MINISTAR SAOBRAĆAJA I POMORSTVA RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA MMF A
Ä?UKANOVIĆ I MARKOVIĆ O POLITIÄŒKOJ SITUACIJI â– 3
Na redu zaobilaznica oko Budve, bulevar do Tivta i most Verige â– 6
DPS je jedinstven, neće uspjeti reketiranje drŞave
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019. BROJ 2311 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR
DA LI JE PREDSJEDNIK RAZLOG OSIPANJA ÄŒLANSTVA â– 2 3
Od najaktivnijeg poslanika u Srbiji do predsjednika Crnogorske NEKE STVARI U POLITICI SE REDOVNO PONAVLJAJU â– 4
Demonstranti na ulici, Mandić u Buda baru
GENERALNI DIREKTOR RTCG BOŽIDAR ŠUNDIĆ ZA DN:
Ostavke nećemo podnijeti
PO OSNOVU SPORAZUMA O PRIZNANJU KRIVICE
U humanitarne svrhe uplaćeno 145.500 eura ■10 11 ZA NAJBOLJE PONUDE:
FOND ZDRAVSTVA â– 17
NAKON 21 DAN
Za lijeÄ?enje PronaÄ‘eno van zemlje tijelo Darka proĹĄle godine VujoĹĄevića 7,5 milionaâ‚Ź â– 12 marketing@dnovine.me
+382 20 252 900
â– 14 15
2
POLITIKA
SESIJA SAVJETA ZA LJUDSKA PRAVA
Darmanović u Ženevi Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović učestvovaće, 25. i 26. februara, na 40. sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi u Švajcarskoj. Zasijedanje će obuhvatiti niz panel diskusija o ljudskim pravima u kontekstu novih mogućnosti i izazova multilateralizma, kršenja ljudskih prava primjenom
smrtne kazne, a poseban fokus će biti na ostvarivanju prava djeteta, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Pored učešća na 40. sesiji Savjeta za ljudska prava, boravak ministra Darmanovića u Ženevi će biti prilika za susrete sa visokim zvaničnicima UN, dodaju u najavi.
Darmanović
U ORGANIZACIJI AMBASADE SAD
Radionica o sajber napadima na Crnu Goru
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici organizovaće naredna dava dana radionicu o krivičnopravnom odgovoru na sajber napade na Crnu Goru. Na otvaranju radionice
govoriće ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke i generalni direktor za međunarodnu saradnju u Ministarstvu pravde Nikola Šaranović. Radionica će početi danas u devet sati i 30 minuta u hotelu Melia u Petrovcu.
PREMA BIRAČKOM SPISKU
Biračko pravo ima skoro 12.000 građana Biračko pravo na izborima u Tuzima, koji će biti održani 3. marta, ima 11.904 građana. U odnosu na izbore koji su održani 15. aprila prošle godine broj birača se povećao za 160. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova novoupisanih birača je 228. Navodi se da je biračko pravo punoljetstvom steklo 208
građana. Osamnaest birača su prijavili prebivalište u Crnoj Gori, dok su dva birača to pravo stekli prijemom u crnogorsko državljanstvo. Iz biračkog spiska je brisano 95 građana. Preminulo je 90 birača, a status crnogorskog državljanina je izgubilo pet građana. R.P.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
DA LI JE PREDSJEDNIK RAZLOG OSIPANJA ČLANSTVA
Od najaktivnijeg srpskog poslanika do predsjednika Crnogorske
Partiju pod imenom Crnogorska napustilo je krajem prošle nedjelje devet aktivista, među kojima i dva njena potpredsjednika Đorđije Brajović i Zoran Mugoša. Javnost su obavijestili da su na takvu njihovu odluku uticala posljednja politička dešavanja koja su ih dovela u situaciju da se kao “iskreni borci za državotvorne i nacionalne interese Crne Gore” više ne prepoznaju kao dio partije u čijem su formiranju, organizovanju i razvoju aktivno učestvovali. Brajović, koji je prvi napustio Crnogorsku, javnosti je saopštio da to radi zbog nove politike partije i neslaganja sa djelovanjem rukovodstva. Što se desilo sa Crnogorskom? Koliko je sadašnjim dešavanjima, od nove politike stranke do napuštanja aktivista i funkcionera upravo zbog te nove politike, doprinio sadašnji predsjednik stranke Vladimir Pavićević. Izvori Dnevnih novina kažu da je nakon usvajanja Statuta Crnogorske, prije godinu, bilo jasno da se mijenja ideja zbog koje je ova partija osnovana. Na naše pitanje ko i što je preporučilo Pavićevića za lidera Crnogorske, odgovoreno nam je da je njegova priča vrlo pitka, uvjerljiva, te da se “ipak radi o čovjeku sa velikim iskustvom u politici”.
Tačno, ima iskustva, srpski mediji su puni njegovih izjava, intervjua, analiza. Pavićević je srpski politikolog, bivši poslanik u Skupštini Srbije i to ne bilo kakav, nego najjaktivniji, bivši potpredsjednik Nove stranke Zorana Živkovića, bivši predavač Fakulteta političkih nauka beogradskog Univerziteta… koji je 2017. godine odlučio da se preseli u Crnu Goru i ovdje da se bavi politikom. Svoju političku karijeru u Crnoj Gori počeo je kao savjetnik bivšeg predsjednika Crnogorske Dragana Ivančevića. U svojim intervjuima Pavićević je objelodanio da je njegov plan da se “DPS razvlasti, ali polako i nežno, uz pomoć samog DPS-a”. Danas je jedan od predvodnika protesta za rušenje aktuelne vlasti. Nježno!
Pavićević je srpski politikolog, bivši poslanik u Skupštini Srbije i to ne bilo kakav, nego najjaktivniji, bivši potpredsjednik Nove stranke Zorana Živkovića, bivši predavač Fakulteta političkih nauka beogradskog Univerziteta…
O tome zašto je Pavićević došao u Crnu Goru ima mnogo teorija, pa i ne baš laskavih niti bezazlenih. Prema informacijama koje su objavljivali beogradski mediji moglo bi se zaključiti da je lider Crnogorske napustio Beograd nakon što nije uspio da kao poslanik Nove stranke ponovo uđe u parlament. Prema pisanju beogradskih medija, Pavićević je očekivao da će biti angažovan u DS-u, da mu je navodno nuđeno mjesto generalnog sekretara, ali ta informacija nije niti potvrđena niti demantovana. U svakom slučaju ostaće upamćena oštra polemika između njega i Živkovića koji je Pavićevića nazvao propalim docentom, političkim nadničarem, pozerom i dezerterom”. No, vratimo se Pavićeviću i Crnogorskoj. Pojavljivanje bivšeg najjaktivnijeg srpskog poslanika na crnogorsko političko tle povezano je sa lansiranjem “spasonosne formule” za prevazilaženje podjela – ustavnog patriotizma. Promoteri ove ideologije u našoj zemlji su prof. dr Ilija Vujačić, profesor FPN u Beogradu i na UDG u Podgorici i Vladimir Pavićević, kojem je Vujačić bio mentor. Pavićević je u objašnjavanju zašto nam je potreban ustavni pa-
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
POLITIKA
3
MILO ĐUKANOVIĆ I DUŠKO MARKOVIĆ O POLITIČKOJ SITUACIJI
DPS je jedinstven, neće uspjeti reketiranje države
Foto: Iva Mandić
a Pavićević
ZA GODINU I PO 673 OBRAĆANJA U PLENUMU Beogradski mediji su objavili da je za nepunih godinu i po poslaničkog staža u srpskom parlamentu Vladimir Pavićević imao čak 673 obraćanja u plenumu i 830 podnijetih amandmana. Zbog toga je i proglašen najjaktivnijim narodnim poslanikom. S obzirom na loš izborni rezultat Nove stranke 2016. godine, Pavićević je ostao bez poslaničke funkcije. Godinu kasnije triotizam ustvrdio da “građanski stubovi države nisu dovoljno razvijeni”, da tu “vidi svoju ulogu u njihovom jačanju, i to prije svega zagovaranjem ideje da ustavni patriotizam bude jedna od osnovnih integrativnih tačaka crnogorske države”. Ubacivanje teze o ustavnom patriotizmu kao integrativnom tkivu naišao je na oštre kritike od strane dijela crnogorske intelektualne elite. Naš poznati književnik Milorad Popović je u ovu ideju ocijenio intelektualnim egzibicionizmom, čija je osnovna ideološko-politička potka “osmišljena u štabovima koji iz svojih nacionalnih, političkih, ekonomskih i drugih razloga, žele da zamute ionako
seli se u Crnu Goru, da bi u januaru 2018. godine na kongresu Crnogorske bio izabran za njenog predsjednika. Nakon samo godinu dana napustila su ga dva od tri potpredsjednika i aktivisti koji su zaslužni za osnivanje stranke imena sa nacionalnim predznakom Crnogorska. Razlog je - odustajanje od izvornih principa partije, nova politika novog predsjednika. mutnu crnogorsku vodu: prije svega da bi relativizovali smrtonosnu opasnost od velikosrpskog nacionalizma čija je ambicija da promijeni društveni i nacionalni karakter, kao i prozapadno opredjeljenje Crne Gore”. “U ovoj, za naše prilike, sofisticiranoj podvali, kojoj je krajnji cilj potpuno političko i nacionalno obezglavljivanje Crne Gore, Vladimir Pavićević i njegova mala stranka imaju efemernu ulogu”, napisao je Popović, poručujući da će, ukoliko se u dogledno vrijeme ponovo bude oglašavao na temu ustavnog patriotizma, “tražiti druge spornike – glavne komesare i ideologe ove opasne i podmukle pričine”. V. Š.
Politika DPS-a sačuvala je mir i multietnički sklad, a partija je Crnu Goru usmjerila ka evropskom sistemu vrijednosti, saopštio je lider partije i predsjednik države Milo Đukanović nakon jedanaeste sjednice Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa Demokratske partije socijalista. “Ne dozvoljavamo da nas uspjesi uljuljkaju i da dođe do zastoja u realizaciji onoga što je očekivana nadgradnja rezultata. Sada treba da obavimo socijalno politički bolne strukturalne reforme. Moramo da ih uredimo da bismo stvorili uslove da pojeftine državni servisi”, kaže Đukanović. Upitan da li je na sjednici bilo govora o raskidu koalicije sa Crnogorskom u Podgorici, lider DPS-a odgovara odrično. “Mi smo uvijek bili stožer okupljanja svih partija za koje smo vjerovali da su državno odgovorne. Tako je izgledalo i sa Crnogorskom, ali nijesu ni prvi ni posljednji koji su u kratkom vremenu promijenili kurs. Srećan put svakome ko napušta brod crnogorskih nacionalnih interesa”, rekao je on. Nakon poziva da bi trebalo da okupi “zdravo tkivo DPS-a”, zamjenik predsjednika te partije i premijer Duško Marković kazao je da je cijela partija zdravo političko biće. “Ovo je partija koja je Crnoj Gori obezbijedila novi razvoj i prosperitet. Ovdje se ve-
oma komforno osjećam. Besmislene poruke nijesu zabranjene, ali me ne dotiču. Sa Đukanovićem imam redovnu komunikaciju koja se tiče naše politike. Vlada se uvijek blagovremeno odredila na svaki atak prema njemu lično. Volio bih da naša partija traje toliko dugo i bude uspješna kao što je odnos mene i Đukanovića”, kaže on. Novinari su ga pitali i da li je zacementirana priča o tehničkoj vladi. “Znate da se vlade konstituišu nakon izbora. Tehnička vlada je neprihvatljiva u ovom trenutku. Članica smo NATOa koja suštinski doprinosi ciljevima globalne stabilnosti”, kaže Marković. Đukanović je kazao da od starta takve zahtjeve smatra nedemokratskim. “Prvi je da se takvim zahtjevima pokušava prekrojiti izborna volja građana. Drugo pokušava se to ishodovati ultimatumima. To je neka vrsta reketa uspostavljenog državi. Na balkanskoj sceni se rvaju dvije politike, jedna da usvoji evropske vrijednosti, druga da konzervira to stanje. Ne samo u Crnoj Gori ta logika reketa počinje da bude ideja vodilja naših političkih protivnika. Pristajemo da razgovaramo o stalnom unapređenju izbornog zakonodavstva, ali ne pristajemo zbog nečije želje za vlast da se povučemo”,
kaže Đukanović. On smatra da je problem “što imamo političku i parapolitičku scenu”. “Među ovima koji traže naše ostavke su prvorazredni parapolitički faktori. U toj priči je zapravo posustao optimizam političkih konkurenata da nas pobijede na izborima i to me nervira jer bi bolje bilo da imamo zdraviju konkurenciju. Oni su godinama proizvodili svoje političke favorite sa željom da na taj način iskreiraju novu političku snagu koja bi pobijedila DPS, ali je sve manje nada da to može da se desi. Od raspada DPS nema ništa”, poručuje Đukanović. Novinare je zanimalo kako Đukanović doživljava građanske proteste i zahtjev za njegovom ostavkom, te na koji način je vratio dug za revolving kartice. “Građanski protesti su legitiman vid izražavanja. Važno je da u tim prlikama ne budemo nasilni jer onda rizikujemo da se sukobimo sa državom. Izbore u ovoj zemlji treba da radimo u skladu sa demokratskim pravilima, a prema svemu drugom što predlažu građani što vodi ka unapređenju kvaliteta života, vrlo odgovorno ćemo se ponijeti”. Upitan da li će organizatore protesta zvati na sastanak, Đukanović je odgovorio. “Ukoliko bude interesovanja mi prihvatamo svaku zdravu inicijativu dijaloga”.
4
politika
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
neke stvari u politici se redovno ponavljaju
Mandić u Buda baru
Demonstranti na ulici, manDić u BuDa Baru
U vrijeme dok su u subotu trajali protesti u Podgorici, sudeći po amaterskom video snimku čitaoca portala Standard, jedan od lidera DF i predsjednik NOVE Andrija Mandić, nije baš mitingaški bio raspoložen, i ležerno je, sa prijateljima uživao u toploj atmosferi kafe - restorana Buda bar u Podgorici, objavio je ovaj portal. Lider NOVE je prošetao stotinak metara sa demonstrantima, ali je onda ipak odlučio da odustane od šetnje po olujnom vjetru koji je duvao u Podgorici, i da se skloni u Buda bar, piše Standard. Portal podsjeća da je Mandić i prije nekoliko godina, kada je policija razbila proteste DF-a ispred Skupštine Crne Gore, takođe, odlučio da se skloni u restoran “Kristal”. Tog 24. oktobra, lideri Fronta pozvali su okupljene građane da uđu u zgradu Skup-
Više izvora potvrdilo nam je da je Mandić otišao do Buda bara sa trga i prije nego što je šetnja uslijedila, tvrde u Standardu štine, a policajce da ih u tome ne sprečavaju. Nakon incidenata ispred parlamenta, Mandić je uhapšen u “Kristalu” u podgoričkom naselju Zabjelo, a sa njim i poslanik NOVE Slaven Radunović. Na informaciju portala reagovali su iz Nove srpske demokrate tvrdeći de je Andrija Mandić otišao kafe-restoran Buda bar tek nakon što je završen protest. “Snimak je definitivno napravila UDBA, da kompromituje Andriju Mandića”, rečeno je Standardu iz NOVA-e. Poslanik Nove Slaven Radunović objavio je da je svako nakon protesta, koji su si-
noć održani po jakom vjetru i hladnoći, morao da ode negdje da se ugrije. “Malo ko nakon šetnje po ovoj zimi nije potražio okrepljenje u nekom kafiću. Evo, priznajem, ja sam bio u Akademiji piva”, napisao je Radunović na svom Facebook profile komentarišući tvrdnje da je Mandić napustio protest da bi bio u Buda baru. Portparol Nove Marko Kovačević takođe tvrdi da je Mandić otišao u kafić tek nakon protesta. Standard, međutim, tvrdi da je čitalac snimak Mandića iz Buda bara, poslao za vrijeme protesta uz komentar “da je Mandić sa Trga prešao u Buda bar, a da je šetnja učesnika protesta nastavljena prema RTCG”. “Više izvora potvrdilo nam je da je Mandić otišao do Buda bara sa trga i prije nego što je šetnja uslijedila”, tvrde u Standardu. M.P.
protest pod sloganom ª 97.000 - odupri seº
ovoga puta tražili i ostavke rukovodstva tV crne Gore lekić, Bečić i pavićević sa protesta u Budvi
Ovo nije prolazan revolt U Budvi je, u Starom gradu, u subotu održan protestni skup pod nazivom „Gotov je! Ne boj se“, koji su organizovali Aleksa Bečić, Miodrag Lekić, Vladimir Pavićević, nezavisni intelektualci i žrtve progona DPS-a, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore. “Održavanjem ovog skupa nastavljena je realizacija Plana vaninstitucionalnog djelovanja Demokratske Crne Gore, Demosa i Crno-
gorske. Cilj održavanja skupa je i osnaživanje masovnog građanskog protesta koji se održava u Podgorici sa početkom u 18 časova. Skupu su prisustvovali poslanici, odbornici i drugi funkcioneri Demokrata, Demosa i Crnogorske, kao i veliki broj građana. Okupljenim građanima obratili su se Dragan Krapović, Aleksa Bečić, Miodrag Lekić i Vladimir Pavićević”, navedeno je u saopštenju. R.P.
Protest pod sloganom “97.000 - Odupri se” održan je u subotu u Podgorici. Građani su skandirali “Hoćemo pravdu” i “Mi smo država”, a na protestu su bili i lideri opozicije. Okupilo se nekoliko hiljada građana. Kolona je sa Trga nezavisnosti krenula Ulicom slobode do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ka zgradi Javnog servisa gdje su ispostavljeni dodatni zahtjevi građana. Jedan od ključnih zahtjeva je ostavka generalnog direktora i Savjeta Javnog servisa, poručili su organizatori. Omer Šarkić iz organizacionog odbora protesta kazao je da je javni nacionalni emiter danas jednak onom
Sa protesta
iz 90-ih. “Hoćemo pravdu. Ovo radimo za budućnost Crne Gore”, rekao je jedan od organizatora Demir Hodžić. Podsjetimo, ranije su zatražene ostavke državnog
vrha, Vrhovnog i Specijalnog državnog tužioca, direktora Agencije za sprečavanje korupcije... Naredno okupljanje najavljeno je za sljedeću subotu. R.P.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
politika
5
izjava potpredsjednika skupštine Branimira Gvozdenovića
Knežević samo prosipa blato, Klevete i laži
P
otpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović saopštio je da su tvrdnje odbjeglog bankara Duška Kneževića bezočna laž, koja služi isključivo za blaćenje po društvenim mrežama i njemu bliskim medijima.
Duško Knežević saopštio da ga je visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Branimir Gvozdenović reketirao. “Povrijeđen činjenicom da ne želim da mu pomenem ime, kum i bivši prijatelj oglasio se jedinim manirom koji poznaje – prosipanjem blata, kleveta i laži. Da javnosti i njemu bude jasno – ime i prezime on više nema! Sam ga se odrekao svojim skaradnim postupanjem, svojim kukavičlukom, svojim odbranaškim pljuvanjem po svima koji mu nijesu ili možda neće biti po volji. “DK” će zauvijek ostati samo identifikacija u policijskim i sudskim spisima i paradigma užasavajuće nečovječnosti”, rekao je Gvozdenović. On napominje da je crnogorska javnost čula kako je pomenuta osoba uvodila njemačku marku i spasla naš monetarni sistem, obnovila državnost Crne Gore, uvela nas u NATO…
“Saznasmo da ni Srbiji spasa ne bi bilo da, onomad, ne poveza Tadića i Dačića da naprave koaliciju. U mraku bismo bili i danas da nemasmo ovakvog “patriote” koji je, eto, samo trenutno, u bjekstvu od pravde. Onoliko koliko je istine u svim njegovim pomenutim dostignućima, toliko je tačno sve ovo što priča posljednjih dva mjeseca o ljudima koje je hvalio i uzdizao u nebo. Jednako toliko je istina i ovo što govori o kreiranju moje poltičke karijere. On je, očigledno, kumove birao po značaju funkcije, sačekivao nas i pozivao da bi bio viđen sa nama u društvu”, istakao je Gvozdenović. Za izjave Kneževića da irski investitor Luis Megvajer nije htio dati dva miliona eura Gvozdenoviću, koje mu je tražio “da riješi sve njegove probleme u Crnoj Gori”, te da Ostrvo cvijeća nije valorizovano krivicom Gvozdenovića jer navodno Rusi iz kompanije Metropol nije-
NijedNu tvrdNju Ne može da dokaže
“Nijednu svoju tvrdnju ne može da dokaže, jer je netačna, jer za laži ne mogu postojati dokazi. Jedan jedini dokaz bilo koje od tvrdnji bezimenog čovjeka biće dovoljan za tužilaštvo i za sudsko utvrđivanje istine. Dakle, da vidimo! Razlikujemo se, i srećan sam da je tako – nepomenik je pokušao da trguje našim kumstvom, ja nijesam bio trgovac u našem odnosu”, kazao je Gvozdenović.
su dali 10 miliona eura, kao i da je Radenka Radojičića natjerao da uđe u poslove sa njim, Gvozdenović je rekao da je to bezočna laž, koja služi isključivo za blaćenje po društvenim mrežama i njemu bliskim medijima. “Jednako su banalne, nei-
stinite i bljutave laži vezane za mog kuma Radenka Radojičića. Jedino što je tačno u mom odnosu sa Radenkom Radojičićem je da smo u odličnim porodičnim i kumovskim relacijama, bez ikakvog poslovnog partnerstva. Kad utjehu traži u navodnom ir-
skom biznismenu Megvajeru, treba da se zna da će, po tužbi koju sam podnio Osnovnom sudu u Podgorici, isti biti u prilici da dokaže optužbe protiv mene. Dakle, potrebno je malo strpljenja po tom pitanju, da Sud uradi svoj posao. No, jasno je zašto bezimeni čovjek nema strpljenja. Zato što je, jednako kao i Megvajer, svjestan besmislenosti ove lažne optužbe”, istakao je Gvozdenović. Prema njegovim riječima, takve su bezimenom i sve ostale optužbe – i za Metropol, i za Kraljičinu plažu, i za Malu plažu, i za Ostrvo cvijeća, i za Rose, Northstar i Safiro, klasične izmišljotine umišljenog bezimenog čovjeka. M.P.
đenju saradnje sa našom dijasporom. Iskazao je uvažavanje za interesovanje i spremnost iseljenika da investiraju u Crnu Goru i da učestvuju u projektima koji su značajni za razvoj crnogorske ekonomije i privrede. Nuhodžić se sastao i
sa predstavnicima udruženja studenata koji se školuju na prestižnim univerzitetima u Turskoj. Studenti su prenijeli pozitivna iskustva studiranja, a ministar Nuhodžić je istakao da projekat dodjele stipendija Vlade Republike Turske predstavlja
važan doprinos daljem jačanju saradnje u oblasti visokog obrazovanja, kao i ukupnim međudržavnim odnosima. Poručio je studentima da, odnoseći se odgovorno prema obavezama na fakultetu, na najbolji način predstavljaju svoju državu. R.P.
ministar unutrašnjih poslova mevludin nuhodžić u istanBulu
Zahvalnost Turskoj na promociji Crne Gore Tokom posjete Republici Turskoj ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić sastao se sa počasnim konzulom Crne Gore u Istanbulu Akanom Suverom, kojom prilikom je uputio izraze zahvalnosti konzulu za izuzetnu promociju Crne Gore. Takođe, Nuhodžić se sastao i predstavnicima udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore, koji žive u Istanbulu. Predstavnici udruženja
su izrazili zahvalnost ministru Nuhodžiću na srdačnom prijemu i saopštili da je Turska posebno posvećena daljem razvoju saradnje dvije prijateljske države. Naglasili su da će dobri i sadržajni odnosi u bilateralnoj ravni doprinijeti daljem jačanju ekonomske saradnje. Nuhodžić je izrazio zadovoljstvo susretom i naveo da će u narednom periodu Vlada Crne Gore još više intenzivirati napore na unapre-
6
EKONOMIJA
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
MINISTAR SAOBRAĆAJA I POMORSTVA RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA MMF A
Na redu zaobilaznica oko Budve, bulevar do Tivta i most Verige Međunarodni monetarni fond pozdravlja razvojne projekte saobraćajne infrastrukture, uključujući autoput, zaobilaznicu oko Budve, bulevar Jaz – Tivat i most Verige, zaključeno je na sastanku predstavnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva sa predstavnicima te institucije. Ministar Osman Nurković je tokom susreta sa novim šefom Misije MMF-a za Crnu Goru Srikantom Sešadrijem, iznio detalje trenutne dinamike izvođenja radova na prioritetnoj dionici Smokovac - Uvač – Mateševo auto-puta Bar – Boljare. „Intenzitet izvođenja radova u posljednje dvije godine je pojačan, ali - uprkos naporima izvođača i države – to ipak nije dovoljno da se ispoštuje rok završetka. U sva-
kom slučaju, kvalitet izvedenih radova je od početka realizacije ovog kompleksnog projekta prioritet za Vladu kao investitora, i tako će biti do kraja“, rekao je Nurković. On je rekao da se planovi
ne zaustavljaju prioritetnoj dionici, već se kroz plansku dokumentaciju radi na pretpostavkama za realizaciju naredne, od Mateševa do Andrijevice. Takođe je naveo kako je fokus Vlade razvoj sje-
Nurković na sastanku sa predstavnicima MMF-a vera Crne Gore, za što je preduslov kvalitetna mreža puteva, ali da nisu zanemareni projekti u centralnom i južnom dijelu države. Kao primjer naveo je velike projekte poput budvanske zaobila-
Auto-put do septembra 2020. godine Prioritetna dionica auto-puta Bar – Boljare ne može biti završena do 11. maja, već očekujemo da to bude 2020. godina možda u avgustu, a krajnji rok je septembar, kazao je ministar Nurković. Gostujući na televiziji Nova M, on je ponovio kako je kvalitet radova na prvom mjestu i da će Vlada će uskoro potpisati aneks ugovora sa kineskom kompanijom CRBC zaduženom za izgradnju prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa.
„Dio koji će se ugovoriti sa CRBC biće do 50 miliona eura, dok će sa ostatkom projekta ukupna sredstava za neugovorene radove biti oko 81 milion“, precizirao je on. Takođe je naveo da je predloženim koncesionim aktom za crnogorske aerodrome predviđen zakup na 30 godina, uz 80 miliona investicija u prve tri godine i još 200 miliona eura do kraja ugovora. „Najnoviji primjer koncesije je
beogradski aerodrom. Deset aerodroma u Grčkoj je dato na koncesiju, kao i u Albaniji, na Kosovu, u Zagrebu. Imamo prihod po putniku od 1,9 do 2,1 eura, dok je na evropskim aerodromima on četiri puta veći“, dodao je ministar. Nurković smatra i da se ovako izbjegava zaduživanje, da će unaprijed biti plaćeno najmanje 100 miliona eura koncesije, te da će koncesionar državi godišnje davati bar deset odsto ukupnih prihoda.
znice, izgradnja bulevara od Jaza do Tivta i mosta preko Veriga. „Prepoznali smo da naše vazdušne luke mogu biti prepreka ubrzanom razvoju turističke privrede. Koncipirali smo koncesioni akt, postoji veliko interesovanje investitora iz cijelog svijeta i očekujemo dobre i kvalitetne ponude“, dodao je ministar. Predstavnici Misije MMFa pozdravili su predstavljene razvojne projekte, ali i istakli da pažljivo treba uraditi modele finansiranja i voditi računa o javnim finansijama. „Naše međunarodno iskustvo u oblasti privatno-javnog partnerstva može biti korisno. Poznati su benefiti ovog modela finansiranja, ali postoje i rizici koji se moraju predvidjeti“, zaključili su predstavnici MMF-a. K.J.
PROSJEČNE CIJENE U IV KVARTALU 2018.
Za kvadrat 1.098 eura Kvadratni metar u novoizgrađenim stanovima u Crnoj Gori prodan je posljednja tri mjeseca prošle godine po prosječnoj cijeni od 1.098 eura, što je za 1,8 odsto više u odnosu na isti period 2017. godine. Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku – Monstat prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici iznosila je 1.047 eura, u primorskom regionu 1.334 eura, u središnjem 580 eura, dok je u sjevernom regio-
nu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 743 eura. Takođe preciziraju da se razlika ovih iznosa tokom godine u značajnoj mjeri zavisi od učešća takozvanih stanova solidarne stambene izgradnje. „Prosječna tržišna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna društva iznosila je 1.127 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 624 eura“, stoji u novom izvještaju. R.E.
TO Bar na sajmu u Pragu
PROMOCIJA TURISTIČKE ORGANIZACIJE GRADA POD RUMIJOM
Bar predstavljen širom Evrope
Lokalna turistička organizacija Bara predstavila je protekle sedmice ponudu ovog grada na sajmovima turizma u Beogradu, Minhenu i Pragu. Nastup na IFT u Beogradu, kako su potcrtali, predstavlja jedan od najznačajnijih za ponudu ovog grada. „Osim uživanja u nastupu članova KUD „Jedinstvo“, posjetioci su imali priliku da se fotografišu u crnogorskoj narodnoj nošnji. Tradicionalnu barsku kuhinju predsta-
vile su ‘Žene Bara velikog srca’, koje su pripremile jela iz svih krajeva opštine: bamije, dolmu, raštan, krap, ukljevu, poslastice i poznata crmička vina i rakiju. Za potpun ugođaj pobrinuo se barski Duo Classico“, kazali su nakon juče završenog učešća na najvećoj regionalnoj smotri turizma. Istovremeno, TO Bar je bila i na 28. Holiday World u Pragu. Predstavnici turističke privrede grada tom prilikom
su se sastali sa predstavnicima Privredne komore Češke i Jugočeške turističke kancelarije, kao i sa najznačajnijim medijima te zemlje. „Nastup na sajmu FREE u Minhenu bio je fokusiran na predstavljanje ponude za ljubitelje aktivnog odmora, kao što su planinarenje, biciklizam i druge aktivnosti na otvorenom, avanturistička ponuda i kampovanje u Crnoj Gori“, dodali su iz barske turističke organizacije. K.J.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Ekonomija
7
vlada potpisuje međudržavne dokumente
Petogodišnja saradnja sa Italijom i Mađarskom
Vlada Crne Gore potpisaće sa Italijom i Mađarskom međudržavne dokumente kojima će biti definisana petogodišnja saradnja u više oblasti, mahom vezanih za poljoprivredu, saobraćaj, životnu sredinu i energetiku. Memorandumom o razumijevanju između crnogorskog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i turizma Italije, kako se navodi u Vladinom dokumentu, biće „stvoreni bolji uslovi za razvoj bilateralne saradnje u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, razmjenu iskustava u reformisanju ovog sektora, i ostvarenje različitih naučnih i ekonomskih kontakata“. On se odnosi na čak dvanaest različitih oblasti, počev od politike ruralnog razvoja, agroekoloških mjera, LEADER pri-
stupa i udruživanja poljoprivrednih proizvođača. Ostale stavke tiču se šumarstva, vinogradarstva, organske poljoprivrede, zaštite oznake porijekla i geografske oznake, diverzifikacije agroturizma, socijalnih i drugih politika, fitosanitarne poslove i zaštitu bilja, osiguranja i finansijske podrške, poljoprivredne statistike i Agencije za plaćanja koja će se baviti direktnim plaćanjem, aplikacijama za pomoć, katastarskom identifikacijom i administracijom. Saradnja sa italijanskom stranom podrazumijeva organizovanje seminara, konferencija, stručno usavršavanje, studijskih posjeta za državne službenike, stručnjake, profesionalce, istraživače, poljoprivrednike, te formiranje zajedničkih radnih grupa i razmjena osoblja. Ministarstvo vanjskih po-
slova zaduženo je za pregovaranje, zaključivanje i praćenje Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj saradnji sa Vladom Mađarske u oblasti infrastrukturnih projekata. Delegaciju će činiti predstavnici ovog, kao i ministarstava održivog razvoja i turizma, ekonomije, saobraćaja i pomorstva, te poljoprivrede i ruralnog razvoja. „Saradnja u skladu sa ovim sporazumom odvijaće se, prije svega, u realizaciji projekata iz oblasti vodoprivrede - voda za piće i otpadne vode - transporta i održive mobilnosti, upravljanja čvrstim otpadom, remedijacije i rekultivacije, zaštite životne sredine i energetike, kao i oblastima za koje postoji obostrani interes“, precizira se predloženim tekstom Sporazuma. Njime će, dodaje se, biti omogućen usaglašeni razvoj i spro-
Ilustracija vođenje infrastrukturnih projekata, priprema strateških dokumenata, modernizacija i adaptacija postojeće i izgradnja nove infrastrukture, a sve to kroz tehničku pomoć stručnjaka. Memorandum sa Italijom i
Sporazum sa Mađarskom biće potpisani na pet godina, sa mogućnošću automatskog produženja na isti period, a u dokumentima se navodi i da za njihovu realizaciju nisu predviđena nova izdvajanja iz državnog budžeta. K.J.
mprr dalo optimistične procjene posljedica nevremena
Oštećen dio plastenika i štala Sjedište Tosčelika u Nikšiću
sindikat poručio upravi tosčelika
Nećemo dozvoliti Nova otpuštaNja Sindikat Tosčelika uputio je javno upozorenje upravi tog preduzeća da „neće dozvoliti nova otpuštanja radnika, kao ni ukidanje prekovremenih sati rada“. Oni navode da im se obraćaju radnici koji ističu da su preko inženjera pogona, koji su im prenijeli poruku direktora, informisani da će biti ukinuti prekovremeni sati, kao i da će biti smanjen broj zaposlenih preko ugovora. „Te prijetnje su nezvanične i niko od uprave, do-
maćih direktora ili tih inženjera nije o tome obavijestio ili razgovarao sa predstavnicima Sindikata. Na svaki način pokušavaju da nam smanje ionako mizernu platu i time nadomjeste svoje neznanje, koje je u fabrici očigledno, jer već mjesecima pogoni rade smanjenim kapacitetom“, kazali su iz Sindikata Tosčelika. „I sada prijete ukidanjem prekovremenih sati ili će otpustiti one zaposlene na ugovor. Nećemo na to pristati”, poručili su iz Sindikata. M.R.
Plastenici i pojedine štale poljoprivrednih domaćinstava u centralnom i južnom dijelu Crne Gore oštećeni su u nevremenu koje je proteklih dana izazvao olujni vjetar. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja navodi da su poljoprivredni proizvođači, i pored ispoštovanih preporuka zbog udara vjetra od oko 100 kilometara na čas, imali štetu na pojedinim plastenicima, uglavnom zbog cijepanja folije. „Konstrukcije su ostale neoštećene, a obim pričinjene štete, na sreću, nije veliki, s obzirom na to da u najvećem broju plastenika proizvodnja još nije zasnovana. Na objektima
Predstavljanja Agrobudžeta
Mjere podrške iz ovogodišnjeg Agrobudžeta biće danas i sjutra predstavljene poljoprivrednim proizvođačima na sjeveru. Više detalja o raspoloživim mjerama podrške danas od 10 časova moći će da čuju poljoprivrednici u Mojkovcu, a tri sata kasnije oni sa područja Kolašina. Prezentacija će sjutra biti organizovana u Plužinama, takođe od deset časova. za držanje stoke u centralnom i južnom dijelu evidentirane su štete na krovovima i pokrivačima silaže“, precizirali su
iz MPRR. Takođe navode da su oni plastenici koji su imali garanciju proizvođača ostali neoštećeni, te sugerišu da bi i ostali proizvođači trebalo ubuduće na taj način da unapređuju plasteničku proizvodnju. „Imajući u vidu da su štete na folijama česta pojava u uslovima vremenskih neprilika, Ministarstvo je od prošle godine u sklopu javnog poziva za bespovratnu podršku investicijama u povrtarskoj proizvodnji, definisalo podršku za nabavku namjenskih folija do 50 odsto vrijednosti nabavke“, dodali su iz Ministarstva. R.E.
Jedan od oštećenih plastenika
8
EKONOMIJA CEDIS AKTIVNO RADI NA PRIPREMI ENERGETSKIH OBJEKATA PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
POČELI REMONTI TRAFOSTANICA U SUSRET LJETNJOJ SEZONI Pred početak ljetnje turističke sezone, intenziviraju se aktivnosti na pripremi mreže za drugačije vremenske uslove i povećan broj korisnika
Početak ove godine obilježen je brojnim aktivnostima na održavanju elektroenergetskih objekata. Kako ističu iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS, bilo je dosta interventnih poslova, kao i onih vezanih za plan održavanja. Služba za održavanje trafostanica 35/x kilovolti (kV) i kablova na napojnim distributivnim trafostanicama 35/10 kV, obavlja predviđene radove planiranom dinamikom. Radovi obuhvataju aktivnosti na pregledu, reviziji, remontu i zamjeni prekidača i ostale opreme u postrojenjima. „Realizacija aktivnosti na povećanju kvaliteta i sigurnosti napajanja korisnika tokom pripreme za ljetnju turističku sezonu za 2019. godinu,
započeta je u drugoj polovini januara zamjenom starih malouljnih prekidača vakuumskim prekidačima visoke pouzdanosti, i to u postrojenjima Trafostanice „Bijela“ i Trafostanice „Račica“. U toku februara u trafostanicama koje se nalaze na području Opštine Tivat izvršeni su revizija i remont prekida-
30
TRAFOSTANICA U PET PRIMORSKIH OPŠTINA BIĆE REMONTOVANO TOKOM MARTA I APRILA I PRIPREMLJENO ZA LJETNJU TURISTIČKU SEZONU
Do juna remont svih trafostanica na jugu
Neposredno pred početak, ali i tokom cijele ljetnje turističke sezone, ekipe će vršiti obilaske postrojenja, termovizijsku kontrolu opreme, a biće obezbijeđena i stalna dežurstva.
„Nakon završetka ovih radova, mnogih drugih investicija i redovnog godišnjeg remonta svih trafostanica, spremno dočekujemo turističku sezonu i povećani broj korisnika mreže. U periodu
od februara do juna u planu je remont svih trafostanica 35/10 kV u regionima 2, 4 i 5, odnosno onih koji obuhvataju kompletno crnogorsko primorje, zatim Cetinje i Podgoricu“, dodaje Babović.
ča i ostale opreme u postrojenjima 35/10 kV: Trafostanica „Račica“, Trafostanica „Tivat“ i Trafostanica „Pržno“. Planirani radovi u martu obuhvataju reviziju i remont prekidača i ostale opreme u postrojenjima na području opština Herceg Novi (TS Igalo, TS Herceg Novi, TS Kumbor, TS Baošići, TS Bijela i TS Topla), Kotor (TS Škaljari, TS Dobrota, TS Morinj, TS Risan i TS Grbalj) i Budva (TS Lazi, TS Miločer, TS Dubovica, TS Rozino, TS Bečiči, TS Petrovac i TS Buljarica), dok će ekipe u aprilu biti angažovane u opštinama Bar (TS Čanj, RS Sutomore, TS Topolica, TS Radoje Končar, TS Virpazar, TS Ostros, TS Stari Bar i TS Veliki pijesak) i Ulcinj (TS Grad, TS Velika plaža 1, TS Velika pla-
ža 2 i TS Vladimir). Dalje, u postrojenjima Trafostanice „Čanj“, Trafostanice „Risan“ i Trafostanice „Grad“ do početka sezone biće montirani novi vakuumski prekidači“, kazao je šef Službe za održavanje 35/x trafostanica i kablova Boris Babović. Osim redovnih i planiranih aktivnosti na održavanju izuzetno velikog broja energetskih objekata, neminovno je angažovanje radnika CEDISa i u situacijama kada usljed problema na mreži nastaju kvarovi koje ekipe moraju otkloniti. Takođe, ekipe održavanja su nezamjenjiva pomoć sektoru za investicije prilikom izgradnje novih objekata i njihovog uključivanja u elektroenergetski sistem. R.E.
U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA
CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ
CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola
PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA FEBRUARSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :
Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države
10
HRONIKA
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
SPECIJALNI TUŽIOCI U 2018. ZAKLJUČILI 43 SPORA
OD USVOJENIH 35 SPORAZU U HUMANITARNE SVRHE UPLAĆENO 145.500 EURA U prošloj godini specijalni tužioci sklopili su 43 sporazuma o priznanju krivice sa okrivljenima, što je za 14 sporazuma više nego u 2017. godini. Od ukupnog broja sklopljenih sporazuma sud je usvojio 35, odbio je dva, i čeka se odluka za šest sporazuma. Na osnovu nagodbi sa specijalnim tužiocima donijete su 34 osuđujuće presude.
benoj dužnosti 7.597 eura, dok je na ime troškova postupka u korist SDT-a uplaćeno 6.435 eura. “Zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a, KZ CG zaključeno je 15 sporazuma o priznanju krivice, od kojih je 13 sporazuma usvojeno od strane suda, dva sporazuma su odbijena odlukom suda, dok jedan sporazum čeka odluku suda, na osnovu kojih je sud u 12 sporazuma donio osuđujuće presude, s tim što je u dva sporazuma kumulativno sa zatvorskom kaznom kao sporedna kazna izrečena i novčana kazna u visini od 7.000 eura, u korist Bužeta uplaćeno je ukupno 23.242 eura, a u humanitarne svrhe 1.000 eura u
401a KZ zaključeno je 18 sporazuma o priznanju krivice, od kojih je 15 sporazuma usvojeno od strane suda i na osnovu kojih je sud donio osuđujuće presude, tri sporazuma čekaju odluku suda, s tim što je u četiri sporazuma kumulativno sa zatvorskom kaznom kao sporedna kazna izrečena i novčana kazna u visini od 50.000 eura, na ime troškova branioca po službenoj dužnosti iznos u visini od 7.597 eura, ■ NOVČANA troškovi krivičnog postupka u KAZNA U SEDAM korist SDT-a u iznosu od 6.435 SPORAZUMA eura i u humanitarne svrhe Primjenom ovog instituta, ukupan iznos od 123.500 eura krivična stvar se rješava na(KBCG – Institut za bolesti djegodbom državnog tužioca i ce, Komanski most, JU Dnevni okrivljenog o najznačajnijim centar za djecu sa smetnjama pitanjima krivičnog postupka. Herceg Novi). Prema odredbama člana 300 “Zbog krivičnog djela neodo 303 Zakonika o krivičnom vlašćena proizvodnja drpostupku, sporazum žanje i stavljanje u proo priznanju krivice met opojnih droga iz može se zaključiti člana 300 KZ CG zaza krivična djeključeno je pet spola za koja se gorazuma o priznani po službenoj nju krivice, koji su SPORAZUMA ZAKLJUČEdužnosti, osim usvojeni od strane NO JE SA OKRIVLJENIMA SPORAZUM ZA ZLOUPOkrivičnih djesuda i na osnovu ZA STVARANJE KRIMINALTREBU POLOŽAJA U PRIla terorizma i kojih je sud donio NE ORGANIZACIJE I ŠVERC VREDNOM POSLOVANJU ratnih zločina. osuđujuće presude, DROGE SKLOPLJEN JE I USVOJEN U svim zakljuu humanitarne svrhe OD SUDA čenim sporazumiuplaćen je iznos od 11.000 ma o priznanju krieura (Hitna medicinska povice kazne su zatvorske, s moć, JU Dnevni boravak djetim što je u nekima kumulace sa smetnjama u razvoju SPORAZUMA SKLOPLJEDanilovgrad, NVO „Rastimo tivno sa zatvorskom kaznom NA SU SA OPTUŽENIMA ZA zajedno“ Danilovgrad). Zbog kao sporedna kazna izricana NEDOZVOLJENO DRŽANJE i novčana kazna, dok je u nekrivičnog djela nedozvoljeno ORUŽJA I EKSPLOZIVNIH kim sporazumima dogovoredržanje oružja i eksplozivnih MATERIJA, I ČEKA SE ODLUna i novčana uplata u humamaterija iz člana 403 KZ CG i KA SUDA O ISTIMA nitarne svrhe. krivičnog djela stvaranje kriTako je u sedam sporazuminalne organizacije iz člana 401a KZ CG zaključena su dva ma izrečena novčana kazna, a ukupan iznos novčanih ka- korist KBCG”, precizirano je u sporazuma o priznanju krivizni je 97.000 eura. Po osnovu godišnjem Izvještaju SDT-a. ce, koji čekaju odluku suda”, sporazumnog priznanja kriviZbog krivičnog djela neo- navodi se u Izvještaju. ce u humanitarne svrhe tokom vlašćena proizvodnja držaKako se dodaje, zbog krivičprošle godine uplaćeno je uku- nje i stavljanje u promet opoj- nog djela zloupotreba položanih droga iz člana 300 KZ CG i ja u privrednom poslovanju iz pno 145.500 eura. Budžetu je uplaćeno 23.242 krivičnog djela stvaranje kri- člana 272 KZ CG zaključen je eura, na ime branioca po služ- minalne organizacije iz člana jedan sporazum o priznanju
18 1 2
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
AZUMA O PRIZNANJU KRIVICE
UMA
Pravosnažna presuda donijeta na osnovu sporazuma može se pročitati u dokaznom postupku u krivičnom predmetu protiv drugog okrivljenog. Ova presuda je i dokaz o činjenicama i okolnostima koje se odnose na krivično djelo i krivicu lica osuđenog tom presudom, no nije dokaz o činjenicama i okolnostima koje se odnose na krivično djelo i krivicu drugog okrivljenog lica krivice, koji je usvojen odlukom suda i na osnovu kojeg je sud donio osuđujuću presudu, a kumulativno sa zatvorskom kaznom kao sporednu kaznu izrekao i novčanu u visini od 40.000 eura i u humanitarne svrhe uplaćeno 10.000 eura u korist KBCG. Zbog krivičnog djela zloupotreba ovlašćenja u privredi iz člana 276 KZ CG izvršeno na organizovan način u vezi sa čl. 22, tač. 8 ZKPa zaključen je jedan sporazum o priznanju krivice, koji je odbijen odlukom suda. “Zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 KZ CG zaključen je jedan sporazum o priznanju krivice, koji je usvojen odlukom suda i na osnovu kojeg je sud donio osuđujuću presudu”, stoji u Izvještaju SDT-a.
■ PRESUDA
IZ SPORAZUMA NIJE I DOKAZ
Krivično odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore 2017. godiene zauzelo je pravni stav po kojem se pravosnažna presuda protiv lica koje je potpisalo sporazum o priznanju krivice ne može koristiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv drugog okrivljenog koji je optužen za krivično djelo iz istog
događaja. Osoba koja je pravosnažno osuđena presudom na osnovu sporazumnog priznanja krivice može se saslušati kao svjedok u krivičnom postupku protiv optuženog iz istog događaja, naznačeno je u stavu Vrhovnog suda. Takođe, pravosnažna presuda donijeta na osnovu sporazuma, odnosno presuda kojom se optuženi oglašava krivim u skladu sa usvojenim sporazumom zaključenim od optuženog i državnog tužioca, može se pročitati u dokaznom postupku u krivičnom predmetu protiv drugog okrivljenog. Ova presuda je i dokaz o činjenicama i okolnostima koje se odnose na krivično djelo i krivicu lica osuđenog tom presudom, no nije dokaz o činjenicama i okolnostima koje se odnose na krivično djelo i krivicu drugog okrivljenog lica. Naime, do zauzimanja ovog stava došlo je kada je Krivično odjeljenje Višeg suda u Podgorici zatražilo da se obezbijedi jedinstvena primjena zakona od sudova, a s obzirom da su u praksi primijećena različita pravna shvatanja predmetne stvari, što proizilazi iz presuda koje su sudovi donosili u 2016. godini. Tako je Viši sud u Podgorici u presudi 2016. kao dokaz koristio presudu na osnovu sporazuma o priznanju krivice, dok je Apelacioni sud Crne Gore u jednoj presudi naveo da se krivica drugih lica ne može utvrđivati iz presude koja je donijeta na osnovu sporazuma o priznanju krivice “jer je riječ o diskutabilnoj primjeni procesnog instituta čija inter partes priroda isključuje mogućnost proširivanja polja primjene izvan grupe lica koja su u zaključivanju sporazuma učestvovala”. Bo.B.
HRONIKA
11
UNUTRAŠNJA KONTROLA POLICIJE
U JANUARU JEDNA NEOSNOVANA PRITUŽBA GRAĐANA
Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije izvršili su tokom januara kontrolu zakonitosti postupanja policijskih službenika na osnovu jedne pritužbe građanina na postupanje i ponašanje policijskih službenika. Naime, građanka S.J. iz Podgorice dostavila je, kako se navodi u Izvještaju, Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije pritužbu na policijske službenike Stanice policije za javni red i mir CB Podgorica, zbog načina postupanja i preduzimanja službenih radnji prema njenom suprugu Š.E., prilikom njegovog lišenja slobode 27. novembra prošle godine u Podgorici. “Pritužba se sadržinski odnosila na način vršenja policijskih poslova i primjenu policijskih ovlašćenja policijskih službenika policije opšte nadležnosti. Nakon sprovedenog postupka kontrole, u ovom slučaju pritužba je ocijenjena neosnovanom, jer u sprovedenom postupku kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi kojima bi se potvrdili navodi pritužbe, odnosno činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje i ponašanje policijskih službenika”, navodi se u Izvještaju. Međutim, iako u sprovedenom postupku nisu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje osnova za utvrđivanje odgovornosti policijskih službenika, zbog činjenice da povodom predmetnog događaja državno tužilaštvo preduzima mjere i radnje iz nadležnosti, te na osnovu zahtjeva postupajućeg državnog tužioca u ovom predmetu, izvještaj sa spisima predmeta sačinjenim u postupku
S.J. iz Podgorice dostavila je pritužbu na službenike Stanice policije za javni red i mir CB Podgorica, zbog načina preduzimanja službenih radnji prema njenom suprugu Š.E., prilikom njegovog lišenja slobode 27. novembra prošle godine unutrašnje kontrole dostavljen je nadležnom državnom tužilaštvu, na konačnu ocjenu i odlučivanje. Osim postupanja po pritužbi građanina, službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su tokom januara izvršili jednu kontrolu – provjeru zakonitosti postupanja policijskih službenika, na osnovu operativnih i drugih saznanja o mogućim nezakonitostima i nepravilnostima u radu i postupanju policijskih službenika. “U ovom slučaju, u sprovedenom postupku unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na nezakonitosti ili nepravilnosti u vršenju policijskih poslova i primjeni policijskih ovlašćenja povodom kojih je sprovedena kontrola. I pored toga što u sprovedenom postupku unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje odgovornosti policijskih službenika, zbog činjenice da se radilo o tvrdnjama o nezakonitom postupanju policijskog službenika na štetu prava građanina, Izvještaj sa spisima predmeta sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen je nadležnom državnom tužilaštvu, na dalji postupak i konačnu ocjenu i odlučivanje”, navodi se u Izvještaju. E.H.
12
HRONIKA
KONKURS
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
UTOPIO SE POKUŠAVAJUĆI DA SPASI PORODICU KUMBUROVIĆ
Pronađeno tijelo Darka Vujoševića nakon 21 dan
DNEVNIM NOVINAMA
POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:
GRAFIČKI DIZAJNER
USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE
Tijelo Podgoričanina Darka Vujoševića, koji je stradao dok je pokušavao da spasi tročlanu porodicu Kumburović 3. februara nakon prevrtanja čamca u Skadarskom jezeru, pronađeno je juče, potvrđeno je iz Regionalnog ronilačkog centra. Ronioci nastavljaju potragu za Rankom Kumburovićem. Podsjetimo, u tragičnoj nesreći 3. februara stradala je tročlana porodica Kumburović iz Zete - Jana, njen suprug Ratko i njihova dvanaestogodišnja kćerka, a istom prilikom život je izgubio i Podgoričanin Darko Vujošević. Tijelo Jane Kumburović nađeno je na dan nesreće, dok su tijelo njene kćerke nakon dva dana pronašli i izvukli Ronioci Regionalnog centra iz Bijele. Teška tragedija dogodila se oko 15 časova kada je monah manastira Vranjina
3.
februara dogodila se tragedija, kada se prevrnuo čamac na Skadarskom jezeru, kojom prilikom je život izgubilo četvoro ljudi - tročlana porodica Kumburović i Podgoričanin Darko Vujošević Goran Kimpanov prebacivao posljednju turu gostiju koji su kod njega bili na slavi. Usljed jakog vjetra barka se prevrnula i svih devet ljudi sa brodića završilo je u vodi. Prva je počela da se davi djevojčica od 12 godina koju je majka Jana Kumburović pokušala da spasi,
Vujošević međutim ubrzo je i ona izgubila bitku sa talasima. Njen suprug Ratko pokušao je da im pomogne, međutim ni on se nije mogao izboriti sa uzburkanim jezerom. Vujošević koji se prvobitno domogao obale, vratio se u vodu kada je vidio da se porodica Kumburović davi. Dodao im je dasku pokušavajući da ih izvuče, ali je i njega poklopio talas. Na predlog ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića, Komisija MUPa za dodjelu nagrada i priznanja 15. februara odlučila je da za iskazanu hrabrost i požrtvovanost plaketom posthumno nagradi Darka Vujoševića. Monah Kimpanov sumnjiči se za djelo protiv opšte sigurnosti i izazivanje opšte opasnosti prilikom upravljanja čamcem koji se prevrnuo u nedjelju na Skadarskom jezeru. Bo.B.
SAOBRAĆAJNA NESREĆA NA PUTU PODGORICA KOLAŠIN
Kod Smokovca poginuo muškarac PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me
Na magistralnom putu Podgorica - Kolašin u blizini Smokovca juče je u ranim jutarnjim satima stradao Dalibor Dragojević (37), saopšteno je iz OKC-a Uprave policije. Ne sre ća s e do g o dila u 4.40 sati, na lice mjesta stigla je policija, obavljen je uviđaj koji će poka-
zati uzrok ove saobraćajne nesreće. Kako je saopšteno, vozilo “reno clio” podgoričkih registarskih oznaka udarilo je u bankinu, na krivini prije Smokovca na Zlatici. Vozač je od jačine udara ispao iz vozila. Hitna služba je odmah stigla na lice mjesta i konstatovala smrt mladića. R.C.H.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Hronika
13
požar u konobi na trubjeli
Pričinjena veća materijalna šteta
U požaru koji je izbio juče oko 13 časova izgorjela je konoba “Krivokapić” koja se nalazi na Trubjeli u blizini Nikšića. Nakon prijave požara na lice mjesta su došla tri vatrogasna vozila sa deset vatrogasaca, koji su zatekli požar u razbuktaloj fazi.
U požaru je izgorio centralni dio konobe i pričinjena je velika materijalna šteta. Na sreću nije bilo povrijeđenih. Prema izjavama vlasnika, sumnja se da je uzrok požara instalacija jer je juče nekolika puta nestajala struja. M.R.
viši sud prihvatio sporazum optuženog gojčaja sa sdt-om
Dobio 25 mjeseci zatvora zbog šverca narkotika Viši sud u Podgorici potvrdio je sporazum o priznanju krivice koji je David Gojčaj sklopio sa specijalnom tužiteljkom Mirom Samardžić, a po kojem je pristao na tri mjeseca zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije, a dvije godine zbog neovlašćene prodaje droge. Sud je prihvatio da izrekne jedinstvenu kaznu od dvije godine i mjesec zatvora. Gojčaj je potvrdio da je zajedno sa Albertom Dedvukajom stvorio kriminalnu organizaciju koja je djelovala od 2017. godine. Tužiteljki je ispričao da su svi članovi kriminalne grupe imali jasno precizirane zadatke i
da se znalo čije je zaduženje da prodaje drogu, pronalazi kupce, a čije da prevozi drogu iz Albanije u Crnu Goru, čuva je, prevozi do uličnih prodavaca, ali i preuzima i čuva novac zarađen švercom droge. “Svaki pripadnik je imao unaprijed određeni zadatak i ulogu, na način što je osuđ. D.A. kao organizator sam ili preko drugih pripadnika, opt.G.D., osuđ. R.K., R.V., Č.A., D.A.(2), Lj.A. i osuđ.R.E., radi realizacije kriminalnog plana koji je sačinio - nabavka i krijumčarenje marihuane iz Albanije u Crnu Goru radi prodaje, krijumčarenja i preprodaje u druge zemlje u re-
gionu i dalje, angažovao kao pripadnike odredio im uloge i zadatke i davao uputstva, a sebi odredio da organizuje nabavku, prodaju i prenos, a u pojedinim slučajevima prenosio drogu, predočavajući im mogućnost zarade i način krijumčarenja droge, te obezbjedjivao novac za finansiranje nabavke i vozila za prenos droge, a opt.G.D., osuđ.R.K., R.V., Č.A., D.A.(2), Lj.A. i osuđ. R.E., postali pripadnici prihvatajući kriminalni plan u pravcu vršenja neodređenog broja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, drţanje i stavljanje u promet opojnih droga”, navodi se u sporazumu. Bo.B.
u višem sudu u podgorici
Danas nastavak suđenja za pokušaj terorizma
Pred vijećem Višeg suda u Podgorici danas se nastavlja suđenje optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine. Sud će donijeti odluku o predlogu specijalnog tužioca Saše Čađenovića da se u nastavku dokaznog postupka u svojstvu svjedoka sasluša brat optuženog Milana Kneževića, Dušan Knežević, a u vezi sa boravkom Milana pod Manastirom Ostrog. Vijeće sudija treba da donese
odluku i o predlozima odbrane da se kao svjedok sasluša Vesna Velimirović, na okolnosti iskaza svjedoka oko kupovine vozila za prevoz oružja. Odbrana je predložila i da se saslušaju lica koja su 15. oktobra 2016. ušla u Crnu Goru zajedno sa Velimirovićem, kao i da svjedoče vlasnici kuće na Starom aerodromu gdje je policija donijela oružje. Osim toga, advokati odbrane traže da se kao svjedoci saslušaju poslanik
Goran Danilović, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, šef specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, te Budimir Aleksić i mitropolit Amfilohije. Jedan od advokata tražio je da svjedoče bivša ministarsku odbrane Milica Pejanović-Đurišić, bivši predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, bivši predsjednik Vlade i aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
akcija barske policije
Oduzete cigarete vrijednosti oko 7.000€ Službenici barske policije otkrili su i oduzeli cigarete bez akciznih markica vrijednosti oko 7.000 eura koje su, kako se sumnja, bile namijenjene ilegalnoj trgovini. Protiv lica koje ih je posjedovalo slijedi krivična prijava. “Naime, službenici Centra bezbjednosti Bar su, sprovodeći aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, a postupajući shodno operativnim saznanjima, na magistralnom putu Podgorica – Petrovac zaustavili i kontrolisali vozilo „škoda octavia“ kojim je upravljao B.Č. (25) iz Bara. U vozilu je pro-
nađeno oko 700 šteka cigareta marke „trocadero“ bez akciznih markica koje su, kako se sumnja, bile namijenjene ilegalnom stavljanju u promet na području Bara, vrijednosti oko 7.000 eura”, saopšteno je iz policije. Oduzete cigarete predate su policijskim službenicima Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta radi daljeg postupanja. Službenici CB Bar će protiv B.Č. nadležnom tužiocu podnijeti krivičnu prijavu, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina. R.C.H.
14
DRUŠTVO
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
TOKOM SEDMICE KONKURSI ZA UREDNIKE Šundić je kazao i da će tokom sedmice raspisati konkurse za urednike programa. “Izabrali smo direktore Televizije i Radija, a sada idu konkursi za urednike Prvog, Drugog i Satelitskog programa, te urednika Prvog programa Radija i urednika Radija 98. Dakle, formiraćemo brzo menadžerski tim i on mora da radi”, poručuje Šundić.
32
RADNIKA PRIJAVILA SU SE ZA SPORAZUMNI RASKID RADNOG ODNOSA, ŠTO JE RTCG I RIJEŠILA
GENERALNI DIREKTOR RADIO TELEVIZIJ
Generalni direktor Radio-Televizije Crne Gore (RTCG) Božidar Šundić kazao je u intervjuu Dnevnim novinama da neće podnijeti ostavku. On je na zahtjev organizatora građanskog protesta “Odupri se 97.000” odgovorio da je legitimno da kritikuju i traže ostavke, poručujući im da menadžment Javnog servisa profesionalno radi svoj posao, a da je na onima koji su ih izabrali da im sude. “Njihovo je da štrajkuju, njihovo je da kritikuju, da traže ostavke i to je legitimno. Što se tiče menadžmenta i RTCG, mi radimo u službi države, i to je suštinski odgovor. Nećemo podnijeti ostavke, ni ja ni menadžment. Profesionalno radimo svoje poslove, a državni organi i Savjet, oni koji su nas i postavili će re-
ći svoje”, poručio je prvi čovjek Javnog servisa.
PRITISCI Kritike na račun RTCG koje su posljednjih dana kulminirale, između ostalog i pozivom upućenim novinarima te medijske kuće da otkažu poslušnost mendžmentu, Šundić vidi kao pritisak na javnu riječ u Crnoj Gori. “Ovo je očigledno veliki pritisak na javnu riječ u Crnoj Gori od pojedinih opozicionih partija i nevladinog sektora. Kada smo dolazili na čelo ove medijske kuće rekli smo da ćemo profesionalno da radimo svoj posao i da će ovaj program uređivati jedino urednici ove kuće i niko drugi sa strane. Očito je da se to ne sviđa mnogim opozicionim stran-
OSTAVKE NEĆE NI JA NI MENA kama, posebno nevladinom sektoru koji je ovdje bio domaćin, gostovao u RTCG kada je htio i govorio ono što je htio”, kazao je Šundić, poručujući da su ta vremena prošla. Nacionalni javni servis, kaže, ide u novu fazu. “Radimo profesionalno, razvijamo programske sadržaje, uvodimo nove emisije, pokrenuli smo digitalizaciju i očito, u Crnoj Gori kada dobro radiš moraš da se nađeš na nekoj neodgovornoj kritici onih koji gledaju, slušaju i čitaju nacionalni Javni servis”, kaže Šundić.
SVI BI DA URE ĐUJU DNEVNIK Prvi čovjek Javnog servisa kaže i da je uređivati profesionalno jedan medij
danas u Crnoj Gori izuzetno teško. To je, po njegovom mišljenju, najveći izazov. “Kada objavite neku informaciju odmah kažu vi pripadate nekom. Odgovorno tvrdim da je Nacionalni javni servis, servis države Crne Gore koja izdvaja i novac za RTCG, ali to ne znači da mi ne treba profesionalno da radimo. Ipak, čini mi se da svaki građanin Crne Gore danas zna da uređuje večernji Dnevnik u 19.30 i da sastavlja reprezentaciju Crne Gore u fudbalu. To im je duhovna hrana. Pa kada se završi Dnevnik uveče, stižu telefonski pozivi - zašto ja nisam bio u Dnevniku, zašto sam ja bio u sedmom minutu, a ne u četvrtom i tako dalje. To je veliki problem”, kazao je on. Glavni zadatak Javnog servisa je da na profesionalan, nezavisan i korek-
Prosječna plata 500e, 720 stalno zaposlenih
Radio-Televizija Crne Gore trenutno ima 720 stalno zaposlenih, 35 honoraraca i ostalih autora koji pomažu na raznim projektima. Prosječna plata je 500 eura. Ipak, Šundić kaže da im nedostaju ljudi u tehnici i profesionalni autori, novinari za pojedine emisije i oblasti. “Ako bismo to sa tehnikom spojili zajedno mi bismo u narednom periodu mogli da kažemo da će Na-
cionalni javni servis svoju gledanost i svoju povjerljivost podići za još 20%. Ali mi moramo da modernizujemo Javni servis, da napravimo jedan socijalni program gdje bi oko 150 ljudi riješili, a da na njihova mjesta dovedemo 50 mladih obrazovanih ljudi koji trebaju RTCG”, kazao je Šundić. Govoreći o rodbinskim vezama u RTCG, njih je, kaže, bilo i ima ih
trenutno. “Kada sam došao na čelo RTCG bilo je nešto oko 170 ljudi, sada se taj broj smanjio, jer roditelji, recimo odlaze u penziju. Znači, jedno 20ak manje, ali i dalje ima zahtjeva da roditelji žele svoju djecu da zaposle ovdje, da nastave ono što su oni radili. Ipak, nama će osnovno mjerilo biti profesionalizam”, kazao je on.
Šundić
tan način izvještava građane Crne Gore o onome što se dešava u državi. Podizanje standarda poštovanja novinarskog Kodeksa je osnovni zadatak, jer mi smo ovdje svi zbog programa, kaže Šund i ć . “Program je naša roba koja ako je dobra na tržištu prolazi, ako nije onda
DRUŠTVO
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
“Razmišljamo o parlamentarnom kanalu, jer nam skupštinski prenosi, suđenja oduzimaju ogromno vrijeme i remete programsku šemu. Zato gledaoci vrlo često negoduju sa pravom, i pitaju zašto određena emisija ne ide i zašto je pomjerena, ali mi nikada ne možemo predvidjeti do kada će događaji koje prenosimo trajati. Ali kada bi parlamentarni ili treći kanal to sve preuzeo onda bi bili rasterećeni Prvi i Drugi, posebno što sada ulažemo u program jako puno”.
15
Odgovornost Savjeta Tužbe koje su bivši direktori RTCG podnosili protiv te medijske kuće zbog nezakonitih smjena su veliki problem u finansijskom smislu, saglasan je Šundić. On, ipak nije želio da prejudicira sudske odluke postupaka koji su u toku. “Jedan dio odgovornosti snosi Savjet koji je u proteklom periodu nezakonito smijenio, kako sudovi kažu, određeni broj direktora što je ovu kuću koštalo. Kako će biti, ne želim da prejudiciram sudske presude i odlu-
ke, ali mi ćemo se kao Javni servis prema svakoj sudskoj odluci odnijeti profesionalno”, kazao je on. Iako je većinu tih smjena pokretao Savjet RTCG, on, kaže Šundić, nema nikakvu odgovornost, što bi trebalo promijeniti.
“Čini da u svim ovim slučajevima Savjet nema nikakvu odgovornost, a trebalo bi da ako je neko nekog nezakonito smijenio da odgovara. Oni su mnogo zaštićeni zakonom, ja mislim da se to mora mijenjati”, smatra Šundić.
JE CRNE GORE BOŽIDAR ŠUNDIĆ ZA DN:
EMO PODNIJETI ADŽMENT RTCG su problem veliki. Takođe, cilj je i da završimo digitalizaciju, da dobijemo moderan signal, da podižemo profesionalni standard kada je u pitanju program. Znači, da odgovorimo zahtjevu gledaoca, građanina, da on bude zadovoljan Nacionalnim javnim servisom jer on nema četiri televizije, ima samo jedan Nacionalni javni servis”, poručuje Šundić.
DIGITALIZACIJA
U zgradi RTCG trenutno su u toku veliki radovi, koji podrazumijevaju prilagođavanje procesu digitalizacije, za šta je država izdvojila 17,5 miliona eura. Digitalizacija Nacionalnog javnog servisa i digitalni signal, prelazak na moderan signal je, kaže Šundić, prio-
Gledanost veća za dva odsto Posljednja rađena ispitivanja o gledanosti Javnog servisa, kaže Šundić, pokazuju povećanje od dva procenta. “Svakodnevno dobijamo izvještaje iz Telekoma o gledanosti našeg programa i mi smo od šest televizija u sredini, nekad smo prvi, nekad drugi, ali naš šer trenutno je u prosjeku 9,55 i mi smo sa tim zadovoljni”, kaže on. Međutim, svjestan je da pojedini programski sadržaji moraju bolje da se koncipiraju, posebno filmski i serijski program. “Tu moramo dosta da ulažemo i proizvodimo. Ove godine ćemo oko 200.000 eura uložiti u korpodukciju i produkciju, ali je jedan od problema i što nema toliko stvarala u Crnoj Gori. Nema dobih humorističkih serija, nemamo naš izvorni crnogorski, tradiocionalni humor, jer nema dobrih scenarija”, kaže Šundić.
ritet i obaveza. “Mi smo trenutno u fazi ogromnih zanatskih radova i studijske opreme koja dijelom treba da stigne, reportažnih kola koja su stigla i na kojim je u toku obuka. Stigla su mala reportažna kola sa četiri kamere sa kojih već radimo prenose u Crnoj Gori, velika sa 13 kamera, imali smo vatreno krštenje na Monteviziji 9. februara, a drugo vatreno krštenje je u ponedjeljak, 25. februara kada prenosimo košarkašku utakmicu iz Sportkog centra Crna Gora – Letonija”, kazao je Šundić. Uporedo sa radovima traje i obuka kadra. Edukacija je, kaže Šundić, veoma važna, jer novi uređaji traže nove izazove. “Već 80 odsto kadra odgovara zahtjevu digitalizacije. Mi se orijentišemo na sopstveni kadar, normalno tamo gdje nedostaju tražimo nove ljude. Oni će moći i te kako da odgovore zahtjevu vremena, zahtjevu tehnološke revolucije koja je posebno značajna u ovom digitalnom sistemu. Mi smo ponosni što ćemo u godini jubileja, 75 Radija, 55 godina TV i 5 godina portala u svaki crnogorski dom, nadamo se 27. novembra na Dan RTV pustiti digitalni signal”, poručio je on, navodeći da je taj rok realan, ali uz veliki rad.
EUROSONG I MONTEVIZIJA KOŠTAĆE 170.000 EURA Montevizija i učešće Crne Gore na Eurosong koštaće, kaže prvi čovjek RTCG, 170.000 eura. “Montevizija je koštala 36.500 eura, ostali dio ide na Eurosong. S tim da smo tu imali nepredviđenih stvari, umjesto jednog autora ide njih šest, što nam je povećalo troškove”, kazao je Šundić. Ipak, poručuje da će uraditi sve da na profesionalan način grupu D-mo-
BUDŽET KOLI KO SE MOŽE SA 13 MILIONA? Šundić je zadovoljan budžetom koji država izdvaja za Javni servis, iako poručuje da novca nikad dosta. “Ja sam čovjek koji voli prvo da vidi šta radimo pa koliko košta. Ako želimo da ulažemo u program, nove forme televizijske, radijske, portal, to nije dovoljno. Međutim, mi smo zadovoljni sa 0,30% BDP-a koji izdvaja Vlada na godišnjem nivou za Javni servis. Ove godine pokrenuli smo 28 novih emisija, nove formate, produkciju dižemo na jedan viši nivo. Reći ću vam samo jedan detalj, prvi put od postanka ove ku-
ll, pobjednike Montevizije isprate u Tel Aviv. “Ponosni smo na Monteviziju. Prvi put su četiri žirija odlučivala, željeli smo da više mamini i tatini sinovi ne učestvuju, već oni najbolji. Mislim, da sa dobrom pripremom, doradom kompozicije, scenografijom da će grupa D-moll u pravom smislu predstavljati Crnu Goru na Eurosongu”, kaže Šundić. će na projektu Montevizije pokazani su laseri i zvjezdano nebo koje niko nikada nije vidio na ovim prostorima. Znači, ulažemo u produkciju u proizvodnju programa, u scenografiju”, kaže on. Pohvalio se i novim studijom od 500 m2 u kome se nalazi čak osam studija. Kapaciteti kuće, kaže moraju da se iskoriste. “Mi smo sve to uradili. U našem velikom studiju imate izuzetne uslove za rad, tehniku, samo jedna naša nova kamera košta 250.000 eura, to je najmodernija kamera koja je izašla iz Sonija. Ponosni smo na ono što radimo. Treba još da se radi, ali ja sam pristalica da radimo stepenicu po stepenicu da dolazimo do vrha, a ne da radimo ad hok”, poručuje Šundić. Bo.P.
16
dRUŠTVO
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
kccg: za izgradnju tri klinike 13 miliona
Traži se model finansiranja za Kliniku za psihijatriju Izgradnja tri nove klinike u krugu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) koštaće oko 13 miliona eura, a početak izgradnje objekta Klinike za psihijatriju, za koju novac još nije obezbijeđen, zavisiće od ishoda pregovora sa finansijskim institucijama. Generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu Milica Škiljević ukazala je da su izgradnja klinika za infektivne bolesti, za dermatovenerologiju i za psihijatriju prioritetni infrastrukturni projekat u oblasti zdravstva. Ona je agenciji Mina kazala da je novac za izgradnju klinika za infektivne bolesti i za dermatovenerologiju obezbijeđen iz Programa IPA 2018 i državnog budžeta, dok traže podršku za realizaciju projekta izgradnje Klinike za mentalno zdravlje. Škiljević je navela da je objekat postojeće psihijatrijske klinike star i smješten u neadekvatnom prostoru “barake” u parku Petrovića, na
zemljištu koje nije vlasništvo Kliničkog centra, kao ni objekat. Podsjetila je da je u proteklom periodu adaptiran postojeći objekat, čime su neznatno poboljšani uslovi za smještaj i liječenje pacijenata, ali da je KCCG, uz prethodnu saglasnost Ministarstva zdravlja, uradio glavni projekat kojim je predviđena izgradnja nove klinike. Kako je istakla Škiljević, izgradnjom i opremanjem Klinike za mentalno zdravlje, čija je vrijednost procijenjena na oko 4,75 miliona eura, biće trajno riješen problem uslova i smještajnih kapaciteta mentalno oboljelih pacijenata. Ona je kazala da je projekat Klinike za mentalno zdravlje uvršen na Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata čija realizacija mijenja stanje u državi sa aspekta stvaranja više mogućnosti za razvoj i bolji kvalitet života, te da su dužni da kroz različite modele traže podršku za realizaciju tog projekata. R.D.
međunarodna borba protiv nasilja nad ženama
Uz ples i bUbnjeve razbile tišinU nasilja nad ženama Posebnom bubnjarskom kompozicijom koju je osmislio i sa aktivistkinjama za ženska prava izveo Dragoljub Đuričić počeo je sedmi ples protiv nasilja u okviru najmasovnijeg aktivističkog pokreta u istoriji međunarodne borbe protiv nasilja nad ženama “Milijarda ustaje”. Đuričić je tom prilikom kazao da mu je drago što se na ovom događaju i u ovoj borbi pored divnih ženskih glasova, čuje i jedan muški.
“Ja sam danas ovdje iz sveg srca i sve duše. Da nije bilo moje majke i moje babe, koja dalje od Risna nikad nije otišla, ja nikad ne bih obišao svijet. Ja sam zato okupio djevojke i žene Podgorice da napravimo jednu bubnjarsku kompoziciju koja je doprinos svim našim ženama koje se oslobode, jer ništa nije vrijedno kao sloboda. Ako ovim danas ohrabrimo makar samo jednu ženu koja trpi nasilje da se obrati za pomoć, smatraću to uspje-
hom”, poručio je juče Đuričić. Predsjednica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević podsjetila je da je ovo sedma godina otkada se Crna Gora priključila globalnoj kampanji “Milijarda ustaje”. Ovogodišnji ples održan je pod sloganom “Razbijam tišinu” u organizaciji NVO Sigurna ženska kuća i NVO Ženski glasovi uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, UNDP-a i Delegacije EU u Crnoj Gori. R.D.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
DRUŠTVO
PODACI FONDA ZDRAVSTVA ZA 2018. GODINU
17
ZEMLJE U KOJIMA SMO SE NAJVIŠE LIJEČILI
ZA LIJEČENJE VAN ZEMLJE 7,5 MILIONA 830 Srbija - 3.257 Turska - 345 Hrvatska - 95 Njemačka - 37 Slovenija - 27 Republika Srpska - 27
pacijenata manje je poslato na liječenje van zemlje 2018. nego li godinu ranije
Na liječenje u inostranstvo se upućuju osiguranici čije liječenje se ne može uspješno obaviti u Crnoj Gori, a najviše zbog dijagnostičkih procedura prije svega PET CT, složenih procedura i teških komplikacija u liječenju, a odnose se na neurohirurške operacije, operacije iz oblasti ortopedije, kardiohirurgije, oftalmologije, transplantacije organa...
Liječenje crnogorskih osiguranika van zemlje, koštalo je državu prošle godine oko 7,5 miliona eura, što je 1,63 miliona manje nego 2017, saopštili su Dnevnim novinama iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZZO). Naime, preliminarni podaci Fonda pokazuju da su tokom 2018. godine na liječenje u inostranstvo upućena 3.842 osiguranika, što je u odnosu na isti period 2017. godine manje za 830 pacijenata.
■ TROŠKOVI MANJI NEGO 2017.
“Ukupni troškovi za liječenje osiguranih lica Fonda u inostranstvu u 2018. godini, prema preliminarnim podacima, iznose 7.445.390,83 eura i manji su nego 2017. godine za 1,63 miliona ili za 17,93 procenta”, saopštio je Dnev-
Direktor Fonda je kazao i da očekuje da će se u narednom periodu postepeno smanjivati upućivanje crnogorskih osiguranika na liječenje van zemlje.
nim novina prvi čovjek Fonda Sead Čirgić. Podaci Fonda pokazuju i da se iz godine u godinu smanjuje broj građana koji idu na liječenje u susjednu Srbiju, dok se povećava broj onih koji idu u druge države u inostranstvu. “Od ukupnog broja upućenih na liječenje u inostranstvo u 2018. godini u zdravstvene ustanove u Republiku Srbiju upućeno je 3.257 osiguranika i 585 u ostale države u inostranstvu. Smanjen je broj upućenih u Srbiju za 939 ili za 22,38 odsto, a povećan broj pacijenata koji su išli na liječenje u druge države u inostranstvu za 109 ili za 22,90 procenata”, kazao je Čirgić. Od izdatih uputa za liječenje, kontrolu i dijagnostičke procedure u zdravstvene ustanove u inostranstvu, 3.257 osiguranika ili 84,77 odsto od ukupnog broja osiguranika upućenih na liječenje u inostranstvo izdato je za liječenje u Srbiju, dok je 345 osiguranika ili 8,98 procenata upućeno u Tursku, 95
ili 2,47 odsto u Hrvatsku, 37 ili 0,96 procenata u Njemačku, te po 27 ili po 0,7 odsto u Sloveniju i entitet BiH Republiku Srpsku, dok je u drugim državama upućeno 54 osiguranika ili 1,41 odsto.
■ NAJČEŠĆI RAZLOZI LIJEČENJA VANI
“Na liječenje u inostranstvo se upućuju osiguranici čije liječenje se ne može uspješno obaviti u Crnoj Gori, a najviše zbog dijagnostičkih procedura prije svega PET CT, složenih procedura i teških komplikacija u liječenju, a odnose se na neurohirurške operacije, operacije iz oblasti ortopedije, kardiohirurgije, oftalmologije, transplantacije organa i drugo”, precizirao je Čirgić. Direktor Fonda je kazao i da očekuje da će se u narednom periodu postepeno smanjivati upućivanje crnogorskih osiguranika na liječenje van zemlje. “Jačanjem ukupnih kapaciteta u Kliničkom cen-
tru Crne Gore, prvenstveno jačanjem i usavršavanjem kadra u KCCG i angažovanjem medicinskih eksperata izvan Crne Gore, nabavkom savremene sofisticirane dijagnostičke i druge medicinske opreme i obezbjeđivanjem odgovarajućih prostornih kapaciteta, očekivanje je da će se u narednom periodu postepeno smanjivati upućivanje radi dijagnostike i liječenja van Crne Gore, s tim što će za teška oboljenja i najsloženije procedure i dalje postojati potreba za upućivanjem, ukoliko se ne može obezbijediti uspješno liječenje u zdravstvenim ustanov a m a u Crnoj Gori”, zaključio je Čirgić Čirgić. Bo .P.
Od ukupnog broja upućenih na liječenje u inostranstvo u 2018. godini u zdravstvene ustanove u Republiku Srbiju upućeno je 3.257 osiguranika i 585 u ostale države u inostranstvu. Smanjen je broj upućenih u Srbiju za 939 ili za 22,38 odsto, a povećan broj pacijenata koji su išli na liječenje u druge države u inostranstvu za 109 ili za 22,90 procenata
18
Crna Gora
Tribina o borbi proTiv korupcije
Građani tvrde da korupcije ima, ali je niko ne prijavljuje U Bijelom Polju tokom vikenda održana je tribina gdje je konstatovana saradnja lokalne uprave, nevladinog sektora i građana, o značaju transparentnosti rada lokalne uprave, vidljivosti procedura i njihovoj dostupnosti građanima. Predsjednik NVO “Euromost” Almer Mekić, u svojstvu moderatora tribine, istakao je značaj saradnje navedenih činilaca na popravljanju ukupnog ambijenta življenja u društvu bez korupcije i nepravilnosti u radu onih u lokalnoj upravi i javnim institucijama. Mekić je naveo da je imao dobru saradnju i otvorenost lokalnog tima u realizaciji niza aktivnosti kojima se očigledno podigao nivo svijesti i javnosti u radu organa i službenika u lokalnoj upravi. Glavna administratorka Opštine Marina Petrić uvela je učesnike tribine u istorijat procesa, saradnje između opština, konsultacije sa Vladom, NVO i drugim institucijama od značaja u procesu borbe protiv korupcije na lokalnom nivou i donošenja lokalnog plana kao, kako je kazala, najznačajnijeg dokumenta koji definiše i tretira korake i aktivnosti u prevenciji mogućih oblika korupcije. Sekretarka za lokalnu upravu Saida Čikić predstavila je plan izrazivši zadovoljstvo da se isti realizuje po planiranoj dinamici uz konstataciju da je samo sedam od 23 opštine, koji su usvojile plan i imenovale tim. “Opština Bijelo Polje je jedna od tih. Tim koji formira predsjednik Opštine je multisektorski i zastupljeni su ljudi iz razlitih segmenata društva, koji su na posvećen način radili na pripremi kao i na realizaciji plana. Od važnijih realizovanih aktivnosti za prethodni
dvogodišnji period, dostupni su besplatni brojevi građana za prijavu nepravilnosti u radu svih organa, javnih službi i službenika. Takođe, istrukcije o načinu prijave korupcije su istaknuti na sajtu. Imamo uspostavljenu knjigu za prijave nepravilnosti u radu službenika, kutiju za žalbe i sve istaknuto na vidnom mjestu u holu Opštine”, kazala je Čikić. Član tima za borbu protiv korupcije Mijomir Vojinović napravio je retrospektivu rađenog i realizovanog, istakavši da je na lokalnom nivou urađeno sve šta je traženo sa državnog nivoa. “Urađena je dokumentacija, sklopljeni timovi, realizovano niz aktivnosti i za to služimo kao primjer. Nedostaju prijavljeni slučajevi korupcije i to je malo zbunjujuće, jer građani intenzivno ponavljaju da ima korupcije, ali nikako da i takav primjer i prijavu vidimo”, poručio je Vojinović. Odbornica Bojana Furtula se u svom izlaganju bazirala na djelovanje institucija u cilju prevencije, suzbijanju i indetifikovanju korupcije. “Rezultati ovih procesa su kažnjavanje tih pojava i počinilaca. Smatram da se problem korupcije mora rješavati na državnom nivou, ako tako ne uradimo stvari šta očekivati na lokalnom nivou”, pitala je Furtula. Član tima Zdravko Janjušević istakao je da je osnovna pretpostavka da moramo sve uraditi i kvalitetno pripremiti teren da do korupcije ne dođe. “Time pomažemo i rukovodiocima u lokalnoj upravi da u zdravijem i uređenijem ambijentu rade, sa jasnom svijesti i kod njih i zaposlenih o štetnosti korupcije i njenim posledicama”, poručio je Janjušević. B.Č.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
veliki problemi i šTeTa nakon o
Vjetar obarao fasade i elektr
O
rkanski vjetar izazvao je brojne probleme u primorskom i centralnom regionu Crne Gore, a pričinjena je i velika materijalna šteta kako na gradskoj infrastrukturi, tako i na privatnoj imovini građana.
Bura, jačine preko 100 kilometara na čas, koja je u petak iza ponoći počela da duva prouzrokovala je štete na elektro mreži, zelenilu, gradskoj infrastrukturi i na krovovima kuća od Sutorine do Kamenara. Opet je razotkriven krov Instituta Igalo, iznad bazena, pa će i treninzi PVK Jadran biti odloženi do daljnjeg, a vaterpolisti i plivači moraće najvjerovatnije za Budvu ili Nikšić. Radnici gradskih službi imali su na desetine intervencija uklanjanja stabala i oštećenih objekata. Orkanski vjetar pričinio je ogromne štete na viskonaponskoj i niskonaponskoj mreži u hercegnovskoj opštini i selima u zaleđu. Bez struje je dio Zelenike, Lalovina, Kuti i dio Kumbora. Bez napona su skoro dva dana i sela Mokrine, Kameno, Kruševice, Vrbanj, dio prema Žlijebima. Ni nekoliko naselja na Luštici je tokom vikenda bilo bez struje. Iz CEDIS-a su naveli da su havarije ogromne, da je popadalo dosta stubova i mole građane da budu strpljivi.
■ KOTOR Nakon orkanskog vjetra koji je pričinio veliku štetu i na teritoriji kotorske opštine, više požara tokom subote i uklanjanja polomljenih i iščupanih stabala i reklamnih panoa, stubova i nadstrešnica, preksinoć je u donjogrbaljskom selu Višnjevo, 20 minuta iza ponoći izbio šumski požar većih razmjera. Prema riječima komadira kotorske Službe zaštite Maksima Mandića, gorjelo je nisko rastinje. S obzirom na jak olujni vjetar, po-
U TUzima ošTećeni plasTenici
Predsjednik Opštine Tuzi dr Abedin Adžović obišao je domaćinstva i poljoprivredne proizvođače koji su pretpjeli štetu nastalu olujnim vjetrom. “Izlazak na teren i obilazak naših poljoprivrednika i domaćinstava je ustaljena dobra praksa, koju baštini Opština Tuzi, kako bi mogli da u pravoj mjeri pružimo podršku i budemo uz naše sugrađane u ovim teškim situacijama”, saopštio je predsjednik Adžović. Obilaskom terena, utvrđeno je velika šteta, prije svega na plastenicima poljoprivrednika iz Malesije. “Opština Tuzi ce nastojati da poljoprivrednici koji su pretrpljeli štetu istu nadoknade od nadležnih institucija. Dakle, procjenu štete će utvrditi Komisija za elementarne nepogode, dok je za isplatu nadležno resorno ministarstvo. Poljoprivredu cijenimo kao važan razvojni potencijal Malesije i ne možemo je prepustiti samoj sebi, već naprotiv, uz relevantne institucije moramo iznalaziti rješenja da se ona unapređuje i razvija”, zaključio je Adžović.
Adžović
Oštećen bazen u Herceg Novom
žar je ugašen četiri sata kasnije. Na uviđaju je, kako kaže, bila i kotorska ispostava policije, a uzrok požara za sada je nepoznat. Morali su da uklone i veliki stub sa informativnom tablom za benzinsku stanicu Pavgord u Radanovićima, jer je, usljed snažnih naleta vjetra, prijetio da padne na magistralni put Tivat-Kotor-Budva.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
orkanskog Vjetra u Crnoj gori
o drVeće, rušio rične stuboVe
Crna Gora
19
U DanilovgraDU pola DalekovoDa van fUnkcije
Sjeverni vjetar-bura u noći između petka i subote oborio je veliku konstrukciju za renoviranje hotela u Bulevaru dinastije Petrović u Baru
jesu uspjeli da spasu zbog jakog vjetra.
■ TIVAT
Vjetar oborio veliku konstrukciju za renoviranje hotela u Bulevaru dinastije Petrović u Baru
■ BAR Olujna bura koja duva od petka veče napravila je brojne štete i u opštini Bar. Sjeverni vjetar-bura u noći između petka i subote oborio je veliku konstrukciju za renoviranje hotela u Bulevaru dinastije Petrović u Baru i oštetio dio nadstrešnice stare benzinske pumpe.
Načelnica PJ Bar - Direktorata za vanredne situacije Pera Pavlica Dragišić kazala je da su se pozivi upućeni njima odnosili na oštećene krovove i automobile. Ona je apelovala na građane da obrate pažnju gdje se parkiraju i kada prolaze pored gradilišta. Barska Služba zaštite za 12 sati imala je devet intervencija. U Sutomoru je izgorjela palma, koju vatrogasci ni-
Radnici Komunalnog imali su pune ruke posla i u Tivtu, gdje je jak sjeverni vjetar srušio brojna stabla. Osim toga, na krov vrtića u Donjoj Lastvi palo je veće stablo bora. Vjetar je polomio grane drveća i u velikom gradskom parku, kroz koji je u subotu bilo zabranjeno kretanje prolaznika. Jaki naleti vjetra porušili su i dvadesetak bilborda i nekoliko saobraćajnih znakova na magistrali. I u opštini Tivat je bilo problema sa snabdijevanjem električne energije, koja je često nestajala pa dolazila. Avioni iz Tivta i za Tivat tokom vikenda su preusmjeravani za slijetanja i polijetanja iz Podgorice, a otežano su saobraćali i trajekti između Lepetana i Kamenara. Služba zaštite je primila više od 60 poziva građana za pomoć i asistenciju.
■ PODGORICA Vjetar olujne jačine i u nedjelju je nastavio ruši stabla i grane drveća, a tokom noći je pao i dio fasade sa jedne zgrade u Zagoriču. Tokom subote oštećene su fasade nekoliko zgrada u Bloku V i na Starom aerodromu, dok su mnogi građani imali problem sa krovovima svojih kuća. Jak vjetar je najviše proble-
Na sjednici Kriznog štaba Opštine Danilovgrad juče su precizirani dalji zadaci na otklanjanju šteta od olujnog vjetra, koji je tokom vikenda protutnjao i bjelopavlićkom ravnicom i katunskom nahijom. Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević kazala je da juče nije bilo odmora za opštinske službe i institucije, navodeći da su sve raspoložive snage bile mobilne u slučaju potrebe i eventualnog nevremena. Prema riječima načelnika Službe zaštite Gorana Radulovića, svi vatrogasci, podijeljeni u četiri grupe, radili su na uklanjanju drveća sa mjesnih puteva i saobraćajnica, a lokalizovali su i 12 požara - deset na stambenim objektima i dva na niskom rastinju. On je kazao da su uvedena stalna dežurstva i da nastoje da, u okviru materijalnih i kadrovskih mogućnosti, svim građanima izađu u susret. U slučaju potrebe mogu pozvati na brojeve telefona 811-093 i 067/666-093. Direktor Komunalnog ma i štete izazvao lomljenjem grana, čak i čitavih stabla, pa su ekipe gradskog Zelenila posjekle i uklonile polomljena stabla i grane na Bulevaru Mihaila, Rovačkoj ulici, na Marezi, Ulici SKOJ-a, Ulici Španskih boraca, Bracana Bracanovića, Bulevaru Svetog Petra, na putu Radomira Iva-
preduzeća Miodrag Ćupić kazao je da su zaposleni u tom preduzeću pritekli u pomoć i porodici Galičić u naselju Ciglana, kod Spuža, koja je ostala bez krova nad glavom, ali je utočište našla kod komšije Marinka Begovića. Takođe, i pripadnici Odjeljenja bezbjednosti su danonoćno patrolirali po mjesnim zajednicama i konstatovali da je jedna osoba lakše povrijeđena od udarca crijepom, dok je oštećeno devet automobila. Šef danilovgradske poslovnice Ranko Šaranović je rekao da je od deset vazdušnih dalekovoda, pet van funkcije, a ostali su djelimično u pogonu. “Ogromne su havarije na mreži, jer ima dosta porušenih stubova, na kilometre pokidanih žica i iskrivljenih konzola. Dobili smo pomoć od ekipe iz Podgorice, međutim sa 22 izvršilaca nijesmo u mogućnosti da intervenišemo na svim lokacijama. Prioritet je otklanjanje kvarova na dalekovodima, a zatim na primarnoj mreži”, rekao je Šaranović. novića, u Bloku V, Ulici Blaža Jovanovića, Bulevaru Revolucije, Moskovskoj ulici, Ulici slobode, na Bulevaru serdara Jola Piletića. Nevrijeme je prouzrokovalo i štete na javnoj rasvjeti, bilbordima i semaforskoj signalizaciji na čijoj se sanaciji takođe intenzivno radi. M.M.
20
CRNA GORA Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Adresa: Rimski trg 46, 81000 Podgorica, Crna Gora tel: +382 20 234 105 fax: +382 20 482 109 www.mpr.gov.me
JAVNI POZIV za dodjelu podrške uzgoju višegodišnjeg ljekovitog i aromatičnog bilja za 2019. godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2019. godinu i budžetskim programom 2.1.7 – Podrška uzgoju višegodišnjeg ljekovitog i aromatičnog bilja, objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške uzgoju višegodišnjeg ljekovitog i aromatičnog bilja za 2019. godinu. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i Zahtjev za odobravanje podrške objavljeni su na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (www.mpr.gov.me). Rok za dostavljanje zahtjeva za podršku po ovom Javnom pozivu je 1. novembar 2019. godine. Informacije u vezi sa ovim Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona 020/482-150.
Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Adresa: Rimski trg 46, 81000 Podgorica, Crna Gora tel: +382 20 234 105 fax: +382 20 482 109 www.mpr.gov.me
JAVNI POZIV za dodjelu podrške u povrtarskoj proizvodnji za 2019. godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2019. godinu i budžetskim programom 2.1.6 – Podrška povrtarskoj proizvodnji, objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške u povrtarskoj proizvodnju za 2019. godini. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i Zahtjev za dodjelu podrške objavljeni su na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (www.mpr.gov.me). Rok za dostavljanje zahtjeva za podršku po ovom Javnom pozivu je 1. novembar 2019. godine. Informacije u vezi sa ovim javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona 020/482-176.
BAR: NOVI PROTEST ZBOG SJEČE ČEMPRESA
Nadležni hitno da odrede novu lokaciju za vrtić
U Baru su juče nastavljeni protesti zbog sječe čempresa i gradnje vrtića u dvorištu Gimnazije, a okupljeni građani su poručili da se mora pronaći druga lokacija za vrtić, posade novi čempresi, te da odgovaraju oni koji su odgovorni za njihovu sječu. Stefan Đukić, jedan od organizatora protesta, poručio je da su obustavom gradnje vrtića sačuvali dvorište škole i park za buduće generacije. On je naveo da je sada na vlastima da pronađu drugu lokaciju za vrtić i da se posade novi čempresi. “Nijesmo uspjeli da sačuvamo čemprese, a onaj koji je naredio njihovu sječu, sada treba da izađe i da kaže ‘kriv sam’. Mi se ne borimo za uske interese, već za opšte dobro. Zaustavili smo gradnju vrtića na ovom mjestu, gdje ne bismo samo izgubili park i dvorište, već bi nastalo i veliko zagušenje u
saobraćaju, ali smo spasili i vrtić u Ulici maršala Tita i grad od tzv. ‘budvanizacije’, jer je na njegovom mjestu, kao što smo čuli, bila planirana izgradnja osmospratnice. Vi ste oživjeli demokratiju u Crnoj Gori, a gimnazijsko dvorište pretvorili u atinsku agoru i rimski forum”, kazao je Đukić okupljenim građanima. Ilija Zeković je istakao da su pokazali da nijesu imali skrivene ciljeve, te da su vodili borbu za interese građana i opšte dobro. “Naše emocije, zagrljaji i suze kada smo čuli da će gradnja vrtića biti obustavljena, pokazali su jasno naše namjere i demantovali skrivene cijeve i političke motive koji su nam bili pripisivani i koje nam i dalje pripisuju”, naveo je Zeković. Naglasio je da su posebno zahvalni profesorima, koji su “stali ispred učenika i održali im najvažniju
lekciju”. Juče je to bila profesorica Gimnazije Jasna Šćekić, koja je, između ostalog, poručila: “Sjećanje je bandoglav stvor - odbija da umre. Zato, Bar pamti”. Podsjećamo, predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković zatražio je od Uprave javnih radova da raskine ugovor o gradnji vrtića u Baru i da uredi postojeću lokaciju sađenjem 90 čempresa. On je poručio da neće raditi protiv volje građana, a naročito ne uz policijske kordone. Istakao je i da su vjerovali da emocije nijesu iznad potrebe da se ulaže u budućnost, te da su samo željeli najbolje uslove za djecu u Baru. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je najavio da će u okviru nadležnosti koje ima, pokrenuti proceduru za određivanje lokacije za novi vrtić u narednim danima.
USKORO UREĐENJE UNIVERZITETSKOG KOMPLEKSA
Oko 1,2 miliona eura za uređenje FLU na Cetinju Vlada Crne Gore potpisala je ugovor o uređenju terena dijela univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti i opremanju Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. Vrijednost ovog projekta, čija je realizacija predviđen Kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore, iznosi oko 1,2 miliona eura. Za izvođača je izabrana danilovgradska kompanija “Eurozox”, koja se ugovorom obavezala da radove završi u roku od sedam mjeseci od dana uvođenja u posao.
Za izvođača je izabrana danilovgradska kompanija “Eurozox”, koja se ugovorom obavezala da radove završi u roku od sedam mjeseci od dana uvođenja u posao Ugovorom su obuhvaćeni nabavka kancelarijske opreme i opreme neophodne za održavanje stručne nastave iz smjera slikarstva, vajarstva, fotografije i dizajna, kao i uređenje terena, radove na pristupnim saobraćajnicama, trotoarima i prate-
ćim sadržajima. Izgradnja objekta Fakulteta likovnih umjetnosti, u zahvatu Urbanističkog projekta “Stari Obod”, završena je krajem 2017. godine, nakon čega je Uprava javnih radova sprovela postupak javne nabavke, u cilju opremanja enterijera i stavljanja objekta u funkciju. Fakultet likovnih umjetnosti, ukupne površine od oko 5.100 metara kvadratnih, predviđen je za održavanje nastave iz oblasti likovnih umjetnosti za oko 140 studenata.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
HRONIKA TIVTA
TIVAT ZANIMLJIV INVESTITORIMA
Interesovanja za ulaganja u kompleks Župa i Sveti Marko D
21
Delegacija Opštine Tivat
elegacija Opštine Tivat iskoristila je boravak na Sajmu turizma u Beogradu za promociju turističko-investicionih potencijala, kao i da obezbijede stručnjake za izradu kvalitetnog programskog zadatka za izradu Strategije razvoja turizma u naredne četiri godine. Potpredsjednik opštine Tivat Dejan Maslovar, menadžer Opštine Marko Petričević i sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo Petar Vujović imali su razgovore sa, kako su istakli, ozbiljnim ulagačima u turističku privredu Tivta. “To su predstavnici kompanije A, u čijem vlasništvu je novootvoreni hotel ‘Grand tornik’ na Zlatiboru. Kompanija koja je vrlo diversifikovana u svojim djelatnostima i zainteresovana je za ulaganja u Tivat. Posebno ih interesuje lokacija na Župi, počev od Sportske dvorane preko tzv. Verona Bič do kompleksa od 80.000 kvadarata na Župi, čiji je većinski vlasnik HTP ‘Mimoza’, ali 20 odsto je u vlasništvu Opštine”, rekao je menadžer Opštine Marko Petričević.
Za kompleks Župu, gdje je stepen izgrađenosti 100.000 kvadrata, zainteresovani su i investitori iz Francuske. Zanimljivo je, ističe Petričević, da su oni svoju kalkulaciju radili na 50.000, što je neuobičajeno, jer investitori obično traže više. “Očito je da se radi o ozbiljnom investitoru koji svoju priču vidi ukolpljenu u prirodni ambijent sa akcentom na očuvanje prirode”, istakao je Petričević. Kako je sajam mjesto da se naprave i drugi poslovni sastanci i ostvare novi kontakti u smislu razvoja privrede grada, kao i razvoja održivih strategija, delegacija Opštine je imala susret i sa predstavnicima kompanije “Mona”, koji su takođe zainteresovani za ulaganja u tivatsku opštinu. Riječ je o kompaniji koja
takođe dosta ulaže u turizam. Pored Župe, koja je, kako ističe Petričević, investicioni biser, predmet interesovanja je i Ostrvo Sveti Marko za koje je takođe zainteresovan jedan francuski investitor. “Ostrvo Sv. Marko je u trostrukoj vlasničkoj strukturi. Većinski vlasnik je ruska kompanija ‘Metropol’, jedan dio pripada crkvi, dok je treći, manji dio vlasništvo građana koji svoje parcele nisu prodali. Interesovanje je izrazila francuska hotelska grupacija, ali ne kao turistički operater nego u smislu investicionog ulaganja koje bi na kraju rezultiralo saradnjom sa poznatim turističkim operaterima kao što je ‘Fourseasons’ ili slični operateri u globalnom
turističkom lancu”, naveo je Petričević. Sveti Marko je od beogradskog Putnika, 2007. kupio ruski “Metropol” koji, iako najavljujući izgradnju elitnog turističkog odmarališta klase šest zvjezdica, na ostrvu do sada nije ništa urađeno. “To je kompleksno pitanje i s obzirom na trenutnu situaciju, ne samo u turizmu, ne mogu se davati procjene o rezultatima tih razgovora, ali je veoma bitno da je proces u toku”, naglasio je Petričević. On je istakao da opština Tivat ima kompletiranu prostorno plansku dokumentaciju i otvorena je za investitore, ali dosta zavisi i od globalne situacije. Međutim, kako se radi o interesovanju no-
vih investititora koji se nisu do sada pojavljivali na crnogorskom tržištu možda ti pregovori, kaže Petričević, budu donijeli pozitivan rezultat. Navodi da je sastanak održan i sa profesorima fakulteta “Singidunum” u Beogradu povodom izrade Strategije razvoja turizmna za period 2019 - 2022. godina. S obzirom da je fokus Opštine i resornog Sekretarijeta na izradi Strategije turizma, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo, Petar Vujović je razgovarao sa profesorom Slobodanom Unkovićem o saradnji i pomoći Radnoj grupi kako bi kreirali kvalitetan programski zadatak za izradu Strategije razvoja. Z.K.
PROMOVISALI KALENDAR NA SAJMU TURIZMA U BEOGRADU
Grupa Kal nastupom najavila dešavanja tokom ljeta u Tivtu
PETI ŠKOLSKI GASTRO KUP ZA UČENIKE
Četiri medalje za tivatske srednjoškolce u Budvi Učenici tivatske SMŠ “Mladost”, smjer kuvari, ostvarili su zapažen rezultat na petom školskom gastro kupu “Budva 2019”, saopštili su iz ove škole. Angelina Radović osvojila je zlatnu medalju u kategoriji “Jelo od piletine”, Maksim Kovačević zlatnu medalju u kategoriji “Jelo od ribe”, Dragana Popović
srebrnu medalju u kategoriji “Moderno nacionalno jelo” i Mihailo Nedeljkov bronzanu medalju u kategoriji “Jelo od ribe”. Na takmičenju su učestvovala 53 učenika iz škola u Crnoj Gori. Ekipa iz tivatske škole učestvovaće i na takmičenju iz gastronomije, koje će se održati na Braču početkom aprila mjeseca ove godine. Z.K.
U cilju prezentacije kalendara dešavanja tokom ljeta u Tivtu, juče je na štandu tri bokeljska grada, a u organizaciji tivatske Turističke organizacije na Sajmu turizma u Beogradu, nastupila grupa „Kal“, prepoznatljiva po specifičnom spoju tradicionalne romske muzike i modernih muzičkih formi. Grupa Kal je prošle godine učestvovala na “Tivat world music festival”, koji je i ove godine uvršten u kalendar dešavanja lokalne Turističke organizacije i održaće se od 12. do 14. septembra. Članovi benda su svojim temperamentnim nastupom u kom se prepliću zvuci gitare sa zvucima vi-
oline i harmonike, skrenuli pažnju posjetilaca štanda, a između pjesama su na svoj način podsjećali publiku na dešavanja koja očekuju goste tokom ljeta u Tivtu. Za prezentaciju u Beogradu štampana je zanimljivo opremljena publika-
cija pod nazivom “Event’s Tivat” u kome je datumski precizirano dvadesetak različitih muzičkih, kulturnih, gastro i sporstskih dešavanja. Međutim, taj broj nije konačan jer iz Turističke najavljuju još dešavanja tokom sezone. Z.K.
22
SVIJET
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
NAKON SUKOBA NA GRANICI KOLUMBIJE I VENECUEL
VRIJEME DA AMERIKA PREĐ
Međunarodni pritisak na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura porastao je u nedjelju dan nakon nasilja na granicama sa Brazilom i Kolumbijom koje je uslijedilo nakon što su vlasti Venecuele zabranile prolazak preko granice konvoju navodne humanitarne pomoći. “Sjedinjene Američke Države prijeći će na djela protiv onih koji se protive mirnoj obnovi demokratije u Venecueli. Sada je kucnuo trenutak za akciju kako bi se namirile potrebe očajavajućeg venezuelanskog naroda”, napisao je na Tviteru američki državni sekretar Majk Pompeo. Pompeo je odluku predsednika Venecuele da spriječi dostavljanje humanitarne pomoći toj zemlji, nazvao potezom “bolesnog tiranina”. Pompeo je u intervjuu za Si-En-En rekao da će SAD preduzeti dalje akcije kako bi izvršile dalji pritisak na Madura, nakon što je poginulo nekoliko ljudi u sukobima sa vojskom koja je, kako se navodi, blokirala da humanitarna pomoć pristigne u zemlju. “Biće uvedene još jače sankcije. Mislim da možemo i da obezbijedimo još više humanitarne pomoći. Naći ćemo načine da hrana stigne do ljudi kojima je potrebna”, rekao je Pompeo. On je dodao da, ukoliko bi vojska Venecuele, koja podržava Madura, počela da štiti narod, “desile bi se dobre stvari”, među kojima je i ob-
nova bogatstva zemlje. “Ubijeđen sam da će narod Venecuele osigurati da su Madurovi dani odbrojani”, rekao je Pompeo. Vojska Venecuele u subotu je blokirala konvoje humanitarne pomoći na graničnim prelazima iz Kolumbije u Venecuelu i Brazil koristeći suzavac i gumene metke. Prema izvještajima zapadnih medija u sukobima demonstranta i Nacionalne garde Venecuele poginula su četiri demonstranta, među njima i jedan četrnaestogodišnji dječak. Povrijeđeno je više od 300 stotine ljudi, a uhapšeno je i oko 50. Demonstranti su tražili od vlasti u Karakasu da otvore granice i dozvole ulazak američke humanitarne pomoći u Venecuelu. U pogra-
ničnom kolumbijskom gradu Kukuti nalazi se oko 600 tona hrane, ljekova i druge pomoći. Rojters je prenijeo da su na mostu Simon Bolivar, koji povezuje dvije zemlje, zapaljena dva kamiona, nakon što je konvoj koji je nosio pomoć naišao na venecuelanske vojnike koji su ih vratili. Pošto je situacija kulminirala, dva kamiona sa hranom i ljekovima vraćena su u Kolumbiju – kada su vojnici lojalni Nikolasu Maduru na njih ispalili suzavac. Humanitarnu pomoć nije uspio da dopremi ni brod koji je isplovio iz Portorika koji se okrenuo i vratio kada je “primio direktne prijetnje” venecuelanske mornarice da će na njega otvoriti vatru, kazao je guverner tog američkog ostrva Rikardo Roselo.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
SVIJET
23
LE, POMPEO PORUČIO:
ĐE NA DJELA
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro odbija da dozvoli da pomoć uđe u zemlju, tvrdeći da je konvoj izgovor za pokušaj američke vojne intervencije. Više od 60 vojnika napustilo je položaje na granici, a Huan Gvaido, lider opozicije i samoproglašeni predsjednik kojeg su priznale zapadne zemlje na čelu sa SAD je pozvao vojsku da propusti humanitarnu pomoć i pređe na stranu naroda. “Grupa policajaca, potpomognuta naoružanim ljudima, blokirala je pomoć. Potrebna nam je podrška kolumbijske vlade, da bi najveći dio pomoći stigao do ljudi u Venecueli”, naveo je Gvaido. Sa druge strane, Nikolas Maduro prekinuo je diplomatske odnose sa susjednom Kolumbijom. “Nemam više strpljenja. Ne možemo više da podnesemo da teritorija Kolumbije služi za napade na Venecuelu. Zbog toga sam odlučio da prekinem sve političke i diplomatske odnose sa fašističkom vladom Kolumbije”, naveo je Maduro i dao rok od 24 časa da kolumbijske diplomate napuste Venecuelu. On je najavio i dolazak 300 tona humanitarne pomoći iz Rusije. Nakon objave o prekidu diplomatskih odnosa sa Kolumbijom, Bogota je saopštila da će diplomate napustiti Venecuelu što prije. Ministar spoljnih poslova Karlos Holmes Truhiljo rekao je, na granici sa Venecuelom, da će iz bezbjednosnih razloga kolumbijske diplomate krenuti u Kolumbiju “što prije bude bilo moguće”. Truhiljo je, takođe, upozorio Madurovu administraciju da će biti odgovorna za svaki eventualni čin agresije u narednim satima ili danima protiv kolumbijskih diplomata koji su trenutno u Venecueli, prenijeo je Tas. Huan Gvaido je obećao amnestiju svima koji napuste Madura. Gvaido je proveo petak u Kolumbiji uprkos zabrani napuštanja zemlje i utvrdio je da su mu odlazak omogućili upravo pripadnici vojske. Najavio je da će u ponedjeljak u Bogoti učestvovati na sastanku Grupe iz Lime o krizi u Venecueli. U toj je grupi 14 zemalja Amerike, uglavnom protivnica Nikolasa Madura, a učestvovaće i američki potpredsjednik Majk Pens.
POSLJEDNJI BASTION KOMUNIZMA GLASA O NOVOM USTAVU
PRIVATNO VLASNIŠTVO SE VRAĆA NA KUBU?
Kubanci su juče izašli na glasanje o predlogu novog ustava kojim se priznaje pravo na privatno vlasništvo, ali se ne zadire u jednopartijski sistem. Očekuje se da će predlog novog ustava biti prihvaćen, ali s nešto tanjom većinom nego 1976. godine kada su birači izglasali ustav koji je danas na snazi. O nacrtu novog ustava javno se raspravljalo tri mjeseca na radnim mjestima i četvrtima zbog čega je na tekst bilo uneseno 760 izmjena prije nego što je podnesen parlamentu na konačno glasanje u decembru. “Većina izmjena bila je stilske prirode”, utvrdio je Hose Žasan Nieves s nzaovisnog informativnog portala El Toke. Tekstom se priznaje pravo privatnog vlasništva, uloga tržišta u ekonomiji i važnost stranih ulaganja. Uvo-
di se institucija premijera, a broj predsjedničkih mandata, koji je dosad bio neograničen, smanjuje se na dva. Međutim, iz konačne verzije izbrisana je formulacija koja bi otvorila put sklapanju istospolnog braka, čemu su se usprotivile crkve. Gotovo 25 odsto Kubanaca izjašnjava se da su ateisti. Ustav zadržava komunizam kao državnu ideologiju kao i jednostranački sustav. Ustav će stupiti na snagu ako ga podrži većina birača. Ustav iz 1976. odobrilo je gotovo 98 odsto birača, a izmjene su bile unesene 1992. i 2002. godine. Ovaj put, pokazale su polemike na internetu, nacrt novog ustava mogao bi da bude prihvaćen nešto tanjom većinom. “#YoVoto Si (Ja glasam ‘da)”, bio je slogan kampanje vođene širom zemlje. Glasački
listić nudi izbor, “da” ili “ne”, na pitanje: “Hoćete li da ratifikujete novi Ustav Republike?” Opozicija, za razliku od uobičajenih izbora na kojima obično poziva da se ne glasa ili da se listići ponište, ovog put poziva birače da kažu veliko “ne”. Ipak, iako se njen slogan #YoVotoNo jako dijeli na društvenim mrežama, teško ga je vidjeti negdje drugdje: nema ga u javnom prostoru i čak je cenzurisan na SMS porukama. Oko osam miliona Kubanaca s pravom glasa pozvano je da ispuni svoje glasačko pravo na nekom od 25.000 birališta na ostrvu. Objava prvih rezultata očekuje se u ponedjeljak poslijepodne. Bude li novi ustav odbačen, na snazi ostaje postojeći iz 1976. godine.
24
svijet
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
žrtve napada razočarane konferencijom o seksualnom zlostavljanju u vatikanu
“Najobičnije pastoralno blebetanje - papa je za sve okrivio đavola” U zaključnom govoru papa Franjo je posebno insistirao na zastranjenju pojedinih pripadnika klera “koji su postali instrument u rukama Sotone”
Na završetku vanredne konferencije o sprečavanju pedofilije među sveštenstvom, poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo pozvao je na “sveopštu bitku” protiv te gnusne pojave. Papa je obećao da Rimokatolička crkva “neće štedjeti napore” da privede počinioce pravdi, te da neće zataškavati ili potcjenjivati zlostavljanje, prenio je Rojters. Papa je juče uporedio svešteničko seksualno zlostavljanje maloljetnika s ritualima poganskog prinošenja ljudskih žrtava i pozvao sve da “više nikada ne prikrivaju” takve zločine. “Nijedno zlostavljanje ne smije se više nikada prikrivati (kao što se činilo u prošlosti) niti potcjenjivati”, izjavio je papa Franjo zatvarajući u Vatikanu četvorodnevni skup, prvi koji se bavi isključivo pitanjem svešteničkog seksualnog zlostavljanja djece zbog čega je ozbiljno narušena reputacija Crkve, pa samit i prije nego što je počeo nazvan istorijskim. “To me podsjeća na okrutnu vjersku praksu kakva je u prošlosti bila raširena u nekim kulturama, prinošenje ljudskih žrtava - najčešće djece - kao žrtava u poganskim ritualima”, rekao je Papa, prenijela je Hina. U zaključnom govoru posebno je insistirao na zastranjenju pojedinih pripadnika klera
Iskreno, to je obično pastoralno blebetanje, okrivljuju đavola. Vrte se kao mačak oko vruće kaše kako ne bi direktno zagrizli u srž crkvenih problema, ocijenio je Švajcarac ŽanMari Ferbringer, žrtva sveštenika pedofila
Papa je posvetio velik dio izlaganja statističkim podacima o zločinima spolnog zlostavljanja u svijetu na svim društvenim nivoima u porodici, školama, sportskim društvima
“koji su postali instrument u rukama Sotone”. “U zlostavljanju vidimo ruku zla koja ne štedi čak ni dječju nevinost”, rekao je Papa. “Vrijeme je da poslušamo odjek krika malenih koji su bili izloženi krvnicima čija su srca anestezirana licemjerjem i moći. Ti užasni zločini moraju da nestanu s lica zemlje. Mnoge žrtve skrivene u porodicama
i raznim društvenim sredinama to zahtijevaju od nas”, zaključio je papa. Kad je riječ o konkretnim potezima, poglavar Katoličke crkve je obećao da će smjernice nacionalnih biskupskih konferencija za sprečavanje i kažnjavanje počinilaca biti preispitane i pojačane, prenio je Tanjug. Papa je naveo da se najveći broj slučajeva seksualnog zlostavljanja djece događa u porodici, ali da je to zlo još skandaloznije kada se desi u katoličkoj crkvi, “jer je to potpuno nespojivo sa njenim moralnim autoritetom i etičkim kredibilitetom”, javio je AP. Ipak, žrtve seksualnog zlostavljanja, razočarene su konferencijom i papinim izjavama. “Nismo iznenađeni, razočarani smo”, rekao je Švajcarac Žan-Mari Ferbrin-
Hoće li biti ukinuta “pontifikalna tajna”?
Predsjednike 114 biskupskih konferencija, Papa je pozvao na “konkretan” rad tako što im je već u četvrtak podijelio smjernice postupanja koje sadrže 21 tačku. Organizatori su ponavljali da će biti doneseni akcijski planovi na kraju samita, svojevrstan “vademecum” s jasno propisanim koracima u postupku kod polnog uznemiger, žrtva sveštenika pedofila, koji je juče bio na Trgu sv. Petra u Rimu. “Iskreno, to je obično pastoralno blebetanje, okrivljuju đavola. Vrte se kao mačak oko vruće kaše kako ne bi direktno zagrizli u srž crkvenih problema”, ocijenio je on i dodao “da je to univerzalni problem koji nažalost postoji gotovo svuda”. Tim Lenon, silovan nekoliko mjeseci kada je imao 12 godina od strane jednog ka-
ravanja i napada. Tri člana Rimske Kurije govorila su o mogućnosti ukidanja “pontifikalne tajne” kad je riječ svešteničkom spolnom zlostavljanju. Oni traže više transparentnosti u sudskim postupcima koje sprovodi Crkva. Navode da žrtve koje istupaju kao svjedoci nakon davanja iskaza nikada ne dobiju povratnu informaciju o toku procesa. toličkog sveštenika, kazao je da je razočaran nakon samita u Vatikanu. “Razočaran sam. Očekivao sam akciju, kao što je papa najavio. Ona je izostala”, rekao je Lenon kog je silovao sveštenik u gradu Taksonu, u američkoj saveznoj državi Ohajo. Lenon je za RTS rekao da je zataškavanje i pomjeranje po parohijama sveštenika pedofila obrazac koji katolička crkva često primjenjuje.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
KULTURA
25
Autor koji je mjuzikl vratio na veliko platno ODLAZAK HOLIVUDSKOG REDITELJA I KOREOGRAFA STENLIJA DONENA
Stenli Donen je reditelj uspješnih muzičkih filmova u kojima su igrale zvijezde poput Debi Rejnolds, Odri Hepbern, Kerija Granta i Freda Astera
Već je ogled o staljinističkom sistemu i totalitarnoj svijesti Zarobljeni um potvrdio Česlava Miloša kao mislioca koji je, po sopstvenim riječima, u esejima iznosio ono što nije mogao u poeziji. Njegovi pozni eseji objedinjeni u ovom izdanju pod naslovom Zapisi na salveti, nastali u posljednjoj deceniji XX veka, prvi put se objavljuju na ovim prostorima.
REPERTOAR DANAS 25.2.2019.
FILM
TAKSI BLUZ
15.30 / 17.15 / 18.15 / 19.15 / 20.15 / 21.15 / 22.15 h REŽIJA: Miroslav Stamatov MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica
SJUTRA 26.2.2019.
FILM
Mula
19.00h vrijeme}
REŽIJA: Klint Istvud MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica
Donen je 2004. godine dobio Zlatnog lava za životno djelo na festivalu u Veneciji
ª S ONE BANDE MOJE GOREº U BUDVI
Američki reditelj i koreograf Stenli Donen, najpoznatiji po filmovima “Pjevajmo na kiši” i “Smiješno lice” umro je u 94. godini, pišu američki mediji. Donen je pridonio povratku mjuzikla na veliko platno, a među njima su bili brojni hitovi poput “Sedam nevjesta za sedmoro braće” iz 1954., “The Pajama Game” iz 1957., “Damn Yankees!” iz 1958. i “Smiješno lice” s Odri Hepbern i Fredom Asterom iz 1957. godine. “Pjevajmo na kiši” je američka muzička komedija snimljena 1952. u režiji Džinija Kelija i Stenlija Donena. Kelijeva partnerka u filmu je Debi Rejnolds, a nominovan je za dva Oskara u kategorijama najbolje sporedne ženske uloge i najbolje filmske muzike, ali nije osvojio nijedan. Uprkos tome Američki filmski institut je godine 2007. rangirao ovaj film kao peti najveći film svih vremena. Nakon prekida ugovora s MGM-om 50-ih, Donen se upustio u režiranje roman-
Godine 1998. dobio je počasnog Oskara za, kako je navela Akademija, “filmove koje su krasile vizualna inovacija, duhovitost i dovitljivost
tičnih komedija među kojima je najhvaljenija “Šarada” iz 1963., a omiljeni glumci su mu bile zvijezde poput Odri Hepbern i Kerija Granta. S Grantom je snimio četiri filma. Godine 1998. dobio je počasnog Oskara za, kako je navela Akademija, “filmove koje su krasile vizualna inovacija, duhovitost i dovitljivost”, ali nijedan njegov film nikada nije osvojio prestižnu američku filmsku nagradu. R.K.
Priča vremenski smještena između dva svjetska rata
Opstanak duše u Nikšiću
Knjiga Jasenke Lalović “S one bande moje gore” biće predstavljena u organizaciji Narodne biblioteke Budve, u amfiteataru Akademije znanja, sjutra uveče sa početkom u 19 sati. Pored autorke, knjigu će predstaviti profesorica Milica Vuković, a razgovor će voditi Stanka Stanojević. Odlomke iz knjige „S one bande moje gore“ čitaće učenici drugog razreda gimnazije SMŠ „Danilo Kiš“ u Budvi – Mirjana Kasalica i Damjan Vujačić. Priča Jasenke Lalović
Knjiga poezije “Opstanak duše” pjesnikinje Jelene Mušikić biće predstavljena sjutra veče u 19 sati, u sali “Zahumlja”. O knjizi će govoriti književnik Radislav Gardašević i mr Aleksandar Ćuković, dok će stihove govoriti pjesnikinja Ana Pejović i autorka. Muzička pratnja Nikola Karadžić, gitara. Moderator večeri biće Radislav Gardašević. Organizator večeri je Književna zajednica “Mirko Banjević” Nikšić. R.K.
smještene je vremenski između dva svjetska rata na prostoru s ove i “s one bande moje gore”, na prostoru, kako je u priči ispisano: “Dva svijeta, jedan do drugog, a zauvijek prećečeni. Taman ka’ ulje i voda. Džaba ih miješaš. Vazda će se jedno od drugog razdvojit”. Jasenka Lalović je rođena u Baru 1965. godine. Osnovnu školu završila je u Petrovcu, a gimnaziju u Baru. Studirala je u Beogradu na Filozofskom fakultetu na odsjeku za sociologiju. Radila je na Radio-televiziji Srbije. R.K.
26
KULTURA
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
IZLOŽBA 26<41 U UMJETNIČKOM PAVILJONU
Kompetetivna selekcija autora mlađih od 41 godinu Izložba pod nazivom 26<41 biće svečano otvorena večeras u 20 sati, u Umjetničkom paviljonu ULUCG. Izložba 26<41 postavka je radova 26 umjetnika, članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore koji imaju ispod 41. godinu života. Aktuelnim izborom se obuhvataju različite pojave, likovne poetike i lokal-
ne specifičnosti koje referišu na globalna umjetnička dešavanja. Ovu selekciju treba sagledati kao kompetitivnu ali i kroz prizmu eksponiranja autora koji ostvaruju kontinuitet u svom radu, naveli su iz ULUCG. Organizatori izložbe su Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore i Ministarstvo kulture Crne Gore. R.K.
PETI FESTIVAL SAVREMENE KLAVIRSK
IZLOŽBA U NIKŠIĆKOJ GALERIJI NIKOLA I
Lavirint duše i emocija na slikarskim platnima Izložba slika Mirka Dragovića pod nazivom “Sjećanja” biće otvorena večeras u 19 sati, u Galeriji Nikola I u Nikšiću. Umjetnik Mirko Dragović prenosi preko boja na svoja platna jednu mješavinu emocija. Oslanjajuči se na apstraktni ekspresionizam njegova umjetnost je živa i pokretljiva. Sve pada prilikom stvaranja jedne fluroscentne „džungle“. Referentna djela kao što su „Lavirint duše“ i „Tapiserija snova“ šire jedan svijet zamišljenih – izmišljenih bića. San Mirka Dragovića nije zaostavština noći. On se izražava u jednoj sferi mističnog isto kao i ostatak djela koja su prezentovana. On otkriva tri velike teme, koje se prenose na elemente vodu, zemlju i vazduh. Pokretljivost
je prisutna i ništa nije statično, zapisano je, između ostalog, u tekstu koji prati izložbu. Dragović je završio Srednju likovnu školu “Petar Lubarda“ na Cetinju, a potom diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, na smjeru Slikarstvo, u klasi profesora Marka Musovića. Iste godine postao je član ULUCG. Kolektivno je izlagao na više izložbi u zemlji i inostranstvu, a samostalno osam puta. R.K.
POČAST MUZIČKIM ČIJA NAS DJELA N
P
eti po redu festival savremene klavirske muzike “Forte piano” održaće se sjutra i preksjutra, u organizaciji Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić i KIC-a “Budo Tomović”. Festival će biti otvoren sjutra koncertom pod nazivom Stilske vježbe u komponovanju.
Ovogodišnji festival odaje počast muzičkim klasicima na čijem se nasljeđu nadahnjuju generacije savremenih kompozitora. Otuda i tematski naslov “Omaž klasicima”. Festival će biti otvoren sjutra u koncertnoj sali Muzičke škole “Vasa Pavić” u 13 sati, nastupom učenika srednje muzičke škole koji svoja prva iskustva u komponovanju stiču u klasi kompozitora Milivoja Pićurića. Na koncertu pod nazivom “Stilske vježbe u komponovanju”, učenici će predstaviti radove koje su napisali u stilu njima omiljenih kompozitora. U sklopu večernjeg programa na velikoj sceni KIC-a “Budo Tomović” u 19 sati, biće upriličen koncert pod nazivom “Sa-
vremenici i klasici”, na kome će biti izvedena savremena muzička ostavarenja različitih autora, od Žarka Mirkovića i Slobodanke Bobane Dabović iz Crne Gore, Vasilija Mokranjca i Dejana Despića iz Srbije, Marije Gracio iz Hrvatske do svjetski poznatih kompozitora Helmuta Lahemana iz Njemačke i Adolfa Šnitkea iz Rusije. Na koncertu će svirati crnogorski pijanisti mlađe generacije: Milena Kovač, Vesna Damjanović, Nataša Popović, Tamara Jašović, Milena Nikočević, kao i Aljoša Lečić iz Hrvatske. Drugog dana festivala, u koncertnoj sali Muzičke škole „Vasa Pavić“ u 13 sati biće predstavljen festival “Vikend savre-
menog klavira”, koji organizuje Konzervatorijum “Frederik Šopen” u Parizu pod pokroviteljstvom Opštine Pariz. O festivalu će govoriti pijanistkinja Armin Varvarian, koordinatorka festivala. Festival se nastavlja na velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“ u nekoliko program-
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Sa prošlogodišnjeg izdanja festivala Forte Piano
KULTURA
27
MULTIMEDIJALNA UMJETNIČKA IZLOŽBA U FRANCUSKOJ
Svjetlosni i zvučni efekti i za slavnog Van Goga
U pariskoj galeriji Atelier des Lumiares posjetiocima predstavljene digitalizovane verzije djela slavnog slikara
KE MUZIKE ª FORTE PIANOº
M KLASICIMA NADAHNJUJU ZBIRKA KOMPOZICIJA “DESET GRIMASA”, SAVREMENOG FRANCUSKOG KOMPOZITORA BERNARA KOLA, NAPISANA U STILU VELIKOG RUSKOG KLASIKA XX VIJEKA BIĆE PREDSTAVLJENA SJUTRA NA KONCERTU POD NAZIVOM “U STILU PROKOFJEVA” skih cjelina: u 17 sati koncertom “Francuske posvete klasicima” na čijem programu su djela francuskih kompozitora: Kloda Debisija, Morisa Ravela, Anri Ditijea, Artura Honegera, Fransisa Pulanka, Žerara Gaspariana, Nobuhira Okada. Na ovom koncertu nastupiće učenici muzičke škole „Vasa Pavić“, a po prvi put će im se pridružiti učenici iz drugih crnogorskih srednjih muzičkih škola: “Andre Navara” iz Podgorice i “Dara Čokorilo” iz Nikšića, kao
i iz Konzervatorijuma “Frederik Šopen” iz Pariza. U nastavku festivala, na koncertu pod nazivom “U stilu Prokofjeva”, biće predstavljena zbirka kompozicija pod nazivom “Deset grimasa”, savremenog francuskog kompozitora Bernara Kola, koju je napisao u stilu velikog ruskog klasika XX vijeka. Za kraj festivala biće upriličena promocija klavirske muzike Aleksandra Perunovića, crnogorskog kompozitora i docenta na Muzičkoj Akademiji na Cetinju, u sali DODEST u 19 sati, nakon čega će uslijediti cjelovečernji koncert pijaniste Bojana Martinovića, koji će izvesti djela Aleksandra Perunovića, u velikoj sali KIC-a, u 20 sati. Program festivala sadržaće nekoliko djela koja će se po prvi put izvesti u Crnoj Gori, kao i svjetske premijere kompozicija Nobuhira Okade i Aleksandra Perunovića. Festival je podržao Francuski institut u Crnoj Gori. R.K.
Pariska galerija nudi posjetiocima priliku da kao nikada prije “urone” u kolorit slavnog slikara Vinsenta Van Goga. Galerija L`Atelier des Lumieres, naime, projektuje po zidovima i podovima digitalizovane, višeslojne verzije nekih od najpoznatijih slikarevih djela, uključujući “Zvjezdanu noć” i “Groblje na kiši”. Prenoseći iluziju žubora vode uz svjetlosne i zvučne efekte, šou prati raskošna zvučna kulisa. “Htjeli smo da ponudimo nešto drugačije od klasičnih muzeja, da omogućimo posjetiocima da urone u slike”, rekao je direktor galerije Mišel Kuzigu. Izložba je otvorena u petak, 22. februara i traje do 31. decembra, a njeni organizatori očekuju veliku posjetu. Riječ je o drugom umjetničkom projektu galerije. Prošle godine na sličan način i sa velikim komercijalnim uspjehom prezentovali su publici umjetnost Gustava Klimta. Galerija “Atelier des Lumières”, nekadašnja je livnica, prostire se na 2.000 kvadratnih metara, a na umjetničku scenu lansirana je prošlog proljeća baš ovim audio-vizuelnim projektom, u trajanju od 30 minuta, posvećenom Gustavu Klimtu. Remek-djela slavnog au-
strijskog slikara bila su praćena kompozicijama Vagnera, Štrausa i Betovena. Po cijeni ulaznica od 14,50 eura, od 13. aprila 2018. godine do 6. januara 2019. ta je izložba privukla više od 1,2 miliona posjetilaca. Popularnost digitalne umjetnosti zasnovane na iskustvu je u porastu, pa kompanija Culturespaces nakon Galerije L`Atelier des Lumieres planira da otvori još jedno slično mjesto, Bassins de
Lumières, u Bordou, na proljeće 2020. godine. Osnivači kompanije smatraju da ne predstavljaju prijetnju muzejima koji izlažu izvorna i autentična umjetnička djela. Multimedijska iskustva, kako objašnjavaju, ciljaju na širu publiku. Na pitanje o autorskim pravima ističu da rade ili s bazama slika ili direktno sa muzejima i institucijama kojima daju nadoknadu za korišćenje djela. R.K.
28
Drugi pišu
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Berni sanders - Trampova noćna mora ili dar
Može li senator iz osvojiti bijelu kuć
Po čemu će kampanja za američkog predsjednika 2020. biti drugačija od one iz 2016. godine? “Mi ćemo pobijediti”, odgovara Berni Sanders, progresivni senator iz Vermonta, koji je prije nekoliko dana istrčao na demokratski teren u drugom pokušaju da osvoji stranačku nominaciju za predsjednika. U demokratskom uglu vlada nezapamćena gužva - sa Sandersom riječ je o 12 kandidata koji su dosad objavili kandidaturu, a u medijima se šuška ili se puštaju probni baloni za još nekoliko. Gotovo je nevjerovatno da je već došlo i to vrijeme i da Donald Tramp uspješno gura svoj prvi mandat prema kraju, te će umjesto opoziva u Kongresu o njegovom odlasku ipak odlučivati narod na izborima.
■ “Berni se
vraća kući”
“Bernie se vraća!”, uskliknuli su svi američki mediji nakon što je Sanders - čista suprotnost aktuelnom predsjedniku - kandidaturu objavio u intervjuu za radio. Jedan od ključnih detalja, koji je malo ko propustio da spomene, bio je onaj da bi Sanders sa 79 godina bio najstariji predsjednik u američkoj isotoriji. Tim detaljem naročito su se bavili popularni američki “lejt najt” programi. “On je naš Grey Guevara (Sijedi Gevara)”, našalio se Trever Noa iz “The Daily Show”-a. “Jadan Berni”, komentisao je komičar Set Mejers u svojoj emisiji. “Zamislite što bi mu predsjednički mandat učinio? Pa Obama je toliko ostarao, a bio je u naponu snage. Berni bi izgledao poput Goluma.” Za mnoge je Berni Sanders nezami-
sliv izbor za predsjednika Amerike, ali ne zbog godina, zbog toga što je Jevrej ili zato što mu je otac imigrant iz Poljske već zbog Bernijevih “socijalističkih stavova”. Naime, politike koje su u vrijeme njegove kampanje za mnoge bile nečuvene, primjera radi zdravstvo za sve, besplatni vrtići, viša minimalna plata, besplatno visoko obrazovanje i podizanje korporativnih poreza, sada su dio programa mnogih kandidata. Ipak, u jednom bitnom elementu, Berni je i dalje veoma drugačiji od drugih. “Možete li vjerovati da je između 2013. i 2015. godine 14 najbogatijih Amerikanaca povećalo svoje bogatstvo za više od 157 milijardi dolara? Živimo u jednoj od najbogatijih zemalja na planeti, pa ipak su nam djeca gladna, veterani spavaju na ulici, a penzioneri ne mogu da priušte kupovinu ljekova na recept. Tako izgleda namješteni ekonomski sistem”, poručio je još 2015. godine.
■ OtvOriO
taBu-temu
Ni jedan drugi demokratski kandidat, ma koliko “lijeve” bile njegove politike, ne dovodi u pitanje superiornost kapitalizma. Čak je i senatorka Elizabeh Voren izjavila da je “kapitalistkinja do zadnje kosti”. Izuzetak je Berni koji je 2016. otvorio
Iako je poražen 2016. godine, američki analitičari ističu da je Sanders promijenio Demokratsku stranku gurajući je ulijevo
tu tabu temu i otkrio da nakon decenija neoliberalnih politika mnogi Amerikanci sasvim drugačije reaguju na dotad nezamislivu retoriku o “klasnoj borbi”. Uprkos skeptičnosti vlastite stranke, Bernijeva velika i entuzijastična fan baza i dalje mu je vjerna. Pogotovo ako je suditi po četiri miliona dolara koliko je u 12 sati od objave kampanje prikupio od 150.000 malih donatora u 50 saveznih država, više od bilo kojeg drugog kandidata. Prethodni put u prvih 12 sati stiglo mu je 1,5 miliona. Čini se da mnogi imaju vjere u Bernija. Zbog njegovog sadašnjeg programa mnogi će reći da je ljevičarski populista. Dosad je napao sve velike igrače, od banaka do farmaceuta. U njegovom programu su dostupnost zdravstvenoj brizi za sve, besplatno visoko školstvo, pomoć studentima u otplati studentskih kredita, ekološki Nju Dil – program novih, zelenih radnih mjesta, jake regulative za zaustavljanje klimatskih promjena, univerzalni program subvencija za porodice s djecom, javna ulaganja u stanogradnju i obrazovanje, minimalna plata od 15 dolara po satu, zabrana predatorskih zajmova, jačanje sindikata, ukidanje korporativnih beneficija, obavezno plaćeno bolovanje, porodilski i godišnji odmor, ukidanje privatnih zatvora, demilitarizacija policije, zaustavljanje rata protiv droge, protivzakonitog bombardiranja, rata protiv terorizma, uvođenje neintervencionističke američke spoljne politike i tako dalje.
■ Cijeli ži-
vOt iste ideje
Osobe koje je zaposlio da mu vode kampanju ilustriraju njeg o v stav o posvećenosti demografskoj i geografskoj ra z n o l i ko s t i Amerike. Faiz Šakir, politički direktor Američkog udruženja za građanske slobode, biće prvi musliman na mjestu li-
dera kampanje jednog predsjedničkog kandidata. U vrhu kampanje biće i Analilia Mehia i Sara Badavi, dvije poznate progresivne organizatorke. Njegova biografija pokazuje kako je cijeli život stajao iza istih tih ideja. Ipak, morao je da čeka do 2016. da bi postao politička senzacija. Berni je na aktivističkoj sceni duže od bilo koga. Iako su među njegovim protivkandidatima osobe iz redova manjina, Berni se može pohvaliti kako je uživo gledao legendarni govor Martina Lutera Kinga “Imam san”, kao i da je u 60-ima nekoliko puta hapšen na protestima protiv rasne segregacije u američkim obrazovnim institucijama. U JAR-u početkom devedesetih prisustvovao je inauguraciji Nelsona Man-
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Drugi pišu
sa neBa za njegov reizBor
z verMonta ću u 79. godini dele. Zanimljiv je detalj da je polovinom 80-ih bio gost sandinističke vlade pa je u Nikaragvi održao govor o tome da američki građani ne podržavaju intervencionističku vladinu politiku u toj zemlji. Putovao je na Kubu, hvalio u nekim prilikama Kastra, a na medenom mjesecu bio je u Sovjetskom Savezu. Sve to moglo bi da se iskoristi protiv njega u bu-
dućoj predsjedničkoj kampanji. Isšred ostalih je i u smislu političkog staža. Njegova karijera počela je s ponovljenim gradonačelničkim mandatima u vermontskom gradu Burlingtonu (38.000 stanovnika). Nastavila se sa zavidnom karijerom u Kongresu u čiji je Predstavnički dom ušao kao prvi nezavisni zastupnik nakon punih 40 godina, a potom je postavio rekord kao najdugovječniji nezavisni zastupnik u Kongresu. Senator je postao 2007. godine žestoko potukavši biznismena Riča Taranta koji je u svoju kampanju uložio toliko novca da se još o toj trci priča kao o najskupljoj u istoriji Vermonta. U 2012. dobio je podršku 71 odsto birača, a 2018. jednako dobrih 67 odsto. Iako je poražen 2016. godine, američki analitičari ističu da je Sanders promijenio Demokratsku stranku gurajući je ulijevo. Posljednje dvije godine bio je jednako aktivan u Kongresu i ima čime da se pohvali svojim biračima. Prvo je u aprilu 2017. predstavio zakon o podizanju minimalne plate na 15
Jedan od ključnih detalja, koji je malo ko propustio da spomene, bio je onaj da bi Sanders sa 79 godina bio najstariji predsjednik u američkoj isotoriji
dolara po satu (demokrati su ranije predlagali povećanje na 12 dolara). U maju 2018. predstavio je Zakon o demokratiji na radnom mjestu, kojim se proširuju prava radnika i olakšava rad sindikata. Najviše odjeka, međutim, imao je njegov zakon popularno nazvan “Stop Bezos” kojim se traži da umjesto poreskih obveznika poslodavci finansiraju bonove za hranu i zdravstveno osiguranje radnika. “Građani ne bi trebali da subvencionišu tipa koji ima 150 milijardi dolara i čije se bogatstvo svakim danom uvećava za 260 miliona dolara”, izjavio je Sanders obrušavajući se na šefa Amazona Džefa Bezosa. Mjesec dana kasnije Bezos je povećao minimalnu satnicu na 15 dolara. Ipak, upravo ono zbog čega je popularan, mnogi vide kao njegovu najveću prepreku u finišu. Naime, njegovo se beskompromisno neizbjegavanje riječi demokratski socijalizam (iako je Sanders oduvijek naglašavao kako je riječ o skandinavskom tipu društvenog uređenja) smatra njegovom najslabijom tačkom. Amerika, uvjereni su mnogi, još nije spremna na spominjanje “socijalističke” politike ia-
ko se to odnosi na besplatne vrtiće i fakultete, plaćeno porodiljsko i besplatno zdravstvo. Donald Tramp ovim je riječima popratio objavu Sandersa da ulazi u utrku: “Berniju želim sve najbolje. Biće zanimljivo vidjeti kako će proći. Lično mislim da je propustio svoj trenutak”, poručio je iz Ovalne sobe. “Sviđa mi se Berni. Nas dvojica se donekle slažemo po pitanju trgovine. Razlika je u tome što sam ja strog, a Berni ne zna što bi. Mislim da su se demokrate prema njemu nepošteno ponijeli na prošlim izborima.” Uslijedilo je saopštenje Trumpova izbornog štaba iz kojeg je jasno uz koju će mantru Tramp u budućoj kampanji napadati eventualnog lijevo orijentisanog suparnika: “Berni Sanders već je sada pobjednik debate u nametanju programa demokratske stranke. Svi ostali kandidati prihvataju njegov tip socijalizma. Ali američki građani biće protiv astronomskih poreza, besplatnog zdravstva i umiljavanja diktatorima poput onog u Venecueli”. Sam Trump u nedavnim govorima je već počeo sa neutralizacijom konkurenta. “Socijalizam obećava prosperitet, ali donosi siromaštvo”, poručio je nedavno, a istu etiketu ponovio je nekoliko puta i u nedavnom govoru o stanju nacije. “Stojimo uz narod Venecuele u njihovoj borbi za slobodu i osuđujemo socijalističke politike koje su upropastile zemlju (...). I ovdje, u SAD, osjećamo opasnost zbog najnovijih poziva da se u zemlju uvede ta politika koja donosi tiraniju. Ali, nećemo dopustiti da se to dogodi u Americi.” Antonija Handabaka, Jutarnji list
29
Centristički demokrati Analize u američkim medijima pokazuju da nije sigurno koliko je etiketa socijalista negativna unutar same Demokratske stranke. Najnovije Galupove ankete pokazuju da, proteklih godina, demokrate polako, ali sigurno, skreću ulijevo. U anketi iz prošlog avgusta 57 odsto ispitanika izjavilo je da imaju pozitivno mišljenje o “socijalističkim” politikama, a samo 47 odsto je isto reklo za kapitalizam (kojem popularnost drastično pada). Te brojke se, ipak, svakako bitno mijenjaju kada se u ispitivanje uključe konzervativni birači. Upravo zato neki tvrdokorni trampisti Bernija vide kao dar sa neba, a isto viđenje imaju i mnoge demokrate. Zagriženi bernijevci smatraju, međutim, da je on jedini koji može da pobijedi Trampa. “Svi koji se plaše rizika trebaju da se prisjete 2016. godine. Tada se Demokratska stranka odlučila za centrističkog kandidata bliskog korporacijama, smatrajući da jedino umjereni kandidat može da pobijedi Trampa. Decenijama vlada takav stav. Ipak, 2016. trebala je da nas nauči da kompromis više nije pobjednička strategija”, poručuju progresivni autori. Analiza iz Njuzvika poziva na oprez. Prema istraživanjima, piše ovaj časopis, 12 odsto Bernijevih pristalica na izborima 2016. glasalo je za Trampa što je bilo dovoljno da izbore gurne njemu u krilo. Međutim, 25 odsto Hilarinih pristalica na stranačkim izborima 2008. na kojima je pobijedio Obama glasalo je za Džona Mekejna. Mnogi su zbog toga skeptični prema Bernijevoj kandidaturi. I pored toga, potencijalno najstariji kandidat u istoriji ima, čini se, dovoljno energije u sebi da proba još jednom, i da beskompromisno traži drastične promjene u trenutku kada su mnogi već digli ruke od bolje Amerike.
30
ZABAVA
TBOK: ALBUM MUZIKE FILMA U ETRU
MODERAN SOUNDTRACK SA RETRO “FEELINGOM”
Na zvaničnom Jutjub kana- cija za pravac djelovanja, pa lu The Books of Knjige objav- je tako nastala stilski raznoljen je album originalne mu- vrsna muzika, koja je za pozike filma “Slučajevi pravde”, trebe albuma protkana semkoji je komponovao Nemanja plovima iz filma”, dodao je Nedeljković Nemus iz niškog Nedeljković. sastava Stereo Banana. Iako Pored specijalno komponoje praksa da muzika “gura” vane muzike, u filmu se mopromociju filma dok traje bi- gu naći i dvije pjesme koje nioskopska distribucija, stica- jesu dio albuma. Riječ je o nujem okolnosti Buksovci tek sa- meri mostarske grupe Zoster da objavljuju album, kazao je - “Ja znam da izgledam” i dueZoran Marković Zonjo, re- tu sarajevskih grupa Letu Štužiser filma. ke i Dubioza Kolektiv - “Zemlja gori”. “Prerani odlazak Nebojše Glogov“Ove pjesme su ca nas je poreuvrštene u materijale pomemetio da to uranutih grupa i dimo ranije, jer već postavljeje upravo prvi singl trebalo da ne na internet, bude numera pa je bilo pomalo besmisle‘Disko Betangin’, no, a i komplikou kom je semplovan njegov glas. Bivano iz ugla autorNemus lo bi neumjesno da se skih prava da se pojave koristi taj užasni trenutak u na ovom albumu. Željeli smo promotivne svrhe, pa smo či- istaći sjajan Nemusov rad, koji tavu stvar odložili na neodre- je uspješno odgovorio zadatku đeno vrijeme”, poručuje Zo- da napravi produkcijski monjo. Nedeljkoviću je ovo prvi deran soundtrack, ali sa retro rad na nekom soundtracku. ‘feelingom’. Ko je zavolio film “Veliki sam fan sedme um- sigurno će voljeti i ovu muziku, jetnosti, a odavno pratim rad a onaj kome se film nije svidio, Buksovaca. Kada sam dobio postoji šansa da kroz ovaj alponudu od Zonja da radim bum revidira stavove”, zakljumuziku za ovaj film, nijesam čuje Zonjo, uz napomenu da imao dilemu. Njihov ludi sce- se kompletan film može naći nario je bio dovoljna inspira- na pomenutom Jutjub kanalu.
PRVA NUMERA NAKON 15 GODINA
IZUZETNA GABI NOVAK ODJAVILA “ŠAVOVE”
Legendarna umjetnica bel, kao najbolji evropski Gabi Novak nakon 15 godi- film, i drugu nagradu po na snimila je novu pjesmu, glasovima publike - sve u programu “Panorama”, a riječ je o “Neko čeka na tebe”, odjavnoj nua 1. marta biće premeri srbijanskog mijerno prikazafilmskog ostvani u Beogradu. Ko m p o z i t o r renja “Šavovi”, i tekstopisac koja je od juče odjavne nudostupna na Jutjubu. “Šamere je Alekvovi” su djelo sandra Koreditelja Mivač, a akustičroslava Terzina gitara Anta Gela zaokružila ća, a film, u kom Novak glavnu ulogu igra je cjelinu. Snežana Bogdanović, “Ovo je jedan od onih inspirisan je isitinitom pri- trenutaka u životu kada se čom jedne od majki nestalih dogodi nešto posebno”, pobeba, koja se bori da razot- nosno će Kovač, prepukrije pravu istinu o sudbini štajući zaključak starijoj 18 godina ranije rođenog si- koleginici. na. Na nedavno održanom “Prelijepo smo to napraFilmskom festivalu u Berli- vili. Radi se o zaista dobrom nu, “Šavovi” su osvojili na- filmu, ali i izuzetnoj muzici”, gradu Europa Cinemas La- poručila je Gabi. D.B.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
MILENA LAINOVIĆ ZA DN O SPOTU ª I WON' T GIVE UPº
LJEPOTE I NOŠNJA CRNE GORE ODUŠEVILE EVROPLJANE ⌦ Danilo Brajković
K
arijera crnogorske kantautorke i pijanistkinje Milene Lainović, koja je već duže stacionirana u Londonu, od 10. februara bogatija je za spot za numeru “I Won’t Give Up”, koju su, objašnjava Lainović za Dnevne novine, melodija, tekst i bajkovita atmosfera “preporučili” za ekranizaciju na našem terenu. Muzička priča Milene Lainović karakteristična je za crnogorske prilike, pošto datira još od djetinjstva i dječjeg festivala “Naša radost”, na kom je trijumfovala kao sedmogodišnjakinja. Očekivano, a naročito imajući u vidu da potiče iz porodice koja je njegovala i muziku i umjetnost, Lainović je nastavila u istom smjeru uslijedila su još neka festivalska priznanja, role u brojnim projektima, a period odrastanja donio je, između ostalog, ljubav prema solo pjevanju u srednjoj školi, kasnije i na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Bilo je mjesta i za radijske poduhvate, pa je tako postala sastavni dio vrlo popularne emisije “Sedmica” na Radiju Crne Gore. Ipak, uskoro se otisnula put Velike Britanije, a u Londonu je kao član dua Lite Motive prvo snimila album “Love”, da bi se kasnije profilisala kao glavni vokal šarolikih bendova, bekvokal mnogim muzičarima širom Velike Britanije i konačno - potpisala je drugi album “Everyday”. Pjesma “I Won’t Give Up” upra-
vo se nalazi na tom izdanju iz 2017, a skoro godinu i po nakon premijere - na red je došla i ekranizacija. Spot već petnaestak dana krči svoj put na muzičkom servisu Jutjub - Lainović za Dnevne novine priznaje da je prijatno iznenađena brojem pozitivnih komentara na društvenim mrežama, a napominje i kako je bilo suđeno da baš ova numera bude ekranizovana u Crnoj Gori i to sa režiserskim potpisom Bubulj produkcije.
do, Skadarsko jezero, okolina Durmitora...”, prisjeća se Lainović. Brojni pozitivni komentari koji stižu sa engleskog govornog područja upravo se tiču ljepota Crne Gore, koje su vidljive u spotu, pa nema sumnje da je Milena na ovaj način postala još jedan muzički ambasador naše države. “Upravo to mi je bila namjera: da promovišem netaknutu prirodu i ljepote Crne Gore, kojima se većina Evropljana oduševila, barem po prvim reakcijama na spot”, primjećuje Lainović. A i crnogorska narodna nošnja u spotu, koju je Milena takođe pokazala Evropi, na najljepši način ispratila je cjelokupnu zamisao.
■ SAVRŠENA PJESMA ZA EKRANIZACIJU
“’I Won’t Give Up’ je melodijom, tekstom, bajkovitom atmosferom bila savršen kandidat, između ostalih sa albuma, za ekranizaciju u Crnoj Gori. Ideja je bila da snimim spot na lokacijama koje nijesu zastupljene u turističkim promotivnim spotovima, u čemu mi je pomogla ekipa Bubulj produkcije, na čelu sa Dejanom Senićem, koji je i predložio većinu lokacija. U pitanju su: barska rivijera, Golo Br-
Scena iz spota
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
31
ZVONIMIR ĐUKIĆ ĐULE POTVRDIO NASTUP NA CETINJU
Bend Van Gogh prvo ime Montenegro Beer Festa
26.
Đuleta i Van Gogh u julu slušamo na Cetinju
OSJEĆAJ DOK SAM NOSILA CRNOGORSKU NARODNU NOŠNJU JE BIO NEVJEROVATNO DOBAR, POSEBNO U SCENAMA GDJE, SA FENJEROM U RUCI, HODAM KROZ GUSTU ŠUMU. MISLIM DA SU UPRAVO TI KADROVI PUN POGODAK “Ona je spona između tradicionalne, stare Crne Gore i modernog vremena, koje simbolizuje plašt crvene boje. Osjećaj dok sam je nosila je bio nevjerovatno dobar, posebno u scenama gdje, sa fenjerom u ruci, hodam kroz gustu šumu. Mislim da su upravo ti kadrovi pun pogodak”, ocjenjuje Lainović, koja s osmijehom dodaje da naslov pjesme (Neću odustati) odaje i snažnu motivacionu poruku. “Odustajanje je apsolutno
zabranjena riječ u mom životu. Rođeni sam borac i ne odustajem, nikada”, jasna je Lainović.
■ TRAŽENA U LONDONU - BEZ POZIVA IZ CRNE GORE
Naša sagovornica potpisuje stihove i muziku za sve numere sa albuma “Everyday”, dok se Nikola Kovačević posvetio produkciji. “Zadovoljna sam reakcijom publike, posebno kada su u pitanju klupske svirke u Londonu, sa mojim bendom, što crnogorska pubilka još nije imala priliku da čuje, a nadam se da hoće”, voljela bi Lainović da na svom terenu pokaže umijeće - ipak, zvanični pozivi još izostaju. “Imam puno nastupa u Londonu i nekoliko poziva za svirke u većim evropskim gradovima. Iz Crne Gore, premda ima interesovanja, još ne stižu zvanični pozivi. Spot je tek emitovan, vidjećemo šta će biti, a vjerujem da crnogorska pubilka zna da cijeni rad i umjetnost sunarodnika, gdje god da stvaraju”, ocjenjuje Lainović i dodaje da će njen novi potez u izdavačkom smislu biti - EP. “Radim na tri nove souljazzy pjesme, koje ce biti u EP formatu, a snimiću ih u nekom od londonskih studija sa svojim bendom”, zaključuje Lainović.
Foto:Privatna arhiva
JULA POČINJU NAJATRAKTIVNIJI MUZIČKI DOGAĐAJI MONTENEGRO BEER FESTA
Debi Montenegro Beer Festa na Cetinju na programu je od 18. do 28. jula, s tim da će najatraktivniji muzički događaji biti održani od 26. do 28. jula, a organizatori još “kriju” imena učesnika muzičkog dijela programa od znatiželjne javnosti. No, preduhitrio ih je Zvonimir Đukić Đule, lider Van Gogha, koji je, gostujući u emisiji “Svakog gosta sat i po dosta” minule subote na Radio-televiziji Crne Gore, potvrdio da bend stiže na Cetinje. Biće to idealna prilika da beogradska grupa Cetinjanima i njihovim gostima uživo predstavi numere sa novog albuma “More bez obala”, za koji je Đule, u nedavnom intervjuu Dnevnim novinama, kazao da nudi bezgraničnu unutrašnju slobodu. “Obale su možda neke granice u ovom obliku života, koje postoje da bi nas odvojile od onih koji ne razumiju toleranciju i koji nijesu u skla-
i
Sa predstavljanja festivala u Beogradu du sa normalnim postulatima življenja. More bez obala - život bez ograda, sloboda u nama nas vodi gdje god poželimo”, objasnio je Đule. A Montenegro Beer Fest minule sedmice predstavljen je na 41. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu. Tim povodom, potpisan je i Memorandum o organizaciji festivala između Prijestonice Cetinje i Beogradske kulturne mreže. “Zadovoljstvo je što veliki beogradski Beer Fest selimo u Crnu Goru na Cetinje”, ka-
zao je gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, ocijenivši da će festival biti vjetar u leđa svemu onome što uprava Prijestonice već radi da Cetinje postane još atraktivnija turistička destinacija Crne Gore. “Već od 18. jula na više punktova u gradu biće organizovane i razne svečanosti koje će biti uvod u jedinstvenu atmosferu koja Cetinjane i brojne turiste očekuje tokom posljednjeg vikenda jula”, poručuju organizatori. D.B.
IZJAVA DANA
SANJA MARINKOVIĆ:
Zavist je, nažalost, postala bolest broj jedan u Srbiji. Najveći uzroci depresije među ženama jesu pohlepa, ljubomora, zavist i žudnja za novcem.
Foto: Marko Ristić
Milena Lainović
ZABAVA
32
AstrologijA
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Pun Mjesec u Djevici
Budite oprezni u saobraćaju ⌦ Jovanka Blagojević Prije nekoliko dana imali smo treći Pun Mjesec u prethodna tri mjeseca koji se ovaj put dogodio na nultom stepenu Djevice. Mjesec u Djevici apostrofira rutinske poslove, raspored prioriteta, organizaciju i planiranje svakodnevice, posao i zdravlje, a s obzirom na to da je u pitanju Pun Mjesec, doći će do kulminacije u navedenim sferama, u narednom periodu. Pun Mjesec je simbolika kraja, a bez kraja nema ni novog početka. Poslovna angažovanost u ovim danima i pokrenuti poslovni planovi mogu uroditi plodom i dati dobre rezultate u buduć-
nosti. Ipak, na oprezu treba biti nakon 6. marta, kada će Merkur krenuti u retrogradni hod i donijeti određene probleme kada su u pitanju papiri, komunikacija, saobraćaj. Pun Mjesec se dešava na osi Djevica – Ribe, pa je ovo prilika sa očistite sve što vam remeti svakodnevicu, preispitate svoja osjećanja, donesete neke odluke, napravite listu prioriteta i krenete u akciju. Mnoge od nas će okolnosti natjerati da se pozabavimo zdravljem, moguće su želudačne smetnje, loše varenje, srčane tegobe, zadržavanje vode u organizmu, upala tetiva, bol u nogama, apatija, melanholija, nervoza, emo-
tivna distanca. Povoljno je vrijeme za započinjanje dijete ili novog režima ishrane, detoksikaciju organizma, čišćenje i preuređenje radnog prostora. Strpite se kada je novac u pitanju, čuvajte ga i ne vjerujte u svaku informaciju koja dolazi do vas. Budite oprezni u saobraćaju, ovo su dani kada je rasijanost naglašena. Mjesec će ići u kvadrat sa Jupiterom u Strijelcu, pa ćemo emocije malo teže kontrolisati, mijenjaćemo raspoloženje i ići iz krajnosti u krajnost. Pun Mjesec će najviše uticati na rođene u znaku Djevice, Strijelca, Riba i Blizanaca.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Psihologija
33
Šest najčeŠćih razloga
Promjene koje imaju moć da slome romantičnu vezu
Kad je opstanak veze u pitanju, mine vrebaju sa svih strana. Ali nisu sve iste. Ovo su one koje imaju moć da vezu slome do najsitnijih krhotina. Prevara - Mada je postala uobičajena, prevara je i dalje razlog zbog kog se mnogo brakova završava. Nije toliko bitan sam čin preljube, koliko iznevjereno povjerenje koje on sa sobom povlači. Dosada - Mnogi nisu svjesni, ali dosada ubija mnogo više brakova nego što mislimo. Tanka je linija između sigurnosti koju osjećamo u stabilnoj vezi i dosadi koju ona podrazumijeva. Kad sve već znamo, i šta ćemo jesti za doručak, i šta ćemo raditi za vikend, i kako će partner reagovati u određenoj situaciji, gubi se čar otkrivanja i uzbuđenja koje nose nove situacije. Konstantne svađe - Stalne rasprave ubiće i najveću ljubav. Konflikti nisu problem ako su konstruktivni, ali parovi koji se i nakon pet godina svađaju oko istih stvari kao na početku veze trebalo bi da razmisle o konstruktivnijem rješavanju problema.
Krize - Traumatični događaji izazov su za svaku vezu. Ako se ponavljaju, velika je verovatnoća da će je slomiti. Finansijski krahovi, bolesti, porodični pritisci, problemi sa djecom, smrtni slučajevi - situacije su u kojima veze mogu pući jer su na testu tolerancija partnera, izdržljivost, fleksibilnost, pa nije rijetko prebacivanje krivice na drugu stranu. Razočaranja - Na početku, greške ne vidimo. Zatim počnemo da ih primećujemo, ali ih, zaslijepljeni ljubavlju, opraštamo. A onda odjednom počnu toliko da nam smetaju da više ne tolerišemo ni najmanji prestup. Partner kome smo ranije lako opraštali, odjednom ne može da shvati zašto sada dramimo oko sitnica, ne shvatajući da je riječ o kumulativnom efektu. Promjena ciljeva - Zajednički ciljevi, pored istog vrednosnog sistema, veoma su važni za uspjeh zajednice. Problem je što, čak i kad su na početku bili isti, vremenom se mogu promijeniti. Ako jedan partner odjednom poželi da živi na drugom kraju svijeta, to može biti razlog za krah veze.
KUVAR
DESERT
34
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Voćni zalogaji
Kuglof sa jabukama Potrebno je : 2 jabuke, 3 jajeta, 150 g šećera, čaša jogurta, 1 dl ulja, 220 g brašna, kesica praška za pecivo, šaka suvog grožđa, kašičica cimeta. Oljuštene jabuke isjeckajte na kockice. Mikserom umutite jaja sa šećerom dok se ne dobije pjenasta smjesa, dodajte jogurt i ulje, kao i brašno sa praškom za pecivo. Sve dobro izmiješajte. Dodajte suvo grožđe i cimet, pa kockice jabuke. Kalup dobro podmažite uljem ili mašću. Kuglof pecite oko 50 minuta na 180 stepeni, pa ga ostavite u modli desetak minuta. Prevrnite ga na tacnu i prelijte šećerom u prahu. Brusnice u lopticama Potrebno je: 125 g margarina, 80 g meda, 250 g pirinčanih pahuljica, 250 g ovsenih pahuljica, 80 g suvog grožđa, 80 g kandiranih brusnica, 80 g kikirikija, 80 g oraha.
Umutite margarin, med i mljeveni kikiriki, pa polako dodajte ovsene i pirinčane pahuljice, zatim suvo grožđe koje ste prethodno držali u mlijeku, kandirane brusnice i nasjeckane orahe. Mutite dok smjesa ne bude homogena, pa oblikujte loptice koje ćete staviti u papirnate korpice. Prije posluženja kolačiće držite u frižideru bar sat vremena, kako bi se stegli i bili ukusniji. Čizkejk od višanja Potrebno je: 200 g mljevene “plazme”, 125 g maslaca, 2 kašike meda, 300 g sirnog namaza, 150 g šećera u prahu, 250 ml slatke pavlake, kašika soka od limuna, kesica bijelog želatina u prahu, kesica crvenog želatina u prahu, 300 g višanja, 200 ml vode , 4 kašike šećera. Keks, maslac i med sjedinite u kompaktnu masu. Na dno kalupa stavite masu, pritisnite i poravnajte tako da napravite rav-
nomjeran sloj. Sirni namaz pomiješajte sa šećerom u prahu i izmutite, pa dodajte sok od limuna. Posebno izmiksajte slatku pavlaku i onda je umešajte u smjesu sa sirom. Rastopite kesicu bijelog želatina u malo hladne vode, pa kratko zagrijte na ringli da se otopi i sipajte ga u fil sa sirom. Sve zajedno izmiješajte. Fil preručite u kalup i sipajte preko keksa. Ostavite u frižideru da odstoji. Višnje prelijte vodom, dodajte im šećer i stavite da se kuvaju desetak minuta. Sklonite sa vatre i umiješajte crveni želatin koji ste prethodno rastopili u vodi. Ostavite desetak minuta da se preliv prohladi, pa ga sipajte preko bijelog fila i vratite u frižider da se dobro stegne. Tart sa borovnicama Potrebno je: 50 g brašna, 3 žumanceta, 125 g margarin, 60 g šećera u prahu, kesica vanilin šećera, 350 g borovnica, 70 g šećera, 2
kašike gustina. Za preliv: 2 jajeta, 35 g margarina, 70 g šećera, kašika ulupanog šlaga, kašika brašna. Za dekoraciju: 50 g borovnica. Izmutite margarin mikserom, dodajte šećer u prahu, jaja, vanilin šećer i na kraju brašno. Tijesto ostavite pola sata u frižideru da se stegne, pa ga razvijte u kalup. Pecite desetak minuta na 180 stepeni. Borovnice sjedinite sa šećerom i stavite na tihu vatru da se prokuvaju, pa ih zakuvajte sa gustinom razmućenim sa malo hladne vode. Tople borovnice sipajte preko pečenog tarta. Napravite preliv mućenjem margarina i žumanaca tako da se dobije kompaktna masa, pa u to dodajte ulupana bjelanca. Sve sjedinite, dodajte ulupan šlag i brašno. Dobijenu masu sipajte preko borovnica i pecite u zagrijanoj rerni pola sata na 180 stepeni. Odozgo dekorišite borovnicama. (Novosti)
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
KUVAR
35
Poslastice sa voćem su omiljene, ne samo zbog ukusa, već i zato što priprema najčešće nije komplikovana
Mandarina torta Potrebno je: 4 mandarine, 6 jaja, kašika praška za pecivo, 200 g mljevenih badema, 250 g šećera, 30 g kakaoa. Za preliv: 2 dl slatke pavlake, kašika meda, 25 g margarina. Za dekoraciju: 100 g čokolade, 2 mandarine. Mandarine ogulite i isijecite na kolutove, a potom ih u malo vode kuvajte na tihoj vatri oko pola sata. Kada omekšaju, ostavite ih da se ohlade, pa ih sameljite u blenderu i umutite sa jajima, šećerom, bademom,
praškom za pecivo i kakaoom. Smjesu ulijte u okrugli pleh obložen pek-papirom, pa pecite u zagrijanoj rerni na 180 stepeni, oko sat vremena. Na umjerenoj temperaturi otopite slatku pavlaku, med i margarin, miješajte dok se sastojci ne sjedine, a potom skinite sa vatre i ostavite da se masa ohladi. Preko kore sipajte preliv i ostavite cijelu tortu da se ohladi. Ukrasite je kolutićima mandarine, a donji dio torte narendanom čokoladom.
Probajte: kuglof sa jabukama, brusnice u lopticama, čizkejk od višanja, tart sa borovnicama i mandarina tortu
Povrće koje može da se kombinuje
36
Kuvar
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Sve nijanse patlidžana na meniju Pohovani kolutovi Potrebno je: veći plavi patlidžan, 100 g pršute isječene na listiće, 100 g gaude isječene na listiće, 100 g šampinjona isječenih na listiće, 2 jajeta, malo soli, prezle ili susam, peršunov list, ulje, brašno. Patlidžan dobro operite, isijecite na kolutove debele 1 cm, svaki kolut rasijecite napola, ali ne do kraja - to će biti “džepovi” za punjenje. Posolite patlidžan i ostavite ga da odstoji oko jedan sat. U svaki kolut stavite listić gaude i pršute, malo šampinjona, uvaljajte ga u brašno, jaja umućena sa malo soli i, na kraju, po želji u susam ili prezle. Spuštajte kolutove na vrelo ulje i pržite ih sa obje strane, dok ne porumene. Izvadite ih na papirnu salvetu i poslužite. Musaka Potrebno je: 5 patlidžana, 500 g mljevenog mesa, 150 g crnog luka, 2 čena bijelog luka, 3-4 svježa paradajza ili pelat, 1 veza peršuna, lovorov list, so, biber, kašika suvog začina, 100 ml maslinovog ulja. Za bešamel sos: 40 g putera, 30 g oštrog brašna, 500 ml mlijeka, kašika parmezana, 2 jajeta, so, biber. Patlidžane isijecite na kolutove, posolite ih i ostavite da malo odstoje. Isperite ih toplom vodom i osušite papirnim ubrusom. Poređajte ih na pleh
prethodno obložen aluminijumskom folijom i namazan maslinovim uljem. Pecite ih u rerni zagrijanoj na 200 stepeni oko 15 minuta. Na maslinovom ulju kratko propržite crni luk, pa dodajte mljeveno meso. Kada se prodinsta, ubacite isjeckani paradajz ili pelat, lovorov list, biber, pasirani bijeli luk i suvi začin. Prodinstajte, uz dolivanje vode. Kad meso omekša, dodajte isjeckani peršun. Bešamel pripremite tako što ćete na istopljenom puteru kratko propržiti brašno, sipati hladno mlijeko i kuvati oko pet minuta, uz miješanje. Dodajte so, biber i parmezan i sklonite sa ringle. Umutite jaja, pa ih dodajte prohlađenom sosu. U vatrostalnu posudu složite red patlidžana, red mljevenog mesa, pa ponovo patlidžana, mesa i završite slojem patlidžana. Sve zalijte pripremljenim bešamel sosom. Musaku pecite u rerni zagrijanoj na 220 stepeni, 2030 minuta. Rolnice Potrebno je: 2 patlidžana, 300 g mljevenog mesa, glavica crnog luka, 50 g oraha, svježa paprika, 2 paradajza, peršun, nana, aleva paprika, so, biber, ulje, 200 ml jogurta, 4 kašike pavlake, bijeli luk. Crni luk, paradajz i papriku isjeckajte na koc-
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
kice, prodinstajte na ulju - najprije luk, pa dodajte ostalo povrće. Kada omekša, ubacite mljeveno meso. Pred kraj pospite alevom paprikom i začinite nanom, peršunom, solju, biberom, dodajte orahe i sklonite sa ringle. Patlidžan isijecite na tanke šnite i posolite ih da puste vodu i gorčinu. Obrišite ih papirnim ubrusom, nauljite i pecite u tiganju za gril. Filujte šnite nadjevom, pa ih umotajte u rolnice. Lagano sjedinite jogurt i pavlaku, pa dodajte nasjeckani peršun i bijeli luk. Time možete da prelijete rolnice. (Novosti)
Kuvar
37
Vesele korpice
Potrebno je: 50 g sitno samljevenog kukuruznog brašna, 50 g kukuruzne palente, 150 g bijelog brašna, 50 ml maslinovog ulja, 20 g svježeg kvasca, 1/2 kašičice meda, oko 100 ml vode, morska so, oko 12 maslina. Za punjenje: veći patlidžan, glavica crnog luka, ljuta papričica, manja tikvica, 200 g bundeve, 50 g pančete, 100 g mocarele, maslinovo ulje, morska so, nekoliko čeri paradajza, suvi peršun, nekoliko grančica ruzmarina. Razmutite u šolji kvasac, med i toplu vodu. U činiju stavite sve vrste brašna i so i promiješajte. Dodajte ulje i kvasac sa medom i vodom, pa zamijesite glatko tijesto (ako je potrebno, dodajte još vode ili brašna). Ostavite tijesto 15 minuta da odmori. Na malo maslinovog ulja prodinstajte luk, pa dodajte ljutu papričicu nasjeckanu na kolutove, patlidžan (prethodno oljušten, isjeckan na kockice, posoljen i ostavljen 15 minuta, pa ispran i ocijeđen), tikvice i bundevu nasjeckane na kockice. Dinstajte na višoj temperaturi oko pet minuta, pa dodajte pančetu isjeckanu na tračice. Dinstajte dok patlidžan ne omekša, pa sklonite sa vatre. Istanjite tijesto između dva papira za pečenje pa vadite krugove prečnika oko 10 cm i onda na svaki, po obodu, utisnite kružiće tanko sječenih maslina. Strana sa utisnutim maslinama nalaziće se spolja, u kalupu za mafine. Napunite korpice patlidžanima i pecite ih na 200 stepeni 25 minuta, a onda odozgo stavite po list mocarele i malo čeri paradajza, pa dopecite još pet minuta. Korpice izvađene iz kalupa ukrasite grančicama ruzmarina i pospite peršunom.
Kora patlidžana u narodnoj medicini se uzima kao čaj ili kao tinktura. Najčešće se pripremaju od svježe kore, premda se može koristiti i osušena kora
Listovi patlidžana se najčešće koriste kao obloga koja hladi i ublažava upale
38
ENIGMATIKA
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
FOTO UBOD
Negdje u Holandiji
Play sudoku online at: Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
www.sudokukingdom.com
Neobična pijaca
LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2935
Medium level
Sudoku puzzle No. 2049 2012-05-23 5
3
9
8 6
6
5
1
1
5
1
4
7
3
6
9
2
5
1
8
5
3
6
9
2
4
7
6
2
7
8
1
4
5
9
3
7
9
4
3
5
7
2
8
1
6
2
5
8Puzzle 1 4 solution: 7 6 3
9
9
7
3
6
4
7
1
3 3
8
7
7Play 2 sudoku 4 9 1online 3 6at:8 6 9 2 5 8 4 7 1
8
9 2
2
3
Daily Sudoku puzzle No. 2936
2 4
8
9
2
5
1
8
4 9 1 6 8 3 7 5 2 Sudoku puzzle No. 2460 2013-07-08 1
6
5
4
2
7
3
8
9
7
3
9
1
8
5
6
4
2
4
8
2
9
6
3
5
7
1
5
2
7
8
1
6
9
3
4
8
9
1
3
5
4
2
6
7
3
4
6
7
9
2
8
1
5
2
5
8
6
7
1
4
9
3
6
7
3
2
4
9
1
5
8
9
1
4
5
3
8
7
2
6
2014-10-27
9
www.sudokukingdom.com
5
9
5
4
6
TEŽA
Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA
2014-10-26
6 7
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
8
4
4
1
3
Medium level
5
3
7
6
8 3
3
4 2
4
6 8
3 1 5
2
9 2
1
4
9
8
7
7
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Word Search Puzzle #T096BV
T
X
U
T
D
L
E
H
E
B
R
I
N
Y
A
M
E
N
E
R
T
V
O
O
D
O
O
S
E
M
B
A
R
R
A
S
S
M
E
N
T
S
L
A
T
E
M
L
P
M
C
R
F
N
H
O
C
O
M
M
U
N
I
C
A
T
I
O
N
U
F
A
C
E
T
D
S
T
T
T
C
T
N
T
G
N
I
L
A
B
S
S
A
K
I
I
S
H
W
U
N
O
T
X
I
S
P
F
T
S
T
U
W
G
A
D
E
C
D
E
U
E
L
O
T
N
E
G
T
I
N
O
I
L
L
N
L
A
Q
D
D
E
A
C
O
N
R
T
T
C
E
B
I
E
G
T
S
F
H
S
R
S
S
O
A
A
I
R
E
S
R
A
P
U
O
E
T
D
F
L
R
B
Y
L
L
I
H
L
H
R
D
E
Y
A
T
S
Baling Baling Beheld Beheld Bible Bible Briny Catapults Briny Cleat Catapults Cloth Communication Cleat Consul Cloth Defi cit Dissipate Communication Dramatist Consul Embarrassments Encode Deficit
Embarrassments Enema
Dissipate
Melodic
Dramatist
Metal
Facet Encode Flair Enema Foods FacetHilly Horrid Flair Leafy Meant Foods Melodic Hilly Metal Mutate Horrid Nears LeafyNuggets Parse Meant
Phone Restless Nears Satanic Nuggets Shock South Parse Stare Phone Stayed Restless Stirs Thunder Satanic Tints Unite Shock Value South Voodoo Wedge Stare Mutate
Thunder
39
ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Svjesni ste svoje brzopletosti, ali to je jače od vas. Samokontrola je neophodna ukoliko želite da izbjegnete sukob s pretpostavljenim licima od kojih vam slijedi čak i kazna.
BIK Izmišljate razloge za svoje nezadovoljstvo. Možda su vaši planovi bili preambiciozni, pa dio uspjeha koji je ostvaren ne doživljavate kao nešto pozitivno.
BLIZANCI Muči vas promjenljivost raspoloženja koje ni vi ne možete da ispratite. Pored toga, moguća glavobolja utiče na opštu psihofizičku formu. Ne tražite razloge u konkretnom.
VAGA Poruka od zaboravljenog prijatelja iz prošlosti vam uljepšava dan. Odložite sve što ste planirali za danas i sate provedite u neobaveznom druženju.
ŠKORPIJA Nemate razumijevanje za voljenu osobu, pa su moguće nesuglasice u kojima možete, u afektu, povući poteze zbog kojih ćete se kasnije kajati.
STRIJELAC Nadmenim stavom iritirate okolinu koja sve manje ima strpljenja za vaše gafove. Ukoliko se ne presaberete na vrijeme, možete doživjeti veoma neprijatnu situaciju.
Tints Unite Value Voodoo Wedge
RAK Imate volje da razriješite porodičnu zavrzlamu koja se iskomplikovala. Ako svedete stvari na suštu realnost, bićete zadovoljni postignutim rezultatima.
JARAC Muči vas atmosfera u domu, pa vam se čini da su svi ostali problemi nevažni. Čini vam se kao da vas niko ne razumije, jer je izostala zahvalnost ukućana za sav vaš trud.
Stayed
Stirs REBUS
LAV Copyright © Puzzle Baron September 1, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!
Može vam se učiniti primamljiva ideja da se ponovo vratite u ljubavnu vezu s osobom s kojom se to isto u prošlosti završilo na neprijatan način.
DJEVICA Otvoreno suprotstavljanje osobama koje su po statusu iznad vas može vam dodatno iskomplikovati već zategnute odnose koje nijeste u stanju da razriješite.
Rješenje iz prethodnog broja: Presek se razlikuje
VODOLIJA Otvara vam se šansa da započnete nešto novo što će vam se višestruko isplatiti. Budite brzi jer cio posao bi mogao da izmakne, naročito ako u to upletete još nekog.
RIBE Polje komunikacije dolazi do potpunog izražaja. U jednom trenutku naći ćete se usred velike grupe ljudi, upleteni u razne razgovore koji se tiču vaše profesionalne orijentacije.
petak,
40
MALI OGLASI
14. 11. 2014.
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom
POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994
USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806
Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina
APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392
OBAVJEŠTENJE Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
RAZNO
malog oglasa do
Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713
20 riječi slati na:
Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767
20 1 1
marketing@dnovine.me
marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900
LASOPROM d.o.o. Podgorica SVE VRSTE LIMARSKIH RADOVA
OLUCI OPŠIVKE ATIKA OPŠIVKE DIMNJAKA VJETAR LAJSNE KROVOPOKRIVANJE UGRADNJA SENDVIC PANELA
068 574 493 Izdavački projekat Dnevnih novina
“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Februarski popust! Za fizička lica 10%
DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019 .
41 31
MALI OGLASI
VAŽNI TELEFONI
Radio
Petnjica
Talas Bihora na 90.5 MHz
DEŽURNE SLUŽBE
INSPEKCIJE
Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666
Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106
Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777
Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a
Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023
BOLNICE Klinički centar................ 412-412
DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925
LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212
VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578
APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273
HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500
TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750
DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
Sport
42
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Dejan Savićević i Vladan Vujović
KARABAO KUP SITI NAK
KEPA OBRU
SAOPŠTENJE PREDSJEDNIKA OFK TITOGRAD
Zašto utakmice niste odložili još u petak? Utakmice 21. kola Telekom 1. CFL su odložene za utorak (26. februar) zbog jakog vjetra! A to je uglavnom iziritiralo sve naše prvoligaše, jer je nevrijeme bilo najavljeno, ali je FSCG insistirao da se ispuni procedura i da se svi klubovi pojave na terenima širom Crne Gore u zakazano vrijeme. Tako je u subotu Rudar stigao u Radanoviće, Lovćen i Mornar u Podgoricu, Petrovac u Nikšić, a juče su fudbaleri OFK Titograda i Budućnosti bili spremni za derbi, ali je u posljednji čas odlučeno da se ne igra. Povodom odlaganja podgoričkog derbija oglasio se predsjednik OFK Titograd Vladan Vujović saopštenjem za zvanični sajt “romantičara”. “Za očekivati je bilo, nakon saopštenja Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore i njihovog upozorenja za podizanjem operativnog nivoa spremnosti, da će nadležni koji se bave organizacijom takmičenja Prve crnogorske fudbalske lige, u skladu sa zvaničnim upozorenjem Ministarstva
1. SUTJESKA 2. OFK TITOGRAD 3. ZETA 4. BUDUĆNOST 5. OFK PETROVAC 6. GRBALJ 7. RUDAR 8. ISKRA 9. LOVĆEN 10. MORNAR
20 20 20 20 20 20 20 20 20 20
11 10 8 8 8 6 4 5 3 1
unutrašnjih poslova, donijeti odluku o odlaganju kompletnog kola za dva dana, imajući u vidu da se time ne narušava kalendar takmičenja, a kamoli ugrožava regularnost istog”, reagovao je Vujović saopštenjem u kojem se dodaje... “Ignorišući upozorenje MUP-a, pričinjena je finansijska šteta svim klubovima, kako onima koji su domaćini tako i onima koji gostuju. Vremenskim neprilikama izloženi su fudbaleri, novinari, pripadnici službi obezbjeđenja, službenih lica, osoblje koje učestvuje u organizaciji utakmica i što je najvažnije gledaoci za čiju se prisutnost na utakmicama očajnicki borimo. Nama u OFK Titogradu nije jasno zbog čega su nadležni čekali do početka utakmica, kako bi iste odložili, kad su to mogli učiniti u petak 22. februara, kada je upozorenje izdato, kao što su to više puta do sada i učinili. Podsjećam, orkanski vjetar je u noći između petka i subote nanio veliku štetu na krovu objekta našeg stadiona”, stoji u saooštenju Vladana Vujovića. B.T.
6 5 9 8 5 8 11 7 7 6
3 5 3 4 7 6 5 8 10 13
30:13 21:18 18:9 21:12 23:22 23:16 15:19 18:22 17:33 9:31
39 35 33 32 29 26 23 22 16 9
21. KOLO - UTORAK 13.00 OFK Titograd - Budućnost, 14.00 Zeta - Iskra, 14.00 Sutjeska - Petrovac, 14.00 Grbalj - Rudar, 14.00 Mornar - Lovćen
Slavlje “građana”...
Mančester siti je odbranio titulu u Karabao kupu, osvojio je šesti trofej u bivšem Liga kupu, a Pep Gvardiola je došao do prvog pehara od četiri moguća u aktuelnoj sezoni... “Građani” su u finalu na Vembliju savladali Čelsi nakon penala 4:3, pošto je poslije 120 minuta bilo 0:0. Međutim, najmanje će se pričati o šansama, penalima i trijumfu Sitija, jer je svu “slavu” za sebe pokupio golman “plavaca” Kepa Arizabalaga.
NAJVEĆA UTAKMICA ENGLESKOG FUDBALA DONIJELA
Amaterski derbi p
Atmosfera na “Old Trafordu” - koju je napravilo 74.519 navijača - bila je nevjerovatna, ali igra u najvećoj utakmici engleskog fudbala je bila - amaterska! Sve što smo vidjeli su bile četiri povrede (Erera, Mata, Lingard - Firmino), nula golova i jedna šansa Džesija Lingarda, koga je u 40. minutu pravovremenim istrčavanjem zaustavio Alison da dovede Teatar snova do ludila. A, “nuli” u crvenom dijelu Mančestera se obradovao plavi dio industrijskog grada i najveći konkurent “redsa” u borbi za titulu - Mančester siti!
■ OSVOJILI SMO BOD Jer, Liverpul je upisao treći remi u posljednja četiri kola, pa građani nakon 27 kola imaju samo bod manje od majstora iz grada Bitlsa. “Osjećam kao da smo osvojili bod, a ne izgubili dva. Bili smo bez prilike na meču, a imali smo otvorenu utakmicu. Nismo dobro igrali. Iskreno, prihvatamo odgovornost. Zato smo osvojili bod, takav osjećaj imam”, rekao je menadžer gostiju, Jirgen Klop, nakon utakmice... “Igrali smo protiv kvalitetnog
DA LI STE ZNALI? Mančester junajted i Liverpul su prvi put u istoriji Premijer lige odigrali bez golova na kultnom Old Trafordu.
v
Sport
43
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
ATLETIKO ZADRŽAO KORAK ZA BARSOM
KON PENALA POBIJEDIO Ä&#x152;ELSI I ODBRANIO TROFEJ
KONAÄ&#x152;NO MORATA
UKAO SARIJA, PEP 1/4 Bio je odliÄ?an tokom utakmice, u posljednjih desetak minuta upisao dvije velike odbrane Ageru, ali je tom prilikom obnovio povredu, pa je Mauricio Sari Ĺželio da uvede Vilija Kabaljera u igru, koji je â&#x20AC;&#x153;specijalistaâ&#x20AC;? za penale. MeÄ&#x2018;utim, Argentinac je stajao kraj aut linije, ali Kepa nije htio napolje! Najskuplji golman u istoriji fudbala odmahivao je na instrukcije Sarija, pokazivao da nije povrijeÄ&#x2018;en, do izmjene nije doĹĄlo, ali je-
ste do poniĹženja Italijana koji je kljuÄ?ao na klupi svog tima, Ĺželio da ode u svlaÄ?ionicu, a onda se vratio i saÄ?ekao penale. I vidio poraz! Bio je to trenutak u kom je postalo jasno da Sarija igraÄ?i ne sluĹĄaju... â&#x20AC;&#x153;NeÄ&#x2021;u kazniti Kepu, razumijem ga, jer igraÄ?i Ĺžele da daju sve od sebe. Ne mislim da sam izgubio autoritet, veÄ&#x2021; mislim da ga imam, jer smo igrali dobroâ&#x20AC;?, rekao je Sari nakon meÄ?a. B.T.
...i odbijanje Arizabalage da izaÄ&#x2018;e sa terena
RAZOÄ&#x152;ARAVAJUÄ&#x2020;U IGRU JUNAJTED VS LIVERPUL 0:0
po ukusu graÄ&#x2018;ana ManÄ?ester junajteda, a od nas je raspoloĹžen bio samo golman Alison. Idemo dalje, probaÄ&#x2021;emo da pobijedimo u sljedeÄ&#x2021;em kolu. I naravno, ne odriÄ?emo se tituleâ&#x20AC;?, jasan je Njemac.
â&#x2013; SVE JE KRENULO PO ZLU
Alison zaustavlja Lingarda u najboljoj ĹĄansi na utakmici
I dok Ä&#x2021;e se Liverpul do kraja boriti za titulu, â&#x20AC;&#x153;crveni Ä&#x2018;avoliâ&#x20AC;? Ä&#x2021;e pokuĹĄati da uhvate mjesto koje garantuje Ligu ĹĄampiona. A Ä?etvrtoplasirani Arsenal - savladao Sautemptona sa 2:0 - je daleko samo bod (Arsenal 53, Junajted 52). â&#x20AC;&#x153;Sve ĹĄto je moglo da krene po zlu - krenulo je u prvom dijelu. Sve je ukazivalo da Ä&#x2021;e za nas utakmica biti teĹĄka. Ne sjeÄ&#x2021;am se da je Liverpul imao jednu ĹĄansu, ĹĄto znaÄ?i da smo defanzivno bili dobriâ&#x20AC;?, rekao je Ole Gunar Solskjer, koji je hvalio svog lijevog beka. â&#x20AC;&#x153;Ĺ o je sjajno Ä?uvao Salaha. Kada Liverpul zamijeni Salaha u trenucima dok juri gol, onda znate da EgipÄ&#x2021;anin nije imao dobar meÄ?â&#x20AC;?, poruÄ?io je NorveĹžanin, koji od dolaska na klupu svog ManÄ?estera ne zna za poraz u Premijer ligi 10 utakmica: osam pobjeda, dva remija. SEMAFOR 27. KOLA - petak: Vest Hem - Fulam 3:1, Kardif - Votford 1:5, subota: Barnli - Totenhem 2:1, Bornmut - Vulverhempton 1:1, Njukasl - Hadersfild 2:0, Lester - Kristal Palas 1:4, nedjelja: Arsenal â&#x20AC;&#x201C; Sautempton 2:0, ManÄ?ester junajted - Liverpul 0:0. B.T.
Pogodio prvi put od novembra: Alvaro Morata Barselona je na pogon magiÄ?nog Lionela Mesija okrenula Sevilju na â&#x20AC;&#x153;Pichuanuâ&#x20AC;?, a â&#x20AC;&#x153;kolÄ?onerosiâ&#x20AC;? su odgovorili i ostali na minus sedam od lidera i ĹĄampiona - Atletiko Madrid je kod kuÄ&#x2021;e savladao Viljarel sa 2:0. I konaÄ?no je proradio Alvaro Morata potpisavĹĄi debitantski gol u dresu kluba u kome je nauÄ?io prve fudbalske korake - 26-godiĹĄnji ĹĄpanski napadaÄ? je poentirao za 1:0 u 31. minutu, bio je to njegov prvi potpis nakon devet ligaĹĄkih utakmica i prekinuo je negativan niz koji je trajao od novembra. â&#x20AC;&#x153;TaÄ?ku na iâ&#x20AC;? je stavio Saul Njiges u posljednjem minutu, odluÄ?ivĹĄi tako da Dijego Simeone ne upiĹĄe Ä?ak 73. utakmicu na kojoj je sa Atletijem sla-
STEFAN SAVIÄ&#x2020; JE ODIGRAO SVIH 90 MINUTA U POBJEDI NAD VILJAREALOM, A U TANDEMU SA HIMENEZOM JE STVORIO ZID ISPRED JANA OBLAKA vio sa 1:0. NaĹĄ Stefan SaviÄ&#x2021; je odigrao svih 90 minuta u pobjedi nad â&#x20AC;&#x153;Ĺžutom podmornicomâ&#x20AC;?... SEMAFOR 25. KOLA - petak: Espanjol - Ueska 1:1, subota: Hetafe - Rajo Valjekano 2:1, Sevilja - Barselona 2:4, Alaves - Selta 0:0, Atletik Bilbao - Eibar 1:0, nedjelja: Leganes - Valensija 1:1, Atletiko Madrid - Viljareal 2:0, Valjadolid - Betis 0:2, ponedjeljak: Ä?irona - Sosijedad (21.00). B.T.
JUVENTUS SE MUÄ&#x152;IO I SLAVIO U BOLONJI
Dibala saÄ?uvao +13
Bolonja je imala nekoliko dobrih ĹĄansi za voÄ&#x2018;stvo, u nadoknadi vremena je Matija Perin spaĹĄavao Juventus, a na kraju se svelo na 67. minut i pogodak Paula Dibale! Juventus se muÄ?io i minimalno slavio u Bolonji (1:0) - â&#x20AC;&#x153;stara damaâ&#x20AC;? je do odluÄ?ujuÄ&#x2021;eg pogotka doĹĄla kada je Argentinac izdrĹžao duel sa dvojicom protivniÄ?kih igraÄ?a, a onda poslije akcije sa Matuidijem i loĹĄe intervencije Helandera poslao loptu u mreĹžu. Tako je Dibala Dibala
saÄ?uvao â&#x20AC;&#x153;plus 13â&#x20AC;? u odnosu na prvog pratioca Napoli, koji se proĹĄao protiv Parme sa 4:0. Nakon 25. kola Serije A, Juventus ima 69 bodova, Napoli 56... SEMAFOR 25. KOLA - petak: Milan Empoli 3:0, sub o t a : To r i no - Atalanta 2:0, Frozinone - Roma 2:3, nedjelja: Sampdorija Kaljari 1:0, Bolonja - Juventus 0:1, Kijevo Ä?enova 0:0, Sasuolo - SPAL 1:1, Parma - Napoli 0:4, ponedjeljak: Lacio Udineze (odloĹženo). B.T.
44
SPORT
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
NEKA BUDE FEŠTA CRNA GORA DOČEKUJE LETONIJU 19H , NA SP IDE I SA PORAZOM D
ODUPRITE SE PRITISK ZAKORAČITE U ISTORI SUAD ŠEHOVIĆ
⌦ Kosta Bošković
Velika Kina je odškrinula vrata malenoj zemji, ali i zemlji koja sjajno igra košarku - istorija zove momke u crvenom... Još samo korak i to u paklu “Morače”, pred svojim ljudima - za sva vremena! Košarkaši Crne Gore večeras (19h) protiv Letonije imaju šansu da se prvi put u istoriji plasiraju na Mundobasket - momcima Zvezdana Mitrovića za veliki uspjeh dovoljan je i poraz do osam razlike. Rival je paklen, selekcija koja se pojačala (igračima iz Evrolige) samo za ovaj meč i koja nam je očitala jednu od žešćih lekcija prije godinu i po na Eurobasketu kada je “crvene” zaledila na “minus 32”. Odeređeni pritisak velikog meča se vjerovatno osjeća, ali večeras naši momci treba da budu jači od svega - ovakvi mečevi igraju se možda i samo jednom u životu. “Ovakve utakmice se igraju tako što se ne stvara pritisak”, jasan je kapiten Bojan Dubljević. “Na startu kvalifikacija niko nije ni slutio da možemo da prođemo i prvu grupu, a došli smo do utakmice koja nas vodi na Mundobasket”.
■ VELIKI MEČ, ALI... Koliko važan duel čeka Crnu Goru podsjetio je i Suad Šehović.
Mislim da na našem parketu, uz punu dvoranu imamo velike šanse, ali samo mi moramo da budemo pravi “Velika nas utakmica čeka - odlučujuća i za njih i za nas”, jasan je Suad. “Moraćemo da je otvorimo dobro, da ne bude kao protiv Ukrajine, jer se radi o boljem protivniku, koji je još i pojačan sa igračima iz Evrolige, koji će sigurno nositi njihovu igru. “Jeste istorijska i velika utakmica, ali moramo je gledati kao i svaku drugu”. I Dubljević dobro zna koliki je značaj utakmice, ali i da baš sada treba “spustiti loptu”. “Ne treba se opterećivati, niti misliti o važnosti utakmice, već da izađemo na teren i damo svoj maksimum”, potencirao je centar
GRUPA 1 19.00h 19.00h 19.30h 1. Španija 2. Turska 3. Crna Gora 4. Letonija 5. Ukrajina 6. Slovenija
28
Crna Gora - Letonija Slovenija - Ukrajina Španija - Turska 11 11 11 11 11 11
9-2 20 8-3 19 7-4 18 6-5 17 5-6 16 2-9 13
SELEKCIJA OD 32 DO SADA JE IZBORILO PLASMAN NA SP - UZ DOMAĆINA KINU, JOŠ I SAD, TUNIS, NIGERIJA, GRČKA, NJEMAČKA, ČEŠKA, LITVANIJA, AUSTRALIJA, FRANCUSKA, ANGOLA, NOVI ZELAND, J. KOREJA, ŠPANIJA, TURSKA, VENECUELA, ARGENTINA, KANADA, BRAZIL, SENEGAL, ITALIJA, POLJSKA, RUSIJA, JAPAN, JORDAN, IRAN, FILIPINI I SRBIJA.
Valensije. “Nema tu mnogo šta da se filozofira - znamo važnost utakmice, znamo šta nas čeka. Jedino je jasno da dolaze u najjačem sastavu - nisu mogli doći jači”.
■ TRANZICIJA I ŠUT ZA TRI
Igra Letonije je dobro poznata - brzina i dalekometna paljba. “Da, poznata je - tranzicija i šut za tri poena”, istakao je Šehović. “Ukoliko uspijemo da ih umirimo u tranziciji i smanjimo broj šuteva bićemo bliže pobjedi. Svaka naša izgubljena lopta ili ishitren šut daće im veliku šansu za brze šuteve i lagane poene. Igraće oni svoju igru bez obzira na rezultat”. Slično razmišlja i kapiten, uz još jedno podsjećanje na nelogičnosti FIBA prozora. “Njihova snaga je poznata - tranzicija i šut za tri poena, a preteško je spremiti utakmicu za dva-tri dana. Nadam se da će sreća biti na našoj strani”, rekao je Dubljević. Snaga Letonije je u šutu za tri poena, a crnogorska bi mogla da bude u sjajnim centrima, kakav je upravo Dubljević. “Jaki su oni na svakoj poziciji, pa naša šansa nije da ih samo napadnemo na centarskim pozicijama već da svi budemo fokusirani. Biće sigurno teška i interesantna utakmica”, dodao je Dubljević.
■ OD NJIH SMO NA-
UČILI I KAKO SE UBJEDLJIVO GUBI
Nezaobilazna tema je i pomenuti meč na Eurobasketu kada je Letonija slavila sa 100:68. Da li su
5 NOVIH IGRAČA U ODNOSU NA MEČ SA ŠPANIJOM IMAĆE LETONIJA VEČERAS ŠMITSA (BARSELONA), TIMU I STRELNIJEKASA (OLIMPIJAKOS), PEJNERSA (DARUŠAVAKA) I BERTANSA (ARMANI)
naši momci nešto naučili iz tog meča? “Naučili smo kako se gubi ‘četrdeset’ razlike”, našalio se Dubljević. “Ali nadamo se da se to sada neće ponoviti”. Ta Letonija (samo bez NBA zvijezde Porzingisa sa EP) večeras napada Crnu Goru - potpuno drugi tim od onog kojeg su Mitrovićevi momci savladali u prvom meču kvalifikacija. “Njihova posljednja utakmica protiv Španije nije mogla da nam da realnu sliku, a isto tako ne treba zaboraviti da je i tim koji smo dobili u Rigi sada potpuno drugačiji. Njihov kvalitet je nesporan, ali nadam se da će naša želja presuditi”, potencirao je Šehović.
■ NEKA BUDE PAKAO
KARTE I DANAS U PRODAJI - KARATA ZA VEČERAŠNJI SPEKTAKL I DALJE IMA, A MOGU SE KUPITI I DANAS OD 10H DO POČETKA UTAKMICE
15 NOVINARA IZ LETONIJE DOPUTOVALO JE U PODGORICU I PRATIĆE VEČERAŠNJI MEČ
Oba naša igrača su naglasila i faktor “Morače”. “Mislim da smo složna ekipa, zdravog odnosa i u svemu tome je ključ. Isto tako nadam se da će publika napuniti Moraču, da će biti kao protiv Turske i da ćemo sa njima otići na Svjetsko prvenstvo”, jasan je Dubljević. “Mislim da na naš em parketu, uz punu dvoranu imamo velike šanse, ali samo mi moramo da budemo pravi. Sigurno će nas naši navijači nositi, ali u toj euforiji moraćemo da budemo smi-
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
DO OSAM RAZLIKE
KU I IJU
BOJAN DUBLJEVIĆ
Ovakve utakmice se igraju tako što se ne stvara pritisak. Na startu kvalifikacija niko nije ni slutio da možemo da prođemo i prvu grupu, a došli smo do utakmice koja nas vodi na SP
SPORT
45
Crna Gora bi bila najmanja zemlja u istoriji Mundobasketa Kakav uspjeh bi Crna Gora napravila plasmanom na Svjetsko prvenstvo najbolje govori podatak da bi sa skoro 680.000 stanovnika postala ubjedljivo najmanja zemlja u istoriji koja je zaigrala na Mundobasketu. A do sada je dio završne smotre bilo 56 zemalja. Zanimljivo je i da ukoliko naši momci ne uspiju večeras da proslave istorijski plasman, upravo bi Letonija postala najmanja zemlja koja je će učestvovati na Mun-
dobasketu - ima nešto manje od dva miliona. Do sada najmanje zemlje koje su bile dio Svjetskog prvenstva u košarci su Litvanija, Katar i Slovenija, ali one imaju preko dva miliona stanovnika. U budućnosti, znajući raspored snaga u svijetu košarke, eventualno bi jedino Island mogao da bude manja zemlja od naše koja bi se pojavila na Mundobasketu. “Ribara”, međutim, neće biti u Kini pošto su kvalifikacije završili još u prvoj fazi.
reni i pribrani”, dodao je Šehović. Četrdeset minuta za istoriju - Mundobasket vas čeka.
Srbija i Rusija na SP Samo jedna selekcija sa prostora bivše Jugoslavije do sada se plasirala na Mundobasket - iako tek u posljednjem kolu nekako i očekivano Srbija. Momci Aleksandra Đorđevića nisu imali prava na grešku protiv Izraela i u punom Pioniru nisu pogriješili - 97:76, za plasman vicešampiona planete na Svjetsko prvenstvo. Najefikasniji u ubedljivoj pobjedi Srbije bio je Vladi-
mir Lučić sa 22 poena, Dragan Milosavljević je dodao 20 poena, a Miloš Teodosić 11. Uz Srbiju još samo Crna Gora od bivših jugoslovenskih republika ima šansu da se plasira na Mundobasket. Posljednju šansu zgrabila je i Rusija - takođe u direktnom duelu sa Finskom - 91:76. Iako je bilo straha nakon prve četvrtine u Permu koju je “zbornaja” gubila sa 28:16.
46
sport
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
Itana GrbIć nakon ubjedljIvoG po
Previše šokova, karate - senIorsko prvenstvo Crne Gore
Omladinac najuspješniji Karatisti podgoričkog Omladinca sa sedam od ukupno 16 zlatnih medalja su najuspješniji učesnici seniorskog prvenstva Crne Gore u Podgorici. Članovi Omladinca osvojili su i dvije srebrne i pet bronzanih medalja. Karatistima Bara, Budućnosti i Onogošta pripale su po tri zlatne medalje. Bar ima i četiri srebrne i tri bronzane, dok je Budućnost osvojila po dvije srebrne i bronzane medalje. Karate klub Ulcinj osvojio je četiri srebrne i tri bronzane, Podgorica ima po jednu srebrnu i bronzanu, a Pozitiv jednu srebrnu medalju. Sa po jednom bronzanom medaljom šampionat su završili Potoci i Šotokan tim. U katama pojedinačno titule prvaka osvojili su karatista Bara, Vladimir Mijač i Biserka Radulović iz
Budućnosti. U katama ekipno najuspješniji su bili Bar u muškoj i Budućnost u ženskoj konkurenciji. U borbama ekipno trijumfovali su karatisti Omladinca u obje konkurencije. U pojedinačnoj konkurenciji zlatne medalje osvojili su Nenad Dulović (do 60, Omladinac), Mario Hodžić (do 67, Omladinac), Nemanja Brašanac (do 75, Budućnost), Nikola Malović (do 84, Onogošt) i Predrag Smolović (preko 84, Onogošt). U ženskoj konkurenciji najbolje su bile Dušica Jovetić (do 50, Bar), Jelena Maksimović (do 55, Omladinac), Dijana Miljanić (do 61, Onogošt), Marina Raković (do 68, Omladinac) i Dragana Konjević (preko 68, Omladinac). Na prvenstvu Crne Gore učestvovalo je 49 takmičara iz devet klubova. (MINA)
druGI dan MItInGa u hrvatskoj
Ilija Tadić četvrti na 100 metara u Splitu
Crnogorski paraolimpijac Ilija Tadić završio je kao četvrtoplasirani završio nastup u trci na 100 metara slobodno, drugog takmičarskog dana sankcionisanog plivačkog mitinga u Splitu. Tadić je isplivao vrijeme minut, jedna sekunda i jedna stotinka, pa tako nije uspio da ispuni normu za Svjetsko prvenstvo, koje iznosi 59,48 sekundi. Tadić je kazao da mora biti zadovoljan sa plasmanom i isplivanim vremenima, podsjećajući da mu
je to bilo prvo takmičenje u sezoni. “Za nešto više od dva mjeseca imam takmičenje u Zagrebu, a krajem maja i u prvoj polovini juna još dva iz svjetske serije u Linjanu i Berlinu. Siguran sam da ću isplivati normu za Svjetsko prvenstvo i dati sve od sebe da ovjerim vizu za moje druge Paraolimpijske igre u Tokiju 2020. godine”, rekao je Tadić, koji je u subotu osvojio srebrnu medalju u trci na 50 metara slobodnim stilom. (MINA)
Bio je to mart 2013 - šampion Evrope dobio je žestoku lekciju od Larvika (28:16) koja je značila i oproštaj od krune. Skoro šest godina kasnije Budućnost je doživjela najubjedljiviji poraz od tada (u subotu od Kopenhagena 31:20), ali čini se kada se malo ko tome nadao. Posebno, jer se činilo da “plave dame” igraju sve bolje, sa kartom za četvrtfinale u džepu... Ipak, izgleda da su ovog puta donekle i imale opravdanje... “Tokom prošle sedmice svi smo preživjeli kolektivni šok kada se desilo sve sa povredom Đurđine Jauković, jer je na prvi pogled ta povreda izgledala ozbiljno”, prisjetila se za Dnevne novine Itana Grbić. I tu nije bio kraj mukama... “Da nismo na početku utakmice promašile određene zicere drugim tokom bi sve krenulo, a onda je uslijedio još jedan šok kada se Milena Raičević povrijedila, jer dobro znamo da kada ona ne može da nastavi da je to ozbiljna povreda. Još ne znamo rezultate, ali nadamo se da će nam se brzo vratiti”, dodala je Itana. U takvoj situaciji nije bilo lako... “Bez njih dvije, naše ključne igračice kako u napadu tako i u odbrani, u nastavku nismo mogli da se najbolje povežemo i na to loše izdanje gledam kao na to što smo ostali bez njih dvije”, jasno je lijevo krilo Budućnosti.
Mladom timu treba vremena: Itana Grbić
RTCG 2 18.50
Crna Gora - Letonija, košarka
SPORT KLUB 1 11.00 19.00 20.45 01.30 03.30
ATP Dubai, tenis Slovenija - Ukrajina, košarka Notingem Forest - Derbi, fudbal Portoriko - Urugvaj, košarka Meksiko - Panama, košarka
SPORT KLUB 2 16.00
ATP Dubai, tenis
20.00 23.00 05.00
Maritimo - Sporting, fudbal ATP Akapulko, tenis ATP Akapulko, tenis
SPORT KLUB 3 19.00 22.15 01.30
Bešiktaš - Fenerbahče, fudbal Benfika - Čaves, fudbal Dominikana - Brazil, košarka
SPORT KLUB 4 18.30 20.30 01.00
Litvanija - Italija, košarka Poljska - Holandija, košarka SAD - Argentina, košarka
PONEDJELJAK, 25. 2. 2019.
ORAZA BUDUĆNOSTI U KOPENHAGENU
, vjerujem u nas
DN TIP
LAJPCIG
GG
HOFENHAJM
Još nisam odlučila gdje ću nastaviti karijeru Sve više klubova (između ostalih, kako pišu Rumuni, i moćni CSM Bukurešt) žele da Itanu Grbić naredne sezone vidi u svom dresu, ali... “Još ništa nisam odlučila”, jasna je Itana. “Stoji dosta ponuda - gle-
■ LJUDI SU POMALO NEREALNI
U svakom slučaju, “plave” će morati mnogo bolje - posebno kada krene četvrtfinale. “Do kraja se neće ništa znati. I dalje smo u trci za drugo mjesto u grupi i mislim da sve zavisi od te utakmice protiv Rostova u nedjelju. Vjerujem u nas, a samim tim što smo se ranije plasirale u četvrtfinale govori da smo kvalitetna ekipa”, nema dilemu Itana. “Ljudi su kod nas malo nerealni, jer smo ih navikli na velika očekivanja, ali ovo je mlada ekipa i treba joj vremena. Da odigramo još ova dva meča, sačekamo rivala u četvrtfinalu, a tamo je sve moguće”. Budućnost je tako upisala još jedan poraz u gostima, gdje je u posljednje dvije godine samo dva puta slavila. “Prošle sezone smo bili najmlađa ekipa u Ligi šampiona, a sada smo jedna od najmlađih tako da bih sve to prepisala neiskustvu i nedovoljnom broju kvalitetnih i dobrih utakmica”, objasnila je Grbićeva. Itana smatra da i van “Morače” ima dosta dobrih stvari...
dam i razmišljam gdje je najbolje za mene. Prvenstveno gdje ću igrati i sticati iskustvo. Ne žurim, niko me ne pritiska, jer je to velika odluka gdje ću otići i nastaviti karijeru. Želim sama da odlučim”. “Mislim da smo na nekim mečevima i u gostima pokazali da možemo, ali domaćin uvijek da više na svom terenu. Uglavnom, ne bih rekla da toliko loše igramo van ‘Morače’ - naš osjećaj nakon mečeva je takav”.
■ OSJEĆAM SE DOBRO
ZAHVALJUJUĆI TIMU
Od kada se vratila u Budućnost Itana Grbić u ovoj 2019. igra možda i svoj najbolji rukomet. Mnogo je sigurnija, a tu je i njen zaštitni znak - atraktivni golovi. “Igram na poziciji na kojoj zavisim od saigračica i toga koliko će stvoriti šansi za mene”, skromno objašnjava Itana. “Uglavnom, dobro se osjećam posebno u glavnoj fazi i moram da budem zahvalna ekipi, jer na početku sezone zbog problema sa povredom nisam krenula kako treba, ali zahvaljujući njima sam vratila samopouzdanje”. A kako Itana gleda na povratničku epizodu u plavom dresu? “Generalno sam zadovoljna - sa sve tri sezone u Budućnosti”, zaključila je Itana Grbić. K.B.
47
SPORT
Duel četvrtoplasiranog i osmoplasiranog tima Bundeslige, koje dijeli samo osam bodova (Lajpcig 41 bod, Hofenhajm 33), garantuje uzbudljivost i golove
Na današnji dan
1989. Tajson nokautirao Bruna
Majk Tajson u spektakularnom meču u Las Vegasu nokautirao Frenka Bruna za titulu apsolutnog šampiona svijeta. Bila je to 36. pobjeda gvozdenog Majka u karijeri, a čak deveti put da je odbranio titulu.
Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom
Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)
SPORT KLUB HD 21.00
Đirona - Sosijedad, fudbal
ARENA SPORT 1 01.00
Bafalo - Toronto, hokej
ARENA SPORT 2 18.00 20.45
Zlatibor - Sloboda, košarka Lens - Nior, fudbal
ARENA SPORT 3
18.00
Slavija - Slovačko, fudbal
EUROSPORT 1 12.00
Tur UAE, biciklizam
EUROSPORT 2 09.30 niori) 13.00 niori) 20.30
Alpsko skijanje, Italija (juAlpsko skijanje, Italija (juLajpcig - Hofenhajm, fudbal
Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika
(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić
Redakcija: 020/252-900
redakcija@dnovine.me
ZANIMLJIVO
AKTUELNO
REVOLUCIJA NA POLJU PAMETNIH TELEFONA
Nakon Samsunga i Huavej predstavio svoj preklopni telefon - Huavej Mejt X Samo četiri dana nakon što je Samsung predstavio svoj preklopni telefona Galaksi Fold, prvi preklopni smartfon u istoriji, dan uoči početka sajma “Mobil Vorld Kongres” u Barseloni svoj preklopni model telefona je pred-
stavio i Huavej. Premda novinari nisu imali priliku da lično isprobaju model nazvan Mejt X, prema onom što je kineska kompanija prikazala riječ je o prilično dojmljivom uređaju koji je tanji od Samsungovog i ima ve-
Nađa
ći ekran i kad je sklopljen i kad je rasklopljen. Rezolucija ekrana nije konstantna, nego zavisi od toga u kojem se obliku nalazi i to izgleda ovako: u sklopljenom stanju glavni ekran od 6,6 inča ima rezoluciju od 2480 X 1148 pikse-
- konkretno, 8 : 7.1. Cijena Huavi Mejt X je, naravno, prilično visoka: 2299 eura za model sa 8 GB RAMa i 512 GB interne memorije, a počeće da se prodaje sredinom godine.
NAJKASNIJE DO 12. MARTA
Mej odložila glasanje o Bregzitu Britanska premijerka Tereza Mej rekla je da će glasanje o sporazumu o Bregzitu u britanskom parlamentu biti održano do 12. marta. Glasanje će biti održano 12. marta, a ne naredne nedjelje, kao što je ranije najavila. Ona time pokušava da dobije više vremena za dogovor sa Briselom o nekim izmjenama, a u okviru preostalog vremena do izlaska zemlje iz EU koji se opasno približava. Konzervativna liderka je ovo izjavila po dolasku u Šarm el Šeik u Egiptu gdje će tokom dva dana učestvovati na samitu Evropske unije i Arapske li-
NAKON PROTESTA ČLANOVA OPOZICIJE
JAPANSKI MINISTAR SE IZVINIO ZBOG TROMINUTNOG KAŠNJENJA
Japanski ministar zadužen za Olimpijske igre Jošitaka Sakurada javno se izvinio nakon što je zakasnio tri minuta na skupštinski sastanak. Opozicioni poslanici kažu da je njegova ležernost znak nepoštovanja funkcije i bojkotovali su pet sati sastanak budžetske komisije kao znak protesta. Oni su i ranije oštro kritikovali Sakuradu zbog serije gafova, prenijeo je Bi-Bi-Si. Ministar se prošle sed-
la, a zadnji 6,4-inčni 2480 X 892 piksela. Kada je ekran rasklopljen rezolucija je 2480 X 2200 piksela, a dimenzije stranica u tom načinu rada je gotovo jedan naprema jedan
mice našao na udaru jer je rekao da se osjeća izdanim nakon što je plivačica od koje se očekivala olimpijska medalja saopštila da je oboljela od leukemije. “Ona je potencijalni osva-
jač zlatne medalje na Igrama u Tokiju 2020. godine, sportista od kojeg sam mnogo očekivao. Zaista sam razočaran”, rekao je ministar, nakon čega je bio primoran da se izvini. Sakurada, koji obavlja i funkciju ministra za sajber bezbjednost, privukao je pažnju svjetske javnosti i prošle godine, kada je izjavio da nikada nije koristio kompjuter i da su poslove koji zahtijevaju upotrebu računara uvijek obavljali njegovi podređeni.
ge. Ona je ranije rekla da će do utorka da nađe rješenje za Bregzit. Od kada su u januaru britanski poslanici odlučno odbacili sporazum o razlazu sa EU, Tereza Mej
pokušava sa Briselom da dogovori novu verziju teksta koji bi mogao da dobije podršku parlamentarne većine, međutim, do sada u tome nije imala uspjeha.
ª SMRTONOSNAº TAČKA RUSKE PLESAČICE
Ples oko šipke na vrhu nebodera
Marina Korženevskaja (27), plesačica iz Rusije, izvela je ples oko šipke na vrhu nebodera u gradu Voronjež i to bez ikakvih bezbjednosnih mjera. Djevojka je izvela opasnu tačku kao da se nalazi na zemlji, vrtjela se i podizala se uvis oslanjajući se samo na snagu svog tije-
la. Snimak svog plesa postavila je na Instagram a video je skupio čak 23.000 pregleda za samo tri dana. Korisnici ove društvene mreže izrazili su strah i nevjericu jer nije imala nikakvog bezbjednosnog pojasa ili mreže. Ples je izvela na vrhu zgrade koja ima 16 spratova.