Dnevne novine 22. januar 2019.

■5

PREMIJER MARKOVIĆ SA AMBASADORIMA IZ EU NAJAVIO:

PREDSJEDNIK ALBANIJE U ZVANIČNOJ POSJETI NAŠOJ ZEMLJI

Meta: Crna Gora je važan faktor stabilnosti regiona

Otvaranje Poglavlja 8 i još intenzivnije EU integracije...

UTORAK, 22. 1. 2019. BROJ 2282 GODINA VIII

■3

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ĐUKANOVIĆ ODGOVORIO NA OPTUŽBE PREDSJEDNIKA ATLAS GRUPE ■ 2 3

Knežević umišlja da mi je prijatelj, on je bjegunac koji manipuliše BIVŠEM VICEGUVERNERU CBCG ODREĐENO ZADRŽAVANJE

Milošević negirao sve tvrdnje Duška Kneževića

PRVOSTEPENA PRESUDA VIŠEG SUDA U BIJELOM POLJU

■ 10 11

Kastrati osuđena na 12 godina zatvora zbog ubistva sina

■ 13

DRŽAVA POMOGLA VJERSKE ZAJEDNICE SA 200.000 EURA, NAJVIŠE NOVCA LANI PRIPALO ISLAMSKOJ ZAJEDNICI

Vučinić: SPC-u 40.000 da kupe “mercedes” ZA NAJBOLJE PONUDE:

Džomić: Zenka Mihailu plaća i Total TV ■ 14 15

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

POLITIKA

UTORAK, 22. 1. 2019.

ĐUKANOVIĆ ODGOVORIO NA OPTUŽBE PREDSJEDNIKA ATLAS GRUPE

DUŠKO KNEŽEVIĆ UMIŠLJA DA MI JE PRIJATELJ, ON JE BJEGUNAC KOJI MANIPULIŠE

P

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da optuženi predsjednik Atlas grupe Duško Knežević umišlja da mu je prijatelj, da kuća na Gorici nije njegova i da sve što je stekao je uradio legalno i po zakonu. Đukanović je pozvao Kneževića da dostavi dokaze za svoje tvrdnje i nazvao ga bjeguncem od pravde koji manipuliše i iznosi neistine, a sve kako bi zakamuflirao pravnu odgovornost. Đukanović je demantovao sve tvrdnje Duška Kneževića izrečene u emisiji Načisto TV Vijesti, gdje je između ostalog, ne iznoseći dokaze, izjavio da se kuća pored vile “Gorica” gradi za predsjednika

Knežević misli da ovako može pobjeći od pravde i zaštititi se. Dio matrice je da ljudi vole da se približe vlasti. Ovaj gospodin je imao iluziju da će biti amnestiran od zakona. Nema zaštite od nezakonitog djelovanja. Zbog toga je on nervozan. Hoće sebe da predstavi žrtvom političkog progona

Crne Gore, ali da se vodi na njegovog prijatelja Vladana Ivanovića, kao i da “cijela Crna Gora zna da je to Đukanovićeva kuća, te da nema hrabrosti da to kaže”.

“Netačno je da je ta kuća u mom vlasništvu. Netačno je da smo ikada on i ja mogli razgovarati na tu temu, a njegov je umišljaj je da smo prijatelji. On nikada nije bio dio toga kruga. Imam strogu selekciju prijatelja“, istakao je Đukanović. Đukanović navodi da, i da je želio da neku nekretninu utaji, ne bi o tome sigurno razgovarao sa nekim koga ne smatra svojim prijateljem.

“Sve što sam stekao je regularno i legalno i nemam potrebu da to skrivam. Valjda bih i ja u Crnoj Gori mogao da imam koliko i neki biznismeni. Napuštao sam politiku, bavio se biznisom i stekao određeni kapital.

Ne pristajem da me ovaj ili onaj medij stavlja u kategoriju poželjnog ili nepoželjnog vlasnika neke nekretnine. Regularnim smatram to,

da ako poželim, imam kuću u Crnoj Gori. Knežević manipuliše. Podsjećam na mogućnosti koje pruža istraživačko novinarstvo. Saznajte čija je to kuća, ko je napravio, ko je platio porez”, jasan je bio Đukanović.

On je ocijenio da je Knežević bjegunac od pravde koji manipuliše i optužuje druge, te da tako misli da zakamuflira pravnu odgovornst.

“Tačno je da je vlasnik objekta razgovarao sa mnom da mi to ponudi. Kada mi je rekao za koliko to nudi rekao sam da me ne zanima, ali da ipak ne isključujem mogućnost da je nekad kupim. Gle čuda, i ja želim da ostatak života provedem u kući u Crnoj Gori”, dodao je on.

Knežević je tvrdio da je Đukanović pred svake izbore okupljao crnogorske biznismene i određivao koliko će novca da daju DPS. “Nađite bilo koga da je od strane mene bio pozvan, da mu je bilo naloženo koliko da pomogne partiji. Nikada. U razgovorima nikada nijesam pomenuo nikakvu obavezu.

Ovo je dobrovoljnost interesa. Knežević misli da ovako može pobjeći od pravde i zaštititi se. Dio matrice je da ljudi vole da se približe vlasti.

Ovaj gospodin je imao iluziju

da će biti amnestiran od zakona. Nema zaštite od nezakonitog djelovanja. Zbog toga je on nervozan. Hoće sebe da predstavi žrtvom političkog progona”, naglasio je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je komentarisao i snimak na kome se vidi kako Knežević bivšem gradonačelniku Podgorice i funkcioneru DPS-a Slavoljubu Stijepoviću daje kovertu u kojoj je, kako tvrdi Knežević, bilo 97.500 eura.

“Knežević je dao koliko je dao. Stijepović je o tome u Tužilaštvu rekao što je imao.

Sigurno mogu reći da je neistina da je dao toliko para koliko tvrdi Knežević. Odgovorno tvrdim da se o tome nije konsultovao sa mnom. Uvjeren sam da Specijalni tužilac nije greškom ušao u ovu istragu. Ako se utvrdi da je DPS kriv, biće okrivljen za to.

Nema pošteđenih”, rekao je Đukanović.

Podsjetio je da je politička praksa da se partije finansiraju i donacijama.

“Mislim da finansiranje treba učiniti transparentnim. Donacije su praksa širom demokratskih zemalja u svijetu. Vrijeme da porazgovaramo jesu li zakonska ograničenja prestroga kada je riječ o finansiranju politič-

Ne pristajem da me ovaj ili onaj medij stavlja u kategoriju poželjnog ili nepoželjnog vlasnika neke nekretnine. Regularnim smatram to, da ako poželim, imam kuću u Crnoj Gori. Knežević manipuliše.

Podsjećam na mogućnosti koje pruža istraživačko novinarstvo. Saznajte čija je to kuća, ko je napravio, ko je platio porez

kih partija. Knežević je imao mogućnost da pomogne politiku u koju vjeruje”, dodao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, postoje ljudi koji misle da mogu izbjeći služenje kazne za ono što je utvrđeno da su učinili.

“Crna Gora je u slučaju Marovića uradila sve što je mogla. Kada je riječ o Kneževiću, biće raspisana međunarodna potjernica i stavlja se na probu sporazum o saradnji sa državama. Niko nije pošteđen odgovornosti.

Svakome se pruža šansa da dokaže nevinost”, zaključio je Đukanović.

E.H.

UTORAK, 22. 1. 2019.

politika

3

Predsjednik AlbAnije u zvAničnoj Posjeti nAšoj zemlji

Meta: Crna Gora važan faktor stabilnosti reGiona

Predsjednik Albanije Iljir Meta stigao je u dvodnevnu zvaničnu posjetu Crnoj Gori.

Metu je uz najviše državne počasti dočekao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Kako je kazao crnogorski predsjednik nakon sastanka sa albanskim kolegom bilo je mnoštvo tema o kojima su razgovarali.

“Uvjeren sam da je ova posjeta jedna u nizu dobar impulsa daljeg unaprijeđenja našijh odnosa. Prvi krug pitanja o kojima smo razgovarali bio je vezan za bilateralni karakter, zatim je na redu bila regionalna saradnja. Nakon toga smo razgovarali o obavezama koje se tiču naše evropske i evroatlanske integracije”, kazao je Đukanović.

Prema riječima Đukanovića, Crna Gora i Albanija nemaju samo kvalitetne bilateralne odnose i razvijenu saradnju u okviru regiona, već kao članice NATO jako puno sarađuju i odgovorno izvršavaju svoje obaveze u članstvu. Posebna pažnja je, kako je rekao predsjednik, posvećena daljoj saradnji u okviru regiona, u smislu jačanja stabilnosti.

“Saglasili smo se da naše dvije zemlje imaju interes da se dijalog između Beograda i Prištine nastavi. To podrazumijeva našu spremnost da u punoj mjeri pokažemo odgovornost prema naporima koje će Srbija i Kosovo ula-

gati u ovaj dijalog”, naveo je Đukanović.

Napredak koji je ostvaren u Makedoniji je, kako je dodao predsjednik konstatovan.

“Naše je uvjerenje da će Makedonija nakon dugog zastoja iskoristiti svoju novu šansu i na taj način doprinijeti stabilnosti i boljoj perspektivi regiona”, naveo je on.

Ponosni su, kako je naveo Đukanović, na sve što su Crna Gora i Albanija uradile na unapređenju manjinskih prava na prostoru naših država.

Kako je kazao crnogorski predsjednik, bilo je riječi i o ekonomskoj saradnji Crne Gore i Albanije.

“U tom kontekstu smo govorili o Jadransko-jonskom putnom koridoru i preuzeli određene obaveze koje znače samo podršku onome što su već definisani planovi Vlade. Razgovarali smo o pitanju pažljivog odnosa prema vrijednim eko sistemima naročito o ekosistemu Skadarskog jezera”, kazao je Đukanović.

Albanski predsjednik kazao je je da je veoma srećan što je došao u Crnu Goru, jer ona kako je dodao već dvije decenije predstavlja snažan faktor stabilnosti našeg regiona i istovremeno daje primjer evroatlantske integracije. Meta je istakao da Crna Gora i Albanija imaju

Brajović-Meta: Nema otvorenih pitanja Crna Gora i Albanija su dvije susjedne i prijateljske države koje nemaju otvorenih pitanja i treba kontinuirano da rade na obogaćivanju i snaženju saradnje u svim oblastima, a posebno na ekonomskom planu, zajednički je ocijenjeno na sastanku predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića sa predsjednikom Albanije Iljirom Metom. Brajović je, imajući u vidu zajedničko evropsko opredjesve razloge i temelje da grade zajedničke puteve, te da su između ostalog razgova-

ljenje, potvrdio spremnost Crne Gore da Albaniji pruži podršku i prenese stečena iskustva iz procesa evropske integracije na isti način kao što je to Albanija činila tokom crnogorske integracije u NATO. Meta je istakao da se Albanija iskreno raduje svakom uspjehu Crne Gore, kao i da je svaki korak naprijed koji učini Crna Gora ohrabrenje za Albaniju i doprinosi sveukupnoj političkoj stabilnosti regiona.

rali i o pravima Albanaca u Crnoj Gori.

On je istakao da su Albanci

u Crnoj Gori doprinijeli jačanju mira, sigurnosti, stabilnosti.

E.H.

Marković i Meta: valorizovati zajedNičke poteNcijale Crna Gora i Albanija treba u narednom periodu da rade na kvalitetnijoj valorizaciji zajedničkog potencijala, koji postoje u mnogim oblastima poput vodoprivrede, turizma i poljoprivrede, ocijenjeno je na sastanku premijera Duška Markovića i predsjednika Republike Albanije Ilira Mete.

“Ekonomska perspektiva dvije države je ozbiljna i dvije vlade treba da učine sve da je iskoriste“, kazao je Marković i dodao da su bilateralni politički odnosi na veoma visokom ni-

vou. Premijer je ukazao na izuzetan ekonomski rast ostvaren u mandatu ove Vlade i rekao da je posvećen poboljšanju kvaliteta života građana.

On je istakao posebne razvojne potencijale sjevera zemlje, dodao da se predano radi na infrastrukturnim projektima, među kojima je i put od Podgorice preko Dinoše do Cijevne Zatrijebačke, vrijedan 11 miliona eura, koji je od posebnog značaja za stanovnike Plava i Gusinja. Sagovornici su potencirali važnost afirmacije

prava i doprinos manjinskih zajednica koje snaže i oplemenjuju partnerstvo i prijateljstvo Crne Gore i Albanije.

Na sastanku je bilo riječi i o važnosti mira i stabilnosti u regionu i u tom kontekstu istaknut značaj članstva obije države u NATO-u i važnost evropskih integracija. Predsjednik Marković je kazao da Crna Gora podržava Albaniju u procesu evropske integracije i dodao da smo spremni da prenesemo naša znanja i iskustva iz pregovaračkog procesa.

4

POLITIKA

UTORAK, 22. 1. 2019.

PREPORUKA DRŽAVNE REVIZORSKE INSTITUCIJE

Potrebno donijeti regulativu o poslovanju političkih partija Državna revizorska institucija (DRI) je preporučila da Ministarstvo finansija inicira donošenje ili donese regulativu kojom će se urediti poslovanje političkih subjekata, u cilju unapređenja njihovog rada i efikasnije kontrole poslovanja.

DRI je objavila Zbirni izvještaj o reviziji Godišnjih finansijskih izvještaja 24 politička subjekata za 2017.

U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, unapređenja zakonodavnog okvira koji reguliše poslo-

vanje političkih subjekata i poboljšanja kvaliteta izvještavanja subjekata revizije, DRI preporučuje da subjekti revizije realnije planiraju prihode i rashode, a u slučaju njihovih ostvarivanja u većem ili manjem iznosu od planiranih, treba izvršiti korekciju Finansijskog plana.

Sve troškove izborne kampanje, kako ocjenju DRI, politički subjekti treba da plaćaju sa računa koji je otvoren za te namjene, a da sredstva za finansi-

ranje izbornih kampanja iz privatnih izvora prikupljaju shodno članu 17 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Navodi se da subjekti revizije prilikom isplate naknada fizičkim licima obračunaju i isplate poreske obaveze kako je to utvrđeno Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica.

“Da subjekt revizije uskladi pravni status sa važećom zakonskom regulativom i shodno tome organizuje finansijsko poslovanje i da poslovanje vrši u skladu sa odredbama Zakona o sprječavanju nelegalnog poslovanja”, kaže se u preporukama.

DRI je Skupštini Crne Gore 16. novermbra prošle godine dostavila inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

R.P.

SVEČANA SJEDNICA

IVAN BRAJOVIĆ U SRIJEDU U SOBRANJU

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović pozvan je da se obrati poslanicima Sobranja Republike Makedonije kao prvi strani zvaničnik nakon usvajanja ustavnih promjena u toj državi.

Svečana sjednica Sobranja, uz prisustvo diplomatskog kora, u čast predsjednika Skupštine Crne Gore, biće održana u Skoplju u srijedu.

Tokom posjete Republici Makedoniji pored pred-

sjednika Sobranja Talata Džaferija, predsjednik Brajović srešće se i sa drugim zvaničnicima Republike Makedonije.

Sastanci će biti prilika za razmjenu mišljenja o jačanju bilteralne saradnje Crne Gore i Makedonije, kao i stabilnosti regiona nakon ustavnih promjena u Makedoniji kojima se dodatno otvara evroatlantska i evropska perspektiva ove države.

R.P.

Na osnovu čl. 4 i 5 Pravilnika o dodjeli Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore (br. 0102-3480/1 od 27. 07. 2011. god, broj 0102-3480/2 od 22. 01. 2013. god. i broj 0102-3881-1/2018 od 26. 04. 2018. god.), Centralna banka Crne Gore, raspisuje

KONKURS

za dodjelu Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore za 2019. godinu I U cilju stimulisanja naučne misli i afirmacije mladog i stručnog kadra u Crnoj Gori, povodom obilježavanja 11. aprila – Dana Centralne banke Crne Gore, Centralna banka Crne Gore dodjeljuje Godišnju nagradu za kategorije najboljeg diplomskog, magistarskog i doktorskog rada iz oblasti bankarstva i monetarne politike i teorije.

II Novčani iznos Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore za 2019. godinu, po kategorijama iznosi: 1. diplomski rad 2.000,00 € 2. magistarski rad 3.000,00 € 3. doktorski rad 4.000,00 € III Pravo učešća na konkursu imaju državljani Crne Gore koji su u prethodnoj kalendarskoj godini odbranili diplomski, magistarski ili doktorski rad na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola.

Pravo učešća na Konkurs nemaju zaposleni u Centralnoj banci Crne Gore i članovi Savjeta Centralne banke.

IV Radovi se dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore, neposredno ili putem pošte na adresu: Centralna banka Crne Gore, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog br. 6, Podgorica, sa naznakom: „Za Godišnju nagradu za 2019. godinu», najkasnije do 20. februara 2019. godine. Radovi koji se dostave nakon ovog roka neće se uzimati u razmatranje.

Radovi se dostavljaju u papirnoj i elektronskoj formi (CD) na crnogorskom jeziku, a uz radove, učesnici su dužni da pored prijave (sa tačno navedenom adresom i brojem telefona), dostave ovjerenu kopiju diplome/uvjerenja o stečenom akademskom stepenu i Rješenje o priznanju diplome (za slučaj da je rad odbranjen u inostranstvu), biografiju (CV) i kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

V Izbor najboljih radova vrši komisija imenovana Rješenjem guvernera Centralne banke Crne Gore.

VI Komisija može odlučiti da ne dodijeli Godišnju nagradu za pojedinu kategoriju, ukoliko prijavljeni radovi ne zadovolje kriterijume kvaliteta.

VII Svi učesnici će biti pismeno obaviješteni o rezultatu konkursa u roku od 60 dana od dana zaključenja konkursa.

Br. 13-358-3/2019 Podgorica, 21.01.2019.g.

UTORAK, 22. 1. 2019.

POLITIKA

5

STAV

DARKO ŠUKOVIĆ

CRTICA O DNU Neki dvonošci vam nikako ne daju da najdublji prezir prema njima pokažete i totalnom ignorancijom. U prokleto maloj Crnoj Gori, jednostavno, morate ugaziti u ono što za sobom ostavljaju, a, onda, taj vonj treba adekvatno neutralisati. Zato narednih nekoliko pasusa shvatite kao otiranje đona cipele o travu ili snijeg... šta vam je lakše da zamislite.

Vladin poziv Agenciji za elektronske medije (AEM) da zamrači „Pink“ i „Happy“ televiziju, zbog specijalnog rata protiv Crne Gore, Željko Ivanović predstavio je javnosti kao ispravljanje istorijske nepravde prema njemu i nematerijalni orden „Vijestima“ za pošteno novinarstvo. Što je, ako ćemo crnohumorno, ravno pokušaju da se Jasenovac sagleda iz ugla kulturnih sadržaja za robijaše. Ili, ako ćemo da toj sprdnji od jučerašnje kolumne nađemo svarljiviji pandan, pljunuti prekjučerašnji jauk „Kurira“ zbog niskog nivoa jezičke kulture na „Prvoj“ i „02“, nakon prelaska u ruke „Kopernikusa“. „Vijesti“ i „Kurir“, dvije motke (da ne kažem kakve) za javno obračunavanje sa pojedincima i pravnim licima kojima su gazde nacrtale metu, na braniku “mentalnog zdravlja nacije“!

Da prosti Šopenhauer, možda je svijet upravo postao još ono malo gori, koliko je potrebno da više uopšte ne može postojati?

Za ozbiljnu je psihološku analizu kako medijsko ruglo može da vidi sebe u ogledalu kao ljepotana, samo zato što ratuje sa drugom nakazom? Da li je uobrazilja toliko otkačena da nekadašnji kućni ljubimac ambasadora, a sada obična seoska džukela, navikla da laje i ujeda dok ne dobije kost, sebi izgleda kao „watch dog“?

Ili vjeruje da je višegodišnjom primjenom gesla „naše interpretacije su nove činjenice“, toliko popio pamet puku, da mu može servirati smrdljivu ribu kao zdravu hranu?

E, baš zbog nasušne potrebe spasa ovo malo preostalog razuma i morala, neizbježno je kratko podsjećanje...

Na stranicama i ekranu „Vijesti“ u mukama i ad hominem

tekstovima, izdahnulo je ljudsko dostojanstvo, kao vrijednost zaštićena novinarskim Kodeksom. Poštovanje pretpostavke nevinosti i pravo na demanti zgaženi su ili obesmišljeni upravo na platformama toga reketaško-trgovačkog društva. Te sigurne kuće za lica sa Interpolovih potjernica.

Pred naslovnicama „Vijesti“ ljudi su bili prinuđeni da „spas“ potraže u kanjonu Morače ili potezanju obarača... I danas je glavna atrakcija te, kobajagi medijske, kuće ćosanje sa ljudima, koje bi od kamera i nečasnih autora trebalo da štite jasni profesionalni standardi.

U vlasništvu pomenutih je i naduži, de facto, kanalizacioni sistem, sa najvećim „f“ u državi - portal koji služi za besprizorne obračune „botova“ i slobodnih psihopata. Za koji je temelje postavio upravo bordel-Leiter „analizirajući“ ko je s kim i đe zatrudnio, riškajući po kostima zaslužnih građana, cmizdreći što mu Boris Tadić nije predsjednik... Treba li podsjećati da su i štićenici Doma za nezbrinutu đecu u Bijeloj bili žrtva „istraživačkog“ „novinarstva“ „Vijesti“...

Pogotovo, treba li napominjati ideološku neopterećenost vlasnika koncerna, koji su svoje platforme, od izbora,do izbora, podvodili svakome ko plati. Od bespogovorne odanosti osnivačima iz DPS, preko pokušaja sopstvenog partijskog preduzetništva u Pozitivnoj i URAi, do statusa zlatnog medijskog sponzora DF-a u onome što se dešavalo za izbore 2016. A, potom, i do aktuelnog partnerstva sa ministarstvima i javnim preduzećima, u biznis akademijama i sličnim paronosnim poduhvatima. Na kraju, znam da izgleda bezdušno kažnjavanje istorijskom istinom samoproglašenog „najznačajnijeg izdavača“ (uglavnom na ekavici) i šampiona borbe za slobodu govora. Ali ako „spiritus movensu“ unaprijeđene verzije „CKL“, tom “oličenju pobjede materije nad duhom“ dozvolite da pojaše piramidu vrline, onda smo i zaslužili da živimo sa nosom u šaci.

(Tekst preuzet sa Antene M)

PREMIJER MARKOVIĆ SA AMBASADORIMA IZ EU NAJAVIO:

Otvaranje Poglavlja 8 i još intenzivnije EU integracije...

Predsjednik Vlade Duško Marković ocijenio je da je 2018. bila godina zahtjevnog i naprednog rada Vlade i kontinuiranog napretka Crne Gore posebno na ekonomskom planu, ali i u napretku u evropskoj integraciji. Marković je najavio da će prioriteti Vlade u ovoj godini biti nastavak realizacije obaveza iz evropske agende još intenzivnijom i kvalitetnijom dinamikom i sveobuhvatnom akcijom protiv neformalne ekonomije.

“Naš cilj je da otvorimo jedino preostalo poglavlje, Poglavlje 8 – Konkurencija, ispunjenje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao i da postignemo internu spremnost za zatvaranje poglavlja. Već u šest pregovaračkih poglavlja smo ostvarili napredak u ispunjavanju obaveza iz završnih mjerila. Naš cilj je i još intenzivniji rast ekonomije i stvaranje novih radnih mjesta. Realizacijom kapitalnih investicija, uz strana ulaganja, daljim razvojem malih i srednjih preduzeća i unapređenjem poslovnog ambijenta. Da bismo ostvarili ovaj cilj, Vlada će u ovoj godini pokrenuti sveobuhvatnu akciju protiv neformalne ekonomije normativnim intervencijama, ali i snažnim i odlučnim akcijama poreskih organa i organa za sprovođenje zakona. Svojim postupcima nastaviće-

KONTINUIRAN NAPREDAK CRNE GORE KA EVROPI Premijer je istakao da ambasadori svjedoče kontinuiranom napretku Crne Gore.

“Pored zahtjevnog i napornog rada, tome doprinose i sve vidljiviji efekti napretka ka EU i članstvo u NATO, koji donose kvalitetu stabilnosti što, stvara prostor da se nesmetano posvetimo onome što nam je kao društvu potrebno za održivi razvoj. U godini za nama, svakako je značajno dostignuće Vlade njena ekonomska politika koja je nastavila da donosi odlične rezultate po svim najvažnijim parametrima. Rast ekonomije u 2018. je impresivan i po kvartalima iznosi od 4,5% mo da opravdavamo poziciju koju imamo u procesu pristupanja Uniji, u okviru regiona i kao članica NATO“, rekao je Marković.

Obraćajući se ambasadorima država EU, premijer je na političkom planu u prošloj godini izdvojio kao važnu činjenicu prekid bojkota parlamenta i početak dijaloga u okviru parlamentarne radne grupe o izbornom zakonodavstvu.

“Dijalog se može voditi samo u institucijama, gdje se jedino zastupaju intere-

u Prvom, 4,9 u Drugom, a u Trećem je iznosio 5%. Porastao je i bruto dohodak po glavi stanovnika. Nezaposlenih je u prošloj godini bilo za gotovo 10.000 manje nego u 2017. Stopa nezaposlenosti je sa 22,1%, koliko je iznosila na kraju 2017, smanjena preko 4%.

Smanjenju nezaposlenosti je doprinijelo povećanje ukupne ekonomske aktivnosti, snažan ekonomski rast, koji je uticao na otvaranje novih radnih mjesta, odnosno povećanja broja zaposlenih za blizu 7.000 na kraju 2018. u odnosu na isti period 2017. ili blizu 12.000 u odnosu na kraj 2016“, rekao je premijer. si građana i jača demokratija“, rekao je Marković.

Premijer je zahvalio ambasadorima na angažmanu i doprinosu razvoju Crne Gore i čestitao Rumuniji preuzimanje predsjedavanja Savjetom Evropske unije. Na sastanku su govorili i ambasador Rumunije u Crnoj Gori Ferdinand Nađi koji je govorio o prioritetima rumunskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije kao i šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav.

E.H.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.13620 124.600 0.88303 1.13430 75.4270 118.440 7.42680

UTORAK, 22. 1. 2019.

mOnTenegRO berza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

6

au = 1,277.74

Naziv TECG NAKO TREN

Najveći promet CijeNa 1,6000 0,0399 0,0531

KoličiNa 1.330 50.000 5.000

obim u € 2.128,0000 1.995,0000 265,5000

PromjeNa 0,00% -0,75% 0,00%

aG=15.22

17,09

Ilustracija

odsto iznosila je stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori na početku ove sedmiCe i za 3,8 odsto je niža neGo sedam dana ranije, pa je na Birou rada sada 39.640 Građana, podaCi su zavoda za zapošljavanje.

Delegacija crne gore u Davosu

Marković na Svjetskom ekonomskom forumu

Predsjednik Vlade Duško Marković boravi od danas u Davosu u Švajcarskoj, gdje će do 25. januara predvoditi delegaciju Crne Gore na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

On će učestvovati u diskusiji „Stvaranje snažnih partnerstava za rast i mir na Zapadnom Balkanu“, čiji je fokus identifikacija zajedničkih izazova i unapređenje tekućih napora, uključujući promociju snažnih javno-privatnih partnerstava i pomirenja. „Diskusija je dio serije dijaloga o Zapadnom Balkanu i teži da produbi interakciju

Marković

između donosilaca odluka u regionu i vodećih međunarodnih biznisa i organizacija o mogućnostima i izazovima u stvaranju odnosa na bazi povjerenja i unapređenju ekonomske transformacije regiona“, precizirali su iz Vlade.

WEF ove godine želi da akcentuje tri ključna strateška izazova: četvrtu industrijsku revoluciju, rješavanje problema globalnog zajedništva i suzbijanje globalnih bezbjednosnih prijetnji.

Na marginama foruma, Marković i članovi delegacije imaće niz susreta sa predstavnicima vlada i kompanija.

K.J.

eu finansira unapređivanje Ministarstva finansija

Za projekte finansijske kontrole i javnih nabavki 2,74 miliona eura Ministarstvo finansija izabralo je konzorcijume koji će u naredne tri godine realizovati dva tendera vezana za poboljšanje rada njenih sektora, ukupne vrijednosti 2,74 miliona eura.

U pitanju su projekti „Unapređenje budžetskog sistema, višegodišnjeg budžetskog planiranja i sistema javne finansijske interne kontrole“ i „Implementacija elektronskog sistema javnih nabavki“, za koje je Evropska unija ukupno opredijelila 3,2 miliona eura, a oba konzorcijuma - osim evropskih – čine i IT kompanije iz Srbije.

Za unapređenje budžetskog sistema, evropske institucije daće 1.343.410 e u ra o d m a k s i m a l n o predviđenih 1.555.000. Na tender je pristiglo osam prijava, a šest je zadovoljavalo kriterijume. Prvorangirani konzorcijum predvodi holandski Ecorys iz Roterdama, a čine ga još francuski Socie-

3,2 miliona eura opredijelila je eu za relizaciju projekata „unapređenje budžetskog sistema, višegodišnjeg budžetskog planiranja i sistema javne finansijske interne kontrole“ i „implementacija elektronskog sistema javnih nabavki“

te Francaise de Realisation d’Etudes et de Conseil – SOFRECO i Evropska konsalting grupa iz Beograda.

Cilj trogodišnjeg projekta je „povećanje fiskalne održivosti i značajno unapređenje upravljanja javnim finansijama u skladu sa zahtjevima EU“.

Ugovoro o uslugama za implementaciju elektronskog sistema javnih

nabavki, vrijedan 1,4 miliona eura, biće potpisan sa srpsko-belgijskih konzorcijumom na čijem je čelu Belit iz Beograda, a članice su još Intrasoft International i Business and Strategies Europe iz Belgije, te Assecco SEE iz Beograda. Na ovaj tender pristiglo je 19 prijava, od kojih je šest prihvaćeno.

Maksimalni iznos iz fonda pomoći EU bio je 1,65 miliona eura, a opredijeljena sredstva nakon tri godine treba Crnoj Gori da obezbijede sistem javnih nabavki koji će biti efikasan, efektivan i transparentan sistem koji je u skladu sa najboljim praksama i standardima EU. „Poseban je fokus na implementaciji modernog softvera za elektronske nabavke javnog sektora u Crnoj Gori. Takođe, novi sistem imaće mogućnost efikasnog korištenja statističkih podataka o svim javnim nabavkama u zemlji“, precizirano je tekstom tendera.

K.J.

UTORAK, 22. 1. 2019.

Naziv TREN TECG NAKO

dobitnici

CijENa

KoLičiNa

obim u €

PRomjENa

0,0531 1,6000 0,0399

5.000 1.330 50.000

265,5000 2.128,0000 1.995,0000

0,00 0,00 -0,75

Naziv NAKO TREN TECG

7

ekonomija gubitnici

CijENa 0,0399 0,0531 1,6000

KoLičiNa 50.000 5.000 1.330

obim u € 1.995,0000 265,5000 2.128,0000

PRomjENa -0,75 0,00 0,00

PROBNI RAD u BjelOPOljskOj fABRIcI mINeRAlNe vODe tRAjAće DO POlOvINe NAReDNOg mjesecA

Bjelasica Rada odgodila pRoizvodnju za feBRuaR Oko 1. marta, proizvodi će se naći na tržištu, kazao je suvlasnik Water group-a Boris Rašković

Probna proizvodnja u bjelopoljskoj Fabrici mineralne vode “Bjelasica Rada” trebalo bi da počne sljedeće nedjelje i trajaće do 15. februara nakon čega slijedi komercijalni rad i proizvodnja za tržište, kazao je Dnevnim novinama Boris Rašković, suvlasnik kolašinske kompanije Water Group koja je u martu prošle godine kupila bjelopoljsko preduzeće.

Prema ranijim najavama, testna proizvodnja trebalo je da počne u decembru. Kako tvrdi Rašković, u Water group-u ne očekuju da će više biti kašnjenja u pripremi proizvoda za crnogorsko tržište.

“Manje-više sve je završeno.

Ostaju samo finese”, kazao je Rašković, dodajući da će probna proizvodnja trajati deset do 15 dana.

Nakon toga, kako je naveo, slijedi komercijalni rad fabri-

ke i priprema proizvoda za plasman na domaće tržište.

“Oko 1. marta, proizvodi Bjelasice Rade naći će se na tržištu”, rekao je Rašković, navodeći da se u ovom trenutku u

PROmjeNe u meNADžmeNtu telekOmA

fabrici odvija proces štelovanja mašina.

Rašković ističe i da imaju dovoljno sirovine za tri do četiri mjeseca proizvodnje. Kada je riječ o zaposlenima, u pro-

cesu proizvodnje je 15 radnika, dok će u distribuciji zaposliti još petoro.

Proces proizvodnje, kako je kazao Rašković, startovaće sa 20 zaposlenih.

On navodi i da je Water group do sada sve isfinansirao.

“Još nijesmo podvukli sumu ukupnih finansija u bjelopoljsko preduzeće, ali trenutno možemo reći da, bez sirovine, iznosi nešto više od četiri miliona eura”, rekao je Rašković.

Kako je ranije kazao Dnevnim novinama, fokusirani su na crnogorsko tržište, ali razmišljaju i o širenju na region.

Kolašinska firma Water group, koja u svom vlasništvu ima i fabriku vode Suza, kupila je Bjelasicu Radu za više od milion eura. Ponuda Water group-a jedina je pristigla na četvrti oglas za prodaju, na kojem je imovina fabrike procijenjena na 2,55 miliona eura. Stečaj u fabriku Bjelasica Rada uveden je u maju prošle godine na zahtjev radnika, koji više od godinu nijesu primili zarade.

D.J.

NOvI OBRAčuN vRIjeDNOstI NAftNIH DeRIvAtA

Dina Cibulskaja na čelu Gorivo skuplje tri do pet centi

Cibulskaja

Nova izvršna direktorica Crnogorskog Telekoma je Dina Cibulskaja (Dina Tsybulskaya), koja će na tom mjestu 18. februara zamijeniti Nikolu Ljuševa, odlučio je Odbor direktora ove kompanije.

Cibulskaja je karijeru u telekomunikacionoj industriji započela 2007. godine u Telekom Austria grupi, a nastavila u Turkcell grupi, gdje je bila na nekoliko vodećih pozicija.

Ljušev karijeru nastavlja u Makedonskom Telekomu, takođe na funkciji izvršnog direktora. R.E.

Cijene svih vrsta goriva u Crnoj Gori od ponoći su veće tri do pet centi, saopšteno je u Ministarstvu ekonomije.

Kako su naveli predstavnici tog resora, litar eurosupera 95 i 98 poskupio je po tri centa i sada iznosi 1,23, odnosno 1,26 eura.

“Eurodizel će narednih 15 dana koštati 1,19 eura, što je poskupljenje od četiri centa. Lož ulje za veleprodaju posku-

1,19 eura će u narednih 15 dana koštati litar eurodizela

pilo je pet centi i iznosi 1,17 eura”, naveli su u Ministarstvu.

Cijene naftnih derivata posljednji put su se mijenjale 10. januara kada su sve vrste pojeftinile četiri do šest centi.

“Prema o dredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 4. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 5. februara”, kazali su u Ministarstvu.

R.E.

Poslovne vijesti iz svijeta

8

ekonomija

jaVni poziV nto

KonKurs za logo “Domaći uKusi” Brexit seli 7.000 radnih mjesta van Britanije Finansijski sektor u Velikoj Britaniji planira prebaciti oko hiljadu milijardi dolara imovine u druge djelove svijeta zbog Brexita i neizvjesnosti oko njegovog sprovođenja, procjenjuje Bloomberg, vodeći se istraživanjem konsultantske kuće Ernst&Young (EY).

Kako navodi američki medij, procjena je konzervativna, jer dio kompanija ne želi otkriti koliko će imovine pre-

baciti izvan Velike Britanije.

“Konsultovano je dvadeset banaka, osiguravajućih društava i finansijskih posrednika koji su ranije najavljivali povlačenje kapitala zbog Brexita. Smanjivanje imovine finansijskog sektora imaće za posljedicu preseljenje oko 7.000 radnih mjesta iz Londona u druge finansijske centre, prije svega u Frankfurt”, piše Bloomberg.

Nacionalna turistička organizacija pozvala je sve zainteresovane da se učestvuju u predlogu izrade logoa projekta Domaći ukusi, kojeg sprovodi sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Investiciono-razvojnim fondom i Privrednom komorom Crne Gore.

Na internet stranicama NTO juče je objavljen konkurs za izradu zaštitnog znaka – logotipa i slogana koji će pratiti realizaciju projekta, čij je cilj „promocija domaćih proizvoda, supstitucija uvoza i povećanja

potrošnje kroz turizam“. „Logotip treba da se nadovezuje na postojeći turistički nacionalni brend Montenegro Wild Beauty.

Pravo prijave imaju pravna i fizička lica iz oblasti marketinga, arhitekture, dizajna i umjetnosti“, navodi se u pozivu koji je otvoren do 9. februara.

Počev od tada, žiri ima rok od 30 dana da izabere tri najbolja rješenja, od kojih će dobitniku prve nagrade biti dodijeljeno 2.000 eura, druge 1.500 eura, a treće 1.000 eura.

K.J.

UTORAK, 22. 1. 2019.

Nova ponuda M:tel-a Kompanija M:tel od danas nudi satelitski prijem programa za sve one koji nemaju tehničke mogućnosti za kablovski priključak. „Usluga mSAT omogućava svim građanima Crne Gore da uživaju u TV sadržajima više od 150 najatraktivnijih domaćih, regionalnih i svjetskih TV kanala“, ističu iz ove kompanije.

Promotivni period traje do kraja januara, a pretplata na ovu uslugu koštaće euro tokom prvih šest mjeseci trajanja ugovora, za sve korisnike koji potpišu ugovor na 24 mjeseca.

R.E.

Rast kineske privrede Dolar bez promjena

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, ostao je juče nepromijenjen i iznosi 96,308 bodova. Eurom se juče trgovalo po 1,13 dolara, što znači da mu je cijena, u poređenju sa zatvaranjem u petak, porasla oko 0,2 odsto.

Kineska privreda rasla je usporenim tempom od 6,4 odsto u posljednjem kvartalu 2018. godine, pokazuju juče objavljeni zvanični podaci.

Ekonomski rast u prethodnom kvartalu iznosio je 6,5 odsto.

“Na godišnjem nivou, kineska privreda ojačala je 6,6 procenata, što je najmanje od 1990. godine.

Posljednji kvartal prošle godine bio je najslabiji od izbijanja finansijske krize, a ovom stanju doprinosi i trgovinski rat sa SAD”, navodi se u podacima.

Nafta skuplja Na svjetskim tržištima Cijene nafte porasle su na svjetskim tržištima zbog smanjene proizvodnje zemalja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i nade ulagača da će SAD i Kina postići dogovor o trgovini.

Barelom se na londonskom tržištu prošle nedjelje trgovalo po cijeni od 62,70 dolara, što je poskupljenje za 3,6 odsto. Cijena barela na američkom trži-

štu porasla je 4,3 odsto i iznosi 53,80 dolara.

“U prve tri sedmice ove godine cijene nafte nadoknadile su veći dio tog gubitka, nakon “potonuća” većeg od 20 odsto. Podršku cijenama pruža i nedavni dogovor OPEC-a i njenih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno od početka 2019. godine”, prenose mediji.

Vlasnik atlas grupe želi da kupi i noVe akcije

Knežević najavio učešće u dokapitalizaciji banke

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević „spreman je da učestvuje u dokapitalizaciji Atlas banke“, a od privremene uprave će zatražiti da se planski i kontrolisano, a u dogovoru sa akcionarima banke, deblokiraju depoziti i klijentima omogući da redovno posluju preko banke i servisiraju svoje obaveze.

Osim kupovine novih emitovanih 88.710 akcija, kojom kapital ove finansijske kompanije treba da bude uvećan za 22 miliona eura, iz uprave Atlas grupe su u izjavi za agenciju Mina-business istakli da će Knežević tražiti „da se menadžmentu omogući da na savjeto-

davnom osnovu učestvuje u upravljanju bankom do dokapitalizacije“. „Apsolutno je neophodno da nakon dokapitalizacije Centralna banka Crne Gore (CBCG) vrati akcionarima Atlas banku u ne lošijem stanju nego što je to bilo u trenutku uvođenja privremene uprave, sa svim komercijalnim aktivnostima kako su one bile definisane u tom trenutku. Zato smatramo da prethodni koraci u sprovođenju dokapitalizacije moraju biti: dogovorno deblokiranje računa deponenata banke, vraćanje na redovno komercijalno poslovanje i nastavak ostalih redovnih poslovnih operacija koje su prestale uvođe-

njem privremene uprave“, precizirali su iz Atlas grupe.

Takođe traže da smijenjeni izvršni direktor banke Marko Nikolić bude uključen u donošenje poslovnih odluka. „Akcionari Atlas i IBM banke su angažovali renomirane revizorske i pravne kuće, koje u ovom trenutku rade na izradi elaborata koji će dokazati svima u postupcima, a i zainteresovanoj javnosti, da su privremene uprave u obje banke uvedene na bazi netačnih i loše interpretiranih, a može se slobodno reći i zlonamjerno definisanih proračuna CBCG i privremene uprave“, dodaju iz ove poslovne grupacije.

R.E.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

10

hronika

UTORAK, 22. 1. 2019.

Bivšem viceguverneru centr Banke određeno zadržava

prijava protiv crnogorskog državljanina

Vozio 240 km na sat Hrvatska policija prekjuče je na auto-putu BreganaZagreb-Lipovac zaustavila crnogorskog državljanina (47), koji je ka Zagrebu vozio Mercedes njemačkih registracija brzinom od čak 240 kilometara na čas. Dan ranije, policija je na istom putu u saobraćajnom prekršaju uočila Audi A5 njemačkih registracija, koji je vozio državljanin Bosne i Hercegovine (55), kao i Mercedes kosovskih registracija, kojim je

upravljao kosovski državljanin (49). Oba su u smjeru Zagreba vozila brzinom većom od 213 km/h.

Svoj trojici su zbog prekoračenja najveće dopuštene brzine na auto-putu izdati prekršajni nalozi i izrečene novčane kazne od 3.000 kuna (oko 400 eura), kao i zaštitna mjera zabrane korišćenja inostrane vozačke dozvole B kategorije na području Hrvatske u trajanju od mjesec dana.

R.C.H.

apelacioni sud potvrdio presudu

Za šverc marihuane dvije godine zatvora

Apelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda kojom je Branko Miljanić iz Herceg Novog osuđen na dvije godine i pet mjeseci zatvora zbog nedozvoljenog držanja droge. Kod njega je prilikom pretresa, osim 153 grama marihuane, pronađeno i oružje.

“Prvostepeni sud je u obrazloženju presude detaljno iznio sadržinu i izvršio analizu odbrane optuženog, navodeći zašto nije prihvatio odbranu optuženog.

Prvostepeni sud je takođe iznio i sadržinu svih izvedenih dokaza, dao ocjenu istih,

a potom ih doveo u međusobnu vezu i u vezu sa odbranom optuženog, nakon čega je dao i svoje konačne zaključke, koji su, po ocjeni ovog suda, jasni, potpuni i međusobno saglasni”, navodi se u presudi Apelacionog suda.

Miljanić je uhapšen početkom novembra 2017. godine u akciji “Boka 3” i priznao je krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Novljanin je ranije pojasnio da su pronađeni pištolji od njegovog pokojnog oca, a marihuana za njegovu ličnu upotrebu.

Milošević neg sve tvrdnje duška knežev

Bivšem viceguverneru Centralne banke Crne Gore Veliboru Miloševiću juče je određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je član kriminalne organizacije, kojom je upravljao Duško Knežević, a koja se tereti za pranje para i utaju poreza. O kojoj sumi novca je tačno riječ, kao i način djelovanje ove kriminalne organizacije koju čine više osoba juče nije saopšteno iz Specijalnog tužilaštva, a osumnjičeni Milošević je pred tužiocem negirao krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Za Kneževićem, koji se nalazi u bjekstvu, raspisana je međunarodna potjernica, međutim on ima i državljanstvo Velike Britanije.

Milošević je uhapšen juče rano ujutro po nalogu Specijalnog tužilaštva, a osim njega uhapšeno je još sedam osoba povezanih sa poslovanjem Atlas banke. Slobode su lišeni i Vlatko Rašović, Elvir Kalamperović, Tomislav Žižić, kao i tri rođaka Duška Kneževića - Petar Knežević, Tomica Knežević i Miodrag Knežević. Osim njih, istragom su obuhvaćene još neke osobe koje, međutim, nisu bile dostupne istražnim organima jer se nalaze u inostranstvu, a istraga u ovom predmetu još nije završena, tako da se očekuju nova hapšenja.

Specijalni tim je, po nalogu tužilaštva, izvršio pretres stanova i poslovnih objekata koji pripadaju uhapšenima, odakle su izuzeli dokumentaciju koja može biti od značaja tokom istrage koju vodi specijal-

Knežević na tužiteljka Lidija Vukčević.

Hapšenje Miloševića uslijedilo je nakon što je vlasnik Atlas grupe Duško Knežević za vikend plasirao informaciju da mu je Milošević sugerisao da podmiti kontrolore Centralne banke koji su provjeravali zakonitost poslovanja Kneževićevih banaka - Atlas i Invest banke Montenegro. U svom kazivanju Knežević je dodao da je Miloševiću dao 100.000 eura.

Da li je Milošević uhapšen zbog ovih optužbi, ili zbog nekih drugih sumnjivih poslova juče nije bilo moguće saznati jer su advokati koji ga zastupaju odbili da saopšte šta se stavlja na teret njihovom klijentu.

Ovo je treći predmet koji je

Knežević

UTORAK, 22. 1. 2019.

hronika

tralne anje

11 Milošević

girao

vića Centralna banka će razmotriti dalji status Velibora Miloševića Ovim povodom oglasila se i CBCG koja je saopštila da će razmotriti dalji status Miloševića.

“CBCG ne samo da u potpunosti podržava, već insistira na reakciji nadležnih državnih organa, u smislu pokretanja postupaka

za utvrđivanje eventualne odgovornosti zaposlenih u CBCG, ukoliko su utvrdi da su djelovali protivzakonito. U svom poslovanju, CBCG se vodi načelom nulte tolerancije na korupciju.

Stoga će, zbog indicija o koruptivnim aktivnostima biv-

šeg viceguvernera Velibora Miloševića, CBCG razmotriti dalji status imenovanog, trenutnog člana i predsjednika Odbora direktora Univerzal Banke AD, s obzirom na prethodno izdato odobrenje ovoj banci za njegov izbor za člana Odbora direk-

otvoren u vezi sa poslovanjem Kneževićevih firmi.

Podsjećamo, Specijalno tužilaštvo podnijelo je krivične protiv ukupno 79 fizičkih i 95 pravnih lica zbog osnovane sumnje da su u periodu od početka 2011. do novembra 2018. godine, kao članovi kriminalne organizacije, radi sticanja nezakonite dobiti, na području Crne Gore počinila krivična djela pranje novca. Policijski inspektori su u postupku izviđaja utvrdili da su osumnjičena pravna lica otvorila račune kod Atlas banke a.d. Podgorica i da su ovlašćena lica, kako se sumnja, korišćenjem sistema E-komerc prala novac preko tih računa i većinu sred-

stava transferisala dalje svojim osnivačima – nerezidentnim pravnim licima na račune u Crnoj Gori, u zemlji porijekla i na ofšor destinacijama.

Suma za koju su oštetili državu iznosi oko 550 miliona eura.

Druga istraga vodi se protiv Kneževića i četvoro njegovih nekadašnjih i sadašnjih bliskih saradnika koji se terete da su sa računa Invest banke Montenegro IBM na račune povezanih kompanija u okviru Atlas grupe prenijeli 17 miliona eura. Kako piše u naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva, vlasnik Atlas banke Duško Knežević zvanično je osumnjičen za krivično dje-

tora. Istovremeno, iako čvrsto vjerujemo u kredibilitet operativnih lica iz Sektora za kontrolu banaka, CBCG će izvršiti internu provjeru njihovog postupanja u konkretnom slučaju”, istaknuto je u ranijem saopštenju Centralne banke. lo zloupotreba u privrednom poslovanju putem podstrekavanja, čime je budžet oštećen za 1.942.000 eura. Predsjednik Atlas grupe je, kako se sumnja, od 2008. do 2017. godine otvorio i ugasio više fiktivnih firmi na imena bliskih saradnika, od kojih su se neke vodile na ime njegove bliske saradnice Brankice Bašović, koja je nedavno uhapšena pa puštena.

Sumnja se da je novac sa računa IBM-a prebacivan na račun Global karbona, a odatle na račune kompanija čiji su izvršni direktori i ovlašćena lica radila u drugim Kneževićevim kompanijama. Potom se novac prebacivao dalje, ali se nije vraćao banci.

N.P.

12

HRONIKA

UTORAK, 22. 1. 2019.

SARADNJA GRANIČNE POLICIJE I UPRAVE CARINA: ODUZETO 2.145 PAKLICA CIGARETA

Državljanin BiH “pao” na izlazu iz Crne Gore Službenici Uprave policije – Odjeljenja granične bezbjednosti Nikšić i službenici Uprave carina – Carinske ispostave Ilino brdo u nedjelju su na izlazu iz Crne Gore kontrolom vozila pronašli i oduzeli 2.145 paklica cigareta bez akciznih markica i tom prilikom uhapšen je državljanin BiH. “Policijski službenici su uhapsili osobu osumnjičenu za krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Naime, policijski službenici OGB Ilino brdo i carinski službenici CI Ilino brdo su, 20.01.2019. godine, na izlazu iz Crne Gore, na Graničnom prelazu Ilino Brdo, kontrolisali vozilo marke „opel meriva“ kojim je upravljao Milan

Oduzete cigarete

⌦-------------------KRIMINALISTIČKA OBRADA UPUĆUJE NA SUMNJU DA JE M.S. CIGARETE NABAVIO U PODGORICI ZA NOVČANI IZNOS OD 300 EURA I DA JE IMAO NAMJERU DA KUPLJENE CIGARETE PROKRIJUMČARI DO BANJA LUKE U CILJU DALJE PREPRODAJE

--------------------⌦ Senić (35) iz Bosne i Hercegovine. Detaljnom kontrolom vozila, u posebno izrađenim bunkerima, policijski i carinski službenici su pronašli i oduzeli 2-145 paklica cigareta bez akciznih markica”, navedeno je u zajedničkom saop-

štenju Uprave policije i Uprave carina. Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je M.S. cigarete nabavio u Podgorici za novčani iznos od 300 eura i da je imao namjeru da kupljene cigarete prokrijumčari do Banja Luke u

cilju dalje preprodaje.

“Oduzete cigarete su preuzeli policijski službenici Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta na dalje postupanje. O događaju je obaviješen državni tužilac u Osnovnom državnom tu-

žilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se M.S. liši slobode i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina”, zaključuju u saopštenju.

R.C.H.

UTORAK, 22. 1. 2019.

HRONIKA

PRVOSTEPENA PRESUDA VIŠEG SUDA U BIJELOM POLJU

Privođenje Edine Kastrati

Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Milovan Spasović izrekao je juče osudu od 12 godina zatvora Edini Kastrati (18) iz Plava zbog ubistva četvoromjesečne bebe.

Izricanju presude nije prisustvovala okrivljena već njen branilac angažovan po službenoj dužnosti, advokat Milovan Nišavić.

Pošto je sa glavnog pretresa bila isključena javnost, sudija Spasović je saopštio da će obrazloženje odluke o kazni biti dato u dispozitivu presude. Ipak, ukratko je obrazložio da su olakšavajuće okolnosti na strani okrivljene bila njena starosna dob jer je u vrijeme iz-

stalno maltretirana, zbog čega sam odlučila da ovo uradim. Prethodno je drugo naše osmanaestomjesečno djete bilo kod nevjenčanog supruga i njegove rodbine.

KASTRATI OSUĐENA NA 12 GODINA ZATVORA ZBOG UBISTVA SINA OLAKŠAVAJUĆE OKOLNOSTI NA STRANI OKRIVLJENE BILE SU NJENA STAROSNA DOB JER JE U VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA IMALA JE 18 GODINA I PET MJESECI, TE NJENO KAJANJE ZA DJELO KOJE JOJ JE OPTUŽNICOM STAVLJA NA TERET vršenja krivičnog djela imala je 18 godina i pet mjeseci, te njeno kajanje za djelo koje joj je optužnicom stavlja na teret. Takođe je navedeno da se oštećena porodica nije pridružila krivičnom gonjenju protiv okrivljene.

Kastrati se tereti da je svo-

To mi je sinulo odjednom, dok je sin spavao“, kazala je tokom saslušanja Kastrati, izražavajući kajanje i žaljenje zbog svega što je uradila.

B.Č.

NASTAVAK SUĐENJA U SLUČAJU ª CARINEº

POLICIJA POSTUPILA PO PRIJAVI

Uhapšen Podgoričanin zbog sumnje da je silovao bivšu djevojku

kon čega ju je prevezao do druge lokacije i pustio”, navode u Upravi policije.

Nakon što je djevojka prijavila silovanje, policija je osumnjičenog pronašla i uhapsila.

“Osumnjičeni D.K. iz Podgorice je, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom državnom tužiocu. D.K. je osumnjičen za krivična djela silovanje, otmica i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, ističu u Upravi policije Djevojci je ukazana ljekarska pomoć. Istraga je u toku.

R.C.H.

Pred vijećem Višeg suda u Podgorici danas će biti nastavljeno suđenje nekadašnjem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši, kojem SDT stavlja na teret da je u periodu od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao službeno lice i javni funkcioner, odnosno gradonačelnik Glavnog grada, iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem granice službenog ovlašćenja, pribavio korist preduzeću “Carine”, a Glavnom gradu pričinio štetu od 6,7 miliona eura.

On je u svojoj odbrani, datoj 29. maja prošle godine, kazao da apsolutno ne priznaje izvršenje krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, kao i krivicu za isto. Od tada nije održano nijedno ročište jer se čekala odluka Apelacionog suda o optužnici koja se odnosila na Mugošine saradnike dok je bio na čelu Glavnog grada. Prvobitno je Apelacioni sud potvrdio odluku Višeg suda u Podgorici kojom je obustavljen postupak protiv Mugošinih saradnika Nade Stanišić i Dragana Kruščića, dok je u odnosu na Dragana Đukića optužnica vraćena na ponov-

Foto: Iva Mandić

Miomir Mugoša danas pred sudom

Ilustracija

Podgorička policija uhapsila je D.K. zbog sumnje da je silovao bivšu djevojku, saopšteno je iz Uprave policije.

Prema nezvaničnim saznanjima, oni su ranije bili u vezi. Djevojka je policiji silovanje prijavila 19. januara i navela da je silovana dan ranije. Sumnja se da je D.K. djevojku prethodno oteo, pa silovao.

“Sumnja se da je D.K. djevojku, koju poznaje, uz prijetnju pištoljem, prisilio da uđe u njegovo vozilo, te da je nakon izvjesnog vremena, kada su se zaustavili na jednoj lokaciji, silovao na-

je muško dijete, staro četiri mjeseca 29. juna prošle godine bacila u Plavsku rijeku.

Beba je, kako što piše u obdukcionom nalazu, preminula usljed utopljenja.

U nalazu vještaka konstatovano je da je okrivljena u vrijeme izvršenja krivičnog djela bila u stanju smanjene uračunljivosti, ali ne u tolikoj mjeri da nije mogla da shvati značaj učinjenog djela. Ona je tokom istrage i na glavnom pretresu saopštila da je sa nevjenčanim suprugom živjela u lošim odnosima, te da je on navodno tukao i govorio pogrdne riječi. „Nijesam više mogla da živi sa njim, na ovakav način

13

no odlučivanje. Nakon što su i optužbe protiv Đukića odbačene, zakazan je nastavak glavnog pretresa upravo za danas. Podsjetimo, kako je precizirano u aktu SDT-a, okrivljeni Mugoša je postupajući suprotno službenim interesima, donio odluke 30. avgusta 2007. godine o prenosu prava na gradsko građevinsko zemljište kojom je preduzeću “Carine” prenio pravo korišćenja na gradskom građevinskom zemljištu površine 8.047 m2 i

7.158 m2. Okrivljeni Mugoša je naveo da nijedna od pomenutih odluka nije zakonski pogrešna, odnosno nije ustanovljena nezakonitost tih odluka.

“Tužilaštvo ima strategiju da me lično predstavi i samo mene optuži, iako nisam ja donosio ove odluke niti sam u formalno-pravnom smislu bio ovlašćen da ih donosim, a ponavljam da do danas nije proglašeno ništa nezakonito”, naveo je u odbrani Mugoša.

Bo.B.

14

DRUŠTVO

UTORAK, 22. 1. 2019.

DRŽAVA POMOGLA VJERSKE ZAJEDNICE SA 200.000 EURA, NAJ

VUČINIĆ: SPC-U 40.000 DA KUPE “MERCEDES” ⌦ Bojana Pejović

Od 200.000 eura, koliko je budžetom Ministarstva za ljudska i manjinska prava opredijeljeno za pomoć vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, najviše novca prošle godine pripalo je Islamskoj zajednici u Crnoj Gori i to oko 54.000 eura.

Crnogorsku pravoslavnu crkvu država je pomogla sa gotovo 50.500, a Srpsku pravoslavnu crkvu (Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka) sa 40.000 eura. Katoličkoj crkvi pripalo je 36.215 eura, a Jevrejskoj zajednici Crne Gore 19.500 eura. I dok iz Islamske zajednice juče nijesmo mogli dobiti komentar, “ljuti protivnici” CPC i MCP saglasni su, makar u ocjeni da raspodjela pomoći vjerskim zajednicama nije pravedna.

NEPRAVEDNA RASPODJELA

Iz resora Mehmeta Zenke Dnevnim novinama su kazali da je na osnovu zahtjeva vjerskih zajednica u Crnoj Gori, a u skladu sa Kriterijumima za dodjelu materijalne pomoći vjerskim zajednicama, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u 2018. godini dodijelilo ukupno 200.000, ne precizirajući o kakvim kriterijumima je riječ.

Komentarišući prošlogodišnju raspodjelu novca iz budžeta, potpredsjednik savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić kaže da je Zakonom riješeno kome su sredstva namijenjena, a da su budžetom predviđene ukupna sredstva, na šta oni ne mogu uticati. Ipak, raspodjelu ne smatra pravednom kad je, kako tvrdi, Beogradska patrijaršija, najbogatija organizacija u zemlji, dobila čak 40.000 eura, “a od voznoga parka njihovih popova i monaha ne bi se postidio ni Bundestag”.

“S ovim novcem, vjerovatno će ga uvećati i kupiti još jedan džip marke ‘mercedes’”, kaže Vučinić.

Imajući u vidu da je Zakonom riješeno da se svim crkvama i vjerskim zajednicama godišnje dodjeljuje pomoć, budžetom je, kaže Vučinić, predviđena više nego skromna suma, u ukupnom iznosu od 200.000 eura.

Naravno da nije pravedna raspodjela, kad je Beogradska patrijaršija, najbogatija organizacija u zemlji, dobila čak 40.000 eura, a od voznoga parka njihovih popova i monaha ne bi se postidio ni Bundestag. S ovim novcem, vjerovatno će ga uvećati i kupiti još jedan džip marke “mercedes.”

Vučinić

VJERSKE ZAJEDNICE ● Islamska zajednica u Crnoj Gor

● Crnogorska pravoslavna crkva ● Srpska pravoslavna crkva (Mitropolija crnogorsko-primo Eparhija budimljansko nikšićka ● Katolička crkva ● Jevrejska zajednica Crne Gore “Cinično je i razmišljati o nekim većim ili manjim iznosima, ili raspravljati kome je dodijeljeno najviše novca, kad je raspon između najmanjega i najvećega iznosa, svega nekolika hiljada eura. Ali je skandalozno je da se Zakonom predviđa pomoć Beogradskoj patrijaršiji, i ona po tome osnovu dobije nešto preko 40.000 eura. Ta organizacija, koja sebe zove Crkvom, ne samo što za račun Srbije predvodi ustanak protivu ustavnoga poretka, nego i novac stečen prodajom državne zemlje, od milodara iz Manastira Ostrog i šverca roba, vrećama iznosi iz zemlje i finansira cijelu Srpsku crkvu u toj istoj Srbiji. E nju svake godine naša država donira još i novcem iz budžeta”, poručio je potpredsjednik savjeta Mitropolije CPC. On je kazao i da nije upoznat sa kriterijumima za dodjelu pomoći, ali da je srećan što ove godine, kao svih prethodnih, kada je CPC dodjeljivano najviše novca, u štampi neće osvanuti naslovi koji, tvrdi, predstavljaju primjer brutalnoga cinizma: “Crnogorska crkva dobila najviše novca”.

DŽOMIĆ: MITROPOLI JI UPLAĆENO 2.842 € Sa druge strane, protojerej stavrofor dr Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske već godina ukazuje da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava vr-

UTORAK, 22. 1. 2019.

DRUŠTVO

15

JVIŠE NOVCA PROŠLE GODINE PRIPALO ISLAMSKOJ ZAJEDNICI

DŽOMIĆ: ZENKA MIHAILU PLAĆA I TOTAL TV IZNOS SREDSTAVA 53.765,86€

ri

50.423,82€

orska i a)

40.094,77€ 36.215,55€ 19.500,00€

ši raspodjelu novčanih sredstava Crkvi i vjerskim zajednicama na osnovu nezakonitog akta koji je u suprotnosti sa Zakonom o državnoj upravi. Naime, on tvrdi da Ministarstvo nema pravo da donosi opšti podzakonski akt koji se zove Kriterijum nego samo Pravilnik, a Pravilnik ne postoji. “Umjesto Zakonom propisanog Pravilnika postoji Zakonom nepropisani nezakoniti Kriterijum u kome nema ni jednog jedinog kriterijuma na osnovu koga bi se vršila objektivna i društveno opravdana raspodjela budžetskih sredstava. Nažalost, Upravna inspekcija, a i drugi organi koji su nadležni za kontrolu trošenja budžetskih sredstava već godinama ne reaguju na nezakonito i diskriminatorno postupanje Ministarstva”, kazao je Džomić DN. I prošlogodišnje postupanje Ministarstva u ovom pogledu ocjenjuje pristrasnim i diskriminatornim. Ministar Zenka je, dodaje, dao lični pečat tome i veoma je uspješan kada je diskriminacija u pitanju.

“Ne samo da nemam ništa protiv što se Zenka javno hvali da kao vjernik ide u džamiju i klanja džumu nego smatram da je lijepo što se javno iskazao kao vjernik.

Međutim, iz izvještaja se vidi da on favorizuje Islamsku zajednicu. I neka je sa srećom kad ga je zapalo”, poručuje Džomić.

Ipak, koordinator Pravnog savjeta MCP kaže da javnost treba

da zna da je Mitropoliji od Ministarstva u 2018. godini uplaćeno samo 2.842 eura i ni cent više.

“Ili, nešto preko 1% od ukupnih sredstava. Crkva sa najviše sveštenika i vjerskih objekata i sa najviše programa i aktivnosti dobija najmanje, a jedan koji gotovo i da nema nikakvih aktivnosti dobija skoro najviše. To je Kriterijum Ministarstva! Dovoljno je da navedem da nam nije odobren i zahtjev za obnovu Crkve Sv. Đorđa u Erakovićima, zadužbinu Njegoševog oca Toma. I ne čudim se što je Zenka protiv Njegoša. Ali se čudim kako obmanjuje javnost da Mitropolija neće da sarađuje?”, kaže Džomić.

Tvrdi i da ministar za ljudska i manjinska prava “favorizuje bivšeg sveštenika Miraša Dedeića i njegovu organizaciju”.

“Vidio sam da je Ministarstvo Dedeiću prethodnih godina uplaćivalo novac čak i za dodatne kanale za Total TV, za polomljena stakla i ko zna za šta sve nisu davali novac, a što nema nikakve veze sa vjerskim aktivnostima.

Mislim da se Dedeićeva organizacija skoro u potpunosti finansira iz budžeta i zato sam prije neku godinu rekao da je to Vladina organizacija. Zenka se već pune

dvije godine od kako je ministar pojavljuje kao veliki Dedeićev propagator i pomoćnik. I red je da se i to zna”, poručuje Džomić.

Stoga je mišljenja da pitanje raspodjele budžetskih sredstava Crkvi i vjerskim zajednicama treba urediti na, kako kaže, pravno valjan način i da ga treba dovesti u vezu sa realnošću.

“Akt pod naslovom Kriterijum je napisan tako da bi se njime moglo manipulisati i diskriminisati. Jednostavno, pokazalo se da nijedan kriterijum osim ministrove dobre ili loše volje ili političkog interesa nije u igri - ni broj sakralnih objekata, ni broj sveštenika i vjerskih službenika, ni predložene aktivnosti i projekti. Ali, nadam se da će se i to promijeniti jednog dana”, zaključuje Džomić.

Zenka favorizuje bivšeg sveštenika Miraša Dedeića i njegovu organizaciju. Vidio sam da je Ministarstvo Dedeiću prethodnih godina uplaćivalo novac čak i za dodatne kanale za Total TV, za polomljena stakla i ko zna za šta sve nisu davali novac, a što nema nikakve veze sa vjerskim aktivnostima. Mislim da se Dedeićeva organizacija skoro u potpunosti finansira iz budžeta i zato sam prije neku godinu rekao da je to Vladina organizacija

Džomić

16

društvo

UTORAK, 22. 1. 2019.

SAEM ćE od SrpSkog rEgulAtornog tijElA zAtrAžiti pokrEtAnjE procEdurE

Utvrditi da li je pUtem televizije Happy podsticano širenje mržnje Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) zatražiće da Regulatorno tijelo za elektronske medije u Srbiji pokrene proceduru za utvrđivanje odgovornosti emitera televizijskog programa Happy TV iz Srbije, zbog podsticanja, omogućavanja podsticanja ili širenja mržnje ili diskriminacije i preduzme adekvatne mjere.

“SAEM je na današnjoj sjednici konstatovao će na principijelnim osnovama reagovati po pitanju kršenja Zakona elektronskim medijima bez obzira o kojem se emiteru radilo i iz koje države dolazio, u skladu sa svojim ovlašćenjima i međunarodnim aktima”, kaže se u saopštenju, nakon jučerašnje sjednice.

Konvencijom o prekograničnoj televiziji i Direktivom o AVM uslugama je predviđeno da će se, u slučaju teš-

SAEM izražava očekivanje da će Regulatorno tijelo za elektronske medije u Srbiji efikasno obezbijediti mjere iz svoje nadležnosti i sagledati eventualno kršenje standarda i da će, po potrebi, izreći mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti

koća koje nastanu prilikom primjene ovih dokumenata, zainteresovane strane (u ovom slučaju Agencija za elektronske medije Crne Gore i Regulatorno tijelo za elektronske medije u Srbiji) truditi da postignu prijateljsko rješenje problema.

“SAEM izražava očekivanje da će Regulatorno tijelo za elektronske medije u Srbiji efikasno obezbijediti

mjere iz svoje nadležnosti i sagledati eventualno kršenje standarda i da će, po potrebi, izreći mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti”, kaže se u saopštenju.

Podsjećamo, ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović pozvao je ranije Agenciju za elektronske medije da preduzme mjere iz svoje nadležnosti zbog, kako je naveo, višemjesečne negativne kampanje koju protiv Crne Gore posredstvom kablovskih operatora sprovode televizije Pink i Happy.

Kako je istakao, ove televizije bez etičke i profesionalne odgovornosti u svojim prepoznatljivim formatima na najgrublji način izborom tema i udruženim snagama tzv. novinara i gostiju, vrijeđaju državno, nacionalno, kulturno i duhovno biće Crne Gore.

M.I.

Ilustracija

UTORAK, 22. 1. 2019.

DRUŠTVO

17

DRUŠTVO CRNOGORSKIH NOVINARA URUČILO PRIZNANJE NAJBOLJIMA IZ OBLASTI MEDIJA

Godišnja nagrada novinaru i dizajneru Dnevnih novina

Brajković

Novinar Dnevnih novina Danilo Brajković dobitnik je nagrade za najboljeg mladog novinara koju dodjeljuje Društvo crnogorskih novinara, dok je nagrada za grafički dizajn pripala Adiju Keroviću, takođe, iz Dnevnih novina. Nagradu za najboljeg mladog novinara dobile su i Bojana Kostić iz RTV Nikšić i Ljiljana Bojović iz Radija Crne Gore.

Nagradu “Crnogorac” dobio je penzionisani novinar iz Herceg Novog Minja Bojanić. Godišnja nagrada pripala je novinaru “Pobjede” Vlatku Simunoviću, kao i Ivani Jabučanin iz RTV Cetinje, Mariji Ivanović iz TVCG i Milutinu Tomaše-

Nagradu “Crnogorac” dobio je penzionisani novinar iz Herceg Novog Minja Bojanić

viću iz RCG. Godišnja nagrada za reportažu otišla je u ruke Dragana Perovića iz Nikšića, dok su za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva nagrađeni Slavica Milović iz RTV Nikšić, Čedomila Đurđić iz RCG, Branka Čvorović iz RTV Budva, Mirko Jakovljević, nezavisni novinar i Rodoljub Ćorić iz RTV Mojkovac.

Diplome za doprinos crnogorskom novinarstvu i razvoju lokalne štampe pripale su RTV Cetinje i Novinama Nikšića. Povelja povodom jubileja – pripala je RTVCG i dnevnom listu “Pobjeda”.

Nagradu za vizuelni izraz dobio je Veljku Jeliniću iz TVCG, dok je nagrada za doprinos elektronskom novinarstvu pripala portalu FOS Media. Odluku o nagradama je donio žiri Društva crnogorskih novinara u sastavu: predsjednica Anka Perović-Radović i članovi Goran Popović i Saša Radunović.

Nagrade će biti uručene na prigodnoj svečanosti u srijedu, 23. januara.

M.I.

Kerović

BRAJKOVIĆ I KEROVIĆ: PRIZNANJE JE PODSTREK ZA DALJI RAD Danilu Brajkoviću, kome je ovo prva nagrada u karijeri, priznanje predstavlja posebnu satisfakciju.

“Izuzetno sam srećan zbog odluke žirija i veoma ponosan, prije svega jer je riječ o

prvoj nagradi u mojoj karijeri, koju doživljavam kao satisfakciju za svaku napisanu riječ s mojim potpisom. Zahvalio bih Društvu crnogorskih novinara na ukazanom povjerenju i uredništvu Dnev-

nih novina na nominaciji - potrudiću se da ga opravdam na najbolji način, uz pomoć kolega iz Dnevnih novina, naročito iz redakcije Zabava, koji su i te kako zaslužni za ovo priznanje”, rekao je Brajković.

Adi Kerović ističe da mu priznanje predstavlja podstrek za dalje usavršavanje.

“Zahvalan sam Društvu crnogorskih novinara na ukazanom povjerenju. Ova nagrada će mi biti i podsticaj za dodat-

no profesionalno usavršavanje u oblasti dizajna i medija.

Doprinos ovom priznanju dale su i moje kolege, dizajneri i novinari iz DN i zato ga smatram zajedničkim uspjehom”, kazao je Kerović.

DZ PODGORICA: ANGAŽOVANJEM KROZ DOPUNSKI RAD RIJEŠEN PROBLEM

Pedijatar u Golubovcima od 15. januara i u drugoj smjeni Pedijatar u Golubovcima od 15. januara radi i u drugoj smjeni, kazao je juče Dnevnim novinama direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić.

On je time demantovao tvrdnje odbornika Građanskog pokreta URA u Gradskoj opštini Golubovci Balše Vujačića, koji je kazao da je u toj zdravstvenoj ustanovi ukinuta druga smjena za pedijatre, te da djecu nema ko

da liječi.

“Pedijatar u Golubovcima od 15. januara radi i u drugoj smjeni. Naporima menadžmenta Doma zdravlja Podgorica obezbijeđeno je da u zdravstvenom objektu u Golubovcima pedijatar radi svakog dana četiri sata u drugoj smjeni, od 14 do 18 časova”, kazao je Kavarić.

On je objasnio da ih je nedavno jedan pedijatar, koji je bio stalno zaposlen u Domu

zdravlja u Golubovcima, iz ličnih razloga napustio, pa je menadžment ustanove angažovanjem pedijatra kroz dopunski rad prevazišao taj problem.

“Na taj način, mališani sa ovog područja i dalje će imati cjelodnevnu kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu u svom mjestu stanovanja”, zaključio je Kavarić.

Odbornik URA-e Balša Vujačić juče je ocijenio da

je odlazak medicinskog kadra iz Doma zdravlja u Golubovcima alarmantan podatak sa kojim lokalna uprava te gradske opštine ne želi da se uhvati u koštac. U to su se, kako je rekao, “uvjerili odlaskom pedijatra iz Doma zdravlja i nepostojanjem druge smjene u ovoj zdravstvenoj ustanovi”.

“Nemarnost i zapostavljanje egzistencijalnih pitanja i potreba zdravstvenih radnika

kako u državi tako i na lokalu njeguje se godinama i zbog toga imamo situaciju u kojoj građane više nema ko da liječi. Ukidanjem druge smjene pedijatrije u Golubovcima država i lokalna uprava prekršile su ustavna načela i međunarodnu povelju o pravima djeteta i to neobezbjeđivanjem zdravstvene zaštite prema najranjivijoj populaciji – djeci”, istakao je, između ostalog, Vujačić.

J.V.Đ.

18

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

UTORAK, 22. 1. 2019.

PREDSJEDNIK OPŠTINE PLJEVLJA ZADOVOLJAN

ZAPOČETA GODINA INFRASTRUKTURNI Predsjednik opštine Pljevlja Mirko Đačić juče je na redovnoj konferenciji za novinare u tom gradu saopštio da je prošle godine ostvareno 13,35 miliona eura budžetskih prihoda, najviše u posljednjih dvanaest godina, dok je rast nivoa prihoda pratilo i smanjenje troškova. Konstatovano je i da su efekti ušteda vidljivi ne samo za 2018. godinu, već za cijeli prethodni mandat 2014 -2018.

I pored toga što je bila izborna, kako je kazao Đačić, protekla godina je bila jedna od najuspješnijih u posljednjih nekoliko mandata lokalne uprave u Pljevljima. Bila je to godina finansijske konsolidacije i rekordnog ostvarenja Budžeta, te godina sadržajnog kulturnog i društvenog života, kao i privrednog i infrastrukturnog napretka, godina značajnih investicija u kojoj su realizovani brojni projekti.

“Lokalna uprava u Pljevljima je posebnu pažnju posvetila smanjenju tekućih troškova za nabavku goriva, troškova za održavanje voznog parka, kancelarijskog materijala, mobilnih i fiksnih telefona, interneta, reprezentacije i službenih putovanja.

Za navedene stavke utrošeno je za 2018. godinu 98.072,35 eura, što je neuporedivo manje od perioda kada je vlast u Pljevljima vršila opozicija. Napominjemo da je 2012. godine za iste namjene utrošeno 232.987,42 eura”, kazao je predsjednik opštine Pljevlja Mirko Đačić.

Mirko Đačić On je objasnio da je rast prihoda i smanjenje troškova omogućilo da se opština Pljevlja skoro u potpunosti kreditno razduži. Kreditne obaveze su smanjene sa osam miliona eura u 2014. godini na 469.000 eura. Smanjen je i ukupan dug opštine sa 21 milion eura, koliko je iznosio posljednjeg dana 2014. godine, na 18,4 miliona.

U odnosu na period od prije nekoliko godina, značajno je podignut nivo aktivnosti i radova na cijeloj teritoriji opštine.

Prošle godine završeni su radovi i stavljeno je u funkciju nekoliko, u investicionom i u funkcionalnom smislu važnih komunalnih, saobraćajnih, infrastrukturnih i objekata društvenog standarda.

“Poslije višegodišnje fazne izgradnje Pljevlja su dobila savremeni i moderno opremljen objekat Doma kulture. Počeo je da radi i Dom za stara lica, a od resornog ministarstva dobijena je saglasnost o stavljanju u probni rad Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. U ove kapitalne

TIVAT: DOTRAJALA OP

Bez nove opr

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Komunalno preduzeće Tivat suočava se sa problemom dotrajale ili nedovoljne opreme za redovno održavanje čistoće grada. Zato su iz menadžmenta te opštinske firme već najavili da bi, ukoliko se stanje ubrzo ne popravi, komunalci teško mogli odgovoriti svim izazovima u predstojećoj turističkoj sezoni.

Iako je Opština Tivat u prethodne tri godine Komunalnom kupila pet novih većih i manjih kamiona za odnošenje komunlanog, odnosno gabaritnog otpada, jednu mikro-smećaru za

UTORAK, 22. 1. 2019.

crna gora

n urađeniM u prošloj godini

a velikih ih ulaganja projekte sa nivoa Vlade Crne Gore i međunarodnih donatora, kao i iz opštinskog Budžeta uloženo je preko 15 miliona eura.

Važno je istaći, da je od kapitalnih projekata u ovom periodu završena rekonstrukcija posljednje dionice regionalnog puta Bijelo Polje-Pljevlja, od Vrulje do Kovrena u dužini od 12 kilometara, čija je izgradnja koštala 4,7 miliona eura. Realizovan je veliki broj i drugih projekata, pri čemu ističemo izgradnju i rekonstrukciju gradskih saobraćajnica, asfaltiranje ulica, izgradnju trotoara, parkinga, izgradnju seoske infrastrukture. I ovi poslovi urađeni su uz podršku Vlade, donatora i iz sredstava Budžeta opštine Pljevlja”, rakao je Đačić.

On je zaključio da je takav rad odnos prema gradu zavrijedio je novo povjerenje građana Pljevalja na lokalnim izborima prema izbornoj listi „Za dobro građana Pljevalja-Pobjednički!“ Koalicija Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Bošnjačke stranke-Milo Đukanović.

“Zbog dobijenog povjerenja nastavljamo rad sa nesmanjenom posvećenošću i odgovornošću.

Tek započeta godina biće godina velikih ulaganja u komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu i dalju izgradnju u opštini Pljevlja.

Početkom februara biće izabran izvođač radova za rekonstrukciju prve dionice puta Pljevlja Metaljka. Procijenjena vrijednost posla je 12,6 miliona eura.

Pripremili smo svu neophodnu projektno-tehničku dokumentaciju i ispunili sve preduslove za skoro dobijanje građevinske dozvole za izgradnju prve faze nove Topalne. Poslovi prve faze ugovoreni su u vrijednosti 3,6 miliona eura, a u pripremi je i tender za izgradnju podstanice i toplovoda procijenjene vrijednosti četiri miliona eura. U toku je priprema tendera za projektovanje i izgradnju otvorenog bazena, nedaleko od SC „Ada“. U ovoj godini gradiće se i magistralni put od Vrulje do Mijakovića u dužini od osam kilometara za šta je 7,8 miliona eura obezbijedila Vlada Crne Gore.

Nastavićemo uređenje centralne gradske zone. Slijedi asfltiranje, zatim i popločavanje ovog prostora i ugradnja javne rasvjete, uz opremanje urbanim mobilijarom. Ovi poslovi koštaće oko milion eura. Predračunska vrijednost novog investicionog ciklusa za pet najvažnijih kapitalnih projekata iznosi 31 milion eura.

U ovoj godini slijedi organizaciona, ali i dalja finansijska konsolidacija. Već je urađena i stupila na snagu nova Odluka o organizaciji i načinu rada lokalne uprave u Pljevljima. Smanjićemo broj javnih preduzeća, sve u cilju racionalizacije i efikasnijeg odgovora opštinskih službi i preduzeća na potrebe građana. Nastavićemo ulaganja u kulturne programe, aktivnosti mladih i pojačati, već izdašnu podršku selu i poljoprivredi”, zaključio je Đačić.

preMa za održavanje čistoće

reme ne garantuju rezultate uske gradske ulice, Komunalno pogotovo ljeti, ima problem sa nedostatkom vozila za odvoz smeća. Trenutno ta firma raspolaže sa ukupno 38 raznih vrsta vozila, prosječne starosti skoro 14 godina, a od čega je 8 smećara i 2 tzv. autopodizača. Većina tih vozila je stara ili je nedovoljnog kapaciteta. „Ne možemo garantovati da ćemo tokom naredne turističke sezone uspjeti da pružimo aktuelni nivo usluga i grad održavamo čistim i urednim. Stoga smo pripremili plan najhit-

nijih nabavki nedostajuće opreme i očekujemo da nas Opština finasijski podrži da makar nešto od toga kupimo prije početka sezone“- kazao je izvršni direktor Komunalnog Vlado Đukić, najavljujući da bi nabavka nove opreme koštala oko 280 hiljada eura i podrazumijevala bi kupovinu kombinovane građevinske mašine, polovne autočistilice i tri polovna kamiona za odnošenje smeća – nosivosti od 23 do 25 tona, koji su većeg kapaciteta od postojećih koji mogu ukrcati maksimalno do 16 tona.

19 Muo Bazdanj

Mještani traže oslobađanje Mula bazdanj od plovila

Rješenje će naći kRoz pRogRam za pRivezišta Pitanje izmještanja plovila kotorske kompanije „YU Briv“ sa mula Bazdanj na Obali Đuraševića biće riješeno kroz „Program čvrstih privezišta i pristaništa u Crnoj Gori“ koji čeka saglasnost nadležnog Ministarstva pomorstva i saobraćaja, saopštili su iz JP Morsklo dobro. Tehnička plovila kotorske firme su već 12 godina vezana na tom mulu iako žitelji tog dijela tivatske obale traže da se ona odatle izmjeste. Zato su nakon brojnih prijava Upravi za inspekcijske poslove, peticija i zahtjeva prema Opštini Tivat, Morskom dobru i Lučkoj kapetaniji, angažovali advokata, koji je podnio tužbu Upravni sud. Sud je naložio drugostepe-

nom organu, Ministarstvu pomorstva i saobraćaja da se mulo oslobodi od plovila jer su nelegalno privezana tamo godinama, kazao je advokat Petar Samardžić koga su angažovali mještani u tom postupku. On je kazao da je, ukoliko nadležni ne postupe po sudskoj presudi, spremna nova tužba. U rekonstrukciju mula Bazdanj Morsko dobro je uložilo 11.000 eura kako bi bilo privedeno svojoj osnovnoj, turističkoj namjeni. Međutim, ni nakon toga plovila „YU Briva“ nisu izmještena. Morsko dobro je, kako su naveli, insistiralo kod nadležnih da se plovila moraju izmjestiti. Iz tog preduzeća su podsjetili da su pregovarali sa Vojskom Crne Gore

da kotorskoj firmi na korišćenje ustupi pristanište Petrovići. Iako su izrazili spremnost da izađu u susret do toga nije došlo jer su na tom lokalitetu nalaze zaostala vojna sredstva za čiju dislokaciju nije nađeno rješenje.

Iz Lučke kapetanije su saopštili da ukoliko „YU Briv“ nema ugovor o zakupu mula Bazdanj sa Morskim dobrom, onda se ona moraju ukloniti. Ističući da godinama od nadležnih traže da im riješe pitanje tehničkog privezišta, iz kompanije „YU Briv“ su potvrdili da nije postignut dogovor za lokaciju Petrovići, kao i da se planira da se u sklopu servisne zone u Kukoljini sagradi tehničko privezište koje bi oni mogli koristiti.

Z.K.

budva: odluka o gradnji pasarele

objekat će gRaditi na izlazu iz gRada Idejno rješenje pasarele

Aktivisti posadili sadnicu čempresa Đaci Gimnazije u Baru “Niko Rolović” kao i pojedini profesori opet su juče stojali uz ogradu gradilišta gdje se namjerava podići vrtić. Tako su spriječili radnike da postave limene panele preko žičane ograde.

Uz povike „Ne damo krugove!“, burno su pozdravili grupu aktivista koji su ušli unutar ograđenog gimnazijskog dvorišta i usadili sadnicu čempresa.

Barani su i prethodnih dana organizovali protestni skup, nakon čega je uslijedila šetnja više stotina građana. Oni su poručili da neće dozvoliti gradnju na tom mjestu i da će saditi nove čemprese kako bi obnovili školsko dvorište.

Opština Budva donijela je odluku o gradnji pješačkog prelaza - pasarele na magistrali na izlazu iz grada.

Odluku je potpisao dosadašnji gradonačelnik Budve Dragan Krapović. Riječ je o prelazu koji će biti izgrađen na dijelu magistralnog puta nedaleko od

zgrade gdje se nalazio budvanski katastar. Minimalna visina pasarele treba da bude 4.8 metara, a njenom izgradnjom riješiće se problem pjašačkog povezivanja naselja Bijeli do sa Gospoštinom. Pasarela je predviđena i da bude izgrađena u Rafailovićima.

20

crna gora

UTORAK, 22. 1. 2019.

FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE

Puljašić i Đeković

Na osnovu člana 82 i 87 Zakona o zdravstvenom osiguranju („Sl. list CG“ br. 06/16, 02/17, 22/17 i 13/18) Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore – Podgorica upućuje

JAVNI POZIV za dostavljanje ponuda radi zaključivanja ugovora o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2019/20 godini sa davaocima usluga koji nijesu obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova Predmet poziva je dostavljanje ponuda za zaključivanje ugovora o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za osigurana lica u 2019/20. godini, između Fonda za zdravstveno osiguranje i davaoca usluga za usluge koje ne mogu obezbijediti davaoci usluga obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova („Sl. list CG“ br.

37/16, 48/17 i 12/18), u skladu sa odredbama: - Zakona o zdravstvenom osiguranju („Sl. list CG“ br. 06/16, 2/17, 22/17 i 13/18), - Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. list CG“ br. 03/16, 39/16, 2/17 i 44/18), - Zakona o lječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama („Sl. list CG“ br. 74/09 i „Sl. list CG“ 40/11 ), - Zakona o ljekovima („Sl. list CG“ br. 56/11 i „Sl. list CG“ 06/13), - Zakona o medicinskim sredstvima („Sl. list RCG” broj 79/04 i „Sl.list CG“ br. 53/09 i 40/11), - Zakona o Budžetu i fiskalnoj odgovornosti („Sl. list CG” broj 20/14, 56/14, 07/17,04/18 i 55/18), - Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva („Sl. list CG“ br. 80/08 i 40/11), - Uredbe o obimu prava i standardima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja („Sl. list RCG“ broj 79/05 i 18/13), - Uredbe o obimu prava i standardima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite („Sl. list CG“ br. 18/13), - Pravilnika o bližim uslovima u pogledu standarda, normativa i načina ostvarivanja primarne zdravstvene zaštite preko izabranog tima doktora ili izabranog doktora („Sl. list CG“ broj 10/08 i „Sl. list CG“ broj 01/12 i 64/17), - Pravilnika o bližim uslovima i načinu ostvarivanja određenih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja („Sl. list RCG“ broj 69/06... „Sl. list CG“ broj 45/08, 34/15, 12/18 i 42/18), - Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje zdravstvene djelatnosti u bolnicama i prirodnim liječilištima („Sl. list CG“ broj 74/08 i 32/10) , - Pravilnika o kriterijumima za zaključivanje ugovora o pružanju zdravstvenih usluga i načinu plaćanja zdravstvenih usluga („Sl. list CG“ broj 09/11), - Pravilnika o kriterijumima za utvrđivanje cijena i načinu plaćanja zdravstvenih usluga („Sl. list CG“ br.42/18) - Pravilnika o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala („Sl. list CG“ br. 82/16, 06/17, 17//17, 29/17, 90/17 i 86/18), - Pravilnika o vrstama zdravstvenih usluga za koje se mogu sačiniti liste čekanja, kao i načinu i postupku sačinjavanja lista čekanja („Sl. list CG“ br. 38/17) - Odluke o utvrđivanju Liste ljekova („Sl. list CG“ br. 02/18, 23/18 i 77/18), - Programa zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.

Ponudu na ovaj poziv mogu podnijeti davaoci usluga koji nijesu obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova.

Ponude podnose davaoci usluga za sljedeće zdravstvene usluge: 1. SEKUNDARNI I TERCIJARNI NIVO ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1.1 Specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite iz oblasti oftalmologije, po uputu izabranog doktora, za usluge: - prvi i ponovni (kontrolni) pregled; - određivanje i propisivanje naočara; po gravitacionim područjima opština: - Podgorica, Danilovgrad i Kolašin, - Bar i Ulcinj , - Berane, Andrijevica i Petnjica i - Pljevlja i Žabljak.

1.2 Specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite iz oblasti oftalmologije za djecu do 15 godina, za gravitaciono područje Crne Gore, po uputu izabranog doktora, za usluge: - prvi i ponovni (kontrolni) pregled; - određivanje i propisivanje naočara.

- određivanje i propisivanje naočara kod astigmatizma i heterofirije.

1.3 Specijalističko-konsultativne i dijagnostičke zdravstvene zaštite iz oblasti oftalmologije za gravitaciono područje Crne Gore, po uputu izabranog doktora, za uslugu: - Fluoresceinska angiografija očnog dna.

1.4 Radiološke dijagnostike za gravitaciono područje Crne Gore po uputu izabranog doktora za radiološku službu, za usluge: - nuklearne magnetne rezonance.

1.5 Usluge patološke anatomije i histologije za gravitaciono područje Crne Gore.

Usluge se pružaju po uputu izabranog doktora ginekologa ili specijaliste/subspecijaliste sa bolničkog nivoa zdravstvene zaštite, iz ustanova obuhvaćenih Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova, kao i ustanova sa kojima Fond ima zaključen ugovor.

2. Za pružanje bolničke zdravstvene zaštite 2.1 Oftalmologija za gravitaciono područje Crne Gore, po uputu izabranog doktora za stacionarno liječenje, za usluge: - operacije zadnjeg segmenta oka, za usluge: o Ultra B2-Corneal Cross linking (CXL), o Sekundarna implantacija IOL, o Vađenje plombe sa plastikom konjunktive, o Evakuacija silikonskog ulja, o Zamjena silikonskog ulja, o Operacija ablacije mrežnjače, o Vitrektomija, o Vitrektomija sa kataraktom, ako se u istom aktu radi i operacija vitrektomije; 2.2 Ginekologija za gravitaciono područje Crne Gore, po uputu izabranog doktora, za usluge: - asistiranim reproduktivnim tehnologijama postupkom vantjelesne oplodnje, Na poziv mogu da se prijave zainteresovani davaoci usluga, osnovani i organizovani u skladu sa Zakonom. Uz prijavu na poziv treba dostaviti: 1. rješenje Ministarstva zdravlja o ispunjavanju propisanih uslova u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehničke opreme, za davaoce zdravstvenih usluga u skladu sa važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti; 2. rješenje o registraciji u Centralnom registru Privrednog suda; 3. rješenje o poreskoj registraciji - PIB; 4. uvjerenje nadležnog poreskog organa o izmirenim poreskim i obavezama po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje, zaključno sa 30.09.2018. godine; 5. dokaze za medicinski kadar – za doktora licenca Ljekarske komore Crne Gore i za medicinske sestre-tehničare - diplome o stručnoj spremi i uvjerenje o položenom stručnom ispitu; 6. ostale dokaze u skladu sa ponudbenom dokumentacijom.

Dokumentacija pod tač. 1 do 5, treba da bude dostavljena u originalu ili ovjerenom prepisu.

Odluka o izboru davaoca usluga sa kojima će se zaključiti ugovor će se donijeti na osnovu izvještaja Komisije za procjenu ispunjenosti uslova za zaključivanje ugovora, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Ponude na poziv se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva.

Ponude se podnose isključivo na ponudbenoj dokumentaciji, koja se može preuzeti na web sajtu Fonda za zdravstveno osiguranje: www.fzocg.me.

U ponudi je obavezno priložiti sve dokaze i priloge navedene u ponudbenoj dokumentaciji.

Nepotpune i neblagovremene ponude se neće razmatrati.

Ponuda u papirnoj formi se dostavlja lično ili preporučenom poštom u zatvorenoj koverti na adresu: FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE ul. Vaka Đurovića bb 81 000 Podgorica S naznakom: „Ponuda na poziv za zaključivanje ugovora“.

Bliže informacije na tel: 020 404 171; 020 404 168.

Saradnja Podgorice i Slavonije

Povezivanje privrede i zajednički projekti

Podgorica će u narednom periodu aplicirati za sredstva iz EU fondova zajedno sa Požegom i Kutjevom, dogovoreno je tokom sastanaka koje je šef Službe za međunarodnu saradnju Dragutin-Drago Đeković imao sa rukovodstvom ovih hrvatskih gradova. Đeković je sa saradnicom Brankom Knežević prethodne sedmice boravio u Požegi na poziv njenog gradonačelnika Darka Puljašića, a odvojeni sastanak imao je i sa gradonačelnikom Kutjeva Josipom Budimirom.

On je prisustvovao sastanku zanatskih komora svih hrvatskih županija, a susreo se i sa liderima veoma razvijene vinske industrije u Slavoniji.

Na sastancima su razmijenjene informacije o razvojnim prioritetima gradova i prepoznate mogućnosti us-

Kao posebno važan osnov buduće saradnje prepoznato je i zajedničko apliciranje za sredstva iz fondova EU, u cilju finansiranja projekata od obostranog interesa.

U tom smislu naročito je dragocjeno iskustvo hrvatskih gradova sa predpristupnim fondovima

postavljanja i intenziviranja bilateralne saradnje, naročito ekonomske i turističke, zasnovane na značajnim prirodnim i kulturnim potencijalima Podgorice i Slavonije. Zaključeno je da bi ova vrsta saradnje lokalnih uprava doprinijela jačanju regionalne saradnje i proširivanju tržišta, kao i povezivanju i osnaživanju preduzetnika Podgorice i Slavonije. “Buduće zajedničko djelovanje biće usmjereno i na razmjenu iskustava u oblasti vinarstva i vinogradarstva. Kao posebno važan osnov buduće saradnje prepoznato je i zajedničko apliciranje za sredstva iz fondova EU, u cilju finansiranja projekata od obostranog interesa. U tom smislu naročito je dragocjeno iskustvo hrvatskih gradova sa predpristupnim fondovima, koji su povukli značajan iznos bespovratnih sredstava i realizovali niz projekata od javnog interesa, u različitim oblastima”, navode iz Glavnog grada.

Predstavnici grada prisustvovali su manifestaciji „Vincelovo“, koja ima dugogodišnju tradiciju i okuplja brojne vinogradare iz Hrvatske i inostranstva. Kroz ovu manifestaciju se godinama potvrđuje kvalitet autentičnih proizvoda Slavonije, naročito dobro razvijene vinarske industrije, a ona ujedno predstavlja i dobar primjer kvalitetnih rezultata koji se mogu ostvariti aktivnom saradnjom lokalnih uprava i lokalnih proizvođača.

UTORAK, 22. 1. 2019.

crna gora

21

Herceg Novi: BrojNi vrijedNi projekti Na jediNstveNoj listi prioritetNiH

ZaobilaZnica i most preko boke projekti vrijedni 260 miliona

Na posljednjoj sjednici Vlade usvojena je Jedinstvena lista prioritetnih infrastrukturnih projekata, dopunjena projektima iz oblasti digitalne infrastrukture. Među njima je nekoliko vezanih za Herceg Novi, vrijednih više stotina miliona eura, koji čekaju okončanje planske ili projektne dokumentacije, te rješavanje eventualnih imovinsko-pravnih odnosa.

Najvrednija je izgradnja primorske varijante Jadransko - jonskog auto-puta - brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja. Ovaj projekat obuhvatiće sedam segmenata, odnosno izgradnju zaobilaznica u primorskim opštinama.

Zaobilanica oko Herceg Novog, odnosno dionica od granice na Debelom brijegu do Bijele, trebalo bi da bude duga 17 kilometara (zaobilaznica osam km i put Herceg Novi – Bijela – devet km). Procijenjena vrijednost izgradnje je 193,2 miliona eura.

Projekat je po Metodologiji za izbor i prioritizaciju infrastrukturnih projekata ocijenjen sa ocjenom 2c, što znači da projekat ima nedostatke u prostorno planskoj dokumentaciji ili neriješena imovinsko-pravna pitanja.

Izgradnja mosta preko Bokokotorskog zaliva, uz vija-

Idejno rješenje mosta dukte i pristupne puteve, procijenjena je na 67,9 miliona eura. Projekat je Metodologijom ocijenjen kao 1b, što znači da je riječ o projektu za koji je u toku priprema tehničke dokumentacije, koja prethodi tenderskom postupku, odnosno projektu kojem nedostaju određene konačne saglasnosti/dozvole.

U okviru projekata Upravljanje otpadom, procijenjena vrijednost izgradnje sanitarne deponije Duboki do

projektovana je na 7,4 miliona eura. Metodologijom, projekat je dobio oznaku 1b, što znači da je za njega u toku priprema tehničke dokumentacije, odnosno pribavljanje konačnih saglasnosti/ dozvola, nakon čega će uslijediti tenderska procedura.

Potpredsjednica Opštine Danijela Đurović nedavno je kazala za Radio Jadran da očekuju da im resorno ministarstvo izda građevinsku dozvolu, a do tada bi trebalo da

tivat: počela rekoNstrukcija oBjekta ju Muzej i galerija

se usaglasi model finansiranja izgradnje deponije.

Na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata našla se izgradnja, dogradnja ili nadogradnja ustanova za predškolsko obrazovanje, osnovnih škola, Gimnazije te studentskih domova, od Kotora, Bara, Ulcinja do Cetinja, Podgorice, Rožaja i Bijelog Polja. Za to je ukupno predviđeno skoro 47 i po miliona eura. Međutim, kuriozitet je da se među pri-

oritetnim infrastrukturnim projektima nigdje ne spominje izgradnja škole u Igalu, koja je i te kako potrebna ovom mjestu. U okviru Projekta unapređenja kvaliteta napajanja turističkih regija, planirana je izgradnja dalekovoda 110kV Vilusi-Herceg Novi i rekonstrukcije trafostanice 110/35kV Vilusi. Za taj projekat završena je planska dokumentacija, a u toku je rješavanje imovinskopravnih pitanja.

vreMeNske Neprilike Na aerodroMu

Do aprila bez izložbenih aktivnosti Velika magla zaustavila

Raspremanjem kancelarijskog i galerijskog prostora u objektu JU Muzej i galerija Tivat, juče je, kako je najavljeno ranije, počela rekonstrukcija tog objekta.

Direktorka Muzeja i galerija Tivat Jelena Bujišić kazala je da će zaposleni do završetka radova biti smješteni u prostoru etnografske zbirke. Ona je navela da je u toku priprema programa za ovu godinu, ali da u prva tri mjeseca zbog radova neće biti izložbenih aktivnosti.

Rekonstrukciju će raditi pljevaljska firma “Tehnogradnja” d.o.o, koja je kao najpovoljniji ponuđač oda-

brana na tenderu.

“Projektom je predviđena kompletna rekonstrukcija objekta koja obuhvata sanaciju krova, zamjenu kompletne stolarije – fasadne i unutrašnje, uređenje kancelarija, toaleta, zamjena parketa, malterisanje unutrašnjih zidova, izolatorski

radovi, molersko farbarski, zamjena oluka, popločavanje kamenom terase na prvom spratu objekta, a predviđeno je da se uradi i kompletna fasada objekta. Pored toga, radiće se i instalacija klimatizacije, zamjena elektroinstalacija, vododvonih i kanalizacionih. Objekat će imati LED rasvjetu, video nadzor i ozvučenje”, kazala je Bujišić.

Realizacija investicije, koja iznosi 177.676 eura sa PDV-om, počeće sanacijom krova, a rok za izvođenje kompletnog posla je 90 dana. Sredstva su u te svrhe opredijeljena iz opštinskog budžeta.

Z.K.

letove na nekoliko sati

Letovi na podgoričkom ča kasnili su zbog magle i aerodromu juče ujutro slabe vidljivosti, dok je let su kasnili nekoliko sati iz Stokholma preusmjezbog guste magle u ren. Avion Monteglavnom gradu. negro AirlinePortparolsa poletio je za ka AerodroBeograd. ma PodgoLetovi sa rica Milica Aerodroma Babić kazala Podgorica bije da su se brli su otkazazo stekli usloni i 9. januara, kada su na pisti vi za normalIlustracija nu realizaciju lebile veće količine tova na podgoričkom snijega, pa su zbog toaerodromu. ga letovi kasnili i više od Letovi iz Beograda i Be- 10 sati.

22

svijet

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 07.02.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Mitrović Jelene koje su upisane u posjedovnom listu br. 106 KO Jugovići, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - parcela broj 852, plan 002, skica 008, koja po kulturi predstavlja voćnjak površine 97 m2, dvorište površine 500 m2 i kuću i zgradu površine 122 m2, - kuću i zgradu, koja se nalazi na parceli broj 852, površine 122 m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na prvoj prodaji iznosi 30.223,99 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Mitrović Nikole na dan 12.11.2018. godine iznosi 13.097,91 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 06.02.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

UTORAK, 22. 1. 2019.

gađan vojni kamp na aerodrom

Izrael Izveo n Iranske snag U napadu poginula četiri sirijska vojnika, dok ih je šest ranjeno, saopštio vojni centar ruske odbrane

Izraelska vojska saopštila je da je u noći između nedjelje i ponedeljka izvela napade na iranske ciljeve u Siriji, dok su sirijski državni mediji izvijestili da je protivvazdušna odbrana oborila “neprijateljske mete”.

“Gađali smo ciljeve iranskog Kudsa na sirijskoj teritoriji”, saopštila je izraelska vojska, koja je upozorila sirijske snage da ne napadaju izraelsku teritoriju, niti njihove snage, prenijeo je Rojters. U napadu na aerodrom koji se nalazi na

jugoistoku Damaska poginula su četiri sirijska vojnika, dok ih je šest ranjeno, objavio je vojni centar ruske odbrane, a prenijela agencija RIA. Sirijska opservatorija za ljudska prava (SOHR) javila je kako je u napadima poginulo ukupno 11 osoba. U međuvremenu, sirijska državna agencija SANA objavila je da je protivvazdušna odbrana te zemlje oborila nekoliko “neprijateljskih meta”. Ruski odbrambeni centar tvrdi da je sirijska protivvaz-

dušna odbrana uništila više od 30 izraelskih navodećih projektila.

Prethodno je portparol ruskog Nacionalnog centra za upravljanje odbranom saopštio da je sirijska protivvazdušna odbrana (PVO) odbila napad izraelskih borbenih aviona F-16 na međunarodni aerodrom Duvali u jugoistočnom dijelu prijestonice Damaska, pri čemu je oboreno sedam raketa, prenijela je ruska agencija TASS. On je naveo da su izraelske rakete po-

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 08.02.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti u Vašoj svojini koje su upisane u listu nepokretnosti br. 236 KO Mikra njiva, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - Katastarska parcela broj 427, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 1. klase površine 920 m2, - Katastarska parcela broj 428, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 1. klase površine 8483 m2, potok površine 121 m2 i pomoćnu zgradu površine 147 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 428, spratnost P, povrsine 147m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 94.969,22 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Musić Brajana na dan 12.10.2018. godine iznosi 21.431,60€.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 07.02.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

u okviru borbe protiv upotrebe i širenja hemijskog oružja

EU UvEla sankcijE rUskim i sir Evropska unija uvela je sankcije za devet osoba, među kojima su zvaničnici Sirijskog centra za naučne studije i istraživanja (SSRC) i ruske obavještajne službe GRU, a u okviru borbe protiv upotrebe hemijskog oružja.

Savjet za spoljne poslove EU donijelo je odluku o sankcijama protiv korišćenja i širenja hemijskog oružja. Tokom sastanka ministara spoljnih poslova država članica donesena je odluka o sankcijama šefu GRU-a i njegovom

svijet

UTORAK, 22. 1. 2019.

23

mu duvali u damasku

napad na ge u sIrIjI gođene sistemima vazdušne odbrane “Pancir” i “Buk”.

Navodi se da su četiri izraelska borbena aviona F-16 doletjela sa Sredozemnog mora i da su koristili navođene rakete. TASS je naveo da je prethodno sirijska agencija SANA objavila da je na jugu Sirije odbijen izraelski vazdušni napad. Izraelska vojska (IDF) saopštila je kako su mete bile skladišta municije, mjesto bitno za obavještajne službe, kao i kamp za vojnu obuku. Dodaju kako su napadi bili odgovor na raketu koje su iranske snage u nedjelju ispalile prema Izraelu.

Nešto kasnije juče, prvi čovjek iranskih vazdušnih snaga kazao je kako su njegove

jedinice “nestrpljive i spremne” DA zapoćnu borbu protiv Izraela kako bi uništili tu državu, prenijele su agencije.

Istup generala Aziza Nasirzadeha desio se nekoliko sati nakon što su izraelski avioni napali iranske vojne ciljeve u Siriji. YRC.ri, internet portal povezan sa iranskom državnom TV stanicom, prenijeo je riječi Nasirzadeha koji je još naveo kako su “mlade generacije vazdušnih snaga nestrpljive i spremne za borbu protiv cionističkog režima kako bi ga izbrisali sa lica planete”.

On je govorio tokom posjete akademiji vazdušnih snaga nakon izraelskih napada koji su se desili u ponedjeljak prije zore.

demokratska senatorka najavila predsjedničku kandidaturu

Heris u trci za Bijelu kuću

Senatorka iz redova demokrata, Kamala Heris obznanila je da će učestvovati u trci za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, javili su američki mediji. Nova zvijezda demokrata pridružila se na taj način grupi od pet zvaničnika te stranke spremnih da izađu na megdan budućem kandidatu republikanaca na izbo-

rima 2020. godine.

“Volim moju zemlju. U ovom trenutku osjećam obavezu da ustanem i borim se... Kandidovaću se za predsjednika 2020. godine”, rekla je Kamala Heris u jutarnjem programu televizijske mreže Ej-Bi-Si. Osim Herisove, mjesto kandidata demokrata na predsjedničkim izborima žele i Kir-

sten Gilibrant, Talsi Habard, Džulijen Kastro, a očekuje se da njihovim stopama krene i Elizabet Voren. Istovremeno sa objavljivanjem kandidature, Herisova je objavila i snimak u kojem nabraja vrijednosti za koje će se zalagati - istina, pravda, poštenje, jednakost, sloboda i demokratija.

Četiri izraelska borbena aviona F-16 doletjela su sa Sredozemnog mora i koristili su navođene rakete.

a

centralni avganistan

rijskim zvaničnicima U napadu talibana stradalo više zamjeniku, kao i još dvojici pripadnika te službe za koje se sumnja da su upletene u slučaj trovanja bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije iz Salisberiju, u Velikoj Britaniji. U saopštenju se navodi kako su sankcije uvedene i za pet zvaničnika povezanih sa SSRC-om, koji se bavi razvijanjem i proizvodnjom hemijskog oružja.

Sankcije se odnose na zabranu putovanja u države članice EU i zamrzavanje imovine, a cilj je da se spriječi upotrebu i ši-

renje hemijskog oružja. Osobama i kompanijama u Evropskoj uniji zabranjeno je da finansiraju ljude kojima su uvedene sankcije.

Bivši ruski agent Sergej Skripal i njegova kćerka Julija otrovani su 4. marta 2018., nakon čega su Velika Britanija i više od 20 drugih zemalja protjerali 150 navodnih ruskih špijuna koji su radili pod diplomatskim pokroviteljstvom. Rusija je odgovorila na sličan način protjerivanjem njihovih diplomatskih službenika.

od 120 avganistanskih vojnika

Najmanje 120 pripadnika avganistanskih bezbjednosnih snaga ubijeno je u napadu talibana na vojni komples u centralnoj provinciji Majdan Vardak. “Imamo informaciju da je ubijeno 126 ljudi u eksploziji u vojnom centru za obuku”, izjavio je neimenovani zvaničnik avganistanskog ministarstva odbrane.

Drugi provincijski zvaničnik je rekao da je u napadu ubijeno više od 100 ljudi. Agencija Rojters prenijela je da portparol vlade nije želio da komentariše ove navode.

Vlada je prethodno saopštila da je u napadu ubijeno 12 osoba. Odgovornost za napad preuzeli su talibani, a njihov portparol Zabihulah

Mudžahid kazao jke kako su usmrtili ili ranili na desetine ljudi. Pobunjenici su pojačali svoje napade posljednjih mjeseci u naporima da svrgnu prozapadnu Vladu i vrate stroge islamske zakone, iako su u stalnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama u pokušaju da prekinu 17-godišnji rat.

24

SVIJET

UTORAK, 22. 1. 2019.

REDŽEP TAJIP ERDOGAN NAKON TELEFONSKOG RAZGOVORA SA DONALDOM TRAMPOM

Turska spremna da preuzme kontrolu nad Manbidžom Turska je spremna da u svoje ruke preuzme bezbjednost u sirijskom gradu Manbižu, koji kontrolišu Kurdi, rekao je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

Erdoganov kabinet saopštio je da je predsjednik razgovarao sa predsjednikom SAD Donadom Trampom preko telefona u nedjelju, dan nakon što je u napadu Islamske države u tom gradu ubijeno 19

ljudi, uključujući i tri vojnika SAD i američkog ugovorca. Erdogan je rekao Trampu da je napad “provokacija” ciljana da utiče na njegovu odluku da povuče snage SAD iz Sirije.

Bijela kuća nije direktno pomenula Erdoganove kometare o Manbižu, već je prenijela da su se dvojica predsjednika “složila da nastave da pregovaraju o rješenju za sjeveroistočnu Siriju koje bi uklonilo na-

šu zabrinutost za bezbjednost”. Turski predsjednik je predsjedniku SAD rekao da je Turska spremna da preuzme obezbjeđivanje Manbidža u Siriji bez odlaganja. Takođe se navodi da je Tramp naglasio “važnost pobjede nad terorističkim elementima” u Siriji. Sirijske demokratske snage, koje uživaju podršku SAD, i kurdska milicija Narodna zaštitna jedinica (YPG) kontrolišu Manbiž.

Turska navodi da su ove formacije prošlog mjeseca pozvale sirijskog predsjednika Bašara el Asada u područje oko tog grada kako bi preduhitrili potencijalni turski napad.

Ankara tvrdi da je YPG p o ve z a n a s a R a d n i č kom partijom Kurdistana (PKK), koja dugo vodi rat za više kurdske autonomije unutar Turske. Tuska smatra i YPG i PKK za terorističke grupe. Kurd-

ska milicija strahuje da će Turska izvesti vojni napad na nju ubrzo nakon što se SAD povuku.

Tramp je predložio uvođenje bezbjednosne zone u toj oblasti, ali za se ne zna puno detalja o njegovom predlogu. Turska ne želi nikakvu teritoriju koju bi kontrolisali Kurdi na svojoj granici i poručuje da bi bezbjednosna zona morala da bude očišćena od Kurda.

NASTAVLJA SE BORBA BRITANSKE PREMIJERKE ZA BOLJI DOGOVOR

Mej pokušava da dobije ustupke oko Bregzita

Britanska premijerka Tereza Mej juče je pokušala da prekine zastoj oko Bregzita sa predlozima fokusiranim na dobijanje više ustupaka od Evropske unije. London se dva mjeseca uoči 29. marta, datuma zakazanog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije, još nije dogovorio kako će i da li uopšte želi da napusti EU. Nakon što je britanski parlament prošle sedmice odbio sporazum o razdruživanju od EU, Mej pokušava da pronađe nove načine prihvatanja dogovora, iako je zasad to činila bez uspjeha. Evropska unija čija je ekonomija šest puta veća od one u Ujedinjenom Kraljevstvu, naglašava kako želi izlaz Britanaca prema propisima, iako su glavni zvaničnici izrazili frustracije i žaljenje zbog krize u Londonu oko Bregzita koja se sve više produbljuje. “Često govorim da Šekspir nije napisao bolju tragediju od one kojoj trenut-

MATEO SALVINI NE POPUŠTA

Brod sa nekoliko stotina migranata vraćen u Libiju no svjedočimo u Britaniji”, rekao je ARD-u njemački ministar za evropske poslove Majkl Rot. Mej nije uspjela da postigne dogovor s opozicionom Laburističkom strankom pa se očekuje kako će pokušati da pridobije 118 glasova pobunjenika iz vlastite stranke, kao i glasove manje sjevernoirske Demokratske unionističke stranke (DUP).

Kako bi dobila te glasove, Mej je kazala svojim ministrima da će se fokusirati na dobijanje ustupaka od

Brisela, javio je Tajms. Mej takođe smatra kako bilateralnim sporazumom s Irskom može da riješi problem spornog zaštitnog mehanizma koji je prepreka prihvatanju sporazuma o razdruživanju Britanije i Evropske unije u britanskom parlamentu, prenio je list Sandej Tajms. Ipak, irska ministarka za evropske poslove Helen MekEnti rekla je juče kako Irska ne namjerava da učestvuje u bilateralnim razgovorima oko Bregzita.

Gotovo 400 migranta koji su pokušali da uđu u Italiju brodom tokom vikenda vraćeno je u Libiju, rekao je juče italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini.

“393 migranta koje je spasila libijska obalska straža je dobro i vraćeni su u Libiju”, rekao je Salvini u izjavi. Naglasio je kako je njih 143 vraćeno u Tripoli, 144 u Misratu, a 106 u al-Homs.

Organizacije za ljudska prava kažu kako vraćanje migranata u Libiju krši me-

đunarodne zakone jer u su u Libiji migranti u opasnosti od zlostavljanja i mučenja. Salvini insistira da je jedini djelotvoran način zaustavljanja nezakonitih migracija iz Libije zabrana prava dolaska migrantima na evropsko tlo. Naglasio je kako je oštar pad u dolascima migranta dokaz da je u pravu. Kao dio svoje strategije, zabranio je aktivistima koji spašavaju migrante da ih dovode u italijanske luke, sugerišući im da prestanu sa svim aktivnostima.

UTORAK, 22. 1. 2019.

KULTURA

NAJAVLJENE IZLOŽBE U CENTRU SAVREMENE UMJETNOSTI

Od autora mlađe generacije do nagrađivanih umjetnika

Zbirka duhovitih priča iz ugla različitih žena (i muškaraca) o ljubavi, sreći i zajedničkom življenju. Posmatrajući muški svijet iz ženske perspektive u dramskim crticama, Radović kroz humor ali i gorčinu analizira ono što svakodnevno živimo.

Ironična ali dobrodušna, knjiga u kojoj će se svako pronaći.

⌦ Sonja Ičević

REPERTOAR DANAS 22.1.2019.

FILM SVI ZNAJU 21.00h

REŽIJA: Asgar Farhadi MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 23.1.2019.

FILM KRALJ LOPOVA 20.30 / 22.00 h

REŽIJA: Džejms Marš MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

25

N

a konkurs za izlaganje u slobodnim terminima u 2019. godine, koji je raspisan početkom oktobra prošle godine, stiglo je 87 prijava, koje je razmatrala stručna komisija koju su činile kustoskinje CSUCG Maja Dedić, Biljana Keković i Teodora Nikčević.

Dvadeset četiri umjetnika iz zemlje i inostranstva izlagaće u galerijama “Centar”, “Perjanički dom” i “Klub” Centra savremene umjetnosti Crne Gore tokom 2019. godine, saopšteno je iz ove institucije.

Na konkurs za izlaganje u slobodnim terminima u 2019. godine, koji je raspisan početkom oktobra prošle godine, stiglo je 87 prijava.

Odluku je donijela stručna komisija koju su činile kustoskinje CSUCG Maja Dedić, Biljana Keković i Teodora Nikčević.

Sezonu u Galeriji “Centar” otvoriće Anja Radulović, naša mlada autorka koja je magistarske studije slikarstva završila na Albertina akademiji lijepih umjetnosti u Torinu. U istom izložbenom prostoru svoje radove tokom ove godine predstaviće i crnogorski umjetnici Sandra Đurović, Nikola Latković, Jovan Milošević i Jakša Ćalasan. Domaćoj publici zajednički će se predstaviti naš akademski

umjetnik Petar Vujošević i poznati riječki autor Matko Kezele. U Galeriji “Centar” izlagaće i beogradski umjetnik srednje generacije Saša Pančić i crnogorska umjetnica Nataša Škorić. Sezona u Galeriji “Centar” biće zatvorena zajedničkom izložbom djela umjetničkog tandema koji čine Vana Urošević i Zoran Todović.

U Galeriji “Perjanički dom” ove godine biće otvo-

U Galeriji “Perjanički dom” tokom ove godine biće otvoreno pet izložbi.

Ljubiteljima likovne umjetnosti predstaviće se crnogorske umjetnice mlađe generacije Mirjana Marsenić-Vujović i Jovana Šarac, Nikola Godman, poznata autorka iz Zagreba Neva Lukić, te nikšićki umjetnik Novica Kovač.

reno pet izložbi. Ljubiteljima likovne umjetnosti predstaviće se crnogorske umjetnice mlađe generacije Mirjana Marsenić-Vujović i Jovana Šarac, Nikola Godman, poznata autorka iz Zagreba Neva Lukić, te nikšićki umjetnik Novica Kovač.

Galerija “Klub” ugostiće sedam umjetnika iz zemlje i svijeta. Planirane su izložbe radova Dajane Đurić, Ane Aleksić, Miloša Radunovića i Marije Vemić, kao i zajedničko predstavljanje Hiroka Tučimotoa i Hansa Kristijana. Godina će biti zaključena postavkama djela Irene Kuzmanović, uspješne mlade autorke koja živi i stvara u Beogradu i Eve Miler, umjetnice iz Austrije.

Pravo učešća na konkursu Centra savremene umjetnosti imali su mladi umjetnici, te autori koji su se potvrdili svojom profesionalnom biografijom i stekli relevantne umjetničke reference i za kustoske projekte. Centar savremene umjetnosti obezbjeđuje galerijski prostor, katalog, pozivnicu, plakat , medijsku prezentaciju i organizuje otvaranje izložbe.

Odluka o umjetnicima koji će izlagati u Dvorcu Petrovića biće saopštena naknadno.

Predavanje o fraktalnom crtežu Predavanje Gordane Ražnatović na temu metoda fraktalnog crteža biće priređeno u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”, večeras sa početkom u 19 sati.

“Fraktal je slika koja se sastoji od jedne neisprekidane linije i obojenih polja. Kombinacije boja, različitih vrsta linija i različiti pritisci koji se koriste u fraktalu su terapeutski. Linija je zadužena za davanje smjera našim mislima, u ovom slučaju pozitivnim, a svaka boja zaslužna je za postizanje sklada unutar nekog područja u životu”, stoji u najavi.

Gordana Ražnatović je rođena u Zemunu 1964. godine. Diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Živi i radi na relaciji Budva - Beograd. Posljednjih 15 godina se usavršavala u različitim tehnikama samorazvoja.

Drži radionice crtanja fraktala u Budvi, Podgorici, Igalu, Baru i Kotoru.

Istraga u nacionalnom teatru

Predstava “Istraga”, koju je po tekstu Aleksandra Radunovića režirao Stefan Sablić, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta večeras sa početkom u 20 sati.

“Pitanje prirode i porijekla zla u čovjeku je, dakle, bilo inicijalna ideja za početak rada na dramskom tekstu ‘Istraga’, tekstu koji se tokom čitavog procesa pisanja divlje batrgao pokušavajaći da se oslobodi uticaja pisca i počne da živi život na koji, kao autor, ne bih mogao da utičem, barem ne u mjeri u kojoj sam želio. To se desilo i sa junacima ovog dramskog komada: oni su se odmetnuli od zbunjenog tvorca, vođeni silama koje su neuhvatljive i nerazumljive za obje strane”, zapisao je Radunović. Uloge tumače Dušan Kovačević, Srđan Grahovac, Danilo Čelebić, Nikola Perišić...

R.K.

26

kultura

SEDMICA KINESKE KULTURE

Program posvećen baštini i običajima grada Guangžu Manifestacijom pod nazivom “Predstava kineske nematerijalne baštine” koja će u atrijumu tržnog centra Delta Siti u Podgorici biti priređena danas i sjutra, biće zatvorena Sedmica kineske kulture.

Tokom dvodnevnog programa biće predstavljeni običaji i baština grada Guangžu, kulturnog centra jugoistočne Azije.

“Posjetioci će moći da se upoznaju sa procesom nastanka brojnih poznatih kineskih rukotvorina, kao što su živopisne figure od riže, praznični lampioni napravljeni od papirnih traka, ali i sa drevnim vještinama oslikavanja predmeta, rezbarenja kamena, paljenja tamjana i ispijanja čaja, koji ima

važno mjesto u kulturi Kine.

Crnogorskoj publici kineski umjetnici prikazaće i tradicionalni ples inspirisan Eritrina cvijetom, a Kvanzou Naniin centar izvešće tradicionalnu narodnu drevnu muziku koja je dio UNESCO liste kao remek-djelo za ljudsko uho, danas sa početkom u 19 sati. Posjetioci će uživati u zvucima bambus flaute, najboljim predstavnicima lutkarske umjetnosti Kine, osam stotina godina staroj operi, kao i borilačkim vještinama”, stoji u najavi.

Manifestaciju organizuje Ambasada NR Kine u susret Kineskoj novoj godini, najvažnijem tradicionalnom prazniku koji ove godine počinje 5. februara po našem kalendaru.

R.K.

Posjetioci će moći da se upoznaju sa procesom nastanka kineskih rukotvorina

pREDAVANJE RADoMIRA V. IVANoVIćA

Stvaralačke metamorfoze Mihaila Lalića u CANU

Predavanje akademi- ske jezike. Doktorirao je na ka Radomira V. Ivanovi- Filozofskom fakultetu u Beća na temu “Stvaralačke ogradu januara 1965. godimetamorfoze Mihaila La- ne, sa tezom “Milutin Uskolića” biće priređeno u saković i njegovo doba”. Bavi li Crnogorske akase istorijom i teoridemije nauka i jom književnosti umjetnosti dai književnom kritikom. Ponas u podne, u sebno se baokviru tribivi proučavane “Portreti njem crnocrnogorskih gorske i maknjiževnika”. kedonske Crnogorski istoričar knjiknjiževnosti. ževnosti RadoRe d o v n i j e Ivanović član Makedonmir V. Ivanović rođen je u Đakovici 1936. ske akademije nauka godine. Osnovnu školu je za- i umetnosti (od 1991. godivršio u Podgorici, a gimna- ne) i dopisni član Crnogorziju je učio u Zmajevu i No- ske akademije nauka i umvom Sadu. Diplomirao je na jetnosti (od 2000. godine).

Filozofskom fakultetu u No- Dobitnik je nekoliko nagravom Sadu 1960. godine, na da za naučni rad, među kojiodsjeku za jugoslovensku ma i Trinaestojulske nagraknjiževnost i južnosloven- de 1975. godine.

R.K.

UTORAK, 22. 1. 2019.

INTERVJU: MILKA DELIbAšIć, oVo

Prva sam do ne i Prva žen

⌦ Sonja Ičević

O

pterećeni egzistencijalnim pitanjima mladi umjetnici su često prinuđeni da rade poslove koji nisu povezani sa njihovom strukom. Veliki broj njih iz tog razloga prestaje i da stvara.

U Crnoj Gori umjetnici još žive zatvoreni unutar jednog romantičnog svijeta za koji nijesam sigurna koliko ima veze sa realnošću. Treba smanjiti taj romantizam kako bismo spremili mlade za izazove koji ih čekaju u budućnosti, kaže u razgovoru za Dnevne novine dobitnica državne nagrade “Petar Lubarda” za 2018. godinu Milka Delibašić.

Delibašić je rođena 1989. godine u Nikšiću. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, studijski je boravila u Pont Avenu u Francuskoj, a trenutno je na master studijama u Kini. Za naš list mlada autorka i prva žena dobitnica nagrade koja nosi ime jednog od naših najznačajnijih umjetnika govori o značaju priznanja, nagrađenom radu, naslovljenom “Statičnost unutar prolaznosti vremena”, te uslovima u kojima u zemljama u regionu rade njene mlade kolege.

PODSTREK ZA DALJI RAD “Prva sam žena koja je dobila nagradu “Petar Lubarda”, ali definitivno ne i prva koja je zavrijedila. Ova nagrada se mogla naći i ranije u rukama drugih umjetnica koje su dio crnogorske likovne scene. Bila sam veoma iznenađena viješću. Drago mi je da je rad naišao na tako pozitivne reakcije, što mi daje snagu da nastavim svoje istraživanje u umjetnosti. Ova nagrada će stoga biti veliki podstrek za moj

dalji rad”, kaže Delibašić.

Govoreći o nagrađenoj video-instalaciji, umjetnica kaže da je njeno razmišljanje bilo usmjereno na odnos prostora i tijela, na oblikovanje prostora posredstvom emocija i izgradnju mentalnih slika.

“Izučavala sam jezik medija fotografije i videa, kao i prelazni prostor koji se stvara između ova dva medija. Ono što je bila novina za mene jeste i promišljanje svijetlosti, ne kao efekta ili posljedice već kao glavnog medija umjetničkog izraza, odnos vještačkog svijetla i prirodnog. Za ovaj rad glavno polazište je bio moj lični osjećaj sebe unutar prostora i vremena, a to je onaj osjećaj kada stojite u mjestu i gledate kako život prolazi pored vas. Tako se stvorila ideja o statičnosti koju sam pokušala prevesti u jezik medija. Kasnije su se nadovezivala i druga značenja”, objašnjava Delibašić.

Tri simultane video-projekcije za cilj imaju stvaranje osjećanja jednog mentalnog prostora, tačke u kojoj se čovjekov unutrašnji svijet i spoljašnji preklapaju.

“Ovaj rad se odnosi na nemogućnost kretanja i iluziju kretanja dok zapravo tijelo miruje u jednoj tački unutar vremena koje nastavlja svoj tok. A ovo govori o mentalnom stanju koje se reflektuje u fizički datom svijetu.

Vrijeme u video-radovima se proteže u beskonačnost.

Sva tri video-rada prikazuju tijelo u odnosu sa arhitektonskim prostorom. Tijelo i

UTORAK, 22. 1. 2019.

kultura

27

ogoDIšNJa laUREaTkINJa NagRaDE ª pETaR lUbaRDaº

obitnica nagrade, ali na koja je zaslužila Delibašić

objekti u prostoru su u nepokretnom ili minimalno pokretnom stanju. Prva pomisao je da se radi o fotografiji, ali minimalna pokretljivost stvari, tijela i protok vremena nam govori da se radi o mediju videa. Video-radove karakteriše monotonija nedešavanja, oslobođeni narativa u svrhu kreiranja jedne sublimirane mentalne slike. Ovaj naziv posjeduje univerzalnost značenja, u njemu je sažeta suština rada i savršeno opisuje stanje o kojem sam htjela govoriti”, kaže Delibašić, i dodaje da je u svim njenim radovima u fokusu čovjek.

“Jedina promjena koja se sada desila u mom radu je da sam emociju prikazala na jedan mekši, suptilniji način. Prizore koje biram potiču iz mog unutrašnjeg svijeta. Interesuje me nelagodnost unutar prostora i težnja ka oslobođenju od iste”, kaže umjetnica.

UMJETNIK JE UVIJEK BIO ISPRED NAUKE

Sa dodjele priznanja na Cetinju

Osvrnuvši se na ulogu umjetnosti i umjetnika u savremenom svijetu Delibašić ističe da njene kolege često pokušavaju umjetnost definisati jednim obrascem, ali na taj način se ona ograničava.

“Tim pokušajem stavljamo umjetnost unutar jedne kutije što je, smatram, suprotno od same prirode umjetnosti koja je poput fluida - konstantno mijenja svoj oblik i širi se u raznim pravcima. Isto tako, smatram da se i uloga umjetnika ne može definisati jednim obrascem, jer je priroda te uloge višestruka. Ali, mogu reći da mi se mnogo sviđa viđenje Sigmunda Frojda kada kaže da je umjetnik uvijek bio

ispred nauke, zbog njegove sposobnosti da dođe do određenih saznanja prije naučnika. Na ovo bih nadovezala i novija gledišta koja tvrde da umjetnikova uloga jeste ta da nas pripremi na sve promjene koje dolaze”, navodi Delibašić.

Komentarišući položaj i uslove u kojima njene mlade kolege na ovim prostorima rade, Delibašić kaže da postoji mnogo problema, a da su najveći nemogućnost zaposlenja unutar struke i nepostojanje tržišta umjetninama.

“Mladi često opterećeni egzistencijalnim pitanjima prinuđeni su da rade poslove koji nisu povezani sa njihovom strukom, a često i veliki broj njih iz istih razloga prestaje da stvara. Nepostojanje umjetničkog dijaloga koji je neophodan za dalji razvoj umjetnika i njegovog rada, još je jedna otežavajuća okolnost kao i nedovoljno prilika da predstave svoj rad. Naše društvo obično ističe par pojedinaca, a zanemaruje veliki broj značajnih umjetnika koji stvaraju u tišini”, smatra mlada umjetnica.

NEDOSTAJU NAM FONDOVI ZA PODRŠKU UMJETNICIMA Danas su na polju umjetnosti, dodaje, stvari postale više interdisciplinarne, a granica između umjetnosti i ostalih oblasti je zamagljena. Ipak, u Crnoj Gori umjetnici još žive zatvoreni unutar jednog romantičnog svijeta za koji nije sigurna koliko ima veze sa realnošću.

“Smatram da treba smanjiti taj romantizam kako bismo spremili mlade za izazove koji ih čekaju u buduć-

Ova nagrada se mogla naći i ranije u rukama drugih umjetnica koje su dio crnogorske likovne scene. Drago mi je da je rad naišao na pozitivne reakcije, što mi daje snagu da nastavim svoje istraživanje u umjetnosti

nosti. Nedostaju fondovi i organizacije za podršku rada umjetnika. Za pohvalu je rad Instituta za savremenu umjetnost i njihove aktivnosti, poput organizovanja predavanja i razgovora sa ljudima iz oblasti umjetnosti kao i nagrada “Milčik” koja se dodjeljuje mladim umjetnicima za rezidencijalni boravak u Njujorku”, kaže delibašić i dodaje da više takvih prilika za naše umjetnike i povezivanje sa institucijama u inostranstvu učinili crnogorsku umjetničku scenu vidljivom.

“Početkom ove godine, u jednom od novih muzeja savremene umjetnosti u Šangaju bila je organizovana izložba autora savremene umjetnosti iz Srbije.

Takođe, prošle godine sam bila u prilici da se sretnem sa nekim autorima iz Srbije i prisustvujem otvaranju njihove izložbe u Ming Contemporary Museum of Art (MacM). Taj muzej, koliko sam upoznata, vidi prostor istočne Evrope kao nedovoljno istraženo područje kada je u pitanju savremena umjetnost, tako da često pozivaju autore sa naših prostora da predstave svoj rad.

Voljela bih da u budućnosti tamo sretnem i nekog od naših autora iz Crne Gore”, zaključuje naša sagovornica.

28

DRUGI PIŠU

UTORAK, 22. 1. 2019.

DOJČE VELE O PRIVREDNOM FORUMU U DAVOSU

ELITA U DUBOKOM SNIJEGU U Davosu se okupila elita svijeta politike i privrede. Privredni forum zvanično traje od danas do petka i to u doba kada sve više ljudi skeptično gleda na elitu koja se okuplja u švajcarskom zimskom centru

Globalni privredni rast gubi na snazi, trgovinski konflikti se pojačavaju, klimatske promjene i zaštita životne sredine ostaju neriješeni, a svijet se sprema za velike promjene usljed digitalizacije. “Svaka od ovih tema je jedan veliki izazov”, kaže Borge Brende, bivši norveški ministar spoljnih poslova i aktuelni predsjednik Svjetskog privrednog foruma (WEF). “Uzimajući sve u obzir, ovi veliki zadaci se mogu riješiti samo zajedništvom.”

Međutim, sve više nedostaje volje za zajedništvom.

Američki predsjednik Donald Tramp je protivnik multilateralnih sporazuma, novi brazilski predsjednik Žair Bolsonaro šalje nacionalističke tonove. U Evropi se sve vrti oko Bregzita, u Italiji vladaju populisti, u Francuskoj demonstriraju Žuti prsluci, Bliski istok ostaje bure baruta, a Kina Tajvanu pokazuje mišiće.

Klaus Švab, predsjedavajući i osnivač Foruma u Davosu, smatra da to švajcarsko skijalište treba da bude mjesto razumevanja. “Dijalog je danas važniji nego ikad”, kaže Švab.

70

■ MNOGO POZNATIH, MNOGO DISKUSIJA

“Imamo 37 šefova država i vlada iz Evrope i Evroazije. Sa Bliskog istoka nam dolazi devet. Imamo šest predsjednika iz Latinske Amerike i šest ili sedam iz Afrike”, kaže Brende. “Iz Kine dolazi potpredsjednik Vang. Iz SAD očekujemo visokorangirane članove vlade.“ Sve u svemu, među 3.000 učesnika biće 70 šefova država i vlada kao i vrh Ujedinjenih nacija, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Svjetske trgovinske

ŠEFOVA DRŽAVA I VLADA KAO I VRH UJEDINJENIH NACIJA, MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA, SVJETSKE BANKE I SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE. FORUMU U DAVOSU ĆE PRISUSTVOVATI 300 MINISTARA, 1.000 DIREKTORA PREDUZEĆA, VELIKI BROJ NAUČNIKA KAO I PREDSTAVNICI NVO ORGANIZACIJA, 3.000 UČESNIKA UKUPNO

UTORAK, 22. 1. 2019.

DRUGI PIŠU ne preduzetnike da investiraju u njegovu zemlju. To u Davosu rade mnogi premijeri, ali se samo mali broj usuđuje da se samoreklamira.

■ POGLED U

BUDUĆNOST

organizacije. Forumu u Davosu će prisustvovati 300 ministara, 1.000 direktora preduzeća, veliki broj naučnika kao i predstavnici organizacija za razvoj i zaštitu okoliša. Šta će svi oni raditi u švajcarskim planinama? Organizatori se pozivaju na zvaničnu misiju foruma – “poboljšanje stanja u svijetu”. “Naš izazov je da sa predstavnicima država i vlada, predstavnicima međunarodnih organizacija, privrednim svijetom i civilnim društvima tražimo rješenja za prioritetne probleme u svijetu”, kaže Brende.

■ BEZ TRAMPA I MAKRONA

U Davosu neće biti potpisani međunarodni sporazumi. Forumu, zbog napete blokade američkog budžeta, neće prisustvovati predsjednik Tramp. Francuski predsjednik Emanuel Makron će takođe ostati kod kuće. Zvanično – ima druge obaveze, a nezvanično jer bi učešće na sastanku sa svjetskom elitom moglo da naškodi njegovoj vjerodostojnosti u dijalogu koji je upravo počeo sa građanima.

Njemačka kancelarka Angela Merkel dolazi na Forum.

Isto kao i njena nasljednica na čelu Hrišćansko-demokratske unije Anegret Kramp-Karenbauer i ministar zdravlja Jens Špan.

Predsjednik Brazila Bolsonaro će u Davosu imati prvi nastup pred međunarodnom publikom.

Nedolazak Trampa je sa marketinškog aspekta loš za Forum u Davosu. Prije godinu je Trampovo prisustvo plijenilo pažnju svjetske javnosti iako on nije dao doprinos u diskusijama o globalnim problemima. Umjesto toga je Tramp pozvao prisut-

Tema ovogodišnjeg foruma je sažeta pod naslovom “Globalizacija 4.0 – u potrazi za globalnom arhitekturom u doba četvrte industrijske revolucije”.

Osnivač Svjetskog privrednog foruma Šavab kaže da svijetu nedostaju vizije i da Forum može pomoći, iako je svjestan da mnogi građani predloge elita gledaju sa sve većom skepsom.

“Elite se smatraju nepouzdanim ako se fokusiraju samo na naredne izbore ili naredni kvartalni izveštaj”, kaže Švab. “U Davosu, s druge strane, svjesno slijedimo dugoročni pristup.

Orijentišemo se na otvaranje mogućnosti.” Švab je još 1996. upozorio

29

Švab je još 1996. upozorio da globalizacija u sadašnjem obliku nije održiva. „Ako sada govorimo o Globalizaciji 4.0, onda ona mora biti održiva“, kaže on. „Ona se više mora zasnivati na moralnim principima. Potrebna nam je remoralizacija globalizacije da globalizacija u sadašnjem obliku nije održiva. „Ako sada govorimo o Globalizaciji 4.0, onda ona mora biti održiva“, kaže on. „Ona se više mora zasnivati na moralnim principima. Potrebna nam je remoralizacija globalizacije.“ Njegov cilj da poveća broj ženskih učenika na Forumu ne prolazi baš slavno. Ove godine od ukupnog broja učesnika su 22 odsto žene, samo jedan procenat više nego prošle godine.

⌦------------------------------------------------FORUMU, ZBOG NAPETE BLOKADE AMERIČKOG BUDŽETA, NEĆE PRISUSTVOVATI PREDSJEDNIK TRAMP. FRANCUSKI PREDSJEDNIK EMANUEL MAKRON ĆE TAKOĐE OSTATI KOD KUĆE. ZVANIČNO – IMA DRUGE OBAVEZE, A NEZVANIČNO JER BI UČEŠĆE NA SASTANKU SA SVJETSKOM ELITOM MOGLO DA NAŠKODI NJEGOVOJ VJERODOSTOJNOSTI U DIJALOGU KOJI JE UPRAVO POČEO SA GRAĐANIMA

-------------------------------------------------⌦

30

zabava

BILO JE SAMO PITANJE VREMENA

Igrana verzija “Zvonara Bogorodičine crkve”

Kompanija Disney je, kako se čini, odlučna u tome da sve svoje animirane klasike unaprijedi igranim rimejkovima.

Posle “Aladina” i “Kralja lavova” listi igranih rimejkova animiranih filmova pridružuje se i “Zvonar Bogorodičine crkve”, koji stiže u formi mjuzikla jednostavnog naziva “Hunchback”.

Disney je najavio da će priču na velike ekrane donijeti dobitnik nagrade Tony, dramaturg Dejvid Henri Hvang, dok će kompozitor i tekstopisac filmske muzike biti oskarovci Alan Menken i Stiven Švarc.

Menken je komponovao muziku za animirane filmove poput “Male sirene”

i “Ljepotice i zvijeri” dok je Švarc zaslužan za muziku i u animiranoj verziji “Zvonara Bogorodičine crkve”.

Film će pratiti radnju animiranog filma iz 1996. godine, ali i originalnu priču romanopisca iz 19. vijeka Viktora Igoa o prijateljstvu, ljubavi i ljubomori.

“Hunchback” će biti realizovan u produkciji Mandeville Films, čiji suvlasnik Dejvid Hobermen na taj način planira da ostvari svoju višedecenijsku želju, s obzirom na to da je priču o “Zvonaru Bogorodičine crkve” planirao da donese u Holivud i prije realizacije animirane verzije ovog filma.

Producent projekta će da bude Džoš Ged.

TRKA ZA NASLJEDNICU ELIZABET TEJLOR

Lejdi Gaga i Džolijeva u borbi za ulogu Kleopatre

Nakon što je Lejdi Gaga pobrala simpatije za svoju ulogu u filmu Bredlija Kupera – “A Star is Born” (Zvijezda je rođena), pjevačica ne misli da odahne, kada je glumačka karijera u pitanju. Prema pisanju The Daily Stara, Gaga je u borbi s ni manje ni više nego Anđelinom Džoli za legendarnu ulogu Kleopatre koju je 1963. oživjela legendarna Elizabet Tejlor.

Naime, Sony Pictures tre-

nutno radi na visokobudžetnom filmu “Egipatska kraljica Kleopatra”, te trenutno razmišljaju da za tu ulogu odaberu baš Gagu. Ali prije nego što su uopšte uzeli Gagu u obzir, prva na listi bila im je Džolijeva.

Zanimljivo je, kako će, prema tvrdnjama izvora iz Sonyja, biti održana i audicija što nije uobičajeno kada su zvijezde A-liste u pitanju, a pobjednica ovog duela uskoro će biti poznata.

UTORAK, 22. 1. 2019.

PROJEKAT KLINIKA DENISA KATAN

Album je pomi sukobljene pje i sAdA svi uživ

⌦ Marija Roganović

N

ovi album smo planirali da objavimo tik pred ljeto, ali “Rode” obavljaju poprilično dobar posao i šire se. Nikuda nam se ne žuri. Našli smo svoj zvuk i uživamo u tome, priča DN prvi čovjek ovog projekta Denis Katanec.

Hiperproduktivni hrvatski muzičar Denis Katanec sa svojim projektom Klinika Denisa Kataneca trenutno promoviše novi EP “Rode”, koji sačinjava pet numera.

Prvo izdanje u novoj postavi (Brane Norac, Karlo Cmrk, Vinko Vujec i Martina Burulić), stiže nakon dvogodišnje pauze i visokohvaljenog albuma “Nikta Zorja”.

Podsjećanja radi, Denis Katanec u dosadašnjoj karijeri objavio je album “Jasno, nečujno, a suviše glasno”, kao Felon, zatim tri eksperimentalna albuma napisana i snimljena u 24 sata “Sveska bijednih I”, “Sveska bijednih II” i “Sveska bijednih III”, “Sve moje Laurie” sa bendom DKOkanaganLTD, te hvaljeni solo album “Pejotl” objavljen 2015. godine.

U razgovoru za Dnevne novine, Katanec priča o novitetu, radu u bendu, eventualnoj promociji u Crnoj Gori...

DN: Kako bi u nekoliko rečenica opisao Kliniku Denisa Kataneca našim čitaocima?

Katanec: Klinika Denisa Kataneca je slikovnica o dje-

Što se tiče svirki, kada sam sam direktniji sam, intimniji i ogoljeniji. U bendU ti ekipa čUva leđa, osjećaŠ se sigUrnije i pjesme sU obojenije i sadržajnije. slike sU detaljnije i tačnije. bajkovite vojkama, dječacima i životinjama u lunaparku, smještenom u samom centru lavirinta koji vodi na dvije iste i jednako užasne strane.

DN: Od “Nikta Zorja” je prošlo skoro tri godine. Kako si zadovoljan prijemom albuma i uopšteno, koliko si se pronašao u projektu Klinika Denisa Kataneca?

Katanec: Nikta je tada poprilično dobro prošla i bila prepoznata. Nažalost, kliničari, uključujući mene, u tom periodu imali su neke privatne prepreke, pa je stavljena na čekanje. Branetu, Vinku i meni je bilo teško da radimo jer smo osjećali da pjesme imaju potencijala da budu veće, a postava sa dvije akustične gitare, klarinetom i kon-

⌦------------------------------------------------Imam osjećaj kao da se stvarI mIjenjaju I da sve vIše ljudI dolazI na koncerte. al opet, taj osjećaj me pratI dosta godIna, pa svejedno nIsam sIguran da se Išta promjenIlo I u bItI je sve Isto. ono što je sIgurno je to da Ima zaIsta mnogo IzvrsnIh mladIh bendova I kantautora

-------------------------------------------------⌦

trabasom, nedovoljna da to učinimo. Nikta je bila divno iskustvo i u našim očima je savršena kakva je. Sada idemo dalje. Lijepo je raditi sa talentovanim ljudima i dati priliku pjesmama da se razgranaju i u drugim smjerovima.

Uvijek možeš biti sam, a pjesma je ovako bogatija za njihovo iskustvo.

I ona se razvija kao čovjek pod uticajem pravih prijatelja.

DN: EP “Rode” je u etru.

Možeš li nam malo više reći o zvuku, numerama, inspiraciji na EP-ju…

Katanec: Zvuk nam se najviše promijenio dolaskom Karla Cmrka na basu i prelaskom Vinka sa kontra-

31 NECA DONOSI ª RODEº , PRVI ČOVJEK SASTAVA ZA DN ISTIČE: ZABAVA

UTORAK, 22. 1. 2019.

IRIO ESME VAJU

Katanec i ekipa na promociji Foto: Marina Uzelac

KLINIKA DENISA KATANECA JE SLIKOVNICA O DJEVOJKAMA, DJEČACIMA I ŽIVOTINJAMA U LUNAPARKU, SMJEŠTENOM U SAMOM CENTRU LAVIRINTA KOJI VODI NA DVIJE ISTE I JEDNAKO UŽASNE STRANE ljeto, ali “Rode” obavljaju poprilično dobar posao i šire se.

Nikuda nam se ne žuri. Našli smo svoj zvuk i uživamo u tome. Pjesme za album su doduše spremne, ali nastaju i nove. Uglavnom, svakako očekujte album oko ljeta.

U biti nemojte ništa očekivati, doći će na vrijeme i ako ne dođe.

basa na bubnjeve. Brane se odmah ukopčao u struju, a Martina zapjevala bekove i desilo se to da smo u taj nekakav pomaknuti akustični folk/nojz/šta već sa “Nikte Zorje” ubrizgali ogromne količine energije i topline što je učinilo stvari još čudnijima. Zamisli dječaka koji jede ušećerenu jabuku i gleda kako mu se kuća ruši pred očima. Svaka pjesma ima nekakav sukob u sebi ili je nastala nakon njega, pa sada uživa pomirena sa svime.

DN: Rode najavljuju album do ljeta? Ima li u tome istine i šta da očekujemo od noviteta?

Katanec: Ima istine. Planirali smo ga objaviti tik pred

DN: Koja je razlika između tebe kao solo umjetnika i Denisa u bendu?

Katanec: Nema prevelike razlike. Dolazim na probe generalno sa gotovim kosturima pjesama, pa ako je potrebno, rastavimo ih. Postoje i neke pjesme koje su rađene imajući u vidu bend i kao takve ne funkcionišu baš najbolje na mojim solo kocertima (Rode, Digresija na Zeku II, itd.) A što se tiče svirki, kada sam sam direktniji sam, intimniji i ogoljeniji. U bendu ti ekipa čuva leđa, osjećaš se sigurnije i pjesme su obojenije i sadržajnije. Slike su detaljnije i tačnije. Bajkovite.

DN: Koliko u današnje vrijeme region ima sluha za dobru muziku?

Katanec: Imam osjećaj kao da se stvari mijenjaju i da sve više ljudi dolazi na koncerte. Al opet, taj osjećaj me prati dosta godina, pa svejedno nisam siguran da se išta promjenilo i u biti je sve isto. Ono što je sigurno je to da ima zaista mnogo izvrsnih mladih bendova i kantautora. Uz, na vrhu, dobrog druga Ščapeca i njegov Seine, istakao bih i Dimitrija Simovića(Igralom/ Dimitrije Dimitrijević) kao jednog od najzrelijih mladih tekstopisaca i muzičara. Klotljude, Dogs in Kavala i Vin Triste kao nove beogradske snage (u moru mladih rok bendova). I još mnogo njih. Svi su na dohvat ruke samo treba malo volje.

DN: Da li će u skorijoj budućnosti biti promocije EPja i u Crnoj Gori?

Katanec: Vrlo rado! Sviraćemo gdje god postoje uslovi, volja i obostrana zainteresovanost. Vjerujem da će svirka u Crnoj Gori vrlo brzo biti ostvarljiva.

Između ostalog, od samog izlaska albuma osjećamo veliku podršku medija koji prate alternativnu muziku - “Radio Bruškin” i “Stereoart.me” , pa možda nam i to otvori neka vrata.

⌦------------------------------------------------SVIRAĆEMO GDJE GOD POSTOJE USLOVI, VOLJA I OBOSTRANA ZAINTERESOVANOST. VJERUJEM DA ĆE SVIRKA U CRNOJ GORI VRLO BRZO BITI OSTVARLJIVA. IZMEĐU OSTALOG OD SAMOG IZLASKA ALBUMA OSJEĆAMO VELIKU PODRŠKU MEDIJA KOJI PRATE ALTERNATIVNU MUZIKU - “RADIO BRUŠKIN” I “ STEREOART.ME” , PA MOŽDA NAM I TO OTVORI NEKA VRATA

-------------------------------------------------⌦

32

zabava

UTORAK, 22. 1. 2019.

TAMARA MILANOVIĆ ZA DN O PO

MILE PRVI PUT U DVOSTRUKOJ ULOZI

ArsenAl hlAdi pivo i “odvAjA” KeKinA Kragujevački Arsenal fest, čije je deveto izdanje na programu od 19. do 22. juna, prvi je festival na kome će hrvatski muzičar Mile Kekin nastupiti najprije samostalno, povodom promocije albuma “Kuća bez krova” (20. jun, Garden stejdž), a onda noć kasnije i sa matičnim Hladnim pivom (glavna bina), saopštili su organizatori.

“Na Arsenalu ću nastupati najprije sam, kao predgrupa svom bendu (smijeh). Vjerujem da će to izazvati dosta pometnje među ljudima, ko šta sad gdje svira, ali to je prvi put da smo se našli u takvoj situaciji.

Nije isti dan, pa će to ljudima olakšati”, s osmijehom će Kekin.

Podsjetimo, na albumu “Kuća bez krova” Kekin je snimio 10 pomno biranih i vrhunski odsviranih autorskih i djelimično autobiografskih pjesama, koje se žanrovski razlikuju od materijala koji, inače, izvodi na koncertima Piva.

“Ne radim istu stvar kao

sa Hladnim pivom. Sada sam sa sviračima koji su me pratili na ‘Kući bez krova’, tu su pjesme sa tog albuma, kao i sa prošlog - ‘U dva oka’ (2001). Znam da nije publici lako da me odvoji od Hladnog piva, ali upravo je to potrebno kada dođete na moj solo koncert. I tekstualno i muzički je ovo sasvim drugi film, puno smireniji i s glavnim junakom koji veoma liči na mene”, nastavlja Kekin.

S druge strane, za nastup Hladnog piva Mile najavljuje “kombinaciju hitova koje ljudi sve već znaju”.

“Vjerujem da ćemo malo osvježiti repertoar i predstaviti i neke pjesme koje dugo nijesmo svirali. Ove godine smo odlučili da sviramo samo velike festivale”, ističe Kekin, uz napomenu da je bend, prošle zime, tri decenije rada obilježio velikim koncertom u zagrebačkom Domu sportova, gde je snimljen nedavno objavljeni dvostruki CD i Blue-Ray “30 godina - Greatest Hits Live”.

D.B.

želim uživa nervozu i ⌦ Danilo Brajković

T

amara Milanović, drugoplasirana takmičarka prve sezone regionalnog X factora 2014. godine, povratak u Srbiju, nakon trogodišnjeg boravka u Kataru, uljepšaće zvaničnim nastupom na predstojećoj Beoviziji - cilj je da što više uživa na sceni, bez stresa i razmišljanja o eventualnom plasmanu ili Eurosongu.

Beovizija, festival na kom će Srbija izabrati predstavnika za Eurosong 2019. u Tel Avivu, na programu je 27. i 28. februara (polufinalne večeri) te 3. marta (veliko finale).

Na konkurs Radio-televizije Srbije prijavilo se 76 izvođača, da bi selekciona komisija nedavno odabrala 24 kompozicije, od kojih će samo jedna predstavljati naše komšije od 14. do 18. maja u Tel Avivu. Među njima je i “Reči nisu dovoljne”, koju donosi Tamara Milanović. Ovo ime dobro upućenim u dešavanja na regionalnoj muzičkoj sceni poznato je još od kraja 2013. godine, kada je emitovana prva sezona takmičenja - X factor. Milanović je demonstrirala zavidno vokalno umijeće, ali joj je trijumf izmakao za dlaku, pošto se morala zadovoljiti drugim mjestom, iza nedodirljivog Makedonca Daniela Kajmakoskog. Nakon X factora, Milanović je napustila Srbiju i otisnula se u Katar, gdje je provela tri godine, a ni tada nije okrenula leđa muzici, pa je nastupala kada god se ukazala lijepa prilika. Govoreći o povratku i razlozima zbog kojih se prijavila za Beoviziju, Milanović Dnevnim novinama otkriva da važnu ulogu u čitavoj priči ima Marsel Sprunkel, kompozitor numere i čovjek koji je, zahvaljujući popularnoj društvenoj mreži, otkrio njen potencijal.

■ Preko katara

i Fejsbuka - do beovizije

“Vratila sam se pretprošle godine, sa idejom da se i tada prijavim na Beoviziju. Spletom srećnih okolnosti, nijesam tada prošla, pa sam riješila da se opet prijavim. Dok sam bila u Kataru, Marsel me je našao preko Fejsbuka, vidio je moju audiciju na internetu i dopalo mu se. Inače, veliki je fan Eurosonga i tako je došao na ideju da mi se javi i predloži saradnju. Nije prvi koji mi je pisao, ali jeste prvi na kog sam reagovala. Dopale su mi se njegove pjesme, spontano je sve to počelo i evo nas sada na Beoviziji”, prisjeća se Milanović.

Mada se prijavila na izborno takmičenje za Eurosong, Milanović priznaje da se posljednjih godina i nije previše posvećivala tom popularnom takmičenju. Ipak, tvrdi da će domaća publika čuti kvalitetnu numeru.

“Prvo sam dobila tekst za pjesmu i to me je osvoji-

Pjesma “Reči nisu dovoljne” je PoP, ali ima i neke tRadicionalne elemente, jeR smo se tRudili da je PRibližimo evRovizijskom stilu. dRugačija je od onoga na šta je domaća scena navikla - nadam se da će Publika to uvažiti

lo. Nekako sam se pronašla.

Mada, prošlo je dosta od tada, ali sam mogla da se identifikujem sa tom emocijom.

Kada sam čula muziku, sve je postalo još bolje. Pjesma je pop, ali ima i neke tradicionalne elemente, jer smo se trudili da je približimo evrovizijskom stilu. Drugačija je od onoga na šta je domaća scena navikla - nadam se da će publika to uvažiti”, očekuje naša sagovornica.

■ konkurencija je Podsticajna

Iskustvo iz X factora naučilo je Milanović da ne treba prognozirati plasman. Međutim, jasno joj je da mora pružiti maksimum, pošto je konkurencija vrlo dobra. Recimo, tu su Nevena Božović, Saška Janković, Sofija Perić, koje takođe pamtimo kao učesnice muzičkih takmičenja (Nevena i Saška čak su i bile na Eurosongu), zatim iskusni: Dženan Lončarević, Jana Šušteršić, Osvajači...

“Trudiću se da moj nastup bude dobar i da mi kreatori budemo zadovoljni. Konkurencija je stvarno dobra i to podstiče da i mi budemo što bolji. Veoma mi je drago što sam u istoj priči, recimo, sa Nevenom, Saškom, malom Sofijom. Sve mi dolazimo iz istih priča, samo što su zapravo one bile prisutne i time su mi, na neki način, uzori. Drago mi je zbog te mlađe garde”, dodaje Milanović, uz napomenu da će još neka stečena znanja iz X factora pokušati da primijeni na Beoviziji.

“Ni zbog čega u životu se generalno ne kajem. Radim ono u šta vjerujem u tom trenutku. Jedino bih promijenila to da bih malo više uživala, a manje se nervirala. Sve što se dešava je veoma lijepo, a mi mnogo vremena posve-

UTORAK, 22. 1. 2019.

zabava

33

OVRATKU NA SCENU I bEOVIZIjI

anje, a ne prognoze timo nerviranju zbog stvari koje ne možemo da promijenimo. Dakle, zaboravimo da uživamo, a to može da se primijeni na sve u životu. No, kada radite nešto što volite - stalo vam je. Težim tome da uživam i trudiću se da uradim to i na Beoviziji”, očekuje Milanović.

A kakav god bude beovizijski rezultat, proljeće će donijeti novitete.

“Marsel i ja smo se prošle godine, otkad datira naše poznanstvo, našli kako bismo snimali pjesmu za Beoviziju, ali smo usput snimili još nekoliko njih i spremamo najkasnije do proljeća ili album ili EP”, zaključuje Milanović.

2.

MJESTO TAMARA MILANOVIĆ OSVOJILA JE U PRVOJ SEZONI TAKMIČENJA X FACTOR ADRIA

Tamara Milanović

34 muškarac-žena

UTORAK, 22. 1. 2019.

bolest modernog doba

Usamljenosti ima i u braku Usamljenost je, kažu, bolest modernog doba. Prvenstveno se vezuje za treće doba, ali jednako je prisutna u adolescenciji i mladim odraslim godinama. Stari su, ipak, najosjetljivija grupa, dokazano je da su podložniji bolestima kad su usamljeni i manje zadovoljni kvalitetom života. Usamljenost poveća-

va nivo stresa i upala u organizmu, kao i rizik od dijabetesa, bolesti srca, demencije. Sada su naučnici došli i do novih nalaza. Iznenađujuće ili ne, tek usamljenost i socijalna izolacija ne idu uvijek zajedno. Na primjer, ljudi mogu biti usamljeni i kad su okruženi mnoštvom ljudi i suprotno, ne moraju bi-

ti usamljeni kad nema nikog oko njih, jednostavno im više prija okruženje bez mnogo socijalnih kontakata. Takođe, ranije je naglašavano kako su ugroženiji pojedinci koji nijesu u braku, ali naučnici sada ističu da se mora gledati i kvalitet veza, ne samo njihovo postojanje ili odsustvo. (Novosti)

UTORAK, 22. 1. 2019.

muškarac-žena

35

nijesmo ih svjesni, a utiču na razvoj situacije

Greške kvare ljubavni užitak Žene često budu razočarane iskustvima s upoznavanjem potencijalnih partnera.

Uprkos naporima koje ulažu, muškarci ne postupaju prema njima onako kako one misle da zaslužuju. Međutim, neuspjeh na ljubavnom planu često nema veze s muškarcima. Na tim susretima, naime,

pravimo greške kojih nijesmo svjesni, a koje utiču na razvoj situacije. Mišel Luis, autorka na portalu “Your Tango”, i sama je nizala neuspjehe u vezama, a onda je prihvatila određene savjete, koji su je na kraju doveli do stabilne veze, a onda i braka s muškarcem koji je tretira onako kako zaslužu-

je. Sa ženama koje su u potrazi za ljubavlju podijelila je pravila za koja kaže da bi trebalo da ih slijede sve žene koje traže ljubav, a do sada nijesu imale uspjeha.

Prestanite da se sažaljevate Niko ne želi da bude u društvu osobe koja se kon-

stantno sažaljeva. Ljude privlače osobe koje su samouvjerene, za koje se čini da vole život, koje ne provode dane žaleći se. Biti u društvu takvih osoba je ugodno, a ako niste samouvjereni, poradite na tome. S vremenom ćete uvidjeti da vam ljudi pristupaju na drugačiji način.

Ne plačite zbog dečka Lakše reći, nego učiniti, ali niko nije vrijedan vaših suza.

Postoje ljudi koji nijesu bili dobri prema vama i nijesu vrijedni toga da im dodatno dajete na važnosti tako da se zbog njih osjećate loše. Ako

poradite na svom samopouzdanju, na red će doći i odnos s nekim ko će vas poštovati.

Do tada, biće to isti momci s drugim imenima.

Zadržite dozu tajnovitosti Tokom vremena vaš partner će naučiti i saznati sve o vama. Međutim, početak veze nikako nije vrijeme za otkrivanje svake vaše tajne.

Ako nakon dvije nedjelje veze pomislite da bi on mogao biti taj, nemojte mu to reći – usporite i pronađite nešto što će vam skrenuti pažnju s takvih misli.

(Luftika.rs)

36 DN

ENIGMATIKA

ŠVEDSKA GLUMICA SA SLIKE

UTORAK, 22. 1. 2019.

VELIKA VRSTA BIVŠA IZBIJATI IZ SLOVO PODNE HRVATSKA BALETSKI VREĆA KOST- ZEMLJE PRIJE ‘E’ OBLOGE GLUMICA IGRAČI OD RIJETI

FRANDIPLOCUSKI MATSKO PREDSTA- GLUMAC, FILIP VNIŠTVO

UKOČEN

FOTO UBOD

IZBJEGAVANJE UDARCA (FRANC.)

ŽITELJKE DREVNE ALABANDE UZGAJIVAČI LANA

INSPEKTOR IZ POPULARNE SERIJE

ONAJ KOJI NEŠTO IMA, POSJEDNIK

STRAŠILO ZA ĐECU

BEK VALENSIJE, GILJERMO

AMERIČKI DŽEZ MUZIČAR ŠO IVANJICA VOLT

PRKOSITI UČENIK ĐORĐE ANDREJEVIĆ SIMBOL RADONA

DRUGARICA (TURC.) GLAVNI GRAD GRČKE

ŽITELJI BANATA

ČAR, ŠARM RADIJUS

PJEVAČICA ŠĆEPANOVIĆ JEDNOG DANA

5. I 13.

SLOVO KULUČARI (TURC.)

OZNAKA ZA VISINU

Dobro jutro iz Švajcarske

IZNAD, DUBROPOVRH VAČKI KOJA JE PJESNIK, DŽONO BEZ MOĆI GOVORA

OZNAKA ZA ISLAND

OPERA ŽORŽA BIZEA RIJEKA U VENECUELI, PRITOKA ORINOKA POKOJNI SRPSKI PJESNIK, VLADIMIR DO TOG VREMENA

GRAD U JERMENIJI, EREVAN

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: OSLOBODIOCI, PROSAC, MBOA, KEJT HADSON, OTOVARITI, G, RELATIV, STR, ANASON, STOA, Č, T, ITR, RĐ, IPS, ŠTAPINA, TALARI, IRATI, AVALA, OBILAN, MOMENT, ALINKA, KARTAR.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3145

8

3

Play sudoku online at:

2015-05-24

Medium level

5 4

5

7 1

3 7

8

7

2

4

2

8

6 4

5

2

7

6

1

7

8

3

5

4

9

2

2

9

4

6

7

1

8

3

5

5

2

9

1

6

7

3

4

8

7

4

1

5

8

3

9

2

6

3

8

6

9

2

4

5

7

1

4

3

8Puzzle 7 5 solution: 2 6 1

9

9

6

2

3

4

1

8

7

5

7 9 2 2

1

1

Medium level

4

3

5

8

6

2

9

8

5

2

9

1

6

4

7

3

6

3

9

7

4

2

1

5

8

1

3

9

6

2

7

4

5

8

1

4

2

7

5

8

1

9

3

6

9

5

8

1

6

3

9

2

4

7

7

1

5

4

9

3

8

6

2

6

2

4

8

1

6

7

3

9

5

9

6

3

8

2

5

7

1

4

2

1

5

8

9

8 8 7

7 3

5

2

7 1

6

4

1

8

2 9

7

6

1 7 5 3 9 6 2 8 4 Sudoku puzzle No. 3377 2016-01-11 7

9

2015-05-25

Sudoku puzzle No. 1812 2011-09-29

1

3 9

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3146

8 5 3 2 4 9 1 6 www.sudokukingdom.com 2 6

9

Kapadokija jednog sniježnog dana

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5

5

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

ŽITELJI MJESTA RIT

4

5

UTORAK, 22. 1. 2019.

Word Search Puzzle #T197ST

P

S

P

M

A

L

C

G

L

E

A

M

B

B

V

E

E

R

O

A

M

S

G

P

T

E

O

E

E

I

R

V

M

L

U

N

K

E

D

S

S

A

B

F

N

I

I

N

A

F

W

R

B

L

A

C

I

U

Z

Y

L

R

I

R

O

C

I

N

C

H

R

N

G

I

L

R

L

O

U

A

R

M

R

A

T

N

T

E

S

S

M

W

N

O

T

E

S

M

W

I

D

T

H

S

E

N

D

L

H

N

M

B

E

L

L

S

E

E

N

H

S

T

I

D

E

E

N

Y

T

E

A

L

T

E

O

B

N

A

A

R

T

Q

L

W

G

F

D

A

O

P

G

W

R

O

Y

C

E

E

L

F

B

R

D

U

P

E

S

F

U

L

T

R

A

U

G

D

I

M

P

E

D

E

D

E

H

S

E

M

I

R

P

G

D

M

D

B

Ailment Ailment Algae Beach Algae Bedrooms Beach Before Birthing Bedrooms Chamber Before Cinch Clamps Birthing Crepe Chamber Dupes Edits Cinch Firstly Clamps Fleecy Frail Crepe Frown

Funnily

Firstly Girdle

Dupes

Gleam Fleecy Gnarled Frail Haste Heard Frown Hopped Funnily Impede Meshed Girdle Mills Gleam Molar Muffles Gnarled Nails Haste Notes Other Heard Peril

Edits

Impede

Hopped

Meshed Mills Molar Muffles Nails Notes Other Peril Prime Rives

Prime Rives Roams Robins Sewers Smears Smirks Sunlit Tribe Twenty Ultra Vinyls Widths Wounds

Sewers

37

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Vi nijeste osoba koja voli velike promjene. U skladu s tim, ne uživate ni u izlascima. Ako žudite da izađete iz kuće, to je zbog toga što vam unutar nje neko ne prija.

BIK Izmišljate razloge za svoje nezadovoljstvo. Možda su vaši planovi bili preambiciozni pa dio uspjeha koji je ostvaren ne doživljavate kao nešto pozitivno.

BLIZANCI Dobijate podršku od ljudi od kojih ste to najmanje očekivali. Novac koji vam je na raspolaganju nije dovoljan za sve što ste namjeravali da kupite.

VAGA Pokušavate da izbjegnete kontakte sa osobama koje vas iscrpljuju. Ipak, poslovnost ne priznaje takvo ponašanje, pa ćete biti primorani da istrpite neke ljude.

ŠKORPIJA Otvaraju vam se lijepe mogućnosti. Predstoje pregovori o mogućoj saradnji sa inostranstvom kao i šansa za daleko putovanje na kome ćete se poslovno usavršavati.

STRIJELAC Ponovo se vraćaju tegobe koje su vas u prošlosti prilično namučile. Sačuvajte optimizam, bespotrebno paničite. Nemate potrebu da se povlačite u sebe.

Smears Smirks Sunlit Tribe Twenty Ultra Vinyls Widths Wounds

RAK Poruka od zaboravljenog prijatelja iz prošlosti vam uljepšava dan. Odložite sve što ste planirali za danas i sate provedite u neobaveznom druženju.

JARAC Privodite kraju mnoge zaostale poslove kojima ste se mučili izvjesno vrijeme. Određena odluka ili sudska presuda razriješiće zavrzlamu.

Roams Robins

REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron March 2, 2016 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Neophodan vam je predah i kratak odmor. Okolnosti koje se namještaju otvaraju vam mogućnost da sa prijateljima pobjegnete negdje na nekoliko dana.

DJEVICA Stresan dan je pred vama pa je najpametnije da izbjegnete sve situacije u kojima biste vi bili u centru pažnje ili na neki način vodili glavnu riječ.

Rješenje iz prethodnog broja: Manite nas, oči vas lažu

VODOLIJA Pažnja je usmjerena na problematičnu situaciju koja se odvija u krugu vaše porodice. Kulminacija stiže tokom popodneva jer će nastupiti prisilne promjene.

RIBE Svjesni ste svoje arogancije, ali to je jače od vas. Samokontrola je neophodna ukoliko želite da izbjegnete sukob s pretpostavljenim licima od kojih vam slijedi čak i kazna.

Film

38 •TVPROGRAM 07.15 Praktična žena 08.15 60 minuta sa Iris 09:15 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago uz plamenu 13:00 150 minuta 14:30 Serija: Istine i laži 15:30 Serija: Pogrešan čovjek 16:00 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Serija: Istine i laži 23.00 Serija: Mamini sinovi 00.00 Noćni žurnal 00.30 Serija: Balkanska mafija 02.00 Exkluziv

PRVA Serija: Pogrešan čovjek, 20.10

11:05 Meridijani 12.05 Serija: Mladi inspektor Mors 13:05 Serija: Korak naprijed 14.20 Božić u Crnoj Gori 14:45 Strani dok. program 15.30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet 16:25 Serija: Ova naša ljubav 18:00 Vijesti na znakovnom jeziku 18:05 NVO sektor 18:35 ABS 19:05 Muzika 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20.05 Teleskopija 21:00 Obrazovna emisija 21:30 Serija: Mladi inspektor Mors 22.30 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23.10 Serija: Gomora 00:00 Naučno-obrazovni program

RTCG 1 Serija: Mladi inspektor Mors, 21.30

08:30 Serija: Ljubav, navika, panika 09:50 Totalni obrt 10:30 Serija: Anđeli 12:00 Vijesti 12:05 Meteo 12:10 Serija: Rat ruža 13:05 Serija: Za mog sina 13:55 Vijesti 14:00 Za mog sina 15:10 Vijesti 15:20 Sportisimo 15:40 Turistički magazin 15:55 Na granici 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Anđeli 20:00 Serija: Za mog sina 22:15 Na granici 23:55 Film: Gledajući detektive 01:25 Farma 02.25 Film: Svaka sekunda je važna

NOVA M Serija: Za mog sina, 20.00

Sport

Informativa

UTORAK, 22. 1. 2019.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Velika porodica 11:15 Alternativa 11:20 Ritam Balkana 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:06 Gastro 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Reflektor 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Film: Soba za igru 00:00 Reflektor 01:20 Film: U tužoj koži

VIJESTI Serija: Istanbulska nevjesta, 19.10

07.00 Dječji program 10:00 Film: Postao sam kriminalac 12:00 Meteo 12.10 Serija: Zlatno srce 13.10 Index 13.40 CG sport 14:30 Zabavni program 16:00 Serija: Elementarno 17:10 Strani dok. program 17:35 Serija: Degrasi 18:00 Meteo 18:10 Kultura na drugom 18:45 Dječije popodne 19.30 Dnevnik 2 20:10 Serija: Elementarno 21:00 Profil: Blagota Eraković 22:00 Film: Čovjek zvani podne 00:30 VOA 02.30 Koncert

RTCG 2 Serija: Elementarno, 16.00

TVprogram•39

UTORAK, 22. 1. 2019.

danas u gradu

TV PrEPOruKa RTCG 1, Serija: Gomora, 23.10

REPERTOAR BIOSKOPA

AKVAMEN 19:15, 21:30 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 14:30 DRUGARČINA 19.45, 22.15 DRUGI ČIN 19:30 DŽULIJET 22:40 GRINČ 13:15, 15:00, 16:45 GLAS 18.30, 20.00, 22.30 JUŽNI VJETAR 16:30 KRALJ LOPOVA 20:30, 22:00 PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE 13:30, 16:15, 18:00 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 13:00, 15:30, 17:45 SNIJEŽNA KRALJICA - SVIJET OGLEDALA 14:00, 14:45, 15:45, 17:30 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 15:15 SVI ZNAJU 21:00

Serija prati poslove porodice Savastano, koja pod vođstvom Pjetra Savastana, izaziva strahopoštovanje kod svih i predstavlja jedan od najuticajnijih klanova. Uz Pjetra stoji mnogo pouzdanih ljudi, na čelu s njegovom desnom rukom Čirom di Marcijom, koji igra važnu ulogu u porodici, jer sin Geni još nije spreman da preuzme kontrolu nad ogromnim porodičnim carstvom.

Ali suparnički klan smješta Pjetru zbog čega on završi u zatvoru, pa vođstvo preuzima njegova supruga Ima. Nakon dugog boravka u Hondurasu, Geni se vraća u Napulj, konačno spreman da preuzme ono što mu pripada. Ali neko iz sjenke kuje zaveru da se dokopa moći i ponovo pokrene rat mafije...

RTCG 2, Film: Čovjek zvani podne, 22.00 Sredovječni muškarac, revolveraš zvani Podne ima amneziju. Sprijateljuje se sa jednim odmetnikom i pokušava da shvati ko je zapravo.

Jedino što zna jeste da su mu supruga i dijete ubijeni. Kako vrijeme prolazi, Podne se prisjeća da je sakrio blago, ali ne može da se sjeti tačne lokacije. Ta informacija se širi gradom i horda ljudi kreće u potragu za bogatim plijenom.

U glavnim ulogama: Ričard Krena, Stiven Bojd, Rozana Šafino...

KablOVsKE TElEVizijE

RTS 1 11.05 12.45 13.25 15.05 16.05 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.00 00.25 01.25 01.30

Serija: “Osma ofanziva” Od zlata jabuka Film: “Čekaj me ja sigurno neću doći” Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Bela lađa” Upitnik Film: “Hakovan” Serija: “Rej Donovan” Vesti Kina, kineski dokumentarni film

HRT 1 12.25 13.15 14.05 14.30 15.00 15.55 16.43 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05 21.00

22.00 22.50 23.25 23.45 00.30 01.15

Serija: “Imperija” Dr Oz Naučni krugovi Zdrav život Dobar dan Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vijesti Kod nas kod kuće Kviz: Potera Dnevnik U svom filmu Ekspedicija na Novu zemlju, dokumentarni film Otvoreno Dnevnik Serija: “Sve zbog jednog dečaka” Serija: “Detektiv Murdok” Serija: “Gorski lekar” Dr Oz

FOX 08.50 09.35 10.00 11.40 12.25 13.15 14.30 15.20 16.10 17.00 18.15 20.05 21.00 22.00 23.00 23.55

Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Bezvremeni” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Fleš” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Bezvremeni” Serija: “Mornarički istražitelji - LA” Serija: “Havaji 5-0”

SPORT KLUB 1 10.25 Košarka: Milvoki - Dalas 12.10 Pregled Premijer lige 13.10 NBA Live 13.20 Pregled Championship-a 13.50 Pregled španske lige 14.45 Pregled portugalske lige 15.30 Pregled holandske lige 16.25 Evroliga specijal 17.00 NBA Live 17.10 Turska košarka, ol star 19.00 Evrokup: Monako Partizan, direktno 21.00 Evrokup: Asvel Frankfurt, direktno 22.45 Top tenis 23.10 Vesti 23.40 Pregled turske lige 00.30 Odbojka (ž): Kan Novara 04.15 Fudbal: Burnmut Vest Hem

ANIMAL PLANET 12.45 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 13.40 Pa to su Irvinovi!

14.35 Preživeo sam 15.30 Nacionalni park Kruger 16.25 Policija za životinje Hjuston 17.20 U potrazi za kraljevskom kobrom 18.15 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 19.10 Mačke protiv pasa 20.05 Najdžel Marven Neotkrivena Kina 21.00 Preživeo sam 21.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 22.50 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 23.45 Mačke protiv pasa 00.40 Preživeo sam 01.35 U potrazi za kraljevskom kobrom

40

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 22.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara.

Beli.

Imam i za prodaju.

Kolekcionar.

Tel.069/051-526

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

marketing@dnovine.me

Izdajem namješten jednosoban stan 52 m2, Stari aerodrom, zgrada Normal company-preko puta Luk oil pumpe. Tel: Kupujem dinare,lire, 068/020-622 perpere, medalje, orProdajem plac na Veruši, denje, sablje, bajone- 400 m2. Izlazi na glavni te, ćemere, umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike, knjige, razglednice, poštanske marke, OBAVJEŠTENJE gramofonske ploče.

Poš tov ani kori s Telefon: 069/019-698, n i c i oglasnog pros067/455-713

Prodajem 20 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata! Donja Breznaselo Bajovo Polje, 29 km od Nikšića! Povoljno. Papiri 1/1! Tel: 067/898-614

Majestic bistro bar-u u Tivtu potrebni konobari, barmeni i poslasticar. CV slati na office@mediativa.me Tel: 067/307 -107

tora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: marketing@dnovine.me Tel.: 020 252 900 Faks: 020 624 988

Nestao pas rase BORDER COLLIE 21. decembra u Podgorici, Donja Gorica! Prepoznatljiv, karakterističan po tome što mu je desno oko plavo!

Odaziva se na ime Badi!

NALAZAČU NAGRADA 500 EURA!!!

ANONIMNOST ZAGARANTOVANA! Javiti na broj +382 67 285 961

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 22.1.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42

utorak, 22. 1. 2019.

futsal - spisak igrača za kvalifikacije

Preko Bugarske do naredne faze Futsal reprezentaciju Crne Gore od 30. januara do 2. februara u Bugarskoj očekuje preliminarni kvalifikacioni turnir za plasman na Evropsko prvenstvo - u konkurenciji domaćina, Holandije i Estonije izabranici selektora Sveta Ljesara pokušaće da zauzmu jedno od prva dva mjesta i tako se domognu naredne runde.

Ljesar je za turnir u Bugarskoj pozvao 14 igrača golmani su Dragoljub Despotović (Titograd) i Milun Sekulić (Čelik), a igrači Mi-

lovan Drašković, Ilija Mugoša, Aleksandar Obradović (Titograd), Aleksa Bečanović, Petar Perošević (Nikšić), Zoran Barović, Bojan Bajović, Marko Spasojević, Saša Gojković (Čelik), Eldin Ćorović (Jedinstvo), Dragan Jakovljević (Cezar), Nikola Vidaković (KaDy).

Prvi rival Crne Gore je Bugarska (30. januara, 16h), dan kasnije sokolovi igraju protiv Holandije (18h), a 2. februara (16h) Crna Gora igra protiv Estonije. M.A.

NakON sedam daNa fudbala sta

Najbolji po kategorijama 2010. godište Finale: Stari aerodrom - Dadeks 0:0 (1:3) Najbolji igrač: Ognjen Nikočević (Zlatna lopta) Najbolji strijelac: Kerim Feratović (Stari aerodrom) Najbolji golman: Pavle Caričić (Dadeks)

Dadeksovci su se radovali i kada je 2010. godište u pitanju

Adut sokolova u Bugarskoj: Ilija Mugoša

dame: crNa gOra - slOveNija 0:4

2009. godište Finale: Arena - Dadeks 2:2 (2:3) Najbolji igrač: Petar Rešetar (Arena) Najbolji strijelac: Matija Knežević (Arena) Najbolji golman: Balša Adžić (Dadeks)

slovenija je klasa za Marićeve daMe PODGORICA - DG Arena. Sudija: Milovan Milačić. Strijelci: Prašnikar 35’, Kolbl 52’, Zver 60’ i 73’. Žuti kartoni: Đurković, Bulatović (Crna Gora), Korošec (Slovenija).

Crna Gora: Knežević, Popović (od 78. Lončar), Šaranović, Đoković (od 88. Radunović), Bulatović, Kuč, Karličić (od 78. Vraneš), Božić (od 90. Topalović), Pavićević, Vujadinović (od 63. Đurković), Maraš (od 56. Tošić).

Selektor: Mirko Marić.

Slovenija: Meršnik, Agrež, Rozmarič, Korošec, Zver (od 87. Vindisar), Čonč (od 78.

Babnik), Prašnikar (od 70.

Kuštrin), Ivanuša (od 58.

Vori), Kolbl (od 70. Milovič), Erzen, Prša (od 66. Klopčič).

Selektor: Borut Jarc.

Dobro prvo poluvrijeme, promašen penal Slađane Bulatović na startu drugog za izjednačenje, a nakon to-

ga raspad sistema - ženska reprezentacija Crne Gore poražena je od Slovenije u prijateljskoj utakmici - 4:0.

Na DG areni u Lješkopolju ekipa Mirka Marića sve do tog kobnog penala u 51. minutu pružila je jak otpor kvalitetnijem rivalu - sve nakon toga je za zaborav.

“Do sada smo igrali prijateljske utakmice sa reprezentacijama koje su približnog kvaliteta kao i mi. Ovog puta smo odabrali protivnika koji je dosta kvalitetniji, što su gošće i pokazale. Imali smo solidno prvo poluvrijeme i dobar start drugog i kada smo trebali da izjednačimo iz kaznenog udarca, nijesmo iskoristili penal, a u narednom napadu smo primili drugi pogodak.

Nakon toga je neminovno uslijedio i psihološki pad “, rekao je Marić poslije utakmice.

M.A.

Dadeks je bio najbolji u kategoriji 2009. godišta

2008. godište Finale: Kalćo - Stari aerodrom 2:0 Najbolji igrač: Danilo Pejović (Kalćo) Najbolji strijelac: Lazar Savović (Kalćo) Najbolji golman: Damjan Vujadinović (Venom)

Ekipa Kalća je zablistala i u 2008. godištu

Sedm

⌦ Miloš Antić

F

enomenalna priča ispričana je tokom kompletne protekle sedmice u Podgorici - turnir “Kros park 2019” u istoimenom balonu na Zlatici okupio je oko 700 klinaca iz 27 klubova iz gotovo svih crnogorskih krajeva...

Žagor djece, osmjesi, nervoza, suze tuge i one radosnice, majstorije na magičnom fudbalskom pravougaoniku, na kraju za najbolje - medalje, pehari, najvisočije pozicije na pobjedničkom postolju, konfete, baloni... - kao na najvećim evropskim turnirima.

Pamtiće se pobjednici, ali i ono što je mnogo bitnije - druženje svih učesnika, roditelja kao najvjernijih navijača (ali i kritičara), kao i odlična organizacija, ali i zadatak da i naredni turnir bude još masovniji, možda i međunarodnog karaktera.

“Ovo je treća godina da organizujemo turnir, turnir je sve masovniji, a svakodnevno stižu pohvale učesnika, trenera, publike”, kaže nam Danilo Vuković, nekadašnji futsal i mini fudbal reprezentativac Crne Gore, sada organizator ovog turnira. “Imamo podršku Fudbalskog saveza Crne Gore i Fudbalskog saveza Srednje regije, kao i sponzora DMD Delte, tako da je zaista sve organizovano na vi-

16

utakmica odigrano su prenošene uživo z projektu telev

v

Sport

43

UTORAK, 22. 1. 2019.

AVLJENA TAČKA NA III KROS PARK TURNIR 2019 NA ZLATICI

MICA PO MERAKU KLINACA Ogromno interesovanje vladalo je za turnir Kros park 2019

sokom nivou. Na kraju - kada okupite ovoliko djece i kada većina njih sa osmjehom završi turnir bez obzira na rezultat - jasno je da smo uspjeli u namjeri da svima uljepšamo dane zimskog raspusta uz fudbal, druženje i razonodu”.

A nakon sedam dana takmičenja, uzbudljivih borbi, prelijepih poteza i golova

60

JE NA TURNIRU, A SVE ZAHVALJUJUČI SJAJNOM VIZIJE MNE SPORT

27

KLUBOVA IZ SVIH KRAJEVA CRNE GORE (65 EKIPA, S OBZIROM DA SU KLUBOVI UZIMALI UČEŠĆE U VIŠE UZRASNIH KATEGORIJA) UČESTVOVALO JE NA KROS PARK TURNIRU

700 u najstarijoj uzrasnoj kategoriji (2006. godište) trijumfovala je ekipa Winera. Ekipa Indira Toskića i Željka Rajkovića u finalu je savladala nikšićki Junior 2:0, dok je treće mjesto osvojio tim Danilovgrada.

Među godinu mlađim klincima izdvojili su se oni iz Kalća - izabranici tandema Željko Mrđenović-Mirko Šćepanović u finalu su minimalno savladali Bernabeu, dok je treće mjesto zuauzela ekipa MKM. Kalćo je do pehara stigao i u 2008. godištu - momci iz Bloka bili su bolji nakon penala od Starog aerodroma, a mjesto na pobjedničkom postolju zauze-

KLINACA (2006, 2007, 2008, 2009.

I 2010. GODIŠTE) UČESTVOVALO JE NA KROS PARK TURNIRU

li su i klinci Venoma, kao trećeplasirani.

Kada je u pitanju 2009. godište - zlatne medalje zasijale su na grudima klinaca Dadeksa - tim Željka Tomića i Malesije Vojvode u finalu je savladala Arenu, dok je treće mjesto zauzeo Kalćo.

I u najmlađoj kategoriji radovali su se Dadeksovci - oni su na kraju takmičenja bili ispred vršnjaka iz Starog aerodroma i Kalća.

Zadovoljan organizacijom turnira: Danilo Vuković

2006. godište Finale: Winer - Junior 2:0 Najbolji igrač: Balša Đurašić (Winer) Najbolji strijelac: Vasilije Marsenić (Kom) Najbolji golman: Nikola Perišić (Junior)

Kalćo - bez premca u 2007. godištu

2007. godište Finale: Bernabeu - Kalćo 0:1 Najbolji igrač: Aleksa Globarević (Kalćo) Najbolji strijelac: Lazar Savović (Kalćo) Najbolji golman: Tomaš Đurović (Bernabeu)

Ekipa Winer - najbolji u 2006. godištu

44

SPORT

UTORAK, 22. 1. 2019.

SERIJA A 20. KOLO TRIJUMF U ĐENOVI

Milan ponovo četvrti Dvije pobjede vezao je Milan u Seriji A i potisnuo poraz od Juventusa u Superkupu. “Rosoneri” su pobijedili Đenovu 2:0 u Liguriji u 20. kolu Serije A golovima Fabija Borinija u 72. i Susa Fernandeza u 83. minutu. Time se ekipa sa San Sira vratila na četvrto mjesto, koje garantuje povratak u Ligu šampiona sljedeće sezone.

A.P.

POJAČANJE ZA DERBI KAUNTI

Ešli Kol kod Lamparda

Punih osam godina igrali su zajedno u Čelsiju i osvojili sve što se osvojiti može, a sada je Frenk Lampard kao trener doveo u Derbi Kaunti - Ešlija Kola. Iskusni 38-godišnji lijevi bek želi da pomogne svom prijatelju na putu do ulaska u Premijer ligu. Derbi je trenutno šesti u Čempionšipu i nada se makar plej-ofu za elitu.

A.P.

ITALIJAN NA KORAK OD VELODROMA

Baloteli blizu Marseja Sprema se prava transferbomba u Francuskoj. Mario Baloteli spreman je da raskine ugovor sa Nicom, koji vrijedi do ljeta, i postane igrač Olimpik Marseja. Klub sa Velodroma je prihvatio finansijske uslove italijanskog napadača, a cijela operacija je pred realizacijom u sljedeća 24 sata. Balo je bez gola ove sezone za Nicu u 10 mečeva.

A.P.

MEČ SEZONE VATERPOLISTE JADRANA SJUT

OSC je na pap

Izazov sezone je pred vratima... Vaterpolisti Jadran Carina dočekaće sjutra (18.00h, RTCG 2) u Igalu jednu od jačih mađarskih ekipa OSC iz Budimpešte, čije boje brane i naši Draško Brguljan i Aleksa Ukropina, koji bi nakon oporavka od povrede trebalo da debituje protiv bivšeg kluba. Biće to prvi meč polufinale Evrokupa.

“Dolazi nam veliki protivnik koji i na papiru ima vjerovatno bolju ekipu od naše,

ali ne bih mu dao ulogu favorita kad igramo na našem bazenu”, bio je jasan na jučerašnjoj pres konferenciji trener Jadrana Vladimir Gojković.

Koliko važan meč očekuje momke sa Škvera ne treba mnogo trošiti riječi...

“Treći put u istoriji klub igra polufinale evropskog takmičenja, to je velika stvar”, jasan je Gojković. “Za ovo se spremamo od osvajanja Kupa Crne Gore i mislim da smo dosta toga uradili što smo

ĐURO RADOVIĆ Čeka nas teška utakmica i jak rival , pokriven na svim pozicijama, ali do sada nas niko nije nadigrao u Igalu planirali”.

Cilj u prvom meču je jasan. “Želimo pobjedu”, katego-

SVJETSKO PRVENSTVO U RUKOMETU 2019: GRUPA 1 RIJEŠENA, NORV

NJEMCI, KELN I SUDIJE OT

NAJČUDNIJI TRANSFER OVE ZIME

Boateng stiže u Barsu

Barselona je dugo tražila igrača koji će rasteretiri Luisa Suareza, a izbor je pao na - 32-godišnjeg KevinaPrinsa Boatenga! Bivša zvijezda Milana stiže na Nou Kamp iz Sasuola na pozajmicu do kraja sezone vrijednu dva miliona eura, a ako kojim slučajem Katalonci odluče da ga zadrže moći će ga otkupiti za dodatnih osam miliona eura.

A.P.

Samo dan nakon očajne igre i poraza od Brazila Hrvati su “izašli na crtu” neporaženom domaćinu Njemačkoj. U njenom hramu u Kelnu, odigrali su muški, ali, što zbog klase Njemaca i sjajne atmosfere sa tribina “Lankses arene”, toliko i uz pomoć sudija kada je trebalo, domaćin je slavio i poslao “kauboje” kući - 22:21.

Posebno sumnjiva odluka sudijskog para bila je pri rezultatu 21:20 za Njemačku kada je Hrvatima svirao “probijanje”. Nakon toga Uve Genshajmer je završio priču - za eksploziju u Kelnu.

Njemce je do trijumfa vodio fenomenalni Fabijan Vide koji je sinoć šutirao šest od šest. Na drugoj strani najefiskaniji su bi-

li Manuel Štrlek i Igor Karačić sa po četiri pogotka.

Grupa 1 tako je riješena, u polufinalu su Francuska i Njemačka.

U grupi koja se igra u Skandinaviji, sve je u rukama upravo Skandinavaca, a Norvežani su se potrudili da potpuno zakuvaju stvari.

Na krilima Magnusa Jondala (11 golova) i Sandera Sagosena (sedam) Norvežani su srušili do sada neporaženu Švedsku (30:27) i poslali je da sjutra sve rješeva sa moćnim domaćinom Danskom. S druge strane, momci Kristijana Bergea pobjedom protiv otpisane Mađarske najvjerovatnije će izboriti plasman

Sredio Hrvate: Fabijan Vide je sinoć pogodio svih šest šuteva

UTORAK, 22. 1. 2019.

Samo da mi budemo na nivou: Đuro Radović

SPORT

45

AUSTRALIJAN OPEN OSMINA FINALA

Nole jači od Medvedeva, Raonić izbacio Zvereva

TRA ČEKA PRVI DUEL POLUFINALA EVOKUPA

piru jači, ali... ričan je trener Jadrana. “Tako ćemo se postaviti od prve sekunde utakmice, nadam se izboriti povoljan rezultat, a kasnije razmišljati o revanšu”.

Slično razmišlja i kapiten crnogorskog šampiona Marko Petković...

“Svi mislimo da smo spremi, taktički nam je ostalo još dva-tri treninga da se detalji ponove. Ekipa je motivisana, želja je ogromna. Vjerujemo i mislimo da možemo do pobjede”, potencirao

je Petković.

OSC je u četvrtfinalu eliminsao Terasu (remijem u Španiji i pobjedom 10:7 u Budimpešti), a osim naša dva reprezentativca kapicu nekadašnjeg velikana nose i Balaž Haraj, njegov imenjag Erdelji, sjajni strijelac Krstijan Manherc, a tu su i srpski internacionalci Branislav Mitrović i Nemanja Ubović. “Čeka nas teška utakmica i jak rival , pokriven na svim pozicijama, ali do sa-

VEŽANI ZAKUVALI STVARI U SKANDINAVIJI

TPISALI HRVATE

u Hamburg i polufinale. Jedino bi u slučaju poraza Danske mogli u eventutalnom trouglu da ispadnu.

GRUPA 1: Španija - Brazil 36:24, Hrvatska - Njemačka 21:22. Sjutra: Brazil - Island (15.30h), Francuska - Hrvatska (18.00h), Njemačka - Španija (20.30h). TABELA: Francuska 7, Njemačka 7, Hrvatska 4, Španija 4, Brazil 2, Islnd 0.

GRUPA 2: Švedska - Norveška 27:30, Egipat - Danska 20:26.

Sjutra: Tunis - Egipat (15.30h), Norveška - Mađarska (18.00h), Danska - Švedska (20.30h). TABELA: Danska 8, Norveška 6, Švedska 6, Mađarska 3, Egipat 1 Tunis 0.

K.B.

da nas niko nije nadigrao u Igalu, pa ako budemo igrali kako treba, pokazaćemo da ni oni nemaju šta da traže ovdje”, istakao je mladi Đuro Radović. “Imamo velike šanse, spremni smo i motivisani. Treba da budemo svi kao jedan i neće biti zime za nas”.

Revanš meč na programu je tek krajem februara, dok se u drugom polufinalu sastaju Ortiđa i Marsej, naših Miloša Šćepanovića i Bogdana Đurđića.

K.B.

MEDALJE ZA ISTORIJSKE IGRE Crnogorski olimpijski komitet juče je predstavio izgled medalja za Igre malih zemalja koje će se krajem maja i početkom juna prvi put održati u našoj zemlji.

Nole rutinski, na redu je Nišikori Najbolji teniser svijeta za sada ne dozvoljava iznenađenja u Melburnu. Novak Đoković je uz jedan izgubljeni set pobijedio 19. igrača na ATP listi Danila Medvedeva 3:1 i izborio četvrtfinale Australijan Opena. Nole je poveo 1:0, a Rus kroz tajbrejk uspio da izjednači, ali je to bilo sve. U nastavku je Đoković pokazao zašto vlada bijelim sportom te je bez problema riješio protivnika.

Njega u četvrtfinalu čeka Kei Nišikori, koji je gubio 2:0 od Pabla Karenja-Buste, ali je preokrenuo i slavio.

“Nisam se osjećao najbolje u posljednjih 20 minuta meča, ali sam uspio da privedem meč kraju. Vidjećemo sjutra tokom dana kako će tijelo reagovati, ali sam uvjeren da će oporavak proći dobro i da ću biti spreman za naredni duel”, ističe Đoković, koji je 15 puta pobijedio Nišikorija, uz samo dva poraza...

“I Nišikori je igrao maratonski meč. Čestitke što se sjajno vratio i pobijedio. On je jako talentovan igrač i jedan od najbržih na turniru. Veliki je radnik i jako ga poštujem.

Igrali smo do sada dosta mečeva i često sam pobjeđivao, iako je uvijek bilo tvrdo, a biće i sada, siguran sam. Svaki novi meč je drugačiji i očeku-

15

jem da ima neko novo oružje u našem novom dvoboju, zato moram da budem oprezan i spreman”, zaključuje.

Iznenađenje je priredio Miloš Raonić, koji je kao 17. igrač planete šokirao četvrtog tenisera Aleksandara Zvereva, kojeg je razbio u prva dva seta, a onda kroz taj-brejk stigao do 3:0 i zakazao duel za polufinale protiv Lukasa Puja.

U ženskoj konkurenciji prva igračica na ATP listi Simona Halep ispala je od Serene Vilijams. Nesalomljiva Amerikanka glatko je dobila prvi set, nakon čega se Rumunka vratila i izjednačila, ali joj je ponestalo snage u odlučujućem trećem setu gdje je Serena završila posao. Ona će u četvrtfinalu igrati protiv Čehinje Karoline Pliškove, koja je savladala Garbin Muguruzu 2:0.

SEMAFOR (M): Zverev Raonić 0:3 (1:6, 1:6, 6:7), Ćorić - Puj 1:3 (7:6, 4:6, 5:7, 6:2), Karenjo-Busta - Nišikori 2:3 (7:6, 6:4, 6:7, 4:6, 6:7), Đoković - Medvedev 3:1 (6:4, 6:7, 6:2, 6:3).

SEMAFOR (Ž): Kejs - Svitolina 1:2 (2:6, 6:1, 1:6), Osaka - Sevastova 2:1 (4:6, 6:3, 6:4), Muguruza - Pliškova 0:2 (3:6, 1:6), Halep - S. Vilijams 0:2 (1:6, 6:4, 4:6). A.P.

pobjeda ostvario je Novak Đoković do sada nad Keijem Nišikorijem, koji je slavio svega dva puta.

46

Sport NA MIŠIĆE - BUDUĆNOST SAVLADALA CEDEVITU NAKON SJAJNOG PRE UTORAK, 22. 1. 2019.

Koti i Kol oKrenuli v

⌦ Alen Kasmić

Nije pobjeda kakvu su željeli u potpunosti, ali je veoma bitna.

Izvučena je na mišiće, veliko srce, ali i kvalitet pojedinaca koji su pokazali da mogu rješavati neizvjesne mečeve. Košarkaši Budućnost Volija savladali su Cedevitu (80:78) u derbiju 16. runde ABA lige i izjednačili se sa “vitaminima” (11 pobjeda), ali imaju lošiji međusobni skor. Izabranici Jasmina Repeše nijesu briljirali, potpuno očekivano nakon velikog trijumfa nad Realom u petak. Ali, u ključnim momentima viđena je velika borbenost, skokovi u napadu, a onda i pogoci Kotija Klarka i Norisa Kola. Na četiri minuta do kraja Zagrepčani su poenima Džejkoba Pulena poveli 68:76. Bili su u tim trenucima gosti u naletu, uslijedio je tajm-aut regionalnog šampiona koji je označio furioznu završnicu. Potpuni preokret viđen je na 1:33 do kraja kada je Klark pogodio trojku za 77:76 i eksploziju u krcatoj “Morači”, da bi Kol novim dalekometnim hicem donio 80:76. Činilo se u tim trenucima da serija 10:0 vodi ka željenoj pobjedi od šest i više poena razlike, ali je Džastin Kobs na drugoj strani pogodio oba slobodna bacanja, a Kol u posljednjoj sekundi izblokirao Pulena za veliku pobjedu.

I po početku meča znalo se da nas čeka zanimljiva utakmica koja će se odlučivati u samom finišu. “Plavi” su meč otvorili sa 6:0, a do posljednje sekunde su održavali prednost, ali je Toni Katić pogodio trojku iz ugla za 21:22.

Početak drugog dijela takođe je

ABA LIGA, 16. KOLO

Petak Krka - Igokea

69:71

Subota Zadar - Partizan C. zvezda - FMP Mega Bemax - Mornar

92:97 79:62 82:80

Nedjelja Cibona - Olimpija

87:70

Večeras Budućnost - Cedevita 1. C. zvezda 2. Cedevita 3. Budućnost 4. Partizan 5. Mega Bemax 6. Cibona 7. Mornar 8. FMP 9. Igokea 10. Olimpija 11. Zadar 12. Krka

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

80:78 16 11 11 10 9 7 6 6 6 5 5 4

0 5 5 6 7 9 10 10 10 11 11 12

32 27 27 26 25 23 22 22 22 21 21 20

KO S KIM DO KRAJA BUDUĆNOST Olimpija (G) Mornar (D) Partizan (G) Mega Bemax (G) Cibona (D)

CEDEVITA Crvena zvezda (D) Igokea (G) FMP (D) Krka (G) Olimpija (G) Mornar (D) PARTIZAN Mega Bemax (D) Cibona (G) Budućnost Voli (D) Crvena zvezda (G) Igokea (D) FMP (G)

SPORTKLUB 1 19.00h 21.00h

Monako - Partizan, košarka Asvel - Frankfurt, košarka

SPORTKLUB 2 NE PROPUSTITE Nastavlja se Top 16 faza Evrokupa. Partizan gostuje Monaku, a Zvezdan Mitrović i Asvel čekaju Frankfurt Sportklub 1

17.45h 21.00h

Bolu - Galatasaraj, fudbal Monako - Mec, fudbal

SPORTKLUB 3 17.00h

Lokomotiva - CSKA, hokej

20.00h

Alba - Ritas, košarka

SPORTKLUB 4 18.30h

Tuluz - Rems, fudbal

SPORTKLUB HD 19.30h

Kan - Novara, odbojka (ž)

ARENASPORT 1 14.00h

Koreja - Bahrein, fudbal

UTORAK, 22. 1. 2019.

EOKRETA I DRAME U FINIŠU

VITAMINE Repeša: Skok donio pobjedu

Jasmin Repeša bio je zadovoljan nakon meča...

“Postigli smo mali cilj, ne i kompletan (pobjeda sa više od pet razlike). Kako se odvijala utakmica možemo da budemo srećni, a ne bi bilo nezasluženo da je otišlo na drugu stranu”, rekao je Repeša i nastavio. “Šta su razlozi? Puno ih je. Prije svega, kvalitetna igra Cedevite, a sa naše strane sigurno ne energija i povezanost u odbrani kao protiv Real Madrida. Imamo ogromnu prednost ispod koša, ali nismo našli laganija rješenja za udvajanja na niskom postu. Kad se to desi dva ili tri puta, ekipa izgubi samopouzdanje. Želja i volja nisu nedostajali, uspjeli smo da na kraju skokovima dobijemo važnu utakmicu. Ostali smo u pozitivnom ritmu, ali će biti lijepo samo ako izvučemo pouke”.

Na šest kola prije kraja Budućpripao domaćinu koji je poveo 27:22, da bi crne minute Cedevite prekinuo Edo Murić. Kobs je trojkom preokrenuo na 27:28, da bi se onda upalio nevjerovatni Pulen koji je trojkama izluđivao sve u dvorani. I najviše zahvaljujući šutevima van linije 6,75 metara četa Slavena Rimca je održavala prednost (40:42).

Koliko je prvo poluvrijeme bilo dobro što se tiče suđenja, drugo je bila krajnje diskutabilno.

Sudijska trojka je svirala svaki kontakt, konstantno su sjeckali igru, a takav ritam je više odgovarao hrvatskom šampionu koji je u 26. minutu otišao na ubjedlji-

nost i Cedevita imaju 11 pobjeda i pet poraza, pa će borba za drugo mjesto biti zanimljiva.

“Još je puno do kraja, potom i plej-of. Ako hoćemo da budemo prvaci, a hoćemo, moramo da dobijamo i na strani”, jasan je hrvatski stručnjak koji nije želio da komentariše raspored do kraja.

“Gledamo samo sebe, idemo utakmicu po utakmicu, nema razloga da budemo opterećeni time. Najbitnije je da na prvom sljedećem treningu odradimo segment udvajanja na niskom postu, da kompletiramo sistem igre. To me najviše interesuje. Volio bih da smo na početku sezone, da imamo šansu da budemo prvi, ali je o tome apsurdno govoriti sada. Najbitnije je da utakmice odluke dočekamo zdravi i spremni da odgovorimo zahtjevima”, zaključio je Repeša.

vih 48:55. Džejms Bel je trojkom smanjio na 56:57, da bi Goga Bitadze jednim penalom izjednačio 57:57. Od tada, pa sve do 32. minuta se igralo koš za koš. Nakon nevjerovatne trojke Pulena o tablu sa skoro devet metara te koševa Murića Cedevita je ponovo vodila 62:69.

A, onda u 35. minutu za paklenu atmosferu najzaslužniji su bili Saša Pukl, Uroš Obrknežević i Mario Majkić. Kol je zbog prigovora dobio tehničku grešku, a na parket su počeli da lete razni predmeti i sokovi. Prekid da bi se očistio teren trajao je 15-ak minuta, Pukl je dva pu-

BUDUĆNOST

CEDEVITA

80 78

21 19 20 20 22 20 19 17 Džekson 11 Kol 14 Su. Šehović 2 E. Klark 17 Barović 5 K. Klark 10 Se. Šehović Gordić Bitadze 10 Popović Bel 8 Nikolić 3 Trener: Jasmin Repeša

Pulen 25 Kobs 18 Krušlin Katić 5 Bajo 1 Stipanović 6 Bošnjak Kuk 8 Ramljak 5 Mustapić Murić 10 Trener: Slaven Rimac

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 5.164. Sudije: Saša Pukl (Slovenija), Uroš Obrknežević (Srbija), Mario Majkić (Slovenija). Slobodna bacanja: Budućnost Voli 17-25 (68%), Cedevita 11-15 (73,3%). Šut za dva: Budućnost Voli 18-41 (43,9%), Cedevita 17-41 (41,5%). Šut za tri: Budućnost Voli 9-23 (39,1%), Cedevita 11-20 (55%). Skokovi: Budućnost Voli 25+13, Cedevita 23+3. Asistencije: Budućnost Voli 16, Cedevita 11. Ukradene lopte: Budućnost Voli 5, Cedevita 5. Greške: Budućnost Voli 10, Cedevita 9. Blokade: Budućnost Voli 6, Cedevita 0. Faulovi: Budućnost Voli 22, Cedevita 26.

ta upozoravao publiku, pa su se stvari makar malo smirile. Prekid je manje uticao na Pulena i drugove koji su poveli 68:76, da bi uslijedila već pomenuta serija 12:0 i potpuni preokret Budućnosti. Za veliku pobjedu, ne koju su svi priželjkivali, ali s obzirom na dešavanja na parketu i ova je zlata vrijedna. Do kraja ligaškog dijela regionalnog takmičenja ostalo je još šest kola, a Budućnosti i Cedeviti prijeti Partizan koji ima samo pobjedu manje.

SPORT

DN TIP

47

KATAR

IRAK

GG

Katar je blagi favorit, ali je Irak pokazao na Azijskom kupu da može igrati sa svima

Na današnji dan

1973.

GOLMAN GOLGETER

Rođen Rožerio Seni, golman koji je bio poznat po nevjerovatnom izvođenju slobodnih udaraca. Legenda Sao Paula odigrao je 575 i postigao čak 65 golova

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

18.30h 20.45h

Patras - Strazbur, košarka Benfika - Porto, fudbal

ARENASPORT 2 09.50h 14.00h

Melburn - V. Sidnej, fudbal Panionios - Janina, fudbal

18.00h Banvit - Avelino, košarka 20.30h Venecija - Telekom Bon, košarka

ARENASPORT 3 17.00h Katar - Irak, fudbal

21.30h Hetafe - Valensija, fudbal

ARENASPORT 4 15.30h Hajduk - Šahtjor, fudbal 18.30h PAOK - Panačiaki, fudbal 20.30h Le Man - Nižnji, košarka

EUROSPORT 09.15h Australijan open, tenis 12.00h Australijan open, tenis

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

STUDENTI FAKULTETA ZA SPORT

Praktična nastava na Žabljaku Studenti druge godine Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore, u okviru predmeta Zimski sportovi, od juče do 23. januara nalaze se na praktičnoj nastavi na Žabljaku.

“Riječ je o studentima Studijskog programa Fizička kultura i zdravi stilovi života koje, u okviru praktične nastave, vodi predmetni nastavnik doc. dr Danilo Bojanić sa saradnicima doc dr Milovanom Ljubojevićem, mr Ivanom Vasiljevićem i Pavlom Malovićem. Po završetku studijskog

programa Fizička kultura i zdravi stilovi života studenti će biti osposobljeni da rade u obrazovnom sistemu, koordiniraju rad i upravljaju sportskim institucijama, organizuju rekreativne programe na naučnim osnovama i prate zdravstvene efekte tih programa”, navodi se u saopštenju i dodaje da će studenti nakon studija biti osposobljeni da rade sa djecom i omladinom u sportskim organizacijama, školicama sporta i drugim organizovanim sportskim grupama, kao i u u turističkoj privredi.

J.V.Đ.

Palau povukao priznanje Kosova Predsjednik Republike Palau Tomi Remenges predao je srpskom ministru spoljnih poslova Ivici Dačiću notu o odluci te zemlje da suspenduje prethodne odluke i deklaracije u vezi sa Kosovom. Time je suspendovana i odluka o priznavanju, sve do okončanja dijaloga Beograda i Prištine.

U noti se navodi da će Republika Palau u budućnosti da podržava dijalog Beograda i Prištine, uz posrednovanje EU, radije nego da definiše status Kosova prije okončanja dijaloga. “Jako malo poznajemo situaciju u ovom dijelu svijeta.

Moj prethodnik je priznao Kosovo u to vrijeme. Mislim da nije razumio da je ovo nešto što traži dijalog, razumijevanje, jer mi ne želimo da se isto desi u našoj zemlji, regionu, na našim ostrvima. Nama treba dijalog, ne rat i neko ko će donijeti odluke umjesto nas”, navodi se u saopštenju predsjednika Palaua.

TREĆI PONEDJELJAK U JANUARU

Najdepresivniji dan u godini - tužni ponedjeljak Treći ponedjeljak u januaru, takozvani “tužni ponedjeljak” (blue monday) smatra se najdepresivnijim danom u godini. Tužni ponedjeljak ustanovljen je prije 14 godi-

na kada je psiholog Klif Arnal to pojasnio s nekoliko stvari: vremenske prilike su obično loše iako su dani duži, praznici su završeni i svi su se uglavnom vratili poslu,

LINA

računi su ispražnjeni, a većina je već shvatila da neće uspjeti da ispuni svoje novogodišnje odluke. Sve zajedno, smatraju psiholozi, rezultira tugom i niskim nivoom

motivacije. Psiholozi preporučuju da je negativne osjećaje najbolje oterati druženjem s prijateljima i porodicom, kao i nekom fizičkom aktivnošću.

PODACI ORGANIZACIJE OKSFAM

Broj poginulih porastao na 85 Guverner meksičke države Idalgo Omar Fajad naveo je juče da je broj poginulih u eksploziji naftovoda u centralnom Meksiku porastao na 85. Na desetine osoba se i dalje vode kao nestale, prenijela je agencija AP. Ekplozija naftovoda kod Meksiko sitija je, kako je naveo Rojters, jedna od najgorih na naftovodima u Meksiku u skorijoj istoriji. Vlasti su saopštile da se nesreća sjeverno od Meksiko sitija dogodila kada su lopovi pokušali da ukradu gorivo i pritom probili cijev. Tada se zapalilo gorivo koje je curilo iz isječene cijevi za benzin, koja lokalnu rafineriju povezuje sa skladištima.

Samo 26 najbogatijih imaju kao i 3,8 milijarde najsiromašnijih Prema podacima dobrotvorne organizacije Oksfam, 26 najbogatijih ljudi na svijetu prošle godine je imalo novca koliko i 3,8 milijardi ljudi siromašnije polovine zemljine kugle. U svom godišnjem izvještaju, objavljenom uoči početka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Oksfam navodi da je i u 2018. nastavljan trend da bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji, prenijeo je Gardijan. To se vidi iz podatka da su 2017. godine 43 najbogatija milijardera imali novca koliko siromašnija polovina svijeta, a godinu prije toga istu količinu novca po-

sjedovao je 61 milijarder.

Prošle godine bogatstvo 2.208 svjetskih milijardera uvećano je za 12 odsto, odnosno za 900 milijardi dolara, što znači da su oni svakog dana u prosjeku zarađivali po dvije i po milijarde.

U isto vrijeme, u 2018. godini 3,8 milijardi ljudi siromašnije polovine svijeta dodatno je osiromašilo za 11 procenata. Analiza Oksfama pokazuje da je u prethodnih deset godina, nakon velike svjetske ekonomske krize, broj milijardera skoro udvostručen, a nevjerovatan je podatak da je između 2017. i 2018. godine svijet dobijao novog milijardera svakog drugog dana.