Dnevne novine 13-14. april 2019. by Dnevne Novine

IŠTVAN KAIĆ, MEDIJSKI ANALITIČAR I PUBLICISTA

PREMIJER MARKOVIĆ NA SAMITU 16+1 U DUBROVNIKU ■ 16

Preko Luke Bar trgovati sa Kinom i Evropom

“Vijesti” samo uz novu vlast mogu da operu biografije ■ 10

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019. BROJ 2351 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: DAVOR GJENERO, HRVATSKI POLITIČKI ANALITIČAR ■ 5 7

Crna Gora još pod snažnim ruskim i velikosrpskim pritiskom OD SASTANKA U BERLINU 29. APRILA NAŠ REGION OČEKUJE MNOGO ■ 8 9

Čanak: Ako EU posluša Đukanovića, Balkan više neće biti bure baruta RETROVIZOR ■ 3

Nema više protesta, performersi na sceni

PUT DROGE■ 18 19

Na granici u 2018. godini “pale” 3,3 tone droge

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

POLICIJA IZUZELA DOKUMENTACIJU IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

■ 21

Provjeravaju kako su se trošile pare iz Abu Dabi fonda

+382 20 252 900

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

Hapsite Asanža, je li? Sjutra ćete i Kneževića isporučiti Crnoj Gori. Ne trebaju nam te vaše zapadne vrijednosti. Treba nam ruski model slobode gdje se hapse samo lideri opozicije kao što je Aleksej Navaljni..

Mi vam dajemo pare, a vi samo šetate... Umjesto da se bijete sa policijom i proizvodite bijes građana... Nema više ni centa od nas, pa neka vam da Ranko koji još ni cent nije uplatio... Mi ćemo sad da finansiramo proteste D.K.

Neka si im reka Marko! Amerika i Engleska nikad neće biti zemlja proleterska....

Nuhodžić: Zajedno protiv kriminala

Saradnja i kontakti Uprave policije i policijskih atašea i oficira za vezu biće dodatno intenzivirana radi prevencije i suzbijanja savremenih globalnih bezbjednosnih rizika i prijetnji

● 20

“Džepni pankreas” o trošku države za 30 dijabetičara Građanima koji imaju dijabetes tip 1 Fond za zdravstveno osiguranje je od 2017. godine, kada je uvrstio spoljne portabilne insulinske pumpe na Listu medicinsko-tehničkih pomagala do sada odobrio 30 insulinskih pumpi, uključujući i pripadajući potrošni materijal.

● 22-23

SUBOTA

NEDJELJA

Država je najsigurniji dužnik

U poređenju sa vrlo niskim kamatnim stopama na štednju i u nedostatku drugih alternativa na tržištu hartija od vrijednosti, a imajući u vidu da je država najsigurniji dužnik, opcija kupovine državnih obveznica izgleda prihvatljivo, kazao je Vikend novinama profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom i ekonomski analitičar Vasilije Kostić. ● 14-15

Ivanović i Obradović: Sve procedure ispoštovane

Pred vijećem Višeg suda u Podgorici juče su odbranu dali bivši čelnici Telekoma Crna Gora, Oleg Obradović i Miodrag Ivanović, koji su negirali krivicu i ponovili da su poštovali svu proceduru prilikom potpisivanja spornog ugovora. ● 21

Promjenljivo oblačno, u popodnevnim satima mjestimično kiša ili pljusak i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -1 do 10, najviša dnevna 5 do 19 stepeni. Podgorica: Promjenljivo oblačno, u popodnevnim satima usluvi za kišu ili pljusak i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 7, najviša dnevna oko 18 stepeni.

Promjenljivo oblačno, uglavnom od sredine dana mjestimično kiša ili pljusak i grmljavina. U noćnim satima, u višim planinskim predjelima, na sjeveru moguć snijeg i susnježica. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 2 do 10, najviša dnevna 6 do 20 stepeni. Podgorica: Promjenljivo oblačno, od sredine dana uslovi za kratkotrajno kišu ili pljusak i grmljavinu.

Jednog zaposlenog ima polovina kompanija Struktura zaposlenih u privredi je takva da 53,5 odsto preduzeća ima po jednog zaposlenog, ukazano je na jučerašnjoj prvoj sjednici Komisije za suzbijanje sive ekonomije. ● 16

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

TEOLOG I FILOZOF FRA MILE BABIĆ U EMISIJI ¹ ŽIVA ISTINAº

SPC će se protiviti posjeti pape Crnoj Gori

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

NEMA VIŠE PROTESTA, PERFORMERSI NA SCENI

Teolog i filozof fra Mile Babić kazao je u emisiji „Živa istina“ kako je vrlo realno da će papa Franjo u bliskoj budućnosti posjetiti Crnu Goru. “Gledajući na razvoj Crne Gore, ona je napravila velike pomake prema demokratiji, a cilj demokratije je da ljudi budu u miru, da budu slobodni i jednaki. To je ključni parametar na osnovu kojeg Sveta Stolica odlučuje da li će Papa da posjeti neku zemlju ili ne. Papa je za univezalne hrišćanske vrijednosti, za život”, objašnjava Babić. Biće protivljenja SPC eventualnoj posjeti Pape Crnoj Gori, smatra Babić, inače i profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. “Biće protivljenja Amfilohija i zastupnika velikosrpskog nacionalizma, koji ne priznaju crnogorsku državnost i odvojenst religije od države. Oni će biti protiv, ali to neće biti smetnja, ako crnogorska vlada bude htjela da papa dođe”, kazao je Babić. Upitan da prokomentariše odnos pape Franja prema “slučaju” Stepinac (osnovao je komisiju koja treba da prouči djelo kardinala i potom donese odluku o kanonizaciji) koji je u Beogradu pozdravljen, Babić je kazao da je to veliki ekumenski gest Svetog Oca. “On je dopustio da se sve činjenice opet preispitaju, jer se ovi naši, izgleda, nijesu trudili da to prouče. Treba uzeti sve u obzir, ljudi su trebali sve

da preispitaju i budu iskreni, a ne da mu natovare ono što ne se ne može dokazati“, smatra Babić. “Tom odlukom, papa Franjo je dobio ‘opoziciju’ u dijelu hrvatskog sveštenstva”, kaže fra Mile Babić i dodaje:„To se javno ne govori, da ne bi ispalo da je papa više za pravoslavnu crkvu, nego za crkvu u Hrvatskoj!” Govoreći o skandalima seksualnog zlostavljanja i pedofilije, koji potresaju Katoličku crkvu, Babić tvrdi da je papa radikalno krenuo u kažnjavanje počinilaca. „Oni koji su pedofili, koji su potpomagali i sakrivali zlodjela, moraju odgovarati strogo po civilnim zakonima”, smatra Babić, uz opasku: “Zataškavanje pedofilije bilo je dominantna praksa, što je još veći grijeh”. „Veći je grijeh nepriznavanje krivice. Samo ljudi koji su svjesni svojih grijeha napraviće pomak i promjenu“. Fra Mile Babić potvrdio je saznanja da je papa Siksto V (pontifikat 1585-90) porijeklom iz Crne Gore. „Profesor Ivan Golub je pisao tekst da je otac pape Siksta V rođen u Boki Kotorskoj u selu Kruševice, a potom je otišao u Italiju“. Iz Boke je i svetac katoličke crkve Leopold Mandić, a zanimljivo je da je papu Franja zaredio biskup crnogorskih korijena Emilio Ognjenović.

RIO DE ŽANEIRO: OBRUŠILE SE DVIJE ZGRADE

Poginule dvije osobe, 15 nestalo Dvije zgrade su se obrušile u zapadnom dijelu Rio de Žaneira, poslije nekoliko dana obilne kiše i poplava u kojima je stradalo deset osoba. Spasilačke službe kažu da još nema informacija o broju povrijeđenih, prenosi AP, dok Dejli Miror navodi da je dvoje poginulo, a nestalo 15 osoba. Na brazilskoj televiziji Globo su prikazani mještani koji u ruševinama traže preživjele. Zbog loše infrastrukture obrušavanje zgrada ne predstavlja rijetkost u siromašnim oblastima Brazila.

Završeni su protesti. Očekivano. Od starta je taj projekat građanskog bunta, inspirisan konstrukcijama osumnjičenog kriminalca i bjegunca D. Kneževića, mirisao na neuspjeh. Ne samo zbog diskutabilne moralno-intelektualne strukture vođstva pokreta “Odupri se”, već i zbog njihovog lutanja između privrženosti D.K. i odanosti opozicionim političarima koji su, nakon niza vlastitih neuspjeha, kao lešinari, vidjeli šansu da, u saradnji sa građaninom Džemalom Perovićem, obale “omraženi režim”. Sad se ne slažu ni sa prvim, ni sa drugim, a po svoj prilici ni sami sa sobom. Pa će u Brisel da to nekako riješe. No, pomoći više njima nema. Infantilni zahtjevi o ostavkama svih i, praktično, gašenju države Crne Gore, bar na određeno vrijeme, po principu one simpatične, ali nikad neostvarene floskule – “budimo realni, tražimo nemoguće”, ugasili su se jednako brzo kao što su i nastali. Uostalom, sve je objasnio lider PzP Nebojša Medojević, kada je saopštio da je DF do sada platio najveći dio troškova “građanskih” protesta, te da smatra da od šetnji kroz Podgoricu nema vajde, a da se režim može srušiti samo nasiljem i sukobima sa policijom. A on ima iskustva sa protestima. Od Beograda do Podgorice. U prevodu to znači da bi DF i dalje plaćao prevoz i sendviče, ako se neke žene i još neki znakoviti likovi iz “Odupri se” budu gurali sa policajcima, ali da, ipak, više preferira nove performanse D.K., tako da će građanin Džemal, uprkos potpisanom “Sporazumu o budućnosti”, najvjerovatnije postati prošlost. Još su neki opozicioni političari i mediji tokom minule nedjelje potencirali “aferu koverat”, kao krucijalni dokaz korupcije u Crnoj Gori. Ali, kad čovjek bolje razmisli, taj Kneževićev koverat u potpunom je nesaglasju sa logičnim percipiranjem korupcije. Evo zašto: Ako je D.K. donirao DPS, sa namjerom da korumpira “vlast” kako ga ne bi gonili zbog sumnjivih i kriminalnih poslova, onda u njegovom slučaju definitivno nema korupcije, jer je D.K. optužen, određen mu je pritvor od mjesec dana, na crvenoj je Interpolovoj potjernici… Propala “investicija”! Sve su to samo loši performansi. Ali, performersi ne patišu. Napali su na CEDIS, pa na Tužilaštvo, sad će, kako vele, krstariti Crnom Gorom, da „pojačaju bijes i nezadovoljstvo građana“, kako im je sugerisao Medojević. A za šta im, iz dana u dan, latinična i ćirilična verzija biltena MANSA nudi pregršt „argumenata“ u vidu raznih falsifikata. Performersima činjenice, inače, nijesu jača strana. Više je kod njih u prvom planu „umjetnički doživljaj“ stvarnosti... PS: No, nešto se čudno dešava sa latiničnim „nezavisnim“ posljednih dana. Nakon što su objavljeni rezultati istraživanja, prema kojima su „Vijesti“ imale 16 negativnih objava o predsjedniku Đukanoviću dnevno, u zadnjih četiri-pet brojeva Mila nema ni na naslovnoj, ni unutra. Ljekovita pauza u kontaminaciji medijskog prostora.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

АКTUELNO

INTERVJU: DAVOR GJENERO, HRVATSKI POLITIČKI ANALITIČAR

CRNA GORA JE JOŠ IZLOŽENA SNAŽNOM RUSKOM I VELIKOSRPSKOM PRITISKU

■ Ljudi koji su na vlasti u Crnoj Gori spadaju u najiskusnije kreatore javnih politika na Balkanu tako da, uprkos snažnim pokušajima uticaja sa strane i nekim unutrašnjim potresima, kod vas nekakve nestabilnosti neće biti, ocijenio je u razgovoru za Vikend novine ugledni hrvatski politički analitičar Davor Gjenero. ■ Kada je o regionu i Evropskoj uniji riječ, probleme imamo na obje strane. Pojedine države, prije svega zemlje Beneluksa, smatraju da novo proširenje Unije nije smisleno, da ne donosi koristi, već velike troškove. ■ Meni se čini da je za normalizaciju vjerskog stanja u Crnoj Gori najbolji francuski model koji počiva na tome da je država vlasnik crkava i vjerskih objekata i da ih država daje vjerskim zajednicama na korišćenje pod koncesiju, naravno pod određenim uslovima.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

⌦ Goran Popović

judi koji su na vlasti u Crnoj Gori spadaju u najiskusnije kreatore javnih politika na Balkanu tako da, uprkos snažnim pokušajima uticaja sa strane i nekim unutrašnjim potresima, kod vas nekakve nestabilnosti neće biti, ocijenio je u razgovoru za Vikend novine ugledni hrvatski politički analitičar Davor Gjenero.

On je, takođe, ocijenio da Bregzit nema nikakve veze sa pozicijom Zapadnog Balkana u odnosu na EU, te da bi eventualna promjena vlasti u Crnoj Gori dovela u pitanje ne samo vanjsko političku orijentaciju, nego i samu održivost državotvornog, indipendetističkog projekta. VN: Može li i kako Bregzit ugroziti evropsku perspektivu Zapadnog Balkana? GJENERO: Bregzit nema apsolutno nikakve veze sa pozicijom Zapadnog Balkana u odnosu na Evropsku uniju. Problemi koji postoje u približavanju EU, postojali bi i da nema Bregzita, kao što su postojali i prije cijele priče sa odlaskom Velike Britanije. Kada je o regionu i Evropskoj uniji riječ, probleme imamo na obje strane. Pojedine države, prije svega zemlje Beneluksa, smatraju da novo proširenje Unije nije smisleno, da ne donosi koristi, već velike troškove. Takođe i da Unija sa Bugarskom, Rumunijom, Hrvatskom ima velike unutrašnje strukturne nerazmjernosti i da bi svako dalje proširenje te probleme samo povećavalo. Zaboravili su dva razloga zašto je nastala Evropska unija. Jedan je da Unija kao mirovni projekat treba da spriječi svaku mogućnost ponovnog ratovanja na evropskom kontinentu, a drugi je bio osigurati dovoljno hrane Evropi, koja je bila na rubu gladi u vrijeme kada je proces integracije počeo. Danas zemlje EU, bar dobar dio njih, postojeće stanje uzimaju zdravo za gotovo i ne razmišljaju da je proširenje, kao mirovni proces, i proširenje kao proces širenja blagostanja, još potreban i važan. VN: To su problemi unutar EU, a što je sa regionom? GJENERO: U regiji se proble-

Kod Crne Gore napravljen je izrazito važan i izrazito poštovanja vrijedan iskorak koji EU zaboravlja, da je Crna Gora riješila sva granična pitanja sa susjedima, osim sa Hrvatskom, ali sa Hrvatskom pitanje granice ni na koji način ne komplikuje odnose dvije države

mi razlikuju od države do države. Najproblematičnija trenutno je Srbija koja nije spremna na stvarnu harmonizaciju sa politikama EU. Najbolje se to vidi u činjenici da, umjesto da napreduje u harmonizaciji i učestvuje u zajedničkoj evropskoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici, Srbija u tom aspektu nazaduje i danas je u manjoj mjeri harmonizirana sa EU nego što je to bila na početku pregovaračkog procesa. VN: Crna Gora nema taj problem... GJENERO: Da, vaša država nema te probleme. Naprotiv, Crna Gora je zatvorila pregovore o poglavlju zajedničke vanjske i sigurnosne politike i potpuno je harmonizovala vanjsku politiku sa politikom EU. Kod Crne Gore je problem činjenica da Evropska unija u nedovoljnoj mjeri uvažava i nagrađuje takvo vrlo

Kada je o regionu i Evropskoj uniji riječ, probleme imamo na obje strane. Pojedine države, prije svega zemlje Beneluksa, smatraju da novo proširenje Unije nije smisleno, da ne donosi koristi, već velike troškove.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

skrupulozno ponašanje. Kod Crne Gore napravljen je izrazito važan i izrazito poštovanja vrijedan iskorak koji EU zaboravlja, da je Crna Gora riješila sva granična pitanja sa susjedima, osim sa Hrvatskom, ali sa Hrvatskom pitanje granice ni na koji način ne komplikuje odnose dvije države. Jer postoji dobar privremeni režim koji onemogućava događanje incidenata. Mislim da se i Hrvatska na taj način ponaša i to je veoma dobra i važna stvar. VN: Pominjete i Makedoniju... GJENERO: Makedonija je ozbiljni pretendent na članstvo u EU, koja u vanjskoj i sigurnosnoj politici izuzetno dobro napreduje, pogotovu nakon sporazuma oko imena, što je izrazito veliki iskorak. Meni se čini da Crnoj Gori ide u prilog da Makedonija uđe u pregovarački proces, da postoji i malo međusobnog natjecanja u tom procesu. Jer, Srbija zaostaje u pregovorima. Prošlo je već pet godina od početka pregovora, a Srbija je otvorila svega trećinu poglavlja, dok nijedno nije zatvorila. VN: S obzirom na dešavanja unutar EU, da li Crna Gora može postati članica EU do 2025.? GJENERO: Od početka smo znali da u toku mandata ove Evropske komisije ne može biti proširenja. Rok da do 2025. Crna Gora postane članicom EU je jako optimističan. VN: Zašto? GJENERO: Zbog toga što bi to značilo da Crna Gora do 2023. godine mora završiti pregovore. Nakon toga treba šest mjeseci za izradu pristupnog ugovora i barem godinu i po za ratifikaciju ugovora u zemljama članicama. Da biste to postigli, morali biste jako udarnički zatvarati pristupna poglavlja, što je moguće, ali je pitanje ima li EU administracija dovoljno snage i kapaciteta da to u tom roku procesuira. Drugo, imate problem koji Hrvatska nije imala. U Hrvatskoj nije bilo parlamentarne stranke koja bi na bilo koji način opstruirala hrvatsko pristupanje EU. Crna Gora nažalost to ima. Te snage su toliko snažne da se u Crnoj Gori ne bi smjela dogoditi smjena vlasti ako želite zadržati proevropsku i evroatlantsku politiku. Nemogućnost smjene vlasti se nužno vezuje uz pitanja klijentelizma, korupcije, i ja ne vidim

Ljudi kao da su zaboravili CIJENU RATOVANJA VN: Nedavno smo vidjeli postrojavanje četnika u Višegradu. Čuli su se govori o ljotićevcima, ustašama... Vraća li se region u period koji želimo svi da zaboravimo ili je riječ o pojedinačnim incidentima? GJENERO: To su za sada pojedinačni incidenti, ali je tragedija što iza pojedinačnih incidenata postoji neka zla namjera. Da ste me prije pet godina ovo isto pitali, rekao bih Bogu hvala, ratni sukob više nije moguć jer su sve vojske na ovim prostorima razoružane. U ovih pet godina se to promijenilo. Neki ljudi su počeli za-

boravljati cijenu ratovanja, a drugi su iscrpili ratne dobiti i sanjaju neke nove ratne profite. Velika sreća Crne Gore, kao i Hrvatske je da su u okviru NATO saveza. Koliko god NATO nije savršen mehanizam, on je ipak polisa osiguranja koja vam garantuje načelo solidarnosti u slučaju napada od treće zemlje. I to je, vjerujem, ozbiljan odvraćajući element koji se i mora uzeti u ozbiljno promišljanje ukoliko bi neko htio rat. S druge strane, činjenica je da je Rusija, kao velika sila, na staklenim nogama i Balkan je zaštićen od dalje ekspanzije ruskog uticaja.

U CRNOJ GORI NE BI SMJELA DOGODITI SMJENA VLASTI AKO ŽELITE ZADRŽATI PROE VROPSKU I EVROATLANTSKU POLITIKU

Paralela Todorić-Knežević VN: Proteste u Crnoj Gori pokrenula je afera iza koje stoji odbjegli biznismen Duško Knežević. Sličnu situaciju imali ste i u Hrvatskoj sa Todorićem. Može li se povući paralela između ta dva slučaja? GJENERO: U puno lakšoj poziciji od Crne Gore, jer nema taj tip, uslovno rečeno opstrukcije. Hrvatska ima nekakav rascjep u društvu, ali on je povjesni i polako izumire, a u Crnoj Gori imate jako vitalni rascjep i tu nema rješenja u kratkom roku. Hrvatska nema takvih neugodnosti kakve se mogu dogoditi ili se događaju Crnoj Gori. Ta čitava priča sa Todorićem je pokazala da se radi o čovjeku koji je potpuno krivo procijenio svoju društvenu poziciju i druš-

tveni ugled i renome, koji je potpuno potrošen i nema nikakve naznake toga da bi na bilo koji način on mogao funkcionisati kao lider protiv aktuelne administracije koja ima relativno tanku podršku, ali koja ima strukturni legitimitet. VN: Možete li malo da pojasnite? GJENERO: Dakle, aktuelna administracija u Crnoj Gori ima malu parlamentarnu većinu, ali i čvrst politički legitmitet tako da treba razdvojiti dvije stvari – tolerisanje nekakve socijalne dinamike i pitanje političkog legitimiteta. Zbog toga administracija u Crnoj Gori ne smije dozvoliti bilo kakav oblik nervoze i prijekih reakcija. Samo to je može destabilizovati i ništa drugo.

DRŽAVNI UDAR

VN: Očekujemo presudu za državni udar... GJENERO: Pokušaj državnog udara bio je mnogo ozbiljniji nego što smo ga mi u regiji shvaćali i doživljavali. Ovo nije finale tog pritiska i nastaviće će. To je bilo pokazano i sa tretiranjem političara iz parlamentarnih stranaka u Crnoj Gori prilikom posjete Putina Srbiji i Beogradu. To je bila jedna neugodna situacija. Na isti način se Srbija ponaša i prema Srbima u Hrvatskoj, na

isti način instrumentalno tretira hrvatsku manjinu u Srbiji i ponovo ih iskorištava i nepotrebno dovodi u neugodan položaj. Ta manjina je izrazito ružno i loše krivicom Beograda prošla kroz razdoblje devedesetih. Srećom, u Crnoj Gori nemate taj tip iskustva. Ali je frapantno da ljudi u političkom smislu i dalje nasjedaju na isti tip providne političke igre na koji su nasjedali i 1989. i devedesetih godina.

AKTUELNO MENI SE ČINI DA JE ZA NORMALIZACIJU VJERSKOG STANJA U CRNOJ GORI NAJBOLJI FRANCUSKI MODEL KOJI POČIVA NA TOME DA JE DRŽAVA VLASNIK CRKAVA I VJERSKIH OBJEKATA I DA IH DRŽAVA DAJE VJERSKIM ZAJEDNICAMA NA KORIŠĆENJE POD KONCESIJU, NARAVNO POD ODREĐENIM USLOVIMA. nekakav jednostavni izlazak Crne Gore iz tog kolopleta. VN: Svaki pokušaj promjene vlasti se vezuje za promjenu vanjsko političke orijentacije... GJENERO: Ne samo vanjske političke orijentacije, nego same održivosti državotvornog, indipendentističkog projekta. To je veliki problem. Imate još jedan fenomen koji je zajednički Crnoj Gori i Makedoniji, a to je da su organizacije nacionalnih manjina i manjinske stranke izrazito lojalne i državnom i evropskom projektu. Bošnjaci, Albanci i Hrvati snažno podržavaju evropski kurs i samostalnost Crne Gore. VN: Koji su izazovi pred Crnom Gorom? GJENERO: Crna Gora je izrazito izložena pritisku dvije države, koji je u istom smjeru. S jedne strane je to pritisak Srbije koja manipuliše sa velikosrpskim i anticrnogorskim snagama u Crnoj Gori, a taj velikosrpski projekat se poistovjećuje sa jednim rusofilskim projektom. Kad kažem rusofili ne mislim u smislu ljubavi prema ruskoj kulturi, nego podložnosti prema Putinovom projektu euroazijskog tima. Crna Gora tu ima neugodnu poziciju zbog tradicionalne vezanosti Crne Gore uz rusku kulturu, što se pokušava eksponirati na vezivanje i podjarmljivanje pod jedan politički koncept, što Crnoj Gori danas ne odgovara i nije joj potrebno. Ne bi bilo dobro da se zbog toga dovode u pitanje tradicionalne kulturne veze, ali to je rizik koji nije isprovocirala crnogorska strana. VN: Opozicija i veza sa SPC? GJENERO: To, bez sumnje donosi probleme. Cijeli taj odnos Crne Gore sa SPC koja je 1918. preuzela kompletnu imovinu Crnogorske crkve, kao i njeno vjerničko tijelo, jeste problematično. Problema-

tična je ta izrazito niska razina demokratske kulture unutar SPC i ta vrlo skromna vjerska razina. To su bez sumnje veliki problemi. Kada je riječ o rješavanju tog problema, Vijeće Evrope posredstvom Venecijanske komisije napravilo je jedan, u odnosu na CG izrazito štetan korak - kada je Crnoj Gori savjetovalo nacionalizaciju crkvene imovine. VN: Koji je najbolji model za rješavanje tog pitanja? GJENERO: Meni se čini da je za normalizaciju vjerskog stanja u Crnoj Gori najbolji francuski model koji počiva na tome da je država vlasnik crkava i vjerskih objekata i da ih država daje vjerskim zajednicama na korišćenje pod koncesiju, naravno pod određenim uslovima. Nije tačno da bi se time odstupilo od evropskog standarda slobode vjeroispovijesti, već naprotiv. To bi bio primjer uspješnog modela sekularnog djelovanja crkve i neutralnost stava države u odnosu na ckrvu. Naravno, načela pravednosti, ravnomjernosti, se moraju poštovati, to je jedini način da CG izađe iz ove nezdrave situacije nastale kada je nekadašnju imovinu CPC preuzela SPC. VN: Šta mislite o protestima u Srbiji? GJENERO: Čini mi se, kada se radi o socijalnoj dinamici, na neki način liči socijalnoj dinamici u Srbiji u tom smislu što ona nema političkog iskaza. Ona nema mogućnost transformisati i prenijeti se u nekakvu novu alternativnu političku većinu. Vi imate snažnu socijalnu dinamiku u Srbiji i snažnu istovremeno većinu aktuelnog režima i mislim da će posljedica socijalne dinamike komplementirana sa sposobnošću opozicije i stranaka koje stoje iza ovog pokreta dovesti do dodatnog jačanja Vučića i njegovog režima. VN: A u Crnoj Gori? GJENERO: U Crnoj Gori se ne dešava taj tip medijskog kontrolisanog pritiska na javnost kakav se dešava u Srbiji kroz tabloide i televizije koje su u nekakvim javno privatnim partnerstvima, tako da režim neće u konačnici profitirati od toga, ali ni administracija time neće biti oslabljena. Ljudi koji su na vlasti u CG spadaju u najiskusnije kreatore javnih politika na Balkanu tako da nekakve nestabilnosti neće biti.

POLITIKA

POSLANICA DPS A ALEKSANDRA VUKOVIĆ

PERFORMANSI TREBA DA BUDU KREATIVNIJI

Demokratska partija socijalista (DPS) u protestima vidi izraz stepena demokratije u društvu, a građani su slobodni da protestuju sve dotle dok to ne ugrožava slobode drugih, kazala je poslanica te partije Aleksandra Vuković. Vuković je kazala da u DPS-u nemaju ništa protiv akcija pokreta “Odupri se”, ali naglašava da bi te akcije trebalo da budu smislenije i kreativnije. Upitana da li su razmatrali zahtjeve demonstranata, odgovara da jesu, ali da ne žele da pristanu na politiku ucjena, već pozivaju na dijalog. “DPS u protestima vidi izraz stepena ostvarene demokratije u društvu. Građani su slobodni da izađu na ulice, da protestuju, da traže ono što misle da im pripada i što im nedostaje. Vidimo iz nedjelje u nedjelju da ove proteste podržava sve manji broj građana. Međutim, to nas nikako ne hrabri. Naprotiv, ostao na tim protestima jedan građanin, on nas jednako obavezuje kao i 5.000 građana, zbog toga što nije stvar u broju nego u porukama koje se šalju i mi ćemo svaku poruku koju čujemo, a koja ima dozu ozbiljnosti i smisla, veoma ozbiljno shvatiti”, kazala Vuković

je Vuković za RTCG. O tome koliko se performansima može uticati na vlast, Vuković kaže da su organizatori pokazali nepoznavanje mentaliteta građana. “U performansu, kao formi, treba da se ispolji kreativnost. Šta smo vidjeli, recimo, ispred CEDIS-a? To mi je zanimljivo jer je pokazalo izvjesno nepoznavanje mentaliteta naših građana od strane organizatora, odnosno samih performera”, kazala je Vuković. Na pitanje da li su u DPS-u razmatrali zahtjeve demonstranata i jesu li spremni na ustupke, Vuković kaže da su funkcioneri te partije pokazali jasan stav prema toj ucjenjivačkoj politici. “S obzirom na to da znate šta su prvih pet zahtjeva organizatora samih protesta, naši funkcioneri su iskazali jasan stav prema toj ucjenjivačkoj politici. Dakle, ne želimo ni na koji način ucjene, mi želimo dijalog. Ne želimo produbljivanje, nego relaksiranje političkog života u Crnoj Gori i s tim u vezi pozivamo opozicione lidere i partije da se vrate u parlament i da razgovaramo, jer bez razgovora nema temeljnog rješenja bilo kog velikog i važnog pitanja u ovome društvu”, zaključila je Vuković. R.P.

TOKOM VIKENDA

KARAVAN ODUPRI SE OBILAZI CRNU GORU Predstavnici pokreta Odupri se 97000 obići će tokom vikenda većinu crnogorskih gradova, najavljeno je iz tog pokreta. „Ovog vikenda karavan ‘ODUPRI SE’ obilazi Crnu Goru. Tako ćemo upoznati građane iz svih krajeva naše zemlje koji do sada nisu imali priliku da nam se pridruže“, objavljeno je na Fejsbuk stranici pokreta. Kako su naveli, sjutra će

njihov karavan obići Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Pljevlja, Žabljak i Šavnik, a u nedjelju Ulcinj, Bar, Budvu, Tivat, Herceg Novi i Kotor. Oni su pozvali građane da im se pridruže. „Priključite nam se u vašem gradu, podijelite sugestije, postavite pitanja i učinimo da se sva država odupre ovom nakaradnom sistemu koji nas uništava“, poručili su iz pokreta Odupri se.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

OD SASTANKA U BERLINU 29. APRILA NAŠ REGION OČEKUJE MNOGO

ČANAK: AKO EU POSLUŠA ĐUKANOVIĆA, BALKAN VIŠE NEĆE BITI BURE BARUTA ⌦ Mili Prelević

a sastanku u Berlinu 29. aprila, na kojem će se na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, sastati lideri Zapadnog Balkana, jedna od glavnih tema će biti odnosi Srbije i Kosova i očuvanje stabilnosti regiona, a značajnu ulogu će imati i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Inače, Merkel Makron uputili su zajednički poziv predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, za učešće na ovom sastanku, kojem će prisustvovati i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, predsjednik i premijerka Srbije Aleksandar Vučić i Ana Brnabić, predsjednik i premijer Kosova Hašim Tači i Ramuš Haradinaj, kao i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev. Prema najavi biće razmotrena aktuelna i situacija u regionu, u svijetlu dogovora Sjeverne Makedonije i Grčke oko imena. Poziv je upućen i predsjedniku Evropske komisije Žan-Klodu Junkeru, Federiki Mogerini, kao i visokim predstavnicima Slovenije i Hrvatske. Portparolka Evropske unije Maja Kocijančić kazala je za Vikend novine da će sastanku u Berlinu prisustvovati i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini. “Mogerini će prisustvova-

ti sastanku koji će 29. aprila 2019. godine u Berlinu organizovati kancelarka Angela Merkel i predsjednik Emanuel Makron sa visokim predstavnicima Zapadnog Balkana, a sa ciljem promovisanja stabilnosti i prosperiteta širom kontinenta. Ovaj sastanak će pružiti priliku za rješavanje izazova i istaknuti napore za pomirenje, dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju”, navela je Kocijančić. Upravo su pomirenje i dobrosusjedski odnosi kandidovali crnog o r skog predsjednika Mila Đukan o v i ć a Kocijančić za zna-

čajnu ulogu na ovom sastanku jer se očekuje da on može da doprinese kvalitetnijem dijalogu svih učesnika. Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak kaže za Vikend novine, da je Đukanović političar koji ima kapacitet da značajno, možda i odlučujuće, doprinese dijalogu na Zapadnom Balkanu. “Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je, apsolutno, čovjek od najvišeg mogućeg političkog poznavanja situacije u regionu. Sa druge strane, on je čovjek koji je donošenjem odluka, kada je od toga zavisilo dosta toga, uključujući i njegov život, pokazao da umije da povuče hrabar potez kada je to trebalo”, rekao je Čanak za naš list. Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine smatra da se naš region nalazi u veoma lošoj situaciji i da ga je Evro-

Đukanović

POLITIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

ŠEF DIPLOMATIJE SRĐAN DARMANOVIĆ U VARŠAVI

Dobrosusjedski odnosi siguran put ka evropskoj budućnosti Sa sastanka u Varšavi

E A

EU mora da investira u stabilnost Nenad Čanak smatra da crnogorski predsjednik Milo Đukanović može značajno uticati na procese na Zapadnom Balkanu i da treba dosljedno slijediti njegovu politiku. “Nisam romantik koji vjeruje da je to moguće da se desi preko noći, ali je pitanje da li će Evropska

pa zapostavila, našta su i on i Đukanović u više navrata ukazivali. “Potpuno sam uvjeren da je politika koju vaš predsjednik vodi već više decenija, politika, koja, ukoliko bi se dosljedno primjenjivala u regionu, Balkan pretvorila u nešto sasvim drugo, stabilno i demokratsko društvo, a ne vječito bure bar u t a”,

unija shvatiti da, ako Rusija investira da na Balkanu ne bude stabilnosti, onda EU mora pet puta više investirati i deset puta više raditi da se ta stabilnost očuva. To je ono što mora biti poruka koja će biti upućena svim učesnicima sastanka u Berlinu”, kaže Čanak.

kazao je Čanak. Inače, ministar spoljnih poslova Njemačke Hajko Mas izjavio je juče u Varšavi da zemljama Zapadnog Balkana treba da bude ponuđen jasan put ka članstvu u EU, ali ih je i pozvao da riješe međusobne konflikte. Na sastanku šefova diplomatija zemalja članica Berlinskog procesa, kojim trenutno predsjedava Poljska, Mas je kao pozitivan primjer naveo Sjevernu Makedoniju, odnosno rješavanje dugogodišnjeg spora oko imena te zemlje sa Grčkom. Inače, inicijativa o Balkanu nikada nije nedostajalo, ali je većina propala zbog različitih razloga. Dobro je što Crna Gora nije u fokusu interesovanja ovog sastanka, jer, očigledno, ona nije problem, već je Đukanoviću, namijenjena neka druga uloga, koja može donijeČanak ti koristi i Crnoj Gori i regionu.

Crna Gora je posvećena očuvanju dobrosusjedskih odnosa i regionalnoj saradnji i nastoji da podstiče povjerenje, jačajući time evropsku perspektivu regiona, kazao je crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović na sastanku ministara vanjskih poslova u okviru Berlinskog procesa, održanom u Varšavi. Darmanović je na sastanku, u čijem fokusu su bila bilateralna pitanja i doprinos Berlinskog procesa njihovom rješavanju, pozdravio i nedavno potpisivanje sporazuma o ukidanju rominga u regionu i istakao da je važno nastaviti istim tempom i u odnosu na druga pitanja od zajedničkog interesa. On je ukazao na značaj crnogorske inicijative za osnivanje međunarodnog Instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi.

“Ova naša inicijativa dodatno bi promovisala saradnju u domenu nauke i tehnologije, a istovremeno bi predstavljala platformu za dalju edukaciju i povezivanje talentovanih mladih ljudi, što predstavlja naš zajednički cilj”, ocijenio je Darmanović. On je kazao je da je, u okviru Berlinskog procesa, važno nastaviti sa realizacijom infrastrukturnih projekata što značajno doprinosi daljem ekonomskom razvoju, kao i ukupnoj stabilnosti i bezbjednosti regiona. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, tokom sastanka, kojim su predsjedavali šefovi diplomatija Poljske i Njemačke Jacek Czaputowicz i Haiko Mas, pohvaljena je dinamika realizacije obaveza preuzetih na prethodnim samitima, uz poseban osvrt na za-

jedničke deklaracije potpisane u julu u Londonu, koje se odnose na regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose, status nestalih osoba i ratne zločine. “Istaknuto je da je Zapadni Balkan važan dio Evrope, i da agenda Berlinskog procesa, čiji je fokus na boljem povezivanju i jačanju saradnje i razumijevanja, u značajnoj mjeri podstiče integraciju regiona u EU”, navodi se u saopštenju. Šefovi diplomatija Crne Gore, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine usvojili su zajedničku deklaraciju kojom je, navodi se, još jednom potvrđena posvećenost svih država Zapadnog Balkana saradnji kao najboljem načinu za obezbjeđivanje trajne stabilnosti, te boljeg povezivanja, razvoja i napretka. R.P.

MINISTARSTVO ODBRANE

PRIPADNICI VCG OBUČENI ZA PLANIRANJE VJEŽBI

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG), njih osam, uspješno su završili kurs za planiranje vježbi u skladu sa NATO standardima, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Kurs je održan od 1. do 12. aprila u organizaciji Oružanih snaga Kanade,a njemu su osim pripadnika VCG prisustvovali i predstavnici oružanih snaga Kanade, Ukrajine, Gruzije, Sje-

verne Makedonije i Bosne i Hercegovine. “Kurs za planiranje vježbi, koji je imao za cilj osposobljavanje polaznika u planiranju nacionalnih i internacionalnih vježbi u skladu sa NATO standardima, uspješno je završilo osam pripadnika VCG”, kaže se u saopštenju. Ceremoniji zatvaranja kursa prisustvovao je načelnik Štaba Generalštaba

VCG Aleksandar Pantović, koji je naglasio značaj održavanja kursa u Crnoj Gori i primjene NATO standarda u procesu planiranja vježbi. On je kazao da kvalitetno sproveden proces planiranja omogućava uspješnu realizaciju nacionalnih i internacionalnih vježbi, što je glavni preduslov za dostizanje interoperabilnosti i jačanje povjerenja između NATO nacija i NATO partnera. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

INTERVJU: IŠTVAN KAIĆ, MEDIJSKI ANALITIČAR I PUBLICISTA

“VIJESTI” SAMO UZ NOVU VLAST MOGU DA OPERU BIOGRAFIJE ⌦ Vesna Šofranac

edijski analitičar i publicista Ištvan Kaić ocjenjuje da su pojedini mediji, poput Vijesti, pridružujući se opoziciji i protestantima, toliko kontaminirali i sebe i profesiju da više nemaju kud nazad, računajući da samo u vremenu druge vlasti mogu da obrišu svoj “minuli rad”, odnosno da njihovi čelni ljudi očiste svoje biografije. Upravo kroz tu prizmu Kaić, u razgovoru za Vikend novine, tumači rezultate istraživanja koji otkrivaju da je medijski koncern Vijesti za samo dva mjeseca objavio više od 600 negativnih informacija, priloga o predsjedniku države Milu Đukanoviću. Podsjetimo, Dnevne novine su početkom nedjelje objavile podatke iz istraživanja medijske scene sa fokusom na zastupljenost predsjednika Đukanovića koji su pokazali da je koncern Vijesti – novine, TV i portal, za dva mjeseca imao čak 751 objavu koja se odnosila na predsjednika Crne Gore, od čega je čak 80 odsto bilo negativno, a neutralno svega nekoliko procenata. VN: S obzirom da se bavite analizom medija, kako komentarišete činjenicu da su Vijesti za samo dva mjeseca objavile 751 prilog, informaciju, tekst o predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, od čega je više od 600 bilo negativno? KAIĆ: Primjećujem da

analiza, čijim rezultatima raspolažete, u januaru nije uključila i priloge iste vrste sa TV Vijesti, nego je to učinjeno tek od februara, što mi govori da je realan broj priloga posvećenih predsjedniku Crne Gore još veći od pomenutih 751, pa najprije to treba imati u vidu. Rezultat da je od tog broja pak 600 priloga, ili gotovo 80 odsto objavljeno u konotaciji koja kod konzumenata izaziva negativan dojam, zahtijeva ozbiljno objašnjenje kako od samog tog medija, tako i od onih koji sprovode analizu.

NE SAMO DA NVO I STRUČNA LICA ZNAJU, ZAR MISLITE DA NI SAMI NOVINARI NE ZNAJU U ČEMU PARTICIPIRAJU. ZNAJU VRLO DOBRO, ALI TREBA DA VAM BUDE JASNO DA SU ONI U VIJESTIMA, KAO I OVI U DANASU I NA N1 SEBI JEDNOSTAVNO REKLI ’NE ZANIMA NAS VIŠE NIŠTA DRUGO, IDEMO DO KRAJA’

VN: Šta pokazuje tolika koncentracija priloga o predsjedniku Crne Gore? KAIĆ: Tolika koncentracija priloga, odnosno takav numerički podatak logično traži neki svoj kontekst koji je kvalitativnog karaktera ili ono što se u nekim istraživanjima naziva i diskurzivnom analizom. Dozvolite mi da to objasnim na primjeru koji mi je najbliži; u najnovijem broju podgoričkog časopisa Medijski dijalozi objavio sam analizu koja se bavila strukturom negativne recepcije medija u rasponu od 17 mjeseci u vezi sa temom rješavanja kosovskog pitanja, koju je pokrenuo predsjednik Srbije sredinom 2017. godine (ne pitajte me zašto sam tek u Crnoj Gori uspio da je objavim...). Ona, naravno, baš kao i analiza o kojoj ste vi pisali, sadrži u svom dijelu numeričke podatke i takođe velike, mjestimične, iregularne koncentracije negativnog naboja koje su zahtijevale objašnjenje. Kada ustanovite da postoji korelacija između tih koncentracija i pojedinih događaja, koji su kod vas u analizi najčešće označeni kao afere, a posebno ona vezana za Duška Kneževića, to je naravno u redu, ali ne uvijek i sasvim dovoljno. VN: Na šta konkretno mislite? KAIĆ: Ono što nerijetko izo-

(Ne)inteligentne kalkulacije VN: Podatke iz istraživanja nijesu komentarisala medijska samoregulaciona tijela, niti medijski ombudsmani, NVO koje se bave medijima i insistiraju na poštovanju standarda. Imate li i za ovo objašnjenje? KAIĆ: Teško je komentarisati sirovi podatak bez daljeg obrazlaganja, a ako obrazložite, kao eto što sam ja uradio, onda nema povratka nazad. Zato se mnogi klone toga jer vrlo dobro znaju šta se krije iza svega, ali su riješili da ćute jer ne znaju šta donosi sjutra i pokušavaju kalkulantski da razmišljaju nekoliko stepenika unaprijed, vjerujući da je to ono što se zove inteligencija. Ne samo da NVO i stručna lica znaju, zar mislite da ni sastaje, a važno je kako bi se fenomen razumio u cjelosti, jeste i opis sklonosti ili izrada profila samog tog medija i upoznavanje publike sa tim kako taj medij zaista funkcioniše, koje su to njegove dominantne i specifične odlike koje ga odvajaju možda od drugih medija, i tome slično. U slučaju moje analize, najnegativniji rezultati dobijeni su kod dnevnog lista Danas i porta-

mi novinari ne znaju u čemu participiraju? VN: Mislite da znaju? KAIĆ: Znaju vrlo dobro, ali treba da vam bude jasno da su oni u Vijestima, kao i ovi u Danasu i na N1 sebi jednostavno rekli ’ne zanima nas više ništa drugo, idemo do kraja’. Znaju svi oni da nikada nisu radili ono što danas rade, da su toliko kontaminirali svoje biografije i time svoju profesiju, da to može da se očisti samo ako postanu pobjednici. Zato oni koji žele da budu odgovorni nemaju prava da ih štede. Štaviše, imamo obavezu da stalno podsjećamo na to kakvi su, makar da bi oni naivni i neupućeni sjutra mogli da znaju na šta su sve ti ljudi spremni. la televizije N1, dok kod vas, budući da znam nešto o tome, konglomerat Vijesti uvijek odnosi prevagu u odnosu na ostale opozicione medije (čak i provladine) zbog svog dominantnog položaja na tržištu. Smatram da je između ova dva medija u Srbiji i Vijesti u Crnoj Gori moguće povući suvislu paralelu iz koje će vam biti jasno šta tačno omogućava toliku negativnu i slo-

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

AKTUELNO

NA PANEL DISKUSIJI PORUČENO

Zbog ideološke šarolikosti odjednom povezanih protestanata, uređivačke politike ovih medija naprosto disperziraju, prskaju ili ako više volite, pucaju, pa se tako više i jedva može reći da je uopšte riječ o nekakvoj uređivačkoj politici redakcije i njenih novinara koja ne bi bila ujedno vođena i interesima samih protestanata

bodno govorim, u odnosu na ostale, bezmalo eksponencijalnu koncentraciju. VN: Medijski koncern Vijesti sebe predstavlja jedinim medijumom u Crnoj Gori koji je nezavisan, nepristrastan... Šta rezultati ovog istraživanja o njima govore? KAIĆ: Jeste, ali pustite me samo da završim. Predmet najvećeg interesovanja ovih medija u posljednjih nekoliko mjeseci su protesti protiv aktuelne vlasti – Mila Đukanovića u Crnoj Gori i Aleksandra Vučića u Srbiji. S obzirom na to da se ovi protesti, a svima je to već jasno, organizuju po apsolutno identičnoj matrici, a to znači najveća moguća mobilizacija protestanata koji, kaže se, treba da zaborave na međusobne ideološke razlike, da ih stave u zagrade zarad masovnosti u rušenju diktatora na vlasti, da će se, kad ga budu srušili, lako dogovoriti ko će na koju stranu i organizovati „fer i demokratske“ izbore, itd. – dolazi do jedne vrlo zanimljive reperkusije u pomenutim medijima. VN: Kakve? KAIĆ: Zbog ideološke šarolikosti odjednom povezanih protestanata, uređivačke politike ovih medija naprosto

disperziraju, prskaju ili ako više volite, pucaju, pa se tako više i jedva može reći da je uopšte riječ o nekakvoj uređivačkoj politici redakcije i njenih novinara koja ne bi bila ujedno vođena i interesima samih protestanata. Pa šta ćete više od činjenice da se nerijetko i sami novinari iz tih medija nalaze među učesnicima protesta! To znači da automatski suspendujete tu neku svoju deklarativnu uređivačku politiku (koju kako Danas i N1, tako i Vijesti vole da zovu „proevropskom“ i „građanskom“) jer vam je ona za ove uslove preuska, budući da vas upravo te stranke ili njihovi tajkuni finansiraju, a bogami i vlasnički posjeduju, i onda dozvoljavate uplive, tj. sadržaje koje u svom, uslovno rečeno, redovnom režimu rada, sigurno ne biste uvrstili. VN: Šta time dobijaju? KAIĆ: Pa upravo to da jednu te istu metu možete da napadate iz nebrojano više uglova, jer će kod vas sada da se oglašava i ovaj i onaj, za koje je do tada uglavnom bilo nezamislivo da pišu u istom listu, ili da sjede zajedno u istom studiju, te kada vidite unitaristički sadržaj u Vijestima koji ste imali običaj da prije toga vidite uglavnom u prosrpskom nacionalističkom Danu ili kada glavni re-

per za analize javnog mnjenja na N1 i u Danasu postane Đorđe Vukadinović, a borci za Kosovo ekstremisti iz pokreta „Otadžbina“... Otud, konačno, toliki skok u negativnim prilozima, tih vaših 80 odsto, i pravo objašnjenje zašto se to događa medijima i kod vas i kod nas. To je taj kvalitativni dio analize koji smatram neophodnim da bi se razumjela slika do kraja. Siguran sam da njihovi urednici svojim dezorijentisanim novinarima, koji se i sami pitaju šta se dešava i dokle sve to ide, nude samo jednu devizu, koja nažalost prolazi – ekstremna vremena zahtijevaju ekstremne mjere, uz jednu bitnu dopunu da je kvalifikacija ekstremno uz imenicu vrijeme i sama indukovana prethodnom medijskom agitacijom. VN: Koje su posljedice? KAIĆ: To ne može da prođe bez cijene, jer sada i slijep vidi da ti mediji ne mogu više biti objektivni, budući da je čitav sadržaj podređen jednom jedinom cilju – smjeni vlasti. Međutim, to npr. programskog direktora TV N1 u Srbiji, medija u čijem dnevniku danas bukvalno ne možete da pronađete prilog koji nije skrojen da izazove neko nezadovoljstvo u vama, ne sprečava da bude posljednji čovjek koji će priznati da njegov medij nije objektivan, nepristrasan, izbalansiran i sl. To je toliko licemjerno i za povraćanje da se čak u pismima upućenim međunarodnim organizacijama žali što glasilo koje vodi nazivaju antivladinim ili opozicionim... Zvuči poznato? Umjesto Jugoslav Ćosić stavite Željko Ivanović i sve će vam biti jasno.

Za demokratiju potrebna je kredibilna opozicija

Izmjenama izbornog zakonodavstva i uvođenjem otvorenih lista poslanici i odbornici bili bi odgovorniji prema građanima, a za smjenu vlasti neophodan je konkretan prijedlog opozicije o društvenim pitanjima. To je poručeno na panel diskusiji „Demokratija i političke partije: kome su odgovorni odbornici – građanima ili partijama?“, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje i NVO Aktivna zona sa Cetinja. Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Zoran Stoiljković smatra da političke partije kreiraju klijentelističke šeme koje su prilično nepropusne za građane. “Ako su partije nedemokratske, hijerarhijski ustrojene, autoritarne i služe diktatu vođe, teško da mogu ozbiljnije da doprinesu organizaciji demokratije u društvu. To samo znači da, kada imate partijski sistem i kada vam je nametnut izbor, birate između više dijelova koji su sami po sebi nedemokratski”, rekao je Stoiljković.

On je pojasnio da je za smjenu vlasti neophodan konkretan prijedlog opozicije za ključna društvena pitanja. “Neophodno je da opozicija bude kredibilna, uspostavi procedure i drugačije vođenje političkog života u Crnoj Gori, ukoliko žele podršku građana. Potrebno je da, prije svakih izbora, pokažu šta je njihova vizija Crne Gore koja je prihvatljiva za većinu građana i na koji način će odgovoriti na ključne funkcije u državi“, istakao je Stoiljković. Odbornik GP URA u Skupštini Glavnog grada, Luka Rakčević, kazao je da se izmjenom izbornog zakonodavstva i uvođenjem otvorenih izbornih lista postiče veća odgovornost odbornika i poslanika prema građanima, jer bi tako odgovarali direktno građanima, a ne svojim partijama. Odbornik Demokrata u Skupštini Opštine Bar, Dragan Tufegdžić, ocijenio je da je problem prilikom uključivanja građana u proces donošenja odluka njihova apatija. R.P.

IZBORNE KONFERENCIJE DPS A

ODREĐENI TERMINI PARTIJSKIH IZBORA

Opštinski odbori DPS-a Žabljak, Kolašin, Šavnik, Ulcinj i Berane odredili su termine održavanja izbornih koferencija te stranke. Na sjednici OO DPS Žabljak odlučeno je da izborna konferencija održi 15. juna. Opštinska izborna konferencija u Kolašinu zakazana je za 22. jun, dok će u Ulcinju biti održana 30.juna. Na sjednici Izvršnog i Op-

štinskog odbora DPS Berane, odlučeno je da će izborna konferencija DPS-a da bude 15. juna. Na sjednicama Izvršnog i Opštinskog odbora DPS Šavnik članovi su upoznati sa zaključcima Glavnog odbora Demokratske partije socijalista Crne Gore u vezi sa aktivnostima koje slijede u susret lokalnim izborima unutar partije, odnosno u susret Kongresu. R.P.

Damen Yachting Porto montenegro zapošljava! Tražimo kandidate koji će podijeliti našu strast i zalaganje za uzbudljivu transformaciju bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela, u novi servis za održavanje i remont jahti i megajahti. pridružite nam se na Danima otvorenih vrata, upoznajte članove rukovodećeg tima i saznajte više o kompaniji, njenim planovima i mogućnostima zapošljavanja. Ne zaboravite primjerak poslovne biografije! radujemo se upoznavanju sa Vama!

Bijela - 17. aPril, 10:00 - 14:00h Upravna zgrada jadranskog brodogradilišta Bijela

t. + 382 (0) 67 644 197

tiVat - 18. aPril, 15:00 - 19:00h porto Montenegro jahting Klub (Zgrada Doma Vojske)

e. damenyachting@portomontenegro.com

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

Marketing

Kompanija M:tel predstavlja aprilske novosti Samsung i nokia telefoni već od jedan euro Kako bi korisnicima mobilne telefonije i kablovskih usluga obezbijedila inoviranu ponudu, kompanija M:tel je pripremila sjajne aprilske akcije, u kojima će svaki korisnik pronaći nešto za sebe. Za ljubitelje dobrih telefona, aktuelna je ponuda najnovije Galaxy generacije: Samsung Galaxy S10 i Samsung Galaxy S10 plus, po najpovoljnijim uslovima, kao i Nokia modeli već od jedan euro mjesečno! M:tel iz ponude izdvaja Samsung Galaxy S 9, uz mjesečnu ratu od pet eura za paket Urban XL, dok uz isti paket model Galaxy S 9+ rata iznosi osam eura. Ukoliko se korisnik odluči za neki od Note modela, u ponudi su Galaxy Note 8, koji plaća 15 eura mjesečno uz Urban XL ili Galaxy Note 9, koji uz ovaj pa-

ket košta 21 euro mjesečno. Cijena telefona Galaxy S 8 uz Urban XL iznosi četiri eura mjesečno. U ponudi su i Samsung Galaxy A3 sa minimalnom mjesečnom ratom od jedan euro uz Urban M, kao i model Galaxy A6 Plus, sa mjesečnom ratom od dva eura uz Urban L. Od Nokia modela kompanija M:tel preporučuje Nokia 3.1 DS plus, uz Urban M za jedan euro mjesečno, Nokia 5.1 Plus DS black za jedan euro mjesečno uz Urban L i Nokia 8.1 DS, uz ratu od dva eura uz Urban XL. Pored vrhunskih uređaja po super cijenama, na čak 24 mjesečne rate, uz Urban pakete korisnici dobijaju deset puta više interneta i najviše minuta i poruka u okviru pretplate.

Box paketi uz pretplatu od samo jedan euro – do šest mjeseci! Svi koji se opredijele za jedan od BOX paketa, umjesto standardnih pretplata plaćaju sniženi iznos pretplate u trajanju do šest mjeseci, već od 1 euro mjesečno! Novi korisnici BOX paketa iz ponude dobijaju specijalan popust na pretplatu. Korisnici paketa BOX duo 2 i BOX trio 2 plaćaju pretplatu od jedan euro prva tri mjeseca, dok korisnici paketa BOX duo 3, BOX trio 2+ i BOX trio 3 minimalni iznos pretplate od jedan

neograničeni minuti za 6,9 eura mjesečno

Kako bi svojim korisnicima omogućila opuštenu komunikaciju sa svima - bez obzira na mrežu koju koriste, kompanija M:tel je pripremila specijalni tarifni dodatak sa neograničenim minutima ka svim mobilnim i fiksnim mrežama u Crnoj Gori. Cijena tarifnog dodatka je 6,9 eura na mjesečnom nivou, bez obzira na datum aktivacije tokom mjeseca. Dodatak se aktivira slanjem sms poruke sadržine: ,,MINUTI CG“ na broj 14555. Jednom aktiviran dodatak se produžava iz mje-

seca u mjesec, pri čemu se nepotrošeni minuti ne prenose u naredni mjesec. Neograničeni minuti ne važe u romingu i za pozive prema specijalnim brojevima. Tarifni dodatak se ne odnosi na korisnike paketa m:tel one i Senior Plus. Ova promotivna kampanja traje do 30. aprila. Više informacija o cjelokupnoj ponudi M:tela, korisnici mogu dobiti na Fejsbuk stranici Mtel Imate prijatelje, veb sajtu www.mtel. me kao i besplatnim pozivom korisničkog servisa na broj 1600.

euro plaćaju prvih šest mjeseci. Iz M:tela podsjećaju da BOX paketi imaju najveći izbor TV programa, sa čak preko 200 kanala različitih sadržaja prilagođenih svim uzrastima i interesovanjima, uz MOVE uslugu koja im omogućava premotavanje svih kanala čak sedam dana unazad i internet brzinama od čak 200 Mbps. Promotivne kampanje se odnose na potpisivanje ugovora na 24 mjeseca. Akcija traje do isteka zaliha.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

EMISIJA DRŽAVNIH OBVEZNICA, PLANIR

DRŽAVA JE NAJSIGURNIJI DUŽNIK

poređenju sa vrlo niskim kamatnim stopama na štednju i u nedostatku drugih alternativa na tržištu hartija od vrijednosti, a imajući u vidu da je država najsigurniji dužnik, opcija kupovine državnih obveznica izgleda prihvatljivo, kazao je Vikend novinama profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom i ekonomski analitičar Vasilije Kostić. Država će 22. i 23. aprila emitovati na domaćem tržištu obveznice ukupno vrijedne 190 miliona eura, na period od pet do sedam godina, čime će pokušati da prikupi sredstva koja joj nedostaju za finansiranje ovogodišnjeg budžeta. To će biti druga emisija državnih hartija od vrijednosti na domaćem tržištu, a njihova pojedinačna cijena ovog puta će iznositi 1.000 eura, za razliku od prethodne kada je bila 10.000, što daje veću priliku građanima da se uključe u trgovinu i zarade od nje. Predviđena kamatna stopa je tri odsto na pet, odnosno 3,5 odsto na sedam godina. “Obveznice će biti emitovane na pet i sedam godi-

na sa otplatom glavnice na kraju perioda, dok će se kamata otplaćivati polugodišnje ili godišnje. Iznos obveznice je 1.000 eura, što je naišlo i na pozitivnu reakciju javnosti i dodatno otvara prostor da učešće u ovoj transakciji uzme što veći broj zainteresovanih lica”, rečeno je našem listu u Ministarstvu finansija.

■ BOLJA OPCIJA OD ŠTEDNJE

Hartije će biti dostupne domaćim i inostranim investitorima i građanima, putem Montenegroberze. U Ministarstvu smatraju da ima dovoljno prostora za investiranje, te da u slobod-

Trgovina obveznicama biće obavljena u skladu sa propisima kojima se uređuje trgovina hartijama od vrijednosti, odnosno na berzi. To znači da će svaki zainteresovani morati prvo da stupi u kontakt sa nekom od brokerskih kuća i posredstvom njih kupi obveznice na berzi

1.000 EURA JE CIJENA JEDNE OBVEZNICE

nim tokovima postoji dosta novčanih sredstava koja mogu biti korišćena u dijelu investiranja i ulaganja u obveznice. Napominju i da su ulaganja sigurna, te da se država u ovom slučaju obavezuje da vrati uzeti novac kao i kada se zadužuje u inostranstvu. “Realno je da postoji dovoljan prostor da se kroz ovaj vid finansijskih transakcija obezbijede potrebna sredstva. Izmirenje obaveza po ovoj obveznici ima isti tretman kao izmirenje obaveza nastalih po osnovu zaključenih međunarodnih kreditnih aranžmana ili izdavanjem međunarodnih obveznica, čime je obezbijeđena i potpuna sigurnost u izmirenju obaveza”, istakli su u resoru Darka Radunovića. Da su ulaganja sigurna smatra i analitičar Vasilije Kostić, koji napominje da će tako biti sve dok godišnja stopa inflacije bude ispod ponuđene kamate. “Ukoliko se uporede kamatna stopa na obveznice i kamatna stopa na štedne uloge u bankama, jasno je da je kupovina hartija bolja opcija. Iz vida nikako ne treba gubiti inflaciju koja, naravno, obezvređuje novac.

15 IRANA ZA 22. I 23. APRIL, PRILIKA ZA GRAĐANE DA UŠTEDE AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

Emisija će biti obavljena preko Montenegroberze, što je drugi put da se država zadužuje na domaćem tržištu

LOŠE STRANE EMISIJE Upravo široko postavljenu emisiju sa nominalom od 1.000 eura Kostić vidi kao jednu od lošijih strana ovako koncipirane emisije koja se, navodi, može ogledati u izvjesnoj redukciji lične potrošnje koja je jedan od generatora našeg rasta. “Druga potencijalno loša strana jeste posredan uticaj na održavanje visokih bankarskih kamatnih stopa kroz realizaciju slobodnih kreditnih sredstava banaka na koja one plaćaju niske kamate. I još jedan klasičan školski prigovor prikupljanju sredstava sa domaćeg tržišta jeste isisavanje domaće likvidnosti. Neko će reći kako kad imamo višak slobodnih kreditnih sredstava kod banaka. Odgovor je - sada da, ali možemo li to reći za narednih pet ili sedam godina?”, upitao je Kostić.

Računicu nije teško napraviti. U prošloj godini je otprilike prosječna stopa inflacije bila na nivou od oko 2,6 odsto. Dokle god je stopa inflacije ispod kamatne stope vrijednost našeg novca se održava i ta opcija može biti prihvatljiva”, ukazao je Kostić, dodajući da period ročnosti jeste dug i može biti destimulativan, ali i da na takva sredstva treba zaboraviti narednih pet ili više godina. Komentarišući odluku države da se zaduži na domaćem tržištu Kostić je kaže da ona u ovom momentu ima više dobrih nego loših strana. Prva prednost, kako navodi, jeste da je kamatna stopa na prihvatljivom nivou, pod uslovom da se realizuje cilj emisije. “Čak bih se usudio reći da bi na inostranom tržištu investitori očekivali koji promil više pa, u opšte uzev, predviđena kamata ne djeluje kao preveliki izdatak za manje složen, jednostavniji i jeftiniji postupak, uz vjerovatno i nešto nižu kamatnu stopu. Druga pozitivna strana može se ogledati u činjenici da se sredstva po osnovu prinosa hartije usmjeravaju u domaće tokove – emisija targetira domaću štednju i realno je očekivati da ostaje u domaćim kanalima. Time se postiže i još jedan efekat od koga ne t r e b a previše očeki-

vati, ali koji nije beznačajan, a odnosi se na mobilizaciju slobodnih novčanih sredstava i davanja inpulsa

dinamiziranju tržištu hartija od vrijednosti”, naglasio je Kostić. Osim toga, navodi on, otvara se alternativa postojećoj klasičnoj štednji na koju su imaoci sredstava, naročito oni sa malim iznosima, bili “osuđeni” ukoliko ne žele da pare drže u čarapi ili slamarici. “Sada imaju novu mogućnost uz bolju kamatnu stopu. To im omogućava relativno nisko postavljena nominalna vrijednost obveznice koja očigledno targetira upravo njih”, ocjenjuje Kostić.

■ SEKUNDARNO TRŽIŠTE

Trgovina obveznicama biće obavljena u skladu sa propisima kojima se uređuje trgovina hartijama od vrijednosti, odnosno na berzi, preko ovlašćenog učesnika na tržištu hartija od vrijednosti. To znači da

će svaki zainteresovani morati prvo da stupi u kontakt sa nekom od brokerskih kuća i posredstvom njih kupi obveznice na berzi. Obveznicama će, ističu u Ministarstvu finansija, biti moguće da se trguje i na sekundarnom tržištu. “To je dodatni stimulans za tržište kapitala i mogućnosti da se ponuda u ovom polju unaprijedi i omogući učesnicima veći izbor prilikom donošenja odluke u koji vid investicija da ulažu. Bez obzira na trenutnu cijenu obveznice na sekundarnom tržištu, imaocu obveznice biće, na dan njenog dospijeća, vraćen ukupan iznos glavnice. Eventualno kretanje cijena na sekundarnom tržištu neće uticati na vrijednost obveznice, kada dođe vrijeme otplate njene glavnice, čime će i sami kupci biti zaštićeni i ne postoji mogućnost gubitka uloga”, zaključili su u Ministarstvu. Bo.D.

OSNOVNI USLOVI EMISIJE DRŽAVNIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI OD 5 I 7 GODINA Period

5 godina

7 godina

Emitent

Država Crna Gora

Iznos emisije

140 miliona

50 miliona

Kamatna stopa

3.5%

Otplata glavnice

Pri prispijeću na petu godinu

Pri prispijeću na sedmu godinu

Otplata kamate

Jednom godišnje

Nominala vrijednost obveznice

1,000.00 eura

Vrijeme emitovanja

22. i 23. april 2019. godine

Datum uplate sredstava

23. april 2019. godine

Mogućnost više emisija

Do ispunjenja planirane sume Do ispunjenja planirane sume

Mjesto trgovanja

Montenegroberza AD

Uplata sredstava

U zemlji i inostranstvu

Tretman obaveze

U skladu sa postojećim doma- U skladu sa postojećim domaćim i ino obavezama ćim i ino obavezama

RAČUNICA JASNA Ukoliko se uporede kamatna stopa na obveznice i kamatna stopa na štedne uloge u bankama, jasno je da je kupovina hartija bolja opcija. Iz vida nikako ne treba gubiti inflaciju koja, naravno, obezvređuje novac. Računicu nije teško napraviti. U prošloj godini je otprilikre prosječna stopa inflacija bila na nivou od oko 2,6 odsto. Dokle god je stopa inflacije ispod kamatne stope vrijednost našeg novca se održava

Kostić

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

PREMIJER MARKOVIĆ NA SAMITU 16+1 U

Sa sjednice

KOMISIJA ZA SUZBIJANJE SIVE EKONOMIJE

JEDNOG ZAPOSLENOG IMA POLOVINA FIRMI Struktura zaposlenih u privredi je takva da 53,5 odsto preduzeća ima po jednog zaposlenog, ukazano je na jučerašnjoj prvoj sjednici Komisije za suzbijanje sive ekonomije. Članovi Komisije su naveli da ukupno 2.487 firmi u oblasti turizma i ugostiteljstva ili 42,5 odsto imaju po jednog zaposlenog, dok formalno po jednog zaposlenog ima 147 hotela. “Sivo tržište radne snage aktivno je tokom cijele godine i fokus nadležnih organa ne može se odnositi samo na turističku sezonu”, ocijenili su u Komisiji koja je prezentovala izvještaje nadležnih organa o rezultatima borbe protiv sive ekonomije u prvom kvartalu ove godine. Predsjednik komisije Milutin Simović istakao je da se novim sastavom šalje snažan signal zajedničkog stava, interesa i sinergije u savladavanju izazova sive ekonomije. “Komisija u ovom sastavu treba da bude alarm, budilnik za institucije koje ne ra-

Privredni subjekti u neposrednoj budućnosti treba da budu podvrgnuti rigoroznim kontrolama nadležnih organa. Inspekcije im hitno moraju zakucati na vrata, kazao je Simović de kako treba, ali i za pojedince. Insistiraćemo na nagrađivanju onih koji budu radili kvalitetno i efikasno u sankcionisanju onih koji ne budu uspjeli da odgovore zadacima”, naglasio je Simović, koji je i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem. Članovi Komisije smatraju da su jedan od ključnih generatora sive ekonomije mikro, mala i srednja preduzeća. “Privredni subjekti u neposrednoj budućnosti treba da budu podvrgnuti rigoroznim kontrolama nadležnih organa. Inspekcije im hitno moraju zakucati na vrata”, dodao je Simović. D.J.

STEČAJ U KNEŽEVIĆEVOJ ATLAS BANCI

Odabrane banke za isplatu garantovanih depozita Fond za zaštitu depozita (FZD) izabrao je Societe Generale, Hipotekarnu, NLB i Crnogorsku komercijalnu banku (CKB) za isplatu garantovanih depozita deponentima Atlas banke u stečaju. Oni su, radi bržeg i efikasnijeg preuzimanja garantovanog depozita, preporučili svim građanima deponentima Atlas banke u stečaju, koji ne namjeravaju da garantovani depozit preuzmu u gotovom

novcu, da do početka isplate, otvore račun u jednoj od izabranih banaka. “O datumu početka isplate garantovanih depozita, adresi i radnom vremenu isplatnih mjesta, deponenti i javnost će biti blagovremeno obaviješteni”, istakli su u FZD-u. Stečaj u Atlas banku, odbjeglog biznismena Duška Kneževića, uveden je 5. aprila. Garantovani depoziti iznose 89 miliona eura i odnose se na 88.600 deponenata. D.J.

PREKO LUKE BAR TRGOVATI SA KINOM I EVROPOM

Premijer je pozvao kompanije iz zemalja učesnica inicijative da iskažu interesovanje za nastavak gradnje auto-puta Bar-Boljare u partnerstvu sa Vladom kroz privatno-javno partnerstvo

Crna Gora želi da iskoristi potencijale Luke Bar i stavi ih na raspolaganje trgovinskoj razmjeni između Evrope i Azije, odnosno Evrope i Kine, poručio je premijer Duško Marković na osmom Samitu 16+1 šefova vlada Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, koji se održava u Dubrovniku. On je, govoreći o infrastrukturi i povezivanju, istakao da barska luka predstavlja ekonomsku i investicionu šemu. “Ova luka može biti vrlo upotrebljivo pomorsko i saobraćajno čvorište u ostvarivanju ciljeva u onome što smo prepoznali i u dubrovačkim smjernicama-važnost inicijative Pojas i put i EU strategije povezivanja Evrope i Azije i uvećanja sinergije među njima”, naglasio je Marković.

■ AUTO-PUT U

ZAVRŠNOJ FAZI

Premijer se osvrnuo i na završetak prve dionice auto-puta Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa, čiji je glavni izvođač radova kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). On je pozvao zemlje

Premijeri zemalja učesnica inicijative 16+1

U završnoj smo fazi izgradnje autoputa i Vlada stvara pretpostavke za brzi nastavak gradnje do granice sa Srbijom, rekao je Marković

Na samitu i Aleksis Cipras Najmanje četrnaest premijera zemalja istočne i srednje Evrope učestvovalo je na samitu inicijative 16+1 u Dubrovniku. Skupu se, kako javljaju hrvatski mediji, neočekivano priključio i grčki premijer Aleksis Cipras, čija će zemlja od iduće godine biti punopravna članica inicijative. Kina je proboj u Evropu počela upravo u Grčkoj gdje je preuzela upravljanje lukom Pirej.

učesnice foruma za nastavak realizacije gradnje auto-puta. “Neka ovo bude poziv kompanijama iz vaših zemalja da iskažu interesovanje za realizaciju projekta u partnerstvu sa Vladom Crne Gore kroz model privatno-javnog partnerstva, kao što imamo i interesovanje kineskih kompanija”, rekao je Marković. Kako je istakao, u završnoj smo fazi izgradnje auto-puta i Vlada stvara pretpostavke za br-

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

U DUBROVNIKU POZVAO NA SARADNJU Marković

AKTUELNO

UGOVORENA IZGRADNJA INFRASTRUKTURE

ZA RAZVOJ ŽARSKOG 1,48 MILIONA EURA

Ilustracija Vlada je potpisala ugovor o izradi tehničke dokumentacije i izgradnji infrastrukture za potrebe razvoja Ski centra Žarski u Mojkovcu, vrijedan 1,48 miliona eura. Novac za realizaciju projekta biće obezbijeđen iz kapitalnog budžeta. “Ugovoreni radovi obuhvataju izradu glavnog projekta ugostiteljskog objekta i parkirališta na budućem Ski centru, kao i izgradnju i opremanje ugostiteljskog objekta sa prilaznim platoima i stazom do skijašnice”, kazali su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. Predviđeni su i radovi na

Auto-put glavna tema razgovora Završetak prioritetne dionice auto-puta Bar – Boljare bila je najvažnija tema razgovora sa predsjednikom Državnog savjeta Kine Li Kećijangom, rekao je premijer Marković nakon razgovora vođenih u Dubrovniku. „To je bila najvažnija tema današnjeg bilateralnog sastanka. Predsjednik Li Kejićang je jasno saopštio da je već dao instrukcije njihovoj kompaniji da završi prvu dionicu auto-puta u doglednom roku, i ne samo to, nego i da radovi budu izvedeni po najvišim mogućim standardima i u punom kvalitetu“ – kazao je Marković.

Dodao je da su otvorene mogućnosti za saradnju na nastavku radova, na sljedećim dionicama auto-puta, od Matešava do Andrijevice i od Andrijevice do Boljara. "Jasno je saopšteno da su njihove kompanije zaintersovane da konkurišu na javnom pozivu za izvođače radova na te dvije dionice. Očekujem njihovo veliko interesovanje. Naravno, i interesovanje drugih kompanija“, naveo je premijer, ističući i da je bilo riječi i o kineskoj donaciji od pet miliona za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari. Komentarišući stavove evropskih

zvaničnika da investicije iz Kine nijesu dobrodošle, Marković je rekao da ne razumije takav pristup. „Odgovornost za svaku investiciju, posebno kapitalnu investiciju u jednoj zemlji, i u Crnoj Gori, preuzima Vlada. Neće valjda komesar Han ili bilo ko u Evorpi dovesti u pitanje da Crna Gora počne raditi svoj prvi auto-put kao preduslov ukupnog razvoja i povezivanja ne samo regionalnog nego i evropskog. Mi smo potpuno svjesni i rizika koje ta investicija nosi, ali smo takođe i sposobni da odgovorimo finansijskim izazovima", poručio je Marković

zi nastavak gradnje do granice sa Srbijom. “Uporedo sa aktuelnim radovima na prioritetnoj dionici intenziviramo aktivnosti u početku realizacije sljedeće dvije dionice za koje je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan obezbijeđeno 5,49 miliona eura bespovratnih sredstava”, naveo je Marković. Taj novac je, kako je dodao, namijenjen za pripremu idejnih projekata i pratećih elaborata uticaja na zaštitu životne

sredine i društvo, čija je realizacija u toku.

zimo se u odmaklim pregovorima o pristupanju EU. Kao zemlja koja pristupa EU, sa pažnjom i uvažavanjem pratimo i strateški dijalog i saradnju između EU i Kine”, ukazao je premijer. Predsjednik Državnog savjeta Kine Li Kećjang očekuje da će do naredne godine u trgovini biti razmijenjeno 100 milijardi dolara. On vjeruje i da će saradnja unutar inicijative 16+1 doprinijeti većoj ravnoteži razvoja u Evropi. D.J.

■ ODMAKLI

PREGOVORI SA EU

Marković je na samitu ukazao da je saradnja zemalja Centralne i Istočne Evrope sa Kinom, u okviru Mehanizma 16+1, uspješna i značajna, te da ima potencijale koje treba iskoristiti. “Crna Gora posvećeno ispunjava evropsku agendu i nala-

instalacijama infrastrukturnih priključenja. Izvođač radova je konzorcijum Naš Mojkovac, kojeg zastupa podgorički Inženjering put, i obavezao se da će izradu glavnog projekta završiti u roku od tri mjeseca od potpisivanja ugovora. Rok za izvođenje radova je deset mjeseci od uvođenja izvođača u posao. “Investiranje u Ski centar Žarski predstavlja nastavak aktivnosti koje Vlada sprovodi u cilju unapređenja turističke ponude i razvoja sjevera Crne Gore”, zaključili su iz Službe za odnose s javnošću. D.J.

ŠEF EBRD A SUMA CHAKRABARTI OCIJENIO

Crna Gora ima potencijal

Crna Gora ima najveći bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u regionu Zapadnog Balkana i veliki potencijal, ocijenio je predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Chakrabarti i dodao da je cilj rast investicija i reforma politike. On je, u intervjuu agenciji Mina-biznis, kazao da se država oslanja na turizam, i to s pravom, s obzirom na njene prirodne ljepote i prednosti. “Ovo je veoma uspješno, jer je država, samo u prošloj godini, zabilježila izuzetno jaku turističku sezonu. Ali je uvijek preporučljivo diversifikovati izvore prihoda”, rekao je Chakrabarti uoči posjete Crnoj Gori u

utorak. Tokom boravka, Chakrabarti će se sastati sa državnim zvaničnicima, uključujući predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i premijera Duška Markovića. Chakrabarti je naveo da razvoj turističkog potencijala takođe zahtijeva investicije u opštinsku infrastrukturu, kao što su snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom i transport. R.E.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

PUT DROGE: OD ALBANIJE PREKO CRNE GORE, HRVATSKE ILI BIH KA ZAPADNOJ EVROPI

NA GRANICI U 2018. GODINI “PALE” 3,3 TONE DROGE

VRAĆENOVIĆI

Službenici Sektora granične policije u prošloj godini su, što samostalno, što u sadejstvu sa drugim organizacionim jedinicama Uprave policije i Upravom carina, pronašli i oduzeli 3,3 tone droge, navodi se u odgovorima Uprave policije dostavljenim Dnevnim novinama. Najveća zapljena narkotika dogodila se na 11 nautičkih milja od ušća rijeke Bojane. “Tom prilikom je od službenika Sektora granične policije, na oko 11 nautičkih milja od ušća rijeke Bojane, registrovano 62 paketa u kojima se nalazilo oko 1.332 kilograma opojne droge marihuana (nakon sušenja i vještačenja utvrđeno da se radi o 996,700 kg marihuane)”, navode iz policije. U toku prošle godine oduzeto je 6,837 kg heroina, 2.970,142 kg marihuane – skanka, zatim 0,100 l hašišovog ulja, 0,940 kg hašiša, 1,128 kg kokaina i šest tableta ekstazija. “Ovo predstavlja značajan rezultat imajući u vidu da ukupna količina koju je Uprava policije na području Crne Gore zaplijenila tokom prošle godine iznosi 3,3 tone droga. Navedeni dobri re-

zultati predstavljaju kontinuitet na planu suzbijanja prekograničnog kriminala koji granična policaja ostvaruje posljednjih godina”, zaključuju u policiji.

■ NAJVIŠE SKANKA

STIŽE IZ ALBANIJE

Kada su u pitanju vrste narkotika u najvećem broju slučajeva krijumčarenja radi se o marihuani tipa skank, koja se proizvodi u Albaniji, a krijumčari prema susjednim zemljama, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, te dalje prema zapadu. “Pored marihuane, registrovane su manje količine heroina, kokaina, hašiša i drugih droga. U odnosu na granično područje i granične prelaze najugroženija je državna granica sa Albani-

jom, gdje je otkriven najveći broj slučajeva krijumčarenja narkotika. Konkretno radi se o pojasu zelene i plave granice od Ulcinja, preko rijeke Bojane, Skadarskog jezera i dalje brdsko – planinskim predjelom prema sjeveru do Gusinja i Plava, gdje krijumčari, koristeći teško prohodne terene i nepristupačne staze, pješice prenose narkotike”, saopšteno je iz Uprave policije. Najveće količine marihuane zaplijenjene su na graničnim prelazima: GP Božaj – 118.711 kg, ZGP Sukobin – 46,5 kg, (prema Albaniji), GP Debeli brijeg – 13.293 kg (prema Hrvatskoj), GP Dobrakovo – 64.064 kg, ŽGP Bijelo Polje 12.172 kg, GP Ranče – 0,040 kg (prema Srbiji), GP Šćepan polje – 16 kg, GP Ilino brdo – 6,722 kg, GP Vraćenovići – 5 kg (pre-

46,5

KILOGRAMA MARIHUANE ZAPLIJENJENO JE NA GRANIČNOM PRELAZU SUKOBIN IZMEĐU CRNE GORE I ALBANIJE

5kg

ILINO BRDO 6,7kg

DEBELI BRIJEG 13,2kg

NA 11 MILJA OD UŠĆA BO 1332kg

OJANE

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

RANČE

ma BiH), a heroina na ZGP Sukobin - 4,4 kg. “Na zelenoj granici najveća količina marihuane zaplijenjena je na ulazu u Crnu Goru, prema Republici Albaniji i to u zoni odgovornosti Odjeljenja granične bezbjednosti Tuzi, Odjeljenja granične bezbjednosti Ulcinj i Stanice granične policije Plav – 1690 kg”, navode iz policije.

0,04kg

DOBRAKOVO 64kg

KULA

BOŽAJ 118kg

AKTUELNO

Oduzeto u 2018. na graničnim prelazima: ■ heroin 6,8 kg ■ marihuana - skank 2.970,142 kg ■ ulje hašiša 0,1 l ■ hašiš 0,94 kg ■ kokain 1,128 kg ■ tablete ekstazija 6

SUKOBIN 46,5kg 4,4kg

Put marihuane Put heroina

■ RUTA KRIJUMČA-

RENJA KA ZAPADNOJ EVROPI

Ruta krijumčarenja narkotika jasno ukazuje gdje je izvor, put i kraj krijumčarenja narkotika, naveli su u odgovorima za DN iz policije. “Naime, kada je u pitanju marihuana sa područja Albanije, najveći broj slučajeva krijumčarenja otkriven je na ulazu u Crnu Goru preko graničnih prelaza Božaj ili Sukobin, odnosno na zelenoj i plavoj granici prema Albaniji (kanjon Cijevne, obala Skadarskog jezera, područja Kuča, Grnčara), gdje se pokušavaju krijumčariti veće količine narkotika. Na graničnim prelazima krijumčari, koristeći skrivena mjesta ili praveći improvizovane bunkere u motornim ili teretnim vozilima, pokušavaju prebaciti narkotike na teritoriju Crne Gore”, navode iz policije. Kada je riječ o broju slučajeva, ukupno najveći broj registrovan je na GP Dobrakovo i ŽGP Bijelo Polje, ali uglavnom manjih količina narkoti-

Navedeni dobri rezultati predstavljaju kontinuitet na planu suzbijanja prekograničnog kriminala koji granična policaja ostvaruje posljednjih godina

ka (tzv. džointi ili kesice sa manjim količinama za ličnu upotrebu). Na izlazu iz Crne Gore, najveće količine registrovane su na GP Dobrakovo, Debeli brijeg, Ilino brdo, Vraćenovići, Šćepan polje, gdje krijumčari na izlazu pokušavaju transportovati narkotike ka regionu ili najčešće prema Zapadnoj Evropi. “Većina krijumčarene marihuane – skanka iz Albanije preko Tuzi, Podgorice i Ulcinja tranzitira ka, Hrvatskoj i Bosni Hercegovini, dijelom za Srbiju, dok marihuana koja se krijumčari preko Plava i Gusinja tranzitira u najvećem dijelu ka Srbiji”, navode iz policije. Što se tiče heroina, dva pravca su krijumčarenja heroina preko teritorije Crne Gore - južni pravac iz Alabanije preko GP Sukobin u tranzitu preko Crne Gore i dalje preko GP Debeli brijeg ka Hrvatskoj i zemljama Evropske unije. Sjeverni pravac se prostire od Kosova preko GP Kula u tranzitu preko Crne Gore i dalje takođe preko GP Debeli brijeg ka Hrvatskoj i zemljama Evropske unije, te drugim pravcem preko graničnih prelaza ka Bosni i Hercegovini. Bo.B.

PROCESUIRANO 249 LICA Uprava policije je u 2018. godini otkrila za šest odsto više krivičnih djela iz ove oblasti u odnosu na godinu ranije, a krivičnim prijava procesuirano je 249 lica. “Oduzeto je oko 3,3 tone opojnih droga, približno koliko i tokom 2017. godine. Zaštita mladih i oduzimanje droge od lica koje prodaju drogu maloljetnicima i mladim osobama su nam bili u fokusu rada, tako da je samo zbog tzv. ulične prodaje droge prošle godine lišeno slobode 191 lice i podnijeto je za 60 odsto više prekršaj-

nih prijava iz ove oblasti nego godinu ranije”, navodi se u odgovorima Uprave policije dostavljenim Dnevnim novinama. Kako se ističe, crnogorska policija je izuzetno uspješna na planu otkrivanja, suzbijanja i sprečavanja krijumčarenja droga, a osim akcija koje su preduzimane na nacionalnom nivou naša policija inicirala je ili učestvovala u međunarodnim akcijama na presijecanju međunarodnih krijumčarskih lanaca narkotika.

aktuelno

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, Velje brdo bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Radna odjeća za službenike, ukupne procijenjene vrijednosti 71.800,00 € sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj Z-RJN 26/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 10.04.2019. godine. Lice za davanje informacija Valentina Perović, telefon 020/241-183, e-mail: tina.perovic@ziks.me

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

sastanak sa policijskim atešeima i oficirima za vezu

Nuhodžić: Zadali smo žestok udarac kriminalnim grupama

AD “Lenka”, Bijelo Polje Na osnovu plana reorganizacije po rješenju 169/15. Odbor direktora na sjednici održanoj 15/03/2019god. donosi odluku da se zbog izmirenja obaveza prema klasama povjerilaca zakaže skupština akcionara za 13/05/2019. sa početkom u 13h. u prostorijama AD”Lenka” na kojoj će se kao: 1) tačka dnevnog reda donijeti odluka o prodaji dijela susvojine sa LN 392 tačnije dijela zgrade br. (2) u obimu 1417m2. 2) tačka — razno.

Na osnovu člana 62,stav 1 Zakona o javnim nabavkama(Službeni list CG”, br.42/11,57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO“Komunalno“ Rožaje, ul.Jaha Kurtagić br.21, oglašava,

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Roba-Gorivo i loz ulje za potrebe DOO“Komunalno“ u svemu prema tenderskoj dokumentaciji ukupne procijenje vrijednosti sa PDVom 40000,00 eura. Tej+nderska dokumentacija broj 01-562-1/O2019 objavljena na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 10.04.2019.godine. lice za davanje informacija Meliha Nurković, telefon 068-838-534, email doo.komunalno@gmail.com

DOO “CENTAR ZA RECIKLAZU” NIKSIC OBJAVLJUJE OGLAS ZA POPUNU RADNIH MJESTA 1.NAZIV RADNOG MJESTA: vozac teretnog motornog vozila (sleper) BROJ IZVRSILACA: 2 (dva) 2.NAZIV RADNOG MJESTA: vozac teretnog motornog vozila (kamion sa prikolicom)-dizalicar BROJ IZVRSILACA: 2 (dva) 3.NAZIV RADNOG MJESTA: transportni radnik-sortirac BROJ IZVRSILACA: 2 (dva) 4.NAZIV RADNOG MJESTA: transportni radnik-rezac BROJ IZVRSILACA: 2 (dva) Prijavu, sa kratkom biografijom i kontakt telefonom poslati na mejl: zdravko.jeknic@czr.co.me, zakljucno sa 25.04.2019. godine. Nakon zakljucivanja oglasa, kandidati ce biti obavijesteni o danu i mjestu kada ce se obaviti razgovori. Svi zainteresovani kandidati informacije mogu dobiti na telefon: 00382 67 256 900

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br. 075/18), Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta, Opština Ulcinj,

OBAVJEŠTAVA

zainteresovane organe, organizacije i zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta, Mediterraneo Gradnja- Construction d.o.o. iz Ulcinja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborate procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje Apart Hotela na UP br. 79, zona B, DUP “Ulcinj Grad”, lokalitet Pinješ 1, u Ulcinju. U vezi sa navedenim pozivamo Vas, da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Opštine Ulcinj, kancelarija broj 76, I sprat, radnim danima od 11 do 14 časova. Rok za javni uvid i dostavjlanje mišljenja o podnijetom zahtjevu, u pisanoj formi je do 17. 04. 2019.god, na adresu: Opština Ulcinj, Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta.

Saradnja i kontakti Uprave policije i policijskih atašea i oficira za vezu biće dodatno intenzivirana radi prevencije i suzbijanja savremenih globalnih bezbjednosnih rizika i prijetnji, zaključeno je nakon jučerašnjeg godišnjeg sastanka direktora Uprave policije Veselina Veljovića sa policijskim atašeima i oficirima za vezu. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da je godinu za nama obilježila intenzivna međunarodna policijska saradnja sa konkretnim rezultatima, te da da bi se suprotstavili organizovanom kriminalu, nezakonitim migracijama i terorizmu, moraju i dalje da djeluju udruženo i zajedničkim snagama.

“Zajedničkim akcijama koje su rezultirale zapljenom značajne količine droge i hapšenjem visokorangiranih članova i onih koji su nosioci organizovanog kriminala, kriminalnim grupama zadat žestok udarac od države i njihovo djelovanje je u znatnoj mjeri oslabljeno”, kazao je Nuhodžić. Direktor Uprave policije Veselin Veljović je kazao da je cilj borbe protiv teškog i organizivanog kriminala da se pravdi privedu svi u lancu kriminogenih struktura, te da će policija zato, u koordinaciji sa tužilaštvom, s akcentom na saradnju sa glavnim specijalnim tužiocem, još jače i intenzivnije raditi na suzbijanju svih oblika kriminala.

“Uprava policije je prepoznata kao pouzdan partner u rješavanju savremenih bezbjednosnih rizika i prijetnji, a prezentovani rezultati potvđuju spremnost Uprave policije za stalnim snaženjem policijske saradnje i razmjenom informacija na regionalnom i međunarodnom nivou, ali i ostvarivanjem operativne koordinacije usmjerenoj ka otkrivanju, suzbijanju i sprečavanju krivičnih djela i procesuiranju njihovih počinilaca, kazao je direktor i dodao da će policija u daljem radu biti značajno posvećena dinamičnom putu naše EU integracije, kao i ispunjavanju zahtjeva koji su definisani Akcionim planom Strategije za proširenje Evropske unije. N.P.

u ponovljenom postupku za ubistvo novljanina ista presuda

Baošiću 10 godina za ubistvo Kosaća Novljanin Dragoje Baošić juče je u Višem sudu u Podgorici osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 godina i 10 mjeseci zbog ubistva Jovana Kosaća 14. septembra 2014. godine u Igalu. Sudija Vesna Moštrokol izrekla je kaznu u trajanju od deset godina za krivično djelo ubistvo u prekoračenju nužne odbrane, dok je za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija izrečena kazna u trajanju od godinu dana. Istom presu-

dom Novljanin Dragan Bigović osuđen je na kaznu od deset mjeseci zatvora za pomoć izvršiocu posle izvršenog krivičnog djela. Kako se navodi u obrazloženju presude, Bigović je pomogao da Baošić ne bude otkriven, dok je prvooptuženi Baošoć prekoračio granicu nužne odbrane i sa umišljajem lišio života nastradalog Kosaća ispalivši u njega četri metka. Branilac Bigovića, advokat Srđan Lješković je nakon izricanja presude

kazao da se neće žaliti na istu jer je njegov branjenik već odležao 11 mjeseci i 20 dana zatvora, dok će tražiti nadoknadu za preostalih mjesec i 20 dana. Prema navodima optužnice, po ulasku u diskoteku, a nakon fizičkog kontakta između Kosaća i Milana Bigovića, koji se nalazio u društvu Baošića, okrivljeni Baošić prišao Kosaću i u njegovom pravcu iz pištolja, ispalio više metaka koji su ga pogodili. U tom trenutku, Kosać se nalazio u stojećem položaju. Nakon što je pao na pod, kako stoji u optužnici, Baošić je nastavio da puca, pogodivši ga u grudi i stomak, da bi nakon toga pobjegao. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

Aktuelno

u višem sudu počelo suđenje u predmetu telekom

IvanovIć I obradovIć: sve porocedure Ispoštovane

red vijećem Višeg suda u Podgorici juče su odbranu dali bivši čelnici Telekoma Crna Gora, Oleg Obradović i Miodrag Ivanović, koji su negirali krivicu i ponovili da su poštovali svu proceduru prilikom potpisivanja spornog ugovora.

Specijalno državno tužilaštvo tereti Obradovića i Ivanovića za zloupotrebu položaja, odnosno da su tokom privatizacije Telekoma iz te kompanije izvukli 2,3 miliona eura kroz fiktivni ugovor sa kompanijom Rawleing o analizi regionalnog tržišta telekomunikacija. Optuženi Ivanović je istakao da na njega već 14 godina traje medijska i tužilačka hajka, ali da bi i opet potpisao takav ugovor, uz poštovanje svih procedura, koje su i tada poštovane. “Do ove optužnice nije trebalo ni da dođe. Vođene su interne istrage za ugovore, između ostalog, i za konsultantski ugovor sa kompanijom Roli. U Americi je istraga trajala pet godina, a sve istrage koje su bile vezane za Crnu Goru završene su bez podizanja optužnice. On je pojasnio da se nakon privatizacije, firma sastojala iz tri preduzeća, Telekom, Monet i Internet. “Do sklapanja ugovora s firmom ‘Roweling’ došlo se na-

kon što je u martu 2005. godine, Mađar telekom preuzeo Telekom Crne Gore. ‘Monet’ čiji sam izvršni direktor bio ja kao i ‘Internet’ bile su kćerke firme Mađar telekoma i nijesu imale upravljački odbor već je njima upravljao Odbor Telekoma sastavljen od sedam članova, među kojma četiri Mađara. Odbor je donio jednoglasnu odluku da ‘Monet’ zaključi ugovor sa konsultatskom kućom jer je na računu te firme bilo najviše novca. Moja jedina greška je što je Monet imao najviše novca, pa je odabran za plaćanje ovog posla. Tačno je da sam

u oktobru 2005. godine iznio predlog da se usvoji ugovor, ali nijesam učestvovao u sklapanju ugovora, jer su za strategiju bili zaduženi Tomaš Marvaj i Pal Kušter, ali je bilo pravilo da ko plaća iznese predlog”, rekao je Ivanović. On je naveo da su Mađari u Telekomu uveli stroga pravila, po kojima jedan čovjek nije mogao da naredi plaćanje već je, isplata, kako bi se zaštitili od zloupotrebe u poslovanju, bila uslovljena kontrolom i potpisom najmanje pet osoba. Ta procedura primijenjena je i u slučaju isplate Roliju za konsultantske usluge.

U Americi je istraga trajala pet godina, a sve istrage koje su bile vezane za Crnu Goru završene su bez podizanja optužnice

“U konkretnom slučaju, ugovor su potpisali menadžer kontrole finansija, finansijski direktor Moneta, finansijki direktor Telekoma, pa ja i

po nalogu sdt izuzeta dokumentacija iz ministarstva poljoprivrede

Provjerava se kako su trošene pare iz Abu Dabi fonda Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su juče u prostorije Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, odakle su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izuzeli svu dokumentaciju u vezi sa kreditom dodijeljenim iz Abu Dabi fonda. Dokumentacija je izuzeta kako bi utvrdili da li je u tom slučaju bilo nezakonitih radnji, odnosno kako bi provjerili na koji način je

potrošen novac od tog kredita. Specijalno tužilaštvo pokrenulo je izviđaj u ovom predmetu nakon objavljene emisije na RTCG-”Mehanizam”. Podsjećamo, sporazum sa predstavnicima Abu Dabi fonda potpisali su bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda, Zoran Vukčević. Ministarstvo poljo-

privrede je 2015. godine, u saradnji sa Razvojnim fondom Abu Dabija i crnogorskim Investiciono razvojnim fondom (IRF) objavilo javni poziv za kreditiranje razvojnih projekata u poljoprivredi, vrijedan 50 miliona dolara. Uz podršku IRF-a i Razvojnog fonda Abu Dabija, pokrenulo je projekat pod nazivom Podrška Abu Dabija razvoju poljoprivrede Crne Gore (ADMAS), čiji je cilj pove-

ćanje standarda proizvodnje i prerade, jačanje konkurentnosti i doprinos održivoj upotrebi prirodnih resursa i poboljšanju životnog standarda u ruralnim oblastima. Pomenuti Fond je trebao da da 50 miliona dolara, ali kada su vidjeli da sve nije po zakonu, odnosno, da se gubi trag za preko 10 miliona dolara koje su povukle neke kompanije iz Crne Gore, odlučili su da ostala sredstva povuku. N.P.

Obradović. Da su kao svjedoci saslušani svi oni čiji se potpis našao na nalogu znalo bi se da li sam im ja nešto naredio da potpišu ili su potpis stavili nakon što su provjerili urađeno i pravilno odradili svoj posao. Analize od ‘Rolija’ su stigle posredstvom DHLa. Vidio sam te analize i siguran sam da su proslijeđene Mađar grupi jer su u januaru 2006. godine došla dva njihova predstavnika čiji posao je bio da prikupe određenu dokumentaciju o poslovanju”, rekao je Ivanović, ističući da optužnica u Crnoj Gori nije trebala da bude podignuta jer je kompanija Roweling u potpunosti odradila dogovoreni posao ispitivanja tržišta susjednih zemalja o čemu postoje izvješaji. Slični iskaz dao je i optuženi Obradović koji je naveo da je bilo neophodno da se angažuje konsultantska kuća kako bi se ispitalo tržište. “To nije bila moja odluka, već je dobijena saglasnost na odboru direktora”, istakao je Obradović. Tražene analize su, kako je istakao, stigle putem DHL-a u Monet. “Ne znam da li je to zavedeno, a te nakon što su analize stigle, krenulo se u plaćanje ostatka novca koja je bila dogovorena ugovorom. Da sam znao da 14 godina treba da trpim ovo zbog zavodnog pečata 100 puta bih lično to zaveo”, kazao je Obradović. N.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

OD KADA SU UVRŠTENE NA LISTU MEDICINSKIH POMAGALA, PACIJEN SVE ČEŠĆE, UZ PREPORUKU LJEKARA, KORISTE INSULINSKE PUMPE

“DŽEPNI PANKREAS” O TR DRŽAVE ZA 30 DIJABETIČA ⌦ Jelena Vađon Đurišić Građanima koji imaju dijabetes tip 1 Fond za zdravstveno osiguranje je od 2017. godine, kada je uvrstio spoljne portabilne insulinske pumpe na Listu medicinskotehničkih pomagala do sada odobrio 30 insulinskih pumpi, uključujući i pripadajući potrošni materijal.

Insulinska pumpa izuzetno pomaže u svakodnevnoj kontroli dijabetesa. Korišćenjem insulinske pumpe, moguće je uskladiti doziranje insulina sa životnim tempom, lakše nego ubrizgavanjem insulina putem pena. Pumpom se u većini slučajeva obezbjeđuje bolja glikoregulacija, niža ukupna dnevna doza insulina za približno 20 odsto, manja učestalost ozbiljnih hipoglikemijskih epizoda, znatno manji broj uboda iglom na godišnjem nivou - 1.825 uboda kod pacijenata koji su na konvencionalnoj insulinskoj terapiji naspram 130 uboda kod pacijenata koji koriste insulinsku pumpu

“U 2017. i 2018. godini ugovorni isporučilac tih pomagala, isporučio je 6.873 pomagala (insulinska pumpa, pripadajući djelovi i potrošni materijal), i to: 30 spoljnjih portabilnih insulinskih pumpi, 33 pojasa za struk, 76 zaštitnih navlaka, 854 baterije za insulinsku pumpu i po 2.940 rezervoara za insulin i sistema za infuziju”,

kazao je Vikend novinama portparol Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Amer Ramusović. U prošloj godini, kako je kazao, za isporuku pomagala kod šećerne bolesti 23 spoljne portabilne insulinske pumpe i pripadajući potrošni materijal, ugovorni isporučilac tih pomagala fakturisao je 97.611,42 eura, dok je za prva dva mjeseca 2019. godine fakturisano 18.316,73 eura za tri insulinske pumpe i pripadajući potrošni materijal.

HILJADE EURA KOŠTA INSULINSKA PUMPA U APOTEKAMA

Među građanima koji koriste insulinsku pumpu je 32-godišnja Podgoričanka Ivana koja je dijabetes otkrila prije šest godina. Od početka je na insulinskoj terapiji, a od nedavno koristi insulinsku pumpu. “S obzirom da mi je šećer nestabilan, moj endokrinolog mi je preporučio insulinsku pumpu kao najsavremeniji i najbolji vid liječenja dijabetesa tipa 1. Nedavno sam hospitalizovana u Kliničkom centru, kako bih naučila sve o pumpi, da mogu sama da

je stavljam i skidam. U početku sam imala psihološku barijeru, kako će to prihvatiti okolina, kako ću se navići na strano tijelo, ali za veoma kratko vrijeme ta bojazan nestaje, jer praktično zaboraviš da je imaš, a pronađeš više načina da je “sakriješ”. U suštini, insulinska pumpa je “džepni pankreas”, koji specifičnim doziranjem insulina imitira prirodno funkcionisanje pankreasa. Ona će, nadam se, umnogome podići moj kvalitet života”, kazala je za Vikend novine Ivana.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

AKTUELNO

NTI

TROŠKU ARA ■ PROCEDURA

Na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, insulinska pumpa se odobrava na predlog konzilijuma doktora za predlaganje insulinske pumpe Kliničkog centra Crne Gore, samo za osiguranike – dijabetičare, prema definisanim indikacijima Pravilnikom o ostvarivanju prava na medicinskotehnička pomagala. Predlog za korišćenje insulinske pumpe osiguranom licu daje, kaže Ramusović, konzilijum za insulinsku pumpu Kliničkog centra Crne Gore, koji čine tri specijalista interne medicine – endokrinologa i dva specijalista pedijatrije – endokrinologa. “Nakon tog predloga, nalaz i mišljenje o opravdanosti korišćenja insulinske portabilne pumpe daje Prvostepena ljekarska komisija u nadležnoj područnoj filijali kod koje je osigurano lice prijavljeno na zdravstveno osiguranje, na osnovu kojeg nalaza i mišljenja Fond izdaje potvrdu o odobrenoj nabavci insulinske pumpe, uz izdvanje revers kartice”, istakao je Ramusović. Osigurno lice kojem je odobrena spoljna portabilna insulinska pumpa, naglašava, ima pravo na potrošni materijal u skladu sa Listom pomagala.

■ BOLJA REGULACIJA ŠEĆERA

Insulinska pumpa, objasnio je za Vikend novine internista endokrinolog dr Đorđije Krnjević, je portabilni medicinski uređaj pomagalo veličine mobilnog

telefona, koji radi po principu kontinuiranog ubrizgavanja insulina, a koristi se u liječenju dijabetesa kod insulinski zavisnih osoba. “Insulinska pumpa izuzetno pomaže u svakodnevnoj kontroli dijabetesa. Korišćenjem insulinske pumpe, moguće je uskladiti doziranje insulina sa životnim tempom, lakše nego ubrizgavanjem insulina putem pena. Pumpom se u većini slučajeva obezbjeđuje bolja glikoregulacija, niža ukupna dnevna doza insulina za približno 20 odsto, manja učestalost ozbiljnih hipoglikemijskih epizoda, znatno manji broj uboda iglom na godišnjem nivou - 1.825 uboda kod pacijenata koji su na konvencionalnoj insulinskoj terapiji naspram 130 uboda kod pacijenata koji koriste insulinsku pumpu”, pojasnio je Krnjević i istakao da je većina pacijenata zadovoljna sa novim modalitetom liječenja koji je doprinio mnogo boljoj regulaciji šećera i lakšem liječenju dijabetesa. Insulinska pumpa, dodaje, isporučuje insulin preko infuzionog seta, tanke plastične cjevčice i vrlo tanke igle. “Set se postavlja na kožu stomaka ili gluteusa, a posle tri dana infuzioni set se premješta na drugo mesto. Sav insulin potreban organizmu prima se preko tog infuzionog seta. Insulinska pumpa ubrizgava brzi ili kratko - djelujući insulin kontinuirano tokom 24 časa ispod kože, i održava glikemiju između obroka i tokom noći”, istakao je Krnjević. Doze insulina su, kako je kazao, podijeljene u bazalne doze, bolusne doze za pokri-

vanje ugljenih hidrata kod obroka i dodatne ili korekcione doze. “U vrijeme obroka koristi se dugme na insulinskoj pumpi za ubrizgavanje dodatne doze insulina koja se naziva bolus. Bolus se koristi za pokrivanje ugljenih hidrata pri svakom obroku ili užini. Bolus se takođe ubrizgava prilikom hiperglikemije. Ukoliko ste u hiperglikemiji prije obroka, uzima se korekciona doza bolusa kako bi se glikemija vratila u normalu”, pojašnjava Krnjević. Prema pravilniku Fonda za zdravstveno osiguranje, dodaje, kanditati za pumpu o trošku države su pacijenti koji boluju od šećerne bolesti tip 1 kod kojih nije postignuta zadovoljavajuća glikoregulacija na intenziviranoj insulinskoj terapiji, što potvrđuju sa tri nalaza HbA1c >8.5%, ili nalazom Hba1c >7.5% ali sa već manifestnom dijabetesnom nefropatijom. “Takođe, kandidati su i pacijentkinje koje se nalaze u prekoncepcijskom periodu i za vrijeme trudnoće i dojenja kod kojih je prisutna loša glikoregulacija koju potvrđuju nalazom Hba1c >7%”, rekao je Krnjević. Insulinsku pumpu, kaže, preporučuje endokrinolog ordinarijus i sa tim predlogom pacijent se upućuje u Klinički centar na Konzilijum za insulinske pumpe koji zatim odobrava primjenu pumpe. “Pacijent se sa predlogom Konzilijuma javlja u Fond za zdravstveno osiguranje gdje definitivno dobija odobrenje za nastavak liječe-

nja primjenom insulinske pumpe. Edukacija pacijenta se obavlja u hospitalnim uslovima u Kliničkom centru i pacijent tako edukovan je osposobljen da upravlja insulinskom pumpom”, ističe Krnjević. Insulinska pumpa se, kako je kazao, može o sopstvenom trošku kupiti u crnogorskim apotekama, naravno uz prethodnu preporuku od ordinirajućeg endokrinologa. “Cijena pumpe je oko 2.000 eura s tim da su mjesečni troškovi potrošnog materijala (infuzioni set, kateteri, igle) oko 250 eura. Što se tiče adultne poulacije, pacijenata starijih od 16 godina, o trošku države je dosad dodijeljeno 19 pumpi. Takođe, postoji i određeni broj pacijenata koji su pumpu kupili sopstvenim sredstvima”, zaključio je Krnjević.

S obzirom da mi je šećer nestabilan, moj endokrinolog mi je preporučio insulinsku pumpu kao najsavremeniji i najbolji vid liječenja dijabetesa tipa 1. Nedavno sam hospitalizovana u Kliničkom centru, kako bih naučila sve o pumpi, da mogu sama da je stavljam i skidam. U početku sam imala psihološku barijeru, kako će to prihvatiti okolina, kako ću se navići na strano tijelo, ali za veoma kratko vrijeme ta bojazan nestaje, jer praktično zaboraviš da je imaš, a pronađeš više načina da je “sakriješ”

Insulinska pumpa na teret Fonda odobrava se: ■osiguranom licu oboljelom od šećerne bolesti (D.Mellitus tip I) na terapiji insulinom (četiri i više doza), kod koga je na intenziviranoj terapiji insulinom utvrđena nezadovoljavajuća glikoreagulacija (u periodu od 12 mjeseci tri nalaza HbA1C ≥ 8,5%), ■osiguranom licu oboljelom od šećerne bolesti (D.Mellitus tip I) na terapiji insulinom (četiri i više doza), sa lošom glikoreagulacijom (u 12 mjeseci tri nalaza HbA1C ≥ 7,5%) sa incipijentnom dijabetesnom nefropatijom (UEA 30 - 300 mg/24h) ili manifestnom dijabetesnom nefropatijom (UEA > 300 mg/24h), ■osiguranom licu ženskog pola oboljelom od šećerne bolesti (D.Mellitus tip I) na terapiji insulinom, sa lošom glikoreagulacijom (dva nalaza HbA1C ≥ 7%), u periodu od najviše šest mjeseci prekoncepcijskog perioda i za vrijeme trudnoće i dojenja, uz priložen nalaz ginekologa, ■osiguranom licu do 15 godine života oboljelom od šećerne bolesti na terapiji insulinom, sa lošom glikoreagulacijom (u periodu od 12 mjeseci tri nalaza HbA1C ≥ 7,5%) iz zdravstvene ustanove koja propisuje i izdaje medicinsko-tehničko pomagalo, teško kontrolisanu šećernu bolest (brittle diabetes) ili ponavljajuće ketoacidoze

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

U PLJEVLJIMA NASTAVLJENA KAMPANJA ª ZAPOSLIMO DOMAĆEº

Šansa za 2.320 nezaposlenih Brojni poslodavci sa primorja predstavili su slobodna radna mjesta, a nezaposleni radne biografije na mini sajmu zapošljavanja, koji je je juče organizovan u Pljevljima. Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje, u saradnji sa opštinama, treći dan zaredom organizuju mini sajam zapošljavanja na sjeveru države, u okviru Javne kampanje države “Zaposlimo domaće” – da Crna Gora radi! Direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić kaže da Zavod koristi sve mogućnosti, kako bi posredovao između poslodavaca i tražilaca posla, u namjeri da zadovolji kadrovske potrebe privrede i smanji nezaposlenost u Crnoj Gori. “Sjever je u fokusu državnih politika Vlade Crne Gore s obzirom na regionalno zaostajanje u razvoju, siromaštvo i odliv stanovništva. Na današnji

Sjever je u fokusu državnih politika Vlade Crne Gore s obzirom na regionalno zaostajanje u razvoju, siromaštvo i odliv stanovništva. Na današnji dan u Crnoj Gori je 38.124 nezaposlenih, sa registrovanim stopom od 16.4 odsto. U Područnoj jedinici Pljevlja, koju još čini opština Žabljak, nalazi se 2.320 nezaposlenih a stopa registrovane nezaposlenosti iznosi 17.97 odsto

dan u Crnoj Gori je 38.124 nezaposlenih, sa registrovanim stopom od 16.4 odsto. U Područnoj jedinici Pljevlja, koju još čini opština Žabljak, nalazi se 2.320 nezaposlenih a stopa registrovane nezaposlenosti iznosi 17.97 odsto”, saopštio je Mustafić. otvaraju-

ći mini sajam u Pljevljima. On je i one koji traže posao, ali i poslodavce koji traže domaće radnike pozvao da na mini sajmovima iskoriste šansu, da se povežu, kako bi njihova međusobna komunikacija rezultirala uspješnom saradnjom. “Sve ove aktivnosti pokazuju da samo zajedno možemo ispuniti cilj – povećati zaposlenost domaćih radnika. Na taj način doprinijećemo povećanju budžetskih prihoda ali i uvećanju porodičnog budžeta, naše radne snage. Takođe, spriječićemo odliv radne snage van granica Crne Gore i izbjeći socijalna budžetska davanja, za korisnike u stanju socijalne potrebe”, naveo je prvi čovjek Zavoda. Zavod će, za sve zainteresovane poslodavce, i sljedeće sedmice organizovati ovakav sajam, u Nikšiću 16. aprila, ali i u Podgorici dan kasnije. R.D.

Veliko interesovanje Pljevljaka na sajmu

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

Aktuelno

Foto: Guliver/Getty images

VUČINOVIĆ POVODOM 40 gODINa OD katastrOfalNOg POtresa

Preventivom protiv elementarnih nepogoda

Povodom obilježavanja 40 godina od razornog zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru 15. aprila 1979. godine, ministarka u Vladi Crne Gore i predsjednica Komisije za procjenu štete od elementarnih nepogoda Marija Vučinović je izjavila da je ovaj zemljotres, kao i sve učestalije elementarne nepogode, signal da kao društvo trebamo raditi na još kvalitetnijim preventivnim aktivnostima, u cilju smanjenja štete od elementarnih nepogoda. U Agendi koju sprovodi Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda, sadržani su konkret-

ni koraci koje je potrebno da primjenjuju sve opštine, u okviru komisija, kako bi se preventivnom politikom uticalo na smanje-

Vučinović nje posljedica uzrokovanih elementarnim nepogodama, što je ujedno i politika Vlade Crne Gore.

“Činjenica je da elementarne nepogode ne možemo spriječiti niti uticati na njihov razorni karakter, ali ono što možemo i što je neophodno jeste organizovan i sinhronizovan rad svih relevantnih službi, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, kako bi na odgovoran način svi zajedno preventivno djelovali i time umanjili štete prouzrokovane nepogodama”, kazala je Vučinović. Pojedine opštine, kako je dodala, iz kapitalnog bužeta opredjeljuju sredstva za realizaciju preventivnih mjera, koje u krajnjem rezultiraju smanjenjem posljedica nastanka veće šte-

te, što treba biti praksa u svim lokalnim upravama. Podsjećanja radi, razorni zemljotres prije 40 godina je pogodio Crnu Goru i odnio 136 života, od čega 101 u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Materijalna šteta se procjenjivala na preko četiri milijarde američkih dolara.

“Poučeni tim iskustvom, a takođe i sve učestalijim elementarnim nepogodama, koje posljednjih godina pogađaju našu zemlju, neophodan je zajednički rad svih službi, kao i stalna edukacija i obuke u cilju osposobljavanja svih nadležnih institucija”, zaključuje Vučinović. R.D.

Vojnici danas polažu zakletvu u Danilovgradu

UPraVa za bezbjeDNOst hraNe

Počinje oralna vakcinacija lisica nama mogu se naći u prirodi, i zato su potrebne određene mjere opreza. “Kao mjere opreza ne treba dodirivati mamce sa vakcinom, jer su oni namijenjeni lisicama. Posebno važno je to objasniti djeci. Ako u svom dvorištu, bašti ili na imanju pronađete mamac vakcine za divlje životinje, stavite rukavice ili plastičnu kesu na ruke i bacite mamac u obližnju šumu. U slučaju da ste dodirnuli mamac nezaštićenom rukom, dobro operite ruke deterdžentom i vodom. Takođe, ako ste dodirnuli kapsulu koja se nalazi u unutrašnjosti vakcine-mamca, osim pranja ruku, potrebno je da se obratite ljekaru. Dvije nedjelje nakon vakcinacije, pse i mačke drži-

Uništeni automobili u Budvi

MINIstarstVO ODbraNe

Avioni koji izbacuju mamce s vakcinama protiv bjesnila prelijetaće cijelu teritoriju Crne Gore

Šesnaesta kampanja oralne vakcinacije lisica i divljih mesojeda protiv bjesnila počinje 15. aprila, dok će sprovođenje na dnevnom nivou zavisiti od meteoroloških uslova. Kako je saopšteno iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u slučaju povoljnih vremenskih prilika, vakcinacija će trajati pet do sedam dana. Oralna vakcinacija lisica sprovodi se dva puta godišnje, u jesen i na proljeće vazdušnom distribucijom vakcinamamaca. Avioni koji izbacuju mamce s vakcinama protiv bjesnila preljetaće cijelu teritoriju Crne Gore i distribuirati mamce s vakcinama, izuzimajući vodene i urbane površine. Bačeni mamci sa vakci-

te zatvorene i nemojte im dozvoliti, kao ni drugim domaćim životinjama, da budu u zoni vakcinacije”, saopštili su iz Uprave. Bjesnilo je virusno oboljenje mozga i kičmene moždine životinja i ljudi. Primarno, to je bolest divljih i domaćih životinja koja se na čovjeka prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Oralnom vakcinacijom divljih životinja protiv bjesnila kao i obaveznom vakcinacijom pasa i mačaka protiv ove bolesti stvara se dovoljno visok nivo zaštite populacije divljih životinja protiv ove bolesti, a posljedično prekida lanac prenošenja virusa sa divljih na domaće životinje i ljude”, zaključuju iz Uprave. R.D.

Svečanost povodom polaganja zakletve vojnika na dobrovoljnom služenju vojnog roka i vojnika po ugovoru biće održana danas na aerodromu “Knjaz Danilo“ u Golubovcima. Na svečanosti će govoriti načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Dragutin Dakić, a prisustvovaće premijer Duško Marković i ministar odbrane Predrag Bošković. Dobrovoljno služenje vojnog roka u Crnoj Gori uvedeno je ove godine i vojnici će se tri mjeseca obučavati osnovnim vojničkim vještinama. Na oglas Ministarstva odbrane za prijem na dobrovojno služenje vojnog roka prijavila se 151 osoba, tri puta više od broja koji je predviđen. “Dobrovoljno služenje će

imati dva dijela – prvi dio individualne obuke, a drugi za neku određenu specijalnost u vojsci”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Nakon odsluženja dobrovoljnog vojnog roka, vojnici će imati mogućnost da ostanu u VCG ili da budu u rezervnom sastavu. R.D.

50 vojnika u kasarni “Milovan Šaranović” služiće dobrovoljni vojni rok

Prvi doborovoljci stizu u danilovgradsku kasarnu

AKTUELNO

KONKURS

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

KOLAŠIN: PRISTUPNE RAMPE ĆE BITI POSTAVLJENE

Za projekat predviđen P

lan uređenja prostora za 2019. godinu predviđa izgradnju pristupnih rampi za lica sa smanjenom pokretljivošću na ulazu u zgradu Doma kulture, Zavičajnog muzeja, zgradu DOO Komunalno, kao i na ulazu u Zavod za zapošljavanje koji je i partner u ovim projektima, a planirano je da se uloži 10.000 eura.

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Svakodnevica Kolašinca sa smanjenom pokretljivošću do sada je bila obilježena brojnim barijerama. I dalje su im nedostupne apoteke, Gradska biblioteka, pošta, kancelarije Centra za socijalni rad, Suda za prekršaje, Fonda PIO, većina kafića i prodavnica. Sve osim prizemlja Doma zdravlja, Osnovnog suda i Opštine. Čak i neke institucije, koje su formalno ispoštovale propise, učinile su to na aljkav način. Tako je, recimo, prilazna rampa kancelarijama Zavoda za zapošljavanje zbog velikog nagiba i dalje skoro neupotrebljiva. Za stvaranje što kvalitetnijih uslova za život u Kolašinu, lokalna uprava će posebnu pažnju, kako tvrde, posvetiti da taj napredak osjete takozvane ranjive grupe. Postojeće ambcije u oblasti u oblasti zdravstvenog turizma mora nadograditi dobrim uslovima za potrebe invalidnih lica sa pratiocima ili bez njih. „Vjerujemo da su principi humanosti i solidarnosti vodeći u određivanju društvenih prioriteta. Zbog toga smo i u koncipiranju ovogodišnjeg budžeta, odlučili da tretman ranjivih grupa bude kvalitetniji i da budu prisutniji u samom budžetu.

Neprincipijelni kritičari su nas napali zato što nijesmo obezijedili budžetska sredstva za kupovinu lap-topova polumaturantima, ali smo mi smatrali da treba povećati sredstva usmjerena prema ranjivim grupama. Naravno da će lokalna uprava pratiti i adekvatno motivisati najuspješnije polumaturante zajedno sa obrazovnim institucijama kojima kao učenici pripadaju. U tom kontekstu posebna pažnja biće posvećena izgradnji pristupnih rampi za lica sa smanjenom pokretljivošću“, kazao je predsjednik opštine Milosav Bato Bulatović. Tako su Planom uređenja prostora za 2019. godinu pla-

nirana izgradnja pristupnih rampi za ulaz u zgradu Doma kulture, te u zgradu Zavičajnog muzeja, kao i u objekat DOO Komunalno, odnosno ispred kancelarija Zavoda za zapošljavanje. „Partner u ovim projektima biće Zavod za zapošljavanje a planirano je da se uloži 10.000 eura. Planiramo da značajno smanjimo broj objekata u centralnom gradskom području koji nemaju obezbijeđen pristup osobama sa smanjenim invaliditetom. Takođe je u planu da održimo sastanak sa predstavnicima onih subjekata koji nijesu riješili taj problem i da vidimo da se sa pozicije lo-

USKORO LEKSIKON TI

Priča o Tvi

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Izrada slikovnog leksikona Tivta i turističkog magazina Hello travel Boka, privodi se kraju, kazala je Gabrijela Glavočić navodeći da će magazin opredjeliti novi vid pozicioniranaja Tivta u kampanji koja slijedi. Časopis će se štampati na 45 stranica, koliko pripada i za ostala dva bokeljska grada. U njemu će se naći brojni sadržaji koji su kreirani sa Opštinom Tivat i brojnim partnerima. Uvjerena da će to biti veoma zanimljivo, Glavočić ističe

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

aktuelno

e na uLazima u više inSTiTucija

no 10.000 eura Ulaz u SO Kolašin, prilagođen licima sa smanjenom pokretljivošću

Glavočić

TivaT: Svečani doček prvog aviona LufThanSe

Dvije linije iz Minhena i Frankfurta

Vjerujemo da su principi humanosti i solidarnosti Vodeći u određiVanju društVenih prioriteta. Zbog toga smo i u koncipiranju oVogodišnjeg budžeta, odlučili da tretman ranjiVih grupa bude kValitetniji i da budu prisutniji u samom budžetu. kalne uprave uključimo da te procese ubrzamo. Kod nekih objekata, koji su starijeg građevinskog datuma, postoje uglavnom opravdane konstrukcione poteškoće, odnosno nema pro-

stornih uslova da se riješi problem pristupnih rampi“, kazao je Bulatović. Kao primjer kvalitetne organizovanosti kada je odnos prema osobama sa smanjenin invaliditetom, navode Osnovni sud u Kolašinu. Pored toga što odavno postoji pristupna rampa za osobe sa smanjenom pokretljivošću, oni su na donjem spratu organizovali i sudnicu kao i sve ostale kancelarije gdje ova lica mogu dobiti usluge koje traže. Takođe treba istaći, kako je kazao Bulatović, i moderni objekat Osnovne škole „Risto Manojlović“ gdje postoje i liftovi za učenika sa smanjenom pokretlivošću. Z.B.

ivTa i heLLo magazin boke

itu i njegovim žiteljima da će magazin koristiti za regionalnu kampanju pred predstojeću sezonu, a lijep je i suvenir za ponijeti iz Tivta jer će biti dvojezičan. „Tivat će se predstaviti iz brojnih segmenata, kao što su kultura, turizam, investicije i razvoj, kao i tradiocionalne vrijednosti, ali i iz vizire jednog lokalnog stanovnika i jednog koji se u Tivtu našao zbog posla ili zbog ljepote grada i Boke“, rekla je Glavočić. Slikovni leksikon je poseban i autentičan su-

venir Tivta. On će biti vrlo brzo završen jer su ostale samo tehničke podrške kad je dizajn u pitanju. Njegova zvanična prezentacija najvjerovatnije biće u okviru beogradskog manifesta, od 24. - 26. maja, ali štampano izdanje u Turističkoj očekuju i ranije. Leksikon je svojevrsna originalnost grada, ali i poklon za one koji dolaze u Tivat i Boku. Uvod u lekesikon pripao je galebu, rekla je direktroka TOTa i navela da je u leksikonu i priča o Tivćanima. Z.K.

Svečani doček prvog aviona Lufthanse koji će sletjeti u Crnu Goru biće priređen jutros na Aerodromu Tivat. Avion će iz Minhena sletjeti u 9:25, najavili su iz JP Aerodormi Crne Gore. Za dobrodišlicu putnicima na Aerodromu pobrinuće se iz NTO i TO Tivat, rekla je direktroka TOT-a Gabrijela Glavočić. Ona je istakla da je uvođenje avio linija ka Crnoj Gori rezulat nastupa i promocija na različitim sajmovima turizma na kojima se, osim turoperatora, razgovara i

sa predstavnicima različitih avikompanija koji žele da Crnu Goru uvrste na listu destinacija do kojih će saobraćati. “Lufthansa” na crnogorsko tržište ulazi sa dvije relacije sedmično, a to su Minhen i Frankfurt, obje ka Tivtu. Taj aranžman je dogovoren na Sajmu turizma u Berlinu ove godine. Prvi let Tivat - Minhen zakazan je za danas, a sutra -14.aprila realizovaće se i prvi let Tivat - Frankfurt. Oba leta obaviće se avionom Airbus A319.

Odličnoj aviopovezanosti Tivta doprinosi i nacionalna avikompanija “Montenegro Airlines” i to iz pravca Lajpciga, Minhena i Hanovera već od početka narednog mjeseca pa do početka novembra. Crnu Goru sa Njemačkom vezuju i aviokompanije “Wizz Air” koja ima cjelogodišnje letove ka Memingenu, “Ryan Air” koja saobraća za Berlin preko cijele godine i “Eurowing” u toku sezone na relaciji Tivat – Dizeldorf. Z.K.

akademicima priznanja za poSeban doprinoS razvoju nauke

Vesni i Branku Vučkoviću zlatne plakete Predsjednik Osnovnog suda u Kotoru i predsjednik Udruženja za krivično pravo i kriminalnu politiku Crne Gore akademik Branko Vučković, i sudija Vrhovnog suda Crne Gore, akademik Vesna Vučković, učestvovali su na VII Međunarodnom naučnom skupu, koji je održan 5. aprila na Evropskom univerzitetu „Brčko Distrikt“ u Brčkom, u organizaciji ovog univerziteta i Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla-BiH, na temu „Modeli razvoja, iskustva drugih i naše mogućnosti”. Vučkovići su podnijeli zajednički referat, kao koautori, pod nazivom ‘Pretpostavka nevinosti u Zakoniku o krivičnom postupku Crne Gore’. Na skupu je podnijeto više od 100 referata iz evropskih zemalja, a prestižna priznanja Vučkovićima je uručio rektor Evropskog univerziteta „Brčko

Prilikom dodjele priznanja Vučkovićima Distrikt“, akademik prof. dr Nedeljko Stanković. Kako javlja skalaradio.com, u pripremi ovog međunarodnog naučnog skupa, organizatori su akademika prof. dr Branka Vučkovića odredili za člana Naučnog odbora i recen-

zenta, a akademika prof. dr Vesnu Vučković za člana Organizacionog odbora skupa i recenzenta. U sklopu naučnog skupa Vučkovići su, zajedno sa dr Stankovićem, posjetili najviše pravosudne organe Brčko Distrikta. R.C.G.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

foto: onogorst.me

gušter na poštanskim markama

reliktna vrsta u izdanju Fauna Djeca juče na gradskom trgu u Nikšiću

dnevni centar za deFendologiju obiljeŽio dan djeteta

Prosjačenje iskorjenjivati zajedničkim djelovanjem

Povodom obilježavanja Dana djeteta Dnevni centar za defendologiju organizovao je u Nikšiću na gradskom trgu aktivnost pod nazivom “ Ulica nije moj dom” u kojoj su učestvovala djeca romske populacije sa kojima Centar svakodnevno sarađuje, kao i mališani iz JPU

Djeci umjesto novca treba Dati hranu, oDjeću i ostalo što im je potrebno Da se eDukuju kao što to raDi Dnevni centar DefenDologija. ovakvi centri bi bili potrebni u mnogim opštinama, jer je prosjačenje veoma zastupljen problem

“ Dragan Kovačević”. “To su aktivnosti koje redovno sprovodimo u okviru rada Dnevnog centra i sve imaju isti cilj da se javnosti ukaže na teškoće i rad djece na ulici. Ta djeca su često pravno nevidljiva, doživljavaju različite oblike nasilja, torture, a poznati su nam i slučajevi seksualnog zlostavljanja. Najčešći eksploatatori su njihovi roditelji”, kazala je Jelena Milić iz Dnevnog centra. Šetnjom gradskim trgom mališani su sa parolama u rukama “ ulica nije moj dom”, “ ne zatvarajmo oči pred dječijim prosjačenjem”, “ imamo pravo igrati se” željeli da, ističe Milić, javnosti ukažu na to da djeci ne treba davati novac, već da je neophodno zajedničkim djelovanjem uticati da se

prosjačenju stane na kraj. “Djeci umjesto novca treba dati hranu, odjeću i ostalo što im je potrebno da se edukuju kao što to radi Dnevni centar defendologija. Ovakvi centri bi bili potrebni u mnogim opštinama, jer je prosjačenje veoma zastupljen problem”, istakla je Milić. Defendologija od samog osnivanja bilježi upis 338. djece i preko 70 roditelja sa kojima se kontinuirnao radi. Djeca sa kojim se savkodnevno susreću u Dnevnom centru, kaže Milić, imaju različite probleme u ponašanju, školi, a među njima je i 25 mališana koji su se bavila ili se još bave prosjačenjem. Nakon šetnje trgom predstavnici Dnevnog centra razgovarali su i sa predstavnicima Opštine Nikšić. M.R.

tivat: uzbudljivo nadmetanje i provod za posjetioce

Potraga za jajima u Luštica Bay Prva vaskršnja potraga za jajima biće organizovana danas u Tivtu, širom marina naselja Luštica Bay, kao uzbudljivo nadmetanje pod nazivom „Igra prijestola – potraga za jajima“, /„Game of Thrones egg hunt“/. Radi se o događaju posebno kreiranom za posjetioce koji žele da provedu aktivan dan na primorju a istovremeno su fanovi popularne planetarne serije, saopštili su iz Luštica bay. „Igra prijestola – potraga za jajima“, osmišljena je kao nadmetanje timova sa po najviše če-

tiri člana koji će se takmičiti u prevazilaženju niza problema i zagonetski čije rješenje kreira mapu koja vodi do skrivenih jaja. Učesnici koji ne mogu biti mlađi od 10 godina, na šetalištu u Luštici Bay treba da prijave ekipu, odaberu kuću iz „Igara prijestola“ i počnu sa potragom. Najbrži tim i najdovitljivije učesnike očekuju vrijedne nagrade. „GoT egg hunt predstavlja uvod u čitav niz familijarnih dešavanja kreiranih za porodice koje žele da provedu uzbudljiv dan na primorju. Z.K.

Pošta Crne Gore danas publikuje poštansku marku Prokletijski gušter. Marka je objavljena u okviru prigodnog izdanja Fauna koje sadrži i Koverat prvog dana. Autor idejnog rješenja je Zoran Popović, grafički dizajner iz Podgorice. Cijeneći posebnost i značaj ove rijetke vrste Pošta je, na prijedlog Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, izdanje Fauna – Prokletijski gušter uvrstila u Program prigodnih izdanja poštanskih maraka za ovu godinu. Prokletijski gušter (latinski naziv - Dinarolacerta montenegrina (Ljubisavljević, Arribas, Džukić & Carranza, 2007) je reliktna vrsta i stenoendemit Prokletija sa ograničenim rasprostranjenjem u oblasti Kuča u istočnom dijelu Crne Gore i sjeverozapadnom dijelu Albanije. Otkriven je 2007. godine, u okolini Bukumirskog jezera. Prokletijski gušter je planinska vrsta koja je za sada zabilježena na nadmorskim visinama od 1200 do 1700 me-

tara. Živi na stijenama i kamenjaru uz rubove bukovih šuma ili unutar otvorenih šuma munike, često u blizini planinskih jezera i izvora. Pripada grupi malih guštera familije Lacertidae, ukupne dužine tijela do 18 cm. Odlikuje se spljoštenim tijelom, dugom glavom sa izvučenom, zašiljenom njuškom, kao i tankim i dugim repom. Boja leđne strane tijela je tamno-siva, sivo-smeđa, maslinasta ili smeđa sa nepravilno raspoređenim tamnim mrljama, koje su često povezane u mrežastu šaru ili grupisane duž središnjeg dijela leđa. Podsjetimo, prigodno izdanje poštanskih maraka Fauna Pošta Crne Gore publikuje svake druge godine. Prethodnih godina su se na poštanskim markama ovog izdanja našli predstavnici bogatog svijeta naše faune: čaplja kašikara, flamingos, Apolonov leptir, crnogorski daždevnjak, školjka plastura, pelikan, kormoran, ukljeva, zetska mekousna pastrmka, sivi galeb, suri orao. R.C.G.

skoro realizovanje zahtjeva Župljana

Dobiće i rasvjetu Predstavnici Savjeta MZ Župa održali su juče sastanak sa potpredsjendikom opštine Nikšić Draganom Perovićem u cilju ispunjavanja zahtjeva mještana tog Nikšićkog kraja. “Dogovorena je dalja dinamika asfaltiranje seoskih ulica u ovoj godini. Konstatovano je i da će sanirati klizište u selu Liverovići. Dogovorena je zajednička aktivnost na izradi projekta za glavnu saobraćajnicu od brane na Liverovićkom jezeru do Morakova i jednoglasno je konstatovano da se u finansiranje ovog dijela saobraćajnice mora uključiti firma Uniprom metali”, kazao je predsjednik MZ Dragoljub Radulović. Na sastanku je precizirano i da se narednih dana počne sa realizacijom projekta rasvjete u Starom selu

i Jugovićima za šta je Vlada uplatila 11.000 eura. Radulović kaže da su dogovorene i aktivnosti na iznalaženju mogućnosti za postavljanje rasvjeta prema selima Bjeloševina i Morakovo. “Konstatovano je da se Ministarstvo poljoprivrede mora uključiti u rješavanje vodosnadbijevanja za sela Oblatno, Zagrad i gornja Kuta. Takođe su dogovorene aktivnosti na otklanjanju nedostataka na postojećem vodovodu sa kojeg se snadbijeva većina mještana Župe. Na sastanku je dogovoreno i niz drugih aktivnosti čijom realizacijom će se poboljšati uslovi za život mještana koji žive u Župi”, istako je Radulović. Savjet MZ narednih dana očekuje i komunikaciju sa predstavnicima Vlade u cilju rješavanja ostalih zahtjeva. M.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

aktuelno

DO SADA JE 125 pOSTOJEćIh SpASILACA OVJERILO SVOJE LICENCE

Angažovaće 600 spasilaca U okviru priprema za nastupajuću turističku sezonu, Crveni krst Crne Gore organizuje obuke za spasioce na vodi. Planirano je održavanje četiri obuke od kraja aprila do kraja juna, u Nastavnom centru za obuku spasilaca na vodi (Dom solidarnosti u Sutomoru). Sedmodnevna obuka se sastoji od 100 časova nastave (praktične, teoretske i prve pomoći). Kako je Crveni krst Crne Gore član Međunarodne federacije za spašavanje na vodi (ILS-e), tako su program obuke, kao i ispiti, usklađeni sa evropskim i svjetskim standardima. Ovogodišnje aktivnosti na obezbjeđivanju dovoljnog broja spasilaca za turističku sezonu su počele krajem

On je posebno skrenuo pažnju na problem koji se do sada povremeno javljao na provjeravama, a tiče se neispravnih lejkarskih uvjerenja, pa zato skreće pažnju spasiocima da se na provjerava i obukama mora priložiti validno ljekarsko uvjerenje, na kojem mora biti naglašeno da je kandidat “sposoban za fizičke napore predviđene provjerama/ obukama spasilaca na vodi”. Zbog većeg broja plaža i uređenih kupališta ove godine, procjenjuje se da će tokom sezone biti potrebno angažovati preko 600 spasilaca. Pozvani su sve zainteresovani da se prijave za obuku i obezbijede sebi posao u ljetnjim mjesecima. R.C.G.

DESETI FESTIVAL ZDRAVLJA CRNA GORA

Sa konferencije u Sofiji

“Misli nA vrijeMe, birAj zdrAvije”

SEkRETARkA kALEZIć NA kONFERENCIJI u SOFIJI

razgovaorano o kvalitetu varduha Na poziv gradonačelnice grada Sofije Yordanke Fandakove sekretarka Sekretarijata za saobraćaj Lazarela Kalezić učestvovala je na Konferenciji o kvalitetu vazduha (SOFAIR) koja se održala u ovom gradu. Konferencija je okupila kreatore politika, naučnike, stručnjake, predstavnike privatnog sektora i nevladinih organizacija. SOFAIR su prisustvovali najvažniji akteri u zajedničkim naporima za rješavanje zagađenja vazduha u Evropi i organizovan je u partnerstvu

februara, kada su na bazenima u Budvi održane i prve provjere – ovjere licenci za postojeće spasioce na vodi. “Na obaveznim godišnjim provjerama znanja i sposobnosti, instruktori spasilaštva na vodi nastoje da već svršenim spasiocima pomognu u obnavljanju znanja spasavanja, pružanja prve pomoći i kardio-pulmunalne reanimacije. Do sada je 125 spasilaca na vodi ovjerilo svoje licence. Ovjere se organizuju po godišnjem planu, a definišu se i vanredni termini ukoliko se za tim ukaže potreba usljed velikog interesovanja spasilaca”, saopštio je Ivan Terzić, koordinator programa Spasilaštvo na vodi u Crvenom krstu Crne Gore.

sa Zajedničkim istraživačkim centrom Evropske komisije (JRC) i uz podršku EUROCITIES-a. Cilj Konferencije bio je da se pokaže da su gradovi posvećeni ovom pitanju kroz ulaganje napora da prepoznaju održiva rješenja i pozovu na sprovođenje zajedničkih mjera i aktivnosti u rješavanju ovih problema. Na konferenciji je zaključeno da svi gradovi ulažu napore da obezbijede visoke standarde življenja za svoje građane, a pitanje zagađenja vazduha i transporta visoko je na ljestvici zacr-

tanih ciljeva u nastojanju ispunjenja zahtjeva za Evropski zeleni grad. Konferencija se bavi transportom kao jednom od glavnih uzročnika zagađenja vazduha. Diskusija se fokusirala na vidljive mjere koje treba primijeniti za smanjenje emisije štetnih gasova iz sistema javnog transporta i iz privatnih automobila. Predstavnica Glavnog grada je učešćem na istoj bila u prilici da razmijeni iskustva sa predstavnicima drugih gradova. R.C.G.

Jubilarni deseti Festival zdravlja pod sloganom „Misli na vrijema, biraj zdravije”, održava se danas i sjutra u Delta Cityu u Podgorici, a okupiće na jednom mjestu sve one koji svojom uslugom, proizvodom ili znanjem mogu doprinijeti zdravijem i kvalitetnijem životu, a građani i predstavnici kompanija će moći da se upoznaju sa zdravstvenom ponudom Crne Gore. Biće predstavljen jedinstveni koncept promocije i afirmacije zdravlja i sada već kao takav s obzirom na godišnju posjetu od 10.000 posjetilaca najveći zdravstveni lifestyle događaj u Crnoj Gori. Cilj festivala zdravlja je edukacija, zdravstveno prosvećivanje, razvijanje zdravih životnih navika, poboljšanje i unapređenje zdravlja, a time se poboljšavaju rezultati u području privrede, kulture i društvenog života. Posjetiocima se nudi mogućnost da se na jednom mjestu informišu o proizvodima i uslugama, pomoćnim ljekovitim sredstvima i da ujedno provjere stanje svog organizma tako što će popričati sa najeminentnijim stručnjacima ljekarima, farmaceutima,

stomatolozima, fizioterapeutima, sportskim strucnjacima da provjere krvni pritisak, šećer u krvi, visinu i težinu, stanje minerala i vitamina u organizmu, krvnu grupu, urade test rizika od dijabetesa. Na jednom mjestu će se okupiti i ljekarske i sportske organizacije, jer samo saradnjom ovih sektora možemo svi zajedno da pomognemo građanima da shvate zbog čega je važno baviti se fizičkim aktivnostima, ali i zbog čega treba ići na redovne preventivne zdravstvene preglede. Ove godine doprinos festivalu besplatnim pregledima obezbijedice : Dom zdravlja Podgorica, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, Crveni krst Crne Gore, Studenti medicinskog fakulteta u Podgorici, Studenti stomatoloskog fakulteta u Podgorici, Udruzenje dijabeticara Crne Gore, Sportska medicina Crne Gore , Srednja medicinska škola Podgorica, Visoka zdravstvena škola Berane. R.C.G.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

HOTEL REGENT PORTO MONTENEGRO MJEST

GASTRONOMSKA SIMFONIJA ILI PERFORMANS NA TANJIRU ⌦ Zora Krstović

hotelu Regent Porto Montenegro u Tivtu, u Gourmet Corner-u tokom ovog mjeseca u ponudi je salata od žućenice i domaća pasta (linguine) sa pestom i čipsom od te samonikle biljke. Ta jela su bogata sadržajem, a atraktivna prezentacijom i cijenom, rekli su nam iz hotela. „Vodeći se kredom ‘globalno a lokalno’ Gourmet Corner, u centar gastronomske ponude tokom aprila uveli smo dva osvježavajuća jela od specifične divlje biljke, žućenice. Ovom ponudom, simbolično proslavljamo proljeće, nastavljamo otkrivanje bogatog gastronomskog naslijeđa Boke Kotorske i podsjećamo da priroda koja nas okružuje krije jednostavne, a ukusne i višestruko korisne namirnice”, kaže menadžer za hranu i piće Željko Knezović. U Regentu od početka ovog mjeseca u restoranu – poslastičarnici Gourmet Corner realizuju ekološku inicijativu, u sklopu koje pozivaju posjetioce da donesu svo-

ju šolju i tako na svaku vrstu kafe dobiju 50 odsto popusta na “kafu za ponijeti”. “Akcijom koju smo nazvali ‘eko kafa’ želimo da smanjimo potrošnju jednokratnih papirnih čaša, plastičnih poklopaca i slamki pa da u nastavku kampanje uvedemo Barbun - Red Mullet brendirane šolje od keramike ili porcelana za prodaju koja će biti pogodne za ‘kafu za STARA JELA I NOVI UKUSI ponijeti’. Ovim otpočinjemo proces eliminacije plastike u “Bokeška gastronomska hotelu, što je u skladu sa eko- trilogija” naziv je akcije koja loškim opredjeljenjem Inter- je održana ranije u Regentocontinental Hotels Group ko- vom Pop up restoranu i ona joj pripadamo“, objasnio je je dala poseban gastro pečat. menadžer hrane i pića. “Tu gastronomsku sim-

Slasni zalogaji uz očaravajući pogled sa hotelske terase

Željko Knezović foniju od četiri ganga pripremali su pobjednici konkursa raspisanog za izbor najboljih autohtonih jela sa prostora Boke, ali i šire. Odabrana jela su crni rižot, riba u škartocu te kotorske pašte i biskupski kruh, recepti koji se uklapaju u našu priču”, objašnjava Knezović. Svoje iskustvo stečeno na različitim destinacijama, hotelima i restoranima Knezović već pet godina pretače u hotelu Regent Porto Montenegro u svoju priču uz podršku, kako ističe, svoga tima. Stvarajući zanimljive gastro priče Regentov tim je učinio da se pozicionira kao ekskluzivan i prepoznatljiv i restoran i hotel. „Težimo da budemo originalni sa sopstvenim pečatom. Cilj je predočiti nešto novo, nešto drugačije, što će se gostima dopasti“. Kuvari prezentuju sebe kroz hranu, a Knezović, pored kuvanja, voli i da slika i putuje pa tako sve što je zanimljivo i različito sa tih egzotičnih destinacija uklapa

Mjesto malih tajni velikih majstora kuhinje

u lokalno. Uvijek je izazov istraživati i kombinovati različite ukuse, ali i aranžirati i praviti vizuelni užitak praveći tako perfomans na tanjiru. Vizuelni utisak je veoma bitan jer stvara želju da se hrana proba. Inspirisani crnogorskom kuhinjom u hotelu je na meniju već duže palenta, malo modifikovana u odnosu

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

REPORTAŽE

TO ZANIMLJIVIH GASTRO PRIČA KOJE GOSTI PAMTE

Hotel Regent

KNEZOVIĆ NAJAVLJUJE VEČERI SA GOSTUJUĆIM KUVARIMA

na izvorni recept, ali dosta tražena.

DOMAĆA JELA SA MEDI TERANSKIM BILJEM “Insistiramo na domaćim jelima kako bismo dali dodatni šmek pa u restoranu koristimo sve namirnice s akcentom na mediteransko bilje s kojim mariniramo i meso i ribu i sve što pri-

„Namjera nam je da ove godine imamo gostujuće šefove, koji imaju Mišlenove zvjezdice. Imaćemo pet večera sa gostujućim šefovima koji će doći i prezento-

vati svoju hranu kuvajući zajedno sa nama, što će takođe biti degustacijske večere“. Sa dobrim timom koji te prati, kao što je Regentov tim kreativa-

premamo. Uz moderne tehnike trudimo se da budemo u skladu sa svjetskim trendovima, ali s akcentom na domaći ukus, na malo drugačiji način pripremljen i prezentiran. Od domaćih jela, na meniju se nalazi još buzara spremljena na način kuvara iz hotela, malo dekonstruirana u odnosu na to kako se sprema u Boki. „Pravimo kuglice od sira rikote koja stoji u kukuruznom brašnu tako povlačeći miris brašna, koje se kasnije kuvaju. Radimo salsu od organskog paradajza koja se kuva skoro cijeli dan lagano uz dodatak mediteranskog bilja sa prostora Boke. Izazov je inovirati domaći recepet, eksperimentisati s njim. To je nešto što nas veseli, volimo se igrati i pronaći savršeni balans, dodati starom tradicionalnom no-

vo koje će ga oplemeniti i dati mu više snage i okusa jer gost želi probati nešto tadicionalno sa zanimljivom priča koja ga prati“, objašnjava Željko koji svakodnevno razmišlja o dekoracijama i aranžmanima posebno kad rade nove menije. Trenutno je u pripremi ljetnji kalenadar i ljetnji meni s kojim se mijenja kompletna ponuda hrane i pića. Svakodnevno o tome razgovaramo, predlažemo i kombinujemo, o tome da li ima nekih novih namirnica koje do sada nisu imali na meniju i koje bismo mogli iskombinovati. To bi trebalo već početkom narednog mjeseca da bude u potpunosti definisano kako bismo krenuli sa kompletno novom i osvježenom ponudom hrane pića. Imaju sopstveni vrt - italijansku baštu

ca kuvara, nije teško stalno novo nuditi. Malo je hotela koji mijenjaju menije tri puta godišnje, kao što to rade u Regentu. Pokušavaju nadmašiti prethodnu go-

Začinsko bilje sa prostora Boke Kotorske se povlači skoro kroz sve recepte. „Imamo naš vrt, italijansku baštu iz koje uzimamo svježe bilje i sve što koristimo praktikujemo da bude tog dana ubrano“. Tu su i tematske večeri, koje su u Regentu postale tradicionalne. Tradicija koju njeguju već pet godina. Svakog mjeseca imaju određenu temu, koju provlače kroz ponudu. Gala degustacijske večeri se na određenu temu organizuju u restoranu Murano u pet ili šest sljedova. Degustacijske večeri počinju u maju sa večerom „Montenegro juče, danas i sutra“. „Ideja je da kroz

dinu i ponuditi nešto što nije niko ponudio, iako je teško nadmašiti ono što je bilo odlično. Za njih je to, kaže Knezović, ono što ih pokreće. hranu predstavimo što je bila Crna Gora prije, što je danas i što očekujemo od nje. To je još u fazi istraživanja, ali je sigurno da ćemo krenuti sa nekim starim receptom koga nećemo modificirati nego ga pripremiti onako kako se prije pripremalo, a nakon toga preći na ovo današnje i ono što bismo mi voljeti vidjeti od hrane i okusa u budućnosti“, objasnio nam je Željko.

Caprese

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA APRILSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

Studentkinja koja je poStala Simbol proteSta u Sudanu

Ala Salah, novo ime revolucije

Mlada Sudanka Ala Salah postala je simbol ustanka u toj zemlji i inspiracija za mnoge ljude širom planete koji se bore protiv autoritarnih režima. Ala Salah je u prvi plan stavila žene kao nosioce društvenih promjena u svojoj zemlji, ali i borbe za bolji položaj žena širom svijeta. Ala Salah, dvadesetdvogodišnja studentkinja arhitekture, postala je poznata po fotografiji načinjenoj 8. aprila na jednom od protesta u sudanskoj prijestonici. Fotografija se pojavila preko Tvitera i odmah postala viralna širom svijeta. Na dan kada je snimljena fotografija Ala Salah je otiš-

la na deset različitih skupova recitujući revolucionarnu pjesmu. Stihovi te pjesme, koji glase “Metak ne ubija. Ono što ubija je tišina ljudi”, postali su veoma popularni među demonstrantima koji sada uz njih uzvikuju i Salahino ime. “Željela sam da se popnem na kola i da podignem glas protiv rasizma i tribalizma u svim njihovim oblicima, koji utiču na sve u svim oblastima života. Željela sam da govorim u ime mladih. Htjela sam da izađem i kažem da je Sudan za sve”, objasnila je svoj postupak Ala Salah. Salahova je rekla da ne dolazi iz porodice sa po-

litičkom prošlošću i da je izašla na ulice da se bori za bolji Sudan. “Naša zemlja je iznad svih političkih stranaka i bilo kakvih sektaških podjela”, rekla je Salahova. Alu Salah u Sudanu zovu i Kandaka ili nubijska kraljica. Kandake su bile kraljice Nubijskog kraljevstva Kuš, koje su vladale većim dijelom današnjeg

Na osnovu Statuta društva „Ražnatović“ preduzeće za trgovinu saobraćaj i ugostiteljstvo d.o.o., a u skladu sa odredbama člana 8 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11 i 52/16), Osnivači Društva donose

ODLUKU

o dobrovoljnom preuzimanju društva Trgovačko poslovni centar „Ražnatović“ akcionarsko društvo za promet na veliko i malo Podgorica Član 1. „Ražnatović“ preduzeće za trgovinu saobraćaj i ugostiteljstvo d.o.o, PIB: 02055791, sa sjedištem u Ul. Jelene Savojske br.17, Podgorica, koje zastupa Radmila Ražnatović (u daljem tekstu: Sticalac), je vlasnik 101.172 akcije sa pravom glasa emitenta Trgovačko poslovni centar „Ražnatović“ akcionarsko društvo za promet na veliko i malo Podgorica, PIB:02015501 (u daljem tekstu: Emitent), što čini 51,0006% ukupnog broja akcija Emitenta sa pravom glasa. Sticalac ima namjeru da izvrši dobrovoljno preuzimanje Emitenta sprovođenjem postupka preuzimanja u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11 i 52/16) radi otkupa preostalih 97.202 akcije Emitenta. Cijena po kojoj će se sprovesti postupak preuzimanja preostalih akcija Emitenta iznosi 6,60 EUR po akciji. Član 2. O donošenju ove Odluke obavijestiće se Emitent i Komisija za tržište kapitala, najkasnije u roku od dva radna dana od dana donošenja Odluke. Ova Odluka će se objaviti u dva štampana medija u roku iz člana 7 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (Sl.list CG br.18/11 i 52/16). Član 3. Sticalac će, najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja ove Odluke, podnijeti Komisiji za tržište kapitala Zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje Emitenta. Član 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. Osnivači: Raž nat ović Rad mila U Podgorici, 11.4.2019. godine Ražnatović Aleksandar

Sudana prije više od 3.000 godina. Protesti protiv 30-godišnje vladavine sudanskog predsjednika Omara el Bašira počeli su u decembru prošle godine, ali su se intenzivirali tokom prošlog vikenda, kada su se građani masovno okupili na raskršću ispred jako čuvanog vojnog kompleksa u glavnom gradu Sudana. I nakon što je vojska u četvrtak izvršila puč kojim je Bašir uhapšen i svrgnut sa vlasti, demonstranti su i dalje na ulicama. Oni smatraju da je privremena vojna vlast dio istog režima i za-

htjevaju da ode. Učesnici protesta traže civilnu vlast i tvrde da neće prihvatiti administraciju koju predvode ličnosti iz vojnih i bezbjednosnih struktura, ili saradnici svrgnutog predsjednika El Bašira. “Ako ne bude uspostavljena civilna vlast naša revolucija neće biti dovršena, neće se ispuniti nade i snovi sudanskog naroda. Zbog toga ćemo ostati ovdje na trgu sve dok naši legitimni zahtjevi ne budu usvojeni’’, poručuje demonstrant Ahmed Abas. Ujedinjene nacije i Afrička unija pozvali su na mir u Sudanu, a najavljena je i vanredna sjednica Savjeta bezbednosti UN.

zbog nedoStatka čiSte vode

SZO strahuje od širenja zaraznih bolesti u Libiji

Svjetska zdravstvena organizacija saopštila da strahuje od širenja zaraznih bolesti u Libiji, zbog prljave vode i velikog broja ljudi koji bježe od borbi. SZO dodaje da je isporučila komplete za prvu pomoć i ljekove za bolnice i druge zdravstvene ustanove i da će zalihe trajati oko dvije nedjelje, prenijela je agencija

Rojters. Tokom borbi u proteklih nedjelju dana, u Libiji je poginulo 75 ljudi, a 323 ih je ranjeno, izjavio je predstavnik Organizacije u toj zemlji, Sajed Džafar Husain. “Do sada je od borbi pobjeglo oko šest hiljada ljudi, ali SZO ima planove za vanredne situacije u slučaju da se njih hiljade ili stotine hiljada rasele u akutnoj fazi borbi” rekao je Husain.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

svijet

na fejsbuk grupi ª pravda za davidaº objavljeno sedam video klipova

Davor Dragičević objavio snimke kojima želi da dokaže ubistvo sina Davida Davor Dragičević, otac ubijenog mladića Davida, u četvrtak veče je počeo da objavljuje određene snimke na Fejsbuk grupi “Pravda za Davida” kojima želi da dokaže svoje tvrdnje o ubistvu sina, prenijeli su juče mediji iz Bosne i Hercegovine. Dragičević je objavio sedam snimaka, ali u obrazloženju je samo naveo “Organizovano ubistvo Lukačeve hunte i Dodika. Nastaviće se...”. Kako pišu bh. mediji, na snimku se vidi kuća Đorđa Rađena koji je zajedno s policijskim službenicima optužio preminulog Davida da je opljačkao kuću. Takođe, objavio je fotografiju koja je napravljena iz snimka s videonadzora Rajfajzen banke u Banjaluci koji policija nije htjela da izuzme kao dokaz, piše portal klix.ba. O ovome je ranije govorio izvjesni Boki, za kojim banjalučka policija traga jer je tvrdio kako posjeduje snimak s Rajfajzen banke gdje je snimljeno kako je David Dragičević pretučen na parkingu Metal-

ske škole. “Na snimku sam jasno prepoznao inspektora dilera Dubravka Kremenovića, kojem je šef Darko Ilić. Na snimku se jasno vidi kako dolazi vozilo policije Dačia Duster i kako pretuče-

nog Davida vuku po asfaltu i ubacuju u vozilo u koje je ušao i Dubravko. Sve se dogodilo oko 2:50 sati 18. marta. Snimak je kopiran na više CD-ova”, navodi se u prvom Bokijevom postu. Dragičević je ovom obja-

vom htio da dokaže kako zaista posjeduje sporne snimke za koje je rekao da će izazvati haos u Bosni i Hercegovini. Davor Dragičević, otac tragično stradalog mladića iz Banjaluke Davida, za kojim je Re-

publika Srpska raspisala potjernicu, predao je zahtjev za azil u Austriji. On je u intervjuu za austrijski medij “Balkan Stories” izjavio da u Bosni i Hercegovini strahuje za život, te da se više ne može boriti za pravdu za svog stradalog sina, pa da to želi da nastavi u Austriji. Najavio je da će pokret “Pravda za Davida” biti osnovan i u Austriji. David Dragičević nestao je 18. marta 2018, a njegovo beživotno tijelo pronađeno je šest dana kasnije na ušću rječice Crkvene u Vrbas. Na zahtjev porodice Davidovi posmrtni ostaci 12. marta ove godine ekshumirani su i preneseni u Austriju, gdje su tri dana kasnije ponovo sahranjeni. Okupljanja u centru Banjaluke, na kojima je tražena istina o stradanju mladića, prekinuta su krajem prošle godine, a za Davorom je raspisana potjernica. Građani Banjaluke nakon toga su nastavili da svake večeri pale svijeće u krugu banjalučke pravoslavne crkve.

dao je Vulin. Ka i da je tu odluku doneo posle konsultacija s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. “Jutros sam imao dug razgovor sa Vučićem. Nas dvojica smo saborci, a kao i svi saborci umijemo i da se ne

složimo. Ja mu vjerujem, u njegove procjene, jer bez svake sumnje dobija izbore imenom i prezimenom. Zato sam prihvatio sugestiju saborca i prvog u lancu komandovanja vojskom da odložimo štrajk”, naveo je Vulin. I zamjenik gradonačel-

nika Beograda Goran Vesić rekao je da je njegova odluka o početku štrajka glađu odložena, ali da je i dalje na snazi. Poručio je da će započeti štrajk onog trenutka kada “huligani” budu nastavili da ucjenjuju državu i prijete štrajkom glađu.

predomislili se nakon razgovora sa ª vrhovnim komandantomº

Vulin i Vesić ipak odustali od štrajka glađu Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin izjavio je da je, nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, odložio štrajk glađu koji je najavio za juče. I zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić rekao je da je njegova odluka o početku štrajka glađu odložena, ali da je i dalje na snazi. Vulin je na konfereciji za novinare rekao da je odložio štrajk glađu, koji je najavio kao “odgovor onima koji žele sukobe”. “Pripadnici no-

vog DOS-a su imali plan da upadnu u institucije na silu pa onda da počnu sa štrajkom glađu u svakoj od njih”, kazao je Vulin i istakao da bi tako blokirali njihov rad i predstavili Aleksandra Vučića kao nekog ko ne brine za tuđe živote. Ne bi pokrenuli dijalog ili tražili izbore, nego su, ističe, hjteli iznudu. “Zato je moj odgovor bio štrajk glađu da vide da ima onih koji bi se suprotstavili istim sredstvima. Oni su htjeli nasilje i da zaustave institucije”, do-

drugi pišu

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

sloboda medija i sloboda mišljenja sada se brane u londonu

Hapšenje asanža je opasan presedan

Desilo se. Često se o tome spekulisalo. Sada su ekvadorske vlasti britanskoj policiji zaista otvorile vrata svoje ambasade u Londonu i Džulijan Asanž je uhapšen. To je ruganje vladavini prava i frontalni napad na slobodu medija i slobodu mišljenja, slobodu novinara da objave i neprijatne istine. Niko ne može ozbiljno da povjeruje u to da su Britanci godinama u nadzor ambasade ulagali milionski trud, samo da bi se sproveo nalog za hapšenje iz 2012. godine. Trebalo bi razumjeti sljedeće: ne postoji ništa protiv Asanža, osim optužbe da osnivač Vikiliksa 2012. godine nije poštovao rok suda da se u okviru puštanja uz

kauciju javi policiji. Čak i u Velikoj Britaniji se za tako nešto izriče novčana kazna. Maksimalna zatvorska kazna je dvanaest mjeseci. S obzirom na to da je u posljednjih devet godina sloboda Džulijanu Asanžu u velikoj mjeri bila uskraćena i da je posljednjih sedam godina proveo u maloj sobi bez sunčeve svjetlosti u ambasadi Ekvadora, sa sigurnošću se može reći da je to apsolutno neproporcionalno.

Prioritet svjetske sile sAD

Sve to može da se razumije samo u okviru šire slike: Britanci pomažu svojim

Foto: Jack Taylor

dnos prema osnivaču Vikiliksa Džulijanu Asanžu postaće mjerilo za to koliko su nam zaista važni sloboda medija i sloboda mišljenja – i u sukobu sa SAD, smatra novinar Dojče vele-a Matijas fon Hajn.

Korbin protiv izručenja Lider britanskih laburista Džeremi Korbin naveo je juče da bi britanska vlada trebalo da se usprotivi izručenju osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža u SAD. Korbin je na Tviteru napisao da SAD žele Asanža jer je objavio “dokaze o zločinima u Iraku i Avganistanu”. Dajan Abot, ministarka unutrašnjih poslova u sijenci, rekla je za BiBi-Si da bi vlada trebalo da

blokira izručenje po osnovu ljudskih prava. Prema njenim riječima, američki slučaj protiv Asanža je posljedica “sramote zbog stvari koje je otkrio o američkoj vojsci i službama bezbjednosti”. Laburistička poslanica je izjavila da je Asanž “zviždač” a da je “veliki dio informacija koje je dao na uvid javnosti veoma u javnom interesu”.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

drugi pišu

Hilari Klinton: Asanž mora da odgovara Tviteraši: Ti bi trebala da budeš u zatvoru Bivša kandidatkinja demokrata za predsjednika SAD Hilari Klinton smatra da osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž “mora da odgovara za ono što je uradio”. “Suština je da on mora da odgovara za ono što je uradio, barem za ono za šta je optužen”, rekla je Klintonova, inače i nekadašnja državna sekretarka SAD. Kako je objasnila, nije u pitanju osuda novinarstva, već činjenice da je neko upao u vojne kompjutere i ukrao informacije. Naravno, Klintonova je i situaciju sa Asanžom iskoristila da komentariše predsjednika SAD Donalda Trampa, koji ju je pobedio na predameričkim prijateljima. Jer, SAD su zatražile izručenje i London će to vjerovatno uraditi. Od jeseni prošle godine poznato je da jedan sud u SAD priprema tužbu protiv Džulijana Asanža zbog odavanja tajnih informacija. Ta sumnja postoji već godinama. Potpredsjednik SAD Majk Pens je 2017. hapšenje Asanža označio kao „prioritet“ svjetske sile. Takođe 2017, u aprilu, Majk Pompeo, koji je tada izbaran za direktora CIA, Vikiliks je označio kao „nedržavnu neprijateljsku tajnu službu“. I uz to zaprijetio: „to će sada prestati“. Pompeo je tada mogao da se nada i da prijeti, jer je u Ekvadoru smijenjena lje-

sjedničkim izborima 2016. “Mislim da će to biti jedini stranac koga će Tramp rado dočekati”, kazala je Klintonova. Međutim, njeni komentari o Asanžu baš i nisu dočekani sa oduševljenjem na društvenim mrežama. Tviteraši su joj poručili, između ostalog, da bi ona trebalo da se nalazi iza rešetaka i da je bolje da ćuti jer bi Asanž i o njoj imao mnogo toga da kaže. Vikiliks je objavio imejlove Demokratske stranke koje su ukrali ruski obavještajci tokom predizborne kampanje 2016. godine, što je naškodilo kampanji Klintonove. vičarsko orijentisana vlada Rafaela Koree. Dok je on bio na vlasti, mali Ekvador zauzeo je stav koji podsjeća na Davida i Golijata, odlučivši da Asanža stavi pod svoju zaštitu i pored velikog protivljenja SAD. Korein nasljednik Lenin Moreno taj kurs je promijenio. Sigurno nije slučajno što je ionako teška situacija Džulijana Asanža u ambasadi postajala sve teža: prije godinu dana mu je zabranjeno korišćenje interneta i telefona. Osim advokata, niko više nije mogao da ga posjećuje. A odnedavno znamo, da su –nezakonito – čak i te posjete bile pod elektronskim nadzorom. Već početkom marta

se vidjelo da su SAD pojačale napore kako bi Asanž jednom mogao da bude osuđen: otada je Čelzi Mening ponovo u zatvoru – izvor najpoznatijih informacija o ratu u Iraku i Avganistanu. Zbog tih informacija, Čelzi Mening – koja je do pomilovanja od strane tadašnjeg predsjednika Baraka Obame, u zatvoru provela skoro sedam godina – odbila je da svjedoči protiv Vikiliksa.

IstIna je često neprIjatna Naravno, Vikiliks je neprijatan. Zato što je istina često neprijatna. Posebno za organizacije koje imaju veliku moć i koje svoje poslove rado obavljaju van radara javnosti – kao što su vojska SAD, tajne službe SAD, diplomatija SAD, politika SAD. Ali pravoj demokratiji je potrebna ta neprijatnost, potrebni su joj građani koji su informisani – pa tako i o stvarima koje vlade nastoje da drže u tajnosti. Džulijan Asanž nikada nije odao tajne. On ih je objavio. Kao što i drugi mediji čine, oni koji dobro rade svoj posao. Od Vikiliksovih materijala su i njemački mediji u velikoj mjeri profitirali. Zato je vrijeme da se stane na stranu čovjeka koji je taj material učinio dostupnim. Jer, svaki drugi medij bi mogao da bude sljedeći. Bivši njemački ministar odbrane Peter Štruk, Njemcima je angažman Bundesvera u Avganistanu objasnio u međuvremenu čuvenom izjavom: „Njemačka bezbjednost se brani i na Hindukušu“. S istim pravom danas može da se kaže: sloboda medija i sloboda mišljenja sada moraju da se brane u Londonu. Od strane svih nas. Matijas fon Hajn Dojče vele

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

INTERVJU: DAMIR KARAKAŠ, HRVATS

PREMIJERA FILMA ª IZMEĐU DANA I NOĆIº

Priče o ocu i sinu u tri vremenska razdoblja Crnogorska premijera ostvarenja Andra Martinovića “Između dana i noći” održaće se 19. aprila u bioskopu Cineplexx od 20.30 časova, a dan kasnije film će biti predstaljen publici u Nikšiću, u sali Cinema 213, u istom terminu. Riječ je, o dugometražnom igranom filmu koji čine tri priče o ocu i sinu u tri vremenska razdoblja: pred kraj Drugog svjetskog rata, u vrijeme pada Berlinskog zida i nakon raspada Jugoslavije. U svakoj od priča, otac i sin će se naći u osobenim, graničnim situacijama, u kojima dolazi do preispitivanja sopstvene egzistencije. Autorski tim čini plejada stvaralaca sa zajedničkog kulturnog prostora. Ulo-

ge tumače Lazar Ristovski, Tihomir Stanić, Srđan Grahovac, Marko Baćović, Mirko Vlahović, Dubravka Drakić, Danica Ristovski, Jovan Krivokapić... “Između dana i noći” premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Montrealu 2018. godine u takmičarskoj selekciji za najbolji debitantski film, i do sada je učestvovao na više međunarodnih festivala. Regionalnu premijeru imao je nedavno na 47. FEST-u u Beogradu. Film je sufinansiran od Ministarstva kulture Crne Gore, Filmskog centra Srbije i Radio televizije Crne Gore, a nastao je u koprodukciji Artikulacije, Mimesis-a i Zillion-a. M.Rog.

KOMAD U REŽIJI VELJKA MIĆUNOVIĆA

Medijski teror, ljudska glupost i senzacionalizam

Pozorišni komad “Samoubica”, po tekstu Nikolaja Erdmana, u režiji Veljka Mićunovića, biće izveden večeras od 20 sati na Velikoj sceni Nacionalnog teatra. U predstavi igraju Mišo Obradović, Ana Vučković, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Srđan Grahovac, Vanja Jovićević, Zoran Vujović, Dušan Kovačević i Branimir Popović. “Oportunizam, lični interes, politička travestija, medijski te-

ror, ljudska glupost i nezajažljiva želja za senzacionalizmom… Svijet u kome danas živimo. Duhovit u pojedinim segmentima, kada se posmatra iz ugla apsurda, a suštinski veoma tragičan. I određen tržišnim vrijednostima. Bez mnogo nade za ljubav i empatiju. Ovo je priča o sasvim običnom čovjeku, danas. Paradoksalno, zar ne?”, kazao je o predstavi režiser Veljko Mićunović. R.K.

Pomisli li da j genije Pisac o ide korak una

⌦ Marija Roganović

Hrvatski autor i prošlogodišnji dobitnik prestižne književne nagrade “Miroslav Krleža” - Damir Karakaš, u okviru podgoričkog sajma knjiga predstavio je posljednji roman “Proslava”, za koji su, kako nam je otkrio, već otkupljena filmska prava. Kako stoji u najavi njegove izdavačke kuće OceanMore iz Zagreba, ovim romanom Karakaš se “vratio među sjene i magle, tišinu i zvukove, boje i mirise zavičajnog pejzaža i njegovih ljudi te nas vodi na napeto putovanje kroz vrijeme, prirodu i običaje, putovanje na kojemu pak kao da sve stoji”. “Radio sam roman koji je jako karakterističan, ne samo za Liku odakle sam, već i za Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i uopšteno, sve te planinske krajeve, gdje ljudi postaju istovremeno i žrtve i krvnici. Vidite, nešto što je najviše svijetlilo u našim krajevima bila je ljudska krv. Jako puno volim da pišem o stvarima koje poznajem, tako da je to slučaj i sa ovim romanom. Inače, ne volim previše da pričam o svojim knjigama, da otkrivam sadržaj, već prepuštam čitaocima da sami uđu unutra i svako na svoj način percipira tu knjigu”, priča u razgovoru za Dnevne novine Karakaš, čije su knjige poput prethodne “Sjećanja šume” uvrštene u klasike hrvatske književnosti.

■ NOVE GENERA-

CIJE ĆE SUDITI O KLASICIMA

Takvi komentari mu, kako kaže, prijaju, ali tek buduće generacije će odrediti put i

Hrvatska koja se diči kulturom ima najmanji proračun za kulturu u svim zemljama ove naše regije, tako da situacija nije bajna. intencija tiH noviH vlasti i sviH tiH ljudi je zapravo da uništi i uguši kulturu. prioritet im je da se stvaraju ljudi koji ne misle svojom glavom, da bi bilo lakše s njima vladati i manipulisati

mjesto njegovih knjiga u modernoj književnosti. “Meni je naravno drago zbog toga, ali ipak smatram da pisac čim pomisli da je genije odmah ide korak unazad. Ja jednostavno pravim književnost, ne za ovo vrijeme, već za vrijeme od 50, 100 godina od sad, jer mi danas ne možemo realno da sudimo o onome što smo napravili, to će suditi neke nove generacije nakon određenog vremena. Vjerujem u svoje knjige, smatram da je njihov rad jako žilav, da ih je jako teško zaklati, ali svaka ima

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

KULTURA

41 Foto: Žarko Bašić

SKI KNJIŽEVNIK

JE ODMAH AZAD

Sa predstavljanja romana u Podgorici neki svoj put i nove generacije će znati da li je neka nova knjiga otpala, ili će otpasti. Sad je još uvijek rano za tako nešto”, ocjenjuje Karakaš koji je karikaturista i bivši novinar, a uz sve to i uspješan scenarista i dramski pisac. Njegovu dramu “Skoro nikad ne zaključavamo” postavio je u sklopu predstave Zagrebački pentagram 2009. na sceni ZKM-a reditelj Paolo Mađeli. Dramu “Snajper” režirala je 2013. u ZKM-u Franka Perković, dok ju je na francuskom postavio Ivica Buljan. Po knjizi “Kino Lika” reditelj

Dalibor Matanić snimio je film. Takođe, njegova knjiga “Sjećanje šume” adaptirana je u zagrebačkom dramskom kazalištu Gavela u režiji Tamare Damjanović, dok je čast da adaptira “Blue Moon” pripala crnogorskom reditelju Borisu Liješeviću i to u Satiričkom kazalištu Kerempuh u Zagrebu.

■ “BLUE MOON” BORISA LIJEŠEVIĆA U JULU U BUDVI

Komad “Blue Moon” koji je premijerno izveden krajem

Karakaš oktobra prošle godine u Zagrebu publika u Crnoj Gori biće u prilici da na budvanskom festivalu “Grad teatar”. A Karakaš navodi da pozorišnih, ali i filmskih avantura ni ove godine neće izostati, jer stalno na nečemu radi. “’Blue Moon’ vašeg Borisa Liješevića u Zagrebu je veliki hit. Ovu predstavu ćete uskoro imati priliku da pogledate i u Budvi, u julu, što mi je jako drago. Još jedna predstava rađena po mom tekstu igra se u Gaveli... Kao klinac sam sanjao da se igraju dvije moje predstave u centru Zagreba i dosanjao...Postoji još jedan tekst koji se prevodi u Parizu, a već gledamo koje bi ga pozorište moglo igrati. Što se scenarija za veliko platno tiče, ‘Proslava’ još nije ni izašla, a već su otkupljena prava za snimanje filma. Stalno nešto radim, nema pauze”, otkriva ovaj književnik. Nema podataka o tome koliko su njegove knjige čitane u našoj zemlji, ali pregovara sa jednom crnogorskom izdavačkom kućom radi dalje saradnje. No, bez obzira na to da li do saradnje dođe ili ne, naš region je jezički i kulturno snažno povezan, dodaje Karakaš, a to znači da su knjige koje piše jednako dostupne čitaocima u Zagrebu, Sarajevu, Beogradu ili Podgorici. “Moje knjige se objavljuju u Beogradu, tamo imam i publiku. Ovdje još nemam izdavačku kuću, ali u pregovorima smo i za to. Ako je ne objavim ovdje učiniću to u Beogradu ili Sarajevu...Dobra stvar kod zemalja bivše Jugoslavije je to da je sve povezano. Povezani smo

kulturom, povezani smo jezikom, tako da smo tu bez problema...I sam sam kupio četiri-pet knjiga na Sajmu, nema tu neke razlike. U biti, imam svoju publiku, gdje god da je i zadovoljan sam time”, pojašnjava Karakaš, dodajući da nagrade, posebno one novčane književnicima u današnje vrijeme jako dobro dođu. “U zadnje vrijeme sam dobio nekoliko važnih nagrada. Dobio sam nagradu Miroslav Krleža, čiji novčani dio iznosi 10.000 eura i čini je najvećom finansijskom nagradom na području bivše Jugoslavije. Dobijanje takve nagrade omogućava piscu poput mene, koji se bavi samo književnošću, da se malo više posveti radu. Znamo u kakvoj situaciji žive pisci, ipak nije baš lako opstati na malom tržištu, u zemlji gdje su ljudi polupismeni i jako malo ljudi čita...Stoga nagrade jako dobro dođu”, smatra hrvatski autor. Ono što bi posebno izdvojio kao problem kod kolega savremenika je da jako malo rade na sebi. Čini mu se da nikada nije čitao kao sa 50 godina, a priznaje da je specijalista za crnogorsku i srpsku književnost, te da joj se uvijek rado vraća.

■ NE MOŽE SE PO-

STATI PISAC AKO SE PUNO NE ČITA

“Pisac mora stalno da čita, ne samo jedanput neku knjigu, već po 100 puta ako treba. Stalno radim na sebi, puno čitam, gledam filmove, slušam dobru muziku...Ne mogu shvatiti mlade pisce koji puno pišu, a ništa ne čitaju, tako jednostavno

ZNAMO U KAKVOJ SITUACIJI ŽIVE PISCI, IPAK NIJE BAŠ LAKO OPSTATI NA MALOM TRŽIŠTU, U ZEMLJI GDJE SU LJUDI POLUPISMENI I JAKO MALO LJUDI ČITA...STOGA NAGRADE JAKO DOBRO DOĐU ne mogu postati pisci. Specijalista sam za crnogorsku i srpsku književnost, čitam puno Danila Kiša, Sretena Asanovića – majstora kratke priče, Bulatovića, Šćepanovića, Crnjanskog, Selimovića. Takođe, volim američku literaturu, a trenutno se bavim puno mađarskim piscem Lászlóm Krasznahorkaimom... U književnosti nekako uvijek ima dobrih učitelja, ali moraš puno da učiš”, zaključuje Karakaš. Kao bivši novinar on se ne libi da uputi dobru kritiku, ovoga puta državnim institucijama svoje zemlje.

■ LAKŠE JE VLADA-

TI LJUDIMA AKO SE UNIŠTI KULTURA

“Stanje u kulturi u Hrvatskoj nije dobro. U bivšoj Jugoslaviji sredstva koja se izdvajaju za kulturu iznosila su 1,5 odsto, dok Hrvatska izdvaja oko 0,6 odsto. Mi koji se dičimo kulturom imamo najmanji budžet za kulturu u odnosu na sve zemlje naše regije, tako da situacija nije bajna. Intencija novih vlasti i svih tih ljudi je zapravo da uništi i uguši kulturu. Prioritet im je da se stvaraju ljudi koji ne misle svojom glavom, da bi bilo lakše s njima vladati i manipulisati”, zaključuje hrvatski pisac.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

DUGOMETRAŽNO OSTVARENJE DUŠANA KASALICE

Počelo snimanje “Elegija lovora” u Herceg Novom Snimanje debitantskog dugometražnog igranog filma “Elegija lovora” prema scenariju i u režiji mladog crnogorskog autora Dušana Kasalice, počelo je u Igalu i Herceg Novom. Filip je uglađeni univerzitetski profesor koji odlazi sa suprugom na odmor. Nakon nekoliko dana provedenih u ugodnom, monotonom ambijentu hotelske banje, njihov naizgled idealan brak se završava. Čini se da Filipov život pro-

pada, ali okovan samopouzdanjem, on svaku novu situaciju u životu prihvati sa neobičnom lakoćom. Filip bježi od problema u malo selo i duboku šumu, gdje će sresti majku i zaljubiti se u djevojku koja je nekada bila zmija. Glumačku ekipu čine Frano Lasić, Savina Geršak, Nikolina Bogdanović, Momo Pićurić, Olivera Vuković, Draginja Voganjac, Lidija Kordić, Lidija Petrone, Zoran Trojanović.

¹ TRE SORELLEª NA LUTVID fESTU U BIJELJINI

Predstavljena kulturna istorija Boke, govor i običaji

Kulturni centar “Nikola Đurković” iz Kotora nastupio je sa lutkarskom predstavom “Tre sorelle” na trećem festivalu lutkarstva i video-prezentacije knjige “Lutvid fest” u Bijeljini. Predstava “Tre sorelle”, oživljava jednu od najpoznatijih legendi sa područja Boke Kotorske, a ova dramatizacija odabrana je sa ciljem da široj publici predstavi temu iz kulturne istorije Boke, bokeški govor i običaje. Predstavu izvode učenici osnovne škole, koji tumače likove sestara sa Prčanja, njihovog brata i kapetana: Mare Jablan, Katja Kapetanović, Zlata Marković, Vojin Begović i Balša Punošević. Jana Ćatović je na festivalu predstavila plakat za predstavu, a video - pre-

zentaciju knjige Balša Punošević, dok je Katja Kapetanović, koja je tumačila lik Bjanke, dobila nagradu za najbolju animaciju lutke. Predstavu su osmislili i sa učenicima pripremali profesorica književnosti, Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru i akademski glumac i Slaviša Grubiša, menadžer programskih aktivnosti u Kulturnom centru Kotor. Festival u Bijeljini, u organizaciji Narodne biblioteke “Filip Višnjić”, ima za cilj da popularizuje lutkarstvo i knjigu, dramatizaciju književnog djela i multimedijalnu pismenost. Cijeli projekat se zasniva na takmičenju u izvođenju lutkarske predstave i video-prezentacije izabrane knjige u kategorijama osnovnih škola. R.K.

Direktor fotografije je Igor Đorđević, scenografkinja i kostimografkinja Natalija Vujošević, snimatelj zvuka Luka Barajević, dok su producenti Jelena Angelovski i Ivan Salatić. Ovaj projekat je razvijan u okviru prestižnih platformi Script Station tokom filmskog festivala Berlinale i CineLink u Sarajevu. “Elegija lovora” nastaje u produkciji Meander Filma uz podršku Filmskog centra Crne Gore. R.K.

“Modro blago” u Velikoj sali

Predstava “Modro blago” u produkciji Dramske scene za djecu Gradskog pozorišta, biće izvedena danas u 12 časova u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Po motivima romana Dušana Kostića, tekst je napisao i dramatizovao Stevan Koprivica, a režiju potpisuje Staša Koprivica. U predstavi igraju Vule Marković, Jelena Simić, Vukan Pejović, Pavle Popović, Branka Femić, Dejan Đonović, Jelica Vukčević/ Marija Đurić, Maja Šarenac, Goran Slavić i Emir Ćatović. “Modro blago” uzbudljiva je priča o potrazi za blagom grupe tinejdžera, smještena u šezdesete godine prošlog vijeka. Radnja se dešava u Herceg Novom, gdje družina biva ponesena legendom o sakrivenom blagu, negdje na skrovitom mjestu u tom gradu. R.K.

Sa seta filma

OTVORENA LIKOVNA SEZONA

Djela poznatih majstora slikarstva u Budvi

Sa otvaranja Velikom izložbom dvadeset renomiranih slikara iz zemlje i svijeta, u galeriji hotela Adria u Budvi, počela je ovogodišnja likovna sezona, u organizaciji NIP ART PRESS iz Budve. Ljubitelji umjetnosti i brojni gosti, bili su u prilici da vide djela poznatih majstora slikarstva, kao što su Filip Janković, Vojo Tatar, Cvetko Lainović, Miki Radulović, Slobodan Slovinić, Nikica Raičević, Mišo Vemić, Ljubo Brajović iz Crne Gore, Jelena Šalinić, Aleksandar Cvetković, Danica Basta i Katarina Đorđević iz Srbije. Na zajedničkoj izložbi, našla su se još i djela Goca Božurskog, Nataše Petejčuk i Aleksandra Fileva iz Makedonije, Mirijane Savove iz Bugarske, Ksenije Abakumove iz Rusije, Dijane Radokije iz Litvanije, Jelene Glogovac iz Re-

publike Srpske i Željana Pavića iz Hrvatske. Predstavljen je širok iskaz, dvadeset poznatih slikara iz zemlje i svijeta i riječ je o svojevrsnom kulturnom događaju, kazao je, otvarajući izložbu, u ime opštine Budva, potpredsjednik opštine Vladimir Bulatović. “Ljudi koji vode ovaj hotel, u saradnji sa budvanskim ART PRESS-om, shvatili su na pravi način, koje je to umjetničko bogatstvo, koje nude svojim gostima iz svijeta, ali i građanima Budve. To je pravi dokaz, koliko likovna umjetnost nema granica i koliko može zbližiti ljude iz raznih krajeva svijeta”, kazao je otvarajući ovu značajnu izložbu slika, Bulatović. Velika izložba slika u galeriji hotela Adria u Budvi, biće otvorena, do 10. maja. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

KULTURA

MANIFESTACIJA ª BUDVA JAZZ TRIBUTE TO MIMOº

Omaž Mimu Mitroviću, koncerti i knjiga o džezu

va kulturna manifestacija počeće večeras u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” predstavljanjem knjige “Jazz Beat” autora Voja Šindolića, dok je sjutrašnji dan rezervisan za festival “Mimova zlatna truba”, u okviru kojeg će biti dodijeljene tri nagrade mladim trubačima. Manifestaciju će zatvoriti nastup beogradskog jazz benda. Četvrto izdanje manifestacije “Budva Jazz – Tribute to Mimo”, na programu je tokom ovog vikenda, a u okviru iste održaće se promocija knjige o džezu, festival mladih trubača i koncert džez benda iz Beograda. Ovu manifestaciju u okviru projekta Budvanske hronike, tokom aprila – mjeseca poštovanja džeza u svijetu, organizuje NVO Feral. Kulturna manifestacija počeće večeras od 20 časova u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” kada će biti predstavljena knjiga Jazz Beat autora Voja Šindolića iz Dubrovnika, koja govori o uticaju jazz-a na beat generacije i obrnuto. Predstavljanje knjige NVO Feral organizuje u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve, a na događaju će govoriti Srđa Zlopaša iz NVO Feral, Marko Pavlović, istoričar

umjetnosti i osnivač prvog jazz kluba u Budvi, Nikola Ivanović, saksofonista iz Gradske muzike Budva i autor Vojo Šindolić. Drugi i ujedno posljednji dan manifestacije rezervi-

san je za festival “Mimova zlatna truba”, koji će početi sjutra u 18 časova na Trgu Palmi u Starom gradu. Na festivalu će biti dodijeljene tri nagrade mladim trubačima iz cijele Crne Gore. Žiri festivala činiće Ana Molčanov Brajak i profesori učesnika. Nakon dodjele pehara i plaketa, nastupiće beogradski džez bend u sastavu Jelena Theunisz, Ivan Ilić, Nikola i Nemanja Banović i Goran Potić. Kao specijalni gost večeri nastupiće i Šule Jovović, džez gitarista iz Podgorice i Mimov dugogodišnji saradnik. Cilj projekta je promocija džez muzike i kulture, i iz NVO Feral se nadaju da će on prerasti u platformu za predstavljanje mladih džez umjetnika iz svijeta i internacionalni festival džeza. Čitav projekat je inspirisan velikim budvanskim i svijetskim džez trubačem, Nikolom Mimom Mitrovićem, koji je posebno bio posvećen radu sa mladim muzičarima. Po ugledu na Mima, od samog početka projekta, NVO Feral je po-

svećena djeci i mladima koji se bave muzikom, a ove godine je ogromno zadovoljstvo organizatora što su nastupi mladih prerasli u festival koji će imati tri laureata. Podršku za realizaciju projekta su pružili opština Budva, Turistička organi-

zacija Budve, kompanije Rokler i Sanraf, Vodovod Budva, dok su organizacionu podršku pružili Muzička škola Budva i profesorica Ana Molčanov Brajak, JU Muzeji i galerije Budve, Grad Teatar, Kafe Mozart, Spidermax, Terae Taxi i porodica Mima Mitrovića. M.Rog.

ª ČUVARI TVOG POŠTENJAº U ZETSKOM DOMU

Priča sa puno smijeha, gorčine i prepoznavanja

DŽARMUŠOV FILM OTVARA FESTIVAL U KANU Ostvarenje “The Dead Don’t Die” (Mrtvi ne umiru) američkog nezavisnog reditelja i dobitnika Oskara Džima Džarmuša otvoriće ovogodišnje 72. izdanje Međunarodnog filmskog festivala u Kanu, saopštili su organizatori. Džarmuš će predstaviti

film na otvaranju festivala 14. maja zajedno sa Bilom Marijem, Adamom Drajverom, Tildom Svinton i hordom zombija na čelu sa Igijem Popom i Tomom Vejtsom. Inače, premijera ovog ostvarenja zakazana je za 14. jun. Međunarodni filmski fe-

stival u Kanu ove godine biće održan od 14. do 25. maja, a predsjednik žirija koji će uručiti Zlatnu palmu biće meksički reditelj Alehandro Gonzales Injaritu. Spisak filmova u trci za Zlatnom palmom biće objavljena tokom ovog mjeseca. R.K.

Autorski projekat Borisa Liješevića, predstava “Čuvari tvog poštenja”, Gradskog pozorišta iz Podgorice, gostovaće sjutra veče od 20 časova u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Uloge u predstavi tumače Dubravka Drakić, Branka Femić Šćekić, Božidar Zuber, Katarina Krek, Emir Ćatović, Pavle Ilić, Ivona Čović-Jaćimović, Sanja Popović, Simo Trebješanin... “Čuvari”, koji su do sada osvojili sedam nagrada na festivalima u zemlji i regionu, nastali su u kreativnoj sinergiji reditelja Liješevića sa glumačkim ansamblom pozorišta. To je

savremena priča sa puno smijeha, gorčine, ali i mnogo prepoznavanja. Ideju za komad Liješević je pronašao u stihu crnogorske himne, u težnji da preispita savremene društvene okolnosti i vrijednosti na kojima smo odgajani. Predstava postavlja brojna aktuelna pitanja poput onih – šta danas znači poštenje u Crnoj Gori, šta smo u stanju da žrtvujemo zarad časti i obraza, kakvi smo i gdje smo u odnosu na pretke, šta nam je donijelo vrijeme koje nas udaljava od osnovnog “koda” naših predaka, te šta je ostalo od poštenja koje je iznjedrilo našu himnu. R.K.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

Lijeni smo za aLi radujemo

JEDAN SASVIM OBIČAN INTERVJU SA EVOM BRAUN -

DOKUMENTARAC O VJEČITOM DJEČAKU

⌦ Filip Jovović

Film “Nebeska tema” o B Vladi Divljanu 10. maja Film “Nebeska tema” o legendi regionalne muzičke scene Vladi Divljanu premijerno će biti prikazan na njegov rođendan, 10. maja u Sava centru, saopšteno je danas. Film “Nebeska tema” scenariste i reditelja Mladena Matičevića dugometražni dokumentarac sa elementima igranog filma o Vladi Divljanu, “najvećem džentlmenu rokenrola i autoru vanvremenskih pjesama”. “Snimanje i montiranje je trajalo prilično drugo i to je bila jedna velika, lijepa, nimalo laka, ali fenomenalna avantura”, rekao je Mladen Matičević, reditelj i scenarista “Nebeske teme”.

On kaže da su se, radeći na filmu, susreli “sa dvije oprečne stvari”. “S jedne strane bilo ga je jako teško završiti, a sa druge strane, ja sam imao tu privilegiju da radim film o Vladi Divljanu, koji je jedan od najvećih heroja mog života, kao i da radim sa drugim mojim herojima koji su takođe u ovom filmu. Za mene je to bila divna avantura i sa nestrpljenjem očekujemo taj 10. maj”, rekao je Matičević. U filmu učestvuju najznačajniji autori sa eks Ju prostora, koji su specijalno za ovu priliku snimili nove verzije Vladinih pjesama, koje i izvode u filmu. Fi.J.

KALEZIĆ USKORO NASTUPA U TEL AVIVU

Radostan sam zbog povRatka u IzRael

Multimedijalni umjet- ga, a ugostiće ga noćni klub nik Slavko Kalezić očito je Haoman 17. “Velika čast. Spremaju se ostavio dubok trag prilikom nastupa u Tel Avivu prije velika iznenađenja. Povradvije godine, u okvitak u Izrael je za mene posebna raru predevrovizijske promotivdost. Moja misine turneje, s ja raste”, poruobzirom na čio je Kalezić, to da je prisa kim će na hvatio posceni biti, izziv organimeđu ostazatora velih, Šarlot likog konPereli (pocerta u tom bjednica 1999), gradu, koji je Emeli de Forest (pobjednica na programu 17. Kalezić maja, dakle dva da2013), Hera Bjork... na prije velikog finala EuroKalezić je Crnu Goru songa. Riječ je o okupljanju predstavljao prije dvije goevrovizijskih fanova i neka- dine, ali nije uspio da se pladašnjih učesnika Euroson- sira u finale. D.B.

ečejski sastav Eva Braun nakon trogodišnje studijske pauze predstavio je spot za numeru “Put za Lisabon”, koji po broju pregleda definitivno govori da i dalje imaju veliku bazu poštovalaca zvuka ovog brit pop benda. A kolika je ona u Crnoj Gori, vidjećemo nakon avgustovskog nastupa na nikšićkom Bedem festu, kada će prvi put crnogorska publika imati priliku da sluša ove Bečejce. Nakon višegodišnje pauze legendarni bečejski sastav Eva Braun objavio singl i spot “Put za Lisabon” u saradnji sa frontmenom sastava Električni orgazam, Srđanom Gojkovićem Giletom. Prema riječima osnivača grupe Gorana Vasovića, trogodišnja studijska pauza je dobro došla bendu. “Ako se ne varam, posljednji singl i spot koji smo snimili prije ove pjesme bio je ‘Kao kišna kap’ iz 2015, tako da to jeste prilično duga pauza od tri godine. U međuvremenu, ne mogu reći da smo bili potpuno neaktivni, jer smo imali koncerte. Prošle godine smo obilježili 25 godina od našeg unplugged koncerta i istoimenog albuma nastupima u Novom Sadu i Beogradu, a treba napomenuti da je to bilo prvo unplugged izdanje ne samo u staroj Jugoslaviji, već i na čitavom Balkanu. Povremeno smo imali i koncertne aktivnosti u okviru dobrotvornih nastupa. Ipak, zbog privatnih obaveza, a možda i prezasićenja, iz fokusa nam je ispalo pisanje i snimanje pjesama u ovom periodu, ali sad smo se vratili numerom ‘Put za Lisabon’”, počinje priču Vasović i objašnjava odakle baš Gojković u novoj numeri i gdje su korijeni ove muzičke priče.

■ GILE IJAIMAMO SLIČAN MUZIČKI UKUS

“Sa Giletom se poznajemo veoma dugo, više od

dvadeset godina. Zanimljivo je da nas je upoznao pokojni Vlada Divljan, sa kojim smo sarađivali devedesetih godina kada je krenuo u povratničke koncerte sa bendom u kom je bio i Gile. Tada sam smo se i zbližili, što na zajedničkim koncertima, što kroz muziku obojica smo diskofili i imamo sličan muzički ukus i ostali smo u kontaktu”, priča vokal i gitarista bečejske grupe. Iako je numera “Put za Lisabon” bila “u fioci” nekoliko godina, čini se da su izabrali pravi trenutak da je snime. “Numera je bila drugačija od onoga što je Eva Braun do sad radila, najviše zbog toga što sam prvi put u pisanje pjesama pokušao da ubacim i uticaj Roling Stounsa. I samim tim je došla ideja da je snimimo sa Giletom, koji je veliki fan Stounsa. Zamisao je bila da napravimo amalgam Stounsa i Bitlsa (ne znam da li smo u tome uspjeli) - rif i strofe su “stounsovske”, dok je refren sa svim pratećim vokalima “bitlsovski”. Pitao sam Gileta da li je zainteresovan, istog dana je preslušao demo snimak i rekao: ‘Nema problema, radimo to.’ Otpjevao je svoju dionicu, mi smo ostatak snimili u Bečeju, praktično nismo proveli nijedan minut zajedno, a snimili smo pjesmu”, otkrio je Vasović.

■ LISABON - I ZBOG NAS I ZBOG ORGAZMA

On kaže da postoje dva dobra razloga zašto je u naslovu numere baš ovaj grad: “Lisabon je jedan od mojih omiljenih gradova i želio sam da ga imam u pjesmi. Sa druge strane, Električni orgazam je 1982. objavio jedan od, po mom skromnom mišljenju, najboljih domaćih albuma ‘Lišće prekriva Lisabon’, što je svakako bio zanimljiv spoj.”

Diskografija Eve Braun:

Prisluškivanja 1992. Unplugged 1993. Pop Music 1995. Heart Core 1998. Nowhere Land 1999. First & Last 2000. Everest 2001. Off The Record 2008. (rariteti i neobjavljeni snimci) Playback 2010.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

zabava

a nastupe van zemLje, o se svirci na Bedemu

- O PRVOM KONCERTU U NAŠOJ ZEMLJI, NOVOJ PJESMI I MNOGO ČEMU GORAN VASOVIĆ:

Mi sMo krivi što još nisMo bili kod vas

Iako su devedesetih godina, nakon objave legendarnog albuma “Pop Music” bili jedan od najpopularnijih alternativnih bendova, nisu stigli da nastupe pred našom publikom, pa će prvi nastup biti tek ovog avgusta na nikšićkom Bedem festu. A Vasović, koji je rodom iz Plužina, priznaje kroz smijeh da je krivica uglavnom na njima: “Dva su razloga: prvi je zato što smo nepopravljivo lijeni, a drugi što još uvijek nema auto-puta do Crne Gore. Imali smo veliki broj poziva i taman kad bi dogovor trebalo da se finalizuje, uvijek bi se nešto izjalovilo. Da budem

■ VINIL NE SPAŠAVA

AKO NEMAŠ DOBRU PJESMU

Eva Braun često je pravila studijske i koncertne pauze, ipak, ovog puta neće biti tako. “Nemamo precizan plan šta bismo dalje, neke pjesme postoje, prošle nedjelje je naš gitarista Milan, koji živi i radi u Sentandreji (Mađarska) poslao demo snimke i razgovarali smo o tome da bi bilo zanimljivo da objavimo album sa svim singlovima koji su objavljeni nakon 2011. i izdanja ‘Playback’. Da li kao mini LP, redovan album ili kompilaciju, još uvijek ne znam - možda i kao vinilno izdanje, što je sada vrlo popularno. Inače nisam fan vinila, tačnije, nisam previše opterećen time na kom ću mediju slušati muziku: vinil, CD, kaseta - krećem od toga kakva je muzika i kakve su pjesme, a ne od toga sa čega ih slušam. Vinil te ne može spasiti ako nemaš dobru pjesmu”, primjećuje sagovornik i otkriva da i pored ovog ubjeđenja ipak ići u korak sa trendovima: “Na nagovor menadžera Miloša Ivanovića Kepe planiramo da objavimo

potpuno iskren - mi smo krivi, jer nismo mogli da se organizujemo. Ali nije u pitanju samo Crna Gora, inače smo malo svirali u regionu, čak ni nakon 2000. godine, kada su otvorene granice ka zapadnim republikama i kada su mnogi bendovi otišli da sviraju po Hrvatskoj i Sloveniji mislim da smo imali samo po jedan koncert u BiH i Makedoniji, to je sve što je bilo van granica Srbije. U priču vezanu za Bedem ušli smo na nagovor menadžera Kepe, ne znam puno o festivalu, on je rekao da je tamo vrlo lijepo i da će mi se svidjeti, a ja mu vjerujem”, ispričao je Vasović. album “Pop Music” iz 1995. na vinilu, pošto je objavljen samo na kaseti i CD-u. A kako je on već počeo da radi na tome, moguće je da će sve biti gotovo do kraja ove godine”.

■ JOŠ MI JE RITUAL

KONCERATA STRAN

Iako je već poznato da će u avgustu prvi put nastupiti u Crnoj Gori, sagovornik je na kraju razgovora otkrio jednu istinu o bendu: “Mi smo oduvijek bili bend koji više voli da piše pjesme i snima u studiju, koji je više okrenut ka takvom načinu muzičkog izražavanja. Ovo je možda antireklama, ali koncert sam uvijek smatrao nužnim zlom kako bi se promovisalo ono izdanje koje objaviš i sve ove godine nisam uspio da se naviknem na taj ritual. Uvijek postoji koncept - zna se kada idu hitovi, nove pjesme, pa bis - uvijek mi je to bilo neprirodno, muzikom sam počeo da se bavim iz razloga jer sam želio da pišem i snimam pjesme. I sama ideja da neko želi da ih sluša i još plati za njih je nevjerovatna sreća”, završio je priču gitarista bečejskog benda.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

SPOT I SINGL POPULARNOG HRVATSKOG REPERA

KREŠO BENGALKA POSTAO DIREKTOR

Krešo Bengalka

Splitski reper Krešo Bengalka na dobrom je putu da objavi album “Sve najbolje”. Premijera je zakazana u junu, a Krešo je odlučio da trijumfalno “protutnji” kroz april, pa je tako juče predstavio četvrti singl i spot sa pomenutog albuma - “Direktor”. Riječ je o 17. spotu Bengalke u karijeri, a već 37. pjesmi koja krasi njegov Jutjub kanal. Za režiju, kameru i montažu spota pobrinuo se Milan Latković, asistirao mu je Ratko Ilijić, a zajedno uz Gabrijelu Periš su postigli naj-

Direktor ozbiljno pristupa brojkama i raspolaže najvećom kontrolom u kompaniji, a uz to i snosi najveću odgovornost

veći pogodak ove godine, vjeruju u Menartu, Krešovoj izdavačkoj kući. “Direktor ozbiljno pristupa

brojkama i raspolaže najvećom kontrolom u kompaniji, a uz to i snosi najveću odgovornost. Direktor ne dijeli otkaze, njega otkazi dijele, direktor ne zamjera nego se unapređuje. Direktor je najveća zvijezda hrvatskog društva i najveći idol mladih lijepe naše”, zaključuju u Menartu. Podsjetimo, Krešo uspješno sarađuje sa kotorskom hip-hop klapom Who See. Objavili su duet “Poneđeljak”, a zajedno su nastupili na prošlogodišnjem izdanju festivala Sea Dance. D.B.

BOGAT PRVOMAJSKI MUZIČKI PROGRAM

NIGGOR, ESID I LOUP-GAROU KOMPLETIRALI ZBRKIN LAJNAP

⌦ Danilo Brajković

rganizatori festivala Zbrka, čije nas premijerno izdanje očekuje na terenu na Glavi Zete 1. i 2. maja, potvrđivanjem nastupa Niggora te bendova Esid radio iz Podgorice i Loup-Garou iz Beograda kompletirali su lajnap.

Čelnici festivala ranije su saopštili da će u revijalnom dijelu Zbrke, osim pomenutog trija, nastupiti Riblja čorba, SevdahBABY, Brat, Mortal kombat, Silente, Iskaz, Ivan Ivanović (Bubnjivi) i Punkreas, dok će u takmičarskom dijelu umijeće demonstrirati Bonecarver iz Ivanjice i Volt pop iz Užica, koji su učešće izborili pobjedom na manifestaci-

ji “Zbrka u najavi”, te Bajpas iz Danilovgrada, Srđine strijele i Štrajk mozga (Nikšić), Winged i Sound floor (Podgorica), CrossOver (Novi Sad), Epilepsija zvuka (Zagreb), Sedmo nebo (Trebinje), Inkvizicija (Požega), Multi Culltus (Banja Luka), Dead men’s balls (Ličani), Sestra i Eastok (Užice) i Sanitarium (Beograd). Niggor na Zbrku dolazi u ulozi

DJ-a, dok će podgorički Esid radio i beogradski Loup-Garou biti zaduženi za kvalitetnu svirku.

■ ESID: ODUŠEVLJENI SMO “Oduševljeni smo, jer smo dobili priliku da nastupimo u revijalnom dijelu festivala, sa mnogim regionalnim izvođačima od kojih smo učili prve rokerske korake. Nadamo se dobrom provodu i lijepom druženju, kao i promovisanju našeg materijala”, poručili su članovi Esid radija. Ekipa benda Loup-Garou, koji važi za alternativni bluz sastav, predstoje-

ČELNICI FESTIVALA RANIJE SU SAOPŠTILI DA ĆE U REVIJALNOM DIJELU ZBRKE, OSIM POMENUTOG TRIJA, NASTUPITI RIBLJA ČORBA, SEVDAHBABY, BRAT, MORTAL KOMBAT, SILENTE, ISKAZ, IVAN IVANOVIĆ (BUBNJIVI) I PUNKREAS ćeg ljeta će na prvu turneju po regonu, a iza sebe su preturili nekoliko festivalskih nastupa u Srbiji. Na pomenutoj turneji, promovisaće numere

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

ZABAVA

FASHION WEEK MONTENEGRO POČINJE SJUTRA U TIVTU

Moda i humanost podižu zavjesu

Marina Banović- Džuver učestvuje na Crnogorskoj nedjelji mode

Proljećno izdanje Crnogorske nedjelje mode, odnosno Renault Fashion Week Montenegro, svečano će biti otvoreno sjutra u 17 časova, u tivatskoj Luštica bay marini (Hotel The Chedi). Iz Modne komore Crne Gore, koja organizuje Nedjelju mode, poručuju da će na svečanom otvaranju po dva svoja modela iz kolekcija, koje će naknadno biti prikazane na Imanju knjaz u Podgorici, predstaviti: Marina Banović-Džuver, Nataša Pejović, Sanja Bobar, Nada Pavlović, Lidija Burić, Fantasia di Jeya, Atalier Simone, Joy Miss, Botany Montenegro, Showroom BB, Tijana Medenica i Radojka Tepavac, člano-

vi Modne komore, a pripremljen je i muzičko-humanitarni program. “U muzičkom dijelu će nastupiti Dmoll, Monika Knezović i Ivana Popović-Martinović. Nakon najavne revije, predviđen je humanitarni dio, koji realizujemo u saradnji sa Rotary klubom iz Budve. Dizajneri modne komore doniraće po dvije haljine, a pomoć prikupljena njihovom prodajom, kao i prihod od prodaje knjige ‘Proces socijalizacije rodne ravnopravnosti’ autorke Aete Salh biće opredijeljeni bolnici Danilo I na Cetinju, odjeljenju porodilišta”, navode organizatori. D.B.

Esid radio sa predstojećeg albuma “Witchcraft and Spirits”.

■ LG: IZGRADIMO LIJEPU TRADICIJU

“Promocija stvaralaštva i podrška mladima je danas više nego ikad potrebna kao ohrabrenje autorima i kao način da budu prisutni u nažalost, limitiranom kulturnom prostoru na početku njihovog djelovanja baš kada im je to najpotrebnije. Srećom, zahvaljujući entuzijastima poput tima Zbrke, autorska muzika je našla svoju ‘sigurnu kuću’. Sa druge

strane, internacionalni karakter festivala otvara vrata za razvoj kulture i turizma, promovišući vrijednosti koje čine ono najbolje u ljudima. Zahvaljujemo Zbrka festu na ukazanoj časti i učešću u revijalnom programu festivala muzike i prirode i na prilici da budemo sa vama od početka građenja lijepe tradicije” poruka je Loup-Garou benda. Osim onlajn, karte po cijeni od sedam eura mogu se kupiti u caffe barovima “Propaganda” i “Floyd” u Nikšiću, “Obali” u Danilovgradu i “Irskom pabu” i “Kajmanu” u Podgorici.

Niggor

numerologija

Dnevni broj 2

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

PROGNOZA ZA DA U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG B

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 28. avgusta izračunava se na sljedeći način: 28+8=36=3+6=9. Bioritamski broj 1 Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Kupite poklon dragoj osobi, a ostatak novca iskoristite za plaćanje računa. Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas.

Bioritamski broj 2 Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja. Bioritamski broj 3 Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak

na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju. Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit. Bioritamski broj 4 Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze sa vama bitnim ljudima. Bioritamski broj 5 Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavite važan razgovor sa vo-

ljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova. Bioritamski broj 6 Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako budete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmemo biće ostvareno sa uspjehom.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

numerologija

ANAS D BROJA

Jana Luković, numerolog i autorka teksta

Od sedam do devet Bioritamski broj 7 Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko vas i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas. Bioritamski broj 8 Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Da-

nas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima. Bioritamski broj 9 Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

Psihologija

ČETIRI VELIKE ŽIVOTNE TEŠKOĆE

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

Odrastanje u nedostatku ljubav Često nismo svjesni koliko emotivne rane iz prošlosti utiču na našu sadašnjost i budućnost. Evo sa kojim teškoćama se suočavaju osobe koje su odrasle u nedostatku ljubavi... Iskustva koja doživljavamo kao djeca (posebno ona do 3. godine) ostaju sa nama u odraslom dobu. Ako rastemo sa nedostatkom ljubavi i podrške, emocionalno se zatvaramo i distanciramo od ljudi u vjeri da ćemo se tako zaštititi od bola. Emocionalne rane ostaju i nesvjesno utiču na nas čitav život... sve dok ih ne osvijestimo i otpustimo i tako prevladamo. Četiri poteškoće s kojima se nose ljudi odrasli u nedostatku ljubavi: 1. Anksioznost Anksioznost je najčešća psihička bolest u SAD i ima specifičnu vezu sa odrastanjem u disfunkcionalnoj porodici. Ako ste bili kao djeca svjedoci iskorištavanja, ili ga doživljavali, bilo puno sami i usamljeni, ako vam nisu dopuštali istraživanje novih stvari, da budete kreativni i znati-

Anksioznost je najčešća psihička bolest u SAD i ima specifičnu vezu sa odrastanjem u disfunkcionalnoj porodici. Ako ste bili kao djeca svjedoci iskorištavanja, ili ga doživljavali, bilo puno sami i usamljeni, ako vam nisu dopuštali istraživanje novih stvari, da budete kreativni i znatiželjni, ili ste bili kažnjeni ako u nečemu niste uspjeli... željni, ili ste bili kažnjeni ako u nečemu niste uspjeli... Posljedica je često anksioznost u odraslom periodu. 2. Poteškoće u komunikaciji i interakciji sa drugima

Manjak ljubavi pokazuje se takođe u poteškoćama u komunikaciji i fizičkom kontaktu. Teško izražavate osjećanja i misli, nije vam lako zagrliti ljude ili izbjegavate tjelesni kontakt. Naučili ste, naime, ljude ne puštati blizu sebe da vas ne bi povrijedili. Teškoće se takođe ogledaju u niskom samopoštovanju, nedostatku povjerenja i strahu od gubitka.

3. Sumnje Ako ste stvari vidjeli drugačije od svojih roditelja, ako su vas optuživali da ste napravili nešto što niste, ako ste bili kažnjeni za nešto što niste učinili ili su poricali događaj za koji znate da se dogodio... Vjerovatno sumnjate u realnost, u sebe, svoja

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

osjećanja, misli i intuiciju. Teško određujete šta je ispravno, odnosno, šta je istina, a šta ne. 4. Snažan unutrašnji kritičar Ako niste odrasli sa dovoljno ljubavi, podrške i emocionalne povezanosti, teže ćete u životu izgraditi samopouzdanje. Ako su vas iskorišćavali, ako su vam govorili ili davali osjećaj da niste dovoljno vrijedni kao dijete, posljedica lako može biti nisko samopoštovanje i vrlo kritičan unutrašnji glas, koji se javlja u školi, na poslu, u

Manjak ljubavi pokazuje se takođe u poteškoćama u komunikaciji i fizičkom kontaktu

odnosima... Često i u različitim područjima života imate osjećaj da niste dovoljno dobri ili vrijedni. Premostite te poteškoće i vratite svoju unutrašnju moć. Nikad ne okrivljujte roditelje i ne zamjerajte. Savršenih roditelja nema i svako griješi i iz toga uči, to zna svako ko ima djecu. Možda su bili nezreli i ponašali se neprimjereno, a željeli su dobro, zato im oprostite. Osvijestite njihove greške i djela koja nisu bila dobra i ne ponavljajte ih.

Psihologija

Budite sopstveni advokat Ljudi će se prema vama ponašati onako kako im dozvolite. Ako osjećate da se ne možete izboriti za ono što želite, jer vas neka osoba sprečava u tome, vrijeme je da se distancirate od nje. Ako vas ljudi razdiru kada stvari krenu naopako, to nije ljubav već kontrola. Slušajte prijatelje kojima vjerujete Nekada smo zaslijepljeni svojim osjećanjima i svemu dajemo romantični privid, zanemarujući loše stvari. Vaši prijatelji će možda moći da vide ono što vama promiče. Idite odatle Promijenite svoju okolinu i perspektivu, u najbukvalnijem mogućem smislu. Putujte na različita mjesta i posjećujte druge kulture. Ako nemate novca za to, čitajte što više. Upijajte sve što dopire do vas. Izgubite se i ponovo pronađite. Pronađite svoju snagu.

Iskustva koja doživljavamo kao djeca (posebno ona do 3. godine) ostaju sa nama u odraslom dobu. Ako rastemo sa nedostatkom ljubavi i podrške, emocionalno se zatvaramo i distanciramo od ljudi u vjeri da ćemo se tako zaštititi od bola.

Ako ste stvari videli drugačije od svojih roditelja, ako su vas optuživali da ste napravili nešto što niste, ako ste bili kažnjeni za nešto što niste učinili ili su poricali događaj za koji znate da se dogodio...

52 LAKŠA

ENIGMATIKA

MJESTO U TRAKA ZA SRBIJI KOD REOMIR PALJENJE SMEDER. EKSPLOPALANKE ZIVA

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

NAJBOLJA JEZERA SA VESLAČKI BICIKLI- MORSKOM STKINJA VODOM KLUB BIVŠE SFRJ (ITAL.)

AUTOR: B.NIKIĆ

FOTO UBOD

MUZIČKI STRUČ- INTERVAL POKOJNA NJAK ZA OD ŠEST HRVATSKA VRSTA IRANSKU OKTAVA GLUMICA KOLAČA KULTURU (MN.)

MUŠKO IME JEDNA NOTA

GRČKO OSTRVO U JONSKOM MORU KVARNA, ZLOBNA ISKOŠENA ŠTAMPAR. SLOVA

UNUTRA

ISLAMSKA TITULA NOVAC ZA IZDRŽAV. DJECE

NAPRAVA ZA SIJANJE BRAŠNA, REŠETO ČUVENI VOJSKOVOĐA SA CRTEŽA KAZEINSKA VUNA UPALA MOŽDANE OPNE

MJESTO KOD OSIJEKA BUBULJICE (MED.)

AMERIČKI GLUMAC PAĆINO

NALAZAČI

UREĐAJ ZA REPRODUKOVANJE FILMOVA

INFORMATIVNI CENTAR ITALIJA

OZNAKA ZA TONU OZNAKA ZA ALT

MEDICINSKA CJEVČICA

Biblioteka u Edinburgu

JELO (POKR.)

TAMA, MRAK ENGLESKA GLUMICA HIDI ŽITELJ KAIRA

TEMPO MEDITERANSKA BILJKA, TRATORAK

AMERIČKI GLUMAC, KURT

ČUVAR I GONIČ MAZGI

NINA ODMILJA UPALA DUŽICE OKA (MED.)

Play sudoku online at:

NARODI

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

VRSTA ASPIRINA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BLAMAŽA, AKT, RIM, M, VTŠ, R, ISPROBIRATI, TEORIJA, OO, PARNI VALJAK, O, MIĆA TATIĆ, RELATIV, OU, BOTANIČAR, Š, UMACI, A, INK, DAR, NERVOZA, VN, V, ATAR, NINA, IKAT, NANA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2946

Medium level

8 6

1 8

5 8

Sudoku puzzle No. 3315 2015-11-10

4 6 9

5Puzzle 1 9 solution: 2 7 6

Daily Sudoku puzzle No. 2947

3 1

2014-11-07

6 5

3 9

Medium level

7 4

1 4 9 6 5 7 2 3 8 Sudoku puzzle No. 3316 2015-11-11

Play sudoku online at:

5 1 8 9 2 4 6 7 www.sudokukingdom.com 5

7 5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-11-06

Grad Toledo u Španiji

7 6

4 2

3 5

FOTO UBOD

KOJI JE KAO BADŽA

TEŽA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

PROVJERA RAČUNA ŽENA ZA ŠANKOM (TRG.)

ARGEN- OZNAKA ČUPATI, TINSKI SLOVO RASTR- OPIS PUTA DOVOLJNO MASTILO ZA (MN.) SANJATI (ENGL.) NAKON ‘S’ FUDBALER VRANJE ZATI KOSTA

VRSTA ZAGONETKE (MN.)

NASLJEDSTVO INVESTIC. RAZVOJNA BANKA JAVNO ISPITIVANJE

NAROČIT, NEOBIČAN (FRANC.)

RAZRED ODISEJEV OTAC, KRALJ ITAKE

ČUVENI VOJSKOVOĐA SA CRTEŽA AMERIČKI GLUMAC, NIK GLUMICA ALAČ

TAJANSTVENOST (LAT.) SMUŠEN, ZBUNJEN ČOVJEK

ISTA SLOVA

ODREĐIVANJE TEŽINE TARE

9. I 17. SLOVO UJEDINJENE NACIJE TURSKI DRŽAVNIK KEMAL PREKORITI

OZNAKA NIKŠIĆA NAJVEĆI BRAZILSKI STADION

Bučart vrtovi na ostrvu Vankuver

FRANCUS. FUDBALER TIJERI GOLMAN KOJI PRAVI PARADE POVIŠEN TON "A’’ GRČKO MUŠKO IME

OZNAKA ZA METAR

AUTOMATSKA PUŠKA

MUŠKO IME

ENERGIJA

BIVŠI AMERIČKI DIPLOMATA, DIN

ŽITELJ DANSKE

PRVI MAĐARSKI KNEZ

ZGODNA ĐEVOJKA

ŽITELJ KAIRA

MJESTO U SRBIJI KOD KRALJEVA

Play sudoku online at: KOJI NIJE OTAC

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Ovako izgleda Picasso buba

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1880

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2946 2014-11-06

2011-12-06

2 8 7 9 4 1 3 6 www.sudokukingdom.com 7

4 2

4 8

9Puzzle 2 1 solution: 8 7 5

9 7

1 8

7 1

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: KRF, VELISAV, U, ISKVARENA, SITO, AGA KAN, ATILA HUNSKI, DALJ, LANITAL, AL, MITESERI, KINEMA, T, IC, KANELA, IĆE, T, LINA, AKANT, MAZGAR, NINICA, IRITIS, NACIJE, ACISAL.

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 7

Play sudoku online at:

ARSENIJA ODMILJA

8 2 4 7 6 5 1 9 3 Sudoku puzzle No. 2947 2014-11-07 8

Daily Sudoku puzzle No. 2942

2014-11-02

4 1

8 7

9 3

5 8

7 4

9 7

Medium level

6 8

6 9

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14.4.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2. Povoljno! 30 km od Nikšića, Donja Brezna - selo Bajovo Polje! Tel: 067/898-614

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Aprilski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4.2019.

55 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

56 LISTA STRIJELACA

9 8 7

Stefan Milošević (ISKRA/ VASLAND BEVEREN), Aleksandar Vujačić (PETROVAC/ BUDUĆNOST) Miloš Mijić (BUDUĆNOST)

Šo Jamamoto (PETROVAC), Marko Pavićević (OFK TITOGRAD), Goran Vujović (LOVĆEN), Božo Marković (SUTJESKA), Stefan Đorđević (GRBALJ), Radomir Đalović (RUDAR) Vladan Kordić (GRBALJ), Miloš Kalezić (PETROVAC), Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD) Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Driton Camaj (LOVĆEN)

6 5 4

Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković, Bojan Božović (SUTJESKA), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirković, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST) Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč (RUDAR), Jovan Vučinić (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa (ZETA), Marko Vučić (SUTJESKA), Stefan Milić (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Darko Nikač, Milan Đurišić (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/ SUTJESKA) Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić, Halil Muharemović (PETROVAC), Nemanja Nedić, Stefan Cicmil, Zakarija Alharaiš (SUTJESKA), Draško Božović (BUDUĆNOST), Ivan Vukčević (ZETA), Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević, Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan, Petar Čavor (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves, Elom Nijaveđi (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić, Goran Burzanović (ISKRA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ)

3 2

- Mornar ne može da računa na Brnovića i Škrelju zbog kartona, a Budućnost na Mijića, Ivanovića, Božovića, Milića i Pešukića (kartoni), te Tučevića, Bašića i Raičkovića (povrede), dok je Stoiljković pod znakom pitanja

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 4. 2019.

PRETENDENTI NA TITULU PROTIV FENJERAŠA, PRIMORS

DA LI SU UNAPRIJED DOBIJENE UTAKMICE STVARNO NAJTEŽE? DA LI STE ZNALI?

⌦ Bojan Topalović

Unaprijed dobijene utakmice su uvijek najteže - rečenica kojom treneri širom svijeta opisuju susret tima sa vrha i dna tabele. A upravo to donosi 29. kolo Telekom 1. CFL (subota, 16.00) - Sutjeska kod kuće dočekuje pretposljednji Lovćen, Budućnost u Kotoru gostuje budućem drugoligašu Mornaru. Pa, da li su “unaprijed dobijene utakmice” stvarno najteže ili će poslužiti pretendentima na titulu da se još bolje uigraju pred finiš uzbudljive sezone...

■ NEĆE BITI LAKO Aktuelni šampion kraj Bistrice napada prijestoničane, ali ne očekuje lak zadatak. Razlog Lovćen je na startu proljećnje sezone vodio sa 1:0, mučio je “pla-

Četiri posljednja međusobna duela Zete i Rudara su završena neriješenim rezultatom - tri puta po 0:0, jednom 1:1. vo-bijele”, ali je na kraju potpisan preokret sa šampionskim karakterom (3:1). I ne samo to... “Gledajući tabelu, definitivno smo apsolutni favoriti, ali ne smijemo da zanemarimo da nas je upravo Lovćen na početku šampionata zakinuo kada smo remizirali, a na početku proljeća smo slavili tek poslije preokreta”, rekao je napadač Božo Marković, koji hvali protivnika... “Lovćen nije slučajno stigao do polufinala Kupa. Neće nam

1. SUTJESKA