Dnevne novine 23. januar 2019. by Dnevne Novine

â&#x2013; 6 7

VLADA: NOVA LISTA PRIORITETNIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA

SDP TRAĹ˝I VANREDNU SJEDNICU SKUPĹ TINE O AFERI ÂŞ ATLASÂş â&#x2013; 2 3

DPS: KAMPANJA ABOLIRANJA LICA SA POTJERNICE

U 62 projekta biÄ&#x2021;e uloĹženo 5,68 milijardi â&#x201A;Ź

SRIJEDA, 23. 1. 2019. BROJ 2283 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NikoliÄ&#x2021;

PRIÄ&#x152;A RADNIKA IZ KOLAĹ INA: KAKO JE PROPALA FABRIKA VODE U LIPOVU

ATLAS NAS OSTAVIO BEZ POSLA, PLATA, OPREME...

â&#x2013; 9

IZ DJEÄ&#x152;JE BOLNICE ZA DN POTVRDILI â&#x2013; 16

DvogodiĹĄnjak preminuo od gripa, drugom se bore za Ĺživot ODLUKOM ITALIJANSKOG SUDA OKONÄ&#x152;AN PROCES ÂŞ DUVANSKA AFERAÂş

Bari: VujoĹĄeviÄ&#x2021;, BaroviÄ&#x2021;, DraĹĄkoviÄ&#x2021; i JekniÄ&#x2021; pravosnaĹžno osloboÄ&#x2018;eni optuĹžbi

ZA NAJBOLJE PONUDE:

â&#x2013; 11

PUCNJAVA U TERETANI U CENTRU CETINJA

U VujoviÄ&#x2021;a pucano dok je trenirao

â&#x2013; 10

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

SDP TRAŽI VANREDNU SJEDNICU SKUPŠTINE O AFERI ª ATLASº

Sa sastanka u Bukureštu

SASTANAK GENERALNIH DIREKTORA ZA POSLOVE EVROPSKE UNIJE

Rumuni aktivno podržavaju proširenje Politika proširenja visoko je na agendi ne samo aktuelnog rumunskog, već i programa Trojke koji podrazumijeva nastupajuće finsko i hrvatsko predsjedavanje, ocijenjeno je na neformalnom sastanku generalnih direktora za poslove EU država članica Unije i kandidata za članstvo. Na sastanku, koji je prethodna dva dana održan u Bukureštu, u okviru predsjedavanja Rumunije Savjetom EU, učestvovala je generalna direktorka za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova Jelena Burzan. “Predstavljen je program rumunskog predsjedavanja čiji će prioriteti biti usmjereni na jačanje kohezije između država članica Unije i obuhvataće digitalizaciju, inovacije, bolju povezanost, konkurentnost i zajedničko tržište, kao i očuvanje bezbjednosti Evrope i jačanje uloge EU kao globalnog lidera”, navodi se u saopštenju. Predstavnici Vlade Rumunije su poručili da se EU nalazi pred brojnim izazovima na globalnom i nivou Unije i da će promocija jedinstva država članica, jačanje povjerenja građana Unije i poštovanje zajedničkih evropskih vrijednosti igrati ključnu ulogu u narednom šestomjesečnom periodu. Takođe, istaknuta je i snažna posvećenost daljoj politici proširenja EU na Zapadni Balkan. Burzan je ukazala na značaj kontinuiteta politike proširenja za stabilnost, dalji ekonomski napredak i konkurentnost Evrope.

Predstavljen je program rumunskog predsjedavanja čiji će prioriteti biti usmjereni na jačanje kohezije između država članica Unije i obuhvataće digitalizaciju, inovacije, bolju povezanost, konkurentnost i zajedničko tržište, kao i očuvanje bezbjednosti Evrope i jačanje uloge EU kao globalnog lidera

Burzan je informisala o postignutim rezultatima u pregovaračkom procesu i istakla da je prioritet Crne Gore u 2019. otvaranje preostalog pregovaračkog poglavlja 8 - Konkurencija. Ona je ukazala i na punu posvećenost ispunjavanju privremenih i dobijanju završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao i obezbjeđivanju interne spremnosti za zatvaranje poglavlja sa završnim mjerilima. “Na toj liniji je istakla i posvećenost Crne Gore uspostavljanju struktura za buduće upravljanje strukturnim fondovima EU, digitalnom razvoju kao preduslovu daljeg napretka, ekonomskom rastu, saradnji u oblasti bezbjednosti i usvajanju i poštovanju zajedničkih evropskih vrijednosti”, navodi se u saopštenju. R.P.

DPS: KAMPANJA ABOLIRANJA LICA SA POTJERNICE

oslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kazao je juče da opozicione stranke i njima bliski mediji pokušavaju da aboliraju Duška Kneževića, za kojim je raspisana potjernica i na taj način ćute o krivičnim djelima za koje ga Tužilaštvo tereti.

Na drugoj strani Socijaldemokratska partija je saopštila juče da bi o svim događanjima oko odbjeglog biznismena koji je na čelu Atlas grupe, trebalo da se raspravlja i u Skupštini Crne Gore. Nikolić, međutim, kaže da opozicione partije i neki mediji svjesno ili nesvjesno, već dvadesetak dana učestvuju u kampanji aboliranja lica osumnjičenog za kriminalna djela, sakrivajući činjenicu da je riječ o očajničkoj borbi čovjeka sa potjernice da izbjegne pravne posljedice za djela koja mu se stavljaju na teret. “Razumijemo da tabloidno izvještavanje, koje se bazira na tračevima, neistinama i klevetama može da diže rejtinge medija. Takođe, znamo da one stranke koje su vječiti gubitnici, vide tračak nade u očajnom bjeguncu koji se skriva od pravde. Da ne spominjemo apologetske video uratke i saopštenja, kojim pojedini opozicionari iskazuju divljenje biznis sposobnostima čo-

vjeka koji nema odgovor na pitanje, šta je uradio sa novcem deponenata u njegovim bankama”, kazao je Nikolić. Kako dodaje, potpuno je jasna strategija nekog ko izbjegava suočavanje sa zakonom, predstavljajući se kao politički disident, ne bi li za sebe obezbijedio amnestiju od neke nove, njemu “zahvalne” vlasti. “Međutim, nameće se pitanje, koji to interes, tako snažno motiviše medijsko-opozicioni blok da žmuri i ćuti o krivičnim djelima za koja tužilaštvo tereti bjegunca od pravde, te da piše afirmativno o tom licu, iako su ga do prije samo nekoliko mjeseci tretirali na potpuno suprotan način. Nadajmo se da su u pitanju samo politički interesi, a ne organizovana logistička podrška odbrani lica sa potjernice”, navodi Nikolić. Socijaldemokratska partija saopštila je juče da je pokrenula inicijativu za sazivanje vanredne sjednice Skupštine o slučaju “koverta”, a opozici-

onim kolegama će predložiti tekst zaključaka o kojima bi se izjasnili na mogućoj vanrednoj sjednici Skupštine. SDP-a predlaže da “Skupština Crne Gore zahtijeva od nadležnih državnih organa (Tužilaštva, Uprave policije, Agencije za sprečavanje korupcije) da, cijeneći sistemske posljedice optužbi u slučaju „koverta“ koje dovode u pitanje zakonitost finansiranja jednog političkog subjekta i dodatno problematizuju legitimitet parlamentarnih izbora održanih 2016. godine, ispitaju navode i materijalne dokaze koje je javnosti predočio Duško Knežević i o tome u najkraćem roku obavijeste Skupštinu”. “Skupština posebno poziva Tužilaštvo, prevashodno imajući u vidu kvalifikaciju SDT od 30.09.2017. godine o krivičnim djelima ‘stvaranje kriminalne ogranizacije i pranje novca’, a koji novac je upravo predmet afere ‘koverta’, da nastavi sa istragom u ovom slu-

Predlog SDP i na Odboru za antikorupciju

Odbor za antikorupciju u petak će se izjasniti o zahtjevu za kontrolno saslušanje čelnika tužilaštva, policije i Agencije za sprečavanje korupcije u

vezi informacija koje je javnosti saopštio vlasnik Atlas grupe Duško Knežević. Kontrolno saslušanje zatražio je poslanički klub Socijaldemokratske

partije. Ovaj zahtjev prethodno nije podržan na sjednicama odbora za bezbjednost i odbranu i politički sistem, pravosuđe i upravu.

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

politika

Nuhodžić u Zagrebu Na sastaNku o migracijama

Izazovi Evrope su zajednički i nedjeljivi

Nuhodžić sa kolegama iz Albanije i Hrvatske

Za raspravu u skupštini potreBni i poslanici Df-a

Socijaldemokratska partija je saopštila da će formalnu incijativu o vanrednom zasijedanju Skupštine narednih dana uputiti svim opozicionim klubovima poslanika. Budući da je za zakazivanje vanredne sjednice neophodno prikučaju kako bi se u daljem postupku konačno utvrdilo ko su akteri tog teškog krivičnog djela, o čemu već postoji osnovana sumnja na osnovu snimaka o kojima je javnost upoznata”, predlažu iz SDP-a. Oni traže i da Skupština konstatuje da su posljednja dešavanja oko afere „koverta“, a u kojoj učestvuje sami državni vrh, “dodatno produbila nepovjerenje u izborni proces, i nakon ranijih afera koje su urušavale legitimitet izbornog procesa, nedvosmisleno pokazala da u ovom trenutku nema uslova za fer i slobodne izbore na osnovu kojih jedino i može da proizađe vlast sa nespornim demokratskim legitimitetom u čijoj je osnovi slobodna volja građana kao ključno ustavno načelo”. “SDP predlaže da Skupština konstatuje da Crna Gora, nažalost, postaje sve više prepoznata po izbornim aferama i poli-

piti 27 potpisa poslanika Skupštine Crne Gore, neophodno je da SDP podrže i poslanici Demokratskog fronta koji, trenutno, bojkotuju rad Skupštine Crne Gore, a nedavno su saopštili da su sve dalje od prekida bojkota.

tičkoj korupciji koje su, kao takve, i eksplicitno navođene u dosadašnjim izvještajima i dokumentima EU (afera snimak, kupovina ličnih karata za potrebe DPS...), koje nemaju politički i sudski epilog, te da ta činjenica ozbiljno ugrožava evropske integracije naše države prijeteći da čak zaustavi naš put prema EU. Skupština treba da ohrabruje nastavak aktivnosti Tužilaštva u ispitivanju zakonitosti rada Atlas banke i Centralne banke, posebno u dijelu ostvarivanja njene uloge u kontroli banaka”, navode iz SDP-a. U obrazloženju tih predloga zaključaka, u SDP-u kažu da “stepen društvene opasnosti i sistemski značaj nezakonitosti na koje je Knežević ukazao, kao i posljedice koje bi eventualno potvrđivanje njegovih navoda imalo, upućuje na prioritetno postupanje nadležnih državnih organa u ovom slučaju”. A.N.

Crna Gora, Hrvatska i Albanija dobro sarađuju na suočavanju sa ilegalnim migracijama i kontroli granica, ali vide prostor za dalje unapređenje saradnje u borbi protiv prekograničnog kriminala i posebno za implementaciju sporazuma sa Evropskom obalskom i graničnom stražom Frontex, zaključili su u Zagrebu ministri unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, Davor Božinović i Sander Lešaj. Nuhodžić je na sastanku posebno naglasio važnost operativne razmjene informacija na planu suzbijanja ilegalnih migracija i svih oblika prekograničnog kriminala. To je ilustrovao činjenicom da je proteklih godina, u saradnji sa Tužilaštvom, krivičnim prijavama procesuirano više od 70 osoba, članova krijumčarskih mreža koji su djelovali na teritoriji Crne Gore. “Naše uvjerenje i naš moto je: Bezbjednost i izazovi na

teritoriji Evrope su nedjeljivi i zajednički”, saopštio je ministar Nuhodžić. U tom smislu, Nuhodžić je zaključio da izazove migracija koji imaju globalnu dimenziju jedino možemo rješavati sinergijski, ako sarađujemo operativno i strateški. “I dalje ćemo jačati kapacitete graničnih policija, modernizovati tehničko opremanje granica, raditi na povećanju prihvatnih kapaciteta, dosljedno sprovoditi sporazume o readmisiji te usvajati šengenske standarde, kada je u pitanju bezbjednost i nadzor granica”, dodao je Nuhodžić. On je kazao kako je Hrvatska daleko odmakla na šengenskom putu te da u tome može pružiti pomoć Crnoj Gori, koja je, iako mala zemlja, po pitanju ilegalnih migracija spremna pružiti sve svoje raspoložive resurse u saradnji sa zemljama regiona i zemljama Evropske unije, te zaključio kako je i saradnja mi-

nistarstava unutrašnjih poslova kvalitetna i intenzivna, a međusobni odnosi iskreni, otvoreni, partnerski, prijateljski i dobrosusjedski, što je, takođe, važan uslov za kvalitetno suprotstavljanje i rješavanje ovih problema. Ministri unutrašnjih poslova Crne Gore, Hrvatske i Albanije saglasili su se da je današnji susret rezultirao vrlo sadržajnim razgovorom i izrazili zadovoljstvo postignutim i dogovorenim, što će u narednom periodu implementirati kroz radne grupe, kako bi dodatno unaprijedili saradnju, a time i otpornost na izazove s kojima se svi zajedno suočavamo. Tokom sastanka, razgovaralo se i o mogućnosti povlačenja sredstava iz pretpristupnih fondova EU koji stoje na raspolaganju Crnoj Gori i Albaniji, kao i o razvoju zajedničkih, s Hrvatskom, prijedloga vezanih za jačanje graničnih kapaciteta i granične policije. R.P.

Božinović: Dijalog je u interesu svih Domaćin sastanka, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović rekao je da Hrvatska insistira unutar Evropske unije na uključenosti država našeg regiona u teme koje se tiču bezbjednosnih izazova. “Mi smo iz svih, hrvatskih

i regionalnih interesa insistirali na tome da države Jugoistočne Evrope, a to su i države kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, nikako ne budu zapostavljene u dijalozima koji se vode na nivou EU, zbog toga što je to u zajedničkom in-

teresu, ne samo u interesu zemalja ovog dijela Evrope, već Evrope kao cjeline”, rekao je Božinović, koji je ukazao i na značaj realizacije implementacije statusnih sporazuma s Evropskom obalskom i graničnom stražom Frontex.

politika

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

opštinski odbor socijalističke narodne partije tuzi

Uvijek smo bili uz sve građane Tuzi i Malesije Neophodno je da građani Tuzi i Malesije dobiju vlast sastavljenu od onih političkih struktura koje su se bezrezervno angažovale za punu lokalnu samoupravu, a ne da ih vode oni koji su bili protiv inicijativa za ostvarenje vjekovnog sna građana ovog područja, ocijenjeno je iz tuškog odbora SNP-a. U susret prvim lokalnim izborima za opštinu Tuzi, SNP podsjeća građane ove naj-

mlađe opštine u Crnoj Gori da je “kao građanska i partija socijalne pravde, uvijek bila uz građane Tuzi i Malesije i u ona teška vremena kada je rijetkima bastalo da budu na strani istine i pravde”. “U vrijeme dok smo bili dio vlasti u tada gradskoj opštini Tuzi, pomagali smo i činili mnogo na rješavanju životnih problema građana Tuzi, jer smo se uvijek iskreno zalagali za bolji život svih bez ob-

zira na političku, nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu pripadnost. Tako je bilo i u Skupštini Glavnog grada gdje smo se uvijek zalagali za Tuzi i Malesiju jednako kao i za Glavni grad, možda čak i više”, navode iz SNP-a. Kako kažu, kao partija su se zalagali, svuda gdje se moglo, za ostvarenje cilja da građani Tuzi i Malesije žive u punopravnoj opštini. “Ova je ideja konstantno podržavana od SNP i svih njenih predstavnika, počevši od lokalnog nivoa pa sve do najviše instance predstavljanja”, saopšteno je iz SNP Tuzi. Obećavaju da će se maksimalno posvetiti realizaciji životno važnih pitanja, kako bi kao punopravna opština, Tuzi ubrzo postale jedna od razvijenijih opština u Crnoj Gori i iskoristiti postojeće resurse za bolje sjutra i opštine i Crne Gore. R.P.

kašćelan razgovarao sa hlobenom

Proširiti saradnju na nivo gradskih vlasti

Crna Gora i Slovačka imaju odličnu saradnju, koju bi trebalo proširiti i na nivo gradskih vlasti, ocijenjeno je juče na sastanku tokom susreta gradonačelnika Prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana i slovačkog ambasadora Romana Hlobena. Kašćelan je predstavio razvojne i infrastrukturne prioritete Prijestonice Cetinje, a posebno one koji se odnose na sanaciju vodovodne mreže i sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Na sastanku je, kako se navodi, saopšteno da je Crnu Go-

ru 2018. posjetilo 12 odsto više slovačkih turista nego godinu ranije. Ocijenjeno je i da je članstvo u NATO, za šta je Crna Gora imala nedvosmislenu podršku Slovačke, dobar je podstrek za buduće investitore, ali i za slovačke i druge turiste. Hloben je kazao da Cetinje ima posebno mjesto u istoriji Crne Gore, ali i u srcima Slovaka. Isto tako, kako je naveo, Slovačka ima posebno mjesto u istoriji Crne Gore zbog uloge njenih zvaničnika u uspješno sprovedenom referendumu o nezavisnosti 2006. godine.R.P.

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

politika

za poglavlja 23 i 24

Institucije angažovane na ispunjenju reformi

predsjednik albanije iljir meta u posjeti baru

Zainteresovani za otvaranje brodske linije Virpazar-Skadar

Albanija je zainteresovana za uspostavljanje brodske linije od Virpazara do Skadra i dubljenje korita rijeke Bojane u cilju valorizacije Skadarskog jezera, kazao je juče albanski predsjednik Iljir Meta koji je boravio u Baru. Tema razgovora je bila saradnja Bara i albanskih gradova, prevashodno u oblasti turizma koju će unaprijediti otvaranje još jednog graničnog prelaza između Crne Gore i Albanije-graničnog prelaza Ckla-Zoganje. Prema Metinim riječima, o brodskoj liniji u Albaniji se razgovaralo na državnom nivou. “Da bismo strateški zajed-

no upravljali zajedničkim bogatstvima koje imamo, i more i jezero, otvaramo nove granične prelaze, konkretno Ckla-Zoganje. Zainteresovani smo da unapređujemo naše kapacitete za turiste otvaranjem plovnih linija Virpazar- Skadar. Takođe, na državnom nivou smo razgovarali o dubljenju korita rijeke Bojane kako bi i ona bila plovna”, kazao je Meta. On je naglasio da turisti iz Albanije rado dolaze u Budvu, pa im treba predstaviti i potencijale barske rivijere koja ima i morsku i jezersku obalu. Potpredsjednica opštine Bar Tanja Spičanović pod-

sjetila je da su Crna Gora i Albanija prijateljske zemlje čiji model saradnje i međusobnog uvažavanja može da posluži za primjer ostalim zemljama regiona. Otvaranje graničnog prelaza Ckla-Zoganje još više će povezati ljude u graničnom pojasu, Ostrosa i Krajine sa Albanijom. Opština Bar je budžetom za 2019. godinu predvidjela sredstva za projektnu dokumentaciju”, kazala je Spičanović. Meta je u Baru posjetio katedralu Svetog Petra Apostola, a zatim i Barsku nadbiskupiju gdje je razgovarao sa nadbiskupom monsinjorom Rokom Đonlešajem i sveštenicima. R.P.

Sve državne institucije angažovane su na ispunjenju reformi u svim oblastima, prvenstveno u vladavini prava, kako bi Crna Gora uskoro mogla dobiti završna mjerila za poglavlja 23 i 24, poručila je članica pregovaračke grupe za ta dva poglavlja Marijana Laković. U Podgorici boravi Ekspertska misija Evropske komisije na temu izvršenja sudskih presuda u građanskim i privrednim stvarima, koja će, na osnovu analize zakonskih odredbi i institucionalnog okvira, kao i niza konkretnih slučajeva izvršenja sudskih odluka u građanskoj i privrednoj materiji, procijeniti sposobnosti Crne Gore za efikasno izvršenje sudskih odluka u tim predmetima. Ona očekuje da će Evropska komisija uskoro konstatovati njihovo ispunjenje, kako bi se prešlo u novu fazu pregovora i dobijanje završnih mjerila za ta poglavlja. Ukazala je na izuzetan značaj misije, imajući u vidu da je ona posvećena reali-

zaciji tri privremena mjerila u poglavlju 23 u čijem je fokusu unapređenje efikasnosti, kvaliteta i odgovornosti sistema izvršenja. Članica misije Maja Grubišin istakla je zadovoljstvo što su preporuke eksperata od prije dvije godine bile korisne, a izvještaj razumljiv, kao i što su napravljeni pomaci i sprovedene zahtjevne reforme. Zadatak misije je, dodala je ona, ne samo da pohvali preduzete korake, već da ukaže na nedostatke i pruži smjernice za dalji rad. Eksperti će se tokom boravka u Crnoj Gori sastati sa predstavnicima crnogorskih pravosudnih organa, organa državne uprave, privatnog i bankarskog sektora, kao i predstavnicima nevladinih organizacija. Ovo je druga ekspertska misija čiji je fokus izvršenje (građanskih i privrednih) sudskih odluka i ima za cilj procjenu efikasnosti, kvaliteta i odgovornosti sistema izvršenja, koji je uveden 2014. R.P.

Sa sastanka

predsjednik odbora za evropske integracije slaven radunović

Moramo ozbiljno raditi na usklađivanju sa standardima EU Moramo prestati da ponavljamo kako je Crna Gora sa 32 otvorena poglavlja lider u regionu u evropskim integracijama, i da moramo konačno ozbiljno, efikasno i dovoljno brzo raditi na promjenama i usklađivanju sa vrijednostima i standardima EU, kazao je predsjednik parlamentarnog Odbora za evropske integracije Slaven Radunović u intervjuu za European Western

Balkans. Upitan da li je realno da se Crna Gora pridruži EU do 2025. godine, Radunović kaže da “indikativno pomenuta 2025. godina nije obećanje, ona je mogućnost koju Crna Gora može i ne mora iskoristiti”. “Ukoliko pogledamo unazad, Crna Gora je bila vrlo ažurna kada se radilo o ispunjavanju početnih mjerila za otvaranje pregovarač-

kih poglavlja – kao što znate, otvorili smo sva poglavlja osim jednog. Ovo jeste za pohvalu, ali s obzirom na dužinu trajanja pregovora daleko je od dovoljnog. To je samo početni posao kojim smo pokazali ozbiljno interesovanje Crne Gore da bude dio EU. Ono što je za kvalitet i tempo pregovora presudno je ono što slijedi nakon otvaranja poglavlja, a to su sprovođenje usvojenih

zakona, konkretne reforme Kako dalje kaže, priča nii dalja harmonizacije dovoljna da ubijedi zemlje člaja zakonodavstva nice EU da nas – to je ono čime prime u svose demonstriju „ekipu“ – ra istinska posvećenost priča, lobiraevropskim nje i stvaravrijednostinje pozitivne ma i namjepolitičke klira da Crna Gome mogu i treba samo da prara bude naredna Radunović članica Unije”, kate konkretne rezulzao je Radunović. tate. R.P.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.13540 0.88000 124.250 1.13260 75.4433 118.406 7.42650

au = 1,282.44

Naziv JGPK PREN EPCG TECG

Najveći promet CijeNa 11,9833 0,7700 3,8000 1,6000

KoličiNa 750 4.513 500 663

obim u € 8.987,5000 3.475,0100 1.900,0000 1.060,8000

PromjeNa 3,57% -1,28% 4,11% 0,00%

aG=15.29

SVJETSKI EKONOMSKI FORUM U DAVOSU

Marković sa visokim zvaničnicima u Davosu Predsjednik Vlade Duško Marković učestvovaće u četvrtak i petak na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švajcarskoj, saopšteno je u Vladi. Marković će govoriti na sesiji “Stvaranje snažnih partnerstava za rast i mir na Zapadnom Balkanu”. “Fokus diskusije, na kojoj će biti visoki zvaničnici iz regiona i Evrope, je identifikacija zajedničkih izazova i unapređenje tekućih napora, uključujući promociju snažnih javno-privatnih partnerstava i pomire-

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

montEnEgRo berza

ekonomija PlEmEnItI metali

KuRSnA lista

nja”, kazali su u Vladinoj službi za odnose sa javnošću. Na marginama foruma, premijer Marković će imati bilateralne susrete sa predstavnicima vlada i kompanija. Svjetski ekonomski forum je međunarodna organizacija javno-privatne saradnje koja je posvećena poboljšanju sveukupne ekonomsko-socijalne i političke situacije u svijetu i okuplja političke i poslovne lidere radi oblikovanja aktuelnih pitanja u okviru globalnih, regionalnih i industrijskih agendi. R.E.

Na osnovu odluke Tržišne inspekcije, NARODNA KNJIGA DOO, Podgorica izdaje VAŽNO SAOPŠTENJE O NEBEZBJEDNOM PROIZVODU

Laserski pokazivač SIN 2015805, Kina Laserski pokazivač predstavlja rizik od povrede oka i oštećenja vida jer spada u klasu IIIa što odgovara klasi 3R (dostupno zračenje AE < 5mW). Da bi rizik upotrebe proizvoda koji sadrže lasere bio minimalan, nivo zračenja i svjetlosti u takvim proizvodima ne smije prelaziti propisanu vrijednost. Takođe, proizvod ne sadrži potrebna upozorenja i informacije propisane standardom MEST EN 60825-1:2015. Ako ste kupili ovaj proizvod u nekoj od knjižara „Narodne knjige”, molimo Vas da odmah prestanete sa upotrebom. Vratite isti u knjižaru u koju ste ga kupili i novac će Vam biti vraćen. Zahvaljujemo Vam se na saradnji i izvinjavamo zbog eventualnih problema koje smo Vam prouzrokovali iako „Narodna knjiga” nije uvoznik ovog proizvoda. Zbog odgovornosti prema svojim kupcima „Narodna knjiga” DOO, Podgorica objavljuje ovo saopštenje.

NOVA UžA lISTA pRIORITETNIh INFR

U 62 projekta bi

žu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata, koja je krajem prošle godine kompletirana i onima iz oblasti digitalne infrastrukture, sada čine 62 projekta ukupne vrijednosti 5,68 milijardi eura.

Naime, nakon što je prvo Nacionalna investiciona komisija, čiji je predsjednik premijer Duško Marković 21. novembra razmotrila, Vlada je 26. decembra prošle godine usvojila novi dokument. Prvobitna Uža lista s kraja marta prošle godine imala je 36 projekata čija je ukupna vrijednost bila 2,13 milijardi eura. Lista je prvi put ažurirana mjesec kasnije, da bi se na kraju godine broj projekata i njihova vrijednost praktično udvostručila. Kako se precizira, od 62 projekta na novoj listi je devet iz oblasti eneregtike, a u te namjene biće uloženo 1.178,44 miliona eura. Troškovi za 12 projekata iz saobraćajne infrastrukture imaju vrijednost 3.387,9 miliona eura, a sedam iz oblasti zaštite životne sredine - 731,17 miliona eura. Nova tri projekta iz sektora digitalne infrastrukture vrijedna su 32,95 miliona eura, 15 iz sektora društvenih djelatnosti 300,02 miliona eura, dok je za ostalu infrastrukturu izdvojeno 16 proje-

kata od 47,97 miliona eura. Prema Strateškoj relevantnosti projekta, sa 98 odsto na vrhu su se našla dva projekta - unapređenje vodosnabdijevanja i državni data centar. Prvi pripada sektoru zaštite životne sredine i za njega su procijenjeni troš-

kovi od 123,6 miliona eura. Planska dokumentacija je završena, a u toku je rješavanje imovinskopravnih pitanja. Data centar organa državne uprave, odnosno Državni data centar treba na jednom mjestu da objedini ključnu informaciono-komunikacionu infrastrukturu, značajna za efikasno funkcionisanje sistema elektronske uprave i IT sistema organa državne uprave. „U Državnom data centru bi

Milijarda za Jadranskojonsku brzu saobraćajnicu Najinteresantniji dio iz segmenta saobraćajne infrastrukture sa ove liste svakako je takozvana Ruta 1, odnosno brza saobraćajnica kao varijanta Jadransko-jonskog autoputa duž obale, čijih sedam segmenata ima procijenjene troškove od 1,01 milijardu eura. Dio najbliži realizaciji je most preko Bokokotorskog zaliva, sa vijaduktima i pristupnim putevima procijenjene vrijedno-

sti 67,92 miliona eura. Prema ovom dokumentu, tender će biti pokrenut čim se završi priprema tehnička dokumentacija i na nju dobije konačna saglasnost. Ostale segmente čine radovi na dionicama od granica sa Hrvatskom do Bijele, zatim Herceg Novi – Bijela, Tivat – skretanje za tunel Sozina i Bar - granica sa Albanijom, i zaobilaznice oko Herceg Novog, Tivta, Budve i Bara.

CENTRAlNA BANKA CRNE gORE I OVE gODINE RASpISAlA KONKUR

Nagrađuju autore najboljeg diplomsk Centralna banka (CBCG) raspisala je, povodom 11. aprila, Dana Centralne banke, konkurs za dodjelu godišnje nagrade te institucije za najbolji diplomski, magistarski i doktorski rad iz oblasti bankarstva i monetarne politike i teorije. “Nagrada za diplomski rad iznosi 2.000 eura, 3.000 za magistarski i 4.000 eura za doktorski rad. Pravo učešća imaju državljani Crne Gore

koji su u prethodnoj godini odbranili diplomski, magistarski ili doktorski rad na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola u Crnoj Gori”, naveli su u CBCG. Radovi s e do stavljaju CBCG, neposredno ili poštom na njenu adresu, najkasnije do 20. februara u papirnoj i elektronskoj formi na CD-u. Uz radove, učesnici su dužni da pored prijave, dostave ovjerenu kopiju diplo-

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

dobitnici

Naziv

CijeNa

KoličiNa

obim u €

EPCG JGPK TECG PREN

3,8000 11,9833 1,6000 0,7700

500 750 663 4.513

1.900,0000 8.987,5000 1.060,8000 3.475,0100

PromjeNa 4,11 3,57 0,00 -1,28

Naziv PREN TECG JGPK EPCG

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,7700 1,6000 11,9833 3,8000

KoličiNa 4.513 663 750 500

obim u € 3.475,0100 1.060,8000 8.987,5000 1.900,0000

PromjeNa -1,28 0,00 3,57 4,11

rastrUktUrNih projekata dvostrUko veća

iće uloženo 5,68 milijardi € bio smješten Jedinstveni informacioni sistem organa državne uprave i nudio bi IT usluge organima državne uprave koji nemaju svoj data centar. Planirana lokacija je u nekadašnjoj zgradi Pobjede u Podgorici“, detalji su ovog projekta u koji će se, prema procjenama, investirati 2,45 miliona eura. Sa 96 odsto strateške relevatnosti označena je rekonstrukcija i modernizacija pruge od Bara do Vrbnice, na granici sa Sr-

bijom, a troškovi za tri segmenta ovih radova procijenjeni su na 246,5 miliona eura. U istu kategoriju spada razvoj infrastrukture za širokopojasni pristup internetu, vrijednosti 27,5 miliona eura, potrebna za širenje mreže nove generacije (New Generation Network - NGN). Njime bi širokopojasne mreže bile dostupne i u područjima u kojima za to ne postoji komercijalni interes. „Definisanjem donje granice isplativosti investiranja ‘bi-

jelim zonama’ - minimalan broj domaćinstava, dužina potrebne infrastrukture, korišćenje vazdušnih ili podzemnih vodova dobiće se precizni podaci o vrijednosti. Sadašnja procjena je aproksimacija troškova pokrivanja svih naselja sa više od stotinu stanovnika.“, dodaje se u projektnoj dokumentaciji. Sa značajem većim od 90 odsto iz segmenta saobraćaja označeni su radovi na auto-putu Bar – Boljare, i to: dionice Mateševo –

Izvjesna gradnja mosta preko Veriga

rs povodom svog daNa

Andrijevica, Đurmani – Farmaci, Andrijavica – Boljare, i obilaznica oko Podgorice u okviru dionice Smokovac, te brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja. U sektoru zaštite životne sredine ovakav prioritet ima izgrad-

nja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, u okviru unapređenja sistema upravljanja otpadnim vodama, te Državna širokopojasna mreža koja će obuhvatati državnu administraciju. K.J.

Spremni za tendere U grupi 1a Uže liste, koju čine projekti sa pripremljenom tehničkom dokumentacijom, spremni za pripremu ili sprovođenje tenderskog postupka, su izgradnje trafostanica Lastva i Brezna, dalekovoda Lastva - Čevo - Pljevlja i Brezna – Žabljak, dodatni dio radova na unapređenju energetske efikasnosti, kao i rehabilitacija kolosjeka, rekonstrukcija čeličnih mostova i regulacija vodotoka na pruzi Bar – Vrbnica. Tu je i pomenuti kolektor u Podgorici, izgradnja kanalizacione mreže na Žabljaku, postrojenja za kompostiranje biorazgradivog otpada u okviru deponije „Možura“ u Baru i Vatrogasni dom u Pljevljima. Prema istoj listi, izvjesno je da će nove objekte dobiti klinike za psihijatriju, za infektivne bolesti i za dermatovenerologiju, za-

tim ZIKS u Spužu kao multifunkcionalni prostor, Muzička akademija i Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju, te OŠ „Dušan Korać“ i Muzička škola u Bijelom Polju. Biće završene rekonstrukcije Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ sa dvorištem na Cetinju, zatvora u Starom gradu u Kotoru, Doma vojske za Crnogorsku kinoteku i Muzički centar Crne Gore u Podgorici, Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju, te male scene u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici. Kada je u pitanju izgradnja hidroelektrane na Morači, vrijedne 510,25 miliona eura, i ona je izvjesna čim bude usvojena jedna od ponuda čiji su predlozi dati u Strategiji razvoja energetike do 2030. godine.

oBjavljeNi Novi podaCi za NovemBar

kog, magistarskog i doktorskog rada Kamatna stopa u padu me odnosno uvjerenja o stečenom akademskom stepenu, biografske podatke i kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu. Najbolje radove bira komisija koju imenuje guverner CBCG. Komisija može odlučiti da ne dodijeli godišnju nagradu za pojedinu kategoriju, ukoliko prijavljeni radovi ne zadovolje kriterijume kvaliteta. R.E.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, pala je u novembru 0,02 odsto i iznosila je 6,37 procenata, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa, kako se navodi u Biltenu CBCG, u novembru prošle godine oslabila je 0,01 na 5,78 odsto. “Kamatne stope na novoodobrene kredite u novembru

su pale, efektivna 0,46 na 6,46 odsto, a nominalna 0,31 procentni bod na 5,83 odsto. Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u novembru su porasle po 0,03 procentna poena, pa je efektivna iznosila 24,38 odsto, a nominalna 20,61 odsto”, istaknuto je u Biltenu. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u novembru je ostala na oktobarskom nivou od 0,58 odsto. R.E.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Britanska niskotarifna aviokompanija EasyJet izgubila je 15 miliona funti za samo 36 sati. Višemilionski gubitak je napravljen, kako prenose mediji, zbog putničkog haosa koji su prouzrokovali dronovi primjećeni iznad pista londonskog aerodroma Getvik u decembru. “Taj poremećaj pogodio je 82.000 putnika i prouzrokovao otkazivanje više od 400 njihovih letova

miliona funti izgubila je britanska kompanija EasyJet za manje od dva dana

EKONOMIJA

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

PODACI AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE

Korisnika mobilne telefonije u decembru 2,5 odsto više

uoči Božića. Zbog toga je izgubljeno pet miliona funti prihoda, a pružanje pomoći klijentima je koštalo deset miliona”, kazali su u EasyJet-u.

MMF smanjio prognoze Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je prognoze rasta globalne ekonomije za 2019. i 2020. godinu zbog slabosti u Evropi i nekim tržištima u usponu. Globalna ekonomija će, prema novim procjenama MMF-a, porasti po stopama od 3,5 odsto u ovoj i od 3,6 odsto sljedeće godine što je 0,2 i 0,1 odsto niže u odnosu na projekcije iz

oktobra prošle godine. “Veće usporavanje kineske ekonomije od očekivanog i mogući Bregzit “bez dogovora” predstavljaju rizike po perspektive rasta globalne ekonomije, i to bi moglo pogoršati turbulencije na finansijskim tržištima”, ocijenili su juče predstavnici MMF-a na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Ilustracija Korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori na kraju decembra prošle godine bilo je 1,13 miliona, što je 2,5 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Prema izvještaju EKIPa broj korisnika u decem-

bru odgovara penetraciji od 182,96 odsto. “U odnosu na isti period 2017, broj korisnika u decembru veći je 8,6 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 50,26 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 49,74 odsto”, saopštili su u EKIP-u.

Telenor je, kako se navodi u izvještaju, imao 41,11 odsto ukupnog broja pripejd korisnika, M:tel 33,73 odsto, a Crnogorski Telekom 25,17 odsto. Crnogorski Telekom je u decembru imao 39,88 odsto postpejd korisnika, M:tel 31,63 odsto, a Telenor 28,49 odsto. R.E.

MUSTAFIĆ NA SASTANKU SA GAŠIJEM

POBOLJŠATI USLOVE ZA ZAPOŠLJAVANJE ROMA M:tel neograničen internet MMF

Kazna za kompaniju Google

50 miliona eura je Francusko tijelo zaduženo za sajber prostor i zaštitu podataka kaznilo google

Francusko tijelo zaduženo za sajber prostor i zaštitu podataka osudilo je američkog internet giganta, kompaniju Google, na rekordnu kaznu od 50 miliona eura. Kako se navodi, oštra novčana sankcije je zbog nedovoljno transparentnog obavještavanja korisnika o tome kako se raspolaže njihovim ličnim podacima.

Kompanija M:tel je, u specijalnoj ponudi “Sve za deset”, omogućila neograničeno korišćenje interneta za pretplatu od deset eura mjesečno, saopštili su u kompaniji. M:tel korisnici dobijaju 50 gigabajta internet saobraćaja po maksimalnoj brzini svakog mjeseca i tablet Huawei MediaPad T3, uz paket Surf Elastik. “Povoljnost je i što korisnici uz jednu mjesečnu pretplatu dobijaju dvije SIM kartice, na kojima je moguće šerovati internet. Nakon potrošenih resursa po maksimalnoj brzini, neograničena internet potrošnja se nastavlja po brzini od 64 kilobita po sekundi”, naveli su u M:tel-u. R.E.

Romima koji traže posao, a nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, neophodna je pomoć u sticanju vještina, znanja i ponašanja primjerenog aktuelnim i očekivanim zahtjevima na crnogorskom tržištu rada, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku direktora Zavoda Sulja Mustafića i predsjednika Romskog savjeta Isena Gašija. Mustafić je kazao da poboljšanju uslova za veSa sastanka

će zapošljavanje Roma se može doprinijeti kroz organizovanje projekata koji uvažavaju njihovo realno stanje. “To je moguće i odgovarajućim kvalifikacijama na kraći period, programima i javnim radovima koji uključuju sve vidove obrazovanja”, dodao je Mustafić. Gaši je naveo da primjerima iz prakse treba motivisati i ohrabriti Rome da se obrazuju i traže posao. R.E.

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

EKONOMIJA

PRIČA RADNIKA IZ KOLAŠINA: KAKO JE PROPALA FABRIKA VODE ª LIPOVOº

ATLAS NAS OSTAVIO BEZ POSLA, PLATA, OPREME...

iznismen u bjekstvu Duško Knežević, za kojim je raspisana nacionalna potjernica, ostavio je iza sebe pustoš u kompanijama u kojima su uvedeni stečajevi.

Jedno od tih preduzeća je i Fabrika vode “Lipovo”, koja je od februara prošle godine u stečaju, sa velikim izgledima da se priča o ovom preduzeću završi njegovom likvidacijom. Radnicima se duguju 24 plate koje im Knežević ne izmiruje iako je “zaplijenio”, odnosno prenio na svoju Atlas banku kompletnu opremu fabrike u vrijednosti od 1.77.386 miliona eura.

BEZ PLATA DVIJE GODINE

Šta se dešavalo u fabrici za Dnevne novine priča jedan od njenih radnika Jovo Bulatović. “Kašnjenja sa platama su počela već 2013, a posljednju smo primili u decembru 2015. godine. Te 2013. godine jasno nam je bilo da posla nijesu čista. Čuli smo da je ova fabrika otvorena da bi bila za-

ložena za kredit kod Atlas banke. Krediti, kako smo čuli, nikad nijesu ni vraćani, ali je zato otišla imovina. Kao razlog za uvođenje stečaja naveli su nerentabilnost firme i da su plate zaposlenima visoke. Nas pet operatera smo održavali proizvodnju, a na drugim pozicijama i funkcijama radile su 32 osobe. Najviše je bilo šefova, dok je stvarnih radnika bilo 15. Jedino je nas zanimala prodaja vode, ove druge je baš bilo briga. Oni su imali visoke plate, auta, besplatno gorivo”, priča Bulatović. Stečaj je, kako kaže, uveden bez znanja radnika. “Da nije bilo slučajnog susreta radnika i čovjeka koji je imenovan za stečajnog upravika, ne bi znali da preduzeće propada, da ostajemo bez posla i bez dvogodišnje zarade. Na sreću, ako se to može zvati srećom u takvim uslovi-

ma, uspjeli smo da se organizujemo i u zakonskom roku tražimo svoja prava”, kaže Bulatović. Tek uvođenjem stečaja, kako kaže, od stečajnog upravnika saznaju da se oprema u fabrici, imovina i zgrada, vode na Atlas grupu i djelove ove korporacije. “Rađen je i plan reorganizacije za koji se i dalje čeka vještačenje, a i pitanje je da li se bilo kakav plan u ovom trenutku može sprovesti. U tom planu predviđa se da radnicima isplaćuju po 100 eura mjesečno u period od pet godina, kako bi nam ta dugovanja otplatili, ali niko od nas na to neće pristati. Već godinu dana suđenja se odlažu i niko ništa ne preduzima. Zašto država ne rješava pitanja radnika, ona je uvela stečaj”, kazao je Bulatović. Naglašava da ne zna kako se voda prodavala, ali da se nakon najave da će fabrika biti zapečaćena voda “izmješta iz kruga fabrike i prebacuje u FAK Rubežić bez ikakvog papira”.

“Svega je tu bilo. Kad smo čuli da će pečat na fabriku, okupili smo se da sačekamo inspektorku koja je trebala da pečatira postrojenja. Kako se niko nije pojavljivao, ja je pozovam i ona mi odgovara da je dobila naređenje da radnici moraju da rade i da nema ništa od zatvaranja fabrike”, kazao je Bulatović. Ovo je jedna od priča iz jednog od propalih Kneževićevih firmi koji je, kako se sumnja, pobjegao sa parama svojih klijenata i zaposlenih, ostavljajući državu da se brine o ljudima koje je ostavio bez egzistencije.

BEZ ZAHTJEVA ZA REPROGRAM

Fabrika vode „Lipovo” iz Kolašina nije aplicirala za reprogram poreskih obaveza koji je država omogućila zainteresovanim poreskim dužnicima. Stečaj u “Lipovu” uveden je u februaru prošle godine, na zahtjev Poreske uprave zbog neizmirenih poreskih obaveza.

Na dan otvaranja stečajnog postupka fabrika vode bila je u blokadi zbog 396.764,93 eura duga. Poreska uprava je od kraja februara 2016. pokušala prinudno da naplati potraživanje koje je blizu 287.000 eura, ali joj to nije pošlo za rukom. Iz fabrike “Lipovo” su ranije više puta pred sudom saopštili da su vodili razgovore o izmirenju duga sa Poreskom upravom, ali taj sporazum nikad nije formalizovan, niti su se početkom prošle godine prijavili za reprogram obaveza. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, između Atlas banke i Fabrike vode “Lipovo” u julu 2017. godine zaključen je ugovor o prenosu prava svojine kojim je kompletna oprema fabrike, u vrijednosti od 1.771.386 eura, prenijeta na Atlas banku. Radi se o tehnološkim linijama, postrojenjima, uređajima za snabdijevanje, svemu onome što je činilo pogon ove fabrike. Z.Bulatović

hronika

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

uhapšen turski državljanin

prevozio emigrante za naknadu od 250€ Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su lišili slobode lice osumnjičeno da je počinilo krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Naime, službenici OGB Ulcinj su juče, 22. januara 2019. godine oko 00,10 časova, na magistralnom putu Ulcinj – Sukobin u mjestu Vladimirske Krute, zaustaili vozilo marke „VW touran“ kojim je upravljao A.C.S. (31) rođen u Turskoj, privremeno nastanjen u Baru. Tom prilikom je u njegovom vozilu zatečeno pet stranih državljana koji nisu posjedovali lična dokumenta. Sva lica su dovedena u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj. Kriminalističkom obradom policijski službenici su došli do

pokušaj ubistva u centru cetinja

sumnje da se A.C.S. prethodno dogovorio sa ovim stranim državljanima da ih za iznos od 250 eura po osobi preveze od Tirane do Podgorice. A.C.S. je, sumnja se, preuzeo strane državljane koji su mu tom prilikom platili 750 eura, potom ih dovezao do lokacije koja se nalazi u blizini Graničnog prelaza Sukobin, nakon čega su strani državljani ilegalno prešli državnu granicu između Republike Albanije i Crne Gore, mimo graničnog prelaza. Nakon izvjesnog vremena osumnjičeni je ova lica, kako se sumnja, preuzeo u mjestu Sukobin i oni su mu platili još 500 eura. Zajedno su nastavili put do Vladimirskih Kruta gdje su ih presreli policijski službenici. R.C.H.

U VUjoVića pUcano dok je trenirao

Cetinjanin Ivan Vujović (42) teško je ranjen u sinoćnoj pucnjavi koja se dogodila oko 18.50 časova u centru Cetinja. Na njega dok je navodno trenirao u teretani “Herkules”, koja se nalazi u sklopu Sportskog rekreativnog centra “Lovćen”, pucao je za sada nepoznat muškarac. Prema navodima očevidaca, napadač koji je imao kapuljaču na glavi prišao je Vujoviću koji je u tom trenutku stajao pored jedne sprave i ispalio više hitaca u njega, na-

kon čega je pobjegao. Vujović, koji je tom prilikom zadobio prostrelne rane grudnog koša i desne ruke, prvo je prebačen u cetinjsku bolnicu, međutim zbog težine povreda hitno je transportovan u Klinički centar u Podgorici, gdje je odmah operisan. Do zaključenja ovog izdanja njegovo stanje je bilo kritično. Cetinjska policija je odmah izašla na lice mjesta i blokirala širi centar grada. Sa obližnjih objekata izuzeti su snimci koji

će pomoći u indentifikaciji počinioca. Takođe uzete su i izjave od očevidaca događaja. Vujović, inače, slovi za bezbjednosno interestantno lice i odavno je poznat policiji. Bio je predmet većeg broja policijskih akcija koje su usmjerene prema bezbjednosno interesantnim licima. On je prije par godina bio akter tuče u Budvi, kada su, navodno, on i još jedno lice pokušali da iznude 50.000 eura. N.P.

viši sud u podgorici

odloženo suđenje Mugoši Foto: Iva Mandić

Suđenje bivšem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši, zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju Carine, ponovo je odloženo. Naime, tužilac Sanja Jovićević tražila je odlaganje glavnog pretresa, jer je na optužnicu protiv nekadašnjeg saradnika Mugoše, Dragana Đukića, koja je odbijena, podnijeta žalba. S obzirom da postupak po žalbi nije još okončan, sud je konstatovao da ne postoje uslovi za održavanje glavnog pretresa.

Za slučaj Carine, kojim je budžet glavnog grada oštećen za 6,7 miliona eura, prvo je optužen Mugoša. Zbog nedostatka dokaza protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Podgorice, tužilaštvo je usred suđenja proširilo istragu, a potom i optužnicu. Mugoša se tereti da je 2007. zloupotrijebio položaj tako što je bez

odluke lokalnog parlamenta omogućio prodaju vrijednog zemljišta od 15,2 hiljade kvadrata na Starom aerodromu. Istraga protiv Mugoše pokrenuta je nakon što su vještaci uradili procjenu štete nastale 2007. godine u poslu koji je Opština sklopila sa kompanijom Carine, čiji je vlasnik Čedomir Popović. N.P.

suđenje za ubistvo u ziks-u:

Zaboravili da vještače poruke okrivljenih? Saslušanjem vještaka za telefonske komunikacije Marka Lakića juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje za ubistvo Kotoranina Dalibora Đurića u ZIKS-u 2016. godine. Tokom salušanja vještaka ustanovljeno je da on nije dao potpun nalaz jer u vještačenju nema sadržine poruka koje su stizale okrivljenima Milošu Trbu i Dejanu Pavićeviću, kao ni sadržine poruka koje su oni slali. Kako je to juče pojasnio sudija Dragoje Jović, važno je da da se izvrši prepis poruka na dan ubistva. “Jedna od tih poruka glasi: “Ubiše onog Đurića na ekonomiji...”. Nije poznato od koga je ta poruka stigla, ali će se utvrditi naknadno vještačenjem. Poruka ove sadržine stigla je svega 10-ak minuta nakon likvidacije kada nije-

dan medij još nije objavio tu informaciju niti je javnost bila upoznata sa djelom”, pojasnio je sudija Jović. Podsjećamo, Đurić je hicem iz snajpera ubijen u septembru 2016. dok je vježbao u spoljnoj teretani poluotvorenog odjeljenja u zatvoru u Spužu. Okrivljeni Dejan Pavićević i Miloš Trbo optuženi su da su bitno doprinijeli još neidentifikovanim osobama da na podmukao način i iz koristoljublja ubiju Đurića koji je navodno bio blizak “škaljarskom klanu”. U spisima se objašnjava da su oni dio kriminalne grupe formirane maja 2016. godine, sa zadatkom da likvidiraju sada pokojnog Đurića. Prema njihovim tvrdnjama, taj klan pripremao je više krivičnih djela - šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja i teško ubistvo. N.P.

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Hronika

OdlukOm Vijeća drugOstepenOg suda u Bariju OkOnčan prOces ª duVanska aferaº

Vujošević, Barović, Jeknić i Drašković pravosnažno oslobođeni optužbi

Vijeće drugostepnog suda u Bariju oslobodilo je na jučerašnjoj sjednici crnogorske državljane Branka Vujoševića, Veselina Barovića, Dušanku Pešić-Jeknić i srpskog državljanina Andriju Draškovića svih optužbi za šverc duvana. Na istoj sjednici, Vijeće suda u Bariju obustavilo je postupak protiv Branislava Mićunovića zbog zastare postupka, objavio je portal Analitika. “Imajući u vidu član 530 Krivičnog zakonika, Sud oslobađa Vujoševića, Barovića, Pešić i Draškovića od krivičnog djela njima pripisanog zato što ‘činjenice ne postoje’, kaže se u izreci presude krivičnog sektora Tribunala u Bariju koju potpisuje predsjednica vijeća Flora Kistuli. Kako se navodi, imajući u vidu član 531 Krivičnog zakonika, uvažavajući opšte olakšavajuće okolnosti koje su ocijenjene jednake jačine onim iz optužbe, Vijeće suda smatra da se ne treba na-

Imajući u vidu član 530 Krivičnog zakonika, Sud oslobađa Vujoševića, Barovića, Pešić-Jeknić i Draškovića od krivičnog djela njima pripisanog zato što ‘činjenice ne postoje’,

staviti krivičnim gonjenjem Mićunovića za krivično djelo za koje je optužen, zato što je ono poništeno zbog zastare. Oslobađajućom presudom, nakon punih 18 godi-

na, okončan je sudski proces nazvan ,,duvanska afera“ koji je dugo potresao crnogorsku i međunarodnu javnost. U izreci suda se naglašava da će detaljno obrazlože-

nje presude biti objavljeno u roku od 90 dana. Postupak je započet još 2001. godine, a prema optužnom predlogu iz 2007., koji je dostupan javnosti, Veselin

Barović i Branko Vujoševicć su okrivljeni da su pokrivali šverc duvana preko firme “Montenegrpo tabako tranzit” (MTT), dok je Dušanka Pešić- Jeknić, navodno, omogućila povezivanje italijanskih kriminalaca i Vlade Crne Gore. Branislav Mićunović i Andrija Drašković su se teretili da su kao čelnici mafije pružili utočište italijanskim kriminalcima, članovima Ujedinjene svete krune i Kamore, a da su zauzvrat dobili monopol na ilegalnu trgovinu preko Jadrana. N.P.

pretresi na cetinju i u Baru

Oduzeta tri vatrena oružja, municija... OdlOženO suđenje za uBistVO medina

Izostao vještak za telekomunIkacIje Zbog nedolaska vještaka za telekomunikacije Predraga Boljevića, juče je odloženo suđenje Vladimiru Ulami i Darku Mijoviću, koji se terete za teško ubistvo Petrovčanina Nemanje Medina 8. jula 2016. godine. Boljević je svoj izostanak opravdao neodloživim obavezama u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo. Osim Ulame i Mijovića, na optuženičkoj klupi je i Bogdan Milić, koji se sumnjiči za krivič-

no djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela. Ulama i Mijović se terete da su namamili Nemanju da dođe u Virpazar. Zatim su ga u gepeku njegovog automobila ,,megan“ odvezli na nepoznato mjesto i prema sumnjama tužilaštva, ubili. Medinov automobil je četiri dana kasnije pronađen zapaljen u mjestu Jabukov do, ali njegovog tijela i dalje nema. N.P.

Policija je na Cetinju prilikom pretresa stana K.S. (54) pronašla i oduzela dva pištolja, puška, startni pištolj, 102 komada municije i improvizovani uređaj za ispaljivanje municije. O svemu je upoznat državni tužilac u ODT na Cetinju. Oduzeti oružje, municija i uređaj će biti upućeni u Forenzički centar radi vještačenja. Osim navedenog, službenici OB Cetinje su, tokom pojačane kontrole na teritoriji Cetinja, kontrolisali 54 i sankcionisali devet bezbjednosno interesantnih lica. Kako saopštavaju iz Uprave polcije, službenici barske policije su juče, pretresom stana i drugih prostorija koje koristi V.V. (28) iz Bara, pronašli i oduzeli lovačku pušku, 23 komada puščane municije kalibra 7,62mm, 215 komada puščane municije,

neispaljenu granatu, inicijalno punjenje za granatu, svežanj barutnih štapića, tri koluta sporogorećeg štapina dužine pet metara i pet plastičnih barutnih punjenja. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji je naložio da se protiv V.V. i još jednog lica,

S.V. (50) iz Bara, podnese krivična prijava u redovnom postupku zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pronađeni oružje, municija i ostala nedozvoljena sredstva biće upućeni u Forenzički centar radi vještačenja.

HRONIKA

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

RJEŠENJEM VANPRETRESNOG VIJEĆA VIŠEG SUDA U BIJELOM POLJU

Potvrđena optužnica protiv Zekića i Đukića Nakon što je Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju vraćena na dopunu i ponovo dostavljena Višem sudu u Bijelom Polju, vanpretresno vijeće tog suda potvrdilo je juče optužnicu protiv Beranaca Marka Zekića i Radomira Đukića koji se terete da su hicima iz pištolja pokušali da ubiju sugrađanina Edina Šuntića 10. juna prošle godine. U tom incidentu niko nije povrijeđen. Optuženima je stavljeno na teret da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo “ubistvo u pokušaju” s tim što je Zekiću, za kojeg se sumnja da je pucao kritične prilike, u sticaju

stavljeno na teret i krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja”. Tokom saslušanja kategorički su negirali povezanost sa predmetnim djelom. Iz Uprave policije ranije su saopštili da je prilikom privođenja Zekić pokušao da pobjegne u momentu kada mu je saopšteno da će biti uhapšen, ali su ga policajci sustigli i uhapsili. “Sumnja se da su M.Z. i R.Đ., 10. juna 2018. godine oko 20.10 časova, počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret na način što su, u Polimskoj ulici u Beranama, na motoruskuteru kojim je upravljao R.Đ. dok se iza njega kao

Optuženima je stavljeno na teret da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo “ubistvo u pokušaju” s tim što je Zekiću, za kojeg se sumnja da je pucao kritične prilike stavljeno na teret i krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja”.

saputnik nalazio M.Z., prvo prošli pored vozila “VW Golf V” koje je bilo parkirano ispred pekare, a potom se polukružno okrenuli i prišli iz istog pravca ovom vozilu u kojem se nalazio E.Š. i zatim pokušali da ga ubiju. Oni su, kako se sumnja, pokušali da ga ubiju na način što je M.Z. tom prilikom iz pištolja ispalio više hitaca u pravcu vozila E.Š.,

dok je R.Đ. upravljao skuterom. E.Š. je pokrenuo vozilo i skrenuo desno u drugu ulicu, dok su ga ova dva lica, sumnja se, pratila na skuteru i dalje pokušavajući da ga ubiju. U jednom trenutku E.Š. je uspio da im pobjegne nakon čega je prijavio događaj CB Berane”, saopštili su povodom događaja iz Uprave policije. B.Č.

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Hronika

počelo suđenje po tužbi bivše viceguvernerke protiv žugića

Radović tvRdi da je tRpjela uvRede, Žugić to negiRao

U podgoričkom Osnovnom sudu juče je počelo suđenje po tužbi bivše viceguvernerke Centralne banke Irene Radović koja se četiri sata izjašnjavala o razlozima zbog kojih je guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića tužila za mobing i diskriminaciju. Već danas će se suđenje nastaviti, a svoj iskaz, kao odgovor na tužbu daće upravo Žugić. Osim neprijatnosti u vidu poslovnih zahtjeva, Radović je istakla da je i vrijeđana da se bavi spletkarenjem, da je neprofesionalna i zlonamjerna. Podsjetimo, 2. jula prošle godine Savjet Centralne banke uputio je parlamentu prijedlog za razrješenje viceguvernerke Radović prije isteka mandata jer je odala poslovnu tajnu i predlagala odluke u ličnom interesu.

■ “Neshvatljivi zahtjevi”

Od kada je izabrana za viceguvernerku u Sektoru za kontrolu bankarskog sistema, 6. marta 2017. godine, kako je kazala, bila je suočena sa dosta neshvatljivih zahtjeva od strane guvernera. Dodala je da je prva neprijatnost nastala kada je stigao dopis od MANS-a da se dozvoli pristup diplomama svih iz rukovodstva, viceguvernera i guvernera, za koji je ona potpisala saglasnost. Kako je istakla, nakon toga je Žugić upitao zašto to radi, dodajući da smatra da sve u vezi sa njihovim dosijeima treba da bude tajno. Radović je navela i da je

Žugić skrivao bitne informacije od nje i njenih saradnika. “Zajedno sa svim poslovnim bankama smo pripremili jedan važni akt kada se ušlo u proceduru međunarodnih finansijskih standarda 9. Regulativa je predata Savjetu za usvajanje, da bi saradnica guvernera Milena Knežević došla da kaže da to ne može biti usvojeno zbog jedne banke jer može da se ugrozi finansijska stabilnost u državi. Kad sam pozvala tu banku i pitala što ranije to nisu rekli, oni su kazali da su više puta to dostavljali CB. Direktor borda te banke mi je to kazao i današnji izvršni direktor te banke. To je moglo da izazove ozbiljne konsekvence po bankarski sistem”,

navela je Radović. Objasnila je i da Žugić nije htio da povuče taj akt, već je optužio njene saradnike, Darka Bulatovića i Miomira Ćirovića za udar na bankarski sistem, ocijenivši ih nekompetentnima, a nju optužio za amaterizam i spletkarenje.

■ Oduzeta OvlašćeNja, ugrOžeNO zdravlje

Radović je navela da je u njenoj nadležnosti bila kontrola kreditnog registra, ali da je Žugić sve to dao u rad viceguverneru Nikoli Fabrisu, kojeg je molila da to ne prihvata, jer je to njena nadležnost. “Za to imam dokaze, a i Fa-

bris može sve da potvrdi”, navela je Radović. Pred sudijom Mladenom Grdinićem Radović je kazala da se nakon usvajanja Zakona o Centralnoj banci Žugić posvetio izmjeni sistematizacije kako bi njoj oduzeo ovlašćenja. “Potpuno sam izgubila ovlašćenja. Preuzeo je na sebe ovlašćenja za kontrolu banaka. Dat mi je nalog za sektor koji tek treba da se formira. Iako smo dogovorili rok u kojem je trebalo da ispuni niz stvari da bih potpisala aneks ugovora, on ništa od obećanog nije ispunio”, navela je Radović. Istakla je da nakon 12. marta prošle godine nije imala nikakva zaduženja, sve do razrješenja.

na graničnom prelazu sukobin

Srpski državljanin uhapšen sa 18 kg skanka Paraćinac M.Š. (54) uhapšen je juče na graničnom prelazu Sukobin-Murićani, nakon što je u vozilu kojim je upravljao otkriveno više od 18 kilograma skanka. Ulcinjska policija i carinski službenici ispostave Sukobin su oko

devet časova, u saradnji sa albanskom graničnom policijom, na tom prelazu kontrolisali „peugeot 307“, srbijanskih registarskih oznaka, koji je vozio M.Š. U specijalno izrađenom bunkeru u spoljnjem ležištu rezervnog točka i u za-

dnjoj bankini automobila pronašli su 22 pakovanja skanka, teškog 18,319 kilograma. Osumnjičenog, njegov automobil i skank je preuzeo Odsjek za borbu protiv droge. Njihovi službenici uhapsili su M.Š. zbog sumnje da je poči-

nio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. On će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužiocu, a skank će biti upućen Forenzićkom centru radi vještačenja. N.P.

Pojasnila je i da je zarađivala manje od ostalih viceguvernera zbog neangažovanja u radnim tijelima. Njeno zdravstveno stanje se pogoršalo tokom rada na poziciji viceguvernerke - radila je u kabinetu punom vlage, pojasnila je, pa joj se astma koju je imala kao dijete povratila i počela je da koristi pumpicu. “Više puta sam tražila renoviranje, ali guverner nije učinio ništa po tom pitanju. Na sjednici Savjeta se napravio kao da prvi put za to čuje i rekao je ‘zar nekome od mojih sagovornika da bude ugroženo zdravlje, odmah da se to riješi’. Naravno, do mog razrješenja to nije riješeno”, dodala je Radović. Žugić je imao nekoliko prigovora, a između ostalog je naveo da je kabinet u kojem je radila bivša viceguvernerka u besprekornom stanju, kao i da joj je nudio da se mijenjaju za kabinete. U odnosu na druga dva viceguvernera, Radović je imala najviše službenih putovanja i edukacija, istakao je Žugić. Naveo je i to da jeste uputio kritike službeniku Ćiroviću, ali da je isto tako nakon svega toga proglašen za najboljeg radnika CBCG. “Kada je određeno da tužilji bude dat novi sektor održana je sjednica kolegijuma 11. januara 2018. na kojoj je zaključeno da treba da joj se pruži pomoć i podrška dok sektor ne profunkcioniše”, naveo je Žugić. On će danas detaljno dati iskaz u pogledu određenih navoda tužbe. Bo.B.

društvo

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Medijske po i dalje brinu plate, pritis

InstItucIje da se ozbIljnIje pozabave p

Novinari u Crnoj Gori svoj dan dočekuju u gotovo istim uslovima kao prethodnih godina. Niske plate, nerasvijetljeni slučajevi napada, kao i svakodnevni pristisci doprinose pogoršanju ambijenta u kome zaposleni u medijima rade, zaključak je sagovornika Dnevnih novina.

još su krhki mehanizmi koji bi crnogorskom novinarstvu, ali i crnogorskom društvu, dali šansu da se ravnopravno nose sa tim izazovom”, poručuje Drobac.

■ Zarade ispod

S druge strane, urednik dnevnog lista Dan i predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare Nikola Marković napominje da je bezbjednost novinara ono čime se treba pozabaviti u narednom periodu. “Sama činjenica da nijedan od ozbiljnih i ključnih napada na novinare u Crnoj Gori, počevši od ubistva Duška Jovanovića, pa pokušaj ubistva Olivere Lakić, nije riješen, ukazuje na to da crnogorski novinari rade u uslovima koji se ne mogu nazvati bezbjednim i da nemaju adekvatnu situaciju da se profesionalno i ozbiljno bave svojim poslom. To je ono što treba u Crnoj Gori sve da nas zabrinjava”, ističe Marković.

državnog prosjeka

Dan novinara Crne Gore se obilježava u znak sjećanja kada je 23. januara 1871. na Cetinju odštampan prvi broj lista “Crnogorac”, a glavna i odgovorna urednica televizije Prva Sonja Drobac za DN kaže da danas imamo veliki broj novinara, ali da se tržište za vijek i po nije dovoljno razvilo. “Sve je više novinara koji su rođeni i školovani u ovoj zemlji i to je, čini mi se, najvažniji iskorak. Nažalost, država i danas mora da pomaže medije da bi opstali. To znači da tržište nije razvijeno za ovih vijek i po”, navodi Drobac. Ona napominje da je odgovornost i na profesiji, ali i na instiutucijama, odnosno ljudima koji ih čine. “Malo stvarnog napora i interesovanja u institucijama da se prate problemi koje mediji i novinari imaju danas, sve je veća prijetnja. To što se traže izvori finansiranja mimo tržišta naše novinarstvo čini ranjivim u onom dijelu u kojem interes javnosti mora biti na prvom mjestu. Plate novinara, generalno, ispod su prosjeka za Crnu Goru. Mislim da je to činjenica koja najglasnije treba da se čuje i treba da zabrine sve u društvu. Da se, najprije, to promijeni moja je želja za narednih 365 dana”, navodi Drobac, koja vjeruje da bi to otvorilo prostor da se rješavaju i drugi problemi. “Na sve, kao i kroz vjekove koji su prethodili, ovaj prostor interesantan je za mnoge propagande. Nažalost,

■ Ugrožena

beZbjednost

Plate novinara, generalno, isPod su Prosjeka za Crnu goru. MisliM da je to činjeniCa koja najglasnije treba da se čuje i treba da zabrine sve u društvu. Na problem nerazjašnjenih slučajeva napada na novinare ukazuju i iz Sindikata medija (SMCG), koji, takođe, podsjećaju da slučaj napada na Lekić nema svoj epilog. “Najnovija presuda po kojoj je istraživački novinar Jovo Martinović osuđen na 18 mjeseci zatvora za krivična djela stvaranje zločinačke organizacije i neovlašćena proizvodnja, posjedovanje i promet opojnih droga, pokazuje da se sa pritiskom na novinare nastavlja i to u novoj,

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

PORAVNANJE ILI REVIZIJA:PRAVNI tIm RtCG dANAs sA VOJVOdIćEm POVOdOm OdLukE O NEZAkONItOJ smJENI

Božidar Šundić: Potrebno uvesti novi pravilnik, članovi Savjeta moraju biti odgovorni Foto: Mirko Savovic

oslenike u male sci i napadi

PRObLEmImA ZAPOsLENIh u mEdIJImA

društvo

Đukanović: Država do kraja posvećena zaštiti novinara Država će do kraja biti posvećena zaštiti novinarskih poslenika, i obezbjeđivanju ambijenta u kojem će oni slobodno, objektivno i profesionalno moći da obavljaju posao, istakao je predsjednik Milo Đukanović u čestitki povodom Dana novinara. “Začeci crnogorskog novinarstva, prije gotovo vijek i po, označili su i početak međunarodne afirmacije crnogorske države, koja ni tada nije zaostajala u usvajanju modernih tekovina. Upravo su novinari imali veliki udio u tran-

do sada nepraktikovanoj formi”, poručili su iz SMCG.

■ NeophodNa uzajamNa podrška

Da je uzajamna podrška medija i institucija važna ističe i predsjednik Skupštine Ivan Brajović koji je u svojoj čestitki naveo da duboko vjeruje da medijske slobode svuda, a prije svega u Crnoj Gori, moraju da budu lice naprednog demokratskog društva, uprkos iskušenjima i zloupotrebama koje nosi svako vrijeme.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović ocijenio je da slobodni i odgovorni mediji koji rade u interesu javnosti treba da budu pravac razvoja Crne Gore. On je najavio da će Crna Gora u ovoj godini, revizijom medijskog zakonodavsta, nastaviti da kontinuirano kreira bolji ambijent za rad medija “stvaranjem uslova za održiv i nesmetan rad medija i medijskih organizacija”. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda poručio je da je neophodna snažna posvećenost države da u kontinuitetu podržava i promoviše medijske slobode kao i unapređuje razvoj pozitivnog medijskog okruženja. “Tu se jasno, prije svega, misli na apsolutnu neprihvatljivost pritisaka i napada na novinare i opredijeljenost da se do kraja istraže svi dosadašnji slučajevi. Podsjećamo da bilo koje ograničavanje slobode medija ne ugrožava samo novinare već i samo društvo i zajednicu u cjelini”, ističu iz institucije Zaštitnika građana. M.I.

Pravni tim Radio-televizije Crne Gore (RTCG) danas će se sastati sa bivšim generalnim direktorom te medijske kuće Radem Vojvodićem i njegovim advokatima, nakon čega će zauzeti stav o odluci Višeg suda prema kojoj je smjena Vojvodića bila nezakonita. To je Dnevnim novimana kazao aktuelni generalni direktor Javnog servisa Božidar Šundić. Kako je naveo, on još nije imao uvid u ovu odluku već samo advokati, a kako se ranije spekulisalo, cifra koju Vojvodić zahtjeva od Javnog servisa kao odštetu, premašuje iznos od 200.000 eura. Podsjećanja radi, Vojvodić je razriješen krajem 2016, a njegovu smjenu predložio je tadašnji

Foto: Iva Mandić

Sve je više novinara koji su rođeni i školovani u ovoj zemlji i to je, čini mi se, najvažniji iskorak. Nažalost, država i danas mora da pomaže medije da bi opstali. To znači da tržište nije razvijeno za ovih vijek i po

sformaciji i demokratizaciji crnogorskog društva svih proteklih decenija, uključujući i proces obnove naše države, i njene integracije u NATO i evropske strukture. Takvo istorijsko nasljeđe obavezuje današnje generacije, da njegujući osnovne postulate profesije doprinose vraćanju njenog ugleda, na dobro i novinarstva i države, naročito u vremenu globalnih izazova i tehnoloških inovacija, kao i ekspanzije tzv. lažnih vijesti i senzacionalizama”, istakao je Đukanović.

Šundić član Savjeta RTCG Goran Đurović. Zatim je uslije-

dila ponuda Javnom servisu za sporazumni raskid radnog odnosa, koja nije prihvaćena, te je Vojvodić podnio tužbu. “Niko od nas nije učestvovao u toj smjeni. Ja sam došao poslije toga, a pola onih koji su smjenu predložili više nijesu u Savjetu. Mi ne znamo šta se tu dešava i kakve su sad te odluke, a ima tu nekih detalja zbog kojih i Savjet mora da učestvuje”, kazao je Šundić. Ovo nije prvi put da odluke Savjeta idu na štetu Javnog servisa. Tako je zbog nezakonite smjene bivšeg generalnog direktora Branka Vojičića, RTCG već isplatila 80.000 eura, a tužbu je iz istog razloga, podnijela i Vojvodićeva nasljednica Andrijana Kadija. Kako ovakve odluke Savjeta RTCG, ne bi išle na štetu budžeta i građana Crne Gore, Šundić predlaže uvođenje novog pravilnika, kojim bi odgovornost članova ovog tijela RTCG bila jasno definisana. “Koji je to zakon koji omogućava da se član Savjeta kazni? Kakve posljedice član Savjeta snosi pri donošenju ovakvih odluka? Oni nikome ne odgovaraju. Rade šta hoće, ka-

ko hoće. To je strašna stvar. Onaj koji je predložio da se nezakonito smjeni direktor, mora da snosi odgovornost, a sve će to koštati jedino Radio-televiziju Crne Gore, za tri, četiri direktora oko 500.000 eura. Šta ja mogu kao generalni direktor? Ništa. Država, društvo, mora da povede računa, da se napravi Pravilnik, da i član Savjeta bude odgovoran za učinjeno. Oni moraju snositi posljedice, jer je ovdje jedino ugrožena RTCG. To je problematično pitanje za menadžment RTCG, ali i za Skupštinu koja određuje Savjet RTCG”, poručio je Šundić. M.I.

Niko od Nas Nije učestvovao u toj smjeNi. ja sam došao poslije toga, a pola oNih koji su smjeNu predložili više Nijesu u savjetu. mi Ne zNamo šta se tu dešava i kakve su sad te odluke, a ima tu Nekih detalja zbog kojih i savjet mora da učestvuje

DRUŠTVO

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

DJEČIJA BOLNICA: UMJERENO POVEĆAN BROJ PACIJENATA

voipogodišnji dječak iz Bara prva je žrtva gripa ove godine, dok se jednom djetetu u Institutu za bolesti djece bore za život. Naime, kako je Dnevnim novinama potvrdio direktor Dječje bolnice, dr Saša Radović prije dva dana preminulo je dvoipogodišnje dijete, koje je u tu zdravstvenu ustanovu dovedeno nakon desetodnevnog liječenja u bolnicama u Baru i Ulcinju, dok je drugo dijete, staro 14 mjeseci, životno ugroženo. “Dvoipogodišnje dijete muškog pola je došlo sa komplikacijama u Institut za bolesti djece iz Opšte bolnice u Baru nakon desetodevnog liječenja. Nezahvalno je sada davati prognoze, jer je riječ o djetetu koje je imalo komplikovanu gnojnu upalu pluća. Ipak, test je potvrdio prisustvo gripa”, kazao je dr Radović.

■ DJEČAK DOVEDEN

U TEŠKOM STANJU

On je kazao da je preminuli dječak adekvatno liječen od izabranih ljekara prije nego je došao u najveću zdravstvenu ustanovu, odnosno da su, kako je kazao, ljekari uradili sve po kliničkom planu hospitalizacije. “Kod nas je, nažalost, doveden u takvom stanju sa povećanim nivoom ugroženosti, da prosto nijesmo mogli ništa da uradimo uprkos preduzetim mjerama intenzivne njege i reanimacije”, kazao je dr Radović. Kada je u pitanju jednogo-

dišnje dijete čije je stanje za sada, kako kaže prvi čovjek Dječje bolnice, životno ugrožen, brzi test bio negativan na grip. Objasnio je da procedura predviđa da se uz brzi, radi još jedan test, ali da se rezultati čekaju 24 sata.

■ JEDNOGODIŠNJE DIJETE RIZIČNO

“Za 14-mjesečno dijete brzi test na virus gripa je bio negativan, ali ide u tom pravcu. Međutim, mi imamo dva testa, jedan je brzi koji se radi odmah po prijemu, koji nam služi da razdvojimo djecu i da znamo na koju djecu treba da obratimo pažnju. Drugi je test iz krvi, ali mora da prođe 24 sata da bi dobili rezultate. Naravno, pored testa, ključni parametar je klinički nalaz “, pojasnio je dr Radović. Direktor Instituta za bolesti djece kaže da imaju umjereno povećan broj pacijenata sa respiratornim infekcijama, usljed gripa, ali da su bez obzira na to, preduzeli sve mjere predostrožnosti. “Umjereno je povećan broj djece sa respiratornom simptomima, ali nekad su i dva slučaja epidemija, tu nema pravila. Sve zavisi od toga kakva je penetracija virusa. Ipak, uveli smo dodatnog ljekara pedijatra za intenzivnu njegu kao i specijalistu anestezije sa reanimacije, zbog pozornosti, da bi mogli maksimalno da odgovorimo epidemiološkoj situaciji. U stalnoj komunikaciji smo sa Institutom za javno zdravlje i pedijatrima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, poručio

je dr Radović.

■ VIRUS

POTVRĐEN KOD 36 PACIJENATA

Iz Instituta za javno zdravlje sinoć su saopštili da je epidemiološko ispitivanje smrtnog slučaja u toku. “Na dan 22.01.2019. godine u popodnevnim satima započeto je epidemiološko istraživanje smrtnog slučaja hospitalizovanog pacijenta, koji se može dovesti u vezu sa infekcijom virusom gripa. Epidemiološko istraživanje ovog slučaja je u toku”, saopštili su iz Instituta. Inače, u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta laboratorijskim putem pro-

Za 14-mjesečno dijete brzi test na virus gripa je bio negativan, ali ide u tom pravcu. Međutim, mi imamo dva testa, jedan je brzi koji se radi odmah po prijemu, koji nam služi da razdvojimo djecu i da znamo na koju djecu treba da obratimo pažnju. Drugi je test iz krvi, ali mora da prođe 24 sata da bi dobili rezultate. Naravno , pored testa ključni parametar je klinički nalaz?

tekle sedmice potvrđeno je 36 slučaja infekcije virusom gripa. U pitаnju su infekcije virusom gripа tip A. Ukupan broj laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa od početka sezone je 64 (63 slučaja infekcije virusom gripa tip A i jedan virusom gripa tip B). “U periodu od 14. do 20. januara prijavljeno je 190 osoba sa simptomima nalik gripu (ILI), što predstavlja incidenciju od 30,6/100. 000 stanovnika”, saopštili su iz Instituta. Još jednom su napomenuli da je najefektivnija mjera prevencije gripa - vakcinacija, pa preporučuju da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu. “Podsjećamo da je u domovima zdravlja u Crnoj Gori u toku vakcinacija protiv gripa rizičnih grupa stanovništva za tekuću sezonu. Vakcina se može primiti tokom cijele sezone trajanja nadzora nad gripom, ali je najbolje vrijeme za vakcinaciju prije početka širenja virusa u populaciji, obzirom na to da je za razvoj antitijela potrebno da

Foto:Vedran Ilić

DVOIPOGODIŠNJAK PREMINUO OD GRIPA, DRUGOM SE BORE ZA ŽIVOT

Dvoipogodišnje dijete muškog pola je došlo sa komplikacijama u Institut za bolesti djece iz Opšte bolnice u Baru nakon desetodnevnog liječenja. Nezahvalno je sada davati prognoze, jer je riječ o djetetu koje je imalo komplikovanu gnojnu upalu pluća. Ipak, test je potvrdio prisustvo gripa

prođu 2-3 sedmice od vakcinacije”, zaključuju u Institutu. Podsjetimo, od 9. januara u Kliničkom centru zabranjene su posjete pacijentima koji se nalaze na liječenju, zbog povećanog broja oboljelih od gripa. Zabrana će trajati do poboljšanja epidemiološke situacije. Bo.P.

dr Radović

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

Crna Gora

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Kolašin: samohrana majKa čeKa pomoć od opš

Sa izložbe u Tivtu

tivat: projeKat ¹ želimo da napredujemoª

Izloženi radovi djece sa smetnjama u razvoju Izložbom radova djece i mladih sa smetnjama u razvoju, koja je otvorena u foajeu doma „Gracija Petković“ u Tivtu završen je projekat „Želimo da napredujemo“, koji je realizovala NVO „Evropski dom Tivat“. Projekat je organizovan u sklopu ReLOaD, koji finansira EU. U partnerstvu sa pet opština u Crnoj Gori ga realizuje UNDP. Tivatska NVO je za taj projekat dobila 9.400 eura, a tokom osam mjeseci koliko je trajala realizacija, sa devet dječaka i četiri djevojčice od 4 do 20 godina, radile su defektolog-oligofrenolog Marija Cimbalje-

vić i specijalista primijenjene fizioterapije Snježana Radonjić. „Program je planiran na osnovu individualnih potreba i svako dijete je, u skladu sa svojim sposobnostima, bilo maksimalno uključeno. U radu sa djecom sa smetnjama u razvoju važno je imati dobronamjeran, prijateljski odnos i rezultati neće izostati“, kazala je otvarajući izložbu Cimbaljević i naglasila da je postignut veliki napredak. Pokreti su im slobodniji, samopouzdanje veće, pažnja i fina motorika su bolji, naučili su nove pojmove, obogatili rječnik, navela je ona. Z.K.

Kabasti otpad iz tivta ide na Cetinje

Oko 40.000 eura za odlaganje na novoj lokaciji Komunalno d.o.o. Tivat je potpisivanjem ugovora o odvozu kabastog otpada na Cetinje riješilo šestomjesečni problem. U junu prošle godine zatvorena je privremena deponija na Grabovcu na području Krtola. Iznađeno je rješenje, pa je juče u Opštini potpisan ugovor o pružanju usluga za odlaganje kabastog i neopasnog građevinskog otpada na deponiju „Matej“ na Cetinju. Ugovor su potpisali predsjednik Opštine, dr Siniša Kusovac, direktor Komunalnog Vlado Đukić i vlasnik cetinjske firme „Matej“, Momčilo Krivokapić. Deponija je registrovana pa neće plaćati dodatne penale, a odvoz otpada na Cetinje počinje danas. Odlaganja otpada Komunalno će po kubiku plaćati pet eura bez PDVa. U budžetu Opštine u te svrhe opredijeljeno je 20.000 eura. „U odnosu na ranije kada smo imali deponiju na po-

dručju Tivta, sada su ti troškovi značajno veći. Na godišnjem nivou, prema našim procjenama trebaće izdvojiti oko 40 hiljada eura. Zato ćemo pored iznosa koji je opredijelila opština mi morati da izdvojimo još 20.000. Troškovi na mjesečnom nivou zavisiće od količina otpada, a najviše će ga biti u pripremi sezone“, objasnio je Đukić ističući da je odvoz otpada na Cetinje najpovoljnije rješenje. U opticaju je bila i deponija na Orjenu, ali su od nje odustali jer još nema dozvolu za rad, a imali bi i znatno veće troškove. Uključujući troškove trajekta, cijena po kubiku za tu deponiju kretala bi se oko 10-12 eura, objasnio je direktor Komunalnog. Ugovor je potpisan na zadovoljstvo svih učesnika, kazao je vlasnik cetinjske deponije, Momčilo Krivokapić istakavši da deponija posjeduje svu neophodnu dokumentaciju za rad. Z.K.

Janković sa živi u sobi be Dvadesetšestogodišnja samohrana majka Nada Janković već pola godine sa bebom od 11 mjeseci živi u jednoj od neuslovnih soba Doma učenika, bez električne energije i regulisanog grijanja. Kako u Domu nema dimnjaka, ona je prinuđena da sulundar od šporeta izbaci kroz prozor. Dim se, međutim, vraća u prostoriju pa tako svakodnevno narušava njeno i zdravlje bebe. Pokušala je, kako kaže, da uđe samovoljno u jedan od praznih stanova u izbjegličkom naselju, ali je spriječila policija. Tvrdi da su joj iz kolašinskog Centra za socijalni rad predložili kao rješenje da nađe staratelja sebi i djetetu, a Centar bi toj osobi isplaćivao određenu sumu novca. Janković se, međutim, sa tim ne slaže. U Domu učenika trenutno pored nje živi još petoro socijalno ugroženih stanara. Janković tvrdi da su uslovi za život veoma loši, da koriste zajedničko kupatilo, te da Dom već dvije godine nema električne energije. Ona živi od socijalnog primanja od 104 eura i 80 eura porodiljskog koje će ubrzo biti ukinuto, nakon što beba napuni godinu. „Moja beba i ovako ima dermatitis, alergična je na dim, perje i prašinu. Uslovi su u Domu veoma loši za život odrasle

Objekat u kojem stanuju Jankovići

U rješavanjU problema rUkovodiće se hUmanošćU predsjednik kolašinske opštine Milosav Bato Bulatovć kazao je dn da je još u martu 2017. godine pokrenut postupak revizije stambenih jedinica u objektima kolektivnog centra koji se nalazi u smajlagića polju. Tada su, kako kaže, pozvali nosioce prava korišćenja ovih stambenih jedinica da dostave rješenja o korišćenju. Takođe su tražili na uvid lična dokumenta za sve članove porodičnog domaćinstva.

on je istakao da je u toku sa problemom samohrane majke janković, te će kako kaže pokušati da nađe rješenje u saradnji sa nadležnim organima poštujući odgovarajuće norme i prostor koji Zakon omogućava. „posebnu pažnju ćemo posvetiti i evidenciji i rješavanju ovakvih problema jer smatramo da humanost u svim poslovima treba da ima prioritet“, poručio je on.

najugroženije poro

Pivara “Treb Vaučere za trgovinu, vrijedne po 50 eura, koje je donirala Pivara „Trebjesa“ Crveni krst Nikšić uručio je porodicama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe. Vrijednost donacije je 5.000 eura, a vaučere za trgovinu dobilo je 100 ugroženih porodica. Kako kažu u Crvenom krstu Nikšić, ovo nije prvi put da Pivara pomaže. “U Nikšiću imamo veliki broj porodica kojima je potrebna materijalna pomoć. Humanosti u našem gradu ne fali. Pivara je jedna od kompanija sa ko-

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

pštine i centra Za socijalni rad

bebom ez struJe

Nada Janković osobe, a kamo li bebe. Sve što primim iz socijalnog dajem za terapiju djeteta. I to malo hrane što uzmem za njega i sebe nemam gdje da odložim jer struje u Domu nema. Tražila sam pomoć od Centra za socijalno, oni kažu da drugog rješenja za mene nemaju osim ove sobe gdje su me smjestili. Predlažu da nađem staratelja za sebe i dijete kojem bi oni plaćali, ali ja na to ne pristajem“, kazala je Jan-

ković DN. Ističe da joj je predsjednik opštine kazao da sačeka novo dijeljenje stanova, pa da se vidi o eventualnom stvaranju uslova za stan. „Ovdje pored nas u izbjegličkom naselju, ima dosta praznih stanova. Ja sam pokušala da uđem u jedan od njih ne bih li spasila dijete i sebe. Šest godina je taj stan prazan i izdaje se vikendašima. Vlasnici su izbjeglice iz Bosne koji žive na selu, a njihova kćerka živi na primorju i nikad tu ne dolazi. Međutim, pojavio se momak te djevojke koji je pozvao policiju i tako su spriječili da uđem u stan. Znam da to nije u redu, ali nemam izbora ako hoću da spasim dijete“, kazala je ona. Iz kolašinskog Centra za socijalno, u odgovorima na pitanja DN stoji da „po čl. 66 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, i čl. 6 Pravilnika o bližim uslovima za pružanje i korišćenje usluga porodičnog smještaja-hraniteljstva i porodičnog smještaja, samohranom roditelju sa djetetom do navršene treće godine života, može se obezbijediti smještaj uz intenzivnu ili dodatnu podršku u skladu sa zakonom, što podrazumijeva da pružalac ove usluge mora ispunjavati kriterijume propisane Zakonom i Pravilnikom”. Z.B.

odice doBile vaučere Za trgovinu

bjesa” donirala 5.000 eura jom imamo odličnu saradnju i koja je velika podrška našim aktivnostima. Ovo je četvrta godina u kojoj Pivara izdvaja novac za pomoć najugroženijim porodicama. Sada je preko 400 domaćinstava na teritoriji opštine Nikšić dobilo materijalnu pomoć zahvaljujući ovoj kompaniji“, navela je Ana Macanović iz Crvenog krsta Nikšić. Macanović napominje da se za pomoć ugroženim porodicama rado odazovu i radnici Pivare i to kroz godišnje akcija prikupljanja odjeće, obuće i igračaka. Pored pomoći socijalno ugroženima, Crve-

ni krst Nikšić posvećen je i promociji dobrovoljnog davalaštva krvi. “Nikšić je uvijek bio prepoznat kao grad sa velikim brojem klubova dobrovoljnih davalaca krvi i na to smo veoma ponosni. U Nikšiću funkcioniše 13 klubova dobrovoljnih davalaca krvi koji su u prošloj godini imali 35 akcija na kojima je sakupljeno 1.200 jedinica krvi. Važna nam je podrška koju Pivara pruža, ne samo kroz akcije svog kluba, već i kroz finansijsku podršku za rad ostalih klubova na području naše opštine“, zaključila je Macanović. M.R.

Crna Gora

Bar: raičević naložio hitnu kontrolu gradilišta vrtića

Tražiće poštovanje standarda prilikom izvođenja radova Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević naložio je nadležnom organu lokalne uprave da, bez odlaganja obiđe gradilište dječjeg vrtića u Baru, kako bi utvrdio da li se radovi izvode po zakonskim procedurama i standardima, koji se moraju poštovati prilikom izgradnje objekata, u cilju obezbjeđenja sigurnog pristupa lokaciji, bezbjednosti lica, susjednih objekata i zaštite okoline te nesmetanog odvijanja saobraćaja za vrijeme trajanja gradnje. Tokom redovne kontrole nadležni organ lokalne uprave je konstatovao stanje na terenu i određene nepravilnosti: da gradilište nije ograđeno na adekvatan način i da nije vidno označen ulaz na gradilište, te je u okviru svojih nadležnosti, naložio hitno otklanjanje istih, o čemu je obavijestio nadležni državni inspekcijski organ. “Radovi se moraju izvoditi u svemu poštujući važeće propise i u skladu sa projektnom dokumentacijom i to je ono o čemu se posebno mora voditi računa, istakao je Raičević. Posebno ćemo voditi računa i da se projekat pejzažne arhitekture u potpunosti realizuje jer po istom se sadi novih preko 1.500 sadnica u dvorištu vrtića.”

Dušan Raičević Konzorcijum firmi iz Nikšića “LD Gradnja-Ivkon-Telemont-Ekoplant-Ening-Lars fire”, izvodi radove na ovom gradilištu, nakon što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo dozvolu za građenje. Građani koji se protive izgradnji vrtića u dvorištu Gimnazije su danas ispred zgrade Opštine ostavili dvi-

je sadnice čempresa, koje su prihvatili opštinski službenici. Preostalih osam čempresa su stavljeni unutar ograđenog dvorišta. Kako su rekli aktivsti, dvije sadnice koje su odnesene ispred Opštine namijenjene su predsjedniku opštine Bar Dušanu Raičeviću i predsjedniku SO Bar Miću Orlandiću. R.C.G.

u feBruaru počinje ª Zimska školaº Za farmere u Bijelom polju

Škola za malinare sa sjevera Crne Gore Centar za razvoj agrara i Sekretarijat za ruralni razvoj Opštine Bijelo Polje realizovaće projekat „Zimska škola za farmere“, koja je zamišljena kao regionalni stručni agroskup zakazan za prvu polovinu februara 2019. godine u Bijelom Polju. Cilj škole je, prema riječima koordinatora projekta agronoma Dejana Zejaka, da proizvođačima jagodastog voća sa sjevera Crne Gore omogući direktno usvajanje novih znanja putem predavanja renomiranih stručnjaka iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine sa Poljoprivrednih fakulteta Univerziteta Crne Gore, Univerziteta u Kragujevcu i Sara-

jevu i Instituta za voćarstvo iz Čačka, čime ona pored regionalnog dobija i međunarodni karakter. “Cijeneći prednost i agroekološke uslove sjeverne Crne Gore, mogućnost korišćenja mjera lokalnog i republičkog Agrobudžeta, kao i sredstava međunarodnih organizacija, smatramo da ovaj sektor gajenja maline, borovnice, jagode, kupine, ribizle može imati osnovnu podršku i dobru priliku daljeg razvoja, što će svojim izlaganjima predstaviti nadležni Sekretarijati Opštine Bijelo Polje i međunarodni fondovi. Skup će anlizirati i postojeće stanje u sektoru, prednosti i nedostatke, kao i

načini na koji se oni pokušavaju ublažiti i unaprijediti”, ističe Zejak. Potvrdu učešća na skupu je dao i Međunarodni fond za poljoprivredu IFAD čiji šef Igor Jovanović će učesnicima iz opština Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Pljevlja, Andrijevica, Petnjica, Plav, i Rožaje prezentovati IFAD-ove mjere podršci razvoja jagodastog voća u Crnoj Gori za 2019. koje će biti oko 380.000 eura. Prema riječima Zejaka, ovaj strateški dokument će nakon javne rasprave usvojiti Skupština Bijelog Polja, sa ciljem da se na taj način planski i stručno dalje razvija ovaj sektor. B.Č.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

HERCEG NOVI: IZ OO DPS SAOPŠTILI

Grad zatrpan smećem, dok direktor promoviše Mimozu Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Herceg Novi negodovao je juče zbog toga što se otpad u ovom gradu ponovo neredovno odvozi, a smeće gomila. “Dok se Karavan Mimoze bez zvaničnog programa seljaka iz grada u grad, pretvoren u višednevni izlet za besposlene opštinske funkcionere koji pokušavaju da o nečemu informišu svoje domaćine, ljubazno ih molimo da prvo očiste svoje dvorište, da se ne brukamo kada gosti dođu”, navode iz DPS-a. Iz ove partije su saopštili da se nakon ljetnjeg fijaska obilježenog brojnim primjedbama građana i turista zbog prljavih gradskih ulica i prepunih kontejnera, scenario ponavlja i zimi. “Vjerovatno lokalna vlast

ima opravdanje zašto direktor “Čistoće” putuje sa Karavanom Mimoze i obilazi gradove regiona, ali nema opravdanje zašto se otpad neredovno odvozi, a smeće ponovo gomila. I dok je potpuno nejasno koja je uloga direktora “Čistoće” u promociji Praznika mimoze, trebalo bi da je jasno koja je njegova uloga u preduzeću kojim rukovodi. Izgleda da su za neredovan odvoz smeća krivi turisti tokom ljeta, a direktorove obaveze u promociji turističke ponude tokom zime. Ali, ko je kriv što zaposlenima izostaju plate?”, pitaju se iz DPS-a. Ističu da je praznik Mimoze veliki ponos Novljana i sa svojih pola vijeka trajanja može biti sinonim za ovaj grad. “Praznik je odraz našeg duha, mentaliteta i identiteta.

Poražavajuće je da se njegova promocija pretvara u ekskurziju za funkcionere vlasti, koji su jedva dočekali da o trošku građana Herceg Novog, napokon vide ‘malo svijeta’. Kao ni do sada, iz svojih putešestvija neće izvući nikakvu pouku, niti će primijetiti kako se komunalna pitanja rješavaju u drugim sredinama. Od dosadašnjih izleta očigledno im je najsnažniji utisak ostavila preporuka da bi ‘Praznik mimoze trebalo održati na ljeto, kada ima više turista’. Možda i dovedu žirafu ili podijele pomalo para po oprobanoj pobratimskoj taktici! U međuvremenu građanima ostaje da se mole da ne bude previše turista ljeti, niti promotivnih obaveza direktora “Čistoće” zimi”, navode iz ove partije.

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

KOTOR: OD 10 DO 14 SATI

KROZ TUNEL VRMAC DANAS ĆE SE SAOBRAĆATI JEDNOSMJERNO

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

U tunelu Vrmac u Kotoru danas će od 10 do 14 sati doći do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni. Kako je Radio Kotoru juče saopšteno iz Vodovoda i kanalizacije do izmjene u režimu saobraćaja doći će zbog provjere stanja tranzitnog cjevovoda DN 400. U većem dijelu zemlje juče se saobraćalo po mokrim i klizavim kolovozima uz mjestimično smanjenu

vidljivost zbog magle. Iz Auto-moto saveza Crne Gore upozoravaju na poledicu u višim planinskim predjelima, kao i na sitnije odrone na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Na snazi su zimski uslovi za vožnju, pa u skladu sa tim dolazi do zabrane saobraćaja za kamione sa prikolicom i šlepere na putevima gdje je postavljen saobraćajni znak o zabrani saobraćaja za vrijeme sniježnih padavina.

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

crna gora

Iz Strukovnog SIndIkata takSISta pozvalI nadležne

Opštinske službe da pojačaju rad i kontrolu Foto: Miloš Prodanović

redsjednik Strukovnog sindikata taksista Crne Gore Borislav Boro Pavlović kazao je DN da stanje u ovoj djelatnosti još nepromijenjeno i da se čak može reći da je možda i gore nego ranije.

Pavlović navodi da je Vlada usvojila njihove zahtjeve, te da je formirana Radna grupa i da su državni organi učinili sve što je od njih i zatraženo. Ipak, na ulici je, kako kaže, stanje identično kao i ranije, jer gradske službe ne obavljaju svoj posao. “Gradske i opštinske službe, nadležne za auto-taksi prevoz, ne treba da čekaju Vladu, već da rade svoj posao. Sačekaćemo 31. mart, koji je postavljen kao krajnji rok da se vide neki rezultati, kojih za sada nema. Radna grupa je iznijela predlog mjera za rješavanje problema, pa su sad na potezu opštinske službe”, kazao je Pavlović. Da je evidentan problem u auto-taksi prevozu potvrdili su, kako kaže Pavlović, i u resornom ministarstvu, koji su uvidjeli gdje su problemi i stoga su napravljene i određene izmjene u zakonu. “Država nas je u potpunosti ispoštovala, ali opštinske službe rade i dalje na našu štetu. Na ulicama je haos i siva ekonomija je veoma zastupljena. I dalje se donose protivustavne odluke, koje mi konstantno

obaramo na Ustavnom sudu, ali se i dalje takve odluke donose”, navodi Pavlović. Ističe da je Strukovni sindikat taksista predložio da se do 31. marta donesu nove opštinske odluke, što je Vlada i usvojila. Pavlović podsjeća da su auto-taksi preduzetnici dugi niz godina pokušavali da u dogovoru sa nadležnima riješe nagomilane probleme u svojoj djelatnosti, koji su se vremenom pretvorili u opšti haos u prevozu putnika, kako u autotaksi prevozu tako i u prevozu putnika u drumskom saobraćaju uopšte. On navodi da se ponavljaju negativna iskustva

U mnogim opštinama se tek postavljaju nadležni sekretari, načelnici komunalnih policija, kontrole u auto-taksi prevozu nema, jer se nadležne inspekcije ne pojavljuju na terenu

i da je, osim lijepih riječi i obećanja, haos sve veći, a nadležne službe ne pokušavaju da ga umanje. Svojim neradom, kako kaže, nadležne službe pospješuju rast haosa, koji je najizraženiji u opštinama Ulcinj, Tivat i Budva, gdje se dugi niz godina donose opštinske odluke o auto-taksi prevozu protivno Zakonu i Ustavu. “I tako nezakonite odluke selektivno primjenjuju, Komunalne policije i inspekcije, u dugom nizu godina ne rade poslove iz svoje nadležnosti u oblasti prevoza putnika u drumskom saobraćaju, osim prema onim Udruženjima i pojedincima koji ukazuju na njihov nerad, i kažnjavaju ih za

Budva: predSjednIk opštIne u poSjetI Mz MarkovIćI

Riješiti problem vodovoda

od magistrale do klizišta u cilju sprečavanja već započete uzurpacije, te sanaciju putnog kraka od magistrale do naselja ispod trafostanice. Ako bi trebalo da se izdvoji najznačajnije pitanje, onda je to, prema riječima Markovića, pitanje vodoizvorišta koje je nekada snadbijevalo Budvu. “Zvanično smo dobili zabranu korištenja te vode, o čemu smo obavijestili sve stanovnike ovog područja. Nakon više zahtijeva, jedino što smo uspjeli dogovoriti sa Vodovodom jeste da plaćamo cijenu vode umanjenu za 50 od-

sto”, istakao je Marković. Kako smatraju članovi Savjeta MZ Markovići, to umanjenje nije rješenje, već je ono u tome da se voda hloriše, kako bi je mještani mogli koristiti. Carević je zahvalio članovima MZ jer su ga detaljno upoznali sa problemima, te istakao da smatra da prigradska naselja koja su sačuvala autentični ambijent imaju veliku perspektivu, posebno za razvoj turizma, a da je upravo saradnja sa mjesnim zajednicama od ključne važnosti za rješavanje navedenih problema.

dana održava Skupštine po gradovima Crne Gore i informiše se o trenutnom stanju u auto-taksi djelatnosti. “U mnogim opštinama se tek postavljaju nadležni sekretari, načelnici komunalnih policija, kontrole u auto-taksi prevozu nema, jer se nadležne inspekcije ne pojavljuju na terenu. U Glavnom gradu tri mjeseca nije bilo Sekretarijata za saobraćaj, ali se izvodi iz licence dijele, a dopis kad treba da im predate ne mogu da prime jer nemaju pečat, a haos na ulicama svaki dan sve veći”, navodi Pavlović. Iz SSTCG navode da će pratiti realizaciju Zaključaka do 31. marta, nakon čega će odrediti dalje korake. M.M.

kotor: završen glavnI projekat

Uskoro tender za proširenje azila za pse Glavni projekat za proširenje azila u Kotoru nedavno je završen, pa se stoga uskoro očekuje i raspisivanje tendera i odabir izvođača radova. Skupštine opština Tivat i Kotor dale su ranije saglasnost i izdvojeno je po 40.000 eura za ovu namjenu. Sadašnji gabarit azila je nedovoljan za konfor životinja i stoga se Komunalno preduzeće obratilo opštinama Kotor i Tivat da osim redovnih se izdvoje i dodatna sredstva za proširenje azila. Prošireni azil biće mnogo komforniji

od postojećeg sa nadstrešnicom gdje bi psi bili zaklonjeni od kiše i žege. Na ovoj lokaciji se nalazi osam kaveza od po 22,5 kvadratna metra i osam boksova po 13,5 kvadrata. U azilu je trenutno zbrinuto 210 pasa, iako je predviđeni kapacitet azila do 150 pasa, a često ih bude i preko stotinu više, pa se moralo razmišljati o proširenju. Na imanju kotorskog Komunalnog preduzeća, odlukom opština Kotor i Tivat od 2010. godine radi sklonište za prikupljanje i zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih pasa.

Foto: Vedran Ilic

Predstavnici Mjesne zajednice Markovići upoznali su predsjednika Opštine Budva Marka Carevića, sa tekućim aktivnostima i naporima koje već neko vrijeme ulažu u unapređenje komunalne infrastrukture. Predsjednik MZ Vukašin Marković, izdvojio je probleme sa izvorištem Piratac, kao i izgradnju primarnog kraka kanalizacione mreže do naselja Lazi, sanaciju osnovne putne i saobraćajne infrastrukture do zone klizišta, geodetsko snimanje i iskolčavanje osnovne saobraćajnice

izmišljene prekršaje drakonskim kaznama, a krivična djela kao što je ‘Obavljanje privredne djelatnosti bez potrebne dokumentacije’, ne da ne procesuiraju, nego ga svojim takvim radom pospješuju. Nadležni opštinski organi osim u Tivtu, i od skoro Kotoru i Budvi, izdaju licence bez potrebne analize o broju auto-taksi vozila po broju stanovnika grada, kao i bez potrebnog broja taksi parking mjesta. Takođe, u velikom broju opština se parking mjesto za taksi vozilo naplaćuje iako ga nema, a iznosi su 70 eura za Podgoricu, 120 do 300 eura u Kotoru i do skoro 500 eura u Budvi”, kazao je Pavlović. Izvršni Odbor SSTCG ovih

svijet

bivša premijerka na izborima

Julija Timošenko stala Porošenku na crtu

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

U napadima Ubijena 21 o

bombardovanje damaska bilo dosta ozb

Dvadeset jedna osoba poginula je u noći između nedelje i ponedeljka u masivnim izraelskim udarima iz vazduha u Siriji. To je saopštila Sirijska opservatorija za ljudska prava, dodavši da su najmanje 12 žrtava bili članovi Iranske revolucionarne garde. Kako se na-

Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko najavila je da će se na narednim izborima kandidovati za predsjednika Ukrajine. Pedesetosmogodišnja Julija Timošenko je to objavila na kongresu svoje stranke u Kijevu i obećala da će povratiti kontrolu nad Krimom i oblastima na istoku zemlje, prenijeo je AP. Prema anketama, Timošenkova, koja je bila premijerka od 2007. do 2010, favorit je na ukrajinskim predsjedničkim izborima koji

će se održati 31. marta. Julija Timošenko je provela dvije i po godine u zatvoru zbog potpisanog gasnog sporazuma sa Rusijom, ali ta presuda se uglavnom smatra osvetom njenog političkog rivala, tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča. Prije devet godina Timošenkova je izgubila izbore od Janukoviča, a od sadašnjeg predsjednika Petra Porošenka 2014. godine. Porošenko još uvijek nije zvanično objavio kandidaturu.

zapljena u portugaliji

Među bananama nađeno 430 kilograma kokaina Portugalska policija saopštila je da je otkrila 430 kilograma kokaina, skrivenog u pošiljci banana iz Latinske Amerike. Kako se navodi, ulična vrijednost čistog kokaina, koji je trebalo da bude isporučen bandi u Španiji, iznosi oko 15 miliona eura, prenijeo je AP. Policijski inspektor Viktor Ananiaš rekao je novinarima da su paketi kokaina od po jedan kilogram bili skriveni ispod banana, koje su bile upa-

kovane u kutije u dva transportna kontejnera. Dodao je da je policija reagovala nakon dojave španske policije kada je 16. januara pronašla kokain u portugalskoj luci Lejšojnš. Španska policija vjeruje da su galicijske i kolumbijske bande, čije je sjedište u Španiji, donijele drogu iz Ekvadora. Španska policija uhapsila je osam osoba iz Španije, Kolumbije i Ekvadora.

vodi šest poginulih su bili sirijski vojnici i pripadnici milicija, a ostali “stranci”, prenijeli su izraelski mediji. Izraelska vojska je rekla da je napala sirijske i iranske mete u Siriji, uključujući pozicije iranske Snage Kuds koja pripada Revolucionarnoj gardi u odgovoru na

raketu zemlja-zemlja ispaljenu u pravcu sjevernog Izraela u nedjelju popodne koju je presreo izraelski odbrambeni sistem “Gvozdena kupola”. Izrael je ciljao skladišta oružja, obavještajnu lokaciju i vojni kamp za obuku, te više baterija sirijske protivvazdušne od-

Izraelske rakete iznad Damaska

spasilačka operaci

Nema nade preživjelih Predstavnici ruske Savezne agencije za morsku i riječnu plovidbu objavili su da više nema šansi da budu pronađeni preživjeli u požaru koji je u ponedjeljak izbio na dva broda u Kerčkom moreuzu. U nesreći je poginulo 14 osoba, a spaseno njih 12. “Od šest časova jutros, ova operacija je prekvalifikovana sa spasilačke operacije u potragu, jer nema nade da budu pronađeni preživeli”, rekao je portparol te agencije, prenijeo je Tas. Požar je izbio u utorak na dva

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

izraela osoba

biljnije nego što se mislilo

brane. Napadi su bili odmazda za napad raketom iranske proizvodnje koju su ispalile iranske snage u Siriji, navela je vojska. Preuzimanjem odgovornosti za taj niz napada iz vazduha Izrael je odstupio još više od dugotrajne politike prikiravanja ili umanjivanja značaja svojih vojnih aktivnosti u susjednoj Siriji, naveo je AP. Čini se da ta politika ima za cilj da pošalje poruku ključnim akterima u Siriji, uključujući sirijskog predsjednika Bašara al Asada i Ru-

“Ko god pokuša da nas povrijedi, mi ćemo njih povrijediti. Ko god prijeti da nas uništi, snosiće punu odgovornost. Mi djelujemo protiv Irana i protiv sirijskih snaga koje podstiču iransku agresiju”, rekao je u utorak izraelski lider Benjamin Netanjahu.

siju, da zbog nastavka iranskog prisustva rizikuju izazivanje još žešće i potencijalno destabilizirajuće izraelske akcije. Izraelski zvaničnici vjeruju da će Iran odgovoriti agresivnije na najnovije izraelske udare kako se građanski rat u Siriji bliži kraju, prenijeli su izraelski mediji. Procjenjuje se da uprkos tome što su teška ekonomska situacija i umiješanost u rat u Jemenu naveli Iran da smanji prisustvo u Siriji ta zemlja nije odustala od želje da učvrsti kontrolu na sirijskoj teritoriji. Izraelski mediji podsjećaju da su jedinice Iranske revolucionarne garde osnovane poslije Islamske revolucije 1979. godine da štite šiitski vladajući sistem i revolucionarne vrijednosti. Snaga Kuds (Jerusalim) predvođena general-majorom Kasimom Sulejemanijem je grana garde koja djeluje van iranskih grnica. Članovi te snage bore se na strani Asada u građanskom ratu u Siriji i podržavaju iračke bezbjednosne snage u njihovoj borbi protiv sunitskih ektremista Islamske države u posljednjim godinama.

broda nakon što se na jednom od njih dogodila eksplozija. Na oba broda bio je 31 čovek, poginulo je 14 osoba, a spaseno 12. Zvaničnik turskog konzulata u Novorosijsku izjavio je da su, od spasenih 12 članova posade broda iz Kerčkog moreuza, osmorica državljani Turske. “Znamo da je osam turskih državljana spaseno... Tijela (poginulih koja su pronađena) nisu identifikovana”, rekao je turski diplomata. Prema njegovim riječima, svi spaseni su na brodovima i još ni-

su prevezeni u luku u Kerčkom moreuzu. Turski državljani nisu teško povrijeđeni i primili su ljekarsku pomoć. Prema prvim podacima, uzrok požara na tankerima s prirodnim tečnim gasom je pretakanje goriva. Na jednom od njih, pod nazivom “Kendi”, nalazila se posada od 17 članova, među kojima devet turskih i osam indijskih državljana. Drugi brod, “Maestro”, imao je posadu od 14 članova – sedam turskih i sedam indijskih državljana, naveo je Tas.

potez koji će dodatno narušiti odnose kine i amerike

SAD će tražiti izručenje direktorke Huaveja

Sjedinjene Američke Države započeće proces službenog izručenja direktorke kineske kompanije “Huavej” Meng Vanžu iz Kanade, rekao je kanadski ambasador u SAD što je potez koji će dodatno otežati odnose Vašingtona i Pekinga. U intervjuu za kanadski za Globe i Mail, ambasador Dejvid Meknaugton prenio je da je SAD najavio Kanadi da traži njeno izručenje, ali nije rekao kada će SAD

taj zahtjev i podnijeti. Rok za zahtjevom izručenja je 30. januar, 60 dana otkako je Meng završila u pritvoru 1. decembra u Vankuveru. Meng, inače kći osnivača Huaveija Rena Zengfeija, uhapšena je na zahtjev SAD zbog navodnog kršenja američkih sankcija protiv Irana. Oslobođena je uz kauciju prošlog mjeseca, a na vankuverskom sudu će se pojaviti 6. februara. Odnosi Kine i Kanade zahladi-

li su nakon hapšenja i Kina je uhapsila dvoje kanadskih državljana a trećeg osudila na smrtnu kaznu zbog krijumčarenja droge. Kina je u utorak upozorila da su Kanada i SAD u slučaju Meng zloupotrijebili sporazum o izručenju. Portparolka ministarstva spoljnih poslova Hua Čunjing je to poručila na redovnom sastanku s novinarima, ponovivši poziv Kanadi da oslobodi Meng.

donald tramp ne popušta

Mjesec dana blokade

ija prekvalifikovana u akciju potrage

e za pronalaženje još h u nesreći u Kerču

svijet

Ruski bombarder Tu22 srušio se prilikom slijetanja na vojni aerodrom u Murmanskoj oblasti i u nesreći su poginula dvojica, od četvorice članova posade, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Do nesreće je došlo juče oko 13:40 časova po moskovskom vremenu, a navodi se da je avion uletio u sniježni vrtlog, nakon čega su piloti izgubili kontrolu. Dvojica preživjelih pilota prebačena su u bolnicu, ali nije saopšten stepen povreda, prenijeo je AP. U saopštenju se navodi da avion nije bio naoružan.

Najduža blokada dijela federalne vlade u Americi traje već 31 dan, a lider republikanske većine u Senatu Mič Mekonel sprema se za glasanje o predlogu koji je za predsjednika Trampa kompromis, a za demokrate – osuđen na propast. Trampov plan predviđa da će imigranti koji su ušlu u zemlju ilegalno kao djeca, biti zaštićeni tri godine od deportacije, a sadrži i produženje zaštićenog statusa za ljude koji su otišli iz svojih zemalja zbog nasilja ili prirodnih katastrofa. U zamijenu, dobio bi 5,7 milijardi dolara za izgradnju zida na

američko-meksičkoj granici. “Predsednik je u suštini predstavio plan za rješenje krize na granici, za bezbjednost granice i otvorio nam put da deblokiramo vladu”, poručio je američki potpredsjednik Majk Pens. Demokrate ponavljaju da je zid na granici neefikasno i skupo rješenje. Oni traže od Trampa i republikanaca da se prvo deblokira rad vlade, a onda otvori dijalog o bezbjednosti na granici, prenio je Glas Amerike. Blokada i dalje traje, a oko 800.000 federalnih službenika i dalje radi ili bez plate, ili su na prinudnom odmoru.

dan traje nadjuža blokada dijela federalne vlade u americi, a lider republikanske većine u senatu mič mekonel sprema se za glasanje o predlogu koji je za predsjednika trampa kompromis, a za demokrate – osuđen na propast

svijet

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

pandan jelisejskom ugovoru iz 1963. i obnavljanje partnerstva dvije sile

Njemačka i Francuska u Ahenu potpisale sporazum o prijateljstvu

jemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Francuske Emanuel Makron potpisali su juče u Ahenu novi ugovor o prijateljstvu, na dan kada su Šarl de Gol i Konrad Adenauer 1963. godine stavili potpise na Jelisejski ugovor, kojim su vjekovni neprijatelji postali evropski partneri. Nakon potpisivanja ugovora, Merkel je rekla da populizam i nacionalizam jačaju u svim članicama Evropske unije i da međunarodna saradnja prolazi kroz krizni period. Ona je istakla da se 74 godine po završetku Drugog svjetskog rata ponovo dovodi u pitanje ono za šta smo smatrali da je riješeno. “Zbog toga je neophodna nova posvećenost našoj odgovornosti u okviru Evropske unije, odgovornosti Njemačke i Francuske”, kazala je Merkel, prenijela je agencija AP. Makron je upozorio na “rastući gnijev” u evropskim društvima, kao i na pritisak

koji dolazi spolja. Juče potpisani ugovor sadrži odredbe o proširenju programa razmjene za građane obje zemlje, produbljivanje saradnje na planu evropske, spoljne i bezbjednosne politike i jačanje ekonomske integracije, koje podrazumjeva i koordinisanu ekološku i klimatsku politiku, naveo je Dojče vele. S obzirom da je Njemačka za Francusku najvažniji ekonomski i trgovinski partner, dvije privrede bi sada trebalo da dodatno intenziviraju saradnju, a Ahenski ugovor bi trebalo da stvori zajednički njemačko-francuski ekonomski prostor i da se pobrine za smanjenje biro-

kratskih prepreka. Predviđaju se zajedničke regulative u privredi, u zakonima o stečajnom postupku i firmama, kao i zajedničke osnove za procjenu poreza za pravna lica. Želja za takvim ujednačavanjem nije nova, jer su se još Nikola Sarkozi i Merkel 2011. dogovorili da ujednače poreze na firme, ali je ostvarivanje te ideje moralo da sačeka zbog brojnih prepreka. U novom Jelisejskom ugovoru regulišu se i pitanja saradnje na planu odbrane i u borbi protiv terorizma, što su, takođe, teme sa dugom tradicijom. Od 1989. postoji zajednička njemačko-francuska brigada, ali je ona gotovo zaboravljena i u vojnoj svakodnevici nema gotovo nikakav značaj. U odbrambenoj politici je uvijek bilo teško postići saglasnost, jer je Francuska sklona vojnim intervencijama u inostranstvu, dok je Njemačka na

Želja za takvim ujednačavanjem nije nova, jer su se još Nikola Sarkozi i Merkel 2011. dogovorili da ujednače poreze na firme, ali je ostvarivanje te ideje moralo da sačeka zbog brojnih prepreka. U novom Jelisejskom ugovoru regulišu se i pitanja saradnje na planu odbrane i u borbi protiv terorizma, što su, takođe, teme sa dugom tradicijom.

tom polju mnogo uzdržanija. Sada bi to trebalo da se promijeni. Njemačka i Francuska su se obavezale na međusobnu podršku u slučaju oru-

žanog napada na jednu od te dvije zemlje, a prvi put namjeravaju da donesu i zajedničke odredbe o izvozu oružja. U novom ugovoru se najavljuje i mogućnost stvaranja takozvane “digitalne unije”. Sada na tržištu dominiraju giganti kao što su “Epl”, “Gugl” ili “Amazon”, a Njemačka i Francuska bi zajedničkim Centrom za vještačku inteligenciju mogle da pokušaju da finansijski direktno ili indirektno pomognu srodnim evropskim kompanijama. U prošlosti je bilo takvih pokušaja, ali su oni propadali. Kada je “Gugl” početkom vijeka krenuo u globalni pobjednički pohod, Gerhard Šreder i Žak Širak, tadašnji lideri Njemačke i Francuske, inicirali su postavljanje njemačko-francuskog internet pretraživača. Bio je to projekat “Kvero”, iz kojeg se Nemačka povukla već godinu dana kasnije.

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

KULTURA

OBJAVLJENE NOMINACIJE ZA 91. DODJELU NAGRADA OSKAR

Filmovi Roma i Miljenica nominovani u 10 kategorija

Novi roman Jelene Lengold “Odustajanje” je uzbudljiva i zanosna priča o glavnoj junakinji u tri životna doba (djevojčica, mlada žena, žena u zrelim godinama), o sjećanjima na djetinjstvo i odrastanje, kao i na minule i nezaboravljene ljubavi, o iskustvu pune zrelosti, o činjenicama intimne i porodične istorije koje se ne mogu potisnuti, ali se o njima mora pričati.

Ovogodišnja dodjela zakazana je za 24. februar

REPERTOAR DANAS 23.1.2019.

FILM DŽULIJET 22.40 h

REŽIJA: Džesi Perec MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 24.1.2019.

FILM KRIVICA 23.00 h

REŽIJA: Gustav Miler MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

ilmovi “Roma” Alfonsa Kuarona i “Miljenica” Jorgosa Lantimosa nominovani su u čak deset kategorija za 91. dodjelu nagrada Oskar Američke akademije za filmsku umjetnost i nauku. Slijede “Vice”, u režiji Adama Mekeja, koji je nominovan, između ostalih, i u kategorijama za najbolji film i najboljeg glavnog glumca i “Zvijezda je rođena”, film Bredlija Kupera sa Lejdi Gagom u glavnoj ulozi. Za najbolji film, osim ostvarenja “Roma”, “Miljenica” i “Vice”, nominovani su i “Crni panter” reditelja Rajana Kuglera, “BlacKkKlansman”, čiju režiju potpisuje Spajk Li, “Boemska rapsodija” u režiji Brajana Singera, “Zvijezda je rođena” Bredlija Kupera i “Zelena knjiga” Pitera Farelija. Kritičari i dalje smatraju da je “Roma” najvjerovatniji kandidat za Oskara za najbolji film, uprkos prilično neujednačenim izborima raznih udruženja do sada, od umjetničkog meksičkog filma, do mejnstrim hitova poput “Boemske rapsodije” Brajana Singera i “Zelene knjige”Pitera Farelija. Za najbolju režiju nominovani su Spajk Li, kome je ovo prva nominacija u karijeri, Pavel Pavlikovski, za film “Hladni rat”, Jorgos Lantimos, Alfonsko Kuaron i Adam Me-

Kritičari i dalje smatraju da je “Roma” najvjerovatniji kandidat za Oskara za najbolji film, uprkos prilično neujednačenim izborima raznih udruženja do sada, od umjetničkog meksičkog filma, do mejnstrim hitova poput “Boemske rapsodije” i “Zelene knjige”

kej. Kuaron je već dobio Oskara za režiju za “Gravitaciju”, dok je Pavlikovski nagrađen Oskarom za strani film za “Idu”. U kategoriji za najbolju glavnu mušku ulogu nominovani su Kristijan Bejl (“Vice”), Bredli Kuper (“Zvijezda je rođena”), Vilijem Defo, (“At Eternity’s Gate”), Rami Malek (“Boemska rapsodija”) i Vigo Mortensen (“Zelena knjiga”), dok će se za Oskara za najbolju glavnu žensku ulogu nadmetati Jalica Aparisio (“Roma”), Glen

Klouz (“The Wife”), Olivia Kolman (“Miljenica”), Lejdi Gaga (“A Star Is Born”) i Melisa Mekarti (“Can You Ever Forgive Me?”). Na listi nominovanih u kategoriji za najbolju sporednu glumicu našle su se Ejmi Adams (“Vice”), Marina de Tavira (“Roma”), Redžina King (“If Beale Street Could Talk”), Ema Stoun i Rajčel Vejz za uloge u filmu “The Favourite”, dok su za najboljeg glumca u sporednoj ulozi nominovani Maheršala Ali (“Zelena knjiga”), Adam Drajver (“BlacKkKlansman”), Sem Eliot (“A Star Is Born”), Ričard E. Grent (“Can You Ever Forgive Me?”) i Sem Rokvel (“Vice”). Za Oskar za najbolji strani film nadmetaće se libanski “Capernaum”, poljski “Hladni rat”, njemački “Never Look Away”, meksički film “Roma” i japanski “Shoplifters”. U kategoriji za najbolji adaptirani scenario nominacije su pripale ostvarenjima “The Ballad of Buster Scruggs”, “BlacKkKlansman”, “Can You Ever Forgive Me?”, “If Beale Street Could Talk” i “Zvijezda je rođena”. Dodjela Oskara biće priređena 24. februara u “Dolbi” teatru u Los Anđelesu. Još je neizvjesno ko će voditi ceremoniju. S.I.

Priče na temu pomirenja

Biber tim i Centar za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd uputili su poziv domaćim autorima da se do 10. juna prijave za učešće na trećem regionalnom konkursu za kratku priču “Biber”. “Prva dva konkursa ‘Biber’ bila su na temu pomirenja, a ovaj put je tema proširena. Pored priča koje tematizuju pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, dolaze u obzir i priče koje mogu da doprinesu boljem razumevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, saosećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u ‘neprijateljskim’ cipelama, priče koje pomeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvesniju, bezbedniju i slobodniju budućnost za sve”, stoji u pozivu. Pravo učešće imaju autorke i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Žiri čine Lejla Kalamujić, Rumena Bužarovska i Škelzen Malići. R.K.

10.

jun krajnji je rok do koga autori priča mogu da se prijave na treći regionalni kongurs “Biber”

O knjizi Željka Minića u KIC-u Zbirka poezije “Nevine visine”, autora Željka Minića, biće predstavljena u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”, večeras sa početkom u 19 časova. Tim povodom, o knjizi će, pored autora, govoriti i recenzentkinja Marica Kljajić, a stihove iz zbirke će recitovati Valentina Đokaj, Minea Osmanagić i Ivona Barjaktarović. Željko Minić je rođen 1963. godine u Mojkovcu. Do sada je napisao dvije zbirke pjesama. Zbirka “Nevine visine” sastavljena je iz dva ciklusa “Ponovo rođen” i “Slatka tajna”. Živi i radi u Podgorici. R.K.

Kultura

SuSret Bogdanovića i HloBena

Buduća saradnja u znaku nematerijalne baštine

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sastao se na Cetinju sa ambasadorom Republike Slovačke u Crnoj Gori Romanom Hlobenom. Na sastanku je razgovarano o aktuelnim projektima saradnje dvije zemlje u oblasti kulture i planovima za njihovo dalje unapređenje. Prevashodno je tretirano pitanje realizacije brojnih zajedničkih projekata koji bi bili zasnovani na promociji nematerijalne kulturne baštine, ali i stvaralaštva. Sagovornici su ocijenili neophodnim potpisivanje novog memoranduma u oblasti kulture vlada Crne Gore i Republike Slovačke. Bogdanović je izrazio uvje-

renje da će buduća posjeta ministarke Republike Slovačke Lubice Lašakove Crnoj Gori biti još jedan korak ka unapređenju tradicionalno dobrih odnosa dvije zemlje. Ocijenjeno je da su iskustva Republike Slovačke na polju ruralne arhitekture dragocjena, te da to može biti od koristi Crnoj Gori, na polju zaštite i valorizacije kulturne baštine. Sagovornici su istakli važnost daljeg unaprjeđenja regionalne saradnje u svim oblastima kulturnoumjetničkog stvaralaštva, sa posebnim fokusom na jačanju koprodukcionih odnosa, razmjeni programa i podrške rezidencijalnim boravcima umjetnika. R.K.

Sa sastanka u Ministarstvu kulture

konCert CrnogorSkiH Simfoničara

Na programu bajkovita djela Rahmanjinova i Ljadova Koncert crnogorskog sim- čuje i četvorostavačno djefonijskog orkestra biće pri- lo monumentalnih dimenređen na Velikoj sceni na- zija i jedno od najromantičcionalnog teatra večeras sa nijih ostvarenja simfonijpočetkom u 20 časova. Na pr- skog žanra ‘Simfoniju br. 2’ u vom koncertu drugog dijela e-molu, op. 27 Sergeja Rahjedanaeste sezone, pod diri- manjinova”, najavljeno je iz gentskom upravom maestra Muzičkog centra. Grigorija Kraska premijerGrigorij Krasko diplomirao no će biti interpretiraje na Muzičkoj akadena dva djela klamiji “Gnjesinih” u sične muzike. Moskvi. Laureat “C r n o g o r je prvih nagraski simfoničada na Sveruskom takmiri izvešće bajčenju violinikovitu simfonijsku poemu sta 1968. i 1969. ‘Začarano jegodine, kao i na zero’ op. 62, koSaveznim takmijom ruski autor čenjima u LenjinKrasko Anatolij Ljadov sugradu i Rigi. U orkegeriše osjećaje i stanja mistar slavnog Boljšog teatra stične tišine, bezvremeno- primljen je 1974. godine, da bi sti i udaljenih prostranstva. nakon nekoliko godina zauNakon nje, domaća publika zeo mjesto koncertmajstora će prvi put imati priliku da i prvog soliste orkestra. R.K.

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Predavanje o djelu književnika P

LaLić je vjero herojskog čo spremnost n

⌦ Sonja Ičević

aš priznati pisac slijedio je ideju Dostojevskog da je svaki oblik fantazije morao da proistekne iz stvarnosti, da je ljepota ta koja može spasiti svijet, da bez realizma nema književnosti, a da realizmu nema života bez stalnog obogaćivanja, kazao je Radomir V. Ivanović.

Predavanje akademika Radomira V. Ivanovića na temu “Stvaralačke metamorfoze Mihaila Lalića” priređeno je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, kao prvi događaj u okviru tribine “Portreti crnogorskih književnika”. Ivanović se u svom izlaganju osvrnuo na Lalićeve stvaralačke etape, ali i stavove prema realizmu, ulozi pisaca i umjetnosti, prvom čitaču... Djelo Mihaila Lalića se, prema Ivanovićem mišljenju, može podijeliti na tri etape. “Prva traje od 1935. do 1970. godine i u cjelini je posvećena afirmaciji revolucionarnih vrijednosti, svim oblicima humanizacije odnosa, borbi protiv dehumanizacije... Uzimajući Njegoša kao estetski, a Marka Miljanova kao etički uzor, Lalić neprekidno ističe kao estetičke uzore ljepotu i trajanje, a kao etičke uzore slobodu i dobro”, objašnjava Ivanović. Druga etapa, dodaje, traje do 1985. godine, a treća, izuzetno plodna, ali nedovoljno proučavana, od 1985. godine do smrti. “Druga etapa pokazuje vidne promjene u ekonomskom, istorijskom, društvenom, etičkom, političkom i ideološkom smislu, što je ilustrativno pokazao prekretničkom romanesknom tetrologijom - ‘Ratna sreća’, ‘Zatočnici’, ‘Dokle gora zazeleni’ i ‘Gledajući dolje na drumove’. Treća etapa, čini mi se, je najznačajnija i najmanje proučavana. To je kratka etapa koja traje od 1985. do smrti, 1992. godine, a dovela je do stvaranja one sartrov-

ski shvaćene obrnute piramide. Suprotstavljaju se prva i treća faza. To je etapa auto-kritike revolucije, pri čemu sada pisac ukazuje na sasvim nov odnos realija i idealija. Na tu zakonitost u podjednakoj mjeri ukazuju svih, čak deset djela, ostvarenih za ovih sedam godina”, kazao je akademik.

■ STVARALAČKI

INDIVIDUALIZAM

Mihailo Lalić vjerovao je, ističe Ivanović, u herojskog čovjeka i njegovu spremnost da se žrtvuje i samožrtvuje za više ciljeve. “To je najviše došlo do izraza u nedavno objavljenoj knjizi Buda Simonovića ‘Nikad kraja tamnicama - Lalićeve poruke i poduke’. Knjiga je prepuna biografskih detalja u kojima se stvarno vidi da ako Lalića hoćete da usvojite, morate ga uzeti kao učitelja energije”, smatra

Ivanović, i dodaje da je naš priznati pisac u svim prilikama naglašavao značaj stvaralačkog individualizma. “Zalagao se za sopstveni način pjevanja i mišljenja, tako da čak i ako na koricama nema imena autora, možete ga prepoznati po prvoj rečenici”, napominje Ivanović. Svaka vrsta književne umjetnosti, prema Lalićevim riječima, mora da se zasniva na stvarnosti. “On, dakle, slijedi ideju Dostojevskog da je svaki oblik fantazije morao da proistekne iz stvarnosti, da je ljepota ta koja može spasiti svijet, da bez realizma nema književnosti, a da realizmu nema života bez stalnog obogaćivanja. Sve što se od njega udaljilo, kaže Lalić, uvenulo je”, kaže Ivanović. Nakon godinu provedenih u Francuskoj, Lalić je usvojio ideju “prvog čitača”, podsjeća akademik. “Za knjigu ‘Prutom po vodi’ prvi čitač bio je Milovan Đilas, drugi Radovan Zogović, a treći ja. Sto pet strana je izbacio, 452 su štampane, a meni, kao recenzentu, dao je jednu instrukciju ‘Radomire, čuvaj me. Prvo, od beznačajnog. Drugo, od privat-

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Kultura

Priređeno u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti

ovao u ovjeka i na žrtvu Jedini zadatak pisca Je, smatrao Je LaLić, da piše angažovano, da se bavi aktueLnim temama i da bude zanimLJiv. ako Je zanimLJiv LaLić Je bio spreman da oprosti sve druge greške koJe Je pravio nog. Treće, od uvrede lične. A šta će ostati ako me od svega sačuvaš... Bojim se ništa.’ Predložio sam mu naslov knjige ‘Prutom po vodi’, po stihu iz jedne kučke pjesme, i on je to sa takvom lakoćom prihvatio da sam stekao utisak da pisac, što je većeg renomea, sve lakše prihvati sugestije, a da je najteže sa početnicima”, naveo je Ivanović.

■ INOVATIVNA DJELA Ivanović ističe da središte umjetničkog i naučnog razvoja predstavlja rasprava o odnosu tradicije i moderne, čiju osnovicu čine tri faze razvoja svake vrste književne umjetnosti - procesi inovacije, modernizacije i radikalizacije, i dodaje da djelo Mihaila Lalića reprezentativnim stranicama može da pripada samo procesu inovacija. “Pisac djelo inovira na različite načine - inventivno unoseći elemente fantastike, angelologije, fantazmogorije, onirizma, opise agonalnih stanja i svih onih stanja koje psiholozi nazivaju graničnim situacijama, na granici između života i smrti. Te elemente nalazimo u zbirkama ‘Izvidnica’, ‘Gosti’, ‘Posljednje brdo’, ‘Opraštanja nije bilo’, a u romansijerskoj prozi u ‘Zlom proljeću’, ‘Lelejskoj gori’, romanu ‘Hajka’, ‘Ratna sreća’, ‘Zatočnici’, ‘Odlučan čovjek’ i amanet-

nom tekstu ‘Tamara’”, kazao je Ivanović. Oni koji su imali sreću da vide neobjavljene rukopise Mihaila Lalića vidjeli su da je imao ogromno intelektualno interesovanje i da su naše slike o njemu dosta uprošćeno date. “Kao izrazito angažovan pisac, on naše duhovne horizonte proširuje svojim esejistikama i kritikama. Na primjer, tvrdi da je socijalna literatura vrsta angažovane književnosti. A onda zaključuje - ‘A zar moderna književnost nema svoje vidove angažovanosti?’... Lalić je umio da se suprotstavi apologiji modernističke literature samo zato što je modernistička bez dokazivanja da se radi o autentičnoj literaturi. A govorio je da samo autentična književnost zaslužuje apsolutno povjerenje kritike, ako kritika želi da opstane u budućnosti”, naveo je Ivanović. Lalić je, dodaje, bio pisac koji je veoma poštovao mitologiju. “Ta njegova ‘Lelejska gora’ sa đavolima dokaz je njegovog interesovanja za to kako istorija prelazi u priču, a kako priča prelazi u istoriju. Lalić je bio pristalica vršenja fikcionalizacije istorije i istorizacije priče”, podsjetio je Ivanović. Jedini zadatak pisca je, smatrao je Lalić, da piše agažovano, da se bavi aktuelnim temama i da bude zanimljiv. Ako je zanimljiv Lalić je bio spreman da oprosti sve druge greške koje je pravio. “Zalagao se za usavršavanje djela i u jednom intervjuu kaže - ‘Ja ću i na onome svijetu, ako mi dadnu, nastojiti svoja djela da popravim’. A drugom prilikom kaže da ‘u oblasti umjetnosti ne postoji ništa dovoljno dobro da se na njemu trajno ostane, sve što se objavi samo je podnošljiv oblik nesavršenstva”, zaključio je Ivanović.

Ivanović

Deset preDavanja posvećenih našim najznačajnijim autorima Do kraja godine će u okviru tribine “Portreti crnogorskih književnika” biti priređeno još devet predavanja posvećenih najznačajnijim autorima našeg prostora u svim istorijskim razdobljima, o čijem će

djelu govoriti relevantni predavači iz zemlje i regiona, najavio je vanredni član CANU Pavle Goranović. “Nakon završetka tribine na kraju godine biće odštampan zbornik naučnih radova koji

će svakako biti značajan prilog budućem leksikonu crnogorskih pisaca, ali i izučavanju istorije crnogorske književnosti i njenih ključnih ličnosti u različitim istorijskim periodima”, kazao je Goranović.

DRUGI PIŠU

UTICAJ NA PROŠIRENJE Najneposrednija oblast u kojoj će region Zapadnog Balkana osjetiti uticaj izbora 2019. godine jeste sastav sljedeće Komisije. Naime, sve oči regiona biće uprte u narednog Visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i Komesara za proširenje. Čak postoje sumnje da li će Direktorat za susjedsku politiku i proširenje nastaviti da postoji u trenutnom obliku. Teško je zamisliti promjenu stavova EPP-a i S&Da prema proširenju, koji se svode na uopštenu podršku uz insistiranje na sprovođenju potrebnih reformi i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja, što samo po sebi implicira da se pristupanje neće desiti uskoro. Sa druge strane, koalicija sa liberalima, naročito Makronom i holandskim premijerom Ruteom, koji se protive sljedećem proširenju pre nego što se sprovedu unutrašnje reforme, može uvesti promjenu u postojeću jednačinu. Osim toga, veoma je važno pitanje i koje stranke sjede u Parlamentu, prije svega zbog uticaja koji ova institucija ima na opšti politički pravac Unije, koji je rastao kako su godine i reforme osnivačkih ugovora prolazile. Situacija u ovoj oblasti je sve samo ne crno-bijela. “Kada je riječ o proširenju, to je drugo pitanje, jer neke evroskeptične stranke

nisu nužno protiv proširenja, zbog svojih sopstvenih razloga. Jedan od primjera je Slobodarska partija Austrije, koja će vjerovatno ojačati (nakon izbora), ona se zalaže za proširenje, naročito prema Srbiji, ali je ovaj cilj proizašao iz podrške populističkih nacionalnih ideja Srbije. Dakle, neki od tih rezultata su manje predvidivi, ali očekivao bih da će Parlament biti uopšteno malo manje entuzijastičan povodom proširenje EU, i to će imati negativne reperkusije na parlamentarnu podršku procesa proširenja“, objašnjava Biber. U ovom trenutku, čini se da stranke u nacionalističkom delu spektra, kao što je Slobodarska partija Austrije, ali i mađarski Fides (član EPP), imaju daleko pozitivniji stav prema proširenju nego tradicionalne partije. Ovo, naravno, nije univerzalno, što ilustruje pozicija Alternative za Njemačku koja se snažno protivi prihvatanju novih članica. Imajući na umu složenost situacije, predstojeći izbori će se vjerovatno pokazati kontroverznim, naglašava Culeg. Iako vjeruje da ćemo vidjeti veliku promjenu sastava Parlamenta, sumnja da će to imati dugoročni efekat. „Na kraju, imamo sistem koji će nastaviti da funkcioniše“, zaključuje Fabijan Culeg, izvršni direktor Centra za evropske politike.

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

EUROPEAN WESTERN BALKANS O IZBORIMA ZA EVROPSKI PARLAMENT

ŠTA MOŽE DA OČEKUJE EU, A ŠTA ZAPADNI BALKAN? Još od kako su se izbori za Evropski parlament prvi put održali 1979. godine, lideri EU su se nadali da će ovaj proces građane učini aktivnijim i uključenijim u razna pitanja na evropskom nivou, kao i da će smanjiti „deficit demokratije“, za koji je Unija godinama bila optuživana. Međutim, sa izlaznošću od jedva 40% i dominiranjem nacionalnih tema tokom prethodnog izbornog ciklusa, činilo se da su arhitekte EU bili previše optimistične. Prema istraživanju Eurobarometra za 2018. godinu, samo 32% građana EU ima pozitivnu sliku o parlamentu, dok je dominantan stav tokom protekle decenije bio neutralnost. Ovog puta, međutim, čini se da su ulozi veći nego ranije. Prvi put poslije dužeg perioda, glasači koji izlaze na birališta između 23. i 26. maja imaće priliku da biraju između dvije jesno suprotstavljene vizije Evrope. Dalje, izbori će direktno uticati na članstvo i opšte političko usmerenje nove Evropske komisije. Zbog toga će to najvjerovatnije uticati na politiku proširenja. Jedino pitanje je – kako i do koje mjere?

■ UJEDINJENI U RAZLIKAMA?

Apstinencija po državama 2014. godine

Od 2014. godine, osam poslaničkih grupa sjedi u parlamentu od 750 mjesta: velika koalicija centralno-desne Evropske narodne partije (EPP), centralno-lijevih Socijalista i demokra-

ta (S&D), sa Savezom liberala i demokrata za Evropu (ALDE), koji je takođe dio sporazuma o dijeljenju vlasti. Sa malo više poslanika nego ALDE, ali znatno manje od EPP i S&D, Evropski konzervativci i reformatori (ECR), među čijim članovima je i Konzervativna partija Ujedinjenog Kraljevstva i poljska Pravo i pravda, predstavljaju najveću opozicionu grupu, zajedno sa još dvije desničarske partije (EFDD i ENF) kao i dvije ljevičarske (Zeleni-EFA, GUE-NGL), od kojih svako ima od 5 do 7% mjesta. Poremećaj trenutne ravnoteže snaga je ili nešto što mnoge plaši ili nešto što mnogi priželjkuju, ali kakve se promjene zapravo mogu očekivati? “Najveći pobjednici na izborima će biti ekstremnije grupe, antievropejci, populisti, nacionalisti, vidjećemo velike gubitke među tradicionalno proevropskim strankama, posebnu među tradicionalnom ljevicom. Moraćemo sačekati da vidimo kako ćemo dobiti širu koaliciju za sljedeću Evropsku komisiju, ali takođe i za druge visoke funkcije u Evropskoj uniji”, izjavio je Fabijan Culeg, izvršni direktor Centra za evropske politike. Florijan Biber, profesor na Univerzitetu u Gracu i koordinator Savjetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG), dijeli njegovo mišljenje. “Mislim da možemo očekivati drugačiji, Parlament sa većim stepenom fragmentacije pri ko-

joj neki manji blokovi dobijaju na snazi na strani ekstremne desnice, ljevice i možda i među liberalima, što znači da će to biti veoma komplikovan Parlament”, naglasio je on. Međutim, komplikovan parlament ne znači nužno i radikalno drugačiji parlament, a istraživanja o javnom mnjenju širom Evropske unije tako nešto i potvrđuju.

■ TRENUTNE

PROJEKCIJE

Iako mnoga skorija istraživanja javnog mnjenja ukazuju na gubitke tradicionalnih partija centra i dobitke partija ekstremnijeg dela političkog spektra, čini se da razlika neće bitno uticati na pravila igre. Prema skorijem istraživanju koju je sprovela Konrad Adenauer fondacija, kao i projekcije portala Politico i Europe Elects, EPP i S&D će pasti sa 408 poslanika koje trenutno poseduju na oko 310 – međutim, treba uzeti u obzir i činjenicu da će se broj mesta u parlamentu smanjiti na 705 poslije Bregzita. Ako na kraju rezultati budu odraz ovih predviđanja, dvije najveće evropske partije će izgubiti 9 do 10 odsto predstavnika u parlamentu (uz strmiji pad socijalista i demokrata, najviše zbog odlaska Laburističke partije Velike Britanije) – od oko 53% na 44%. To je značajan, ali ne i nepremostiv gubitak. Za liberale, pojačane evrop-

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

skom verzijom stranke Republika u pokretu francuskog predsjednika Makrona, očekuje se ovog puta prođu bolje – sa sadašnjih 68 mesta završiće sa negdje između 90 i 115 mjesta. Sa druge strane, za Zelene i Ujedinjenu evropsku ljevicu se očekuje da zadrže po otprilike 50 mjesta. Na kraju, sa rastom grupe „Evropa nacija i slobode“ – ENF (francuski Nacionalni zbor, Slobodarska partija Austrije, italijanska Liga i druge) i padom ECR-a, desna strana političkog spektra će ostati zastupljena sa između 140 i 160 predstavnika u Evropskom parlamentu. To predstavlja relativan dobitak zbog smanjenja ukupnog broja mesta, ali ne mijenja previše postojeću ravnotežu snaga. Raznovrsnost, o kojoj su govorili naši sagovornici, uglav-

Prvi put poslije dužeg perioda, glasači koji izlaze na birališta između 23. i 26. maja imaće priliku da biraju između dvije jesno suprotstavljene vizije Evrope

nom se stoga odnosi na novo grupisanje članova Parlamenta, kao i na nedostatak nedvosmislene većine. Jedine tri grupe od kojih se ne očekuje promjena sastava jesu EPP, S&D i Zeleni. Svi ostali su pred rizikom od veće ili manje rekonstrukcije – na primjer, nije poznato da li će ALDE i Makronova stranka formirati jednu grupu ili da Biber

li će „Evropa za slobodu i direktnu demokratiju“ – EFDD preživeti nakon što Nezavisna stranka Velike Britanije (UKIP) napusti njene redove.

■ STATUS QUID PRO QUO

Kada je u pitanju formiranje koalicija, već mjesecima je jasno da će biti potrebno barem tri stranke da bi se oformila Evropska komisija (koju mora potvrditi većina u parlamentu), a jedan od rijetkih matematički mogućih ishoda je nastavak sadašnje „superkoalicije“ između konzervativaca, socijaldemokrata i liberala. Tena Prelec, istraživačica saradnica u Centru za istraživanje jugoistočne Evrope Londonske škole ekonomije i političkih nauka i članica BiEPAG-a, smatra ovakav ishod najvjerovatnijim, ali i suboptimalnim ako se uzme u obzir šira slika. „Na kraju krajeva, postoji veća vjerovatnoća da se status quo održi na način koji će ravnoteža Evropskog parlamenta nastaviti da funkcioniše. Iako će socijalisti vjerovatno izgubiti glasove, a postoji šansa da će liberali dobiti neke, verovatno ćemo vidjeti kompromis u budućnosti. A ako se ovo ostvari, ako se održi status quo, mislim da će to odvesti ka negativnom ishodu, upravo zato što bi to ohrabrilo one koji pozivaju na promjenu“, naglasila je Prelec.

DRUGI PIŠU

Prema njenim riječima, EU mora da čuje te pozive i da razumije odakle motivacije kritičara evropskog projekta dolaze, ako želi da se reformiše. Gorenavedena ravnoteža ne obećava nikakve promene u partijskom udjelu u Evropskoj komisiji. Jedina preostala nepoznanica je identitet sljedećeg predsednika. „Pretpostavljam da će sljedeći predsjednik Evropske komisije doći iz redova EPP-a, ali vidjećemo kako će se tačno konsultacije odigrati“, predviđa Culeg. Čini se da je njegova opreznost opravdana. Iako su EPP i S&D nominovali svoje kandidate za predsjednika Komisije (takozvani Spitzenkandidaten, izraz koji je pozajmljen iz nemačke izborne prakse) – Manfreda Vebera i Fransa Timermansa – još je teško predvidjeti koji će tačno od njih dvoje postati naslednik Žana Kloda Junkera. Nominacija vodećih kandidata je neformalna procedura, uvedena tek u 2014. godini, da bi se proces kreiranja „vlade“ na evropskom nivou učinio bližim građanima – ali i pored toga nisu svi uključeni proces. Tako je na primjer, ALDE odbila da učestvuje u njemu.

■ NEPOSTOJEĆI

ENTUZIJAZAM

Uvođenje procedure Spitzenkandidata predstavlja jasan indikator nedostatka interesova-

nja među glasačima na evropskim izborima. Međutim, nedostatak reformi i rastuća plima razočarenja u EU je očigledno još u toku, pa zbog toga nećemo vidjeti veće učešće glasača 2019. godine, uprkos naizgled većim ulozima, vjeruje Biber. „Izbori za Evropski parlament se u zemljama članicama vode po nacionalnim linijama, i izlazak na njih je u velikoj meri funkcija nacionalne politike. Ako uzmemo zemlje kao što su Slovačka ili Slovenija, gdje je odziv bio veoma nizak, ispod 30 procenata, ne vidim neku preveliku razliku. Ljudi su, ako ništa drugo, postali još razočaraniji u politiku u posljednjih pet godina“, podsjeća on. Najveća izlaznost na izborima za Evropski parlament od 62% je zabilježen 1979. godine kada su se prvi put održali. Postotak se postepeno smanjivao tokom naredne tri i po decenije, dostigavši apsolutni minimum od 42% u 2014. godini. „U drugim zemljama, možda postoji više bitaka koje bi mogle povećati odziv, ali sa rizikom da će to biti glasovi populista, kao što je to primjer u Italiji ili Francuskoj. Vidimo da se državne bitke često bore na evropskim izborima – izlazak je možda veći u nekim drugim zemljama, ali to ne bih to tumačio kao veću podršku Evropskoj uniji, već kao izražavanje nezadovoljstva građana trenutnim vladama“, zaključuje Biber. (European Wester Balkans)

ZABAVA

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

ª JESI LI PIJAN ILI SI DROGIRANº

UVRIJEĐENI SEJO SEXON NAPUSTIO EMISIJU RTRS-A Davor Sučić alijas Sejo Sexon, lider Zabranjenog pušenja, prije dvije večeri demonstrativno je napustio studio Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) tokom emisije “Ukrštenica” i to zbog konflikta sa Sinišom Tomićem, direktorom banjalučkog Hard rock radija. Tema emisije, prenose bosanskohercegovački mediji, bila su autorska prava, zloupotrebe i stanje u toj oblasti - Tomić je naglasio kako ne vjeruje u zloupotrebu podataka i kreiranje naručenih plejlisti,

Sexon

kako bi autori pjesama imali korist, čak je naveo da postoje programi na osnovu kojih se to može i dokazati, dok mu je Sexon odgovorio da živi “u naučnoj fantastici”, aludirajući da to ne može biti istinito. Replika Tomića - “hoćeš li prestati da me prekidaš, jesi li pijan ili si drogiran” bila je kap koja je prelila čašu, pa je Sexon napustio studio. “Sjedimo sat i čovjek nije rekao nijednu istinitu rečenicu”, poručio je Sexon prilikom izlaska iz studija. D.B.

MIXMAG U TOP 30 REGIONALNIH PRODUCENATA UVRSTIO MR. LEKKU, 84BIT I AUDIOSTORMA

BITI RAME UZ RAME SA NAJBOLJIMA JE I ČAST I PODSTREK

⌦ Danilo Brajković

ixmag Adria, vodeći regionalni internet portal koji se bavi klabingom i elektronskom muzikom, na najbitniju listu - TOP 30 producenata iz 2018. godine uvrstio je i crnogorske adute: nagrađeni su Mr.Lekka, 84Bit i AudioStorm. Za pažljivo formiranu listu, Mixmag je odabrao 30 imena iz regiona, koja su prošle godine svojim izdanjima ostvarila pomak u kvalitetu, oduševili su publiku, iznenadili kotiranjem na različitim “chartovima”, uspješno prodali pojedina izdanja i remikse. “Među njima, nalaze se producenti techno, house, tech house, jackin house, progressive house, afro house, drum & bass, nu disco i liquid muzike. Uzimali smo u obzir količinu izdanja, kvalitet zvuka i muzike, uspjeh u prodaji, te podršku scene i publike. Nadamo se da ćete se složiti sa našom listom, jer smo mi zaista po-

nosni na to kako se regionalna scena razvija zahvaljujući ovim producentima, kao i drugima koji će se na ovoj listi, možda, pronaći sljedeće godine”, poručili su iz Mixmaga.

■ MR.LEKKA: SVE SE

DEŠAVA SA RAZLOGOM

Leković, koji nastupa pod pseudonimom Mr. Lekka, priznaje da nije pretjerano iznenađen odlukom, ali ističe da mu svako priznanje ovog tipa mnogo znači. “Biti rame uz rame sa nekim od pionira elektronske muzike u regionu, pa i šire, je zaista velika čast. To su

ljudi koje sam godinama pratio i čijem se radu divim još od praktično tinejdžerskih dana”, ističe Mr. Lekka za Dnevne novine. “Kada tražite kvalitetan groovy tech house, ne morate ići dalje od Mr. Lekke”, dodaju iz Mixmaga, dok naš sagovornik uživa u komplimentima. “Drago mi je da sam prepoznat u regionu po određenom stilu, to je najljepši kompliment za umjetni-

ka. Vjerujem da se sve dešava sa razlogom i tačno kada treba, tako da je svaki trenutak za priznanje ovog tipa odličan. Sve ovo što se dešavalo u posljednjih nekoliko mjeseci (traka ‘Dolinkgo’ uvrštena ranije na novogodišnju tech house top listu servisa Beatport) je definitivno vjetar u leđa i dodatna motivacija. Spremam mnogo nove muzike, novih saradnji u žanru i van žanra, biće tu i gostovanja u regionu i inostranstvu, ali o tom potom, ne bih sada sve otkrivao”, dodaje Mr. Lekka.

MR. LEKKA:

■ KREATIVNOST I

DRAGO MI JE DA SAM PREPOZNAT U REGIONU PO ODREĐENOM STILU, TO JE NAJLJEPŠI KOMPLIMENT ZA UMJETNIKA. VJERUJEM DA SE SVE DEŠAVA SA RAZLOGOM I TAČNO KADA TREBA, TAKO DA JE SVAKI TRENUTAK ZA PRIZNANJE OVOG TIPA ODLIČAN

PODRŠKA VELIKIH FACA

84Bit čine Jovic Evic (Nikola Jovićević) iz Nikšića i A.P. (Miloš Rakonjac) iz Herceg Novog, a iz Mixmaga podsjećaju da trenutno žive i rade u Novom Sadu te da imaju velike planove za budućnost. “Individualno su na regionalnoj

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Foto: Iva Mandić Sa prošlogodišnje Montevizije

PREDSTAVNIKA CRNE GORE UVRŠTENA SU NA LISTU MIXMAGA sceni prisutni već 18 godina, a muziku izdaju, isto tako individualno, od 2008. Zajednički projekat započeli su u aprilu 2016, a njihova izdanja našla su se na I Love Techno Re-

ZABAVA

REDITELJ DARKO KAMARIT POJAČAO MONTEVIZIJSKI TIM

PRIBLIŽIMO IZVOĐAČE ČUDU Ovogodišnjeg predstavnika na Eurosongu Crna Gora bira 9. februara - na Monteviziji. Pet učesnika, D-moll bend, Andrea Demirović, Monika Knezović, Ivana Popović-Martinović i Nina Petković ovih dana pripremaju i vokalni i scenski nastup, a tim Radio-televizije Crne Gore, koji realizuje Monteviziju, pojačao je reditelj Darko Kamarit, koji iza sebe ima višegodišnje iskustvo u sličnim projektima - između ostalog, bio je jedan od osnivača Beovizije, izvršni producent Eurosonga 2008, dio nekoliko Budvanskih festivala... Podsjetimo, Montevizija će biti emitovana uživo iz velikog studija

RTCG-a, a glasaće žiri i publika. Nova reportažna kola RTCG-a, istakao je Kamarit za Javni servis, biće podstrek za kompletan tim koji bude realizovao Monteviziju. “Stigao mi je poziv koji se u našem poslu ne odbija. TVCG dobila je ozbiljan tehnološki resurs, koji je za naš posao alat. Ovaj, koji je možda jedini u ovom dijelu Evrope, za mene je izazov, jer vidim novu agilnost i energiju. Izvođači su super. Mladi ljudi puni energije očekuju da se desi čudo, a naš zadatak je da im omogućimo da se primaknu na korak do čuda, jer samo jedno čudo pobjeđuje”, naglasio je Kamarit za RTCG. D.B.

84Bit Mr.Lekka

cords UK, Good For You Records, Caballero Records, Blacksoul Music i na sopstvenoj etiketi 84Bit Music, koja je u potpunosti posvećena izdanjima koja odišu kreativnošću i slobodnom pristupu njihovog kreiranja”, između ostalog, navode iz Mixmaga. Listu naših aduta zatvara AudioStorm (Ognjen Vuković). “AudioStorm je ime koje se često pojavljuje na našim listama, jer ne možemo odoljeti njegovom zvuku. No, to nije jedini razlog, jer njegov zvuk cijene i podržavaju i malo veće face. Njegova izdanja su ove godine nekoliko puta završila u TOP 10 na progressive house chartovima, uključujući i mix kompilaciju Gai Baronea, na kojoj se našla i AudioStormova traka ‘The Passenger’. Osim toga, njegove trake su u svojim live setovima i podcastima vrtjeli su John Digweed, Nick Warren, Solarstone, Dixon & Ame te Herrnan Cattaneo”, zaključuju iz Mixmaga.

AudioStorm

zabava

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

OBJAVLJENE NOMINACIJE ZA NAJGORI FILM PROTEKLE GODINE

TravolTa i Tramp u Trci za zlaTnu malinu

⌦ Marija Roganović

Prema mišljenju Golden Rapsberry Award Foundation, a i većeg dijela javnosti, biografska krimi drama “Gotti”, u kojem Džon Travolta glumi istoimenog mafijaša, jedno je od najgorih minule godine. Uz njega su našli i najnovija ekranizacija “Robin Hooda”, lutkarska crna komedija “The Happytime Murders” Briana Hensona, ali i horor film “Winchester” s Helen Miren, te pokušaj komedije “Holmes & Watson”, s čijeg prikazivanja su nedavno ljudi masovno napuštali bioskopske sale. Najgoru mušku glumačku postavu predvodi Travolta, dok ga u stopu prate Džoni Dep (“Sherlock Gnomes”), Vil Farel Travolta ubjedljivo najgori (“Holmes & Watson”), Brus Vilis (“Death Wish”), i, naravno, predsjednik SAD Donald Tramp (nit’ Tramp (“Fahrenheit 11/9”). luk jeo, nit’ luk mirisao) u dokuTradicionalno, svečana domentarcima “Death of a Nation” djela najlošijima iz svijeta fili “Fahrenheit 11/9”. ma, biće održana 23. marU ženskoj konkurenciji naj- ta, veče prije dodjele Oskaviše pometnje napravila je Me- ra, a evo i ostalih dovitljivih lisa Mekartni (“The Happytime kategorija: Najgori reditelj Murders” i “Life of the Party”), ali nijesu zaostajale ni DžeItan Koen (“Holmes & nifer Garner (“Peppermint”), Watson”) Kevin Konoli (“Gotti”) Amber Herd (“London Fields”), Helen Miren (“WincheDžejms Foli (“Fifty Shades ster”) i Amanda Sejfrid (“The Freed”) Clapper”). Brajan Henson (“The Najgori sporedni glumci Happytime Murders”) u trci za ozloglašenu Zlatnu Braća Spierig (“Winchester”) malinu su Džejmi Foks (“RoNajgori remake, rip-off ili bin Hood”), Ludacris (“Show nastavak “Death of a Nation” Dogs”), Džoel Mekhejl (“The “Death Wish” Happytime Murders”), Džon K. “Holmes & Rajli (Holmes Watson” & Watson) i “The Meg” Džastis Smit “Robin – (“JuraHood” ssic World: Najgori Fallen Kingscenario dom”), dok “Death of a su od kolegiNation” - Dineš D’Souza & nica u istoj kategoriji posebvBrus Skuli “Winchester” no zablistale Ke“Fifty Shades Freed” - Nijal Leonard, lien Konvej (“Fahrenheit 11/9”), Marša Gej Harden prema romanu E.L. Džejms – (“Fifty Shades Freed”), Keli “Gotti” - Leo Rosi i Lem Dobs Preston (“Gotti”), Džez Sinkler “The Happytime Murders” (“Slender Man”) i naravno - scenario potpisuje Tod Berprva dama SAD Melanija ger, a priču Berger i Di Ostin

I predsjednik SAD se našao na listi najgorih glumaca

Najgoru mušku glumačku postavu predvodi Travolta, dok ga u stopu prate Džoni Dep (“Sherlock Gnomes”), Vil Farel (“Holmes & Watson”), Brus Vilis (“Death Wish”), i, naravno, predsjednik SAD Donald Tramp (nit’ luk jeo, nit’ luk mirisao) u dokumentarcima “Death of a Nation” i “Fahrenheit 11/9” Publika uveliko napuštala sale sa projekcija filma “Holmes & Watson”

Melisa Mekartni bez konkurencije za najgoru žensku ulogu

Robinson “Winchester” - Tom Von i braća Spierig Najgora kombinacija na ekranu: Bilo koja dva glumca ili lutke (posebno u onim jezivim scenama seksa) – “The Happytime Murders” Džoni Dep & njegova brzopropadajuća filmska karijera – “Sherlock Gnomes” Vil Farel & Džon K. Rajli – “Holmes & Watson” Keli Preston & Džon Travolta – “Gotti” Donald Dž. Tramp & njegova neprestana sitničavost – “Death of a Nation” i “Fahrenheit 11/9”

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

ZABAVA

SONUSOV OPEN AIR FESTIVAL

WE LOVE SOUND FESTIVAL ZAKAZAN ZA PRVI JUN ⌦ Filip Jovović Nakon dva odlična izdanja zagrebačkog open air We Love Sound festivala, došlo je vrijeme za najavu datuma održavanja sljedećeg plesa u Zagrebu u organizaciji ekipe poznatog Sonus festivala. Treće izdanje open air festivala biće održano u subotu 1. juna na Velikom jarunskom jezeru, s početkom u 16 i trajaće do 5 časova ujutro, nakon čega slijedi tradicionalni afterparti. Prethodne dvije godine, prema rečima fanova, na ovom “magičnom festivalu”, u prirodi, pod otvorenim nebom i samo par metara od velikog jarunskog jezera, gostovala su neka od najvećih imena svjetske scene elektronske muzike. Ricardo Villalobos, The Martinez Brothers, Loco Dice, Chris Liebing, Enzo Siragusa, Timo

Maas, tINI, Sonja Moonear, Archie Hamilton, Rossko, Miguel Campbel izođači su koji nastupaju na najvećim festivalima širom svijeta i pune neke od najekskluzivnijih klubova na svim kontinentima. Počela je i prodaja ograničenog broja early bird ulaznica po cijeni od 16 eura, nakon čega će uslijediti prodaja ulaznica po regularnoj cijeni od 27 eura. Ulaznice će dan prije festival i na ulazu iznositi 40 eura. Karte su dostupne u onlajn prodaji putem oficijelne veb stranice festivala.

Sa prethodnog izdanja

NOVA POBJEDA REP MUZIKE

Eminemove “Kamikaze” najprodavaniji album

KONCERTNA PROMOCIJA NOVOG ALBUMA U PODGORICI

Ničim izazvan 26. marta u KIC-u

Srbijanski sastav Ničim izazvan nešto prije novogodišnjih praznika objavio je album, a nove numere podgorička publika imaće priliku da čuje već 26. marta, kada su i zakazali koncert u podgoričkom KIC-u “Budo Tomović”, saznaju Dnevne novine. Ovo im je premijerni nastup u KICu, a frontmen Boris Bakalov se u nedavnom intervju osvr-

nuo na novo izdanje “Aurora”. “S obzirom na to da smo izbacivali već tri godine singl po singl, objavili smo album koji se ne može nazvati konceptualnim. Mislim da smo uspjeli da sve pjesme povežemo, stvarane su sa puno ljubavi i truda, nijesmo puno odstupali od našeg stila, koji je, opet, taj da zapravo nemamo ni stil ni pravac. Album je

prepun emocija, želje za stvaranjem dobre muzike. Dakle, ne razlikuju se puno pjesme, a vezuje ih želja da stvaramo još više i što kvalitetnije, da se borimo protiv onoga što se servira na silu sve ovo vrijeme”, objasnio je Bakalov. Više informacija o ulaznicama i satnici koncerta biće objavljeno narednih dana. Fi.J.

S ostvarenom prodajom od više od 500.000 fizičkih albuma, Eminemove “Kamikaze” su u 2018. udarile na prvo mjesto najprodavanijih albuma nekog samostalnog izvođača. Uz “Kamikaze”, najprodavaniji nosač zvuka prošle godine je Lejdi Gagin i Bredli Kuperov saundtrek iz filma “Zvijezda je rođena”. Rep ikona je u avgustu prošle godine iznenadila fanove nenajavljeno izbacivši još jedan novi album, samo devet mjeseci nakon objavljenog, kritički ne najbolje prihvaćenog, albuma “Revival”. Već u prvom vikendu nakon objavljivana, “Kamikaze” su Eminemu donijele rekordan broj od 225,5

miliona strimova i album se odmah našao i na Bilbordovoj top listi. Kako se godina bližila kraju, brojke su konstantno rasle, da bi na kraju prodaja više od 500.000 albuma rezultirala najprodavanijim albumom nekog samostalnog izvođača u 2018. godini. Fi.J.

Psihologija

Mentalni detoks

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Oslobodite se tešk

Misli koje nas opterećuju i remete koncentraciju mogu se lako kontrolisati - savjetujemo da isprobate bar neku od ovih devet tehnika mentalnog detoksa. Um ispunjen mislima koje se sustižu, prestižu i preskaču - to je slika mentalnog pritiska koji često trpimo, a koji doprinosi stresu i iscrpljuje nas. Ideja je da se energija preusmjeri i vrati tijelu i tako olakšaju svakodnevne obaveze i smanji napetost. 1. Naučite da se budite polako i pritom mislite samo na ono što želite Nije dobar početak dana ako sebi dozvolite da mozak - u trenutku buđenja - skoči sa “nula” misli na pedeset. Šok za mozak je šok za cijelo tijelo i zato se potrudite da sebi omogućite sporo buđenje, ne ustajte iste sekunde iz kreveta i naročito nemojte odmah da počnete da razmišljate o obavezama koje vas čekaju. Provedite makar pet minuta opuštajući se i slušajući svoj unutrašnji glas koji

vam šapuće neke lijepe misli. Ovakav način buđenja će vas učiniti mnogo opuštenijim i spremiće vas za dobar nastavak dana. 2. Malo otvorite usta Zvuči nevjerovatno, ali opuštanje tenzije koja se skuplja u vilici može da donese ogromno olakšanje od pritisaka koji se sakuplja u glavi i oko vrata. Uz to, otpustićemo i bar pet dosadnih misli. Otvaranjem usta i opuštanjem vilice dolazi do opuštanja obraza i mišića lica, pa se na taj način energija vraća u tijelo. Ukoliko vam je potrebno veće opuštanje, otvorite usta skroz, malo isplazite jezik i kažite “aaaa” (kao da ste kod doktora). Pokušajte odmah, osjetićete olakšanje! 3. Očistite prostor koji vas okružuje S obzirom na to da su vam misli u gužvi, vjerovatno vam je i dom zatrpan bespotrebnim stvarima. Ako želite da odagnate 30% neželjenih misli, morate da uklonite 30% stvari koje vam se više ne dopadaju,

koje ne želite, koje se ne uklapaju u prostor, a možda su i polomljene ili ih nijeste dugo koristili. Ovo olakšanje u domu donijeće olakšanje i u vašem umu, pa misli koje pokušavaju da vas obuzmu neće imati šanse. 4. Premotajte misli i usporeno ih ponovite Vrijeme je da se malo zabavite sa mislima. Izaberite onu koja vas najviše nervira i najčešće se ponavlja, pa je ponovite u svojoj glavi potpuno usporeno. Ovo ponavljajte dok ta misao ne izgubi smisao. Prvo što ćete primijetiti jeste koliko je ona bila neproduktivna i onda ćete uspjeti da je se otarasite jednom za sva vremena. 5. Oslobodite se misli tako što ćete ih zapisati Stvari koje su nam bitne često premotavamo u glavi kako ih ne bismo zaboravili. Sljedeći put kada se dogovorite sa nekim da izađete, ili kada se sjetite da morate kupiti nešto u prodavnici - zapišite to. Nije bitno da li u notes koji nosite sa so-

bom ili mobilni telefon - zapisivanje će učiniti da osjetite da ste zapamtili to što vam je bitno, i onda mozak neće osjećati potrebu da ponavlja jednu istu stvar non-stop. Dobro je i zapisivati misli pred spavanje, tada vam vjerovatno nije ni do čega i samo čekate da se završi još jedan naporan dan, ali zapisivanjem ćete “isprazniti”mozak i poslati ga opuštenog na zaslužen odmor. Mozak je pun informacija koje se smjenjuju, a tako što ćete zapisivati ono o čemu razmišljate ispraznićete ga i osloboditi se psihičkog pritiska. 6. Aktivirajte čula Uključite svojih pet čula (miris, ukus, dodir, vid i sluh) i tako usmjerite energiju iz uma na tijelo, gdje bi trebalo da bude. Recimo da usmjerite pažnju na ono što možete da pomirište. Da li je prijatno, svježe, da li možete da promijenite taj miris? Mirisna ulja, štapići i sveće su odličan način da aktivirate čulo mirisa, dok u isto vrijeme umirujete

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Psihologija

kih misli Nije dobar početak dana ako sebi dozvolite da mozak - u trenutku buđenja - skoči sa “nula” misli na pedeset. Šok za mozak je šok za cijelo tijelo i zato se potrudite da sebi omogućite sporo buđenje, ne ustajte iste sekunde iz kreveta i naročito nemojte odmah da počnete da razmišljate o obavezama koje vas čekaju

i opuštate misli. Dodirnite svoju kožu, lice, noge, ruke, prste ili odjeću. Stavite neku kremu na ruke, osjetićete kako su nježne i da im nije potrebna nikakva dalja njega. Zagrlite sami sebe njima i pustite da vam loše misli odu tokom ovog procesa. Na slične načine aktivirajte svoja ostala čula i shvatićete da postoje djelovi tijela, osim uma, koji zaslužuju vaš fokus i energiju. 7. Odagnajte opterećujuće misli Misli nemaju svoj sopstveni “um” i “volju” - lako ih je odagnati. Nekome pomaže meditacija, nekome sviranje, plesanje, joga, šetnja, čitanje inspirativne knjige. Pronađite ono što vam pomaže i posvetite dovoljno vremena tome, jer kreativnost i mašta ne postoje u umu koji je zauzet. 8. Obratite pažnju na to kako se osjećate Ovo nema nikakve veze sa tim kako mislite da

se osjećate, već sa tim kako se vaše tijelo i biće osjećaju. Tijelo uvijek pokušava da vam privuče pažnju, ali retko uspijeva zbog preokupiranog uma. Da li se osjećate opušteno, umorno, srećno, užurbano, žedno, gladno, premoreno ili vam treba dobro istezanje? Ignorisanje potreba tijela drži energiju zarobljenu u glavi. Kada svoju svijest odaljite od spoljašnjeg svijeta i usmjerite na tijelo brže ćete primjećivati kako se zapravo osjećate i koje fizičke potrebe imate. 9. Radite na disanju Oštro, kratko i plitko disanje drže energiju zarobljenu u glavi i gornjem dijelu tijela, dok dugačko, usporeno i nježno disanje dovodi kiseonik do pluća, krvotoka i mozga, relaksirajući tako tijelo i um. Kada se fokusirate na disanje i tijelo, nema mjesta za opterećujuće misli.

Vrijeme je da se malo zabavite sa mislima. Izaberite onu koja vas najviše nervira i najčešće se ponavlja, pa je ponovite u svojoj glavi potpuno usporeno. Ovo ponavljajte dok ta misao ne izgubi smisao

36 DN

ENIGMATIKA KORICE ZA ČILEANSKI SLOŽENO NAOČARE FUDBALER AUTOR: SLOVO BANE (FRANC.) IVAN LUIS

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

AMESPRAVE NIŽI RIČKA ZA SVEŠTEGLUMICA ENERGIJA NIVELA- NIČKI RED SA SLIKE (GRČ.) CIJU

7. I 28. SLOVO

STRANO ŽENSKO IME

FOTO UBOD

VELIKI RAK

ORGANIZATOR POSLA ONAJ KOJI DRŽI KASU

MUZIKA AMERIČKIH CRNACA

BILO KUDA SKIDATI POKRIVAČ

TAKVE (ŽARG.) KLINIČKO-BOLNIČKI CENTAR

IZVIĐAČKA ČETA HEMIJSKA JEDINJENJA

GRAD U MAKEDONIJI SVEMIRSKE LETILICE SA ŽIVIM BIĆIMA RASKLIMATAN NEPREKIDNO

SIMBOL UGLJENIKA

OZNAKA ZA ALT SIMBOL OSMIJUMA

NAMETNUTI KOME SVOJE MIŠLJENJE ZAVIČAJ OBNOVLJENO (LAT.)

DRUGI VOKAL

OZDRAVITI

Koji su vaši neostvareni snovi? SIMBOL RADIJUM PRIMORSKA SLANA JEZERA

UPALA UŠIJU (MED.)

DOKTOR (SKR.) MLAĐE KAMENO DOBA (GEOL.)

ITALIJA KONJ ARAPSKE RASE, ARABER

JEDNAKI

BOCA OD POLA LITRE (ZAST.)

GRAD NA KIPRU

ZEMLJORADNICI

Play sudoku online at:

ŽITELJ ANINE

HRVATSKA PJEVAČICA LISAC

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ALABANĐANKE, LANARI, MORS, IMALAC, BAUK, SIKERA, ARTI, INATITI SE, V, JARANICA, ĐA, ATINA, DRAŽ, V, ĆI, BRANKA, IS, NA, KARMEN, ARAUKA, NASTIĆ, DOTADA, ERIVAN, RIĆANI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3315

2 3 4

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3145 2015-05-24

7 7

8 8

9 9 2

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 3316

Sudoku puzzle No. 3316 2015-11-11 2

3 4

3 www.sudokukingdom.com 6 8 3 2 9 4 5 7

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-11-10

www.sudokukingdom.com Vajzman, Aljaska

2015-11-11

1 4

6 1

1 9

Medium level

1 2

7 9

7 3

8 1

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

Word Search Puzzle #S217QV

Amidst Amidst Ample Ample Annals Annals Aorta Aorta Ascent Bloom Ascent Bowels Bloom Caned Bowels Chimp Chunky Caned Confound Chimp Datum Chunky Daubs

Daubs Deputy Dills Deputy Drive Dills Float Drive Foster Fragrant Float Harmonic Foster Hoped Fragrant Kneed Madmen Harmonic Manias Hoped Meander Kneed Memory

Confound

Madmen

Datum

Manias

Meander Napes Ni Memory iest Piano Napes Piled Niftiest Pride Racks Piano Rubric Piled Sheik Pride Shelled Shrunk Racks Solder Rubric Stenches Sheik Stupidly

Solder Their Turmoils Stenches Weave Stupidly Whirs Their Wobbly Turmoils Weave Whirs Wobbly

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Previše dajete značaj ljudima koji o vama sude samo iz sopstvene dosade. Vaša ljubavna veza je samo vaša, o njoj ne treba da vodi računa vaša okolina.

BIK Opterećeni ste brigama koje ste sami smislili. Pokušavate da predvidite rješenje za probleme koji još nisu ni nastali. Vaše ponašanje vam može nanijeti štetu.

BLIZANCI Promjene na poslu najavljuju novi početak. Za vas su vijesti ohrabrujuće, jer se odnose na vašu materijalnu situaciju. Uticajna osoba donosi predlog.

RAK Pred vama je lekcija u kojoj morate da savladate svoju kolebljivost i nesigurnost. To su osobine koje vas često onemogućavaju da poentirate.

VAGA Veza koju ste držali u tajnosti prijeti da postane javna. Partner vas više voli nego vi njega, ali vi ne uživate u tome. Njegova očekivanja su veliko opterećenje.

ŠKORPIJA U poziciji ste da uporedo obavljate dva odvojena ali podjednako važna posla. Vama to, inače, ide dobro, ali danas posustajete. Na vrijeme napravite mali predah.

STRIJELAC Danas ste izloženi riziku povređivanja. Pravi razlog tome je potisnuta ljutnja koja vas može dovesti u situaciju da nepažnjom napravite previd i izazovete štetu.

JARAC Potrudite se da saslušate šta vam drugi ljudi govore. Možda uočite da neko pokušava da vam saopšti sjajnu ideju, ali vi ne reagujete.

Shelled Shrunk REBUS

Možete računati na podršku prijatelja jer ste u proteklom periodu zalaganjem i požrtvovanošću to zaslužili kod njih. Očekuje vas potpisivanje važnog ugovora.

DJEVICA Uzbudljiv dan, predstoje vam mnogobrojni poslovni susreti. Upoznaćete zanimljivu osobu sa kojom pronalazite zajednički interes koji najavljuje mogućnost saradnje.

Rješenje iz prethodnog broja: Pričaš idiotima

VODOLIJA Ovo je jedan od onih dana kada ne znate šta biste sa sobom. Potraga za skladom može se pretvoriti u agoniju hroničnog nezadovoljstva, ako se na vrijeme ne zaustavite.

RIBE Dan započinjete napunjeni energijom. Neobično ste kreativni i samouvjerenost prijeti da preraste u oholost. Obuzdajte euforiju kada se bude nešto važno odlučivalo.

Film

38 •TVPROGRAM 06:00 Serija: Čikago u plamenu 08:15 60 minuta sa Iris, the best of 09:15 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 13:00 150 minuta 14:30 Serija: Istine i laži 16:00 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 21:00 Serija: Istine i laži 22:20 Film: Lavlje srce 00:00 Noćni žurnal 00:30 Serija: Balkanska mafija

PRVA Serija: Istine i laži, 21.00

06:00 Dobro jutro Crna Goro 10:05 Naučno-obrazovni program 12.00 Vijesti 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Ova naša ljubav 14.50 Zapis 15.30 Dnevnik 1 16.00 Lajmet, vijesti na albanskom 16:30 Serija: Korak naprijed 17.50 Muzika 18:00 Vijesti 18.05 Dok. program 18:35 Muzika 18:50 Strani dok. program 19.30 Dnevnik 2 20:05 Fokus 20.20 Sedmi kontinent 20:40 Film: Najbolja ponuda 22.40 Dnevnik 3 22.55 Sportski dnevnik 23:20 Serija: Gomora

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

10:30 Totalni obrt 10:55 Anđeli 12:00 Vijesti 12:05 Meteo 13:00 Vijesti 13:55 Serija: Za mog sina 14:00 Vijesti 15:05 Serija: Za mog sina 15:55 Vijesti 16:40 Serija: Na granici 17:05 Mr. Kitchen 17:10 Vijesti 18:00 Totalni obrt 18:30 Centralni dnevnik 20.00 Serija: Anđeli 21:00 Serija: Za mog sina 22.15 Serija: Na granici 23:55 Film: Pravna plavuša 2

NOVA M Serija: Anđeli, 20.00

Sport

Informativa

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

10:06 Serija: Istanbulska nevjesta 11:10 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12.40 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:35 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 18:00 Serija: Velika porodica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Dnevnica 21:00 VIA EU, magazin 21:15 Emisija: Putokazzz 21:30 Serija 22.00 Vijesti u u 10 22:15 Sport 22.30 Film: Voljeni 00:30 Dnevnica

VIJESTI Dnevnica 20.00

07.00 VOA 10.00 Film: Čovjek zvani poslije 12.00 Meteo 12.10 Strani dok. program 12.55 Dječji program: Tomas i drugari 13.10 Kultura na drugom 13:40 Stižu bebe 14.10 Stil, r 15.00 Meteo 15.10 Dokumentarna emisija 17.25 Serija: Degrasi -nova generacija 17:50 Vaterpolo: Jadran Budimpešta 19.30 Dnevnik 2 20.10 Serija, Elementarno 21.00 Obrati pažnju 21.30 Linija ritma 22.00 Film: Kalifornija 00:00 VOA

RTCG 2 Obrati pažnju, 21.00

TVprogram•39

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

danas u gradu

TV PrEPOruKa NOVA M, Na granici, 22.15

REPERTOAR BIOSKOPA AKVAMEN 19:15, 21:30 ASTERIX - TAJNA ČAROBNOG NAPITKA 14:30 DRUGARČINA 19.45, 22.15 DRUGI ČIN 19:30 DŽULIJET 22:40 GRINČ 13:15, 15:00, 16:45 GLAS 18.30, 20.00, 22.30 JUŽNI VJETAR 16:30 KRALJ LOPOVA 20:30, 22:00 PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE 13:30, 16:15, 18:00 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 13:00, 15:30, 17:45 SNIJEŽNA KRALJICA - SVIJET OGLEDALA 14:00, 14:45, 15:45, 17:30 SPAJDERMEN - NOVI SVIJET 15:15 SVI ZNAJU 21:00

U malenim mjestima uvijek se rađaju najintrigantnije priče, a jedna takva prikovaće vas uz male ekrane. Vrhunska glumačka ekipa očekuje vas u seriji “Na granici”. Nova serija osvojiće vas krimi, ljubavnim i humorističnim dogodovštinama iz malog ličkog sela. Glumci: Nina Erak, Nadia Cvitanović, Milan Štrljić, Barbara Vicković, Martina Stjepanović, Lucia Glavich Mandarić, Nermin Omić, Momčilo Otašević, Petra Kraljev, Filip Jurčić, Siniša Ružić...

PRVA, FIlm: Lavlje srce, 22.20 Francuski legionar Lion (Žan-Klod Van Dame) odluči dezertirati kada sazna za smrt svoga brata. On bježi iz Legije stranaca i vraća se u Njujork. Kako bi pomogao bratovoj ženi i kćerki on odluči zaraditi novac ilegalnim borbama bez pravila. Sve borbe kontroliše moćna i zloglasna žena koja će mu namjestiti borbu sa nepobijeđenim šampionom podzemlja...

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.15 15.05 16.00 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.55 23.15 23.30

Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik specijal likovna umetnost Građanin Film: “Tajna Nikole Tesle” Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme, stanje na putevima Dnevnik Serija: “Bela lađa” Razgovori s Putinom, strana dok. serija Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik

12.00 12.15 12.25 13.15 14.35 15.00 15.55 16.43 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05 20.36 21.05 22.00 23.25

Dnevnik Sport Serija: “Imperija” Dr Oz Dokumentarni program Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vijesti Kod nas kući Kviz: Potera Dnevnik Kultura s nogu Stani u lici: Lovinac Menjamo svet, dokumentarni film Otvoreno Serija: “Sve zbog jednog dečaka”

08.00 10.00 11.40 12.25 13.15 14.05 15.20 16.10 17.00 17.50 18.15 20.05 21.00 22.00 23.55

Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Bezvremeni” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Fleš” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Star” Serija: “Havaji 5-0”

11.40 12.10 13.45 14.15 15.30 17.10 17.55 18.30 20.55 22.40 23.10 01.00 01.30 03.15 04.45 05.15

NBA Weekly Evrokup: Partizan - Monako Evrokup: Unikaha - Limož NBA Live Odbojka: Halkbank - Zenit Kazan, direktno Pregled portugalske lige Pregled Kupa Italije Fudbal: Juventus - Milano, direktno Evrokup: Valensija Crvena zvezda, dir. Vesti Fudbal: Sautempton - Derbi Premijer liga Netbusters Fudbal: Basaksehir - Hataj Evrokup: Uniks - Cedevita Top tenis Lapsusi komentatora

11.50

Poslednji kineski slonovi 12.45 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 13.40 Mačke protiv pasa 14.35 Plivanje sa čudovištima 15.30 Nacionalni park Kruger 16.25 Policija za životinje Hjuston 17.20 47 dana u moru sa ajkulama 18.15 Terarijumi 20.05 Priče sa Mekonga 21.00 Plivanje sa čudovištima 21.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 22.50 Terarijumi 23.45 Pa to su Irvinovi! 00.40 Plivanje sa čudovištima 01.35 47 dana u moru sa ajkulama 02.25 Terarijumi

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 23.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel.069/051-526

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

marketing@dnovine.me

Izdajem namješten jednosoban stan 52 m2, Stari aerodrom, zgrada Normal company-preko puta Luk oil pumpe. Tel: Kupujem dinare,lire, 068/020-622 perpere, medalje, orProdajem plac na Veruši, denje, sablje, bajone- 400 m2. Izlazi na glavni te, ćemere, umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike, knjige, razglednice, poštanske marke, OBAVJEŠTENJE gramofonske ploče. Poš tov ani kori s Telefon: 069/019-698, n i c i oglasnog pros067/455-713

Prodajem 20 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata! Donja Breznaselo Bajovo Polje, 29 km od Nikšića! Povoljno. Papiri 1/1! Tel: 067/898-614    20  

tora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: marketing@dnovine.me Tel.: 020 252 900 Faks: 020 624 988

1  1  Nestao pas rase BORDER COLLIE 21. decembra u Podgorici, Donja Gorica! Prepoznatljiv, karakterističan po tome što mu je desno oko plavo! Odaziva se na ime Badi! NALAZAČU NAGRADA 500 EURA!!! ANONIMNOST ZAGARANTOVANA! Javiti na broj +382 67 285 961

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 23.1.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42 EKSTRAMADURA

Hoze Rejes se vratio fudbalu Pauzirao je pola godine, ali nije okačio kopačke o klin Hose Antonio Rejes se vratio fudbalu i dogovorio je šestomjesečnu saradnju sa Ekstramadurom. Ekstramadura se takmiči u Segundi, nalazi se u zoni ispadanja, pa će 36-godišnji ljevak biti značajan Ekstramaduri u borbi za opstanak u Drugoj ligi Španije. Rejes nema klub od ljetos kada mu je istekao ugovor sa kineskim Ćinđijangom, a u karijeri je igrao za Sevilju, Arsenal, Real Madrid, Atletiko Madrid, Benfiku, Espanjol i Kordobu. Nekadašnji reprezentativac Španije je u karijeri osvojio pet Liga Evrope, po jednu špansku Primeru, englesku Premijer ligu, portugalsku Primeiru, dok je dizao trofeje FA Kupa, Komjuniti Šilda i Superkupa Evrope. B.T.

PARTIZAN

Bata vratio Georgijevića Bivši pomoćnik u stručnom štabu reprezentacije Crne Gore Zoran Bata Mirković je doveo napadača - novi špic Partizana je Dejan Georgijević! Dvadesetpetogodišnji centarfor je ponikao u “crno-bijelom” taboru, a u Beograd se vraća kao pozajmljen igrač mađarskog Ferencvaroša. Novi napadač Partizana je prije odlaska u Mađarsku bio član Voždovca, Inđije, subotičkog Spartaka, Zemuna i Partizanove filijale Teleoptika. Georgijević je drugo pojačanje vicešampiona Srbije nakon Muse Ndžaija iz Stabeka, ove sezone je odigrao samo jedan meč u Kupu za Ferencvaroš i postigao je gol, dok je prethodne sezone na sedam utakmica postigao jedan gol za Mađare. B.T.

srijeda, 23. 1. 2019.

BUDUĆNOST PRONAŠLA OFANZIVcA - RIJEČ JE O DOSKORAŠNJEM IGRAČU INĐIJE

Dušan Stoiljković oStaje, Žeroen lumu vraćen kući

Nakon desnog beka Periše Pešukića, veziste Miloša Raičkovića i napadača Aleksandra Vujačića, Budućnost je riješila pitanje ofanzivnog veziste - krilni napadač Dušan Stoiljković će uskoro (možda već danas) potpisati ugovor sa “plavima”. Dvadesetčetvorogodišnji Somborac je nekoliko dana proveo na probi pod budnim okom šefa stručnog štaba Branka Brnovića, dokazao je da ima kvalitet, a odigrao je kvalitetno prijateljsku utakmicu protiv drugoligaša Arsenala (1:1) kada je upisao asistenciju kod izjednačujućeg gola. D obre predstave na treninzima i na sparing meču su mu obezbijedili ugovor u taboru vicešampiona države... Stoiljković je u karijeri igrao za FK Novi Sad, FK Odžaci, FK Radomlje iz Slovenije, dok je prethodne dvije godine proveo u Inđiji iz koje u Podgoricu dolazi kao slobodan fudbaler. Jasno je da je za ljevonogog igrača Budućnosti do sada najveći izazov u karijeri. I dok se momak iz Srbije izborio za ugovor, Holanđanin Žeroen Lumu - nije! Nekada veliki talenat holandskog fudbala je trenirao sa “plavima”, ali nije ubijedio Brnovića i

Dušan Stoiljković u dresu Inđije

sportski sektor Podgoričana da zaslužuje povjerenje. I vraćen je kući juče ujutru. Dvadesettrogodišnji Holanđanin je u glavni grad Crne Gore stigao sa jakom biografijom - kadetski šampion Evrope,

Viljem, Herenven, Ludogorets... - ali je očigledno njegova karijera pred gašenjem, pošto je prošlu polusezonu igrao u Drugoj ligi Rumunije, a sada nije uspio da se izbori za ugovor u plavom dresu. B.T.

Dvadesetčetvorogodišnji Stoiljković je zadovoljio na probi u Budućnosti, dok 23-godišnji Lumu nije pokazao dovoljno da ostane u Podgorici

Čekaju se ĐuRić i VušuRoVić

Milan Vušurović u dresu Budućnosti na utakmici sa Iskrom

Budućnost će do kraja prelaznog roka dovesti još dva - tri igrača, a već su pikirani po jedan defanzivac i ofanzivac. Upražnjeno mjesto štopera nakon odlaska Vladana Adžića i Dominika Koree je spremno za Đorđa Đurića iz Čukaričkog, koji će doći vjerovatno na pozajmicu. A što se tiče ofanzivca, otvorila se mogućnost da se u plavi klub vrati Milan Vušurović. Dvadesettrogo-

dišnji Cetinjanin je igrao za Budućnost dvije sezone (2015/16, 2016/17), u Telekom 1. CFL je upisao 64 nastupa za “plave” i postigao 11 golova. Vušurović je ponikao u matičnom Lovćenu, a poslije odlaska iz Podgorice je igrao dvije godine za letonsku Rigu, dok je prošlu polusezonu proveo u bugarskoj Vereji, gdje je na 17 utakmica postigao dva pogotka.

Sport

srijeda, 23. 1. 2019.

MAĐIONIČAR EDEN AZAR O KRITIKAMA, DALJIM PLANOVIMA...

Darko Marković na predstavljanju

DARKO MARKOVIĆ POTPISAO ZA MELAKU

Cilj je da uzmemo makar jedan trofej

Darko Marković ima novi klub - 31-godišnji vezista karijeru nastavlja u malezijskom klubu Melaka, gdje su sjajan utisak ostavili Crnogorci Ilija Spasojević i Balša Božović. Bivši mladi reprezentativac Crne Gore i nekadašnji fudbaler Budućnosti, Zete, Pakhtakora, Dečića, Ujpešta, Lovćena, Mogrena, Mladosti (Velika Obarska) i Željezničara je sa “zeleno - bijelima” potpisao ugovor na godinu dana. A da će Marković biti pravo pojačanje već je dokazao na prijateljskoj utakmici - Malaka je savladala Saravak sa 3:0, a naš internaci-

onalac je potpisao dva gola. “Prezadovoljan sam uslovima, ali i prijemom u Maleziji. Melaka je ove sezone napravila najjaču ekipu u istoriji, tako da su ambicije velike”, rekao je Marković. Melaka je osnovana prije 95 godina, igra na stadionu “Hang Džebat” u prvom rangu malezijskog fudbala, a do sada je osvojila samo jednu titulu. “Cilj je da budemo u top tri tima. Stadion prima 40.000 gledalaca, kada su derbiji uvijek je puno. Cilj je da ove godine osvojimo jedan od dva Kupa - Malezijski kup ili FA kup”, poručio je Marković. B.T.

TALENTOVANI TANDEM ISKRE NA CIJENI

Kolundžić i Gajić na meti RijeKe Rijeka je bacila oko na talentovane kadete danilovgradske Iskre - Andrija Kolundžić i Vlado Gajić treniraju sa hrvatskom ekipom sa Kantride. Tandem napadača već tri dana boravi u Rijeci gdje ujutru radi sa individualnim trenerom, a popodne sa ekipom. Rijeka već dva mjeseca prati mlade špiceve i sve su prilike da želi da ih dovede. Naravno, pošto su još ka-

deti i pošto je papirologiju za prelazak u tom uzrastu komplikovana, cijela situacija će biti riješena za nekoliko dana. Interesovanje Rijeke je dokaz da se u mlađim uzrastima Iskre ozbiljno radi - kadeti Danilovgrađana su osvojili jesenju titulu, a Kolundžić i Gajić su potpisali 37 golova od 54, koliko je Iskra dala u prvom dijelu sezone u Kadetskoj ligi. B.T.

Kolundžić i Gajić u opremi Rijeke

Nervirao sam sve, Nerviram i sarija Kada Čelsi odigra loše, kao prošlog vikenda protiv Arsenala (poraz 2:0), na meti kritika je uvijek Eden Azar! J e d n o s t a v n o, o d 28-godišnjeg mađioničara iz Belgije se očekuje da uvijek bude na vrhunskom nivou. A “desetku” “plavaca” ne kritikuju samo sa tribina, već i sa klupe, a jedan od najboljih fudbalera na planeti je svjestan da ponekad živcira svoje menadžere. Azar je u razgovoru za “Frans fudbal” otkrio da je trpio kritike sve vrijeme od kada je u Londonu - počev od Žozea Murinja, preko Gusa Hidinka, Antonija Kontea, sve do svog aktuelnog šefa, Mauricija Sarija. “ N i s a m n e r v i ra o samo Kontea. Tokom karijere frustrirao sam mnoge trenere i to mi se sad događa i sa Sarijem. Nerviram ga, kao što sam nervirao i Murinja. Svi oni

12 golova je upisao eden azar ove sezone na 28 utakmica koliko je odigrao za Čelsi

misle da bi trebalo da igram više u odbrani i tome slično”, iskren je Belgijanac. Majstor koji je ljetos vodio “đavole” do tre-

10 asistencija je ostvario mađioniČar iz belgije ove sezone

ćeg mjesta na Mundijalu u Rusiji ne želi da se mijenja - neće odustati od svog stila - ponekad ležernog, ali njegovog. “I moj sljedeći trener će misliti isto. Nerviraću i njega”. A pored priče o kritikama menadžera, na Ostrvu se priča o tome ‘da li će Azar ostati u Čelsiju ili ne’. Real Madrid ga čeka raširenih ruku. “Osvojio sam sve u Engleskoj osim Komjuniti šilda, ali to ne znači da odlazim. Uvijek sam govorio da želim da istražim nešto novo poslije Engleske, ali postoje i stvari koje će me zadržati u Čelsiju. Poslije Svjetskog prvenstva imao sam želju da odem, ali sam ostao i igram jednu od svojih najboljih sezona. Tako da mislim da mi je potreban novi izazov... Ali, to ne znači ni da ću postati bolji”, jasan je sjajni Belgijanac. B.T.

SPORT

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

TRAGEDIJA NESTAO AVION U KOJEM JE BIO FUDBALER EMILIJANO SALA

Posljednji let golgetera Nanta i nesuđenog igrača Kardifa ⌦ Aleksandar Popović Posljednji pozdrav. Pisalo je ispod objavljenje fotografije, koju je Emilijano Sala objavio na društvenim mrežama sa saigračima iz Nanta. Ispostaviće se, zlokobnom igrom sudbine, da je taj natpis zaista to i značio za život argentinskog napadača. Mali avion, u kojem se Sala nalazio sa pilotom, nestao je sa radara u ponedjeljak oko 20 sati. U trenutku nestanka avion je letio na visini od 800 metara, a pilot je uputio molbu za prisilno slijetanje, nakon čega im se gubi svaki trag kod ostrva Alderni između Velike Britanije i Francuske.

17 48 MILIONA EURA IZNOSIO JE TRANSFER EMILIJANA SALE IZ NANTA U KARDIF...

■ ČEKA SE SAMO POTVRDA...

Službe koje su tražile avi- Navijači Nanta odaju posljednju počat Sali... on do sada su samo pronašle male djelove u okeanu, ko- za premijerligaša Kardif u za svoj život. Na kraju je ji nagovještavaju da se ra- transferu vrijednom 17 mi- krenuo nazad i, sve indicidi o tom avionu. Međutim, liona eura. Otišao je u Vels, je upućuju na to, otišao na zvanično nema potvrde da prošao ljekarske preglede, a vječno putovanje, a njegova su Sala i pilot preminuli, ia- potom se vratio u Nant ka- nezvanična pogobija zaviko su, nažalost, minimalne ko bi se oprostio od svojih la u crno (fudbalski) svijet... šanse za bilo kakav drugi, saigrača i trenera Vahida “U šoku sam. Svi smo u nevjerici... Težak gubitak srećniji scenario. Halilhodžića. A kolika je samo okrutjednog čovjeka i igrača konost života... Prije samo ■ VAHA: BIO MI JE ji je sa nama proveo izvjepar dana 28-godišnji Sasno vrijeme. Bio je stvarno KAO SIN... la ostvario je transfer. Naoličenje svega onoga što jepustio je francuski Nant, za Prema pisanju francu- dan dobar mladić treba da koji je od 2015. do danas po- skih medija, jednom od ima. I dalje se nadam da ovo stigao 48 golova u 133 uta- igrača priznao je da je let nije istina, ali sam svjestan kmice, od čega 13 u 21 me- iz Kardifa do Nanta bio ja- da su šanse za to vrlo maču ove sezone. Potpisao je ko neugodan i da se plašio le. Ovo je neopisiva tragedija za sve. Bio mi je kao sin. Došao je u klub kad i ja. NiNavijači Nanta odaju posljednju počat Sali... je bio u formi, ali smo razgovarali i zajedničkim radom postao je sjajan napadač. Juče se oprostio od nas, zahvalio mi se... Ovo je najteži trenutak u mojoj karijeri”, rekao je utučeni Halilhodžić.

tim šalovima iskazali počast svom bivšem igraču. Takođe, šokirani su i u Kardifu... “Ovo je noćna mora... U nevjerici smo... Emiliano je trebao sinoć da se vrati u Kardif, a danas je trebao da trenira sa ekipom. Uprava, treneri i igrači su u šoku, zbog čega je trening otkazan. Naše misli su uz Salu i pilota. Molimo se za dobre vijesti”, rekao je izvršni direktor Kardifa Ken Čo. Sala se rodio u Santa Feu u Argentini. Sa 20 godina stigao je u Bordo. Nije uspio da

GOLOVA U 133 UTAKMICE POSTIGAO JE EMILIJANO SALA ZA NANT, UZ 13 ASISTENCIJA...

se nametne pa je bio na pozajmicama u Orleansu, Nioru i Kaenu, da bi 2015. godine prešao u Nant koji ga je platio milion eura. Doživio je vrhunac karijere i trebao da zaigra u najjačoj ligi svijeta, Premijer ligi, koja će zauvijek ostati uskraćena za njegove golove.

■ KARDIF:

NEVJERICA...

U Nantu su se sinoć okupili navijači istoimenog kluba koji su bakljama, pjesmom i žu-

Sala je prije par dana potpisao za Kardif u transferu vrijednom 17 miliona eura...

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

sport

AUSTRALIJAN OPEN - NADAL I CICIPAS PRVI POLUFINALNI PAR

Rafa bez problema smirio Tijafoa Rafael Nadal gazi ove godine na Australijan openu. Bik sa Majorke je i peti meč riješio bez izgubljenog seta i plasirao se u polufinale. Ovog puta, Španac nije imao milosti prema 20-godišnjoj senzaciji Frensisu Tijafou kojeg je sredio za samo sat i 47 minuta igre (6:3, 6:4, 6:2) na Rod Lejver areni. Obzirom na partije koje je pružao u Melburnu može se reći da je Nadal glavni favorit za osvajanje trofeja. “Obožavam da igram na ovom terenu, uvijek se dobro osjećam i publika je uglavnom uz mene. Veoma sam srećan što sam stigao do polufinala, a da nijesam izgubio set”, rekao

ABA 2 LIGA - LOVĆEN DOČEKUJE PRIMORSKU (18h)

kom ekipom, ali uz podršku publike iznenađenje je moguće. “Imamo veliku motivaciju nakon trijumfa u Nikšiču. Pozvao bih publiku da nas podrži kao na svim prethodnim mečevima”, poručio je Radenko Pilčević. A.K.

druga aBa LIga 17. KOLO

18.00h 18.00h 18.00h 19.00h

vEčErAs Vršac - Spars Zrinjski - Borac Lovćen - Primorska Rogaška - Helios

19.00h 19.00h

sjuTrA Dinamik - Sutjeska Split - MZT

1. Primorska 2. MZT 3. Spars 4. Dinamik 5. Sutjeska 6. Split 7. Lovćen 8. Borac 9. Rogaška 10. Zrinjski 11. Helios 12. Vršac

16 15 1 16 11 5 16 11 5 16 9 7 16 9 7 16 8 8 16 8 8 16 8 8 16 6 10 16 5 11 16 5 11 16 1 15

31 27 27 25 25 24 24 24 22 21 21 17

Foto: Druga ABA liga Milutin Đukanović i Miloš Lopičić na prvom meču sa Primorskom

SEMAFOR (M): Nadal - Tijafo 3:0 (6:3, 6:4, 6:2), Cicipas - Bautista 3:1 (7:5, 4:6, 6:4, 7:6); SEMAFOR (Ž): Kolins - Pavljičenkova 2:1 (2:6, 7:5, 6:1), Kvitova Barti 2:0 (6:1, 6:4). A.K.

polufinale na Gren slem turnirima izborio je rafael nadal pobjedom nad tijafoom i tako postao četvrti teniser u open eri kojem je to pošlo za rukom

ORLANDO PREKINUO SERIJU OD TRI PORAZA

Neka bude kao u Nikšiću Serija od četiri poraza ih je poljuljala, ali su i dalje u igri za četvrto mjesto koje vodi u plej-of. Zbog toga će svaki naredni meč biti važan, a prvi u nizu je protiv najbolje ekipe u ligi i apsolutnog lidera. Košarkaši Lovćena večeras (18h) dočekuju Primorsku u 17. rundi Druge ABA lige. Cetinjani su za vikend upisali veoma važnu i ubjedljivu pobjedu protiv Sutjeske u Erste ligi, a nadaju se da bi mogli da ponove rezultat Nikšićana koji su jedini za sada savladali moćnu četu iz Kopra. “Igramo protiv najbolje ekipe u ovoj ligi i sigurno da će nam biti potrebno više od maksimuma da bismo im parirali. Nadam se da možemo ponoviti sličnu partiju kao u prvom dijelu sezone (poraz 74:77), a za šta će to biti dovoljno vidjećemo”, rekao je trener Lovćena Miodrag Kadija. Tradicija ne idu na ruku Cetinjana koji su izgubili sva tri prethodna duela sa slovenač-

je Nadal nakon nove ubjedljive pobjede. U 30. Gren slem finalu u karijeri čeka ga Stefanos Cicipas koji je nastavio sa bajkovitim partijama. On je u četvrtfinalu bio bolji od Roberta Bautiste Aguta 3:1 (7:5, 4:6, 6:4, 7:6). “Posljednjih godinu dana igra vrhunski, osvojio je neke turnire, stigao do polufinala pobijedivši i Federera. Daću sve od sebe da ga zaustavim”, poručio je Rafa.Među četiri najbolje u ženskoj konkurenciji plasirale su se Danijela Kolins koja je nakon preokreta eliminisala Anastasiju Pavljičenkovu, dok je Petra Kvitova bila bolja od Ešli Barti.

Vučević dominira, magija Dončića, čudovište Klej Todorović

TREJD

Karmelo bik, Todorović Hjustonov Kratka epizoda Karmela Entonija u Hjustonu završena je, desetrostruki učesnik Ol stara je trejdovan u Čikago, a sve sa ciljem da postane slobodan agent 7. februara. Ovaj trejd obuhvatio je i dva igrača sa ovih prostora, a obojica su u ovom trenutku predaleko od NBA lige. Prvi je crnogorski centar Marko Todorović, na kojeg sada pravo imaju “bikovi”. Njega je na draftu 2013. godine izabrao Portland koji je poslije dvije nedjelje prava na njega proslijedio “raketama”. Marko trenutno nastupa za Huventus gdje je počeo profesionalnu karijeru. Drugi je Tadija Dragićević, kojeg je 2008. godine izabrala Juta. Najgore u ovom trejdu prošao je Džejms Naneli. Nekadašnjem košarkašu Fenerbahčea je istekao desetodnevni ugovor sa Hjuston i nije mogao da dobije produžetak jer su “rakete” potpisale Keneta Farida. Naneli međutim, nije dugo čekao novi klub, već se vratio u Evropu. Potpisao je dvogodišnji ugovor sa Armanijem. A.K.

Nova sjajna partija: Nikola Vučević Nada u plej-of živi. Orlando je savladao Atlantu u gostima (122:103), prekinuo seriju od tri vezana poraza i ostao u trci za doigravanje na Istoku. Nikola Vučević nastavio je sa dominantnim partijama. Crnogorski centar je ubacio 29 poena uz 12 koševa i bio najzaslužniji za ubjedljiv trijumf. Milvoki je savladao Dalas (118:108), ali će meč ostati upamćen po Luki Dončiću koji je nastavio sa magičnim partijama. Slovenac je upisao prvi tripl-dabl od dolaska u najjaču ligu na svijetu 18 koševa, 11 skokova i deset asistencija. Golden Stejt polako hvata ritam, a posljednja žrtva bili su oslabljeni Los Anđe-

les Lejkersi (130:111). “Ratnici” su imali nevjerovatnu 41 asistenciju, a Klej Tompson je još jednom pokazao da je čudovište. Fenomenalni šuter “ratnika” je meč završio sa 44 poena (deset ubačenih trojki iz 11 pokušaja) i to sve za samo 27 minuta na parketu. Takođe, Tompson je postao prvi igrač u istoriji NBA lige koji je uspio da ubaci deset vezanih hitaca sa distance. SEMAFOR: Milvoki - Dalas 116:106, Vašington - Detroit 101:87, Atlanta - Orlando 103:122, Bruklin - Sakramento 123:94, Memfis Nju Orleans 85:105, Boston - Majami 107:99, Filadelfija - Hjuston 121:93, Juta - Portland 104:109, LA Lejkers Golden Stejt 111:130. A.K.

46 Foto:Cetinjski list

SPORT

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

JADRAN U PRVOM MEČU POLUFINA

JOŠ JEDAN MAĐARSKI Prijestonica očekivano u znaku rukometa REBUS ZA FINALE

Dobitnici nagrada

GODIŠNJI IZBOR PRIJESTONICE CETINJE

Dupla kruna u maju i dominacija tokom jeseni - Rukometni klub Lovćen obilježio je sportsku 2018. u svom Cetinju. Krilo ovog kluba Draško Kaluđerović najbolji je sportista Cetinja, strateg Zoran Abramović najbolji trener, a RK Lovćen najbolji kolektiv 2018. u tradicionalnom godišnjem izboru prijestonice Cetinje. “Hvala komisiji prijestonice Cetinje koja nas je prepoznala kao najbolji sportski subjekat za 2018 godinu, istina tijesnom većinom”, rekao je predsjednik RK Lovćen Vido Đakonović. “Nadam se da će 2019. biti godina još većeg sportskog uspona sportskih kolektiva sa Cetinja i u tom pravcu očekujemo još veću i značajniju pomoć Prijestonice i svih ostalih subjekata koji su u mogućnosti da prepoznaju kvalitet i značaj cetinjskog sporta”. Najbolji mladi sportista grada je Nikolina Koljević iz Šahovskog kluba Cr-

nogorac, najbolji sportski radnik je predsjednik Džudo kluba Crnogorac Milovan Janković. U posebnoj kategoriji namijenjenoj mladim talentovanim nadama Sekretarijat za kulturu sport i mlade dodijelio je novčanu nagradu Eleni Kršić (Atletski klub Lovćen), Andriji Martinoviću (DžK Crnogorac) i Iliji Peroviću (Kik boks klub Lovćen). Najbolji sportista u inostranstvu je fudbaler Partizana i reprezentacije Crne Gore Marko Janković. Plaketa za doprinos u amaterskom sportu pripala je predsjedniku Planinarskog kluba Soko Dušanu Kaluđeroviću, dok je nagrada za izuzetne rezultate ostvarene u profesionalnom boksu pripala Marku Radonjiću. Kao i prethodne godine, u kategoriji “Najbolji sportista paraolimpijac Prijestonice”, nagradu je odnio stonoteniser Filip Radović. K.B.

Zemlja vaterpola Mađarska kao da je suđena Jadranu kada igra u polufinalu nekog evropskog takmičenja. Prije skoro 15 godina tim sa Škvera je na čuvenom Margitsigetu u Budimpešti preko ruskog Šturma izborio finale Lige šampiona, a prije dvije sezone protiv Ferencvaroša se borio za finale Evrokupa. Sada će ponovo biti u polufinalu evropskog takmičenja (treći put u istoriji) i sada u Evrokupu, a ponovo će rival biti mađarski tim – ovog puta OSC. Prvi meč na programu je večeras od 18 sati (diretkno

POLUFINALE 18.00h 20.00h

Jadran - OSC Marsej - Ortiđa

na RTCG 2) u Igalu, a revanš u Budimpešti tek krajem februara. “Igrali smo sličan meč prije dvije godine, sada smo u nešto izmijenjenom sastavu i sigurno je pred nama veliki izazov”, smatra trener Novljana Vladimir Gojković. “Cijeli period od decembra spremamo se za vaj meč, igrači su fokusirani i sami između sebe znaju da misle o ovom meču”. OSC je jedan od jačih timova Mađarske, a osim naših Draška Brguljana i Alekse Ukropine tu su, između ostalih, i Balaž Haraj, Balaž Erdelji, Kristijan Manherc, Branislav Mitrović i Nemanja Ubović. “Čeka nas dobar protivnik koji ima dobru ekipu, koja je

RTCG 2 18.00

SK 4 Vaterpolo:Jadran - OSC

SK 1 CG 16.00 19.00 21.05

Fudbal: Geztepe - Antalija Evrokup: C. zvezda - Valensija Fudbal: PSŽ - Straszbur

SK 2 NE PROPUSTITE - BITKE ZA SKANDINAVIJU: Grupa 1 je riješena, a ko će u polufinale SP iz grupe 2 odlučiće Danksa, Švedska (u međusobnom duelu) i Norveška (protiv Mađarske). Arena sport 1 i 2.

18.30 20.30

18.00 20.00

Evrokup: Lokomotiva - Ulm Evrokup: Andora - Zenit

SK HD 18.30

Fudbal: Balikešir - Trabzon

ARENA SPORT 1 Fudbal: St. Etjen - Dižon Evrokup: Limož - Unikaha

SK 3 19.30

Draško Brgu

Evrokup: Cedevita - Uniks

12.00 15.30 18.00 20.30 01.30

Fudbal: Pert - Adelejd Rukomet SP: Brazil - Island Rukomet SP: Francuska - Hrvatska Rukomet SP: Danska - Švedska NHL: Vašington - Toronto

SRIJEDA, 23. 1. 2019.

SPORT

DN TIP

ALA EVROKUPA NAPADA OSC

SEVILJA

BARSELONA

Kada igraju ove dvije ekipe golovi su zagarantovani. Ovog puta srešće se u Kupu kralja.

MARKO PETKOVIĆ Vjerujemo, mislimo da možemo i želimo to finale.

uljan: Nijanse će odlučivati

po imenima možda i bolja od naše i dolazi kao neki favorit, ali ne bih im baš dao tu ulogu na našem bazenu. Želimo pobjedu u ovom prvom meču i vjerujem da možemo do nje da dođemo”. Prije dvije godine Jadran u polufinalu nije uspio da elimiše FTC. “Motivisani smo da napravimo korak više u odnosu na polufinale od prije dvije godine u utakmici protiv Ferencvaroša. Vjerujemo, mislimo da možemo i želimo to finale”, bio je jasan kapiten crnogorskog prvaka Marko Petković. U drugom polufinalu sastaće italijanska Ortiđa i Marsej, za koji nastupaju naši Miloš Šćepanović i Bogdan Đurđić. K.B.

Već godinama jedan od simbola OSC-a je i kapiten Crne Gore Draško Brguljan. “Nijanse će odlučivati”, jasan je Brguljan. “Jadran je kvalitetna ekipa, ima nekoliko naših reprezentativaca, Vlado (Gojković, prim. aut) to sve vodi kako treba... Kažem, detalji će odlučivati”. Draško se nadao Jadranu, ali... “Očekujem zanimljive mečeve protiv Jadrana, nije mi drago što smo ga dobili za rivala sada, jer sam se nadao da bi to moglo da bude eventualno finale”, jasan je Brguljan.

Na današnji dan

2012.

KAD AJKULE POKAŽU ZUBE Vaterpolisti Crne Gore u velikom derbiju i meču bez prava na grešku savladali Srbiju (11:7) i izborili plasman u četvrtfinale EP. Na kraju “ajkule” stigle do finala, gdje je, ipak, Srbija bila jača.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

ARENA SPORT 2 15.30 18.00 20.45 01.00

Rukomet SP: Tunis - Egipat Rukomet SP: Norveška - Mađarska Fudbal: Braga - Sporting NCAA: Teksas - TCU

ARENA SPORT 3 21.30 01.00

Fudbal: Sevilja - Barselona Fudbal: River - Union

ARENA SPORT 4 14.00 16.15 18.30 20.30

Fudbal: Atromitos - Apolon S. Fudbal: AEK- Kisamikos Fudbal: Olimpijakos - Ksanti Vaterpolo: C. zvezda - Eger

ARENA SPORT 5 18.00

FIBA LŠ: Neptunas - Olimpija

20.45

Fudbal: Barton - Man. siti

EUROSPORT 1 09.30

Tenis: Australijan open

17.00

Umjetničko klizanje, Minsk

01.00

Tenis: Australijan open

EUROSPORT 2 12.30

Umjetničko klizanje, Minsk

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO GLOBALNO ZAGRIJAVANJE

GRENLAND SE TOPI BRŽE NEGO IKADA

ODLAZI I VES MIČEL

Trampov glavni savjetnik za Evropu podnio ostavku Pomoćnik državnog sekretara SAD za evropske i evroazijske poslove Ves Mičel podnio je ostavku nakon samo 16 mjeseci na toj funkciji, navela je agencija AP. Navodi se da je Stejt department saopštio da će Mičel napustiti položaj sredinom februara. Mičel je ranije radio u nevladinom sektoru, u Centru za analizu Evropske politike i u Nacionalnom centru za analizu politike. Diplomirao je istoriju i političke nauke na univerzitetu u Teksasu a master di-

plomu stekao je iz oblasti njemačkih i evropskih studija na Univerzitetu Džordžtaun. Predsjednik Donald Tramp ga je 19. jula 2017. godine nominovao za mjesto pomoćnika državnog sekretara SAD za evropske i evroazijske poslove. Na tom mjestu je zamijenio Viktoriju Nuland. U pismu u koje je Rojters imao uvid, Mičel je naveo da je pomogao u izradi evropske strategije Trampove administracije i reorganizaciji Evropskog biroa Stejt departmenta

Olja

Novo istraživanje pokazalo je da se masivni ledeni bregovi na Grenlandu tope brže nego što su naučnici ranije mislili. Osim toga, ističu da je vjerovatno prekasno da se uradi bilo šta u vezi s tim. Ova otkrića mogu da impliciraju katastrofalnu sudbinu za ostrva i priobalna područja, piše Si-En-En podsjećajući da se osam od deset najvećih svjetskih gradova nalazi u blizini obale. Profesor geodinamike na Univerzitetu Ohajo i glavni autor studije Majkl Bevis, kazao je da je čovječanstvo vjerovatno došlo do tačke nakon koje nema povratka kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena. "Je-

dino što možemo da uradimo je da se prilagodimo i ublažimo dalje globalno zagrijevanje, ali u svakom slučaju je prekasno da prođemo bez negativnih posljedica, jer će doći do dodatnog po-

rasta nivoa mora", rekao je Bevis. Objasnio je kako se led na Grenlandu topi u ciklusima zbog prirodnih vremenskih fenomena i istakao da su rastuće temperature pogoršale taj trend.

NOVI PROBLEM ZA PJEVAČA

Kris Braun u Parizu uhapšen zbog optužbi za silovanje Američki pjevač Kris Braun i još dvije osobe zadržani su u pritvoru u Parizu. Izvor u francuskoj policiji navodi da je riječ o optužbi za silovanje. Vijest o hapšenju Krisa Brauna najprije je objavio magazin Closer koji je naveo da su tri muškarca zadržana u pritvoru na-

kon tvrdnji 24-godišnje žene da je silovana u Braunovom hotelskom apartmanu u noći 15. januara. Kako je prenio AP, među uhapšenima je i Braunov tjelohranitelj. Ovo nije prvi put da je američki muzičar u centru skandala. Nakon nasilja nad tadašnjom djevojkom, kole-

ginicom Rijanom u februaru 2009. godine, Braun se predao losanđeleskoj policiji. Više reklama u kojima je pjevač bio povučeno je odmah, a tokom godina koje su uslijedile odbijeni su njegovi zahtjevi za vize za više zemalja gdje je imao zakazane nastupe.

ODLUKA EVROPSKE KOMISIJE

KAZNA ZA “MASTERKARD” VIŠE OD POLA MILIJARDE EURA Evropska komisija kaznila je kompaniju koja se bavi kreditnim karticama “Masterkard” sa 570,6 miliona eura zbog primjene propisa koji su vještački podigli troškove plaćanja karticama u Evropi. Iz EK je saopšteno da je “Masterkard” kažnjen jer

je trgovcima ograničavao mogućnost korišćenja povoljnijih naknada koje nu-

de banke koje posluju širom EU, izvjestio je Rojters. “Pravila ‘Masterkarda’ vještački su podigla troškove plaćanja karticama, nanijevši štetu potrošačima i trgovcima u EU”, izjavila je evropska komesarka za zaštitu konkurencije Margret Vestager.