Dnevne novine 15. februar 2019.

SJEDNICA VLADE CRNE GORE

EKONOMSKI ANALITIČAR PREDRAG DRECUN O NOVIM TARIFAMA NA RAČUNIMA EPCG

Poljoprivrednicima 52 miliona eura kroz IPARD II

POSKUPLJENJE STRUJE INFLATORNI UDARAC

■9

PETAK, 15. 2. 2019. BROJ 2303 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK CRNE GORE MILO ĐUKANOVIĆ U EMISIJI PRVE TV

NE BI LIČILO NA MENE DA SE POVLAČIM PREDBILOKIM ODLUKA AEM OBRADOVALA JAVNOST

DPS I BOŠKOVIĆ O INICIJATIVI DF A

Uspjeh na izborima je jedina ulaznica za Vladu

■ 2 3

■ 14 15

Zabranu rijaliti programa dosljedno primjenjivati

VIŠI SUD: KATNIĆ ADVOKATU RADOSAVLJEVIĆU

“Kolega ne zna šta znači riječ indicija” ■ 13

PROŠLE GODINE U BRAČNE VODE UŠLO 3.207 PAROVA

■5

BEZ RAZVODA U BUDVI, ANDRIJEVICI I TIVTU

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 17

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

politika

Nema Ništa od razdora u dpS-u Predsjednik kaže da nema ništa od razdora u DPS-u kao ni bilo kakvog sukoba sa premijerom Duškom Markovićem.

“Nema od toga ništa.

Sa Markovićem razgovaram svakodnevno, dijelimo stanovišta do u nijansu. Vidimo porijeklo ovih pritisaka identično i imamo odlučnost da se njima suprotstavimo kako bismo obezbijedili stabilnost i napredak. Srijetali smo se i sa mnogo opasnijim ljudima od Kneževića, pa vidite da smo i dalje u sedlu”, kazao je on.

P

PETAK, 15. 2. 2019.

predsjednik crne gore Milo Đukanović g

Ne liči Na meNe da se pred bilo kime povlačim

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da se afera “Atlas” koristi za produžetak vaninstitucionalnog i aferaškog pririska na vlast, te da on nema namjeru da podnese ostavku, nakon optužbi koje je na njegov račun iznio odbjegli tajkun Duško Knežević.

Đukanović je, gostujući na TV Prva u emisiji “Ukrštene riječi”, istakao da je odbjegli biznismen Duška Kneževića nedostojan protivnik i da je protiv njegovih banaka podnio dvije tužbe.

“Njegovi instruktori su oni koji žele da promijene vlast u Crnoj Gori, a to je mašinerija partijsko-medijsko-NVOovska. On je kleptoman, očajnik i besprizorni prevarant”,

rekao je Đukanović koji je tri sata odgovarao na pitanja Draška Đuranovića (Pobjeda) Nikole Markovića (Dan) Sonje Drobac (Prva TV), Zorana Radulovića (Monitor) i voditeljke Vesne Rajković.

Na pitanje da li će podnijeti ostavku, jer takva inicijativa postoji, predsjednik Crne Gore je odgovorio da neće.

“Da su se pitali oni koji su podnijeli inicijativu, ja ne bih

ni bio ovdje gdje sam”, kazao je Đukanović.

Komentarišući konstataciju da se nije mnogo branio od napada Duška Kneževića, Đukanović kaže da nije smatrao nužnim da unižava funkciju predsjednika odgovarajući na optužbe bez argumenata koje je iznosio bjegunac od pravde.

“Trideset godina sam u politici i nijesam pobjegao ni od jednog dijaloga. Uvijek sam cijenio mogućnost da sa dostojnim protivnikom ukrstim argumente. Teže je kada naspram sebe imate nedostojnog protivnika i čovjeka koji pokušava da pobjegne

Niko Nikada Ne plaća moje račuNe

Đukanović je kazao da nije tajni partner sa Duškom Kneževićem u Meljinama i tvrdi da mu Knežević nije plaćao put i boravak u Dubaiju.

“Nikada niko nije plaćao moje račune, niko nikada nije plaćao moje odmore. To je izmišljotina jednog očajnika koji pokušava da ovakvim temama skrene pažnju sa svoje odgovornosti i osnovne teme, a to je da je uništio svoj biznis, ostavio brojne radnike bez posla i plata”, jasan je predsjednik.

Mediji su, kaže, dozvolili da neko ko je bjegunac postane tužilac, da javnost ne razgovaod odgovornosti za učinjene nezakonitosti”, kazao je Đukanović.

■ tajkun u GLaVnOj uLOZI BIO SaMO pet dana

Đukanović je gostovao u emisiji “Ukrštene riječi” TV Prva

Predsjednik Crne Gore smatra da je Duško Knežević bio u glavnoj ulozi afere “Atlas” svega pet dana, te da je samo iskorišćen kao povod za njega i institucije.

“Onda je sve to i vođenje glavne riječi preuzela partijsko-medijsko-NVO-ovska mašinerija. Oni su na direktnoj vezi sa Kneževićem, vode glavnu riječ, to su sami potvrdili. Oni su njegovi instruktori, oni su ti koji žele da promijene vlast u Crnoj Gori”, kazao

ra o onome što je on učinio, već da razgovaramo o njegovim optužbama. Đukanović je kazao da je jedan serijski lažov, prevarant i lopov, uspio da stvori da niko ne valja. Objasnio je da je u Dubaiju boravio na poziv Kneževića, gdje je bila promocija njegove kompanije.

“Svi koje ovaj bjegunac pominje smo boravili tamo na njegov poziv. Pa ne očekujete valjda da te račune plati DPS, jer tada sam bio samo predsjednik partije. Normalno je da račune plati onaj na čiji poziv smo otišli”, kazao je predsjednik. je Đukanović.

Na pitanje da li će DPS svojim glasanjem za dnevni red omogućiti raspravu o svemu ovome u Skupštini, Đukanović odgovara da je partija čiji je on predsjednik spremna da o aferi razgovara u parlamentu i da je to partija koja “nikada nikome nije bježala sa megdana”.

Govoreći o slučaju Slavoljuba Stijepovića, Đukanović je poručio da su svi jednaki pred zakonom i da DPS svojim primjerom mora da pokaže da ima najveću odgovornost.

Lider DPS i predsjednik države je istakao da je kazna koju je izrekla ASK plaćena, i da je novac uplaćen u budžet.

“Nećemo se žaliti na rješenja ASK, već smo već realizovali njihove naloge. Novac je

PETAK, 15. 2. 2019.

politika

3

gostovao u eMisiji ª ukrštene riječiº televizije prva Nema tajNih račuNa

već vraćen u budžet i plaćena je kazna koja je izrečena”, objasnio je Đukanović.

■ izmišljeni dugovi i podmetanja

Đukanović tvrdi da je afera “Atlas” jedna od mnogih koje su bile aktivirane u raznim vremenima, a sve sa istim ciljem - zaustavljanje Crne Gore u njenom razvoju i u evroatlantskim integracijama.

“Sjetite se samo duvanske afere. Ona je nedavno dobila i svoj konačni epilog. Nijedan crnogorski državljanin nije osuđen, već je oslobođen pred sudom u Bariju, ali je trebalo dvadeset godina da bi se dobila satisfakcija zbog te afere. Ko će da nam vrati dvadeset godina u kojima su nas bjesomučno napadali?”, upitao je Đukanović.

Predsjednik Đukanović sinoć je kazao da je podnio dvije tužbe protiv Kneževića i njegovih banaka, kao i krivičnu prijavu.

“Izmirio sam navodni dug na kartici koji sam imao u Atlas banci i podnio tužbu zbog nezakonitog postupanja u tom slučaju”, pojasnio je Đukanović.

Kaže da sumnja da je taj dug ikada postojao.

“Pozvao sam službenicu Atlas banke koja je bila zadužena za kartice i, gle čuda, ona mi je rekla da je dobila otkaz. Tražio sam od advokata da se ispita ova situacija, jer ja ozbiljno sumnjam da sam taj dug ikada imao i da je sve namješteno, jer je Knežević na sve spreman”, kazao je Đukanović.

On je, odgovarajući na pitanje zašto je onda platio taj dug ako misli da nije postojao, rekao da je to uradio jer očekuje da će dobiti spor na sudu i da će sav taj novac biti vraćen.

Obavezna tema bio je i njegov kredit kod Pireus banke i Đukanović je ponovio da je kredit uzeo i zatim ga vratio prema zakonu.

“Zakonito i moralno sam uzeo kredit i vratio ga poslije godinu”, rekao on.

■ nema nikakvog snimka

Tvrdi da nema šanse da Kneževič ima snimak kako mu daje novac niti da razgovaraju o tome da mu da novac.

“Niko na planeti nije došao u poziciju da sa mnom razgo-

vara o diobi profita, zajedničkom biznisu, ovoj ili onoj nekretnini”, poručio je kategorično Đukanović.

On je kazao da je čuo da je Knežević obmanuo predstavnike investitora iz UAE oko Atlas Capitala. Potvrdio je informaciju “Pobjede” da je Knežević od partnera iz UAE tražio pet hiljada kvadrata, tvrdeći da to radi u dogovoru sa Đukanovićem.

“Pozvao sam ambasadorku UAE, kazao da sam to čuo, a ona me šokirala informacijom da je to istina. Pitao sam je kako je moguće da nasjednu na tako nešto. Pozvao sam Kneževića i rekao mu što mislim o njemu i tom ponašanju.

Nije ga to mnogo uznemirilo, pa sam shvatio da je riječ o besprizornom prevarantu. Nakon toga je uslijedilo njegovo izbacivanje iz tog biznisa. Ljudi nijesu željeli da vide tu spodobu u svojoj blizini”, jasan je Đukanović. Đukanović je kazao da ovaj događaj nije bila tačka razdora između njih dvojice.

“Naš razlaz nije bio komplikovan jer on nije bio moj prijatelj. Njemu je prijateljstvo sa mnom trebalo kao poštapa-

nje. Mi smo se razišli na pitanju njegovog doživljaja da je on toliko važan da bi trebalo da bude zaštićen politički, od nezakonitosti koje je činio”, rekao je Đukanović. Đukanović ne misli da je Knežević od prvih dana radio naopako, već da je vremenom zapadao u probleme.

“Kada je zapao u probleme, imao je megalomanske apetite, što je potvrdila i Vlada u slučaju Meljine. Upao je u agoniju počevši da se spašava čineći krivična djela. Nakon toga se pokazalo da je on ozbiljan međunarodni prevarant. Rekao sam vam da je obmanuo partnere. Ako na brutalan način pokuša da pokrade partnere iz Azerbejdžana, ako je dužan novac ljudima, onda je ovdje riječ o ozbiljnom prevarantu i kleptomanu”, kazao je Đukanović. Đukanović je rekao da je Knežević tada počeo da traži i političku zaštitu od zakona od raznih ljudi.

“Tražio je političku zaštitu i od mene. Kada je nije dobio, odlučio se na ovaj korak”, kazao je predsjednik.

Dodaje da je cilj svega ovoga politički zemljotres.

Predsjednik kaže da nema tajne račune ni nekretnine u inostranstvu.

Na novinarsku tvrdnju da je osnovao ofšor kompaniju sa Kipra, 2006. godine, Đukanović kaže da je to period kada je ulazio u biznis.

“Ta firma je formirana, ali nije zaživjela i preko nje nije prometovan nijedan cent. Ta firma ne postoji”, bio je izričit Đukanović.

Na pitanje da li danas ima ideju koliko je ospežna operacija koju nazivamo afera “Atlas”, Đukanović kaže da ima.

“Knežević je banku koristio najviše za prikupljanje depozita koje je onda kao kredite davao svojim povezanim kompanijama koje te kredite nijesu vraćale.

Tu je nastao haos uz obavezu države da servisira dug prema građanima koji su deponovali novac prema Atlas i IBM banci. To je ključni uzrok problema o kojem danas razgovaramo ali i upozorenje regulatorima koji ne smiju da dozvole da se takva praksa ponovi u CG”, ispričao je Đukanović.

“Ali imamo imunitet da se odupremo ovim izazovima.

Kada je riječ o bankarskom sistemu, jesmo na probi, ali probleme uspješno saniramo. U FZD ima novca da se isplate deponenti. Radi se na dokapitalizaciji Atlas banke. Postoje interesovanja eksternih investitora da bi mogli platiti 22 miliona i ući u tu banku. Dobro je da su depoziti za posljednjih sedam, osam dana porasli za 30 miliona eura. Ne bih rekao da je realna opasnost da ovo što se dogodilo sa IBM i ovo što se dešava sa Atlas bankom, ugrozi bankarski sistem”, tvrdi predsjednik Crne Gore.

On kaže da odbjegli tajkun pokušava da raširi insinuaciju o svom značaju u Londonu i kaže kako će otići u Vašington. ”Sa Velikom Britanijom imamo izuzetno razvijene odnose.

Teško mi je da pretpostavim da Velika Britanija zbog bilo kog pojedinca i čovjeka koji je pobjegao iz države pred zakonom, dovede u pitanje jedno takvo partnerstvo”, jasan je Đukanović.

M.P. A.N.

4

POLITIKA

PETAK, 15. 2. 2019.

NA POZIV VOLFGANGA IŠINGERA

Đukanović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boraviće u Njemačkoj na poziv predsjedavajućeg Minhenske bezbjednosne konferencije Volfganga Išingera.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, najznačajniji svjetski bezbjednosni forum okupiće i ove godine šefove država i vlada sa svih meridijana, ministre vanjskih poslova i odbrane, visoke predstavnike međuna-

rodnih organizacija, civilnog sektora i medija, kao i eksperte iz raznih oblasti.

“Na agendi 55. Minhenske konferencije biće teme iz korpusa globalnih i regionalnih geostrateških politika, među kojima, energetska i sajber sigurnost, izazovi sa kojima se suočava EU, transatlantska saradnja, razoružanje, posljedice tehnoloških inovacija i klimatske promjene”, navodi se u saopštenju. R.P.

Đukanović

VLADA PREDLOŽILA POTVRĐIVANJE PROTOKOLA ZA PRIJEM U ALIJANSU

Marković: Makedonija što prije 30. članica NATO Crnogorska Vlada juče je utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Sjeverne Makedonije i uputila ga parlamentu na usvajanje po hitnom postupku.

Vlada je tu odluku donijela na prvoj sjednici po stupanju na snagu Prespanskog ugovora.

“Ovo je važan trenutak.

Uz zadovoljstvo, iskazujemo želju da naša prijateljska zemlja proces učlanjenja okonča što prije i postane 30. članica NATO”, kazao je premijer Duško Marković, objavljeno je na Twitter nalog Vlade.

Marković je naveo da Crna Gora ovim činom potvr-

đuje dosadašnju podršku Makedoniji koja će biti dodatni faktor stabilnosti regiona i njegove evroatlanske perspektive. Članice NATO-a potpisale su 6. februara Protokol o pristupanju Makedonije u Alijansu.

Nakon ratifikacije Protokola o pristupanju Sjeverne Makedonije u parlamentima svih 29 zemalja članica NATO-a, ova država i zvanično će postati punopravna članica Alijanse.

Ulazak Sjeverne Makedonije u NATO od 2008. godine bio je uslovljen rješavanjem spora oko ustavnog imena koji je ova država imala sa Grčkom od sticanja njene nezavisnosti u 1991. godini. R.P. Foto: Bojana Ćupić

Sa sjednice Vlade

Demokrate sa koalicionim partnerima čine većinu u budvanskoj vlasti

DPS DEMOKRATAMA: DRŽITE SE PRINCIPA I U BUDVI, KOTORU, HERCEG NOVOM I BERANAMA

Ako ste za bojkot, onda povucite i odbornike Opštinski odbori Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, Herceg Novom, Budvi i Beranama pozvali su Demokratsku Crnu Goru da povuče svoje odbornike iz Skupština opština.

Iz Demokratske Crne Gore ranije su ocijenili da bi opozicija u Crnoj Gori trebalo da bojkotuje sve institucije sistema od državnog do lokalnih parlamenata. „Bečićeve Demokrate pozvale su opozicione kolege na bojkot povlačenjem svih poslanika u Skupštini Crne Gore i svih odbornika u skupštinama opština širom Crne Gore. Bolju vijest od njih nismo mogli čuti“, kazali su iz DPS-a.

Oni su pozvali Demokrate da prvi učine taj korak i povuku svoje odbornike iz Skupština opština. „Čekamo da vidimo da povlačite odbornike iz Skupština opština Kotor, Herceg Novi, Budve, Berana i svih drugih gdje ste na demagošku priču o građanskim vrijednostima

dobili podršku građana za prikrivanu, nacionalno isključivu politiku“, navodi se u saopštenju OO DPS-a.

Oni su pitali Demokrate da li će u tom slučaju povući i svoje predsjednike opština i predsjednika SO Budva i Berane. „Ili ćete ih ostaviti na cjedilu i na platnom spisku, do prvih narednih sjednica kada će u nedostatku makar i samo vaših odbornika biti smijenjeni? Da li su sa vašim predlogom saglasni Vladimir Jokić, Stevan Katić, Krsto Radović i Novica Obradović? A Dragan Krapović? Ili za njega nije važno, pošto ima liderske ambicije u partiji? Da li je moguće da vi Demokrate nekome spočitavate pobjede izvojevane olovkom? Da pominjete flomaster? Zar ste zaboravili da ste flomastere češće koristili upravo vi, kada ste tako morali da izglasate vašeg predsjednika opštine Vladimira Jokića u Kotoru? Sjećate se? Vaših pet plavih krugova, pet kvadratića vaših kole-

ga iz DF-a, tri ljubičasta kruga SNP-a, tri crvena kruga SDP-a i jedan nebo plavi kružić URE, od koje ste se nedavno razveli“, navodi se u saopštenju.

U DPS-u smatraju da Demokrate nemoć sada opravdavaju pozivima na „dodatne manifestacije demokratskog pritiska i vaninstitucionalne metode političke borbe“, koje, kako su ocijenili, dovoljno govore da su njihovi demokratski i institucionalni kapaciteti ravni nuli.

“Da vidimo kako će vam proći inicijativa za povlačenje odbornika. Kakav uticaj imate na kolege u opoziciji i hoćete li početi od sebe. Jedva čekamo da sprovedete najave”, naveli su iz DPS-a.

Oni su poručili Demokratama da budu pošteni i da kažu ko im je mentor, i ko „ih je gurnuo u priču“ o bojkotu lokalnih parlamenata. „Mislite li da je njemu stalo do vaše političke sudbine ili vas samo koristi kao piončiće u službi tuđih interesa“, pitali su iz OO DPS-a.

R.P.

ZASIJEDALO PREDSJEDNIŠTVO DEMOSA

Spremni za djelovanje u parlamentu i van njega DEMOS će aktivno učestvovati u različitim oblicima djelovanja, uključujući i započete proteste koji se nastavljaju u subotu, a otvorena je za saradnju sa drugim političkim i građanskim subjektima, saopšteno je nakon sjednice Predsjedništa te stranke.

U DEMOS-u, na čijem je čelu Miodrag Lekić, smatraju da “u ovom trenutku

treba ići na širinu djelovanja svih demokratskih subjekata, ako je neophodno i u različitim formama, da bi se u nekoj sljedećoj fazi ozbiljnom koordinacijom sve povezalo zajedničkim nastupom”.

“Krajnji je momenat za zaustavljenje totalnog društvenog, moralnog i ekonomskog kraha zemlje.

Naime, u uslovima zada-

Lekić ha truleži od raspadanja svih vrijednosti neophodno je zaustaviti potpunu degeneraciju društvenog života jasnim odgovorom svih progresivnih i demokratskih snaga”, kazali su iz DEMOS-a.

U toj partiji ocjenjuju da odgovori demokratskih snaga u ovom trenutku treba da budu i institucionalni i vaninstitucionalni.

R.P.

PETAK, 15. 2. 2019.

Iz Demokratske partije socijalista juče su poručili da neće biti nikakve prelazne vlade, te da ko želi u vladu će morati za to da se izbori na redovnim parlamentarnim izborima sljedeće godine, dok je ministar odbrane Predrag Bošković kazao da bi Demokratski front trebalo da se okrene sebi i svojim slabostima, a ne da pokušava da dođe na vlast bez volje naroda.

Funkcioner Demokratskog fronta Milan Knežević pozvao je sve opozicione poslanike da podrže njihovu inicijativu za formiranje tehničke vlade, kako bi se crnogorskoj javnosti poslala poruka da je opozicija spremna da zajednički djeluje.

Iz DPS-a kažu da su “pojedini opozicionari koji ovih dana traže formiranje tehničke prelazne vlade i sami svjesni da su njihovi razlozi neubjedljivi”.

“Osim što se pojedincima svidjela pozicija koju su imali u vladi izbornog povjerenja, što im je bio poklon od DPS. Netačne su njihove tvrdnje da institucije u Crnoj Gori ne

funkcionišu. Organi svih grana vlasti nesmetano vrše svoju funkciju”, navode iz DPS-a.

Kako su su kazali, izvršna vlast bilježi rezultate i na unutrašnjem i na vanjskom planu.

“Sudska se uspješno nosi i sa najkomplikovanijim predmetima, kao što je direktni nasrtaj na državu 2016. Zakonodavna funkcioniše sa visokim stepenom povjerenja, uprkos neuspjelom bojkotu opozicije. Prije će ipak biti da nekima iz opozicionih redova smeta što institucije funkcionišu”, saopšteno je iz te partije.

Kako dodaju, da su institucije Crne Gore dovoljno snažne i funkcionalne svjedoči najnovija odluka Agencije za sprečavanje korupcije.

“ASK je prema DPS, reklo bi se, stroža nego prema bilo kojoj drugoj partiji, što potvrđuje i sankcionisanje na desetine naših funkcionera zbog konflikta interesa”, ocijenili su u DPS-u.

Bošković je kazao je da se iz godine u godinu ponavljaju zahtjevi opozicije da se, mimo izbora, napravi neka “tehnička, nova vlada”.

Podržane novčane kazne za nepoštovanje državnih simbola Bošković

DF DA SE OKRENE SEBI „DPS je najjača partija i istraživanja pokazuju da bi, da se sada održe izbori, bila apsolutno najjača i formirala vlast u Crnoj Gori“, ocijenio je Bošković.

On je DF-u, savjetovao „da se okrene sebi i svojim slabostima“. „Savjetujem im da izađu na megdan u oktobru 2020. godine i pokažu da se ipak odnose prema demokratskim procesima na pravi način, a ne tražeći bilo kakve prelazne tehničke vlade i pokušaje da dođu na vlast bez volje naroda“, zaključio je Bošković.

“Imali su priliku 2016. godine kada je stvorena vlada izbornog povjerenja”, kazao je Bošković odgovarajući na pitanje agencije MINA u Briselu.

Prema njegovim riječima, kao što nije prije nekoliko godina, ni danas to ništa ne bi promijenilo.

A.N.

SASTANAK SJEVERNOATLANTSKOG SAVJETA U BRISELU

Sa NATO do savremenog radara Nabavka vojnog radara je nacionalni prioritet, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković, navodeći da bi ta odluka mogla biti donijeta ove godine.

Bošković je učestvovao u Briselu na dvodnevnom sastanku Sjevernoatlantskog savjeta na nivou ministara odbrane (NAC).

Upitan ima li informaciju da li se Interresorna komisija NATO-a odredila prema zahtjevu Crne Gore za pomoć u nabavci vojnog radara, od NATO-a ili neke države članice, Bošković je rekao da bi ta odluka mogla

biti donijeta ove godine i da očekujemo donaciju od NATO ili nekog od partnera.

Kako je rekao, Crna Gora želi da ima kontrolu vazdušnog prostora u svojim rukama i to je nešto čemu će se posvetiti u narednom periodu. „NATO pravi procjenu kome je radar najprotrebniji u datom momentu, prije svega sa potrebe cijele alijanse, manje sa nacionalnog.

Crna Gora ima dobre šanse da dobije taj radar“, rekao je Bošković.

Na sesiji posvećenoj NATO misijama i operacijama

5

SKUPŠTINSKI ODBOR ZA POLITIČKI SISTEM

DPS I BOŠKOVIĆ O INICIJATIVI DF A

Uspjeh na izborima je jedina ulaznica za Vladu

POLITIKA

Bošković je kazao da Crna Gora, svjesna značaja projektovanja stabilnosti i jačanja bezbjednosti van granica NATO, nastavlja da daje aktivan doprinos očuvanju globalnog mira i bezbjednosti kroz upućivanje pripadnika u međunarodne misije i operacije.

Bošković se juče sastao sa ministrom odbrane Republike Slovenije Karlom Erjavecom, a razgovor je bio posvećen nastavku političkog dijaloga i jačanju bilateralne i regionalne saradnje u odbrambenoj i bezbjednosnoj sferi.

R.P.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao je juče izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti kojim su predviđene novčane kazne za nepoštovanje grba, zastave i himne Crne Gore.

Predložene izmjene zakona ne sadrže ranije odredbe koje su predviđale novčane kazne za neustajanje na himnu i to će biti regulisano Zakonom o javnom redu i miru.

Izmjenama zakona predviđene su novčane kazne od hiljadu do 20.000 eura za pravno lice koje upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore. Tolika kazna predviđena je ako se na grbu ili zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni, upotrijebe kao robni ili uslužni žig, uzorak ili model ili ako se zastava postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirka ili zavjesa.

Direktor Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković je kazao da je u medijskim navodima proteklih dana prisutna “intencija da se ukaže da određeni segmenti postojećeg zakona utiču na cenzuru i ograničavanje umjetničkog izražavanja, što nije istina”.

“To je norma koja postoji od 2004. godine, kada je donešen Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti. Nijesmo u proteklih 15 godina imali pri-

javu da je došlo do ugrožavanja državnih simbola. Samim tim, nije bilo potrebe za reagovanjem na pomenute situacije. Ovaj zakon i postojeća norma iz 2004. godine ni na koji način ne dovode do cenzure ili ugrožavanja umjetničkog izražavanja. To je više preventivna mjera, kako bi se sačuvali naši državni simboli i ugled naše države”, kazao je Dajković.

Zakonskim izmjenama predviđene su i kazne ukoliko se u tekstu ili melodiji himne izvrši bilo kakva njena izmjena ili se izvede na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore.

Kazne za odgovorna lica su od 300 do 2.000 eura, za fizička lica od 300 do 2.000 eura, a za preduzetnike od 300 do 6.000 eura.

Zakonom se uvodi obaveza da se zastava stalno vijori na zgradama organa lokalnih samouprava i javnih ustanova, čiji je osnivač država.

A.N.

Zakonskim izmjenama predviđene su i kazne ukoliko se u tekstu ili melodiji himne izvrši bilo kakva njena izmjena ili se izvede na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore

Sa sjednice odbora

ekonomija 1.12680 0.87945 125.120 1.13700 75.4522 117.980 7.40630

PlEmEniTi metali

KursnA lista

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

au = 1,309.01

aG=15.54

“Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11, 27/13 i 52/16) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je nosiocima projekta „H.T.P.„Miločer“ d.o.o. iz Budve i „AdriaticProperties“ d.o.o. iz Budve, donijeto Rješenje, broj:02-UPI-1796/28 od 13.02.2019. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu za projekat izgradnje hotela „Kraljičina plaža“ 5* na katastarskoj parceli br. 970 KO Sveti Stefan (lokacija 1) u zahvatu hotelskog rizorta „Miločer” na lokacijama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 14, 15, 17, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 29 urbanističko-arhitektonskog rješenja u zahvatu Prostornog plana Opštine Budva I Prostornog plana područja posebne namjene Morsko dobro, koji je izradio multidisciplinarni tim „Paming“ d.o.o. iz Podgorice.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu za projekat izgradnje hotela „Kraljičina plaža“ 5* na katastarskoj parceli br. 970 KO Sveti Stefan (lokacija 1) u zahvatu hotelskog rizorta „Miločer” na lokacijama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 14, 15, 17, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 29 urbanističko-arhitektonskog rješenja u zahvatu Prostornog plana Opštine Budva I Prostornog plana područja posebne namjene Morsko dobro, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove izgradnje hotela, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: - Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i - Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring) Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana obavještenja, a preko ovog organa.

St.br.490/16

AD „RADOJE DAKIĆ“ PODGORICA –u stečaju Cetinjski put bb,PIB 02014092; ŽR 520-10719-25 Stečajnu upravnik tel.067-644-647 email:mladenimarkovic@gmail.com ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: Podgorica,14.02.2019. godine Stečajni upravnik u stečajnom dužniku AD“RADOJE DAKIĆ“Podgorica, oglašava dopunu i izmjenu oglasa objavljenog dana 04.02.2019 godine , i to: - u tekstu oglasa pod tačkom A-nepokretnosti (zemljište), dodaje se :

Dio XIV

KP

m2

LN

namjena

UP 3-10

Dio KP 1510/1

319

4558

Površina za stanovanje velike gustine

Naziv HBO1 JGPK HIBP INSM SOBS

Najveći promet CijeNa 100,0000 11,9100 690,0000 33,4936 1,8000

KoličiNa 500 3.686 13 78 915

obim u € 50.000,0000 43.900,2600 8.970,0000 2.612,5000 1.647,0000

PromjeNa 0,00% 0,93% -0,72% 0,10% 2,27%

Vlada juče usVojila akcioni plan za sproVođ

Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE

UP

PETAK, 15. 2. 2019.

monTEnEgro berza

6

početna ijena 90.000,00€

- u tekstu oglasa pod tačkom B (kolsko-pješačke površine,)za kat.parcelu br.1503/1 površine 32.617 m2, stoji LN 4558 KO Podgorica I, a treba da stoji LN 4346 ko Podgorica I. Ostali uslovi iz oglasa ostaju isti.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“ , br. 75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Mevludin Kadić iz Bijelog Polja, Meše Selimovića bb, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju-dogradnju i nadogradnju poslovnog objekta, na dijelu urbanističke parcele UP 99, koju čine kat.parcele br. 153/1, 153/4 i djelovi parcela broj 155/2,2348/1 i 304 KO Bijelo Polje, u zahvatu DUP-a Centralne zone, opština Bijelo Polje.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje. co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Utvrditi stvarni p Svi korisnici državnog budžeta ubuduće će morati više pažnje da posvete koordinaciji aktivnosti, kako bi u potpunosti realizovali preporuke Državne revizorske institucije, navedene u zaključku Skupštine kojim je Vladu pozvana na njihovo poštovanje i ispunjavanje.

To je usaglašeno na jučerašnjoj 109. sjednici Vlade kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, nakon što su usvojene informacija o realizaciji Akcionog plana za implementaciju preporuka DRI na kraju trećeg kvartala 2018. i Akcioni plan za ovu godinu kojim je precizirano da se Ministarstvu finansija dostavljaju kvartalni izvještaji.

Skupština je 18. decembra prošle godine, nakon razmatranja završnog računa Budžeta za 2017, donijela pomenuti zaključak na osnovu kojeg je formulisano 11 tačaka na koje se odnose preporuke, kao i institucije i rokovi za implementaciju preporuka DRI. Do kraja marta, Ministarstvo odbrane treba da koriguje podatak o otplati obaveza iz prethodnog perioda, a Sudski savjet sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa treba da usaglasi stanje neizmirenih obaveza.

Istovremeno, Agencija za razvoj

Obračunska vrijednost koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru iznosiće 90 eura u bruto iznosu i u fiskalnoj 2019. godini. malih srednjih preduzeća ima obavezu da godišnjim budžetom planira sredstva za otplatu kredita kojim kupuje akcije Investiciono-razvojnog fonda, što će do kraja septembra morati da urade i svi korisnici budžeta za izdatke po osnovu sudskih odluka. „Preporučuje se Poreskoj upravi da uspostavi poresku evidenciju i obezbijedi pouzdanu informaciju o iznosu poreskog duga. Potrebno je da se evidentiraju ukinuta rješenja o reprogramu, u završnom poreskom računu prezentiraju dodatne informacije obveznika kod kojih se dug vodi vanbilansno, utvrdi stvarno stanje poreskog duga državnih organa i u Završnom poreskom računu prezentiraju informacije o iznosu nedospjelog reprogramiranog poreskog duga“, navodi se u preporukama DRI.

PU ima obavezu i da vodi evidenciju o reprogramu poreskog duga, i to po vrsti, iznosu i načinu njegovog izmirenja.

Kontinuirano će se sprovoditi tačke koje se odnose na neplaćene ugovorene obaveze koje treba kao prioritet da se realizuju iz sredstava za narednu fiskalnu godinu, naplatu priho-

Morsko dobro raspisalo prVi oVogodišnji jaVni poziV

Prijave za zakup hotelskih kupališta Zainteresovani za zakup hotelskih kupališta duž crnogorske obale mogu od juče da podnose svoje ponude Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

U skladu sa Atlasom crnogorskih plaža i kupališta i Programom objekata obalne infrastrukture Morskog dobra i Programom od 2019-2023. godine, definisani su i privremeni

objekti u okviru kupališta, koji su takođe predmet objavljenog Javnog poziva.

Kako se navodi u pozivu, pravo učešća imaju vlasnici ili zakupci hotela sa četiri i pet zvjezdica i hotelski risorti, a tendersku dokumentaciju mogu da otkupe svakog radnog dana do 1. marta u 15 časova.

Iz Morskog dobra pozivaju ponuđače da se detaljno upo-

znaju sa tekstom poziva zbog izmjena pojedinih uslova. „U cilju adekvatne pripreme ljetnje turističke sezone, do kraja februara će biti raspisani Javni pozivi za davanje u zakup javnih kupališta, privremenih lokacija i objekata obalne infrastrukture, kako bi sve bilo spremno već od 1. maja“, precizirali su iz Morskog dobra.

R.E.

PETAK, 15. 2. 2019.

dobitnici

Naziv

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

SOBS JGPK TECG INSM VELE

1,8000 11,9100 1,6400 33,4936 3,0000

915 3.686 100 78 70

1.647,0000 43.900,2600 164,0000 2.612,5000 210,0000

2,27 0,93 0,61 0,10 0,00

Naziv HIBP VELE ULRI HBO1 ECHE

7

ekonomija gubitnici

CijeNa 690,0000 3,0000 3,7001 100,0000 0,0125

KoličiNa 13 70 58 500 56.000

obim u € 8.970,0000 210,0000 214,6100 50.000,0000 700,0000

PromjeNa -0,72 0,00 0,00 0,00 0,00

đenje preporuka držaVne reVizorske institucije koje je usVojila skupština

poreski dUg državnih organa

Sa jučerašnje sjednice Vlade da preko za to propisanih računa – uključujući prodaju imovine. Odobrena sredstva treba namjenski da se koriste i evidentiraju izdaci, otplatu obaveza iz prethodnog perioda ne smiju da terete izdacima čija obaveza dospjeva u tekućoj fiskalnoj godini, a za svaku opštinu treba pratiti realizacija projekata. Priori-

tet u kandidovanju projekata za Kapitalni budžet moraju imati već započete aktivnosti, dok se posebna pažnja skreće na obaveze „pune primjene Zakona o javnim nabavkama“.

Obračunska vrijednost koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru iznosiće 90 eura u bruto iznosu i u fiskalnoj 2019. godini.

„Vlada je donijela Odluku o raspodjeli dobiti i povećanju osnovnog kapitala Društva sa ograničenom odgovornošću Crnogorski operator tržišta električne energije - COTEE i Odluku o izmjeni odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću COTEE. Ovim dokumentima je utvrđeno da se ukupna dobit Duštva od 561.749,35 eura rasporedi na ime rezervi - 101.410,48 eura, dok ostatak dobiti od 460.338,87 eura predstavlja povećanje osnovnog kapitala društva“, precizirali su iz Vlade.

Ukupnu dobiti čini 109.677,94 eura od poslovanja iz 2017. godinu, a 452.071,41 predstavlja neraspoređenu dobit ranijih godina. Izmjenom osnivačkog akta, osnovni kapital COTEE sada iznosi 470.338,87 eura.

Usvojeni su Plan rada i Finansijski plan kompanije Monteput za ovu, te izvještaj o realizaciji istih dokumenata iz 2018. godine. U finansijskom planu navodi se da će društvo „obezbijediti sredstva od 40,43 miliona eura za plaćanje obaveza“.

Od toga, 8,27 miliona eura je neto prihod od naknada za tunel „Sozina“, izdavanja bilborda i različitih zakupa i refunadacija. Dobit iz prethodnih godina iznosi 163.000 eura, planirana

Poljoprivrednicima 52 miliona kroz IPARD II

Potencijalni iznos tražene podrške u okviru IPARD II programa za period od 2014. do 2020. godine, iznosi nešto manje od 14 miliona eura, što je za četiri miliona više od sredstava raspoloživih za ovaj javni poziv. „Ovaj iznos javnih troškova će smanjivati do trenutka kada se završe preostale kontrole svih zahtjeva za podršku“, precizira se u usvojenoj Informaciji o potvrdi obezbjeđenja podrške za ovaj program.

U zaključcima Vlade o obezbje-

dobit za 2018. godinu 390.000 eura, dok će se kreditno zadužiti 31,6 milion eura.

Nakon dvije godine pauze, lovište „Andrijevica“ u istoimenoj opštini dodijeljeno je na korišćenje Lovačkoj organizaciji „Komovi“na period od deset godina. Oni su inače jedini dostavili ponudu za ovo lovište površine 29.420 hektara, sa godišnjom naknadom od tri odsto ostvarenog ukupnog prihoda, i investicijom od 175.350 eura to-

đivanju sredstava za nacionalno kofinansiranje projekata, podsjeća se da je crnogorskim poljoprivrednicima dostupno 51,82 miliona eura bespovratnih sredstava – 39 miliona iz EU i 12,82 miliona eura iz državne kase. „Dodjela bespovratne podrške krajnjim korisnicima isplaćivaće se shodno definisanim kriterijumima od 50 do 70 odsto, u zavisnosti od vrste investicije, geografskog položaja poljoprivrednog gazdinstva i lokacije investicije“, navodi se u Informaciji. kom zakupa.

Kompanija „Nord Energy“ iz Andrijevice dobila je produženje koncesije na godinu i po za dio vodotoka na Šeremetskom potoku, pošto mu je Ministarstvo ekonomije odobrilo izmjenu ranije podnešenog zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za malu hidroelektranu „Šeremet potok“, instalisane snage jedan megavat. Tako je period koncesije produžen do 6. gebruara 2047. godine.

K.J.

prezentacija agrobudžeta u bokeljskoj opštini

Novljanima predstavljene mjere podrške Brojne i izdašne mjere bespovratne podrške iz Agrobudžeta za ovu godinu juče su predstavljene u Herceg Novom. „Pred manjim brojem prisutnih proizvođača, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja predstavili su mjere agrarne politike i mogućnosti za ostvarivanje podrške u svim sektorima proizvodnje. Proizvođači

su informisani o ostvarivanju premija za preradu mlijeka i dostavljanju dokumentacije za premije. Predstavljeni su novi oblici podrške u pčelarstvu i vinogradarstvu vezane za konverziju i promociju, kao i mere za dostizanje standarda za dobrobit životinja“, navodi se u saopštenju.

Naglašeno je da se podrška može ostvariti po više osnova

kroz direktna plaćanja ili bespovratnu podršku investicijama. Posebno su pozvani mladi proizvođači da iskoriste pogodnosti za pokretanje agrobiznisa, imajući u vidu da je bespovratna podrška 10.000 eura. Ukazano je na potrebu upisa u Registar poljoprivrednih gazdinstava, te da će ministarstvo sedmično objavljivati po tri javna poziva.

R.E.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Kompanija Airbus ukinuće proizvodnju modela A380, povlačeći time sa tržišta legendarni superjumbo jet koji je trebalo da donese revoluciju u komercijalni vazdušni saobraćaj, prenose američki mediji.

Evropski proizvođač aviona odlučio se na taj potez nakon što je vazdušna firma

234 superjumbo aviona do sada je isporučio Airbus.

Evropska kompanija će do 2021. godine potpuno prestati sa proizvodnjom aviona A380.

Emirates iz Dubaija značajno smanjila narudžbe.

“A380, najveći svjetski avion, krenuo je na prvi let prije 14 godina. Vazdušna kompanija Airbus očekivala je da će mnogi prigrliti ideju ogromnih aviona koji bi mogli prevoziti velik broj putnika, no taj plan se nije ostvario”, javlja CNN.

Dug SAD-a 22 triliona Američki nacionalni dug premašio je 22 triliona dolara prvi put u istorijskoj cifri za koju eksperti upozoravaju da je novi dokaz neodrživog finansijskog modela koji bi mogao ugroziti ekonomsku sigurnost svakog Amerikanca.

Ministarstvo trezora objavilo je da je dug dostigao cifru od 22,012 triliona dolara,

povećavajući se za više od 30 milijardi u ovom mjesecu.

“Nacionalni dug je rastao bržom stopom nakon usvajanja paketa poreskih olakšica predsjednika Donalda Trampa, vrijednog 1,5 triliona dolara. Time je dug porastao za više od triliona dolara u proteklih samo 11 mjeseci”, prenose mediji.

8

EKONOMIJA

PODACI CEDISA ZA PROŠLU GODINU O PODNIJETIM ZAHTJEVIMA

Novih 6.500 korisnika na distributivnom sistemu

Najviše zahtjeva za izdavanje saglasnosti podnijeto u Podgorici Na distributivni sistem prošle godine je priključeno ukupno 4.496 korisnika, saopšteno je Dnevnim novinama u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS).

CEDIS je, kako su objasnili, prošle godine izdao ukupno 1.748 saglasnosti za priključenje objekata na distributivnu mrežu, od čega je na sistem priključeno skoro 6.500 korisnika.

“U slučaju izdavanja saglasnosti za kolektivne stambene objekte, saglasnost se ne izdaje za svakog korisnika, odnosno mjerno mjesto posebno, već za kompletan objekat ukoliko ispunjava propisane uslove”, precizirali su u CEDIS-u.

Najviše zahtjeva za izdavanje saglasnosti, ukupno 915, podnijeto je u Podgorici.

“Ukupan broj zahtjeva koji su odbijeni ili od kojih su

Subvencije za biljnu proizvodnju Dug je rastao nakon usvajanja Trampovih olakšica

Njemačka privreda stagnira Privredni napredak Njemačke stagnirao je u posljednja tri mjeseca prošle godine, a nultim rastom formalno je spriječena tehnička recesija, saopšteno je u Fedralnom zavodu za statistiku.

Prema zvaničnim podacima, Njemačka je u trećem kvartalu doživjela privredni pad od 0,2 odsto.

“Ulaganja industrije u nabavku novih mašina i opreme u četvrtom kvartalu doprinijela su poboljšanju situacije i spriječila dva uzastopna tromjesečja sa negativnim rastom”, ocijenili su u Federalnom zavodu.

PETAK, 15. 2. 2019.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je javni poziv poljoprivrednicima za predaju zahtjeva za subvencije u biljnoj proizvodnji, kroz direktne mjere Agrobudžeta 2019.

Podršku čini direktno plaćanje od 180 eura po hektaru za sve obradive površine, a za korisnike mlađe od 40 godina dodatnih od 10 eura. Proizvođači višegodišnjih krmnih kultura ostvaruju pravo na 100 eura i u naredne četiri godine za istu parcelu.

Proizvođači se mogu prijaviti do 31. maja, pod uslovom da su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava. R.E.

UKUPAN BROJ ZAHTJEVA KOJI SU ODBIJENI ILI OD KOJIH SU PODNOSIOCI ZAHTJEVA ODUSTALI JE 255, NAVELI SU U CEDIS-U podnosioci zahtjeva odustali je 255”, naveli su u kompaniji.

CEDIS izdaje saglasnost za priključenje novih objekata, objekata privremenog karak-

tera, gradilišta, u slučajevima povećanja, odnosno smanjenja priključne snage, razdvajanja postojeće instalacije ili objedinjavanja više mjernih mjesta u jedno, za objekte koji se rekonstruišu i u slučajevima promjene kategorije potrošnje i zamjene monofaznog trofaznim priključkom.

D.J.

RADUNOVIĆ PREDSTAVIO DOKUMENT

EK podržala Program ekonomskih reformi Predstavnici Evropske komisije pozitivno ocjenjuju Programa ekonomskih reformi 2019 – 2021. godine, koji je Vlada usvojila početkom godine kao najvažniji je dokument u ekonomskom dijalogu sa Evropskom unijom.

Na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima Evropske komisije, ministar finansija Darko Radunović istakao je da Program sadrži strateški cilj Crne Gore - održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti smanjenju razvojnog jaza u odnosu na prosjek država članica Evropske unije, te povećanju kvaliteta života građana. „On je zahvalio na značajnoj pomoći koju je EK pružila tokom izrade Programa i

ponovio da je Crna Gora tokom prethodne dvije godine postigla snažan ekonomski rast: tokom 2017. godine po stopi od 4,7 odsto, a u toku tri kvartala 2018. po stopi od 4,9 odsto i da su tome najviše doprinijeli veliki investicioni razvoj, kao i dobri rezultati postignuti u turizmu i sektoru energetike“, ističe se u saopštenju.

Dalje je naveo da su aktivnosti ministarstva usmjerene na jačanje makroekonomske stabilnosti i sprovođenje strukturnih reformi.

Predstavnici EK, uz pozitivnu ocijenu Programa, konstatovali su da je napravljen korak naprijed u odnosu na prethodni dokument, ističući da je kvalitet dobar, da je dobro strukturiran i da su informacije koncizne i korisne.

R.E.

PETAK, 15. 2. 2019.

EKONOMIJA

9

EKONOMSKI ANALITIČAR PREDRAG DRECUN O NOVIM TARIFAMA NA RAČUNIMA EPCG

Poskupljenje struje inflatorni udarac

Elektroprivreda (EPCG) bi morala da pogleda svoju unutrašnju ekonomiju i nađe način da sanira nepotrebne troškove i kompenzuje ih na drugi način, a ne uvećanjem cijene električne energije, poručio je ekonomski analitičar Predrag Drecun.

On smatra da poskupljenje od šest odsto koje je EPCG objavila u srijedu, predstavlja inflatorni udarac na crnogorsku ekonomiju.

“Poskupljenje struje je sasvim sigurno inflatorno, jer nema privrede i usluge u koju struja nije

uključena”, kazao je Drecun Dnevnim novinama.

Elektroprivreda (EPCG) objavila je u srijedu odluku o uvećanju cijene struje za šest odsto, što je zakonski maksimum. Međutim, električna energija kao stavka na računu zauzima 45 procenata, zbog čega će račun za kompletnu utrošenu energiju od narednog mjeseca biti uvećan 2,7 odsto.

Ministarstvo ekonomije je krajem januara utvrdilo i visinu nove jedinične naknade za podsticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora u

Foto:Vedran Ilić

Ilustracija

iznosu od 0,94 centa po le, cijena će ostati neprokilovat-satu. mijenjena za potrošnju do Drecun smatra da je tog iznosa”, rekli su u Miideja o finansiranju ob- nistarstvu.

D.J. novljivih izvora energije svjetski prihvatljiva, ali da građani nijesu spremni na takva poskupljenja.

“Najlakše je novu dažbinu staviti na teret građanima. Shvatam i razumijem novo vrijeme i politiku obnovljivih izvora energije, ali postoji način da se to drugačije definiše. Cijene struje treba uvećavati, tek ako nudžda nalaže”, ukazao je Drecun.

Predstavnici Ministarstva ekonomije ranije su saopštili da cijenu nove tarifa za obnovljive izvore neće osjetiti domaćinstva koja u prosjeku troše 300 kilovat-sati.

“Na taj način, obezbijeđeno je da posljedicu promjene cijena neće osjetiti oko 61 odsto domaćinstava, tačnije 200.000 kupaca električne energije. Za sve osta- Drecun

Razmotriti opravdanost nove cijene Unija slobodnih sindikata predložiće Socijalnom savjetu da na sjednici, krajem mjeseca, razmotri pitanje opravdanosti povećanja cijene struje.

“Zahtjev ćemo podnijeti danas na sjednici Predsjedništva Socijalnog savjeta i tražiti da sjednici prisustvuju predstavnici EPCG, Regulatorne agencije za energetiku i Ministarstva ekonomije”, kazali su u Uniji.

Portparol SDP-a Mirko Stanić ocijenio je da će poskupljenje električne energije značajno osiromašiti građane.

“Znajući da je struja ugrađena u skoro sve proizvode i usluge sigurno će se stvoriti inflatorni udar, koji je prošle godine zbog akciza i PDVa smanjio vrijednost plata i penzija oko tri odsto”, kazao je Stanić.

Odluku EPCG kritikovali su i u DNP-u, SNP-u, URA-i i DF-u.

POSLOVNI REZULTAT U 2018. GODINI

CRNOGORSKI TELEKOM U DOBITKU 7,3 MILIONA Ilustracija

MONSTAT

Vrijednost građevinskih radova veća 35 odsto Vrijednost građevinskih radova u četvrtom kvartalu prošle godine veća je 34,9 odsto u odnosu na prethodni, pokazuju podaci Monstata.

Kako je saopšteno, vrijednost građevinskih radova je veća 12,5 odsto nego u istom kvartalu 2017. godine.

“Vrijednost građevinskih radova u četvrtom kvartalu prošle godine u odnosu na prosječni kvartal iz 2015. godine veća je 210,4 posto, dok su efektivni sati ostvareni na gradilištima veći 72,7 odsto u odnosu na prosječni kvartal iz 2015. godine”, naveli su u Monstatu.

R.E.

Neto dobit Crnogorskog Telekoma u prošloj godini iznosila je 7,3 miliona eura, što je 2,1 milion više nego 2017, saopšteno je u telekomunikacionoj kompaniji.

Prema izvještaju, ukupni prihodi su iznosili 84 miliona i manji su milion u odnosu na 2017. godinu, pri čemu je rast maloprodajnih prihoda djelimično nadoknadio pad u veleprodajnim prihodima.

“Operativna dobit prije kamata, poreza i amortizacije, isključujući posebne uticaje, iznosila je 31,4 milion, čime je ostvaren rast od 6,5 odsto u odnosu na 2017. Četvrti kvartal prošle godine prošao je u znaku pozitivnih finansijskih i poslovnih trendova, koji su postignuti i u prva tri kvartala. Posmatrajući cijelu prošlu godinu, ostvaren je rast maloprodajnih prihoda u po-

ređenju sa prethodnom godinom”, rekli su u Crnogorskom Telekomu.

Ukupni prihodi smanjeni su 1,2 odsto što je, kako ističu, značajno bolji trend nego ranije.

“Ostvaren je i rast profitabilnosti, a dodatno su ostvarena i pozitivna kretanja u korisničkoj bazi fiksnog interneta i TV usluga, kao i u postpejd segmentu”, istakli su u Telekomu.

R.E.

Sjedište CT

10

hronika

PETAK, 15. 2. 2019.

nAstAvAk istrAge u Aferi ª AtlAsº i ª ibmº

AkcijA podgoričke policije

Uhapšeno šest osoba na osnovu potjernica

Podgorička policija je uhapsila tri osobe za kojima su bile raspisane potjernice, jedna lokalna i dvije nacionalne i to: B.L. (45), S.K. (45) i N.A. (27).

“Po nacionalnim potjernicama su uhapšeni i E.N. (31) iz Bara i A.M. (36) iz Podgorice, a koji su se potraživali na osnovu potjernice Višeg suda u Podgorici zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije”, saopšteno je iz Uprave policije. Službenici podgoričke policije su u prethodnom periodu intenzivirali aktivnosti na kontroli bezbjednosno interesantnih osoba, koje su realizovane kroz rad operativnih grupa i kroz redovne kontrole uniformisanih policijskih službenika.

“U sklopu preduzetih mjera i radnji policijski službenici CB Podgorica i odjeljenja bezbjednosti u sastavu, Dani-

lovgrad, Cetinje i Kolašin, su kontrolisali ukupno 243 bezbjednosno interesantna lica iz Podgorice i iz drugih gradova Crne Gore koja su se u tom momentu, po bilo kom osnovu, nalazila na području nadležnosti CB Podgorica i pripadajućih odjeljenja”, navode u Upravi policije.

Podgorička policija je, postupajući na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisao NCB Interpol Beograd, uhapsila Momčila Ivanovića (27) iz Valjeva. Ivanović se potražuje na osnovu međunarodne potjernice NCB Interpol Beograd radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od godinu dana i šest mjeseci, a koja mu je izrečena zbog krivičnog djela teška krađa.

“Za njega je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio ekstradicioni pritvor”, ističu u Upravi policije.

R.C.H.

suđenje zA pokušAj ubistvA u berAnAmA

Zekić i Đukić negirali krivicu Okrivljeni Marko Zekić i Radomir Đukić, optuženi za pokušaj ubistva Edina Šuntića, juče su na početku suđenja kategorički negirali da su počinili djelo koje im se stavlja na teret. Oni se terete da su 10. juna prošle godine hicima iz pištolja pokušali da ubiju Šuntića.

Oni su pred krivičnim vijećem sudije, Milovana Spasovića, u Višem sudu u Bijelom Polju tvrdili da su bili na sasvim drugom mjestu i da nijesu pucali na Šuntića. Takođe su izjavili da sa Šuntićem ranije nijesu imali konflikt, te da nije postojao bilo kakav

povod da izvrše krivično djelo. Oštećeni Šuntić je izjavio da je ranije imao konflikt sa Zekićem. Prema navodima optužnice, okrivljeni su 10. juna 2018. počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret na način što su, u Polimskoj ulici u Beranama, na motoru kojim je upravljao Đukić dok se iza njega kao saputnik nalazio Zekić, prvo prošli pored vozila “VW golf V” koje je bilo parkirano ispred pekare, a potom se polukružno okrenuli i prišli iz istog pravca vozilu u kojem se nalazio Šuntić i zatim pokušali da ga ubiju.

B.Č.

Saslušana dva službenika IBM Dvojica službenika IBM banke saslušana su juče u Specijalnom državnom tužilaštvu u okviru istrage protiv kriminalne grupe, koju je predvodio Duško Knežević, a koja se tereti za pranje novca i utaju poreza. Službenici IBM bake, od kojih je jedan već ranije salušavan, tužiteljki Lidiji Vukčević su dali iskaz u vezi spornih kredita koji su davani fizičkim i pravnim licima, a koji nikad nijesu vraćeni, već isplaćivani depozitima povezanih firmi čiji su osnivači osumnjičeni članovi kriminalne organizacije.

Prema navodima iz naredbe za pokretanje istrage, Knežević i 21 osoba terete se za utaju poreza i pranje novca. Osim Kneževića, pod istragom su Tomislav Žižić, Elvir Kalamperović, Andrija Knežević, Andrej Kononenko, Ariska Timofejeva, Olga Udilova, Ekatarina Petrovna Kononenko,

Zvonko Gobeljića, Nebojša Šovran, Đorđe Đurđić, Marko Nikolić, Brankica i Biljana Bašović, Petar Knežević, Tomica Knežević, Miodrag Knežević i Vlatko Rašović. Istragom je obuhvaćen i bivši viceguverner Centralne banke Velibor Milošević zbog sumnje da je uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro na čijem čelu je bio Knežević za kojim je raspisana potjernica jer se nalazi u bjekstvu. Sumnja se da je Knežević sačinio kriminalni plan da putem kredita koje će kod IBM banke i Atlas banke dobiti veći broj fizičkih i povezanih pravnih lica, članova kriminalne organizacije, koji krediti neće biti vraćeni od strane navodnih korisnika kredita već kolateralima - depozitima položenim kao sredstvo obezbjeđenja

vraćanja tih kredita od povezanih pravnih lica, čiji su osnivači ili ovlašćena lica članovi kriminalne organizacije. Na taj način stvarajući privid da se radi o kreditnim sredstvima ostvaruje prihod u iznosima dobijenih novčanih sredstava putem kredita, koji se neće prijavljivati nadležnim organima Crne Gore, a sve sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, a zatim stavljanja nezakonito stečenog novca u redovne novčane tokove”, naveo je Katnić. Kod obje poslovne banke uzeti su krediti u iznosu 864.942 eura i 265.810 američkih dolara.

Pritvor je određen Kalamperoviću, Miloševiću, Miodragu Kneževiću i Đurđiću. Za stranim državljanima protiv kojih je podnijeta prijava biće raspisane potjernice ukoliko se ne jave istražiteljima i objasne koja je bila njihova uloga u poslovima koji su zaki-

pojAčAne Aktivnosti nA suzbijAnju prodAje nArkotikA

Policija sPriječila uličnu Prod Službenici Uprave policije – Centra bezbjednosti Podgorica su u prethodnom periodu preduzeli pojačane aktivnosti u svim segmanta rada, a posebene rezultate ostvarili su, kako navode, na planu suzbijanja tzv. ulične prodaje opojnih droga i identifikacije lica koja se bave uličnom prodajom, suzbijanju nelegalne prodaje duvanskih proizvoda, kontrole bezbjednosno

interesantnih lica i pronalasku lica za kojima su raspisane potjernice.

“Službenici podgoričke policije su protiv 14 osoba muškog pola starosti od 18 do 33 godine podnijeli prekršajne prijave zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Kontrolom ovih lica policijski službenici su pronašli i oduzeli ukupno 12 pvc pakovanja

sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, dva pvc pakovanja sa sadržajem praškaste materije za koju se sumnja da je heroin, pvc pakovanje sa sadržajem praškaste materije nepoznatog sastava i 11 tableta koje se nalaze na spisku opijata”, navode iz Uprave policije.

Na osnovu sprovedenih

PETAK, 15. 2. 2019.

hronika

11

Pretresi i kontrole na Cetinju

Policija oduzela vozila, oružje, drogu, telefone...

Privođenje Miloševića nuli budžet Crne Gore za višemilionske iznose.

Centralna banka je u obje banke uvela privremene mjere početkom decembra prošle godine zbog smanjene likvidnosti, što je

daju droge mjera i radnji i raspoloživih operativnih saznanja identifikovano je deset lica za koja se sumnja da se bave uličnom prodajom narkotika, a kod kojih je prilikom kontrole pronađena određena količina opojne droge, marihuane, heroina i drugih psihoaktivnih supstanci. Oduzeti narkotici su upućeni u Forenzički centar radi vještačenja.

R.C.H.

12 pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana

bila posljedica visoke koncentracije nevraćenih kredita. Potom je u IBM uveden stečaj početkom januara, a za Atlas banku je raspisana dokapitalizacija od 22 miliona eura.

N.P.

Počinje suđenje

Usmrtio traktoristu Pred sudijom Vukomirom Boškovićem u Višem sudu u Bijelom Polju juče je iznova počeo glavni pretres Berancu Zdravku Petroviću (36), zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja. Na prethodnom suđenju Petrović je osuđen na godinu zatvora, ali Apelacioni sud je presudu ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak.

Petrović se tereti za saobraćajnu nesreću koja se dogodila prije dvije godine na regionalnom putu Berane - Andrijevica, u mjestu Buče, kada je smrtno stradao Beranac Marko Joksimović (76).

Na Joksimovića, koji je vozio traktor iz pravca Andrijevice, pozadi je naletio džip “landrover”, švajcarskih registarskih oznaka, kojim je upravljao okrivljeni Petrović. Od siline udara Joksimović je ispao iz traktora i preminuo u beranskoj bolnici, dva sata nakon udesa. U udesu Petrović je zadobio lake tjelesne povrede. B.Č.

Cetinjska policija u saradnji sa Posebnom jedinicom policije pretresla je dva stana u prijestonici, te oduzela veću količinu vatrenog oružja, municije, drogu, mobilne telefone, lap-topom, vozila…

Kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom pretresa stana bezbjednosno interesantnog Cetinjanina R.R. (34) oduzete su lovačka puška SUHL – dvocijevka, lovačka puška TOZ 66, karabin CZ M-70, malokalibarska puška “Baikal”, pištolj “Zastava” sa okvirom, pištolj Bereta sa dva okvira, 104 metaka više kalibara, iphone, lap top i dvije fleš memorije.

Pretresom stana M.K. (34) iz Cetinja oduzeti su lovačka puška “Baikal”, 103 puščana i pištoljska metka više kalibara, pakovanje marihuane, džoint, kapisla, rede-

Oduzeto oružje, municija, telefoni... nik i četiri mobilna telefona – tri marke Samsung i jedan iPhone.

“O svemu je upoznat nadležni državni tužilac koji će se izjasniti o kvalifikaciji ovih djela nakon izvršenih analiza i vještačenja u Forenzičkom centru na koja su upućeni oduzeti vatre-

no oružje, municija, droga i sredstva komunikacije”, naveli su u Upravi policije.

Cetinjska policija je, vršeći pojačanu kontrolu, kontrolisala 98 i sankcionisala sedam bezbjednosno interesantnih lica. Radi provjera, od dvije osobe su privremeno oduzeta tri vozila. E.H.

Demontirana bomba velike razorne moći Policijski službenici Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata – Grupe za Antiterorističke preglede, demontirali su juče oko 14h improvizovanu eksplozivnu napravu (IEN), na Cetinju, koja se nalazila u razvodnom ormaru, u suterenu stambene zgrade u ul.IV Proleterske.

IEN je bila velike razorne moći, u plastičnoj kutiji koja je bila

oblijepljena crnom selotejp trakom, težine oko 300 g TNT. Nije poznato od kada se eksplozivna naprava tu nalazila, niti u čijem je vlasništvu.

Policija pretpostavlja da je neko od bezbjedonosno interesantnih lica na tom sakrio bombu, obzirom da su učestali pretresi na Cetinju.

“Policija intenzivno radi na

identifikaciji lica koje je sakrilo eksplozivnu naparavu. Ukupno je pronađeno i izuzeto oko 300 grama eksploziva”, ističu u saopštenju iz policije.

Kriminalistička obrada je u toku i policija intenzivno traga za, za sada, nepoznatim licem koje je improvizovanu eksplozivnu naparavu sakrilo u prostorijama stambene zgrade.

Pristala na sedam mjeseCi zatvora

Sud danas o sporazumu Pajovićeve sa Tužilaštvom Optužena za nedozvoljeno držanje eksploziva Anja Pajović danas će se naći pred sudijom podgoričkog Osnovnog suda Nadom Rabrenović, koja će razmatrati sporazum o priznanju krivice koji je optužena sklopila sa Tužilaštvom. U nagodbi sa tužiocem okrivljena Pajović pristala je na sedam mjeseci zatvora.

Prema navodima optužnice, u stanu kod okrivljene je krajem prošle godine policija pronašla eksploziv velike razorne moći. Pretresi su tada obavlje-

ni na osnovu operativnih informacija podgoričke policije da određena bezbjednosno interesantna lica koja koriste objekte u Spužu i Podgorici drže eksploziv i narkotike. Tom prilikom pretresene su tri lokacije u Spužu i jedna u Podgorici koje koriste Vuk Pajović, Anja Pajović i Božidar Zekić, a pronađena je improvizovana eksplozivna naprava teška 1,5 kg sa detonirajućom kapislom i sporogorećim štapinom. Osim eksploziva, pronađen je i heroin, za koji se sumnja da je bio

namijenjen prodaji.

“Tom prilikom na više kontrolisanih lokacija pronađeni su tragovi narkotika, manja količina heroina, vaga za precizno mjerenje, kao i improvizovana eksplozivna naprava koja se nalazila u PVC kesi sastavljena od praškaste materije nalik na privredni eksploziv, težine od oko 1,5 kg, a koja je bila u zelenoj plastičnoj flaši sa detonirajućom kapislom za koju je pričvršćen sporogoreći štapin dužine oko 80 cm”, saopšteno je ranije iz policije. Bo.B.

12

hronika

PETAK, 15. 2. 2019.

na konsultativnom sastanku sa sudijama medenica poručila:

Procjena rada sudije Preduslov za efikasnost sudskog sistema Procjena profesionalnog rada pojedinačnog sudije i njegovih sposobnosti su preduslovi za zaštitu sudijske nezavisnosti i unapređenje kvaliteta i efikasnosti sudskog sistema, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. To je saopštila na jučerašnjem konsultativnom sastanku sa sudijama - „Ocjenjivanje sudija u Crnoj Gori“, održanom u Petrovcu u organizaciji Sudskog savjeta Crne Gore i Programskom kancelarijom Savjeta Evrope.

Medenica je istakla da nezavisnost sudija, kao nužan preduslov za očuvanje vladavine prava, ipak ne znači neodgovornost sudije za svoj rad.

“Naprotiv, interes javnosti zahtijeva najbolji mogući kvalitet pravde, koju može obezbijediti pravosuđe koje se kontinuirano unapređuje, a jedan od načina za postizanje boljeg kvaliteta i efikasnijeg sudskog

sistema predstavlja upravo ocjenjivanje rada sudija”, kazala je ona.

Kako je dodala, iz tog razloga crnogorskom sudstvu, čija je budućnost u Evropskoj uniji, potrebna su kvalitetna, objektivna i razumna mjerila rada sudija, čija će primjena dovesti do sofisticiranog sistema napredovanja. Takva primjena, istakla je ona, mora se sprovesti isključivo u korist građana, odnosno “korisnika” pravde.

Podsjetila je da je prilikom ocjenjivanja sudija, od izuzetne važnosti uspostaviti fer odnos između efikasnosti i kvaliteta rada sudije.

“U cilju poštovanja principa nezavisnosti sudija i snažne opredijeljenosti sudstva da sprovede sistem ocjenjivanja, smatram da je sistem ocjenjivanja moćno sredstvo za ispunjenje svih ključnih zahtjeva sudske vlasti. Istovremeno, ne

smijemo zaboraviti da ciljevi ocjenjivanja treba da budu suštinski, a ne formalni, i da sudije treba podsticati da ostvaruju najbolji rezultat, a ne prosječni”, kazala je Medenica na sastanku. Kako je pojasnila Medenica, cilj organizatora sa-

stanka je upoznavanja svih sudija sa standardima Savjeta Evrope i preporukama Konsultativnog vijeća evropskih sudija u odnosu na postupak evaluacije sudijskog rada.

“Uvjerena sam da će današnji sastanak doprinijeti razu-

mijevanju standarda Savjeta Evrope i preporuka Konsultativnog vijeća evropskih sudija, kao i razmjeni mišljenja povodom evaluacije rada sudija, a sve u zajedničkom cilju - unapređenju rada sudija”, zaključila je Medenica.

Bo.B.

Sa jučerašnje sjednice

PETAK, 15. 2. 2019.

hronika

13

suđenje optuženima za pokušaj terorizma, katnić odgovorio advokatu radosavljeviću

“Kolega ne zna šta znači riječ indicija” U nastavku suđenja optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, juče je pred vijećem Višeg suda u Podgorici nastavljeno saslušanje vještaka za telekomunikacije Predraga Boljevića.

Na pitanje advokata Dušana Radosavljevića, vještak je kazao da se u listinzima ne evidentira posljednja cifra IMEI broja te da je ona uvijek prikazana kao “0”. Na dodatno pitanje kako objašnjava da u listinzima koje je prikazao jedan IMEI se završava na “0” a drugi na “8”, Boljević kaže da taj drugi nije listing već prikaz i da tu cifru “8” diktiraju prethodne cifre. Upitan kako je došao do podatka da se radi o Xplay Fresh modelu ako proizvođač nije dao tačan IMEI broj, vještak Boljević je kazao da ni-

je sporan proizvođač, nije sporna zemlja porijekla već samo model.

“Proizvođač nije dao tačan IMEI broj. Pošto se ovaj telefon koristi pretežno na ruskom tržištu, ja sam odlučio da posjetim ruski sajt koji vjerujte ima veoma dobre podatke. Na zapadnom

sajtu tih zadnjih šest brojeva koje dostavlja proizvođač se navodi da se radi o Blade modelu, a na ruskom sajtu da se radi o Xplay Fresh modelu. Znajući kako nastaje IMEI broj, ja sam odlučio da svoje povjerenje dam tom ruskom sajtu i zaključio da se radi o mo-

delu Xplay Fresh modelu’’, kazao je Boljević. On je dodao da na osnovu svih indicija koje postoje na druga dva telefona, zaključuje da je došlo do promjene identiteta.

Na njegov odgovor advokt Radosavljević je potvrdio da su to samo indicije,

Sud je obavezao vještaka da danas do 13 časova dostavi sudu odgovore na određena pitanja - između ostalog, u kom periodu se registruju adrese korisnika broja telefona 79853482041 kao i koja je lokacija ovog broja za dan 19.10.2016. od 17 do 18 časova

a na to je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao da su to činjenice.

“Indicije su činjenice. Kolega ne zna šta znači riječ indicija”, kazao je Katnić.

Advokat Radosavljavić je uzvratio da ako se prihvati da su indicije činjenice, svi odmah mogu kući da idu. ‘’Ja ne znam šta su indicije? Ovo je veoma interesantno. Još ako sud prihvati da su indicije činjenice možemo odmah svi da idemo kući’’, kazao je Radosavljević.

Sud je obavezao vještaka da danas do 13 časova dostavi sudu odgovore na određena pitanja - između ostalog, u kom periodu se registruju adrese korisnika broja telefona 79853482041 kao i koja je lokacija ovog broja za dan 19.10.2016. od 17 do 18 časova. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak, 18. februara.

Bo.B. Foto: Dejan Lopičić

pred specijalnim vijećem višeg suda

Medojević i grupa danas na optuženičkoj klupi Pred specijalnim vijećem nalaze se i direktor Pokreta za Višeg suda u Podgorici da- promjene Dejan Vujisić, tehnas će biti nastavljeno su- nički sekretar te partije Željđenje jednom od lidera De- ko Šćepanović, v.d. glavne mokratskog fronta Nebojši urednice programa TV BudMedojeviću, koji je prvoop- va Iva Pavlović, član Izvrštuženi u predmetu za stva- nog odbora Nove srpske deranje kriminalne organiza- mokratije Petar Drašković, cije i pranje novca. On je na Luka Radunović, sin funkciopretprošlom ročištu počeo nera DF-a Slavena Radunovisa iznošenjem odbrane ka- ća, sinovac funkcionera Preda je, između ostalog, ista- draga Bulatovića, Vladislav kao je da je optužniBulatović, predsjednik ca “defektna” jer u mladih DNP-a Ninjoj nema mokola Jovanović, tiva za izvršefunkcioner Denje predmetmokratske nanih djela, nerodne partije Aleksanma kriminaldar Sekulić, ne grupe niti član Glavnog kriminalnih odbora PzP-a aktivnosti, te Mladen Jovadodao da je rječ nović i ulični dio progonu opoMedojević ler deviza Gordan zicione političke partije.

Konatar. Plan je, prema Osim Medojevića, optuž- optužnici SDT-a, bio da okrivnicom SDT-a obuhvaćen je i ljeni Nikolić nezakonito stebiznismen iz BiH Momir Ni- čen novac ne prikazuje kao kolić i još deset lica, a svima prihod nadležnima i izbjese na teret stavlja stvaranje gne plaćanje poreza u najmakriminalne organizacije sa njem iznosu od 147.283 eura, ciljem pranja novca. Nikoli- a od njega finansira Demoću će se suditi i za utaju po- kratski front u vrijeme izboreza. Pored Medojevića i Ni- ra 2016, i potom stavi novac u kolića, na optuženičkoj klupi legalne tokove.

Bo.B.

nakon saslušanja pred sudijom za istragu višeg suda

Markoviću pritvor do 30 dana zbog pokušaja ubistva braće Marjanović Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović odredio je juče pritvor do 30 dana osumnjičenom za pokušaj ubistva braće Marjanović, Podgoričaninu Đorđu Marković (39). Osumnjičeni Marković bio je osam dana u bjekstvu nakon što je, kako se sumnja, ispred hotela New star, u Ulici kralja Nikole u Podgorici, pucao na braću Vuksana i Vojina Marjanovića i njihovog oca Marjana.

Naime, on se prekjuče predao došavši u Više državno tužilaštvo u Podgorici u pratnji advokata. Odmah po saslušanju kod tužioca, službenici policije lišili su ga slobode.

Njemu se na teret stavlja krivično djelo teško ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Osumnjičeni je navodno pred tužiocem ispričao detalje koji su prethodili pucnjavi tvrdeći da je pucao u znak upozorenja da mu ne prilaze.

Podsjetimo, Marković je 6. februara oko 13.30 časova, ispred hotela New star, u Ulici kralja Nikole, pucao na braću Markoviće i njihovog oca, koji nije povrijeđen.

Vuksan i Vojin Marjanović su sjedjeli prije incidenta sa Markovićem u hotelu gdje je došlo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fi-

zički obračun. Navodno, oni su imali neke neraščišćene račune od ranije. Marković je tokom sukoba pesnicom udario jednog od braće Marjanović, nakon čega su oni pozvali oca, vlasnika jedne sekjuriti firme iz Podgorice. U međuvremenu, Marković je otišao do svog vozila koje je bilo parkirano ispred hotela, a za njim su krenuli trojica Marjanovića koja su mu nešto dobacivala i navodno gađala nečim njegovo vozilo. Marković je upalio automobil, krenuo polukružno da se okreće u pravcu centra i u tom momentu je kroz prozor ispalio nekoliko hitaca u noge Marjanovića.

Bo.B.

14

DRUŠTVO

PETAK, 15. 2. 2019.

ODLUKA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE OBRADO

Zabranu rijaliti programa Marina Ilić

O

dluka Agencije za elektronske medije da se zabrane programi koji potencijalno mogu biti štetni po djecu, naišla je na odobravanje crnogorske javnosti. Ipak, sagovornici DN napominju da je ovu zabranu potrebno dosljedno primjenjivati, kao i da roditelji i dalje imaju ključnu ulogu u zaštiti djece od loših sadržaja.

Agencija za elektronske medije (AEM) je nedavno usvojila inicijativu kojom se zabranjuje neprikladni program za djecu, prije svega rijaliti šou program.

Naime, svi operateri će morati u osnovnom paketu da omoguće pristup samo uz PIN kod svim programskim sadržajima nepodobnim za maloljetnike mlađe od 18 sadržaju od 6 do 23 sata.

Ovu odluku su pozitivno ocijelili sagovornici Dnevnih novina, koji smatraju da štetnih sadržaja na televiziji ima sve više, te da oni imaju trajni negativan uticaj na psihofizički razvoj djece.

“Teško je da će takva odluka omogućiti da prestanu potpuno da se gledaju svi sadržaji koji nijesu primjereni, ali opet će na neki način uticati kao nešto o čemu bi trebalo voditi računa da se ne prikazuje. Baš smo u Roditeljskom kutku pričali o tome, psiholog je objasnio da takvi sadržaji, kada se djeci objašnjava zašto je nešto zabranjeno, mogu da budu i povod komunikacije o nečemu što nije baš redovna tema između roditelja i djece. Svakako mora biti povod za razgovor između djece i roditelja jer u ovoj priči je roditeljska uloga ključna”, ističe Mihailović.

Tako ona napominje da, ■ NEPRIKLADNI ukoliko roditelji gledaju SADRŽAJI ŠALJU štetne sadržaje ili ako saLOŠU PORUKU mo koriste PIN kodove, a Tako izvršna direkto- da pritom ne objašnjavaju rica Udruženja roditelji djeci da su ti sadržaji loKristina Mihailović pri- ši i ne objašnjavaju zbog mjećuje da neprikladni čega su loši, teško da moprogram na televiziji, ko- žemo očekivati preveliji se sve više promoviše, ke rezultate samo od tog može da pošalje djeci lo- segmenta. šu poruku, da je to štetno “Važno je da se radi. A ponašanje prihvatljivo i da se gledaju, gledaju se i rijaliti i mnogi drupoželjno. gi sadržaji koji su “Zna se tačno dokazano loši i šta bi po odrene donose niđenim uslošta dobro. Nivima dješta lijepo ne ca trebalo da gledaju možete da nai šta je zaučite o d tob r a n j e n o. ga. Danas kaČinjenica je da je internet dostupan i kada ti sadržada postoji veliji jesu štetni i Mihailović ki broj operatera, da bi o tome posebno trebalo voimamo veliku mogućditi računa”, kaže Mihai- nost da izaberemo mnogo lović za DN. kvalitetne i interesantne S druge strane, ona podsadržaje koji, između ostasjeća da i dalje postoji In- log, mogu djeci pomoći i ternet, te da se ovom za- u obrazovanju i edukaciji. branom djeca ne mogu u Unutar porodice bi trebapotpunosti spasiti od štet- lo praviti tu vrstu selekcinih sadržaja. je”, poručila je Mihailović.

■ OBILJE

PORNOGRAFIJE I NASILJA

Sociolog Mirjana Popović, pak, smatra da je zabrana emitovanja neprikladnih sadržaja za djecu potrebna, naročito u kontekstu društva u kojem živimo, “u kontekstu prodora kvazi liberalnih društvenih vrijednosti”.

“Možda bi zabrana, kao zabrana emitovanja bila nepoželjna ukolko bi me-

diji nudili različite često kao argument sadržaje edukaprotiv zabrane tivno informaiznosi stav da tivnog karaksmo uvijek u tera namijemogućnosti njene djeci, da ukoliko je ali je tih saneki sadržaj držaja veoneprimjeren ma malo, čak promijenimo se i ne emitukanal. ju, ili opet ka“Što i jeste tačno, ali sada i nose naslov Popović mo u slučaju kadječjeg često im da govorimo o glesadržaj nije adekvadaocu kao formiranoj ličtan”, rekla je Popović za DN. Ona napominje da se nosti, koja posjeduje pune kapacitete emocionalno psihološke zrelosti, formiran sopstveni moralni imperativ što joj omogućava da bira i pravi selekciju nad sadržajima koje će gledati.

Ovdje su u pitanju djeca, a mediji bi trebalo da imaju ulogu u vaspitanju, edukaciji, informisansti djece o istinskim ljudskim, humanim vrijednostima. Smatram da takve vrijednosti ne čine suštinu rijaliti programa u kojimo često gledamo pornografiju i nasilje svih oblika i formi. Potrebno je da djecu i mlade poštedimo takvih sadržaja, da ih učimo nekim drugim vrijednostima i na taj način utičemo da postanu zreli, odgovorni, humani ljudi”, ističe Popović.

I psiholog Ispitnog centra Zorica Minić kaže za DN da je raduje odluka AEM-a, jer je ona, kako objašnjava, znak da se razumjela neopji, uzbudljiviji život od onog bahodnost neke vrste recennalnog, dosadnog koji stvarazije programskih sadržaja. no žive.

“Ljudi sa pravim vrijednostima uopšte ne mogu da dođu na vidjelo od raznih turbo-folk ‘zvijezda’, starleta, revolveraša, baUkoliko roditelji gledaju tinaša i ostalih. Upravo, pogrešštetne sadržaje ili ako ni uzori, kao i uopšte nestabilan roditelji, samo koriste sistem vrijednosti, gdje kvalitet nije zasnovan na obrazoPIN kodove, a da vanju, znanju i talentu, pravedpritom ne objašnjavaju nom i objektivnom nagrađivadjeci da su ti sadržaji nju kvaliteta ne može, jasno, da loši i ne objašnjavaju vodi društvo u progres”, navozbog čega su loši, di Minić. teško da možemo Kako napominje, ono što može uticati na razvoj djece jeste očekivati prevelike učenje modela ljepote I uspjeha. rezultate samo od ovog “Lijepo je zadato izgledom tih segmenta ‘zvijezda’ i ako si takav obećava ti se uspjeh i lagodan život”, dodaje Minić.

RIJALITI ZVIJEZDE SU DANAS MLADIMA IDOLI Najveći broj djece mašta da će se, kada poraste, smjestiti na stranice magazina koji bajkovito izvještavaju o životu na visokoj nozi, navodi psiholog Zorica Minić.

“Najčešće smatraju da znanje nije viza za željenu budućnost i žele da bez mnogo truda završe formalno obrazovanje. Idoli mladih su one osobe koje im se nude u medijima i o kojima njihova porodica ima visoko mišljenje. Škola gubi bitku sa tim idolima, iako su pokrenuti neki sjajno projekti koji reanimiraju sistem vrijednosti. Trenutna popularnost zvijezda rijalitija na brojne načine oslikava današnje društvo i položaj kulture”, ističe Minić.

Mladi, kako kaže, žele da žive ljepši, luksuzniji, zanimljivi-

PETAK, 15. 2. 2019.

društvo

15

Ovala rOditelje, sOciOlOge i psihOlOge

a dosljedno primjenjivati Možda bi zabrana, kao zabrana emitovanja bila nepoželjna ukolko bi mediji nudili različite sadržaje edukativno informativnog karaktera namijenjene djeci, ali je tih sadržaja veoma malo, čak se i ne emituju, ili opet kada i nose naslov dječjeg često im sadržaj nije adekvatan

“Porazan je odnos medija prema slavi i onima koji je zaslužuju. Svojski se trude da ‘zakucaju svima u pamćenje’ neke skaradne likove čije je ponašanje za svaku osudu. No od rijalitija, senzacionalističkog pisanja članaka i pravljenja trač TV emisija o zvijezdama može se dobro živjeti, u šta nas svakodnevno uvjerava produkcija koja se hvali uloženim milionima. Masovna, bezobzirna, potrošačka kultura komercijalizuje i iskrivljuje čak i djetinjstvo!

Kada oslušnete razgovore, obratite pažnju na ponašanje i odijevanje jednog bro-

ja djece, s strahom i tugom konstatujete da dijete više nije dijete nego odrasli malog rasta, bez svoje krivice.

Mi odrasli smo to izabrali”, predočila je Minić.

■ Da ne ostane

“mrtvo slovo na papiru”

Međutim, premda pozdravlja odluku AEM-a, ona, sa druge strane, strepi od toga koliko i na koji način će se navedena odluka sprovoditi.

“Svjedoci smo da su mediji i do sada zaobilazili zakone, bez ikakvih posljedica.

Bojim se da će i ovo biti ‘mr- ne gledaju u svojoj kući, sa tvo slovo na papiru’ jer su roditeljima, koji će možda i produkcije vrlo moćne i uti- uvesti neka ograničenja, ili cajne. Zašto mi izgleda makar objašnjenja, glekao varka? Najpridaće sami na telefoje uvođenje PIN nu, što je neupokodova je neredivo opasnije. što što je mnoTreće – “zabrago bliskije manjeno voće je najslađe”, bololjetnicima jim se da zane g o njihovim roditeljibrana daje nema, pa očekuku dozu mijem da će rodističnosti, pritelji moliti djecu vlačnosti, podiže Minić da im ukucaju PIN! tražnju! I tako, moDrugo, govoriti o ogranižemo ređati još niz razločenjima u eri Interneta i do- ga, ali bolje da se nešto postupnosti svih medija djeci, krenulo, dajmo šansu i poizgleda mi cinično, jer, ako držimo”, zaključuje Minić.

16

Društvo

PETAK, 15. 2. 2019.

U pripremi Strategija za kontrolu pasa lutalica Vlada je juče usvojila Izvještaj o radu Savjeta za zaštitu životinja za 2018. godinu.

Prilikom predstavljanja Izvještaja istaknuto je da je od osnivanja Savjet pokrenuo niz značajnih inicijativa, ali je, ipak, ostalo još puno prostora i tema kojima Savjet treba da se bavi.

“Između ostalog, otpočeto je sa aktivnostima vezanim za zaštitu dobrobiti pasa i odgovorno vlasništvo njihovih držalaca, kao i pitanje kontrole populacije napuštenih pasa, odnosno pasa lutalica”, navodi se u sapštenju Vlade.

U tom cilju, početkom 2019. godine biće pripremljena i Strategija za kontrolu populacije pasa lutalica, koja će biti upućena široj javnosti na komentare i sugestije.

“Očekivanja od ove Strategije jesu da obezbijedi okvir za dalje postupanje svih aktera uključenih i zainteresova-

nih za zaštitu dobrobiti pasa”, navodi se u Izvještaju.

Zaključeno je da će uspostavljanje centralne evidencije pasa, koja je obezbijeđena kroz podršku Svjetske banke, kao i predviđena sredstva u budžetu za sprovođenje mjera identifikacije i registracije pasa osigurati osnov za sprovođenje zakonskih propisa i kaznene politike u ovoj oblasti i afirmaciju odgovornog vlasništva.

“Ipak, zaštita dobrobiti drugih životinja u Crnoj Gori predstavlja dodatni problem. Ovim pitanjem se bavi Uprava za bezbjednost hrane, ali takođe u budućnosti trebaju biti razmatrana kroz Savjet za zaštitu životinja. Kao dobar primjer ove potrebe, govori činjenica da u Crnoj Gori samo jedna lokalna uprava ima donijetu odluku o uslovima i načinu držanja proizvodnih životinja”, kaže se, između ostalog, u Izvještaju.

Preporučuje se lokalnim sa-

moupravama da, između ostalog, propišu uslove i način držanja kućnih ljubimaca i drugih životinja i da u skladu sa tim propisima preko nadležnih lokalnih službi postupaju, kao i da, one koje nemaju sklonište za napuštene kućne ljubimce obezbijede u skladu sa propisima.

Vlada je juče, u skladu sa organizacionim promjenama u državnoj upravi, donijela odluku o izmjenama odluke o obrazovanju Nacionalnog savjeta za koordinaciju i prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti u Crnoj Gori. Riječ je o personalnim promjenama, pa će, između ostalog, umjesto jednog potpredsjednika od sada Savjet imati dva zamjenika predsjednika i to potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja J.V.Đ.

Foto:Zeljko Milovic

Izvještaj o radu Savjeta za zaštItu žIvotInja za 2018.

PETAK, 15. 2. 2019.

DRUŠTVO

17

MONSTAT PROŠLE GODINE U BRAČNE VODE UŠLO 3.207 PAROVA

BEZ RAZVODA U BUDVI, ANDRIJEVICI I TIVTU Najviše sklopljenih brakova tokom prošle godine bilo je u septembru, a najmanje u februaru, dok je najviše parova tačku na brak stavilo u maju, a najmanje u januaru mjesecu

Tokom protekle godine u Crnoj Gori sklopljeno je ukupno 3.207 brakova, dok su se razvela 693 para, pokazuju najnoviji podaci Monstata. To znači da se u odnosu na 2017. godinu broj sklopljenih brakova povećao za 80, ali isto tako i broj razvoda, za 118.

■ NAJVIŠE SE VJENČAVAJU I RAZVODE PODGORIČANI

Interesantan je podatak da se Podgoričani najviše vjenčavaju, ali i najviše razvode. Naime, statističari navode da je najviše brakova tokom 2018. godine sklopljeno u Podgorici - 1.159, zatim Nikšiću 305 i Bijelom Polju 260. Sa druge strane, najmanje Sklopljenih brakova bilo je u Šavniku - tri, zatim Plužinama 11 i Gusinju 14

■ MAJ “MJESEC RAZVODA”

Najviše razvoda je bilo u maju - 82, a najmanje u januaru mjesecu - 41.

U periodu od januara do novembra 2018. godine rođeno je ukupno 6.669 djece, od čega 3.460 muške i 3.209 ženske. Najviše djece, tokom navedenog perioda, rođeno je u julu, 721, a najmanje u aprilu, 531.

Opštine u kojima je rođeno najviše djece su Podgorica (2.490), Nikšić (718) i Bar (447), dok je najmanje novorođenčadi bilo u Šavniku (10), Plužinama (19) i Gusinju (22).

Prema podacima Monstata za 2018. godinu, opštine u kojima je bilo najviše doseljenika su Podgorica (2.421), zatim Budva (758) i Bar (632). Iz Podgorice je prošle godine najviše i iseljeno građana (1.003), ali s obzirom na broj doseljenih, ovaj grad je sada bogatiji za 1.418 stanovnika. S druge strane, iz Bijelog Polja, Nikšića i Pljevalja se odselilo znatno više građana nego što ih se doselilo, te su ovi gradovi “u minusu”. Naime, u Bijelo Polje se doselilo 200 građana, a odselilo čak 780, te ova opština na sjeveru zemlje sada broji 580 stanovnika manje. U Nikšiću je, ta-

U Crnoj Gori pet brakova na 1.000 stanovnika

Najveći broj sklopljenih brakova u Evropskoj uniji (EU) bilježi se u Litvaniji, a najmanji u Sloveniji, dok je Crna Gora u sredini, podaci su Evropske statističke agencije objavljeni 14. februara, na dan kada se širom svijeta obilježava Dan zaljubljenih.

U EU se u prosjeku sklope 4,3 braka na 1.000 stanovnika, a daleko veća stopa od prosječne registrovana je u Litvaniji (7,5) i Rumuniji (7,3).

Po gotovo sedam brakova na 1.000 stanovnika bilježi se u Le-

toniji i na Kipru, pokazuju podaci Eurostata koji se odnose se na 2017. godinu.

U Crnoj Gori na 1.000 stanovnika ide 5,3 braka, u Hrvatskoj 4,9, u Srbiji 5,1 , Makedoniji 6,6, Albaniji 7,9, a na Kosovu devet (podaci za Kosovo su za 2016. godinu).

S druge strane u EU je najmanje brakova, tek nešto više od tri na 1.000 stanovnika, zabilježeno u Sloveniji, Italiji, Luksemburgu i Portugaliji, prenosi Euraktiv Srbija.

Foto: Ilustracija, pixabay

Interesantan je podatak da se Podgoričani najviše vjenčavaju, ali i najviše razvode. Naime, statističari navode da je najviše brakova tokom 2018. godine sklopljeno u Podgorici - 1.159, zatim Nikšiću 305 i Bijelom Polju 260. Sa druge strane, najmanje Sklopljenih brakova bilo je u Šavniku - tri, zatim Plužinama 11 i Gusinju 14.

U dokumentu Monstata je konstatvano i da je najviše sklopljenih brakova bilo u septembru -389, a najmanje u febru-

aru - 169.

Kada su razvodi u pitanju, prednjače Podgorica sa 215, zatim Nikšić sa 116 i Bar sa 67 razvedenih brakova, dok ih je najmanje bilo u Mojkovcu - jedan, na Žabljaku četiri i u Ulcinju sedam. Takođe, u Andrijevici, Budvi, Gusinju, Petnjici, Plavu, Plužinama, Šavniku i Tivtu nije bilo razvoda tokom prošle

Najmanje brakova zabilježeno u Sloveniji ko, 290 stanovnika manje, a slična je situacija i u Pljevljima, gdje sada živi 285 stanovnika manje.

M.I.

godine.

Prošle godine u Crnoj Gori se razvelo 693 para

18

Podgorica

PETAK, 15. 2. 2019.

Svakodnevni obilaSci Stočne pijace

Uspješno sprečavanje vanpijačne prodaje stoke Operativni tim, koji je formiran kako bi riješio problem prodaje stoke van Stočne pijace svakodnevno obilazi tu lokaciju, čime se uspješno sprovodi akcija sprečavanja vanpijačne prodaje stoke, kazali su iz Glavnog grada.

Tim je sastavljen od predstavnika Veterinarske inspekcije, Centra bezbjednosti Podgorice, Komunlane inspekcije, Komunalne policije i Tržnica i pijaca, a uspostavljen je i kontrolni punkt na Bioču koji zaustavlja kamione radi utvrđivanja da li transportovana stoka ima svu neophodnu dokumentaciju za prodaju samo i isključivo u krugu Stočne pijace. Svaka prodaja, kako kažu, van kruga pijace strogo je sankcionisana.

Iz gradskog preduzeća Tržnice i pijace navode da se unutar Stočne pijace može prodavati isključivo registrovana i zdrava stoka, jer zaposleni na ulazu kontrolišu dokumentaciju o porijeklu i zdravstvenom stanju stoke.

Da bi prodavac ušao sa stokom na pijačni prostor, mora ispuniti sljedeće uslove - svako grlo mora biti obilježeno ušnom markicom, na kojoj se nalazi identifikacioni broji kojom se potvrđuje da je grlo registrovano; za svako grlo mora posjedovati pasoš, koji sadrži podatke o porijeku stoke, vlasništvu, broj ušne markice, datum rođenja i drugo; za svako grlo mora posjedovati veterinarsko uvjerenje o zdravstvenom stanju životinje, kojim se potvrđuje da se radi o zdravoj i ispravnoj sto-

ci, a koje ne smije biti starije od 10 dana.

“U cilju davanja doprinosa na suzbijanju vanpijačne prodaje i stimulisanju prodavaca da stoku prodaju na prostoru koji je namijenjen i uređen za tu namjenu, gradsko preduzeće Tržnice i pijace, od januara 2018. godine, umanjile cijene za korišćenje prodajnog prostora za prodaju krupne i sitne stoke na Stočnoj pijaci, pa one sada iznose 50 centi za ovce, koze, svinje, jagnje i jare, jedan euro za tele, magare i svinje preko 50 kilograma, dok za kravu ili konja treba izdvojiti dva eura”, kazali su iz Tržnica i pijaca.

Pored prodaje iz boksova, na pijaci postoji mogućnost i prodaje stoke iz vozila sa prikolicama, odnosno sa kamiona, što prodavci najčešće koriste za prodaju svinja i ovaca.

Stočna pijaca, kako kažu,

Iz gradskog preduzeća Tržnice i pijace navode da se unutar Stočne pijace može prodavati isključivo registrovana i zdrava stoka, jer zaposleni na ulazu kontrolišu dokumentaciju o porijeklu i zdravstvenom stanju stoke

ispunjava sanitarno tehničke uslove za prodaju stoke, u okviru objekta je sanitarni čvor, voda za pranje i čišćenje, a raspolaže i sa jednim ugostiteljskim objektom površine 30,08 m2.

Podsjećamo, Stočna pijaca u Podgorici, izgrađena je 2006. godine. Za izgradnju je izdvojeno 930.000 eura, a ukupna je površine 22.317 m2. Na površini od 3.648 m2 nalazi se ukupno 80 boksova, u kojima se smiješta stoka za prodaju. Od ovog broja 60 je namijenjeno za krupnu stoku, a 20 komada za sitnu stoku. Površina jednog boksa je oko 20 kvadrata.

“Boksovi su odvojeni metalnim ogradama, koje su prilagođene stoci, i nalaze se na betoniranoj podlozi, što je značajno za održavanje higijene, kako u toku rada pijace, tako i nakon radnog vremena kada naša služba za održavanje higijene detaljno čisti i pere kompletan prostor Stočne pijace. Stočna pijaca posjeduje i rampu, namjenski napravljenu za istovar i utovar životinja sa kamiona. Pored toga, kupcima i prodavcima je omogućena usluga vaganja sitne i krupne stoke na namjenskim vagama”, navode iz ovog preduzeća.

Oni ističu da uslovi na pijaci i značajna sredstva koja se ulažu za održavanje objekta i higijene, uz kontrole o porijeklu i zdravlju stoke, daju sigurnost građanima da kupuju zdrav, kvalitetan i bezbjedan proizvod, kupovinom van prostora pijace ugrožavaju zdravlje porodice.

Makević i Vujačić

Glavni Grad potpiSao uGovor

Podgorica će biti dio projekta “U ritmu Evrope” Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada Podgorica dr Slađana Vujačić potpisala je Ugovor kojim je Podgorica prihvatila učešće u projektu „Crna Gora u ritmu Evrope“, koji okuplja više od 20 opština Crne Gore, kao i učešće više ambasada.

Direktor projekta „Crna Gora u ritmu Evrope“ David Makević izložio je ovogodišnji koncept projekta, pa je naglašeno da će djeca iz Podgorice nastupiti na jeziku jedne od zemalja Evrope, Australije ili Izraela koja im bude dodijeljena od organizatora, a takmičenje „Crna Gora u ritmu Evrope“ – 2019. održaće se krajem maja ili početkom juna u opštini Tivat, koja je po-

bjedom na posljednjem takmičenju dobila titulu domaćina u novoj sezoni.

Audicija će se, u saradnji sa direktorima osnovnih i srednjih škola, održati do kraja februara, gdje će biti izabrani najtalentovaniji učenici koji će predstavljati Podgoricu na ovogodišnjem takmičenju.

Na audiciju se mogu prijaviti djeca uzrasta od petog razreda osnovne škole zaključno sa četvrtim razredom srednje škole. Nagrada za djecu pobjednike je putovanje u jednu od zemalja koje podržavaju ovo takmičenje, a za opštinu čija će djeca pobjediti benefit je finalni televizijski prenos iz te opštine i organizacija novih projektnih aktivnosti.

aktivnoSti aGencije za Stanovanje

Uskoro nastavak velike akcije uređenja fasada Stabilizaciju vremenskih prilika zaposleni u Agenciji za stanovanje spremni su dočekali za rad na fasadama kroz akciju “Poboljšanja uslova stanovanja”. Radovi se realizuju na dva stambena objekta, a veoma brzo startovaće i uređenje fasada kroz akciju “Za ljepše lice Podgorice”.

Na Trgu nezavisnosti i u Ulici slobode popravljaju se oštećene mermerne ploče, a tokom sljedeće sedmice saniraće se oštećenja ploča u Hercegovačkoj ulici.

Na nekoliko lokacija

ponovo je izvršena popravka zaštitne bulevarske ograde. U Zagoriču i na Malom brdu, u saradnji sa etažnim vlasnicima, izvodi se sanacija dotrajalih kanalizacionih instalacija u stambenim zgradama.

Popravka stepenišne rasvjete u saradnji sa etažnim vlasnicima tokom sedmice realizovana je na tri lokacije.

Služba servisa i hitnih intervencija, kako su kazali iz Agencije za stanovanje, imala je 58 intervencija tokom nedjelje.

PETAK, 15. 2. 2019.

Crna Gora

19

Direktor VoDoVoDa zoran pajoVić obišao graDilišta i poručio

Više barskih naselja do sezone sa urednim VodosnabdijeVanjem V

išedecenijski problemi u vodosnabdijevanju pojedinih barskih naselja biće riješeni do početka naredne turističke sezone, najavio je direktor preduzeća “Vodovod i kanalizacija” d.o.o, Zoran Pajović.

Pajović je juče sa saradnicima obišao nekoliko mjesnih zajednica u kojima se trenutno izvode radovi na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži.

Završetkom radova koji se trenutno izvode na vodovodnoj mreži biće omogućeno pojedinim mjesnim zajednicama, koje decenijama nemaju vodu, da preuzimanjem dovoljnih količina iz Regionalnog vodovoda, konačno dobiju kvalitetno vodosnabdijevanje.

“Dio naših planova, još iz 2016. godine, kada smo obećali građanima da ćemo riješiti višedecenijski problem vodosnabdijevanja građana, prvenstveno u mjesnim zajednicama Donje i Gornje Zaljevo, Polje, Čeluga, Tomba i Rap, na pragu smo da ostvarimo, jer odgovorno tvrdim da će neophodni radovi za bolje vodosnabdijevanje biti

završeni do početka turističke sezone. U prethodnom periodu bili smo suočeni sa velikim problemima, jer je na ovom području prisutna ekspanzija gradnje, što je uslovilo povećanje broja potrošača, koje postojeće izvorište ‘Zaljevo’ nije bilo u mogućnosti da opsluži. Jedini način bila je ova investicija”, kazao je Pajović.

On je obećao i rješavanje problema vodosnabdijevanja još jednog “kriznog” naselja - Sveti Ivan.

“Na zadovoljstvo svih koji smo učestvovali u ovom projektu, 150-200 porodica u ovom naselju, takođe će, u narednom periodu imati uredno vodosnabdijevanje, a složene radove na hidrotehničkim instalacijama izvodimo i na drugim lokacijama, prvenstveno u Mandarićima i Zupcima, gdje je ovih dana počela izgradnja vodovodnih

Pajović priključaka na novu mrežu.

Uporedo se radi i na kanalizacionoj infrastrukturi, čime će kvalitet života građana na ovom prostoru biti podignut na znatno viši nivo. Nadam se da ćemo profesionalnim odnosom i radom opravdati pozitivne ocjene građana koje smo dobili u redovnim an-

tiVat: požar u pogonu za proizVoDnju konopa

dam sati i deset minuta.

Plamen je, prema riječima Barbića, zahvatio dio mašina za motanje konopa, dok su izuzetno visoka temperatura, ogromna količina dima, slaba vidljivost i brojne prepreke otežavale rad vatrogascima.

“Bili smo primorani na odimljavanje prostora kako bi vatrogasci mogli da nastave gašanje. Ipak jedna od mašina je izgorela, ali smo ostale uspjeli da sačuvamo”, kazao je Barbić.

Vatra, kao i gust dim i previsoka temperatura nanijeli su veliku štetu zalihama sirovina i gotovih proizvoda, a pret-

rići biće završeno do kraja ovog mjeseca”, kazao je Kader Hasanbegović, diplomirani inženjer za građevinske hidrotehničke instalacije u barskom Vodovodu, koji je naveo da je završena i zamjena prepumpnih postrojenja u naseljima Ilino, Ahmetov brijeg, Kurilo i Kajnak.

poDgorica: Sajam na trgu nezaViSnoSti

Promocija organskih i zdravih proizvoda

Jedna mašina uništena, velika šteta na zalihama U pogonu za proizvodnju konopa i opreme za more, koji radi u sastavu tivatske firme “Una Montenegro”, juče ujutro u 4.55 izbio je požar, koji je pričinio veću materijalnu štetu u prostoru atomskog skloništa kod Doma zdravlja.

Prema riječima komandira Službe zaštite Zorana Barbića, dojava je stigla prekasno, jer su prolaznici tek kada je dim počeo da izlazi na čelična vrata pozvali dežurne u Službi zaštite.

Na teren je odmah izašlo 12 vatrogasaca sa četiri vozila, koji su požar ugasili tek u se-

ketama i da će kvalitet naših usluga i dalje ići uzlaznom putanjom”, istakao je Pajović, a prenosi Barinfo.

Radove izvode firme “INDEL” iz Podgorice i “TEMKO” iz Nikšića.

“Izmještanje priključaka sa stare na novoizgrađenu mrežu u naselju Manda-

postavlja se da je uzrok požara kvar na elektro - razvodnoj tabli Vlasnik firme „Una Montenegro“, Risto Lučić se zahvalio pripadnicima Službe zaštite, čija je intervencija bila pravovremena i kvalitetna, a koji su, kako je nglasio, brzo ugasili požar i spriječili veću štetu u objektu.

“U maloj fabrici za proizvodnju konopa i opreme za more zaposlena su četiri radnika, koja će, dok se ne obnovi proizvodnja, biti rapoređena na druge poslove u kompaniji”, rekao je Lučić.

Z.K.

Sajam domaćih proizvoda i domaće radinosti održan je na glavnom gradskom trgu protekla dva dana. Na sajmu je proizvode predstavilo više od 20 građana, a najbrojniji su bili proizvođači meda i organskih proizvoda.

Milun Ćuković iz Pive predstavio je domaće, većinom organske proizvode, od aronije i bijelog luka.

“U ponudi imamo džemove, sokove, likere i rakiju od aronije. Kod nas je to još uvijek pionirska proizvodnja od aronije. Sve su ovo zdravi, prirodni i lijepi domaći proizvodi, a uz to su i organski.

Nema hemije, a blizu mjesta gdje ih uzgajamo nema puta. To je planina na oko 1.400 metara nadmorske visine.

Naš glavni proizvod je matični, hladno cijeđeni sok od aronije, pasterizovan je i bez dodatak vode, šećera, boja, konzervansa i aroma sadrži 100 odsto koncentrat aronije”, kazao je Ćuković.

Ističe da su ovi proizvodi izuzetno zdravi, te da imaju mnoga ljekovita svojstva.

“Ovi proizvodi jačaju imunitet organizma, podstiču cirkulaciju, pročišćavaju krv, ublažavaju glavobolju i migrenu, a snižavaju i povišen krvni pritisak. Posebno se ističe njen blagotvoran uticaj na žuč i jetru”, navodi Ćuković.

Liker od aronije košta sedam eura, džemovi su po 2,5 eura, a rakija od aronije je pet eura.

20

Crna Gora

PETAK, 15. 2. 2019.

BijeLo poLje: invALidi rAdA piSALi MiniStru KeMALu puriŠiĆu

NezadovoljNi povećaNjem peNzije od dva odsto

Invalidi rada Bijelog Polja juče su se ponovo okupili u prostorijama Udruženja, odakle su uputili dopis ministru rada i socijalnog staranja, Kemalu Purišiću. Invalidi u pismu navode, da očekuju da ih ministar primi na razgovor kako bi iznijeli probleme, koji opasno ugrožavaju njihov biološki opstanak. Podsjećaju da su prije šest godina započeli protest kako bi se poboljšao njihov materijalno-socijalni status. „Od tada su promijenjena četiri ministra i naša egzistencijalna pitanja su ostala nezavršena. Borili smo se,

da nam se poveća iznos penzije, jer je postojalo i obećanje. Smatramo da smo najugroženija populacija građana, svi smo lošeg zdravstvenog stanja i na ivici biološkog opstanka“, kazao je predstavnik penzionera invalida sa najnižim primanjima, Marko Hajduković.

On podsjeća da su nedavno sproveli peticiju za povećanje minorne penzije od 122 eura, koju je potpisalo više od hiljadu građana. „Peticijom koja je upućena prema najvišim državnim institucijama, traženo je da se poveća penzi-

Invalidi rada iz Bijelog Polja

Više od 1.100 penzionera sa najnižim primanjima Udruženja penzionera Bijelog Polja broji 7365 članova, od čega je njih 1128 sa najnižim primanjima.

Predsjednik tog udruženja, Ratomir Bulatović, nije želio da komentariše najavljeno povećanje od dva odsto i kazao

je da još nijesu zauzeli zvaničan stav povodom najave povećanja. „Do kraja februara biče održana sjednica UO Udruženja penzionera Bijelog Polja, kada ćemo se i zvanično oglasiti povodom najavljenog povećanja”, kazao je Bulatović.

ja na makar 200 eura, kako bi sebi mogli da priuštimo za ljekove i ono što ostane, za neke osnovne potrepštine. I najavljeno poskupljenje struje od 1. marta u crno će da nas zavije. Povećanje penzija od dva odsto, ponizilo nas je do te mjere, da ozbiljno razmišljamo da ga se odreknemo. Stoga pozivamo sve mjesne odbore i Udruženje penzionera Bijelog Polja, da dignu glas protiv maćehinskog odnosa prema nama sa najnižim primanjima“, poručuje Hajduković.

B.Č.

tivAt: KAnCeLArijA zA SArAdnju SA Mz

za efikasnost u radu i izbor organa upravljanja

Ilustracija

Svi putevi u Crnoj Gori Su prohodni

Zimska oprema i dalje obaveZna U sjevernim krajevima su prethodnih dana bile izražene sniježne padavine sa jakim sjevernim vjetrom tako da je prekjuče došlo do prekida saobraćaja na dionici magistralnog puta Šavnik-Žabljak i to od tunela Ivica do Žabljaka na jezerskoj visoravni zbog stalnog sjevernog vjetra, od 14 do 21h za sve kategorije vozila da bi u 21h bio otvoren za laki saobraćaj a juče je u 11h put je otvoren za sve kategorije vozila, kazao je za javlja infobiro Miodrag Bakrač savjetnik u Direkciji za saobracaj o stanju na putevima. Svi magistralni i ruralni putevi u Crnoj Gori su

prohodni tako da se na njima saobraćaj odvija neometano.

Nema putnih pravaca izuzev puteva petog prioriteta koji se u toku zimske sezone ne održavaju to je prevoj Semolj, prevoj Trešljevik, prevoj Čakor i prevoj Durmitor od Plužina prema Žabljaku.

Zbog niskih temperatura na putevima je moguće da ima ponegdje zadržanog snijega i poledice ali se putevi redovno posipaju i obilaze tako da je i taj problem dosta umanjen, s tim što se svim vozačima preporučuje da koriste zimsku opremu i da vožnju prilagode uslovima na putu.

Ivan Obradović

Prioritetan zadatak Kancelarije za saradnju sa mjesnim zajednicama i pružanje pravne pomoći građanima je izbor organa mjesnih zajednica u opštini Tivat (Krašići, Gradiošnica, Lepetane, Lastva-Seljanovo) kao i osnivanje mjesne zajednice Tivat – Centar. „Ostvarivanje što boljeg i efikasnijeg rada svih mjesnih zajednica sa teritorije opštine Tivat je krajnji cilj djelovanja kancelarije. Na taj način će se stvoriti svi neophodni uslovi za intenzivnije i kvalitetnije učestvovanje građana sa područja mjesnih zajednica u odlučivanju o poslovima koji su od izuzetnog interesa za lokalno stanovništvo, samim tim i lakše obavještavanje o aktuelnim problemima i njihovim potrebama”, saopštio je Ivan Obradović, šef kancelarije, koja je for-

mirana nedavno, u okviru Sekretarijata za lokalnu samoupravu.

Postojećim mjesnim zajednicama predstoji izbor Savjeta i nadzornog odbora, a zadatak kancelarije je regulisanje imovinsko-pravnih pitanja mjesnih zajednica, te tehničko unapređenje ili obnavljanje informatičke i ostale kancelarijske opreme za rad MZ. „Definisaćemo i modele i dinamiku pružanja pravne pomoći iz oblasti rada lokalne samouprave građanima, inicirati sastanke sa predsjednicima Savjeta mjesnih zajednica i koordinirati njihovu saradnju sa opštinskim službama. Redovno informisanje građana o našim aktivnostima, pored ostalog, biće omogućeno i putem vebsajta opštine Tivat“, dodao je Obradović.

Z.K.

PETAK, 15. 2. 2019.

21

Crna Gora

Pljevlja: ubrzO TOTalna rekOnsTrukcija OsnOvne škOle

Donacija Ambasade SAD

Ubrzo će, u skladu sa vremenskim prilikama, početi radovi na totalnoj rekonstrukciji škole “Mihailo Žugić” u Pljevljima, Odžak, sredstvima iz donacije Ambasade SAD. Vrijednost investicije je preko 100.000 eura, a izvođač radova je izabran.

Osim navedenog, Ministarstvo prosvjete završilo je nedavno rekonstrukciju dijela Gimnazije “Tanasije Pejatović” u Pljevljima.

Vrijednost investicije je bila oko 30.000 eura, a odnosila se na krov, ali i dio stolarije. Za naredni period Ministarstvo prosvjete planiralo je novu investiciju – 30.000 eura, u zamjenu kompletne stolarije i fasade iste sale.

U Osnovnoj školi “Boško

Buha”, u područnom odjeljenju “Komini”, u prethodnom periodu urađena je rekonstrukcija, uključujući grijanje i zamjenu bravarije, a visina investicije iznosila je oko 30.000 eura. U ovom područnom odjeljenju postoji i vaspitna jedinica predškolske ustanove “Eko bajka”. Oko 50 000 eura uloženo je i u Osnovnu školu “Dušan Ivović”, gdje je urađeno novo grijanje i rekonstrukcija toaleta.

“Ministarstvo prosvjete već je krajem prošle godine najavilo novi, veliki investicioni ciklus kada je riječ o obrazovnoj infrastrukturi”, rekao je načelnik Službe za investicije i javne nabavke u Ministarstvu prosvjete

Filip Grujić.

“Tačnije, budžet Ministarstva za investicije je 2018. godine bio za oko 20 procenata veći od onog 2017, dok je budžet za investicije ove, 2019. godine još za oko 30 procenata veći od prošlogodišnjeg. Dakle, fokus smo, pored podizanja kvaliteta nastave, stavili upravo na obezbjeđivanje optimalnih uslova za boravak đaka. Riječ je o obimnom poslu, uzevši u obzir činjenicu da govorimo o više stotina obrazovnih objekata širom Crne Gore, ali nema sumnje da smo na dobrom putu da značajno korigujemo mnoge infrastrukturne nedostatke iz prethodnog perioda”, zaključio je Grujić.

Filip Grujić

TivaT: Omladinski klub Od juče na nOvOj adresi

Za ideje, kreativnost, inovativnost

Polomljene svjetiljke na šetalištu

kOlašin: POlOmljene skuPe svjeTiljke

Šteta od 1.500 eura na šetalištu kraj Tare Nije prvi put da šetalište pored rijeke Tare bude na meti huligana, pa je tako u noći izmedju 11. i 12. februara, kako je kazao direktor kolašinskog JP Komunalno Milivoje Bulatović nepoznata osoba ili više njih na stubovima rasvjete polomilo 15 svjetiljki, dok je cijena jedne svetiljke oko 100 eura, pa je jasno da je pričinjena značajna materijalna šteta.

“To nije prvi put da se ovakve stvari dešavaju. Cijena jedne svjetiljke je oko 100 eura, tako da je nanijeta veća materijalna šteta. Mi smo zaduženi da održavamo janu rasvjetu ali u ovom slučaju nijesmo u mogućnosti da iz svojih sretstava kupimo nove svjetiljke već smo se obratili opštini za pomoć”, kazao je Bulatović.

Prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović kazao je za DN da se mora na-

ći rješenje za ovakav problem jer je šetalište jedan od najljepših djelova grada smješten u sportskoj zoni tik uz rijeku Taru.

“Pokušaćemo da u što kraćem vremenskom periodu obezbijedimo lice koje će nadgledati šetalište. Rješenje se mora naći i to što prije”, poručio je on.

Podsjećanja radi šetalište je otoreno 2014. godine, većinski dio od 300.000 eura finansiran je grantom EU, a izgradnju su pomogle i Vlada Crne Gore preko Direkcije javnih radova i kolašinska opština.

Na šetalištu su izgrađene pješačke i biciklističke staze sa pratećim mobilijarom, no odmah nakon otvaranja uništen je dio mobilijara, a komunalna policija spriječila je tada krađu dječijeg tobogana.

Z.B.

Nove prostorije „Omladinskog kluba“ otvorene su juče na Trgu magnolija u centru grada, a u organizaciji Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja i NVU „Omladinski klub“. Programske aktivnosti „Omladinskog kluba“ podrazumijevaju obrazovno-kreativne radionice poput “Zdravi stilovi života”, “Prevencija vršnjačkog nasilja” i “Stvarajmo umjetnost!”, do slobodnih aktivnosti kao što su muzički termini, filmoskop, stoni tenis, društvene igre.

Mladi Tivćani će ubuduće, zajedno sa koordinatorkom Snežanom Kršikapom, u novim prostorijama učestvovati u različitim oblasti-

Predsjednik OPštine tivat dr siniša kusOvac je rekaO da će mladi ubuduće raditi u mnOgO bOljim uslOvima i POželiO im da budu inOvativniji i kreativniji ma, od kulture, formalnog i neformalnog obrazovanja do informisanja i savjetovanja mladih, pokrivajući sve one teme koje su ključne za pravilan razvoj u adolescenciji, kao što su zdravi stilovi života, bezbjednost mladih, ljudska prava i zapošljavanju. Predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac je

rekao da će mladi ubuduće raditi u mnogo boljim uslovima i poželio im da budu inovativniji i kreativniji. „Kroz druženje naviru i ideje, kreativnost i inovativnost“, naveo je Kusovac i poželio da se Omladinski klub što više omasovi. Predstavnike opštine, vaspitnoobrazovnih ustanova, TO, Omladisnkog kluba, medija i ostale prisutne na otvaranju, pozdravila je i sekretarka Sekretarijata za mlade, rad i socijalna pitanja, mr Darka Ognjanović, koji radi pod okriljem opštine još od 2014. godine. Ona je naglasila da je veoam bitno to što su mladi dobili prostor za rad.

Z.K.

Kusovac u novootvorenom Omladinskom centru

22

Svijet

Hasan RuHani optužuje:

SAD i Izrael stoje iza napada na Revolucionarnu gardu

Iranski predsjednik Hasan Ruhani optužio je Sjedinjene Američke Države i njihove regionalne saveznike za samoubilački bombaški napad u jugoistočnom Iranu u kome je ubijeno 27 pripadnika elitne Revolucionarne garde, javila je iranska državna televizija. Garda je prethodno saopštila da je bom-

baš samoubica upravljao vozilom natovarenim eksplozivom i napao autobus koji je prevozio pripadnike garde u pokrajini Sistan-Baludžistan.

Skupina Džaiš al Adl (Vojska pravde), koja traži veća prava i bolje životne uslove za manjinske Baluhe, preuzela je odgovornost za napad, javili su iranski mediji

PETAK, 15. 2. 2019.

U SočijU na obali crnog mora po

Može li povla nastupiti ko U ruskom gradu Sočiju juče je počeo trilateralni sastanak o Siriji na kojem učestvuju predsjednik Rusije Vladimir Putin, predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i predsjednik Irana Hasan Ruhani.

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

JAVNI POZIV 2019 – Voćarstvo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške za podizanje i modernizaciju/opremanje proizvodnih voćnih zasada za 2019. godinu. Poziv se objavljuje u okviru Agrobudžeta za 2019. godinu i programa 2.1.4 Podrška podizanju i modernizaciji/ opremanju proizvodnih voćnih zasada. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava.

Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i zahtjev za podršku objavljeni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Rok za dostavljanje zahtjeva za odobravanje podrške po osnovu zasnivanja novih i opremanje postojećih voćnih zasada je 01. novembar 2019. godine. Investicija se mora započeti i realizovati u 2019. godini, a za nabavku sadnog materijala prihvatljiva je i investicija započeta 15. novembra prethodne godine.

Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 020/482-176.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, PC Kula A, Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Roba - auto gume za teretna vozila, autobuse i građevinske mašine za potrebe DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 45.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 04-1256 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 14.02.2019. godine. Lice za davanje informacija: Željka Petrović, telefon: +38269/414-423, e-mail: petroviczeljka0@gmail.com

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, „Adriatic Marinas” d.o.o. iz Tivta, adresa Obala bb, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za izgradnju privremenog objekta, montažno uzletište/sletište za helikoptere u okviru kompleksa Porto Montenegro, na katastarskim parcelama broj 965/23, 965/27 i 965/28 KO Tivat, Opština Tivat.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj, Opštine Tivat, radnim danima od 9 do 12 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 22.02.2019.godine.“

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da podržava “uspostavljanje bezbjednosne zone u Siriji, ali u mjeri u kojoj ta ideja služi otklanjanju prijetnji po Tursku”. “Očuvanje teritorijalne cjelovitosti Sirije nemoguće je bez uklanjanja (kurdske) Partije demokratskog jedinstva - PYD i Jedinica narodne zaštite - YPG iz Manbidža i istočno od Eufrata”, istakao je Erdogan, prenijela je agencija Anadolija. Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se trenutno praktično na čitavoj teritoriji Sirije poštuje režim prekida borbenih dejstava i smanjuje nivo nasilja. “Sada se praktično u cijeloj zemlji poštuje režim prestanka borbenih dejstava, a opada i nivo nasilja. To je naš konkretan zajednički i, naravno, pozitivan rezultat”, rekao je Putin na početku sastanka.

Erdogan i Putin su se, prema istom izvoru, složili da je neophodno u najkraćem roku završiti s imenovanjem ustavotvorne komisije u Siriji.

“Siguran sam da saradnja Rusije i Turske vodi ka intenziviranju dijaloga među stranama u Siriji”, kazao je Putin. On je izrazio nadu da će trilateralni susret biti produktivan.

Putin je takođe rekao i da su “diplomate triju zemalja u koordinaciji sa sirijskim stranama i Ujedinjenim nacijama obavile ozbiljan rad na formiranju sastava ustavnog odbora i da je važno da on počne da radi u najskorije vrijeme”.

Ruski lider takođe je naveo da se ne treba miriti sa prisustvom terorista u oblasti Idliba i predložio da se razmotre koraci za njihovo iskorjenjivanje.

“Takođe, moramo da se dogovorimo o tome kako da obezbijedimo konačnu deeskalaciju u Idlibu. Provincija uspijeva da održi režim prekida vatre, ali to ne znači da treba da se pomirimo sa pri-

sustvom terorističkih grupa na području Idliba. Zato predlažem da se razmotre konkretni praktični koraci koje bi Rusija, Turska i Iran mogli zajednički da preduzmu kako bi se potpuno uništilo uporište terorista”, rekao je Putin, prenijela je agencija Sputnjik. Erdogan je poručio da Turska pridaje veliku važnost očuvanju i implementaciji dogovora o prekidu sukoba u Idlibu, javila je Anadolija. Zadovoljan je što su vojne delegacije Rusije i Turske postigli suglasnost o zajedničkim patrolama u Idlibu.

“Najavljeno povlačenje američkih snaga iz Sirije se čini najznačajnijim događajem pred nama. I dalje postoje nejasnoće kako će taj proces biti izveden. Veoma je važno da zajedno radimo na tim novim pitanjima”, kazao je Erdogan. Dvojica predsjednika imali su bilateralni sastanak uoči početka trilateralne konferencije, a Erdogan je, takođe, održao i sastanak sa iranskim predsjednikom Hasanom Ruhanijem.

Putin i Erdogan razgovarali su i o ruskoj bazi Hmejmim u Siriji i o pritisku Vašintona na Ankaru zbog kupovine ruskog protivraketnog sistema S-400. “Što se tiče S-400, svi znaju da je rukovodstvo SAD vršilo pritisak u vezi sa ovim pitanjem”, rekao je Erdogan, prenijela je agencija Tas. Prema njegovim riječima, postoji neizvesnost kada je riječ o povlačenju američkih snaga iz Sirije, koje je Vašington najavio ali se u stvarnosti ništa nije dogodilo.

“SAD su objavile planove o po-

Vladimir Putin izjaVio je da se trenutno Praktično na čitaVoj teritoriji sirije Poštuje režim Prekida borbenih dejstaVa i smanjuje niVo nasilja

23 očeo trilateralni Samit rUSije, tUrSke i irana o Siriji PETAK, 15. 2. 2019.

Svijet

ačenjeM aMerikanaca onačni Mir u siriji Netanjahu: Rat sa Iranom je zajednički interes Izraela i arapskih zemalja

vlačenju snaga iz Sirije”, rekao je Erdogan, te ukazao na neizvjesnost koja ostaje po pitanju kako će se taj proces sprovesti.

“Vjerujem da moramo da radimo zajedno u toj sferi”, rekao je Erdogan. Turski predsjednik je naglasio da Ankara radi sve što je moguće da spriječi ekstremiste da napadaju ruski vojnu bazu Hmejmim u Siriji.

Turske bespilotne letjelice “nisu otkrile nikakvu tešku opremu u tom području”, rekao je Erdogan. Najvažnije je da se eliminišu terorističke jedinice u Siriji, rekao je Erdogan, te istakao da neće biti mira ukoliko se ne eliminišu iz područja istočno od reke Eufrat i Manbidža i dok sirijska legitimna vlast ne preuzme kontrolu u toj oblasti. Turska i Rusija treba da koordinišu svoje napore u stvaranju zone bezbjednosti, zaključio je Erdogan.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da planira da sarađuje sa arapskim zemljama na konferenciji o Bliskom istoku u Varšavi, koja se održava pod pokroviteljstvom SAD, kako bi se fokusirali na “rat sa Iranom kao zajednički interes”.

Netanjahu je to rekao u srijedu novinarima poslije sastanka s ministrom spoljnih poslova Omana Jusufom bin Alavijem na marginama konferencije, prenijeo je AP. Izraelski premijer rekao je da je sastanak značajan jer je riječ o rijetkom otvorenom okupljanju s predstavnicima arapskih zemalja “koji su, zajedno, za istim stolom sa Izraelom, sjeli kako bi napredovali u zajedničkom interesu rata sa Iranom”, prenijeo je AP. S druge strane, Iran je konferenciju u Varšavi nazvao pokušajem SAD da “demonizuju” ulogu zemlje na Bliskom istoku i potkopaju Savjet bezbjednosti UN. U takozvanom “non pejperu”, koji je objavila iran-

ska vlada, ocjenjuje su da su “zlonamjerne namjere” administracije američkog predsjednika Donalda Trampa za ministarski sastanak jasne, iako je visoko pozicionirani predstavnik Poljske uvjerio Teheran da skup nije usmjeren protiv Irana. AP navodi da se u dokumentu, koji je agenciji dostavila iranska misija u UN, navodi da će “ciljevi i pristrasna agenda” sastanka najvjerovatnije dovesti do eskalacije “nepovjerenja, haosa, kriza i sukoba u regionu, koji već duboko pati zbog višestrukih tragičnih katastrofa”.

Konferencija u Varšavi, zvanično nazvana Ministarski program za promociju budućnosti mira i bezbjednosti na Bliskom istoku, uključiće predstavnike iz najmanje 10 arapskih država.

Netanjahu je jedini šef vlade koji će prisustvovati konferenciji, sa 60 drugih država koje šalju svoje predstavnike na ministarskom ili nivou zamjenika ministra.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA FEBRUARSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PETAK, 15. 2. 2019.

KULTURA

ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ U POSJETI SJEDIŠTU UNESCO

Čuvanje statusa Kotora je državna strategija

25

Medijska kultura u Kosoj sali

N Radnja je smeštena u drevnom Japanu, u 12. vijek. Iako je bio najumješniji lovac na šarane i opskrbljivao svete ribnjake carskog grada, Kacuro se utopio.

Na Kacurovoj mladoj udovici Mijuki ostalo je da umjesto njega do prijestonice odnese šarane otete od virova rijeke Kusagave.

REPERTOAR DANAS 16.2.2019.

FILM TAKSI BLUZ

15.30 / 17.15 / 18.15 / 19.15 / 20.15 / 21.15 / 22.15 h REŽIJA: Miroslav Stamatov MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 17.2.2019.

FILM LEPTIR

19.00 / 21.45 h

REŽIJA: Mihael Noer MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

a sastanku u Parizu posebna pažnja posvećena je pitanju Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kako bi se na najbolji mogući način zaštitile izuzetne univerzalne vrijednosti tog područja i sačuvao njegov status na Listi svjetske baštin.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sastao se sa direktoricom UNESCO Svjetskog Centra za kulturno nasljeđe Metild Rosler, koju je upoznao sa aktuelnim temama i politikama koje Crna Gora sprovodi u odnosu na četiri dobra upisana na UNESCO Listu svjetske baštine, od čega su dva samostalna: Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora i Nacionalni park Durmitor i dvije multinacionalne serijske nominacije: Stećci - srednjovjekovna groblja i Venecijanska utvrđenja od XVI do XVII vijeka.

Ministar Bogdanović je takođe istakao važnost transnacionalne serijske nominacije bukovih šuma, kroz lokalitet Biogradska gora, imajući u vidu činjenicu da je riječ o jednoj od netaknutih prašuma Evrope.

“Postojeći upisi, ali i oni koje planiramo, obavezuju nas na dosljednu primjenu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine, na čemu smo kao država Crna Gora posvećeno radili“, saopštio je Bogdanović.

Sagovornici su s posebnom pažnjom tretirali pitanja Prirodnog i kulturnoistorijsko područje Kotora, koji je posebno važan predmet saradnje Crne Gore i Centra za svjetsku baštinu i Komiteta, kako bi se na najbolji mogući način zaštitile izuzetne univerzalne vrijednosti tog područja i sačuvao njegov status na Listi svjetske baštine.

Ministar Bogdanović je istakao da je usvajanjem Akcionog plana za dostizanje zahtjeva Komiteta iz Istanbula 2016. godine, čuvanje statusa postalo državna strategija, što je, pokazalo se, bilo neophodno kako

bi se pravilno i trajno riješila neka pitanja. Primjena Akcionog plana otvorila je niz pitanja koja su tek počela da se rješavaju, a za to će biti potrebna kontinuirana

Postojeći upisi, ali i oni koje planiramo, obavezuju nas na dosljednu primjenu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine, na čemu smo kao država Crna Gora posvećeno radili

podrška UNESCO, sa čime se složila i direktorica Rosler.

Ministar Bogdanović je upoznao Rosler i sa aktivnostima u vezi Nacionalnog parka Durmitor. „Spremni smo da otpočnemo proceduru definisanja granica bafer zone i jako nam je važno da omogućimo Durmitoru održivi razvoj, ali tako da u potpunosti zaštitimo

UNESCO vrijednosti“, naglasio je ministar Bogdanović.

Ministar Bogdanović je istakao kvalitativne pomake u saradnji sa kancelarijom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori u pogledu radova na sanaciji tvrđave Forte Mare u Herceg Novom, kao potencijalnoj ekstenziji Venecijanskih utvrđenja.

Tokom razgovora, ministar Bogdanović je naznačio potrebu za kontinuiranom saradnjom sa UNESCO u cilju što kvalitetnije zaštite područja u Crnoj Gori koja se nalaze na UNESCO listi svjetske kulturne baštine.

Sastanku su, pored ministra Bogdanovića, prisustvovali i: ambasadorka Crne Gore u Republici Francuskoj i stalna predstavnica pri UNESCO Dragica Ponorac, direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Božidar Božović i sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO Milica Nikolić.

Ministar Bogdanović se nalazi u dvodnevnoj posjeti sjedištu UNESCO u Parizu, tokom koje će se sastati i sa Odri Azule, generalnom direktoricom.

R.K.

Edicija “Teorija medija”, izdavača Medijska kultura biće predstavljena večeras u 19 sati, u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” u Podgorici. Povod predstavljanja je skromni jubilej - objavljenih 10 naslova u sklopu edicije, naveli su organizatori.

U okviru edicije do sada su objavljeni rukopisi: Sandre Bašić-Hrvatin, Janka Nikolovskog, Ratka Božovića, Alana Badjua, Branka Vojičića, Seada Alića, Lidije Vujačić, Bojana Jovanovića, Gorana Sekulovića i Vesne Ivezić.

Na promociji će govoriti: Savo Kukić, Željko Rutović, Zoran Bošković i Budimir Damjanović.

R.K.

Omaž Mitroviću u Nikšiću Sjećanje na istaknutog kulturnog stvaroaca i glumca Sretena Mitrovića biće priređeno večeras u 19 sati, u sali “Zahumlja”. U okviru večeri pod nazivom njegovi dugogodišnji prijatelji i saradnici Vojislav Vojo Krivokapić, Mihailo Perošević, Goran Bulajić, Dobrilo Boban Čvorović, Nebojša Ćićo Vulanović, Pavle Goranović, Ana Pejović i Renata Bulajić, prisjetiće se života i rada sa njim.

Organizatori ovog događaja su “Zahumlje” i Narodna biblioteka “Njegoš”, a u okviru februarskog repertoara Nikšićke kulturne scene 2019.

R.K.

26

KULTURA

OBJEDINJIVANJE POTENCIJALA U KULTURI

Narodni muzej i CANU potpisali sporazum U cilju objedinjavanja potencijala u oblasti kulture u Crnoj Gori i unapređenja muzejske i galerijske djelatnosti, Narodni muzej Crne Gore i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti zaključili su sporazum o saradnji.

Sporazumom je, kako se navodi u saopštenju Narodnog muzeja, predviđena saradnja na polju afirmacije, promocije i očuvanja kulturne baštine, zajedničko učešće u obilježavanju značajnih jubileja događaja i ličnosti vezanih za Crnu Goru, organizovanju izložbi likovnih

stvaralaca, naučnih skupova i okruglih stolova, realizaciji zajedničkih projekata, realizaciji i promociji zajedničkih izdanja i razmjeni međusobnih izdanja.

Sporazum su u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti potpisali direktorka Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović i generalni sekretar CANU, akademik Dragan Radonjić, a njegovu realizaciju pratiće Koordinacioni odbor od četiri člana od kojih svaka strana potpisnica Sporazuma imenuje po dva.

R.K.

SAVREMENA CRNOGORSKA KNJIŽEVNOST

O dramskim tekstovima Dragana Tripković u Dodestu Knjiga dramskih tekstova “Kirka i druge drame”, spisateljice Dragane Tripković biće predstavljena u KIC-u “Budo Tomović”, u okviru ciklusa “Savremena crnogorska književnost”, večeras u sali DODEST od 20 sati. O knjizi će, sa autorkom, govoriti pisac Vasko Raičević.

Dragana Tripković rođena je 26. aprila 1984. go dine na Cetinju. Diplomirani je dramaturg i scenarista. Jedna je od osnivača Alternativne teatarske aktivne kompanije - ATAK. Bila je dramaturg u Crnogorskom narodnom pozorištu i Gradskom pozorištu u Podgorici.

Izvedene su joj drame “Mli-

jeko u prahu”, “Smjena”. Bila je producentkinja nekoliko pozorišnih i filmskih projekata u realizaciji ATAK-a.

Objavila je zbirke poezije “Ljubav je kad odeš” (Plima, Ulcinj), “Pjesme” (Antibarbarus, Zagreb) i “Stihovi od pijeska” (OKF, Cetinje).

Drame su joj prevođene na engleski, njemački i kineski jezik.

Pjesme su joj prevođene na engleski, ruski, poljski, njemački, italijanski, letonski i albanski jezik. Članica je crnogorskog PEN Centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika.

R.K.

PETAK, 15. 2. 2019.

KOMAD ª ČEKAJUĆI GODOAº PREM

KLASIK KOJI PR NESREĆNOG I P

P

ublika je dobro reagovala jer je osjetila živost ovog teksta. Kada govorimo o uspjehu jedne predstave, najvažnije je kako ona diše, a ovaj “Godo” diše baš kako treba, zajedno sa publikom, ocijenili kritičari.

Komad “Čekajući Godoa” Semjuela Beketa, u režiji Diega de Breje izveden je premijerno u srijedu na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Reditelj potpisuje i scenografiju i izbor muzike, jezičku adaptaciju Jelena Šušanj, saradnica na scenografiji je Ivanka Vana Prelević, kostimografkinja je Olivera Dragojević, dok je izvršna producentkinja predstave Nela Otašević. U novoj produkciji nacionalnog teatra igraju: Srđan Grahovac, Stevan Radusinović, Nada Vukčević, Dragan Račić i Petar Vlahović.

“Najviši stepen čovjeka je da dođe do toga da se pokaže, da skine maske jer tek u tom stanju počinje da bude čovjek i tek tada dolaze ona pitanja kojima se inače ne bavimo”, kazao je nakon premijere reditelj.

“Koji je smisao života, postoji li Bog, da li je duša vječna, šta će biti sa nama.. Oni čekaju na tu odluku i baviti se uopšte tim pitanjima je

Reditelj Diego de Brea

velika privilegija. Ako ne želiš otvoriti ta vrata, koja su uvijek otvorena, onda nema promjene, a ako ipak odlučiš da zakucaš na ta vrata, onda imaš velike mogućnosti i život je u suštini lijep i o tome govori Beket.

Selektor Jugoslovenskog dramskog festivala u Užicu, pozorišni kritičar Bojan Munjin ocijenio je novi projekat CNP-a veoma uspješnim.

“Publika je dobro reagovala jer je osjetila živost ovog teksta. Kada govorimo o uspjehu jedne predstave, najvažnije je kako ona diše, a ovaj ‘Godo’ diše baš kako treba, zajedno sa publikom”, kazao je Munjin On je dodao da Beketov tekst progovara tako dobro da ga je i

⌦----------------------------------------------UTISAK KOJI GLEDALAC PONESE SA PREMIJERE JE UMANJEN ZA SVE ONE UTISKE KOJI SU POTENCIJALNO MOGUĆI POSLE KADA SE PREDSTAVA SLEGNE, KADA GLUMCI POTPUNO UĐU U SVOJE LIKOVE I PREDSTAVA POČNE DA FUNKCIONIŠE KAO DOBRO PODMAZANA MAŠINA

----------------------------------------------⌦

PETAK, 15. 2. 2019.

Kultura

MIJERNO IZVEDEN U NAcIONAlNOM tEAtRU

rogovara glasom poniženog čovjeKa

rujem da bi Beket, kada bi nekim čudom ustao iz groba, imao nešto protiv da Nada zaigra u njegovom ‘Godou’, kazao je Milosavljević.

■ GLUMAČKA PARTITURA GRAHOVCA

Glumac Stevan Radusinović

On je dodao da je Srđan Grahovac dao snažne i moćne elemente čitavoj predstavi.

“Način na koji on tretira replike pretvara egzistencijalističku dramu apsurda gotovo u muzičku partituru”, kazao je Milosavljević dodajući premijera obično nije reper po kome treba posmatrati kvalitet jedne predstave.

“Utisak koji gledalac ponese sa premijere je umanjen za sve one utiske koji su potencijalno mogući posle premijere kada se predstava slegne, kada glumci potpuno uđu u svoje likove i predstava počne da funkcioniše kao dobro podmazana mašina, a Beket podrazumijeva dobro podmazanu mašinu.”

■ EVERGRIN SVJETSKE LITERATURE

danas moguće razumjeti.

“To nije maglovito egzistencijalno beznađe, filozofsko, metafizičko, svemirsko..

Ne, to je savremeni čovjek koji je do juče imao svoj posao a danas ga više nema i zapravo u tim apsurdnim rečenicama progovara vrlo stvarno, tu se

vidi da su ljudi ne samo nesigurni, nego poniženi”.

■ MAESTRALNA VUKČEVIĆ

Pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević osvrnuo se na glumačku igru.

“Beket je vrlo direktno rekao da žene ne bi trebalo da igraju u njegovim komadima.

A ovdje imamo Nadu Vukčević koja je tako fanstastično odigrala ulogu Lakija da se pitam da li je ona uopšte igrala ženu. Ona je igrala lik i to je uradila maestralno i ne vje-

Glumac Stevan Radusinović koji u komadu igra Vladimira kaže da su njegov i lik Estragona na istom putu.

“Oni su kao djeca - čisti, puni ljubavi, nemaju loše namjere, nema agresije niti nasilja, njih dvojica vole jedan drugog i ne mogu jedan bez drugog. To smo pokušali da donesemo na scenu, i čini mi se, po reakcijama publike, da smo uspjeli u tome”, kazao je Radusinović.

Najmlađi član ekipe, glumac Petar Vlahović, izrazio je zadovoljstvo što ponovo igra u CNP-u i učestvuje u projektu “Čekajući Godoa”.

“Nadam se da sam opravdao očekivanja, kako publike tako i glumačkog ansambla predstave koji je, na insistiranje Diega, postojao na sceni, a ne glumio. Ova predstava je evergrin svjetske literature i mislim da će publika uživati u njoj”, zaključio je Vlahović.

R.K.

27

Četvrti rođendan foruma pisaca Povodom četiri godine okupljanja i rada Foruma mladih pisaca u KIC-u, pjesnici Foruma izvešće poetsko – muzički program u nedjelju, 17. februara od 20 sati u sali DODEST. Autorsku poeziju, uz muzičku pratnju gitariste Isidora Gajevića, govoriće: Marko Stanojkovski, Đurović Jelena, Luka Boljević, Milena Radević, Nikola Ćorac, Jana Radičević, Barbara Delać, Marija Vesković, Nataša Gudelj, Anđela Matanović i Martina Medenica.

Performativni prikaz najnovijeg stvaralaštva autora potvrdiće njegovu raznolikost i individualnu osobenost poetika, ali i značaj zajedničkog i aktivnog djelovanja pisaca mlađe generacije na domaćoj književnoj sceni.

R.K.

Ekvinocijo za jubilej teatra u Nikšiću Predstava “Ekvinocijo”, koju je po tekstu Iva Vojnovića režirao Ivica Kunčević biće izvedena sjutra veče u 20 sati u Nikšićkom pozorištu. Povod gostovanja je obilježavanje dva značajna jubileja – 135 godina nikšićke pozorišne tradicije i 20 godina od obnavljanja Nikšićkog pozorišta.

U predstavi igraju: Varja Đukić, Mirko Vlahović, Momčilo Otašević, Goran Vujović, Branimir Popović i drugi.

Scenografkinja predstave je Ivanka Vana Prelević, kostimografkinja Danica Dedijer, kompozitor Vjera Nikolić, a za scenski govor zadužen je Matija Sršen. Asistentkinja režije je Jelena Minić, a izvršne producentkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović.

28

drugi pišu

PETAK, 15. 2. 2019.

izmjena zakona uoči dodjeljivanja 5g licenci

Njemačka priprema “Leks Huavej”?

D a li kineski telekomunikacijski gigant Huavej predstavlja opasnost po osjetljive djelove njemačke infrastrukture? Postoje naznake da će baš iz tog razloga, a uoči licitacije za dodjelu 5G-frekvencija, biti izmijenjen zakon.

Rokovi za prijavu su pro šli, pripreme za licitaciju su u punom jeku. Sredinom marta njemačka Savezna kancelarija za mreže odlučivaće o dozvolama za novu 5Gmrežu mobilne telekomunikacije. Ali o jednom od eventualnih ponuđača raspravlja se već mjesecima. Kineska telekomunikaciona kompanija Huavej optužuje se da gaji prisne veze s komunističkim režimom u Pekingu, a to jedan tako važan infrastrukturni projekat čini ranjivim kad su u pitanju sabotaže ili mogućnost

industrijske špijunaže. Sada je čini se i njemački zakonodavac reagovao na te nedoumice i navodno priprema izmene Zakona o telekomunikacijama.

■ Novi zakoN Kako javlja me dijska mreža RND, nemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer već je započeo razgovore unutar vlade oko menjanja zakona.

Njime bi se telekomunikacione firme obavezale na potpisivanje izjave o uzdržavanju od špijunaže, kao i na to da certifikuju svoje proizvode po najnovijim standardima bezbednosti.

Ta promena zakona ciljano je uperena protiv kineskog zakona koji građane i firme obavezuje na dostavljanje podataka obavještajnoj službi u slučaju da to ona zatraži. Uprkos svemu, njemačke vladajuće stranke ne žele da se o tim izmjenama

zakona govori kao o nekakvom Leks Huavej.

“Neće biti nikakvog zakona koji se odnosi samo na Huavej. Promjena zakona odnosi se na bezbjednosne standarde koji se javljaju zbog proširenja mreže”, kaže za Dojče vele Gustav Hercog, član parlamentarnog odbora Bundestaga za digitalnu infrastrukturu.

RND javlja da se na zakonu radi punom parom i to na mnogim nivoima – od Ministarstva spoljnih poslova, pa do raznih parlamentarnih odbora.

■ zabraNjeNi u SaD, auStraliji i Na Novom zelaNDu

Na primjeru Huaveja polako se kristališe odnos ostatka svijeta prema rastućoj ekonomskoj i političkoj moći Kine. To se naročito odnosi na sektore budućnosti, poput vještačke inteligencije i autonomnih

vozila koji prije svega zavise od brze i pouzdane mreže kao što je standard 5G. Zemlje kao što su SAD, Australija i Novi Zeland su bez ustručavanja isključile Huavej iz tendera za dodjeljivanje 5G-licenci. I njemačke vlasti su izrazile svoje nedoumice.

Zakonske izmjene u Nemačkoj sigurno neće biti usvojene prije dodjele licenci. Pa ipak, prema riječima političara Hercoga, i naknadno se od kompanija može zahtjevati da se pridržavaju standarda definisanih zakonom. “U prvoj fazi možda nije potrebno uvođenje nekih bezbjednosnih standarda. To se može nadoknaditi kasnije, za nekoliko godina”, smatra Hercog.

■ Preveliki rizik Kritičarima Huaveja to međutim nije dovoljno. “Zbog opasnosti od sabotaže, zabrana uključiva-

nja firmi poput Huaveja u izgradnju tako osjetljive infrastrukture poput 5G, od samog početka je jedina ispravna odluka.

Njemačka jednostavno ne smije da rizikuje da Kina, u slučaju sukoba sa Zapadom, za sabotaže i napade koristi 5G”, kaže Torsten Bener iz berlinskog trusta mozgova “Global Policy Institute”. Naime, bezbjednosni certifikati koje nalaže zakonodavac ne garantuju da neće biti zloupotreba. “To nije svemogući lijek koji bi zapušio sve rupe u bezbjednosti, ali jeste dobar mehanizam za jačanje otpornosti naših mreža”, smatra Jan-Peter Klajnhans iz fondacije “Nova odgovornost”. Kategorično isključivanje firme Huavej iz procesa dodjeljivanja licenci za mnoge je teško zamislivo – ali ne i nemoguće. U svakom slučaju, za odluku o tome nije ostalo jo š mnogo vremena.

(Dojče vele)

PETAK, 15. 2. 2019.

29 Foto: WoodyAlec

U prvoj fazi možda nije potrebno uvođenje nekih bezbjednosnih standarda. To se može nadoknaditi kasnije, za nekoliko godina

drugi pišu

30

MArketing

PETAK, 15. 2. 2019.

Na osnovu člana 49 stav 1 Zakona o izboru odbornika i poslanika („Službeni list RCG“ br. 4/98, 17/98, 14/00, 9/01, 41/02, 46/02 i 48/06 i „Službeni list CG“ br. 46/11,14/14, 47/14, 12/16, 60/17 i 10/18), Opštinska izborna komisija Tuzi, na sjednici održanoj 12.02.2019.godine utvrdila je Në bazë të nenit 49 paragrafi 1 të Ligjit për zgjedhjen e këshilltarëve dhe deputetëve (“Fleta zyrtare RMZ” nr. 4/98, 17/98, 14/00, 9/01, 41/02, 46/02 dhe 48/06 dhe “Fleta zyrtare MZ” 46/11,14/14, 47/14, 12/16, 60/17 dhe 10/18), Komisioni komunal zgjedhor i Tuzit në seancën e mbajtur më 12.02.2019 ka përcaktuar

ZBIRNU IZBORNU LISTU ZA IZBOR ODBORNIKA U SKUPŠTINI OPŠTINE TUZI LISTEN PËRMBLEDHËSE ZGJEDHORE PËR ZGJEDHJEN E KËSHILLTARËVE TË KUVENDIT TË KOMUNËS SË TUZIT I Tuzi pobjeđuju DPS - Milo Đukanović Tuzi fiton PDS - Millo Gjukanoviq 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Mirza Pepić Mirza Pepiq Simon Ivezaj Simon Ivezaj Sanda Zejnilović Sanda Zejnilloviq Elvir Kajošević Ellvir Kajosheviq Danijela Đeljaj Danijella Gjelaj Samra Đoković Samra Gjokoviq Halil Duković Halil Dukoviq Abedin Adžović Abedin Axhoviq

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

Nikola Gegaj Nikolla Gegaj Esmina Orahovac Esmina Orahovac Naser Krkanović Naser Krkanoviq Petar Ljucđonaj Pjetër Lucgjonaj Kenan Orahovac Kenan Orahovac Elma Pepić Ellma Pepiq Elvis Krkanović Ellvis Krkanoviq Štjefan Koljčević Shtjefan Kolçeviq

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Radovan Nikčević Radovan Nikçeviq Mirsad Suljević Mirsad Suleviq Omer Bećović Omer Beqoviq Viktor Nikpreljević Viktor Nikpreleviq Ilhan Škrijelj Ilhan Shkrijel Valentina Jalžetić Valentina Jallzhetiq Salem Ljuljanaj Sallem Lulanaj Driton Camaj Driton Camaj

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

Nedžmija Paljević Nexhmija Paleviq Ersan Bašović Ersan Bashoviq Valentina Ljuljđurović Valentina Lulgjuroviq Anton Gojčaj Anton Gojçaj Enera Kajošević Enera Kajosheviq Kristina Berišaj Kristina Berishaj Sajma Otović Sajma Otoviq Miran Prenkočević Miran Prenkoçeviq

II ,,ZA DOBRO GRAĐANA MALESIJE SNP CG“ ,,PËR TË MIRËN E QYTETARËVE TË MALËSISË PSP MZ“ 1.

2.

3.

4.

5.

6.

Kolja Ljuljđuraj Kola Lulgjuraj Željko Milić Zhelko Milliq Semir Frljučkić Semir Frluçkiq Danijela Lukačević Danijella Llukaçeviq Anton Ljajčaj Anton Lajçaj Rade Vujošević Rade Vujosheviq

Roko Ljuljđuraj Roko Lulgjuraj Snežana Milić 8.

Snezhana Milliq Uroš Karadaglić 9.

Urosh Karadaglliq Dragan Lukačević 10.

Dragan Llukaçeviq Demo Vatić 11.

Demo Vatiq Jelena Milić 12.

Jellena Milliq 7.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

Ljeka Junčević Leka Junçeviq Roko Berišaj Rrok Berishaj Milutin Milić Millutin Milliq Vesna Milić Vesna Milliq Mihailo Karadaglić Mihaillo Karadaglliq Vesna Lukačević Vesna Lukaçeviq

Veselin Lukačević Vesellin Llukaçeviq Milica Milić 20.

Millica Milliq Ranka Lukačević 21.

Ranka Llukaçeviq Štjefan Junčević 22.

Shtjefan Junçeviq 19.

III АLEKSA BEČIĆ – DEMOKRATE - POBJEDE, A NE PODJELE ALLEKSA BEÇIQ– DEMOKRATËT – FITORE, DHE JO PËRÇARJE 1.

2.

3.

4.

5.

6.

Štjefan Camaj Shtjefan Camaj Marija Nikčević Marija Nikçeviq Ramadan Bećaj Ramadan Beqaj Vilson Plumaj Vilson Pllumaj Ratko Nikčević Ratko Nikçeviq Anton Camaj Anton Camaj

Spaso Majić Spaso Majiq Glorija Ivezić 8.

Gllorija Iveziq Štjefan Đonlekić 9.

Shtjefan Gjonlekiq Elsan Ramović 10.

Elsan Ramoviq Martin Siništaj 11.

Martin Sinishtaj Vitora Plumaj 12.

Vitorre Pllumaj 7.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

Jasmin Niković Jasmin Nikoviq Marko Krcić Marko Krciq Radislav Vukanović Radisllav Vukanoviq Venka Ivezić Venka Iveziq Slavko Lukačević Sllavko Llukaçeviq Slavko Majić Sllavko Majiq

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Prelja Plumaj Prëlë Pllumaj Biljana Majić Bilana Majiq Tijana Nikčević Tijana Nikçeviq Toma Ivezić Toma Iveziq Vera Camaj Vera Camaj Novica Nikčević Novica Nikçeviq

PETAK, 15. 2. 2019.

MArketing

IV „Socijaldemokrate – Ivan Brajović – Dosljedno za Tuzi“ „Socialdemokratёt – Ivan Brajoviq – Me besnikёri pёr Tuzin“ 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Samir Adžović Samir Axhoviq Martin Ljuljuđuraj Martin Lulgjuraj Ismet Đoković Ismet Gjokoviq Aldina Turković Alldina Тurkoviq Brahim Đokić Brahim Gjokiq Dževad Purišić Xhevad Purishiq Martin Prenkočaj Martin Prenkoçај Amera Brković Amera Brkoviq

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

Haris Lekić Haris Llekiq Marjan Ljuljđuraj Marjan Lulgjuraj Vaida Drešević Vaida Dresheviq Almir Tuzović Allmir Tuzoviq Milovan Lekić Millovan Llekiq Adis Tuzović Adis Tuzoviq Azra Purović Azra Puroviq Valentino Berišić Valentino Berishiq

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Ernes Muratović Ernes Muratoviq Elvira Đokić Ellvira Gjokiq Selma Ljuljanović Sellma Lulanoviq Hamid Ajdarpašić Hamid Ajdarpashiq Elvis Otović Ellvis Otoviq Ševal Guberinić Shevall Guberiniq Samila Adžović Samilla Axhoviq Marinko Ljuljđuraj Marinko Lulgjuraj

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

Zuber Đokić Zuber Gjokiq Azra Pepić Azra Pepiq Adela Orahovac Adella Orahovac Vojka Rakočević Vojka Rakoçeviq Refik Đoković Refik Gjokoviq Enes Turković Enes Turkoviq Almedina Đokić Allmedina Gjokiq Ragib Mrkulić Ragib Mrkulliq

V Malesija nas ujedinjuje Malësia na bashkon 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Nik Đeljošaj Nik Gjeloshaj Ivan Ivanaj Ivan Ivanaj Fadilj Kajošaj Fadil Kajoshaj Ljindita Đonaj Lindita Gjonaj Vaselj Berišaj Vasel Berishaj Redžep Đokaj Rexhep Gjokaj Đerđ Camaj Gjergj Camaj Leonora Đeljošević Leonora Gjelosheviq

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

Albina Drešaj Albina Dreshaj Enis Đokaj Enis Gjokaj Luiđ Dedvukaj Luigj Dedvukaj Senad Giljaj Senad Gilaj Marko Ljucđonaj Marko Lucgjonaj Nikola Camaj Nikolla Camaj Admir Nikaj Admir Nikaj Linda Camaj Linda Camaj

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Besa Nikaj Besa Nikaj Suljejman Bećaj Sulejman Beqaj Paško Đokaj Pashko Gjokaj Smailj-Maljić Čunmuljaj Smail-Maliq Çunmulaj Fatmir Bećiraj Fatmir Beqiraj Dževdet Đoković Xhevdet Gjokoviq Agron Dušaj Agron Dushaj Almedina Pepić Allmedina Pepiq

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

Ruždi Luka Ruzhdi Lluka Ljuca Junčaj Luca Junçaj Kristina Dušaj Kristina Dushaj Almir Ljuljanaj Allmir Lulanaj Elizabeta Camaj Elizabeta Camaj Arton Gojčaj Arton Gojçaj Marija Berišaj Marija Berishaj Elma Drešević Ellma Dresheviq

VI BOŠNJAČKA STRANKA „MUDAR IZBOR“ PARTIA BOSHNJAKE „ZGJEDHJE E URTË“ 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Haris Ramović Haris Ramoviq Mevludin Dizdarević Mevlludin Dizdareviq Amel Alibašić Amell Allibashiq Amella Babačić Hamadouche Amela Babaçiq Hamadouche Hadžo Drešević Haxho Dresheviq Adnan Pepić Adnan Pepiq Fatima Ljaljević Fatima Laleviq Rahman Ajdarpašić Rahman Ajdarpashiq

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

Amel Frljučkić Amell Frluçkiq Elma Ramović Ellma Ramoviq Najda Rakić Najda Rakiq Lejla Krnić Lejlla Krniq Nedžad Šahman Nexhad Shahman Nedžad Otović Nexhad Otoviq Dženeta Pepić Xheneta Pepiq Asmir Agović Asmir Agoviq

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Esad Orahovac Esad Orahovac Adaleta Pecević Adalleta Peceviq Fadil Ramović Fadil Ramoviq Refad Korać Refad Koraq Bilal Drešević Billall Dresheviq Amra Turusković Amra Turuskoviq Mirzet Asić Mirzet Asiq Bahrudin Lekić Bahrudin Llekiq

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

Nuradin Ramović Nuradin Ramoviq Amira Lačević Amira Llaçeviq Muamer Kajić Muamer Kajiq Irfan Pepić Irfan Pepiq Almira Šabotić Allmira Shabotiq Samra Tuzović Samra Tuzoviq Hidajet Kalač Hidajet Kallaç Nedžad Drešević Nexhad Dresheviq

Br/Nr: 74 / 19 Tuzi /Tuz,12.02.2019. godine OPŠTINSKA IZBORNA KOMISIJA TUZI KOMISIONI KOMUNAL ZGJEDHOR I TUZIT SEKRETAR / SEKRETARI, Edmond Ujkaj s.r./ d.v

PREDSJEDNIK / KRYETARI, Štjefan Ujkić s.r./ d.v

31

32

zabava

RAMBO AMADEUS O NOVITETU ª SERATORº

Miješaju se u odluke van svoje kompetencije Muzičar Rambo Amadeus prije dva dana na zvaničnom Jutjub kanalu predstavio je numeru i spot “Serator”, koja će, sa ranije objavljenim “Bi li mi kazala” i “Šjor Spajdermen stari”, činiti dio albuma “Brod budala”. Za tekst i muziku pobrinuo se Rambo, crtež i scenario spota djelo su Dubravka Matakovića, animaciju potpisuje studio 1234, a pjevao je i dječji hor Avanturia. Super Mario zvuk “stvorio je” Vojno Dizdar, miks zvuka potpisuje Marko Kuzmanović, a produkciju - Next level.

Efektan spot vraća nas u doba igrica, a povodom premi-

jere - nije izostala ni Rambova poruka.

“Pjesma je posvećena svim ljudima ovoga svijeta koji kenjaju, raspravljaju ili se miješaju u odluke koje su izvan njihove kompetencije. Fenomen univerzalne nekompetencije rezultirao je sistematskim zagađenjem i devastacijom planete, kao i globalnim otopljavanjem. Takođe, imamo sve elemente da proizvedemo i igricu, tražimo partnera, investitora, jer ima dosta posla da se to uradi kako treba, a nijesmo baš toliko solventni da možemo sada šest mjeseci da radimo samo to”, poručio je Rambo.

D.B.

“Serator” na djelu - scena iz spota

REPER PREDSTAVIO SINGL I SPOT

Krešo se na Dan zaljubljenih spremao za Crne dane

PETAK, 15. 2. 2019.

DEBI BENDA ESID RADIO SA NOVIM VOKALO

Kečina se savrše u naše izmijenjen

⌦ Danilo Brajković

D

omaći bend Esid radio u muzičkoj emisiji “Obrati pažnju”, na Drugom programu Radio-televizije Crne Gore, preksinoć je zvanično predstavio novog vokalnog lidera Vukašina Kečinu i pobrao simpatije gledališta, a iz grupe, između ostalog, za DN najavljuju nekoliko svirki i svježih pjesama.

Uz Vukašina Kečinu, Esid radio čine Luka Bošković (gitara, prateći vokal), Damjan Vujošević (bas) i Ivan Strugar (bubnjevi), a “Obrati pažnju”, koja već mjesecima okuplja perspektivne domaće (ne) afirmisane bendove, poslužila je da Esid radio prvi put zvanično demonstrira umijeće u novoj postavci. Shodno konceptu emisije, čuli smo “Crveni mrak” i “Fobiju”, dvije autorske pjesme benda, zatim “State Of Love And Trust” od Pearl Jama i “Svijet za nas” od Laufera te “Moj golube” - u aspolutno drugačijem maniru od izvorne verzije. Ako je suditi po komentarima gledalaca i pohvalama koje bend zbraja nakon emitovanja emisije, dolazak Kečine je pun pogodak, a Bošković Dnevnim novinama sa zadovoljstvom poručuje da je gostovanje urodilo plodom, prije svega jer je predstavilo Esid radio u drugačijem svijetlu.

■ Fenomenalno iskustvo

Splitski prvak tvrdog repa Krešo Bengalka počastio je slušaoce i trećim službenim singlom i tako tačno na Dan Svetog Valentina objavio singl i spot “Crni dani”. Autor teksta, muzike i aranžmana je sam Krešo Bengalka, a prateći video sniman je pod rediteljskom palicom Rina Barbira.

Pjesma će se naći na njegovom novom studijskom albumu “Sve najbolje”, čiji je službeni izlazak zakazan za sredinu ove godine.

S njega su već predstavljeni singlovi “Otpor” i “Stroj”, a koliko su iščekivani spotovi u prilog ide i činjenica da u samo nekoliko dana dostižu preko 100.000 pregleda na Jutjubu.

Fi.J.

“Veoma smo zahvalni, prije svega, zbog poziva da gostujemo. Dobili smo ga već za prvi serijal, ali tada smo još tražili glavnog vokala, odnosno zamjenu za prvog, tako da nijesmo bili zastupljeni. Za drugi smo već bili spremni. Emisija je fenomenalna, oduševljeni smo pažnjom koju su nam svi posvetili tokom snimanja, na čelu sa urednikom Draženom Baukovićem.

Za sve nas ovo je bio prvi takav izlet. Sa Vukašinom se poznajemo odavno, odlično se uklopio i nadam

se da ćemo do daljnjeg biti zajedno. Oduševljeni smo onim što pokazuje. Posljednji je došao na tu improvizovanu audiciju i ‘oduvao’ nas je. Znao sam od prije da dobro pjeva. Imao je angažmane u akustičnim varijantama, željeli smo da vidimo kako će se uklopiti u naš tim. Ukusi su nam dosta slični i savršeno je ‘legao’ na tu poziciju. Takođe, svira akustičnu gitaru, to nam je novi element u bendu”, objašnjava Bošković.

■ trud se polako isplaćuje

Mnogi ljubitelji emisije ocjenjuju da je najzanimljiviji segment upravo posljednji dio, kada bendovi sviraju klasike izvorne muzike na sebi svojstven način. Tako je “Moj golube” odlukom Esid benda dobila “žešće” ruho, a kroz nju bismo, zapaža Bošković, mogli dobiti odgovor na pitanje u kom smjeru će se bend kretati u narednom periodu.

“Namjera je bila da ne bude puko ponavljanje, mada je riječ o nečemu za šta

Imponuje nam mjesto na listi Rok godišnjaka Radio Beograd 202 uvrstio je nedavno Esid radio u izbor za regionalnog izvođača godine u okviru Rok godišnjaka, zajedno sa više od 30 grupa i izvođača iz regiona. Glasanje je završeno prije nekoliko dana, a Bošković skromno cijeni da je sasvim dovoljno što se ime benda našlo na istom spisku sa brojnim velikanima.

“Imponuje nam, prije svega, to što su nas se sjetili. Prilično je to bilo neočekivano. Biti u društvu Darka Rundeka, Damira Urbana, Zabranjenog pušenja, Divljih jagoda, Parnog valjka, biti na istom spisku sa njima - više je nego dovoljno.

Nijesmo se zanosili nekim odličjima. Mada smo i kasno saznali za glasanje, nije bilo prilike da nešto organizujemo po tom pitanju.

Računaju na nas kao na nekoga ko može nešto da pokaže u tom društvu”, ponosan je Bošković. nijesmo stručni jer je naše usmjerenje - rokenrol. Čak naša verzija malo ‘vuče’ ponegdje na rege, ali mislim da smo uspjeli da je približi-

Insert iz posljednje emisije “Obrati pažnju”

PETAK, 15. 2. 2019.

OM, LUKA BOŠKOVIĆ ZA DN:

33

OBJAVLJEN SPOT ZA NUMERU ZABRANJENOG PUŠENJA

Foto: Nikola Blagojević

Emotivni naboj zabilježen na snimku “Lijepa Alma”

Foto: Nada Vojinović

eno uklopio eno ruho

ZABAVA

35

GODINA KARIJERE ZABRANJENO PUŠENJE PROSLAVILO JE NA KONCERTU KRAJEM 2018. U SARAJEVU Zabranjeno pušenje krajem 2018. obilježilo je 35 godina karijere na slavljeničkom koncertu u sarajevskoj Skenderiji, a osim proslave lijepog jubileja i promocije novog albuma “Šok i nevjerica” bend je iskoristio priliku da snimi koncert, pa zahvaljujući tome, od prije dva dana, na Jutjubu možemo pogledati spot za “Lijepu Almu”.

Dakle, ovjekovječeni su nezaboravni trenuci, podsjećaju iz benda, uz napomenu da Pušenje u spotu nije

Luka Bošković

mo našem senzibilitetu. Inače, ‘prešaltaćemo’ se što se tiče žanra, pa će novi materijal biti drugačiji. Ova pjesma je, možda, neko vezivno tkivo između naših starih pjesama i ovih novih, koje nastaju. Publika može očekivati nešto u tom maniru na novom albumu”, dodaje Bošković.

A prva prilika da podgorička publika čuje uživo novu postavu benda Esid radio stiže već krajem mjeseca. Prije toga, bend će se otisnuti put Beograda.

“Da, 22. marta očekuje nas dvočasovna svirka u prostorijama beogradske izdavač-

ke kuće Metropolis music, koja je izdala naš album i to nas sleduje po ugovoru. Krajem februara, na programu je svirka u Podgorici, još nije potvrđena lokacija, a slično je i sa svirkom krajem marta, kada će sa nama biti Rikavac iz Bara i Fade Out iz Srbije. Postoje šanse da publika čuje i neke nove pjesme, trenutno su u fazi nastajanja u aranžmanskom dijelu, a dosta toga je već i spremno. Višegodišnji trud polako je počeo da se isplaćuje, u stanju smo da realizujemo zamisli i samo neka nastavi ovako”, zadovoljan je Bošković.

i

Zabranjeno pušenje i Zele Lipovača iz Divljih jagoda zajedno su otpjevali numeru “Lijepa Alma” na koncertu u Sarajevu usamljeno.

“Sve ruke su u vazduhu, svijetla telefona obasjavaju lica publike, koja u transu prati bend. Na sceni su Sejo Sexon i Zabranjeno pušenje i još jedna muzička legenda - Zele Lipovača iz Divljih jagoda. Svi zajedno pjevaju ‘Lijepu Almu’, jednu od najljepših sarajevskih balada o tužnoj i ponosnoj djevojci kojoj je rat odnio dragog”, objašnjavaju iz Pušenja.

Sexon, vođa benda, ujedno i autor pjesme, kaže da

“Lijepa Alma” nije izabrana slučajno.

“Odabrali smo za spot baš ovaj dio koncerta zbog specifičnog emotivnog naboja koji je zabilježen na snimku. To su trenuci kada bend i publika postaju jedno, trenuci zbog kojih se svih ovih godina i bavim muzikom”, naglasio je Sexon.

Podsjetimo, osim Zeleta, na koncertu su Pušenje podržali i Sassja, Damir Imamović i Alen Islamović.

D.B.

IZJAVA DANA NIK KEJV: Uvijek postoji bol.

To je jedina sigurna stvar u životu.

psihologija

Psihološko istraživanje

34

PETAK, 15. 2. 2019.

Način kako da spriječite sukob sa partnerom Sukobi su u ljubavnim odnosima neizbježni. Kada par provodi puno vremena zajedno i njihovi životi su prepleteni, sigurno će nailaziti na prepreke.

Svađa sa partnerom može biti stresna i može naštetiti odnosu, ako vas čini ljutitim i frustriranim. Ali, sukobi ne moraju nužno stvarati probleme.

Zapravo, kada se njima dobro upravlja, mogu biti konstruktivni i pomoći paru da razriješi probleme.

Psiholozi su otkrili mnoge strategije koje parovi mogu primijeniti da bi u sukobima izbjegli vređanje i prišli raspravi sa empatijom i voljom za rješavanje problema.

Ali, čak i ako znate pravi način ponašanja u konfliktu, i dalje može biti teško upravljati emocijama, pogotovo ljutnjom. Zbog ljutnje možete poželjeti da povredite partnera, umjesto da pronađete zajedničko rješenje problema.

Hemija je skriveni, nevidljivi element koji čini drugu osobu privlačnom meni kao osobi, kako u ljubavnom (partnerskom) tako i u…

Konflikti su stresni, a kada smo pod stresom, često se ne ponašamo na najbolji način.

Zato je dobro započeti raspravu u smirenijem raspoloženju i prići joj sa motivacijom da poboljšate odnos, ne samo da iz njega dobijete ono što želite.

U novom američkom istraživanju, Brittany Jakubiak sa Katedre za psihologiju Univerziteta Syracuse i Brooke Feeney s Katedre za psihologiju Univerziteta Carnegie Mellon, testirale su djelotvornost nježnog do-

dira u smirivanju sukoba.

S razlogom se vjeruje da dodir može izgladiti sukob. Prvo, ima značajan biohemijski efekat. Dodir oslobađa oksitocin, hormon koji je djeluje na povezivanje. Dodir takođe podstiče izlučivanje endorfina.

U laboratorijskim istraživanjima, kada su učesnici bili izloženi stresu, nježan dodir smanjio je nivo kortizola i broj otkucaja srca. A kada je riječ o nježnosti u odnosima, parovi koji se svakodnevno dodiruju komuniciraju bolje i lakše rješavaju sukobe. Nježan dodir može smanjiti stres i motivisati partnere da saslušaju potrebe druge osobe.

Jakubiak i Feeney posmatrale su 140 parova koji su se svađali u laboratorijskim uslovima, dok su istraživači eksperimentalno manipulisali time da tokom njihove interakcije dođe do fizičkog dodira. Prvo su učestvovali u neutralnoj aktivnosti – gradili nešto od kocaka. Nekim parovima je rečeno da se drže za ruke dok to rade, a drugi su zamoljeni da drže u rukama neki lagan predmet (kako bi svi učesnici nešto držali).

To je takođe sprečilo parove u kontrolnoj grupi da dodiruju jedno drugo tokom izvođenja zadatka. Svi parovi su potom zamoljeni da šest minuta razgovaraju o neslaganjima u svojoj vezi. Tokom eksperimenta su snimani kamerom i ispunili su nekoliko upitnika prije i nakon rasprave.

Ljubav bez sukoba Parovi koji su se dodirivali, ponašali su se konstruktivnije, bili spremniji na saradnju

Psiholozi su otkrili mnoge strategije koje parovi mogu primijeniti da bi u sukobima izbjegli vrijeđanje i prišli raspravi sa empatijom i voljom za rješavanje problema

PETAK, 15. 2. 2019.

sa partnerom, prihvatali odgovornost za svoje ponašanje i iskazivali pozitivne emocije jedno prema drugome. Dodirivanje nije uticalo na oblike ponašanja kao što je kritikovanje i obrambeni stav jer su ta ponašanja bila rijetka među učesnicima studije.

Ali, kada su istraživači ispitivali parove koji su bili vrlo nezadovoljni odnosom, otkrili su da su oni koji su se dodirivali bili manje skloni negativnom ponašanju od kontrolne grupe.

Parovi koji su se dodirivali su i emocionalno bolje reagovali.

Osjećali su manje stresa tokom sukoba, u poređenju sa parovima u kontrolnoj grupi.

psihologija

35

Potrebno je malo svjesnog truda Ova istraživanja daju zapravo vrlo jednostavno rješenje za upravljanje sukobima s partnerom, zar ne?

Naravno, potrebno je malo svjesnog truda u samom početku sukoba. Ako svađa nastupi iznenada, teško se natjerati da nježno dodirnete partnera. A što je svađa žešća, to je teže promijeniti raspoloženje.

Oni koji se “peru” od ljubavi, bježe od nje, tvrde da je ne žele ili da nisu ljudi za ljubav, uglavnom su oni koji su poslije faze…

Istraživači su takođe naglasili da bi, kod parova koji imaju ozbiljne probleme, dodir mogao biti protumačen na negativan način, kao prezir ili pokušaj kontrole. Ovo je prvo istraživanje koje je ispitivalo efekat dodira u kontekstu sukoba, ali rezultati su obećavajući. Izražavanje tjelesne nježnosti na bilo koji način može umiriti oba partnera, zbližiti ih i umanjiti stres. A tada je lakše pronaći rješenje kojim će oboje biti zadovoljni.

Psiholozi su otkrili mnoge strategije koje parovi mogu primijeniti da bi u sukobima izbjegli vrijeđanje i prišli raspravi sa empatijom i voljom za rješavanje problema.

Ali, čak i ako znate pravi način ponašanja u konfliktu, i dalje može biti teško upravljati emocijama, pogotovo ljutnjom.

U laboratorijskim istraživanjima, kada su učesnici bili izloženi stresu, nježan dodir smanjio je nivo kortizola i broj otkucaja srca. A kada je riječ o nježnosti u odnosima, parovi koji se svakodnevno dodiruju komuniciraju bolje i lakše rješavaju sukobe.

Nježan dodir može smanjiti stres i motivisati partnere da saslušaju potrebe druge osobe

NJEGA

PETAK, 15. 2. 2019.

Mikrodermoabrazija - neagresivna i učinkovita metoda

TRETMANI

36

Možda ćete već iz naslova pomisliti da je riječ o nekom tretmanu koji je agresivan ili abrazivan na koži, pa odmah da obrazložimo – mikrodermoabrazija je neinvazivna, nehirurška metoda, pomoću koje se uklanjaju ćelije površinskog sloja kože (površinski slojevi epiderma), ne dolazi do krvarenja i zbog toga ne spada u grupu invazivnih tretmana.

Dermoabrazija je procedura koja se koristi u estetskoj hirurgiji i dermatologiji, zbog čega spada u hirurške metode liječenja, pojavila još 1985. godine i izvode je doktori. Dermoabrazija se izvodi pomoću brusilica koje se rotiraju i uklanjaju slojeve kože do krvarenja, postupak se izvodi sa lokalnom ili opštom anestezijom, a nakon intervencije potrebna je posebna njega kože. Ova metoda se koristi kod uklanjanja ožiljaka od akni, kod ožiljaka nastalih kao posljedica povrede ili hirurške intervencije, kod otklanjanja melazmi i tetovaža, kod izraženih oštećenja kože od sunca. Svakako, dermoabrazija daje ubjedljivo najbolje rezultate, ali nju čuvamo za probleme koji nijesu lako rješivi drugim procedurama, kao što su hemijiski pilin-

Adekvatna njega

Ono što je interesantno je da pomoću mikrodermoabrazije možemo tretirati suvu neestetsku kožu laktova i koljena. Osim toga, može se primjenjivati i na ostalim djelovima tijela, kao što su vrat, dekolte, šake. Ipak, najbolji rezultati se dobijaju na licu, jer je koža spremna za obnovu i ima veću potencijalnu moć podmlađivanja.

Kao i za većinu procedura, postoje kontraindikacije za izvođenje mikrodermoabrazije, a to su: herpes, melanom ili sumnja na maligne promjene, ekcem, psorijaza, kada se koristi roakutan, koža sa opekotinama od sunca, trudnoća, prošireni kapilari, bradavice. Ono što bih naglasila, da se u kozmetičkim salonima ne smiju tretirati papulo-pustulozne akne, veoma tanka koža, koža koja je veoma opuštena, osobe koje primaju antikoagulantnu terapiju, a u tretmanu tizi ili mikrodermoabrazija.

BLAGA METODA Mikrodermoabrazija je vrlo blaga i neagresivna metoda kojom se uklanja površni sloj kože, tj. izumrle ćelije stratum korneu-

nejdžera neophodno je konsultovati dermatologa. Produženo crvenilo, podlivi na mjestima gdje vakum jače povuče kožu, hiperpigmentacije, petehijalno krvarenje su neke od mogućih komplikacija koje se mogu javiti nakon tretmana mikrodermoabrazije. Važno je da kožu nakon tretmana adekvatno njegujete, koristite blaga sredstva za čišćenje, hidrantne kreme, ne smijete se izlagati suncu sedam dana nakon tretmana i obavezno koristiti UV zaštitu.

Osim toga, ne smijete koristiti agresivne preparate sa retinoidima, hemijskim pilinzima, ne smijete depilirati tretiranu regiju, raditi dermalne filere ili laserske tretmane nedjelju nakon tretmana. Ukoliko brigu o vašoj koži prepuštate stručnjaku, sa ovim i dodatnim informacijama bićete svakako upoznati i prije tretmana. ma. To je jedna od baznih procedura poboljšanja teksture kože i jedan je od protokola koji je već duže prisutan u kozmetičkim salonima. Može se izvoditi na dva načina - pomoću kri-

stala ili pomoću dijamantskih brusilica.

Dijamantske brusilice su napravljene od nerđajućeg čelika, u vidu prstena, na čijem obodu se nalazi dijamantski abrazivni dio koji može biti različite finoće i granulacije. Veoma je važno pravilno odabrati brusilicu, ali i dobro podesiti vakuum, koji ne smije da bude prejak, a opet mora da usisa kožu kako bi je podigao i omogućio obodu dijamantskog dijela brusilica da lagano struže kožu. Na ovaj način se vrši kontrolisani piling kože u želji da se podstakne njena regeneracija.

SVI TIPOVI KOŽE Mikrodermoabrazija se može primjenjivati kod svih tipova kože, mlađih, starijih, svijetle ili tamne puti.

Takođe, koristi se u tretmanu fotooštećene kože, kože sa proširenim porama, korekcije površnih ožiljaka, zatvorenim komedonima, korekcije sitnih bora, kod solarnih hiperpigmentacija. Da biste postigli rezultate, ovaj tretman morate ponoviti nekoliko puta. To zavisi od tipa i stanja kože, ali je najčešće razmak između dva tretmana sedam do deset dana. Podrazumijevana serija tretmana se odnosi na pet do šest tretmana, da bi predlog za novi pojedinačni tretman radi održavanja postignutih rezultata bio nakon četri nedelje. Naravno, ukoliko želite samo da osvježite kožu, da je prosvijetlite, učinite glatkom i mekanom, dovoljno je da uradite samo jedan tretman i on se može izvoditi na svim tipovima kože.

Ukoliko je osoba koja izvodi tretman mikrodermoabrazije stručna, svakako će vam nakon pregleda kože lica dati predlog o broju i učestalosti tremana.

PETAK, 15. 2. 2019.

Njega

37

Jadranka Mugoša, autorka teksta, specijalista medicinske estetike i strukovni estetičar

Da biste se uvjerili koliko je opisani tretman prijatan i kako djeluje na organizam, Avena Centar medicinske estetike i kozmetike poklanja jednom čitaocu tretman mikrodermoabrazije. Prvi čitalac koji danas tačno u podne pošalje imejl na adresu: zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom za nagradnu igru i sljedećim podacima: ime, prezime, broj telefona i grad, dobiće tretman. Srećno!

38 DN

ENIGMATIKA SPORTSKI KLUB (SKR.)

AMEISPLA- OBRADITI RIČKA FILMSKA ĆIVANJE ČEK DIVA

OSNOVNA MISAO KNJIŽEVNOG DJELA

PETAK, 15. 2. 2019.

AUTOR: BRANI- NOVAC ZA OKRUTNA VLAST SLAV ČLANSTVO (MN.) NIKIĆ

DN

ČARLS TEJLOR

VRSTA GUSTOG SOKA GRČ MIŠIĆA LICA

OSTARITI

VJEŠTAČKA KAMENA MASA OD PILJEVINE

DN

FOTO UBOD

UČTIV, SESTRINI PRISTOJAN SINOVI

POČETAK LJETA OZNAKA ZA JUG GLAVNI LJEKAR (LAT.) OZNAKA BEČEJA DELIRIUM TREMENS VRSTA KRVNOG SUDA

DIJETE ROĐENO ZAJEDNO SA DRUGIM VARALICA, ŠARLATAN (ITAL.)

DN

8. SLOVO

ŽERAVICA VOJNIČKI LOGORI UČENJE KARLA MARKSA

DRUGI, OSTALI ZEMLJIŠNA MJERA

SIROVINA ZA IZRADU ČEGA

5. SLOVO 23. SLOVO OPISI PUTA (LAT.) VRSTA KROKODILA (MN.)

OZNAKA AUSTRIJE

Ser Aleks Ferguson, legenda Mančester junajteda, mlade dane provodio je uz muziku THE TOUGH ALLIANCE SIN BOGA HELIOSA (GRČ. MIT.)

ROBNA KUĆA (SKR.)

AMERIČKA KNJIŽEVNICA DŽONG

KAFIĆI

ENERGIJA OBLAST U VIJETNAMU

BLJEŠTAVILO

VRSTA DROZDA, IMELAŠ MALI MORSKI ZALIVI

Play sudoku online at:

ESKIMSKA VJETROVKA

www.sudokukingdom.com

SIMBOL MAZURIJUMA

Play sudoku online at:

MINUT (SKR.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: FENOMENALNO, R, APELATIVI, ALTERA PARS, MARITIMO, B, T, LELIJA, BA, EMOTIVAN PAR, RAŽENITI SE, ELI, M, I, IZA, NATPOP, SMIRNA, KA, ORU, ITISON, RUTI, I, ARETEJ, DAMIRA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

2015-04-16

5

2

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3315 2015-11-10

3 1 9

1

9

4

8 6

2

9

6

6 2

8

2 7

4

8

6

4 8

5

Replika skeleta dinosaurosa

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5

1

8

9

2

4

6

7

3

9

6

5

7

1

8

4

2

4

8

7

2

6

3

9

5

1

2

5

1

7

4

9

3

8

6

9

6

3

8

1

5

4

2

7

8

3

5

1

9

2

7

6

6

7

2Puzzle 4 3 solution: 8 1 9

4

1

4

9

6

5

7

2

3

www.sudokukingdom.com 2 5 7 2 4 3 8 6 5 1 7

www.sudokukingdom.com

1

Daily Sudoku puzzle No. 3108

3

6

9

Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17 9

6

2

7

4

3

5

8

1

4

5

1

7

2

8

6

3

4

9

3

8

4

5

1

9

7

6

2

1

9

8

4

2

5

6

7

3

7

2

5

3

6

8

9

1

4

6

4

3

9

7

1

2

5

8

8

5

1

6

9

2

4

3

7

4

3

9

1

5

7

8

2

6

2

7

6

8

3

4

1

9

5

1 8

3

4 9

9

8

Medium level

7

1

5

7

2015-04-17

8 5

5 3

3 5

2 7 9

7 6

1

5 4

4

5

2

3

7

8 9

PETAK, 15. 2. 2019.

Word Search Puzzle #S267DF

A

A

S

U

P

P

E

R

A

H

S

B

T

S

T

S

S

Z

P

I

X

D

O

N

I

H

R

E

R

E

H

L

B

H

P

S

U

K

I

E

G

R

O

V

E

R

U

S

E

D

I

V

C

D

N

U

A

A

E

S

F

E

R

N

E

L

E

E

I

S

S

E

T

L

L

C

I

S

U

P

O

T

C

O

C

A

C

A

O

I

M

N

I

P

M

S

N

P

E

L

U

N

U

T

E

N

V

C

R

U

A

X

N

G

R

D

T

N

N

E

Z

A

R

B

L

E

T

A

I

E

E

E

T

T

E

S

D

O

S

C

L

L

O

R

D

R

A

R

U

I

N

I

N

G

I

L

E

I

I

P

L

A

S

N

U

O

N

Y

U

S

C

R

U

P

L

E

S

G

N

A

B

G

Q

T

Z

J

G

A

Y

H

E

X

A

G

O

N

Aorta Aorta Apprenticeship Apprenticeship Ascent Ascent Bangs Bangs Bikini Brazen Bikini Busted Brazen Cacao Casing Busted Clumped Cacao Crony Curio Casing Duvet Clumped Eaves

Duvet

Invading Pinned Edict Eaves Experimentally Lancing Pleas Quilt EdictExposures Nouns Rears Flouted Experimentally Overused Rhino Galls Guide Exposures Pinned Ruining Scruples Guise Flouted Pleas Serene Hearten Share GallsHexagon Quilt Sheet Hives Guide Rears Silos Invading Slander Lancing Guise Rhino Supper Nouns Hearten Ruining Ulcer Overused

Crony

Hexagon

Curio

Hives

Share Sheet

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Imate priliku da naučite kako iz svakog lošeg dolazi nešto dobro. Problem vašeg trenutnog stanja je izostanak podrške na koju ste računali.

BIK Suočeni ste sa disbalansom između onog što racionalno znate i onog što intuitivno osjećate. Kolebate se, suviše je lucidno donijeti važnu odluku samo na osnovu osjećaja.

BLIZANCI Nijeste sigurni kuda idete dalje, sve što znate je to da vam treba promjena. Uslove za putovanje nemate, a to je ono što bi vam trenutno pomoglo. Ne upadajte u mrak.

VAGA Moraćete nešto žrtvovati, a to može biti u vezi sa vašim ljubavnim životom. Maštoviti ste, svestrani i puni ideja pa su velike šanse da ćete u svim namjerama uspjeti.

ŠKORPIJA Na početku nešto nije bilo po vašoj volji, a onda kada su stvari krenule kako želite, izgubili ste interes. Suočavate se s ljudima kojima nije jasno vaše raspoloženje.

STRIJELAC Maštoviti ste, svestrani i puni ideja. Dobro raspoloženje može, nakratko, pokvariti neobičan telefonski poziv koji ne očekujete.

Vijesti koje ćete čuti biće čudne.

Silos Slander Supper Ulcer

RAK Suočeni ste s ponudom koju, koliko je želite, toliko je se i plašite. Očekujete intenzivnu podršku članova porodice, iako ste svjesni da vam to neće mnogo pomoći.

JARAC Povoljan dan za istraživanje i učenje. Izvjesno je i to da ćete dobiti ponudu da se priključite u neku humanitarnu organizaciju gdje biste se u potpunosti iskazali.

Scruples

REBUS

Serene

LAV Copyright © Puzzle Baron February 9, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Možda ste, ovih dana, završili važne zadatke pa ste mislili da će ovaj dan biti spektakularno radostan. Zadovoljstvo izostaje zbog naglog pada adrenalina.

DJEVICA Ljubavni život je u centru pažnje. Vaš partner je dugo bio u sjenci, trpio je vaša profesionalna zalaganja i probleme koji su dolazili s tim. Vrijeme je da mu to nadoknadite.

Rješenje iz prethodnog broja: Lovac u žitu

VODOLIJA Zbog naglašene promjenljivosti raspoloženja pojačano ste osjetljivi, što može klimavu ljubavnu vezu dovesti u veliko iskušenje. U dnu srca još čuvate jake uspomene.

RIBE Dan je obilježen napetim tranzitima koji nagovještavaju stresne situacije iz kojih nećete lako izlaziti. Svedite nestrpljivost na minimum kako biste izbjegli veće nevolje.

40

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PETAK, 15. 2. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

RAZNO

malog oglasa do

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Telefon: 069/019-698, 067/455-713

20 riječi slati na:

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara.

Beli. Imam i za prodaju.

Kolekcionar.

Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem 20000 kvadrata i kuću 70 kvadrata. Povoljno! 30 km od Nikšića ! Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Tel: 067/898-614

marketing@dnovine.me

OBAVJEŠTENJE

marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Februarski popust!

Za fizička lica 10% Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 15. 2. 2019 .

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42

PETAK, 15. 2. 2019.

KAKO SU TRGOVALI PRVOLIGAŠI U ZIMSKOM MERKATU POVRATNICI, DR

NIKO NEĆE DA DOĐE U

⌦ Bojan Topalović

Zimski merkato u Crnoj Gori za sezonu 2017/2018 je donio uzbudljivost kakva nije viđena godinama. Naročito kada je u pitanju Budućnost - vratio se miljenik navijača Petar Grbić, posljednjeg dana prelaznog roka potpisan je ugovor sa Simonom Vukčevićem (doduše, nikada nije zaigrao za “plave”), na mjesto štopera je stigao - za naše prilike - kvalitetni Vladan Adžić...

Tri jaka imena!

Danas - godinu dana kasnije - zima pred nastavak sezone 2018/2019 je bila sumorna što se tiče pojačanja: sve se svelo na povratnike, igrače drugoligaškog kalibra iz zemalja okruženja, fudbalere koji praktično nisu imali gdje...

Papir kaže da su najveća pojačanja Miloš Bakrač (OFK Titograd), Miloš Krkotić (Budućnost), Branislav Janković (Sutjeska), Ivan Vuković (Grbalj)... Pretendenti na titulu nisu potpisali nijednog “kapitalca”, jer su kao novi igrači predstavljeni praktično anonimci - šampion Sutjeska je angažovala Bojana Cigera (Inđija, Druga liga Srbije), najglasniji izazivač Budućnost se okrenula Dušanu Stoiljkoviću (Inđija), Stefanu Filipoviću (Bežanija, Druga liga Srbije),

20. KOLO UTORAK, 19. februar

Budućnost - Mornar Lovćen - Sutjeska Petrovac - Grbalj Rudar - Zeta Iskra - OFK Titograd

10 IGRAČA JE DOVELA BUDUĆNOST U ZIMSKOM PRELAZNOM ROKU - “PLAVI” SU REKORDERI U ZIMSKOM PRELAZNOM ROKU PO BROJU POJAČANJA

DN DONOSE BILANS ZIMSKOG PRELAZNOG ROKA

Branislav Janković Miljan Vlaisavljević Bojan Ciger Stefan Lončar Miloš Radulović Veljko Vuković Žarko Grbović

OFK Titograd fudbalerima sa domaće scene.

Svi ostali su se snalazili na svoj način...

■ PREŽIVLJAVANJE ILI...

Razlog - zvanično: finansije su osnovni problem!

Nezvanično: Telekom 1. CFL nije zanimljiva nikome kao nova sredina. Plus, igrači koji su zanimljivi našim prvoligašima znaju da niko nema detaljan i ambiciozan plan, već se sve svodi na - preživljavanje iz godine u godinu.

“Teško je dovesti igrača u Crnu Goru. Niko neće da dođe”, reći će vam u neformalnom razgovoru vodeći ljudi naših klubova.

I to je “gola istina” - nakon ljetošnjeg blamiranja u kvalifikacijama za Evropu, naša liga je na margini Starog kontinenta, niko od potencijalnih pojačanja ne vidi domaće loptanje kao odskočnu dasku u karijeri, a i igranje pred jedva 200 ljubitelja fudbala (više mazohista) ni-

563 EURA JE PROSJEČNA PLATA FUDBALERA U CRNOJ GORI

trener Dejan Roganović Nemanja Sekulić Armin Bošnjak

Periša Pešukić Aleksandar Vujačić Miloš Raičković Dušan Stoiljković Dejan Boljević Miloš Krkotić Igor Bašić Stefan Filipović Dejan Zarubica Ivan Delić Balša Boričić Milan Đurišić Balša Sekulić Miljan Vlaisavljević Vladan Adžić Miloš Brnović Andrija Ražnatović

trener Dragoljub Đuretić Ze Markos Marko Đukanović Aleksandar Macanović Miloš Radulović Ivan Vuković Ivan Mićunović trener Edis Mulalić Balša Sekulić Radoš Dedić Miloš Bakrač Eli Matuoke Miloš Brnović

Ivan Racković Andrija Kaluđerović Ćetko Manojlović Lazar Pajović Nedjeljko Vlahović Drago Milović

trener Igor Pamić Hrvoje Bukvić Zvonko Pamić Pjeter Ljuljđuraj Jovan Simović

Velizar Janketić Pjeter Ljuljđuraj Aleksandar Vujačić Slaven Stjepanović Danilo Tomić Rijoja Tačibana

Darko Nikač Balša Boričić Milan Đurišić Danilo Tomić Danko Kovačević Stefan Knežević Bogdan Milić Stefan Milošević Filip Vorotović Dejan Račić Danilo Marković Igor Buraznović

trener Nenad Vukčević Eniks Kriještorac Danilo Marković Jasmin Mećinović Vidoje Popović Elom Nija Veđi Andrija Ražnatović Taku Janko Simović trener Edis Mulalić Aleksandar Macanović Vuk Radović Velizar Janketić Nemanja Sekulić Armin Bošnjak Edvin Kuč Ivan Pejaković Periša Pešukić Patrik Felipe Milivoje Mrdak Zoran Aković

Ivan Pejaković Andrija Kaluđerović Blažo Rajović Ivan Janjušević Igor Marković Ivan Jablan Jovan Perović Dejan Zarubica Miloš Stevović

trener Derviš Hadžiosamanović Dejan Račić Ronaldo Rudović trener Goran Milojević Jovan Pajović Ljubomir Đurović

v

Sport

43

PETAK, 15. 2. 2019.

RUGOLIGAŠI, IGRAČI KOJI NISU IMALI GDJE...

U CRNU GORU

Ekipe DMD Delta i Sportski novinari

Jedan od povratnika: Branislav Janković uklizava Goranu Milojku

LIGA MALOG FUDBALA GLAVNOG GRADA

PRVAK OPET NA VRHU, POLICAJCIMA DERBI

kome ne predstavlja izazov i motiv.

“Došao sam motivisan borbom za titulu, ali sa kim.

I to pred usamljenih 50 gledalaca na stadionu na Starom aerodromu”, rekao je Igor Pamić nakon što je napustio klupu “romantičara”.

Maminjo možda izgleda arogantno, možda se nije lijepo ponio prema “ruci koja ga je hranila”, ali je pogodio - poentu.

■ FINANSIJE ILI...

I na kraju se opet vraćamo na finansije - što je u današnjem modernom fudbalu najvažnije - agencija “Sporting inteligence” je nedavno objavila istraživanje u kome piše da fudbaleri iz Telekom 1. CFL zarađuju najmanje u regionu, a vjerovatno i Evropi. Podaci pomenute agencije pokazuju da prvotimac u Crnoj Gori godišnje u prosjeku može da zaradi 6.762 eura. To je oko 563 eura mjesečno, što je malo više od prosječne plate u našoj zemlji. Što se tiče regiona, prosječna zarada u Hrvatskoj je

90.380 eura, u Srbiji 36.000 eura, u Sloveniji 28.786 eura, u Bosni i Hercegovini 10.662 eura, u Makedonija 10.356 eura...

A da bi neko doveo “kapitalca” mora da se “otvori”, a o tome u Crnoj Gori niko i ne razmišlja!

Bez novca, ideje, jasnog plana za budućnost, žmurenja na loš rad u mlađim kategorijama smo tu gdje jesmo - na dnu evropskog fudbala, gdje se drugopozivci predstavljaju kao pojačanja.

1. SUTJESKA

19

10

6

3

27:12

36

2. ZETA

19

8

8

3

17:8

32

3. TITOGRAD

19

9

5

5

18:16

32

4. BUDUĆNOST

19

7

8

4

16:12

29

5. PETROVAC

19

8

4

7

20:19

28

6. GRBALJ

19

6

7

6

20:13

25

7. ISKRA

19

5

7

7

16:19

22

8. RUDAR

19

4

10

5

14:18

22

9. LOVĆEN

19

3

7

9

16:30

16

10. MORNAR

19

1

6

12

9:26

9

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP DRUGA LIGA PLASMAN U BARAŽ

Šampion je u 10. kolu Lige malog fudbala Glavnog grada Podgorice ponovo prigrabio lidersku poziciju - Tržnice i pijace su savladale Agenciju za stanovanje sa 5:2 (Miloš Brnović postigao tri gola), a zatim su za aktuelnog prvaka stigle lijepe vijesti iz derbija.

Uprava policije je u uzbudljivoj utakmici odradila Bar Kod rezultatom 5:4, smijenila ga sa vrha, a najraspoloženiji je bio Željko Adžić sa tri pogotka.

Bar Kod je tako skliznuo na drugo mjesto sa 24 boda (lider ima bod više), a drugu poziciju dijeli sa Komunalnom inspekcijom! Komunalna inspekcija je do vrha napunila mrežu Deponije slavivši sa 15:4.

KBC je ostvario veliki trijumf pobijedivši DMD Deltu sa 7:6, Sportski novinari su poslije duže vremena odigrali kvalitetno i upisali su remi protiv Namosa (4:4), Poreska uprava je bila bolja od Puteva (7:3), Čistoća je savladala Montecargo (6:2), dok je bilo napeto na utakmici Guliver travel - Uprava za imovinu (8:5), jer je utakmica prekinuta 40 sekundi prije kraja.

SEMAFOR 10. KOLA: Putevi - Poreska uprava 3:7 (R. Mašković, N. Peruničić, F. Ćetković D. Matanović 2, D. Pajović 2, N. Leković, N. Pejović, D. Milačić), Čistoća - Montecargo 6:2 (R. Đukanović 2, S. Nikolić, I. Ćetković, D. Vukčević, M. Kavarić S. Došljak, D. Maraš), Komunalna inspekcija - Deponija 15:4 (M. Radulović 6, N. Živković 3,

B. Krkanović 2, S. Barović 2, Mi. Radulović – Femić, Šalja, Alilaj, Lekić), DMD Delta - KBC 6:7 (V. Babović 2, M. Tomović 2, D. Despotović, Z. Milašević – I. Mugoša 3, M. Đurović 2, S. Petrović 2), Uprava policije - Bar Kod 5:4 (Ž. Adžić 3, M. Ćetković, G. Drobnjak – F. Mugoša 2, B. Stijepović, N. Radević), Agencija za stanovanje - Tržnice i pijace 2:5 (S. Drobnjak, D. Efović – M. Brnović 3, Du. Radusinović, I. Bojanović), Namos - Sportski novinari 4:4 (T. Tijanić 2, L. Veljić, N. Popović – I. Aleksić 2, U. Radulović, I. Krivokapić), Uprava za imovinu - Guliver travel 5:8 (utakmica prekinuta 40 sekundi prije kraja) (P. Ražnatović 3, B. Begović, D. Bulatović - M. Gazivoda 3, N. Vešović 2, D. Lakušić, D. Mugoša, P. Škara).

RASPORED 11. KOLA - SUBOTA: Montecargo - Komunalna inspekcija (16), Bar Kod - DMD Delta (17), Deponija Putevi (18), Sportski novinari Agencija za stanovanje (19), Tržnice i pijace - Čistoća (20), KBC - Namos (21), NEDJELJA: Poreska uprava - Uprava za imovinu (17), Guliver travel - Uprava policije (19).

TABELA: Tržnice i pijace 25, Bar Kod 24, Komunalna inspekcija 24, Uprava policije 23, DMD Delta 21, KBC 18, Čistoća 16, Guliver travel 15, Poreska uprava 15, Agencija za stanovanje 13, Namos 13, Montecargo 9, Uprava za imovinu 9, Sportski novinari 4, Deponija 4, Putevi 3. B.T.

87

GOLOVA JE POSTIGNUTO NA OSAM UTAKMICA U 10. KOLU LIGE MALOG FUDBALA GLAVNOG GRADA PODGORICE

44

SPORT

POJAČANJE

Jelenić peti put u Mornaru Šampion Crne Gore ne igra dobro kao prethodne sezone, trener Mihailo Pavićević je najavio rezove na kraju takmičarske godine, a kako bi “mornari” popravili sliku o sebi riješili su da se pojačaju...

Novi - stari košarkaš Mornara je Ivan Jelenić! Iskusni 33-godišnji bek - šuter je peti put zadužio dres kluba iz rodnog grada, a licenciran je za Kup Crne Gore i današnje polufinale protiv Budućnosti (20.00).

Jelenić je u karijeri pored Mornara igrao još za Lovćen, Vojvodinu, Ksanti, Temišvar, Budućnost, Mureš, Ulcinj i Spartak iz Subotice.

B.T.

PETAK, 15. 2. 2019.

PLAVI TIM KOJI ĆE BRANITI TITULU U ABA LIGI

Erl Klark Danilo Nikolić

Goga Bitadze Filip Barović Devin Vilijams

Suad Šehović Koti Klark Džejms Bel Milić Starovlah

Edvin Džekson Petar Popović Sead Šehović

Noris Kol Nemanja Gordić Nikola Ivanović TRENER Jasmin REPEŠA

● Plejmejkeri ● Bekovi ● Krila ● Krilni centri ● Centri BUDUĆNOST ANGAŽOVANJEM NAJBOLJEG SKAKAČA TURSKE KOMPLETIRALA ROSTER Jelenić

BOKS

Klubovi zatražili vanrednu Skupštinu Bokserski klubovi zatražili su vanrednu Skupštinu Bokserskog saveza Crne Gore nezdovoljni rukovođenjem te asocijacije, kao i posvećenošću i odnosom rukovodstva prema njima, saznaje agencija MINA. Navodi se da je vanrednu Skupštinu zatražilo šest klubova - Podgorica, Budva, Feniks, Bijelo Polje, Zlatičanin i Herceg Novi.

Za zakazivanje vanredne Skupštine potrebna je trećina od ukupnog broja registrovanih klubova.

“Predsjednik je, po Statutu, dužan da zakaže Skupštinu u roku od 30 dana”, piše u saopštenju klubova dostavljenom agenciji MINA.

VILIJAMS ZATVORIO REKET

17,7

Napokon - Budućnost Voli je pronašla centra sa kojim će krenuti u odbranu trona u ABA ligi: novi igrač “plavih” je Devin Vilijams!

Tako je kompletirana najjača ekipa u istoriji kluba, koja ima samo jedan zadatak - da ponovo osvoji titulu regionalnog prvaka i obezbijedi Podgorici i Crnoj Gori još jednu godinu uživanja u Evroligi.

Dvadesetčetvorogodišnji košarkaš je stigao iz turskog Bujukčekmečea, a u Podgoricu je došao kao najbolji skakač Turske lige sa 11,8 skokova po meču, te kao četvrti strijelac prvenstva sa 17,7 poena po utakmici.

POENA PO MEČU JE POTPISIVAO NOVI CENTAR BUDUĆNOSTI U TURSKOJ

Vilijams je visok 206 centimetara, igrao je na koledžu Zapadna Virdžinija, ali nije draftovan, pa je pokušao da se izbori za ugovor u NBA ligi u dresovima Milvokija, Šarlota i Bostona.

Međutim, nije

11,8

SKOKOVA PO UTAKMICI JE IMAO DEVIN VILIJAMS U TURSKOM PRVENSTVU

Devin Vilijams

uspio...

Nova “petica” Budućnosti je nakon toga igrao u Australiji i Portoriku, a ljetos je stigao u Bujukčekmeče što mu je bilo prvo evropsko iskustvo.

B.T.

PETAK, 15. 2. 2019.

KUP CRNE GORE LOVĆEN VS SUTJESKA, BUDUĆNOST VS MORNAR

Sve spremno za novi trijumf plavih, ali...

SPORT

45

KOLUMNA PETKOM

Čeka ih novi duel: Marko Mijović i Noris Kol

DUŠAN VUJOVIĆ (novinar)

ALL STAR

Kup Crne Gore u košarci - 13. po redu - je u fokusu!

Mjesto: naš hram košarke, Sportski centar “Morača”.

A finale prije finala se igra već u polufinalu - Budućnost Voli napada velikog sportskog rivala Mornar (20.00) sa apsolutnom ulogom favorita.

“Plavi” jure čak 12. trofej Kupa, a hrvatski stručnjak na klupi aktuelnog osvajača i vicešampiona države, Jasmin Repeša, prihvata ulogu favorita.

“Obaveza kluba i mene kao trenera je da potvrdimo da smo najbolji klub u Crnoj Gori. Moramo da odigramo dobro, da odigramo primjereno ovakvom takmičenju i da damo maksimum da dođemo do trofeja”, rekao je

Repeša će van ekipe za Kup ostaviti povrijeđenog Bitadzea, pojačanje Vilijamsa, Gordića i Bela, dok se još “lomi” između Erla Klarka i Edvina Džeksona, a sigurni da igraju su Koti Klark i Noris Kol

11 OD 12 DOSADAŠNJIH TROFEJA KUPA OSVOJILA JE BUDUĆNOST, DOK SUTJESKA U SVOJIM VITRINAMA IMA JEDAN (SEZONA 2012/13)

Repeša, koji će od stranaca za ovo takmičenje odabrati najvjerovatnije Kotija Klarka, Norisa Kola i Erla Klarka ili Edvina Džeksona.

“Mornari” su više fokusirani na opstanak u ABA ligi, nego na Kup. Ali, puleni Mihaila Pavićevića se neće predati bez borbe.

“Kup je specifično takmičenje, sve se desi brzo u dva meča. Mislim da je najlakše doći do tog trofeja, ali smatram da je Budućnost apsolutni favorit, kako u Kupu, tako i u domaćem prvenstvu”, jasan je Pavićević, koji je će od igrača sa strane vjerovatno izabrati Nikolu Rebića, Antabiju Volera i Strahinju Mićovića.

Uvertiru u derbi i finale prije finala će napravi-

ti drugi polufinalni par u kome se sastaju Lovćen i Sutjeska - učesnici ABA2 lige će odmjeriti snage od 17.00 časova.

“Imamo 2:2 protiv Sutjeske ove sezone, imamo problema zbog povreda igrača, ali se nadam da ćemo odigrati dobro. Mislim da bi bio veliki uspjeh za Lovćen ako bi igrali finale”, rekao je trener prijestoničana, Miodrag Kadija.

Cetinjani više ne mogu da sanjaju fajnal - for Druge ABA lige, dok Nikšićani mogu. Međutim, izabranici Zorana Glomazića ne odustaju od finala.

“Nadam se da će Kup donijeti pravi skup najboljih klubova u Crnoj Gori. Međutim, naš prioritet je da damo šansu mladim domaćim igračima, posebno Nikšićanima”, jasan je Glomazić.

B.T.

1/2 FINALE 17.00 KK Lovćen 1947 - KK Sutjeska (Sudije: Z. Rutešić, O. Jokić, V. Šundić) 20.00 KK Budućnost Voli - KK Mornar (Sudije: I. Dragojević, M. Koljenšić, R. Vojinović) FINALE Subota, 19.00

“Ol star” vikend NBA lige je pandam našem zimskom raspustu. To je prava prilika da se igrači, koliko toliko, opuste u tih sedam dana, da napune baterije pred plej - of, a oni najveći i da se zabave.

Prvi “Ol star” vikend (1951. godina) imao je za cilj da odgonetne pitanje u kojoj konferenciji se igra bolja, jača, košarka, u Istočnoj ili Zapadnoj? Odgovor je bio u Istočnoj. Godinama je duel Istoka i Zapada bio jedini na programu da bi se tek ‘80-ih godina program popunio atraktivnim zakucavanjima i takmičenju u brzom šutiranju trojki.

Konačno, do danas, u program su uvršteni i takmičenje u vještinama (driblinzi, pasovi, prenos lopte) te susreti između “Rukija” (debitanata u ligi) i “Sofmona” (igrači kojima je ovo druga godina u NBA-u). Zbog proširenosti program traje tri, a ne, kao nekad, jedan dan.

Kulminacija svega oduvijek je bio taj završni dan, odnosno meč između Istoka i Zapada. I proteklih 15ak godina taj susret je izgubio svaku primjesu takmičarskog okršaja. Bukvalno, odbrane nisu postojale, nisu se igrale. Čak su i zagrijavanja bila nekad ozbiljnija od samog meča. Probijale su se granice u poenima pa je, recimo, susret iz 2017. godine završen pobjedom Zapada 192:182, a na istom je napravljeno 115, različitih, zakucavanja!?

Novi komesar NBA lige Adam Silver želio je da vrati taj takmičarski duh, pa je 2018. godine napravio, po njemu, revolucio-

narnu promjenu. Ukinuo je, poslije 56 godina, duel Istoka i Zapada i odlučio da to bude susret dvojice najpopularnijih igrača koje publika izglasa, a to su bili Lebron Džejms i Stef Kari.

U prevodu, Lebron i Stef su naizmjenično birali igrače koje je publika, takođe, izglasala za “Ol star” susret. “Lebronov tim” je ostvario pobjedu u meču gdje smo vidjeli da se ipak igra odbrana, ali je ona isto djelovala poprilično vještački, neprirodno. Ove godine Lebron će, opet, imati svoj tim kao igrač sa najviše glasova na Zapadu, dok će predvodnik drugog tima biti superstar Milvokija Janis Adetokumpo.

Rezultat i sam meč ne privlače toliku pažnju koliko Lebronov odabir tima u kom su, između ostalog, Kevin Djurent i Entoni Dejvis koji na ljeto postaju slobodni igrači, pa se spekuliše da je ovo Lebronov pokušaj da ih privoli da mu se pridruže u Lejkersima.

“Lebronov tim” ili “Janisov tim” nije više ni bitno. Važno je da se zvijezde izigraju.

REZULTAT I SAM MEČ NE PRIVLAČE TOLIKU PAŽNJU KOLIKO LEBRONOV ODABIR TIMA U KOM SU, IZMEĐU OSTALOG, KEVIN DJURENT I ENTONI DEJVIS KOJI NA LJETO POSTAJU SLOBODNI IGRAČI, PA SE SPEKULIŠE DA JE OVO LEBRONOV POKUŠAJ DA IH PRIVOLI DA MU SE PRIDRUŽE U LEJKERSIMA

46

sport

svjetsko prvenstvo u skijanju

Salihović u finalu zbog rejtinga, Kosić daleko Crnogorski skijaš Eldar Salihović nastupiće u današnjem finalu veleslaloma na Svjetskom prvenstvu u švedskom Oreu, iako je kvalifikacionu trku završio na 42. mjestu.

Mladi Pljevljak se pridružio 25 najboljih u kvalifkacijama zahvaljući FIS rejtingu, a ne ukupnom vremenu u kojem je završio dvije trke (dva minuta, 18 sekundi i 92 stotinke) To je za 6,87 sekundi sla-

bije vrijeme od najboljeg u kvalifikacijama, Šveđanina Aksela Lindkvista (2:12,05).

Drugi naš predstavnik Bojan Kosić je razočarao - kvalifikacije je završio na 87. mjestu sa zaostatkom od 17,83 sekunde.

Prva veleslalomska trka na programu je u 14 sati i 15 minuta, a druga sat i po kasnije.

Salihović i Kosić nastupiće i u subotu i u kvalifikacijama slaloma.

M.A.

PETAK, 15. 2. 2019.

Da sport pobijedi huligane

dejan bajić, predsjednik vpscg za dn osuđuje vanda

Aleksandro Kralj, crnogorski golman koji nastupa za Crvenu zvezdu, bio je u subotu u Splitu na meti hrvatskih huligana - nekadašnji reprezentativac Crne Gore (mlađih kategorija, a bio je i na širem spisku A tima), rođeni Kotoranin, bivši član Primorca i Budve spasio je živu glavu skokom u more.

Ú

FOTO PRIČA

Nakon osvojene medalje na Evropskom prvenstvu u karateu u danskom Alborgu srebrna Milena Jovanović u društvu predsjednika karate saveza Crne Gore Ivana Krstajića juče je bila gošća ministra sporta i mladih Nikole Janovića. Dio ove priče trebalo je da bu-

de i bronzani sa šampionata Nenad Dulović, ali je talentovani član Omladinca prije dva dana otputovao u Dubai na turnir Premijer lige.

“Raduje me što su naši karatisti osvajanjem medalja zavrijedili status perspektivnih sportista, čime su stekli i pravo na jednogodišnju stipendiju. Ponosan sam što u ovoj godini već imamo 18 mladih sportista sa ovim statusom”, naveo je Janović.

Zajednički cilj svih nas u RVL treba da bude opstanak lige, jer smatramo da je to za dobrobit svih učesnika tog takmičenja, ističe prvi čovjek našeg Saveza Dejan Bajić

Danima se mediji u regionu bave ovom temom, a interesantno da Vaterpolo plivački savez Crne Gore, kao matični savez dvadesetdevetogodišnjeg golmana, nije zvanično reagovao. Zbog toga smo juče pozvali Dejana Bajića, predsjednika VPSCG. “Najoštrije osuđujemo vandalski incident koji se desio u Splitu kada je napadnut golman Aleksandro Kralj. Za nas je neprihvatljiv bilo kakav vid nasilja uperen protiv sportista”, kazao je DN prvi čovjek crnogorskog saveza.

Reakcija Vaterpolo saveza Srbije bila je brza i prilično jasna - srpski klubovi zbog ovog incidenta ne žele više da igraju u Splitu i okolini. Dopis sa takvim zahtjevom poslat je čelni-

RTCG 2 16.50 19.50

Sutjeska - Lovćen, košarka Budućnost - Mornar, košarka

SPORT KLUB 1, CG 12.30 18.30 20.45 03.00

ATP Roterdam, tenis Malatijaspor - Bešiktaš, fudbal KPR - Votford, fudbal NBA All star, zvijezde u usponu

SPORT KLUB 2 14.30 19.30

WTA Doha, tenis ATP Roterdam, tenis

SPORT KLUB 3

17.00 21.00

Uniks - Himki, košarka Eibar - Hetafe, fudbal

SPORT KLUB HD 17.30 20.45

Ska - Džokerit, hokej Sanderlend - Akrington, fudbal

ARENA SPORT 1 17.00 19.30 21.30 01.00

Voždovac - Napredak, fudbal Crvena zvezda - Dinamik, košarka Real Madrid - Estudijantes, košarka Rendžers - Bafalo, hokej

ARENA SPORT 2 09.50

Njukasl - Melburn, fudbal

PETAK, 15. 2. 2019.

DALSKI ČIN U SPLITU I NAPAD NA KRALJA

DEJAN BAJIĆ,

predsjednik VPSCG

Zajednički cilj svih nas u RVL treba da bude opstanak lige, jer smatramo da je to za dobrobit svih učesnika tog takmičenja

Aleksandro Kralj

14.30, 16.00Bob i sanke, Svjetski kup 17.00 Mega Bemax - Borac, košarka 19.00 Baskonija - Huventud, košarka 20.45 Lion - Gengamp, fudbal 01.00, 03.00ATP Njujork, tenis

ARENA SPORT 3 18.00 20.30

Lokomotiva - Rudeš, fudbal Juventus - Frosinone, fudbal

ARENA SPORT 4 18.30 Crvena zvezda - Partizan, vaterpolo 20.30 Standard Lijež - Sporting Lokeren, fudbal

cima RVL. “Upoznati smo da se, VSS obratio UO Regionalne vaterpolo lige, sa određenim zahtjevima, koje to tijelo treba da razmotri. Predstavnici VPSCG u tom organu će se na sastanku koji treba da bude održan iduće nedjelje, zalagati da se u jednom konstruktivnom dijalogu svih strana, pronađe adekvatno rješenje koje će dovesti do toga da pobijedi sport, a ne huligani”, poručuje Bajić.

Smatrate li da sramotni incident u Splitu i napad na našeg golmana može dovesti u opasnost opstanak Regionalne lige?

“Nadam se da će sve biti u redu. Zajednički cilj svih nas u RVL treba da bude opstanak lige, jer smatramo da je to za dobrobit svih učesnika tog takmičenja”, zaključio je Bajić.

M.A.

KOŠARKA

Vučice lako preko Triglava Košarkašice Budućnost Bemaksa pobijedile su u Kranju ekipu Triglava 83:63, u utakmici 14. kola WABA lige. Regionalni šampion, koji je dobio i prvi međusobni duel u Podgorici 83:45, upisao je sedmi trijumf i ostao u trci za plasman na završni turnir.

Vučice je do pobjede vodila Tamara Kapor sa 19, dok su po poen manje ubacile Nikolina Džebo i Jelena Vučetić.

Budućnost Bemaks će u narednom kolu, 23. februara, ugostiti Montanu.

KARATE

Pet naših aduta u Dubaiju Dubai će od danas do nedjelje biti domaćin turnira Premijer lige, na kojem će nastupiti i pet crnogorskih karatista - Mijat Vojvodić i Biserka Radulović u katama pojedinačno, a u borbama Marina Raković (do 68), Nenad Dulović (do 60) i Almir Cecunjanin (preko 84).

Prvog takmičarskog dana, na tatami će Radulović i Dulović, a u subotu Vojvodić, Raković i Cecunjanin.

Borbe za bronzane medalje na programu su u nedjelju od devet do 13, a finala od 14 sati i 30 do 16 sati i 30 minuta.

ARENA SPORT 5 18.00, 20.00 ATP Njujork, tenis

EUROSPORT 1 14.00 Alpsko skijanje Ore, veleslalom (m) 15.30 Ski skokovi, Vilingen 17.30 Alpsko skijanje Ore, veleslalom (m)

EUROSPORT 2 12.45 20.30

Snuker, Vels Augzburg - Bajern, fudbal

47

SPORT

DN TIP EIBAR

GG

HETAFE

Miriše na golove - domaći Eibar još nije riješio pitanje opstanka u ligi, dok je Hetafe “živ” u borbi za Evropu. Ni jedan, ni drugi tim se neće štedjeti.

Na današnji dan

2004.

TUŽAN DAN ZA BICIKLIZAM

Biciklista Marko Pantani pronađen mrtav u hotelskoj sobi u Riminiju! Tada 34-godišnji Italijan je bio poznat kao jedan od najdominantnijih vozača u brdskim etapama, a 1998. godine je osvojio dvije najveće biciklističke trke - “Tour de France” i “Giro d’Italia”.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO SINOĆ U BARU

Građani nijesu dali da mašine uđu na gradilište Grupa aktivista okupila se sinoć ispred gradilišta vrtića kod Gimnazije u Baru da bi spriječili ulazak građevinskih mašina. Pojedini su sjeli na trotoar ispred ulaza u gradilište. Na terenu je bio veliki broj policajaca.

“Ne damo čemprese”, poručili su okupljeni građani, prenosi CdM. Protestanti su od policije tražili da im pokaže nalog, te istakli da je noć i da je gradilište zatvoreno jer je završeno radno vrijeme.

Građevinske mašine

su potom udaljene sa gradilišta.

Podsjetimo, građani svake nedjelje protestuju zbog više od 90 čempresa koji su 17. januara posječeni zbog vrtića koji treba da se izgradi u dvorištu Gimnazije.

VLASNIK MAJKROSOFTA BIL GEJTS OTVORIO DUŠU

Ne zaslužujem ovoliko bogatstvo Jedan od najbogatijih ljudi sveta, vlasnik Majkrosofta Bil Gejts, kazao je da je platio porez u iznosu od 10 milijardi dolara, ali je dodao i da mu je to malo! Kako je prenio Dejli mejl, Bil Gejts kaže da ni on, a ni ostatak bogatog svijeta “ne zaslužuje” svoje bogatstvo.

On smatra da je porez koji plaća zaista mali u odnosu na ono što ima i da ne zaslužuje da bude toliko bogat. Bil

Gejts ima 96,5 milijardi dolara, a on kaže da ljudi sa toliko novca, ljudi kao on, duguju svijetu mnogo više.

“Platio sam više od deset

milijardi dolara poreza, ali trebalo je da platim više. Više nego išta sam poštovao zakon, ali mislim da bi stvari trebalo da budu mnogo progresivnije.”

Gejts je stvorio bogatstvo zahvaljujući osnivanju Majkrosofta 1975. godine, sada jedne od najvrijednijih kompanija na svijetu. On je jedan od rijetkih milijardera koji su obećali da će većinu svog bogatstva donirati u dobrotvorne svrhe, prije nego dati svojoj djeci (iako i njima ostavlja neki dio).

INCIDENT U ALBANSKOM PARLAMENTU

RAMA POLIVEN BOJOM Poslanik iz redova opozicione albanske stranke Demokratske partije Edi Paloka izazvao je incident u parlamentu pošto je polio bojom premijera Edija Ramu. Incident je uslijedio pošto se albanski premijer Rama obratio lideru opozicije Ljuljzimu Baši, koji je više govorio o “kriminalu aktuelne albanske vlade” nego o ratifikaciji Protokola o učlanjenju Sjeverne Makedonije u NATO, ističući da “dijete ne zna šta radi i šta priča”, te da nije momenat

za ovo zbog autobuske tragedije u Sjevernoj Makedoniji i zbog važnosti tačke na dnevnom redu. Na zahtjev predsjednika parlamenta Gramoza Ručija, pripadnici Nacionalne garde, koja je zadužena za obezbjeđenje parlamenta, izbacili su Palokija iz skupštinske sale.

Paloki je dobio desetodnevnu zabranu ulaska u parlament.

Rama se tim povodom izvinio predsjedniku makedonskog Sobranja Taljatu Džaferiju, koji je bio prisutan na sjednici.

BJANKA PREDSJEDNIK EGIPTA POSTAJE FARAON

El Sisi će moći da vlada do 2034.

Egipatski parlament velikom većinom glasova usvojio je ustavne promjene kojima se ukidaju ograničenja predsjedničkog mandata aktuelnog predsjednika države Abdela Fataha el Sisija, čime ima mogućnost da na vlasti ostane sve do 2034. godine, prenijeo je AP. Navo-

di se da su promjene dio paketa amandmana koji će biti dodatno razmatrani pred parlamentarnim Komitetom za ustavne i pravne poslove u narednih 60 dana prije drugog, završnog glasanja u parlamentu, a potom će o tom pitanju biti organizovan nacionalni referendum.