Dnevne novine 9-10. mart 2019. by Dnevne Novine

ČELNIK CRBC NAJAVIO ZAVRŠETAK RADOVA DO SREDINE 2020. ■ 12

Da iduće godine prođemo auto-putem SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019. BROJ 2322 GODINA VIII

Marković i Du Fei

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ZAŠTO VUK VUJISIĆ, STUDENT FPN, TRAŽI RASPUŠTANJE STUDENTSKOG PARLAMENTA

■ 8 9

ANTI-NATO AKTIVISTA HOĆE DA IZVEDE STUDENTE NA ULICU RETROVIZOR ■ 3

D.K. čeka neku poštu

RASTU DEPOZITI U BANKAMA ■ 14 15

Na računima građana i firmi tri i po milijarde eura

INTERVJU: PETAR ARSOVSKI, POLITIČKI ANALITIČAR IZ SKOPLJA

Za EU i NATO najbitnije je da Crna Gora ostane stabilna

PREMINUO REDITELJ SLOBODAN MILATOVIĆ

■ 32 33

Odlazak velikog vizionara u svijetu pozorišne umjetnosti ■ 34 35 ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 5 7

LISNATI KOLAŠINSKI SIR USKORO POSTAJE BREND

Rođen u zadruzi kao meze za rukovodioce iz komiteta

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

●NEZVANIČNO Poharali su opštinu, a sad se prepali jedne žene koja zna da radi svoj posao.. Ima da poćeram sve ove komesare sa crvenim kravatama.. Au, koliko ih je! Treba mi kombi da ih razvezem kućama.

ŽELJKO ZARUBICA REAGOVAO NA NAVODE POSLANIKA DEMOKRATA

JELUŠIĆ ZA VN: OVE GODINE JE PREDVIĐENO 12 TIPOVA PLAŽA

U ZIKS U NAJSTARIJI ZATVORENIK IMA 75 GODINA U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, prema podacima iz ZIKS-a, na izdržavanju kazne zatvora trenutno se nalazi 834 zatvorenika, od čega je 746 zatvorenika u organizacionim jedinicama Zavoda u Spužu i 88 zatvorenika u organizacionoj jedinici Zavoda u Bijelom Polju. ● 16-17

TUŽIĆEMO KOPRIVICU ZA KLEVETU

NOVINA SU PLAŽE ZA AKTIVNI TURIZAM, IZLETNIČKE, ZA KUĆNE LJUBIMCE, PARTI KUPALIŠTA...

SUBOTA

NEDJELJA

PREDSTAVNICI RAZVOJNE BANKE POSJETILI GRADILIŠTE

Vrtić u Tuzima biće završen do sredine godine Predstavnici Razvojne banke Savjeta Evrope (CEB) i Uprave javnih radova posjetili su juče novoizgrađeni vrtić na Starom aerodromu, kao i gradilište novog vrtića u Tuzima. ● 22

Pouzdano znam da se Đukanović, odmah poslije razgovora sa Stoltenbergom i Tuskom, sjetio mene i naredio ovim momcima iz Nikšića da mi lupaju na vrata. Ali to nije napad na mene, vać na Aleksu koji je ustavno prepisao svoj magistarski rad...

Željko Zarubica, kojeg je policija prije dva dana privela zbog drskog ponašanja prema poslaniku Demokrata, najavio je tužbu protiv Moma Koprivice zbog, kako je saopštio, klevete i povrede ugleda. ● 11

OBILJEŽEN 8. MART

CRNOGORKE I DALJE NIJESU RAVNOPRAVNE Promjenljivo do pretežno oblačno, mjestimično kiša, ponegdje i pljusak sa grmljavinom. Više uslova za padavine u južnim i centralnim predjelima. Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha 1 do 12, najviša dnevna 6 do 18 stepeni.

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, uz uslove za rijetku pojavu kiše, prvenstveno na jugu i jugoistoku. Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak, na sjeveru na udare i veoma jak. Jutarnja temperatura vazduha -1 do 10, najviša dnevna 8 do 19 stepeni.

Žene u Crnoj Gori i dalje se suočavaju sa nejednakostima, te moraju više biti prisutne u medijima i na mjestima odlučivanja, poručili su juče zvaničnici povodom Međunarodnog da● 23 na žena.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

EU ponudila Britaniji deblokadu zastoja u pregovorima naveo je u saopštenju pregovarač EU Mišel Barnije poslije tehničkih razgovora. Britanska premijerka Tereza Mej traži jasan stav o granici između Irske kao članice Unije i Sjeverne Irske koji ne bi obavezivao Veliku Britaniju da ostane “veza-

GORAN POPOVIĆ na” za pravila i propise EU, potencijalno, na neodređeno vrijeme. Ostalo je nejasno u kojoj mjeri bi ponuda mogla da pomogne premijerki Mej u njenom pokušaju da “progura” sporazum o razlazu s Unijom, u britanskom parlamentu sljedećeg utorka.

DEMONSTRACIJE U ISTANBULU

POLICIJA SUZAVCEM RASTJERALA ŽENE SA MARŠA POVODOM 8. MARTA Policija za razbijanje demonstracija u Istanbulu upotrijebila je suzavac da rastjera hiljade demonstranata koji su pokušali da organizuju marš kroz glavnu pješačku ulicu povodom Međunarodnog dana žena. Hiljade demonstranata, uglavnom žena, okupilo se blizu ulice Istikal sa namjerom da krenu u šetnju koja, po navodima policije, nije bila dozvoljena. Policija je podigla barikade po ulicama i ispalila više rundi suzavca da odgurne demonstrante. Turske vlasti su ograničile proteste u zemlji posljednjih godina, navodeći bezbjednost

kao razlog. Ranije juče stotine ljudi u Istanbulu protestovalo je protiv zatvaranja žena i djece u sirijskim zatvorima. Odvojeno su četiri pripad-

nice turske žandarmerije obilježile Dan žena tako što su se konopcem spustile sa istanbulskog mosta u vode Bosfora.

SKUP POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ŽENA

Kijev: Sukob policije i ultradesničara Ukrajinska policija uhapsila je u centru Kijeva jednog ultradesničarskog aktivistu tokom skupa održanog povodom Međunarodnog dana žena.

Kako javlja agencija Tas, sukobi između policije i ultradesničara izbili su u trenutku kada su radikalni aktivisti pokušali da prekinu marš feminis-

RETROVIZOR

PREGOVARAČ EU MIŠEL BARNIJE

Evropska unija dala je ponudu Velikoj Britaniji koja bi mogla da dovede do deblokade zastoja u pregovorima o Bregzitu. “EU će nastaviti da intenzivno radi u narednim danima kako bi se obezbijedilo da Velika Britanija napusti Uniju, uz dogovor”,

AKTUELNO

tkinja u centru Kijeva, gdje se okupilo više hiljada ljudi. Ultradesničari su pokušali da spriječe marš feministkinja, sa čijim stavovima nijesu saglasni. “Same ćemo odlučivati o tome gdje ćemo raditi, kako ćemo izgledati, kako ćemo se oblačiti, da li ćemo rađati ili nećemo, da li ćemo se vjenčavati ili ne...”, poručile su, između ostalog, feministkinje na Fejsbuku u najavi skupa. Policija je saopštila i da je u pokušajima da spriječi kontakt između ultradesničara i feministkinja uhapsila još nekoliko ultradesničara, koje je, međutim, ubrzo pustila na slobodu.

D.K. ČEKA NEKU POŠTU... Nedavno, po hitnom postupku potpisani sporazum između Velike Britanije i Crne Gore o ekstradiciji i vlastitih državljana, ako su osumnjičeni za krivična djela za koja je zaprijećena kazna zatvora od pet i više godina, nova je potvrda istorijski već dokazanog aksioma da kriminal u sukobu sa državom nikad nema nikakvu šansu. Posebnu važnost ima takav dokument sa potpisom jednog od ministara Ujedinjenog Kraljevstva, jedne od najmoćnijih država na svijetu. Mnogi su bili iznenađeni ovim činom, jer još ne mogu da shvate ili neće da prihvate da je UK danas saveznik Crne Gore u NATO alijansi. Ozbiljne države savezništvo shvataju ozbiljnom obavezom. Zato je prosto komično djelovalo pismo odbjeglog D.K. prvom čovjeku Forin ofisa Džeremiju Hantu, u kojem ga „obavještava“ o svom „sukobu sa porodicom Đukanović“ i da je ubijeđen da „političari iz DPS mogu da vode državu naprijed“ i bez Đukanovića, koji “hoće da preuzme njegov biznis“. (Koji biznis? Propala preduzeća i banke, čije milionske dugove ovih dana vraća država Crna Gora?) Očajni pravni i medijski savjetnici D.K., u panici zbog novog sporazuma između UK i CG, nakon kojeg se njihov klijent više ne „osjeća bezbjednim u Londonu“, smislili su novu farsičnu avanturu, pokušavajući da ga nekako spasu od puta u Spuž. Ali, Hant im nije odgovorio. Niti će! Jer Forin ofis se ne dopisuje sa licima sa crvene Interpolove potjernice. Kao što se sa takvima dopisuju neki ovdašnji mediji, parapolitičke NVO i „građanski“ aktivisti, u saradnji sa političkim luzerima iz opozicionog bloka. Koje je odbjegli biznismen zarazio virusom anarhizma, pa hoće ostavke predsjednika države, premijera, tužilaca, apsolutni bojkot parlamenta i svih izbora. I to do 16. marta! A onda će...? Opozicioni političari to još dosoljavaju opetovanim zahtjevom za formiranje tehničke vlade. I to bez Markovića i DPS. Pitanje je: Šta bi bilo da se to što traže vikend protestanti desi do 16. marta? Da, u nekom virtuelnom eksperimentu, u istom trenutku Crna Gora ostane bez predsjednika, premijera i svih ministara, bez policije, vojske, tužilaca, sudova, a sa nekom „tehničkom vladom koja će organizovati poštene izbore“? Šta bi se zbivalo u tom interregnumu? Razmislite! Da li to treba državi koja je članica NATO, prva sljedeća članica Evropske unije? Čiji je rast ekonomije među najvišim u Evropi i koja realizuje investicije istorijskog predznaka u infrastrukturi, energetici, turizmu? Na kraju, državi u kojoj depoziti njenih građana u bankama dostižu skoro tri i po milijarde eura? A, leba se nema!? Demokratija, koja se sastoji od procedura i institucija, možda nije savršen sistem, ali trenutno ne postoji bolji, slaže se većina filozofa. Ideolog anarhizma Prudon, na drugoj strani, slobodu vidi tamo „gdje nestaje red, kada svatko radi samo što želi”, gdje nema države, sudova… Ovo drugo nigdje ne funkcioniše, ali bi baš to ovi naši vikend protestanti. No, malo rukah, malena i snaga…. PS: I tajming anarhističkog „ultimatuma“ sa protesta vrlo je indikativan. Jer za 13. mart su zakazane završne riječi u procesu zbog pokušaja terorizma. Neki bi bili srećni da država nestane prije izricanja presude. Kao što to želi i D.K. koji čeka neku poštu iz Forin ofisa, ako ne stigne prije iz Skotland jarda!

Decenija povjerenja, vjekovi iskustva! 10 godina u Crnoj Gori, 200 godina tradicije.

VaĹžno je koja je VaĹĄa banka.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

INTERVJU: PETAR ARSOVSKI, POLITIČKI ANALITIČAR IZ SKOPLJA

ZA EU I NATO NAJBITNIJE JE DA CRNA GORA OSTANE STABILNA

■ Stabilnost je za partnere vaše zemlje prvi i najvažniji uslov koji će biti dominantan i u slučaju određivanja međunarodne zajednice prema aktuelnim protestima ■ Milo Đukanović je još uvijek isuviše jak da bi pristao na povlačenje, pogotovu što su mu građani Crne Gore prije nepunu godinu dali veliku podršku

■ Digitalni rat je opasna igra sastavljena od širenja lažnih vijesti svuda u svijetu, preko lažnih portala, društvenih mreža...Tu su Rusi veoma, veoma dobri i to je globalni problem na koji Zapad još nije našao odgovor.

AKTUELNO

AKtuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Plašim se da će novi EP INTERVJU: PETAR ARSOVSKI, POLITIČKI ANALITIČAR IZ SKOPLJA biti pun euroskeptika VN: Uskoro će izbori za Evropski parlament. Kakve su Vam prognoze? ARSOVSKI: Evropski parlament će, plašim se, biti pun euroskeptika, partija koje predlažu tezu koju je prvo prihvatila Francuska - da Evropa mora pogledati samu sebe prije nego što napravi novi iskorak ka evroatlantskim integracijama. Mislim da Evropa ulazi u novi ciklus samospoznaje. Ukoliko se to desi, onda će se smanjiti pri-

tisak na evroatlantske integracije. Ali, ima jedna možda utješna stvar - dobićemo novi Evropski parlament, dok će ostati stara Evropska komisija do kraja godine. Mogerini i Han ostaju do oktobra, tako da će ova godina biti možda posljednja prilika koja će se pružiti u skorije vrijeme za države u regiji da naprave iskorak i uhvate voz za prvo naredno proširenje. Tu je šansa Crne Gore koja je najdalje odmakla u pregovorima.

Crna Gora je na vrijeme shvatila geopolitičke struje i uhvatila korak VN: Kako vidite Crnu Goru, koji su izazovi pred našom državom? ARSOVSKI: Najveći problem Crne Gore je što je malo tržište. Problem je kad se tako malo tržište potpuno otvori, problem ukoliko se ne otvori. Ipak, Crna Gora je našla neku dobitnu kombinaciju, a to je „stabilnokratija“, neka vrsta hibrida između stabilnosti i demokratije. U svakom slu-

čaju, najveća prednost Crne Gore jeste što je na vrijeme shvatila geopolitičke struje i uhvatila korak sa Zapadom. Nažalost, to je, kada se radi o svijesti, odnosno zrelosti društva, došlo vještački. Vi ste preskočili jedan dio zrelosti društva koji će kaskati dok Crna Gora bude išla ka Evropskoj uniji. Dakle, više ćete imati problema sa sazrijevanjem društva, nego sa bilo čime drugo.

Zapad nema odgovor na rusko širenje lažnih vijesti VN: Rekli ste da će Rusija pojačati digitalni rat. Na šta ste konkretno mislili, sajber kriminal? ARSOVSKI: Sajber kriminal je druga vrsta priče. Digitalni rat je opasna igra sastavljena od širenja lažnih vijesti svuda u svijetu, preko lažnih porta-

la, društvenih mreža...Tu su Rusi veoma, veoma dobri i to je globalni problem na koji Zapad još nije našao odgovor. Teško ga je i naći jer se, u principu, ne možete boriti protiv lažnih informacija kada prosječni gledalac podjednako vjeruje i lažnoj i istinitoj vijesti.

Za EU i NaTO NajbiTNijE jE da CrNa GOra OsTaNE sTabilNa

⌦ Vesna Šofranac

vropska unija i NATO uvijek preferiraju stabilnost, čak na uštrb toga da malo zažmure na ispunjenje nekog demokratskog standarda. Dakle, stabilnost je za partnere vaše zemlje prvi i najvažniji uslov koji će biti dominantan i u slučaju određivanja međunarodne zajednice prema aktuelnim protestima, kaže u intervjuu vikend izdanju Dnevnih novina politički analitčar iz Skoplja Petar Arsovski. Arsovski komentariše prilike u regionu, izbore za Evropski parlament, situaciju u Crnoj Gori, posebno u susret izricanja presude za pokušaj terorizma, što može biti jedan od razloga zašto Demokratski front podržava proteste. Međunarodna zajednica će tek nakon raspleta tog sudskog procesa moći da, uslovno rečeno, mjeri koliko su protesti autentični ili su podržani od Rusije, dakle, jasno će vidjeti koliko su građanski, koliko politički, da li su i koliko potpomognuti sa strane i od koga, ocjenjuje Arsovski. VN: Protesti su i u okruženju. Bilo ih je i u Makedoniji.

Imaju li sličnosti? ARSOVSKI: Protesti koje smo imali u Makedoniji i Grčkoj bili su drugačije prirode nego u Albaniji, Srbiji i Crnoj Gori. Kod nas su bili vezani direktno za rješavanje pitanja imena Makedonije i počeli su da jenjavaju odmah poslije dogovora Atine i Skoplja. U Albaniji, Crnoj Gori i u Srbiji protesti su nekakav izraz tenzija, uslovno rečeno kritičke javnosti sa etabliranim elitama. U Albaniji će to najvjerovatnije završiti prijevremenim parlamentarnim izborima, u Srbiji će biti jačih tenzija i komplikacija po Vučića, ali u Crnoj Gori protesti mogu potrajati. Meni u principu ne smetaju protesti. Oni su normalni u jednoj demokratiji. Živa demokratija nikada nije mirna voda, uvijek ima talasa, i toga

Digitalni rat je opasna igra sastavljena od širenja lažnih vijesti svuda u svijetu, preko lažnih portala, društvenih mreža...Tu su Rusi veoma, veoma dobri i to je globalni problem

se ne treba plašiti.

VN: Kakav će biti odnos međunarodne zajednice prema protestima u Crnoj Gori? ARSOVSKI: Međunarodna zajednica uvijek preferira stabilnost, čak i prije nekih demokratskih procesa. Dakle, ukoliko se protesti nastave, a mislim da hoće, za zapadne partnere vaše države bitno je da ne izazovu nasilje, destrukciju i destabilizaciju države. Međunarodna zajednica uvijek ide putem manjeg otpora. Dakle, ako se protesti produže, ako oni koji su organizovali proteste ostanu pri svojim stavovima, vremenom će ih eventualno podržati. Možda ne u potpunosti, ali će vršiti pritisak na vlast da riješi situaciju i tražiti alternativni način za smirivanje situacije. Uticaj stranih političkih aktera, najviše Rusije, jedan je od glavnih razloga inhibicije međunarodne zajednice u ovom trenutku. Oni čekaju da vide da li su protesti zaista autentični, ako jesu da li će ostati autentični ili je to mješavina političkog uticaja spolja, odnosno sa strane, što bi značilo da se radi o neautentičnoj kritici sadašnje politike Crne Gore. Ponoviću još jedanput, za EU i NATO najbitnije je da ne bude ugrožena stabilnost države.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

AKtuelno Međunarodna zajednica će tek nakon raspleta tog sudskog procesa moći da, uslovno rečeno, mjeri koliko su ti protesti autentični ili su podržani od Rusije, dakle, jasno će vidjeti koliko su građanski, koliko politički

VN: Od EU imamo jasno insistiranje da se opozicija vrati u parlament... ARSOVSKI: Naravno, jer je to jedini način da se situacija stabilizuje, pod uslovom da iza protesta stoji mješavina interesa i uticaji sa strane.Ukoliko toga ima, onda će se desiti problemi, a to vaši zapadni partneri ne žele. U ovom trenutku, sa logistikom političkih subjekata koja je neskrivena, vi i ne znate snagu protesta, odnosno koliko su zaista odraz građanskog bunta i nezadovoljstva, koliko uticaja sa strane, koliko pokušaja opozicije da se domogne vlasti bez izbora... Međunarodna zajednica će čekati da se stvari raščiste, pa će reagovati. VN: Zahtjevi sa protesta su da državni vrh podnese ostavke, kao i vrh tužilačke vlasti. Prvi na udaru je, kao i uvijek do sada, predsjednik Đukanović čije povlačenje određene političke elite pokušavaju da iznude. Kako Vi to vidite? ARSOVSKI: Milo Đukanović je još uvijek isuviše jak da bi pristao na povlačenje, pogotovu što su mu građani Crne Gore prije nepunu godinu dali veliku podršku. Ali, kakve će poteze povući, to je već drugo pitanje.

Dodatna nervoza zbog raspleta u suđenju za pokušaj terorizma VN: Sudski proces za pokušaj terorizma ulazi u završnu fazu. Kako će ta činjenica uticati na tok protesta, odnosno može li uticati? ARSOVSKI: Može uticati, jer rasplet u slučaju pokušaja dr-

žavnog udara unosi dodatnu nervozu kod političkih subjekata koji su među osumnjičenima. Međunarodna zajednica će tek nakon raspleta tog sudskog procesa moći da, uslovno rečeno, mjeri koliko su ti prote-

sti autentični ili su podržani od Rusije, dakle, jasno će vidjeti koliko su građanski, koliko politički, da li su i koliko potpomognuti sa strane i od koga. Od toga će u konačnom zavisiti i njihov odnos prema svemu tome.

VN: Crnogorska opozicija hoće takozvani makedonski scenario... ARSOVSKI: Ne pratim baš detaljno situaciju u Crnoj Gori, ali je u svim protestima, ne samo u okruženju, sličan narativ - zarobljena država, endemska korupcija, zarobljeni mediji... To je, objektivno, boljka svih zemalja Balkana. Ali, što se tiče „makedonskog scenarija“ u slučaju Gruevskog, to je već drugačija priča u odnosu na Crnu Goru. U Makedoniji je to bila ozbiljna metastaza problema i na unutrašnjem i na spoljašnjem planu. Makedonija nije bila članica NATO-a i nije bilo perspektive da će postati. Crna Gora je članica NATO-a i na putu je ka EU. VN: U Crnoj Gori su i dalje prisutni otpori članstvu u Alijansi i pokušaji redefinisanja strateških odluka crnogorske vlasti. Kako Vi to tumačite? ARSOVSKI: Crna Gora je, zbog evroatlantskog puta, pod-

vrgnuta bolnim reformama. Pregovori o članstvu nijesu samo ispunjavanje određenih zahtjeva, usklađivanje zakona, već mijenjanje svijesti, mijenjanje vrijednosti. U tom smislu Crna Gora je dugo bila stagnantna, pa sada ključa unutra. Podjela društva se povećava i to nije specifičnost samo Crne Gore. Podjele koje su na neki način prouzrokovale reforme koje traži Evropska unija, postojale su i u Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj... Oni koji ne prihvataju reforme nikada neće biti zadovoljni. Najveći dio njih je sigurno prošao zenit svoje karijere i teško da će uspjeti da uhvati priključak sa novim vrijednostima, novim ciljevima. Pitanje je da li će se kroz evropske integracije naći način da se ta dva, uslovno rečeno bloka, pomire. VN: Koliko su države zaštićene od unutrašnjih sukoba time što su članice NATO-a? ARSOVSKI: Zaštićene su od ekspolozije, ali nijesu od implozije. Bilo koji domaći neredi će ostati domaći. VN: Rusija i region? ARSOVSKI: Rusija uopšte nije odustala od regiona, ali ne mislim da ima neki baš izraziti interes za Zapadni Balkan. Međutim, Zapadni Balkan joj može poslužiti za zaštitu svojih strateških interesa, a to su Gruzija i Ukrajina. Svi analitičari globalnih kretanja se slažu u ocjeni da će prije doći do trećeg svjetskog rata nego što će Rusija dozvoliti da te države uđu u NATO. Sa druge strane, Zapad će učini sve da Balkan drži okupljenim, tako da će se Rusija morati povlačiti obzirom da će region, prije ili kasnije, biti dio NATO-a. U toj situaciji Rusija će pojačati tempo u digitalnom ratu, gdje su jako dobri. VN: Šta je sa Bosnom i Hercegovinom? ARSOVSKI: Bosna i Hercegovina je za sada učaureni konflikt, tinjajući problem koji se ne može riješiti dok se ne riješi problem Kosova. Mislim da je to nemoguće, jer ne vjerujem da će Beograd, odnosno Srbija koja je ipak, jedna od najvažnijih strateških zemalja u regionu napraviti nešto za Bosnu ili uopšte biti zainteresovan da se Bosna „otkoči“ dok se nekako ne riješi pitanje Kosova koje je, uprkos pregovorima koji se vode, za Srbiju izgubljena stvar. Mislim da će BiH izvući najdeblji kraj i da će najduže čekati. U svakom slučaju, zatvaranje pitanja Makedonije ubrzaće i intenzivirati rješavanje spora između Beograda i Prištine. U tom smislu dogovor između Skoplja i Atine imaće katalizatorski efekt na regiju.

AKTUELNO

PAVLOPULOS NA PRAVNOM FAKULTETU

CRNA GORA JE DALEKO ISPRED SVIH NA ZAPADNOM BALKANU

Sa predavanja na Pravnom fakultetu Crna Gora je daleko ispred svih zemalja Zapadnog Balkana kada je riječ o evropskim integracijama, ocijenio je grčki predsjednik Prokopis Pavlopulos. Svaka zemlja će, kako je rekao, biti pojedinačno vrednovana, ali Crna Gora ne bi trebalo da se opterećuje datumom kada bi mogla i zvanično da postane članica Evropske unije, već da implementira evropsku pravnu tekovinu. “Od svih zemalja Zapadnog Balkana, Crna Gora je daleko ispred svih ostalih i po svim pregovaračkim poglavljima koja je otvorila, a i u praksi”, poručio je grčki predsjednik tokom predavanja na Pravnom fakultetu u Podgorici. On je rekao da se evropski mentalitet osjeća u Crnoj Gori, prenosi portal RTCG. “Vi ste narod koji već implementira pravne tekovine i vladavinu prava i nemojte da gledate kada će biti datumski novo evropsko proširenje. Gledajte da to implementirate ono što je evropska pravna tekovina, a mi ćemo uvijek biti uz vas jer ste vrijedni i jer ste to zaslužili”, rekao je Pavlopulos. Pavlopulos je tokom radne večere sa premijerom Duškom Markovićem, održanom u četvrtak, kazao da je Crna Gora država evropskih vrijednosti, kao i da je najviše napredovala na putu ka EU u odnosu na ostale zemlje Zapadnog Balkana. Pavlopulos je kazao da Crna Gora može računati na Grčku i svu njenu pomoć u daljem nastavku integracionog procesa. “Ocijenio je da na tom putu Evropa mora ostati privlačna sa snažnom evropskom perspektivom za region Zapadnog Balkana”, navodi se u saopštenju. Zahvalivši na dosadšnjem

partnerstvu, prijateljstvu te podršci Crnoj Gori u ostvarenju njene vizije razvoja, Marković je ukazao na dobre rezultate ostvarene u ekonomskoj politici u prethodne dvije godine. Istakao je uspjeh u sprovođenju finansijske konsolidacije i stabilizaciji javnih finansija, smanjenju nezaposlenosti a ukazao je i na ekonomski rast po stopi od preko 4,5 odsto. “Plan je da 2020. godine uđemo u budžetski suficit kao i da smanjimo nivo javnog duga”, kazao je crnogorski premijer.

Posjeta Cetinju i Budvi

Predsjednik Republike Grčke Prokopis Pavlopoulos juče je sa članovima svoje delegacije obišao Narodni muzej na Cetinju. Domaćini grčkoj delegaciji bili su ministar kulture Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović, koji su Pavlopoulosu predstavili muzejske zbirke koje se čuvaju u Dvoru kralja Nikole na Cetinju i upoznali ga sa dijelom bogatog kulturnog nasljeđa i istorije Crne Gore. Nakon Cetinja, Pavlopoulos sa delegacijom je posjetio Budvu, gdje je u pratnji ministra Bogdanovića, predsjednika Opštine Budva Marka Carevića i direktorice JU Muzeji i galerije Budve Lucije Đurašković obišao Stari Grad i Muzej grada Budve.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

ZAŠTO VUK VUJISIĆ, STUDENT FPN, TRAŽI RASPUŠTANJE STUDENTSKOG PARLAMENTA

ANTI-NATO AKTIVISTA HOĆE DA IZVEDE STUDENTE NA ULICU

Grupa studenata Fakulteta političkih nauka državnog univerziteta na čelu sa Vukom Vujisićem najavila je da će u utorak ispred Rektorata Univerziteta Crne Gore u ime “studentske inicijative”, tražiti raspuštanje Studentskog parlamenta i fer izbore. Sagovornici Vikend novina kažu da je Vujisića naljutilo to što nije izabran za Vijeće studenata Fakulteta političkih nauka, budući da je od 53 studenta, koliko ih je na smjeru Politikologija, dobio podršku samo šestorice kolega. Na prethodnim izborima, 2014. godine, dobio je podršku trojice svojih kolega. Posljednji izbori održani su 5. marta, a nezadovoljni Vujisić, inače student treće godine FPN, organizovao je performans ispred zgrade UCG, najavljujući novi na kojem će “ispostaviti zahtjeve” – raspuštanje krovne studentske organizacije državnog univerziteta. Za sagovornike Vikend novina, iza Vujisićevog reagovanja stoji ne samo lični interes nego i pokušaj animacije studenata da izađu na proteste zakazane za 16. mart. Podsjećaju da je on jedan od or-

Vujisića podržalo samo šest od 53 kolega Iz Izborne komisije FPN Vikend novinama su kazali da je Vujisić učestvovao na izborima za Studentsko vijeće FPN i 2014. godine, i tada dobio je povjerenje od strane troje kolega. “Jedan od organizatora performansa učestvovao je na izborima koji su održani prije tri dana i tom prilikom dobio šest glasova na svom smjeru od 53 studenta koliko je na njegovom studijskom programu na Fakultetu političkih nauka. Isti je učestvovao na izborima za Studentsko vijeće 2014. godine i tom prilikom dobio je povjerenje od strane troje kolega. Zaključak koji se iz ovoga izvodi jeste da je „duplirao“ povjerenje među kolegama i koleginicama, međutim takav drastičan pad povjerenja koji mu ukazuju studenti nije mu donio mandat u Vijeću studenata Fakulteta političkih nauka”, kažu u Izbornoj komisiji FPN. Naglašavaju da izbori nijesu bili ni nestransparentni, niti

namješteni jer da je tako, Vujisić ne bi učestvovao. “Izbori za predstavike svih studijskih programa po svim godinama od formiranja Fakultetske izborne komisije, preko dostavljanja kandidatura do samog glasanja sprovedeni su u potpunosti i u skladu sa pravnom regulativom koja reguliše izbore za studenske predstavike, a koji su usklađeni sa pravnom regulativom Evropske studenstke unije. Takođe u konačnom nije bilo ni jedne zamjerke bilo kojeg posmatrača koji je bio ovlašćen od strane kandidata, niti bilo kod drugog pojedinca koji je pratio i učestvovao u izbornom procesu u utorak, 5. marta kada su održani izbori. Tročlana komisija i dva posmatrača od strane studentskih organizacija „Mapssa“ i „Agore“ saglasni su sa konačnim izvještajem o održanim izborima uz konačne rezultate svih kandidata koji su učestvovali na njima”, naglašavaju za VN u Izbornoj komisiji.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

AKTUELNO

Foto: Damjan Spasojević

V.D.MINISTRA VANJSKIH POSLOVA ALBANIJE U CRNOJ GORI

Integracija u EU garant dinamičnog razvoja

E Sa sastanka Đukanovića i Cakaja

ganizatora protesta “Odupri se 97.000” i da je javno saopštio da će do novog protesta raditi na umrežavanju studenata širom Crne Gore. Da se ne radi ni o kakvoj spekulaciji potvrđuju izjave Vujisića za pojedine medije koje su identične sadržine. Vujisić je, inače, poznat i kao aktivista Pokreta za neutralnost Crne Gore, na čijem čelu je bio Marko Milačić, danas lider Prave Crne Gore. Član je Upravnog odbora i predsjednik Asocijacije studenata Pokreta za neutralnost. Dakle, politički angažman mu nije nimalo stran, pa je vjerovatno to bio i jedan od razloga da je Studentski parlament, u jučerašnjem reagovanju, naveo da ne žele da studenti budu iskorišćeni za dnevnopolitičke potrebe, niti da budu masa koja bi mogla da bude instrumentalizovana od strane bilo kojeg subjekta”. U saopštenju Studentskog parlamenta navodi se da im je “nepoznato odakle potiče legitimitet samoproklamovane “Studentske inicijative’’, kao i to zašto im “mediji daju veliki publicitet, zanemarujući izostanak bilo kakvog legalnog uporišta”. Osvrćući se na proteste, iz

Studentskog parlamenta poručuju da poštuju lične stavove svakog pojedinca, odnosno slobodu govora kao jedno od osnovnih prava u demokratskim društvima. “Jednako tako zbog brojnosti studentske populacije i odgovornosti koju imamo prema njima, moramo donositi racionalne odluke i sačuvati studente od eventualnih političkih manipulacija. Ne želimo da studenti budu iskorišćeni za dnevnopolitičke potrebe, niti da budu masa koja bi mogla da bude instrumentalizovana od strane bilo kojeg subjekta”, navodi se u reagovanju Studentskog parlamenta. Nijesu Vujisić i grupa studenata FPN jedini koji pokušavaju da animiraju kolege za izlazak na proteste. Osim na Fakultetu političkih nauka, takav pokušaj postoji i na Filozofskom fakultetu preko organizacije “Osa”, formirane 2015. godine, na čelu sa Vladanom Raičevićem. Studentima se prodaje priča da je riječ o građanskom buntu, iako organizatori protesta “Odupri se 97.000” političkim angažmanom i pozivima partijama da ih podrže, to sami demantuju. R.P.

Fokus regiona treba da bude na daljoj integraciji u Evropsku uniju (EU) i usvajanja evropskih vrijednosti, jer je to garant stabilnosti i dinamičnog razvoja, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i vršioca dužnosti ministra vanjskih poslova Albanije Genta Cakaja, koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj zemlji. Đukanović je kazao da susret sa Cakajem dodatno potvrđuje visok kvalitet odnosa Crne Gore i Albanije i međudržavnog dijaloga, na bilateralnom i na polju evropskih i evroatlantskih integracija. Kako je saopšteno, on je u tom kontekstu ukazao na značaj produbljivanja saradnje, prije svega u pogledu nastavka posvećenosti manjinama i politike njihove pune integracije u obje države, zatim daljeg nastavka razvoja kapitalne infrastrukture koja povezuje zemlje regiona međusobno, ali i region sa Zapadnom Evropom. Kako je naveo, važno je nastaviti sa pažljivim odnosom prema zajedničkim resursima i njihovom održivom valorizacijom, prije svega u odnosu na Skadarsko jezero i njegov riječni sliv. Cakaj je kazao da je saglasan sa Đukanovićem, kada je u pitanju kvalitet bilateralnih odnosa Crne Gore i Albanije. “Fokus buduće saradnje je na jačanju ekonomskih veza, posebno u oblasti turizma i prekogranične saradnje”, rekao je Cakaj. On je, u tom kontekstu, inicirao formiranje za-

jedničke komisije koja bi pratila primjenu sporazuma koji su proizvod zajedničke sjednice dvije vlade, u obostranom interesu. Navodi se da su Đukanović i Camaj pozdravili potpisivanje sporazuma, kojim je riješen dugogodišnji spor Skoplja i Atine, čime su stvoreni uslovi za prijem Sjeverne Makedonije u NATO, ali i njenu evropsku perspektivu. “Iskustvo dobre političke volje treba da bude podsticaj i za dogovor Beograda i Prištine u interesu obje strane, ali i ukupnu stabilnost u regionu”, ocijenili su Đukanović i Cakaj. Tokom susreta je, kako se do-

daje, ponovljen interes Albanije za podršku Crne Gore njenoj kandidaturi za nestalno članstvo u Savjetu bezbjednosti. Sa Cakajem su razgovarali i glavni pregovarač Aleksandar Drljević i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimanbegu. Drljević je poručio da je Crna Gora spremna da Albaniji pruži punu političku i ekspertsku podršku i podijeli svoje iskustvo iz pregovaračkog procesa, kako bi ta država ubrzala svoj put prema Evropskoj uniji. Nimanbegu je kazao da je našoj zemlji prioritet pitanje dobrog susjedstva te da ima izuzetno dobre odnose sa svim susjedima. A.N.

Albanski forum pobjedom preuzeo veliku obavezu Albanski forum je pobjedom na izborima u Tuzima preuzeo veliku obavezu, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović i dodao da će upravljanje tom opštinom biti veliki izazov. Na pitanje novinara da li je slavlje u Tuzima, tokom kojeg su se vijorile albanske zastave, bilo primjereno, on je odgovorio da je koalicija albanskih partija dobila izbore u Tuzima i sa tim preuzela veliku obavezu, prenosi portal Antena M. “Od zastava se ne živi, nego treba da se gleda kako će upravljati opštinom u narednom periodu i to će biti veliki izazov”, rekao je Darmanović nakon sa-

stanka sa vršiocem dužnosti ministra za Evropu i vanjske poslove Albanije Gentom Cakajem. Cakaj je kazao da su podržali koaliciju albanskih partija u Tuzima i da su veoma srećni zbog njihove pobjede. “Sjajna saradnja izmedju dvije države mora da se prenese u pozitivnu saradnju zajednica”, naveo je on. Darmanović je ranije na sastanku sa Cakajem naglasio da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi predstavljaju osnov razvoja, stabilnosti i prosperiteta Zapadnog Balkana. Cakaj je kazao da je zadovoljan odličnim bilateralnim odnosima.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Reagovanje pRedsjednika Uo UCg dUška BjeliCe

Politikanstvom i floskulama se ne može Protiv činjenica

“U ime grupice od 16 potpisnika koji sebe nazivaju “Akademska mreža”, oglasiće se tri penzionera Univerziteta Crne Gore, dvoje njih koji se lažno predstavljaju kao osobe sa akademskim zvanjima i oni koji i ne rade na Univerzitetu Crne Gore. Oni se ne bave politikom, apolitični su i nezavisni”, kazao je u reagovanju na otvoreno pismo Akademske mreže predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica. Podsjetimo, grupa koja sebe naziva Akademska mreža uputila je otvoreno pismo Bjelici u kojem traže njegovu odgovornost zbog, kako su kazali, odsustva akademske slobode, zastrašivanja, samovolje i nesavjesnog postupanja na UCG, najznačajnijoj visokoškolskoj ustanovi koja se, kako ističu, finansira novcem svih građana Crne Gore. Reagovanje prenosimo u

cjelosti: “Jasno je da se bave etičkim kodeksom i da su zabrinuti za visoko obrazovanje. Očigledno im je dosadno u nastavi i nauci. Pojavljuju se u različitim grupicama i uvijek u istom svjetlu. Svoj rad i zalaganje za Univerzitet Crne Gore ne moram da im obrazlažem. To jasno pokazuje vidljiva statistika u svim svjetskim naučnim bazama. Prof. dr Duško Bjelica ima 4153 citata u okviru otvorenog Google servisa Google Scholar Citations koji je pokrenut sa namjerom da se prati naučna aktivnost i uticajnost naučnika širom svijeta. Sa druge strane, 16 pobrojanih potpisnika „mreže” na ovom servisu zajedno imaju manje od 350 citata, što jasno govori o njihovoj naučnoj aktivnosti i uticajnosti na naučnom planu. Upravni odbor Univerzi-

teta Crne Gore, kojim predsjedavam, uspio je da Univerzitet konačno izvede iz finansijske i upravljačke krize i potpuno ga rastereti svih dugovanja. Ja o njima nemam šta da kažem jer su sami rekli sve o sebi. Kada je riječ o broju predmeta, tačno je da se u prelaznom periodu sa starog na novi sistem studiranja vodim na 22 predmeta, od čega na 10 predmeta vodim mentorsku nastavu, putem konsultacija jer na tim predmetima je manje od pet studenata. Na ostalih 12 predmeta imam ukupno 14,5 časova, odnosno sedam časova ukupno po semestru, odnosno u prosjeku jedan čas po predmetu. Reforma studija je izvršena prije tri godine kada je uvedena besplatna školarina na Univerzitetu Crne Gore, koja je otvorila vrata za najbolje studente, a ne samo za

one koji imaju mogućnosti da studiraju. Tako je UCG upisao najbolje svršene maturante. O reformi studiranja i modelu 3+2, sistemski višeslojno i u dužem vremenskom periodu se raspravljalo. Na reformu su tačku stavili nadležni organi van Univerziteta Crne Gore, a na njegov zahtjev, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Po svim pokazateljima kojma raspolažu organi UCG, izvještajima sa fakulteta i anonimnim anketama studenata, obezbijeđeno je kvalitetno, reformisano, i u skladu sa standardima evropskog visokog obrazovanja, kontinuirano i efikasnije studiranje. Paušalne ocjene onih koji ne žele dobro Univerzitetu Crne Gore neće nas skrenuti sa kursa poslovanja po zakonu, poštovanja etičkog kodeksa i osavremenjavanja nastavnih procesa. Ponašamo se statutarno. U središtu

POGLED JE BOLJI KROZ MAGENTA NAOČARE!

Bjelica naše pažnje će prije i iznad svega biti zadovoljan student, osposobljen za sve izazove koji ga čekaju nakon završenih studija. Jasno je da kada je riječ o budžetu Univerziteta Crne Gore, da o njemu, na predlog Ministarstva prosvjete odlučuje Skupština Crne Gore. Riječ je o zlonamjernoj i netačnoj konstataciji, s obzirom na to da Univerzitet Crne Gore nikada, ni u jednom budžetu, nije imao obezbijeđena sredstva za izgradnju Filološkog fakulteta, pa samim tim ta sredstva nisu mogla biti preusmjerena na Univerzitetski sportsko-kulturni centar”, kazao je Bjelica.

Magenta 1 Light • 2 GB mjesečno u postpejdu • dodatak za brži fiksni internet, do 100 Mbps

Imate naš fiksni internet / Extra TV? Ako sada uzmete postpejd, birajte smartfon za 1 euro. I aktivirajte Magenta 1 Light povoljnosti!

www.telekom.me

Izdvajamo...

ALCATEL 1X 2019 1€ uz Max 1.1

SAMSUNG GALAXY J4+ 1€ uz Max 2.1

HUAWEI P SMART 2019 1€ uz Max 3.1

HONOR 10 1€ uz Max 6.1

Promo cijena uređaja 1 euro važi za određene modele, uz odgovarajuće tarifne pakete i ugovor na 24 mjeseca, do isteka zaliha. Promo ponuda Magenta 1 Light važi do 30. 6. 2019.

HUAWEI P20 1€ uz Max Pro 1

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

aktuelno

MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ POSJETIO KOLAŠIN I MOJKOVAC

Poligon na Sinjajevini će biti koriStan i za građane

otencijal Sinjajevine treba što više valorizovati, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković, dodajući da služenje vojnog roka Ministarstvo planira da poveća broj mjesta u Vojsci Crne Gore za one koji dobrovoljno žele da služe vojni rok.

Bošković je juče posjetio Kolašin i Mojkovac i tom prilikom se sastao sa predsjednicima opština Milosavom Batom Bulatovićem i Rankom Mišnićem. “Razgovarano je na više tema, prije svega o pomoći Vojske u rješavanju infastrukturnih problema koje ove opštine imaju i dogovoreni su putni pravci koje treba rekonstruisati, kao i proboj novih na kojima će Inžinjerijska četa ove godine raditi sa svojom mehanizacijom”, rekao je Bošković. Bošković je istakao namjeru Ministarstva odbrane da se dobrovoljno služenje vojnog roka širi i na ostale opštine u Crnoj Gori i razgovarano je o rekonstrukciji kasarne “Đuro Drašković” u Kolašinu, sa aspekta stvaranja kapaciteta i potencijala za dobrovoljno služenje vojnog roka. “S obzirom da je odziv za dobrovoljno služenje vojnog

Bošković sa rukovodstvom opštine Kolašin

Bulatović: U Vojsci vidimo ozbiljnog partnera Predsjednik opštine Kolašin Milosav Bulatović naglasio je da je saradnja sa VCG veoma bitna jer u Vojsci vide ozbiljnog partnera koji će dati značajan doprinos razvoju opštine. “Dogovorili smo pomoć Vojske vezano za infrastrukturne projekte, a kako je turističroka daleko iznad očekivanja, naša namjera je da od sledeće, druge klase polaznika, u drugom dijelu godine, povećamo broj mjesta koje bi mladi ljudi mogli da popune i na taj način širimo bazu budućih vojnih obveznika”,

ki razvoj prioritet opštine, sigurni smo da će novi turistički sadržaji i unapređenje infrastrukture doprinijeti da pojačamo turističku djelatnost i turističku privredu”, kazao je Bulatović. On je kazao da im je stalo da podrže projekat dobrovoljrekao je Bošković. On je naglasio da su predsjednici opština Kolašin i Mojkovac prepoznali značaj otvaranja poligona Sinjajevina, ne samo za Vojsku Crne Gore, nego i za građane tih opština. Prema njegovim ri-

nog služenja vojnog roka i da sa zadovoljstvom očekuju te mlade ljude. Bulatović je istakao da, kada je u pitanju otvaranje vojnog poligona na Sinjajevini, lokalnoj upravi važno da iskoristi sve prednosti koje Vojska može donijeti. ječima, sve studije su pokazale da aktivnosti Vojske na poligonu Sinjajevina apsolutno ne mogu ugroziti životnu sredinu, stanovništvo ili materijalne resurse. “Potencijal Sinjajevine je ogroman da ga zajednički

valorizujemo, s obzirom da bi ga Vojska koristila u jednom kratkom periodu tokom godine, dok bi korist za građane bila mnogostruka – od izgradnje infrastrukture, probijanje puteva do katuna, uređenja terena do regulisanja vodosnabdijevanja”, rekao je Bošković. Ministar je istakao i prilagođavanje prvog objekta, stijene koja će se koristiti za Planinsku jedinicu Vojske u Kolašinu, koja neće biti samo za potrebe Vojske, već će predstavljati i turistički potencijal i novi turistički sadržaj za opštine Kolašin i Mojkovac. Predsjednicima opština Bošković je predstavio i mogućnosti VCG, koja će od sredine ove godine, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, sa tri nova miltifunkcionalna helikoptera, biti u mogućnosti da realizuje brze medicinske evakuacije za ugrožene u vanrednim situacijama ili incidentima. Mišnić je kazao da je interes opštine Mojkovac, kroz saradnju sa VCG, da poboljša infrastrukturu na području opštine kao što je učinjeno i prošle godine uz pomoć Inžinjerijske čete. “Kada je u pitanju Sinjajevina, u opštini Mojkovac ne vidimo ništa sporno”, poručio je on. Z.B.

žELJKO zARuBICA REAGOVAO NA NAVODE POSLANIKA DEMOKRATA

Tužićemo Koprivicu za klevetu Željko Zarubica, kojeg je policija prije dva dana privela zbog drskog ponašanja prema poslaniku Demokrata, najavio je tužbu protiv Moma Koprivice zbog, kako je saopštio, klevete i povrede ugleda. “Iznenađeni smo i uvrijeđeni optužbama i klevetama koje je naš komšija Momo Koprivica saopštio javnosti. Jedina istina oko čitavog ovog slučaja je da smo u povratku iz grada oko 3.30 časova ujutro greškom udarili u dovratnik njegovih vrata, nakon čega smo nastavili penjanje ka našem porodičnom domu”, naveli su u sa-

opštenju Željko i Mićun Zarubica i Igor Radojičić. Poslanici Demokrata u Skupštini Crne Gore Momo Koprivica i Danilo Šaranović održali su juče vanrednu pres konferenciju, na kojoj su obavijestili javnost o napadu koji se desio tokom prethodne noći na poslanika Koprivicu. Zarubica tvrdi da kad su se nalazili ispred njihovih vrata koja se nalaze na četvrtom spratu, začuli su komšiju Koprivicu koji urla na njih sa drugog sprata. “U tom trenutku komšija Koprivica je na najbrutalniji način izvrijeđao nas i naše

porodice ne birajući riječi i uvrede, što ne priliči jednom poslaniku i dugogodišnjem komšiji sa kojim nikad u životu nismo imali problem i kojem smo se redovno u prolazu javljali. Nakon tih uvreda mi smo se vratili do njegovih vrata kako bismo uputili izvinjenje zbog slučajnog uznemiravanja, najnormalnije smo pokucali na vrata, međutim, komšija Koprivica ih više nije otvarao i nije se oglašavao, nakon čega smo se udaljili od njegovih vrata i otisli kući”, tvrdi Zarubica. Prema njegovim riječima, sve što je uslijedilo nakon ovog banalnog događaja vi-

Koprivica de kao klasičnu zloupotrebu u političke svrhe, a kako ističe, politika ih nikad nije zanimala što, kako dodaje, odlično zna i komšija Koprivica koji je više puta pokušao da ih vrbuje u Demokrate, što su svaki put odbili. “Obavještavamo komšiju Koprivicu da će sve navode i klevete koje je saopštio

javnosti na naš račun imati priliku da dokaže na sudu jer ćemo da podnesemo krivičnu prijavu za klevetu i povredu ugleda. Odlučni smo da ovaj slučaj ogolimo do kraja i upoznamo javnost na šta je sve spreman komšija Koprivica zarad svojih sitnih političkih interesa”, ističe Zarubica. R.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Marković: Dosta sam gledao auto-put iz helikoptera ČELNIK CRBC NAJAVIO ZAVRŠETAK RADOVA DO SREDINE 2020.

Prioritetna dionica autoputa Bar-Boljare biće završena do sredine naredne godine, a CRBC je spreman da odmah potom počne izgradnju preostalih dionica po principu javno-privatnog partnerstva, saopšteno je nakon jučerašnjeg sastanka premijera Duška Markovića i predsjednika kompanije CRBC Du Feija. Čelnik kineske kompanije, koja gradi najvažniji infrastrukturni projekat u zemlji, juče je bio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, tokom koje je sa Markovićem riješio otvorena pitanja u vezi sa gradnjom auto-puta. Iz Vlade nije precizirano o čemu se radi, ali se pretpostavlja da je riječ o gradnji petlje Smokovac i snabdijevanju auto-puta vodom i strujom. “Urađen je ogroman posao na auto-putu. Pratim projekat na nedjeljnoj osnovi. Očekujem da iduće godine zajedno prođemo auto-putem. Dosta sam ga gledao iz helikoptera”, poručio je Marković Du Feiju, objavljeno je na Tviter nalogu Vlade. Na sastanku je konstatovano da radovi dobro napreduju, a Marković je kazao da očekuje da Predlog zakona o javno-privatnom partnerstvu uskoro prođe proceduru u Vladi i bude proslijeđen Skupštini. “Nakon usvajanja, rekao je predsjednik Vlade, biće stvorene normativne pretpostavke za transparentno

Predstavljen Galaxy S10

Marković i Du Fei

Urađen je ogroman posao na auto-putu. Pratim projekat na nedjeljnoj osnovi. Očekujem da iduće godine zajedno prođemo auto-putem, kazao je Marković

pokretanje odgovarajućih javnih procedura za gradnju narednih dionica”, sa-

opšteno je nakon sastanka. Sastanku su prisustvovali ambasador NR Kine u Crnoj Gori Liu Jin, generalni menadžer CRBC-a za Centralnu i Istočnu Evropu Žang Ćiaojuan i generalni menadžer CRBC-a za Crnu Goru Hei Šićijang sa saradnicima. Sa kineskom delegacijom razgovarao je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je istakao da upravo ovaj projekat najbolje oslikava dugogodišnje prijateljske odnose dviju država. Đukanović je podsjetio da je još

kao predsjednik Vlade imao priliku da ugovori saradnju koja danas daje konkretan rezultat. “Dodao je da je zadovoljan dinamikom dosadašnjih radova, i izrazio uvjerenje da se nakon početnih izazova u realizaciji, ušlo u jednu stabilnu i dinamičnu fazu izvođenja radova”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta. Du Fei se zahvalio Đukanoviću na podršci i pomnom praćenju radova na projektu. Bo.D.

Nova linija vrhunskih pametnih telefona Galaxy S10 predstavljena je u Crnoj Gori, deceniju nakon lansiranja prvog Galaxy S i samo nekoliko dana nakon svjetske premijere. “S serija je oduvijek bila sinonim za inovacije koje korisnicima nude nevjerovatno iskustvo. Galaxy S10 dizajniran je za korisnike koji žele vrhunski pametni telefon sa snažnim performansama. Za one koji traže moćan uređaj, tu je Galaxy S10+ koji podiže sve specifikacije na viši nivo, od ekrana i fotoaparata, do performansi”, kazao je Milan Vujović, direktor marketinga Samsung Adriatic Region. Od vrhunskog hardvera i softvera koji se temelje na mašinskom učenju, potpuno novih mogućnosti poput reverzibilnog bežičnog punjenja do poboljšanja performansi vještačke inteligencije i inteligentnog Wi-Fi-a, Galaxy S10 je Samsungov najinovativniji uređaj. R.E.

MINISTARSTVO POMAŽE NABAVKU PLODIŠTA

NA BERZI OSTVARENO 63.349 EURA PROMETA

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je javni poziv za dodjelu podrške za nabavku plodišnih nastavaka za košnice, kroz koji će pčelare bespovratno pomoći u iznosu do 50 odsto investicije. Na poziv se mogu prijaviti registrovani pčelari i pravna lica koja se bave proizvodnjom meda i pčelinjih proizvoda, a ukupno će im biti dodijeljeno 60.000

Ovonedjeljni promet na Montenegroberzi iznosio je 63.349 eura, a najveći dio ostvaren je trgovinom akcijama Jugopetrola od 25-920 eura. Zaključeno je 29 transakcija, a znatan dio prometa ostvaren je akcijama Crnogorskog Telekoma u ukupnom iznosu od 16.674 eura. Akcije Telekoma zabilježile su i najveći rast cijene od 4,24 odsto, dok su

Rastu akcije Telekoma

Podrška Pčelarima eura. “Plodište je dio košnice koji se najviše oštećuje prilikom proizvodnje meda, te pčelari izdvajaju znatna sredstva za zamjenu, kako bi održali higijensko – sanitarne uslove u kojima se pčelinje društvo nalazi. Stoga je Ministarstvo prepoznalo potrebu da učestvuje i u tom dijelu troškova naših pčelara”, saopšteno je iz resora Milutina Simovića. Poziv traje do 31. jula. R.E.

Sjedište Telekoma

najveći pad imale dionice Plantaža - 1,69 odsto. Trgovina akcija Elektroprivrede vrijedila je 7.109 eura. Indeks MNSE10 je u prethodnoj nedjelji zabilježio rast vrijednosti od 0,54 odsto i u petak se našao na nivou od 828,05 poena. Ojačao je i index MONEX 0,30 odsto, pa je posljednjeg dana trgovanja on iznosio 10.641,51 poena. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Marketing

Kompanija M:tel pripremila novi pripejd paket ,,Mrak“

Neograničen internet i besplatni noćni pozivi i razgovori PODGORICA - Kompanija M:tel je pripremila novi pripejd paket ,,Mrak“, koji će obradovati ljubitelje noćnog surfovanja i dugih noćnih razgovora. Svi koji u promotivnom periodu do 30. aprila kupe i aktiviraju „Mrak karticu“, dobiće neograničen internet i neograničene besplatne pozive u M:tel mobilnoj mreži u narednih 12 mjeseci, koji važe od 20 do 8 sati. U ovom paketu se primjenjuje fer politika, pa se korisnicima na mjesečnom nivou dodjeljuje 1.000 besplatnih minuta ka 060 i 068 mreži i deset GB interneta. Pored navedenih benefita, korisnici dobijaju i specijalne gratis resurse, koji važe 15 dana od dana aktivacije kartice: 100 minuta ka svim mobilnim i fiksnim mrežama u Crnoj Gori, 100 sms poruka ka svim mrežama u

Crnoj Gori i 100 GB 4G interneta - bez obaranja brzine. Pripejd paket „Mrak“ košta pet eura, uz inicijalni kredit od jedan euro i može se kupiti u poslovnicama M:tela kao i u maloprodajnim objektima na kojima je istaknuta naljepnica sa obavještenjem o prodaji „Mrak“ paketa. Benefiti dobijeni aktivacijom „Mrak“ pripejd paketa ne važe u romingu. Više informacija o cjelokupnoj ponudi kompanije M:tel, korisnici mogu naći na fejsbuk stranici Mtel Imate prijatelje, veb sajtu www.mtel.me kao i pozivom korisničkog servisa na broj 1600.

Neograničen pristup društvenim mrežama Posebna povoljnost „Mrak“ paketa je mogućnost da korisnici besplatno aktiviraju internet tarifni dodatak za neograničen pristup društvenim mrežama i sajtovima: Fejsbuk, Viber, Instagram, Tviter, Vocap, Vikipedia i mondo GO u narednih 12 mjeseci. Besplatan pristup društvenim mrežama dostupan je 24 sata i važi za aktivacije do 30. aprila. Besplatan internet važi isključivo za korišćenje pomenutih internet strana i aktivan je od trenutka prijave, dok će se za pristup ostalim internet sadržajima koristiti resursi iz drugih internet tarifnih dodataka. Dodatak se aktivira slanjem sms poruke „drustvene“ na 14555. Svi navedeni resursi ne važe u romingu.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Depoziti u crnogorskim komer

Na račuNima skoro tri i po milijarde eura

rnogorski građani i privreda imaju 3,49 milijardi eura na računima u domaćim bankama, što je više od javnog duga Crne Gore na kraju prošle godine, ali i od ovogodišnjeg budžeta države.

U 14 komercijalnih banaka koje trenutno posluju u našoj zemlji početkom marta je, prema podacima Centralne banke (CBCG), bilo deponovano 79,4 odsto prošlogodišnjeg odnosno 76,42 odsto ovogodišnjeg procijenjenog bruto društvenog proizvoda (BDP). Poređenja radi, Ministarstvo finansija je na kraju 2018. dalo preliminarni podatak kako je javni dug države dostigao vrijednost 70 odsto BDPa za tu ili barem 67 odsto BDPa za ovu godinu. Prema istim podacima, BDP za 2018. iznosio je 4,397 milijardi, a u ovoj se očekuje da će biti 4,569 milijardi eura. Kako je rečeno Vikend novinama iz CBCG, izvještaji koje im poslovne banke dostavljaju na dnevnoj osnovi pokazuju da su ukupni depoziti u finansijskim institucijama 2. marta iznosili oko 3,49 milijardi eura. “Prema dostavljenim mjesečnim izvještajima o poslovanju banaka, ukupni depoziti u bankarskom sistemu 28. februara 2018. godine iznosili su 3.248,39 miliona eura, dok su na kraju prethodne godine bili 3.459,24 miliona eura. U jednogodišnjem uporednom periodu, ukupni depoziti porasli su za 243,4 miliona eura, odnosno za 7,5 odsto, dok su u odnosu na kraj 2018. porasli za 32,6 miliona eura, odnosno za

0,9 odsto“, pojasnili su iz vrhovne monetarne institucije. Nakon uvođenja privremene uprave u Invest banci Montenegro i Atlas banci koje su dio Atlas grupe biznismena Duška Kneževića, 7. decembra prošle godine, čule su se različite ocjene o stabilnosti i budućnosti bankarskog sistema u Crnoj Gori. Najviše pitanja - pa i nepoznanica - bilo je vezano za povjerenje građana u ovdašnje finansijske institucije. No, i pored 22,6 miliona eura garantovanih depozita, samo onih do 50.000 eura, na računima IBM u koju je 4. januara uveden stečaj, te privremene obustave plaćanja za klijente Atlas banke koja je i dalje na snazi, iznos novca koji je na računima umjesto u “slamaricama” u kontinuitetu se uvećava. Iz CBCG su kazali da su

7,5

odsto ili 243,4 miliona eura porasli su za godinu ukupni depoziti na dan uvođenja privremene uprave u IBM i Atlas banku, ukupni depoziti u bankarskom sistemu iznosili 3.419,77 miliona eura. Od tada pa do 2. marta ove godine, od kada datiraju posljednji raspoloživi podaci, ukupni depoziti su porasli za 72,1 milion eura, ili za 2,1 odsto. A to je skoro tri puta veći iznos

od ukupno garantovanih depozita iz IBM.

■ Rast štednje Kneževićeva IBM banka ima 2.729 deponenata, kako pravnih tako i fizičkih lica, sa ulozima do 50.000 eura. Kumulativni iznos njihovih garantovanih depozita na dan uvođenja stečaja, 4. januara, bio je 22,579 miliona eura. Fond za zaštitu depozita (FZD) počeo je 29. januara isplatu ovih sredstava preko filijala Societe Generale banke Montenegro, Hipotekarne i NLB banke. “Prema najnovijim informacijama kojima raspolažemo, do sada je isplaćeno 63,97 odsto ukupno zagarantovanih depozita. Na osnovu podataka iz samih banaka, više od 40 odsto obeštećenih deponenata ponovo je oročilo novac upravo kod banaka u kojima im je isplaćivan novac”, precizirali su iz CBCG. Ono što je ne manje bitno je da su se drugi bivši klijenti IBM koji su se odazvali pozivu FZD, odlučili za sličnu opciju. “I preostali dio depozita dominantno se vraća u sistem njihovim polaganjem na štednju kod ostalih crnogorskih banaka”, istakli su iz CBCG. Dakle, skoro cjelokupan iznos do sada isplaćenih sredstava, što predstavlja oko 14,445 miliona eura koje su fizička i pravna lica imala deponovano u IBM kao štednju ili na neki drugi način, ponovo se našlo na računima u crnogorskim bankama. Ovakav podatak ukazuje na to da se građani i dalje odlučuju da novac drže u bankama, bez obzira da li će za njegovo čuvanje dobiti određenu naknadu ili pak platiti da im

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

AKTUELNO

RCIJALNIM BANKAMA ZA GODINU PORASLI 243 MILIONA

76,42 ODSTO OVOGODIŠNJEG PROCIJENJENOG BDP-A JE UKUPAN IZNOS DEPOZITA GRAĐANA I FIRMI

Kamata od 0,01 do 3,3 odsto Crnogorske banke nemaju ozvaničene kamatne stope za štedne uloge veće od 300.000 eura, osim Crnogorske komercijalne banke koja nudi 0,01 odsto, bez obzira na koliko dugo želite da deponujete novac. Erste banka za ovakve uloge ima kamatnu stopu od 0,95 odsto na tri godine, a NLB banka 1,5 odsto na više od 24 mjeseca. Addiko banka prihvata uloge do 200.000 eura, sa kamatom od 1,5 odsto na tri godine, dok Lovćen banka za trogodišnju štednju do 150.000 eura ima stopu od 3,3 odsto. Hipotekarna banka ima kamatu od 1,6 odsto, a Prva banka od 3,1 odsto ako na tri godine kod njih uložite do 100.000 eura. Universal Capital Banka ima kamatu od 2,2 odsto za uloge do 50.000 eura na tri godine . Za štednje preko naznačenih limita, banke navode da se kamatne stope ugovaraju za svaki slučaj pojedinačno, bez obzira na koliko mjeseci želite da deponujete sredstva.

142 GRAĐANINA IMAJU DEPOZITE VEĆE OD POLA MILIONA EURA U CRNOGORSKIM BANKAMA

on bude uvijek dostupan na računima.

■ 77 MILIONERA Iz CBCG su za Vikend novine kazali da posrednom i neposrednom kontrolom banaka prate i analiziraju sve najveće deponente crnogorskih finansijskih institucija, kao i “kretanje depozitnog potencijala kao primarnog izvora sredstava u bankama”. Na osnovu mjesečnih izvještaja banaka o 50 najvećih deponenata, na kraju januara ove godine registrovana su 142 građanina koja imaju depozite veće od pola miliona eura. “Ukupan broj fizičkih lica sa depozitima većim od jednog miliona eura u poslovnim bankama širom Crne Gore iznosi 77. Međutim, ne raspolažemo podacima da li su ti iznosi u stranoj ili domaćoj valuti”, naveli su u CBCG. Takođe su pojasnili da nemaju podatak o stvarnom broju milionera u Crnoj Gori, ali ni o prosječnoj godišnjoj kamati komercijalnih banaka u Crnoj Gori za štedne uloge, odnosno depozite od milion eura. “Prosječna ponderisana pasivna efektivna kamatna stopa na depozite u bankarskom sistemu Crne Gore na kraju januara iznosila je 0,54 odsto. Ova stopa varira u zavisnosti od ročnosti i kreće se u rasponu od 0,02 odsto za depozite po viđenju, do 2,39 odsto na depozite sa ročnošću većom od pet godina”, zaključili su u CBCG. K.J.

Od uvođenja privremene uprave u IBM i Atlas banku 7. decembra prošle godine, pa do 2. marta ove ukupni depoziti u crnogorskim bankama porasli su za 72,1 milion eura ili 2,1 odsto

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

U zatvorima U SpUžU i Bijelom poljU trenUt

U ZIKS-U najStarIjI Zat 75 godIna, najmlađI te U Zavodu za izvršenje kri- tokom prethodne godine u se nalaze na izdržavanju kavičnih sankcija, prema po- saradnji sa HELP-om, a koje zne zatvora su sklopila brak. dacima iz ZIKS-a, na izdrža- su se odnosile na rekonstrukZatvorenici u Zavodu vanju kazne zatvora trenut- ciju poljoprivrednog objekta smješteni su u jednokrevetno se nalazi 834 zatvorenika, za koke nosilje, te sprovođe- ne i višekrevetne sobe. “Zaod čega je 746 zatvorenika u nje stručnih obuka za devet tvorenik kaznu zatvora ili organizacionim jedinicama zatvorenika, koji su dobili kaznu zatvora od četrdeset Zavoda u Spužu i 88 zatvore- sertifikate o završenoj obuci. godina, po pravilu izdržava nika u organizacionoj jedini“Za poslove stolara sedam zajedno sa drugim zatvorenici Zavoda u Bijelom Polju. zatvorenika je dobilo serti- cima, a odvojeno samo kada “U Zavodu za izvršenje kri- fikat, dok su dva zatvoreni- to zahtijevaju njegovo zdravvičnih sankcija izvršavaju se ka kvalifikovana za poslove stveno stanje ili kada je riječ kazne zatvora, kazne zatvo- mašinbravara. Aktivnosti će o nekom od slučajeva predra od četrdeset godina, nov- se nastaviti i tokom ove ka- viđenih zakonom”, naveli su čane kazne i mjere bezbjed- lendarske godine”, kazali su iz ZIKS-a. nosti. Najduža kazna zatvo- iz ZIKS-a. Prilikom smještaja zara u ZIKS-u je kazna zatvora Tokom 2019. godine, tako- tvorenika uzimaju se u obzir starost zatvorenika, duod četrdeset godina, izrečena žina kazne, ranija osuđiza krivično djelo teško ubistvo iz čl. 144 KZ CG”, vanost, fizičko i mentalsaopšteno je Vino zdravlje, zahtjevi kend novinama za posebnim tretmaiz ZIKS-a. nom, kao i druge Najmlađi zaokolnosti od značaja za resocijalizacitvorenik, prema podacima, ju i reintegraciju u zatvorenika koji se nalazi društvo. zatvorenika služi kaznu zatvona izdržavanju “Broj kreveta u prosluži kaznu ra u Bijelom Polju kazne zatvora storiji zavisi od veličine zatvoru u ziks-u ima 18 godina, dok prostorije, odnosno poštuje se standard koji pronajstariji zatvorenik ima 75 godina. pisuje da svaki zatvorenik u prostoriji u kojoj je smješten mora imati najmanje četiri ■ radno zatvorenika se, m2 prostora”, pojasnili su iz angažovana tokom izdržavaZIKS-a. 293 zatvorenika nja kazne, kvalifiPo dolasku na izvršenje kovalo za stolare kazne zatvora, zatvorenici U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija trenutse smještaju u jednokrevetno je radno angažovano 293 ne i višekrevetne prostorije zatvorenika. za boravak zatvorenika. Pro“Zatvorenici su uglavnom đe u saradnji sa HELP-om, bi- storije za boravak zatvoreniangažovani na poslovima u će realizovane projektne ak- ka moraju se koristiti strogo okviru zanatske i poljopri- tivnosti u cilje daljeg širenja namjenski i u propisano vrivredne proizvodnje, na po- radnih aktivnosti za zatvore- jeme i to: spavaonice u vrijemoćno – tehničkim poslovi- nike, između ostalog i nabav- me predviđeno za spavanje i ma i poslovima uslužne dje- ka opreme za pokretanje pro- odmor, dnevni boravak u slolatnosti. Nadležni u Zavodu izvodnje betonskih blokova, bodno vrijeme i vrijeme slokontinuirano preduzima- nabavka opreme za potrebe bodnih aktivnosti, restoran u ju aktivnosti kako bi se stvo- poljoprivredne proizvodnje vrijeme predviđeno za ishrarili uslovi za povećanje bro- i sprovođenje stručne obu- nu, radionički prostor prema ja radno angažovanih zatvo- ke za kuvare i plasteničku rasporedu rada, sportski polirenika, što je važan segment proizvodnju. gon i prostorije za kulturnosprovođenja programa treumjetničke aktivnosti u vritmana, kroz radno okupacio- ■ trojica se jeme predviđeno za bavljenje nu terapiju”, kazali su iz ZIKSovim aktivnostima. oženila Povreda pravila o kućnom a za Vikend novine. Od značajnijih aktivnosti u Tokom prethodne godine u redu od zatvorenika je ne tatom pravcu izdvajaju se ak- Zavodu za izvršenje krivičnih ko rijetka pojava u penološtivnosti koje su sprovedene sankcija, tri zatvorenika koja koj praksi Zavoda za izvrše-

Ziks

746 88

foto: Balsa Rakocevic

Osuđenici se smještaju u jednokrevetne i višekrevetne prostorije za boravak zatvorenika

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

aktuelno

tNO BORAvE 834 mUškARcA

tvorenIK Ima eK pUnoljetan AUTOMOBILOM NALETIO NA SKUTER SAOBRAĆAJNA NEZGODA U BIJELOm POLJU

U Odjeljenju za maloljetnike šest mladića

U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, u Odjeljenju za maloljetnike, trenutno je smješteno šest maloljetnika, od kojih četiri maloljetna lica imaju izrečenu vaspitnu mjeru upućivanje u ustanovu zavodskog tipa, a dvojici maloljetnika je izrečena kazna maloljetničkog zatvora. “Dva lica, kojima je izrečena kazna maloljetničkog zatvora, izmještena su iz Odjeljenja za maloljetnike zbog činjenice da su navršili 23 godine”, navode iz ZIKS-a. nje krivičnih sankcija. “Tokom prethodne godine protiv zatvorenika sprovedeno je 860 disciplinskih postupaka. Većina navedenih disciplinskih postupaka odnosila se na posjedovanje i upotrebe nedozvoljenih stvari i predmeta, nepostupanje po usmenoj ili drugoj naredbi, i sl.”, kazali su iz ZIKS-a.

■ zbog ubistva

robija njih 87

Na osnovu statističkih podataka Zavoda u prethodnoj godini, najveći broj zatvorenika je izdržavao kaznu zatvora zbog počinjenih krivičnih djela protiv imovine, krivičnih djela protiv javnog reda i mira, kao i krivičnih djela protiv života i tijela. “Trenutno, za počinjena krivična djela protiv života i tijela, ubistvo i teško ubistvo, u Kazneno-popravnom domu, kaznu zatvora izdržava 87 zatvorenika”, kazali su iz ZIKS-a. E.Hamzić

Bjelopoljac Raif Kala Kolić (67) povrijeđen je u saobraćajnoj nezgodi koji se desila juče oko 11.30 časova u Tršovoj ulici u centru Bijelog Polja. Kolić je vozio skuter kada ga je oborio automobil “reno klio” (PG HZ 405), vlasništvo firme “Bar kod” kojim je upravljao Dragan Kovačević (52). Hitna služba je odmah došla na lice mjesta i preuzela povrijeđenog. Kako je saopštio ljekar u toj službi Miloš Šaponjić, povrijeđeni nije životno ugrožen. “Nakon ukazane prve po-

moći upućen je u Urgentni blok Opšte bolnice, a poslije obavljenih snimanja i pretraga znaće se intenzitet njegovih povreda”, kazao je Šaponjić. Uviđaj je obavila državna tužiteljka Vesna Šćepanović zajedno sa vještakom za saobraćaj Milenkom Čabarkapom i ovlašćenim službenicima policije. Tužiteljka Šćepanović je potvrdila da Kolić nije životno ugrožen te da će se intenzitet zadobijenih povreda znati nakon obavljenih snimanja. B.Č.

UhAPšEN PODGORIčANIN

Prijeteći pištoljem krao pazare od radnica Podgoričanin D.J. (39) uhapšen je zbog sumnje da je počinio četiri razbojništva, saopšteno je iz Uprave policije. Osumnjičen je da je razbojništva počinio u tri dana, tako što je 23. februara opljačkao je „Tabacco S Press“ i kladionicu “Bookmakers“, dan kasnije kladionicu “Premier“ i 25. februara, dječji butik “Kids Idols“. On je, navodno, prilikom krađa prijetio pištoljem radnicama u navedenim objek-

tima i uzimao pazar, nakon čega je pobjegao. “Pretresom stana koji koristi D.J. pronađeni su i oduzeti pištolj i garderoba koje je, sumnja se, koristio prilikom izvršenja tih razbojništava. D.J. je, uz poseban izvještaj kao dopunu krivičnih prijava, priveden nadležnom državnom tužiocu a potom i sudiji za istragu. Za njega je određen pritvor i on je sproveden u ZIKS”, navode iz policije. R.C.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Foto: Vedran Ilić

Poginuo muškarac U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u 12.53 sati na Pelevom brijegu, poginuo je R.T. (56), saopšteno je iz OKC Uprave policije. R.T. je upravljao vozilom, koje je, iz za sada, nepoznatih razloga sletjelo s puta.

suđenje optuženom za ratne zločine, vještaci utvrdili:

Sposobnost Zmajevića da shvati značaj djela bila bitno smanjena Nikšićanin Vlado Zmajević, optužen za ratne zločine protiv civila 1999. na Kosovu, imao je bitno smanjenu sposobnost da shvati krivično djelo za koje ga SDT tereti, a takođe je i njegova mogućnost da upravlja svojim postupcima bila smanjena, naveo je tročlani tim vještaka u nalazu juče pročitnom u Višem sudu u Podgorici. U nalazu koji su sačinili neuropsihijatar Stanko Milić, psihijatar Željko Golubović i psiholog Branka Stepanović Ilić, dodaje se da je djelo psihopatološki motivisano. Vještaci su za potrebe nalaza izvršili neposredan pregled optuženog u prostorijama ZIKS-a i vještačili do-

kumentaciju bolnice u Nišu gdje je Zmajević sproveden u junu 1999. nakon hapšenja na Kosovu. Vještaci su naveli i da je Zmajević emocionalno nestabilna ličnost koja u alkoholizovanom stanju ispoljava agresivno, nepredvidivo i impulsivno ponašanje. Prema pravnoj terminologiji, ovaj vid duševnog poremećaja se klasifikuje kao teži duševni poremećaj, stoji u nalazu. “Dugogodišnja upotreba alkohola na nivou toksikomanske zavisnosti uzrokovala je pad kognitivno amnestičkih potencijala shvatanja, pamćenja, rasuđivanja blažeg stepena”, na-

vodi se u nalazu. Branilac Zmajevića, advokatica Ljiljana Koldžić nije imala primjedbi na nalaz, a specijalna tužiteljka Lidija Vukčević zatražila je njihovo neposredno saslušanje zbog pojašnjenja određenih kontradiktornosti. Specijalno tužilaštvo tereti Zmajevića da je kao vojnik dobrovoljac počinio ratni zločin nad albanskim civilnim stanovništvom za vrijeme ratnih dešavanja 1999. godine na Kosovu i Metohiji. Na teret mu se stavlja da je u selu Žegra ubio četiri osobe albanske nacionalnosti. Odluku o psihijatrijskom vještačenju sud je donio nakon što je u službe-

noj zabilješci vojne agencije iz Niša navedeno da je optuženi liječen na psihijatriji odakle je pobjegao. I sam okrivljeni je kazao da je bio na tom liječenju od 2003. do 2005. godine. Optuženi Zmajević je na jučerašnjem suđenju negirao da je vojna policija tokom hapšenja 1999. kod njega pronašla tri ručna sata, zlatan pojas od nošnje i narukvicu za ručni sat, ali je potvrdio da mu je oduzeta ženska narukvica i minđuše, zlatan lanac dužine dva metra, novčanica od 100 njemačkih maraka, automatska puška nož, dva okvira i 50 metaka. Optuženi je ranije negirao krivicu. Bo.B.

Lažirali saobraćajke

Barska policija podnijela je dvije krivične prijave protiv državljanina Srbije S.J. (27), Baranina P.P. (33), Bjelopoljca Ž.R. (49) i Podgoričanina S.P. (47) koji su osumnjičeni da su lažiranjem saobraćajnih nezgoda pokušali da prevare osiguravajuće kuće, saopšteno je iz Uprave polcije. S.J. i P.P su, kako se sumnja, službenom licu dali lažne podatke o saobraćajnoj nezgodi i time prevarili osiguravajuću kuću „Uniqa osiguranje“ . “Ž.R. i S.P. su, kako se sumnja, na isti način pokušali da prevarili osiguravajuću kuću”, dodaju iz policije.

u danilovgradu počelo suđenje božidaru filipoviću zbog prijetnji advokatu

“Ne može biti da ja ZoraNu PiPeroviću Prijetim” U Osnovnom sudu u Danilovgradu juče je počelo suđenje Božidaru Filipoviću optuženom da je prijetnjama u ZIKS-u ugrozio sigurnost advokata Zorana Piperovića. On je u odbrani kazao da je sa Piperovićem dugogodišnji prijatelj, te da mu nikada ne bi naudio.

“Tog dana mi je šećer bio nemjerljiv bukvalno, ne može biti to da ja Zorana uvrijedim, možda sam u tom stanju nešto nekontrolisano rekao, ali se ne sjećam. Mada, ovakve riječi nisam izgovorio”, naveo je Filipović, dodajući da je spornog dana u posjetu došao ad-

vokat Damir Lekić, a da je Piperović javio da je u Ulcinju. Kako je kazao optuženi, nije htio da ga Lekić zastupa jer nije želio da plaća dva advokata, već je htio da ga brani Zoran Piperović. Prema optužnom predlogu, Filipović je pred svjedocima pre-

ko Lekića poručio advokatu Piperoviću da će ga ubiti, da će mu ubiti sina i silovati unuku. Advokat Lekić je juče u svom svjedočkom iskazu potvrdio da je prilikom posjete Filipović počeo da iznosi prijetnje da će Zoranu ubiti sina, da će mu baciti bombu na kuću, da će

mu silovati unuku. Dok je Lekić svjedočio, Filipović ga je više puta prekidao, a na kraju je porekao sve izgovoreno, rekao da mu je šećer 28 zbog čega hitno traži da ga sprovodnici vrate nazad u ZIKS. Suđenje se nastavlja 26. marta.

Aktuelno 20 Građani zabrinuti zboG povećane smrtnosti od in SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Broj preminulih od veći nego je registr

⌦ Marina Ilić

ve sezone u Crnoj Gori registrovan je nešto veći broj oboljelih i preminulih od gripa u odnosu na prethodnu sezonu, potvrdili su Vikend novinama u Institutu za javno zdravlje. Kako objašnjavaju, nije riječ o većem broju oboljelih, nego je sistem registracije bolji, te je i nadzor kvalitetniji. Posljednji izvještaj Instituta za javno zdravlje (IJZ) prema kom je grip u Crnoj Gori odnio još dva života, a čime je bilans preminulih od influence ove sezone 22, zabrinuo je građane, koji ne pamte da je grip ranijih godina izazivao ovoliko smrtnih slučajeva. Iako je utvrđeno da je incidencija obolijevanja od gripa srednjeg intenziteta, podaci iz prethodnih godina opravdavaju zabrinutost. Tako su, podsjetimo, tokom sezone 2017/2018, prijavljene ukupno 272 osobe oboljele od gripa, a registrovan je jedan smrtni slučaj. Tokom sezone 2016/2017 registrovan je 141 oboljeli od gripa, dok je čak osmoro umrlo od simptoma influence. Bilans oboljelih 2015/2016 je bio 223, dok je prijavljeno 10 smrtnih slučajeva. Od početka ove sezone, pak, registrovano je ukupno 417 oboljelih, od čega je 416 slučajeva infekcije virusom gripa tip A i jedan virusom gripa tip B.

■ Srednji intenzitet obolijevanja

Da je tokom ove sezone u Crnoj Gori registrovan nešto veći broj oboljelih od gripa u odnosu na prethodnu sezonu potvrđuju i u Institutu za javno zdravlje. Ipak, oni napominju da je bilans manji nego u sezoni 2016/17. “Na vrhuncu oboljevanja („u piku“), registrovan je srednji, a trenutno se registuje nizak nivo intenziteta obolijevanja, a u narednim nedjeljama očekuje se dalji pad broja oboljelih. Kada se radi o broju na koji se pozivate (417 oboljelih) on se odnosi na laboratorijski potvrđene

slučajeve koji u prvom redu zavise od zahtjeva za laboratorijskim analizama od ljekara kliničara. Logično je da u situaciji kada imate povećanje broja zahtjeva za laboratorijskom dijagnostikom, u uslovima kada je dokazana široka rasprostranjenost virusa gripa u populaciji – i broj pozitivnih nalaza bude veći. Ovaj broj nužno ne ukazuje na „težu“ ili ozbiljniju sezonu oboljevanja s obzirom da se taj parametar ocjenjuje, između ostalog, kroz broj osoba registrovanih sa simptomima gripa (ILI)”, kazali su u Institutu za Vikend novine.

■ veći broj teških reSpiratornih infekcija

Međutim, ove sezone je evidentiran veći broj slučajeva sa teškim akutnim respiratornim infekcijama i veći broj smrtnih slučajeva u odnosu na ranije sezone, a razlog je, navode u IJZ, najvećim dijelom posljedica bolje registracije, kvalitetnijeg sistema nadzora. Takođe, kao jedan od razloga oni navode povećanu pozornost javnosti i ljekara kliničara “imajući u vidu medijsku propraćenost prvog registrovanog slučaja smrti od gripa ove godine koji je, nažalost, registrovan kod djeteta”. “Svaka smrt a posebno smrt djeteta, nažalost, nosi povećano interesovanje javnosti ali i zdravstvenih profesionalaca koji su ove godine izrazito senzibilisani kada se radi o prijavljivanju smrtnih ishoda kod osoba pozitivnih na virus gripa. Bitno je i napomenuti da se broj umrlih prikazan u nedjeljnim izvještajima Instituta odnosi na pojedince koji su

u momentu smrti bili pozitivni na grip pri čemu nužno ne mora da znači da je sama infekcija virusom gripa bila neposredni uzrok smrti već je u najvećem broju smrtnih ishoda predstav-

U svijetu pa i kod nas, registruju se smrtni slučajevi kod mladih osoba, ponekad kod osoba koje su vakcinisane protiv gripa, kao i osoba kod kojih nisu bili ispoljeni klinički znaci neke hronične bolesti ili stanja. Ovakvi slučajevi se objašnjavaju neadekvatnim imunološkim odgovorom oboljelih osoba i karakteristikama samog virusa

ljala dodatnu nepovoljnu okolnost koja je uticala na prethodna hronična stanja i bolesti”, predočili su iz IJZ. Druga objašnjenja povećanog obolijevanja i djelimično smrtnosti imaju, kako ističu, veze sa individualnim karakteristikama oboljelih, imunološkim sistemom pojedinaca, kasnom javljanju zdravstvenoj službi. Razlozi su i u nepridržavanju mjera kontrole i prevencije, neuvažavanje preporuka za vakcinaciju, mirovanje tokom bolesti, unošenje adekvatne količine tečnosti, adekvatni higijenskodijetetski režim oboljelih.

■ poSebna opaSnoSt za najmlađe

Ono što je, takođe, zabrinulo građane je povećana smrtnost

kod mlađih osoba, a problem, kako u Institutu navode je u pogrešnoj percepciji. “Ne da nije neuobičajeno, već naprotiv – grip je posebno opasan za najmlađe, a problem leži u iskrivljenoj percepciji gripa kao blage i bezazlene bolesti. U svijetu pa i kod nas, registruju se smrtni slučajevi kod mladih osoba, ponekad kod osoba koje su vakcinisane protiv gripa, kao i osoba kod kojih nisu bili ispoljeni klinički znaci neke hronične bolesti ili stanja. Takvi slučajevi se objašnjavaju neadekvatnim imunološkim odgovorom oboljelih osoba i karakteristikama samog virusa”, naveli su iz Instituta. Oni napominju da ne postoji čovjek koji bi bio prirodno otporan na grip, a stepen ispoljenosti bolesti, osim opšteg zdrav-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Aktuelno

nfluence, iz instituta za javno zdravlje poručili:

gripa nije racija Bolja

22 osobe preminule su od simptoma influence gripa od početka sezone 2018/19.

stvenog stanja, zavisi i od ranijih kontakata sa srodnim sojevima virusa. “Procjenjuje se da svaka druga infekcija gripom protiče bez klasičnih kliničkih simptoma gripa, a takav ishod je u načelu izgledniji među zdravim odraslim ljudima koji su tokom ranijeg života bili u kontaktu sa mnogim sojevima virusa gri-

Institut za javno zdravlje pa. Teža klinička slika obično se javlja među malom djecom jer nemaju prethodno iskustvo sa takvim infekcijama i starim ljudima, jer su im odbrambene snage popustile ili je imunološka memorija oslabila”, kazali su iz institucije na čijem je čelu Boban Mugoša.

■ EpidEmija rEgi-

strovana, ali nEma proglašEnja

Kada je riječ o eventualnom proglašenju epidemije, u Institutu naglašavaju da se ove godine registrovao grip u epidemijskoj formi, ali da to ne znači i automatsko proglašavanje epidemije od Ministarstva zdravlja. “U vrijeme širenja sezonskog gripa, na nivou svake dr-

žave, zavisno od broja (stope) oboljelih, govori se o postojanju epidemije onda, kada se dostigne definisani prag obolijevanja. To znači da se u Crnoj Gori i ove godine registrovao grip u epidemijskoj formi (koji se svake godine registruje u vidu manjih ili većih epidemija), ali za sada procjenom sveobuhvatne epidemioloske situacije to ne znači i automatsko proglašavanje epidemije od Ministrastva zdravlja”, kazali su iz Instituta. Takođe, prema njihovim riječima, neophodno je razlikovati pojmove prijavljivanje (ili registrovanje) epidemije od pojma proglašavanje epidemije. “Prijava (registrovanje) epidemije gripa podrazumijeva prijavljivanje epidemije od epidemiološke službe u momentu kada se dostigne epidemijski prag na određenoj teritoriji. Na ovaj način se prijavljuje svaka epidemija, bilo koje zarazne bolesti (tada kažemo da je na određenoj teritoriji registrovano javljanje bolesti u epidemijskoj formi)”, objašnjavaju u IJZ. Proglašenje epidemije, s druge strane, vrši se samo u određenim situacijama kada je nivo oboljevanja od određene zarazne bolesti takav da ugrožava funkcionisanje države i društva i ono spada u dodatne mjere zaštite stanovništva od zaraznih bolesti. “Po Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti epidemiju neke bolesti proglašava Ministarstvo zdravlja, na predlog Instituta za javno zdravlje. Proglašenje epidemije se ne vrši za bilo koju epidemiju, već samo za one epidemije zaraznih bolesti koje su od većeg epidemiološkog značaja. ‘Epidemija od većeg epidemiološkog značaja označava masovnu pojavu teških oblika zaraznih bolesti i/ili smrti od zarazne bolesti, gdje postoji opasnost od nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica, ili međunarodnog širenja bolesti’ “, dodaju iz Instituta za javno zdravlje.

Ilustracija

Mjere zaštite od gripa Za sprečavanje širenja gripa primjenjuju se opšte i specifične preporuke za zaštitu od infekcije virusom gripa. Opšte su: ■ izbjegavanje bližeg kontakta sa osobama koje imaju simptome akutne respiratorne infekcije gornjih disajnih puteva, posebno u toku prvih nekoliko dana kada su te osobe najkontagioznije, tj. kada se infekcija najlakše prenosi; ■ održavanje higijene ruku-pranje ruku posle rukovanja sa prehlađenom osobom kao i poslije diranja mogućih kontaminiranih površina i poslije manipulacije sa maramicama; ■ provjetravanje i održavanje higijene u životnom prostoru; ■ izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi. Jedina specifična mjera prevencije je vakcinacija i sve dokne shvatimo pravi značaj vakcinacije protiv gripa imaćemo ozbiljne, duge i „teške“ sezone obolijevanja od gripa. Grupe stanovništva kojima se preporučuje vakcinacija su: ■ sve osobe starije od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobe koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), lica sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobe koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije; ■ sve osobe starije od 65 godina, hronično oboljele osobe koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstveni radnici i njihovi saradnici, a naročito je bitno da budu vakcinisani zaposleni na odjeljenjima intenzivne njege, neonatalne njege i u stacionarima za hronično oboljela lica; ■ takođe, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje vakcinaciju trudnica (u saglasnosti sa ginekologom koji vodi trudnoću), kao i djece uzrasta od šest mjeseci do pet godina.

Grip je akutna virusna respiratorna infekcija koja se javlja svake godine u vidu sporadičnog registrovanja, manjih ili većih epidemija, u periodu od novembra do marta i gotovo je nemoguće precizno utvrditi intenzitet obolijevanja u datoj sezoni zbog mnoštva faktora i visokog stepena varijabilnosti – kako samog virusa, tako klimatskih, sredinskih i individualnih faktora. Glavna odlika gripa je da njegova aktivnost, težina kliničke slike koju izaziva, broj oboljelih kao i dužina trajanja masovnijeg obolijevanja varira svake godine te visok stepen neizvjesnosti kada se radi o predviđanju početka, trajanja, intenziteta i geografske raširenosti obolijevanja, objašnjavaju u IJZ

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

SINDIKAT DOKTORA MEDICINE

Pacijent napao medicinsku sestru u DZ na Koniku Sindikat doktora medicine objavio je da je medicinska sestra S.L. juče napadnuta na radnom mjestu, u Domu zdravlja na Koniku. Povrijeđena S.L. hitno je prevezena u Urgentni centar. Osumnjičeni je priveden odmah nakon incidenta. Medicinsku sestru je napao M.U., koji je od ranije poznat policiji zbog nasilja prema zdravstvenim radnicima. Kako je objavio Sindikat doktora medicine, M.U. je 2017. nakon prijetnji i fizičkog napada na doktorku N.T. priveden. M.U.

Dom zdravlja Konik

je privođen i nakon što je zaštitaru I.D. u DZ na Koniku nanio teške tjelesne povrede. “Postavljamo pitanje zašto nadležni organi ne reaguju kako bi zaustavili talas nasilja u zdravstvenim ustanovama i da li čekamo da za nekoga od nas bude kasno?”, poručuju iz Sindikata doktora medicine. Dom zdravlja Podgorica (DZP) i Klinicki centar Crne Gore (KCCG) poručili su da neće tolerisati fizičko i svako drugo nasilje prema zaposlenima u tim zdravstvenim ustanovama. R.D.

PREDSTAVNICI RAZVOJNE BANKE POSJETILI GRADILIŠTE

Izgradnja vrtića u Tuzima biće gotova do sredine godine Predstavnici Razvojne banke Savjeta Evrope (CEB) i Uprave javnih radova posjetili su juče novoizgrađeni vrtić na Starom aerodromu, kao i gradilište novog vrtića u Tuzima. Kako je saopšteno iz Uprave za javne radove, riječ je o projektu “Izgradnje sedam novih predškolskih ustanova i renoviranje postojeće predškolske infrastrukture u Crnoj Gori“, koji se realizuje iz kredita CEB-a. Tokom obilaska vrtića na

Starom aerodromu, koji je sa radom počeo prije pola godine, direktor JPU “Đina Vrbica”, Vuk Stanišić istakao je značaj ovog objekta u smislu velikog interesovanja roditelja za usluge predškolske ustanove. On je kazao da je kapacitet novoizgrađenog objekta 350 djece, ali da su realne potrebe za taj dio grada mnogo veće. “Predstavnici CEB-a su, takođe, posjetili gradilište u Tuzima, gdje su u toku radovi u

unutrašnjosti objekta i na dijelu fasade. Očekuje se da izgradnja objekta bude završena sredinom godine, kako bi počeo sa radom u septembru, a moći će da primi 220 mališana”, dodaju u saopštenju. Objekat u Tuzima, površine 1,4 hiljade metara kvadratnih, imaće 11 radnih soba, multifunkcionalni prostor, kuhinju, prostorije za zaposlene, kao i ostale prateće sadržaje. Vrijednost ove investicije je 1,65 miliona eura. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

atkuelno

Obilježen 8. mart, međunarOdni dan žena

Crnogorke i dalje suočene sa brojnim nejednakostima Žene u Crnoj Gori i dalje se suočavaju sa nejednakostima, te moraju više biti prisutne u medijima i na mjestima odlučivanja, poručili su juče zvaničnici povodom Međunarodnog dana žena. Tako je predsjednik parlamenta Ivan Brajović tokom desetog zasijedanja Ženskog parlamenta u Skupštini kazao da žene moraju biti prisutne tamo gdje se kreiraju politike koje utiču na sve životne segmente. “Uvijek kada sam u prilici da govorim o ovoj temi, ističem da je nesporno da je Crna Gora država koja pokazuje hrabrost i volju da donosi odgovorne odluke, ima jasan pravac razvoja i reformiše se u kontinuitetu. U ovom segmentu uradili smo veliki dio posla. Zahvaljujući kvalitetnim normama u zakonskim rješenjima, imamo 23,5 odsto žena u parlamentu što predstavlja do sada najveći procenat”, kazao je Brajović. Vlada i resorno ministarstvo zajedno sa svim relevantnim partnerima posvećuju punu pažnju pitanju unapređenja politike rodne ravnopravnosti, poručio je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka. “Osmi mart je simbol borbe, istrajnosti i posvećenosti žena da u društvu budu prepoznate kao ravnopravne. Evropski parlament prepoznao je napredak Crne Gore u sprovođenju politike rodne ravnopravnosti u dokumentu o kojem je danas bilo riječi na zasijedanju”, kazao je on.

■ InstItucIje da

preduzmu konkretne mjere

Međutim, šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav poručio je da crnogorske institucije moraju da preduz-

mu konkretne mjere kako bi se izborili sa svim problemima sa kojima se suočavaju žene, a Evropska unija je spremna da ih podrži. On je juče, na javnoj debati „Ravnopravna, zaštićena, osnažena? Stanje ženskih prava u Crnoj Gori“, kazao da EU kroz blisku sardanju sa crnogorskim institucijama, nastoji da unaprijedi političko učešće žena, da ih ekonomski osnaži i iskorijeni rodno zasnovano nasilje. Orav je rekao da pred Crnom Gorom predstoji dug

put, mnogo pitanja kojima država mora da se pozabavi, kao što su borba protiv stereotipa, diskriminatornih praksi, rodno zasnovanog nasilja, nasilja u porodici, trgovine ženama, eksploatacije, prostitucije i selektivnih abortusa.

■ dostIzanje jednakostI prIorItet

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković ocjenjuje da se žene u crnogorskom društvu

Održan osmomartovski marš u Podgorici

NVO “Centar za ženska prava” u saradnji sa NVO “Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje” u Podgorici je organizovao program povodom stogodišnjice obilježavanja 8. marta u Crnoj Gori. “Naša osnovna ideja je da kroz različite forme – javne tribine, izložbe, performans i

osmomartovski marš, pružimo kompleksan uvid u dinamičnu istoriju, vidove i perspektive ženske borbe, odnosno da pratimo koje je i kakve oblike uzimao aktivizam na ovim prostorima u posljednjih sto godina i lociramo ključne izazove u našim sredinama danas”, saopštili su ranije organizatori.

još uvijek suočavaju sa izazovima nejednakosti, zato dostizanje ravnopravnosti u svim sferama društvenog i političkog života mora ostati u vrhu prioriteta države, ocjenjuje. On smatra da pažnja koja se danas izraženije poklanja ženama, ne može i ne smije prikriti činjenice o evidentnim problemima i izazvima koji su i dalje u značajnoj mjeri prisutni u svakodnevici. “Da Crnu Goru čeka još zahtjevnog posla i pored unaprijeđenih zakonodavnih rješenja i određenih rezultata u promociji vrijednosti rodne ravnopravnosti, jasno ukazuje i Izvještaj o globalnom rodnom jazu za 2018. godinu. Prema ovom dokumentu, naša država nalazi se na 69. mjestu od ukupno 149 zemalja, u kojima je vršena analiza napretka prema rodnom paritetu kroz četiri dimenzije: ekonomska participacija i mogućnosti, naučna dostignuća, zdravstvo i politička osnaženost”, podsjetio je on. Ombudsman navodi da

su žene i dalje u grupi onih koji su u najizraženijem riziku od diskriminacije, uz osobe sa invaliditetom, radnike koji rade kod privatnika, Rome i one koji žive u nerazvijenim i ruralnim područjima. Ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore Marija Vučinović podsjetila je da su žene u Crnoj Gori prije nepune 74 godine dobile pravo glasa, u okviru tadašnje Jugoslavije, a da danas njihov položaj jeste bolji, ali ipak i dalje neravnopravan u odnosu na muškarce. “Kao ministarka i žena koja se bavi politikom, zalažem se za veću zastupljenost žena u političkom životu, jer iako su vidni određeni pomaci, crnogorsko društvo ni u kvantitativnom ni u kvalitativnom smislu, još dovoljno ne vrednuje funkciju žene u društvu”, kazala je Vučinović. Stoga je, navodi, neophodno da u kontinuitetu radimo na unapređenju prava žena i njihovom osnaživanju do potpune ravnopravnosti.

■ LBtQ žene da se ujedIne

Iz neformalne grupe LBTQ žena “kvirA”, jedine ženske grupa koja okuplja LBTQ žene u Crnoj Gori, poručili su da se na današnji dan ne smiju zaboraviti, isključivati ni zanemarivati žene različitih seksualnih orijentacija i rodnih identiteta, pozivajući sve lezbejke, biseksualne, transrodne i kvir žene da im se pridruže u borbi protiv patrijahata. „Pozivamo sve lezbejke, biseksualne, transrodne i kvir žene, a i sve one koji se ne uklapaju u rodne okvire da nam se pridruže u borbi protiv patrijahata. Vrijeme da se i naš glas čuje!“, apelovali su iz kvirA. M.I.

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

JELUŠIĆ ZA VN: OVE GODINE JE PREDV

Novina su plaže za aktivni turizam, izletničke, za kućne ljubimce, parti kupališta...

U Morskom dobru su u toku aktivnosti oko ugovaranja i zakupa lokacija u zoni Morskog dobra, što je bitno za pravovremeno ugovaranje i pripremanje za ovogodišnju sezonu. Prvo su završeni tenderi za hotelska kupališta jer je očekivano da će prve goste hoteli primiti već tokom ovog mjeseca, a da kupališna sezona može početi u aprilu. Nakon toga uslijedili su tenderi za kuplaišta u svim primosrkim opštinama, kazao je za Vikend novine direktor JP Morskog dobra, Predrag Jelušić. „Na osnovu Strategije, koju smo radili u prethodnom periodu, a tiče se tipizacije, odnosno tematizacije kupališta s ciljem odgovora na tražnju koja dolazi sa turističkih tržišta. Ove godine je predviđeno 12 tipova plaža čime je pored postojećih, poput hotelskih i javnih, ponuda dopunjena dodatnim kao što su plaže za aktivni turizam, izletničke, zatim plaže za kućne ljubimce, nudiste, parti kupališta, naveo je Jelušić. Na tivatskoj obali se nalazi oko dvadesetak javnih i hotelskih kupališta, a jedna od njih je i Ponta Seljanovo, kazao je Jelušić navodeći da su u Mor-

U cilju balansa između javnih i hotelskih kupališta novina od ove godine je da će hotelske plaže imati kapacitet, odnosno sa brojem ležaljki koliki je i broj kreveta u hotelu

skom dobru prihvatili predlog Opštine Tivat da jedan dio tog prostora bude javno gradsko kupalište dostupno svima jer, kako je naglasio, streme ka rješenjima koja su prihvatljiva za lokalne uprave. Kako se, prema Atlasu crnogorskih plaža, prostor Ponte Seljanovo dijeli na dva dijela - 5A i 5B, na kupalištu 5A gdje se nalazi svjetionik bilo je planiralo postavljanje plažnog bara od 30 kvadrata sa terasom od 50 metara kvadratnih, i prostor za postavljanje plažnog mobilijara čime bi bila popunjena polovina tog kupališta. Opština Ti-

vat je tražila da se dio plaže - 5A u cjelini koristi kao javna gradska plaža bez postavljanja mobilijara i planiranog bara sa terasom, a da njime upravlja Komunalno doo. Jelušić je rekao da su u Morskom dobru prihvatili i uvažili predlog opštine da Komunalno preuzme upravljanje tim kupalištem, koje je po Atlasu trebalo da bude porodična plaža, da ona u cjelosti bude javna gradska plaža bez postavljanja plažnog mobilijara i planiranog objeka plažnog bara sa terasom. Iz Opština prilikom usvajanja Plana privremenih lokacija svoja mišljenja, sugestije i predloge daju resornom ministarstvu pa je tako bilo i kod Atlasa plaža. „Naša ambicija je bila da ga testiramo kod lokalnih samouprava. Tivat je imao najviše primjedbi na Atlas i dobar dio smo razjasnili na sastancima, ali ono što je ključno i što u posljednjih par godina zaokuplja pažnju je Ponta Seljanovo“, naveo je direktor Morskog dobra. On je istakao da su sve plaže dostupne svima pa čak i hotelske, samo što se mora poštovati režim te plaže. „Opština je mogla Pontu

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

AKTUELNO

VIĐENO 12 TIPOVA PLAŽA

25 Vuković u Turskoj

Jelušić

DOGOVORENA EKONOMSKA SARADNJA PODGORICE I ANKARE

Akcenat na poljoprivredi, građevinarstvu i turizmu

. da zakupiti tako što će ostvariti i neki prihod od izdavanja plažnog mobilijara, prihod od plažnog bara, međutim, njihov zahtjev je bio jasan i mi smo ga prihvatili“, istakao je Jelušić. U cilju balansa između javnih i hotelskih kupališta novina od ove godine je da će hotelske plaže imati kapacitet, odnosno sa brojem ležaljki koliki je i broj kreveta u hotelu. Tako će od ove godine, kada je tivatska obala u pitanju, biti i sa plažom hotela „La Roš“ koja je uz dopust hotela, posljednjih par sezona bila dostupna građanima i turisitima kao gradska plaža. „Ovog ljeta na dijelu te plaže biće ležaljke za goste hotela, a preostali dio će biti javno gradsko kupalište“, naveo je Jelušić koji je ponovio da je

KAD JE RIJEČ O UREĐENJU OBALE NA PONTI SELJANOVO, JELUŠIĆ JE ISTAKAO DA TO TREBA DA RADI JP MORSKO DOBRO SA LOKALNOM SAMOUPRAVOM, KAO ŠTO SE TRENUTNO RADI OBALA U RISNU, KAO ŠTO JE URAĐENO I ŠETALIŠTE PINE

bitno to da domicilno stanovništvo shvati da su sve plaže javne, dosupne svima i da ih mogu koristiti po propisanim režimima, a zakupci da nađu neku mjeru kada je u pitanju cijena rentiranja mobilijara iz razloga što je od ove godine ugovor o zakupu na pet godina, objasnio je Jelušić, ističući da će u Morskom dobru insistirati da se ugovori poštuju, u protivnom ići će se prema raskidanju, kao i protekle godine kada je raskinuto oko dvadesetak ugovora. Kad je riječ o uređenju obale na Ponti Seljanovo, Jelušić je istakao da to treba da radi JP Morsko dobro sa lokalnom samoupravom, kao što se trenutno radi obala u Risnu, kao što je urađeno i šetalište Pine, lungo mare u Krašićima za koji je određena sredstva dalo Morsko dobro, kao što se planira i sa Belanima za koji je projekat od strane Morskog dobra urađen i revidovan. „Opština je za I fazu planirala značajna sredstva, a dio je u te svrhe prebačen od strane Morskog dobra. Projekat i novac su obezbjeđeni, ali se već dva puta na teneder nije niko javio pa možda treba raditi dodatnu reviziju“, mišljenja je Jelušić. Z.Krstović

Podgorica i Ankara imaju sve uslove da u narednom periodu ostvare uspješnu i kvalitetnu saradnju, posebno u oblastima građevinarstva, turizma i poljoprivrede, zaključeno je juče tokom sastanka delegacije Podgorice, koju predvodi gradonačelnik dr Ivan Vuković, sa rukovodstvom Privredne komore glavnog grada Turske. Gradonačelnik je istakao da su u posljednje vrijeme u Crnoj Gori prisutne velike turske kompanije, ali i preko hiljadu malih i srednjih preduzeća, od čega trećina upravo u glavnom gradu. “Naš cilj je da, s jedne strane, privučemo još turskih investitora, a s druge strane, da našim kompanijama koje su izvozno orjentisane otvorimo veći prostor za djelovanje. Veoma smo zainteresovani da kompanije poput Kombinata aluminijuma jedan dio svog asortimana plasiraju i na tursko tržište, jer povećanje izvoza uvijek je osnova za otvaranje novih radnih mjesta”, ocijenio je gradonačelnik. On je sagovornika upoznao sa tim da Glavni grad u cilju privlačenja što većeg broja investitora ulaže u ozbiljne infrastrukturne projekte poput izgradnje saobraćajnog prstena oko Podgorice vrijednog više desetina miliona eura, što je, kako je naveo, šansa i za građevinske kompanije iz Turske. Gradonačelnik je predstavio projekat izgradnje Postro-

Želimo da se iskoristi i potencijal naših biznis zona, jer postoje različite olakšice za one koji su spremni da ulažu, naročito u sektor proizvodnje. jenja za prečišćavanje otpadnih voda vrijednog 50 miliona eura, kao i projekte izgradnje solarne elektrane, proizvodnje električne energije iz biogasa i rekonstrukcije javne rasvjete kroz ugradnju nove LED tehnologije. “Želimo da se iskoristi i potencijal naših biznis zona, jer postoje različite olakšice za one koji su spremni da ulažu, naročito u sektor proizvodnje. U tom smislu zainteresovani smo za iskustvo Ankare u kojoj, takođe, postoji nekoliko biznis zona i uspješno funkcioniše nekoliko tehno parkova”, poručio je Vuković. Potpredsjednik izvršnog odbora Privredne komore glavnog grada Turske Temel Aktaj složio se sa gradonačelnikom Vukovićem da se ekonomska razmjena između Podgorice i Ankare mora intenzivirati. On je podsjetio da je Turska druga država u svijetu u oblasti građevinarstva i treća u sektoru turizma. “Komora će predložiti našim investitorima, posebno

iz oblasti turizma, da investiraju u izgradnju hotela u Podgorici. Dosta smo napredovali i po pitanju izgradnje putne infrasrukture, tako da naše firme mogu kvalitetno raditi i na tim poslovima. Ankara je uspješan grad koji je značajno napredovao u poljoprivredi, i to u proizvodnji organskih proizvoda, kao i u stočarstvu, pa su i to oblasti u kojima se naša saradnja može razvijati. S obzirom na to da ste potpisali sporazum o bratimljenju sa Ankarom, želim da vam kažem da na nas treba da gledate kao na dio tog bratstva i da smo spremni u svakom trenutku da vam izađemo u susret, podijelimo znanja i iskustva i da sarađujemo”, poručio je Aktaj. Ambasador Crne Gore u Turskoj Branko Milić, koji je prisustvovao sastanku, podsjetio je da će se naredno zasijedanje zajedničke mješovite komisije za ekonomsku saradnju Crne Gore i Turske održati ove godine u Podgorici. On je ocijenio i da je potpisivanje Sporazuma o bratimljenju Podgorice i Ankare, uz državne sporazume o ekonomskoj saradnji, slobodnoj trgovini i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, izvanredna osnova za buduću saradnju dva grada i dvije države. Privredna komora Ankare druga je po veličini organizacija ovog tipa u Turskoj sa 160.000 članova i 67 odbora u kojima su članovi raspoređeni.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

USKORO POČINJE REKONSTRUKCIJA DVORCA KRALJA NIKOLE U NIKŠIĆU

Zdanje staro 119 godina čeka da bude “umiveno”

⌦ Mira Rovčanin

Muzej će uskoro zuablistati novim sjajem

akon 119 godina od izgradnje Dvorac kralja Nikole u Nikšiću biće rekonstruisan. Tender za izbor najboljeg ponuđača trebalo bi da bude raspisan uskoro, a kako su VN kazali u opštini Nikšić, radovi čija vrijednost iznosi 1,2 miliona eura, počeće za dva do tri mjeseca. Jedno od najljepših i najbitnijih kulturno-istorijskih spomenika u gradu pod Trebjesom, Dvorac kralja Nikole, konačno će početi da se sanira, kako bi dobio priliku da ponovo zasija starim-novim sjajem. Na zadovoljstvo Nikšićana, dvorac će početi da se renovira uskoro. Potpredsjednik opštine Nikšić Marko Radojević kaže da je dobijena saglasnost od Uprave za zaštitu kulturnih spomenika koja je bila neophodna da se uđe u proceduru objavljivanja tendera. “Projekat je već poslat Direkciji javnih radova koja će raspisati tender za dvorac i nadamo se izboru najboljeg izvođača. Očekujemo da će za nekih 15 dana do mjesec, nakon što Direkcijia pregleda svu dokumentaciju, tender biti objavljen. Projekat je radila lokalna Agencija za projektovanje i planiranje”, kazao je Radojević. Radovi vrijedni oko 1,2 miliona eura podrazumijevaju kompletnu rekonstrukciju zidova, plafona, podova, dijela krova, sanaciju kamenih prilaza i stepeništa, prilagođavanje objekta osobama sa invaliditetom, a poseban aspekt biće sistem grijanja, odnosno hlađenja. “Eksponati zahtijevaju posebnu brigu i trudićemo se da ispoštujemo uslove vlažnosti vazduha, temperature. Uradili smo projekat koji nije bio ni malo lagan jer je objekat pod zaštitom Uprave za zašti-

tu kulturnih spomenika tako da smo i tom zadatku odgovorili i neće biti ništa vidljivo, a čitav prostor će biti klimatizovan”, rekao je Radojević.

■ VIŠE PROSTORA ZA MUZEJE I GALERIJE

Do sada u dvorcu su bili smješteni Muzeji i galerije, Državni arhiv i Biblio-

LJETNJA REZIDENCIJA Kraljevski dvorac Nikole I u Nikšiću jedna je od najljepših rezidencija, koja je izgrađena dinastijom Petrovića Njegoša tokom njene vladavine u Crnoj Gori. Dvorac se nalazi u centru Nikšića blizu gradskog parka i nedaleko od Hrama Svetog Vasilija Ostroškog. Kompleks se sastoji od zgrade dvorca, ljetnjikovca knjaza Nikole i objekta

ambulante koja se nalazi u prilaznom parku. Povodom proslave četrdesetogodišnjice vladavine knjaza Nikole, počele su pripreme za izgradnju novog dvorca u podnožju Petrove glavice na kojoj su već uveliko izvođeni radovi na izgradnji crkve. Posao zidanja po planu Josipa Sladea preuzeli su preduzimači Tripko Bijeljić i Spasoje Pavlović.

teka. Rekonstrukcija će donijeti i transformacije, pa će se, nakon sanacije, ističe Radojević, u dvorcu nalaziti samo Muzeji i galerije. “Dobićemo mnogo više prostora i to je jedna od najboljih stvari koju dvorac dobija rekonstrukcijom”, rekao je Radojević. Radovi, kako je planirano, trajaće najduže godinu, što je krajnji rok za njihovo okončanje. “Radovi će početi čim se izabere najbolji izvođač. To će biti za nekih dva do tri mjeseca. Nadamo se da će radovi biti završeni i prije predviđenog roka”, rekao je Radojević. Pored projekta, koji podrazumijeva rekonstrukciju, urađen je i konzervatorski projekat za ko-

Radovi vrijedni oko 1,2 miliona erua podrazumijevaju kompletnu rekonstrukciju zidova, plafona, podova, dijela krova, sanaciju kamenih prilaza i stepeništa, prilagođavanje objekta osobama sa invaliditetom, a poseban aspekt biće sistem grijanja, odnosno hlađenja

ji je bio zadužen Centar za konzervaciju i arheologiju sa Cetinja. “Oni su bukvalno svaki milimetar ucrtali i opisali kako i šta se radi na tom dijelu. Zadovoljni smo

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

AKTUELNO

TIVAT: PRIJEM KOD PREDSJEDNIKA OPŠTINE POVODOM 8. MARTA

Pokloni geronto-domaćicama

Marko Radojević jako sa saradnjom sa njima”, kazao je Radojević. Na osnovu planova lokane uprave, čitav kompleks dvorca, koji podrazumijeva pored dvorca i rekonstrukciju zgrade Centra za kulturu i uređenje terena, trebalo bi da bude fazno rješavan. “Prva faza je rekonstrukcija dvorca, a druga i treća su rekonstrukcije Centra za kulturu i terena. Nadamo se da će radovi i na tim fazama uskoro početi”, istakao je Radojević. Rekonstrukcija dvorca, ističe potpredsjednik, posebno je važna za lokalnu upravu i za Nikšić jer je to jedan od najbitnijih istorijskih objekata ne samo u grada pod Trebesom već i u Crnoj Gori. “To je objekat koji je napravio kralj Nikola i to jedan od prvih državnih objekata u Nikšiću i definitivno moramo da mu vratimo stari sjaj”, istakao je Radojević.

■ DIO NOVE MUZEJ-

SKE POSTAVKE POSVEĆEN PORODICI PETROVIĆ

U Centru za kulturu Nikšić kažu da će rekonstrukcija dvorca donijeti novi enterijer i novu muzejsku postavu. “Ići ćemo u korak sa savremenom muzeologijom, sa savremenim konceptima muzejskih postavki da bi to naše blago i naša kulturna baština bila na pravi način prezentovana kako domaćoj tako i stranoj publici”, kazala je direktorica Centra za kulturu Jelena Đukanović. Najznačajnija zbrika u Nikšićkom muzeju je “Crvena stijena” koja je dobrim dijelom zaštićena kao kulturno dobro. Đukanović ističe i značaj zbirke “Vrbička pećina”. “Praistorija na teritorije Nikšića je područje na kojem

Jelena Đukanović će se raditi i narednim decenijama. Ima mnogo materijala i izvjesno je da je ovdje život u praistoriji bio veoma aktivan”, rekla je Đukanović. Nikšićki muzej posjeduje i istorijsko-umjetničku zbirku, istorijsku koja obuhvata period najznačajnijih crnogorskih bojeva i bitaka koji su odigrali na teritoriji Nikšića, etnološku zbirku, antičke nalaze, kao i nalaze iz novijih perioda pa će, ističe Đukanović, arheologija tek imati šta da kaže u Nikšiću. “Ta postavka će biti promišljena na drugi način i osvjetliće taj period koji je nama iz današnje perspektive nejasan i nesaglediv”, istakla je Đukanović. Pored rekonstrukcije muzeja, planirano je da rekonstrukcijom dvorca legat Ilije Šobajića dobije posebni mjesto, te da bude na kvalitetniji način prezentovan u jednom krilu dvorca. “Jedan dio nove muzejske postavke biće posvećen porodici Petrović, koja je i sagradila dvorac i za čije vrijeme je Nikšić počeo da se razvija i pridružuje evropskim tokovima. Nažalost, dvorac je opljačkan za vrijeme ratova i nije sačuvano ništa od stvari koje su pripadale Petrovićima, ali imamo dosta fotografija ”, istakla je Đukanović. Po riječima direktorice Centra za kulturu ni jedan muzej u Crnoj Gori nema idealne uslove koje propisuje zakon. “Nadam se da ćemo u narednom periodu dobiti dobre uslove depoa i uslove u muzejskim vitrinama. Očekujemo unapređenje rada ove ustanove po svim mogućim aspektima. Do sada je velika sreća što su naši kustosi, teškom mukom, uspjeli da sačuvaju eksponate”, naglasila je Đukanović.

Povodom 8.marta, Međunarodnog dana žena, predsjednik opštine dr Siniša Kusovac i Sekretarijat za mlade sport i socijalna pitanja priredili su prijem za sedam geronto-domaćica, koje na teritoriji opštine realizuju program „Pomoć i njega u kući“. Tom prilikom, sekretarka Darka Ognjanović uručila im je prigodne poklone. Tivatska lokalna uprava obezbjeđuje njegu i pomoć u kući osobama starijim od 67 godina, ili samohranim licima sa invaliditetom, mlađim od 67 godina života, koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, a kroz pružanje socijalne i psihološke podrške u njihovom domu i okruženju, te pomoći u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Program „Pomoć i njega u

Geronto-domaćice na prijemu u opštini

kući“ sprovodi se i ove godine preko opštinske organizacije Crvenog krsta Tivta koja za to angažuje posebno obučene geronto-domaćice. Usluge iz programa „Pomoć i njega u kući“, koji se realizuje već nekoliko go-

dina zaredom, trenutno koristi oko 60 starijih Tivćana, a broj korisnika se konstantno uvećava. Za program „Pomoć i njega u kući“ za 2019. godinu, opština Tivat će izdvojiti 50.000 eura.

BESPLATNI KURSEVI RAČUNARA ZA STARIJE OSOBE

Dobro se snalaze na kompjuterima Caritas Barske nadbiskupije pokrenuo je besplatnu obuku za korišćenje računara i interneta namjenjenu starijim osobama sa područja opštine Bar. Tokom dva mjeseca koliko je predviđeno da obuka traje, polaznici će imati priliku da steknu osnovna znanja potrebna za korišćenje Microsoft Worda i upotrebu interneta. Jedan od polaznika obuke, gospodin Pero Marvučić, kaže da je jako zadovoljan organizacijom kursa. “Ovo je jako lije-

po organizovano i zamišljeno. Dobili smo priliku da naučimo osnovne stvari za rad na računarima a većina nas do sada nije imala takvu mogućnost. Radimo u kontinuitetu, na jedan povezan i smislen način, učimo svaki put nešto novo i svi smo zadovoljni a smjeha i priče svakako ne manjka”, priča Pero. Obuka se realizuje po akreditovanom programu obuke za odrasle i pisana je prema standardu ECDL (European Computer Driving Licence),

a profesorica na kursu Ljiljana Spasić kaže da je grupa jako zanimljiva i vrijedna. “Ovo mi je prvi put da obučavam starije osobe, i jako mi je interesantno da radim sa njima iako ulažem više strpljenja nego što to radim inače. Oni imaju želju da nauče i stalno imaju pitanja, zainteresovani su da usvoje znanja i mimo predviđenog programa što je jako pohvalno pa i ja sa časova izlazim nasmijana i zadovoljna”, rekla je Spasić.

HERCEG NOVI: KOMUNALNI POLICAJCI DAMAMA DIJELILI RUŽE

Cvijet umjesto kontrole

Žene koje su danas šetale i vozile kroz Herceg Novi zaustavljali su pripadnici Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, ali ne radi kontrole, već čestitke. Iznenađene dame su osmjehom reagovale na ovaj simboličan gest, kada su im uniformisani policajci i inspektori poklanjali cvijeće uz čestitke povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena.

Ovim znakom pažnje Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora opštine Herceg Novi, kako poručuju, želi da čestita praznik i prijatno iznenadi sugrađanke, objasnila je načelnica Marija Andrić, inače jedina žena na čelu ovakve službe u Crnoj Gori. U čast damama danas je upriličen i nastup hora iz ruskog grada Ribinska na centralnom gradskom trgu.

Juče u Herceg Novom

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MARTOVSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Lisnati koLašinski sir - vrhunski proizvod k

Rođen u zadRuzi kao za Rukovodstvo sRe i centRalnog komite

⌦ Zorica Bulatović

esti crnogorski proizvod koji će dobiti oznaku o zaštiti porijekla biće čuveni kolašinski lisnati sir. No, oprečna su mišljenja u kojem dijelu ove opštine i kad je počela proizvodnja ovakvog sira. Jedno je sigurno, sir koji se lista je izazov za prefinjena nepca kako naših ljudi tako i brojnih turista koji su oduševljeni njegovim ukusom. Neki su mišljenja da je prvi put počeo da se pravi u selu Lipovu ispod samog Vratla -prolaska ka planini Sinjajevini, ili kako je mještani češće zovu Sinjavini. Takođe, ovaj budući brendirani proizvod u svježem stanju, lisnat je nekoliko dana, u vakuumiranom stanju može trajati nedelju dana, a u smrznutom stanju dugotrajno. To je ujedno i jedini sir koji nakon odmrzavanja ne mijenja sastav već je isti onakakv kaka je bio prije zamrzavanja. Sir je nazvan „Listan“ zbog specifične strukture od nekoliko tankih slojeva, i kojega, kako tvrde planinke, nije teško napraviti. Sličan sir se ne može praviti u drugim djelovima države, jer mu ukus zavisi od paše na Bjelasici, Sinjajevini, Komovima, Moračkim i Rovačkim planinama. Kako je objasnio Zoran Rakočević, nekadašnji opštinski funkcioner i neko ko je dugo godina bio dio tima za razvoj Moračkog sliva zdrave hrane, ne zna se tačno kad je počela proizvod-

nja tog sira jer su ga domaćini, oni koji su znali ili došli na ideju da ga tako prave, proizvodili samo za svoje domaćinstvo.

šću, ali je taj recept za lisnati sir nastao svakako u opštini Kolašin. On je zdrav i polumastan, namijenjen je onima koji imaju problema sa holesterolom“, uvjerena je Svetlana. Budući da je svoj proizvod, ukusni lisnati sir plasirala i u Italiji na sajmu zdrave hrane, jedna je od onih koje su s pravom pozvane da govori o njemu.

■ Lipovska doLina - koLijevka dobrog sira

„U Lipovskoj dolini planinke su prve počele sa proizvodnjom lisnatog sira. To je bilo pedesetih godina za vrijeme zadruga, kao specijalitet, zbog dolaska visokih crnogorskih funkcionera. Dolazio je čak i Blažo Jovanović kao i drugi članovi Centralnog komiteta, negdje 1949-50. godine, kada je i formirana Zadruga Lipovo. Lipovljani su imali svoje katune na Sinjavini, takođe su imali glavne i pomoćne planinke. Moja tetka Milica Rakočević bila je glavna planinka za donje katune Sinjavine i bila je zadužena da taj sir pravi za goste. Tako da je taj lisnati sir počeo da bude aktuelan još između 1949-50. godine. To je bila i glavna meza za rukovodstvo sreskog komiteta i Centralnog komiteta, te tako Milica za svoj lisnati sir dobila velike pohvale lično od Blaža Jovanovića. Tada se još nije zvao lisnati sir, već „meki sir“, sjeća se Rakočević. Efekat listanja postiže se, upravo, brojnim presavijanjima sira, ocijeđenog od surutke. Brojem slojeva mjeri se i vještina domaćice. Higijene tokom procesa muže i sirenja je veoma važna, pa od toga zavisi i trajnost prizvoda. Iako, prema zvaničnim po-

■ ni zamrzava-

njem ne gubi na kvaLitetu

Zoran Rakočević

Svetlana Milošević u svojoj štali

dacima, oko 100 domaćinstava na području opštine proizvodi tu vrstu sira, 20-ak Kolašinki slove za one koje su, vještinu pravljenja ovog sira dovele do savršinstva. Jedna među najboljima svakako je Svetlana Milošević. Kako je Milošević objasnila, njena majka je rodom iz kolašinske opštine iz sela Bare kraljske, a nakon njene udaje u mojkovačko selo Štitarica 1968. godine u toj opštini prvi put počinje sa njenim dolaskom da se pravi lisnati sir. „Ko je prvi počeo da pravi ne zna se tačno. Da li je to bilo u Morači ili u Barama Kraljskim u Vasojevićima, ne zna se sa sigurno-

„To je jedini sir koji može da se zamrzne na duži period i da prilikom odmrzavanja ne gubi ni na kvalitetu ni na samom listanju. Ostali sirevi tu proceduru ne podnose. Lisnati sir će ostati svjež i nepromijenjen nekih pet dana, a onda se dešavaju promjene odnosno kreće da se sjedinjava i nema više listova. Kad je vakuumiran najviše sedam dana može da ostane nepromijenjen. To važi za ovaj pravi lisnati sir. Zato zamrznut može da bude dugotrajan, i da tom prilikom ne promijeni sastav“ objasnila je ona. Kako nam je ispričala, napravila je svojevrsni eksperiment tako što je pokušala da zamrzne sir trapist, i punomasne domaće sireve kako bi vidjela njihova stanja nakon odmrzavanja. „Punomasni se nakon odmrzavanja pretvorio u mrvice, a trapist je potpuno izgubio pređašnji sastav. Moja porodica se više od 20 godina bavi proizvodnjom ovog

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

REPORTAŽE

KOJI USKORO DOBIJA OZNAKU ZAŠTITE PORIJEKLA

MEZE ESKOG ETA

LIsnati sir specifičan po svojoj strukturi i stavio u rashladne mašine onda bi on imao duži rok i 20 dana jer se na vazduhu i frižideru brzo mijenja“, kazala nam je Svetlana.

■ RECEPT SE USMENO PRENOSIO I PAMTIO

U etnološkom zapisu „Od tvrdog do lisnatog kolašinskog sira“ kustos Zavičajnog muzeja Draginja Kujović navodi da se recept usmeno prenosio i pamtio. „Domaćice nijesu mjerile temperaturu varenike Celzijusovom spravom ni satom trajanje procesa „okupSir u pripremi

Sir u kaci, slika iz nekog prošlog vremena sira i to je naša tradicija tako da dobro poznajem koji sirevi i na koji način ostaju i u kom stanju nepromijenjeni. Po stočnom fondu ja sam među prvih pet proizvođača. Lisnati sir je vrlo zdrav i spada u polumasne. Sa pola mlijeka se skida kajmak, a sa pola ne. Na sajmu u Italiji sam vidjela da je taj naš sir

visokokvalitetan, na Evropskom sajmu se naš sir uzima kao jedan od visokokvalitetnih sireva i šta tu ima dalje da se priča. Od dvije hiljade sireva u svijetu lisnati se samo u Kolašinu proizvodi. Sada ostaje jedino da se pripremi adekvatna ambalaža, reklama i način vakumiranja sira. Ako bi se sir vakumirao

ljanja“ sira. Higijena je pored ukusa bila presudna za kupovinu mliječnih proizvoda. Mnogi kupci su nastojali da kupe mliječne proizvode kod onih domaćica za koje su znali da su držale do visokog stepena higijene. Iako se na taj način u Kolašinu sirilo još od 19. vijeka, zasluženo mjesto na trpezama lisnati sir dobio je tek krajem prošlog i početkom ovog vijeka. Na osnovu usmenog predanja, može se zaključiti da su ga stočari proizvodili na čitavoj teritoriji opštine. Sličan se ne može praviti u drugim djelovima države, jer mu „ukus zavisi od

paše u na Bjelasici, Sinjavini, Komovima i Moračkim planinama. Vladalo je mišljenje da su mliječni proizvodi proizvedeni na Sinjavini ukusniji od mliječnih proizvoda proizvedenih na planini Bjelasici. Pored paše, i kontinentalna klima je pogodovala da se lisnati sir može, u tradicionalnoj ambalaži, sačuvati a da se ne pokvari i po par mjeseci“, napisala je u knjizi Kujović. Kilogram ovog sira košta između pet i sedam eura, omiljen je kod domaćih turista, ali i kod stranih koji uvijek nekoliko kilograma kupe „za ponijeti“.

KULTURA

PREMINUO SLOBODAN MILATOV

DUŠAN KOVAČEVIĆ Otišao je jedan od največih reditelja današnjice!! Otišao je prijatelj iskreni, uz koga sam glumački rastao, od koga sam uvijek imao podršku i očinski savjet!! Otišao je tiho, kakav je i bio, ali su glasna njegova djela!!! Glasno ćemo ga i slaviti, jer je to zaslužio!! Počivaj u miru dobri moj Slobo!!

ODLAZAK VE SVIJETU POZ ⌦ Marija Roganović

NIKOLA VUKČEVIĆ Puno vidika nam je otvorio (čika) Slobo Milatović, kada smo bili djeca i kad nam je to najviše trebalo. Samo da je to uradio više nego dosta.

BLAGOTA ERAKOVIĆ Nadam se da će ovi mladi reditelji uspjeti da naslijede ogromnu inicijativu i energiju koju je on iskazivao na svakom mjestu

Idejni tvorac i osnivač pozorišnih festivala

Milatović je osnivač i idejni tvorac brojnih pozorišnih među kojima je i festival Barski ljetopis. “Nisam želio da u ponudi bude nekoliko predstava i književnih večeri, već da pokrenemo nešto novo, bitno za grad. Prvo sam smislio naziv. Znao sam da festival mora da bude autentičan, da pripada podneblju i korespondira s mjestom održavanja. Takođe sam znao da glavna priča mora da se vrti oko Vladimira i Kosare kao najvažnije legende ovih prostora. Namjera je bila da Festival ima uporište u nacionalnoj kulturi, uz očuvanje zavičajnog stvaralaštva, te da opšteju-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

goslovensku pažnju zavrijedi nečim velikim, neočekivanim. Kontaktirao sam dramskog pisca Aleksandra Popovića, koji je pristao da napiše dramu specijalno za ovu priliku. Trebao mi je ozbiljan pisac koji će se pozabaviti temom i koji će sa pravilnom distancom pisati o tome, a da ne bude patetičan. Otišao sam kod njega sa jedinim što sam imao – tekstom iz ‘Ljetopisa popa Dukljanina’. Na osnovu toga je on napravio dramski tekst, i tako je nastao osnov za prvu predstavu ‘Vladimir i Kosara’”, prisjetio se Milatović povodom jubileja i izlaska monografije “Barskog ljetopisa”.

omaća pozorišna scena izgubila mnogo odlaskom Slobodana Milatovića, ne samo pozorišna scena, nego i cijela jedna teatarska dimenzija koju je on inaugurisao, kazali su VN njegove kolege i prijatelji. Istaknuti pozorišni reditelj Slobodan Milatović preminuo je juče u 67. godini u Podgorici. Po želji biće sahranjen u krugu porodice, bez komemoracija, čitulja i ostalih tradicionalnih obreda. Brojne kolege i prijatelji iskoristili su priliku da se putem društvenih mreža ili medija oproste od jednog najvećih reditelja u istoriji naše zemlje. “Umro je Slobo, vječni čovjek dječak! Nikada niko nije učinio toliko za pozorište ovdje. Uvijek je stremio! Uvijek ljubopitljivo stremio i hrabrio, iskreno, strasno sa malom zadrškom od sebe. Ne volim svoju strepnju, jutros je učinila pa postavim prethodni tekst i pomenem ga. Plačem bez suza”, podijelila je na Fejsbuku Varja Đukić. Milatovićev kolega, Blagota Eraković, prisjetio se u razgovoru za VN kada se prvi put sreo sa Milatovićem i njegovim radom. “Kada sam kao veoma mlad reditelj došao u Crnu Goru, sedamdesetih godina, da radim predstave kao ‘Most’, jedan od momaka koje sam prvo upoznao, a da je bio zainteresovan za pozorište bio je Slobo Milatović. Inače smo obojica Nikšićani, znao sam njegovog oca Brana, direktora jedne škole u Nikšiću. U nekim mojim životnim prilikama između Beograda, Podgorice i šta ja znam kuda sam sve gostovao, čujem poznato ime - Slobodan Milatović, DODEST, a onda pogledam njegovu prvu predstavu ‘Kraljević Marko Superstar’ i tada sam rekao ovo je pravo. Od tog momenta pa nadalje Slobo Milatović je uvijek imao moju podršku. Sjećam se kada su se bunili i glumci i neki članovi pozorišta kako to da ama-

SJEĆAM SE KADA SU SE BUNILI I GLUMCI I NEKI ČLANOVI POZORIŠTA KAKO TO DA AMATER REŽIRA U CRNOGORSKOM NARODNOM POZORIŠTU, A JA SAM IM REKAO DA ON KAO AMATER BOLJE I VIŠE ZNA O REDITELJSKOM POSLU NEGO POLA ONIH KOJI DOLAZE KAO GOSTI I UZIMAJU GRDNE PARE ter režira u Crnogorskom narodnom pozorištu, a ja sam im rekao da on kao amater bolje i više zna o rediteljskom poslu nego pola onih koji dolaze kao gosti i uzimaju grdne pare”, iskreno priča Eraković i ističe da je domaća pozorišna scena izgubila mnogo njego-

SEJFO SEFEROVIĆ Slobo je ostavio jedan neizbrisiv trag što se tiče pozorišta i pozorišnog života u Crnoj Gori uopšte

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

kultura

VIĆ, ISTAKNUTI POZORIŠNI REDITELJ I OSNIVAČ FIAT-A

elikOg viziOnara u zOrišne umjetnOsti vim odlaskom. “Ne samo pozorišna scena, nego i cijela jedna dimenzija koju je on inaugurisao, vukao za sobom, od festivala koje je osnovao, FIAT-a, ali i prvog našeg učešća na BITEF-u u takmičarskoj konkurenciji za nagradu sa predstavom ‘Becett Dream’. Nadam se da će ovi mladi reditelji uspjeti da naslijede ogromnu inicijativu i energiju koju je on iskazivao na svakom mjestu i zaista mi ga je mnogo žao, a crnogorska pozorišna scena je zaista izgubila mnogo”, potvrđuje ovaj istaknuti reditelj. I naš poznati glumac Sejfo Seferović, koji za sebe često kaže da je “Milatovićev omiljeni glumac” imao je čast i zadovoljstvo da na mnogobrojnim projektima sarađuje sa čuvenim režiserom. “Samo najljepše imam da kažem o njemu, ne zbog toga što je sad već pokojni, jer se kaže ‘o pokojniku sve najbolje’, već zaista, Slobo je bio jedan veliki vizionar što se tiče pozorišne umjetnosti i uradio je mnogo značajnih projekata u okviru DODEST-a, sadašnjeg KIC-a ‘Budo Tomović’, a nekadašnjeg Doma omladine. Imao sam tu čast i zadovoljstvo da radim s njim na mnogo projekata, kao što je npr. njegova kultna predstava ‘Marko Kraljević Superstar’, koju je Slobo nakon nekih desetak godina obnovio. Štaviše, bile su tri verzije, a ja sam igrao u svakoj od njih, tako da sam i na taj način ponosan, jer sam nekako bio njegov, da tako kažem omiljeni glumac, mada, Slobo nije imao taj neki sistem omiljenog glumca”, kazao je Seferović i dodao da niko ne može nadomjestiti nevjerovatni gubitak pozorišnog života u Crnoj Gori. “Što se tiče samog pozorišta on je uradio mnogo značajnih predstava. Tu je ‘Gorski vijenac’ rađen na otvorenom, pa ‘Žabe’, ‘Okovani Prometej’ - to je čitav niz nevjerovatnih predstava i izrodile su se širom regiona i Evrope. Po meni, Slobo je osta-

Dobra duša Otišao je naš dragocjeni

prijatelj i kolega, da popravi stanje kulture smrti, i mirno dogovori kako poboljšati sve gore. I dalje će se tihe, ali snažne melodije njegove borbe čuti ovdje među nama, ostavio je dobrotu svoje duše da nas čuva od nevolja zemaljskog svijeta. Prijatelj, kolega, strastven poznavalac literature, regionalnog i evropskog pozorista, iskreni posvećenik..promijenio je adresu boravka. Festival FIAT je uz njega godinama naučio sve nove generacije kako da ludo zavole pozorište i kulturu, ali i da u sebi nikada ne zaustave zdravi bunt, borbu za vrijednosti, revolucionarni nemir, progresivni duh, snagu i talent. Decenije Slobovih misli, rečenica, djelanja, zvone za nama i u nama. Živo i neprestano. Nema smrti. Vadimo tvoju omiljenu cigaretu. Neka dimi sve. Putuj druže, kolega, skromni čovječe. Počivaj u miru, Prijatelju kulturne Crne Gore, (Kraljevsko pozorište Zetski dom i Tvoji) vio jedan neizbrisiv trag što se tiče pozorišta i pozorišnog života u Crnoj Gori uopšte”, zaključuje Seferović. Podsjećanja radi, Milatović je na scenu postavio preko 70 pozorišnih predstava. U pozorištu DODEST čiji je osnivač i 25 godina umjetnički direktor uradio je najveći broj predstava od kojih treba izdvojiti: “Marko Kraljević Superstar”, “Okovani Prometej”, “Gospođica Julija”, “Odjeljenje za kolektivnu psihoterapiju”, “Gorski vijenac”, “Hamlet”, “Večernji

akt kod Kazimira S. Maljeviča”, “Modna Revija”, “Luča mikrokozma”, “Vučji do”, “Đetici u parlamentu”, “Tobelije”, “Jakvinta kraljica Dukljanska”, “Beckett Fest”… U nacionalnom teatru na scenu je postavio: “Žene u narodnoj skupštini”, “Gosti”, “Dr Vukašin Marković”, “Mokra šuma”, Emigranti”; Kraljevsko pozorište, Zetski dom Cetinje: “Kralj Ibi”, “Čekajući Godoa” i “Apartman Savoja”, za Kulturni centar Kotor je radio “Medeju”. Radio je u Gradskom pozorištu Podgorica, Nikšićkom pozorištu, Kult teatru u Beogradu, Barskom ljetopisu, R. D teatru i mnogim drugim neformalnim pozorišnim trupama. U Studentskom kulturnom centru u Beogradu uradio je zabranjenu predstavu “Politika kao sudbina”, a u pozorištu “Duško Radović” u Beogradu predstave “Šok” i “Zabranjeno preticanje”. Međunarodne koprodukcije: “Žabe”, “Projekat 5”, “Teuta” i “Kasandra”. Sa predstavama “Vladimir i Kosara”, “Becett Dream” i “Muzej biciklističkog ustanka” u Crnoj Gori učestvovao je na BITEF-u. Učestvovao je na mnogim međunarodnim i regionalnim festivalima. Dobitnik je više međunarodnih pozorišnih nagrada. Uradio je preko trideset pozorišnih adaptacija i napisao dramske tekstove: “Marko Kraljević Superstar”, “Dr Vukašin Marković”, “Modna revija”, “Odjeljenje za kolektivnu psihoterapiju”. Koscenarista je filma “Čudo neviđeno” i scenarista TV filma “Gorski vijenac”. Režirao je oko 30 radio drama. Utemeljivač je nekoliko pozorišnih festivala: FJAT, FIAT, Barski ljetopis, Podgoričko ljeto, Festival glumca u Nikšiću, Festival Teuta u Kotoru. Bio je osnivač i predsjednik fondacije Montenegro Mobil Art. Ima status zaslužnog stvaraoca Crne Gore.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

DRUGA SEZONA SERIJE ª DOJČ CAFFEº OD VEČERAS NA RTCG-U

Veliki iskorak u autorskom i produkcijskom kvalitetu

Glavni protagonisti na specijalnoj promociji druge sezone u Podgorici

Komad ne o ratu, već o ranama nakon njega Nagrađivana predstava “Sin”, autorke Mirjane Medojević, u režiji Mirka Radonjića, u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom dvije večeri zaredom igrala je u Velikoj Sali zagrebačkog pozorišta Teatar &TD. Ovaj komad ne bavi se temom rata, već onim što ostane u ljudima nakon njega. Iako ga na teritoriji Crne Gore nije bilo, mnogo Crnogoraca učestvovalo je u njemu. Neki kao podsjetnik na ta vremena imaju rane na tijelu, neki na duši, neki oboje. Reditelj Mirko Radonjić,

i sam je dio generacije koja je odrastala u tom dobu, koja je sada dovoljno sazrela da razumije negiranje da se to vrijeme desilo. Sa svojom ekipom, u procesu je tragao za najboljim načinom da se ključne teme otvore. Ansambl predstave čine: Srđan Grahovac, Marija Đurić i Omar Bajramspahić. Autorka teksta i dramaturg: Mirjana Medojević, reditelj, scenograf i dizajner svjetla je Mirko Radonjić, kostimograf i saradnik scenografa Lina Leković, asistent reditelja je Marija Backović. R.K.

Milačić, Andreom Mugošom, kao i izvršnim producentom Ivanom Đurovićem i kostimografkinjom Milenom Đurđić. Producentkinja RTCG Saška Vojvodić kazala je da je komedija situacije jedan od najsloženijih televizijskih formata za realizaciju i da je drugi serijal “Dojč caffea” pokazao ozbiljan iskorak u autorskom, produkcionom i tehničkom kvalitetu. “’Dojč caffe’ se na jedan vrlo humorističan, dovitljiv način bavi međuljudskim odnosima, ljubavnim, prijateljskim, porodičnim – jednom riječju ljudskim sudbinama koje dijelimo svi, i mi u Crnoj Gori i oni van nje. Zbog toga ovu pri-

ču, odnosno ovaj serijski program smatramo univerzalnim projektom”, kazala je Vojvodić. Publika je smijehom i aplauzom pozdravila autorski tim po završetku emitovanja epizode, ali kako je istakao reditelj Miloš Radunović, tek poslije emitovanja serijala će se vidjeti koliko je čitav projekat bio uspješan. “Ja sam lično, zadovoljan ovim što smo postigli...Reakcije publike na premijeri nisu relevantne, uvijek postoji ta doza pristojnosti iza koje je sakriveno ono što ljudi stvarno misle. Mene više zanima kako će publika reagovati kada budu gledali seriju kod kuće na televiziji”, zaključio je Radunović. M.Rog.

LUTKARSKA PREDSTAVA

foto: Zorica Radulović

PREDSTAVA ª SINº GOSTUJE U ZAGREBU

Druga sezona prvog crnogorskog sitkoma “Dojč caffe” počinje sa emitovanjem večeras od 20.05 sati na Prvom programu TVCG, a prije dva dana održana je i promocija u “Hard rock caffe-u” u Podgorici, u okviru koje je prikazana i jedna od epizoda druge sezone - “Preskoči pitanja i sve stepenice” čija je specijalna gošća Hristina Popović. Publici se poklonila autorska ekipa na čelu sa režiserom Milošem Radunovićem, scenaristom Stefanom Boškovićem, producentom i glumcem Dušanom Kovačevićem, ali i Mišom Obradovićem, Vuletom Markovićem, Tihanom Ćulafić, Julijom

Čarobni kamen u sali Dodest Predstava „Čarobni kamen“ (3+), sa Lutkarske scene za djecu Gradskog pozorišta, biće igrana u nedjelju, 10. marta, u 12 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Dramatizaciju i režiju predstave potpisuje Davor Dragojević. „Čarobni kamen“ je bajka o svevremenim ljudskim vrijednostima. “Veliki broj bajki i priča iz naroda, iako su nastale prije mnogo desetina ili stotina godina, govore o ljudskim vrijednostima koje su svevremene i nikada ne gube na aktuelnosti. Te priče ne služe samo da bi se đeci pričale prije spavanja ili da bi saznali nešto novo o ljudima i događajima iz pređašnjih vremena, njihovim običajima, kulturi… Mnogo je važnije da iz njih izvuku pravu pouku. Ova naša priča koja se događa u brdima crnogorskim govori o jednoj od najvećih ljudskih vrijednosti – prijateljstvu”, rekao je reditelj.

Selma Đečević o stvaralaštvu Đokaja

RADOVI ĐELJOŠA ĐOKAJA U KOTORU

Motiv zavičaja pretočen u univerzalne poruke U Galeriji solidarnosti u Kotoru otvorena je samostalna izložba slika akademskog slikara Đeljoša Đokaja (1930– 2006), kao rezultat uspješne saradnje OJU “Muzeji” Kotor i JU Muzeji i galerije Podgorice. Izložbu je otvorila mr Selma Đečević, slikarka i teoretičarka savremene umjetnosti, kustoskinja JU Muzeji i galerije Podgorice, koja je u svom obraćanju istakla da Đokajev obiman umjetnički opus koji podrazumijeva štafelajno i zidno slikarstvo, grafiku i crtež, svjedoči o raritetnom stvaralačkom potencija-

lu ovog umjetnika. Đečevićeva je primijetila da je na gotovo svim radovima primjetan uticaj podneblja – “genius loci” prikazan specifičnim načinom koji odaju utisak utrnulih sjećanja, jer cjelokupna stvaralačka snaga crpila se iz zavičaja. Svakako da se lokalni motiv tansponovao u univerzalne poruke, koje su svoj put do posmatrača pronalazile, ne samo dijelom Jugoslavije, već i šire, što još jednom svjedoči o značaju Đokajeve umjetnosti i njegovom neosporno značajnom mjestu u likovnoj umjetnosti Crne Gore. M.Rog.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

SVIJET

PRESUDA VIJEĆA SPECIJALNOG SUDA U BEOGRADU

Zatvor za Đuraškovića i Miškoviće zbog utaje poreza Vijeće Specijalnog suda u Beogradu je u ponovljenom postupku osudilo predsjednika kompanije Delta Holding Miroslava Miškovića na dvije i po godine zatvora, njegovog sina Marka na godinu dana kućnog zatvora, a vlasnika Nibens korporacije Mila Đuraškovića na četiri godine i tri mjeseca. Tročlano vijeće sudija osuđujuću presudu je donijelo većinom glasova, što znači da jedan od sudija nije bio saglasan. Miroslav i Marko Mišković i Milo Đuršaković su ranije zbog nedostatka dokaza pravosnažno bili oslobođeni optužbi da su zloupotrebama oštetili putarska preduzeća. Osim na zatvorsku kaznu u trajanju od 2 i po godine Miroslav Mišković će morati da plati i osam miliona dinara, odnosno oko 67.000 eura, zbog pomaganja sinu da utaji porez po odbitku od kapitalnog dobitka iz po-

OSIM NA ZATVORSKU KAZNU U TRAJANJU OD DVIJE I PO GODINE MIROSLAV MIŠKOVIĆ ĆE MORATI DA PLATI I OSAM MILIONA DINARA, ODNOSNO OKO 67.000 EURA slovanja putarskih preduzeća, od 320 miliona dinara. Njegov sin Marko će takođe morati da uplati kaznu od osam miliona dinara, ali i da u budžet Srbije uplati 320 miliona dinara, odnosno oko 2,7 miliona eura, na ime neizmirenih poreskih obaveza. Vlasnik Nibens grupe Milo Đurašković, koji je učestvovao sa Miškovićima u poslu sa putarskim preduzećima, moraće da plati šest miliona dinara (oko 50 hiljada eura). Osim toga, Đurašković i njegovi saradnici moraju u roku od tri mjeseca od pravosnažno-

sti presude solidarno da uplate 2,8 milijardi dinara, odnosno oko 23,6 miliona eura za nadokandu štete Kruševačkoj fabrici maziva FAM. Ostali saradnici su osuđeni na kazne od šest mjeseci do tri godine zatvora i novčane kazne. Svima će biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Na presudu koju je sud donio, tužilaštvo za organizovani kriminal i odbrana imaće pravo žalbe. To je druga prvostepena presuda u ovom slučaju, pošto je prvu 2017. godine djelimično ukinuo Apelacioni sud i naložio da se ponovi suđenje. Miroslav Mišković nije prisustvovao izricanju presude, jer nije ni obavezan da to učini, dok su njegov sin i Đurašković došli da odslušaju izricanje. Đuraškoviću i Miškovićima sud je, inače, juče ukinuo mjeru zabrane napuštanja boravišta, tako da će im biti vraćeni pasoši.

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

zbog finansijskih prevara u istrazi tužioca milera

Bivši šef Trampove kampanje osuđen na četiri godine

nesreća na jugu meksika

Prevrnuo se kamion, poginulo 25 migranata Najmanje 25 centralnoameričkih migranata poginulo je, a tridesetak ih je povrijeđeno u Meksiku kada je kamion koji ih je prevozio sletio s puta i prevrnuo se, javile su zapadne agencije, pozivajući se na loklane medije. Nesreća se dogodila na putu između gradova Sojala i Čikoasen na jugu savezne države Čiapas, koja se graniči sa Gvatemalom, objavila je na Tviteru lokalna televizija Televisa. Prema navodima glavnog tužiioca u Čiapasu, najmanje 25 ljudi je poginulo, a 29 ih je povrijeđeno u nesreći, prenijeo je kanal Telemundo. Lo-

kalne vlasti tvrde da su migranti putovali kamionom nosivosti tri tone bez registarskih oznaka, a za sada se ne zna koliko je ljudi bilo u kamionu prilikom nesreće. Migranti koji kroz Meksiko putuju prema SAD često stopiraju vozila poput kamiona kako bi se domogli granice sa Sjedinjenim Državama. Hiljade migranata, ponajviše iz Hondurasa i El Salvadora, proteklih je mjeseci prošlo kroz Meksiko na putu prema američkoj granici, dok predsjednik SAD Donald Tramp nastoji da im gradnjom zida onemogući i oteža ulaz u SAD.

Na osnovu Odluke Odbora direktora AD”Lenka" od 15/12/2018 god. radi namirenja obaveza iz plana reorganizacije po Rješenju St.br. 169/15, raspisuje se:

OGLAS O PRODAJI Kompletne imovine sa LN 299 KO Lozna umanjeno 20% od prethodne cijene odnosno po početnoj cijeni 624.000,00 eura. - Zainteresovani mogu vidjeti imovinu svakog radnog dana od 8 do 15 h - Sve ponude dostaviti na adresu AD „Lenka” Industrijska bb - Oglas ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja - Ponude će biti razmatrane odmah prvog dana nakon isteka određenog roka

Odlukom osnivača „Mikro grupa”oglašava se prodaja: 1.Osnovnih sredstava i mašina; 2.Rezervnih djelova za šumsku i poljoprivrednu mehanizaciju i tehničko tehnološki zastarjelih. - Sva roba može se vidjeti svakog radnog dana od 8 do 15 h - Početna cijena djelova je 60% niža od trenutne cijene iz cjenovnika - Alati, mašine i rezervni djelovi mogu se kupiti i po dogovoru. - Sve ponude se dostavljaju na adresu „Mikro grupa” DOO Industrijska bb Bijelo Polje

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za nekretnine, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE usluga izrade plana leta, snimanja iz vazduha, izrade orjentisanih avio snimaka, digitalnog ortofota i fotoskica ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-1498/2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 08.03.2019.godine. Lica za davanje informacija Snježana Šoškić, Mirjana Ljumović telefon ++382 67 618 714; +382 67 669 088, e-mail ssoskic@ gmail.com mirjana.ljumovic@uzn.gov.me

Pol Manafort, bivši šef predsjedničke kampanje Donalda Trampa, osuđen je na gotovo četiri godine zatvora za finansijske prevare otkrivene tokom istrage specijalnog tužioca Roberta Milera koji istražuje ulogu Rusije u američkim izborima 2016. na kojima je Tramp pobijedio. Sudija T. S. Elis okružnog suda Aleksandrije, savezna država Virdžinija, Manaforta (69) je osudio na 47 mjeseci zatvora. Manaforta je u avgustu porota proglasila krivim za utaju poreza i bankarske prevare, te neprijavljivanje računa u stranoj banci. Iako nisu tražili određenu kaznu, tužioci su ukazivali na savezne smjernice za presude u takvim slučajevima po kojima bi kazna trebala da bude od 19 i po do 24 godine zatvora. Sudija Elis je, međutim, rekao da su smjernice pretjerane te da bi takva kazna bila u neskladu s drugim slučajevima. Elis je na ročištu takođe istakao da se Manafort “ne nalazi na sudu zbog bilo koje od optužbi da je on, ili bilo ko drugi po njegovom uputstvu, bio u dosluhu s ruskom vladom kako bi uticali na izbore 2016”. Manafort je od sudije tražio blagu kaznu i zahvalio mu na poštenom suđenju. On nije izrazio ka-

janje zbog svojih djela, ali je govorio da je proces bio težak za njega i njegovu porodicu. Elis je Manafortu, koji je u sudnicu doveden u invalidskim kolicima, naložio da plati kaznu od 50.000 dolara i vrati nešto više od 24 miliona dolara. Neki pravni stručnjaci su izrazili čuđenje blagom presudom. “To je strašan poraz za kancelariju specijalnog tužioca”, ocijenio je bivši savezni tužilac Dejvid Vajnstin. Ka-

zna je manja i od one koji su tražili njegovi advokati, 51 do 63 mjeseca zatvora. Manafort je bio jedan od prvih Trampovih ljudi koji se suočio s krivičnim prijavama u sklopu istrage o tome da li je s Rusijom sklopljen tajni dogovor kako bi Tramp dobio predsjedničke izbore. Tramp je odbacio postojanje takvog dogovora i nazvao istragu lovom na vještice, dok je Rusija negirala miješanje u izbore.

kako je dan žena obilježen širom planete

Protesti, štrajkovi i praznik

Međunarodni dan žena obilježen je širom svijeta štrajkovima i protestima na kojima su žene zatražile veću ravnopravnost. Više hiljada žena izašlo je na ulice Španije tražeći jednakost u platama i položaju sa muškarcima. Mnoge Špankinje juče nisu otišle na posao, dok su druge obustavile kućne poslove ili prepustile muškarcima brigu o djeci, naveo je AP. Vlada u Portugaliji sednicu je počela minutom ćutanja u znak sjećanja na žrtve porodičnog nasilja. U Francuskoj je nagrada “Simon Vejl” dodeljena aktivistkinji iz Kameruna koja se bori protiv prisilnih brakova

i drugog nasilja nad ženama i djevojkama. Međunarodni dan žena u Rusiji slavi se kao praznik, a predsjednik Vladimir Putin zahvalio se ženama na strpljenju i podršci. U Indiji je više stotina žena održalo protestni marš na ulicama Nju Delhija protiv porodičnog nasilja, seksualnih napada i diskriminacije na poslu. Nekoliko stotina ljudi je izašlo i na ulice Džakarte u Indoneziji. Dan žena obilježen je i u Sjevernoj i Južnoj Koreji, kao i na Filipinima. Prva dama SAD Melanija Tramp je u Vašingtonu uoči praznika dodijelila ženama iz 10 zemalja nagradu za hrabrost.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Svijet

vučić nakon sastanka sa predstavnikom stejt departmenta dejvidom hejlom:

Platforma Prištine znači prekid dijaloga, odgovor Srbije će biti ozbiljan i čvrst Šta predviđa dokument usvojen u Prištini

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prenio je američkom državnom podsekretaru Dejvidu Hejlu da će država Srbija “u relativno kratkom roku donijeti mjere kojima će reagovati na neispunjavanje obaveza iz Briselskog sporazuma, na uvođenje taksi i odluku Prištine o prekidu svakog dijaloga sa Beogradom”. Vučić je, u razgovoru sa trećim čovjekom Stejt departmenta, rekao da je Platforma za dijalog, usvojena u četvrtak u Prištini, u suštini odluka Prištine da prekine dijalog sa Beogradom, navodi se u saopštenju Službe za saradnju s medijima predsjednika Srbije. Naveo je da je odavno upozoravao viso-

Kocijančič

ku predstavnicu Evropske unije Federiku Mogerini i njen tim da usvajanje ovakve platforme ne ostavlja prostor za kompromisno

rješenje i da je, samim tim, platforma protiv dijaloga, posebno uz tvrdoglavo odbijanje Prištine da ukine nerazumne i štetne takse

na robu iz centralne Srbije. Predsjednik Srbije je rekao da će država Srbija u relativno kratkom roku doneti mere kojima će reagovati na neispunjavanje obaveza iz Briselskog sporazuma, na uvođenje taksi i odluku Prištine o prekidu svakog dijaloga sa Beogradom, kao i to da će stav Srbije biti odlučan, ozbiljan, odgovoran i čvrst. Ambasada SAD je navela na svom Tviter nalogu da je Dejvid Hejl pozvao na ukidanje taksi i na zaustavljanje “obostranih provokacija i nastavak dijaloga”. “SAD pozivaju na ukidanje tarifa, zaustavljanje obostranih provokacija i nastavak dijaloga. Podsekretar Hejl u razgovoru s

EU: PLATfOrmA INDIvIDUALNA POzIcIJA KOSOvA Evropska unija, kao posrednik, ne komentariše individualne pozicije strana u dijalogu, rekla je portparolka EU Maja Kocijančič na pitanje novinara o platformi Prištine. Naglasila je da se samo kroz pregovore može doći do konač-

nog sporazuma. Diplomatski izvori u Briselu jasno preciziraju za Tanjug da je platforma Prištine tek “individualna pregovaračka pozicija” Kosova i da se samo na tome “ne može bazirati kompromis”. Istovremeno, Priština se upozora-

va da neće biti u mogućnosti ni da dođe u Brisel i predstavi svoju platformu ukoliko najprije ne ukine takse na robu iz Srbije. Kocijančičeva je na direktno pitanje Tanjuga kako vidi mogućnost nastavka dijaloga u Briselu nakon usva-

janja prištinske platforme, koja praktično odbacuje pregovore o svemu što su otvorena pitanja za Beograd i insistira samo na međusobnom priznanju, poručila da je za Srbiju, Kosovo i cio region “dijalog jedini put napred”.

Platforma, koju je izradila kosovska Državna delegacija za dijalog sa Srbijom i koja je u četvrtak usvojena u Skupštini Kosova predviđa recipročno priznanje Kosova i Srbije unutar postojećih granica, poštovanje prava albanske zajednice u Srbiji, rješavanje svih otvorenih pitanja sa Srbijom, kao i ukidanje Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244. Ističe se i da konačni sporazum mora da bude u skladu sa Ustavom Kosova, koji predviđa da je “suverenitet i integritet Republike Kosova neosporiv, neotuđiv i neodvojiv”. Takođe, prava o prirodnim i ostalim resursima, koja se nalaze na teritoriji Kosova, pripadaju ekskluzivno Kosovu i to pitanje nije otvoreno za pregovore. Dodaje se da na Kosovu neće biti nekog drugog nivoa vlasti osim lokalnog i centralnog. predsjednikom naglašava da SAD cijene partnerstvo sa Srbijom i žele da izgrade još snažnije odnose”, napisano je uz fotografiju sa jučerašnjeg sastanka na Andrićevom vijencu. Kasnije juče, na skupu u Inđiji, Vučić je rekao da Srbija ima posla s “neodgovornim i opasnim ljudima u Prištini”. Ponovio je da će odgovor Srbije na platformu Albanaca biti odgovoran, ozbiljan i čvrst. “Imamo jednu zemlju, rezervnu otadžbinu nemamo, nju ćemo umjeti da zaštitimo kao i naš narod na KiM. Umjećemo da sačuvamo naše vitalne interese i, sa ma koliko teškoća se suočavali, daćemo sve od sebe da sačuvamo mir i stabilnost, jer samo u miru možemo dalje ekonomski da napredujemo”, rekao je Vučić. Česititao je svim ženama Inđije praznik, 8. mart i zahvalio im na svemu što čine za svoje porodice, i za zemlju.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

SA OGNJENOM VUKOVIĆEM (AUDIOSTORM) O ODLASKU JOŠ JED

Bila je to fuzija post-pa naprednim razmišljanjem ⌦ Filip Jovović

he Prodigy su donijeli sirov, moćan i beskompromisan zvuk, kao niko prije niti poslije njih, u biti ISKREN, ne pretendujući da se dopadnu nikome, a nakon dvadeset godina to je postao mejnstrim, te su na taj način zauvijek promijenili popularnu kulturu, priča Vuković Vijest koja je početkom sedmice za nama potresla gotovo cijelu muzičku industriju, kako promotere, tako muzičare i fanove jeste odlazak u vječnost Kita Flinta, vokalne i vizuelne snage benda Prodigy, institucije big beat žanra i plesne muzike uopšteno. Sastav, koji su činili Flint, Lijam Haulet i Maksim Rijaliti je tokom 2019. objavio sedmi studijski album “No Tourists”, a koncertno je bio aktivan do nekoliko dana prije Flintove smrti, završili su australijsku turneju. Bend je imao posebnu vezu sa našom (nekadašnjom) zemljom, najviše zbog beogradskog koncerta 1995. godine, velikog broja nastupa na Exit-u, ali i Sea Dance festivalu 2015. godine (iz nekih izvora dolazi informacija da je trebalo da nastupe i na ovogodišnjem Sea Dance-u). A jedan od najboljih crnogorskih di-džejeva i lider naše elektronske scene Podgoričanin Ognjen Vuković (Audiostorm) govorio je za Vikend izdanje o odlasku jednog od junaka generacije, ali i o bendu Prodigy, beogradskom koncertu i uopšteno uticaju benda na elektronsku muziku.

■ PRVI “SUSRET” SA BENDOM

Moj prvi susret sa The Prodigy je bio odmah nakon izbacivanja singla “Out of Space”, 1991. godine. Sjećam se kao

činjenice

i beskompromisan zvuk, kao niko prije niti poslije njih, u biti ISKREN, ne pretendujući da se dopadnu nikome, a nakon dvadeset godina to je postao mejnstrim, te su na taj način zauvijek promijenili popularnu kulturu.

■ O BEOGRADSKOM Najbrže prodavan dens album u Velikoj Britaniji je “The Fat of the Land” The Prodigy (1997), 310 000 primjeraka u prvoj nedjelji The Prodigy je na koncertima ugostio Chemical Brothers, Mobija, Dejvida Bouvija, Rage Against The Machine, Sepulturu, Dog Eat Dog, Suede i mnoge druge Objavili su sedam studijskih albuma, hronološki: “The Prodigy Experience”, “Music For the Jilted Generation”, “The Fat of The Land”, “Always Outnumberd Never Outgunned”, “Invaders Must Die”, “The Day Is My Enemy” i posljednji, u 2018. “No Tourists” Prema piznanju Lijama Hauleta u jednom od intervjua, novosadski Exit je bio omiljeni festival benda sad, da sam zastao i na trenutak zanijemio od količine NOVOG u muzici... bio sam u osmom razredu osnovne škole. Ono što je kasnije nastalo je zaista istorija. Imao bih da pišem stranice i stranice o tome, ali ću pokušati da navedem suštinu a ona je: The Prodigy su donijeli sirov, moćan

KONCERTU 1995. POSLIJE KOG NIŠTA NIJE BILO ISTO

Taj koncert danas ima status kulta. Samo nekoliko dana nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, došli su u Beograd, u kojem su na izdisaju bili rokenrol heroji, potisnuti nus pojavom ratnih sukoba u okruženju, te sve snažnijom pojavom šunda... Između drugog i trećeg albuma, u snažnoj potenciji, momci su došli i bukvalno sravnili halu Pionir sa zemljom! Danas, nakon skoro četvrt vijeka, ljudi su postali svjesni koliko je taj koncert bio od važnosti za muzičku scenu ali i uopšteno, kao jedan umjetnički akt podrške ne samo publici već svima koji razumiju univerzalni jezik koji njihova muzika govori. Reakcionarno, buntovnički, sirovo, izašli su i zauvjek kupili sve ljude sa ovih prostora.

■ LIJAM - AUTENTIČNI I “AUTISTIČNI” GENIJE

Lijam je autentični ali i skoro pa “autistični” genije. Nikome u istoriji bavljenja kombinovanja živih instrumenata i hard programinga nije palo na pamet takva vrsta stvaranja a kamoli da to pretvori u djelo. To su toliko komplikovani procesi i neshvatljivo je da je uopšte mogao na taj način da razmišlja. Sklapavši ritam i melodične strukture od desetina drugih ritmova i vokala, Lijam je ulazio u

molekule muzičkog bića, koje evo ni nakon toliko godina niko nije kadar da ponovi. The Prodigy je opravdao svoje ime (Čudo). Što se tiče Kita, on je bio frontmen, te zajedno sa Maksom imao glavnu ulogu na bini. Fuzija post-pankovske generacije kakvi su zapravo bili kombinovana sa brzim, naprednim razmišljanjem i monstruoznim bitovima u pozadini rezultirala je takvom pojavom. Jednostavno, bili su daleko ispred svog vremena. Ne zaboravite, kada je izašao “Music for the Jilted Generation”, ljudi su ovdje slušali “Košavu sa Dunava” na TV Palma.

■ ALBUM “MUSIC FOR JILTED GENERATION” - PREKRETNICA U ELEKTRONSKOJ MUZICI

Album “Music for the Jilted Generation” je prekretnica u poimanju elektronske muzike, ne samo na prvi pogled.

Samo nekoliko dana nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, došli su u Beograd, u kojem su na izdisaju bili rokenrol heroji, potisnuti nus pojavom ratnih sukoba u okruženju, te sve snažnijom pojavom šunda... Između drugog i trećeg albuma, u snažnoj potenciji, momci su došli i bukvalno sravnili halu Pionir sa zemljom!

Međutim, pojava tog albuma je donijela ono što sam u prethodnom dijelu razgovora već pomenuo, a to je da je po mome skromnom mišljenju tu došlo do metamorfoze prosječnog ljubitelja muzike. Mislim da su oni uspjeli ono što niko drugi nije, a to je da u tom običnom čovjeku pokažu drugačije uglove gledanja na stvari, ali na jedan izuzetno grandiozan

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

zabava

DNOG JUNAKA GENERACIJE KITA FLINTA I BENDU THE PRODIGY:

ankovske generacije sa i monstruoznim bitovima način, kombinovan sa kratkim ali moćnim porukama i energijom koja do tada nije zabilježena. Kad je sirovi i beskompromisni underground način razmišljanja i djelovanja postao opšte prihvatljiv.

■ O NAJDRAŽIM NU-

MERAMA I UTICAJU

Ne mogu da odvajam njihove numere, isuviše sam emotivno vezan za njih. Prva je bila Out of Space kao što rekoh, a No Good, Woodoo People, Their

MisliM da su oni uspjeli ono što niko drugi nije, a to je da u toM običnoM čovjeku pokažu drugačije uglove gledanja na stvari, ali na jedan izuzetno grandiozan način, koMbinovan sa kratkiM ali MoćniM porukaMa i energijoM koja do tada nije zabilježena. kad je sirovi i beskoMproMisni underground način razMišljanja i djelovanja postao opšte prihvatljiv Low, Breathe, Firestarter, Warriors Dance, Omen i druge su himne generacija. Sa prvog albu-

ma bih izdvojio recimo Weather Experience, a sa drugog recimo Break & Enter i 3 Kilos. Što se tiče uticaja na mene, on je najveći, definitivno. Kao neko ko koristi isti softver, sad nakon 20 i više godina, ja samo mogu da naslutim širine i dubine Lijamove kreacije...

■ KONCERT PRO-

DIGY-JA? ENERGIJA, NABOJ I NEIZVJESNOT KAD NIKAD DO TAD Nažalost, samo sam jednom uspio da ih slušam, 2009.

Detalj sa nastupa na Jazu 2015. (Sea Dance) na glavnoj bini EXIT festivala.

su u čitavom ovom ludilu ostali dobri ljudi, sa svim svojim vrlinama i manama. Pazite, ljudi svedoče da je bio izuzetan. Odan porodici, drugarima, člaM o - nove benda je posmatrao ji dru- kao braću i obratno naravgari ko- no (Lijam je u zvaničnom ji su bi- obraćanju javnosti rekao li sa mnom danas je NAŠ BRAT tragičmogu to da no izgubio život), mipotvrde, prije početslim da je imao i ka koncerta, dakle te kako onu noodmah nakon tu ljudskosti u njihovog izlasebi koja je u ska na binu, ovom surobila nam je vom svijetu što ono Podšoubiznisa goričani veosuđena le, frka. Takav na propast. naboj, takva Daleko od toga da moenergija, takav gu da tvrdim osjećaj neizvjeOgnjen snosti, to nikad nibilo šta, po svom Vuković sam osjetio. Daleko najnahođenju i osjećabolji performans kojem sam ju smatram da im je svima ikada prisustvovao! zajedničko shvatanje koliko je ta druga strana meda■ DOZA LJUDSKOSTI U lje mračna (samo profit, u ŠOUBIZNISU VODI U muzičkoj industriji se okreću stotine milijardi) a da su PROPAST svi oni ušli u muziku čistim Mislim da je Kit samo još srcem, iskreno i posvećeno, jedna u nizu ličnosti koje da ne žive tuđe živote, već

svoje i da to svojom umjetnošću i dokazuju, i da nažalost nakon nekog vremena dolazi do strahovitog loma svega ljudskog u čovjeku i silazak u depresiju koja postaje akutna... uz to naravno idu i alkohol i droge i čovjek neminovno dolazi u ćorsokak... tužno. Otišao je još jedan od junaka generacije, definitivno.

TIM EXIT FESTIVALA O SMRTI KITA FLINTA: Teško je opisati nekome sa strane kako je ova vijest primljena u Exitu, Srbiji, pa i cijelom regionu, jer samo mi znamo koliko je iskrene ljubavi uloženo u to prijateljstvo tokom posljednjih 15 godina. Exit je njihov omiljeni festival, a oni naš omiljeni bend. Kit će zauvijek živjeti u našim srcima i mislima.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

EUROSONG: D-MOLL VEČERAS PREDSTAVLJA K

M.O.R.T. ZA VN O SVIRCI U NIKŠIĆU

Foto:Mia Tadić

Ko bude brz i trijezan, neka snimi nove stvari

Pjesma je emot šarolik sPot ⌦ Danilo Brajković

M.O.R.T. Nikšićki The House Pub Beer & Bike sjutra veče (nedjelja, 22 časa, ulaz: dva eura, na dan koncerta - tri) binu prepušta sinjskom pank-bluz bendu M.O.R.T., uvijek rado viđenom gostu na crnogorskom terenu, čemu svjedoči reakcija publike, između ostalog, i na novogodišnjem koncertu u Kotoru, ranije na Lake festu... Mile Mijač, bubnjar benda, pred dolazak u Nikšić, za Vikend novine s osmjehom poručuje da članovima grupe zapravo više i ne moramo upućivati poruke dobrodošlice u Crnu Goru, jer se kod nas odavno osjećaju kao svoji na svome. “Moraćemo uskoro drugima govoriti - dobrodošli u Crnu Goru (smijeh). Zaista smo kao kod kuće, nema smisla pominjati da gostujemo, to je naš drugi dom. Razvila se ljubav, sreća između vaše publike i nas. Volimo da dođemo, a i Crnogorci vole kada dođemo. Nevjerovatno je koliko prijatelja i braće imamo

u Nikšiću”, podsjeća Mijač. Osim dobro poznatih pjesama benda, Mijač nikšićkoj publici obećava i nekoliko premijera. Naime, krajem prošle godine bend je uspješno realizovao “crowdfunding” kampanju, putem platforme Indiegogo, pa su fanovi uplatili neophodan novac kako bi M.O.R.T. finiširao snimanje albuma na engleskom. “Biće vrhunski u svakom pogledu, a najmanje je bitno da li je klub rasprodat ili nije. Dolazimo da rokamo, spremni smo. Sve je spremno i za album, privodi se kraju. Više informacija o njemu otkrićemo uskoro, a daćemo neke premijere Nikšiću. Ko brzopotezno, kao kauboj, izvadi telefon da snima - imaće premijerne verzije. Naravno, koliko ko bude brz i trijezan da to uradi (smijeh). Meni je ovaj album najdraži, ali bolje da ćutim - ne smijem prčati šta sve imamo spremno za 2020”, zaključuje Mijač. D.B.

PETAR GRAŠO EKRANIZOVAO NOVITET

“Voli me” kao dobro vino

Hrvatski pop pjevač Petar žman), a reditelj spota je VoGrašo juče je zvanično obja- jan Koceić. vio novu numeru i spot “Voli “To je ležerna, mediteranme”, koju su gledaoci ska, dugotrajna pjesma i popularne serije nosi lijepu poruku da sebe, a i druge, “Pogrešan čovolimo onakve vek” već imali priliku da kakvi jesmo, i da čuju, pošto u čovjeku uvijek je snimljepostoji nešto dona upravo bro. Želio bih da za potrebe ova pjesma, kao i odjavne špice. svaka, bude ljudiAutorsku ekipu ma kao dobro vino čine Tonči Huljić - da vremenom dobiGrašo (muzika, aranžman), ja na kvalitetu i da se ljudi Vjekoslava Huljić (tekst), uz nju dobro osjećaju”, saopGrašo i Leo Škaro (aran- štio je Grašo. D.B.

remijera spota i aranžmanski osvježene verzije pjesme “Heaven”, kojom će D-moll predstavljati Crnu Goru na Eurosongu u Tel Avivu, zakazana je večeras, nakon Dnevnika 2, na programu RTCG-a. Iz benda za Vikend novine ocjenjuju da je numera sada emotivnija i snažnija, a spot će prikazati ljepote Crne Gore kroz četiri godišnja doba i četiri lokacije. Promocijom spota, D-moll bend večeras će na lijep način proslaviti tačno mjesec od velikog uspjeha - trijumfa na Monteviziji, koji ih je lansirao na veliku scenu. Pjevači Tamara Vujačić, Mirela Ljumić, Emel Franca, Željko Vukčević, Ivana Obradović i Rizo Feratović, uz pomoć mentora Danijela Alibabića i mnogobrojnog tima prijatelja i saradnika, bili su vrijedni prethodnih sedmica, a prije negoli se se posvetili snimanju spota, numera “Heaven” odjevena je u novo ruho. Tačnije, kako članovi benda otkrivaju Vikend novinama, pjesma je unaprijeđena u odnosu na verziju koju smo čuli na Monteviziji. “Kompozicija je prearanžirana i mislimo da je sada dosta emotivnija, a kako odmiče - snažnija i puna ritma. Jedva čekamo da je čujete”, poručuje šestočlana postava pred večerašnju premijeru.

■ Jesen, sniJeg, cviJeće i plaža A kada je riječ o snimanju spota - režiserski dio bend je prepustio Miodragu Markoviću i Gojku Berkuljanu, koji, podsjećamo, stoji i iza “Inja”, spota za pjesmu kojom je Vanja Radovanović lani branio boje Crne Gore na Eurosongu. Kako bi prikazali što više ljepota crnogorskih predjela, ekipa je tokom trodnevnog snimanja obišla četiri lokacije. Zanimljivo, poručuju gledaocima da će uživati u čarima sva četiri godišnja doba. “Željeli smo da prikažemo ljepote Crne Gore kroz četiri godišnja doba. Iz tog razloga, snimali smo na Žabljaku, gdje je još snijeg i zimski ambijent, u Kučima - gdje je drveće ogoljelo, što odaje utisak jeseni, u Starom Baru gdje je već sve procvjetalo, pa imamo pejzaž pravog proljeća, i na Adi Bojani - koja daje sliku ljeta. S nestrpljenjem očekujemo premijeru, jer smo sigurni da će i publika biti odušev-

Pratili smo izbore i u drugim zemljama, imali čak favorite, sa nekima od njih usPostavili i dobru komunikaciju. možda će zvučati Pristrasno, ali vidimo sebe na vrhu

Sa snimanja spota “Heaven”

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

KONAČNU VERZIJU NUMERE I SPOT ª HEAVENº , PJEVAČI ZA VN:

tivnija i snažnija, će vas oduševiti Željeli smo da prikažemo ljepote Crne Gore kroz četiri godišnja doba. Iz tog razloga, snimali smo na Žabljaku, gdje je još snijeg i zimski ambijent, u Kučima - gdje je drveće ogoljelo, što odaje utisak jeseni, u Starom Baru - gdje je već sve procvjetalo, pa imamo pejzaž pravog proljeća, i na Adi Bojani - koja daje sliku ljeta

ZABAVA

ljena koliko smo i mi”, iskreno će mladi pjevači. Spot su ukrasili i kadrovi snimljeni sa najmlađim polaznicima škole pjevanja D-moll, a specijalni gost je naš violinista Vili Ferdinandi. Prethodnih godina, potvrdilo se da spot ima veoma važnu ulogu u promociji pjesme, naročito van granica Crne Gore, pa D-moll ekipa nije dozvolila da vizuelni dio zaostaje za muzičkim. “Svakako je pored vokalnih sposobnosti veoma bitan i vizuelni efekat - i spota i scenskog nastupa na Eurosongu. Cijeli tim radi na svim segmentima i naša misija je da energija dođe do svakog gledaoca te večeri”, aludiraju članovi na ono što ih očekuje u prvom polufinalu 14. maja.

■ već ZakaZane tri

evropske promocije

Pred bendom je naporan promotivni period. Odavno je poznato da od učinka u takozvanom pripremnom dijelu i kvalitetnog odnosa sa glasačima zavisi i podrška u polufinalu, pa je bend već rezervisao karte za nekoliko internacionalnih okupljanja. Vremena je malo, a obaveza mnogo - ipak, niko ne pomišlja da posustane. “Pored svakodnevnih priprema, veoma je bitna promocija pjesme i spota i u drugim zemljama. Već sada imamo zakazane nastupe u Amsterdamu, Madridu i Moskvi, i željno ih očekujemo. Iako je naporno, jer moramo da uskladimo obaveze sa školom i da budemo na svim poljima najbolji, sve su to slatke muke. Tačnije, to je divno iskustvo, ujedno i velika odgovornost, i zato se trudimo da što više vremena provedemo na svim probama (tonskim, scenskim, kostimskim), kako bismo na pravi način prezentovali državu svjetskoj publici”, nemaju dilemu u D-moll bendu. U međuvremenu, mnoge učesnice Eurosonga sa prostora bivše Jugoslavije objavile su numere i izabrale predstavnike. Recimo, Nevena Božović adut je Srbije, a za Roka Blaževića navijaće Hrvati. Jesu li naši predstavnici pratili dešavanja, prognozirali ko je trenutno bliži boljem plasmanu... “Da, pratili smo izbore i u drugim zemljama, imali čak favorite, sa nekima od njih uspostavili i dobru komunikaciju. Možda će zvučati pristrasno, ali vidimo sebe na vrhu”, ne kriju članovi da svim srcem stoje iza pjesme “Heaven”, baš kao što istom silinom zahvaljuju svima koji ih podržavaju na putu do ostvarenje snova. “Zadovoljni smo podrškom i medija i publike. Prilaze nam ljudi koji nas ne poznaju, fotografišu se sa nama i bodre nas. To nam izuzetno prija i daje vjetar u leđa da našu državu predstavimo dostojanstveno - kako i dolikuje”, zaključuju naši predstavnici.

Beograd je Rundekov Darko Rundek preksinoć je ispraćen iz Beograda, nakon što je trijumfalno završena manifestacija “Dani Darka Rundeka” i to sjajnim koncertom Rundek Cargo trija u rasprodatoj Velikoj dvorani Doma omladine. Legendarni muzičar je obožavaoce, podsjećaju organizatori, u pet sasvim različitih koncerata, na nesvakidašnji način, provozao kroz sve faze plodne karijere - od čuvenog “Haustora” do najnovijih hitova. Posljednji čin obilježile su numere snimljene na albumima “Plavi avion” i “Mostovi”. “Darko, violinistkinja Isabel i multiinstrumentalista Duca Vranić izmamili su gromoglasan aplauz čim su se pojavili na sceni pokrivenoj ćilimima. ‘U borbi sa silama’ je otvorila ovo jedinstveno muzičko putovanje, ‘Ruskaja’ je sve odvela na drugu stranu gvozdene zavjese, da bi, između ostalih, ‘Ruke’ spustile zavjesu ne veče”, zaključuju domaćini. D.B.

Karan u Herceg Novom

Cijenjeni hrvatski pjevač Goran Karan nastupiće sjutra (nedjelja, 11 časova) na plaži Rafaelo u okviru manifestacije “Praznik mimoze” u Herceg Novom. “Crnogorska publika uvijek me je dočekala s osmijehom. Svake godine obnavljamo staru ljubav. Rado se i vidimo i čujemo. Nekako, sve je prisno, neposredno, uz obostrano i veliko poštovanje. To je baš dugotrajna veza. Mislim da je prvi nastup u Crnoj Gori bio neke 2004. Dakle, već je to 14 godina duga veza. Ako Bog da zdravlja, čini se da će to druženje trajati još koju godinu”, nedavno je saopštio Karan Dnevnim novinama povodom jednog od gostovanja u Crnoj Gori. D.B.

ASTROLOGIJA

Darovi neba u martu

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

Naglašena intuicija i živi snovi Obratite pažnju i na papire, ugovore, moguće su prevare kroz falsifikate, tajnu dokumentaciju i zagubljeni papiri Merkur je 5. marta, sa 29. stepena znaka Riba, krenuo u retrogradni hod, a “unazad” će se kretati do 28. marta. Navikli ste već da retrogradni Merkur donosi otežanja u komunikaciji, pisanju, dogovorima, susretima kao i kvarenje tehnike i svih sredstava komunikacije, kolaps u saobraćaju, izgubljenost u prostoru, zbunjenost i zaboravljanje, odlaganje i čekanje na realizaciju. Pod uticajem Riba, u ovom periodu, biće naglašena intuicija, živi snovi, ali će se aktivirati laž, obmane, fantazija, gubitak kontakta sa realnošću. Pazite kome povjeravate svoje planove. Svaku informaciju uzmite sa rezervom, jer je sasvim izvjesno da je suština potpuno drugačija od onoga što se na prvu nudi. Obratite pažnju i na papire, ugovore, moguće su prevare kroz falsifikate, tajnu dokumentaciju i zagubljeni papiri. Moguća je psihička nestabilnost, psihičke bolesti, nervoza, napetost, konzumiranje opijata, nedostatak sna, osjećanja koja nadjačavaju razum, doživljavanje svega na “ličnom nivou”. Merkur u Ribama je lopov, čuvajte novčanike, ključeve, mobilne telefone… Svaka retrogradna planeta je ujedno i retrospekcija, pa energiju iste treba iskoristiti za uvid u sopstveni život, preispitivanje i nešto dublje analizi-

ranje, gdje podršku daje dispozitor ovog Merkura, Jupiter u Strijelcu. Izbjegavajte bilo koji vid dogovora, kupovinu mobilnih telefona, tehnike ili automobila. Mentalno ćemo biti opterećeni, koncentracija prilično smanjena, a nesređenost misli i rasijanost na snazi. Ipak, stvari koje su ostale neraščišćene u prošlosti konačno mogu da se riješe. Ukazuje nam se šansa da zaliječimo stare rane i krenemo ispočetka u nove ljubavi, ili nove etape života ili da popravimo ono što se popraviti da. Moguće da će se neki od bivših izabranika vratiti u naš život. Pored toga, mjesec mart je počeo sa jednim od najznačajnijih kosmičkih događaja, koji treba dobro zabilježiti u kalendaru. Tranzitni Uran ušao je u znak Bika i u istom se zadržava narednih sedam godina, do 26. aprila 2026. godine. Uran - inicijator promjena, u Biku koji se drži samo poznate teritorije, poručuje - izađite iz zone komfora. Na ispitu će biti naša hrabrost i spremnost da izađemo iz poznatih okvira. Naoružajte se hrabrošću za velike promjene. Uran u Biku će najveće životne promjene donijeti fiksnim znacima - Bikovima, Lavovima, Škoroijana i Vodolijama, a gdje će svako od nas biti suočen sa istima i pri-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

moran da napravi korak dalje, zavisi od toga koje natalno polje pogađa ovaj tranzit. Prije nekoliko dana imali smo i Mlad Mjesec u Ribama koji, uz tranzit Urana, zatvara neka poglavlja i zove na nove životne staze. Vrijeme je da se svedu računi, očisti svijet od svega čemu je odavno odzvonilo i zatvore određena poglavlja. Oslobađanje je neophodno da bi se otvorile nove šanse i budite zahvalni Univerzumu na svemu što vam je oduzeo, iako vam sada ne izgleda tako. Neki završeci su nagrade, a vrijeme je tu da nam isto pokaže.

ASTROLOGIJA

Bavićemo se svojom dušom Mlad Mjesec je simbol snage i promjena, a u Ribama podstiče intuiciju. Bavićemo se svojom dušom, povući se u svoj svijet a intuicija će nam pokazati put promjena. Naredni dani su povoljni za prikupljanje energije koja će nam biti potrebna u danima koji slijede. Inspiracija je naglašena, pa su ovo idealni dani za kreativne poduhvate, pokretanje kreativnih poslova, meditaciju, pisanje, muziku i umjetnost uopšte, kao i humanitarni rad.

Jovanka Blagojević, astrolog i autorka današnjeg teksta

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

FOTO UBOD

Knjižara u Veneciji

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com San Điminjano www.sudokukingdom.com - srednjovjekovni gradić u središnjoj Italiji

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1822

2011-10-09

3 7

7 1

2Play 4 sudoku 8 5 3online 6 9at:1 5 6 7 2 9 3 4 8

9 6

2Puzzle 5 3 solution: 8 7 1

Daily Sudoku puzzle No. 1806

Medium level

7 1

9 7

2011-09-23

3 6

5 1 7 2 4 6 9 8 3 Sudoku puzzle No. 1814 2011-10-01

Sudoku puzzle No. 1813 2011-09-30

9 www.sudokukingdom.com 7 8 4 1 3 9 7 5 6 2

1 4

4 8

Medium level

6 1

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 8

9 4

6 5

8 6

9 2

1 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

FOTO UBOD

Iznad Holandije

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Prodavnica lampi u Istanbulu

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2678

2014-02-11

Medium level

Sudoku puzzle No. 1822 2011-10-09

3 6

8 4

3 8

5 9

7Puzzle 6 1 solution: 9 2 4

2 4 7

2 3

Daily Sudoku puzzle No. 2677

6 1 9 4 2 8 3 7 5 3 www.sudokukingdom.com 8

4Play 3 sudoku 9 5 6online 8 1at:2 8 5 3 7 1 4 6 9 2

5 3

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 9

Medium level

9 5 7

6 1

8 2 6 7 4 3 5 9 1 Sudoku puzzle No. 1806 2011-09-23

2014-02-10

4 8

7 7 2

2 6

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 9 I 10. 3. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

APARATI/OPREMA

Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 Prodajem 20 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata . Donja brezna selo Bajovo Polje (29 km od Niksića). Povoljno! Tel 067/898-614

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

   20   1  1 

OBAVJEŠTENJE

marketing@dnovine.me

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

LASOPROM d.o.o. Podgorica SVE VRSTE LIMARSKIH RADOVA

OLUCI OPŠIVKE ATIKA OPŠIVKE DIMNJAKA VJETAR LAJSNE KROVOPOKRIVANJE UGRADNJA SENDVIC PANELA

068 574 493 Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Martovski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 9 I 10. 3. 2019 .

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

50 LISTA STRIJELACA

9 6 5

Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN)

Stefan Đorđević (GRBALJ), Božo Marković (SUTJESKA), Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Nikola Krstović (ZETA) Igor Ivanović, Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Goran Vujović (LOVĆEN), Šo Jamamoto (PETROVAC), Aleksandar Vujačić (PETROVAC/ BUDUĆNOST) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković, Bojan Božović (SUTJESKA), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić, Vladan Kordić (GRBALJ), Radomir Đalović (RUDAR) Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč (RUDAR), Miloš Kalezić, Jovan Vučinić, Benjamin Kacić (PETROVAC), Driton Camaj (LOVĆEN), Danilo Pešukić (ZETA) Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić (PETROVAC), Marko Vučić, Nemanja Nedić (SUTJESKA), Draško Božović, Luka Mirković, Stefan Milić (BUDUĆNOST), Ivan Vukčević, Aleks Jamoa (ZETA), Marko Pavićević, Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/ SUTJESKA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ)

4 3 2

Zeta ne može da računa na Nikolu Krstovića i Amela Tuzovića zbog kartona, dok je Danilo Pešukić pod znakom pitanja. Sa druge strane, Budućnost je lišena usluga Igora Bašića, Miloša Raičkovića, Milivoja Raičevića, Miloša Krkotića (povrede), Slavka Damjanovića i Draška Božovića (kartoni).

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2019.

TELEKOM 1. CFL, 23. KOLO ZETA DOČEKUJE BUDUĆN

VAŽAN KLASIK NA TREŠNJICI, ŠAMPIONSKI NAPAD NA ISKRU

Crnogorski klasik! Tome ćemo svjedočiti u 23. kolu Telekom 1. CFL. I još jednom ćemo vidjeti da li je Budućnost spremna da napadne prvo mjesto koje drži aktuelni šampion Sutjeska. Plava družina Branka Brnovića nakon tri vezana trijumfa na startu proljeća gostuje Zeti na Trešnjici (subota, 14.30) - nezgodnom i velikom rivalu. Trijumf je prije potreban i jednima i drugima - “vukovima” da zadrže mje-

sto koje vodi u Evropu, a “plavima” da nastave da jure “plavo - bijele” iz Nikšića. “Dolazi nam Budućnost, koja je na startu pokazala najviše. Međutim, imamo svoje adute i želimo da jednom disciplinovanom i organizovanom igrom dođemo do dobrog rezultata. Spremni smo za Budućnost”, rekao je Dejan Roganović, trener Zete, koja je u uvodna tri kola upisala sva tri rezultata. “Tri boda u prošlom kolu

1. SUTJESKA

33:15

2. BUDUĆNOST

30:13

Sutjeska u sastavu neće imati povrijeđene Stefana Cicmila i Miloša Vučića, dok Marko Ćetkovića odrađuje kartone, a Iskra će igrati bez Nikole Zvrka i Danila Tomića.

3. ZETA

20:11

4. TITOGRAD

5. PETROVAC

6. GRBALJ