Dnevne novine 4. april 2019. by Dnevne Novine

PREMIJER MARKOVIĆ U ZVANIČNOJ POSJETI RUMUNIJI

DARMANOVIĆ POČEO RADNU POSJETU SAD U

Crna Gora zagovara veće prisustvo NATO-a u regionu ■2

Darmanović i Tarner

CRNA GORA U EU GARANT STABILNOG BALKANA ■ 2 3

ČETVRTAK, 4. 4. 2019. BROJ 2343 GODINA VIII Marković i Dančila

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■ 13

SPECIJALNO TUŽILAŠTVO: OPTUŽNICA PROTIV ODBJEGLOG PREDSJEDNIKA ATLAS GRUPE

KNEŽEVIĆ OPTUŽEN ZA NEZAKONITE GARANCIJE OD 12,5 MILIONA EURA

JOŠ JEDNA SKANDALOZNA KLETVA MITROPOLITA SPC, MIHAILO UPOZORIO:

Dok za CPC nije vrijeme, Amfilohije čini što hoće

SASTANAK LIDERA OPOZICIJE I POKRETA ª ODUPRI SEº ■ 5

Perović se sad uzda u partije

PODGORICA: ■ 18 19

FORUM ª PITAJ MINISTRAº ■ 14 15

Za radnike Država nikada javnih preduzeća više nije ulagala gradi se 91 stan u obrazovanje

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

■5

+382 20 252 900

politika

na poziv ivana brajovića

Predsjednik Skupštine Islanda u Crnoj Gori

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Marković i Dančila

Predsjednik Skupštine “Saradnja predsjednika Islanda Stajngrimur Si- Skupština Crne Gore i Islangfuson boravi od danas da ostvaruje se i u okviru u zvaničnoj posjeti Konferencije predCrnoj Gori, na posjednika parlamenata malih ziv crnogorskog evropskih drkolege Ivana Brajovića. žava”, navode Sifugson iz Skupštine. će, kako je naIsland je prjavljeno, dava država konas razgovaja je priznala rati i sa prednezavisnost Crsjednikom Crne ne Gore, 7. juna Sigfuson Gore Milom Đu2006, kao i prva kokanovićem, kao i sa ja je ratifikovala Protokol predstavnicima klubova o pristupanju Crne Gore NAposlanika. TO-u. R.P.

darmanović počeo radnu posjetu sad-u

Crna Gora zagovara veće prisustvo NATO-a u regionu

Darmanović u Vašingtonu Crna Gora, sa pozicije najnovije članice, snažno zagovara politiku otvorenih vrata i veće prisustvo NATO-a u regionu, naročito u kontekstu jačanja stabilnosti i sigurnosti, a time i unapređenja uslova za dalji ekonomski i sveukupni razvoj, rekao je u Vašingtonu ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. Darmanović se, prvog dana radne posjete Sjedinjenim Američkim Državama, sastao sa vršiocem dužnosti pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Filipom Rikerom. “Na sastanku je ocijenjeno da je bilateralna, ali i saveznička saradnja u okviru NATO-a veoma dobra i istaknut značaj dinamike održavanja političkih kontakata na visokom nivou”, saopšteno je iz resornog ministarstva. Predsjedavajući Komiteta za vanjske poslove u Predstavničkom domu, kongresmen Eliot

Engel čestitao je Crnoj Gori na dosadašnjem napretku i “njenoj značajnoj ulozi u cilju obezbjeđivanja i daljeg snaženja stabilnosti i sigurnosti u regionu”. Predsjednik Odbora za bezbjednost i potpredsjednik Parlamentarne skupštine NATOa Majk Tarner ocijenio je da je ostvarivanje punopravnog članstva Crne Gore otvorilo put proširenja Alijanse. Na sastanku sa kongresmenom Dagom Lambornom pohvaljen je konstruktivan angažman, aktivna uloga i posvećenost Crne Gore savezničkim ciljevima i aktivnostima i naglašen obostrani interes za nastavak sadržajne i intenzivne saradnje dvije države. U razgovoru sa predsjedavajućim Komiteta za unutrašnju bezbjednost i potkomiteta za Evropu u Senatu SAD Ronom Džonsonom, ukazano je na posvećenost Crne Gore izgradnji stabilnijeg i prosperitetnijeg regiona. R.P.

premijer duško marković boravio u zv

Crna Gora u E stabilnoG bal

redsjednici Vlada Crne Gore i Rumunije Duško Marković i Vasilika-Viorika Dančila saglasili su se da dvije države gaje otvorene prijateljske odnose, partnerstvo u NATO-u i da teže produbljivanju ekonomske saradnje, posebno u oblastima energetike, poljoprivrede i turizma.

Marković, koji je u zvaničnoj posjeti Rumuniji boravio na poziv Dančile, dočekan je u Bukureštu ispred sjedišta Vlade u Palati Viktorija uz najviše državne počasti. Kako je saopšteno iz Vlade, premijeri su zajednički ocijenili i da uspješno okončanje evropske integracije Crne Gore i nastavak evropske integracije ostalih država Zapadnog Balkana predstavljaju najbolji okvir za stabilnost ovog dijela Evrope. “Razgovarali smo o razvoju bilateralnih odnosa, uspješnoj saradnji u okviru NATO-a kao i potencijalima za jačanje naših odnosa. Crna Gora, kao članica NATO-a, zemlja u odmaklim pregovorima sa Evropskom unijom i sa jednom od najvećih stopa ekonomskog rasta u Evropi, želi partnere iz EU i NATO-a sa

kojima može razvijati i uspješnu ekonomsku saradnju”, rekao je premijer Marković na zajedničkoj konferenciji za medije nakon zvaničnih razgovora. Dančila je kazala da je Crna Gora država koja može služiti kao primjer u našem regionu, te da je Zapadni Balkan prioritet Rumunije. Dančila je istakla da je politika Bukurešta da svaka država u integracionom procesu bude vrednovana zasebno prema uspjehu koji postigne. Crnogorski premijer je zahvalio domaćinu na podršci i rekao da naša zemlja potpuno razumije i podržava napore koje Rumunija ulaže u ispunjenje prioriteta predsjedavanja Savjetom Evropske unije u sadašnjem vrlo kompleksnom ambijentu. “Naše ambicije su jasne, i u tom pravcu ulažemo sve napore

– cilj nam je da otvorimo posljednje pregovaračko poglavlje – 8 konkurencija i da stvorimo uslove za zatvaranje poglavlja. Ohrabreni smo podrškom Rumunije i otvorenim i konstruktivnim razgovorima koje smo imali”, rekao je Marković. Premijer je kazao da je Crna Gora fokusirana na svoje obaveze i da nije opterećena dešavanjima unutar Unije. “Na tome ne zasnivamo svoje planove i ciljeve i to našim partnerima jasno stavljamo do znanja. Za nas je Rumunija ne samo prijatelj, već i partner koji može da, svojim iskustvom, pomogne Crnoj Gori na putu ostvarenja strateškog opredjeljenja članstva u Evropskoj uniji. Ujedno cijenimo i razumijevanje Rumunije za region Zapadnog Balkana i značaja njegove evropske perspektive”, istakao je Marković. Kako je saopšteno iz Vlade, Dančila je rekla da Rumunija u potpunosti podržava ambicije Crne Gore u procesu EU integracije

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

politika

nikolić razgovarao sa evropskim parlamentarcima

Politički dijalog treba voditi u institucijama Sa sastanka u Briselu

vaničnoj posjeti rumuniji

Eu Garant lkana Uspješna posjeta

U Vladi posjetu Rumuniji ocjenjuju veoma uspješnom. „Svi sastanci protekli su u izuzetno prijateljskoj atmosferi što potvrđuje, između ostalog, i činjenica da je na radnom ručku, koji je za predsjednika Vlade Duška uključujući i plan o otvaranju jedinog preostalog pregovaračkog poglavlja. Predsjednici vlada su najavili konkretne korake u ekonomskoj saradnji, među kojima i sastanak mješovite komisije dviju država i organizovanje ekonomskog foruma koji bi okupio biznis zajednice Crne Gore i Rumunije. “Kao konkretne oblasti saradnje prepoznate su poljoprivreda, energetika i turizam. Dogovorena je i direktna saradnja u okviru NATO-a i to u više oblasti”, navodi se u saopštenju Vlade. Kako se dodaje, tema evropske integracije Crne Gore dominirala je sastankom premijera Marko-

Markovića i našu delegaciju priredila premijerka Vasilika-Viorika Dančila bilo četvoro ministara i to: unutrašnjih poslova, odbrane i trgovine, poslovnog okruženja i preduzetništva“, saopšteno nam je iz Vlade. vića sa predsjednikom Rumunije Klausom Vernerom Johanisom. U tom kontekstu predsjednik Rumunije je rekao da je tokom gotovo pet godina mandata iskazivao stav da Evropska unija nije potpuna bez Zapadnog Balkana, kao i da NATO nije potpun bez država Zapadnog Balkana. “Dobro je što je Crna Gora u NATO”, rekao je Johanis, dodajući da vjeruje u uspješan nastavak naše evropske integracije za šta, kako je rekao treba strpljenja. Premijer Marković je zvaničnu posjetu Rumuniji završio sastankom sa predsjednikom gornjeg doma parlamenta - senata Kalinom Popesku - Taričanuom A.N.

Poslanik DPS-a i predsjednik Odbora za međunarodne odnose Andrija Nikolić kazao je da su protesti legitimni i tekovina razvijenih demokratija, ali da se politički dijalog vodi isključivo unutar institucija sistema. Nikolić se juče u Briselu sastao sa evropskim parlamentarcima Eduardom Kukanom, Čarlsom Tanokom, Andrejom Kovatčevim i Jozom Radošom, ističući da je to ocjena i evropskih partnera. “To je poruka koju su ponovili naši evropski sagovornici, uz našu ocjenu da su ti protesti rezultirali zahtjevima koji su potpuno pravno besmisleni, ustavno neutemeljeni, a suprotni su i

osnovnim načelima demokratije, jer podrazumijevaju prekrajanje izborne volje građana”, kazao je Nikolić, nakon sastanka sa evropskim parlamentarcima. On je na sastanku kazao da je Crna Gora važan oslonac regionalne stabilnosti i predstavlja prozor Evropske unije prema regionu Zapadnog Balkana. Kukan je istakao da parlamentarci i diplomatski predstavnici Crne Gore moraju biti veoma aktivni kako bi na važnim adresama u Evropi obezbijedili objektivnu informisanost o dešavanjima u Crnoj Gori. Tanok je ocijenio da je politika proširenja jedan od uslova da EU ojača unutrašnju

i spoljnu bezbjednost, te da je Crna Gora odavno prepoznata kao država koja doprinosi miru i stabilnosti evropskog kontinenta. “Ističući da će Crna Gora izvjesno biti prva sljedeća članica EU, Kovatčev izrazio je očekivanje da će Evropa 27. maja dobiti proevropski sastav Evropskog parlamenta, što je, kako je naveo, posebno važno za Crnu Goru koja predvodi proces pregovora sa Briselom”, saopšteno je iz Skupštine. Upoznajući Nikolića sa procedurom izbora poslanika za Evropski parlament u Hrvatskoj, Radoš je izrazio očekivanje da će Crna Gora uspješno okončati finalnu fazu integracije u EU. R.P.

liberalna partija podnijela dva amandmana

Popović: Državna zastava i na zgradama gdje se nalaze partije

Liberalna partija (LP) podnijela je dva amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore kojima je predviđeno da se državna zastava ističe i na zgradama u kojima se nalaze prostorije političkih partija. Predsjednik LP Andrija Popović rekao je da se prvi amandman odnosi na usklađivanje sa Ustavom iz 2007. godine gdje se još pominje predsjednik Republike Crne Gore.

Kako je objasnio, drugi amandman se odnosi na precizno iskazivanje u kojim državnim i javnim organima će se isticati državna zastava. „Prvi put traži da bude to i na zgradama u kojima se nalaze političke partije koje su zastupljene u državnom i lokalnim parlamentima, kako bi se na taj način iskazalo poštovanje prema državi“, rekao je Popović agenciji MINA. Amandmanima je predviđeno da se zastave ističu na zgradama u kojima se nalaze službene prostorije Predsjed-

nika Crne Gore, Vlade, Ustavnog i Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužioca i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Predviđeno je da zastave budu istaknute i na zgradama u kojima se nalaze organi lokalnih samouprava, javnih ustanova i preduzeća, privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu, vaspitno-obrazovnih ustanova čiji je osnivač država, kao i na zgradama u kojima se nalaze prostorije političkih partija koje djeluju u državnom i lokalnim parlamentima.R.P.

MARKETING

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Obavještenje o katastarskom premjeru zemljišta Opštine Bijelo Polje Radimo zajedno, katastar nepokretnosti za uređeniju Crnu Goru! Obilježi svoje! O B A V J E Š T E NJ E O KATASTARSKOM PREMJERU ZEMLJIŠTA OPŠTINA BIJELO POLJE Na osnovu člana 4. stav 1 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (“Sl.list CG”, br. 029/07, 073/10, 032/11, 040/11, 043/15, 037/17, 037/17 i 017/18) Uprava za nekretnine donijela je Srednjoročni program radova na premjeru i izradi katastra nepokretnosti za period 2015-2020 godina. Cilj Uprave za nekretnine je da u narednom periodu, korak po korak, uspostavi katastar nepokretnosti za cijelu teritoriju Crne Gore. Prema Godišnjem planu rada za 2019. godinu, između ostalog, vršiće se obilježavanje i snimanje dijela opštine Bijelo Polje i to u sljedećim katastarskim opštinama: Dobrakovo, Gubavac, Metanjac, Nedakuse, Njegnjevo, Potkrajci, Rasovo, Resnik, Unevina, Voljevac. Obilježavanje i fotosignalisanje granica posjeda vršiće se u periodu od 15.03.2019 - 10.04.2019. godine. POZIVAMO SVE VLASNIKE KOJI IMAJU NEPOKRETNOST U NAVEDENIM KATASTARSKIM OPŠTINAMA DA IZVRŠE OBILJEŽAVANJE SVOJIH NEPOKRETNOSTI DO 10.04.2019. GODINE. Za obilježavanje nepokretnosti vlasnik je u obavezi da izvrši razgraničenje i fotosignalisanje i raščišćavanje okolnog drveća i rastinja kako bi se obezbjedila potrebna vidljivost signala iz aviona. RAZGRANIČENJE: 1. Prije početka snimanja detalja svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše razgraničenje parcela koje koriste i da granice obilježe trajnim graničnim biljegama. 2. Granice katastarskih parcela pod javnim objektima (putevi, željeznice, parkovi itd.) treba da obilježe (razgraničavaju) oni subjekti koji se o njima staraju (javna, državna ili privatna preduzeća). 3. Granične biljege treba postaviti na svim prelomnim tačkama linije parcele. Biljege moraju biti betonske, ili od prirodnog kamena, ili na prirodnoj stijeni ili metalne. FOTOSIGNALISANJE: 1. Prije snimanja detalja aerofotogrametrijskom metodom, saglasno Zakonu i Projeku, svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše fotosignalisanje graničnih tačaka svojih nepokretnosti (zemljišta i infrastrukturnih objekata). 2. Granične biljege (detaljne tačke) fotosignališu se fotosignalima kvadratnog oblika. Najmanja dozvoljena stranica kvadrata fotosignala je 30cm. Fotosignali moraju biti postavljeni čvrsto, u približno hoizontalan položaj i centar fotosignala se mora nalaziti u vertikali detaljne tačke. (centra granične biljege). 3. Fotosignali moraju biti dobro vidljivi iz vazduha, oštrih ivica i kontrasne boje u odnosu na okolinu. OBILJEŽAVANJE SVOJE NEPOKRETNOSTI POTREBNO JE OBAVITI NAJKASNIJE DO 10.04.2019. GODINE. AEROFOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE PODRUČJA PREMJERA ZAVRŠIĆE SE 11.04.2019. GODINE. PREMA ČLANU 36. ZAKONA O DRŽAVOM PREMJERU I KATASTRU NEPOKRETNOSTI AKO IMALAC NE OBILJEŽI VIDNIM I TRAJNIM BILJEGAMA GRANICE ILI OBILJEŽAVANJE NEPRAVILNO IZVRŠI, ORGAN UPRAVE POSTUPIĆE U SKLADU SA ZAKONOM. Informacije na telefon: 020 444 001 Naručilac: 067 615 594 Uprava za nekretnine 067 256 438 Dragan Kovačević direktor

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

POLITIKA

MITROPOLIT MIHAILO:

Dok za CPC nije vrijeme, Amfilohije čini što hoće Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, Mihailo, upitao je državnu administraciju zašto ne donese Zakon o slobodi vjeroispovijesti i da podršku Crnogorkoj crkvi da stupi u liturgijsko jedinstvo sa apostolskim pravoslavnim crkvama?

Evo trideset godina, svaki put, na naše pitanje zašto je takav odnos prezrenja države prema našoj crkvi, iz administracije dobijamo odgovor da nije vrijeme. Pitam se kad će biti, i oće li ikada doći vrijeme da se riješi crnogorsko crkveno pitanje?

“Naša crkva ima ima trojicu episkopa: poglavara, arhiepiskopa cetinjskoga i Mitropolita crnogorskoga sa śedištem na Cetinju, arhiepiskopa Kotorsko-primorskoga Simeona sa śedištem u Beču i episkopa Argentinskoga i južnoameričkoga Gorazda sa śedištem u Buenos Airesu i klirike: u Italiji 3 svještenika i 2 đakona; u Belgiji 2 svještenika; u Austriji vladiku i svještenika; u Argentini vladiku i đakona. To je 26 klirika (Mitropolit, dvojica episkopa, 16 svještenika, 3 đakona i 4 ipođakona). A ne može da dobije nijedan plac u zemlji za grad-

nju saborne crkve, i za izdržavanje dobija bijednih 4200 eura mjesečno. Evo trideset godina, svaki put, na naše pitanje zašto je takav odnos prezrenja države prema našoj crkvi, iz administracije dobijamo odgovor da nije vrijeme. Pitam se kad će biti, i oće li ikada doći vrijeme da se riješi crnogorsko crkveno pitanje?”, jasan je mitropolit CPC. Na drugoj strani, kako dodaje, crkveno zemljište, crkve i manastire koji su u državnome vlasništvu, Beogradska patrijaršija svakodnevno nezakonito upisuje na sebe. “U tome nezakonitome poslu asistiraju joj državna tužilaštva, sudovi, Zaštitnik državne imovine i Uprava za nekretnine. Nezakonito je poperila limeni objekat na Rumiji i krstionicu na Prevlaci kod Tivta. Oba objekta stoje na straži velikosrpskih interesa u Boki i na južnome Jadranu, na što država uporno ćuti. A pastironačelnik cetinjske filijale Beogradske patrijaršije, u pitanju krstionice na Prevlaci kod Tivta, još i prijeti: “Ko srušio krstionicu na Prevlaci, da Bog da časni krst njega i njegovo potomstvo srušio i uništio. Ja ponavljam te riječi. Jeste da su teške, ali ja moram da ponovim te riječi Svetoga Petra Cetinjskoga.” Poslije njegovih ovakvih riječi, koje nijesu za komentarisanje, i ne priliče ni vladici ni hrišćaninu, samo mogu da poručim administraciji, da s đavolima tikve sade i da će im se o glavi obiti, pa neka se vide!”, zaključio je mitropolit CPC Mihailo.

Perović

SASTANAK LIDERA OPOZICIJE I POKRETA ª ODUPRI SEº

Perović se sad uzda u partije

Predstavnik pokreta “Odupri se” Džemal Perović dogovorio je sa liderima crnogorske opozicije naredne zajedničke korake, kao i da će održavati redovne sastanke i odluke donositi konsenzusom. Perović je tokom sastanka u Rijeci Crnojevića saopštio novinarima da će na svakom narednom sastanku neko drugi biti domaćin, a da će odluke biti donošene konsenzusom. “Naredni koraci se odnose na mapu puta koju su svi potpisali. Načelno je dogovoreno da je to taj red koraka, a lideri staju iza sporazuma koji su svi poslanici potpisali, osim Jokovića. Ti koraci će ići u pravcu da se opozicija neće pojaviti na nekim budućim izborima koji budu organizovani kao ovi do sada. To može da razriješi i pripremi samo neka buduća vlada na paritetnoj osnovi onako kako stoji u sporazumu, i ta vlada mora imati mandat ne manji od 12 mjeseci, da bi se taj posao obavio”, kazao je Perović. On je istakao da su svi jedinstveni u stavu da se mora maksimalno podići sva partijska infrastruktura, i da protesti idu para-

lelno u organizaciji ovog odbora, a da partije daju doprinos. “Očekujemo ostavke, međunarodni pritisak, omasovljenje i nastavak mirnih i dostojanstvenih protesta. Sve će to brzo doći”, kaže Perović. Podsjetimo, na protestima su predstavnici opozicije i pokreta “Odupri se” potpisali Sporazum o budućnosti. Mnogi u Crnoj Gori smatraju da potpisivanjem ovog sporazuma pokret “Odupri se” ulazi u politiku. To misli i politički analitičar Srđa Vukadinović koji smatra da se, jučerašnjim organizovanjem sastanka, Džemal Perović nameće kao politički lider pokreta, i da ne bi bilo čudno da ovaj pokret preraste u političku partiju. Vukadinović naglašava da osim Perovića, crnogorska javnost još nije vidjela nikoga ko se posebno ističe i ko naglašava rukovodnu funkciju i vodeću ulogu u ovom pokretu. “Treba se prisjetiti da je cilj protesta bio da do 15. marta podnesu ostavke državni funkcioneri. Oni to nijesu uradili. Samim tim već 16-17 marta sva-

ko dalje djelovanje protesta je veoma diskutabilno. U politici se morate zapitati šta je cilj. Ovdje je cilj bio jasno formulisan, ali ništa nije urađeno na tom planu, jer niko od onih koji su tražili nije podnio ostavku. Protesti će početi sami od sebe da se krune. Biće to izlasci građana reda radi i ništa više”, kaže Vukadinović. On smatra da protesti sami sebe guše i time što ne ispunjavaju zahtjeve zbog kojih su započeti. “Vjerovatno će onda oni formirati neku političku stranku jer nekim od organizatora nedostaje politički život, a bez političke stranke se ne mogu aktivirati. Jasno je da je potrebna politička stranka da bi se uspješno učestvovalo na izborima. Perović bi možda mogao da odgovori zahtjevu da bude vođa, ali će se, vjerovatno, javiti i drugi koji to žele. Ne treba se zavaravati, svi oni koji su učestvovali u organizaciji protesta žele da naprave političku stranku. Koliko god se sakrivali iza toga da im je cilj bolje društvo, smjena režima, demokratizacija političkih odnosa - to im je, ipak, cilj”, naglašava Vukadinović. A.N.

Predstoje veliki izazovi Vukadinović kaže da formiranje nove političke stranke donosi i probleme kojih sada, bar javno, nema. “Tada postajete konkurent drugim opozicionim partijama. Opozicija neće blagonaklono gledati na tu političku stranku iz razloga što ona može samo njihove glasače da uzme. Sigurno neće uzeti glasače DPS-u, a dobro je

poznato da opozicija, pogorovo njeni lideri, prije svega DF i Demokrate, ne žele takvog takmaca, koji će samo uzeti glasove, nekome od tih opoziiconih političkih grupacija. Zbog svega toga protesti su pored velikim izazovima i velika su iskušenja stoje pred njima”, kaže Vukadinović.

Vukadinović

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.12430 0.85390 125.300 1.1206 73.3600 117.928 7.42900

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

au = 1,289.83$

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

aG=15.10$

Naziv JGPK ABSO TREN-O MIPR TREN

1,29

Najveći promet CijeNa 12,8000 0,3400 0,0369 0,8000 0,0531

KoličiNa 1.495 29.176 22.000 390 5.000

POSLOVANJE NIKŠIĆKOG PREDUZEĆA U 2018.

Sa sastanka

Institut za crnu metalurgiju PRVA SJEDNICA KOORDINACIONOG TIJELA u gubitku 224.816 eura Ministarstvo pojačava prošle godine je sa 68,03 odsto donio Sektor za laboratorijsko-tehnička ispitivanja, koji je ostvario prihod 949.802 eura. ICM je akcionarsko društvo koje se bavi poslovima tehničkog ispitivanja i analiza, koje ima 639.708 akcija, nominalnog iznosa po 8,1602 eura i ukupnu vrijednost kapitala od 5.220.145 eura. U Planu privatizacije koji je odobrila Vlada, najavljeno je raspisivanje tendera za prodaju većinskog paketa akcija ove kompanije. Biće ponuđeno 51,1159 odsto kapitala ili 326.992 akcija u svojini Vlade, Fonda penzijskog i invalidskog, Zavoda za zapošljavanje i Fonda za obeštećenje, čiji je nominalni iznos 2.668.320 eura. K.J.

PromjeNa 0,16% -32,00% 0,27% 0,00% 0,00%

PODACI MINISTARSTVA Z

MILIONA EURA IZNOSILI SU PRIHODI INSTITUTA ZA CRNU METALURGIJU NA KRAJU 2018.

Gubitak Instituta za crnu metalurgiju (ICM) na kraju prošle godine iznosio je 224.816 eura, pokazuje izvještaj menadžmenta o poslovanju nikšićke kompanije. Poslovni prihodi iznosili su 1.299.777 eura i bili su manji za 1,71 odsto u odnosu na 2017, dok su rashodi od 1.501.993 eura u segmentu poslovanja bili za manji za 9,73 odsto. “Ukupni prihodi iznosli su 1.312.331 eura, a ukupni rashodi 1.532.688 eura, što predstavlja pad prihoda od 0,98 odsto, a rashoda za 12,76 odsto u odnosu na 2017. godinu”, navodi se u dokumentu i dodaje da je prošlogodišnji gubitak manji za 197.621 euro u odnosu na godinu ranije. Najveći učinak ICM-u

obim u € 19.136,0000 9.919,8400 811,5000 312,0000 265,5000

kontrolu šumskih firmi Posebna pažnja u narednom periodu biće posvećena analizi stanja preduzeća korisnika šuma, prvenstveno sa aspekta zakonitog poslovanja, ažurne dokumentacije i izmirenih obaveza prema zaposlenim i državi, saopšteno je na jučerašnjoj prvoj sjednici Koordinacionog tijela za suzbijanje bespravnih aktivnosti. Pojačaće se i kontrola drvoprerađivačkih kapaciteta zbog informacija o postojanju neregistrovanih pogona u pograničnim područjima. “Istaknuta je odlučnost da se preduzmu zakonom propisane mjere u eventualnim slučajevima izigravanja zabrane izvoza trupaca”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Ukupno 476 crnogorskih preduzeća aktivno se bavi sječom šuma, preradom drveta i proizvodnjom namještaja, od čega 202 firme imaju samo jednog prijavljenog radnika. “Ostvareni prihod preduzeća sa jednim radnikom u prošloj godini iznosio je 4,6 miliona eura. Od tog broja 17 kompanija ima prijavljene prihode na godišnjem nivou od 80.000 do 478.755 eura, dva preduzeća više od 400.000, dok je deset frimi imalo prihode od 100.000 do 200.000 eura. Iz tog razloga posebna pažnja će biti usmjerena na kontrolu preduzeća, sa aspekta legalnosti poslovanja”, zaključeno je na sjednici. D.J.

Dug ko bankE milijar

U toku su razgovori o se zaključio hedžing a valutnog rizika kredit

Dug države, po osnovu kedita uzetog kod kineske Exim banke za izgradnju prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, na kraju prošle godine iznosio je 516,5 miliona eura, saopšteno je Dnevnim novinama u Ministarstvu finansija. Resor Darka Radunovića trenutno pregovara o ponudama i modelima po kojima bi se zaključio hedžing aranžman za umanjenje valutnog rizika kod dolarskog kredita uzetog od kineske finansijske institucije. “U toku su razgovori sa bankama u pogledu ponuda i modela po kojima bi se zaključila transakcija. Vodi se računa o najpovoljnijem modelu za Vladu Crne Gore u dužem roku. Pre-

POSLANIK DEMOKRATSKOG fRONTA KOČA PAVLOVIĆ DOSTAVIO PAR

Skupština da zaustavi prodaju Institut

Institut za crnu metalurgiju

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Koča Pavlović uputio je u skupštinsku proceduru Predlog odluke o poništenju tendera i privremenom zaustavljanju procesa privatizacije Instituta “Simo Milošević” i zaustavljanju i preispitivanju procedure davanja koncesije za višedecenijski zakup Aerodroma Crne Gore. Pavlović u predloženoj odluci traži i hitno zaustavljanje dalje devastacije Crnog jezera u Nacionalnom parku Durmitor.

Kao razlog za zaustavljanje privatizacije Instituta, Pavlović navodi da se ona realizuje na osnovu procjene vrijednosti kompanije urađePavlović traži i hitne prije 20 no zaustavljanje godina. dalje devastacije “ P r vi kapitalcrnog jezera u nani resurs je cionalnom Parku 200.000 medurmitor tara kvadratnih na “pjeni od mora” čija današ-

dobitnici

Naziv

CijeNa

KoličiNa

obim u €

TREN-O JGPK MIPR TREN SOBS

0,0369 12,8000 0,8000 0,0531 1,8000

22.000 1.495 390 5.000 83

811,5000 19.136,0000 312,0000 265,5000 149,4000

PromjeNa 0,27 0,16 0,00 0,00 -10,00

Naziv ABSO SOBS TREN MIPR JGPK

gubitnici

CijeNa 0,3400 1,8000 0,0531 0,8000 12,8000

431

zA KRAJ PROšLE GODINE

oD Exim pola rDE

KoličiNa 29.176 83 5.000 390 1.495

obim u € 9.919,8400 149,4000 265,5000 312,0000 19.136,0000

milion eura isplaćen je kompaniji crbc do kraja prošle godine

o ponudama po kojima bi aranžman za umanjenje ta za auto-put

ma kursu Centralne banke, na dan 31. decembar prošle godine, dug po osnovu kredita iznosio je 516.585.478 eura”, naveli su u Ministarstvu. Oni dodaju da će pratiti kretanje kursnih razlika i razmotriti najbolji trenutak zaključenja hed-

U narednom periodu se očekuje i pripremanje sveobuhvatne pravne dokumentacije, koja bi u konačnom dovela do zaključivanja ISDA sporazuma

Radovi na auto-putu

RLAMENTU PREDLOG ODLUKE

ekonomija

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

PromjeNa -32,00 -10,00 0,00 0,00 0,16

žing aranžmana, kako bi troškovi bili niži i transakcija povoljnija. “U narednom periodu se očekuje i pripremanje sveobuhvatne pravne dokumentacije, koja bi u konačnom dovela do zaključivanja ISDA sporazuma”, rekli su u Ministarstvu. Hedžing bi podrazumijevao da Vlada, za određenu cijenu, prebaci valutni rizik na nekog ko želi da učestvuje u obezbjeđivanju investicije od kursnih razlika. Ovaj aranžman bi se, prema ranijim procjenama Ministarstva finansija, mogao realizovati najduže na period od deset godina bez većeg opterećenja finansija. Kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corportation (CRBC) je iz kredita sa Eximom od početka izgradnje auto-puta 2015. do kraja prošle godine, isplaćeno 431,3 miliona eura, od predviđenih 688,16 miliona. Rok otplate kredita je 20, a grejs period šest godina, dok godišnja kamatna stopa iznosi dva odsto. Ukupan iznos finansija za izgradnju puta od Smokovca do Mateševa je 809,57 miliona eura, od čega je 85 odsto iz kineske banke, a 121,44 miliona ili 15 odsto je obezbijeđen iz nacionalnog budžeta. CRBC-ju je u pretekle tri godine ukupno isplaćeno 511,68 miliona. Radovi na izgradnji prioritetne dionice, kako je ugovoreno, trebalo je da se završe do kraja ove, ali je rok produžen za još godinu. Premijer Duško Marković nedavno je kazao da država neće biti oštećena ni cent tokom izgradnje auto-puta Bar-Boljare. D.J.

OBJAVLJEN JOš JEDAN JAVNI POzIV zA IMOVINU BIVšE fABRIKE

ta i izdavanje aerodroma Na prodaju mašine starog Duvanskog nja vrijednost mora biti višestruko veća nego prije 20 godina, dok drugi predstavlja činjenica da su urbanistički predviđeni i prostorno već planirani, ucrtani, novi poslovno-stambeni objekti u obimu od 80.000 kvadrata. Te poslovno-stambene objekte će novi vlasnik kompanije moći odmah da gradi u neposrednom zaleđu plaže u Igalu, koji se nalaze odmah ispod Titove vile koja je takođe u vlasništvu Instituta”, naveo je Pavlović. R.E.

Ministarstvo finansija objavilo je juče javni poziv za prodaju deset mašina stare fabrike Duvanskog kombinata Podgorica (DKP), saopšteno je iz tog resora. Na prodaju su, između ostalog, razvod gasa po cijeni od 37.720 eura, grupna pakericaJohn Payne od 33.980 i trafostanica za 26.370 eura. “Prodaja će se obaviti 15. aprila u deset sati usmenim javnim nadmetanjem u Ministarstvu finansija, prema rednim brojevima. Pravo učešća imaju pre-

33,9 hiljada eura iznosi cijena grupne pakerice za cigarete john payne

duzeća, preduzetnici i građani koji uplate depozit za učešće u iznosu od pet odsto od početne

cijene prodaje pojedinačno, za svaku mašinu za koju podnese prijavu za javno nadmetanje”, navodi se u javnom pozivu. Kupac je dužan da kupoprodajnu cijenu uplati u roku od osam dana od javnog nadmetanja i da sa Ministarstvom zaključi ugovor o kupoprodaji mašina. Zainteresovani mogu pogledati pokretne stvari koje su predmet prodaje svakog radnog dana do 12. aprila od deset do 14 sati na lokaciji stare fabrike DKP-a. R.E.

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

RADULOVIĆ U SKUPŠTINI NAJAVIO

Radulović

ENERGETSKI PASOŠI DO KRAJA GODINE

Pasoš će sadržati preporuke o mjerama za podizanje energetske efikasnosti Građani će do kraja godine dobiti energetske pasoše za objekte u kojima stanuju i na osnovu kojih će imati informacije o energetskoj efikasnosti njihovih domova, saopštio je generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Marko Radulović. On je juče u Skupštini kazao da će pasoš sadržati preporuke o mjerama za podizanje energetske efikasnosti. “Očekujemo da do kraja godine završimo proceduru, kada će građani moći da dobiju energetski pasoš za svoj objekat. Kao što imaju mogućnost da se u prodavnica-

ma upoznaju sa energetskom klasom pojednih proizvoda, moći će da dobiju i informacije koliko su njihovi objekti energetski efikasni”, naveo je Radulović tokom rasprave o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije koja je juče završena. Cilj izmjena i dopuna, kako je dodao, je prikupljanje podataka na osnovu kojih bi se pratio rad javnih službenika. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović istakao je da predmet izmjena i dopuna nijesu finansiranje i podsticanje, te da važećim zakonom nije defini-

sano koliko sredstava se izdvaja za projekte energetske efikasnosti. “Glavni finansijeri projekta energetske efikasnosti su strane finansijske korporacije, njemački GIZ. Dobro je da oni budu dodatak politici Vlade, pa da imamo sinergiju. Sa angažmanom pojedinačnih donatora nećemo daleko stići. Dosadašnji rezultati nijesu dovoljno dobri i to malo škola ili bolnica po

Bez gradnje 40 godina Poslanik DF-a Milutin Đukanović naglasio je da su posljednja dva značajna elektroenergetska objekta u Crnoj Gori sagrađena 1976. i 1982. godine, i to Hidroelektrana Piva i Termoelektrana Pljevlja. “Od toga datuma, skoro 40

sjeveru što je rekonstruisano tuđim parama, nijesmo dali ključni doprinos”, smatra Damjanović koji se i ra-

godina, nije napravljen nijedan elektroenergetski značajniji objekat”, istakao je Đukanović, dodajući da će predložene izmjene i dopune Zakona o energetskoj efikasnosti poskupiti izgradnja stanova.

nije zalagao za jasno zakonsko definisanje podsticaja i fonda za energetsku efikasnost. D.J.

SKORO 900 ZAHTJEVA ZA MEHANIZACIJU

Poljoprivrednici traže podršku od 1,52 miliona

SKUPŠTINA AKCIONARA 29. MAJA Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma, na kojoj bi trebalo da bude usvojena odluka o raspodjeli dobiti kompanije za prošlu godinu, biće održana 29. maja. Na dnevnom redu sjednice je i usvajanje prošlogodišnjih finansijskih i izvještaja o poslovanju. Telekom je prošlu godinu završio sa neto profitom od 7,3 miliona eura. R.E.

Crnogorski telekom

MINISTARKA EKONOMIJE NA DIGITALNOM SAMITU U BEOGRADU

Sekulić ozvaničava ukidanje rominga

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić danas će u Beogradu, u okviru Digitalnog samita zemalja Zapadnog Balkana, u ime Vlade potpisati Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu. “Sporazum će potpisati ministri resornih ministarsta-

Dragica Sekulić

va Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije”, saopšteno je iz Ministarstva. Samit otvaraju premijerka Srbije Ana Brnabić, evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel i generalni sekretar Međunarodne unije za telekomunikacije Houlin Zhao. R.E.

Na javni poziv za dodjelu bespovratne podrške za nabavku mehanizacije pristiglo je 896 aplikacija ukupne vrijednosti investicija veće od 2,26 miliona eura. Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja izražavaju izuzetno zadovoljstvo ovogodišnjim interesovanjem, uz podsjećanje da podrška iznosi do 2.500 eura. „Najveći broj aplikacija je iz sjevernog regiona - 614, sa traženom podrškom od 736.097 eura, a vrijednost investicija oko 1,5 miliona eura. Iz središnjeg regiona primljeno je 237 odnosno aplikacija, vrijednosti 687.577

eura sa potrencijalnom podrškom od 338.877 eura, a iz primorskog regiona 45 aplikacija vrijednosti 99.270,53 eura, sa podrškom od 49.103 eura“, preciziraju iz MPRR. U toku je administrativna kontrola zahtjeva. Slijedi i terenska kontrola, tokom koje je potrebno da sva nabavljena mehanizacija bude na gazdinstvu, kako bi procedure bile završene i poljoprivrednici dobili traženu podršku. K.J.

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

EKONOMIJA

IGALJSKI ª SIMO MILOŠEVIĆª POZITIVNO POSLOVAO U PROŠLOJ GODINI

Institut u plusu 54.505 eura

Najveći priliv sredstava Institut je imao od prodaje usluga i to 10,85 miliona eura

Institut “Simo Milošević” završio je prošlu godinu sa neto dobitkom od 54.505 eura, što je za skoro 20.000 eura više nego u 2017, pokazuje izvještaj o poslovanju ove kompanije. Ukupni

poslovni prihodi registrovani 31. decembra bili su 6,3 odsto veći i iznosil su 11,2 miliona, dok su rashodi uvećani za 8,4 odsto i bili su 10,77 miliona eura. Ukupna aktiva kompanije procijenjena je na 65,28 miliona eura i bila je 0,7 odsto manja u odnosu na iznos s kraja 2017. godine.

Najveći priliv sredstava Institut je imao od prodaje usluga i to 10,85 miliona eura. S druge strane, najveće troškove kompanije predstavljaju zarade, naknade i ostali lični rashodi za koje je izdvojeno 5,92 miliona eura. Registrovana je i neraspoređena dobit koja je na kraju 2018. iznosila 1,13 miliona eura. Najveći udio akcija Instituta pripada kompaniji Vile Oliva vlasnika Žarka Rakčevića - 26,69 odsto, Investiciono-razvojni fond ima 23,65 odsto, Vlada 19,19, Fond zdravstva 10,23, a Zavod za zapošljavanje 3,41 odsto. Savjet za priva-

tizaciju i kapitalne projekte ovlastio je krajem marta Tendersku komisiju za privatizaciju da počne pregovore o zaključenju ugovora o prodaji 56,48 odsto akcija Instituta sa konzorcijumom kojeg čine češka kompanija Philibert i Rakčevićeva Vile Oliva. Oni su za akcije ponudili deset miliona eura, te investicioni program od 27,94 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju objekata, unapređenje usluga i dalji razvoj kadrova. K.J.

Novo rukovodstvo IKCG Novi generalni sekretar Inženjerske komore Crne Gore (IKCG) je Nikola Petrović, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora tog udruženja. On je kao pravnik angažovan u Direkciji za licence i registar Ministarstva održivog razvoja i turizma. Za predsjednika Upravnog odbora IKCG imenovan je inženjer elektrotehnike Srđan Leković. IKCG se stara o zaštiti javnog interesa i unapređenju uslova u oblasti izgradnje, te daje javna ovlašćenja. Predsjednik Upravnog odbora bira se po principu rotacije i mora biti iz jedne od pet strukovnih komora – arhitekata, građevinskih, elektro i mašinskih inženjera, te inženjera drugih struka. K.J.

ZA PREDSJEDNIKA UPRAVNOG ODBORA IKCG IMENOVAN JE INŽENJER ELEKTROTEHNIKE SRĐAN LEKOVIĆ

POZITIVAN IZVJEŠTAJ AGENCIJI

me sa osobom koje je zaAgencija za civilno vazdovoljavala tražene usloduhoplovstvo (ACV) ispuve, interna akta o zaradanila je svih 11 preporuka koje im je Državna revizorska ma i ličnim primanjima su institucija dala u izvještausklađena sa zakonskim i ju o finansijskim pokazatepodzakonskim aktima, a zarade sa izmjenaljima za 2017. godinu. Nakon što je ma propisa. ACV, na čijem “Provjerom je čelu Drarea li zacije gan Đuropreporuka iz v ić, u r o predmetnog ku dostaviizvještaja, la plan akzavršen je tivnosti za cjelokupan sprovođeproces revinje preporuzije kod ovog ka i izvještaj subjekta”, istao njegovoj reakli su iz DRI. Đurović lizaciji, DRI je konIstovremeno, DRI statovala da je Vladi doje dala preporuku Ministavljen godišnji izvještaj o starstvu saobraćaja i pouspostavljanju i razvoju simorstva da donese sva podstema finansijskog upravzakonska akta u skladu sa ljanja i kontrola. Zakonom o vazdušnom saZaključen je ugovor o raobraćaju, a njena realizacidu na neodređeno vrijeja je u toku. K.J.

Plantaže su ovogodišnji dobitnici nagrade “Kapetan Miša Anastasijević” za najboljeg partnera u regionu, zbog višedecenijskog doprinosa i saradnje sa privrednim subjektima u Srbiji. Priznanje je u ime kompanije u Beeogradu primio direktor prodaje i marketinga Veselin Đurišić. “Ova nagrada je velika čast, ali i obaveza da Plantaže u daljem poslovnom angažmanu, posebno na ovom tradicionalno prijateljskom tržištu, budu još uspješnije u građenju partnerskih odnosa. Decenijama smo na ovom tržištu gradili i izgradili prepoznatljiv vinski brend. Tržište pokazuje da smo radili kvalitetno i vratilo nam je pažnju lojalnošću prema crnogorskim vinima”, zaključuje Đurišić. K.J.

Đurišić prima nagradu u Beogradu

ISPUNJENO SVIH 11 PREPORUKA DRI

PLANTAŽE NAJBOLJI PARTNER REGIONA

Hronika

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

uhapšEna podgoričanka andrijana Mišolić

U stanu pronađen pištolj, oduzeti “golf” i “roleks”

Podgorička policija uhapsila je bezbjednosno interesantno lice Andrijanu Mišolić (28) iz Podgorice, kod koje su pretresom stana pronašli olovku pištolj u ilegalnom posjedu sa jednim metkom koji se nalazio u cijevi. Policija Mišolić tretira kao pripadnicu takozvane ženske bande i povezuje je sa “zagoričkim klanom” i škaljarskom grupom. “Službenici CB Podgorica su juče, uz prethodno pribavljenu naredbu od nadležnog sudije za istragu, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi Andrijana Mišolić. Pretresom je pronađeno oružje sa metkom u cijevi koje je bilo u ilegalnom posjedu ove ženske osobe. Policijski službenici lišili su slobode Andrijanu Mišolić i ona je, uz krivičnu prijavu, privedena državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je iz Uprave policije. Nakon saslušanja tužilac je za Mišolić donio rješenje o zadržavanja u policijskim prostorijama do 72 časa u kojem roku će ona biti privedena sudiji za istragu Osnovnog suda u Podgorici.

Bernard

Epilog napada na sugrađanku

Funkcioner Demokrata kažnjen sa 510 eura

Oduzet pištolj olovka

Mišolić

Od Mišolić je takođe radi provjere privremeno oduzeto vozilo „VW golf VII“ kao i skupocjeni sat „Rolex“ radi provjere porijekla. Pretres stana koji je Mišolić koristila izvršen je radi eventualnog pronalaska predmeta i tragova u vezi sa izvršenim krivičnim djelima. Mišolić je ranije terećena za nasilničko ponašanje kao i za krađu bundi i haljina. U javnost je dospjela i kada je od policajca Bojana Škatarića pozajmila policijsku uniformu i službeni pištolj i tako se fotografisala za društvene mreže. Ta fotografija je Škatarića koštala policijske značke pa je ubrzo nakon incidenta razriješen dužnosti. R.C.H.

Sud za prekršaje u Budviodjeljenje u Kotoru oglasio je krivim Roberta Bernarda, funkcionera Demokrata zbog napada na sugrađanku Lj. P. tokom karnevalskih svečanosti početkom marta ove godine i kaznio ga novčano 510 eura. Ročište je održano juče, a sudija u ovom predmetu je bila Ivana Vukasović. Iz Suda za prekršaje Dnevnim novinama je u odgovoru na naša pitanja saopšteno da je Bernard oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu zbog prekršaja iz člana 10.stav 2. Zakona o javnom redu i miru. Navedeno je takođe da se odrekao prava na žalbu. Stav 2 člana 10 Zakona o javnom redu i miru glasi: “Ko na javnom mjestu fizički napadne drugog ili se fizički obračunava, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 350 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana”.

Dnevne novine su ranije objavile informaciju da je funkcioner Demokrata, inače potpredsjednik Kotorskog odbora ove partije, fizički nasrnuo na sugrađanku Lj. P. koja je bila u karnevalskoj povorci i pod maskom. Nakon incidenta uslijedila je prijava Sudu za prekršaje koji je prvobitno zakazao ročište za 22, a potom promijenio datum za 3. april. Nezvaničnih verzija ovog incidenta bilo je nekoliko - da je Bernard šakom udario ženu pod maskom, da je odgurnuo, da je lupio po glavi nakon čega se zateturala i pala… Nakon jučerašnjeg suđenja, jasno je da je funkcioner Demokrata Robert Bernard, inače kum predsjednika opštine Vladimira Jokića, fizički nasrnuo na ženu pod maskom. Bernard se, inače, nakon rješenja Suda za prekršaje u Budvi - Odjeljenja u Kotoru, odrekao prava na žalbu. R.C.H.

pokušaj uBisTVa sproVodnika Ziks-a, saslušan BiVši MuŽ opTuŽEnE:

“Pominjanjem Pekovića pokušao sam da je isprovociram” U nastavku suđenja Nikšićanki Moniki Jovanović, optuženoj da je pomagala u pokušaju ubistva sprovodnika ZIKS-a Miloja Pekovića koje se dogodilo 25. marta 2016. godine, juče je u Višem sudu u Podgorici saslušan svjedok Aleksandar Jovanović, bivši muž optužene. On je u ranijim iskazima govorio da je u spornim porukama i pozivima sve vrijeme suprugu provocirao aludirajući na drugog Pekovića, dok je juče kazao da je u razgovoru u kom pominje pucnjavu, mislio na oštećenog Miloja Pekovića. “Kao što si pucala na Pekovića, ni to me ne bi začudi-

lo....”, glase njegove riječi snimljene putem mjera tajnog nadzora na šta mu optužena odgovara - “Smeće jedno, za ovo ćeš kod majke”. Nakon toga mu je sudija Dragoje Jović skrenuo pažnju da bivšu suprugu optužuje da je direktni izvršilac, te da je i u ukidnom rješenju posebna pažnja poklonjena ovoj tvrdnji svjedoka. Jovanović je potom naveo da je u tom momentu mislio na oštećenog, ali da je siguran da njegova supruga nema veze sa djelom koje joj se stavlja na teret i da je sve to govorio i pisao joj kako bi je isprovocirao. “Kada se to desilo ja sam bio u poluotvorenom odjelje-

Privođenje Monike Jovanović nju spuškog zatvora. Bio sam na odmoru, a sve vrijeme smo bili u Nikšiću. Oštećenog nikad nisam vidio, a vje-

rujem ni on nas, prije svega jer ja u Istražnom zatvoru nisam bio već sam bio u istrazi u Hrvatskoj pet mjeseci zbog

droge. Sve sam joj ovo pisao i govorio da bi me odblokirala na telefon, bio sam previše ljubomoran. To što sam ja govorio ni lud čovjek ne bi”, naveo je Jovanović. On je istakao više puta da zna da Monika ne umije da rukuje oružjem, ali i da mu je rekla da je jednom prilikom kad je išla na primorje sa Draganom Krulanovićem zvanim Afrika, dodirivala neke metke. Branilac Monike Jovanović, advokat Sava Kostić predložio je da se svjedok Dragan Krulanović opet sasluša, što je sud prihvatio i naredni pretres zakazao za 10. maj. Bo.B.

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

suđenje po tužbi bivše viceguvernerke zbog mobinga

Fabris: Ne sjećam se da je Žugić uvrijedio Radovićevu

Viceguverner Centralne banke Nikola Fabris juče kao svjedoka u postupku po tužbi bivše viceguvernerke Irene Radović protiv guvernera Radoja Žugića i CBCG za diskriminaciju i mobing, pred podgoričkim Osnovnim sudom kazao da se ne može sjetiti da se Žugić odnosio nekulturno prema Radovićevoj. “Ne mogu se sjetiti da li je uvrijedio ili slično. Takođe mi nije poznato da je neko podrivao njen autoritet i miješao se u njene nadležnosti dok je bila viceguvernerka za kontrolu bankarskog sistema”, istakao je Fabris. Podsjetimo, početkom jula prošle godine Savjet Centralne banke uputio je parlamentu predlog za razrješenje viceguvernerke Radović prije isteka mandata jer je odala poslovnu tajnu i predlagala odluke u ličnom interesu. Na pitanje sudije Mladena Grdinića, da li su drugi viceguverneri preuzimali poslove Radovićeve, Fabris je kazao da je prilikom sastanaka sa predstavnicima MMF-a ona bila na putu, zbog čega je Žugić njemu dao zadatak da sačini predlog pisma koji se odnosio na mogućnost uključivanja novih institucija u kreditni registar. “To sam i učinio, i sjećam se da se zbog toga ona ljutila”, naveo je Fabris, dodajući da nije bilo moguće da se bilo ko miješa u posao tužilje. On je kazao da mu nije poznato da se neko od zaposlenih iz njenog sektora žalio da je diskriminisan, već su prema njegovom mišljenju bili privilegovani - kako zbog visine zarada, tako i zbog poslovnog prostora u kojem rade. Pred Novu 2018. godinu, na-

juče u višem suDu

Suđenje Raduloviću i ekipi zatvoreno za javnost ović i Kotoranin Igor VuSuđenje Nikšićaninu kotić. Naredbom su takoRanku Raduloviću i grupi koja je navodno oformila đe obuhvaćeni i Radoš Pekriminalnu organizaciju u trušić, Stefan Radulović (22), Luka Radulović (24), cilju vršenja najtežih krivičRatko Martinović nih dijela počelo je juče u Višem sudu u (38), Darko VickoPodgorici, međuvić (38), Nikola tim novinarima Mandić (20), drkoji su došli da žavljani Bosne i isprate ovaj sluHercegovine Nečaj rečeno je da nad Lubura (52), napuste sudnicu, Radoje Preradobudući da je ročište vić (54), Miladin Radulović zatvoreno za javnost. Dedović. Zbog čega je donesena ta odOrganizacija je navodno luka još nije poznato. trebalo da ima međunarodNa čelu kriminalne organi karakter, odnosno njeno nizacije, prema optužnici, djelovanje trebalo je da se bili su Radulović, albanski proširi na Srbiju i druge drdržavljanin Erogen Brajžave u regionu. E.H.

presuDa berancu za Drogu

Fabris veo je Fabris, održan je sastanak na kojem je bila Radovićeva, Žugić, on i viceguverner Mijo Radonjić, i na tom sastanku dogovoreno je da ona prihvati Sektor za kontrolu pružanja finansijskih usluga. “Ona nije bila zadovoljna odlukom što je guverner Žugić donio odluku da ona više ne rukovodi Sektorom za kontrolu bankarskog sistema”, naveo je Fabris, dodajući da ne zna razloge takve odluke. Kako je kazao, nezadovoljna je bila i odlukom od 12. marta 2018. kojom prestaje da rukovodi Sektorom za kontrolu pružanja finansijskih usluga. Fabris je pojasnio da je kabinet u kojem je radila bio renoviran i dok je bila savjetnica, ali da problem vlage nije riješen, kao i u njegovom kabinetu.

poDnijeta krivična prijava

Taksista iz Nikšića lažno prijavio da su ga opljačkali Policija je protiv Nikšićanina V.Lj. (26) podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je lažno prijavio da su ga opljačkali dok je vozio taksi. Naime, V.Lj. je 19. marta Dežurnoj službi CB u Nikšiću prijavio da mu je nepoznato lice uz prijetnju vatre-

Hronika

nim oružjem ukralo 30 eura. Policija je došlo do sumnje da je Nikšićanin lažno prijavio događaj, odnosno da se razbojništvo nije ni dogodilo. Nakon saslušanja, protiv njega je podignuta krivična prijava. R.C.H.

“Guverner Žugić joj je nudio da zamijene kabinete - da on pređe u njen, a ona u njegov”, naveo je Fabris, dodajući da bi i on sam mijenjao svoj kabinet za njen iako je u njenom bilo više vlage. Na pitanje Radovićeve, Fabris je odgovorio da mu CB plaća stan i troškove režija u Podgorici, dodajući da mu takođe plaćaju i troškove prevoza do aerodroma i sa aerodroma kada ide za Beograd gdje radi kao profesor na Ekonomskom fakultetu. Fabris je istakao i to da je guverner Žugić, kada mu je bila neophodna zamjena, češće birao njega nego Radovićevu. Suđenje se nastavlja 24. maja kada je planirano čitanje nalaza vještaka medicinske i vještaka ekonomske struke. Bo.B.

Dvije goDine zbog 3,5 grama heroina Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Šefkija Đešević juče je osudio na dvije godine zatvora Beranca Srđana Spalevića (38) zbog krivičnog djela „neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga“. Nakon saopštene presude Spaleviću je ukinut pritvor. U obrazloženju presude, pored ostalog je navedeno da je okrivlje-

ni i ranije odgovarao za isto krivično djelo. Prema navodima optužnice, koju je zastupao VDT Hasan Lukač, okrivljeni je 6. decembra prošle godine ispred svoje porodične kuće u beranskom naselju Pešca, stavio u promet oko 3,5 grama heroina upakovanog u 13 ručno pravljenih zamotuljaka od aluminijske folije. B.Ć.

uhapšen Danilovgrađanin

U autu imao 131 g heroina Policija je uhapsila Danilovgrađanina D.F. (42) jer je pretresom njegovog vozila pronađeno oko 130 grama heroina. “Policija je u Podgorici zaustavila vozilo marke “citroen” kojim je upravljao D.F. Tom prilikom policijski službenici su u vozilu pronašli i oduzeli 131 gram heroina. Sumnja se da je

D.F. posjedovao heroin radi tzv. ulične prodaje”, saopšteno je iz Uprave policije. D.F. je uhapšen i biće priveden nadležnom državnom tužiocu u VDT u Podgorici uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. R.C.H.

HRONIKA

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Foto:FOS-media

POČELO SUĐENJE CETINJANINU ZA POKUŠAJ UBISTVA KRAJEM 2017.

Policajac se ne sjeća da li je Lipovina tražio poligraf U nastavku suđenja optuženom Cetinjaninu Savu Lipovini koji se tereti da je 23. decembra 2017. godine aktivirao eksplozivnu napravu ispod vozila u kojem su bili Nikola Kaluđerović i Stevo Vujović i time počinio pokušaj ubistva, juče je u Višem sudu u Podgorici saslušano sedam svjedoka. Svjedok koji poznaje oštećene Petar Živković kazao je da mu nije poznato da li je optuženi bio u svađi sa njima.

Službenik Uprave policije Dragan Mandić u svojstvu svjedoka kazao je da nije on naredio privođenje Sava Lipovine, te i da je tako bilo, postupalo bi se drugačije, uzela bi se njegova parafinska rukavica i provjeravao bi se alibi. “Ne znam da li je neko od inspektora saslušavao optuženog, ali od mojih nije niko. Lično nijesam, a kada je došla njegova dokumentacija vidio sam da ima njegova izja-

“Pežo” nakon eksplozije va. Preko radio-veze sam čuo od kolega da se Lipovina dovodi u stanicu policije i da će mu biti oduzeto vozilo u akciji Talas” kazao je Mandić. Na pitanje branioca optuženog, advokatice Branke Stanojević, Mandić je kazao da se ne sjeća da li je optuženi u policiji tražio da mu se uzme parafinska rukavica i da ide na poligraf. Lipovina je prigovorio iskazu svjedoka, navodeći da mu je sve podmetnuto.

“Kunem se u sestru jedinu da mi je podmetnula cetinjska policija tragove”, dodao je optuženi. Međutim, svjedok je kazao da je od Forenzičkog centra obaviješten da su u vozilu promađeni tragovi eksploziva Pentrat kojeg od 2015. godine nije bilo kod nas, te i da nije tačno da su podmetnuli tragove. Advokatica Stanojević prigovorila je u cjelosti iskazu svjedoka.

“Policijski službenici koji su svjedočili bili su decidni da je ovaj svjedok rukovodio uviđajem i radnjama koje se odnose na izuzimanje tragova”, kazala je Stanojević. Podsjetimo, kritičnom prilikom Kaluđerović se nalazio na mjestu vozača, a Vujović na mjestu suvozača i obojica su zadobili teške povrede opasne po život. Optuženi Lipovina tokom iznošenja odbrane naveo je da nema veze sa predmetnim događajem. Bo.B.

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Hronika

Knežević optužen za nezaKonite garancije

Specijalno državno tužilaštvo je nakon sprovedene istrage o zakonitosti izdavanja i odobrenja garancije Atlas banke AD Podgorica, na iznos od 12.500.000 eura, podiglo optužnicu protiv predsjednika Atlas grupe, odbjeglog Duška Kneževića zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju izvršenog putem podstrekavanja i Đorđa Đurđića zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Optužnica je podignuta nakon što je Apelacioni sud potvrdio presudu Privrednog suda po tužbi arapske

Atlas banka

kompanije, kojom je Atlas banka morala da im isplati oko 15 miliona eura uključujići i zatezne kamate. Prema navodima optužnice, koja je juče dostavljena Višem sudu u Podgorici na razmatranje, odbjegli biznismen Duško Knežević direktno je odgovoran za uvođenje privremenih mjera u Atlas banci, jer je odbio da banci u kojoj je većinski vlasnik vrati 12,5 miliona eura koliko je koštala garancija za njegove poslove sa kompanijom “Kaspia Property”. Naime, Vlasnici Kaspije, koja je registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Tale i Nijat Hajdarov iz Azerbejdžana isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela “Princes u Baru”, a Atlas banka i Knežević su lično izdali garancije za taj novac koji, međutim, nikada nije prebačen na račun Atlas banke. Međutim kupovina hotela je propala, a Knežević nije vratio novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, zbog čega su ga tužili Privrednom sudu pozivajući se na garanciju od 12,5 miliona eura koju je izdala Atlas banka za pokrivanje ovog posla. Nakon toga pokrenuta je tužba pred Privrednim sudom, a nakon više suđenja, Apelacioni sud je presudio da Atlas banka

mora, kao davalac garancije za novac koji je Knežević uzeo, da isplati kompletan iznos plus zatezne kamate. “Sud je utvrdio da je Duško Knežević po kupoprodajnom ugovoru od 14.1.2014. godine primio iznos od 12,5 miliona eura, od čega osam miliona eura shodno potpisanoj potvrdi o primljenom novcu i carinskoj deklaraciji od 14.1.2014, kao i prenosom sa računa iznosa dva miliona eura 5.3.2014. sa svrhom uplate akcija hotela Princes i iznos od dva i po miliona 11. marta sa svrhom uplate druge rate za kupovinu akcija hotela Princes”, navodi se u presudi.U međuvremenu je hotel Princes prešao u vlasništvo bečke Mejnl banke, koja ga je kupila od Hete na ime nevraćenog kredita Hipo Alpe Adria banci. Zbog toga se Kneževićev plan o prodaji hotela Azerbejdžancima izjalovio. Kredit od Hipo banke za uređenje hotela Princes uzelo je 2009. godine HTP Korali, u to vrijeme u vlasništvu fondova Atlas Mont i Trend. Fondovi su kasnije podijelili imovinu i obaveze prema Hipo banci, a kako prethodni vlasnici Trenda nijesu vraćali dug, hotel je prešao u vlasništvo Atlas grupe. “Utvrđeno je da je nakon isteka roka važnosti

Duško Knežević bankarske garancije od 14.1.2014. Atlas banka po zahtjevu Duška Kneževića izdala Kaspia Property druge bankarske garancije i da je izdala predmetnu bankarsku garanciju od 20.5.2015. godine na iznos od 12,5 miliona eura sa rokom važenje do 1.8.2015. Tužilac je u garantnom roku 16.7.2015. dostavio tuženom zahtjev od 8.7.2015. za ispatu iznosa od 12,5 miliona po drugoj bankarskoj garanciji od 20.5.2015, a tuženi po istom

presuDa Za TeŠku saobraĆajku u poTkrajcima koD bijelog polja

Strikoviću ponovo šeSt godina zatvora Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac i na ponovnom suđenju izrekla je osudu od šest godina zatvora Bjelopoljcu Anesu Strikoviću (24) koji se teretio za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Odgovoran je za smrt saputnika u vozilu Kenana Bektaševića (21) a u saobraćajnoj nesreći koja se desila 24. septembra 2016.

godine i sam je zadobio teške tjelesne povrede kao i njegova tada maloljetna sedamnaestogodišnja supruga. Prema preciziranoj optužnici VDT Milice Rmandić, okrivljeni je navedenog dana, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, upravljao neregistrovanim vozilom “fiat brava” magistralnim putem Prijepolje - Bijelo Polje, kada je prola-

skom kroz naselje Potkrajci ugrozio saobraćaj i doveo u opasnost živote ljudi, krećući se brzinom od 126 kilometara na čas, koja je 76 km na čas veća od dozvoljene. Navodi se da optuženi, dok je preticao vozilo “audi A4”, kojim je upravljao Enis Bećirović, nije držao vozilo na potrebnom odstojanju, usljed čega je započeo skretanje udesno, približa-

vajući se razdjelnoj liniji, a potom ulijevo, kada je zadnjim bočnim dijelom udario u prednji i zadnji dio lijevih vrata “audija”, pri brzini od 115 kilometara na čas. Izgubio je kontrolu nad vozilom, prešao u suprotnu kolovoznu traku i desnim zadnjim vratima udario u stub rasvjete. Striković se u ponovljenom postupku branio sa slobode. B.Ć.

nije postupio, iako je bio dužan u roku od pet dana od dobijanja zahtjeva”, navodi se u presudi. Podsjećamo da je u toku još pet istraga protiv Kneževića zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne grupe koja se bavila pranjem novca, utajom poreza i ucjenama. On je nedostupan crnogorskim vlastima, pa je Interpol Podgorica, po nalogu Višeg suda, raspisao crvenu potjernicu za njim. N.P.

Foto: Dejan Lopičić

sDT: opTužnica proTiv oDbjeglog preDsjeDnika aTlas grupe

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

PRVI ČOVJEK PROSVJETNOG RESORA NA FORUMU ª PITAJ MINISTRAº PORUČIO DA SU S

DRŽAVA NIKADA VIŠE NIJE ULAGALA U OBRAZOVANJE

⌦ Marina Ilić Studenti su pokretačka snaga zemlje zbog čega zajedno kreiramo optimalne uslove za studiranje, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović na jučerašnjem Forumu „Pitaj ministra“. On je ocijenio da su mladi najvažniji resurs crnogorskog društva i naglasio da se stalno povećavaju potencijali za internacionalizaciju visokog obrazovanja. U okviru Foruma “Pitaj ministra”, koji je organizovan u znak obilježavanja 4. aprila Dana studenata, ministri prosvjete, nauke i sporta i mladih, Šehović, Sanja Damjanović i Nikola Janović, razgovarali su juče sa oko 70 studenata svih univerziteta u Crnoj Gori.

■ BESPLATNE STU-

DIJE ZA OKO 3.000 STUDENATA

Šehović je podsjetio da su prošle godine uvedene besplatne osnovne i master studije, a da je ove studijske godine upisana druga generacija studenata koji ne plaćaju školarinu, njih 3.541.

“Uveli smo prijemni ispit na besplatni magisterij od 2021. godine, kako bismo osigurali da privilegiju upisivanja besplatnih magistarskih studija imaju najbolji. Uveli smo obaveznu praksu na svim fakultetima u obimu od 25 odsto”, kazao je Šehović. Podsjetio je i da je osnovana Agencija za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja. “Izradili smo prvi zakon o akademskom integritetu koji nemaju zemlje regiona i šire, a pribavili smo i softver protiv plagijarizma za sve fakultete”, kazao je Šehović. On je kazao i da Ministarstvo svake godine opredjeljuje novac za sufinansiranje školarine za oko 60 studenata magistarskih studija i preko 20 studenata doktorskih studija. Takođe, dodao je on, godišnje se dodjeljuje oko 300 stipendija za najbolje studente. “Godišnje se za studentske kredite izdvaja oko 1,4 miliona eura, za stipendije i sufinansiranje magistarskih i doktorskih studija preko 450.000 eura, a za donacije domovima preko dva miliona”, kazao je Šehović.

Nije tačno da je veliki broj studenata na protestima Na pitanja novinara i studenta Fakulteta političkih nauka Luke, Šehović je odgovorio da nije saglasan sa ocjenom da veliki broj mladih prisustvuje protestima niti da veliki broj mladih negativno odnosi prema aktuel-

■ “NIJE IDEALNO, ALI SMO NA DOBROM PUTU”

Kako je rekao, iz godine u godinu se povećavaju potencijali za internacionalizaciju visokog obrazovanja, a godišnje preko 300 studenata učestvuje u programima razmjene. Na pitanje studenta Fakulteta političkih nauka (FPN) Vuka Vujisića kako komentariše to što sve više mladih napušta državu, Šehović je kazao da bi trebalo objektivno da posmatra stvarnost. “Ova država nikada više nije ulagala u obrazovanje. To je ne-

nom sazivu studentskih organizacija u Crnoj Gori. “Mislim da iza ove Vlade stoje rezultati. Na građanima je da nekim narednim izborima sude o tome koliko smo u tom poslu bili uspješni”, naveo je Šehović. što što biste vi trebalo da podržite”, rekao je Šehović. Kako je kazao, kvalitet se poboljšava, sve ide u tom pravcu. “Ide u poboljšanje kvaliteta, dostupnost obrazovanja i više ne zavisi od finansijske mogućnosti već od znanja i zato su uvedene besplatne studije”, rekao je Šehović. On smatra da situacija nije idealna, “ali smo na dobrom putu”.

■ ZAKON POSVEĆEN MLADIMA

Ministar sporta Nikola Janović rekao je da je iznenađen koliko su studenti upoznati sa radom

resora na čijem je čelu. “Vlada je obezbijedila besplatno školovanje i razne fondove. Novim zakonom o mladima, prvi put će država, u odnosu na analizu potrebe mladih, moći da sufinansira javni interes iz oblasti omladinske politike”, rekao je Janović. On je podsjetio da je prošle godine iz tog Vladinog resora dato više od pola miliona eura u oblast omladinske politike. Ministarka nauke Sanja Damjanović istakla je program stipendiranja doktoranada, koji je pokrenut prošle godine. “Riječ je atraktivnom programu koji je jedan od najljepših, ne samo u našem regionu već se može porediti i sa uslovima u zemljama zapadne Evrope. Želimo da naše ljude podstaknemo na mobilnost. Uspjeli smo da pozicioniramo Crnu Goru na naučnoj međunarodnoj mapi”, rekla je Damjanović.

■ INOVATIVNI

START UP-OVI

Prema njenim riječima, nedavno je usvojen i program ino-

MODEL STUDIRANJA 3+2+3 TEK TREBA DA ZAŽIVI

Upitan kako komentariše navode profesora Pravnog fakulteta i Udruženja pravnika da je novi model studiranja loš za njih, i da li će Ministartsvo razmotriti vraćanje starog modela, Šehović je rekao da je izmjenama zakona prepoznat model 3+2+3 kao obavezujući model za sve ustanove visokog obrazovanja. “To je urađeno po uzoru na najbolju evropsku praksu. To smo uradili, između ostalog, i na zahtjev samih ustanova visokog obrazovanja jer su i oni sami bili svjesni da dotadašnji model nije bio adekva-

tan i da ga je trebalo mijenjati. Prije konačnih odgovora na ta i slična pitanja, dao bih vremena da ovaj model zaživi pa ćemo tek tada napraviti analizu”, naveo je Šehović. On je naglasio da se neće mijenjati besplatni sistem studiranja, te da se neće mijenjati model koji se pokazao kompatibilan sa evropskim prostorom visokog obrazovanja. “Da bi se to efektuiralo na tržištu rada moramo dati vremena da se prva generacija školuje po novom modelu i izađe sa studija. O tome ćemo moći da razgova-

ramo za koju godinu kada će tržište rada početi da reaguje na te promjene. Mi smo reformisali sistem obrazovanja da bi se otvorila nova radna mjesta za mlade ljude i da bismo obrazovanje prilagodili izazovima savremenog društva i zahtjevima poslodavaca”, poručio je Šehović. Student povjerenik UCG-a Vasilije Ivanović kazao je da problemi studenata UCG postoje vezano za usvojenu reformu obrazovanja. “Mi smo u nekoliko navrata upućivali o problemima Ministarstvo prosvjete,

kada je riječ o rangiranju Univerziteta, o praksi po novom modelu studija. Kada je u pitanju infrastruktura, i tu imamo problema kao i kod novog modela studiranja 3+2+3”, rekao je Ivanović. On je naglasio da neki fakulteti imaju preobimno gradivo. “Mislimo da bi trebalo da se ta pitanja pokrenu. Napravili smo studentske ankete, tako da će studenti imati priliku da iznesu svoja mišljenja i da će kroz svakodnevnu komunikaciju sa svim studentskim jedinicama naći način da se svi problemi riješe”, kazao je Ivanović.

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

STUDENTI POKRETAČKA SNAGA CG

Đukanović: Radimo na fondu za finansiranje studenata Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović već preduzima korake na osnivanju posebnog fonda iz kog će biti finansirano školovanje jednog broja najboljih studenata za zanimanja koja nedostaju Crnoj Gori, navodi se u čestitki koju je uputio crnogorskim studentima. “Jubileji su uvijek prilika za afirmaciju temeljnih vrijednosti koje je crnogorsko društvo postavilo. Antifašizam koji je i inspiracija za dan koji obilježavate, demokratski i ekonomski razvoj, multietničnost, dobrosusjedstvo i evropske i evroatlantske integracije su fundamenti savremene Crne Gore i njena strateška vizija”, istakao je Đukanović. Mlade generacije, prije svih studentska populacija, kako je naglasio, osvajanjem novih znanja i vještina u vremenu tehnološke revolucije, garant su očuvanja tih tekovina i modernog razvoja i napretka crnogorskog društva. J.V.Đ. vativnih start up-ova. “Ono što želimo jeste da izgradimo inovativni ekosistem. Imamo plan da napravimo atraktivni ambijent za podsticanje start upova, iz kojeg će se razvijati održivi biznisi, tehnološke kompanije”, kazala je Damjanović i dodala da Vlada radi na tome da otkloni niz zakonskih, biznis barijera, da omogući infrastrukturu. Glavni pregovarač Aleksandar Drljević čestitao je studentima predstojeći praznik i poručio da su oni najvažniji resurs i najveće bogatstvo ovog društva. Rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Ni-

kolić, istakao je da su studenti, kao predstavnici buduće intelektualne elite i generičke snage razvoja crnogorskog društva, ključni svjedoci adekvatne primjene visokoobrazovnih programa, naučnorazvojnih projekata i kulturnosportskih sadržaja iz univerzitetskog i šireg društvenog miljea. Forum je organizovao Generalni sekretarijat Vlade, u saradnji sa Rektoratom UCG, Ministarstvom prosvjete, Ministarstvom sporta i mladih i Ministarstvom nauke, u okviru projekta EU4ME, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP.

DRUŠTVO

POSLANICI ZAVRŠILI RASPRAVU O SETU MEDICINSKIH ZAKONA

Naše društvo nije spremno za surogat materinstvo Pitanje surogat materinstva izazvalo je burnu raspravu tokom rasprave o Predlogu zakona o medicinskoj potpomognutoj oplodnji, na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crne Gore. Naime, Predlogom ovog zakona surogat materinstvo u Crnoj Gori je zabranjeno, zbog brojnih, kako su predlagači naveli, etičkih problema i zloupotreba. S druge strane, poslanici su skrenuli pažnju na pitanje žena kojima je rođenjem, bolešću ili tjelesnom povredom onemogućeno rađanje. Novitet je da davaoci polnih ćelija moraju biti žene do 33, a muškarci do 40 godina starosti. Država će i dalje finansirati tri postupka za žene do 44 godine, a na snazi i dalje ostaje zabrana surogat majčinstva. Zakon preciznije uređeje uslove koje zdravstvena ustanova mora ispunjavati da bi zadovoljila standarde i kvalitet. Uvodi se novi sistem jedinstvene identifikacije davaoca polne ćelije postupaka svakog lica u postupku i na kraju i dijete koje je rođeno nakon medicinski potpomognute metode. Zakonom je propisana i zabrana kako bi se obezbijedilo poštovanje etičkih i bioetičkih principa, dostojanstvo podataka o ličnosti i drugih principa. Prema riječima predstavnica predlagača, generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa Slađane Pavlović, u Crnoj Gori i dalje ostaje zabranjeno surogat materinstvo, upravo iz razloga zaštite etičkih i bioetičkih principa, te sprečavanje zloupotrebe postupaka medicinski potpomognute oplodnje. “Ovo je praksa koja je prisutna i u okolnim državam poput Hrvatske, Srbije, Bosne i većini država Evropske unije”, navela je ona. Odgovarajući na pitanja poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše, Pavlović je kazala da se usvojenom Rezolucijom Evropskog parlamenta osuđuje svaki vid i praksa surogat materinstva u svim njenim oblicima budući da postoji dokazana praksa izigravanja ovog zakonskog rješenja. “Mi smo geografski i demografski mala zemlja i tu se

Životnim partnerstvom ne ugrožavaju se prava drugih

Usvajanjem Predloga zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola ničim se ne ugrožavaju niti umanjuju prava drugih koji nisu pripadnici LGBT populacije, kazala je u ime predlagača generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu za ljudskih prava Blanka Radošević-Marović. “Najveći dio zakona odnosi se na niz prava i obaveza koja za pripadnike većinske heteroseksualne populacije se podrazumijevaju i dio su našeg svakodnevnog života. Predloženim rješenjima preciziran je pojam životnog partnerstva, uslovi za zaključenje i prestanak, sadržaj i vođenje matičnog registra životnog partnerstva i druga pravila vezana za ovu vrste evidenotvara još jedna dilema anonimnosti takvih slučajeva. Na taj način, smatramo da će se stigmatizovati i par koji je ušao u komercijalni ugovor i samo dijete i da je zaštita privatnosti na taj način veoma otežana”, predočila je Pavlović. Poslanica Demokratskog fronta (DF) Ljiljana Đurašković ipak je naglasila da se mora razdvojiti biznis od emocija. “Dosta puta je sestra rodila dijete za svoju sestru. Mogli biste malo razraditi ovaj član”, poručila je Đurašković. Pavlović je pak skrenula

cija”, rekla je ona. Najviše prostora, kako je istakla, posvećeno je pravnim dejstvima ovog zakona i to izdržavanju između partnera, imovinskim odnosima, nasljeđivanju ... “Partneri imaju pravo na međusobno nasljeđivanje i u tom dijelu predviđena je primjena Zakona o nasljeđivanju, regulisan je i poreski status partnera u smislu primjena poreskih olakšica, partneri su u pogledu prava i obaveza u sistemu zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja izjednačeni sa pravima drugih osiguranika a isto tako i u pogledu prava socijalne i dječje zaštite kao i niza drugih prava i obaveza koji proizilaze iz zajedničkog života”, naglasila je Radošević-Marović. J.V.Đ.

pažnju na mogućnost usvajanja djece u tom slučaju. Poslanica DPS Nada Drobnjak smatra da društvo u Crnoj Gori nije spremno da prihvati surogat materinstvo. Ipak, govoreći o rješavanju problema neplodnosti kod crnogorskih parova, ona napominje da u posljednjih 10 godina nije bilo velikog napretka. Poslanici su juče završili raspravu i o predlozima zakonima o apotekarskoj djelatnosti i medicinskim sredstvima, a o njima će se izjasniti u ponedjeljak. M.I.

zapošljavanje

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

ZAPOSLIMO DOMAĆE: PANEL KONFERENCIJA MINISTARSTVA

Zapošljavanje doma korist Za radnike, p

apošljavanje domaće radne snage benefit je za sve – radnike, poslodavce, državu – poručeno je sa Panel konferencije „Zaposlimo domaće”. Javnu kampanju države, u susret turističkoj sezoni, organizovali su Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Skup, čiji je bio cilj da se nezaposlena lica iz Crne Gore zaposle tokom ljetnje sezone, otvorio je ministar rada i socijalnog staranja i Kemal Purišić. “Svi učesnici iz oblasti svog djelovanja trebalo bi da daju doprinos rastu ukupne zaposlenosti. Ovakav pristup i zajednička akcija može da doprinese razvoju crnogorske ekonomije sa više apekata. Uključivanje nezaposlenih lica u svijet rada za pozitivnu posljedicu ima povećanje zaposlenosti i smanjenja siromaštva, a time i troškova socijalne zaštite. Smanjenje angažovanja strane radne snage na onim poslo-

vima, za koje imamo odgovarajuće ljudske resurse, doprinijelo bi povećanju prihoda u Budžet Crne Gore. Odlazak radne snage van granica Crne Gore, što je dugoročno velika opasnost, dovelo bi do gubitka ljudskog kapitala i rasta ekonomije. I u konačnom, poslali bismo poruku da nam je namjera da budemo društveno odgovorni i doprinosimo zajednici u kojoj se posluje”, kazao je ministar Purišić. Kao podrška ostvarivanju tih namjera, poslodavcima su na raspolaganju službe Zavoda za zapošljavanje u svim opštinama, koji sa svojim administrativnim kapacitetima i finansijskim mogućnostima mogu kvalitetno odgovoriti potrebama privrede, a posebno potrebama privrede za vrijeme nastupajuće turističke sezone.

■ APEL Direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić kaže da je posredstvom Zavoda, do sada, tokom ljeta, za-

Zato je Panel konferencija prilika za apel i nezaposlenima i poslodavcima. Prvima da iskoriste šansu i prijave se za sezonski rad. A drugima – da ukažu povjerenje domaćim radnicima, jer je zaista puno razloga za to. Sezonski poslovi, koje će mladi ljudi raditi tokom ljeta, vjerovatno nijesu oni za koje su se školovali. Važno je, međutim, da vide kako funkcioniše tržište. Osim zarađenog novca stiču radno iskustvo i navike koje im kasnije samo mogu pomoći, nezavisno kojom će se profesijom baviti pošljavano blizu 10.000 lica i dodao da je ambicija Zavoda da taj broj ove godine bude oko 11.000. “Zato je Panel konferencija prilika za apel i nezaposlenima i poslodavcima. Prvima da iskoriste šansu i prijave se za sezonski rad. A drugima – da ukažu povjerenje domaćim radnicima, jer je zaista puno razloga za to. Sezonski poslovi, koje će mladi ljudi

raditi tokom ljeta, vjerovatno nijesu oni za koje su se školovali. Važno je, međutim, da vide kako funkcioniše tržište. Osim zarađenog novca stiču radno iskustvo i navike koje im kasnije samo mogu pomoći, nezavisno kojom će se profesijom baviti”, poručio je direktor Mustafić.

nje. Od anketiranih 16, od kojih je 12 sobarica, dvije čistačice i dva točioca pića, nijedan nije izrazio želju da dođe. Volio bih da mi neko kaže kako ćemo mi da radimo prije sezone i poslije sezone, s kim”, pita se Milić. I dok se poslodavci kao i svake godine žale da imaju

■ ISTI PROBLEMI

POSLODAVACA

Tokom konstruktivnnog dijaloga predstavnika privrede i sindikata definisani su modeli saradnje kako bi se više zapošljavala domaća radna snaga i obezbijedio kvalitetan kadar za potrebe poslodavaca. Radomir Milić iz jednog budvanskog hotela primjerom dokazuje kako su sezonski radnici nezainteresovani za posao, što će im navodno stvoriti probleme, naročito u predsezoni. “Oglas za prijem radne snage raspisali smo 31.01. ove godine, 590 zaposlenih tražili a prijavilo se 200. Tražili smo putem Zavoda za zapošljava-

Poruka Destinaciju čine ljudi koji u njoj žive i koji su na usluzi turizmu, poručio je prvi čovjek Zavoda. “Zato svi u Crnoj Gori trebamo doprinijeti da naši građani učestvuju u izgradnji i prezentaciji svoje države kao atraktivne turističke destinacije. Uoči početka turističke sezone obaveza svih nas je da prve goste dočekamo sa porukom – zaposlimo domaće”, poručio je direktor Zavoda, Suljo Mustafić.

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

zapošljavanje

RADA I SOCIJALNOG STARANJA I ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

aće radne snage poslodavce i državu problema sa nedostatkom i neadekvatnim kadrom u turizmu, iz oba Sindikata tvrde da nezaposleni nijesu zainteresovani, prije svega zbog loših uslova za rad, ali i mnogo nižih plata nego u zemljama u okruženju. “Siguran sam da imamo načina da naše mlade zadržimo. Ogroman novac je dat od strane ZZZ turističkim radnicima da osposobe kuvare, konobare, poslastičare, sobarice, recepcionere, da ne nabrajam sad sve neke druge. Poslodavci moraju da shvate da moraju da povećavaju zarade i da ulažu u svoje radnike”, naveo je Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata. “Pojedini poslodavci su shvatili da su vlasnici ne samo kapitala nego da su vlasnici i zaposlenih i njihovih sudbina. Jesmo li se ikad zapitali kad su poslodavci nešto uradili na poboljšanju uslova rada. Zašto ne bi vezali radnika na neki način, npr. većim zaradama”, poručio je Duško Zarubica iz Savez sindikata Crne Gore. Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Dragan Ivančević, međutim, tvrdi drugačije. “Ne postoji nijedno hotelijerstvo u okruženju koje je više opterećeno raznim dažbinama, porezima, prirezima, taksama, nego što je hotelijerstvo i ugostiteljstvo crnogorsko”, saopštio je Ivančević.

Mini sajmovi na sjeveru

U okviru ove javne kampanje, plan je promocija sezonskog zapošljavanja i u sjevernim i manje razvijenim opštinama Crne Gore, gdje je visok broj nezaposlenih. “Organizovaćemo mini sajmove zapošljavanja i time dati još jednu mogućnost poslodavcima da, u neposrednom kontaktu sa nezaposlenima, odaberu najbolje radnike koje će raditi u njihovim kompanijama. Kroz javnu kampanju, zajedno sa svim zainteresovanim su-

bjektima, promovisaćemo benefite zapošljavanja domaćih radnika u sezoni. Dostupna je i elektronska platforma na sajtu Zavoda, gdje se mogu prijaviti svi zainteresovani mladi ljudi, za rad tokom ljeta. Timovi Zavoda, već nekoliko godina, obilaze poslodavace i u neposrednom kontaktu dobijaju sve informacije o njihovim potrebama. Prioritet se daje poslodavcima koji mahom zapošljavaju strance, ali i onima koji nam se obrate za uslugu posredovanja”.

hiljada osoba do sada se posredstvom Zavoda Za Zapošljavanje Zapošljavalo tokom ljeta, a ambicija Zavoda je da taj broj ove godine bude oko 11.000

Poslodavci treba da poboljšaju uslove ako misle da zadrže radnike”, kazao je predsjednik Danilo Jelovac. Da je zadržati domaću radnu snagu izazov države saglasan je i resorni ministar Kemal Purišić. “Radnu snagu bi trebalo učiniti konkurentnijom prije pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer će kasnije, liberalizacijom tržišta rada ljudski resurs nastojati da ide u zemlje EU, odnosno gdje dohodak i uslovi rada budu na višem nivou”, naveo je on. Iz Privredne komore traže da se omogući jednostavnije zapošljavanje studenata. “Studenti bi sa studentskom radnom legitimacijom uz definisanu satnicu radili kod poslodavaca koji bi na njihovu zaradu obračunavali samo porez. Ako to može da živi u Hrvatskoj, zašto to ne bi živjelo i u našoj zemlji”, kazala je potpredsjednica PK Ljiljana Filipović. Državni sekretar u Mini-

■ KONKURENCIJA Iz Studentskog parlamenta UCG tvrde da dok se god ne reguliše tržište rada mladi prihvataju izazov posla u inostranstvu. “Svjesni smo da svake godine sve veći broj studenata odlazi u Ameriku kako bi tamo radio. Neko ko za tri-četiri mjeseca donese kući par hiljada eura teško ga je poslije natjerati da ostane u našoj državi i da privređuje njoj.

Detalj sa konferencije

starstvu unutrašnjih poslova Dragan Pejanović smatra da je bitno podići nivo povjerenja poslodavaca u mogućnosti, znanja i vještine domaće radne snage. “Obostrani je interes i treba ići u susret animiranja u poslodavaca i potencijalnih radnika. Cilj je, svakako, da stvorimo ambijent u kojem će poslodavci vidjeti interes da zaposle domaće radnike, ali i da domaćim radnicima sezonski rad učinimo privlačnijim”, poručio je Pejanović.

■ OBUKA NA VRIJEME

Generalna direktorica Direktorata za razvoj konkurentnosti i investicije u turizmu Olivera Brajović istakla je da je potreba za radnom snagom u turizmu sve veća. “Jasno je da ne mogu svi koji su na birou rada biti zaposleni u turizmu, ali svakako postoje načini da generišemo veći broj domaćih profesionalaca. Jedan od načina jeste oslanjanje na mlade generacije i njihovo obučavanje na vrijeme. Mogućnost da srednjoškolci paralelno sa teorijskim znanjem stiču i praktična iskustva dragocjena je u svakom poslu, a posebno kada je turizam u pitanju”, naglasila je Brajović. Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstviu ekonomije Radosav Babić kazao je će finansijski i nefinansijski programi podrške doprinijeti povećanju izvoznog potencijala, usvajanju međunarodnih standarda poslovanja, razvoj inovativnosti, dalje jačanje prepoznatljivosti crnogorskih proizvoda i usluga, kao i brojne benefite za otvaranje novih radnih mjesta, čime se doprinosi privrednom i regionalnom razvoju Crne Gore.

CRNA GORA

KONKURS

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Sa jučerašnjeg potpisivanja ugovora u zgradi Glavnog grada

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PODGORICA: POTPISAN UGOVOR O IZGR

ZA ZAPOSLENE PREDUZEĆA 91 U govor o izradi Glavnog projekta i izgradnji objekta kolektivnog stanovanja za potrebe zaposlenih u deset podgoričkih gradskih preduzeća potpisan je juče u zgradi Glavnog grada.

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Izvršni direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović u ime naručilaca i izvršni direktor kompanije Roaming Montenegro Dalibor Milović, u ime izvođača radova, potpisali su Ugovor o izradi Glavnog projekta po sistemu “ključ u ruke”. Ugovorom je predviđeno da 91 zaposleni u gradskim društvima uskoro riješi stambeno pitanje, a zgrada će se raditi na nekadašnjem prostoru Tuške pijace. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković istakao je da je riječ o nastavku prakse koja se realizuje godinama unazad. “Podsjećam da smo samo od maja do ovog trenutka stvorili planske pretpostavke i finansijske preduslove da 300 zaposlenih i njihovih porodica riješi ovo najvažnije egzi-

stencijalno pitanje”, kazao je Vuković. On je naglasio da je u maju počela izgradnja zgrade za potrebe zaposlenih u Vodovodu i kanalizaciji, u decembru prošle godine stambena zgrada za potrebe zaposlenih u gradskom preduzeću Čistoća, te da danas Glavni grad ulazi u novi projekat za potrebe zaposlenih u deset gradskih preduzeća. “Ovo je način da pokažemo koliko grad vrednuje rad zaposlenih u situacijama kada nijesmo uvijek u prilici da ga finansijski adekvatno nagradimo”, istakao je Vuković. On je naveo da Glavni grad, ukupno gledano, igra aktivnu ulogu na planu stambene politike, te da može služiti kao primjer ostalim opštinama u Crnoj Gori. “Na sličan način pomažemo

penzionerima, sindikalnim organizacijama i u tom smislu Glavni grad zbilja može služiti kao pozitivan primjer ostalim organima lokalnih samouprava i državnim organima u Crnoj Gori”, istakao je Vuković. On je poručio da će nastaviti ovu praksu i u narednom periodu. Izvršni direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović je naglasio da potpisivanje ugovora predstavlja značajan korak ka rješavanju stambenih potreba za zaposlene u deset privrednih društava. “Glavni grad je prepoznao interes da pomogne zaposlene u gradskim preduzećima dodjelom tri parcele za grad-

ON JE NAVEO DA SE OBJEKAT SASTOJI OD 91 STAMBENE JEDINICE, OD ČEGA DVIJE GARSONJERE, 47 JEDNOSOBNIH I 42 DVOSOBNA STANA

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

crna gora

Bijelo Polje: UsPješno završen Projekat nvo ª eko centarº

Prirodne ljepote neophodno valorizovati na pravi način

radnji stamBene zgrade

e u deset 1 stan nju stambenih objekata po povoljnim uslovima, gotovo dvostruko manjim od tržišnih. Ulog Glavnog grada je naknada za opremanje lokacije i zemljište u vrijednosti od preko 1.300.000 eura, a vrijednost radova cca 2.800.000 eura, pa je samim tim i ovaj projekat vrijedan više od četiri miliona eura”, istakao je Tomović. On je naveo da se objekat sastoji od 91 stambene jedinice, od čega dvije garsonjere, 47 jednosobnih i 42 dvosobna stana, kao i da je raspodjela između preduzeća izvršena na osnovu broja zaposlenih, tako da će najmanje stanova pripasti Agenciji za izgradnju i razvoj, njih pet, dok će najveći broj stambenih jedinica, njih 14 pripasti Deponiji. Kvadrat stambenog prostora za zaposlene u podgoričkim gradskim preduzećima koštaće 600 eura sa uračunatim PDVom, što je, kaže Tomović, gotovo upola jeftinije od trenutne tržišne vrijednosti. Tomović je podsjetio da se i

zgrada za zaposlene u “Vodovodu” uveliko gradi, te da se u septembru ove godine može očekivati završetak radova. Prema planu, kako navodi, teku i grubi građevinski radovi na zgradi preduzeća “Čistoća”, koja će biti završena naredne godine. Izvršni direktor kompanije Roaming Montenegro Dalibor Milović je izrazio zadovoljstvo što preduzeće Roaming Montenegro realizuje još jedan vrijedan projekat za potrebe zaposlenih u gradskim preduzećima, čime će naselje Tuški put za 18 mjeseci postati bogatije za još jedan savremeni stambeni objekat i dodao da će posao biti završen u skladu sa ugovornim rokovima za 18 mjeseci. Zgrada je namijenjena zaposlenima u Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice, Agenciji za stanovanje, preduzeću Zelenilo, Pogrebnim uslugama, Deponiji, Parking servisu, Putevima, Sportskim objektima, Komunalnim uslugama i Tržnicama i pijacama. M.M.

Bjelopoljska NVO “Eko Centar” uspješno je završila projekat “Florističke odlike bijelopoljske strane Bjelasice”, koji je finansirala opština Bijelo Polje. Predsjednik nevladine organizacije “Eko Centar”, profesor biologije Tomislav Tomović, kazao je da su uručeni sertifikati za sve učesnike koji su uspješno završili ovu edukativnu obuku. Predstavljen je i poster sa endemičnim vrstama biljaka koje su specifične za Bjelasicu sa bjelopoljske strane. Prema riječima profesora Tomovića, projekat je svojevrsna kombinacija edukativnih radionica i ekoloških akcija u Bijelom Polju i okruženju. “Radionice su se bavile edukacijom mladih, prevashodno učenika osnovnih i srednjih škola, koje su podrazumijevale pješačke ture po planini Bjelasici i akcije čišćenja u priro-

Podgorica

di. Sjever Crne Gore je region naše države koji se ponosi prirodnim ljepotama i jedino uz napore svih ta priroda se može sačuvati od uticaja ekonomskog rasta i razvoja koji ne zaobilaze ni Bijelo Polje. Zdrava omladina, svjesna sebe, svojih razvojnih potreba i potencijala može prerasti u donosioce odluka koji će potpomognuti svoj grad i učiniti ga ljepšim mjestom za život. Ono što smo zapazili jeste nezainteresovanost mladih ljudi u Bijelom Polju da iniciraju neko dešavanje u gradu”, kazao je Tomović. On je naveo da je broj sadržaja, koji se nude mladim ljudima, minimalan. “Još jedan problem je očigledan – nebriga o očuvanju životne sredine, deponije u blizini naselja i nizak stepen osvještenosti mladih po pitanju odgovornosti za prirodna bogatstva grada. Zato smo željeli da ovim

projektom utičemo na primijećena dešavanja i skrenemo pažnju svih zainteresovanih o značaju brige o sebi i svom okruženju ukoliko želimo da postanemo odgovorni i aktivni građani koji će svojim zdravim stavovima i zalaganjima samopodsticati razvitak svojih lokalnih zajednica i izgrađivati sopstvene kapacitete za bolji i perspektivniji život”, poručio je Tomović. Ciljevi završenog projekta su, kako kaže, uspješno realizovani, jer su uključene osobe svih uzrasta i različitih psihofizičkih sposobnosti. “Posebno treba akcentovati rad i život u prirodi kroz edukaciju, stvaranje svijesti kod djece o suživotu sa prirodom, kao i predstavljanje značaja zdravog života i jačanje svijesti o neophodnosti očuvanja životne sredine”, zaključuje profesor Tomović. B.Č.

Ponovo zapaljene gume

Podgorička Služba zaštite juče je ponovo morala da interveniše i gasi na stotine zapaljenih guma na Ćemovskom polju. Nepoznati počinioci nijesu zateknuti na licu mjesta, a slučaj je prijavljen Komunalnoj policiji i inspekciji, koji će dalje preuzeti slučaj. Komandir Službe zaštite Podgorica Goran Janković kazao je da je požar brzo ugašen i da ničija imovina, kao ni objekti nijesu bili ugroženi. Prije dva dana Služba zaštite je spriječila paljenje velikog broja guma na Ćemovskom polju, te izazivanja ekološke katastrofe.

Crna gora

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

TivaT: Osudili akT rušenja krsTiOnice

Podrška italijanske regije Veneto Miholjskoj Prevlaci

Predsjednik Vlade italijanske regije Veneto Stefano Valdegmberi oglasio se juče saopštenjem kojim je dao podršku obnovi manastira na Miholjskoj Prevlaci. On je istakao da je Miholjska Prevlaka značajan spomenik hrišćanske kulture ne samo za Crnu Goru, već i za Mediteran i Evropu. “Kao što je poznato, u Boki Kotorskoj je vladala, u određenom istorijskom kontekstu, i Mletačka Republika čiji smo nasljednici mi iz Regije Veneto. U 15. vijeku manastir Svetih Arhangela u vrijeme naše vladavine u Boki Kotorskoj doživio je rušenje i uništenje pravoslavnog monaškog bratstva – 72 monaha koji su na tom prostoru naslijedili monaški red Svetog Benedikta Nursijskog. Time je načinjena nemjerljiva šteta ne samo Pravoslavlju Slovenskog Juga, već cjelokupnom hrišćanstvu. Zbog toga osuđujemo svaki akt rušenja hramova i agresije prema hrišćanima. Vijest o namjeri državnih organa Crne Gore da uklone malu krstionicu na Miholjskoj Prevlaci nas je zabrinula, jer smatramo da će to pogoršati odnose između države i Crkve u vašoj državi”, stoji u saopštenju. Regija Veneto dala je punu podršku Mitropoliji crnogorsko-primorskoj u obnovi manastira Svetog Arhangela Mihaila. U tom cilju, kako se navodi, angažovali su eksperta Nikolu Papa Đardina koji kao savjetnik učestvuje

u proceduri dobijanja konzervatorskih uslova kako bi se ispoštovali svi zakonski preduslovi. U saopštenju se ističe da će nastaviti da pružaju podršku Upravi manastira Svetog Arhangela Mihaila i mitropolije u obnovi svetinje „ne samo zbog činjenice da je za naše vrijeme srušena, nego zbog potrebe zajedništva i svehrišćanskog saveza i nadamo se da će državni organi u Crnoj Gori imati poseban senzibili-

tet za ovo osjetljivo pitanje koje može ozbiljno narušiti odnose sa hrišćanima”. Okupljeni građani na Miholjskoj Prevlaci - ostrvo cvijeća, spriječili su u utorak rušenje krstionice, koju je izgradila Mitropolija crnogorsko-primorska u zoni morskog dobra. Vjernici će, kako je najavljeno, na Prevalci ostati dokle god bude trebalo i neće dozvoliti rušenje krstionice i tražiće kompromisno rješenje, kao i do sada. Z.K.

Mitropolit Amfilohije prokleo rušitelje krstionice na Prevlaci Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ponovio je prijetnju koju je davno izrekao: “Ko srušio crkvu na Rumiji, da Bog da srušio njega časni krst”, komentarišući slučaj nelegalno sagrađene krstionice na Ostrvu cvijeća kod Tivta. “Kao i onaj koji srušio krstionicu na Prevlaci, da Bog da časni krst njega i njegovo potomstvo srušio i uništio. Ja ponavljam te riječi. Jeste da su teške, ali ja moram da ponovim te riječi Svetoga Petra Cetinjskoga”, poručio je on. Mitropolit Amfilohije je istakao da je Crkva Božja raspinjana i gonjena kroz svu istoriju. “Miholjska Prevlaka je svetinja koja je sagrađena u vrijeme cara Konstantina, sagrađena je na moštima jednog drev-

Sa okupljanja građana u utorak ispred krstionice

nog hrišćanskog mučenika postradalog od onoga, kako ga je narod zapamtio - prokletoga cara Dukljanina”, saopštio je on. Prema njegovim riječima, nikome nije smetalo što je ona oskrnavljena podizanjem bungalova na njenim ruševinama, kao ni to što su joj ime ukrali i pretvorili u Ostrvo cvijeća. “Red bi bio da nam i ova državna vlast pomogne u obnovi te svetinje, a ne da nas sprečava i da podignemo ovu krstionicu, koja je tamo podignuta, koja je nastavak one krstionice iz vremena cara Konstantina. Ova krstionica nije ništa drugo nego pokušaj obnove te krstionice da bi se kroz nju i preko nje obnovila i Miholjska Prevlaka”, kazao je on.

Budva: OTvOren jadranski sajam

Inovacije i trendovi u industriji namještaja Direktor Jadranskog sajma dr Rajko Bujković juče je svečano otvorio 43. Sajam namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju i 13. Sajam umjetnina Art Expo. Bujković je, na otvaranju ove dvije međunarodne manifestacije, izrazio zadovoljstvo činjenicom da su svi prostori, i spoljašnji i unutrašnji, i ovoga puta zakupljeni, što ujedno i svjedoči o opravdanosti manifestacije, kao i njenom velikom komercijalnom značaju. “Nekoliko je faktora uspjeha ovog događaja. Veliki rast građevinarstva u Crnoj Gori, nastavak uspona crnogorskog turizma, izraženi moderni senzibilitet i vlasnika nekretnina, ali i gostiju, predstavljaju osnovne faktore velikog interesovanja za učešće na ovoj specijalizovanoj manifestaciji”, konstatovao je Bujković. O kompaniji, na čijem je čelu, kazao je da sa pedeset i jednom godinom poslovne aktivnosti nastoji da uz tradicionalne, dugogodišnje izlagače, animira i nove ponuđače, koji koriste Sajam kao metodu unapređenja prodaje. “Na ovogodišnjoj manifestaciji, svaki šesti izlagač pojavljuje se prvi put. Izlagači će predstaviti nameštaj i opremu za enterijere, kao i baštenski program, kako sopstvene

proizvodnje, tako i svojih principala iz većeg broja zemalja. Među njima su i zemlje koje su tradicionalni lideri u oblasti proizvodnje namještaja, kao što su Italija i Njemačka, ali ima i novih lidera na ovom tržištu, kao što su Poljska i Turska. Svakako, biće prisutni i izlagački programi iz susjednih zemalja”, kazao je direktor Jadranskog sajma. Kako se uz Sajam namještaja održava i Sajam umjetnina, direktor Bujković je ukazao na učešće likovnih umjetnika iz Crne Gore, kao i ponudu Crnogorskog udruženja kolekcionara i antikvara, te da ovaj Sajam ima za cilj da oplemeni životni, ali i poslovni prostor, a posebno prostore koji su u funkciji industrije gostoprimstva. U saradnji sa izlagačima, Jadranski sajam je organizovao nagradnu igru za posjetioce. “Napomenuo bih da posjetioce i kupce očekuju i atraktivni sajamski popusti. I ovoga puta, dodjeliće se prestižno priznanje EXPO TROPHY - tradicionalno priznanje za najuspješniji sajamski nastup”, istakao je Bujković. Sajam će biti otvoren do 7. aprila, a hale otvorene za posjetioce od 10 do 19 časova, svim izlagačima uputio je želju za novi uspjeh, a posjetiocima radost dodira sa savremeno dizajniranim eksponatima.

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

crna gora

Nikšić: Protest i PerformaNs mještaNa

Župljani najavili blokadu teretnog saobraćaja

ještani nikšićke Župe juče su kod klizišta na glavnom putu u Liverovićima održali performans i samoinicijativno započeli “sanaciju” glavne soabraćajnice, ne želeći više da čekaju reakciju nadležnih.

Župljani su u Liverovićima došli sa krampama, lopatama i počeli sanaciju, ističući da žele da skrenu pažnju nadležnima - Vladi, Opštini i kompaniji Uniprom metali, koji su, kako su istakli, posmatrači radova. Mještani su simbolično postavili dva drvena kolca da ‘’drže’’ put, a kod klizišta je usađena i jedna župska šljiva, simbolično za neke buduće generacije. “Vrijeme je da Vlada Crne Gore izađe u susret zahtjevima mještana Župe Nikšićke i da se jednom država okrene ovom mjestu na adekvatan način, jer evo sad, dok smo ovdje, hiljade eura prolazi ovim putem, a vidite u kakvom je stanju saobraćajnica, a da ne pričamo o drugim infrastrukturnim problemima”, kazao je predsjednik MZ Dragoljub

Radulović. On je istakao da je okupljanje Župljana ironija i sarkazam na odnos prema MZ Župa, imajući u vidu da je iz Župe do sada otišlo milijarde eura. “Kao što vidimo nema sluha i očigledno mi mještani moramo da se okrenemo radikalnijim mjerama. A ta prva mjera je 7. aprila, jer ćemo tada svi izaći na ovu našu džadu i blokirati kompletan teretni saobraćaj kroz Župu Nikšićku, jer nam je izgleda to jedini način da skrenemo pažnju na probleme na koje ukazujemo”, naveo je Radulović. Iako najpozvaniji za rješavanje problema u Župi ćute, trenutno je jedino, ističe Radulović, Ministarstvo sporta iskazalo spremnost da se krene u rješavanje problema sportske infrastruktu-

re i rješavanju dva od devet iznesenih zahtjeva na prethodnom protestu.

U posjeti Župi boravio je direktor Direktorata za sport Miloš Lalević koji je sa predstavnicima Župljana razgovarao o izgradnji fudbalskog terena i sportske sale. Lalević je konstatovao da je Ministarstvo sporta dalo akcenat na poboljšanju uslova za bavljenje sportom u svakom dijelu Crne Gore, posebno daju-

tivat: vježba službe zaštite Pred PožarNu sezoNu

Spremni za požarnu sezonu

Na poligonu Službe zaštite u naselju Petrovići na području Krtola u Tivtu juče je održana zajednička vježba opštinske službe, DVD “Krtoli”, interventne službe Porto Montenegra i tivatskog Komunalnog i Vodovoda i kanalizacije, koji su pokazali obučenost i visoku spremnost za djelovanje u incidentnim situacijama. Na vježbi je učestvovalo troje specijalnih protivpožarnih vozila, vatrogasni brod “Jovana” i dva glisera. Vježbu su posmatrali direktori Vodovoda i Komunalnog Vlado Đukić i Alen Krivokapić i potpredsjednik Opštine Tivat Dejan Maslovar. Komandir Službe zaštite Tivta Zoran Barbić je rekao da je to bila posljednja veća provjera sistema zaštite i spašavanja pred ljetnu turi-

stičku i požarnu sezonu. “Vježbali smo i sa ekipama Komunalnog i Vodovoda koje nam pružaju logistiku u slučaju nezgoda. Do kraja mjeseca dobićemo i polovno specijalno vozilo za intervencije na visokim objektima – hidrauličnu spasilačku korpu vrijednu 100.000 eura.

Nakon toga uslijediće obuka ljudstva za korišćenje te opreme i intervencije na visini”, naveo je Barbić. Potpredsjednik Opštine, Dejan Maslovar, izrazio je zadovoljstvo odlično koordiniranom akcijom i saradnjom u sistemu odgovora na incidentne situacije. Z.K.

Performans mještana Župe u Liverovićima ći pažnju na ruralne oblasti. Radulović je predočio sve probleme i nedostatke koje MZ Župa ima u ovoj oblasti, istakavši da oko 1.000 djece u MZ Župa nema nijedan adekvatan objekat gdje bi mogli iskazati svoj talenat za sport. Kako je saopšteno na sastanku se došlo do konkretnih rješenja, a to je da je Ministarstvo sporta ima prostora da se pokrenu aktivnosti kako bi se u dvorištu

OŠ “Dušan Bojović” izgradio fudbalski teren i dogovoreni su i koraci ka realizaciji ovog projekta. Kada je u pitanju sportska hala, konstatovano je da se u ovaj problem mora uključiti Ministarstvo prosvjete, a da će Ministarstvo sporta pripomoći u tim aktivnostima. Radulović je poručio da će se MZ aktivno uključiti kako bi se obezbijedila sredstva za realizaciju planiranog. M.R.

miNistarka u Posjeti oPštiNi ulciNj

Vučinović: Maslinari da se pripreme za poplave Ministarka bez portfelja Marija Vučinović sa saradnicima sastala se juče sa predsjednikom Opštine Ulcinj Ljorom Nrekićem i predsjednikom Skupštine dr Ilirom Čapunijem. Nrekić je ministarki Vučinović predstavio štetu koje su pretrpjele porodice i vlasnici maslina prouzrokovanih poplavama i požarima u 2018. godini, kao i mjere koje je opština preduzela za prevazilaženje situacije, navodeći da šteta od poplava iznosi 30.000 eura, a šteta masline je više od 800.000 eura. Ministarka Vučinović je upoznala prisutne o

radu i funkcionisanju komisije za pomoć i procjenu štete, dok je predstavnik Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Vukota Stanišić predstavio subvencije koje ovo Ministarstvo pokriva proizvođačima. Na sastanku je takođe insistirano da se proizvođači moraju upoznati i pripremiti sa mjerama koje treba preduzeti prilikom sličnih situacija. Takođe, u okviru posjete Ulcinju, ministarka Vučinović sa saradnicima i predstavnicima opštine Ulcinj obišla je domaćinstva oštećenih od elementarnih nepogoda.

Svijet

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

nije pet do 12 već pet poslije 12

Mej predlaže Bregzit s dogovorom 22. maja Crna Gora GLAVNI GRAD - PODGORICA SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU Tel. 447-180; tel/fax: 447-181; e-mail: lokalna.samouprava@podgorica.me Broj: 06-032/19-2354 Podgorica, 02. aprila 2019. godine Na osnovu člana 5 Odluke o saradnji i partnerstvu Glavnog grada i nevladinih organizacija (,,Sl. list CG – Opštinski propisi”, br. 13/15, 08/17), Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada upućuje

JaVnI PoZIV nevladinim organizacijama za uspostavljanje saradnje i partnerstva

je tog roka. Prethodno su ministri spoljnih poslova Njemačke i Francuske zatražili od Velike Britanije da bude jasnija i brža, nakon što je premijerka Mej najavila da će tražiti produženje procesa izlaska te države iz EU, prenio je Rojters. “Obavijestite nas ako dođe do promjena”, poručio je Žan Iv Le Drijan, šef francuske diplomacije. “Tri godine nakon svoje odluke Britanci moraju da izađu sa jasnim planom. U suprotnom, mislim da ćemo prisustvovati teškom Bregzitu”, upozorio je Le Drijan. Njegov njemački kolega Hajko Mas nije komentarisao novi zahtjev britanske premijerke, ali je apelovao na London da brzo djeluje. “Nije pet do 12, već je pet minuta poslije 12 - to moraju da znaju i oni u Londonu”, rekao je Mas. Gotovo tri godine otkako je Ujedinjeno Kraljevstvo na referendumu glasalo o izlasku iz EU-a, britanska politika je u krizi i nejasno je kako će, kada i hoće li uopšte ta država napustiti Evropsku uniju čija je članica postala 1973. godine. Foto:Chris J Ratcliffe

POZIVAMO sve NEVLADINE ORGANIZACIJE sa sjedištem u Glavnom gradu, a koje obavljaju djelatnost na teritoriji Glavnog grada na SARADNJU i/ili PARTNERSTVO u izradi Predloga Akcionog plana za borbu protiv korupcije u Glavnom gradu. Saradnja podrazumijeva pravo nevladine organizacije da učestvuje u postupku prethodnog konsultovanja i javne rasprave o nacrtu akta, uz obavezu obrađivača na neposrednu dostavu nevladinoj organizaciji upitnika, ankete, nacrta akta, poziva na javnu raspravu, programa javne rasprave, evaluacionog listića za ocjenu kvaliteta i uspješnosti javne rasprave i izvještaja o rezultatima postupka prethodnog konsultovanja i javne rasprave. Partnerstvo obuhvata učešće predstavnika nevladine organizacije u radu radne grupe ili drugog oblika rada koji obrazuje gradonačelnik u skladu sa posebnom odlukom kojom se uređuje organizacija lokalne uprave Glavnog grada. I Uslovi za uspostavljanje saradnje: NVO može sarađivati sa obrađivačem akta radi informisanja i konsultovanja tokom njegove izrade pod uslovom da je registrovana i da obavlja djelatnost u Glavnom gradu. Potrebna dokumentacija: - prijava za saradnju; - odluka o osnivanju NVO; - statut NVO; - rješenje o upisu u registar NVO. II Uslovi za partnerstvo NVO može odrediti svog predstavnika u radnoj grupi koja je obrazovana radi izrade akta pod uslovom da: - je upisana u registar nevladinih organizacija najmanje jednu godinu prije objavljivanja javnog poziva - ima utvrđene ciljeve i djelatnosti koje su u vezi sa zadatkom radne grupe - je u prethodnoj godini realizovala najmanje jedan projekat ili aktivnost u vezi sa zadatkom radne grupe - nema neizmirenih obaveza po osnovu državnih ili lokalnih javnih prihoda - više od polovine članova organa upravljanja nevladine organizacije nijesu članovi organa političkih partija, javni funkcioneri, rukovodeća lica ili državni službenici, odnosno namještenici - predstavnik NVO ima status člana ili volontera najmanje jednu godinu prije podnošenja predloga i - predstavnik NVO nije član organa političke partije, javni funkcioner, državni službenik, odnosno namještenik. Potrebna dokumentacija: - predlog za partnerstvo; - kopija rješenja o upisu u registar nevladinih organizacija; - kopija akta o osnivanju nevladine organizacije i statuta nevladine organizacije; - pregled realizovanih projekata i aktivnosti u vezi sa zadatkom radne grupe; - dokaz da nevladina organizacija nema neizmirenih obaveza po osnovu državnih ili lokalnih javnih prihoda, odnosno da nije poreski obveznik po osnovu državnih i lokalnih javnih prihoda; - izjava lica ovlašćenog za zastupanje i predstavljanje nevladine organizacije da više od polovine članova organa upravljanja nevladine organizacije nijesu članovi organa političkih partija, javni funkcioneri ili državni službenici, odnosno namještenici; - biografija kandidata; - potvrda da je kandidat član ili volonter u nevladinoj organizaciji najmanje jednu godinu prije podnošenja predloga; - izjava kandidata da nije član organa političke partije, javni funkcioner ili državni službenik, odnosno namještenik i da prihvata kandidaturu. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA ZA SARADNJU I/ILI PARTNERSTVO JE 15 DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA JAVNOG POZIVA. Prijava za saradnju i/ili partnerstvo sa potrebnom dokumentacijom podnosi se u zapečaćenoj koverti sa naznakom : ,, Ne otvaraj – prijava po javnom pozivu za saradnju i/ili partnerstvo”. Na prednjoj strani koverte navodi se naziv i adresa organa kome se prijava dostavlja: GLAVNI GRAD PODGORICA Sekretarijat za lokalnu samoupravu Ul. Njegoševa br. 20 (zgrada gradskog parlamenta) 81 000 Podgorica Na poleđini koverte navodi se naziv i sjedište NVO. NVO koja je zainteresovana za saradnju i partnerstvo podnosi jedinstvenu prijavu za saradnju i partnerstvo sa potrebnom dokumentacijom u jednoj koverti. Kontakt osoba: Biljana Gurešić, e-mail: biljana.guresic@podgorica.me br. telefona: 447-180

Britanska premijerka Tereza Mej želi da se Velikoj Britaniji dopusti napuštanje Evropske unije sa sporazumom 22. maja, javio je Rojters. Ona je ranije, s evropskim čelnicima, dogovorila da se Bregzit odloži do tog datuma ako parlament u Londonu do 29. marta prihvati sporazum koji je postigla s Briselom, ali su ga poslanici po treći put odbili. Britanska premijerka sada pokušava da postigne kompromis sa Džeremijem Korbinom, liderom laburista, koji poziva na nastavak članstva u carinskoj uniji i blizak odnos s jedinstvenim evropskim tržištem. “Sada želim da uspijemo da pronađemo pristup kojim međustranačkom podrškom možemo da potvrdimo sporazum i dogovor koji će nam omogućiti izlazak 22. maja”, kazala je premijerka Mej. Bilo kakvo novo prolongiranje trenutno određenog datuma izslaska iz EU - 12. aprila - mora da prihvati preostalih 27 članica EU. Evropski lideri sastaće se na vanrednom samitu u Briselu dva dana pri-

Tereza Mej

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Svijet

erdsoganov akp izdejstvovao ponovno prebrojavanje u nekim djelovima grada

Izborna komisija Turske donijela je odluku da će se ponovno prebrojavanje glasova sa lokalnih izbora održati u osam od 39 okruga u Istanbulu, usvojivši žalbu vladajuće Stranke pravde i razvoja. Ponovno prebrojavanje, sprovešće se u osam istanbulskih okruga, među kojima su i uporišta vladajuće stranke, potvrdila je u saopštenju Izborna komisija, prenio je Rojters. Na izborima u Istanbu-

15 miliona stanovnika, prema službenim podacima, ima istanbul

lu pobijedila je opoziciona Republikanska narodna partija, dok je Stranka

pravde i razvoja turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana izgubila, pored Istanbula, kontrolu i nad Ankarom. Kandidat za gradonačelnika Republikanske narodne partije Ekrem Imamoglu tvrdi da ima 25.000 glasova više nego njegov protivkandidat. Stranka pravde i razvoja (AKP), koju vodi turski predsjednik, uložila je prigovor na izborne rezultate u svim četvrtima Istanbula i glavnog

Foto: Benjamin Morlok

Novo brojanje glasova u osam okruga u Istanbulu

grada Ankare, pošto su preliminarni rezultati pokazali da će u ta dva najvažnija turska grada izgubiti vlast. AKP je uložio žalbu nakon što su rekli da će iskoristiti svoje pravo na prigovor ako smatraju da je glasanje bilo neregularno, dodajući da su greške oko glasačkih listića uzroko-

vale ovakav ishod. Kandidat AKP-a za gradonačelnika Istanbula je bivši premijer Turske Binali Jildirim. Ovakvi izborni rezultati mogli bi da zakomplikuju Erdoganove planove za spašavanje ekonomije od potencijalne recesije, konstatuje Rojters.

Trampovo imanje Mar-a-lago

Američki predsjednik Donald Tramp pohvalio je države članice NATO-a zbog povećanja finansijskog doprinosa Alijansi, ali je iznio kritike na račun Njemačke. Donald Tramp je države članice Alijanse ponovo pozvao da izdvajaju više sredstava, istakavši da Amerika snosi veliki finansijski dio odbrane Evrope. “Radili smo sa nekim od saveznica da plate svoj dio. U jednom trenutku, to će morati da bude više”, rekao je Tramp. Predsjednik SAD je istakao da Njemačka ne plaća dovoljno. “Dobri su Njemci, ali ne plaćaju ono što bi trebalo da plaćaju. Plaćamo za veliki dio NATO-a, koji

kod privedene pronađen usb sa ª štetnim softveromº

Njemci su dobri, ali Ne plaćaju dovoljNo

Stoltenberg i Tramp

štiti Evropu”, rekao je Tramp. Od dolaska na poziciju predsjednika, američke saveznice u Evropi i Kanada uvećale su svoje vojne budžete za 41 milijardu dolara, a generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će taj iznos dostići 100 milijardi dolara iduće godine. AP navodi da Njemačka još nije u skladu sa Trampovim smjernicama, odnosno da i dalje dva odsto svog budžeta ne ulaže u odbranu. Njemačka je saopštila da će do 2024. godine vojni budžet dostići 1,5 odsto BDPa. Tramp i Stoltenberg sastali su se u Vašingtonu povodom 70. godišnjice postojanja NATO alijanse.

Foto: Joe Raedle

predsjednik sad donald tramp:

Tajna služba uhapsila Kineskinju u Trampovom ljetovalištu na Floridi Kineskinja koja je prošla kontrolne tačke u ljetovalištu predsjednika Donalda Trampa Mar-a-Lago na Floridi noseći USB memoriju sa “štetnim” softverom uhapšena je u subotu zato što je ušla na zaštićeni posjed i dala lažne izjave službenicima, pokazuju sudska dokumenta. Dokumenti koje je u ponedjeljak podnijela tajna služba na okružnom sudu u južnom okrugu Floride kažu kako je kratko nakon podneva Jujing Zang prišla agentu tajne službe zaduženom za nadzor posjetioca na Mar-aLagu tražeći da uđe u klub. Zang je pokazala dva kineska pasoša s njenom fotografijom i rekla kako želi da ide na bazen. Agenti tajne

službe nisu u početku mogli da nađu njeno ime na popisu onih koji mogu da uđu na imanje, prema izjavi tajne službe podnesene sudu. Upravnik kluba je rekao kako je muškarac po imenu Zang član kluba i mada Jujing Zang nije jasno odgovorila da li je to njen otac, izjava tajne službe kaže kako su je službenici ljetovališta pustili na posjed pretpostavljajući da je ona u rodbinskim odnosima s članom. Osoblje ljetovališta je postalo sumnjičavo nakon što je Zang imala problema da objasni zašto je posjetila Mar-a-Lago, navodi se u izjavi. Ona je u početku tvrdila kako je tamo zbog skupa koji priređuje Kinesko-američko udru-

ženje Ujedinjenih nacija, ali osoblje je utvrdilo da takav događaj nije planiran. Recepcioner je potom kontaktirao osoblje tajne službe koje je ispitivalo Zang i zaključilo da nema “bilo kakvu legitimnu dokumentaciju” koja bi ju ovlastila da uđe u Mar-a-Lago. Nakon što su je priveli istražitelji su kod Zang našli četiri mobilna telefona, laptop, eksterni harddisk i USB memoriju, navodi se u sudskoj prijavi tajne službe. Prvo pretraživanje USB-a utvrdilo je da sadrži “štetni softver”, rekla je tajna služba. U sudskoj prijavi u utorak javni advokat koji zastupa Zang rekao je kako se ona pozvala na svoje pravo na ćutanje.

svijet

zbog trgovine narkoticima

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

na malti uhapšeni srbi, Homoseksualcima Hrvat i maltežanin

Dva Srbina, jedan Hrvat i jedan državljanin Malte uhapšeni zbog posjedovanja 65 kg kanabisa, a oduzeto im je i 17.000 eura, saopštila je malteška policija. Oni su uhapšeni u utorak popodne u oblasti grada Gzira, kada ih je zaustavila policija, prenio je sajt Malta tudej. Policija je u automobilu pronašla 17 kilograma droge, a još 47 kilograma pronađeno je prilikom pretresa njihovih kuća i garaže u Gziri i Msidi. Kod njih je pronađena i određena količina tzv. “magičnih” pečuraka koje su ta-

kođe oduzete. Oni su danas izvedeni pred sud i trojica od njih su zadržana u pritvoru pod optužbom da su trgovali narkoticima i odbijeno im je pravo na kauciju. Sajt navodi da se radi o C.Ž. (37), Z.Ć. (42) koji su optuženi za uvoz ekstazija, posjedovanje i prodaju kanabisa unutar palate gdje se okupljaju mladi. Oni su se izjasnili da nisu krivi i zatražili su da budu oslobođeni, ali njihov zahtjev je odbijen. Maltežanin (40) optužen je za učešće u organizaciji prodaje kanabisa i posjedovanje droge.

drakonski šerijatski zakoni stupili na snagu u bruneju

smrt kamenovanjem, lopovima odsjecanje ekstremiteta Hasanal Bolkijah - sultan od Bruneja

Strogi islamski zakoni, koji predviđaju i kamenovanje homoseksualaca do smrti ako budu uhvaćeni tokom ljubavnog čina, u Bruneju zvanično stupaju na snagu. Zakonske promjene u ovoj maloj, naftom bogatoj monarhiji, uključuju i amputacije ekstremiteta zbog krađe. Grupa za ljudska prava “Amnesti internešenel” kritikovala je

ove kazne kao “opake”. Među mnogima, to je najoštrije osudilo i njemačko Ministarstvo spoljnih poslova. Kako je prenio AP, njemačke diplomate izrazile su bojazan povodom uvođenja šerijatskih kazni i apelovale na brunejskog ambasadora za “poštovanje postojećih međunarodnih obaveza u oblasti ljudskih prava”, navodi se u saopštenju

plovilo zadržano u luci busan

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Državna revizorska institucija, ul. Novaka Miloševa bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka usluga održavanja data centra, nabavke djelova i popravke hardvera, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma 2.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 4019/19-07-633/7 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me_ dana 03.04.2019.godine. Lice za davanje informacija Radovan Šćepanović, telefon 020/407-413, e-mail radovan.scepanovic@dri.co. me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ) naručilac JPU „Đina Vrbica” Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka mlijeka i mliječnih proizvoda, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 100.000.00 €. Tenderska dokumentacija broj 2221/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 03.04.2019. godine. Lice za davanje informacija je Nikola Vuković, telefon +382 20 673 748; +382 67 346 076, e-mail vrtic@djvrbica.edu.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI opreme za kuhinju u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu, CPV (31000000-6) ukupne procijenjene vrijednosti 150.000,00€ sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 807-2042/19-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www.ujn.gov.me, dana 3.4.2019. godine. Kontakt- Direkcija za nabavke MO, telefon +382 20 483-403 ,e-mail nabavkemod@gmail.com.

Ministarstva. Među javnim ličnostima koje su osudile politiku Bruneja, nalazi se i američki glumac Džordž Kluni, čija je supruga advokatica i istaknuti borac za ljudska prava Amal Kluni. On je nedavno pozvao na bojkot luksuznih hotela u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama povezanih sa sultanom Bruneja Hasanalom Bolkijahom.

JužnokoreJski teretni brod kriJumčario naftu na sJever

Teretni brod zadržan je u luci Busan u Južnoj Koreji zbog sumnje da je nelegalno izvozio naftu u Sjevernu Koreju, saopštili su zvaničnici. Neimenovani zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova Južne Koreje rekao je da je ovo prvi put da je jedan južnokorejski broj zadržan zbog optužbi da su narušili sankcije koje je Sjevernoj Koreji uveo Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog nuklearnog programa, prenio je AP. U izvještaju Savjeta bezbjednosti UN od prošlog mjeseca navodi se da Sjeverna Koreja “izbjegava sankcije” time što su značajno povećali krijumčarenje nafte i uglja koji se prebacuju sa broda na brod. U Južnoj Koreji su trenutno zadržana još tri broda čije su posade optužene da su nelegalno krijumčarile naftu u u Sjevernu Koreju, a izvozili njihov ugalj.

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

KULTURA

VEČERAS POČINJE 14. MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGA I OBRAZOVANJA

“Velikani među nama” na otvaranju manifestacije

Deset ljudi pozvano je na Vojničko ostrvo, samotnu stijenu pored obale Devona. Odsječeni od kopna, u kući tajanstvenog, odsutnog domaćina, svi gosti pojedinačno optuženi su za jezive zločine. Tada jedan gost iznenada umire i oni shvataju da se među njima možda krije ubica – ubica koji bi mogao da ubije opet... i opet... Za sve to vrijeme, u sobi svakoga od njih vise uramljeni stihovi zlokobne dječje pjesmice, pjesmice koja najavljuje njihovu smrt.

REPERTOAR

DANAS

4.4.2019.

FILM

BALKANSKA MEĐA

15.00/ 17.45/ 19.00/ 20.30/ 21.45h

REŽIJA: Andrej Volgin MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 4.4.2019.

FILM

ŠAZAM!

16.15/ 18.45/ 20.00/ 21.15/ 22.30h

REŽIJA: Dejvid Sandberg MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Sa prošlogodišnjeg Sajma

a sajmu će se predstaviti ugledni pisci iz zemlje, regiona i svijeta, kao i izdavačke kuće i obrazovne institucije. U okviru postavke Narodnog muzeja Crne Gore večeras će biti predstavljeni radovi najpoznatijih likovnih umjetnika iz kolekcije Umjetničkog muzeja. Otvaranjem izložbe “Velikani među vama” Narodnog muzeja Crne Gore večeras od 19 sati svečano će biti otvoren 14. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja u garažnom prostoru Delta sitija. U okviru izložbe naći će se djela najeminentinijih predstavnika naše likovne scene s kraja 19. do kraja 20. vijeka, od Anastasa Bocarića, Pera Počeka, Mila Milunovića, Dada Đurića, Petra Lubarde, Uroša Toškovića, Stevana Luketića, Aleksandra Prijića... Na sajmu će se predstaviti izdavačke kuće, obrazovne institucije i knjižare, ali i zapaženi pisci, kako iz Crne Gore, tako i regiona i svijeta. Od značajnijih autorskih imena sa strane učešće na Sajmu potvrdili su Faruk Šehić, Jelena Lengold, ovogodišnji dobitnik NINove nagrade Vladimir Tabašević, Damir Karakaš, Enes Halilović, Zoran Perić, Gojko Božović, jedan

od najznačajnijih književnih urednika Kruno Lokotar, koji će moderirati nekoliko promocija, kao i reditelj filmskog hita “Posljednji Srbin u Hrvatskoj” Predrag Ličina, koji će predstaviti zbirku priča. Takođe, pisci Jurij Čiporenko, Anastasija Strokina, Ljudmila Burceva, Ele-

UČEŠĆE NA SAJMU POTVRDILI SU FARUK ŠEHIĆ, JELENA LENGOLD, OVOGODIŠNJI DOBITNIK NIN-OVE NAGRADE VLADIMIR TABAŠEVIĆ, DAMIR KARAKAŠ, ENES HALILOVIĆ, ZORAN PERIĆ, GOJKO BOŽOVIĆ, JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH KNJIŽEVNIH UREDNIKA KRUNO LOKOTAR, KAO I REDITELJ FILMSKOG HITA “POSLJEDNJI SRBIN U HRVATSKOJ” PREDRAG LIČINA, KOJI ĆE PREDSTAVITI ZBIRKU PRIČA

na Zaliskaja će upoznati posjetioce sa novitetima savremene ruske književnosti, dok su se od domaćih autora izdvojili Edin Smailović, Aleksandar Bečanović, Barbara Delać, Miraš Martinović, Katarina Zarić i Đorđe Gregović i drugi. Osim toga, predstaviće se i gosti iz Rusije i Italije, te Narodna biblioteka Budve, čija će izložba biti posvećena Krstu Ivanoviću. Ovogodišnji sajam, pod sloganom “Ne vjerujte svemu što pročitate na internetu. Knjigama baterije traju vječno”, trajaće do 11. aprila, a radno vrijeme sajma biće od 10 do 20.30 časova. Ulaz je jedan euro, dok je za organizovane posjete škola ulaz besplatan, a kao i prethodnih godina, svi posjetioci sajma koji kupe kartu učestvuju u nagradnoj igri. Imena dobitnika će biti poznata posljednjeg dana. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja tradicionalno se organizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, u organizaciji izdavačke kuće Nova knjiga iz Podgorice i Ministarstva prosvjete Crne Gore. M.Rog.

Radovi Irene Kuzmanović u Centru Izložba radova Irene Kuzmanović, pod nazivom “Dog days”, biće otvorena večeras od 20 časova u galeriji “Klub” u Centru savremene umjetnosti Crne Gore. “Njena umjetnost ipak nije sentimentalna, ni nostalgična. To duguje svojoj prozračnosti i lakoći koje govore o budućnosti koliko i prošlosti. Ako je linearno poimanje vremena zaista posljedica ograničenosti ljudskog uma, nigdje se to ne vidi bolje nego u centralnom radu izložbe koji nosi naziv ‘Prolaznost’. Na ovoj devet metara dugačkoj rolni papira prikazan je životni ciklus od rođenja do smrti, ne hronološki, ne potresno, već onako kako to zapravo jeste. Smjenjivanjem usamljenih figura i onih koje ne mogu da dođu do izražaja, od ‘okoline’ koja im je doslikana postiže se efekat stvarnih, životnih scena i situacija”, napisala je o izložbi Milica Špadijer. Izložbu će otvoriti Natalija Đuranović, kustoskinja u Centru savremene umjetnosti Crne Gore. R.K.

Veče romske poezije u Biblioteci Veče romske poezije i humora biće održano večeras od 19 sati u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, povodom Međunarodnog dana Roma. U programu učestvuju akademik Zuvdija Hodžić, Sokolj Beganaj, Marija Ivanova, Elvis Beriša, Avdija Aldin, Alija Žabelji i Dragan Mitov Đurović. “Romska narodna poezija je kao i oni vedra, neposredna, jednostavna. Oni se i Bogu obraćaju kao sebi ravnom, razgovaraju s njim, pitaju ga i odgovaraju u njegovo ime. Ne žale mu se nego se čude što on, veliki gospodin, ne pusti da žive kao drugi ili ih uzme kod sebe. Ipak, zadovoljni su svojom sudbinom i životom, slobodom, putovanjima, običajima, svojim igrama i životom, što potvrđuje njihova poezija”, poruka je akademika Zuvdije Hodžića. R.K.

KULTURA

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

RADOVI NAŠEG UMJETNIKA U AMERIČKOM ART ČASOPISU

PRIRODNO JE DA UMJETNIK TEŽI DA STEKNE ŠTO ŠIRU PUBLIKU

⌦ Marija Roganović

eoma mi je drago što sam se našao u grupi od tridesetak kvalitetnih umjetnika sa različitih strana svijeta. Lijep je osjećaj vidjeti svoje radove u jednoj takvoj publikaciji, kazao je u razgovoru za Dnevne novine Darko Vukčević, čiji su se radovi našli u selekciji američkog umjetničkog časopisa Create! Magazine.

Radovi crnogorskog akademskog umjetnika Darka Vučkovića impresionirali su inostrane kritičare, pa su se tako njegove skulpture nedavno mogle naći u prestižnoj stranoj publikaciji Create! Magazine. Časopis Create! Magazine promoviše umjetnike na polju savremene umjetnosti, izlazi dvomjesečno i za svako novo izdanje selekciju vrši drugi kritičar. Vučković je diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju (smjer slikarstvo). Prije dvije godine je završio specijalističke studije na Fakultetu likov-

GLINA KAO MATERIJAL I MOGUĆNOSTI KOJE PRUŽA SU ME PRIVUKLE JER MI JE OTVORILA NEKE NOVE IZAZOVE ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPERIMENTISANJE. INSPIRACIJA JE U MOM SLUČAJU NEŠTO ŠTO DOLAZI IZNUTRA KADA SU ISPUNJENI ODREĐENI USLOVI. NAJČEŠĆE NEMAM ODREĐENI PLAN JER OSTAVLJAM MOGUĆNOST DA ME DJELO NA KOJEM RADIM IZNENADI

nih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Zorana Vukovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2002. godine. Samostalno je izlagao u Podgorici, Beogradu i Francuskoj, a učestvovao je i na brojnim kolektivnim izložbama. Kako ističe u razgovoru za Dnevne novine ovaj umjetnik iz Podgorice, u pitanju su dvije skulpture, nastale u posljednje dvije godine, iz opusa “Heraldika prirode”.

■ HERALDIKA PRIRODE “Veoma mi je drago što sam se našao u grupi od tridesetak kvalitetnih umjetnika sa različitih strana svijeta. Lijep je osjećaj vidjeti svoje radove u jednoj takvoj publikaciji. Osim toga, mislim da je prirodno da umjetnik teži da stekne što veću publiku, jer osim lične satisfakcije koja dolazi kroz rad, on stvara i za druge. U pitanju su dvije skulpture koje su nastale u posljednje dvije godine. Konkurs je objavljen na sajtu Create! Magazina, dvomjesečne publikacije koja promoviše savremenu umjetnost. Za svako izdanje selekciju vrši drugi kritičar. U februarskom bro-

Vučković

ju, u kojem su konkretno izašle moje skulpture, selekciju je vršila Margaret Vinslou, direktor Muzeja savremene umjetnosti u Delaveru, SAD”, kaže Vučković. Radovi su nastali u okviru ciklusa “Heraldika prirode” kada se umjetnik od slikarstva okrenuo izradi skulptura. Sam prelazak iz jednog u drugi medij bio je postepen i kako Vučković kaže, trajao je nekih desetak godina. Sada su njegovi umjetnički izrazi uglavnom skulptura i crtež. “Glina kao materijal i mogućnosti koje pruža su me privukle jer mi je otvorila neke nove izazove za istraživanje i eksperimentisanje. Inspiracija je u mom slučaju nešto što dolazi iznutra kada su ispunjeni određeni uslovi. Najčešće nemam određeni plan jer ostavljam mogućnost da me djelo na kojem radim iznenadi. Naziv ‘Heraldika prirode’ sam izabrao uglavnom zbog toga što skulpture koje stvaram posjeduju određene pravilnosti i ritam koji se može naći u prirodnim oblicima, bio to element pejzaža, živa forma ili nekada oboje”,

KULTURA

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

POSTAVKA ĐULIJE SILATO U NJEGOŠEVOJ BILJARDI

Izložbom Metamorfizam počinje nova sezona u Narodnom muzeju

Koncept izložbe “Metamorfizam” predstavljen juče u Ministarstvu kulture

pojašnjava nam ovaj akademski umjetnik, koji je nedavno u Podgorici u Koncept Art space-u izlagao i dvadesetak apstraktnih pejzaža.

■ APSTRAKTNI PEJZAŽI

SKADARSKOG JEZERA

Radovi su rađeni u tehnici akrilik na papiru, a nastali su tokom kampovanja na Skadarskom jezeru. “U pitanju su apstraktni pejzaži koji su brzo nastajali u nekim zen trenucima sa ciljem da zabilježe promjenljivu atmosferu jezerskog pejzaža, njegove boje i igru svjetlosti. Skadarsko jezero je fascinantno mjesto i žao mi je što ga relativno mali broj ljudi poznaje, s obzirom da nam se nalazi bukvalno na pragu. Osim nevjerovatne istorije, poznate i manje poznate, jezero nosi određenu atmosferu koja je jednako fascinantna nezavisno od godišnjeg doba. Ja sam od onih koji vole otići tamo i onda kada vremenske prilike i nisu baš idealne jer se mogu vidjeti neki izuzetni efekte što se tiče prelamanja svetlosti i boja. Otuda postoji i jed-

na obimna foto arhiva, ali ona čeka neku drugu priliku za pokazivanje”, ističe on. Odgovor na to da li je naša zemlja dobra početna tačka za ovaj ili bilo koji drugi vid umjetnosti nema, ali je mišljenja da svakako nije najgora, ali ni najbolja.

■ UMJETNICI SVUDA IMAJU ISTE PROBLEME

“Koliko god da sam upoznat sa stanjem kod nas nisam siguran da znam odgovor. Mnogi od nas, uključujući i mene, prolaze kroz teškoće koje se postavljaju na put kada se odluče ozbiljnije baviti ovim poslom. Sigurno da ovdje nije najbolja početna tačka ali svakako nije ni najgora. Naravno, ako želimo da pogledamo problem sa svih strana. Upoznao sam umjetnike koji žive i stvaraju u Francuskoj, Americi i nekim drugim zemljama i koji se srijeću sa sličnim problemima sa kojima i mi ovdje”, cijeni Vučković, koji će u bližoj budućnosti svakako zavrijediti još veću pažnju javnosti ovdašnje, ali svjetske javnosti. “Neki noviji radovi su u međuvremenu prošli na nekim drugim konkursima, ali je još rano da o tome govorim dok se sve jasno ne izdefiniše. Planiranje mi uglavnom nije jača strana, ali uvijek postoje radovi koji su u procesu i kada budu spremni realno je očekivati neku veću izložbu. Vrlo vjerovatno će se u skorijem vremenu desiti nešto po tom pitanju”, zaključuje ovaj umjetnik iz Podgorice.

Izložba “Metamorfizam” italijanske istoričarke umjetnosti Đulije Silato biće otvorena sjutra veče u 20 sati, u Njegoševoj Biljardi na Cetinju. Značaj, inovativnost i koncept izložbe kojom Narodni muzej Crne Gore počinje izlagačku sezonu predstavljen je juče u Ministarstvu kulture na Cetinju. Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore dr Anastazija Miranović kazala je da je MetaFormizam novo čitanje apstraktne umjetnosti i da je ovo prvi put da će se na jednoj izložbi crnogorskoj publici predstaviti dvadeset umjetnika iz Italije. “Prvi put 20 umjetnika iz Italije će se predstaviti crno-

gorskoj publici, izložba će trajati mjesec dana i imamo jedno novo čitanje savremene umjetnosti, nefigurativne umjetnosti kroz pojavu MetaFormizma, upravo jedne pojave u umjetnosti čiji je autor gđa Silato”, objasnila je Miranović. Autorka izložbe Đulija Silato pojasnila je da Metaformizam predstavlja nešto sasvim novo na umjetničkoj svetskoj sceni i da sa njom počinje nova umjetnička epoha. “Poslije skoro 30 godina istraživačkog rada došla sam do koncepta koji sam nazvala MetaFormizam kao ključ objašnjenja apstraktne umjetnosti, koji predstavlja jednu vrstu podvlačenja cr-

te ispod umjetničkog pokreta 20. vijeka. Suština onoga kako ja vidim umjetnost jeste forma. Forma koja je nosilac onoga što je unutrašnji svijet umjetnika i načina na koji je on prezentovan i kojim apstraktna umjetnost obiluje. Zato sam ga nazvala Metaformizam”, kazala je autorka izložbe. Izložba se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i Suverenog Viteškog Malteškog Reda, Fondacije “Petrović-Njegoš”, Prijestonice Cetinje. Organizatori su Narodni muzej Crne Gore i Fondacija “Đulija Silato” iz Verone. Radovi će biti izloženi do 5. maja.

ª PUNA GLAVA RADOSTIº

Milatovićev film u selekciji festivala u Portugalu Kratki igrani film “Puna glava radosti”, reditelja Branislava Milatovića, rađen po motivima istoimene priče Ognjena Spahića, uvršten je u takmičarsku selekciju 9. Cortex Sintra Short Film Festivala, koji je počeo juče i traje do 10. aprila u Portugalu. Festival je podijeljen u dvije takmičarske kategorije, nacionalnu i internacionalnu, kao i nekoliko pratećih programa, a film “Puna glava radosti” će se

sa još 16 ostvarenja takmičiti u internacionalnoj selekciji. Ekipu filma čine glumci Slavko Štimac i Marko Baćović. Direktor fotografije je Lazar Radić, producent filma je Đorđe Vojvodić, a izvršni producent Danilo Milatović. Film se bavi odnosom psihijatra i pacijenta u jednoj neobičnoj seansi, a s druge strane predstavlja i univerzalnu priču

čovjeka dvadeset prvog vijeka kojemu je kao izlaz iz egzistencijalnih nedoumica veoma često ponuđena pogrešna vrata. Ovo je prvi projekat koji je nastao u okviru produkcijske kompanije Bitter Frames Production iz Podgorice. Film je podržan na konkursu Ministarstva kulture Crne Gore, a rađen je u koprodukciji sa Montenegro Art Production i Radio-Televizije Crne Gore. R.K.

DRUGI PIŠU

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

SUMORNI REZULTATI NOVOG NAUČNOG ISTRAŽIVANJA

Kanada se zagrijava duplo brže od ostatka svijeta Novo naučno istraživanje utvrdilo je da se Kanada zagrijeva dva puta brže u odnosu na ostatak svijeta, pri čemu su najdrastičnije promjene temperature zabiležene na kanadskom Arktiku. U izvještaju kanadske vlade o klimatskim promjenama upozorava se da su promjene već očigledne u mnogim djelovima zemlje i da se predviđa njihovo pojačavanje, prenio je Bi-BiSi. Kako se navodi, najveću promjenu pretrpio je kanadski Arktik i on će nastaviti da se zagrijeva mnogo brže od svjetskog prosjeka.

U izvještaju se procjenjuje da se prosječna godišnja temperatura u Kanadi u odnosu na 1948. godinu povećavala za 1,7 stepeni Celzijusa. Najveće povećanje temperature bilo je na sjeveru, u Kanadskoj preriji i u sjevernom dijelu Britanske Kolumbije. Temperatura u sjevernim delovima Kanade se povećala za 2,3 stepena Celzijusa u odnosu na prosječnu temperaturu iz 1948. godine. „Dok su i ljudske aktivnosti i prirodne promjene u klimi doprinjele zagrijevanju u Kanadi, ljudski faktor je domi-

nantan. Najvjerovatnije je da je više od polovine zagrijevanja u Kanadi proizvod uticaja ljudskih aktivnosti“, navodi se u izvještaju. Izveštaj je objavljen nakon što je vlada uvela porez na ugljenik za četiri od deset kanadskih pokrajina koje nisu uspjele da izrade planove za borbu protiv klimatskih promjena. Efekti globalnog zagrijevanja uključuju i ekstremnije temperature, a više temperature vazduha mogle bi da znače i više toplotnih talasa i veći rizik od šumskih požara i suša u nekim djelo-

vima zemlje. U izvještaju se navodi da bi okeani mogli da postanu kiseliji i sa manje kiseonika, što bi moglo da naškodi životu u moru. Na brzo zagrijevanje u Kanadi uticali su brojni faktori, među kojima su smanjenje snijega i morskog leda, što je povećalo apsorpciju solarne radijacije i prouzrokovalo veća zagrijevanja nego u drugim krajevima. Uprkos sumornim predviđanjima, u izvještaju se ukazuje da bi količina zagrijevanja mogla da bude ograničena, ako se na globalnom nivou preduzme

akcija drastičnog smanjivanja emisija ugljenika na nivo blizu nule početkom druge polovine vijeka, kao i znatnog smanjivanja emisija drugih gasova sa efektom staklene bašte. Kanada je jedna od 200 zemalja koje su potpisale pariski sporazum o klimatskim promjenama, a vlada te zemlje je rekla da će nastojati da smanji emisiju štetnih gasova do 2030. godine do 30 odsto. RTS, Tanjug, Bi-Bi-Si

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

osmatrači su pohvalili sastanak Zaeva i Ciprasa. Prednosti su, kako smatraju, u plodovima koji će moći da se žanju sinergijom, saradnjom, prijateljstvom i partnerstvom. Sastanak je bio jedna od glavnih vijesti na naslovnim stranama novina i na televiziji. Preovladava mišljenje da su dvije zemlje ovom posjetom zapečatile jako prijateljstvo i buduću zajedničku i regionalnu perspektivu. Poslije gotovo 30-godišnjeg spora oko imena koji je teško opterećivao odnose dvije susedne zemlje, Aleksis Cipras je prvi grčki premijer koji je došao u posjetu Severnoj Makedoniji. I dok se “selfi” premijera Zaeva i Ciprasa pojavio na naslovnim stranama međunarodnih novina, i shvata se kao pokazatelj nove faze u odnosima dvije zemlje, u centru glavnog grada Sjeverne Makedonije Skoplja, tokom čitavog dana su vladale najviše mjere bezbednosti. Bivši premijer Vlado Bučkovski je rekao da je posjeta Ciprasa “istorijski korak u pravcu izgradnje prijateljstva i saveza dvije susjedne države i dva naroda”.

■ POHVALE EU “Cipras i Zaev su ostavili enormni startni kapital za buduće generacije koje će uživati plodove zacrtane u desetinama potpisanih ugovora o saradnji na mnogim poljima. Za mene lično, saradnja na planu odbrane i ugovor koji otvara mogućnost da grčki borbeni avioni mogu da budu čuvari našeg neba, najbolji je pokazatelj kakvo je čudo koje nam je donio Prespanski ugovor! Ovom posjetom Grčka je ponovo postala regionalni vođa i garant za bezbjednost ovog dijela Evrope i mi imamo ekonomskog saveznika i partnera na više područja, pri čemu je za mene najvažniji energetski sektor. Bravo za Ciprasa i Zaeva, svaka čast!” rekao je Bučkovski o ovoj posjeti. Komesar EU za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han je preko Tvitera čestitao Zaevu i Ciprasu zbog jačanja odnosa dvije zemlje. “Čestitam vođama Grčke i Sjeverne Makedonije na tome što su utrli put novoj eri prijateljskih i produktivnih zajedničkih odnosa u interesu svojih građana i čitavog regiona”.

■ VIZIJOM PROTIV POPULIZMA

Dobri susjedski odnosi i saradnja na svim poljima spadaju u glavne tačke na pu-

DRUGI PIŠU

ISTORIJSKA POSJETA GRČKOG PREMIJERA CIPRASA SJEVERNOJ MAKEDONIJI

SREĆA JE U BUDUĆNOSTI

tu ka EU, što su obje zemlje i potvrdile na Biznis forumu. Nano Ruzin, rektor univerziteta FON koji je bio prisutan na Forumu, naglasio je poruku Ciprasa koja je glasila da će Grčka biti tačka prijema a Sjeverna Makedonija put, tranzit ka Srbiji i ostalim zemljama Centralne i Istočne Evrope. “Osjetili smo Aleksisovu harizmu. Njegovi stavovi kada se radi o našoj zemlji su sistematski i ambiciozni, jer on smatra da “priča o Prespanskom jezeru” samo na tom putu može uspjeti. On je citirao francuskog pisca Kamija, riječima da “sreća leži u budućnosti”. Aleksis je iznio mnoge ozbiljne projekte kako bi tu budućnost mogao da gradi sa svojim prijateljem Zoranom. Njegov pristup je bio metodičan, konstruktivan, pun entuzuijazma i pozitivne energije. Mi smo bili svjedoci poruka jednog velikog državnika, kosmopolite i humaniste. Nema sumnje da se Evropa nalazi južno od Sjeverne Makedonije”, smatra Ruzin koji podsjeća da će Grčka ubuduće biti najiskreniji lobista za početak pristupnih pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i partnerstva te zemlje sa NATO.

■ MICKOSKI KRITIKUJE TO ŠTO SE NIJE ČULA HIMNA

Prvi čovjek najveće opozicione partije u Sjevernoj Makedoniji, Hristijan Mickoski, još nije komentarisao poruke Zaeva-Ciprasa, baš kao ni ugovore koje su potpisale dvije zemlje. Mickoski je samo prokomentarisao činjanicu da nije svirana makedonska himna. “Prvi put od samostalnosti Makedonije, prilikom posjete jedne visoke delegacije nije bila prisutna makedonska garda i nismo čuli makedonsku himnu. Šta je Zaevljevo objašnjenje za to? To je površno, neukusno i trapavo”, rekao je predvodnik opozicije. VMRO-DPMNE i predsjednik države Đorđe Ivanov neće da prihvate Prespanski ugovor koji je značio okončanje 30-godišnjeg konfklita oko imena države. Ivanov neće ni da potpiše zakone koji sadrže ime Sjeverna Makedonija a iz njegovog kabineta nije ni stigao nikakav komentar povodom posjete Ciprasa Skoplju. Šremijer Zoran Zaev je najavio da pored saradnje na bezbjednosnom planu, od južnog susjeda očekuje i pojačane investicije u vrijednosti od pola milijarde eura. Dojče vele

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MARTOVSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

ZABAVA

ZBRKA IZABRALA 16 DEMO SASTAVA ZA FESTIVALSKI NASTUP NA GLAVI ZETE

TREĆINA BENDOVA IZ CRNE GORE

Bajpas iz Danilovgrada, Srđine strijele i Štrajk mozga (Nikšić) i Winged i Sound floor iz Podgorice braniće boje naše zemlje u takmičenju demo bendova

⌦ Fi.J. Na konkurs demo bendova Zbrka festa tokom prethodna dva mjeseca sitzale su prijave iz svih pet zemalja regiona, a žiri je imao zadatak da izabere 15 bendova. Ipak, zobg neospornog kvaliteta takmičara, umjesto najavljenih 15 bendova, prolaz je obezbijedilo 16 sastava iz Crne Gore, Srbije, BiH i Hrvatske. Tako se već poznatim učesni-

cima Bonecarver iz Ivanjice i Volt pop iz Užica, koji su učešće na festivalu izborili pobjedom na manifestaciji “Zbrka u najavi”, pridružiti sljedećih 14 bendova: Bajpas iz Danilovgrada, Srđine strijele i Štrajk mozga Nikšić, Winged i Sound floor iz Podgorice, CrossOver (Novi Sad), Epilepsija zvuka (Zagreb), Sedmo nebo (Trebinje), Inkvizicija (Požega), Multi Culltus (Banja Luka), Dead men’s balls (Ličani),

CINEPLEXX I DNEVNE NAGRAĐUJU

Sestra i Eastok (Užice) i Sanitarium iz Beograda. “Raduje nas veliko interesovanje mladih bendova iz cijele bivše Jugoslavije koji su predali prijave za naš festival. Jaka konkurencija je učinila da kasnimo sa konačnim spiskom izvođača, jer je bilo veoma teško odlučiti se za 15 najboljih. Na kraju smo izabrali 16, umjesto ranije predviđenih 15. Kvalitet prijavljenih takmičarskih bendova, uz ranije najavljene revijal-

ne izvođače još jednom potvrđuje da je Glava Zete najbolje mjesto za prvomajske praznike”, obrazlažu odluku, ali i kašnjenje sa rezultatima konkursa, organizatori festivala iz NVO Društvo prijatelja rijeke Zete. Podsjećanja radi, žiri koji će 1. i 2. maja na Glavi Zete učestvovati u odabiru pobjedničkih bendova biće sačinjen od poznatih muzičara, novinara, ali i samih članova takmičarskih sastava, kao i

publike. Najbolje bendove očekuju i vrijedne nagrade, pa će tako pobjedniku festivala pripasti produkcija albuma u vrijednosti od 3000 eura, druga nagrada je binska oprema u vrijednosti 1000 eura, dok treća, novčana, iznosi 500 eura. U revijalnom dijelu festivala potvrđeni su nastupi rok veterana iz Riblje čorbe i bendova Mortal kombat, Iskaz, Brat, SevdahBABY i Silente.

VEČERAS ZANIMLJIVO OKUPLJANJE, GOST ª ČEDOVIŠTEº

KARTE ZA NAŠE Moć transformacije u “Sketchu” NAJBRŽE ČITAOCE Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za dva nova filma i to: “Šazam” (adaptaciju stripa iz DC svemira sa Zakarijem Levijem u ulozi netipičnog superjunaka Šazama i Markom Strongom u ulozi glavnog negativca) i “Dambo” (iz studija Dizni i od vizionara, čuvenog reditelja Tima Bartona stiže igrana avantura Dambo, inspirisana voljenim klasikom koji slavi različitost, u kome se njeguje porodica i u kome snovi lete). Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”,

imenom i brojem telefona, Dnevne novine nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. Fi.J.

Večeras će u podgoričkom caffe baru “Sketch” biti organizovan događaj naziva “Moć transformacije”, a specijalni gost je Čedoviste, najveća i najpoznatija mejkap iluzionistkinja u Crnoj Gori. “Riječ je o Podgoričanki Ani, mejkap illuzionistkinji s diplomom psihologa. Ima 26 godina i aktivno se bavi oslikavanjem tijela posljednje tri godine i u tom realtivno kratkom periodu učestvovala je na mnogim takmičenjima. Radila je maske za spotove i ima više od 300 radova iza sebe”, stoji u najavi događaja. R.Z. Specijalni gost je Čedoviste, najveća i najpoznatija mejkap iluzionistkinja u Crnoj Gori

ZABAVA

RASPORED I PROGNOZE KLADIONICA

D-moll nastupa drugi, male šanse za finale re budu odvojene, kako bi se izbjegla monotonost. Po 10 učesnika iz oba polufinala plasiraće se u veliko finale, gdje ih čekaju članovi “velike petorke” i domaćin. No, ako je vjerovati kladioničarskim prognozama, Crna Gora teško će u finale - kvota za to je šest, čime D-moll ima najmanje šanse da se nađe u prvih 10. Favorit za ukupnu pobjedu, smatraju kladionice, je Dankan Lorens, predstavnik Holandije, za čiju je pobjedu kvota 2,7. Slijede Rusija, Švajcarska, Švedska... D.B.

Foto: Miodrag Marković

Producentski tim Eurosonga odredio je redosljed polufinalnih nastupa 35 zemalja -učesnika muzičkog takmičenja u Tel Avivu, po kom će D-moll bend, predstavnik Crne Gore, u prvom polufinalu (14. maj) nastupiti pod rednim brojem 2. Prvo veče, ujedno i 64. izdanje Eurosonga, otvoriće Kipar, a zavjesu će spustiti San Marino, dok će dvije večeri kasnije te uloge preuzeti Jermenija i Azerbejdžan. Prilikom određivanja redosljeda, producenti su se trudili da melodijski slične nume-

D-moll bend

NAJAVIO NASTUP NA FEJSBUK STRANICI

Boris Štok na City Grooveu krajem juna

Hrvatski kompozitor, tekstopisac i pjevač Boris Štok, koga pamtimo kao nekadašnjeg člana bendova Quasarr i Manofon, na zvaničnom Fejsbuk profilu najavio je da će 22. ili 23. juna nastupiti na City Groove festivalu u Podgorici, mada se organizatori zvanično još nisu oglašavali u vezi sa informacijama o petom izdanju popularnog festivala. Nakon napuštanja pomenutih bendova, Štok se posvetio solo karijeri, a nedavno je dobio muzičku nagradu Porin i to zahvaljujući debi albumu “Ispod kože”, koji je proglašen za najbolji album alternativne muzike. U jednom od nedavnih intervjua, Štok je otkrio da će tokom maja u etru biti i nova numera “Sa-

mo trag”, koja će označiti početak novog ciklusa. “Radeći na novom albumu okrenuću se novom zvuku. Želio sam ubaciti malo elemenata gospela, timpane, moderne produkcije, da drugačije zapjevam, ali svakako da zadržim senzibilitet i autorski prepoznatljiv potpis”, naveo je Štok. D.B.

Štok je nedavno osvojio Porin

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

SANJA BOBAR OPISUJE NOVU

“DOVE DREA ŽELJNE URB ⌦ Danilo Brajković

avjesu na prvo veče 25. izdanja Crnogorske nedjelje mode, 16. aprila na Imanju knjaz, spustiće Sanja Bobar. Njena kolekcija “Dove dreams” posvećena je vjenčanicama, a 10 unikatnih modela naročito će se svidjeti “netradicionalnim damama” - koje žele nešto drugačije za svečani datum. Svi učesnici 25. izdanja Crnogorske nedjelje mode, 14. aprila, tokom svečanog otvaranja, u Luštica bay marini u Tivtu predstaviće po dva modela, u društvu brojnih novinara, modnih blogera, vlogera i ostalih gostiju, poručuju organizatori iz Modne komore Crne Gore, dok će dvije noći kasnije na podgoričkom Imanju knjaz brojni učesnici prve večeri imati priliku da promovišu sve modele novih kolekcija. Među njima će biti i Sanja Bobar - modna dizajnerka Dnevnim novinama poruču-

je da se Montenegro Fashion Week svakim novim izdanjem penje stepenicu više i, na čelu sa Srđom Lubardom, našu modnu scenu čini sve bogatijom, kreativnijom i inovativnijom, pa se i ovog puta rado odazvala njihovom pozivu. Publika će uživati u vjenčanicama, ali neće preovladavati isključivo model sirene, po kom je Bobar prepoznata.

■ AKTUELNO I RASKOŠNO

“Naziv kolekcije je ‘Dove dreams’. Nikada do sada nisam radila cijelu kolekciju vjenčanica i ovog puta sam odlučila da pored sirena vjenčanica, koje su moj zaštitni znak, bude zastupljena i raskoš u drugom smislu, koketiranje sa tradicionalnim, zatim usmjerenost ka detaljima, 3D

Pokazali kako treba da izgleda maturantkinja

Sezona (polu)matura kuca na vrata, a Bobar je, tim povodom, nedavno bila inicijator zanimljive akcije. Naime, uz podršku brojnih učesnika, na Instagramu je organizovala prijavljivanje maturantkinja za osvajanje bogatog “paketa”, koji je, kasnije, pripao samo jednoj i to po nasumičnom odabiru. U njemu su se “našli” šminka, frizura, haljina, cipele, fotografisanje... Bobar zadovoljno primjećuje da je akcija pun pogodak. “Smatram da svaki dizajner susrijeće sa istim proble-

mom kada su u pitanju maturske večeri. Maturantkinje ne znaju kako treba da izgledaju, šta da odaberu i da li je to što odaberu dovoljno dobar izbor za njih. Došla sam na ideju da javno pričam o tome, okupim veliki tim koji će raditi na mom projektu, i izaberemo jednu djevojku na kojoj ćemo prikazati cio projekat, odnosno - kako zaista treba da izgleda maturantkinja. Odziv je zaista imao efekta i nadam se da će biti od pomoći budućim maturantima”, očekuje Bobar.

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

ZABAVA

U KOLEKCIJU ZA CRNOGORSKU NEDJELJU MODE

vjenčanice koje su danas aktuelne, urbane, smjele, tj. one koje otkrivaju malo više tijela, a krojevi vjenčanica su za moderne, netradicionalne mlade, koje žele nešto drugačije. Boje su bijela, perlabijela i bež”, dodaje Bobar. Dizajnerka uvijek nastoji da bude drugačija i prikaže specifičan momenat inspiracije prilikom izrade kolekcije, ali pomenuta sirena uvijek je prisutna. “Ono što me od starta predstavlja je definitivno glamurozna sirena haljina, u ručnom radu. Ako ste primijetili, od prvih modnih koraka pa sve do danas, u svakoj kolekciji se prikazala bar jedna takva haljina, koja je moj zaštitni znak”, podsjeća Bobar.

aplikacije na dugim, romantičnim i raskošnim haljinama. Materijali koji dominiraju su svila, čipka, ručni vez, šljokice, perlice”, objašnjava Bobar, uz napomenu da se kolekcija sastoji od 10 unikatnih vjenčanica. “Skoro svaka dama se od malih nogu raduje danu vjenčanja i zato sam se potrudila da u kolekciji prikažem

■ IMAMO ŠTA DA PONUDIMO

NIKADA DO SADA NISAM RADILA CIJELU KOLEKCIJU VJENČANICA I OVOG PUTA SAM ODLUČILA DA PORED SIRENA VJENČANICA, KOJE SU MOJ ZAŠTITNI ZNAK, BUDE ZASTUPLJENA I RASKOŠ U DRUGOM SMISLU, KOKETIRANJE SA TRADICIONALNIM, ZATIM USMJERENOST KA DETALJIMA, 3D APLIKACIJE NA DUGIM, ROMANTIČNIM I RASKOŠNIM HALJINAMA Sanja Bobar

Za razliku od mnogih kolega, naša sagovornica priznaje da za inspiracijom ne traga previše, jer joj je nadohvat ruke. “Moje kolekcije nastaju unapređenjem dosadašnjeg rada, tj. ručnog rada. Nisam pobornik toga da moramo slijepo da pratimo svjetske trendove. Inspiraciju pronalazim u sebi samoj i svojim emocijama, ogromnoj ljubavi prema poslu kojim se bavim”, zapaža Bobar. Manifestacije poput Crnogorske nedjelje mode, nastavlja dizajnerka, na pozitivan način utiču na razvoj modne svijesti u Crnoj Gori. “Primijetila sam da publika koja dolazi na modne manifestacije i te kako vodi računa u kakvoj toaleti će se pojaviti te večeri. Crnogorska modna scena je veoma bogata i ima šta da ponudi publici. Smatram da utiče i na odrasle i na mlađu populaciju”, zaključuje Bobar.

Foto: Vesela Mišković

AMS” ZA SMJELE I BANIH VJENČANICA

psihologija

Neka vam promijeni život

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Vježbajte optimizam Postoje značajni naučni dokazi u prilog tezi da optimisti žive duže, da imaju zdraviji kardiovaskularni sistem, da su pod manjim stresom… Evo kako sve optimističan pogled na svijet može da utiče na vaše zdravlje i da vam promijeni život. Optimisti vode računa o svom zdravlju Ovo ne bi trebalo da bude naročito iznenađenje. Osobe koje su optimistične po prirodi obično su vrlo savjesne u pogledu brige o sebi, i trude se da budu u dobroj formi i fizički i mentalno i emocionalno. Studija iz 2002. pokazala je da je veća vjerovatnoća da optimisti imaju zdrav životni stil nego pesimisti. Optimistične osobe češće vježbaju, spavaju bolje, i u mnogo manjem procentu puše ili prekomjerno konzumiraju alkohol. Prirodno, zdraviji način života za posljedicu ima manje zdravstvenih problemema i duži životni vijek. Optimizam i “ometajući faktori” Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju optimističan pogled na svijet bolje umiju da se nose sa situacijama u kojima im stvari ne idu kako su planirali, kao i sa svakodnevnim stresom. Optimisti problemima prilaze direktno, ne pokušavajući da ih ignorišu, i na taj način umanjuju štetne posljedice stresa po fizičko i emocionalno zdravlje. Na primjer, optimista kojem je postavljena dijagnoza neke bolesti će vjerovatno vrijeme posvetiti učenju o bolesti, i načinima liječenja koji su mu na raspolaganju. Takođe,

veća je vjerovatnoća da će ovaj tip ljudi sarađivati sa ljekarima i poštovati preporuke nego pesimisti. Optimizam i socijalna mreža Jedan od najboljih načina da poboljšate svoje odnose sa drugima i proširite krug prijatelja je da na život gledate optimistično. Ljudi po prirodi stvari gravitiraju ka onima koji su generalno vedre prirode i imaju pozitivan stav prema životu. Takođe, optimisti se snažnije povezuju sa osobama koje su im važne, prijateljima, partnerima, članovima porodice. Anksioznost i depresija Ovo nije iznenađenje: “stepen” našeg optimizma diktira kako ćemo reagovati na stresne situacije. Statistički govoreći, optimisti u manjem broju slučajeva pate od anksioznosti i depresije, u poređenju sa pesimistima. Optimizam čini da se osjećamo “neranjivim”, što podstiče samopouzdanje i ublažava osjećaj anksioznosti. Zdravlje srca Studija objavljena u P s i h o l o š ko m b i l t e nu , publikaciji koja pokriva evalutivna i integrativna istraživanja, kao i naučne interpretacije tema iz psihologije, navodi da optimizam popravlja zdravlje srca i umanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, nezavisno od težine, godišta i navika u vezi sa duvanom konkretne osobe. Niži nivo stresa Brojne studije dokazale su da postoji snažna povezanost između pozitivnog stava prema životu i nižeg stepena stresa.

Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju optimističan pogled na svijet bolje umiju da se nose sa situacijama u kojima im stvari ne idu kako su planirali, kao i sa svakodnevnim stresom

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Nasuprot tome, pesimisti su pod većim stresom i skloniji su produženim epizodama depresije i anksioznosti. Ljepši izgled Bolje fizičko zdravlje i redukovan stres su sami po sebi značajne prednosti, ali optimisti i stare ljepše nego pesimisti, vjerovali ili ne. Studija sprovedena na Univerzitetskom koledžu u Londonu pokazala je da su bore značajno manje upadljive kod osoba koje na život gledaju sa optimizmom, nego kod pesimista iste starosti. (Mondo.rs)

psihologija

Tolerancija, bol... Viša tolerancija na bol Studije su pokazale da optimisti imaju višu toleranciju na fizički i emocionalni bol. Bolji ljubavni život Optimisti generalno imaju više sreće u ljubavi, možda i zbog toga što svi ljudi vole da provode vrijeme sa osobama koje su vedre i uglavnom lijepo i pozitivno raspoložene. Njima, takođe, i više radosti pričinjava kad su u srećnoj vezi, nego pesimistima. Bolje emocionalno zdravlje Fizičko zdravlje jeste važno, ali emocionalno zdravlje pruža nam osjećaj svrhe, smisla života. A optimisti svakako imaju manje neriješenih emocionalnih pitanja nego pesimisti…

Jedan od najboljih načina da poboljšate svoje odnose sa drugima i proširite krug prijatelja je da na život gledate optimistično

Optimisti u manjem broju slučajeva pate od anksioznosti i depresije, u poređenju sa pesimistima

zdravlje

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

DESERT NA MENIJU

Kolačići sa đumbirom Kolačići od đumbira tradicionalno se prave u američkim porodicama, posebno za praznike. Nije ih teško napraviti, a odličnog su ukusa. Sastojci: 350 grama brašna 1 ¼ kašičice mljevenog đumbira kašičica mljevenog cimeta pola kašičice praška za pecivo ¼ kašičice mlevenog karanfilića ¼ kašičica soli 110 grama putera (na sobnoj temperaturi) 2/3 šolje bijelog šećera

pola šolje melase jedno veće jaje šolja šećera u prahu Priprema: Zagrijte rernu na 180 stepeni. U veću posudu pomiješajte brašno, đumbir, cimet, prašak za pecivo, kafanfilić i so. Koristeći mikser, umutite puter i bijeli šećer, dok smjesa ne postane glatka. Dodajte melasu i jaja, pa mutite još oko dva minuta. Smanjite brzinu na mikseru, pa postepeno dodajte suve sastojke koje ste pomiješali sa brašnom, i miješajte dok se sve ne sje-

dini. Od tijesta napravite loptu, umotajte u foliju i ostavite oko 30 minuta u frižideru. Nakon toga, razvucite tijesto na debljinu od oko pola centimetra, pa modlama vadite željene oblike i stavljajte ih na pleh obložen papirom za pečenje. Pecite ih oko 10-12 minuta, pa izvadite i ostavite da se hlade. U međuvremenu, u manju posudu pomiješajte šećer u prahu sa kašikom vode, kako biste dobili pastu. Ovu smjesu sipajte u plastičnu kesu kojoj ćete odsjeći ćošak i njome ukrasite kolače. (Mondo.rs)

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

zdravlje

Zašto ih treba redovno jesti

Korisna svojstva citrusa

Smatra se da agrumi (mandarine, pomorandže, limun, limeta, grejpfrut...) pomažu da se izbjegnu prehlade. Ali to ne iscrpljuje njihova korisna svojstva. Zašto ih treba redovno jesti?

1. Mozak Istraživanja su pokazala da su agrumi dobri za mozak i takođe smanjuju rizik od razvoja Parkinsonove i Alchajmerove bolesti. Nakon proučavanja ishrane od

13.000 starijih Japanaca, ispostavilo se da oni koji svakodnevno jedu citruse smanjuju rizik od demencije za 23 odsto. 2. Bubrezi Jedan tip bubrežnog kamena se formira zbog niskog nivoa citrata u urinu, a pomorandže i limun pomažu da se taj nivo poveća. 3. Težina Citrusno voće pomaže u normalizaciji nivoa šećera, posebno u kombinaciji sa drugom zdravom hranom. Ali samo treba jesti voće, a ne piti sok: ima više šećera i nema dijetalnih vlakana. 4. Srce Nivo holesterola se smanjuje nakon mjesec dnevne konzumacije grejpfruta, kažu naučnici. Flavonoidi i vitamini u citrusima pomažu u poboljšanju rada srca. 5. Gvožđe Visoke doze vitamina C pomažu tijelu da apsorbuje gvožđe iz hrane, što je posebno važno za vegetarijance. 6. Obična prehlada Naravno, agrumi nisu jedini izvor vitamina C, ali su veoma pouzdani. Jedna pomo-

randža dnevno - i zaštita od virusa je poboljšana. 7. Bore Vitamin C pomaže ti-

jelu da proizvede više kolagena, što znači da ćete na licu imati manje bora. (Ženskimagazin)

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

FOTO UBOD

Ulica u Portugalu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Most u Indoneziji

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3179

2015-06-27

3 4 8 2 9 5 1 7 www.sudokukingdom.com 5 7 2 8 6 1 9 4

7 6

6 4

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3469 2016-04-12

3 4

8 6

6 1 3

4 2

6 3

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 3470 2016-04-13

2 9

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

Daily Sudoku puzzle No. 2526

2013-09-12

3 4

Medium level

7 2

4 6 8 9 2

9 4

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Word Search Puzzle #I830NW

Access Ankled Access Bayou Ankled Beefed Bayou Breading Cloaking Beefed Cores Breading Corny Cringes Cloaking Deflates Cores Derive Disable Corny Facile Cringes Faint Deflates Finals Foods Derive Disable

Fresh

Frieze Facile FaintGi ed

Gives

Finals Glacier

Gleam Foods

Glutton

Fresh Groans

Holder Frieze

Levees

Gifted Maybe

Oiling Gives Order

Glacier Outlet

Gleam Perusing

Reveal Glutton Groans

Sears Sequence Skids Levees Shaken Slick Shoes Maybe Storm Skids Slick Oiling Tendency Storm Order Tendency Tenet Tenet Outlet Toddlers Toddlers Perusing Unreal Unreal Vault Reveal Vault Zanier Sears Zanier Zebra Holder

Sequence

Zebra

Shaken

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Moguće je da ste u proteklom periodu imali neko razočarenje na poslovnom planu i da sada nemate motivaciju da se pokrenete. Osjećate se dobro pored voljene osobe, s kojom imate sasvim dobar odnos. Pazite u saobraćaju.

BIK Očekuju vas problemi koje niste planirali, pa će vam biti potrebno vrijeme da prevaziđete stresne okolnosti. Više ne osjećate istu dozu emocija prema partneru i niste sigurni kojim putem treba da krenete. Problemi vezani za kičmu.

BLIZANCI Važno je da se posvetite svom poslu maksimalno jer vam današnji dan može donijeti neke dobre prilike. Niste spremni za vezu na daljinu, iako postoji osoba koja vas intrigira i koja je daleko. Izbjegavajte masnu hranu.

RAK Očekuju vas manji troškovi koji bi mogli da vode do problema na ovom polju. Želite da napravite prvi korak ka simpatiji, ali i dalje imate neku dozu treme. Moguće je da vam nije lako da joj priđete. Problemi s plućima.

VAGA Nije vam baš najbolji dan kada je u pitanju polje posla. Moguće je da ćete imati neke sitne probleme. Moguće je da imate neke lične nesigurnosti i da vam zato nije lako da uplovite u novu vezu. Bubrezi su vam osjetljivi.

ŠKORPIJA Nemojte da se oslanjate na sreću danas, već se oslonite samo na svoj trud, rad i na ono što je opipljivo. Moguće je da niste baš sigurni koju odluku na emotivnom polju treba da donesete kako biste bili srećni. Pad imuniteta.

STRIJELAC Imaćete šansu da pokažete da ste napredovali u pogledu znanja i poslovne edukacije. S nadređenima se odnos popravlja. Očekuje vas veoma zanimljivo poznanstvo u narednim danima. Redovno kontrolišite pritisak.

JARAC Ako se bavite privatnim poslom, možete da očekujete da će uskoro pred vama biti neke važne odluke. Malo ste postali hladni u odnosu s partnerom, a njemu to smeta. Povećajte unos tečnosti i pazite na svoje navike.

Shoes

REBUS

Bolje je da budete strpljivi kada su u pitanju nove odluke na poslovnom planu, kako ne biste pogriješili. Ukoliko ste u vezi, možete da očekujete da će vam voljena osoba biti maksimalno posvećena. Pazite na ishranu.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Nagi Jukatanac

Zabrinuti ste za svoje finansije, koje su postale nestabilne. Imate utisak kao da je novac počeo da odlazi od vas. Pred vama je susret sa osobom koja će pokazati da ima ozbiljne namjere i da želi vezu sa vama. Izbjegavajte alkohol.

VODOLIJA Imate manje probleme na radnom mjestu i nije vam lako da odlučite šta ćete dalje tim povodom da radite. Ukoliko vam se dopada neka osoba koja je daleko, moguće je da ćete ući u vezu na daljinu. Povedite računa o grlu.

RIBE Na poslu nema većih promjena i dan vam protiče generalno mirno. Možete da očekujete pozitivnu atmosferu. Pred vama je dobar dan za nova poznanstva, flert i sve ostalo na tu temu. Povedite računa o ishrani.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 4.4.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Aprilski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 4.4.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42 9 8 7

Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN) Aleksandar Vujačić (PETROVAC/BUDUĆNOST), Nikola Krstović (ZETA)

Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Šo Jamamoto (PETROVAC), Marko Pavićević (OFK TITOGRAD), Goran Vujović (LOVĆEN), Božo Marković (SUTJESKA)

6 5 4

Stefan Đorđević, Vladan Kordić (GRBALJ), Miloš Kalezić (PETROVAC), Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Radomir Đalović (RUDAR) Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Driton Camaj (LOVĆEN)

Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković, Bojan Božović (SUTJESKA), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirković (BUDUĆNOST)

Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč (RUDAR), Jovan Vučinić (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa (ZETA), Marko Vučić (SUTJESKA), Stefan Milić, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Darko Nikač (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/ LOVĆEN)

Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić, Halil Muharemović (PETROVAC), Nemanja Nedić, Stefan Cicmil (SUTJESKA), Draško Božović (BUDUĆNOST), Ivan Vukčević (ZETA), Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević, Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves, Elom Nijaveđi (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić, Milan Đurišić, Goran Burzanović (ISKRA), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/SUTJESKA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ)

TELEKOM 1. CFL, 27. KOLO SUTJESKA U TRILER ZAVRŠNI

DA LI JE MARKOVIĆ P Nemile scene kraj Bistrice

⌦ Bojan Topalović

Nemanja Nedić je poslao dugu loptu, Zakarija Alharaiš je u skoku otresao Iliju Tučevića, centaršut je preletio sve iz Budućnosti, ali se na drugoj stativi ukazao Božo Marković, koji je pogodio za erupciju oduševljenja kraj Bistrice. Centarfor iz Nikšića je bio brži od pištaljke i sudije Milovana Milačića koji se spremao da svira kraj, a navijači Sutjeske su na slabo popunjenom stadionu znali da proslave gol za 2:2, kao da je osvojena titula. Marković je sačuvao “plus pet” u odnosu na Podgoričane, a egzekucija je možda već sada - devet kola prije kraja sezone - riješila pitanje šampiona. Jer, sve bi bilo drugačije da je Budućnost prišla na “minus dva”. “Budućnost je bila bolji rival, ali su moji igrači vjerovali do kraja da mogu da ostanu neporaženi”, rekao je poslije utakmice Nikola Rakojević, koji poručuje da pitanje šampiona nije riješeno... “Ništa nije odlučeno. Na-

Nakon derbija - nemile scene! Policija i Varvari su ušli u klinč poslije utakmice Sutjeska - Budućnost, sukob je trajao nekih pet minuta, dok organi reda nisu potisnuli najvatrenije pristalice “plavih” ka izlazu i u autobus. Povrijeđenih je bilo na obje strane, a iz policije su saoptšili da su povrijeđene četiri osobe iz njihovih redova. kon viđenog, zadovoljni smo što smo ostali na plus pet, ali ima još puno da se igra”, jasan je Peco. Viceprvak je koristio ogromne prostore koje mu je ostavljao šampion, igrali su se, ali su prijetili iz prekida Stoiljković je promašio prazan gol nakon plivanja Giljena, da bi u 18. minutu stigao pogodak. Mijić je izveo korner, Giljen boksovao, a Mirković je desnom nogom

Foto: Željko Šapurić

LISTA STRIJELACA

ČETVRTAK, 4. 4. 2019.

Veliko slavlje Nikšićana nakon pogotka Boža Markovića u 94. minutu

Stefan Denković, Veljko Vuković, Darko Bulatović, Vladan Bubanja, Bojan Ciger, Aleksa Marušić, Milutin Osmajić, Stefan Stefanović (SUTJESKA), Mirko Radišić, Miloš Stevović, Marko Draganić, Petar Čavor (LOVĆEN), Zdravko Dragićević, Predrag Kašćelan, Nedeljko Vlahović, Nikola Popović, Ze Markos (GRBALJ), Ilija Tučević, Dušan Bakić, Miloš Krkotić, Slavko Damjanović (BUDUĆNOST), Dejan Jovančov, Lazar Lalošević, Stevan Marković, Dejan Račić, Kristijan Škrelja (MORNAR), Martin Prenkčević, Nenad Vujović, Zoran Mikijelj, Boris Kopitović (PETROVAC), Balša Sekulić, Ognjen Gašević (OFK TITOGRAD), Goran Milojko, Lazar Lambulić, Igor Vujačić (ZETA), Miloš Zečević, Ivan Racković, Marko Vuković (RUDAR), Miomir Đuričković, Nikola Zvrko, Igor Burzanović, Deni Piranić, Irfan Šahman, Balša Boričić (ISKRA), Dejan Zarubica (LOVĆEN/BUDUĆNOST), Armin Bošnjak (RUDAR/ZETA)

28. KOLO

Nedjelja, 7. april BUDUĆNOST - ISKRA RUDAR - OFK TITOGRAD PETROVAC - ZETA LOVĆEN - GRBALJ MORNAR - SUTJESKA

SUTJESKA

1. SUTJESKA