Dnevne novine 24. januar 2019.

MARKOVIĆ ZADOVOLJAN REZULTATIMA PORESKE UPRAVE I CARINE ■7

Poreskom policijom i budžetskom inspekcijom protiv sive ekonomije

VLADA SINOĆ DEMANTOVALA ODBJEGLOG BIZNISMENA ■ 2

NIKAD NIJE BILO DOGOVORA O MELJINAMA

ČETVRTAK, 24. 1. 2019. BROJ 2284 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NAKON ŠTO JE APELACIONI SUD PO DRUGI PUT UKINUO ODLUKU PRIVREDNOG SUDA ■ 2 3

Privredni sud opet uveo stečaj u Meljine kompleks ĐUKANOVIĆ O ª UDRUŽENOM SPINOVANJUº ■ 2 3 DUŠKA KNEŽEVIĆA I VIJESTI:

Prljavaakcijaza moju moralnu i političku diskreditaciju DA LI JE GRIP UZROK? ■ 15

VDT pokrenulo istragu zbog smrti dječaka

ZA NAJBOLJE PONUDE:

ODREĐENO ZADRŽAVANJE

Stefan Lasica pucao na inspektora pa pobjegao ■ 11

marketing@dnovine.me

PODGORICA

Đurišići opet raskopali Jerevansku ■ 19

+382 20 252 900

2

POLITIKA

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

ĐUKANOVIĆ O ª UDRUŽENOM SPINOVANJUº DUŠKA KNEŽEVIĆA I VIJESTI O NJEGOVOM RAČUNU U ATLAS BANCI

Prljava akcija za moju moralnu i političku diskreditaciju

Predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović saopštio je juče da je saznao za nepokriveni račun u Atlas banci iz medija i da od banke nikada nije o njemu ni obavještavan. Izjavu predsjednika Đukanovića prenosimo integralno.

“Povodom jučerašnjeg teksta u „Vijestima“ da je neko pokrivao i moje lične račune, iako sam od starta znao da se radi o udruženom spinovanju, trebalo mi je vremena da provjerim određene činjenice, o kojima želim ovim putem da oba-

vijestim javnost.

Tačno je da sam bio korisnik Master i Viza Gold kreditnih kartica u Atlas banci od 2007. do 2015. godine. Radi se o revolving karticama koje su imale odobreni limit do 30.000€. Sve svoje obaveze po osnovu njihovog korišćenja uredno sam izmirivao. Za navodni dug od 16.741,24€ (od čega 4.592,08€ redovne i zatezne kamate) saznao sam prvi put juče. Tendenciozna konstrukcija da je „samo jedno zaduženje aktuelnog predsjednika države“ iznosilo toliko, sugeriše valjda

da ih je bilo još. S obzirom da za dug nijesam znao, niti sam o njemu od banke ikada obavještavan, samim tim nijesam nikome mogao ni dati odobrenje da ga u moje ime izmiri.

Već sam u kontaktu s bankom u kojoj provjeravam vjerodostojnost informacije o dugu, i tražim instrukciju na koji način da izvršim tu svoju obavezu, ako ona stoji. Takođe, zatražio sam stručnu pomoć da se upoznam sa svim ugovorima koji se pominju i sa cjelokupnom dokumentacijom, na bazi koje je plasirana pomenuta senza-

PRIVREDNI SUD STEČAJ U MELJIN APELACIONI SUD PO DRUGI PUT UKINUO ODLUKU

VLADA SINOĆ DEMANTOVALA ODBJEGLOG BIZNISMENA DUŠKA KNEŽEVIĆA

NIKAD NIJE BILO DOGOVORA O MELJINAMA

Neistinita je, proizvoljna i zlonamjerna sinoć iznijeta insinuacija ranijeg većinskog vlasnika PZU „Opšta bolnica Meljine“, danas krivično gonjenog lica Duška Kneževića, da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović navodno „spriječio dogovor“ ovog lica sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem i ministrom finansija Darkom Radunovićem „o poravnanju“, saopšteno je sinoć iz vladine Službe za odnose sa javnošću.

“Vlada je nakon što je ustanovljeno neizvršavanje ugovornih obaveza po Ugovoru o privatizaciji PZU „Opšta bolnica Meljine“, a radi obezbjeđivanja javnog interesa odnosno pružanja zdravstvene njege građanima i turistima, privhvatila inicijativu vlasnika PZU o poravnanju. Međutim, o tome nikakav dogovor nije postignut isključivo zato što su njegovi zahtjevi bi-

li potpuno nerealni. Javnost je pravovremeno informisana o svim potezima Vlade na osnovu odluka donijetih na 87. sjednici od 26. jula 2018. godine”, stoji, pored ostalog, u saopštenju.

Prema tome, kako navode, dogovora nije bilo zbog megalomanskih zahtjeva koji su stalno povećavani, a ne zbog bilo čijeg uticaja pa ni uticaja predsjednika Crne Gore.

“Dakle, netačno je da je postojao bilo kakav uticaj ili pritisak”, zaključuje se u reagovanju iz Vlade.

Duško Knežević je, naime, sinoć izjavio da je “preko jednog od pipaka svoje kriminalne hobotnice, predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, Đukanović spriječio dogovor sa premijerom Duškom Markovićem i ministrom finansija Darkom Radunovićem o poravnanju i, samim tim, rješavanju problema bolnice Meljine”.

Za Privredni sud nijesu prihvatljivi razlozi koje je Apelacioni na stečaju, čime se stvara utisak da je taj sud postupao za potrebe

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je 21. januara rješenje Privrednog suda o otvaranju stečaja u „Meljine kompleksu“ DOO Herceg Novi i predmet vratio prvostepenom – Privrednom sudu, koji je juče ponovo otvorio stečaj cijeneći da su razlozi Apelacionog suda neprihvatljivi i mimo Zakona o stečaju, saznaju Dnevne novine. Odluku da poništi rješenje prvostepenog - Privrednog suda - donijelo je Vijeće Apelacionog suda kojeg su činili sudije Ramo Striković (predsjednik Vijeća), Nevenka Popović i Marijana Pavićević. Ovo je drugi put da Apelacioni sud ukida rješenje Privrednog suda u uvođenju stečaja Meljine kompleksu.

Podsjetimo, Privredni sud je, nakon pisanog predloga povjerioca Olivere Mihailović-Elez od 31. jula prošle godine prvi put otvorio stečajni postupak 9. avgusta, a potom ponovo

5. decembra. Postupajući sudija Blažo Jovanić usvojio je predlog povjerioca Mihailović-Elez.

■ ISPUNJENI SVI

USLOVI ZA STEČAJ

Privredni sud u novom, jučerašnjem rješenju ukazuje da su uslovi za otvaranje stečaja ispunjeni u skladu sa odredbama Zakona o stečaju, da je potraživanje predlagača nesporno, (s obzirom na činjenicu da dužnik nije sporio postojanje potraživanja), te da je dužnik bio u blokadi 845 dana neprekidno, počev od 8. aprila 2016. godine.

Blokada je bila za iznos od 349.517,47 eura, čime su iscrpljeni

Jovanić

stečajni razlozi za otvaranje stečajnog postupka.

Privredni sud se u svom rješenju osvrnuo i na navode iz odluke Apelacionog suda, otvoreno navodeći da za njih, kao prvostepeni, nijesu prihvatljivi razlozi koje je Apelacioni naveo u svojoj odluci, jer su u suprotnosti sa odredbama Zakona o stečaju, čime se stvara utisak da je taj sud postupao za potrebe i interes osnivača stečajnog dužnika Atlas banke i Atlas Cap-a.

Prvostepeni (Privredni) sud ukazuje da osnivači „Meljine kompleksa“ Atlas banke i Atlas Cap-a nijesu na „valjan i zakonit način osporili postojanje stečajnog razloga“. Prije svega, nijesu osporili osnovanost potraživanja Olivere Mihailović-Elez, već su svojom izjavom kojom deponuju sredstva kod notara, priznali postojanje i osnovanost tog potraživanja.

Privredni sud dalje navodi kako Apelacioni u „ukidnom rješenju selektivno primjenjuje pravnu normu“, ne vodi računa ko su strane potpisnice izjave i pri tome normu na koju se poziva (član 335 Zakona o obligacionim odnosima) citira samo u dijelu iz kojeg pot-

POLITIKA

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Foto:SasaMatic

cionalistička vijest. Unaprijed želim da saopštim da pouzdano znam da nijesam učestvovao u bilo kakvim transakcijama poslovnih subjekata pominjanih u jučerašnjem tekstu.

Nakon provjere, zavisno od rezultata, pokrenuću postupak pred nadležnim organima protiv odgovornih lica uključenih u ovu prljavu akciju smišljenu radi moje političke i moralne diskreditacije, u pokušaju skrivanja kriminalnih radnji vlasnika Atlas banke”, kaže se u izjavi Mila Đukanovića.

M. P.

PONOVO UVEO NE KOMPLEKS PRIVREDNOG SUDA

aveo u svojoj odluci, jer su u suprotnosti sa odredbama Zakona o e i interes osnivača stečajnog dužnika - Atlas banke i Atlas Cap-a krepljuje svoju odluku. Za Privredni sud je neobjašnjivo zašto Apelacioni sud zanemaruje drugi dio iste ove odredbe, te da fascinira upornost Apelacionog suda da primjenom brojnih propisa, koji se u konkretnom slučaju ne mogu primjenjivati, tumači norme prilično ekstenzivno, pogoduje interesima osnivača stečajnog dužnika, kako ne bi došlo do otvaranja stečajnog postupka u “Meljine kompleksu“.

U konačnom, Privredni sud ukazuje da je cilj stečajnog postupka „namirenje stečajnih povjerilaca stečajnog dužnika na najefikasniji način“, te da im je nejasno zašto Apelacioni sud u svojim „ukidnim rješenjima“ istrajava na nesigurnom načinu izmirenja povjerilaca stečajnog dužnika mimo stečajnog postupka, dovodeći time u rizik potraživanja svih povjerilaca, uključujući i državu.

■ SUPROTNA

STANOVIŠTA

Odluke Privrednog i Apelacionog suda pokazuju da oko pravnog pitanja u kojem je sudska praksa izdefinisala

pravno prihvatljive i logičke odluke dva suda u Crnoj Gori imaju potpuno suprotna stanovišta.

Dnevne novine su kontaktirale pravne stručnjake koji se bave ovom materijom i koji su u jednom jednoglasni: Za prvostepeni (Privredni) sud, prilikom odluke o otvaranju stečaja, odlučujuće je da li postoji potraživanje ili ne postoji, pri čemu iznos potraživanja nema uticaj već samo činjenica da li je ono naplaćeno ili nije.

Nezapamćeno je, kažu, da se „drugostepeni sud stavlja na stranu dužnika i brani ono što se ne može odbraniti“.

Naši sagovornici su se posebno osvrnuli na činjenicu koja je bila od bitnog značaja za Apelacioni sud – da su Atlas banka i Atlas Cap kod notara deponovali 536.000 eura radi namirenja potraživanja povjerilaca. Za Apelacioni sud je ovo dovoljno da se ne otvori stečaj, dok je za sagovornike DN takvo tumačenje pravno neprihvatljivo. „Tim sredstvima ne raspolaže notar već i dalje Atlas banka i Atlas Cap preko svojih punomoćnika. Ukoliko su Atlas banka i Atlas Cap imali na-

mjeru da izbjegnu stečajni postupak imali su mogućnost da povjerioce isplate, dokaz o tome dostave sudu i u tom slučaju Privredni sud jedino bi mogao zaključiti da nema potraživanja prema dužniku i odbio bi predlog za pokretanje stečaja“, kažu sagovornici DN. Deponovanje sredstava takođe ne znači da bi taj novac bio upotrijebljen za izmirenje potraživanja povjerilaca jer ne postoji ni odredba koja bi obavezivala dužnika odnosno njegove osnivače da to urade.

Izjava Atlas banke i Atlas Cap da žele da to urade ne može se smatrati dokazom o izmirenju duga. Pri tome, u vrijeme kada je Apelacioni sud donio odluku o ukidanju stečaja, nad Atlas bankom je već uveliko uvedena privremena uprava, a nad IBM (kao jednom od pravnih lica koji su na strani potpisnica izjave) uveden stečaj zbog čega se osnovano postavlja pitanje i sumnja ko može i na koji način raspolagati iznosom deponovanim kod notara ako su u Atlas i IBM sva upravljačka prava prenijeta na privremenog, odnosno stečajnog upravnika.

V.Š.

3

AGENCIJA ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

Nema evidencije za lica koja su finansirala DPS više od limita Na izbornim i redovnim računima Demokratske partije socijalista (DPS) od 2016. godine nijesu evidentirana lica koja su finansirala taj politički subjekt na godišnjem nivou u iznosima koji prelaze zakonske limite, pa nije bilo zakonskog osnova za pokretanje prekršajnih postupaka zbog kršenja zakona, saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević nedavno je objavio video-snimak na kome se, kako tvrdi, vidi kako bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović uzima kovertu sa novcem za DPS. Kako navode, pored kontrole i nadzora nad sprovođenjem zakona, Agencija je od početka 2016. do danas, osam puta vršila terensku kontrolu i neposredan uvid u dokumentaciju DPSa, zbog čega su neosnovani navodi da Agencija nije vršila zakonom predviđene kontrole.

Iz ASK ističu da u tim kontrolama nijesu utvrđene nepravilnosti koje se odnose na aktivnosti i troškove ovog političkog subjekta, kao ni nepravilnosti kod prikupljanja priloga, i konstatovano je da se evidencije vode u skladu sa Zakonom.

Oni su kazali da su izvještaji svih političkih subjekata o prikupljenim i utrošenim sredstvima, kao i izvještaji Agencije o izvršenoj kontroli i nadzoru objavljeni i dostupni javnosti.

ASK, kako ističu, sprovodi aktivnosti u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije i Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, neselektivno, transparentno i

bez mogućnosti bilo kakvog uticaja na njen rad.

“Za Agenciju posebno nijesu relevantna saopštenja i inicijative onih koji su u parlamentu razriješeni zbog nedostojnog vršenja javne funkcije i koji su podnijeli više hiljada lažnih prijava tokom izbornih kampanja u cilju sticanja lične dobiti, a ne u cilju unapređenja efikasnosti rada institucija”, kazali su iz ASK-a.

Oni su podsjetili da u odnosu na finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja, zakon propisuje obavezu političkim subjektima da otvore poseban žiro račun za finansiranje troškova izborne kampanje i ostvarivanje prihoda za tu namjenu, kao i da imenuju odgovorno lice za raspolaganje sredstvima sa tog računa.

Agencija, kao preventivna institucija, kontroliše i obezbjeđuje transparentnost finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, dok Državna revizorska institucija vrši reviziju godišnjih konslidovanih finansijskih izvještaja političkih subjekata čiji ukupan prihod prelazi deset hiljada eura.

Tužilaštvo, kako su kazali, vodi postupak u slučajevima gdje postoji osnov sumnje u izvršenje krivičnog djela.

“Kako je Tužilaštvo već započelo aktivnosti iz svoje nadležnosti u aktuelnom slučaju koji je predmet interesovanja javnosti, Agencija će po eventualnom zahtjevu Tužilaštva, u skladu sa zakonom, dostaviti svu dokumentaciju o finansiranju političkih subjekata i kampanja koju posjeduje”, kazali su iz ASK-a.

R.P.

4

POLITIKA

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Makedonija pružila snažan doprinos stabilnosti regiona Republika Makedonija je pružila snažan doprinos stabilnosti našeg regiona i promociji pravih vrijednosti i svojim primjerom još jednom potvrdila da zemlje Zapadnog Balkana i najteže probleme mogu rješavati diplomatskim sredstvima na miran način, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović, koji je prvi strani zvaničnik koji se obratio poslanicima Sobranja nakon usvajanja ustavnih promjena u ovoj zemlji.

Brajović je čestitao poslanicima i diplomatskom koru na istorijskim odlukama kojima su Makedoniji otvorili vrata evroatlantske porodice

i omogućili nastavak evropskog puta. On je kazao da su tradicionalno prijateljski odnosi naših država i u periodima brojnih izazova u regionu, primjer odlične bilateralne saradnje, a intenzitet političkih kontakata na najvišem nivou odražava bliskost i prijateljstvo dviju država.

Brajović je izrazio želju da Skupština Crne Gore dobije priliku da što prije ratifikuje Protokol o pristupanju Makedonije NATO-o i time, kako je istakao, ovu državu dočeka raširenih ruku kao 30. članicu Alijanse.

“Crna Gora stoji na raspolaganju sa svojim iskustvom

pređenog evroatlantskog i evropskog integracionog puta i uvjeravam vas da u našoj zemlji imate pouzdanog partnera”, rekao je Brajović.

Predsjednik Sobranja Taljat Džaferi je rekao da između Makedonije i Crne Gore nema otvorenih pitanja, države imaju iste strateške i vanjskopolitičke prioritete, što između ostalog stvara preduslove za dodatno jačanje parlamentarne i ekonomske saradnje. Džaferi je informisao Brajovića o posljednjim aktivnostima te institucije, s akcentom na ispunjenje uslova Prespanskog sporazuma u čiji pozitivan ishod vjeruju.

Foto:Igor Sljivancanin

IVAN BRAJOVIĆ PRVI ZVANIČNIK U SOBRANJU MAKEDONIJE NAKON USTAVNIH PROMJENA

Tokom izlaganja Brajovića u Sobranju “Zahvaljujem na snažnoj podršci koju dobijamo od Crne Gore za naše integrisanje u NATO, što predstavlja nacionalni interes. Time će se postići stabilnost u regionu i stvoriti uslovi za intenziviranje regionalne saradnje, kako bismo otvorili nove perspektive za naše građane sa kvalitetnim sadržajima i novim projektima”, rekao je Džaferi.

Brajović se juče sreo sa drugim najvišim zvaničnicima Republike Makedonije - premijerom Zoranom Zaevim, predsjednikom države dr Đorđem Ivanovim, ministrom vanjskih poslova Nikolom Dimitrovim, kao i

članovima Poslaničke grupe u Sobranju Republike Makedonije za saradnju sa Skupštinom Crne Gore.

Zaev je istakao da su uspjesi koje je Crna Gora postigla posljednjih godina, motivisali i ohrabrili Republiku Makedoniju za njen dalji napredak. “Članstvo u NATO, kao i svaki uspjeh u pregovaračkom procesu Crne Gore sa Evropskom unijom, slavljen je i u Makedoniji”, naglasio je Zaev.

Svi sagovornici su ocijenili da odlične političke odnose treba da prati jačanje ekonomske saradnje, za koju postoji mnogo potencijala. R.P.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

politika

5

da li će opozicija prihvatiti inicijativu sdp

I

nicijativa Socijaldemokratske partije da se o svim događanjima oko odbjeglog biznismena Duška Kneževića koji je na čelu Atlas grupe, raspravlja u Skupštini Crne Gore, biće upućena danas opozicionim partijama, ali je neizvjesno da li će dobiti 27 potpisa poslanika koliko je neophodno.

Iz Demokratske Crne Gore juče je saopšteno da je “pozivati se na Skupštinu Crne Gore kao na instituciju koja će svojim “legitimitetom” doprinijeti razrješenju afere „Koverat“ svojevrsni paradoks, koji može biti samo plod desetodnevnog smišljanja (Mila) Đukanovića i njegovih saradnika kako obesmisliti sve dokaze u okviru pomenute afere, sa kojima je upoznata ukupna javnost”.

Socijaldemokratska partija saopštila je prije dva dana da je pokrenula inicijativu za sazivanje vanredne sjednice Skupštine o slučaju “koverta”, a opozicionim kolegama će predložiti tekst zaključaka o kojima bi se izjasnili na mogućoj vanrednoj sjednici Skupštine.

Već je jasno da osam poslanika Demokrata i jedan GP URA neće ni potpisati inicijativu SDP. Moguće je da će SDP skupiti 27 potpisa, ali je potpuno neizvjesno koliko će opozicionara prisustvovati toj vanrednoj sjednici Skupštine i da li će ona uopšte imati smisla da se održava. Kako nezvanično saznajemo, Demokratski front koji ima 18 poslanika još ne razmišlja o povratku u Skupštinu i čekaju “neke svoje razloge” da se vrate u poslaničke klupe.

“Od SDP još nijesmo zvanično dobili inicijativu. Kada je dobijemo organi Demokratskog fronta će se odrediti prema njoj”, kazala je Dnevnim novinama poslanica Branka Bošnjak.

Izvjesno je da će se nezavisni poslanici pojaviti na sjednici, ali pored Fronta, dva poslanika SNP, kao i Džavid Šabović iz SDP ne prisustvuju sjednicama.

Oni se još ne oglašavaju ali, za razliku od njih, Demo-

krate jasno saopštavaju stav.

“Kanalisati aferu „Koverat“ i sve negativno što ona sobom nosi po vladajuću partiju u Skupštinu loš je pokušaj da se građanima uđene u glavu da ono što vide ne vide i da ono što čuju ne čuju. Ovo iz jednostavnog razloga što, u svijetlu najnovijih činjenica, nijedna institucija nastala na arhitekturi iz ove skandalozne afere nema bilo kakav legitimitet, a naročito Skupština, za koju se, upravo kroz posljednje potvrde u vidu video i audio snimaka onoga što svi znamo, može reći ne samo da je potpuno nelegitmna, već da predstavlja izvor nelegitimiteta za sve ostale institucije sistema”, navode iz Demokrata.

SDP-a predlaže da “Skupština Crne Gore zahtijeva od nadležnih državnih organa (Tužilaštva, Uprave policije, Agencije za sprečavanje korupcije) da, cijeneći si-

Za sazivanje vanredne sjednice Skupštine neophodan je potpis 27 poslanika stemske posljedice optužbi u slučaju „koverta“ koje dovode u pitanje zakonitost finansiranja jednog političkog subjekta i dodatno

Zirojević: Politizacija ne doprinosi radu tužilaštva Iz Socijaldemokrata kažu da još nisu upoznati sa formalnim prijedlogom za sazivanje vanredne sjednice parlamenta.

“Koliko smo iz medija upoznati, navedena inicijativa će biti upućena opozicionim parlamentarnim partijama. Što se tiče postupaka koji su u toku, Socijaldemokrate daju podršku nadležnim državnim organima da u skladu sa svojim ovlašćenjima efikasno sprovedu sve neophodne radnje.

U tom smislu, naglašena politizacija ovih postupaka koji su aktuelni prethodnih da-

Foto:Igor Sljivancanin

Možda i potpišu, ali još ne znaju da li doći na sjednicu

na ne doprinosi efikasnijem radu tužilaštva. Ovo posebno ako se ima u vidu činjenica da je tužilaštvo promptno reagovalo i u procesu je dobijanja izjava, odnosno saslušavanja mnogih aktera navedenih afera koje zaokupljaju paznju javnosti”, kazao je za Dnevne novine potpredsjednik OSD Crne Gore Nikola Zirojević, dodajući da Skupština svakako ima mogućnost da kroz brojne mehanizme u narednom periodu kontroliše rad onih koji treba da daju odgovore na mnoga pitanja koja su otvorena.

problematizuju legitimitet parlamentarnih izbora održanih 2016. godine, ispitaju navode i materijalne dokaze koje je javnosti predočio Duško Knežević i o tome u najkraćem roku obavijeste Skupštinu”.

Demokrate, međutim, pozvaju kolege “da se ne zalijeću zahtjevima i molbama u Đukanovićeve institucije sistema i da od njih očekuju neku radnju koja bi za cilj imala otkidanje makar i jednog pipka, a kamoli udaranje kriminalne hobotnice pravo u glavu”.

“Dovoljno je bilo gubljenja vremena na taj način.

Još jednu predstavu za javnost u kojoj Đukanović čelnike institucija pomjera kao pione i piše im presude u svom ili slučaju njegove sestre, brata, druga ili kuma, Crna Gora ne bi izdržala”, ističu u Demokratama.

U ovoj partiji vjeruju da, kako navode, skandalozna činjenja i nečinjenja Đukanovićeve mreže nisu i ne

Kako nezvanično saznajemo, Demokratski front koji ima 18 poslanika još ne razmišlja o povratku u Skupštinu i čekaju “neke svoje razloge” da se vrate u poslaničke klupe

mogu biti vrijednosti na kojima počiva Evropska unija.

“Sazrelo je vrijeme da se i EU oglasi. A kako Demokrate, koje su snažno opredijeljene za ulazak Crne Gore u EU, nikako ne žele jačanje euroskepticizma u našoj državi, još jednom ih pozivamo da pošalju specijalnog izaslanika i na djelu doprinesu demokratizaciji Crne Gore”, zaključili su iz Demokrata.

A.N. - M.P.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.13670 0.87213 124.700 1.13350 75.2297 118.496 7.43650

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

au = 1,279.49

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

6

Naziv TECG VATR

Najveći promet CijeNa 1,5884 1,1835

KoličiNa 1.500 1.362

obim u € 2.382,6400 1.611,9300

PromjeNa -0,72% 0,00%

aG=15.30

preZentacije nto i prestavnika turističke privreDe

Promocija Crne Gore u Albaniji i Sloveniji Nacionalna turistička organizacija Crne Gore predstavlja ovih dana različite aspekte ponude naše zemlje u dvije zemlje regiona – Albaniji i Sloveniji.

U okviru posjete regionu, mogućnosti zimskog turizma Crne Gore prezentovane su juče u hotelu Tirana International u glavnom gradu Albanije.

Događaju koji je NTO organizovala u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, turističkim organizacijama Kolašina i Ulcinja, Skijalištima Crne Gore i turističkom agencijom Explorer, prisustvovali su brojni mediji i agencije, te ministar turizma i zaštite životne sredine Albanije Blendi Klosi i ambasador Crne Gore u Albaniji Dušan Mrdović, koji su izrazili zadovoljstvo saradnjom dvije zemlje.

Generalni direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u MORT-u Ćazim Hodžić, predstavio je novine u turističkoj ponudi ski-centara, hotelskog smještaja, te aktivnosti u kojima gosti mogu uživati na crnogorskim planina-

NTO na sajmu Convecta

ma. Ujedno je pozvao goste iz Albanije da posjete crnogorske ski-centre, ističući da ih očekuje unaprijeđena skijališna infrastruktura, posebno u Kolašinu gdje se otvara novi ski-rizort Kolašin 1600. „Predstavnici nacionalne, lokalnih turističkih organizacija i turističke privrede upoznali su prisutne sa ponudom, manifestacijama i brojnim mogućnostima za aktivan odmor na snijegu. Oni su pozvali novinare da dođu u studijsku posjetu Crnoj Gori i na licu mjesta se upoznaju sa onim što Crna Gora nudi u zimskim mjesecima“, precizirali su iz NTO. Prezentaciji su, pored ostalih, prisustvoli mediji RTV Scan, TV Top Channel, Gazeta 55, Tirana Times, TV Fox, TV Abc news, TV Vision plus i TV Report.

Mogućnosti za kongresni turizam u našoj zemlji dio su ponude berze MICE turizma Conventa koja se juče i danas održava u Ljubljani. Potencijalnim partnerima predstavljena je ponuda crnogorskih hotela sa kongresnim kapaci-

tetima, realizovani i planirani investicioni projekti, te organizacija događaja i motivacionih putovanja.

Posjetioci su izrazili interesovanje za manje konferencije i motivaciona putovanja, pošto naša zemlja raspolaže svim neophodnim segmentima za razvoj MICE turizma, dobre avio-konekcija, kvalitetne hotelske sadržaje, a ujedno spada u bezbjedne destinacije.

Sajam Conventa je okupila predstavnike više od 160 hotela, kongresnih centra i organizatora putovanja iz deset zemalja jugoistočne Evrope, kao i 200 pozvanih kupaca, organizatora kongresa, seminara, konferencija i drugih događaja sa značajnih evropskih emitivnih tržišta. Osim NTO, ponudu na sajmu predstavljaju i predstavnici turističke privrede: Hotelska grupa Montenegrostars sa hotelom Splendid Conference and Spa, hoteli Regent Porto Montenegro, CentreVille Hotel & Experiences, Maestral Resort and Casinos, The Chedi Lustica Bay, kao i agencije Congress Travel , Montenegro Tourist Service i Meridian.

K.J.

FZD vraća garantovane DepoZite

Od ponedjeljka isplata deponentima IBM-a

Garantovani depoziti do 50.000 eura deponenata Invest Banke Montenegro biće isplaćivani od ponedjeljka, 28. januara od deset časova u filijalama tri odabrane banke, obavijestio je direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković. „Fond je izvršio obračun garantovanih depozita i u obavezi je da isplati 22.579.114,10 eura za 2.729 deponenata - od kojih 2.344 fizičkih i 385 pravnih lica“, precizirao je on.

Garantovane depozite iz IBM u koju je Centralna banka Crne Gore uvela stečaj 4. januara ove godine, klijenti će moći da podignu u podgoričkim ekspoziturama banaka koje su ranije određene. Za Societe Generale banku Montenegro, to su poslovni-

ce na Trgu nezavisnosti broj 35, u Moskovskoj 2D i Delta sitiju na Cetinjskom putu. Dvije odabrane ekspoziture Hipotekarne banke su one na bulevarima Svetog Petra Cetinjskog broj 130 i Josipa Broza Tita broj 67, dok se u NLB banci deponenti mogu javiti u jednog od pet poslovnih jedinica na bulevarima Ivana Crnojevića broj 171, Svetog Petra Cetinjskog 53 i Pera Ćetkovića broj 52, zatim u TC Gintaš i u City kvartu na Cetinjskom putu broj 20.

U obavještenju takođe precizira da fizička lica mogu preuzeti garantovani depozit u gotovini ili ga prenijeti na drugi račun, dok pravna lica mogu samo izvršiti prenos sredstava na račun koji glasi na istog deponenta.

K.J.

crnogorski startap Za pretvaranje govor

“Daktilograf” će se širit Crnogorski startap Om3ga Solutions dobio je podršku investicionog fonda iz Srbije South Central Ventures i ICT Hub Ventures za razvoj softvera “Daktilograf” koji automatski pretvara govor u tekst, kazali su predstavnici Om3ga.

Oni su precizirali da “Daktilograf” podržava južnoslavenske jezike i prepoznaje riječi bez ograničenja.

“Ova početna investicija je prvo ulaganje SCV (ENIF) u neki crnogorski startap tim i pomoći

će nam da finalizujemo proizvode i učinimo ih dostupnim preduzećima širom Evrope.

Daktilograf je platforma koja omogućava tačnu transkripciju južnoslovenskih jezika u realnom vremenu za primjenu u biznisu i javnoj upravi”, kazali su Dnevnim novinama u Om3ega Solutions-u.

Softver je, kako su naveli, prvenstveno namijenjen novinarima za automatsku transkripciju audio zapisa i kao pomoć za transkripte sastanaka odbora ve-

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Naziv VATR TECG

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

1,1835 1,5884

1.362 1.500

1.611,9300 2.382,6400

0,00 -0,72

Naziv TECG VATRv

7

ekonomija gubitnici

CijeNa 1,5884 1,1835

KoličiNa 1.500 1.362

obim u € 2.382,6400 1.611,9300

PromjeNa -0,72 0,00

Poreskom policijom i budžetskom inspekcijom protiv sive ekonomije

Marković zadovoljan rezultatiMa Poreske uPrave, uPrave carina i uPrave za insPekcijske Poslove

Foto:SasaMatic

o

dlični rezultati u oblasti ekonomske politike, uz konsolidaciju javnih finansija i naplate prihoda, te smanjenje ukupnog poreskog duga za oko 140 miliona eura, glavni su zaključci jučerašnjeg redovnog sastanka predsjednika vlade Duška markovića sa čelnicima Poreske uprave, uprave carina i uprave za inspekcijske poslove.

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša je saopštio da je prošle godine naplaćeno 117 miliona eura više nego 2017. Prema riječima direktora Uprave carina Vladana Jokovića, za 80 miliona eura je veća naplata u tom organu tokom 2018. u odnosu na godinu ranije, dok je direktor Uprave za inspekcijske poslove Alija Košuta saopštio da su lani izvršili više od 57.000 inspekcijskih pregleda, te izdali skoro 15.000 prekršajnih naloga vrijednosti 5,1 milion eura.

Prema riječima premijera Markovića, u narednom periodu mora postojati sveobuhvatna i kontinuirana aktivnost inspekcija, policije i

tužilaštva kako bi se na što efikasniji način suzbila siva ekonomija. „Borba protiv sive ekonomije je važna podrška za ostvarivanje našeg osnovnog prioriteta, a to je nastavak dinamičnog ekonomskog rasta, razvoja, otvaranja novih radnih mjesta i povećanja životnog standarda“, istakao je on i dodao da će poseban fokus biti stavljen na oblasti u kojima je najviše izraženo nezakonito poslovanju, a to su turizam, građevinarstvo i tržište rada. „Aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije biće podržane zakonodavnim intervencijama, ali i jačanjem institucionalnih kapaciteta

ora u tekst dobio Podršku iz regiona

Marković sa predstavnicima tri uprave kao što je formiranje Poreske policije u Poreskoj upravi, te budžetske inspekcije u okviru Ministarstva finansija“, zaključak je sa jučerašnjeg sastanka premijera i

čelnika tri uprave.

Uz Markovića, sastanku su prisustvovali potpredsjednici Vlade Milutin Simović i Zoran Pažin, ministri finansija, ekonomije i

turizma Darko Radunović, Dragica Sekulić i Pavle Radulović, kao i direktor Uprave policije Veselin Veljović i viši državni tužilac Miloš Šoškić.

K.J.

izbor londonskog Magazina Finance central euroPe

ti i na evropsko tržište Hipotekarna najbolja banka u Crnoj Gori likih korporacija.

“Rješenje je raznovrsno i može se primijeniti u industrijama koje zahtijevaju transkripciju.

Planiramo da proširimo portfolio sa drugim jezicima iz centralne i istočne Evrope, kao i ugradnju dodatnih opcija”, istakli su kreatori startapa i dodali da će kompaniju pozicionirati na rastućem globalnom tržištu prepoznavanja govora i glasa, čiji se napredak do 2025. godine procjenjuje na 31,82 milijarde dolara.

D.J.

Hipotekarna banka je najbolja finansijska institucija u 2018. u Crnoj Gori, objavio je londonski magazin Finance Central Europe koji na godišnjem nivou redovno objavljuje liste za centralnu i jugoistočnu Evropu.

Njihovo istraživanje rezultira listama najboljih stotinu banaka rangiranih prema kapitalu, profitu, imovini i povratu ulaganja i kapitalu u 13 država - Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Kosovu, Makedoniji, Moldaviji, Rumuniji, Srbiji, Sloveniji i Tur-

13 država ocjenjuje londonski magazin Finance central europe kada je u pitanju godišnje bankarsko poslovanje

skoj. Po dva kriterijuma - imovini i kapitalu – najbolja u prošloj godini bila je Crnogorska komercijalna banka (CKB). Kada je u pitanju dobit prije oporezivanja, na vrhu liste za 2018. našla se Erste, koja je takođe najbolja i kada je u pitanju povrat ulaganja. Societe Generale Montenegro banka je prvorangirana u povratu kapitala. Najbolja mala banka u prošloj godini je bila Addiko banka, dok je najbolji bankar glavni izvršni direktor Hipotekarne banke, Esad Zaimović.

R.E.

Poslovne vijesti iz svijeta

8

ekonomija

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Miloš Pavlović o Poslovanju institucije na čijeM je čelu

Vlasništvo i rad UCB transparentni i provjerljivi

Bijela kuća otkazala pregovore sa kinom Bijela kuća otkazala je sastanak sa kineskim predstavnicima koji je trebalo da se održi ove nedjelje, tvrde nezvanični izvori.

Tema sastanka je rješavanje trgovinskih sporova.

“Razlog otkazivanja sastanka je nerazumijevanje između dvije strane na temu krađe intelektualnog vlasništva za što Amerikanci optužuju Kineze”, piše CNBC. Odmah po objavljivanju te informacije američki berzanski

indeksi potonuli su na dnevne minimume, a investitori očito otvaraju novi krug pesimizma.

Na pitanje za komentar, Bijela kuća je CNBC-u poručila da timovi ostaju u kontaktu u pripremi za razgovore na visokom nivou s potpredsjednikom Liu Heom krajem mjeseca.

Trgovinski pregovori između Vašingtona i Pekinga traju već mjesecima, a obje zemlje su uvele carine na robe vrijedne milijarde USD.

IBM u dobitku

Pad FDI Globalna direktna strana ulaganja (FDI) prošle godine su smanjena 19 odsto na procijenjenih 1,2 biliona dolara, najviše zbog poreskih reformi američkog predsjednika Donalda Trampa, pokazali su podaci Agencije za trgovinu i razvoj Ujedinjenih nacija (UNCTAD).

Vrijednost direktnih stranih ulaganja prošle godine je bila na najnižem nivou od 2009. godine.

“Na pad je najviše uticalo to što su američke kompanije povukle više od 300 milijardi dolara akumulirane zarade iz inostranstva”, navodi se u podacima.

Američka tehnološka kompanija IBM ostvarila je u posljednjem kvartalu prošle godine neto dobit od 1,95 milijardi dolara, nakon što je u istom periodu 2017. godine izgubila 1,05 milijardi dolara.

IBM je u oktobru kupovinu softverske kompanije Red Hat za 34 milijarde, što je njena najveća akvizicija u više od 100 godina dugoj istoriji.

“Prihodi IBM-a pali su tri odsto na 21,76 milijardi dolara.

Kompanija je u cijeloj prošloj godini ostvarila skoro 80 milijardi dolara prihoda, što je jedan odsto više nego 2017. godini”, prenose mediji.

1,95 milijardi dolara iznosi dobitak IBM-a u posljednjem kvartalu 2018. godine

uBs loše počela godinu Najveća švajcarska banka UBS upozorila je na težak početak godine, nakon što je objavila podatke da je zarada u četvrtom kvartalu prošle godine ispod očekivanja analitičara koji su umjesto 862 miliona dolara, očekivali 985 miliona dola-

ra. Uzrok tome su istorijski teški uslovi. Aktivnost klijenata banke u prvom kvartalu 2019. mogla bi biti pogođena nedostatkom napretka u rješavanju geopolitičkih napetosti, rastućim protekcionizmom, trgovinskim sukobima i povećanom nestabilnošću.

Universal Capital banka, čiji je većinski vlasnik biznismen Petros Statis, posluje apsolutno u skladu sa svim crnogorskim zakonima, te pod supervizijom Centralne banke Crne Gore koja obavlja njenu redovnu kontrolu.

To je saopštio izvršni direktor UCB Miloš Pavlović reagujući na, kako je potcrtao, objavljivanje neistinitih informacija o vlasništvu i poslovanju te finansijske institucije.

On je podsjetio da je vlasništvo banke transparentno i provjerljivo, te da 99 odsto akcija pripada Statisu. „Banka u posljednjem periodu bilježi isključivo pozitivne rezultate, pa je njen ukupan rast u protekle četiri godine 65 odsto“, dodao je on.

Takođe je kazao da banka posluje u skladu sa normama i da su „svi njeni pokazatelji daleko iznad minimalnih propisanih granica“. Tome u prilog naveo je da su i konkretne rezultate poslovanja UCB. Sopstvena sredstva banke, kako je kazao, iznose 11,457 milio-

Pavlović na eura, dok zakonski minimum iznosi pet miliona eura. Koeficijent solventnosti UCB je 20,93 odsto, spram deset odsto koliko iznosi zakonski minimum. I koeficijent likvidnosti banke je veći od propisanog: iznosi 1,75 odsto, dok je regulatorni minimum 0,9 odsto. Učešće loših kredita na bankarskom tržištu Crne Gore u prosjeku iznosi oko sedam odsto, dok ih je kod UCB ono značajno manje od tržišnog prosjeka - odnosno svega

4,81 odsto. „Ovo su jedini tačni podaci koji su dostupni i provjereni od regulatora zaduženog za ove poslove. Nakon završene revizije za 2018. godinu, UCB će - u skladu sa zakonom - kao i svake godine objaviti završne podatke poslovanja, kako bi isti bili dostupni javnosti“, precizirao je izvršni direktor UCB. Kako je naveo Pavlović, navedene činjenice su nesporne, provjerljive i dostupne svima.

R.E.

seMinaR u PRivReDnoj KoMoRi

Dvostruko oporezivanje slično regionalnom

Praksa međunarodnog dvostrukog oporezivanja u Crnoj Gori slična je zemljama regiona, pri čemu ima prostora za njeno unapređenje, ocijenjeno je juče na seminaru Izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja i PDV aspekt prekograničnih transakcija.

Direktor odjeljenja za poresko savjetovanje BDO Srbija Bojan Čepić kazao je juče na seminaru u Privrednoj komori (PKCG), da zemlje regiona pokušavaju da prate poresku regulativu EU. “Zbog toga, sve propise koji se odnose na porez na dodatu vrijednost (PDV) i dobit, kao i međunarodno dvostruko oporezivanje, teže da usaglase sa evropskim kako bi

eliminisali razlike u legislativi”, rekao je Čepić na seminaru koji je organizovan u saradnji sa revizorsko-konsultantskom kućom BDO iz Srbije. Čepić je dodao da praksa poreskih organa u regionu varira od zemlje do zemlje i od grada do grada.

Prema njegovim riječima, ona je prilično nepredvidljiva, što je jedan od velikih problema.

“To je posljedica ne samo propisa, već i pristupa države privredi, što rezultira različitim poreskim kontrolama. Investitori žele da znaju šta ih očekuje u budućnosti, kao i da propisi budu usaglašeni sa razvijenim zemljama”, kazao je Čepić. R.E.

Ilustracija

Više korisnika fiksne telefonije Na kraju prošle godine, u Crnoj Gori je registrovano 172.880 priključaka fiksne telefonije, što je za 1.029 ili 0,6 odsto više nego u novembru, novi su podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Od ukupnog broja, fiksnu telefoniju Crnogorskog Telekoma imalo je 113.670 korisnika, komapnije M:Tel 44.962, Telemach 12.463, a Telenora 1.785 korisnika. Ukupan broj ISDN priključaka na kraju decembra 2018. iznosio 3.509, i manji je za 17 u odnosu na novembar. R.E.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA JANUARSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

10

HRONIKA

POKUŠAJ PLJAČKE OPŠTINE BAR

Hakeri htjeli da “skinu” dva miliona € sa računa Na osnovu falsifikovanih papira, iz podgoričkog preduzeća koje se bavi prodajom računara i kompjuterske opreme, hakeri su pokušali juče da sa računa Opštine Bar “skinu” skoro dva miliona eura. Falsifikujući papire za naplatu hakeri su sa računa opštine Bar planirali da uzmu 1.974.000 eura, a policija je vrlo brzo otkrila o kome se radi i u toku je istaga, navodi portal Jedro Bar. Nakon otkrivanja naloženo je da se blokiraju svi računi Opštine Bar u Centralnoj banci, a dvije osobe su zasad saslušane. ““Transfer” novca je zaustavljen zahvaljujući profesionalizmu opštinskih službenika koji su posumnjali da se radi o falsifikovanim rješenjima za naplatu”, obja-

vio je portal. Prije nego što je reagovala policija i nadležne službe, hakeri su uspjeli da prebace oko 20.000 eura na svoj račun. Taj novac će biti vraćen Opštini. Prema nezvaničnim informacijama, hakeri su pokušali da prebace novac sa računa Opštine Bar u Lovćen banci.

ODLUKOM APELACIONOG SUDA U BEOGRADU

Šarić ostaje u zatvoru

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

NASTAVLJENO SUĐENJE PO TUŽBI P GUVERNERA CBCG, ŽUGIĆ KAZAO

RADOVIĆ JE BIL FAVORIZOVANA IMALA NAJVIŠ PUTOVANJA, EDUKACIJA

G

uverner Centralne banke Radoje Žugić juče je pred Osnovnim sudom u Podgorici osporio navode tužbe koju je bivša viceguvernerka Irena Radović podnijela protiv njega i CBCG, ističući da nad njom nije vršena diskriminacija i mobing, već naprotiv - bila je favorizovana u odnosu na druga dva viceguvernera.

Apelacioni sud u Beogradu odbio je žalbe advokata Darka Šarića, narko-bosa osuđenog na 15 godina robije zbog šverca kokaina, i produžio mu pritvor, saznaje “Blic”.

Apelacioni sud je zaključio da je prvostepeni sud (Specijalni sud), postupajući po njegovim nalozima iz prethodnog rješenja, pravilno zaključio da razlozi zbog kojih je pritvor Šariću određen i produžavan, od momenta određivanja pa do danas nisu izgubili na svom intenzitetu i značaju, rekla je portparolka suda Mirjana Piljić Tanjugu.

“Zbog toga je i pored činjenice da je Šarić proveo u privoru više od četiri godine, prvostepeni sud pravilno zaključio da je pritvor iako najteža, još uvijek jedi-

na adekvatna, odnosno jedina nužna i neophodna mjera za obezbjeđenje prisutva okrivljenog i nesmetano vođenje krivičnog postupka”, napomenula je Piljić.

Stav Apelacionog suda, kao i Specijalnog suda, jeste da se ovo ne bi moglo ostvariti nekom drugom blažom mjerom, prije svega mjerom zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor, kako je to predloženo u žalbama okrivljenih.

Prema riječima Piljićeve, Apelacioni sud je takođe odbio kao neosnovane žalbe na rješenja o produženju pritvora Petru Obradoviću, Milošu Cajiću i Nebojši Sretenoviću, koji su osuđeni kao pripadnici Šarićeve grupe. Njima je pritvor produžen do upućivanja na izdržavanje zatvorskih kazni.

Podsjetimo, početkom jula prošle godine Savjet Centralne banke uputio je parlamentu predlog za razrješenje viceguvernerke Radović prije isteka mandata jer je odala poslovnu tajnu i predlagala odluke u ličnom interesu.

■ 12 SLUŽBENIH PUTOVANJA

Kako je kazao Žugić, Radović je favorizovana u dijelu zarade, ali i njenog učešća u komisijama.

“Jedan od vidova blage favorizacije je i učešće na edukacijama. Imala je 12 službenih putovanja u mandatu viceguvernera i mog zavjetnika (koji posao je prethodno obavljala), dok je viceguverner Nikola Fabris imao 11 putovanja, a viceguverner Mijo Radonjić jedno”, naveo je Žugić, dodajući da govori is-

ključivo na bazi činjenica i materijalnih dokaza, a ne na bazi razgovora u četiri oka.

Dodao je da je Radović dok je bila viceguverner imala i četiri plaćena školovanja, pa je, kako je naveo Žugić, i u tom dijelu bila favorizovana. “Što se tiče dijela o zahtjevima za personalne dosijee - to je tražio MANS i Irena Radović u svojstvu građanina. Svako ima pravo da traži, nisam joj nikad ništa rekao zbog toga, niti sam negodovao”, naveo je Žugić. Što se tiče nepravilnosti u jednoj banci, Žugić je kazao da jeste tražio ponovnu kontrolu, jer je saznao da je tamo krivotvoreno preko 120 ugovora zbog čega je nastala šteta od više od milion eura, a još veća šteta po reputaciju banke.

“Tužilja Radović juče je kazala da je tim povodom zvala izvršnog direktora te banke da ga pi-

ta ima li tu kriminalnih radnji, na šta joj je on odgovorio da nema. To je neprofesionalno - da li je moguće da to jedan supervizor pita. Supervizija ne vodi dijalog nego monolog. I nije istina da sam rekao “Nađi mu nešto”, već sam samo tražio da se ispita taj predmetni događaj”, naveo je Žugić.

■ TUŽENA STRANA

PREDLOŽILA MATERIJALNE DOKAZE

Žugić je istakao da su neosnovani navodi tužbe da su nadležnosti viceguvernerke prelazile u nadležnost drugih viceguvernera, kao i navodi da su se sve informacije u vezi sa kreditnim registrom dostavljale viceguverneru Fabrisu. “Što se tiče sastanaka sa direktorima komercijalnih banaka, tužilja Radović je uvijek prisustvovala kada je tema tih sastanaka bila supervizija banaka. Kao dokaz za to dostavljam sudu fotografije sa tih sastanaka”, kazao je Žugić.

Sudija Mladen Grdinić upitao je Žugića u dijelu koji se od-

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Stefan Lasica pucao na inspektora pa pobjegao

LA A, ŠE

IMALA JE 12 SLUŽBENIH PUTOVANJA U MANDATU VICEGUVERNERA I MOG SAVJETNIKA (KOJI POSAO JE PRETHODNO OBAVLJALA), DOK JE VICEGUVERNER NIKOLA FABRIS IMAO 11 PUTOVANJA, A VICEGUVERNER MIJO RADONJIĆ JEDNO

11

ODREĐENO ZADRŽAVANJE

PROTIV O:

nosi da predlog za razrješenje Radović - da nije poštovala interne procedure, kako to da može biti odgovorna za to što je na sjednici Savjeta predlagala izmjene Statuta.

“Zato što su predlozi bili u potpunosti u suprotnosti sa zakonom”, kazao je Žugić, dodajući da je Radović svakodnevno ‘zatrpavala’ i njega i druge zaposlene mejlovima, čak i noću.

Na pitanje suda zašto joj je oduzeo funkciju supervizije banaka, koja je bila u njenoj nadležnosti, Žugić je odgovorio da nije htio da bude ‘engleska kraljica’.

“Da bih preuzeo na sebe vi-

HRONIKA

še odgovornosti, zbog prakse zemalja u okruženju i njenog neprofesionalizma”, naveo je Žugić.

On je potvrdio navode Radovićeve da je označio kao amatera, spletkaroša, te da je neprofesionalna i zlonamjerna, što je i obrazložio pred sudom. Dostavio je i mejlove u kojima je optužio Radovićevu da se bavi spletkarenjem.

“Potpuno stojim iza tvrdnji iz tog mejla. Imam pravo na stav o profesionalnosti ili neprofesionalnosti svakog zaposlenog”, naveo je Žugić.

■ NJEN KABINET

NAJLJEPŠI U CB

Naveo je da je nakon donošenja odluke od 12.3.2018. godine Radović ostalo da obavlja upravljačku funkciju, kao član savjeta.

“Poslao sam dopis preko posrednika Marijeti Špadijer da ostajem otvoren za nove nadležnosti tužilje Radović. Po zakonu, upravljanje Savjetom podrazumijeva da se Savjet sastaje najmanje deset puta godiš-

nje i da donosi svu regulativu, čak i mjesečne izvještaje o poslovanju Centralne banke”, naveo je Žugić. Žugić je pojasnio da je prihvatio sanaciju njenog kabineta, za koji je tvrdila da vlaži, zbog čega joj se vratila astma. Naveo je da je sanacija urađena u vrijeme dok je bila savjetnik, a da je u istom kabinetu nastavila da radi i kad je izabrana za viceguvernera.

“To je daleko najljepša kancelarija u Centralnoj banci, pa i u Crnoj Gori”, naveo je Žugić.

Na pitanje jesu li zaposleni iz sektora Radovićeve bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale, Žugić je odgovorio “Bože sačuvaj”.

Radović je odustala od dijela tužbe koji se odnosi na materijalnu štetu. Radović i njen advokat Bojan Vuković naveli su da je ODT odbacilo krivičnu prijavu protiv Radovićeve zbog odavanja poslovne tajne, a ta prijava bila je, kako su istakli, jedan od vidova mobinga i nasilja nad njom. Suđenje se nastavlja 22. februara kada je planirano saslušanje viceguvernera Fabrisa i Radonjića.

Bo.B.

Viši državni tužilac odredio je zadržavanje od 72 sata Stefanu Lasici (23) iz Nikšića zbog sumnje da je počinio krivično djelo pokušaj ubistva na štetu policijskog službenika M.R. Incident se odigrao preksinoć oko 23 sata, u Ulici Vuka Karadžića, u Nikšiću u blizini kuće osumnjičenog koji slovi za bezbjednosno interesatno lice.

Inspektor CB Nikšić M.R. htio je da pretrese Lasicu kako bi vidio da li ima droge ili oružje. Znajući da mu prijeti hapšenje jer je kod sebe imao pištolj za koji nije imao dozvolu Lasica je, kad je vidio da mu inspektor prilazi, izvadio pištolj i pucao u njegovom pravcu, nakon čega se dao u bijeg. Na svu sreću, sva tri hica su promašila inspektora.

Kako su saopštili iz Uprave policije, nikšićka policija u

kratkom roku identifikovala i uhapsila Lasicu.

“Nakon petnaestak minuta od kad se događaj desio, mladić je uhapšen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je iz policije. Nakon hapšenja, Lasica je priznao da je pucao, kao i gdje je bacio pištolj nakon pucnjave. Na licu mjesta pronađene su tri čaure kalibra 7,26.

U istoj ulici, koja se nalazi kod naselja poznatog kao Željezara, prije nepunih mjesec dana, nepoznata osoba bacila je ekspozivnu napravu na kafić “Dali”, čiji je Lasica vlasnik.

U eksploziji nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena veća materijalna šteta i enterijer kafića je u potpunosti uništen. M.R.

SASTANAK DVA SINDIKATA

Intenzivirati prikupljanje dokumentacije za objekat Članovi Vijeća Sindikata bezbjednosnih institucija Crne Gore i Sindikata Policijske akademije dogovorili su intenzivniju saradnju u cilju izrade dokumentacije neophodne za izgradnju stambenog objekta u Danilovgradu. Naime, nakon primopredaje dužnosti sindikalnog predstavnika u sindikalnoj organizaciji Policijske akademije, posjeta Sindikata bezbjednosnih institucija Crne Gore je bila neophodna radi dogovora i nastavka zajedničkih aktivnosti na rješavanju stambenih pitanja.

“Članovi Vijeća su, sa novoizabranim predstavnikom Sindikata Policijske akademije Pavlom Vratnicom, imali konstruktivan sastanak na kojem su donešeni zaključci da se nastavi dosadašnja saradnja i konkretizuju aktivnostima na izradi dokumentacije neophodne za izgradnju stambenog objekta u Danilovgradu. Na ovaj način dajemo podršku Sindikatu Policijske akademije i novom predstavniku u daljem radu”, ističe su u saopštenju Sindikata bezbjednosnih institucija.

N.P.

12

HRONIKA

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

SUDIJA ZA ISTRAGE SINOĆ SASLUŠAVAO OSUMNJIČENE ČLANOVE KNEŽEVIĆEVE KRIMINALNE GRUPE

Čeka se oduka o pritvoru Sudija za istrage Višeg suda u Podgorci Miroslav Bašović juče je do kasno u noć saslušavao bivšeg viceguvernera Centralne banke Velibor Milošević, Miodraga Kneževića, Petra Kneževića, Elvira Kalamperovića i Đorđu Đurđiću za koje je Specijalno tužilaštvo tražilo da im se odredi pritvor zbog sumnje da pripadaju kriminalnoj grupi Duška Kneževića. Do zaključenja ovog broja nije bila donešena odluka o pritvoru.

Milošević se tereti da je uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro, dok se ostali osumnjičeni terete za utaju poreza i doprinosa, pranje novca i ucjenu.

Tužilaštvo sumnja da su članovi kriminalne grupe koju je predvodio Knežević, osim navedenih bili i Vlatko Rašović, Andrej Kononenko, Arisk Timofejev, Olga Udilo-

va, Ekatarina Petrovna Kononenko, Zvonko Gobeljić, Nebojša Šovran i Tomislav Zižić. Sumnja se da su oni, po uputstvima Kneževića i u dogovoru sa njim predavali zahtjeve za kredite IBM-u i Atlas mont banci, zaključivali kreditne ugovore, novac koristili za svoje potrebe ili ih davali drugim pripadnicima kriminalne organizacije,

Milošević se tereti da je uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro, dok se ostali osumnjičeni terete za utaju poreza i doprinosa, pranje novca i ucjenu

ali kredite nijesu oni vraćali.

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević nalazi se u bjekstvu i za njim je raspisna potjernica.

Ovo je treći predmet koji je otvoren u vezi sa poslovanjem Kneževićevih firmi.

Podsjećamo, Specijalno tužilaštvo podnijelo je krivične protiv ukupno 79 fizičkih i 95 pravnih lica zbog osnovane sumnje da su u periodu od početka 2011. do novembra 2018. godine, kao članovi kriminalne organizacije, radi sticanja nezakonite dobiti, na području Crne Gore počinila krivična djela pranje novca. Suma za koju su oštetili državu iznosi oko 550 miliona eura. Druga istraga vodi se protiv Kneževića i četvoro njegovih nekadašnjih i sadašnjih bliskih saradnika koji se terete da su sa računa Invest banke Montenegro IBM na račune povezanih kompanija u okviru Atlas grupe prenijeli 17 miliona eura.

N.P.

Milošević

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Hronika

13

Suđenje za pokušaj teroriStičkog napada na dan izbora 2016.

Knežević i Mandić često pozivali rusKe brojeve

Suđenje optuženima za pokušaj terorizma na dan izbora, 16. oktobra 2016. godine, nastavljeno je juče saslušanjem vještaka za telekomunikacije Predraga Boljevića, koji je odgovarao na pitanja advokata Dušana Radosavljevića, optuženog Bratislava Dikića, ali i na pitanja na koja prvobitno nije mogao da odgovori, jer mu je bila potrebna dodatna analiza.

Vještak je juče kazao da je optuženi funkcioner Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević, u periodu od 6. januara do 27. jula 2016, imao komunikaciju sa ruskim brojevima, a da prije i nakon tog perioda nije komunicirao s tim brojevima. Slična situacija je bila i sa okrivljenim Andrijom Mandićem koji je, prema riječima Boljevića, s ruskim brojevima komunicirao samo u periodu od 26. februara do 12. oktobra 2016. godine. Na ranije postavljena pitanja vještak je odgovorio kako je utvrdio da broj 447839133786 pripada optuženom ruskom državljaninzu Eduardu Šišmakovu. „U Sinđelićevoj izjavi pronašao sam da je broj koji je označen sa brojem 6 u imeniku, označen kao ‛Edi iz Rusije‛, a to je nadimak od Eduard, sinonim, jer drugog Edija u predmetu nisam pro-

našao, te sam zaključio da je Edi – Eduard Šišmakov”, kazao je Boljević. Na pitanje kako je broj telefona koji je sačuvan kao „taksi za hotel 2” povezao sa Šišmakovim, vještak je rekao da je to utvrdio analizom Sinđelićeve izjave date Specijalnom državnom tužilaštvu u martu 2017, kao i analizom Viber komunikacija u njegovom mobilnom telefonu.

Vještak potvrdno odgovara na Dikićevo pitanje, da li je bazna stanica dokaz da je neko koristio usluge mobil-

ne mreže. takođe je kazao da dva mobilna telefona ne mogu ostvariti komunikaciju bez korišćenja interneta ili mobilne mreže, te da je listing dolaznog broja jedini dokaz da je neka SMS poruka primljena.

Boljević je takođe naveo da se Sinđelić i Velimirović nisu čuli nakon razgovora (u trajanju od osam minuta), obavljenog 15. oktobra 2016. u 21.43 časova.

On je pojasnio da je svjedoka saradnika notirao kao Aleksandar na osnovu analize Dikićevog telefona.

“Iz ekstrakcije Dikićevog telefona vidi da je Sinđelić sebe na Fejsbuku identifikovao kao Aleksandra, a ne Sašu (kako mu je pravo ime). To me je i navelo da ga u nalazu označim kao Aleksandra”, pojasnio je vještak. Tokom iskaza vještaka advokat Miroje Jovanović je negodovao i dobacivao zbog čega je kažnjen sa 1.000 eura zbog narušavanja procesne discipline. Naime, sudija Suzana Mugoša ga je prvo opomenula jer je negodovao na Boljevićeve tvrdnje, a novčana kazna je uslijedila

policijSka akcija ª četº

Krijumčarili skank iz Albanije za Zapadnu Evropu Zbog postojanja osnovane sumnje da su se bavili međunarodnom trgovinom skanka juče su u višemjesečnoj policijskoj akciji “Čet” uhapšeni V.U. (26) iz Podgorice, M.Đ. (60) iz Podgorice, S.A. (37) iz Bosne i Hercegovine sa privremenim boravkom u Budvi, dok se intenzivno traga za J.A. (19) iz Republike Srbije. Krivična prijava podnijeta je protiv D.U. (37) iz Podgorice koji se već

nalazi u ZIKS-u gdje izdržava zatvorsku kaznu. Protiv M.Đ. i V.U. je takođe podnijeta i krivična prijava za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. U prethodnom periodu službenici policije su nadležnom tužiocu podnijeli tri krivične prijave protiv I.Đ. (29) iz Podgorice, S.S. (39) iz Pljevalja i P.G. (32) iz Podgorice, zbog osnovane sumnje da su počinili krivična djela neo-

vlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Prilikom pretresa prostorija koje pripadaju uhapšenima policijski službenici su pronašli i oduzeli oko 200 grama biljne materije tamnozelene boje, za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, pištolj marke „CZ TT“ cal. 7,62, 87 komada municije različitog kalibra, dvije fantomke i više sredstava

komunikacije.

“Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je ovih osam lica u dužem periodu krijumčarilo marihuanu iz Kosova i Albanije preko Crne Gore do zemalja Zapadne Evrope, a krijumčarski lanac efikasnom akcijom otkrila je i presjekla crnogorska policija.

U četiri pojedinačne zapljene, oduzeto je oko 240 kg opojne droge marihuana tipa skank” saopšteno je iz policije. N.P.

nakon što je, bez dozvole suda, nastavio da govori.

Vještak je pojasnio da je na osnovu podatka brojeva koji se završavaju na 234 i 552, a koji se vode na Tamaru Magdelinić, djevojku Milana Kneževića, došao do zaključka da je Knežević uspostavio komunikaciju sa tih brojeva. Dodaje da je moguće da je neko drugo lice, koje je bilo u Kneževićevom društvu, koristilo te brojeve, ali je, naglašava, to malo vjerovatno.

Vještak je naveo da je podatak da je Tamara Magdelinić djevojka Milana Kneževića pronašao u svjedočkom iskazu Magdalenić. Vještak kaže da je za broj telefona +381612516234 analizirao i listinge iz Srbije i iz Crne Gore. „Prema podacima VIP operatora, prva komunikacija ovog telefona ostvarena je 14. oktobra 2016. u Beogradu. I to su sistemske poruke od mobilnog operatora“, rekao je Boljević.

Advokat Radosavljević ocijenio je da je Boljević “izvrnuo” odgovore na pitanja odbrane. „Pitao sam ga jedno, a dobio drugo. Najbolje bi bilo da ove odgovore dobijemo pismeno, i da nakon pročitane analize postavimo dodatna pitanja“, naveo je on. Sud se složio s njegovim predlogom. N.P.

14

Društvo

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

javni servis ide na reviziju

Sa jučerašnje Svečane akademije na Cetinju

Čekaju mišljenje Savjeta RTCG o tužbi Vojvodiću

Šundić

svečana dOdjeLa naGrada na CeTinju pOvOdOm dana nOvinara

Promovisanje slobode i istine ne smije biti upitno

Pod krovom crnogorskog hrama kulture, čuvara štamparstva i pismenosti - Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” na Cetinju, juče je održana Svečana akademija povodom Dana crnogorskog novinarstva i 148 godina novinarstva u Crnoj Gori, a tom prilikom Društvo crnogorskih novinara (DCN) uručilo je nagrade za 2019. godinu. Nagradu “Crnogorac” dobio je Minja Bojanić, penzionisani novinar iz Herceg Novog, godišnja nagrada pripala je novinaru Pobjede Vlatku Simunoviću, Ivani Jabučanin iz RTV Cetinje, Mariji Ivanović iz TVCG i Milutinu Tomaševiću iz RCG. Novinar Dnevnih novina Danilo Brajković dobitnik je nagrade za najboljeg mladog novinara, dok je nagrada za grafički dizajn pripala Adiju Keroviću, takođe iz Dnevnih novina.

Nagradu za najboljeg mladog novinara dobile su još i Bojana Kostić iz RTV Nikšić i Ljiljana Bojović iz Radija Crne Gore. Godišnju nagradu za reportažu primio je Dragan Perović iz Nikšića, dok su za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva nagrađeni Slavica Milović iz RTV Nikšić, Čedomila Đurđić iz RCG, Branka Čvorović iz RTV Budva, Mirko Jakovljević - nezavisni novinar i Rodoljub Ćorić iz RTV Mojkovac. Diplome za doprinos crnogorskom novinarstvu i razvoj lokalne štampe pripale su RTV Cetinje i Novinama Nikšića. Povelja povodom jubileja – pripa-

Đukanović: Doprinosite ukupnom napretku Crne Gore

Dragan Mitov Đurović, u ime domaćina Svečane akademije, svim novinarima u Crnoj Gori, učesnicima jučerašnje svečanosti i nagrađenima, između ostalog, prenio je i srdačne čestitke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

“Upućujem najbolje želje za dalje uspjehe i ostvarivanje osnovne misije - da istinitim, etičkim i profesionalnim informisanjem građana kontinuirano doprinosite demokratizaciji društva i ukupnom napretku Crne Gore. Dostizanjem najvi-

la je RTVCG i Pobjedi, nagradu za vizuelni izraz dobio je Veljko Jelinić iz TVCG, dok je priznanje za doprinos elektronskom novinarstvu pripalo portalu FOS Media.

“Moramo se okrenuti onome što je temeljni zadatak, a to je blagovremeno, pravovremeno informisanje, istinita informacija, kvalitet koji će svakim danom biti samo bolji”, u ime nagrađenih poručio je Bojanić.

Predsjednik Društva crnogorskih novinara Nikola Vujanović podsjetio je da su crnogorski novinari uvijek pokušavali da na što cjelovitiji, iskreniji i objektivniji način prenesu najbitnije, iako ponekad nijesu imali ni osnovnih uslova za to, uz napomenu da mediji mora-

ših standarda i u ovoj važnoj oblasti značajno ćemo doprinositi učvrščivanju multietničkog sklada i izgradnji građanskog društva, okrenutog evropskim vrijednostima i evropskom kvalitetu života u Crnoj Gori. U tom cilju, država će do kraja biti posvećena zaštiti novinarskih poslenika i obezbjeđivanju ambijenta u kom će oni slobodno, objektivno i profesionalno moći da obavljaju svoj posao - u najboljem interesu naše države i svih njenih građana”, poručio je Đukanović. ju biti glavni promoteri kulturnih i demokratskih potreba zajednice - bez komercijalizacije i senzacionalizma, koji, prema riječima Vujanovića, unižavaju ovu profesiju.

“Osnovni zadatak medija jeste promovisanje istine, slobode, pravde i demokratije, a te vrijednosti neće doći u pitanje jedino ako se vodi računa o profesionalnim standardima i novinarskoj etici. Časna novinarska profesija mora se nadograđivati mladim generacijama, kako to zahtijevaju savremeni novinarski postulati, s tim što tradicionalne vrijednosti - objektivnost i nepristrasnost, uvijek moraju biti na prvom mjestu”, zaključio je Vujanović.

R.D.

Menadžment Radio televizije Crne Gore (RTCG) i advokatska kancelarija Rodić koja zastupa bivšeg generalnog direktora te kuće Rada Vojvodića, na jučerašnjem sastanku su se dogovorili da će se obratiti Savjetu Javnog servisa za mišljenje o tome da li će nakon revizije Vrhovnog suda ovlastiti generalnog direktora RTCG Božidara Šundića da sporazumno isplati odštetu Vojvodiću.

“Došli smo do zajedničkog rješenja da se obratimo Savjetu i da vidimo kakvu će Savjet donijeti odluku. Još sjutra imamo jedan sastanak sa predsjednikom Savjeta, pa ćemo onda vidjeti kakva je konačna odluka.

Ali, ništa još nismo detaljno dogovorili. Revizija i mišljenje Vrhovog suda je najvjerovatnije rješenje RTCG”, kazao je juče Dnevnim novinama Šundić.

Traženje revizije i mišljenja Vrhovnog suda je za očekivati, jer je, rekao je Vojvodić Dnevnim novinama, tako bilo i u slučaju Vojičić.

“Advokatska Kancelarija Rodić napravila je jedno pismo Savjetu u kojem smo ponudili da nakon što Vr-

Vojvodić

hovni sud da svoje mišljenje Savjet RTCG ovlasti generalnog direktora da sporazumno obračuna štetu koja je nastala mojom smjenom u smislu plata i otpremnine. Ako ne budu htjeli onda idemo sa tužbom za naknadu štete koja podrazumijeva dodatne kamate i sudske troškove, što nije malo”, kazao je Vojvodić.

Tom inicijativom, dodaje, htjeli su da smanje troškove RTCG. “Pismo je zavedeno na arhivu kao dobra volja da vidimo da li će ovaj sastav Savjeta dati ovlastiti generalnog direktora da postupi po presudi ili će reći da ih to ne interesuje i da se ide dalje. Svakako će se čekati revizija Vrhovnog suda, ali mi hoćemo unaprijed da znamo da li će Savjet reći da se postigne dogovor o naknadi štete ili će se opredjeliti za dodatne kamate i sudske troškove”, zaključio je Vojvodić.

Podsjetimo, osnovni i viši sud presudili su da je smjena Vojvodića bila nezakonita i da Javni servis treba da mu isplati odštetu čiji se tačan iznos još ne zna, ali se spekuliše da je riječ o cifri od 200.000 eura.

J.V.Đ.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

društvo

15

DESETOMJESEČNO DIJETE I DALJE ŽIVOTNO UGROŽENO, SUMNJA SE NA GRIP

Vdt pokrenulo istragu zbog smrti dječaka ■ POVEĆAN

Foto:Vedran Ilić

Desetomjesečni dječak koji je primljen u Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i dalje je životno ugrožen, a ljekari sumnjaju da je riječ o gripu. Takođe, u Dječjoj bolnici prije tri dana usljed gripa preminuo je dvoipodišnjak iz Bara, a Dnevne novine nezvanično saznaju da je Više državno tužilaštvo pokrenulo istragu u ovom slučaju.

“Dječak starosti 10 mjeseci, koji je primljen u Institut za bolesti djece KCCG sa ozbiljnim respiratornim problemima, životno je ugrožen, priključen na mehaničku ventilaciju uz mjere intenzivne podrške i stalnog monitoringa vitalnih parametara. Još nije poznat rezultat testa na grip, ali po kliničkom toku i RTG snimku pluća radi se o teškoj respiratornoj infekciji, te je u tom smislu ordinirana i adekvatna antibiotska, antivirusna i simptomatska terapija”, saopštili su zvanično iz najveće zdravstvene ustanove u zemlji.

BROJ DJECE U INSTITUTU

Preminuli dječak, kao i dijete kome se ljekari trenutno bore za život, kako su kazali iz Kliničkog centra, nijesu vakcinisani protiv sezonskog gripa jer po važećim preporukama ne spadaju u rizične grupe. “Napominjemo da djeca nijesu u srodstvu”, poručili su iz KCCG. U Institutu za bolesti djece je umjereno povećan broj djece sa respiratornom simptomatologijom. Iako ostala hospitalizovana djeca, tvrde, nijesu životno ugrožena, zbog pozornosti, pojačali su rad u Intenzivnoj njezi sa još jednim pedijatrom, kao i specijalistom anestezije sa reanimacije, da bi mogli maksimalno da odgovore epidemiološkoj situaciji, što je juče Dnevnim novinama kazao i direktor Instituta dr Saša Radović.

“Važno je napomenuti da Klinički centar Crne Gore raspolaže dovoljnom količinom lijeka Tamiflu, a ljekari su u stalnoj komunikaciji sa Insti-

Institut za bolesti djece tutom za javno zdravlje i pedijatrima u primarnoj zdrstvenoj zaštiti na nivou Crne Gore“, navodi se u saopštenju Kliničkog centra.

■ NEMA GOVORA O NOVOM VIRUSU

Crnom Gorom ne hara novi virus, poručili su juče iz Instituta za javno zdravlje, povodom spekulacija da je dvoi-

KCCG: Građani da poštuju savjete ljeKara Klinički centar Crne Gore apelovao je na građane da poštuju savjete ljekara u cilju sprečavanja širenja gripa, a najefikasnija zaštita je, poručuju vakcinacija, koja se u domovima zdravlja u Crnoj Gori sprovodi kontinuirano od oktobra za rizične grupe stanovništva za

Klinički centar Crne Gore

tekuću sezonu. „Takođe apelujemo na građane da se pridržavaju opštih mjera prevencije, koje podrazumijevaju redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakata sa oboljelima, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje bora-

vi veliki broj ljudi, adekvatnu ishranu sa dosta svježeg voća i povrća i fizičku aktivnost. Molimo građane za razumijevanje i saradnju, kao i da se pridržavaju navedenih savjeta u cilju smanjenja obolijevanja od gripa”, navode iz Kliničkog centra.

pogodišnji dječak, koji je preminuo prije tri dana u Dječijoj bolnici, žrtva novog virusa koji ne reaguje na ljekove protiv gripa.

“Ne postoje bilo kakve indicije da se radi o bilo kakvom novom soju virusa koji se nalazi u cirkulaciji, te je krajnje opasno davati mjesto i medijski prostor glasinama i raznim spekulacijama koje za cilj imaju da unesu nemir i paniku”, ističu iz Instituta.

■ GRIP NIJE

BEZNAČAJAN

Glavni problem je, pojašnjavaju, percepcija javnosti koja grip, kao i mnoge zarazne bolesti i dalje doživljava kao blagu i beznačajnu bolest, iako smo svjedoci da se smrtni slučajevi koji se povezuju sa infekcijom virusom gripe bilježe iz godine u godinu.

“Ne samo to, podaci iz nadzora ukazuju da je grip prema svim posljedicama koje ostavlja, uključujući i ekonomske, a koje su uglavnom direktno povezane sa njegovom masovnošću – po društvo najteža zarazna bolest.

Nažalost, smrtni slučajevi povezani sa infekcijom virusom gripa su moguće, i ne tako rijetke komplikacije”, naglašavaju iz Instituta.

Kod razvoja simptoma gripa prva mjera koju treba pre-

duzeti je, ističu, mirovanje i društvena samoizolacija kako bi se smanjile mogućnosti razvoja komplikacija, ali i širenja virusa.

“Treba ostati kod kuće dok simptomi gripa ne prođu: ne treba ići na posao, niti slati djecu u vrtiće, škole i igraonice ukoliko imaju simptome bolesti. Unos dovoljne količine tečnosti uz simptomatsku terapiju po savjetu izabranog ljekara je ključno. Obično se radi o antipireticima za snižavanje tjelesne temperature ako poraste iznad 38,5C, analgeticima za bolove u mišićima, sredstvima koja će olakšati disanje i smanjiti sekreciju u disajnim putevima”, objasnili su iz Instituta i ponovili da je grip virusna infekcija i ne liječi se antibioticima.

Ukoliko simptomi ne jenjavaju (naročito kod hronično oboljelih osoba i djece), ako se radi o febrilnom stanju koje je kontinuirano prisutno danima (temperature koje prelaze 38,5C), razvoja kašlja koji je sve intenzivniji, osjećaja nedostatka daha, ubrzanog i otežanog disanja, osjećaja jake malaksalosti i slabost organizma uz pojavu vrtoglavice, ističu, obavezno se javiti ljekaru koji će procijeniti stanje i sprovesti potrebni dalji dijagnostički i terapijski tretman.

J.V.Đ.

16

ZAPOŠLJAVANJE

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVNJE PLANIRA INTENZIVNIJU SARADNJU SA OPŠTINAMA U CRNOJ GORI

Problem nezaposlenosti rješavati i na lokalnom nivou

U

druživanjem sredstava u inovativnim projektima, sa konkretnim i sadržajnim idejama, iz lokalnih sredina moguće je uraditi više na polju zapošljavanja, poručuje direktor Suljo Mustafić. Predsjednik opštine Petar Smolović procjenjuje da Bijelo Polje može postati grad sa manjkom radne snage.

Jedan od priortiteta Zavoda za zapošljavnje je intenzivnija saradnja sa lokalnim samoupravama. Udruživanjem sredstava u inovativnim projektima, sa konkretnim i sadržajnim idejama, iz lokalnih sredina moguće je oživjeti zapuštene privredne kapacitete, doprinijeti obrazovanju i prekvalifikaciji potencijalne radne snage.

Inače, nezaposlenost je problem čije rješavanje treba spuštiti na lokalni nivo, jer su mogućnosti i potrebe različite od sredine do sredine.

Direktor ZZZ Suljo Mustafić procjenjuje da je potrebno više interakcije, kako bi, kroz zajedničke programe i moguće udruživanje sredstava, ali i kreiranje novih mjera, dodatno podstakli aktivne politike

zapošljavanja.

“Zavod ima kancelarije u svim gradovima u Crnoj Gori. Otvoreni su biroi rada i u novoosnovanim opštinama Gusinju i Petnjici. Besplatan servis sa širokom lepezom usluga približili smo kako svim nezaposlenim, tako i poslodavcima”, podsjeća Mustafić, najavljujući radne sastanke sa čelnicima opština i njihovim saradnicima.

Na nedavnom sastanku sa gradonačelnikom Podgorice Ivanom Vukovićem dogovoren je drugačiji pristup i primjena kreativnih politika u oblasti zapošljavanja, a u cilju smanjenja nezaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta.

“I do sada smo brinuli o Glavnom gradu. Na zapo-

U opštini Bijelo Polje zaposleno pet osoba sa invaliditetom

Sa sastanka u Glavnom gradu šljavanje građana Podgorice u 2018. usmjerili smo nešto iznad dva miliona i 200.000 eura, što je više od trećine Zavodovog budžeta za programe i mjere aktivne politike zapošljavanja”, ukazao je Mustafić.

Zavod za zapošljavanje i Glavni grad uskoro će potpisati sporazum o saradnji, kojim će dodatno definisali modele zajedničkih aktivnosti.

Lokalne samouprave koriste programe Zavoda za zapošljavanje, kako bi sugrađanima omogućili neki vid radnog angažovanja.

Recimo, predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović vidi više načina rješavanja problema nezaposlenosti, u lokalnoj zajednici sa oko 4.000 građana bez posla.

“Valorizacija kapitalnih projekata Đalovića pećina i skijalište na Bjelasici za posljedicu će imati nova zapošljavanja. Očekujemo strane investicije. Osim državnih, usvojili smo i set lokal-

nih stimulacija. Suštinska baza razvoja u Bijelom Polju je šest biznis zona, koje već daju efekte”, ističe predsjednik bjelopoljske opštine.

Smolović procjenjuje da Bijelo Polje može postati grad bez problema sa nezaposlenošću, nego, čak, i sa manjkom radne snage.

Opština Bijelo Polje već duže vremena koristi projekte i programe koje realizuje Zavod za zapošljavanje. Smolović navodi višestruki korist programa “Njega starih” i najavljuje kontinuitet učešća Opštine u njegovoj realizaciji.

Takođe, kako dodaje, kroz program ekoloških i komunalnih javnih radova zapošljavaju mlade ljude u turističkoj sezoni. On naglašava poseban značaj programa osposobljavanja visokoškolaca.

“Opština ne može direktno učestvovati u osposobljavanju diplomaca, ali javne ustanove i javna preduzeća opštine Bijelo Polje u kontinuitetu učestvuju u ovom program.

U opštini Bijelo Polje trenutno je zaposleno pet osoba sa invaliditetom.

“S naglašenom pažnjom odnosimo se prema licima sa invaliditetom. Imamo posebnu kancelariju, koja se bavi tim sektorom. Podržavamo aktivnosti oko grantova Zavoda za zapošljavanje, što omogućava da se kroz nevladine organizacije, privatni sektor obučavaju lica sa invaliditetom da budu sposobna i integrisana u redovno funkcionisanje preduzeća. U interesu nam je da u narednom periodu zasnuju trajni radni odnos u nekom od tih preduzeća, pa i u Opštini, ako se uskaže prilika”, kaže Petar Smolović.

Petar Smolović Ove godine omogućeno je da više od 20 visokoškolaca odradi pripravnički staž u opštini Bijelo Polje”, kaže prvi čovjek opštine.

PREDSJEDNIK ROMSKOG SAVJETA ISEN GAŠI POSJETIO ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE

Motivisati Rome da se obrazuju i traže posao Romima koji traže posao, a nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, neophodna je pomoć u sticanju vještina, znanja i ponašanja primjerenog aktuelnim i očekivanim zahtjevima na crnogorskom tržištu rada. To je zaključeno na sastanku direktora ZZZ Sulja Mustafića i predsjednika Romskog savjeta Isena Gašija.

Ističući da se na evidenciji nalazi ne mali broj Roma, direktor Mustafić je ocijenio da su oni prepoznati kao kategorija teže zapošljivih lica.

Direktor je podsjeto da Zavod, kao institucija sa osnov-

Romski savjet nom djelatnošću posredovanja pri zapošljavanju radi bržeg i spremnijeg uključivanja na tržište rada, sprovodi aktivnu politiku zapošljavanja, usklađenu

sa politikom Ministarstva rada i socijalnog staranja.

“Organizovanjem i realizovanjem projekata, koji uvažavaju njihovo realno stanje,

odgovarajućim kvalifikacijama, na kraći vremenski period i javnim radovima – možemo poboljšati uslove za veće zapošljavanje Roma”, ocijenio je Mustafić, naglašavajući potrebu pojačanih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja predrasuda, kada je riječ o ovoj kategoriji građana.

Po riječima predsjedika Gašija, Romima su prihvatljivi posebni programi pripreme, prilagođeni njihovim specifičnostima, koje bi izvodili specijalizovani provajderi.

“Moramo izgraditi povjerenje i osjećaj sigurnosti. Primje-

rima iz prakse treba da ih motivišemo i ohrabrimo da završe obrazovanje i traže posao”, poručio je Gaši.

Na sastanku, kome su prisustvovale pomoćnica direktora Sektora zapošljavanja Sanja Rabrenović i savjetnica u Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Gracijela Rakonjac, ukazano je na neophodnst veće motivacije poslodavaca za rad sa tom kategorijom stanovništva, imajući u vidu poreske olakšice za zapošljavanje teže zapošljivih kategorija.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

ZAPOŠLJAVANJE

17

NEZAPOSLENI KOJI NE TRAŽE POSAO, VEĆ SAMO ZDRAVSTVENU ZAŠTITU, NISU U OBAVEZI DA SE JAVLJAJU BIROU RADA

ZAVODU PRIORITET POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJU

P

ravo na obavezno zdravstveno osiguranje za sve nezaposlene osobe, bez obzira da li su evidentirani kod Zavoda ili ne, ostvaruje se javljanjem direktno Fondu zdravstva.

Nezaposleni koji ne traže posao, već žele samo da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje ne moraju se prijavljivati Zavodu za zapošljavanje.

Ta grupa, takozvanog neaktivnog stanovništva, pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje isključivo i direktno preko Fonda zdravstva.

■ PRIJAVA Ovo zakonsko rješenje na snazi je skoro dvije godine.

Međutim, sa njim nije upoznat veći dio građana.

Ranijim zakonskim rješenjima, da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na zdravstvenu zaštitu, bila je u obavezi da se prijavi u evidenciju Zavoda, kao aktivan tražilac zaposlenja, i da svaka tri mjeseca dostavlja Fondu zdravstva uvjerenje da se nalazi na evidenciji Zavoda.

Već dvije godine svi oni koji ne traže posao, već samo zadravstvenu knjižicu, ne moraju biti prijavljeni birou rada.

“Upravo, zdravstveno osiguranje mnogima je bio povod i motiv prijavljivanja Zavodu. Izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju data je mogućnost Zavodu da uredi evidenciju nezaposlenih, na kojoj treba da ostanu lica koja imaju potrebu za uslugama nacionalne službe zapošljavanja, odnosno lica koja aktivno traže zaposlenje”, objašnjava načelnik Odsjeka za statistiku Jovan Kostić.

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje za sve nezaposlene osobe, bez obzira da li su evidentirani kod Za-

osiguranja, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja. Primarni cilj izmjena Zakona bio je jednakost i pravo svih građana i državljana Crne Gore da imaju zdravstvenu zaštitu.

Sve do stupanja na snagu ovog zakona, nezaposlena lica i članovi njihovog domaćinstva, koji nijesu zdravstveno osigurani po nekom drugom osnovu, ostvarivali su pravo na zdravstvenu zaštitu preko Zavoda za zapošljavanje

■ REGISTRACIJA

voda ili ne, sada se ostvaruje prijavljivanjem kod Fonda zdravstva.

■ ISTE OBAVEZE “Od početka maja nezaposlena lica morala su sama da dolaze u Fond za zdravstveno osiguranje da podnesu zahtjev, sa fotokopijom lične karte, ako je državljanin Crne Gore u pitanju, odnosno ako je riječ o strancu dokaz o odbrenom stalnom boravku i fotokopiju lične karte za stranca. Fond ih evidentira. Pomoću posebnog web servisa, ta prijava evidnetirana je i u centralni registar Poreske uparve”, pojašnjava predstavnica Fonda za zdrav-

Jovan Kostić stveno osiguranje Vukosava Pejović.

Po njenim riječima, obaveze osiguranika ostale su iste.

Znači, dodaje ona, osiguranik kad dobije zdravstvenu knjižicu, dolazi na šalter Fonda zdravstva svaka tri mjeseca, da je ovjeri.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu u aprilu 2017. godine, uređuju se prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ostvarivanje tih prava, finansiranje obaveznog zdravstvenog

Zavod nosilac zdravstvenog osiguranja za korisnike novčane naknade Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zavod prestaje da bude nosilac zdravstvenog osiguranja za nezaposlena lica, izuzev za korisnike novčane nakna-

de. Ponavljamo, nezaposleni ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje isključivo preko Fonda zdravstva. Ukoliko ne žele aktivno da traže zaposlenje ne moraju više biti prijavljeni na evidenciju Zavoda.

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje za sva nezaposlena lica, bez obzira da li su evidentirani kod Zavoda ili ne, sada se ostvaruje evidentiranjem kod Fonda za zdravstveno osiguranje.

“Sve do stupanja na snagu ovog zakona, nezaposlena lica i članovi njihovog domaćinstva, koji nijesu zdravstveno osigurani po nekom drugom osnovu, ostvarivali su pravo na zdravstvenu zaštitu preko Zavoda za zapošljavanje. Odnosno, Zavod je obezbjeđivao sredstva za njihovu zdravstvenu zaštitu”, podsjeća Kostić.

Od stupanja na snagu sistema Objedinjena registracija poreskih obveznika i osiguranika (1. mart 2010. godine), pa sve do stupanja novog Zakona o zdravstvenom osiguranju (april 2017. godine) obaveza Zavoda je bila da za sva lica koja se nalaze na evidenciji nezaposlenih, podnese “Jedinstevnu prijavu za registraciju poreskih obveznika, obveznika doprinosa i osiguranika”, kod Poreske uprave Crne Gore. Takođe, obaveza Zavoda je bila da navedenu prijavu podnese za svako novoprijavljeno lice na evidenciji Zavoda, kao i za sva lica za koja je Zavod prestao da vodi evidenciju.

“Izmještanjem nosioca zdravstvenog osiguranja za nezaposlena lica sa Zavoda za zapošljavanje na Fond za zdravstveno osiguranje ojačana je uloga Zavoda kao posrednika za lica koja su zaista zainteresovana za zaposlenje. Zavodu je omogućeno da se bavi onim što je svrha njegovog postojanja – posredovanjem pri zapošljavanju”, poručuje Kostić.

18

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

BIJELO POLJE: MJEŠTANI PRIPČIĆA UPOZORAVAJU

ŠKOLA DOTRAJALA I LOŠA, POTREBNO GRADITI NOVU

Mještani i roditelji učenika područnog odjeljenja OŠ “Risto Ratković”, u bjelopoljskom prigradskom selu Pripčići, upozoravaju da je objekat tamošnje škole u lošem stanju i da je samo pitanje trenutka kada će se desiti neka havarija. Oni navode da je sreća što nije bilo obilnijih sniježnih padavina, koje su veoma lako mogle prouzrokovati lomljenje greda na dotrajalom krovu. Ističu da je škola bez osnovnih uslova za odvijanje nastave. “Škola ima dvije prostorije, a zidovi od čatme i patosi su dotrajali, pa je sreća da niko od učenika i učitelja do sada nije povrijeđen”, ističu mještani.

Direktor matične škole u Nikoljcu, Sinan Spahić, potvrdio je za Dnevne novine da je škola u Pripčićima u lošem stanju.

“Prije više od decenije pokrenuta je inicijativa da se objekat u potpunosti renovira ili izgradi novi. Očekujemo da taj posao u dogledno vrijeme bude realizovan”, kazao je Spahić.

On je istakao da su nadležni još ranije upoznati sa tim problemom, ali da još nijesu preduzeti neki konkretni koraci. “Škola je izgrađena davne 1946. godine i stalno se u nju ponešto ulaže kako bi bila u funkciji. Detaljnim urbanističkim planom opštine predviđena je izgradnja novog objekta, ali za realizaciju takve investicije potrebna su i značajna sredstva”, kazao je Spahić.

Dodaje da je škola “Risto Ratković” jedina od obrazovnih ustanova koja nema sopstvenu fiskulturnu salu.

“Za potrebe fiskulturne

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Škola u Pripčićima

PODGORICA: IZ JU MUZEJI I GALERIJE TVRDE

Sat na Sat kuli stao zbog nestanka struje

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Direktor JU Muzeji i galerije Sead Đokaj kazao je da su sat i zvono na Sat kuli u funkciji, negirajući informaciju, objavljenu u pojedinim medijima, da sat nije radio godinu dana.

“Odgovorno tvrdim da su te informacije netačne i da je samo jedan kratak period sat bio van funkcije. Nakon rekonstrukcije samog trga i Sat kule, sat je bio stavljen u funkciju. Trenutni zastoj sata

je nastao zbog nestanka struje u samom objektu”, rekao je Đojak u Jutarnjem programu RTCG. On je pojasnio da je Sat kula uvrštena u turističku ponudu Podgorice, podsjećajući da je bila najava da će biti otvorena za posjetioce.

“Nakon davanja stručnog mišljenja, odnosno dogovora s upravom Glavnog grada naći će se optimalno rješenje po tom pitanju”, istakao je Đokaj.

nastave koristimo sportsku salu u ‘Nikoljcu’ i to u terminu do 10 sati ujutru. Stoga bi nadležni trebali ozbiljno da razmisle i o ovom problemu za nesmetano odvijanje nastave”, kazao je Spahić.

Direktor je naveo da je urađena projektna dokumentacija i da postoji građevinska dozvola, kao i dobra volja lokalne uprave da se izgradi novi objekat područnog odjeljenja škole u Pripčićima, jer ulaganje za popravku u postojeći nema efekta.

Prema riječima direktora Spahića, i mještani su zainteresovani da daju doprinos podizanju novog objekta.

Kako je naveo, nastavu u područnom odjeljenju u Pripčićima u ovoj školskoj godini pohađa 17 učenika u dva kombinovana odjeljenja, od čega je pet prvaka.

B.Č.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Crna Gora

19

Podgorica: Nova iNterveNcija NadležNih u jerevaNskoj ulici

Očistili i asfaltirali ulicu, pa je Đurišići opet raskopali

K

omunalna inspekcija, uz asistenciju velikog broja policajaca, uklonila je juče ogradu i predmete iz Jerevanske ulice, sa posjeda za kojeg porodica Đurišić tvrdi da je njihovo vlasništvo.

Gradske službe su nakon čišćenja saobraćajnice asfaltirale dio raskopanog dijela ulice, dok drugi dio nijesu bili u mogućnosti, jer je na njemu bilo parkirano vozilo Đurišića u kojem su bila djeca.

Ekipa preduzeća “Putevi” juče je obnovila i dio trotoara, koji je porodica Đurišić uništila, ali su ubrzo nakon odlaska policije ulica i trotoar ponovo raskopani, a ograda i gume ponovo vraćeni na ulicu.

Uklanjanje ograde i predmeta obavljeno je uz prisustvo velikog broja policajaca, koji su u Jerevansku ulicu došli nešto poslije sedam sati ujutro. Porodica Đurišić nije željela da se skloni sa ograđenog prostora, ali su to učinili nakon naredbe komandira policije da će biti primijenjena sila, te da postupaju po rješenju za vraćanje ulice u prvobitno stanje.

Punomoćnik porodice Đurišić, Budislav Minić, pokušao je da objasni policiji da

Đurišićima nije dostavljeno rješenje za uklanjanje ograde i predmeta iz Jerevanske ulice, te da se postupa po nelegalnim rješenjima i da Komunalna inspekcija nema pravo da uđe u ograđeni posjed.

“Navodno su izvršili dostavu i to u Jerevanskoj ulici, što nije prava adresa porodice Đurišić. Policija izvršava rješenje koje nije dostavljeno, onome ko se obavezuje da ukloni to što treba. Ni sa najboljom voljom ne može da ukloni objekte, jer rješenje nije dobio. To i meni, kao njegovom punomoćniku, otežava posao, jer ne mogu da uložim žalbu na rješenje koje nije dobio”, kazao je Minić.

On je ponovio da je sa pravne strane sve jasno, da će Đurišići, kako kaže, i pred crnogorskim sudovima dobiti naknadu za zemljište, te da će odugovlačenje postupka biti isključivo na štetu građana glavnog grada.

Vanja Đurišić je naveo da

Gume i ograda odmah vraćeni na ulicu neće odustati od takvog načina borbe, što je i potvrdio nakon odlaska gradskih službi i policije, kada je raskopan asfaltirani dio ulice i oštećen trotoar.

“Ova zemlja je moja i sigurno nećemo odustati od nje. Policija nezakonito pruža pomoć Komunalnoj inspekciji i biće podnijete tužbe protiv svih njih”, kazao je Đurišić.

Iz Glavnog grada su juče saopštili da je Komunalna inspekcija postupila prema ranije donijetom rješenju o

glavNi grad objavljuje javNi Poziv

jubilarNi 50. karavaN

“Podgorica na dva točka”

MiMoza danas na ulicaMa Podgorice

Turistička organizacija Podgorice, u saradnji sa JUK Herceg fest i Turističkom organizacijom Herceg Novog, danas, sa početkom u 13 sati, organizuje defile sa karavanom “Praznika mimoze” u Podgorici.

“Mažoretke će, uz prepoznatljivu Gradsku muziku, prošetati glavnom ulicom, od početka Ulice slobode (kod hotela ‘Hilton’) do Trga nezavisnosti, gdje je planirana i završna tačka. Na ovaj način

biće obilježen početak jubilarnog, 50. po redu ‘Praznika mimoze’, najstarije manifestacije u Crnoj Gori, koja se tradicionalno organizuje u februaru u Herceg Novom”, navode iz Turističke organizacije glavnog grada.

U čast jubileju, ovogodišnja manifestacija će trajati 50 dana, a svečano otvaranje zakazano je za 1. februar, kada će nastupiti velika regionalna zvijezda, Zdravko Čolić.

uklanjanju nelegalno postavljene ograde i predmeta u Jerevanskoj ulici na Zabjelu, koju je, kako kažu, na imovini Glavnog grada ranije postavio Đurišić.

“Podsjećamo da je on na taj način onemogućavao nesmetano kretanje građana kroz ulicu koja je izgrađena 1979. godine, a osim što je postavio ogradu, Đurišić je nedavno uništio i dio trotoara i ulice, odnosno javnog dobra. Komunalna inspekcija je izvrše-

njem rješenja o uklanjanju ograde obezbijedila uslove za vraćanje Jerevanske ulice u prethodno stanje i nesmetano kretanje ljudi i vozila. Uklanjanje nelegalno postavljene ograde i predmeta obavljeno je uz prisustvo i asistenciju policije”, navode iz Glavnog grada.

Oni napominju da se pred crnogorskim sudovima vodi nekoliko sporova po tužbama Glavnog grada protiv Vanje Đurišića.

Porodica Đurišić danonoćno već skoro godinu protestuje u Jerevanskoj ulici, koju su ogradili kamenim blokovima i žicom, a u okviru ograđenog prostora se nalazi i kamp kućica u kojoj spavaju. Porodica Đurišić traži od glavnog grada isplatu novca za sporno zemljište od 1.023 kvadrata, za koje tvrde da im je đedovina.

M.M.

Sa prošlogodišnjeg defilea

Glavni grad će danas, 24. januara, objaviti javni poziv za subvencioniranje kupovine bicikala za 2019. godinu, odnosno učešće u projektu “Podgorica na dva točka”, koji će se, ukoliko se nakon realizacije pokaže kao uspješan, nastaviti i u narednim godinama.

“Kao što je ranije najavljeno, budžetom za 2019. godinu predviđena su sredstva u iznosu od 10.000 eura kojima ćemo građanima subvencionirati kupovinu bicikala u visini od 50 odsto, a najviše do 100 eura, putem javnog poziva. To će biti dovoljno da oko stotinu građa-

na sebi obezbijedi bicikla, a ovom akcijom želimo da ih motivišemo da više koriste bicikla kao alternativni vid prevoza”, navode iz Glavnog grada.

Pravo na dodjelu subvencije imaće prvih 50 građana i prvih 50 građanki koji se prijave na Javni poziv za subvencioniranu kupovinu bicikala.

“Obavezni dio prijave su: Obrazac-Zahtjev za dodjelu subvencije, kopija lične karte i ponuda iz prodavnice bicikala u vidu predračuna sa preciziranom specifikacijom”, navodi se u Javnom pozivu.

20

crna gora

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Voli otvara trž MAN servis i s

zorIca KoVačeVIĆ naJaVILa broJne MILIons

Janović na otvaranju sale za fizičko obrazovanje

nIKŠIĆ: MInIstar sporta nIKoLa JanoVIĆ otVorIo reKonstuIsanu ŠKoLsKu saLu

Radovi na fiskulturnoj sali vrijedni 22.000€ U Osnovnoj školi „ Milja Nikčević“ u nikšićkom naselju Kličevo juče je svečano otvorena rekonstruisana fiskulturna sala. Na zadovoljstvo uprave škole, nastavnog kadra i učenika u sali, čija je površina oko 500 kvadrata, zamijenjen je parket, a urađeni su i kompletni molerajski radovi. Otvarajući rekonstruisanu salu ministar sporta Nikola Janović kazao je da se sala za fizičko vaspitanje škole „ Milija Nikčević“ nalazi među dvadeset projekata koje je, u protekle dvije godine, finasiralo Ministarstvao sporta, a koji su imali za cilj obnovu fiskulturnih sala i sporskih terena.

“U narednom periodu planiramo da pojačamo dinamiku i da nastavimo u istom smjeru. Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore kontinuirano rade na poboljšanju uslova da se naša djeca bave sportom, takođe želimo da se što više djece uključi u sport. Crna Gora je po broju stanovnika mala država, ali gledajući sportske rezultate i uspjehe koje smo imali u proteklom periodu možemo reći da smo velika sportska nacija“, kazao je Janović.

Uručujući deset fudbalskih i košarkaških lopti Ja-

U narednom periodu planiramo da pojačamo dinamiku i da nastavimo u istom smjeru

nović je učenicima poručio da budu dobri đaci, a da je na roditeljima, nastavnicima, Vladi i državi da im stvore ambijent da se spreme za sve životne pobjede koje su pred njima. Direktorica škole Slavica Perošević naglasila je značaj investicije za održavanje nastave fizičkog vaspitanja, čija je vrijednost oko 22.000 eura. „ Renovirana fiskulturna sala omogućiće svim učenicima škole bezbjednije i kvalitetnije uslove za izvođenje nastavnih i ne nastavnih aktivnosti u nastavi fizičkog vaspitanja“, istakla je Perošević.

Pored uspješne saradnje sa nadležnim ministarstvom, Perošević je pohvalila saradnju i sa upravom grada i Ministarstvom prosvjete.

“Sa Ministarstvo prosvjete i čelnicima Nikšića imamo kontinuiranu komunikaciju i podršku i ulažemo zajedničke napore da se obezbjede uslovi za bolji i brži i svestraniji napredak prvenstvno učenika, na zadovoljstvo njihovih roditelja, nastavnika i društvene zajednice. Uz nesebičnu podršku i uložena pozamašna sredstva i nadasve kratak vremenski period, kako nastava ne bi bila ugrožena, za 830 učenika ove škole sa Ministarstvom sporta i mladih na čelu sa ministrom Nikolom Janovićem ostavrili smo još jedan kolektivni uspjeh“, istakla je Perošević. Povodom otvaranja rekonstruisane fiskulturne sale učenici škole i nastavnici priredili su zanimljiv kulturno-umjetnički program, a odigrana je i košarkaška utakmica.

M.R.

Predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević je u razgovoru za CdM najavila broje milionske projekte, od izgradnje stanova za građane u stanju socijalne potrebe, desetomilionsku investiciju kompanije Voli koja planira da u tom gradu otvori tržni centar, skoro otvaranje salona i servisa kompanije MAN, ali i izgradnju kolektora, rekonstruciju postojećih i izgradnju novih saobraćajnica. Kovačević tvrdi da smanjuju nezaposlenost i da će to i dalje raditi, te da brojni investitori planiraju da poslovanje presele u Danilovgrad i tako otvore nova radna mjesta. Posvećeni su, ističe, razvoju poljoprivrede, kulture, sporta. Kovačević poručuje da će se rekonstruisati postojeća i graditi nova gradska kanalizacija i kolektor u vrijednosti od sedam miliona eura.

“Predviđeno je da se radi rekonstrukcija puta preko Martinića u dužini od osam kilometara.

Gradiće se nove saobraćajnice, rekonstruisaće se postojeće. Na ruku nam idu i kapitalni projekti Vlade, kao što je rekonstrukcija starog puta Danilovgrad-Podgorica, što će koštati oko tri miliona eura. Nažalost, tender je poništen, ali ovih dana biće raspisan novi. Rade se pripremni radovi za četiri trake saobraćajnice puta Danilovgrad-Podgorica. Očekujemo da pripremni radovi počnu do početka ljeta. Ove godine završavamo projekat za rekonstruk-

ciju “stare džade” DanilovgradMarkovina od 16 kilometara, a biće raspisan tender za izradu projekta rekonstrukciju regionalnog puta Danilovgrad- Glava Zete”, rekla je Kovačević.

U planovima CEDIS-a je, kako dodaje, rekonstrukcija nisko i visokonaponske mreže, što će obezbijediti bolje snabdijevanje električnom energijom.

“Ovih dana se raspisuje tender za rekonstrukciju Zavičajnog muzeja i izgradnju 12 stanova za socijalne slučajeve. Do kraja februara biće urađen projekat za izgradnju stanova za penzionere koji će biti pod veoma povoljnim uslovima, jer je Opština dala lokaciju, oslobodila komunalija, uradila projektnu dokumentaciju i obezbijedila nadzor, kao i sufinansiranje od Ministarstva rada i socijalnog staranja u iznosu od 100.000 eura i obezbijedila tako da cijena kvadrata bude od 300 do 350 eura, što je jako povoljno. Obezbijedili smo sredstva od Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 80.000 eura za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih cjevovoda po programu preduzeća Vodovod i kanalizacija. Obezbijedili smo sredstva u budžetu za rekonstruciju i izmještanje cjevovoda pored novog puta sa četiri trake Danilograd-Podgorica, u iznosu od 120.000 eura”, ističe predsjednica danilovgradske opštine.

Ponosna je što može da najavi

uskoro otvaranje novog servisa i salona MAN-a, investiciju vrijednu više od tri miliona eura, gdje će biti zaposleno petnaestak ljudi iz Danilovgrada, koji su već odabrani i koji ovih dana idu na obuku u Beograd.

“Radiće se objekat za Aromu.

Kompanija Voli je najavila ogromnu investiciju od deset miliona eura. Oni će graditi novi tržni objekat preko 3000 kvadrata, izgradnju motela, sale za vjen-

Herceg noVI: počeLo

Karotrc 201

Popularni karić

U Herceg Novom je počelo prijavljivanje za jedinstvenu trku – jedinu takve vrste u Crnoj Gori, Trku karića, odnosno Karotrc 2019.

Trka će drugi put biti održana 16. marta, a prijave se mogu podnijetio već danas. Organizator je NVO Maškare, u saradnji sa opštinom Herceg Novi, direkcijom Praznika mimoze i JUK Herceg festom.

U NVO Maškare su od ove godine unijeli dvije novine.

“To su kategorija trosjeda i maškaranih takmičara

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

žni centar, salon

crna gora

21

SKe ProjeKte u danilovGradu

Rušenje amfiteatra u dvorištu gimnazije

Bar: Građevinci BaGerom ušli u dvorište Gimnazije

Srušili amfiteatar po kratkom poStupku

Kovačević čanje, nove pumpe na ulazu u Danilovgrad.

Počela je izgradnja novog vatrogasnog doma, rekonstrukcija prostora Crvenog krsta. Naredne sedmice počinje izgradnja, odnosno zemljani radovi za pomoćni teren FK Iskra, koji ove godine slavi 100 godina postojanja. Potpisan je ugovor od FSCG i firme La Collina o izgradnji rasvjete za stadion Iskre, u vrijednosti od oko 800.000 eura. Počela je gradnja

50 stanova za Vojsku Crne Gore.

Kompanija Bemax će na lokaciji Novo selo otvoriti novo drobilično postrojenje gdje će ljudi naći zaposlenje”, jasna je Kovačević. Prema njenim riječima, Danilovgrad je jedno veliko gradilište.

“Smanjujemo nezaposlenost koja je za četiri odsto manja u odnosu na državni nivo. Sarađujemo sa Zavodom za zapošljavanje i radimo da još smanjimo nezaposlenost”, zaključila je ona.

Prijavljivanje za jedinStvenu trKu Karića

19. se održava 16. marta i karića, s obzirom da je vrijeme karnevala i maskenbala. Maškarani će kod dodjeljivanja nagrada biti uvršteni kao još jedna kategorija, tako da će najmaštovitija maskota po odluci žirija dobiti jednu od vrijednih nagrada. Fond za nagrade je bogatiji, jer su ljudi prošle godine vidjeli kakva je bila manifestacija, pa su i sami izrazili želju za sponzorstvom”, naglašavaju u NVO Maškare.

Start i cilj ostaju nepromijenjeni – trka kreće od Gradske

kafane, Ulicom Save Kovačevića do pizzerie Touch, gdje se pravi zaokret do Rent a ville i niže ka Škveru, gdje je cilj kod rampe za ulaz na šetalište. Organizatori su se pobrinuli da i ove godine čitava manifestacija bude druženje uz dobru muziku, pa će zabavni program biti upriličen na platou kod spomenika Tvrtku I. Početak trke zakazan je u podne, a čitav program trajaće do 15 h.

Najboljima će biti dodijeljene nagrade, koje neće izostati ni za one slabije plasirane.

Uz prisustvo većeg broja pripadnika privatnog obezbjeđenja, juče su na gradilištu vrtića između Gimanzije i OŠ “Blažo Jokov Orlandić” ušle građevinske mašine, javlja barinfo.me.

Bager je odmah počeo da ruši amfiteatar i da ravna okolni teren. Ispred gradilišta je bilo nekoliko desetina aktivista koji se protive izgradnji vrtića na tom mjestu, a pridružio im se dio učenika Gimnazije, kao i nekoliko profesora. Radove izvodi konzorcijum firmi iz Nikšića “LD Gradnja-Ivkon-Telemont-Ekoplant-Ening-Lars

fire”, objavio je barinfo.me.

Podsjećamo, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević naložio je juče nadležnom organu lokalne uprave da bez odlaganja obiđe gradilište dječjeg vrtića u Baru, kako bi utvrdio da li se radovi izvode po zakonskim procedurama i standardima, koji se moraju poštovati prilikom izgradnje objekata, u cilju obezbjeđenja sigurnog pristupa lokaciji, bezbjednosti lica, susjednih objekata i zaštite okoline, te nesmetanog odvijanja saobraćaja za vrijeme trajanja

građenja.

Sječa čempresa u Baru ispred gimnazije počela je u četvrtak, 17. januara u ranim jutarnjim časovima, uprkos višenedjeljnoj borbi građana da se to ne čini.

Već do osam časova oboreno je više od 20 ovih višedecenijskih stabala, a radnici su nastavili da sijeku i kasnije.

Na toj lokaciji okupila se i grupa građana koja protestuje, a policija je intervenisala i uhapsila četiri demonstranta koji su nakon saslušanja u CB Bar pušteni na slobodu.

KlimatološKa Stanica u Petnjici Godinu ČeKa otvaranje

NijedNo mjereNje do daNas Više od godinu dana od kako je postavljena klimatološka stanica u Petnjici, međutim još nije u funkciji, objavio je radiopetnjica. me. Krajem novembra 2017. godine je instalirana stanica za praćenje temperaturnih promjena. Do danas nije izvršeno i zvanično objavljeno nijedno mjerenje i pored toga što je, u vrijeme postavljanja, najavljeno da će se dva puta dnevno vršiti mjerenja. Prema nezvaničnim informacijama radija, lokalna uprava očekuje da se dogovor između Zavoda za hidrometeorologiju i Opštine Petnjica ispoštuje i realizuje jer puštanje stanice nije u nadležnosti lokalne uprave, već je to isključivo nadležnost ovog zavoda.

Klimatološka stanica u Petnjici

22

SVIJET

DAMASK UPOZORIO IZRAEL

Gađaćemo aerodrom u Tel Avivu, ako nastavite

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

DOJČE VELE: SASTANAK U MOSKVI NA

ERDOGAN I PUT N akon najavljenog povlačenja američkih trupa iz Sirije, Rusija i Turska rade na novoj strategiji. To će biti najvažnije tema razgovora koje će turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan voditi u Moskvi.

Sirijske vlasti su, kako je prenijela Raša Tudej, saopštile kako će “uzvratiti” Izraelu na vazdušne napade ukoliko Savjet bezbjednosti UN-a hitno ne zabrani upade u sirijski vazdušni prostor Izraelu, prenijele su agencije.

“Ako nastavite, iskoristićemo pravo samoodbrane i bombardovati aerodrom u Tel Avivu”, poručili su iz Damaska. Izraelska vojska izvela je vazdušne udare na teritoriju Sirije u noći između nedjelje i ponedjeljka. Kako je sa-

opšteno, meta napada su bile sirijske i iranske mete u Siriji, uključujući pozicije iranske Snage Kuds koja pripada Revolucionarnoj gardi. Izrael je ciljao skladišta oružja, obavještajnu lokaciju i vojni kamp za obuku, te više baterija sirijske protivvazdušne odbrane. Napadi su bili odmazda za napad raketom iranske proizvodnje koju su ispalile iranske snage u Siriji, navela je izraelska vojska. U izraelskom bombardovanju poginula je dvadeset jedna osoba.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, „Vujačić ID“ d.o.o. iz Podgorice, Mahala bb, Golubovci, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za pogon za protektiranje guma na katastarskoj parceli 161/5 KO Cijevna, Glavni grad Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 01.02.2019.godine.“

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i njegov ruski kolega Vladimir Putin ujedinili su snage još 2016. Zajedno sa Iranom, tada su pokrenuli tzv. Astana-proces, koji je za cilj imao okončanje rata u Siriji. Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će povući trupe iz Sirije, sada svi učesnici u tom sukobu moraju da promijene taktiku na terenu. Zato su se jučerašnji razgovori u Moskvi vrtjeli oko tri teme: formiranju bezbjednosne zone u sjevernoj Siriji istočno od Eufrata, moguće operacije turske vojske u Manbidžu i rastućeg uticaja islamista bliskih Al kaidi u Idlibu. Od svih tih tema Turska pri jednoj ostaje tvrdokorna a to je njen odnos prema Partiji demokratske unije (PYD) i njenom militantnom krilu YPG koje su osnovali sirijski Kurdi. I PYD i YPG njeguju prisne veze sa zabranjenom Radničkom partijom Kurdistana (PKK) koja se nalazi na spisku terorističkih organizacija, kako u Turskoj, tako i u SAD i Evropskoj uniji.

■ SVAĐE IZMEĐU

NATO-PARTNERA

Vlada u Ankari smatra da su PYD i YPG sirijski ogranci PKK, za razliku od SAD za koje je YPG bio partner u borbi protiv tzv. Islamske države. Američki instruktori obučavali su i naoružali borce YPG, što je Turskoj oduvijek bio trn u oku i razlog za nesuglasice među NATO-partnerima. Zvanični cilj PYD i YPG je osnivanje autonomnog regiona na severu Sirije, južno od turske granice. Turska na tom istom području namjerava da formira bezbjednosnu zonu. Cilj Ankare je da iz tog dijela Sirije protjera naoružane pripadnike YPG kako bi se stvorio preduslov za povratak sirijskih izbjeglica koje žive u Turskoj. I među tim izbjegli- cama mnogo je Kurda.

Politikolog Murat Ješiltaš radi za Fondaciju za politička, socijalna i ekonom-

ska istraživanja (SETA) sa sjedištem u Ankari. On procjenjuje da je oko 300.000 Kurda, zbog pritiska YPG, prisiljeno da izbjegne iz tog dijela Sirije. Turski predsjednik Erdogan je u razgovoru za Njujork tajms najavio da će Turska u kurdskim područjima na sjeveru Sirije uvesti tzv. “lokalna opštinska vijeća”, a u tom procesu bi trebalo da učestvuju Kurdi koji nisu bili umiješani u “terorističke borbe”.

■ OTVOREN ZA

ALTERNATIVE?

Stručnjaci smatraju da se i Erdogan i Tramp slažu oko uvođenja bezbjednosne zone koja bi trebalo da bude široka 32 kilometara. Turska polaže pravo na uspostavljanje te zone, ali nije sasvim jasno da li je Vašington s tim saglasan. Kerim Has, stručnjak za tursko-ruske odnose sa sjedištem u Moskvi, siguran je da Erdogan i Tramp vode razgovore o sudbini sirijskih Kurda. Turska – prema tom dogovoru – ne bi napadala borce YPG, već bi oni sami napustili tu zonu u pravcu juga. Has smatra da je moguće i formiranje neke kurdske države u Siriji, po uzoru na sjeverni Irak, a uz dozvolu i pomoć Turske.

Ali kako Moskva gleda

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE raspisuje:

KONKURS Za honorarno angažovanje 2 (dva) saradnika u nastavi na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, na određeno vrijeme – za ljetnji semestar studijske 2018/19. godinu na Osnovnim akademskim studijama: Fizička kultura i zdravi stilovi života i Sportski treneri i novinari Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i na nematičnim fakultetima, za grupu predmeta u naučnoj oblasti Sportske nauke.

Uslovi: Pored opštih uslova utvrđenih Zakonom o radu, kandidati moraju ispunjavati posebne uslove utvrđene članom 75 Zakona o visokom obrazovanju i članom 105 Statuta Univerziteta Crne Gore.

Prijavu na konkurs sa pisanim dokazima o ispunjavanju uslova konkursa, podnose se u roku od 7 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje: ul. Vuka Karadžića 83, Nikšić.

Neblagovremene i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

Dekan prof. dr Stevo Popović

Kurdski borci stoje kraj američkih oklopnih vozila pored tursko-sirijske granice

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

SVIJET

23

NA KOJEM ĆE SE ODLUČIVATI O BUDUĆIM KORACIMA U SIRIJI

TIN - TRI SIRIJSKE TEME na ideju o formiranju jedne tursko-američke bezbjednosne zone na sjeveru Sirije? Has ukazuje na stav Moskve prema kojem bi režim sirijskog predsjednika Asada ponovo trebalo da uspostavi kontrolu nad svim područjima Sirije. I moskovski planovi predviđaju neku vrstu autonomije za Kurde, ali to bi, međutim, trebalo da bude kulturna autonomija. Stručnjak za bezbjednost Ješiltaš smatra da Asad ne bi bio u stanju da se pobrine za bezbjednost i stabilnost na području istočno od Eufrata.

Zato je i Rusija otvorena za alternativna rješenja.

■ POZIV U Jučerašnji razgovori u Moskvi vrtjeli su se oko tri teme: formiranju bezbjednosne zone u sjevernoj Siriji istočno od Eufrata, moguće operacije turske vojske u Manbidžu i rastućeg uticaja islamista bliskih Al kaidi u Idlibu

POMOĆ ASADU IZ MANBIDŽA

Jedno drugo krizno žarište je grad Manbidž na zapadnoj obali Eufrata. Erdogan tu već mjesecima prijeti ofanzivom, a razlog bi trebalo t ra ž i t i u činjenici da je taj, mahom Arapi-

ma naseljen grad, 2016. godine od Islamske države preuzeo YPG – i tu i ostao.

To je u suprotnosti sa obećanjima Vašingtona da će se YPG nakon pobjede povući. Činjenica da je YPG na zapadnoj obali Eufrata, tada je za Ankaru predstavljala crvenu liniju. Nakon najave američkog povlačenja, jedinice YPG pozvale su Asada u pomoć zbog prijeteće turske ofanzive i djelimično se povukle iz grada.

Asadove trupe razmjestile su se po obodima grada. Tu je takođe aktivna i ruska vojna policija, i

to zajedno s pripadnicima YPG, što je poseban trn u oku Turcima. Rusija bi Manbidž voljela da vidi u rukama Asadovih trupa. Stručnjak Kerim Has naglašava da Moskva nikada Turskoj ne bi dala zeleno svijetlo za ofanzivu na Manbidž. A ako bi se to i dogodilo, onda pod uslovom da se grad što je prije moguće ponovo preda u Asadove ruke.

Has smatra da, kolikogod da je Erdoganu važna situacija na istočnoj obali Eufrata i u

Manbidžu, toliko je Putinu važna sudbina grada Idliba.

Rusija i Turska su još u septembru potpisali ugovor kojem je cilj da se u uporištu pobunjenika, Idlibu, uspostavi demilitarizovana zona. Ugovorom je predviđeno i povlačenje teške artiljerije, kao i povlačenje “svih radikalnih boraca”. Najvažniji cilj jeste povlačenje grupacije Hajat Tahrir al Šam (HTS), koja je bliska Al Kaidi. Turska u svakom slučaju želi da spriječi Asadovu ofanzivu na Idlib koja bi prouzrokovala novi talas izbjeglica. Međutim, uslovi za ispunjenje odredaba iz tog sporazuma nisu mogli da budu ispunjeni. HTS je, nakon borbi protiv pobunjenika koje podržava Turska, samo još proširio svoj uticaj.

“Očekuje se da će Putin Erdogana u Moskvi podsjetiti na stavke iz tog ugovora i jasno mu staviti do znanja: Ili ćete vi da potjerate HTS iz regiona ili ćemo to da uradimo mi”, zaključio je Has.

24

SVIJET

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

ª novi slogan republikanske partijeº

“IzgraDI zID I pašće krImInal” Predsjednik SAD Donald Tramp predstavio je na Tviteru “novi slogan Republikanske partije za naredne dvije godine” za koji je, koristeći samo velika slova, naveo da glasi “IZGRADI ZID I PAŠĆE KRIMINAL!”(BUILD A WALL & CRIME WILL FALL!). “IZGRADI ZID I PAŠĆE KRIMINAL! Ovo je novi slogan, za naredne dvije godine dok zid ne bude završen (sada se još gradi), Republikanske partije. Koristite ga i molite se!”, poručio

Papa Franja ocijenio je da nas je strah od migracija “učinio ludim”. Papa je to rekao kada su ga na početku turneje po centralnoj Americi, novinari pitali šta misli o predlogu da se na granici SAD sa Meksikom podigne zid, prenio je AP. Papa Franja koji je prvi papa iz Južne Amerike, svoj konkordat zasniva na brizi o položaju migranata i izbjeglica, a očekuje se da na ovom putu ponudi riječi ohrabrenja mladima koji će se okupiti u Panami na obilježavanju svjetskog Dana mladih.

je Tramp na ovoj društvenoj mreži, misleći na zid na granici SAD sa Meksikom koji bi trebalo da zaustavi ulazak ilegalnih migranata na američku teritoriju. Slogan je još jednom ponovio u posebnom tvitu, a prethodno je ocijenio i da postoji “veliko jedinstvo u Republikanskoj partiji”. “Žele da, jednom za svagda, stave tačku na kriminal i droge koji mogu da se zaustave! Pogranična bezbjednost i zid. Nema dileme!”, naveo je Tramp.

upozorenje brisela članicama koje nude pasoše investitorima

Foto: Yves Herman

Oštrije provjere podnosilaca za “zlatnu” vizu Evropska unija upozorava zemlje koje imaju unosne šeme i izdaju pasoše i vize bogatim strancima, da pojačaju kontrolu iz bojazni da bi se mogli ogriješiti o sigurnosne i poreske zakone.

Evropska komisija je saopštila u izvještaju da takozvani zlatni pasoši i vize ponuđeni u jednoj državi članici EU mogu da otvore zadnja vrata evropskom državljanstvu ili prebivalištu u svih 28 država članica, prenio je AP. Komesar

za migracije Dimitris Avramopulos izjavio je da će EK posmatrati potpunu usklađenost sa pravom EU. Avramopulos je upozorio da “posao koji smo radili zajedno tokom proteklih godina u smislu povećanja sigurnosti, jača-

nja naših granica i zatvaranja informacijskih praznina, ne bi trebalo da bude ugrožen’’. Bugarska, Kipar i Malta nude pasoše investitorima, bez da oni imaju veze sa tim zemljama i obaveze da tamo žive. Vize za investicije nudi 20 zemalja članica EU.

parlament u bavarskoj o holokaustu

Desničari nisu odali počast žrtvama Nekoliko poslanika desničarske AfD u parlamentu Bavarske, izašli su iz parlamenta usred ceremonije odavanja počasti žrtvama Holokausta. Prije toga ih je lider Jevreja optužio da umanjuju zločine nacista.

Poslanici su ustali i izašli iz pokrajinskog parlamenta nakon što ih je Šarlot Knobloh, koja je preživjela Holokaust i koja je bivši lider njemačkog Central-

nog savjeta Jevreja prozvala rekavši da “takozvana Alternativa za Njemačku zasniva svoju politiku na mržnji i marginalizaciji”, prenio je AP. Kako se navodi, ona je rekla da su oni stranka koja umanjuje zločine nacista i ima bliske kontakte sa ekstremnom desnicom. Poslanici drugih stranaka podržali su Knobloh i burnim aplauzom pozdravili to što je rekla.

ª najcrnjaº godina u istoriji zemlje

U Meksiku 33.000 ubistava u 2018.

Protekla godina bila je najcrnja u istoriji Meksika, pošto je u toj državi u kojoj bjesni rat protiv narko-mafije, tokom 2018. ubijeno više od 33.000 osoba, saopštile su vlasti u Meksiko Sitiju.

Tokom 2018. godine u Meksiku je ubijena tačno 33.341 osoba, odnosno čitavih 15 odsto više nego godinu dana ranije, kada je stradalo 28.866 ljudi. Veliki broj ubistava povezan je sa sukobima mafijaških kartela, ko-

ji se već godinama bore za prevlast u različitim regionima Meksika.

Prema podacima meksičkih vlasti, od početka rata protiv narko-mafije 2006. godine u toj državi je ubijeno ili nestalo više od 200.000 ljudi.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

KULTURA

POČINJE MANIFESTACIJA KAMERNIH DRAMSKIH OSTVARENJA

Predstava Bog masakra otvara četvrti Makado

Moćnim, lirskim glasom žene koju je mladost vezala uz doba u kom su bogovi spavali jedan od najcjenjenijih savremenih belgijskih pisaca ne samo da daje potresnu sliku jednog od najburnijih vjekova u istoriji, već nam i poklanja nezaboravnu meditaciju o prirodi sjećanja i snazi zaborava.

Festival će otvoriti predstava “Bog masakra”

REPERTOAR DANAS 24.1.2019.

FILM LEPTIR

17.00 / 20.15 / 22.00 h

REŽIJA: Majkl Noer MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 25.1.2019.

FILM POVRATAK MERI POPINS

11.30 / 14.00 / 16.30 / 19.00 h REŽIJA: Rob Maršal MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

D

o 29. januara domaća publika biće u prilici da pogleda pet produkcija ansambala iz Beograda, Sarajeva, Kolašina i Plužina.

Igranjem predstave “Bog masakra” Kraljevskog pozorišta Zetski dom u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović” sjutra sa početkom u 20 sati biće otvoreno 4. izdanje manifestacije kamernih dramskih ostvarenja “Makado”.

Do 29. januara domaća publika biće u prilici da pogleda još četiri predstave ansambala iz Beograda, Sarajeva, Kolašina i Plužina.

“Predstavićemo pet aktuelnih domaćih i gostujućih produkcija i koprodukcija u okviru manifestacije koja iz godine u godinu sve više plijeni pažnju šire javnosti zbog dobre selekcije predstava, žanrovske raznovrsnosti”, najavljuju organizatori.

Predstavu “Bog masakra” je po tekstu Jasmine Reze režirao Siniša Evtimov, a u glumačkoj postavi su Marija Labudović, Jelena Đukić, Vule Marković i Omar Bajramspahić.

“U tekstu Jasmine Reze dva bračna para pokušavaju da riješe sukob njihovih sinova, otpočevši susret u upadljivo tolerantnom i civilizovanom tonu.

Drama sa elementima satire pokazuje da zapadno društvo, koje osuđuje svaki oblik fizič-

Predstavićemo pet aktuelnih domaćih i gostujućih produkcija i koprodukcija u okviru manifestacije koja iz godine u godinu sve više plijeni pažnju šire javnosti zbog dobre selekcije predstava, žanrovske raznovrsnosti

kog i verbalnog nasilja, insistirajući na osmijehu, političkoj korektnosti, pacifizmu i svemu demokratskom, kada se razgovor razbukti, svodi ove vrijednosti samo na praznu formu, pokazujući dvoličnost, odsustvo ljudskosti i u teoriji, toliko omraženu agresiju”, stoji u najavi.

Drugog dana manifestacije biće izvedena monodrama

“Oskar i mama Rouz”, u izvođenju beogradske glumice Vesne Čipčić. Po bestseleru Erika Emanuela Šmita režiju potpisuje Nebojša Bradić.

Pozorišnu predstavu “Gospođa Bovari” koja je nastala u produkciji Centra za kulturu Plužine i Alternativne teatarske aktivne kompanije (ATAK) publika će biti u prilici da pogleda u nedjelju u Velikoj sali KIC-a. “’Gospođa Bovari’ Gistava Flobera u dramatizaciji Vaska Raičeviča i u režiji Zorana Rakočevića, predstavlja intrigantno savremeno čitanje ovog klasičnog djela koje odaje svevremenost teme o prolaznosti života”, najavljuju organizagtori.

Kolašinski “Korifej” teatar predstaviće se u ponedjeljak predstavom “Žena koja je skuvala svog muža”. Predstava je nastala po tekstu Debi Izita, a režiju potpisuju i uloge tumače Đorđije Tatić, Anđelija Rondović i Marija Đurić. Četvrto izdanje festivala MAKADO zatvoriće višestruko nagrađivana autorski projekat Zijaha A. Sokolovića ”Demokratija/Demokracija”.

U ovoj uvjetljivoj i kreativnoj priči o raznim oblicima uspjele i neuspjele demokratije pored Sokolovića glumi i Dražen Šivak.

R.K.

25

Radionica za projekte u razvoju

Filmski centar Crne Gore uputio je poziv domaćim scenaristima, rediteljima i producentima da do 20. marta prijave filmske, televizijske i dokumentarne projekte u fazi razvoja na konkurs Mediteranskog filmskog instituta.

“Ove godine radionica Script 2 uključuje tri odvojene i dinamične platforme za opblasti filma, televizije i dokumentarnog filma. Radionice se odvijaju kroz četiri sesije. Prva će biti realizovana od 24. juna do 6. jula u Grčkoj, druga, onlajn faza, planirana je za avgust i septembar, treća će biti održana takođe u Grčkoj od 13. do 20. oktobra, dok je završna sesija planirana za decembar”, stoji u pozivu.

Konkurs Mediteranskog filmskog instituta podržao je program Media Kreativne Evrope.

S.I.

4

SESIJE U OKVIRU RADIONICE SCRIPT 2 BIĆE ORGANIZOVANE OD JUNA DO OKTOBRA

O Božićnom ustanku u Mojkovcu Razgovor o Božićnom ustanku biće priređen u multimedijalnoj sali Skupštine opštine Mojkovac, danas sa početkom u 18 časova.

Tom prilikom, govoriće Rajko Cerović, Marijan Mašo Miljić, Borislav Jovanović i Dejan Vuković.

U prigodnom programu učestvuju i učenici Srednje škole “Vuksan Đukić”.

Organizator događaja je Matica crnogorska, ogranak u Mojkovcu.

R.K.

26

Kultura

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

završena Sedmica kineSke kulture

Duga istorija i bogata kultura privukli pažnju Dvodnevnim programom posvećenom nematerijalnoj baštini i običajima grada Guangžu, kulturnog centra jugoistočne Azije koji je priređen u atrijumu tržnog centra svečano je zatvorena Sedmica kineske kulture. Posjetioci su bili u prilici da se upoznaju sa načinom pravljena prazničnih fenjera od papirnih traka i zanimljivih figura od riže, kao i rezbarenjem kamena. Ćingjang Jang, umjetnica koja oslikava mermer, kazala je da se cijela njena poro-

dica bavi ovim teškim, ali lijepim zanatom, te da je i njena ćerka zainteresovana da ga nauči, a Fu Caoi Ji, majstor pravljenja fenjera, koji je najviše oduševio najmlađe, ističe da Kineska nova godina okuplja ljude i širi ljubav i da je to njihova misija i u Crnoj Gori.

Posjetioci su posebno bili zainteresovani za tradiciju ispijanja čaja i paljenja tamjana pa su sa pažnjom posmatrali kako to rade kineski umjetnici. Publika je takođe bila u prilici da se upozna sa tradicionalnim plesom inspi-

cnp: na programu komad luke kortine

Priča o licemjerima iza političke frazeologije Komad “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, koju je po tekstu Iva Brešana režirao Luka Kortina, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, večeras sa početkom u 20 sati. Predstava je nastala u koprodukciji Međunarodnog festivala Kotor Art i Crnogorskog narodnog pozorišta. “’Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja’ tekst je koji od vremena kada je napisan, a to je bilo davne 1965. godine, uspješno podbada, izvrgava kritici i ruglu te uznemiruje duhove ovih naših prostora.

Prva je to drama klasika Iva Brešana koja je zbog svoje političke beskompromisno-

Scena iz predstave

sti i oštrine spavala čitavih šest godina nakon što je napisana, sakrivana po ladicama gdje su je brižno pospremale prestrašene ruke pozorišnih direktora... Ta priča o oportunistima, lopovima, licemjerima skrivenima iza političke frazeologije trenutka razotkriva glupost totalitarističkog režima, ali jednako tako otvara prostor analogiji s našim vremenom demokrature”, zapisala je dramaturškinja Željka Udovičić-Pleština.

Uloge tumače Simo Trebješanin, Danilo Čelebić, Julija Milačić, Ana Vujošević, Stevan Radusinović, Dušan Kovačević, Dejan Ivanić...

R.K.

risanin Eritrina cvijetom i narodnom drevnom muzikom.

Zvuk bambus flaute, lutkarska predstava, opera i borilačke vještine primamili su publiku da zastane i sazna nešto više o Kini. Vođa umjetničke trupe Čen Hun Pin poručio je da između Kine i Crne Gore postoji veliko prijateljstvo.

“Trupa i umjetnici koju su vam se predstavili su nešto najbolje što naš grad ima da ponudi. Guangžu ima dugu istoriju i bogatu kulturu. Vjerujem da ćemo imati još bolje odnose i tješnju kulturnu i ekonomsku saradnju”, kazao je Pin. U okviru manifestaci-

je realizovani su i Sedmica kineskog filma i nastup kineskog simfonijskog orkestra. Program je organiziovala Ambasada NR Kine u susret Kineskoj novoj godini, najvažnijem tradicionalnom prazniku, koji ove godine počinje 5. februara po našem kalendaru.

R.K.

u izdanje booke

Još jedan roman Elene Ferante

najavljen bogat umjetnički program

Izdavačka kuća “Booka” objavila je roman Elene Ferante “Dani napuštenosti” (I giorni dell’abbandono), originalno objavljen na italijanskom 2002. Ko je Elena Ferante, koja je postigla nezapamćen uspjeh širom svijeta, i dalje se ne zna. Nagađa se da li je riječ o spisateljici, piscu ili grupi autora, budući da je identitet uspješno sakriven. “Dani napuštenosti” je knjiga koja zadire u najskrivenije kutke ženske svijesti i osjećajnosti, ženske snage i slabosti. JGlas Elene Ferante pokrenuo je čitav jedan književni talas u čijem fokusu je portret autentičnog ženskog iskustva, a roman “Dani napuštenosti” prodoran je odjek tog glasa, poručuju iz izdavačke kuće “Booka”. R.K.

Više od dvadeset izložbi u Kotoru tokom ove sezone Više od dvadeset umjetnika iz zemlje i regiona izlagaće tokom ove godine u Gradskoj galeriji u Kotoru. Izlagačka sezona biće otvorena 31. januara izložbom radova profesorice na Likovnoj akademiji u Kragujevcu Mije Lukovac-Arsenijević.

Slijede izložbe slika Đorđija Vujičića, Tanje Pikule i Ane Cvejić, nakon kojih će se kotorskoj publici fotografijama i instalacijama nastalim u ovom gradu predstaviti Igor Antić.

Sredinom aprila biće priređena dokumentarna izložba naslovljena “40 godina od zemljotresa”. Domaći ljubitelji likovne umjetnosti biće u prilici da se upoznaju sa stvaralaštvom Andra Banovca iz Spli-

ta, a kao rezultat saradnje sa Galerijom savremene likovne umjetnosti iz Niša biće otvorena kolektivna izložba grafika 20 umjetnika iz 10 zemalja. Svoje radove u predstojećoj izlagačkoj sezoni predstaviće i slikar Vaso Nikčević, San Hi Mun, vajari Vlado Kostov i Branko Bolović, Dragoslav Krnajski a planirane su i izložbe radova Mirjane Meri Marković, Radojke Samardžije, Vladimira Ristivojevića, Elizabete Baći, Kristine Ristić i Jovane Šarac.

Za novembar je najavljeno održavanje tradicionalne izložbe “Kotorski vizuelni umjetnici”, a sezona će biti zatvorena izložbom grafika Slobodana Radojkovića.

R.K.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

kreMona PoČela ProJekat DIGItalIzacIJe MuzIČke baŠtIne

Čitav grad se utišao zbog Stradivarijevih violina

M

uzej violine u italijanskom gradu Kremoni pokrenuo je projekat digitalizacije svih zvukova koje proizvode Stradivarijeve violine kako bi ih sačuvali za buduće generacije, jer će doći trenutak kada se na čuvenom i nekoliko vijekova starom instrumentu više neće moći svirati.

Violine, kao i viole, čela i drugi žičani instrumenti, uključujući gitare koje su izradili članovi porodice Stradivari prije 300 godina, simbol su čistog kvaliteta zvuka koji je teško kopirati čak i u 21. vijeku, uz svu danas dostupnu tehnologiju.

U Kremoni na sjeveru Italije radionice su imali neki od vodećih graditelja violina, među njima Antonio Stradivari, koji je u 17. i 18. vijeku izradio neke od najboljih instrumenata svih vremena. Grad je danas dom Muzeja violine, u ko-

jem su neki od najbolje očuvanih Stradivarijevih primjeraka, kojih je u svijetu ostalo 650 i svi imaju svoj vijek trajanja. “Čuvamo ih i restauriramo”, kaže kustos Fausto Kačaatori iz Muzeja violine, “ali kad dostignu određenu starost, postanu previše krhki da bi se na njima sviralo”.

Zbog toga je Kremona pokrenula ambiciozan projekat digitalizacije zvuka Stradivarijevih instrumenata, ali i onih koje su izradila druga dvojica majstora iz ovoga grada, Amati i Gvarneri del Gesu.

27

Gabrijele Skjavi, u Muzeju violina prilikom snimanja projekta “Banka Stradivarijevog zvuka”

Pod nazivom Stradivarus Sound Bank ili Banka Stradivarijevog zvuka, ta će baza podataka sadržati sve moguće tonove koje mogu proizvesti četiri pomno izabrana instrumenta iz kolekcije Muzeja violina. Sve se snima u koncertnoj dvorani samog muzeja (Aditorium Giovanni Arvedi), a s obzirom na kaldrme u okolici, bilo kakav zvuk motora automobila ili žene koja hoda na visokim štiklama proizvodi vibracije koje narušavaju kvalitet zvuka.

Gradonačelnik Kremone, ujedno predsjednik Fondacije Stradivarius, Đanluka Galimberti sljedećih pet sedmica zatvorio saobraćaj u ulicama oko Muzeja violine, a građane je zamolio da se maksimalno utišaju.

R.K.

Izložba slIka I koncert u baru

Veče u znaku mladih crnogorskih umjetnika

Sa potpisivanja ugovora

PotPIsan uGovor o saraDnJI IzMeđu cnP I HIPotekarne banke

Dobar primjer Društveno oDgovornog poslovanja

Predstavnici Hipotekarne banke i Crnogorskog narodnog pozorišta, već treću godinu zaredom, potpisali su ugovor o o generalnom pokroviteljstvu pozorišne sezone našeg nacionalnog teatra.

Ugovor su potpisale direktorica pozorišta Zorana Kralj i direktorica marketinga Hipotekarne banke Ana Ristić.

Kralj je ovom prilikom istakla da je trogodišnje partnerstvo dobar primjer društveno odgovornog poslovanja biznis sektora.

Kultura

“Podrška koju smo obezbijedili od Hipotekarne banke sigurno će doprinijeti i kvalitetu i obimu produkcije i programa koje planiramo da realizujemo do kraja ove pozorišne sezone”, kazala je Kralj.

Hipotekarna banka će putem društvenih mreža organizovati aktivaciju kroz koju će svoje klijente nagraditi sa dvije godišnje karte CNPa, koje podrazumijevaju pet predstava za dvije osobe do kraja godine.

“Ono na što smo posebno

ponosni jeste da smo u dijelu prodaje kroz naše bankarske servise unaprijedili poslovanje CNP i omogućili onlajn kupovinu putem sajta pozorišta, da smo implementirali POS uređaje preko kojih posjetioci mogu da kupuju karte putem platnih kartica. Dakle, za nas je saradnja sa Crnogorskim narodnim pozorištem i potpisivanje ovog ugovora, po treći put, više od same materijalne podrške i od društveno odgovornog poslovanja”, istakla je Ristić.

R.K.

Veče posvećeno mladim crnogorskim umjetnicima biće priređeno u Dvorcu kralja Nikole večeras sa početkom u 20 sati, u sklopu zimske scene Barskog ljetopisa. Nakon otvaranja izložbe radova akademskih crnogorskih umjetnica Jelene Iličković-Tomić, Jovane Vujanović i Tijane Vujović pod nazivom “Reflek-

sije”, publika će biti u prilici da uživa u koncertu mladih crnogorskih pijanista Darje Samofalove i Vasilija Basaraba. Ovom prilikom, mladi duo izvešće kompozicije Betovena i Šopena.

Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti i selektorka likovnog programa “Barskog ljetopisa” Anastazija Miranović.

R.K.

U okviru izložbe “Refleksije” radove će predstaviti Jelena Iličković-Tomić, Jovana Vujanović i Tijana Vujović

28

DRUGI MEDIJI

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

PREDAVAČ NA UNIVERZITETU DONJA GORICA NIKOLA BANIĆEVIĆ

TERORIZAM JE NAJVEĆA PRIJETNJA PO GLOBALNU BEZBJEDNOST

Nikola Banićević je predavač na UDG Podgorica – Humanističke studije, smjer Bezbjednost na predmetima, Upravljanje krizima, Međunarodni terorizam. Bio je član Komunikacionog tima Savjeta za članstvo Crne Gore u NATO i Radne grupe za pregovaračka poglavlja 23. i 24. Pravosuđe i temeljna prava i pravo, sloboda i bezbjednost Nacionalne konvencije o evropskoj integraciji Crne Gore.

UPA: Očuvanje globalnog mira i bezbijednosti danas je najprisutnija tema u međunarodnoj zajednici. Koju su to globalni rizici i prijetnje najizraženiji u dobu u kojem živimo?

Banićević: Moramo shvatiti da pojam globalne bezbijednosti nije imaginaran i da ga čine nacionalni bezbjednosni sistemi država. Danas možemo govoriti o terorizmu u svim njegovim oblicima kao globalnoj prijetnji miru i bezbijednosti, s obzirom da njegova dejstva i posljedice nisu uslovljene granicima. Ideja za teroristički napad može nastati u jednoj državi, organizovanje aktivnosti u cilju izvršenja terorističkog napada u drugoj, a da meta bude na teritoriji treće države. Pored konvencionalnog terorizma koji podrazumijeva ubilački teroristički udar sa distance i samoubilački terorizam, danas su prisutni nekonvencionalni oblici terorizma, sajber i ekološki terorizam. Ovo je digitalno i doba masovnih medija koje predstavlja idelan poligon za nekonvencionalni te-

rorizam koji se izvodi na sofisticiran i na prvi pogled neprepoznatljiv način. Sastoji se od psihološko-propagandnih aktivnosti kojima se šire lažne vijesti i zloupotrebljavaju informacije.

Na taj način izazivaju se političke krize, vrši uticaj na izborne procese, pripremaju i izvršavaju državni udari od strane politički motivisnih grupa i organizacija. Ovaj oblik terorizma najčešće svoju logistiku i finasije dobije iz inostranih izvora koji se veoma često dovode u vezu sa političkim i bezbjednosnim sistemima drugih država.

UPA: Čini se da danas pažnju bezbjednosnih organa i službi država zaokupljaju sajber napadi. Šta po Vašem mišljenju za posljedicu može imati ovaj oblik terorizma?

CRNA Banićević: Sajber terorizma je teroristički napad na internet prostor koji podrazumijeva napad na kompjuterske sisteme, programe i podatke. Internet

UPA: Da li je sistem nacionalne bezbijednosti Crne Gore spreman da odgovori na izazove, prijetnje i rizike i koji je najbolji način za adekvatan odgovor?

Banićević: Crna Gora od obnove nezavisnosti 2006. godine stvara spostveni sistem

Foto:

P

redavač na Univerziitetu Donja Gorica Nikola Banićević kaže da digitalno i doba masovnih medija predstavlja idealan poligon za nekonvencionalni terorizam koji se izvodi na sofisticiran i na prvi pogled neprepoznatljiv način. Banićević je u intervjuu za portal upa.eu.com kazao da se sada sve češće javljaju lažne vijesti i zolupotrebe informacija koje mogu izazvati velike političke krize, ali i državne udare od strane politički motivisanih grupacija.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

doba u kojem živimo pogodno je mjesto za razvoj ovog oblika terorizma, koji svakog dana poprima sve složenije i sofistciranije metode napada, tako da danas možemo govoriti o ratu koji se vodi u internet prostoru. Teroristi su u mogućnosti da sa distance, virusima i zlonamjernim programima ugroze bezbijednost građana, državnih institucija i stvore strah i defetizam.

Razvoj tehnologija i novih vidova komunikacije sa jedne strane predstavlja napredak u razvoju društva i zajednice, a sa druge opasnost po sajber bezbijednost i izazov za organa i službe države čiji je zadatak sajber odbrana.

Sajber terorizam praćen je i visko tehnološkim kriminalom kojim se vrše kriminalne radnje putem kompjutera i ostalih informatičkih uređaja. Ne postoji egzaktan podatak koliko je danas korisnika društvene mreže Facebook, ali se barata brojkom od 2,3 milijarde profila, a više od 4 milijarde ljudi koristi internet. Zlopotrebom ovg intenet prostora vrše se direktni teroristički napadi na kritičnu infrastrukturu i građane.

Svakako ne manje bitna posljedica je regrutovanje stranih boraca i širenje terorističke propagande u internet prostoru. Ovo ima za posljedicu gotovo nerješiv problem da putem internet sredstava komunikacije teroristi mogu doprijeti do svakog računara ili bilo kog uređaja koji koristi internet mrežu. Prema dostupnim podacima na ovaj način vrši se 90 posto regrutacija, a samo 10 posto neposrednim kontaktom. Posljedica je širenje nasilnog ekstremizma koji vodi ka terorizmu.

Sajber terorizam može se koristiti i za širenje lažnih

Crna Gora od obnove nezavisnosti 2006. godine stvara sopstveni sistem nacionalne bezbijednosti. Smatram da je on danas spreman i sposoban da očuva mir, stabilnost i bezbjednost za sve građane Crne Gore.

Država je članstvom u NATO pokazala da je kredibilan međunarodni subjekt u sistemu globalne bezbjednosti.

Banićević vijesti i informacija što u konačnom predstavlja nekonvencionalni oblik terorizma.

Na kraju, ne manje važna posljedica sajber terorizma je pranje novca stečenog kriminalnim radnjama. Na ovaj način novac brzo putuje i teško je ući u trag njegovim tokovima. Tako stečeni novac koristi se za finansiranje terorizma. Razvojem internet sistema i sredstava komunikacije direktno će se povećati opasnost od sajber terorizma.

Modernizacija društva i zajednice je nezaustavljiv proces, pa će stoga veliki pritisak u vremenu koje dolazi upravo trpjeti organi i službe u sistemu bezbijednosti.

UPA: S obzirom na složenost pomenutih oblika terorizma i opasnost koje sa sobom nose na globalnom nivou, da li je danas odgovor međunarodne zajednice adekvatan postojećim rizici-

ma i prijetnjama po globalnu bezbijednost?

Banićević: Međunarodna zajednica globalnu borbu protiv terorizma vodi putem međunarodnih organizacije i institucija u okviru međunarodnog pravnog okvira koji čine konvencije, rezolucije i protokoli. Tako svoj doprinos borbi protiv terorizma na globalnom nivou daju: UN, NATO i EU kao i INTERPOL, EUROPOL, EROJUST i OSCE. Međunarodna zajednica posjeduje snažne i razvijene mehanizme u borbi protiv terorizma, ali nedovoljno razvijen i primjenjiv pravni okvir.

Problem je što su danas na snazi mnoge antiterorističke konvencije koje zahtijevaju ozbiljne izmjene, jer se rizici i prijetnje po globalnu bezbijednost mijenjaju svakodnevno. Sa druge strane, i nove konvencije kao i one koje datiraju iz ranijeg perioda nemaju pravnu snagu obavezu-

A GORA BEZBJEDNA DRŽAVA SVIH GRAĐANA nacionalne bezbijednosti. Smatram da je on danas spreman i sposoban da očuva mir, stabilnost i bezbijednost za sve građane Crne Gore. Država je članstvom u NATO pokazala da je kredibilan međunarodni subjekt u sistemu globalne bezbijednosti. Na putu učlanjenja sprovedene su reforme, kako bi se zadovoljili visoki bezbjednosni standardi NATO-a. Tako je sistem nacionalne bezbijednosti kvalitetno reformisan. Osim NATO-a, Crna Gora je i članica UN, INTERPOL-a

DRUGI MEDIJI

i partner sa EUROPOL-om. Takođe, razvija i bilateralne odnose sa državama i ostvaruje saradnju sa partnerskim službama u sistemu bezbijednosti. Reformisan je pravni okvir, prvenstveno donošenjem izmjena Krivičnog zakona, kao i strategija i akcionih planova u sistemu bezbijednosti. Rizici, prijetnje i izazovi svakodnevno se usložnjavaju i time se stvara opasnost po nacionainalnu bezbijednost. Niti jedna država, pa tako ni Crna Gora ne može se samostalno suprotstaviti

aktulenim i nadolazećim rizicima, prijetnjams i izazovima. Stoga je potrebno, pored nastavka reformi nacionalnog sistema bezbijednosti, kroz pravni i institucionalni okvir kontinuirano sarađivati sa partnerskim zemljama kroz međunarodne institucije i organizacije. Danas je Crna Gora bezbjedna država, garant mira i stabilnostu u regionu i kredibilan i pouzdan međunarodni partner. Cilj treba bude samo jedan: Crna Gora bezbjedna država svih građana.

jućeg pravnog akta. To znači da u međunarodnom pravu u oblasti bezbijednosti često politika odnese prevagu nad pravom. Danas postoje države koje nisu potpisnice nekih konvencija, rezolucija i protokola, neke ih poštuju djelimično iako su ih ratifikovale.

Međunarodna zajednica ne smije dozvoliti fakultativnu i selektivnu primjenu normi međunarodnog prava. Potrebno je pronaći mehanizam kroz razgovore i diplomatiju kako bi navedene norme dobile oblik obaveznosti.

Države moraju biti otvore za saradnju u okviru međunarodnih institucija u borbi protiv terorizma i tako im dati snagu da se suprotstave na valjan i pravovremen način ovom globalnom bezbjednosnom problemu. Ključ je razmjena informacija i partnerska saradnja, koju u drugi plan najčešće stavljaju politički odnosi i interesi. Kada države u okviru međunarodnih institucija kao prioritet budu imale borbu protiv svih oblika terorizma kroz pravni i institucionalni okvir bez političkih trgovina i interesa, onda ćemo moći adekvatno odgovoriti na bezbjednosne rizike i prijetnje.

UPA: Dio međunarodnog sistema bezbijednosti je i nacionalni sistem bezbijednosti Crne Gore. Koji su to izazovi, rizici i prijetnje po bezbijednost Crne Gore?

Banićević: Posmatrajući Crnu Goru kroz njen strateški i geopolitički položaj jasno možemo zaključiti da je kao dio Balkana često bila okružena sukobima različitog intenziteta, a nekad bila i dio njih. Ovo je bezbjednosno istorijsko nasljeđe Crne Gore i toga moramo biti svjesni kada govorimo o izazovima, ri-

29

zicima i prijetnjama po nacionalni sistem bezbijednosti.

Možemo govoriti o dvijema kategorijama izazova, rizika i prijetnji i to: unutardržavni i transnacionalni koji mogu biti regionalni i globalni.

Unutardržavni izazovi, rizici i prijetnje tiču su prije svega kriminilanih radnji i aktivnosti pojedinaca i kriminalnih grupa koji djeluju na teritoriji države. Njihov nastanak i djelovanje dijelom su posljedica međunarodnog organizovanog kriminala, a podrazumijevaju: krijumčarenje droge, oružja, ilegalne migracije, trgovinu ljudima i pranje novca. Crna Gora kao i sve države regiona mora posebnu pažnju obratiti na suzbijanje širenja nasilnog ekstremizma koji vodi ka terorizmu, kao i evidenciju povratnika sa stranih ratišta.

Transnacionalni izazovi, rizici i prijetnje koji utiču na nacionalnu bezbijednost Crne Gore mogu biti regionalni.

Region kojem pripada i naša država opterećen je još uvijek događajima iz prošlosti i brojnim neriješenim problemima, što dovodi do konstantnih tenzija i napetosti.

Danas je ova problematika većinom izmještena na polje politike, ali istorija je pokazala da je mala granica između politike i sukoba. Crna Gora nije izuzeta ni od međunarodnog organizovanog kriminala koji je regionalnog karaktera. Ovo treba posmatrati kroz činjenicu da je naša država pogodna kao tranzitna ruta i zona za sve oblike organizovanog kriminala, jer predstavlja spoljnu granicu EU i dio je prirodnog mosta između istoka i zapada.

Globalni izazovi, rizici i prijetnje predstavljaju: terorizam u svim oblicima, profilacija oružja za masovno uništenje. prirodne, tehničko-tehnološke, hemijske, biološke, nuklearne i radiološke katastrofe i epidemije.

Globalno zagrijavanje, količina emisije štetnih gasova, uništavanje ozona, smanjenje plodnih poljoprivrednih površina i rezervi pitke vode ekološki su izazovi, rizici i prijetnje po nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Oni su dokaz da ugroženost sistema nacionalne bezbijednosti država ne poznaje granice, pa je jasno da odgovor mora biti zajednički i koroordiniran.

Izvor: portal upa.eu.com

30

ZABAVA

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

NOVO SUPER IME IZ KUHINJE EXIT FESTIVALA

Bend The Cure pozvao kultni 65daysofstatic kao predgrupu ⌦ M.Rog. Za manje od pola godine u Srbiju dolazi The Cure, jedan od najznačajnijih bendova svih vremena, koji će ove godine nakon zvaničnog ulaska u Rokenrol dvoranu slavnih krenuti na turneju povodom impresivnih 40 godina na svjetskoj sceni uz najmanje isto toliko hitova. Na Exit svečano stižu u četvrtak, 4. jula, a od set liste se očekuje da fanovima pruži pravi cjelovečernji koncert po kojem su poznati čak i kad sviraju na festivalima. Upravo iz tog razloga, legendarni bend koji predvodi Robert Smit, lično je odabrao kultni engleski sastav 65daysofstatic kao predgrupu za svoj nastup na Petrovaradinskoj tvrđavi!

Od osnivanja 2001. godine do danas, britanski sastav 65daysofstatic iza sebe ima šest studijskih albuma, nekoliko maksi singlova i objavljenih numera, među kojima se izdvaja saradnja upravo sa Robertom Smitom, frontmenom grupe The Cure. Flertujući sa post rock muzikom i elektronikom, bez straha od nepoznatog i eksperimentisanja, ovaj bend iz Šefilda na inovativne načine koristi čari savremene tehnologije. Naime, osim što su objavili kompoziciju beskonač-

nog trajanja preko jedne platforme za kodiranje, ova jedinstvena muzička četvorka dobila je prestižni zadatak da komponuje originalni soundtrack za video igru “No Man’s Sky”, koja predstavlja pravi fenomen među gejmerima, ali i kritičarima i muzičkim fanovima.

Za 65daysofstatic važi da su izuzetan bend uživo, a sa-

The Cure

mi priznaju da najviše vole vrijeme provedeno svirajući pred publikom. Nastupali su na najvećim svjetskim pozornicama uz najveće hedlajnere kao što su Metallica, Linkin Park, a The Cure su već pratili na turneji 2008. godine.

Podsjećanja radi, Exit će biti održan od 4. do 7. jula 2019. na Petrovaradinskoj

65daysofstatic tvrđavi u Novom Sadu, a već su potvrđeni i prvi izvođači, među kojima su The Cure, Carl Cox, Greta Van Fleet, Dimitri Vegas&Like Mike, Phil Anselmo&The Illegals, Sofi Tukker, 65daysofstatic, Tarja, The Selecter, Atheist Rap, kao i gitarski heroji, Arcturus, Entombed A.D, Peter and the Test Tube Babes i Total Chaos.

Praznična akcija još sjutra Zbog izuzetnog interesovanja, velika Exit praznična akcija je produžena i trajaće još samo tri dana, do petka, 25. januara do kraja dana! Kupovinom ulaznice za Exit festival po promotivnoj cijeni na poklon se mogu dobiti i ulaznice za morske festivale u organizaciji Exit tima, Sea Star festival, koji će 24-25. maja biti održan u Umagu, a za koji su već potvrđeni Sven Väth, Nina Kraviz, Ilario Alicante i brojni drugi, kao i Sea Dance festival, koji će krajem avgusta biti održan na plaži Buljarica u Budvi!

Uslov za sticanje ulaznica za najsunčanije Exitove festivale je registracija u periodu od 1. do 28. februara na sajtu www.exitfest. org, čime se potvrđuje dolazak. Registracija će važiti za sve postojeće kupce, kao i one koji ulaznice za Exit 2019 kupe do 25. januara, a Exit će nekima od kupaca pokloniti i smještaj i prevoz za dvije osobe za Sea Star i Sea Dance festivale! Ulaznice za Exit festival dostupne su putem sajta exitfest.org, kao i direktno u mreži Gigs Tix.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

ZABAVA

31

ČAK ŠEST NOVIH FILMOVA U CINEPLEXXU

KarTe za Najbrže ČiTaOce

U novoj bioskopskoj sedmici na repertoar bioskopa Cineplexx Delta City stiže čak šest novih filmova i to domaća romantična komedija “Taksi Bluz”, rimejk jednog od najomiljenijih filmova svih vremena - “Povratak Meri Popins” sa Emili Blant u glavnoj ulozi, blokbaster “Leptir” Čarlija Hanama i Ramija Maleka, koji je djelimično sniman u Crnoj Gori, jedan od najvećih evropskih blokbastera - dansko ostvarenje “Krivica”, ali i animirane avanture za najmlađe “Eliot spašava Božić” i “Aladin i leteći ćilim”.

Takođe, fanovi boj benda BTS imaće jedinstvenu priliku da u subotu, 26. januara uživa-

ju u koncertu snimljenom na olimpijskom stadionu u Seulu, kojim je započeta svjetska turneja “Love Yourself” - ovog južnokorejskog benda koji je očarao cijeli svijet.

“Taksi Bluz” je uzbudljiva romantična komedija sa Andrijom Miloševićem u glav-

noj ulozi. Premijera je zakazana za subotu 26. januara, nakon čega će se film naći na redovnom repertoaru bioskopa.

Glavni junak ove priče je Marko, simpatični propali dramaturg koji godinama radi kao taksista i čije ćemo avanture pratiti tokom jedne urnebesne beogradske noći.

Prema ustaljenom običaju, dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru.

M.Rog.

BRAJAN ADAMS O SARADNJI SA DŽEJ LO

Naši glasovi se nadopunjuju

Jedan od najpopularnijih kantautora svih vremena Brajan Adams potvrdio je izlazak novog studijskog izdanja “Shine A Light”, koje će svjetlost dana ugledati 1. marta.

Već u februaru započinje i istoimena turneja na području Kanade, Novog Zelanda, Australije i Ujedinjenog Kraljevstva.

Album će sadržati 12 novih pjesama prožetih elementima rock, pop i R&B muzike, a obožavaoci će saznati i kako to zvuči kad Adams udruži snage s američkom zvijezdom Dženifer Lopez.

“Bilo je sjajno sarađivati s njom, naši glasovi se savršeno nadopunjuju”, rekao je muzičar, koji je Džej Lo ugostio na budućem klasi-

PREMA OCJENI PORTALA EUROVISION ON TOP

ku “That’s How Strong Our Love Is“.

Podsjećanja radi, najnovije studijsko izdanje Adams

je najavio istoimenim singlom “Shine A Light“ na kojem je sarađivao sa Ed Širanom.

IVER NE PADA DALEKO OD KLADE

Gandolfinijev sin kao mladi Toni Soprano Najavljeni prequel film za kultnu seriju “The Sopranos”, “The Many Saints of Newark”, dobio je jednu od glavnih zvijezda. To je sam po sebi izuzetno dirljiv momenat, jer će rođeni sin nažalost pokojnog Džejmsa Gandolfinija tumačiti mladog Tonija Soprana.

Deadline javlja da će Majkl Gandolfini tumačiti ulogu koja je proslavila njegovog oca, ali da je odabran nakon “iscrpljujućih audicija sa mnogo

kandidata”. Zaključeno je da je iver pala zapanjujuće blizu kladi, jer Gandolfini Junior

ima pojavu identičnu očevoj, kao i sposobnost da u potpunosti kopira ponašanje, gestikulaciju i uopšte manire Tonija Soprana.

“Izuzetna je čast produžiti tatino zaveštanje i ući u cipele mladog Tonija Soprana. Uzbuđen sam što ću sarađivati sa Davidom Chaseom i nevjerovatno talentovanom ekipom koju je okupio za The Many Saints of Newark”, izjavio je mladi Gandolfini.

Čolino “Ono malo sreće” najbolji album 2018.

Najveća regionalna muzička zvijezda Zdravko Čolić dobila je još jedno veliko priznanje za cijenjeni album “Ono malo sreće”. Naime, portal “Eurovision on top”, koji okuplja na jednom mjestu obožavatelje Eurovizije, proglasio je upravo Čolin album za najbolji u 2018. godini. Priznanje je tim veće što dolazi od glasova posjetilaca portala, a Zdravko Čolić već nekoliko decenija ima poseban i jedinstven odnos sa obožavateljima.

“Album godine je klasično djelo koje se smatra remek-djelom, a svaki obožavatelj Eurosonga trebao bi ga imati na svojoj polici”,

stoji u obrazloženju portala.

Popularni Čola je u konkurenciji za album godine ubjedljivo pobijedio ostavivši daleko iza sebe druge konkurente, pa tako nakon njegovih 41% glasova drugo mjesto drži Italijan Marko Mengoni (23%), treći je Poljak Michał Szpak (22%), a četvrta pobjednica Eurosonga, Austrijanka Končita Vurst (9%).

Bitno je napomenuti da je osim ove kategorije Čola bio nominovan i za pjesmu godine sa svojim velikim hitom “Tebe čuvam za kraj”, ali tu je glasovima publike došao tek do drugog mjesta.

M.Rog.

ZDRAVLJE

Probudiće i najveće spavalice

32

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Savjeti stručnjaka za lako ustajanje Svima nam je poznat osjećaj: ustanemo iz kreveta (jer moramo), a toliko nam se spava da ne vidimo ništa pred sobom. A ponekad ne možemo ni da ustanemo...

“Postoji nekoliko razloga za to, ali uglavnom je razlog taj što se probudite usred ciklusa sna”, kaže klinički psiholog i stručnjak za san dr Majkl Brijus. Drugim riječima, ako ste u dubokoj fazi sna i probudite se, bićete jako pospani.

Stručnjak za san dr Martin Rid kaže da efekti pospanosti mogu da traju do sat vremena poslije buđenja.

Nema razloga da vas to brine, nemate nikakav problem, ali evo nekoliko savjeta koji mogu da vam pomognu da se brže razbudite.

Smanjite vrijeme spavanja za 15 minuta Ako ostajete duže u krevetu, pospanost i ošamućenost će biti gori. Da biste se što prije razbudili, važno je da istrenirate sebe da ustajete ranije nego što biste inače, i da odmah započnete svoju jutarnju rutinu.

Ne morate da se budite previše rano – dr Brijus kaže da je dovoljno da svakog dana ustanete za po 15 minuta ranije. Trenirajte sebe tako i ustajte za po 15 minuta ranije sve dok ne počnete da ustajete “normalno”, tj. bez te jutarnje ošamućenosti.

Meditirajte ujutro “Meditiranje ujutro može da bude sjajan način da započnete dan a da se ne osjećate ‘maglovito’”, kaže tera-

peut i stručnjak za meditaciju En Svenson.

Istraživanja pokazuju da meditacija poboljšava koncentraciju i kognitivne funkcije, što je sjajno rješenje za ovo stanje jutarnje pospanosti koje nazivaju i inercija sna. Ako vam je problem da se ujutro izvučete iz kreveta, Svensonova savjetuje da jednostavno sjednete na krevet i da desetominutna meditacija bude prva stvar koju ćete uraditi tokom dana.

Jutarnja šetnja Lagana fizička aktivnost poput šetnje može da bude od pomoći u razbuđivanju.

“Jutanja šetnja neće samo pomoći da se razbudite i da ne budete više ošamućeni, već će i izloženost dnevnom svjetlu ojačati ciklus spavanja i buđenja”, kaže dr Rid. Popijte čašu vode Jedna od najboljih stvari koju možete da uradite je da popijete čašu vode čim se probudite.

“Kada se probudite, velike su šanse da ste blago dehidrirani, zbog činjenice da cijele noći niste pili vodu”, kaže dr Vejn Entoni.

“Velika čaša vode će rehidrirati organizam i ‘oživjeti ga’, pomažući vam da se brže razbudite”.

Popijte kafu To vjerovatno nije nikakvo iznenađenje – dr Rid kaže da šolja kafe ujutru zaista može da vam pomogne da se brže razbudite i da “dođete sebi”. Štaviše, studija sprovedena 2016. godine je pokazala da je kofein najbolji lijek

Štaviše, studija sprovedena 2016. godine je pokazala da je kofein najbolji lijek za takozvanu inerciju sna, a najbolje efekte daje u kombinaciji sa izloženošću dnevnom svjetlu.

Pronađite ono što vam odgovara i neka to bude vaša rutina.

Inercija sna na svakoga utiče različito.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

za takozvanu inerciju sna, a najbolje efekte daje u kombinaciji sa izloženošću dnevnom svjetlu.

Pronađite ono što vam odgovara i neka to bude vaša rutina.

Inercija sna na svakoga utiče različito. Dr Ričard Honeker kaže da je zato važno da pronađete jednu “stvar” koja vama pomaže – da se istegnete čim ustanete iz kreveta, da se umijete hladnom vodom, da se istuširate… Sve dok radite nešto što vam neće narušiti zdravlje, a pomoći će vam da se brže razbudite – samo naprijed.

ZDRAVLJE

33

Zaboravite na odlaganje alarma Osnažite se doručkom Stručnjaci tvrde da je punjenje tijela energijom ujutro prioritet. Preporuka je da se unese što više prehrambenih kategorija, tako da ako volite da jedete pahuljice, uzmite vrstu koja sadrži malo šećera, a puno vlakana i umiještajte koštunjave plodove, sjemenke i sjeckano voće.

Izađite na dnevno svijetlo Iako sa promjenom vremena Sunce izlazi sve kasnije, probajte da uhvatite dnevno svjetlo - stručnjaci savjetuju da nam ono pomaže da se probudimo i osjećamo snažnije. Obavezno podignite roletne, raširite zavjese i pustite svjetlo u sobu!

Zaboravite na odlaganje alarma Koliko god zavodljivo zvučalo da ostanete par minuta duže u krevetu, izbjegavajte snooze opciju na telefonu, jer često izazove lančanu reakciju.

Deset dodatnih minuta ležanja lako postane 20, potom 30, a na kraju ćete ustati slomljeni i sa osjećajem krivice što ćete zakasniti na posao.

Jedna od najboljih stvari koju možete da uradite je da popijete čašu vode čim se probudite.

“Kada se probudite, velike su šanse da ste blago dehidrirani, zbog činjenice da cijele noći niste pili vodu”, kaže dr Vejn Entoni.

To vjerovatno nije nikakvo iznenađenje – dr Rid kaže da šolja kafe ujutru zaista može da vam pomogne da se brže razbudite i da “dođete sebi”.

Psihologija

MOTIVACIJA

34

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Kako da nam život postane bolji u ovoj godini

Dvije stvari su potrebne da bi nam život postao bolji i jednostavniji - evo kako nas Greg Braden motiviše da ostvarimo najveći san u 2019. godini.

Greg Braden, američki autor bestselera i međunarodno poznati “pionir” spajanja nauke i duhovnosti, govori o tome kako bi se sve bitno promijenilo kada bismo povremenu duhovnu praksu u pauzama ovozemaljskih obveza pretvorili u način života.

“U spisima plemena Esen, starim 2500 godina, stoji da svako ljudsko biće živi istovremeno u tri svijeta. Živimo u svijetu misli, svijetu osjećaja i svijetu emocija.

Esenski spisi kažu da kada ta tri svijeta postanu jedno, kada se misao, osjećaj i emocija ujedine u jednu moćnu silu, kažemo li planini da se pomjeri, ona će se pomjeriti.

Mislio sam da je to samo me-

tafora, ali vidio sam u manastirima na Tibetu i kod svetih ljudi u Boliviji i Peruu, u izvornim tradicijama pustinja na jugozapadu, te u bolnicama u Pekingu u Kini, da to nije metafora, već doslovna činjenica.

Kada misao, osjećaj i emocija postanu jedno, mi doslovno možemo mijenjati svijet oko sebe, preuređivati atome materije kroz talase vjerovanja koja proizlaze iz našeg srca. Dakle, pitanje je, kada doživljavamo ego, šta to nama zapravo govori?

Kao prvo, govori nam da nismo u svom srcu jer srce nema ego i ono ne sudi. Kada imamo iskustvo tih kvaliteta, ono dolazi iz našeg uma, našeg unutrašnjeg djeteta, našeg straha, porodice, percepcije, uslovljavanja. Ne stiže iz srca.

Kada nas nešto u životu povrijedi, ispriječi nam se na putu i uzrokuje bol, naša prva re-

akcija je - pomjeriti se od toga.

“Ne želim to.” I tada se javlja sud. Kada bismo mogli prigrliti iskustva kada nas neko ili nešto povrijedi, ne zato što nam se sviđaju takva iskustva i želimo ih ponovo, doživjeli bismo nešto novo. Drevni tekstovi savjetuju da blagoslovimo takvo iskustvo. Zvuči jako čudno - blagosloviti ono što te povrijedilo. Ali što se događa? Kada počinjemo blagosloviti ono što nam uzrokuje bol, blagoslov jednostavno postaje priznanje.

Kada kažete: “Blagosiljam osobu koja je bila neiskrena prema meni. Blagosiljam osobu koja je izdala moje povjerenje, i ponavljate to naglas, verbalno izražavanje počinje donositi fizičku energiju iz srca u tijelo.

Uskoro vaše tijelo postaje toplo, u vašim očima se pojavljuju suze i vi govorite “Blagoslovim tu osobu”. Taj blagoslov

oslobađa naboj osuđivanja na trenutak, a to je sve što vam je potrebno. Jer u trenutku kada naboj oslabi, možemo zamijeniti osjećaj povrijeđenosti nečim drugim. Sveti spisi kažu da je to nešto - ljepota.

Ljepota je moćna sila u našem svijetu. Drevni Esenski spisi i indijanska plemena kažu da je ljepota svuda i u svemu, a naš je zadatak tražiti i pronaći je. Dakle, umjesto da sudimo o iskustvima koja doživljavamo, bolje je posmatrati ih kao blagoslove.

Kada smo povrijeđeni, recimo: “Da, osjećam se povrijeđeno. Šta mi ta povrijeđenost govori? Koji glas čujem? Šta mi to govori o mom životu? Blagoslovim povredu koja mi donosi informaciju o meni?” Tada je lakše našim mislima, osjećajima i emocijama postati jedno, da možemo pomjeriti planinu koja nam se ispriječi na putu.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Psihologija

Život je molitva Naučnici se pitaju, ako je molitva toliko moćna, zašto nije potrajala? To je srž tajne drevnih tradicija koja nam danas nedostaje.

To iskustvo u srcu je nešto šta činimo samo određeno vrijeme. Stare tradicije kažu da to nije nešto što činimo već nešto što postajemo i živimo. Život postaje molitva. Svaki trenutak svakoga dana je molitva.

To se naziva izgubljeni način molitve, molitva temeljena na osjećaju koji možemo imati stalno. To je način življenja. Kada tako činimo, molitva nikada ne prestaje. I to je tajna održavanja moćnih uticaja koje je nauka dokumentovala, a Esenski tekstovi kažu da je to moguće.

Ako sam došao na ovaj svijet sa drugog svijeta i mogu postaviti jedno pitanje o sebi, temeljeno na onome što nisam pronašao u ovom svijetu, pitao bih Šta je ta jedna stvar koju imamo u ovom svijetu, koja nas budi i govori nam da smo svi jedna porodica i da smo više od razlika koje su nas nekad razdvajale, i da smo previše dragocjeni da bismo se ubijali u ratovima? Šta je to što nas može probuditi i što možemo podijeliti sa svakim ljudskim bićem, a da nas podsjeća na tu istinu? To bi bilo moje pitanje.

Princip rezonancije je možda jedno od najmoćnijih principa u prirodi jer nam omogućuje veliku pro-

mjenu sa vrlo malo ljudi.

Ako ti ljudi nauče jezik rezoniranja sa Majkom prirodom, sa Poljem, ako odaberu mir i iscjeljenje u svom tijelu i znaju to prenijeti na Matrix, fokusirana moć znanja jezika jača je od haotične moći nepoznavanja toga jezika.

Mnogi ljudi žive u haosu, tek nekolicina transcendira taj haos. Oni više nisu zaključani u negativnost drugih ljudi, usljed principa rezonancije.

Kada mi na Zapadu to činimo, to je nešto što povremeno radimo, a ključ je u tome da nam to postane način života. Na Zapadu to činimo uveče, kada su djeca nahranjena, računi plaćeni, sudovi oprani, odjeća čista a ručak za sjutra pripremljen.

Tada odemo u sobu, ugasimo svjetlo, upalimo svijeću i mirisni štapić, uključimo muziku i već je dva sata ujutro i preumorni smo, pa samo udahnemo, kažemo mantru i zaspimo. Kod starih naroda, čitav njihov život je duhovna praksa, tek povremeno zastanu sa njom da bi učinili nešto za 20 eura.

Na Zapadu ljudi završe neki program i kažu da je bio sjajan, i pitaju me kada će biti sljedeći, šta da iduće nauče. Ja im kažem - Nema više, idite kući i živite to što ste ovdje naučili. Nekima je lakše ići od radionice do radionice, od učitelja do učitelja, nego prigrliti i živjeti ono što su već naučili.”

35

Kada nas nešto u životu povrijedi, ispriječi nam se na putu i uzrokuje bol, naša prva reakcija je pomjeriti se od toga. “Ne želim to.” I tada se javlja sud. Kada bismo mogli prigrliti iskustva kada nas neko ili nešto povrijedi, ne zato što nam se sviđaju takva iskustva i želimo ih ponovo, doživjeli bismo nešto novo.

Kada smo povrijeđeni, recimo: “Da, osjećam se povrijeđeno. Šta mi ta povrijeđenost govori?

Koji glas čujem? Šta mi to govori o mom životu?

Blagoslovim povredu koja mi donosi informaciju o meni?”

36

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

FOTO UBOD

Veličanstveni

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Kuća na zanimljivoj lokaciji

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3167

5

8

2015-06-15

4

5

5

6

6

5 9

5

1

8 4

6

2

4

3

8

6

5

1

9

3

9

6

5

7

1

8

4

2

4

8

7

2

6

3

9

5

1

2

5

1

7

4

9

3

8

6

9

6

3

8

1

5

4

2

7

6

7

2

4

3

8

1

9

5

6

3

9

5

4

1

8

7

5

1

9

4

2

8

7

6

3

8

4

3

7

6

1

2

9

5

5

4

8

1

5

7

3

9

2

6

9

2

5

8

1

6

3

4

7

3

6

7

2

4

9

5

8

1

1

5

8

9

3

4

6

7

2

6

9

2

1

5

7

8

3

4

7

3

4

6

8

2

1

5

9

9

5

2 6

1 8

9

5

5

3

3 9

5

7

5

7

6

Medium level

3

9 6

8 3 5Puzzle 1 9 solution: 2 7 6 4

7

2013-12-12

6

1 4 9 6 5 7 2 3 8 Sudoku puzzle No. 3316 2015-11-11

7 1

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2617

3

7

2

8 8

1 2

2 3

Sudoku puzzle No. 3315 2015-11-10

www.sudokukingdom.com 5 1 8 9 2 4 6 7

2

4

Medium level

1 1

7

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

6

2

3

5

4

5

7

6

3 4

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Word Search Puzzle #F799HN

K

S

T

A

N

D

B

Y

S

C

H

U

M

S

B

I

P

E

D

E

L

I

A

B

E

Z

T

T

G

L

E

S

N

I

T

W

E

L

V

E

E

R

N

O

I

T

A

N

I

R

T

C

O

D

N

I

I

T

S

O

M

E

R

O

F

O

R

M

E

D

L

R

S

S

L

G

D

G

R

G

D

L

T

E

B

O

R

D

E

R

L

I

N

E

S

T

L

E

B

O

I

R

O

Y

V

I

S

I

T

O

R

S

A

S

C

U

A

P

T

E

N

A

C

I

T

Y

D

R

T

C

E

R

I

D

S

V

B

A

O

G

D

E

H

G

U

A

L

R

A

N

G

L

R

L

B

T

R

H

A

R

E

M

T

I

O

I

E

G

V

A

O

P

A

S

S

I

N

G

M

I

X

D

B

L

B

A

K

I

N

G

S

E

D

A

L

G

Bailed Bailed Baking Baking Barge Barge Biped Borderlines Biped Chums Borderlines Curds Dabbling Chums Direct Curds Disabled Drove Dabbling Foremost Direct Formed Genie Disabled

Formed Glades

Drove

Laughed

Foremost

Lions

Gnarl Genie Gracing Glades Grime GnarlHarem Hurting Gracing Indoctrination Later Grime Laughed Harem Lions Loiter Hurting Nestle Indoctrination Occur LaterPassing

Sidle Staging Nestle Standbys Occur Stride Passing Tenacity Tenet Sidle Throb Staging Tinsel Tripods Standbys Twelve Visitors Stride Yacht Loiter

Tripods Twelve

37

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Uspjeli ste da riješite sve ono što vas je opterećivalo na poslovnom planu i sada se osjećate mnogo bolje. Imate potrebu da sa voljenom osobom porazgovarate o stvarima koje ste neko vrijeme držali u sebi.

BIK Nije pretjerano povoljan dan za nova ulaganja, kredite, pozajmice ili bilo kakve finansijske promjene i odluke. Prija vam pažnja koju dobijate od osobe koja već duže vrijeme pokušava da vam se približi.

BLIZANCI Zadovoljni ste okolnostima koje imate na ovom polju. Ostvarili ste stabilnost kojoj ste težili i dobro se osjećate zbog toga.

Očekuje vas zanimljiv susret sa osobom do koje vam je stalo.

Unosite više tečnosti.

VAGA Možete da se nadate ostvarenju pozitivnih promjena na polju posla. Pred vama je veoma povoljan dan. Spontano dolazite do novog poznanstva koje vas vodi do emotivnog zbližavanja. Nervna napetost vas prati.

ŠKORPIJA Čekate na novu šansu da se pozabavite bitnim poslovima.

Spremni ste da se maksimalno posvetite poslu. Dopada vam se osoba sa kojom na prvi pogled nemate ništa zajedničko.

Problemi sa tahikardijom su mogući.

STRIJELAC Pred vama je prilika da se pozabavite nekim poslovima koje je odavno trebalo da završite. Sa voljenom osobom imate lijepe trenutke tokom današnjeg dana. Ako ste slobodni, možete da očekujete flert.

Visitors Yacht

Tenacity Tenet Throb

RAK Veoma ste odlučni i spremni da pokažete poslovne sposobnosti u najboljem svijetlu. Želite unapređenje. Moguće je da ćete sa voljenom osobom ostvariti stabilnu situaciju. Spremni ste da dođete do odluka.

JARAC Moguće je da vam je stabilnost na poslovnom polju ugrožena na neki način i da vas to veoma opterećuje. Imate utisak da vam voljena osoba unosi pritisak u život. Niste spremni da se sasvim posvetite vezi.

Tinsel REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron January 23, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

U sebi imate mir i samopouzdanje. Pred vama je povoljan period da donesete neke važne odluke na ovom polju. Moguća je prolazna avantura, ali današnji dan nije povoljan za ljubav.

Osjetljivo zdravlje.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Dina mi traži to!

Moguće je da ni sami niste sigurni u kom smjeru bi trebalo da krenete. Imate veliku dilemu po pitanju posla i karijere. Možete da očekujete pozitivnu situaciju sa voljenom osobom. Potrebno vam je više sna.

VODOLIJA Ukoliko sarađujete sa osobom koja je rođena u zemljanom znaku, tokom današnjeg dana možete imati neke kočnice. Imate stabilan odnos sa voljenom osobom i zbog toga ste zadovoljni.

Mogući su problemi sa kičmom.

RIBE Povratak starog kolege budi vam nove ideje za posao. Obnavljanje starih kontakata moglo bi da bude jako korisno za vas. Očekuje vas susret sa osobom koja bi mogla da djeluje pomalo distancirano.

Film

38 •TVPROGRAM 06:00 Serija: Istine i laži 08:15 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Srđanom i Jovanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 14:30 Serija: Istine i laži 15:15 Serija: Pogrešan čovjek 16:00 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris, The best of 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 21:00 Serija: Istine i laži 22.20 Film: Plaćenici 2 00:00 Noćni žurnal 00:30 Film: Stiven Sigal: Anđeo smrti

PRVA Serija: Istine i laži, 21.00

05:30 Radio Crne Gore 10:05 Naučno-obrazovni program 11:00 Vijesti 12:00 Vijesti 13:00 Vijesti 13:05 Serija: Ova naša ljubav 14:00 Vijesti 14:40 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:30 Serija: Ova naša ljubav 18:05 Obrazovna emisija 19:00 Dvogled 19:25 Marketing 19:30 Dnevnik 2 20:00 Portreti: Alen Delon 21.50 Serija: Mladi inspektor Mors 22.30 Dnevnik 3 22:50 Sportski dnevnik 23:05 Serija: Gomora 00:00 Sa koncertnih podijuma

RTCG 1 Serija: Gomora, 16.30

10:00 Totalni obrt 10:40 Serija: Anđeli 13:05 Popodne sa Leom Kiš 14:00 Vijesti 15:10 Vijesti 15:55 Serija: Na granici 16:00 Vijesti 16:10 Sportisimo 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Anđeli 20:00 Serija: Za mog sina 22:15 Serija: Na granici 23.55 Film: Londonski bulevar 02.35 Film: Pravna plavuša 2

NOVA M Sportisimo, 23.05

Sport

Informativa

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11:10 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12:40 Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 14:45 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:52 Gastro 16:55 Serija: Velvet 17:30 Serija: Velika porodica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Opasna metoda 01.25 Film: Voljeni film

VIJESTI Serija: Istanbulska nevjesta, 19.10

06:30 VOA – glas Amerike/r 07:00 Dječji program 12:10 Serija: Zlatno srce 13:40 Obrati pažnju 14:40 Vaterpolo: Eurokup, polufinale: Jadran Carine-OCS Budimpešta, s 16.00 Serija: Elementarno 16.50 Meteo + Hit dana 17:10 Strani dokumentarni program 17:35 Serija: Degrasi 18:00 Meteo 18:30 Košarka, ABA liga, pregled 20.10 Serija: Elementarno 21.00 Otkrij.me 21.30 Koloseum, sportska emisija 22.00 Film: Mekmasterovi 23.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija: Elementarno, 20.10

TVprogram•39

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

danas u gradu

TV PrEPOruKa PRVA, Film: Plaćenici 2, 22.20

REPERTOAR BIOSKOPA

AKVAMEN 18:00 ALADIN I LETEĆI ĆILIM 16:00, 17:15 DRUGARČINA 19:30, 21:30 DRUGI ČIN 19:15 ELIOT SPAŠAVA BOŽIĆ 15:00, 16:15, 18:15 GLASS 20:00, 22:30 GRINČ 15:15 KRALJ LOPOVA 17:45, 22:50 KRIVICA 20:45, 22:40 LEPTIR 17:00, 20:15, 22:00 POVRATAK MERI POPINS 16:30, 19:00 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAC RALF 2 15:45 SVI ZNAJU 21:15

Vođa plaćenika Barni Ros (Silvester Stalone), stručnjak za borbu noževima Li Kristmas (Džejson Stejtam), ekspert za borbu prsa u prsa Jin Jang (Džet Li), specijalista za teško naoružanje Hal Sizar (Teri Krus), stručnjak za postavljanje eksploziva Tol Road (Randi Kotur), brzopotezni Džensen (Dolf Lundgren), snajperista Bili Kid (Lijam Hemsvort) i Novak, Rosov štićenik odlaze u misiju u Nepal da bi spasili doktora Zoura, koga drže otmičari.

VIJESTI, Film: Opasna metoda, 22.30 Mladi Karl Gustav Jung (Majkl Fasbender) ambiciozni je švajcarski psihijatar koji se na samom početku 19. vijeka susrijeće sa neobičnim slučajem pacijentkinje Sabin Spilrajn (Kira Najtli).

Nakon što je pred sobom ugledao histeričnu Sabinu, djevojku neurozama psihofizički izmučenu i dovedenu do ivice ludila, Jung odlučuje da na njoj primijeni eksperimentalni metod liječenja kreiran pod uticajem glasovitog Sigmunda Frojda (Vigo Mortensen).

KablOVsKE TElEVizijE

11.00 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.15 15.00 16.00 17.00 17.20 17.43 18.25 19.00 19.20 19.30 20.05 21.00 22.00 23.40 00.00 00.15 00.25

Serija: “Osma ofanziva” Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Profesionalci Film: “Ubistvo s predumišljajem” Ovo je Srbija Serija: “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Bela lađa” Da, Možda, Ne Film: “Crni orao” Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Serija: “Rej Donovan”

11.10 12.20 12.25 13.15 14.00 14.30 15.00 15.55 16.42 17.00 17.20 18.10 18.10 20.05 21.00 22.00 23.25 23.45 00.25 01.15

Šokol i šokolari ninski Klinika Serija. “Imperija” Dr Oz, tok šou Iz Hrvatske s ljubavlju Prometej Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vijesti Kod nas kod kuće Kviz: Potera Dnevnik Kviz: Šifra Puls Otvoreno Serija: “Sve zbog jednog dečaka” Serija: “Detektiv Murdok” Serija: “Gorski lekar” Dr Oz, tok šou

07.35 08.00 10.00 12.25 13.15 14.30 15.20 17.00 17.50 18.15 20.05 21.00 22.00 22.55

Serija: “Goldbergovi” Serija.

“Havaji 5-0” Serija: “Kasl” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Star” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Fleš” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Nadareni” Serija: “Istražitelji iz Majamija”

10.15 12.15 12.45 13.00 13.25 15.00 15.30 16.00 18.00 18.30

20.20 21.00 23.00 23.30 01.10 02.45

Evrokup: Andora - Zenit La liga magazin NBA Live Premijer liga Netbusters Evrokup: Crvena zvezda - Valensija NBA Action SK miks & Zlatni momenti JU sporta Fudbal: Kasimpaša - Alanija, direktno NBA Live Evroliga: Fenerbahče Olimpijakos, direktno Fudbal je veliki Evroliga: Real Madrid - Efes, direktno Vesti Fudbal: Fenerbahče - Umranije Evroliga: Makabi Panatinaikos Fudbal: Balikesir Trabzon

07.15

Policija za životinje Hjuston 08.10 Terarijumi 09.05 Pa to su Irvinovi!

10.00 Najdžel Marven - Neotkrivena Kina 10.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 11.50 U potrazi za džinovskom anakondom 12.45 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 13.40 Pa to su Irvinovi!

14.35 Preživeo sam 15.30 Nacionalni park Kruger 16.25 Policija za životinje Hjuston 17.20 Lepota zmija 18.15 Vukovi i ratni veterani 19.10 Lovočuvari severnih šuma 20.05 Najdžel Marven Neotkrivena Kina 21.00 Preživeo sam

40

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 24.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Telefon: 069/019-698, 067/455-713

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Izdajem namješten jednosoban stan 52 m2, Stari aerodrom, zgrada Normal company-preko puta Luk oil pumpe. Tel: 068/020-622

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni Kupujem umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike poznatih slikara.

Beli.

Imam i za OBAVJEŠTENJE prodaju.

Kolekcionar.

Poš tov ani kori s Tel.069/051-526 Prodajem 3556m2 poljoprivednog zemljista u Zeti. Cjena 6eura po m2.Tel: 069/689-081

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

marketing@dnovine.me

n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: marketing@dnovine.me

Prodajem 20 000 Tel.: 020 252 900 kvadrata i kuću 70 Faks: 020 624 988 kvadrata! Donja Brezna-selo Bajovo Polje, 29 km od Nikšića! Povoljno. Papiri 1/1!

Kupujem bubnjeve dw i Tel: 067/898-614 činele paiste 2002 komplet! Tel: 067/898-614 Nestao pas rase BORDER COLLIE 21. decembra u Podgorici, Donja Gorica! Prepoznatljiv, karakterističan po tome što mu je desno oko plavo!

Odaziva se na ime Badi!

NALAZAČU NAGRADA 500 EURA!!!

ANONIMNOST ZAGARANTOVANA! Javiti na broj +382 67 285 961

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 24.1.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42 TRANSFER

Adrović u Muskatu

Najbolji strijelac u istoriji naše lige sa 98 golova ima novi klub - Admir Adrović je dogovorio saradnju sa omanskim timom FK Muskat!

Tridesetogodišnji napadač je stigao u novi klub da donese golove i iskustvo, a to je timu iz glavnog grada Omana prijeko potrebno.

Muskat je samo jednom bio prvak Omana (2006), a trenutno je treći na tabeli nakon 13 odigranih kola. Adroviću je Muskat 12. klub u karijeri, jer je igrao za Berane, Sutjesku, Budućnost, OFK Titograd, Panduri, Damaš, Al Muharag, Pegasus, Sukotai, Dalijan i Li man.

B.T.

ZVANIČNO

Stoiljković godinu i po pod Goricom

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

BIVŠI REPREZENTATIVAC CRNE GORE RADI POD BUDNIM OKOM BRANKA BRNOVIĆA

KRKOTIĆ TRENIRA SA PLAVIMA I ČEKA INO ANGAŽMAN, ALI...

Budućnost je dovela pet igrača (Pešukić, Raičković, Stoiljković, Vujačić, Đurić), ali velika je vjerovatnoća da “plavi” nisu završili sa zimskim šopingom.

Sa 23-godišnjim krilom Milanom Vušurovićem se pregovara oko povratka, dok je na treninzima vicešampiona Crne Gore viđen Miloš Krkotić.

Tridesetjednogodišnji ofanzivni vezista koji je upisao pet nastupa u dresu “hrabrih sokolova” radi pod budnim okom trenera Branka Brnovića, koji ga je i promovisao u reprezentativca dok je bio selektor, ali za sada nije pokrenuta nikakva priča oko mogućeg dolaska.

Kako smo čuli, Krkotić čeka inostrani angažman, u narednih par dana će se sve znati, a nije isključeno ni da ostane pod Goricom kao pojačanje za proljećnji dio sezone.

Krkotić je u karijeri igrao za Zetu, modlavsku Dačiju iz Kišinjeva, Metalac iz Gornjeg Milanovca, OFK Titograd, albanski Kukeši, te Bali junajted iz Indonezije.

Upravo je u Baliju proveo prošlu sezonu, gdje je odigrao devet utakmica...

B.T.

Za sada samo trenira sa plavima: Miloš Krkotić

Štoper Đorđe Đurić će sjutra stići u Podgoricu i potpisati ugovor na pola godine kao pozajmljen igrač Čukaričkog. Dvadesetsedmogodišnji centarhalf je tokom jeseni odigrao samo jedan meč za Čuku, a našoj javnosti je dobro poznat pošto je nastupao za Rudar godinu i po - u šampionskoj sezoni 2014/15 je odigrao 24 meča (dva gola), dok je tokom jeseni u sezoni 2015/16 igrao na 16 utakmica (dva pogotka)

ISKRA PREGOVARA SA NAPADAČEM

Korać i Danilovgrađani traže zajednički jezik Sada je zvanično - Dušan Stoiljković je predstavljen kao novi fudbaler Budućnosti!

Dvadesetčetvorogodišnji Somborac je sa “plavima” dogovorio saradnju na godinu i po dana, a stigao je iz Inđije (Druga liga Srbije) za koju je u prvom dijelu sezone upisao 21 nastup i devet golova. Prije Inđije ljevokrilni napadač je igrao za FK Novi Sad, FK Odžaci i slovenski FK Radomlje, a predstavljen je kao četvrto pojačanje nakon desnog beka Periše Pešukića, veziste Miloša Raičkovića i napadača Aleksandra Vujačića.

B.T.

Iskra je u dosadašnjem dijelu prelaznog roka dovela Danila Tomića, Balšu Boričića, Milana Đurišića i Darka Nikača, a Danilovgrađani nemaju namjeru da se zaustave na ta četiri pojačanja...

Na meti tima iz srca Bjelopavlića je iskusni napadač Žarko Korać!

Iskra i 31-godišnji centarfor pregovaraju oko šestomjesečne saradnje, postoji obostrana želja da dođe do dogovora, ali dvije strane još traže zajednički jezik.

Iskustvo i golovi koje Ko-

90 GOLOVA JE POSTIGAO ŽARKO KORAĆ U NAŠOJ LIGI rać garantuje bi dobrodošli “građanima”, koji će na proljeće da se bore za opstanak, a neće dići ruke ni od Evrope (udaljena je 10 bodova) ukoliko se ukaže

Možda budu saigrači: Korać u duelu sa Đurišićem prilika.

Tridesetjednogodišnji Bjelopoljac je u karijeri igrao za Zetu, Vojvodinu, Šerif iz Tiraspolja, Hapoel

Haifu, Beitar Jerusalim, Grbalj, malezijsku Marseru i tajlandski Sisaket, a u Telekom 1. CFL je postigao okruglo 90 golova.

B.T.

v

Sport

43

Četvrtak, 24. 1. 2019.

TRANSFER VRIJEDAN 86 MILIONA EURA

De Jong je Barsin Ni traga od Sale...

SPASILAČKE SLUŽBE JOŠ NISU PRONAŠLE AVION I IgRAČE

“avioN Se raSpada...”

PSŽ i Mančester siti su izgubili. Frenki de Jong novi je igrač Barselone. Mladi 21-godišnji holandski vezista igraće od ljeta na Nou Kampu...

“De Jong je za 75 miliona eura, plus još dodatnih 11 miliona, postao igrač Barselone.

Klubu će se pridružiti 1. jula, a potpisao je ugovor do petogodišnji ugovor”, potvrdio je katalonski klub.

A.P.

MILAN DOVEO POLJSKOg gOLgETERA

Pjontek na San Siru

Kšištof Pjontek, koji je ove sezone postigao 19 golova u 21 meču za Đenovu, postao je član Milana. Poljski napadač stigao je na San Siro u transferu vrijednom 35 miliona eura, a potpisao je petogodišnji ugovor vrijedan dva miliona eura po sezoni. On je drugo pojačanje “rosonera”, koji su takođe 35 miliona dali za Lukasa Paketu. A.P.

IgUAIN NA STEMFORD BRIDŽU

Čelsi dočekao Pipitu Gonzalo Iguain zadužio je opremu Čelsija, u kojem je nasljedio Alvara Moratu (otišao u Atletiko Madrid), a na Stemford Bridžu igraće na pozajmici iz Juventusa.

“Gonzalo je jedan od najboljih napadača na svijetu i vratiću ga u formu. Vjerujem da će odmah krenuti da postiže golove u našem timu”, ističe trener Mauricaio Sari.

A.P.

ITALIJAN SLETIO NA VELODROM

Balo devetka Marseja Mario Baloteli se razišao sa Nicom i kao slobodan igrač pojačao Olimpik Marsej, za koji će igrati do kraja sezone, a zaradiće četiri miliona eura.

Balo je na 64 utakmice postigao 42 gola za Nicu, ali nijedan u ovoj polusezoni. Ako saradnjom budu zadovoljne obje strane do ljeta, moguće je i potpisivanje novog višegodišnjeg ugovora.

A.P.

Spasilačke službe juče su tokom cijelog dana vršile tražile mali avion Pajper PA-46, u kojem je u ponedjeljak večer sa pilotom nestao novi napadač Kardifa Emiliano Sala. Argentinac se vraćao u Kardif iz Nanta, gdje se pozdravio sa bivšim saigračima. Britanska kontrola leta objavila je da je u ponedjeljak oko 20 sati izgubila kontakt sa avionom koji je letio na 800 metara visine, a posljednji put je na radaru bio kod ostrva Alderni u Engleskom kanalu....

“Sati prolaze i pomišljam na najgore, iako se i dalje nadam u čudo... Ali samo želim da ga pronađu. Posljednje što su mi rekli jeste da je komunikacija iz aviona prekinuta kad su prešli engleski kanal”, rekao je utučeni Horacio Sala, otac fudbalera.

Iako je mIzerno u ovom teškom trenutku prIčatI o novcu, engleskI medIjI navode da kardIf vjerovatno neće dobItI nIšta od 17 mIlIona eura kolIko je prIje nestanka sale platIo nantu za njegov transfer.

Pilot je nešto prije nestanka tražio dozvolu za prisilno slijetanje, ali do njega nije došlo. Pretpostavlja se da se Pajper srušio u olujno more, a stručnjaci kažu da je gotovo nemoguće preživjeti u tim uslovima više od par sati.

Istražitelji su dan ranije objavili da su “pronašli predmete koji su gotovo sigurno djelovi malog aviona”, ali o tome još nema zvanične potvrde. En-

168

Malih PaJPer aviona oD nJih 1.000 ProizveDenih Srušilo Se oD 1983. goDine Do DanaS

gleski mediji pišu da je Sala i te kako bio svjestan da avion nije u dobrom stanju, o čemu svjedoče njegove poruke...

“Ovdje u Nantu sam obavljao neke stvari, nikad da završim. Sad sam ovdje u avionu koji izgleda kao da će da se raspadne i letim za Cardif gdje me čeka trening sjutra. Stvarno sam uplašen.

Ako u sat, sat i po ne bude vijesti od mene ne znam hoće li me moći pronaći”, napisao je Sala.

Sa druge strane, stručnjak za avione Horhe Polanko iznenađen je da je pilot uopšte krenuo na put po takvom vremenu...

“Iznenađen sam da su krenuli takvim avionom po noći i u teškim vremenskim uslovima. To je isto kao da tim avionom idete na Antartik. Motori su se lako mogli zalediti i mislim da se to i dogodilo. Taj avion nije smio da poleti po takvim vremenskim prilikama”, smatra Polanko.

Navijači Kardifa i Nanta ostavljaju cvijeće i mole se za Salu, čiji je nestanak potresao cijeli (fudbalski) svijet.

A.P.

44

SPORT

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

Stop za OSC: Filip Gardašević i Dragan Drašković

Danska protiv Francuske, Norveška na Njemačku

EVROKUP NOVLJANI U PRVOM MEČU POLUFINALA SAVLADALI OSC

Jadran potopio moćni OSC i nastavio da sanja finale Možda su na drugoj strani bazena bili dobro poznati Mađari Balaž Harai, njegov imenjak Erdelji, Kristijan Manherc, ali i internacionalci poput našeg kapitena Draška Brguljana ili Srba Branislava Mitrovića, Save Ranđelovića i Nemanje Ubovića, ali protiv sistema i strca Jadrana nisu mogli.

Crnogorski prvak ostvario je veliku pobjedu protiv OSC-a u prvom meču polufinala Evrokupa (11:10), pa će trijumf iz Igala “braniti” u Budimpešti krajem februara. Veliko finale je i blizu i daleko.

VLADIMIR GOJKOVIĆ Mislim da možemo da igramo i tamo sa njima. Sada ih znamo, imamo dosta vremena da se pripremimo i da iskoristimo ovu prednost

JADRAN CARINE - OSC 11:10 IGALO - Bazen Instituta “Simo Milošević”. Gledalaca: 600. Sudije: Kolombo (Italija), Henčel (Njemačka). Igrač više: Jadran Carine 12 (6), OSC 13 (5). Rezultat po četvrtinama: 0:3, 6:3, 4:3, 1:1.

Kandić (sedam odbrana), Brkić, Popadić 1, Obradović 1, Banićević, Averka 2, Mijušković, F. Gardašević 1, Đ. Radović 3, Spaić 1, Drašković 1, Petković 1, Tešanović.

“Mislim da možemo da igramo i tamo sa njima. Sada ih znamo, imamo dosta vremena da se pripremimo i da iskoristimo ovu prednost”, istakao je nakon meča za TVCG trener Jadrana Vladimir Gojković.

■ MOGLI SMO I BO-

LJE DA PROĐEMO

Jadran je u finišu meča nekoliko puta imao i “plus dva” (9:7, 10:8 i 11:9), ali zašto nije čak i ubjeljivije slavio kriv je očajan start, po-

ĐURĐIĆ POSTIGAO ŠEST OD SEDAM GOLOVA MARSEJA

Veliki korak ka finalu napravio je i Marsej, koji je u prvom meču na svom bazenu savladao Ortiđu sa 7:6. Zvuči nevjerovatno, ali šest golova od sedam za tim iz

Provanse postigao je naš Bogdan Đurđić. Jednom je pogodio i Hrvat Ante Vukičević.

Za tim iz Marseja brani i naš golman Miloš Šćepanović.

Mitrović (osam odbrana), Brguljan, Manherc 3, Ranđelović 1, Salamon 1, Kovač 1, Seman, Tot, Erdelji 4, Ubović, Bundšuh, Harai, Levai.

POLUFINALE Jadran - OSC 11:10 Marsej - Ortiđa 7:4 * Revanš mečevi na programu su 27. februara.

što je OSC golovima Manherca, Ranđalovića i Erdeljija otišao na 3:0. Prvi gol na meču Novljani su postigli nakon devet i po minuta kada je pogodio Đuro Radović.

“Možda nas je taj loš početak meča koštao i boljeg rezultata na kraju. Mislim da smo mogli da prođemo i bolje”, istakao je Gojković..

■ ALI KARAKTER JE TU

Do kraja druge četvrtine Jadran je uspio da okrene rezultat kada je za 6:5 pogodio Marko Petković, do finiša trećeg dijela igralo se “gol za gol”, a onda je Jadran u finišu nekoliko pu-

ta imao pomenutih “plus dva”. Ipak, konačnih 11:10 postavio je Ferenc Salamon na 25 sekundi prije kraja.

“Uspjeli smo da se vratimo, pokazali smo karakter što je veoma važno za ovu mladu ekipu, ali na kraju nismo imali mirnoće u pojednimim odlukama gdje smo morali da sve valorizujemo sa pobjedom ubjedljivijom od ove”, jasan je Gojković.

Trener Jadrana je svjestan da i nije sve zavisilo od njegovih momaka...

“Ipak je OSC skup vrhunskih igrača i kažnjava svaku vašu nepažnju”, istakao je Gojković.

Sve u Jadranu posebno raduje igra mladog Nikole Brkića, koji je “na beku” odlično čuvao Haraija.

“Bili smo u problemu sa ličnim greškama, a on je čak i iznenanuđujuće za sve nas odigrao ‘na Haraija’ i u tom dijelu smo napravili preokret”, zaključio je Gojković.

K.B.

DRAŠKO BRGULJAN Bilo je i čudnih odluka, mnogo isključenja, ali zaslužena pobjeda Jadrana. U svakom slučaju odlučivaće se sve u Budimpešti.

Danska je u direktnom duelu sredila komšije iz Švedske, otpisala ih i zakazala super polufinale Svjetskog prvenstva u rukometu.

Danci su na krilima Mikela Hansena (šest golova) i golmana Niklasa Landina savladali Šveđane (30:26) i sada ih u borbi za finale u Hamburgu čeka klasik sa Francuskom.

U drugom polufinalu sastaće se Njemačka i Norveška, koja je juče nešto ranije savladala Mađarsku (35:26), ali je morala da čeka ishod duela Danske i Švedske.

Važan trijumf ostvarila je i Hrvatska, koja je savladala Francusku (23:20) i tako obezbijedila kvalifikacije za OI u Tokiju.

POLUFINALE (PETAK): 17.30h Njemačka - Norveška, 20.30h Danska - Francuska.

K.B.

Dubi i Zvezdo me u osam

Dubljević Poznata su prva tri učesnika četvrtfinala košarkaškog Evrokupa, a dva su sa crnogorskim potpisom - Valensija našeg centra Bojana Dubljevića i Asvel selektora Crne Gore Zvezdana Mitrović od sinoć su među osam najboljih. “Slijepi miševi” su u Beogradu savladali Crvenu zvezdu (82:81), a najbolji je bio upravo Dubljević - 24 poena, osam skokova i pet asistencija.

Asvel je svoje obaveze u ovom kolu odradio dan ranije (pobjedom nad Frankfurtom), a među osam je i zvanično zavšio jučerašnjim trijumfom Lokomotive nad Ulmom. I tim iz Krasnodara plasirao se u četvrtfinale.

K.B.

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

duga aBa liga - peti poraz zaredoM

Lovćen nikako da se probudi

5

sport

Detalj sa prvog meča između Budućnosti i Gran Kanarije

45

Foto: ABA 2

mečeva odigrali su do sada Budućnost i gran Kanarija - “plavi” još nemaju poBjedu

Budućnost voli sjutra igra protiv gran kanarije

pLavi ruše tradiciju

Milutin Đukanović na sinoćnjem meču Lošu seriju košarkaši Lovćena nisu uspjeli da prekinu ni u 17. kolu Druge ABA lige - mada je pitanje i koliko je bilo realno očekivati tako nešto protiv apsolutnog lidera.

Momci Miodraga Kadije peti poraz zaredom u regionalnom takmičenju upisali su na Cetinju protiv Primorske i tako zakomplikovali stvari oko plej-ofa - 80:66.

Nakon slabog starta (13:22) Cetinjani su na krilima Milutina Đukanovića i Radenka Pilčevića odigrali sjajnu drugu četvrtinu (23:13), držali se još kratko tokom treće, ali je slovenački tim predvođen odličnim Lensom Herisom (21 poen) prelomio meč.

Najefikasniji u timu Miodraga Kadije bio je Milutin Đukanović sa 19 poena, a pratili su ga Miloš Popović (15 poena i sedam skokova) i Nemnja Todorović (12 poena).

K.B.

Važan meč za Sutjesku Lovćen komplikuje stvari oko plej-ofa, ali bi Sutjeska večeras mogla da napravi važan korak na njemu.

Momci Zorana Glomazića u meču za četvrto mjesto gostuju Dinamiku u Beogradu.

“Igramo derbi u kojem bi nas pobjeda ostavila u zoni plej-ofa. Važno je da budemo pametni”, istakao je centar Boris Lalović.

lovćen

primorska

66 80

13 23 20 10 22 13 23 22 Pilčević 9 A. Popović 8 Bogdanović Vrbica 3 Parača Lopičić Božović M. Popović 15 Đukanović 19 Hajduković Todorović 12 Trener: Miodrag Kadija

Ferme Henri Heris 21 Čakarun 8 Kosi Zupan Marinković 16 Hodžić 3 J. Kuridža 19 Šiško 10 Glas Vončina 3 Trener: Jurica Golemac

Budućnost Voli sjutra veče (19h) u “Morači” čeka Gran Kanariju sa željom da novom pobjedom nastavi trend dobrih rezultata, ali i da prekine crni niz protiv španskog predstavnika. Plavi su protiv tima sa Kanarskih ostvra odigrali pet mečeva i svaki put su pognute glave napuštali parket.

Prvi dueli odigrani u sezoni 2010/11 u Evrokupu - tim Dejana Radonjića doživio je debakl u “Morači” (66:90,

25 poena Vladimira Dragičevića), u Španiji je bilo 62:60 za žute (Dubljević 12, Šćekić 11).

Drugi dvomeč viđen je u sezoni 2014/15 u drugoj fazi Evrokupa. U Španiji je bilo glatkih 92:69 (Planinić 18 poena, Kuk 12) - meč će ostati upmaćen po činjenici da su plavi igrali u rezervnim dresovima Gran Kanarije, usljed izgubljenog prtljaga na putu do Kanarskih ostrva. Revanš u Mora-

či bio je interesantniji, ali je ekipa Igora Jovovića posustala u finišu - (83:88 - Dašić 20, Suad Šehović 17).

I u posljednjem, jedinom evroligaškom duelu, 14. decembra 2018. Budućnost nije uspjela da pronađe rješenje za brzu igru popularne Granke - u Gran Kanaria areni bilo je 95:85 za domaće (Džekson 15 poena, Omić 12).

Vrijeme je za naplatu dugova.

M.A.

Budućnost vratila Majdu MehMedović i jovanku radičević

Super krila sletjela kući

CETINJE - Dvorana: SC “Lovćen”. Gledalaca: 1.000. Sudije: Tomislav Hordov, Vladimir Vesković, Boro Antovski.

ABA 2, 17. KOLO Večeras Vršac - Spars 76:93 Zrinjski - Borac 84:81 Lovćen - Primorska 66:80 Rogaška - Helios 68:63 Danas 19.00h Dinamik - Sutjeska 19.00h Split - MZT 1. Primorska 2. Spars 3. MZT 4. Dinamik 5. Lovćen 6. Sutjeska 7. Borac 8. Split 9. Rogaška 10. Zrinjski 11. Helios 12. Vrsac

17 17 16 16 17 16 17 16 17 17 17 17

16-1 12-5 11-5 9-7 8-9 9-7 8-9 8-8 7-10 6-11 5-12 1-16

33 29 27 25 25 25 25 24 24 23 22 18

Trk ka kući: Jovanka Radičević i Majda Mehmedović u dresu CSM Bukurešta Povratak na mjesto odakle je sve krenulo... Majda Mehmedović i Jovanka Radičević od sljedeće sezone će ponovo nositi dres rukometnog velikana iz Podgorice Budućnosti. Obje stižu iz rumunskog CSM Bukurešta, Majda se u naš glavni grad vraća poslije tri sezone, a Jovanka nakon osam godina u inostranstvu.

“Budućnost je dobila dva

velika pojačanja za narednu sezonu - Jovanka Radičević i Majda Mehmedović potpisale su dvogodišnje ugovore sa našim klubom”, objavio je podgorički klub na svom sajtu.

Mehmedovićeva, koja igra na poziciji lijevog krila, u dresu Budućnosti provela je devet godina (od 2007. do 2016) i bila je dio najvećih uspjeha kluba - 2012. i 2015.

osvojila je Ligu šampiona, a ima i trofej Kupa pobjednika kupova iz 2010.

S druge strane, desno krilo Jovanka Radičević otišla je sezonu prije zlatne 2012, a u plavom dresu igrala je od 2004. i osvojila dva pehara Kupa pobjednika kupova (2006. i 2010).

Osim CSM Bukurešta u inostanstvu je igrala za Đer i Vardar.

K.B.

46

SPORT

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

AO FRANCUZ LUKAS PUJ SPRIJEČIO DUEL ĐOK

NOVAK DA, M ⌦ Miloš Antić

SKUPŠTINA RSCG 29. JANUARA

Mujović ili Kapisoda Legenda crnogorskog rukometa, dugogodišnji reprezentativac Petar Kapisoda i bivši rukometaš Berana, te sportski direktor iz šampionskih dana Vesko Mujović kandidati su za predsjednika Upravnog odbora Rukometnog saveza, saopšteno je iz te asocijacije.

Kandidate za predsjednika mogli su da predlože članovi Skupštine Rukometnog saveza, a rok za predaju kandidature bio je do juče u podne.

“Predloženi kandidati dužni su da dostave kancelariji prihvatanje ili odbijanja kandidature do 27. januara. Ukoliko se kandidati ne izjasne, do navedenog roka,

smatraće se da su odustali”, piše u saopštenju Rukometnog saveza.

Skupština će biti održana 29. januara u Podgorici, a mjesto predsjednika UO je upražnjeno nakon ostavke Zorana Radojičića.

Radojičić je tu funkciju obavljao od 24. septembra 2016. godine, a na čelu UO bio je i od juna 2005. do jula 2009. godine. Nakon toga je izabran za predsjednika Skupštine, što je bio sve do imenovanja na mjesto predsjednika UO. Od sticanja nezavisnosti, RSCG su sem Zorana Radojičića vodili Miodrag Ivanović i Predrag Bošković.

M.A.

Miloš Raonić nije uspio dvadesetosmogodišnji Podgoričanin, koji nastupa pod kanadskom zastavom zastao je u četvrtfinalu Australijan opena, polufinale iz 2016. godine ostaće makar još godinu dana njegov najbolji rezultat u Melburnu.

Raonićev dželat na krcatoj Rod Lejver areni bio je Francuz Lukas Puj, koji je nakon nešto više od tri sata borbe ulovio prvo polufinale u karijeri: 3:1 (7:6, 6:3, 6:7, 6:4).

“Dobro sam reternirao, to je bio ključ meča. Ponosan sam, uživam u ovim trenu-

Pliškova

Misiju u Melburnu u četvrtfinalu šokantno je završila i Serena Vilijams - najdominantnija teniserka posljednje decenije poražena je od Čehinje Karoline Pliškove nakon više od dva sata drame 1:2 (4:6, 6:4, 5:7). Legendarna Amerikanka je u setu odluke imala 5:1 i 40:30 na svoj servis, četiri meč lopte, ali se Pliškova izvukla i zasluženo slavi prvo polufinale Australijan opena u karijeri.

“Iskreno, već sam bila glavom

SPORTKLUB CG Četiri uzastopna poraza doživio je Dalas na mini turneji po Istoku, a onda je po dolasku u svoju “American airlines arenu” okrenuo ploču - Mavsi su na krilima Harisona Barnsa (20 poena), povratnika u startnu petorku Denisa Smita (17 poena), ali i uz nove čarolije Luke Dončića (17 poena, uz mnogo poteza za divljenje) odradili očajne Kliperse.

A Pol Džordž, makar tako pišu američki mediji, igra ko-

šarku karijere. Dvadesetosmogodišnje krilo, nekada prvi as Indijane, sa 36 poena nosio je Oklahomu do trijumfa nad Portlandom. Rasel Vestrbuk je upisao novi tripl-dabl sa 29 poena, 14 asistencija i 10 skokova, kod gostiju se izdvojio tandem Lilard- Mekolum (34+31).

SEMAFOR: Toronto – Sakramento 120:105, Finiks – Minesota 91:118, Dalas – LA Klipers 106:98, Oklahoma – Portland 123:114.

M.A.

6

panac je zbog bolova u butnom mišiću bio primoran da preda meč, mada i da je bio

PUTA JE KEI NIŠIKORI ZBOG POVREDE PREDAO MEČ NA GREN SLEM TURNIRIMA

Senzacija: Serena ispala, a imala je 5:1 u trećem setu

NBA OKLAHOMA LAKO SA PORTLANDOM

Pakleni tandem Rasel Vestbruk i Pol Džordž

cima”, bio je Puj, s razlogom, oduševljen nakon meča.

Zakazalo je, u odlučujućim trenucima, najjače Miloševo oružje - servis. Francuz je iskoristio tri od čak 14 brejk lopti, pa je nakon dva poraza u međusobnim duelima protiv Raonića (bez osvojenog seta), upisao najslađi trijumf, treću sreću.

A na putu do prvog GS finala dvadesetčetvorogodišnjeg Francuza čeka najteži zadatak - prvi sudar u karijeri sa Novakom Đokovićem.

Najbolji teniser današnjice posao protiv Keija Nišikorija završio je za svega 49 minuta - pri rezultatu 6:1, 4:1, Ja-

16.00h Kasimpasa - Alanija, fudbal 18.30h Fenerbahče - Olimpijakos, košarka 21.00h Real Madrid - Efes, košarka

SPORTKLUB 2 18.00h Čemik - Dinamo, odbojka (ž) 20.45h Armani - Žalgiris, košarka

SPORTKLUB 3 18.30h Fenerbahče - Umranije, fudbal

u svlačionici. Serena je međutim onda počela da griješi, a ja sam odigrala tenis karijere”, rekla je Pliškova koja će se za plasman u finale boriti protiv Naomi Osake - Japanka je lako odradila Ukrajinku Elinu Svitolinu 2:0 (6:4, 6;1). Drugi polufinalni par čine još jedna Čehinja - Petra Kvitova i Amerikanka Danijel Kolins. Oba meča na programu su danas - u ranim jutarnjim satima, prije nego što na glavni teren izađu Nadal i Cicipas.

21.00h Amijen - Lion, fudbal

SPORTKLUB 4 20.30h Makabi - Panatinaikos, košarka

ARENASPORT 1 14.00h Azijski kup 1/4 finala, fudbal 17.00h Azijski kup 1/4 finala, fudbal 19.30h WRC Monte Karlo, moto sport 20.45h Čelsi - Totenhem, fudbal

ČETVRTAK, 24. 1. 2019.

KOVIĆA I RAONIĆA U POLUFINALU MELBURNA

MILOŠ NE

SPORT

DN TIP

47

REAL MADRID

ĐIRONA

GG

zdrav, teško da bi mogao da parira razigranom Novaku. „Nadam se da nije ništa ozbiljno. Želim Nišikoriju brz oporavak, a svima koji su došli na stadion se izvinjavam što nijesu gledali meč do kraja“, poručio je tridesetjednogodišnji Beograđanin. “Puj? Jedan iz novije generacije, iza sebe ima fantastičan turnir, nadam se da ću naći rješenje za njega”.

Madriđani su itekako ranjivi, Đirona ima paklene napadače i izuzetnu kontru, tako da se očekuju golovi na Santjago Bernabeu.

Na današnji dan

1988.

34.

PUT ĆE NOVAK ĐOKOVIĆ IGRATI U POLUFINALU JEDNOG OD ČETIRI NAJVEĆA TURNIRA - RODŽER FEDERER JE MEĐU ČETIRI BIO 43 PUTA I JEDINI JE ISPRED NOVAKA

Puj

Mats Vilander osvojio treći Australijan open - u spektakularnom finalu savladao domaćeg idola Peta Keša 3:2 (6-3, 6-7, 3-6, 6-1, 8-6).

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

ARENASPORT 2 21.30h Real Madrid - Đirona, fudbal

ARENASPORT 3 14.00h Hajduk Split - Ujpešt, fudbal 16.15h OFI - Ergotelis, fudbal 18.30h Steaua - Nexe, rukomet

ARENASPORT 4 18.30h Dinamik - Sutjeska, košarka

EUROSPORT 06.15h-12h Australian Open, tenis 14.15h SP Anholc, biatlon 17.30h EP Minsk, umjetničko klizanje

EUROSPORT 2 12.45h EP Minsk, umjetničko klizanje 21.00h Biciklizam u dvorani

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

Maja

IzraelcI se spremaju za takmIčenje u maju

Grad šatora za posjetioce koji dođu na Evroviziju

Izrael očekuje da oko 10.000 posjetilaca iz inostranstva doputuje u Tel Aviv povodom nadmetanja za pjesmu Evrovizije u maju, a hotelske sobe i stanovi za izdavanje širom grada su već razgrabljeni po velikim cijenama.

Za mlade i one koji se tako osjećaju, telavivska opština planira da pripremi mjesto za kampovanje u parku Jarkon, pored EXPO Tel Aviva, gdje će se takmičenje održati. Grad šatora moći će da primi do 2.000 gostiju i nudiće tri nivoa smještaja.

Prvi će biti osnovna opcija, da gosti sami donesu svoje šatore ili tamo iznajme kamping opremu. Druga opcija je malo skuplja - takozvani glamur i kamping, a treća su luksuzni karavani potpuno opremljeni kupatilima i kli-

ma-uređajima, navode izraelski mediji.

U gradu šatora biće takođe mjesta za tuširanje, rekreaciju i žurke, štandovi s hranom i pićem i bicikli za iznajmljivanje. Biće organizovan i prevoz od tog mjesta do Evrovi-

zijskog sela.

Nadmetanje će se održati od 14. do 18. maja, a grad šatora će ostati na istom mjestu do juna, gdje će služiti za goste koji dolaze na najveći godišnji događaj Paradu gej ponosa u Tel Avivu.

grčka vlada ª planIralaº da prIvatIzuje antIčke znamenItostI

I palata Knosos se našla na listi za privatizaciju

Whatsapp ogranIčava dIjeljenje

Korisnici će moći da podijele samo pet poruka Društvena mreža “WhatsApp” ograničiće svim korisnicima da dijele poruke, kako bi se spriječilo širenje lažnih vijesti. Mjera koju je ta mreža u vlasništvu kompanije Fejsbuk donijela, već je uvedena u Indiji prije šest mjeseci, a njome će broj šerovanih poruka biti ograničen na pet, prenio je Bi-Bi-

Si. Ovaj potez uslijedio je nakon niza slučajeva u kojima je ova aplikacija bila optužena za širenje lažnih vijesti. Do sada, korisnici su mogli svaku poruku da šeruju 20 puta, a u kompaniji su rekli da je odluka donijeta nakon pažljive procjene rezultata polugodišnjeg testiranja u Indiji.

Zakonodavci u Hongkongu predstavili su zakon kojim bi se omogućilo kažnjavanje vrijeđanja državne himne sa do tri godine zatvora i kaznom od skoro sedam hiljada dolara. Hong Kong je posebni administrativni region u Kini, u kojoj je sličan zakon donesen 2017. godine.

Kazne su propisane za sve koji “uvrijede himnu javno i namjerno”, ili za upotrebu u komercijalne svrhe. Saopšteno je da je zakon predložen kako bi se osigurao dignitet himne. Slični zakoni postoje i u Singapuru, Maleziji i Tajlandu, gdje je himna kraljevske porodice zaštićena zakonima protiv veleizdaje Kada bude izglasan tokom godine, novi zakon mogao bi prekinuti običaj na lokalnim fudbalskim utakmicama, gdje navijači zvižde na himnu, tradiciji koja je počela zbog neuspjelih demokratskih protesta u Hong Kongu 2014. godine.

Grčka vlada je stotine arheoloških muzeja, antičkih lokacija i dvoraca uklonila sa liste državnih nekretnina namijenjenim privatizaciji, na koju ih je omaškom stavila.

Ministarstvo kulture Grčke saopštilo je da je, nakon pažljive provjere, 2.330 nekretnina skinuto sa liste nekretnina predviđenih za privatnu gradnju u narednih 99 godina, koja je sastavljena u skladu sa uslovima koje su strani kreditori postavili za spašavanje zemlje,

prenijela je agencija AP. Među njima je i 4.000 godina stara palata Knosos na Kritu, koja je na drugom mjestu po popularnosti među grčkim antičkim lokacijama.

Takođe, na toj listi bio je grob Filipa II Makedonskog – oca Aleksandra Velikog, koji se nalazi u sjevernoj Grčkoj, kao i muzeji i arheološka nalazišta u Solunu, uključujući Bijelu kulu, svojevrstan simbol tog drugog po značaju grčkog grada.