIJA I HOLANDIJA) TU SU JOŠ I CRNA GORA, RUSIJA, NJEMAČKA, SRBIJA, ITALIJA, BUGARSKA, ČEŠKA, POLJSKA, TURSKA, RUMUNIJA, ESTONIJA, SLOVAČKA, PORTUGAL, BJELORUSIJA, UKRAJINA, GRČKA, ŠPANIJA, FINSKA, AUSTRIJA I MAKEDONIJA

TROFEJ “STARE DAME” Juventus u Superkupu Evrope u Torinu golovima Zbignjeva Bonjeka savladala Liverpul

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

18.00h Mađarska - Egipat, rukomet 20.30h Katar - Švedska, rukomet

ARENASPORT 3 14.30h 17.00h 19.30h 21.30h

Kirgistan - Filipini, fudbal Irak - Iran, fudbal Atl. Madrid - Đirona, fudbal Leganes - Real Madrid, fudbal

ARENASPORT 4 17.00h Vijetnam - Jemen, fudbal 19.00h Tuluz - Lion, fudbal 21.00h Sent Etjen - Marsej, fudbal

ARENASPORT 5 15.00h Vakifbanka Bešiktaš, odbojka (ž) 17.00h Nižnji - Banvit, košarka

EUROSPORT 09.00h-11.00h AO, tenis 01.00h AO, tenis

EUROSPORT 2 09.00h AO, tenis 14.00h Snuker

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

KOME TREBAJU DA IDU NOVČIĆI IZ FONTANE

Vlasti Rima i crkva u sporu zbog Fontane di Trevi

Gradonačelnica Rima Virđinija Rađi ušla je u spor sa Katoličkom crkvom, zbog novca iz fontane di Trevi, koji je do sada uzimala humanitarna organizacija za pomoć siromašnima. Milionima turista bacanje novčića u fontanu znači garanciju da će se vratiti u Rim, a za gradske vlasti – tih milion i po eura u kovanicama godišnje – dodatni je prihod. U Crkvu ili u gradsku kasu? To je trenutno velika

polemika u Rimu, poslije odluke gradskih vlasti da, od aprila, novčići iz fontane Di Trevi, umjesto za pomoć siromašnima idu u gradski budžet. Dnevno u najpoznatijoj fontani na svijetu završi oko 3.000 eura. Gradonačelnica Rima želi da taj novac iskoristi za

obnovu gradske infrastrukture. U gradu na sedam brežuljaka, od 2.000 fontana najpoznatija je barokna fontana Di Trevi, stara gotovo 300 godina. Godišnje je obiđu milioni turista, a za tradiciju bacanja novčića najzaslužnija je pjesma Frenka Sinatre “Tri novčića u fontani”.

DEBAKL TEREZE MEJ, DANAS GLASANJE O POVJERENJU VLADI

Britanski poslanici sinoć odbacili dogovor o Bregzitu Britanski poslanici odbacili su kasno sinoć sporazum o Bregzitu premijerke Tereze Mej. Za danas je zakazano glasanje o nepovjerenju Vladi. Protiv sporazuma su glasala 432, dok su sporazum podržala 202 poslanika. Tereza Mej je nakon glasanja poručila da je Vlada čula mišljenje Parlamenta, ali da je bitno da obje strane slušaju volju britanskog naroda. “Svaki dan koji prođe bez rješenja ovog problema znači više nesigurnosti, više ogorčenja i više mržnje”, rekla je Mejova, prenio je Rojters. Britanska premijerka kazala je da će prvo sačekati potvrdu da li Vlada uživa

ZBOG RASISTIČKIH STAVOVA

Pronalazaču DNK oduzete počasne titule Američkom nobelovcu Džejmsu Votsonu, koji je otkrio strukturu DNK, oduzete su počasne titule pošto je u novom dokumentarnom filmu ponovio rasističke komentare, prenio je Si-En-En. Votson, koji je zajedno s Fransisom Krikom otkrio strukturu DNK 1953. godine, rekao je u dokumentarcu da su geni odgovorni za razliku u inteligenciji između bijelaca i crnaca. Kold Spring Harbur Laboratorija (CSHL) osudila je komentare Votsona koji je bio direktor te laboratorije od 1968. do 1993. godine. Laboratorija je saopštila da “nedvosmisleno

odbacuje neutemeljene i bezobzirne lične stavove” koje je dr Džejms Votson iznio i dodala da su njegove izjave “za svaku osudu i da nemaju veze sa naukom”. Kako se navodi, laboratorija osuđuje zloupotrebu nauke da bi se opravdale predrasude. Votson je prethodno britanskom listu Sandej tajms 2007. godine rekao da je “bio duboko zabrinut za budućnost Afrike jer se sve naše socijalne politike temelje na činjenici da je inteligencija crnaca ista kao i kod bijelaca, dok istraživanja pokazuju suprotno”.

Toplotni talas u Australiji Zbog ekstremno visokih temparatura australijske vlasti upozorile su građane da izbjegavaju boravak na otvorenom. Predviđa se da će se temperature zadržati, pa čak i rasti sljedećih dana, prenio je Index.hr. Djelovi najnaseljenije australijske države Novi Južni Vels i djelovi Zapadne Australije zabilježili su noćne rekorde od 33 stepena Celzijusa, a najviše dnevne temperature mogle bi da idu i preko 45 stepeni Celzijusa. Zbog ekstremnih vrućina na jugoistoku zemlje na obalu se nasukalo više od milion riba, a stručnjaci upozoravaju da će se situacija samo pogoršati u narednim danima. Očekuje se da će toplotni talas trajate još barem nedjelju dana.

KJARA

povjerenje Parlamenta, jer se danas očekuje glasanje o nepovjerenju Vladi. “Jasno je da Parlament ne podržava ovaj dogovor. Večerašnje glasanje ne govori nam šta podržava. Ne govori nam kako ili da li uopšte ima namjeru da ispoštuje odluku koju je britanski narod donijeo na referendumu, koji je Parlament odlučio da održi”, rekla je Mejova. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk i predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker zatražili su od Velike Britanije da se izjasni o svojim namjerama, nakon što je dogovor o Bregzitu doživio krah u britanskom parlamentu.