Dnevne novine 25. mart 2019. by Dnevne Novine

MINISTARSTVO ODBRANE O OBILJEŽAVANJU GODIŠNJICE NATO INTERVENCIJE 1999.

ANALITIČAR RANKO ĐONOVIĆ O GRAĐANSKIM PROTESTIMA ■ 4 5

Kasarne nijesu mjesto za političke promocije i vjerske obrede ■ 3

Dva odsto glasačkog tijela bi da prepada vlast

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019. BROJ 2335 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

DIREKTOR UPRAVE ZA NEKRETNINE DRAGAN KOVAČEVIĆ O NOVIM PROJEKTIMA ■ 14 15

Za ažurnost podataka odgovorni i građani i katastar UPRAVA POLICIJE DEMANTOVALA DF

INTERVJU: PROF. DR BOŽO MIHAILOVIĆ

Crnogorska ekonomija će i u 2019. imati visok rast ■ 25

DANI VINA I UKLJEVE U VIRPAZARU ■ 18

Svake godine smo sve bolji ZA NAJBOLJE PONUDE:

Kneževiću i Mandiću MUP nije branio da pređu granicu

■3

■ 6 7

PROŠLE GODINE

Pola miliona turista stiglo Laureati kruzerima ■9 Đuranović, Pavićević I Rastoder

URUČENE GODIŠNJE NAGRADE ULUCG

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

premijer duško marković povodom 20 godina intervencije nato saveza

Crna Gora nije bila kriva za ne

Crna Gora je danas dio velike evroatlantske porodice i buduća članica Evropske unije, i o svojoj budućnosti odlučuje sama, ali se s pijetetom sjeća nedužnih žrtava NATO intervencije, kada nije imala kontrolu nad dešavanjima koja su je okruživala, poručio je premijer Duško Marković. On je povodom dvadesete godišnjice intervencije Sje-

vernoatlantskog saveza kazao da Crna Gora nikada neće zaboraviti nedužne žrtve. “Intervenciju Sjevernoatlantskog saveza 1999. godine, Crna Gora nije željela, niti je do nje dovela. Crna Gora je tada bila dio druge države i dio sistema u kojem nije imala kontrolu nad dešavanjima koja su je okruživala”, poručio je Marković u obraćanju

javnosti. Marković On je podsjetio da je tada na sjeveru Crne Gore, u Murinu, tragično stradalo šest nedužnih civila, među kojima troje djece. Marković je kazao da uz izražavanje pijeteta prema stradalima i prisjećanja na teško vrijeme upućuje građanima poruke za budućnost. „Danas je Crna Gora ne-

Dva odsto glasačkog tijela bi da prepada vlast

analitičar ranko Đonović nakon šestog graĐanskog protesta

Politički analitičar Ranko Đonović smatra da će na protestima “Odupri se 97.000” ubuduće biti sve manje građana, te da se to može zaključiti kako na osnovu neslaganja unutar opozicije i organizatora protesta, ali i na osnovu toga što je u subotu bilo znatno manje građana nego na dosadašnjim okupljanjima u Podgorici. “Vidljivo je bilo da se okupilo manje građana nego ranije, a biće ih još manje. Zato što je svima jasno da oni koji stoje iz ovih protesta hoće smjenu vlasti na nedemokratski način, jer su svjesni da ne mogu da dobiju izbore. Međutim, zaboravljaju da oni predstavljaju manje od dva odsto biračkog tijela. I sa tih dva odsto smatraju da imaju pravo da odrede ko će biti u toj njihovoj novoj vladi, ko će biti tužioci, ko urednici Javnog servisa... Da nije tragično, bilo bi vrlo smiješno”, kaže Đonović za DN. Đonović poručuje da protesti ne bi trebalo da nose slogan “Odupri se 97.000”, nego da im naziv bude “Vijesti”, ili da medijski koncern “Vijesti” promijeni naziv u “Odupri se 97.000”, uz dodatak “Di-Kej”. “To je jedna ista grupacija koja sebe nadopunjava. Ovim apsolutno ne branim Vladu, niti želim da stojim na njenim pozicijama, niti želim da je napadam. Ni jedno ni drugo mi nije namjera. Međutim, branim Crnu Goru i ono što je

pravdeno i istinito. To radim 30 godina, pa ću i sad. Ovo ni po čemu nijesu građanski protesti. Nijesu ni socijalni, to je samo farsa kojom se prikrivaju politički ciljevi. Pošto ne mogu da dobiju na izborima koje kontroliše i Evropa i opozicija, pokušavaju na ovaj način, prije svega, da prepadnu vlast. Tu su se grdno prevarili, jer se ova vlast ni u težim iskušenjima nije prepadala. Sve da u kontinuitetu protestuje po desetak hiljada ljudi, to opet ne predstavlja ni dva posto glasačkog tijela Crne Gore. Kako misle da sa dva posto glasačkog tijela preuzmu vlast? To ne može ni po jednoj računici, čak ni ako je pravi siva eminencija tog glasačkog tijela - profesor matematike”, kaže Đonović. Komentarišući pokušaje do-

Đonović

Sa sinoćnjeg performansa

govora opozicije, Đonović kaže da je to nemoguća misija. “Mislim da je nemoguća misija da se slože. Bez obzira što mislim da je program Demokratskog fronta najretrogradniji program među opozicionim subjektima, opozicija u ovom trenutku radi sve da Frontu otme glasače, znajući da aktuelni sudski proce-

si ne mogu ići na ruku DF-u, i želeći da trenutno najjači uticaj Fronta koji ima 19 poslanika dovedu na sebi ravnog ili nekoga ko treba da ih sluša. To žele i oni koji imaju jednog poslanika. Hoće da Frontu diktiraju pravila. Zato potpuno razumijem i potpuno je racionalno što DF kaže - dajte bijeli papir - da ga predlaže i pravi

Grupa studenata na performansu Novi studentski performans u organizaciji “Studentske inicijative” doživio je potpuni fijasko. Preko puta zgrade Skupštine Crne Gore okupilo se tridesetak djevojaka i mladića, koji su donijeli golove za mali fudbal. Među studentima su bili i poslanici DF. Namjera organizatora je bila da zajedno sa kolegama gledaju filmove do zore. Ali, sudeći po broju prisutnih, nije bilo raspoloženi za noćno druženje. R.P. onaj ko je najjači, a ne onaj ko je najslabiji i ko u glasačkom tijelu nema ništa. Ali, čak da tako i bude, mogućnost da se oni ujedine i usaglase vidim kao nemoguću misiju”, poručuje Đonović. Na potestima u subotu ponovljeni su isti zahtjevi - ostavke najviših državnih zvaničnika, tužilaca, direktora ASK, direktora Javnog servisa i Savjeta RTCG... Novi protest je zakazan za 30. mart. Organizatori očekuju da će do naredne subote imati sporazum sa opozicijom. Prije okupljanja u Podgorici održan je protest u Pljevljima, u organizaciji Demokata, Demosa i Crnogorske. Ove proteste Demokratska partija socijalista ocijenila je kao fijasko. Iz DPS navode da nije tačna informacija Demokrata, Demosa, Crnogorske da je prisustvovalo oko tri hiljade građana, već da ih je bilo oko 500, od čega “više od pola iz drugih gradova”. A.N.

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

politika

edužne žrtve zavisna država koja o svojoj budućnosti odlučuje sama, koja je dio velike evroatlantske porodice i buduća članice Evropske unije. Naša država već pripada Evropi i njenim vrijednostima - vladavine prava, građanskih i ekonomskih sloboda, i poštovanja ljudskog dostojanstva. Zato kada se prisjećamo ovih tra-

gičnih dešavanja, više nego ikada treba da smo svjesni važnosti jedinstva i sloge. Možemo imati različita mišljenja, ali očuvanje naših temeljnih vrijednosti i solidarnosti među nama su principi koji treba da nas podstiču da svakoga dana doprinosimo napretku naše zemlje”, poručio je Marković. R.P.

Ispred kasarne u Maslinama

Ministarstvo odbrane o obilježavanju godišnjice nato intervencije 1999. godine

Kasarne nijesu mjesto za političKe promocije i vjersKe obrede

Knežević i Mandić

uprava policije deMantovala dF

Mandiću i Kneževiću MUP nije branio da pređu granicu Liderima Demokratskog fronta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću juče na graničnom prelazu Dračenovac nije zabranjeno da napuste Crnu Goru, saopšteno je iz Uprave policije. Mandić i Knežević saopštili su, juče ranije, da su im pripadnici MUP - a Crne Gore, na graničnom prelazu Rožaje, onemogućili da napuste teritoriju Crne Gore kako bi prisustvovali obilježavanju dvadeset godina od početka NATO bombardovanja u Nišu, na poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Iz policije su kazali da su službenici kontrolisali vozilo kojim je upravljao Mihailo Čađenović, a u kojem su se nalazili Mandić i Dejan Gojković, dok se u vozilu nije nalazio Knežević. Kako su objasnili, kontrola je izvršena radi provjere u vezi sa eventualnom zabranom napuštanja crnogorske teritorije za Čađenovića, jer se protiv njega u Crnoj Gori vodi krivični postupak. “Nakon provjera, pošto je utvrđeno da zabrana ne postoji, njima trojici je saopšteno da mogu da nastave put

prema Srbiji, odnosno da pređu granični prelaz, što su oni odbili”, navodi se u saopštenju. Iz policije su istakli da Knežević nije pristupao graničnoj kontroli na graničnom prelazu Dračenovac. Mandić je nakon desetak minuta, kažu u DF, obavijestio Milana Kneževića, koji se nalazio nekoliko kilometara iza, da se zaustavi, jer će se i on suočiti sa istim činom opstrukcije. U DF-u smatraju da “takav odnos crnogorskog režima prema dvojici lidera opozicionih parlamentarnih stranaka i političkim predstavnicima srpskog naroda najbolje govori o karakteru i bahatosti totalitarne države, koja je čak i na današnji dan učinila sve u cilju pokušaja da obezvrijedi i opogani svijetla i bolna sjećanja na brojne nevine žrtve NATO agresije”. “Vrijeme će vrlo brzo pokazati da li se ovom bijednom i siledžijskom akcijom pokušaja poniženja lidera DF upravljalo iz samih Rožaja ili iz Podgorice iz kabineta ministra (Mevludina) Nuhodžića”, poručili su iz DF-a. A.N.

Demokratski front, kao i uvijek, služeći se neistinama pokušava skrenuti pažnju sa svoje pogubne politike. Zato, radi informisanja javnosti na ispravan i istinit način, obavještavamo sve da je u kasarni u Danilovgradu porodici tragično stradalog vojnika Saše Stajića dozvoljeno da, kao i svake godine, posjeti spomenik i oda počast tragično nastradalom mladom vojniku Vojske Jugoslavije, saopšteno je iz Ministarstva odbrane, nakon što su neke političke partije na društvenim mrežama saopštile kako im nije dozvoljeno da polože vijence na spomenik žrtvana NATO bombardovanja. Oni su poručili da, kako i ranije, tako i danas, kasarna nije mjesto za političke promocije i vjerske obrede, pa samim tim političkim partijama i parapolitičkim organizacijama nije, niti će biti dozvoljen pristup objektima VCG. “Da se Crna Gora pitala te 1999. svi ovi koje danas pominjete i čije tragedije koristite kao političke ciljeve bili bi živi. Vaša politika, koju svih ovih godina zastupate i uporno promovišete, dovela je do gubitka velikog broja života i materijalnih razaranja”, navelo je Ministarstvo odbrane. Predstavnici više političkih partija juče su širom Crne Gore, odali poštu žrtvama NATO bombardovanja

Savezne Republike Jugoslavije. Predstavnici Demokratskog fronta objavili su juče na Fejsbuk profilu saveza da “ih je crnogorski režim još jednom spriječio da se u kasarnama Vojske Crne Gore oda pošta žrtvama NATO agresije na Crnu Goru i Srbiju”. Iz Socijalističke narodne partije su kazali da je bombardovanje tadašnje SRJ jedna od najtamnijih mrlja na obrazu NATO alijanse. Oni su naveli da 24. mart 1999. godine nikada neće zaboraviti, uz nadu da se nikada i nikome neće ponoviti. “SNP ima moralnu obavezu da se sa dubokim pijetetom sjeća žrtava bombardovanja, heroja, palih vojnika i nevino stradalih civila, među kojima je bilo i onih najmladjih”, kazali su iz SNP-a. Iz Ujedinjene Crne Gore su naveli da je NATO bombardovanje ostavilo brojne posljedice na živote pojedinaca i zajednica, kao i na globalnu politiku. Oni se, kako su saopštili, sa posebnim poštovanjem na dvadesetu godišnjicu sjećaju žrtava NATO bombardovanja, ogromnog razaranja, kao i nepravde koja je učinjena SR Jugoslaviji, Srbiji i Crnoj Gori, kršenjem međunarodnog prava. Lider Demosa Miodrag Lekić rekao je da je NATO bombardovanje ostavilo dalekosežne posljedice ne samo na balkanskom prostoru, već i međunarodnom planu,

dodajući da je puna istina o 1999. godini neophodna zbog zajedničke budućnosti. On je kazao da se sa distance od 20 godina treba prisjetiti na uzroke, ratna događanja i posljedice rata 1999. godine, bez gnijeva i pristrasnosti. “Ako to možda nije moguće, ili nije moguće do kraja kod sukobljenih strana, ipak je neophodana puna istina”, ocijenio je Lekić. Iz Demokratske Crne Gore su kazali da ni danas, dvadeset godina od njihovog stradanja, ne zaboravljaju žrtve iz proljeća 1999. godine. Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao je da su ovo dani kad se sa pijetetom sjećamo onih koji su nastradali toga proljeća 1999. godine. “Prošlo je dvadeset godina, ali ne možemo i nećemo zaboraviti, a teško da se može oprostiti, jer to nije bila borba ravnopravnih, nego kukavičluk, iživljavanje i teror nad jednim herojskim narodom”, rekao je Mandić. On je rekao da je “NATO sila protivnik slobode, a Crna Gora nije zaslužila da bude dio pakta koji ugnjetava i ponižava druge narode”. Predstavnici Udruženja boraca ratova od 1990. položili su cvijeće na spomen obilježje palim borcima iz nikšićko-šavničke grupe obilježavajući 20 godina od NATO bombardovanja i 30 godina od početka raspada SFRJ. A.N.

MARKETING

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

Obavještenje o katastarskom premjeru zemljišta Opštine Bijelo Polje Radimo zajedno, katastar nepokretnosti za uređeniju Crnu Goru! Obilježi svoje! O B A V J E Š T E NJ E O KATASTARSKOM PREMJERU ZEMLJIŠTA OPŠTINA BIJELO POLJE Na osnovu člana 4. stav 1 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (“Sl.list CG”, br. 029/07, 073/10, 032/11, 040/11, 043/15, 037/17, 037/17 i 017/18) Uprava za nekretnine donijela je Srednjoročni program radova na premjeru i izradi katastra nepokretnosti za period 2015-2020 godina. Cilj Uprave za nekretnine je da u narednom periodu, korak po korak, uspostavi katastar nepokretnosti za cijelu teritoriju Crne Gore. Prema Godišnjem planu rada za 2019. godinu, između ostalog, vršiće se obilježavanje i snimanje dijela opštine Bijelo Polje i to u sljedećim katastarskim opštinama: Dobrakovo, Gubavac, Metanjac, Nedakuse, Njegnjevo, Potkrajci, Rasovo, Resnik, Unevina, Voljevac. Obilježavanje i fotosignalisanje granica posjeda vršiće se u periodu od 15.03.2019 - 10.04.2019. godine. POZIVAMO SVE VLASNIKE KOJI IMAJU NEPOKRETNOST U NAVEDENIM KATASTARSKIM OPŠTINAMA DA IZVRŠE OBILJEŽAVANJE SVOJIH NEPOKRETNOSTI DO 10.04.2019. GODINE. Za obilježavanje nepokretnosti vlasnik je u obavezi da izvrši razgraničenje i fotosignalisanje i raščišćavanje okolnog drveća i rastinja kako bi se obezbjedila potrebna vidljivost signala iz aviona. RAZGRANIČENJE: 1. Prije početka snimanja detalja svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše razgraničenje parcela koje koriste i da granice obilježe trajnim graničnim biljegama. 2. Granice katastarskih parcela pod javnim objektima (putevi, željeznice, parkovi itd.) treba da obilježe (razgraničavaju) oni subjekti koji se o njima staraju (javna, državna ili privatna preduzeća). 3. Granične biljege treba postaviti na svim prelomnim tačkama linije parcele. Biljege moraju biti betonske, ili od prirodnog kamena, ili na prirodnoj stijeni ili metalne. FOTOSIGNALISANJE: 1. Prije snimanja detalja aerofotogrametrijskom metodom, saglasno Zakonu i Projeku, svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše fotosignalisanje graničnih tačaka svojih nepokretnosti (zemljišta i infrastrukturnih objekata). 2. Granične biljege (detaljne tačke) fotosignališu se fotosignalima kvadratnog oblika. Najmanja dozvoljena stranica kvadrata fotosignala je 30cm. Fotosignali moraju biti postavljeni čvrsto, u približno hoizontalan položaj i centar fotosignala se mora nalaziti u vertikali detaljne tačke. (centra granične biljege). 3. Fotosignali moraju biti dobro vidljivi iz vazduha, oštrih ivica i kontrasne boje u odnosu na okolinu. OBILJEŽAVANJE SVOJE NEPOKRETNOSTI POTREBNO JE OBAVITI NAJKASNIJE DO 10.04.2019. GODINE. AEROFOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE PODRUČJA PREMJERA ZAVRŠIĆE SE 11.04.2019. GODINE. PREMA ČLANU 36. ZAKONA O DRŽAVOM PREMJERU I KATASTRU NEPOKRETNOSTI AKO IMALAC NE OBILJEŽI VIDNIM I TRAJNIM BILJEGAMA GRANICE ILI OBILJEŽAVANJE NEPRAVILNO IZVRŠI, ORGAN UPRAVE POSTUPIĆE U SKLADU SA ZAKONOM. Informacije na telefon: 020 444 001 Naručilac: 067 615 594 Uprava za nekretnine 067 256 438 Dragan Kovačević direktor

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

politika

U kotorU sve zrelo za razrješenje predsjednika opštine

Dps traži zakazivanje sjeDnice i smjenu jokića

pštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor saopštio je da ta partija u potpunosti podržava razrješenje predsjednika opštine Vladimira Jokića, dodajući da očekuju zakazivanje sjednice Skupštine opštine, čime bi se stavila tačka na “dvogodišnju agoniju u neradu lokalne samouprave”. Podsjetimo, kotorska Socijaldemokratska partija je 19. marta pokrenula inicijativu za razrješenje predsjednika opštine Kotor, a u obrazloženju su naveli da Jokić “više mjeseci u kontinuitetu ne obezbjeđuje sprovođenje strateškog plana razvoja opštine i uzurpira ovlašćenja Skupštine opštine, samovlasnim donošenjem štetnih odluka u oblasti strateških razvojnih programa za opštinu Kotor”.

Sastanku Izvršnog odbora DPS Kotor, na kome je razmatran rad lokalne samouprave, prisustvovali su odbornici te partije u lokalnoj Skupštini opštine. “Konstatovano je veliko nezadovoljstvo građana neradom vladajuće strukture i svakodnevnim urušavanjem univerzalnih vrijednosti zbog kojih je Kotor prepoznat kao grad svjetske kulturne i prirodne baštine. Zbog toga IO DPS-a i Klub

ŽELE VLAST SA ULICE Na sastanku Izvršnog odbora DPS Kotor bilo je riječi i o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori. “Tom prilikom je istaknuta puna podrška predsjedniku partije Milu Đukanoviću i državnom rukovodstvu u sprovođenju evropske i evroatlantske politike, koja je dobila većinsku podršku građana Crne Gore. Ocijenjeno je da takozvani građanski protesti

iz dana u dan sve jasnije pokazuju političke ambicije formalnih i neformalnih organizatora, da se, kada to ne mogu da ostvare na izborima, vlasti dokopaju ulicom. Njihov cilj su građani prepoznali, što najbolje pokazuje sve slabiji odziv na skupovima koji su blijeda kopija nekih drugih iz okruženja, sa kojima su organizatori neuspješno željeli da se porede”, kazali su iz DPS-a.

Kotor odbornika DPS u potpunosti podržavaju razrješenje predsjednika opštine Vladimira Jokića”, naveli su iz te partije. Oni podsjećaju da se već duži vremenski period zalažu “za smjenu apatrida Jokića, imajući u vidu brojne zloupotrebe u radu”. “Pomenućemo protivzakonito kandidovanje na izborima sa skrivenim državljanstvom druge države, nezakonito donošenje odluka u ime Skupštine opštine, neodržavanje sjednica Skupštine opštine, neusvajanje budžeta opštine Kotor za tekuću godinu, nedonošenje Strateškog plana razvoja, nezakonito zapošljava-

nje, nerješavanje nagomilanih komunalnih problema, neracionalno trošenje sredstava, ignorisanje zakonskih obaveza o izvještavanju o utrošenim sredstvima opštine, donošenje odluka štetnih za grad, i brojnih drugih problema, o kojima DPS Kotor redovno obavještava kotorsku i crnogorsku javnost”, naveli su iz kotorskog DPS-a. Kako su kazali, stav DPS Kotor po pitanju neophodnosti smjene predsjednika opštine Kotor, ali i smjena kompletne koalicione vlasti, bio je poznat i do sada. “Novina u odnosu na raniji period je da sada postoje i drugi politički subjekti,

konstituenti vladajuće koalicije u Kotoru koji priznaju da lokalna vlast ne funkcioniše od njenog samog formiranja, koji sada dijele naš stav”, kazali su iz DPS-a. Oni su ocijenili da će “protekle dvije godine u Kotoru biti zapamćene kao izgubljene, bez realizovanog programa razvoja i sa brojnim nagomilanim problemima koje je odnosom izazvala aktuelna vlast”. I Socijaldemokrate Kotor su nezadovoljne dosadašnjim načinom vršenja lokalne vlasti u tom gradu. Oni su istakli da su novi izbori jedino rješenje za prevazilaženje krize u Kotoru. A.N.

“Socijaldemokrate su jedini politički subjekt u Crnoj Gori koji, osim toga što u svim opštinama ima odbornike, bilježi konstantan i nezaustavljiv trend rasta, što su pokazali i skorašnji izbori u

Tuzima. Partija smo koja je, za samo dvije godine, uspjela da duplira podršku građana Crne Gore i ta podrška je iz dana u dan sve veća”, zaključuje se u saopštenju hercegnovskog SD-a. R.P.

zasijedao opštinski odbor socijaldemokrata herceg novi

SD: Za dvije godine duplirana podrška Svake izbore koji predstoje Socijaldemokrate dočekuju bezbrižno, uvjereni u značajno poboljšanje izbornih rezultata, ocijenjeno je na sjednici OO SD Herceg Novog, kojoj je prisustvovalo i rukovodstvo partije. Zaključak sa sastanka je da se aktuelna vlast u Herceg Novom ni po čemu ne razlikuje od vlasti u ostalim gradovima u kojima su partije opozicije većina.

“Međusobne razmirice i svađe između konstituenata vlasti opterećuju funkcionisanje lokalne samouprave i u Herceg Novom, te je i u ovom gradu budućnost opstanka iste neizvjesna”, saopšteno je iz hercegnovskog odbora SD-a. Kako navode, članovi i funkcioneri OO SD Herceg Novog su u stalnom kontaktu sa građanima, tako da za njih “kampanja nikad nije ni

prestala”. “Osluškuju se potrebe Novljanki i Novljana, bilježe problemi sa kojima se oni susrijeću, ali i njihove sugestije kako bi im se, u susret idućim lokalnim izborima, ponudila konkretna i realno ostvariva rješenja za probleme koje navode”, kazali su iz SD-a. Na sastanku je ocijenjeno i da su dosadašnji rezultati Socijaldemokrata služe za ponos svakom članu partije.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

INTERVJU: PROF.DR BOŽO MIHAILOVIĆ, PROFESOR UC ONO ŠTO JE DOBRO, DA DOBRO I ČUVAMO DN: Koliko protesti koji su aktuelni mogu da utiču na priliv stranih investicija, na turističku sezonu...? MIHAILOVIĆ: Iako se ne bavim politikom, mogu da kažem sljedeće – nemam ništa protiv da građani izražavaju svoje stavove. Imam protiv toga ako bi bilo rušenja, kao što je u nekim drugim sredinama. Mislim da je dobro da se čuje glas građanina i za poziciju i za opoziciju. Ali, dosta se energije troši i to ne može imati pozitivne ekonomske efekte. Ponoviću, nemam ništa protiv protesta, ali u ovakvoj situaciji ne smijemo da se prepustimo nikakvoj ekonomskoj destrukciji. To je moja poruka kao profesionalca. Šta može imati negativne posljedice? Može za strane investitore. Svaki strani investitor ide tamo gdje su mu dva parametra – profitabilnost i sigurnost. Uzmimo samo turizam koji je najosjetljivija privredna grana. Možete da imate ulaganja u dugom vremenskom periodu, ali jedan i najmanji politički ili bilo kakav drugi eksces može da izazove vrlo negativne efekte. Samo da podsjetim, kada SAD svojim građanima kažu – mi vam preporučujemo da ne idete tu i tamo, oni neće da odu. Dakle, moramo biti vrlo oprezni. Imamo dobru zimsku turističku sezonu, imamo dobre najave za ljetnju i mislim da je za sve nas dobro da to što je dobro – dobro čuvamo. Ne miješam se u politku, niti me ona interesuje, ali ovo je moja preporuka i plediranje.

CRNOGORSKA EKONOMIJA ĆE I U 2019. IMATI VISOK RAST

⌦ Vesna Šofranac

„Crna Gora je u ovu godinu ušla sa pozitivnim, značajnim privrednim zamajcem tako da ćemo u imati nastavak visokog rasta ekonomije. Vjerujem da ćemo imati stopu rasta Bruto društvenog proizvoda približno, ako ne i istovjetnu kao prošle godine“, kaže u intervjuu Dnevnim novinama profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore prof. dr Božo Mihailović. DN: Gospodine Mihailović, Vaše dosadašnje prognoze o rastu crnogorske ekonomije su se pokazale tačne, iako su u početku djelovale kao previše optimistične. Kakve su Vaše procjene za ovu godinu? MIHAILOVIĆ: Zadovoljstvo mi je što danas mogu da konstatujem da su se moje prognoze za 2018. godinu pokazale apsolutno tačnim. Da podsjetim, davno sam saopštio da Crnoj Gori treba minimalna stopa privrednog rasta bruto društvenog proizvoda od pet odsto i ona je gotovo identično tome ostvarena u prošloj godini. Upravo je Zavod za statistiku saopštio da je preliminarna stopa rasta BDP-a u prošloj godini od 4,9 posto. Poređenja radi, u zemljama Evropske unije stopa rasta BDP-a 2,2 odsto. Dakle, više nego dva i po puta je BDP u Crnoj Gori u prošloj godini veći nego što je u zemljama EU.

DN: Dakle, ostajete optimista? MIHAILOVIĆ: Ostajem. Očekujem i u ovoj godini značajne stope privrednog rasta, preko četiri posto, odnosno bliže pet nego četiri posto. Na osnovu čega ovo prognoziram: Svi značajni ekonomski parametri u Crnoj Gori u prošloj godini bili su izuzetno pozitivni. Kad to kažem, imam u vidu da je industrija rasla preko 24 odsto, da je u dvocifrenim brojkama raslo građevinarstvo, turizam... Izuzetno značajni pomaci napravljeni su u poljoprivredi, zahvaljujući mjerama Vlade i Ministarstva poljoprivrede, sa Milutinom Simovićem na čelu. Podsjetiću, takođe, da su u prošloj godini strane direktne investicije bile 330 miliona eura. Dakle, Crna Gora je u ovu godinu ušla sa jednim pozitivnom, značajnim privrednim zamajcem. Kada izražavam optimizam za stopu privrednog rasta u ovoj godini konstatujem da je u prva dva mjeseca taj rast povećan za tri posto u odnosu na isti period prošle godine. DN: Da li će na rejting Crne Gore uticati problemi u Atlas i IBM banci? Hoće li uticati na rejting Centralne banke Crne Gore? MIHAILOVIĆ: Kao ekonomski profesionalac moram da kažem da nije dobro ovo što se desilo sa bankama. Ali, sa druge strane treba istaći da ova deša-

Nijesam za brza rješenja

DN: Od koncesionog akta za Aerodrome Crne Gore još nema ništa... MIHAILOVIĆ: To je vrlo složena odluka koja ima dugoročne multiplikativne konsekvence. Zbog toga ostajem pri stavu koji sam ranije rekao – da se sve mora dobro izvagati, da se naprave dobre analize, da se učimo na tuđim greškama... Jer, mi nemamo 22, nego dva aerodroma koja su žila kucavica našeg turizma, a prema pokazateljima i žila kucavica crnogorske privrede. Zato nisam za brza rješenja. Ja sam za to da se uključi najšira stručna javnost. Nije sva pamet u partijama. Moramo da imamo stručnu pamet. Savez ekonomista i ja kao predsjednik, recimo, nijesmo dobili niti jedan poziv da se uključimo kao stručnjaci. Moja je preporuka – tri put mjeri, jednom sijeci. vanja, koja su u suštini negativna, nijesu ugrozila rejting Centralne banke Crne Gore, niti su u jednom širom kontekstu uticala na finansijske tokove države. Ovakvu konstataciju baziram na sljedećim ekonomskim parametrima.

Poznata institucija za ocjenu rejtinga Standard and Poor’s je u najnovijem izvještaju saopštila da je rejting Crne Gore stabilan (B+B), što je izuzetno važno jer je riječ o nepristrasnoj instituciji. Drugi parametar je taj da u ovom periodu imamo rast i depozita i kredita, kao i da imamo smanjenje loših kredita koji sada, prema podacima CBCG, iznose 5,4 posto. A bili su i dvocifreni. Dakle, sve ovo zajedno ukazuje na to da finansijski sistem u Crnoj Gori pokazuje stabilnost i bez obzira na ovo što se sada dešava, moje su ocjene i prognoze da neće biti ugrožen. DN: Sa kojim se izazovima možemo suočiti tokom 2019. godine i zašto? MIHAILOVIĆ: Crna Gora, kao mala ekonomija uvijek je podložna većim izazovima i većim problemima nego što su velike ekonomije. Mi jesmo vitalni, ali ono što je generalno, kriza nas ne može preskočiti. Dakle, bez obzira na sav optimizam u pogledu stopa privrednog rasta, mi se kao mala ekonomija srijećemo sa puno izazova koje bih podijelio na spoljne i unutrašnje. DN: Koji su spoljni izazovi? MIHAILOVIĆ: Spoljni izazovi su, kao što vidimo, političke krize u svijetu, dešavanja sa Bregxitom, protesti u Francuskoj, Albaniji, dešavanja u Ukrajini...

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

EKONOMIJA

UCG, PREDSJEDNIK SAVEZA EKONOMISTA CRNE GORE ja, na održivosti monetarne stabilnosti... Da radimo na tome da se realna ekonomija što više razvija kroz investicije, i tu vidim posebnu ulogu koju je do sada ostvario IRF. Bez daljih investicija i ulaganja Crna Gora ne može da se razvija. Investiciona ulaganja moraju biti i dalje u sektoru poljoprivrede, turizma i energetike, u povezivanju poljoprivrede i turizma. Takođe, država ne smije da troši više nego što su izvorni prihodi, što je i koncept Vlade. Dakle, bez daljeg zaduživanja za potrošnju i ono što je posebno važno i što se rijetko apostrofira - a to je pametno servisiranje državnog duga.

Dakle, sve to moramo ekonomski dobro da pratimo i blagovremeno reagujemo. Jer, posljedica toga, kao i posljedica unutrašnjih problema, može biti u dijelu stranih direktnih investicija. Samo da podsjetim, strane direktne investicije za proteklih pet godina iznosile su 10 posto BDP-a godišnje. Ovo je vrlo značajan parametar za Crnu Goru koja, kao mala i nedovoljno razvijena ekonomija, sa nedovoljnom akumulacijom, mora da se oslanja na strane izvore. To znači da moramo sve da učinimo da strani investitori i dalje budu prisutni. A strani investitor ne voli nikakve negativne događaje. Drugi problem je naša nedovoljna zaposlenost, ne generalna, nego strukturna. Naš pro-

U priči oko auto-puta najvažnije je da će on biti završen. Auto-put je bio vrlo značajna investiciona poluga u Crnoj Gori i s pravom je nazvan projektom vijeka. Lako je kritikovati, ali trebalo je imati petlju, narodski rečeno, pa ući u taj projekat

blem su i dugovi, inostrani dug je narastao na preko tri milijarde eura. Imamo nepovoljan odnos između uvoza i izvoza, zatim razne domaće opstrukcije... Dakle, izazova ima i biće ih, ali oni nijesu takve prirode da ih ne

možemo rješavati. U prilog nam ide i to što respektabilne strane institucije kažu da će crnogorska ekonomija rasti po stopama znatno većim u odnosu na okruženje i zemlje EU. DN: Čeka li nas nova globalna finansijska kriza? Takvih najava već ima. Da li je to sijanje straha ili...? MIHAILOVIĆ: Ja bih to nazvao kao realni strah. Svi se varaju koji smatraju da je sa krizom koja je počela 2008. godine završeno. Nije, ona je ublažena, ali i dalje tinja i može da se pretvori u još značajniju i vrlo složenu krizu, obzirom na sva dešavanja u Evropi i svijetu. Zato moramo vrlo budno da pratimo šta se sve dešava i da radimo na strukturnim promjenama, na povećanju investici-

DN: Šta to znači? MIHAILOVIĆ: Crna Gora, polazeći od BDP-a i nivoa duga koji je preko tri milijarde eura, ne može trenutno da se iz tog BDP-a značajno razdužuje. To znači da nam trebaju novi krediti, novi finansijski izvori, uključujući i obveznice, ali po nižim kamatnim stopama. Samo da podsjetim, Crna Gora se zaduživala po kamatnim stupama od sedam, osam odsto, a u prošloj godini, zahvaljujući aktivnosti Ministarstva finansija i Vlade, po stopi oko tri odsto. DN: Premijer Duško Marković saopštio je da “nije dodatni trošak za auto-put 134 miliona eura“, kao i da neće platiti ijedan euro preko ugovorom predviđene sume... MIHAILOVIĆ: U priči oko auto-puta najvažnije je da će on biti završen. Auto-put je bio vrlo značajna investiciona poluga u Crnoj Gori i s pravom je nazvan projektom vijeka. Lako je kritikovati, ali trebalo je imati petlju, narodski rečeno, pa ući u taj projekat. Izuzetno mi je bilo drago kad sam od premijera Markovića čuo da će finansiranje naknadnih radova biti u iznosu 10 od-

sto osnovne vrijednosti autoputa. Nema razloga da ne vjerujem da će biti tako. Premijer Marković, osim što je veliki strateg, je i veliki operativac, ima ga svuda gdje su važne investicione aktivnosti u Crnoj Gori. Sljedeći korak je nastavak sa pregovorima oko dalje izgradnje puta prema Srbiji, jer će to biti snažna poluga privrednog i društvenog razvoja Crne Gore. DN: Razvoj sjevera je prioritet Vladine ekonomske politike. Koji je to period u kojem treba da očekujemo benefite? MIHAILOVIĆ: Pozdravljam orjentaciju Vlade i premijera na razvoju sjevera. Ovo je bio zadnji trenutak da se to uradi i za zaustavljanje stanovništva i za korišćenje resursa. Da bi se to postiglo moraju se krediti odobravati pod veoma stimulativnim kamatnim stopama, pa čak i beskamatni i bespovratni. Što se tiče benefita, mora da prođe neki vremenski period da se efekti osjete. Ja očekujem da će se osjetiti već do kraja ove, naredne svakako. DN: Jedan od poteza koji je naišao na odobravanje kod građana je opredjeljenje Vlade da nedjelja bude neradni dan... MIHAILOVIĆ: To je trebalo i ranije uraditi i ovu odluku iz duše i srca, a i kao profesionalac, podržavam. U sektoru trgovine je ženska radna snaga. Tamo su u pitanju majke koje makar jedan dan u nedjelji treba da provedu sa svojom djecom. Dakle, ovo je apsolutno ispravan potez i ne smijemo da ga vulgarizujemo. Moramo da napravimo dobra podzakonska akta kojima će se vidjeti da nedjeljom zaista radi samo ono što minimalno mora. Sa druge strane, poslodavci moraju da vode računa o tome da je u pitanju radna snaga koja je noseća za trgovinu i apelujem na njih da ne bude otpuštanja.

EMITOVANJE OBVEZNICA IZVANREDAN EKONOMSKI POTEZ DN: Ministarstvo finansija nedavno je saopštilo da će razvoj domaćeg tržišta kapitala kroz emitovanje državnih obveznica predstavljati prioritetan način obezbjeđivanja sredstava za finansiranje budžeta u ovoj godini, te da domaće tržište nije značajnije koristilo ovu mogućnost. Vaš komentar?

MIHAILOVIĆ: Izuzetno pozdravljam pristup da se iz domaćih izvora pokušaju obezbijediti

sredstva za finansiranje raznih operativnih deficita i naročito za restrukturiranje crnogorskih dugova. To znači da se iz državnih obveznica, koje će biti po stopama od 2,70 od 3,20 odsto mogu finansirati dospjeli krediti umjesto po kamatnim stopama od sedam ili osam odsto. Ovo finansiranje iz domaćih izvora ima realno pokriće. Evo u čemu: U tome što imamo depozite stanovništva u ovom momentu oko 1,3 milijarde eura. Dru-

go, što je stopa inflacije, kako je CBCG saopštila, 1,6 odsto u prošloj godini. Dakle, ako su depoziti stanovništva 1,3 milijardi, ako su 3,4 milijarde ukupni depoziti, i ako je stopa inflacije 1,6 posto, a bankarske pasivne kamate 0,6 i 0,7 posto, onda građani i druge institucije imaju realnu mogućnost da zarade na svoj novac. I to kroz razliku između stope inflacije od 1,6 odsto, pasivnih kamatnih stopa od 0,6 do 0,7 odsto i državnih obveznica od 2,7 do 3,2 posto. Drža-

va ima mogućnost da zaradi tako što se neće zaduživati vani i što će vraćati svoje kredite, umjesto po sedam, osam posto, po kamatnoj stopi od najviše 3,2 posto. DN: Šta još treba istaći?

MIHAILOVIĆ: Izuzetno je važno što će novac koji će plaćati država na obveznice ostajati unutra, kod domaćeg stanovništva i domaćih subjekata. Sugurnost ulivaju i podaci da je štednja stanovništva veća od kre-

dita stanovništva, što su depoziti po viđenju između 60 i 65 posto, a oročeni depoziti 35 posto. Dakle, postoje unutrašnja sredstva koja će se na ovaj način mobilisati, postoje razlike između depozita i kredita preko 400 miliona, postoji štednja stanovništva od 1,3 milijardi... Sve ovo kao cjelinu treba samo dobro razraditi. Ovo je jedan izvanredan ekonomski potez u ovoj situaciji i moja preporuka za ubuduće bi bila dok imamo domaću akumulaciju ne treba ići i tražiti sredstva vani.

ekonomija

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

CEDIS kontInuIrano raDI na kontrolI I najuDaljEnIjIh mjErnIh mjESta

Prošle godine nelegalno Preuzeto 1,95 megavat sati

Projekat daljinskog očitavanja i upravljanja potrošnjom, kao i kontinuiran rad na kontroli mjernih mjesta u Regionu 1, koji obuhvata područja Nikšića i Plužina, uticali su na smanjenje gubitaka električne energije. Međutim, procenat gubitaka na tom području i dalje je visok, prije svega zbog neodgovornih pojedinaca koji korišćenjem niza nedozvoljenih sredstava, doprinose tome da kompetna preuzeta električna energija ne bude registrovana preko mjernih uređaja. Borba sa neovlašćenom potrošnjom prioritetan je zadatak Službe za mjerenje Regiona 1. „U elektroenergetskom konzumu opština Nikšić i Plužine, nalazi se oko 34.000 korisnika, od čega je procenat ugrađenih novih AMM brojila oko 78 odsto. U okviru treće faze Projekta unapređenja sistema mjerenja instalirano je, u drugoj polovini novembra i početkom decembra 2018. godine, oko 760 novih multifunkcionalnih brojila u deset trafo-reona. Tokom ove godine, projekat će obuhvatiti prigradska i gusto naseljena ruralna područja Nikšića. Prednost treće faze projekta je što se uporedo sa instalacijom „smart“ brojila, vrši i rekonstrukcija niskonaponske mreže“, kazala je šef Službe mjerenja Regiona 1 Milica Vujošević.

■ NepristupačNi potrošači

Iako je na teritoriji Nikšića i Plužina veoma izražen problem sofisticiranog načina oštećenja AMM brojila, otkriveni slučajevi neovlaštene potrošnje i smanjenje gubitaka ukazuju da se i ovoj pojavi može stati na kraj.

Obračun neovlaštene potrošnje u prethodnoj godini od 1,95 megavat časova (MWh) u najvećoj mjeri je posljedica neovlašćenog djelovanja na novim brojilima kako kod velepotrošača, tako i kod korisnika iz kategorije domaćinstva.

„Obračun neovlaštene potrošnje u prethodnoj godini od 1,95 megavat časova (MWh) u najvećoj mjeri je posljedica neovlašćenog djelovanja na novim brojilima - kako kod velepotrošača, tako i kod korisnika iz kategorije domaćinstva. U cilju suzbijanja tih nezakonitih radnji kojima se nanosi velika šteta sistemu i našoj kompaniji, radimo permanentne logičke analize gubitaka, tokova energije, a nakon sprovedenih analiza vrše se kontrole mjernih mjesta potrošača“, navela je ona. U slučajevima otkrivene neovlaštene potrošnje, u skladu sa odgovarajućom zakonskom i podzakonskom regulativom, vrši se obračun i fakturisanje za neovlašteno utrošenu električnu energiju i potrošača se isključuju sa distributivne mreže. „Smatram da je od značaja i činjenica da nerijetko ovi obračuni mogu biti višestruko veći od obračuna utrošene električne energije koju je taj potrošač mogao potrošiti redovnim putem“, dodala je Vujošević. Velika teritorijalna razuđenost i loša putna infrastruktura na seoskom dijelu opština Nikšić i Plužine, kao što su Piva, Vilusi, Golija i Banjani, te neprohodnost puteva u zimskom

periodu i znatna udaljenost objekata od pristupnih puteva, znatno utiču na dostupnost mjernih mjesta i proces očitavanja i kontrole potrošnje kod korisnika na tim područjima.

■ KoNtiNuiraNi Nadzor

Osim očitavanja potrošnje, zamjene i izmještanja brojila i kontrole mjernih mjesta, u Službi za mjerenje obavljaju se i poslovi rješavanja prigovora korisnika, ugradnja mjernih uređaja radi priključenja novih korisnika i ugradnja koncentratora, otklanjanje kvarova kod pojedinačnih korisnika, isključenje korisnika zbog duga za utrošenu električnu energiju, samovoljnog priključenja na mrežu i neovlašćene potrošnje. U Službi se svakodnevno susreću sa brojnim problemima od nesavjesnih pojedinaca ali, kako su istakli, iskustvo je učinilo da mogu da se izbore sa svakom situacijom. „Korisnici kojima se obustavlja isporuka električne energije - što zbog duga za utrošenu električnu energiju, što zbog neovlaštene potrošnje - često se usprotive isključenju i verbalno i fizički nasrnu na naše zaposlene. Tada je potrebno i angažovanje pripadnika MUP-a da ne bi došlo do neželjenih posljedica. Bitno je i u najtežim situacijama zadržati smirenost, što često nije nimalo lako, ali je vrlo značajno, jer dovodi do pozitivnog ishoda i razrješenje situacije“, dodala je Vujošević. Intenzivne kontrole mjernih mjesta korisnika biće nastavljene, a aktivnosti na smanjenju gubitaka na mreži biće prioritet u narednom periodu. R.E.

Daljinski monitoring mjernih mjesta

Kada korisnik podmiri obračun neovlašteno utrošene elekrične energije i dovede instalaciju i mjerno mjesto u ispravno stanje, CEDIS vrši ponovno priključenje - uz uslov da korisnik ima snabdje-

vača sa kojim ima važeći ugovor. Iz ove kompanije napominju da se sačinjeni zapisnik o kontroli mjernog mjesta upućuje Sektoru za pravne poslove, radi preduzimanja odgovarajućih pravnih radnji.

Ono što je bitno naglasiti jeste da je kroz monitoring, koji omogućava sistem daljinske komunikacije sa novim brojilima, omogućen uvid u pokušaj nedozvoljenog dj lovanja na mjernom mjestu.

U elektroenergetskom konzumu opština Nikšić i Plužine, nalazi se oko 34.000 korisnika, od čega je procenat ugrađenih novih AMM brojila oko 78 odsto.

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

EKONOMIJA

Superjahta usidrena u Porto Montenegru

Simović u Bijelom Polju

NOVI PRELIMINARNI PODACI UPRAVE ZA STATISTIKU ZA 2018. GODINU

Pola miliona putnika sa kruzera i jahti

U crnogorskim lukama protekle godine registrovano je 533.883 putnika koji su u našoj zemlji boravili na različitim brodovima i jahtama, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstat. Ukupan broj kruzera koji pristaju u Kotor i Bar bilježi pad drugu godinu zaredom, i u 2018. bio je 424, što je za šest ili 1,4 odsto manje nego u 2017. godini. Prvi put je registrovan i manji broj putnika na stranim brodovima za kružna putovanja u našim teritorijalnim vodama, i to 506.198 što je za 34.247 ili 6,3 odsto manje u odnosu na godinu ranije. „Prema zastavi pod kojom plove, struktura brodova koji su uplovili u teritorijalno more Crne Gore je sljedeća: Bahami 28,8

Od stranih turista 1,08 milijardi Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) objavio je nove ključne podatke vezane za turističku privredu. Prema njihovoj procjeni, 982,9 miliona eura ili 21,6 odsto bruto društvenog proizvoda Crne Gore u 2018. činili su prihodi od turizma i putovanja. Učešće ova dva segmenta u BDP-u porasla su za 8,3 odsto. Kada je u pitanju zaposlenost, u ovim sektorima radilo je 32.700 osoba što predstavlja 17,1 ukupno zaposlenih u našoj zemlji. Od stranih turista i posjetilaca naša zemlja je u 2018. imala priliv od 1,081 milijarde eura, što je 57,1 odsto ukupnog izvoza.

odsto, Malta 25,2, Panama 12,3 odsto, Bermudska ostrva 6,1, Italija 5,7 odsto i Hr-

Četvrtinu svih dolazaka stranih turista ostvarili su državljani Srbije, slijedi Ruska Federacija sa 18, Bosna i Hercegovina sa 11, Ukrajina sa četiri i Poljska sa tri odsto. Kada su u pitanju destinacije u koje crnogorski državljani najčešće odlaze, na prvom mjestu je Albanija sa čak 40 odsto. Daleko ispod, sa 18 odsto je Grčka, zatim Srbija sa 11, Mađarska sa sedam i Hrvatska sa tri odsto. S druge strane, za ovu godinu WTTC procjenjuje da će broj zaposlenih u sektorima turizma i putovanja pasti na 30.800, dok će broj stranih turista porasti na 2,2 miliona. vatska 5,4 odsto“, preciziraju iz Monstata. Kada su u pitanju razli-

čita plovila za razonodu, sport i rekreaciju, njih 4.710 sa stranim zastavama bilo je u Crnoj Gori, što je za 112 ili 2,4 odsto više u odnosu na 2017. Od toga, 4.127 je doplovilo, a 583 su dovezena kopnom. „Prema vrsti stranih plovila, u teritorijalno more Crne Gore najviše je ušlo jahti na jedra - 37,4 odsto, zatim motornih jahti 32,9 odsto i ostalih plovnih objekata 29,7 odsto“, pokazuju novi rezultati. Istovremeno, ovim jahtama prispjelo je 27.685 gostiju, što je za 4.684 ili 20,4 odsto više u odnosu na 2017. godinu. Najveći broj njih bili su državljani Velike Britanije 10,8 odsto, zatim SAD i Hrvatske po 5,5 odsto, Italije 4,6, Austrije i Njemačke po 3,8 odsto i Francuske 3,7 odsto. K.J

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović sa saradnicima boravi danas u Bijelom Polju. Radnu posjetu počeće sastankom sa predsjednikom opštine, Petrom Smolovićem i njegovim saradnicima u sjedištu lokalne samouprave. Zatim će imati zaseban sastanak sa članovima Komisije za pregled stanja lokalnih puteva koje koriste koncesionari na području ove opštine. Prema najavi, Simović i Smolović obići će radove na izgradnji i opremanju Kuće poljoprivrede za sjever Crne Gore, kao i radove na izgradnji vodovoda u Dobrakovu. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja takođe će posjetiti i neke od uspješnih preduzetnika iz ove opštine, uključujući ribnjak kompanije Opticon-Ribarstvo Idrizović u Bistrici. R.E.

Stiglo 14 pritužbi U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano 14 pritužbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole preduzeća Art Glorija iz Podgorice. Za sada su u proceduri prijave koje se odnose na salon keramike Kips i Blues bar u Podgorici, Kuću hemije i Irski pab u Baru, tezgu na Žabljaku, šank Verige u Lepetanima, Riječku gostionu na Cetinju i kafe bar Avram u Pljevljima. R.E.

PREPORUKE STRANIH INVESTITORA U 9. BIJELOJ KNJIZI

ODREDITI MINIMALNU ZARADU Fleksibilniji Zakon o radu uz novu regulacija tog tržišta, te regulisanje zarada neke su od preporuka Savjeta stranih investitora u 9. izdanju Bijele knjige. U dokumentu u kome su strani investitori dali svoje ocjene lakoće poslovanja u Crnoj Gori, uz porast indeksa na 6,49 u prošloj godini, navodi se da bi Zakon o radu trebalo da bude fleksibilniji za poslodavce, jer su važeći uslovi za raskid ugovora strogi i ni-

jesu prilagođeni ekonomiji tržišta, a sudska praksa naklonjena je zaposlenima. Investitori smatraju i da ne bi trebalo obavezivati poslodavca da plaća naknade za minuli rad obavljen u drugim firmama. „Sve je teže naći radnu snagu, posebno u građevinskom sektoru. Važeći zakon ne obezbjeđuje, niti promoviše fleksibilnost ili kulturu radnog učinka, potrebne da bi se vodila efikasna i konkurentna privreda“, navodi se u Bijeloj

knjizi. Kada su u pitanju zarade, investitori su ocijenili da po sektoru ili vrsti posla treba definisati minimalac kako bi se zaštitili zaposleni, uz mogućnost smanjenja na bezbjedan način „kada postoje zaposleni koji nemaju zavidan radni učinak“. Oni zaključuju da je primjena zakona nekonzistentna, uz različit pristup u istoj situaciji, u zavisnosti od toga na koga se odnosi. K.J.

CMC GROUP d.o.o. Sutorina b.b. Herceg Novi

1. Potreban diplomirani mašinski inženjer – VII stepen, - sa radnim iskustvom od 3 do 5 godina - znanjem engleskog jezika - poznavanjem programa MS Office I AutoCAD. 2. Potreban diplomirani elektro inženjer – smjer energetika,

VII stepen - sa radnim iskustvom of 3 do 5 godina - znajem engleskog jezika - poznavanjem programa MS Office i AutoCAD.

Zainteresovani kandidati da se jave na telefon 077 273 980 i 067 273 980.

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

hronika

Izvršna dIrektorka europola u Intervjuu za tvCG

De Bol: Crna Gora je naš pouzdan partner

Izvršna direktorka Europola Katrin de Bol poručila je da je Crna Gora pouzdan partner Europola i agencija država Evropske unije za sprovođenje zakona u rješavanju savremenih bezbjednosnih izazova i prijetnji. De Bol, kojoj je posjeta Crnoj Gori radi prisustva Međunarodnoj konferenciji „Zajednički odgovor u oblasti suzbijanja ilegalnih migracija i njihovog uticaja na terorizam“ bila prva posjeta regionu, je u intervjuu TVCG, koji je emitovan juče u Dnevniku, kazala da crnogorska policija može računati na podršku Europola u daljem jačanju resursa i kapaciteta u borbi protiv kriminala. Ona je naglasila da je važno da se pitanje upravljanja ilegalnim migracijama rješava zajedničkim naporima zemalja regiona i Evropske unije. De Bol je prisustvovala međunarodnoj konferenciji „Zajednički odgovor u oblasti suzbijanja ilegalnih mi-

De Bol

De Bol je kazala da crnogorska policija može računati na podršku Europola u daljem jačanju resursa i kapaciteta u borbi protiv kriminala

gracija i njihovog uticaja na terorizam“ koja je održana 20. marta u hotelu Splendid u Budvi, a čiji je organizator i domaćin bila Uprava policije. Direktor Uprave policije Veselin Veljović je imao sastanak sa De Bol tokom održavanja ove međunarodne konferencije. Veljović i De Bol su na sastanku poručili da će kvalitetna i partnerska saradnja Uprave policije Crne Gore i Europola biti još snažnija u narednom periodu, sa konkretnim aktivnostima koje se tiču zajedničke borbe protiv

transnacionalnog kriminala, među kojima su krijumčarenje droga, potencijalne prijetnje od terorizma, finansijski kriminalitet i druge savremene bezbjednosne prijetnje. De Bol je zahvalila direktoru na pozivu da učestvuje na međunarodnoj konferenciji u Budvi i čestitala na organizaciji konferencije, ocjenjujući da je konferencija bila uspješna, te da treba da posluži kao primjer kako dalje graditi zajedničke kapacitete i jedinstvene odgovore u rješavanju bezbjednosnih izazova važnih za region. Na međunarodnoj konferenciji je učestvovalo oko 70 učesnika iz 13 zemalja. Učesnici su bile delegacije policija iz svih država regiona i nekoliko zemalja Evropske unije (Njemačke, Italije, Austrije, Grčke, Hrvatske i Slovenije), kao i predstavnici međunarodnih organizacija među kojima su i EUROPOL i IOM i ambasada stranih država u Crnoj Gori. E.H.

nastavak suđenja za pokušaj terorIzma na dan Izbora 2016.

Advokati i danas daju završne riječi U Višem sudu u Podgorici danas će biti nastavljeno suđenje za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine. U petak su advokati odbrane započeli davanje završnih i bili su složni u jednom, da njihovi klijenti nijesu krivi, te da optužnica nije dokazana zbog čega su i tražili oslobađajuću presudu. Nakon što advokati završe sa davanjem završnih riječi, očekuju se završne riječi optuženih. Advokat Dušan Jovović, koji zastupa okrivljenog Bratislava Dikića, kazao je da iz navedenih dokaza, a ni izjavom Sinđelića kao i Velimirovića nije moguće zaključiti da je njegov branjenik pristao na bilo kakav plan, da je imao bilo kakav pojam o postojanju oružja, a ni same izjave ne pominju da mu je rečeno da se radi o specijalnim telefonima. I advokat Radonja Drakulović, branilac Eduarda Šišmakova, siguran je da iz svih sprovedenih dokaza nije utvrđeno

Ilustracija

produŽen prItvor drŽavljanInu srbIje

pravo činjenično stanje već se jedino stvara dodatna sumnja. Branilac okrivljenog Vladimira Popova, advokatica Zorica Drašković kazala je da je u postupku dokazano da njen branjenik nije izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret. Navela je i da su u dokaznom postupku potvrđeni njeni navodi da optužnica ni u formalnom, ni u materijalnopravnom smislu nije utemeljena. Njen kolega advokat Ilija Boljević koji zastupa okrivljenog Predraga Bogićevića na-

veo je ne postoje dokazi da je njegov klijent izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret. Advokat Mladen Dubak kazao je na početku svog iskaza kako se prema međunarodnoj konvenciji koju je potpisala i Crna Gora čitav slučaj pogrešno kvalifikovan jer ne postoje osnove stvaranja kriminalne organizacije kao ni elementi terorizma, te da je to namjerno sastavljeno kako bi Sinđelić mogao da dobije status svjedoka saradnika shodno crnogorskom ZPK-u. E.H.

Na željezničkoj stanici u Kolašinu izazvao požar

Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Radoslav Konatar, produžilo je do dalje odluke pritvor državljaninu Srbije Janošu Budaiu (36) iz Bačke Topole. U rješenju stoji da je pritvor produžen što je strani državljanin, te postoji opasnost da će pobjeći, ali i zbog prijetnje da će ponoviti krivično djelo.

Budaiu se tereti da je 26. februara ove godine u jutarnjim satima u unutrašnjoj prostoriji željezničke stanice u Kolašinu naložio vatru, koja je zahvatila vrata i plafonsku gipsanu konstrukciju. Tom prilikom oštećene su i elektro instalacije, a ukupna šteta je procijenjena na 265 eura. Budai se tereti za krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari. B.Č.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

IZVJEŠTAJ VIŠEG TUŽILAŠTVA U BIJELOM POLJU ZA 2018.

ZA GODINU DANA 64 OSUĐUJEĆE PRESUDE

hodno Izvještaju o radu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, u godini koja je za nama, kriminalitet je bio u padu, i to za 26,47 % manje nego u 2017. godini. Naime, u 2018. godini bjelopoljskom tužilaštvu je prijavljeno ukupno 75 poznatih, punoljetnih i maloljetnih lica, dok je 2017. prijavljeno 102 osobe. U izvještajnoj godini optuženo je 60 punoljetnih lica. “Protiv 47 lica je podignuta optužnica nakon sprovedene istrage, a protiv 13 lica podignuta je neposredna optužnica, što je za 12 lica ili 16,67 % manje optuženih lica u ovoj godini”, navodi se u Izvještaju.

■ SMANJEN BROJ OPTUŽENJA

Iz ranijih godina kod Višeg suda ostalo je neriješeno optuženja protiv 43 lica, što znači da je ovo tužilaštvo ukupno imalo u radu optuženja protiv 103 lica, što je u odnosu na prethodnu godinu, kada je bilo ukupno optuženja protiv 108 lica, manje optuženja u radu protiv pet lica

Zaključeno devet sporazuma o priznanju krivice U izvještajnoj godini zaključeno je devet sporazuma o priznanju krivice u odnosu na 2017, kada su zaključena tri sporazuma. “Sporazum o priznanju krivice zaključen je sa devet lica zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Na osnovu prezentiranih sporazuma o priznanju krivice, nadležni Viši sud je izrekao zatvorske kazne protiv svih devet lica”, navodi se u Izvještaju. Prema mišljenju tužilaštva, sporazum o priznanju krivice se u nedo-

75 POZNATIH, PUNOLJETNIH I MALOLJETNIH LICA PRIJAVLJENO JE BJELOPOLJSKOM TUŽILAŠTVU PROŠLE GODINE

voljnoj mjeri primjenjuje u praksi. “Razlog za to je što sa jedne strane još uvijek ne postoji veće interesovanje osumnjičenih lica i njihovih branilaca za primjenu ovog instituta, a sa druge strane na to utiče blaga kaznena politika sudova, kao i uvjerenje osumnjičenih lica da će dobiti blažu kaznu u redovnom postupku pred nadležnim sudom, jer su nezadovoljni nakon što im tužilac prethodno ponudi visinu kazne. Osim toga, i kod oštećenih postoji nepovjerenje u ovaj institut jer sumnjaju ili 4,63 %. “Sve optužnice su potvrđene. Ovo ukazuje na činjenicu da su sva optuženja ovog tužilaštva bila uredna, opravdana, kvalitetna i na zakonu zasnovana. U izvještajnom periodu od ukupnog broja optuženja u radu protiv 103 lica, Viši sud je po osnovu kontrole optužnice obustavio optuženje protiv tri lica, dok je riješio optuženja protiv 69 lica, dok je neriješenih optuženja kod istog suda ostalo protiv 31 lica”, navodi se u Izvještaju. Posmatrajući neriješena optu-

da njegovom primjenom mogu biti povrijeđena njihova prava. Međutim, obzirom na povećanje primjene ovog instituta u praksi, s razlogom i optimizmom se može očekivati njegova dalja afirmacija i još veći procenat rješavanja krivično-pravnih sporova na ovaj način. Trend povećanja rješavanja krivičnih predmeta na ovaj način je evidentan, te ubuduće ovom institutu treba pokloniti još veću pažnju i sa još više inicijativnosti nastojati da se krivični postupak okončava sporazumom o priznanju krivice”, navodi se u Izvještaju. ženja po godinama, neriješenih optuženja iz 2018. godine ostalo protiv deset lica, iz 2017. godine protiv 20 lica i iz 2015. godine protiv jednog lica. “Prvostepeni sud je rješavajući po optužbama iz svih godina u izvještajnoj godini donio presuda protiv ukupno 69 lica, a od toga osuđujućih presuda protiv 64 lica ili 92,75 % (prethodne godine 96,92%), oslobađajućih presuda protiv četiri lica ili 5,80 % (prethodne godine 3,2 %) i odbijajućih presuda protiv jednog lica ili 1,45%. Jedna odbijajuća pre-

suda donijeta je zbog odustanka tužioca od optužbe na glavnom pretresu, jer nije dokazano da je okrivljeni izvršio krivično djelo za koje je optužen”, navodi se u Izvještaju. Prema podacima iz Izvještaja, tužilaštvu je u izvještajnoj godini podnijeto sedam prijava protiv nepoznatih izvršilaca krivičnih djela, što je u odnosu na 2017. godinu, kada je podnijeto osam takvih prijava, manje za 12,50 odsto. Analizom podataka ovog Iz-

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

vještaja, može se zaključiti da je u 2018. godini bilo ukupno prijavljenih krivičnih djela protiv 68 lica, a najčešće krivično djelo, koje je izvršilo 34 lica, bilo je protiv zdravlja ljudi.

■ OSAM ODBAČENIH PRIJAVA

Od ukupnog broja krivičnih prijava u radu protiv 72 punoljetna lica u toku 2018. godine, nakon izvršene prethodne obrade i provjere ovo tuži-

laštvo je odbacilo krivične prijave protiv osam lica ili 11,11 odsto. “Krivične prijave su odbačene nakon izvršenih provjera neposredno od ovog tužilaštva i provjera putem prikupljanja potrebnih obavještenja od nadležnih organa Uprave policije i drugih državnih organa, odnosno organa uprave u izviđaju, kao i bez prethodne provjere na osnovu podataka iz same krivične prijave”, navodi se u Izvještaju. Krivične prijave su odbačene i za dva učinioca krivičnih djela protiv života i tijela, zatim dva učinioca krivičnih djela protiv zdravlja ljudi, jednog učinioca krivičnih djela protiv polne slobode, jednog učinioca krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, zatim jednog učinioca krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, i jednog učinioca krivičnih djela protiv službene dužnosti. “U svim slučajevima odbačaja krivične prijave oštećeni i podnosioci prijave, kao i lice protiv koga je podnijeta krivična prijava, ako ono to zahtijeva, su uredno obavještavani uz dostavljanje rješenja o odbačaju krivične prijave i dosledno poštovanje odredbi čl. 59 i 271 ZKPa, te u tom smislu nije bilo primjedbi na postupanje ovog tužilaštva”, navodi se u Izvještaju. U slučajevima gdje su protiv dva lica krivične prijave odbačene, a postojali su uslovi za prekršajnu odgovornost prijavljenog, podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, o čemu su podnosioci krivičnih prijava obaviješteni saglasno odredbama čl. 271 st.2 ZKP-a.

■ OPTUŽNICE

PROTIV 47 OSOBA

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podiglo je, u godini za nama, optužnice protiv 47 ljudi. “U skoro svim istragama postupci su veoma efikasni i brzo završavani. Tako prosječno trajanje tužilačke istrage je mjesec i 17 dana, što je s obzirom na težinu predmeta i težinu dokazivanja veoma dobar prosjek. Na kraju 2018. godine, ostale su nezavršene istrage protiv tir lica, koje potiču iz te godine i koje se objektivno nisu mogle završiti, jer je istraga protiv dva lica zbog krivičnih djela teško ubistvo i ubistva u pokušaju, a i istraga protiv jednog lica zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja potiče iz decembra prošle godine”, navodi se u Izvještaju. Tužilaštvo je, uz naredbu o sprovođenju istrage, podnijelo i predlog za određivanje pritvora protiv 33 lica, a sudija za istragu odredio pritvor protiv 32 lica, dok je protiv jednog lica predlog odbijen. E.H.

HRONIKA

NA GRANIČNOM PRELAZU RANČE

Oduzeto 233 kilograma marihuane, uhapšen D.D.

Na Graničnom prelazu Ranče juče je uhapšen Beranac D.D. (29) u čijem je vozilu pronađeno 233 kilograma marihuane, navodi se u zajedničkom saopštenju Uprava carina i policije.

Kako su saopštili, u kombiju “mercedes sprinter”, nikšićkih registracija kojim je upravljao D.D. u specijalno izrađenom bunkeru pronađeno je 218 pvc pakovanja marihuane, težine oko 233

kilograma. Osumnjičeni je uhapšen i predat Centru bezbjednosti Pljevlja, a oduzeta droga će biti upućena u Forenzički centar radi vještačenja. E.H.

RJEŠENJEM BJELOPOLJSKOG VIŠEG SUDA

Baraninu odbijen zahtjev za uslovni otpust iz zatvora

Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju odbilo je zahtjev da se osuđeniku B.B. (28) iz Bara omogući uslovni otpust. Odluka da se odbije zahtjev obrazložena je činjenicom da je B.B. dok izdržava zatvorsku kaznu u trajanju godinu i po, počinio teži disciplinski prekršaj. Inače, vijeće bjelopoljskog Višeg suda, kojim predsjedava sudija Sanja Konatar, osudilo je na godinu i po zatvora B.B, optuženog za krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Presuda je rezultat sporazumnog priznanja krivice optuženog, koji se nagodio sa Višim tužilaštvom, tako da je Viši sud prihvatio predlog da okrivljeni bude osuđen na godinu i po zatvora. Prema optužnici, 1. februara 2018. godine, oko 22.15 časova, policijski i carinski

službenici su na željezničkom graničnom prelazu Bijelo Polje kontrolom međunarodnog brzog voza, na izlazu iz Crne Gore, u jednoj od kabina pronašli četiri pvc kese, u kojima se nalazilo oko deset kilograma “skanka”. U

kabini se nalazio samo jedan putnik i to okrivljeni. Na osnovu kriminalističke obrade ustanovljeno je, da je skank pripadao njemu, te da ga je nabavio u cilju krijumčarenja u Srbiju i dalje prodaje u toj državi. B.Č.

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKADEMIJA

Nastavnici danas stupaju u mirni štrajk

Dio nastavnika Policijske akademije iz Danilovgrada, nezadovoljni radom direktora Bobana Šaranovića, stupiće danas u jednosatni štrajk upozorenja mirnim okupljanjem štrajkača na platou ispred upravne zgrade te ustanove. “Nezadovoljni dosadašnjim radom i ponašanjem Šaranovića, apsolutna većina članova nastavničkog osoblja ove vaspitno-obrazovne ustanove je odlučila da stupi u jednosatni štrajk upozorenja koji neće ometati proces rada kod poslodavca, do konačnog ispunjenja zahtjeva – smjene direktora”, kaže se u saopštenju. Odluku o stupanju u štrajk upozorenja donijela je, kako se navodi, većina zaposlenih iz reda nastavničkog osoblja, odnosno 11 zaposlenih nastavnika od ukupno 16 nastavnika koji su u radnom odnosu kod poslodavca. “O svim zloupotrebama smo dva puta obavijestili premijera Duška Marko-

vića, dva puta ministra prosvjete Damira Šehovića, dva puta članove Upravnog odbora i danilovgradsku lokalnu samoupravu, ali ni nakon pet mjeseci nismo dobili odgovor”, navodi se, između ostalog, u obrazloženju odluke o štrajku. Štrajk će biti miran, bez ometanja procesa rada, do konačnog ispunjenja zahtjeva. “Štrajkački odbor čine članovi Radovan Popović i Damir Zejnilović i predsjednik štrajkačkog odbora Svetomir Knežević”, navodi se u saopštenju i dodaje da će štrajkovati nastavnici Žarko Mrdović, Željka Vujašković, Radivoje Sokić, Svetomir Knežević, Damir Zejnilović, Radovan Popović i Ljubiša Koković. Štrajkovaće i Miodrag Jovović, Boško Ilić, Zoran Ćetković, Snežana Kadović, koji svojim potpisom na kraju odluke daju pristanak za stupanje u štrajk upozorenja. J.V.Đ.

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

DIREKTOR UPRAVE ZA NEKRET

ZA TAČNOST I PODATAKA OD I GRAĐANI I K

“Glavni projekat Uprave za nekretnine u ovoj godini je izrada katastra nepokretnosti za dio teritorije Nikšić koji obuhvata 100.000 hektara zemljišta. Riječ je o nastavku projekta započetog prošle godine i već su dvije katastarske opštine na teritoriji Nikšića stupile u pravni saobraćaj”, kaže za DN direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević.

■ NA REDU

BIJELO POLJE

CRNOGORSKO DRUŠTVO ZA BORBU PROTIV RAKA

PREDSTAVILI SE NA “NOĆNJAKU 2019.” Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na 21. Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana “Noćnjak 2019” koja je održana u Neumu od 21. do 24. marta. U okviru programa “Noćnjak 2019”, CDPR je prisutnima i gostima na manifestaciji predstavilo i promovisalo bogato ilustrovanu mono-

grafiju “Maslina” životno djelo dr Ksenije Miranović, prvog experta za maslinarstvo u bivšoj SFRJ, u kojem je sabrala sav dugogodišnji rad i iskustvo u maslinarstvu. Istom prilikom CDPR je, pored monografije, predstavilo i brošuru “Maslinovo ulje i zdravlje” koja je korisna ne samo maslinarima, nego i svim ostalim građanima i podijelilo sudionicima i gostima manifestacije. J.V.Đ.

Kovačević ističe da je u ovoj godini aktuelan i projekat 10 katastarskih opština u Bijelom Polju – i u gradskom i prigradskom dijelu, gdje ima najviše promjena i gdje postojeći katastar nije ni precizan ni ažuran. “Taj katastar zemljišta rađen je 70-ih godina i u njemu nema podataka o vlasništvu, već samo posjedovno stanje nad nepokretnostima. Novi višenamjenski katastar koji je u izradi biće tačan, pouzdan, ažuran. Mi smo se kao Uprava za nekretnine potrudili da informacije o tome šta radimo na teritoriji Bijelog Polja dođu do građana. Preko medija obavještavamo fizička i pravna lica, vlasnike nepokretnosti, državne organe, institucije, kako bi imali što kvalitetniji katastar i kako bi avionskim snimanjem obuhvatili sve katarstarske opštine. Na taj način dobićemo trajni proizvod – kvalitetan katastar nepokretnosti u kojem su uvrštena stvarna prava. To je veliki benefit i za državu i za građane”, kaže Kovačević. Sa ovim projektima, Nik-

šić i Bijelo Polje, imaju kompletno premjerenu čitavu teritoriju Crne Gore. Kovačević kaže da su i do sada imali podatke o premjeru, ali da je to bio katastar zemljišta, gdje nijesu utvrđena stvarna prava nad nepokretnostima, odnosno gdje su bili podaci ko su posjednici, a ne stvarni vlasnici. “Naši stručnjaci idu od kuće do kuće, razgovaraju sa mještanima da izvrše obavezu i obilježe imovinu, jer katastar se mora raditi zajedno sa građanima. Ukoliko se svi odazovu, onda ćemo imati katastar koji je gotovo idealan. Nema idealnog, da se razumijemo, nigdje u svijetu, ali bi na ovaj način dobili katastar koji je na granicama idealnog. Dakle, građane smo obavijestili, preko medija, štampanih i elektronskih, za opštinu Bijelo Polje, dobili su uputstvo šta da rade. A to

je da obilježe svoju nepokretnost vidnim oznakama koje će se vidjeti iz aviona. Kasnije, kada se sva teritorija snimi, onda će naši stručnjaci ponovo ići od kuće do kuće i sa vlasnicima nepokretnosti, kako mi to kažemo, “zatvoriti vlasništvo” na foto skicama”, ističe Kovačević.

■ PODACI ZA PRI-

MORJE - PROBLEM

Što se tiče Nikšića, imaju snimljeno sve, tako da do kraja iduće godine država će imati i katastar nepokretnosti na čitavoj terotiriji. Negdje će, kaže Kovačević, biti problema sa podacima. Sada ih imaju u djelovima države gdje je rađen katastar osamdesetih, devedesetih godina, kao i početkom novog vijeka. “Problem su podaci za primorje. Tokom izrade ranijeg katastra, a to je bilo mnogo ra-

Procjena državne imovine Kovačević ističe da Uprava za nekretnine ima i veoma odgovoran posao zbog kojeg se često i proziva – a to je procjena državne imovine i zemljišta koje se ekspropriše. “Često prozivaju naše komisije, podnose prijave. Radi se o veoma teškom i odgovornom poslu. Jer nigdje u svijetu nema neke metodologije koja propisuje na koji način da se dođe do egzaktnog podatka. A to je podatak koji nema oscilaciju. Kako toga nema, utvrđujemo neku relativnu vrijednost, a ona je, kao što joj samo ime kaže relativna i varira. Često smo zbog toga medijski

prozivani, ali u 99 odsto slučajeva radi se o neargumentovanim prozivkama. UZN procjenjuje tržišnu vrijednost ili pravimo pravičnu procjenu. A, kako da dođemo te tržišne vrijednosti, recimo za jedno brdo? Tu ne možete imati procjenu, imate u ravnici, ali ne možete uzeti ekvivalent ravnicu sa brdom. Dakle, ima mnogo faktora koji utiču na procjenu, poput - da li je parcela urbanizovana, pokrivena putnom mrežom, ima li infrastrukturu, struju vodu, koja joj se dispozicija, koliko je udaljena od centra... Zaista nije jednostavno”, kaže Kovačević.

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

DRUŠTVO

TNINE DRAGAN KOVAČEVIĆ O NOVIM PROJEKTIMA

AŽURNOST DGOVORNI KATASTAR nije, težilo se više kvantitetu, a ne kvalitetu. Osim toga, u tom periodu nije postojalo interesovanje građana da označe svoju teritoriju i ubilježe nekretninu. Da su to uradili imali bismo pouzdan katastar za područje Crnogorskog primorja. Kako to nije urađeno, sada se pojavljuju problemi. Građani, kada pogledaju naš Geoportal vide gdje smo preklopili orto - foto snimak sa planovima. Tada mogu da vide da tu nešto nije u redu sa njegovom imovinom - ili mu je ostalo upisano na državu, odnosno opštinu, ili je zajedno nije urađeno razgraničenje sa komšijama. Zašto se to desilo. Objašnjenje je vrlo jednostavno. Kada smo imali investicioni bum 2006 - 2007 godine ljudi su tek tada postali svjesni značaja nepokretnosti. Do tada nijesu vodili računa ko im je komšija, gdje su granice imanja... Ja stalno ponavljam, moraju ljudi da se odazovu našim pozivima, jer ako se ispostavi kasnije neki problem, nijesu krivi samo oni koji unose podatke, nego i građani koji nijesu učestvovali u tom procesu. To stalno ponavljam i govorim da sve greške koje su napravili i katastar i građani mogu da se isprave, ali opet zajedno - građani i katastar. Dakle, zajedno se mogu ispraviti eventualne greške. I to je mnogo jednostavnije nego da se vodi spor preko suda, koji može da potraje i 10 godina”, poručuje Kovačević.

nja auto-puta. “Radi se na svaku stranu. Putna infrastruktura posebno, da ne govorim o vanrednom poslu oko legalizacije nelegalnih objekata. U ovom dijelu smo preko 90 odsto predmeta obradili, svi elaborati su ovjereni, zahtjevi uknjiženi. Ostalo je još oko 10 odsto da obradimo. Teško se stiže, jer nemamo dovoljno kadra. Nadam se da ćemo po isteku moratorijuma moći da popunimo Upravu neophodnim kadrovima”, kaže Kovačević. J.V.Đ.

Kompletna teritorija države obilježena Kovačević kaže da na servisima UZN i Geoportalu građani mogu da dobiju sve podatke iz njihove baze, mogu da vide orto - foto snimak i provjere dispoziciju te parcele u odnosu na položaj ostalih parcela. “Sve opštine imamo snimljene, ali za određene nemamo utvrđena prava nepokretnosti jer nam treba još vremena. Obilježena je kompletna crnogorska teritorija, a u pravni saobraćaj imamo 80 odsto katastarskih opština. Imamo bolji katastar i brži sistem registracije nego svi ostali u regionu. Uvezani smo sa notarima i sve ide brže”, kaže Kovačević.

■ UPRAVI NEOPHODAN KADAR

Direktor Uprave za nekretnine ističe značaj ovog državnog organa u svim crnogorskim projektima, od manjih do najvećih kao što je izgrad-

Kovačević

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

Foto: Nemanja Atanackovic

ISTRAŽIVANJE U OKVIRU KAMPANJE ª BIRAJM

NEDOVOLJNO M PROGRAMA ZA N

Radonjić

RADONJIĆ IZ AMCHAM PORUČILA

Približiti građanima model cirkularne ekonomije Crna Gora posvećuje sve veću pažnju oblasti životne sredine, a prioriteti za naredni period su uspostavljanje funkcionalnog sistema upravljanja otpadom i upoznavanje građana sa modelom cirkularne ekonomije, ocijenjeno je u najnovijem Izvještaju o poslovnom ambijentu Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham). Važno je, smatra predsjednica AmCham Komiteta za zaštitu životne sredine Andrea Radonjić, što je zaštita životne sredine sada pitanje kojim se na najvišem nivou, pored države, bave i kompanije, nevladin sektor i mediji, ali i pitanje kojeg sve svjesniji postaju građani. Zaštita životne sredine je, ističe, napokon dobila svoje mjesto u vrhu društvene agende. “Pregovaračko poglavlje 27 biće najskuplje u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i tražiće promjenu svijesti svakog pojedinca, od svog domaćinstva do kompanije u kojoj radimo”, rekla je Radonjić agenciji Mina. Jedan od prioriteta je, dodaje, uspostavljanje funkcionalnog sistema upravljanja otpadom. “Resorno ministarstvo radi na izmjenama regulative u ovoj oblasti. U prvom redu neophodno je obezbijediti novac za izgradnju infrastrukture, kao što su centri za upravljanje otpadom”, kazala je Radonjić. Drugo važno pitanje je, kako je rekla, upoznavanje građana i privrede sa modelom cirkularne ekonomije, koji se u EU

Pregovaračko poglavlje 27 biće najskuplje u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i tražiće promjenu svijesti svakog pojedinca, od svog domaćinstva do kompanije u kojoj radimo

sprovodi od kraja 2015. godine. “Cirkularna ekonomija predviđa niz mjera koje za cilj imaju da proizvodi, materijali i resursi ostaju u ekonomiji što je duže moguće, uz minimiziranje stvaranja otpada”, objasnila je ona. Potrebno je, smatra Radonjić, unaprijediti sistem primarne selekcije svih vrsta otpada, u svim opštinama. “Takođe, potrebno je zakonski definisati rad operatera za upravljanje ambalažnim otpadom, kao i precizno odrediti rokove za sprovođenje lokalnih i regionalnih planova za upravljanje otpadom. Treba poboljšati i inspekcijski nadzor”, kazala je Radonjić i dodala da bi, imajući u vidu da industrija velikim dijelom finansira sisteme za upravljanje otpadom, učešće predstavnika AmCham-a u radnim grupama trebalo da doprinese kreiranju ambijenta za uspostavljanje funkcionalnog sistema za upravljanje ambalažnim otpadom. Kroz Komitet za zaštitu životne sredine kompanije članice AmCham-a, kako je rekla, aktivno doprinose ovoj oblasti. R.D.

U Crnoj Gori postoji malo medijskih programa za djecu, posebno onih koji ih uključuju u produkciju, što jasno ukazuje na neophodnost jačanja kapaciteta medija u tom pravcu, saopštila je predstavnica UNICEF-a Jelena Perović. U okviru kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, koju sprovode UNICEF i Agencija za elektronske medije (AEM), urađeno je istraživanje o korišćenju medija na nacionalno reprezentativnom uzorku roditelja i djece uzrasta od devet do 17 godina u Crnoj Gori. Perović je agenciji MINA kazala da prema tom istraživanju manje od jedne trećine roditelja, 29 odsto i djece, 27 odsto, smatra da na crnogorskim TV kanalima ima dovoljno programa prilagođenih raznim uzrastima djece, kao i sadržaja koji su djeci zanimljivi, korisni, inspirativni i obrazovni. Ona je rekla da je to istraživanje pokazalo da većina djece procjenjuje da medijske sadržaje koji odgovaraju njihovim potrebama, interesovanjima i uzrastu mogu najprije pronaći na internetu i na inostranim kablovskim TV kanalima. Kako je navela Perović, istraživanje pokazuje da oko 40 odsto roditelja smatra da medijski sadržaji za djecu često naglašavaju ulogu muškarca kao superheroja, kao i da promovišu nasilje, jer superheroji na taj način uspješno rješavaju probleme. “Ti podaci jasno ukazuju na potrebu da se poboljša kvalitet crnogorskih medijskih sadržaja za djecu”, kazala je Perović i dodala da su iz tog razloga organizovali dva treninga za crnogorske medije na tu temu. Ona je navela da podaci AEM-a pokazuju da je vrlo mali broj medijskih programa za djecu u Crnoj Gori, posebno onih koje uključuju djecu i mlade u njihovu produkciju, pa je jasno da je neophodno raditi na jačanju kapaciteta medija da zajedno s mladima pra-

ve kvalitetne programe za njih. Na pitanje u kojoj mjeri medijski radnici prilikom izvještavanja o djeci, ili prilikom proizvodnje medijskih sadržaja namijenjenih njima, poštuju njihova prava, Perović je odgovorila da se dešava da crnogorski mediji krše prava djeteta prilikom izvještavanja, i to često u kriznim situacijama. “Upravo zato što se dešava da crnogorski mediji krše prava djeteta prilikom izvještavanja o pitanjima koja ih se tiču, i to često u kriznim situacijama poput slučajeva nasilja nad djecom, u okviru kampanje medijske pismenosti ‘Birajmo šta gledamo’, UNICEF i AEM su organizovali Rojtersov trening o etičkom izvještavanju o djeci”, kazala je Perović i do-

MANJE OD JEDNE TREĆINE RODITELJA, 29 ODSTO I DJECE, 27 ODSTO, SMATRA DA NA CRNOGORSKIM TV KANALIMA IMA DOVOLJNO PROGRAMA PRILAGOĐENIH RAZNIM UZRASTIMA DJECE, KAO I SADRŽAJA KOJI SU DJECI ZANIMLJIVI, KORISNI, INSPIRATIVNI I OBRAZOVNI dala da u UNICEF-u nastoje da što je moguće češće podsjećaju na osnovne etičke principe izvještavanja o djeci, poput toga da mediji uvijek treba da promijene ime i zamute lik svakog djeteta za koje je utvrđeno da je počinitelj ili žrtva nasilja, kao i da je optuženo ili osuđeno za zločin.

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

DRUŠTVO

MO ŠTA GLEDAMOº POKAZALO

MEDIJSKIH NAJMLAĐE Ona je podsjetila da je jedan od razloga zbog kojih su UNICEF i AEM pokrenuli kampanju medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo” podizanje svijesti i pružanje podrške crnogorskim medijima da djecu i mlade uključe u javnu debatu o pitanjima koja ih se tiču. Kako je dodala, glavni glasnogovornici kampanje su mladi Crne Gore u ulozi mladih reportera – volontera UNICEF-a. Mladi reporter Balša Božović apelovao je na medije da medijsku sliku djetinjstva, djece i mladih Crne Gore učine realnijom tako što će obezbijediti da se čuju glasovi djece i mladih iz različitih društvenih grupa i tako što će ih aktivno uključiti u produkciju TV programa

za njihove vršnjake. Volonter UNICEF-a Ranko Magovčević smatra da crnogorski mediji treba više da uključe djecu sa smetnjama u razvoju u svoje programe. “Ne samo da ona govore o situaciji i problemima djece sa smetnjama u razvoju, već da, kao i sva druga djeca, učestvuju u razgovorima o svim temama koje se tiču djece i mladih”, poručio je Magovčević. Mlada reporterka Dunja Sekulović smatra da mediji treba jednako da uključe djecu manjina u produkciju medijskih programa za djecu i mlade. “Sva djeca treba da budu vidljiva u našim medijima kako bi medijska slika bila bliža realnosti”, poručila je Sekulović. R.D.

Ilustracija

PROGRAM ª GLAS STUDENTIMAº

Ojačali mlade da utiču na proces donošenja odluka

U okviru Programa studentskog aktivizma “GLAS STUDENTIMA!”, koji realizuje nevladina organizacija “Mladi Romi”, 25 studenata romske i većinske populacije ojačalo je retoričke sposobnosti u cilju efikasnijeg uticaja na proces donošenja odluka koje se tiču pitanja Roma, manjinskih naroda i socijalne politike. Učesnici programa su, na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, simulirali parlamentarnu debatu na temu izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika. Izvršni direktor NVO “Mladi Romi” Samir Jaha pojasnio je da se Program studentskog aktivizma sprovodi u okviru projekta “Ujedinjeni možemo više - Glas studentima, podrška radnicima!”, kojeg realizuju u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore, uz podršku Evropske unije. “Cilj projekta je da ojačamo kapacitete studenata pripadnika većinske zajednice i romske zajednice, kroz organizaciju parlamentarnih debata, seminara o demokratiji i ljudskim pravima, odnosima sa javnošću, kao i drugim temama koje smo procijenili značajnim za jačanje njihovih kapaciteta”, pojasnio je Jaha. On je rekao da projekat ima za cilj i da umanji predrasude prema romskoj zajednici na način što su u aktivno-

sti uključeni pripadnici većinskog naroda. “U proteklih deset godina, u okviru projekata koji su implementirani za romsku zajednicu, u najvećem broju slučajeva, korisnici programa su bili isključivo pripadnici romske zajednice. Vrijednost projekta je što je mješovita grupa, što doprinosi socijalizaciji i inkluziji”, istakao je Jaha. Govoreći o temi debate, koja se ticala izmjena izbornog zakonodavstva, Jaha je podsjetio da su prošle godine sa partnerskim organizacijama podnijeli inicijativu parlamentu da se omogući da romska zajednica ima autentičnog predstavnika u parlamentu. “To je ono što mi očekujemo kroz određene izmjene koje treba da se urade. Zatražili smo da, kao što to zakon propisuje za druge manjine, postoji afirmativna akcija i za romsku zajednicu”, naveo je Jaha. Koordinatorka Programa studentskog aktivizma “GLAS STUDENTIMA!” Tina Sekulović istakla je da je edukacija na sve te teme izuzetno važna, naročito o parlamentarnim debatama. “Biće održana još jedna simulacija parlamentarnih debata na Pravnom fakultetu, a završna debata je 8. aprila, na Svjetski dan Roma”, pojasnila je Sekulović. Ona je kazala da je cilj ak-

tivnosti jačanje retoričkih sposobnosti, unapređenje javnog nastupa, efikasniji uticaj na proces donošenja odluka, kao i na kreiranje javnih politika koje se tiču samog pitanja Roma, manjinskih naroda, socijalne politike i pitanja mladih. Učesnica Programa studentskog aktivizma “GLAS STUDENTIMA!” i studentkinja Ekonomskog fakulteta Almedina Jasharaj, kazala je da su joj kao pripadnici romske nacionalnosti govorili da se atom može razbiti, a predrasuda ne. “Kroz aktivnosti ovog projekta sam utvrdila drugačije. Ovaj projekat je uticao na to da je, uključivanjem studenata romske nacionalnosti i većinskog stanovništva, došlo do razbijanja predrasuda, kao i boljeg međusobnog poštovanja”, navela je Jasharaj. Učesnik Programa i student Mirko Stojkanović kazao je da su u okviru projekta učestvovali u velikom broju aktivnosti koje su ih, kako je naveo, pospješile na razmišljanje, saznanje novih stvari koje će im koristiti u daljem životu i školovanju. Studentkinja Pravnog fakulteta, Mirela Ramčilović ocijenila je da su aktivnosti projekta osmišljene jako dobro, jer nisu bila klasična predavanja i radionice. R.D.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

VIRPAZAR: ODRŽANI 22. DANI VINA I

KVALITET IZLOŽENIH BOLJI IZ GODINE U G Tokom vikenda u Virpazaru je održan 22. po redu Festival vina i ukljeve, tradicionalna manifestacija koja okuplja veliki broj izlagača ali isto tako i veliki broj posjetilaca. “Izlagači su veoma zadovoljni, veoma je dobra posjeta. Poslužilo nas je zaista lijepo vrijeme. Tu je i bogat kulturno umjetnički program. Tu su naša kulturno umjetnička društva, KUD Jedinstvo iz Bara, folklorno društvo Rumija iz Bara, folklorno društvo Sveti Jovan Vladimir, tu su i regionalne zvijezde, Zana koja će danas nas Bartupiti, Crvena jabuka sjutra, Gula i Katapult , imamo i vokalno instrumentalni ansambl profesori iz Podgorice i Nina Strugar” kazao je za Infobiro Emil Kukalj direktor TO. Dušan Raičević predsjednik Opstine Bar je zadovoljan što se već po 22. put sa uspjehom realizuje tradicionalnua manifestacija Dani vina i ukljeve. Konstatovao je da je i kvalitet izloženih proizvoda iz godine u godinu sve bolji. “Tu su vinari koji su nagrađivani ne samo na domaćim sajmovima već su i osvajači nagrada na prestižnim međunarodnim sajmovima. Među proizvođačima vina još uvijek je i prestižna nagrada upravo sa ovog festivala. Opština Bar u značajnoj

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Foto:

Učenici čistili Goricu od otpada

mjeri pomaže poljoprivredne proizvođače sa teritorije Barske opštine, posebno poljoprivredne proizvođače iz Crmnice sa ciljem da se revitalizuju stari podrumi” naglasio je Raičević. Željka Radak -Kukavičić direktorica NTO CG kazala je da ova vrsta ponude, gdje je u fokusu hrana, ima značaj za promociju naše ponude, imajući u vidu istraživanja o razlozima i motivima dolaska turista u Crnu Goru. Na prvom mjestu je uvijek priroda, a na drugom i trećem obavezno su hrana i piće. “Ja vjerujem da će ovaj festival takođe biti osnova dalje za razvoj novih puteva vina upravo u ovom regionu i pravljenje tih tematskih staza i bolje povezivanje proizvođača domaćih proizvoda sa našim ugostiteljskim sektorom. Upravo i projekat Domaći ukusi koji realizuje-

KUKALJ JE OCIJENIO DA JE NEMOGUĆE SA SIGURNOŠĆU ODREDITI FIKSNI DATUM ODRŽAVANJA MANIFESTACIJE, JER ON ZAVISI I OD VREMENSKIH USLOVA ALI I OD NEKIH DRUGIH.

mo mi iz NTO, naše ministarstvo, Privredna komora, ove godine ima akcenat na povezivanje proizvođača domaćih proizvoda i ugostiteljskog sektora” dodala je Radak. Drugog dana manifestacije dodijeljene su nagrade za najbolja vina. Radovan Ljutica iz Ovtočića je vlasnik šampionske titule za najboljeg proizvođača crvenog vina na ovogodišnjem Festivalu vina i ukljeve. U kategoriji crvenih vina zlatnu medalju osvojili su Ivo Đuković, Mladen Brajović, Mladen Rakčević, Vinarija „Vukčević“, Vinarija „Klisić“, Dragan Kojičić i Vinarija „Knjaz“. Sa

USPJEŠNO ZAVRŠENA A

Brojni školarc Akcija čišćenja brda Gorice i korita rijeke Zete danas je uspješno realizovana u organizaciji Glavnog grada, gradskih preduzeća Čistoća, Zelenilo i Službe zaštite i spašavanja kao i velikog broja građana i učenika osnovnih škola sa teritorije Podgorice. Ovom prilikom gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković izrazio je zadovoljstvo što je Glavni grad i ovog puta pokrenuo inicijativu koja se odnosi na zaštitu životne sredine i podsjetio na novu akciju

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

i ukLjeVe na Virpazaru

crna gora

ŽupLjani protestoVaLi zBoG neispunjaVanja zaHtjeVa

h proizvoda Odgovori do 7. aprila ili blokada saobraćaja godinu

Brojni posjetioci su uživali u ukusima dobre jezerske ribe pet srebrnih odličja u kategoriji crvenih vina okitila se Vinarija „Ćetković“, a srebrne medalje pripale su: dvije Mladenu Rakčeviću, zatim Ivu Đukoviću, Branislavu B. Klisiću, Spasoju Ratkoviću, Milošu Rajkoviću, Vinariji „Klisić“, Tomislavu Ukšanoviću i Aleksandru Vukmanoviću. U kategoriji bijelih vina, po ocjeni žirija, najbolje je vino proizveo Mladen Brajović, dok je srebrnu medalju osvojila Vinarija „Klisić“. Vinarija „Vukićević“ je od danas ponosni vlasnik zlatnog odličja za najbolje roze vino, dok je srebro pripalo Mladenu Brajoviću.

Kukalj je ocijenio da je nemoguće sa sigurnošću odrediti fiksni datum održavanja manifestacije, jer on zavisi i od vremenskih uslova ali i od nekih drugih. Organizacioni odbor će se svakako sastati i donijeti odluku o budućem periodu održavanja festivala”. Predsjednik Udruženja vinara Crmnički Vranac Ilija Klisić založio se za to da se festival ubuduće održava u prvom vikendu marta, zbog ljepšeg vremena. Nastupali su Gula , Crvena jabuka, Folklorni ansambl „Rumija“, KUD „Sveti Jovan Vladimir“i Nina Strugar. R.C.G.

akCija čišćenja GoriCe i korita rijeke zete

ci sakupljali otpad na brdu sadnje koja je najavljena prije nekoliko dana, simbolično, u Mediteranskom vrtu na Gorici. “Pored akcije sadnje novog drveća u različitim djelovima grada, daćemo šansu građanima da nam pomognu kako bismo Podgoricu učinili i zelenijom i čistijom i kako bismo što bolje sačuvali životnu sredinu. Ovo je prva akcija tog tipa i zadovoljstvo je vidjeti ovoliko djece iz različitih osnovnih škola iz Podgorice. Prvobitni cilj je da se sakupi sitni otpad koji je, nažalost još uočljiv na brdu Gori-

ca. Takođe, želimo da pošaljemo poruku da moramo mnogo bolje da čuvamo ovakva mjesta a u isto vrijeme, najavljujemo slične akcije u narednom periodu”, istakao je gradonačelnik i pozvao sugrađane da otpad odlažu na mjestima koja su za to predviđena. Pored Gorice, akcija čišćenja je danas realizovana i na lokanciji Vranjske njive gdje su zbog strmosti terena u čišćenju korita rijeke Zete bili angažovani samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja. R.C.G.

Mještani i predstavnici Mjesne zajednica Župa, s protesnog okupljanja, poručili su nadležnima da će do 7. aprila čekati da ih pozovu na razgovore kako bi dogovorili dinamiku ispunjavanja zahtjeva za unapređenje uslova života u tom nikšićkom kraju. Ukoliko poziv nadležnih izostane, mještani će blokirati glavnu saobraćajnicu za teretna vozila. Protest upozorenja mještani su održali ispred zgrade MZ u Mioljem polju, a simboličnom šetnjom do Kamenog krsta tokom koje su nosili natpis “Minut je do 12 za našu budućnost”. Župljani su poručili nadležnima da je posljednji momenat za rješavanje zahtjeva za koje se godinama bore. Predsjednik MZ Dragoljub Radulović ponovio je zahtjeve istakavši da za njihovo ispunjavanje traže garanciju Vlade. “Tražimo da se sva koncesiona sredstva opredijele za potrebe MZ Župe nikšićke, da se sredstva uplaćuju na poseb-

nom računu uz kontrolu Vlade i MZ i da se usmjere za projekte koje kandiduje MZ”, naglasio je on. Kako je podsjetio Radulović, u posljednje tri godine u državni budžet uplaćeno je 2.412.000 eura, od čega se u lokalnu kasu slilo 1.712.000 eura, a u budžet MZ ni cent, što, kako tvrdi, dovoljno govori o opravdanosti zahtjeva. Drugi zahtjev Župljana je raspisivanje tendera za rekonstrukciju glavne sobraćajnice u dužini od šest kilometara. Radulović naglašava da je neophodno početi i izradu projekta preostale dionice do sela Morakovo. Župljani decenijama nemaju ni uredno vodosnabdijevanje, posebno u selima Gornja Kuta, Zagrad i Oblatno, zbog čega traže da se i taj problem hitno rješava. Radulović je naglasio da je neophodno uraditi i sportsku salu, travnati fudbalski teren, završiti započeti sportski teren i nastaviti sa postavljanjem rasvjete. Župljani zahti-

jevaju i da se nastavi realizacija svih potpisanih dogovora sa lokalnom upravom. “Organizovali smo proteste jer već mjesec uzalud pokušavamo da stupimo u kontakt sa državnim organima kako bi im skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavamo. Ovo je zadnji voz za Župu. Ako dozvolimo da i taj voz prođe neka nam bude onda tako da iz Župe sve ide, a onda ćemo i mi jer nećemo imati gdje dolaziti“, rekao je Radulović. Predsjednik MZ pozvao je vlasnika Uniproma Veselina Pejovića da odgovori gdje su milioni koje je odvezao iz Župe. “Čekam Veso Pejoviću da me sudski goniš. Đe su Pejoviću milioni koje si odvezao iz Župe? Na čiju su adresu? Ko je uništio put koji je jedina žila kucavica u Župi? Kada postavljamo ta pitanja niko neće da odgovori – ni predsjednik Vlade, ni resorni ministri, ni opština, ni Pejović“, rekao je Radulović. M.R.

Župljani na protestu

Cetinje: počinje turistička sezona 2019.

Otvaranje u Lipskoj pećini U namjeri da doprinese unapređenju i promociji crnogorskog kulturnog turizma, Turistička organizacija prijestonice Cetinje, u saradnji sa menadžmentom Lipske pećine, ovogodišnju turističku sezonu svečano otvara u “Njegoševoj dvorani” u Lipskoj pećini. Umjetničko-modni događaj će se održati 5. aprila sa početkom u 17 sati. Tom prilikom će premijerno biti

predstavljena najnovija autorska kolekcija istoričarke umjetnosti i modne dizajnerke dr Anastazije Miranović. Kolekcija je posvećena Bihorskom ćilimu, čija je izrada zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Izrada ćilima u Bihoru je jedinstven i rijedak oblik nematerijalne kulture u kojem je utkano sačuvano drevno znanje, narodna kultura, umjetnost, za-

natstvo, estetika, običajna praksa i tradicionalno privređivanje. Kolekciju „Bihorski ćilim“ čini 20 modela u svili, u kombinaciji s vunenim detaljima ćilima izvedenim u tradicionalnoj tehnici tkanja na drvenom razboju. Koreografiju potpisuje Sonja Štilet i modni studio „Da Qui“ iz Tivta. Događaj će biti obogaćen nastupom orkestra “Nuova” sa Cetinja. I.F.R.

hronika tivta

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

TivaT: manifesTcija ª u susreT proljećuº okupila brojne izlagače

Održan bazar hrane u kOmpleksu luštica bay Dvodnevna manifestacija „U susret proljeću”, koja je proteklog vikenda održana u kompleksu Luštica Bay okupila je dvadesetak izlagača domaće hrane, poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina. Organizatori su Sekretarijat za turizam i održivi razvoj opštine Tivat i kompanija Luštica Development. Izlagali su proizvođači sira, rakije, zimnice, meda, ljekovitog bilja, a proizvode su nudi-

li i proizvođači voća, povrća, domaćeg vina, sokova i maslonovog ulja. Učenici OŠ “Drago Milović” i SMŠ “Mladost” prikazali su radove koje su posljednijih par mjeseci izradili u njihovim preduzetničkim radionicama. Prezentacijom domaćih proizvoda i proizvođača, kompanija Luštica Development je u saradnji sa Sekreatrijatom za turizam i preduzetništvo nastavlja da promoviše domaće i au-

Sa manifestacije “U susret proljeću” tohtone proizvode iz Tivta iu Boka Kotorske, kazao je sekretar Petar Vujović. “Trebamo se fokusirati na komplementarnost između nautičkog, ekskluzivnog turizma i poljoprivrede, a sa druge strane i sekretarijat i

opština će to uvijek podržavati i insistirati na tome. Potrebno je maksimalno koristiti mogućnosti koje imamo, a to su ljepota, autentičnost i naš razvoj treba da baziramo na održivom razvoju. Postoji interesovanje turistič-

kih agencija za takav vid ponude turistima”, ocijenio je Vujović i dodao da je organizovan seminar o turizmu i ruralnom razvoju. Održano je predavanje na temu „Poljoprivredni turizam“ koji je održao dr Ilija Moric. Z.K.

SliKaće murale

Nagrađene učenice

Takmičenje u igarama memorije

Stipendije dobile učenice Jana i Staša Licencirani zastupnik programa ”Brzo čitanje sa razumijevanjem i mape uma“ Obrazovno – razvojni centar ”Ineska” iz Kotora je u saradnji sa školom ”Drago Milović”, dodijelio dvije stipendije – besplatnu šestonedjeljnju obuku – Jani Mrvaljević (IX-4) i Staši Stojković (IX-2). Njih dvije su bile najbolje nakon dva takmičarska kruga iga-

ra memorije koje je za desetak učenika organizovala Bobana Kažić-Golović, direktorica centra ”Ineska”, u čitaonici škole. Kažić se zahvalila upravi škole i svim učenicima koji su se prijavili i učestvovali na takmičenju. Inače obuka se organizuje za učenike uzrasta od VII razreda do srednješkolskog, a upis je u toku. Z.K.

Na konkursu koji je raspisala Unija srednjoškolaca, Đački parlament SMŠ „Mladost“ dobio je sredstva za realizaciju projekta „Naše dvorište/naše odmaralište“. Na konkurs se javilo 12 škola iz Crne Gore, a polovina je dobilo sredstva za realizovanje svojih ideja. Tivatska škola je dobila donaciju u iznosu od 563 eura, a učenici će pokazati kreativnost i maštovitost kroz oslikavanje murala/grafita, oblaganje klupa, radionicu „Uradi sam“, sadnju biljaka i napraviti veselu biblioteku koja će sadržati literaturu o zaštiti životne sredine. Sredstva za donaciju i realizaciju projekata učeničkih parlamenata prikupljena su prošle godine u okviru projekta „Akcioni dan“. Cilj je jačanje i osnaživanje kapaciteta učeničkih parlamenata. Na konkurs su mogli prijaviti projekte iz oblasti: Karijerno savjetovanje, Mladi i kultura; Prevencija vršnjačkog nasilja i Zaštita životne sredine. Z.K.

Seminar flaute

Takmičenje u muzičkoj školi

Seminar za flautu U Muzičkoj školi Tivat završeno je školsko takmičenje za instrumente. Na takmičenju su učestvovali učenici od III do IX razreda na instrumentima: klavir, gitara, violina, udaraljke, oboa, flauta, klarinet, saksofon, truba, horna, trombon i solo pjevanje, navode i školi i ističu da će se takmičenje nastaviti od 1 – 4. aprila kada će se takmičiti učenici u disciplini solfeđo. Učenici koji su osvojili prve nagrade ostvarili su

pravo učešća na XLVI Festivalu mladih muzičara Crne Gore, koji će se održati od 23 – 26 aprila u Podgorici. U školi je u protekla tri dana održan seminar flaute, koji se završava danas, a vodila ga je profesorica Marina Nenadović – solo flautista Beogradske filharmonije i prof. flaute u Muzičkoj školi “ Josif Marinković“ Beograd. Seminar su pohađali učenici osnovne i srednje muzičke škole iz Tivta. Z.K.

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

hronika tivta

tribina o uPravljanju vodama u kontekstu standarda direktiva evroPske unije

Crna Gora blagoslovena vodnim resursima Predsjednik opštine dr Siniša Kusovac na tribini na temu „Upravljanje vodnim resursima u kontekstu standarda direktiva EU“, ocijenio je da Tivat mora da, poštujući principe održivosti, iskoristi bogate prirodne resurse stavljajući ih u funkciju realizovanja razvojnih projekata u cilju bržeg ekonomskog razvoja opštine i cijele države. Dodao je da je Crna Gora blagoslovena država vodnim resursima kojima raspolaže. Tribina je održana u cilju obilježavanja Svjetskog dana voda, u organizaciji Opštine Tivat i JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve, a okupila je predstavnike preduzeća i institucija zaduženih za oblast vodnih resursa, kao i dio univerzitetske javnosti. „U skladu sa evropskim direktivama, naše gazdovanje vodnim resursima podrazumijeva održivo korišćenje prirodnih resursa, dobara i energije, uvođenje energetski efikasnijih tehnologija, zatim korišćenje obnovljivih prirodnih resursa i upotrebu proizvoda, procesa i tehnologija koji manje ugrožavaju životnu sredinu. Podrazumijeva i mjera prevencije i otklanjanja posljedica ugrožavanja i štete po životnu sredinu, kontrolu aktivnosti i rada postrojenja ko-

ja mogu predstavljati rizik ili prouzrokovati opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi, kao i druge mjere“, rekao je on. Teritorija opštine Tivat ima permanentno vodosnabdjevanje, tokom cijele godine, bez restrikcija i ograničenja. Tivat raspolaže vodovodnom mrežom koja pokriva skoro cjelokupnu teritoriju Opštine (95%) i ima ažuriranu evidenciju priključaka. „Naši planovi su nastavak izgradnje kanalizacionog sistema, zamjena dotrajale vodovodne mreže, osavremenjavanje postojećih softverskih sistema: finansijskih, tehničkih i softvera za fakturisanje i stalna edukacija“, dodao je predsjednik Kusovac. Austrijski ekspert iz oblasti voda sa višegodišnjim iskustvom na polju vodnih resursa, Helmut Bloh, istakao je da je Crna Gora lider u procesima pregovora u pristupanju EU. Kao država bogata vodama, naročito pitkom vodom, rekao je Bloh, potrebno je da preduzme sve mjere za održivo upravljanje svojim vodnim resursima, pri čemu može računati na značajnu podršku iz fondova koje je EU opredjelila za pomoć projektima za zaštitu životne sredine i upravljanje vodama. Posebno je izrazio zadovoljstvo što za ovogo-

Sa konferencije o vodama

Tribina je održana u cilju obilježavanja SvjeTSkog dana voda, u organizaciji opšTine TivaT i jp regionalni vodovod crnogorSko primorje iz budve, a okupila je predSTavnike preduzeća i inSiTucija zaduženih za oblaST vodnih reSurSa, kao i dio univerziTeTSke javnoSTi.

dišnji Dan voda izlaže upravo u Tivtu, gradu koji se snabdijeva pitkom vodom vrhunskog kvaliteta sa izvorišta „Bolje sestre“, ali se može pohvaliti i savremenim postrojenjem za tretman otpadnih voda. „Najveći izazov sa aspekta voda i zadovoljenja standarda u toj oblasti u Crnoj Gori biće pitanje tretmana otpadnih voda. Ali, ukoliko je bogata EU još 1991. goodine odvoji-

la 14 godina da obezbijedi neophodne pogone za tretman otpadnih voda na svojoj teritoriji, neki sličan rok takođe bi trebalo sada dati Crnoj Gori“, ocijenio je Bloh. Prema njegovim riječima, pošto se Crna Gora nada da će pristupiti EU do 2025. godine to znači da do 2035. trebalo da i posljednji pogon za tretman otpadnih voda bude pušten u funkciju. R.C.G.

Posjeta kineske Privredne delegacije tivtu

Odskočna daska za kvalitetniju saradnju Delegacija kineskih privrednika, predvođena predsjednikom Savjeta za međunarodnu promociju Šangaja, Yangom Jiarongom i generalnim sekretarom šangajske privredne komore, Guom Zheom, boraviće u prvoj zvaničnoj posjeti Tivtu u periodu 28 – 30 marta, najaviljeno je iz opštine. Tokom boravka u Tivtu predstavnici kineskih asocijacija razgovaraće sa najznačajnijim domaćim privrednicima i međunarodnim investitorima, kompanijama Luštica Development, Adriatic Marinas i Qatary Diar, a imaće susrete i sastanke i u Privrednoj komori Crne Gore. „Ovo je velika čast, ne samo za Tivat, već i za Crnu Goru“, saopštio je Petar Vujović, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo u opštini. Nakon posjete Šanjagu, 2015. go-

Sa jedne od razmjena studenata dine, Opština Tivat je sklopila pobratimske odnose sa jednom od najbogatijih oblasti u Šangaju – distriktom Jiading i tako započela saradnja. Već treću godinu za redom uspješno organizujemo razmjenu naših srednješkolaca i vršnjaka iz Šangaja, naši učenici svake

godine učestvuju na kineskom ‘ljetnjem kampu pobratimskih gradova’ koji se održava u Šangaju, a uspjeli smo povezati naš Fakultet za mediteranske poslovne studije sa kineskim univerzitetom ‘Zhejiang Wanli’ iz kineskog grada Ningbo koji broji preko 20.000 studena-

ta. Ono što je nedostajalo je privredna saradnja, i sa te strane izuzetno mi je drago što je konačno urodila plodom svakodnevna komunikacija sa našim prijateljima iz Kine i brojni pozivi koje smo uputili kineskim privrednicima da dođu i posjete Tivat i Crnu Goru“, naglasio

je Vujović. On je uvjeren da će sastanak predsjednika opštine dr Siniše Kusovca sa kineskom delegacijom, investitorima i domaćim privrednicima, koji su izrazili želju za uspostavljanje privredne saradnje sa Kinom, biti svojevrsna odskočna daska za ekonomsko uvezivanje tivatskih preduzeća sa kineskim privrednicima. Delegacija iz Kine posjetiče dva najznačajnija investiciona projekta na teritoriji opštine Tivat – Porto Montenegro i Lušticu Bay, a zahvaljujući posredovanju opštine Tivat, imaće sastanak i sa predstavnicima Privredne komore Crne Gore gdje će potpisati memorandum o saradnji između Arbitražnih komisija Crne Gore i Šangaja“, saopšteno je iz Službe predsjednika opštine. Z.K.

Svijet

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

BomBardovanje u brojkama:

širom srbije obilježene dvije decenije od vojnog napada na saveznu republiku ju

Ne poNovilo se 78 18 prošlo je 20 g 2.500 od početka Na 12,5 25 14 bombardovaN dana trajala agresija

hiljada polijetanja naTo aviona

civila poginulo

hiljade povrijeđenih

hiljada stambenih objekata uništeno

vojnih i civilnih aerodroma oštećeno

470 595 kilometara pruga uništeno

kilometara puteva onesposobljeno

39 69 176

bolnica i domova zdravlja oštećeno

škola oštećeno

kulturnih spomenika oštećeno

230.000 44 hiljada Srba napustilo Kosovo nakon bombardovanja

mosta oštećena

Centralna ceremonija Dana sjećanja na stradale u napadima održana je sinoć u Nišu u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić, predstavnika vojske, crkve, diplomatskog zbora i građana. Patrijarh Irinej je služio moleban u centru Niša, a kod Spomenika žrtvama NATO agresije položeni su vijenci i održano opelo. Osim u Nišu, godišnjica početka napada obilježena je juče širom Srbije. U Beogradu su položeni vijenci na Spomenik žrtvama rata i braniocima otadžbine 1990-1999, povodom Dana sjećanja na žrtve NATO bombardovanja. Pomoćnik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović je istakao da je 20 godina od NATO agresije brzo prošlo, ali da rane koje su ostale ne mogu da zacijele nikada. “Akcija koju su nazvali ‘Milosrdni anđeo’ izazvala je smrt više od 2.500 ljudi, među kojima je bilo i osamdesetoro djece. Ne smijemo da zaboravimo nijedan život koji je izgubljen tokom NATO agresije, jer su oni dati za slobodu naše zemlje i naroda”, ukazao je Mladenović na Savskom trgu u Beogradu. Vijence na Savskom trgu su položili i predstavnici udruženja koja neguju sjećenja na ratove i žrtve ratova devedestih godina 20. vijeka. Povodom obilježavanja Dana sećanja na žrtve NATO bombardovanja, u Tašmajdanskom parku položeno je cvijeće na spomen-obilježje posvećeno djevojčici Milici Rakić i djeci stradaloj u bom-

bardovanju. Na brdu Straževica, gdje je na jučerašnji dan 1999. godine pala prva bomba u Beogradu, kod spomen-obilježja “Glasnik sa Straževice”, odata je pošta poginulim vojnicima i civilima tokom bombardovanja. “Straževica je bila jedna od prvih meta NATO agresije na našu zemlju. Ponosno je stajala kao otpor i prkos svakom agresoru. Srbija je u posljednjih nekoliko godina konačno na pravi način počela da se obraća svojim herojima. Danas Srbiju nije sramota da se podsjeti na one koji su se za nju borili i to nikada ne smijemo da zaboravimo”, istakao je ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović. U Novom Sadu obilježene su dvije decenije od NATO agresije nad Srbijom. Potpredsjednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević, zajedno sa gradonačelnikom Novog Sada Milošem Vučevićem, prisustvovao je, u kasarni “Jugovićevo”, komemorativnom skupu jedinica iz garnizona Novi Sad i položio vijenac na spomen obilježje nevino stradalima. Vučević je naglasio da kulturom sjećanja na 24. mart 1999. srpski narod ne zakucava svoju budućnost, nego ide hrabro u nju, svjestan da je pretrpio velike bolove i patnje. Potpredsjednik Milićević istakao je da je “naša obaveza da vječno čuvamo pijetet na nevino stradale i da nikada ne zaboravimo sve strahote, koje su u toj agresiji učinjene građanima Srbije”. Na spomen obilježje stradalima vijence su položile i delegacije

Južno-bačkog upravnog okruga, Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada, ORVS-a Grada Novog Sada, SUBNOR-a Novi Sad, udruženja Ratnih veterana i Vojnih penzionera, kao i porodice poginulih pripadnika Vojske Srbije. Parastosima i polaganjem vijenaca na spomenike nastradalima u srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji obilježena je 20. godišnjica NATO bombardovanja. Prigodni skupovi i događaji, u prisustvu porodica stradalih, predstavnika lokalne vlasti, Srpske pravoslavne crkve i Vlade Srbije, organizovani su u Zvečanu, Zubinom Potoku, Kosovskoj Mitrovici...

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

SVIJET

D POČETKA UGOSLAVIJU

E: GODINA ATO NJA SRJ

■ BROJNE ŽRTVE

I UNIŠTENA INFRASTRUKTURA

Na jučerašnji datum, prije tačno 20 godina, nakon propasti diplomatskih pregovora iz-

među vlasti SRJ i međunarodne zajednice da se riješi kosovska kriza, iz NATO baze u Avijanu u Italiji počeli su da polijeću prvi avioni koji su tokom sledećih 78 dana terorisali građane SRJ i bacali bombe po vojnim i civilnim

Meta bombardovanja bila je kineska ambasada u Beogradu. Tri projektila NATO alijanse su 7. maja oko 23:45 časova pogodila zgradu ambasade Narodne Republike Kine u Novom Beogradu. U napadu je poginulo troje kineskih državljana, više ih je ranjeno. NATO je izrazio žaljenje zbog incidenta uz obrazloženje da je do napada došlo uslijed zastarjelih mapa koje je dostavila CIA.

ciljevima širom zemlje. Konkretan povod za početak bombardovanje bio je slučak Račak, ubistvo 45 kosovskih Albanaca, mještana sela, 15. januara 1999. godine, NATO izvještaji tvrde da se radilo o civilima, dok su tadašnje vlasti SRJ tvrdile da je riječ o pripadnicima “terorističke bande stradalim u oružanim borbama sa snagama bezbjednosti”. Brojni poginuli i uništeni proizvodni kapaciteti Nakon što je Skupština Srbije potvrdila da ne prihvata odluku o stranim snagama na svojoj teritoriji i predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rješenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. godine oko 19.45 sati počeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom na više mjesta u Srbiji i Crnoj Gori po naredbi tadašnjeg glavnog sekretara NATOa Havijera Solane, a vlada u Beogradu iste noći je proglasila ratno stanje. Prema podacima stručnjaka iz Srbije, do 10. juna, kada je bombardovanje završeno, za-

bilježeno je 18.168 polijetanja, iz NATO baze navodili su da ih je bilo 38.004, od toga 10.484 vatrenih djelovanja, dok su ostalo bila izviđanja, letovi tankera i slično. Napadi su izvršavani s brodova u Jadranskom moru, iz četiri vazdušne baze u Italiji, a neke operacije izvršavali su i bombarderi koji su polijetali iz baza u Zapadnoj Evropi. Tokom 78 dana agresije uništeno je blizu 50 odsto proizvodnih kapaciteta zemlje, uglavnom u Srbiji, kao i značajan dio infrastrukture. Britanski stručnjaci su ukupnu štetu procijenili na milijardu dolara, a domaći na 30 i više milijardi. Prema podacima Srbije, stradalo je više od 2.500 ljudi, a ranjeno pet puta više, dok neki strani izvještaji navode brojku od oko hiljadu žrtava.

■ NAPAD BEZ ODO-

BRENJA SAVJETA BEZBJEDNOSTI

Dan prije završetka napada, predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a potpisali su

u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga Vojske Jugoslavije s Kosova i ulazak međunarodnih vojnih snaga na područje Kosova. Prve snage, koje je činilo 37.200 vojnika KFOR-a iz 36 zemalja, stigle su na Kosovo 12. juna. Napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju, odnosno Srbiju, izvršen je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a kao razlog NATO je naveo humanitarnu katastrofu na Kosovu i neuspjeh pregovora o budućem statusu pokrajine, koji su vođeni u Rambujeo kod Pariza. Nešto manje od polovice građana Srbije, njih 46 odsto, smatra da ni poslije 20 godina od bombardiranja još nije došlo vrijeme za pomirenje s NATO-om, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje javnog mnjenja obavljeno za Institut za evropske poslove. Samo trećina građana prihvatila bi izvinjenje zbog NATO bombardovanja, dok ostale dvije trećine ne bi, pokazalo je istraživanje.

Ambasadori NATO članica: Žao nam je što je diplomatija podbacila Diplomatski predstavnici osam zemalja članica NATO-a u Srbiji izrazili su žaljenje zbog civilnih žrtava tokom događaja iz 1999. godine, ističući da 24. mart pamte kao dan kada je diplomatija podbacila. Zajedničku izjavu saučešća

potpisali su predstavnici ambasada Kanade, Francuske, Italije, Njemačke, Holandije, Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država. “Saučestvujemo sa bolom svih onih koji su u ratovima devedesetih izgubili svo-

je najmilije”, naglašava se u izjavi povodom 20. godišnjice NATO bombardovanja SR Jugoslavije. “Čuvajući uspomenu i sjećanje na njih, rješeni smo da uložimo još više napora kako bismo doprinjeli trajnom miru i stabilnosti u regio-

nu. Izjavu su potpisali konzul Fransoa Lavertu (ambasada Kanade), ambasador Frederik Mondoloni (ambasada Francuske), otpravnik poslova Serđo Monti (ambasada Italije), ambasador Tomas Šib (ambasada Nemačke), amba-

sador Henk van den Dol (ambasada Holandije), ambasador Arne Bjornstad, (ambasada Norveške), ambasador Denis Kif (ambasada Ujedinjenog Kraljevstva) i ambasador Kajl Skot (ambasada Sjedinjenih Američkih Država).

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

KULTURA

“Nijedan živi organizam ne može zadugo da nastavi postojati razuman pod uslovima apsolutne stvarnosti; čak i ševe i zrikavci, po nekima, sanjaju. Kuća na brdu, bez razuma, stajala je sama naspram tih brda, držeći tminu u sebi; stajala je tako osamdeset godina i mogla bi da stoji još osamdeset. Unutra, zidovi su se uzdizali, cigle se glatko susretale, podovi su bili čvrsti, a vrata smisleno zatvorena; tišina je postojano ležala naspram drveta i kamena Kuće na brdu, i šta god da je hodalo tamo, hodalo je samo”.

REPERTOAR DANAS 25.3.2019.

FILM

CRNA RIJEKA 19.30/ 21.45h

REŽIJA: Erik Zonka MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 25.3.2019.

FILM

17.30/ 19.45/ 22.00h

REŽIJA: Džordan Pil MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

URUČENE GODIŠNJE NAGRADE UDRUĐENJA LIKOVNIH UMJETNIKA CRNE GORE

LAUREATI ĐURANOVIĆ, PAVIĆEVIĆ I RASTODER Maja Šofranac je dobitnica priznanja za najbolju izložbu - “Imuno-sistem”

Umjetnički paviljon U okviru tradicionalne, 74. izložbe Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, u Umjetničkom paviljonu u Podgorici sinoć su dodijeljene godišnje nagrade ove institucije. Tako su prestižna priznanja “Milunović, Stijović, Lubarda” ravnopravno pripala Nataliji Đuranović za slikarstvo, za rad “Tajno grad”, Veliboru Pavićeviću za crtež bez naziva i Adinu Rastoderu za skulpturu, za rad “Sveštenik”. Nagradu za najbolju izložbu u prethodnoj godi-

ni osvojila je Maja Šofranac za izložbu “Imuno-sistem” koja je bila realizovana u Centru savremene umjetnosti Crne Gore. O ovogodišnjim nagradama odlučivao je žiri u sastavu Anja Marković, Ivana Milojko, Zdravko Delibašić Beli, Petar Ćuković i Marko Marković. “Na sastanku članovi žirija su bili vođeni idejom da ove godine nagrade dodijele mladim umjetnicima, kako bi ih podstakli za dalji rad i kako bi pokazali da crnogorska likov-

Na sastanku članovi žirija su bili vođeni idejom da ove godine nagrade dodijele mladim umjetnicima, kako bi ih podstakli za dalji rad i kako bi pokazali da crnogorska likovna scena ima izuzetno talentovane i kvalitetne mlade umjetnike

EDUKATIVNO KREATIVNE RADIONICE U ČITAONICI

Kineski kroz igru u Kotoru

Ciklus od četiri edukativno-kreativne radionice “Kineski kroz igru” održavaće se svake srijede, od 27. marta do 17. aprila u terminu od 17 do 18 sati u čitaonici Gradske biblioteke Kotor. Ove edukativno-kreativne radionice namijenjene su osnovcima uzrasta od šest do 12 godina sa ciljem otkrivanja kineskog jezika, pisma i kulture primjenom jednostavnih, aktivnih i zabavnih metoda. Učesnici radionice će imati priliku da otkriju jednostavne kineske karaktere i vježbaju pisanje kroz razne aktivnosti koje su pažljivo osmišljene tako da odgovaraju uzra-

stu djeteta. Nakon ciklusa od četiri radionice polaznici će moći da prepoznaju oko dvadeset kineskih karaktera, razumiju način stvaranja riječi u kineskom jeziku i osnovne principe pisanja kineskih karaktera. Radionice je osmislila predsjednica NVO “Udruženje za promociju sinologije Kotor” dr Jelena Stjepčević, koja če ih i voditi uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo, a organizuju ih Kulturni centar “Nikola Đurković”, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i NVO Udruženje za promociju sinologije Kotor. R.K.

na scena ima izuzetno talentovane i kvalitetne mlade umjetnike”, obrazložili su Dnevnim novinama iz ULUCG, osvrnuvši se i na samu izložbu, koja se održava već više od sedam decenija, a u okviru koje “umjetnici ostavljaju trag u crnogorskoj kulturi”. “U Umjetničkom paviljonu ULUCG-a u proteklih sedam decenija održava se najznačajnija revijalna izložba članova Udruženja, koja iz godine u godinu podsjeća na neprolazna djela utemeljivača, kao i na nove generacije umjetnika koji svojim stvaranjem ostavljaju trag u crnogorskoj kulturi”, ističu iz ove kulturne institucije. Ovogodišnja izložba, koja će trajati narednih 20 dana, obuhvatiće djela 114 umjetnika, članova ULUCG. Organizator izložbe je Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore uz podršku kompanija Plantaže AD i UNIQA osiguranje. M.Rog.

Predmeti iz Tutankamonove grobnice u Parizu Izložba “Tutankamon, blago zlatnog faraona”, koja uključuje originalne predmete iz njegove grobnice, biće otvorena do 15. septembra u kulturnom centru Grand Hal de la Villet u Parizu, povodom stogodišnjice otkrića najpoznatijeg faraonovog blaga. Pojedini predmeti vratili su se u Pariz posle više od 50 godina nakon što je slična izložba privukla 1,24 miliona posjetilaca, što je još rekord u francuskoj prijestonici. Pariz je druga stanica na međunarodnoj turneji koja obuhvata 10 gradova. R.K.

KULTURA

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

KOMAD REDITELJA STEFANA SABLIĆA

“Slasti slave” u sali Dodesta

Predstava “Slasti slave”, sa večernje scene Gradskog pozorišta, biće izvedena večeras od 20 sati, u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”. Prema tekstu “Glorious” britanskog pisca Pitera Kiltera, predstavu je adaptirao i režirao Stefan Sablić, a biće izvedena u okviru akcije “Mart za teatar”. Igraju: Dubravka Drakić, Mladen Nelević, Vesna Vujošević-Labović/Katarina Krek, Ivana Mrvaljević i Smiljana Martinović/Maja Stojanović. Ova predstava se oslanja na istinitu priču velike dive Florens Foster Dženkins, koja nije umjela da pjeva, a kako je istakao

reditelj Sablić, predstava je namijenjena za široku publiku, svih uzrasta i profila. “Biću veoma zadovoljan ako smo na neki način uspjeli da osvijetlimo tu ljupku korupciju kojom se gospođa Dženkins bavila, tu čarobnu riječ mito koja otvara svaka vrata. Nadam se da će ova predstava biti za široku publiku svih uzrasta i profila. Počastvovan sam što sam radio sa sjajnim glumcima i saradnicima Gradskog pozorista. Htjeli smo da napravimo komediju sa puno smijeha u kojoj gledamo realnost kao apsurd, a onda prepoznajemo da i sami živimo u realnosti apsurda”, objašnjava reditelj. R.K.

PREDSTAVLJANJE NA PRESTIŽNOJ KNJIŽEVNOJ MANIFESTACIJI

NAŠI IZDAVAČI I AUTORI NA SAJMU KNJIGA U LAJPCIGU

a crnogorskom štandu su u okviru promocije novih izdanja Narodne biblioteke “Radosav Ljumović”, OKF-a i CDNK govorili Dragana Tripković, Ethem Mandić i Goran Martinović, a o aktuelnoj prevodilačkoj djelatnosti u Crnoj Gori govorila je profesorica njemačkog jezika, Jelena Knežević. Na nedavno okončanom prestižnom sajmu knjiga u Lajpcigu, koji se održavao od 21. do 24. marta, uspješno su se predstavili crnogorski izdavači, autori i prevodioci. Crnogorske izdavače predstavljao je Otvoreni kulturni forum sa Cetinja, a pred njemačkom publikom ponuđena su nova izdanja najvažnijih crnogorskih izdavača, među kojima su još i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), Fa-

kultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Matica crnogorska, Izdavačko preduzeće “Pobjeda”, Narodna knjiga, Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević” (NBCG), Narodna biblioteka “Radosav Ljumović”, Crnogorsko narodno pozorište (CNP), Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS), Narodni muzej Crne Gore (NMCG) i Državni arhiv Crne Gore.

■ RAIČEVIĆ O “KALINA PRO-

CESU” I AKTUELNIM POZORIŠNIM TEMAMA

Na crnogorskom štandu su u okviru promocije novih izdanja Narodne biblioteke “Radosav Ljumović”, OKFa i CDNK govorili Dragana Tripković, Ethem Mandić i Goran Martinović, a o aktuelnoj prevodilačkoj djelatnosti u Crnoj Gori govorila je profesorica njemačkog jezika, Jelena Knežević. Ovaj događaj, na crnogorskom štandu organizovalo je Udruženje Crnogoraca u Lajpcigu koje predvodi Mijodrag Zečević. Osim izdavača, evropskoj publici predstavili su se i crnogorski autori i prevodioci. Tako je crnogorski pisac Vasko Raičević najprije govorio u okviru pro-

grama koji prevodilačka mreža TRADUKI posebno organizuje za zemlje Balkana, a onda i u okviru programa “Zwei Dramen fragen nach der Zukunft” (Dvije drame traže budućnost), gdje je govorio o recepciji njegovog dramskog djela “Kalina proces”. Takođe, Raičevič se dotakao aktuelnih pozorišnih tema u Crnoj Gori, kao i ulozi pozorišta i dramske književnosti danas, komparirajući aktuelne teme u crnogorskom i njemačkom teatru.

■ TRIPKOVIĆ U OKVIRU

PROGRAMA “LEIPZIGER LITERATURVERLAG”

Takođe, književnica Dragana Tripković gostovala je u okviru programa izdavačke kuće “Leipziger Lite-

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

KULTURA

IZLOŽBA ª FLAMEº JELENE VUŠUROVIĆ OTVORENA U BARU

SNAGA POKRETA I KOLORITA

Izložba “Flame”, crnogorske slikarke Jelene Vušurović sa Cetinja, otvorena je u Dvorcu kralja Nikole, u okviru zimske scene “Barskog ljetopisa”. Izložbu je otvorila dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i selektorka likovnog programa, koja je između ostalog istakla da “simbolički naziv ciklusa indikativnog značenja referira na unutarnji plamen, plamen duše, čije žarište tinja i rasplamsava u zavisnosti od poticaja”. Jelenine radove odlikuju snažni pokreti i vrlo izražajna kombinacija kolorita, što sam naziv izložbe i nagovještava. Ova slikarka tvrdi da je već prve iskre tog plamena osje-

raturverlag”, gdje će biti objavljena njena knjiga poezije “Stihovi od pijeska” na njemačkom jeziku u prevodu Kornelije Marks. Izložbeni prostori zemalja sa područja bivše Jugoslavije na sajmu u Lajpcigu su se i ove godine nalazili jedni do drugih, a na pozornici prevodilačke mreže TRADUKI odvijale su se brojne prezentacije pisaca i njihovih najnovijih ostvarenja. TRADUKI je ove godine nastupao pod sloganom “Found in Translation”, a direktorica ove prevodilačke mreže Hana Stojić je za njemačke medije kazala da je ovaj slogan posvećen njihovoj djelatnosti, koja je u prvom redu prevodilačka. “Često se govori o onome što se izgubi u prevodu, a mi smo htjeli da

ove godine naglasimo ono što smo dobili, a to je konkretno 18 novih naslova koji su nekada napisani na jezicima jugoistočne Evrope, a ove godine objavljeni na njemačkom govornom području i što je u proteklih deset godina, koliko se mi već bavimo ovom poslom jako, jako puno”, kazala je Stojić. U fokusu ovogodišnjeg sajma bila je literatura Češke, a ova zemlja je ujedno i počasni gost lajpciškog sajma. Ovogodišnje nagade Sajma dodijeljene su Anki Stelling, Haraldu Jähneru i Evi Ruth Wemme. Predsjednik žirija Jens Bisky dodijelio je priznanje autorima i prevodiocima u kategorijama beletristika, esejistika i književno prevođenje. M.Rog.

tila u djetinjstvu. “Mislim da svaki umjetnik nosi to u sebi, i upravo mi umjetnici ne treba da puno pričamo nego zato slikamo, a onda ste vi tu da prepoznate našu energiju. Mislim da je ta energija kod mene uvijek postojala, još i kad sam bila dijete, dok je sada, kada sam već formirana kao čovjek i roditelj, ona sve jača i jača”, kazala je Vušurović, dodajući da njeni radovi često asociraju publiku na velikane likovne umjetnosti, ali da svaka slika donosi samo njen rad iza zatvorenih vrata ateljea, u momentima kada duša progovara. Izložba je otvorena za javnost narednih mjesec dana. R.K.

DRUGI PIŠU

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

STOTINE HILJADA KOMADA ORUŽJA IZ REGIONA U OPTI

BALKANSKO ORUŽJE OZBILJNA PRIJETNJA ZA EVROPU

Procjene Europola nedvosmisleno ukazuju da je Zapadni Balkan region iz kojeg se i dalje krijumčari većina nelegalnog oružja prema državama Evropske unije, te se smatra da je osnovni razlog za takvo stanje, postojanje ogromnih količina nelegalnog oružja u svim balkanskim državama. Organizovane kriminalne grupe koje se bave krijumčarenjem oružja prvenstveno potiču sa Balkana, a takođe su i kriminalne motociklističke bande posljednjih godina uključene u trgovinu oružjem i imaju kontakte na Zapadnom Balkanu. Organizovane kriminalne grupe koriste postojeće uhodane kriminalne puteve za promet oružja, pravcem koji je poznat kao „zapadnobalkanska krijumčarska ruta“. Organizacije UN-a, kao i one podržane od EU su prepoznale taj problem, te su uključene u zajedničke programe sa vladama balkanskih država, na rješavanju problema nelegalnog oružja. Tako je krajem 2017. godine pokrenuta francusko-nje-

mačka koordinaciona inicijativa za suzbijanje krijumčarenja vatrenog oružja na Zapadnom Balkanu, koja je utvrdila plan djelovanja do 2024. godine. Ministar spoljnih poslova njemačke Hajko Mas i njegov francuski kolega Žan Iv Le Drian su u decembru 2018. godine najavili da će biti stavljeno na raspolaganje više sredstava za borbu protiv ilegalne trgovine oružjem. Fokus je na Zapadnom Balkanu, konkretno za države Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Albaniju

Europol je procijenio da na Zapadnom Balkanu ima između tri i šest miliona komada vatrenog oružja

i Crnu Goru. Prema mišljenju dvojice ministara, stotine hiljada komada oružja iz regiona je u opticaju u Evropi od vremena ratova ‘90-ih godina. Kriminalci i teroristi širom Evrope koriste to oružje za ubijanje. Njemačka vlada će stoga značajno povećati svoj doprinos i osigurati više od sedam miliona eura za finansiranje projekata u okviru inicijative.

NOVE RUTE I INOVATIVNE METODE Neke od evropskih država su posljednjih godina zabilježile dramatičan rast količine nelegalnog oružja porijeklom iz zapadnobalkanskih država. Tako su policijski zvaničnici u Velikoj Britaniji upozorili da će u 2019. godini biti nastavljen trend porasta broja nelegalnog oružja. Situacija je tako ozbiljna da je Nacionalna agencija za kriminal (NCA) poduzela vanredni korak i naložila svim policijskim

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

DRUGI PIŠU

ICAJU U EVROPI OD VREMENA RATOVA 1990 IH GODINA va upotrebe ručnih bombi u kriminalnim obračunima. Eksplozije ručnih bombi su postale svakodnevica u Švedskoj, a osnovni razlog je niska ulična cijena ručne bombe koja iznosi oko 100 kruna ili 9,6 eura, a osim toga kriminalci na taj način šalju poruke kao sredstvo zastrašivanja. U najvećem broju slučajeva koriste se ručne bombe M-75 koje su u velikom broju proizvedena u bivšoj Jugoslaviji. Nelegalno oružje sa Balkana je jedan od razloga da je Švedska od države sa malom stopom nasilja, postala država sa stopom nasilja koja je puno veće od prosjeka država Zapadne Evrope.

STATISTIKA ZA ZAPADNI BALKAN

agencijama u Engleskoj i Velsu (ukupno njih 34) da pojačaju borbu protiv ilegalnog oružja. Krijumčari oružja pronalaze nove rute i inovativne metode za obilazak granične kontrole, što čini oružje sve dostupnijim u kriminalnom podzemlju, a oružje se često krijumčari u komponentama koje se šalju sistemom brzih pošiljki preko onlajn trgovine, često koristeći “dark veb”. Većina oružja za Veliku Britaniju najčešće prolazi kroz Amsterdam, koji je glavno čvorište za krijumčarenje oružjem, prema podacima NCA. Ono što zabrinja-

va, prema stručnjacima za terorizam, jeste to da i teroristi najčešće nabavljaju oružje iz kriminalnih krugova. Specifičan primjer je i Švedska, jer su u velikom porastu ubistva povezana s bandama, koje su većinom vezane za osobe koje su u Švedsku došle iz drugih država. Procenat ubistava je iznosio četiri odsto 1990. godine, a 2018. godine je porastao na 40 odsto. Većina ilegalnog oružja u posjedu kriminalnih bandi je porijeklom sa Zapadnog Balkana. Uz tu činjenicu karakteristika kriminalizacije švedskog društva je i ogroman broj slučaje-

Europol je procijenio da na Zapadnom Balkanu ima između tri i šest miliona komada vatrenog oružja, a prema istraživanju Centra za kontrolu lakog naoružanja u Jugoistočnoj Evropi (SEESAC) na prostoru Albanije, BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije u prosjeku je 30 komada oružja na 100 stanovnika, što u odnosu na svjetski prosjek predstavlja povećanje za 15 odsto. Slično stanje je i na Kosovu. Mladen Blagovčanin, penzionisani kriminalistički inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine, o razlozima zbog kojih se neki od građana u balkanskim državama odlučuju da imaju nelegalno oružje, kaže: „Građani koji imaju nelegalno oružje u vlastitom posjedu, oružje ne prijavljuju zbog nepoznavanja zakona i bojazni da bi mogli da budu sankcionisani“. Međutim, po Blagovčaninu, još jedan razlog građani često navode kao opravdanje za držanje nelegalnog oružja, a to je strah od novih sukoba na koje nerijetko pozivaju neodgovorni političari, posebno predstavnici populističkih, desničarskih ali i nacionalnih stranaka u balkanskim državama. U Bosni i Hercegovini, prema rezultatima istraživanja koje je još 2010. godine proveo Razvojni program Ujedinjenih naroda

Specifičan primjer je i Švedska, jer su u velikom porastu ubistva povezana s bandama, koje su većinom vezane za osobe koje su u Švedsku došle iz drugih država (UNDP), gotovo 495.000 domaćinstava u BiH posjeduje nelegalno oružje. Uzimajući u obzir da jedno domaćinstvo može posjedovati više komada vatrenog oružja, procjenjuje se da u BiH ima gotovo 750.000 komada nelegalnog oružja. SEESAC (Centar za kontrolu lakog i malog oružja u Jugoistočnoj Evropi) svakodnevno preko vlastite platforme prati broj oružanih incidenata - od 145 oružanih incidenata, koji su se dogodili u BiH od 1. januara 2019. godine do 22. marta 2019. godine, u četiri slučaja se radilo o napadu na policiju i teškom ugrožavanju opšte sigurnosti, 67 puta su oružje koristile kriminalne bande, u pljačkama i u narko kriminalu. Od januara 2019. godine zabilježeno je pet ubistava vatrenim oružjem, a takođe je evidentirano pet samoubistava, 70 odsto oružanih incidenata dogodilo se u urbanim područjima, a u martu ove godine dogodila su se čak 32 oružana incidenta. Prema ovim podacima Bosna i Hercegovina je na neslavnom prvom mjestu po broju oružanih incidenata u jugoistočnoj Evropi u periodu od 1. januara 2019. godine do danas.

OSTATAK BALKANA NE ZAOSTAJE ZA BIH Slično stanje je i u drugim državama Zapadnog Balkana. Globalna lista Instituta za međunarodne i razvojne studije u Ženevi pokazuje da Srbija i Crna Gora sa 39 komada oružja na 100 stanovnika zauzimaju treće mjesto u svijetu, odmah poslije Sjedinjenih Američkih Država

i Jemena. Prema tim podacima, oko tri miliona komada vatrenog oružja nalazi se u rukama građana Srbije, a većina tog oružja je neprijavljena. Podaci govore da je oko 80 odsto kriminalnih zločina u Srbiji počinjeno nelegalnim oružjem. Svetlana Janković, konsultantkinja za rod i bezbjednost u Koordinacionom tijelu za rodnu ravnopravnost Vlade Republike Srbije, navodi da po nekim podacima u Srbiji ima oko milion komada nelegalnog oružja, dok je Srbija država sa najviše registrovanog oružja - 37,8 komada na 100 stanovnika. Od 1992. godine do danas je bilo sedam legalizacija oružja koje je sprovodilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Odziv je postojao, ali je bio znatno manji od očekivanog. „Podsjećanja radi, za nedozvoljeno držanje i promet oružja zaprečena je kazna do deset godina zatvora“, ukazuje Janković. Međunarodna zajednica u Srbiji je spremna finansijski podržati rješenje problema nelegalnog oružja, dodaje Janković te napominje kako se obraća pažnja na ovaj problem, prvenstveno to radi UNDP, ali se čini nedovoljno, možda zbog ograničenog kapaciteta ili neravnomjerne disperzije ovih pitanja po teritorijama uz moguće postojanje i skrivenih razloga. Po njenom mišljenju, u Srbiji je problem upotrebe nelegalnog oružja prisutan u kriminalnim djelima i svakako doprinosi povećanom nasilju. “Bila bih sklonija da tvrdim da je do značajnijeg povećanja došlo u slučajevima porodičnog nasilja”, dodaje. Bivši inspektor Blagovčanin zaključuje da je neophodno da se uskladi zakonska regulativa kontrole naoružanja sa standardima EU, a kao primjer navodi BiH u kojoj postoji 12 zakona o oružju, te se podaci o tome vode na različite načine sa različitim metodološkim pristupima. „Zbog aspiracija za članstvo u EU, države Zapadnog Balkana moraju da usklade pravila kontrole naoružanja sa pravilima u EU u pogledu četiri ključna pitanja, i to: definicija, kategorizacija oružja, izgled isprava o oružju te krivičnih odredbi“, zaključuje. Safet Mušić, Al Džazira Balkans

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MARTOVSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

ZABAVA

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

ROK VETERANI ZVIJEZDE DANILOVGRADSKOG ZBRKA FESTA

RIBLJA ČORBA, PREGLASAN ROKENROL I PRVOMAJSKI URANAK Legendarni srpski rokenrol sastav Riblja čorba biće glavne zvijezde prvog izdanja Zbrka festa u Danilovgradu, koji će biti održan 1. i 2. maja na fudbalskom terenu na Glavi Zete, otkrili su organizatori iz NVO Društvo prijatelja rijeke Zete. Čorba je prethodne godine proslavila 40 godina na sceni, a nastup na Zbrci, za sad je jedini potvrđen u Crnoj Gori. Kako je već poznato, Zbrka je namijenjena prvenstveno demo bendovima iz Crne Gore i regiona, ali najavljeno je da publika neće biti uskraćena ni za nastupe regionalnih zvijezda, od kojih su učešće već potvrdili Mortal kombat, Silente, SevdahBaby i Iskaz. Međutim, lista će u narednih nekoliko dana značajno biti proširena, ističu organizatori Zbrke, podsjećajući da će najbolji provod za prvomajske praznike biti upravo na Glavi Zete, gdje će tokom dva dana nastupiti 25 izvođača.

■ NOVA IMENA U NAREDNIM DANIMA

“Kada na nekom događaju nastupi bend kakav je Riblja čorba, onda je lako pretpostaviti koliko je projekat

veliki i kakva atmosfera se može očekivati na festivalu. Kada tome dodamo i ranije najavljene izvođače kao što su Mortal kombat, Iskaz, Brat, SevdahBABY ili Silente, jasno je da je Glava Zete najbolje mjesto za prvomajske praznike. Spisku izvođača ovdje nije kraj, u dva festivalska dana nastupiće 25 izvođača, pa publika može očekivati nova imena u narednim danima”, ističu iz Zbrke.

■ VELIKI BROJ

DEMO BENDOVA IZ REGIONA

Organizatori su se ujedno osvrnuli i na nedavno okončan konkurs demo bendova, koji je u potpunosti ispunio očekivanja. Stigle su prijave iz pet zemalja regiona, pa izbor najboljih 15 neće biti jednostavan posao. “Već u prvoj godini postojanja Zbrka postaje regionalni festival koji je privukao pažnju bendova i ljubitelja dobre muzike. U prilog tome govori činjenica da su nam na nedavno završenom konkursu stigle prijave bendova iz pet ze-

Promo ulaznice sedam eura

malja regiona. Odabir 15 najboljih biće težak ali i ujedno lijep posao, jer izabrati najbolje u takvoj konkurenciji garancija je da ćemo imati kvalitetan takmičarski program”, cijene iz organizacije.

Prva ograničena serija ulaznica biće u prodaji od danas (isključivo onlajn kupovina), a cijena je sedam eura za dvodnevnu kartu. Ulaznice se mogu poručiti putem mejla zbrkafest@gmail. com, telefon: 067/498118 ili na Fejsbuk stranici “Zbrka fest”

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

zabava

NOVI SPOT OBOJENOG PROGRAMA

“Umeš li da upravljaš sa vremenom” najava albuma Novosadski alternativni bend Obojeni Program objavio je spot za pjesmu “Umeš li da upravljaš sa vremenom?”. Ona će se naći na njihovom narednom albumu, a posjetioci koncerata, koje je Obojeni Program održao krajem prošle godine u Ljubljani, Beogradu i Novom Sadu, imali su prilike da je premijerno čuju uživo. “Radimo na albumu. Uporedo i koncerti i nove pjesme, videćemo koliko će nam vremena trebati da završimo to.

Radimo na albumu. Uporedo i koncerti i nove pjesme, videćemo koliko će nam vremena trebati da završimo to. Možda do ove godine? Možda do kraja godine, nama je važno da smo ušli u rad na novim pjesmama i da za sada sve ide dosta dobro”

Možda do ove godine? Možda do kraja godine, nama je važno da smo ušli u rad na novim pjesmama i da za sada sve ide dosta dobro”, rekao je frontmen Branislav Babić Kebra u nedavnom intervju. Spot za “Umeš li da upravljaš sa vremenom?” potpisuju Dragana Udovičić i Bane Krstić – Montezaro, a bend se na Jutjub kanalu zahvalio svima koji su učestvovali u njegovoj realizaciji, a reakcije internet publike su prilično pozitivne. Fi.J.

KRIS ŠIFLET

OPRAVDAVALA NAVODNO ZLOSTAVLJANJE

Gitarista Foo FiGhters objavljuje lP Foto:

Kris Šiflet, gitarista benda Foo Fighters, najavio je prvi solo album. Album nosi naziv “Herd Lessons”, a u prodaji će biti od 21. juna, samo nekoliko dana nakon koncerta Foo Fightersa u Puli. Osim što je najavio izlazak albuma, Kris je predstavio i novu pjesmu “Welcome To Your First Heartache”. Zvuk solo albuma nije toliko drugačiji od zvuka Fightersa, ali vrijedi poslušati.

VELIKO IME INDI ROK MUZIKE

Kortni Barnet stiže u ZagreB 21. maja Kortni Barnet, jedno od najznačajnijih svjetskih imena indi rok muzike posljednjih pet godina, dolazi u zagrebačku Tvornicu kulture u utorak 21. maja. Slavljena od australijskih izdavača kao njihova najznačajnija kantautorka posljednje decenije, vlasnica Gremi i Brit Awards nominacija, stiže u Zagreb u pratnji live benda na turneji kojom promovše posljednji studijski album “Tell Me How You Really Feel”. Kombinujući elemente indi roka, psihodelije, alternativne muzike 90ih i fantastičnih introspektiv-

nih tekstova, nije dugo trebalo da Kortni zasjedne na sam vrh nezavisne rok scene. Osim dva izvanredna studijska izdanja (“Sometimes I Sit And Think, And Sometimes I Just Sit” iz 2015. i prošlogodišnjeg “Tell Me How You Really Feel”), u diskografiji ima i izuzetno hvaljeni kolaboracijski album s Kurtom Vileom “Lotta Sea Lice”, dok se u biografiji ističu glavne pozornice najznačajnijih svjetskih festivala, od Coachelle i Primavere do Lollapalooze. Ulaznice u prodaju kreću sjutra, a cijena će biti po oko 18 eura. Fi.J.

Strejsend kritikovana zbog izjava o Džeksonu

Pjevačica i glumica Barbra Strejsend našla se na meti oštrih kritika zbog izjava u kojima relativizuje optužbe za seksualno zlostavljanje djece, iznijete na račun Majkla Džeksona u dokumentarcu “Leaving Neverland”. Strejsned je u intervju za britanski “Tajms” rekla da je apsolutno vjeruje u ono što su filmu ispričali Vejd Robson i Džems Sejfčak, koji su optužili kralja popa da ih je seksualno zlostavljao na svom ranču kad su bili dječaci, ali je dodala i: “Možete reći ‘zlostavljani’, ali ta djeca, kao što ste ih čuli da kažu, bila su uzbuđena što su tamo. Obojica su oženjeni,

obojica imaju djecu, tako da ih to nije ubilo.” Pjevačica smatra i da su roditelji Robsona i Sejfčaka omogućili da im sinovi budu zlostavljani. “Krivim roditelje koji su dozvolili svojoj djeci da spavaju sa njim. Zašto bi Majklu bila potrebna ta djeca obučena kao on”, upitala je ona. Njene izjave izazvale su lavinu negativnih komentara na društvenim mrežima, a oglasio se i reditelj filma “Leaving Neverland” Den Rid. “Nije ih ubilo, jesi li stvarno rekla to?! Da li se pedofilija toleriše u djelovima industrije zabave”, upitao je Rid na Tviteru.

Kuvar

RAPSODIJA UKUSA

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

U carstvu čokolade Poslasticama sa čokoladom teško je odoljeti. Ovo su popularni recepti: energetski smuti, crni kuglof, torta ukrašena voćem, zaher rapsodija i domaći brauni Energetski smuti Potrebno je: 2 banane, 2 štangle čokolade, 2 kašike kakao praha, 2 kašike šećera u prahu, 2 dl bademovog mlijeka, 2 kašike kokosovog brašna, vanila ekstrakt Isjeckajte bananu, ubacite u blender, dodajte čokoladu, kakao, šećer i kokosovo brašno, izmiksajte, pa dodajte mlijeko i ekstrakt od vanile (nekoliko kapi) i još malo mutite, da se sjedini masa. Preručite smjesu u lijepu staklenu čašu i ukrasite kolutićima banane, narendanom čokoladom i listićima nane. Crni kuglof Potrebno je: 5 jaja, 250 g šećera, 200 g margarina, limun, prašak za pecivo, 2 kašike kakao praha, 50 g čokolade za kuvanje, 100 ml mlijeka, 600 g brašna, šećer u prahu B j e l a n c a u mu t i t e u čvrst snijeg. U drugoj posudi umutite žumanca, šećer, margarin, mlijeko, narendanu koru od limuna, kakao, otopljenu čokoladu za kuvanje. Dodajte na kraju brašno pomiješano sa praškom za pecivo. U smjesu sa žumancima umiješajte snijeg od bjelanaca. Lagano promiješajte kako bi se smjesa sjedinila. Kalup za kuglof premažite margarinom, ulijte smjesu i pecite u zagrijanoj rerni na 200 stepeni oko 40 minuta. Ohlađen kuglof pospite šećerom u prahu, isijecite i poslužite.

Torta ukrašena voćem Za kore: 8 jaja, 8 kašika šećera, 8 kašika mljevenih oraha, 3 štangle čokolade, 5 kašika brašna. Za fil: 3 jajeta, 250 g šećera u prahu, 2 pudinga od čokolade, 1/2 litra mlijeka, 200 g čokolade, 250 g margarina, 100 g voća po želji Umutite bjelanca, dodajte šećer i na kraju žumanca, zatim lagano umiješajte orahe, čokoladu i brašno. Od ove mase ispecite četiri kore. Za fil umutite jaja sa šećerom, u to dodajte puding od čokolade i sve skuvajte sa mlijekom. U još vruć krem dodajte čokoladu, pa kada se ohladi dodajte margarin. Filujte svaku koru, pa odozgo ukrasite otopljenom čokoladom i voćem po želji. Zaher rapsodija Potrebno je: 225 g čokolade za kuvanje, 150 g maslaca, 120 g šećera, 8 jaja, 120 g brašna Za fil:, 230 g džema od kajsije, kašika limunovog soka. Za preliv: 225 g čokolade, 200 g šećera, 250 ml slatke pavlake za šlag, 2 kesice vanilin šećera Otopite čokoladu na pari. Mutite maslac i šećer dok masa ne postane pjenasta, pa dodajte žumanca, jedno po jedno. Ubacite otopljenu čokoladu i umutite, a onda preko prosijte brašno i lagano ga umiješajte. Dobro umutite bjelanca, pa dodajte i njih. Stavite u pleh i poravnajte. Pecite

Kakao se nalazi na 3. mjestu namirnica s najvišim antioksidantnim indeksom. Antioksidansi sprečavaju djelovanje slobodnih radikala, koji polako uništavaju zdravlje i uzrokuju mnoge degenerativne bolesti. O antioksidansima možete razmišljati i kao o anti-age sastojcima, tako da će konzumiranje čokolade doslovno usporiti proces vašeg starenja.

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

oko sat vremena. Zagrijte džem sa limunovim sokom u šerpici, a onda procijedite kroz sito u činiju. Ohlađenu tortu presijecite poprijeko, da dobijete dvije. Premažite ih filom odozgo i sa strane, pa spojite. Pomiješajte čokoladu, šećer, pavlaku i vanilu u šerpi, polako zagrijte, stalno miješajući, dok smjesa ne postane gusta i glatka. Kuvajte još pet minuta, bez miješanja, dok ne proključa, pa time odmah prelijte tortu, ostavite da se ohladi. Poslužite sa šlagom.

Kuvar

Domaći brauni Potrebno je: 4 jajeta, 100 g šećera, 200 g margarina, 100 g crne čokolade, 4 kašike brašna, prašak za pecivo, kora od pomorandže. Za krem: 0,5 l slatke pavlake, 200 g crne čokolade, kašika šećera Umutite žumanca i šećer, dodajte istopljeni margarin i čokoladu, brašno pomiješano sa praškom za pecivo i na kraju umućeni snijeg od bjelanaca. Narendajte pomorandžinu koru u smjesu i pecite u tepsiji na 180 stepeni oko pola sata. Slatku pavlaku, čokoladu i šećer zagrijte na laganoj vatri uz konstantno miješanje dok ne provri. Pečenu koru izbockajte viljuškom na nekoliko mjesta i dok je još topla prelijte toplim kremom. Najbolje je da ostavite kolač nekoliko sati u frižideru kako bi se dobro stegao. Prelijte ga čoko glazurom.

Zaher rapsodija Potrebno je: 225 g čokolade za kuvanje, 150 g maslaca, 120 g šećera, 8 jaja, 120 g brašna Za fil:, 230 g džema od kajsije, kašika limunovog soka. Za preliv: 225 g čokolade, 200 g šećera, 250 ml slatke pavlake za šlag, 2 kesice vanilin šećera

JEDNOSTAVNO I UKUSNO

kuvar

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

Kolačići sa đumbirom

KEKSIĆI SA AROMOM CIMETA Potrebno je: 2 jajeta, 130 g smeđeg šećera, 60 g maslaca, 50 ml ulja, 2 kašike meda, korice od 2 klementine (vrsta pomorandže), vanilin šećer, malo soli, 2 kašike narendanog đumbira, kašika cimeta, 2 kašičice sode bikarbone, kašičica sirćeta, 350 g mekog brašna, 100 g bijele čokolade, 50 g crne čokolade Umutite mikserom jaja i šećere, pa dodajte omekšali puter, ulje i med, i sve sjedinite. Potom u smjesu stavite narendani đumbir i rendane korice klementine, prethodno zamrznute u frizu da bi se lakše rendale. Dodajte malo soli i sirće. Sve promiješajte da bude ujednačeno, pa postepeno sipajte dio brašna pomiješanog sa sodom bikarbonom i cimetom. Zatim dodajte otopljenu bijelu čokoladu i preostalu mješavinu brašna. Miješajte dok ne dobijete jednoličnu masu koja se može oblikovati. Na kraju umije-

šajte i usitnjenu crnu čokoladu, pa pravite kuglice veličine oraha, svaku čašom spljoštite, umočite u kristal šećer i ređajte sa proredom na pleh obložen pek-papirom. Pecite u rerni na 180 stepeni oko 10 minuta. MIRISNI MEDENjACI Potrebno je: jaje, 130 g šećera, 100 ml ulja, 2 kašike meda, kora od pomorandže, kašičica ekstrakta vanile, prstohvat soli, 1,5 kašičica đumbira u prahu, kašičica cimeta, 1/2 kašičice kardamoma, 1,5 kašičica sode bikarbone, oko 280 g brašna, 100 g šećera Dobro umutite jaje, dodajte šećer, ulje, med, a potom so, đumbir, cimet, kardamom, vanilu, sitno narendanu koru od pomorandže i brašno sa sodom bikarbonom. Od sastojaka umijesite tijesto, pa vadite loptice kašikom za sladoled. Blago ih oblikujte dlanovima i uvaljajte u kristal šećer, pa ređajte na pleh obložen pek-papirom. Pravite razmak da ne bi bile stisnute dok rastu. Ma-

lo ih spljoštite dnom čaše i stavite da se peku u rerni na 180 stepeni, 10-ak minuta. Pečene medenjake izvadite zajedno sa hartijom da se hlade i stegnu jer su vrlo mekani. Ohlađene spakujte u odgovarajuću kutiju. ČOKOLADNI BISKVIT Potrebno je: 100 g putera, jaje, 200 g brašna, prašak za pecivo, 100 g šećera, đumbir, 50 g čokolade, cimet, 2 kašike kafe Pomiješajte u dublju posudu jaje, otopljen puter, šećer, narendan đumbir, brašno, prašak za pecivo. Sastojke mutite dok ne dobijete glatku masu. Podijelite je na tri dijela. U prvi dio stavite sitno sjeckanu čokoladu, u drugi cimet, a u treći kafu. Djelove potom miješajući sjedinite dok ne dobijete kompaktnu smjesu, a zatim ostavite u frižider 15- 20 minuta. Nakon toga od tijesta pravite kuglice i slažite ih u pleh obložen pek-papirom. Pecite ih 10 minuta u rerni zagrijanoj na 180 stepeni, a

služite prohlađene, uz kafu ili mlijeko. BADEM U RAZLIČITIM OBLICIMA Potrebno je: 2 kašičice praška za pecivo, 250 g brašna, 1/2 kašičice začina za medenjake, 180 g šećera, nekoliko kapi ekstrakta vanile, 2 kašičice rendanog đumbira, 100 g meda, jaje, 125 g putera, 4 kašičice mlijeka, 125 g mljevenih badema Omekšali puter dodajte u mješavinu napravljenu od brašna i praška za pecivo, šećera, ekstrakta vanile, začina za medenjake, đumbira, meda, žumanca, mlijeka i mljevenih badema. Smjesu dobro sjedinite i oblikujte loptu. Na pobrašnjenoj površini razvaljajte tijesto debljine oko 0,5 cm. Sjecite ga modlicama u željene oblike, pospite svaki keksić sa malo šećera, stavite u pleh obložen pek-papirom i pecite u rerni na 180 stepeni, 10 minuta. Ispečene ostavite da se dobro ohlade, pa ih tek tada služite.

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

kuvar

ČOKOLADNI BISKVIT Potrebno je: 100 g putera, jaje, 200 g brašna, prašak za pecivo, 100 g šećera, đumbir, 50 g čokolade, cimet, 2 kašike kafe

VESELE GLAZURE Potrebno je: 2 šolje brašna, 1/2 kašičice sode bikarbone, kašika đumbira u prahu, šolja šećera, 150 g putera, umućeno jaje, 1/2 šolje šećera u prahu, prehrambene boje po izboru Sjedinite šećer, brašno, đumbir i sodu bikarbonu. Umutite kremasto puter i dodajte umućeno jaje. U ovu smjesu dodajte lagano prethodno napravljenu mješavinu. Dobijeno tijesto umotajte u alu-foliju i stavite u frižider da odstoji 20 minuta. Potom tijesto razvucite, različitim kalupima isijecite željene oblike, pa pecite u rerni na 180 stepeni 15-20 minuta. Nakon pečenja kolačiće poređajte na rešetku da se suše 10-ak minuta. Za to vrijeme u šećer u prahu dodajte vodu dok ne napravite dovoljno gustu glazuru. Ukoliko želite, glazuru možete da razdvojite na više djelova i dodajte različite prehrambene boje. Ukrasite glazurom kolačiće i ostavite ih da se osuše.

BADEM U RAZLIČITIM OBLICIMA Potrebno je: 2 kašičice praška za pecivo, 250 g brašna, 1/2 kašičice začina za medenjake, 180 g šećera, nekoliko kapi ekstrakta vanile, 2 kašičice rendanog đumbira, 100 g meda, jaje, 125 g putera, 4 kašičice mlijeka, 125 g mljevenih badema

38 DN

ENIGMATIKA ENGLESKI NAPASTI DRŽAVA PJESNIK I SA SVIH U AFRICI MISTIK STRANA KROULI

ČUVENI FRANCUSKI VOJSKOVOĐA

DIVLJI PERŠUN

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

VOJNICI KOPAČI ROVOVA

DRUGI VOKAL

INDIJSKA ŽENSKA NOŠNJA

LICA NA KOJA RATOMIR GLASE ODMILJA UPUTNICE (LAT.)

JEDAN UZVIK

FOTO UBOD

MONAHINJA STAROGRČKI JUNAK VRSTA JUŽNOG VOĆA

VRSTA LAME RAŠIVATI TKANINU PO ŠAVU SAVEZNA DRŽAVA U MALEZIJI

SENEGALSKI PJESNIK, DAVID SJEĆANJE NA NEKOG (MN.) VRSTA SUHOMESNATOG PROIZVODA

PRAVILAN ZVUK VRSTA PAPAGAJA

KRAVA KOJA SE DRŽI U ŠTALI

KILOGRAM RIJEKA U JUŽNOM DIJELU FRANCUS.

AMPER KONJ U NARODNIM PJESMAMA

ŽENSKO IME SODAVODA STRUČNJAK U ATOMISTICI

OBLAST U FRANCUSKOJ INKASATORI VRSTA MATEM. SKUPA

OZNAKA ZA RUBLJU

Majka i ćerka piloti

ODJEK HODA

GRAN PRI (SKR.)

NESREĆA ČETVRTI VOKAL KRUPNOOK

KRILO, OKRILJE (ARH.) ŽLJEZDASTI IZRAŠTAJ

AUTOR: B.NIKIĆ

SVAKOJI TELEFONSKA PORUKA

STARI GRČKI VAJAR

Play sudoku online at:

ISPUNJEN MULJEM

www.sudokukingdom.com

ANTIČKI GRČKI GRAD

Play sudoku online at:

Restoran u Veneciji

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: FMP, KORISNA, IAKO, KOSTEL, JN, HAUSTORI, AS, RODŽER MUR, SAM, LATUADA, KRAH, VOLKAN, ODREDA, I, E, AVRE, KOTOR, L, ACKO, AŽ, EAK, RINGLA, IŽANIN, NAKOTI, KRIVAC, SATIRI.

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1887

4 3

8 1

9 Play 4 sudoku 5 3 7 online 6 2 at:8

Daily Sudoku puzzle No. 2465

2Puzzle 8 6 solution: 3 5 1 6 2 7 5 8 4

9 4 8

1 3

2013-07-13

Medium level

8 3 7

5 3 8 4 1 9 2 7 6 Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

Sudoku puzzle No. 3179 2015-06-27

www.sudokukingdom.com

Medium level

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2011-12-13

Play sudoku online at:

1 9

6 8

5 2

1 1

6 7

1 9

4 1

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

Word Search Puzzle #I742JH

Bleats Bleats Bloom Bogus Bloom Bolts Bogus Booms Brats Bolts Brief Booms Chests Chortle Brats Clink Brief Compartments Consult Chests Contact Chortle Coupon Dating Clink

Dumped

Contact Eight

Emirs Coupon Forms Dating Hoarse Identification Dumped Lisps EightMaims Mollify Emirs Netted Forms Obliged Oboes Hoarse Operator Identification Phonier LispsPollen

Compartments

Maims

Consult

Mollify

Railroads Rouges Obliged Shoot Shrapnel Oboes Silly Operator Snide Sonic Phonier Thick Pollen Those Tidbit RailroadsTorrid Rouges Updates Writhes Netted

Sonic Thick Those

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Očekujete mnogo od trenutnog posla, ali zapravo vam nije lako da ostvarite sva očekivanja koja imate. Moguće je da smatrate da s voljenom osobom dolazi do većeg mimoilaženja u načinu razmišljanja. Povedite računa o bubrezima.

BIK Imate dosta obaveza, pa je neophodno da se od ranog jutra posvetite tome i da se organizujete. Imate jake emocije prema voljenoj osobi i spremni ste na sve kako biste dobili njenu ljubav. Moguć je pad imuniteta.

BLIZANCI Zasad se potrudite da maksimum svoje energije uložite u posao, a kasnije će vam se to dobro isplatiti. Očekuje vas veoma zanimljivo poznanstvo, koje bi moglo da vas odvede do stabilne i trajne veze. Provjerite svoju dioptriju.

VAGA Vi možete da postignete značajan uspjeh iako trenutno nemate ničiju podršku. Sposobni ste da napredujete sami. Voljena osoba od vas zahtijeva da joj se više posvetite, a vi trenutno nemate energije. Problemi sa štitnom žlijezdom.

ŠKORPIJA Trenutno ste u fazi koja ulazi u neke primamljive rizike. Ipak, trebalo bi dobro da razmislite o tome šta stavljate na kocku. Razmišljate o bivšoj ljubavi i niste sigurni da li ćete napraviti neki korak ka njoj. Provjerite krvnu sliku.

STRIJELAC Povedite računa o tome da poslovne planove dobro analizirate kako vam neke stvari ne bi promakle. Povoljan je dan za ljubav! Možete da očekujete novu ljubavnu ponudu i priliku za flert i vezu. Problemi s nesanicom.

Tidbit Torrid Updates Writhes

Shoot

Shrapnel Silly

REBUSSnide

RAK Sve teče opušteno i bez stresa na polju posla. Možete da očekujete generalno povoljan dan. Ukoliko ste u braku, očekuju vas manje trzavice s voljenom osobom ali ćete uspeti sve da izgladite. Povedite računa o stomaku.

Moguće je da ste nestrpljivi, a to nije dobro. Potrebno je da prođe određeno vrijeme da biste vidjeli adekvatne poslovne rezultate. Očekuje vas povoljan dan za nova poznanstva. Pred vama je prilika za ljubav. Povećajte unos vitamina.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Reklama za Rim

Potreban vam je savjet jer niste sigurni kako da postupite. Obratite se saradniku od povjerenja. Pred vama je mogućnost da birate s kim ćete biti. Najbolje bi bilo da poslušate ono što vaše srce kaže. Moguće su hronične tegobe.

JARAC Saradnici će od vas tražiti pomoć oko posla. Pred vama je dan u kojem ćete biti nečiji oslonac. Osoba koja vam se dopada će pokazati da želi više od prijateljstva s vama. Manji problemi s hormonima su mogući.

VODOLIJA Očekuju vas drastične promjene koje dolaze sasvim iznenada. Trebaće vam neko vrijeme da se naviknete. Dopada vam se osoba koja je zauzeta ili ima neki komplikovan i nedefinisan ljubavni status. Mogući problemi s grlom.

RIBE Osjećate da ste pod veoma velikim pritiskom nadređenih, a to vam remeti koncentraciju. Konstantne svađe s voljenom osobom vam predstavljaju određeni pritisak. Pripazite se od migrene.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 25.3. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

LASOPROM d.o.o. Podgorica SVE VRSTE LIMARSKIH RADOVA

OLUCI OPŠIVKE ATIKA OPŠIVKE DIMNJAKA VJETAR LAJSNE KROVOPOKRIVANJE UGRADNJA SENDVIC PANELA

068 574 493 Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Martovski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019 .

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

HRABRO, PA ŠTA BUDE CRNA GORA U 2. KOLU KV

DELIBAŠIĆ O ISTORIJSKOM GOLU ZA 2:2

NEŠTO POSEBNO... Desio se taj napad, Simon je odlučio da promijeni stranu, umjesto na lijevu poslao je loptu na desnu stranu, gdje je bio Stefan Savić. Čim je Savke centrirao, vidio sam da lopta dolazi gdje treba, odlučio sam da krenem glavnom - prisjeća se Andrija Delibašić istorijskog gola protiv Engleske za 2:2, pod Goricom, 7. oktobra 2011. godine. Deli je prvo pospremio “bubamaru” u mrežu, zatim se sam zakucao u stativu, a onda je otrčao na istočnu tribinu gdje su bili navijači, novinari, ljudi iz FSCG... Emocije su se “prosule” po podgoričkoj areni, jer je to bio pogodak koji je odveo “hrabre sokolove” u baraž

za Evropsko prvenstvo 2012. “Slavlje je bilo neopisivo. Često i danas to prepričavamo. Svi ćemo pamtiti tu utakmicu kao nešto posebno. Naročito ja”, rekao je nekadašnji napadač, a sada trener u stručnom štabu Budućnosti, koji se nada nekom novom “posebnom momentu”... Nadam se da moj gol neće ostati najznačajniji u crnogorskom fudbalu. Želim da se to promijeni. Ne bi bilo srećnijeg od mene kada bi se neko novi pojavio i postigao gol koji će donijeti našoj zemlji plasman na veliko takmičenje”, poručio je 37-godišnji Delibašić u izjavi za magazin FSCG. B.T.

BOSKE DAMJANOVIĆ O EGZEKUCIJI ZA 1:1

To podrhtavanje tla... Magični dodir Andrije Delibašića glavom nikada neće biti zaboravljen... A za još jednu prefinjenu emociju pobrinuo se Dejan Damjanović - 26. marta 2013. je nekako ugurao loptu u mrežu za 1:1 protiv Engleske. Ponovo je “gordi Albion” ispraćen iz Podgorice uz veliko slavlje “hrabrih sokolova”. “Taj momenat, to oduševljenje, to podrhtavanje stadiona i tla ispod nogu nikada neću zaboraviti. Slavlje sa igračima, pjesma sa tribina, nevjerica Engleza”, poručio je 37-godišnji napadač južnokorejskog Suvo-

na za magazin FSCG... “Taj remi je fantastična uspomena. Najljepša u mojoj fudbalskoj karijeri, uz onaj prvi meč sa Engleskom. Volio bih da se to ponovi nekome večeras od momaka”, nadovezao se Boske. Drugo poluvrijeme drugog remija protiv selekcije “tri lava” pod Goricom je najboljih 45 minuta u istoriji naše selekcije. “Mislim da niko nikada nije ‘ubio’ Engleze kao mi tada. Bukvalno im nismo dali da izađu iz kaznenog prostora tokom drugog dijela. A ta Engleska je bila projektovana za velika djela. Sjećam se Ešlija Kola, koji je dozivao saigrače i molio za pomoć”, prisjeća se Damjanović. B.T.

NEMAJU MANA, ILI LUD, ALI IMAM

⌦ Bojan Topalović

Možemo da dobijemo puno, a maltene ne možemo da izgubimo ništa. Sa takvim pristupom moramo da uđemo u utakmicu - rekao je Nikola Vukčević pred spektakl sa Engleskom. Međutim, “hrabri sokolovi” će ući sa drugom filozofijom u okršaj sa četvrtoplasiranim timom sa Mundijala u Rusiji... “Usvojili smo to da nemamo šta da izgubimo. Imamo, a to su tri boda. Engleska je favorit, ali ako uđemo sa mišlju da nemamo šta da da izgubimo, zašto onda izlazimo na teren!? Dugačije ću da se posvetim pripremi, a da li je to hrabro ili ludo - ne znam. Ali je sportski”, poručio je selektor Ljubiša Tumbaković. Crna Gora - Engleska (20.45, Nova M). Peti čin. Treći pod Goricom. Sada u okviru 2. kola kva-

lifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine. I nikada ranije kao sada “gordi Albion” nije bio toliki favorit. Ali najljepši trenuci u istoriji “hrabrih sokolova” su pisani upravo protiv “kolijevke fudbala” - zemlje koja je planeti podarila najstariji klub (Nots Kaunti), najstarije takmičenje (FA kup)... “Pripremićemo utakmicu da damo sve od sebe - zbog sebe, zbog navijača, zbog Crne Gore... A ako je rezultatska realnost u drugom pravcu, onda ćemo to vidjeti na terenu”, rekao je Tumba.

■ SVAKI REZULTAT JE MOGUĆ

Geret Sautgejt je transformisao Englesku - od “dosadne” reprezentacije postali su senzacija u svakom smislu. Predstavama na Svjetskom prvenstvu u Ru-

Nikad kao Žoze Murinjo

Žoze Murinjo je kao trener Čelsija, 22. februara 2006. godine, “razorao” Stamford Bridž kako bi usporio igru tada dominantne Barselone. Nije mu uspjelo, izgubio je 2:1. A Ljubiša Tumbaković nikada ne bi uništio stadion pod Goricom zarad rezultata protiv “gordog Albiona”. “S obzriom na kakvim terenima igraju naši igrači, možda bi se bolje snašli od Engleza u takvim uslovima”, rekao je sa osmijehom na licu 66-godišnji selektor “sokolova”, a onda se uozbiljio... “Ne bih to uradio. Utakmica sa Engleskom je doživljaj i predstava gdje treba da pokažemo najviše što znamo”, dodao je Tumba.

927 82 MILIONA EURA JE VRIJEDNOST 21 FUDBALERA REPREZENTACIJE ENGLESKE, KOJE JE ODABRAO GERET SAUTGEJT ZA MEČEVE SA ČEŠKOM I “HRABRIM SOKOLOVIMA”

MILIONA I 850.000 JE VRIJEDNOST 27 IGRAČA REPREZENTACIJE CRNE GORE, KOJE JE TUMBAKOVIĆ POZVAO ZA UTAKMICE SA BUGARSKOM I ENGLESKOM

Da tri lava još jednom udare u zid tvrđave pod Goricom

Kao navijač je pratio istorijski remi (2:2, 7. oktobar 2011), kao mladi reprezentativac je gledao kako malena balkanska ljepotica dominira protiv “kolijevke fudbala” u novom neriješenom rezultatu (1:1, 26. mart 2013), a sada dječački sanja još jednu posebnu noć... Nikola Vukčević se nada da će “tri lava” opet udariti u zid

tvrđave pod Goricom! “Bod je pozitivan rezultat. Nismo poraženi u prethodne dvije utakmice pod Goricom, a želimo da tako ostane i nakon ove. Biće teško, ali vjerujemo u naš kvalitet i najbitnije je da prvih 15 - 20 minuta uđemo jako i podignemo publiku”, poručio je 27-godišnji vezista Levantea. Điđo tipuje na navijače,

svjestan da atmosfera sa tribina može da raširi krila “sokolovima”... “Bez dileme, navijači nam daju krila. Međutim, dosta toga zavisi od nas - kako ćemo ući u utakmicu. Zato je bitno da dobro otvorimo meč kako bismo dobili podršku sa tribina”, jasan je momak koji je crveni dres oblačio 32 puta i potpisao jedan gol.

Sport

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

VALIFIKACIJA ZA EURO 2020. DOČEKUJE ENGLESKU 20.45, NOVA M

foto: fscg.me

MOŽDA SAM HRABAR MO ŠTA DA IZGUBIMO Ako nemamo šta da izgubimo, onda ne moramo da izlazimo na teren: Ljubiša Tumbaković

se suprotstavimo na realan i objektivan način snažnim Englezima. Svi igrači Engleske su u takmičarskom tonusu za razliku od naših reprezentativaca. Ali, fudbal je živa stvar, svaki rezultat je moguć”, jasan je najtrofejniji trener u istoriji Partizana.

■ MOTIV DO NEBA

siji i kroz Ligu nacija su dokazali da praktično nemaju slabu tačku. “Trudim se, ali teško mogu da je nađem”, rekao je 66-godišnji strateg iz Beograda, koji ne misli samo na Kejna, Sterlinga, Sanča, Alija... “Ne prijeti nam opa“Gordi Albion” je promijenio stil igre - nema više dugih lopti, transformacija iz odbrane u napad je kao bljesak munje, superzvijezde su se sjajno uklopile u ko-

snost samo od igrača koji su orjentisani naprijed. Prijeti i iz drugih linija tima. Na svakoj poziciji imaju po tri igrača, koji u datom momentu mogu da budu na maksimumu”. “Gordi Albion” je definitivno najskuplji tim (927 miliona) koji lektiv... “Definitivno najteži protivnik - tokom posljednjih šest godina - od kada sam u reprezentaciji. Engleska ima najjači tim u posljednjih deset godina, a to su sve mladi fudbaleri koji godinama igraju na visokom nivou. Jasno je da ne možemo da prijetimo Engleskoj, jer je favorit u našoj grupi”, rekao je Vukčević, koji je posebno apostrofirao Herija Kejna i Rahima Sterlinga kao udarne igle. Koliko je bilo teško pripremiti se za razigranu družinu Gereta Sautgejta? Nama su oteta dva boda u Sofiji, a protivnik je lagano preskočio Češ-

je dolazio u Podgoricu, uz Italiju i najjači. Da li je bilo najteže pripremiti upravo večerašnji okršaj? “Ne. Uvijek je najteže pripremiti utakmicu koja je unaprijed dobijena, jer tu si favorit i moraš da pobijediš. Sada su motivi u drugom pravcu - moramo da

VUKČEVIĆ: BIĆE TEŠKO, ALI VJERUJEMO U NAŠ KVALITET I NAJBITNIJE JE DA PRVIH 15 - 20 MINUTA UĐEMO JAKO I PODIGNEMO PUBLIKU. BEZ DILEME, NAVIJAČI NAM DAJU KRILA ku sa 5:0... “Jeste teško, jer smo se ispraznili emotivno pošto smo izgubili dva boda protiv Bugarske. Ali život ide bolje i moramo da razmišljamo o budućnosti. Engleska je velika i bitna utakmica za nas, vjerujem da ćemo psihički da se vratimo i da ostvarimo pozitivan rezultat”, podvukao je Vukčević.

“Hrabri sokolovi” su četiri puta odmjerili snage sa selekcijom “tri lava” - upisali su tri remija i jedan poraz. Dva neriješena rezultata su viđena pod Goricom. I odjeknula su svijetom, a to može da bude dodatni motiv Englezima. Da nas konačno savladaju. Plus, u boljem su raspoloženju nakon što su demolirali Češku, a nama su oteta dva boda u Bugarskoj. “Engleska ima motiv dokazivanja iz utakmice u utakmicu, tako da ne sumnjam da će protivnik izaći sa ozbiljnim autoritetom. Taj autoritet su dokazali na Mundijalu, pa kroz Ligu nacija, pa sada protiv Češke. To je ozbiljan sistem. Ne sumnjam da će im to što nikada nisu slavili pod Goricom biti jedan od motiva”. A da li će našim momcima biti dodatni motiv to što igraju protiv superzvijezda današnjeg fudbala... “Kada igraš za reprezentaciju, primarni motiv je grb i reprezentacija. Od toga polazimo u motivacionom dijelu, računamo da se svi reprezentativci u tom pravcu pripremaju. Ali to jeste dodatni motiv, koji može da podigne nivo pažnje, energije do maksimuma”, jasan je Tumba, koji ne prihvata bod prije utakmice... “Negirao bih sebe, jer sam u Bugarskoj na to pitanje ‘da li je bod dobar’ odgovorio ‘svaki trener koji na teren izvede ekipu, želi da pobjedi’”, podvukao je Ljubiša Tumbaković. Optimistično. Da još jednom vjerujemo u veliki rezultat. Jer ko u velika djela vjeruje, taj ih i stvara...

CRNA GORA

ENGLESKA

Petković Marušić Savić Simić Tomašević Vukčević Ivanić Janković Vešović Mugoša Bećiraj Selektor: Ljubiša Tumbaković

Pikford Voker Kin Megvajer Čilvel Henderson Barkli Ali Sančo Sterling Kejn Selektor: Geret Sautgejt

4 PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 11.800. Sudija: Aliaksej Kulbakov (Bjelorusija). Pomoćnici: Dmitri Žuk (Bjelorusija), Oleg Masljanko (Bjelorusija).

PUTA SU SE SASTALE CRNA GORA I ENGLESKA U KVALIFIKACIJAMA ZA EVROPSKO ILI SVJETSKO PRVENSTVO - TRI PUTA JE BILO NERIJEŠENO, A JEDNOM JE SLAVIO “ALBION”

GRUPA A 2. KOLO, 20.45 Crna Gora - Engleska Kosovo - Bugarska Češka je slobodna

3 1. Engleska 2. Crna Gora 3. Bugarska 4. Kosovo 5. Češka

1 1 1 0 1

1 0 0 0 0

0 1 1 0 0

0 0 0 0 1

5:0 1:1 1:1 0:0 0:5

3 1 1 0 0

UTAKMICE ZAREDOM CRNA GORA NE ZNA ZA POBJEDU REMI I DVA PORAZA

sport

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

sAVIĆ oDrADIo treNING - MoGAo BI DA IGrA ProtIV eNGleske

Ne možemo da prijetimo, ali se sigurNo Ne plašimo Selektor nije mogao da obeća da će da igra, ali je bio optimista! I imao je razloga - Stefan Savić je odradio kompletan sinoćnji trening. Dakle, postoje velike šanse da 28-godišnji Mojkovčanin sa kapitenskom trakom oko ruke povede “hrabre sokolove” u boj protiv Engleske (20.45, Nova M). Današnji dan će dati konačan odgovor. A upravo je naš ministar odbrane jedini igrač iz aktuelnog sastava koji je odigrao sve četiri utakmice protiv “gordog Albiona”. Nadamo se i petom nastupu... “Uvijek smo kod kuće igrali dobro protiv Engleske. Fantastično se sjećam utakmice u kojoj smo izborili baraž. To je za mene najveća utakmica naše selekcije do sada”, rekao je defanzivac Atletiko Madrida, koji

50 utakmica je do sada odigrao stefan savić za reprezentaciju crne gore, postigao je pet golova

je tog 7. oktobar 2011, centrirao za istorijski gol Andrije Delibašića... “Taj čuveni gol, koji je došao na moj centaršut se ne zaboravlja, baš kao ni erupcija oduševljenja navijača”, dodao je Savić. Međutim, od prvog meča pod Goricom je prošlo osam godina, a od drugog šest - sjajni štoper je na-

stavio da napreduje, ali i selekcija “tri lava”. “Mislim da su Englezi sada jači u odnosu na tu selekciju, ali ćemo se potruditi da nastavimo niz započet te 2011. godine. O Engleskoj je suvišno trošiti riječi. Imaju strašan potencijal, svi igrači igraju u velikim klubovima konstantno, što nije slučaj sa nama”, rekao je Savić u izjavi za magazin FSCG. Ali... “To što su Englezi standardni, a naši igrači nisu nas brine malo, ali treba da se koncentrišemo na našu igru, na naše kvalitete i da se potrudimo da pariramo jednoj takvoj selekciji. Nismo u situaciji da prijetimo, ali sigurno se ne plašimo nijednog protivnika pred našim navijačima. Nećemo se predati bez borbe”, jasan je Savić. B.T.

Stefan Savić nakon utakmice pod Goricom 7. oktobra 2011. godine

selektor Geret sAUtGeJt oPtIMIstA PreD MeČ sA HrABrIM sokoloVIMA

Stadion otvoren od 18.15 sati Karte za utakmicu Crna Gora - Engleska su u prodaji još danas (od 10.00 sati do početka utakmice), ali iz FSCG nije saopšteno koliko je ulaznica ostalo, tako da ko želi da ugrabi zlatno parče hartije - mora da požuri. Ali su zato iz Komisije za bezbjednost FSSG savjetovali da se što prije dođe na stadion kako bi se izbjegle gužve, a kapije stadiona pod Goricom će biti otvorene od 18.15 časova. Na ulazima stadiona - kao novina - su instalirane rotacione barijere sa elektronskim očitavanjem ulaznica, a sistem kontrole je takav da omogućava ulaz samo jednom gledaocu. Iz FSCG su saopštili da će na svim ulazima biti sprovedeni rigorozni pregledi, a upućen je apel navijačima da se suzdrže od unošenja na stadion nedozvoljenih predmeta - pirotehničkih sredstava, transparenata nedozvoljene i uvredljive sadržine. Stadion je pokriven kamerama kako bi se identifikovali svi koji na stadion pokušaju unijeti zabranjene predmete.

Došli smo da promijenimo skor “Gordi Albion” je stigao juče u Podgoricu oko 19.00 časova, a selektor Geret Sautgejt i vezista Liverpula Džordan Henderson su se direktno sa aerodroma pojavili pred novinarima u Kući fudbala na Starom aerodromu. Nakon brifinga su se zaputili u hotel Verde koji su cijeli zakupili, danas će u miru odraditi relaksacioni trening na stadionu DG arena u Lješkopolju, a onda će im u mislima biti samo trijumf protiv Crne Gore. A upravo o tome razmišlja Sautgejt, koji je u glavnom gradu malene balkanske ljepotice boravio kao pomoćnik Roja Hodžsona 2013. godine, kada je pod Goricom bilo 1:1. “Crna Gora ima dobar skor, ali Engleska je sada drugačiji tim”, svjestan je 48-godišnjak iz Votforda da selekcija “tri lava” iz četiri meča protiv “hrabrih sokolova” ima jedan trijumf i tri remija. “Imam mladu ekipu na okupu, koja je neke stvari već uradila prvi put. Po-

Vjeruju u trijumf: Geret Sautgejt i Džordan Henderson

Henderson: najvažnije je da se skoncentrišemo, da budemo tim i da odigramo dobro. tako ćemo doći do trijumfa kušaćemo da promijenimo skor sa Crnom Gorom”, poručio je Sautgejt, koji poštuje izabranike Ljubiše Tumbakovića...

“Gledao sam sve mečeve u Ligi nacija, a gledao sam Crnu Goru i protiv Bugarske. Trebala je da slavi u Sofiji, ali nije zbog čudne sudijske odluke. Crna Gora je opasna u kontranapadima i nakon dugih lopti. Što se tiče nedostataka - ne bih sada o tome”, poručio je Sautgejt. Na prethodnim utakmicama protiv Engleske su viđeni incidenti (Englezi

su gađani, pljuvani...), ali to Sautgejta ne opterećuje, jer to njegovi izabranici doživljavaju svakog vikenda. “Bio sam u Podgorici prošli put, znam koliko strasti imaju navijači prema timu i zemlji. To je adut Crne Gore, to podiže njihovu igru, ali želimo da se koncentrišemo samo na sebe”, jasan je selektor “gordog Albiona”. B.T.

SPORT

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

Lider bez rješenja za Jedinstvo Fudbaleri vodeće Mladosti i Bokelja osvojili su po bod, dok su Otrant-Olimpik i Kom ostvarili pobjede u 24. kolu Druge crnogorske lige. Mladost je u podgoričkom naselju Donja Gorica igrala sa bjelopoljskim Jedinstvom 2:2. Bjelopoljski tim poveo je golom Milivoja Mrdaka u 19. minutu. Izjednačio je Anđeljko Jovanović u 20, a prednost domaćem sastavu donio je Jovan Pajović u 36. minutu. Izjednačio je i postavio konačan rezultat Igor Poček u 70. minutu. Bez pobjednika završen je i duel Bokelja i Dečića, koji su u Kotoru igrali 0:0. Otrant Olimpik je kao gost slavio protiv Igala 2:0, a do 11. pobjede ove sezone došao je golovima Mehmeda Divanovića u 50. i Dragana Nikolića u 63. minutu. Uspješan u gostima bio je i Kom, koji je pobijedio Berane 4:0, golovima Vuka Orlandića u 16. i Save Gardaševića u 48, 72. i 86. minutu. Minimalnu pobjedu upisalo je Jezero, koje je u Plavu savladao Arsenal 1:0. Odlučujući pogodak postigao je Risto Mirković u 32. minutu. Mladost je, nakon 24. kola, vodeća na tabeli sa 48 bodova i ima osam više od drugoplasiranog Otranta.

SEMAFOR Berane - Kom Jezero - Arsenal Bokelj - Dečić Igalo - Otrant Olimik Mladost Lj - Jedinstvo 1. Mladost Lj. 2. Otrant 3. Bokelj 4. Kom 5. Arsenal 6. Jedinstvo 7. Dečić 8. Igalo 9. Jezero 10. Berane

24 24 24 24 24 24 24 24 24 24

14 11 10 10 8 6 8 7 6 1

6 7 8 8 9 13 8 8 8 3

0:4 1:0 0:0 0:2 2:2 4 6 6 6 7 5 8 9 10 20

Kapitenki zadrhtala ruka: Nikolina Babić

WABA: KOŠARKAŠICE BUDUĆNOST BEMAKSA U DRAMATIČNOM FINALU OSTALE BEZ KRUNE

Bacanje koje je slomilo srca vučica Nije moglo na bolniji način. Košarkašice Budućnost Bemaksa na nesrećan način su ostale bez krune u WABA ligi - u finalu su poražene od bugarskog tima Beroe (65:64), a zaslužile su bar produžetak. Iako su dugo jurile rivala (bile i na minus 15), dame Gorana Boškovića uspjele su da se vrate u igru, ali nisu imale sreće u odlučujućim trenucima. U dresu bugarskog tima blistala je naša Snežana

NAŠA SNEŽANA ALEKSIĆ, KOJA NOSI DRES BEROE, PROGLAŠENA JE ZA MVP FAJNAL-FORA.

Aleksić, koja je na dvije sekunde prije kraja pogodila dva slobodna bacanja za 65:62. Činilo se da je meč izgubljen, ali su izabranice Tanje Gateve naivno napravile faul nad Nikolinom Babić, koja je iz očaja pokušala da pogodi trojku. Kapitenka Budućnosti, inače najbolja na meču, imala je tri bacanja za produžetak - prva dva je pogodila, produžetak je bio na vidiku, ali joj je ruka zadrhtala pri posljednjem slobodnom. Promašila je i titula je otišla u Bugarsku. “Čestitam novom šampionu, zasluženo je osvojio trofej”, rekao je nakon meča Goran Bošković. “Možda smo mogli i mi do trijumfa, ali smo promaši-

BEROE

64 65

17 11 18 18 17 21 12 15 Baošić Bigović Babić 23 Mitrašinović 4 Jurčiute Jakšić Lazarević Džebo 15 Kapor 11 Živković 2 Vučetić Barta 9 Trener: Goran Bošković

Konstantinova Dineva 8 Kočeva 4 Bojadžijeva Čong 9 Tomova 5 Titindzijeva Aleksić 11 Luis 14 Ivanova 2 Poček 12 Trener: Tanja Gateva

CELJE - Dvorana “Gimnazija centar”. Gledalaca: 200. Sudije: Dragan Kralj, Dragan Porobić i Saša Babić.

GORAN BOŠKOVIĆ Čestitam novom šampionu, zasluženo je osvojio trofej. Možda smo mogli i mi do trijumfa, ali smo promašili nekoliko zicera u finišu. U svakom slučaju čestitam i mojim djevojkama na svemu li nekoliko zicera u finišu. U svakom slučaju čestitam i mojim djevojkama na svemu”. Budućnost tako ostaje na dva trijumfa u WABA ligi, dok je Beroe prvi put u istoriji pokrio region. K.B.

KVALIFIKACIJE ZA EP: MAĐARSKA U LUDOJ ATMOSFERI SRUŠILA HRVATSKU 2:1

Budimpešta progutala vicešampiona svijeta

48 40 38 38 33 31 29 29 26 3

Nedjelja, 25. kolo: Jedinstvo Berane, Dečić - Mladost, OtrantOlimpik - Bokelj, Arsenasl - Igalo, Kom - Jezero.

BUDUĆNOST

Mađari slave gol za pobjedu Pitkaija

Jedno bolno buđenje nakon nezaboravnih snova sa Mundijala Hrvati su imali u Ligi nacija protiv Španije (poraz od 6:0), drugi - čak i bolniji - doživjeli su juče u Budimpešti. Sjajna Mađarska, u samo par dana proboljela je poraz u Slovačkoj, i u paklu “Grupama arene” savladala je vicešampiona svijeta - 2:1. U istioj grupi Vels je bio bolji

od Slovačke, pa sada sve četiri selekcije imaju po tri boda nakon dva kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. A činilo se da će “vatreni” u stilu velikana završiti posao u Budimpšeti kada je Ante Rebić već u 13. minutu načeo Mađare. Ipak, momci Marka Rosija preko Adama Salaja (34) i Mate Patkaija (76) pobrinuli su se za feštu na Dunavu. K.B.

SPORT 46 STARI RIVALI OPET U KLINČU BUDUĆNOST GOST KOD CEDEV PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

Stari rivali ponovo u bitkama za finale. Košarkaši Budućnost Volija polufinalnu seriju plej-ofa ABA lige otvaraju večeras (19.00h) protiv Cedevite - istog rivala od kojeg su 2015. izgubili (3:2), a protiv kojeg su prošle sezone najavili vrelo košarkaško proljeće. Kruna regiona je u igri, a šampion će već na startu biti na velikom ispitu, pošto će do finala jednom morati da slavi u Zagrebu (naravno, uz pobjedu u Podgorici) - idealno bi bilo ukoliko već večeras napravi brejk. Velika scena Evrolige, (ne) očekivani porazi u ABA ligi sve što je bilo ove sezone sada staje u drugi plan. Najvažnije bitke kreću od danas. “Vrijeme je za dio sezone za koji smo se borili, igrali i spremali - za najvažnije utakmice

Foto: ABA

ZA JOŠ JEDNO NEZABORA u kojima moramo da budemo najbolji, utakmice koje će odlučiti da li je sezona uspješna ili ne”, bio je jasan kapiten Budućnosti Suad Šehović. Skor Budućnosti i Cedevite ove sezone je 1:1 - “plavi” su poraženi u Zagrebu (63:58 iako su dugo imali i po petnaestak poena prednosti), a taj meč je na neki način bio i početak kraja mandata Aleksandra Džikića na klupi crnogorskog tima. Budućnost se revanširala u teškom meču i sjajnoj atmosferi u “Morači” (80:78) - samo par dana nakon velike pobjede nad Real Madridom. “Da, odigrali smo ta dva me-

RIMAC OČEKUJE STVARNO DOBRU BUDUĆNOST

Slaven Rimac zna kako se osvaja ABA lige, uostalom jednom je to i uspio (finale F4 iz 2014. Cibona Cedevita) preko sadašnjeg trenera Budućnosti Jasmina Repeše, a to što regionalni prvak ove sezone nije bio dominantan ne zavarava mnogo šefa struke Cedevite. “Očekujem Budućnost koja će izgledati stvarno dobro i mislim da ima snagu i trenera koji zna da tempira formu za najbitniji dio sezone”, poručio je Rimac. Za šefa struke tima iz Zagreba favorita u ovom polufinalu nema favorita.

“Ne volim to da govorim, ali mislim da u današnjem sportu generalno taj termin favorit nema smisla, jer puno jača ekipa u svom nemotivisanom danu može da izgubi”. Ipak, Rimac je biranim riječima nastavio da govori o Budućnosti... “U Evroligi su ostvarili puno ozbiljnih pobjeda - savladali su Real Madrid i CSKA, što govori o njihovom kvalitetu u dobrom danu. Prema tome, mi ćemo morati da budemo jako, jako dobri, ako želimo da im pariramo”, zaključio je Rimac.

Od ova dva majstora će mnogo toga zavisiti: Noris Kol i Džejkob Pulen

RTCG 2 18.50

20.45 ABA: Cedevita - Budućnost

NE PROPUSTITE: SUPER PONEDJELJAK - Kakav sportski dan za Crnu Goru. Od 19h (RTCG 2 i AS 1) Budućnost u polufinalu ABA lige napada Cedevitu, dok od 20.45h (Nova M) “sokolovi” u još jednom fudbalskom spektaklu dočekuju Englesku.

20.00 20.45

Veče sokolova Fudbal: Crna Gora - Engleska

SK 1 CG 15.00 18.00

SK 2 16.00

NOVA M

Fudbal: Azerbejdžan - Litvanija Fudbal: Turska - Moldavija

Fudbal: Portugal - Srbija

WTA i ATP Majami

SK 3 18.00 20.45

Košarka: Himki - Astana Fudbal: Francuska - Island

SK 4 20.45

Fudbal: Andora - Albanija

PONEDJELJAK, 25. 3. 2019.

VITE U 1. MEČU POLUFINALA ABA LIGE

AVNO PROLJEĆE zdravi i da smo svi na okupu”. Budućnost je prošle sezone na neki način prekinula proPOLUFINALE, 1. MEČEVI kletstvo u plej-ofu ABA lige, ali C. zvezda - Partizan 1:0 sada će momci Jasmina RepeVečeras še imati drugu vrstu pritiska 19.00h Cedevita - Budućnost prije svega jer brane krunu i DRUGI MEČEVI Subota, 30 mart praktično kao šampioni nema18.00h Partizan - C. zvezda ju prava na grešku. Nedjelja, 31. mart “Ulog je veliki, a pritiska ima”, 18.00h Budućnost - Cedevita ne krije Šehović. “Međutim, na*Eventualne majstorice dam se da ćemo taj pritisak pre- 6. i 7. april tvoriti u pozitivni, koji će rezultirati našom dobrom igrom”. ča tokom sezone, odlično se poUkoliko Budućnost bude biznajemo, tako da je jasno da će i la na svom nivou, čini se da ni sada nijanse odlučiti, odnosno - tim koji predvode fenomenalni ko bude koncentrisaniji, ko bu- Džejkob Pulen, Džastin Kobs de borbeniji i ko bude imao ve- i Eldžin Kuk neće imati mnoću želju za pobjedom”, dodao je go šansi. Šehović. “Moramo da budemo poveU jedno je kapiten siguran... zani ekipno, da zajedno igramo u odbrani i u na“Najvažnije je da smo padu. Ukoliko budemo pokazali ono što možemo mislim da pobjeda neće doći u pitaPUT ĆE BUDUĆNOST IGRATI POLUFINALE ABA LIGE - U DVA nje”, zakljuPOBJEDE UPISALA JE BUDUĆNAVRATA JE BILA PORAŽENA čio je pred NOST NA 15 MEČEVA PROTIV NA FAJNAL-FORU, A TRI PUTA put u Zagreb CEDEVITE U ZAGREBU - DVIU PLEJ-OFU, DOK JE JEDNOM kapiten Suad JE U ABA LIGI (OBJE 2016) I (PROŠLE SEZONE) USPJELA DA Šehović. JEDNU U EVROKUPU IZBORI FINALE Budućnost će se sedmi put boriti za finale ABA lige dva puta je izgubila u polufinalu fajnal-fora, a tri puta u plej-ofu, dok je jedTIMOVA JE DO SADA OSVAnom uspjela da preskoči JALO ABA LIGU - PARTIZAN ovu prepreku. U prošloj (ŠEST PUTA), ZVEZDA (3), šampionskoj godini. FMP (2), CIBONA, OLIMPJJA, Pravi je trenutak da plaHEMOFARM, MAKABI, ZADAR smani u finale budu novi I BUDUĆNOST (PO JEDNOM) zaštitni znak kluba iz Podgorice. K.B.

DN TIP

KOSOVO

BUGARSKA

ABA PLEJ OF

SPORT

Bugarska nije pokazala ništa protiv Crne Gore, provukla se zahvaljujući sudiji, pa ne bi bilo čudo i da danas bude poražena.

Na današnji dan

2011. SIMON U 90. MINUTU

Fudbaleri Crne Gore u prijateljskom meču pod Goricom savladali Uzbekistan - 1:0. Jedini gol na utakmici postigao je Simon Vukčević u 90. minutu.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

SK 5

ARENA SPORT 1

17.45

WTA i ATP Majami

SK 6

19.00

16.00

WTA i ATP Majami

SK HD 17.00 20.45

15.00

Košarka: Darušafaka - A on Fudbal: Luksemburg - Ukrajina

00.30

Košarka: Panatinaikos - Kolosos ABA: Cedevita - Budućnost NHL: Boston - Tampa Bwj

EUROSPORT 1 15.45

Biciklizam: Tur Katalonije

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO MARŠ ZA NOVO IZJAŠNJAVANJE O IZLASKU IZ EU U LONDONU

OKONČANA DRAMA U NORVEŠKOJ

Stotine hiljada Britanaca traže novi referendum

Veliki broj Britanaca marširao je juče centrom Londona tražeći novi referendum o Bregzitu, u trenutku dok parlament traži izlaz iz slijepe ulice u koju je zapao razvod Velike Britanije od Evropske unije. Demonstracije su uslijedile nakon što je EU pristao na odlaganje izlaska Britanije iz Unije. Organizatori inicijative “Prepustite to narodu” kažu da je u povorci učestvovalo milion ljudi prije nego što su se okupili pred zgradom parlamenta.

AKTUELNO

U povorci je bio i londonski gradonačelnik Sadik Kan iz opozicione Laburističke stranke i liderka Škotske nacionalne stranke Nikola Stardžin.” Koračaću s ljudima iz svih kutaka naše države kako bi izrazili zahtjev da britanski narod odluči o Bregzitu”, rekao je Kan. Do subote ujutro broj potpisnika peticije kojom se poziva britanska Vlada da povuče Članak 50 o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije narastao je na više od četiri miliona.

Kruzer “Viking skaj” bezbjedno stigao u luku Norveški kruzer “Viking skaj”, sa više stotina putnika koji nisu bili evakuisani, uplovio je u luku Molde, nakon više od 24 sata koje je proveo na moru usred oluje i sa problemima sa motorom. Kruzer su do luke dovukli tegljač i dva dodatna broda oko 15.30 po lokalnom vremenu, a nakon što su se poboljšali vremenski uslovi, prenio je AP. Evakuacija putnika sa broda počela je mnogo ranije, ali je bila otežana zbog jakog vjetra i talasa visokih vi-

še od osam metara. Evakuisano je ukupno 463 putnika od oko 1.400, dok su ostali u luku došli na kruzeru, prenio je Tas. Nakon dolaska u luku biće smješteni u hotel gdje će se pobrinuti za njih. Do incidenta je došlo kada se pokvario

jedan od motora kruzera “Viking skaj” koji je plovio od grada Tronzo na Arktiku do norveškog grada Stavanger. Povrijeđeno je 17 putnika, od kojih je troje zadobilo ozbiljne povrede, a većina putnika bili su državljani Velike Britanije i SAD.

NA AERODROMU NA OSTRVU BALI

RUS UHAPŠEN SA DROGIRANIM ORANGUTANOM U KOFERU

Ruski turista Andrej Žestkov priveden je na aerodromu na indonežanskom ostrvu Bali jer je pokušao da napusti zemlju sa drogiranim orangutanom u koferu, saopštila je policija. Turistu (27) je privelo aerodromsko obezbjeđenje dok se ukrcavao u avion za Rusiju, piše Gardijan. Obezbjeđenje je pronašlo u njegovom koferu mužjaka orangutana starog oko dvije godine koji

duboko spava, kao i dva gekona i pet živih guštera. Policija je navela da je orangutan vjerovatno uspavan tabletama protiv alergije koje su pronađene u koferu. Rusu prijeti pet godina zatvora i 7.000 dolara novčane kazne zbog šverca zaštićenih vrsta životinja. Turista je rekao da mu je orangutana poklonio prijatelj i da je želio da mu bude kućni ljubimac.

Sanja

SLAVLJE U ZOO VRTU U SIDNEJU

PRVA ŠETNJA CRVENIH PANDI

Trojke male crvene pande rođene su u Zoološkom vrtu „Taronga“ u Sidneju u Australiji. U ovom vrtu crvene pande žive već 30 godina. Zoološki vrt je prvi put ponosno predstavio prve trojke crvene pande nazvane Rohan, Išvar i Mišri. Životinje su stare 13 nedjelja, i polako izlaze iz svog skloništa na radost brojnih posjetilaca zoološkog vrta.