Dnevne novine 6-7. april 2019.

Page 1

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ ZA ASSOCIATED PRESS ■ 3

POKRET ª ODUPRI SEº SADA GRAĐANE POZIVA DA SE OKUPE ISPRED SKUPŠTINE

Perović proteste predaje Frontu, a Vijesti dijele ministarska mjesta ■ 10

Postao glasnogovornik DF?

Budućnost EU ugrožena bez zemalja Balkana

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019. BROJ 2348 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Manjak građana i višak politike

BUDVA: RASTE NETRPELJIVOST KOALICIONIH PARTNERA

JEDNOUMLJE DEMOKRATA I IZDAJA FRONTOVACA

■8

INTERVJU: PROF.DR NIKOLA SAMARDŽIĆ

Zastrašujući intenzitet antizapadne propagande

■ 5 7

■ 34 35

DR MOTRENKO SIMIĆ ZA VN O ZAMRZAVANJU POLNIH ĆELIJA:

Žene u Crnoj Gori sve više zainteresovane za “socijalni frizing” ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 20 marketing@dnovine.me

INTERVJU: VLADIMIR TABAŠEVIĆ, DOBITNIK NIN OVE NAGRADE

Čovjek je danas primoran da bude licemjer da bi opstao +382 20 252 900


2

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Sve sam dogovorio na međunarodnim adresama za ovu tehničku vladu...

Mi Rusi mislimo da je NATO samo privremeno okupirao Crnu Goru. Zato i dalje, kao što vidite, imamo svoje agente koji se bore za oslobađanje ove države. Kupili smo mu 238 NATO zastava kako bi ih palio đe god stigne, sve do konačne pobjede 3018. godine...

Viđi ovoga što se gura i ponavlja moje riječi. E, nećeš ga ti bit premijer. Ni tehnički!

Za jačanje kapaciteta ZIKS-a ove godine pola miliona više

PREDSJEDNIK OPŠTINE ULCINJ LJORO NREKIĆ ZA VIKEND NOVINE

Atlas banka u stečaju

Opština finansijski likvidna i sve obaveze se redovno izmiruju ● 24-25

Za realizaciju strateških mjera iz Strategije izvršenja krivičnih sankcija ove godine je planiran iznos od 1.501.147 eura, što je skoro pola milona više u odnosu na sredstva koja su izdvojena ● 18-19 prošle godine.

SUBOTA

NEDJELJA

Novo radno vrijeme u Limenci

Carina naplatila 153 miliona za tri mjeseca

Uprava carina je u prva tri mjeseca naplatila skoro 153 miliona eura prihoda, što je 7,2 odsto više nego u prvom kvartalu prošle godine, pokazuju zvanični podaci. ● 13

Savjet Centralne banke (CBCG) uveo je juče stečaj u Atlas banku, odbjeglog biznismena Duška Kneževića, nakon dvije neuspjele dokapitalizacije. Ukupni depoziti banke 31. marta bili su 189,9 miliona eura, dok oni koji su garantovani, iznad 50.000, vrijede 89 miliona. ●12

Postepeno naoblačenje, prijepodne uglavnom suvo, poslijepodne a naročito tokom noći, mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 0 do 10, najviša dnevna 8 do 20 stepeni.

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Poslijepodne u planinama lokalno je moguća kratkotrajno kiša ili grmljavina. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 1 do 11, najviša dnevna 11 do 21 stepen.

Kako bi administraciju učinili što dostupnijom građanima i prilagodili potrebama savremenog društva, Ministarstvo unutrašnjih poslova će u narednom periodu uvesti produženo radno vrijeme u Područnoj jedinici za građanska stanja i lične isprave Podgorica, poznatijoj kao Limenka. ●22


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ ZA ASSOCIATED PRESS

Budućnost EU ugrožena bez balkanskih zemalja Integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU) ključna je za uniju kako bi se zaštitila od rastućeg ruskog i kineskog političkog i ekonomskog uticaja u regionu, upozorio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović u intervjuu za Associated Press (AP). Prema pisanju AP-a, prozapadni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji se suprotstavio Rusiji i usmjerio svoju malu zemlju u NATO, je za tu agenciju izjavio da su britanski haotični razvod od EU i druge krize u uniji umanjili njen entuzijazam za prihvatanje novih članica, ali da Evropa ne smije predati ovaj strateški region drugim globalnim igračima. Đukanović je rekao da Rusija i Kina imaju legitimne interese na Balkanu, gdje je ruski politički uticaj porastao, posebno u susjednoj Srbiji. U međuvremenu, Kina je uložila ogromna sredstva u infrastrukturu kako bi povećala svoju moć u centralnoj i istočnoj Evropi. “Ali nije pitanje da li Rusija, Kina ili neka treća zemlja imaju interese na Balkanu. Pitanje je zašto Evropa predaje taj region bilo kome drugome. Mislim da je to prvenstveno interes Evrope”, rekao je Đukanović. Crnogorski predsjednik je rekao da ako balkanske zemlje – koje su prošle kroz niz ratova devedesetih godina i još uvijek zaostaju u reformama potrebnim za ulazak u EU – ostanu izvan dosega EU, budućnost same unije bi bila ugrožena. “Alternativa je, zapravo, destrukcija Evrope. Mislim da se Evropa mora zaštititi od te destrukcije i mora jasno prepoznati stra-

Teško ući u EU, ali još teže otići Predsjednik Milo Đukanović je izrazio nadu da će, nakon što se riješi, kriza sa Bregzitom prije osnažiti evropsko jedinstvo, nego ga potkopati. “Možda će ovo iskustvo sa Bregzitom osnažiti Evropsku uniju. Ne vidim neku drugu članicu Evropske unije kako hita da ponovi ovu britansku avanturu. Ispostavilo se da je teško ući u EU, ali je još teže otići”, zaključio je Đukanović. teške interese”, naglasio je Đukanović. Nakon ulaska u NATO 2017. godine, Crna Gora je sljedeća po redu za pridruživanje EU, sa 2025. godinom predviđenom kao najraniji mogući datum za ulazak u EU. I Srbija bi mogla da se pridruži do 2025. godine, dok Albanija, Makedonija, Kosovo i Bosna još uvijek nisu dostigle taj nivo pred-pristupnih pregovora. Međutim, Francuska i neke druge države EU izrazile su skepticizam čak i oko tih datuma u svjetlu burnog britanskog odlaska iz unije, upozoravajući da se Evropa prvo mora pozabaviti vlastitim problemima prije nego što se proširi. Đukano-

vić je insistirao da EU treba da nastavi sa politikom proširenja bez obzira na krizu. “Ne smijemo ovo pitanje tretirati kao crnogorsko pitanje ili balkansko pitanje, moramo ga tretirati kao evropsko pitanje. Ne postoji bolja konsolidacija Evropske unije od njenog daljeg ujedinjenja”, upozorio je on. Prema pisanju AP-a, Đukanović, politički veteran koji vlada Crnom Gorom 30 godina, naveo je navodni pokušaj državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori, za koji kaže da ga je orkestrirala ruska vojna tajna služba, kao primjer “destruktivne” politike Moskve u regionu. On je rekao da “nema sumnje” da Rusija pokušava da spriječi ulazak zemalja Zapadnog Balkana u NATO. Istakao je da je “savršeno jasno” da Moskva ima “destruktivnu politiku prema EU, prema ujedinjenju Evrope i zapadnim vrijednostima uopšte”. Strane sile, ukazao je Đukanović, takođe igraju ulogu u nedavnim protestima u Crnoj Gori na kojima se traži njegova smjena sa vlasti zbog optužbi za korupciju. “Na Balkanu se još uvijek vodi strateška politička i kulturna bitka”, rekao je on.

Đukanović

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

MANJAK GRAĐANA I VIŠAK POLITIKE Neko reče ovih dana da je građaninu Džemalu Peroviću ponestalo građana za građanske proteste pa se sad uzda jedino u opozicione političare. Zato ih je pozvao na ručak u Rijeku Crnojevića. Ko je platio, nije saopšteno. Nijesu tamo domarširali iz više pravaca, već se dovezli u “audijima” i sličnim vozilima sa državnim registarskim oznakama, koja su dobili od omraženog režima (plus gorivo). Tad im je građanin Džemal Perović, koji još nema takvo vozilo, saopštio kako mu na vikend protestima ponestaje građana i da se nada da će oni svojom opozicionom partijskom infrastrukturom uspjeti da raznim prevoznim sredstvima i bogatijim sendvičima zaustave trend alarmantnog pada broja prisutnih subotom uveče ispod obeliska vojvodi Mirku Petroviću. Zbog iznenadne odluke da se protesti više ne održavaju ispod tog, Mandiću i njegovim saradnicima omraženog spomenika, već na „platou ispred skupštine“, neki zli jezici vele da je Džemal Perović promovisan u novog lidera Demokratskog fronta. (Bar za jednokratnu upotrebu, kao nekad Miodrag Ćaki Lekić.) Pa ne bi da se zamjeri četničkom vojvodi sa protestima na centralnom podgoričkom trgu „iritantnog“ naziva. Pokazalo se, osim svega navedenog, da je deficit građana produkovao i suficit opozicionih pretendenata za mjesta u “tehničkoj vladi”. Iako D.K. veli da ta mjesta dijeli koncern Vijesti, Krivokapić se već samokandidovao, ali ga Medojević vidi tek kao plagijatora njegovih ideja i tako diskvalifikuje kao rivala u trci za “premijersko mjesto”. Po starom šablonu građanin Džemal Perović bi na kraju, kao nekad Ćaki, mogao biti kandidat Fronta za predsjednika države. Pitanje je samo hoće li ga glasati “barska srbadija”? Sve zavisi od toga hoće li im dozovliti da opet peku prasad ispred skupštine. I Rusi su se opet uključili, pa imamo dodatni višak i međunarodne politike. Nasljednik neuspješnog Železnjaka, koji je Crnu Goru “pustio” u NATO, izvjesni Kolbanovski, saopštio da članstvo Crne Gore u NATO Rusija sad vidi samo kao “privremenu okupaciju”. Šef ruske diplomatije Lavrov otkrio je kasnije šta je pravi motiv ruske “zabrinutosti” za Podgoricu, pa i za Skoplje. Oni će, veli Lavrov, sad kupovati američko oružje, a ne kao “tradicionalni prijatelji” – “kalašnjikove”. Zato su Marku kupili NATO zastave da ih pali po Podgorici. PS: Uvaženi poslanik Aleksić pokazao je u parlamentu zavidnu informisanost o pripadnicima LGBT populacije i njihovom političkom angažmanu u izvršnoj vlasti. Samo je, izgleda, pobrkao dvije vlade… Ovu našu, i onu koju on smatra svojom. Znate zašto…


4

MARKETING

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Obavještenje o katastarskom premjeru zemljišta Opštine Bijelo Polje Radimo zajedno, katastar nepokretnosti za uređeniju Crnu Goru! Obilježi svoje! O B A V J E Š T E NJ E O KATASTARSKOM PREMJERU ZEMLJIŠTA OPŠTINA BIJELO POLJE Na osnovu člana 4. stav 1 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (“Sl.list CG”, br. 029/07, 073/10, 032/11, 040/11, 043/15, 037/17, 037/17 i 017/18) Uprava za nekretnine donijela je Srednjoročni program radova na premjeru i izradi katastra nepokretnosti za period 2015-2020 godina. Cilj Uprave za nekretnine je da u narednom periodu, korak po korak, uspostavi katastar nepokretnosti za cijelu teritoriju Crne Gore. Prema Godišnjem planu rada za 2019. godinu, između ostalog, vršiće se obilježavanje i snimanje dijela opštine Bijelo Polje i to u sljedećim katastarskim opštinama: Dobrakovo, Gubavac, Metanjac, Nedakuse, Njegnjevo, Potkrajci, Rasovo, Resnik, Unevina, Voljevac. Obilježavanje i fotosignalisanje granica posjeda vršiće se u periodu od 15.03.2019 - 10.04.2019. godine. POZIVAMO SVE VLASNIKE KOJI IMAJU NEPOKRETNOST U NAVEDENIM KATASTARSKIM OPŠTINAMA DA IZVRŠE OBILJEŽAVANJE SVOJIH NEPOKRETNOSTI DO 10.04.2019. GODINE. Za obilježavanje nepokretnosti vlasnik je u obavezi da izvrši razgraničenje i fotosignalisanje i raščišćavanje okolnog drveća i rastinja kako bi se obezbjedila potrebna vidljivost signala iz aviona. RAZGRANIČENJE: 1. Prije početka snimanja detalja svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše razgraničenje parcela koje koriste i da granice obilježe trajnim graničnim biljegama. 2. Granice katastarskih parcela pod javnim objektima (putevi, željeznice, parkovi itd.) treba da obilježe (razgraničavaju) oni subjekti koji se o njima staraju (javna, državna ili privatna preduzeća). 3. Granične biljege treba postaviti na svim prelomnim tačkama linije parcele. Biljege moraju biti betonske, ili od prirodnog kamena, ili na prirodnoj stijeni ili metalne. FOTOSIGNALISANJE: 1. Prije snimanja detalja aerofotogrametrijskom metodom, saglasno Zakonu i Projeku, svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše fotosignalisanje graničnih tačaka svojih nepokretnosti (zemljišta i infrastrukturnih objekata). 2. Granične biljege (detaljne tačke) fotosignališu se fotosignalima kvadratnog oblika. Najmanja dozvoljena stranica kvadrata fotosignala je 30cm. Fotosignali moraju biti postavljeni čvrsto, u približno hoizontalan položaj i centar fotosignala se mora nalaziti u vertikali detaljne tačke. (centra granične biljege). 3. Fotosignali moraju biti dobro vidljivi iz vazduha, oštrih ivica i kontrasne boje u odnosu na okolinu. OBILJEŽAVANJE SVOJE NEPOKRETNOSTI POTREBNO JE OBAVITI NAJKASNIJE DO 10.04.2019. GODINE. AEROFOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE PODRUČJA PREMJERA ZAVRŠIĆE SE 11.04.2019. GODINE. PREMA ČLANU 36. ZAKONA O DRŽAVOM PREMJERU I KATASTRU NEPOKRETNOSTI AKO IMALAC NE OBILJEŽI VIDNIM I TRAJNIM BILJEGAMA GRANICE ILI OBILJEŽAVANJE NEPRAVILNO IZVRŠI, ORGAN UPRAVE POSTUPIĆE U SKLADU SA ZAKONOM. Informacije na telefon: 020 444 001 Naručilac: 067 615 594 Uprava za nekretnine 067 256 438 Dragan Kovačević direktor


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

INTERVJU: PROF.DR NIKOLA SAMARDŽIĆ

ZASTRAŠUJUĆI UTICAJ ANTIZAPADNE PROPAGANDE

■ “Vlast nema evropsku konkurenciju u opoziciji, koja bi je korigovala s pozicija liberalne demokratije, i postala ozbiljan konkurent. I u Srbiji i u Crnoj Gori opozicija pretežno nudi realizaciju interesa Rusije koja namjerava da destabilizuje region”

■ “Primijetio sam, kad povremeno posjećujem Crnu Goru, da su intelektualci, umjetnici, aktivisti, novinari, analitičari koji su privrženi ideji evropske i otvorene Crne Gore u istoj Crnoj Gori društveno i ekonomski marginalizovani” ■ “Bilo bi, možda, pogrešno sve učesnike građanskih protesta vezivati za događaje iz 2016. koje su usmjeravale ruska agentura i dio srbijanskih službi. Lično, nemam pretjeranog osjećaja za građanske proteste opšte prakse”. ■ “Iskreno, ne interesuje me nijedna politička opcija koja je antievropska, a demostranti u Crnoj Gori i Srbiji pretežno su više raspoloženi da cijepaju i pale evropske zastave, kao neki novi talibani, nego da pod njima nastupaju”.

AKTUELNO

5


6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

INTERVJU: PROF.DR NIKOLA SAMARDŽIĆ

ZASTRAŠUJUĆI UTICAJ ANTIZAPADNE PROPAGANDE

⌦ Vesna Šofranac

Profesor beogradskog univerziteta, poznati istoričar Nikola Samardžić u intervjuu Vikend novinama upozorava na zastrašujući uticaj antizapadne propagande i u Crnoj Gori i u Srbiji, pitajući se kako Crna Gora uopšte uspijeva da održi osnovni evropski kurs u takvom ambijentu. Samardžić ističe da je odnosu na Srbiju, “Crna Gora u povoljnijem položaju, da je uspješnija u evropskom pregovaranju, da je članica NATO-a, dok “Srbija ništa od toga”. “Sva važna pitanja koja su pred vama u Crnoj Gori ja bih posmatrao sa dva osnovna stanovišta: kontinuiteta razumne i uspješne politike od 1997, koja je dala snažan podsticaj dubokim transformacijama crnogorskog društva, i kontinuiteta podrške, svakoj razumnoj politici i u tom smislu nam je partnerstvo DPS-a i (Mila) Đukanovića bilo, i dalje je, dragocjeni oslonac za zajedničku evropsku budućnost”, kaže Samardžić za Vikend novine. VN: Gospodine Samardžić, da počnemo od protesta koji su aktuelni i u Crnoj Gori, a koji su rezultirali potpisivanjem “sporazuma o budućnosti” između pokreta “Odupri se 97.000” i opozicije. Sve podsjeća na 2016. godinu, kada je pod pritiskom opozicije formirana vlada izbornog povjerenja. Smatrate li da će vladajuća koalicija ponovo ući u sličan eksperiment? SAMARDŽIĆ: Ne mogu Vam odgovarati u ulozi nepristrasnog analitičara. Ja to nisam. Ali se mo-

gu pozvati na ustaljene floskule. U načelu, vlast snosi više odgovornosti. Od opozicije se očekuje više inovativnosti. Bilo bi, možda, pogrešno sve učesnike građanskih protesta vezivati za događaje iz 2016. koje su usmjeravale ruska agentura i dio srbijanskih službi. Lično, nemam pretjeranog osjećaja za građanske proteste opšte prakse. Uvijek sam bio jasno politički i partijski opredijeljen, ali razumijem sve koji se osjećaju zapostavljeno u ekonomskoj i društvenoj redistribuciji, i sve koji smatraju da su politički obespravljeni. Zabrinjavajuće je posustajanje demokratije, praćeno populizmom i krizom institucija u cijeloj istočnoj Evropi. Nemojte biti na tom putu.

VN: Što bi u tom slučaju bilo mjera eventualnog kompromisa? SAMARDŽIĆ: Ukoliko vlada donese odluku o kompromisu, taj kompromis mora biti dvostruk. Kompromis sa opozicijom, i kompromis s građanstvom. Kompromis je ponekad izraz snage. Ja sam i lično zainteresovan za mir u susjedstvu i za evropsku budućnost Crne Gore i Srbije. Svaki evropski uspjeh Crne Gore povući će i Srbiju. NATO opredjeljenje Crne Gore je važno zbog bezbjednosnih izazova iz susjedstva i Rusije, i za osiguranje evropske integracije, konkretno i zbog onih zajedničkih procesa koji su sudbinu komunizma vezivali za budućnost nacionalizma i regionalnih obračuna. Vlada je dužna da vodi računa o svakome mirno i legitimno iskazanom nezadovoljstvu. Ali bi dobro učinila i da nudi


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Đukanović je dragocjeni oslonac za zajedničku evropsku budućnost VN: Kako će se izbori za Evropski parlament odraziti na sudbinu EU? SAMARDŽIĆ: U ovom trenutku imamo osnova za optimizam na sljedećim važnim tačkama. Prva je ta, da je u svim državama članicama evropsko opredjeljenje i dalje većinsko. Druga, da su ekstremisti počeli da gube na popularnosti, dok istovremeno blago raste liberalni centar. Važno je da populisti ne dobiju trećinu u Evropskom parlamentu. Evropska društva su jedna ogromna, predimenzionirana srednja klasa, bogata, sebična i razmažena, i nadam se da će umjeti da se rukovode interesima bez upušta-

nja u političke i bezbjednosne rizike. Bez jakog političkog centra ta ogromna srednja klasa neće moći dalje da se razvija. VN: A na njeno proširenje? SAMARDŽIĆ: Proširenje u ovom trenutku nije tema, otvoriće se pitanje rekonstrukcije EU. Ali EU neće odustati od prvobitne ideje, to je i tehnički nemoguće, neće se odreći primjene sloboda kretanja ljudi, roba, rada, kapitala, mišljenja. U ovom trenutku Srbija je zastala na evropskom putu u odsustvu evropskog koncenzusa u vlasti, opoziciji i javnosti. Crna Gora je u raskoraku zbog ove veoma toksične korupcionaške krize koja iziskuje duboke i bolne rezove u vlasti. Ali će isti duboki i bolni rezovi istovremeno morati da se odnose i na opoziciju, medije i civilno društvo. VN: Dakle, šta dalje? SAMARDŽIĆ: Sva važna pitanja koja su pred vama u Crnoj Gori ja bih posmatrao sa dva osnovna stanovišta: kontinuiteta razumne i uspješne politike od 1997, koja je dala snažan podsticaj dubokim transformacijama crnogorskog društva, i kontinuiteta podrške, svakoj razumnoj politici i u tom smislu nam je partnerstvo DPS-a i Đukanovića bilo, i dalje je, dragocjeni oslonac za zajedničku evropsku budućnost.

Mandić i Knežević su glasnogovornici političke patologije VN: Približava se izricanje presude optuženima za pokušaj terorizma, među kojima su i dvojica lider a DF

Andrija Mandić i Milan Knežević. Može li se očekivati radikalizacija protesta uoči presude? SAMARDŽIĆ: Povremeno sam pratio proces i, iskreno, bio sam razočaran profesionalnim kapacitetima tužilačkih i sudskih organa, ujedno i kapacitetom javnih reakcija. Mandić i Knežević samo su iskreni glasnogovornici političke patologije koja je kontaminirala naše mišljenje i institucije. Ali da se vratim na vaše pitanje, konkretne odgovore dužne su da ponude, umjesto mene, nadležne službe. Konačno, optuženi ne prikrivaju ulogu u realizaciji tuđih interesa.

odgovore koji neće ugroziti strateška opredjeljenja i interese. VN: A ukoliko nema dovoljno prostora za kompromis… SAMARDŽIĆ: Ako politički prostor eventualnih kompromisa ne nudi dovoljno širine vladi i onima koji su postupcima vlade nezadovoljni, a ne namjeravaju da Crnu Goru predaju nelegitimnim ruskim interesima, onda i to mora da bude jasno svima, da nema kompromisa s povratkom u bilo koju prošlost. VN: Sporazumom se traži smjena predsjednika i premijera, vrhovnog i specijalnog tužioca... Traži se formiranje građanske vlade sa istim akterima sa kojima je prije tri godine formirana vlada izbornog povjerenja. Kakva je u svemu tome uloga organizatora građanskih protesta? SAMARDŽIĆ: Meni je logično da je organizatorima protesta bliža opozicija od vlasti. Kakva je njihova konkretna uloga, ne znam. Ne znam ni kakva je konkretna uloga organizatora građanskih protesta u Srbiji. Iskreno, ne interesuje me nijedna politička opcija koja je antievropska, a demostranti u Crnoj Gori i Srbiji pretežno su više raspoloženi da cijepaju i pale evropske zastave, kao neki novi talibani, nego da pod njima nastupaju. Prethodna prelazna vlada očigledno nije uspjela da realizuje ciljeve opozicije, one ciljeve koji bi krenuli od smjene postojeće i instaliranja nove vlasti. U Srbiji više nije jasno kakve su smjernice razvoja kad su u pitanju i vlast i dominantna opozicija vlasti. U Crnoj Gori je strategija vlasti jasna, ali su zamjerke iz Evrope takođe konkretne, da kontinuitet od tri decenije nije prihvatljiv, i da je Crna Gora ušla u fazu regresije demokratskih praksi i institucija. To je veoma zabrinjavajuće, ali ne mislim da je taj kontinuitet pravolinijski, naprotiv. VN: Imamo li evropsku konkurencija vlasti? SAMARDŽIĆ: Vlast nema evropsku konkurenciju u opoziciji, koja bi je korigovala s pozicija liberalne demokratije, i postala ozbiljan konkurent. I u Srbiji i u Crnoj Gori opozicija pretežno nudi realizaciju interesa Rusije koja namjerava da destabilizuje region i izazove nova lokalna krvoprolića. I Kine, da postepeno osvaja evropsko tržište gutajući male, korumpirane sisteme, krenuvši od Grčke i Mađarske. Ali da se vratim na osnovno, karakter opozicije u Srbiji ne umanjuje potrebu da se od vlasti zahtijeva da odustane od brutalne, psovačke retorike, i da počne da obavlja zadatke. Prije svih, onaj s Kosovom. Bez uzajamnog priznanja, ulaska u proces

AKTUELNO

7

Bez ozbiljne opozicione alternative VN: U jedom ranijem intervjuu rekli ste da crnogorski neprijatelji u Crnoj Gori imaju status holivudskih zvijezda... SAMARDŽIĆ: Na to pitanje sam već odgovorio. Ali umjesto da vrijeđam te ljude, upozorio bih da taj status proističe iz slabosti vlasti, njene potrebe da se udvara onim najgorim, uvjerena da joj najbolji već pripadaju logikom racionalnih interesa. U tom smislu da je vaša vlada svjesna da ne postoji vjerodostojna evropska opoziciona alternativa. Nastavio bih ukazivanjem na potrebu da se mirno i prijateljski integriše

pomirenja, uspostavljanja specijalnih veza i brisanja granice, vjerovatno ni Crna Gora neće raspolagati opipljivom evropskom perspektivom. Bosna i Hercegovina je još dalje od Evrope. Evropa je jedini garant našeg razvoja, jedina snaga koja će nas podsticati u promjenama čije kašnjenje obuhvata polovinu prosječnog životnog veza. U odnosu na Srbiju, Crna Gora je u povoljnijem položaju, s nominalnim proevropskim elementima u vlasti i u dijelu opozicije. Uspješnija je u evropskom pregovaranju i članica je NATO. Srbija ništa od toga. Moja preporuka bi bila angažovanje vlasti u uspostavljanju širokog društvenog dogovora o prioritetima lišenim nacionalističkog kolorita. VN: Među potpisnicima sporazuma, zajedno sa Mandićem, je i lider SDP koji je dugo bio partner DPS-u i to u vremenima kada je obnavljana nezavisnost Crne Gore. Kako to objašnjavate? SAMARDŽIĆ: Da su se dogovorili o zajedničkom interesu, da ruše vlast kako bi postali vlast. Mandić bi morao da krivično odgovara za saučesništvo u nasilju na mitingu Kosovo je Srbija 21. februara 2008. kad su zapaljene ambasade Hrvatske i SAD. Ali to je tabu i u Srbiji i u Crnoj Gori. I, zar je neobičan odnos Mandić-SDP, ako je takav odnos paradigma opšte društvene hipokrizije? Da li postoji neki ćošak crnogorskog društva, izuzev nekoliko sasvim usamljenih ličnosti, koji nije zatrovan tom hipokrizijom? VN: Nova Srpska demokratija u Beogradu je održala svečanu sjednicu Glavnog odbora na kojoj je Matiji Bećkoviću dodijelila orden Marko Daković. Kako to komentarišete? SAMARDŽIĆ: Da li i crnogorska vlast toleriše, visoko vrednuje i nagrađuje to ogromno pseudointelektualno podzemlje uvezeno iz Srbije i Bosne? Ili, izvezeno iz Crne Gore pa ponovo uvezeno. Koje

u jedinstveno, evropsko i otvoreno društvo Crne Gore posljednja neintegrisana nacionalna zajednica, a to je srpska zajednica. Crna Gora mora postati i njihova država, a EU naša nova zajednička otadžbina. Svim postjugoslovenskim državama i nacijama potrebna je nova kolektivna mitologija koja će biti zasnovana na stvarnim činjenicama, umjesto na izmišljenim mitovima. Prespanski sporazum Grčke i Makedonije mogao bi postati paradigma svih naših sporova. Ulazak u NATO i EU novi konkretni datumi našeg kolektivnog identiteta.

okreće javno mnjenje protiv Evrope, protiv mira i prosvjetiteljstva, protiv saveznika za koje ste zvanično opredijeljeni. O Bećkoviću sam već odavno rekao sve, i nema potrebe da oživljavamo najcrnja vremena Aleksandra Rankovića i Slobodana Miloševića. Reći ću, ipak, nešto drugo. Primijetio sam, kad povremeno posjećujem Crnu Goru, da su intelektualci, umjetnici, aktivisti, novinari, analitičari koji su privrženi ideji evropske i otvorene Crne Gore u istoj Crnoj Gori društveno i ekonomski marginalizovani. Ti u osnovi hrabri ljudi koji su u sopstvenoj državi nacionalna i politička manjina, nemaju onaj pristup privilegijama pseudointelektualnog podzemlja koje je podržalo Miloševićev zločinački poduhvat, a klanjaju im se, uporno, i Srbija i Crna Gora. Koga ti isti bolesnici podržavaju danas, oni su, bez JNA i bez slabijih koje će da ubijaju samo mali, prljavi ruski kvislinzi, ali ta njihova bijedna uloga ne negira ozbiljnost iskušenja čija su oni podzemna snaga. VN: O hibridnom ratu se uveliko govori. Koliko je region izložen takvom načinu pritiska, koliko Crna Gora? Sa kojim se bezbjednosnim izazovima danas srijeće region? SAMARDŽIĆ: Crna Gora i susjedstvo su samo predmet regionalne nestabilnosti, sa širim implikacijama, u čemu učestvuju ruska i kineska agentura. Za bezbjednost Crne Gore u tom smislu je nadležan i NATO, i zato je važna integracija, da ne zavisimo od nas samih, naročito ne od lokalnih korupcionaških sprega. Zastrašujuć je uticaj antizapadne propagande i u Srbiji i u Crnoj Gori. Kako Crna Gora uopšte uspijeva da održi osnovni evropski kurs? Zašto evropskim komesarima smeta crnogorska vlada, a svjesni su nepostojanja evropskih alternativa? Itd. U takvim okolnostima, za mene je osnovno bezbjednosno pitanje političko opredjeljenje. Sve dalje od toga je primjena bezbjednosne tehnologije.


8

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

u budvi raste netrpeljivost između koalicionih partnera

Jednoumlje Demokrata i izdaja Fronta

D

emokratski front Budva poručio je da su svjesni da se samo opštim manevrima mogu sačuvati od jednoumlja Demokrata, te da se boje da imaju sve manje prostora za takve poteze.

U budvanskom DF-u smatraju da im se Demokrate revanširaju za ranije poteze pa pitaju da li je neizglasavanje saglasnosti direktoru Komunalnog preduzeća “Budva“ Radovanu Bauku povezano sa neizglasavanjem saglasnosti na odluku o izboru direktora Sportsko-rekreativnog centra u Budvi Martina Zenovića za direktora SRC-a prošle godine. Oni tvrde da, iako su Demokrate glasale kao DPS, nijesu javno prozvani od DF-a. “Naravno da nismo, jer je nama prvenstveni cilj očuvanje koalicione vlasti u Budvi. Kako vi postupate nijesmo sigurni u Vaše neupitno opredjeljenje za istu stvar”, tvrde u DF-u. Oni smatraju da je dobijanje saglasnosti na odluku o izboru Zenovića za direktora SRC na sjednici SO Budva održanoj 27. decembra prošle godine proizvod čiste političke ucjene, “gdje je zaloga bilo razbijanje koalicije u Budvi”. DF pita Demokrate da li su ikada čitali Zakon o sprečavanju korupcije i zatražili mišljenje, kada su već insistirali

na tome da “nedavanje saglasnosti na njegov izbor znači raskid koalicije”. “Ovo se pitanje postavlja iz razloga, što je otac pomenutog gospodina, Luka Zenović vlasnik PVK ,,Stari grad“ – Budva, koji koristi usluge SRC, gdje mu je sin direktor”, kažu iz DF-a. Oni navode da se “vidi iz aviona ko razbija koalicionu vlast u Budvi”. “Članove koalicionog partnera SNP, koji su izabrani na veoma odgovorna mjesta, pokušavate da smijenite. Odbornicu DEMOS-a Draganu Vujović Demokrate su preuzele (politički kanibalizam), a člana najužeg rukovodstva ove partije, Luciju Đurašković pokušavate da smijenite sa mjesta direktora JU “Muzeji i galerije””, tvrde u DF-u. Kako dodaju, DF je za isto vrijeme, u interesu jačanja koalicione vlasti u Budvi ustupio mjesto sekretara za Društvene djelatnosti, direktora Dnevnog centra, predsjednika izvršnog odbora u Turističkoj organizaciji... “Vi ste gospodo kod svake nove podjele karata tražili i

Iz vremena dobrih odnosa: Krapović i Carević

Carevićeve mašine po Cijeloj Budvi “Pošto optužujete Martina Zenovića i njegovu porodicu za konflikt interesa, ne možemo da vas javno ne pitamo: na grebalicama asfalta, mašinama, kamionima,

dobijali više (potpredsjednik opštine i sl.). Tolika nezasitost funkcija bez kadrovskog potencijala, u najmanju ruku, nije zdrava. Tragovi su mnogi do pećine, od pećine ne vodi nijedan. Bojimo se da je na pomolu nova Pozitiv-

dpS: Histerija i frustracija demagoga Razotkrivanje zloupotreba i namještanja poslova u Turističkoj organizaciji Budva, onih koje je po nalogu vrha partije sprovodio direktor Mladen Franović, kao i sve ono što je argumentovano na račun Demagoga iznijeto u Skupštini, isprovociralo je histeriju i frustraciju u njihovim redovima, saopštio je Marko Vuković, predsjednik kluba odbornika DPS Budva. “Dakle, za vrijeme dvogodišnjeg upravljanja TOB, di-

rektor Franović i Demokrate su namjestile sve moguće poslove korporaciji Sky iz Beograda”, kazao je Vuković. Prema njegovim riječima, po nalogu Franovića sve pristigle ponude su slate na email adresu pomenute firme da bi se uklopile i bile najpovoljnije. “Nije tajna ni da je koncert Tonija Cetinskog plaćen ove godine duplo više nego godinu ranije. Takođe nije tajna ni da je informacioni sistem GIS

plaćen a da ga nismo dobili, jer isti materijal, istog tiraža, kod iste štamparije plaćen trostruko više nego godinu ranije. Da su o trošku Turističke organizacije, Demokrate obilazile London i da nikada nije toliko novca potrošeno za sajam koji se održavao u tom gradu. Kao posljedicu takvog upavljanja Turističkom organizacijom imamo pad Budve u ukupnom turističkom prometu Crne Gore sa 50 na 45 procenata”, naveo je Vuković.

bagerima i valjcima koji dopremaju i ugrađuju asfalt širom Budve piše jasno – CARINVEST. Šta kaže ASK, da li je to konflikt interesa ili možda teže djelo? Posebno nas ču-

na Crna Gora”, zaključili su iz DF-a. Na ove navode reagovali su iz Demokrata, navodeći da je neobrazlaganje glasanja potvrda da je DF sramota dogovora koji ima sa DPS-om. “Naravno da se desilo da i dezorijentisani DPS glasa ponekad kao i mi, ali je po nama ključno to što ste vi vaš nastup koordinirali i dogovorili sa njima, a mi sa njima nemamo političku komunikaciju i saradnju. Velika je to razlika”, kažu Demokrate. Oni navode da im nije problem kad ih DF preglasa, već izdaja kada to rade i dogovoraju iza njihovih leđa sa DPSom, zato što niko unutar koalicije neće da ih podrži. “Posebno dezorijentišete vaše glasače, iskrene i dokazane borce protiv DPS-a, time što u isto vrijeme kada taj isti DPS čini sve da vaše lidere pošalje u zatvor vi sa njima

di vaše pozivanje na čuvenu ASK, koja je upravo DF-u blokirala račun i otežala funkcionisanje, a od čijeg direktora tražite ostavku”, kaže se u reagovanju Demokrata. šurujete u Budvi, gradu koji je najviše osjetio poharu u režiji vaših sadašnjih ‘tihih’ partnera. Ali dezorijentišete i sadašnje koalicione partnere, pa konačno istupite i kažite gdje ćete i sa kime ćete. Jer neće moći da u isto vrijeme budete malo sa Demokratama, a malo sa DPS-om. Bar što se nas tiče”, jasni su u Demokratama. Kada je riječ o Bauku, navode da nijesu jedini bili uzdržani, već i Crnogorska. “Ukoliko neko treba da brani interese SNP-a u Budvi, pogotovo od nas, onda neka to radi zvanični OO SNP Budva. Tačno je da smo za smjenu Đurašković i to iz principijelnih razloga i to smo jasno i javno rekli. Niste vi ništa ustupili, već ste ih prodali sve do jednog, a da ih niste ni obavijestili, što ste i sami potvrdili u reagovanju”, saopštile su Demokrate. A.N.



10

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

POSLANICI ZAVRŠILI RASPRAVU O DRŽAVNI

Sa jučerašnje sjednice

SVE PARTIJE ĆE MO

Foto:Igor Sljivancanin

Poslanici su završili raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti kojim su predviđene novčane kazne za nepoštovanje grba, zastave i himne Crne Gore, a crnogorska zastava će morati da se ističe i na zgradama političkih partija. Ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je da su izmjenama i dopunama zakona pristupili kako bi preduprijedili i sankcionisali narušavanje ugleda države i njenih simbola. “Odnosno opravdali očekivanje građana da preduzmemo

mjere u interesu očuvanja simboličkih i identitetskih obilježja Crne Gore”, rekao je Bogdanović. Poslanik DPS Dragutin Papović naglasio je da nije riječ o nacionalnim, već simbolima države Crne Gore i da zaslužuju poštovanje, koje imamo od 2004. godine i njihov najveći kvalitet je da nikoga ne vrijeđaju. “Mislim da u njima nema ništa uvredljivo niti protiv jedne nacije, niti vjeroispovijesti u Crnoj Gori”, kazao je Papović. Prema mišljenju poslanika Demokratskog fronta Andrije Mandića, predloženi zakon je

Perović proteste predaje Frontu, a Vijesti dijele ministarska mjesta POKRET ª ODUPRI SEº SADA GRAĐANE POZIVA DA SE OKUPE ISPRED SKUPŠTINE

P

okret “Odupri se” saopštio je juče da građani subotom više neće protestovati na Trgu nezavisnosti, već na platou ispred Skupštine, u 19 časova, bez posebnog objašnjenja zašto su se odlučili na ovaj potez.

Dobre poznavaoce političkih prilika u Crnoj Gori, međutim, ovaj potez organizatora protesta nije iznenadio. Prema nezvaničnim informacijama Vikend novina, odluka da se protesti presele na plato ispred Skupštine je dio tajnog dogovora lidera

Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića sa organizatorima. Izvor Vikend novina koji nije želio da mu se pominje ime tvrdi da su lideri DF-a insistirali na tome zbog predstojeće presude Višeg suda za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. go-

dine. Očekuje se da 9. maja, kada se očekuje da bude saopštena presuda protesti dožive kulminaciju, a jedan od scenarija je i da se Knežević i Mandić ponovo zatvore u Skupštini Crne Gore kako bi izbjegli sprovođenje u spuški zatvor, ako budu osuđeni na zatvorsku kaznu. U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su organizatori protesta, a sa njima i opozicija, zatražili ostavke svih najvećih državnih funkcionera, osim

predsjednika Skupštine Ivana Brajovića, a sada proteste sele, upravo ispred institucije na čijem je čelu Brajović. Skupština je institucija oko koje su se vodili pregovori opozicije i organizatora i konačno dogovoreno da nema bojkota, što je proteklih dana i potvrđeno dolaskom opozicionih poslanika u skupštinske klupe. Protest je mogao

DPS: AKO NE BUDE PRASETINE, KRISTAL NIJE DALEKO

Iz subote u subotu sve je manje učesnika na protestu, poručuju iz Demokratske partije socijalista. “Nema razloga za strah, poručuju sa svake subotnje protesne šetnje politički asovi iz prvog ešalona: jedan nekadašnji ambasador a danas političar na zalasku, jedan nesuđeni fudbaler a danas lažni magistar i galamdžija, jedan super-aktivni parlamentarac u Srbiji, a danas na pozajmici nazovi-crnogorskoj. Bivši ambasador se prvi obra-

ti okupljenima i zatraži ponovno prebrojavanje glasova koje je Filip Vujanović osvojio u drugom krugu na predsjedničkim izborima 2013. Zatim galamdžija zaprijeti znanjem iz oblasti evropskih integracija i najavi referendum o članstvu Crne Gore u NATO. Na kraju se super-poslanik javno zaklinje na ustavni patriotizam, s mislima o Ustavu Republike Srbije. Nakon toga se iz pozadine, tačnije iz poljske kuhinje, čuje uzvik “gotov je”, što je već tradicionalno znači da je

pasulj sa koljenicom kuvan. Nakon ručka, malobrojni koji nijesu ni došli samo pasulja radi, kreću kombijem za Podgoricu, sa sve sendvičima, kako bi se izmiješali sa desetinama hiljada nezadovoljnih građana, koji protestuju ulicama Glavnog grada, pod sloganom “odupri se” i “97.000 eura”. Međutim, tamo ih uvijek dočeka iznenađenje – građani izgleda otišli u Deltu. Jesu li već mitingovali, pitaju se u čudu”, navodi u saopštenju predsjednik Savjeta

mladih DPS-a Nikola Pešić. Kako kaže, iz subote u subotu sve ih je manje. “Otkako su svi kolektivno primljeni u DF, izgleda jedino oko čega su se dogovorili jeste da promijene lokaciju. Ipak je Trg nezavisnosti preveliki za njihove velike aspiracije a i DF-u se ne dopada naziv. Zato sad prelaze na plato ispred Skupštine, gdje su DF-ovci kao kod kuće. Ako ne bude prasetine, ni Kristal nije daleko”, navodi Pešić.

da se održi samo par metara dalje ispred zgrade u kojoj je predsjednik, ili par metara iza ispred Vlade... Ali ne... biće ispred Skupštine. Organizatori ovo pravdaju izjavom da će na protestima biti dovoljno građana da zauzmu cijeli prostor ispred zgrade predsjednika, Skupštine, Centralne banke, a posjetiće, kako su kazali, i zgradu VDTa tokom šetnje. Odbjegli biznismen Duško Knežević, za kojim je raspisana crvena Interpolova potjernica, koji često ističe da je najzaslužniji za pokretanje protesta veoma je nezadovoljan razvojem situacije i tvrdi da ne može da vodi Džemal Perović već da Đukanovića može da sruši samo Crnogorac “snažan poput Mila”. On ne zna ko bi to mogao da bude, ali je spreman “da pomogne”. „Protest se mora radikalizovati. Neozbiljno je i davati uslove opoziciji, a imati za protivnika jednog Đukanovića, koji drži sve konce u svo-


AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

11

IM SIMBOLIMA I DANU DRŽAVNOSTI

ORATI DA ISTAKNU CRNOGORSKU ZASTAVU jedna od “važnih tehnika zastrašivanja”. On je predložio da se pronađe rješenje kako bi imali himnu bolju od trenutne i koja bi bila prihvatljiva svima. U SDP-u, prema riječima poslanice Draginje Vuksanović - Stanković, smatraju da se zakon, ukoliko se izglasa, neće moći primijeniti ili će pod znakom pitanja biti dovedena primjena dugogodišnje prakse upotrebe grba i simbola Crne Gore na pojedinim proizvodima. Ona je pročitala član kojim

je predviđeno da se novčano kazni pravno lice ako upotrijebi grb ili zastavu kao robni ili uslužni žig za obilježavanje robe i usluga. Vuksanović - Stanković je pitala da li će primjenom zakona sa mnogo brendiranih proizvoda morati da se ukloni crnogorski grb. “Žalosno je da živimo u državi u kojoj treba da određujemo grb ili zastavu sa nekom cifrom. To posmatram kao cijenu. To za mene ima vrijednost koja se ne može mjeriti prekršajima, euri-

ma”, istakla je Vuksanović Stanković. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović je ocijenio da nas simboli ne spajaju kao što bi trebalo, već nas razdvajaju. Damjanović je za dijalog i dolazak do zajedničkog rješenja. “Jer niko nema ništa protiv ove himne ako se dođe do teksta koji je prihvatljiv najvećem dijelu građana”, naveo je on. Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić kazao je da “što je više demokratije, to je manje podjela o simbolima”.

Poslanik DPS-a Obrad Stanišić smatra da je odnos prema državnim simbolima odnos prema državi. Prema riječima poslanika DPS-a Nikole Rakočevića, zajedničkim djelovanjem treba graditi Crnu Goru, jer će bez toga simboli biti samo okvir u kojem neće biti ništa. Parlament je prihvatio amandman poslanika Liberalne partije Andrije Popovića kojim je predviđeno da se državna zastava ističe i na zgradama u kojima se nalaze prostorije političkih partija.

Predloženim izmjenama propisuju se kazne od 1.000 do 20.000 eura za pravno lice koje upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore. Kazne za odgovorna lica su od 300 do 2.000 eura, za fizička lica od 300 do 2.000 eura, a za preduzetnike od 300 do 6.000 eura. Poslanici će se o ovom zakonu izjasniti naknadno. A.N.

MINISTAR SRĐAN DARMANOVIĆ U VAŠINGTONU PORUČIO

NATO VEĆ 70 GODINA GARANT BEZBJEDNOSTI Da li samo Abazović drži megafon Peroviću

Šarkić: Knežević nudio pare Dušku Kneževiću, na konstatacije da ljudi u “Odupri se” ne znaju šta sve treba za rušenje Mila Đukanovića i da organizatori nijesu autonomni, odgovorio je na FB profilu, jedan od organizatora protesta Omer Šarkić, koji je naglasio da to radi u svoje ime. “Ja sa kriminalcima, pod jim rukama. Đukanović se ne ruši zabavama i pjesmicama, njega mora da sruši neki Crnogorac, snažna ličnost koja bi ga natjerala u Spuž ili u bjekstvo u inostranstvo”, rekao je on za in4s. Ocijenio je da su za rušenje Mila potrebne ogromne pare, timovi u zemlji i inostranstvu, te da ljudi iz ‘Odupri se’ to ne znaju. Smatra da su oni pod uticajem Demokrata, Vijesti, i DB-a preko Demira Hodžića. Kako je dodao, u jednom

istom kapom, niti sam bio niti ću biti. Ako smo neautonomni - kako tvrdi, a nemamo novca nego zavisimo od pomoći DF-a (opet njegova konstatacija), što ne bi uzeli novac koji nam on indirektno (jednom i direktno) nudi? U mafijaškim obračunima ne stavljamo se na bilo čiju stranu, moj mu je odgovor”, kaže Šarkić. momentu ‘Vijesti’ su shvatile da je postao previše jak, pa su počeli da mu šalju neprimjerene poruke preko kolumnista. „Vijesti medijski rade dobar posao, ali previše sebi daju za pravo, već uveliko dijele ministarska mjesta u budućoj vladi, što je van pameti“, rekao je on. Kako je dodao, Odbor za proteste kaže da im smeta, a da on sa druge strane pokušava da djelovanjem, naročito na međunarodnom planu, razobliči hobotnicu. R.P.

NATO alijansa već 70 godina garant je bezbjednosti evroatlantskog prostora, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na ministarskom sastanku država članica Alijanse u Vašingtonu. Darmanović je ukazao na napore koje preduzimamo s ciljem realizacije preuzetih obaveza. “Crna Gora podržava dinamički plan preuzimanja ravnomjernijeg tereta odgovornosti i da je namjera Crne Gore da realizuje obaveze iz Velsa, a u skladu sa Nacionalnim planom investiranja u odbranu”, navodi se u saopštenju Ministarstva. U fokusu diskusije prve radne sesije bio je odnos sa Rusijom, sa posebnim osvrtom na kršenje Sporazuma o zabrani nuklearnih raketa kratkog i srednjeg dometa i bezbjednost u Crnom moru. Ističe se da je Darmanović potvrdio punu podršku dvostrukom pristupu NATOa prema Rusiji. “Ponovio je značaj koji Crna Gora pridaje politici odvraćanja i odbrane što je potvrđeno i kroz upućivanje pripadnika Vojske Crne Gore u Letoniju, u borbenu grupu Unaprijeđenog prisustva NATO-a, krajem prošle godine”, kaže se u saopštenju. Darmanović je za Glas

Sa sastanka u Vašingtonu

Amerike kazao da članstvo u NATO-u znači produženi pojas stabilnosti na Zapadnom Balkanu i smanjuje prostor za djelovanje protivnika vrijednosti evroatlantske porodice. Prema njegovim riječima, što se više širi zona članstva Alijanse, region postaje stabilniji. On smatra da će Srbija vjerovatno u nekom momentu morati da se odluči kuda želi da ide. “Za sada vidimo da aktivno radi na svom članstvu u Evropskoj uniji i u tome joj želimo uspjeh. Bilo bi odlično da svi krenemo tim pravcem i imamo uspjeha u tome, ali ipak, geopolitika je nešto drugo. Tako da će Srbija vjerovatno u nekom mo-

mentu morati da donese neke strateške odluke”, rekao je Darmanović. On je kazao da za sada nažalost nema napretka u vezi sa aspiracijama Bosne i Hercegovine prema NATO-u. “Čini se čak da je poslije ovih izbora došlo do izvjesnog pogoršanja situacije u tom pravcu. Ipak, ovo je sve jedan proces i ne mogu se sve stvari riješiti odjednom“, rekao je Darmanović. Crnogorski šef diplomatije ocijenio je veoma značajnim što je Sjeverna Makedonija još jedna od država Balkana na putu članstva u NATO – očekujući i iskorak na putu te zemlje prema EU. R.P.


12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

U FOKUSU: U CBCG TVRDE DA ODLUKA NEĆE UGROZITI SISTEM

Iako je postojala mogućnost da država dokapitalizuje Atlas banku sa 22 miliona eura, CBCG je preporučila Vladi da to ne čini. “Postojala je komunikacija sa Vladom, ali naša preporuka je bila da oni ne treba da se uključuju u ovaj proces. Između ostalog, protiv banke, odnosno njenog vlasnika se vodi istraga, te stoga naš predlog je bio jasan, da država ne treba da dokapitalizuje Atlas banku. Naravno, to je bila samo preporuka, konačna odluka je bila na njima”, kazala je Zorica Kalezić.

Zorica Kalezić

89

miliona eura su garantovani depoziti

NEMA RAZLOGA ZA OSTAVKU

Na pitanje da li zbog dešavanja u bankarskom sistemu, te smjene bivše viceguvernerke Irene Radović, osjeća odgovornost i da li će podnijeti ostavku, Žugić je kazao da nema ozbiljnog razloga za to. “Ako mi navedete ijedan ozbiljan razlog prihvatiću odmah vašu sugestiju. Aktivnosti koje gospodin Žugić i tim saradnika rade su najteži mogući posao u Crnoj Gori. Uzeti dozvolu za dvije banke u kratkom roku nije nimalo lak posao”, naglasio je Žugić.

I ATLAS BANKA OTIŠLA U STEČAJ

S

avjet Centralne banke (CBCG) uveo je juče stečaj u Atlas banku, odbjeglog biznismena Duška Kneževića, nakon dvije neuspjele dokapitalizacije.

Uvođenje stečaja ostaviće bez posla većinu radnika, kojih je 31.marta bilo 198, a odraziće se i na deponente koji u banci ukupno imaju 189,9 miliona eura. Garantovani depoziti, do 50.000 eura, iznosee 89 miliona. Za stečajnog upravnika imenovan je ekonomista Mirko Radonjić. Odluka o uvođenju stečaja, kako je kazao guverner CBCG Radoje Žugić, donijeta je jer je usljed pogoršanja poslovanja, a nakon što je privremena uprava banke utvrdila skrivene namjere koje se odnose na nerealno visoku procjenu imovine. “Banka je iskazala gubitak veći od 15 miliona eura. Još jedan od uslova za uvođenje stečaja su obaveze banke koje su veće od njene imovine za milion eura. Bankarski sistem će nakon uvođenja Atlas banke u stečaj imati veći nivo rezistentnosti, otpornosti i sigurnosti. Naša obaveza je finansijska stabilnost, deponenti i štediše”, istakao je Žugić, navodeći da je siguran da stečaj u Kneževićevoj banci neće ugroziti zdravlje bankarskog sistema.

Guverner je kazao i da su zainteresovani investitori za kupovinu te finansijske institucije dolazili u CBCG više puta. “Oni su iskazivali ozbiljne namjere da kupe ovu banku, ali nijesu prošli našu analizu”, rekao je Žugić i dodao da je privremena upravnica Tanja Terić odradila kvalitetan posao. Na pitanje Vikend novina koliko će radnika Atlas banke ostati bez posla, Terić nije precizno odgovorila, ali je kazala da je u toj finansijskoj instituciji 31. marta bilo 198 zaposlenih. “Deset odsto je broj koji je u obavezi da ostane u banci i u zavisnosti od obaveza, kompleksnosti posla i zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, stečajni upravnik ima pravo da poveća broj radnika. Koji je tačan broj u ovom momentu ne možemo znati”, rekla je Terić.

osnovu isplate garancije date Evropskoj investicionoj banci od 7,1 milion eura. “Ukupan potencijalni uticaj na državu može biti 16 miliona eura. Od toga, tri miliona se odnose na isključene depozite koji ne mogu biti namireni tokom stečaja. Kada od 100 miliona eura depozita oduzmemo 63 miliona eura koji prdstavljaju privremeno oduzete depozite od Višeg suda po osnovu postupka koji se vodi po pitanju pranja novca, ostaje 37 miliona eura depozita”, rekao je Vujačić. Potencijalni uticaj na rezidentna fizička i pravna lica, uključujući i državu, je oko 22 miliona eura.

■ ŠTETA ZA DRŽAVU 16 MILIONA

Direktor Sektora za kontrolu banaka u CBCG Dejan Vujačić kazao je da državni depoziti u Atlas banci iznose 8,9 miliona eura. Pored navedenog, postoji obaveza koja se tiče države, po

■ ISPLATA OD 30. APRILA

Fond za isplatu depozita, prema riječima njegovog direktora Predraga Markovića, ima dovoljno novca za isplatu deponenata Atlas banke. “Sredstva su likvidna i obezbijeđena. Fond trenutno ima 108 miliona eura na računu. Imamo i “za ne daj Bože” 30 miliona. Sa sigurnošću možemo reći da ćemo posao izbora banke isplatioca završiti tokom iduće nedelje i potpisati ugovor sa bankama koje su predviđene za isplatu”, rekao je Marković. Zakonski rok za početak isplate garantovanih depozita Atlas banke je 15 radnih dana od dana uvođenja stečaja, odnosno 30. april. Deponentima Kneževićeve IBM banke, u koju je stečaj uveden 4. januara, do sada je isplaćeno 15,6 miliona eura. D.J.

Žugić

Knežević tužbom traži 500 miliona eura odštete Reagujući na uvođenje stečaja u Atlas banci, iz Atlas grupe su saopštili da pokreću tužbu protiv države Crne Gore pred međunarodnom Vašingtonskom konvencijom za zaštitu stranih investicija, kojom će tražiti naknadu štete u iznosu oko 500 miliona eura. “Obavještavamo javnost da će protiv svih odgovornih koji su učestvovali u nezakonitim

radnjama čiji je cilj bio prouzrokovanje nezakonitog stečaja u Atlas banci biti pokretnuti krivični postupci. Naglašavamo da posjedujemo saznanja da je jedini cilj privremene uprave od 7.12.2018. bio da Atlas banka bude odvedena u nezakoniti stečaj, sa ciljem omogućavanja protivpravne imovinske koristi drugim licima”, istakli su u Atlas grupi.

Oni su naglasili da su se više puta obraćali CBCG i ponudili rješenje situacije. “Privremena uprava uvedena je na policijski način, u banci za tri mjeseca ništa nije učinjeno, osim što su nagomilani gubici, a ponuda za dokapitalizaciju postojećih akcionara iz redova Atlas Grupe nije ni razmotrena”, naveli su u Atlas grupi.

Atlas banka

Foto: Iva Mandić

DRŽAVA ODUSTALA OD KUPOVINE


AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Naplata PDV-a pri uvozu iznosila je 102,34 miliona

Porasle akcije Jugopetrola Foto: Dejan Lopičić

OSTVAREN RAST NAPLATE OD 7,2 ODSTO

CARINA NAPLATILA 153 MILIONA EURA PRIHODA Uprava carina je u prva tri mjeseca naplatila skoro 153 miliona eura prihoda, što je 7,2 odsto više nego u prvom kvartalu prošle godine, pokazuju zvanični podaci. Povraćaj sredstava, kako je saopšteno iz Uprave, realizovan je u iznosu od tri miliona eura, čime je ostvaren 149,81 milion eura bruto naplate, četiri odsto više nego u odnosu na plan prihoda. “Ostvarena naplata PDVa pri uvozu iznosila je 102,34

miliona ili deset odsto više. Po osnovu akciza je naplaćeno 44,47 miliona prihoda, što je 443.000 eura više nego u prošloj godini”, naveli su u Upravi. Naplata po osnovu carine, odnosno poreza na međunarodne trgovine i transakcije, iznosila je 5,65 miliona eura, što je 10,2 odsto više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Prihoda od poreza na kafu je naplaćeno 435.840, dok su ostali prihodi iznosili 14.370 eura. R.E.

Jugopetrol Na Montenegroberzi ove sedmice ostvaren je promet od 57.436 eura, kroz 39 zaključene transakcije. Najveći dio prometa ostvaren je trgovinom akcijama Jugopetrola u iznosu od 29.438 eura, zatim akcijama Absolute Bar 9.920 i akcijama Zetatransa od 6.480 eura. Kada su u pitanju kompanije čijim je akcijama trgovano, najveći rast cijene u iznosu od 43 odsto imale su akcije TPC Ražnatović, dok su najveći pad od 88 odsto, drugu nedjelju zaredom, zabilježile dionice Crnagoraputa. R.E.

13

ТОКОМ PRVA TRI MJESECA OVE GODINE

Montenegro Airlines prevezao 87.569 putnika

Nacionalni avio-prevoznik Montenegro Airlines (MA) je od početka godine do kraja marta prevezao ukupno 87.569 putnika u redovnom, čarter i code share saobraćaju, saopšteno je iz kompanije. Prema podacima MA, rezultat u prvom ovogodišnjem kvartalu je bolji za 3.737 putnika nego u prva tri mjeseca prošle godine. “Kompanija je u prvom kvartalu realizovala 1.229 letova, što je 49 letova više nego 2018. Povećan broj putnika zabilježen je na relaciji Tivat-Beograd i nazad, gdje je prevezeno 1.418 putnika više u odnosu na prvi kvartal prethodne godine”, naveli su

61

ODSTO JE POPUNJENOST KABINE MA NA REDOVNIM LETOVIMA

u MA. Porast broja putnika od 1.048 ostvaren je na letovima ka i iz Rima, dok je na letovima ka i iz Ljubljane veći za 1.068 nego u istom periodu 2018. godine. “Prema najavljenom bukingu pozitivan trend poslovanja nastaviće se i u narednom periodu. Očekujemo uspješnu ljetnju sezonu i prevezenih oko 660.000 putnika na godišnjem nivou”, kazali su u kompaniji. D.J.


14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

INTERVJU: PREDSJEDNIK ODBORA REGULATORNE

STRUJOM SE VIŠE NE MOŽE KUPOVATI SOCIJALNI MIR

Prelević

Električna energija je roba kao i svaka druga, njena cijena se određuje na tržištu, ukazao je Prelević govoreći o novom poskupljenju

⌦ Bojana Despotović Najava Elektroprivrede (EPCG) o povećanju cijene struje u sklopu tarifa za električnu energiju je i legalna i legitimna. Da li se tržišni princip određivanja cijena energije nekom sviđa ili ne, to je drugo pitanje, kazao je u intervjuu Vikend novinama predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku (RAE) Branislav Prelević, ističući da se električnom energijom više ne može kupovati socijalni mir. VN: Kako komentarišete novo poskupljenje struje koje bi, prema posljednjim najavama EPCG, trebalo da stupi na snagu 1. maja? Prelević: Kao regulator, ne dozvoljavam sebi da komentarišem ova pitanja na bazi ličnih utisaka već se moram pridržavati Zakona o energetici i shodno tome mogu reći da je najava EPCG o povećanju cijene struje u sklopu tarifa za električnu energiju i legalna i legitimna. Naime, zakon iz 2016. godine pretpostavlja da će se onaj dio računa za struju koji se odnosi na samu električnu energiju formirati na slobodnom tržištu. To nije samo jedna od odredbi ovog zakona, to je njegov

duh, to je smisao donošenja novog zakona i, konačno, to je naša obaveza u usklađivanju zakonskog okvira sa propisima EU. Da li se tržišni princip određivanja cijena energije nekom sviđa ili ne, to je drugo pitanje, ali jednom kad smo odlučili da postanemo dio EU prihvatili smo i da ćemo slijediti njen sistem vrijednosti koji je u svakoj sferi života

6

ODSTO BIĆE VEĆE CIJENE STRUJE OD 1. MAJA definisan zakonima, pravilima ili kodeksima. U energetici konkretno, EU je uredila stanje u sektoru kroz nekoliko tzv. energetskih paketa od kojih je zadnji III energetski paket kojem je naš zakonski i regulativni okvit u potpunosti prilagođen. Usput, da ne bi bilo dileme, apsolutno se slažem sa opredjeljenjem EU da se stvari i odnosi unutar ener-

getskog sektora moraju urediti na tržišnim osnovama jer sva druga rješenja nas vode u intervenciju države i slična administriranja koja su se već decenijama pokazala kao neuspješan model određivanja vrijednosti bilo čemu, pa i električnoj energiji. Drugim riječima, možete vi sa komšijom ili u kafani da ćaskate do mile volje o tome kako su banane ili krompir preskupi, ali ćete ih ipak kupiti na pijaci po cijeni po kojoj vam se nude. Isto bi moralo biti i sa električnom energijom, a problem u razumijevanju predstavlja to što smo decenijama, radi kupovine socijalnog mira, tu istu struju plaćali onoliko koliko je bilo potrebno da se niko ne buni i da je svi možemo trošiti i kad nam treba i kad nam ne treba. To vrijeme je prošlo i nikad se neće vratiti. Električna energija je roba kao i svaka druga, njena cijena se određuje na tržištu, elektroenergetske kompanije nijesu socijalne ustanove za potkusurivanje političara, a država je ta koja će odrediti ko i pod kojim uslovima treba da plaća nižu cijenu električne energije. Konkretno, u našem slučaju to su socijalno ugrožena lica i lica sa posebnim zdravstvenim potrebama. Međutim, država je kod

Možete vi sa komšijom ili u kafani da ćaskate do mile volje o tome kako su banane ili krompir preskupi, ali ćete ih ipak kupiti na pijaci po cijeni po kojoj vam se nude. Isto bi moralo biti i sa električnom energijom, a problem u razumijevanju predstavlja to što smo decenijama, radi kupovine socijalnog mira, tu istu struju plaćali onoliko koliko je bilo potrebno da se niko ne buni i da je svi možemo trošiti i kad nam treba i kad nam ne treba. To vrijeme je prošlo i nikad se neće vratiti


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

AKTUELNO

15

e aGenCije Za enerGeTikU branisLaV preLeViĆ Foto: Dejan Lopičić

donošenja ovog zakona, uprkos namjeri da cijenu energije prepusti tržištu onako kako joj to nameću propisi EU, ipak uvela jedno ograničenje koje se ima poštovati neposredno nakon usvajanja zakona, tačnije 2017, 2018. i 2019. godine, kao prelaznom periodu. To ograničenje kaže, parafraziraću član 249, ukoliko dođe do poremećaja na tržištu električne energije pa cijena krene naglo da raste, a zakonodavac je implicitno rekao da je poremećaj svako povećanje cijene preko šest odsto, onda će stupiti na snagu ovo ograničenje i cijena električne energije za domaćinstva neće moći da raste preko ovih šest odsto. To se upravo dešava. Cijena struje na berzi električne energije HUPEX već duže vrijeme je za čak 50 odsto veća od one koja je u Crnoj Gori važila za domaćinstva u 2018 godini. Dakle, ovim stanjem na berzi je praktično pokrenut mehanizam zaštite potrošača iz člana 249 što EPCG dozvoljava da energiju potrošačima u Crnoj Gori plasira po cijenama koje ne mogu biti veće od šest odsto. I to je EPCG upravo najavila sa početkom od 1. maja ove godine. Ovaj mehanizam zaštite potrošača će da važi dok god se na crnogorskom tržištu ne pojavi dovoljno jaka konkurencija za sada jedinom snabdjevaču EPCG. Tako ja tumačim zakon koji je dao regulatoru pravo da ocijeni kad ce se steći takvi uslovi da možemo smatrati naše tržište likvidnim tj. bez monopola EPCG. VN: Smatrate li kao regulator problematičnim to što cijene struje rastu dva puta u svega nekoliko mjeseci? Prelević: Radi se o poskupljenju po dva različita osnova - poskupljenje vezano za naknade za obnovljive izvore energije, što je takođe zakonska kategorija, i ovo koje sam već komentarisao. Prvo poskupljenje se desilo u februaru jer Vlada tokom janura donosi odluku o visini naknada, a drugo koje je vezano za odluku EPCG je, kako je to objašnjeno od predstavnika EPCG, namjerno urađeno kasnije kako bi se potrošači poštedjeli plaćanja većih tarifa u periodu kad im je potrošnja najveća, dakle januar i februar. Dodatna odlaganja poskupljenja za 1. maj su rezultat toga što EPCG nije adekvatno i na vrijeme upoznala potrošače sa svim mogućnostima koje nu-

de sa novim paketima. Očekujem da će tokom aprila biti još aktivniji u kampanji upoznavanja potrošača sa tarifnim paketima. Cijene za korišćenje prenosnog i distributivnog sistema utvrđene su odlukama RAE iz decembra 2016. za trogodišnji regulatorni period od 2017. do 2019. i to posebno za svaku godinu regulatornog perioda. Od 1. januara ove godine na snazi su cijene za korišćenje prenosnog i distributivnog sistema za 2019. i u odnosu na 2018. veće su 0,32 odsto. VN: Da li je mađarski HUPX najpovoljnija referentna berza struje i planirate li da je izaberete za referentnu berzu i u naredne tri godine? Koliko je iznosila prosječna cijena struje na HUPX-u u martu? Prelević: RAE je izvršila uvid u podatke sa energetskih berzi na kojima se vrši trgovina električnom ener-

Da li je iko ikad od naših privrednika, proizvođača, spustio cijene proizvoda nakon što je cijena struje padala? Ne sjećam se. Da li ima ijedne robe, ijedne usluge čija je cijena ista danas i 2009. godine?

gijom, a koje gravitiraju području Crne Gore, i to SEEPEX - Srbija, CROPEX - Hrvatska, SOUTHPOOL - Slovenija i HUPX - Mađarska. Analiza podataka sa HUPX berze pokazala je da su cijene fjučersa na njoj primjerene cijenama električne energije na regionalnom tržištu za navedene kategorije kupaca, kao i da te cijene odgovaraju cijenama po kojima se realno odvija trgovina električnom energijom

na osnovu bilateralnih ugovora u regionu. Od ukupne trgovine EPCG na berzama električne energije, najveći dio se odnosi na trgovinu na HUPX berzi, koja se pozicionirala kao referetna berza u čitavom regionu. Takođe, mađarska berza je povezana sa češkom, slovačkom i rumunskom berzom čime su njen promet i likvidnost povećani, kao i stabilnost spot cijena. RAE će odluku o izboru referentne berze za naredne tri godine donijeti najkasnije do 1. decembra ove godine. Trenutno imamo podatke o prosječnoj cijeni električne energije na HUPX za februar. Prema ovim podacima, Base load energija je trgovana po 50 eura po megavatčasu, a Peak load za 56 eura. VN: Do kada će građani plaćati milionske gubitke na mreži? Prelević: Postojanje gubitaka u radu i funkcionisanju elektroenergetskog sistema je neizostavna činjenica sa stanovišta tehničke i ekonomske struke i nauke. Prenos i distribucija električne energije, kao vitalne djelatnosti u svakom elektroenergetskom sistemu, nemogući su bez postojanja tehničkih gubitaka, koji nastaju usljed fizičkih procesa koji prate prenošenje električne energije od proizvođača do krajnjih korisnika, odnosno kupaca, i ne mogu se eliminisati ni u uslovima idealnog stanja u mreži. Ne postoji elektroenergetski sistem na svijetu koji ovu vrstu gubitaka ne generiše i ne naplati od potrošača. Naprotiv, stvar je toliko jasna da jedino mi u Crnoj Gori o tome govorimo. Pored tehničkih gubitaka, koji su posljedica održavanja pogonske spremnosti sistema i težnje da se zadovolje sve potrebe kupaca, postoje i komercijalni gubici, koji obuhvataju potrošenu električnu energiju koju nije moguće naplatiti (neovlašćena potrošnja, greške u mjerenju, greške u

gubici su neminovni Prenos i distribucija električne energije nemogući su bez postojanja tehničkih gubitaka. Ne postoji elektroenergetski sistem na svijetu koji ovu vrstu gubitaka ne generiše i ne naplati od potrošača. Naprotiv, stvar je toliko jasna da jedino mi u Crnoj Gori o tome govorimo

očitavanju). Zakon o energetici uređuje da se troškovi gubitaka koje snose kupci isključivo odnose na opravdane tehničke gubitke koji su danas u odnosu na početak regulacije sektora znatno smanjeni. Poređenja radi, na početku regulacije, u 2007. godini, ukupni trošak gubitaka koji su pokrivali kupci je bio 26,4 miliona eura. Danas kupci za gubitke plaćaju više nego upola manje i troškovi se odnose isključivo na opravdane tehničke gubitke. Ovo svođenje troškova prvenstveno odgovara svođenju gubitaka na distributivnom nivou sa 23 na 8,43 odsto, dok u regiji regulatori tolerišu gubitke i do skoro 20 odsto na teret kupaca. VN: Norveški Nordpool izabran je krajem prošle sedmice za strateškog partnera Berze električne energije. Šta će ovo partnerstvo donijeti crnogorskom energetskom tržištu? Prelević: Formiranje Berze električne energije je samo jedna od aktivnosti koje su sprovedene na nacionalnom nivou u prethodnom periodu, a čiji je cilj razvoj konkurentnog i transparentnog tržišta električne energije i njegovog daljeg integrisanja u jedinstveno tržište EU. Berze su u državama članicama EU uspostavljene već dugi niz

Ne manipulisati nezadovoljstvom građana VN: Neki ekonomski analitičari su drugačije komentarisali namjeru EPCG o povećanju cijene električne energije. Prelević: Čuo sam za takve komentare. Čini mi se da im je upravo to bio i cilj, da kažu nešto što će biti drago uhu potro-

šača, da obrate pažnju na sebe. To je definicija populizma koji političarima možda i možemo da oprostimo, ali stučnjacima ne. Ako to rade iz neznanja neka im sudi struka, ali ako svjesno manipulišu nezadovoljstvom građana, ako koriste ne-

čiju muku što će više novca izdvajati za plaćanje računa za struju, onda je to za svaku osudu jer im je neko zbog toga što se predstavljaju kao eksperti ipak povjerovao, nekoga su doveli u zabludu i svjesno učinili dodatno nezadovoljnim.

godina i Nordpool je nesporno jedan od lidera u ovoj oblasti koji je pored nordijskih i baltičkih država operativan u većini evropskih država. Uvažavajući ovu činjenicu i uzimajući u obzir obim i kompleksnost aktivnosti koje tek predstoje po pitanju daljeg razvoja elektroenergetskog tržišta u Crnoj Gori uz poštovanje evropske prakse za očekivati je da će sklapanje strateškog partnerstva sa renomiranom kompanijom iz ove oblasti ubrzati sami proces. VN: Očekujete li da će trgovanje na domaćoj berzi struje dovesti do pojave novog snabdjevača na tržištu? Prelević: Operativna berza električne energije je dodatni mehanizam za trgovanje električnom energijom. Podsjetiću da veleprodajno tržište u Crnoj Gori već funkcioniše, ali na bazi bilateralnih ugovora i doprinos uspostavljanja berze se, prije svega, ogleda u kreiranju jasnih i transparentnih cjenovnih signala na veleprodajnom tržištu. Činjenica je da i u odsustvu nacionalne berze električne energije danas u Crnoj Gori postoji pet licenciranih snabdjevača. Samo jedan od njih snabdijeva domaćinstva. Takođe je činjenica da postoji zakonska mogućnost za snabdjevače iz EU i Energetske zajednice da obavljaju snabdijevanje u Crnoj Gori. VN: Zašto to ne rade? Prelević: Pa upravo iz razloga što nijesu zainteresovani da prodaju energiju po nižim cijenama nego što su tržišne. Dok god postoji ograničenje iz člana 249 zakona o kojem sam govorio, neće biti realno zainteresovanih snabdjevača da dođu u Crnu Goru i tu plasiraju svoju energiju. Podsjećam da je cijena električne energije za domaćinstva u Crnoj Gori skoro pa identična kao u 2009. godini, a za privredu tj. potrošače na višim naponskim nivoima je 10 do 50 odsto niža. Ovo što sam naveo je činjenica koja se vrlo lako može provjeriti. Ako je tako, samo se sjetite koliko puta je u prošloj deceniji sve poskupilo na račun poskupljenja struje. Da li je iko ikad od naših privrednika, proizvođača, spustio cijene proizvoda nakon što je cijena struje padala? Ne sjećam se. Da li ima ijedne robe, ijedne usluge čija je cijena ista danas i 2009. godine?



AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

17

ZBOG SUMNJE DA SU POČINILI KRIVIČNO DJELO NAPAD NA SLUŽBENO LICE TOKOM FUDBALSKE UTAKMICE

ČAKA DO 30 DANA U SPUŽU, OSTALI SE BRANE SA SLOBODE

Odlukom sudije za istragu Osnovnog suda u Nikšiću Aleksandru Čaki Ivanoviću određen je pritvor do 30 dana, dok su ostala četvorica Varvara N.M. (24), S.V. (19) i M.B. (26) iz Podgorice, odlukom tužioca Osnovnog tužilaštva u Nikšiću, pušteni da se brane sa slobode. Oni su osumnjičeni da su počinili krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti prilikom incidenta koji se odigrao nakon utakmice Sutjeska - Budućnost. Kako je Vikend novinama saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću povodom incidenta koji se dogodio nakon završene utakmice Sutjeska – Budućnost u Nikšiću ovo tužilaštvo je formiralo predmet protiv pet osoba zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. “Tužilaštvo je takođe formiralo predmet radi utvrđivanja da li je evenutalno u postupanju službenih lica prilikom intervencije bilo zloupotrebe službenih ovlašćenja, odnosno da li eventualno u radnjama službenih lica ima elemenata krivičnog

Ivanović djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, saopšteno je iz tužilaštva. Zbog nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama uhapšeni su i Podgoričani S.D. (43), B.V. (30), L.B. (28) i M.S. (33), koji će prekršajno odgovarati. Savjet za građansku kontrolu policije navodi da je juče završen prekršajni postupak protiv navijača “Budućnosti” Radivoja Radojičića koji je kažnjen novčanom kaznom od 500 eura zbog ometanja službeno lica

u vršenju službene radnje, i 300 eura zbog povrede člana 30 Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama. Prekršajni postupak protiv Marka Vukadinovića je odložen zbog njegovog zahtjeva da mu je potreban advokat. Savjet za građansku kontrolu rada policije je u stalnoj komunikaciji sa policijskim vlastima, a u vezi sa provjerom postupanja policije na fudbalskoj utakmici između klubova Sutjeska

i Budućnost. “U odnosu na navode da policijski službenici nijesu imali identifikacione oznake Savjet je izvršio određene provjere, moguće u ovom trenutku, i dobio čvrsta uvjeravanja od starješina CB Nikšić i Uprave policije da identifikacija postupajućih policijskih službenika u bilo kojoj situaciji u odnosu na ovoj događaj ne može biti sporna, osporena ili problematizovana i da je poznat identitet svakog policijskog službenika koji je upotrijebio

određeno sredstvo prinude”, saopštio je Savjet. Oni su od Uprave policije zatražili dostavljanje kompletne dokumentacije koja se odnosi na formiranje i rad Komisije za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude uključujući kompletan videomaterijal, zapisnik i mišljenje o tome da li su sredstva prinude u konkretnom slučaju opravdana i pravilno upotrijebljena. Savjet je uputio preporuku Upravi policije da se zbog interesa javnosti objavi kompletan snimak Uprave policije koji je javno najavljen i sačinjen u odnosu na fudbalsku utakmicu između klubova Sutjeska i Budućnost. Savjet je pozvao Osnovno državno tužilaštvo da sprovede djelotvornu istragu i naloži vještačenje povreda A.I. Podsjetimo, nakon utakmice između Sutjeske i Budućnosti koja je odigrana u srijedu, došlo je do nereda na tribinama na kojima su bili navijači Budućnosti, a zatim i do sukoba sa policijom. Tom prilikom povrijeđeno je više službenika policije i navijača, od kojih je Aleksandar Čaka Ivanović prošao sa najtežim povredama. N.P.

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV DVA BARANINA

Oštetili budžet opštine za 14.817 eura? Barska policija podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom državno tužilaštvu u tom gradu protiv D.V. (41) i M.N. (36), zaposlenih u opštini, zbog kivičnog djela nesavjestan rad u službi. “Oni se sumnjiče da su ovo krivično djelo počinili na način što su, u svojstvu zaposlenih u Opštini Bar – Sekretarijat za

privredu, prilikom vršenja terenskih provjera koje se odnose na opravdanost zahtjeva lica koja su aplicirala shodno javnim pozivima za subvencije u poljoprivredi u 2018. godini, zapisnički konstatovali opravdanost zahtjeva, iako lica nijesu ispunjavala opšte i posebne uslove za dobijanje subvencija”, naveli su iz Uprave policije. Sumnja se da su dvojica Barana na ovaj način, kako navode iz policije, pričinili štetu budžetu Opštine Bar u iznosu od 14.817 eura. R.C.H.

PRETRESI U PLUŽINAMA

PRONAĐENE PUŠKE I PIŠTOLJI Protiv R.N. i M.D. iz Plužina podignute su krivične prijave nakon što je policija u kući i stanu pronašla oružje. “Službenici OB Plužine su postupajući po prethodno pribavljenoj naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Nikšiću izvršili pretres na dvije lokacije na područ-

ju Opštine Plužine. Pretresom kuće i drugih prostorija koje koristi R.N. policijski službenici su pronašli i oduzeli pušku i dva metka u ilegalnom posjedu, dok su pretresom prostorija na drugoj lokaciji koje koristi M.D. pronašli i oduzeli pušku i pištolj u ilegalnom po-

sjedu. Pretresom prostorija u vlasništvu M.D. pronađen je i jedan pištolj koji je u vlasništvu trećeg lica”, navode iz policije. O događaju je obaviješten državni tužilac u ODT u Nikšiću koji je naložio da se protiv osumnjičenih podnesu krivične prijave. R.C.H.


18

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Strategija izvršenja krivičnih Sankcija (2017-20

Za jačanje kapacitet ove godine pola milio

Za realizaciju strateških mjera iz Strategije izvršenja krivičnih sankcija ove godine je planiran iznos od 1.501.147 eura, što je skoro pola milona više u odnosu na sredstva koja su izdvojena prošle godine. Od toga iznosa najviše će otići na izgradnju institucionalnih kapaciteta Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i potreba za preduzimanjem mjera tretmana i resocijalizacije za osuđenike za šta su planirana sredstva u iznosu od 1.433.159 eura, dok je za jačanje institucionalnih kapaciteta Direkcije za uslovnu slobodu u cilju nadzora osuđenih lica kojima su izrečene alternativne sankcije i mjere planirana novčana sredstva u iznosu od 67.989 eura.

■ sa nvo osam ugovora

Kako se navodi u Strategiji, u okviru Komisije za raspodjelu finansijskih sredstava NVO potpisano je osam ugovora sa osam nevladinih organizacija i dodijeljeno 113.362,13 eura za projekte čiji je cilj unapređenje uslova za rehabilitaciju i reintegraciju lica lišenih slobode, unaprjeđenje sistema zdravstvene zaštite pritvorenih i zatvorenih lica, kao i dalji razvoj sistema alternativnih sankcija, a njihova implementacija biće i tokom ove godine. “Realizaciji strateških mjera u znatnoj mjeri su doprinijele donacije i projekti međunarodnih organizacija i međunarodnih nevladinih organizacija. Tako su na osnovu potpisanog Memoranduma o saradnji između Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, Njemačke nevladine organizacije „Help-Hilfe zur Selbsthilfe“ i NVO „Juventas“, pružena podrška u implementaciji strateške mjere 2.2. (širenje radnih aktivnosti za zatvorenike u okviru zatvorskog sistema, a koje uključuju modernizaciju i nabavku potrebne opreme za otvaranje i rekon-

strukciju starih radionica, kao i proširenje proizvodnje u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija), u iznosu od 83.300 eura (za realizaciju ove strateške mjere Zavod za izvršenje krivičnih sankcija utrošio je 30.000 euraiz tekućeg budžeta)”, navodi se u dokumentu.

■ DonaCIJE unICEfa Donacijom UNICEF-a obezbijeđena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (oprema za teretanu, računarska oprema, profesionalni fotoaparat), a iznos donacije je 10.000 eura. “Značajnu podršku u implementaciji streteških mjera pružio je i Savjet Evrope kroz Horizontalni program za Zapadni Balkan i Tursku “Unapređenje zaštite ljudskih prava pritvorenih i zatvorenih li-

83 hiljade i 300 eura utrošeno je za modernizaciju i nabavku potrebne opreme za otvaranje i rekonstrukciju starih radionica, kao i proširenje proizvodnje u ziks-u

ca u Crnoj Gori”, koji program je trajao 1. jun 2016 –31. januar 2019. godine. Korisnici projekta su bili Ministarstvo pravde/ Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, Ministarstvo unutrašnjih poslova/Uprava policije, Ministarstvo zdravlja, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda/NPM i nevladine organizacije, a za realizaciju projektnih aktivnosti utrošeno je ukupno 750.000 eura. U implementaciji strateškog cilja “Jačanje izgradnje institucionalnih kapaciteta Direkci-

je za uslovnu slobodu u cilju nadzorapočinilacakojima su izrečene alternativne sankcije i mjere” podršku je pružila i Kraljevina Holandija u okviru Matra CoPROL projekta “Osnaživanje probacije i sistema alternativnih sankcija u Crnoj Gori i Srbiji”, a za realizaciju mjera iz ovog strateškog cilja u 2018. godini utrošili su novčana sredstva u ukupnom iznosu od 135.000 eura (zarade i naknade zarada angažovanih na projektu, dnevnice za eksperte i angažovane na projektu, troškovi puta i troškovi za organizaciju događaja”, stoji u dokumentu.

■ nova

sIstEmatIzaCIJa

U okviru strateškog cilja “Izgradnja institucionalnih kapaciteta Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i potreba za preduzimanje mjera tretmana i resocijalizacije za osuđenike”, strateška mjera jačanje upravljanja ZIKS-om i upravljanje administracijom po konceptu dinamičke bezbjednosti u prethodnom dvogodišnjem periodu se kontinuirano sprovodi prvenstveno kroz ak-

tivnosti usvajanja novog akta o sistematizaciji, a zatim kroz raspored službenika na radna mjesta za koja ispunjavaju uslove, kao i kroz zasnivanje radnog odnosa sa novim službenicima uz novi pristup provjere dostojnosti i psihofizičke sposobnosti. “Uz ekspertsku podršku pristupilo se i unapređenju sistema klasifikacije zatvorenika prema tretmanskim razlozima uz poštovanje bezbjednosnih zahtjeva, a i započela je izrada novog informacionog sistema za zatvor”, navodi se u dokumentu. U okviru ovog strateškog cilja sprovode se kontinuirane aktivnosti na unapređenju tretmana zatvorenika i pritvorenika kroz radni angažman, pa je i u tom dijelu uz partnerski odnosi i donaciju Vlade Njemačke kroz saradnju sa NVO Help i Juventas došlo do unapređenja proizvodnje jaja, kao i unapređenje radionica i obuke zatvornika za određna zanimanje za što sudobili i sertifikate koji im mogu po izlasku iz zatvora omogućiti zaposlenje s obzirom da su obučeni za zanate.

■ bolJa zDrav-

stvEna zaštIta zatvorEnIka

“Unapređenje zdravstvene zaštite je stateški cilj koji se ostvaruje u kontinuitetu, a u cilju dostizanja nacionalnih i međunarodnih standarda zdravstvene zaštite. Tako su sva lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne od dana započinjanja izdržavanja kazne osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje, ambulante u kojima se pruža zdravstvena zaštita su registrovane kod Ministarstva zdravlja, a i određeni specijalistički pregledi mogu se ostvariti u ZIKS-u, dok se onaj dio sekundarne i tercijalne zdravstvne zaštite koji nije dostupak u Zavod ostvaruje u javnim zdravstvenim ustanovama u najvećem dijelu Kliničkom centru. U protekle dvije godine došlo je do zapošljavanja novih doktora i medicinskih tehničara, što je doprinijelo unapređenju zdravstvene zaštite u zatvoru”, navodi se u Strategiji. Takođe, u zatvoru se spro-


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Aktuelno

19

021)

Foto: vedran ilic

ta ZikS-a ona više

vodi ibuprenofinska terapija u skladu sa smjernicama Ministarstva zdravlja. “Posebno značajno je istaći što se pristupilo rješavanju dugogodišnjeg otvorenog pitanja izgradnje nove specijalne zdravstvene ustanove za izvršenje mjera bezbjed-

nosti na način što je u okviru Zavoda obezbijeđeno zemljište za izgradnju i izrađena je tehnička dokumentacija za izgradnju Specijalne zdravstvene ustanove, a gradnja će biti podržana od Evropske komisije kroz IPA 2018 što je posebno značajno istaći s obzirom na opredijeljena sredstva podrške i značaj ovog objekta za unapređenje sistema izvršenja mjera bezbjednosti”, stoji u dokumentu. Podsjetimo, Vlada Crne Gore usvojila je 29. marta 2016. Strategiju izvršenja krivičnih sankcija (2017-2021), kojom su postavljeni strateški ciljevi reforme izvršenja krivičnih sankcija, dok je 31. marta 2017. usvojila Akcioni plan za sprovođenje Strategije izvršenja krivičnih sankcija 2017-2021. kojim se utvrđuju mjere, aktivnosti, indikatori rezultata i uticaja, rokovi, nadležni organi i izvori finansiranja potrebni za sprovođenje strateških smjernica definisanih ovim Akcionim planom. E.Hamzić

kontinuiRana nabavka opReMe Kada je u pitanju tehnička bezbjednost kroz detaljan prikaz u izvještaju o sprovdenim aktivnostima ocjenjuje se da se kontinurano radi na nabavci nove opreme i održavanju postojeće u okvirima budžetskih sredstava i u kandidovanju određenih djelova opreme za nabavku uz podršku određenih projekata i donacija. “Tako se pristupilo izradi nove Prijavnice kao značajnog objekta za unapređenje bezbjednosti u Zavodu za izvršenej krivicnih sankcija, kao i objekta za otvoreni zatvor i Multifunkcionalnog objek-

ta. Gradnja ovih objekata će biti finansirana iz IPA sredstava što je posebno značajno područje podrške od Evropske komisije. Razvoj ljudskih resursa u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija je kontinurana aktivnost koja je značajno unaprijeđena uz jasno definisane strateške mjere i njihovu realizaciju u dvogodišnjem periodu”, navodi se u dokumentu. Kako dodaju, došlo je do značajnog unapređenja u smislu raspoređivanja službenika na radna mjesta za koja ispunjavaju uslove.

Andrijana Mišolić

odlukom sudije za istrage osnovnog suda u podgorici

Mišolić poslata u Spuž

Sudija za istrage Osnovnog suda u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Andrijani Mišolić (28), nakon što je u njenom stanu pronađena olovka pištolj u ilegalnom posjedu sa jednim metkom koji se nalazio u cijevi. Mišolić koja slovi za bezbjednosno interesantno osobu, pripadnica je takozvane ženske bande i pove-

zuje se zagoričkom grupom i škaljarskim klanom. Osim pretresa stana koji koristi Mišoljić policija je radi provjere porijekla privremeno oduzela od nje vozilo „VW golf VII“ kao i skupocjeni sat „rolex“. Mišolić je ranije terećena za nasilničko ponašanje kao i za krađu bundi i haljina. Bila je osuđena na pola godine zatvora za nasil-

ničko ponašanje i zlostavljanje M.P. i M.A. 2014. kao članica “ženske bande”. U žižu javnosti je dospjela i kada je od policajca Bojana Škatarića pozajmila policijsku uniformu i službeni pištolj i tako se fotografisala za društvene mreže. Ta fotografija je Škatarića koštala policijske značke, pa je ubrzo nakon incidenta razriješen dužnosti. N.P.

trojici određeno zadržavanje do 72 sata

Dušić Jednom od optuženih u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, Milanu Dušiću ukinut je pritvor. Dušić je tokom završnih riječi rekao da će se ubiti ako bude osuđen. “Nisam član kriminalne organizacije. Budem li osuđen, ubiću se, jer jednostavno više ne mogu da trpim ovu nepravdu. Katnić smatra da smo šumski ljudi i non-stop nas ponižava. Nisam vidio oružje, niti je iko vidio oružje, a nije ni bilo govora o njemu“, kazao je tada Dušić. Suđenje u ovom slučaju je završeno 28. marta. Izricanje presude zakazano je za 9. maj. R.C.H.

Pretukli Kotoranku i oteli joj telefon Osnovni državni tužilac u Kotoru odredio je zadržavanje do 72 sata albanskim državljanima A.A. (19), A.M. (30) i I.Z. (22) zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa počinjena na naročito opasan ili naročito drzak način na štetu J.M. (19). “Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su u sadejstvu sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat, preduzimajući koordinirane aktivnosti, u kratkom roku rasvijetlili krivično djelo teška krađa počinjena na naročito opasan ili naročito drzak način i lišili slobode tri Abanksa državljanina. Uhapšeni se sumnjiče da su 1. aprila 2019. godine, u mjestu Prčanj, Opština Kotor, zaustavili vozilo pored oštećene J.M., kojom prilikom su dva lica izašla iz vozila i zadala joj vi-

še udaraca u predjelu glave i tijela, oborila je na kolovoz i od nje otuđila telefon. Nakon toga osumnjičeni se udaljavaju vozilom u nepoznatom pravcu i jedan od njih odbacuje otuđeni telefon. Policija je 3. aprila 2019. godine pronašla vozilo za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja ovog krivičnog djela, a potom i identifikovala i lišila slobode osumnjičena lica”, saopšteno je iz policije. N.P.


20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

DR MOTRENKO ZA VN O ZAMRZAVANJU POLNIH ĆEL

ŽENE U CRNOJ GORI SVE VIŠE ZAINTERESOVANE ZA “SOCIJALNI FRIZING” Postupak zamrzavanja polnih ćelija postaje sve popularniji u Crnoj Gori, kaže u intervjuu za VN dr Tatjana Motrenko-Simić. Prema njenim riječima ova metoda je uspješna, odmrzavanje preživi preko 90 ćelija, a omogućava zasnivanje porodice ženama starijim od 35 godina

⌦ Marina Ilić Moderan način života, karijera ili nemogućnost pronalaženja idealnog partera navodi sve više žena u Crnoj Gori na odlaganje zasnivanja porodice. Međutim, iako smo napretkom nauke mladost produžili u smislu izgleda, naše polne ćelije sazrijevaju isto kao i ranije. Otkucaji biološkog sata su tako natjerali mnoge u Crnoj Gori da počnu da razmišljaju o zamrzavanju jajnih ćelija, kako bi osigurali mogućnost poroda u kasnijem dobu.

■ USPJEŠNOST U 90

ODSTO SLUČAJEVA

Stručnjak za vantjelesnu oplodnju Tatjana Motrenko-Simić u intervjuu za Vikend novine otkriva da je ova procedura relativno nova u Crnoj Gori, ali da rezultati istraživanja pokazuju da je uspješna onoliko koliko je uspješna vantjelesna oplodnja u godinama žene kada su zamrzle ćelije. “To je postupak koji je postao poznat i popularan tek prije par godina kada su Gugl i ja mislim Fejsbuk dali zaposlenima plaćen jedan postupak zamrzavanja jajnih ćelija da bi žene koje rade za njih mogle da odlože rađanje. Tada se malo više izašlo u javnost sa tim, a tek onda je ovdje postalo popularno. Drugo, mi smo jedno vrijeme tražili da vidimo koliko

je to zaista opravdano i koliko funkcioniše, jer svaku novu metodu morate da provjerite. Pokazalo se da definitivno funkcioniše, te da preko 90 posto jajnih ćelija preživi odmrzavanje i da se ponašaju kao ćelije koje se dobiju prilikom svježeg ciklusa”, navela je Motrenko. Kako kaže, u klinici Humana reprodukcija u Budvi, u kojoj radi, bilo je već nekoliko pacijentkinja koje su bile zainteresovane za ovaj postupak. “U Crnoj Gori, ja sam imala recimo par pacijentkinja koje bi to htjele da urade, ali su se javile u kasnim reproduktivnim godinama, kada metod ne pomaže. Kao i za sve mi malo kasnimo u odnosu na zapadne zemlje. Prosto mora biti ženama poznato da to postoji i moraju da počnu da razmišljaju na taj način”, istakla je Motrenko.

Ilustracija

Ona objašnjava da je postupak zamrzavanja jajnih ćelija u Crnoj Gori zakonom dozvoljen, ali samo za ličnu upotrebu. “Na primjer, vi imate 35 godina i nemate partnera, ali želite da zadržite vaših 35 godina u smislu starosti jajnih ćelija, vi onda polazite u postupak stimulacije ovulacije dobijajući ćelije. One se ne oplode spermom jer nemate partnera, nego se zamrznu i ostave da se čuvaju do onog momenta kada ćete imati nekoga sa kim hoćete da pravite porodicu. Onda u slučaju da ne možete spontano da zatrudnite, imate te ćelije na raspolaganju i one imaju veći biološki potencijal sa 35 godina nego sa 42”, kazala je Motrenko.

■ ROK TRAJANJA BESKONAČAN

Prema njenim riječima, zamrznute ćelije u tehničkom smislu mogu da se čuvaju beskonačno, ali postoje, kaže, predlozi zakonskih odredbi da rok čuvanja ipak bude 10 godina. “Zamrznute ćelije mogu da se čuvaju onoliko dugo koliko postoji osoba koja će dolivati tečni azot u tanku u kom su smještene. Tehnički mogu beskonačno, a zakonski onoliko koliko zakonodavac bude odredio da to može. U principu, za sada je po nekim predlozima pet, plus pet godina čuvanja”, rekla je Motrenko.

Međutim, ona napominje da postoje dva motiva zamrzavanja ćelija, te da ovu metodu koriste i muškarci. “Jedno je zamrzavanje iz razloga tzv. socijalnog frizinga, kada vi nemate partnera i hoćete da zamrznete jajne ćelije za buduća vremena, a drugo je kada imate prezervaciju fertilnosti, kada čuvate nečiji potencijal razmoža-

vanja zato što je neko u ranoj životnoj dobi dobio maligno oboljenje. Imate dječake koji imaju 17, 18 godina, a dobili su nažalost maligni tumor testisa i vi morate da krenete sa citostaticima i radioterapijom. Tada uzmete spermu koja još nije oštećena agensima koji djeluju na nju, zamrznete je i onda čuvanje mora biti duže jer imate slučajeve da ne-


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

AKTUELNO

21

LIJA: ULAGANJE U MOGUĆNOST PORODA NAKON 35. Dr Motrenko

CIJENA OKO 2.000 EURA Premda je u susjednoj Srbiji sada omogućeno zamrzavanje jajnih ćelija o trošku države, u Crnoj Gori to i dalje nije slučaj. Prema riječima Motrenko, ukupna cijena zamrzavanja jajnih ćelija zavisi od toga koliko će žena potrošiti gonadotropina za svoju stimulaciju. “Neće vam ista biti stimulacija žene koja ima dobru ovarijalnu rezervu, tu trošite jako malo, pa onda malo i ode za ljekove koji su jako skupi. Kod nekog ko ima smanjenu rezervu, vi morate potrošiti mnogo više gonadotropina da biste dobili adekvatan broj jajnih ćelija,

kome 15, 16 godina zamrznete spermu. Ne možete očekivati da on sa 25 godina završi razmnožavanje”, napominje Motrenko.

■ VIŠESTRUKA NAMJENA

Takođe, ona navodi da se postupak zamrzavanja koristi i prilikom vantjelesne

Na primjer, vi imate 35 godina i nemate partnera, ali želite da zadržite vaših 35 godina u smislu starosti jajnih ćelija, vi onda polazite u postupak stimulacije ovulacije dobijajući ćelije. One se ne oplode spermom jer nemate partnera, nego se zamrznu i ostave da se čuvaju do onog momenta kada ćete imati nekoga sa kim hoćete da pravite porodicu. Onda u slučaju da ne možete spontano da zatrudnite, imate te ćelije na raspolaganju i one imaju veći biološki potencijal sa 35 godina nego sa 42

oplodnje. “Mi smo u našem centru radili zamrzavanje jajnih ćelija, ali ne zbog socijalnog frizinga, nego smo recimo imali slučaj da je čovjek imao saobraćajni udes pa nije mogao da dođe da da spermu, na dan kada mi imamo aspiraciju. Vi morate, kada je žena ušla u postupak da uzmete jajne ćelije, ne možete da sačekate jer će popucati folikuli, ćelije će izaći napolje i izgubićete ih. Ako tada ne možete da imate spermu, iz bilo kog razloga, vi onda zamrzavate jajne ćelije i mi to već dugo radimo. Onda u doba kada partner može da produkuje spermu, radimo fertilizaciju, tj. oplodnju. Znači, nauka je napredovala toliko da mi možemo da segmentiramo ciklus kako hoćemo”, pojašnjava Motrenko. Međutim, ona upozorava da su mogućnosti postupka zamrzavanja ograničene, te da je najidealnije vrijeme za ovaj postupak između 35. i 37. godine. “Javljaju nam se žene koje su kasne reproduktivne dobi, gdje je rezerva jajnih ćelija već takva da nije u redu reći da će ta metoda njima može da pomogne. Najidealnije vrijeme je od 35 do 37 godina. Još se toleriše do 39. godine kada žena ima dobru rezervu jajnih ćelija. Nakon toga, nema smisla zamrzavati. Rađene su studije na zapadu. Nikakvo povećanje nijesmo dobili uspjeha vantjelesne oplodnje. Ja ne mogu da prodajem lažnu nadu koja ne postoji. Svima treba iskreno reći gdje se nalazi po pitanju svoje plod-

Imate dječake koji imaju 17, 18 godina, a dobili su nažalost maligni tumor testisa i vi morate da krenete sa citostaticima i radioterapijom. Tada uzmete spermu koja još nije oštećena agensima koji djeluju na nju, zamrznete je i onda čuvanje mora biti duže jer imate slučajeve da nekome 15, 16 godina zamrznete spermu. Ne možete očekivati da on sa 25 godina završi razmnožavanje

nosti”, naglasila je Motrenko. Kako ističe, u posljednje vrijeme pod uticajem štampe, mnogi misle da se medicina toliko promijenila da je promijenila fiziologiju ljudi, što uopšte nije tačno. “To što mi imamo neke metode kojima možemo da pomognemo, uopšte nije promijenilo proces našeg reproduktivnog starenja. Mi isto reproduktivno starimo kao i ranije. To što izgledamo bolje, to je lijepo, ali u suštini naše jajne ćelije imaju onoliko godina koliko imamo i mi. Žena od 40 godina već produkuje 65 do 70 posto ćelija koje imaju genetsku grešku. Žena sa 44 godine, kod 90 posto ćelija produkuje genetsku grešku. Vi da tada dobijete 10 ćelija od žene sa toliko godina, vi zamrzavate devet neispravnih i jednu ispravnu jajnu ćeliju. Tada niste uradili ništa”, zaključuje Motrenko.

što je, kako se danas u svijetu smatra, deset. Uvijek dolazi do toga da ćete pri zamrzavanju izgubiti malo. U tom smislu morate prilično ofanzivnu stimulaciju. Vi kada idete u postupak, u suštini platite postupak kao za vantjelesnu, samo što nema oplodnje, plus zamrzavanje, tako da je cijena, recimo u mom centru, ukupno za nekih pet slamica, odnosno 10 ćelija, 1.600 eura, plus terapija na koju žena potroši. Znači može biti dvije do tri hiljade eura sa terapijom, sa svim što treba i sa čuvanjem određeni broj godina”, kazala je Motrenko.

35

DO 37 GODINA ŽIVOTA JE NAJIDEALNIJE DOBA ZA ZAMRZAVANJE JAJNIH ĆELIJA, KAŽE MOTRENKO

Godine i način života najviše utiču na neplodnost Motrenko objašnjava da je najčešći uzrok neplodnosti kod žena zatvaranje jajovoda. “Takođe, sve više imamo žena čija je ovarijarna rezerva smanjena, znači da su jajnici stariji nego što je žena. Znači, imate mnogo smanjenu ovarijarnu rezervu i mali broj folikula i to se u posljednje vrijeme nameće kao problem koji još nismo dovoljno istražili. Treći je endometrioza”, kaže Motrenko. Osim toga, jedan od faktora koji utiču na brže starenje jajnika je, prema njenim riječima, nasledan. “U porodicama u kojima žene nešto ranije ulaze u klimaks, vi morate znati da sedam godina prije menopauze je reproduktivni potencijal ženske osobe smanjen. Znači, ako vam je majka u menopauzu ušla sa 42 godine, vi već u 35. imate šansu za problem. Takođe, prije smo mi i ranije rađali, a sada se rađanje odlaže i automatski, što ste kasnije krenuli, to su vaše šanse manje jer je dokazano naučno da su godine žene jedan od najbitnijih faktora za uspjeh svega”, predočila

je Motrenko. Što se muškaraca tiče, ona smatra da su promjene životnih navika, nošenje tijesne garderobe, mnogo sjedenja, izloženost toksinima u hrani i u okruženju, to što dovodi do pada spermograma. “Spermogram kontinuirano pada već nekoliko decenija. Takođe, mi svi nosimo mobilne telefone u džepovima od pantalona. Vi imate studiju koju je čak i Erikson platio. Prema ovoj studiji, djeci prije 15 godina ne treba davati mobilne telefone zbog elektromagnetnog polja koje emituje oko sebe. Mi svi uzmemo i stavimo telefon u džep. Nije sramota nositi torbu. I lap topove držite u krilu, a oni griju. Koliko ljudi imaju podlogu ispod laptopa koji imaju ventilator? Non stop imate izvore zračenja oko sebe i izvore pregrijavanja testisa koji se nalaze van tijela da bi im temperatura bila jedan stepen niža nego što je u tijelu. Testisi ne podnose grijanje koje direktno utiče na morfologiju sperme”, pojašnjava Motrenko i dodaje da na neplodnost mogu uticati pušenje, kao i konzumiranje alkohola.


22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Na zahtjev građaNa i zaposleNih u mup-u

Biće produženo radno vrijeme u Limenci Kako bi administraciju učinili što dostupnijom građanima i prilagodili potrebama savremenog društva, Ministarstvo unutrašnjih poslova će u narednom periodu uvesti produženo radno vrijeme u Područnoj jedinici za građanska stanja i lične isprave Podgorica, poznatijoj kao Limenka. Ovim povodom ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić obišao je ovu organizacionu jedinicu, koja prema statistici dnevno pruži oko 2.000 usluga građanima po različitim osnovama. “Iz razgovora sa službenicima, kao i građankama i građanima, proistekla je potreba da u narednom periodu, najvjerovatnije u toku maja, produžimo radno vrijeme u Područnoj jedini-

Iz razgovora sa službenicima, kao i građankama i građanima, proistekla je potreba da u narednom periodu, najvjerovatnije u toku mjeseca maja, produžimo radno vrijeme u Područnoj jedinici za građanska stanja i lične isprave Podgorica od sedam do 19 časova, a pružanje šalterskih usluga građanima od osam do 18 časova

ci za građanska stanja i lične isprave Podgorica od sedam do 19 časova, a pružanje šalterskih usluga građanima od osam do 18 časova“, kazao je Nuhodžić. Cilj ove odluke je, kako je kazao ministar, da komunikacija MUP-a sa građanima bude što kvalitetnija, da službe budu što efikasnije i bliže građanima, te da se skrati vrijeme čekanja na šalterske usluge. Ministar je podsjetio da je aktuelno radno vrijeme područnih jedinica i filijala za građanska stanja i lične isprave u crnogorskim gradovima od sedam do 15 časova, do je rad sa građanima organizovan u periodu od osam do 14 časova. Nuhodžić je najavio uvođenje desetočasovnog radnog vremena od sedam do

Nuhodžić u posjeti područnoj jedinici MUP-a u Podgorici 17 časova, odnosno pružanje usluga građanima od osam do 16 časova u područnicama u primorskim gradovima, koje će biti uspostavljeno tokom ljetnjih mjeseci – od juna

do avgusta – kako bi usluge građanima, turistima i privrednicima u ovom dijelu zemlje učinili što dostupnijim i kvalitetnijim u najfrekventnijem periodu godine. R.D.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

aktuelno

23

Veliki značaj za dijagnozu reumatoidnog artritisa, celijakije, multiple skleroze

Hrapović: Nova laboratorija za HLA tipizaciju je nacionalni interes Klinički centar Crne Gore i crnogorski zdravstveni dobio je juče laboratoriju za HLA tipizaciju. Ministar zdravlja Kenan Hrapović tim povodom je saopštio da je postojanje takve laboratorije u Crnoj Gori nacionalni interes, te da će nova dijagnostika kroz HLA tipizaciju od sada građanima biti dostupna u Zavodu za transfuziju krvi. “Zahvaljujući ovoj savremenoj laboratoriji i medicinskim profesionalcima koji će raditi ovdje, sve pretrage o ispitivanju tkivne imunološke podudarnosti između primaoca i donora organa ili tkiva sada će se raditi na ovom mjestu, za šta smo do sada pacijente upućivali u Hrvatsku. Laboratorija za HLA tipizaciju će služiti ne samo za pripremu i odabir pacijenata kojima je neophodna transplantacija organa, već i u dijagnostičke svrhe”, saopštio je Hrapović. Kako je istakao, laboratorija će imati veliki značaj u dijagnostioci oboljenja koja se javljaju kod ljudi koji su nosioci nekih specifičnih HLA markera. “Danas, identifikacija ovih markera predstavlja

Hrapović na svečanosti povodom puštanja u rad nove laboratorije dijagnostički kriterijum koji je neophodan da bi se proglasila određena dijagnoza za bolesti poput reumatoidnog artritisa, celijakije, multiple skleroze, nekih tipova dijabetesa tipa 1 i mnogih drugih”, naveo je ministar zdravlja. Prema njegovim riječima, mogućnosti i benefiti HLA tipizacije iz dana u dana rastu, jer se sve veći broj autoimunih, sistemskih i malignih bolesti dovodi u vezu

sa genskom predispozicijom i otkrivaju se HLA markeri ovih bolesti. “U laboratoriji će se sprovoditi i populaciona HLA tipizacija stanovništa Crne Gore. Ovo je od bitnog nacionalnog interesa, jer se sprovođenjem takvog testiranja, prati predispozicija stanovništva na razvoj i kretanje bolesti. Poznavanja ovih činjenica omogućiće nam donošenje i sprovođenje naci-

onalnih strategija praćenja takvih bolesti, kao i donošenje adekvatnih strategija za praćenje, monitornih i stavljanje pod kontrolu bolesti kojima je sklona nacija. Možemo slobodno reći da je postojanje ove laboratorije u Crnoj Gori nacionalni interes”, zaključio je Hrapović. Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković, na svečanosti povodom otvaranja laboratorije, kazao je da ona

predstvalja novi dijagnostički iskorak u radu KCCG i cjelokupnog zdravstvenog sistema. Govoreći o značaju HLA Laboratorije za zdravstveni sistem i naše građane, Eraković je rekao da nudi velike mogućnosti. Ministarka nauke Sanja Damjanović kazala je da je HLA laboratorija dio projekta koji je pokrenulo Ministarstvo nauke. “Mi ovim projektom ne dobijamo samo laboratoriju u kojoj će se raditi važne analize neophodne za transplantaciju organa, nego i naš domaći obučen kadar zahvaljujući transferu znanja i tehnologija”, kazala je Damjanović. Prema njenim riječima, projekat ima važan ekonomski aspekt, jer su se takve analize do sada radile u inostranim zdravstvenim institucijama, a to je prouzrokovalo visoke troškove. “U taj projekat smo uložili oko pola miliona eura, 70 odsto je finansiralo Ministarstvo nauke, a 30 odsto Ministarstvo zdravlja. Samo za nekoliko godina sva ova sredstva ćemo da povratimo, što ukazuje da se radi o ekonomski održivom projektu”, zaključila je Damjanović. M.I.

na regionalnom mikrobit takmičenju učenici iz ulcinja osVojili treće mjesto

Šehović: Crna Gora modernizuje obrazovanje i ruši stereotipe Na regionalnom mikrobit takmičenju koje je održano u okviru Digitalnog samita Zapadnog Balkana u Beogradu, učenici iz Crne Gore osvojili su treće mjesto, a ministar prosvjete Damir Šehović je tom prilikom poručio da Crna Gora modernizuje obrazovanje i ruši stereotipe. Ministar je u okviru Samita obišao i đake koji su učestvovali u pomenutom regionalnom mikrobit takmičenju, na kome je ekipa iz Crne Gore, odnosno Ulcinjske škole „Marko Nuculović“, osvojila treće mjesto. Na ta-

kmičenju je još učestvovala i OŠ „Njegoš“ Cetinje. “Ovo je samo još jedan od pokazatelja da ne griješimo kada kažemo da digitalizacija donosi potpuno novi pristup obrazovanju, koji se zasniva na inovaciji. Evo, naša djeca nam svakog dana pokazuju da je to zaista tako, kao i da im samo treba kreirati podsticajni ambijent, a da će se oni sami pobrinuti za ostalo. Drago mi je i što su svi članovi naše trećeplasirane ekipe učenice, koje ovakvim i sličnim projektima ruše stereotipe da su određena zanimanja i

oblasti uglavnom rezervisani za mušku populaciju. Vi ste naš ponos, a mi ćemo se potruditi da vam i dalje kreiramo ambijent u kome ćete moći u potpunosti ostvariti svoje potencijale“, kazao je Šehović. Predstavnici trećeplasirane ekipe iz Ulcinja, mentor Alfred Marniković i učenice Anabela Rudović, Irena Selčanin i Nora Selčanin, rekli su da se njihov projekat zove “Pametni parking”. “Projekat podrazumijeva detektovanje slobodnih mjesta na parkingu. Paljenjem lampica na jednom

Šehović čestitao nagrađenim učenicima od mikrobitova prikazuju se zauzeta parking mjesta, a na drugom mikrobitu broj pokazuje koliko još slobodnih mjesta ima. Kada je na displeju prikazan broj nula spušta se rampa. Mikrobit računar dakle bez sumnje uvodi novi koncept ko-

munikacije između nastavnika i učenika i inovaciju u naše škole“, objasnili su oni. Tokom panela na kome je učestvovao, Šehović je poručio i da digitalizacija nije konkurencija obrazovanju, već da ide u korak s njim. M.I.


24

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

PREDSJEDNIK OPŠTINE ULCINJ LJORO NREKIĆ ZA VIKEND NOVINE

OPŠTINA FINANSIJSKI LIKVIDNA I SVE OBAVEZE SE REDOVNO IZMIRUJU

O

pštinu Ulcinj u narednom periodu očekuje realizacija mnogobrojnih projekata, koji će dodatno oživjeti ovo turističko mjesto, ali i unaprijediti uslove života u najjužnijoj crnogorskoj opštini.

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Predsjednik opštine Ulcinj Ljoro Nrekić, povodom 6. aprila - Dana opštine, kaže za Vikend novine da je u prethodnom periodu poseban akcenat stavljen na stabilizaciji budžeta opštine i redovnom izmirivanju obaveza prema reprogramu poreskog duga. Ističe da je opština trenutno finansijski likvidna i da ima mogućnost da tekuće obaveze izmiruje uredno. Finansijski problemi nijesu zaustavili razvoj opštine, gdje se trenutno realizuju brojni projekti. Nrekić navodi da se uskoro očekuje završetak radova na magistralnom putu Ulcinj - Krute, koji povezuje najjužniju crnogorsku opštinu sa graničnim prelazom Sukobin. Ističe da je završen i glavni projekat Vodosnabdijeva-

nja, preko kredita KfW banke, vrijednosti 20 miliona eura, koji je izradio konzorcijum Hydrophil - Dorsch - Pro ing d.o.o, a završena je i revizija

Glavnog projekta. “Stvoreni su svi preduslovi da se raspiše međunarodni tender za izvođenje radova, Nacrt tenderskog dokumenta je spreman i preliminarno odobren od KfW banke. Postoji obaveza da se sa tenderom sprovede postupak uslovne eksproprijacije zemljišta. Nakon sprovedenog

Preduzeće Parking servis rješava problem parkiranja U opštini Ulcinj već je počela organizacija koordinacionih tjela za praćenje turističke sezone, gdje učestvuju svi relavantni faktori u gradu. Opština Ulcinj će ove godine dobiti i preduzeće Parking servis, kako bi bio riješen veliki problem parkiranja tokom turističke sezone. “Svjesni smo problema buke, pasa lutalica, neizbrinute stoke, malog prijavljivanja gostiju,

prosjaka, problema u napajanju električnom energijom, ali već na početku sezone definisali smo jasne zadatke. Mobilisali smo lokalne inspekcijske službe, preduzeća i organe i očekujemo da i iz državnih inspekcija pristignu u pomoć kako bismo zajedničkim snagama uspješno proveli još jednu, nadam se, plodnu turističku sezonu”, poručuje Nrekić.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

aktuelno

25

Poslije deset godina redovni lični dohoci

Predsjednik ulcinjske opštine Ljoro Nrekić je istakao da je u prethodnom periodu mnogo urađeno na stabilizaciji finansija, te da se lični dohoci isplaćuju redovno, kao i obaveze prema državi i dobavljačima, što nije bio slučaj u zadnjih deset godina. “Za osam mjeseci isplatili smo 12 ličnih dohodaka, od čega pet zaostalih dugovanja zaposlenima, a i plate su redovne. Od jula prošle godine se redovno uplaćuju porezi i doprinosi na plate, što takođe nije bio slučaj u prethodnom periodu. Redovno se izmiruju obaveze prema reprogramu poreskog duga. Veći broj službenika nije mogao ostvariti pravo na penziju i u ovom djelu smo vršili plaća-

nja po osnovu sporazuma sa Agencijom za mirno rješavanje sporova i na taj način omogućili bivšim radnicima da mogu ostvariti pravo na penziju. Po ovom osnovu isplaćeno je više od 300.000 eura. Plaćena su dugovanja iz prethodnih godina u ukupnom iznosu od 2.621.160 eura”, kazao je Nrekić. Opština je, kako kaže, trenutno finansijski likvidna, što omogućava da se tekuće obaveze izmiruju uredno. “Na strani budžetskih prihoda imamo povećanje oko 17 odsto sopstvenih prihoda, kada je u pitanju porez na nepokretnost, boravišna taksa i lokalne komunalne takse, a preko 50 odsto kada su u pitanju komunalije”, navodi Nrekić.

20

Nrekić Ulcinj

OtklOnjen je višegOdišnji prOblem između Opštine i resOrnOg ministarstva, pa je Od nedavnO u fazi i izrada prOjekta za dječji vrtić u ulcinjskOm pOlju tendera, izabran je najbolji ponuđač i ovih dana se očekuje saglasnost Evropske investicione banke i slijedi potpisivanje ugovora vrijednog pet miliona eura za izvođenje radova na projektu kanalizacione mreže za četiri naselja, preko Evropske investicione banke”, kazao je Nrekić. Navodi da je za projekat “spajanja” Bulevara Skenderbeg i Majke Tereze, što je veza centra grada sa Velikom plažom, kompletirana dokumentacija i završen projekat. Vrijednost projekta, sa uključenom eksproprijacijom, iznosi oko pet miliona eura, a kan-

didovan je preko državnog budžeta. Nrekić ističe da je otklonjen višegodišnji problem između opštine i resornog ministarstva, pa je od nedavno u fazi i izrada projekta za Dječji vrtić u ulcinjskom polju. Osim to-

miliona vrijedan je projekat vodosnabdijevanja u opštini ulcinj, koji se realizuje preko kredita kfW banke

ga, radi se i na projektu javne rasvjete do Ade Bojane. Prvi čovjek opštine Ulcinj poručuje da lokalna uprava radi na privlačenju investitora sa ciljem unapređenja turističkih sadržaja. “Opština je pripremila projekat investicije u Hotelski kompleks, 420.000 kvadratnih metara zemljišta na Brdu Mavrijan - Mavrian Resort, koji će ponuditi investitorima. Vrlo brzo ćemo napraviti prezentaciju projekta. Poznata svjetska kompanija Karisma resort proširuje hotelske kapacitete, u saradnji sa svjetski poznatim tuoperatorom ‘TUI’. Najavljena je investicija kompanije Capital Estate (bivši hotel Lido) na hotelski kompleks sa pet zvjezdica za odrasle. Završene su studije lokacije za module I, IV i V na Velikoj plaži čime su otvorene mogućnosti dolaska velikih investicija ne Velikoj plaži u Ulcinju. Raspisan je i tender za izgradnju Akva parka u Štoju”, navodi Nrekić. Ističe da su otklonjeni problemi u odnosima sa koalicionim partnerina, pa je kompletna koalicija umjerena na rješavanju pitanja važnih za razvoj Ulcinja. M. Medenica


26

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Čeka se nalaz nezavisne revizorske kuće

Dug Prijestonice Cetinje manji za oko milion eura

Prijestonica Cetinje smanjila je prošle godine dug za oko milion eura, navodi se Izvještaju o radu gradonačelnika za 2018. godinu, koji će Skupština Prijestonice Cetinje razmatrati na sjednici koja je zakazana za 17. april. Dug Prijestonice, prema preliminarnom izvještaju Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj, na koji se poziva gradonačelnik smanjen je na 23,6 miliona eura. Konačan iznos duga, kako navode iz Prijestonice Cetinje, biće poznat nakon nalaza nezavisne revizorske kuće, koji se ubrzo očekuje. Pred odbornicima će se naći i Predlog odluke o ku-

povini dijela imovine gornjeg Oboda. Kupovina nekadašnjeg kompleksa gornjeg Oboda predviđena je Programom razvoja Prijestonice Cetinje za 2019. godinu, koji je usvojio Senat Prijestonice i potvrdila Skupština Prijestonice Cetinje, a kasnije i Vlada Crne Gore. Cilj ovog projekta je stvaranje uslova za obavljanje privrednih djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta. Prijestonica Cetinje jedina je dostavila ponudu na oglas za kupovinu imovine Oboda, za koju je ponudila 2,5 miliona eura. Dio novca za kupovinu obezbijeđen je u Kapitalnom Budžetu Crne Gore za 2019. godinu, dok će ostatak biti planiran u kapitalnom budžetu za 2020-2021. godinu.

CMC GROUP d.o.o. Sutorina b.b. Herceg Novi

1. Potreban diplomirani mašinski inženjer – VII stepen, - sa radnim iskustvom od 3 do 5 godina - znanjem engleskog jezika - poznavanjem programa MS Office I AutoCAD. 2. Potreban diplomirani elektro inženjer – smjer energetika,

VII stepen - sa radnim iskustvom of 3 do 5 godina - znajem engleskog jezika - poznavanjem programa MS Office i AutoCAD.

Zainteresovani kandidati da se jave na telefon 077 273 980 i 067 273 980.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14,28/15 I 42/17) naručilac _JPU „Ljubica V.Jovanović-Maše”,Budva, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI ZA ZA OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVKE ZA NABAVKU HIGIJENSKIH ARTIKALA ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma- 40.000,00 € ,po partijama: Predmet javne nabavke se nabavlja : x po partijama: partija 1 - Hemiijska sredstva za čišćenje, pranje i osvježavanje prostora, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 8.800,00 € partija 2 - Hemijska sredstva za mašine za suđe „BOBECK“ procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 4.300,00 € partija 3 - Hemijska sredstva za razne mašine za suđe i pranje veša procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 5.250,00 € partija 4 - Papirna, plastična konfekcija i ostala oprema i sredstva procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 21.650,00 € Tenderska dokumentacija broj 175-06/11 po pozivu 1/2019 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 02.04.2019 godine. Lice za davanje informacija –Emil Halimović, telefon 069-415-394,067-222-357, e-mail: vrticbd @t -com.me

Ministar održivog razvoja i turizMa uz građane

Od rampe do Crnog jezera bez privremenih objekata Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović kazao je da će staviti van snage Plan privremenih objekata u Nacionalnom parku Durmitor, ako i kada dobije odluku SO Žabljak kojom povlače ranije dato mišljenje na ovaj plan. Građani Žabljaka su, na sastanku koji je organizovali Udruženje turističkih radnika Žabljaka, u prepunoj sali SO Žabljak jasno iskazali stav da ne žele privremene objekte pored Crnog jezera. “Ukoliko vi, kao građani, ne želite ovakvo rješenje, što se mene tiče, od rampe do

Crnog jezera nema privremenih objekata”, poručio je ministar Radulović. On je istakao da su sadržaji, koji su se našli u Javnom pozivu za privremene objekte crpljeni iz strateških dokumenata same opštine, u kojima se pominju razvoj turističke ponude, avanturistički parkovi i drugo. “Jedina budućnost turizma ovog kraja je ekskluzivni, a ne masovni turizam, jer fizički ne može stati dovoljno ljudi da prihodi pokriju troškove. Uspjeli smo da dovedemo dva ozbiljna brenda sa pet zvjezdica na

Žabljak i u ovoj kategoriji će biti 350 kreveta u ovoj opštini”, naveo je Radulović. Zbog planirane sječe stabala na Crnom jezeru i namjere kompanije “Explorer” da u blizini jezera gradi oko 30 četvorokrevetnih “eko lodž” bungalova, poznati crnogorski glumci i muzičari pozvali su građane da dođu u subotu, 6. aprila, u 12 sati na Crno jezero, gdje se organizuje protest “Dalje nećeš moći”. U blizini Crnog jezera planirana je i gradnja otvorenog šanka, dječije igraonice i avanturističkog parka.

Podgorica: Četvrti Put na istoj lokaciji

Na Marezi prsteNovaNje ptica

Centar za zaštitu i proučavanje ptica uz pomoć licenciranog prstenovača iz Srbije organizuje prstenijadu na Marezi do 17. aprila. Prstenovanje će se obavljati kontinuirano od šest do deset sati, kao i popodne od 17 do 19 časova. “S obzirom na bogatstvo ornitofaune na Marezi, kao i važnost ovog područja kao odmorišta ptica tokom proljećne migracije, aktivnost prstenovanja se organizuje po četvrti put na ovoj lokaciji. Licencirani prstenovač i ornitolog koji će voditi ovu aktivnost, Oto Sekereš, ima višegodišnje iskustvo u prstenovanju ptica stečeno tokom mnogobrojnih prstenovačkih akcija na kojima je uče-

Crnoglava grmuša stvovao tokom prethodnih godina”, naveli su u CZIP-u. U toj organizaciji ističu da prstenovanje ptica predstavlja najbolji način za upoznavanje velikog broja građana sa pticama, kao i neposredno uključivanje u rad ornitologa. “Dostupnost prstenovačke stanice, odnosno položaj nadomak grada, kao i moguć-

nost neposrednog kontakta sa pticama iz godine u godinu privlači sve veći broj ljubitelja prirode, posebno djece. Ovom prilikom pozivamo zainteresovane građane da nam se pridruže. Prstenijada se odvija neposredno prije kružnog toka na Marezi”, poručili su iz CZIP-a. Prstenovanje ptica je podržano kroz projekat “Edukativna stanica Mareza” u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP. U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Tivat, Kotor, Nikšić i Pljevlja.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Aktuelno

27

Samit glavnih gradova JugoiStočne evrope, SlaĐana vuJačić poručila

Podgorica teži da postane zeleni grad

Z

amjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić poručila je da se trenutno radi na stvaranju novog imidža grada, te da su u glavnom gradu posebno posvećeni uvećanju zelenog fonda, sa ambicijom da se grad svrsta među najzelenije gradove Evrope. Vujačić je na Samitu glavnih gradova Jugoistočne Evrope, koji se 5. i 6. aprila održava u Sarajevu, poručila da je izuzetno važno zeleno lice Podgorice, pa stoga i nalaze kreativne načine da i građani budu maksimalno uključeni u ove procese. “Radimo na oživljavanju zaboravljenih urbanih prostora, razvijamo alternativne vidove saobraćaja, kreiramo nove manifestacije koje zbližavaju naše sugrađane i povećavanju interesovanje turista. Intenzivno se radi i na realizaciji kapitalnih projekata, a najvažniji među njima su postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, obezbjeđivanje bulevarskih

prilaza gradu sa svih strana, projekat pretvaranje biogasa sa deponije u električnu energiju i izgradnju solarne elektrane, a radi se i na primarnoj selekciji otpada. U oblasti sporta – izgradnja teniske akademije, rekonstrukcija Stadiona malih sportova, kao i izgradnja nacionalnog fudbalskog stadiona. Radimo i na rješavanju jednog od najvećih izazova u Podgorici – problema javnog prevoza, kao i o oživljavanju centra grada”, kazala je Vujačić. U glavnom gradu će se raditi i expo centar, šoping molovi, akva park, kao i više hotela u različitim djelovima grada. Pored toga, kako kaže Vujačić,

uspostavljene su biznis zone u kojima su omogućene povoljnosti za ulagače – Industrijsku zonu A, Agro-industrijsku zona i Servisno-skladišnu zonu sa ranžirnom stanicom. “Podgorica je grad privlačan za investitore budući da nudimo različite modele saradnje, kao što su privatno-javno partnerstvo, strane direktne investicije, i kroz novi ESCO metod. Grad se, takođe, intenzivno bori sa problemom nezaposlenosti, pa su pokrenuti projekti kao što su biznis inkubator, Centar za kompetencije i drugi, koji imaju za cilj da motivišu, prije svega mlade ljude, da pokreću svoj biznis”, istakla je, između ostalog, Vujačić.

nikšić: okrugli Sto u ipC tehnopoliS

Ona je izrazila uvjerenje da će se sa projektima koje Podgorica planira da realizuje u narednom periodu, grad još brže razvijati, za dobro svih građana i njihovu bolju budućnost. “Pred nama su nove obaveze u razvoju grada, stimulisanju preduzetništva, rastu investicija, otvaranju novih radnih mjesta, podizanju kvaliteta usluga u lokalnoj administraciji od koje se očekuje veća odgovornost u preuzimanju brige za bolji kvalitet života svakog građanina. Potpuno smo spremni za realizovanje krupnih infrastrukturnih projekata kao preduslova daljeg dinamičnog i održivog razvoja

Podgorice”, kazala je Vujačić na Samitu. Prema njenim riječima, Glavni grad će posvećeno raditi na jačanju saradnje sa gradovima iz regiona, navodeći da su iz gradske uprave spremni da pruže punu podršku svim inicijativama koje teže ekonomskom i svakom drugom prosperitetu regiona. Samit glavnih gradova Jugoistočne Evrope uspostavljen je s namjerom da se glavni gradovi regiona što bliže povežu, da zajednički rade na unapređenju turističkih potencijala, zaštiti kulturnog nasljeđa, razvoju koncepta smart cities i urbanog razvoja, kao i korišćenju EU fondova.

požar na porodičnoJ kući u tivtu

Benefiti zapošljavanja oSi Drveni enterijer kuće ubrzao širenje požara

NVO Udruženja za pomoć licima ometenim u psihofizičkom iz Nikšića juče je u IPC Tehnopolis organizovala okrugli sto o benefitima zapošljavanja osoba sa invaliditetom, kojem su prisustvovali nikšićki preduzetnici, osobe sa invaliditetom i njihovi mentori. Prema riječima direktorice Udruženja Miluše Žugić, okrugli sto organizovan je sa namjerom da se poslodavci upoznaju sa zakonskom regulativom i benefitima ako zaposle osobu sa invaliditetom. Kako bi dali pozitivan primjer i ohrabrili poslodavce da zapošljavaju osobe sa invaliditetom, Udruženje je kroz realizaciju projekata otvorilo frizerski salon u kojem kao frizeri i kometičari rade osobe sa invaliditetom. “Trudimo se, iako mi kao NVO, kojoj zapošljavanje ni-

je osnovna djelatnost, da primjerom pokažemo kako to treba da se radi i ohrabrujemo poslodavce da oni treba da vide da OSI žele i mogu da rade, a da pritom budu i vrijedni radnici. Uz subvencije koje daje Zavod za zapošljavanje Crne Gore isplati se poslodavcima da zaposle osobu sa invaliditetom”, kazala je Žugić. U Udruženju nemaju podatke koliko poslodavaca za-

pošljava OSI u Nikšiću, jer se to, kako kaže Žugić, mijenja iz sata u sat. “Dok traju projekti imamo puno zaposlenih OSI u gradu, a kad se projekti završe, oni idu ponovo na biro. Kod nas nije taj slučaj jer mi kontinuirano i bez prekida zapošljavamo najmanje pet OSI, još od 2011. godine. Kroz druge projekte i javne radove tokom godine zaposlimo još najmanje pet OSI”, navodi Žugić. M.R.

U požar koji je juče oko 10 sati izbio na objektu porodične kuće u Istarskoj ulici, kod parka u Tivtu, vlasnika Miška Lučića, pričinjena je veća materijalna šteta. Tivatski vatrogasci navode da su požar stavili pod kontrolu u roku od pola sata, ali da je drveni enterijer objekta otežao gašenje, jer se požar brzo širio. U gašenju je učestvovalo 13 pripadnika Službe zaštite i spašavanja sa četiri vatrogasna vozila uz podršku po dva vatrogasca DVD Krtoli i Dobrovoljnog vatrogasnog voda. “Radi se o objektu sa drvenim enterijerom, pa

se vatra dosta brzo širila, ali su vatrogasci uspjeli da požar ugase u 11.45 sati. U gašenju vatre utrošeno je 5.000 litara vode i veći broj boca sa komprimiranim vazduhom. Zbog ogromne količine produkata sagorijevanja šteta je prilično velika”, naveo je načelnik Službe zaštite i spašavanja opštine Tivat Zoran Barbić. On je istakao da su vatrogasci, brzom reakcijom, spriječili da se vatra proširi na obližnju kuću. Uviđaj su obavili pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Tivat, nakon čega će biti poznat uzrok požara. Z.K.





U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA APRILSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države


32

RepoRtaže

Više znamo o biljkama iz Indije, nego iz Crne Gore Radević objašnjava zašto ne uzima biljke iz Srbije već samo iz Crne Gore. “U Srbiji je teško naći organski proizvod, barem po standardima kakvi se traže za izvoz. Išao sam na plantaže u Pančevu i nijesam htio da uzmem biljke koje su mi trebale, jer su GMO, oni ih sade u njivama i prskaju ih, što znači da to nije prirodni proizvod. Danas se u prodavnicama zdrave hrane sve više nalaze biljke i začini iz Egipta, Indije dok naših čistih planinskih biljaka malo ima. Za ove biljke koje uberem odnosno kupujem od berača sa Sinjajevine, Durmitora i Bjelasice znam da su organske, jer do njih nema puta, čak ni vode, već je tamo sniježnica pa to i pijemo kad dođemo na ta mjesta. Sve biljke koje se za Taraderm beru isključivo se režu makazama, kako bi se obnavljale, znači da pri branju dobro vodimo računa da se korijen biljke ne povrijedi kako bi ona nastavila da raste”, objašnjava Radević.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

MILIĆ RADEVIĆ, PORIJEKLOM IZ MOJKOVCA

Biljke sa sinjajevi i Durmitora u “ta

Bjelasica

Sadržaj krema pored mnogobrojnih ljekovitih biljaka kao što su zova i hajdučka trava, jeste i biljka koja služi kao konzervans, a inače je zaštićena meksička biljka kandalila

Sakupljači ljekovitog bilja

Milić Radević iz Mojkovca, koji danas živi i radi u Beogradu, plasirao je na domaće i strano tržište kolekciju krema od biljaka koje rastu na tri crnogorske planine Bjelasici, Durmitoru i Sinjajevini. Sadržaj krema pored mnogobrojnih ljekovitih biljaka kao što su zova i hajdučka trava, jeste i biljka koja služi kao konzervans, a inače je zaštićena meksička biljka kandalila. Radević je vlasnik firme Tarderm (naziv je dao po rijeci Tari), a za berače ljekovitog bilja

sa naših planina je angažovao lokalno stanovništvo. Berači za VN kažu da su veoma zadovoljni zaradom i tvrde da posao nije težak.

■ LJEKOVITI

PROIZVODI

Taraderm organski proizvodi, objašnjava za VN Radević, rade po tradicionalnoj recepturi nastaloj u kanadskoj provinciji British Columbija 1968. godine. Radević je živio i radio u Kanadi, gdje je i počeo da se

Dugo godina sam živio u Kanadi, gdje sam počeo da se bavim proizvodnjom organskih krema, gdje i danas imam svoju fabriku prirodnih krema. Tamo sam kupio recepturu i tehnologiju za proizvodnju prirodne kozmetike


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

RepoRtaže

33

A, BAVI SE PROIZVODNJOM ORGANSKIH PREPARATA

vine, Bjelasice araDermu”

Taraderm kreme

Taraderm proizvodi

bavi proizvodnjom organskih krema. Tako su nastali originalni kvalitetni preparati, a među njima su i proizvodi za njegu lica koji ne izazivaju nikakve alergijske reakcije niti nus pojave. Tu su kreme protiv akni, bora, kreme za podočnjake, sportske povrede, regeneraciju kože, zatim antireumatski preparati… “Dugo godina sam živio u Kanadi, gdje sam počeo da se bavim proizvodnjom organskih krema, gdje i danas imam svoju fabriku prirodnih kre-

ma. Tamo sam kupio recepturu i tehnologiju za proizvodnju prirodne kozmetike. Moje kreme su više medicinske nego kozmetika. A onda sam sve to iskustvo ‘prebacio’ u Beograd. Otvorio sam fabriku i nastavio sa izvozom krema na strano, kao i prodajom za domaće tržište”, priča Radević.

■ POTPUNO

ORGANSKI

Sagovornik Vikend novina kaže da izvozi kreme Taraderm u SAD, Kanadu, Njemačku, Dansku i druge zemlje. Trenutno je u pregovorima i sa jednom crnogorskom firmom.

“Firma Taraderm je relativno mlada firma na našem tržištu i sad krećem sa kampanjom. Taraderm je pravljena po kanadskoj recepturi i tehnologiji, a od crnogorskih biljaka. Crna Gora je bogata endemskim vrstama, ona je u stvari najbogatija zemlja u Evropi endemskim biljkama”, ističe Radević. Biljke od kojih pravi kreme isključivo su sa Bjelasice, Sinjajevine i Durmitora,

a nekoliko porodica sa tih područja angažovao je za njihovu berbu i sakupljanje. “Baš smo ovih dana brali koprivu koja je, između ostalih, sastojak za antireum a t s ku kremu. U kremama koje pravim dominiraju zova i hajdučka trava. Takođe, u svaku kremu ide pčelinji vosak, dok u nekima i propolis.

Jedini konzervans je meksička biljka kandalila, koja je zaštićena biljka i može se brati svake druge godine. To je jedan mali žbun koji na vrhu ima iglice na kojima raste plod koji se bere. U svim apotekama, gdje plasiram svoje proizvode, ništa ne može biti prodato ako nije 100 odsto organsko. Cijene kreme se kreću od 25 do 32 eura, u Americi je 40 odsto skuplja u odnosu na nas. Takođe i u Njemačkoj, jer sve što je prirodno kod njih je mnogo skuplje. Za sve organsko je i tehnologija skuplja”, objasnio je vlasnik Taraderm-a. Berači tvrde da su veoma zadovoljni cijenom otkupa. “Krećemo sa edukacijom i prepoznavanjem nekih biljaka, pravimo neki mali vodič za berače. Takođe, u narednom periodu imam u planu da beračima obezbijedim prodaju nekih rijetkih biljaka kojih nema na nekim drugim mjestima, kako bi i oni polako razvili neki svoj mali biznis”, kazao je Radević koji na kraju poručuje da “mirisne note Taraderma karakteriše moć prirode”, da “esencijalna ulja i ekstrakt biljaka predstavljaju bogatstvo prirodnih mirisa na koži, pa nije ni čudo što su zvijezde domaće glumačke i muzičke scene pohrlile za ovim čarobnim kremama sa crnogorskih planina”. Z. Bulatović


34

kultura

Ličina gost Smart kafea Predrag Ličina, hrvatski pisac i reditelj, večeras u 20 sati biće gost umjetničkog kluba “Smart kafe” u Podgorici. Ličina je rođen 1972. godine. Filmsku i TV režiju studirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao je dokumentarne filmove, kao i humorističku seriju za mlade “Nedjeljom ujutro, subotom navečer”. Prvi kratki igrani naučnofantastični film “Teleport Zovko” režirao je 2013. godine. Lično se najradije deklariše kao ljubitelj naučne fantastike i horora, navijač Liverpula, te obožavalac Nika Kejva i benda The Cramps. Tokom druženja s Ličinom u Smart kafeu posjetioci će biti u prilici da razgovaraju o njegovoj nedavno objavljenoj zbirci novela “Bljuzga u praskozorje”, koja je juče predstavljena i na podgoričkom Sajmu knjiga. Biće riječi i o debitantskom filmskom ostvarenju “Posljednji Srbin u Hrvatskoj”, zombie – komediji snimljenoj u hrvatsko – srpskoj koprodukciji i premijerno prikazanoj u februaru na beogradskom FEST-u. R.K.

“Kozocid” na sceni KIC-a Pozorišna predstava “Kozocid” Gradskog pozorišta, za koju tekst i režiju potpisuje Vida Ognjenović, biće izvedena večeras od 20 sati, u KIC-u “Budo Tomović”. U predstavi igraju Milivoje Mišo Obradović, Igor Đorđević, Mladen Nelević, Dejan Đonović, Dubravka Drakić, Simo Trebješanin, Pavle Ilić, Goran Slavić, Danilo Čelebić... Za polazište drame Ognjenović je uzela događaj iz prošlosti nekadašnje Jugoslavije, kada je prioritet petogodišnjeg plana obnove i izgradnje nakon Drugog svjetskog rata bila industrijalizacija zemlje.R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

INTERVJU: VLADIMIR TABAŠEVIĆ, DOBITNI

Čovjek je danas bude licemjer d

⌦ Marija Roganović

V

ladimir Tabašević, gost podgoričkog Sajma knjiga, dobitnik ovogodišnje NIN-ove nagrade za roman “Zabluda Svetog Sebastijana”, kaže da njegovo djelo predstavlja vrstu čitalačkog izazova, te da je danas potrebno iznova stvoriti pravog književnog čitaoca, a to je, smatra, posao pisaca. Dobitnik ovogodišnje NINove nagrade za roman “Zabluda Svetog Sebastijana” književnik Vladimir Tabašević, i ujedno jedan od glavnih učesnika književnog programa ovogodišnjeg 14. međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, u razgovoru za Vikend novine ističe da mu je bila velika čast što se upravo njemu ukazala prilika da otvori ovogodišnji Sajam, iz više razloga. “Sam čin otvaranja Sajma koincidira sa nekim mojim teorijskim okupacijama i interesovanjima povodom jezika. Zapravo, Sajam se otvara jezikom, koji je famozni performativni čin. U jeziku kada kažeš otvoren je Sajam, tada biva otvoren i onda pokazujemo kako je zapravo jezikom moguće delati, jezikom je moguće činiti stvari, jezikom je zapravo moguće intervenisati u javnom diskursu”, ističe Tabašević. Roman “Zabluda Svetog Sebastijana”, koji će svoje predstavljanje na Sajmu imati večeras od 20 sati, donio mu je prestižnu NIN-ovu nagradu i upisao ga zlatnim slovima u antologiju srpske književnosti, rame uz rame sa besmrtnim Ćosićem, Davičom, Ćopićem, Krležom, Kišom, Selimovićem, Pekićem, Crnjanskim, Lalićem...Kako sam kaže, u pitanju je roman koji predstavlja vrstu čitalačkog izazova, nije to klasično čitljiva književnost napisana po nekakvim uzusima aktuelnog tržišta, odnosno njego-

ve dinamike. “Roman se zapravo bavi problematizacijom velikih pojmova – žrtve, istine, pravde, onoga što nas često drži u zabludi pa se samodoživljavamo kao žrtve. Pisan je, rekao bih, jezički neskladno inventivnim stilom, kojim pokušava u stvari da kaže ono naizgled nesaopštivo u svakodnevnom smislu i svakodnevnoj komunikaciji. Ono što se priča i piše o tom romanu je da je njegov jezik izrazito poetizovan, ali to nije poetizovan jezik, već poetizacija u funkciji poente teksta”, kaže autor. Sveti Sebastijan bio je zanimljiv kao figura i poslužio je kao inspiracija za građu romana, jer je njegova uloga za vrijeme cara Dioklecijana bila dvostruka.

■ OPORTUNIZAM SAVREMENOG ČOVJEKA

“On je, s jedne strane, progonio hrišćane, dok ih je sa druge strane pošteđivao žrtve. Ta vrsta čovjeku imanentne podvojenosti bila mi je inspiracija da pokušam da se nadovežem na aktuelni trenutak, s obzirom na to da se i mi neprestano pretvaramo, uzimajući nekakve društvene uloge kao neminovnost, dok, s druge strane njegujemo uvjerenja o sebi kao pravednim, dobrim, istinoljubivim itd. Na neki način, prosto kritikujem ono što se zove oportunizam ili licemjerje savre-

menog čovjeka, ali i to kako je na to licemjerje čovjek danas u nekom smislu primoran da bi opstao”, objašnjava Tabašević. Kada je riječ o književnim priznanjima, Tabašević smatra da su ona za pisce doista važna, a što se konkretno NIN-ove nagrade tiče, postoje bar dva, tri aspekta tog priznanja. “Jedan je to što se proširuje čitalački horizont, publika se interesuje, nekad nažalost samo zbog toga što je roman ovjenčan nekim priznanjem, ali to nije nužno loše, prosto proširuje se horizont čitalaca zainteresovanih za vašu književnost. Pošto je ovdje riječ o nekoj vrsti eksperimentalnog romana, pokušaju da se progovori na drugačiji način i u tome smislu je NIN-ova nagrada važna jer upravlja, skreće pažnju i pomjera fokus na nešto što je jedan mogući pravac u književnosti”. Drugi aspekat je, nastavlja Tabašević, materijalna strana nagrade i činjenica da je pisac zahvaljujući njenom novčanom dijelu bar neko vrijeme elementarno obezbijeđen da živi i radi.

Ta ideja o tome da se zapravo dobijanjem tog priznanja pisac upisuje u red pisaca koji su je prethodno dobili, što je opet, s druge strane, pogrešno, jer vrlo često je danas piscima zapravo to jedan od motiva, imaju tu pogrešno uvjerenje, da se samim priznanjem i samom NIN-ovom nagradom na neki način upisuju u ovo što se zove nekakva književna istorija, što je zapravo vrlo diskutabilno kao pojam

“ I konačno, treći aspekat nagrade je ideja o tome da se dobijanjem tog priznanja pisac upisuje u red velikana koji su je već dobili. Što je opet pogrešno, jer je vrlo često piscima to jedan od glavnih motiva. Oni imaju pogrešno uvjerenje, da se samim priznanjem i NIN-ovom nagradom na neki način upisuju u ono što se zove književna istorija, što je zapravo vrlo diskutabilno kao pojam”, smatra Tabašević, čija su se i prethodna dva romana “Tiho teče Misisipi” (2015) i “Pa kao” našla se u najužem izboru za Ninovu nagradu. Koliko su njegove knjige čitane u Crnoj Gori, još ne zna, osim u nekim privatnim krugovima ljudi koji se takođe bave književnošću. “Poznajemo jedni druge, kao i rad i književni opus, ali još ne znam koliko je sama knjiga dostupna i koliko interesovanje postoji kod široke čitalačke publike”.

■ ČITALAC JE DANAS U DVOSTRUKOJ OSKUDICI

Što se stanja u izdavačkoj djelatnosti tiče, smatra da je knjiga postala u bitnom smislu određena jednom vrstom tržišne logike, što se odražava i na kvalitet književnosti, i na kvalitet produkovanih tekstova. Međutim, taj put je još moguće rekonstruisati, ukoliko se prije svega posjeduje neka vrsta drugačijeg pogleda na književnost, a onda i nađe vremena za čitanje. “Ako je ono što je jedini kriterijum to da li je knjiga tržišno prihvatljiva, da li se na nju može računati kao na određenu vrstu rentabilne investicije, tada imamo problem sa samom književnošću, a to se onda naravno dugoročno odražava i na kulturu i na


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

kultura

IK NIN-OVE NAGRADE I GOsT sAjMA KNjIGA

as primoran da da bi opstao kulturu zajednicu, kulturu pismenosti. Ono što je danas glavni problem jeste zapravo oskudica vremena. Čovjek nema vremena da se posveti književnosti, drugačije voli da književnost naprosto troši i da kroz tu potrošnju književnosti umišlja da je radio na sebi u ne znam ni ja kojem smislu. Zapravo mi, odnosno čitalac danas je u dvostrukoj oskudici, on mora da izmisli za sebe slobodno vrijeme da bi mogao da čita, a i kada uspije to mora da ima neku vrstu drugačijeg nazora, pogleda na književnost”, kaže Tabašević. Iz njegovog ugla, problem sa izdavaštvom u regiji jeste taj što se “knjige svode na robu, a književnost na potrošnju književnosti”.

■ KNJIGA KAO ROBA,

KNJIŽEVNOST KAO POTROŠNJA

“Književnost se ne troši, književnost se ne konzumira, književnost i raspoloženje čitalačko prema književnosti mora biti takvo da od književnosti za sebe izmislimo neka druga očekivanja, to da se iznova zapitamo, jer ovaj svijet je čudesniji nego što nam tržište sugeriše. Problem sa izdavaštvom danas je što se knjige svode na robu, a književnost na potrošnju književnosti i onda se to odražava i na sam kvalitet napisanog koji biva upodobljen tom umišljenom prosječnom čitalačkom standardu. Izdavači tu imaju svoje određene interese, jer žele da naprave pravu investiciju”, sugeriše on, dodajući da vrlo često kvalitetna književnost nije moguća da bude svodljiva na te kriterijume. “Iz tog razloga, tu je velika borba nas koji imamo interes da na neki način književ-

nost još pišemo, a da ne budemo naprosto popularni u klasičnom smislu – pisci koji će prodavati svoje knjige i biti tiražni, već da ipak želimo da svojom književnošću i pisanjem iskomuniciramo nešto drugo. U tom smislu pisac je uvijek na nekoj klackalici, nekoj vrsti iznudice, neke paradoksalne pozicije, ali mislim da nikad u istoriji nije bilo drugačije. Samo od nas pisaca zavisi da li ćemo pristati na te iznudice ili ćemo izmisliti način da stvari okrenemo u interesu književnosti, one književnosti sa velikim K”, kaže Tabašević, koji se privatno interesuje za teoriju i filozofiju, ali i poeziju, za koju smatra da je donekle zapostavljena.

■ IzNOVA mORA

dA SE NAPRAVI PRAVI čITAlAc

“Volim da čitam Bašlara, Pisera, Lakana, Deleza itd. Od savremenih autora čitam poeziju, Kopicla, Despotova, mog prijatelja Bojana Vasića, i na njih bih skrenuo pažnju u tom smislu. Poezija je u bitnom smislu skrajnuta upravo zbog ovih pominjanih razloga, tržišta, koje diktira šta je ono što je danas prihvatljivo čitati, šta je ono za šta bi trebalo da njegujemo interesovanje. Ukazao bih određenu pozornost na poeziju, savremenu srpsku, ali i regionalnu i smatram da je neophodno danas da se iznova napravi pravi čitalac prije svega, a to je posao nas pisaca”, zaključio je ovaj autor, koji se ipak do kraja ne slaže sa potpunim otkazivanjem povjerenja tehnologiji, kao što to slogan Sajma kaže - “Ne vjerujte svemu što pročitate na internetu”. “Ovogodišnji slogan Sajma knjiga jeste da se na ne-

ki način otkaže to povjerenje internetu i tehnologiji, nisam siguran da se do kraja slažem s tim. Postoje naravno određene vrste prosto korisnih aspekata upotrebe interneta, ali užasno

je važno da imamo jednu vrstu zdravog interesa za bavljenje jezikom prije svega, i tada će biti, ja bih rekao, sve na mjestu”, zaključuje dobitnik NIN-ove nagrade.

35

Sveti Sebastijan je poslužio kao neka vrsta inspiracije za građu romana jer je njegova uloga za vrijeme cara Dioklecijana bila dvostruka, on je s jedne strane progonio hrišćane, s druge strane ih je pošteđivao žrtve, i ta vrsta neke čovjeku imanentne podvojenosti mi je bila inspiracija da nekako pokušam da se nadovežem na aktuelni trenutak

Pisac je uvijek na nekoj klackalici, nekoj vrsti iznudice, neke paradoksalne pozicije, ali ja mislim da nikad ni u istoriji nije bilo drugačije, tako da samo prosto od nas pisaca zavisi da li ćemo pristati na te iznudice ili ćemo izmisliti način da stvari okrenemo u nekom smislu interesa književnosti, one književnosti sa velikim K


36

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

IZ NARODNOG MUZEJA CRNE GORE NAJAVLJUJU BOGAT PROGRAM

Finski inovativni dizajn u nastavku likovne sezone Nakon izložbe “Velikani crnogorske likovne umjetnosti”, u sklopu Međunarodnog podgoričkog sajmu knjiga i obrazovanja, te sinoć prezentovanog projekta “MetaFormizam” u Biljardi, izlagačka aktivnost Narednog muzeja nastavlja se i naredne sedmice otvaranjem postavke “Finski inovativni dizajn” u galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”. Na ovoj izložbi publici će biti prezentovani raznovrsni kreativni pristupi u rješavanju složenih tehnoloških problema, od dizajna informacionih i komunikacionih tehnologi-

ja, brodogradnje, dizajna u zdravstvenoj zaštiti, pa sve do inovacija u naprednoj industriji namještaja. Autor izložbe je Jarno Peltonen, nekadašnji direktor Muzeja dizajna u Helsinkiju. Izložba se organizuje u saradnji sa Ambasadom Finske. U saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti iz Narodnog muzeja najavljuju i izložbe u okviru Fluid dizajn foruma, kao i izložba “Evropska moda na crnogorskom dvoru - refleksije” u okviru koje će biti predstavljena kolekcija odjeće iz fonda Muzeja kralja Nikole, koja oslikava kulturne prilike i

društvene promjene u Crnoj Gori na prelazu iz 19. u 20. vijek. Najveći dio kolekcije čine primjerci iz garderobe crnogorskih knjaginjica Ksenije i Vjere i snahâ, knjaginja Milice-Jute i Natalije – Lili, koje su pratile evropsku modu. Planirano je da se do kraja godine realizije više od 60 programa, od kojih se 21 odnosi na izložbenu djelatnost, pet na arheološka istraživanja, više projekata edukativnog i turističkog sadržaja, sedam projekata po osnovi međunarodne saradnje, obimne konzervatorsko-restauratorske intervencije na objektima i

Na crnogorskom dvoru slijedili su evropsku modu predmetima, štampanje većeg broja kataloga, knjiga naučnog sadržaja i nasta-

vak objavljivanja Glasnika NMCG, navodi se u saopštenju Narodnog muzeja. R.K.

RADOVI BELOG KARANOVIćA U MC2GALLERY

detaljna analiza društva na slikarskim platnima Samostalnom izložbom slika Mihaila Belog Karanovića u “MC2Gallery”, u kompleksu Luštica Bej, sjutra će biti otvorena nova likovna sezona. “Čitav rad umjetnika se razvija oko detaljne analize savremenog društva: ruševine anonimnih gradova ili arheološki ostaci katastrofalne budućnosti? To je pitanje koje gledalac ima potrebu da ispred Karanovićevih slika. Vrijeme koje stoji izgleda kao da se širi sa svakim potezom četkice i prati dugačke perspektive, koje kao da su se zaustavile u momentu slijetanja aviona na pistu. Ali taj momenat postaje vječan i nikad ne dodiruje tlo, kao ka-

da se zadovoljstvo i bol spoje u jedno čudno rastopljeno osjećanje na kraju svakog puta. Evo nas na kraju ispred njegovih platana, izgubljeni u tom beskonačnom letu u koje nas umjetnost nosi i ne dozvoljava nam da dodirnemo tlo, uprkos tome što se sprema kiša, koja će ipak padati”, naveli su iz MC2Gallery. Mihailo Beli Karanović rođen je 1980. godine. Sa deset godina počeo je da uči osnove slikarstva u ateljeu umjetnika Živka Grozdanića. Nakon diplomiranja u Školi za dizajn “Bogdan Šuput” u Novom Sadu, odlučio je da se preseli u Italiju na studije likovne umjetnosti na Akademiji Brera u Milanu. R.K.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE, Ulica Stanka Dragojevića br.18, Podgorica), oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka i ugradnja sa puštanjem u rad opreme za klimatizaciju za potrebe JU CNP, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 150000 €. Tenderska dokumentacija broj 1680/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.04.2019. godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Milica Čabarkapa, telefon: 078 111 082, e-mail milica.cabarkapa@cnp.me.

Korifej teatar u Golubovcima Predstava “Žena koja je skuvala svog muža” u izvršnoj produkciji Korifej teatra iz Kolašina, biće izvedena večeras od 20 sati u Kulturno-informativnom centru “Zeta” u Golubovcima. Predstava je rađena po tekstu britanske spisateljice Debi Izit, a režiju potpisuje tročlani glumački kolektiv: Marija Đurić, Anđelija Rondović i Đorđije Tatić. “Žena koja je skuvala svog muža” je crna komedija koja priča o tretiranju žene kao potrošnog materijala i njenoj tradicionalno shvaćenoj ulozi servilne domaćice. Ljudsko licemjerje je u centru odnosa u komadu. U njegovoj manifestaciji ne postoje zdravi uslovi da se stvore intimnije veze među ljudima, a život se srozava i banalizuje do neprepoznatljivih slojeva lažnosti i iščašenja. R.K.

GOSTOVANJE ZETSKOG DOMA U PODGORICI

“Pobuna mornara” na sceni nacionalnog teatra Predstava “Pobuna mornara”, Kraljevskog pozorišta Zetski dom biće izvedena večeras od 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Komad je zasnovan na tekstovima “Kotorski mornari” Fridriha Vulfa i “Četvrti ugao” Radoslava Rotkovića, a režiju, adaptaciju, vizuelni identitet i izbor muzike potpisuje reditelj Diego de Brea. Ko-

mad je nastao u okviru projekta ADNICH i okuplja ansambl glumaca iz svih zemalja bivše Jugoslavije. U predstavi učestvuju glumci Srđan Grahovac, Omar Bajramspahić, Marko Todorović, Atanas Atanasovski, Valentin Kostadinovski, Mak Čengić, Peđa Bajramović, Romano Nikolić, i operska pjevačica Gjylie Pelingu. R.K.


37

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

MarŠ generala kalifa haftara na tripoli

Ključni igrač u razorenoj zemlji

N

ajprije je bio Gadafijev oficir, zatim je sarađivao sa Amerikancima kako bi zbacio Gadafija, a danas je general Kalifa Haftar sa svojim snagama došao na obode Tripolija. Ko je taj čovjek?

■ OpOziciOnar

iz VašingtOna

foto: twitter.com

Međutim, Haftar i Gadafi razišli su se dvadesetak godina kasnije, nakon što je njihova zemlja poražena u ratu

■ štahOće general?

foto: twitter.com

General Kalifa Haftar pokazuje se kao ključni igrač građanskog rata pošto je sa svojom Libijskom nacionalnom armijom zauzeo glavna naftna polja i izvozne terminale u ime paralelne vlade koja nema međunarodnu podršku. Haftarovi borci zauzeli su i grad Garjan stotinak kilometara južno od Tripolija i najavili marš ka prijestonici koju kontrolišu snage lojalne međunarodno priznatom lideru Fajezu al Seraju. Tako je general Haftar postao centralna figura u ratom razvaljenoj zemlji. On je dobro poznato ime pošto je kao oficir učestvovao u državnom udaru kojim je 1969. godine svrgnut posljednji libijski kralj Idris. To je bio i početak višedecenijske vladavine pukovnika Muamera el Gadafija sjevernoafričkom zemljom.

jedili doveli su do formiranja dvije paralelne vlasti: jedan parlament i Vlada u glavnom gradu Tripoliju, i drugi parlament i Vlada u Bengaziju – ovim drugima se priklonio Haftar premda su oni prvi imali međunarodnu podršku. U martu 2015, taj nepriznati parlament imenovao ga je za komandanta Libijske nacionalne armije. Premda je taj naziv dostojan prave vojske, u stvari se radi o savezu preostalih vojnih jedinica lojalnih Haftaru, policajaca, plemenskih milicija i raznih oružanih grupa.

sa Čadom 1987. Haftar je kao zapovjednik vojske zarobljen i zatim oko 1990. isporučen u Sjedinjene Države gdje se priključio libijskoj opoziciji kojom je upravljala CIA. Tako je Haftar pune dvije decenije iz vašingtonskog predgrađa planirao da zbaci ili ubije bivšeg saborca Gadafija. To je konačno dočekao 2011. tokom pobune protiv Gadafija

u Libiji. Vlastodržac je ubijen nakon vazdušnih udara NATO, te je Haftaru otvoren put do jednog od zapovjedničkih mjesta u redovima pobunjenika. Februara 2014, Haftar je putem televizije pozvao Libijce da se usprotive Opštem nacionalnom kongresu – tijelu koje je vodilo zemlju u prelaznom periodu – te da se održe slobodni izbori. Taj Kongres

je prethodno kontroverznom odlukom produžio svoj mandat. Vlada je taj potez Haftara označila kao pokušaj državnog udara. Tri mjeseca kasnije oficir je udružio snage sa paravojskama iz oblasti grada Zintana te su pokrenuli operaciju protiv islamista koji su držali veliki istočni grad Bengazi pod svojom upravom. Izbori koji su usli-

General se predstavlja kao libijski patriota, ali nema baš pogodnu biografiju – mnogi mu zamjeraju nekadašnje prisne odnose sa Gadafijem, a onda i sa Amerikancima. Ipak, njegove snage već godinama zauzimaju naftom bogati istok zemlje gdje su polja i terminali, pobjeđujući paravojne jedinice lojalne vlastima u Tripoliju ili islamistima. Pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, 2015. je uspostavljeno tijelo zvano Predsjednički savjet sa idejom da pomiri sve frakcije u Libiji i predstavlja jedinu priznatu vlast. Na njegovom čelu je Fajez al Seraj. Međutim, borci lojalni toj vlasti nisu nikada uspjeli da uspostave kontrolu ni nad čitavom okolinom Tripolija, a kamoli nad cijelom zemljom. Prelaznu vladu kojom rukovodi Seraj nije priznao čak ni zvanični parlament. Od tada UN, Francuska, Italija i zemlje Arabijskog poluostrva pokušavaju da dovedu Seraja i Haftara za isti sto i okončaju građanski rat. Sljedeća runda razgovora pod patronatom UN trebalo je da se održi krajem aprila, a bilo je planirano da se razgovara o parlamentarnim i predsjedničkim izborima koji bi konačno iznjedrili jedinstvenu vlast za cijelu teritoriju Libije. Prema nekim izvještajima, Haftarov cilj je da bude zapovjednik zvanične armije cijele Libije tako što bi njegova Libijska nacionalna armija bila priznata kao zvanična vojska. Sada su njegove jedinice nadomak glavnog grada i ta će vojna prijetnja možda biti vrijedan kapital koji Haftar nosi na pregovore o „ujedinjenju“ Libije. DW


svijet 38 Presuda za ubistvo novinara slavka ćuruvije u b SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Četvorica optuženi ukupno 100 godina z S pecijalni sud u Beogradu osudio je na kazne od po 30 i 20 godina zatvora četvoricu optuženih pripadnika nekadašnjeg Resora državne bezbednosti zbog ubistva vlasnika i novinara "Dnevnog telegrafa" Slavka Ćuruvije. Tadašnji šef Resora državne bezbjednosti Radomir Marković i tadašnji šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić osuđeni su na po 30 godina zatvora, a pripadnik rezervnog sastava DB-a Miroslav Kurak i operativac DB-a Ratko Romić na po 20 godina zatvora. Radonjiću i Romiću se u kaznu uračunava vrijeme koje su proveli u pritvoru i kućnom pritvoru. Ova presuda nije donijeta jednoglasno, već preglasavanjem sudija u tročlanom vijeću odnosom 2:1. Na ovu odluku suda, i tužilaštvo i odbrana imaju pravo žalbe Apelacionom sudu. Iz presude Specijalnog

suda proizlazi da je Slavka Ćuruviju ubilo N. N. lice, a da su mu osuđeni pripadnici nekadašnje Državne bezbjednosti za to pripremili "teren". Naime, umjesto Miroslava Kuraka koji se u optužnici pominje kao direktni izvršilac ubistva, nije u presudi pomenut kao takav, već nepoznato lice (N. N.), čiji identitet nije utvrđen. Iz toga proizlazi da sud smatra da tužilaštvo nije dokazalo da je Kurak pucao. Presuda optuženima je izrečena nakon tačno 20 godina od ubistva Ćuruvije i to je prva presuda za ubistvo jednog novinara, dok ostala ubistva, između ostalog novinara Da-

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „KOMUNALNO” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – stubovi za uličnu rasvjetu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 53.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01 - 1857 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 05. 04. 2019. godine. Lice za davanje informacija Ksenija Vavić, telefon 033 452 562, e-mail ksenija.vavic@ komunalnobd.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za nadzor osiguranja, ulica Moskovska br. 17A, Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka roba - hardvera, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 13.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 03-304/1-19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 05. 04. 2019. godine. Lice za davanje informacija Sanda Senić, telefon: 020/ 513-502, e-mail: agencija@ano.co.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO”Vodovod I kanalizacija Kotor” ,Škaljari bb , Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Servis vanjske pumpe u PS Tabačina (zamjena mehaničkog zaptivača),ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 11.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj A6/6-1213/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 05.04.2019. godine. Lice za davanje informacija Kašćelan Slavica, telefon 0038232325214, e-mail vodovodnabavka@t-com.me.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

svijet

39

beogradu 1999. godine Branilac: i dalje ne znamo ko je uBio Ćuruviju

ih dobili zatvora

Advokat Zora Dobričanin Nikodinović tvrdi da se ni nakon jučerašnje presude ne zna ko je ubio novinara Slavka Ćuruviju i da sud nije uspio da obrazloži zašto je optužene osudio. Najavljujući da će se žaliti na presudu, Dobričanin Nikodinovićeva, koja brani dvo-

jicu osuđenih na kazne od po 30 i 20 godina zatvora, Milana Radonjića i Ratka Romića, izneijla je tvrdnju da je presuda donijeta na osnovu medijskih spinova, a ne na osnovu dokaza u spisima predmeta. “Ovo je bilo suđenje jednom vremenu i Resoru državne bezbJedno-

sti. Ovo ne služi nikome na čast", ocIJenila je Dobričanin Nikodinovićeva. U ovom postupku, kako je dodala, nije dokazano ni da je Ćuruvija ubijen radi gušenja slobode medija, niti da je ubijen radi očuvanja vlasti Slobodana Miloševića, kao što to piše u optužnici.

advokat porodice Ćuruvija: Sud nije prekršio "identitet optužnice"

Punomoćnik porodice Slavka Ćuruvije, advokat Slobodan Ružić, ocijenio je da sud nije prekršio "identitet optužnice" zbog toga što je u presudi naveo N. N. lice kao osobu koja je pucala iz oružja na vlasnika i urednika Dnevnog telegrafa 1999. godine. "Sud je time rekao da smatra da nema dovoljno dokaza da je to uradio Miroslav Kurak, koji je u optužnici označen kao direktni izTadašnji šef Resora državne bezbjednosti Radomir Marković i tadašnji šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić osuđeni su na po 30 godina zatvora, a pripadnik rezervnog sastava DB-a Miroslav Kurak i operativac DB-a Ratko Romić na po 20 godina zatvora. Radonjiću i Romiću se u kaznu uračunava vrijeme koje su proveli u pritvoru i kućnom pritvoru. Ova presuda nije donijeta jednoglasno, već preglasavanjem sudija u tročlanom vijeću odnosom 2:1. Na ovu odluku suda, i tužilaštvo i odbrana imaju pravo žalbe Apelacionom sudu. Iz presude Specijalnog suda proizlazi da je Slavka Ćuruviju ubilo N. N. lice, a da su mu osuđeni pripadnici nekadašnje Državne bezbjednosti za to pripremili "teren". Naime, umjesto Miroslava Kuraka koji se u optužnici pominje kao direktni izvršilac ubistva, nije u presudi pomenut kao takav, već nepoznato lice (N. N.), čiji identitet nije utvrđen. Iz toga proizlazi da sud smatra da tužilaštvo nije dokazalo da je Kurak pucao. Presuda optuženima je izrečena nakon tačno 20 godina od ubistva Ćuruvije i to je prva presuda za ubistvo jednog novinara, dok ostala ubistva, između ostalog

vršilac", rekao je Ružić za Tanjug komentarišući presudu. Navodi da u krivičnom pravu postoji pravilo koje se zove "identitet između optužnice i presude". "Sudija kada sudi mora da se drži optužnice. Sudije najčešće rade tako što © prepakuju© činjenično stanje koje je opisano u optužnici, ali ne smiu da ubacuju činjenično stanje koje ne postoji u optužnici. Ovdje sud nije mijenjao opis iz optužnice u novinara Dade Vujasinović i Milana Pantića, nisu još rasvijetljena. Tokom suđenja za ubistvo Ćuruvije saslušano je više od 100 svjedoka i održano je preko 90 glavnih pretresa. Marković je osuđen zbog krivičnog djela podstekavanje na teško ubistvo, a Radonjić, Romić i Kurak za teško ubistvo u saizvršilaštvu. Radomir Marković u zatvoru već služi kaznu od 40 godina zatvora zbog četvorostrukog ubistva na Ibarskoj magistrali u oktobru 1999. godine, a kako se u srpskom pravnom sistemu kazne ne sabiraju, ostao je osuđen na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora. Miroslav Kurak je u bjekstvu i za njim je raspisana međunarodna potjernica. Milan Radonjić i Ratko Romić su od jula 2017. u kućnom pritvoru uz elektronski

Iz presude specIjalnog suda proIzlazI da je slavka ĆuruvIju ubIlo n. n. lIce, a da su mu osuđenI prIpadnIcI nekadašnje državne bezbjednostI za to prIpremIlI “teren”

smislu da je uveo neko drugo lice. Sud je uveo N. N. lice i smatram da tako nije prekršen identitet optužnice", ukazao je Ružić. Prema njegovim rečima, sud je rekao da su saizvršioci Milan Radonjić, Miroslav Kurak i Ratko Romić. “Rečeno je da su oni omogućili N. N. licu da neposredno izvrši ubistvo, a prema dokazima koji postoje u predmetu smatra ih saizvršiocima", podsetio je advokat. nadzor, nakon što su prethodne tri i po godine proveli u pritvoru Okružnog zatvora u Beogradu. Njima je juče produžena mjera zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor (nanogvicu) odnosno kućni pritvor. Prema optužnici, Ćuruviju je 11. aprila 1999. godine ubio Miroslav Kurak, a saučesnik mu je bio Ratko Romić, koji je drškom pištolja udario u glavu Ćuruvijinu prijateljicu Branku Prpu. Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen zbog "javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i djelovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti". Ubijen je na Uskrs, 11. aprila 1999. godine, u dvorištu ispred ulaza u zgradu gdje su se nalazile prostorije marketing službe Dnevnog telegrafa. Izricanju presude u Specijalnom sudu pored više desetina novinara prisustvovali su i predstavnici novinarskih udruženja, generalni direktor RTS-a Dragan Bujošević i urednik Informativnog programa RTS-a Nenad Lj. Stefanović. Bujošević je radio je u Evropljaninu sa Ćuruvijom, dok je Stefanović sa njim radio u listu Borba.


40

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Glava Zete - sporna lokacija

DANILOVGRAĐANI I ORGANIZATORI OPREČNIH STAVOVA, PRVI CG DEMOFEST NA ª NIČIJOJ ZEMLJIº

IZ OPŠTINE SE OGRADILI OD FESTIVALA, “ZBRKA” SE ČUDI ODLUCI ⌦ Fi.J.

D

anilovgradska opština obavijestila javnost da ne učestvuje u organizaciji Zbrka festa u bilo kom smislu jer pomenuta lokacija ne pripada Danilovgradu, a organizatore festivala “čudi činjenica da su nadležni pogledali u katastar tek onog momenta kada su najavili da će jedan od izvođača biti i Riblja čorba”.

“Zbrka” fest je izgleda opravdao svoj naziv, makar prema posljednjim informacijama koje dolaze iz danilovgradske opštine. U saopštenju koje su juče uputili javnosti, ogradili su se od učešća u organizaciji ovog događaja. “Vezano za ‘Zbrka fest’ koji se planira održati na Glavi Zete 1. i 2. maja, a koji se već danima najavljuje u sredstvima informisanja, radi iskazanog interesovanja građana želimo informisati javnost da se isti ne održava na teritoriji opštine Danilovgrad, te da Opština Danilovgrad nema učešća u organizaciji navedenog festivala u bilo kom smislu”, stoji je u saopštenju Opštine. Sa druge strane, iz festivala su iznenađeni ovakvim stavom. “Iznenađuje nas saopšte-

nje Opštine Danilovgrad u kom se ograđuju od kulturnog događaja regionalnog karaktera, kao da je u najmanju ruku riječ o političkom skupu. Zbrka fest je najavljen kao crnogorski festival regionalnog karaktera čija je osnovna ideja promocija mladih bendova iz regiona, ali i kulturna i turistička promocija Crne Gore. Najavljeno je da će biti održan na jednoj od najljepših lokacija u Crnoj Gori, odnosno na Glavi Zete. Znajući da je Glava Zete granica između opština Nikšić (gdje je naše Društvo i registrovano) i Danilovgrada, događaj smo najavljivali kao jedinstven i vjerovatno jedini festival u svijetu koji se istovremeno održava u dvije opštine”, kažu iz Zbrka festa i nastavljaju: “Početkom januara, kontaktirali su sa nama iz TO

Danilovgrada, a na inicijativu potpredsjednika opštine gospodina Pavićevića, pozvani smo na hitan sastanak na kom bi bila razmotrena mogućnost učešća opštine Danilovgrad. Na sastanku kom su prisustvovali predstavnici našeg Društva, direktor TO Danilovgrada i potpredsjednik Opštine gospodin Pavićević, rečeno nam je da Glava Zete pripada Danilovgradu, te da se naš festival savrše-

no uklapa u planirane aktivnosti opštine jer je 2019. godina mnogih jubileja. Na sastanku je ponuđena i pomoć opštine, kako finansijska tako i logistička. Skoro tri mjeseca je prošlo od inicijalnog sastanka do obavještenja koje smo dobili od gospodina Pavićevića u kom nas obavještava da su uvidom u katastar zaključili da lokacija gdje će se održati festival ne pripada opštini Danilovgrad. Ve-

Riblja čorba mogući kamen spoticanja

oma smo iznenađeni činjenicom da su nadležni u opštini tek sada saznali da pomenuta lokacija ne pripada Danilovgradu, iako su prije tri mjeseca tvrdili suprotno i razuvjeravali nas da Glava Zete pripada i Nikšiću. Još više nas čudi činjenica da su nadležni pogledali u katastar tek onog momenta kada smo najavili da će jedan od izvođača biti i Riblja čorba. Ne želeći da ulazimo u motive saopštenja Opštine Danilovgrad u kom se ograđuju od festivala, mi se nećemo ograđivati od činjenice da će se jedan dio programa festivala odvijati i na teritoriji Danilovgrada. Iako smo zatečeni nečijom potrebom da se ogradi od jedne kulturne manifestacije i od same lokacije na kojoj će se odvijati manifestacija, raduje nas činjenica da će se centralni dio manifestacije održati na teritoriji opštine čije rukovodstvo shvata i kulturni i turistički značaj ovakvih događaja, a vjerujemo da se ovim saopštenjem opštine stavlja tačka i na vječitu polemiku kojoj opštini pripada Glava Zete”.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

VELIKI HIP-HOPERI

Wu-Tang Clan na Sea STaru Po mnogima najveća hiphop grupa svih vremena WuTang Clan potvrdila je dolazak na Sea Star festival i to u okviru velike svjetske turneje na kojoj rasprodaju neke od najvećih arena u Americi i Evropi. Nakon nastupa u Berlinu, Londonu, Parizu i drugim evropskim metropolama, Wu-Tang Clan stižu u Umag, a njihov nastup na Addiko Tesla bini Sea Stara biće ekskluzivan za cijelu centralnu, južnu i istočnu Evropu. U Istri se očekuje desetine hiljada fanova iz cijelog regiona i brojnih zemalja koje nije obuhvatila njihova ovogodišnja “Gods of Rap” turneja, u okviru koje obilježavaju 25 godina od izlaska možda i najuticajnijeg rep albuma – “Enter the WuTang (36 Chambers)”. Pregovori о nastupu u Umagu trajali su čak sedam mjeseci, a glavni razlog je in-

Pregovori oko nastupa u Umagu trajali su čak sedam mjeseci, a glavni razlog je insistiranje organizatora Sea Stara da cijena ulaznica bude maksimalno prilagođena domaćoj i regionalnog publici

sistiranje organizatora Sea Stara da cijena ulaznica bude maksimalno prilagođena domaćoj i regionalnog publici i ostane višestruko manja u odnosu na ostatak njihove turneje. Cijena ulaznice za Sea Star sa 50% popusta trenutno iznosi 30 eura za oba dana festivala, a zbog ogromnog interesovanja iz svih krajeva Evrope, ova cijena biće aktuelna najkasnije do 15. aprila. Fi.J.

ZABAVA

41


ZABAVA

FRAJLE I DAPČEVIĆ OBRADILE HIT

Novo ruho “Negativa” poslije čak 17 godina

Sa snimanja spota “Negativ” Novosadski ženski akustični četverac The Frajle nastavlja sukcesivno da objavljuje albume - na krilima obrada poznatih numera njihovih kolega. Povod albuma je obilježavanje prve decenije rada Frajli, a kompletno izdanje će u etru biti u maju. Nakon nedavne obrade Vannine numere “Ako je vrijedilo išta”, kada su ugostili popularnu hrvatsku pjevačicu, Marija Mirković, Jelena i Neve-

2

na Buča i Nataša Mihajlović juče su nam podarile “Negativ”, u pratnji makedonske pjevačice Tijane Dapčević, čija originalna verzija opstaje već 17 godina. “Moćne rendžerke u akciji. Djevojke, hvala na pozivu”, kratko je napisala Dapčević povodom premijere numere i spota, koji, baš kao i u slučaju “Ako je vrijedilo išta”, potpisuju reditelji Sandra Mihaljević i Igor Ivanović. D.B.

NUMERE SA ALBUMA OBRADA FRAJLE SU VEĆ OBJAVILE - “AKO JE VRIJEDILO IŠTA” SA VANNOM I “NEGATIV” SA TIJANOM DAPČEVIĆ

VEČERAS ª EUROVISION IN CONCERTº

D-moll u Amsterdamu na internacionalnom testu Nešto više od mjesec prije početka 64. Eurosonga u Izraelu, 28 učesnica večeras će biti na prvom internacionalnom testu. Amsterdam će ugostiti tradicionalnu manifestaciju “Eurovision in Concert”, na kojoj će učesnici otpjevati svoje numere u prisustvu brojnih fanova širom svijeta, a među akterima biće i naš D-moll. Crnogorski predstavnici otpjevaće “Heaven”, a ovaj nastup mogao bi značajno da utiče na glasaSa prošlogodišnjeg koncerta

če, pošto će novinari brojnih evrovizijskih internet portala intervjuisati izvođače i komentarisati kvalitet nastupa. Osim Crne Gore, u Amsterdam su predstavnike poslali, između ostalog, Australija, Njemačka, Srbija, Grčka. U revijalnom dijelu nastupiće nekadašnji holandski predstavnici na Eurosongu. Podsjetimo, Dmoll nastupiće u Tel Avivu pod rednim brojem 2, u prvom polufinalu 14. maja. D.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

IVANA POPOVIĆ MARTINOVIĆ SPOT ª NE

NEKA PO JEDNO “UKLJUČI” MO ⌦ Danilo Brajković

I

vana Popović-Martinović i pjesma “Nevinost” nisu se domogli Eurosonga preko Montevizije, ali drugoplasirana učesnica, po mnogima i nezvanična pobjednica, istrajala je u namjeri da ekranizuje priču o istinskim herojima savremenog društva. Svi akteri ovogodišnje Montevizije, na kojoj je trijumfovao D-moll bend, kao i dobar dio crnogorske javnosti - poslije završetka takmičenja usaglasili su se da ne bi bilo nezasluženo da je kartu za Tel Aviv osvojila Ivana Popović-Martinović. Njena “Nevinost”, čiji tekst potpisuje upravo pjevačica, kompoziciju Slavko Milovanović, a aranžman Vladan Popović Pop i Marko Milatović, u javnosti je proglašena za nezvaničnu pobjedničku numeru, a Popović-Martinović posvetila ju je, kako kaže, onima koji iskrenošću, osmijehom, upornom i iskrenom borbom protiv jakih i negativnih uticaja savremenog svijeta opstaju i ostaju čisti, nevini i dostojanstveni. Pjevačica je dostojanstveno i čestitala mladim kolegama iz D-molla i poželjela im sreću na Eurosongu, a nešto manje od dva mjeseca nakon Montevizije - u etru je i vizuelno ruho njenog aduta. Prethodnih dana, Popović-Martinović uspjela je da zagolica maštu publike tako što je najavljivala spot kroz afirmativne tekstove o onima čija djela “Nevinost” i podržava - odala je priznanje članovima Gorske službe spašavanja, djeci iz Doma Mladost u Bijeloj, damama koje zdušno brane one koje su pretrpjele nasilje, humanitarcima... Možda je publika očekivala da neki od njih budu i direktni učesnici vizualizacije, no Popović-Martinović, predstavljajući spot Vikend novinama, cijeni da bi to bilo previše napadno, pa je na zaobilazan način, uz pomoć ZOOM produkcije iz Nikšića - Predraga Kecojevića Kece i Zorana

Djeca su najveći heroji, jer najviše trpe, a na kraju - ostaju ono što jesu, djeca. Stariji su već odgovorniji, imaju pravo i da se pobune. Izuzetno je važno očuvati dječju dušu, koja je nevina, nedužna, najiskrenija i najljepša na svijetu Radonjića, odnosno djevojaka iz podgoričke plesne škole “Dream”, čiju je koreografiju osmislila direktorka i koreograf Sanja Živković, istakla “takve ljude, njihov način razmišljanja i njihova djela”.

■ PRENOSIM

EMOCIJU HEROJA

“Dio spota smo uradili već pred Monteviziju, kao animaciju koja je pratila nastup. Savjetovali su me da to pustimo kao spot, ali sam rekla da ne dolazi u obzir i odlučila sam da imamo još jedan dan snimanja. Obnovili smo neke stare plesne korake, uvrstili nove ideje i na kraju je sve odlično realizovano. Bilo je dosta ideja. Pričala sam o mnogo izuzetnih slučajeva na društvenim mrežama ovih dana, o hrabrim i čestitim borcima. Kao autorka teksta, htjela sam da istaknem takve ljude, takav način razmišljanja i njihova djela. Želim da otrgnem od zaborava neke do-

Foto: Iva Mandić

42


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

ZABAVA

43

EVINOSTº POSVETILA ISTINSKIM HEROJIMA, A NE GLUPOSTIMA

O IZ SVAKE GENERACIJE OZAK I BIĆE NAM DOBRO Scena iz spota “Nevinost”

Popović-Martinović slično je učinila i prethodne godine, kada je na Monteviziji prvo predstavila “Poljupce”, da bi u oktobru uslijedila i premijera spota. Među akterima tog spota bila su i djeca - upravo oni koje Popović-Martinović vidi kao heroje današnje Crne Gore. “Pravi heroji su djeca. Odatle svi počinjemo. Do odrastanja je dug put, pun iskušenja. ‘Nevinost’ je priča i o očuvanju dječje duše. Svjedoci smo da djeca često trpe sve i svašta, često i nisu toga svjesni, a pritom su nedužni. Omladina je tek na teškim mukama. Dakle, djeca su najveći heroji, jer najviše trpe, a na kraju - ostaju ono što jesu, djeca. Stariji su već odgovorniji, imaju pravo i da se pobune. Izuzetno je važno očuvati dječju dušu, koja je nevina, nedužna, najiskrenija i najljepša na svijetu”, apeluje pjevačica.

■ SMISAO JE Pričala sam o mnogo izuzetnih slučajeva na društvenim mrežama ovih dana, o hrabrim i čestitim borcima. Kao autorka teksta, htjela sam da istaknem takve ljude, takav način razmišljanja i njihova djela

“Nevinost” je premijerno predstavljena na Monteviziji

gađaje i životne priče koji su se desile nedavno. Ipak, shvatila sam da bi bilo previše napadno i neprimjereno kada bi se oni pojavili u spotu. Više smo se usmjerili ka tome da se prenese njihova emocija. Spot je rađen iz ugla umjetničke duše, pošto do umjetnika treba još da putujem”, priznaje PopovićMartinović, uz napomenu da je spot sniman u studiju u Tivtu i Nikšiću, kao i u tamošnjem pozorištu, kao i da je drugačiji od njenih ranijih, jer ga karakteriše crnobijela tehnika.

BITNIJI OD ZABAVE I ĐUSKANJA

Popović-Martinović jedna je od rijetkih na našoj muzičkoj sceni čija muzika i tekstovi prevazilaze okvir isključivo zabavnog sadržaja. Zabrinjava je, priznaje,

svakodnevna slika u blizini najmlađih. “Postoji publika koja prati ono što radimo neke kolege i ja, a to nije samo zabavni pristup, ritam za đuskanje i pjevanje, već i da objedinimo lijepu melodiju i tekst, da to bude smisleno. Užasno i grozno se osjećam kada vidim kako tablodi utiču na djecu, kako je starijma lakše da slušaju gluposti nego da se bave ozbiljnim stvarma. Nekako svi idu linijom manjeg otpora. Neka po jedno iz svake generacije ‘uključi’ mozak i biće dobro. Recimo da sam skromna u željama, ali nisam u nadama po tom pitanju”, nastavlja Popović-Martinović, čija je želja da “Nevinost” živi bez obzira na epilog Montevizije - i te kako uslišena. “Nisam od onih koji istražuju da li je pjesma slušana ili nije. Ono što govore ljudi jeste da je pobijedila sama za sebe, da joj nije trebalo priznanje. Zbog toga sam zadovoljna. Da sam se plasirala na Eurosong, imala bih bolji budžet za pjesmu, ozbiljnije bih shvatila sve ovo. No, da smo zdravo - postigla sam ono što sam namjerila. Idemo dalje”, najavljuje Popović-Martinović nove pobjede.

Djevojke plesne škole “Dream” ukrasile spot


Numerologija

PROGNOZA ZA APRIL

44

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Mnogima će ova biti prekretnica z Mjesec april koji je u znaku broja 7, donosi nam dodatne prepreke i ograničenja u ostvarivanju naših zamisli. Narednih trideset dana biće mnogo nervoze, koja će različito uticati na sve nas. Ne treba da čekamo pomoć nekog drugog, već se moramo osloniti na sebe i svoje mogućnosti. Neki će imati finansijskih problema, drugi će rizikovati da izgube posao, dok će mnogi raditi punom parom, a neće biti plaćeni onoliko koliko zaslužuju. Razni odnosi će se prekinuti, kao i mnoge stvari koje nas samo vuku nazad i izgubile su svaki smisao u našem životu. Mnogima će ovaj mjesec biti prekretnica za dalje, ukoliko budemo dovoljno hrabri da neke stvari sasiječemo u korijenu. Čuvajte se raznih prevara i krađa! Izbjegavajte situacije koje vam mogu prouzrokovati eventualni stres i anksioznost. Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj.

Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 14. avgusta izračunava se na sljedeći način: 14+8=22=2+2=4. Bioritamski broj 1: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Poželjna je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija. Bioritamski broj 2: Osobama sa bioritamskim brojem 2 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove po-

trebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas. Bioritamski broj 3: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji se nađu pred vama. Bioritamski broj 4: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i

čekanju, jer ovo je spor mjesec. Bioritamski broj 5: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 6: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

aj mjesec za dalje

Numerologija

45

Numerolog i autorka teksta Jana Luković

Brojevi od sedam do devet Bioritamski broj 7: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost. Bioritamski broj 8: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u

znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost. Bioritamski broj 9: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu, nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com


46

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

FOTO UBOD

Kuća iz snova plus tobogan

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1822

7

3

6

3 7

4

4

6

9

1

5

9

2

2

7

9

5

9

3

8

1

4

7

2

6

7

1

4

6

9

2

5

8

3

1

8

5

9

4

3

2

6

7

6

3

7

5

2

8

4

9

1

9

4

2

1

7

6

8

3

3

7

6Puzzle 4 8 solution: 1 9 5

5

4

2

9

7

3

5

6

1

6

7

Medium level

1 4

1

7

5

2

3

6

9

7

3

5

1

9

6

4

8

2

2

9

6

3

4

8

5

1

7

9

1

4

2

6

7

8

5

3

5

8

2

9

3

4

1

7

6

6

3

6

7

5

8

1

9

2

4

6

2

8

4

1

9

7

3

5

1

1

5

9

6

7

3

2

4

8

4

7

3

8

2

5

6

9

1

7

2

8

4

7

7

2

8

9

2011-09-23

2

3 6

8 5 1 2 6 9 3 7 4 Sudoku puzzle No. 3077 2015-03-17

9 1

4

2

6 4

Daily Sudoku puzzle No. 1806

Sudoku puzzle No. 3076 2015-03-16

2 6 8 3 5 7 1 4 www.sudokukingdom.com

4 8

5

Play sudoku online at:

Medium level

6 1

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2011-10-09

Kvebek, Kanada

6 8

8

7

9 4

8

1

6 5

1

8 6

9 2

5

4

1 7

6


47

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

FOTO UBOD

Ostrvo Džejms Bond na Tajlandu

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Rotenburg povrh Taubera, Njemačka

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2049

4 6 8

2012-05-23

9

9

3

2

1

3

7

4

2

9

9 5

7

4

2

8

3

9

5

6

8

1

2

5

3

7

1

4

6

9

6

1

9

4

2

8

3

7

5

5

3

8

1

6

7

9

2

4

1

7

4

5

9

2

6

8

3

3

5

7

6

1

9

2

4

8

4

9

1

2

8

5

7

3

6

Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 2626

8

Puzzle solution:

8 2

6

1

8

2

5

9

3

7

4

7

5

3

4

8

1

6

2

9

2

9

4

7

3

6

8

5

1

5

2

9

3

6

8

4

1

7

3

7

6

9

1

4

2

8

5

8

4

1

5

7

2

9

6

3

4

3

7

8

2

5

1

9

6

1

8

5

6

9

3

7

4

2

9

6

2

1

4

7

5

3

8

2013-12-21

5 4

9

8

4 1

7 5

6

7

9

6

4

9

7

7 9

2

4 8

7

9

Medium level

6

5

8 2 6 7 4 3 5 9 1 Sudoku puzzle No. 1806 2011-09-23

5

1 9

4

2 2

7

Sudoku puzzle No. 1822 2011-10-09

1 www.sudokukingdom.com 3 9 6 2 8 3 4 1 5 7

6 5

9

Medium level

8

1

LAKŠA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

6

5 1

8


petak,

48

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2, 30 km od Nikšića. Povoljno ! Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Tel: 067/ 898-614

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Aprilski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


50 LISTA STRIJELACA

9 8 7 6 5 4

Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN)

Aleksandar Vujačić (PETROVAC/BUDUĆNOST), Nikola Krstović (ZETA) Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Šo Jamamoto (PETROVAC), Marko Pavićević (OFK TITOGRAD), Goran Vujović (LOVĆEN), Božo Marković (SUTJESKA) Stefan Đorđević, Vladan Kordić (GRBALJ), Miloš Kalezić (PETROVAC), Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Radomir Đalović (RUDAR) Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Driton Camaj (LOVĆEN) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković, Bojan Božović (SUTJESKA), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirković (BUDUĆNOST) Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč (RUDAR), Jovan Vučinić (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa (ZETA), Marko Vučić (SUTJESKA), Stefan Milić, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Darko Nikač (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN) Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić, Halil Muharemović (PETROVAC), Nemanja Nedić, Stefan Cicmil (SUTJESKA), Draško Božović (BUDUĆNOST), Ivan Vukčević (ZETA), Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević, Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves, Elom Nijaveđi (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić, Milan Đurišić, Goran Burzanović (ISKRA), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/SUTJESKA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ)

3 2

Mornar nema problema sa sastavom, a Sutjeska ne može da računa na Vladana Giljena, Boža Markovića i Branislava Jankovića (kartoni), a Marko Ćetković je upitan Budućnost u sastavu neće imati povrijeđene Miloša Krkotića, Igora Bašića i Miloša Raičkovića, a Iskra povrijeđene Nikolu Zvrku i Danila Tomića, dok kartone “vuku” Miroje Jovanović i Balša Boričić Pod znakom pitanja u taboru Rudara je Marko Vuković, a OFK Titograd je lišen usluga povrijeđenih Radula Živkovića i Mirka Raičevića Petrovac ne može da računa na Jovana Vučinića, Marka Markovića (povrede), Pjetera Ljuljđuraja i Zorana Mikijelja (kartoni), dok Zeta ima na raspolaganju najjači sastav Lovćen je lišen usluga Miloša Radunovića (kartoni) i Jovana Vujovića (povreda), a u taboru Grblja pod znakom pitanja je Petar Vukčević

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

TELEKOM 1. CFL, 28. KOLO LIDER PROTIV MORNARA, PLA

TRAŽI SE OZBILJNOS JE SVAKI MEČ KAO F DA LI STE ZNALI?

⌦ Bojan Topalović

Pretendenti na titulu imaju na papiru lak posao, ali samo na papiru. Dvije ekipe koje se bore za Evropu se sastaju međusobno, dok treća igra sa timom koji želi da izbjegne baraž. I okršaj u kome družina između baraža i Evrope napada momke kojima je doigravanje osnovni cilj. To nam donosi etapa broj 28. u Telekom 1. CFL - prva od posljednjih devet u kojima će se riješiti prvenstvo...

■ NEMA

POTCJENJIVANJA

Lider i šampion Sutjeska putuje u Radanoviće, gdje će na terenu Grblja, biti gost vjerovatno budućeg drugoligaša Mornara (nedjelja, 16.00). “Plavo-bijeli” su vezali 15 utakmica bez poraza (deset pobjeda, pet remija), dok “mornari” na isto toliko mečeva ne znaju za trijumf (šest remija, de-

Na posljednjih šest međusobnih utakmica između Budućnosti i Iskre nije palo više od jednog gola - dva puta je bilo 0:0, a četiri puta je viđen rezultat 1:0 (tri pobjede Budućnosti, jedna Iskre). vet poraza). “Pobjeda je imperativ. Sigurno je da smo apsolutni favoriti protiv ekipe koja je jednom nogom u Drugoj liti, ali nema nikakvog potcjenjivanja. Ni ne pomišljamo na to”, rekao nam je ofanzivac “plavo-bijelih” Miljan Vlaisavljević, koji zna da neće biti lako. “Moramo da damo sve od sebe, a bilo bi dobro da ranije otvorimo utakmicu. Gol za 2:2 protiv Budućnosti nas je digao, jer smo u jednom trenutku bili nokautirani. Nadam se da ćemo se vratiti na

1. SUTJESKA

27

15

9

3

39:17

54

2. BUDUĆNOST

27

13

10

4

40:16

49

3. TITOGRAD

27

13

5

9

29:26

44

4. ZETA

27

11

9

7

23:16

42

5. PETROVAC

27

11

5

11

33:34

38

6. GRBALJ

27

8

12

7

31:22

36

7. ISKRA

27

8

10

9

27:29

34

8. RUDAR

27

5

15

7

22:27

30

9. LOVĆEN

27

4

8

15

23:50

20

10. MORNAR

27

1

9

17

13:43

12

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

pobjednički kolosijek”, poručio je Vlaisavljević.

■ DA ODIGRAMO

KAO DO SADA...

Budućnost deset utakmica ne zna za poraz (šest trijumfa, četiri remija), ima igru, ali im u goste dolazi nezgodna Iskra (nedjelja, 16.00), koja nije poražena na posljednja četiri meča (dvije pobjede, dva remija) i koja po navici igra bolje na strani. I zbog toga “plavi” ne razmišljaju o Danilovgrađanima kao o ekipi koja se bori za opstanak... “Budućnost uvijek ide na pobjedu, bez obzira na protivnika i gdje igramo. To smo pokazali u Nikšiću protiv Sutjeske. Nismo dobili, ali smo zaslužili da pobijedimo”, rekao nam je golman vicešampiona Milan Mijatović, koji poziva na ozbiljnost. “Igramo kod kuće i sigurno je da očekujemo trijumf. Moramo da damo 100 odsto mogućnosti, jer igramo protiv do-

RUDAR

Kuč Mećinović Sopo Simović Ražnatović Golubović Marković Morinaga Zečević Nijaveđi Đalović Trener: Nenad Vukčević

OFK TITOGRAD

Ljuljanović Roganović Radulović Bakrač Novović Nikolić Pavlović Mendi Miličković Sekulić Pavićević Trener: Peter Pakult

bre ekipe, koja je dosta tvrda na strani. Međutim, gledamo sebe, imamo cilj, a to su tri boda. Mislim da pobjeda neće doći u pitanje, ako budemo odigrali kao do sada tokom proljeća”, jasan je reprezentativni čuvar mreže.

■ ZA EVROPU! Kolo će otvoriti utakmica Rudar - OFK Titograd pod Golubinjom - to je jedini meč koji je na programu u subotu (15.30, TV Arena sport 1). “Rudari” pokušavaju da pobjegnu iz zone baraža, a “romantičari” sa tri vezana trijumfa razmišljaju o trećem mjestu. “Rudar je opasna ekipa, uvijek prijeti. Međutim, ne ide im baš najbolje ove sezone, a to želimo da iskoristimo. Nalazimo se u dobroj formi, odgovara nam stil koji forsira trener Pakult, imamo više samopouzdanja i želimo pobjedu”, rekao je vezista Titograda, Marko Miličković.

MORNAR

Novović Martinović Vojvodić Vlahović Marković B. Merdović Brnović Klikovac Škrelja Račić L. Merdović Trener: Igor Raičević

SUTJESKA

Ličina Ciger Cicmil Nedić Bulatović Stefanović Bubanja Alharaiš Vlaisavljević Ćetković Božović Trener: Nikola Rakojević

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Vladan Todorović (Nikšić), Veselin Radunović (Nikšić). Početak: subota, 15.30, TV Arena sport 1.

RADANOVIĆI - Stadion: FK Grbalj. Sudija: Miloš Novović (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Srđan Jovanović (Bar). Početak: nedjelja, 16.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 42 Pobjeda Rudar: 18 Neriješeno: 9 Pobjeda Titograd: 15

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 27 Pobjeda Mornar: 7 Neriješeno: 3 Pobjeda Sutjeska: 17


51

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

AVI GOSTE ISKRU

ST, JER FINALE A direktan okršaj za Evropu ćemo gledati pod Malim brdom - Petrovac dočekuje Zetu (nedjelja, 16.00)! “Nebeskoplavi” imaju problema sa igračkim kadrom, ali baš kao i “vukovi” igraju šareno u posljednje vrijeme - učenici Rudolfa Marčića su na posljednjih sedam utakmica ostvarili tri pobjede i četiri poraza, dok su izabranici Dejana Roganovića ispisali identičan rezultat. Zato bi okršaj u nedjelju mogao da bude odlučujući... Lovćen koji je daleko od zone spasa, ali siguran u baraž luci će u Danilovgradu, na stadionu

DA LI STE ZNALI? Lovćen je u prethodnom kolu slavio protiv Zete upisavši prvi trijumf nakon deset utakmica (osam poraza, dva remija), a Grbalj je vezao tri meča bez poraza (pobjeda, dva remija).

7

UTAKMICA ZAREDOM ZETA NE ZNA ZA PORAZ OD PETROVCA - TRI POBJEDE, ČETIRI REMIJA - “NEBESKOPLAVI” SU POSLJEDNJI PUT SLAVILI UPRAVO POD MALIM BRDOM 8. APRILA 2017. (3:1)

28. KOLO Subota, 15.30 Rudar - OFK Titograd (TV Arena sport 1) Nedjelja, 16.00 Budućnost - Iskra Petrovac - Zeta Lovćen - Grbalj Mornar - Sutjeska

Sutjeska u Radanovićima gostuje Mornaru, a Budućnost u Podgorici čeka Iskru: Zakarija Alharaiš bježi Dejanu Boljeviću

DRUGA LIGA

Runda koja garantuje uzbudljivost

Iskre, igrati sa Grbljem (nedjelja, 16.00) timom koji je između opstanka i Evrope. Ukoliko “trikolori” slave i ukoliko im stigne nekoliko poklona, mogli bi se iz prikrajka uključiti u borbu za izlazak na evro - scenu... Runda broj 28. bi mogla dosta toga da odredi, zato svi traže ozbiljnost i zato će svi do kraja igrati kao da je neko veliko finale...

BUDUĆNOST

ISKRA

Mijatović Pešukić Milić Damjanović Boljević Mirković Mijić Božović Ivanović Stoiljković Vujačić Trener: Branko Brnović

Mrvaljević Malešević Drinčić Lakić Pejović Rogošić Burzanović Šahman Đurišić Karaklajić Nikač Trener: Aleksandar Nedović

PETROVAC

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Marjan Paunović (Berane). Početak: nedjelja, 16.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Budućnost: Neriješeno: Pobjeda Iskra:

15 11 2 2

Popović Vujović Medigović Pajović Tačibana Kajević Vuljaj Kacić Kalezić Jamamoto Kopitović Trener: Rudolf Marčić

LOVĆEN

ZETA

Namaško Tuzović Vujačić Baošić Sekulić Milojko S. Krstović Jamoa Pešukić Bošnjak N. Krstović Trener: Dejan Roganović

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Dragan Vujović (Cetinje). Početak: nedjelja, 16.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

42 11 12 19

Janjušević M. Draganić Rajović Radišić Igumanović Kaluđerović Eraković Marković Camaj N. Draganić G. Vujović Trener: Aleksandar Miljenović

GRBALJ

M. Kordić Radulović Đukanović Jović Ze Markos Kotorac Mijušković Dragićević V. Kordić Džugurdić Vuković Trener: Vesko Stešević

DANILOVGRAD - Stadion: Braća Velašević. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: nedjelja, 16.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

33 13 10 10

Nedjelja je tradicionalno rezervisana za Drugu ligu Crne Gore, a 7. aprila od 16 časova na programu je 27. kolo drugoligaškog karavana. I čeka nas zanimljiva runda... Lider Mladost Lješkopolje će u Tivtu, protiv nepredvidivog Arsenala, pokušati da zaliječi rane iz prošlog kola kada je izgubio od Otrant Olimpika. “Žuti” će uraditi sve da dokažu da nisu u krizi i da su suvereni vladari prvenstva. A upravo Otrant Olimpik ima težak ispit - Ulcinjani kod kuće dočekuju Jedinstvo, koje još nije odustalo od baraž pozicije. Ukoliko izabranici Milije Savovića upišu novi trijumf, odgurnuli bi od sebe Jedinstvo i učvrstili se u zoni baraža... Papir kaže da bi najuzbudljivije moglo da bude na Zlatici, gdje se sastaju bivši prvoligaši i timovi koji poput Otrant Olimpika jure baraž. Kom na svom terenu gosti Bokelj (prenos direktno na TV MNE SPORT), a samo tri boda ih razdvajaju na tabeli. Dečić ne bi trebalo da ima problema protiv Berana u Tuzima, dok će se u Plavu sastati Jezero i Igalo... RASPORED 27. KOLA DRUGE LIGE (nedjelja, 16.00): Dečić - Berane, Otrant Olimpik - Jedinstvo, Arsenal - Mladost Lješkopolje, Jezero - Igalo, Kom - Bokelj (prenos: MNE SPORT TV). B.T.

TABELA 1. Mladost Lj. 2. Bokelj 3. Otrant O. 4. Kom 5. Jedinstvo 6. Arsenal 7. Igalo 8. Dečić 9. Jezero 10. Berane

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

15 12 12 11 8 9 8 8 6 2

6 8 7 8 13 9 8 8 8 3

5 6 7 7 5 8 10 10 12 21

51 44 43 41 37 36 32 29 26 6


52

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Mugoša u autu mjesec dana

DRAGAN ADŽIĆ

Stefan Mugoša je dobro otvorio novu sezonu u južnokorejskoj K1 ligi, potpisao je dva gola na dosadašnjih pet utakmica, ali će najbolji igrač Inčona morati da pauzira narednih mjesec dana. I to je veliki udarac za Inčon... Razlog - 27-godišnji reprezentativac Crne Gore je u porazu od Daegua povrijedio vrat! Mugoša je napustio teren u 71. minutu, a ispitivanja su pokazala da ništa nije slomljeno, ali da je izašao diskus između četvrtog i petog pršljena. Mugi će zbog toga nositi kragnu naredne dvije nedjelje, a doktori su mu rekli da miruje 30 dana. Inčon je u uvodnih pet kola osvojio četiri boda, opet će se boriti za opstanak, a povreda našeg napadača je nenadoknadiv hendikep za “plavo-crne”. B.T.

Vešović u timu kola

Posljednji put u karijeri pred navijačima Budućnosti: Anđela Bulatović će u nedjelju imati poseban motiv

LŠ: BUDUĆNOST U PRVOM MEČU ČETVRTFINALA DOČEKUJE VAJPERS, NEDJELJA 19H

Bitka za Budimpeštu, prvi dio Dok su se ostale ekipe za najvažnije mečeve sezone u Ligi šampiona spremale kroz svoja prvenstva, “plave dame” su morale da sparinguju sa muškim ekipama u Crnoj Gori. Ali navikle su već godinama na to i u nedjelju će se, kao da je sve normalno, boriti za polufinale Lige šampiona - ovog puta protiv norveškog Vajpersa. I imaće, kao i uvijek, šta da kažu - čak i bez povrijeđene kapitenke Milene Raičević. Prvi dio bitke za Budimpeštu i povratak na fajnalfor vodiće se u nedjelju od 19 sati u “Morači”.

■ ĐINA JE SPREMNA I JEDVA ČEKA MEČ

Marko Vešović će se sa Legijom do kraja sezone boriti za titulu, lider Lehija je daleko tri boda nakon 28 kola, a poljski mediji su upravo našeg reprezentativca označili kao igrača koji je obilježio 28. rundu u Ekstraklasi. Dvadesetsedmogodišnji Podgoričanin je izabran u idealni tim kola na poziciji desnog beka! A Legija je u tom kolu savladala Jagjeloniju sa 3:0. “Pokazao je svu svoju moć u ofanzivi protiv Jagjelonije. Pokazao se sjajno, učestvovao je u akcijama... Odličan igrač”, napisao je poljski portal “sportowefakty.wp.pl”. B.T.

Vjerujem da će nam energijom sa posljednja dva meča u LŠ i iskustvo igranja protiv Vajpersa i norveških ekipa dati snagu da u prvom meču pokažemo da možemo, a da u drugom napravimo taj korak ka fajnal-foru

Neće biti Milene Raičević, ali se Đurđina Jauković oporavila i biće ponovo velika snaga Budućnosti u oba pravca. “Osjećam se dobro, bol više ne postoji i znam da ću dati svoj maksimum - vidjećemo kako će to izgledati”, poručila je Đina. “Mogu da obećam u ime svih nas da ćemo na terenu dati sve od sebe da se plasiramo na fajnal-for. Biće teško, ali vjerujem u tim i nestrpljivo iščekujemo nedjeljnu utakmicu”. Budućnost je i prošle sezone u grupi igrala protiv tima iz Kristijansanda - u gostima je ubjedljivo poražena, dok je u Podgorici slavila. “Imamo iskustva igranja

Promijenili bismo termin da je bilo moguće Rukometašice Budućnosti kao domaćin prvog meča pro- znato kada će košarkaši igrau “Morači”, košarkaši Budućnosti u “Draženovom domu” u Zagrebu. Dva super važna meča za oba “plava kluba” igraće se u istom terminu - nedjelja od 19h. Da li je postijala mogućnost da ŽRK Budućnost

sa njima iz prošle sezone - u prvom meču nije bilo onako kako smo željele, ali ove ne mogu da nas iznenade”, smatra Đina.

■ ANĐELIN POSLJEDNJI MEČ U MORAČI

Duel protiv Vajpersa biće posljednji za Budućnost u ovoj sezoni pred svojim navijačima - ujedno i posljednji koji će u plavo-bijeom dresu Anđela Bulatović odigrati u “Morači”, s obzirom na to da

ČETVRTFINALE Petak ĆSM Bukurešt - Mec 26:31 Nedjelja 14.30h FTC - Rostov 16.50h Odenze - Đer 19.00h Budućnost - Vajpers

mijeni satnicu, kako bi navijači mogli da gledaju i prenos košarke i da dođu u “Moraču”? “Sigurno da bismo rado promijenili da je postojala mogućnost, ali je to kod nas definisano prije nego je bilo pona kraju sezone završava veliku karijeru. “Da, posljednja... Mada, do skoro o tome nisam razmišljala, jer ne želim da me u bilo kom segmentu to poremeti”, istakla je Anđela. “Nadam se da će oproštaj biti lijep i da ćemo nakon utakmice svi biti zadovoljni, a da će publika biti tu da nas podrži”. Vajpers je možda novo ime na rukometnom nebu, ali škola (norveška) je ista, a i tu su dobro poznata imena poput Ketrin Lunde, Lin Suland i nekadašnjeg trenera Larvika Ole Gustava Gjekstada. “Vajpers je dobar u svim segmentima - od pozicione igre, preko polukontre i tranzicije”, smatra Anđela. “Beko-

BUDUĆNOST - VAJPERS PODGORICA - Dvorana “SC Morača”. Kapacitet: 5.500. Sudije: A. Marin i I. Garsija Seradilja (Španija). Početak: Nedjelja, 19.00h

ti”, objasnio je Dragan Adžić, trener Budućnosti. “Ne određuje samo klub satnicu, već i televizije i mnogi drugi. Žao mi je, ali se nadam da će taj termin biti pozitivan i za nas i za njih”. vi su im se istakli u ovoj sezoni, a Suland je na visokom nivou - odavno nije igrala tako”.

■ VAJPERS FAVORIT,

MISLIMO SAMO NA PRVI MEČ

Pitanje za Đurđinu Jauković bilo je i ko je favorit u ovom dvomeču... “Vajpers. Tokom cijele sezone imamo problema sa povredama, ali mislim da smo daleko dogurale. Ovo je posljednji korak do Budimpešte - biće nam teško, ali vjerujem da možemo”, jasna je Đina. Da li u Budućnosti razmišljaju o eventualnoj prednosti koju bi “plave dame” mogle da ostvare pred revanš? “Generalno razmišljamo samo korak po korak”, poručila je Anđela Bulatović. “Pokušaćemo da damo maksimum, bila bih zadovoljna i sa pobjedom od plus jedan. Pobjeda je bitna - sa jednim ili više golova, vidjećemo”. Revanš utakmica na programu je u subotu u Kristijansandu. K.B.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

SPORT

53

ODBOJKA: JEDAN DAN, DVA FINALA

Drama Kupa u Budvi

Svi žele pehar: Učesnici finala kod dama i muškaraca Dupli spektakl u Budvi. Odbojkaški savez Crne Gore ove sezone je, po ugledu na Evropsku odbojkašku konfederaciju, ali i federacije u regionu, promijenio sistem takmičenja Kupa Crne Gore, pa završnica ove sezone neće biti finalni turnir, već će se finalne utakmice u obje konkurencije odigrati u jednom danu i u istom mjestu. U prvom finalu u subotu od 16.30 časova sastaće se odbojkašice Luke Bar i Galeb Poliklinika Hipokrat, dok će se u drugom finalu od 19 časova sastati odbojkaši Budve i Jedinstvo Franca.

■ GRADSKI DERBI KOD DAMA

Kod dama će se tako očekivano za krunu boriti gradski rivali iz Bara... “Ulazimo sigurno kao blagi favoriti što pokazuju i mjesto na tabeli i dosadašnji rezultati i nadam se da će tako i biti, da ćemo ulogu favorita opravdati u subotnjem meču”, izjavio je trener ekipe Luke Bar Vladimir Milačić. S druge strane, meč za Galeb ne dolazi baš u povoljnom trenutku... “U određenoj smo seriji loših rezultata i loše igre tako da baš i nije momenat za finale Kupa. S obzirom da je to samo jedan meč pokušaćemo da odigramo dobro i napravimo iznenađenje”, ocijenio je je trener ekipe Galeb Poliklinika Hipokrat Nikola Masoničić.

■ BUDVA OSMI PUT ILI JEDISNTVO TREĆI

Kod muškaraca se polako rađa veliko rivalstvo između Budve i do ove sezone dominantne ekipe Jedinstva.

KUP CRNE GORE 16.30h 19.00h

Subota Žene Luka Bar – Galeb Muškarci Budva – Jedinstvo

“Dolazi taj dan, ta jedna utakmica. Cijela sezona i sav neki rad do sada staju u taj jedan dan. Finale Kupa je samo jedna utakmica u nizu koja čeka u završnici ove godine, nešto za šta smo radili i trenirali cijele godine”, istakao je trener Budve Vladimir Vasović. Jedinstvo će s druge strane pokušati da se iskupi za elimnaciju u prvenstvu. “zbog toga je za nas ovo jako bitna utakmica”, smatra šef struke Jedinstva Darko Prebiračević. “Mislim da u ovom trenutku moramo ulogu favorita blago prepustiti ekipi Budve, iako smatram da imamo kvalitet i mi”. Budva je do sada sedam puta osvajala Kup, a Jedinstvo dva.

7 PUTA SU KUP CRNE GORE OSVAJALI LUKA BAR (KOD DAMA) I BUDVA (KOD MUŠKARACA) - NAJAVIŠE OD SVIH. U ŽENSKOJ KONKURENCIJI JOŠ SU PO DVA PUTA NAJBOLJI BILI GALEB I RUDAR, A U MUŠKOJ BUDUĆNOST U TRI NAVRATA I JEDININSTVO U DVA

CRNA GORA U ČETVRTFINALU EK PORAŽENA OD MAĐARSKE

PUT DO TOKIJA SADA NE VODI PREKO BEOGRADA

Prva šansa za plasman na Olimpijske igre ostala je na dnu Save... Vaterpolisti Crne Gore u četvrtfinalu Evropa kupa u Zagrebu poraženi su od Mađarske (11:7) i tako su propustili priliku da se plasiraju na završni turnir Svjetske lige u Beogradu. Turnir sa kojeg će najbolji kupiti kartu za Tokio 2020. Propustile su “ajkule” mnogo prilika da i tokom grupne faze Evropa kupa izbjegnu Mađare i dobiju lakšeg protivnika u četvrtfinalu, posebno na meču sa Italijom u Podgorici kada su u finišu zbog “brutalitija” igrali sa igračem više. Propustili su i juče mnogo odličnih prilika protiv Mađarske, a onda su momci Tamaša Marca baš zahvaljujući

VLADIMIR GOJKOVIĆ Desio se taj nepotrebni ‘brutaliti’ koji ne želim da komentarišem. Taj potez nas je na pet minuta do kraja definitivno izbacio iz utakmice.

EVROPA KUP, F8 Četvrtfinale Crna Gora - Mađarska 7:11 Španija - Srbija 13:12 Italija - Rusija 11:9 Grčka - Hrvatska Subota Od 5. do 8. 15:00 Crna Gora - Rusija 16:45 Srbija - Grčka Polufinale 18:30 Mađarska - Italija 20:15 Španija - Hrvatska Nedjelja Mečevi za plasman

“brutalitiju” Vladana Spaića zadali i konačan udarac. “Nakon što smo se vratili u igru, odigrali smo dobro pet minuta treće četvrtine, a onda nismo iskoristili pet napada sa igračem više. Došli smo na minus dva, pa je došao taj nepotrebni ‘brutaliti’ koji ne želim da komentarišem. Taj potez nas je na pet minuta do kraja definitivno izbacio iz utakmice”, objasnio je nakon meča selektor Vladimir Gojković. Osim na početku Crna Gora je uvijek “jurila” prednost Mađarske, često je bila bli-

CRNA GORA - MAĐARSKA 7:11 ZAGREB - Bazen na Savi. Gledalaca: 400. Sudije: Rak (Hrvatska), Dervo (Francuska), Igrač više: Crna Gora 14 (6), Mađarska 10 (5). Peterci: Mađarska 1 (-). Rez. po četvrtinama: 2:4, 3:2, 1:1, 1:4. Lazović, Brguljan, Radović 1, Petković 1, Čučković 1, Ukropina, Janović 2, Đurđić, Ivović 2, Spaić, Drašković, Murišić, Kandić.

Nađ, Anđal, Manherc 1, Zalanki 2, Vamoš 1, Nemet, Sedlmajer 1, Pol 1, Erdelji, De. Varga 3, Batori 1, Harai 1, Vogel.

zu (posljednji put na 7:6), ali juče jednostavno nije išao napad sa igračem više (146), da bi na kraju pomenuti “brutaliti” ubio i posljednje pokušaje Gojkovićevih momaka. “Utakmica je imala čudan tok. Definitivno da su dosta uticala nova pravila da bude puno više šansi, više izmjena...”, dodao je Gojković. Po dva gola za našu selekciju postigli su Mlađan Janović i Aleksandar Ivović, a po jedan Đuro Radović, Marko Petković i Uroš Čučković, dok je na drugoj strani najefikasniji bio Deneš Varga sa tri pogotka. “Ajkule” do kraja završnog turnira Evropa kupa očekuju mečevi za plasman od 5. do 8. mjesta, a danas (subota, 15.00h) rival će im biti Rusija. K.B.

ŠPANIJA ŠOKIRALA SRBIJU IZNENAĐENJE DANA PRIREDILA JE “FURIJA” KOJA JE U ČETVRTFINALU SAVLADALA SRBIJU (13:12). KAKO JE SRBIJA KAO DOMAĆIN SIGURAN UČESNIK ZAVRŠNOG TURNIRA SVJETSKE LIGE, TAKO PLASMAN U POLUFINALE EVROPA KUPA VIŠE NE ZNAČI I PUT U BEOGRAD. IZ ZAGREBA ĆE ZAVRŠNI TUIRNIR SL OBEZBIJEDITI TRI NAJBOLJE SELEKCIJE.


sport

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

Foto: COK

54

Predstavnici IMZE tokom posjete dvorani Topolica u Baru

UčESNICI IMZE U POSJETI CRNOJ GORI

BUDUĆNOST VOLI U NEDJELJU (19H) U ZAGREB

Uradite ono što nijeste cijele sezone

Vidimo veliku želju da sve bude spremno N

⌦ Miloš Antić

Krenulo je završno odbrojavanje do početka prvog multisportskog događaja koji će organizovati naša zemlja. Crnogorski olimpijski komitet ušao je u završnu fazu priprema za Igre malih zemalja Evrope, koje će se održati od 27. maja do 1. juna. Tako su ovih dana u posjetu našoj zemlji stigli predstavnici svih nacionalnih olimpijskih komiteta – šefovi misija, kao i članovi Tehničkog komiteta Igara malih zemalja. “Mislim da su naši gosti izuzetno zadovoljni onim što su vidjeli, objektima kojima raspolažemo i u kojima ćemo ih dočekati kra-

Memorandum o saradnji i realizaciji

Predsjednik opštine Budva Marko Carević i predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović potpisali su juče Memorandum o saradnji i realizaciji Igara malih zemalja, kojima će glavni domaćin biti Budva. “Nadam se da će Budva biti dobar domaćin i da će kvalitet i standard biti na visokom nivou”, poručio je Carević, dok je Simonović dodao. “Ugostićemo i predsjednika MOK-a Tomasa Baha što je za Crnu Goru velika čast”.

jem maja”, istakao je Predrag Marsenić, sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta. A šta kažu gosti... “Košarkaška dvorana u Baru je sjajna”, istakao je Đordi Orteu, šef misije tima iz Andore. “Bazen je odličan takođe, postoje mali problemi sa atletskom stazom, ali biće sve u redu, siguran sam”. Kipar je jedina zemlja sa više od milion stanovnika koja učestvuje na Igrama malih zemalja, a Olga Piperidu predstavnica ove zemlje je rekla. “Vidimo veliku želju da sve bude spremno i biće tako na osnovu onoga što smo vidjeli. Radujemo se dolasku”. Igre malih zemalja, na kojima učestvuju sportisti iz Andore, Malte, San Marina, Lihtenštajna, Luksemburga, Kipra, Islanda, Monaka i Crne Gore, održavaju se od 1985. godine, pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta. Našu zemlju ove godine tim povodom posjetiće 900 sportista iz devet država, a takmičiće se u deset disciplina. Gradovi domaćini biće Budva, Bar, Podgorica, Cetinje i Tivat. “Posebno smo ponosni na činjenicu da će plivačko takmičenje biti kvalifikaciono za Olimpijske igre u Tokiju, što se prvi put događa na Igrama malih zemalja”, zaključio je Marsenić. K.B.

ajjača ekipa u istoriji, sezona u ful ritmu, pakleni mečevi na svaka tri dana. Evroliga je okončana porazom u Atini od Panatinaikosa uz skor 6-24, a u ABA ligi kompletna sezona staje u jednu utakmicu. Budućnost Voli u nedjelju veče u Zagrebu igra majstoricu protiv Cedevite - jasno je da je samo trijumf u mislima, ali tim Jasmina Repeše moraće uz protivnika da nadmaši i sebe ukoliko želi plasman u novo finale. Jer “plavi” su na gostovanjima sušta suprotnost ekipi iz “Morače” - “gladni lavovi” željni uspjeha obično su se van Podgorice transformisali u lak plijen za rivale ravne sebi. Brojke kažu - 15 evroligaških duela na strani, uz četiri regionalna megdana (Zvezda, Partizan i dva puta Cedevita, jednom u ligaškom dijelu, jednom u plej-ofu) dakle sa 19 jakih, ozbiljnih gostovanja ove sezone Budućnost se vraćala pognute glave. Vrijeme je za rušenje neugodne tradicije... “Vrijeme je”, ispalio je dva dana uoči meča Danilo Nikolić. “Tražili smo se cijele sezone, imali smo dosta promjena i u stručnom štabu i u sastavu. Spremni smo međutim za najvažniji trenutak sezone”.

Kako su odigrali cijelu sezonu, takav su utisak “plavi” ostavili i u dva duela polufinalne serije. Ogromni problemi u skoku i defanzivi u dvorani “Dražen Petrović”, a perfektan, šampionski odgovor u “Morači”. “Imali smo agresivnost i fokus, koji nam je falio u određenim momentima u Zagrebu. To moramo da pokažemo u nedjelju. Ovakvi mečevi se igraju sa dosta želje i žara. Mislim da smo kvalitetniji, a pokušaćemo da ne pravimo greške koje smo pravili u prethodnim utakmicama. Imamo i kvalitet i karakter da dođemo do finala”, riječi su Danila Nikolića, koji jedva čeka početak majstorice: “Više nema nazad. Imamo iskustva za ovakve mečeve, dosta nas je prošlo kroz ovakvu situaciju”. Cedevita nema publiku kao Budućnost, ali trener “plavih” Jasmin Repeša, koji je prije četiri godine vodio “vitamine” uvjerava da atmosfera neće biti pozorišna.

19

poraZa na isto toliko mečeva sa jakim, oZBiljnim rivalima ima Budućnost voli ove seZone na gostujućem parketu - 15 mečeva u evroligi i četiri u aBa ligi (ZveZda, partiZan i dva puta Cedevita)

3.

put će Budućnost i Cedevita igrati majstoriCu u polufinalu aBa lige - 2015. slavili su Zagrepčani u seriji na tri poBjede što je po tadašnjim pravilima Značilo plasman u evroligu, “plavi” su prošle seZone u seriji na dva trijumfa Bili Bolji

“Vjerujem da će dvorana biti puna, da će biti domaćinski ambijent, ali na terenu je deset igrača, za igrače na ovom nivou ne bi trebalo da bude bitan faktor šta se dešava na tribinama. Ako napravimo stvari koje znamo da možemo, onda faktor domaćeg terena i nije toliko bitan”, ističe pedesetsedmogodišnji stručnjak, koji izuzetno cijeni rivala. “Igraju dobro već duži period, a ova dva meča su pokazala šta moramo eliminisati u igri, a šta ponoviti ukoliko želimo trijumf. Koncentracija, agresivnost, prisutnost i fizička i mentalna - znamo šta nam treba za finale”, optimista je Repeša. Pred “plavima” je 40 (možda i više) presudnih minuta - trijumf vodi u finale i daje novu šansu za trofej, poraz označava kraj neusješne sezone.


SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 4. 2019.

55

sport

BU PROTIV CEDEVITE IGRA UTAKMICU SEZONE Filip Barović i Nemanja Gordić uvjereni su da mogu da zaustave Filipa Krušlina

MAJSTORICA I U PIONIRU (SUBOTA, 18H)

Groznica subotnje beoGradske večeri Majstorica se igra u Zagrebu, ali prije toga vječiti beogradski derbi promovisaće prvog finalistu ABA lige. Zvezda, koja je favorit i zbog prednosti domaćeg pakreta, ali i zbog jačeg, skupljeg rostera vjeruje da može da još jednom ove sezone, u najbitnijem meču, baci na koljena Partizan. “Ova serija je kao boks meč. Prva runda je pripala Zvezdi, druga nama, treća i posljednja biće sve ili ništa. Moramo biti agresivni, pametni. Vjerujem u ekipu i nadam se da neće biti udaraca ispod pojasa”, slikovito je objasnio Andrea Trinkijeri, italijanski stručnjak na klupi Partizana. Njegove riječi nijesu baš na pravi način shvaćene u taboru rivala, večerašnjeg domaćina. “Ja sam trener KK Crvena zvezda, a ne trener bok-

pet puta su ZveZda i partiZan igrali ove seZone tri puta su uspješniji bili crveno-bijeli, a dva puta crno-bijeli sera. U ovom trenutku mojim igračima ne mogu da izgovaram reči kao što su krv, udarci ispod pojasa, ni brutalni udarci... Pričam samo u vezi košarke i sporta. Mi živimo za to da pobijedimo, iako ćemo igrati bez Reglanda”, riječi su Milana Tomića. Zvezda i Partizan su ove sezone odigrali pet utakmica - tri puta je uspješnija bila Zvezda (dva puta u ligaškom dijelu ABA lige i prvom meču plej-ofa), dva puta Partizan (u finalu Kupa Srbije i drugom meču ploufinalne serije). M.A.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nenad aMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me)

rIMAC: DA IskorIstIMo prItIsAk

Ogroman pritisak osjeća Budućnost, ali i Cedevita, navodi Slaven Rimac, trener Zagrepčana. “I jedna i druga ekipa su pod pritiskom, da vidimo čiji igrači će bolje odgovoriti na komplek-

san zadatak. Igrao sam i upoznao mnogo igrača koji bolje igraju pod pritiskom, ako se znaš nositi s njime i ako te natjera da budeš najbolji tog dana, jako dobra stvar. Motivisani smo, kada pogledamo gdje smo

bili na početku sezone, a gdje smo sada - to mora da hrabri igrače, da odigramo utakmicu sezone. To nam treba - najbolja igra da još jednom savladamo kvalitetnog rivala kao što je Budućnost”, istakao je Rimac.

Ekonomija: Bojana DESpOTOvIć (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša pAJOvIć (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana pEJOvIć (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEvIć (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOvIć (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOvOvIć (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIć (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me


SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

RTCG 2 16:20 19:15

Odbojka (ž): Kup, finale Odbojka (m): Kup, finale (uključenje)

SK 1 CG 13:30 Fudbal: Norič - KPR 16:15 La liga: Real - Eibar 18:30 FA kup: Man. siti - Brajton 20:45 La liga: Barselona - Atl. Madrid

SK 2 14:15 16:00 19:00

Košarka: Ankara - Karšijaka Džudo, Antalija WTA Čarlston

SK 3 13:00 16:30 18:30 20:30 23:00

La liga: Đirona - Espanjol Košarka: B’kmeče - Tofaš La liga: Rajo V - Valensija Fudbal: Ovijedo - Las Palmas NBA: Milvoki - Bruklin

SK 4 14:00 16:00 18:00

Fudbal: Bravo - Na a Fudbal + Odbojka (M): Milano - Modena

16:00 18:30

Fudbal, Premijer liga Fudbal: Viljem II - Ajaks

SK 5 SK 6 16:00 20:00

Fudbal, Premijer liga Kikboks, Maribor

SK HD 13:35 Fudbal: Gvangžu E - Gvangžu RF 16:00 Fudbal:Birmingem - Lids 18:00 Fudbal: Galatasaraj - Malatija 20:30 Odbojka (Ž): Kasalmađore Skandići

10:50 13:30 15:30 18:00 20:30 00:10 02:50

● NE PROPUSTITE ARENA SPORT 1

DUPLI PLAVO-BIJELI PROGRAM: Rukometašice Budućnosti dočekuju Vajpers (RTCG 1), dok košarkaši igraju odlučujući meč polufinala ABA lige u Zagrebu protiv Cedevite (RTCG 2 i AS 1). Oba meča su u isto vrijeme - 19h.

Fudbal: Sidnej - Melburn V. Fudbal: Harts - Hibernijan 1.CFL: Rudar - Titograd ABA: C. zvezda - Partizan Serija A: Sampdorija - Roma NCAA: Obern - Virdžinija NCAA: Teksas - Mičigen

ARENA SPORT 2 15:00 18:00 20:00 01:00

Serija A: Parma - Torino Serija A: Juventus - Milan Liga 1: Amijen - St. Etjen Fudbal: Njujork RB - Minesota

ARENA SPORT 3 15:50 Rukomet: Hanover - Magdeburg 18:30 Rukomet: Kil - F. Berlin 20:30 Fudbal: Genk - Gent 22:20 Boks

ARENA SPORT 4 12:30 15:00 17:00 19:00 21:00 23:00 01:00

ABA juniori: C. zvezda - Igokea ABA juniori: Cedevita - Cibona Liga 1: Lion - Dižon Fudbal: Njujork siti - Montreal Fudbal: Toronto - Čikago Serija A: Juventus - Milan Fudbal: Aldosivi - Boka

ARENA SPORT 5 18:00 20:00 22:00

Osasuna - Barsa, futsal Liga 1: Gengam - Monako NHL: Vankuver - St. Luis

EUROSPORT 1 13:25 18:30

Snuker, Peking Diznaje tegova, Batumi

EUROSPORT 2 15:30 Bundesliga: Bajer L - Lajpcig 18:30 Bundesliga: Bajern M - Borussija D.

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA RTCG 1

18:50

EHF LŠ (Ž): Budućnost - Vajpers

RTCG 2 18:50

ABA: Cedevita - Budućnost

SK 1 CG 12:00 15:05 17:00 19:30 21:30

La liga: Alaves - Leganes Premijer: Everton - Arsenal FA kup: Votford - Vulvs Fudbal: Univerzitatea - Kluž NBA: Minesota - Oklahoma

SK 2 12:00 14:00 16:00 19:00 21:00

Košarka: Fenerbahče - Istanbul La liga: Hetafe - Atl. Bilbao KHL: SKA - CSKA WTA Čarlston, finale Fudbal: Sporting - Rio Ave

SK 3 12:00 14:15 16:00 18:30 20:45

Fudbal: Alkorcon - Albasete Košarka: Efes - Bahčešehir Džudo, Antalija La liga: Selta - Sosijedad La liga: Betis - Viljareal

14:30 16:30 18:30

Fudbal: Venlo - Fejenord Košarka: Banvit - Galatasaraj Fudbal: Feirense - Benfika

SK 4

SK 5 13:15 14:30 16:45 20:00

Porše Karera kup Fudbal: Austrija - Šturm Fudbal: Olimpija - Rudar NASKAR

SK 6 DAN DERBIJA - Veliki derbi u Italiji između Juventusa i Milana (AS 1, 18.00h), njemački klasiker Bajern - Borusija (ES 2, 18.30h) i derbi sezone u Primeri između Barselone i Atletika (SK 1 CG, 20.45h).

15:00 Fudbal: Ankaraguču - Fenerbahče 17:00 Fudbal: LASK - Salcburg

SK HD 16:00

Košarka: CSKA - Zenit

18:00 20:00

Košarka: Frankfurt - Bajern Fudbal: Elće - Kordoba

12:30 14:30 16:30 19:00 21:00 00:00 02:30

Serija A: Fiorentina - Frozinone EHF LŠ (Ž): FTC - Rostov Košarka: Panatinaikos - PAOK ABA: Cedevita - Budućnost Liga 1: PSŽ - Strazbur Fudbal, Arg. liga MLB: LA Dodžers - Kolorado

12:30 15:10 18:00 20:30

košarka: Mursija - Baskonija Bundes kup, rukomet Serija A: Inter - Atalanta Serija A: Napoli - Đenova

15:00 17:00 19:00 21:00

Serija A: Udineze - Empoli Fudbal: Vojvodina - Partizan Fudbal: C. zvezda - Proleter Fudbal: Sinsinati - Sporting

ARENA SPORT 1

ARENA SPORT 2

ARENA SPORT 3

ARENA SPORT 4 15:00 16:50 19:30

ABA JUNIORI: Finale EHF LŠ (Ž): Odenze - Đer Košarka: G. Kanarija - Real M.

ARENA SPORT 5 09:50 15:00 17:00 19:00

Maraton, Roterdam Liga 1: Rems - Lil Liga 1: Nica - Monpelje EHF LŠ (Ž): Budućnost - Vajpers

EUROSPORT 1 10:15 17:30

Biciklizam, Belgija WTCR Maroko

EUROSPORT 2 13:25 15:30

Snuker, Peking Bundesliga: Augsburg - Hofenhajm 18:00 Bundesliga: Borusija M - Verder


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.