Dnevne novine 17. januar 2019. by Dnevne Novine

■ 18

BOLJI USLOVI ZA RAD LOKALNE UPRAVE

Premijer otvorio novi administrativni centar u Gusinju

IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

UO VSEKĆOR AJI U PROD

ČETVRTAK, 17. 1. 2019. BROJ 2278 GODINA VIII

OPŠIRNIJE NA STRANI 9

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK OPŠTINE BIJELO POLJE PETAR SMOLOVIĆ SAOPŠTIO ■ 20 21

Ski-centar Cmiljača biće završen do 2022. godine DUŠKU KNEŽEVIĆU ODREĐEN PRITVOR ■ 11

Sljedeći korak međunarodna potjernica VOĐA KAVAČKOG KLANA BIĆE VRAĆEN U CRNU GORU

Češka će uskoro izručiti Kašćelana

NAKON ISTEKA MORATORIJUMA

■ 10 11

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Kartice Atlas banke aktivne od naredne nedjelje ■ 6 7 marketing@dnovine.me

KLINIČKI CENTAR CRNE GORE

Raspisan tender za nabavku još jednog linearnog akceleratora ■ 15

+382 20 252 900

POLITIKA

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

PRILIKA ZA NASTAVAK POLITIČKOG DIJALOGA

Darmanović u Finskoj Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović boraviće danas u radnoj posjeti Republici Finskoj, na poziv finskog kolege Tima Soinija. Kako je saopšteno iz Ministarstva, posjeta Darmanovića biće prilika za nastavak političkog dijaloga dvije zemlje, posebno u kontekstu predstojećeg predsjedavanja Finske Savjetom Evropske unije u drugoj polovini godine, kao i za razmatranje modaliteta jačanja bilateralne saradnje. R.P.

Darmanović

DAKIĆ NA SJEDNICI NATO VOJNOG KOMITETA

Crna Gora posvećena stabilnosti Avganistana MINISTRI U VLADI SRBIJE ZAHVALJ

UČESNICAMA U KFOR U, MEĐU KOJ

Dakić na sjednici NATO Vojnog komiteta Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena održavanju mira, stabilnosti i prosperitetu Avganistana, kazao je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) brigadni general Dragutin Dakić. Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Dakić je učestvovao na sjednici NATO Vojnog komiteta, najvišeg vojnog tijela Alijanse, u Briselu. On je podsjetio da je Crna Gora prošle godine povećala snage u okviru misije i podršku u izgradnji Avganistanskih snaga bezbjednosti. Dakić, koji je imao izlaganje na sesijama koja su posvećene situaciji u NATO misiji “Resolute Support” i bezbjednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu, kazao je da će Crna Gora nastaviti sa angažovanjem u skladu sa mogućnostima. Tokom izlaganja na sesiji o Zapadnom Balkanu, Dakić je istakao neophodnost boljeg dijaloga u regionu, kao i da evroatlantske

integracije nemaju alternativu kada se govori o bezbjednosti regiona. Kako je saopšteno iz Ministarstva, sjednicu je otvorio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao da je bezbjednosno okruženje postalo više kompleksno i komplikovano, i da je potrebno bolje i efikasnije prilagođavanje trenutnim okolnostima. “Snažan NATO u potpunosti zavisi od snage savezništva u okviru Alijanse”, naglasio je Stoltenberg. Kako se navodi, glavne teme konferencije bile su operacije, misije i aktivnosti koje NATO sprovodi u svojoj zoni odgovornosti, modernizacija i izrada nove strategije, saradnja sa partnerima i bezbjednosna situacija na Zapadnom Balkanu. “Načelnici Generalštabova su na kraju sastanka usvojili zaljučke definišući prioritete djelovanja u narednom periodu”, zaključuje se u saopštenju. R.P.

JUČE NEPRIJATE A DANAS SPAS

akon salve uvreda na račun Crne Gore zato što je poslala dva oficira u misiju KFOR-a na Kosovu, ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin je okrenuo ploču, i sada izražava veliku zahvalnost ovoj misiji.

“Sve zemlje koje čine KFOR i one koje su u NATO i one koje nisu i one koje su izašle i one koje će ući zaslužuju našu zahvalnost”, kazao je prije dva dana Vulin. Vulin se zahvalio zemljama članicama NATO na očuvanju mira na Kosovu, iako je ranije crnogorsko učešće u misiji KFOR-a nazvao neprijateljskim činom, izdajom i nepromišljenim potezom Crne Gore. “Sve zemlje koje čine KFOR i one koje su u NATO i one koje nisu i one koje su izašle i one koje će ući zaslužuju našu zahvalnost. Mi imamo nesuglasice sa KFOR-om, ali smo uvijek svjesni da je KFOR jedina međunarodno priznata oružna sila u skladu sa Rezolucijom 1244. Od KFOR-a zato očekujemo da bude statusno ne-

utralan, da se čvrsto drži svog mandata koji mu je dat Rezolucijom 1244, da obezbijedi mir i sigurnost za sve koji žive na prostoru Kosova”, kazao je Vulin. Podsjetimo, Crna Gora je

Sve zemlje koje čine KFOR i one koje su u NATO i one koje nisu i one koje su izašle i one koje će ući zaslužuju našu zahvalnost, kazao je ministar odbrane u Vladi Srbije, Aleksandar Vulin

prošle godine poslala dva oficira u misiju na Kosovo, a srpski ministar Aleksandar Vulin je tražio da naša država ne šalje svoje oficire, jer nije pitala za to Srbiju, što će, prema njegovim riječima, ugroziti odnose Beograda i Podgorice. Slične izjave juče je imao i šef srpske diplomatije Ivica Dačić koji je na prijemu organizovanom povodom 12. godišnjice rada NATO vojne kancelarije za vezu u Beogradu, istakao da su “Srbija i NATO značajno unaprijedili i praktičnu saradnju u svim oblastima od zajedničkog interesa, bilo da se radi o civilnim ili vojnim”. On je rekao da “Srbija poštuje opredjeljenje susjeda i drugih zemalja za članstvo u NATO, i da očekuje i razumijevanje za saradnju Srbije i sa zemljama koje nijesu članice Alijanse”. On je ocijenio da “Srbiju i NATO čvrsto povezuje zajednički interes očuvanja mira i stabilnosti u regionu”.

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

Ivica Dačić i Aleksandar Vulin

JUJU SVIM ZEMLJAMA JIMA JE I CRNA GORA

ELJSKI ČIN, ZA SRBE Dačić je naveo da “NATO misija KFOR ostaje jedina legalna i legitimna vojna formacija u pokrajini, bitan garant sprovođenja Briselskog sporazuma i praktično jedini garant bezbjednosti i opstanka Srba, njihove imovine, vjerske i kulturne baštine na KiM”.

“Stoga je za nas izuzetno bitno da se mandat KFOR realizuje u potpunosti u skladu sa Rezolucijom SB UN 1244 i Vojno-tehničkim sporazumom, da KFOR ostane u nesmanjenom sastavu u pokrajini i da u aktivnostima bude statusno neutralan”, rekao je Dačić. M.P.

saopštenju. I u Crnoj Gori je bilo podijeljeno mišljenje političara povodom tog poteza. Dok u Demokratskoj partiji socijalista smatraju da angažovanje pripadnika crnogorske vojske u međunarodnoj misiji na Kosovu doprinosi očuvanju mira u regionu, iz opozicije su tvrdili da ta odluka nije dobra, niti korektna prema Srbiji i Srbima u Crnoj Gori.

PREDSJEDNIK VLADE O SLUČAJU ATLAS BANKE

Nema zaštićenih, zakoni važe za sve Predsjednik Vlade Duško Marković kazao je juče da će slučaj Atlas banke treba prepustiti Tužilaštvu i drugim državnim organima i vidjeti što je istina. „Vlada nije nadležna za taj postupak. Kao što ste vidjeli, reagovao je vrhovni državni tužilac, Specijalno tužilaštvo sprovodi određene radnje, razumio sam koje se tiču i gospodina [Duška] Kneževića i gospodina [Slavoljuba] Stijepovića i vjerujem da će Tužilaštvo nezavisno, nepristrasno i bez uticaja dovesti taj slučaj do kraja“, kazao je premijer Marković odgovarajući na pitanja novinara tokom svoje radne posjete Gusinju. Premijer je naglasio da Vlada i on lično problem Atlas i IBM banke prate sa aspekta stabilnosti javnih finansija i ekonomije, te da će uraditi sve da problemi u tim bankama ne ugroze javne finansije, finansijski sistem i crnogorsku ekonomiju. „Vidim da državni organi reaguju blagovremeno od Centralne banke preko Fonda za zaštitu depozita, vidimo da je bankarski sistem stabilan i da funkcioniše, da nema odliva depozita nego da se depoziti povećavaju. Investirori su i dalje veoma prisutni i snažno je interesovanje. Dakle, ostavimo nezavisnim institucijama i organima da urade svoj posao. Ko će biti odgovoran oni treba da daju odgovor na to pitanje. Zaštićenih u Crnoj Gori nema, zakon je jednak za sve“, poručio je predsjednik Vlade. Marković je istakao da je za njega važno da su depoziti gra-

Vulin: Na tu odluku ne možemo gledati prijateljski

Od novembra prošle godine dva oficira Vojske Crne Gore se nalaze u misiji KFOR-a na Kosovu, a ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin je povodom njihovog odlaska kazao da to ne može biti odluka koju će Srbija posmatrati kao prijateljsku. “Žalim što rukovodstvo Crne Gore uporno zaboravlja da na Kosovu i Metohiji postoji i Srbija i narod Srbije i interesi Srbije“, rekao je Vulin, navodi se u

POLITIKA

Marković u Gusinju

Ekonomsko državljanstvo prilika za nove investicije Upitan da prokomentariše početak programa sticanja državljanstva naše zemlje radi ulaganja premijer je rekao da je riječ o programu koji ima za cilj da obezbijedi privatni kapital za razvoj i valorizaciju resursa, snaženje naše ekonomije i popravljanje standarda. „Vidite da država izdvaja značajan dio novca za razvoj, ali to nije dovoljno i nije u redu da samo država svojim novcem obezbjeđuje razvoj. Taj razvoj treba da obezbijedimo i privatnim kapitalom i zbog toga smo promovisali program ekonomskog državljanstva radi investiranja. Dakle, svako onaj ko bude, po pravilima koje smo propisali, bude bio spreman da investira đana sigurni i da se interesovanje investitora za ulaganje u našu zemlju ne smanjuje. Na pitanje o eventualnom stečaju u Atlas banci, premijer je podsjetio da su garantovani depoziti kod te banke 97 miliona eura i da u Fondu za zaštitu depozita ima tog, kao i novca potrebnog za depozite u IBM banci. Premijer Marković odgovarao je i na pitanja o snimku napravljenom u kući predsjednika Atlas grupe i kazao da će se time baviti Specijalno tužilaštvo i Agencija za sprečavanje korupcije: „Vidjećemo šta je istina u

u neki projekat koji će odobriti Vlada u zemlji, dobiće to državljanstvo, a projekti će se razvijati, otvaraće se nova radna mjesta, rast će plate, smanjivaćemo nezaposlenost i naravno bolje živjeti. To je cilj toga programa. Lično sam zainteresovan da program se realizuje na takav način i sa tim efektom. Ako u nekom trenutku procijenimo da toga efekta nema program ćemo obustaviti. Cilj je razvoj, nova radna mjesta i veći kvalitet života građana. Svako ko bude zainteresovan, pa i naši ljudi u dijaspori, koji nemaju naše državljanstvo, ako su spremni da investiraju u neki projekat u zemlji dobiće tu priliku kao i svi drugi“ – rekao je premijer Marković. ovom slučaju. Treba sačekati šta će reći Specijalno državno tužilaštvo, i ko god da je odgovoran, bilo krivično ili prekršajno biće dostupan državnim organima”, rekao je premijer. Politička opozicija, kako je kazao, ima interes da ovaj slučaj pretvori u “svoje dobro i svoj politički kapital” i dodao da nema nikakvih problema sa tim. „Ali ja nijesam lider opozicije. Ja sam predsjednik Vlade. Ja poštujem institucije. Za mene je važno ono što kažu institucije, mnogo važnije od onoga što Vi mislite kao novinar“, kazao je premijer Marković.

politika

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

samo jedNa koalicija u tuzima

I BS vjerovatno samostalno, odluka do kraja mjeseca ⌦ Elhana Hamzić Opštinski odbor Bošnjačke stranke Tuzi još nije donio zvaničnu odluku o samostalnom izlasku na izbore koji će biti održani 3. marta, kazao je koordinator Amer Nokić. “Opštinski odbor još nije usvojio listu i nije donijeta definitivna odluka po pitanju samostalnog izlaska na izbore. Sjednica će biti održana do kraja mjeseca”, kazao je Nokić za Dnevne novine. Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, Bošnjačka stranka će vjerovatno izaći samostalno na izbore, a zvaničnu odluku donosi Opštinski odbor Tuzi. Do sada je zvanično poznato da će DPS, SD, LP i Albanski forum izaći samostalno. DPS i Albanski forum očekuju pobjedu na izborima. Funkcioner DPS-a Nikola Gegaj kazao je ranije da očekuje ubjedljivu pobjedu njegove partije. “Tako je posljednjih 20 godina, da pobjeđujemo na svim lokalnim, parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Važno je da pobije-

Opštinski odbor još nije usvojio listu i nije donijeta definitivna odluka po pitanju samostalnog izlaska na izbore. Sjednica će biti održana do kraja mjeseca

dimo kako bismo zaokružili započete projekte kao i počeli sa novim investicijama. Takođe, bitno je naglasiti da opštinska vlast u Tuzima ima izuzetnu saradnju sa Glavnim gradom i Vladom kao i drugim državnim institucijama, i mislim da tako treba nastaviti i ubuduće”, jasan je Gegaj. Opštinski odbor SD Tuzi donio je jednoglasnu odluku o samostalnom nastupu Socijaldemokrata na lokalnim izborima u Tuzima. “Partija smo koja bilježi konstantan trend rasta od osnivanja do danas. Tako je i u Tuzima, gdje smo svaki

Na skupštiNskim odborima

Božović napustio DPS, pa pristupio Crnogorskoj Doskorašnji funkcioner u Opštini Tivat Goran Božović, koji je nedavno napustio Demokratsku partiju socijalista, odlučio je da se učlani u Crnogorsku jer su “njegovi politički stavovi komplementarni programskim ciljevima i principima Crnogorske”. Kako je Božović izjavio, Crnogorska je savremena partija koja je jedina na crnogorskoj političkoj sceni ponudila konkretan odgovor na pitanje kako Crnu Goru učiniti stabilnom i uređenom državom, prihvatljivom za sve njene

građane. “Ustavni patriotizam je budućnost Crne Gore, i ne vidim da je bilo ko osmislio i ponudio drugačiju, a bolju viziju razvoja naše države”, izjavio je Božović. On je dodao da Crnogorska ima ozbiljan potencijal da bude značajan činilac u kreiranju javne politike u bliskoj budućnosti. Božović je naglasio da će biti aktivan član tivatskog odbora Crnogorske i da želi snažno da se angažuje kako bi Crnogorska i u Tivtu uskoro bila veoma uticajan politički akter. R.P.

put do sada nastupali samostalno i povećavali broj glasova. Uvjereni da ćemo i nakon ovih izbora ostati jedina partija koja, osim što ima odbornike u svim opštinama, bilježi i konstantan rast, donijeli smo odluku o samostalnom nastupu, sa čvrstim i realnim očekivanjem da će Socijaldemokrate, kao istinski promoter multietičnosti i građanskog karaktera i Tuzi i Crne Gore, u Tuzima činiti vlast i nakon 3. marta“, rekao je predsjednik OO SD Tuzi Samir Adžović. Lider Albanske alterna-

tive Nik Đeljošaj je jasan – od izbora očekuju da oni potvrde demokratsku zrelost birača na teritoriji opštine Tuzi i da građani, kako dodaje, konačno shvate da se ne može samo sa praznim obećanjima.

Koordinator Liberalne partije za predstojeće lokalne izbore u Tuzima Jovan Rabrenović kazao je ranije da su liberali, i pored loše finansijske situacije, odlučili da nastupe na ovim lokalnim izborima.

200

građana više, u odnosu na prethodne izbore, imaće pravo glasa u Tuzima

Na skupštiNskim odborima

Zbog afere Atlas, SDP traži kontrolna saslušanja Klub poslanika SDP podnio je odborima za bezbjednost i odbranu, politički sistem, pravosuđe, upravu i antikorupciju zahtjev za kontrolno saslušanje čelnika VDT, SDT, Uprave policije i Agencije za sprečavanje korupcije, povodom informacija koje je javnosti saopštio vlasnik Atlas grupe, Duško Knežević. Klub poslanika SDP-a je zatražio da se na sjednicama odbora saslušaju Ivica Stanković, Milivoje Katnić, Veselin Veljović i Sreten Radonjić. Sjednice odbora za bezbjednost i odbranu, politički sistem, pravosuđe i upravu zakazane su za petak. R.P.

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

Foto: Mikhail Svetlov Putin

IZJAVA PREDSJEDNIKA RUSIJE

PUTIN: SAD UVUKLE CRNU GORU U NATO

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je kazao da se vlast u Crnoj Gori uplašila da raspiše referendum o ulasku u NATO i optužio SAD da je uvukla Crnu Goru u Alijansu. “Kad pričamo o situaciji na Balkanu, ozbiljan destabilizujući faktor ovdje predstavlja politika SAD i određenih zapadnih zemalja, usmjerena na učvršćivanje njihove dominacije u regionu. Još 1999. godine snage NATO su bez sankcije UN-a dva i po mjeseca bombardovale Jugoslaviju, pa nasilnički odvojile Autonomnu Pokrajinu Kosovo. A 2008. godine Vašington i njegovi saveznici su podržali nelegitimno proglašenje kosovske nezavisnosti. Godine 2017, uprkos stavu polovine stanovništva, u NATO je bila uvučena Crna Gora. Uplašili su se referenduma po tom pitanju, i kao rezultat, zemlja prolazi kroz period političke nestabilnosti”, kazao je Putin u inter-

vjuu Politici i Večernjim novostima, uoči današnje posjete Srbiji. Prema njegovim riječima, prošle godine, radi forsiranog učlanjenja u NATO Republike Makedonije bio je čak pokrenut proces donošenja ustavnih amandmana i promjene naziva te države, revizije osnova makedonskog nacionalnog identiteta. “Pri tome je ignorisana volja makedonskih glasača – referendum o promjeni naziva države je propao, ali se spoljni pritisak nastavio. Naša zemlja, znajući i razumijući, koliko su komplikovan Balkan i istorija tog regiona, uvijek ga je smatrala prostorom za konstruktivnu saradnju. I danas Rusija ima ovdje mnogo prijatelja, među kojima posebno mjesto zauzima strateški partner Srbija. Zato je pomoć jačanju regionalne bezbjednosti i stabilnosti naš bezuslovan prioritet”, rekao je Putin. R.P.

Mandić, Knežević, Milačić i Danilović pozvani na ručak Lideri DF-a Andrija Mandić, Milan Knežević, poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić pozvani su na svečani ručak koji će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upriličiti u čast ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ručak je, kako je planirano agendom, zakazan za danas u Palati Srbija u Beogradu. Podsjećamo, Putin danas stiže u zvaničnu posjetu Beogrаdu, koja se, osim u tom gradu, vidi i u

međunаrodnim krugovimа kаo jedаn od nаjznаčаjnijih političkih susretа u trenutku kаdа je sve bližа mogućnost direktnog аngаžmаnа vodećih svjetskih silа u rješаvаnju kosovskog problemа. Ranije je najavljeno da će Vučić nа аerodromu lično dočekаti i pozdrаviti Putina, а potom će se zаjedno uputiti nа Groblje oslobodilаcа Beogrаdа, gdje će položiti vijence oslobodiocimа Beogrаdа i nа Spomenik Crvenoаrmejcu.

POLITIKA

REAKCIJE NA PISMO SNS AMBASADORU ZORANU BINGULCU

Ponavlja se retorika 90-ih, žrtva samo srpski narod

Srpski nacionalni savjet se vratio retorici iz 90-ih godina prošlog vijeka i to može samo škoditi srpskom narodu u Crnoj Gori, saglasni su sagovornici Dnevnih novina koji su reagovali na pismo koje je SNS uputio ambasadoru Srbije u Podgorici Zoranu Bingulcu. U pismu koje je potpisao predsjednik SNS Momčilo Vuksanović, između ostalog se kaže da je poseban oblik diskriminacije i poniženja, koje je aktuelna vlast namijenila srpskom narodu, to što im je na neprijateljski i protivzakonit način nadredila Bošnjake i Albance, da oni budu ti od kojih će zavisiti sudbina srpskog naroda u Crnoj Gori. “Smatram da je pismo više upućeno albanskim nacionalnim strankama, nego onima koji su, kao ja, građanski orijentisani i koji pripadaju građanskim partijama. Sve što izlazi iz usta Momčila Vuksanovića, koji pokušava da predstavlja i da po svaku cijenu nađe žrtvu u srpskom narodu, ja ne uzimam za ozbiljno”, kaže poslanik Demokratske partije socijalista Luiđ Škrelja. Lider Albanske alternative Nik Đeljošaj je mnogo oštriji u ocjeni pa konstatuje da je “Vuksanovićeva fašistička izjava, nažalost za određene institucije prošla kao da se nije desila”. “Nikada kao Albanac neću reći da sam ponižen ukoliko instituciju koja treba da štiti i unaprijedi prava mog naroda vodi Srbin. Nika-

Džudžević

Vuksanović: Sve što je pripadalo Srbima preliva se Bošnjacima i Albancima Podsjetimo, Vuksanović u pismu Bingulcu ističe da su Srbima danas u Crnoj Gori uskraćena sva stečena prava, bez mogućnosti da kroz institucije države Crne Gore postignu ravnopravnost sa drugim nacionalnim zajednicama. “Poseban oblik diskriminacije i poniženja, koje je aktuelna vlast namijenila srpskom narodu, jeste to što im je na neprijateljski i protivzakonit način nadredila Bošnjake i Albance, da oni budu ti od kojih će zavisiti sudbina srpskog naroda u Crnoj Gori.

Naravno da su oni to sa zadovoljstvom prihvatili, pa je tako srpski narod, koji u ukupnom procentu stanovništva učestvuje sa skoro trideset odsto, u potpunosti obespravljen, ponižen i doveden na ivicu opstanka. Sve ono što je pripadalo srpskom narodu po stečenom pravu već nekoliko godina preliva se uglavnom bošnjačkim i albanskim organizacijama, koje koalicionu pripadnost vlastima perfidno zloupotrebljavaju na štetu srpskog naroda”, ističe se u pismu.

da ne bih mogao reći da sam protiv ostvarenja prava ostalih nacionalnih zajednica. Naprotiv, svima želim da imaju sva prava da se osjećaju komotno i ponosno”, kaže za Dnevne novine Đeljošaj. On smatra da takva Vuksanovićeva izjava najviše šteti upravo narodu koji predstavlja. “Poruka od mene je da ne brine za prava ako se budu pitali Albanci. Neka Srbe čuva od samog sebe, a mi imamo demokratskog kapaciteta i kao narod najbolje znamo kako je biti manjina, pa se nikad nećemo koristiti revanšizmom”, zaključuje Đeljošaj. Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Džudžević smatra

da su takvi istupi viđeni u prošlom vijeku kada je na Balkanu bilo teško živjeti. “Ne želim komentarisati takav stav, jer nas takva retorika podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka. Vjerujemo da su ta vremena iza nas i da danas živimo u stabilnoj građanskoj Crnoj Gori koja izgrađuje ambijent za unapređenje svih, pa i manjinskih prava. Bošnjaci u Crnoj Gori koriste Ustavom garantovana prava kao i sve druge nacionalne zajednice”, kaže Džudžević. On ističe da će Bošnjaci biti još agilniji u ostvarivanju i korištenju Ustavom garantovanih prava, shodno poziciji u izgradnji društvene realnosti multikulturne i nezavisne Crn e G o r e. A.N.

Škrelja

Đeljošaj

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.13890 0.88590 123.910 1.12690 75.9175 118.225 7.42680

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

au = 1,290.64

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

Naziv EPCG VATR

Najveći promet CijeNa 3,6500 1,1835

KoličiNa 1.750 1.302

obim u € 6.387,5000 1.540,9200

PromjeNa 1,39% 0,00%

aG=15.55

DIREKTOR FONDA PIO DušAN PEROvIć NAJAvIO IZMJENE

Penzionere očekuju veća primanja u februaru Crnogorski penzioneri primiće sljedećeg mjeseca veće penzije, najavio je juče direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Dušan Perović. Međutim, nije precizirao iznos uvećanja. “Svakako će biti povišica, a koji je iznos u ovom trenutku ne možemo precizno saopštiti”, saopštio je Perović i dodao da su prošle godine prihodi od doprinosa porasli, te da je deficit smanjen oko jedan odsto. Broj penzionera je, kako je naveo, tokom 2018. godine povećan za 3.200 na 130.000. On je Radiju Crne Gore kazao i da su izvorni prihodi Fonda po osnovu doprinosa, prema preliminarnim podacima, porasli 4,6 odsto u poređenju sa 2017. godinom. “Ostvareni su izvorni prihodi od skoro 317 miliona eura ili 4,6 odsto više nego 2017. To pokazuje da su finansijski rezultati mnogo bolji”, istakao je Perović. Bolja naplata doprinosa, kako je objasnio, smanjila deficit na 24 odsto, zbog čega je prošle godine povučeno nedostajućih 102 miliona eura. “To je pad od dodatnih jedan odsto i manja izdvajanja za Fond iz državnog budžeta”, objasnio je Perović podsjetiviši da su 2018. obilježili i zahtjevi sindikata, dijela vladajuće koalicije i opozicije o povećanju najniže penzije sa 125 na 140, odnosno 155 eura. Direktor Fonda PIO je naglasio i da je Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju još na usaglašavanju i da će tokom godine biti proslijeđen na mišljenje Evropskoj komisiji. “Pregovorima su već usagalašeni pojedini stavovi. Nezahvalno je da govorim o pojedinostima zakona dok ne

budemo imali konačan tekst”, rekao je Perović. Na evidenciji Fonda trenutno je 130.230 penzionera, od čega najviše korisnika starosnih i porodičnih penzija, dok je broj invalidskih godinama u padu. “Karakteristično je da se iz godine u godinu smanjuje broj korisnika takvih pen-

Direktor FonDa Pio je naglasio i Da je Zakon o PenZijsko-invaliDskom osiguranju još na usaglašavanju i Da će tokom goDine biti Proslijeđen na mišljenje evroPskoj komisiji

zija. Tu se radi o kvalitetnom i stručnom radu Ljekarske komisije”, ocijenio je Perović. Ovogodišnji budžet Fonda PIO iznosi 435,4 miliona eura i 0,8 odsto je veći nego u prošloj godini. Za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja planirana su sredstva u iznosu od 429,03 miliona i veća su 0,79 odsto. Nedostajuća sredstva za finansiranje izdataka Fonda PIO, odnosno projektovani deficit za ovu godinu iznosi oko 25 odsto. Prema statističkim podacima koji se odnose na novembar prošle godine, prosječna penzija iznosi 283,95 eura i veća je 1,55 odsto ili 4,34 eura u odnosu na prosječnu za decembar 2017. R.E.

Novinari u Herceg Novom

u ORgANIZAcIJI NTO I ETc

Brazilski novinari posjetili Crnu Goru

Grupa novinara iz Brazila boravili su u četvorodnevnoj posjeti Crnoj Gori, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije i Evropske komisije za putovanja (European Travel Comission - ETC). „Posjeta je razultat nagradnog konkursa koji godišnje organizuje ETC za novinare štampanih medija, televizija i blogere, u cilju upoznavanja sa određenom destinacijom“, precizirali su iz NTO. Tokom prvog dijela posjete Crnoj Gori, brazilski novinari boravili su u Budvi, gdje su pored Starog grada obišli Arheološki muzej i bili gosti Turističke organizacije Budva, koja je priredila večeru uz nastup folklornih izvođača. Obišli su za-

tim Stari Bar i Staru maslinu u Baru, porodičnu vinariju na Virpazaru, a potom i Kotor, Tivat i Herceg Novi u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama ovih gradova. U saradnji sa tamošnjom turističkom organizacijom, obišli su Danilovgrad, Manastir Ostrog i postavku skulptura Umjetničke kolonije. Kada je u pitanju sjeverni region, ujedno najatraktivniji u ovo doba godine, boravili su na Žabljaku gdje su imali priliku da u restoranu na Crnom jezeru uživaju u ručku i degustiraju pića iz čaša od leda. A uz nezaobilaznu posjetu mostu na Đurđevića Tari, kako su naveli iz NTO, novinari su nastavili put ka Srbiji. K.J.

MJESEČNA PRETPLATA DO 12,5 EuRA

Paketi za poslovne klijente NLB banka uvrstila je u ponudu pakete NLB start i NLB biznis namijenjene klijentima iz segmenta poslovanja sa pravnim licima, saopštili su predstavnici te banke. Poslovni paketi, kako su objasnili, sadrže set finansijskih proizvoda i usluga koji su u okviru paketne ponude dostupni po cijeni od 9,5 i 12,5 eura mjesečno. Pretplata zavisi od broja usluga za koju se klijenti opredijele. “NLB start i NLB biznis paket vlasnicima treba da

donesu više vremena za zahtjevnije dnevne zadatke i poslovno odlučivanje, jer će poslovanje sa bankom uz usluge iz paketa biti jednostavnije i brže. Sve što je potrebno za svakodnevne poslovne aktivnosti u jednom preduzeću obuhvatili smo u ova dva paketa, koja kijenti mogu da izaberu u zavisnosti od obima poslovanja i profesionalnih potreba”, kazao je izvršni direktor NLB banke Dino Redžepagić. R.E.

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

NAZIV EPCG VATR

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

3,6500 1,1835

1.750 1.302

6.387,5000 1.540,9200

1,39 0,00

KARTICE ATLAS BANKE U UPOTREBI NAREDNE NEDJELJE

NAZIV VATR EPCG

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 1,1835 3,6500

KOLIČINA 1.302 1.750

OBIM U € 1.540,9200 6.387,5000

PROMJENA 0,00 1,39

NAKON ISTEKA MORATORIJUMA

Atlas banka je za 21.829 klijenata korisnika platnih kartica, ukupno izdala 44.073 kartice koje će, nakon isteka moratorijuma, ponovo biti u funkciji, kazali su Dnevnim novinama u toj finansijskoj intituciji za koju je početkom januara ocijenjeno da je treba dokapitalizovati. Direktor Sektora za kontrolu banaka u Centralnoj banci (CBCG) Dejan Vujačić kazao je na sjednici Skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet da privremena mjera u Atlas banci ističe naredne nedjelje u četvrtak, 24. januara. “Dan kasnije, Atlas banka treba da nastavi normalno poslova-

nje”, kazao je Vujačić prije dva dana na konsultativnom saslušanju predstavnika CBCG, dodajući da moratorijum neće biti ukinut prije dokapitalizacije. Vujačić je najavio i da će do kraja ove nedjelje raspisati dokapitalizaciju za koju je potrebno 22 miliona eura. Pravo preče kupovine imaće postojeći akcionari. U banci biznismena Duška Kneževića informaciju o zainteresovanim akcionarima još ne žele da dijele sa javnošću. “Navedene informacije smatraju se poslovnom tajnom i kao takve se ne mogu dijeliti sa javnošću”, kazali su Dnevnim novinama u Atlas banci u koju je privreme-

Za dokapitalizaciju Atlas banke potrebna su 22 miliona na uprava uvedena 7. decembra prošle godine. Atlas banka ukupno ima 94.425 deponenata. Od tog broja, kako su naveli za naš list, štediša sa garantovanim depozitima do 50.000 eura ima 93.845. “Pravnih lica sa depozitima manjim od 50.000 eura je 5.966, dok je fizičkih lica sa garantovanom ušteđevinom 87.879”, precizirali su u banci.

Štediša sa garantovanim depozitima do 50.000 eura u Atlas banci ima 93.845

Atlas ima i 164 pravna i 428 fizičkih lica čiji je depozit veći od zagarantovanih 50.000 eura. Ukupni depoziti u Atlas banci, kako su u Skupštini saopštili predstavnici CBCG, iznose 202 miliona eura. CBCG je, osim u Atlas banku, uvela privremenu upravu i u Kneževićevu Invest banku Montenegro (IBM). Rješenjem Savjeta CBCG 4. januara nad IBM-om je uveden stečaj, dok je privremeni upravnik u Atlas banci predložio dokapitalizaciju. “Oduzimanju dozvole za rad IBM banci donijeto je na osnovu predloga privremenog upravnika IBM-a koji je utvrdio da je njeno fi-

nansijsko stanje negativno, koeficijent solventnosti ispod četvrtine propisanog nivoa, a obaveze veće od imovine. Sagledavajući stanje u Atlas banci i uzimajući u obzir njen rizični profil nakon utvrđenih gubitaka i pripremljenog bilansa stanja, privremeni upravnik je utvrdio da bi nastavak poslovanja bio moguć uz dokapitalizaciju”, kazali su ranije u CBCG. Guverner CBCG Radoje Žugić poručio je na saslušanju u Skupštini da se nada da će oporaviti Atlas banku, te da Fond za zaštitu depozita ima 140 miliona eura, što je i više nego dovoljno za isplatu garantovanih depozita i u slučaju najgoreg scenarija. D.J.

POJAČAN INSPEKCIJSKI NADZOR U PODGORICI

Zabranjene djelatnosti u osam firmi Uprava za inspekcijske poslove organizovala je pojačani nadzor u Podgorici krajem prošle godine, kada je zabranjeno obavljanje djelatnosti u osam subjekata, dok su trenutno pojačane kontrole inspekcija i na sjeveru tokom zimske sezone, saopšteno je u Upravi. U Glavnom gradu, tokom nadzora od 27. do 29. decembra prošle godine, učestvovale su Turistička, Sanitarna, Tržišna i Inspekcija rada. “Kontrolisani su subjekti koji posluju u ugostiteljstvu i prometu robe, pri čemu je realizo-

vana 291 kontrola, utvrđeno 208 nepravilnosti, izdato 187 prekršajnih naloga i zabranjeno obavljanje djelatnosti za osam subjekata nadzora, dok je 19 osoba zatečeno bez ugovora o radu”, naveli su u Upravi. Tržišna inspekcija je, kako su dodali, ukazala na poštovanje propisanih obaveza subjekata nadzora u dijelu obavljanja djelatnosti, odnosno podnošenje prijava trgovine i zanatstva, vođenje propisane evidencije o nabavci i prodaji robe, isticanje cijena proizvoda i usluga, uključu-

jući upoređivanje istaknutih sa utvrđenim cijenama, kao i kontroli izdavanja računa. “Inspektori rada usmjerili su nadzor posebno na suzbijanje nezakonitog angažovanja radnika”, rekli su u Upravi. Najčešće nepravilnosti koje je Turistička inspekcija utvrdila tiču se su usluživanja gostiju proizvodima sa isteklim rokom trajanja, neposjedovanje normativa i cjenovnika, neizdavanje računa za pružene usluge, proširenje djelatnosti i neposjedovanje odobrenja za rad. R.E.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

PRELIMINARNI PODACI MONSTATA O POTROŠAČKIM CIJENAMA

Godišnja inflacija 2,6 odsto, u decembru opet deflacija Brexit će isprazniti EU budžet za 16,5 milijardi € Istupanje Velike Britanije iz EU, donijeće veliko opterećenje po budžete zemalja članica i samo Austriju će koštati oko 650 miliona eura, prenose mediji. Najveći gubitak, kako su procijenili eksperti, osjetiće Britanci čija će privreda u narednih 15 godina rasti za

osam odsto manje nego što bi bilo da London ostane u EU. “Dramatične posljedice Brexit će imati po budžet EU. Velika Britanija je drugi po veličini neto-uplatnik u budžet EU i u slučaju “tvrdog” Brexita od aprila do kraja 2020. nedostajaće 16,5 milijardi eura”, pokazuju eskspertske analize.

Dobit slovenskih banaka Noji kandidat za šefa SB Kandidat za budućeg šefa Svjetske banke (SB) je, prema razmatranjima Vašingtona, bivša generalna direktorka američke prehrambene kompanije Pepsiko Indru Noji. Prema pisanju Njujork tajmsa, Noji se pominje kao kandidat nakon što su prošle nedjelje demantovane spekulacije Biznis Insajdera da će za tu funkciju biti nominovana Ivanka Tramp.

Slovenske banke su za 11 mjeseci prošle godine ostvarile neto dobit od 456,8 miliona eura, što je 15,2 odsto više nego u istom periodu 2017, pokazuju zavnični podaci. U Banci Slovenije su saopštili da se dobit prije oporezivanja povećala 18,3 odsto na 501,5 miliona eura.

456,8 miliona eura dobiti su ostvarile slovenske banke za 11 mjeseci 2018. godine

AKCIJE NA SVJETSKIM BERZAMA U PORASTU Akcije na svjetskim berzama su porasle, nakon što je Kina najavila podsticajne mjere koje imaju za cilj da spriječe usporavanje domaće privrede. Kineski lideri su najavili da će srezati poreze, povećati državnu potrošnju i obezbijediti finansijska sredstva za mala preduzeća, u nastojanju da ublaže usporavanje

rasta druge najveće svjetske ekonomije. “Dolar je skočio na 108,48 jena sa jučerašnjih 108,20 jena, dok je euro oslabio na 1,1448 dolara sa 1,1465 dolara. Japanski indeks Nikei 225 je u Aziji porastao jedan odsto, a južnokorejski Kospi za 1,6 odsto”, pokazuju berzanski podaci.

Cijene u Crnoj Gori prošle godine su prosječno rasle 2,6 odsto u poređenju sa onima iz 2017. godine, pokazuju preliminarni podaci Zavoda za statistiku – Monstat. Prema kategorijama, najveći rast zabilježen je za alkoholna pića i duvana – čak 19,5 odsto, čemu je naviše doprinijelo uvođenje novih akciza na ove proizvode. Slijede cijene prevoza koje su u odnosu na prosjek prethodne godine porasle za 5,7 odsto, usluga u hotelima i restoranima od pet odsto i odjeće i obuće od 3,8 odsto. Jedino su programi rekreacije i kulture doživjeli godišnji pad cijena, i to od 0,6 odsto. Cijene u decembru, u odnosu na isti mjesec 2017. godine, takođe su najviše rasle za alkoholna pića i du- van 6,4 odsto, hotelske i restoranske usluge 3,2, prevoza 2,3, te troškovi stanovanja, struje i vode od dva odsto.

Prosječne cijene hrane, bezalkoholnih pića, i ostalih dobara i usluge rasle su 1,5 odsto, a namještaja, opreme za domaćinstvo i komunikacije 0,9 odsto. Cijene odjeće i obuće pale su za 1,4, rekreativnih i kulturnih programa za 1,1, a zdravstvenih usluga 0,4 odsto. S druge strane, prema indeksu potrošačkih cijena, u decembru 2018. godine je u našoj zemlji zabilježena nova deflacija od 0,6 odsto. U odnosu na isti mjesec u 2017. godini, cijene su bile u prosjeku više za 1,6 odsto. Najveći uticaj na treću mjesečnu deflaciju u 2018. imao je pad cijena goriva, odjeće, povrća, mesa, obuće, te ostalih prehrambenih proizvoda. Prema glavnim grupama, za 3,4 odsto su snižene cijene

NOVA PONUDA CRNOGORSKOG TELEKOMA

GODIŠNJA PRETPLATA ZA HBO GO SERVIS Crnogorski Telekom predstavio je novu ponudu za korisnike mobilnog interneta, koja osim besplatnog striminga video-sadržaja, donosi i godišnju pretplatu za servis HBO GO. Iz Telekoma su objasnili da je kreiran novi paket Libero Plus M2, koji donosi 100 gigabajta mjesečno za internet saobraćaj koji se može koristiti na tabletu ili računaru uz USB modem ili Wi-Fi ruter. “Paket uključuje i besplat-

nu opciju video striminga, koja omogućava gledanje omiljenih video sadržaja bez trošenja saobraćaja iz paketa, kao i besplatnu godišnju pretplatu za HBO”, naveli su u kompaniji. Mjesečna pretplata za Libero Plus M2 paket, kako su dodali, iznosi 14 eura. “Korisnici mogu gledati sezone serija Igre prijestola, Sluškinjine priče, Zapadni svijet i druge”, kazali su u Telekomu. R.E.

odjeće i obuće, za 3,1 prevoza, dok su 0,1 odsto bile niže cijene hrane, bezalkoholnih pića, namještaja, opreme za domaćinstvo, komunikacija, te rekreativnih i kulturnih programa. Rasle su jedino cijene usluga u hotelima i restoranima za 1,4 odsto, stanovanja, voda i struje za 0,3, zdravstvenih usluga za 0,2 i ostalih dobara i usluga za 0,1 odsto. U odnosu na decembar 2017. godine, sve cijene su porasle, a najveća je razlika za povrće – čak 11,8 odsto, zatim žestoka i alkoholna pića 9,8 odsto, mineralnu vodu i sokove 8,7, te drumski prevoz 7,1 odsto. K.J.

Blic krediti do 3.000 eura Blic gotovinski kredit, koji se odobrava uz jednu posjetu banci, novi je proizvod Addiko banke. U toj kompaniji su saopštili da je od dokumentacije jedino potrebna lična karta. “Blic gotovinski krediti se odobravaju u iznosu do 3.000 eura, na rok otplate od jedne do pet godina, i to bez obaveze primanja zarade preko Addiko banke”, kazali su u kompaniji. Iz banke su saopštili da su pružili priliku onim građanima koji ne primaju zaradu preko Addiko banke da mogu aplicirati za tu vrstu gotovinskih kredita. R.E.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA JANUARSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

HRONIKA

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV LITVANACA

U zadnjem braniku vozila švercovali skank

Zaplijenjeni skank Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici protiv okrivljenih litvanskih državljana M.E. i Š.D., zbog izvršenja krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnicom je predstavljeno da su okrivljeni dana 2. novembra 2018. godine, oko 08.00 časova, na graničnom prelazu Božaj, neovlašćeno radi dalje prodaje iz Republike Albanije unijeli u Crnu Goru opojnu drogu marihuanu. Naime, prilikom kontrole automobila, njemačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao E.M. dok se na suvozačevom mjestu nalazila D.Š., oboje državljani Litvanije, pronađeno je 14.750 grama skanka. “Detaljnom graničnom kontrolom, uz upotrebu ure-

OPTUŽNICOM JE PREDSTAVLJENO DA SU OKRIVLJENI DANA 2. NOVEMBRA 2018. GODINE, OKO 08.00 ČASOVA, NA GRANIČNOM PRELAZU BOŽAJ, NEOVLAŠĆENO RADI DALJE PRODAJE IZ REPUBLIKE ALBANIJE UNIJELI U CRNU GORU OPOJNU DROGU MARIHUANU. đaja „buster” i videoskopa, kao i uz angažovanje policijskih službenih pasa za otkrivanje opojnih droga, u zadnjem braniku vozila i u još jednom specijalno izrađenom bunkeru, pronađena su i oduzeta ukupno 33 pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga”, navedeno je iz policije. N.P.

OPŠTINA BUDVA SEKRETARIJAT ZA URBANIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11, 27/13 i 52/16) Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANU JAVNOST da je nosiocu projekta “Aura vittalis” d.o.o. Budva, donijeto Rješenje, broj: 06063-u-4014/13 od 16.01.2019.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat: “ Izgradnja apartmanskoposlovnog objekta”, na urbanističkoj parceli 7, koju čine katastarska parcela 1765/6 i dijelovi katastarskih parcela 1772/24 i 3070/5 KO Budva, u zahvatu DUP-a “Dubovica 1- izmjene i dopune”, na teritoriji Opštine Budva. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje apartmanskoposlovnog objekta, na urbanističkoj parceli 7, koju čine katastarska parcela 1765/6 i dijelovi katastarskih parcela 1772/24 i 3070/5 KO Budva, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da isti realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja radova, eksploatacije i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Budva u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koji izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa. SEKRETAR, Stevo Davidović

NAVODNI VOĐA KAVAČKOG KLANA BIĆE EKSTRADIRAN

ČEŠKA U NAREDN DANA IZRUČUJE K

Izručenje Slobodana Kašćelana, koji prema policijskoj evidenciji slovi za vođu “kavačkog klana”, iz Češke u Crnu Goru uslijediće u narednih desetak dana saznanju Dnevnih novina iz pouzdanih izvora. Naime, nekoliko dana prije Nove godine Ministarstvo pravde je od nadležnih organa iz Republike Češke obaviješteno da se okrivljeni složio sa izručenjem, te da će iz tog razloga ona biti izručen po pojednostavljenoj odnosno ubrzanoj proceduri, u skladu sa propisima Republike Češke. Tačan datum se iz bezbjednosnih razloga čuva u strogoj tajnosti, ali prema saznanjima DN, to će biti urađeno veoma brzo, jer su se stekli svi uslovi za njegovo neometano izručenje. Kašćelan je nakon skoro dvije godine bjekstva uhapšen 12. decembra prošle go-

dine u iznajmljenom stanu u Pragu, glavnom gradu Češke, na osnovu Interpolove potjernice Podgorice koja je za njim bila raspisana 2017. godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela. On je prilikom hapšenja kod sebe imao dva pasoša, francuski i kosovski na ime Slo-

bodan Perić. Odmah nakon lišenja slobode Kašćelana, u Prag su doputovali crnogorski Istražitelji ali je Kašćelan odbio da razgovara sa njima. Dva dana kasnije Češki mediji objavili su video-snimak akcije privođenja čime su demantovane spekulacije da se sam predao. Akcija hapšenja Kašćelana, koji je već neko vrijeme bio lociran u glavnom gradu Češke, izvedena je zahvaljujući uspješnoj i efikasnoj međunarodnoj policijskoj saradnji službenika crnogorske Uprave policije, koji su i locirali bjegunca sa inostranim partnerskim službama. Kašćelan je lociran na osnovu telefonskog poziva upućenog rođaku koji živi u Beču. Naime, on je ne sumnjajući da će policija to otkriti često kontaktirao sa rođakom iz Beča. Kašćelan je, prema

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

HRONIKA

VIŠI SUD ODREDIO PRITVOR PREDSJEDNIKU ATLAS GRUPE

Uskoro međunarodna potjernica za Kneževićem

PO POJEDNOSTAVLJENOJ PROCEDURI

NIH DESETAK KAŠĆELANA navodima policije, često mijenjao mjesto boravka i koristio lažne identitete. Zbog toga je crnogorska policija bila stalno u kontaktu sa kolegama iz Češke, Njemačke, Austrije, Francuske, Hrvatske, Slovenije, Švajcarske, Portugala, Španije i Kosova, da bi zajedničkom saradnjom utvrdili gdje

Kašćelan je nakon skoro dvije godine bjekstva uhapšen 12. decembra prošle godine u iznajmljenom stanu u Pragu na osnovu Interpolove potjernice Podgorice koja je za njim bila raspisana 2017. godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela.

se tačno nalazi navodni vođa “kavačkog klana”. Kašćelan se, kako se navodi u optužnici specijalnog tužilatva tereti da je krajem maja 2010. godine na području opština Kotor, Tivat i Budva organizovao kriminalnu organizaciju radi sticanja nezakonite dobiti, te da je organizovao djelovanje kriminalne organizacije uz primjenu tačno određenih pravila i unutrašnje kontrole, pri čemu je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određen zadatak i ulogu. Tereti se da je formirao petnaestočlanu grupu koja se bavila iznudama, zelenašenjem, nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih materija, švercom droge, mitom i pranjem novca. Crnogorske vlasti ga traže i zbog sumnje da je u Prčanju 2010. godine sa umišljajem pokušao da ubije Igora Markovića. N.P.

Viši sud u Podgorci prihvatio je predlog specijalnog tužilaštva i odredio pritvor do 30 dana predsjedniku Atlas grupe Dušku Kneževiću, optuženom za zloupotrebu u privredi putem podstrekavanja, čime su ispunjeni uslovi da se za njim raspiše međunarodna Interpolova potjernica, s obzirom da je on u bjekstvu. Knežević je izbjegao hapšenje koje je krajem decembra naložila specijalna tužiteljka Lidija Vukićević, zbog sumnje da su neleglnim poslovima oštetili državni budžet za skoro dva miliona eura. Hapšenje međutim nijesu uspjeli da izbjegnu četvoro njegovih bivših i sadašnjih saradnika Brankica Bašović, Biljana Bašović, Marko Nikolić i Đorđe Đurđić. Za Kneževićem je tada raspisana nacionalna potjernica jer je ustanovljeno da se ne nalazi na adresama koje su prijavljene kao mjesto njegovog boravka. Nakon što je Viši sud juče odredio pritvor Kneževiću, slijedi zahtjev specijalnog tužilaštva za raspisivanje međunarodne potjernice. Kada bude donešena naredba o raspisivanju potjernice o tom zahtjevu, Uprava policije oba-

vještava Ministarstvo pravde i traži njihovu saglasnost. Po dobijanju saglasnosti kancelarija Interpola raspisuje potjernicu. Knežević i njegovi saradnici se terete da su od 2008. do 2017. godine sa računa IMB na račune povezanih kompanija u okviru Atlas grupe prenijeli 17 miliona eura. No-

Tužilaštvo pozvalo Stijepovića Bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, pozvan je na saslušanje u SDT povodom snimka koji je Duško Knežević ranije objavio. Podsjetimo, nakon snimka tajno napravljenog u Kneževićevoj kući, Stijepović je po-

zvao nadležne organe da reaguju i ispitaju tvrdnje biznismena koji je u bjekstvu. Vrhovno državno tužilaštvo je saopštilo da će u ovom, kao i u svakom drugom slučaju, preduzeti istražne radnje i ispitati takozvanu “aferu Atlas”.

vac je sa banke prebacivan na račun kompanije Global karbon kojoj je izvršna direktorica bila Biljana Bašović, a potom na račune firmi čiji su direktori ili ovlašćeni zastupnici bili Đorđe Đurđić, Marko Nikolić i Brankica Bašović u periodu od 2008. do 2010. godine. Sumnjive transfere novca istražitelji su potkrijepili priznanjem jedne osobe sa spiska osumnjičenih koja je detaljno objasnila kako je prebacivan novac među kompanijama u okviru Atlas banke. Knežević se sve vrijeme istrage, ako je suditi po objavama sa Instagrama, nalazi u Londonu i svakodnevno objavljuje svoja „saznanja zašto su on i njegovi saradnici predmet interesovanja glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. N.P.

POTVRĐENA OPTUŽNICA KOLAŠINCU ZBOG DROGE

NEDOZVOLJENO DRŽAO KOKAIN Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju , Ljubinka Madžgalj podigla je optužnicu protiv Ivana Vlahovića (36) rođenog u Livornu u Italiji, stalno nastanjenog u Kolašinu zbog krivičnog djela nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u sticaju sa davanjem

droge drugima na uživanje. Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju juče je potvrdilo optužnicu i glavni pretres biće zakazan u zakonskom roku. Prema optužnici Vlahović je 8. i 9. decembra prošle godine u Kolašinu, radi prodaje držao oko 9,8 grama kokaina. Drogu je policija pronašla

u sobi u kojoj je okrivljeni boravio. Bila je upakovana u sedam ručno pravljenih zamotuljaka koji su bili u metalnoj kutiji za parfem. Prema navodima optužnice, Vlahović je 8. decembra u večernjim satima u jednom ugostiteljskom objektu, jednom sugrađaninu dao drogu na uživanje. B.Č.

HRONIKA

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

NASTAVAK SUĐENJA U SLUČAJU ª GRANDº , VJEŠTAK FORENZIČKE GENETIKE:

DNK TRAG VUKIĆEVE MOGAO OSTATI U RANCU I PRIJE STAVLJANJA ORUŽJA

U nastavku suđenja optuženom Ivanu Jovanoviću koji se tereti da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, na način što je ostavio oružje u sobi Hotela “Grand” i optuženoj Nikoleti Vukić, koja je tada radila u hotelu, a inače je Jovanovićeva sestra, saslušana je vještak u oblasti forenzičke genetike Sandra Kovačević. Ona je ostavila mogućnost da je DNK trag okrivljene Vukić koji je ostao u rancu u kojem je nađeno oružje, ostao tu iz razloga što je ona u prethodnom periodu isti taj ranac intenzivno koristila u privatne svrhe. “S obzirom kako je već navedeno na nisku dokaznu vrijednost utvrđenog DNK rezultata u odnosu na Vukić Nikoletu, takođe činjenica da se radi o miješanim DNK profilima,

ne mogu isključiti mogućnost da je prenos biološkog materijala na oružje moglo nastati na način kako je to naveo advokat, a to je, kako je navedeno, da je ona koristila predmetni ranac intenzivno, da je dodirivala i unutrašnje površine, a

da predmetno oružje nije imalo dodatnu zaštitu u odnosu na površinu samog ranca”, pojasnila je Kovačević. Okrivljeni Jovanović je, na pitanja ODT-a, odgovorio da je krpama iz svoje kuće čistio hekler. Sud je prihvatio

predlog tužioca da se sasluša krim tehničar Dejan Mijanović, balističar Božidar Bakić i svjedoci Milica Ivanović, Marko Grabovica i Jovana Vukić. Nastavak suđenja zakazan je za 4. februar.

Jovanović je ranije pred cetinjskim sudom priznao da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret dodajući da za to nije znala optužena Vukić. Optužena Vukić ostala je pri iskazu datom kod tužioca, odnosno navela je da je Jovanoviću detaljno govorila o hotelu i svom zaposlenju, pogotovo ako bi on to pitao, iako nije razmišljala zašto je pitao za određene stvari. Njih dvoje optužnicom se terete da su tokom maja u Hotelu “Grand” na Cetinju neovlašćeno nabavili i držali veću količinu oruža i municije: automatska puška marke “hekler i koh”, dva okvira za municiju od po 30 metaka, 50 pištolj skih metaka kalibra 9 mm, 100 pištolj skih metaka kalibra 9 mm, prigušivač zvuka, eksploziv velike razorne moći i dvije silikonske maske za lice. Bo.B.

hronika

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

suđenje kriminalnoj grupi za pranje novca i utaju poreza

Medojević spreMio odbranu od pet sati?

Pred specijalnim vijećem Višeg suda u Podgorici juče je nakon višesatnog obrazlaganja procesnih predloga odbrane ipak počelo suđenje jednom od lidera Demokratskog fronta Nebojši Medojeviću, biznismenu iz BiH Momiru Nikoliću i njihovoj navodnoj desetočlanoj kriminalnoj grupi, koji su optužnicom SDT-a okrivljeni za pranje novca. U ovom sudskom postupku, kako je ranije odlučeno, sudiće se i po drugoj optužnici Specijalnog tužilaštva, kojom se Momir Nikolić tereti i za utaju poreza. Juče su pročitani podaci okrivljenih i svi su kazali da će iznijeti odbranu, a čitanje optužnice i iznošenje odbrane okrivljenih određeno je za petak, 25. januara, kako bi prvooptuženi Medojević mogao u kontinuitetu iznijeti svoju odbranu, što će kako je najavio, trajati pet do šest sati.

■ “sdt i viši sud ne-

nadležni za utaju poreza”

Sud je prije početka glavnog pretresa odbio procesne predloge prvooptuženog i advokata odbrane koji su se odnosila na razdvajanje predmeta. Prvooptuženi Medojević zatražio je da se razdvoji postupak za utaju poreza protiv Nikolića od postupka za pranje novca. Naveo je da je optužnica za utaju poreza protiv Nikolića podnijeta od nenadležnog tužilašta nenadležnom sudu. “Krivično djelo utaja pore-

u kom su Duško Šarić i Jovica Lončar oslobođeni od optužbi za pranje novca jer ovu činjenicu tužilaštvo nije dokazalo.

■ “nije cjelishodno razdvajati postupke”

za nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva i vanraspravno krivično vijeće Višeg suda ne postupa u slučajevima utaje poreza. Ovaj predmet protiv Nikolića Viši sud treba da proslijedi drugom sudu na postupanje”, kazao je Medojević obrazlažući pravno-formalni razlog za razdvajanje postupka. Kazao je da je optužnica protiv njega rezultat zloupotrebe službenih ovlašćenja glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, a sve zbog “navoda o dubrovačkom ratištu”. “Montirani postupak protiv lidera jedne od najjačih opo-

zicionih stranaka predstavlja presedan. Pokušano mi je namještanje krivične odgovornosti preko sada već optuženog (Duško Knežević) koji je trebalo da svjedoči da je meni dao novac koji je bio namijenjen DPS-u”, naveo je Medojević. Jedan od razloga za stavljanje ovog predloga je, kako je kazao Medojević, i činjenica da ne postoji novac koji je stečen iz kriminalnih aktivnosti da bi se govorilo o pranju novca. Tužilaštvo je, prema riječima Medojevića, moralo da dokaže u slučaju pranja novca da su sredstva stvorena iz nelegalnih aktivnosti i podsjetio na slučaj

Advokat Dušan Radosavljević naveo je optužnica protiv Nikolića nije smjela da se potvrdi jer je postupak protiv njega sproveden na brzinu i na nezakonit način. “Ulazimo u zonu apsurda imamo iste dokaze u oba predmeta. U optužnici za utaju poreza istrage nije bilo, i ako se nešto ne promijeni vi ćete voditi istragu na glavnom pretresu”, obratio se Radosavljević sudu. I advokat Miroje Jovanović kazao je svoje razloge zbog kojih smatra da predmete treba razdvojiti, između ostalog i da se ne može za utaju poreza jednom licu suditi pred specijalizovanim vijećem. Advokat Dražen Medojević je kazao da odbrana ne opstruira postupak već iz dobronamjernosti ukazuje da sud treba dobro da prouči predloge. Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević kazala je da se protivi predlogu za razdvajanje postupaka, navodeći da je utvrđeno da su obje optužnice pravno valjane. Nakon pauze vijeće sutkinje Vesne Pean odbilo je predlog odbrane, navodeći da ih nije cjelishodno razdvajati. Potom je advokat Jovanović opet predložio razdvajanje po-

stupaka, a kako bi se omogućilo da njegovi branjenici, optuženi Luka Radunović i Petar Drašković iznesu odbranu u prisustvu javnosti, jer oni to žele, ali su u vrijeme izvršenja krivičnog djela iz druge optužnice (počinjeno od 2007. do 2014.) bili maloljetni. Sud je i to odbio. Pored Medojevića i Nikolića, na optuženičkoj klupi nalaze se i direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, v.d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, sin funkcionera DF-a Slavena Radunovića, sinovac funkcionera Predraga Bulatovića, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, funkcioner Demokratske narodne partije Aleksandar Sekulić, član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović i ulični diler deviza Gordan Konatar. Plan navodnih organizatora, Medojevića i Nikolića, prema optužnici SDT-a bio je da okrivljeni Nikolić svoj nezakonito stečen novac ne prikazuje kao prihod nadležnima i izbjegne plaćanje poreza u najmanjem iznosu od 147.283 eura, a od njega finansira Demokratski front u vrijeme izbora 2016, i potom stavi novac u legalne tokove. Drugom optužnicom, ili kako su je advokati odbrane nazvali “mlađom”, Momir Nikolić tereti da je utajio više od 100.000 eura. Bo.B.

dopuna krivične prijave protiv ivana perišića i Burima Byryci

Utajili porez i oštetili državU za 326.000 eUra Policija je podnijela osnovnom državnom tužiocu u Baru izvještaj, kao dopunu krivične prijave, protiv barskog preduzeća Monter.ing, te odgovornih lica u toj firmi Ivana Perišića (44) iz Bosne i Hercegovine i Burima Byryci (36) sa Kosova, zbog sumnje da su utajom poreza i doprinosa i zloupotre-

bom ovlašćenja u privredi nanijeli budžetu Crne Gore štetu veću od 326.000 eura. Kako je saopšteno iz Uprave policije, Perišić ima privremeni boravak u Budvi i ovlašćeno je lice u Monter-ingu, a Byryci je osnivač i izvršni direktor preduzeća. Oni su, kako se sumnja, sa

namjerom izbjegavanja plaćanja poreza i poreskih dažbina, neopravdanim i nedokumentovanim podizanjem novca sa žiro računa prikrili ostvarene prihode tokom 2015, 2016. i 2017. godine, odnosno prilive novčanih sredstava na žiro račun preduzeća Monter.ing. R.C.H.

društvo

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

Zaposleni elektrotehničke škole ª Vaso aligrudićº pisali ministru prosVjete damiru šehoViću

Postavljanje kamera nije mobing, za to glasala većina nastavnika

Zaposleni u podgoričkoj Elektrotehničkoj školi “Vaso Aligrudić”, uputili su juče otvoreno pismo ministru prosvjete Damiru Šehoviću, povodom toga što su, kako navode ovih dana u žiži interesovanja u medijima i na društvenim mrežama povodom presude Osnovnog suda u slučaju “Uklanjanje kamera”. Podsjećamo, prvostepenom presudom Osnovnog suda, utvrđeno je da je direktor Elektrotehničke škole Veselin Pićurić, godinama nezakonito snimao profesore, i to u kabinetima gdje se izvodi nastava, ali i u toaletu škole. Jedanaest bivših i sadašnjih profesora te škole tvrdili su da su više od sedam godina bili izloženi nezakonitom snimanju i to čak i dok su obavljali fiziološke potrebe. resudom je naloženo školi da svakom profesoru isplati po hiljadu eura na

ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti – prava na privatnost i prava na psihički, odnosno duševni integritet. Međutim, i pored navedenog zaposleni, kako je potpisano pismo ministru, poručuju da postavljanje kamera nije mobing, te da je za to glasala većina nastavnika. “Zbog čega je na sjednici Nastavničkog vijeća od 13.04.2011. godine traženo od

Napominjemo da to nije bilo prisiljavanje, mobing ili nešto drugo već samo zdrav razum 61 nastavnika koji su imali želju i viziju da rade i stvaraju u školi “danas”

nastavnika da se javno izjasne po pitanju postavljanja kamera u školi. Od 83 člana Nastavničkog vijeća, glasalo je 65 članova. Od njih je bilo 61 za, jedan protiv i tri uzdržano. Napominjemo da to nije bilo prisiljavanje, mobing ili nešto drugo već samo zdrav razum 61 nastavnika koji su imali želju i viziju da rade i stvaraju u školi “danas””, navodi se u pismu. Kako se ističe, kao i uvijek ima onih koji su protiv i koji su tom činu “Postavljanje kamera” dali neku drugu dimenziju, odnosno neku drugu notu. “Ali ako je Vaš i naš zadatak uspjeh započete velike reforme srednjeg stručnog obrazovanja u Crnoj Gori, onda vas molimo da uvažite i glas onih koji su u svakom trenutku spremni da daju svoj doprinos tome, kao što su to radili i do sada”, stoji u pismu. M.I.

Srednja elektrotehnička škola “Vaso Aligrudić”

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

ApArAt zA zrAčenje vrijedAn 2,18 milionA

snop energije 6 MV, treba da omogući u kontinuitetu promjenjivo polje zračenje u ravni izocetra od 0,5 cm x 0,5 cm do minimum 28 cm x 28 cm... “Ponuđač je dužan da u prostoru u koji će instalirati linearni akcelerator obezbijedi sve uslove neophodne za bezbjedan rad koji uključuju: klimatizaciju prostora, adekvatnu ventilaciju prostora i zaštitu od zračenja adekvatnu za akcelerator traženih tehničkih karakteristika, kao i elektro i vodovodne instalacije neophodne za pravilan i funkcionalan rad predmetnog akceleratora i prateće opreme”, navodi se u dokumentaciji. Kako se ističe, zainteresovana lica su dužna da u roku od 30 dana od da-

Predsjednik Vlade Duško Marković je krajem 2018. godine, prilikom puštanja u rad linearnog akceleratora vrijednog 2,6 miliona eura u Klinici za onkologiju KCCG, najavio da je već za ovu godinu planirana nabavka još jednog linearnog akceleratora

KonKUrS rAdio-televizije crne gore

Biraju direktora televizije i radija

Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana

Linearni akcelerator koji je nedavno pušten u rad u Klinici za onkologiju Kliničkog centra

KCCG raspisao tender za nabavku novog linearnog akceleratora Klinički centar Crne Gore (KCCG) raspisao je novi tender za nabavku i instaliranje linearnog akceleratora, aparata za zdračenje u iznosu od 2.180.000 eura. Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, u koju su Dnevne novine imale uvid, predviđeno je da se ovaj 6MeV aparat, manjih energija i prateće opreme instalira u postojećem prostoru u staroj zgradi Onkologije. Naime, tender je najprije bio raspisan 24. decembra prošle godine, ali je juče objavljen novi, sa izmjenjenom dokumentacijom u kojoj su navedene i bitne specifikacije, odnosno karakteristike dodatne/ prateće opreme. Tako je, na primjer, neophodno da akcelerator ima fotnonski

Društvo

Radio-televizija Crne Gore (RTCG) raspisala je javni konkurs za imenovanje direktora Televizije i Radija te medijske kuće, a rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana. Kandidati treba da imaju državljanstvo Crne Gore, prebivalište na teritoriji te države, najmanje pet godina radnog iskustva u medijima i visoku stručnu spremu (VII1- podnivo kvalifikacija). Učesnici konkursa su dužni da dostave program razvoja i rada Televizije, odnosno Radija, za mandatni period. Mandati direktora Televizije i Radija Crne Gore su četiri godine, uz mogućnost ponovnog

imenovanja Kandidati za direktore Televizije i Radija Crne Gore ne mogu biti poslanici i odbornici, lica koje bira, imenuje ili postavlja Skupština, predsjednik Crne Gore i Vlada. Za tu funkciju ne mogu konkurisati funkcioneri političkih stranaka - predsjednici partija, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora i drugi stranački funkcioneri. Generalni direktor RTCG Božidar Šundić donijeće odluke o izboru direktora Televizije i Radija, kako se navodi u konkursu, u roku od 30 dana od isteka roka za dostavljanje prijava. R.D.

na objavljivanja tenderske dokumentacije izvrše obilazak prostora predviđenog za instaliranje aparata kako bi utvrdila postojeće stanje. Takođe, period važenja ponude je 160 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Podsjećamo, predsjednik Vlade Duško Marković je krajem 2018. godine, prilikom puštanja u rad linearnog akceleratora vrijednog 2,6 miliona eura u Klinici za onkologiju KCCG, najavio da je već za ovu godinu planirana nabavka još jednog linearnog akceleratora. M.I.

beba rođeno je u protekla 24 sata u porodilištu kliničkoG Centra Crne Gore.

stepeni Celzijusa i pretežno sunčano vrijeme preovladavaće danas u Crnoj Gori, saopštio je zavod za hidrometeoroloGiju i seizmoloGiju.

zapošljavanje

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

Dvije Decenije realizacije Programa zzz za stimulisanje zaPošl

U samozapošljavanje D plasirano blizU 48 mili

Zavod za zapošljavanje skoro 20 godina, kroz mjeru aktivne politike zapošljavanja, stimuliše otvaranje novih radnih mjesta i podstiče razvoj preduzetništva u Crnoj Gori. U popularno samozapošljavanje do sada je plasirano blizu 48 miliona eura. Savjetnica za kreditiranje Alma Mahmutović navodi da je u protekle dvije decenije isfinansirano 8.666 kredita, vrijednih 47.615.322,27 eura. Zavod još od 1999. godine realizuje Program za stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva. Kontinuitet je nastavljen 2008. godine Inoviranim programom.

nje razvijene opštine, gdje je, kako kaže, plasirano više od 70 odsto kredita.

Zavod za zapošljavanje

■ EdUkacija

■ Uslovi Ovim programom dodjeljuju se kreditna sredstva po uslovima povoljnijim od tržišnih. Za kredit mogu konkurisati, kako nezaposleni iz evidencije Zavoda, tako i preduzetnici i pravna lica. Iznos odobrenog kredita je, po jednom novozaposlenom, do 5.000 eura. Maksimalno se odobrava do 15.000 eura, za tri novootvorena radna mjesta. Grejs period je godinu. Rok vraćanja je tri godine za fizička lica, a dvije za pravna, i to u polugodišnjim anuitetima. Kamatna stopa, na godišnjem nivou, iznosi tri odsto za pro-

300 hiljada eura opredjeljeno je za samozapošljavanje budžetom za ovu godinu zavoda za zapošljavanje. predviđeno je da se dodijeli 50 kredita, čime će se omogućiti otvaranje 60 novih radnih mjesta. procjena je da će se 20 kredita usmjeriti ženama.

jekte čiji su nosioci žene i za projekte koji se realizuju na sjeveru i u manje razvijenim opštinama, a četiri odsto za ostale projekte. Odlukama Upravnog odbora lani je odobreno 80 kredita, čime je omogućeno otvaranje 100 novih radnih mjesta. U cjelosti je realizovana raspodjela budžetom predviđenih 500.000 eura za kredite za samozapošljavanje. Oko 86,5 odsto usmjereno je nezaposlenim sa evidencije Zavo-

da, 10,8 odsto pravnim licima, a oko 2,7 procenata preduzetnicima. “Više od polovine odobrenih kredita je iz oblasti poljoprivrede i ribarstva, slijede trgovina, ugostiteljstvo, turizam, zanatstvo i uslužne djelatnosti. Nešto manje od polovine ukupno isfinansiranih kredita, vrijednosti oko 200.000 eura, dobile su žene”, objašnjava Mahmutović. Dodaje da je prilikom dodjele kredita akcenat stavljen na sjeverni region i ma-

Pored finansijske pomoći, Zavod, takođe, pruža i nefinansijsku podršku u vidu edukacija budućih preduzetnika. Pošto se radi o start up preduzećima, svi korisnici kredita, uz sredstva, dobijaju i trodnevnu edukaciju o elementarnim znanjima iz preduzetništva. Ova edukacija je uvrštena u proceduru dodjele kredita i uslov je za njegovo dobijanje. “Dodjelom kredita naša podrška ne prestaje. Nastavljamo da pratimo njihov razvoj i pružamo im neophodne savjete. Svjesni smo problema sa kojim se suočavaju početnici u biznisu i činjenice da su znanje i kompetencije ključni za uspješan biznis”, ističe Mahmutović. Podsjeća da Zavod za korisnike kredita, preduzetnike i pravna lica, jednom godišnje, u trajanju od dva dana, u svim opštinama organizuje specijalističke obuke iz oblasti poslovnih vještina, menadžmenta, poslovnog planiranja, poslovne komunikacije, elektronskog poslovanja, finansija, pravne regulative… Savjetnica za APZ u nikšićkom birou rada Vera Ra-

Svoj bizniS – najbolji izbor

Milica Peković u Pet shopu

Korisnica kredita Milica Peković iz Nikšića, nakon deset godina čekanja na birou, odlučila se za kredit za samozapošljavanje, prije nego za neku prekvalifikaciju. “Kredit je povoljan. Iznos od 5.000 eura je dovoljan za početak nekog biznisa, a odgovara i grejs period. To je, inače, najjeftiniji kredit koji se nigdje drugo nije mogao dobiti, pa sam se odlučila da otvorim Pet shop u Nikšiću”, priča Peković. U septembru je, kaže, počela da radi. Bio joj je cilj sebe da za-

posli, da plaća sebi osiguranje. Ako biznis bude uspješan, planira da ga proširi i možda zaposli drugo lice. “Gledajući iz svog iskustva, bolje je pokrenuti se s mjesta. Tražila sam posao u struci i van struke, ali nije ga bilo, pa sam se odlučila za samozapošljavanje. Posebno mladim ljudima svoj biznis je dobra opcija, jer mnogo je bolje da na ovaj način dođu do posla, nego da sjede kući”, poručuje Peković. Slično je uradio i Rajko Šućur, koji je odlučio da proširi svo-

ju farmu krava. Prije toga, deset godina je radio u grafici, zatim na građevini i na kraju se opredijelio za sopstveni biznis. “Kredit sam dobio za unapređenje poljoprivrednog gazdinstva. Posjedujem mini farmu. S tim projektom sam otišao prema Zavodu za zapošlljavanje i oni su mi izašli u susret. Trenutno imam četiri grla. Planovi su da se proširi taj objekat, da se uradi nešto novo i trenutno mlijeko ide prema mljekari Nika”, objašnjava Šućur.

Rajko Šućur

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

zapošljavanje

šljavanja i PreDuzetništva

Do saDa iona eUra

U Vladin program ove godine uključeno 3.298 diplomaca

Počelo stručno osPosobljavanje visokoškolaca

Diplomci se okreću privatnom sektoru

Alma Mahmutović dulović objašnjava kako teče procedura davanja kredita od samog interesovanja, do realizacije i korišćenja kredita.

■ Procedura “Što se tiče pravnih lica, odnosno preduzeća, oni jednostavno dolaze i dobijaju formulare za kredite za zapošljavanje i propratnu dokumentaciju o kojoj će biti informisani u kancelarijama biroa. Predaju zahtjev za kredit i dalje idu u procedure, kao i nezaposlena lica sa evidencije. Svi nezaposleni prvu informaciju dobijaju od savjetnika za posredovanje, i tu se izjašnjavaju da su zainteresovani za kredit za samozapošljavanje”, pojašnjava Radulović. Dalje, dodaje ona,to lice uradi plan zapošljavanja sa svojim savjetnikom, ide u kreditnu službu, gdje će od savjetnika za kreditiranje dobiti osnovne informacije o uslovima za kredit: koja su sredstva obezbjeđenja, kolika je kamata, rok trajanja i slično i onda se upućuje na edukativni seminar za preduzetnike. Svako ko prođe taj seminar dobija formulare za kredit koje popunjava i uz propratnu do-

Priručnik za preduzetnike U Zavodu za zapošljavanje

ovih dana ažuriraju Priručnik za preduzetnike, usklađuju ga sa postojećim propisima. Izmijenjeno i dopunjeno, peto po redu, izdanje uskoro će se naći u štampi. Sadrži informacije iz onih oblasti koje su od značaja za sva lica koja žele da se bave preduzetništvom (kako registrovati djelatnost, radno pravo, poslovni ugovori, biznis plan, finansijsko računovodstvo, marketing...). Priručnik će biti distribuiran svim područnim jedinicama Zavoda, a naći će se i u elektronskoj formi na sajtu Zavoda. kumentaciju predaje u službu kredita. Nakon toga, zajedno sa preduzetnicima, malim preduzećima i nezaposlena lica idu u proces odobravanja kredita. “Zainteresovanost za kredite za samozapošljavanje je jako velika. Na ovaj način je mnogo ljudi došlo do zaposlenja, riješilo egzistencijalne probleme i otpočeli sopstveni biznis”, zaključuje Radulović.

Počelo je stručno osposobljavanje sedme generacije visokoškolaca. U Vladin program, ove godine, uključeno je 3.298 diplomaca, koji su, kroz dva kruga povezivanja, izabrali poslodavca, po svojoj želji. Visokoškolci ovih dana potpisuju ugovor o osposobljavanju, po kojem su, narednih devet mjeseci, vezani za konkretnog poslodavca. Poslodavci su i za ovu generaciju visokoškolaca iskazali veliko interesovanje. Ponudili su ukupno 11.007 radnih mjesta, od kojih su 4.103 u realnom sektoru, a 6.904 u javnom. Najviše su traženi ekonomisti, bankari, menadžeri, pravnici, organizatori,visokoškolci p r o sv j e t n o - o b ra z ov n e

struke… Kod svršenih studenata postepeno se mijenja interesovanje, pa kod ove generacije nije dominirala želja za državnim sektorom. Skoro je izjednačeno interesovanje za realni i javni sektor. Kod privatnih poslodavaca osposobljavaće se 1.697 visokoškolaca, a njih 1.601 u zdravstvu, obrazovanju, policiji, vojsci, advokatskim kancelarijama, kod izvršitelja, notara, u turističkim organizacijama, političkim partijama, javnim ustanovama, privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala… Stručno osposobljavanje korisnika traje devet mjeseci, priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za pola-

ganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem. Mjesečno dobijaju nadoknadu u iznosu od 50 odsto prosječne zarade u državi. Podsjetimo, kroz Program stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem, kroz šest prethodnih ciklusa prošlo je nešto više od 20.000 visokoškolaca. Za realizaciju programa stručnog osposobljavanja država je do sada usmjerila oko 52 miliona eura. Prema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Poreskom upravom, oko 50 odsto korisnika, poslije završenog Programa stručnog osposobljavanja, nastavlja radni angažman kod istog ili drugog poslodavca.

nastavljen trenD blagog PaDa nezaPoslenosti

Stopa nezaposlenosti za godinu manja skoro 5% Ova godina počela je sa blagim padom nezaposlenosti u Crnoj Gori. Prema sedmičnom statističkom izvještaju Zavoda za zapošljavanje, od 14. januara, registrovano je 41.229 nezaposlenih. Stopa nezapo-

slenosti pala je za 0,06 odsto, sa 17,83 (31. decembra 2018.) na 17,77 odsto. U poređenju sa 14. januarom prošle godine, blizu pet odsto niža je stopa nezaposlenosti, sa 21,98 pala je na 17,77 odsto.

Za 14 dana januara prijavljeno je 161 slobodno radno mjesto, 23 na neodređeno vrijeme, a 138 na određeno. Poslodavci su tražili najviše visokoškolce i radnike trećeg i četvrtog nivoa obrazovanja.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

PREMIJER MARKOVIĆ OTVORIO U GUSI

FUNKCIONALAN KVALITETNIJE USL

Predsjednik Vlade Duško Marković i predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić otvorili su juče novi opštinski administrativni centar površine veće od 1.000 kvadrata, vrijedan više od 1,2 miliona eura. „Ovo je zaista jedan lijep i funkcionalan objekat za smještaj i rad lokalne administracije, ali i za kvalitetnije usluge građanima opštine Gusinje. Istovremeno smo danas razgovarali i o svemu onome što smo uradili u 2018. godini, kako iz budžeta lokalne samouprave tako i iz kapitalnog budžeta i složili smo se da je da je dosta toga urađeno, ali i da su se stvorile pretpostavke da se i dalje radi na unapređenju komunalne, društvene i druge infrastrukture u opštini Gusinje“, rekao je premijer. Dodao je da je Vlada u ovoj godini povećala kapitalni budžet za opštinu Gusinje na iznos od 1,3 miliona eura, da su povećani značajno i prihodi opštini Gusinje po više osnova i da je sada na redu implementacija razvojnih planova.

■ REKONSTRUKCIJA PUTA VRIJEDNA 11 MILIONA EURA

„Vlada je podržavajući projekte u Gusinju pokrenula rekonstrukciju kapitalnog infrastrukturnog projekta, rekonstrukciju puta od Podgorice preko Dinoše do Cijevne Zatrijebačke vrijedne 11 milona eura“, rekao je premijer dodajući da vjeruje da će odmah po završetku tendera, krajem ovog mjeseca biti određen i izvođač radova i potpisan odgovarajući ugovor čime će se Gusinje približiti Podgorici na sedamdesetak kilometara. Predsjednik Vlade je iskazao zahvalnost gusinjskoj dijaspori prije svega u Njujorku i to Fondaciji „Gusinje“ na donaciji za projekat.

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

■ IZ GUSINJA ODLAZIM OHRABREN

Na pitanja novinara da prokomentariše svoju izjavu da-

1,2 tu u Njujorku da nije zadovoljan lokalnom samoupravom u Gusinju predsjednik Marković je odgovorio da se taj njegov prigovor odnosio na gotovo sve lokalne samouprave čak i na administraciju šire. „Rekao sam da poslije dužeg vremena Vlada izdvaja ozbiljna sredstva za kapitalne investicije. Ovogodišnji kapital-

miliona eura je vrijedan novi opštinski administrativni centar površine veće od 1.000 kvadrata koji je juče u Gusinju otvorio predsjednik Vlade Duško Marković

ni budžet je 330 miliona eura. Znači, država ima novca za razvoj kapitalne infrastrukture širom Crne Gore, administracija i lokalna i državna mora da obezbijedi da se taj novac troši na vrijeme, u skladu sa ugovorima i da se stvori nova vrijednost i da građani ne samo vide tu novu vrijednost nego da uživaju u njoj. Zbog to-

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

inju novi administrativni centar

objekat za luge građanima

Crna Gora

Sastanak premijera Markovića sa lokalnim rukovodstvom Gusinja

Marković i Čekić prilikom otvaranja novog opštinskog administrativnog centra

Vlada je podržavajući projekte u Gusinju pokrenula rekonstrukciju kapitalnog infrastrukturnog projekta, rekonstrukciju puta od Podgorice preko Dinoše do Cijevne Zatrijebačke vrijedne 11 miliona eura. Po završetku tendera, krajem ovog mjeseca biće određen i izvođač radova i potpisan odgovarajući ugovor čime će se Gusinje približiti Podgorici na sedamdesetak kilometara

■ Nema razvoja zemlje bez razvoja Sjevera

Novi funkcionalan objekat za smještaj i rad lokalne administracije u Gusinju ga ja ne hvalim nego kritikujem. Kritikujem da bih podsticao i da bismo bili efikasniji“, rekao je premijer. Dodao je da je danas vidio u Gusinju da je dosta toga urađeno na rješavanju ključnih komunalnih i infrastrukturnih izazova poput sanacija rijeka korita, uli-

ca, pripreme gradilišta za obejat policije i komunalnog preduzeća itd. „Danas iz Gusinja odlazim ohrabreniji nego što se njihovi rezultati i njihova motivacija vidi iz Podgorice. Dakle, vrijedi razgovarati sa ljudima na terenu“, rekao je premijer.

Na pitanje novinara da li će se investicije u Sjeverni region nastaviti premijer je odgovorio da nema razvoja Crne Gore bez razvoja njenog sjevernog regiona. „Više puta sam rekao više od 50 odsto razvojnih potencijala u zemlji je ovdje. Ovdje imamo vrijedne ljude. Ako Gusinjani, ljudi sa ovog prostora, pojedinci, mogu otići u Njujork i napraviti novu vrijednost i kapital zašto to ne mogu uraditi u svom gradu i u svojoj zemlji? Za to im moramo stvoriti pretpostavke. Njihov odlazak u svijet nije značio da ih tamo čekaju koferi novca. Nego je to njihova sposobnost, njihova posvećenost, njihov rad. Država je to obezbijedila. Tako i ova država mora da obezbijedi da sposobne i vrijedne ljude u cijeloj zemlji, a posebno sa Sjevera, podstakne da ovu ljepotu i ovaj potencijal pretvore u dobro građana i poprave njihov kvalitet života. Tako da ćemo raditi, da ćemo izdvajati novac, da će taj novac biti trošen, a ne prenošen iz godine u godinu i da ćemo tražiti odgovornost za realizaciju svakoga dana i na svakom mjestu. Nema efekta bez toga“, rekao je predsjednik Vlade. R.C.G.

Za Gusinje 30 odsto više novca iz budžeta nego lani Vlada je svakodnevno fokusirana na poboljšanje kvaliteta života građana posebno na sjeveru zemlje. Zbog toga je za Gusinje opredijeljeno 30 odsto više novca iz budžeta nego prošle godine – saopšteno je danas u Gusinju na sastanku premijera Duška Markovića i lokalnog rukovodstva na čelu sa predsjednicom Opštine Anelom Čekić. Izdvajanja iz Kapitalnog budžeta od 1,34 miliona eura predviđena su za više projekata u opštini Gusinje, od kojih su kao najznačajniji istaknuti projekat uređenja prostora Alipašinih izvora kao i rekonstrukcija i opremanje administrativnih objekata – rečeno je na sastanku. Premijer Marković, koji boravi u radnoj posjeti Gusinju, ukazao je i na činjenjicu da je za rekonstruk-

Na sastanku je ocijenjeno da je važno da opština i Ministarstvo održivog razvoja i turizma u brzom roku riješe problem planske dokumentacije u Gusinju jer je to uslov daljeg razvoja opštine, novih projekata među kojima je i školsko-sportska sala vrijedna skoro tri miliona eura.

ciju lokalnih puteva u opštini Gusinje opredijeljeno 200.000 eura, što je tri puta više nego što je izdvajano ranije. On je dodao i da je ključno pitanje razvoja države pitanje razvoja sjevera. Podsjetio je da je iz Kapitalnog budžeta najviše opredijeljeno za sjever te da nema razvoja bez unapređenja infrastrukture. Predsjednik Marković je naveo da će najmanje razvijenim opštinama, među njima i Gusinju, biti opredijeljeno više novca iz budžeta i u tom kontekstu istakao novi Zakon o finansiranju lokalne samouprave. Na sastanku je ocijenjeno da je važno da opština i Ministarstvo održivog razvoja i turizma u brzom roku riješe problem planske dokumentacije u Gusinju jer je to uslov daljeg razvoja opštine, novih projekata među kojima je i školsko-sportska sala vrijedna skoro tri miliona eura. Nakon sastanka, predsjednik Vlade i predsjednica opštine svečano su otvorili opštinski administrativni centar od preko 1.000 kvadrata koji je koštao više od 1,2 miliona eura. Najveći dio novca, 1,1 milion eura, obezbijedila je Vlada Crne Gore, a ostatak Fondacija „Gusinje“ i crnogorski iseljenici iz SAD, i opština Gusinje. Nova zgrada obezbijediće bolje uslove za rad zaposlenih odnosno bolju uslugu građanima što je jedan od prioriteta u procesu reforme javne uprave.

crna gora

Bijelo Polje: PeTa sjedNica lok

Smolović: Ski-cen biće završen do 20

Tivat

TivaT: NesvakidašNja i čudNa siTuacija u ParkiNg servisu

Dva sindikata, a svega 18 zaposlenih u službi Parking servis Tivat ima dvije sindikalne organizacije, iako ova gradska služba ima svega 18 radnika, koji su organizovani u dva sindikata. Obje sindikalne organizacije juče su se oglasile i saopštenjima. Iz prvoosnovana Sindikalne organizacije d.o.o. „Parking servis“ optužuju direktora gradske službe Slavišu Ognjanovića da je upravo on osnovao drugu sindikalnu organizaciju. Povod za osnivanje drugog sindikata je, kako se ističe u saopštenju, koje su potpisali članovi predsjedništva Sindikalne organizacije Parking servisa, Predrag Dangubić, Aneta Teskera i Ljiljana Brkan, je potpisivanje Kolektivnog ugovora. U saopštenju se ističe da su zaposleni na sastanku Sindikalne organizacije d.o.o. “Parking servis”, dali punu podrška predsjedništvu Sindikata, i njihovom nastojanju da se zarade povećaju, po stručnim spremama, na nivou ostalih Društava u Opštini Tivat. Oni optužuju direktora da je osnovao lični, tzv. žuti sindikat, koji bi radio po njegovim nalozima, te kako bi potpisali Kolektivni ugovor. Ističu da je od sedam članova “žutog” sindikata šestoro zaposleno na određeno vrijeme, pa stoga i ne postoji njihova zainteresovanost za usvajanje Kolektivnog ugovora. Sindikalci ističu da je u pitanju pokušaj ustaljene prakse direktora da na svaki mogući način vrši opstrukciju bilo kakvog dogovora. Navode da direktor ni nakon dva mjeseca nije odgovorio na njihov

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

zahtjev za povećanje zarada. “Osnov za povećanje zarada ili bolje reći izjednačavanje zarada sa ostalim Društvima je pozitivno poslovanje ‘Parking servisa’ za prošlu godinu kada je, po zvaničnim izvještajima, preneseno 80.000 eura dobiti iz prošle godine, kao i pozitivni trend poslovanja u ovoj godini, gdje se očekuje mnogo veća dobit”, navode sindikalci. Povodom saopštenja Predsjedništva Sindikata, komentar smo zatražili od izvršnog direktora Parking servisa, Slaviše Ognjanovića, koji nije stigao, ali jeste saopštenje drugog Sindikata zaposlenih, koji je potpisao predsjednik Edin Pupović. U tom saopštenju se ističe da je sindikat zaposlenih osnovan u skladu sa zakonskim propisima i da je registrovan u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, te da su formirani u cilju ostvarivanja prava zaposlenih, a prevashodno sklapanja Kolektivnog ugovora sa poslodavcem. “Želja nam je da u okviru ove organizacije svu našu energiju usmjerimo ka unapređivanju kolektivnih i individualnih prava zaposlenih. Cilj nam je da naša firma uspješno radi, a da mi kao zaposleni imamo veće zarade i bolje uslove rada. Sindikalna organizacija zaposlenih u d.o.o. ‘Parking servis’ Tivat je članica Sindikata stambeno-komunalne privrede kao granskog sindikata i Saveza sindikata Crne Gore”, navodi se u saopštenju koji je potpisao predsjednik te sindikalne organizacije, Edin Pupović. Z.K.

redsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović odgovarao je na jučerašnjoj sjednici na odbornička pitanja, istakavši da je planirano da se projekat izgradnje Skicentra Cmiljača, vrijedan 23 miliona eura, završi do 2022. godine.

On je naveo da se ovaj projekat realizuje u dvije faze. Prva faza, kako kaže, obuhvata radove na izgradnji putne infrastrukture, bazne stanice sa pratećim sadržajima, parking prostorom, izgradnju elektroenergetske mreže, ski-lifta, hidrotehničke i telekomunikacione infrastrukture, oko tri kilometra ski-staza i nabavku neophodne mehanizacije i opreme. Planirani rok završetka I faze je 2020. godina. Druga faza obuhvata radove na osnježavanju skistaza. Planirani rok završetka II faze je do 2022.

■ SVE SPREMNO ZA SAOBRAĆAJNICU

Prvi čovjek opštine pojasnio je da je saobraćajnica koja će povezivati Ski-centar Cmiljača na Bjelasici sa magistralnim putem M21, jeste putni pravac Ravna Rijeka –Latinska kosa - Jasikovac - Cmiljača, dužine 15,5 kilometara. “Za izgradnju ovog puta urađen je i revidovan Glavni projekat, riješeni imovinski odnosi i dobijena građevinska dozvola. Projekat se realizuje po dionicama i fazama. Za dionicu puta Ravna Rijeka - Latinska kosa - Jasikovac, urađen je prvi sloj asfalta u dužini od 5,5 km, kao i most na rijeci Ljuboviđi. Takođe, urađen je projekat za sanaciju klizišta na ovoj dionici puta, a radovi će početi naredne godine. U nastavku trase ovog puta, u dužini od pet kilometara, izvode se radovi na proboju te dionice, koji su u završnoj fazi. Na preostaloj dionici trase puta do Cmiljače, ugovoreni su radovi na proboju puta i izvođač će bi-

U toku realizacija prve faze izgradnje kolektora Prvi čovjek opštine osvrnuo se i na izgradnju kolektora, navodeći da je u toku realizacija prve faze, koja obuhvata projektovanje i izgradnju glavnog kolektora i dijela sekundarne kanalizacione mreže u centralnoj i industrijskoj zoni grada i projektovanje i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda-Faza 1 (PPOV-Faza 1) kapaciteta 20 000 ekvivalent stanovnika (ES). “Ostale dvije faze obuhvataju dodatnu izgradnju kanalizacione mreže u gradskim i prigradskim naseljima i shodno tome odgovarajuće povećanje kapaciteta PPOV”, kazao je Smolović. Ističe da su za ovaj projekat odobrena i bespovratna novčana ti uveden u posao u 2019. godini, kada vremenski uslovi to dozvole. Uz žičaru Ski-centra Cmiljača, planirana je iz-

sredstva u iznosu od tri miliona eura, koja se odnose na prvu fazu. “Predstoji potpisivanje Ugovora o grantu. Radovi na izgradnji glavnog gradskog kolektora i dijela sekundarne kanalizacione mreže – Faza 1 su u završnoj fazi i u toku je procedura primopredaje i izdavanje Upotrebne dozvole. Sa Vodovodom ‘Bistrica’ je u toku procedura oko preuzimanja izgrađenog kolektora i PPOV na dalje upravljanje, kao i obuka koju će Izvođač radova obaviti sa imenovanim timom iz Vodovoda radi što boljeg i kvalitetnijeg upravljanja i rukovanja sa ugrađenom opremom na svim do sada izgrađenim objektima u sastavu ovog projekta”, istakao je Smolović. gradnja bazne stanice, po sistemu projektuj-izgradi, površine 1200m2 sa 300 parking mjesta, investicione vrijed-

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

crna gora

Kalnog parlamenta

ntar Cmiljača 2022. godine Projekat “Đalovića Pećina”, investicija vrijedna 12 miliona eura, biće završen do kraja 2020. godine

nosti 1,1 milion eura”, kazao je Smolović. On je podsjetio da su ugovoreni radovi na izgradnji žičare, po principu “projektujizgradi”. Vrijednost ugovora iznosi 7.988.000 eura. “Žičara je dužine 1140 m, sa sedam sjedišta, kapaciteta 2600 skijaša na sat i tri kilometra ski-staza, prosječne širine 40 metara. Rok za izradu projekta i izgradnju žičare je 18 mjeseci od dana dobijanja građevinske dozvole, kao i za izradu tehničke dokumentacije za sistem vještačkog osnježavanja ski-staza sa 30 cm snijega za vrijeme od 60 sati kod vlažne temperature (-5 C˚)”, objasnio je Smolović.

■ ĐALOVIĆA PEĆINA

Kada je riječ o realizaciji višegodišnjeg kapitalnog projekta “Đalovića pećina”, Smolović naglašava da je planirano da ovaj projekat bude završen do kraja 2020.

godine. Vrijednost investicije je 12 miliona eura. Navodi da je završena izrada studije opravdanosti turističke valorizacije Đalovića pećine sa Idejnim rješenjem uređenja dijela pećine i kompletnom infrastrukturom do pećine. “Realizacija projekta Đalovića pećina planirana je u šest paralelnih faza i to: U okviru prve faze, urađen je i revidovan Glavni projekat za izgradnju pristupnog puta Bistrica-Manastir Podvrh, u dužini od 5,5 kilometara. Riješeni su imovinsko-pravni odnosi i dobijena građevinska dozvola za izgradnju tog puta. Takođe, ugovoreni su i radovi na izgradnji puta Bistrica-Manastir Podvrh za iznos od 3,3 miliona eura. Urađen je i Glavni projekat za izgradnju turističke pješačke staze od Manastira Podvrh do ulaza u pećinu, čija će izgradnja koštati 250.000 eura. Završena je i izrada Glavnog projekta elektroenergetske infrastrukture za potrebe napajanja kompleksa Đalovića pećine. Procijenjena vrijednost ove investicije iznosi dva miliona eura”, kazao je Smolović. Ugovoreni su, kako kaže, radovi na izgradnji žičare dužine cca 1.700m, kapaciteta 75 osoba na sat, po principu “projektuj i izgradi”. “Kabine su komforne gondole za osam putnika, sa maksimalnom brzinom kretanja užeta do pet m/s. Vrijednost ove investicije iznosi 3,9 miliona eura. Rok za izradu tehničke dokumentacije i za izvođenje radova je 18 mjeseci od dana izdavanja građevinske dozvole”, istakao je Smolović. B.Č.

Kolašin: UdrUženje liKovnih UmjetniKa nezadovoljno

U galeriji bez izložbi zbog manjka radnika

Udruženje likovnih umjetnika grada na Tari, na čijem čelu je Dragoslav Jeknić Šaft, tražili su hitan prijem kod predsjednika opštine Milosava Bata Bulatovića, nezadovoljni odnosom čelnika Centra za kulturu prema njima i njihovom radu. Jeknić navodi da je razlog za prijem kod predsjednika opštine zatražen zbog toga što direktorica pomenute ustanove Gorica Ilinčić, ne dozvoljava da se izložbe održavaju u galeriji Zavičajnog muzeja, te da se izložbe odmah nakon otvaranja ekspresno i zatvaraju. “U galeriji Zavičajnog muze-

ja Ilinčić ne dozvoljava izložbe, a u holu Centra za kulturu kad se otvori odmah se zatvara i niko od sugrađana ne može da uđe i posjeti izložbu. Direktorica mi je kazala da ne može radnicima da naredi da dežuraju, te da nema dovoljno radnika. Neko je uradio takvu sistematizaciju da nema ljudi koji treba da organizuju kulturne aktivnosti”, objasnio je Jeknić. Sa druge strane, Ilinčić tvrdi da prostor, odnosno galerija Zavičajnog muzeja trenutno nije u funkciji, a da zaposleni tokom januara, koji je najhladniji mjesec u godini, ovu prostoriju koriste za odmor, kako

bi uštedjeli na grijanju. “Čekamo novčana sredstva kako bi se izvršila rekonstrukcija galerije koja prokišnjava i koja treba da se kreči. Iako hol Centra za kulturu nije adekvatan prostor za izložbu nekako uspijevamo da riješimo taj trenutni problem. Aktivnosti osam zaposlenih su smanjene tokom januara koji je najhladniji mjesec, pa su oni tada na odmoru zbog uštede grijanja. Sve ove probleme rješavaćemo u hodu”, kazala je Ilinčić, dok Jekniću nije jasno da se zaposleni u špicu sezone šalju na odmore kada je i najveća koncentracija turista u gradu. Z.B.

nastavaK promocije jUbilarnog 50. prazniKa mimoze

Karavan danas u Višegradu, potom na Zlatiboru i u Bijeljini

Promocija jubilarnog 50. Praznika mimoze biće nastavljena danas odlaskom Karavana za Višegrad, potom za Zlatibor, odnosno opštinu Čajetina, pa za Bijeljinu. U delegaciji Opštine Herceg Novi, pored ansambla Gradske muzike, mažoretki, trombonjera, članova NVO Maškare i alegorijskih kola, kao zaštitnih simbola Praznika, biće predsjednik Stevan Katić i potpredsjednik Miloš Konjević sa saradnicima, predstavnici Direkcije festivala, kao i lokalne TO. Kako su za Radio-Jadran kazali u lokalnoj upravi, uz tradicionalne defilee bi-

će upriličeni i sastanci sa predstavnicima opština Višegrad, Čajetina i grada Bijeljine kako bi im uručili plakete zahvalnosti za podršku organizaciji Karavana 50. Praznika mimoze. Teme razgovora biće različiti modeli saradnje, sa fokusom na turizam i kulturu. Vijesnici cvjetnog festivala iz Herceg Novog posjetiće prvi put Višegrad. Sa tim gradom Novljani su ljetos potpisali Protokol o saradnji. Defile u Višegradu biće upriličen danas u podne, od centra grada do Andrićgrada.

Nakon Višegrada karavan dolazi za Zlatibor, odnosno pobratimsku opštinu Čajetina. Karavan će sjutra, 18. januara, posjetiti Bijeljinu, sa čijom TO postoji saradnja i čiji su predstavnici tradicionalni gosti Praznika mimoze. U Bijeljini defile će biti upriličen u podne Glavnom gradskom ulicom sa završnicom na trgu ispred zgrade Skupštine opštine. Prvo putovanje Karavana pratile su veoma niske temperature i vjetar, dok je u Zrenjaninu i Beogradu provijavao i snijeg, pa je bilo i leda na stazama.

Svijet

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

velika politička kriza u britaniji nakon odbacivanja

Sporazum o Bregzitu j B 432 ritanska premijerka Tereza Mej i njen sporazum o Bregzitu doživjeli su težak debakl na glasanju u britanskom parlamentu u utorak veče. Dogovor, koji je rezultat gotovo dvije i po godine pregovora, odbačen je dvotrećinskom većinom.

Za sporazum je glasalo 202 poslanika (196 pripadnika vladajuće Konzervativne stranke, troje laburista i troje nezavisnih poslanika), a protiv je bilo 432 (poslanici svih ostalih stranaka, uključujuć i 118 tvrdokornih konzervativaca/torijevaca). Odbacivanje premijerkinog plana za Bregzit izazvalo je političku neizvjesnost i najveću političku krizu u Britaniji u posljednjih 50 godina koja bi mogla da dovede do neuređenog izlaska iz EU, pa čak i do povlačenja referendumske odluke iz 2016. o izlasku iz Unije. Ubjedljivi poraz premijerke znači potpuni krah njene dvogodišnje strategije da pokuša da ugovori prijateljski razvod uz zadržavanje bliskih veza sa Unijom nakon što Britanija 29. marta napusti EU. Muke za britansku premijerku nisu okončane glasanjem u utrak - britanski parlament je kasno sinoć glasao o povjerenju njenoj vladi.

■ Glasanje o povjerenju vladi

Lider opozicionih laburista Džeremi Korbin pokrenuo je inicijativu za to glasanje odmah nakon što je sporazum odbijen s većinom od 230 glasova, rekavši da je vrijeme da parlament donese sud o “očiglednoj nesposobnosti vlade”. Korbinovu inicijativu su podržali i poslanici Škotske nacionalne partije, Liberalnih demokrata, Zelenih i velške partije Plejd kamri. Mejova jeste preživela glasanje konzervativnih pobunjenih poslanika o nepovjerenju u decembru i time zadržala liderski položaj u vladi i stranci, koji, prema stranačkim pravilima, torijevci ne mogu da uzdrmaju sljedećih godinu dana. Ipak, laburisti mogu. S obzirom na obim poraza sporazuma sa Evropskom unijom u parlamentu, potpuno je nepredvidljivo kako će poslanici glasati. U slučaju da Tere-

poslanika, uključujući 118 iz vladajuće konzervativne stranke, glasalo je protiv dogovora tereze Mej sa eu

zi Mej bude uskraćeno povjerenje parlamenta, doći će do prijevremenih izbora. Prema trenutnim ispitivanjima javnog mnjenja, to bi dovelo do povratka laburista na vlast. Ukoliko Mejova ne “preživi” glasanje o povjerenju, ona ima 14 dana da raspiše prevremene izbore, koji mogu da budu sazvani naj-

ranije 25 radnih dana kasnije. To bi značilo da bi Britanci izašli na birališta manje od mjesec dana prije nego što bi 29. marta trebalo da izađu iz Evropske unije. Time bi bilo kakvi pregovori sa Briselom bili stavljeni na led do daljnjeg. Međutim, kako navodi Bi-Bi-Si, jedan visoko rangirani laburi-

Reakcije iz evRopske Uni kloD 4 ŽAn Junker

2 eMAnuel MAkron Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da sumnja da će EU ponovo pregovarati o sporazumu o Bregzitu nakon što su britanski poslanici velikom većinom odbacili postojeći predlog sporazuma. “Ne vjerujem u to jer smo već otišli onoliko daleko koliko smo mogli”, rekao je Makron i poručio britanskim liderima da “sami smisle” šta dalje, poželjevši im “sreću” u pronalaženju načina da 29. marta napuste EU bez jasnog plana.

1 AngelA Merkel Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je juče žaljenje zbog britanskog odbijanja sporazuma o Bregzitu, ali je odbacila dalje pregovaranje o ovom dokumentu. “Mi sada želimo da smanjimo nastalu štetu, a šteta će u svakom slučaju nastati izlaskom Velike Britanije, na najmanju moguću mjeru. Zato ćemo i dalje tražiti rješenja za kontrolisani izlazak Velike Britanije iz Evropske unije”, rekla je njemačka kancelarka.

3 DonAlD Tusk “Ako je dogovor nemoguć i niko ne želi izlazak bez dogovora, ko će onda konačno imati hrabrosti da kaže koje je to jedino pozitivno rješenje”, napisao je predsjednik Evropskog savjeta na Tviteru.

Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker je poručio da je “sa žaljenjem” primio vijesti o ishodu glasanja u Britaniji i zatražio da London što prije iznese svoje namjere, jer je “vrijeme uskoro isteklo”. “Rizik haotičnog izlaska Velike Britanije uvećao se večerašnjim glasanjem. Iako ne želimo da se to dogodi, Evropska komisija će nastaviti rad na svom planu kako bi EU bila u potpunosti spremna”, poručio je Junker u saopštenju.

4 ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

plana premijerke mej

je mrtav 202 sta je naveo da je malo vjerovatno da će nepovjerenje biti izglasano jer su i sjevernoirska Partija demokratskih unionista (DUP) i konzervativni poslanici koji su glasali protiv sporazuma najavili podršku premijerki. Predviđeno je da rasprava traje šest sati nakon čega će uslijediti glasanje.

■ mej: ili SporazUm ili oStanak U eU

Mej je poslanicima rekla da će se, ako preživi glasanje o povjerenju, sljedeće nedjelje vratiti s novim planom. “Parlament je rekao svoje i ova vlada će slušati”, rekla je ona u utorak veče, ponudivši opoziciji dijalog kojim bi se odredili dalji koraci. Britanska premijerka poručila je da postoje dva načina da se izbjegne situacija u kojoj ne bi bilo sporazuma o Bregzitu – ili da se postigne sporazum ili da se opozove član 50 Lisabonskog sporazuma što bi značilo ostajanje u Evropskoj uniji. Naglasila je, međutim, da bi “ostajanje u EU značilo kršenje rezultata referenduma”, i da je to nešto što njena vlada

poslanika glasalo je za sporazum o Bregzitu

neće uraditi, prenijeo je Bi-BiSi. Mej je rekla da želi da sazna koju bi vrstu dogovora o Bregzitu podržali poslanici. “Proces izglasavanja nepovjerenja podrazumjeva da se saslušaju mišljenja ovog doma, sa željom da se shvate gledišta parlamentaraca tako da možemo da identifikujemo šta bi moglo da dobije podršku ovog doma i da se ispuni sve predviđeno referendumom”, rekla je Mejova. Dakle, bitka za Bregzit se sa linije Brisel-London preselila na domaći teren. Zemlja je duboko podijeljena. Analitičari već mjesecima upozoravaju da je osnovni problem nedostatak većine za bilo koju opciju. Ni tvrdi, ni meki bregziteri, ali ni pobornici EU, nemaju prevlast u parlamentu. Novi izbori teško da bi mogli da promijene ovakav odnos snaga.

ije

Nakon odbacivanja dogovora o Bregzitu koji je vlada premijerke Mej ispregovarala sa EU njemački Dojče vele predstavio je pregled četiri moguća scenarija koja će uslijediti.

■ Scenario prvi:

UStUpci BriSela

Kako se bližilo glasanje u Londonu i kako je postajalo sve izvjesnije da je Tereza Mej daleko od većine, tako su se iz kontinentalne Evrope javili popustljiviji glasovi. Njemački šef diplomatije Hajko Mas rekao je ranije u utorak: “Ako stvari večeras pođu naopako, moglo bi da bude novih razgovora”. Računica iza toga je pomalo naivna – EU bi mogla tu i tamo kozmetički da izađe u susret Londonu ne bi li tako Mej pribavila još koji glas i pokušala ponovo sa glasanjem. Ali zid na koji britanska premijerka nailazi kod kuće teško može da se probije kozmetičkim izmjenama. Za suštinske promjene dila u 27 preostalih članica EU nema više ni volje ni vremena.

■ Scenario drUgi: 5 SebaStijan Kurc Austrijski kancelar Sebastijan Kurc izjavio je da Evropska ne bi ponovo trebala da pregovara sa Velikom Britanijom o sporazumu o izlasku te zemlje iz Unije. “Žao mi je zbog ishoda glasanja o Bregzitu u britanskom donjem domu parlamenta. U svakom slučaju neće biti novih pregovora o novom sporazumu”, napisao je Kurc na Tviteru.

tvrdi Bregzit

Prema članu 50 Lisabonskog ugovora koji re-

Svijet

Moguća scenarija za Bregzit

guliše istupanje neke članice iz EU, Britanija bi 29. marta trebalo da automatski izađe iz članstva pa makar ne bilo nikakvog dogovora. Tereza Mej bi teoretski mogla da traži malo pomjeranje roka i iz Brisela je bilo signala da bi se stvar mogla odgoditi do kraja juna. Ipak, to sa sobom nosi komplikacije: najprije, produžetke treba jednoglasno da odobre sve članice EU. Zatim, u maju su evropski izbori koji ne bi trebalo da se održe u Velikoj Britaniji. Naposljetku, šta bi donijela još tri mjeseca nakon bezmalo dvije godine natezanja? Mej je više puta uvjeravala poslanike da je tvrdi, neuređeni Bregzit jedino što preostaje ukoliko odbiju njen plan. To se sada desilo i, ako to nije bio premijerkin blef u pokušaju da prikupi glasove, Ujedinjeno Kraljevstvo će kroz dva i po mjeseca prestati da bude članica EU bez ikakvog ugovora o daljim odnosima.

■ Scenario treći: pad vlade

Lider opozicionih laburista Džeremi Korbin najavio je prethodno da poraz Tereze Mej na odlučujućem gla-

sanju treba da vodi u glasanje u nepovjerenju vladi te u vanredne izbore. I Tereza Mej je poslije poraza rekla da treba glasati o povjerenju. Ako premijerka padne, donji dom ima dvije sedmice da okupi novu vladajući većinu, a u suprotnom ide se na nove izbore. Korbin je najavio da bi, u slučaju da on postane premijer, poveo nove pregovore sa EU.

■ Scenario če-

tvrti: novi referendUm

Ovakav rasplet se ne kosi sa prethodnim, trećim scenarijem, naprotiv – djeluje da je treći scenario neophodan. Jer Tereza Mej je kategorički odbijala mogućnost drugog referenduma na kojem bi građani bili konkretno upitani da li žele da izađu iz EU prema dogovoru koji je ispregovaran ili da ipak ostanu u Uniji. Prema aktuelnoj anketi koju je objavio londonski Independent, većina građana bi u slučaju propasti plana Tereze Mej htjela novi referendum (46 odsto za naspram 28 odsto protiv), na kojem bi zatim 45 odsto glasalo za ostanak u EU, a 39 odsto za izlazak iz EU (16 odsto neopredijeljenih). Dojče vele

svijet

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

nakon cjelonoćne akcije okončana opsada hotela u najrobiju

Ubijeno najmanje 14 ljudi, napadači likvidirani Opsada hotelskog kompleksa u Najrobiju završena je poslije skoro 20 sati i napadači su ubijeni, izjavio je juče ujutro predsjednik Kenije Uhuru Kenijata. On je rekao da su “eliminisani” ekstremisti grupe Al-Šebab koji su izveli napad u kojem je poginulo najmanje 14 osoba. “Mogu da potvrdim da je bezbjednosna operacija u kompleksu Dusit završena prije sat i da su svi teroristi eliminisani”, rekao je Kenijata na konferenciji za novinare. Predsjednik je rekao da je stradalo “14 nevinih žrtava” i da je više od 700 ljudi evakuisano iz odmarališta u zoru, dok je napad trajao. Prema podacima kenijskog Crvenog krsta, 24 osobe su stradale u akciji ekstremista na luksuzni poslovno-hotelski kompleks u glavnom gradu Kenije.

Napad, za koji je odgovornost preuzela somalska džihadistička grupa Al-Šabab, počeo je snažnom eksplozijom bombe, a potom je uslijedio upad naoružanih ljudi. Više od 12 sati nakon početka napada u luksuznom kompleksu u Najrobiju 14 Riverside Drive, rafali i eksplozije i dalje su se čuli u tom području, dovodeći u pitanje uvjeravanje vlasti da je sve pod kontrolom. Pucnjevi su se čuli u ranim jutarnjim satima, dok je grupa od oko 150 radnika izvedena iz zgrade u kojoj su potražili sklonište. Još mnogo više ih je ostalo unutra a neki od njih su prvu pomoć tražili zbog rana od metaka, rekao je Rojtersu pripadnik spasilačke službe. Prema ličnim dokumentima, među ubijenima je 11 Kenijaca, je-

dan Amerikanac a jedan Britanac, jedan od ubijenih nije imao lična dokumente. U napadnutom kompleksu svoje kancelarije ima niz međunarodnih kompanija, a napad liči na onaj iz 2013. na trgovački centar u Najrobiju koji je u istoj četvrti. Al Šabab često napada Keniju, pa je 2013. ubio 67 ljudi u trgovačkom centru Vestgejt i skoro 150 studenata u univerzitetu Garisa 2015. Al Šabab kaže da su njegovi napadi osveta za kenijske vojnike raspoređene u Somaliji koju razdire građanski rat od 1991. Pošto su 2011. potisnuti iz glavnog grada Mogadiša, pripadnici grupe al Šabab izgubili su većinu svojih baza. Ali i dalje kontrolišu velika seoska područja odakle izvode gerilske i bombaške napade, pa i u prijestonici.

napad bombaša samoubice iz isil-a

Četiri vojnika Sjedinjenih Država poginula u Siriji Četiri američka vojnika su poginula, a tri su povrijeđena u eksploziji koja se dogodila u sirijskom gradu Manbidžu. To je javio Rojters pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika. Navodi se da je jedan od sajtova povezanih sa terorističkom Islamskom državom objavio prethodno da je bombaš-samoubica

opasan prslukom s eksplozivom napao patrolu vojnika koalicije na čelu sa SAD, koja obavlja operacije u Manbidžu. Rojters je ranije prenijeo da je portparolka Bijele kuće Sara Sanders, nakon vijesti o eksploziji blizu patrole u kojoj je stradalo 16 ljudi, saopštila da je “predsjednik (SAD Donald Tramp) brifovan u potpunosti”.

zahtjev turskog tužilštva

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „KOMUNALNO” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – preparati za dezinsekciju ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01 - 100 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 15. 01. 2019. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033 452 562, e-mail duma@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ) naručilac JPU „Đina Vrbica” Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka potrošnog materijala za održavanje higijene, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 55.000.00 €. Tenderska dokumentacija broj 26/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.01.2019. godine. Lice za davanje informacija je Nikola Vuković, telefon +382 67 346 076, e-mail vrtic@djvrbica.edu.me.

Crvena potjerniCa za košarkaša kantera Tursko tužilaštvo zatražilo je raspisivanje crvene Interpolove potjernice za košarkašem Njujork Niksa Enesom Kanterom optužujući ga da je član terorističke grupe. To su prenijeli turski mediji. List Sabah je naveo da je kancelarija glavnog tužioca u Istanbulu, takođe, pripremila i zahtjev za izruče-

nje NBA košarkaša. Sabah piše da se raspisivanje crvene Interpolove poternice traži zbog navodnih veza Kantera sa turskim propovjednikom Fetulahom Gulenom koji živi u egzilu u SAD i koji je okrivljen za neuspjeli puč 2016. godine u Turskoj. Kanter je ranije ovog mjeseca odbio da putuje u London gdje su Niksi

igrali utakmicu, rekavši da se plaši da bi mogao da bude ubijen zbog svog protivljenja turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu. Enes Kanter je u maju 2017. godine zadržan u Rumuniji jer mu je Turska suspendovala pasoš, ali se vratio u SAD zahvaljujući intervenciji američkih zvaničnika.

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

KULTURA

OBJAVLJEN PRVI BROJ ČASOPISA ZA KNJIŽEVNOST I KULTURU ª FOKALIZATORº

Pregled savremene proze i poezije u zemlji i regionu “Fokalizator” će četiri puta godišnje objavljivati najkvalitetnije literarne sadržaje sa ovih prostora, kako bi doprinio kulturnom dijalogu i razgovoru kultura Nedavno je iz štampe izašao prvi broj Časopisa za književnost i kulturu “Fokalizator”. U prvom broju objavljeni su nova proza Ognjena Spahića, Andreja Nikolaidisa i Stefana Boškovića, višestruko nagrađivanu dramu Ive Brdar, kritičke tekstove Alide Bremer, Vladimira Arsenića, Dunje Ilić, Milene Ivanović-Dubljević i Sanje Vojinović, uz poeziju domaćih i pjesnika iz regiona. Kako je u predgovoru zapisao glavni i odgovorni urednik časopisa Vladimir Vojinović, nasuprot posve ohrabrujućim podacima, štampana riječ, knjiga nikad nije bila ugrožena kao danas. “Poplava ‘pametnih’ uređaja, era svemoguće digitalizacije, učinila je da knjiga postane spori, dosadni nosač informacija. A još sporiji i dosadniji postali su časopisi za kulturu. Broj čitalaca sveo se na veoma uske intelektualne, najčešće esnafske organizovane krugove. Fokalizator se, dakako, javlja u nevrijeme. Pojava i ime ovog glasila upućuju ne samo na postojanje još jedne ‘tačke gledišta’, već na to da će Fokaliza-

Zbirka priča “Anđeo u ofsajdu” dobila je najvažnije hrvatske književne nagrade, te pohvale svih hrvatskih kritičara, a na prvom mjestu top lista knjiga je bila gotovo dvije godine. Nakon što je prošlo više od deset godina od njenog objavljivanja može se reći da je to jedna od najvažnijih domaćih proznih knjiga u prvoj deceniji ovog vijeka te da je upravo ona ustoličila Ferića na sam vrh hrvatske književnosti.

REPERTOAR DANAS 17.1.2019.

FILM

SVI ZNAJU 21.00h

REŽIJA: Asgar Farhadi MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 18.1.2019.

FILM

DRUGARČINA 19.45 / 22.15 h

REŽIJA: Nil Burger MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR ª BUDO TOMOVIĆº

Na čelu Savjeta glumica Dubravka Drakić

Glumica i docentkinja na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju Dubravka Drakić izabrana je za predsjednicu Savjeta Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, odlučeno je na sjednici održanoj u ovoj instituciji. Dubravka Drakić rođena je 1976. godine. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju 1999. godine, u klasi profesora Bora Stjepanovića. Bila je stalni član ansambla Gradskog pozorišta od 1998. do 2014. godine. Na čelu Gradskog pozorišta bila je od 2008. do 2012. godine. Više od deset godina je angažovana na cetinjskom FDU, kao saradnik, asistent i predavač

na predmetima Gluma, Govor i Rad sa glumcem. Ostvarila je niz zapaženih ulopga u Gradskom pozorištu, Crnogorskom narodnom pozorištu, produkcijama Centra za kulturu Tivat i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, kao i na filmu i televizi-

ji, a za svoj rad dobila je veliki broj međunarodnih i domaćih priznanja. Za članove savjeta izabrani su Marija Čvorović, Danica Nikolić, Vanja Vuković i Vesna Kalezić, ispred zaposlenih u KIC-u. R.K.

U prvom broju objavljeni su nova proza Ognjena Spahića, Andreja Nikolaidisa i Stefana Boškovića, višestruko nagrađivanu dramu Ive Brdar, kritičke tekstove Alide Bremer, Vladimira Arsenića

tori pokušati da svojim pogledima osvijetle značajne tačke kulture”, zapisao je Vojinović. “Fokalizator” će četiri puta godišnje objavljivati najkvalitetniju prozu, poeziju, dramu, esejistiku i kritiku sa ovih prostora, kako bi doprinio kulturnom dijalogu i razgovoru kultura. Uredništvo čine Ognjen Spahić, Andrej Nikolaidis, Stefan Bošković, Tijana Rakočević, Milena Ivanović-Dubljević i Sanja Vojinović, Tamara Milić, Jelena Šušanj, Barbara Simović i Sario Al Mustafa, dok su urednici za zemlje regiona Dževad Karahasan, Alida Bremer i Vladimir Arsenić. S.I.

Predavanje u CANU Predavanje akademika Šerba Rastodera na temu “Božićni ustanak u Crnoj Gori 1919. godine - Dileme i kontroverze u istorijskoj nauci” biće priređeno u sali Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, danas sa početkom u 12 časova, u okviru tribine “Povjesnica Crne Gore”. Šerbo Rastoder autor je 30 posebnih monografskih izdanja i koautor brojnih projekata međunarodnog karaktera. Dobitnik je najviših državnih priznanja i brojnih međunarodnih, među kojima je i Trinaestojulska nagrada. Redovni je član CANU od 2018. godine.

kultura

BAR: GOSTOvANJE KOMAdA ª MRzIM ISTINu!º

Segmenti života Olivera Frljića na sceni teatra Jedna od najnagrađiva- prije 24. aprila 1992. godine, nijih predstava u istoriji što predstavlja datum Frljihrvatskog pozorišta, “Mr- ćevog odlaska iz roditeljskog zim istinu!”, u režiji Olivera doma, predstava nudi draFrljića, biće izvedena u ho- matične i važne segmente telu “Korali” u Sutonjegovog porodičnog moru, večeras sa života od srednjih početkom u 20 sedamdesesati, u sklopu tih do odlaska zimske scei razotkriva ne Barskog međusobne kompleksne ljetopisa. odnose u ko“Komad iz jem nije falir e d i t e l j s ke lo ni razbijeradionice čuvenog Olivenih vrata, ni alScena iz ra Frljića donosi kohola, ni fizičkih predstave njegovo najintimniobračuna, optuživaje predstavljanje do sada, s nja, prevara i priznanja veobzirom na činjenicu da je likih životnih istina”, stoji u to predstava u kojoj on go- najavi. vori o sebi, u prvom licu, Uloge tumače Ivana Roimenom i prezimenom i o ščić, Rakan Rushaidat, Fisvojoj disfunkcionalnoj po- lip Križan i Iva Visković. rodici. Povratkom u vrijeme R.K.

CNP: KONCERT KINESKE SIMFONIJE

Bogata kineska kultura dočarana kroz note i ples

Koncert kineske Nacionalne simfonije biće pripređen na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, večeras sa početkom u 20 časova. “Kineski umjetnici okupljeni u Gansu plesnoj trupi dočaraće kroz note i plesne pokrete veoma bogatu kinesku muzičku kulturu, iz različitih djelova Kine. Ova trupa tvorac je remek-djela kineskog plesnog teatra, pod nazivom ‘Put svile’, koji će biti izveden i za crnogorsku publiku”, stoji u najavi. Događaj se realizuje u sklopu manifestacije Sed-

mica kineske kulture, koja će trajati do 23. januara. Kroz tri programske cjeline - Sedmicu kineskog filma, koncert i dvodnevnu “Predstavu kineske nematarijalne baštine”, domaća publika biće u prilici da se upozna sa kulturnim i estetskim bogatstvom i tradicijom jedne od najstarijih civilizacija na svijetu. Sedmica kineske kulture organizuje se u susret Kineskoj novoj godini, najvažnijem tradicionalnom prazniku Kineza, koji ove godine počinje 5. februara po našem kalendaru. R.K.

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

uSPJEŠNA GOdINA zA CRNOGOR

Izuzetan plas fIlmova na pr svjetskIm fes

⌦ Sonja Ičević

veoma plodnoj godini za crnogorsku kinematografiju, najznačajnija je svakako premijera dugometražnog igranog filma „Ti imaš noć“ Ivana Salatića na Filmskom festivalu u Veneciji, u sklopu 33. Nedjelje kritike, ali na svjetski priznatim festivalima prikazani su i „Vrijeme između nas“ Andra Martinovića, „Granice, kiše“ Vlastimira Sudara i Nikole Mijovića, „Peloid“ Bojana Stijovića... Nakon uspješne premijere Salatićevog debitantskog dugometražnog igranog filma u Veneciji, uslijedile su projekcije na internacionalnom filmskom festivalu Viennale u Beču, Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, u okviru selekcije Balkan Survey, Filmskom festivalu u Sevilji, Cinedays festivalu u Skoplju, Human Rights Film Festivalu u Zagrebu, kao i na Novos Cinemas Film Festivalu Ponteverda. Nijesu izostale ni nagrade, te je na Festivalu autorskog filma (FAF) u Beogradu „Ti imaš noć“ osvojio priznanje za najbolji film.

jelog svijeta prikazan je i film „Granice, kiše“, crnogorska manjinska produkcija koja je svjetsku premijeru imala na Filmskom festivalu u Sarajevu. Festival u Montrealu jedini je festival u Sjevernoj Americi koji se nalazi na listi FIAPF-a. Martinovićevo ostvarenje je sredinom novembra prikazano i u Tursko, u okviru 8. Međunarodnog filmskog festivala u Malatiji, a Film „Granice, kiše“ imao je zapažene projekcije na Filmskim susretima u Nišu, Rejndens Film Festivalu u Londonu, Mešunarodnom filmskom festivalu u Sočiju, Podgorica Film Festivalu, Festivalu autorskog filma u Beogradu, Filmskom festivalu Prvi kadar, Filmskom festivalu u Kotbusu...

■ NAGRADE DEBITANTSKOM OSTVARENJU

Godinu za nama obilježio je debitantski film još

Venecija, Montreal, SarajeVo, liSabon i lajpcig SaMo Su neki od gradoVa u kojiMa Su crnogorSki filMoVi tokoM 2018. godine iMali SVjetSke preMijere jednog našeg mladog autora. Nakon svjetske premijere u okviru glavne selekcije Filmskog festivala u Motovunu, niskobudžetni dugometražni igrani film „Lijenština“ Alekse Stefana Radunovića, prikazan je i nagrađen na desetom po redu Omladinskom Film Festivalu u Sarajevu, gdje mu je uručeno prizanje za najbolju dugometražni film u sklopu selekcije Velikih 5, na Montenegro Film Festivalu u Herceg Novom, gdje mu je pripalo Specijalno priznanje žirija, ete na 17. izdanju Filmskog festivala Cine-

■ SMOTRE PRVE KLASE

Crnogorska kinematografija bila je zastupljena na još jednoj smotri A klase – 42. Filmskom festivalu u Montrealu, koji je održan krajem avgusta. U sklopu takmičarskog programa First Fiction Film World Competition svjetsku premijeru imao je debitantski dugometražni igrani film Andra Martinovića “Između dana i noći” („Neverending Past“), a u istoj konkurenciji, zajedno sa još 17 filmova iz ci-

Kadar iz filma “Između dana i noći”, Andra Martinovića

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

KULTURA

RSKU KINEMATOGRAFIJU

SMAN NAŠIH RESTIŽNIM STIVALIMA days u Skoplju, gdje mu je, u selekciji CineBalkan, pripalo specijalno priznanje. „Lijenština“ je prikazana i na Festivalu istočnoevropskog filma u Kotbusu, u Njemačkoj. Izuzetan uspjeh sa kratkometražnim igranim i dokumentarnim filmovima postigli su i Bojan Stijović, Bojana Radulović, Branislav Milatović, Momir Matović, Senad Šahmanović, Nikola Vučinić i Ivan Salatić.

Crnogorska kinematografija imala je rekordan broj filmova i projekata na 24. Sarajevo Film Festivalu

Sa premijere filma “Ti imaš noć” u Veneciji

■ ZAPAŽENE PREMIJERE KRATKOG METRA

Na prestižnom Filmskom festivalu u Sarajevu svjetsku premijeru imao je i kratki igrani film „Peloid“ Bojana Stijovića, a prikazan je i dokumentarac „MAT 4500“ Momira Matovića. “TAM 4500”, film istaknutog crnogorskog dokumentariste Momira Matovića, prikazan je u okviru takmičarskog programa za dokumentarni film,

dok je „Peloid“ prikazan u sklopu takmičarske selekcije za kratki igrani film. Uslijedile su projekcije „Peloida“ na nekoliko festivala, između ostalih i na Zagreb Film Festivalu, „CinEast” (Central and Eastern European Film Festival) u Luksemburgu i Seanema Film Festivalu u Ulcinju, ali i nagrade. Na 16. Međunarodnom festivalu „Filmski front“ u Novom Sadu, Bojanu Stijoviću pripalo je priznanje za najbolji kratkometražni film. Kratkometražni kreativni dokumentarni film “Separation, Vivid Dreams”, producentkinje i umjetnice Bojane Radulović, svjetsku premijeru imao je na prestižnom DOK LEIPZIG festivalu, u okviru takmičarske selekcije Next Masters, nakon čega je prikazan na najvećem i najprestižni-

jem evropskom festivalu dokumentarnog filma IDFA, u okviru Paradocs takmičarske selekcije. Zapažen uspjeh na međunarodnoj sceni postigao je i Branislav Milatović sa kratkometražnim igranim filmom „Puna glava radosti“. Svjetsku premijeru ovo ostvarenje imalo je na Filmskom festivalu u Alikanteu, u Španiji, a uslijedila su gostovanja na festivalima One Take u Zagrebu, 4. Festivala kratkog filma u Ljubljani – FEKK, te na jednom od najvećih i najprestižnijih festivala kratkometražnog filma u svijetu, 24. Internacionalnom Filmskom Festivalu u Drami . Filmski festival u Drami, u Grčkoj, je jedan od 15 evropskih festivala koji svake godine dodjeljuje nominaciju za evropskog Oskara u kategori-

ji kratkog filma, a Milatovićev film odabran je u konkurenciji od čak 4.500 ostvarenja. Student režija na Fakultetu dramskih umjetnosti Nikola Vučinić nagrađen je Bronzanim jajetom na 11. Međunarodnom filmskom i muzičkom festivalu Kustendorf za film „Lumpen“, dok je naš nagrađivani reditelj Senad Šahmanović premijerno prikazao svoj novi kratkometražni igrani film „Put“, koji je imala prilike da vidi i publika u turskom Izmiru, te našem glavnom gradu, u okviru Podgorica Film Festivala. Svjetsku premijeru prošle godine imao je još jedan film Ivana Salatića. Njegov dokumentarac „Sinovi smo tvog stijenja“ premijeru je imao na internacionalnom festivalu DocLisboa u Lisabonu. Crnogorski kratki filmo-

vi bili su u fokusu programa u Italiji i Srbiji. U posebnom programskom segmentu festivala MoliseCinema pod nazivom “Focus Montenegro”, italijanskoj publici su prikazana tri crnogorska kratkometražna filma: „Zakloni“ Ivana Salatića, „Biserna obala“ Dušana Kasalice i „Umir krvi“ Senada Šahmanovića, dok su u sklopu repertoara Doma kulture ”Studentski grad” u Beogradu prikazani kratkometražni filmovi mladih crnogorskih reditelja. Na programu je bilo osam ostvarenja „Zakloni“ i „Dvorišta“ reditelja Ivana Salatića, „Biserna obala“ i „Soa“ reditelja Dušana Kasalice, „Umir krvi“ reditelja Senada Šahmanovića, „Revolucionarni Dom“ reditelja Seada Šabotića, „Maleš“ reditelja Ivana Bakrača i „Lumpen“ reditelja Nikole Vučinića.

drugi pišu

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

Vladimir TabašeVić dobiTnik nin-oVe nagra

Možda iMa nade, ali ne za nas

ladimir Tabašević, britki kritičar neoliberalnih mitova, svojim je knjigama preko noći preskočio ustaljenu književnu hijerarhiju dospjevši u sam vrh srpske književnosti. U velikom intervjuu za DW govori o svemu.

DW: Sjećaš li se nečega iz rodnog Mostara? Tabašević: Nemam neka izvorna sjećanja. Sva ta sjećanja su na neki način naknadna i konstruisana. Znam da je moja najintimnija trauma to što od Mostara pamtim samo beogradsku Mostarsku petlju. Pamtim samo taj označitelj koji je funkcionisao u mom životu od dolaska iz Mostara za Beograd, u tom periodu sa tri, četiri, pet godina. Potom je moj odnos prema Mostaru bio određen sazrijevanjem, boravkom u Beogradu i naknadnim pokušajima da u Mostaru nađem rodni grad. DW: Da li si ga našao? Tabašević: Nisam. Nisam zadovoljio tu svoju potrebu, što ne znači da ona danas ne postoji, i da ne mogu da je konstruišem u naknadnim odlascima u Mostar, osvjedočavanjem besmislene po-

trage, najviše za rodnim gradom, a onda i za svojim ishodištem u bilo kom smislu.

DW: Kako si doživio rat? Tabašević: Najiskreniji odgovor na to pitanje bio bi – iz automobila. Tada – a imao sam četiri, pet i šest godina – iskustvo rata je iz druge ruke. Djetetu to nije predočeno, ti nemaš svijest o tome šta je ratno stanje i što se više te neke instance – roditeljske, starateljske – trude da sve to predstave kao svakidašnju okolnost, ti preprepoznaješ da je u pitanju nešto vanredno. Njihova briga i napor da te sačuvaju od činjenica dovodi do toga da shvataš da se radi o ratnim okolnostima. Iskreno, te okolnosti su kod mene posredovane naknadnim sjećanjima na to iskustvo. Čini mi se da je meni bilo važno da kasnije sam sebi interpretiram to iskustvo. Te traume ne možeš neposredno da znaš već ih naknadno recikliraš, proživljavaš. Što opet govori o naknadnoj potrebi da samom sebi sebe prestaviš kao nekoga sa ratnim iskustvom. Onda sam se pitao dvije stvari: Šta za mene realno znači rat i šta potreba da imam odnos prema tom

Da, otac Hrvat, majka Srpkinja. Imali su svoje dileme, porodične, intimne nesporazume, koji su, čini mi se, bili posljedica društveno-političkog trenutka. Oni te intimne probleme nisu shvatali kao takve, već su mislili da naprosto intimno nemaju kapaciteta da ostanu zajedno

iskustvu, za koje na nekom nivou znam da mi se desilo, ali nemam neposredno iskustvo osim onoga – djed i ja u automobilu u Bosni i Hercegovini, sagni se, rakete, granate, ovdje su snajperisti. U nekom kasnijem životnom periodu ti se to iskustvo opet javi, tada imaš potrebu da ga sebi objasniš, predstaviš, da ga zasnuješ u ne znam ni ja kojem poretku smisla. Čudno je što to životno iskustvo tek naknadno postaje traumatično, tek kad sazrijevaš shvataš da postoji traumatični višak. U simuliranju odraslih da je sve u redu prepoznaješ da to nije tako, ali mnogo kasnije shvataš šta nije bilo u redu i od čega bi trebalo da budeš zaštićen. Ta trauma možda nastavlja svoj život kroz naknadnu racionalizaciju.

DW: Ti si tipično jugoslovensko mostarsko dijete – iz mješovitog braka? Tabašević: Da, otac Hrvat, majka Srpkinja. Imali su svoje dileme, svoje porodične, intimne nesporazume, koji su, čini mi se, bili posljedica društveno-političkog trenutka. Oni te intimne probleme nisu shvatali kao takve, već su mislili da naprosto intimno nemaju kapaciteta da ostanu zajedno. Pored toga, postoji njihov odnos kao klasni odnos. Majka je Srpkinja iz porodice koja je pripadala nekoj crvenoj buržoaziji, a otac je Hrvat iz klasične radničke

Sjećam Se da je najtraumatičnije iSkuStvo za mene bilo u oSnovnoj školi. mi dolazimo uoči rata. učiteljica, S obzirom na uobičajeni tretman ljudi koji Su došli, mene računa kao izbjeglicu, u školu Sam pošao ‘93, dolaze kontigenti izbjeglica. a ja Se ne prepoznajem niti kao izbjeglica, niti kao beograđanin. ne želim da pripadam toj grupi izbjeglica, a beograđani me ne prepozanju kao Svog. ta granična pozicija me dodatno fruStrirala. porodice. To je moj način da razumijem porodični epilog koji mi se desio. DW: Potom si postao beogradsko dijete? Tabašević: Da, beogradsko dijete, uvijek sa nekakvim patrljkom, nekakvim viškom, repom onoga za ko-

jeg možemo da kažemo da je došljak. Nikada nisam imao neposrednu identifikaciju sa životom u Beogradu koja bi podrazumijevala poistovjećivanje sa identitetom Beograđanina, ma šta to podrazumijevalo u svim fazama od devedesetih do danas. Nikada nisam ni pristajao na taj identitet, ali to moje nepristajanje je bilo realna posljedica nemogućnosti da taj identitet još od rane životne dobi olako dobijem. Sjećam se da je najtraumatičnije iskustvo za mene bilo u osnovnoj školi. Mi dolazimo uoči rata. Učiteljica, s obzirom na uobičajeni tretman ljudi koji su došli, mene računa kao izbjeglicu, u školu sam pošao ‘93, dolaze kontigenti izbjeglica. A ja se ne prepoznajem niti kao izbjeglica, niti kao Beograđanin. Ne želim da pripadam toj grupi izbjeglica, a Beograđani me ne prepozanju kao svog. Ta granična pozicija me dodatno frustrirala. Rekao bih da ipak da je najtraumatičnije iskustvo

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

drugi pišu

ade za roman ª zablude SVeTog SebaSTijanaº

izbjeglička stigma, vrsta patronaže koja je institucionalno garantovana i posredovana. To jeste najhumaniji mogući postupak da se neki ljudi zbrinu, ali djeca upravo u insistiranju da se napravi razlika i da se ona zbrinu pretrpe traume, jer ih prati vrsta stigme u odnosu na one koji nemaju nesrećne život-

Tabašević

ne okolnosti. Ja sam tada odbio da budem izbjeglicom, u odnosu na te klince koji su već navikli, koji su imali pomirenost sa svojim izbjegličkim identitetom, a kod mene je to, kao u ogledalu, izazvalo neku vrstu nesporazuma sa samim sobom, koji sam potom godinama pokušavao da riješim.

DW: Da li si se suočavao sa pitanjima da li si Hrvat ili Srbin? Tabašević: Moj kuriozum je upravo bio da sam se zvao Vladimir Bošnjak Tabašević. Moji u tadašnjim prilikama odlučuju da pokažu kako im nacionalno pitanje nije važno, pa u Mostaru odlučuju da im se dijete preziva dvojako. To prezime nosim do prelaska u Beograd. Tu dolazi do spontane ideološke, obrazovne intervencije. Učiteljica sugeriše da je očevo prezime nepodobno, da bi trebalo da nosim samo prezime Tabašević, da bi trebalo da se sa njim identifikujem. Tada mi nije ništa drugo ostalo nego da pristanem. U kasnijim fazama identifikujem se do kraja sa tim prezimenom, da bi onda došlo vrijeme da se u inat sjetim da sam se prezivao dvojako i da je to očevo prezime meni na neki način bilo zabranjeno. A odlika mog karaktera je da onda postajem sve ono što mi se zabranjivalo da budem. U tom privatnom, psihološkom, samosaznajnom interesu se prisjećam očevog prezimena, pa to prisjećanje i javno eksponiram. S obzirom na prilike u BiH i ko se izjašnjava kao Bošnjak, dobio sam pomalo i treću komponentu. Mada sam po svim zvaničnim dokumentima „Tabašević Vladimir“, kada sam se prijavio za članstvo u Srpskom književnom društvu, želio sam da ukažem i na taj dio mog realnog iskustva. Na aplikaciji sam napisao da sam „Vladimir Tabašević“ koji je rođen kao „Vladimir Bošnjak Tabašević“. Spontana ideo-

Moj kuriozum je upravo bio da sam se zvao Vladimir Bošnjak Tabašević. Moji u tadašnjim prilikama odlučuju da pokažu kako im nacionalno pitanje nije važno, pa u Mostaru odlučuju da im se dijete preziva dvojako. To prezime nosim do prelaska u Beograd. Tu dolazi do spontane ideološke, obrazovne intervencije. Učiteljica sugeriše da je očevo prezime nepodobno, da bi trebalo da nosim samo prezime Tabašević, da bi trebalo da se sa njim identifikujem. Tada mi nije ništa drugo ostalo nego da pristanem loška reakcija čovjeka koji je primao dokument, a želio je maksimalno da mi izađe u susret, bila je registrovanje – „Vladimir Tabašević rođen u Mostaru kao Bošnjak“. To je pokazatelj koliko su te nacionalističke, nacionalne priče iskonstruisane. Vidiš apsolutnu proizvoljnost diskursa, gdje se na samo jedan označitelj uključuje čitava aparatura i agenda, da bi se taj identitet ustanovio, prepoznao. Ja sam to ostavio tako želeći da pokažem svu apsurdnost insistiranja na tome. DW: A tvoje društvo iz kraja – da li si njima pokazivao složenost svog identiteta ili si za njih bio naprosto srpsko beogradsko dijete? Tabašević: Najbliži drugari i prijatelji su pokazivali izuzetan obzir prema mom prikrivanju tog dijela identiteta, tako da ga nikada nisu naglašavali. Samo onda kada smo se oko nekih tadašnjih nedoumica svadili, to bi bio posljednji džoker: „Ćuti ti, ti se i ne prezivaš tako kako piše da se prezivaš.“ To je bila posljednja uvreda. Djeca su sklona tome da jedna drugu diskvalifikuju. Pa su mi govorili da postoji prljava tajna o kojoj čitava zajednica malih ljudi u nastajanju aktivno ćuti. Osjećao sam se ultimativno povrijeđen i iznevjeren, a oni su znali da je to jedna vrsta moje slabosti, koju su inače aktivno skrivali od nekakvog imaginarnog svijeta koji kao da nalaže ćutanje o tome. Nije bilo vri-

jeđanja tipa „ustaša“, ali ne znači da ja nisam internalizovao strah da bi se to moglo dogoditi. Tako da sam u adolescentskoj fazi pokazivao sklonost da prikrijem sve to viškom identifikacije sa ultranacionalističkim pokretima, insistiranjem na svom ultrasrpskom porijeklu. DW: Tada, sa 18 ili 19 godina, kretao si se u krugu ekstremnih navijačkih grupa. Bilo je i nasilja? Tabašević: Da. Period nasilja je vrijeme u kojem sam želio da pripadam jednom određenom svijetu, jednoj zajednici u kojoj će jedina mjera vrijednosti biti spremnost da se žrtvuje za tu zajednicu. Kada demonstriraš pripadanje toj zajednici, a nasilje je jedan od žanrova kojim se komunicira, tvoje porijeklo se nikako ne može dovesti u pitanje. Jednom sam ispisao grafit na zgradi u mom kraju: „Ko je za Hag, on je protiv Srba!“ Odrastao sam u vojnom naselju. Noću sam ispisao parolu, ujutro su penzioneri poranili na svoju partiju šaha. Nije parola toliko apsurdna koliko moj odnos prema njoj. Posmatrao sam reakcije penzionera koji su igrali šah. Jedni su govorili da je to istina, a drugi su se pitali koji su to klinci što to pišu. Meni je to što nisam neposredno stao iza te parole kasnije pomoglo da shvatim kako je dobro imati distancu prema bilo kojoj vrsti identiteta koji ti se servira. Dakle, posmatrao sam neke penzionere, za adolescenta ipak neke autoritete, i njihove reakcije na parolu koju kao da sam akumulirao iz zajednice kojoj sam tog trenutka pripadao i iz individualno-psiholoških razloga imao potrebu da je ispišem, naočigled svih. Da objelodanim to za šta sam smatrao da je mnjenje. Najapsurdnije i najzanimljivije je onda moje posmatranje sa balkona, osluškivanje zajednice, koja te u stvari u tom životnom periodu na neki način pritiska da saopštavaš to kako ona samu sebe vidi. U tom periodu sam polako počinjao da bivam svjestan šta radim. Nisam do kraja stajao iza te parole, a opet sam imao više kuraži da je ispišem od onih koji su imali više objektivnih razloga da to urade. Izvor:Dojče vele

ZABAVA

ª ALL OVER NOWº KAO SJEĆANJE NA PJEVAČICU

The Cranberries predstavili zadnju pjesmu sa Dolores Tačno 12 mjeseci nakon smrti pjevačice sastava The Cranberries Dolores O’Riordan njene kolege iz benda su najavile objavljivanje njihove posljednje zajedničke pjesme, piše BBC. Naime, grupa je gostovala na BBC Radiju 2 za vrijeme kog je premijerno puštena “All Over Now”, nova pjesma s vokalima koje je Dolores O’Riordan snimila prije nego što je preminula. Kako prenose strani mediji, u pitanju je srceparajuća priča o porodičnom nasilju koja

je ispričana kroz pjesmu. Singl na samom kraju slavi ženu koja uspijeva da izbjegne ciklus nasilja. Međutim, priča ostaje nedovršena budući da je O’Riordan ostavila samo jednu strofu i refren s kojim su kolege iz benda morale da rade. “Najteže nam je bilo nekoliko mjeseci nakon što je Dolores preminula. Svakim preslušavanjem demo snimaka sjećate se lijepih trenutaka provedenih s njom”, rekao je gitarista grupe The Cranberries Noel Hogan. Fi.J.

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

ALEKSANDAR ČOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE O OSVJEŽENOM IZDANJU REGINE ª 2018º

PJESMA JE TRENUTAK, A ALBUM REALNO STANJE GRUPE

⌦ Danilo Brajković

SARAJEVSKI BEND KRITIKUJE DRUŠTVO

ČINČILIN “MARŠ NA MARS” ZA SPAS ZEMLJE Činčila

Oštra kritika današnjeg čovječanstva, odnosno moderne civilizacije, koja ukazuje na to da ljudski rod sve više zaboravlja koliko je bitno očuvanje životne sredine, motivisala je sarajevski bend Činčila prilikom snimanja novog singla i spota “Marš na Mars”, koji je objavljen u izdanju Lampshade media. “Živimo u vremenu u kome smo konstantno suočeni sa upozoravajućim planetarnim pojavama, ali nažalost nijesmo svjesni i ne želimo biti svjesni koje nas posljedice očekuju. Čini se kao da je ljudski rod postao potpuno ‘gluv i slijep’ na najvažnije stvari, a to je sigur-

no i ekologija, odnosno očuvanje Zemlje, kao našeg jedinog staništa”, potencira frontmen benda Vanja Solaković. Satirični spot dostupan je na Jutjubu. “Solaković u spotu predstavlja individualca, kojem je naprosto dosta svega, te tražeći način kako da napusti ovaj naš svijet pravi raketu od kartona i u njoj uspijeva da odleti na Mars. Karton, kao jeftin umjetnički materijal, metaforički govori i o tome kako istinski, ali i u umjetnosti, ne zavisimo od materijalnog bogatstva da bismo uspješno pronašli utočište i mir”, navode izdavači. D.B.

arajevska Regina nadogradila je numere s albuma “U srcu” iz 2017. godine, koji je bio namijenjen srbijanskom tržištu, i to da bi ih, u novom ruhu, objavila na CD-u “2018”. Aleksandar Čović, simbol Regine, za DN kaže da album nudi odgovor na pitanje - kako se bend snalazi i osjeća 29 godina nakon osnivanja.

Za 13. studijsko izdanje bend je pripremio 14 numera. “2018” otvara pjesma “Zub za zub”, koja je ujedno i prva ekranizovana, a jedan od osnivača Regine, Aleksandar Čović, Dnevnim novinama objašnjava, uz zakašnjele novogodišnje čestitke našim čitaocima, da su muzičari osjetili kako je kucnuo pravi čas za osvježavanje numera koje su već krasile izdanje “U srcu”, istina namijenjeno publici u Srbiji. “Naravno da smo zadovoljni, jer je album u etru. Pjesme su nastajale u posljednjih godinu i po. Uvijek se trudiš da to dovedeš do maksimuma u datom trenutku. Prvo ide odabir pjesama, onda kreću studijska snimanja i na kraju ste zadovoljni. Ovdje je 14 novih numera. To je ljubavna tematika, dakle ono što mi radimo uvijek, s tim da je sada zvuk pomalo drugačiji, moderniji, u skladu sa vremenom u kom živimo. To je i dalje naša emocija, naša energija”, cijeni Čović, pored kog je,

kao stalni član, u bendu još Davor Ebner, pjevač, a prethodnih godina “uskočili” su i svirači Ismir Musić, Elmir Feraković.

■ IZ ALBUMA ĆEMO CRPITI SINGLOVE

Dva studijska izdanja u dvije godine su iza Regine. Na tom tempu bi im poza-

Čović i Davor Ebner - simboli Regine

vidjele brojne kolege, naročito u trenutku kada većina bendova živi od singlova. No, podsjeća Čović, Regina od osnivanja, sada već daleke 1990, ne okreće leđa jasno utvrđenim pravilima. “Počeli smo da se bavimo muzikom u neko drugo vrijeme, kada su albumi bili potpuno normalna stvar. I dalje se vodimo tim principom - objavimo album, pa onda iz njega crpimo singlove. Sada, sve zavisi od prijema publike, koje će pjesme ići, šta to publika najviše voli, osluškujemo njen sud. Zatim, ekranizujemo neke pjesme, no album je i dalje stvar koja je veoma bitna. Jedna pjesma nije dovoljna, ona je trenutak, a album je

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

Aleksandar Čović

ZABAVA

NEBOJŠA ĐUKANOVIĆ O OBILJEŽAVANJU 20 GODINA RADA

Grimm kao stvaran bend ide po ono što mu pripada

O POČELI SMO DA SE BAVIMO MUZIKOM U NEKO DRUGO VRIJEME, KADA SU ALBUMI BILI POTPUNO NORMALNA STVAR. I DALJE SE VODIMO TIM PRINCIPOM - OBJAVIMO ALBUM, PA ONDA IZ NJEGA CRPIMO SINGLOVE. SADA, SVE ZAVISI OD PRIJEMA PUBLIKE, KOJE ĆE PJESME IĆI, ŠTA TO PUBLIKA NAJVIŠE VOLI, OSLUŠKUJEMO NJEN SUD realno stanje, razmišljanje, osjećanje. On je za nas i dalje neophodna stvar. Znate, tradicionalisti smo, volimo da vidimo kako ljudi drže CD u ruci”, priznaje Čović.

■ VRIJEME NAS DEMANTUJE

Mada je “Zub za zub” probio led, Čović predosjeća da bi druga numera mogla postati okosnica albuma iz prikrajka. “Muzičari se trude da na početku puste brzu pjesmu, to je neko pravilo. Zato smo ekranizovali ‘Zub za zub’, a snimali smo spot u prirodnom ambijentu - prvi put u životu set je bio u studiju, da prenesemo dio radne atmosfere. No, često nas vrijeme demantuje, pa neka

pjesma neočekivano postane hit i dobro prođe. Čini mi se, po reakciji naroda, da se izdvaja balada ‘Ti si mi tu’, koja će biti naš naredni singl. Slušamo publiku, trudimo se da pratimo njen sud”, nastavlja Čović. Činjenica je da je Regina ranije bili znatno zastupljenija u regionalnim medijima. Ni vijest o aktuelnom albumu nije tako snažno odjeknula. Ipak, Čović ne žali, mada konstatuje da je danas konkurencija i te kako aktivna. “Zadovoljan sam odnosom medija. Ima nas onoliko koliko je potrebno. Kada imamo nešto novo, onda mediji to prate. Uvijek je tako bilo. I kada smo počeli bilo je mnogo bendova. Neki su opstali, neki nijesu. To zna da bude i izbor čovjeka, da li želi da opstane u ovom poslu ili bira drugi put. Dok god nam je dobro i dok god razmjenjujemo energiju sa publikom - radićemo ovo”, obećava Čović. Nije to jedino obećanje našeg sagovornika. Drugo se tiče Crne Gore. “Organizatori su lijeni da nas pozovu u Crnu Goru. Mi ćemo se ove godine truditi da to promijenimo. Dosta tamošnje publike voli da nas čuje, obožavamo da dođemo, uvijek su to lijepi koncerti”, zaključuje Čović.

Barski rokenrol bend Grimm ove godine obilježiće dvije decenije postojanja. Tim povodom, Nebojša Đukanović, vođa Grimma, oglasio se na Fejsbuku i poručio da je bend čudan organizam, koji se stalno mijenja, a aktuelnu postavu opisao je kao vjerovatnu najbolju. Takođe, Đukanović cijeni da je Grimm tek sada stvaran bend. “Postava se ovih godina dugo tražila i konačno iskristalisala. Grimm je prvi put postao stvaran bend, a sve do sada bili smo Ivana

1999. GODINE OSNOVAN JE BEND GRIMM

Janković (pjevačica, prateći vokal), ja i muzičari - koji su bili plaćeni da odrade posao. Nikada do ovih dana u procesu stvaranja pjesama, tj. njihovog aranžiranja, nije učestvovao svaki član benda, kao što je sada slučaj. Zato, znam da će ovo biti najljepše putovanje

- sa Ivanom, Brankom Markovićem i Markom Šoćem. U fazi smo dogovora sa nekim poznatim facama, koje će dopuniti bend. Vidimo se uskoro. Ove godine ćemo poći po ono što nam pripada”, napisao je Đukanović. P o d s j e t i m o, v o đ a Grimma, u nedavnom intervjuu za Dnevne novine, najavio je nove pjesme i novu energiju. Usljed nepostojanja domaće izdavačke kuće - izgledan je nastavak saradnje sa diskografskom kućom sa sjedištem u Cirihu - Miner recordsom, koja je izdala prošli album benda. D.B.

IZJAVA DANA

Vojko Vrućina: Reperi su sve sličniji jedni drugima, američki ili zvuče kao Young Thug ili kao Drake, a ovi evropski mi svi izgledaju kao jedan te isti lik u trenerci. U posljednje dvije godine mi malo šta zadrži pažnju.

zabava

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

PRODAJA KASETA PORASLA ZA 125%

The 1975, Kajli Minog i Prodigy najProdavaniji

Nakon vinilnih ploča, renesansu u Velikoj Britaniji doživaljavaju i audio kasete. Naime, prema službenim listama prodaja audio kaseta doživjela je rast od 125,3% i tako došla do 50.000 prodatih primjeraka. Time je dostignuta prodaja iz 2004. godine. Najviše prodatih primjeraka ne dolazi iz prodavnica, kako bi se pretpostavljalo, već od samih umjetnika i njihovih službenih webstoreova, a često je riječ o limitiranim, kolekcionarskim, izdanjima. Tako je najprodavaniji album “A Brief Inquiry Into Online Relationships” grupe The 1975 sa 7.523 prodatih kopija, od čega je 7.147 prodato u prvoj nedjelji od objave albuma, što je najprodavanija kaseta od juna 2002. godine. Pogledajte listu najprodavanijih albuma na audio kasetama 2018. u Velikoj Britaniji: 1. “A Brief Inquiry Into Online Relationships” – The 1975 2. “Golden” – Kylie Minogue 3. “No Tourists’ – Prodigy 4. “Guardians of the Galaxy

– Awesome mix 2’ – Original soundtrack 5. “Sweetener” – Ariana Grande 6. “Delta” – Mumford & Sons 7. “Now that’s what i call music” – razni izvođači 8. “Guardians of the Galaxy – Awesome mix 1’ – Original soundtrack 9. “Wildness” – Snow Patrol 10. “Odyssey” – Take That 11. “America” – 30 Seconds to Mars 12. “Trench” – Twenty One Pilots 13. “Resistance is Futile’ – Manic Street Preachers 14. “Bohemian Rhapsody – Ost” – Queen 15. “Beautiful Life” – Rick Astley 16. “St. Jude re:wired” – Courteeners 17. “Youngblood” – 5 Seconds of Summer 18. “Tranquility Base Hotel + Casino” – Arctic Monkeys 19 “Cool like You’ – Blossoms 20. “My mind makes noises” – Pale Waves

The 1975

IME DOBIO PO OMILJENOM LIKU IZ FILMA

Tom hardi ponovo otac dječaka Jedan od najpoželjnijih holivudskih glumaca Tom Hardi i njegova supruga i koleginica Šarlot Rajli drugi put su postali roditelji. Kako su prenijeli britanski mediji, zvijezda serije “Taboo”, postao je otac dječaku koji je dobio ime Forrest, i to po legendarnom filmskom klasiku “Forrest Gump”, koji ovaj bračni par obožava. “Jako im se sviđa ime Forrest, misle da je veoma snažno. Tomu se film ‘Forrest Gump’ uvijek sviđao i smatra ga inspirativnim pa mu se i ime učinilo prikladnim. Presrećni su zbog bebe, a prijatelji već tvrde da je dječak isti Tom”, istakao je izvor blizak bračnom paru. Šarlot i Tom vjenčali su se 2014. godine, a pored Forresta imaju još jednog sina koji je dobio ime Luis Tomas. Takođe, Hardi iz veze sa pomoćnicom režisera Rejčel Spid ima jedanaestogodišnjeg sina.

Slika para sa vjereničkim prstenom

DRUGI BRAK ZA ZVIJEZDU ª AVENGERSAº

Prat uskoro Postaje Švarcenegerov zet

Zvijezda ostvarenja “Guardians of the Galaxy” i “Avengers” Kris Prat, nedugo nakon što je okončao brak sa koleginicom Anom Feris (zvanično u novembru), zaprosio je deset godina mlađu djevojku Katarinu Švarceneger, nakon samo sedam mjeseci veze. Katarina je inače kćerka legendarnog glumca Arnolda, a Kris se vjeridbom odmah pohvalio

na društvenim mrežama. “Slatka Katarina, tako mi je drago što si mi rekla ‘da’. Uzbuđen sam što ću da te oženim”, napisao je glumac na Instagramu, a obožavaoci su imali podijeljena mišljenja. Međutim, to nije bio slučaj sa njegovom bivšom, koja je prva čestitala. Kris i Ana su okončali devetogodišnji brak 2017. i imaju šestogodišnjeg sina Džeka. M.Rog.

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

zabava

TRI DUGOOČEKIVANA OSTVARENJA U BIOSKOPU CINEPLEXX

Karte za najbrže čitaoce

Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City će se naći novi filmovi i to: dugoočekivani nastavak trilogije Najta Šamalana - “Glass”, američki rimejk francuskog ostvarenja “Nedodirljivi” - “Drugarčine” i psihološki triler Aškara Farhadija “Svi znaju”. U ostvarenju “Glass” M. Najt Šamalan spaja priče svoja dva izvorna djela, filma “Nesalomiv” iz 2000. i filma “Podijeljen” iz 2016. godine, u jedan eksplozivni, potpuno novi triler sa Brus Vilisom, Semjuel L. Džeksonom i Džejms

ª FAmILy GUyº POSTAJE POLITIČKI KOREKTAN

U novoj sezoni nema šala o LGBTQ zajednici Kreatori “Family Guya” odlučili su, kako navode, da izbace sve buduće šale o LGBTQ zajednici i one se više neće pojavljivati u narednim epizodama popularne animirane serije. Nešto tako nagoviješteno je i u epizodi koja je emitovana ove sedmice, a u kojoj Peter Grifin postaje sekretar američkog predsjednika Donalda Trampa i s njim, na kraju, ulazi i u obračun pesnicama. Grifin, između ostalog, u jednom trenutku kaže i da se više neće šaliti na račun pripadnika LGBTQ zajednice. Njegove riječi su, u intervjuu za TV Line, potvrdili i izvršni producenti animi-

ranog serijala, Alek Sulkin i Rič Apel. “Ako pogledate epizode iz 2005. ili 2006. i uporedite ih sa epizodama iz 2018. ili 2019, jasno je da ćete uočiti bitne razlike. Sada razumijemo da neke stvari koje smo tada mogli komotno da izjavimo, napišemo ili se s njima šalimo sada nisu prihvatljive”, izjavio je Sulkin, a Apel je dodao: “Mi smo se promijenili, društvena klima i kultura je drugačija i naši su pogledi drugačiji. Oni su odraz naše realnosti tako da mislimo da serijal mora da evoluira i razvija se na drugačije načine”. Fi.J.

U ostvarenju “Glass” M. Najt Šamalan spaja priče svoja dva izvorna djela, filma “Nesalomiv” iz 2000. i filma “Podijeljen” iz 2016. godine, u jedan eksplozivni, potpuno novi triler sa Brus Vilisom, Semjuel L. Džeksonom i Džejms Makavojem Makavojem. Kevin Hart, Nikol Kidman i Brajan Krenston tumače glavne uloge u “Drugarčini” - priči o kvadriplegičaru milijarderu i čovjeku sa ulice koji će ubrzo postati njegov najbolji prijatelj.

“Svi znaju” sa Penelopom Kruz i Havijerom Bardemom otvorio je 71. Kanski filmski festival. Ovaj detektivski film nas uvodi u priču veselim porodičnim okupljanjem povodom vjenčanja u živopisnom selu blizu Madrida. Prema ustaljenom običaju, dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

“John Wick: chapter 3 parabellum” stiže 17. maJa

Poster za posljednje poglavlje sage o plaćenom ubici koji nikako da konačno ode u penziju - “John Wick 3” je u etru, a potvrđen je i oficijalni naziv “John Wick: Chapter 3 - Parabellum”. Da podsjetimo Parabellum je nastao iz fraze “Si vis pacem, para bellum” (ako želiš mir, pripremi se za rat), misleći na prethodni film gdje se naš glavni junak, kojeg tumači Kijanu Rivs, bori da sačuva goli život. Treće poglavlje ovog akcionog filma u bioskopima će se naći od 17. maja. M.Rog.

THIS LAND ILI ŽESTOKA OSUDA RASIZmA U SAD

Geri KlarK Džunior novim sinGlom najavljuje album

Geri Klark Džunior predstavio je novu pjesmu i prateći spot pod nazivom “This Land”. Pjesma je žestoka osuda rasizma u SAD. To je prvi singl sa narednog, trećeg albuma koji će nositi isti naziv, a objaviće ga Warner Bros 1. marta. Spot je sniman u Ostinu u Teksasu, Klarkovom rodnom gradu, a režirala ga je Savana Lif. Iako je Klark uglavnom prepoznat po žešćem zvuku i stilu pjevanja koji podsjeća na Džimija Hendriksa, nova nu-

mera ipak više podjeća na rep-rok. To izgleda nije odbilo fanove, za nepunih pet dana spot je “skupio” goto-

vo pola miliona pregleda, što je više nego većina muzičkih objava ovog muzičara. Fi.J.

PSIHOLOGIJA

RAZMISLITE, OTKLONITE

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

Šta nas sputava na putu ka sreći Saznajte šta treba izbjegavati u životu da biste bili srećniji. Uvijek sjedimo Bez kretanja, smanjuje se nivo endorfina i drugih hormona odgovornih za sreću, piše Bright side. Svakodnevne šetnje u trajanju od 30 minuta ili 2 treninga nedjeljno će vas učiniti energičnijima i zadovoljnijima, bez obzira šta se događa u vašem životu. Cijeli dan smo u zatvorenom prostoru Svi znamo da “rad od kuće” ne doprinosi nužno sreći. Ipak, ispada da nam mjesta poput bioskopa, restorana i drugih mjesta koja volimo da posjećujemo, ne dopuštaju da i mi uživamo u našim životima. Ali ako provedete neko vrijeme napolju na nepoznatom mjestu, postaćete srećniji i vaše samopoštovanje će se poboljšati. Psiholozi ovu metodu nazivaju “avanturističkom te-

rapijom”. I važno je napomenuti da nije bitno idete li u neku drugu zemlju ili u susjedno selo gdje nikada niste bili, u svakom slučaju, bićete srećniji. Ne obraćamo pažnju na stvari oko nas Veoma je važno ne samo obratiti pažnju na ono što radimo, nego i na način na koji to činimo. Na primjer, zamislimo dvije djevojke. Jedna od njih je ljuta jer mora da očisti kuću: radije bi bila na sastanku u otmenom restoranu, ali niko je nije pozvao. Druga djevojka samo pere suđe i drago joj je što ima vremena za sebe i da očisti kuću. U prvom slučaju, djevojka će se osjećati iscrpljeno, a u drugom slučaju djevojka će se osjećati opuštenije. Naša sposobnost da živimo ovdje i sada i da nikada ne dopuštamo da nas naši strahovi, žaljenja i uspomene uznemiruju, čini naš život zanimljivijim.

Mi samo uzimamo Da bismo učinili svoj život smislenim, moramo ne samo uzimati, nego i davati. Djela ljubaznosti čine nas zadovoljnima i osjećamo se značajnima. Evo nekih dobrih vijesti: čak i najsitnije akcije mogu nas razveseliti. Kupovanje nekog poklona, pisanje bilješke, ili čak oslikavanje zida, sve to je ono što nas navodi da vjerujemo naš život ima smisla i da smo potrebni. Izolujemo se od drugih Čak i u dobu individualnosti, svaka osoba još uvijek mora pripadati grupi. I ne radi se samo o našim najbližim prijateljima i članovima porodice. Da bismo bili srećni, moramo osjećati da smo povezani s drugim ljudima. Prema različitim istraživanjima, ovaj kvalitet nam pomaže da pobijedimo bolesti, smanjuje nivo stresa i čini

nam da se osjećamo sigurnije. I nije važno kojoj grupi pripadate: to može biti fudbalski klub, klub za zabavu, bilo šta. Samo se morate osjećati kao da pripadate nečemu. Ne stvaramo ništa Potrebni su nam kreativni hobiji, ne za novac i slavu, već za naše zdravlje. Dokazano je da proces stvaranja smanjuje nivo stresa, poboljšava raspoloženje i pomaže nam u borbi protiv depresije. Ne zaboravite da kreativnost ne znači samo pjevanje i slikanje, to može biti sve što zahtijeva vaš jedinstveni pristup. Posadite cvijeće, odaberite boju zidova, obavite kućne poslove i uključite maštu – to je sve što je potrebno! Sreća nije nešto čemu morate težiti. Sastoji se od sitnih stvari, tako da je možemo stvoriti u svakom trenutku. Imate li navike koje vas sprečavaju da budete srećni?

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

PSIHOLOGIJA

Svi znamo da “rad od kuće” ne doprinosi nužno sreći. Ipak, ispada da nam mjesta poput bioskopa, restorana i drugih mjesta koja volimo da posjećujemo, ne dopuštaju da i mi uživamo u našim životima.

Je li moguće biti srećan samo tako? Sreća je osjećaj koji doživljavamo kad nam se ispuni nešto što žarko želimo. Što je vrjednije i značajnije ono što nam se ostvarilo, osjećaj sreće biće izraženiji. To zapravo znači da ćemo biti srećni kad položimo ispit, ako dobijemo posao koji smo željeli, kada dobro obavimo neki zadatak ili ostvarimo uspjeh na poslu, ako se zaljubimo i ostvarimo dobar ljubavni odnos… Na ovaj način osjećaj sreće povezujemo sa spoljašnjim događajima ili s drugim ljudima. Sreća koju doživljavamo nakon što su nam se ostvarile neke želje uglavnom je relativno kratkotrajna jer vrlo brzo počnemo da podrazumijevamo takvo stanje. Drugačije rečeno, naviknemo se na sreću pa se onda javljaju nove želje. Je li moguće biti srećan, osjetiti unutrašnju radost bez posebnog razloga i povoda, samo tako? Naše prirodno stanje i naše ljudsko pravo Pogledajte malu djecu i primijetićete da su ona

veći dio vremena u stanju čiste sreće i radosti koje nije povezano sa spoljašnjim događajima. Ovo stanje mogu narušiti spoljašnji problemi, ali čim se ravnoteža ponovo uspostavi, djeca su opet srećna. Njima raspoloženje ne mogu pokvariti vremenske prilike ni mišljenje koje neko ima o njima. Radost je naše prirodno stanje, naše ljudsko pravo, samo smo to zaboravili. Kroz procese socijalizacije i vaspitanja naučili smo da je potrebno nešto imati, posjedovati neke materijalne vrijednosti, biti obrazovan, postići nešto u životu, živjeti s određenim partnerom da bismo tek tada bili sretni. Jesmo li spremni? Možemo li sebi dopustiti da osjetimo radost zbog same činjenice što smo živi, da postojimo i dišemo? Što nas sprečava da budemo radosni? Neki autori smatraju kako je to stvar izbora i da je odluka želimo li biti srećni ili ne glavna odluka našeg života.

Da bismo učinili svoj život smislenim, moramo ne samo uzimati, nego i davati. Djela ljubaznosti čine nas zadovoljnima i osjećamo se značajnima. Evo nekih dobrih vijesti: čak i najsitnije akcije mogu nas razveseliti. Kupovanje nekog poklona, pisanje bilješke, ili čak oslikavanje zida, sve to je ono što nas navodi da vjerujemo naš život ima smisla i da smo potrebni

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

FOTO UBOD

Mir i spokoj

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Samo naprijed

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2974

Play sudoku online at: Medium level

2014-12-04

Sudoku puzzle No. 3367 2016-01-01

8 4 7 3 6 2 5 9 www.sudokukingdom.com 6

7 6

9 8

4 8

3 2

6Puzzle 9 7 solution: 3 8 1

Daily Sudoku puzzle No. 2975

2014-12-05

8 2

5 1

8 6

8 5

Medium level

4 3 9 1 8 5 6 7 2 Sudoku puzzle No. 3368 2016-01-02

7 6

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

3 4

3 7

6 1

8 4

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #G592NZ

Absentees Absentees Ashcan Ashcan Burns Burns Clean Clean Coach Consciousnesses Coach Counterattacks Consciousnesses Cricket Counterattacks Cuckoo Decks Cricket Deeds Cuckoo Deeps Dimples Decks Doormen Deeds Deeps

Kills Kindle Green Lodge Kernel Merit Kills Nastier Nutmegs Kindle Pares Lodge Perused Merit Piked

Polite Skimped Pundits Sorted Restorations Perused Rinse Sparkle Piked ScantsSuits Scruple Polite Trend Shiny Pundits ShoddyUnderground Restorations Skimped Sorted Rinse Sparkle Scants Suits Trend Scruple Underground Shiny

Nastier

Shoddy

Dimples Foisted

Forsake Doormen Frost

FoistedGreen

Forsake Kernel Frost

Nutmegs Pares

HOROSKOP OVAN Na polju privatnog posla okolnosti su veoma promjenljive i niste zadovoljni zbog toga. Tokom današnjeg dana mogli biste da razriješite važna pitanja sa voljenom osobom. Osjetljiva bešika i mokraćni putevi.

BIK Sačekajte da iz pravog ugla analizirate okolnosti u kojima se nalazite kako biste mogli da ostvarite poslovni napredak. Voljena osoba je pokazala da je spremna da vam se maksimalno posveti. Respiratorne infekcije.

BLIZANCI Ukoliko se danas budete upustili u rizične poslove, kasnije biste mogli da imate veće probleme na ovom polju. Moguće je da vodite tešku borbu sa usamljenošću i da vam fali ljubav. Dobro zdravlje.

RAK Preporuka je da se danas pozabavite papirologijom jer ćete neke stvari po ovom pitanju mnogo lakše završiti. Današnji dan vam nije pretjerano povoljan za novu vezu. Odmarajte se kada imate priliku.

VAGA Stabilizuje vam se polje finansija i možete da očekujete generalno pozitivno stanje na poslovnom polju. Moguće je da ćete danas ući u emotivnu vezu koja bi mogla da potraje. Čuvajte urinarni trakt.

ŠKORPIJA Očekuje vas sklapanje dogovora koji će biti od velikog značaja za vaše poslovno polje. Ukoliko ste planirali brak, možete da očekujete da će voljena osoba imati iste namjere i želje za budućnost kao vi.

STRIJELAC Jako vam je važno da se pokažete u najboljem svijetlu jer ste tek na samom početku važnog posla. Moguće je da ste željni emotivnih promjena, ali još nema nove ljubavi na vidiku. Moguć pad imuniteta.

JARAC Možete da očekujete veoma opušten dan, bez bilo kakvih opterećenja. Poslovno polje vam nije prioritet. Razgovor sa osobom koja vam se dopada mogao bi postepeno da vas odvede ka vezi. Odlično stanje.

REBUS

LAV Moguće je da ćete prihvatiti priliku koja vam se ukazuje za pokretanje nove poslovne saradnje. Spremni ste za važne promjene. Očekuje vas period u kom ćete se truditi da riješite probleme u braku.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: STUPANJ NAPETOSTI

Putovanje koje planirate i te kako će vam se isplatiti. Možete da očekujete da ćete ostvariti pozitivne poslovne promjene. Uživate u neobaveznim poznanstvima koja vas zabavljaju. Odlično se osjećate.

VODOLIJA Ako se bavite privatnim poslom, pred vama je jako povoljan dan. Finansijska situacija vam ide nabolje. Ukoliko ste u braku, lijepo vam je sa partnerom. Izgladili ste konflikte. Stomak vam je osjetljiv.

RIBE Današnji dan vam donosi dosta pozitivne energije, pa ste spremni da se više posvetite poslu. Možete da očekujete veoma zanimljiv dan ako ste slobodni, ukazaće vam se prilika za flert. Izbjegavajte cigarete.

Film

38 •TVPROGRAM 08:15 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Srđanom i Jovanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 14:30 Serija: Istine i laži 15:15 Serija: Pogrešan čovjek 16:00 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris, The best of 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 21:00 Serija: Istine i laži 22.20 Film 00:00 Noćni žurnal 00:30 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Serija: Istine i laži, 21.00

05:30 Radio Crne Gore 10:05 Naučno-obrazovni program 11:00 Vijesti 12:00 Vijesti 13:00 Vijesti 13:05 Serija: Korak naprijed 14:00 Vijesti 14:40 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:30 Serija: Korak naprijed 18:05 Obrazovna emisija 19:00 Dvogled 19:25 Marketing 19:30 Dnevnik 2 20:00 Film: Riječi i slike 21.50 Serija: Mladi inspektor Mors i sezona 22.30 Dnevnik 3 22:50 Sportski dnevnik 23:05 Serija: Tvin Piks 00:00 Sa koncertnih podijuma

RTCG 1 Serija: Korak naprijed, 16.30

10:00 Totalni obrt 10:40 Serija: Anđeli 13:05 Popodne sa Leom Kiš 14:00 Vijesti 15:10 Vijesti 15:55 Serija: Na granici 16:00 Vijesti 16:10 Sportisimo 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Anđeli 20:00 Serija: Za mog sina 22:15 Serija: Na granici 23.05 Film: U plavetnilu

NOVA M Sportisimo, 16.10

Sport

Informativa

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11:10 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12:40 Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 14:45 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:52 Gastro 16:55 Serija: Velvet 17:30 Serija: Velika porodica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film

VIJESTI Film, 22.00

07:00 Dječji program 12:10 Serija: Zlatno srce 13:40 Obrati pažnju 14:15 Linija ritma 15:00 Meteo+Hit dana 15:10 Strani dok. program 16.00 Serija: Zlatan glas 16.50 Meteo + Hit dana 17:10 Strani dokumentarni program 17:35 Serija: Degrasi 18:00 Meteo 18:30 Košarka, ABA magazin 18,50 Košarka, ž: Buducnost Bemax - Beroe 21,00 Otkrij.me 21,30 Koloseum, sportska emisija 22,00 Film: Heni Kolder 23.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Košarka (ž): Budućnost-Beroe, 18.50

TVprogram•39

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

danas u gradu

TV PrEPOruKa RTCG1, Tvin Piks, 23.05

REPERTOAR BIOSKOPA

AKVAMEN 19:15, 21:30 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 14:30 DRUGARČINA 19.45, 22.15 DRUGI ČIN 19:30 DŽULIJET 22:40 GRINČ 13:15, 15:00, 16:45 GLAS 18.30, 20.00, 22.30 JUŽNI VJETAR 16:30 KRALJ LOPOVA 20:30, 22:00 PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE 13:30, 16:15, 18:00 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 13:00, 15:30, 17:45 SNIJEŽNA KRALJICA - SVIJET OGLEDALA 14:00, 14:45, 15:45, 17:30 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 15:15 SVI ZNAJU 21:00

Monotona svakodnevnica stanovnika Tvin Piksa se remeti kada Piter Martel na obali rijeke pronađe tijelo djevojke za koju se ispostavlja da je Lora Palmer, popularna članica društva i kraljica mature. Sledećeg jutra u grad stiže Dejl Kuper, ekscentrični FBI agent, koji uz pomoć šerifa Herija Trumana i lokalne zajednice ima zadatak da otkrije počinioca. Ono što on ne zna jeste da u Tvin Piksu niko nije nevin ali i da Lora Palmer nije ni blizu tako dobra i simpatična djevojka kakvom je svi smatraju. Režija: Dejvid Linč, Mark Frost. Uloge: Kajl Meklahlan, Šerilin Fen, Lara Flin Bojl, Majkl Ontkin, Mejčen Emik...

PRVA, Mamini sinovi, 18.30 Serijal od 42 epizode prati zajednički život majke Rose, koja je potpuno podjetinila u starosti, i njenog sina Milentija – Bebe, koji odavno nije dijete. Nemiješanjem, Rosin stariji sin Miša, kao po pravilu, dodatno komplikuje situaciju. U ovoj igri, svako ima svoj cilj, ali jedno je jasno - pobjednika nema. Rosa ne može bez Bebe, Beba ne može sa Rosom, a Miša, jednostavno, nema vremena. Sjajnu glumačku ekipu predvodi Svetlana Ceca Bojković. Rosine sinove Bebu i Miše igraju Andrija Milošević i Nenad Jezdić.

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.15 13.45 15.12 16.00 17.00 17.20 17.43 18.25 19.00 19.20 19.30 20.05 21.00

00.00

Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik - specijal Trag: Beograd - miris odolevanja prolaznom Kvadratura kruga Film: “Inkarnacija” Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Bela lađa” Razgovori s Putinom, strana dokumentarna serija Dnevnik

12.00 12.15 12.20 12.25 13.14 14.00 14.30 15.00 15.55 16.42 17.00 17.20

18.10 18.10 20.05 21.00 22.00

Dnevnik Sport Klinika Serija. “Imperija” Dr Oz, tok šou Iz Hrvatske s ljubavlju Prometej Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vijesti Kod nas kod kuće Kviz: Potera Dnevnik Kviz: Šifra Puls Otvoreno

07.35

Serija: “Goldbergovi” 08.00 Serija. “Havaji 5-0” 10.00 Serija: “Kasl” 12.25 Serija: “Mekgvajer” 13.15 Serija: “Star” 14.30 Serija: “Istražitelji iz Majamija” 15.20 Serija: “Havaji 5-0” 17.00 Serija: “Fleš” 17.50 Serija: “Do poslednjeg čoveka” 18.15 Serija: “Kasl” 20.05 Serija: “Crna lista” 21.00 Serija: “Mekgvajer” 22.00 Serija: “Nadareni” 22.55 Serija: “Istražitelji iz Majamija”

10.30 11.15 13.00 13.30 14.00 15.30 15.45 16.10 18.00 19.45 19.55 20.25 21.00

22.50 23.20 00.50

Trans vorld sport Evrokup: Valensija Crvena zvezda La liga magazin Magazin Premijer lige Evrokup: Frankfurt - Asvel NBA Live Rasing Files Fudbal: Bolu Galatasaraj Evroliga: CSKA Bajern, direktno NBA Live Prelged Kupa Italije Novogodišnji SK miks Evroliga: Gran Kanaria Fenerbahče, direktno Vesti Evroliga: Olimpijakos - Himki NBA Action

10.00 10.55 11.50 12.45

13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50

Priče sa Mekonga Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 47 dana u moru sa ajkulama Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Pa to su Irvinovi! Plivanje sa čudovištima Nacionalni park Kruger Policija za životinje Hjuston Kraljevstvo slonova Vukovi i ratni veterani Lovočuvari severnih šuma Priče sa Mekonga Plivanje sa čudovištima Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Vukovi i ratni veterani

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 17.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel.069/051-526

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

marketing@dnovine.me

Izdajem namješten jednosoban stan 52 m2, Stari aerodrom, zgrada Normal company-preko puta Luk oil pumpe. Tel: Kupujem dinare,lire, 068/020-622 perpere, medalje, orProdajem plac na Veruši, denje, sablje, bajone- 400 m2. Izlazi na glavni te, ćemere, umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike, knjige, razglednice, poštanske marke, OBAVJEŠTENJE gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, Poš tov ani kori s n i c i oglasnog pros067/455-713 Prodajem 20 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata! Donja Breznaselo Bajovo Polje, 29 km od Nikšića! Povoljno. Papiri 1/1! Tel: 067/898-614    20  

tora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: marketing@dnovine.me Tel.: 020 252 900 Faks: 020 624 988

1  1 

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 17.1.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

sport

nIŠTA OD DOLASKA U bUDUĆnOST

Kojašević u Radničkom

Damir Kojašević postao je novi igrač Radničkog iz Niša, čime je propala svaka mogućnost da reprezentativac Crne Gore zaduži dres Budućnosti. Drugoplasirani klub srpske Superlige najprije je zadržao trenera Nenada Lalatovića i bivšeg člana “hrabrih sokolova” Nikolu Drinčića. Potom je doveo Petra Petrovića (Bromapojkarna), Nikolu Čumića (Metalac) i Marka Živkovića (Dunajska Streda), a “šlag na tortu”

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

SUPerKUP JUVe SrUŠIO MILAn (1:0) ZA PrVI TrOFeJ U SeZOnI

Dama slavi Ronalda, Milan proklinje sudije

je upravo 31-godišnji ofanzivni vezista... “Kojašević je klasična desetka, koja je u ovom prelaznom roku označena kao primarna na Čairu i uspjeli smo da dogovorimo pojačanje”, poručio je Radnički. Kojašević je tokom karijere igrao za Dečić, Zetu, Budućnost, OFK Titograd, Sarajevo, Vardar, Astanu, Jageloniju, Vojvodinu, a do nedavno je bio član Šahtjor Karagandija iz Kazahstana. A.P.

AZIJSKI KUP (3. KOLO) LIbAn - SJ. KOreJA

Mijo i Liban traže prolaz Crnogorski strateg Miodrag Radulović, koji kao selektor vodi Liban na Azijskom kupu, danas od 17 sati u Šardži (Ujedinjeni Arapski Emirati) igra protiv Sjeverne Koreje u posljednjem trećem kolu grupe E. Njegova ekipa je u prva dva meča izgubila od Katara (2:0) i Saudijske Arabije (2:0), pa danas mora da pobijedi ako želi da se domogne plasmana dalje. Iz svake

grupe prolaze po dvije prvoplasirane ekipe, ali i četiri najbolje trećeplasirane iz šest grupa. Liban je trenutno bez bodova, baš kao i Oman, te su trenutno izvan kombinacija za narednu fazu. Međutim, ako bude savladao Koreju, Liban bi se mogao ugurati među četiri trećeplasirane, a te pozicije drže sigurni Bahrein (4 boda), Kirgistan (3), Vijetnam (3) i Palestina (2). A.P.

Ronaldo donio trofej, kapiten Kijelini ga podigao Juventus se osvetio Milanu za poraz na penale u Superkupu Italije iz 2016. u Dohi. Vladar Serije A slavio je u Džedi 1:0, a junak pobjede postao je Kristijano Ronaldo i time donio prvi trofej “staroj dami” ove sezone. Bio je to zanimljiv dvoboj u dalekoj Saudijskoj Arabiji, a kao što je često slučaj u italijanskim derbijima, ponovo su, osim igrača, i sudije bile u centru pažnje. Juve je u prvom poluvremenu imao nekoliko situacija, ali su udarci Daglasa Koste i Žoaoa Kansela prolazili tik pored lijeve stative, dok je Ronaldov akrobatski pokušaj završio iznad prečke. Sa druge strane, Milan je odgovorio, a Patrik Kutrone početkom drugog dijela, u 48. minutu, pogodio prečku. Takođe, isti igrač je u prvom poluvremenu izašao sam sa lijeve strane pred

gol Juventusa, ali je Fabijano Preti digao zastavicu, iako ofsajda nije bilo. I onda trenutak odluke. Miralem Pjanić je u 61. minutu ubacio u srce šesnaesterca, a Ronaldo pobjegao odbrani “rosonera” i glavom iz blizine probio Đanluiđija Donarumu za vođstvo, a ispostaviće se i konačnu pobjedu. Bio je Portugalac na ivici ofsajda. Na usporenim snimcima čini se da je pozicija ipak bila regularna, ali glavni sudija Luka Banti nije konsultovao VAR, već je dobio potvrdu iz sobe da je jedini pogodak utakmice regularan. Do kraja je Milan izgubio kompas i ostao sa igračem manje. Frank Kesi je žestoko, otvorenom kopačkom, startovao na desnu nogu Emrea Džana, a Banti nakon pregleda VAR-a pokazao

Atletiko ispao iz Kupa kralja

Atletiko Madrid, za koji nije igrao povrijeđeni Stefan Savić, doživio je šok u Kupu kralja. “Kolčonerose” je u osmini finala izbacila nevjerovatna Đirona remijem 3:3 u Madridu. Nakon prvog meča bilo je 1:1, a u revanšu je viđena goleada. Nikola Kalinić je donio vođstvo domaćinu u 12, gosti preokrenuli preko Valerija

Fernandeza u 37. i Kristijana Stuanija u 39. na 1:2. Anhel Koreja izjednačio je u 66, a Antoan Grizman pogodio za 3:2 i 84. i odveo Atletko na korak od prolaza. Međutim, Sejdu Dumbija je u 88. minutu zaledio Vanda Metropolitano i senzacionalno bacio na koljena osvajača Lige Evrope i evropskog Superkupa.

rekordnih puta Juventus Je osvoJio italiJanski superkup (1995, 1997, 2002, 2003, 2012, 2013, 2015. i 2018) direktan crveni karton vezisti iz Obale Slonovače. Interesantno, samo par minuta prije toga Blez Matuidi je identično startovao nad Davide Kalabrijom uz aut-liniju, ali nije dobio ni žuti karton, samo usmenu opomenu. Tim Đenara Gatuza, posebno sa igračem manje, bio je bezidejan i moralno nokautiran, pa je ekipa Masimilijana Alegrija do kraja pješke odbranila prednost i rekordni osmi put u svojoj istoriji osvojio Superkup. Bijesni igrači Milana nakon utakmice su verbalni napali sudiju Bantija, a prednjačio je Gonzalo Iguain, koji gotovo sigurno odlazi u Čelsi. A.Popović

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

sport

BORUSIJA DONIJELA VELIKO ODLUKU VEZANU ZA TRANSFERE

Milioneri više ne žele da prodaju igrače Bajernu

Borusija ne želi da joj se opet ponavlja Levandovski

NOVI STADION KREĆE SA IZGRADNJOM 2020.

Beograd želi finale Lige šampiona 2025.

Finale Lige šampiona 2025. godine mogli bi da se igra u Beogradu. Prema pisanju srpskih medija, glavni grad Srbije favorit je za dobijanje jedne takve utakmice, a glavni adut je novi stadion koji žele da izgrade. Vlada Srbije odobrila je 150 miliona eura za izgradnju novog nacionalnog stadiona u beogradskom predgrađu Surčin, a njegov kapacitet trebalo bi da iznosi 60.000 sjedećih mjesta. Izgradnja stadiona prvobitno je bila planirana za kraj 2018, ali je novi rok 2020. go-

dine, a njegov završetak trebalo bi da bude 2022. godine, kada je i rok za prijavu organizacije finala Lige šampiona. Podsjetimo, finale Lige Evrope 2012. godine igralo se u Bukureštu, a Real Madrid i Mančester junajted su 2017. igrali evropski Superkup u Skoplju. Srbija ne želi da se zaustavi samo na jednom stadionu, već planira izgradnju još nekoliko stadiona kako bi se zajedno sa Rumunijom, Grčkom i Bugarskom kandidovala za organizatora Svjetskog prvenstvo 2030. godine. A.P.

Borusija Dortmund se posljednjih nekoliko godina profilisala kao jedan od klubova sa najboljom sportskom politikom u Evropi. Lider Bundeslige do savršenstva je dovelo praksu “kupi jeftino, prodaj skupo” i u posljednje tri godine je od transfera zaradio više od 300 miliona eura. Primjer, Osman Dembele prodat je za 105 miliona eura Barseloni nakon samo godinu, a ranije je došao za samo 15 miliona eura. Slična je bila priča i sa PjerEmerikom Obamejangom, Kristijanom Pulišićem, Šinjijem Kagavom i još puno igrača na kojima su “milioneri” okrenuli milione. Ta politika nije se mijenjala i neće se mijenjati tako skoro, što se vidjelo i

ove zime. Čelsiju je prodat Pulišić za 65 miliona eura, iako je ostao na pozajmici do kraja sezone, a kako piše njemački Bild, prodaje će biti i u budućnosti. Međutim, jednu su stvar odlučili na Vestfalenu da promijene. Jednom klubu Borusija više ne želi da prodaje svoje igrače, po bilo kojoj cijeni. Jednostavno, ne žele nikakvu saradnju na tom planu. Naravno, u pitanju je Bajern Minhen, koji je proteklih godina “oteo” Dortmundu Roberta Levandovskog, Marija Gecea, Matsa Humelsa... Pokušavali su Bavarci i sa Markom Rojsom, ali su tu udarili u zid. Ipak, Borusijin plan je jasan... “Članovi Borusijine uprave su se međusobno dogovorili

da Bajernu više neće prodavati najbolje igrače i tako pomagati direktnom konkurentu za titulu. Borusija više ne želi da bude povremeni igrač u borbi za titulu, nego će pokušati da preuzme dominaciju od Bajerna. To je politika sa kojom su se svi složili i koja će biti stub moćne Borusije”, piše renomirani Bild. A.P.

300 miliona eura u posljednje tri godine od transfera je zaradila Borusija dortmund.

1. CFL

Devet klubova zatražilo UEFA licencu Pozivom klubovima da dostave prijavu, Odjeljenje za licenciranje FSCG počelo je trinaestu sezonu licenciranja klubova za UEFA takmičenja za sezonu 2019/20. U skladu sa propisanim rokom, do 15.01.2019. godine, prijavu za UEFA licencu dostavilo je devet klubova - Sutjeska, Budućnost, Zeta, Titograd, Rudar, Iskra, Lovćen, Petrovac i Grbalj. Komisija za licenciranje odluku o UEFA licencama donijeće krajem aprila. Crna Gora će, kao i prethodnih godina, imati jednog predstavnika u kvalifikacijama za Ligu šampiona i tri predstavnika u kvalifikacijama za Ligu Evrope. Proces licenciranja za UEFA takmičenja biće sproveden u skladu sa izmijenjenim i dopunjenim Pravilnikom o licenciranju klubova FSCG za klupska takmičenja u organizaciji UEFA, usvojenim na sjednici Izvršnog odbora FSCG održanoj 24.12.2018. godine. A.P.

NESUĐENO POJAČANJE LIVERPULA

dabur sletio u andaluziju Sevilja je u jednom danu kompletirala dva transfera u januarskom prelaznom roku. Andaluzijski klub doveo je napadača Munasa Dabura iz Salzburga za 15 miliona te štopera Maksa Vebera iz Ajaksa za 11 miliona eura. I dok će Veber najprije igrati na Sančez Pichuanu kao pozajmljeni igrač, nakon čega će biti aktivirana njegova otkupna klauzula, Dabur je stigao u čistom transferu u Salzburg lijepo zaradio. U vezi Dabura postoji zanimljiva priča po fudbalskim kuloarima. Sjajni 26-godišnji golgeter postigao je 20 golova i upisao šest asistencija ove sezone za austrijski klub, a

sve do nedavno želio ga je i Liverpul. Posao je bio blizu realizacije. Na Enfildu su doslovno ugovarali posljednje detalje ugovora, a onda se navodno u sve to uključio Mohamed Salah i zatražio od uprave “redsa” da ne dovode reprezentativca Izraela. “Birajte, ili on ili ja”, uslovio je Salah klupske čelnike. A cijela priča je političke prirode jer su Egipat i Izrael ratovali u prošlosti, a odnosi dve zemlje su i dalje u najmanju ruku zategnuti. Dabur je rođen u Nazaretu, ali je musliman i arapskog je porijekla. I pored toga je odlučio da zaigra u dresu Izraela, a na sjeveru Afrike to doživljavaju kao najveću izdaju. A.P.

SPORT

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

TRENER ORLANDA

Nikola je Ol star kalibar

NBA LIGA

Ratnička kiša Kada su raspoloženi kao što su bili u noći između utorka i srijede niko ih ne može zaustaviti. Košarkaši Golden stejta deklasirali su Denver 142:111 u derbiju Zapada. Aktuelni šampion je oborio rekord NBA lige sa 51 poenom u prvoj četvrtini (deset trojki), za petu vezanu pobjedu. Najefikasniji u redovima “ratnika” su bili Stefon Kari (osam trojki) i Klej Tompson sa po 31 poenom, dok je 27 dodao Kevin Durent. Milvoki je lako izašao na kraj sa Majamijem (124:86). Erik Bledso sa 17 i Malkom Brogdon sa 16 su bili najefikasniji, dok je Janis Atetokumbo upisao tripl-dabl od 12 poena, te po deset skokova i asistencija. SEMAFOR: Indijana - Finiks 131:97, Filadelfija - Minesota 149:107, Atlanta - Oklahoma 142:126, Milvoki - Majami 124:86, Denver - Golden Stejta 111:142, LA Lejkers - Čikago 107:100. A.K.

Pakao čeka kralja Aktuelni šampion Evrope Real Madrid sjutra veče gostuje u “Morači” i dočekaće ga krcate tribine. Sve karte koje su juče puštene u slobodnu prodaju rasprodate su vrlo brzo, pa će podgorička dvorana ponovo biti ispunjena do posljednjeg mjesta

SUTJESKA

Foto: Druga ABA liga

Nikola Vučević igra nevjerovatnu sezonu, prosječno bilježi 20,1 poen u 11,9 skokova po utakmici, a njegov trener u Orlandu Stiv Kliford ima jasnu poruku. “Vučević je igrač Ol star kalibra. On je prije svega mnogo bolji defanzivac nego što sam mislio. Pametan je, odlično brani pik, izuzetan je u defanzivnom skoku, a nevjerovatan je takmičar”, rekao je Kliford i dodao. “Ne vodi računa o brojkama, njegova vrlina je da je tim bolji kada je on na terenu. Njegov pritisak na odbrane rivala je veliki, jer može da pogodi za tri, a odličan je u igri leđima. Sjajan je asistent, veliki igrač”, dodao je trener “magije” koja je trenutno deveta na Istoku sa skorom od 19 pobjeda i 24 poraza, samo pobjedu manje od Šarlota koji je u zoni plej-ofa. A.K.

FOTO PRIČA

VRŠAC

109 91 23 39 23 24 20 24 24 23 Pavlićević 26 Vulević Knežević 20 N. Vuković Ćalić 7 Vujović 16 Raičković 5 Spasojević 19 S. Vuković 9 Lalović 7 Trener: Zoran Glomazić

Ćirković 9 Munižaba 6 Kapetanović 17 Mitrović 6 Radivojević 5 Mrđa Brkić 14 Jovanović 14 Ognjenović 3 Đorđević 17 Trener: Darko Kostić

NIKŠIĆ - Dvorana: SC “Nikšić”. Gledalaca: 300. Sudije: Radoš Savović (Crna Gora), Vladimir Marić (BiH), Leo Roglić (Hrvatska).

Rutina Sutjeske protiv fenjeraša: Sa sinoćnjeg meča u Nikšiću

DRUGA ABA LIGA 16. KOLO UBJEDLJIV TRIJUMF NIKŠIĆANA, TIJESAN PORAZ CETINJANA

Stotka u Nikšiću, Lovćen posustaje Šesnaesta runda Druge ABA lige donijela je polovičan učinak crnogorskih ekipa. Sutjeska je na svom terenu savladala Vršac (109:91), dok je Lovćen izgubio od Borca u Čačku (76:77). Iako su imali svega deset igrača u rosteru (Nikola Vuković nije ulazio u igru), izabranici Zorana Glomazića su opravdali ulogu favorita protiv fenjeraša regionalnog takmičenja. Nikšićani su dominirali od početka do kraja meča, a sve su riješili već do poluvremena. Nakon prvih deset minuta bilo je 23:20, da bi u drugoj dionici uslijedila rapsodija. Sutjeska je ubacila čak 39 poena, a primila 24 pa je semafor u gradu piva i čelika pisalo 62:44. U nastavku domaćin je rutinski čuvao prednost i mirno

BORAC

LOVĆEN

77 76 20 22 12 23 15 22 13 26 Gavrilović 10 Alikadić Popović 6 R. Đoković 14 I. Đoković 12 Mićović Gavrilović 12 Majstorović3 KrsmanovićPrlja 6 Kočović 6 Čarapić 8 Trener: Jovica Arsić

Pilčević A. Popović 15 Vrbica 2 Parača Lopičić 1 Lelić 17 Božović M. Popović 24 Đukanović 7 Hajduković Todorović 10 Đoković Trener: Miodrag Kadija

ČAČAK - Dvorana: SC “Borac”. Gledalaca: 700. Sudije: Josip Radojković (Hrvatska), Miljan Šobot (BiH), Saško Terzievski (Makedonija).

priveo meč kraju. Za deveti trijumf kojim će nastavi-

ti veliku borbu za jedno od četiri prva mjesta koja vode u plej-of. “Mnogo napora smo uložili da bi dobili utakmicu. Imali smo kadrovskih problema tokom čitave nedjelje, jer je poslije susreta sa Splitom bilo mnogo povrijeđenih igrača. Raspoloženi smo bili u napadu, podigli nivo odbrane u drugoj četvrtini i utakmicu rutinski priveli kraju”, rekao je Glomazić nakon meča čija je ekipa upisala četvrtu pobjedu u posljednjih pet mečeva. Kriza Cetinjana nastavljena je i u Srbiji, pošto su izabranici Miodraga Kadije doživjeli četvrti vezani neuspjeh. Domaćin je vodio od početka do kraja meča, a Miloš Popović i drugovi su da se vrate i uvedu meč u neizvjesnu završnicu. Troj-

DRUGA ABA LIGA, 16. KOLO Sinoć Sutjeska - Vršac MZT - Zrinjski Rogaška - Dinamik Borac - Lovćen Večeras 18.00h 19.00h 1. Primorska 2. MZT 3. Dinamik 4. Spars 5. Sutjeska 6. Lovćen 7. Borac 8. Split 9. Rogaška 10. Zrinjski 11. Helios 12. Vršac

109:91 97:75 75:80 77:76

Helios - Primorska Spars - Split 15 16 16 15 16 16 16 15 16 16 15 16

14 11 9 10 9 8 8 8 6 5 5 1

1 5 7 5 7 8 8 7 10 11 10 15

29 27 25 25 25 24 24 23 22 21 20 17

kama Milutina Đukanović i Đorđa Lelića Lovćen je na 29 sekundi prije kraja prišao na 76:77, ali je to bio konačni rezultat, jer je Borac do kraja sačuvao prednost.

Ä&#x152;ETVRTAK, 17. 1. 2019.

WABA BUDUÄ&#x2020;NOST Ä&#x152;EKA BEROE 19H

Svjesni smo teĹžine, ali igramo u Podgorici

SPORT

Kao brzi voz: Rafael Nadal

Samo pobjeda: Dragana Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021; Tri vezane pobjede na kraju 2018. godine su im dale potrebno samopouzdanje i vratile ih tamo gdje im je mjesto, a prvi meÄ? u 2019. je ujedno i jedan od najvaĹžnijih, protiv direktnog konkurenta u borbi za fajnal-for. KoĹĄarkaĹĄice BuduÄ&#x2021;nost Bemax-a veÄ?eras (19h) u dvorani Unvierziteta doÄ?ekuju Beroe u 11. rundi WABA lige. Uprkos brojnim problemima sa povredama koji ih prate od samog starta sezone izabranice Gorana BoĹĄkoviÄ&#x2021;a misle samo o pobjedi. U sluÄ?aju trijumfa bile bi na korak od zavrĹĄnog turnira. â&#x20AC;&#x153;OÄ?ekuje nas jako teĹžak meÄ? protiv jedne izvanredne ekipe koja je igrala Evrokup i imala dvije pobjede. Upravo to im je pomoglo da se podignu kao tim i da steknu iskustvo. S druge strane mi smo period bez utakmica pokuĹĄali da iskoristimo da se ĹĄto bolje spremimo

i da se neke nove igraÄ?ice uklope u sistemâ&#x20AC;?, rekao je BoĹĄkoviÄ&#x2021; na pres konferenciji uoÄ?i derbija. â&#x20AC;&#x153;Svjesni smo teĹžine posla, ali igramo u Podgorici, tako da Ä&#x2021;emo pokuĹĄati da doÄ&#x2018;emo do pobjede u meÄ?u koji nije odluÄ?ujuÄ&#x2021;i, ali moĹže biti izuzetno znaÄ?ajan. Jasno je da moramo nametnuti svoj stil, a to je prije svega izuzetno jaka odbranaâ&#x20AC;?, poruÄ?io je iskusni struÄ?njak. A.K.

GORAN BOĹ KOVIÄ&#x2020; Svjesni smo teĹžine posla, ali igramo u Podgorici, tako da Ä&#x2021;emo pokuĹĄati da doÄ&#x2018;emo do pobjede u meÄ?u koji nije odluÄ?ujuÄ&#x2021;i, ali moĹže biti izuzetno znaÄ?ajan. Jasno je da moramo nametnuti svoj stil, a to je prije svega izuzetno jaka odbrana

MIK Ĺ UMAHER U AKADEMIJI FERARIJA

Mik oÄ?evim stopama

Ako je bilo ikakve dileme, od juÄ?e je viĹĄe nema Mik Ĺ umaher, sin legendarnog ĹĄampiona Mihaela, pridruĹžio se akademiji Ferarija, javljaju svjetski mediji. Iako ima tek 19 godina Mik je pokazao klasu. ProĹĄle sezone je stigao do titule ĹĄampiona u evropskoj Formuli 3 i polako nastavlja let na najbrĹžem cirkusu.

Ove sezone Ä&#x2021;e se nadmetati u Formuli 2, a odradiÄ&#x2021;e i dva testa sa Ferarijem do kraja 2019. godine. Da podsjetimo - njegov otac je sedmostruki ĹĄampion Formule 1 (pet titula u bolidu Ferarija), a krajem 2013. godine doĹživio je nesreÄ&#x2021;u na skijanju i od tada je na kuÄ&#x2021;nom lijeÄ?enju u Ĺ vajcarskoj. A.K.

AUSTRALIJAN OPEN PROĹ LI NADAL I FEDERER, ISPAO ANDERSON

Rafa i RodĹžer bez milosti Prvo kolo je preskoÄ?io lagano, isto tako i drugo, pa se moĹže reÄ&#x2021;i da su povrede proĹĄle i da je Rafael Nadal potpuno spreman. Sjajni Ĺ panac je u drugoj rundi Australijan opena lako izaĹĄao na kraj sa Metjuom Ebdenom (3:0), pa Ä&#x2021;e u treÄ&#x2021;em kolu igrati protiv domaÄ&#x2021;eg igraÄ?a Aleksa de Minora. â&#x20AC;&#x153;Bilo je drugaÄ?ije u odnosu na prvo kolo, nije bilo lako. Ova pobjeda mi donosi puno toga pozitivnog, sreÄ&#x2021;an sam kako sam igrao. PoÄ?eo sam pomalo sporo, najviĹĄe na riternu, a na servisu mislim da sam bio dobar od poÄ?etka. Onda sam spasao gem na 3:3. Poslije toga se sve promijenilo, zadovoljan sam kako sam igraoâ&#x20AC;?, rekao je Nadal nakon pobjede. Maksimalni trijumf upisao je i RodĹžer Federer, ali se Ĺ vajcarac za razliku od Rafe malo muÄ?io protiv Dena Evansa (7:6, 7:6 i 6:3).

VAĹ˝NIJI REZULTATI M Evans - Federer 6:7, 6:7, 3:6 Ebden - Nadal 3:6, 2:6, 2:6 Ä&#x152;iliÄ&#x2021; - Mekdonald (7:5, 6:7, 6:4, 6:4) Anderson - Tifoje 6:4, 4:6, 4:6, 5:7 Monfils - Fric 3:6, 7:6, 6:7, 6:7 Dimitrov - Kuevas 6:3, 6:7, 6:3, 7:5

0:3 0:3 3:1 1:3 1:3 3:1

VAĹ˝NIJI REZULTATI Ĺ˝ Stivens - BaboĹĄ 6:3, 6:1 Curenko - Anisjimova 0:6, 2:6 Larson - Voznjacki 1:6, 3:6 Kvitova - Begu 6:1, 6:3 Hadad - Kerber 2:6, 3:6 Ĺ arapova - Peterson 6:2, 6:1

2:0 0:2 0:2 2:0 0:2 2:0

â&#x20AC;&#x153;Mislim da je dobar igraÄ?, gledao sam njegove meÄ?eve i vidio da moĹže da stvori probleme. Ima sjajan â&#x20AC;&#x2DC;slajsâ&#x20AC;&#x2122;, brani se odliÄ?no. Protiv njegove taktike je teĹĄko igrati, ali je ovo bio zanimljiv meÄ?, svidio

mi se, uĹživao samâ&#x20AC;?, istakao je Fedeks kojem Ä&#x2021;e naredni protivnik biti Tejlor Firc (eliminisao Gaela Monfilsa). Dalje je proĹĄao je proĹĄlogodiĹĄnji finalista Marin Ä&#x152;iliÄ&#x2021; koji je u Ä?etiri seta rijeĹĄio Mekenzija Mekdonalda (3:1). On Ä&#x2021;e u treÄ&#x2021;oj rundi igrati protiv Fernanda Verdaska. Za iznenaÄ&#x2018;enje dana u muĹĄkoj konkurenciji zaduĹžen je 19-godiĹĄnji Amerikanac Frensis Tijafo koji je eliminisao ĹĄestog nosioca Kevina Andersona (3:1). Kod dama favoritkinje su bile bez milosti. Marija Ĺ arapova koja je zatvorila treÄ&#x2021;i dan prvog Gren slema u godini je bila ubjedljiva protiv Rebeke Peterson (6:2, 6:1). U velikom derbiju treÄ&#x2021;e runde Ä&#x2021;e igrati protiv Karoline Voznjacki koja je u dva seta savladala Johanu Larson. Pobjede su upisale i Sloan Stivens, Petra Kvitova, AnÄ&#x2018;elika Kerber... A.K.

SPORT

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

RIVALI CRNE GORE NA EP ODBOJKAŠI CRNE GORE DOBILI RIV

VELJKO BAŠIĆ:

POLJSKA * Uspjesi: Olmpijski (1976), svjetski (1974, 2014. i 2018) i evropski prvak (2009). * Nastupa na EP: 25 * Najveći uspjeh na EP: Šampion 2009. * Plasman na prošlom EP: 10. mjesto.

HOLANDIJA * Uspjesi: Olimpijski (1996) i evropski šampion (1997). * Nastupa na EP: 25 * Najveći uspjeh na EP: Šampion 1997. * Plasman na prošlom EP: 14. mjesto

ČEŠKA * Uspjesi: Svjetski (1956. i ‘66) i evropski prvak (1948, ‘55, ‘58). * Nastupa na EP: 11 * Najveći uspjeh na EP: Tri puta šampion kao Čehoslovačka * Plasman na prošlom EP: 7. mjesto

UKRAJINA * Uspjesi: Bez medalja sa velikih takmičenja. * Nastupa na EP: 4 * Najveći uspjeh na EP: Šesto mjesto 1993. * Plasman na prošlom EP: Nije učestvovala.

ESTONIJA * Uspjesi: Bez medalja sa velikih takmičenja. * Nastupa na EP: 4 * Najveći uspjeh na EP: 11. mjesto 2015. * Plasman na prošlom EP: 13. mjesto

⌦ Kosta Bošković

Holandija - tamo gdje se krajem prošlog vijeka igrala najbolja odbojka, u zemlji bivših olimpijskih i evropskih šampiona, Crna Gora će pisati istorijsku stranicu na šampionatu Starog kontinenta. Momci Veljka Bašića juče su u čuvenom briselskom Atomijumu saznali imenena rivala na prvom nastupu na Evropskom prvenstvu. Osim domaćina Holandije, protivnici Crne Gore u grupi D biće svjetski prvak Poljska, a onda i mnogo manje zvučni rivali poput Češke, Ukrajine i Estonije. “Mislim da nije loše”, bilo je prvo što je za Dnevne novine rekao selektor Bašić nakon žrijeba u Belgiji. “Holandija je domaćin i biće jako teško kod njih, jer se njihova igra zasniva na izvanrednom korektoru Nimiru AbdelAzizu, koji igra za Milano. Tu je svjetski prvak Poljska i uvijek je dobro igrati protiv jakih selekcija”.

Holandija je domaćin i biće jako teško kod njih, tu je svjetski prvak Poljska i uvijek je dobro igrati protiv jakih selekcija, dok protiv ostalih nam ostaje otvoreno sve - Češka, Ukrajina i Estonija su selekcije protiv kojih možemo da igramo.

RTCG 2 18:50

Košarka (ž): Budućnost - Beroe

SK 1 CG 18:00 Evroliga: CSKA - Bajern 21:00 Evroliga: Gran Kanarija Fenerbahče

SK 2 NE PROPUSTITE - SKANDINAVSKA BITKA: Novi super derbi na Svjetskom prvenstvu u rukometu - domaćin Danska protiv ljutog komšijskog rivala Norveške. Direktno na TV Arena sport 4 (20.15h).

17:30 20:00

KHL: SKA - Dinamo M. Evroliga: Olimpijakos - Himki

SK 3 20:05

Evroliga: Makabi - Barselona

SK 4 18:30 21:00

Fudbal: Umranije - Fenerbahče NBA (London): Vašington - Njujork

ARENA SPORT 1 15:30 18:00 20:30 02:30

Rukomet SP: Brazil - Koreja Rukomet SP: Njemačka - Srbija Rukomet SP: Španija - Hrvatska NHL: Los Anđeles - Dalas

ARENA SPORT 2 14:30 18:00 20:30

Fudbal: Japan - Uzbekistan Rukomet: Makedonija - Island Rukomet SP: Francuska - Rusija

ČETVRTAK, 17. 1. 2019.

VALE NA EP, IGRAĆE U HOLANDIJI

NIJE LOŠE

A ostali rivali? “A protiv ostalih nam ostaje otvoreno sve - Češka, Ukrajina i Estonija su selekcije protiv kojih možemo da igramo, a Estonce i jako dobro poznajemo, jer smo igrali protiv njih u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Od tada mi smo mnogo napredovali, a njih ćemo analizirati i vidjeti kakvi su”, dodao je Bašić. Kao debitant Crna Gora teško može biti favorit protiv nekoga na EP... “U svakom slučaju i ove tri su

Put u Holandiju? Srećan sam zbog Vlada Selektora Crne Gore pitali smo i da li je zadovoljan što će Crna Gora svoje mečeve igrati u Holandiji? “Srećan sam zbog Vlada (Vladimir Dragojević, fizioterapeut u selekciji, prim. aut), jer on je želio Holandiju i od početka je govorio da ćemo ići tamo”, otkrio nam je Bašić. “Lale” nisu moćne kao nekada, ali... “Zemlja je to koja ima veliku tradiciju, uz Crnogorce su najviši ljudi u Evropi, njihova igra dosta se zasniva na snazi, ali vidjećemo. Nekada je kada igrate kući prednost, a nekad dodatni pritisak”, smatra Bašić.

dobre ekipe, favoriti su, ali najvažnije je da možemo da igramo protiv njih. Imamo priliku da napravimo lijepo Evropsko prvenstvo”, smatra selektor Crne Gore. Da li to znači da možemo da se nadamo da će Crna Gora biti među četiri najbolja u grupi koji prolaze u osminu finala? “Eh, sad... Idemo utakmicu po utakmicu. Nikada ne treba trčati prebrzo, pa ćemo da vidimo. Ali u svakom slučaju postoji nada - to je činjenica”, zaključio je Bašić. Evropsko prvenestvo igraće se od 13. do 29. septembra u četiri zemlje - Holandiji, Francuskoj, Sloveniji i Belgiji.

SPORT

DN TIP

ŠPANIJA

HRVATSKA

Duel dvije najbolje ekipe u grupi B na SP u rukometu - vjerujemo da su Červarovi momci bliži pobjedi, iako ih mnogi vide kao autsajdera. Uz to tribine u Minhenu biće uz kauboje.

Na današnji dan

1973. SOMBRERO LEGENDA

Rođen Kvatemok Blanko, jedan od najboljih fudbalera Meksika svih vremena. Njegov zaštitni znak bila je finta sa između stopala.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

ARENA SPORT 3 14:30 17:00 19:30 21:30

Fudbal: Oman - Turkmenistan Fudbal: S. Arabija - Katar Fudbal: Sosijedad - Betis Fudbal: Barselona - Levante

ARENA SPORT 4 18:00 ABA 2: Helios - Primorska 20:15 Rukomet SP: Danska Norveška

ARENA SPORT 5 17:00

Fudbal: Leban - S. Koreja

EUROSPORT 1 09:15 open 14:30 19:45 01:00 open

Tenis: Australijan Biatlon, Ruhpolding Snuker, London Tenis: Australijan

EUROSPORT 2 09:00 11:00 12:15 14:00 01:00

Tenis: Australijan open Biatlon, Ruhpolding Tenis: Australijan open Snuker, London Tenis: Australijan open

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

erdogan nakon sastanka sa grabar-kitarović

Dejtonski sporazum zreo za reviziju Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je juče da Dejtonski sporazum obavezno treba revidirati jer je postalo jasno da u dosadašnjem periodu nije uspio da donese rješenje za budućnost Bosne i Hercegovine. Erdogan je o Dejtonskom sporazumu govorio na konferenciji za novinare poslije sastanka u Ankari sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, javila je agencija Anadolija. Turska agencija na sajtu prenosi da je s tim u

vezi, Erdogan rekao da je potrebno aktivno uključenje UN u vezi sa BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno njegovom revizijom. Navodi se da je Erdogan, između ostalog, govorio o izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, na izborima održanim prošlog oktobra. Anadolija navodi da je to tema o kojoj je zvanični Zagreb izrazio nezadovoljstvo i prenieo je čak i u Evropski parlament. “Poštu-

britanski parlament

Laura

“Preživjela” vlada Tereze Mej Britanski parlament izglasao je povjerenje vladi sa premijerkom Terezom Mej na čelu, iako je samo dan ranije njen plan za Bregzit ubjedljivo odbijen. Poslije višesatne debate, za vladu Tereze Mej glasalo je 325 poslanika, dok je 306 bilo protiv, javio je Rojters. Nakon glasanja, Mejova je pozvala lidere parlamentarnih stranaka da se sa njom sa-

stanu već ove večeri kako bi pokušali da pronađu izlaz iz ćorsokaka kad je riječ o Bregzitu. “Imamo odgovornost da pronađemo način koji može da obezbijedi podršku Donjeg doma”, rekla je premijerka u parlamentu, prenieo je Rojters. U tom cilju, dodala je, predložila je niz sastanaka između visokih parlamentaraca i predstavnika Vlade u narednim

jemo izbornu volju građana BiH i želim da naglasim značaj zajedništva svih naroda u ovoj zemlji”, poručio je Erdogan. Navodi se da je turski predsjednik dodao da narodi u BiH jedni druge treba da gledaju očima mira, kao i da im njegova zemlja u tome pomaže. Anadolija navodi da je turski predsjednik govorio i o trilaterali Turska-BiH-Hrvatska i kazao kako će o ovoj trilaterali biti moguće detaljnije govoriti nakon što bude formirana vlast u BiH

danima. “I željela bih da pozovem lidere parlamentarnih stranaka da se sa mnom pojedinačno sastanu, počev od večeras”, rekla je Mejova. Obećala je i da će ispuniti volju britanskog naroda i realizovati Bregzit. Potvrdila je da će Vlada u ponedjeljak predstaviti plan o daljim koracima u okviru tog sporazuma.

spektakularni snimci iz njujorka

Srušen most Tapan Zi zima u sibiru

U ruskoj Jakutiji minus 55 stepeni Temperatura niža od minus 50 stepeni Celzijusovih izmjerena je u 12 oblasti ruskog regiona Jakutija, saopštila je regionalna meteorološka kancelarija na svojoj internet stranici. Škole su u potpunosti ili djelimično zatvorene u nekim područjima, a službe za vanredne situacije su u

pripravnosti. U mjestu UstNera, u oblasti Ojmjakon, temperatura je pala na minus 55 stepeni Celzijusovih zajedno sa gustom maglom i skoro nultom vidljivošću. Oblast Ojmjakon smatra se centrom hladnoće u kome je prije 80 godina izmjerena temperatura od minus 71,2 stepena.

“Na ovakvoj temperaturi djeca ne idu u školu, ali da ne bi zaostajala u gradivu oni uče kući i rade zadatke koje im je zadao nastavnik. Obavezna je posebna odjeća koja se sastoji od krznenih kapa, bundi i čizama od krzna irvasa”, rekla je Tatjana Alferova iz lokalnih vlasti agenciji TASS.

Stari most Tappan Zi u Njujorku u utorak je srušen u kontrolisanoj eksploziji. Rušenje mosta bilo je isprva planirano za prošlu subotu, ali je odloženo zbog jakog vjetra. Prema prvim planovima, most je trebao da bude uklonjen komad po komad, bez korišćenja eksploziva koji bi mogao

da ima negativan uticaj na ribe u rijeci Hadson. Ipak, stručnjaci su utvrdili da je most strukturalno u toliko lošem stanju da radnici ne bi mogli da ga rastave na takav način, javili su lokalni mediji. D jelovi mosta, najavljeno je, biće iskorišćeni za stvaranje umjetnih grebena oko Long Ajlenda.