Dnevne novine 11. mart 2019. by Dnevne Novine

UPRAVA ZA VODE U 2018. PRATILA 23 KONCESIONA UGOVORA ■ 6 7

■ 22

Od vodnih resursa 2,16 miliona eura u budžetu SRUŠIO SE AVION BOING 737 NA LETU IZ ADIS ABEBE KA NAJROBIJU

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019. BROJ 2323 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Niko od 149 putnika i osam članova posade nije preživio

PODGORICA: DIREKTOR SPORTSKIH OBJEKATA VOJISLAV MARKOVIĆ ZA DN ■ 18 19

GRADSKISTADIONISPUNJAVAĆE NAJRIGOROZNIJE USLOVE UEFA NAJAVE SA SAJMA TURIZMA U BERLINU

U TIVTU OČEKUJU REKORDNU SEZONU ■ 20

MEDIJSKA GALAMA PROTIV IZVRŠNE VLASTI UGLAVNOM BEZ ARGUMENATA

PoteziVlade demantuju dežurne kritičare ■ 2 3

SPORTSKA MANIFESTACIJA NA TRGU NEZAVISNOSTI

Cijela nacija reprezentacija ■ 44 45

ZA NAJBOLJE PONUDE:

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

NA GRANICI SA ALBANIJOM ■ 12

Zaplijenjena 84 kilograma marihuane marketing@dnovine.me

■ 14

Vakcine nijesu uzročnik autizma

+382 20 252 900

POLITIKA

POSLANIK DPS A NIKOLA RAKOČEVIĆ

Bojkot parlamenta je ruganje građanima

Pozivi organizatora protesta za bojkot Skupštine i svih izbora nijesu logički i neodrživi su, a bojkot parlamenta je ruganje građanima i nepoštovanje Crne Gore, ocijenjeno je iz Demokratske partije socijalista. Učesnici protesta „97 hiljada - Odupri se“ pozvali su opozicione partije da napuste Skupštinu i bojkotuje sve izbore dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi. Poslanik DPS-a, Nikola Rakočević, takve pozive vidi kao nelogične. „Oni nijesu logički utemeljeni, nijesu održivi i bojkot parlamenta je ruganje građanima i nepoštovanje države Crne Gore. Kako drugačije okarakterisati ignorisanje obaveza u Skupštini, a pritom sve benefite i zarade redovno primati iz mjeseca u mjesec?“, kazao je Rakočević agenciji MINA. Prema njegovim riječima, DPS nema dilemu da se radi o političkim, a ne o građanskim protestima. »Dakle, opozicione partije su sakrivene iza jednog građanskog koncepta, međutim, kako vrijeme promiče sve manje su sakriveni“, kazao je Rakočević. Kako je rekao, sve više se transparentno utrkuju ko je značajniji organizator tih protesta. „Naravno, imaju samo jedno za cilj - da smijene aktuelnu vlast i da oni dođu na vlast“, smatra Rakočević. To je, kazao je on, potpuno legitimno. „Potpuno je legitimno boriti se za vlast, kao što je pot-

Rakočević

puno legitimno protestovati. Međutim, niti je legitimno, a ni legalno tražiti vlast bez demokratskih izbora i na ulici“, ocijenio je Rakočević. On smatra da se u institucijama sistema moraju dogovoriti svi uslovi za buduće parlamentarne izbore na kojima će se odmjeriti snage. „Zahtjevi sa protesta su veoma politički i više liče kao ultimatum i naravno ne dolaze u obzir. Ukoliko zahtjevi postanu racionalni, logički održivi, naravno da u DPS-u imaju partnera za razgovor“, poručio je Rakočević. On je dodao da već tri godine pozivaju nevladin sektor, opoziciju i civilne aktere političko - društvenog života da dođu u Skupštinu, u institucije sistema, da tu razgovaraju i o izbornom zakonodavstvu i svim političkim, društvenim i ekonomskim temama. On misli da to nije pravilan put. „Pozivamo opozicione kolege da dođu u Skupštinu, da ovdje razgovaramo o svim otvorenim pitanjima“, rekao je Rakočević. On je podsjetio da su DPS i njegovi koalicioni partnerni, uprkos bojkotu uspjeli da usvoje zakone, i političke, i ekonomske i one koji su imali za cilj finansijsku konsolidaciju i jačanje vladavine prava. „Na kraju krajeva, postali smo NATO članica u sred bojkota parlamenta. Nažalost, ovo stanje nije vanredno. Redovno je da u Crnoj Gori opozicija bojkotuje svoje obaveze, a da redovno prima zarade“, zaključio je Rakočević. R.P.

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

ČESTE KRITIKE IZVRŠNE VLASTI BEZ ARGUMENATA SVE VIŠE U MODI

KONKRETNIM POTEZIMA PROTIV POLITIČKIH KONSTRUKCIJA ⌦ Mili Prelević

edijska galama, posebno jaka na društvenim mrežama, prepuna ispraznih floskula, uz „građanske“ proteste i instagram objave pojedinih političara, ipak nijesu uspjeli da bace bilo kakvu sjenku na rad izvršne vlasti u Crnoj Gori.

Izvršna vlast se često kritikuje radi kritike, a i oni koji ukazuju na dobre poteze takođe. Ipak, mora se istaći ono što je tačno i u vremenu kada je nepopularno hvaliti vlast i kada se svi utrkuju u kritikama mora se reći da su u posljednje vrijeme povučeni brojni potezi koji pokazuju da Vlada ostaje na zacrtanom putu i datim obećanjima i da potvrđuje da je cilj njene politike i način na koji je vodi prvenstveno u interesu građana. Najnoviji primjer su izmjene i dopune Zakona o unutrašnoj trgovini koji je predložio kabinet premijera Duška Markovića kojima se propisuje zabrana obavljanja trgovinskih djelatnosti nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Treba podsjetiti i da je premijer, komentarišući Predlog zakona, rekao da politika mora biti socijalizovana i humana i da je trka za novcem i pro-

fitom ugrozila mnoge naše vrijednosti. Samo tri dana ranije Duško Marković je u Američkoj privrednoj komori nedvosmisleno poručio poslodavcima da ne mogu očekivati da Vlada sama nosi socijalni teret, a da oni uvećavaju profit i traže liberalniju poresku politiku. I da pritom u značajnom broju drže zaposlene na „minimalcu“. Marković je tada, što su prenijeli svi mediji, najavio povećanje minimalne zarade uz istovremeno smanjenje poreskih opterećenja rada signalizirajući biznis zajednici u kojem smjeru namjerava da ide u podjeli odgovornosti i unapređenju standarda građana. Sve to nije bez efekta, a nije i neprimijećeno jer potvrde stižu i s najrelevantnije adrese: visoki zvaničnici Međunarodne organizacije rada saopštili su u petak, nakon obilaska

država Zapadnog Balkana, da je, kada je o socijalnom dijalogu i socijalnoj odgovornosti riječ, Crna Gora država za primjer ostalima. Primjera ima bezbroj a jedan od njih je i onaj kada je Duško Marković prošle nedjelje primio porodice putnika otetih 1993. u Štrpcima, samo nekoliko dana pošto se u Bijelom Polju poklonio žrtvama. Vlada se prvi put direktno uključila najavivši početak prikupljanja relevantnih činjenica o ovom stradanju i aktivnosti na praćenju sudskih procesa koji se o ovom zločinu vode u dvjema susjednim državama.

Premijer Duško Marković naglašava da politika mora biti socijalizovana i humana i da je trka za novcem i profitom ugrozila mnoge naše vrijednosti

politika

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

NOVA VLAST U ROŽAJAMA

Bošnjaci sa DPs i sD Dogovorili koaliciju

Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokrate (SD) i Bošnjačka stranka (BS) potpisali su danas koalicioni sporazum o vršenju vlasti u Rožajama. „Za DPS ovaj sporazum predstavlja afirmaciju politike koja promoviše multietnički sklad i građansko društvo kao prepoznate vrijednosti i Rožaja i Crne Gore“, saopšteno je iz rožajskog odbora te stranke. Prema njihovim riječima, Sporazum je istovremeno i prilika da se objedine svi raspoloživi kadrovski i drugi potencijali kako bi se valorizovali izdašni prirodni i ekonomski kapaciteti koje Rožaje ima. „DPS nije postala dio vlasti radi vlasti, nego je na ovaj način iskazala spremnost da zajedno sa koalicionim partnerima preuzme odgovornost za dalji razvoj Rožaja nudeći nove ideje i mogućnosti za poboljšanje kvaliteta života i Premijer Duško Marković Sve ovo govori da se radi o sistemskom pristupu Vlade problemima. Onima koji bljuju vatru bez argumenata kao da je promaklo da je premijer Marković sredinom februara odlučnim potezom prekinuo barsku agoniju oko gradnje vrtića. „Ova Vlada neće raditi protiv volje građana“, poručio je tada. Ovo je samo dio poteza kabineta premijera Markovića. Nanizalo se, u nešto više od pola mandata 41. Vlade Crne Gore, primjera u kojima je izvršna vlast povlačila konkretne poteze u korist građana. Činjeno je to ponekad mimo političke matice, a u nekim slučajevima je čak izazivalo omanje političke zemljotrese, kao juna 2017. godine kada je Vlada bila decidna da Visoka medicinska škola ostaje u Beranama, iako je Univerzitet odlučio suprotno. Uprkos velike galame koja se digla oko ovog slučaja koji je poslužio i za spekulacije o „podjelama u DPS-u“, Vlada je ostala pri svojoj odluci i Škola je ostala u Beranama, kao doprinos Vlade, kako je tada saopšteno, ravnomjernijem i pravednijem regionalnom razvoju. I kada smo kod sjevera treba istaći da se on često nalazi u agendama Vlade čime ona po-

kazuje da joj je jedan od prioriteta upravo razvoj sjevera. To potvrđuje i činjenica da Sjeverni regoin nikada nije dobijao ovoliko državnog novca, a za investitore ponuđene su brojne olakšice. Duško Marković je, ponekad, pravio poteze i na koje nijesmo navikli pa je pred početak ljeta nenajavljeno posjetio gradilište ski-rizorta Kolašin 1600. Mediji su prenijeli Vladine fotografije gradilišta koje su pokazivale tek ranu fazu radova i premijerove riječi: „Dobro zasučite rukave ili ćemo se svađati“. Još nekoliko obilazaka o čemu su građani redovno informisani, urodili su u februaru otvaranjem skijališta kakvim se ne mogu pohvaliti ni neke turističke velesile. Ovo je samo dio primjera koji demantuje one koji pošto-poto žele opoziciono fda nastupaju saopštavajući većinom floskule i političke konstrukcije. Brojne su analize plasirane o radu ove Vlade, pogotovo povodom polovine njenog mandata. Ko god da je analizirao jedno nije mogao prećutati: Ekonomska politika izvršne vlasti donijela je odlične rezultate državi, a sada je pokazala da i politika može imati humano lice.

Sa dogovora u Bošnjačkoj stranci

usluga u ovoj opštini“, poručili su iz te stranke. Kako su naveli, na tom putu uspješnu politiku Vlade o ubrzanom razvoju sjevera, kao i velikim ulaganjima, vide kao šansu i dobru priliku da odgovorno i predano rade na realizaciji postojećih i osmišljavanju novih projekata koji će građanima Roža-

ja omogućiti bolji život i bolji ekonomski standard. „Koalicija koja je danas potpisana je i potvrda dobrih odnosa DPS-a i BS stranke na državnom nivou, i dokaz spremnosti da se zajednički brane i afirmišu vrijednosti evroatlantske Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju. R.P.

SAVJeT MLAdih dpS BiJeLO pOLJe

Samo je Đukanovićeva politika dugoročno održiva

Savjet mladih DPS-a Bijelo Polje pružio je punu podršku rukovodstvu partije na čelu sa Milom Đukanovićem da istraju da Crnu Goru vode putem prosperiteta i napretka. “Jedino politika koju vodi naša partija i predsjednik Đukanović je du-

goročno održiva, jer bezbjednost koju nam pruža članstvo u NATO alijansi nema alternativu. Članstvo u Evropskoj uniji je jedini ispravan i pravi put kojim Crna Gora sigurno korača zahvaljujući politici koju predvodi naša partija, a sve ostalo

su stranputice i bespuća”, ističu oni. DPS će, poručuju, nastaviti da realizuje politiku za koju je dobio povjerenje građana na državnom i lokalnom nivou, kako bi Crna Gora i Bijelo Polje ostali sigurno mjesto za život svih građana.

deMOkRATe SAOpšTiLe

Protest na Cetinju

Demokratska Crna Gora, Demos i Crnogorska organizovaće u subotu protest na Cetinju, na Balšića pazaru. Kako je saopšteno iz Demokratske Crne Gore, nakon Zete, Budve, Nikšića i Danilovgrada, realizacija Plana vaninstitucionalnog djelovanja nastavlja se

u Prijestonici. “U cilju animiranja što većeg broja građana iz svih gradova Crne Gore, a sa namjerom podizanja energije za naredni protestni skup u Podgorici, lideri Demokrata, Demosa i Crnogorske, Aleksa Bečić, Miodrag Lekić i Vladimir Pavićević, nezavisni in-

telektualci i žrtve progona kriminalnih struktura Demokratske partije socijalista (DPS) organizovaće protest u Prijestonici”, kazali su iz Demokratske Crne Gore. Kako se navodi, nakon protesta na Cetinju, pridružiće se protestnom skupu u Podgorici. R.P.

politika

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

politički analitičar jakša šćekić

Neka velika sila želi da destabilizuje Zapadni Balkan

Protesti širom regiona – u Podgorici, Beogradu, Tirani, Prištini – imaju zajedničkog imenitelja, smatra analitičar Jakša Šćekić. On ga vidi u uticaju neke velike sile. I sve to se, kaže, događa baš u trenutku kada se mislilo da će Zapadni Balkan da krene putem međusobne saradnje, na putu ka Evropskoj uniji. Atmosfera na Balkanu, dugogodišnjeg novinara iz Beograda podsjeća na onu iz 90-ih. Dodaje da to nikome nije donijelo ništa dobro. “Taman kad se mislilo da će Zapadni Balkan da krene putem međusobne saradnje neko je, ajde da tako kažemo, zatresao ovaj region. Jako je teško sada pogoditi, ali možda i nije da se vidi kome je u interesu da Zapadni Balkan ne bude miran”, kaže Šćekić u izjavi za Televiziju Prva. Neriješenih problema je puno, dodaje Šćekić. Podsjeća na one u našoj zemlji u iz-

Ovdje mOra da pOstOji negdje trusnO pOdručje da bi velike sile, pOštO ne mOgu da uđu više u direktan kOnflikt, vježbale da li su jaki ili nisu jaki, vježbale svOje mišiće sa tim regiOnima, smatra šćekić. bornoj noći, mukotrpan put Sjeverne Makedonije, situaciju sa kojom se suočava Edi Rama, ali navodi i odnose na relaciji Hrvatska - Srbija. “Ovdje mora da postoji negdje trusno područje da bi velike sile, pošto ne mogu da uđu više u direktan konflikt, vježbale da li su jaki ili nisu jaki, vježbale svoje mišiće sa tim regionima”, dodaje on. No, Šćekić kaže da institucije u ovim zemljama uprkos svemu moraju da nastave da rade svoj posao. Unija je sa-

da kaže, zaokupljena svojim brigama. U prvom redu Bregzitom, ali i izborima u Evropskom parlamentu koji se uskoro očekuju. Zato moramo, kako kaže, biti fokusirani na naš posao. “Zamislite u američkom kongresu da neki kongresmeni ili senatori kažu – ne, ne mi nismo zadovoljni sa ovim što Tramp radi, mi ćemo da izađemo iz toga. Tako da oni to ne razumiju i neće, ne mogu jednostavno da shvate, ali u isto vrijeme i parlamenti u Srbiji, Podgorici, Albaniji takođe moraju bolje da funkcionišu i sa mnogo više demokratije”, kaže Šćekić. Šćekić kaže da bi lideri zemalja Zapadnog Balkana trebalo da oslušnu zahtjeve nezadovoljnih građana. Smatra da neki problemi na koje se ukazuje na protestima, koji su sastavni dio demokratskih društava, mogu da se riješe. R.P.

Šćekić

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

politika

kampanja prekO društvenih mreža

Ne prestaju pokušaji da studente izvedu na ulicu Branko Nedović

predsjednik OO sdp-a kOtOr

Nedović: Zbog Luke Kotor pada vlast Predsjednik OO SDP-a Kotor Branko Nedović kaže da kamen spoticanja u aktuelnoj kotorskoj vlasti nije spaljivanje karnevalske figure lidera SDP-a, ni skaradna optužnica u listu „Karampana“, niti uvrede i klevete, već je to Luka Kotor. Nedović je u intervjuu za Skala radio rekao da je od svega toga mnogo važnije da sadašnje koalicione vlasti u Kotoru neće biti ukoliko se usvoji 13. marta koncesioni akt na ponovljenoj Vanrednoj sjednici akcionara Luke Kotor. Na prethodnu, koja je održana 1. marta, nije došao predsjednik opštine Kotor, koja je većinski vlasnik kompanije. Šta se dešava ukoliko se predsjednik Vladimir Jokić ne pojavi na sjednici, a što ako glasa za ili protiv odluke o prihvatanju koncesionog akta? Ovo pitanje je Skala radio postavio Branku Nedoviću, predsjedniku OO SDP Kotor, koji je odgovorio da će, ako Jokić glasa za koncesioni akt, imati velike probleme i to ne samo sa SDP-om već i sa još nekim drugim činiocima. Nedović je kazao da se SDP neće svađati sa partnerima oko malih i sitnih stvari. „Kompromise činimo kad su manje stvari u pitanju, ali oko nekih stvari kompromisa nema“, rekao je naš sagovornik. „Dakle, ova odluka ne može da prođe jer koncesioni akt, koji je rađen na temelju investicionog plana i programa je loš po grad i građane. Opredjeljuje nakaradno sudbinu ovog grada i ovog zaliva decenijama unaprijed. Pored toga, on je neza-

Sve će se znati 13. marta “Ukoliko se dogodi da se bilo kojom većinom, od strane predsjednika Opštine, ovlašćenog lica opštine Kotor ili bilo koga drugog usvoji koncesioni akt za Luku Kotor, koalicija više ne postoji”, jasan je Nedović. Sve će se znati u srijedu, 13. marta.

konit, jer ga je donio Odbor direktora, a nije donešen na sjednici Skupštine akcionara“, smatra Nedović. Investicionim planom, objašnjava on, je predviđeno da se u prvih nekoliko godina uloži 3.303.000 eura u investiciju, što predstavlja 50% AD Luka Kotor, a zakon kaže da je isključivo pravo Skupštine akcionara da odlučuje o imovini većoj od 20%. Dakle, prekršen je zakon. „Na ovoj ponovljenoj Vanrednoj skupštini akcionara ne moraju da prisustvuju svi akcionari. Nažalost, može da prisustvuje 33% akcionara da se donese odluka, a ako se desi da nekih pola od prisutnih, dakle 17% donese ovakvu kriminalnu odluku koja nije konsultovala građane, ni struku sa Fakulteta za pomorstvo, Instituta za biologiju mora, Udruženje kapetana, NVO sektor koji se bavi zaštitom prostora, sud građana da li žele da ovdje dolaze kruzeri od 350 m, onda je to za nas neprihvatljivo“, kategoričan je Nedović. On je objasnio da može doći i do treće ponovljene vanredne sjednice na kojoj tada može da odluči samo 1% akcionara. R.P.

Studenska inicijativa preko društvenih mreža poziva kolege da se u utorak, 12. marta u 12 sati okupe na Trgu Svetog Petra Cetinjskog. Prethodno je jedan od organizatora protesta “Odupri se 97.000” Vuk Vujisić pozvao na okupljanje ispred zgrade Rektorata, takođe 12. marta u 12 sati. Tada će, kako su prenijeli mediji, ispostaviti zahtjeve od kojih se jedan odnosi na raspuštanje Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore. Pozivi da se studenti animiraju da izađu na proteste 16. marta, ne prestaju. Iako zasad nemaju uspjeha, organizatori protesta ne prestaju sa pokušajima da ih izvedu na ulicu. Nakon debakla kojeg su lideri Demokratske Crne Gore, Demosa i Crnogorske doživjeli u Danilovgradu, građanski aktivisti koji sebe predstavljaju kao glavne organizatore protesta, pojačali su rad na terenu. Državni univerzitet, odnosno pojedini njegovi fakulteti, posebno su interesantni i tokom ovih kao što su to bili i tokom svih prethodnih protesta od 2012. godine, kada je MANS zajedno sa Unijom sindikata i Unijom studenata organizovao više mjesečne proteste pod sloganom: „Vrijeme je“. Studente je tada predvodio jedan od organizatora aktuelnih protesta Demir Hodžić. Interesantno je da je Hodžić 2012. godine kao predsjednik Studentske unije, tražio u ime visokoškolaca besplatno obrazovanje. Upravo sve to

danas imaju studenti državnog univerziteta – besplatne ne samo osnovne, nego i specijalističke i master studije. Zato je pokušaj njihove animacije da izađu na ulicu i pridruže se političkim zahtjevima zaogrnut pričom u Crnoj Gori za njih nema budućnosti, pa da zbog toga napuštaju državu. Sljedeći pokušaj animacije studenata uslijedio je tokom 2014. i 2015. godine, a povod je bio sprečavanje članstva Crne Gore u NATO. Upravo na platou ispred spomenika Svetog Petra Cetinjskog 4. aprila 2014. godine, održan je skup: „Ne u rat, ne u NATO“, kojeg je organizovala Studentska asocijacija mirovnog pokreta. Godinu kasnije, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću formirana je studentska organizacija OSA, koja je bila zadužena da animira studente i dovede ih na proteste koji su, kao što je poznato, završeni rušilačkim demonstracijama u

oktobru 2015. godine. “OSA” je ponovo aktivirana, ali zasad ne uspijeva da povuče studente za sobom. Naravno da niko ne dovodi u pitanje ustavno pravo svakog građanina da iznese svoje mišljenje, pa i iz Studentskog parlamenta poručuju kolegama koji su ih prozvali da poštuju lične stavove svakog pojedinca, odnosno slobodu govora kao jedno od osnovnih prava u demokratskim društvima. Ali i upozorili da zbog brojnosti studentske populacije i odgovornosti koju imaju prema njima, moraju donositi racionalne odluke i sačuvati studente od eventualnih političkih manipulacija. “Ne želimo da studenti budu iskorišćeni za dnevnopolitičke potrebe, niti da budu masa koja bi mogla da bude instrumentalizovana od strane bilo kojeg subjekta”, saopštili su u petak iz Studentskog parlamenta. R.D.N.

Reagovanje: Vujisić nije na čelu Studentske inicijative Studentska inicijativa reagovala je povodom teksta „AntiNATO aktivista hoće da izvede studente na ulicu“, koji je objavljen u Vikend novinama 9. marta ove godine. U reagovanju se navodi sljedeće: “Studentska inicijativa (SI) negira navode da se na njenom čelu nalazi Vuk Vujisić, student Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore. SI nema ljude na čelu, već odluke donosimo demokratski. Nije tačno ni da je SI zahtijevao raspuštanje Studentskog

parlamenta Univerziteta Crne gore (SPUCG) zbog nezadovoljstva pojedinca, odnosno Vuka Vujisića, kako se to navodi u tekstu, budući da su upravo članovi SI, Lazar Vulević i Sara Kurgaš, pobijedili na izborima FPN-a održanim 05.03.2019. godine. Glavni motiv zahtjeva SI za raspuštanje SPUCG je nezadovoljstvo studenata svih univerzitetskih jedinica opštom situacijom na UCG i inferiorno ophođenje SPUCG prema tim zahtjevima. U izjavi stoji da su izbori tran-

sparentni i da nisu namješteni”. Očigledno je, međutim, da korumpirani SPUCG i „Vikend novine“ pokušavaju da zbune javnost, skrećući pažnju na izbore predstavnika smjerova na zasebnim jedinicama fakulteta UCG, svjesno zanemarujući optužbe da su posljednji i daleko važniji - izbori za studenta povjerenika, bili netransparentni i namješteni. I to je poznato većini studenata FPN”, navodi se u reagovanju Studentske inicijative uz poziv VN da “ne targetiraju slobodne studente”.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

uPrava Za vode u 2018. PraTIla 23

Ilustracija

uvođenje neradne nedjelje

Novo zakonsko rješenje za veće trgovinske sisteme Predloženo zakonsko rješenje o uvođenju neradne nedjelje odgovara velikim trgovinskim sistemima, pri čemu će dosta radnika ostati bez posla, ocijenio je predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije (PIR) Momo Joksimović. On je kazao da nije siguran da su predložene izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i uvođenje neradne nedjelje u trgovini na veliko i malo dobro sagledane. “Neradna nedjelja i te kako će se odraziti na prihode vlasnika radnji. U čemu će se poboljšati kvalitet života pojedinaca ako ne radi nedjeljom, a zaposleni ima neradni dan u toku sedmice”, kazao je Joksimović. On smatra i da će u primjeni tog zakona biti selek-

Već sada imamo jasnu informaciju da će pojedine kompanije koje imaju sVoje trgoVinske lance odmah otpustiti na desetine radnika, pa i one koji su bili zaposleni za stalno, smatra joksimoVić tivnosti, kao i da će uticati na otpuštanje radnika. “Već sada imamo jasnu informaciju da će pojedine kompanije koje imaju svoje trgovinske lance odmah otpustiti na desetine radnika, pa i one koji su bili zaposleni za stalno. Ukoliko se, na primjer, zatvori trgovinski centar Delta City, to će biti veliki udar na prihode firmi u tom objektu, čije prihode kompenzuju druge radnje širom Crne Gore”, ukazao je Joksimović. R.E.

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku “Grafo Crna Gora” doo Podgorica sa poslednjom poznatom adresom Vojislavljevića br. 25, Podgorica i hipotekarnom dužniku Novović Mijodragu, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Steva Boljevića br. 35, Podgorica, Obavještenja o prodaji, na osnovu ugovora o hipoteci Ov. br. 6178/11 od 22.02.2011. godine, na nepokretnostima upisanim u L.N. br. 3124 KO Pljevlja, kat. parcela br. 2401/1, zgrada 1, PD3, P1, stambeni prostor, površine 47m2, svojina Novović Mijodraga, u obimu 1/1. Pozivaju se kreditni dužnik i hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrate Vladanu Đuranoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: Advokatska kancelarija „Velimirović & partneri“, Ul. serdara Jola Piletića br. 8/6, Podgorica, kako bi se istim uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da im se isto nije moglo uručiti na posljednjim poznatim adresama. Upozoravaju se kreditni dužnik i hipotekarni dužnik da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrate ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da im je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku i hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Od vOdnih res miliOna eura

ogate vodne resurse Crne Gore prošle godine su mogla da koriste 23 koncesionara, a od vodnih naknada biće prihodovano barem 2,16 miliona eura, rezultati su rada Uprave za vode.

Od 23 koncesije, 14 ugovora je za korišćenje vode za potrebe flaširanja u komercijalne svrhe, dva za potrebe vodosnabdijevanja, po jedan ugovor za uzgoj ribe i pogonske i tehnološke potrebe, te pet ugovora za flaširanje vode koji su u postupku raskida. Kada su u pitanju vodne naknade, Uprava za vode ih obračunava za kalendarsku godinu, dok naplatu, kamatu, zastarjelost i kontrolu plaćanja vrši Poreska uprava. U prošloj godini izvršen je konačan obračun obaveza i donijeto 110 rješenja za 2017, te privremeni obračun i 66 rješenja za 2018. Prema konačnom obračunu, vodne naknade za 2017. godinu ukupno iznose 2,28 miliona eura. Od toga, najveći dio je za korišćenje voda - 1,69 miliona eura. Naknada za zaštitu voda od zagađivanja je 362.246 eura, a za izvađeni višak materijala iz vodotoka kroz regulacione radove 98.821 eura. Kada su u pitanju koncesije, za flaširanje vode iznose 103.526 eura, a za vodosnabdijevanje i za flaširanje vode onih koncesionara koji nijesu izgradili fabrike - 18.636 eura. Privremeni obračun pokazuje da će od vodnih naknada za prošlu godinu biti prihodovano 2,16 miliona eura, od čega 1,7 miliona samo za korišćenje voda. Naknada za zaštitu voda od zagađivanja obračunata je na 351.622 eura, a koncesije za flaširanje vode na 105.287 eura. Konačan obračun biće završen tokom ovog mjeseca. Sredstva koja se na ovaj način uplaćuju dijele se tako da 30 odsto pripada državnom budžetu, a 70 odsto se dijeli na opštine na čijim teritorijama se nalaze vode kojima se upravlja.

Od 23 koncesije, 14 ugovora je za korišćenje vode za potrebe flaširanja u komercijalne svrhe

■ Koncesije Tokom prošle godine, u skladu sa Planom davanja koncesija u oblasti voda koji je Vlada usvojila, pokrenuta je procedura za dva izvorišta. Kotorska firma Vila Mir dobila je koncesiju na 25 godina za flaširanje od 0,8 litara vode po sekundi sa izvorišta „Ledeni izvor“, a u što će investirati 1.093.490 eura. Kompanija Water Group iz Kolašina je za korišćenje 1,2 litra vode u sekundi sa mineralnog izvorišta „Čeoče“, takođe potpisala koncesioni ugovor na 25 godina. Bio je to preduslov za novu fabriku „Rada“, vrijednu četiri miliona eura, koja je svečano otvorena 27. februara. „Realizacijom ovog značajnog projekta obezbjeđuje se javni interes, s obzirom na to da se radi o izgradnji objekta čiste tehnologije, bez zagađenja, poštovanje ekoloških standarda, racionalno, pravilno i efikasno korišćenje voda, povećanje izvoza,

smanjenje spoljno-trgovinskog deficita, zapošljavanje, ubrzan razvoj sjevernog područja Crne Gore, kao i plaćanje koncesione naknada za korišćenje mineralne vode“, istakli su iz Uprave za vode. Firmama Đekić export-import iz Podgorice, Bast iz Nikšića, Vektra Montenegro iz Podgorice, Feyur iz Bara, Oksarela iz Kolašina i Mercur System iz Budve na dvije godine je produžen rok za realizaciju obaveza iz koncesionog ugovora.

Kompanija Water Group iz Kolašina je za korišćenje 1,2 litra vode u sekundi sa mineralnog izvorišta „Čeoče“ potpisala koncesioni ugovor na 25 godina, što je bio preduslov za otvaranje fabrike „Rada“

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

3 KONCESIONA UGOVORA

SURSA 2,16 NAKNADE Neprodato 2,6 miliona litara vode

S druge strane, u novembru 2018. odobreno je zvanično otvaranje postupaka raskida ugovora sa četiri koncesionara. Sa kompanijom Novus Montenegro iz Gusinja biće eliminisan ugovor po BOT (konstruisanje, upotreba, prenos vlasništva) aranžmanu za korišćenje izvorišta „Alipašini izvori“ u Plavu za flaširanje u komercijalne svrhe. Dva ugovora odnose se na flaširanje vode, pa će bez koncesija ostati H2O Montenegro iz Mojkovca za izvorište „Vrelo“ i Igor Maslakov iz Kruča za izvorište „Jasen“ u Baru. Četvrti koncesionar je budvansko Javno preduzeće Vodovod i kanalizacija koji više neće moći da koristi dio izdanskih voda sa izvorišta Reževića rijeka kod Budve. Uprava za vode je preko Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore pokrenula i raskid koncesije po BOT aranžmanu za flaširanje vode sa izvorišta „Lučičko vrelo“ u Rožajama.

U Crnoj Gori je na kraju prošle godine radilo pet fabrika za flaširanje vode, koje su proizvele 26.614.770 litara flaširane vode. Od toga je prodato 24.029.655 litara vode i to 23.054.275 litara na domaćem i 975.380 litara na inostranom tržištu. Fabrika vode Lipovo iz Kolašina, koja je bila dio Atlas grupe Duška Kneževića, nije imala proizvodnju, i sada se vodi kao kompanija u stečaju na osnovu odluke koju je Privredni sud donio 19. februara 2018. U Upravi smatraju da raspoloživi kapaciteti za proizvodnju flaširane vode nijesu dovoljno iskorišćeni. “Fabrike nijesu u mogućnosti da realizuju veću prodaju zbog skromnog marketinškog nastupa, nepostojanja odgovarajuće robne marke za izvoz, kao i značajnog uvoza voda, naročito kroz vezanu prodaju sa drugim proizvodima od strane konkurencije, čime se ograničava plasman vode domaćih proivođača”, ističu u Upravi.

■ RIJEKE U izvještaju o radu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, pod čijom je ingerencijom i ova institucija, precizira se da su postojeći ugovori za eksploataciju rječnih nanosa istekli, te da je i dalje na snazi moratorijum kojim se još od aprila 2017. godine zabranjuju ove aktivnosti. Uprava je obrazovala posebnu komisiju koja je pregledala korita Tare, Lima i Grnčara na teritoriji Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Gusinja i Mojkovca, i predložila hitnu regulaciju dijela vodotoka. Za potrebe ovih radova, potpisana su tri ugovora u Gusinju, deset u Bijelom Polju, četiri u Mojkovcu i pet u Beranama, ali ne i u Andrijevici gdje su predložene četiri lokacije, te izdala sedam saglasnosti za uklanjanje viška materijala i uređenje vodotoka na Morači, Tari i Limu. K.J.

EKONOMIJA

PORTO MONTENEGRO U NOVI OBJEKAT ULOŽIO 21 MILION

Na tržištu 50 novih stanova

Porto Montenegro se trudi da napravi korak naprijed i da pritom ostane vjeran tradiciji i povezan sa onim što je postavio kao bazu nautičkog naselja, kazao je PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić. On je, povodom novog dodatka, stanova u rezidenciji Elena, koji su od ove nedjelje dostupni na svjetskom tržištu nekretnina, kazao da svaka od rezidencija Porto Montenegra nosi ime po poznatoj dami iz crnogorske istorije ili poznatom ženskom toponimu. “I ove godine otvaramo veliku rezidencionu zgradu sa 50 stanova koji su već na tržištu, od studio apartma-

U sklopu tog objekta funkcionisaće sedam poslovnih prostora koji će broj zakupaca u Porto Montenegru povećati na 80, rekao je Kalezić na do pent hausa. Investicija nosi naziv Elena, po Jeleni Petrović crnogorskoj princezi, italijanskoj kraljici i od ovog ljeta biće svečano otvorena”, rekao je Kalezić. U sklopu tog objekta, kako je dodao, funkcionisaće sedam poslovnih prostora koji će broj zakupaca u Por-

to Montenegru povećati na 80. U Porto Montenegru, kako je dodao Kalezić, razgovaraju sa porodicom Savoje o tome da objekat, u koji je uloženo oko 21 milion eura, otvori princeza Marie Gabrielle de Savoie. Kalezić je u izjavi za Info biro najavio i osmi po redu Dan otvorenih vrata. “Ove godine otvaramo 250 novih sezonskih radnih mjesta u Hotelu Regent, na bazenu Lido i u čitavom naselju. Naši zakupci traže radnike i to od onih koji se bave uslugom komunikacije sa vlasnicima stanova, do ljudi koji rade na bazenu kao spasioci, konobari, na recepciji”, kazao je Kalezić. R.E.

Kalezić

ZAPOSLENI U PETNJICI U JANUARU PRIMILI NAJMANJU PLATU

Prosječna zarada u Tivtu 672 eura Tivćani su u januaru primili najveću prosječnu zaradu vrijednu 672 eura, dok su najmanje bili plaćeni zaposleni u Petnjici koji su za zaradu bez poreza i doprinosa dobili 396 eura, pokazuju posljednje

analize Monstata. Prosječna plata je, prema zvaničnim podacima, u prvom mjesecu ove godine u Crnoj Gori iznosila 513 eura. “Osim Tivćana, veću zaradu od prosječne imaju Žabljačani i to 552 eura. Slijede Pljevljaci sa prosječnih 538 eura, zaposleni u Podgorici sa 535, dok su zaposleni u Baru i Mojkovcu u januaru u prosjeku primili po 524 eura”, naveli su u Monstatu. Zarade niže od 513 eura isplaćene su Cetinjanima i to 503 eura, Plavljanima 501 euro, a zaposlenima u Budvi, Kolašinu, Kotoru i Nikšiću 498, 496, odnosno po 494 eura. Zaposleni u Plužinama u prosjeku su prihodovali 477 eura, u Beranama 475, Šavniku 470, Roža-

jama 469 eura, a u Andrijevici 467 eura. Prosječna januarska plata je u Danilovgradu iznosila 454 eura, Bijelom Polju 426, Herceg Novom 421 i u Ulcinju 418 eura. “Najveća zarada bila je u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.000 eura, a najmanja, u vrijednosti od 333 eura, u sektoru administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, istakli su u Monstatu. Zaradu veću od prosječne primili su zaposleni u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija i to 938 eura. Slijede sektori informisanja i komunikacija sa prosječno isplaćenih 715 eura, dok su zaposleni u poslovanju sa nekretninama prosječno u januaru prosječno zaradili 684 eura. R.E.

Ekonomija

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108- A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 21.03.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta „Cental“, ul. Baja Sekulića 26, Danilovgrad. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Brajović Radula i Brajović Milanke upisane u listu nepokretnosti br. 55 KO Kosić, Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad i to: - katastarska parcela br. 1210/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 30 m2, - katastarska parcela br. 1210/2, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 121 m2, dvorište površine 500 m2 i livadu 2. klase površine 302 m2, - katastarska parcela br. 1213/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 2. klase površine 4021 m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1210/2, u osnovi površine 121 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 120 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 120 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 1210/1, površine 30 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na VIII prodaji iznosi 29.201,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Brajović Zorana na dan 31.07.2018. godine iznosi 11.800,82 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 20.03.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

tokom PRoŠLE GoDINE DostavLjENo 15 ZaHtjEva

Izdato 26 licenci za sektor naftnih derivata i gasa

Regulatorna agencija za energetiku oduzela je 12 licenci Regulatorna agencija za energetiku (RAE) prošle godine je izdala ukupno 26 licenci za obavljanje energetskih djelatnosti u sektoru naftnih derivata i gasa, saopšteno je Dnevnim novinama u RAE. Agencija je u 2018. primila ukupno 15 zahtjeva na osnovu kojih je izdato pet licenci za trgovinu na malo naftnim derivatima i po četiri za trgovinu na malo tečnim naftnim gasom i skladištenje naftnih derivata.

“Za skladištenje tečnog naftnog gasa izdate su tri licence, a za trgovinu na veliko naftnim derivatima njih pet. Za trgovinu na veliko tečnim naftnim gasom i transport naftnih derivata transportnim sredstvima izdate su dvije, odnosno tri licence”, naveli su u RAE. Odbijena su dva zahtjeva i to za licence skladištenja naftnih derivata i operatora i distributera prirodnog gasa. RAE je, na zahtjev licenciranih subjekata, prošle godine produžila ukupno

13 i oduzela 12 licenci. “Oduzete su tri licence za trgovinu na veliko naftnim derivatima i dvije za trgovinu na malo naftnim derivatima. Po jedna licenca oduzeta je za trgovinu na veliko i malo tečnim naftnim gasom, za skladištenje naftnih derivata i za skladištenje i distribuciju naftnih proizvoda i gasa. Ukupno tri licence su oduzete za transport naftnih derivata transportnim sredstvima “, kazali su u RAE. D.J.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 22.03.2019. godine, sa početkom u 08 h, u prostorijama advokatske kancelarije Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Camaj Štjefana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 703 KO Vuksan Lekić, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: - Katastarska parcela broj 642, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 128 m2, garažu, broj zgrade 2 površine 65 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3 površine 49 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 4 površine 39 m2, pašnjak 4. klase površine 1219 m2, dvorište površine 500 m2, - Katastarska parcela broj 643, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 4. klase, površine 8802 m2, - Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 2351 m2, - Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 5241 m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 200 m2, - Garaža, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 65 m2, - Pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 49 m2 - Pomoćna zgrada, broj zgrade 4, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 39 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na IV prodaji iznosi 156.024,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Camaj Leonarda na dan 11.10.2018. godine iznosi 17.704,85€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 21.03.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

Od podnijetih 15, odbijena su dva zahtjeva

kamPaNja ª BUDI oDGovoRaNº

Izrečeno sedam kaznI do 450 eura

Više korisnika fiksne telefonije

Inspektori su u okviru kampanjae “Budi odgovoran” prošle nedjelje evidentirali 35 pritužbi, na osnovu kojih su izrekli sedam novčanih kazni od 200 do 450 eura. Štand Ranka u Tržnom centru Zeta u Nikšiću kažnjen je sa 450 eura zbog neizdavanja fiskalnih računa, dok će 400 eura zbog neprijavljenih radnika morati da plati rožajska firma Montenegro Woodu. “Zbog neizdavanja fiskalnih računa, sa 300 eura ka-

Broj korisnika fiksne telefonije u Crnoj Gori je na kraju januara iznosio 173.730 što je 0,5 odsto više nego u decembru, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Telekom je, od tog broja priključaka, imao 113.140, M:tel 46.020, Telemach 12.790 i Telenor 1.780 priključaka. “Učešće Crnogorskog Telekoma na tržištu fiksne telefonije iznosi 65,13 odsto, M:tela 26,49 odsto, Telemacha 7,36 odsto, a Telenora 1,02 odsto”, naveli su u EKIP-u. R.E.

žnjena je trafika bez naziva u Beranama, a sa po 200 eura podgorički Caffe 95, beranska radnju Ananas i pekara Versaj. Neriješeno pitanje vodosnabdijevanja bilo je razlog za izricanje kazne od 200 eura podgoričkoj brzoj hrani Kruna”, navodi se u rezultatima kampanje. Inspektori su protekle sedmice naložili da Atlas invest, Televizija Atlas i Univerzitet Mediteran otklone nepravilnosti koje se odnosi na neizmirene zarade zaposlenima. R.E.

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

ekonomija

CEDIS NA TERENU: ORKANSKI VJETAR KIDAO PROVODNIKE, RUŠIO STUBOVE

Nevrijeme oštetilo mrežu u DaNilovgraDu i Nikšiću

CEDIS-ova infrastruktura nije mogla izdržati jake udare vjetra

evrijeme, koje je prije deset dana pogodilo region, uticalo je i na elektroenergetsku mrežu u Crnoj Gori, a najviše štete su pretrpjeli Danilovgrad, Nikšić i primorje, saopšteno je Dnevnim novinama u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS).

■ sutomore

najkritičnije

Mreža koja se redovno održavala i koja je bila tehnički ispravna, kako su kazali u kompaniji, nije mogla izdržati vjetar tih razmjera. “Šteta je ogromna. U Nikšiću i Plužinama palo je 58 dalekovodnih stubova od po deset kilovoltnih i 29 stubova na niskoj mreži, 13 dalekovoda od po deset kilovolti i 29 niskonaponskih mreža je bilo bez napona. Ekipe su, praćene jakim vjetrom, radile danonoćno i za tri dana uspjele da svakom korisniku u Nikšiću i Plužinama osiguraju napajanje strujom”, rekao je u Dnevnim novinama šef Centra za održavanje deset kilovoltne mreže u CEDIS-u, inženjer Ivan Brajović.

Predstavnici CEDIS-a ističu da je nevrijeme oštetilo i mrežu na primorju. Kada je riječ o Baru, najviše štete pretrpjelo je Sutomore. “Usljed pada krova jednog objekta na niskonaponsku mrežu Bjelila, došlo je do lomljenja tri stuba. Ekipe su podigle nove stubove i na njih prebacile niskonaponsku mrežu. Ovakvih slučajeva bilo je još u Sutomoru”, rekao je Brajović. Polomljeni stubovi i iskidane mreže mogle su se uočiti i u Ulcinju, Budvi, Herceg Novom i Tivtu. Brajović ističe da su ekipe CEDIS-a, usljed slabljena vrjetra, zadatke završavale brzo. “Bilo je problema na ograncima za Mavrijan i Valdanos. Ekipa je skidanjem mostova na više mjesta utvrdila mjesto kvara, ali usljed noći i jakog olujnog vjetra nijesu mogli locirati stub gdje je uže ispalo sa izolatora. Kvar je otklonjen sjutradan, propušten je napon i vraćeni svi mostovi na dalekovodu”, precizirao je Brajović. U CEDIS-u zaključuju da su, cjelodnevnim agažovanjem zaposlenih u Regionima 4 i 5 kao i ispomoći radnika podizvođača stubovi zamijenjeni i kvarovi otklonjeni već sljedećeg dana. D.J.

■ ekipe radile do kasno u noć

Usljed vjetra orkanskih udara, koji je obarao drveće na mrežu, kidao provodnike i rušio stubove, u Regionu 2, kojem pripadaju Podgorica i Danilovgrad, ukupno je palo 195 stubova. “Ekipe su uspjele da zamijene 170, dok je oko 25 stubova privremeno sanirano i propušten napon do gotovo svakog korisnika. Ekipe CEDIS-a su bile mobilisane uz pomoć dodatnog broja radnika koje su angažovali podizvođači. Radilo se od svitanja do kasno u noć sve dok i poslednji korisnik nije dobio napajanje”, naveo je Brajović. On ističe da su u Bjelopavlićima skoro svi dalekovodi od po deset kilovolti bili bez napona, dok je niskonaponska mreža bila u potpunosti uništena. “Palo je oko 140 stubova, provodnici su bili iskidani i na zemlji, iščupane su konzole i izolatori. To područje je izgle-

dalo, a ne preuveličavam nikada, kao da je ratno stanje”, naglasio je Brajović. Uredno napajanje strujom u Bjelopavlićima omogućeno je i zahvaljujući CEDIS-ovim radnicima iz Održavanja 35 kilovoltnih vazdužnih vodova, te ekipa iz Cetinja i Bara. Inženjer Brajović navodi da će posljedice havarije ukljanjati i narednih mjesec.

U Danilovgradu i Podgorici palo je skoro 200 stubova

Nevrijeme oštetilo i mrežu na primorju

U Nikšiću i Plužinama palo je 58 dalekovodnih stubova od po deset kilovoltnih i 29 stubova na niskoj mreži, 13 dalekovoda od po deset kilovolti i 29 niskonaponskih mreža je bilo bez napona

hronika

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom - hipotekarnom dužniku Miković Goranu, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Omladinskih brigade br. 7, Budva i bračnom drugu hipotekarnog dužnika MIković Lenki, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Omladinskih brigade br. 7, Budva, Obavještenja o prodaji, na osnovu založne izjave UZZ br. 105/12 od 03.02.2012. godine, na nepokretnostima upisanim u Listu nepokretnosti br. 661 KO Bečići označenim kao kat.parcela 683/4, dvorište, povrišne 254m2, objekat 1, porodična stambena zgrada, površine 147m2, objekat 2, garaža površine 92m2 i objekat 3, pomoćna zgrada, površine 17m2 (ukupne površine 510m2), sa PD1, površine 30m2, PD2, površine 90m2, PD3, površine 90m2 i PD4, površine 80m2, u objektu 1, PD1, površine 36m2 i PD2, površine 36m2 u objektu 2 i pomoćna zgrada 3, površine 17m2, korišćenje i svojina Miković Gorana u obimu 1/1. Pozivaju se kreditni - hipotekarni dužnik Miković Goran i bračni drug hipotekarnog dužnika Miković Lenka da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrate Vladanu Đuranoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: Advokatska kancelarija „Velimirović & partneri“, Ul. serdara Jola Piletića br. 8/6, Podgorica, kako bi se istim uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da im se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi. Upozorava se kreditni - hipotekarni dužnik Miković Goran i bračni drug hipotekarnog dužnika MIković Lenka da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrate ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i u ,,Službenom listu CG›› i predmetno Obavještenje o prodaji, smatraće se da je uredno dostavljeno hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Vladan Đuranović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u postupku radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca NLB CRNA GORA DOO PODGORICA, po osnovu Ugovora o stambenom kreditu br. UGKR2007/1644 od 19.02.2007. godine, Aneksa I Ugovora br. UGKR2007/1644.1 od 17.04.2008. godine, Aneksa II Ugovora br. UGKR2007/1644.2 od 04.09.2008. godine, Aneksa III Ugovora br. UGKR2007/1644.3 od 28.01.2009. godine, Aneksa IV Ugovora br. UGKR2007/1644.4 od 21.07.2009. godine, Aneksa V Ugovora br. UGKR2007/1644.5 od 02.03.2010. godine, Aneksa VI Ugovora br. UGKR2007/1644.6 od 27.04.2010. godine i Aneksa VII Ugovora br. UGKR2007/1644.7 od 15.07.2010. godine, shodno odredbama člana 45. u vezi člana 201. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Raičević Niku, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Omladinskih brigada br. 18, Podgorica, Obavještenja o prodaji, na osnovu ugovora o hipoteci Ov.br. 6970/07 od 02.03.2007. godine i Ov.br. 28623/10 od 19.08.2010. godine, na nepokretnostima upisanim u L.N. br. 311 KO Jošica, katastarska parcela br. 316, voćnjak 2.klase, površine 261m2, katastarska parcela br. 317, šuma 2.klase, površine 1422m2, katastarska parcela br. 333/4, šuma 2.klase, površine 672m2, katastarska parcela br. 334, šuma 2.klase, površine 934m2, katastarska parcela br. 337, šuma 2.klase, površine 1312m2, ukupno 4.601m2, susvojina Vlahović Miodraga i Raičević Nika, u obimu prava ½. Poziva se hipotekarni dužnik Raičević Niko da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Vladanu Đuranoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: Advokatska kancelarija „Velimirović & partneri“, Ul. serdara Jola Piletića br. 8/6, Podgorica, kako bi mu se uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi. Upozorava se hipotekarni dužnik Raičević Niko da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i u ,,Službenom listu CG›› i predmetno Obavještenje o prodaji, smatraće se da je uredno dostavljeno hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

izvještaj o radu osnovnog s

Od 2.360 prija za krivična d 156 pOvratnik S hodno izvještaju o radu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, u godini koja je za nama kriminalitet je bio u porastu i to za 62,20 odsto u odnosu na 2017. godinu.

Naime, u 2018. godini podnesene su ukupno 4.094 krivične prijave protiv punoljetnih lica, maloljetnih i nepoznatih lica, dok je u 2017. godini podneseno ukupno prijava protiv 2.524 lica. Takođe, na osnovu Izvještaja ovog tužilaštva zabilježen je i porast u kriminalitetu protiv punoljetnih lica, odnosno u 2018. godini prijavljeno je 2.360 lica ili 29,38% više lica u odnosu na prethodnu godinu (1.824 lica), kao i broj prijavljenih maloljetnih lica koji je bio u porastu za 3,05%.

“Od ukupno 2.360 prijavljenih punoljetnih lica, 156 lica su izvršila krivična djela kao povratnici. Kriminalistički aspekt krivičnih djela sa stanovišta taktike i metodike otkrivanja krivičnih djela ukazuje da je najveći broj krivičnih djela rasvijetljen zajedničkim radom državnih tužilaca i ovlašćenih policijskih službenika, tako da je Uprava policije u izvještajnom periodu podnijela krivičnih prijava protiv 1.606 lica, od čega protiv 1.105 punoljetnih lica, 127 maloljetna lica

Od ukupno 2.360 prijavljenih punoljetnih lica, 156 lica su izvršila krivična djela kao povratnici. Kriminalistički aspekt krivičnih djela sa stanovišta taktike i metodike otkrivanja krivičnih djela ukazuje da je najveći broj krivičnih djela rasvijetljen zajedničkim radom državnih tužilaca i ovlašćenih policijskih službenika, tako da je Uprava policije u izvještajnom periodu podnijela krivičnih prijava protiv 1.606 lica, od čega protiv 1.105 punoljetnih lica, 127 maloljetna lica i 374 prijave protiv nepoznatih izvršilaca krivičnih djela Osnovnog državnog tužilaštva

Klikovac i 374 prijave protiv nepoznatih izvršilaca krivičnih djela”, pojašnjava se u izvještaju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici na čijem čelu je tužiteljka Ljiljana Klikovac.

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

HRONIKA

SUDA U PODGORICI

AVLJENIH DJELA, KA U izvještajnoj godini podnesene su 1.599 prijave protiv nepoznatih izvršilaca što je za 181% više u odnosu na 2017. godini kada je bilo “svega” 569 prijavljenih lica. Kako pojašnjavaju iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici, povećanje broja prijava se odnosi na prijave u vezi sa predsjedničkim izborima podnesenim protiv nepoznatih izvršilaca krivičnog djela falsifikovanje isprave. Naime, povodom ovog događaja Državna izborna komisija je, po inicijativi građana, čiji potpisi su zloupotrijebljeni, podnijela 1.142 prijave. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je u izvještajnoj godini, imalo ukupno u

radu 7.081 krivičnih i drugih predmeta. Što se tiče strukture krivičnih djela, najviše je prijavljeno lica za krivična djela protiv imovine - 529 lica, zatim za krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja 334 lica, za krivična djela protiv državnih organa - 324 lica. Za krivična djela protiv braka i porodice prošle godine prijavljeno je 215 lica, za krivična djela protiv javnog reda i mira 206 lica, za krivična djela protiv službene dužnosti 169 lica, za krivična djela protiv života i tijela - 121 lice, za krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja - 119 lica, za krivična djela protiv pravnog saobraćaja - 109 lica.

Ilustracija Za krivično djelo protiv slobojesen, 566 lica su izvršila kri- obrazovanje, 72 lica imaju vida i prava čovjeka i građanina vično djelo u toku zime, 401 li- še obrazovanje, 206 lica imaprijavljeno je 83 lica, za krica su izvršila krivično djelo u ju visoko obrazovanje, dok je vična djela protiv pravosuđa dužem periodu, a za 189 lica za 632 lica neutvrđen stepen - 53 lica, protiv životne sredije nepoznat period izvršenja obrazovanja. ne i uređenja prostora - 49 likrivičnog djela. Socijalna struktura izvršica, protiv zdravlja ljudi 17 lica, laca krivičnih djela pokazuprotiv sigurnosti ljudi je da je 496 lica izvršii imovine 17 lica, lo krivično djelo kao protiv prava iz nezaposleno lice, 635 lica su radrada šest lica, nici, 197 lica su za krivična službenici, 146 djela protiv lica penzionepolne slori, 133 lica su bode četiri lica, za privatni preduLICA KOJA SU PRIJAVkrivična zetnici, 92 lica LJENA ZA KRIVIČNO LICA PRIJAVLJENO JE djela protiv su studenti, 33 liDJELO SU PENZIONERI ZA KRIVIČNA DJELA časti i ugleca su poljoprivredPROTIV IMOVINE da tri lica, za nici dok je za 628 likrivična djeca socijalni status ostao la protiv izbornih neutvrđen. prava jedno lice i koImovinsko stanje izvršilaliko je prijavljeno i za krivičca krivičnih djela u 2018. gona djela protiv intelektualne dini pokazuje da je 1.091 lice svojine. lošeg imovnog stanja, 503 liTokom 2018. godine, a veca je srednjeg imovnog staLICA PRIJAVLJENO ZA zano za mjesto izvršenja krinja, 58 lica su dobrog imovnog POČINJENO KRIVIČNO vičnih djela, najveći broj lica stanja dok se za 708 lica nije DJELO U MAJU 1694 izvršila su krivična djela moglo utvrditi imovno stanje. počinila na gradskom područŠto se tiče polne strukture, 1.958 lica su izvršioci krivičju, 397 lica izvršila su krivično djelo u prigradskom područnih djela muškog pola, dok su ju i 269 lica su izvršila krivičVezano za krivična djela iz- 402 lica ženskog pola. Analina djelo na seoskom područvršena po mjesecima, 137 lica zirajući etiološki aspekt vršeju. Vezano za vrijeme izvrizvršilo je krivično djelo u ja- nja krivičnih djela, utvrđeno šenja krivičnih djela tokom nuaru, 168 lica u februaru, 172 je da je 288 lica izvršilo krivič2018. godine, 236 lica izvršilica u martu, 138 lica u aprilu, no djelo iz bezobzirnosti odnola su krivična djela u jutar178 lica u maju, 157 lica u junu, sno konflikta, 501 lice je izvršinjim časovima, 519 lica su iz117 lica u julu, 127 lica u avgu- lo krivično djelo zbog lošeg ličvršila krivično djelo u poslijestu, 146 lica u septembru, 110 nog i porodičnog materijalnog podnevnim časovima, 448 lilica u oktobru, 150 lica u no- stanja, 70 lica je izvršilo krivičca su izvršila krivična djela u vembru i 146 lica u decembru, no djelo usled bolesti zavisnotoku noći, 496 lica su izvršila dok je 425 lica izvršilo krivič- sti, 324 lica je izvršilo krivično krivična djela u dužem perino djelo u toku dužeg perioda, djelo kršenjem saobraćajnih odu, dok se za 661 lice nije moa za 189 lica je godišnje doba propisa, dok je za 1.177 lica neglo utvrditi tačno vrijeme izizvršenja krivičnog djela osta- poznat uzrok izvršenja krivičnih djela. vršenja krivičnog djela. lo nepoznato. Vezano za godišnje doba izVezano za stepen obrazovaIzvršenim krivičnim djelivršenja krivičnih djela, 519 linja izvršilaca krivičnih djela ma oštećeno je 1.438 fizičkih ca su izvršila krivično djelo u 87 lica su kao izvršioci krivič- lica i 560 pravnih lica, dok u proljeće, 378 lica su izvršila nih djela neobrazovani, 350 486 krivična predmeta Država krivično djelo u ljeto, 307 lilica imaju osnovno obrazo- Crna Gora ima svojstvo ošteca su izvršila krivična djela u vanje, 1013 lica imaju srednje ćenog lica. N.P.

529 146 178

hronika

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

akcija granične policije u reonu Zbelj, na granici sa albanijom

Zaplijenjeno 84 kilograma marihuane

Presječen još jedan lanac krijumčarenja narkotika iz Republike Albanije u Crnu Goru Službenici Uprave policije – Odjeljenja granične bezbjednosti Tuzi su, preduzimajući aktivnosti iz svoje nadležnosti, presjekli još jedan lanac krijumčarenja narkotika iz Republike Albanije u Crnu Goru i tom prilikom zaplijenili oko 84 kilograma opojne droge maruhuana. “Naime, službenici OGB Tuzi su, 8. marta 2019. godine oko 23 časa, postupajući po operativnim saznanjima, izvršili obilazak reona Zbelj, sa ciljem uočavanja i kontrole lica za koja se sumnja da preko akvatorije Skadarskog jezera iz Republike Albanije na teritoriju naše države krijumčare opojnu drogu marihuanu. U neposrednoj blizini plovnog kanala policijski službenici su uočili nepoznato lice sa

di se u saopštenju Uprave policije. Pregledom lica mjesta policijski službenici su pronašli i izuzeli šest manjih džakova i dvije veće kese u kojima se nalazilo 97 pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuna težine oko 84 kilograma. Pronađena opojna droga predata je službenicima Odsjeka za borbu protiv droge na dalje postupanje. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Opojna droga će biti upućena u Forenzički centar radi vještačenja. Policijski službenici preduzimaju intenzivne mjere i radnje, u saradnji sa službenicima granične policije Republike Albanije, u cilju identifikacije počinilaca ovog djela. R.C.H.

U neposrednoj blizini plovnog kanala policijski službenici su uočili nepoznato lice sa džakovima, koje se, kada je ugledalo policijske službenike, dalo u bjekstvo u pravcu granice sa Republikom Albanijom džakovima, koje se, kada je ugledalo policijske službenike, dalo u bjekstvo u pravcu granice sa Republikom Albanijom” navo-

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 20.03.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restorana Gradska Kafana, ul. Njegoševa 31, Herceg Novi. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Milović Radojke koja je upisana u listu nepokretnosti br. 244 KO Bijela, Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 2, na katastarskoj parceli br. 267/1, PD 20, spratnost P4, povrsine 76m2. Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na VIII prodaji iznosi 30.810,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Milović Spasoja na dan 30.07.2018. godine iznosi 37.415,97 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.03.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 21.03.2019. godine, sa početkom u 15h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Bojović Maruše upisane u posjedovnom listu br. 76, KO Kuta I, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - parcela br. 188, plan 008, skica 020, koja po kulturi predstavlja pašnjak 4. klase, površine 4421 m2, - parcela br. 452/1, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja kuću i zgradu, RB 1, površine 94 m2 i voćnjak 3. klase, površine 2538 m2, - parcela br. 452/2, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 6. klase, površine 224 m2, - parcela br. 455, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 5. klase, površine 289 m2, - parcela br. 1825, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 380 m2, - parcela br. 1826, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 340 m2, - parcela br. 1827, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 620 m2, - parcela br. 1828, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja šumu 4. klase, površine 975 m2, - parcela br. 1829, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 2. klase, površine 1796 m2, - parcela br. 1830, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 2297 m2, - parcela br. 1831, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja voćnjak 3. klase, površine 2612 m2, - parcela br. 1832, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 861 m2, - parcela br. 1833, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 3. klase, površine 4429 m2, - parcela br. 1834, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 5. klase, površine 2552 m2, - i kuća koja se nalazi na parceli br. 452/1, u osnovi površine 94 m2. Početna kupoprodajna cijena na XXXVII prodaji iznosi 21.737,44 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Preduzetnika Marine Bojović na dan 03.04.2015. godine iznosi 18.715,50 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 20.03.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 90756001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

hronika

na putu ka tuzima

Maloljetnici povrijeđeni u saobraćajnoj nezgodi U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče na putu prema Tuzima, lakše su povrijeđene dvije maloljetne osobe A.V. (16) i H.B. (17). Oni su se nalazili u automobilu marke BMW, barskih registarskih oznaka koji se kretao iz pravca Podgorice ka Tuzima, kada je iz za

sada neutvrđenih razloga vozač izgubio kontrolu nad autom, koje je skrenulo sa puta i prevnulo se na krov. Povrijeđenima su odmah u pomoć pritekli građani koji su se zatekli u blizini nezgode. Ubrzo je na lice mjesta došla i Hitna pomoć koja je tinejdžere transportovala u

Urgentni centar gdje im je ukazana pomoć. Prema saznanjima Dnevnih novina, nakon pregleda ljekara u Urgentnom centru povrijeđenima su konstatovane lakše tjelesne povrede. Na licu mjesta po nalogu dežurnog tužioca obavljen je uviđaj. N.P.

suđenje za napad na Šekija Radončića

Danas završne riječi u postupku

podignuta optužnica pRotiv Budvanina

Prodavao već prodate stanove Osnovni Sud u Kotoru potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, podignutu protiv okrivljenog N.D. zbog krivičnog djela prevare. Optužnicom je predstavljeno da je optuženi u decembru 2009. godine u Petrovcu, opština Budva, lažnim prikazivanjem činjenica da će izgraditi i predati četiri stana u stambenoj zgradi u Petrov-

cu doveo u zabludu oštećene V.B. iz Beograda i D.D. iz Mladenovca i naveo ih da na štetu svoje imovine zaključe kupoprodajne ugovore za predmetne stanove i njemu kao vlasniku privrednog društva DOO „T.“ Budva na ruke isplate iznose od po 100.000 eura. “On je sa unaprijed stvorenom namjerom da im predmetne stanove nikada ne pre-

da, s obzirom da je iste prodao drugim licima, a koja lica su stupila u posjed predmetnih stanova i uknjižila se kao vlasnik, čime je za sebe pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 200.000, a oštećenima pričinio štetu u navedenim iznosima”, navodi se u optužnici Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru. N.P.

nikŠićani uskoRo pRed sudom

obili kuću i ukrali 800 eura Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu podignutu protiv okrivljenih V.P. i V.M., zbog krivičnog djela teška krađa. Optužnicom je predstavljeno da su okrivljeni dana

23.08.2018.godine oko 10.00 časova u Nikšiću, obili porodičnu kuću oštećene V.R. koja se nalazi u naselju Ozrinići i iz iste oduzeli novac u iznosu od 800 eura. Okrivljeni V.M. fizičkom silom odva-

lio ulazna vrata na navedenoj kući i iz novčanika koji se nalazio u tašni u spavaćoj sobi oduzeo novac u iznosu od 800, dok mu je za to vrijeme okrivljeni V.P. čuvao stražu. N.P.

Suđenje Milu Peroviću, bratu jednog od suvlasnika “Vijesti”, zbog napada na novinara i publicistu Šekija Radončića 15. novembra prošle godine u tržnom centru Delta siti, danas će biti nastavljeno u Sudu za prekršaje u Podgorici, davanjem završnih riječi stranaka u postupku. Na ranijem ročištu pregledani su snimci sa nadzornih kamera, na kojima se moglo vidjeti da optuženi Perović u društvu jedne djevojčice ulazi na prvi sprat tržnog centra, a nakon 30 sekundi se zaustavlja ispred jednog butika u kome je primijetio Radončića, koji je u tom trenutku trgovao sa suprugom. Perović na dva metra od ulaza, punih 30 sekundi pogledom centrira nekog u radnji. U tih 30 sekundi, prema riječima Radončića, Pe-

rović mu upućuje niz uvredljivih riječi: “ološu“, “novinarski smradu“. Na snimku se potom vidi kako Radončić izlazi iz butika i prilazi Peroviću. Kamera je zablježila i da je novinar, koji se zaustavio na pristojnoj udaljenosti, uputio nekoliko rečenica, mašući glavom. Radončić je tokom pregleda snimka pojasnio da Peroviću u tom trenutku govori “da neće ulaziti u raspravu sa njim dok mu se ne predstavi“. Kako je Perović odbio da se predstavi, Radončić se vraća u butik, a za njim i Perović, koji ostavlja djevojčicu ispred ulaza u radnju. Ubrzo Perović izlazi iz butika i sa djevojčicom se udaljava dvadesetak metara, a potom vraća nazad. Nekoliko trenutaka opet stoji ispred butika, a onda odlazi. N.P.

društvo

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

IJZ nakon ZvanIčno obJavlJenog IstražIvanJa danskIh s

Do autizma DovoDi veliki faktora – ali ne i vakci ⌦ Jelena Vađon Đurišić

noga moderna društva “opekla” su se i platila su skupu cijenu lažne povezanosti vakcina i autizma. Nedavno objavljena studija, koja je 10 godina pratila razvoj 660.000 djece iz Danske, još jednom je, ističu iz Instituta za javno zdravlje, samo dodatno potvrdila naučnu istinu da MMR vakcina nije povezana s tim razvojnim poremećajem.

Moderna nauka još nije u potpunosti objasnila uzroke autizma, ipak sve kredibilne naučne studije koje su u svijetu rađene posljednjih decenija jasno i bez dileme ukazuju da vakcine apsolutno nemaju veze sa tim razvojnim poremećajem, istakli su za Dnevne novine iz Instituta za javno zdravlje i naglasili da je nedavno objavljena studija koju su sproveli naučnici danskog “Statens Serum Instituta” iz Kopenhagena još jednom samo dodatno potvrdila naučnu istinu o toj temi.

■ Ozbiljna studija “Sama činjenica da su naučnici duže od deset godina pratili gotovo 660.000 djece ukazuje na značaj studije, ozbiljnost metodološkog pristupa i fokusiranje na prikupljanje, povezivanje i poređenje isključivo kredibilnih medicinskih podataka vakcinisane i nevakcinisane djece, kao i poređenje podataka iz zdravstvenih kartona djece kod koje je tokom perioda praćenja dijagnostikovan autizam i djece bez razvojnih poremećaja”, kazali su iz Instituta. Studija je isključivo imala za cilj, dodaju, obezbjeđivanje naučnih dokaza koji će se koristiti za dobrobit ne samo danske već i djece širom svijeta imajući u vidu rastući trend lažnog povezivanja vakcinacije sa autizmom. “O koliko ozbiljnoj studiji se radi najbolje govori poređenje veličine studije sa Crnom Gorom. Naime, imajući u vidu veličinu naše dječije populacije – da bi se isto istraživanje sprovelo kod nas bilo bi potrebno najmanje 100 godi-

na tokom kojeg bi se prikupio sličan uzorak i to pod uslovom da se prati svako novorođenče sve do srednjoškolskog uzrasta”, objasnili su iz Instituta. Iako rezultati studije jasno i nedvosmisleno dokazuju i potvrđuju nalaze mnogih ranijih studija, ovo istraživanje, ističu, nužno neće predstavljati “glogov kolac” za antivakcinalni pokret iz prostog razloga što će oni po automatizmu naći drugu neistinu, opet izokrenuti činjenice i stvoriti novu obmanu kojom će nastaviti da zbunjuju roditelje, privlače pažnju medija i prema nezavisnim novinarskim istraživanjima Gardijana i BBC-a – nastaviti da zarađuju velike svote novca koristeći medicinsko neznanje, emocije i strahove roditelja.

■ na kOrak Od epidemije

Iako u Crnoj Gori nema organizovanih pokreta, iz Instituta podsjećaju da su dešavanja u regionu i protivnici vakcinacija iz država okruženja i kod nas u posljednje vrijeme zabilježili veliki uspjeh. Njihovo djelovanje u matičnim državama i po haotičnim društvenim mrežama, koje je često imalo za cilj samo privlačenje pažnje, političku i finansijsku agendu, dovelo je i Crnu Goru, upozoravaju, na korak od epidemija koje su decenijama unazad sprečavane upravo vakcinama. “Pri tome se ne smije zaboraviti činjenica da je Crna Gora malo i jako specifično podneblje u kojem se glasine brzo šire i u kojima je raskid sa starom, lošom zdravstvenom kulturom gotovo nemoguć.

Usud određenih vakcina je ništa drugo do koincidencija vremena otkrivanja autizma i vremena kada se one aplikuju. U medicini je primjera vremenskih prepoklapanja mnogo. Na primjer, shizofrenija se najčešće otkriva kod mladih kada krenu na fakultet, ali to ne znači da čitanje i obrazovanje dovode do shizofrenije, niti da treba zabraniti školovanje kao mjeru njene prevencije, već se radi isključivo o vremenskom prepoklapanju”, pojašnjavaju iz Instituta

Iako je XXI vijek mi i dalje verujemo u nadriljekare, pokušavamo da navodnom petrolejskom vodom punom fekalnih bakterija liječimo kancer, nezaobilazimo obloge od svega i svačega, a mnoge bolesti smatramo bezazlenim posebno zarazne jer živimo u uvjerenju da “neće one na nas””, kazali su iz Instituta. Usud određenih vakcina je, ističu, ništa drugo do koincidencija vremena otkrivanja autizma i vremena kada se one aplikuju. “U medicini je primjera vremenskih prepoklapanja (koincidencija) mnogo. Na primjer, shizofrenija se najčešće otkriva kod mladih kada krenu na fakultet, ali to ne znači da čitanje i obrazovanje dovode do shizofrenije, niti da treba zabraniti školovanje kao mjeru njene pre-

vencije, već se radi isključivo o vremenskom prepoklapanju”, pojašnjavaju iz Instituta. Neodgovorno je i, kako naglašavaju, u situaciji kada nam prijeti obolijevanje i umiranje od davno zaboravljenih zaraznih bolesti, krajnje je opasno lažno povezivanje vakcina i autizma. “Daleko bolje i svrsishodnije bi bilo da dodatno udružimo snage i da ozbiljno nastavimo sa intenzivnim pružanjem adekvatne pomoći i podrške roditeljima i djeci sa autističnim spektrom poremećaja, kao i traženju uzroka autizma. I upravo je u tome prepo-

znata prava vrijednost našeg pristupa kojim su uz koordinaciju Ministarstva zdravlja mobilisane sve strukture društva, okupljeni roditelji i profesionalci iz više sektora oko zajedničkog rada u Centru za autizam”, rekli su iz Instituta. Mnoge države i moderna društva su se “opekla” i platili su skupu cijenu lažne povezanosti vakcina i autizma i zbog pada obuhvata MMR vakcinom, dodaju, doživjela velike epidemije malih boginja sa višestrukim povećanjem broja slučajeva oboljele djece i sa zabilježenim smrt-

Istorija nas uči, a i epidemiologija je jasna:

● Pad obuhvata MMR vakcinom neće smanjiti stope javljanja autizma, jer jedno i drugo nisu povezani; ● Pad obuhvata će samo stvoriti uslove za pojavu epidemija zaraznih bolesti; ● U epidemiji malih boginja, nažalost, velika je vjerovatnoća da će masovno obolijevanje biti praćeno brojnim hospitalizacijama, određenim brojem komplikacija (upale mozga ili pluća) i ponekim smrtnim ishodom kod nedužne djece (u prosjeku 1 na 1000 oboljelih) što danas, u vrijeme kada postoji učinkovita prevencija vakcinom predstavlja potpuno neprihvatljiv civilizacijski događaj.

DRUŠTVO

STRUČNJAKA

I BROJ INE

10 92

HILJADA NAJMLAĐIH, PREDŠKOLACA, OSNOVACA I SREDNJOŠKOLACA U CRNOJ GORI JE NEZAŠTIĆENO, UPRKOS VISOKOM PROCENTU VAKCINISANI POSLJEDNJIH GODINA

ODSTO DJECE ROĐENE IZMEĐU 2001. I 2016. U CRNOJ GORI VAKCINISANO JE SA MAKAR JEDNOM DOZOM MMR VAKCINE

Sama činjenica da su naučnici duže od deset godina pratili gotovo 660.000 djece ukazuje na značaj studije, ozbiljnost metodološkog pristupa i fokusiranje na prikupljanje, povezivanje i poređenje isključivo kredibilnih medicinskih podataka vakcinisane i nevakcinisane djece, kao i poređenje podataka iz zdravstvenih kartona djece kod koje je tokom perioda praćenja dijagnostikovan autizam i djece bez razvojnih poremećaja, kazali su iz Instituta nim ishodima.

■ NEZRELI

KAD JE RIJEČ O PREVENCIJI

Crnogorsko društvo, generalno gledano, ističu iz Instituta, još pokazuje znake nezrelosti kada je riječ o stavovima ka svim mjerama prevencije uključujući i vakcinaciju. “To je posebno vidljivo kada se radi o vakcinaciji protiv gripa i protiv mnogih drugih zaraznih bolesti, a u prvom redu vakcinaciji protiv malih boginja. Izgleda da smo skloniji da se vodimo dezinformacijama na internetu i da odlažemo vakcinaciju čime se samo produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno. Nije za utjehu ali izgleda da je sličan trend prisutan u cijelom regionu u kojem su dezinformacije kada se radi o zdravlju i prevenciji toliko uzele maha da je masovnije obolijevanje od morbila ili

15 Foto: Vedran Ilić

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

druge zarazne bolesti bilo potrebno da se prisjetimo opasnosti i razarajuće moći zaraznih bolesti”, kazali su iz Instituta. U prvom redu zbog adekvatne reakcije zdravstvenog sistema, a zatim i zbog straha od obolijevanja od morbila, naglašavaju, broj vakcinisane i zaštićene djece se tokom 2018. godine u svim generacijama konstantno povećavao. “Ipak broj nezaštićene djece je i dalje nezadovoljavajući, posebno među najmlađima – rođenim u posljednje dvije – tri godine kod kojih je procenat vakcinisanih u prosjeku oko 70 odsto. Kada se radi o generacijama djece rođene između 2001. i 2016 – procenat vakcinisanih sa makar jednom dozom vakcine protiv malih boginja je gotovo 92 odsto. Iako je procenat visok, on ukazuje da je od skoro 139.000 djece nezaštićeno oko 10.000 najmlađih, predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca”, upozorili su iz Instituta.

DO SRIJEDE U CRNOJ GORI

KIŠOVITO UZ VJETAR

U Crnoj Gori danas i sjutra preovladavaće kišovito i vjetrovito vrijeme. “Danas pretežno oblačno povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći. Krajem dana i tokom noći u sjevernim, a ponegdje i centralnim i višim planinskim predjelima na jugu, kiša će postepeno preći u susnježicu i snijeg.

Vjetar umjeren do pojačan južnih smjerova, krajem dana u sjevernim, a tokom noći i u ostalom dijelu zemlje, jak sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 3 do 13, najviša dnevna 5 do 17 stepeni”, piše na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. U utorak u južnim i centralnim predjelima ujutru ponegdje moguće slabe pa-

davine, a od sredine dana razvedravanje. “Na sjeveru veći dio dana oblačno sa snijegom i mećavom i osjetno hladnije. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni pojačan i jak, na udare olujne jačine, tokom noći će znatno oslabiti. Jutarnja temperatura vazduha -6 do 9, najviša dnevna -3 do 13 stepeni”, navodi se u saopštenju. J.V.Đ.

CRNOGORSKO DRUŠTVO ZA BORBU PROTIV RAKA

IZLOŽBOM POSTERA OBILJEŽAVAJU JUBILEJ

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) pod pokroviteljstvom ministarstava prosvjete i zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore organizuje sjutra u KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici sa početkom u 19 sati izložbu postera “Vi i Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u borbi za zdrav život”. Povod za organizovanje izložbe je, kazao je Dnevnim novinama sekretar CDPR Domagoj Žarković, pola stoljeća aktivnosti u borbi protiv raka u Crnoj Gori. “Za Izložbu su pripremljeni posteri koje je CDPR uradilo za osamnaest proteklih godina rada, a koji se odnose na 15 održanih konferencija o kontroli pušenja, jubilejima CDPR-a (petnaest godina) i starog Društva Crne Gore za borbu protiv raka (pedeset godina), kao i posteri koji se odnose na Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu davnog 10. avgusta 2004. godine”, kazao je Žarković. Izložbu će otvoriti pomoćnik ministra zdravlja dr Miro Knežević. J.V.Đ.

društvo

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

Foto:Mirko Savovic

ISTRAŽIVANJE NA UZORKU 995 ISPITANIKA POKAZALO

Građanima važno da Javni servis bude nezavisan

Većini crnogorskih građana važno da je da nacionalni Javni servis bude nezavisan od bilo kakvih političkih uticaja, pokazalo je istraživanje o medijskoj pismenosti opšte populacije i njihovim navikama, potrebama i stavovima u odnosu na medije koje je na uzorku od 995 ispitanika sprovedeno od 22. novembra do 21. decembra prošle godine. Nezavisnost Radio-Televizije Crne Gore (RTCG), objasnio je Mićan Andrijašević iz Juventasa za agenciju Mina, važna je za 76,5 odsto ispitanika, od čega je za 62,3 odsto to u potpunosti važno. “Međutim, tek 25,1 odsto ispitanika smatra da je RTCG nezavisan (uglavnom ili u potpunosti) od političkog uticaja, 36,8 odsto ispitanika vjeruje da nije, a 25,1 odsto smatra da je Javni ser-

vis djelimično nezavisan”, kazao je Andrijašević. S obzirom na to da je Zakonom o nacionalnom javnom emiteru propisana programska nezavisnost, kao i nezavisnost Savjeta RTCG i novinara zaposlenih u toj medijskoj kući, veoma je zabrinjavajuće, ističe, da svega svaki četvrti ispitanik smatra da je Javni servis zaista nezavisan od bilo kakvih političkih uticaja. “U svijetlu brojnih događaja koji su se zbili u prethodnih godinu u vezi sa nacionalnim emiterom, možemo zaključiti da rezultati istraživanja nijesu iznenađujući”, rekao je Andrijašević. Takva percepcija građana, kako kaže, opominje da je neophodno preduzeti hitne mjere kako bi se obezbijedila nezavisnost RTCG i istovremeno steklo povje-

renje građana. “Ako uzmemo u obzir i podatak da 39,3 odsto ispitanika kaže da crnogorski mediji ne informišu slobodno, već da podliježu političkim i ekonomskim uticajima, potreba da Javni servis bude nezavisan, te da postavi standard profesionalnosti za sve druge medije u Crnoj Gori, dodatno dobija na značaju”, smatra Andrijašević i dodaje da jedino nacionalni emiter oslobođen bilo kakvih političkih uticaja može zadovoljiti “demokratske, socijalne, kulturne, obrazovne i druge potrebe od javnog interesa svih segmenata crnogorskog društva i obezbijediti ostvarivanje prava i interesa građana i drugih subjekata u oblasti informisanja”, kako je i proklamovano Zakonom. Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno je u okviru

projekta “Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori” koji realizuju nevladina organizacija Juventas

i agencija MINA uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. J.V.Đ.

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

DRUŠTVO

MINISTARSTVO PROSVJETE NASTAVLJA SA PILOT PROJEKTOM U PODGORIČKIM OBRAZOVNIM USTANOVAMA

Odbijeno deset zahtjeva škola za prodaju nezdrave hrane ⌦ Jelena Vađon Đurišić

ilot projekat Ministarstva prosvjete da ne daje saglasnost na prodaju nezdrave hrane unutar školskih dvorišta koji se sprovodi već godinu, zaživio je i do sada je odbijeno deset zahtjeva. a ista sudbina čeka, kazala je Dnevnim novinama portparolka Ministarstva Milica Lekić, i sve naredne. Zdravlje djece je prioritet Ministarstva prosvjete koje se trudi da, kazala je Dnevnim novinam portparolka Milica Lekić, učini sve što je do tog resora da učenici makar u školi imaju što manje dostupnih nezdravih proizvoda. “Pilot projekat na teritoriji glavnog grada polako je zaživio, s obzirom na to da Ministarstvo ne daje saglasnosti na prodaju nezdrave hrane unutar školskih dvorišta. Naravno, jedan dio ugovora o uzimanju tih prostora u zakup od strane privatnika je na snazi od ranije, što znači da se čeka da isti isteknu”, kazala je Lekić i dodala da je do sada odbijeno već desetak zahtjeva za izdavanje prostora za prodaju nezdrave hrane u školama na teritoriji glavnog grada. Na isti način, kako je istakla, Ministarstvo će djelovati i u predstojećem periodu. “Zdravlje djece je prioritet i trudimo se da učinimo sve što je do Ministarstva, da makar u školi imaju što manje dostupnih nezdravih proizvoda. Upravo zbog toga radimo, posredno i neposredno, na jačanju fizičke ak-

15 EURA KOŠTA ĐAČKA UŽINA ZA PRVO DIJETE, A ZA SVAKO NAREDNO 10 EURA

tivnosti kod mladih”, kazala je Lekić. Osim činjenice da tokom reforme nije smanjen broj časova fizičkog vaspitanja, a koji je među najvećim u regionu, intenzivno rade, naglašava, i na obnavljanju školske sportske infrastrukture.

■ U PLANU REKON-

STRUKCIJA SPORTSKIH SALA

“Trenutno imamo milion započetih ili nedavno završenih investicija upravo u školsku sportsku infrastrukturu, a prve naredne rekon-

Lekić

Đačka kuhinja na čijem je čelu Damir Šehović najavilo je prije godinu pilot projekat na teritoriji glavnog grada sa ciljem da iz podgoričkih škola izbace nezdravu hranu i piće na način što više neće davati saglasnost za prodaju hrane u školama i njihovim dvorištima, jer je učenicima na raspolaganju kvalitetnija hrana koja se proizvodi u JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić”.

HILJADE ĐAČKIH UŽINA DNEVNO SE PRODA U MALOPRODAJNIM OBJEKTIMA U SKLOPU ŠKOLA ■ ZDRAVA UŽINA strukcije sala koje nas očekuju su one u školama “Oktoih” i “Štampar Makarije”, najavila je Lekić. Podsjetimo, Ministarstvo

ZA 24 ŠKOLE

Đačka užina u školskoj 2018/19. godini dostavlja se u 24 škole na teritoriji Podgorice. Broj osnovaca koji uzima đačku užinu varira iz mjeseca u mjesec, ali učenici Osnovne škole “Sutjeska”, kazao je Dnevnim novinama v.d. direktora JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” Darko Vukčević, uzimaju najveći broj užina. “Cijena užine iznosi 15 eura za prvo dijete, odnosno 10 eura za svako naredno dijete. Na meniju đačke užine nalaze se sljedeći proizvodi: chia sendvič, integralni sendvič, sendvič sa sjemenkama, krofna, integralni pica štapić, graham pecivo, proja, čoko i zlatni mafin, pancerota, kroasan sir, jabuka i višnja, slatka lepinja, sovital peciva i kumbaher peciva”, kazao je Vukčević. Svakog dana uz užinu, kako je rekao, djeca dobijaju i dodatke u vidu voća, sokova, vode, jogurta ili mlijeka. “Već je poznato da je riječ o zdravim proizvodima, za koje je potpisan sporazum sa Institutom za javno zdravlje. Meni se mijenja na mjesečnom nivou i dodaju se po jedan do dva nova proizvoda”, istakao je Vukčević.

On je najavio da je planirana rekonstrukcija dijela restorana Radovče i da će se upravo u njemu nuditi pekarsko-poslastičarski asortiman Škole, između ostalog i ono što je na meniju đačke užine. “Drugim riječima, užina se pokazala toliko kvalitetnom da će bez sumnje biti dobro prihvaćena na tržištu i van škola. O njenom kvalitetu govori i činjenica da se, samo u maloprodajnim objektima koji se nalaze u sklopu škola, već proda oko 2.000 đačkih užina na dnevnom nivou”, naglasio je Vukčević. U kontinuiranoj su, kaže, komunikaciji sa roditeljima i djecom u vezi sa đačkom užinom, a generalni stav je da je riječ o dobrim proizvodima. “Nove ankete su spremne i poslije trećeg klasifikacionog perioda ćemo ih dati roditeljima i učenicima, a sve u cilju još bolje pripreme za sljedeću školsku godinu”, zaključio je Vukčević. Podsjetimo, đačka užina uvedena je 2016. godine na teritoriji Glavnog grada, a prošle godine meni je inoviran u saradnji sa Institutom za javno zdravlje.

MENI ĐAČKE UŽINE: ● Chia sendvič ● Integralni sendvič ● Sendvič sa sjemenkama ● Krofna ● Integralni pica štapić ● Graham pecivo ● Proja ● Čoko i zlatni mafin ● Pancerota ● Kroasan sir, jabuka,višnja ● Slatka lepinja ● Sovital peciva ● Kumbaher peciva

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

PODGORICA: DIREKTOR SPORTSK

Gradski stadion i najrigoroznije us

ostavljanje i montaža ulaznih kapija i ograda, kao i elektronskog sistema za očitavanje ulaznica na Gradskom stadionu, ovih dana privode se kraju i novi sistem će spremno dočekati utakmicu Crne Gore protiv Engleske, koja se igra 25. marta. Direktor preduzeća Sportski objekti, koji gazduje Gradskim stadionom, Vojislav Marković, kazao je DN da se radovi izvode u cilju unapređenja sportske infrastrukture u dijelu postizanja zahtjevanih standarda koji na najbolji način treba da omoguće da se sve sportske manifestacije organizuju u okviru propozicija kako to i propisuju međunarodne asocijacije. Ističe da su prioritet utakmice kvalfikacija fudbalske reprezentacije Crne Gore, koja krajem marta igra protiv reprezentacije Engleske na Gradskom stadionu u Podgorici. “Planiranim radovima na Gradskom stadionu predviđeno je da na svakom ulazu bude postavljen sistem Smart Gate AX500 Security, koji čine ukupno devet kapija, od kojih osam predstavljaju duple kapije, dok će biti postavljena jedna jednostruka kapija. Pored ovog sistema, na ulazima su predviđene i klizne kapije visine 210 centi-

Marković metara, čija se konstrukcija sastoji iz rama od čeličnih kutija i ispune od čeličnih šipki”, kazao je Marković. Navedene poslove adaptacije, kako ističe, realizuje Fudbalski savez Crne Gore kako bi objekat Gradskog stadiona zadovoljio stroge uslove asocijacija FIFA i UEFA ne samo za odigravanje međunarodnih utakmi-

ca već za boravak gledalaca kao i nesmetan rad medija. On navodi da će sve biti spremno za početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine, odnosno do utamice sa Englezima, 25. marta. Č i t av s i s t e m u l a z n i h kapija biće p okriven i video-nadzorom. “Ovaj sistem će omogućiti veću kontrolu i bezbjednost na Gradskom stadionu. Svaka ulaznica biće evidentirana sa podacima o korisniku te ulaznice, kao i numeracijom sjedišta koji koristi posjetilac na Gradskom stadionu. Sa video-nadzorom i kontrolom na samom ulazu u stadion, preko tzv. ježeva kapija, koji omogućavaju ulazak samo jednog gledaoca, uz evidenciju karte, postižemo međunarodne bezbjednosne standarde prilikom održavanja utakmica”, naveo je Marković. Isti sistem nedavno je dobio i Sportski centar “Morača”, koji je pokazao opravdanost ugradnje i odlično funkcioniše. Prema njegovim riječima, Gradski stadion će dobiti unaprijeđeni sistem kontrole ulaska i boravka na stadionu, a konačnom izgradnjom Istočne tri-

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

Nove kapije na ulazima Gradskog stadiona

CRNA GORA

NIKŠIĆ: TRAŽE POMOĆ POLICIJE

Mještani krive migrante za provale i zapaljene štale

KIH OBJEKATA ZA DN

ispunjavaće slove UEFA Više od 42.000 ulazaka na podgorički natkriveni bazen Na Gradskim bazenima nedavno je implementiran elektronski sistem evidencije i prodaje ulaznica. “Ovaj sistem pruža korisnicima bazena jednostavan i brz servis. Termini su dosta zgusnuti, pa su građani provodili dosta vremena na blagajnama, kako bi se njihove karte ažurirale. Sad je to mnogo efikasnije, lakše i brže”, navodi Marković. Gradski bazeni će uskoro dobiti adaptirani “topli hodnik”, namijenjen djeci - polaznicima škole plivanja i članovima VK Budućnost, koji će omogućiti duže zadržavanje nakon termina, što je naročito potrebno u zimskim mjesecima, kada je velika temperaturna razlika na bazenu i vani. U ovaj hodnik, gdje će se nalaziti fenovi za kosu i klupe, moći će da uđu i roditebine dobiće i sve potrebne sertifikate, koji se traže za organizaciju najviših sportskih manifestacija, kada je fudbal u pitanju. Marković podsjeća da je u prethodnom periodu FSCG izvršio kompletnu zamjenu 12.400

lji i da pomognu djeci da se lakše i brže spreme. U toku 2018. godine i početkom ove godine Gradske bazene posjetilo je više od 58.000 korisnika, od čega više od 42.000 ulazaka na zatvoreni bazen i oko 15.000 na otvoreni - Olimpijski bazen. Školu plivanja do sada je pohađalo 2.700 djece, dok Vaterpolo klub Budućnost ima oko 200 članova. Na Gradskim bazenima, u periodu od 28. maja do 2. juna, održaće se Igre malih zemalja u plivačkim disciplinama, a upravo je Crna Gora domaćin igara, a organizator Olimpijski komitet Crne Gore. Osim toga, Crna Gora će ove godine biti domaćin Svjetskih igara medicinskih radnika u Streljištu Ljubović, gdje će se održati takmičenje u pucačkim disciplinama. stolica na Gradskom stadionu, a zamijenjene su i stolice u VIP loži. Prethodnih dana završena je i adaptacija VIP salona na Gradskom stadionu, sa novim sadržajem i opremom. M. Medenica

Mještani pograničnih sela, prema BiH, negoduju zbog učestalih obijanja kuća i drugih objekata, kao i zapaljene štale, sumnjajući da je sve to djelo migranata, koji upravo ovim putem prolaze. Mještani navode da se migranti obično kreću noću, kada se i dešavaju nemile scene, zbog čega je u selima posljednjih mjesec dana zavladao strah. Mještanka Koviljka Komar iz Vraćenovića navela je da su od prije mjesec počeli da provaljuju u kuće i da pale sijeno u štalama, kao i da se ne smiju slobodno kretati od njih. “Čim padne mrak, njih dovezu taksisti donekle. Iskrcaju

ih, uzmu pare od njih i oni dalje idu i operišu”, kaže Komar za Onogošt. Ističe da gotovo i da ne spava od kada su prije nekoliko dana migranti provalili u kuću njenog brata od strica, koja se nalazi pored njene, gdje sama živi. “Ponijeli su razne stvari, garderobu, hranu, piće, svaku noć su ovuda. Šta da vam kažem. Kako me nije strah”, poručuje Komar. I 84-godišnja Ikonija Šupić iz banjskog sela Podvrš, koja sama živi pored puta Petrovići-Vraćenovići, a čija je kuća udaljena više stotina metara od prvih komšija, strahuje

od migranata. Ona navodi da migranti spavaju u njihovim štalama, a da su se u to mogli uvjeriti nekoliko puta, te da su jednom prilikom slomili i vrata štale. Da migranti ne idu samo magistralnim putem, nego i kroz dalja mjesta, tvrde mještani sela Klenak. Ristu Baćoviću iz Klenka je prije nekoliko dana izgorjelo oko deset tona sijena, koje je bilo smješteno u štali koju mu je porodica Komnenović dala na korišćenje. Zbog svega, žitelji Banjana su nedavno održali zbor sa koga su zatražili od nadležnih da ih zaštite.

BAR: NAKON MJESEC I PO DANA

SANIRANO KLIZIŠTE PUTA U NASELJU DOBRA VODA

Sanacija klizišta puta u naselju Dobra Voda, na potezu Bijela glavica - Pavlovići, koji povezuje magistralu Bar - Ulcinj i putni pravac Bar Vladimirske krute, završena je juče. Krajem januara došlo je do aktiviranja klizišta, što je dovelo do oštećenja ovog lokalnog puta i onemogućilo odvijanje saobraćaja. Prestankom padavina i stabilizacijom terena stvoreni su uslovi da Opština Bar angažuje preduzeće “Putevi”, koji su izvo-

dili radove na sanaciji u dužini od 40 metara. Izvršen je iskop zemlje, zatim nasipanje

i tamponiranje, nakon čega je tokom ove sedmice omogućeno odvijanje saobraćaja.

HRONIKA TIVTA

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

Uprkos protestima počela demontaža barake Crvenog krsta

Mještani traže gradnju po revidiranom projektu ra radnici „Arteka“ su namjeravali da granicu parcele pomjere metar i po prema njihovoj zgradi. Stanari su zbog toga angažovali i svog geometra. Stanari su istakli da su na taj način spriječili izvođača da pomjeri liniju placa prema zgradi i ugroze uređeno dvorište i zeleni pojas oko zgrade. Oni su i juče, kao i ranije, ponovili da nisu protiv izgradnje Dnevnog centra za djecu sa smetnajma u razvoju, ali jesu protiv izgradnje višespratnice koja oduzima smisao za dalje normalno življenje ispod nje. “Ogorčeni smo zbog takve odluke i tražimo da se objekat gradi po revidiranom projektu, koji predviđa manju spratnost maksimalne

visine 6,30 metara”, izjavio je predstavnik stanara, Pero Ercegović. Pravni zastupnik stanara, advokat Spasoje Ljesar, rekao je da će planirani objekat stanarima bitno promijeniti uslove života. Zbog toga će, najavio je, tražiti tražiti zaštitu prava stanara. Ljesar je istakao da bi privremena mjera zabrane građevinskih radova bila najdjelotvornija mjera, jer će nastati velika šteta. Menadžer Opštine Tivat, Marko Petričević je kazao da narušavanje granica urbanističke parcele nije ambicija Opštine na štetu stanara susjedne zgrade. “Geometri će utvrditi tačne kote parcele i po tome će biti formirano gradilište”, istakao je Petričević. Z.K.

manifestaCija ª Ulični šahº na pinama

IvanovIć Igrao sa najmlađIma

Manifestacija Ulični šah, koja je juče održana na gradskoj rivi Pine, izazvala je veliko interesovanje mještana i turista. Crnogorski velemajstor Božidar Ivanović igrao je sa mladim šahistima velikim figurama postavljenim na šetalištu u blizini školskog broda Jadran. Velemajstor je slavio nakon 24 poteza. Učesnike je u ime organizatora, ŠK Mimoza i Sekretarijata za sport pozdravio

predsjednik tivatskog kluba Dragan Popadić. Među prisutnima bili su inicijato-

ri ove zanimljive ideje Božidar Proročić, Zoran Zeković i Bajko Stanojević. Brojni turisti iskoristili su priliku da se fotografišu na velikom uličnom šahu. “Manifestacija je odlično organizovana i meni je bilo zadovoljstvo da igram sa djecom. Odgovorni treba da znaju koliko je šah važan za razvoj djece i zato imamo obavezu da popularišemo ovu veličanstvenu igru”, rekao je velemajstor Ivanović. Z.K.

to na sajmU tUrizma U berlinU

U Tivtu najavljuju novu rekordnu ljetnju sezonu Turistička organizacija Tivta i ove godine je učestvovala na najvećem evropskom i vodećem svjetskom sajmu turizma “ITB” u Berlinu, gdje je predstavila bogatu ponudu za nastupajuću sezonu. Sajam, koji je završen juče, okupio je brojne izlagače, predstavnike medija i posjetioce. Naglasak na predstavljanju opštine Tivat, a za čim svakako vlada i najveće interesovanje posjetilaca, jeste aktivni odmor i putovanja, sadržajni boravak koji uključuje posjete kulturno istorijskim znamenitostima i brojnim pripremljenim programima gradskih dešavanja. “Sa druge strane, veliko interesovanje iskazano je i za gastro ponudama destinacije i elitnim sadržajima, sa čim se naša opština imala pohvaliti, nudeći brošure ‘Porto Montenegro’ resorta, kao i ‘Luštica bay’”, saopštili su iz TO Tivta. Gosti koji dolaze sa tog tržišta su, kako kažu, visoko platežna klijentela koja svoj boravak i posjetu destinaciji ne vezuje isključivo za određeni period godine već su to turisti koji cjelogodišnje putuju i u Tivtu bilježe značajno povećanje kako u dolascima, tako i noćenjima. “U odnosu na 2017, prošle godine je ostvareno 86 odsto više dolazaka i 56% više noćenja, a najave koje imamo za tekuću godinu će znatno prevazići ove brojke”, istakli su iz Turističke organizacije, naglasivši da dobrim na-

javama doprinosi i odlična avio povezanost, koja se sa nacionalnom avio-kompanijom “Montenegro Airlines”, za Tivat može očekivati već od prvih dana maja do početka novembra iz pravca Lajpciga, Mihnena i Hanovera. “Optimizam uliva i ulazak avio-kompanije ‘Lufthansa’ na crnogorsko tržište sa dvije relacije sedmično, a planiranim već od narednog mjeseca, a to su Frankfurt i Minhen, obje ka Tivtu. Tu su i avio-kompanije koje takođe vezuju Crnu Goru i Njemačku, kao što su ‘Wizz Air’, koja ima cjelogodišnje letove ka Memingenu; ‘Rayan Air’, koja saobraća za Berlin preko cijele godine i ‘Eurowing+ tokom sezone na relaciji Tivat – Dizeldorf”, ističe se u saopštenju TOT-a. U sklopu turističke promocije Crne Gore i Tivta, predstavnici turisitičke organizacije Tivat su održali brojne sastanke sa predstavnicima značajnih turoperatora, marketinških kompanija organizacija i drugih udruženja iz oblasti turizma. Na štandu su od predstavnika lokalne privrede bili prisutni i predstavnici lokalne turističke i nautičke agencije “Montenegro Destinations”, hotel “Regent” Porto Montenegro i “Luštica Bay” sa hotelom “The Chedi”, koji su svoju ponudu predstavili u okviru “Orascom Development”, grupacije u posebnom paviljonu za razvojne projekte. Z.K.

⌦------------------------------------------Optimizam uliva i ulazak aviO-kOmpanije ‘lufthansa’ na crnOgOrskO tržište sa dvije relacije sedmičnO, a planiranim već Od narednOg mjeseca, a tO su frankfurt i minhen, Obje ka tivtu

⌦-------------------------------------------

U pripremi za početak gradnje višenamjenskog objekta u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu, juče su radnici podgoričke firme “Artek” počeli demontažu barake Crvenog krsta, koja se na toj lokaciji nalazila oko tridesetak godina. Pored prostorija Crvenog krsta, u novom objketu, čija će izgradnja početi uskoro, nalaziće se i prostorije Dnevnog centra za djecu sa teškoćama u razvoju, Mjesne zajednice Lastva- Sljanovo i Dnevnog centra za stara lica. Objekat će biti spratnosti P+3 čemu se već duže vrijeme protive stanari lamele C1, koja je nalazi odmah iza barake. Oni su, kako su istakli, reagovali kad se postavljala granica gradilišta. Prema navodima nekih od stana-

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

Crna Gora

Kolašin: Sve češći napadi na životinje

Psi u Lugu pored Tare teško ranjeni iz vatrenog oružja

epoznati počinioci tokom vikenda ranili su iz vatrenog oružja dva psa u kolašinskom naselju Lug pored Tare. Pse je privremeno zbrinula vlasnica privatnog azila, Danijela Vuksanović, koja je i spasila napuštene ranjene pse.

Kolašinska policija traga za počiniocem, dok je šef Komunalne policije Marko Matović, iako je neradni dan, izašao na lice mjesta i bio u stalnoj komunikaciji sa vlasnicom azila, lokalnim veterinarom i policijom. U pomenutom naselju nije prvi put da pse ubijaju, a često se pribjegava i trovanju, čak i onih koji su na lancu ili u ograđenim dvorištima. Opasnost ovakvim dešavanjem je tim veća što je svakodneno u naselju veliki broj djece, koja se igraju i prolaze baš tim dijelom puta, gdje je pucano na pse. U neposrednoj blizini, gdje su ranjeni psi, nalazi se i gradski fudbalski stadion. Vuksanović objašnjava da je dobila poziv od mještana, a da je u Lugu pored Tare zatekla ranjenu skotnu ženku, koja je vukla obje zadnje šape. “Obavijestila sam policiju i ženku odnijela kod lokalnog veterinara Saše Drljevića, gdje je nakon dolaska policije ustanovljeno da se radi o rani zadobijenoj vatrenim oružjem i da je metak najvjerovatnije ostao negdje u blizini kičme. Preuzela sam odgovornost za ženku, jer ljudi

kod kojih je bila kažu da nemaju sredstava za njeno liječenje. Popodne je javljeno opet iz pomenutog naselja da je još jedan pas ranjen. Opet sam obavijestila OB Kolašin, kao i šefa Komunalne policije. Radilo se o većem štenetu, kojem je majka baš ova ranjena ženka, i on je imao istu ranu od metka kao i ona”, kazala je Vuksanović. Navodi da je veterinar učinio sve što je bilo u njegovoj moći, iako je tokom tog dana imao niz intervencija van grada. Troškovi za oba psa koštaće više od 80 eura. Za ženku, kako kaže, troškovi mogu biti znatno veći, ukoli-

ko se nakon snimanja u Podgorici ustanovi da je metak ostao u kičmi, jer će u tom slučaju morati na operaciju u Beograd. Vuksanović poručuje da je ogorčena ovim dešavanjima, navodeći da nema riječi kojima se može opisati ovakvo ponašanje osobe, koja je

Budva: Saniran Kvar na cjevovodu

Sanacija klizišta jedino trajno rješenje Aktiviranje klizišta i pomjeranje tla u dužini od oko 60 metara, iznad Budve, na brdu Topliš u blizini lokalnog puta kod naselja Svinjište, izazvalo je velika oštećenja na lokalnoj saobraćajnici, ali i cjevovodu regionalnog vodovodnog sistema. Iz Regionalnog vodovoda navode da je klizište bilo značajnijeg intenziteta, što se moglo vidjeti na osnovu oštećenja, koje je pretrpje-

la saobraćajnica, kao i na osnovu činjenice da je cjevovod pomjeren iz trase cijelih metar, metar i po, zbog čega je došlo do prekomjernog opterećenja i naprsnuća čeličnog cjevovoda prečnika 550 mm. Tehnički direktor Regionalnog vodovoda Ivan Špadijer podsjetio je da zbog blokade računa od strane Strabag AG, koji traje više od 200 dana, posluju u vanrednim okolnostima, ali da

su uprkos tome, izvršavali nekoliko desetina manjih i većih intervencija na saniranju posljedica, koje su mogle ugroziti turističku sezonu. “Shodno uspostavljenim procedurama, odmah po prijavi kvara na cjevovodu uputili smo stručne službe i dali nalog za izvođenje radova na popravci izvođaču radova koji je angažovan na održavanju hidromašinske opreme. Radovi

to učinila. “Osobe koje pucaju na pse, pucaće i na ljude. Takođe, što prije treba da se krene sa registracijom pasa da ne bi dolazilo do ovakvih pojava da se vlasnici nakon određenog vremena odriču svojih ljubimaca. Za mene su ovo preveliki troškovi, u azilu već imam 140 pasa i nemam mjesta ni za jednog više, ako se ova ženkica uspješno oporavi krenuću sa akcijom njenog udomljavanja. Neko mora stati na put ubijanju i trovanju pasa”, navodi Vuksanović. Ona je posebno zahvalila dječaku iz naselja, Lazaru Sudaru, koji je primijetio ranjene pse i tokom cijelog dana pomagao Vuksanović. Zahvalnost, kako kaže, duguje i Matoviću, Drljeviću i kolašinskoj policiji, koji su dali maksimalnu pomoć i podršku.

Građani ističu da u svemu ovome, ohrabruje činjenica da su se prvi put maksimalno po ovom pitanju, a na poziv građana, odazvao načelnik Komunalne policije, koji je nedavno stupio na tu funkciju. Praksa njegovih prethodnika, kako kažu, nije bila takva, a činjenica da je svoj slobodan i neradan dan proveo na licu mjesta, pokušavajući da pomogne sugrađanima, uliva nadu i ohrabrenje da ovoj instituciji treba vjerovati. “Na sve načine pokušaćemo da stanemo na put ovakvoj pojavi, kao i nesavjesnim vlasnicima pasa. Mi smo tu za svaku pomoć sugrađanima”, kazao je Matović. Opština Kolašin odredila je i kazne za nesavjesne vlasnike pasa, koje će se kretati od 60 do 500 eura. Z.B. su, uprkos činjenici da je račun Regionalnog preduzeća u blokadi od 14. avgusta 2018. godine, dakle cijelih 207 dana, uspješno izvedeni. Radovi na saniranju kvara su trajali dva dana, a prekid u vodosnabdijevanju bio je samo u subotu, u vremenu od devet do 12 sati”, kazao je Špadijer. Ističe da je problem samo privremeno riješen, te da se mora sanirati samo klizište, kako ne bi došlo do novih oštećenja cjevovoda. Regionalni vodovod će pokrenuti i inicijativu prema opštini Budva, u cilju trajnog rješavanja problema klizišta na ovoj lokaciji.

Svijet

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 22.03.2019. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama restorana Astorija, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Marković Ivane, Marković Une i Marković Luke u idealnom dijelu od po 1/6, kao i susvojina Marković Sima u idealnom dijelu od 1/2, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 2131 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - Katastarska parcela broj 1022, plan 8, skica 8, ukupne površine 448 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 140 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 32 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3, površine 6 m2 i dvorište površine 270 m2; - porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P1, u osnovi površine 140 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 112 m2 i PD2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 112 m2; - pomoćna zgrada, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 32 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade površine 26 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 6 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 4 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na V prodaji iznosi 222.867,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Marković Nebojše na dan 12.10.2018. godine iznosi 90.472,44 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 21.03.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 22.03.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Hotela Princes Montenegro, Jovana Tomaaševića br. 21, Bar. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jovović Bose koje su upisane u listu nepokretnosti br. 432 KO Stari Bar, Uprave za nekretnine PJ Bar i to: - Katastarska parcela broj 1781, plan 4, skica 1867, ukupne površine 289 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja društveno stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 49 m2 i dvorište površine 240 m2 i - Drušveno stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1781, spratnost P, povrsine 49 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na V prodaji iznosi 24.516,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovović Jelene na dan 10.10.2018. godine iznosi 20.016,07 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 21.03.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

Srušio Se avion Boing 737 na letu iz

Niko od 149 putN člaNova posade N P utnički avion “boing 737 maks” kompanije “Etiopijan erlajnz” sa 157 osoba srušio se juče na letu od Adis Abebe do Najrobija. Niko, od 149 putnika i osam članova posade, nije preživio, potvrdio je direktor etiopijske aviokompanije Tevolde Gebremarijam. On je izrazio duboko saučešće porodicama i prijateljima putnika i članova posade, koji su izgubili živote u toj tragičnoj nesreći.

Kenijski ministar za transport je na konferenciji za novinare rekao da su u avionu bili putnici najmanje 35 nacionalnosti. Najviše je bilo Kenijaca – 32, a bilo je 18 Kanađana, pet Kineza, pet Holanđana, šest Egipćana, devet putnika iz Etiopije, po sedam iz Francuske i Britanije, četiri iz Slovačke, osam iz SAD, kao i jedan državljanin Srbije. Avion je poletio u 8.38 po lokalnom vremenu sa međunarodnog aerodroma u Adis Abebi i šest minuta kasnije je izgubio kontakt sa kontrolom leta. Avion se srušio nedaleko od mjesta Bišoftu, koje je udaljeno pedesetak kilometara južno od Adis Abebe. Švedska internet stranica za praćenje letova navodi da se avion “Etiopijen erlajnsa” kretao “nestabilnom vertikalnom brzinom”. Na konferenciji za novinare koju je održao “Etiopijan erlajns” rečeno je da još uvijek nije poznat uzrok nesreće. Kancelarija premijera Etiopije Abija Ahmeda prva je na Tviteru reagovala poslije nesreće. “Kancelarija premijera, u ime vlade i naroda Etiopije, želi da izrazi najdublje saučešće porodicama koje su jutros izgubile svoje najmilije u avionu Boing 737 Etiopijan Erlajns-a, na redovnoj liniji za Najrobi, u Keniji”, navedeno je na zvaničnom Tviter nalogu etiopijskog premijera. Prema prvim informacijama, avion je bio nov i isporučen je kompaniji iz Etio-

pije prije nekoliko mjeseci. Ipak, aviokompanija je saopštila da je pilot Boinga 737 koji se juče srušio prijavio određene probleme i zatražio da se vrati u Adis Abebu. “Pilot je pomenuo teškoće i htio je da vrati avion. Zatražio je dozvolu koju je dobio”, izjavio je predstavnik aviokompanije na konferenciji za novinare. Etiopijan erlanjs je državna aviokompanija sa oko 100 aviona i jedna od najvećih aviokompanija na afričkom kontinentu. Posljednja velika nesreća te kompanije dogodila se sa istom vrstom aviona 2010. godine, Tada se avion ubrzo poslije poletanja iz Libana zapalio. U toj nesreći su takođe svi poginuli, 83 putnika i sedam članova posade.

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

ADIS ABEBE KA NAJROBIJU

NIKA I OSAM NIJE PREŽIVIO

U avionu “Etiopijan erlajnsa” koji se juče srušio bio je i jedan putnik iz Srbije, prenijeli su beogradski mediji informaciju koju je potvrdilo i Ministarstvo spoljnih poslova Srbije. List Blic navodi da se radi o Đ.V. (54), zaposlenom u Svjetskom programu za hranu pri Ujedinjenim nacijama koji je pored srpskog pasoša kod sebe imao i putnu ispravu UN. List navodi da je sestra Đ.V. potvrdila da se on nalazio u srušenom avionu.

SVIJET

MISTERIOZNI NESTANAK STRUJE DODATNO POGORŠAO KRIZU

Struja se postepeno vraća u neke djelove Venecuele Struja se, nakon nekoliko dana, vratila u neke djelove Venecuele, ali mnoge oblasti su i dalje bez elektične energije. Ogromni prekidi u snabdjevanju električnom energijom pogoršali su ekonomsku i političku krizu u Venezueli, gdje se vlada i opozicija međusobno optužuju da su odgovorni za slom infrastrukture, prenio je AP. “Registrovali smo 15 smrtnih slučajeva zbog nedostatka dijalize”, izjavio je direktor Koalicije organizacija za pravo na zdravlje Kodevida Fransisko Valensija. Prema njegovim riječima, zbog nestanka struje situacija je posebno teška za pacijente sa oslabljenim radom bubrega i kojima je neophodna dijaliza. Valensija je rekao da mnoge bolnice koriste generatore za struju, ali u zemlji vlada nestašica goriva zbog čega mnogi generatori ne rade i ne mogu da proizvode struju koja je neophodna za hitne slučajeve. Direktor nevladine organizacije upozorio je na opasnost povećanja broja smrtnih slučajeva pacijenata ukoliko se ne rije-

Predsjednik Nikolas Maduro napisao je na svom Tviter profilu da su “višestruki sajber napadi” izazvali prekide i poremetili napore da se popravi nacionalna mreža

ši pitanje sa strujom. Predsjednik Nikolas Maduro napisao je na svom Tviter profilu da su “višestruki sajber napadi” izazvali prekide i poremetili napore da se popravi nacionalna mreža. Maduro je u subotu veče izjavio da je “hakerski napad” onemogućio povratak struje u zemlji, odnosno da je vraćeno oko 70 odsto struje, ali je ona tokom dana ponovo nestala zbog hakerskog napada. U Venecueli od četvrtka poslije podne nema električne energije. U nekim oblastima, uključujuci prijestonicu Karakas, struja dolazi tek povremeno. Vlasti, na čelu sa aktuelnim predsjednikom Nikolasom Madurom, smatraju da su za to odgovorne SAD ko-

je podržavaju opoziciju, dok opozicija optužuje vlast. U Venecueli su u subotu održana dva skupa, opozicioni i pristalica predsednika Nikolasa Madura. Opozicioni aktivisti i pripadnici policije i vojske sukobili su se u Karakasu, neposredno pred početak skupa protiv predsjednika Madura. Više desetina učesnika demonstracija pokušalo je da prošeta avenijom u Karakasu, ali ih je policija pomjerila na trotoar, poslije čega su oni počeli da viču na policajce i gurali su njihove štitove. U Karakasu su održane i demonstracije pristalica predsjednika Madura, nakon što je vladajuća Ujedinjena socijalistička stranka Venecuele pozvala na kontraproteste protiv imperijalizma SAD, koje su Madurovoj vladi uvele sankcije na naftu u pokušaju da je odsjeku od njenih izvora finansiranja. Lider venecuelanske opozicije Huan Gvaido pozvao je na nastavak protesta, odnosno na opštenarodni marš na Karakas. On i dalje ne isključuje mogućnost vojne intervencije.

Karakas

Svijet

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

kineska kompanija želi da postane lider u ovoj ključnoj teHnološkoj oblasti

huavej ulaže 20 milijardi dolara u raZvoj vještačke inteligencije

Huavej planira da uloži između 15 i 20 milijardi dolara za razvoj vještačke inteligencije. Kineska kompanija u proteklih nekoliko godina izrasla je od gotovo nepoznatog proizvođača potrošačke elektronike u drugog proizvođača pametnih telefona na svijetu i jednog od vodećih proizvođača opreme za 5G mreže. Međutim, Huavej je oko bacio na još jedno područje tehnologije koje će igrati veliku ulogu u budućnosti - vještačku inteligenciju. Od razvoja čipova s vještačkom inteligencijom za pametne telefone, do sofvera za mašinsko učenje i pružanje usluga u oblaku, Huavej je, barem u Aziji, postao ozbiljan konkurent Amazonu, Majkrosoftu i Guglu. Svi podaci govore da Huavej intenzivno radi na tome da postane vodeća fabrika u svijetu u korišćenju vještačke inteligencije. U razgovoru za MIT Technolodži Revjuvs, Huaveijev glavni strateg Ksu Venvej otkrio je kako planiraju da ulože dodatna sredstva (između 15 i 20 milijardi dolara) u vještačku inteligenciju i da će da izrade cijelu paletu rješenja i proizvoda temeljenih na njoj. Upravo činjenica da je Huavej toliko fokusiran na ra-

činjenica da je Huavej toliko fokusiran na razvoj noviH teHnologija u različitim područjima, u kombinaciji s činjenicom da za sve što radi odgovara kineskoj vladi, neke države ga doživljavaju kao bezbjednosnu prijetnju

zvoj novih tehnologija u različitim područjima, u kombinaciji s činjenicom da za sve što radi odgovara kineskoj vladi, neke države ga doživljavaju kao bezbjednosnu prijetnju. SAD je zabranio prodaju Huaveijevih uređaja

zbog “potencijalne bezbjednosne prijetnje”. Takođe, finansijska direktorka Meng Vanžou uhapšena je u Kanadi i čeka odluku o mogućem izručenju SAD-u zbog optužbi za špijunažu, prevaru i krađu intelektualnog vlasniš-

tva. Huavei je odgovorio podizanjem tužbe protiv SAD-a. Ipak, čini se kako zabrane prodaje proizvoda i prigovori nekih zemalja ne diraju Huavej previše. “Svijet nam ne može okrenuti leđa jer smo najnapred-

niji”, uvjeren je osnivač Huaveija Ren Zengfej. Iako ta izjava možda zvuči pretenciozno, Huaveijeva strategija razvoja vještačke inteligencije zaista im daje kompetitivnu prednost na tržištu. Međutim, svjesni su da neće moći dalje da razvijaju vještačku inteligenciju sami, već će morati da oforme saradnju na svjetskom nivou sa drugim tehnološkim gigantima poput Gugla i Majkrosofta. Čak i ako američke kompanije odbiju saradnju, u Huaveiju su uvjereni da mogu uspjeti i bez njih. “Ako se svetlo ugasi na zapadu, na istoku će sjati... Amerika ne predstavlja svijet. Amerika predstavlja samo dio svijeta”, rekao je nedavno Ren i time najbolje opisao Huaveijevu optimističnu filozofiju koja im garantuje uspjeh.

Horor na letu ª turkiš erlajnsaº iz istanbula za njujork

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Javni poziv za dodjelu podrške za unapređenje stočnog fonda za 2019. godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške za unapređenje stočnog fonda za 2019. godinu. Poziv se objavljuje u okviru Agrobudžeta za 2019. godinu i programa 2.1.12. Podrška unapređenju stočnog fonda. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i Zahtjev za dodjelu podrške objavljeni su na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (www.mpr.gov.me). Rok za dostavljanje zahtjeva za podršku po osnovu unapređenja stočnog fonda je 11. april 2019. godine, odnosno do utroška sredstava. U slučaju utroška sredstava opredijeljenih za realizaciju ovog Javnog poziva prije 11. aprila 2019. godine, Javni poziv će biti zaključen o čemu će proizvođači biti obaviješteni. Investicija se mora započeti i realizovati u 2019. godini. Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 020/482-150.

Zbog jakih turbulencija povrijeđena 32 putnika

Na letu aviona kompanije “Turkiš erlajns” na relaciji Istanbul-Njujork 32 ljudi je povrijeđeno zbog turbulencija, 45 minuta prije slijetanja u nedjelju rano ujutro. Prema saopštenju američke aerodromske službe, avion je bezbjedno sletio, a povrijeđeni su sa međunarodnog aerodroma Džon F. Kenedi u Njujorku prebačeni u obližnje bolnice. Putnici su pretežno zadobili posjekotine i modrice, a jedna stjuardesa je slomila nogu, izjavio je aerodromski zvaničnik

Stiv Kolman. Boing 777 sa 326 putnika i 21 članom posade letio je iznad Atlantika kada

je ušao u zonu turbulencije, rekao je Kolman. Turska aviokompanija nije za sada komentarisala događaj.

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

KULTURA

“Bogorodica s nasmijanim djetetom” čudesni izuzetak OTKRIVENA JEDINA SAČUVANA SKULPTURA LEONARDA DA VINČIJA

Pretpostavlja se da je skulptura nastala oko 1472., kada je čuveni umjetnik imao 19 ili 20 godina i bio učenik firentinskog umjetnika Andree del Verokija

Zvonimir Đukić Đule poznat je kao pjevač, gitarista, autor pjesama i frontmen grupe Van Gogh. Manje se zna da je nesuđeni violinista koji je na vrijeme prebjegao u rokenrol. Još manje je poznato da je od oca naslijedio ljubav prema fotoaparatu, fotografsku vještinu, ali i skromnost koja ga je dugo sprečavala da svoje fotografije podijeli sa drugima. U ovoj knjizi to čini prvi put.

REPERTOAR

DANAS

11.03.2019.

FILM

KAKO DA DRESIRATE SVOG ZMAJA 3 15.00 / 15.45 / 16.30/ 17.30/ 19h REŽIJA: Dean DeBlois MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 11.03.2019.

FILM

POSLJEDNJI SRBIN U HRVATSKOJ 19.45h

REŽIJA: Predrag Ličina MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

U Firenci je nedavno predstavljena skulptura “Bogorodica s nasmijanim djetetom” za koju se tvrdi da je jedina sačuvana skulptura Leonarda da Vinčija. Inače, za Da Vinčija se uvijek vjerovalo da je pravio i skulpture, uključujući džinovskog konja, ali nijedna do sada nije identifikovana. “Bogorodica s nasmijanim djetetom” je čudesan izuzetak, sudeći prema kustosima izložbe “Verokio: Leonardov učitelj” u Palati Stroci, gdje je upravo izložena. Pretpostavlja se da je nastala oko 1472. godine, kada je čuveni umjetnik imao 19 ili 20 godina i bio učenik firentinskog umjetnika Andree del Verokija, piše “Gardijan”. Ovo otkriće je posebno zainteresovalo Veliku Britaniju, s obzirom na to da skulptura od 1858. godine pripada muzeju “Viktorija i Albert”, ali je dugo bio pripisivana drugom umjetniku, Antoniju Roselinu. “To je zato što su naučnici bili obeshrabreni posthumnim autoritetom po-

kojnog istoričara umjetnosti i direktora Britanskog muzeja Džona Poup-Henesija”, kaže Frančesko Kaljoti, neprikosnoveni poznavalac skulptura 15. vijeka, i ujedno vunderkind koji je napravio katalog Luvra kada mu je bilo samo osam godina. Kaljoti tvrdi da se po detaljima poput Hristovog osmijeha i draperije vidi da je u pitanju rad Leonarda da Vinčija i da Poup-Henesi nije imao dovoljno dokaza kada je skulpturu proglasio Roselinovim djelom. Karmen Bambah iz muzeja Metropoliten u Njujorku takođe je potvrdila navode da je skulptura visine od oko 50 centimetara Da Vinčijev rad. Oni tvrde da se u dva ključna detalja vidi dokaz za ovu tvrdnju. Prvi su bujna i komplikovana draperija slična onima na crtežima koje je Leonardo crtao u tom periodu. Drugi je osmijeh na Isusovom licu, životan detalj koji se takođe vidi na crtežima, iako je prikazati u 15. vijeku Isusa kako se smije bilo ne samo radikalno, već i blasfemično, piše “Gardijan”. R.K.

VEČERAS NA PROGRAMU SALONA KNJIGE

Predstavljanje zbirke poezije “Dlanovi”

Zbirka poezije “Dlanovi” Sonje Tomović-Šundić biće predstavljena večeras u 19 sati u Sali za promocije Zimskog salona knjige, TC “Mall of Montenegro”, u okviru XI Regionalnog festivala izdavača i pisaca BOOKA 2019. Prof. dr Sonja TomovićŠundić predaje antropologiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i Pravno-političkom u Podgorici. Filozofski fakultet završila je u Beogradu, gdje je magistrirala i doktorirala. Učesnik je brojnih konferencija u zemlji i inostranstvu. Objavila je više stručnih rasprava, tekstova, eseja i knjiga. Od knji-

ga su se izdvojile “Njegoševo poetsko bogoslovljenje” (1996), “Od književnog djela ka čitaocu” (1997), “Recepcija u savremenim estetičkim teorijama” (1998), “Danilo Kiš između Lovćena i Zida plača” (1994), “Eseji i ogledi iz antropologije” (2004), “Njegoš pjesnik i mislilac” (2006) i “Književno-antropološki portreti”. Pored autorke, na promociji govore Nataša Đeletić, magistar književnosti i glavni urednik Izdavačke kuće “Boka S”, dok će poeziju iz zbirke “Dlanovi” govoriti glumac Slobodan Marunović. M.Rog.

Promocija knjige “Sa druge strane obloga” u Kotoru

Tomović-Šundić

Promocija knjige “Sa druge strane obloga” Bogdana Stevanovića Blogdana biće upriličena večeras od 19 časova u multimedijalnoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru. Kako biste se osjećali kad biste saznali da iz svake rane može izrasti cvijet ako na nju privijete lijepe i istinite riječi? Na stranicama ove knjige Bogdan Stevanović nam otkriva da se sa one strane obloga ne nalaze rane, već riječi što liječe. Knjiga “Sa druge strane obloga” ima dva dijela, odnosno dva poglavlja, a čitalac bira da li će je čitati od početka ili od kraja, jer je kraj zapravo novi početak. R.K.

KULTURA

PROJEKCIJA U AMERIČKOM UGLU

Dokumentarni film o žrtvama trafikinga Dokumentarni film o ženama žrtvama seks trafikinga “I am Jane Doe” biće prikazan večeras od 18.30 časova u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”. U proljeće 2010, Nakolina kći, JS, tada tek petnaestogodišnjakinja, otišla je od kuće i ostavila pismo, da odlazi u namjeri da pronađe sebe. Kratko je boravila u prihvatilištu za mlade, upoznala ženu koja će je kasnije uvesti u svijet seks trafikinga. Nakon deset dana vratila se kući samo da bi ubrzo opet nestala, ovog puta na punih 108 dana. Osvanula je kao

oglas na backpage.com, prodavana i silovana nebrojeno puta. Njena majka, Nakol učestvovala je u snimanju dva dokumentarca kojima je cilj podizanje svijesti o ovom pitanju, “I am Jane Doe” režiserke Meri Macio i “The Long Night” Tima Macuija. Projekcija će biti praćena razgovorom koji će sa jednom od protagonistkinja filma, Nakol S. voditi Džef Adler, šef Odjeljenja za medije i kulturu u Ambasadi SAD u Crnoj Gori. Organizatori projekcije su Američki ugao u saradnji sa Ambasadom SAD. R.K.

SVJETSKA LISTA NAJČITANIJIH NASLOVA

“Don Kihotu” prvo mjesto među klasicima

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

PREDSTAVLJENA ª LATICAº TREĆI

ZRNO STVARN PJESMA ILI PR

⌦ Marija Roganović

Treći zbornik mladih literata Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” – LATICA, u okviru koje je 15 učesnika prezentovalo svoje radove, predstavljen je prije nekoliko dana u zgradi gradske biblioteke u Podgorici. Biblioteka, na čelu sa Direktorom i bibliotekarkama Vjerom Popović i Mirjanom Žihom, otvorili su mladima vrata jednog novog neponovljivog svijeta – svijeta pisanja. Sve je počelo od prve edukativno-kreativne radionice, “U svijetu bajki”, koja je održana prije sedam godina povodom Svjetskog dana djeteta i do danas se nižu radionice sa različitom tematikom: “Knjiga je trajanje”, “Rastimo uz knjigu”, “Most od riječi”, “Buket ljubavi”, itd… Za sve to vrijeme zaposleni u ovoj ustanovi stvarali su čitalačke navike kod djece, razvijali im ljubav prema knjizi i umijeće čitanja...

■ LITERARNA SEKCISlijede tri autorke, Džejn Ostin (“Gordost i predsrasude”), Emili Bronte (“Orkanski visovi”) i Šarlot Bronte (“Džejn Ejr”). Na listi se našao i Čarls Dikens, s nekoliko svojih knjiga, od kojih je najčitanija (13. mjesto) “Božićna priča”. S druge strane, “Zločin i kazna” ruskog klasika Fjodora Mihajloviča Dostojevskog na 22. je mjestu, “Rat i mir” Lava Tolstoja na 28., a “Ana Karenjina” na 38. Od ostalih poznatih klasika najpopularniji je “Moby Dik” Hermana Melvila na visokom devetom mjestu, zatim “Skarletno slovo”, Natanijela Hotorna, na 10. mjestu, te “Guliverova putovanja” Džonatana Svifta na 11. mjestu. Najnoviji naslov među stotinu najčitanijih knjiga širom svijeta je “Da Vinčijev kod” Dena Brauna iz 2003. na 88. mjestu. M.Rog.

JA VJETAR U LEĐA MLADIM PISCIMA

„Ovo je već sedma godina kako održavamo edukativnokreativne radionice na dječjem odjeljenju u čitaonici koja je namijenjena djeci i to radimo u saradnji sa školama. Radionica je uvijek vezana za određeni datum, pa tako imafoto: Dejan Lopičić

Organizacija Online Computer Library Center (OCLC), sa sjedištem u Ohaju, objavila je listu 100 najčitanijih knjiga, a podaci su prikupljeni u više od 18.000 knjižara širom svijeta, i očekivano, klasici su još neprikosnoveni među čitalačkom publikom. Tako se na prvom mjestu našao borac protiv vjetrenjača, vitez od Manče, “Don Kihot”, čiju je sudbinu davne 1605. ispisao španski pisac Migel de Servantes. Slijede “Alisa u Zemlji čudesa” Luisa Kerola, potom dva djela Marka Tvena, “Pustolovine Haklberija Fina” iz 1884. te “Pustolovine Toma Sojera” iz 1876. Na petom mjestu najčitanijih, prema popisu OCLC-a, našla se još jedna pustolovina, ovaj put škotskog književnika Roberta Luisa Stivensona, “Ostrvo s blagom” iz 1883.

Sa predstavljanja zbornika

OVE RADIONICE, NA NAŠE VELIKO ZADOVOLJSTVO, OD POČETKA ODUŠEVLJAVAJU DJECU, I KADA SMO UVIDJELI DA IMA PUNO TALENTOVANE DJECE, KOJA VOLE DA RADE I JAKO LIJEPO PIŠU, MI KAO USTANOVA, ODLUČILI SMO DA IM BUDEMO VJETAR U LEĐA I OSNOVALI SMO LITERARNU SEKCIJU mo Dan evropskih jezika, Dan maternjeg jezika, Svjetski dan knjige, Svjetski dan knjige za djecu, Dan bajki i sl, a u zavisnosti od teme biramo uzrast djece...Ove radionice, na naše veliko zadovoljstvo, od početka oduševljavaju djecu, i kada smo uvidjeli da ima puno talentovane djece, koja vole da rade i jako lijepo pišu, mi kao ustanova, odlučili smo da im budemo vjetar u leđa i osnovali smo literarnu sekciju“, pojašnjava Dnevnim novinama bibliotekarka Vjera Popović. Prva LATICA je bila organizovana u saradnji sa gradskim osnovnim školama u Podgorici, izlazi jednom godišnje, dok je literarna sekcija, sa koje se sakupljaju radovi, svakog petka, a negdje u novembru već počinju pripreme za sastavljanje zbornika. A kako ističe Mirjana Žiha, djeca znaju da sve što ih okružuje može da bude inspiracija za priču ili pjesmu.

27 I ZBORNIK LITERATA BIBLIOTEKE ª RADOSAV LJUMOVIĆº PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

KULTURA

NOSTI, MALO MAŠTE I RIČA ZAPOČINJU ŽIVOT ■ PRAVA GOZBA OD RIJEČI

“Naši mladi pisci pišu o različitim temama, zavičaju, ljubavi, životu, prijateljstvu, snovima, nepravdi… Dovoljno je zrno stvarnosti, malo mašte i pjesma ili priča započinju život“, kaže Žiha, i dodaje da osim što dijele ljubav prema knjizi svi učesnici literarne sekcije se jako lijepo druže i uče jedni od drugih. A večeri poput ove im i te kako znače. “Moram da istaknem da puno učimo od djece, pa djeca od nas. Puno njih vole da pišu i mnogo im ovo znači. Naša djeca su u okviru ove četvrte književne večeri koju priređujemo, a treće Latice, napravila pravu gozbu od riječi. Puno im znači da vide da je njihov rad objavljen, a sve to proprate i njihovi drugari, roditelji, profesori... Ako makar troje djece nastavi da piše i ovo im bude buduće zanimanje – bićemo srećni... Mi smo samo karika i povezujemo bisere, i kao što kaže Dostojevski ’jedino djeca mogu da spašavaju svijet’“, zaključuje ona. Članove literarne sekcije Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ izlagali su svoje radove uz muzičku pratnju učenika Osnovne škole „Milorad Musa Burzan“ i Muzičke škole „Vasa Pavić“.

DJECA MOGU DA SPASU SVIJET Ako makar troje djece nastavi da piše i ovo im bude buduće zanimanje – bićemo srećni...Mi smo samo karika i povezujemo bisere, i kao što kaže Dostojevski “jedino djeca mogu da spašavaju svijet”

JOVANA KRPOVIĆ

Učenica IX razreda OŠ “Sutjeska” i ujedno jedna od voditeljki programa Jovana Krpović u okviru LATICE predstavila je nekoliko pjesama i priča kao što su “Putovanje”, Podgorica, “Dom sjenki”... a DN je kazala da je izdavanje zbornika veliki korak za sve članove mladih literata. “Ljubav prema pisanju je nešto što se razvija, što mora da se njeguje, i na čemu mora da se radi. Zahvalna sam što sam danas ovdje gdje sam i mislim da smo svi daleko dogurali. Ovo je veliki korak za nas”, potvrdila je ona.

SOFIA RAŽNATOVIĆ Sofia Ražnatović pohađa VI razred OŠ “Maksim Gorki” i prvi put je prisustvovala književnoj večeri ovog tipa. “Tekst kojim sam se predstavila u Latici zove se ’Žbun uspomena’ i govori o žbunu koji se nalazi u mojoj glavi. Mnogo sam ponosna i srećna što sam ovdje. Počela sam pretprošle godine, napisala sam nekoliko radova, a izašao je onaj koji se meni najviše dopada”, otkrila nam je Sofia.

EMINA BIBULJICA I učenica VII razreda OŠ “Maksim Gorki” Emina Bibuljica nam je rekla da osim što uživa u čitanju, najviše voli da piše i stvara nova djela. “U Zborniku su izašle pjesme, ‘Nemoj nikad da voliš kao ja’, ‘Jedne ljetnje noći’, ‘Oktobar’ i ‘Podgorici s ljubavlju’. Volim da čitam druge radove i pronalazim sebe u njihovim... Ovdje se družimo, stvaramo i to nas čini srećnim”, kroz osmijeh objašnjava djevojčica.

Drugi pišu

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

zemlja koju je 90-ih razorio građanski rat d

uanda je država u jezerskoj regiji centralne Afrike i bez izlaza na more. Premda se radi o maloj državi, razorenoj ratom i masakrima, u njoj počinje priča o izvanrednom uspjehu i fascinantnom ekonomskom modelu. Ruanda, koja se godinama utapala u močvari rata, koji je uništavao sve pred sobom, stresla je prašinu sa sebe i ustala ispod ruševina. Inspirisana putevima kojima su kročili veliki počela je ostvarivati i nizati uspjehe u samo nekoliko godina. Prije nekoliko dana ova zemlja je svoj uspjeh krunisala lansiranjem prvog satelita u orbitu u sklopu projekta povezivanja škola i urbanih područja s besplatnim internetom i prelaza na optičke kablovske mreže, koji je iznosio više od dvije milijarde dolara. U periodu od 1993. do 1995. godine Ruanda je postala žrtva građanskog rata između etničke većine Hutu, koja čini više od 80 odsto stanovnika, i ostatka stanovništva koje predstavlja pleme Tutsi.

■ Milion žrtava genocida

Na samom početku rata prednost je imala većina. Međutim, Paul Kagame, ime koje će istorija pamtiti, organizovao je redove Ruandskog patriotskog fronta izvan države. Poveo je osvetnički rat i 1995. godine uspio da okupira glavni grad Kigali. Broj žrtava genocida iznosio je blizu milion, od oko jedanaest miliona stanovnika u to vrijeme, a više od dva miliona Hutua bili su primorani da pobjegnu u susjedni Zair, zbog straha od odmazde, dok

Kigali, glavni grad Ruande

je u zatvore smješteno više od 120.000 optuženih za genocid. Nakon tog rata Ruandski patriotski front uspio je da preuzme kontrolu nad državom, a Kagame je imenovan na funkciju zamjenika predsjednika Pasteura Bizimungua. Međutim, država se gušila u haosu pet godina nakon rata, a vlada nije uspijevala da pronađe rješenje za problem. Zemlja je prolazila kroz najgore periode na socijalnom, ekonomskom i političkom polju, a izgledi Bizimungue i njegove vlade nisu se činili baš najboljim. Stoga se on povukao sa vlasti i 2000. godine je predao u ruke svog zamjenika Kagamea. Dolaskom na vlast, Kagame je postavio dva jasna cilja - prvo, da

Procvat r genocida d

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

Drugi pišu

danas je najbrže rastuća ekonomija afrike

ruande: od do svemira

ujedini narod; drugo, da izvuče zemlju iz siromaštva. Predsjednik je pristupio realizaciji ovog plana s više područja, posvećujući prvenstveno pažnju pomirenju u društvu, usvajanju novog ustava, koji zabranjuje upotrebu naziva Hutu i Tutsi, te korištenje bilo kakvog etničkog diskursa. Različiti planovi vlade uspjeli su da dovedu do pomirenja među članovima zajednice. Izbjeglice su se vratile svojim domovima i uspostavljeni su lokalni sudovi kako bi se vratila prava i uklonile nepravde.

tore iz cijelog svijeta”, izjavio je Nikza ranije za Až Džaziru. Vlada je primijenila koncept “jednog prozora” (Single window) za investicije, i dok ulagači u brojnim državama moraju sedmicama ili mjesecima da čekaju da dođu do dozvola za ulaganje, ovdje je priča sasvim drugačija. Investitori mogu sve pravne postupke završiti na jednom mjestu i mogu osnovati kompaniju za dan ili za nekoliko sati.

■ EnErgija

Ekonomija Ruande postala je najbrže rastuća u Africi u posljednjih nekoliko godina. Između 2000. i 2015. godine njena ekonomija je ostvarila rast BDP-a za devet odsto godišnje i postala je jedna od najvažnijih destinacija za investitore i turiste širom svijeta. Stopa siromaštva je pala sa 60 na 39 posto, a stopa nepismenosti sa 50 na 25 posto. Prema afričkim izvještajima, Ruanda je doživjela najveći ekonomski razvoj u svijetu od 2005. godine, a BDP je porastao na oko 8,5 milijardi dolara u 2016. godini, dok je u 2005. godini iznosio 2,6 milijardi dolara. Ova zemlja je postala prva turistička destinacija u centralnoj Africi. Glavni grad Kigali je jedan od najbezbjednijih gradova na cijelom kontinentu i ima status jednog od najčistijih i najljepših afričkih gradova. Prihodi od turizma u 2016. godini iznosili su više od 400 miliona dolara. Kao vrhunac postignuća, Ruanda je 27. februara lansirala u orbitu svoj prvi komunikacioni satelit iz svemirskog centra u Kuruu, u Francuskoj Gvajani, u okviru razvoja obrazovnog sistema. Ova država je u kratkom vremenskom roku uspjela da smanji nepismenost i postane jedna od zemalja s najmanjom stopom nepismenosti na kontinentu. “Satelit će pomoći da se međusobno povežu udaljene zajednice”, prenijeli su mediji izjavu Paule Ingabire, ruandske ministarke za komunikacije i inovacije. “Ulaganje u svemirsku tehnologiju dio je našeg glavnog zadatka premošćivanja digitalnog jaza pružanjem jednakih digitalnih mogućnosti za ruralne i udaljene zajednice”, rekla je ona. Al Džazira Balkans

usmjErEna na Ekonomiju

Uz ostvarivanje napretka u društvenim pitanjima, vlada je energiju usmjerila na razvoj i unaprjeđenje ekonomije. Eksperti i stručnjaci su ponudili studije koje su pretočene u ekonomsku “Viziju 2020”, koja obuhvata 22 cilja u različitim oblastima. Ovi ciljevi su uspjeli da ostvare čudo, pa se tako bruto domaći proizvod - BDP po stanovniku u 2015. godini povećao za 30 puta u odnosu na prethodnih 20 godina. Ekonomski stručnjak iz Ruande Klit Nikza u svemu tome ne vidi nikakvo čudo. “Da bi se stvorila uspješna država, ne treba da iznova izmišljate točak, nego je dovoljno da iskoristite iskustva drugih”, kaže on. Stopa siromaštva je pala sa 60 na 39 odsto, a stopa nepismenosti sa 50 na 25 odsto. U tom smislu vlada ove zemlje je poslala brojne odbore u druge zemlje kako bi iskoristili njihova iskustva. “Ako možete da napravite aerodrom koji funkcioniše bez korupcije i mita, pružite brzu internet uslugu u zemlji, osigurate jednostavne procedure investiranja i imate omladinu koja govori engleski jezik, onda ćete dobiti efikasnu državu i privući ćete kompanije i investi-

120 hiljada optuženih za genocid smješteno je u zatvore tokom građanskog rata u ruandi

■ Prvi komunikacioni satElit

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MARTOVSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

kuvar

OBOGATITE vAšE JELO SJAJNIM POvRĆEM

Šargarepa - zdrava, slatka i pikantna Šargarepa može da bude i osnova glavnog jela, ali i ukusni dodatak drugim namirnicama. Probajte: prilog sa đumbirom, zapečene sireve u povrću...

Prilog sa đumbirom Potrebno je: 2 kg pečene šargarepe, komad đumbira veličine palca, po 2 kašike maslinovog ulja i jabukovog sirćeta, so, biber, tucana ljuta paprika. Šargarepu i đumbir ogulite, operite i stavite u tepsiju. Prelijte sve maslinovim uljem, poprskajte jabukovim sirćetom, posolite, pobiberite i po želji pospite tucanom ljutom paprikom. Ako ne volite ljuto, možete da smanjite količinu đumbira i izostavite papriku. Tepsiju stavite u rernu na 200 stepeni i pecite oko 30 minuta,

odnosno dok šargarepa ne porumeni. Zapečeni sirevi u povrću Potrebno je: manji crni luk, čen bijelog luka, tikvica, 2 krompira, 2 šargarepe, nekoliko maslina, mocarela i feta sir, ulje, so, biber. Operite i očistite krompir i šargarepu, isjeckajte ih na kockice i skuvajte do pola. U odgovarajućoj posudi na ulju propržite isjeckan luk, pa dodajte ocijeđen krompir i šargarepu, kao i ostalo povrće isječeno na kockice. Sve lagano miješajte da se ne raspadne. Kada se ujednači, stavite u rernu i peci-

te desetak minuta na 220 stepeni. Pred kraj, preko povrća rasporedite sireve i vratite u rernu da se sa povrćem sjedine i zapeku. Aromatična kisjela čorba Potrebno je: 500 g jagnjećeg ili nekog drugog mesa, crni luk, 2-3 šargarepe, po korijen peršuna i paštrnaka, veći krompir, šolja graška, so, biber, vezica peršunovog lista, malo soka od limuna, kisela pavlaka. Isijecite crni luk na kockice i kratko ga propržite na malo ulja. Kada dobije staklast izgled, dodajte jagnjetinu isjeckanu na koc-

kice. Birajte malo “prošarano” meso, odnosno ono od plećke ili vrata. Kada meso porumeni sa svih strana dodajte i ostalo povrće isječeno na kockice, pa sve nalijte sa 2 l vode. Ako volite gušću čorbu sipajte manje vode, pa posolite i pobiberite. Poklopite lonac, smanjite temperaturu i kuvajte na tihoj vatri oko pola sata, odnosno dok se meso ne skuva. Desetak minuta prije kraja kuvanja možete da dodate i šaku pirinča, ovsenih ili raženih pahuljica. Na samom kraju, prije posluživanja, dodajte

isjeckanu vezicu peršuna. U tanjiru čorbu zakisjelite limunom ili pavlakom. Zlatnožuti pire Potrebno je: 600 g krompira, 400 g šargarepe, 2-3 čena bijelog luka, 100 ml ulja, so, biber. Skuvajte krompir i šargarepu u slanoj vodi, a potom ih zajedno izgnječite. Na ulju propržite krupno isječeni bijeli luk, vodeći računa da ne zagori. Kada je gotov, izvadite ga, a ulje sipajte u pire. Ako je potrebno, dodajte još ulja, pa sve dobro promiješajte da se sjedini. Na kraju posolite i pobiberite. (Novosti.rs)

ZABAVA

NOVO RUHO ZADOVOLJILO PUBLIKU

D-moll i “Heaven” sada zvuče mnogo kvalitetnije Konačna verzija numere “Heaven”, koju su članovi Dmolla, crnogorski predstavnici na Eurosongu, pod okriljem spota, premijerno objavili minule subote, znatno je naprednija i kvalitetnija u odnosu na izdanje sa Montevizije, utisak je i domaće i inostrane publike, ako je suditi po prvim komentarima na društvenim mrežama i Jutjubu. Podsjetimo, članovi benda objasnili su da je kompozicija prearanžirana, kao i da sada zvuči dosta emotivnije, snažnije i ritmičnije, a upravo to potenciraju i komentatori.

“’Revamp’ (unaprijeđena) verzija je mnogo bolja od prve, nisam vjerovao da mogu postići ovako dobar napredak”, poručuje jedan od pozitivno iznenađenih slušalaca. Kada je riječ o vizuelnom dijelu, osim rola članova benda, koji čine Tamara Vujačić, Mirela Ljumić, Emel Franca, Željko Vukčević, Ivana Obradović i Rizo Feratović, najviše komplimenata dobili su violinista Vili Ferdinandi i mali polaznici škole pjevanja D-moll. Spot su režirali Miodrag Marković i Gojko Berkuljan. D.B.

Sa snimanja spota

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

TAMARA TODEVSKA, ADUT SJEVERNE MAKEDONIJE, ZA DN O EUROSONGU:

DOVOLJNO SAM DOBRA DA PREKRŠIM SVA PRAVILA

⌦ Danilo Brajković

d učesnika Eurosonga sa prostora bivše Jugoslavije, Sjeverna Makedonija posljednja je objavila numeru i to prethodnog petka. Pjesma “Proud” Tamare Todevske, ocjenjuju kritičari, i sa muzičkog i sa tekstualnog aspekta jedna je od najboljih koje je region posljednjih godina poslao na Eurosong.

ŠERIFOVIĆ ODALA POČAST DAMAMA

NOVAC OD KONCERTA ZA OBOLJELE OD KANCERA

Sa koncerta u Sava centru Pjevačica Marija Šerifović tokom karijere je mnogo puta potvrdila raskošnu vokalnu klasu na sceni, a krajem minule nedjelje pokazala je i Srbiji i ostatku regiona, a naročito kolegama sa javne scene, kako se postaje uzor. Naime, Šerifović je održala prvi martovski koncert serijala “Druga strana ploče”, u beogradskom Sava centru, baš na Dan žena - očekivano, nije izostala kvalitetna muzička noć, ali snažnije od bilo kog hita odjeknula je Marijina

čestitka onima koji se svakog dana bore za život. “Dugo sam razmišljala šta da poklonim ženama za 8. mart. Odlučila sam da se odreknem cjelokupnog honorara od koncerta 8. marta za sve žene koje se bore sa kancerom dojke”, saopštila je Šerifović. Pred Marijom su, u okviru pomenutog serijala, još tri koncerta na istom mjestu. Večerašnji i sjutrašnji su rasprodati, a zavjesu će spustiti 25. marta. D.B.

Makedonska pjevačica Tamara Todevska jedna je od rijetkih koja se može pohvaliti da je već tri puta učestvovala na Eurosongu - 2004. bila je prateći vokal Tošetu Proeskom, 10 godina kasnije i sestri Tijani Dapčević, a 2008. nastupila je kao dio trija: Tamara, Vrčak & Adrijan, pa će tako predstojeći Eurosong u Izraelu, zahvaljujući povjerenju koje joj je ukazao makedonski nacionalni emiter MKRTV, biti njeno prvo i najvažnije solo iskustvo. Poziv iz domovine, iskreno će Todevska za Dnevne novine, veoma ju je obradovao, a čim je potvrdno odgovorila, prije negoli je i pomislila na izradu pjesme - uhvatila se ukoštac sa motivacionim izazovom. “Mnogo se radujem što ću ponovo biti na Eurosongu. Kao mala, sanjala sam da jednog dana i ja nastupam. Sjećam se da sam gledala pobjedu Karole Hegkvist 1991. i pomislila da bih voljela da budem kao ona. Počastvovana sam što sam dio takmičenja, jer mi je svaki od prethodnih nastupa donio mnogo div-

nih trenutaka i uspomena za pamćenje, a na neki način su uticali i na mene - kao ličnost i kao umjetnika. Kada sam dobila poziv, pored entuzijastičnog i presrećnog potvrdnog odgovora, prva stvar koja mi je pala na pamet bilo je pitanje - koji bi bio cilj mog nastupa i šta je to što želim da prenesem i podijelim sa svijetom? Za mene odlazak na Eurosong nikada nije značio obavezan ulazak u finale, u prvih 10 ili čak pobjedu. Eurosong je mnogo više od tih brojki. Za mene, on predstav-

Fotografija kao zaštitni znak kampanje

lja prihvatanje različitosti, odbacivanje nekih (nebitnih) pravila. Treba biti ponosan na to ko si, baš onakav kakav jesi. To je jedno veče u godini kada cio kontinent proslavlja hrabrost i individualnost. To je mjesto gdje biti drugačiji znači - biti ponosan”, aludira Todevska na engleski naziv njene pjesme “Proud”, čiji su stihovi djelo Koste Petrova i Sanje Popovske, dok su je komponovali Darko Dimitrov, Lazar Cvetkoski i Robert Bilbilov.

■ BUDI ONO ŠTO ŽELIŠ Upravo je pomenuta ekipa zablistala - poslije premijere numere i spota, pozitivni komentari preplavili su društvene mreže. Jedni tvrde da su dostigli vrhunac kompozitorske zrelosti i izvukli najbolje iz Tamare, drugi dodaju da je Makedonija konačno krenula pravim putem, poslavši u svijet poruku sa integritetom. Uz značajan broj pregleda i kritike inostrane publike - svi su saglasni da je jedna od boljih koje je region iznjedrio posljednjih godina. A za sve te pohvale, emotivno će Todevska, zaslužna je njena kćerka Hana, jedna od onih kojoj je posvetila pjesmu. Zaslužni su i oni koji su je potcjenjivali. “Otpjevaću pjesmu posvećenu kćerki, za sve one kojima su bar jednom u životu rekli da

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

ZABAVA

25. IZDANJE CRNOGORSKE NEDJELJE MODE OD 14. DO 19. APRILA

Proljeće u znaku Bobar, Pejović, Rakočević... Sa prethodnog izdanja Crnogorske nedjelje mode

Todevska pognu glavu, ćute i trpe neka bespotrebna pravila, samo da bi se ispoštovalo tuđe - ‘normalno’. Voljela bih da moja pjesma i nastup inspirišu ljude da vjeruju u sopstvenu veličinu, da prihvate sebe onakve kakvi jesu, a ne da se ponašaju kako okolina očekuje od njih. Cijelog života mi se dešavalo da mi govore kako nisam dovoljno ženstvena, dovoljno dobra, da hodam i ponašam se kao muško i tome slično. ‘Daj, spusti se malo na zemlju, nikog ne zanima šta ti stvarno misliš, samo obuci nešto seksi i to je - to’. Shvatali su me kao izgubljenu djevojku, koja ne zna šta hoće i kako treba da živi. U glavama drugih, ti si samo žensko ili muško i treba da se ponašaš onako kako su oni zamislili. Danas, gledajući kćerku, želja mi je da odrasta u svijetu u kom je ljudi neće osuđivati, govoriti joj kako treba da se ponaša, kreće i smješka. Želim da bude ono što ona poželi i, što mi je najvažnije, da bude ponosna na sebe. To je najmanje što ja, kao majka, mogu da uradim za nju”, nastavlja Todevska i ponavlja da joj je fenomenalna ekipa saradnika omogućila da sve to pretoči u muziku.

■ SUŠTINSKO

SAVRŠENSTVO

“Sigurna sam da će naša poruka dotaći srca svih gledalaca i pomoći im da pronađu do-

voljno samopouzdanja i kreiraju svoja pravila, umjesto da prate ona koja nam društvo postavlja i predstavlja kao normalna. Zaista je veoma važno biti ponosan na sebe i sve svoje vrline (pa čak i mane, jer ih svi imamo). Na kraju se svakako dođe do zaključka da smo svi savršeni baš onakvi kakvi (suštinski) jesmo. Moj cilj je da 16. maja prekršim sva pravila i da, makar na jedno veče u toku godine, pokažem svijetu da sam ponosna i uvijek jača od gorepomenutih izjava”, odlučna je Todevska. Sve to učiniće na engleskom, kako bi što snažnije odjeknulo. “Moj tim i ja smo odlučili da je bolja opcija da otpjevam na engleskom. Tačno je da muzika sama po sebi govori hiljadu jezika, ali ovo je pjesma sa izuzetno jakom i važnom porukom i želja nam je da je prenesemo što većem broju ljudi, tako da je engleski najbolji izbor”, ubijeđena je pjevačica. Spot je režirao Čedo Popovski, a osim pjevačice i njene kćerke, pojavljuje se, između ostalih, i sestra Tijana. Ima li šanse da ih zajedno vidimo na bini u Tel Avivu? “Sestra je oduvijek bila tu za mene, da me podrži i savjetuje. Veoma sam ponosna na nju i na sve što je postigla dosada. Još nismo odlučili da li će mi se pridružiti na bini, ali ona će svakako biti sa mnom u Izraelu”, zaključuje Todevska.

Crnogorska nedjelja mode, pod zvaničnim nazivom Renault Fashion Week Montenegro, na programu je od 14. do 19. aprila - svečano otvaranje je u Luštica Bay marini u Tivtu, dok će Imanje knjaz ugostiti preostale tri večeri, saopštili su iz Modne komore Crne Gore, koja organizuje 25. izdanje prestižne modne manifestacije, uz napomenu da goste očekuje bogat program. “Renault Fashion Week Montenegro predstaviće publici najnovije kolekcije Marine Banović-Džuver, Nataše Pejović, Sanje Bobar, Nade Pavlović, Lidije Burić,

Fantasia di Yeya i brendova Mali princ, Sarabanda, I&I, a u Crnu Goru donijeće i aktuelne linije Verice Rakočević, Igora Todorovića, Marije Šabić, Atalier Simone, Lydia of Denmark i turske modne kuće Joy Miss i Botany Rusija. Na svečanom otvaranju predstaviće se svi učesnici manifestacije, i to sa po dva mode-

Najavni plakat

la iz najnovijih kolekcija”, navodi se u saopštenju. Zaštitno lice manifestacije je svjetski super-model Marija Vujović-Vukčević, direktorica modne agencije Models INC Elite Model Look Montenegro. “Na ovaj način, Marija doprinosi promociji crnogorske modne scene i Nedjelje mode, kao neko sa ogromnim iskustvom i uticajem na svjetskoj modnoj sceni. Njena modna agencija ima ekskluzivno pravo za našu zemlju, a u okviru Nedjelje mode Marija će organizovati kasting za nova lice agencije”, zaključuju organizatori. D.B.

IZJAVA DANA

IVAN DEČAK: Od publike možeš naučiti mnogo, kritike koje nam šalju u inbox mogu biti jako konstruktivne i dati dodatnu inspiraciju. I noga u guzicu ponekad je korak naprijed.

KUVAR

HRANLJIVO

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

Brokoli pun zdravlja

Brokoli je namirnica sa dosta važnih sastojaka, a može se spremiti na različite načine. Preporučujemo da probate: zapečen u tri sira, ukusan mirišljavi omlet, dinstan sa pečurkama ili pohovan u pivu. Zapečen u tri sira Potrebno je: 400 g brokolija, 150 g sira, 200 g kačkavalja, 400 g tečne pavlake, 100 g topljenog sira, biber. U posudu stavite pavlaku i dodajte šolju vode. Potom dodajte izrendani kačkavalj, topljeni i izmrvljeni sir. Sve promiješajte i pobiberite. Operite brokoli i iskidajte ga na cvjetiće, pa stavite u ključalu vodu minut do dva da omekšaju. Izvadite ih, stavite u đevđir i operite tekućom vodom, a

najbolje bi bilo da ih stavite u posudu sa ledom. Tako će sačuvati lijepu zelenu boju. Potom ih prebacite u pleh, odozgo prelijte smjesom od pavlake i sira, pa pecite u rerni na 180 stepeni 20-30 minuta. Kad se sirevi rastope i boja postane zlatna, brokoli servirajte sa mesom. Ukusan mirišljavi omlet Potrebno je: 1/2 pakovanja zamrznutog brokolija, 4-5 jaja, 100 g kravljeg sira, 20 g putera, prstohvat univerzalnog začina, biber, ulje. Stavite maslac sa malo ulja u tiganj, pa u njemu dinstajte brokoli oko 5 minuta. Ako je potrebno sipajte malo vode. Pospite univerzalnim začinom, pa dodajte izmrvljen sir. Kratko sve proprži-

te pa u to razbijte jaja i brzo miješajte. Po želji pobiberite, a možete i da napraviti jaja na oko, bez miješanja. Ukusan i mirišljavi omlet služite topao. Dinstan sa pečurkama Potrebno je: kesa zamrznutog brokolija, 300 g pečuraka, kašičica univerzalnog začina, 20 g putera, biber, so. Operite dobro brokoli pa ga odvojte na cvjetiće. Očistite i operite pečurke i isijecite ih na krupnije komade. U duboki tiganj stavite pečurke, brokoli i puter, sipajte šoljicu vode i maslac, poklopite i ostavite da se dinsta. Pred kraj pospite univerzalnim začinom, posolite, promiješajte, a zatim pobiberite po želji. Servirajte toplo.

Pohovan u pivu Potrebno je: 800 g brokolija, 2 šolje kukuruznog brašna, 2 jajeta, šolja maslinovog ulja, so po ukusu, po prstohvat mljevenog bibera i aleve paprike, šolja piva. Operite brokoli, isijecite na cvjetiće, stavite u kipuću vodu 4-5 minuta, a potom izvadite i operite hladnom vodom. Ostavite da se iscijedi od tečnosti, a u međuvremenu pripremite smjesu za pohovanje. Sjedinite i dobro promiješajte jaja, brašno, pivo i začine. Potopite iscijeđen brokoli u smjesu za pohovanje, a zatim pržite na jako zagrijanoj masnoći, dok ne dobije zlatnu koricu. Ostavite ga da se od suvišne masnoće iscijedi na papirnom ubrusu, a zatim služite. (Novosti.rs)

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

KUVAR

Spanać je izvor vitamina C i E, betakarotena, mangana, cinka i selena

Spanać na tanjiru Mnogi su zavoljeli spanać zahvaljujući Mornaru Popaju, neustrašivom crtanom junaku koji je obilježio djetinjstvo mnogih generacija. Ova namirnica trebalo bi češće da se nađe u našem jelovniku jer je izvor zdravlja. Spanać je izuzetno bogat proteinima, folnom kisjelinom, magnezijumom, vitaminima, kalcijumom, kalijumom, fosforom, gvožđem, zbog čega se posebno preporučuje anemičnim osobama. Samo 180 grama kuvanog spanaća sadrži više od 1.000 procenata preporučene dnevne količine vitamina K i 377 odsto vitamina A. Ova vrsta povrća takođe obiluje flavonoidima i karotenoidima

koji imaju protivupalno i antioksidantno dejstvo. Spanać je izvor vitamina C i E, betakarotena, mangana, cinka i selena. Svakodnevno konzumiranje ovog povrća preporučuje se osobama oboljelim od osteoporoze, a zbog kalijuma i ženama koje ulaze u menopauzu. Spanać podstiče probavu i sprečava zatvor, pomaže pri mršavljenju, pozitivno utiče na nivo šećera u krvi i poboljšava funkciju mozga. Zbog bogatih sastojaka, najbolje je da ga jedete u sirovom stanju kao dodatak salatama ili ga samo kratko kuvajte. Jedno od najvažnijih pravila jeste da se već pripremljeni spanać naknadno ne podgrijava.

Jedno od najvažnijih pravila jeste da se već pripremljeni spanać naknadno ne podgrijava

KNEDLE, BAKLAVA, PITE

KUVAR

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

Neodoljive poslastice Voćne knedle Pita sa smokvama Potrebno je: 2 bjelanca, Potrebno je za tijesto: 600 malo soli, 50 g griza, 2 kašig oštrog brašna, 2 jajeta, praLješnik sadrži i vitamine šak za pecivo, 2 kašike šećeke mekog kukuruznog braša i e koji su dobri za nje- ra, prstohvat soli, 300 g putena, 50 g integralnog brašna, kašičica cimeta, 150 g negu kose i kože, dok je vi- ra ili margarina. Za fil: med, masnog kravljeg sira, 4 kag mljevenog rogača, džem tamin e izuzetno dobar 100 šike meda, kašika margariod smokava, desetak suvih ili za krvne sudove i pored svježih smokava. na, malo rendane limunove kore, 2-3 kašike griza, 2 kašitoga čuva srce Umijesite testo od braške margarina, kašičica ulja, na, putera, šećera, soli, jaja i 500 g smrznutog voća (višpraška za pecivo. Jaje dodajnja, malina, ribizla), kašika te i umijesite tek kad se brašgustina, 1 dl vode, med. du. Time premažite svaku ko- no i puter mrvičasto sjedine. Med i margarin malo oto- ru, pa odozgo pospite jedanput Oblikujte kuglu, zamotajte je pite, a bjelanca umutite sa lješnicima, drugu koru badeu celofan i stavite u frižider prstohvatom soli. Pomiješaj- mima, treću orasima, i tako na pola sata. Kad izvadite tite suve sastojke, pa dodajte redom sve dok ne potrošite jesto, dvije trećine istanjite med, margarin i sir, na kraju, materijal. Potom baklavu isi- oklagijom i stavite na radumućena bjelanca. Izmije- jecite na kockice, a ako vam je nu površinu, a jednu trećinu šajte da se sjedini, pa ostavi- ostalo šerbeta, prelijte je i po- ostavite za vrh pite. Pomijete u frižideru najmanje pola prskajte kisjelom vodom. Pešajte mljeveni rogač sa džemom od smokava i medom, sata. Kašikom vadite knedle i cite na 180-200 stepeni oko pokuvajte ih desetak minuta, u la sata. Na pola pečenja, ukoli- fil ravnomjerno razmažimalo posoljenoj vodi. Isprži- ko je potrebno, pokrijte alufo- te po tijestu, pa pitu pokrijte griz da porumeni, pa u nje- lijom. Dok se peče, pripremite te preostalom jednom trećiga spuštajte kuvane i ocijeđe- preliv od meda, šećera i vode, nom tijesta, na koju ćete nane knedle i lagano ih umije- tako što ćete sve sastojke isto- ređati suve ili svježe smokve. šajte, da se griz ne bi zalije- piti na umjerenoj vatri. Peče- Pecite 20 minuta na 220 stepio. Voće zagrijavajte u šerpi nu, toplu baklavu prepeni. (Novosti.rs) dok se ne otopi, pa pojačaj- lijte šerbetom. te vatru i prokuvajte ga. Čim počne da vri, dodajte vodu sa razmućenim gustinom. Poslije prvog ključanja skinite sa ringle. Po želji možete dodati i šećer. Ako vam se fil učini pregustim dodajte još vode ili soka po izboru. U Potrebno je za tijesto: 300 g brašna, prstohvat posudu u kojoj ćete poslusoli, 100 ml mlake vode, jaje, 50 ml ulja. Za fil: 1 kg žiti desert ređajte knedjabuka, 40 g šećera, 60 g suvog grožđa, 50 g sjeckanih le, pa voće, zatim pospite medom i tako sve dok badema, pola kašičice cimeta, med. Za preliv: 40 g putene utrošite sve sastojke. ra, 50 g prezli. Baklava od badema Pomiješajte sve sastojke za tijesto, zamijesite ga, premažii lješnika te sa kašikom ulja i ostavite da nadođe. Za to vrijeme priprePotrebno je: 500 g kora za baklavu, 200 mite fil - jabuke oljuštite i isjeckajte na kocke, dodajte šećer, g oraha, 200 g lješnisuvo grožđe, sjeckani badem, cimet i med po želji. Tijesto ka, 200 g badema, 450 g stavite na brašnom posutu površinu i rastanjite ga oklameda, 300 g šećera, 125 gijom, premažite rastopljenim puterom i pospite preml vode, 1/2 šoljice za kafu kisjele vode. Za preliv: zlama. Preko rasporedite fil, pa uvijte tijesto u rolat, 300 g meda, 150 g šećera, stavite na pleh prethodno obložen papirom za pe150 ml vode. čenje, i premažite sa dvije kašike mlijeka. PeOrašaste plodove najpricite 50 minuta, na temperaturi od 200 je kratko ispecite, pa zatim svaku vrstu posebno samestepeni. Gotovu štrudlu pospiljite. Na umjerenoj temperate prah šećerom. turi istopite med, šećer i vo-

Štrudla sa jabukam

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

KUVAR

Jezgro ploda lješnika sadrži mnoštvo vitamina i hranljivih materija

38 DN

ENIGMATIKA

SVETOAMEINTERNAGORSKI AMERIČKI GRAD U RIČKA MONAH IZ GLUMAC RUMUNIJI GLUMICA I CIONALNI 14. VIJEKA PJEVAČICA (SKR.)

LIČNA ZAMJENICA

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

PRVO SLOVO AZBUKE

AUTOR: BANE

SUŠITI KOSU FENOM

TEKST U ČIJU ČAST

FOTO UBOD

POSUDA ZA SALATU

FUDBALSKI SAVEZ SRBIJE ČUDAN, OSOBEN

ONAJ KOJI SE INATI

Pokut, Turska

HRVATSKA GLUMICA ERŽIŠNIK KOCKARNICA

ZVUČNA NAPRAVA NA AUTOMOBILU MEDITERANSKA BILJKA, TRATORAK

ŠANAC OZNAKA ZA PROKUPLJE POPIS SVIH DUGOVA DIO NAMJEŠTAJA

INDIRA ODMILJA VRSTA PLESA KOJI NEMA KRAJA

OZNAKA ZA JORDAN

GRAD U VENECUELI ITALIJAN. PJEVAČICA

FRANCUSKI PISAC KAMI FILM ARNOLDA ŠVARCENEGERA GRČKI ISTORIČAR, MIHAIL OBLAST U HRVATSKOJ FOTOGRAFISATI

OZNAKA ZA LITAR TIP OPELOVOG AUTOMOBILA

ZAPAD FRANCUSKI KOMPOZITOR RAVEL

SVEŽANJ ŽITA UREĐAJ ZA REPRODUKOVANJE FILMOVA VELIKA RIJEKA JUŽNE AMERIKE RUDARSKI INSTITUT SIMBOL LUTECIJUMA

MJESTO U MAKEDONIJI

Play sudoku online at:

VRSTA ŠTAMPARSKIH SLOVA

www.sudokukingdom.com

ŠUPLJINE MEKOG TKIVA (ANAT.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BAKARACETAT, OBRLAJTNANT, JEZIVA, OBE, ALAKATI, UTP, NATANIJEL, A, DRINIĆ, KANT, U, TČ, RITER, BALEARI, OHO, LJKI, NEMIRAN, EROTIZACIJA, VOSO, IBER, ĆAJA, TEK, MARS.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

2015-04-16

Medium level

Sudoku puzzle No. 2677 2014-02-10

www.sudokukingdom.com 8 6 1 3 4 9 5 7 2

2 3 1 9

8 6

2 8

2 7

4 8

Lisabon, Portugal

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3108

9Puzzle 5 3 solution: 8 7 2

4 9

7 5 2 1 9 4 6 8 3 Sudoku puzzle No. 2678 2014-02-11 9

Medium level

2015-04-17

8 5

5 3

3 5

2 7 9

7 6

5 4

8 9

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #C162VK

Abode

Abode Abscesses Abscesses Arable Arable Banjo Banjo Blight Blight Bores Cross Bores Epaulets Cross Fiercely Epaulets Frauds Gratuitously Fiercely Guest Frauds Haste Herein Gratuitously Guest

Haste

Insufficiently Herein Inter

Insufficiently Jells

Inter Learn Loping Jells Mania LearnMidday Miserly Loping Morose Mania Peaks Pistols Midday Print Miserly Ripple Rodeo Morose Peaks

Pistols Print Ripple Rodeo Salami Spongy Stain Steal Tales Teeing

Understandings

Salami Varying Spongy Vials Stain Steal Virgins Tales Teeing Tiles Titled Understandings Varying Vials Virgins

Tiles

HOROSKOP OVAN Pred vama je dan tokom koga ćete se boriti između toga da budete pokorni i svima po volji i potrebe da žučno reagujete podstaknuti kritikama koje biste rado uputili drugima.

BIK Primorani ste da sate provedete u krugu ljudi koji vam ne ukazuju poštovanje koje vi mislite da zaslužujete. Njihovo ignorisanje nije zlonamjerno.

BLIZANCI Stavljate ružičaste naočare i dozvoljavate sebi da utonete u carstvo mašte i snova. Pogrešno tumačite ljubaznost jedne osobe - vjerujete da su u pitanju ljubavni signali.

RAK Višak slobodnog vremena vam daje prostora da se u sebi preispitujete da li je put kojim idete baš pravi. Potreba za promjenom ne dolazi zbog realno loše situacije.

VAGA Ako ste u začetku novog projekta, ovaj dan vam može donijeti mogućnost da jednu fazu privedete kraju. Sada pristajete na kompromis i nastavljate dalje.

ŠKORPIJA U vama ozbiljno raste tenzija jer se suočavate s velikim izazovima koje morate da riješite. Odlično funkcionišete pod pritiskom, ali slijedi vam osjetan energetski pad.

STRIJELAC Pažnja je usmjerena na problematičnu situaciju koja se odvija u krugu vaše porodice. Kulminacija stiže tokom popodneva jer će nastupiti prisilne promjene.

JARAC Osjećate da vas neko ugrožava. Pobjeda je moguća uz veliku borbu ukoliko budete dovoljno istrajni. Mnogi će u ovom periodu na poslu osjetiti povećanu tenziju.

Titled

REBUS

Vašim problemima se nazire kraj. To malo žara koji je ostao u vama nakon perioda koji je iza vas, biće dovoljno da se ponovo pokrenete. Iskoristite današnji predah.

DJEVICA Mogući su potezi koji će iz korijena promjeniti vaš profesionalni put. Ukoliko razmišljate o novčanim pozajmicama, najbolje je da odustanete.

Rješenje iz prethodnog broja: Anđeli garava lica

VODOLIJA Tranziti vam donose šansu da svoje ideje, koje su do sada bile neshvaćene, prezentujete na prihvatljiv način i dobijete podršku kolega od kojih ste to najmanje očekivali.

RIBE Partner vas provocira i iskušava. Ako odreagujete previše žustro, može vam u afektu izletjeti nešto što ste željeli da prećutite. Budite odmjereni.

petak,

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 11. 3.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

APARATI/OPREMA

Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 Prodajem 20 000 kvadrata i kucu 70 kvadrata - 29 km od Nikšića. Povoljno! Papiri 1/1. Tel: 067/898 614

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

   20   1  1 

OBAVJEŠTENJE

marketing@dnovine.me

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

LASOPROM d.o.o. Podgorica SVE VRSTE LIMARSKIH RADOVA

OLUCI OPŠIVKE ATIKA OPŠIVKE DIMNJAKA VJETAR LAJSNE KROVOPOKRIVANJE UGRADNJA SENDVIC PANELA

068 574 493 Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Martovski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019 .

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

PONEDJELJAK, 11. 3. 2019.

24. KOLO

LISTA STRIJELACA

9 7 6

Srijeda, 13. mart Budućnost - Petrovac Rudar - Lovćen Iskra - Mornar OFK Titograd - Sutjeska Zeta - Grbalj

Stefan Milošević (ISKRA/ VASLAND BEVEREN)

Miloš Mijić (BUDUĆNOST)

Stefan Đorđević (GRBALJ), Božo Marković (SUTJESKA), Nikola Krstović (ZETA), , Šo Jamamoto (PETROVAC), Aleksandar Vujačić (PETROVAC/ BUDUĆNOST) Igor Ivanović, Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Goran Vujović (LOVĆEN), Vladan Kordić (GRBALJ) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković, Bojan Božović (SUTJESKA), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Radomir Đalović (RUDAR), Driton Camaj (LOVĆEN), Miloš Kalezić, Benjamin Kacić (PETROVAC) Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč (RUDAR), Jovan Vučinić (PETROVAC), Danilo Pešukić (ZETA), Marko Vučić (SUTJESKA), Stefan Milić (BUDUĆNOST) Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić (PETROVAC), Nemanja Nedić (SUTJESKA), Draško Božović, Luka Mirković (BUDUĆNOST), Ivan Vukčević, Aleks Jamoa (ZETA), Marko Pavićević, Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/SUTJESKA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ)

SEMAFOR 23. KOLO

Sutjeska - Iskra 2:0 (Ma. Vučić (pen) 32’, Marušić 87’) Zeta - Budućnost 0:3 (Milić 12’, Vujačić 35’, Mijić 88’) Grbalj - OFK Titograd 1:0 (V. Kordić 6’) Lovćen - Petrovac 1:3 (Camaj 70’ - Kalezić 33’, Jamamoto 81’, Kacić 87’) Mornar - Rudar 0:0

5 4

17 14

golova je postigla Budućnost u uvodna četiri kola proljeća (prosjek: 4,25 po meču), a primila je samo jedan

utakmica (11 u prvenstvu, tri u Kupu) zaredom Sutjeska ne za poraz - “plavo - bijeli” su ostvarili 11 pobjeda (osam u prvenstvu, tri u Kupu) i tri remija (sva tri u prvenstvu)

1. SUTJESKA