Dnevne novine 23-24. mart 2019. by Dnevne Novine

PREMIJER MARKOVIÄ&#x2020; OBIĹ AO NOVE FABRIKE UNIPROMA â&#x2013; 12

INTERVJU: SEKRETAR ZA RAZVOJNE PROJEKTE DEJAN MEDOJEVIÄ&#x2020; â&#x2013; 14 15

INVESTICIJE U KAP Ĺ ANSA ZA CRNU GORU

Prve aplikacije za ekonomsko drĹžavljanstvo oÄ?ekujemo krajem godine

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019. BROJ 2336 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

OPOZICIONE PARTIJE NEZADOVOLJNE SPORAZUMOM KOJI IM JE PONUDIO POKRET ÂŞ ODUPRI SEÂş

MINIMALNA PODRĹ KA SPORAZUMU, SASTANAK BEZ PRISUSTVA FRONTA

RETROVIZOR â&#x2013; 3

Sporazum bez buduÄ&#x2021;nosti

PODGORICA: OBILJEĹ˝EN SVJETSKI DAN VODA

PROJEKTI ZA ODRĹ˝IVO UPRAVLJANJE VODAMA â&#x2013; 24

â&#x2013; 8 9

INTERVJU: ZORAN OSTOJIÄ&#x2020;, NOVINAR, BIVĹ I Ä&#x152;LAN LDP I SRPSKI POSLANIK

Da nije bilo Mila, bili biste srpska pokrajina â&#x2014;? â&#x20AC;&#x153;Ä&#x152;lanstvo Crne Gore u NATO je nepovratan proces, a zavrĹĄetak suÄ&#x2018;enja za pokuĹĄaj terorizma u Podgorici staviÄ&#x2021;e taÄ?ku na fantazije o vraÄ&#x2021;anju Crne Gore u proĹĄlostâ&#x20AC;?

â&#x2013; 5 7

Ä&#x152;IRGIÄ&#x2020;: NOVIM ZAKONOM O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU SMANJIÄ&#x2020;E SE MOGUÄ&#x2020;NOST ZLOUPOTREBE

ZA TRUDNIÄ&#x152;KA BOLOVANJA MINIMUM DVA MJESECA STAĹ˝A KOD ISTOG POSLODAVCA â&#x2013; 20 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

Dovoljno sam ja bio Srbin, sad sam u građanskoj fazi, sa ili bez Dritana...

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

Sramota jedna, ovi mi otimaju biznis i imovinu, a vi hoćete da mi otmete proteste. E, pa neće moći jer sam i vama dao kovertu...

Neka ti priče D.K. Sjedi tamo u London i brljaj po ovima iz vlasti, a nas pušti da preuzmemo vlast pa ćemo viđet što ćemo s tobom...

Dragi Aleksa, ja sam bez dileme Srbin, iako sam predsjednik Crnogorske. Zato i ti moraš jednom da otkriješ što si...

ZAVRŠNE RIJEČI

ADVOKATI ODBRANE TRAŽE OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU Nenasilne proteste prijavljuju lica optuživana za nasilje Grupa „Odupri se 97.000“ kandiduje vrlo interesantne osobe da zakažu, odnosno prijave održavanje protesta što je zakonska obaveza pet dana prije održava● 10 nja skupa.

Davanjem završnih riječi branilaca okrivljenih juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje za pokšaj terorističkog napada na dan izbora 2016. godine. Advokati su bili složni u jednom, da njihovi klijenti nijesu krivi, te da optužnica nije dokazana zbog čega su i tražili oslobađajuću presudu.

DANI FRANKOFONIJE U KOLAŠINU

Francuski konzul bio oduševljen U sklopu Dana frankofonije u Kolašinu u kafeu Napoleon već treću godinu za redom održava se Dan gastronomije. ● 26

● 17

SUBOTA

NEDJELJA

BORIS BAKALOV ZA VN

ARHEOLOZI U NIKŠIĆU

Hipnotisaćemo publiku muzikom kako ne bi posegli za telefonom

Otkrivanje vjekovne tajne tvrđave Onogošt Na tvrđavi Onogošt, poznatijoj među Nikšićanima kao Bedem, počela su arheološka istraživanja koja će precizirati iz kog perioda potiču gradski bedemi, da li iz vremena vladavine Turaka ili iz srednjovjekovnog ili kasnog antičkog perioda.

● 32-33

Pretežno sunčano. Ujutru, na sjeveru, ponegdje magla ili sumaglica. Vjetar mjestimično umjeren, u jutarnjim i noćnim satima na udare ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Podgorica: Pretežno sunčano. Vjetar povremeno umjeren, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 9, najviša dnevna do 23 stepena.

Pretežno sunčano. Ujutru, na sjeveru, ponegdje magla ili sumaglica. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Podgorica: Pretežno sunčano. Vjetar uglavnom slab i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 7, najviša dnevna do 25 stepeni.

Boris Bakalov, vokal i jedan od osnivača srbijanskog pop-rok benda Ničim izazvan, čiji nas koncert očekuje predstojećeg utorka u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” (20 časova, ulaz sedam eura), za VN kaže da energiju njihovog stvaralaštva publika najbolje može osjetiti upravo ●42-43 na nastupima.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

USPJELI DA ODBRANE OBJEKTE

VELIKI POŽAR NA CRKVINAMA

Veliki požar izbio je sinoć na Crkvinama, a kako je za Antenu M kazao komandir Službe zaštite i spašavanja Željko Darmanović, uspjeli su da spriječe da zahvati objekte na Crkvinama. “Požar je zahvatio površinu od nekoliko hektara, nisko rastinje, lišće. Jako brzo gori pošto je veliki vjetar. Nepristupačan je teren. Možemo samo da čekamo i branimo objekte”, kaže on.

Još jedan požar, kako je kazao, je aktivan u kanjonu Morače, takođe na veoma nepristupačnom terenu. “Kroz Moraču se kreće daleko od objekata. Bile su ugrožene kuće danas ali smo spriječili da dođe do njih”, navodi Darmanović. On je rekao da za sada sa svojim ljudstvom uspijevaju da drže sve pod kontrolom, te da će se ukoliko im bude potrebna pomoć, obratiti kolegama.

SKANDIRANJE OVK NIJE PORUKA CRNOJ GORI

Predsjednik Albanske alternative i nosilac zajedničke liste koalicije Albanski forum Nik Đeljošaj gostujući u emisiji “Živa istina” kazao je da su rezultati izbora u Tuzima bili očekivani, te da je zadovoljan zbog toga što su izbori prošli u fer i demokratskoj atmosferi. “Apsolutno garantujem da ta poruka nije ni prema jednom građaninu Crne Gore upućena. Teze takozvanih srpskih struktura što Albance povezuju u takav neki koncept su neosnovane“, kazao je on.Motiv Demokrata je, kako kaže, da podrže AF da smijene DPS, dok koalicija albanskih partija, kako tvrdi on, ima drugačije ciljeve. “Naš motiv je da od Tuzi napravimo opštinu koja će biti primjer u Crnoj Gori pa kasnije i u regionu.Tokom kampanje imao sam stav da Albanski forum i kad bi osvojio 20 mandata ostavio bi prostora za Bošnjačku stranku kao jedinu manjinu značajnu u Tuzima koju bismo integrisali u opštinu”, kazao je Đeljošaj. Opština Tuzi će, kako tvrdi Đeljošaj, biti pravi servis građana. „Sigurno neće biti revanšizma. Osim što imamo profesionalan kadar imamo ljude koji žele srcem da rade“, kazao je on. Upitan da prokomentariše to što na slavlju nakon izbora nije bilo nijedne crnogorske zastave, Đeljošaj je odgovorio da to pitanje nije za njega. „Albancima ne smeta crnogorska zastava niti su ikad pokazali ružan odnos u odnosu na to. Uvažavamo i poštujemo sve državne simbole Crne Gore. Zbog toga ne treba krivit Albance što su u nekom određenom momentu slavili samo sa albanskom zastavom. Crnoj Gori ne treba to da smeta, isto kao što ne treba da joj smeta što u Beranama slave sa srpskom zastavom“, kazao je on. R.P.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

SPORAZUM BEZ BUDUĆNOSTI Novi, vrlo originalan prilog opštoj političkoj teoriji i praksi dao je ovih dana građanin Džemal Perović, definišući ulicu kao instituciju. U razradi ove naučne hipoteze građanin Perović je predložio da na ulici poređa 39 stolica za sve opozicione poslanike, čime bi institucionalizacija ulice bila i materijalizovana. U tako institucionalizovanoj ulici, gdje bi opozicioni poslanici sjedjeli u stolicama, a oko njih stajali građanski aktivisti sa transparentom na kojem piše: Majko, daj mi euro, neutvrđeni broj glasača bi, vjerovatno aklamacijom, izabrao „vladu građanskog jedinstva“, koja bi se sastojala od tri dijela. Od ta tri konstituenta, dva bi bila ravnopravnija od trećeg, kojem bi bilo uskraćeno pravo da bira i da bude biran. Ovaj projekat, kojim se obogaćuje literatura savremenih političkih sistema, uz ustavnopravnu inovaciju institucionalizacije ulice, nazvan je „Sporazum za budućnost“. Sa fus notom da odbjegli biznismen Duško Knežević treba da odj..e sa svojim sugestijama. Ovaj političko - pravni uradak građanina Džemala Perovića zapravo otkriva da se on tek probudio iz višegodišnje političke hibernacije, koja je, izgleda, štetno djelovala na njegovu kognitivnu inteligenciju. Zato mu prevrat izgleda kao „mirna tranzicija vlasti“, a ultimativni bojkot svih državnih institucija, uz smjenu predsjednika države, premijera i kompletne vlade, te specijalnog tužilaštva, kao demokratska tekovina. Infantilno trgovanje sa kapitalnim državotvornim elementima, nezavisnošću i spoljnopolitičkim prioritetima, dodatno pokazuje da je riječ o trećerazrednom političkom diletantu koji je umislio da mu pripada uloga mesije koji će, zajedno sa svojim anonimnim apostolima, jednim potezom ulicu učiniti institucijom, a Crnu Goru obezdržaviti, a sebi i i nekim svojim građanima obezbijediti (makar) trećinu ministarskih fotelja, ako ne i premijersko mjesto. Pročitali su ga i neki opozicionari, pa mu toplo preporučuju da nastavi subotnje šetnje Podgoricom, po mogućnosti i da tamo i zanoće, a neka se mane ćorava posla formiranja uličnih vlada i visoke politike. Drugi bi još da razmisle, a treći da ponovo zajedno prave neki sporazum, bez „građanskih“ ultimatuma. No, i da se svi opozicionari okupe oko „Sporazuma o budućnosti“, ništa od toga bez najjače političke strukture u državi – DPS-a i koalicionih partnera, jer kako reče premijer Marković – „na kraju moraju doći kod nas“. Račun se ne pravi bez krčmara, kaže jedna narodna poslovica. Tako da je „Sporazum o budućnosti“ građanina Džemala Perovića, po svemu sudeći, samo dan - dva nakon predstavljanja javnosti postao - sporazum bez budućnosti. Logično, je li. PS: Opet o onom transparentu: Majko daj mi euro! Prvo pitanje je: Kakav mentalni sklop treba da ima „građanin“ koji nosi ovakav transparent? A drugo: Otkud majci euro?

Obavještenje o katastarskom premjeru zemljišta Opštine Bijelo Polje Radimo zajedno, katastar nepokretnosti za uređeniju Crnu Goru! Obilježi svoje! O B A V J E Š T E NJ E O KATASTARSKOM PREMJERU ZEMLJIŠTA OPŠTINA BIJELO POLJE Na osnovu člana 4. stav 1 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (“Sl.list CG”, br. 029/07, 073/10, 032/11, 040/11, 043/15, 037/17, 037/17 i 017/18) Uprava za nekretnine donijela je Srednjoročni program radova na premjeru i izradi katastra nepokretnosti za period 2015-2020 godina. Cilj Uprave za nekretnine je da u narednom periodu, korak po korak, uspostavi katastar nepokretnosti za cijelu teritoriju Crne Gore. Prema Godišnjem planu rada za 2019. godinu, između ostalog, vršiće se obilježavanje i snimanje dijela opštine Bijelo Polje i to u sljedećim katastarskim opštinama: Dobrakovo, Gubavac, Metanjac, Nedakuse, Njegnjevo, Potkrajci, Rasovo, Resnik, Unevina, Voljevac. Obilježavanje i fotosignalisanje granica posjeda vršiće se u periodu od 15.03.2019 - 10.04.2019. godine. POZIVAMO SVE VLASNIKE KOJI IMAJU NEPOKRETNOST U NAVEDENIM KATASTARSKIM OPŠTINAMA DA IZVRŠE OBILJEŽAVANJE SVOJIH NEPOKRETNOSTI DO 10.04.2019. GODINE. Za obilježavanje nepokretnosti vlasnik je u obavezi da izvrši razgraničenje i fotosignalisanje i raščišćavanje okolnog drveća i rastinja kako bi se obezbjedila potrebna vidljivost signala iz aviona. RAZGRANIČENJE: 1. Prije početka snimanja detalja svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše razgraničenje parcela koje koriste i da granice obilježe trajnim graničnim biljegama. 2. Granice katastarskih parcela pod javnim objektima (putevi, željeznice, parkovi itd.) treba da obilježe (razgraničavaju) oni subjekti koji se o njima staraju (javna, državna ili privatna preduzeća). 3. Granične biljege treba postaviti na svim prelomnim tačkama linije parcele. Biljege moraju biti betonske, ili od prirodnog kamena, ili na prirodnoj stijeni ili metalne. FOTOSIGNALISANJE: 1. Prije snimanja detalja aerofotogrametrijskom metodom, saglasno Zakonu i Projeku, svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše fotosignalisanje graničnih tačaka svojih nepokretnosti (zemljišta i infrastrukturnih objekata). 2. Granične biljege (detaljne tačke) fotosignališu se fotosignalima kvadratnog oblika. Najmanja dozvoljena stranica kvadrata fotosignala je 30cm. Fotosignali moraju biti postavljeni čvrsto, u približno hoizontalan položaj i centar fotosignala se mora nalaziti u vertikali detaljne tačke. (centra granične biljege). 3. Fotosignali moraju biti dobro vidljivi iz vazduha, oštrih ivica i kontrasne boje u odnosu na okolinu. OBILJEŽAVANJE SVOJE NEPOKRETNOSTI POTREBNO JE OBAVITI NAJKASNIJE DO 10.04.2019. GODINE. AEROFOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE PODRUČJA PREMJERA ZAVRŠIĆE SE 11.04.2019. GODINE. PREMA ČLANU 36. ZAKONA O DRŽAVOM PREMJERU I KATASTRU NEPOKRETNOSTI AKO IMALAC NE OBILJEŽI VIDNIM I TRAJNIM BILJEGAMA GRANICE ILI OBILJEŽAVANJE NEPRAVILNO IZVRŠI, ORGAN UPRAVE POSTUPIĆE U SKLADU SA ZAKONOM. Informacije na telefon: 020 444 001 Naručilac: 067 615 594 Uprava za nekretnine 067 256 438 Dragan Kovačević direktor

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: ZORAN OSTOJIĆ, NOVINAR, NEKADAŠNJI ČLAN LDP I SRPSKI POSLANIK

DA NIJE BILO MILA, BILI BISTE SRPSKA POKRAJINA SA NEKIM DODIKOM NA ČELU ■

“Članstvo Crne Gore u NATO je nepovratan proces, a završetak suđenja za pokušaj terorizma u Podgorici staviće tačku na fantazije o vraćanju Crne Gore u prošlost”.

■

“Iako se trenutno protesti u regionu dešavaju i u Beogradu i Tirani, protesti u Podgorici svakako imaju veze i sa završetkom suđenja za pokušaj terorizma iz 2016. godine. Ti protesti, kao i kampanja koju vodi Duško Knežević, imaju za cilj da kraj tog suđenja gurnu u drugi plan i diskredituju očekivane osuđujuće presude”.

■

“Crna internacionala”, savez prije svega desnih populista i ekstremista u Evropi koji imaju podršku Moskve, ostvariće dobar rezultat, ali nedovoljan da značajnije utiču na destabilizaciju EU”.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

INTERVJU: ZORAN OSTOJIĆ, NOVINAR, NEKADAŠNJ

DA NIJE BILO MILA, BILI BI POKRAJINA SA NEKIM DOD

⌦

Vesna Šofranac

lanstvo Crne Gore u NATO je nepovratan proces, a završetak suđenja za pokušaj terorizma u Podgorici staviće tačku na fantazije o vraćanju Crne Gore u prošlost”, kaže u razgovoru za Vikend novine poznati beogradski novinar, svojevremeno i srpski poslanik, Zoran Ostojić.

Ostojić smatra da protesti u državama regiona imaju dodirnih tačaka, ali da protesti u Podgorici imaju specifičnost. “Iako se trenutno protesti u regionu dešavaju i u Beogradu i Tirani, protesti u Podgorici svakako imaju veze i sa završetkom suđenja za pokušaj terorizma iz 2016. godine. Posebno što su na optuženičkoj klupi i neki od lidera proruske opozicije u Crnoj Gori. Ti protesti, kao i kampanja koju vodi Duško Knežević, imaju za cilj da kraj tog suđenja gurnu u drugi plan i diskredituju očekivane osuđujuće presude. Veliki je novac uložen da se zaustavi modernizacija Crne Gore i njena evroatlantska orjentacija da bi se tek tako odustalo od destabilizacije Crne Gore”, ocjenjuje Ostojić. VN: Protesti se u Crnoj Gori predstavljaju javnosti kao građanski, ali su zahtjevi isključivo politički - ostavke najviših državnih zvaničnika, a potom tehnička vlada… OSTOJIĆ: Što se tiče “građanskih” protesta sa političkim zahtjevima, gdje su političke partije u drugom planu, jasno je da je u pitanju isti model kao i u Beogradu. Čak su

i isti zahtjevi – ostavka predsjednika, prelazna Vlada. Vjerovatno su i isti inspiratori iz sjenke. Ali kada dođe do radikalizacije, kao prije neki dan u Beogradu, jasno je da su u protestima glavne političke partije. Kao što i treba da bude, jer su u proteklih sto godina milioni ljudi stradali širom svijeta boreći se za višepartijski sistem i slobodne izbore u svojim zemljama. VN: Što sve ove proteste čini povezanim, odnosno u čemu su slični? Ako su dirigovani, ko ih inspiriše i zašto? OSTOJIĆ: To početno skrivanje političkih lidera opozicije iza građana u Beogradu i Podgorici kao i istovjetni zahtjevi su upadljive sličnosti. Povodi su drugačiji. Dok je u Srbiji povod bio zaista huliganski napad na Borka Stefanovića u Kruševcu, u Podgorici je to bila istraga protiv vlasnika Atlas grupe i njegov pokušaj da se od pravosuđa brani političkom kampanjom. Radio je to i Mišković u Srbiji, kao i Todorić u Hrvatskoj. No ako naše države zaista žele da prihvataju evropske vrijednosti na putu ka punopravnom članstvu u EU, vlade u toj borbi mora-

Protesti u Albaniji su prilično nasilni i to nije dobro ni za njene komšije VN: Protesti u Albaniji? OSTOJIĆ: Situacija u Albaniji mi nije toliko poznata, ali je činjenica da tamo opozicione partije vode proteste. Ne sakrivaju

se iza građana. Ali ti protesti su prilično nasilni, što je loše. Prije svega za Albaniju. Ali to što je loše za njih, ne može biti dobro za njihove komšije.

Samo bez nasilja

VN: Vidjeli smo da su u Beogradu proteste preuzele radikalne opozicione stranke. Da li su građani iskorišćeni za ciljeve opozicije? Čeka li takav scenario i Crnu Goru? OSTOJIĆ: Građani imaju pravo da protestuju i svakako da za to imaju razloga. I u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji. Kao i u svakoj demokratskoj zemlji. A političke partije treba da vode ili podržavaju proteste i demonstracije. Ali bez nasilja i kršenja zakona. U tome je osnovna razlika. Jer nasilje vodi novom nasilju, a to nije politika. A ako se udaljimo od politike što, prije svega, podrazumijeva rješavanje problema mirnim putem, razgovorima i kompromisom, dobijemo mrtve, materijalnu štetu, zločine, raseljene. Bar mi na ovom prostoru imamo nažalost takva iskustva iz nedavne prošlosti.

... DA NE GOVORIM O OVIM VAŠIM OPOZICIONARIMA KOJIMA SE ZAVRŠAVA SUĐENJE. KAKO BI SE PROVELI KOD PUTINA DA SU TAMO PROBALI DA URADE TO ŠTO SU PROBALI U CRNOJ GORI? ILI ŠTA BI IM SE DESILO 1948. U TITOVOJ JUGOSLAVIJI?

ju da istraju, po cijenu da ispadaju i neki kosturi iz ormara prošlosti.

VN: Kakvi “kosturi” prošlosti? OSTOJIĆ: Kao što je nezakonito finansiranje kampanja i crni fondovi. Jer korupcija je instrument nedemokratskih i autokratskih režima koji korupciju podstiču i koriste je da utiču na društva u tranziciji kako bi ih zaustavili u modernizaciji i demokratizaciji. Među takvima treba tražiti inspiratore i podstrekače protesta u Podgorici i Beogradu. Zato su izuzetno važni pregovori sa EU jer se kroz otvaranja i zatvaranja poglavlja naša društva mijenjaju nabolje. Otuda je veoma licemjerno od većine opozicije u Srbiji, kao i u Crnoj Gori da u Putina gledaju kao u Boga, a traže izborne uslove kakvi su u Holandiji. Kada bi pisali ljubavna pisma holandskoj ili danskoj kraljici, kritikovali svoje vlade da su spore u evropskim integracijama, tada bi ti zahtjevi bili dosljedni i razumljivi.

VN: Ali nijesmo Holandija… OSTOJIĆ: Tačno. I ja bih volio da budemo u svemu kao Holandija. Ali hajde prvo da stignemo Češku, a odmaknemo se od Rusije. Ali nedavno jedan od lidera opozicije u Srbiji Boško Obradović iz Dveri, napisao Putinu pismo, pred njegov dolazak u Beograd, u kome kaže da ga opozicija voli više nego Vučić. Tačnije, Vučić ga i ne voli, već ga vara jer

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

AKTUELNO

JI ČLAN LDP I SRPSKI POSLANIK Savez Njemačke i Francuske

ISTE SRPSKA DIKOM NA ČELU tajno gura Srbiju u NATO. I onda upadne u RTS nezadovaljan uređivačkom politikom. A kakav god da je RTS, za Putinovu televiziju je BBC. Da ne govorim o ovim vašim opozicionarima kojima se završava suđenje. Kako bi se proveli kod Putina da su tamo probali da urade to što su probali u Crnoj Gori? Ili šta bi im se desilo 1948. u Titovoj Jugoslaviji?

VN: Nedavno ste, u jednom od razgovora za srpske medije, kazali kako je predsjednik Đukanović lider koji je pokazao da “državnik mijenja mišljenja naroda, a političar samo sluša mišljenje naroda i ide za njim”. Šta bi bilo sa Crnom Gorom da na njenom čelu, u sudbonosnim trenucima, nije bio Milo Đukanović?

OSTOJIĆ: Bio bi neki Dodik na čelu pokrajne Srbije koja bi se zvala Srpska Republika Crna Gora. Izbori bi bili neizvjesni koliko su u Rusiji. A kamenjar đedovine ne bi vrijedio boks cigara, koliko je bio prije Mila, već samo jednu paklicu. A koliko je vrijedio prije 15 godina vi bolje znate. I dalje bi se pjevalo “hoćemo Ruse”, a lagalo da se pjeva “hoćemo gusle”. Malesija bi bila Republika Albanska Krajina, najmanje to. U Crnoj Gori bi živjelo jedva 400.000 ljudi. Svako drugo vozilo ne bi imalo “roming”. Pored šverca, najčešće zanimanja bi bili dileri deviza i dileri brojeva za redove pred stranim ambasadama. A umjesto Porto Montenegra, u Arsenalu bi bili usidreni ruski vojni brodovi. Od stranih turista možda bi vidjeli ponekog, ali samo u Ulcinju, iz susjedne države. Jer bi njima tamo bilo mnogo jeftinije nego u Albaniji. VN: Ko bi imao koristi od promjene vladajućih elita, posebno u Crnoj Gori koja je gotovo dvije godine članica NATO-a? Ima mišljenja da oni koji su željeli nasilnu smjenu vlasti 2016, nijesu odustali od političkog djelovanja u tom smjeru… OSTOJIĆ: Nema ta regionalna sila više kapacitete i spo-

sobnosti za tako nešto, za nasilje. Poslije bruke koju su doživjeli u Crnoj Gori pa u Makedoniji, mislim da su digli ruke od subverzivnih, nasilnih i terorističkih akcija te da se više koncentrišu na politiku i ekonomiju kako bi ostvarili interese. VN: To znači da prihvataju realnost? OSTOJIĆ: Tako je. I njima je jasno da je članstvo Crne Gore u NATO nepovratan proces, a da će završetak suđenja u Podgorici staviti tačku na fantazije o vraćanju Crne Gore u prošlost. Uostalom i Putin je nedavno u intervjuu za beogradsku Politiku kao primjere dobrih odnosa Rusije sa zemljama u regionu, pomenuo Hrvatsku i Sloveniju, članice NATO-a i EU. Zbog toga sam uvjeren da će se odnosi Crne

TI PROTESTI, KAO I KAMPANJA KOJU VODI DUŠKO KNEŽEVIĆ, IMAJU ZA CILJ DA KRAJ TOG SUĐENJA GURNU U DRUGI PLAN I DISKREDITUJU OČEKIVANE OSUĐUJUĆE PRESUDE

je temelj ujedinjene Evrope

VN: Mnogi poznavaoci prilika u Evropi kažu da su skorašnji izbori za Evropski parlament od sudbinskog značaja za budućnost EU. Kako Vi vidite budući sastav EP i posljedice po region i EU? OSTOJIĆ: “Crna internacionala”, savez prije svega desnih populista i ekstremista koji imaju podršku Moskve ostvariće dobar rezultat, ali nedovoljan da značajnije utiču na destabilizaciju EU. Građanske partije ljevice, desnice i liberala imaće većinu. Kada se završi epizoda zvana Tramp, klatno će se polako vratiti u normalu. VN: Šta je ključno? OSTOJIĆ: Ključno je što će Njemačka odoljeti naletu ekstremne, neofašističke desnice, te se tamo neće ustoličiti novi Ribentrop sa kojim bi mogli da se prave dilovi o podjeli Gore i Rusije uskoro vratiti na nivo od prije 2014. godine. Kao i da će se normalizovati odnosi Rusije i Makedonije, bez obzira na Putinov bijes zbog dogovora sa Grčkom. Jer, za razliku od Hrvatske i Makedonije, gdje veze sa Moskvom datiraju od Staljinove podrške ustašama i vmrovcima na rušenju Kraljevine Jugoslavije, veze sa Crnom Gorom su mnogo dublje i čvršće i traju već tri vijeka. VN: Šta mogu da očekuju države kandidati za članstvo poput Crne Gore koja je najviše odmakla u procesu pridruživanja EU? OSTOJIĆ: Da prate šta se tamo dešava, da jačaju odnose sa onima koji odlučuju, ali prije svega da se koncentišu na domaće zadatke. Jer se tako mi-

Evrope i porobljavanju naroda. Kao i što će se Francuska odbraniti od slične ofanzive i ostati uz Njemačku. Da li ste među žutim prslucima vidjeli crnce ili arape? Nema ih, jer je u pitanju predizborna kampanja Nacionalnog fronta. Te dvije zemlje su ključne i njihov savez je temelj ujedinjene Evrope. Da budem plastičan. Njemačka je Srbija. Ekonomski najdominantnija, pa samim tim i najodgovornija. Ali i dežurni krivac za sve. A Francuska je Hrvatska. Pomalo u sjenci Njemačke, uz teret gadne prošlosti sa komšijom, ali svjesna da je taj savez u njenom najboljem interesu. Dakle, suprotno od onoga što je bilo ovdje. I to nekome očito ne odgovara pa okuplja “crne”. Tu ne mislim samo na Moskvu već i Trampovog savjetnika Boltona koji to ne bi radio da nema dozvolu šefa.

jenjaju ka društvima iz koga mladi ne odlaze, već neki drugi žele da dođu. Crna Gora ima taj problem što dosta ubjedljivo vodi i sada treba da ubjeđuje Brisel da je čekanje drugih da je stignu, loše po obje strane. Biće to teško, ali ne i nemoguće. VN: Šta je glavni izazov za Crnu Goru i aktuelnu vladajuću elitu na čelu sa predsjednikom Đukanovićem? OSTOJIĆ: Borba protiv korupcije i kriminala na prvom mjestu. Jer to jača državu, a vi imate problem sa dijelom opozicije koja ne priznaje svoju državu što je jedinstveno, ne samo u regionu. I njegovanje opozicije koja voli svoju državu i svjesna je da je njena evroatlantska budućnost jedini mogući izbor za Crnu Goru.

Talas nacionalizma je odgovor na gubljenje nekih vrijednosti VN: Da li su građani samo dimna zavjesa za talas nacionalizma koji je već prilično jak u drugim zemljama Evrope? OSTOJIĆ: Građani su razni. Ima ih ovakvih i onakvih. Zato postoje izbori, a demokratija podrazumijeva da i budale imaju pravo na predstavnike u parlamentu. Talas nacionalizma je odgovor na gubljenje nekih vrijednosti koje su postojale u Evropi tokom hladnog rata. A to je, prije svega, socijalna država koja nestaje u procesu globalizacije.

Sigurno radno mjesto, velike plate, sindikalna prava, dugačak godišnji odmor nijesu mogući ako neki drugi hoće da rade duže za manje pare. Naravno da zatvaranje u svoje “nacionalne granice” nije rješenje jer to vodi do pada životnog standarda, manjih socijalnih prava, opšteg siromašenja društva. Sa druge strane nacionalizam neki koriste i za destabilizaciju Evrope zbog svojih interesa. I nije to prvi put, slično je bilo i u predvečerje Drugog svjetskog rata.

Aktueln0

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

opozicione partije traže brojne promjene spora DPS: Povratak u prošlost Iz Demokratske partije socijalista juče su kazali da organizatori protesta, koji se oko liderstva nadmeću sa odbjeglim tajkunom, nemaju jasnu viziju djelovanja, osim želje da se dokopaju vlasti, te da to potvrđuje konfuzni dokument pretenciozno nazvan „Sporazum o budućnosti“. Kako su naveli, sporazum u stvari otkriva njihovo pravo lice, posebno nakon obrazloženja koje je saopštio Džemal Perović. “U galimatijasu ultimatuma, zahtjeva i deklarativnih tvrdnji, kao posljednja tačka, provlači se ‘zakletva’ da neće mijenjati ‘dosadašnji spoljnopolitički pravac Crne Gore’. Ali, kako kažu, samo do prvih slobodnih izbora za koje se zalažu. To se odnosi i na pitanja o nezavisnosti Crne Gore, o članstvu u NATO i EU, kao i o priznanju Kosova, pojasnio je Perović. Dakle, poslije izbora ne mora biti ni nezavisne Crne Gore, pa ni njene spoljnopolitičke strategije. Sad je valjda jasnije i zašto nema crnogorskih zastava na protestima, što je Perović u jednom od ranijih istupanja neubjedljivo pokušao da relativizira”, navode iz DPS-a. Kako dodaju, time je potvrđeno “ono što znamo od početka”. “Najveći broj i formalnih i neformalnih članova organizacionog odbora, istu-

renih i onih koji se kriju u partijama i u medijima, najradije bi vratili Crnu Goru u status koji je imala prije referenduma 2006. godine. Mnogi od njih to i ne kriju, ističući da je to ideološko pitanje, koje sa promjenom vlasti treba preispitati”, smatraju u DPS-u. Oni navode da politički licemjeri tvrde da pitanje “državnosti Crne Gore” dijeli građane, i pod tom floskulom zapravo skrivaju negativni odnos prema nezavisnoj Crnoj Gori. “Pod maskom građanskih protesta krije se u stvari pokušaj promjene strateškog kursa državne politike Crne Gore, i realizacije neuspjelog državnog udara iz 2016. godine, drugim sredstvima. U dokumentu koji, kako sami kažu, treba da predstavlja ultimatum vladajućoj koaliciji, organizatori su praktično iscrtali mapu puta kojim bi došli na vlast bez izbora”, navode u DPS-u. Iz DPS-a poručuju da “većinska Crna Gora nikada neće dozvoliti da se dovodi u pitanje njena državnost, nezavisnost i orijentacija ka vrijednostima zapadne civilizacije, ni prije, ni poslije svih budućih izbora”. “Nema i ne može biti dijaloga ni kompromisa sa bilo kime ko udara na državne temelje Crne Gore”, zaključuju u DPS-u.

Stanišić: SPorazum za SPaS oPozicije Poslanik DPS-a Obrad Mišo Stanišić iz DPS-a saopštio je da to nije “Sporazum budućnosti”, već “Sporazum za spas opozicije“ koja je “ionako bila razbijena”. “Prvo, ja ne znam uopšte ko postavlja uslove i ko podnosi platformu. Što se protesta tiče svima je jasno da su to politički protesti. Samo pokušavaju da bace građanima prašinu u oči. Treba biti mnogo pametan i mnogo razborit da bi se shvatilo ko, kome i šta nudi, koji su uslovi, a ko prihvata sporazum za budućnost, mada bih ga prije nazvao sporazumom za spas opozicije”, rekao je Stanišić.

Stanišić

MiniMalna p sastanak be

⌦ Amra Nikočević

akon što je postalo jasno da sporazum, koji je opoziciji ponudio pokret “Odupri se”, nema podršku većine opozicionih partija, organizatori protesta su pozvali sve opozicione partije i poslanike na sastanak, koji je održan sinoć u hotelu “Nikić” u Podgorici. Sinoćnjem sastanku organizatora protesta i opozicije nije prisustvovao niko od predstavnika Demokratskog fronta, a ostale partije zastupali su njihovi predstavnici jer se lideri opozicionih partija nijesu pojavili. Pozivu pokreta “Odupri se” su se odazvali predsjednik Radničke partije Janko Vučinić, član predsjedništva SDP-a Ivan Vujović, poslanica SNPa Danijela Pavićević, poslanik Demokrata Momo Koprivica, GP URA Miloš Konatar, nezavisni poslanici Aleksandar Damjanović, Neđeljko Rudović i Anka Vukićević. Razlog sastanka, koji nije završen do zaključenja ovog izdanja Vikend novina, je da se razjasne nejasnoće, i kako tvrde, pogrešne interpretacije u javnosti vezano za sporazum o budućnosti, ali i eventualne potrebe usaglašavanja sporazuma sa pojedinim političkim subjektima. Sporazum koji je pokret “Odupri se-97.000” proslijedio svim opozicionim partijama bezuslovno su prihvatili Demokrate i URA, dok su ostale partije poručile da treba sjesti i sve zajednički razmotriti i dogovoriti. Najjasniji je Demokratski front koji je pozvao organizatore protesta da povuku sporazum i da svi zajedno počnu razgovore na tu temu. “DF smatra da je veoma bitno da organizatori protesta odmah povuku nametnutu jednostranu platformu i da, ako je svima cilj ostavka Mila Đukanovića i Duška Markovića, otpočnemo razgovore od početka, odnosno od praznog, bijelog papira“, kazali su agenciji MINA iz tog političkog saveza. U DF-u smatraju da je to prevashodno u interesu građana

koji se, nakon objavljivanja snimka sa „kovertom”, okupljaju već šestu subotu. „A istovremeno bi eliminisali svaku sumnju u iskrenost ideje o smjeni režima“, kazali su iz DF-a. Istovremeno, u DF-u su spremni da snažno podrže nastavak protesta, koji će biti isključivo usmjereni na traženje ostavki predsjednika i premijera i formiranje tehničke vlade, a ne na uslovljavanje opozicionih subjekata. Oni su juče saopštili da je pad režima preduslov za bilo kakvu priču o tehničkoj ili drugoj vladi, kao i njenom sastavu. “Ne smijemo sebi dozvoliti da spremamo ražanj dok je zec još u šumi. DF snažno podržava svaki vid vaninstitucionalne i institucionalne demokratske borbe koja će rezultirati smjenom režima i stvaranjem uslova za fer i demokratske izbore”, naveli su iz DF-a. U DEMOS-u su ocijenili da bi sastanak organizatora protesta, opozicije i već konstituisanih građansko-opozicionih jezgara u Crnoj Gori koristan, ne samo kao demokratski metod postizanja dogovora koji bi obavezivao sve njegove učesnike, već bi mogao biti unaprijeđen sadržaj važnog sporazuma. “DEMOS potvrđuje podršku protestima građana i organizacionom Odboru pokreta ‘Odupri se’, kao i dalje aktivno učestvovanje u građanskim demonstracijama u Crnoj Gori”, kaže se u saopštenju. U Ujedinjenoj Crnoj Gori su ocijenili da je neophodan zajednički sastanak, kako bi se iz nacrta sporazuma otklonili “ozbiljne nedostaci koji bi već sjutra mogli napraviti nerješive probleme”.

“UCG apsolutno podržava ideju o vladi državnog ili građanskog jedinstva, čije smo formiranje osam mjeseci usamljeno predlagali“, navodi se u saopštenju. Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić je iskoristio boravak u Berlinu da ukaže na “masovne građanske proteste izazvane nedavno otkrivenim aferama u kojima učestvuje sami vrh države i vladajuće partije”. On je kazao da je povjerenje u crnogorske institucije na istorijskom minimumu, pa je tehnička vlada odgovarajući model za krizu kroz koju prolazi Crna Gora i jedina garancija za slobodne izbore. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kazao je da je spreman da, zajedno sa opozicionim kolegama, dođu do konačne verzije sporazuma o budućnosti, u cilju zajedničke borbe za slobodnu, prosperitetnu, ekonomski i socijalno stabilnu Crnu Goru. Lider Radničke partije Janko Vučinić kazao je juče da bi prihvatili sporazum o budućnosti ukoliko ga organizatori protesta „Odupri se 97.000“ ne nude kao ultimatum i dokument koji se ne može mijenjati i o čemu se ne može pregovarati. On je rekao da je RP spremna da se pojavi na bini sa ostalim opozicionarima i organizatorima protesta, ako je sporazum dat kao “radni materijal i polazna osnova za zajedničko djelovanje bez ikakvih uslovljavanja sa bilo koje strane”. Iz SNP-a su apelovali na sve opozicione subjekte i predstavnike organizacionog odbora protesta da usaglase i razriješe eventualne nedoumice u sporazumu i vide kako dalje do potpunog uspjeha. „Svi moramo preuzeti dio odgovornosti i naći jedinstveni modus djelovanja, kako bi došlo do neminovnih promjena u Crnoj Gori“, poručili su iz SNP-a.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

Aktuelno

azuma koji im je ponudio pokret ª odupri seº

Foto: Damjan Spasojevic

podrška sporazuMu, ez prisustva fronta “Odupri se”: Nijesmo odustali od ostavki

Predstavnici pokreta “Odupri se - 97 000”

DF: Neophodno izvršiti snažan pritisak na režim Iz DF-a su naveli da su izašli iz parlamenta jer su bili uvjereni da, ako Đukanović i Marković ne podnesu ostavke do 15. marta, neće biti razilaženja demonstranata dok se ne ispune zahtjevi. Kako su saopštili, od toga zahtjeva se naprasno odustalo, zbog navodnih informacija koje je neko od organizatora dobio iz određenih bezbjednosnih struktura. “Dakle, opozicija je povukla potez, napustila parlament, a organizator, zbog ,,dojave’’ iz

tužilaštva i ANB, ne ispunjava obećanje koje je dao i građanima i opoziciji. Tako danas imamo nonsens da je opozicija jedno mjesto političke borbe protiv korumpiranog režima prepustila DPS-u, i to na osnovu informacija koje je plasirao sami DPS”, kažu iz DF-a. Iz DF-a su kazali da je prvo neophodno izvršiti snažan pritisak na režim, a ne unaprijed dijeliti ministarske fotelje i “kolače vlasti po imaginarnim principima jedne trećine”.

Povodom krivog interpretiranja Sporazuma o budućnosti dijela javnosti i dijela političkih činilaca, Organizacioni odbor građanskih protesta „Odupri se“ uputio je saopštenje za javnost u kome pojašnjava da su preduslov za formiranje Vlade građanskog jedinstva ostavke koje su tražili. “Nismo odustali od zahtjeva za smjenu ključnih ljudi sistema, kako neki zlonamjerno poturaju, već su oni preduslov za primjenu Sporazuma o budućnosti. Vlada građanskog jedinstva je prelazna, privremena Vlada, čiji je glavni cilj priprema prvih slobodnih izbora i oslobađanje institucija od svih vrsta uticaja. Privremena Vlada nigdje u svijetu ne mijenja spoljnopolitičke pravce i ne donosi druge strateške odluke, zbog ograničenog mandata. Jedino Skupština i Vlada koje se izaberu na fer i poštenim izborima koje pripremi ta prelazna i privremena Vlada, ima mandat da odlučuje o takvim pitanjima i sprovodi ih”, navode oni. Kako pojašnjavaju, nestranački dio buduće Vlade nije rezervisan za članove Organizacionog odbora protesta već za autonomne nestranačke i stručne ličnosti od integriteta, koje bi se izabrale u opštim konsultacijama. “Potpisivanje ovog sporazuma bi doprinijelo jačanju protesta i dodatnom pritisku na režim, a uz to bi poboljšalo sinhronizaciju i komunikaciju građana i opozicionih predstavnika, koja je bitna za dalji proces suštinske promjene sistema i dolaska do fer i slobodnih izbora”, zaključuju iz pokreta.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

Ko sve prijavljuje proteste u ime organizatora ª odupri se 97.000º

Nenasilne proteste prijavljuju lica optuživana za nasilje

Grupa „Odupri se 97.000“ kandiduje vrlo interesantne osobe da zakažu, odnosno prijave održavanje protesta što je zakonska obaveza pet dana prije održavanja skupa. Iako je riječ o formalnosti, ipak je zanimljivo da su građanske proteste prijavljivale i osobe koje su članovi političkih partija, kao što je to u slučaju Danijele Đurišić, kao i lica koja su bila u sukobu sa zakonom. Današnje proteste „Odupri se“ prijavio je Dragan Sošić, koji se vodi u službenim policijskim zabilješkama kao agresivna osoba, radikalna i nasilna. Sošić je tokom 2017. godine u tri navrata bio prijavljivan zbog remećenja Zakona o javnom redu i miru, uglavnom zbog ometanja službenog lica u vršenju svog posla. Osim prekršajnih djela, Sošić je svojevremeno bio prijavljivan i zbog nekoliko krivičnih djela, između ostalog i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, kako su pisali mediji. Poznat je kao učesnik i organizator mnogih protesta, a pažnju javnosti posebno je privukao 2017. godine, kada je bježeći pred policijom ušao u zgradu Vijesti, odakle je priveden na razgovor. Povod je bila svađa sa policijom, navodno gađanje i vrijeđanje policije, te fizičko nasrtanje na policajca tokom protesta majki sa troje i više djece. Sošić je kasnije za medije go-

Dragan Sošić

Sa prethodnog protesta vorio kako nije bio ništa kriv, da mu je sve podmetnuto, da je bio izložen torturi… Javno se zahvaljivao građanima Park šume Zagorič što su mu obezbijedili smještaj i što su ga čuvali od onih koji su mu prijetili.

Kako god bilo, riječ je o licu koje je, prema podacima policije, sklono tuči i remećenju javnog reda i mira, koje je optuživano za krivična djela, a koje prijavljuje mirne, nenasilne građanske proteste.

Organizatori protesta moraju da vode računa o svemu kako bi izbjegli bilo kakvu incidentnu situaciju, ukoliko im je namjera zaista da građanski protesti budu mirni. Sudeći po polemici koja se vodi na druš-

tvenim mrežama, strasti su već uzavrele, naročito kod aktivista opozicionih partija i grupacija koje su bile vrlo eksponirane i na protestima 2015. godine. Uvrede, primitivizam, prijeteće poruke, postale su uobičajeni način komunikacije među licima koja se preko društvenih mreža organizuju da dođu na proteste. Dakle, velika je odgovornost na organizatorima, tako da i to koga su zadužili da prijavi proteste može u određenom trenutku biti problematično u slučaju da ne budu mogli da sve drže pod kontrolom. R.P.

Sindikalac iz Ziksa i studentski performans

Među licima koja su prijavljivala proteste, poseban slučaj je, ipak, predsjednik Sindikalne organizacije Zavoda za izvršenje krivičnih djela, Predrag Spasojević, koji je prijavio skup u organizaciji “Studentske inicijative”. Riječ je o performansu preko puta Skupštine Crne Gore koji je završio fijaskom. “Stu-

dentska inicijativa” ponovo je najavila performans ispred zgrade Skupštine Crne Gore 24. marta u 21 sat. Ponovo su pozvali kolege i mlade ljude da im se pridruže i provedu noć na ulici, te da “zajednički pronađu način da kritički posmatraju aktuelnu društvenu situaciju i učestvuju u promjenama”.

Performans studenata ispred Skupštine

ª srbadija barsKaº poručila

“OrganizatOri prOtesta su izdajnici” Iako su organizatori protesta saopštili što traže, očigledno je da ima onih koje ne interesuje nikakva šetnja i čekanje da vlast sama ode, već hoće da ubrzaju stvari. To se jasno vidi i po porukama na društvenim mrežama na kojima se vodi živa rasprava između organizatora protesta, aktivista političkih partija, a poruke koje ša-

lju pojedini trebalo bi da zabrinu one koji su se stavili na čelo grupe “Odupri se 97.000” i koji obećavaju da neće biti incidenata. Predvodnik grupacije “Srbadija barska”, Ratko Ćipranić, naime, pozvao je preko Fejsbuka narod i lidere opozicije da “preuzmu proteste”. Organizatorima poručuju da su “izrodi

i izdajnici Crne Gore”, da su ga “ugasili”, jer su potvrdili “lojalnost diktatoru i režimu”. “Na proteste u subotu ako se i okupi narod, bolje vam je da vi kao organizatori ne budete više prisutni jer ćete sami sebe pljunuti i zadati šamar”, napisao je Ćipranić. Njegove poruke izazvale su komentare podrške, među kojima ima i onih

koji smatraju da treba okupiti 50-tak momaka... Šta dalje, ostaje da nagađamo. Ćipranić je, podsjetimo, bio vrlo aktivan tokom protesta 2015. godine. Ostaće upamćen po snimku koji je objavio na svom FB profilu na kojem se vidi kako ispaljuje više hitaca iz pištolja u znak podrške protestima Demokratskog fronta

u Podgorici. Ovaj snimak, koji je obišao region, pratio je status: “Za srećan put svim protestantima za slobodnu Crnu Goru. “Srbadija barska” je, u centar medijske pažnje došla kada je tokom protesta ispred Skupštine Crne Gore, ispekla prase na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u improvizovanoj pečenjari. R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

PREGOVARAČKA GRUPA NA SASTANKU SA AMBASADORIMA

Očekuju da EU prepozna napredak Crne Gore

Crna Gora očekuje da Evropska unija (EU) u ovogodišnjem izvještaju prepozna njen napredak i da se nakon izbora za Evropski parlament snažnije posveti integraciji država Zapadnog Balkana u EU i njihovim reformskim procesima, poručili su predstavnici Pregovaračke grupe na sastanku sa ambasadorima država članica. Iz Generalnog sekretarijata Vlade saopštili su da su glavni pregovarač Aleksandar Drljević i članovi Pregovaračke grupe juče na radnom doručku, organizovanom u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer, sa ambasadorima država članica EU razgovarali o rezultatima Crne Gore u pristupnim pregovorima, kao i predstojećim aktivnostima. Drljević je istakao da Crna Gora ostaje posvećena reformama, uz uvjerenje da će i sama EU ostati privržena ciljevima postavljenim u Strategiji proširenja i na Samitu u Sofiji. „Nadamo se da će novi sastav Evropske komisije, i nakon izbora u maju, bez sumnje ostati čvrsto posvećen politici proširenja, uz istu, ako ne i snažniju podršku

Sa događaja pristupanju Crne Gore EU. Mi ćemo, bez obzira na dešavanja unutar EU, nastaviti da ispunjavamo naše obaveze u svim pregovaračkim poglavljima, jer one vode kvalitetnijem životu naših građana. Svjesni smo da ispunjavanje većine završnih mjerila podrazumijeva kvalitetnu implementaciju za koju je potrebno vrijeme, ali smo odlučni da proces kvalitetno dovedemo do kraja“, rekao je Drljević. Pregovarači su ambasadorima EU predstavili presjek stanja u svim pregovaračkim oblastima, a posebno im je ukazano na rezultate u vladavini prava koji preporučuju Crnu Goru za

narednu fazu pregovora. Sastanku je prisustvovao i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je predstavnicima zemalja članica EU predstavio aktivnosti SDT-a u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, sa osvrtom na predmete aktuelne u javnosti. Predstavnici država članica EU istakli su da je Crna Gora od početka pregovora napravila izvanredan napredak na putu prema EU. „Sa pregovaračima su razgovarali o predstojećim obavezama i prenijeli podršku za nastavak reformskih procesa koji će voditi članstvu u EU“, zaključuje se u saopštenju. R.P.

GENERALNA SEKRETARKA RCC MAJLINDA BREGU

ZAPADNI BALKAN DA BUDE GEOPOLITIČKI PRIORITET EU Zapadni Balkan treba da bude geopolitički prioritet Evropske unije, ali region mora da nadmaši sebe i da bude kvalitetan partner u evropskoj integraciji, saopštila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu. Ona je na neformalnom sastanku Radne grupe za region Zapadnog Balkana (COWEB) u Sarajevu istakla da je regionalna saradnja jedno od najvećih dostignuća Zapadnog Balkana. “Do sada je donijela dvije ključne koristi, a to su stabilnost, iako često pretjerano korištena, ipak je i dalje ključna riječ za regi-

Bregu

on, i jednako važne različite praktične koristi koje se odražavaju na svakodnevni život građana, kao što je, na primjer, Regionalni ekonomski prostor”, kazala je Bregu. Prema njenim riječima, dug je put u najavi, praćen brojnim izazovima. “Najveći od njih je produbljivanje regionalne saradnje u ovom vremenu neizvjesnosti. S druge strane, regionalna saradnja i dalje donosi koristi s čim je saglasno 72 odsto građana Zapadnog Balkana”, navela je Bregu, koja smatra da je potreban snažan podsticaj sa obje strane da se uspije. R.P.

AKTUELNO

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

PREMIJER OBIŠAO NOVE FABRIKE UNIPROMA

Foto: Saša Matić

Investicije u KAP šansa za Crnu Goru Ovdje se praktično razvija novi moderni industrijski centar, kazao je Marković Investicije u Uniprom KAP, realizovanih oko 36 miliona eura i planiranih još 30 miliona, velika su šansa za Crnu Goru, njenu ekonomiju, industrijsku proizvodnju kao i za povećanje izvoza, saopšteno je tokom jučerašnje posjete premijera Duška Markovića podgoričkoj fabrici. Marković je kazao da će u maju biti završena nova linija za proizvodnju aluminijskih legura, a do kraja godine i fabrika koja će obezbijediti liniju za proizvodnju aluminijskih trupaca. U 2020. planirana je još jedna nova fabrika za proizvodnju aluminijske žice i čelične žice. “Ovdje se praktično razvija novi moderni industrijski centar u Crnoj Gori. Siguran sam da većina građana za to ne zna, ne samo u Crnoj Gori nego i u Podgorici. Ovdje se razvijaju novi pogoni i nove fabrike za finalizaciju aluminijske proizvodnje”, ocijenio je Marković, koji je fabrike obišao u pratnji ministarke ekonomije Dragice Sekulić i ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića. Vlasnik Uniproma Veselin Pejović kazao je da je do sada,

u zamjenu 170 ćelija i drugu infrastrukturu, uloženo 20 miliona eura.

66 miliona eura iznose investicije uniproma u kap

“Sa novom fabrikom silumina koju otvaramo u narednih par mjeseci biće proizvodnja 30.000 tona. Investicija je 11 miliona, a sljedeća fabrika, do kraja nove godine koja će biti za proizvodnju trupaca bileta, kapaciteta 70.000 tona, investicija je 15 miliona. Te dvije fabrike će ukupno da imaju proizvodnju 100.000 tona, što znači 2020. godine, trebalo bi da imamo izvoza cirka oko 300 miliona dolara”, naveo je Pejović. Premijer je posebno pohvalio to što Uniprom baštini princip društvene odgovornosti. Bo.D.

Dnevno trošili 10 tona nafte

Marković i Pejović juče u novoj fabrici

Marković je posebno pohvalio što je instalirano postrojenje za tečni gas koji sada koriste pogoni u KAP-u. “Iz upotrebe su izbačeni mazut i ulje što je veoma važno za dalji razvoj KAP-a, ali i za očuvanje životne sredine”, rekao je Marković.

Uvođenje ovog sistema, kako je precizirao Pejović, bilo je važno i zbog dovođenja relevatnih kupaca sa evropskog tržišta. “KAP je dnevno trošio 10 tona nafte. To znači - u Podgorici 1.000 automobila dnevno puta 10 litara naf-

te dnevno da se potroši. Koji je to zagađivač! Toga više u KAP-u nema”, naveo je Pejović, dodajući da su jedina fabrika na Balkanu koja koristi prirodni tečni gas u koji su do sada uložili pet miliona eura, a kasnije će stići i do 20.

Ispravka U tekstu objavljenom u petak u rubrici Ekonomija, na strani 9, pod naslovom “Od turizma 1,39 milijardi” došlo je do nena-

mjerne materijalne greške u naslovu i tekstu. Pogrešno je citirana izjava ministra održivog razvoja i turizma Pavla Ra-

dulovića da su prihodi od turizma prošle godine iznosili 1,39 milijardi eura. Crna Gora je od turizma prošle godine pri-

hodovala 1,04 milijardi eura. Izvinjavamo se čitaocima i ministru Raduloviću na pogrešno prenijetoj informaciji.

Turci žele da ulažu Turski investitori sve više su zainteresovani za ulaganje u Crnu Goru, ne samo iz ekonomskih razloga, već i zbog toga što vjeruju u njenu evropsku perspektivu i uspješnu budućnost, ocijenjeno je sastanku guvernera Centralne banke Radoja Žugića i ambasadorke Turske Songul Ozan. Žugić je upoznao Ozan sa stanjem u bankarskom sektoru i aktivnostima koje CBCG sprovodi u snaženju finansijske stabilnosti. “Sagovornici su se saglasili u ocijeni da su Turska i Crna Gora zemlje koje imaju veoma dobre sveukupne odnose i ekonomsku saradnju koja je u usponu”, saopšteno je nakon sastanka. D.J.

Žugić i Ozan

Mladima do 10.000 eura Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je javni poziv podrške pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika kojim se farmerima od 18 do 35 godina dodjeljuje po 10.000 eura bespovratne podrške. Uslov na prijavu je da aplikanti imaju završenu završenu srednju školu ili fakultet poljoprivredne ili veterinarske struke i koji posjeduju ili imaju poljoprivredno zemljište u zakupu. Zainteresovani podnose zahtjev za odobravanje biznis plana do 5. maja. D.J.

Oduzete četiri licence Regulatorna agencija za energetiku (RAE) oduzela je četiri licence za djelatnosti naftnih derivata i naftnog gasa podgoričkoj firmi Pavgord CG. Kompaniji su oduzete licence za obavljanje djelatnosti trgovine na malo naftnim derivatima, snabdijevanja krajnjih kupaca tečnim naftnim, za skladištenje naftnih derivata i tečnog naftnog gasa. D.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

MARKOVIĆ ZADOVOLJAN RADOM VLADE

BDP u prošloj godini rastao 4,9 odsto

jio je Plan rada za 2019. godinu koji predviđa održavanje najmanje četiri sjednice godišnje, tačnije po jednu u svakom kvartalu. “Buduće sjednice biće fokusirane na unaprijed definisane ključne teme koje treba da rezultiraju pozitivnim uticajem na poslovni ambijent. Za drugi kvartal je, nakon analiziranja Predloga Zakona o privrednim društvima, predviđena tema o poreskoj politici i sivoj ekonomiji, za treći kvartal Predlog Zakona o radu i drugih akata kojima je regulisana ta oblast, dok će se u četvrtom kvartalu govoriti o digitalizaciji”, rekli su u Vladi.

Sa sjednice Savjeta za konkurentnost

ast bruto društvenog proizvoda (BDP) u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio je 4,8 odsto, dok je u cijeloj 2018. ostvario rast od 4,9 odsto. To je izvanredan rezultat i potvrda da smo dobro radili, istakao je premijer Duško Marković i pozvao privrednike da dio profita reinvestiraju i otvaraju nova radna mjesta. On je na jučerašnjoj sjednici Savjeta za konkurentnost informisao kolege o preliminarnim podacima koje je Monstat objavio u petak, navodeći da su po rastu BDP-a ispred Crne Gore, Malta sa ostvarenih 7,2 odsto i Mađarska i Letonija sa rastom od 5,1 odsto u četvrtom kvartalu. “Niže stope od Crne Gore u posljednjem kvartalu prošle godine imaju Slovenija sa 4,1 odsto, Sjeverna Makedonija sa 3,7, Srbija 3,4 i Hrvatska sa 2,3 odsto, dok BiH i Albanija nijesu objavile podatke”, kazao je Marković. Savjet za konkurentnost, na čijem je čelu Marković, usvo-

aktuelno

Pozitvno uticala i proizvodnja Savjet je, nakon razmatranja informacije Privredne komore o potrebi dorade Predloga zakona o privrednim društvima, zadužio Sekretarijat Savjeta da formira radnu grupu za analizu stanja u oblasti registracije preduzeća. Grupa je dužna da u trećem kvartalu predstavi konkretno rješenje sa izvodivim akcionim planom i nosiocima koje će biti definisano u skladu sa ciljevima. “Cilj je doći do zakonskog rješenja koje će biti najpogodnije za dalji razvoj crnogorske ekonomije, valorizaciju potencijala i stvaranje nove vrijednosti, te da u doradi ovog zako-

VLADA POTPISALA UGOVOR SA PODGORIČKOM FIRMOM

Direktorica Monstata Gordana Radojević saopštila je da su pozitivna kretanja BDP-a rezultat povećane proizvodnje u većem broju privrednih djelatnosti, kao i znatno povećanog izvoza. “Najznačajniji rast obima proizvodnje od 17,6 odsto registrovan je u sektoru industrije. Proizvodnja prerana administracija ne smije sebi dozvoliti da ignoriše ni jednu sugestiju poslovne zajednice. Moramo u ovoj oblasti imati najbolju moguću regulativu jer donosimo zakone za novo doba u kojem ćemo biti dio evropskog i globalnog tržišta”,

đivačke industrije ostvarila je rast od 30,9, a električne energije 15 odsto. Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva povećan je 2,5 odsto u odnosu na isti kvartal 2017. Došlo je i do rasta broja dolazaka i noćenja turista za 14,5, odnosno 15,5 odsto”, navela je Radojević. kazao je Marković. Na sjednici su razmotreni i rezultati istraživanja Bijela knjiga o investicionoj klimi u Crnoj Gori, kao i izvještaj Američke privredne komore o poslovnom ambijentu od 2017. do 2018. godine. D.J.

SEDMICA NA MONTENEGROBERZI

Pale akcije Crnagoraputa Novi volvoks radi glavNi projekat za žičaru Na žarskom

Vlada je potpisala juče, sa podgoričkom firmom Novi Volvoks, ugovor o izradi idejnog rješenja, glavnog projekta i izgradnju šestosjedne isklopive žičare Z4 na skijalištu Žarski u Mojkovcu. Iz Vladine službe za odnose s javnošću saopšteno je da će u realizaciju tog projekta biti uloženo devet miliona eura, u cilju nastavka valorizacije turističkih potencijala i poboljšanja životnog standarda građana, naročito na sjeveru. “Rok za izradu idejnog rješenja isklopive šestosjedne žičare je dva mjeseca od dana potpisivanja ugovora, dok je rok za izradu glavnog projekta žičare četiri mjeseca od dana prihvatanja idejnog

Na Montenegroberzi ove sedmice ostvaren je promet u iznosu od 454.728 eura, kroz 44 transakcije. Najveći dio prometa ostvaren je trgovinom korporativnim obveznicama Hipotekarne banke u iznosu od 200.600 eura, kompanije Plantaže 163.773 eura, kao i tr-

govinom akcijama Jugopetrola u iznosu od 44.150 eura. Kada su u pitanju kompanije čijim je akcijama trgovano, najveći rast cijene u iznosu od osam odsto zabilježile su akcije Budvanske rivijere, a najveći pad cijene od čak 88 odsto akcije Crnagoraputa. R.E.

CMC GROUP d.o.o. Sutorina b.b. Herceg Novi

rješenja”, naveli su u Vladi i dodali da je završetak izgradnje žičare i ski staza 12 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao. Glavni projektant i proizvođač opreme koja će biti montirana na lokalitetu Žarski je italijanska kom-

panija Leitner. “Kvalitet i standard koji Leitner primjenjuje prepoznati su u svim državama, tako da se njene žičare danas nalaze na najatraktivnijim svjetskim skijalištima”, istakli su u Vladi. D.J.

1. Potreban diplomirani mašinski inženjer – VII stepen, - sa radnim iskustvom od 3 do 5 godina - znanjem engleskog jezika - poznavanjem programa MS Office I AutoCAD. 2. Potreban diplomirani elektro inženjer – smjer energetika,

VII stepen - sa radnim iskustvom of 3 do 5 godina - znajem engleskog jezika - poznavanjem programa MS Office i AutoCAD.

Zainteresovani kandidati da se jave na telefon 077 273 980 i 067 273 980.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

INTERVJU: SEKRETAR VLADINOG SEKRETARIJATA Z

PRVE APLIKACIJE ZA EKONOMSKO DRŽAVLJANSTVO KRAJEM GODINE ⌦ Bojana Despotović

rve aplikacije za dobijanje crnogorskog državljanstva preko investicija očekujemo krajem ove godine, dok će program puni zamah doživjeti tokom 2020, kazao je u intervjuu Vikend novinama sekretar Sekretarijata za razvojne projekte Dejan Medojević. Odgovoran, transparentan i ozbiljan - riječi su kojima Medojević opisuje Vladin program koji je zvanično počeo 1. januara, a kroz koji će najviše 2.000 investitora u naredne tri godine moći da stekne državljanstvo Crne Gore ulaganjem u neki od razvojnih projekata. Mjesta u programu, kako tvrdi, neće biti za osobe sa prljavim novcem, kao ni za bezbjednosno interesantna lica, zbog čega strahove političkih neistomišljenika i dijela javnosti doživljava kao neopravdane. VN: Sekretarijat kojim rukovodite od nedavno je zadužen za realizaciju programa ekonomskog državljanstva. Kako ste se našli u tom projektu i šta očekujete od njega? Medojević: Sekretarijat je u ime Vlade počeo program ekonomskog državljanstva. Vlada je prije toga donijela veoma preciznu odluku o tome na koji način se može doći do ekonomskog državljanstva. To nije klasična prodaja pasoša o kojoj svi pričaju,

već je ovo, prije svega, razvojni projekat za Crnu Goru i mi tu imamo argumente, o čemu govori i sadržaj odluke. Podsjetiću da je svaki aplikant koji želi da aplicira za državljanstvo obavezan da uplati donaciju od 100.000 eura. Taj novac će se usmjeriti manje razvijenim jedinicama lokalne samouprave i trošiće se prvenstveno na izgradnju infrastrukture i objekata koji će doprinijeti smanjenju regionalnih razlika između sjevera i juga. Osim toga, izabrane su tri oblasti koje su u ovom trenutnku ocijenjene kao interesantne za aplikante - to su turizam, poljoprivreda i prerađivačka industrija. Pošto je najveće interesovanje u oblasti turizma, odmah smo razradili kriterijume i Ministarstvo održivog

Za očekivati je da već početkom aprila dobijemo i agente za ocjenu međunarodne podobnosti. Time će se steći uslovi da program počne u punom kapacitetu i, naravno, poslije sticanja ovih licenci raspisaćemo i javni poziv za revizora

razvoja i turizma je poslalo javni poziv investitorima koji imaju spremne projekte za izgradnju hotela kategorije pet zvjezdica na jugu i u Podgorici, odnosno četiri zvjezdice na sjeveru i centru.

VN: Šta je posao Sekretarijata u ovom trenutku kada je riječ o programu ekonomskog državljanstva? Medojević: Mi smo već 3. januara, dan nakon stupanja na snagu programa ekonomskog državljanstva, raspisali pozive za izbor agenata za posredovanje i agenata za ocjenu međunarodne podobnosti. Javni poziv za agente za posredovanje je okončan prije nekoliko dana, a tri kompanije su ispunile veoma rigorozne uslove - Alex capital partners, Arton group i Henley i Partners Government Services. Interesovanje je bilo veoma veliko, imali smo više od 20 prijava. Mi ćemo ovih dana pripremiti ugovore i poslati ih Vladi koja ih sklapa sa agentima. Nakon toga Sekretarijat će izdati i licence agentima za posredovanje preko kojih budući aplikati mogu aplicirati za državljanstvo. Ne manje značajan je posao agenata za ocjenu međunarodne podobnosti. Na prvom pozivu, koji smo takođe raspisali 3. januara, imali smo 11 zainteresovanih kompanija i na našu žalost nijedna nije ispunila tražene uslove. Nedostaci su bili formalno-pravne prirode, a neki suštinski jer kompa-

Krupan zalogaj za mali VN: Može li odgovori ovaSekretarijat u ko značajnom potpunosti da projektu? Medojević: Sigurno da je ovo bio krupan zalogaj za jedan mali sekretarijat. Vjerujem da ćemo kroz novu organizaciju morati da se kadrovski i brojčano pojačamo i na taj način damo kvalitetniji doprinos. U ovom trenutku imamo dobru saradnju sa ostalim državnim organima i redovnu komunikaciju sa Kabinije nijesu dokazale iskustvo. Primijetili smo da je većina agenata pokušala da ispuni uslove preko posredničkih ugovora koje mi nijesmo priznali jer smo tražili da to budu ugovori sa pravnim licima koja apliciraju za dobijanje ovako značajnog posla. Zato smo ponovili taj poziv u skraćenom roku i na osnovu dosadašnjeg interesovanja odlučili da ga produžimo do

netom predsjednika Vlade, pa očekujem da ćemo kroz razmjenu informacija kvalitetno vladati ovim programom. Predviđeno je da ovaj sekretarijat sa Agencijom za promociju stranih investicija u narednom periodu preraste u Agenciju za investicije. To će biti novi organ i treba očekivati tokom ove godine i osnivanje te agencije koja bi prezuzela sve ove poslove na obimnijem i većem nivou. kraja ovog mjeseca. Za očekivati je da već početkom aprila dobijemo i agente za ocjenu međunarodne podobnosti. Time će se steći uslovi da program počne u punom kapacitetu i, naravno, poslije sticanja ovih licenci raspisaćemo i javni poziv za revizora. To su sve dokazi da je Vlada odlučila da ovaj program bude oprezno vođen i u potpunosti transparentan.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

AKTUELNO

ZA RAZVOJNE PROJEKTE DEJAN MEDOJEVIĆ ZA VN Mislim da smo u odnosu na druge države koje su realizovale ovakve i slične programe dosta odgovornije krenuli i preuzeli veliku odgovornost na sebe kroz angažovanje državnih organa, u ovom slučaju Sekretarijata za razvojne projekte. Neće biti tajni o ovom procesu, to je stav od početka

sekretarijat

VN: Na koji način će biti obezbijeđena kvalitetna provjera aplikanata? Medojević: Budući sticaoci državljanstva proći će detaljnu provjeru prvo agenata za posredovanje, pa agenata za ocjenu međunarodne podobnosti, zatim revizora koji će provjeravati da li je novac uplaćen u određene svrhe kako smo to i planirali i na kraju kada mi kažemo da su

VN: Šta to znači konkretno, ko nije dobrodošao? Medojević: Nijesu dobrodošli oni koji dolaze sa prljavim novcem, kao ni bezbjednosno interesantna lica. Trudićemo se da oni koji steknu crnogorsko državljanstvo budu pravi investitori koji će uložiti u razvoj države. VN: Ko ima ključnu kontrolnu ulogu u procesu, da li agenti ili na kraju državni organi? Medojević: Ključna uloga je i države i agenata za ocjenu međunarodne podobnosti. Upravo smo zbog toga ponovili i prvi poziv jer nam trebaju iskusne kompanije. Država ima veliku odgovornost da program realizuje na pravi način. Mislim da smo u odnosu na druge zemlje koje su realizovale ovakve i slične programe preuzeli veliku odgovornost na sebe kroz angažovanje državnih organa, u ovom slučaju Sekretarijata za razvojne projekte. Neće biti tajni o ovom procesu, to je stav do početka. Svi će biti upoznati s tim na koji način, kako i pod kojim uslovima mogu steći crnogorsko državljanstvo. VN: Hoćete da kažete da će sva dokumenta u vezi sa projektom biti dostupna javnosti? Medojević: Ono što je do sada bilo jeste.

NOVI POSAO IZAZOV

VN: Došli ste na mjesto sekretara Sekretarijata za razvojne projekte prije nešto više od godinu, nakon pobjede na lokalnim izborima u Mojkovcu. Prethodno ste bili dugogodišnji predsjednik mojkovačke opštine. Kako ste se navikli na novu sredinu? Medojević: Nije bilo lako. Novi posao, novi izazov, ali i novo životno opredjeljenje. Imam dosta prijatelja u Podgorici, ali svakako da rodni grad nedostaje i da je u Mojkovcu bilo lakše organizovati život nego što je to ovdje. Živi se mnogo brni zamah doživjeti u sljedećoj godini. VN: Očekujete li da se kvota od 2.000 pasoša ispuni tokom sljedeće godine? Medojević: Sada je o tome nezahvalno govoriti. Možemo samo reći da postoji veliko interesovanje i da nas kontaktiraju investitori sa raznih destinacija, da imamo i kontakt domaćih investitora koji su zainteresovani da kroz ovaj program unaprijede i svoje projekte. Vidjećemo ubrzo koliko će tih projekata Ministarstvo održivog razvoja i turizma predložiti Vladi koja će u krajnjem odlučiti koji će se od njih naći na listi razvojnih projekata na osnovu kojih će se moći aplicirati. Ono što je dobro jeste da će postojati kvote, da nećemo sve aplikacije usmjeriti na jedan ili dva projekta na Primorju, već ćemo tražiti da se šire duž čitave obale, ali i da se investicije prenesu na sjever države. VN: Kako komentarišete skepticizam koji se javio u

že i mnogo je više obaveza koje do sada nijesam imao. Sve je to nepoznato i izazovno, ali nadam se da sam odgovorio zadatku koji mi je postavljen. VN: Je li odluka o promjeni posla bila Vaša želja ili je riječ o dogovoru unutar partije? Medojević: Nijesmo razmišljali o kombinaciji vezanoj za radno mjesto prije okončanja izbora. Smatram da sam kao neko ko je bio na čelu opštine prvo morao izaći pred građane i vidjeti da li sam zavrijedio njihovo povjerenje. javnosti povodom pokretanja ovog programa, te tvrdnje opozicije da je ovo prilika da državljanstvo dobiju sumnjivi investitori? Medojević: Mislim da nijesu u pravu. Ono što sam do sada imao prilike da komuniciram i što su neki stavovi, pa čak i opozicionih poslanika, jeste da oni nemaju

Nijesu dobrodošli oni koji dolaze sa prljavim novcem, kao ni bezbjednosno interesantna lica. Trudićemo se da oni koji steknu crnogorsko državljanstvo budu pravi investitori koji će uložiti u razvoj države

ništa protiv ekonomskog državljanstva, da to primjenjuju i druge razvijene države, ali da imaju rezervu. Mislim da su ti strahovi neopravdani, posebno ako je odluka ovako precizno definisala pod kojim uslovima se stiče crnogorsko državljanstvo. Vjerujem da kroz transparentan proces koji vodimo od početka takvi slučajevi ne mogu da nam se dese. Taj strah postoji zbog ranijih dešavanja, ali nadam se da ćemo ubijediti “nevjerne tome” da ovaj program donosi dobro Crnoj Gori. Podsjetiću da ako bismo ispunili 2.000 aplikacija i dobili aplikante koji bi platili po 100.000 eura donacija došli bismo do 200 miliona eura koji bi bili uloženi u razvojne projekete na sjeveru, a na drugoj strani podstaći ćemo razvoj turizma, poljoprivrede i prerađivačke industrije u svim djelovima zemlje. Proširićemo i obogatiti turističku ponudu i dobiti nova radna mjesta. Činjenica je da je ovo razvojni program i sigurno je da nikome nije u inetresu, a posebno ne Vladi, da da državljanstvo nekome ko to ne zaslužuje. VN: Govorilo se i da program nije naišao na potpuno odobravanje EU. Medojević: Kada smo radili na izradi odluke imali smo kontakt sa evropskim partnerima. Suvereno je pravo države Crne Gore da odlučuje o svojim državljanstvima. Mislim da će način na koji vodimo ovaj program ubijediti evropske partnere da je ovo transparentan i razvojni projekat, da nije klasična prodaja pasoša već nešto što će doprinijeti bržem razvoju države. foto: Dejan Lopičić

VN: Koliko je trenutno zaposlenih u Sekretarijatu i kog kadra najviše fali? Medojević: Imamo oko 16 zaposlenih, a najviše će nam trebati podrška u pravnom sektoru kako bismo na kvalitetniji način ispratili realizaciju javnih poziva, potpisivanje ugovora, praćenje licenci. Siguran sam da ćemo dobiti podršku Vlade da se ojačamo u tom dijelu, mada mislim da i sa postojećim kapacitetima možemo da odgovorimo zahtjevima.

oni ispunili uslove, predsjednik Vlade šalje predlog Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) da izvrši završne provjere, u skladu sa Zakonom o državljanstvu. Dakle, posljednju provjeru radi MUP u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost i međunarodnim bezbjednosnim službama i očekujemo da se ne može desiti da stekne crnogorsko državljanstvo neko ko u ovom trenutku ne bi bio dobrodošao u Crnoj Gori i Evropskoj uniji.

VN: A kasnije? Medojević: Svakako, u onom dijelu koji se ne tiče ugovora koji su u nekom smislu poslovna tajna za kompanije, ali svakako da ti ugovori prolaze detaljnu provjeru. VN: Kada se može očekivati prijem prvih aplikacija? Medojević: Očekujem da će program u smislu dobijanja aplikacija početi krajem ove godine, a da će pu-

Medojević u razgovoru sa Bojanom Despotović

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

OMETAO SLUŽBENIKA POLICIJE DA VRŠI SLUŽBENU DUŽNOST

Prekršajna prijava protiv organizatora protesta Podgorička policija podnijela je prekršajnu prijavu protiv Demira Hodžića, jednog od organizatora građanskih protesta “Odupri se - 97.000” zbog toga što je 13. marta 2019. godine ometao službenika policije u vršenju službenih radnji. On je navedenog dana sa još tri osobe okružio policijskog službenika S.P. u centru Podgorice i ograničavao mu kretanje, zbog čega je Sudu za prekršaje u Podgorici zahtjev za pokretanje

· Do € 0 5 2 .00rste E uz un rač

On je navedenog dana sa još tri osobe okružio policijskog službenika S.P. u centru Podgorice i ograničavao mu kretanje

Hodžić prekršajnog postupka protiv jednog od tih lica, D.H., zbog počinjenog prekršaja iz čl. 7 Zakona o javnom redu i miru”, saopšteno je iz Uprave policije. Policijski službenik je, kako navode, preduzimao mjere i radnje iz svoje nadležnosti na terenu. “Podsjećamo da je navedenog dana na društvenim mrežama objavljen snimak na kojem se vidi kako je grupa lica na Trgu nezavisnosti u Podgorici okru-

žila službenika Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata S.P., koji je preduzimao mjere i radnje iz svoje nadležnosti na terenu, u zoni štićenog objekta – zgrade Vrhovnog državnog tužilaštva. Grupa lica koja ga je okružila mu je tom prilikom ograničavala kretanje, nakon čega je na lice mjesta došla Interventna jedinica CB Podgorica. O svemu je upoznat državni tužilac u ODT u Podgorici”, saopšteno je iz policije.

Tužilac se izjasnio da u radnjama lica nema elemenata bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. “Shodno izjašnjenju tužioca, službenici CB Podgorica su Sudu za prekršaje podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv D.H. jer je ocijenjeno da u njegovom ponašanju ima elemenata prekršaja iz čl. 7 Zakona o javnom redu i miru”, zaključeno je iz policije. N.P.

Erste gotovinski krediti i krediti za refinansiranje sa fiksnom kamatnom stopom · NKS od 6,5% · Do 120 mjeseci · Do 20.000 € bez polise životnog osiguranja

Važno je koja je Vaša banka.

Reprezentativni primjeri ukupnog iznosa kredita i ukupnih troškova: Primjer 1: Za iznos kredita od 23.000,00 € uz rok otplate od 120 mjeseci, nominalna kamatna stopa iznosi 7,25%, a efektivna kamatna stopa iznosi: za žene 7,72%, za muškarce 7,83%. U obračun efektivne kamatne stope uračunato je sljedeće: trošak premije za polisu životnog osiguranja (u ukupnom iznosu: za muškarce od 197,96 €, za žene od 93,48 €); naknada za obradu kredita u iznosu od 0,50% od iznosa kredita; trošak za dvije mjenice u ukupnom iznosu od 4,00 € i trošak upita u Kreditni registar CBCG u iznosu od 3,00 €. Ukupni prethodno navedeni troškovi kredita za potrošača za ženu su 215,48 €, a za muškarca su 319,96 €. Ukupan iznos koji potrošač treba da plati, za žene 32.618,32 €, za muškarce 32.722,80, a iznos mjesečnog anuiteta je 270,02 €. Primjer 2: Za iznos kredita od 18.000,00 € uz rok otplate od 120 mjeseci, nominalna kamatna stopa iznosi 7,25% na godišnjem nivou, a efektivna kamatna stopa iznosi 7,74%. U obračun efektivne kamatne stope uračunata je administrativna naknada koju čine naknada za obradu kredita u iznosu od 1,00% od iznosa kredita, trošak za dvije mjenice u ukupnom iznosu od 4,00 € i trošak upita u Kreditni registar CBCG u iznosu od 3,00 € (ukupno: 187,00 €). Ukupan iznos koji potrošač treba da plati je 25.545,72 €, a iznos mjesečnog anuiteta je 211,32 €. Ukupan iznos koji plaća potrošač predstavlja zbir glavnice, ukupne kamate i administrativne naknade. Ukoliko je za odobrenje kredita potrebno obezbijediti i druge instrumente obezbjeđenja, potrebno je da se potrošač obaveže na zaključenje ugovora o dodatnim uslugama, u kom slučaju u dodatne administrativne naknade (koje ne ulaze u navedeni obračun efektivne kamatne stope) spadaju i troškovi koji se odnose na te dodatne usluge (npr. troškovi za pribavljanje lista nepokretnosti, procjene predmeta zaloge, zabilježbe zaloge na nepokretnostima, polise osiguranja predmeta zaloge, registracije zaloge na pokretnim stvarima i sl.).

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

NASTAVLJENO DAVANJE ZAVRŠNIH RIJEČI U PREDMETU POKUŠAJA TERORIZMA

ADVOKATI TRAŽE OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU ZA OKRIVLJENE Davanjem završnih riječi branilaca okrivljenih juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje za pokšaj terorističkog napada na dan izbora 2016. godine. Advokati su bili složni u jednom, da njihovi klijenti nijesu krivi, te da optužnica nije dokazana zbog čega su i tražili oslobađajuću presudu. Prema navodima advokata Dušana Jovovića, koji zastupa okrviljenog Bratislava Dikića,tužilac je u završnim riječima pomenuo stvari koje su prvi put čuli u ovom postupku. “Tako smo prvi put čuli da je Dikić priznao krivicu, da isti ne spori da je član kriminalne organizacije te da je pristao na nasilje. Bratislav Dikić nije nikada priznao izvršenje nekog krivičnog djela niti je znao niti pristao za nasilje. Svjedoci su dali iskaze potpuno suprotne sa onim što je tužilac parafrazirao u završnoj riječi. Tako da stvarno mi nije jasno kako je tužilac došao do ovih zaključaka, ali je ovo očigledno klasičan pokušaj zamagljivanja situa-

cije u nedostatku pravih dokaza’’, smatra Jovović. On je kategoričan da iz navedenih dokaza, a ni izjavom Sinđelića kao i Velimirovića nije moguće zaključi da je Dikić pristao na bilo kakav plan, da je imao bilo kakav pojam o postojanju oružja, a ni same izjave ne pominju da mu je rečeno da se radi o specijalnim telefonima. ‘’Svi predmetni dokazi ukazuju da Dikić nije imao bilo kakvu komunikaciju sa ostalim učesnicima. Da je on stvarno trebalo da koordinira grupom na protestima, zar ne bi trebalo da ima bilo kakvu komunikaciju sa njima kako bi dogovorili aktivnosti”, naveo je Jovović. Advokat ističe da je pokušaj uvezivanja Bratislava Dikića trebalo da predstavi jaku spregu u navodnom izvršenju ovog navodnog krivičnog djela, jer je Dikić general srpske žandarmerije. “Ipak, kako to nije postojalo, tako se to nije moglo ni dokazati te se nadam da će sud uvidjeti nedostatak dokaza i donijeti oslobađajući presu-

du. Takođe, odbrana predlaže sudu da odmah po donošenju oslobađajuće presude naredi oslobađanje generala Dikića, koji nevin leži već dvije godine i šest mjeseci u zatvoru’’, zaključio je Jovović. I adovkat Radonja Drakulović, branilac Eduarda Šišmakova, siguran je da iz svih sprovedenih dokaza nije utvrđeno pravo činjenično stanje već se jedino stvara dodatna sumnja. “Tokom suđenja nisu sprovedeni validni dokazi, te da čak nije ni ustanovljen identitet mog branjenika. Ukazivali smo da se proces u kontinuitetu vodi protiv pogreš-

’Optužiti čovjeka za ovakva krivična djela, a pri tome ne dokazati ama baš ništa je poražavajuće, neosnovano, proizvoljno i neprimjereno.

nog identiteta osobe. Dodatno iz Poljske je stigao odgovor da je Eduard Širokov mogao da se služi dokumentima na ime Eduard Šišmakov. Takođe, nije se tražilo detaljnije izjašnjenje Poljske jer je moj branjenik tamo vršio diplomatsku funkciju. Identitet se ne može utvrđivati iz fotokopije pasoša”, kazao je Drakulović. Branilac okrivljenog Vladimira Popova, advokatica Zorica Drašković kazala je da je u postupku dokazano da njen branjenik nije izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret. Navela je i da su u dokaznom postupku potvrđeni njeni navodi da optužnica ni u formalnom, ni u materijalno-pravnom smislu nije utemeljena. ‘’Optužiti čovjeka za ovakva krivična djela, a pri tome ne dokazati ama baš ništa je poražavajuće, neosnovano, proizvoljno i neprimjereno. Iskreno se nadam da ako Specijalno državno tužilaštvo nije smoglo snage da odustane od krivičnog gonjenja mog branjenika, već

bez ijednog valjanog dokaza istrajava na tome, onda se nadam da ćete vi, poštovano vijeće, nespornom snagom svog autoriteta, donijeti oslobađajuću presudu na osnovu činjenica koje su navedene u toku postupka’’, zaključila je Drašković. Njen kolega advokat Ilija Boljević koji zastupa okrivljenog Predraga Bogićevića naveo je ne postoje dokazi da je njegov klijent izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret. Advokat Mladen Dubak kazao je na početku svog iskaza kako se prema međunarodnoj konvenciji koju je potpisala i Crna Gora čitav slučaj pogrešno kvalifikovan jer ne postoje osnove stvaranja kriminalne organizacije kao ni elementi terorizma, te da je to namjerno sastavljeno kako bi Sinđelić mogao da dobije status svjedoka saradnika shodno crnogorskom ZPK-u. On je istakao i da nije tačan navod tužioca Čađenovića da mu je njegov branjenik Nemanja Ristić prijetio. N.P.

PODGORIČKA POLICIJA RASVIJETLILA VIŠE IMOVINSKIH DELIKATA

Maloljetnici počinili 18 teških krađa na teritoriji glavnog grada Podgorička policija rasvijetlila je juče seriju od 18 teških krađa, za čije izvršenje je osumnjičila trojicu maloljetnika, koji su prije nekoliko dana uhapšeni zbog sumnje da su pretukli Grka u Podgorici i ukrali mu 400 eura. “Maloljetni B.H. (17) i M.M. (14) su osumnjičeni da su za-

jedno sa E.H. (13), koji je krivično neodgovoran zbog uzrasta, počinili 18 teških krađa u Podgorici, u periodu od 24. januara do 12. marta ove godine, dok su jednu počinili u maju 2018. godine”, saopštili su iz Uprave policije. Oni su, kako se sumnja, u podgoričkim naseljima Siti

kvart, Stari aerodrom, Stara varoš, kao i kod TC Gintaš, prilazili uvijek u grupi oštećenima, od kojih su potom krali novčanike, novac, mobilne telefone i lična dokumenta. “Iz novčanika su, sumnja se, uzimali novac – ukupno oko 3.540 eura, a zatim

novčanike bacali u kontejnere. Dio ukradenih predmeta pronađen je i vraćen vlasnicima. Osim toga oni su, sumnja se, izvršili nekoliko ovih krivičnih djela u poslovnim objektima na kojima su prvo odvaljivali vrata i katance, a zatim otuđivali novac i druge stvari”, navode u policiji.

aKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

detalji izvještaja o radu uprave za imovinu u 2018.

Za godinu dana trajno oduZeto sedam voZila

U godini za nama sprovedene su aktivnosti trajnog i privremenog oduzimanja imovine po raznim rješenjima sudova, te je tokom 2018. Uprava za imovinu od trajno oduzete imovine preuzela sedam vozila, veliki broj odjevnih predmeta, ali i nešto gaziranog i alkoholnog pića. Tako su trajno oduzeta putnička motorna vozila “renault megan”, “alfa romeo”, “chrysler voyager”, “škoda octavia”, teretno motorno vozilo “scania”, kao i dva plovna motorna vozila skuter na vodi marke “yamaha”. Trajno je oduzeto i 1885 komada razne gardarobe (čija je ukupna procijenjena vrijednost 6.513 eura), zatim još 7.540 odjevnih komada. Uprava je preuzela i trajno

5 tona opojne droge preuzete po pravosnažnim presudama višeg suda, uništeno je tokom prošle godine u postrojenju - kotlarnici firme “javorak

Šariću i Lončaru vraćena vozila, stanovi, parcele Po osnovu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene krimanalnom djelatnošću 17. maja prošle godine izvršen je povraćaj privremeno oduzete imovine okrivljenim Dušku Šariću i Jovici Lončar shodno rješenju Višeg suda u Bijelom Polju od 17. aprila 2018. “Povraćaj privremeno oduzete imovine izvršen je na licu mjesta predajom ključeva od nepokretne i pokretne imovine i izvršenim uvidom u stanju”, navodi se u izvještaju Uprave za imovinu. Tako je izvršen povraćaj dva mobilno drobilična postrojenja, kao i dvije fabrike betona, te dva buldožera Komacu, tri Volvo bagera gusjeničara, Volvo bager točkaš, tri Volvo utovarivača, New holand utovarivač, dva New holand bagera, Hyundai bager, OK utovarivač, dva Volvo zglobna dampera, dva Volvo kipera, MAN kiper, sedam Volvo miksera za beton, MAN mikser za beton, te UNIMOG 500. Vraćena im je i kombinovana mašina IBC, kombinovana mašina VOLVO, dva valjka BENFORD, pumpa za beton Sermac, stacionirana pumpa za beton SCHWING, cistijerna za gorivo MAN, tri cistijerne za vodu. “Grejder CATERIPLAR, samohodna lafetna bušilica, auto dizalica, paletar Volvo, paletar MAN,

kiper IVECO, putar Ford, niskonoseća CHEFTAIN, teretno vozilo VOLVO, teretno vozilo WV, priključno vozilo LINKWAY, dva mercedes benz autobusa, IVECO teretno vozilo, dva ARB priključna vozila, KOEGEL priključno vozilo, VW Golf, Toyota RAV, četir lade nive, passat”, dio je imovine vraćene Šariću i Lončaru. Osim toga, vraćene su im i parcele ukupne površine 6.203 kvadrata, poslovne zgrade u kojima su smještene SUR “MUNICIPIUM” i SUR – kafe bar night club “4 SOBE”, KO Pljevlja i benzinska stanica “MAT PETROL” u Pljevljima. Vraćene su im i stambene jedinice upisane površine od 2.194 kvadrat, kao i parcela od 2.683 kvadrata, te stanovi ikupne površine 149 kvadrata i parcele u ukupnoj površini od 38.445 kvadrata i nepokretnosti površine 899 kvadrata.

oduzetih 480 litara crnog vina, 368 flaša koka-kole od po dva litra, 40 flaša fante od po dva litra, te preko 1.000 paklica cigareta. Osim toga, 600 kilograma morske ribe, koja je Odlukom o ustupanju na korišćenje lako kvarljive robe, Uprava za imovinu ustupila je ustanovama socijalnog karaktera u Podgorici, dok je 50 kilograma morske ribe predata Studentskom domu u Podgorici.

■ privremeno oduzeta vozila, novac, odjeća

Kada je riječ o privremeno oduzetim stvarima u prošloj godini, osim velikog broja parcela i stambenih objekata, rješenjima sudova stavljena je zabrana na tridesetak putničkih motornih vozila. Tako se kod Uprave za imovinu trenutno nalaze vozila “audi A6 2.7 TDI”, “škoda octavia 1.9 TDI”, “BMW 520D”, “VW golf plus 2.0 TDI”, “porsche caynne 3.0 TDI”, “mercedes S 320”, “audi Q7 4.2 TDI”, “opel astra 5DR Enjoy 1.7 TDI”, “VW Touareg 2.5 RP”, “nissan X-trail 1.6 DCI”, “renault fluence DCI 95”, “nissan X-trail 2.0 DCI”, “mercedes benz GLC 250D 4 matic”, “land rover 4.4D”, “mercedes benz S63 AMG”, “BMW 520 D”, “golf V”. Osim toga privremeno su oduzeti i “mercedes benz E200 CDI”, “VW passat 2.0 TDI”, “land rover discovery 2.7 D V6 HSE”, “škoda

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

superb 2.0 TDI”, “audi A6 2.0 TDI”, “toyota rav”, “toyota rav 4 MY17 2.5 HSD 4X2”, “VW golf VII PA 1.6 TDI”, “mercedes benz S500 coupe 4 matic”, “audi avi 3.0 TDI quatro”, “land rover range rover sport 3.0TD HSE”, “ford Galaxy”, “VW polo”. Privremeno je oduzeta pokretna imovina (zapljena) novca u iznosu od 1.650 eura, te novac u iznosu od 620 eura i 82 USD, zatim 630 eura. Zaplijenjen je novac u iznosi od 160 USD, 2.350 eura i 100 CHF. Takođe oduzet je privremeno novac u iznosi od 5.520 eura i 10 CHF. Privremeno je oduzet ručni sat marke Fosil, narukvica u kutije sa natpisom “Juwelier Ernst” Wiena, ručni sat marke “Tisot 1853”, dvije manžetne za košulju u kutiju “Uhren Schmuck”, zlatni privezak, ručni sat marke “Tisot” zlatne boje sa prekinutom narukvicom, zlatni lančić, prekinuti lančić od platine, četiri mobilna telefona, memorijska kartica oznake W, USB Transcend, eksterni disk. Rješenjem sudova oduzeti su privremeno i mobilni telefon marke “Prestiqio”, tablet “samsung” i dva telefona “samsung”. U 2018. godini privremeno je oduzeto i 69 komada pamučnih muških trenerki čija je procijenjena vrijednost 345 eura, ugaona garnitura, čija je procijenjena vrijednost 150 eura, kao i 280 ko-

Tokom prošle godine zaplijenjen je veliki broj komada garderobe

AKTUELNO

mada razne garderobe čija je procijenjena vrijednost 280 eura. Oduzeto je i 7.450 kilograma voća i povrća. Takođe, u 2018. jedna mjera privremenog oduzimanja je ukinuta. Naime, po osnovu rješenja Višeg suda u Podgorici ukinuta je privremena mjera obezbjeđenja, a kojom je određeno privremeno oduzimanje pokretne imovine - jahte marke “sunseeker predator”.

■ UNIŠTENI DROGA, PIĆE, CIGARETE

1.885

KOMADA RAZNE GARDEROBE (ČIJA JE UKUPNA PROCIJENJENA VRIJEDNOST 6.513 EURA) JE TRAJNO ODUZETO PROŠLE GODINE

Uprava za imovinu u 2018. godini donijela je odluke o uništenju opojnih droga, cigareta, pića. Tako je uništeno oko pet tona opojne droge preuzete po pravosnažnim presudama Višeg suda i to u postrojenju - kotlarnici firme “Javorak”. Uništeno je i 37 paketa sa po 50 šteka i 49 šteka cigareta “MARK 1”, te 30 paketa sa po 50 šteka cigareta “MARILYN” , 20 paketa vinjaka od po šest flaša, 55 šteka cigareta razne marke. Odlukama o uništenju obuhvaćena su dva ronilačka odijela, dvije podvodne puške-harpuni, dva para peraja, par čizama, dva noža, kapa, 251 kila rezanog duvana, 23 paketa od po 24 limenke coca-cole i fante 0,33 l, te devet paketa od po osam flaša coca-cole i fante 2l, dva paketa od po 24 flaše koka-ko-

le 0,5l, 168 staklenih flaša piva “tuborg” od 0,33l, 18 flaša rakije “šljiva”, 570 paklica cigareta razne marke, 136 flaša od po 2l fante i koka-kole, 353 šteka i devet paklica cigareta razne marke, 26 paketa tegli različite zapremine borovog meda, 13 balona od po pet litara lozove rakije, dva balona od po pet litara crnog vina, četiri balona od po pet litara bijelog vina, balon od pet litara sirćeta, 150 paketa od po 24 flaše piva marke “haineken” 0,25l, 81 komada tastera parfema razne marke. Uništenje je izvršeno u postrojenju Deponije d.o.o Podgorica 6. avgusta prošle godine. Bo.B.

Uništeno je i 37 paketa sa po 50 šteka i 49 šteka cigareta “MARK 1”, te 30 paketa sa po 50 šteka cigareta “MARILYN” , 20 paketa vinjaka od po šest flaša, 55 šteka cigareta razne marke. Odlukama o uništenju obuhvaćena su dva ronilačka odijela, dvije podvodne puške-harpuni, dva para peraja, par čizama, dva noža

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

Čirgić: Novim ZakoNom o ZdravstveNom osig

Za trudnička bolov mjeseca staža kod ⌦ Marina Ilić

Ilustracija

acrtom novog zakona o zdravstvenom osiguranju predviđeno je da trudnice, da bi dobile pravo na bolovanje, moraju raditi kod istog poslodavca minimum dva mjeseca. Time će se, kako za VN kaže direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić, smanjiti mogućnost zloupotrebe ovog prava.

Predlog Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) da uslov za korišćenje trudničkog bolovanja bude minimum dva mjeseca rada kod istog poslodavca, odnosno četiri mjeseca rada (sa prekidima u toku godine) prihvaćen je od strane Ministarstva zdravlja. Naći će se u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenom osiguranju, koji će biti razmotren na javnoj raspravi zakazanoj za utorak, 26. marta.

■ Zaposle se i

isti dan traže bolovanje

U razgovoru za Vikend novine, direktor FZO Sead Čirgić objašnjava da je riječ o predlogu čiji je cilj da spriječi brojne zloupotrebe trudničkog bolovanja, prilikom kojih su se u cilju ostvarivanja ovog prava osnivale “fiktivne” firme. “Do sada je bilo zloupotreba kod trudničkog bolovanja, jer je bilo predviđeno da osigurano lice Fonda, prije ostvarivanja prava na bolovanje, mora biti u zdravstvenom osiguranju dva mjeseca uzastopno ili četiri mjeseca u toku godine. Sada je, izmjenom u tom dijelu, definisano da trudnica mora biti dva mjeseca kod istog poslodavca, ili četiri sa prekidima u toku godine. Na taj način će se uticati na smanjenje moguće zloupotrebe. Dešavalo se, na primjer, da trudnica zasnuje radni

odnos i sjutra dan se prijavi na bolovanje. Takođe, dešavalo se da je plata trudnice veća nego izvršnom direktoru”, navodi Čirgić. On podsjeća da je zakonom definisan i maksimalan iznos plate za trudnice. “On može biti najviše do dvije prosječne neto zarade po podacima Monstata za prethodnu godinu ne preko toga. Tako da je i u tom dijelu ograničen iznos koji se može refundirati po osnovu trudničkog bolovanja”, navodi Čirgić. On ne očekuje primjedbe na račun ovog predloga na javnoj raspravi. “Predlog sada ide na raspravu, i vjerujem da ukoliko bude primjedbi da će biti u smjeru daljeg poboljšanja vezano za mogućnost zloupotreba. Javna rasprava je zakazana za 26. mart vidjećemo kakve će primjedbe biti”, kazao je Čirgić.

■ broj bolovanja porastao 7,6 odsto

Prema podacima Fonda, broj slučajeva trudničkih bolovanja u 2018. godini je bio 2.561, dok je za isti period 2017. godine bio 2.379, tj.

povećan je za 182 slučajeva trudničkog bolovanja ili za 7,65 odsto.

“Troškovi za naknade za bolovanja po osnovu održavanja trudnoće (liječe-

nje prijetećeg abortusa) u 2018. godini su 3.042.356,65 eura dok su u 2017. godini

Bolovanje od najmanje 30 dana racionalna odluka Fond je takođe predložio da dužina bolovanja koju utvrđuje izabrani ljekar bude najmanje 30 dana, umjesto dosadašnjih 15.

“Naš predlog je bio da dužina bolovanja koju utvrđuje izabrani ljekar bude najmanje 30 dana čime će se smanjiti pritisak na prvo-

stepene ljekarske komisije Fonda i na specijaliste na bolničkom nivou. Izabrani ljekar može izvršiti najbolju procjenu da li je nekome

opravdano odbriti bolovanje od 30 dana. Čini nam se da je to racionalna odluka i da će imati svoje efekte”, smatra Čirgić.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

guraNju smaNjiće se mogućNost Zloupotrebe

Foto:Tetra Images

vanja minimum dva istog poslodavca

Mihailović: Nijesam sigurna da je ograničenje prava rješenje

Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović je ipak skeptična po pitanju ovog predloga Fonda jer, kako napominje, trudnice ionako nijesu dovoljno zaštićene. “Mi imamo zaštitu porodilja koje poslodavac ne može da otpusti i one su te koje su u povoljnijem položaju. Da imamo Zakon o radu koji štiti trudnice, ne bi bilo nikakvih problema da se ovaj predlog Fonda uvede, ali u situaciji kada su trudnice ionako nezaštićene, a kao i ranije, na kontu zloupotreba oni odlučuju da neka prava skroz uskrate ili da ih značajno ograniče, nijesam sigurna da je to pravo rješenje”, kazala je VN Mihailović. U svakom slučaju, ona napominje da će u Udruženju Roditelji taj Nacrt zakona sagledati detaljnije i uključiti se u javnu raspravu. “Vidjećemo da li imamo neki drugi predlog pomoću kog bi te

biti veći od jedne prosječene zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. “Fond refundira poslodavcu isplaćenu naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog održavanja trudnoće (liječenje prijetećeg abor-

trudnice mogle da se zaštite. I pored zloupotreba koje su evidentne i koje se dešavaju, opet se treba potruditi da se trudnice zaštite. Treba se staviti i u njihovu situaciju. Nas često pozivaju i pitaju šta da rade i da li je moguće da, ako onog momenta kada ostanu trudne i imaju ugovor na određeno, i sebnim zakonom. Ukoliko osiguranik radi kod više poslodavaca istovremeno, Fond naknadu iz stava 1 ovog člana Zakona o zdrav-

ako se na primjer njihov ugovor završava za mjesec dana ili četiri, one ostaju bez ikakvih prava, i poslodavac ih može otpustiti. Kada im kažemo da je to tako i da nemaju mogućnost da se osiguraju, one ne mogu da vjeruju. Treba malo razmisliti i o njima”, poručila je Mihailović. stvenom osiguranju refundira poslodavcima srazmjerno vremenu provedenom na radu kod svakog poslodavca. Foto:Iva Mandić

iznosili 2.722.568,49 eura što je više za 319.788,16 eura ili za 11,75 odsto”, navode iz Fonda. Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju i članu 41, Fond za zdravsteveno osiguranje poslodavcu refundira isplaćenu naknadu u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, a najviše do iznosa koji ne može

tusa), do iznosa koji ne može biti veći od dvije prosječne zarade zaposlenog u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike, što znači da iznos za održavanje trudnoće je u bruto iznosu od 1.532 eura dvije prosječne zarade, dok za ostale iznosi 766 eura, takođe u bruto iznosu”, navode iz FZO. Naknada iz stava 1 ovog 41.člana iz Zakona o zdravstvenom osiguranju ne refundira se potrošačkim jedinicama budžeta Crne Gore, budžeta lokalne samouprave, kao i potrošačkim jedinicima nad kojima te potrošačke jedinice vrše nadzor u skladu sa po-

Mihailović

Čirgić

aktuelno

postignut dogovor sa glavnim gradom

Ustupiće zemljište za nove obrazovne ustanove Glavni grad će ustupiti zemljište za izgradnju obrazovnih ustanova, u korist djece, što je bila i dosadašnja dobra praksa, zaključeno je na sastanku ministra prosvjete Damira Šehovića sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem. Na sastanku je bilo riječi i o zajedničkim projektima poput ozelenjavanja školskih dvorišta i komunalnog opremanja tih lokacija. Svi planirani projekti u Glavnom gradu vrijedni su oko 40 miliona eura. Prema riječima Šehovića, pred Ministarstvom je veliki Sa jučerašnjeg sastanka

investicioni ciklus u kome su planirane pripremne aktivnosti i gradnja više desetina objekata obrazovanja. “Ti projekti se finansiraju na različite načine: od nacionalnog budžeta, do projekata koji će se jednim dijelom finansirati iz kreditnih linija sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope i Evropskom investicionim bankom. Od toga, veliki dio je upravo u Glavnom gradu, sa ciljem stvaranja optimalnih uslova za boravak i razvoj djece koja odrastaju na teritoriji Podgorice”, dodao je on. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

Budva da bude grad bez otpada Delegacija Zavoda za zapošljavanje u Hrvatskoj

mustafić se sastao sa lončarom U Budvi će ove godine biti realizovan projekat „Budva Zero Waste City“, sa ciljem da u perspektivi postane prvi primorski grad bez otpada („Zero Waste“), saopštili su organizatori. To znači, kako navode, da će grad i građani raditi na selekciji i pravilnom odlaganju ambalažnog otpada i na taj način doprinijeti povećanju stepena reciklaže. Projekat koji realizuje NVO Eko Centar iz Budve uz podršku Coca-Cola Sistema i finansiranje CocaCola fondacije po prvi put je predstavljen javnosti na Sajmu ekologije, koji se 24. put održava u Budvi. R.D.

Hrvatska dobar primjer prakse zapošljavanja

Mjere aktivne politike zapošljavanja, sa naglaskom na Potpore za zapošljavanje i “Stalni sezonac”, primjeri su dobre prakse u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i mogu biti implementirane i u Crnoj Gori - ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić nakon sastanka sa ravnateljem HZZ-a Ante Lončarom. Pored Mustafića u delegaciji Zavoda, koja je prethodna dva dana boravila u posjeti Središnjem uredu Za-

greba, bili su i pomoćnik u Sektoru za plan, analizu i statistiku Goran Bubanja i savjetnica za informisanje Danka Rabrenović. Ističući da mu je veliko zadovoljstvo što je ugostio kolege iz Crne Gore, direktor Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar je kazao kako očekuje da će dobra saradnja, uspostavljena prethodnih godina, biti nastavljena uz međusobnu razmjenu iskustava i dobre prakse na područiju tržišta rada i zapošljavanja. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

aktuelno

Sukob oko emitovanja prenoSa ekSkluzivnih Sadržaja Se naStavlja

Nova M pozvala Telekom i M:tel da prihvate ugovor, oni je optužili za ucjenu

Nepostignuti dogovor oko prenosa sadržaja televizije (Nova M) od strane operatora Crnogorski Telekom i M:tel, izazvao je brojne međusobne optužbe. Kako bi građanima omogućili praćenje prenosa utakmice nacionalne fudbalske reprezentacije, iz Televizije Nova M pozvali su juče operatore Crnogorski Telekom i M:tel da prihvate Ugovor o distibuciji TV Nova M. “Apelujemo na kablovske operatore Telekom i M:tel da prihvate Ugovor o distribuciji TV Nova M, koji su dobili pod jednakim uslovima i omoguće svojim korisnicima, građanima Crne Gore, da prate mečeve naše reprezentacije u okviru svih fudbalskih takmičenja do 2022”, saopšteno je iz Nove M.

■ Donijeti oDluku

u korist građana

Iz ove televizije su pozvali operatore Telekom i M:tel da, imajući u vidu sadržaj programa TV Nova M i cijenu koju su platili za prenos inostrane Radio-televizije Srbija (RTS), “donesu odluku u korist svojih korisnika koji im plaćaju mjesečnu pretplatu, kako bi imali pristup i atraktivnim programskim sadržajima kakvi se emituju u okviru TV programa na-

Telemach ukinuo prenos RTS-a Građani u Crnoj Gori koji prate programe preko Total TV platforme i kablovskog operatora Telemach, od juče ne mogu da gledaju programe Radiotelevizije Srbije (RTS), saopšteno je iz Telemacha. United Grupa, u okviru koje posluje i Telemach, kako se navodi, nije prihvatila visoke cijene koje je za korisnike u Crnoj Gori namijenio Telekom Srbija, a koji ima pravo da preprodaje program RTS-a zemljama u regionu. „Telekom Srbija stavio je tako zabranu na emitovanje procionalnog emitera Nova M”.

■ utakmica kao sreDstvo ucjene?

Međutim iz Crnogorskog Telekoma su ocijenili da je ponuda vlasnika TV Nova M za distribuciju pokušaj ucjene korišćenjem sadržaja od javnog interesa. „Smatramo da je nedopustivo da se sportski program od značaja za cijelu državu i sve njene građane koristi kao sredstvo ucjene protiv drugih operatora sa kojima TV Nova M ne dijeli vlasničku strukturu“, navodi se u reagovanju.

grama RTS-a ukoliko operatori za svakog korisnika u Crnoj Gori ne plate iznos od jedan, odnosno 1,2 eura mjesečno, što je čak deset puta više nego za korisnike u Hrvatskoj i Sloveniji i pet puta više nego za gledaoce RTS-a u BiH“, navodi se u saopštenju. Iz Telemacha su ukazali da je to 20 puta više od cijena svih ostalih javnih servisa. Kako su saopštili, nejasan je razlog zašto je gledaocima u Crnoj Gori ponuđena najviša cijena u regionu za programe RTS-a.

Iz Telekoma su rekli da se pokazalo da je ponuda, koju su vlasnici TV Nova M uputili ostalim kablovskim operatorima, prihvatljiva samo njima samima, odnosno Telemach-u i Total TV-u, društvu koje je prestalo da postoji preuzimanjem od Telemacha, a sa kojima Nova M dijeli vlasničku strukturu. Kako su naveli, činjenica je i da “tu apsurdnu i neodrživu ponudu” nijesu pokušali primijeniti ni u jednoj državi u kojoj posluju u regionu. Ističu da je neistinita tvrdnja vlasnika TV Nova M da je Telekom identičnu ponudu prihvatio u slučaju emito-

„Čudi nas i što Telekom Srbije poredi RTS, srpski javni servis za koji su platili građani Srbije i čiji je sadržaj prirodno namijenjen prvenstveno građanima Srbije, sa kanalom Nova M koji je domaći komercijalni kanal sa nacionalnom frekveancijom i prvenstveno namijenjen građanima Crne Gore“, naveli su iz Telemacha. Oni su naglasili i da su emisije RTS-a često skremblovane u Crnoj Gori i gledaoci umjesto programa gledaju u zatamnjen ekran. vanja kanala Radio-televizije Srbije na platformi Extra TV.

■ krše Direkti-

vu evropskog parlamenta

Iz kompanije M:tel su pak kazali da se odlukom TV Nova M o ukidanju prava distrubucije krši direktiva Evropskog parlamenta (EP) i Zakon o elektronskim medijima, te da više od 150.000 korisnika neće moći da gleda utakmice crnogorske fudbalske reprezentacije. Iz M:tel-a su ukazali da Nova M odlukom o zabrani distribucije krši član 66, stav 2

Zakona o elektronskim medijima, kao i član 2, stav 1, tačka 6, Odluke o listi događaja od posebnog značaja za javnost u Crnoj Gori, a koju je Agencija za elektronske medije (AEM) dostavlila Evropskoj uniji. Tim dokumentima je, posjećaju iz kompanije, propisano da sve utakmice crnogorske fudbalske reprezentacije predstavljaju događaj koji je od posebnog značaja za javnost i koji je u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom određen za emitovanje u cjelini direktnim prenosom na televiziji slobodnog pristupa. Iz M:tel-a su saopštili da nijesu tačni navodi TV Nova M da je “program dostupan posredstvom obaveznog zemaljskog signala na cijeloj teritoriji Crne Gore”. “Sama tehnička mogućnost emitovanja signala, na osnovu koje TV Nova M neistinito tvrdi da obezbijeđuje uslugu svim građanima Crne Gore, ne garantuje obezbjeđivanje usluge u definisanom procentu, kako je to definisano Zakonom”, pojasnili su iz te telekomunikacione kompanije. Podsjećamo, povodom ovog slučaja Agencija za elektronske medije pokrenula je postupak, prilikom čega je naglašeno da bilo koji interes ne smije biti iznad interesa javnosti. M.I.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

PODGORICA: KONFERENCIJOM OBILJE

CRNA GORA IMA BROJ ZA ODRŽIVO UPRAVLJ

Vlada Crne Gore realizuje brojne projekte i aktivnosti u cilju održivog upravljanja vodnim resursima i obezbjeđenja kvalitetnog vodosnabdijevanja, rekao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović. Otvarajući Konferenciju, povodom Dana voda, Simović je kazao da je briga o vodi kao resursu i osnovnom uslovu egzistencije velika zajednička odgovornost i obaveza. „Ovo je dobra prilika da se podsjetimo globalnih i lokalnih izazova, a u isto vrijeme da ukažemo na sve što radimo u cilju obezbjeđivanja dovoljnih količina vode, zaštite voda i zaštite od voda”, poručio je Simović. Rezolucijom Ujedinjenih nacija (UN), Svjetski dan voda obilježava se od 1993. godine, kao dan posvećen podizanju svijesti o važnosti zaštite voda i podsjećanju na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima svijeta. Oko milijardu i po osoba još nema pristup bezbjednom i adekvatnom snabdijevanju pijaćom vodom, a tri milijarde ima nedostatak odgovarajućih sanitarnih objekata. Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda je „Ne ostavljajući nikog iza sebe“. Simović je podsjetio da je Crna Gora bogata vodnim resursima i da, u odnosu na svoju površinu, spada među vodom najbogatija područja na svijetu. „Čak 95 odsto riječnih tokova u Crnoj Gori formira se na njenoj teritoriji. Za potrebe

vodosnabdijevanja u najvećem procentu se koriste podzemne vode, čak 90 odsto“, rekao je potpredsjednik Vlade. Prema njegovim riječima, Crna Gora pripada terenima Dinarskog karsta, čija je osnovna karakteristika neravnomjerna disperzija izvora i dubina do nivoa podzemnih voda, što za posljedicu ima neravnomjernu raspodjelu voda na teritoriji Crne Gore. On je istakao da su podzemne vode karstnih terena Crne Gore posebno ranjiv resurs na zagađenje, a naročito na klimatske promjene, pa se velika pažnja posvećuje održavanju njihovih prirodnih funkcija. “Poplave koje su zadesile Crnu Goru 2010. godine, koje su imale velike materijalne posljedice, i ponavljanje poplava 2012, 2014. i 2016. vidljiva su posljedica sve većeg uticaja klimatskih promjena”, rekao je Simović. Na planu zaštite od poplava, uz podršku GIZ-a pripremljena je, kaže on, Preliminarna procjena rizika od poplava i hidraulički model rijeke Bojane, kojim su detektovane rizične poplavne zone. „Ovi podaci će nam pomoći za dalju implementaciju novog regionalnog projekta u slivu rijeke Drim, koji Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja priprema sa UNDP, uz finansijsku podršku Adaptacionog fonda. Dobili smo potvrdu da je odobren, kao prvi regionalni projekat u Istočnoj Evropi”, kazao je

Simović. On je rekao da su sredstva od 1,2 miliona USD iz projekta planirana za Crnu Goru i da će se iskoristiti za pripremu glavnog projekta sanacije nasipa na Bojani i infrastrukturnih radova izgradnje nasipa na prioritetnim dionicama. On je najavio još jedan važan regionalni projekat kojiće se realizovati od aprila, u saradnji UNDP-jem i UNESCO-m. „Projekat pod nazivom DIKTAS SAP, ukupne vrijednosti 5 miliona EUR, treba da doprinese većoj integraciji domaćih eksperata i obučavanju mladih kadrova i valorizaciji i boljem iskorišćenju podzemnih voda Dinarskog karsta“, rekao je Simović. Predstavnik UNDP-a Miodrag Dragišić je kazao da je današnji skup idealna prilika da se diijalogom definišu rješenja za izazove u oblasti zaštite i korišćenja voda. „On je istakao da je upravljanje vodama izuzetno važno u regionalnom i prekograničnom kontekstu, da UNDP sa Ministarstvom poljoprivrede sprovodi važne regionalne projekte. Posebno je naglasio važnost skorog početka realizacije upravljanja rizicima od poplava u basenu Drima, a koji finansira Adaptacioni fond“, kaže se u saopštenju. Predstavnik GIZ-a za Crnu Goru, Nenad Rakočević rekao je da ta organizacija u posljednjih sedam godina u Crnoj Gori sprovodi brojne projekte koji imaju za cilj zaštitu

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

Sa jučerašnje konferencije

AKTUELNO

NIKŠIĆ BILJEŽI PORAST BROJA TURISTA, ALI NE I BROJ NOĆENJA

ZADRŽATI POSJETIOCE U GRADU POD TREBJESOM

EŽEN SVJETSKI DAN VODA

JNE PROJEKTE JANJE VODAMA Tara ostaje suza Evrope U Crnoj Gori briga o vodama, i na lokalnom i globalnom nivou, treba da bude zajednička potreba i obaveza, ocijenio je ministar Simović i poručio da će Tara ostati suza Evrope. On je to kazao odgovarajući na pitanje novinara, da li je država Crna Gora uradila sve da zaštiti Taru tokom izgardnje autoputa, s obzirom da ekološke organizacije koje su i danas protestvovale u Podgorici tim povodom, tvrde da nije. “Konačan epilog u odnosu na ono što je bio povod pokretanja ove teme ići će, ne u korist onih koji su pokretali tu temu, niti onih koji su pokušavali da daju elemente odgovora na aktuelno stanje, već u korist rijeke Tare, njene održivosti i potrebe da i u budućnosti ostane suza Erope”, poručio je Simović koji je danas u Podgorici otvorio Konferenciju povodom obilježavanja Svjetskog dana voda. On je, kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede istakao da briga o vodama, i na lokalnom i globalnom nivou, treba da bude zajednička potreba i obaveza, dodajući da 2ne vidi zašto voda, ali i zaštitu od nje, prvenstveno u djelu Skadarskog jezera i šireg sliva. „Time se postižu zajednički rezultati u cilju uspostavljanja održivog upravljanja ovim resursima. Implementirajući dosadašnje projekte i

nijesu ovdje mogli biti svi oni, koji u neposrednoj blizini govore o nekim budilnicima”, kazao je Simović. Istakao je i da pristup zajedničke i partnerske brige o vodama treba da se odosi i na Taru, i na Lim, Grnčar, i sve vodne resurse Crne Gore i ponovio da je na pojedinim djelovima Tare, došlo do privremenih promjena zbog karaktera i obima radova u okviru kapitalnih projekata kakav je izgradnja autoputa, i da je neprimjereno koristiti izraz “devastirana”. On je ponovio da će, u skladu sa projektima remedijacije i rekultivacije korito na tim pojedinačnim djelovima, koji su inače van zone zaštite pod UNESCO, biti sanirano i kompatibilno sa onim što pripada Tari i ukupnom području. Dodao je i da brojni projekti koji se u saradnji sa međunarodnim partnerima realizuju u Crnoj Gori svjedoče o kontinuiranoj brizi Vlade. “To su projekti koji treba da daju odgovore na decenijske probleme, koje smo davno evidentirali, ali sada imamo aktivnu poziciju i spremne odgovore”, poručio je Simović novi koji će se baviti zaštitom Jadranskog mora od otpada, GIZ ostaje partner institucijama u Crnoj Gori u oblasti unapređenja sektora voda, ispunjavanju zahtjeva EU i jačanju prekogranične saradnje“, kazao je on.

rad pod Trebjesom bilježi povećanje broja turista, međutim broj noćenja i dalje je na niskom nivou, pa će, kako kažu za VN u Turističkoj organizaciji Nikšića, u narednom periodu akcenat biti na unapređenju ponude koja će zadržati turiste u najvećoj crnogorskoj opštini.

Broj posjetilaca u Nikšiću 2018. godine u odnosu na prethodne godine veći je za oko 6 odsto, ali je broj noćenja manji za 10 odsto. Direktorica TO Nikšć Dragica Popović naglašava da brojke ne treba da obeshrabruju jer kada se podvuče linija, prošla godina je ipak bila zadovoljavajuća. „Možemo biti zadovoljni sezonom uzimajući u obzir da je povećan broj smještajnih kapaciteta, posebno imajući u vidu činjenicu da smo godinama imali problem sa nedostatkom smještajnih kapaciteta. Tu su i brojne sportske i kulturne manifestacije koje kvalitetom i brojnošću zaslužuju epitete najznačajnijih manifestacija u našem dijelu zemlje. Drago nam je da se broj posjetilaca svake godine ipak povećava“, naglasila je Popović. Završetkom rekonstrukcije hotela Onogošt, Popović kaže da će se stvoriti dugo čekani uslovi za smještaj većih sportskih ekipa. Ohrabruje i činjenica da se, gotovo svakodnevno, prijavljuju novi smještajni kapaciteti. „Trenutno raspolažemo sa podatkom da u Nikšiću ima u hotelima 282 sobe, odnosno 713 ležaja, a u privatnom smještaju 183 ležaja. Sve ovo nam govori da ljudi vide osnov da

Dragica Popović se u Nikšiću mogu baviti turizmom“, naglasila je Popović. Porast broja turista bilježi se i u prvim mjesecima ove godine. Popović kaže da su zahvaljujući dobrim vremenskim prilikama i sniježnim padavinama turisti česti u Nikšiću. „Vučje ima veliki broj gostiju. Sezona se završava na najbolji mogući način“, kazala je Popović. Prioritet u radu TO Nikšić biće predstavljanje turističke ponude grada pod Trebjesom na najbolji mogući način. Pomoć su obećali i turistički vodiči koji su obilježavajući svjetski dan vodiča obišli Nikšić i uvjerili se u bogatu turističku ponudu najveće opštine u Crnoj Gori. Popović kaže da je TO u saradnji sa lokalnom upravom i Zavodom za zapošljavanje u fazi pripreme projektne dokumentacije da se dodatno obuče već licencirani turistički vodiči za vođenje turista po Nikšiću. „Tako bi na kvalite-

tan način imali ljude koji će voditi turiste kroz naš grad i na pravi način moći da predstave naše znamenitosti. Realizacija tog projekta nadamo se da će biti tokom jeseni i već imamo priličan broj zainteresovanih“, naglasila je Popović. Najveći izazov za turističke poslenike biće zadržati turiste u Nikšiću što će značiti i povećanje broja noćenja. „Golim okom je vidljivo da je značajno veća posjeta turista naročito tokom ljetnjih mjeseci od one koja je evidentirana. Radi se na tome da se ljudima stvore uslovi da na što lakši način prijavljuju svoje smještajne kapacitete jer svi uslovi koje mi hoćemo u budućnosti da postignemo možemo ih postići na osnovu broja noćenja. Mnogo veće benefite možemo da ostvarimo povećanjem broj noćenja i u projektima i u zahtjevima prema resornom ministarstvu“, zaključila je Popović. M.R.

FOTO PRIČA

Povodom 25 godina postojanja podgoričke Osnovne škole “Pavle Rovinski”, upriličena je svečanost na kojoj su učenici, nastavnici i uživali u raznovrsnom i bogatom programu. Svečanost je otvorila direktorica škole Dijana Laković koja je istakla da je upravo ova škola prepoznata po svojoj prosvjetiteljskoj misiji, postignućima učenika i visokom kvalitetu nastavnog procesa.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

TIVAT: INVESTICIJA VRIJEDNA 600.000 EURA

Asfaltiranje trotoara i brojnih saobraćajnica

Asfaltiranje lokalnih sao- drumski saobraćaj će bibraćajnica i sanacija troto- ti privremeno obustavljen ara i šetališnih staza, uku- i preusmjeren o čemu će pno vrijedni 600.000 eura, javnost biti naknadno obapočeće u narednim danima viještena. Druga faza asfalna 33 lokacije na teritoriji tiranja lokalnih saobraćajopštine Tivat. nica vrijedna 600.000 eura Prvu fazu asfaltiranja lo- planirana je nakon turističkalnih saobraćajnica na 26 ke sezone. Sanacija trotoalokacija realizovaće podgo- ra i šetališnih staza ugovorička kompanija „Bemax“. rene vrijednosti 96.000 euInvesticija je vrijedna vri- ra trajaće 30 dana, a radove jedna 504.000 eura, a ugo- izvodi Asfalt beton gradnja voreni rok za realizaciju je iz Podgorice. 45 dana. Radovi obuhvataju zasijecanje, razRadovi obubijanje i uklahvataju zasijenjanje pocanje i struganje asstojećih befalta, nitonskih ve l a c i j u trotoara, postojerazbijaćih šahnje i uklati, priprenjanje pomu podlostojećih oštećenih ge, ugradivičnjaka, nju nosećeg i iskop zemljahabajućeg sloTivat nog materijala, ja asfalta. tamponiranje, ugradRadovima će biti obuhvaćene ulice: Luke nju behaton ploča i ivičTomanovića, Istarska/Ar- njaka, na sedam lokacija u senalska, Đačka, Njegoše- ukupnoj površini 2.223 kvava /21. novembar, Ribarski drata. Sanacija trotoarskih put/Pakovo, II Dalmatin- površina biće izvedena u ske, Palih Boraca, Sremsko ulicama: Luke Tomanovića, – Karlovačka, Karpoška, Đačkoj, Njegoševoj, 21. noTrg Dara Petkovića, Obala vembra, II Dalmatinske, PaFilipa Miloševića, Blaža Jo- lih boraca i Karpoškoj. Obje vanovića, Mažina – dio, Bri- investicije su planirana akjeg Gverovića, Gornji Kali- tivnost iz Strateškog plana manj III – dio, Bonići I, Du- razvoja opštine Tivat 2019 – midran – dio, Vrijes I-IV, 2022. god, i u skladu su sa Mrčevac I, Gradiošnica – 3 Akcionim planom za sprolokacije, Brda. vođenje strateškog plana, U toku izvođenja radova za 2019. godinu. Z.K.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14 , 28/15 i 42/17) naručilac JU Srednja pomorska škola Kotor ,Dobrota bb , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Piće za kantinu ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10000.00 €. Tenderska dokumentacija broj A2/01-274/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 22.03.2019. godine. Lice za davanje informacija Rajman Slavica, telefon 0038269597366, e-mail rslavicar@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluge tehničkog pregleda i registracije motornih vozila prema uslovima i zahtjevima postavljenim u tenderskoj dokumentaciji (CPV 66514110-0 Usluge osiguranja motornih vozila; 71631200-2 Usluge tehničkog pregleda automobila) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-2097/19-5 od 22.03.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 22.03.2019. godine. Lice za davanje informacija: Stefan Šaponjić, telefon: (+382) 20 246 073 i (+382) 67 227 327, e-mail: stefan.saponjic@mod.gov.me.

Sekulići u društvu ambasadora Francuske i njegove saradnice

DANI FRANKOFONIJE I FRANCUSKA KUHINJA U POZNATO

Francuski konzul kao nije krio oduševljenje U sklopu Dana frankofonije u Kolašinu u kafeu Napoleon već treću godinu za redom održava se Dan gastronomije. Kolašinskom kafe „Napoleon“ imao je ove godine čast, tokom ove sadržajne tematske večeri, kao počasnog gosta ugosti francuskog kozula u Crnoj Gori Carla di Reguardatija di Castelfranca i njegovu saradnicu Juliette Grenouillat. Za ovo posebno veče u “Naoleonu”, Aleksandra Sekulić pripremila je slana i slatka francuska jela, a među omiljenima dominirali su čuveni čokoladni kroasani. „Mi smo u našem kafiću napravili jednu kulturnu noć uz francusku muziku, hranu i piće gdje je počasni gost bio i francuski konzul, sa svojom saradnicom. Konzul je prosto bio oduševljen i svaki detalj u kafiću je slikao. Bilo je oko tridesetak gostiju, umjetnici Dragoslav Jeknić Shaft, Naod Zorić vajar Zoran Obrenović koji je i uradio skulpturu Napoleona u prirodnoj veličini, uspješni turistički radnici i građani Kolašina“, kazao je vlasnik lokala Vesko Sekulić ističući da su oni već postali tradicionalni domaćini ovog događaja. Francuski konzul bio je odušeljen što ambijentom, što hranom, pićem i muzikom, tako i gostoprimstvom Kola-

Posebno veče u “Naoleonu” šinaca, ističući da tako nešto ni u svojoj zemlji nije doživio. „Oduševljen sam, ne mogu da vjerujem da u jednom malom gradu bude duh Francuske ja nijesam to doživio ni u Parizu. Prosto ne mogu da vjerujem da se nešto ovako nalazi u Crnoj Gori. Kafić je nevjerovatno lijep, sve je u znaku Napoleona i Francuske. Nemam riječi i mi ćemo nastaviti dalju saradnju sa porodicom Sekulić. Hrana je izvanredna i svaka čast za kulinarske sposobnosti Aleksandre Sekulić“, kazao je on. Aleksandra, supruga Veska

Sekulića, objašnjava kako joj je trebalo nekih 11 sati da pripremi svu poznatu i čuvenu francusku hranu, ali joj sve to ipak nije teško padalo iako nije profesionalni kuvar. „Svake godine spremamo nešto novo, nijesam profesionalni kuvar, ali sam vrlo lako našla sve one posebne recepte francuske kuhinje, a pride sam i jako kreativna pa mi spremanje nije teško palo. Ove godine sam spremila kiš slani i slatki. Kako Francuzi jako puno koriste jabuku naravno da je i ona bila neizostavni dio naših poslasti-

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

AKTUELNO

EKOLOŠKI INCIDENT U BIJELOM POLJU

CRVENA MRLJA PONOVO U LIMU

Veće Frankofonije u “Napoleonu”

OM KOLAŠINSKOM KAFEU ª NAPOLEONº

o počasni gost je događajem

Andrea Sekulić

Nimalo u skladu sa Svjetskim danom obilježavanja voda, Bjelopoljci su juče bili suočeni sa velikom crvenom mrljom koja se iz rijeke Lješnice ulila u Lim. NVO Euromost koja se, između ostalog, bavi i ekološkom zaštitom životne sredine, saopštila je da su odmah nakon saznanja za incident, obavijestili nadležne opštinske službe. “Naši aktivisti su odmah izašli na teren i očekujemo od nadležnih inspekcija da otkriju počinioce i pokrenu protiv njih prekršajni i krivični postupak”, kazao je izvršni direktor Euromosta Almer Mekić. Uz konstataciju, ”da se ovakvi incidenti ne mogu više tolerisati” Mekić je naveo, da „svi moramo da stanemo u zaštitu Lima”. “Interesantno je, da se

Crvena tečnost u rijeci

ovo svake godine dešava na Svjetski dan voda i dešavaće se dok god Osnovno držano tužilaštvo u Bijelom Polju ćuti i ništa ne preduzima da se kazne počinioci za krivično dijelo ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi. Otežavajuće je i to da se vodom iz Lima zalijevaju mnoge poljoprivredne plantaže”, kazao je Mekić. On smatra, da je u tom pravcu neophodna i koordinirana akcija inspekcija,

centra bezbjednosti Bijelo Polje i Osnovnog državnog tužioca. “Euromost je obavijestio i inspektora za vode Dragana Šekularca, od koga takođe očekujemo da zajedno sa komunalnom policiom Bijelo Polje, podnese prekršajne prijave. Iz Komunalne policije smo dobili informaciju da su oni odmah izašli na teren i otkrili izvorište ovog ekološkog incidenta”, kazali su iz NVO Euromost. B.Č.

CETINJE: KAŠĆELAN UGOSTIO MAKEDONSKE NOVINARE

Gosti obišli istorijske znamenitosti

Kašćelan sa makedonskim novinarima Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan ugostio je juče novinare iz Sjeverne Makedonije, odnosno iz televizije Telma, Alsata, Sitela, Alfe, Nacionalne i 24 TV, novina Nezavisen, Večer i Sloboden pečat, portala Faktor i Nacio-

nalnog radija. On je upoznao goste sa bogatom istorijom grada, ukazujući na najvažnije kulturnoistorijske spomenike, znamenite ličnosti, a posebno na lozu Petrovića, koji su dali nemjerljiv doprinos usponu i razvoju

crnogorske države, filozofske misli, pismenosti, kulture i umjetnosti. Novinari su obišli istorijsko jezgro Cetinja, a potom putovanje nastavili ka Njegušima i dalje ka Kotoru. Boravak u Crnoj Gori završavaju posjetom Budvi.

REKONSTRUKCIJA VODOVODNE MREŽE U LJEŠANSKOJ NAHIJI

VODOVOD OBJAVIO JAVNI POZIV

ca, a slična je našoj lenjoj piti. Zatim sam spremala i te čuvene kroasane sa čokoladom i komadićima lješnika. Radila sam i njihove štapiće u prevodu „Duga putovanja“ sa tri vrste sira i susama. Odlučila sam se takođe za takozvane „Božanske ruže“ i još mnogo toga. Pored francuske hrane i

njihovih čuvenih vina, počasne goste smo poslužili lisnatim sirom i pršutom kako bi i oni probali naše specijalitete uz domaću jabukovu rakiju, koju je pekao naš sugrađanin Budo Bulatović vlasnik hotela „Kraljica“. Zaista je bila divna francuska noć“, ocijenila je Aleksandra. Z.B.

DOO Vodovod i kanalizacija Podgorica je objavilo javni poziv za rekonstrukciju oko 2,5 km primarne mreže u MZ Barutana - Lješanska nahija. U skladu sa zahtjevima građana i procjenama na terenu vršiće se rekonstrukcija najkritičnije dionice primarnog cjevovoda, koji je u prethodnom periodu više puta saniran od strane DOO Vodovod i kanaliza-

cija. Procijenjena vrijednost projekta, koji će obuhvatiti zamjenu starog azbest-cementnog cjevovoda, iznosi 120.000 eura, dok je rok završetka 60 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Takođe, paralelno sa radovima na primarnoj mreži u MZ Barutana, biće raspisan javni poziv i za rekonstrukciju oko pet kilometara sekundarne mreže. Realiza-

cija ovog projekta, čija je vrijednost preko 100.000 eura, ima za cilj poboljšanje vodosnabdijevanja više od 100 domaćinstava u selima Bigor i Brežine. Ove aktivnosti predstavljaju nastavak kontinuiranog ulaganja Glavnog grada u vodovodni sistem Lješanske nahije u 2019. godini, sa ciljem njegove kompletne rekonstrukcije u narednom periodu. R.C.G.

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

Arheolozi rAdom nA terenu pokušAvAju dA

Iskopavanja će zaok o starostI gradskIh

Na tvrđavi Onogošt, poznatijoj među Nikšićanima kao Bedem, počela su arheološka istraživanja koja će precizirati iz kog perioda potiču gradski bedemi, da li iz vremena vladavine Turaka ili iz srednjovjekovnog ili kasnog antičkog perioda.

Već petnaestak dana tim arheologa i konzervatora iz Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore vrši istraživanja na tvrđavi Onogošt. Istraživanja će pomoći da se zaokruži priča o starosti gradskih bedema, ali i da se otpočne postupak konzervacije na koji se čeka decenijama. “Vrše se arheološka istraživanja koja će se najviše bazirati na jugoistočnom dijelu grada kako bi se u stvari jedanput otkrila istorija ovog mjesta, a takođe da bi se konačno stekli uslovi za konzervatorski projekat djelimične rekonstrukcije i stavljanje tvrđave u upotrebu”, kazao je arheolog Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore Miloš Živanović.

■ UTVRDITI STAROST TVRĐAVE

Prva istraživanja koja su rađena davne 1988. godine na zapadnom dijelu grada nijesu potvrdila postojanje ma-

Arheolozi se trude da dokažu ili opovrgenu da na Bedemu postoje ostaci nečeg rimskog,ili srednjevjekovnog

terijala iz antičkog ili srednjovjekovnog perioda. Nažalost, sav materijal upućivao je na period Osmanske imperije. Prema riječima arheologa samo jedan ranije pronađen antički novčić, kao i istorijski navodi upućuju da je tvrđava ipak nastala prije Tura-

ka. Tim arheologa vjeruje da če se trenutnim istraživanjem konačno utvrditi starost gradskih bedema. “U nauci je uvriježeno mišljenje da je ovo samo tursko utvrđenje, ali da postoji neki kasno antički period što je jedna od tema našeg istraži-

Nalik NasukaNom brodu

u monografiji Nikšića opisuje se nadahnuto prostor stare tvrđave i njen odnos sa okolinom. “Pučinu Nikšićkog polja para stari grad, nalik na nasukan brod, zaustavljen u letu ka budućnosti. To je bedem, stara rimska tvrđava, neumoljiva, siva… Poslije najezde Turaka postala je najjače uporište novih gospodara. Vjekovima je prkosila nedaćama. Vrijeme je na njenim zidinama ispisivalo istoriju.” (monografija Nikšića)

očuvani ostaci onogošta nalaze se na kamenitom brežuljku u jugoistočnom dijelu Nikšićkog polja. anderba, sanderva, anagastum, onogošt, sve su imena jednog istog, još nedovoljno istraženog lokaliteta. Grad ima dvije cjeline: u ravnici – ostaci donjeg grada sa pet kula i sistem Gornjeg grada sa šest. Čitav grad je opasan bedemima. Tvrđava je podignuta na grebenu stjenovite, strme glavice koja se izdiže nad poljem 20-25 metara. bila je du-

gačka 214 metara, a u srednjem dijelu, gdje je najprostranija, široka oko 30 m. Prema svim raspoloživim istorijskim zapisima, stari grad onogošt je nastao još u iV vijeku kao rimsko vojno utvrđenje. Tvrđava je izgrađena na stjenovitoj glavici između studenačkih glavica i Trebjese. Postoje zapisi o utvrđenju još iz vremena Gota kada se nazivao i anagastum po istoimenom gotskom vojskovođi čije se ime kroz istorijske spise veže za 469. godinu.

vanja. Mi ćemo se potruditi da dokažemo ili opovrgenemo da li ovdje postoje ostaci nečeg rimskog, kao i da li postoji taj srednji vijek koji nikada nije potvrđen do sada. Ovo je jedno od posljednjih utvrđenja koji su Crnogorci uspjeli da osvoje od Turaka, što govori da je tvrđava bila bitna i strateški važna. Ukoliko se utvrdi da tu postoji srednjovjekovno utvrđenje i ostaci kasnog antičkog perioda to bi promijenilo istoriju o Crnoj Gori i poteglo neka nova pitanja”, rekao je Živanović.

■ PRVI REZULTATI Iako se naporno radi već petnaestak dana, tek sada se počinje sa pravim arheološkim poslom. “Izgubili smo dosta vremena uklanjajući otpada i zemlju od ranijih istraživanja. Sada krećemo u pravo istraživanje i trenutno smo na

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

REPORTAŽE

A OTKRIJU VJEKOVNE TAJNE TVRĐAVE ONOGOŠT

KRUŽITI PRIČU H BEDEMA Petnaestak dana tim arheologa i konzervatora iz Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore vrši istraživanja na tvrđavi Onogošt

Arheolog Miloš Živanović

Ovo je jedno od posljednjih utvrđenja koji su Crnogorci uspjeli da osvoje od Turaka

⌦--------------------------------------------------PRVA ISTRAŽIVANJA KOJA SU RAĐENA DAVNE 1988. GODINE NA ZAPADNOM DIJELU GRADA NIJESU POTVRDILA POSTOJANJE MATERIJALA IZ ANTIČKOG ILI SREDNJOVJEKOVNOG PERIODA. NAŽALOST, SAV MATERIJAL UPUĆIVAO JE NA PERIOD OSMANSKE IMPERIJE. PREMA RIJEČIMA ARHEOLOGA SAMO JEDAN RANIJE PRONAĐEN ANTIČKI NOVČIĆ, KAO I ISTORIJSKI NAVODI UPUĆUJU DA JE TVRĐAVA IPAK NASTALA PRIJE TURAKA. TIM ARHEOLOGA VJERUJE DA ČE SE TRENUTNIM ISTRAŽIVANJEM KONAČNO UTVRDITI STAROST GRADSKIH BEDEMA.

---------------------------------------------------⌦

U nauci je uvriježeno mišljenje da je ovo samo tursko utvrđenje

najmlađim nivoima. Možemo reći da su dosadašnji rezultati iz 18. vijeka za vrijeme vladavine Turaka, što je poznato. Kako budemo radili dublje vidjećemo šta ćemo otkrivati. Za sada smo istražili jednu cisternu koja je velikog obima i koja je glavna gradska cisterna. Zbog nedostatka materijalnih nalaza ne možemo još reći da li je riječ o starijoj srednjovje-

kovnoj fazi, ali ukoliko se pokaže da su zidovi oko nje stariji onda ćemo sa sigurnošću moći da tvrdimo da je to cisterna koju su potom koristili Turci. Vidjećemo još je rano da zaključujemo”, naglasio je Živanović. Plan je da istraživanje traje dva mjeseca i da se ostavi jedan dio za reviziju koji je u sjevernom dijelu grada za neka druga istraživanja. “Planiramo da ovaj dio koji najviše podliježe konzervatorskim radovima u potpunosti istražimo. Naš zadatak je da nađemo adekvatne parametre, koji bi služili kolegama konzervatorima za izradu konzervatorskog projekta koji bi bio u funkciji potpune zaštite i buduće prezentacije ovog prostora“, istakao je Živanović. Mira Rovčanin

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

u podgorici prEdSTAVLJEN ª F

poTVrdA uMJETNiČKog KVALiTETA

Oznaka evropske mreže festivalu u Herceg Novom Nakon KotorArt Don Brankovih dana muzike i Filmski Festival Herceg Novi - Montenegro Film Festival dobitnik je evropske oznake za kvalitet izvrsnim umjetničkim festivalima. Naime, EFFE Label je evropski pečat kvaliteta za izvanredne umjetničke festivale koji pokazuju njihov angažman u području umjetnosti, uključenosti zajednice i međunarodne otvorenosti. EFFE (Europe for Festivals, Festivals for Europe/ Evropa za Festivale, Festivali za Evropu) predstavlja akciju koju je pokrenula Evropska asocijacija festivala (EFA) koju podržavaju Evropska komisija i parlament. EFFE privlači pažnju publike kroz bazu podataka koja služi svim vrstama inte-

rakcija i inicijativa koje prepoznaju rad različitih evropskih umjetničkih festivala. Međunarodni žiri ocijenio je da je Filmski festival Herceg Novi - Montenegro Film Festival projekat od značaja na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou, sa akcentom na inovativnost i kvalitet programa. Kako navode iz organizacije – članstvo je snažan argument da se svojim partnerima pokaže raznolikost i kvalitet evropskih festivala. Hercegnovski filmski festival se može naći na sajtu www.festivalfinder.eu koji predstavlja online bazu za pretraživanje festivala gdje publika otkriva sve festivale umjetnosti - od muzike, pozorišta, filma, uličnih umjetnosti do plesa i književnosti u Evropi. R.K.

TrAdicioNALNA iZLoŽBA u pAViLJoNu

Radovi 114 umjetnika i svečana dodjela nagrada Tradicionalna, 74. izložba Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, biće otvorena sjutra veče (nedjelja) u 20 sati, u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Ovogodišnja izložba, koja će trajati narednih 20 dana, obuhvatiće djela 114 umjetnika, članova ULUCG. U okviru izložbe stručni žiri će dodijeliti i tri referentne nagrade “Milunović, Stijović i Lubarda” za ostvarenja iz različitih likovnih oblasti, ali i nagradu za najbolju izložbu na nivou države tokom prethodne go-

dine. Shodno dugom kontinuitetu i brojnosti izlagača ova izložba revijalnog tipa spada u red najznačajnijih likovnih smotri u Crnoj Gori. Organizator izložbe je Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore uz podršku kompanija Plantaže AD i UNIQA osiguranje. R.K.

Naša misija status kNji ⌦ Marija Roganović

okalizator, čije je prvo izdanje izašlo 26. januara ove godine, izlaziće kvartalno, četiri puta godišnje, od ponedjeljka će početi distribucija po crnogorskim knjižarama, a kroz desetak dana biće dostupan i čitaocima iz regiona. Takođe, dio sadržaja redovno će biti objavljivan i na sajtu časopisa. Časopis za književnost i kulturu “Fokalizator”, čiji je prvi broj izašao 26. januara ove godine, predstavljen je u Podgorici pod okriljem istoimene izdavačke kuće. Redakciju čine ugledni književni stvaraoci iz Crne Gore i regiona. Urednički tim iz Crne Gore, na čelu sa Vladimirom Vojinovićem sačinjavaju Ognjen Spahić - proza, Andrej Nikolaidis - esejistika, Tijana Rakočević – poezija, Tanja Vojinović i Milena Ivanović-Dubljević – književna kritika, Tamara Milić - psihologija, dok društvene mreže prate Dražen Savković, Sario Al Mustafa i Barbara Simović. Što se regionalne redakcije tiče, tu su Dževad Karahasan iz BiH, Alida Brener iz Hrvatske i Vladimir Arsenić iz Srbije. Časopis će izlaziti kvartalno, četiri puta godišnje, od ponedjeljka će početi distribucija po crnogorskim knjižarama, a kroz desetak dana biće dostupan i čitaocima iz regiona. Takođe, dio sadržaja redovno će biti objavljivan i na sajtu časopisa. Na promociji časopisa, glavni i odgovorni urednik Vladimir Vojinović je istakao da je cilj časopisa da “vrati duh pisanoj riječi”.

“Naša misija prije svega je da se vratimo knjizi, da se poboljša status knjige, status izdavaštva... Kao što znate, časopisna djelatnost, pogotovo časopisi iz oblasti kulture i umjetnosti nijesu profitabilni. Složićemo se svi da je došlo do pomanjkanja ukusa, što ne znači da naše kolege iz drugih redakcija ‘Ars’ ili donedavno ‘Plima’ ne rade dobar posao. Apsolutno ne. I sam sam objvljivao u oba glasila. Štaviše, ti ljudi su s nama, i to nešto govori. Ispunjen sam činjenicom da smo se okupili u ovoj redakciji i proizveli ovakakav broj časopisa. Imati u svojim redovima Ognjena Spahića, Andreja Nikolaidisa, Stefana Boškovića, koji nose crnogorsku književnost u regionu i dalje i zapravo slave ovaj naš prostor, ne vodeći se striktno nacionalnim bojama, ono je što daje poseban kvalitet i šarm ovom časopisu”, kazao je okupljenima na promociji u Book caffeu Vojinović.

■ NOV ODNOS PREMA NARATIVNOM

Ljiljana Pajović-Dujović je pohvalila redakciju za hrabrost, s obzirom na to da je “sadašnji trenutak nenaklonjen knjizi i časopisnoj

⌦------------------------------------------------Urednički tim iz Crne Gore, na čelU sa Vladimirom VojinoVićem sačinjaVajU oGnjen spahić - proza, andrej nikolaidis - esejistika, tijana rakočeVić – poezija, tanja VojinoVić i milena iVanoVić-dUbljeVić – knjižeVna kritika, tamara milić -psiholoGija, dok drUštVene mreže prate dražen saVkoVić, sario al mUstafa i barbara simoVić. što se reGionalne redakCije tiče, tU sU džeVad karahasan iz bih, alida brener iz hrVatske i Vladimir arsenić iz srbije

--------------------------------------------------⌦

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

kultura

FoKALiZATorº , ČASopiS ZA KNJiŽEVNoST i KuLTuru

a je da poboljšamo ige i izdavaštva periodici”. “Fokalizacija je termin koji definiše odnos autora prema naraciji teksta, a ovaj časopis je zaista na sebe uzeo jedno krupno breme, da definiše mnoge odnose koji su osobito potrebni u današnjem trenutku savremene crnogorske književnosti. Okupila se energija mladosti, jer su uglavnom u pitanju ljudi koji su u većini rođeni krajem sedamdesetih godina, sa manje ili više varijacija, a koji su imali snage da naprave zaista jedan integralni pristup časopisu. Zašto integralni? Jer su zastupljeni svi književni rodovi, i svi segmenti koji se odnose na prozu, na poeziju, na dramske tekstove i pritom su oplemenjeni esejističkim i kritičkim napisima vrlo autoritativnih imena. Uredništvo i izbirljiv duh vladaju u ovom opredeljenju, u prvom redu za štampanje crnogorske književnosti i u tom smislu ‘Fokalizator ‘definiše jedan potpuno nov odnos prema narativnom u crnogorskom tekstu”, istakla je Pajović-Dujović. Ona je dodala da su Spahić, Nikolaidis, Bošković i druga pjesnička imena “sublimisali svoju estetsku energiju i objavili svoje zapažene pjesničke izraze”. Pajović-Dujović se posebno osvrnula na podršku Dževada Karahasana, jednog od dragocjenih imena postjugoslovenske proze, koji je prvi broj časopisa podario znamenitim tekstom “Autopoiesis ili kako uspostaviti cjelinu”. “Uredništvo je imalo za cilj da pruži najbolji odgovor na pitanje kako se uspostavlja cjelina u ovakom delikatnom i pipavom poslu. Učinili su prvi korak i on je zaista za svaku pohvalu, pokazali su jedno vrsno umijeće da naprave razliku između važnog i nevažnog, a to nije samo ono što karakteriše dobre pisce već ljude plemeniteg intelektualnog soja i zaista su u

⌦------------------------------------------------Uredništvo je imalo za cilj da prUži najbolji odgovor na pitanje kako se Uspostavlja cjelina U ovakom delikatnom i pipavom poslU. Učinili sU prvi korak i on je zaista za svakU pohvalU, pokazali sU jedno vrsno Umijeće da naprave razlikU izmeđU važnog i nevažnog, a to nije samo ono što karakteriše dobre pisce već ljUde plemeniteg intelektUalnog soja i zaista sU U odabirU i imena i književnih materijala ovdje načinili jedno delikatno biranje.

-------------------------------------------------⌦ odabiru i imena i književnih materijala ovdje načinili jedno delikatno biranje. I ne samo to, već su pokazali i umijeće u prenošenju znanja koja su nam neophodna, znanja koja vode u kulturni dijalog, u preispitivanje i predvrednovanje kulturnih stavova”, ocijenila je ona.

■ POVEZIVANJE I

IZLJEČENJE BALKANSKE KULTURE

Aleksandra Vuković je naglasila da je izuzetno raduje pojava jednog savremenog izraza, koji istovremeno jeste “sostav paklene sloge”, s obzirom na to da već prema prvom broju možemo da sudimo da su se na jednom mjestu okupili ljudi izuzetne darovitosti, izuzetnog literarnog duha i sluha, a sve to zahvaljuju-

Želimo da nam ovaj časopis djecu inspiriše i vrati čitanju, koje nije nepovratno izgubljeno. Osnovni cilj je da kroz ‘Fokalizator’ pošaljemo poruku da je pročitati i te kako vrijedno. Naći ćemo mjesta i za djecu i za nas starije koji se bavimo ozbiljnim čitalačkim oblastima

ći Vladimiru Vojinoviću, koji je okupio ovakvu ekipu ljudi koja realizuje ‘Fokalizator’. A samo pokretanje časopisa nazvala je “postjugoslovenskom reakcijom”. “Počevši od vizualnog identiteta, pa do samog naziva koji provocira, konkretno nas koji se bavimo literaturom, jeste taj doprinos koji je falio u crnogorskom tumačenju literature, a to je neka i moderna i savremena perspektiva sagledavanja umjetničkih djela, ne samo u oblasti književnosti, već se bavi i teatrom, filmom, svim onim domenima kulture kojim treba i svi da se zaokupimo. Ovim časopisom se pokreće nešto što bih nazvala postjugoslovenskom reakcijom, što je zamisao koju je u Hrvatskoj pokrenuo Igor Mandić - a to je da se balkanske kulture povežu, iscjelivaju, izliječe i prvi put progovore jedni sa drugima na polju kulture, što ovaj časopis i sprovodi”, zaključila je Vuković.

■ INSPIRISATI I VRATITI DJECU ČITANJU

S druge strane, Tamara Milić, zadužena za psihologiju u časopisu posebno istakla je namjeru redakcije da djecu inspirišu i vrate čitanju, koje nije nepovratno izgubljeno. “Osnovni cilj je da kroz ‘Fokalizator’ pošaljemo poruku da je pročitati i te kako vrijedno. Naći ćemo mjesta i za djecu i za nas starije koji se bavimo ozbiljnim čitalačkim oblastima”, objasnila je Milić.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

PREDAVANJE UGLEDNOG TEORETIČARA ARHITEKTURE

Direktor londonskog muzeja Dejan Suđić gost Budvana

Dejan Suđić, direktor Muzeja dizajna u Londonu, govoriće na temu “Predmeti, gradovi, ljudi” večeras od 19 sati u Modernoj galeriji. Sa Suđićem će o savremenoj

arhitekturi i dizajnu govoriti Predrag Zenović. Dejan Suđić (Deyan Sudjic), britanski pisac i direktor Muzeja dizajna u Londonu vodeće je ime u svijetu, u obla-

Ministarstvo kulture, na osnovu člana 14 Zakona o državnim nagradama („Sl. list RCG“, br.38/07 i 42/07 i „Sl. list CG“, broj. 73/10 i 75/10) i član 7 Poslovnika o radu Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade

OBAVJEŠTAVA JAVNOST Da, shodno Zakonu o državnim nagradama, Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade može u 2019. godini dodijeliti tri Trinaestojulske nagrade, kao godišnje nagrade (u daljem tekstu: Trinaestojulska nagrada za 2019. godinu). Prijedlozi za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2019. godinu mogu se podnositi do 10. maja 2019. godine. Trinaestojulska nagrada za 2019. godinu dodjeljuje se građaninu, ili državljaninu Crne Gore, grupi lica, ili pravnom licu, koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za djela, ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva u prethodne dvije godine, koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Kao prethodne dvije godine, smatraju se 2017. i 2018. godina, i period do 10. maja 2019. godine. Pravo da podnesu prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2019. godinu, imaju državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave, organ lokalne uprave, ustanova, privredno društvo, nevladina organizacija, drugo pravno lice, grupa lica, pojedinac, i dr. Prijedlozi za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2019. godinu podnose se Ministarstvu kulture, neposredno ili preporučenom pošiljkom, na adresu: Ministarstvo kulture, ul. Njegoševa, Cetinje. Prijedlog se podnosi u pisanoj formi, i mora sadržati osnovne podatke o predloženom licu i njegovom djelu, ostvarenju ili stvaralaštvu, za koje se predlaže dodjela nagrade. Uz prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2019. godinu obavezno se podnosi dokaz o državljanstvu, ili prebivalištu predloženog fizičkog, odnosno o sjedištu predloženog pravnog lica. Zavisno od oblasti rada i stvaralaštva, uz prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2019. godinu, podnose se odgovarajući prilozi (objavljeno djelo, katalog, recenzija, stručna kritika i dr.). Ako se prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2019. godinu podnosi za književno ili naučno djelo, ili za prezentaciju, odnosno izvođenje umjetničkog djela, podnosilac prijedloga je dužan da uz prijedlog dostavi šest primjeraka knjige, kataloga, ili druge publikacije, na koju se se prijedlog odnosi. Dostavljeni prijedlozi se ne vraćaju, i ne nadoknađuju. Neblagovremeni prijedlozi neće se razmatrati. Dodatna obavještenja mogu se dobiti u Ministarstvu kulture, na tel. 041/232-582, 069/243-433 i na e-mail: marija.mrvaljevic@ mku.gov.me

sti dizajna i arhitekture. Porijeklom iz Paštrovića, Suđić je svojim knjigama, publicističkim i profesionalnim radom ostavio neizbrisiv trag u britanskoj kulturi. U impresivnoj biografiji, bio je dekan Fakulteta umjetnosti, dizajna i arhitekture na Kingston univerzitetu, vanredni profesor na Kraljevskom koledžu umjetnosti, umjetnički direktor Venecijanskog bijenala za arhitekturu 2002. godine, stručni konsultant u više projekata na temu urbanog planiranja, dobitnik više kraljevskih ordena i priznanja. Suđićevo stvaralaštvo

U impresivnoj biografiji, bio je dekan Fakulteta umjetnosti, dizajna i arhitekture na Kingston univerzitetu, vanredni profesor na Kraljevskom koledžu umjetnosti, umjetnički direktor Venecijanskog bijenala za arhitekturu 2002. godine, dobitnik više kraljevskih ordena i priznanja.

prati i upečatljiv publicistički rad. Pisao je kritiku o dizajnu i arhitekturi za Observer, bio jedan od osnivača mjesečnika o arhitekturi „Blueprint“ i urednik „Domus“-a (2000-2004). Neka od najvažnijih Suđićevih djela su: Kultni predmeti (1985), Grad od 100 milja (1993), Kompleks zgrada: kako bogati i moćni oblikuju svijet (2006), Jezik stvari: razumjeti svijet poželjnih predmeta, B kao Bauhaus (2014). Na poziv Marka Bata Carevića, predsjednika Opštine Budva, Suđić je u dvodnevnoj posjeti tom gradu. R.K.

“Bure baruta” dvije večeri Predstava “Bure baruta” Dejana Dukovskog, u režiji Dejana Projkovskog, biće izvedena u subotu 23. marta i ponedjeljak 25. marta u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Scenograf predstave je Valentin Svetozarev, kostimografkinja Tijana Todorović, muziku će raditi Goran Trajkoski, a izvršne producentkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović. U predstavi igraju: Mirko Vlahović, Srđan Grahovac, Aleksandar Gavranić, Slobodan Marunović/Danilo Čelebić, Vukan Pejović, Vanja Jovićević, Zoran Vujović, Ana Vučković, Marko Todorović, Petar Burić, Branimir Popović, Nikola Perišić...

Scena iz predstave

USPJEH NOVE POZORIŠNE PRODUKCIJE

Predstava “Kozocid” u selekciji Sterijinog pozorja Nova predstava u produkciji Večernje scene Gradskog pozorišta, “Kozocid” autorke i rediteljke Vide Ognjenović uvrštena je u selekciju 64. izdanja Sterijinog pozorja, koje će tradicionalno biti održano od 26. maja do 3. juna u Novom Sadu. Selektor Pozorja dramaturg dr Svetislav Jovanov, u obrazloženju izbora naše predstave za ovogodišnju konkurenciju nacionalne drame, zapisao je sljedeće: “Žanrovska kombinacija mentalitetske komedije i satire, odavno identifikovana u autorskom prosedeu Vide Ognjenović, u ovom komadu je obogaćena impulsima karnevalski intoniranog apsurda, brehtovske izmje-

štenosti i prefinjene antropološke analize. Pored naše produkcije, u selekciji nacionalne drame 64. Sterijinog pozorja naći će se još sedam predstava iz regiona i to “Petrijin venac”, “Zla žena”, “Neustrašive - kao i sve slobodne devojke”, “Karolina Nojber”, “Hasanaginica”, “M.I.R.A” i “Bolivud”. Predstava “Kozocid” premijerno je izvedena 15. marta u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, a Ognjenović je za polazište drame uzela događaj iz prošlosti nekadašnje Jugoslavije, kada je prioritet petogodišnjeg plana obnove i izgradnje nakon Drugog svjetskog rata bila industrijalizacija zemlje. R.K.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MARTOVSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

stravičan zločin u bazelu u švajcarskoj

Starica nasred ulice ubila dječaka sa Kosova

U Bazelu je jedna 75-godišnja žena, nasred ulice, nožem na smrt izbola sedmogodišnjeg dječaka Megdima L. porijeklom sa Kosova, koji se vraćao kući iz škole. Megdim, čiji su se roditelji iz Lipljana doselili u Bazel, vraćao se kući u četvrtak poslije nastave, kada ga je na samo 200 metara od škole napala starica. Ona je nožem izbola mališana i ostavila ga da leži u lokvi krvi na trotoaru. Jedna nastavnica, koja se nalazila na par metara od mjesta zločina,

pronašla je izbodenog dječaka i pozvala hitnu pomoć. U bolnici, ljekari su pokušali da se bore za život mališana, ali neuspješno. Policija je odmah pokrenula potjeru za napadačem. Neko vrijeme poslije zločina, starica, koja je švajcarski državljanin, prijavila se tužilaštvu i saopštila da je ona napala dijete. Portparol policije Peter Gil rekao je da je saslušanje u toku i da, prije nego što se završi, ne može ništa da kaže. Samo je rekao da je oružje koje je kori-

stila “bodež”. On je dodao da je istraga u toku i da policija traži svjedoke zločina. Svjedoci su, prema pisanju švajcarske štampe, prenijeli da je dijete povrijeđeno u predjelu vrata, i da je ležalo u velikoj lokvi krvi. Inače, majka mališana obaviještena je o zločinu tek poslije nekoliko sati. “Majka je tek oko 20 časova, a zločin se dogodio oko 12.45, obaviještena da joj je sin ubijen. Do tada je polazila od toga da joj je dijete povrijeđeno u saobra-

ćajnoj nesreći”, prenose mediji izjave neimenovanih članova porodice. Inače majka, koja već sedam godina živi u Švajcarskoj, a čiji muž je odrastao u Bazelu, obično svakog dana ide po dijete u školu, ali ovog kobnog dana nije mogla jer joj je mlađe

dijete bilo bolesno. Za sada je nepoznata pozadina ovog napada, a stanari obližnje zgrade navode da su čuli neku raspravu. Nepoznato je da li su se starica i mališan poznavali, a tužilaštvo traži svjedoke zločina kako bi se rasvijetlila pozadina.

peking optužio vašington

Izmišljaju prijetnju da bi opravdali vojni budžet Kinesko ministarstvo odbrane optužilo je kolege iz ministarstva odbrane SAD da namjerno preuveličavaju opasnosti koju predstavljaju Kina i druge nacije, kako bi opravdali sopstvene vojne rashode i ocijenili takav potez kao opasan i “kratkovid”. Zahtjev za 750 milijardi dolara troškova za odbranu koji je predsjednik SAD Donald Tramp iznio u Kongresu je najveći do sada, a opravdan je između ostalog rastućom snagom kineskog i ruskog naoružanja, prenio

ako britanski poslanici usvoje sporazum

Novi rok za Bregzit 22. maj Lideri 27 članica Evropske unije postigli su kasno u četvrtak veče dogovor o Bregzitu. Ukoliko britanski poslanici iz trećeg pokušaja odobre sporazum koji im nudi premijerka Tereza Mej, izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU će biti pomjeren sa 29. marta na 22. maj. Britanski poslanici su dva puta odbili sporazum koji je ispregovaran sa

Evropskom unijom. Ako to učine ponovo, Brisel će dati Mejovoj rok do 12. aprila da saopšti kojim putem će krenuti Britanija. Ako, pak, poslanici usvoje sporazum, Bregzit bi trebalo da se dogodi do 22. maja. Gardijan je ranije naveo da će Londonu biti ponuđeno odlaganje Bregzita samo do 7. maja. Iza tog predloga su bile Francuska i Belgija. Razlog

za to je što je 8. maja Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu, nacionalni praznik u Francuskoj. To bi bila i odbrana od početnog finansijskog šoka koji bi mogao da uslijedi na berzama, jer je neradni dan. Takođe, 9. maja se održava samit EU u Rumuniji, kada bi lideri država članica trebalo da raspravljaju o budućnosti EU bez Britanije.

je Rojters. Sa druge strane, Kina je otkrila da je povećala troškove odbrane za 7,5 odsto godišnje što znači da je ukupan trošak oko 177 milijardi dolara, iako mnogi eksperti tvrde da je prava cifra znatno veća. Iz kineskog ministarstva odbrane kažu da je Kina posvećena miru i da SAD vole da govore o “teoriji kineske prijetnje”. Optužuju ministarstvo odbrane SAD da oni kada god se bore za nove vojne rashode, govore o opasnostima koje im prijete od drugih država.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

svijet

eu, njemačka, iran, rusija kritikuju izjavu američkog predsjednika

Golan je izraelski samo u Trampovim očima

Golanska visoravan je sirijska teritorija koju je okupirao Izrael, saopštila je portparolka njemačke Vlade Urlike Demer, reagujući na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa kako je došlo vrijeme da se prizna da Golan pripada Izraelu. “Ukoliko je potrebno da se mijenjaju nacionalne granice, to se mora uraditi na miran način između svih strana. Vlada odbacuje jednostrane korake”, rekla je Demer, prenosi agencija Reuters. I Evropska unija istakla je kako ne priznaje suverenost Izraela nad Golanskom visoravni. “Pozicija EU se nije promijenila. EU, u skladu sa međunarodnim pravom, ne priznaje suverenost Izraela nad teritorijama koje okupiraju od 1967. godine, uključujući i Golansku visoravan i ne smatramo da je to dio izraelske teritorije”, izjavila je evropska portparolka za Rojters. Izjava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država da bi trebalo priznati suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni je neprihvatljiva i za Teheran, saopštio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova. “Ovo nelegalno i neprihvatljivo priznanje ne mijenja činjenicu da Golan pripada Siriji”, izjavio je on, prenijela je agencija Rojters.

Netanjahu: Trampova objava je praznično čudo Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozdravio je izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa da je vrijeme da se prizna suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni i nazvao je “prazničnim čudom”. Benjamin Netanjahu je rekao

■ Kremlj: riziK po stabilnost blisKog istoKa

Iranska televizija je javila kako Teheran smatra neprihvatljivom američku odluku o priznavanju izraelskog suvereniteta nad Golanom. Vlada Sirije osudila je ranije juče Trumpovu izjavu, poručivši kako su odlučni da to područje vrate pod svoju kontrolu koristeći „sva sredstva“. U saopštenju

da deklaracija Donalda Trampa ima isti istorijski značaj kao i priznavanje Jerusalima kao glavnog grada Izraela i izlazak SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom, prenio je AP. Kako se navodi, Trampova izjava dolazi u vrijeVlade iz Damaska se navodi kako je Trampova izjava pokazala „slijepu pristranost SAD prema Izraelu“, ali i kako je „stvarnost da Golanska visoravan jeste i ostaće sirijska i arapska“. „Sirijska nacija je još odlučnija da oslobodi ovaj vrijedan komad sirijske teritorije koristeći sva moguća sredstva“, dodaju iz Vlade Sirije. Vezano za Trampovu izjavu oglasilo se i rusko Ministarstvo spoljnih poslova. Portparolka ministarstva Marija Zaharova izjavila je kako bi promjena statusa Golanske visoravni predstavljala direktno kršenje odluka UN, prenijela je novinska agencija RIA. Iz Kremlja je saopšteno da se nadaju da će poziv ame-

me kada jevrejska država slavi praznik Purim, kojim se obilježava pobjeda Jevreja nad tiranijom Persije, a Netanjahu je rekao da savremeni Iran koristi Siriju kao platformu protiv Izraela i nazvao Trampovu izjavu “novim čudom Purima”. ričkog predsjednika Trampa da se prizna suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni ostati samo to - poziv. “Za sada je to samo poziv. Nadamo se da će ostati na tome”, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenio je Rojters. On je dodao da izjave poput Trampove rizikuju da ozbiljno destabiliziju Bliski Istok i naruše napore u cilju pronalaska mirnog rješenja za sukobe u tom regionu.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je juče da je izjava predsjednika SAD Donalda Trampa o priznaju suvereniteta Izraela nad Golanskom visoravni „nesretna“ i da je dovela region „na ivicu nove krize i napetosti“. „Nikada nećemo dopustiti legitimizaciju okupacije Golanske visoravni“, rekao je Erdogan

■ Šestodnevni rat Tramp je u četvrtak poručio na Tviteru kako je vrijeme da se prizna suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni, teritorijom koju je Izrael osvojio od Sirije nakon Šestodnevnog rata 1967. godine i potom je anektirao. „Poslije 52 godine vrijeme je da Sjedinjene Američke Države u potpunosti priznaju izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni, što je od ključnog strateškog i bezbjednosnog značaja za državu Izrael i regionalnu stabilnost“, napisao je američki lider na svom Tviter profilu, prenio je Rojters. Šestodnevni rat, Arapsko-izraelski rat 1967. poznat i kao Junski rat, vođen je između Izraela, s jedne strane, i Egipta, Jordana i Sirije, s druge strane. Na kraju tog rata, Izrael je pod svoju kontrolu stavio Pojas Gaze, Sinajsko poluostrvo, Zapadnu obalu i Golansku visoravan. Priznanje spornog područja predstavljalo bi veliki zaokret u američkoj politici sedmicu dana prije dolaska izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašington na sastanak s Trampom i držanje govora pred Američkoizraelskim odborom za javne poslove. Netanjahu, pred kojim su izbori u Izraelu 9. aprila, vršio je pritisak na SAD da prizna izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni.

astrologija

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

POČETAK PROLJEĆA I SEzOnA OvnA

Mjesec u Vagi pružiće priliku za pomirenja ⌦ Astrolog J. Blagojević U srijedu u 21.58 časova Sunce je ušlo u prvi znak zodijaka, Ovna. Ovaj događaj označava promjenu godišnjeg doba kao i početak astrološke nove godine. Ovan, kao prvi znak Zodijaka je pionir, začetnik svega novog. On nas uči šta znači neprestana borba. On je motivacija i sebi i drugima. Njega nijedan poraz ne može odvratiti od života. On nikad ne čeka sreću sa neba, već je sam stvara. On nam donosi proljeće i vjeru da za sve postoji druga šansa, novi krug i još jedan pokušaj. Sezona Ovna je najbolje vrijeme za nove početke i hrabre poteze. Na samom ulasku u znak Vage, Mjesec je napravio opoziciju sa Suncem u Ovnu, pa se na nultom stepenu oba znaka dogodio pun Mjesec. Pun Mjesec u Vagi akcenat stavlja na partnerske odnose, druženje, balans, harmoniju, kompro-

mise, kreativan rad, dekorisanje prostora, sređivanje tijela. Dani su povoljni za ljubav, bračne i partnerske odnose, ali i za sređivanje prostora, dekorisanje kuće, sobe, kancelarije, kupovinu predmeta koji nam privlače pažnju ljepotom. Novac pristiže od poslovnih partnerstava, pravnih pitanja, poslova koji zahtijevaju kreativnost i onih vezanih za estetiku. Mjesec u Vagi pružiće priliku za pomirenja, za prevazilaženje problema, za smirivanje tenzija i pružanje nekih novih prilika. Danas na nebu - Mjesec u Vagi trigon Venera u Vodoliji Pružiće se prilika da nekome priznate svoja osjećanja ili će neko vama izjaviti ljubav. Ovo je vrijeme ljubavnih iznenađenja, razmjene nježnih osjećanja ali i trenutak da neko prijateljstvo preraste u emotivnu vezu. Povoljne su prilike za poslovnu saradnju, novčane transakcije, presjeke i nove od-

luke u poslovnom svijetu, promjene. Inovacije i zajedničke, kreativne ideje kroz saradnju mogu biti pun pogodak. “Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara” pa to iskoristite kako biste postigli dogovore, pomirenja ili jednostavno nekome stavili do znanja koliko vam znači. Na zdravstvenom planu višak tečnosti, loš rad bubrega i hormonski disbalans. Manifestujte želje svoje duše, bez izgovora! Srećan vam početak proljeća.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

zabava

Modna revija u znaku kreativnosti i humanosti SARADNJA poDgoRičke gimNAziJe ª SloboDAN ŠkeRovićº i SSŠ ª SpASoJe RASpopovićº

Događaj je predstavljao završnu manifestaciju projekta saradnje profesora i učenika ovih dviju škola, a ujedno i priliku da se obilježe prvi dan proljeća, Svjetski dan poezije i Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom Foto: Boris Šekularac

⌦ Tijana Karličić Modna revija učenica i učenika podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” i podgoričke SSŠ “Spasoje Raspopović”, smjer Tehničar modnog dizajna i Konfekcijski tehničar, održana je prije dvije noći u svečanoj sali Gimnazije “Slobodan Škerović”. Događaj je predstavljao završnu manifestaciju projekta saradnje profesora i učenika ovih dviju škola, a ujedno i priliku da se obilježe prvi dan proljeća, Svjetski dan poezije i Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom. Kreacije su predstavili Nada Jovović, Staša Šoškić, Lucija Drenovac, Anđela Petričević, Ana Đuranović, Andrijana Stantić, Milica Šuškavčević, Gaja Barović, Anastasija Bulajić, Berta Berišaj, Anamarija Đonaj, Natalija Vujošević, Snežana Šekularac, Nikolina Vukčević, Amanda Berišaj, Miljana Racković, Sunčica Sredanović, Anja Pavićević, Tara Rakočević, Kristina Dabović, Teodora Vukašinović i Radun Bakić, a u organizaciji ovog događaja učestvovale su profesorice Marina Banović-Džuver, Sanja Marjanović, Maša Jovović, Gordana Trebješanin, Marija Stanković, Danijela Stijepčević-Laušević i Darja Šćepanović. Gordana Trebješanin, profesorica likovne umjetnosti u Gimnaziji, izjavila je da je motiv za organizaciju ovakvog događaja prije svega saradnja sa SSŠ “Spasoje Raspopović”. “Osim toga, imali smo želju da umrežimo djecu iz različitih škola i iz različitih gradova, jer je svaki izlazak iz učionica njima interesantan, a promjena ustaljenog i utvrđenog plana i programa može da se postigne upravo na ovaj način. Vannastavne aktivnosti su jako važne jer

je upravo to prostor i mjesto gdje djeca mogu malo drugačije da razmišlaju o životu i različitim stvarima, da budu kreativni i da se druže. Današnja djeca su željna druže-

nja zbog obaveza koje imaju i koje im oduzimaju vrijeme. Tako da su sve ove stvari i način na koji oni provode vrijeme svakako dragocjene za njih, a ovakve akcije neki-

ma od njih i odrede buduće zanimanje”, istakla je profesorica podgoričke Gimnazije i dodala da su učenici još jednom pokazali da osim originalnosti i kreativnosti, posjeduju i empatiju jer su manekenke obilježile Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom noseći različite čarape i na taj način manifestovale podršku i prihvatanje različitosti. Učesnica revije Nada Jovović otkrila je da joj je dizajniranje hobi. “Još nisam sigurna da li će moj budući poziv biti vezan za dizajn i umjetnost iako volim dizajniranje. Mislim da što više događaja ovakvog ili sličnog tipa, gdje mladi mogu povodom bilo čega da is-

poljavaju svoju kreativnost pozitivno utiču na podizanje njihove svijesti”, istakla je ova učenica. S obzirom na to da je ovim događajem obilježen i Svjetski dan poezije, manifestacija je počela recitovanjem stihova uz pratnju Marka Pavićevića na gitari. Ema Bahtijarević je govorila stihove Federika Garsija Lorke iz pjesme “Narcis”, a “Sanjarija” Tina Ujevića je kazivao Vladimir Laković. Na kraju večeri školski bend je otpjevao numeru britanskog sastava Queen “Don’t stop me now” i na taj način upotpunio ovu manifestaciju predstavljajući tako još jedan od mnogih talenata učenika škola učesnica.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

NIČIM IZAZVAN INTERVJU VIKEND

Sa prošlogodišnjeg izdanja Nedjelje mode

PRILIKA ZA ZAINTERESOVANE DJEVOJKE

Modni kasting za MFW i EML danas u Podgorici Crnogorska nedjelja mode Renault Fashion Week Montenegro na programu je od 14. do 19. aprila, a organizatori manifestacije će sjutra (15 časova) u podgoričkom hotelu Best Western Premier održati veliki kasting i za Fashion Week Montenegro i za agenciju Elite Model Look Montenegro. “Mogu se prijaviti djevojke od 15 do 25 godina. Pobjednica ide na svjetsko takmičenje koje će se održati krajem godine. Na kastingu će biti i direktorica agencije Models INC i Elite Model Look MNE, svjetski top model - Marija Vujović-Vukčević. Obavezno je da djevoj-

kama kosa bude oprana, da dođu bez šminke, u uskim pantalonama, bodi majicama i da ponesu štikle”, navodi se u pozivu organizatora kastinga. Podsjetimo, Renault Fashion Week Montenegro predstaviće publici najnovije kolekcije Marine Banović-Džuver, Nataše Pejović, Sanje Bobar, Nade Pavlović, Lidije Burić, Fantasia di Yeya i brendova Mali princ, Sarabanda, I&I, a u Crnu Goru donijeće i aktuelne linije Verice Rakočević, Igora Todorovića, Marije Šabić, Atalier Simone, Lydia of Denmark i turske modne kuće Joy Miss i Botany Rusija. D.B.

IMPOZANTNA EVROVIZIJSKA BINA

Dijamant spreman da ugosti D-moll i kolege Ovako će izgledati bina u Tel Avivu Od početka 64. izdanja Eurosonga u Tel Avivu dijeli nas nešto više od 50 dana - poznata su imena svih učesnika, objavljene su i numere i sastavi polufinalnih grupa, a od prije nekoliko dana dostupna nam je i zvanična fotografija koja otkriva izgled velike bine, pa tako preostaje samo još da saznamo raspored polufinalnih nastupa. Shodno ranijim nezvaničnim najavama, izgled bine

osmislio je Njemac Florijan Vider, kome je ovo šesti evrovizijski projekat, pošto je uspješno osmislio izgled bine za izdanja 2011, 2012, 2015, 2017. i 2018. Predstavnike Crne Gore, bend D-moll, i njihove brojne druge kolege u dvorani Expo Tel Aviv očekuje bina u obliku dijamanta, koja izgleda impresivno i čini se da pruža šarolike mogućnosti atraktivnog scenskog nastupa. D.B.

Hipnotisaćem kako ne bi p ⌦ Danilo Brajković

oris Bakalov, vokal i jedan od osnivača srbijanskog poprok benda Ničim izazvan, čiji nas koncert očekuje predstojećeg utorka u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” (20 časova, ulaz sedam eura), za VN kaže da energiju njihovog stvaralaštva publika najbolje može osjetiti upravo na nastupima. Crnogorska publika, naročito onaj dio koji pripada glavnom gradu, odavno žudi za velikim koncertom benda Ničim izazvan pod krovom Kulturnoinformativnog centra “Budo Tomović”. Jednostavno, zvuk brojnih akustičnih instrumenata, koji na upečatljiv način približavaju autorsku muziku benda iz našeg komšiluka, do publike najbolje dopire u ušuškanom i intimnom ambijentu, poput onog u Velikoj sali. Pod otvorenim nebom, prethodnih godina nekoliko puta smo uživali u sada već dobro poznatim numerama benda, poput “O tebi”, prvijenca iz 2012, kasnijim - “Trideset”, “O tebi”, “Rekla je” i drugim, a sada je pravi trenutak da ih se prisjetimo i ujedno čujemo ostatak stvaralaštva benda na koncertu zatvorenog tipa. Pred dolazak u naš glavni grad, vokal Boris Bakalov, koji je sa Bojanom Gluvajićem (vokal, gitara) formirao sastav prije osam godina, ponavlja već nekoliko puta izrečenu konstataciju i, kako kaže, jedini istinit odgovor na pitanja - broje li dane do dolaska i hoće li odbraniti titulu jednog od popularnijih regionalnih bendova u Crnoj Gori.

■ Poruka je ista emocija čista

“Svaki naš dolazak u Crnu Goru je kao dolazak kući. Crnogorska publika nas je od početka dočekivala širom raširenih ruku i mi to nikako ne možemo zaboraviti. Dolazimo među prijatelje, a onda tu nema šta da se brani ili dokazuje. Dobro se poznajemo i dolazimo da svi zajedno uživamo i da se lijepo provedemo”, ističe Bakalov za Vikend novine na početku razgovora.

Svaki naš dolazak u Crnu Goru je kao dolazak kući. CrnoGorSka publika naS je od početka dočekivala širom raširenih ruku i mi to nikako ne možemo zaboraviti. dolazimo među prijatelje, a onda tu nema šta da Se brani ili dokazuje. dobro Se poznajemo i dolazimo da Svi zajedno uživamo i da Se lijepo provedemo Mada ove godine slavi tek osmi rođendan, rijetko se kada desi da Ničim izazvan dođe u Crnu Goru, a da se istovremeno ne može pohvaliti ili novim singlom ili novim albumom. Lijepa tradicija neće biti prekinuta ni sada - bend je krajem prošle godine “sklopio” treći disk - “Aurora”, pa će, pod nazivom Aurora tour, koncert u KIC-u poslužiti kao promocija izdanja. Tako ćemo čuti “Izvor”, “Daleki kraj”, “Pusti ljubav” i ostale adute, a Bakalov primjećuje da, kao i većina pjesama benda, nove stvari polako, ali sigurno cvjetaju i pronalaze put do slušalaca. “Rijetko se dešavaju nekakvi ‘bumovi’, zbog čega nam je drago. Takva je situacija i sa novim albumom. Reakcije starih slušalaca i onih koji prate našu muziku konstantno su pozitivne, a srećni smo što je ovaj album doveo neke potpuno nove ljude da nas čuju. Poruka je uvijek ista emocija čista”, s osmijehom će Bakalov o kopči maltene svih pjesama benda, a tiču se ljubavi, života, raznih unutrašnjih dilema, sukoba...

■ Prava energija oči u oči

Preslušavati numere, gledati spotove, čitati o bendu i muzici koju stvara praktično nam je svakodnevno nadohvat ruke. Ipak, najvjerodostojniju sliku o bendu daju upravo koncerti poput ovog u Podgorici, kada su bend i publika oči u oči, saglasan je naš sagovornik. “Preslušavanje muzike ima svoje čari, ali na nastupima uživo, kada smo jedni ispred drugih, ipak, najljepše možemo osjetiti pravu energiju onoga što smo snimili. Kada vidite ljude sa bine kako reaguju na ono što je napisano i odsvirano, iz nas iznova i iznova isplivava to uzbuđenje koje smo osjećali dok smo tu pjesmu stvarali. Najljepši osjećaj za muzičara na svijetu”,

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

zabava

D NOVINA I BORISA BAKALOVA PRED KONCERT U KIC-U

mo publiku muzikom posegli za telefonom

Bojan Gluvajić i Boris Bakalov - osnivači benda Ničim izazvan

nema dilemu Bakalov. A najljepši osjećaj za istinske ljubitelje kvalitetne muzike je onaj kada neometano uživaju u svirci svojih ljubimaca. Dakle, kada maltene od prve do posljednje pjesme ne sijevaju blicevi, kada kamere nisu upaljene, kada se momentalno sve snimljeno ne “kači” na društvene mreže. Ukratko - kada je sve osim muzike potpuno u drugom planu. No, takvih idealnih okupljanja je sve manje, čega je svjestan i Bakalov. Ipak, kaže da Ničim izazvan ima jasnu viziju kako da se ponaša u tim situacijama. “Kao svaki izum koji je napravio čovjek, on se može upotrebljavati ili zloupotrebljavati. U svemu je tako, pa i u muzici. Takve stvari se dešavaju, srećom na našim koncertima ne toliko često i upadljivo, ali dešava se da se nekome ‘omakne’. Bilo bi lijepo da toga nema uopšte, ali šta da se radi, moramo se truditi da što više hipnotišemo publiku svojom muzikom kako niko ne bi razmišljao o tome da posegne za telefonom. Ne bih to definisao kao koncertnu nekulturu, već kao nesmotren potez koji bi bilo lijepo kontrolisati. Svakako većinu tih snimaka nikada više ne pogledamo, što bismo ih onda pravili… “, mišljenje je Bakalova.

■ NesebičNo

dijelimo sreću

U prethodnom intervjuu, kada smo krajem prošle godine najavili album, Bakalov je naglasio da nikoga u bendu ne napušta želja za stvaranjem dobre muzike uprkos teškim vremenima upravo za tu vrstu muzike i serviranju na silu onoga što je loše. Sada pitamo - šta/ko je danas najveći neprijatelj kvalitetne muzike? I kako ga pobijediti? “Mi koji mislimo da se bavimo kvalitetnom muzikom smo najviše krivi. Kada bismo se bavili svojom muzikom onoliko koliko pričamo o muzici koja

nije kvalitetna - bili bismo trostruko produktivniji i uticajniji. Svi pravimo istu grešku, a ta ‘druga strana’ gleda svoja posla i radi ono što ona najbolje zna i to je - to. Moramo biti ujedinjeniji, vredniji i strpljivi. I biće sve u redu”, cijeni Bakalov. Za relativno kratko vrijeme, od benda koji je na scenu zakoračio uz opis – potencijalno prijatno iznenađenje, Ničim izazvan stigao je do izuzetno cijenjenog mjesta na ljestvici i okupio zaista respektabilan broj poštovalaca. A sve je krenulo, podsjeća Bakalov, iz sebičnih razloga. “Sada kada malo razmislim o tome shvatam da smo krenuli iz prilično sebičnih razloga, a to je da sami sebi olakšamo vremena koja sigurno nisu onakva kakva bismo mi voljeli. Nismo ni razmišljali o tome da bi priča mogla da naraste do ovih razmjera. Kada je narasla, onda smo prestali da budemo sebični i odlučili smo da tu našu sreću podijelimo sa svima ostalima koji žele da pođu sa nama na ovaj, sigurno dug put. To nas sve vrijeme i održava u životu, svijest koliko nama ovo znači i koliko nas, a zatim i mnoge oko nas, čini srećnim”, zadovoljno će Bakalov. Na kraju, kako i dolikuje, treba podvući crtu - nedostaje li nešto onoj slici o bendu koju su Bakalov i Gluvajić zamislili kao idealnu kada su pokrenuli mašinu? “Ovo bi otprilike bilo to. Samo da smo živi i zdravi i sve će biti predivno”, zaključuje Bakalov.

Kada vidite ljude sa bine KaKo reaguju na ono što je napisano i odsvirano, iz nas iznova i iznova isplivava to uzbuđenje Koje smo osjećali doK smo tu pjesmu stvarali. najljepši osjećaj za muzičara na svijetu

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

Foto: Headliner

CaNe IZ ParTIbrejKersa

Kod naše publike nikad ne postoje mehaničke reakcije U okviru beogradske Kontakt konferencije održan je veliki broj tribina, ali i koncerata, a sinoć je nastupio bend Partibrejkers u Hali sportova. Zoran Kostić Cane, frontmen benda govorio bendu nekad i sad. “To smo mi. To su, manjeviše, iste pjesme. To smo isti mi, Anton i ja, sa svim drugim momcima koji sviraju. Jedina razlika je to što si sve zahvalniji kako stariš. Za-

hvalniji si zbog toga što je sve postavljeno tako kako jeste”, rekao je on i dodao da je publika željna da joj se neko obrati. “Da na nju obrati pažnju. A moja je želja da ljudi koji dođu na koncert zadovolje svoje duhovne potrebe, da igraju i uživaju u pozitivnoj energiji. Zbog toga mi na nekim stvarima nikada ne insistiramo. Ko može da sluša to i osjeća našu mu-

ziku, neka to i čini. Kod naše publike ne postoje mehaničke reakcije. A stvara je stalnim pritiskom i borbom za egzistenciju”, rekao je on i nadovezao se na egzistencijalnu borbu regiona: “Održati se. Upravo u tome je stvar. Ta besmislenost je dio statičkog proračuna o kojem ja govorim od trinaeste, pa evo, sve do šezdesete”, rekao je Cane. Fi.J.

Mall of Montenegro

ambasador dobre volje UNHCr-a

Stiler želi da SAD budu otvorenije za izbjeglice

TiTogradsko proljeće danas u podgorici

Danas će u podgoričkom šoping centru Mall of Montenegro, već četvrtu godinu zaredom biti održana manifestacija “Titogradsko proljeće”. Osim raznih dječijih manifestacija, tokom kojih će mališani moći kreativno da se izraze, biće organizovan i maskenbal, a nastupiće i dječji horovi OŠ “Musa Burzan” i “Zvjezdice”. Ulaz je besplatan. R.Z.

ª sTaNdINg, rUNNINgº NajavljUje albUm

Bend M.O.R.T. pRedsTaviO pRvi singl na engleskOM Sinjski bend M.O.R.T. predstavio je prvi singl na engleskom jeziku. Pjesma nosi naziv “Standing, Running”, a nalazi se na njihovom prvom albumu na engleskom jeziku, koji je snimljen prošle godine u Mostaru. Pjesma je dostupna na Jutjub kanalu benda za preslušavanje. Novi materijal sinjskog sastava nosi naziv “Standing Runningman”, a tačan datum objave još nije poznat. Bend je nedavno

gostovao u Nikšiću, a s obzirom na to da je novo izdanje u pripremi, velika je vjerovatnoća da ćemo ih gledati i na ljetnjim festivalima u našoj zemlji. Fi.J.

Bend je nedavno gostovao u nikšiću, a s oBzirom na to da je novo izdanje u pripremi, velika je vjerovatnoća da ćemo ih gledati i na ljetnjim festivalima

Američki glumac Ben Stiler, ambasador dobre volje UNHCR-a, želio bi da Sjedinjene Države budu otvorenije prema izbjeglicama. Stiler tvrdi da je uključivost i dobrodošlica dio onoga što Amerika jeste. “To znači biti Amerikanac, pomagati i biti koristan”, rekao je slavni komičar u razgovoru za agenciju DPA. Stiler je za ambasadora dobre volje imenovan prošle godine, u vrijeme kada je američki predsjednik Donald Tramp zauzeo čvrst stav prema imigrantima, uključujući i namjeru da izgradi zaštitni zid na granici s Meksikom.

Glumac, poznat širom svijeta po ulogama u komedijama poput “Svi su ludi za Meri”, “Dozvola za brak” i “Noć u muzeju”, vjeruje da ljudi generalno žele da pomognu, ali ih retorika straha i mržnje koju čuju u tome može pokolebati. On je nedavno posjetio izbjeglički kamp u Libanu, a prošle godine je isto učinio u Gvatemali, kako bi skrenuo pažnju javnosti na izbjegličku krizu u Srednjoj Americi. “Mislim da bi bilo ko, da je bio u prilici da posjeti te ljude, upozna ih, vidi kako žive, imao isti osjećaj kakav i ja imam”, rekao je Stiler.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

ključan za ćelije koje kontrolišu biološki sat

zdravlje

Magnezijum - važan, a zanemaren mineral

Stalno slušamo o tome koliko je važan vitamin C, kalcijum, vitamin D ili B... O magnezijumu se dosta manje govori, a veoma je bitan – štaviše, to je jedan od najvažnijih minerala u ljudskom tijelu. U prilog činjenici koliko je magnezijum važan, govori i podatak da, bez doze ovog minerala, u našem tijelu bi “zakazalo” oko 300 biohemijskih procesa! Magnezijum je, između ostalog, važan za kosti, srce, imuni sistem... Reguliše unutrašnji sat Naš organizam ima svoj unutrašnji sat, na osnovu kojeg reguliše ritam spavanja i buđenja, kroz hormonske cikluse i druge signale. Taj unutrašnji sat se još naziva i cirkadijalni ritam i upravo taj unutrašnji sat se poremeti kada ne spavamo dovoljno ili kada imamo džet-leg. Unutrašnji sat kontroliše “glavni sat” u mozgu, a “imitiraju” i drugi satovi u tijelu. Magnezijum je, sudeći po rezultatima studije iz 2016. godine, ključan za ćelije koje održavaju rad unutrašnjeg sata. Nivo magnezijuma raste i opada u periodu od 24 sata, regulišući kada nam se spava, a kada se budimo, pa poremećen nivo ovog minerala remeti i rad cirkadijalnog ritma. Kontroliš e mišićne kontrakcije Magnezijum u tijelu djeluje kao relaksant, odnosno djeluje na mišićna vlakna da ostanu opuštena, umjesto da naprave kontrakciju. Kako da znate da li vam fali magnezijuma? Pije

vam se kafa, jede čokolada? Ovo je razlog! Da li ste sigurni da unosite dovoljno magnezijuma? “U mišićima, kalcijum se vezuje za određene proteine, a u ovom procesu se mijenja forma tih proteina, zbog čega dolazi do mišićnih kontrakcija. Magnezijum se takmiči sa kalcijumom da se veže za iste te proteine i pomogne u opuštanju mišića”, objašnjavaju stručnja i iz “Heltlajna”. Utiče na porođaj Nivo magnezijuma u organizmu zavisi od mnogo stvari, a porođaj je jedna od njih. Studija iz 1994. godine utvrdila je da žene tokom porođaja imaju znatno manje magnezijuma u materici, a povećanje nivoa ovog minerala u organizmu je poznat kao pomoć u borbi protiv preranog porođaja. Ženama koje su izložene riziku od prijevremenog porođaja često se, pored ostalog, daje magnezijum da bi se to spriječilo. Istraživanje iz 2015. je pokazalo i da se davanjem magnezijuma ženama na porođaju smanjuje rizik od groznice kod majki i komplikacija kod beba. Dobar je za pamćenje Magnezijum ima jako važnu ulogu u tome koliko dobro pamtite. Naučnici su 2004. godine otkrili da održavanje nivoa magnezijuma može da pomogne u sprečavanju problema sa pamćenjem kod sredovječnih ljudi. Studija sprovedena 2010. je pokazala da magnezijum ima važnu ulogu u plastičnosti sinapsi u mozgu, odnosno pomaže im da prihvate nove

informacije, na taj način podstičući i bolje pamćenje. Važan je i za vitamin D Nova studija, sprovedena prošle godine, dokazala je da ovaj mineral vezuje vitamin D za telo, što znači da bez dovoljnog nivoa magnezijuma u organizmu ne možete da imate ni dovoljno vitamina D. Oblikuje hromozome Magnezijum je sastavni dio različitih stvari u tijelu, uključujući i kosti. Ali, možda niste očekivali da ovaj mineral oblikuje i hromozome, odnosno utiče na to kako se oni organizuju i “savijaju”. To “savijanje” hromozoma je ključno za diobu ćelija. Naučnici još uvijek istražuju kako oblik i organizovanje hormozoma utiče na naše zdravlje, ali za sada se zna da magnezijum definitivno u tome ima veliku ulogu. Potreban je za komunikaciju među ćelijama Ćelije u tijelu međusobno komuniciraju, a ispostavlja se da je magnezijum jako važan za to. Ta komunikacija ćelija utiče na sve u tijelu, uključujući i na metabolizam i imunitet. Na kraju, kada malo bolje razmislite, magnezijum je važan za sve. Definitivno je važno da imate dovoljno ovog minerala u tijelu, kako bi tijelo moglo normalno da obavlja sve svoje funkcije. Da biste unijeli dovoljno magnezijuma, pobrinite se da jedete dovoljno lisnatog zelenog povrća, orašastog voća i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, a ako je neophodno, porazgovarajte sa ljekarom o suplementima.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

FOTO UBOD

Tajvan

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com Šangaj, Kina

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1822

3 7

8Puzzle 1 4 solution: 9 2 7

9 7

2011-09-23

Medium level

1 4

3 6

9 1 4 7 2 5 8 6 3 Sudoku puzzle No. 2688 2014-02-21

1 4

4 8

6 9 3 2 5 8 7 4 www.sudokukingdom.com 2

6 1

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 1806 Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 1887 2011-12-13

2011-10-09

Play sudoku online at:

6 8

9 4

6 5

8 6

9 2

1 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

FOTO UBOD

Polja lala u Holandiji

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Proljeće

2013-01-13

Medium level

4 7

2 7

9 1 9

8 4

6 1

LAKŠA

Sudoku puzzle No. 1822 2011-10-09 Daily Sudoku puzzle No. 3179 7

4Play 3 sudoku 9 5 6online 8 1 at:2

6www.sudokukingdom.com 9 6 2 8 3 4 1 5 7 6

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2284

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

3 2

7Puzzle 6 1 solution: 9 2 4 1 2 8 5 7 3

2015-06-27

3 4

2 2

1 7

7 6

8 2 6 7 4 3 5 9 1 Sudoku puzzle No. 1806 2011-09-23 6

Medium level

8 6

6 1 3

2 9

4 9

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 23 I 24.3. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994 Majestic bistro bar traži šankere i konobare. CV slati na office@ mediativa.me. Tel: 069 /619-069

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 Prodajem kuću u Bijeloj 350 m2, na placu 750 m2. Apartman 6 odmah uz magistralu. Cijena 650 000 eura. Tel: 067/807-348

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2. Povoljno! Selo Donja Brezna. Tel: 067/898-614 marketing@dnovine.me

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

LASOPROM d.o.o. Podgorica SVE VRSTE LIMARSKIH RADOVA

OLUCI OPŠIVKE ATIKA OPŠIVKE DIMNJAKA VJETAR LAJSNE KROVOPOKRIVANJE UGRADNJA SENDVIC PANELA

068 574 493 Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Martovski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 23 I 24. 3. 2019 .

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

ENGLESKA NAJSKUPLJA REPREZENTACIJA KOJA J

VISOKE CIJENE KARATA ZA MEČ SA ALBIONOM

MNOGO JE...

Engleska je velesila. Jedna od najjačih reprezentacija na svijetu. Sa bogatom istorijom, tradicijom, jednostavno - kolijevka fudbala. Zemlja koja je planeti dala najstariji profesionalni klub (Nots Kaunti), najstarije takmičenje (FA kup)... Sve su to činjenice. Isto kao što je činjenica da se u dosadašnja dva slučaja kada je Engleska dolazila u Crnu Goru tražila karta više. I da je bio vrhunski doživljaj. Englezi su, u suštiini, sa svim onim što donose sa sobom garancija spektakla - gdje god da se pojave. Ljudi u Crnoj Gori vole fudbal. Ali Englesku neće moći da gledaju svi. Razlozi: kapacitet najvećeg crnogorskog stadiona (10.800), mali kontingent karata koji će se naći u slobodnoj prodaji (ako se uopšte i nađe), ali i izuzetno visoke cijene

Za 30 eura Česi i Englezi drugi put A kada smo već kod ulaznica - najskuplje “parče hartije” za neki meč reprezentacije Crne Gore bilo je u baražu protiv Češke 2011. godine i 2013. protiv Engleske - karte su koštale 30 eura. Kada su Englezi dolazili prvi put u Podgoricu - u oktobru 2011. godine - cijene ulaznice su bile identične kao za meč koji se sada s nestrpljenjem čeka.

25 EURA JE NAJSKUPLJA ULAZNICA ZA MEČ CRNA GORA - ENGLESKA. NAJJEFTINIJA JE 10 EURA.

karata. “Zlatno parče hartije” za Sjever i Jug košta 10 eura, Istok se prodaje po cijeni od 15 eura, dok je najskuplja karta za Zapad (centralni sektori) čak 25 eura! Mnogo je... I reći će protivnici ovog stava (iako naravno nismo za varijantu da se za dvatri eura ili ne daj Bože besplatno uživo prati nacionalni tim) - pa ne gleda se reprezentacija svakog dana, ne dolazi Engleska često, pa tako je u onoj zemlji, tako je u ovoj... Ovo je ipak Crna Gora (i crnogorski standard) i dati između 40 i 100 eura za porodicu koja želi prije svega da podrži hrabre sokolove, a tek onda da vidi i engleske zvijezde (kod dobrog dijela onih koji će se u ponedjeljak naći na stadionu je obrnuto) - je (pre)skupo. Posebno kada se zna kakvi su uslovi pod Goricom i šta dobijate za taj novac (sa određenih pozicija se ne vidi kompletan teren, nepokrivenost polovine stadiona (u slučaju kiše), očajno stanje toaleta...) - dakle daleko od komfora koji nude moderni evropski stadioni. M.A.

A nema Rašfoda, Gordi Albion od 9

Italija je kao šampion svijeta, 28. marta 2009. godine, posjetila Podgoricu u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. Legendarni Andrea Pirlo je plesao podgoričkom arenom, još uvijek aktivni Đanluiđi Bufon je izvadio čist gol Radomiru Đaloviću, najbolji fudbaler svijeta za 2006. godinu Fabio Kanavaro (prvi odbrambeni igrač koji je dobio tu nagradu) je čistio sve pred sobom (posebno Stevana Jovetića)... Engleska je dva puta već dolazila pod Goricu - 7. oktobra 2011. u kvalifikacijama za Evropsko prvenhstvo 2012, te 26. marta 2013. u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014 - Džon Teri, Ešli Kol, Vejn Runi, Frenk Lampard, Majkl Kerik, Stiven Džerard su gazili travu jedinog stadiona u Crnoj Gori koji jedva ispunjava sve standarde za odigravanje velikih utakmica... Ali, treći dolazak “gord o g A l b i o n a” u m a l e nu balkansku ljepoticu (25. mart, 20.45) je ujedn o d o l a z a k n a j s ku p l j e reprezentacije! Naravno, tržište u kome

927

MILIONA EURA JE TRENUTNA VRIJEDNOST 21 IGRAČA ENGLESKE, KOJE JE SELEKTOR GARET SAUTGEJT UVRSTIO NA SPISAK ZA UTAKMICE SA ČEŠKOM I CRNOM GOROM

su današnji fudbaleri preplaćeni je učinilo svoje, prosječan igrač danas vrijedi kao vrhunski prije deset godina, ali činjenica je da u Podgoricu stiže 927 miliona eura. Toliko vrijedi 21 reprezentativac Engleske koje je selektor Garet Sautgejt odabrao za utakmice sa Češkom i Crnom Gorom na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine. A cifra bi bila veća da sa spiska zbog povreda nisu otpali “đavoli” Markus Rašford i Luk Šo, te “građanin” Džon Stouns - trio iz Mančestera ukupno vrijedi nestvarnih 165 miliona eu-

ra! Rašford košta 80 miliona, Šo 25, a Stouns 60... Najskuplji Englez je kapiten “gordog Albiona” Hari Kejn (150.000.000 eura), prati ga Rahim Sterling koji je jeftiniji 30 miliona, Dele Ali vrijedi 100.000.000, supersenzacija Džejson Sančo 80 “milki”, dok je najeftiniji treći golman Tom Hiton koji košta 3.000.000. B.T.

Cijene igrača su izražene u eurima, a tržišna vrijednost je uzeta sa portala transfermarkt GOLMANI Tom Hiton (Barnli) 3.000.000 Džek Batlend (Stouk) 18.000.000 Džordan Pikford (Everton) 40.000.000 ODBRANA Ben Čilvel (Lester) 25.000.000 Majkl Kin (Everton) 25.000.000 Hari Megvajer (Lester) 45.000.000 Deni Rouz (Totenhem) 25.000.000 Kiran Tripije (Totenhem) 35.000.000 Kajl Voker (Mančester siti) 50.000.000 Džejms Tarkovski (Barnli) 15.000.000

VEZNI RED Ros Barkli (Čelsi) 28.000.000 Dele Ali (Totenhem) 100.000.000 Erik Dajer (Totenhem) 40.000.000 Džordan Henderson (Liverpul) 28.000.000 Deklan Rajs (Vest Hem) 35.000.000 Džejms Vord Praus (Sautempton) 15.000.000 NAPADAČI Hari Kejn (Totenhem) 150.000.000 Džejson Sančo (Borusija Dortmund) 80.000.000 Rahim Sterling (Mančester siti) 120.000.000 Kalum Vilson (Bornmut) 25.000.000 Kalum Hadson Odoi (Čelsi) 25.000.000

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

SPORT

JE IKADA DOLAZILA U GLAVNI GRAD CRNE GORE

, Šoa, Stounsa... 927 miliona eura Sterling na sinoćnjem meču sa Češkom

ENGLESKA SIGURNA NA STARTU KVALIFIKACIJA

Sterling pred dolazak u Podgoricu sredio Čehe Derbi naše grupe Engleska je riješila bez problema i u super rasploženju dolazi na megdan Crnoj Gori - “gordi Albion” je na krilima Rahima Sterlinga razbio Češku (5:0). Supersonični ofanzivac Mančester sitija sa tri gola predvodio je selekciju Gereta Sautgejta, jednom je sa penala (izborio ga Sterling) strijelac bio Hari Kejn, dok su jednom i Česi (tačnije Tomaš Kalas) sami zatresli mrežu. Englezi inače u nedjelju u popodnevnim časovima stižu u Podgoricu, biće smješteni u hotelu Verde u Donjoj Gorici, dok će konferenciju za medije imati u 19.30h u “Kući fudbala”. Dakle “gordi Albion” će biti bez treninga u Podgorici. A u ostalim mečevima sinoćnjeg programa svjetski prvak se prošetao Kišinjevom - Francuzi su razbili Modlavce (4:1), dok je evropski šamnpion Portugal odigrao mršavih 0:0 pro-

GRUPA A Bugarska - Crna Gora 1:1 (Nedelev 82. pen - Mugoša 50) Engleska - Češka (Sterling 24, Kejn 45. pen) Slobodno je bilo Kosovo. 1. Engleska 1 1 0 0 3 2. Crna Gora 1 0 1 0 1 3. Bugarska 1 0 1 0 1 4. Češka 1 0 0 1 0 5. Kosovo 0 0 0 0 0 Drugo kolo (ponedjeljak): Crna Gora - Engleska (20.45h), Kosovo - Bugarska (20.45h). Slobodna je Češka.

ENGLEZI U PODGORICU STIŽU U NEDJELJU U POPODNEVNIM SATIMA I NEĆE IMATI NIJEDAN TRENING U NAŠEM GLAVNOM GRADU PRIJE MEČA. tiv Ukrajine u Lisabonu. Turska je osvojila Skadar (2:0), Island odradio Andoru (2:0), a Luksemburg okrenuo Litvaniju (2:1). K.B.

NOVINARA I FOTOGRAFA DOLAZE IZ ENGLESKE NA MEČ SA CRNOM GOROM - UKUPNO ĆE OVOJ UTAKMICI PRISUSTVOVATI 60 STRANIH NOVINARA

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

SJEĆANJE NA UTAKMICE PROTIV ENGLESKE POD GORICOM

Dva povratka i Delijev istorijski gol za baraž

Sudar bivših prvoligaša pod Vrmcem Lider ima siguran zicer kod kuće za novi trijumf, dok je pred timovima koji se bore za drugu i treću poziciju zanimljivo 24. kolo Druge lige Crne Gore (nedjelja, 15.00). Mladost Lješkopolje na svojoj DG areni dočekuje Jedinstvo, a učenici Vojislava Pejovića ne bi trebalo da imaju problema da zadrže plus 10. Možda i uvećaju prednost. Zato je pred Bokeljom težak ispit - tim iz drevnog grada napada Dečić i ima namjeru da zadrži mjesto koje vodi u baraž za Telekom 1. CFl, ali ekipa iz Tuzi mora da hvata posljednji voz ukoliko uopšte razmišlja o baražu. Tako će se pod Vrmcem sastati dva bivša prvoligaša... Otrant Olimpik u malom primorskom derbiju gostuje Igalu, Kom ne bi trebalo da ima problema u Beranama protiv posljednjeplasiranog tima u ligi, dok je Arsenal gost Jezera. Runda broj 24 može dodatno da zamrsi tabelu... RASPORED 24. kola: Berane - Kom, Jezero - Arsenal, Igalo - Otrant Olimpik, Bokelj - Dečić, Mladost Lješkopolje - Jedinstvo B.T.

Crna Gora je četiri puta igrala kvalifikacione mečeve protiv Engleske i učinak je tri remija i jedan poraz. Međutim, “hrabri sokolovi” su u Podgorici dva puta ugostili “gordi Albiona” i oba meča su završena neriješeno. Prvi okršaj pod Goricom je odigran 7. oktobra 2011. godine u kvalifikacijama za EP 2012 - Ešli Jang i Daren Bent su za 31 minut donijeli Engleskoj vođstvo od 2:0, činilo se da je sve gotovo, a onda je Elsad Zverotić udarcem sa 16 metara u finišu prvog dijela zapalio navijače. Branko Brnović je za razliku od Fabija Kapela razdrmao momke u svlačionici, “sokolovi” su poletjeli, a najviše je letio Andrija Delibašić koji je na centaršut Stefana Savića u finišu utakmice zakucao loptu u mrežu, a onda se sam zakucao u stativu.

Dabanović

Dabanović i ekipa na centru u Jerevanu

Bio je to istorijski pogodak! Crna Gora se remijem protiv Engleske (2:2) plasirala u baraž za EURO 2012. A 26. marta 2013. je viđen rezultat 1:1 u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014! I opet smo jurili Engleze - tada družinu Roja Hodžsona - selekcija “tri lava” je povela golom Vejna Runija na asi-

stenciju Stivena Džerarda u 6. minutu, a izjednačio je Dejan Damjanović tačno 70 minuta kasnije. Boske je poentirao nakon što se lopta odbijala “sto puta”, ali to nije umanjilo veličanstveno slavlje na podgoričkoj areni. Tada je san o plasmanu na Mundijal u Brazilu još sanjan... B.T.

Na mjestu gdje su “hrabri sokolovi” izgubili dobijenu utakmicu, naša sudijska četvorka će voditi meč u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine... Nikola Dabanović kao glavni sudija, Milutin Đukić i Jovica Tatar kao pomoćnici, te Milovan Milačić su delegirani od sudijskog tima Uefe da sude utakmicu Jermenija - Finska 26. marta u Jerevanu. Jermeni će u okviru 2. kola grupe J u 18 časova dočekati Fince na stadionu “Vazgen Sargsjan”, koji je dobro ostao urezan u pamćenje svih nas, jer je u Jerevanu naša selekcija poslije 2:0 poražena od domaćina 3:2 u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2018. B.T.

Dabanović će zajedno sa Đukićem, Tatarom i Milačićem voditi utakmicu Jermenija - Finska, koja je na programu 26. marta

MLADA REPREZENTACIJA PORAŽENA OD KOMBINOVANOG TIMA PANATINAIKOSA 4:1

Zaslužili mnogo više, sudija uticao na meč

Detalj sa meča u Atini

Na debiju Miodraga Vukotića - poraz! Mlada reprezentacija Crne Gore je izgubila 4:1 od kombinovanog tima Panatinaikosa u trening centru grčkog velikana u Atini. Koliko god da je rezultat ubjedljiv, “sokolići” su ostavili dobar utisak, a selektor je nakon utakmice grmio na sudije. “Ne mogu da budem zado-

voljan rezultatom. Zaslužili smo mnogo više, ali su na to uticale neke sudijske odluke. Ipak, vidjeli smo dosta dobrih stvari, stvarali smo dobre šanse, šteta što ih nijesmo iskoristili”, rekao je Vukotić za sajt FSCG, a onda se nadovezao... “Sa druge strane, pravili smo neke greške koje nam se ne smiju dešavati u budućnosti. Sada je najvažnije

da se dobro spremimo za utakmicu sa Grčkom”, poručio je Vukotić. Jedini pogodak za našu selekciju je postigao Nemanja Sekulić u 82. minutu, dok su dobre šanse promašivali Nikola Krstović, Milutin Osmajlić i Meris Skenderović. “Sokolići” će 26 marta odmjeriti snage sa mladom se-

lekcijom Grčke, a protiv Panatinaikosa su igrali Ljubanović (od 46. Kuč), Malešević (od 76. Ražnatović), Milić (od 76. Kumburović), Vukotić (od 76. Vučićević), Filipović (od 46. Drinčić), Krstović (od 76. Ceklić), Bubanja, Skenderović (od 66. Krnić), Osmajlić (od 72. Kordić), Pešukić, Marković (od 46. Marušić). B.T.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: B.T.

SUBOTA

â&#x2014;? NE PROPUSTITE

SPORT KLUB 1

ARENA SPORT 2

13.00 Valsal - Barnsli, fudbal 15.00 Gruzija - Ĺ vajcarska, fudbal 18.00 Ĺ vedska - Rumunija, fudbal 20.45 Bosna i Hercegovina - Jermenija, fudbal

15.00Turski kup (Ĺž), polufinale, odbojka 18.30 Borac - Trajal, fudbal 20.30 Zagreb - Vardar, rukomet 22.00 AlĹžir - Gambija, fudbal 00.00 NeĹĄvil - Vinipeg, NHL hokej

SPORT KLUB 2 11.00 13.15 16.00

Sakarija - KarĹĄijaka, koĹĄarka Galatasaraj - BeĹĄiktaĹĄ, koĹĄarka WTA i ATP Majami, tenis

SPORT KLUB 3 14.00 16.00 18.00 20.45 23.00

Drava - Na a, fudbal ElÄ?e - Alkorkon, fudbal Kil - Granoljers, rukomet Ĺ panija - NorveĹĄka, fudbal Ĺ arlot - Boston, koĹĄarka

SPORT KLUB 4 15.30 18.00 20.45

Banvit - Istanbul, koĹĄarka Gibraltar - Irska, fudbal Italija - Finska, fudbal

SPORT KLUB HD 20.30

â&#x20AC;&#x153;All starâ&#x20AC;? njemaÄ?ke koĹĄarke

Evropski klasik u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo - Holandija i NjemaÄ?ka se sastaju u Amsterdamu na â&#x20AC;&#x153;Johan Krojf areniâ&#x20AC;?. SPORT KLUB 1, 20.45

ARENA SPORT 3 13.30 16.00 18.00 22.30 00.30

Mursija - Paraiso, futsal Kamerun - Komori, fudbal Brazil - Panama, fudbal Dalas - Kolorado, MLS fudbal Njujork - Orlando, MLS fudbal

ARENA SPORT 4 09.30, 11.00, 12.30, 14.00, 16.00 StreljaĹĄtvo, EP 18.00 MeĹĄkov Brest - Flensburg, rukomet 19.40 Voford - Kentaki, NCAA koĹĄarka 22.15 Florida - MiÄ?igan, NCAA koĹĄarka

ARENA SPORT 5 17.45 18.30

SPORT KLUB 5

07.45 09.45 14.45 ARENA SPORT 1 15.45 16.45 12.00Turski kup (Ĺž), polufinale, odbojka 21.15 15.00 Srbija - Ĺ vajcarska, rukomet (Ĺž) 17.00 Ĺ panija - Brazil, rukomet (Ĺž) 19.00 Crvena zvezda - Partizan, koĹĄarka 09.30 00.40 Minesota - MiÄ?igan, NCAA 14.30 koĹĄarka 19.00 17.00 Konstanta - Holstebro, rukomet 19.30 Nekse - Tatabanja, rukomet

StreljaĹĄtvo, EP Manresa - Burgos, koĹĄarka

NEDJELJA

EUROSPORT 1 FIA ĹĄampionat, Formula E Ski skokovi, Planica Bijatlon, Oslo SkijaĹĄko trÄ?anje, Kvebek Bijatlon, Oslo Biciklizam, ManÄ?ester

EUROSPORT 2 UmjetniÄ?ko klizanje, Saitama Biciklizam, Milan - San Remo Karling, Danska

â&#x2014;? NE PROPUSTITE

SPORT KLUB 1 11.00 15.00 18.00 20.45

FenerbahÄ?e - TofaĹĄ, koĹĄarka Vels - SlovaÄ?ka, fudbal MaÄ&#x2018;arska - Hrvatska, fudbal Holandija - NjemaÄ?ka

SPORT KLUB 2 12.00 Rajo Mahadahonda - Numansija, fudbal 14.00 Balaton - La Rioha, rukomet 16.00 WTA i ATP Majami, tenis

SPORT KLUB 3 12.00 15.00 19.00 20.45

Kuenka - Porto, rukomet Kazahstan - Rusija, fudbal Rabotnik - Hanover, rukomet Slovenija - Makedonija, fudbal

SPORT KLUB 4 13.00 15.00 18.00 20.45

Cmoki - Parma, koĹĄarka NiĹžnji - Zjelona Gora, koĹĄarka San Marino - Ĺ kotska, fudbal Kipar - Belgija, fudbal

SPORT KLUB HD 13.15 Gazijantep - Efes, koĹĄarka 15.30 BujukÄ?emeÄ?e - BakeĹĄehir, koĹĄarka 18.00 Izrael - Austrija, fudbal 20.45 Sjeverna Irska - Bjelorusija, fudbal

SPORT KLUB 5 16.00 18.00 20.45

Vrijeme je za â&#x20AC;&#x153;vjeÄ?iti derbiâ&#x20AC;? u polufinalu plej - ofa ABA lige! Crvena zvezda u prvoj utakmici (polufinale se igra na dva dobijena meÄ?a) doÄ?ekuje Partizan u hali Aleksandar NikoliÄ&#x2021;. ARENA SPORT 1, 19.00

Riga - Uniks, koĹĄarka Milano - PeruÄ&#x2018;a, odbojka Poljska - Letonija, fudbal

ARENA SPORT 1 17.00 MZT - Spars, koĹĄarka 19.30 Real Madrid - Barselona, koĹĄarka

ARENA SPORT 2 15.00 17.10 19.10 21.00

Turski kup (Ĺž), finale, odbojka NCAA liga, koĹĄarka Mursija - Paraiso, futsal Borac - Primorska, koĹĄarka

ARENA SPORT 3 13.30 Minden - Magdeburg, rukomet 16.00 Visla Plok - Pik Seged, rukomet 18.00 Libija - JuĹžna Afrika, fudbal 21.00 Nju Ingland - Sinsinati, MLS fudbal

ARENA SPORT 4 10.00, 12.30, 15.00, 17.30 StreljaĹĄtvo, EP 19.30, 22:15 NCAA koĹĄarka

ARENA SPORT 5 16.00 18.00

Gumersbah - BergiĹĄer, rukomet Sporting - Vesprem, rukomet

EUROSPORT 1 09.45 13.30 14.30 16.15

Ski skokovi, Planica Bijatlon, Oslo SkijaĹĄko trÄ?anje, Kvebek Bijatlon, Oslo

EUROSPORT 2 07.00 UmjetniÄ?ko klizanje, Saitama 10.00 Karling, Danska 13.00, 14.00, 16.00, 17.00 Motokros, Velika Britanija

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

F4 WABA LIGE U CELJU BUDUĆNOST BEMAKS PROTIV ZVEZDE U POLUFINALU

Dubljević u finalu Evrokupa

VUČICE ČUVAJU KRUNU Treneri učesnika fajnal-fora sa peharom

Deset poena za deset minuta, isključenje i novo finale u džepu... Valensija, našeg Bojana Dubljevića sa 2:0 u seriji savladala je UNIKS (sinoć u Kazanju 79:73) i plasirala se u finale Evrokupa. Naš centar bio je sjajan u prvih deset minuta, bez promašaja - 2-2 za dva, 1-1 za tri poena, a pogodio je i sva tri slobodna bacanja. Međutim, zbog tehničke u prvoj četvrtini, pa namjernog faula u drugoj, početkom treće je bio isključen. Valensija će u finalu igrati protiv njemačkog velikana Albe, koja je takođe u dva meča savladala Andoru. Valensija je do sada tri puta osvajala Evrokup, dok je Alba jednom igrala u finalu. Osvajač ovog takmičenja naredne sezone će igrati u Evroligi. K.B.

Jadran završava posao

Stari rivali Budućnost Bemaks, Crvena zvezda i Celje i ponovo jedan tim iz Bugarske - za razliku od prošle godine umjesto Montane tu je sada Beroe. Kucnuo je čas za novi fajnal-for WABA lige, šesti zaredom na kojem će pojavit najbolji crnogorski klub završni turnir na kojem će “vučice” braniti krunu. Dame Gorana Boškovića u Celju će se protiv Crvene zvezde boriti za finale regionalnog takmičenja drugo polufinale čine istoimeni domaćin i Beroe.

WABA F4 15.00h 19.00h

Vaterpolisti Katara i Jadran Carina odigraće danas (18.00h) u Budvi revanš utakmicu polufinala plej-of prvenstva Crne Gore. Hercegnovski tim prvi međusobni duel u Nikšiću dobio je 17:3, a u polufinalu igra se na dvije dobijene utakmice. Termini drugog polufinalnog para, u kojem su rivali Primorac i Budva, biće određeni sljedeće sedmice. Titulu brani Jadran iz Herceg Novog.

Polufinale, subota Budućnost - C. zvezda Celje - Beroe FINALE Nedjelja, 18.00h

“I ovog puta ćemo učestvovati sa najvećim ambicijama”, jasan je Bošković. “Želimo da damo maksimum, odigramo karakternu i jaku košarku. Očekujemo da budemo dobri”. Trener regionalnog šampiona smatra da na fajnalforu nema izrazitog favorita, ali... “Kao domaćin Celje je favorit, jer je sve ekipe, osim nas, dobio ubjedljivo na svom terenu. Igrao je Evrokup i ima iskustvo igranja u kvalitetnom takmičenju”, objasnio je Bošković. “Poslije njih tu je Beroe, a onda mi i Crvena zvezda. Finalni turnir je nezgodno takmičenje, igra se jedna utakmica i odlučuje jedna lopta, tako da nema izrazitih favorita”.

6. PUT ZAREDOM ĆE BUDUĆNOST IGRATI NA ZAVRŠNOM TURNIRU WABA LIGE - NA PRETHODNIH PET DVA PUTA JE BILA NAJBOLJA (2016. I 2018)

Bilo kako da se završi F4 u Bošković je u jedno siguran. “Finalni turnir ne može da popravi, ali ni da pokva-

ri utisak, jer sam u najvećoj mjeri zadovoljan napretkom - individualno i kao tim”, istakao je trener Budućnosti. “U svakom slučaju, imajući u vidu broj povreda i dužinu odsustva nekih košarkašica sa terena ova sezona bila najturbnulentnija od kada sam u klubu”. Skor Budućnosti i Zvezde ove sezone je 1:1 - “crveno-bijele” su slavile Beogradu (61:51), dok su se “vučice” revanširale u Podgorici (59:58). “Ostaje nam još da na finalnom turniru ostavimo srce na terenu, a garantujem da hoćemo”, bila je jasna kapitenka Budućnosti Nikolina Babić. “Želimo da pobijedimo i ponovimo prošlogodišnji uspjeh”. K.B.

FOTO PRIČA

VOLONTERI PROŠLI GENERALNU PROBU: NVO Volonteri 2019. u saradnji sa organizatorima Igara malih zemalja Evrope u našoj zemlji održali su generalnu obuku za najvažnije volonterske pozicije na Igrama. Volonteri su se upoznali sa tehničkim priručnikom Igara, a čuli su i korisno predavanje o programu “Zelene igre”.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

sport

SvjetSki prvak u apriLu u Morači

Roganovićev širi spisak za Dansku

Postigla devet golova u Skoplju: Jelena Despotović

Lavice boLje od Sjeverne Makedonije u SkopLju - 22:21

Jelena sredila Makedonke Bez povrijeđenih Milene Raičević, Anđele Bulatović, Majde Mehmedović i Đurđine Jauković, ali u Skoplju i bez pomoći Jovanke Radičević, Katarine Bulatović i Marine Rajčić (odradile samo pripreme) “lavice” su pokazale da i među onima mlađim imaju dobre adute. Rukometašice Crne Gore u sklopu EHF sedmice savladale su Sjevernu Makedoni-

ju - 22:21 (13:13). Možda i najbolji meč u dresu svoje zemlje odigrala je Jelena Despotović, koja je sa devet golova “torpedovala” domaćina. Dame Pera Johansona utakmicu se riješile fenomenalnom odbranom u posljednjih deset minuta. U taj period Makedonke su ušle sa 21:18 i do kraja nisu postigle nijedan pogodak, a u našoj

selekciji blistala je Ljubica Nenezić na golu. Uz Despotovićevu, raspoložene u napadu su bile i Itana Grbić (šest golova) i Ivona Pavićević (tri), dok su po jedan gol postigle Tatjana Brnović, Andrea Klikovac, Nikolina Knežević i Nina Bulatović. “Lavice” će danas u podne odigrati i drugi meč sa Makedonkama. K.B.

aba: vječiti otvaraju pLej-of, pLavi u ponedjeLjak u Zagrebu

Trinkijeri: Zvezda bolja i od plavih

Bitke za krunu regiona i kartu koja otvara vrata Evrolige kreću danas (subota). Vječiti rivali Crvena zvezda i Partizan od 19 sati igraju prvi meč polufinala plej-ofa ABA lige, dok će naša Budućnost u odbranu krune krenuti u ponedjeljak protiv Cedevite u Zagrebu. Stanje na tabeli i imena igrača “govore” da je favorit u beogradskom okršaju Crvena zvezda, međutim dolaskom Andree Trinkijerija Partizan je druga ekipa, a pokazao je i da može da igra sa “ljutim” rivalom. “Zvezda je napravila fantastičnu ekipu - da se odmah vrati u Evroligu”, smatra Trinkijeri. “Dugo nisam vidio toliko talenta u ABA ligi. Oni su favoriti, realno, a za nijansu su, po mom mišljenju, bolji i od Budućnosti koja igra Evroligu”. Zvezda prošle godine nije uspjela da se nosi sa ulogom

Desetog dana aprila rukometaši Crne Gore u Podgorici će dočakati svjetskog prvaka Dansku - biće to meč u nastavku kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Tri dana kasnije isti rivali sudariće se i u Kopenhagenu, a selektor Zoran Roganović za te mečeve obajvio je širi spisak. GOLMANI: Nebojsa Simić - Melsungen, Vuk Borilović - Lovćen, Mile Mijušković Benidorm, Jagoš Braunović - Ohrid. KRILA: Miloš Vujović - Tatabanja, Aleksandar Bakić - Komovi, Milan Popović - Pelister, Marko Lasica - Bešiktaš, Mirko Radović - Rabotnik, Draško Kaluđerović - Lovćen. PIVOTI: Nemanja Grbović - Steaua, Branko Kankaraš - Istre, Nebojsa Simović - Dabaš, Vuk Lazović SK Hawks. BEKOVI: Vuk Milošević – Politehnika, Vasko Ševaljević - Tremble, Žarko Pejović - Kalarasi, Bogdan Petričević - Komloi, Božo An-

đelic - Ferencvaros, Stevan Vujović - Konstanta, Vasilije Kaluđerović - Izviđač, Miloš Božović - Tatabanja, Slobodan Bulajić - Lovćen, Stefan Čavor - Veclar, Vladan Lipovina - RNL, Branko Vujović - Celje, Igor Radojević Metaloplastika, Risto Vujačić - Ribnica.

1 bod osvojila je crna gora u prva dva kola kvalifikacija za ep

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

favorita, a sve što je uradila ove sezone (samo jedan poraz u ligaškom dijelu) sada

aba plej-of POLUFINALE, 1. mečevi Subota 19.00h C. zvezda - Partizan Ponedjeljak 19.00h Cedevita - Budućnost DRUGI MEČEVI Subota, 30 mart 18.00h Partizan - C. zvezda Nedjelja, 31. mart 18.00h Budućnost - Cedevita *Eventualne majstorice - 6. i 7. april

će biti na pravom ispitu. “U usponu smo forme, to smo pokazali na posljednje tri utakmice i očekujem još bolju igru u ovom plej-ofu”, jasan je Milan Tomić, Zvezdin trener. “Ako u ovom trenutku budemo razmišljali o neuspjehu, bolje da ne dolazimo na utakmicu. Razmišljamo samo o pobjedi”. Polufinalne serije igraju se na dva dobijena meča, a u slučaju majstorica domaćini će biti Zvezda i Cedevita. K.B.

nenad aMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESpOTOvIć (bojana.despotovic@dnovine. me) Hronika: Nataša pAJOvIć (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana pEJOvIć (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEvIć (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOvIć (svijet@ dnovine.me), Zabava: Filip JOvOvIć (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIć (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOpIČIć (foto@dnovine.me)

+382 20-252-900

redakcija@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2019.

MORALI SMO DO POBJEDE CRNA GORA REMIZIRALA U BUGARSKOJ NA OTVARANJU KVALIFIKACIJA 1:1

PLJAČKA u režiji Francuza u crnom

⌦ Miloš Antić

rukometu smo zapamtili francuske sestre Bonaventura, koje su nam dijeljenjem “pravde” oduzele zlato na Olimpijskim igrama u Londonu, sada nam se Francuz “desio” i u fudbalu - Rudi Buke, arbitar iz Amijena ukrao je pobjedu Crnoj Gori na otvaranju kvalifikacija za EURO 2020. Čovjek u crnom napravio je neoprostivu grešku za ovaj nivo takmičenja, faul koji je bio makar pola metra van šesnaesterca uvukao u kazneni prostor i očajni domaćini su stigli do izjednačenja. Ogromna šteta - posebno kada se viđeni trijumf izgubi na ovakav način - jer tri boda na terenu direktnog konkurenta već u startu bi otpisala Bugare, a Crnoj Gori dala krila pred dolazak Engleske u ponedjeljak... “Iz moje pozicije nisam najbolje vidio tu spornu situaciju. Sudija je bio blizu i to je to. Došli smo da ne izgubimo, ostvarili smo to i idemo dalje”, džentlmenski je selektor Ljubiša Tumbaković komentari-

LJUBIŠA TUMBAKOVIĆ Ovaj tim može i mora bolje. Da smo bolje rješavali izgledne situacije nakon gola Mugoše, možda bismo ušli u mirniju završnicu

sao najupečatljiviji detalj meča u Sofiji, svjestan da je njegov tim bio bliži pobjedi: “Vodili smo 1:0, bilo je 15 minuta do kraja, imali smo šanse - tako da smo izgubili dva boda”. Nisu “sokolovi” blistali - daleko od toga - siromašno prvo poluvrijeme obilježilo je nekoliko pokušaja Bugara i stopostotna prilika Mirka Ivanića (Mihajlov odbranio). Rastrzana igra nastavila se i u drugom s tim što je bilo mnogo više uzbuđenja, a rivale je “razdvojila” majstorija Mugoše. Napadač Crne Gore još jednom je pokazao u kakvog je napadača izrastao - poigrao se sa dvojicom čuvara, a onda slabijom - lijevom nogom spakovao loptu iza leđa Mihajlova. Ljepotica od gola za feštu na dijelu tribina sa našim navijačima. I umjesto da nakon gola, jer

BUGARSKA

CRNA GORA

Nedelev (p) 82’

Mihajlov S. Popov Zanev Bodurov Kostadinov Nedelev Delev (83’ Minčev) I. Popov Božikov Ivanov (51’ Kostov) Čočev (69’ Slavčev). Selektor: Petar Hubčev

Mugoša 50’

Petković Stojković Tomašević Simić Marušić Vukčević Vešović (78’ Jovović) Ivanić Janković (64’ Boljević) Mugoša (89’ Kosović) Bećiraj Selektor: Ljubiša Tumbaković

SOFIJA - Stadion: Vasil Levski. Gledalaca: oko 8.500. Sudija: Rudi Buke (Francuska). Pomoćnici: Frederik Ake (Francuska), Žulijan Paceli (Francuska).

domaćin nije postojao na terenu, riješe meč (a bilo je prilika - neshvatljivo šta je uradio Marušić u situaciji “dva na jedan”, uz šut Ivanića tik pored stative nakon sjajnog duplog pasa sa Jankovićem i još jedan pokušaj Mugoše sa distance) “hrabri sokolovi” su dozvolili Bugarima da ih bukvalno na silu uguraju u krilo Danijela Petkovića. Ništa specijalno međutim domaćin nije napravio sve do tog kobnog 81. minuta. Jovović je (bez potrebe) faulirao Kostova metar van kaznenog prostora, a Buke nemilosrdno pokazao na bijelu tačku. Nedelev je “samo” iskoristio poklon, a Bugari krenuli na sve ili ništa do kraja. Mogli su da dobiju premiju (Minčev je šutirao pored gola nakon greške Stojkovića), ali i da ostanu bez boda, da je Boljević bio prisebniji nakon što im je Ivanić loptom u prostor pocijepao odbranu... “Zadovoljan sam disciplinom i borbenošću, ali ovaj tim može i mora bolje. Imali smo izgledne situacije u drugom poluvremenu, da smo ih bolje rješavali možda bismo ušli u mirniju završnicu. Ali, događaju se takve stvari”, objasnio je Tumbaković.