Dnevne novine 30-31. mart 2019. by Dnevne Novine

BELEN IZABRAO STRATEŠKOG PARTNERA ■ 14 15

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019. BROJ 2342 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Norvežani ulaze u crnogorsku berzu struje

NAKON INCIDENTA U BERANAMA ■ 9

VLADA PORODICI TOMKIĆ POMAŽE SA 12.000 EURA

Kad marširaju Andrija i Ranko

INTERVJU: PROF. DR VLADIMIR GLIGOROV ■ 5 7

Opozicija nema mnogo izgleda ako joj je cilj destabilizacija Crne Gore ITALIJANSKI DUO NAKON NASTUPA U PODGORICI ■ 34 35

LAZAR ILIĆ ZA VIKEND NOVINE

Muzička avantura se Visoka moda nikada ne završava je odraz mog

senzibiliteta

DA LI SU DEMOKRATE PREVARILE BIRAČE ILI SU ZABORAVILE OBEĆANJA ■ 8 9

NISU HTJELI NI PO CIJENU ŽIVOTA SA DPS, A SAD BI U VLADU SA NJIMA ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 42 43 marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

●NEZVANIČNO

Dragi Ranko, ne znam što će ti taj NATO...

Kako ne znaš? Ja u NATO i OEBS, a ti i Železnjak, pa udruženim snagama obaljujemo Mila... Onda ja magu da budem presjednik, a ti premijer u tehničkoj vladi...

Kažem vam ja – samo polako i strpljivo. Evo, vidite kako sam poperio Aleksu i Dritana da opet sjede zajedno. Tako ćemo Andriju i Ranka. Samo da dođu...

Šta ovaj priča?! Đe je bio kad sam ja izvodio „dakićevce“ na ulicu... I uzeo izlaznicu, za svaki slučaj, ako propadnu protesti!

ALTERNATIVNE KRIVIČNE SANKCIJE

KAZNA KUĆNOG ZATVORA IZREČENA U 283 PREDMETA

Upis prvaka u osnovnu školu od ponedjeljka Upis u prvi razred osnovne škole za djecu rođenu 2013. godine, odnosno djecu koja navršavaju šest godina u ovoj kalendarskoj godini počeće u ponedjeljak ● 23 1. aprila.

U toku prošle godine sudovi su Ministarstvu pravde dostavili 283 presude na izvršenje kazne zatvora u prostorijama za stanovnje, od kojih je uspješno izvršeno 147 kazni, podaci su Izvještaja Ministarstva pravde za 2018. Dodaje se da je u 38 predmeta u toku izvršenje, dok je u 22 predmeta kazna pravosnažno zamijenjena kaznom zatvora, a u šest predmeta postupak izvršenja kazne je obustavljen, dok je u jednom predmetu izvršenje kazne trenutno prekinuto.

ELEKTRONSKO ZAKAZIVANJE

Građani se žale, nadležni zadovoljni Pritužbe građana na duga čekanja na preglede u Kliničkom centru ne prestaju. U Ministarstvu zdravlja svjesni problema najavljuju nova poboljšanja, dok Klinički centar rješenje vidi u preuzimanju svog dijela zadatka u primarnom zbrinjavanju pacijenata od izabranih doktora, te doedukaciji istih. ● 20-21

● 18-19

SUBOTA

NEDJELJA

BUDVA

Nema više privremenih lokacija na Sajmu

Građanska inicijativa za izmjenu i dopunu Programa privremenih objekata opštine Budva 2019-2023, koju je potpisalo 606 građana Budve, a kojom se traži da lokacije na Jadranskom sajmu ne budu izbrisane, nije usvojena na jučerašnjem zasijedanju. Za usvajanje ove odluke glasalo je šest odbornika, protiv je bilo 18, a uzdržanih tri. ● 24-25

KOLAŠIN

Sjećanje na prvi maskenbal

Pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost. Vjetar sjevernih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha -3 do 12, najviša dnevna 8 do 23 stepena.

Pretežno sunčano. Vjetar dominantno sjevernih smjerova, slab do umjeren, ponegdje moguć kratkotrajno i pojačan. Jutarnja temperatura vazduha -2 do 11, najviša dnevna 10 do 24 stepena.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

PROTIV PLANA JE GLASALO 344 POSLANIKA

Britanski parlament i treći put odbacio sporazum o Bregzitu

Britanski poslanici sinoć su, treći put, odbacili sporazum britanske premijerke Tereze Mej o izlasku Britanije iz Evropske unije (EU). Sporazum je odbačen većinom od 344 glasa, prema 286 poslanika britanskog parlamenta koji su bili za njegovo usvajanje, prenose agencije. Mej je rekla da će glasanje imati “ozbiljne” posljedice i da će u skladu sa važećim zakonima Britanija morati da napusti EU 12. aprila. “To znači da neće biti dovoljno vremena za donošenje zakona kojima bi se izbjegao izlazak iz EU bez dogovora”, kazala je premijerka. Lider laburista Džeremi Korbin pozvao je Mej da podnese ostavku i raspiše izbore. Reagujući na ishod posljednjeg glasanja, predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je na Tviteru napisao da je zakazao sastanak

savjeta za 10. april. Odbijanje dogovora znači da je Britanija propustila rok, koji je postavila Evropska unija, da osigura odlaganje Bregzita i EU napusti uz sporazum 22. maja. Mej sada ima rok do 12. aprila da traži produženje pregovora kako bi izbjegla da Britanija tog dana mora da napusti EU bez dogovora. Kako većina poslanika ne podržava opciju izlaska iz EU bez sporazuma, a nova glasanja su na dnevnom redu u ponedjeljak, Mej kaže da Britanija mora da pronađe “alternativni način da krene naprijed”. “Ovo će ‘najvjerovatnije’ značiti da će Britanija biti uključena u izbore za Evropski parlament u maju”, kaže Mej. Ona je dodala da je ishod glasanja “veliko razočaranje.”

U NOĆI IZMEĐU SUBOTE I NEDJELJE

Počinje ljetnje računanje vremena u Evropi Ljetnje računanje vremena počinje u nedjelju, 31. marta kada kazaljke treba pomjeriti jedan sat unaprijed. U 2 sata, u noći između subote i nedjelje, kazaljke na časovnicima treba pomjeriti jedan sat unaprijed, na 3 sata. Ovo računanje vremena će trajati do posljednje sedmice oktobra, kada se opet vraćamo na zimski režim računanja vremena i kazaljke vraćamo sat unazad. Evropski parlament izglasao je ukidanje pomjeranja sata od aprila 2021, dvije godine kasnije nego što je planirano. Svaka država će se izjasniti da li će usvojiti

trajno računanje vremena po ljetnjem ili zimskom režimu.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

KAD MARŠIRAJU ANDRIJA I RANKO

Nije riječ ovdje o kultnoj numeri Luja Armstronga „Kad sveci marširaju“, još manje o njegovom planetarnom hitu „Kakav divan svijet“. Naprotiv, riječ je o jednom disonantnom političkom aranžmanu u kojem bi, prema projekciji Džemala Perovića, zajedno trebalo da marširaju dva opoziciona „sveca“ – Ranko Krivokapić i Andrija Mandić. Iako opovrgava da će „građanski“ protresti dobiti bilo kakvu radikalnu notu, građanin Perović je, ipak, šetnje preimenovao u marševe, koji, je li, po svojoj suštini, svemu pridodaju militarističku konotaciju. Iako marševa ima raznih. Za pretpostaviti je da će europejac, emeritus Ranko Krivokapić koračati po notama „Radecki marša“ Johana Štrausa (oca), kojim se tradicionalno završava svaki Novogodišnji koncert Bečke filharmonije, a da će četnički vojvoda Andrija Mandić, zajedno s njim, gaziti strojevi korak po notama „Marša na Drinu“. Po komandi građanina Džemala Perovića. Na desno ravnaj s’! Koji je svoju sklonost ka mirnim protestima vrlo plastično elaborirao gostujući na portalu „IH 4C“, kada je objasnio braći Srbima kako je na Rumiju išao samo sa vazdušnom puškom i da, istina, neki njegovi sunarodnici jesu nosili neke zastave, ali on nije. Tako da je prošao kvalifikacije za legitimnog predvodnika i srpskih nacionalista na protestima u Podgorici. Pogotovo zato što je pristao da iz sporazuma izbriše da su nezavisnost Crne Gore, njeno članstvo u NATO i priznanje Kosova neupitne spoljnopolitičke kategorije ove države. Tako su stvoreni uslovi i za zajednički marš Ranka Krivokapića i Andrije Mandića. Biće vrlo zanimljivo gledati, ako se to desi, da Ranko, kao jedan od 39 opozicionih poslanika, večeras na bini, na Trgu nezavisnosti u Podgorici, stavi svoj potpis ispod Andrijinog, nakon što se ovaj vrati iz Beograda, gdje je održao svečanu sjednicu Glavnog odbora Nove srpske demokratije, na kojoj je uručio orden „Marko Daković“ najvećem srpskom pjesniku Matiji Bećkoviću, poznatom po negiranju crnogorske nacije, a u slavu gašenje države Crne Gore i „ujedinjenja sa Srbijom“ 1918. godine. Samo to još nedostaje Krivokapiću da zaokruži svoj vrlo heterogeni politički opus. Onda će biti potpuno spreman da maršira (na Drinu, ili put Beča, kako god) zajedno sa četničkim vojvodom, u skladu sa onim fantazmagoričnim Bregovićevim hitom od prije više decenija, pod nazivom „Svi, marš na ples“, u kojem, pored ostalog, piše: „Marinci pjevaju ruske pjesmice“. Sve je moguće, osim drvene peći, reče jednom jedan mudar alkoholičar jedne zore u jednoj kafani. A i ona je moguća, ali za jednokratnu upotrebu!Jer sagori. PS: Marš!

MARKETING

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

Obavještenje o katastarskom premjeru zemljišta Opštine Bijelo Polje Radimo zajedno, katastar nepokretnosti za uređeniju Crnu Goru! Obilježi svoje! O B A V J E Š T E NJ E O KATASTARSKOM PREMJERU ZEMLJIŠTA OPŠTINA BIJELO POLJE Na osnovu člana 4. stav 1 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (“Sl.list CG”, br. 029/07, 073/10, 032/11, 040/11, 043/15, 037/17, 037/17 i 017/18) Uprava za nekretnine donijela je Srednjoročni program radova na premjeru i izradi katastra nepokretnosti za period 2015-2020 godina. Cilj Uprave za nekretnine je da u narednom periodu, korak po korak, uspostavi katastar nepokretnosti za cijelu teritoriju Crne Gore. Prema Godišnjem planu rada za 2019. godinu, između ostalog, vršiće se obilježavanje i snimanje dijela opštine Bijelo Polje i to u sljedećim katastarskim opštinama: Dobrakovo, Gubavac, Metanjac, Nedakuse, Njegnjevo, Potkrajci, Rasovo, Resnik, Unevina, Voljevac. Obilježavanje i fotosignalisanje granica posjeda vršiće se u periodu od 15.03.2019 - 10.04.2019. godine. POZIVAMO SVE VLASNIKE KOJI IMAJU NEPOKRETNOST U NAVEDENIM KATASTARSKIM OPŠTINAMA DA IZVRŠE OBILJEŽAVANJE SVOJIH NEPOKRETNOSTI DO 10.04.2019. GODINE. Za obilježavanje nepokretnosti vlasnik je u obavezi da izvrši razgraničenje i fotosignalisanje i raščišćavanje okolnog drveća i rastinja kako bi se obezbjedila potrebna vidljivost signala iz aviona. RAZGRANIČENJE: 1. Prije početka snimanja detalja svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše razgraničenje parcela koje koriste i da granice obilježe trajnim graničnim biljegama. 2. Granice katastarskih parcela pod javnim objektima (putevi, željeznice, parkovi itd.) treba da obilježe (razgraničavaju) oni subjekti koji se o njima staraju (javna, državna ili privatna preduzeća). 3. Granične biljege treba postaviti na svim prelomnim tačkama linije parcele. Biljege moraju biti betonske, ili od prirodnog kamena, ili na prirodnoj stijeni ili metalne. FOTOSIGNALISANJE: 1. Prije snimanja detalja aerofotogrametrijskom metodom, saglasno Zakonu i Projeku, svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše fotosignalisanje graničnih tačaka svojih nepokretnosti (zemljišta i infrastrukturnih objekata). 2. Granične biljege (detaljne tačke) fotosignališu se fotosignalima kvadratnog oblika. Najmanja dozvoljena stranica kvadrata fotosignala je 30cm. Fotosignali moraju biti postavljeni čvrsto, u približno hoizontalan položaj i centar fotosignala se mora nalaziti u vertikali detaljne tačke. (centra granične biljege). 3. Fotosignali moraju biti dobro vidljivi iz vazduha, oštrih ivica i kontrasne boje u odnosu na okolinu. OBILJEŽAVANJE SVOJE NEPOKRETNOSTI POTREBNO JE OBAVITI NAJKASNIJE DO 10.04.2019. GODINE. AEROFOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE PODRUČJA PREMJERA ZAVRŠIĆE SE 11.04.2019. GODINE. PREMA ČLANU 36. ZAKONA O DRŽAVOM PREMJERU I KATASTRU NEPOKRETNOSTI AKO IMALAC NE OBILJEŽI VIDNIM I TRAJNIM BILJEGAMA GRANICE ILI OBILJEŽAVANJE NEPRAVILNO IZVRŠI, ORGAN UPRAVE POSTUPIĆE U SKLADU SA ZAKONOM. Informacije na telefon: 020 444 001 Naručilac: 067 615 594 Uprava za nekretnine 067 256 438 Dragan Kovačević direktor

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: PROF. DR VLADIMIR GLIGOROV, EKSPERT BEČKOG INSTITUTA ZA MEĐUNARODNE EKONOMSKE STUDIJE

Opozicija nema mnogo izgleda ako joj je cilj destabilizacija Crne Gore ■

Računam da bi bilo moguće da Evropska unija poveća interes za učlanjenje Crne Gore i Makedonije, jer to pomaže stabilnosti regije, a ne zahtijeva neka naročito velika sredstva

■

Kada je riječ o Crnoj Gori, rusko nezadovoljstvo njenim učlanjenjem u NATO je jasno. Ali dosadašnji ruski napori da u osnovi srpskim strankama smijeni vlast u Crnoj Gori nijesu uspjeli.

■

Protesti nijesu nova pojava i ne očekujem da će ugroziti rejting Crne Gore i priliv stranih direktnih investicija... Uostalom, i opozicija, ako želi da bude uspješna, ne može da otuđi poslovne ljude, domaće ili strane“.

■

„U Crnoj Gori, koliko sam u stanju da vidim, opozicija traži program kojim može da podupre osporavanje legitimnosti vlasti predsjednika države. Ranije je srpska opozicija bila bezuspješna, dok se sada traži građanska alternativa“.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

INTERVJU: PROF. DR VLADIMIR GLIGOROV, EKSPERT BEČK

OpOzicija nema mnOg cilj destabilizacija v ⌦ Vesna Šofranac

vropska unija će nastaviti da ističe demokratizaciju i vladavinu prava kao oblasti u kojima je u Crnoj Gori potreban napredak, ali neposredno posredovanje, kao u slučaju Makedonije, nije na dnevnom redu. Opozicija u Crnoj Gori nema mnogo izgleda da uspije ako joj je cilj destabilizacija vlasti, kaže u intervjuu Vikend novinama poznati evropski ekonomski stručnjak i profesor bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov. Gligorov ocjenjuje da Crna Gora i Makedonija imaju šansu da postanu članice Evropske unije u mandatu nove Evropske komisije, koja će biti izabrana tokom ove godine. Evropska unija se ranije dosta oslanjala na strategiju po kojoj je ključ za evrointegracije preostalog neintegrisanog Balkana napredak u Srbiji. Ukoliko se pristup, poslije makedonske demokratizacije, promijeni sa novom Komisijom, moguće je da će se pridruživanje Crne Gore i Makedonije razdvojiti od Srbije, Bosne i Hercgeovine i Kosova (a onda i Albanije) i da

će se pregovori ubrzati, ocjenjuje Gligorov. Komentarišući političke i ekonomske interese velikih sila na Zapadnom Balkanu, Gligorov naglašava da najveću odgovornost za bezbjednost regije imaju Sjedinjene Američke Države, prije svega preko NATO saveza. Za Rusiju je, kako kaže, osnovni cilj zaustavljanje širenja NATO saveza, a potom da obezbijedi kontrolu nad izvorima energije na Balkanu.

VN: Ko bi imao interesa od destabilizacije regiona? GLIGOROV: Kada je riječ o Balkanu, nema sumnje da se ruski uticaj ne povećava, ali destabilizacija nije trenutno u ruskom interesu. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Kina su u osnovi angažovane na očuvanju stabilnosti regije. VN: A od destabilizacije Crne Gore? GLIGOROV: Kada je riječ o Crnoj Gori, rusko nezadovoljstvo njenim učlanjenjem u NATO je jasno. Ali dosadašnji ruski napori da u osnovi srpskim strankama smijeni vlast u Crnoj Gori nijesu uspjeli. Eventualno međunarodno posredovanje u sukobima vlasti i opozicije

Crna Gora da ulaže u infrastrukturu i znanje

VN: Crna Gora bilježi visoku stopu rasta BDP – 4,9 odsto u prošlog godini, sa takvom tendencijom i u ovoj, tako da je lider u regionu po rastu BDP-a. Kako Vi vidite crnogorsku ekonomiju i koje su Vaše preporuke donosiocima odluka u našoj zemlji? GLIGOROV: Mislim da su neophodna velika ulaganja u insfrastrukturu, fizičku, ali i insti-

tucionalnu. I to u dužem vremenskom periodu. Jer će crnogorska privreda biti uglavnom oslonjena na usluge, i zapravo na izvoz usluga. Uz to, ulaganja u znanje je od velike važnosti kako bi se razvila i relativno specijalizivana industrija i specijalizovane usluge koje uz to idu. Za sve to je potrebna efikasna i tehnokratska administracija i vladavina prava.

obično vrši Evropska unija. Trenutno to nije na dnevnom redu nigdje u regiji, pa ni u Crnoj Gori. Evropska unija će nastaviti da ističe demokratizaciju i vladavinu prava kao oblasti u kojima je u Crnoj Gori potreban napredak, ali neposredno posredovanje, kao u slučaju Makedonije, nije na dnevnom redu. Opozicija u Crnoj Gori nema mnogo izgleda da uspije, ako joj je cilj destabilizacija vlasti. Uspjeh na izborima, uz odgovarajuće uslove za slobodnu i fer konkurenciju, to je već dostižniji cilj.

VN: Protesti su aktuelni i u regionu i u Evropi. Nakon, Tirane i Beograda, izlazak na ulicu imamo i u Podgorici, gdje se traže ostavke državnih zvaničnika, tužilaca, menadžmenta Javnog servisa…? Da li su svi ovi proteste na neki način povezani? GLIGOROV: U svim zemljama koje pominjete, a valja dodati i Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini, riječ je o krizi legitimnosti. Ali, one imaju različite uzroke i vjerovatno domete. U Srbiji je, prije svega, riječ o nedostatku prostora, bilo u politici ili u javnosti, za djelovanje opozicije. Uz to, sva vlast – izvršna, zakonodavna, sudska – je u rukama jednog čovjeka, predsjednika države, koji nije ustavno ovlašćen da ima bilo koju od tih vlasti. Uz to, arogancija i verbalno nasilje nad neistomišljenicima gotovo svakodnevno i preko svih sredstava informisanja koje vlast kontroliše su nepodnošljivi. Što su sve uslovi za razvoj prave krize. U Albaniji je osporavanje legitimnosti vlasti manje-više stalno, od ranih devedesetih prošloga vijeka, i uglavnom iz istih razloga – korupcija – i istim sredstvima – sukobi na ulici i u institucijama. Slično je i na Kosovu.

VN: A u Crnoj Gori? GLIGOROV: U Crnoj Gori, koliko sam u stanju da vidim, opozicija traži program kojim može da podupre osporavanje legitimnosti vlasti predsjednika države. Ranije je srpska opozicija bila neuspješna, dok se sada traži građanska alternativa. To bi moglo da dovede do promjena na sljedećim izborima. U Banjaluci opozicija nema mnogo izgleda, jer legitimnost ne znači ništa, sve dok Srbija i Rusija stoje iza Milorada Dodika. Uopšte govoreći, u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj je riječ o anti-autoritarnim krizama legitimnosti, dok je u Tirani i na Kosovu riječ o dugoročnijem nezadovoljstvu kvalitetom vlasti, ko god da je vrši. VN: Mogu li i aktuelni protesti uticati na rejting Crne

Gore u svijetu, na priliv stranih direktnih investicija, koje čine 10 odsto crnogorskog BDP - a? GLIGOROV: Ne. Nije riječ o novim pojavama, kako ja vidim, ne postoje očekivanja da bi crnogorske vlasti, pa uostalom ni opozicija, htjeli da ugroze privredni napredak. Uostalom, opozicija, ako želi da bude uspješna, ne može da otuđi poslovne ljude, domaće ili strane. Tako da se to ne očekuje. Inače bi se Crna Gora, imajući u vidu strane i javne dugove, suočila sa velikim problemima, čemu bi mogla da teži samo opozicija sa programom „što gore to bolje“, a to, znam i iz dosadašnjeg iskustva, nije popularno u Crnoj Gori. VN: Kakva je pozicija regiona Zapadnog Balkana u odnosu na ekonomske i politič-

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

KOG INSTITUTA ZA MEĐUNARODNE EKONOMSKE STUDIJE

gO izgleda akO jOj je vlasti u crnOj gOri Neće biti Nove krize, ali hoće recesije

VN: Sve češće čujemo upozorenja da nam nova globalna finansijska kriza kuca na vrata. Vi ste, međutim, nedavno saopštili jednu umirujuću ocjenu – da se radi o mogućim recesionim kretanjima, a ne o krizi, svakako ne sličnoj onoj iz 2008. godine…Da li ste i dalje istog mišljenja? GLIGOROV: Da. U krizi 2008. godine je bilo potrebno spašavati finansijski sistem, banke prije svega. I to njihovu solventnost, a ne tek likvidnost. Tada se Evropska centralna banka (ECB) nije snašla, jer su joj ovlašćenja

ke interese velikih sila? Koji su najvažniji politički interesi “velikih igrača” na Zapadnom Balkanu? GLIGOROV: Pa, to je prilično jasno. SAD imaju odgovornosti za bezbjednost regije, prije svega preko NATO saveza. Neposredno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, a onda posredno i u Srbiji, koja je zvanično neutralna. Tako da su za Sjedinjene Američke Države stabilnost i eventualno širenje NATO saveza najvažniji ciljevi.

VN: A za Rusiju? GLIGOROV: Za Rusiju je osnovni cilj zaustavljanje širenja NATO saveza, a potom uticaj u zemljama, kao što je Srbija, kroz koje bi trebalo da prolazi gasovod. Ruski je interes da obezbijedi kontrolu nad izvorima energije na Balkanu, jer je to važno geoekonomski vjerovatno više nego geopolitički. VN: Što je interes Kine u regionu?

GLIGOROV: Kina ima uglavnom komercijalne interese, prije svega kako bi imala bolji pristup evropskom tržištu i veći uticaj na njega. Tako da je Kina zainteresovana za stabilnost Balkana, što je neminovno dovodi u relativno tijesne veze sa onima koji su na vlasti. VN: Gdje je tu Evropska unija? GLIGOROV: Evropska unija je ponajviše angažovana na stabilnosti, prije svega u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a zbog obje te zemlje i u Srbiji. Računam da bi bilo moguće i da se poveća interes za učlanjenje Crne Gore i Makedonije, jer to pomaže stabilnosti regije, a ne za-

bila sporna. Sada je situacija promijenjena, jer su sve centralne banke spremne da ne dozvole da dođe do bilo kakvih sistemskih problema sa likvidnošću finansijskog sistema, a ECB sada ima nadležnosti i kada je riječ o nesolventnim bankama. Tako da su mali izgledi da će doći do finansijske krize. Uz to, promijenjen je i odnos prema fiskalnoj politici, mada to u zoni eura još uvijek ide sporo. Ali, računam, ako Njemačka uđe u recesiju, što je vjerovatno, vlasti će se osloniti i na fiskalne inhtijeva neka naročito velika sredstva. Evropska unija je sve više zabrinuta za uticaj Rusije i Kine koje ne poštuju pravila jedinstvenog tržišta, a za EU je jedinstveno tržište ključno. Usljed toga i inicijative kao što je Berlinski proces, ali on pretpostavlja regionalnu saradnju, koja slabi, a ne jača. EU će se, stoga, posvetiti stabilnosti i poštovanju obaveza po sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju, posebno gdje se krše, recimo, pravila o konkurenciji. Konačno, Turska ima interes da očuva uticaj, iz komercijalnih, ali i unutrašnjih razloga, usljed čega takođe teži da podržava stabilnost tamo gdje se njen glas najviše čuje. Uopšteno govoreći, stabilnost

PitaNje graNica je izazov za srPske Političare

VN: Negdje ranije ste kazali da je prvo načelo u mirnom razrješenju međunarodnih sukoba - ne dirati granice. Da li će to načelo opstati na Zapadnom Balkanu? Šta ako ne opstane? GLIGOROV: To je, uglavnom,

izazov za srpske političare. Kao i za političare i eksperte izvan Balkana koji misle da je tu moguće crtati granice sa ambicioznim i beskrupuloznim političarima. Vidjeli smo kako je to bilo sa Miloševićem i Tuđma-

nom, pa sa Ćosićem, Karadžićem i Mladićem. Njihovi crnogorski saveznici su se opekli i naučili da u teritorije ne bi trebalo dirati. Vidjećemo kojom brzinom uči sadašnja generacija srpskih političara. U svijetu

nacionalisti mogu i da ne uče, jer njih to ne mora mnogo da košta, a možda donese neki poen kod kuće. Mislim da je makedonsko-grčki slučaj, međutim, bio veoma poučan, ko želi da uči, naravno.

strumente, između ostalog i zato što su značajno pogoršani uslovi u kojima se odvija svjetska trgovina, a izvoz je od najvećeg značaja za Njemačku. Tako da bi trebalo očekivati pojačane napore da se održi trgovina sa, posebno, Kinom, a i da se povećaju javna ulaganja u EU, to jest prije svega u zoni eura. Ali, poslovne cikluse nije moguće ukloniti iz privrede, tako da je recesija u nekom času neizbježna. Sada izgleda da je taj čas. Dosta će zavisiti i od SAD, gdje stvari nijesu sasvim jasne. je gotovo svima važna, nezavisno od inače sukobljenih interesa, geopolitičkih i geostrateških. VN: Kakve su Vaše prognoze daljeg širenja EU. Šta da očekuje Crna Gora koja je u procesu pregovaranja najdalje odmakla? GLIGOROV: Evropska unija se ranije dosta oslanjala na strategiju po kojoj je ključ za evrointegracije preostalog neintegrisanog Balkana napredak u Srbiji. Ukoliko se pristup, poslije makedonske demokratizacije, promijeni sa novom Komisijom, moguće je da će se pridruživanje Crne Gore i Makedonije razdvojiti od Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova (a onda i Albanije) i da će se pregovori ubrzati. To podrazumijeva značajno političko i pravno prilagođavanje u Crnoj Gori. Tako da bi te dvije zemlje mogle da se učlane u EU za mandata sljedeće Evropske komisije. Uslovi su poznati i neće se mijenjati. Obje zemlje svakako doprinose stabilnosti regije, tako da ostaje da se razvijaju demokratija i vladavina prava.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

POSJETA GENERALNOG SEKRETARA OEBS A

Greminger u Crnoj Gori

Generalni sekretar OEBSa Tomas Greminger posjetiće Crnu Goru u ponedjeljak i utorak, saopšteno je iz Misije OEBS-a u Podgorici i najavljeno da će razgovarati sa crnogorskim zvaničnicima, opozicionim liderima i predstavnicima nevladinog sektora. Greminger će se sastati sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, predsjednikom parlamenta Ivanom Brajovićem, premijerom Duškom Markovićem, potpredsjednikom Vlade Zoranom Pažinom, ministrima i kulture i sporta Aleksandrom Bogdanovićem i

Nikolom Janovićem i državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Zoranom Jankovićem. “Greminger će se susresti i sa liderima opozicionih partija i predstavnicima nevladionog sektora”, kaže se u saopštenju. Generalni sekretar će održati sastanak i sa predstavnicima medija, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Agencije za elektronske medije i Sindikata medija Crne Gore kako bi razgovarali i razmijenili informacije o slobodi medija, slobodi izražavanja i stanju medijskog razvoja u državi. R.P.

DA LI SU DEMOKRATE PREVARILE BIRAČE IL Greminger

SAVJET MLADIH DPS BUDVA

Obećanja Demokrata djeluju tragikomično Za dvije godine od kako su na vlasti, obećanja Demokrata o depolitizaciji i racionalizaciji rukovodećih mjesta, kao i kompletne lokalne samouprave, zaista djeluju tragikomično, tvrde u Savjetu mladih DPS Budva. Kako navode, da je krilatica Demokrata “Pobjede, a ne podjele”, samo mrtvo slovo na papiru, odavno je poznato svima. “Naravno da odustajanje od predizbornog slogana dovodi do gubitka podrške građana, samim tim i do problema u redovima ‘Demagoga’ jer prava krilatica Demokrata jeste ‘PODJELE’. Osim što je partijska pripadnost glavna vrijednost i ključni argument u zapošljavanju, a takođe i u otpuštanju politički nepodobnih, sve što ide kontra te vrijednosti, Demokrate u Budvi shvataju vrlo lično, pa makar se radilo o njihovim koalicionim partnerima”, smatraju u lokalnom odboru DPS-a. Oni poručuju da princip

partijskog zapošljavanja i kadriranja mora biti isti za sve, bez obzira na kvalitet. “Tome u posljednje vrijeme govori i njihov ‘bojkot’ novog predsjednika opštine, koji je uvidio da su njihova kadrovska rješenja tanka za vođenje grada kakav je Budva i pokušao da stavi kvalitet ispred partijske knjižice, a upravo to Demokrate ne praštaju. Međutim, moramo razumjeti njihove frustracije, jer za nešto duže od dvije godine nijesu uspjeli da naprave ozbiljan mladi kadar, pa čak ni sa svojim zvijezdama iz okolnih gradova, koje su zdušno uhljebili u Budvi, nijesu imali previše sreće. Kada na sve ovo dodamo, previranja za vlast unutar opštinskog odbora ‘Demagoga’, postaje jasno da ovim neukusnim političkim performansima uzaludno pokušavaju da održe politički puls, mada im to teško polazi za rukom”, zaključuju u Savjetu mladih DPS Budva. R.P.

Nisu htjeli ni po cije DPS, a sad bi u vla

porazum o budućnosti, kako organizatori protesta i opozicija nazivaju dogovor oko kojeg su danima pregovarali a kojeg još uvijek kriju od očiju javnosti, podrazumijeva vladu u kojoj bi izbor ministara bio po paritetnoj osnovi – po jedna trećina iz stranaka vladajuće većine, iz opozicije i iz redova nestranačkih ličnosti.

Na ovaj sporazum saglasnost su dali iz Demokratske Crne Gore, iako su do nedavno isticali da sa Demokratskom partijom socijalista neće “ni po cijenu života”. Koliko njihova riječ vrijedi pokazuje činjenica da su upravo oni prvi, bez bilo kakvog protivljenja, pristali na ovakav tekst, uprkos tome što su govorili da bi “onaj politički subjekt ili pojedinac koji na osnovu opozicione retorike osvoji mandate, a nakon izbora, u bilo kojoj varijanti, uđe u vladu sa DPS-om, bi najveći izdajnik u istoriji Crne Gore”. “Demokrate su se na najvišem organu stranke obaveza-

le, u pisanoj formi, da neće ni na lokalnom, ni na državnom nivou, niti sa Milovim, Duškovim ili bilo čijim DPS-om činiti Vladu ili skupštinsku većinu, ne samo sada, nego nikada”, govorili su u ovoj partiji prije posljednjih parlamentarnih izbora. Tada su čak određene medije koji su pisali o toj mogućnosti napadali da njihovi navodi predstavljaju “monstruoznu podmetačinu, skuvanu u kuhinjama šefa nad šefovima organizovanih kriminalnih grupa u Crnoj Gori.” Ispostavilo se, međutim, da su jedini “kuvari” upravo u partiji Demokrata, koja nijednim gestom nije ustala protiv mogućnosti da formiraju vladu sa “predstavnicima vladajuće ve-

UPRKOS SNAZI NA RIJEČIMA I PREDIZBORNIM ZAKLINJANJIMA, STVARNOST JE DEMANTOVALA DEMOKRATE – DANAS PRISTAJU I NA VLADU SA DPS-OM, I TO BESPOGOVORNO

ćine”, dakle sa DPS-om. I njihov predsjednik Aleksa Bečić nije štedio riječi za one koji bi sarađivali, po bilo kom osnovu, sa vladajućom partijom. U pokušaju da opozicionim kolegama oduzme što više birača, Bečić je govorio: “nikada ova partija neće otići sa DPS-om, sa kriminalcima i njihovim pomagačima. Onog ko izda opoziciju i opozicionog birača, gledaću ga istim očima kao što gledam tajkune i mešetare po Crnoj Gori”. Uprkos snazi na riječima i predizbornim zaklinjanjima, stvarnost ih je demantovala – danas pristaju i na Vladu sa DPS-om, i to bespogovorno. Kada su protesti u pitanju, a opozicija smatra da će ih oni dovesti do tehničke vlade, u Demokratskoj partiji socijalista tvrde da su Demokrate izmanipulisane, a organizatori protesta su isturili građane, i one što glume građane, u “prve borbene redove” da budu posljednja linija odbrane lidera DF u susret presudi za učešće u pripremi terorističkog napada na institucije Crne Gore, 2016. godine.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

Sa protesta Demokrata, Demosa i Crnogorske u Pljevljima

“Za uzvrat, ma šta očekivali, od Demokratskog fronta će dobiti njihovu političku agendu, koju su ovi branili na šatorskim protestima 2015. Organizacija autobuskog prevoza se podrazumijeva”, kažu iz DPS-a. Oni ističu da formalni organizatori protesta, istureni i skriveni, i predstavnici političkih partija, pokušavaju da nađu najmanji opšteprihvatljivi imenilac njihovog zajedničkog dejstva.

“Njegova suština se krije od javnosti do sjutra, valjda da bi to bio mamac za omasovljenje protesta. Ali i bez otkrivanja, nakon više dana neformalnih dogovora i višesatnih pregovora, jasno je da su došli do teze oko koje se svi slažu, i koja jedina nikad nije bila sporna: da svako od subjekta koji sjedi na tom skupu treba direktno ili indirektno da postane vlast. Naravno, bez izbora”, kazali su iz DPS-a. R.P.

Izmanipulisane Demokrate Demokratska partija socijalista smatra da su protesti sada u funkciji samo jednog političkog saveza. “Kalkulantskim potezima organizatora protesta i niza drugih pretendenata na vlast - od medijskih i odbjeglog tajkuna, bivših liberala, preko izmanipulisanih Demokrata, neutemeljene ambicije SDP, četničkih vojvoda, do raznih mikro partija i opozicione podrške iz NVO sektora, građanski i opozicioni aktivizam se sveo, svjesno ili nesvjesno, na odbranu interesa jedne političke grupacije čije je politič-

ko djelovanje suprotnost svemu što su građanske vrijednosti. Isti ovi akteri, šta god je imalo prefiks “građanski”, uspjeli su vremenon da kompromituju i unište, od građanske opozicije do građanskog, odnosno nestranačkog, predsjedničkog kandidata. Na red su došli i takozvani “građanski protesti”. Sve će poslije sjutrašnjeg objelodanjivanja njihovog tzv. dogovora biti jasnije. I nekim politički naivnim akterima ovog procesa, a većinskoj crnogorskoj javnosti sve je jasno od početka”, kažu u DPS-u.

ODLUKA DONIJETA JEDNOGLASNO, BEZ ODRŽAVANJA SJEDNICE

Vlada porodici Tomkić pomaže sa 12.000 eura

LI SU ZABORAVILE OBEĆANJA

enu života sa adu sa njima

AKTUELNO

Ministri Nuhodžić i Vučinović posjetili Tomkića Vlada će porodici Igora Tomkića iz Berana uplatiti 12.000 eura za sanaciju ukupne štete nastale paljenjem njegovog objekta. Kako je saopšteno iz Vlade, odluka o uplati hitne novčane pomoći porodici Tomkić donijeta je jednoglasno, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti članova Vlade. Tomkiću, koji je prošle sedmice pretučen, prije dvije noći je zapaljena prodavnica. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i ministarka bez portfelja Marija Vučinović posjetili su juče Tomkića i prenijeli mu punu podršku Vlade i dogovorili hitnu materijalnu pomoć za obnovu objekta koji mu je zapaljen. “Atmosferi koja je dovela do ovog slučaja u Beranama doprinijeli su određeni pojedinci sa retrogradnim idejama i nacionalističkim porivima, što je retrogradno i opasno, a što država Crna Gora neće dozvoliti”, poručio je Nuhodžić. Nuhodžić je kazao da su on i Vučinović su posjetili Tomkića kako bi ohrabrili njegovu porodicu i prenijeli im poruku da je Crna Gora njihova država koja će ih zaštititi. “Napad na porodicu Tomkić je napad na Crnu Goru, multietničku i miltivjersku, a te vrijednosti su najveće bogatstvo Crne Gore po čemu je prepoznatljiva u regionu i šire”, rekao je Nuhodžić. Prema njegovim riječima, državne institucije će učiniti

Vuksanović: Prst u oko Crnoj Gori Funkcioner Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović kazao je da je napad na Beranca Igora Tomkića i njegovu imovinu atak na državu i njene multikulturalne, multikonfesionalne i multinacionalne vrijednosti. Vuksanović je na konferenciji za medije rekao da je taj akt, “prst u oko Crnoj Gori”. On je apelovao na sve institucije Crne Gore da stanu u odbranu ne samo Tomkića, nego i svih dobronamjernih ljudi. Kako je rekao, Tomkić je brutalno prebijen prije 11 dana, a prije dva dana mu je zapaljena imovina, “i ne možemo da se ne pitamo šta je naredno”. “Učinićemo sve da to paljenje prodavnice bude posljednja epizoda u toj agresiji, kukavičkoj i podmukloj. HGI postoji zbog ljudi kakav je Tomkić. On je danas na braniku multinacionalne i multikonfesionalne Crne Gore i ne smije biti usamljen u toj borbi”, poručio je Vuksanović. On je kazao da ga raduje brza intervencija policije nakon prebijanja Tomkića. “Očekujemo da budu privedeni pravdi oni koji su čekali dva sata iza ponoći da bi ispoljili svoju hrabrost i zapalili njegovu imovinu”, poručio je Vuksanović.

sve da otkriju počinioce i nalogodavce tog gnusnog i kukavičkog čina, da ih privedu pravdi i da budu najoštrije sankcionisani. Nuhodžić je rekao da će biti utvrđena i odgovornost za eventualne propuste u zaštiti porodice Tomkić. “Crna Gora je na takve izazove znala da odgovori i kada je bila slabija. Crna Gora je jaka i biće dovoljno jaka da odgovori na ovaj čin. U Crnoj Gori niko nije i neće moći da svoje ciljeve ostvaruje nasiljem i vandalizmom”, jasan je Nuhodžić. Vučinović je rekla da je posjetila porodicu Tomkić i kao članica Vlade, ali i kao sunarodnica te porodice. “Apelujem ne samo na institucije državne, nego i na lokalne institucije, na lokalnu upravu i na kompletno društvo”, kazala je ona, dodajući da je Vlada odlučila da se urgentno novčano pomogne porodici Tomkić, kako bi se sanirala materijalna šteta, a porodica Tomkić vratila svakodnevnom životu. Tomkić je rekao da ga posjeta dvoje ministara ohrabruje i daje mu nadu da će uspjeti da se izbori sa problemima u kojima se našao i da će nastaviti da normalno živi. Napad na Igora Tomkića i njegovu porodicu juče su osudili Liberalna partija, Demokrate, Socijalistička narodna partija, Socijaldemokrate, Demos, Crnogorska, koalicija Albanci odlučno, Cedem... A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

BOŠKOVIĆ NA MINISTARSKOM SASTANKU UN

Razmotriti nove modalitete upravljanja konfliktima

Ujedinjene nacije (UN) treba da razmotre nove modalitete izgradnje povjerenja i upravljanja konfliktima, imajući u vidu velike izazove sa kojima se suočava međunarodna zajednica, zaključeno je na sastanku ministara odbrane UN. Sastanku na temu mirovnih operacija, koji je okupio 112 visokih predstavnika država članica UN, prisustvovao je i crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković.

Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, sastanak je održan u cilju jačanja kapaciteta mirovnih operacija pod vođstvom UN-a i postizanja najboljih rezultata. Saopšteno je da UN sprovode 14 mirovnih operacija i misija širom svijeta, pružajući neprocjenjivu podršku međunarodnom miru i bezbjednosti. Na sastanku je konstatovano da cilj mirovnih misija treba da bude dugoroč-

Bošković i Keho no održivo mirno rješenje, u skladu sa mandatom misije i pravilima međunarodnog prava. “Konstatovano je da su izazovi sve brojniji i ne poznaju granice, i da ih države same i izolovano ne mogu tretirati, tako da UN predstavljaju nezamjenjivu platformu u pronalaženju zajedničkog rješenja”, navodi se u saopštenju. Kako se dodaje, Crna Gora pažljivo prati razvoj situacije u pojedinim konflik-

tnim područjima i čvrsto je opredijeljena da, shodno mogućnostima, nastavi da doprinosi očuvanju i unapređenju međunarodnog mira i bezbjednosti. “Takođe, naša zemlja je spremna da proširi učešće u mirovnim misijama UN. Vojska Crne Gore učestvuje u misiji Ujedinjenih nacija za referendum u Zapadnoj Sahari (MINURSO), od 2016. godine“, navodi se u saopštenju. Bošković je juče imao od-

vojeni susret sa ministrom odbrane Irske, Paulom Kehoem, kojeg je upoznao sa najvažnijim aktivnostima Crne Gore u reformi sistema odbrane. “Takođe, razgovaralo se i o regionalnoj saradnji, učešću pripadnika VCG u mirovnim misijama i operacijama, kao i bezbjednosnim izazovima i prijetnjama današnjice, koji ugrožavaju vrijednosti savremenih društava”, zaključuje se u saopštenju. R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

AKtuelno

lider nsd andrija mandić matiji bećkoviću uručio orden marka dakovića

Glavni odbor u beoGradu, a protestuju u podGorici

Nova Srpska demokratija u programu i svakodnevnom djelovanju oslanja se na srpsku tradiciju, kulturu, umjetnost i nauku, i zbog toga je ta partija u Crnoj Gori ozloglašena i progonjena, kazao je njen lider Andrija Mandić. Nova je, povodom stote godišnjice ujedinjenja Crne Gore i Srbije, ustanovila nagradu, orden Marka Dakovića, a na svečanoj sjednici Glavnog odbora te partije u Beogradu to priznanje je juče uručeno akademiku Matiji Bećkoviću. Mandić je kazao da je Nova najviše ozloglašena jer pokazuje da ta tradicija u Crnoj Gori nije zaboravljena, da je živa i životvorna, da i danas punom snagom inspiriše nove generacije. Prema riječima Mandića, svečano okupljanje Glavnog odbora Nove u Beogradu istinski je praznik te partije, za sve njihove članove i simpatizere. Mandić je rekao da “o današnjim crnogorskim okolnostima najbolje govori činjenica da se Novoj kao najteži prigovor pripisuje da su još odani srpskoj tradiciji”. Prema njegovim riječima, Glavni odbor Nove jednoglasno je odlučio da prvi dobitnik ordena bude Bećković. “Glas Bećkovića već decenijama odjekuje Crnom Gorom, i svi ga razumiju, čitav narod”, rekao je Mandić. Kako je dodao, svi nepogrešivo osjećaju ljepotu, tragiku, ironiju i neponovljivi humor

Mandić uručuje orden Bećkoviću

Ko je bio Marko Daković

Bećković: Samo Sam doSjetkom mogao da Se dovučem do Crne gore

Akademik Matija Bećković je zahvalio na ordenu i kazao da predstavlja posebnu čast za njega. ‘’Ni ovakvog skupa, ni ovakve svečanosti, ni ovakvog mog događaja nije bilo do danas. Hvala svima koji su smogli snage da dođu u Beograd, a znaju da se moraju vratiti u Crnu Goru. Manje vas je tamo

nego ovamo. Ne znam ko me je više uvažio ili braća koja su me prognala ili ova koja su me odlikovala. Ja se u Crnoj Gori nijesam rodio, niti sam ikada bio dobrodošao. Svi znamo da bi nekom dosjetkom mogao da se dovučem i dopužem do Crne Gore. Koliko god su me istjerivali iz njihove Crne Gore, nisu mogli iz moje. Pra-

Bećkovićeve pjesničke riječi i pamte njegove besjede, a to je neoborivi dokaz da je srpski jezik i danas njihova riznica i moćno oružje. Mandić je kazao da nemaju pravo da se odreknu naj-

boljih predaka, “ljudi po kojima je srpski narod prepoznatljiv i uvažen među drugim narodima”. Kako je naveo, na ovaj način žele da pošalju poruku “odnarođenom” crnogorskom reži-

štao sam teže uvrede, pa ću i ovu. Srbi u Crnoj Gori okajavaju svoju narodnost i jezik, a svoj krst najviše okajava Srpska pravoslavna crkva. Oni koji nisu Srbi ne libe se da poništavaju odluke svog naroda i svoje istorije. Namnožili su se oni koji Srbe ne vole, ali vole lokacije u Beogradu’’, kazao je Bećković. mu da neće uspjeti u svom naumu da uspostavi vještačke barijere među Srbima. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije istakao je da je Matija Bećković bio i ostao Rovčanin, po korijenu, jeziku

Marko Daković je bio jedan od osnivača udruženja crnogorskih studenata na Univerzitetu u Beogradu. Bio je prvi predsjednik Kluba crnogorske univerzitetske omladine koje je kritički bilo nastrojeno prema režimu kralja Nikole. Daković je bio poslanik “Velike narodne skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori” čijim je sudbonosnim odlukama 1918. godine Crna Gora nestala sa mape nezavisnih država Evrope i prisajedinjena Srbiji. Bio je i član Izvršnog odbora Skupštine, koji je bio zadužen za sprovođenje njenih odluka. Među zagovornicima prisajedinjenja Daković je slovio za čovjeka koji je dao “ogroman doprinos” i realizaciji te ideje, kao i detronizaciji kralja Nikole i njegove porodice. Dakovića, koji je bio osuđen na smrt u “bombaškoj aferi”, pomilovao je upravo kralj Nikola 1913. godine. i po pamćenju. ‘’Njegova sudbina je satkana u njegovom biću, njegovom životu. Matija nosi u sebi onaj apostolski i jevenđelski duh Svetog Save, cara Lazara i Vasilija Ostroškog. To su likovi koje on osvetljava i koji njega osvetljavaju, u svojim pričama’’, kazao je mitropolit Amfilohije. R.P.

andrija nikolić razgovarao sa ambasadorom poljske u crnoj gori arturom dmohovskim

Od rezultata izbora za EP zavisi očuvanje evropskog jedinstva Za očekivati je da rezultati izbora za Evropski parlament i nova upravljačka struktura u Briselu idu u prilog očuvanju evropskog jedinstva i nastavku politike proširenja na zemlje Zapadnog Balkana, u prvom redu Crne Gore, zajednička je ocjena sa sastanka predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrije Nikolića i ambasadora Poljske u Crnoj Gori, Artura Dmohovskog. Poljska će, prema riječi-

ma Dmohovskog, nastaviti da daje punu podršku integraciji Crne Gore u EU, uz ocjenu da naša država stabilno napreduje u tom procesu. Nikolić je zahvalio ambasadoru Dmohovskom na razumijevanju političkih i bezbjednosnih prilika u regionu, uz poziv za uspostavljanje direktnih kontakata između odbora za vanjske poslove dva parlamenta. “Sagovornici su se saglasili da bi to bila dobra prilika za intenziviranje parla-

mentarne diplomatije i razmjenu korisnih iskustava u borbi protiv dezinformacija, a sve u cilju snaženja politike stabilnosti i ekonomske saradnje dvije prijateljske države”, saopšteno je iz Skupštine. Nikolić i Dmohovski su razmijenili mišljenja o aktuelnom društveno-političkom trenutku u Crnoj Gori, konstatujući da su mirni građanski protesti tekovina demokratskih društava, ali da je političkom dijalogu mjesto u institucijama sistema. R.P.

Nikolić i Dmohovski

AKtuelno

U ponedjeljak će se znati ishod

Istekao rok za dokapitalizaciju Atlas banke Rok za dostavljanje ponuda za dokapitalizaciju Atlas banke, prodajom akcija ukupne vrijednosti 22 miliona eura, istekao je juče. Privremena uprava će se, kako je nezvanično rečeno Vikend novinama, ovim povodom oglasiti u ponedjeljak kada će biti poznato da li je i ko dostavio ponudu za kupovinu akcija banke odbjeglog biznismena Duška Kneževića. U slučaju neuspjele dokapitalizacije, kako je ranije rečeno našem listu, privremena uprava prvo će sačekati potvrdu Komisije za hartije od vrijednosti, a tek onda odlučiti o daljim koracima. Privremena upravnica Tanja Terić, koju je imenovala CBCG, pozvala je 16. janu-

ara postojeće akcionare da dokapitalizuju ovu banku sa 22.000.080 eura na osnovu prava preče kupovine 88.710 običnih akcija pojedinačne nominalne vrijednosti od 248 eura. Nakon što se niko od njih tokom 35 dana nije prijavio niti otkupio dionice, 7. marta je ozvaničena njihova otvorena prodaja. Najveći udio u vlasničkoj strukturi Atlas banke trenutno ima Atlas Capital Holding limited sa sjedištem na Kipru i 48,74 odsto akcija, a od kompanija iz Atlas grupe Duška Kneževića registrovani su i Atlas Invest sa 9,78 odsto, Invest banka Montenegro sa 6,41 odsto i Otvoreni investicioni fond Atlas Mont 1,97 odsto. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

Saobraćaj prilika za saradnju

Privremena uprava će se, kako je nezvanično rečeno Vikend novinama, ovim povodom oglasiti u ponedjeljak kada će biti poznato da li je i ko dostavio ponudu za kupovinu akcija banke odbjeglog biznismena Duška Kneževića.

poČele pRipReMe za obnovU elektRoeneRGetske MReŽe

CEDIS ulažE 22,4 mIlIona

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) počeo je pripremne radove za revitalizaciju srednjenaponske i niskonaponske elektroenergetske mreže u koju će, tokom naredne dvije godine, uložiti 22,4 miliona eura, saopšteno je iz kompanije. Pripreme za taj projekat, kako su kazali, podrazumijevaju zamjenu dotrajalnih djelova dalekovoda, trafostanica i ugradnju novih elemenata mreže u ruralnim područjima. “Za prvu godinu izvođenja radova opredijeljeno je oko 12,4 miliona eura za rekonstrukciju dalekovoda Slap Zete u Danilovgradu, Krute u Ulcinju, Grahovo u Nikšiću, Bijela u Šavniku, Tomaševo i Gubavač u Bijelom Polju i Dolac u Beranama”, naveli su u CEDIS-u i dodali da su početkom marta počeli inspekcije na dalekovodu Slap Zete, jednom od najstarijih dalekovoda u Crnoj Gori. Glavni inženjer za nadzemne vodove u Službi održa-

Sa sastanka

Atlas banka

Razvojni projekti u saobraćaju prilika su za saradnju sa njemačkim privrednicima, ocijenjeno je na sastanku ministar saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića sa predstavnicima delegacije Udruženja biznisa Istočne Njemačke. Nurković je upoznao članove delegacije sa projektima koje Crna Gora trenutno realizuje, a posebno je istakao gradnju auto-puta Bar-Boljare. Sagovornici su se osvrnuli i na temu kineskih investicija na Balkanu, ali i Evropi i mogućnosti evropskih kompanija da se uključe u realizaciju narednih dionica auto-puta. Nurković je kazao da se radi na stvaranju pretpostavki za početak aktivnosti na narednoj dionici. R.E.

Zarade su u odnosu na januar veće 0.2 odsto

zabiljeŽen neznatan Rast pRiManja

ProSjEčna zaraDa u fEbruaru 514 Eura Šaranović vanja Regiona 2 Ranko Šaranović, koji je predvodio ekipu na terenu, rekao je da je taj projekat izuzetno značajan, jer će se revitalizovati mreža građena 60-tih godina prošlog vijeka. “Na dalekovodu Slap mijenjaju se stubovi, izolatori i užad. Umjesto bakarnog

užeta ugradiće se novo aluminijsko uže, a rekonstruisaće se i stubne trafostanice, niskonaponski ormari i rastavni osigurači, što će znatno podići pouzdanost i kvalitet napajanja električnom energijom pripadajućih korisnika”, rekao je Šaranović. D.J.

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u februaru je iznosila 514 eura, što je 0,2 odsto više u odnosu na januar, pokazuju podaci Monstata. U odnosu na isti mjesec prošle godine prosječna neto zarada u februaru je porasla 0,6 odsto, dok je prosječna bruto zarada bila 772 eura. “Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u februaru u odnosu na januar porasle 0,4 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu pale 0,2 odsto”, ka-

zali su iz Monstata. Zarade su u odnosu na januar porasle u sektorima poslovanja sa nekretninama 6,4 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 5,4 odsto, umjetnost, zabava i rekreacija i stručne, naučne i tehničke djelatnosti 5,3 odsto, građevinarstvo 2,8 odsto, obrazovanje i usluge smještaja i ishrane po 1,9 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1,2 odsto, saobraćaj i skladištenje 0,9 odsto i informisanje i komunikacije 0,3 odsto. R.E.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

BELEN IZABRAO STRATEŠKO

NorvežaNi u u crNogor Počinju pregovore o prodaji berzu stru Instituta “Simo Milošević” Sa sjednice Savjeta

SAVJET ZA PRIVATIZACIJU I KAPITALNE PROJEKTE ODLUČIO

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte ovlastio je Tendersku komisiju da počne pregovore o zaključenju ugovora sa crnogorsko-češkim konzorcijumom Vile Oliva i Philibert o prodaji 56,48 odsto akcija Instituta “Simo Milošević”, saopšteno je nakon jučerašnje sjednice. Konzorcijum, u kojem je crnogorski biznismen Žarko Rakčević, ponudio je deset miliona eura za kupovinu većinskog paketa akcija hercegnovskog preduzeća. “Investicioni program iznosi 27,94 miliona eura i predviđen je za rekonstrukciju i modernizaciju objekata, unapređenje usluga i dalji razvoj turističkih i medicinskih kadrova. Tenderom je predviđeno i da u ugovor bude inkorporirana izjava ponuđača o bezuslovnom prihvatanju poštovanja uslova postojećih kolek-

Konzorcijum, u Kojem je crnogorsKi biznismen ŽarKo raKčević, ponudio je deset miliona eura za Kupovinu većinsKog paKeta aKcija hercegnovsKog preduzeća tivnih ugovora, kao i izjavu da neće zatražiti njihovu izmjenu u periodu od najmanje tri godine od dana zatvaranja transakcije”, saopšteno je nakon sjednice Savjeta kojom je predsjedavao premijer Duško Marković. Vlasnici kapitala koji se prodaje su Vlada, Investiciono-razvojni fond, Fond za zdravstveno osiguranje i Zavod za zapošljavanje. Savjet je predložio Vladi da usvoji i informaciju o potrebi zaključenja aneksa ugovora o dugoročnom zakupu lokaliteta planinskog

centra Kolašin 1600 i odluku o izmjeni odluke o davanju u dugoročni zakup zemljišta za izgradnju baznog naselja planinskog centra. Razmotrena je i informacija o ispunjenosti uslova za vraćanje treće bankarske garancije kompaniji Global Ports Holding, kupcu akcija barske firme Kontejnerski terminal i generalni tereti. Vladi je predloženo i da usvoji izvještaj o kontroli izvedenih radova i uloženih investicija u Portonovi-Kumbor, Herceg Novi, u kojem je konstatovano da je kompanija Azmont u protekle dvije godine investirala 146 miliona eura od predviđenih 329,8 miliona. Savjet je donio i mišljenja po zahtjevima Uniproma i Jadran Perasta za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine i upoznao se sa obavezama prema Vektri Boki. D.J.

POSLOVANJE KOMPANIJE U PROŠLOJ GODINI

Profit rudnika uglja 6,58 miliona eura

Neto profit Rudnika uglja na kraju prošle godine iznosio je 6,58 miliona eura, što je 3,7 odsto više nego u 2017, pokazuju podaci iz izvještaja o poslovanju pljevaljske kompanije. Poslovni prihodi Rudnika iznosili au 43,22 miliona eura i bili su 4,4 odsto veći nego na kraju 2017, dok su rashodi blago smanjeni na 34,56 miliona. Troškovi zarada, naknada i ostali lični

rashodi dostigli su 14,7 miliona eura, materijala 9,97 miliona, a amortizacije i rezervisanja 4,47 miliona. Ukupna aktiva Rudnika uglja vrijedila je 74,8 miliona eura, a akumulirani gubitak iznosi 1,65 miliona. Odložene poreske obaveze kompanije su 1,11 miliona, dok je neraspoređena dobit 6,58 miliona eura. Vlasnik Rudnika uglja je Elektroprivreda. R.E.

⌦ Danica Janković

rnogorska Berza električne energije (BELEN) izabrala je za strateškog partnera norvešku kompaniju Nord Pool, jednog od lidera među evropskim tržištima električne energije, a namjera je i širenje saradnje uključivanjem Norvežana u vlasničku strukturu BELEN-a, saopšteno je Vikend novinama u crnogorskom preduzeću. Izbor strateškog partnera bio je preduslov za početak trgovanja na nacionalnoj berzi struje, koje se očekuje početkom iduće godine. Nord Pool izabran je za partnera međunarodnim tenderom. “Planirano je da novo crnogorsko dan-unaprijed tržište električne energije krene sa radom početkom 2020. godine. BELEN i Nord Pool, koji je izabran nakon otvorenog tendera, obavezali su se na razvoj transparentnog i efikasnog tržišta električne energije, omogućujući Crnoj Gori da se poveže sa susjednim zemljama u skladu sa standardima Evropskog internog tržišta električne

energije (IEM)”, kazali su u BELEN-u. Saradnja, kako su naveli, uključuje podršku za uspostavljanje procesa i procedura potrebnih za funkcionisanje nacionalnog danunaprijed tržišta u Crnoj Gori, povezivanje tržišta sa susjednim zemljama i procese kliringa i finansijskog poravnanja.

■ Pomoć EnErgEtskE zajEdnicE

Tehnički direktor BELENa Dejan Drašković ponosan je što su uspješno okončali proceduru za izbor najboljeg modela strateškog partnerstva za BELEN i Crnu Goru, što je postignuto uz pomoć Sekretarijata Energetske zajednice, na čijem je čelu Janez Kopač, i tehničke pomoći za povezivanje na Zapadnom Balkanu. “Obratili smo se najboljima u ovom poslu, koji će nam pomoći u razvoju crnogorskog tržišta električne energije. Zahvaljujemo im se na podršci tokom čitavog procesa. Posebno sam ponosan što ćemo na kraju blisko sarađivati sa Nord Pool-om, evropskim liderom u trgova-

Trgovina sa 360 kompanija

Sjedište Rudnika uglja

Nord Pool upravlja tržištima u nordijskim i baltičkim regijama, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, i obavlja ulogu nominovanog operatora tržišta električne energije u 15 evropskih zemalja, a istovremeno servisira tržišta električne energije u Hrvatskoj i Bugarskoj. Norveška kompanija, kako su

ukazali u BELEN-u, trguje sa 360 kompanija iz 20 zemalja, a prošle godine je ostvarila ukupan promet od 524 teravat sata električne energije. Nord Pool ima kancelarije u Oslu, Stokholmu, Helsinkiju, Talinu, Londonu i Berlinu i više od 25 godina iskustva u trgovanju strujom.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

OG PARTENRA

ulaze rsku uje

524 Vlasnici EPCG, CGES i COTEE BELEN je prije tri godine osnovala Vlada radi uspostavljanja i upravljanja organizovanim dan-unaprijed tržištem. Osnivači i vlasnici crnogorske berze struje su Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Elektroprivreda (EPCG) sa učešćem od 33,33 odsto i Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) sa udjelom od 33,34 odsto. “Ciljevi BELEN-a uključuju povezivanje tržišta električne energije sa najmanje jednom susjednom zemljom, kao i kasnije uspostavljanje unutardnevnog i fjučers tržišta, uz stvaranje novih poslovnih prilika za učesnike na tržištu i osiguranje bolje efikasnosti, konkurentnijih cijena i veće sigurnosti, kvaliteta i standarda usluga”, precizirali su u BELEN-u.

■ Podmorski kabl

DEJAN DRAŠKOVIĆ Obratili smo se najboljima u ovom poslu, koji će nam pomoći u razvoju crnogorskog tržišta električne energije nju električnom energijom”, kazao je Drašković Vikend novinama. I u Nord Pool-u su zadovoljni sklapanjem strat e š ko g p a r t n e r s t v a s a BELEN-om. “Srećni smo i počastvovani što smo izabrani za partnera u razvoju crnogorskog tržišta električne energije. Nord Pool je posvećen podršci otvaranja tržišta struje koje se trenutno odvija u jugoistočnoj Evropi”, rekla je našem listu izvršna direktorica norveške kompanije Kari Ekelund Thørud.

AKTUELNO

sPona sa EU

Direktorica Nord Poola ukazuje da je razvijanje likvidnog i konkurentnog tržišta ključ za učvršćivanje pozicije Crne Gore kao energetske spone između balkanskog regiona i Evrope kroz podmorski kabl ka Italiji. “To će osigurati da Crna Gora dobije ključnu ulogu u pomjeranju cijelog trži-

Izbor strateškog partnera bio je preduslov za početak trgovanja na nacionalnoj berzi struje, koje se očekuje početkom iduće godine

tERAVAt sAtA ElEKtRIčNE ENERgIJE IzNOsIO JE pROŠlOgODIŠNJI pROmEt NORD pOOl-A

šta električne energije jugoistočne Evrope bliže internom tržištu EU. U Nord Pool-u naporno radimo na tome da budemo u samom srcu razvoja budućih tržišta električne energije za cijelu Evropu”, istakla je Thørud. U BELEN-u tvrde da Nord Pool, kao vodeće evropsko tržište električne energije, pruža efikasnu, jednostavnu i sigurnu trgovinu širom Evrope. “Kompanija nudi dan unaprijed i unutardnevnu trgovinu, kao i usluge kliringa i finansijskog poravnanja klijentima, bez obzira na veličinu kompanije i lokaciju”, naglasili su u crnogorskom preduzeću za trgovinu električnom energijom.

■ TržišTE

anonimno

Tržište će, kako je ranije našem listu kazao Drašković, biti anonimno i niko od učesnika neće znati sa kim trguje, te neće moći da utiče na cijenu. Izvještavanje o ostvarenim količinama energije koje su trgovane na berzi, kao i cijeni po kojoj su transakcije obavljene, biće svakodnevno, što je praksa i berzi u regionu. Struju će moći da nabave trenutni snabdjevači, ali i oni koji će se pojaviti na sceni u budućnosti. Električna energija će se kupovati od satnih količina do godišnjih profila, a planirano je da se trgovina ugovara danunaprijed, odnosno dan prije kupovine, dok će ponuđena cijena biti realna. Kada je riječ o pristupanju berzi, učešće neće biti obavezno. “Berza električne energije je prvenstveno veleprodajno tržište. Ona će ponuditi realnu cijenu električne energije, koliko god ona bude iznosila u tom trenutku. Ono što se mora shvatiti je da je energija, kao proizvod s kojim se trguje, apsolutno živa roba i njena vrijednost se mijenja u zavisnosti od ponude i potražnje”, objasnio je ranije Drašković.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

AKTUELNO

INCIDENT ISPRED AMBASADE SAD A

Azilant upao u dvorište diplomatskog predstavništva Grupa od desetak azilanata pokušala juče u 10.45 sati da nasilno uđe u Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država, bez prethodno odborenog prijema, u čemu ih je obezbjeđenje ambasade spriječilo, ali i pored toga jedan od azilanata je ipak uspio da upadne u dvorište diplomatskog predstavništva. Obezbjeđenje je odmah reagovalo i zadržalo azilanta i o svemu obavijestilo policiju koja je ubrzo stigla i preuzela zadržanu osobu, a ujedno zatvorila ulice oko

ambasade. Američka ambasada je medijima saopštila da je jedna osoba pokušala da upadne u dvorište diplomatskog predstavništva, nakon čega je reagovala crnogorska policija. “Oko 10.45 sati, jedna osoba je upala u dvorište Ambasade SAD u Podgorici. Obezbjeđenje je odmah reagovalo, zadržalo tu osobu i predalo je crnogorskoj policiji. Zahvaljujemo našim crnogorskim partnerima na pomoći i podršci”, objavljeno

je na Twitter nalogu Ambasade SAD-a. Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici su od obezbjeđenja Ambasade SAD u Podgorici preuzeli lice koje je prethodno upalo u dvorište Ambasade SAD. “Lice je dovedeno u CB Podgorica. Utvrđeno je da se radi o A.N., tražiocu azila, stranom državljaninu. O svemu je obaviješten nadležni tužilac koji će cijeniti da li u radnjama ovog lica ima elemenata krivičnog djela ili prekršaja. Rad na utvrđivanju svih činjenica

Dodirivao djevojčicu po intimnim djelovima tijela

i nagovorio je da zajedno pođu iza jednog zatvorenog poslovnog objekta, gdje je dodirivao djevojčicu po intimnim djelovima tijela”, navodi se u saopštenju Uprave policije. U saopštenju se dodaje da je osumnjičeni, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom tužiocu. “Zbog zaštite identiteta i integriteta maloljetne žrtve, Uprava policije neće saopštiti u kojem gradu se događaj desio, inicijale djevojčice, kao ni ostale detalje koji bi mogli ukazati na identitet ovog maloljetnog lica”, zaključuje se u saopštenju.

menoj zaštiti stranaca, u koji su ugrađeni svi međunarodni i evropski standardi”, navodi se u saopštenju te organizacije. Kako se dodaje, stranci kojima je potrebna međunarodna zaštita imaju pravo da traže azil i pravo na fer postupak dobijanja azila koji vodi država. UNHCR podsjeća da o dodjeli azila odlučuju isključivo nadležni državni organi, a ni u kom slučaju međunarodne organizacije ili diplomatske misije u Crnoj Gori”, zaključuju u UNHCR-u. N.P.

PRETRESI U BUDVI I PODGORICI

UHAPŠEN R.R.

Policija je juče uhapsila R.R. zbog osnovane sumnje da je dodirivao djevojčicu po intimnim djelovima tijela. Kako je saopšteno iz Uprave policije, R.R se sumnjiči da je počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje. “Policija je dobila operativni podatak da je dan ranije, 27.03.2019. godine, izvršeno ovo krivično djelo i preduzela sve aktivnosti iz nadležnosti kako bi utvrdila sve činjenice, identifikovala osumnjičeno lice i zaštitila maloljetnu žrtvu. Sumnja se da je R.R. zloupotrijebio poznanstvo sa djevojčicom

i obrada predmeta su u toku”, saopšteno je iz policije. Visoki komesarijat Organizacije ujedinjenih nacija za izbjeglice UNHCR juče je saopštio da je sa žaljenjem primio informaciju o ovom incidentu i osudio povredu prostorija diplomatske misije, podsjetivši da svi tražioci azila, izbjeglice i migranti moraju poštovati zakon države. “UNHCR bi želio da pohvali Vladu Crne Gore na sprovođenju pravičnog postupka azila i usvajanju novog Zakona o međunarodnoj i privre-

Uhapšen Budvanin, oduzeto oružje i municija UHAPŠEN BERANAC I.R. 31

Vozio sa 3,01 promila alkohola u krvi Bjelopoljac I.R. (31) uhapšen je nakon što ga je policija zatekla kako upravlja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 3,01 promila. “Alkotestiranjem vozača I.R. registrovano je prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 3,01 g/ kg”, navodi se u saopštenju Uprave policije. I.R. je uhapšen zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i protiv njega je Sudu za prekršaje Bijelo Polje podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Takođe od I.R. je privremeno oduzeta i vozačka dozvola, dodaju iz policije.

Pretresom stanova i dru- komada municije cal. 9mm, gih prostorija, koje koriste okvir za municiju sa 30 koS.P. (53) iz Podgorice i be- mada municije cal. 9 mm, zbjednosno interesantno 19 komada municije oznalice B.N. (39), nastanjen u ke „RWS 30-06“, 93 komada Budvi, policija je pronaš- municije kalibra 12 mm, sa la veću količinu oružja i redenikom za municiju, više municije. komada municije za lovačBudvanska policija uhap- ku pušku i pištoljske munisila je B.N. i protiv njecije različitog kalibra, ga podnijela krivičspiskovi o većim nu prijavu državnovčanim iznonom tužiocu u sima – pozajmicama veOsnovnom drćem brožavnom tužiju lica, koji laštvu u Koukazuju na toru zbog poto da se rastojanja osnodi pozajmivane sumnje da je počinio cama uz odrekrvično djelo neđenu nadoknadozvoljeno držanje Nađena municija du, tzv. zelenašku oružja i eksplozivnih kamatu”, saopšteno je materija. iz Uprave policije. “Na dvije lokacije u PodKod S.P. u Podgorici pogorici i Budvi, koje koristi licija je pronašla i oduzebezbjednosno interesan- la pištolj marke „CZ“ motno lice B.N., pronađen je del „Shadow1“ cal. 9 mm i pištolj marke „Glock“ mo- pištolj marke „CZ“ model del 19X, cal.9 mm, lovač- „Shadow2“ cal. 9 mm sa 17 ka puška marke „Zastava komada municije. Oduzeto Arms“, lovačka puška mar- oružje i drugi predmeti bike „Browing“, okvir za auto- će upućeni u Forenzički cenmatsku pušku „M70“ sa 30 tar radi vršenja vještačenja. komada municije cal. 7,62 Kriminalistička obrada je u R.C.H. mm, okvir za municiju sa 16 toku.

AKTUELNO

ODLOŽENO SUĐENJE ZA UBISTVO ŠAKOVIĆA I JOVANOVIĆA U CENTRU PODGORICE

Više optuženih želi da prizna krivicu

Početak suđenja navodnoj kriminalnoj grupi optuženoj za ubistvo Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića u centru Podgorice 31. marta prošle godine odložen je juče u Višem sudu u Podgorici za 16. maj, na zahtjev specijalnog tužioca. Naime, postupajući tužilac Saša Čađenović dopisom je zatražio od suda odlaganje pretresa imajući u vidu da je više optuženih podnijelo predlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice. Optužnicom SDT-a u ovoj krivično pravnoj stvari obuhvaćeno je 19 lica, i ista je nakon kontrolnog ročišta vra-

ćena SDT-u na dopunu, da bi je nakon ponovnog dostavljanja sud potvrdio. Specijalno tužilaštvo optužnicom tereti Marka Jovanovića kao direktnog izvršioca ubistva, i on se nalazi u bjekstvu. Optužnicom su obuhvaćeni i Predrag i Janko Vukadinović, Kristina Brnović, Dragoljub Ćetković, Lazar Raičević, Đurađ Lončar, Arnel Mandić, Miloš Božović, Željko Đukić, Drago Vukčević, Balša Todorović, Radoš Popović, Aleksandar Dropo, Filip Sekulić, Marko Rnković, Lidija Bulatović i Tomo Orović. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

OD 2018. GODINE POČELA PRIMJE ALTERNATIVNE KRIVIČNE SANK

KAZNA KUĆNOG ZATVORA IZREČENA U 283 PREDMETA U toku prošle godine sudovi su Ministarstvu pravde dostavili 283 presude na izvršenje kazne zatvora u prostorijama za stanovnje, od kojih je uspješno izvršeno 147 kazni, podaci su Izvještaja Ministarstva pravde za 2018. Dodaje se da je u 38 predmeta u toku izvršenje, dok je u 22 predmeta kazna pravosnažno zamijenjena kaznom zatvora, a u šest predmeta postupak izvršenja kazne je obustavljen, dok je u jednom predmetu izvršenje kazne trenutno prekinuto.

■ SAMOVOLJNO

NAPUŠTANJE - POVRATAK U ZATVOR

Ova alternativna krivična sankcija u našoj državi primjenjuje se od početka 2018. godine, a rezultati izvršenja pokazuju da se takav vid kazne dobro pokazao u praksi. U slučaju da dođe do samovoljnog napuštanja kuće ili stana od osuđenika, izvršenje kazne se prekida, potom se predmeti šalju sudu na dalju nad-

147 KAZNI USPJEŠNO JE IZVRŠENO U PROSTORIJAMA ZA STANOVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

AKTUELNO

ENA KCIJE

A DO SADA JE EVIDENTIRANO VIŠE SLUČAJEVA SAMOVOLJNOG NAPUŠTANJA PROSTORIJA U KOJMA SE IZVRŠAVA OVA ALTERNATIVNA KRIVIČNA SANKCIJA, A DEŠAVALO SE I DA OSUĐENICI POKUŠAJU UKLONITI TAKOZVANU “NANOGICU” ILI ISKLJUČITI PRIJEMNIK. IPAK, SISTEM JE TE PREKRŠAJE REGISTROVAO I OD SLUŽBENIKA MINISTARSTVA PRAVDE SU PREDUZETE POMENUTE RADNJE PREDVIĐENE ZAKONOM

ležnost, u kojim slučajevima sud zamijeni preostali dio kazne u zatvorsku kaznu. Do sada je evidentirano više slučajeva samovoljnog napuštanja prostorija u kojma se izvršava ova alternativna krivična sankcija, a dešavalo se i da osuđenici pokušaju ukloniti takozvanu “nanogicu” ili isključiti prijemnik. Ipak, sistem je te prekršaje registrovao i od službenika Ministarstva pravde su preduzete pomenute radnje predviđene zakonom. Zakon propisuje da osuđeni koji izvršava kaznu zatvora u prostorijama u kojima stanuje ima pravo da boravi jedan čas dnevno van prostorija u kojima stanuje. Iako je u kućnom pritvoru, ukoliko je osuđenik zaposlen, onda će on redovno odlaziti na posao, ukoliko krivično djelo za koje je osuđen nije u vezi sa radom. Prostorije u kojima stanuje osuđenik može napustiti i ukoliko mora kod ljekara ili je njegovom članu familije neophodno pružanje medicinske pomoći. Takođe, ukoliko osuđenik ima obavezu staranja prema nekom članu porodice, on u skladu sa zakonom može da napusti prostorije u kojima obavlja kaznu, u slučaju da obavezu o staranju navedenog lica a ne može da obavlja niko drugi. U slučaju kad Ministarstvo odobri osuđenom da napusti prostorije u kojima stanuje, vrijeme koje osuđeni provede

PREDMETA PRVOBITNO SU OKONČANA OSUĐUJUĆOM PRESUDOM A KAO VID SANKCIJE DOSUĐENA JE KAZNA KUĆNOG ZATVORA, DA BI SE NAKNADNO ZAMIJENILA KAZNOM ZATVORA van prostorija u kojima stanuje uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora. Izuzetno, osuđeni kome je potrebna hitna medicinska pomoć može napustiti prostorije u kojima stanuje i bez podnošenja zahtjeva, o čemu je dužan da, u roku od 24 časa, obavijesti Jedinicu za uslovnu slobodu i dostavi izvještaj zdravstvene ustanove o zdravstvenom stanju. Vrijeme provedeno na bolničkom liječenju uračunava se u vrijeme izvršenja kazne zatvora.

■ NASILNIČKO

PONAŠANJE, LAKE TJELESNE POVREDE

Lica koja izdržavaju ovu vrstu kazne najčešće su počinioci krivičnih djela krađa, nedavanje izdržavanja, nasilničko ponašanje, laka tjelesna povreda, ugrožavanje javnog saobraćaja, nedozvoljeno držanje oružja, ugrožavanje sigurnosti, teš-

Ilustracija ka tjelesna povreda. “Posebno treba naglasiti da osuđenom za krivično djelo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ili porodičnoj zajednici ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora u prostorijama u kojima stanuje”, istakli su ranije iz Ministarstva pravde. Zakonom o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti propisano je da je Direkcija za uslovnu slobodu u Ministarstvu pravde nadležna za izvršenje pravosnažnih sudskih odluka kojima je izrečena kazna zatvora do šest mjeseci i određeno da se ima izvršiti u prostorijama u kojima osuđeni stanuje tzv. kućni zatvor.

■ 87 NANOGICA NA RASPOLAGANJU

Trenutno je na raspolaganju 87 nanogica, a kako je ranije saopšteno iz Ministarstva pravde, ukoliko u budućem periodu bude potrebe za većim brojem razmotriće se nabavka još uređaja. Ministarstvo pravde je jedan dio opreme obezbijedilo iz budžeta, a jedan dio opreme se obezbijedio uz podršku Ambasade SAD. Obezbijeđeno je 87 radio frekventnih (RF) narukvica, 87 stacionarnih jedinica za nadzor, jedna jedinica za praćenje stanja (nivoa) alkohola, kao i usluge komunikacionih linkova. Bo.B.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

ELEKTRONSKO ZAKAZIVANJE SPECIJALISTIČ

GRAĐANI SE ŽALE, NADLEŽNI ZADOVOLJNI

⌦ Jelena Vađon Đurišić

ritužbe građana na duga čekanja na preglede u Kliničkom centru ne prestaju. U Ministarstvu zdravlja svjesni problema najavljuju nova poboljšanja, dok Klinički centar rješenje vidi u preuzimanju svog dijela zadatka u primarnom zbrinjavanju pacijenata od izabranih doktora, te doedukaciji istih.

Elektronsko zakazivanje specijalističkih pregleda i dalje zadaje muku, naročito starijim građanima Crne Gore. Pritužbe se ređaju od dugog čekanja na zakazani pregled do zvanja da potvrde dolazak, odnosno ne zvanja za potvrdu pa na pregled ne odu jer su zaboravili na njega. “Ranije je bilo brže, čini mi se, i lakše. Jeste da sam morala ići do bolnice da zakažem pregled, ali čini mi se da nisam čekala duže od dvije - tri sedmice na pregled kod specijaliste. Sada po nekoliko puta idem kod izabranog doktora, jer nema termina da mi zakaže pregled, a i kada zakaže, to bude tek za nekoliko mjeseci. Znam da čekam i po pola godine na pregled, a već sam čekala mjesec i po do dva da i taj termin se oslobodi”, priča za Vikend novine penzionerka Desa Vuković. Na Poliklinici, dodaje, nema gužvi prijepodne kao ranije, ali zato popodne radi samo neko-

liko ambulanti. “Nije mi jasno kako nema slobodnih termina kod doktora, kad popodne samo rade ambulante za ortopediju i ponekad endokrinologiju. U svim ostalim su popodne ugašena svijetla”, kaže Desa. Za njenog sugrađanina Radomira Radonjića poseban problem predstavlja dugo čekanje na zakazan pregled. “Nekad prođu mjeseci, pa zaboravim kad sam i šta zakazao. Kad me zovnu, podsjete me, nema što, ali mi se već nekoliko puta desilo da nisam uspio da nađem tastaturu na telefonu što su me djeca častila, pa su mi u bolnici otkazali pregled. Kažu, niste potvrdili. Nisam, ali nisam ni otkazao”, priča Radomir uz opasku da onda kreće ponovo ukrug zakazivanja i potvrđivanja.

■ PODRŠKA

PACIJENTIMA

U resoru na čijem je čelu

Kenan Hrapović svjesni su problema sa kojima se građani susreću prilikom elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda, pa će, kako najavljuju, i dalje raditi na njegovom usavršavanju. Sistem elektronskog zakazivanja pregleda je informatički servis koji, kako objašnjavaju, služi kao potpora da pacijent u mjestu boravka dobije termin za specijalistički pregled u opštim bolnicama i Kliničkom centru Crne Gore. “Pogrešan je zaključak da je taj servis i alat koji u pomenutim ustanovama ‘obezbjeđuje’ termine za specijalistički pregled. Dobijanje termina specijalističkih pregleda je isključivo stvar nadležnosti direktora zdravstvenih ustanova, njihove sposobnosti da organizuju posao, ali i kadrovskih mogućnosti u pojedinim oblastima od kojih su neke deficitarne”, naglašavaju iz ministarstva. U stalnom su kontaktu sa ljekarima na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koji, kako ističu, svako iz svog ugla, ima sugestije kako se i na koji način taj elektronski servis može unaprijediti, a da to bude isključivo u korist pacijenata, ali da s druge strane ne re-

meti njihov rad. “U toku je i rad na ažuriranju i unapređenju verzije postojećeg sistema o čemu će javnost svakako biti blagovremeno informisana. Želimo ljekarima na primarnom nivou da omogućimo veću dostupnost termina i učinimo sistem elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda još efikasnijim. Jedna od ideja zakazivanja pregleda na ovaj način

proistekla je iz potrebe dostupnije zdravstvene zaštite. Ne smijemo dozvoliti da pacijenti iz udaljenih opština dolaze do Kliničkog centra samo da bi zakazali pregled. Na taj način ne cijenimo ni njihovo vrijeme, ni zdravstveno stanje u kojem se nalaze, niti finansijska sredstva koja treba da pokriju troškove tog putovanja”, naglašavaju iz ministarstva. Ovo je sistem koji, kako sma-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

AKTUELNO

ČKIH PREGLEDA: IMA MJESTA ZA POBOLJŠANJA ZA 7,5 MJESECI OSTVARILI 40.000 POZIVA KA PACIJENTIMA

Od 15. juna 2018. do 28. januara 2019. godine, ističu iz ministarstva, ostvareno je više od 40.000 poziva ka pacijentima. “Oni su nam u 1.647 slučajeva rekli da ne žele taj termin, tako da su ti termini bili na raspolaganju ljekarima na primarnom nivou. Njih 3.308 nakon tri poziva se niki pregled”, kazali su iz ministarstva i dodali da ukoliko se ukaže potreba i dalje će raditi na unapređivanju tog servisa i njegovom prilagođavanju potrebama pacijenata.

■ OSTVAREN

Foto: Miloš Prodanović

OSNOVNI CILJ

traju, uz podršku svih činilaca unutar sistema može savršeno da funkcioniše i da bude isključivo na zadovoljstvo pacijenata.

■ POTVRDI/OTKAŽI Sistem POTVRDI/OTKAŽI pregled proistekao je, pojašnjavaju, iz potrebe Kliničkog centra kada se suočio sa ne odazivanjem na zakazani pregled 25

“Pogrešan je zaključak da je taj servis i alat koji u pomenutim ustanovama ‘obezbjeđuje’ termine za specijalistički pregled. Dobijanje termina specijalističkih pregleda je isključivo stvar nadležnosti direktora zdravstvenih ustanova, njihove sposobnosti da organizuju posao, ali i kadrovskih mogućnosti u pojedinim oblastima od kojih su neke deficitarne”, naglašavaju iz ministarstva do 40 posto pacijenata. Posebno vode računa, naglašavaju, o starijim pacijentima. Predstavnici ministarstva obišli su nedavno domove zdravlja i medicinskim sestrama koje rade trijažu skrenuli pažnju da, kako su objasnili, u kontaktu sa pacijentima procijene da li vladaju savremenim tehnologijama i da li su u stanju da na adekvatan način koriste servis. “Ukoliko se procijeni da nisu, njima se ne daje informisana saglasnost za ovaj servis i oni ostaju u sistemu, odnosno od njih se ne traži da potvrde ili otkažu zakazani specijalistič-

U Kliničkom centru Crne Gore smatraju da je sistem Centralnog zakazivanja postigao osnovni cilj i otvorio put za dalja unapređenja, odnosno nastavak rada na uvođenju e-Health sistema kao EU standarda na tom polju. Od uvođenja centralnog zakazivanja, sredinom 2017. godine, u Kliničkom centru su, ističu, neprestano rađene odgovarajuće statističke analize koje su pomogle da se otklanjaju uska grla i proširuju postojeći kapaciteti Poliklinike. “Ne treba zaboraviti da propusnu moć pregleda diktira i postojeća oprema i kadrovi. Puno toga je unapređeno, nabavljena je nova najsavremenija oprema, nove generacije mladih ljekara se školuju, naročito iz oblasti gdje su uočeni nedovoljni ljudski resursi”, podsjećaju iz Kliničkog centra. U narednom periodu, ističu, kroz reformu primarnog nivoa zaštite, staviće se akcenat na rješavanje onih zdravstvenih problema koji i inače treba da se tamo rješavaju. “Fizikalna terapija će se, na primjer, ponovo vratiti u domove zdravlja gdje joj je i mjesto. U KCCG će ostati samo onaj dio fizikalne medicine koji je u funkciji postoperativnih tretmana bolnički pacijenata”, najavljuju iz najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori i dodaju da će sve to dovesti do daljnjeg unapređenja sistema i smanjivanja čekanja na pregled. U direktnom poređenju sa zemljama u regionu, ponavljaju, u KCCG su najmanje ili me-

je odazvalo ovom servisu i oni su skinuti iz baze podataka i ti termini su se ponovo našli na raspolaganju ljekarima na primarnom nivou”, rekli su iz ministarstva. Ponudili su, kažu, još jednu opciju, a to je da kad pacijent dobije termin i uput, a uspije da ostvari pregled ranije ukucavanjem broja uputa sistem đu najmanjima liste čekanja na operativne procedure kao i vremena čekanja na ambulantne preglede. “Prosječno vrijeme čekanja na pregled na osnovu podataka iz 2018. godine je bilo oko 37 dana na nivou ustanove što je skoro duplo kraće nego u okruženju”, naglašavaju iz KCCG. Ne postojanje gužvi na Poliklinici za menadžment ustanove predstavlja dokaz da sistem Centralnog zakazivanja funkcioniše.

■ POPODNEVNE

AMBULANTE SAMO PO POTREBI

“Ne treba zaboraviti jutarnje gužve i nezadovoljne pacijente prije uvođenja ovog sistema. Popodnevni rad ambulanti predstavlja dopunski rad i on se uvodi po potrebi na onim mjestima gdje je potrebno dodatno smanjiti vrijeme čekanja. To se obično dešava nakon kvara na nekom aparatu ili kao posljedica kadrovskih poremećaja (bolest ljekara na pr.)”, objašnjavaju iz KCCG. Tokom prošle godine na Poliklinici obavljeno je 337.480 pregleda, dok je broj prigovora, kažu, iznosio oko 0,38 odsto od ukupnog broja pregleda. “Od navedenih prigovora pacijenata, jedan broj se odnosio na odnos osoblja, a samo jedan manji dio na dužinu čekanja na pregled. Naravno svaki od ovih prigovora je pažljivo razmotren od ombudsmana KCCG, a po potrebi se uključivao i menadžment kada je to bilo neophodno”, rekli su iz KCCG. Od uvođenja centralnog zakazivanja, dodaju, uočen je problem ne dolaska 30 do 40 odsto zakazanih pacijenata na pregled pa je resorno Ministarstvo u saradnji sa KCCG uvelo sredinom prošle godine dva značajna unapređenja: Siste-

ga opet skida sa spiska zakazanih pacijenata i na taj način su ostvarili novih 5.500 pregleda. “Ukupno je na taj način otkazano 10.455 pregleda što znači da su ljekari na primarnom nivou imali značajnu količinu specijalističkih pregleda na raspolaganju”, ističu iz ministarstva. ma otkazivanja potvrdom pregleda (Call Centar) i Sistem otkazivanja najavom. “Uvođenjem ta dva unapređenja problem nedolaska pacijenata na pregled nije eliminisan, ali je značajno smanjen, čime su bili otvoreni novi dodatni termini za zakazivanje. Građani se jednako pozivaju za sve preglede, bez razlike. Do sada nismo prigovora na selektivni rad Call centra”, kazali su iz KCCG i istakli da je u prvom kvartalu 2019. godine, Program za elektronsku potvrdu dolaska na pregled (Call Centar) obavio oko 30.000 poziva, radi potvrde dolaska na pregled.

■ RJEŠENJE PROBLEMA NA IZABRANIM DOKTORIMA

Da bi se riješili trenutni problemi na relaciji izabrani ljekar - specijalista koje najviše osjećaju pacijenti izabrani ljekari na primarnom nivou, smatraju u KCCG, moraće ponovo da preuzmu svoj dio zadatka u primarnom zbrinjavanju pacijenata, koji im i inače pripada. “Dosta kontrolnih pregleda, posebno u situacijama kada pacijent pije iste lijekove u okviru dugotrajne terapije, a dobro se osjeća, mogu da se završe kod izabranog ljekara. Isto tako uvođenjem odgovarajućih kliničkih smjernica oko potrebne učestanosti zakazivanja kontrola drastično će smanjiti broj posjeta ambulantama KCCG, a time i vrijeme čekanja na pregled”, ističu iz KCCG. S obzirom na broj mladih ljekara koji rade u domovima zdravlja osjeća se potreba njihove doedukacije na polju porodične medicine i smjernica koje su, smatraju u KCCG, putem Fonda zdravstva dobili od ljekara specijalista i subspecijalista iz KCCG o pravilima upućivanja.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

MINISTAR ZDRAVLJA ISTAKAO

Primarna zdravstvena zaštita osnov sistema

Primarna zdravstvena zaštita osnov je cjelokupnog sistema zdravstva, a svako ulaganje u kadar, tehničke kapacitete i opremu je korak naprijed ka poboljšanju zaštite, istakao je juče ministar zdravlja Kenan Hrapović tokom kontrolnog saslušanja o funkcionisanju instituta izabranog doktora ili tima doktora na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje. “Ulaganje u informacione sisteme je neophodno, jer informacioni alati treba da podrže medicinsko osoblje da lakše i brže realizuju ak-

tivnosti”, rekao je on. Vlada je prepoznala da je svako ulaganje u zdravstveni sistem dugoročno isplativo, rekao je Hrapović i dodao da se u posljednje dvije godine izdvaja mnogo više novca nego ranije. “Primarna zdravstvena zaštita predstavlja osnov cjelokupnog zdravstvenog sistema, u okviru koje se zadovoljavaju potrebe građana za promocijom zdravlja, prevencijom bolesti, ranim otkrivanjem, blagovremenom dijagnostikom, liječenjem”, kazao je Hrapović i dodao da iznos zarade iza-

branih doktora, prije svega, zavisi od broja osiguranika koji su kod njega registrovani i obima pruženih usluga. Rezultati reforme za prethodni period, kako je kazao, ukazuju da se radi o kontinuiranom napretku u zdravstvenom sektoru, a on znači i obavezu za nastavak aktivnosti na unapređenju i osavremenjavanju prostora, kadra i opreme. Govoreći o aktivnostima koje su realizovane u prethodne dvije godine, kao i o onima koje su u toku, Hrapović je kazao da su uvedeni novi elektronski servisi

za pacijente, koji bi trebalo da olakšaju rad izabranih doktora. Hrapović je rekao da Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa specijalistima Kliničkog centra Crne Gore, radi na pripremi oko 30 protokola za propisivanje ljekova od izabranih ljekara, kako bi se ograničila prepisivačka praksa doktora, ali ne na štetu kvaliteta zdravstvene zaštite. On je dodao da Ministarstvo sa UNICEF-om realizuje projekat jačanje patronažne službe, od prošle godine.

U planu je, kako je najavio, da se patronažna služba ojača i podijeli na preventivnu, za malu djecu i trudnice, hronične i bolesnike starije od 65 godina, za tretmane i postupke, kao i za promociju zdravlja. Sa UNICEF-om je, kako je dodao, rađen i protokol o postupanju zdravstvenog sektora u slučaju raspoznavanja nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece koji bi, kako je rekao, nakon uvrštenih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije trebalo da bude usvojen do kraja juna. J.V.Đ.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

aktuelno

MINISTARSTVO PROSVJETE

Upis prvaka u osnovnu školu od ponedjeljka

Upis u prvi razred osnovne škole za djecu rođenu 2013. godine, odnosno djecu koja navršavaju šest godina u ovoj kalendarskoj godini počeće u ponedjeljak 1. aprila. Iz Ministarstva prosvjete napominju da od prošle godine važi teritorijalni princip, što znači da su za svaku školu određena pripadajuća naselja/ulice. “Spiskove pripadajućih naselja/ulica škole imaju obavezu da istaknu na vidnim mjestima, ali i na sajtovima. Svrha teritorijalnog principa je, prije svega, da se djeci koja žive u blizini škole omogući upis u tu ustanovu”, saopšteno je iz Ministarstva. Procedura upisa je, kako navode, ista kao i prethodnih godina, u tri koraka i podrazumijeva zakazi-

vanje sistematskog pregleda kod izabranog pedijatra, zakazivanje razgovora kod pedagoga ili psihologa škole, uz ljekarsko uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove i na kraju razgovor djeteta sa pedagogom ili psihologom škole. “Zbog primjene teritorijalnog principa, jedan dio roditelja/staratelja biće dužan da dostavi i potvrdu o prebivalištu i to oni roditelji/staratelji koji do sad nijesu prijavili promjenu prebivališta (adrese stanovanja) Ministarstvu unutrašnjih poslova, kako bi dijete mogli upisati u školu koja pripada njihovom trenutnom mjestu prebivališta i roditelji/staratelji koji su nakon februara 2019. mijenjali adresu stanovanja, nezavisno od toga jesu li tu promjenu prijavili

Ministarstvu unutrašnjih poslova ili ne”, kazali su iz ministarstva. Ukoliko eventualno ima mjesta, škola može upisati i djecu koja nijesu iz pripadajućih naselja i u tim slučajevima, kako je saopšteno, prednost imaju učenici iz porodica čija starija djeca već pohađaju tu školu. “Djetetu se može odložiti početak školovanja za jednu godinu, na predlog komisije ili roditelja, ako se utvrdi da dijete nije spremno za polazak u školu. Djetetu se može odobriti upis u školu prije navršetka šest godina života, na predlog roditelja, a po odobrenju komisije za upis. Škola je dužna da podnese prijavu nadležnoj inspekciji protiv roditelja djeteta koje nije upisano u školu”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

60 MINUTA U MRAkU

ROđENDANSkA AkCIJA

Aktivisti NVO Mladiinfo Montenegro dali krv

NVO Mladiinfo Montenegro (m!M) organizovala je juče tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi povodom osmog rođendana u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore. Akciji su se odazvali članovi i volonteri organizacije, kao i građani, a akciji se pridružila i predstavnica Kancelarije za mlade glavnog grada Jasna Rakočević. Tečnost koja život znači doniralo je ukupno desetak ljudi, među kojima je bilo i dobrovoljnih davalaca, ali i onih koji prvi put daju krv. “Testiralo se više ljudi, a njih deset je doniralo krv, a naročito smo zadovolji jer mnogi od njih ovo rade prvi put. Imali smo i jednog dobrovoljca koji danas proslavlja rođendan, zbog čega smo

jako srećni jer je krv najbolji poklon koji nekom možete da date i samim tim on je na svoj rođendan nekom produžio život”, istakla je predsjednica NVO Mladiinfo Montenegro Milica Žugić. Ona je dodala da su darivali krv u sklopu tradicionalne rođendanske akcije, kako bi promovisali dobrovoljno davalaštvo i motivisali druge, a naročito mlade da se i sami odluče na ovaj humani gest. “Osam godina punimo 30. marta i tim povodom organizujemo malu proslavu u Univerzitetskom sportskokulturnom centru, od 16 do 19 sati. Tom prilikom sve goste upoznaćemo kratko sa našim radom, a pripremili smo i muzički program i naravno tortu”, kazala je Žugić. J.V.Đ.

Rakočević

Telekom se pridružio globalnoj akciji Sat za planetu Telekom će se tradicionalno pridružiti globalnoj inicijativi Sat za planetu i svijetla će 60 minuta biti ugašena u subotu u 20 sati i 30 minuta u poslovnim objektima kompanije širom Crne Gore. Fondacija Svjetski fond za prirodu (WWF) globalno organizuje Sat za planetu u znak podrške očuvanju planete i ublažavanju klimatskih promjena. U više od 7.000 gradova i preko 180 zemalja širom svijeta svjetla će biti ugašena na 60 minuta, kako bi se na simboličan način skrenula pažnja na aktivnosti koje ljudi mogu preduzeti u rješavanju lokalnih problema izazvanih klimatskim promjenama. U Crnoj Gori kampanju Sat za planetu organizuje NVO Green Home, a cetralni događaj planiran je u Kraljevom parku u Podgorici, gdje će biti organizovan akustični sat i veče društvenih igara. J.V.Đ.

UPRAVNI ODBOR UNIVERZITETA CRNE GORE

Marina Rakočević dekanica Građevinskog fakulteta Profesorica Marina Rakočević izabrana je juče za dekanicu Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Rakočević je redovna profesorica i do sada je bila vršilac dužnosti dekanice na Građevinskom fakultetu. Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Duško Bjelica kazao je da će Rakočević stupiti na dužnost dekana 30. marta, za mandatni period od 2019. do 2022. godine. Upravni odbor je dao saglasnost na izmjene i dopune Finansijskog plana Univerziteta za 2019. godinu za organizacione jedinice Medicinski fa-

kultet, Fakultet likovnih umjetnosti i Rektorat UCG i poziciju - međunarodni projekti. “Data je saglasnost na Izmjene i dopune Plana javnih nabavki Univerziteta za 2019. godinu, prema predlogu rektora Danila Nikolića i Sektora za finansije Univerziteta”, kazao je Bjelica. On je naveo da je data i saglasnost Biotehničkom fakultetu UCG za podnošenje aplikacije na konkurs Ministarstva nauke Crne Gore za uspostavljanje centara izvrsnosti, nakon dobijene saglasnosti rektora Univerziteta. J.V.Đ.

Aktuelno

skup udruženja komunalaca

Razgovarano o novim zahtjevima tržišta

Sa sastanka komunalnih preduzeća U hotelu Palma održan je skup Udruženja komuanlnih društava Crne Gore u okviru koga su održani sastanci na kome se govorilo o problemima sa kojima se društva susreću, kao i aktivnostima u narednom periodu. Skupštin je otvorio predsjednik Opštine, dr Siniša Kusovac. Udruženje komunalnih društava mora da ima svoju razvojnu dimenziju koja se može ostvariti samo ulaganjem u tehnologiju jer se jedino tako mogu postići ciljevi, rekao je predsjednik Opštine, Siniša Kusovac ističući značaj komunalnih društava, posebno kada je u pitanju poglavlje 27 i tretman čvrstog otpada gdje komunalna imaju značajnu ulogu. „Komunalno treba da bude ogledalo svakog grada pa kvalitet usluge mora da bude broj jedan. Nama u Tivtu je bitno ulaganje u infrastrukturu i znanje jedino na taj način ćemo doći do cilja“, istakao je Kusovac. Komunalna oblast koja je u

Komunalno treba da bude ogledalo svakog grada pa kvalitet usluge mora da bude broj jedan. Nama u Tivtu je bitno ulaganje u infrastrukturu i znanje jedino na taj način ćemo doći do cilja, istakao je Kusovac

nadležnosti lokalnih samouprava mora se mora unapređivati jer je važno imati snažna komunalna preduzeća sa kapacitetima i sposobnostima za pružanje održive i kvalitetne usluge visokog standarda, kazala je samostalna savjetnica u Direktoratu za upravljanje otpadom u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Vera Vujošević ističući da je bitna saradnja sa resornim ministarstvom na rješavanju pitanja i na definisanju i na realizaciji zajedničkih ciljeva kroz razmjenu iskustava i zajedničko djelovanje. „Pošto upravljanje otpadom ima sve veći značaj i samim tim predstavlja izazov, posebno od kada je u pitanju poglavlje 27, a pri tom ne poznaje granice kako na lokalnom tako i na regionalnom nivou, komunalna društva kroz udruženje razmjenjuju iskustva i dogovaraju zajedničko djelovanje kako prema resornom ministarstvu u pogledu oblikovanja zakona i podzakonskih akata tako i prema novim zahtjevima na tržištu“, naglašeno je na skupu. Na skupštini je usvojen izvještaj o radu i finansijkom poslovanju Udruženja za 2018., formirano je Poslovno udruženje komunalne privredne komore Crne Gore, razgovaralo se i o izmjenama i dopunama Statuta udruženja. Z.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

održana sjednica skupšti

Nema više priv lokacija Na S Građanska inicijativa za izmjenu i dopunu Programa privremenih objekata opštine Budva 2019-2023, koju je potpisalo 606 građana Budve, a kojom se traži da lokacije na Jadranskom sajmu ne budu izbrisane, nije usvojena na jučerašnjem zasijedanju. Za usvajanje ove odluke glasalo je šest odbornika, protiv je bilo 18, a uzdržanih tri. Odbornik Demokrata, Dragan Krapović, istakao da je bi usvajanjem odluke druge građane stavili u nepovoljan položaj, javila je rtvbudva.me. “Ovdje nema govora o politici, ovo je stvar principa. Ne mogu se građani tretirati na različit način. Zahtijevamo da se sadašanja uprava jasno odredi prema ovome i da potvrdimo već donešenu odluku”, kazao je Krapović. Predsjednica odborničkog kluba Crnogorske Anđela Ivanović je kazala da ostaju pri onom ranijem stavu, ili svi ili niko, te da oni neće promijenti odluku pojedinačnih interesa. Odbornica DPS-a Snežana Kuč istakla je da uklanjanjem lokacija nije ostalo samo 250 ljudi bez hljeba, koliko je lokacija izbrisano, nego 1.500. Prvi potpredsjenik opštine Vladimir Bulatović je kazao da selektivan pristup gospode sa sajma ne prihvata, te da su oni zamolili da te objekte prodaju,

Jadranski sajam

Usvojen izvještaj o radu predsj Izvještaj o radu predsjednika opštine Budva i radu organa lokalne uprave i službi za 2018. godinu, nakon duge rasprave, usvojen je na sjednici lokalnog parlamenta sa 19 glasova za i 10 glasova protiv, dok uzdržanih odbornika nije bilo. U toku 2018. godine, kako se navodi u izvještaju, stavljen je akcenat na finansijsku konsolidaciju budže-

ta, pokretanju radova na obnovi putne infrastrukture, rješavanju problema otpadnih voda... “U 2018. godini prihodovano je preko 45 miliona eura, što je za oko 12 mil. više u odnosu na 2017. godinu što predstavlja ostvarenje od 103,38 % u odnosu na planiranu realizaciju prihoda”, ističe se u Izvještaju. Kako se navodi, u istoj godi-

Bar: predsjednik opštine oBišao predloženu lokaciju za vr

Raičević razgovarao sa predstavnici

Juče u Baru

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević sa predstavnicima Građanske inicijative obišao je juče predloženu lokaciju za izgradnju vrtića. Kao nastavak aktivnosti po pitanju određivanja lokacije za izgradnju vrtića, predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević sa saradnicima, održao je sastanak sa predstavnicima Građanske inicijative. Sastanku su, pored Raičevića, prisustvovali savjetnica predsjednika Opštine, Suzana Crnovršanin, vd sekretara Sekretari-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

Foto: RTV Budva

vremeNih Sajmu

jednika opštine ni je realizovana naplata poreza u iznosu od preko 19,5 miliona eura, taksi u iznosu od preko 750. 000 eura, naknada preko 11 miliona, ostalih prihoda preko dva miliona eura, primitaka od prodaje nefinansijske imovine 416. 000. Od ukupnog iznosa poreza najveći dio je naplaćen po osnovu poreza na nepokretnost i to oko 13,3 miliona eura.

zato još uvijek nisu uklonjeni. Predstavnica Jadranskog sajma Mira Deloik je kazala da tih 600 ljudi, koji su potpisali inicijativu, smatraju da treba i da može da se Program dopuni. “Svi ostali su imali ovu zakonsku mogućnost da apliciraju, kako bi se ovaj Program promijenio. Još jednom apelujem da robujete donešenim odlukama. Odluke se mogu mijenjati”, istakla je Deloik. Sekretar sekretarijata za urbanizam Stevo Davidović kaže da bi usvajanje ove inicijative bio samo početak izmjene Plana, a on bi morao ponovo da prođe javnu raspravu, usvajanje od Ministarstva. Odbornici su raspravljali o predlogu odluke o organizaciji i načinu obavljanja auto taksi prevoza, predlogu odluke o pravu prenosa nepokretnosti, predlogu odluke o prenosu prava na nepokretnosti radi formiranja UP br.142 u bloku br.14 u skladu sa DUP-om “Budva centar” i predlogu odluke korišćenja nepokretnosti (NVO “Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi Radivoje Pima”). Na dnevnom redu 25. sjednice SO Budva riječi je bilo i o predlogu razrješenja člana Odbora direktora DOO “Mediteranski sportski centar” Budva, Nikole Rađenovića i predlogu imenovanja člana Odbora direktora DOO “Mediteranski sportski centar Budva” Ivana Sekulovića.

RTIĆ

ima Građanske inicijative jata za uređenje prostora, Nikoleta Pavićević i vd sekretara Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije, Vido Dabanović. Predstavnici Građanske inicijative na sastanku su bili Aleksandra Leković, Ognjen Banović, Danilo Pavlović i Daniel Lončarević. Tom prilikom predsjednik Opštine je upoznao predstavnike Građanske inicijative sa predloženom alternativnom lokacijom za izgradnju vrtića i parametrima iz planske dokumentacije. Podsjećamo, Opština Bar je, ci-

jeneći potrebe za urgentnim rješavanjem pitanja izgradnje dječijeg vrtića u Baru, uradila analizu planske dokumentacije i, sredinom marta, predložila Vladi Crne Gore lokaciju u zahvatu DUP-a “Topolica-Bjeliši” gdje su planom definisane dvije urbanističke parcele površine 6.340 m2. Nakon sastanka, Raičević je sa saradnicima i predstavnicima Građanske inicijative obišao lokaciju gdje je iskazana zajednička saglasnost da ona može da odgovori potrebama izgradnje dječijeg vrtića u Baru. R.C.G.

25 Foto: GetByBus

INE OPšTINE BUdVA

Aktuelno

Nacionalni park Durmitor

OTVORENO PISMO GRAĐANA ŽABLJAKA PREMIJERU MARKOVIĆU

TRAŽE BEZUSLOVNU ZAŠTITU DURMITORA Grupa građana sa Žabljaka uputila je pismo premijeru Dušku Markoviću apelujući na njega da zaustavi devastaciju Nacionalnog parka Durmitor, pošto je u neposrednoj blizini Crnoj jezera posječeno više zdravih stabala. Oni su poručili Markoviću da počuje glas poslije dugo vremena ujedinjenih građana Žabljaka. “Diglo se i staro i mlado i vjerujte nam da smo spremni, da kao naši preci, branimo ovaj dragulj prirode, od pohlepnih kratkoročnih interesa pojedinaca”, navode u pismu. Građani su i ranije optužili kompaniju Eksplorer, či-

ji je vlasnik član kolašinskog odbora DPS-a Luka Bulatović, da na osnovu više ugovora sa Vladom iz 2018. godine upravlja najvrednijim objektima i parcelama u nacionalnim parkovima Durmitor i Biogradska gora, te da su stabla posječena za potrebne njegovog restorana na Crnom jezeru. Oni, takođe, navode da Crne Gore za status ekološke države duguje Nacionalnom parku Durmitor koji je jedini nacionalni park u zemlji koji spada pod zaštitu UNESCO-a. Prema njihovim riječima, većinu turista na Žabljaku čine stranci, kao i većinu klijentele restorana, hotela, raftinga i planinar-

skih tura. “Oni dolaze zbog netaknute prirode, naročito iz razvijenih zemalja u kojima nemaju sličnu ponudu i dobrim dijelom su to visoko platežni gosti. Devastacijom Crnog jezera izgubićemo njihovo interesovanje, što bi se negativno odrazilo na sve ostale turističke radnike Žabljaka, izuzev firme koja bi gradila bungalove i avanturistički park tik uz obalu Crnog jezera. Ovdje imamo interes cjelokupnog čovječanstva protiv njihovog jednog, i to kratkoročno profitnog”, zaključuje grupa građana uz poruku premijeru da očekuju njegov odgovor i podršku. R.C.G.

ČETVRTA JAVNA AKcIJA ISPREd FILOzOFSKOG FAKULTETA

Informisali studente u Nikšiću o problemu seksualnog nasilja SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić organizovao je četvrtu javnu akciju po redu ispred Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Kako su kazali iz SOS telefona javnom akcijom žele da informišu studente/tkinje o postojanju problema seksualnog nasilja nad ženama i djecom u Crnoj Gori. Ispred Filozofskog fakulteta nalazio se info pult sa promo materijalom koji sadrži informacije o rasprostranjenosti problema i praktične savjete za sve koji su doživjeli seksualno nasilje, lično, ili pak poznaju osobu sa iskustvom seksualnog nasilja. “Dosadašnja saznanja ukazuju da veliki broj studena-

Sa skupa o sprječavanju seksualnog nasilja ta/tkinja poznaje osobu koja je doživjela seksualno nasilje, i da se seksualno nasilje dešava u njihovom socijalnom okruženju, kao što su fakulteti ili studentski domovi. Javna akcija se organizuje u okviru projekta „Osvijetlimo

mrak seksualnog nasilja“ koji je finansijski podržan od stane Evropske unije”, kazali su iz SOS telefona. Projekat, od maja 2018. godine, partnerski realizuju SOS telefon Nikšić, Sigurna ženska kuća Podgorica i NVO Prima. M.R.

CRNA GORA

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

AmeričkA AmbAsAdA donirAlA vozilo službi zAštite i spAsAvAnjA

Kineska delegacija u obilasku Luštice

Primjer uspješne saradnje između SAD i Crne Gore

posjetA kineske delegAcije tivtu

Zainteresovani za životnu sredinu i infrastrukturu Razvoj infrastrukture i projekti zaštite životne sredine su oblastima u kojima opština Tivat i Šangaj vide šansu za buduću saradnju – ocijenili su predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac i Jang Điarong (Yang Jiarong), predsjednik Savjeta za promociju međunarodne trgovine Šangaja tokom prvog dana prve zvanične posjete kineske delegacije Tivtu. „Impresionirani smo Tivtom i smatramo da je on biser Jadrana. Razvoj turizma ovdje će u budućnosti biti još veći, naročito imajući u vidu da unazad nekoliko decenija Tivat nije bio turistički centar kao što je to danas. Veliki rezultat predstavlja to što ste u kratkom roku uspjeli da stvorite pravi turistički centar. Dodatni razvoj infrastrukture, u cilju razvoja turizma je oblast u kojoj mi vidimo priliku za saradnju. Imali smo priliku da čujemo predstavnike inostranih investicionih projekata u Tivtu i željeli bismo da se među njima uskoro nađu i šangajski investitori“, saopštio je Điarong novinarima. On je dodao da je kineska delegacija posebno oduševljena plavim nebom i plavom bo-

Tokom razgovora je oTvorena široka lepeza mogućnosTi za saradnju i To ne samo u oblasTi obrazovanja kao u preThodne Tri godine, nego i u drugim, privrednim oblasTima kao šTo je oblasT Turizma, Tehnologije i drugih inTeresa jom mora u Tivtu. „To je nešto što se u Kini, nažalost, ne može posljednjih godina vidjeti. Nadamo se da ćete kroz politike razvoja uložiti napore da sačuvate životnu sredinu, kako ona ne bi ispaštala i bila žrtva brzog ekonomskog razvoja. I to je oblast u kojoj bismo mogli imati veoma dobru saradnju“, istakao je Điarong nakon sastanka sa privrednicima. Prvi privredni sastanak opštine Tivat i Savjeta za promociju međunarodne trgovine Šangaja održan je u Tivtu, uz učešće domaćih privrednika i predstavnika međunarodnih investitora, kompanija Adriatic Marinas, Luštica Development i Qatary Diar a kineski zva-

ničnici posjetili su projekat Luštica Bay. Predsjednik Kusovac je istakao da će opština Tivat će pružiti administrativnu i logističku podršku domaćim privrednicima koji žele da uspostave ili unaprijede saradnju sa Kinom. „Tokom razgovora je otvorena široka lepeza mogućnosti za saradnju i to ne samo u oblasti obrazovanja kao u prethodne tri godine, nego i u drugim, privrednim oblastima kao što je oblast turizma, tehnologije i drugih interesa koje je kineska delegacija ovdje prepoznala“, dodao je predsjednik opštine Tivat. opština Tivat i distrikt Jiading, najbogatija oblast Šangaja potpisali su prije tri godine sporazum o prijateljskoj saradnji koji je najprije ostvaren u oblasti obrazovanja. Sekretar za turizam i preduzetništvo opštine Tivat Petar Vujović je istakao da domaća preduzeća imaju kapacitet da ostvare ili unaprijede postojeću saradnju sa Šangajem, o čemu je bilo riječi i tokom radnog ručka. On je dodao da su kineski partneri zainteresovani za projekte koji su predviđeni strateškim planom razvoja opštine Tivat do 2022. Z.K.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici donirala je specijalizovano vozilo podgoričkoj Službi zaštite i spašavanja, saopšteno je iz Glavnog grada. Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić zahvalila je Ambasadi SAD na toj izuzetno značajnoj donaciji. “Zahvaljujući novom specijalizovanom vozilu pripadnici naše Službe zaštite i spašavanja ubuduće će efikasnije obavljati poslove i djelovati na terenu”, istakla je Vujačić. Ona je rekla da Glavni grad posvećuje posebnu pažnju Službi zaštite i spašavanja, kao veoma važnoj službi u sistemu lokalne uprave koja prije svega vodi brigu o bezbjednosti građana i imovine, kako na tehničkoj opremljenosti, tako i u edukativnom dijelu. Dodala je i da se podgorička uprava sa ponosom može pohvaliti da ima jednu od najopremljenijih i najobučenijih Službi zaštite i spašavanja u regionu, te da je ona kao takva na raspolaganju drugim opštinama. “Imamo ambiciju da u narednom periodu naš Vatrogasni dom, koji je jedan od najvećih i najreprezentativnijih u regionu, (prostire se na 10 hiljada metara kvadratnih) stavimo u funkciju Regionalnog trening centra

za pripadnike službi zaštite i sektora za vanredne situacije iz okruženja, jer za to posjedujemo sve neophodne pretpostavke”, zaključila je Vujačić. Šef kancelarije za odbrambenu saradnju ambasade SAD-a u Podgorici Filip Henri kazao je da je ovo samo jedan od primjera uspješne saradnje SAD-a i Crne Gore. “Veoma sam ponosan što u ime Ambasade Sjedinjenih Američkih Država doniramo specijalizovano vozilo Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada koje će im pomoći da lakše i jednostavnije obavljanju poslove”, istakao je Henri. Komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković zahvalnost se ambasadi SAD-a na vrijednoj donaciji koja će unaprijediti funkcionisanje Službe zaštite i učiniti njen rad još efikasnijim i operativnijim na terenu. “Već duži niz godina uspješno sarađujemo sa američkom ambasadom koja nam kontinuirano pruža podršku, kako u tehničkom, tako i u stručnom osposobljavanju naših kadrova”, naglasio je Janković. On je u znak zahvalnosti i dugogodišnje uspješne saradnje uručio zahvalnicu Ambasadi SAD-a u Crnoj Gori. R.C.G

Sa primopredaje donacije SAD-a Službi zaštite i spasavanja

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

MARKETING

KONKURS Uprava policije

STOP NEREGISTROVANIM VOZILIMA U

2018. godini službenici saobraćajne policije su sankcionisali oko 13.000 vozača, koji su učestvovali u saobraćaju sa neregistrovanim vozilom.

 U slučaju da sa neregistrovanim

vozilom izazovete saobraćajnu nezgodu Nacionalni biro osiguravača, iz sredstava Garantog fonda, isplaćuje naknadu štete oštećenom licu, a nakon isplate štete od Vas naplaćuje kompletan iznos isplaćene štete, kao i kamate i druge troškove vezane za obradu i isplatu štete.

 Novčanom

kaznom od 80 do 350 eura bićete kažnjeni ako u saobraćaju na putu upravljate

vozilom koje nije registrovano, odnosno za koje je isteklo važenje saobraćajne dozvole, a pravno lice novčanom kaznom od 500 do 3.000 eura, ukoliko dozvoli da u saobraćaju na putu učestvuje takvo vozilo.

 Ako

učestvujete u saobraćaju sa vozilom koje nije registrovano ili mu je istekao rok važenja saobraćajne dozvole, od strane ovlašćenih policijskih službenika, bićete isključeni iz saobraćaja.

 Ovaj saobraćajni prekršaj je pod

stalnim nadzorom Uprave policije i biće predmet pojačane kontrole.

www.nbocg.me

Na osnovu čl.104 stav 3 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Sl. list CG br.03/16,39/16 i 02/17) i saglasnosti Ministarstva zdravlja CG br.133-12/2019-2 od 18.03.2019.godine, Javna zdravstvena ustanova Opšta bolnica „B.Orlandić“Bar, raspisuje javni

KONKURS I. Za odobravanje specijalizacija zdravstvenim radnicima za potrebe JZU Opšta bolnica Bar i to: - jedna specijalizacije iz oblasti opšte hirurgije - jedna specijalizacije iz oblasti radiologije - jedna specijalizacija iz oblasti anesteziologije sa reanimatologijom,i - jedna specijalizacija iz oblasti ginekologije i akušerstva II.Učesnici konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove: 1. da ima opštu zdravstvenu sposobnost; 2. da ima završen odgovarajući fakultet (shodno gore naznačenoj specijalizaciji); 3. da ima položen stručni ispit. III. Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1. uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2. uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3. dužina studiranja; 4. poznavanje stranog jezika; 5. rezultat usmenog intervjua; IV. Uz prijavu za Konkurs kandidati treba da prilože sledeća dokumenta, kao dokaze da ispunjavaju uslove za odobravanje specijalizacija: 1. diplomu o završenom medicinskom fakultetu, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori; 2. uvjerenje o položenom stručnom ispitu; 3. dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 4. dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 5. dokaz o dužini studiranja; 6. uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, francuski, italijanski i ruski), izdato od nadležne visoko-školske ustanove (Institut za strane jezike); 7. uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti; 8.ovjerenu kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu; 9.uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak. Dokumenta se dostavljaju u originalu ili formi ovjerene kopije. Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom zbog opravdanih razloga (roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao) bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza. V. Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl.list CG“ broj 22/2016). VI. Odluku o odobravanju specijalizacije donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata. Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostaviće se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nijesu izabrani mogu da izvrše uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija, u roku od 15 dana od dana prijema odluke kandidata kome je odobrena specijalizacija. VII. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja, i biće objavljen sa sajtu Javna zdravstvena ustanova Opšta bolnica „B.Orlandić“Bar. Prijave sa dokazima slati na adresu: Javna zdravstvena ustanova Opšta bolnica „B.Orlandić“Bar,Podgrad Stari Bar. VIII .Nepotpune i neblagovremene prijave se neće uzimati u razmatranje. Kontakt telefon: 030 342 215

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MARTOVSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

SJEĆANJE NA PRVI MASKENBAL KOJI JE OD KOLAŠINA

OBRADOVALI GRAD SA BAKLJAMA U RUKAMA I MASKAMA NA LICU

⌦ Zorica Bulatović

Uprkos izuzetnoj kulturnoj tradiciji prije Drugog svjetskog rata, Kolašin nije imao ideju o organizaciji maskenbala. Ipak, prvi maskenbal u Kolašinu održan je 1948. godine, a ideju o njemu u gradu na Tari donijeli su Kolašinci koji su 1946. godine kolonizirani u Vojvodini. Kolašinci iz Vojvodine su u kontaktu sa mađarskim stanovništvom prihvatili tu ideju veselja, šale, duha, jer u stvari maskenbal upravo to odražava, kako objašnjava nekadašni opštinski funkcioner, učesnik prvog maskenbala Zoran Rakočević. Kolašici su organizovali i prvi maskenbal u Studenskom gradu u Beogradu pod vođstvom Boža Bulatovića, predsjednika KUD “Žikica Jovanović Španac” i tako stvorili kulturnu vezu između Beograda i Kolašina. “Sjećam se, bilo je to negdje 1948. godine da je jedna grupa omladinaca iz Kolašina, koja je živjela u Vojvodini na čelu sa Momčilom Popovićem iz

sela Drijenka kod Kolašina, prvi put za poklade, zimski praznik, obilazila domaćinstva po selima, odjeveni sasvim drugačije od uobičajene garderobe. Imali su neka posebna zvona i pištaljke, drvene predmete i djelovali su vrlo interesantno, a posebno je to bilo interesantno za nas djecu. Jer, iako smo mi te momke znali, nijesmo ih mogli prepoznati, kako su bili maskirani. Upravo u tom poslijeratnom periodu kulturno zabavni život bio je imperativ političkog sistema komunizma u prvoj fazi i u Kolašinu je bio vrlo intenzivan”, objasnio je Rakočević. Svako mjesno područje, kako on objašnjava, gdje su bili administrativni centri mjesnih odbora imalo je kulturo umjetničko društvo, koje je pripremalo programe pod uticajem i organizaciji KUD ”Mijat Mašković” iz Kolašina i oni su održavali redovne majske smotre tih društava. “Posebno je opština Morača imala manifestacije društava iz Rovaca, Gornje Morače i Prekobrđa i pobjednici

Omladina bakljama osvjetljlila poratni Kolašin

Kolašinci iz Vojvodine su u kontaktu sa mađarskim stanovništvom prihvatili tu ideju veselja, šale, duha, jer u stvari maskenbal upravo to odražava

tih manifestacija učestvovali su na smotri u Kolašinu. To su bili značajni kulturni praznici, događaji za kompletno stanovništvo počev od pionirskog uzrasta pa do uzrasta fronta, odnosno kasnije Socijalističkog saveza. U tim manifestacijama na neki način učestvovalo je gotovo čitavo stanovništvo. Po nekoliko dana u Domu kulture trajali su programi koje su društva prikazivala”, objašnjava Rakočević. Nakon proglašenja pobjednika, kaže naš sagovornik, društva su u povorkama manifestovala veselje i pozitivnu energiju šetnjom gradom. “U tim manifestacijama učestvovao sam i sam kao član pionirske ekipe koja je bila zadužena da priprema i nosi ispred učesnika baklje”, prisjetio se pionirskih dana Rakočević. Baklje su bile napravljene od obične konzerve u koje su sipali pepeo, a zatim ih pričvršćivali na drvene motke. Unutra su sipali petrolej i ulje, a baklje su palili prilikom postrojavanja u Kolašinu. “To je bilo veoma interesantno i simbolično za to vrije-

me, jer grad nije imao rasvjetu. Svjetlost baklji u vedrim majskim noćima odražavala je pravu sliku topline i radosti Kolašina kao urbanog naselja. Te iste godine prvi put je učestvovala jedna ekipa omladinaca maskirana pod uticajem inicijatora iz Vojvodine. Nije to bila brojna grupa, ali je bila veoma interesantna i to je ujedno bila prva povorka maskenbala-karnevala u Kolašinu koja je izazvala opštu simpatiju i odobravanje publike, građana, a posebno rukovodstva koje je bilo dosta uzdržano u pripremama neke takve manifestacije”, sjeća se Rakočević. Kasnije se maskenbal neko vrijeme održavao u okviru kulturnih manifesta-

cija, kaže Rakočević, ali nije došlo do većeg omasovljenja. Ugledan Kolašinac Božo Bulatović, tadašnji student ekonomije u Beogradu, bio je osnivač tog karnevala. Takođe je bio veoma društveno aktivan, pa je u Studentskom gradu bio i predsjednik KUDa “Žikica Jovanović Španac”. “To društvo je svakog maja na Bežanijskoj kosi organizovalo veoma uspješne koncerte, koje su na otvorenom prostoru pratili ne samo studenti i stanovnici Novog Beograda, već i ostalih obližnjih tadašnjih naselja.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

A NAČINIO VESELU I RAZDRAGANU URBANU SREDINU Slika sa davnašnjeg maskenbala, koji je unio radost u grad na Tari

Baklje su bile napravljene od obične konzerve u koje su sipali pepeo, a zatim ih pričvršćivali na drvene motke. Unutra su sipali petrolej i ulje, a baklje su palili prilikom postrojavanja u Kolašinu.

Jedino jos mališani kolašinskog vrtića “Sestre Radović “održavaju tradiciju maskenbala

Sticajem okolnosti u studenskom gradu predsjednik Saveza studenata bio je moj školski drug i moj prijatelj Vukala Vasilijević iz Pljevalja, koji je kasnije bio visoki funkcioner u Crnoj Gori u Ministarstvu unutrašnjih poslova i tražio je da mu pomognem i uključim se u Savez studenata, jer sam tada bio vezan za kulturu, pa sam zadužen upravo za kulturna dešavanja u studenskom gradu. Tako je Božo došao do ideje za održavanje prvog studenskog maskenbala a u sklopu smotre KUD “Žikica

Jovanović Španac”. Vasiljević, međutim, nije bio oduševljen tom idejom, koja prema njegovom mišljenju nije bila prikladna za ta vremena i tako ga je odbio”, sjeća se detalja Rakočević. On je, i pored Vasiljevićevog negodovanja, insistirao da se održi maskenbal, uvjeren da će uspjeti u namjeri. Tako je apelovao na sve kolašinske studente, ali je računao i na podršku Boža Bulatovića. Dobio je njegovo odobrenje, ali uz upozorenje da će sve odgovornosti tog događaja morati sam da snosi.

“Ubrzo se na Bežaniji u punom jeku pripremala ta kulturna manifestacija, a ja se sjećam tog lijepog majskog dana kada se cio studenski grad okupio i prisustvovao događaju, a studenski grad je bio najveće studentsko naselje tog vremena poslije moskovskog Lomonosova. Imao je oko devet hiljada stanovnika. Tog dana tačno u podne čula se bleh muzika a da stanovnici naselja nijesu u prvi mah znali o čemu se radi. Ubrzo potom Božo se pojavio na čelu maskirane povorke, a zatim iza njega povorka koja je sve prijatno iznenadila, pa se začuo gromoglasni aplauz jer je publika bila oduševljena. Manifestaciju su završili na kraju defilea izvođenjem KUD-a ”Žikica Jovanović Španac”. Sve ih je pozdravio Vasilijević, predsjednik studenata Novog Beograda. Zatim je Božo za govornicom kazao da je maskenbal manifestacija Južne Amerike, ali da se ovaj maskenbal održavao u duhu Kolašina i Crne Gore. Tako je, zahvaljujući Božu Bulatoviću, nastala kulturna veza Kolašina i Beograda”, sa ponosom se tih dana prisjetio Rakočević.

kultura

DJEČJA KNJIŽEVNA MANIFESTACIJA

Festival “Male morske pjesme i priče” u Budvi

Šesti festival “Male morske pjesme i priče” biće realizovan u periodu od 31. marta do 4. aprila u Narodnoj biblioteci Budve, amfiteatru Akademije znanja i u bioskopu Cadmus cineplex. Ovogodišnji festival počeće sjutra u 17 časova dramskom radionicom “Moje zamišljeno putovanje” u bioskopu Cadmus cineplex koju vode Radmila Knežević, Miloš Boreta, Mirjana Dajičić i Sanja Vilus. Program festivala nastavlja se u ponedjeljak, 1. aprila u Narodnoj biblioteci Budve književnim kvizom od 15 do 17 sati, kao i književnom radionicom “Pisac od palube” koju će voditi dječiji pisac Žarko Vučinić od 17 do 19 časova. U utorak, 2. aprila, na Akademiji znanja u terminu od 16 do 18 sati književnu radionicu “Pisac od palube” vodi dječiji pisac Uroš Petrović, a nakon radionice, termin od 18 do 20 časova predviđen je za književnu žurku i svečanu dodjelu nagrada “Mali od palube”. Program se nastavlja u srijedu, 3. aprila u prostorijama Narodne biblioteke Budve ekološkom radionicom “Čuvaj more da ti duže traje” - koja se realizuje u saradnji sa JP Morsko dobro, a radionicu vode mr biologije Aleksandra Ivanović i diplomirani biolog Nemanja Malovrazić. Istog dana od 20 do 21 čas u Narodnoj biblioteci Budve biće upriličen okrugli sto

sa temom “Kako razvijamo/ sputavamo kreativnost kod djece” o kojoj će govoriti pisac Uroš Petrović, koautor inovativnog programa za vaspitne i obrazovne ustanove “NTC sistem učenja” i dugogodišnji predsjednik Mense Srbije, zatim logopedica Mirjanka Jović i pedagogica i saradnicapredavačica NTC programa u Crnoj Gori Vesna Bubanja. Posljednjeg dana šestog dječijeg književnog festival “Male morske pjesme i priče”, u četvrtak, 4. aprila od 16 do 17.30 sati u Biblioteci će biti održana radionica ilustracije sa temom “Moje zamišljeno putovanje” koju će voditi akademski slikar Simon Vučković. Ovogodišnji festival će završiti projekcijom filma za učesnike u terminu od 18 do 20 časova u bioskopu Cadmus cineplex. Dječji književni festival produkt je saradnje NVO “Dramski studio Budva” i JU “Narodna biblioteka Budve”. R.K.

AUTORSKO VEČE NINOSLAVE ZLATKOVIĆ

Opus paštrovskih pjesama u modernim aranžmanima

Autorsko veče kompozitorke i profesorice Ninoslave Zlatković pod nazivom “Musica rustica: perpetuum” biće održano večeras od 19 sati u modernoj galeriji “Jovo Ivanović” u Budvi. Opus čine selektovane pjesme budvansko-paštrovskog kraja koje je autorka aranžirala, obradila i harmonizovala na akademski način. U vokalno-instrumentalnu realizaciju projekta uključeni su profesionalni izvođači, učenici solisti kao i kamerni sastav “Primorkinje”. Ninoslava Zlatković studirala je kompoziciju i teoriju muzike, a na-

kon završenih studija radila kao profesor klavira u srednjoj muzičkoj školi “Stevan Mokranjac” u Prištini. Bila je dvije godine predsjednik Muzičke omladine Prištine, a zatim naredne dvije predsjednik Muzičke omladine Kosova i Metohije. Jedna je od osnivača Gradskog kamernog orkestra u Prištini 1996. godine, čiji je bila i umjetnički rukovodilac. Učesnica je mnogih kulturnoumjetničkih manifestacija u zemlji i inostranstvu. Koncert organizuje nevladino udruženje “ARS NOVA” iz Budve u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve. M.Rog.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

ITALIJANSKI DUO GULJIELM

Muzička nikada s Kamerni duo Guljielmi i Agostineli spojila je ljubav prema djelima italijanskih kompozitora

⌦ Marija Roganović Na nastupu kamernog dua koji čine operska pjevačica Kjara Guljielmi i gitarista Masimo Agostineli publika u Podgorici imala je priliku da uživa u izvođenju kompozicija Maura Đulijanija, Antonija Nave, velikog maestra Đoakina Rosinija, ali i jednog od najuspješnijih i najboljih živih kompozitora današnjice Enija Morikonea. Kjara Guljielmi, koja se usavršavala kod maestra Đovanija Kanetija poznata je po ulogama u operama “Kavalerija rustikana”, “Madam Baterflaj”, “Trubadur”, “Travijata”, ali i kao solista u “Izrael u Egiptu”, “Juda Makabejski”, “Mesija”, “Judita triumphans”, “Passio et Resurrectio Domini Nostri” i mnogim drugim.

Prvi put smo, sjećam se, izvodili Mocarta, Mateka i Šuberta, napravili smo program koji je sačinjen prvobitno od italijanskih kompozitora i nekoliko inostranih. A sada, kada smo se uigrali, repertoar smo proširili, pa tako izvodimo španske kompozitore, Garsiju Lorku, Morino Torobu, ali i Rosinija i napolitanske pjesme

Međutim, u posljednjih nekoliko godina, više joj odgovaraju nastupi u vidu kamernog dua, koje naziva avanturom, za koju se nada da se nikada neće završiti.

■ Gitara je “do-

bra mlada” za mecosopran

“Upoznala sam Masima Agostinelija u Rimu, kada

⌦---------------------------Volim gitaru, ona daje prediVan zVuk u kojem užiVam Već 50 godina. ne bih umio da Vam objasnim zašto baš gitara, ali mislim da je posebna u sVakom smislu te riječi. ljubaV prema instrumentu i strast za sViranjem moraju biti glaVna Vodilja sVakog muzičara. tako je uglaVnom bilo sa mnom, i tako će biti dok me bude bilo

----------------------------⌦

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

kultura

MI I AGOSTINELI NAKON NASTUPA U PODGORICI

avantura se ne završava Zajednička strast prema muzici glavna je vodilja kroz ■ Ljubav prema muzičku avanturu započetu prije nekoliko godina operi nikada se

sam imala 25 godina, neposredno pošto sam diplomirala na Konzervatorijumu. Međutim, kako sam se u početku bavila operom, tek nakon dužeg niza go-

dina sam ga pozvala i pitala da li bi volio da osnujemo kamerni duo, jer bih voljela da pjevam italijanske kompozitore kao što su Rosini, Đulijani, Nava i dru-

Sa izvođenja u Podgorici

gi…On je isprva bio zbunjen jer je živio u Ankoni, a ja nisam. Međutim, odlučio je da probamo. Prvi put smo, sjećam se, izvodili Mocarta, Mateka i Šuberta, napravili smo program koji je sačinjen prvobitno od italijanskih kompozitora i nekoliko inostranih. A sada, kada smo se uigrali, repertoar smo proširili, pa tako izvodimo španske kompozitore, Garsiju Lorku, Morino Torobu, ali i Rosinija i napolitanske pjesme”, otkrila je Vikend novinama Guljielmi, koja se, kako dodaje, specijalizovala za izvođenje djela velikog Antonija Vivaldija. “Posljednjih nekoliko godina preferiram baroknu muziku. Štaviše, specijalizovala sam se za Vivaldija, njegove kompozicije su jako dobre za moj glas, baš kao i kamerna muzika. Bavila sam se operom kad sam bila mlada, ali sada više volim ovaj duo jer je savršen za mene. Znate, kada sam bila student, svirala sam uz violinu, orkestar i druge kamerne instrumente. Ali ipak preferiram duo jer je ovo nadasve prijateljski projekat, a glas i gitara se odlično slažu. Gitara je ‘dobra mlada’ za mecosopran”, objašnjava ona. Iako se tek povremeno nađe u “operskim vodama”, smatra da to muzičko scensko djelo, koje je nastalo upravo u Italiji, nikada neće izgubiti na kvalitetu i da će uvijek imati svoju publiku.

neće ugasiti

“Opera je i dalje voljena širom svijeta, i to od strane velikog broja ljudi. Posebno su cijenjeni veliki kompozitori poput Verdija, Rosinija.... Melodrama je rođena u Italiji i nikada neće doći kraj toj ljubavi, jer u svakoj zemlji koju sam posjetila, uključujući vašu, ljudi izuzetno cijene operu”, ističe ova iskusna operska pjevačica, koja je ujedno i najavila planove nje i starijeg kolege Agostinelija. “Prije nekoliko dana smo gostovali na radiju Vatikan u Rimu i tamo smo prezentovali ove predivne pjesme. Sljedeći koncert nam je u Španiji, a u junu ćemo najvjerovatnije snimiti CD sa španskim kompozitorom Delaskom, jer je on uradio istraživanje na temu španskih kompozitora u okviru kojeg sam i ja učestvovala glasovno”, zaključuje Italijanka. Drugi član ovog dua, Masimo Agostineli, u “ljubavi je sa gitarom” već 50 godina, dok je koncertnu karijeru započeo 1982.

■ bah je oduvi-

jek bio “everest muzike”

“Volim gitaru, ona daje predivan zvuk u kojem uživam već 50 godina. Ne bih umio da vam objasnim zašto baš gitara, ali mislim da je posebna u svakom smislu te riječi. Ljubav prema instrumentu i strast za sviranjem moraju biti glav-

Posljednjih nekoliko godina preferiram baroknu muziku. Štaviše, specijalizovala sam se za Vivaldija, njegove kompozicije su jako dobre za moj glas, baš kao i kamerna muzika. Bavila sam se operom kad sam bila mlada, ali sada više volim ovaj duo jer je savršen za mene

na vodilja svakog muzičara. Tako je uglavnom bilo sa mnom, i tako će biti dok me bude bilo”, ispričao nam je nakon koncerta Agostineli, koji, iako je “stara škola”, i te kako prati dešavanja u savremenoj klasičnoj muzici. “Ima puno dobrih kompozitora. Od sedamdesetih, gitara doživljava procvat u muzici i veliki je broj kompozitora koji pišu za gitaru. Klasična muzika je ipak najbolja, jer je pisana iz glave i mi imamo čast da sviramo tuđe ideje nastale unazad toliko godina. Druge vrste muzike, nastale evolucijom tehnologije, ne mogu se baš time pohvaliti. Takođe, ne smijemo zaboraviti električnu gitaru, koja je veliki izum i predivni instrument, ali je to ipak nešto drugo”, kaže muzički veteran. Kao jednog od omiljenih kompozitora ipak izdvaja Baha, koji je, kako kaže “oduvijek bio Everest muzike”.

Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

ŽOLDAK REŽIRA U NACIONALNOM TEATRU

Čehovljev “Ivanov” otvara novu sezonu CNP-a u oktobru

Žoldak je jedan od najznačajnijih pozorišnih reditelja Evrope, umjetnik čije su predstave učestvovale na najznačajnijim festivalima svijeta, umjetnik čije su kreacije ostavile i ostavljaju veliki uticaj u pozorišnoj umjetnosti Evrope

vo je veoma važan, prekretnički događaj za naš nacionalni teatar, jer se radi, bez sumnje, o najznačajnijem reditelju koji je ikad radio u CNP, kazao je umjetnički direktor nacionalnog teatra Željko Sošić.

Nakon što je krajem decembra prošle godine poznati ukrajinski i svjetski reditelj Andrej Žoldak posjetio Crnogorsko narodno pozorište i upoznao se sa ansamblom i tehničkim karakteristikama pozorišta, vodili su se pregovori o eventualnom angažmanu. Međutim, kako je najavio umjetnički direktor CNP-a Željko Sošić, pregovori su konačno okončani i Žoldak će krajem avgusta početi sa radom na predstavi “Ivanov” Antona Pavloviča Čehova, čime će nacionalni teatar otvoriti pozorišnu sezonu 2019/2020. “Postigli smo definitivan dogovor sa Andrijem Žoldakom i njegovim kreativnim timom, i mogu sa za-

dovoljstvom da najavim da će sljedeća sezona Crnogorskog narodnog pozorišta, dakle u oktobru ove godine, biti otvorena Žoldakovom režijom dramskog klasika ‘Ivanov’ Antona Čehova. Ovo je veoma važan, prekretnički događaj za naš nacionalni teatar, jer se radi, bez sumnje, o najznačajnijem reditelju koji je ikad radio u CNP. Ovo će biti značajan događaj i za ukupan kontekst kulture naše države, jer se stvaraju uslovi da se značajno podignu standardi naše umjetničke produkcije, i prevaziđu provincijalni okviri u kojim naša kultura često tavori”, istakao je Sošić, koji je bio impresioniran Žoldakovom režijom čuvene opere “Ča-

Žoldak u CNP-u

UZ PRISUSTVO GLUMAČKE I AUTORSKE EKIPE

IN MEMORIAM

Preminuo srpski pjesnik za djecu Dobrica Erić

Poznati dječiji pjesnik, prozni i dramski pisac Dobrica Erić preminuo je juče u 82. godini poslije duge i teške bolesti. Erić je prvu zbirku pjesama objavio 1959, a do danas više od stotinu knjiga. Autor je više romana, pet knjiga lirske proze, 23 zbirke pjesama, pet pozorišnih drama, više od 40 knjiga za djecu, od kojih je više njih prevedeno na nekoliko stranih jezika. Pjesme su mu ušle u čitanke, antologije, školske lektire. Svojim bogatim stvara-

laštvom na svojevrstan način obilježava življenje na šumadijskom i srpskom prostoru. On je bio pjesnik, prozni i dramski pisac, lirski zdravičar Gruže, slikar prirode, sela, detinjstva i ljubavi, pisac pjesama za djecu. Zaslužni je umjetnik grada Beograda, a djela su mu prodata u tiražu od milion primjeraka. Dobitnik je niza značajnih nagrada i priznanja kao što su Mlado pokoljenje, Goranov venac, Nagrada Zmajevih dečjih igara, Neven, Vukova Nagrada... R.K.

robnica” u Lionu. “Na poziv Andrija Žoldaka i umjetničkog direktora opere u Lionu, povodom dogovora o početku Žoldakovog angažmana u CNP-u, imao sam priliku da prisustvujem generalnim probama i premijeri opere ‘Čarobnica’ Čajkovskog, u zvanično najboljoj operi na svijetu. Žoldak je jedan od najznačajnijih pozorišnih reditelja Evrope, umjetnik čije su predstave učestvovale na najznačajnijim festivalima svijeta, umjetnik čije su kreacije ostavile i ostavljaju veliki uticaj u pozorišnoj umjetnosti Evrope. Njegova režija ‘Čarobnice’ je bila impresivna”, kazao je umjetnički direktor Nacionalnog teatra, koji je pritom boravak u Lionu iskoristio i da ostvari komunikaciju i saradnju sa značajnim evropskim teatarskim stvaraocima koji su bili okupljeni na premijeri. M.Rog.

Film “Balkanska međa” premijerno u Podgorici

Šćekić

Veče humora, karikature i aforizma u Sketchu Povodom svjetskog Dana šale, 1. aprila, u kafe-baru Sketch u Podgorici, sjutra veče od 20.30 časova biće održano “Veče humora, karikature i aforizma”. U okviru programa nastupiće književnik i aforističar prof. Dragan Koprivica i karikaturista Goran Šćekić. Takođe, planirana je izložba oko 30 Šćekićevih radova, dok će prof. Koprivica čitati svoje aforizme. M.Rog.

Svečana premijera filma “Balkanska međa”, na kojoj će prisustvovati glumačka i autorska ekipa filma, održaće se večeras u 20.00 časova u bioskopu Cineplexx Delta City. Inspirisan istinitim događajem, “Balkanska međa” prikazuje tajnu operaciju grupe ruskih specijalaca koja iz Moskve dobija naređenje da prije NATO trupa zauzme aerodrom “Slatina” u Prištini i zadrži ga dok ne sti-

gne pojačanje. Dok se čeka pojačanje ruskog bataljona stacioniranog u Bosni, specijalni tim predvođen Andrejem Šatalovim (Anton Pampušni) i Bekom Ethoevim (Jurij Kucenko) kojima se pridružuju pripadnici MUPa, Vuk (Miloš Biković) i Fadilj (Aleksandar Radoičić), vode nemilosrdni rat protiv komandanta albanske grupe – Smuka (Aleksandar Srećković). M.Rog.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

svijet

turska ignoriše američke prijetnje i ne odustaje od ruskog pvo sistema

Kupovina S-400 je gotova stvar

Turska će poštovati sporazum s Rusijom o kupovini njenog protivvazdušnog raketnog sistema, objavila je juče Ankara, nakon što su četvorica američkih senatora iznijela prijedlog zakona za zabranu planirane isporuke američkih borbenih aviona F-35 bude li Turska ignorisala američko protivljenje i prihvatila ruski sustav S-400. “Na kraju smo se dogovorili s Rusijom i potpisali sporazum. Taj sporazum je legalan i dogovaramo se kad će biti isporuka”, rekao je turski ministar Mevlut Čavušoglu nakon sastanka s ruskim kolegom Sergejom Lavrovim. Američki senatori u četvrtak su iznijeli prijedlog da se zabrani transfer aviona F-35 iz SAD-a u Tursku dok američka vlada ne potvrdi da Ankara neće primiti isporuku ruskog sistema S-400, navodi se u izja-

Lavrov o Golanu: Standardno ponašanje SAD

vi. Turska je primila kontradiktorne izjave SAD, rekao je Čavušoglu i dodao da je Ankara ispunila sve obaveze u vezi sa kupovinom F-35.

Turska je proizvodni partner u programu borbenih aviona F-35 vrijednom 400 milijardi dolara, međutim SAD, NATO saveznik, protivi

se kupovini ruskih sistema. Takođe, turski šef diplomatije je naglasio da Turska ne namjerava da proda sistem S-400 drugoj zemlji.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da odluka SAD da prizna Golansku visoravan kao dio Izraela, predstavlja namjernu demonstraciju velike “slobode u ponašanju”. Lavrov je objasnio da se pored toga što mnogi ljudi analiziraju taj potez u svijetlu predstojećih izbora u Izraelu, priznanje ima i drugu “dimenziju”, prenio je TASS. “Ovakvo ponašanje, uz prijetnje, ultimatume i sankcije predstavljaju oruđe koje Amerika koristi na međunarodnoj sceni”, objasnio je Lavrov na zajedničkoj konferenciji za štampu sa ministrom spoljnih poslova Turske Mevlutom Čavušogluom.

novi pokušaj da se izglasa sporazum tereze mej

Odobreno treće glasanje o Bregzitu Poslanici Donjeg doma britanskog parlamenta kasno sinoć su treći put glasati o sporazumu o Bregzitu, koji je vlada usaglasila sa čelnicima Evropske unije. Glasanje je odobrio predsjednik Donjeg doma Džon Berkov, koji je prošle sedmice izjavio da to neće biti omogućeno ukoliko se sporazum ne izmjeni, jer nije dozvoljeno da se poslanici tri puta izjašnjavaju o istom predlogu. Da bi zaobišla to pravilo, premijerka Tereza Mej je odluči-

la da traži glasanje samo o jednom dijelu sporazuma, o Ugovoru o izlasku, a izostavljena je politička izjava o budućim vezama Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije. Ukoliko poslanici prihvate taj dio sporazuma, vladi bi bilo omogućeno da izlazak iz Evropske unije odloži do 22. maja, dan uoči izbora za Evropski parlament. Prihvatanje djela dokumeta ne bi, međutim, bilo dovoljno da sporazum bude ratifikovan u parlamentu, jer zakon to ne dopušta.

Vlada bi u tom slučaju naknadno mogla da traži glasanje o drugom djelu sporazuma, a druga mogućnost je da se izmijeni zakon, tako da prihvatanje jednog djela bude dovoljno za ratifikaciju. Svi smo saglasni da ne želimo da se nađemo u situaciji da moramo da tražimo još jednu odlaganje i da zbog toga budemo primorani da učestvujemo na izborima za Evropski parlament, rekla je poslanicima ministarka za vezu sa parlamentom Andrea Ladsom.

prvi izvještaji istražitelja

Istraga pada boinga došla do preliminarnog zaključka Sistem protiv gubitka snage bio aktiviran prije nego što je avion dodirnuo zemlju, preliminarni je zaključak istrage ostataka aviona “Etiopijan erlajnsa”, saopštila je engleska štampa. Planirana popravka softvera spriječiće operaciju koja se ponavlja u sistemu i koja je centralni bezbjedonosni problem, saopštio je “Boing”. Istražitelji aviona “boing 737 maks” koji se srušio u Indoneziji takođe su se fokusirali na novi sistem za snagu MCAS, prenio je Rojters. Istraga se, takođe, bavi i kvalitetom treninga pi-

lota ovog modela aviona. Boingova flota “737 maks” prizemljena je širom svijeta od nesreće 10. marta. Kompanija je izgubila 28 milijardi dolara tržišne vrijednosti, a dovelo je u pitanje unaprijed izvršene narudžbine aviona vrijedne više od 500 milijardi dolara. Federalnom sudu u Čikagu stigla je tužba porodice stradalog državljanina Ruande, u kojoj tvrde da je kompanija “Boing” loše napravila automatski sistem kontrole leta. Iz “Boinga” nisu komentarisali tužbu.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

usvojen zakon koji je forsirao ministar mateo salvini

CMC GROUP d.o.o. Sutorina b.b. Herceg Novi

2. Potreban diplomirani elektro inženjer – smjer energetika,

VII stepen - sa radnim iskustvom of 3 do 5 godina - znajem engleskog jezika - poznavanjem programa MS Office i AutoCAD.

Zainteresovani kandidati da se jave na telefon 077 273 980 i 067 273 980.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU Srednja građevinskogeodetska škola „Inž. Marko Radević” – Podgorica, Ul. Vasa Raičkovića broj 26, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE USLUGE PUTNIČKE AGENCIJE (ORGANIZOVANJE ĐAČKE EKSKURZIJE), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 24500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 319 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 25.03.2018. godine. Lice za davanje informacija Durković Ivan, telefon 020/237-119, e-mail scmarkoradevic@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 , 57/14 , 28/15 i 42/17) naručilac JU Dom učenika i studenata “Spasić-Mašera ,Dobrota bb , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka prehrambenih proizvoda po partijama , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 95000.00 €. Tenderska dokumentacija broj A2/67/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 28.03.2019. godine. Lice za davanje informacija Ivana Nikolić, telefon 0038267506479, e-mail sdomkotor@t-com.

U skladu sa članom 184 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima ("Službeni list Crne Gore", br. 019/09 od 13.03.2009), predsjednik Skupštine etažnih vlasnika kompleksa "Dukljanski vrtovi" dostavlja i objavljuje:

POZIV

za održavanje redovne sjednice skupštine etažnih vlasnika Sjednica Skupštine etažnih vlasnika kompleksa “Dukljanski vrtovi”, održaće se dana 10.04.2019.godine u prostorijama restorana "Harmonija", na adresi poluostrvo Zavala, Budva, sa početkom u 13.00 časova. Sjednica se saziva se sljedećim dnevnim redom: 1.Usvajanje Izvještaja upravnika i društva za upravljanje Izvještaj o korišćenju sredstava uplaćenih na ime redovnog održavanja, sredstava iz rezervnog fonda i troškovima redovnog održavanja i investicionog održavanja kompleksa “Dukljanski vrtovi" za 2015, 2016, 2017. i 2018. godinu; 2.Usvajanje odluke o vanrednom raspolaganju dijelom kat. parcele 2922/2, u okviru urbanističke parcele UP 1, Urbanistički projekat "Turistički kompleks Zavala", upisanoj u LN 34 KO Budva; 3.Usvajanje odluke o donošenju novih Pravila o međusobnim odnosima etažnih vlasnika i načinu upravljanja i održavanja kompleksa "Dukljanski vrtovi"; 4.Usvajanje odluke o vrijednosti boda po 1 m2 posebnih jedinica u vlasništvu etažnih vlasnika na ime utvrđivanja visine akontacije za troškove redovnog održavanja kompleksa "Dukljanski vrtovi"; 5.Usvajanje odluke o razrješenju predsjednika Skupštine i imenovanju novog predsjednika Skupštine; 6.Usvajanje odluke o produženju mandata upravniku kompleksa "Dukljanski vrtovi"; 7.Usvajanje odluke o društvu za upravljanje kompleksom "Dukljanski vrtovi". Etažni vlasnici mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka koje će se razmatrati na sjednici Skupštine, čije usvajanje će biti predmet glasanja na Skupštini, u prostorijama zgrade Harmonija, Poluostrvo Zavala bb, i isti će biti dostupni za uvid etažnim vlasnicima najkasnije 5 (pet) dana prije naznačenog datuma održavanja sjednice Skupštine.

Predsjednik Skupštine

Italijanski parlament odobrio je zakon kojim se omogućava sudijama da odrede blaže kazne ljudima koji ubiju pljačkaše na svom posjedu. Kako je prenio Rojters, takozvana “legitimna odbrana” predstavlja pobjedu za Matea Salvinija, lidera krajnje desne stranke Liga, koja je prošle godine formirala vladu sa Pokretom pet zvijezda. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj nasilnih zločina u Italiji opao je posljednjih godina, tako da se broj ubistava smanjio za 16,3 odsto u periodu od dvanaest mjeseci do avgusta 2018. godine, dok je broj oružanih pljački smanjen za 12,3 odsto. Ipak, ministar unutrašnjih poslova i zamjenik premijera, Salvini i dalje drži taj problem visoko na listi svojih prioriteta i nudi javnu podršku ljudima kojima se sudi za pucanje na pljačkaše. “Ovo je divan dan za Italijane”, izjavio je Salvini, po-

Foto:Alessandra Tarantino

1. Potreban diplomirani mašinski inženjer – VII stepen, - sa radnim iskustvom od 3 do 5 godina - znanjem engleskog jezika - poznavanjem programa MS Office I AutoCAD.

Blaže kazne za one koji ubiju pljačkaše na svom posjedu

što je dokument proslijeđen Senatu. On je istakao da ljudi koji su napadnuti u svojim kućama, prodavnicama ili barovima konačno imaju zagarantovanu legitimnu odbranu, prenijela je britanska agencija. Vlasnici domova više neće biti optuživani za prekomernu upotrebu sile, ako budu mogli da pokažu da su na provalnika puca-

li u stanju konfuzije tokom opasne situacije. Zakon takođe povećava kazne za provale i oružane pljačke. Partije leijvog centra i neke sudije kažu da će zakon biti težak za interpretaciju, da bi mogao da utiče na povećanje upotrebe vatrenog oružja, ali i da povećava rizik da ljudi dobiju ideju da će ubuduće nekažnjeno moći da pucaju u uljeze.

alarmantni rezultati istraživanja u velikoj britaniji

Sjedjenje uBije više ljudi nego pušenje i rak pluća

Ljekari su zabrinuti zbog istraživanja prema kojima godišnje umire više osoba od sjedjelačkog načina života nego od raka pluća. Podaci jednog takvog istraživanja su pokazali da je sjedjenje bilo uzrok čak 70.000 smrtnih slučajeva 2016. u Velikoj Britaniji, što je toj zemlji donijelo i

finansijski godišnji trošak od 700 miliona funti. Najčešće su se pušenje i alkohol navodili kao glavne loše navike zbog kojih su ljudi prerano umirali, a sada su loše prehrambene navike i sjedjelački način života skoro jednako opasni. Najnoviji podaci Univerziteta Belfast i Ulster, objavljeni u

“Journal of Epidemiology & Community Health”, pokazali su da trećina ljudi tokom vikenda provede više sati na kauču nego sjedjeći za radnim stolom na radnom mjestu, prenio je Večernji list. Osim što može biti loše za leđa, može biti uzrok i raznih bolesti, čak i prerane smrti.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

predstava ª pribjegliceº izazvala buru na čuvenom francuskom univerzitetu

Optužbe za kolonijalnu propagandu na Sorboni Pozorišna predstava promovisana fotografijom koja prikazuje glumce koji nose tamnosmeđu šminku dovela je prestižni francuski univerzitet Sorbonu do francuske verzije skandala “blekfejs” (crno lice), zbog čega su već kritikovani političari u SAD i luksuzne modne kompanije u Italiji. Četiri grupe za ljudska prava organizovale su protest u ponedjeljak protiv izvođenja predstave “Pribjeglice” starogrčkog tragičara Eshila, u kojoj su glumci nosili crne maske, tvrdeći da maske promovišu rasističke stereotipe, prenio je AP. Vodeća antirasistička grupa, poznata pod francuskim akronimom CRAN, nazvala je predstavu na Sorboni kolonijalnom propagandom. Producenti predstave rekli su da su kostimi slijedili klasičnu tehniku korišćenja kontrastnih nijansi za razlikovanje grčkih i egipatskih likova, odnosno antičku metodu uz pomoć koje su gledaoci mogli da razlikuju likove koji su bili daleko od njih. Režiser predstave, uvaženi

helenista Filip Brune, rekao je da su umjetničke namjere “pogrešno protumačene” kao rasističke. On je rekao da se u postavci predstave ne koristi “blekfejs” i tvrdio je da je napadnuta francuska cijenjena sloboda izražavanja. “Blekfejs, odnosno boje-

nje lica u crno da bi ismjevali crnce, praksa je koju mi najoštrije osuđujemo”, rekao je Brune Mondu. “Suočavamo se s oblikom radikalizacije koja stvara veoma opasan jaz u slobodi izražavanja i umjetnosti u celini”, dodao je on. Brune je za Mond izjavio da je pla-

nirao da crne maske, koje su uvrijedile antirasističke aktiviste, zamijeni zlatnim, ali nije dobio priliku. Ministri kulture i visokog obrazovanja u Francuskoj odmah su podržali Brunea i Univerzitet, što im je donijelo i kritike. U zajedničkom saopštenju objav-

ljenom u srijedu, ministar visokog obrazovanja Frederik Vidal i ministar kulture Frank Riste rekli su da “snažno osuđuju ovaj napad bez presedana na slobodu izražavanja”. “Blekfejs” karikature prvi put su popularizovane u “minstrel” predstavama iz 19. vijeka, u kojima se na brutalan način ismijavaju Afroamerikanci, njihovo porijeklo i fizičke odlike. Bijeli izvođači imali su groteskno zatamnjena lica, prenaglašene oči, noseve i usta kako bi “vjerno dočarali” pripadnike crne rase. Ova praksa privukla je pažnju i u Sjedinjenim Državama nedavno nakon što su guverner Virdžinije i njegov advokat bili odgovorni za incidente iz studentskih dana osamdesetih godina. Modni brend Guči izvinio se u februaru za crnu vunenu rolku koja je imala jarko crvene usne kada se povuče preko lica, a Prada se izvinila za majmunčića koji je bio privezak za torbe nalik na “blekfejs” u decembru, prenijela je agencija.

zakon se odnosi na osoblje i diplomate vatikana

PaPa objavio zakon o zlostavljanju Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo je objavio novi zakon o seksualnom zlostavljanju koji se odnosi na osoblje i diplomate Vatikana i zahtjeva momentalno prijavljivanje tvrdnji o zlostavljanju vatikanskim tužiocima.

■ Smjernice za

Foto: ANDREAS SOLARO

zaštitu djece

Vatikan je na taj način prvi put stavio u zakon obavezu katoličkih zvaničnika da prijavljuju optužbe za seksualne zločine policiji ili da se suoče s kaznom, uključujući zatvorsku, prenijela je Beta. Papa Franjo je objavio i smjernice za zaštitu djece u Vatikanu, poslije ponovnog izbijanja skandala sa seksualnim zlostavljanjem prošle godine, dok Vatikan nije imao politiku zaštite djece od sveštenika predatora. Novi zakon uvodi i definiciju “ranjivih osoba” koje uživaju istu zaštitu kao maloljetnici. Papa je ranije zatražio da se preduzmu “konkretne i djelotvorne” mjere protiv svešteničkog zlostavlja-

nja maloljetnika.

■ zašto nije dao da mu Se ljubi ruka?

Papa Franja objasnio je zašto je uporno sklanjao ruku od vjernika koji su pokušali da je poljube, rekavši da nije želio da širi bakterije. „To je jednostavno pitanje higijene“, rekao je portparol Vatikana Alesanđo Đisoti, prenio je Rojters. Đisoti objašnjava da je u redu bilo previše ljudi i da papa nije želio da širi bakterije sa jedne na drugu osobu. Snimak pape kako pred vjernicima sklanja ruku postao je senzacija na internetu. Pojedini katolički konzervativci kritikovali su papu, rekavši da bi trebalo da podnese ostavku ako mu se ne dopadaju običaji. Portparol je istakao da papa dozvoljava da mu pojedinci ljube ruku, ali u ograničenom broju. Jedan od papinih pomoćnika izjavio je za Rojters da je papu „zabavila“ čitava senzacija koja je nastala zbog njegovog sklanjanja ruke.

ZDRAVLJE

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

nervoza nam nije prijateljica

Kako stres utiče na kožu Stres je gotovo nemoguće izbeći. Ako nije u pitanju posao, nerviraju nas najbliži, ako je i na poslu i kod kuće sve u redu, biće užasna gužva u saobraćaju… Okreni-obrni, teško da ćete uspjeti da spojite dva dana tokom kojih će sve ići kako treba, tako da ostanete potpuno smireni. “Stres nam nije prijatelj, nije prijatelj ni našem mentalnom zdravlju, ni našoj koži”, kaže dermatolog dr Džošua Zajhner, za “Hafington post”. Koža je najveći organ u našem tijelu, a znake stresa pokazuje na različite načine, kao što su pojava psorijaze ili ekcema, seboreje, akni… Naravno, kako će koža reagovati na stres zavisi od genetike i tipa kože koji imamo, ali dr Vitni Bou, dermatolog iz Njujorka kaže da naša koža može da razlikuje čak i različite tipove stresa - fizički, emocionalni, psihološki i stres koji se javlja zbog okruženja u kojem živimo. “Za kožu, svaki od ovih ti-

pova stresa ide u kategoriju akutnog ili hroničnog”, kaže ona. “Naravno, mnogo je opasniji hroničan stres, i što duže traje to stanje, to su posledice ozbiljnije. Stres je okidač za zapaljenske procese Da bismo bolje razumeli kako stres može da utiče na zapaljenske procese na koži, dr Bou kaže da treba da uzmemo u obzir povezanost našeg mentalnog stanja, sistema organa za varenje i naše kože. Kad smo pod stresom, usporava se varenje, što utiče na bakterije koje žive u našim crijevima. A visok nivo stresa na ove bakterije utiče jednako štetno kao ishrana bogata mastima, pokazalo je nedavno sprovedeno istraživanje. “Usporeno varenje podstiče razmnožavanje loših bakterija u našim crijevima, ravnoteža je poremećena, i to je okidač za zapaljenske procese.” Kao posljedicu možete očekivati pojavu akni ili simpto-

ma psorijaze ili ekcema. Kad smo pod stresom, naše tijelo misli da je “napadnuto” i počinje da se brani što izaziva upalne procese. Stres može da isuši kožu Kad smo pod stresom, tijelo “upada” u “bori se ili bježi” stanje, što znači da skaču nivoi adrenalina i kortizola. Povišen adrenalin izaziva pojačano znojenje. Znojne žlijezde su aktivnije, vodu gubimo brže pa koža postaje dehidrirana. Kad je tijelo pod stresom, pokušava da snizi temperaturu, pa ako ne nadoknađujete izgubljenu vodu, možete očekivati neprijatne posljedice u vidu suve, osjetljive kože sklone perutanju i iritacijama. Osim toga, osobe sa suvom kožom su sklone ekcemu, pa stres samo pogoršava stanje. Napravite sami... ... masku za njegu ruku ... maske za sve tipove kože ... masku za njegu usana ... “eliksir mladosti” za njegu kože.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

ZABAVA

PETAR BULATOVIĆ ZA VN NAKON PINKOVIH ZVEZDICA - ALL STARS

najbolje tek očekujte Naravno da nisam razočaran, naprotiv. Osvajanjem visokog trećeg mjesta prošle sezone, u velikoj konkurenciji, i učešćem u osam krugova ove sezone - cilj je ispunjen

⌦ Amra Omeragić

“Za ovu sezonu sam se konsultovao sa mojim roditeljima, sa mentorima D-moll škole pjevanja - Danijelom Alibabićem i Snežanom Ćosović. Napredovao sam u svakom smislu, u pjevanju i u scenskom nastupu, a ponajviše u komunikaciji sa publikom tokom nastupa. Beskrajno hvala publici u studiju Pinka, kao i ostalima koji su me podržavali i davali mi pozitivnu energiju kako bih bio još bolji”, nastavlja Petar.

Petar Bulatović

Najgledanije regionalno muzičko takmičenje za sve talentovane mlade nade, koje im pruža ogromno iskustvo, jesu svakako “Pinkove zvezdice – All stars”, čiji je učesnik donedavno bio i Podgoričanin Petar Bulatović. Talentovani mladić, kog je publika širom zemalja bivše Jugoslavije upoznala i zavoljela u prošloj sezoni takmičenja, u kojoj je stigao do odličnog 3. mjesta, zahvaljujući odličnim nastupima zaslužio je poziv za “All star” izdanje, u kom je još jednom očarao i publiku i žiri glasom, scenskim nastupima i ponašanjem, a sve ukupno bilo je dovoljno za učešće u osam krugova. No, iako je završio učešće, Petar Vikend novinama otkriva da nije razočaran, jer je ispunio cilj, a poručuje da od njega tek očekujemo najbolja izdanja.

■ Muzika Me

ispunjava

■ Ostvaren cilj “Naravno da nisam razočaran, naprotiv. U sezoni ‘All stars’, koja je došla kao nastavak 4. sezone, u potpunosti sam ispunio cilj. Ukupno sam u obje sezone 30 puta nastupao na velikoj Pinkovoj sceni. Smatram da sam iz kruga u krug sve više napredovao i izgrađivao svoj stil. Publika je veoma dobro reagovala na moje nastupe i osjetila moju emociju, želju da ih razveselim i usrećim. Osvajanjem visokog trećeg mjesta, u velikoj konkurenciji prošle sezone, i učešćem u osam krugova u ovoj sezoni - cilj je ispunjen. Sve to je za mene ogromno iskustvo i od mene tek očekujte najbolje”, iskreno nam je rekao Petar. Najponosniji je na izvođenje pjesme “Nije život jedna žena” Miroslava Ilića, jer se, kako kaže, najbolje uklapa u njegov lik. “Veoma sam samokritičan, ali nisam našao zamjerku u temi imitacije i izvođenju te pjesme. Mnogo poštujem i volim da slušam Miroslava i sebe sam najbolje pronašao u njegovom liku. Smatram da sam odlično odgovorio na zadatu

mjesto osvojio je petar bulatović u prošloj sezoni pinkovih zvjezdica, kada je zaslužio simpatije regionalne publike

temu, što je potvrdila reakcija žirija i publike u studiju, kojoj se mnogo dopao moj nastup i ispraćen je velikim ovacijama”, podsjeća Petar. Za postignut plasman u ovom takmičenju bili su potrebni sati napornog vježbanja, a sa time se Petar izborio uz pomoć mentora i podršku porodice.

Iako voli sve žanrove, naš sagovornik je dosta pažnje tokom takmičenja posvetio narodnoj muzici. “Najbolje se osjećam u žanru narodne muzike. Kroz ovu i prethodnu sezonu, trudio sam se da ostavim trag u takmičenju. Smatram da sam to uspio upravo izvođenjem što više narodne muzike u ‘Pinkovim zvedicama’. Nastaviću i dalje da je izvodim, kao i pop muziku, i da uživam u njoj”, ubijeđen je Petar. Kada njegov glas prođe fazu mutacije, Petar planira da snimi treću pjesmu. “Već imam dvije snimljene pjesme (Zagrljaj, Čekaću te), sa kojima sam pobjeđivao na festivalima u Somboru i Mrkonjić gradu. Naravno da planiram da snimim novu pjesmu kada budem potpuno spreman da publici dam maksimum. Planiram da upišem srednju muzičku školu i da nastavim da se muzički edukujem i usavršavam”, otkriva nam Petar. A na pitanje da li je bilo teško uskladiti obaveze i hobije, odgovara: “Pjevanje i bavljenje muzikom na smatram hobijem, već nečim što me ispunjava i čime ću se gotovo sigurno baviti. Ali, osim osnovne škole, pohađam i Muzičku školu ‘Vasa Pavić’, odsjek klavir. Trenutno sam deveti razred u muzičkoj školi, što je ujedno i završni. Najbitnije u svemu ovome jeste da fino rasporedimo obaveze tokom dana da bi nam ostalo dovoljno vremena za odmor, druženje i igru”, zaključuje Petar.

ZABAVA

Seine objavio Spot za pjeSmu ª neboº

Zanimljiv kratki film s lutkama u glavnoj ulozi

Hrvatski freak-folk-punktrip-hop dvojac Seine objavio je spot za pjesmu “Nebo”, prvi singl s nadolazećeg albuma, koji izlazi 6. maja za slovenačku izdavačku kuću Moonlee Records i francuski Vox Project. Spot je u stop motion tehnici u režiji Marine Uzelac, koju već znamo iz prošlih Seine video kreacija. Seine oduvijek karakteriše poseban način obraćanja svijetu. Ovaj put su svoje tekstove i zvuk preveli u impresivan kratki film s lutkama u glavnoj ulozi. A njihova misija? Mesijansko traženje nečeg, što ni sami ne razumiju. Za sad.

Seine je vječno promjenljiv projekat Ivana Ščapeca i Dimitrija Petrovića, koji su sarađivali već u grupi Vlasta Popić. Prvijenac “Sno sna” pokupio je mnogobrojne pohvale kod kritike i pojavio se na brojnim listama najboljih albuma godine u regionu. Stilski se dvojac kreće na granicama poetičnog panka, nekonvencionalnog indija i divljeg folka. Svoj renome grade redovnim evropskim turnejama i iskrenom i intenzivnom prisutnošću na pozornici. Novi album Seine stilski najavljuje ekspanziju na polje trip hopa i indi elektronike sa naglaskom na mračnoj lirici. Fi.J.

pauza i pRipRema izDanja za 2020.

Ništa od Demofesta Iako su Banjalučani i ljubitelji alternativnog zvuka iz čitave regiona već navikli da svakog jula tvrđava Kastel postane centar nove muzičke scene, ovog ljeta se to neće desiti. “Nadajući se da smo zaslužili malo razumijevanja i strpljenja onih koji nas vole i uz nas su – ove godine ćemo napraviti pauzu da bismo pripremili novu Demofest priču, dostupnu publici u cijelom regionu”, najavila je Brankica Janković. Pokrenut 2008. godine, kao jedinstven regionalni projekat namijenjen promociji i pružanju podrške mladim autorskim bendovima iz bivše Jugoslavi-

je, festival je brzo stekao prepoznatljovst i ugled na muzičkoj sceni. Pohvale, priznanja i nova prijateljstva obilježila su sve prethodne godine Demofesta, a šta slijedi u onima koje dolaze, saznaćemo uskoro. “U pitanju će biti priča koja traje svakog dana u godini i koja neće imati nikakvih ograničenja. Demofest na malim ekranima i internetu”, najavljuje direktorica Demofesta, “a iskreno se nadam i da će se stvoriti uslovi da u godinama koje su pred nama doživi i svoja izdanja na Kastelu, jer svako se rado vraća svojoj kući.” Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

LazaR iLiĆ za vn pReD Reviju na otvaR

Visoka mod mog senzib ⌦ Danilo Brajković

rganizatori 23. Fitems fashion connectiona, modne manifestacije koja nas idućeg vikenda očekuje u hotelu Hilton, ukazali su povjerenje Lazaru Iliću da samostalnom revijom otvori izdanje. Crnogorski modni dizajner priznaje da ima tremu zbog velike odgovornosti i kompleksnosti predstavljanja luksuzne kolekcije, ali nema dilemu da će publika svjedočiti kreativnom performansu. Proljeće tradicionalno označava početak nove sezone modnih manifestacija u Crnoj Gori, a 23. Fitems fashion connection prvi će probiti led. Kristalna dvorana hotela Hilton spremna je da ugosti ljubitelje kvalitetne mode idućeg vikenda, a u modnoj agenciji Mondaine models, koja organizuje događaj, odlučili su da samostalna revija Lazara Ilića obilježi kompletno prvo veče, tako da će sve oči naše publike biti uprte u njegove radove. Mada crnogorskog modnog dizajnera karakteriše zavidno Aduti Ilića

iskustvo i na domaćem i na internacionalnom terenu, Vikend novinama iskreno priznaje da je trema prisutna - iz nekoliko razloga. “Saradnja između Jasne Božović, Danijele Mujović i mene traje veoma dugo. Moje prvo izlaganje i revija bilo je upravo kod njih, u Maestralu, prije devet godina. Razumijemo se veoma dobro, one izlaze u susret svim mojim željama i prohtjevima. Imamo međusobno poštovanje, a to je, na kraju dana, najvažnija stavka u saradnji između dvije strane. Pravi su profesionalci. Ovo je prvi put da otvaram događaj i moram priznati da imam tremu, pogotovo jer je samostalna revija, a osim toga prvi put u Hiltonu, u Kristalnoj sali. Trebalo bi da bude dobro”, svjestan je Ilić sa kakvim se izazovom uhvatio ukoštac, uz napomenu da, kada je riječ o ostatku učesnika manifestacije, “ne zna šta su pripremili niti je upoznat sa njihovim radom”, osim... “Tu je Zvonko Marković, od kog se očekuje dosta i radujem se što ću imati priliku da vidim njegovu reviju”, ističe Ilić.

■ Novi pravac i ispitivaNje graNica

“Pearls and diamonds are forever” zvanični je naziv Ilićeve kolekcije, a organizatori su je najavili kao njegovu tehnički najzahtjevniju reviju do sada. Ilić detalje i dalje skriva od znatiželjne javnosti, ali na osnovu dostupnih podataka - jasno je da je kolekcija luksuzna, da spada u domen visoke mode i da će njeni modeli biti podložni transformaciji. “Ono što publika treba da zna jeste da je ovo novi pravac za mene i da je u pitanju isključivo visoka moda. To je pravac u kom mogu da pokažem kreativnost, koji odgovara mom senzibilitetu. U pitanju je 25 modela. Svako ko kupi model iz ove luksuzne kolekcije neće dobiti samo jednu haljinu. Svaki model je podložan transformaciji i svaka haljina mijenja svoj izgled u dvije-tri različite varijante. Zvuči kofuzno, ali na sceni ću se potruditi da to prikažem. Izrada je nešto što ovog puta ispituje moje granice kada je strpljenje u pitanju, jer imamo mnogo proba oko haljina i izrada ide korak po korak, ali sve izgleda onako kako sam zamislio. Ne bih bio u koži ljudi koji trenutno izrađuju kolekciju, toliko znam sigurno”, s osmijehom Ilić aludira na to da teži perfekcionizmu, čemu svjedoči i priznanje da nije zanemario apsolutno nijedan segment u stvaralačkom procesu, a pritom nije odstupio od onog na šta je navikao publiku. “Bez ozbira na to što je novi pravac, u svakom modelu se vidi da sam to ja. Samo što je razlika, ovog puta, u uloženoj kreativnosti, jer sam bukvalno vodio računa o najmanjem cvijetu i crkonu, i naravno novcu koji je uložen u ovu kolekciju”, dodaje Ilić, uz još jednu bitnu napomenu - kolekcija se neće zadovoljiti isključivo domaćim terenom.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

DA JE ODRAZ BILITETA Doprinosimo koliko možemo

Kakav god da bude epilog revije, Ilić zaslužuje gromoglasan aplauz publike i dubok naklon zbog još jednog položenog ispita humanosti. Prethodne godine, na jednoj od njegovih revija, prodajom haljina obezbijedio je novac za nabavku aparata namijenjenog Klinici za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, a ovog puta usmjerio je pažnju ka štićenicima JU Dječji dom “Mladost” u Bijeloj, koji će uskoro proslaviti (polu)maturu. Humani aspekt je, podvlači Ilić, za njega nešto posebno. “Rak je moj horoskopski znak i sve primam k srcu, sve me boli i pogađa. Slab sam na sve one kojima je pomoć potrebna. Takav sam i protiv toga ne mogu i ne želim, jer činjenica da sam ja upravo

“Neće se zaustaviti samo na predstavljanju u Crnoj Gori, već ubrzo ide na Serbia Fashion Week, možda i negdje dalje - za sad ne smijem ništa da pričam”, zagonetno će Ilić. Ono o čemu smije da priča jeste koncept propratnog dijela predstavljanja u Hiltonu. Po svemu sudeći, neće to biti uobičajena revija. “Tu su i pista, muzika, scenografija i koreografija, sve to je prilagođeno večeri u kojoj nastupam. Scenografiju ovog puta radi Takt i biće noviteta sa tehnikom, dekoraciju potpisuje najkreativnija Jelena Mlađenović, zvanična šminkerka je Snežana Grba, dok performans, koji ćete vidjeti te večeri, radi klub Steps, na čelu sa Milicom Bukilić i sa mnom. Za muziku, kao i posljednjih godina, standardno je zadužen Marko Došljak, koji je moj drug i DJ. Sigurno je da ovo svakako neće biti samo revija, već performans i šou. Nadam se da će se ljudima dopasti”, nastavlja Ilić.

taj koji može nešto da uradi za bilo koga - gura me i ne dozvoljava da se zaustavim na samo jednoj akciji. Prošle sezone sam rekao da svrha moje revije neće biti samo predstavljanje kolekcije, nego ću se truditi da uz to ide i humanost, onoliko koliko je u mojoj mogućnosti. Moja želja je da inspirišem ostale ljude da doprinose, koliko god mogu. Tako sam simbolično za period (polu)matura odlučio da obučem štićenike doma i učinim im taj dan što ljepšim. Imamo dječaka, djevojčica, cura i mladića. Cure i djevojčice će nositi haljine sa mojim potpisom, dok će momci i dječaci “dobiti” stajling koji ćemo zajedno odabrati i kupiti. Naravno, sve u skladu sa njihovim karakterom, stilom i željama”, otkriva humani Ilić.

43 Foto: Andrija Raičković

RANJU FITEMS FASHION CONNECTIONA

ZABAVA

ko da su materijali, boje, trenutak i sve ostalo inspirisani proljećem”, prisjeća se Ilić. A dobri komadi, o kojima Ilić priča, sve češće su izbor mladih u Crnoj Gori, što ga naročito raduje. Pritom, vjeruje je “krivca” za taj trend treba tražiti na nekoliko adresa. “Želim da pohvalim sve ljude i institucije koje podržavaju modu i bave se modom u Crnoj Gori. Sve je veći broj mladih ljudi koji se interesuju za nju i u tome vide svoj posao i budućnost. Pored toga, Crna Gora ima sjajnu klijentelu, koja je odličan kozument mode koju stvaramo. Na mlađoj populaciji ostaje svijet, a oni ponajviše razumiju modu - iz mog ličnog iskustva. Iz dana u dan sve su bolji”, zadovoljno zaključuje Ilić.

■ INSPIRACIJA NIJE TREND, VEĆ PROLJEĆE

Vanvremenska moda, osim zahtjevne pripreme, podrazumijeva i “lov” na inspirativne trenutke, a za Ilića je to ovog puta bilo proljeće. Nije nimalo jednostavno, dodaje, svaki korak učiniti boljim od prethodnog. “Kreativni momenat nema definiciju, niti postoji formula kako se do njega dolazi. To je momenat koji morate da hvatate. Nije lako iz kolekcije u kolekciju biti drugačiji, poseban, a opet svoj i prepoznatljiv. Odgovornost poslije toliko godina rada je sve veća, jer težim tome da budem sve bolji, kvalitetniji i inovativniji. Za razliku od svih prethodnih slučajeva, ovog puta inspiracija nije došla iz modnih trendova. Zašto? Visoka moda ne mora nužno pratiti trend, jer se on kratko zadržava i već sljedeće sezone dolazi novi, dok, s druge strane, visoka moda jeste vanvremenska i to su zauvijek dobri komadi. Ta-

Lazar Ilić

ASTROLOGIJA

Odgovori u zvijezdama

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

Jedini način gledanja u budućnost je tumačenje sopstvene natalne karte ⌦ Iva Popović

Astrologija je pseudonauka o zvijezdama koja položaje, odnose i kretanja planeta i nebeskih tijela dovodi u vezu sa osobinama individua, njihovom interakcijom, događajima, društvom... Horoskop je termin koji se odnosi na dijagram na kom su položaji planeta u momentu nekog događaja ili rođenja neke osobe. Riječ je izvedena je od grčke riječi “horoskopos” - što znači gledanje u vrijeme. Iako nikada nije priznata kao nauka, astrologija postoji već 5000 godina i koristi se više nego ikada. Pojedincima je vid zabave a ima i onih koji u njoj traže smjernice pred svim većim životnim izazovima. Naš sagovornik Željko Tomović astrolog, putovanje kroz ovu oblast započeo je zadivljen ljepotom astrološkog jezika kojim su niti različitih priroda i

sudbina ispisane. Horoskop može odgovoriti na mnoga pitanja Kako i sam naglašava “planete i nebeska sfera kreću se uporedo sa unutrašnjim čovjekovim razvojem”, pa je u tom smislu netačna tvrdnja da “zvijezde utiču” na čovjeka i određuju koja mu je sudbina. “Zvijezde su samo pokazatelji i same po sebi ne ukazuju ništa. Zbog svega ovoga veza neba i zemlje ne može se okarakterisati kao uzročno-posljedična već kao simbolična i mistična, kako je i objašnjavana hiljadama godina. Horoskop nam može odgovoriti na mnoga pitanja od onih o karijeri, najboljem vremenu za pokretanje biznisa, o zdravlju”, objašnjava Tomović. “Svi ti odgovori se dobijaju kroz specifične horoskope koji imaju svoju ‘užu’ specijalizaciju. Tako natalna karta poznata kao životni horoskop pruža in-

formacije o predispozicijama za školovanje, izbor zanimanja, poslovne i finansijske prilike, talente, ljubavni život, potomstvo, zdravlje”, priča za naš list sagovornik. Godišnji horoskop pokriva iste oblasti na nivou jedne godine. Uporedni tumač analizira određeni odnos i pruža dragocjene informacije o slaganju dvoje ljudi i na kom nivou ono postoji, iz čega se dolazi do zaključka o trajnosti same veze. Najširi spektar pokrivaju horarni horoskop koji pruža precizne odgovore na konkretna pitanja. Rastuće povjerenje u astrologiju Za razliku od natalne, koja je korisna za opšti pregled životnog statusa, horarna astrologija nastoji da da praktične odgovore na brojna pitanja, na “da ili ne” bazi. “Opseg onoga što ljude zanima širokŽeljko je, od potrage Astrolog Tomovićza izgu-

bljenim stvarima, ljubavnih jada, radosti, do nekih skoro pa filozofskih, zatim pitanja o poslu, zdravlju. U posljednje vrijeme, sve više pojedinaca dolazi sa interesovanjem o rođenju djeteta, iako je takav intervecionizam vrlo ograničen”, priča Tomović. Ova činjenica se može uzeti kao pokazatelj rastućeg povjerenja u astrologiju i njene domete. Postoji i grana astrologije koja se bavi odnosom unutar država i naroda, od političkih ratnih društvenih klimatskih socijalnih zbivanja. Ovi horoskopi izrađuju se prema datumu i mjestu proglašenja nezavisnosti i krunidbe vladara. Prema ovoj, mundana astrologiji, Crna Gora je u horoskopu lav-blizanac, Njemačka je u znaku ovna, Makedonija jarac-vodolija, dok je SAD u znaku blizanci-rak. Astrolog Tomović objašnjava da začetke mundane može-

mo naći u Ptolomejevoj knjizi “Tetrabiblos”. “Metodi ove grane astrologije se umnogome razlikuju od ostalih i riječ je o vrlo kompleksnim tumačenjima koja podrazumijevaju konsultovanje više horoskopa i tek se kroz detaljnu analizu može doci do konkretnih predikcija za neku državu ili narod”, kaže on. DNEVNA ŠTAMPA RELATIVIZUJE STVARI O dnevnom i nedeljnom horoskopu koji čitamo u novinama Tomović ističe da “astrologija u dnevnoj štampi relativizuje stvari počev od toga što 1/12 čovječanstva podvodi pod isti znak kom će se dogoditi iste stvari. “Osnovna postavka ovakve analize je pogrešna, tumače se aktuelni tranziti postavljajući određeni zodijački znak za ascedent hipotetičkog ho-

roskopa. Tumačenja su zato puna opštih mijesta, neodređenosti a konkretne predikcije koje se tiču samo nas mogu se dobiti iz našeg natalnog horoskopa. Nama kao jedinkama mogu se događati jedino stvari koje postoje u našoj jedinstvenoj natalnoj karti. Zato, savjetujem da dnevne, nedeljne i slične horoskope treba ignorisati, a ako nas zanima budućnost kroz astrologiju jedini ispravan način je tumačenje sopstvene natalne karte”, izričit je astrolog. Od prvih promatranja zvijezda do danas prošlo je mnogo vremena. Dokazano je da čak 75% populacije čita horoskop, a 1/4 zaista vjeruje u njega. Vjerovali ili ne, rijetko nas ostavlja ravnodusnim. Psiholog Bertram Forer je svojim istraživanjima došao do zaključka da ljudi pokazuju tendenciju da prihvataju uopšte-

ne opise kao primjenljive bas za njih, a potreba za odobravanjem i autoritarnost posebno pogoduju nastanku ovog vjerovanja. Takođe, ljudi su skloni da sebe izjašnjavaju u terminima želje odnosno da sebe vidimo onakvim kakvi bi

ASTROLOGIJA

željeli biti. Prirodna je ljudska težnja da stvarima pridajemo smisao ali i selektivnost naše memorije. Svi smo skloni pristrasnom prosuđivanju a kada postanemo svjesni istog, možemo raditi na tome da ga držimo pod kontrolom.

Zvijezde su samo pokazatelji i same po sebi ne ukazuju ništa. Zbog svega ovoga veza neba i zemlje ne može se okarakterisati kao uzročno-posljedična već kao simbolična i mistična, kako je i objašnjavana hiljadama godina.

Foto:

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

FOTO UBOD

Most Rio Antirio u Grčkoj

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Busan, Južna Koreja Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3354

Medium level

6Puzzle 9 5 solution: 2 8 4

3 2

9 5

8 5

8 7

3 6

5 7

Sudoku puzzle No. 3129 2015-05-08

6 8 2 5 7 1 9 3 4 www.sudokukingdom.com 9 3 4 8 2 6 5 7

Play sudoku online at:

2015-12-19

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Daily Sudoku puzzle No. 2284

Medium level

4 7

2 4 8 6 3 7 1 9 5 Sudoku puzzle No. 3130 2015-05-09 4

2013-01-13

4 9

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

FOTO UBOD

Ljepotica i zvijer

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Restoran na ostrvu Džunda, Turska

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Play sudoku online at:

2013-12-21

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2627

2013-12-22

Medium level

Sudoku puzzle No. 3354 2015-12-19

4 8

8 7 4 1

7 5

5 1

8 6 2 1 4 7 3 9 5 Sudoku puzzle No. 3130 2015-05-09 4

8 9

Puzzle solution: 4 3 9 5 8 2 6 1 7

7 9

www.sudokukingdom.com 5 1 7 2 6 9 4 8

4 8

5 7

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA 30. I 31. 3.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Martovski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA 30. I 31. 3.2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

50 LISTA STRIJELACA

9 8 7 6 5 4

Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN) Aleksandar Vujačić (PETROVAC/ BUDUĆNOST)

Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Nikola Krstović (ZETA)

Stefan Đorđević (GRBALJ), Božo Marković (SUTJESKA), Šo Jamamoto, Miloš Kalezić (PETROVAC), Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Vladan Kordić (GRBALJ) Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Goran Vujović, Driton Camaj (LOVĆEN), Marko Pavićević (OFK TITOGRAD), Radomir Đalović (RUDAR) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković, Bojan Božović (SUTJESKA), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Benjamin Kacić (PETROVAC) Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč (RUDAR), Jovan Vučinić (PETROVAC), Danilo Pešukić (ZETA), Marko Vučić (SUTJESKA), Stefan Milić (BUDUĆNOST), Ivan Pejaković (RUDAR/ LOVĆEN) Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić, Halil Muharemović (PETROVAC), Nemanja Nedić (SUTJESKA), Draško Božović, Luka Mirković, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Ivan Vukčević, Aleks Jamoa (ZETA), Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves, Elom Nijaveđi (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić, Milan Đurišić, Darko Nikač (ISKRA), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/ SUTJESKA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ)

3 2

- Branko Brnović danas neće moći da računa na povrijeđene Krkotića, Bašića i Raičkovića. - Rudar u Podgoricu stiže bez povrijeđenih Mećinovića i Golubovića. - Petrovac će morati bez Tačibane (kartoni), dok je Vuljaj pod znakom pitanja. - Grbalj šampiona napada bez povrijeđenih Vukčevića, Milića i Merdovića. - Zbog kartona Igumanović neće igrati za Lovćen, kao ni J. Vujović i Petričević zbog povreda. - Za Iskru neće nastupiti povrijeđeni Zvrko i Tomić. - Mornar ima problema sa suspenzijama Vlahovića i Vukmarkovića, a zbog povrede neće igrati Rudović. - Za Zetu neće igrati Bošnjak i Ceklić (kartoni), dok je M. Lambulić povrijeđen.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2019.

TELEKOM 1.CFL, 26. KOLO SUTJESKA PROTIV

ZAGRIJAVANJE Z

Start proljećenjeg dijela šampionata u Telekom prvoj fudbalskoj ligi Crne Gore, najavljivao je dramu nakon reprezentativne pauze, ali je “zahuktala” Budućnost “zakočila” kada se malo ko tome nadao. Baš u trenutku kada su momci Branka Brnovića prišli na “minus pet” od šampiona Sutjeske, stadion pod Goricom je “sledio” remi sa Grbljem. Zbog svega, nakon obavaza “sokolova” protiv Bugarske i Engleske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1.CFL se vraća na glavnu scenu, a u posljednjih 11 rundi Sutjeska će čuvati sedam bodova više od Budućnosti. “Iskreno, nadao sam se da ćemo na pauzu otići sa ‘minus pet’, bili smo i stigli

do njih, ali nas je ta utakmica protiv Grblja malo zaustavila na tom putu”, istakao je Brnović. Veliki rivali ovog vikenda pokušaće da upišu pobjede pred veliki derbi koji se već u srijedu igra u Nikšiću - Sutjesku danas (subota) očekuje duel sa Grbljem i gostima, dok će Budućnost dočekati Rudar.

■ I JEDNI I DRUGI MISLE SAMO NA OVO KOLO

Iako će im vjerovatno u podsvijesti biti međusobni okršaj u narednom kolu iz Budućnosti i Sutjeske su poručili da trenutno ne žele da razmišljaju o tom duelu. “Uvijek je najbitnija prva utakmica koja dolazi”, jasan

POSLJEDNJIH MEČEVA GRBALJ NIJE USPIO DA SAVLADA SUTJESKU - POSLJEDNJI PUT “TRIKOLORI” SU OD NIKŠIĆANA BILI BOLJI PRIJE TAČNO ČETIRI GODINE KADA SU SLAVILI U GOSTIMA SA 2:0

1. Sutjeska