Dnevne novine 19. april 2019. by Dnevne Novine

■3

RASPRAVA O ZAKONU O FINANSIRANJU SAVEZA BORACA NOR A

Burno o fašizmu i antifašizmu ■4

PREDSJEDNIK CRNE GORE TUŽIO DEJLI PRES I DUŠKA KNEŽEVIĆA

PETAK, 19. 4. 2019. BROJ 2356 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Prljava kampanja za Vijesti je profesionalizam

PREDSTAVNICI UPRAVE ZA DIJASPORU SA NAŠIM ISELJENICIMA U ALBANIJI ■ 19

Crnogorcima u Skadru iseljeničke knjižice FIJASKO PROTESTA ª DO SLOBODEº U ORGANIZACIJI DUŠKA KNEŽEVIĆA ■ 2 3

Građani tražili snimkeidokaze, ali ih nije bilo SVI HOTELI GRUPACIJE POSLOVALI POZITIVNO U 2018.

Budvanska rivijera ostvarila dobit od 2,6 miliona eura ■ 6 7

ZA NAJBOLJE PONUDE:

STEČAJNI UPRAVNIK DOBIO OVLAŠĆENJA

Spriječeno otuđenje imovine Meljina ■ 6

PILOT PROJEKAT ■ 17

Mobilni EKG za dijagnostiku srca od kuće

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

PETAK, 19. 4. 2019.

NIMANBEGU SA RAJZING RAJNKE

Nastaviti saradnju sa SAD Sa sastanka

Američka ambasadorka u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke pohvalila je albansku dijasporu iz Crne Gore u SAD, i njihov doprinos ključnim pitanjima za razvoj demokratskog društva kako u Crnoj Gori, tako i u SAD-u. Rajzing Rajnke sastala se juče sa potpredsjednikom Skupštine Gencijem Nimanbeguom sa kojim je razgovarala o političkoj situaciji u Crnoj Gori, država regiona, te napretku Crne Gore u pregovorima za EU. “Sagovornici su se složili da se izuzetna saradnja SAD-a i Crne Gore i dalje nastavi u korist opšteg razvoja demokratizacije društva i građana obje države i administracije, ističući da će poseban fokus Ambasade biti mladi i njihova edukacija kao nosioci budućeg

razvoja društva”, dodaje se u saopštenju. Nimanbegu je ambasadorku upoznao sa aktivnostima Skupštine u radnoj grupi za reformu izbornog zakonodavstva, koja je trenutno u blokadi, a u cilju poboljšanja izborne klime u Crnoj Gori. Takođe, navodi se da ju je upoznao i o zakonskim rješenjima i zahtjevima manjinskih partija, posebno albanskih, koja bi dovela do autentičnog predstavljanja manjina u Skupštini. Kako je saopšteno, poseban fokus interesovanja ambasadorke SAD bila je i tema zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na rješavanju pitanja ulcinjske Solane kao jedinstvenoj oazi, ne samo Ulcinja i Crne Gore, već i šire.

AKTIVNOSTI PREDSJEDNIKA VLADE

Premijer Marković otvorio nalog na Tviteru

Foto: Dejan Lopičić

FIJASKO PROTESTA ª DO SLOBODEº U ORGA

GRAĐANI TRAŽI I DOKAZE, ALI IH

Protest pokreta “Do slobode”, iza kojeg stoji odbjegli biznismen Duško Knežević, održan je sinoć ispred zgrade Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici, na kojem se okupilo nekoliko stotina građana, iako je najavljivan kao najveći protest do sada. Očigledno je da su se oko organizacije protesta angažovali i u Demokratskom frontu, a skup je vodila aktivistkinja ovog političkog saveza Iva Bajković, koja je v.d. glavne urednice TV Budva. Iako je odbjegli biznismen Duško Knežević danima najavljivao nove kompromitujuće snimke i dokaze protiv crnogorskih čelnika, od toga ni si-

noć nije bilo ništa. Okupljeni građani su tražili da Knežević konačno objavi snimke koje najavljuje već izvjesno vrijeme, i ne žele da slušaju njegove prazne priče. Knežević se okupljenima obratio preko video bima iz Londona i poručio da je njegova namjera bila da Crna Gora bude bogata zemlja. “Oni to ne daju, već su stotine ljudi iz Atlas grupe ostavili bez posla. Da bismo poslovali, morao sam da plaćam reket. Priznajem, grešan sam. Ali ja ne ćutim i ne molim, stojim uz vas i borim se kraja”, poručio je Knežević okupljenima. On je ponovo optužio predsjednika države Mila Đukano-

vića da je sa svojom porodicom “privatizovao” Crnu Goru i pozvao ga da organizuje TV duel, “kako bi se pogledali u oči”. Knežević je poručio da Đukanović ima razloga za strah, jer ga čeka pravda pred nezavisnim pravosuđem. Knežević je ocijenio da demonstranti stoje ispred zgrade koja je simbol zla u Crnoj Gori i da čelnici tužilaštva štite mafiju. Tokom skupa internet veza se u nekoliko navrata prekidala pa su organizatori pustili snimljenu izjavu Kneževića u kojoj je iznio niz optužbi na račun vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića i njegovog sina.

POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA DANIJEL ŽIVKOVIĆ

Predsjednik Vlade Duško Marković kreirao je lični nalog na društvenoj mreži Tviter (Twitter), saopšteno je iz Vlade Crne Gore. Kako su kazali u Vladi, aktivnosti premijera od danas će biti objavljivane i na toj mreži. Marković se tako pridru-

žio crnogorskim zvaničnicima koji su prepoznali značaj digitalnog prostora u komunikaciji sa građanima. Twitter naloge ranije su kreirali i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, kao i predsjednik Skupštine Ivan Brajović. R.P.

Ako neko nešto zna, neka sa Ako neko nešto ima da saopšti, onda je jasno u koje bi institucije trebalo da pođe i sve to kaže, saopštio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući najave predsjednika Atlas grupe Duška Kneže-

vića, da će na protestu pokreta Do slobode iznijeti određena saznanja o vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću. “Govorilo se o tome da bi lice sa crvene potjernice trebalo da da ekskluzivne informacije o određenim čelnicima pravo-

sudnog sistema. Ako podržavamo takav vid vaninstitucionalne borbe, jasno je da ne razumijemo osnovne demokratske principe. Ako neko nešto ima da kaže i saopšti, jasno je u koje institucije treba da pođe i gdje to treba da kaže”, rekao je Živko-

PETAK, 19. 4. 2019.

Sa protesta

POLITIKA

PREDSJEDNIK CRNE GORE TUŽIO DEJLI PRES I DUŠKA KNEŽEVIĆA

Prljava kampanja je za Vijesti profesionalizam

rnogorski mediji objavili su sinoć informaciju da je predjednik države Milo Đukanović, kao što je ranije najavio, podnio tužbu protiv Daily presa i predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, jer je 16. marta u dnevnom listu i na portalu Vijesti objavljen intervju sa odbjeglim tajkunom pod naslovom “Đukanović, ja i torba s parama”.

ILI SNIMKE H NIJE BILO Bez pokreta “Odupri se” Sinoć ispred zgrade Tužilaš-

tva u Podgorici nije bilo nikog iz pokreta “Odupri se”, koji će svoj protest održati u subotu ispred zgrade Predsjedništva. Protestu su prisustvovali poslanici DF-a Milan Knežević, Predrag Bulatović, Slaven Radunović, Jovan Vučurović, Koča Pavlović, Milun Zogović i Ljiljana Đurašković. On je kazao da će doći Andrija Jovićević, kojeg je ubijedio da ne bude predsjednički kandidat, i da će “počistiti” sve u Crnoj Gori.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović poručio je “da su se okupili jer nema majčinog sina pred kojim se Crna Gora povukla i koji nam može zabraniti da govorimo i živimo”. “Snažni smo kada smo složni, bez obzira na ideološke razlike. Neka ovo večeras bude početak pobjede, jer uz sve razlike znamo da je Crna Gora naša zajednička kuća”, rekao je Rudović. On je poručio da su u pokret “Do slobode” svi dobrodošli. Na kraju protesta su pročitani zahtjevi - smjena predsjednika Crne Gore, omogućavanje uslova za fer i slobodne izbore, uspostavljanje slobodnih institucija i nezavisnog sudstva i tužilaštva. R.P.

O KNEŽEVIĆEVIM NAJAVAMA

aopšti institucijama vić na sjednici parlamenta. Nadležnim institucijama bi, kako je istakao, trebalo jasno i precizno da saopšti “kakve dokaze ima o svim ljudima za koje smatra da su prekršili zakon”. “Ako ćemo da se bavimo tračevima i insinuacijama, dajte da

organizujemo razne forme protesta gdje ćemo saopštavati svoja razmišljanja o određenim stvarima. Kako onda da dokažete bilo šta, ako o tome govorite na ulici, je li to način funkcionisanja u demokratskom drušvu”, pitao je Živković. R.P.

Predsjednik Đukanović u tužbi navodi da je cilj objavljivanja tog intervjua stvaranje negativne slike o njemu u domaćoj i međunarodnoj javnosti, i da je riječ o neistinitim i potpuno nepotkrijepljenim činjenicama, činjeničnim tvrdnjama senzacionalističke i tabloidne prirode. Tužbom predatom Osnovnom sudu u Podgorici se traži naknada nematerijalne štete od 100.000 eura, a predsjednika će u ovom slučaju zastupati njegova sestra Ana Đukanović. Za glavnog i odgovornog urednika Srdana Kosovića, koji je putovao u London da uradi intervju sa odbjeglim biznismenom i licem sa crvene Interpolove potjernice, Vijesti su posao uradile “profesionalno, u skladu sa novinarskim pravilima i sa dužnom novinarskom pažnjom”. “Tužba Đukanovića samo pokazuje zašto je Crna Gora na 104. mjestu po izvještaju Reportera bez granica o slobodi medija i ima za cilj da pošalje poruku „Vijestima“ i drugim medijima da ne pišu o njegovim i poslovima njegove uže familije. Niti je to iznenaFoto: facebook

ANIZACIJI DUŠKA KNEŽEVIĆA

Urednik ND Vijesti: Srdan Kosović

đenje, niti će to, kada su „Vijesti“ u pitanju imati efekta, jer će „Vijesti“ uvijek pisati o temama koje su od javnog interesa”, poručio je Kosović u informativnoj emisiji TV Vijesti u 18.30 sati. Predsjednik Đukanović je svakako omiljena tema medijskog koncerna Vijesti, što najrječitije potvrđuje nedavno istraživanje medijske scene u Crnoj Gori koje je pokazalo da su Vijesti – novina, portal i televizija, za samo dva mjeseca (januar i februar) objavile čak 751 prilog, tekst, informaciju o predsjedniku države, od čega je više od 600 bilo negativno. S obzirom da istraživanje nije obuhvatilo priloge TV Vijesti u januaru, već samo portal i štampano izdanje, broj objava u medijima ovog koncerna sigurno je znatno veći. Naime, prema podacima iz istraživanja u koje su DN imale uvid, u januaru je bilo 315 objava o Đukanoviću, a u februaru kada je monitoring obuhvatio i Televiziju, čak 463. Podijeljeno po danima, ispada da su Vijesti dnevno plasirale po 16 priloga, tekstova, informacija o Đukanoviću od čega, kako pokazuju podaci, oko 80 odsto negativnih, 15,37 odsto neutralnih, a samo 4,8 odsto pozitivnih. Vijesti nijesu komentarisale podatke iz istraživanja, tako da je ostalo nejasno koji

je to javni interes da se crnogorskom predsjedniku posveti toliko sadržaja u ovim medijima, i na osnovu kojih su činjenica i dokaza plasirali više od 600 negativnih objava. Istraživanje je, međutim, i na ovo pitanje dalo posredan odgovor. Đukanović je zaslužio ovoliku pažnju Vijesti u prvim mjesecima ove godine velikim dijelom zahvaljujući odbjeglom tajkunu Kneževiću koji je sinoć ispred Vrhovnog državnog tužilaštva organizovao protestni skup “do slobode”. I doživio totalni fijasko. Građani su time poslali poruku što misle o čovjeku koji je optužen za teška krivična djela, iza kojeg su ostale zatvorene kompanije, radnici bez posla i dugovi prema državi i zaposlenima. Ova poruka je, na izvjestan način, upućena i onima koji su stali u odbranu čovjeka sa crvene Interpolove potjernice, preuzeli da vode njegovu kampanju, kao što se to, na osnovu eksplicitnih podataka iz istraživanja medijske scene može reći i za medijski koncern Vijesti. A odbjegli biznismen sinoć je, umjesto novih “dokaza” protiv crnogorskih čelnika, ponudio samo nove teške uvrede, pokušavajući da u svoj prljavi rat uvuče i članove porodice čelnih ljudi u tužilačkoj vlasti. V.Š.

politika

PETAK, 19. 4. 2019.

Burno o fašizmu i antifašizmu

poslanici raspravljali o Zakonu o finansiranju saveZa boraca nor-a

Poslanici Skupštine Crne Gore su na jučerašnjoj sjednici raspravljali o Mišljenju sa predlogom odgovora Ustavnom sudu povodom inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Crne Gore. Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da je Zakonom o finansiranju udruženja boraca NOR-a Crne Gore propisano da se sredstva za finansiranje obezbjeđuju iz budžeta Crne Gore, budžeta opština i drugih izvora, na osnovu programa o korišćenju sredstava koji donosi izvršni organ organizacija. “Savez udruženja boraca NOR-a institucionalno je prepoznat kao jedina organizacija u okviru navedenih aktivnosti koja može biti finansirana iz budžeta Crne Gore. Ono što je veoma važno je da Vlada i Ministarstvo finansija u dosadašnjem periodu nijesu dovodili druge organizacije boraca u neravnopravan položaj, imajući u vidu da su u prethodnom periodu obezbjeđivana finansijska sredstva za programske aktivnosti nevladinih organizacija udruženja boraca ratova 1990. i SUBNOR-a”, rekao je Živković. Tokom polemike poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je da se u toj partiji nikad neće saglasiti oko toga da je fašizam iznad antifašizma i da ne treba da se stidimo što smo “antifašisti, Crnogorci i što smo obnovili državu”.

Sa sjednice

Poslanici novčano kažnjeni

Pet poslanika Demokratskog fronta i jedan Liberalne partije kažnjeni su novčano zbog izrečenih mjera opomene na skupštinskim sjednicama prošle i ove godine, odlučio je juče Administrativni odbor. Kažnjeni su Nebojša Medojević, Janko Vučinić, Milan Knežević, Jovan Vučurović, Branko Radulović i Andri“Ako treba da se stidimo toga, onda zaista ne znam u kakvom svijetu vi živite”, rekao je Rakočević, obraćajući se poslanicima DF-a. Rakočević je, obraćajući se poslaniku DF-a Koči Pavloviću, kazao da između DPS-

ja Popović. “Oni su kažnjeni novčano, u propisanom iznosu, zbog izrečenih mjera opomene na trećoj i četvrtoj sjednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2018. godini, sjednici prvog vanrednog zasijedanja u 2019. godini i prvoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u ovoj godini”, saopšteno je iz parlamenta. a i Fronta postoji suštinska razlika. “Razlika je ta što smo mi antifašisti, suverenisti, a vi ste često u stavovima i djelovanju protivnici i antifašizma i države Crne Gore”, kazao je Rakočević.

Pavlović je rekao da je Rakočević uvrijedio njega lično, kao i Demokratski front. “Svi do jednoga u DF-u su antifašisti, i nikad nismo bili fašisti, čak ni kad je Dubrovnik bio meta napada mi smo bili antifašisti”, kazao je Pavlović. Varnice između poslanika DPS-a i DF-a se nijesu ugasile, pa je na kraju rasprave o ovoj tački dnevnog reda umalo došlo do incidenta. Poslanik DPS-a Danijel Živković je u završnoj riječi kazao da su tokom rasprave imali priliku da čuju zloupotrebu jedne teme u usko-političke svrhe, ne bi li se, kako je naveo, “makar i kroz ovaj vid komunikacije sa građanima, kod nekih ljudi pokušala povampiriti ideja fašizma”. Nakon toga, reagovali su poslanici Demokratskog

fronta. “Da se povampiri ideja fašizma. Sram te bilo”, dobacio je poslanik DF-a Slaven Radunović. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović potom je pokušao da smiri situaciju govoreći Radunoviću “polako”, a on mu je odgovorio “nemoj da mi govoriš polako”. Poslanik DF-a Nebojša Medojević je ocijenio da je Živkovića trebalo kazniti, a Brajović je kazao da će poslaniku DPS-a oduzeti riječ ako prekrši norme završne riječi. Medojević je rekao da je bonton parlamenta da se takve kvalifikacije ne upotrebljavaju tokom završne riječi. “Ako mogu da utičem na mladog kolegu, da ga zamolim da ne radi to. Nema nikakve potrebe. Imate šefa kluba, imate poslanika potpredsjednika Skupštine. Ako postoji potreba da otvorimo temu o fašizmu u Crnoj Gori, možete da znate da smo mi izuzetno zainteresovani”, rekao je Medojević. Poslanici crnogorskog parlamenta juče su završili četvrtu redovnu sjednicu, koja je počela 1. aprila, a glasanje će biti 24. aprila, kada je zakazana posebna sjednica na kojoj će premijer Duško Marković odgovarati na pitanja predstavnika poslaničkih klubova. Poslanici su raspravljali o 25 tačaka dnevnog reda, među kojima o izmjenama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti i o životnom partnerstvu lica istog pola. A.N.

filipović na otvaranju spomen-obilježja žrtvama ratnog vojnog logora u velikom međeru

Počast za više od 500 poginulih Crnogoraca U Prvom svjetskom ratu poginulo je 10 odsto ukupnog stanovništva Crne Gore, odnosno 40 odsto mobilisanih vojnika, dok je 15.000 prošlo kroz austrijske logore, ali je crnogorski ratnik imao tradiciju i moralni kodeks koji je omogućavao pobjede nad brojnijim osvajačima, rekao je državni sekretar Ministarstva odbrane Slobodan Filipović. Kako je saopšteno iz Ministarstva, Filipović je juče

prisustvovao otvaranju Spomen obilježja žrtvama ratnog vojnog logora u Velikom Međeru, na kojem je sahranjeno više od 500 Crnogoraca stradalih u tom logoru između 1916. i 1918. godine. On je izrazio zahvalnost slovačkom narodu što su civilizacijski, ljudski i dostojno obilježili njihova grobna mjesta i posvetili im memorijal kao most između dva istorijski prijateljska naroda.

Sa otvaranja spomen-obilježja “Crna Gora je među prvima ušla u najveću ratnu dramu naroda i država, u kojoj je malom snagom držala front dužine više od

500 kilometara”, istakao je Filipović. Vijenac je položio i zamjenik predsjednika opštine Mojkovac, Slavenko

Blažević. Filipović se, kako je saopšteno, sastao sa kolegom iz Ministarstva odbrane Slovačke, Robertom Ondrejcsakom. Filipović je istakao i da je Crna Gora na čvrstom stanovištu da su evroatlantske integracije jedini mogući pravac kojem treba da teže zemlje Zapadnog Balkana, te da će se dosljedno zalagati za politiku otvorenih vrata. Navodi se da je Ondrejcsak apostrofirao značaj crnogorskog uspjeha na evroatlantskom putu, ne samo za region Zapadnog Balkana, već i za cijelu Jugoistočnu Evropu. R.P.

PETAK, 19. 4. 2019.

POLITIKA

VLADAJUĆA KOALICIJA REKLA NE MINISTARSTVU TURIZMA

U opštini Budva jednoglasni protiv privremenih lokacija Vladajuća koalicija u Budvi jednoglasno je odbila izmjene i dopune Plana privremenih objekata za period od 2019. do 2023, koji im je poslalo i tražilo mišljenje Ministarstvo turizma i održivog razvoja. “Ne dajemo vam saglasnost na izmjene i dopune Plana privremenih objekata, period 2019-2023. za zonu morskog dobra”, stoji u dopisu Ministarstvu održivog razvoja i turizma, koji je potpisao predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević, a upućen nakon koalicionog sastanka. Iz Budve je resoru na čijem je čelu Pavle Radulović i javnom preduzeću koje vodi Predrag Jelušić upućeno da je Opština odavno saopštila svoj stav i da je radila principijelno i transparentno, što nije bio slučaj sa MORT i Morskim dobrom. Jučerašnja odluka vladajuće koalicije je, možda, i jedina donešena konsenzusom od kada je početkom

godine došlo do rotacije u budvanskoj vlasti. Plan Ministarstva na čijem je čelu Pavle Radulović, koji je upućen Opštini Budva, predviđao je da šest diskoteka na budvanskom šetalištu, i još 14 ugostiteljskih objekata lokala brze hrane i trgovačkih radnji šetališta ispod Pošte, koji su u zoni Morskog dobra ostaju i ovoga ljeta. To bi značilo da otvorene diskoteke „Trokadero“, „Paris“, „Ambinete“, „Rafaelo“, „Maltez“ i “Miami“, ostajnu da rade i ove godine, dok su objekti koji su u nadležnosti budvanske opštine uklonjeni. Ministar Radulović je nedavno saopštio da će predložiti da otvoreni šankovi na šetalištu u Budvi ostanu na toj lokaciji još ovu sezonu, ali pod određenim uslovima. Jedan od uslova, kako je pojasnio, biće i to da se privremeni objekti povuku nekoliko metara od šetališta.

„Mi ćemo upisati u svom planu da te lokacije ostanu na svom mjestu, pod određenim uslovima. Dakle, za diskoteke su uslovi da se moraju povući pet metara sa šetališta, da moraju ugraditi limitatore zvuka i limitirati ih na 65 decibela, da svi moraju dostaviti garancije banke, odnosno keš depozite da će sami ukloniti svoje objekte od 1. oktobra, zaključno sa 31. oktobrom i takav plan će biti poslat na mišljenje, kao što je to bio slučaj i sa planom za Žabljak. Ukoliko se Opština složi s tim da ostanu, oni će ostati na tom mjestu. Ne samo Opština, nego i Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Ukoliko se ne složi, oni će biti uklonjeni i to je to”, kazao je Radulović. Sada je definitivno jasno da ni ovih 20 lokacija ovog ljeta neće raditi i samo je pitanje koliko će efikasno i brzo biti uklonjeni jer se bliži ljetnja turistička sezona. M.Prelević

Budvansko šetalište od ove sezone bez privremenih objekata

Opština ostala dosljedna Građevinsko-urbanistička inspekcija je početkom prošle sedmice bila na budvanskom šetalištu i trebalo je da ukloni objekte na platou ispod Pošte, ali to nije učinila jer su ih zakupci spriječili. Opština Budva je ostala dosljedna i sa svoga dijela šetališta izbrisa-

la čak 250 privremenih objekata i do danas je ostala pri tome stavu, te je gotovo 90 odsto njih uklonjeno, smatrajući da na šetalištu ne smije da bude više vašarišta. To je potvrđeno i jučerašnjom jednoglasnom odlukom vladajuće koalicije.

ODRŽANA SJEDNICA OPŠTINSKOG ODBORA

Izborna konferencija u Bijelom Polju 29. juna

IVANOVIĆ I VOLKOV U SKOPLJU

Podrška Makedoniji na putu ka NATO Punopravno članstvo Sjeverne Makedonije u Alijansi dodatno će osnažiti težnje ka očuvanju mira i stabilnosti u regionu, ocijenjeno je u razgovoru predstavnika crnogorskog Ministarstva odbrane sa makedonskim kolegama. Kako je saopšteno iz Ministarstva, generalni direktor Direktorata za politiku i planiranje odbrane i za ljudske resurse, Ivica Ivanović i Mihailo Volkov, sastali su se juče u Skoplju sa državnim sekretarom Ministarstva odbrane Sjeverne Makedonije, Draganom Nikolićem. Na sastanku je ocijenjeno da će dvije države, kao saveznice u

okviru Alijanse, moći još intenzivnije da razvijaju odbrambenu saradnju. Nikolić je, kako se navodi, naglasio da se Crna Gora, kroz kontinuiranu i aktivnu podršku, pokazala kao pouzdan i kredibilan partner Sjeverne Makedonije, spreman da podijeli iskustva iz integracionog procesa. Ivanović se sastao i sa rukovodiocem Sektora za politiku i planiranje, pukovnikom Zoranom Sekulovskim. “Ocijenjeno je da dvije zemlje imaju kvalitetnu odbrambenu saradnju kako na bilateralnom nivou, koja se konstantno unapređuje kroz razmjenu iskustava i obuku kadrova, ta-

ko i na multilateralnom nivou, gdje dvije zemlje kroz zajednički angažman u projektima regionalnog formata i saradnju sa partnerima i saveznicima aktivno doprinose očuvanju mira i stabilnosti“, navodi se u saopštenju. Volkov se sastao sa pukovnikom Orcem Popovskim, dekanom Vojne akademije „General Mihailo Apostolski“ i tom prilikom je apostrofiran značaj školovanja crnogorskih kadeta na makedonskoj vojnoj akademiji, kao i podrška koju Ministarstvo odbrane Sjeverne Makedonije pruža na tom planu Ministarstvu odbrane Crne Gore. R.P.

Na juče održanoj sjednici Opštinskog odbora kojom je predsjedavao predsjednik Abaz Kujović članovi su upoznati sa obavezama i planom aktivnosti u susret Osme izborne konferencije DPS-a Bijelog Polja, koja će se održati 29. juna tekuće godine, saopšteno je iz te stranke. “Imajući u vidu odluke Glavnog odbora partije u susret osmom kongresu DPS, pripremljena su dokumenta koja je razmotrio Opštinski odbor DPS-a Bijelog Polja. Odbor je jednoglasno prihvatio sva predložena rješenja sa utvrđenim vre-

menskim okvirom za njihovu realizaciju. Na sastanku je istaknuto zadovoljstvo dobrim rezultatima u kontinuitetu i porastom broja članova DPSa u Bijelom Polju što je pokazatelj kvalitetne politike naše partije kako na državnom tako i na opštinskom nivou. Takođe, naglašena je potreba da kao i do sada, DPS u kontinutetu vodi politiku otvorenih vrata za sve kvalitetne kadrove kako bi zajedno ostvarivali aktivnosti usmjerene u pravcu daljeg razvoja Bijelog Polja i Crne Gore”, navode u saopštenju. R.P.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.12500 0.86470 125.860 1.13830 71.9719 118.029 7.43500

AU = 1,274.24

AG=14.97

HILJADA NEZAPOSLENIH JE, PREMA PODACIMA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE, REGISTROVANO NA BIROU RADA. STOPA NEZAPOSLENOSTI OVE NEDJELJE IZNOSI 16,41 ODSTO

ZEJAK DOBIO OVLAŠĆENJA UPRAVE

Sud spriječio otuđenje imovine Meljine kompleksa

Privredni sud ovlastio je stečajnog upravnika Meljine kompleksa Sašu Zejaka da preuzme sva ovlašćenja organa upravljanja kompanije odbjeglog biznismena Duška Kneževića. To je, kako se navodi u rješenju koje je potpisala sutkinja Milica Vlahović, urađeno radi sprečavanja promjene imovinskog položaja stečajnog dužnika i uništavanje poslovne dokumentacije. “Sud je cijenio da postoji opasnost da stečajni dužnik otuđi imovinu, odnosno uništi dokumentaciju, budući da je utvrđeno da je blokiran na iznos 349.517 eura u trajanju od 845 dana”, ističe se u rješenju donijetom u utorak. Prema ocjeni suda, uni-

PETAK, 19. 4. 2019.

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

Prema ocjeni suda, uništavanje dokumentacije koja je važna za vođenje stečaja dovelo bi do ugrožavanja interesa povjerilaca

štavanje dokumentacije koja je važna za vođenje stečaja dovelo bi do ugrožavanja interesa povjerilaca. Stečaj u kompaniju Meljine kompleks uveden je krajem januara, nakon što je Apelacioni sud dva puta ukidao rješenja o otvaranju stečaja. Zejak je do sada priznao 108.000 eura potraživanja. Bo.D.

NAZIV TRGO ZETP PREN PLAP AUTB

NAJVEĆI PROMET CIJENA 5,0000 0,7300 0,6670 0,1111 2,0600

KOLIČINA 954 3.000 2.776 13.127 350

OBIM U € 4.770,0000 2.190,0000 1.851,5900 1.458,5800 721,0000

PROMJENA 0,00% 1,39% -3,33% -3,39% 0,00%

SVI HOTELI GRUPACIJE POSLOVALI POZITIVNO U 2018.

BUDVANSKA RIVIJERA POVEĆALA DOBIT ZA TREĆINU NA 2,6 MILIONA Dobit hotelske grupe je u prethodnoj deceniji porasla skoro deset puta Hotelska grupa Budvanska rivijera završila je prošlu godinu sa 2,6 miliona eura neto dobiti, što je skoro za trećinu bolji poslovni rezultat nego 2017, navodi se u informaciji o poslovanju preduzeća koju je Vlada juče usvojila. Hoteli Palas, Castellastva, Aleksandar, Mogren, Piva i turističko naselje Slovenska plaža, koji posluju u okviru grupacije, ostvarili su poziti-

van finansijski iskaz, a njihova dobit bila je 14 odsto veća od planirane. Polovina ostvarene dobiti od 1,3 miliona eura biće isplaćena akcionarima, dok će drugi dio biti uplaćen u fond rezervi hotelske grupe. “Posmatrajući protekli desetogodišnji period broj ostvarenih noćenja je porastao sa 347.673 u 2009. na 487.357 u prošloj godini. Poslovni prihodi su u prethodnoj godini po-

rasli na 21,5 miliona eura, dok su prije deset godina iznosili 11,5 miliona. Neto dobit je porasla sa 294.126 na 2.601.808 eura”, navodi se u dokumentu. Modernizacija i adaptacija smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta Budvanske rivijere u posljednjih deset godina je koštala više od 48 miliona eura, od čega je 85 odsto finansirano iz budžeta hotelske grupe. Ukupna izdvajanja prema državi i lokalnoj samoupravi su, za to vrijeme, iznosila 46,3 miliona eura i po redovnosti plaćanja Budvanska rivijera

PODACI EKIP A ZA PROŠLU GODINU POKAZUJU DA SU TRI OPER

U ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE U

Privredni sud

Ukupne investicije u sektoru elektronskih komunikacija u prošloj godini iznosile su 91,5 miliona eura, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Crnogorski Telekom, Telenor i M:tel su, od tog iznosa, u razvoj mreža i servisa uložili oko 82 miliona. “To potvrđuje da su mobilni operatori u Crnoj Gori u prethodnom periodu u kontinuitetu radili na modernizaciji i unapređenju mobilnih komunikacionih mreža velikih brzina prenosa poda-

taka”, naveli su u EKIP-u, dodajući da su u novembru i decembru prošle godine mjerili parametare kvaliteta mobilnih mreža za servise prenosa govora i podataka. Tokom mjerne IZ TELEKOMA SU JUČE kampanje je u graKAZALI DA SU MJEREdovima i na puteNJA EKIP-A POKAZALA vima pređeno oko 5.500 kilometara. DA SU ONI VODEĆI OPE“Utvrđeno je da RATOR PO KVALITETU je dostupnost serviMOBILNOG INTERNETA sa prenosa podataka i govora na veoma visokom nivou kada je riječ

PETAK, 19. 4. 2019.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

ZETP TRGO TREN AUTB MIPR

0,7300 5,0000 0,0531 2,0600 0,8010

3.000 954 10.000 350 399

2.190,0000 4.770,0000 531,0000 721,0000 319,6000

PROMJENA 1,39 0,00 0,00 0,00 -0,12

NAZIV PLAP PREN MIPR TRGO TREN

GUBITNICI

CIJENA 0,1111 0,6670 0,8010 5,0000 0,0531

KOLIČINA 13.127 2.776 399 954 10.000

Grupa nema dugovanja prema državi i opštini Budva, a u prošloj godini je platila 511.419 eura po osnovu poreza i drugih obaveza

U hotelu Mogren broj ostvarenih noćenja bio je u padu se nalazi na bijeloj listi Poreske uprave. U hotelima Budvanske rivijere prošle godine je zabilježeno 487.557 noćenja, tri odsto više nego 2017. Najve-

500 EURA IZNOSILA JE PROSJEČNA PLATA U BUDVANSKOJ RIVIJERI PROŠLE GODINE

će procentualno povećanje broja noćenja ostvareno je u hotelu Aleksandar od 29 odsto. Palas je imao devet odsto više noćenja, Castellastva četiri, dok su Mogren i Slovenska plaža zabilježili pad broja ostvarenih noćenja. Inostrani gosti činili su 96 odsto ukupnih posjetilaca, a domaći četiri. Preovladavali su posjetioci sa tržišta zemalja istočne, zapadne i sjeverne Evrope i regiona koji su činili 84 odsto ukupnih gostiju. Najveće povećanje broja gostiju od 30 odsto ostvareno je iz ze-

RATORA INVESTIRALA 82 MILIONA EURA

malja sjeverne Evrope. Grupa nema dugovanja prema državi i opštini Budva, a u prošloj godini je platila 511.419 eura po osnovu poreza i drugih obaveza. Kada je riječ o kreditima, dug Budvanske rivijere je na kraju decembra prošle godine iznosio 1,4 miliona eura. “Dospjeli anuiteti su se redovno izmirivali tako da su ostala još dva aktivna kredita. Hotelska grupa se tokom prošle godine nije zaduživala kod poslovnih banaka ni kratkoročno ni dugoročno. Može

EKONOMIJA

se zaključiti da hotelska grupa spada u nisko zadužena preduzeća o čemu praktično svjedoče svi pokazatelji finansijske analize”, istaknuto je u dokumentu. Budvanska rivijera je do kraja prošle godine zaposlila 386 ljudi, dok je prosječan broj radnika bio 585 što je pet odsto više nego 2017. godine. Prosječna neto zarada iznosila je 500 eura. Vlada je juče izabrala i nove članove Odbora direktora Budvanske rivijere - elektroinženjera Sašu Radovića i turističkog tehničara Petra Ivkovića. Sjednica Skupštine akcionara budvanske kompanije biće održana naredne srijede. Na dnevnom redu su predlozi odluka o usvajanju godišnjih finansijskih iskaza i izvještaja mendžmenta za prošlu godinu, izvještaji o poslovanju i reviziji, kao i o imenovanju revizora. Budvanska rivijera uvrštena je u Vladin plan pri-

OBIM U € 1.458,5800 1.851,5900 319,6000 4.770,0000 531,0000

PROMJENA -3,39 -3,33 -0,12 0,00 0,00

Donijeta uredba o akciznim markicama Vlada je juče donijela i uredbu Uredbu o obilježavanju duvanskih proizvoda i alkoholnih pića akciznim markicama. Ovim aktom stvaraju se, kako je saopšteno nakon sjednice, uslovi za jačanje dodatnih mehanizama za suzbijanja sive ekonomije, zaštitu akciznih markica od falsifikovanja, kao i povećanje povjerenja korisnika akciznih proizvoda u njihov kvalitet. “U cilju unapređenja postojećeg sistema zaštite duvanskih proizvoda i alkoholnih pića kontrolnim akciznim markicama utvrđuju se i dodatni elementi zaštite akciznih markica - identifikacioni broj, QR kod, digitalni i drugi sigurnosni elementi i uvođenje informacionog sistema u postupku odobravanja, štampanja i izdavanja akciznih markica”, naveli su iz Službe za odnose s javnošću. vatizacija za ovu godinu, a predviđena je prodaja većinskog paketa državnih akcija. Osim šest hotela, grupacija u vlasništvu ima i hotele Sveti Stefan i Miločer koji su dati u dugogodišnji zakup kompaniji Adriatic properties. D.J.

PRIZNANJE ZA USPJEŠNO POSLOVANJE ZA EPCG I GRADIR

ULOŽENO 91,5 MILIONA Đukanović uručuje nagrade PKCG o gradovima, dok su duž putnih pravaca pojedini parametri imali nešto slabije vrijednosti od onih u urbanim sredinama, što je i bilo za očekivati, imajući u vidu konfiguraciju terena uz putne pravce duž kojih su vršena mjerenja”, kazali su u EKIP-u. Kako dodaju, servisi prenosa podataka i govora bili su uspješni u više od 95 odsto slučajeva. Iz Telekoma su juče kazali da su mjerenja EKIP-a pokazala da su oni vodeći operator po kvalitetu mobilnog interneta u Crnoj Gori. D.J.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović danas će uručiti Elektroprivredi (EPCG) i kompaniji Gradir Montenegro nagrade Privredne komore (PKCG) za uspješno poslovanje u prošloj godini. “EPCG je u prošloj godini počela značajan petogodišnji investicioni ciklus, vrijedan viš e o d 170 Đukanović

miliona eura, sa ciljem unapređenja po stojećih i stvaranja uslova za izgradnju novih izvora električne energije. Gradir je najbolje rezultate u pro-

izvodnji ostvario u prošloj godini kada je proizveo 25.760 tona koncentrata cinka i olova, dok je maksimalna količina prerade rude na godišnjem nivou iznosila 592.820 tona”, naveli su u PKCG. Nagrade za društvenu odgovornost dobiće firma Glosarij, za inovativnost Crnogorska komercijalna banka, a za unapređenje menadžmenta izvršni direktor Mercatora Ivan Karadžić. R.E.

PETAK, 19. 4. 2019.

ZAHVALJUJUĆI VISOKOM RASTU BDP A

Moody’s potvrdio pozitivan kreditni rejting Crne Gore

EKONOMIJA

Eksperti Moody’s-a ocijenili dobrim napore crnogorskih vlasti

Pozitivne ocjene odražavaju povoljne srednjoročne izglede zemlje i reforme Kreditna rejting agencija Moody’s potvrdila je pozitivni kreditni rejting Crne Gore sa ocjenom B1, što je rezultat visokog rasta BDP-a po glavi stanovnika, privlačnosti stranih direktnih investicija i investicionih projekata u sektoru transporta, turizma i energetike, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Uprkos slabijim globalnim ekonomskim izgledima, eksperti Moody’s-a u novom izvještaju predviđaju Crnoj Gori snažan poslovni ciklus, uz stope rasta na nivou od tri odsto u ovoj i 3,2 odsto u narednoj godini, odnosno iznad desetogo-

dišnjeg istorijskog prosjeka od 1,9 odsto. “Rast BDP-a u 2018. godini od 4,9 odsto vođen je prije svega investicijama, ali i još jednom godinom rekordne turističke sezone. Pozitivna kretanja na tržištu rada su, uz rast zaposlenosti, podržala rast potrošnje domaćinstava, dok je priliv SDI bio nešto niži u odnosu na prethodnu godinu ali uz zadržavanje i dalje visokog nivoa od devet odsto BDP-a”, naveli su u Moody-su. Oni ističu i da je Vlada preduzela efektivne mjere za značajno smanjenje rizika srednjoročnog refinansi-

Uprkos slabijim globalnim ekonomskim izgledima, eksperti Moody’s-a u novom izvještaju predviđaju Crnoj Gori snažan poslovni ciklus

ranja duga. “Pozitivni izgledi uz rejting B1 odražavaju povoljne srednjoročne izglede ze-

mlje, podržane adekvatnim strukturnim reformama, ali i mjere konsolidacije koje Vlada u kontinuitetu sprovodi, a kojima se doprinosi jačanju fiskalne pozicije Crne Gore”, istakli su u kreditnoj rejting agenciji. Jačanje konkurentske pozicije koje će se ostvariti implementacijom projekata u sektorima turizma i energetike i ublažavanjem eksternih rizika, navodi se

kao važna okosnica budućeg razvoja Crne Gore i daljeg poboljšanja kreditnog rejtinga. U ovogodišnjem izvještaju Moody-sa istaknuto je da je Crna Gora vodeća zemlja u procesu pridruživanja EU među balkanskim zemljama, što predstavlja dalji podsticaj za unapređenje vladavine prava i institucionalnih kapaciteta u narednim godinama. D.J.

STRANCI U JANUARU ULOŽILI 59 MILIONA EURA U CRNU GORU

Najviše investicija u firme i banke

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u januaru je iznosio 59,1 milion eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 14,8 miliona, navodi se u Biltenu Centralne banke (CBCG). Prema preliminarnim podacima, neto priliv, odnosno razlika između priliva i odliva SDI, u januaru je iznosio 44,2 miliona, što je 45,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine. “Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u ino-

1,6

ODSTO PORASLE SU INVESTICIJE U ODNOSU NA JANUAR 2018. stranstvo odlilo 3,3 miliona, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 11,5 miliona”, ističe se u do-

kumentu. Priliv SDI u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 41,5 miliona ili 70,2 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uložen 9,1 milion, a u preduzeća i banke 32,3 miliona eura. Ukupan priliv SDI, kako se dodaje, porastao je 1,6 odsto, što je rezultat povećanja priliva po osnovu vlasničkih ulaganja. Priliv u formi interkompanijskog duga iznosio je 16,1 milion, što je 53,8 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. R.E.

Foto: Iva Mandić

Centralna banka

Monitoringom će se povećati energetska efikasnost u javnim zgradama

JAVNI POZIV MINISTARSTVA EKONOMIJE

Objavljen tender za energetsku efikasnost

Ministarstvo ekonomije objavilo je javni poziv za predkvalifikacioni postupak u okviru projekta Program energetske efikasnosti u javnim zgradama. Predkvalifikacioni tender, koji traje do 7. juna, objavljuje se za izbor ponuđača za implementaciju sistema za energetski monitoring, koji će služiti kao osnovni alat za povećanje dugoročne energetske efikasnosti u javnim zgradama. “Na taj način omogućiće

se praćenje potrošnje energije i vode, kao i odgovarajućih troškova u javnim zgradama. Sistem za energetski monitoring će uključivati informacije o potrošnji energije i vode sa računa za oko 2.500 javnih objekata u Crnoj Gori, kao i automatsko prikupljanje podataka za oko 250 javnih objekata”, naveli su u Ministarstvu. Projekat obuhvata nabavku softvera i hardverskih komponenti za centralizovani serverski sistem. R.E.

hronika

PETAK, 19. 4. 2019.

Stradao albanSki državljanin

Radulović

Usmrtila ga lokomotiva dok je prelazio prugu

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u 9.40 časova na pruzi kod Karabuškog polja u Tuzima smrtno je stradao albanski državljanin V.G.. Prema navodima svjedoka albanski državljanin, koji je sa porodicom bio na proputovanju kroz Crnu Goru, izašao iz vozila kod robne kuće Dadi gdje se parkirao, nakon čega je prešao magistralu i pokušao da pređe prugu, kada je na njega naletjela dizel lokomotiva koja se kretala u pravcu Podgorice. Vozač lokomotive je bezuspješno sirenom pokušao da ga upozori, međutim iz za sada nepoznatog razloga V.G. nije čuo sirene, a ni vidio lokomotivu. Policija i ekipa hitne pomoći su ubrzo došle na lice mjesta, međutim za V.G. nije bilo spasa.

Uviđaj je objavljen uz prisustvo dežurnog tužioca koji je tijelo albanskog državljanina poslao na obdukciju na odjeljenje patalogije Kliničkog centra. Na istom mjestu prije dvije godine poginuo je Rožajac Almin Murić (19), učenik Srednje škole Medrese “Mehmet Fatih”. On je navodno došao do obližnje prodavnice, koja se nalazi sa druge strane pruge da kupi neke potrepštine. Prilikom povrtaka, kako su kazali očevici događaja, prilikom prelaska pruge na njega je naletio voz koji je dolazio iz pravaca Podgorice. Na ovom potezu nema pružnih prelaza tako da su mještani prinuđeni da prelaze preko pruge kako bi došli na drugu stranu. N.P.

Na osnovu člana 62 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 42/17) DOO Možura“ Bar,Ul. Branka Čalovića br.13 , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet nabavke je nabavka dizel goriva ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 80.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1-257/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn. gov.me dana 15.04.2019. godine. Lice za davanje informacija Senad Arabelović, telefon 068002266 ,e-mail senad.arabelović@mozura.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Uprava za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Ul. Serdara Jola Piletića broj 26, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe- Nabavka veterinarskih lijekova i medicinskih sredstava za potrebe sprovođenja programa obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja na nivou godišnjih potreba po partijama, procijenjene vrijednosti 74.354,05 € sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 1/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.04.2019.godine. Lice za davanje informacija Sunčica Boljević, telefon 382 020 201 945, e-mail upravazbh.ubh@ubh.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka terenskih motorna vozila za prevoz ljudi i tereta, sanitetskog vozila i autocisterni za vodu i gorivo prema uslovima i zahtjevima postavljenim u tenderskoj dokumentaciji (CPV 34133100-9 Cistjerne, 34113200-4 Terenska vozila, 34114121-3 Sanitetska vozila) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.231.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-3121/19-5 od 18.04.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 18.04.2019. godine. Lice za davanje informacija je Stefan Šaponjić, kontakt telefon: (+382) 20 246 073, e-mail: stefan.saponjic@mod.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14,28/15 i 42/17) naručilac d.o.o.Vodovod i kanalizacija Bar,Branka Čalovića 13,85000 Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka i montaža crkulacionih pumpi procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30,000 €. Tenderska dokumentacija br.2613 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.04.2019. godine. Lice za davanje informacija Lazović Irena, telefon 030312938, e-mail irena.lecic@vodovod-bar.me.

Suđenje radulovićevoj grupi odloženo za 17. maj

Optuženi Zlatko Matanović angažovao novog advokata Početak suđenje navodnoj kriminalnoj grupi, koju su prema tvrdnjama SDT-a oformili Nikšićanin Ranko Radulović, albanski državljanin Erogen Brajović i Kotoranin Igor Vukotić u cilju vršenja najtežih krivičnih djela, po treći put je odložen u Višem sudu u Podgorici. Naime, jučerašnje ročište nije održano jer je optuženi Zlatko Matanović otkazao punomoćje braniocu po službenoj dužnosti i angažovao advokata po izboru, kojem treba vremena da se upozna sa spisima predmeta, zbog čega je naredni termin suđenja zakazan za 17. maj. Kako i juče, nijesu bile ispunjene procesne pretpostavke za održavanje pretresa, još uvijek nije donijeta zvanična odluka o zatvaranju suđenja za javnost. Prema nezvaničnim informacijama, kada budu stvoreni

uslovi da suđenje počne sud će obavijesti javnost o eventualnom zatvaranju. Prema kazivanju postupajućih branilaca vrlo je vjerovatno da ne bude javno iz istih razloga kao i kontrolno ročište, odnosno zato što je sin optuženog Ranka Radulovića bio maloljetan u vrijeme izvršenja djela koje mu se optužnicom stavlja na teret. Podsjetimo, na prvom zakazanom ročištu odbrana optuženog Brajovića predložila je da se pribavi odgovor Republike Albanije zbog čega je okrivljeni tamo u pritvoru. Naime, njegov branilac ranije je naveo da se Brajović u pritvoru u Albaniji nalazi od 4. oktobra prošle godine, a zbog istih krivičnih djela zbog kojih mu se sudi u odsustvu ovom postupku. Na to je specijalna tužiteljka Stojanka Radović kazala da je advokat Mićović to i ranije isti-

cao pa nije imalo uticaja na tretman okrivljenog Brajovića u postupku. Kako je dodala, pouzdano zna da se u Albaniji protiv Brajovića ne vodi postupak za krivična djela koja su predmet optužnice našeg SDT-a. Prema navodima optužnice SDTa, Radulović je u periodu od 2016. do 2018. u Nikšiću organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali njegov sin Željko Radulović, svjedok saradnik pod pseudonimom Jadranko Jonski, te Nikola Mandić, Stefan Radulović, Luka Radulović, Radoš Petrušić, Darko Vicković, Ratko Martinović, Radivoje Preradović, Nenad Lubura, Ivan Todorović, Miladin Dedović, Milovan Peruničić i Željko Matijašević. Optužnicom su obuhvaćeni i Zlatko Matanović i Stefan Perović. Bo.B.

krijumčario iz albanije u Crnu goru

Uhapšen osUmnjičeni za šverc 467 kilograma dUvana Policija je uhapsila M.N. (34) iz Podgorice, od koga je oduzela oko 467 kilograma rezanog duvana. Kako je saopšteno, policija je imala saznanja da se sa teritorije Albanije krijumčari rezani duvan, pa su kontrolisali reon kanjona rijeke Cijevne. “Tom prilikom policijski službenici su uočili lice ko-

je u vozilo, nedaleko od granice sa Albanijom, pakuje veće džakove i dovozi ih u pravcu jednog objekta. Policijski službenici su utvrdili da se radi o M.N. (34) iz Podgorice”, navode oni. Pregledom kuće i pomoćnog objekta policijski službenici su pronašli i oduzeli 24 veća pakovanja u kojima se nalazilo 934 pvc pakova-

nja rezanog duvana, težine 476 kilograma. “O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu koji je naložio da se M.N. uhapsi i da se privede uz krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina”, navode u Upravi policije. R.C.H.

11 viši sud: juče odložena kontrola optužnice za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju hronika

PETAK, 19. 4. 2019.

Kneževićev AdvoKAt nije dobio optužnicu

Foto: Dejan Lopičić

Ročište za kontrolu optuž nice Specijalnog državnog tužilaštva kojom se odbje gli biznismen Duško Knežević i bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić terete da su nezakonito iz davali i odobravali garanci je Atlas banke AD Podgori ca na iznos 12,5 miliona eu ra, odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici za 30. april. Razlog odlaganja je to što je dan od Kneževićevih brani laca, advokat Zdravko Đukanović, nije dobio optužni cu već samo poziv za ročište zbog čega je zamolio za od laganje. Sud je potvrdio da u spisima predmeta nema dokaza da mu je optužnica uručena, te mu je juče pri mjerak predat. Knežević se tereti da je počinio krivično djelo zlou potreba položaja u privred nom poslovanju izvršenog putem podstrekavanja, a Đurđić krivično djelo zlou potreba položaja u privred nom poslovanju. SDT je optužnicu podiglo nakon što je Apelacioni sud potvrdio presudu Privred nog suda po tužbi arapske kompanije, kojom je Atlas banka morala da im isplati oko 15 miliona eura, uklju čujići i zatezne kamate. Pre

ma navodima optužnice, Knežević je direktno odgo voran za uvođenje privre menih mjera u Atlas banci, jer je odbio da banci u ko joj je većinski vlasnik vra ti 12,5 miliona eura koliko je koštala garancija za nje gove poslove sa kompani jom “Kaspia Property”. Na ime, vlasnici ove kompanije registrovane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Tale i Nijat Hajdarov iz Azer bejdžana isplatili su Kne ževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela “Princes u Baru”, a Atlas banka i Kne žević su lično izdali garan cije za taj novac koji, me đutim, nikada nije preba čen na račun Atlas banke. Međutim kupovina hotela je propala, a Knežević nije vratio novac koji su Azer bejdžanci tražili u nekoli ko navrata, zbog čega su ga tužili Privrednom sudu po zivajući se na garanciju od 12,5 miliona eura koju je iz dala Atlas banka za pokri vanje tog posla. Nakon to ga, pokrenuta je tužba pred Privrednim sudom, a na kon više suđenja, Apelaci oni sud je presudio da Atlas banka mora, kao davalac garancije za novac koji je Knežević uzeo, da isplati

kompletan iznos, plus za tezne kamate. “Sud je utvrdio da je Duš ko Knežević po kupoprodaj nom ugovoru od 14.1.2014. godine primio iznos od 12,5 miliona eura, od čega osam miliona eura shodno potpi sanoj potvrdi o primljenom novcu i carinskoj deklaraciji od 14.1.2014, kao i prenosom sa računa iznosa dva milio na eura 5.3.2014. sa svrhom uplate akcija hotela Princes i iznos od dva i po miliona 11. marta sa svrhom uplate druge rate za kupovinu ak cija hotela Princes”, navodi se u presudi. U međuvremenu je hotel Princes prešao u vlasništvo bečke Mejnl banke, koja ga je kupila od Hete na ime ne vraćenog kredita Hipo Al pe Adria banci. Zbog toga se Kneževićev plan o pro daji hotela Azerbejdžanci ma izjalovio. Kredit od Hi po banke za uređenje hotela Princes uzelo je 2009. godi ne HTP Korali, u to vrijeme u vlasništvu fondova Atlas Mont i Trend. Fondovi su kasnije podijelili imovinu i obaveze prema Hipo ban ci, a kako prethodni vlasni ci Trenda nijesu vraćali dug, hotel je prešao u vlasništvo Atlas grupe. Bo.B.

prije tri dana u nikšiću nožem izboli vučkovića

braći VilotijeVić pritVor do 30 dana Sudija za istragu Više su da u Podgorici odredio je ju če pritvor do 30 dana bra ći Marku (34) i Vladimiru Vilotijeviću (27), koji su pri je tri dana nožem ranili su građanina Dušana Vučkovića (37). Vučković je nakon ranja vanja primljen u bolnicu, a povrede koje je zadobio nije su opasne po život i pušten je

kući. Ranjavanje se desilo na raskrsnici ulica Vuka Karad žića i Novice Cerovića. Marko i Vladimir su sino vi Milana Leza Vilotijevića, osuđenog na 20 godina za tvora zbog ubistva Slavka Radulovića, rođenog brata Ranka Radulovića, kome se sudi zbog stvaranja kri minalne grupe za likvidaci je bivših i sadašnjih policij

skih službenika Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Duško Koprivice, njegovog sina Strahinje Koprivice i navodnih članova “kavačkog klana” Darka Janjića, Radovana Mujovića, braće Nikole i Vladimira Banićević. Braća Marko i Vladimir Vilotijević su ranije saslu šani, u svojstvu svjedoka, u Specijalnom tužilaštvu u

istrazi protiv Radulovića, jer se proširenom nared bom Nikšićanin koji se na lazi u pritvoru tereti da je planirao njihovu likvidaciju. Oni su tada saopštili da je sukob između ove dvije fa milije davno završen što se njih tiče, te da se ne pridru žuju krivičnom gonjenju Radulovića. Podsjetimo, sukob izme

đu porodica Vilotijević i Ra dulović počeo je još devede setih. Milan Leza Vilotijević je 21. januara 1997. godine, u Bistričkom naselju u Nikšiću, iz bezobzirne osvete, ispaliv ši više hitaca iz automatske puške, likvidirao Slavka Ra dulovića, koji je sa braćom Miomirom i Rankom ubio njegovog brata Zorana Vilo tijevića. E.H.

Hronika

PETAK, 19. 4. 2019.

nikšićanin koji je ranjen u Beču prošle godine potraživan potjernicom interpola Beograd

Stefan VilotijeVić izručen Srbiji Nikšićanin Stefan Vilotijević (23), koji je teško ranjen u sačekuši u Beču 21. decembra 2018, izručen je Srbiji, koja je za njim raspisala potjernicu zbog nezakonitog držanja oružja, pišu srpski mediji. Vilotijević, sin ubijenog kriminalca Kićuna Vilotijevića, bio je teško ranjen u obračunu u kom je ubijen član “kavačkog klana” Vladimir Roganović (32). “Vilotijević je u pucnjavi bio teško povrijeđen, ali je poslije oporavka u bolnici u Austriji, u kojoj je bio pod nadzorom policije, pušten na slobodu uz kauciju od 20.000 eura. Uslov je bio da navede tačnu adresu na kojoj će boraviti u Beču do odluke o izručenju. Pošto se oporavio, a Austrija protiv njega nije vodila postupak, on se saglasio da po skraćenom postupku bude izručen Srbiji – da sam dođe u Srbiju i javi se Višem sudu u Novom Sadu do 15. aprila”, prenijeli su austrijski mediji.

Kako piše Kurir, prije nekoliko dana on je sam došao na granicu sa Srbijom i tada su mu stavljene lisice. “Potjernica, koja je za njim raspisana prošle godine, i dalje je bila na snazi kada je došao na granicu sa Srbijom i on je uhapšen. Priveden je sudiji novosadskog Višeg suda. Pošto je pritvor ostao na snazi, on je zadržan u njemu”, potvrdio je za list Zoran Jakovljević, portparol Višeg tužilaštva u Novom Sadu. Za krivično djelo za koje se sumnjiči Vilotijeviću prijeti kazna od dvije do 12 godina zatvora. Vilotijević i Kotoranin Roganović našli su se na meti napadača u decembru prošle godine čim su izašli iz poznatog bečkog restorana, gdje su ručali s prijateljem koji je kod sebe imao dokumenta na ime Danijela Milićević. Poslije pucnjave Vilotijevića je pod policijskom pratnjom prebačen u bolni-

cu, a treći mladić je zbog nelogičnih izjava koje je dao o vatrenom obračunu zadržan u pritvoru u Austriji. Bečka policija još uvijek traga za napadačem, a sumnja se da je Roganović ubijen u ratu “kavačkog” i “škaljarskog klana”, koji je počeo 2014. zbog nestanka 200 kilograma kokaina u Valensiji i koji je do sada odnio preko 20 života. Braća Roganović u Crnoj Gori označena su kao bliska “kavačkom klanu”. Duško Roganović, Vladimirov brat od strica, dignut je u vazduh 2017. i tada je ostao bez obje noge. Vladimirov stric Niko ubijen je tri meseca kasnije ispred kuće u Herceg Novom. Inače, Vladimir Roganović je dvije nedjelje prije likvidacije izašao iz crnogorskog zatvora, a u austrijsku prijestonicu stigao je tri dana prije nego što je ubijen. Navodno, bio je uplašen za sopstvenu bezbjednost i zbog toga se sklonio iz Crne Gore.

Vilotijević

PETAK, 19. 4. 2019.

hronika

kotoranin koji je prijetio policajcima ostaje u pritvoru

Pobiću vas noćas, mrtvi ćete biti kunem vam se

Apelacioni sud odbio je žalbu na produženje pritvora Kotoraninu Marku Radoviću, koji se tereti da je u decembru prošle godine u Herecg Novom napao policijske službenike koji su pokušali da ga legitimišu i u njihovom pravcu ispalio više hitaca. Njemu je na teret stavljeno krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, u sticaju sa krivičnim djelima nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Kako se navodi u odluci Apelacionog suda, Radović koji je ispred objekta brze hrane u Herceg Novom fizički nasrnuo na policijske službenike Sendina Ljucu i Aleksandra Vukićevića, a potom im prijetio

i vrijeđao ih, te je u jednom trenutku izvadio pištolj, koji mu se nalazio za pojasom. “Ocjenom dokaza iz spisa predmeta prvostepenog suda, prije svega iz iskaza svjedoka oštećenih koji su u bitnom naveli da su se kritičnom prilikom okrivljenom legitimisali kao policajci, da im je nakon toga okrivljeni uputio prijetnju: ‘Pobiću vas noćas, mrtvi ćete biti kunem vam se!’, nakon čega je okrivljeni izvadio pištolj i uperio ga u njihovom pravcu iz kojeg je pucao, kao i drugim dokazima ovaj sud nalazi da iz sadržine istih proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni učinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Pored postojanja osnovane sumnje, pr-

vostepeni sud je pravilno utvrdio i da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljenog za slučaj da se nađe na slobodi”, navodi se u rješenju ovog suda. Kako se ističe utvrđeno je da je ovaj okrivljeni osnovano sumnjiv da je učinio navedena krivična djela za koja mu se u slučaju osude, može izreći relativno visoka kazna zatvora. “Ova ga činjenica objektivno posmatrano ne može ostaviti ravnodušnim u pogledu njegovog odnosa prema pravosudnim organima, a u smislu odazivanja na pozive od istih ili da se da u bjekstvo i skrivanje za slučaj da se nađe na slobodi i na taj način ometa dalje vođenje krivičnog postupka”, navodi se u rješenju. N.P.

potvrđena optužnica odt-a na cetinju

leskovčanIn plaćao artIkle sa lažnIh 100 eura Osnovni sud na Cetinju potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu, podignutu protiv okrivljenog C.F. iz Leskovca zbog krivičnog djela falsifikovanje novca. Kako se navodi u optužnom aktu, okrivljeni C.F. je 13. novembra 2018. godine u jednom prodajnom objektu na Cetinju stavio u opticaj

lažnu novčanicu od 100 eura (neutvrđenog serijskog broja). Naime, on je tom lažnom novčanicom platio nekoliko kupljenih artikala. U istom gradu ovaj okrivljeni je nakon svega pet dana u drugom prodajnom objektu stavio u opticaj lažnu novčanicu takođe od 100 eura (serijski broj X1430). “U kući u kojoj je privre-

meno boravio okrivljeni C.F. 22. novembra prošle godine pronađena je još jedna lažna novčanica u apoenu od 100 eura (serijskog broja U065)”, navodi se u optužnici cetinjskog Tužilaštva. Tehničkom analizom utvrđeno je da se radi o falsifikatima istog tipa (EUA01). Optužnica je potvrđena krajem februara. Bo.B.

u podgorici i Baru pronađena droga

kampanja trajala skoro mjesec

Podgorička policija podnijela je krivične prijave protiv D.M. (16) i J.K. (20) zbog sumnje da su dilovali drogu. Takođe, protiv 11 osoba su podnijete prekršajne prijave. Policija je kod ovih osoba pronašla 48 pakovanja marihuane, četiri pakovanja kokaina, tri pakovanja skanka i po jedno pakovanje amfetamina i heroina. Takođe, odu-

Tokom kampanje Stop neregistrovanim vozilima oduzeto je 400 pari registarskih oznaka, izdato 1.186 prekršajnih naloga i privremeno je iz saobraćaja isključeno 1.134 vozila. Kampanja je trajala skoro mjesec dana, a saobraćajna policija vozačima je podijelila 15.000 flajera, što je predstavljalo preventivni dio

Krivične prijave za dva osumnjičena dilera

zet je džoint i epruveta kanabisa. Iz Uprave policije je saopšteno da su osumnjičeni starosti od 16 do 38 godina. Barska policija je protiv M.M. (38) iz Bosne i Hercegovine podnijela prekršajnu prijavu nakon što je kod njega pronašla pakovanje kokaina. Iz Uprave policije su istakli da rade na pojačanoj kontroli bezbjednosno interesantnih lica. R.C.H.

Isključeno vIše od hIljadu vozIla kampanje. “Još jednom apelujemo na sve vozače da budu savjesni i na vrijeme registruju svoja vozila, čime će preduprijediti neželjene posljedice saobraćajnih nezgoda sa materijalnom štetom i time zaštititi svoj budžet od eventualnih kazni i troškova sudskih postupaka”, saopšteno je iz Uprave policije. R.C.H.

Društvo

suMMER jOb 2019

Sajam sezonskih poslova juče u Podgorici, danas u Kotoru

PETAK, 19. 4. 2019.

Na ovogodišnjem sajmu sezonskih poslova u turizmu Summer job 2019 učestvovaće više od 50 poslodavaca, a posao će naći stotine mladih ljudi, poručila je juče prorektorica Univerziteta Crne Gore prof. dr Đurđica Perović na otvaranju sajma u Univerzitetsko sportsko-kulturnom centru u Podgorici. Perović je izrazila zadovoljstvo što se uspješan i značajan projekat organizuje već dvanaestu godinu zaredom, a iniciran je od studenata Fakulteta za turizam i hotelijerstvo iz Kotora. “Na ovogodišnjem sajmu koji se organizuje u Podgorici i Kotoru zaposliće se stotine

mladih ljudi, učestvovaće više od 50 poslodavaca koji će dobiti priliku da odaberu kvalitetan kadar, motivišu ga i zadrže, jer su upravo kadrovi Univerziteta Crne Gore visoko pozicionirani u preduzećima turističke privrede”, istakla je prorektorica Perović. Univerzitet je, dodaje, prepoznao potrebu uvođenja praktične nastave u sistem visokoškolskog obrazovanja, te je novi akreditacioni ciklus ispratio potrebe sticanja praktičnih kompetencija studenata, čiji je rezultat saradnja sa velikim brojem preduzeća i javnih ustanova u Crnoj Gori. “Na Univerzitetu Crne Gore je osnovan i Karijerni centar

DAN OTVORENIH VRATA: MATuRANTI DA sE OpREDIjElE zA DEfIcITARNE pROfEsIjE

Mogućnosti su pred vaMa, za početak se dobro inforMišite

izboru daljeg obrazovnog usmjerenja crnogorski maturanti treba da budu mudri i da se opredijele za zanimanja i profesije koje su u modernom dobu tražene i deficitarne, poručeno je juče sa manifestacije “Dan otvorenih vrata” koji je organizovao Karijerni centar Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Studentskim parlamentom. Ministar prosvjete Damir Šehović poručio je maturantima da temeljan pristup potencijalima ne mogu imati bez inicijalnog koraka, a to je sagledavanje postojećih studijskih programa, razmjena, programa usavršavanja i praksi, kojih u Crnoj Gori ima na zavidnom nivou. “Bez sumnje mogu saopštiti da takvih u Crnoj Gori ima na zavidnom nivou, preko 100 studijskih programa na kojima predaje oko 700 nastavnika omogućava vam da se edukujete baš u onoj oblasti za koju ste talentovani i koja je vaš budući poziv. Oko 300 studenata svake godine učestvuje u programima razmjene, dok stipendije stranih vlada dobije preko 100 studenata godišnje”, kazao je ministar. Ministarstvo prosvjete, kako je rekao, opredjeljuje sred-

stva za sufinansiranje školarina za oko 60 studenata magistarskih i više od 20 studenata doktorskih studija, kao i da se godišnje dodjeljuje oko 300 stipendija za najbo-

lje studente.

Naša obaveza je da vas uspješno pripremimo za buduće karijere. Naša je odgovornost da utemeljimo vrijednosti i moć znanja na putu vašeg ličnog i profesionalnog razvoja

■ MOGUĆNOSTI VELIKE

“Mogućnosti koje su pred vama su brojne, pa je potrebno za početak da se kvalitetno informišete”, istakao je Šehović. Ne manje važan je i podatak da Vlada, kako je naglasio, godišnje za studentske kredite izdvaja oko 1,4 miliona eura, za stipendije i sufinansiranje magistarskih i doktorskih studija više od 450.000 eura. “U želji da obrazovanje učinimo svima dostupnim, prije dvije godine uveli smo besplatne osnovne i master studije, a ove godine je upisana druga generacija studenata, njih oko 3.500 koji ne plaćaju školarinu”, kazao je Šehović i dodao da će od 2021. godine biti uveden prijemni ispit za besplatne magistarske studije kako bi osigurali da privilegiju besplatnog studiranja imaju najbolji. Osnovana je i Agencija za kontrolu kvaliteta visokog ob-

razovanja, jer je, kako je kazao, posebno važno kvalitetno sprovođenje prakse na fakultetima. “Sa namjerom da se kvaliteno poveže tržište rada sa obrazovnim sistemom prije više godina otpočet je program stručnog osposobljavanja. Znati da ćete odmah po završetku studija imati mogućnost da radite i usavršavate se uz određenu naknadu nije malo”, ocijenio je Šehović istakavši da nijedan sistem na svijetu nije savršen i da svaki, pa i oni najbolji, zahtijevaju stalna unapređenja.

PETAK, 19. 4. 2019.

Foto: Bojan Gnjidić Detalj sa jučerašnjeg otvaranja sajma Summer job

koji zajedno sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore organizuje radionice za obučavanje studenata i priprema ih za tržište rada”, naglasila je Perović. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović istakao je da brojku od 60 odsto zaposlenja u turizmu čine sezonski poslovi u špicu sezone. “Mladi ljudi imaju šansu da nauče nešto novo, pronađu se u nekom od poslova i zarade novac. Nadam se da će te ovo ljeto provesti konstruktivno. Nikome nije palo na pamet da limitira broj stranaca. Nama stranci ne smetaju. Oni su zdrava konkurencija.

Društvo

50 poslodavaca učestvovaće na ovogodišnjem sajmu sezonskih poslova u turizmu - summer job 2019. Mi strancima treba da pokažemo da možemo ne jednako dobro kao oni, već mnogo bolje”, poručio je ministar. Četvrtina crnogorske ekonomije se vrti oko turizma,

a skoro 25 odsto našeg bruto nacionalnog dohotka, kako je kazao, je u suštini priča oko turizma. Realizacijom ovog projekta, kazao je predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Danilo Jelovac, ta studentska organizacija želi pokazati da su mladi ljudi u Crnoj Gori odlučni da daju doprinos smanjenu nivoa nezaposlenosti i da je takva profilisana proaktivna i progresivna populacija spremna da postane nosilac razvoja i budućnosti zemlje. Drugi dan sajma će biti organizovan danas na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru. J.V.Đ.

Šehović na jučerašnjoj svečanosti na Univerzitetu Crne Gore

Naravno treba slušati lični osjećaj, ali kao što nas jednako određuje unutrašnji svemir, tako nas prostor u kojem živimo uslovljava da se vodimo adekvatnim rješenjima. Nerijetko, kompromis između snova i realnosti predstavlja najbolju mjeru stvari

■ UNAPRIJEDITI KOMPETENCIJE, RAD I ŽIVOT STUDENATA

Dobrodošlicu za više od 3.000 maturanata iz svih krajeva Crne Gore poželio je i rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Danilo Nikolić. “Posebno mi je zadovoljstvo vidjeti pametne, vrijedne, talentovane mlade ljude, koji budućnost vide kroz prizmu akademskog znanja i zvanja, kroz ambiciozna profesionalna uvjerenja i usmjerenja i kroz društveno-odgovornu perspektivu intelektualne svijesti i savjesti. Maturanti

su danas pokazali interesovanje za naše studijske programe i podijelili očekivanja sa predstavnicima naših fakulteta, kako bi uskladili želje i snove, školske rezultate sa znanjem i vještinama koje žele da usavršavaju kroz određene fakultete i studijske programe Univerziteta Crne Gore”, kazao je rektor. Cilj Univerziteta je da unaprijedi kompetencije, rad i život studenata prije svega kroz multidisiplinarni obrazovni portfolio sa 160 studijskih programa i 300 modularanih usmjerenja, potom kroz kvalitetnu nastavnu

interakciju i naučnoistraživačku praksu, sa preko 700 profesora i saradnika, kroz projekte međunarodne mobilnosti i stručnog usavršavanja na više od 100 partnerskih univerziteta, kao i kroz brojne društvene, kulturne i sportske sadžaje i aktivnosti. “Naša obaveza je da vas uspješno pripremimo za buduće karijere. Naša je odgovornost da utemeljimo vrijednosti i moć znanja na putu vašeg ličnog i profesionalnog razvoja. Naše obećanje je da vas promovišemo u buduće lidere crnogorskog društva”, poručio je Nikolić maturantima.

■ ZANJE OD

KOJEG SE ŽIVI

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović poručio je maturantima da bi trebalo da steknu znanja koja će im za koju godinu omogućiti da žive što ugodnije, u svom gradu, državi i koja će predstavljati osnovu za dalje usavršavanje. On je maturantima savjetovao da ne prestaju sa učenjem, jer na taj način stiču najveći mogući kapital, postaju konkurentni, cijenjeni i traženi u društvu i na tržištu rada.

“Naravno treba slušati lični osjećaj, ali kao što nas jednako određuje unutrašnji svemir, tako nas prostor u kojem živimo uslovljava da se vodimo adekvatnim rješenjima. Nerijetko, kompromis između snova i realnosti predstavlja najbolju mjeru stvari”, istakao je Vešović i naglasio da im Uprava Glavnog grada želi mnogo uspjeha na tom putu i da sa velikom pažnjom prati njihov razvoj. Predstavnici svih 19 fakultetskih jedinica Univerziteta Crne Gore buduće studente su upoznali sa studijskim programima i radom fakulteta, kao i mogućnostima zapošljenja po završetku te visokoškolske ustanove. Osim o studijskim programima, maturanti i studenti juče su se mogli upoznati i sa stipendijama stranih država i o njima dobiti informacije direktno od ambasada tih država u Crnoj Gori, kao i o mogućnostima razmjene i uslovima studiranja na univerzitetima širom Evrope, na štandu Centra za međunarodnu saradnju i razvoj karijere Univerziteta Crne Gore. Takođe, imali su priliku da se informišu i o studentskom standardu, sportskim takmičenjima i studentskim organizacijama. Sajam sezonskih poslova danas se seli u Kotor. J.V.Đ.

DRUŠTVO

PETAK, 19. 4. 2019.

CIVILNI CENTAR CRNE GORE

Drugi Sajam učeničkog preduzetništva u Delti

Detalj sa svečanosti

SVEČANO OBILJEŽEN 18. APRIL OTVARANJEM IZLOŽBE

Značajna uloga radio-amatera Postavkom izložbe mobilne opreme za rad u vanrednim situacijama, kao i foto i video prezentacijama sa vježbi, Savez radio-amatera obilježio je 18. april, Svjetski dan radio-amatera. “Ove godine su tema komunikacije RMZO (Radio mreža za opasnost) aktivnosti, kojom obilježavamo 40. godišnjicu katastrofalnog zemljotresa koji je zadesio Crnogorsko primorje u aprilu 1979. a u kome su

radio-amateri uzeli aktivno učešće i bili jedini komunikacioni kanal u prvim satima i danima zemljotresa”, saopštili su iz Saveza. Na svečanosti u Ulici Novaka Milševa prisustvovali su predstavnici više državnih institucija, članovi kabineta premijera, predstavnici Direktorata za vanredne situcije, Vojske Crne Gore, ministarstava ekonomije, nauke i sporta i mladih, kao i predstavnici Agencije za elektronske ko-

munikacije i poštansku djelatnost EKIP i predstavnici Agencije za radio difuziju, članovi saveza i predstavnici partnerskih organizacija. Prisutne je pozdravio potpredsjednik Saveza Đuro Vučinić, zahvalio im se na prisustvu i još jednom upoznao prisutne sa ulogom koju radio-amateri imaju u slučaju prirodnih i humanitarnih katastrofa kao nezaobilazan faktor i činilac komunikacionog sistema. M.I.

Civilni Centar Crne Gore u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada i Delta sitijem organizuje danas drugi Sajam učeničkog preduzetništva. Sajam će okupiti 12 srednjih škola iz Crne Gore, koje će predstaviti preduzetničke klubove. Cilj sajma je da, mlade ljude, početnike u poslovnom ra zmišljanju, ohrabri i omogućiti im dovoljno prostora da razvijaju svoje deje, kao i da im ukaže na neophodnost stalnog učenja i prilagođavanja izazovima tržišta. “Takođe, vjerujemo da će sajam biti podsticaj i drugim srednjim školama da se počnu ozbiljnije baviti edukacijom učenika o preduzetništvu. Važno je na-

pomenuti i da posljednja istraživanja pokazuju da bi više od polovine mladih radije radilo za sebe nego za poslodavca, dok njih trećina razmišlja o pokretanju svog biznisa. Svjesni smo činjenice da u Crnoj Gori moramo uložiti više napora da kroz zajednički rad afirmišemo preduzetništvo, jer je naša ekonomska realnost takva da će se mali biznis i prog ra m i s a mozapošljava n j a č e s t o nametati kao jedino rješenje”, navode organizatori. Zato i smatraju da je potrebno razvijati preduzetnički duh još u školskim klupama. Sve škole, učesnice sajma, dobiće diplome. Sajam će biti otvoren od 10 do 18 sati u Delti. M.I.

PETAK, 19. 4. 2019.

DRUŠTVO

PILOT PROJEKAT ZA REGIONALNO UMREŽAVANJE KCCG I NEKOLIKO BOLNICA

MOBILNI EKG ZA DIJAGNOSTIKU SRCA OD KUĆE

UREĐAJA MOBILNOG EKG-A DOBIO JE KLINIČKI CENTAR, ŠTO JE ZA SADA, KAKO KAŽE PRVI ČOVJEK NAJVEĆE ZDRAVSTVENE USTANOVE U ZEMLJI, DOVOLJNO ZA POTREBE PACIJENATA

Kod pacijenata kod kojih postoji visok rizik za pojave aritmija dobijaju uređaj i vrši se kontinuirano praćenje i detektovanje poremećaja srčanog ritma svakog pacijenta kojeg registrujemo na taj način uključujemo terapiju da bi se te aritmije liječile

Kompanija M:tel donirala je novac i opremu za Pilot projekat za regionalno umrežavanje Mobilnog EKG aparata, koja je namijenjena Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), opštim bolnicama u Baru, Bijelom Polju, Beranama i Cetinju i Domu zdravlja Podgorica. Aparat može da se poveže na pametni mobilni telefon i tako da se iskoristiti za brzu i daljinsku dijagnozu srčanih aritmija, bolesti srca ili srčanog udara. Direktor Klinike za bolesti srca Nebojša Bulatović, objasnio je da pacijenti ne moraju da dolaze u Klinički centar, već u trenutku kad imaju simptome mogu da naprave EKG zapis na osnovu kojeg ljekari zatim procjenjuju da li je neophodna “dalja obrada” jer, kako je rekao, svaka nelagodnost u grudi-

ma nije uvijek kardiološke etiologije.

■ LAKŠE DO

DIJAGNOSTIKE

“Holter EKG ostaje i dalje nezamjenljiv. On je šest decenija već prisutan u našem radu, ali se pokazao insuficijentan zbog ograničenja, naročito za aritmije koje se ne javljaju svakodnevno”, istakao je Bulatović. Kako je rekao, kardiolozi sa neurolozimana na taj način mogu da lakše dijagnostikuju jedan od vodećih uzroka moždanog udara, a to je atrijalna fibrilacija, podmukla aritmija koja može kratko da traje i da napravi veliki problem, pa da se ponovo javi tek za šest mjeseci. “Niko ne garantuje da će toga dana pacijent kada

uradi EKG holter imati aritmiju, a ovaj uređaj omogućava da tu dijagnostiku unaprijedimo i da napravimo dostupnom u trenutku kada god da se dese simptomi te dolazimo do ključne dijagnoze koja će na ovaj način napraviti prevenciju moždanog udara uključivanjem adekvatne terapije, a da ne govorimo o drugim aritmijama, koje nisu tako česte”, rekao je Bulatović. Prema njegovim riječima, pacijent može van mjesta stanovanja, na nekom ruralnom području da napravi EKG zapis i da ga pošalje da bude analiziran i da bude ispravno dijagnostifikovan.

■ PROCJENE LJEKARA

Kardiolozi i neurolozi procjenjivaće koji su to pacijen-

ti koji će dobijati te aparate na korišćenje, saopštio je direktor KCCG Jevto Eraković. “Kod pacijenata kod kojih postoji visok rizik za pojave aritmija dobijaju uređaj i vrši se kontinuirano praćenje i detektovanje poremećaja srčanog ritma svakog pacijenta kojeg registrujemo, na taj način uključujemo terapiju da bi se te aritmije liječile”, saopštio je Eraković. Mobilni EKG koristiće i najmlađi pacijenti sa kardiološkim smetnjama.

■ APARAT I ZA NAJMLAĐE

“Ako jedno dijete, jedan naš mali pacijent, ako mu eliminišemo nelagodnost izazvanu lupanjem srca, mislim da će naš projekat uspjeti, a da ne pričam

da preveniramo najfatalnije ishode”, rekao je direktor Instituta za bolesti djece Saša Radović. Direktorica sektora za strategiju kompanije MTEL, Aleksandra Radojević kazala je da će biti jako ponosni ako učine konfornijim liječenje i ako nekome spasu život na ovaj način. Saopštila je i da je vrijednost projekta 150.000 eura. Partner u Projektu je i kompanija Human Medical Solutions (HUMEDS) na čelu sa izvršnom direktoricom Fani Rajković. Pored toga što je HUMEDS obezbijedio 90 mobilnih EKG aparata za period od šest mjeseci, koliko traje ovaj pilot projekat, edukovaće i obučavati medicinski kadar, kao i kompletno održavati aparate i rješavati sve vrste tehničkih problema. M.I.

CRNA GORA

KONKURS

PETAK, 19. 4. 2019.

Foto: darko jovanovic

Kolašin

KOLAŠIN: ZNAČAJNA SREDSTVA NAMIJENJENA POLJOPRIVREDI

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PODRŠKA USMJERENA KA SEDAM OBLASTI Ove godine budžetska podrška za oblast poljoprivrede iznosi 47.000 eura, a usmjerena je ka sedam oblasti. Za podršku unapređenju kvaliteta sirovog mlijeka i preradi u kućnim gazdinstvima izdvojeno je 16.000 eura, a sredstva će se usmjeriti na nabavku aparata za mužu kao i kupovinu tzv „duplikatora“ za čuvanje mlijeka. Unapređenje proizvodnje lisnatog sira biće podržano sa 6.500 eura, a biće usmjereni na podršku zajedničkim projektima sa NVO Klasterska inicijativa. Određena sredstva biće usmjerena i ka povećanju proizvodnje, edukaciji, organizaciji pazarnog dana, formiranju internog registra kao i na izradi projekata kojima će aplicirati za sredstva podrške kroz programe koje nudi

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ratko Pejić, predsjednik Udruženja proizvođača lisnatog sira i odbornik u SO Kolašin, dao je značajan doprinos da se obrati veća pažnja na poljoprivredu i poljoprivredne proizvođače. „Treba da se bolje organizujemo kako bi bili spremniji da se kandidujemo za povoljna i bespovratna sredstva koja kroz raznovrsnu kreditnu podršku nudi Ministarstvo poljoprivrede. Činimo prve korake na tom planu i već se osjeća podizanje nivoa spremnosti. Mora se voditi računa o svakom detalju. Tako smo juče imali akciju na licenciranju priplodnih bikova i pastuva u Gornjoj Morači“, kazao je Pejić, koji je zadovoljan navedenim podsticajnim mjerama.

Za poboljšanje infrastrukture i kvaliteta života i rada na katunima, nabaviće se foto-voltažni sistemi u šta će biti uloženo 13.000 eura. Sedam poljoprivrednika koji budu imali najbolje uslove u ponuđenoj dokumentaciji, dobiće sedam samohodnih kosačica za šta je opredijeljeno 7.000 eura. Razvoj pčelarstva će biti podržan sa 2.000 eura za koje će konkurisati oko 40 registrovanih pčelara, sa oko 700 pčelinjih društava. Da bi se povećao broj divljači, njihova zaštita i uzgoj, lovačkim društvima će biti na raspolaganju 1.500 eura. Sa 1.000 eura će se podržati osnivanje Udruženja proizvođača moračke rakije, čime će početi i zaštita geografskog porijekla ali i konačna valorizacija voća posebnog kvaliteta kojeg ima Donja Morača. Z.B.

OBILJEŽEN POČETAK NOVE SEZONE U EKO PARKU BLACE

EKOLOZI ZASADILI PET TUJA Društvo mladih ekologa Nikšić je u saradnji sa eko, biološkom i volonterskom sekcijama iz JU “Ekonomsko ugostiteljske škole” i JU “Gimnazije Stojan Cerović” realizovalo oplemenjivanje ogledne bašte u “Eko parku

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Blace”. Akcijom, tokom koje je posađeno pet tuja, simbolično je označe početak nove sezone u eko parku. “Do kraja aprila u planu je da posadimo i hljebna žita: pšenicu, raž, kukuruz, ječam kako bi se pri-

je svega najmlađi upoznali sa razlikama i izgledom. Ogledna bašta je nastala prije dvije godine pod pokroviteljstvom 3E Konsalting preduzeća iz Podgorice i namjena joj je da se svake godine u edukativne svrhe sade nove vrste sadnica”, kazao je Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa Nikšić. Eko park Blace već pet godina plijeni pažnju posjetilaca svojim neobičnim i aktraktivnim sadržajima, a ogledna bašta, kako je istakao Karadžić, je samo jedan od njih. M.R.

PETAK, 19. 4. 2019.

crna gora

SuSret predStavnika uprave za dijaSporu Sa našim iSeljenicima u albaniji

Crnogorcima u Skadru iseljeničke knjižice Predstavnici Uprave za dijasporu, pomoćnik direktora mr Ivan Jovović, šef Odsjeka za istraživačko informativne poslove i evidenciju iseljenika Zoran Đukanović i šef Odsjeka za privrednu i naučnu saradnju Vladan Lalović boravili su u srijedu u službenoj posjeti Skadru. U prostorijama crnogorskog udruženja „Alba-Montenegro“ susreli su se sa predstavnicima i brojnim članovima crnogorske nacionalne zajednice kojima su tom prilikom uručene iseljeničke knjižice, koje izdaje Uprava za dijasporu iseljenicima i pripadnicima crnogorske nacionalne manjine koji nemaju crnogorsko državljanstvo. U skadarskoj oblasti i gradu Skadru živi značajan broj Crnogoraca koji, kao autoh-

Predstavnici Uprave za dijasporu sa našim iseljenicima u Skadru tono stanovništvo, vjekovima žive na ovom prostoru. Osim jezika, pripadnosti crnogorskom narodu i kulturi, očuvali su jak sentiment i sponu sa maticom Crnom Gorom. Do-

djela iseljeničkih knjižica članovima crnogorske zajednice u Skadru je predstavljala poseban događaj i dokaz da ih njihova matica nikada nije zaboravila te da ih smatra

kampanja za zaštitu ribljeg fonda

Skup komuniStičkih i radničkih partija Sa proStora bivše jugoSlavije

Zaplijenjeno više od 150 ribolovnih mreža Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero, u saradnji sa NVO „Grupa za zaštitu šarana”, zaplijenila je prethodnih dana više od 150 ribolovnih mreža na lokacijama Koraćica, Zatice, Čisti jasen, Kornjača, Kodra i Pijesci. Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero traje od 15. marta do 15. maja i važi za izlov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje. Tim povodom JP Nacionalni parkovi Crne Gore pokrenuli su kamp a n j u „Stop krivolovu“ kako bi podigli svijest građana o zaštiti ribljeg fonda u vrijeme zabrana, jer je to period kada se riba mrijesti i kada je najranjivija. Kampanja je pokrenuta s ciljem spriječavanja nelegalnog ribolova, suzbijanja nelegalne prodaje ribe i podizanja svijest građana o značaju zaštite ribljih po-

pulacija za vrijeme mrijesta. Takođe, u saradnji sa Tržnicama i pijacama doo Podgorica na ulazima u tržnice, pijace i ribarnice koje se nalaze u sklopu ovih objekata u Glavnom gradu, postavljeni su posteri edukativno-informativnog karaktera, sa ciljem obavještavanja javnost da kupovinom ribe iz Skadarskog jezera u vrijeme zabrana indirektno pomažu krivolov, dok je na lokaciji Tanki rt postavljen bilbord. Služba zaštite NP Skadarsko jezero redovno vrši kontrolu prostora i u saradnji sa drugim subjektima doprinosi očuvanju i zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti parka. “Građani ovoj službi mogu prijaviti sve nezakonite aktivnosti na broj telefona 067/ 709 – 4972”, navodi se u saopštenju NP Skadarsko jezero.

integralnim dijelom etničkog, nacionalnog i kulturnog bića. Crna Gora je zahvalna i ponosna što je dio njenog naroda, živjeći decenijama u teškim uslovima u Skadru i Al-

baniji, odsječeni od svoje matice, očuvao kulturni identitet, nacionalno ime i pripadnost matici, što uspješno prenosi na nove generacije koje će u budućnosti biti čvrsti most saradnje i pouzdan činilac za unapređenje dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Albanije. Predstavnicu UzD pružili su uvjeravanja da će, kao nadležni državni organ za odnose sa dijasporom, u narednom periodu intenzivirati saradnju sa crnogorskom zajednicom u Skadru i pružiti im punu podršku i pomoć u planiranim aktivnostima i projektima sa kojima mogu aplicirati na Javni konkurs za sufinansiranje programa, odnosno projekta u oblastima saradnje sa dijasporom-iseljenicima. R.C.G.

akcija

DAN PLANETE Volonteri NVO Alfa centra pozivaju sve zainteresovane građane, institucije i organizacije da se pridruže obilježavanju Dana planete u ponedjeljak 22. aprila ove godine kada će se realizovati dvije akcije čišćenja javnih površina. Kako je saopšteno iz Alfa centra radiće se na uređenje dijela puta Podgorica-Nikšić (ulaz na teritoriju opštine Nikšić) gdje će se postaviti i bilbord dobrodošlice, kao i na uređenju centralne gradske površine (od mosta preko Bistrice do Trga Save Kovačevića). Zborno mjesto je most na Bistrici u devet sati kada počinju aktivnosti. U toku su i pripreme za formiranje Volonterskog kluba Alfa centra s cijlem postizanja sinergiju među svima koji žele da doprinesu povećanju kvaliteta života u Nikšiću, a ideja o osnivanju kluba dobila je podršku FAKT-a. Planiran je veliki broj zanimljivih događaja do kraja godine. Poziv za prijavljivanje, kao i kriterijumi i procedura za članstvo u Volonterskom Klubu biće javno objavljeni do kraja aprila.

Obilježavanje 100. gOdišnjiCe SRPj Povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja Socijalističke radničke partije Jugoslavije iz Crne Gore će na svačenosti u Beogradu prisustvovati 15 delegata, kazali su iz Opštinskog komiteta Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore. Po riječima predsjednika JKPCG Nikšić Radislava Stanišić danas će u Beogradu u hotelu “Slavija”, gdje se održava skup komunističkih i radničkih partija sa prostora bivše Jugoslavije, prisustvovati predstavnici komunističkih partija iz Evrope i svijeta. “Skup se organizuje povodom 100 godina od osnivanja Socijalističke radničke partije Jugoslavije koja je osnovana na kongresu koji se održao od 19. do 23. aprila 1919. godine u hotelu “ Slavija” u Beogradu. Na skupu će iz Crne Gore prisustvovati oko 15 delegata, a prisutnima će se obratiti Vladislav Vuković predsjednik Centralnog komiteta JKPCG i Dragoje Strunjaš pot-

Skup Se organizuje povodom 100 godina od oSnivanja SocijaliStičke radničke partije jugoSlavije koja je oSnovana na kongreSu koji Se održao od 19. do 23. aprila 1919. godine u hotelu “ Slavija” u Beogradu predsjednik CK JKPCG”, kazao je Stanišić. Delegaciju iz Crne Gore predstavljaće komunisti iz Nikšića, Podgorice, Plužina, Berana i ostalih crnogorskih gradova. Povodom jubileja u utorak, 23. aprila, Opštinski komitet JKP iz Nikšića organizovaće centralnu proslavu za Crnu Goru u sali SO Nikšić sa početkom u 11 časova. “A prije toga u 10 i 30 časova delegacija JKPCG položiće cvijeće na spomen ploču u Njegoševoj ulici gdje je aprila 1920. godine formirana prva partijska organizacija u Nikšiću, a za sekretara izabran Bajo Raičević student prava”, istakao je Stanišić. M.R.

podgorica

PETAK, 19. 4. 2019.

OtvOren III Sajam pOljOprIvrede u glavnOm gradu

Domaći proizvoDi za još bogatiju turističku ponuDu

Sajam poljoprivrede na temu “Neophodnost većeg učešća domaćih proizvoda u ponudi sektora turizma i trgovine”, koji organizuje Glavni grad, održan je juče na glavnom gradskom trgu u Podgorici. Cilj organizovanja tog događaja je promocija domaćih poljoprivrednih proizvoda uz naglasak na neophodnost jačanja saradnje poljoprivrednih proizvođača i predstavnika turističkog i trgovinskog sektora. Predstavnik Montenegro biznis alijanse (MBA) Milan Dragić kazao je da sajam opravdava očekivanja i polako postaje tradicionalan.

rističkom i trgovinskom sektoru. Ističe da su domaći proizvođači sve brojniji, te da će nastojati da se ekonomski ambijent poboljša kako bi mogli još više da napreduju.

■ DOMAĆI UKUSI

■ POVEZIVANJE TRI SEKTORA

“Ovo je važna aktivnost MBA u cilju povezivanja tri veoma bitna sektora - trgovine, turizma i poljoprivrede. Ovo je veoma važno kada je u pitanju uspostavljanje kontinuirane i dugoročne saradnje ovih sektora u interesu ukupnog razvoja naše ekonomije. Sve resurse koje imamo i kojima raspolažemo moramo maksimalno efikasno koristiti. Domaći proizvodi i te kako mogu doprinijeti bogaćenju turističke ponude i promociji domaćih proizvoda, što je u interesu povećanja prometa koji imamo od turizma, kao i jačanju imidža Crne Gore kao posebne turističke destinacije. Slično važi i kada je u pitanju saradnja trgovinskog i poljoprivrednog sektora. Nažalost, postoje određene okolnosti koje predstavljaju barijeru za masovniju prodaju domaćih proizvoda trgovinskim i turističkim lancima. U narednom periodu posebna pažnja biće posvećena ovom problemu”, kazao je Dragić. On je istakao da samo razvijeni biznis može obezbijediti napredak crnogorskoj ekonomiji i rast standarda građana. Sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog graa Kemal Grbović kazao je da je neophodno da se domaći proizvode što više nađu u tu-

Med kao hrana i lijek

Na sajmu su predstavljeni i domaći ukusi sa Vučja, gdje je prošle godine napravljena sušara, kao i farma domaćih životinja. PR Ski-centra Vučje Marija Lalović kazala je DN da se bave prodajom domaćih proizvoda kobasica, pečenice, vrata, pršute, zatopa i čvaraka. “Svi gosti našeg restorana na Vučju imaju mogućnost da probaju naše proizvode, kao i da kupe proizvode, jer smo proširili prodaju na hotele i restorane. U pitanju su u potpunosti domaći proizvodi, spremani na starinski način, kao što su naši stari radili. Plan je da proširimo farmu i da širimo prodaju”, istakla je Lalović. Cijena kobasica je deset eura, bijela slanina je šest, šarena

Dimitrije Mugoša

osam, a pečenica 12 eura. Organski proizvođač divljeg nara i smokve Dimitrije Mugoša iz Donje Gorice predstavio je proizvode na sajmu u Podgorici. Mugoša u Donjoj Gorici ima 1300 stabala maslina, a u Tološima 1300 smokve i divljeg nara. “Smokve najviše prodajemo svježe, jer proizvodnja nije velika. Ove godine je u planu da napravimo vino od smokve, a već pravimo rakiju od smokve, koja je ljekovita i pokazala se kao dobra za plodnost muškaraca, što je dokazano”, kazao je DN Mugoša. Litar rakije od smokve je 12 eura, sirup pet eura, ekstra devičansko ulje je 15 eura, dok su džemovi i slatko od dva do tri eura.

Buda Globarević iz Podgorice predstavila je proizvode iz Lješanske nahije i Pive. “Prodajemo dvije vrste meda - livadski i većinski pelinom, a tu su i preparati od meda za imunitet, bronhije, sjeme od koprive u medu i preparate za prostatu. Med nije samo lijek, već i hrana. Potrebno je uzimati više meda, ali pravog, jer je kvalitet i te kako bitan. Ko god je kupovao ljekovite proizvode, taj se i vraćao kod nas”, kazala je Globarević. Cijena tegle meda je 12 eura, preparati, likeri od borovnice, oraha i maline, koji su na beogradskom sajmu osvojili prvu specijalnu nagradu za kvalitet, kao i medovača su po deset eura, dok je suvo voće u medu po pet eura.

Savjetnica u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Anka Kujović ukazala je na važnost povezivanja turizma i poljoprivrede. “Eno-gastronomska ponuda turističke destinacije predstavlja važnu komponentu turističkog proizvoda, u smislu stvaranja posebnog doživljaja po kome će turista pamtiti neku destinaciju. Široki asortiman autohtonih crnogorskih proizvoda, koji imaju tradiciju i kvalitet u proizvodnji već se nalazi u turističkoj ponudi, ali smo sigurni da još ima proizvoda koji kvalitetom zavređuju da se nađu u okviru ove vrste ponude”, kazala je Kujović. Ona je podsjetila da su MORiT, Nacionalna TO, IRF i Privredna komora potpisali sporazum u cilju promovisanja saradnje proizvođača, distributera i turističke privrede. Potpisivanjem sporazuma, kako kaže, započela je II faza projekta “Kupujmo domaće”, pod nazivom “Domaći ukusi”. Načelnica Direkcije za šeme kvaliteta i zemljišnu politiku Merisa Čekić kazala je da potrebno raditi više na promociji i uvezivanju sektora turizma, ugostiteljstva i poljoprivrede, kao i valorizaciji poljoprivrednih proizvoda kroz sektor turizma. Iz Glavnog grada su podsjetili da su ove godine opredijelili 300.000 eura u programe mjera za podsticaj razvoja poljoprivrede i ruralnog područja, kao i u programe mjera za stimulisanje preduzetništva. Organizatori sajma, pored Glavnog grada, su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo ekonomije, Montenegro biznis alijansa i Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER). M.M.

PETAK, 19. 4. 2019.

crna gora

PotPisan MeMoranduM o razuMijevanju

Saradnjom opština do zaštite rijeke Zete G radonačelnik Podgorice Ivan Vuković, predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević i predstavnici nevladinih organizacija potpisali su juče Memorandum o razumijevanju u cilju zaštite, unapređenja i održivog upravljanja rijekom Zetom.

Potpisivanju memoranduma prisustvovali su predstavnici nevladinih organizacija Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Crnogorsko društvo ekologa, Društvo mladih ekologa Nikšić, Green home, Ekološki pokret Ozon, Parkovi Dinarida, Program za životnu sredinu i 9. decembar. Vuković je poručio da je Podgorica grad koji se ponosi rijekama, koji živi sa svojim rijekama i želi da ih zaštiti u najvećoj mogućoj mjeri. “Zaštitu Zete doživljavamo kao obavezu, ne samo u skladu sa činjenicom da je Crna Gora ekološka država, te kao obavezu u skladu sa odgovornostima u oblasti zaštite životne sredine, definisanih Poglavljem 27 u procesu pregovora sa Evropskom unijom, već prije svega kao obavezu prema budućim naraštajima kojima

smo dužni da barem ostavimo životnu sredinu onakvu kakvom smo je mi naslijedili. Takvi projekti će u Glavnom gradu uvijek imati sigurnog partnera”, kazao je Vuković. Predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević istakla je da će se aktivnosti proistekle iz potpisanog Memoranduma svoditi, prije svega, na uključivanje nevladinog sektora u donošenje svih ključnih odluka, programa, strategija, javnih rasprava, okruglih stolova u vezi sa unapređenjem rijeke Zete. Na ovaj način će, kako kaže, nevladin sektor, u saradnji sa lokalnim samoupravama, imati mogućnost da bude potpuno obaviješten kako teku aktivnosti u vezi sa izradom elaborata, koja je počela prije mjesec dana. “Glavni grad i opština Danilovgrad su potpisali ugo-

Sa jučerašnjeg potpisivanja Memoranduma vor sa Agencijom za zaštitu životne sredine, uplatili dio avansa i Agencija već intenzivno radi na izradi elaborata, što sve govori da ćemo ovaj dokument dobiti do kraja godine. Do tada ćemo pripremati planove aktivnosti, okrugle stolove, javne rasprave, a sve u cilju uključivanja što većeg broja lokalnog stanovništva, i poslovnih subjekata koji se nalaze na našoj teritoriji, kako bi pospješili donošenje integrisanih dozvola i davanja dozvola za nove subjekte koji budu pokrećali

Budva: reagovali na doPis Ministra

biznis u našoj opštini”, istakla je Kovačević. Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica istakla je da je potpisivanje Memoranduma krajnje vizionarski potez dvije opštine, jer rijeka Zeta nije važna samo sa aspekta nacionalne zaštite, već je prepoznata i kao buduće natura 2000 stanište, koje će momentum uslaska u Evropsku uniju dobiti međunarodnu pažnju i pripadati porodici najveće mreže zaštićenih područja na svijetu.

“Ovo je jako dobar institucionalni početak da se da formalno-pravna zaštita ove rijeke, ali i kao odgovor na zahtjeve nevladinog sektora, koji već godinama ukazuju na različite probleme u ovoj oblasti. Rijeka Zeta nije samo netaknuta priroda, već i priroda koja se može valorizovati kroz promociju ekoturizma, ova inicijativa nije dobra samo za prirodu, nego i za ljude, jer lokalno stanovništvo može imati velike koristi od ovog područja”, kazala je Janjušević.

na trgoviMa PriMorskih gradova

Carević: Apsurdno je da se Opština Potpisivanje peticije izjašnjava na već donijetu odluku za očuvanje krstionice

Predsjednik opštine Budva Marko Carević potvrdio je da je opština dobila dopis od Ministarstva kojim se traži njihova saglasnost i pozitivno mišljenje na to da se šest otvorenih diskoteka i nekoliko manjih objekata na donjem šetalištu zadrže do 1. oktobra, ali da oni nisu u njihovoj nadležnosti, te da je apsurdno da se opština izjašnjava na već donešenu odluku. Carević, kako prenosi RTV Budva, ističe da se pokušava ukazati na to da je DF nedorečen po pitanju privremenih lokacija, ali da to nije istina. “Donijeli smo skupštinsku odluku na ovu temu. Iako smo imali malo drugačiji stav po ovom pitanju od naših koalicionih partnera, većina je kroz skupštinsku odluku odlučila da treba da bu-

Carević de ovako, i mi tu odluku poštujemo”, istakao je Carević. On smatra da je ovo pokušaj da se naruši koalicija, na koju je naglasio da je ponosan, jer se, bez obzira na različitosti, drže svega dogovorenog. Carević je kazao da je opštinska odluka o uklanjanju privremenih objekata, koja

je donešena prije par mjeseci ispoštovana u 99 odsto slučajeva, te da su gotovo svi privremeni objekti, koji nisu planirani, uklonjeni sa javne površine. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović predložio je ranije da se šest otvorenih diskoteka i nekoliko manjih objekata na donjem šetalištu, ispod Glavne pošte, zadrže do 1. oktobra. On je kazao da će saglasnost i pozitivno mišljenje o tome morati da daju Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Agencija za zaštitu životne sredine i opština Budva. Iako su objekti u zoni kojom gazduje JP Morsko dobro, Radulović je kazao da ako izostanu pomenute saglasnosti, objekti će morati biti uklonjeni prije početka sezone.

Vjernici koji brane krstionicu na Miholjskoj Prevlaci organizovaće u subotu, 20. aprila, na trgovima Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve potpisivanje peticije kojom traže obnovu manastira i očuvanje krstionice. Peticija u Tivtu će se potpisivati na Trgu magnolija od devet do 12 i na gradskoj rivi Pine od 14 do 19 časova, u Kotoru kod kamenog ki-

Na 800. godišnjicu osnivanja Zetske episkopije, vjerni narod Boke zahtijeva obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila na Miholjskoj Prevlaci

oska od devet do 19 časova, Herceg Novom na Trgu Nikole Đurkovića od devet do 19 časova i u istom terminu u Budvi ispred hotela Mogren. Građani ističu da je cilj inicijative dobijanje građevinske dozvole za obnovu koju Mitropolija crnogorsko primorska čeka još od 2012. godine. “Na 800. godišnjicu osnivanja Zetske episkopije, vjerni narod Boke zahtijeva obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila na Miholjskoj Prevlaci. Evropska povelja o ljudskim pravima i slobodama, kao i svi domaći pravni akti garantuju građanima pravo na slobodu ispovijedanja vjere na njihovom istorijskom-kultnom mjestu”, ističe se u tekstu peticije.

SVIJET

PETAK, 19. 4. 2019.

PRAVNA BORBA OKO NASLJEĐA ČUVENOG PISCA

Kraj Kafkinog poslednjeg procesa

ugo skrivana djela Franca Kafke konačno bi mogla da budu dostupna očima javnosti. Okončana je deceniju duga sudska borba oko kulturnog nasljeđa čuvenog pisca, koju mnogi porede sa nadrealnim zapletima njegovih djela.

Okružni sud u Cirihu potvrdio je prošle nedjelje izraelske presude i donio odluku da se otvori nekoliko sefova u tom švajcarskom gradu. Time je otvoren put da se njihov sadržaj pošalje u Izraelsku nacionalnu biblioteku. Predmet spora su još neotkriveni spisi, koji bi u sasvim drugačijem svijetlu mogli da predstave jednu od najmračnijih figura svjetske književnosti – praškog Jevrejina koji je govorio i pisao na njemačkom jeziku. Književni opus Franca Kafke predmet je višegodišnjih žestokih sudskih bitaka između Izraela i Njemačke. Stručnjaci pretpostavljaju da se u ciriškim sefovima kriju rukopisi u kojim su posljednje stranice Kafkinih najznačajnijih djela, koji su bili nedovršeni kada su objavljeni poslije njegove smrti. Izraelski Vrhovni sud već je oduzeo kolekciju Kafkinih rukopisa jednoj izraelskoj porodici. Spisi su bili sakriveni u trezoru banke, a dio je pronađen u oronulom stanu prepunom mačaka u Tel Avivu. Poslije odluke švajcarskog suda mogla bi da bude okončana akvizicija gotovo svih poznatih Kafkinih radova, čime bi bila stavljena tačka na višegodišnje pravne bitake oko naslijeđa velikog pisca.

■ SAGA ČIJI JE

AUTOR MOGAO BITI KAFKA

Autor ove priče mogao bi biti i sam Franc Kafka, čije ime je često aluzija na apsurdne situacije. Djela češkog Jevrejina poznata su po protagonistima sa kojima bi se mogao identifikovati svaki čovjek – bankarski službenik u “Procesu” prolazi kroz mučni sudski postupak, a da nikada ne saznaje za šta je uopšte optužen. “Apsurdnost ovog procesa je u tome što se bitka vo-

dila oko naslijedstva za koje niko nije znao šta tačno sadrži. Nadamo se da će i to pitanje konačno biti rješeno”, zaključuje istraživač u Jerusalimskom institutu “Van Ler” Benjamin Balint.. Balint je inače autor knjige “Kafkin posljednji proces”, koja dokumentuje višegodišnju pravnu bitku oko piščeve zaostavštine. Sudski proces se možda bliži kraju, ali Balint ističe da će pitanja Kafkine kulturne pripadnosti i naslijeđa dugo ostati otvorena. Kafka je neposredno prije smrti od tuberkuloze 1924, u četrdesetoj godini života, svoje tekstove ostavio dugogodišnjem prijatelju – uredniku i izdavaču Maksu Brodu.. Iako je Kafka zatražio od prijatelja da sve spise spali, Brod je najveći dio objavio – romane “Proces”, “Zamak” i “Amerika”. Upravo ti radovi su nekada malo poznatog autora posthumno pretvorili u jednog od najpoznatijih i najuticajnijih pisaca 20. vijeka. Brod je neke od rukopisa prokrijumčario u Izrael 1938. godine dok se skrivao od nacista, ali nije objavio sva djela. Prije smrti, svojoj ličnoj sekretarici Ester Hofe,, Brod je ostavio Kafkine rukopise i uputio je da ih proslijedi u naučne institucije. Međutim, Ester Hofe je zadržala i sakrila povjereno joj književno blago. Dio je prodala za enormne svote – originalni rukopis “Procesa” prodat je Njemačkom književnom arhivu “Marbah” za 1,8 miliona dolara na aukciji u Sotbiju u Londonu, 1988. godine. Prije smrti 2008, u 101. godini, Brodova sekretarica je Kafkinu kolekciju ostavila ćerkama – Evi Hofe i Rut Vajzler. Obe ćerke, kao i Ester Hofe, preživjele su Holokaust i obe su Broda smatrale ocem, pa time i njegovu arhivu svojim zakonitim naslijeđem. Ćerki Vajzlerove je, poslije smrti majke i tetke,

pripala odgovornost da se bori za ostatak kolekcije.

■ BITKA ZA KNJIŽEV-

NA DJELA, ALI I KULTURNO NASLJEĐE

Advokat Džešaja Etgar, koji je zastupao ćerke Ester Hofe, dovodi u pitanje značaj sadržine ciriških sefova i pretpostavlja da se radi o replikama spisa koje je Ester Hofe već prodala. Ocijenio je i da je presuda nastavak procesa u kojem su “gažena pojedinačna imovinska prava, bez ikakvog pravnog utemeljenja”. Etgar i dalje tvrdi da su njegove klijentkinje legitimno naslijedile radove, pa državnu zaplijenu njihove imovine naziva “sramotnom” i “pljačkom prvog stepena”. Izraelska nacionalna biblioteka tvrdi da su Kafkini dokumenti “kulturna dobra” koja pripadaju jevrejskom narodu. Biblioteka je u proteklom periodu preuzela vlasništvo nad još nekoliko rukopisa koje su, po nalogu suda, nasljednice Ester Hofe morale da predaju. “Pozdravljamo presudu suda u Švajcarskoj, koja odgovara svim presudama koje su ranije donijeli izraelski sudovi”, prokomentarisao je predsjednik Izraelske nacionalne biblioteke Dejvid Blumberg i istakao da će Kafkino naslijedstvo biti dostupno kako Izrealu, tako i svijetu. Drugi naučnici dovode u pitanje izraelsko prisvajanje Kafke, napominjući da je i sam pisac bio prilično ambivalentan u vezi sa sopstvenim judaizmom. Ipak, pred kraj života, razmišljao je o napuštanju Praga i preseljenju u Izrael, a pohađao je i časove hebrejskog jezika. Njemački književni arhiv priznao je Ester Hofe kao nasljednicu. Planirali su da otkupe kolekciju jer smatraju da djela pisana na njemačkom pripadaju Nemačkoj. I na kraju Kafkinog posljednjeg procesa, Benjamin Balint upozorava da sadržaj ciriških sefova možda neće ispuniti očekivanja javnosti.

“Malo je vjerovatno da ćemo u okviru ovih spisa pronaći neko Kafkino remekdjelo, ali svakako je riječ o nečemu vrijednom”, ističe Balint. Napominje i da će bitka oko svakog Kafkinog originalnog djela nesumnjivo biti žestoka. “Nešto je čudno u Kafkinoj auri i ona kao da privlači sve ovo što se dešava”, zaključuje izraelski p u blicista.

PETAK, 19. 4. 2019.

SVIJET

PJONGJANG TRAŽI DA DRŽAVNI SEKRETAR AMERIKE VIŠE NE UČESTVUJE U PREGOVORIMA

Žele pažljiviju i zreliju osobu od Pompea

Sjeverna Koreja više ne želi da američki državni sekretar Majk Pompeo bude uključen u nuklearne pregovore. Umjesto Pompea, Pjongjang želi da vidi nekoga ko je “pažljiviji i zreliji u komunikaciji”, prenijeli su državni mediji te zemlje. Agencija KCNA objavila je, citirajući izjavu Kvon Džong Guna Guna, višeg zvaničnika u sjevernokorejskom ministarstvu spoljnih poslova, da “niko ne može da

predvidi” situaciju na Korejskom poluostrvu, ukoliko SAD ne odustanu od ključnog razloga zbog koga je Pjongjang prisiljen da pravi nuklearni program, prenio je Rojters. “Bojim se da će atmosfera biti loša i da će razgovori ponovo da zastanu ako Pompeo nastavi da učestvuje u raspravama”, rekao je Kvon. Posljednji samit SAD i Sjeverne Koreje održan je 27. i 28. februara u Vijetnamu.

U međuvremenu, Kremlj je saopštio da će sjevernokorejski lider Kim Džong Un posjetiti Rusiju do kraja aprila, gdje će se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. “Vladimir Putin će se sastati sa sjevernokorejskim liderom

Kim Džong Unom. Kim će doći u posjetu Rusiji u drugoj polovini aprila”, navedeno je u saopštenju. Kim, kako se navodi, dolazi u Rusiju na Putinov poziv, prenio je TAS. Južnokorejska agencija Jonhap objavila je ranije da bi Kim mogao da posje-

ti Rusiju sljedeće sedmice, a da će se sastanak održati u Vladivostoku, na ruskom dalekom istoku. Putinov savetnik Jurij Ušakov rekao je da će Putin boraviti u Kini 26. i 27. aprila, gdje će učestvovati naa forumu Pojas i put.

ZADOVOLJNA POSLOM KOD OCA

Ivanka Tramp odbila posao u Svjetskoj banci Viša savjetnica i ćerka američkog predsjednika Donalda Trampa odbila je posao u Svjetskoj banci jer je zadovoljna ulogom koju ima u administraciji svog oca. Donald Tramp nedavno je izjavio za magazin “Atlantik” da je svojoj ćerki ponudio posao u Svjetskoj banci, jer je, kako je rekao, “dobra s brojevima”, prenio je AP. Ivanka je bila angažovana u

SIMOBILIČNI POTEZ GRADSKIH VLASTI

Novi Pazar u akciji prikupljanja novca za obnovu Notr Dama

Grad Novi Pazar pokreće akciju prikupljanja sredstava za obnovu u vatrenoj stihiji oštećene katedrale Notr Dam u Parizu, kao i džamije Al-Aksa u Jerusalimu, u kojoj se desio manji požar. Prema riječima člana Gradskog veća Novog Pazara Mirsada Jusufovića Jusufovića, Novi Pazar se odlučio na ovaj korak jer želi da ukaže na važnost po-

štovanja civilizacijskih vrijednosti i značaj očuvanja kulturnog nasljeđa koje pripada cjelokupnom čovečanstvu, a Al-Aksa i Notr Dam to svakako jesu. “Ovaj potez je prije svega simbolički jer smo svjesni da ne možemo puno ali želimo da i na ovaj način pokažemo da je Novi Pazar kao multietnički grad privržen idejama solidarno-

sti, tolerancije i poštovanja različitosti među narodima bez obzira na to kojoj religiji pripadaju”, rekao je Jusufović. Gradska uprava Novi Pazar, kako je saopšteno, otvoriće žiro-račun na koji će građani moći da uplaćuju sredstva za obnovu Notr Dama i Al-Akse, a biće donijeta i odluka o izdvajanju određene sume iz budžeta Grada.

procesu izbora kandidata za predsjednika Svetske banke, za kojeg je izabran Dejvid Malpas, a za koga je ocijenila da će odraditi dobar posao. Upitana da li namjerava da se kandiduje za predsjednika SAD, ona je izjavila da ne vidi sebe na toj funkciji u budućnosti. Trenutno se nalazi u Africi kako bi promovisala inicijativu za globalni razvoj i prosperitet žena.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA APRILSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PETAK, 19. 4. 2019.

KULTURA Kinez u sali DoDest Predstava „Kinez“ (14+), koju je po nagrađenoj drami Maje Todorović režirala Anja Suša, biće izvedena danas u 20 sati, u sali Dodest KICa „Budo Tomović“. Projekat je rađen u koprodukciji Gradskog pozorišta, Kotorskog festivala pozorišta za djecu, Kulturnog centra „Nikola Đurković“ i ASSITEJ centra Crna Gora. Igraju: Jelena Simić, Emir Ćatović i Goran Slavić, a značajno učešće ima i hor Muzičke šloke “Vasa Pavić”, sa dirigentom Sašom Barjaktarovićem. Kostimografkinja predstave je Maja Mirković, scenograf Zoran Petrov, a kompozitor Igor Gostuški. R.K.

repertoar DANAS 19.4.2019.

FILM

BALKANSKA MEĐA

17.45/ 20.30/ 22.15h

Režija: Andrej Volgin Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 20.4.2019.

FILM

HELBOJ

15.40/ 21.50

Režija: Nil Maršal Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

MARTINOVIĆeVO OsTVAReNje NA BIOsKOPsKOM RePeRTOARU

Film “Između dana i noći” premijerno u Cineplexxu Ekipa filma predstaviće se publici večeras u podgoričkom Cineplexxu od 20 i 30 sati kada je zakazana crnogorska premijera

Film čine tri priče o ocu i sinu u tri vremenska razdoblja: pred kraj Drugog svjetskog rata, u vrijeme pada Berlinskog zida i nakon raspada Jugoslavije. U svakoj od priča, otac i sin će se naći u osobenim, graničnim situacijama, u kojima dolazi do preispitivanja sopstvene egzistencije. Film “Između dana i noći” sufinansiran je od Ministarstva kulture Crne Gore, Filmskog centra Srbije i Radio Televizije Crne Gore. Nastao je u produkciji Arti-

kulacija Film-a, u saradnji sa producentskim kućama Mimesis i Zillion film. Uloge tumače: Lazar Ristovski, Tihomir Stanić, Srđan Grahovac, Marko Baćović, Mirko Vlahović, Dubravka Drakić, Danica Ristovski, Jovan Krivokapić i dr. Direktor fotografije je Rade Vladić, scenograf Milenko Jeremić, montažer Andrija Zafranović, muziku su radili Nemanja Bečanović i Slobodan Trkulja, a producent je Ivan Đurović. Nakon Podgorice, ekipa

Nakon Podgorice, ekipa filma predstaviće se i publici u Nikšiću, sjutra od 20 i 30 sati, u sali Cinema 213

filma predstaviće se i publici u Nikšiću, sjutra od 20 i 30 sati, u sali Cinema 213. Između dana i noći premi-

FesTIVAL BALeTA U KIC ª BUDO TOMOVIĆº

U slavu igre i plesa koji ne znaju granice

Baletska trupa Allegro sa partnerima u čast Svjetskog dana plesa organizuje 14. festival baleta Allegro večeras u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” od 19 sati. “Četrnaestu godinu zaredom, zajedno sa KIC-om “Budo Tomović”, organizujemo festival baleta Allegro. Ponosni smo što Svjetski dan plesa u Podgorici godinama proslavljamo sa mnogobrojnim partnerima – baletskom ško-

lom “Vasa Pavić”, Fakultetom dramskih umjetnosti sa Cetinja, baletskom školom “Princeza Ksenija” itd.”, ističe Viktorija Strugar, koja je, zajedno sa profesoricom Sanjom Garić, osnovala baletsku trupu Allegro u Podgorici sa ciljem promocije umjetničke igre u Crnoj Gori. Na 14. festivalu baleta Allegro, publika će imati priliku da uživa u koreografijama Viktorije Strugar, Sanje Ga-

jerno je prikazan na Filmskom festivalu u Montrealu 2018. godine u takmičarskoj selekciji za najbolji debitantski film, i do sada je učestvovao na više međunarodnih festivala. Regionalnu premijeru imao je nedavno na 47. FEST-u u Beogradu. Film će se naći na redovnom bioskopskom repertoaru od 19. aprila. Film je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Montrealu 2018. godine, u takmičarskoj selekciji za najbolji debitantski film. R.K.

“Bure baruta” u nacionalnom teatru rić, Manje Pavićević i Antoanet Alexieve. Kao i prethodnih godina, festival će otvoriti poznata crnogorska glumica Žaklina Oštir. Svjetski dan plesa obilježava se od 1982. godine pod pokroviteljstvom UNESCO-a sa ciljem proslave univerzalnog jezika igre koji ne poznaje granice i spaja ljude širom svijeta. Slavi se 29. aprila, na dan rođenja tvorca baletske umjetnosti Žan Žorž Novera. R.K.

Predstava “Bure baruta” Dejana Dukovskog, u režiji Dejana Projkovskog biće izvedena večeras i sjutra veče u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Scenograf predstave je Valentin Svetozarev, kostimografkinja Tijana Todorović, kompozitor Goran Trajkoski a izvršne producentkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović. R.K.

KULTURA

PETAK, 19. 4. 2019.

SUSRET ALEKSANDRA BOGDANOVIĆA I PETREA ŠILEGOVA

Kultura kao osnov za intenziviranje saradnje

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović nastavio je zvaničnu posjetu Republici Sjevernoj Makedoniji susretom sa gradonačelnikom Skoplja Petreom Šilegovim. Na sastanku je bilo riječi o značaju aktivnog učešća lokalnih zajednica u procesima koji se tiču unaprjeđenja kulture, ali i o mogućnostima koje se odnose na eventualnu saradnju Skoplja i crnogorskih gradova u toj oblasti.

Bogdanović je ukazao na mogućnost uspostavljanja saradnje nacionalnih i lokalnih ustanova kulture iz Crne Gore i Skoplja, navodeći kako na tom polju prepoznaje velik potencijal – prevashodno kada je u pitanju oblast kulturne razmjene i međunarodnih projekata. Gradonačelnik Šilegov upoznao je Bogdanovića sa ključnim aktivnostima koje Grad Skoplje preduzima u pravcu jačanja kulturne

scene, ali i aktivnosti koje se odnose na status kulturne baštine u prijestonici Sjeverne Makedonije. Sagovornici su zaključili kako današnji susret treba da bude polazna tačka za saradnju tokom predstojećeg perioda, što će ujedno predstavljati i bitan doprinos danas potpisanom Programu o kulturnoj saradnji Crne Gore i Republike Sjeverne Makedonije. Pored ministra Bogdano-

vića, sastanku je prisustvovala i otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Republici Sjevernoj Makedoniji Jelena Milačić. Tokom posjete Skoplju, ministar Bogdanović je obišao Arheološki muzej i Muzej makedonske borbe za nezavisnost, gdje se susreo sa direktorom Arheološkog muzeja Goranom Sanevim i direktoricom Muzeja makedonske borbe za nezavisnost Danijelom Nikolovom. R.K.

MILOŠ RADUNOVIĆ, REŽISER DRUGE SEZONE SITKOMA

UŽIVAO SAM DA RADIM PO KOMEDIJU, TO JE MOJ SENZ

⌦ Marija Roganović

ako ne živim skoro 20 godina u Podgorici i dalje me vuče sve što ima veze sa njom. Uživao sam da radim podgoričku komediju, nekako je to moj senzibilitet, ljudi u Beogradu se čude kad nešto žargonski rečeno ‘izvalim’. A kada smo radili ‘Dojč’ svi smo nekako bili na istoj talasnoj dužini i svi se smijemo istim stvarima, priča Dnevnim novinama režiser Miloš Radunović. Režiser druge sezone crnogorskog sitkoma, “Dojč caffe”, Miloš Radunović, iako rođeni Podgoričanin, već duži niz godina živi i radi u Beogradu, gdje je i diplomirao na Akademiji umetnosti. Radio je kao pomoćnik režisera na nekim od najuspješnijih regionalnih projekata u posljednjih nekoliko godina, kao što su “Ničije dete”, “Bićemo prvaci sveta”, “Vratiće se rode”, “Biser Bojane”, “Pozorište u kući”. Bio je angažovan i u velikim nekim internacionalnim projektima, a najskorije i na ostvarenju Andra Martinovića - “Između dana i noći”. U razgovo-

ru za Dnevne novine kaže da je rad na podgoričkoj komediji ono što u potpunosti odgovara njegovom senzibilitetu. “Prvo bih zahvalio Ivanu Đuroviću i Dušanu Kovačeviću na ukazanom povjerenju. Iako ne živim skoro

20 godina u Podgorici i dalje me vuče sve što ima veze sa njom. Uživao sam da radim podgoričku komediju, nekako je to moj senzibilitet, ljudi u Beogradu se čude kad nešto žargonski rečeno ‘izvalim’. A kada smo radili ‘Dojč’ svi smo

bili na istoj talasnoj dužini i smijali se istim stvarima.” Uprkos tome što do njega dopiru pozitivne kritike koje prate drugu sezonu televizijske priče o Simonu Separeu, Daču Rukoli i Mihi the Manu, Radunović kaže da nije

dovoljno upućen u to kakve su reakcije publike.

■ UVIJEK SE NADAŠ NAJBOLJEM

“Nisam u Podgorici da bih znao, ali koliko čujem reakci-

PETAK, 19. 4. 2019.

KULTURA

MANIFESTACIJA POČINJE 23. I TRAJE DO 25. APRILA U PODGORICI

MUZIČKI FESTIVAL MLADIH CRNE GORE XLVI Muzički festival mladih Crne Gore ove godine održaće se u Podgorici od 23. do 25. aprila. Festival će svečano biti otvoren 22. aprila u 19 sati koncertom pijanistkinje Ane Vujošević i njenim gostom pijanistom Enesom Tahirovićem. Koncert će biti održan u Koncertnoj sali Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić”. Tokom trodnevnog festivala, takmičiće se učenici 14 osnovnih i pet srednjih škola u različitim disciplinama. Najtalentovanije učenike osnovne škole, stručni žiri,

NAJTALENTOVANIJE UČENIKE OSNOVNE ŠKOLE, STRUČNI ŽIRI, KOJEG ČINE PROFESORI MUZIČKIH ŠKOLA I MUZIČKE AKADEMIJE, NAGRADIĆE SA PET PRVIH MJESTA U SVAKOJ KATEGORIJI I UČENIKE SREDNJIH ŠKOLA SA TRI PRVA MJESTA, TAKOĐE U SVAKOJ KATEGORIJI kojeg čine profesori muzičkih škola i Muzičke akademije, nagradiće sa pet prvih mjesta u svakoj kate-

goriji i učenike srednjih škola sa tri prva mjesta, takođe u svakoj kategoriji. Najboljim učenicima festivala biće organizovani koncerti po Crnoj Gori. Domaćin ovogodišnjeg festivala je Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić”. Suorganizator festivala je Centar za stručno obrazovanje. Pokrovitelji festivala su: Ministarstvo prosvjete Crne Gore, Ministarstvo kulture Crne Gore, Glavni grad Podgorica, KIC “Budo Tomović” i “Anin medeni kutak”. R.K.

A ª DOJČ CAFFEº

Sa snimanja “Dojč caffea”

ODGORIČKU ZIBILITET je su dobre. Ako je zaista tako onda sam srećan. Mada, čovjek kad pravi nešto uvijek strahuje od najgoreg i nada se najboljem”, priznaje režiser i dodaje da je donekle bilo bojazni prilikom preuzimanja rediteljske palice od kolege Milorada Milinkovića,

Radunović

koji je režirao prvu sezonu. “Uvijek je teško nešto nastaviti, bilo dobro ili loše, nosite breme prethodnika”, smatra on. Reditelj kaže da mu je snimanje u avgustu u Podgorici predstavljalo poseban izazov, ali s obzirom na to da su u pitanju izuzetno talentovani i predani glumci, uživao je u svakom minutu snimanja. A sasvim obični ljudi i njihove sudbine uz bezbroj ko m i č n i h situacija i te kako mogu da o slikaju današnje društvo. “Kroz ‘Dojč’ smo pokušali da provučemo malo satire na društvo i vrijeme u kome s e nalazimo. Ne znam ko-

liko smo u tome uspjeli”, kaže Radunović. Imajući u vidu činjenicu da već dvije pune decenije živi i stvara u Srbiji, pojašnjava da, za razliku od Crne Gore, tamo može da se živi od kinematografije, ali da u našem konkretnom slučaju, kvalitet odnosi pobjedu nad kvantitetom.

■ NE SNIMAMO

PUNO ALI SNIMAMO KVALITETNO

“Srbija je zahvalnija za rad, zato što se toliko snima. Prosto čovjek može da živi od ovog posla. Kod nas u Crnoj Gori i dalje to nije toliko razvijeno. A što se kvaliteta tiče evo posljednjih par godina, Salatić Martinović, Bakrač (izvinite ako sam nekog preskočio) pokazuju da kvantitet ne mora biti povezan sa kvalitetom. Nijesmo mnogo toga snimili, istina, ali za sve što je snimljeno na prostoru Crne Gore možemo reći da je kvalitetno”, iskren je crnogor-

ski režiser, koji je u nekoliko navrata radio sa svjetski priznatim kolegama, kao što su gruzijski reditelj Bakur Bakuradze, koji se svojevremekuradze no nadmetao u Kanu za Zlatnu palmu, ali i projektu Stefana Goela - “The Islander”. Međutim, uprkos internacionalnim projektima, najviše ga raduju pomaci koje je u posljednjih nekoliko godina napravila crnogorska kinematografija.

■ IDEMO DOBRIM SMJEROM

“Ima napretka u crnogorskoj kinematografiji i tome se neizmjerno radujem. Filmski centar i konkursi su nevjerovatan napredak, povraćaj poreza, članstvo u Euroimažu, sve to pokazuje da se ide dobrim smjerom”, kaže reditelj “Dojč caffea”, koji je imao priliku da sve to vidi “iz prve ruke”, tokom saradnje sa kolegom Androm Martinovićem, na ostvarenju “Između dana i noći”, koje će podgoričku pre-

“KROZ ‘DOJČ’ SMO POKUŠALI DA PROVUČEMO MALO SATIRE NA DRUŠTVO I VRIJEME U KOME SE NALAZIMO. NE ZNAM KOLIKO SMO U TOME USPJELI”, KAŽE RADUNOVIĆ mijeru imati večeras u bioskopu Cineplexx. “Veoma mi je drago što sam bio dio tog projekta, i bilo mi je zadovoljstvo da radim sa Androm Martinovićem”, otkriva on. Nedavno je završeno snimanje njegovog najnovijeg projekta, RTS-ove krimi serije “Grupa” - o tinejdžerima koji postaju kolateralna šteta u sukobu bandi, mafijaških i ostalih društvenih grupa. “Kreatori serije su Gaga Đurković i Uroš Tomić, dok glumačku ekipu predvode Vojin Ćetković, Branka Katić i Igor Benčina. Mislim da smo napravili dobru krimi dramu”, zaključuje Radunović.

DRUGI PIŠU

PETAK, 19. 4. 2019.

PROPAST VOLONTERIZMA NA PROSTORU GDJE S

GDJE SU DANAS GORANI, FERIJALCI, RADIOAMATERI

Društvena angažiranost u postindustrijskom periodu trpi zbog razvoja komunikacionih tehnologija, društvenih mreža i sve češće individualizacije. Vratimo li se nekoliko decenija unazad i tome dodamo tadašnji društveni okvir, teško ćemo uporediti značaj i ulogu izviđača, ferijalaca, gorana, vatrogasaca, radioamatera... I svih onih koji se bore da ne dožive sudbinu nekadašnjih učesnika omladinskih radnih akcija. Akcenat se stavlja na dobrovoljnost i besplatan angažman. Nekada su radioamateri bili dio šire zajednice zaljubljenika u tehničke discipline organizovane kroz društva nazvana Narodna tehnika. Do izražaja su dolazili u kriznim situacijama, prirodnim katastrofama, te ratnom periodu sa snažnom humanitarnom ulogom. Današnjicu shvataju kao novi izazov, kojoj su prilagođeni. „Radioamateri su pioniri u ovome što imamo. Većina stvari koja se danas koristi u komunikacijama, nastala je iz hobija. Radioamateri vole eksperimentisati, konstruisati i testirati, a poslije se to komercijalizuje od strane pojedinaca ili kompanija. Društvene mreže su samo dodatak našem hobiju i ne mogu nas ugroziti. Daju nam širinu u svemu, iako to više nije

ono što je bilo prije 30-40 godina“, objašnjava Mesud Fazlagić, predsjednik Asocijacije radioamatera u Bosni i Hercegovini. Pojašnjava da ova zemlja ima 4.000 licenciranih radioamatera, ali da djeluju kao udruženja građana bez državne podrške. Kritikuje školske programe, koji tehničku kulturu svode na minimum, kroz izučavanje i finansiranje. „Svjedoci smo da u Bosni i Hercegovini bilo koja elementarna nepogoda uzrokuje probleme u komunikacijama. Tada ne radi GSM, internet pristup je usporen ili onemogućen, javne službe su neuvezane u sistem, jer djeluju svaka za sebe. Država jedva može misliti o sebi. Ostali su nebitni, pa tako i mladi radioamateri i ostali koji na volonterskoj ili bilo kojoj drugoj osnovi unaprjeđuju sistem i društvo, počinju odlaziti u svijet. Bez obzira gdje ti mladi i pametni ljudi živjeli, oni će i dalje biti radioamateri, ali neće imati svoj lični pozivni znak sa prefiksom E7“, upozorava Fazlagić.

■ CRNA GORA I HRVATSKA

U Crnoj Gori je situacija drugačija. „Zbog istorije i zbivanja na našim prostorima, radioama-

Nekada su radioamateri bili dio šire zajednice zaljubljenika u tehničke discipline i do izražaja su dolazili u kriznim situacijama, prirodnim katastrofama, te ratnom periodu sa snažnom humanitarnom ulogom

teri su i danas najviše prepoznatiljivi po ‘humanitarnim vezama’, kao neizostavni dio kriznih situacija usljed elementarnih nepogoda. U tom pogledu, država ima veliko razumijevanje i poštovanje, pa su u važećoj zakonskoj regulativi Crne Gore uvršteni kao jedna od specijalističkih službi sa kojima Direktorat za vanredne situacije, Ministarstvo odbrane i lokalne Službe zaštite i spašavanja imaju zaista dobru saradnju“, kaže Marko Tomašević, predsjednik Mreže za afirmaciju radioamaterskog pokreta u Crnoj Gori. Naglašava da ih ima nešto više od 300 sa važećom dozvolom izdatom od strane domaće regulatorne agencije što je znatno manji broj u odnosu na prijeratni, pa čak i poslijeratni period.

„Upoređujući sa periodom od prije dvadesetak godina, kada se tražilo ‘mjesto više’ na kursevima za radioamatere, danas je teško oformiti čak i manju grupu novih polaznika, a oni obično dolaze iz redova izviđača, planinara, vatrogasaca...“, zaključuje Tomašević. I u Hrvatskoj država pozitivno gleda na razvoj radiotehnike i radiokomunikacija, pogotovo na rad sa djecom i mladima. „Hrvatski radioamaterski savez danas ima oko 1.500 članova radioamatera koji su organizovani u 90 radioklubova, članica Saveza. Taj broj je mnogo manji nego što je bio prije devedesetih godina. Broj radioamaterki se mijenja, a isto tako i starosna struktura. Jedan dio članova koji se ranije prestao baviti radioamaterizmom zbog poslovnih i porodičnih obaveza se ponovno vraća u organizaciju“, objašnjava Željko Pilat, predsjednik Hrvatskog radioamaterskog saveza. U Hrvatskoj su radiokomunikacije na nacionalnom nivou dio osnovnoškolskog programa iz područja tehničke kulture. Osim što je važan rad s mladima, važno im je i cjelo-

PETAK, 19. 4. 2019.

DRUGI PIŠU

SU RADNE AKCIJE NEKADA BILE SVAKODNEVNICA

životno obrazovanje u području djelovanja i podsticanju opštih društvenopriznatih vrijednosti.

■ POZITIVAN

POMAK U SRBIJI

Slično je i u Srbiji. „Danas ima manje radioamatera nego prije raspada SFRJ, prije svega zbog stagnacije klubova, a zatim radi načina i tempa života i napretka tehnologije koja mladima čini manje privlačnim radioamaterske komunikacije, bar na prvi pogled. U cijeloj Srbiji ima oko 3.500 licenciranih radioamatera, od kojih je približno jedna trećina učlanjena u Savez radioamatera Srbije“, kaže sekretar Saveza Vaso Nastasić, navodeći da se država i društvo njih sjete samo u vanrednih situacijama, pa nakon njihovog redovnog odziva akcijama dobijaju tapšanje po ramenima. Pa ipak, sistem i ovdje djeluje. „Primjetan je pozitivan pomak. U nekim lokalnim zajednicama, radioamateri su dobili pažnju i podršku za svoj rad, ali je to još uvek sporadično i lokalnog karaktera. Dobro je što su nedavno usvojena zakonska rješenja koja u nekoj meri prepoznaju radioamatere kao značajnu djelatnost i predviđaju sistemsku podršku za njih. Vidjećemo u narednom periodu kako će se to realizovati“, zaključuje Nastasić. Izviđači u regionu su zabilježili najznačajniji pad broja članova. U Hrvatskoj se izviđači koriste za razne volonterske akcije. Od humanitarnog rada do pošumljavanja na saniranim požarištima Dalmacije. „Savez izviđača Hrvatske danas broji oko 3.500 članova. U poređenju s prijeratnim razdobljem, to je dosta manje, jer ih je 80-ih godina prošlog vijeka u Hrvatskoj bilo oko 40.000. No, broj konstantno raste, te se zadnjih dvije godine osnivaju i nova udruženja u gradovima u kojima izviđači dugo nisu dje-

lovali. Možemo reći da je danas djeci i mladima ponuđeno puno više sadržaja nego u prijašnjim vremenima, ali je danas i puno manji broj ljudi koji mogu (ili žele) da volontiraju“, poručuje Dan Špicer iz Saveza izviđača Hrvatske.

■ SVE MANJE

VOLONTERIZMA

U bh. entitetu Republika Srpska je Savez izviđača jedna od mnogobrojnijih omladinskih organizacija i jedan od osnivača Omladinskog foruma, krovnog tijela svih omladinskih organizacija. Iako registrovana kao nevladina organizacija, usko sarađuje sa Ministarstvom sporta i omladine u entitetskoj vladi i saradnju ocjenjuje uspješnom. Međutim, masovnost nije nekadašnja. „Na kraju prošle godine smo imali 688 članova. Problem je u tome što mladi kada završe školu i zaposle se, moraju odustati. Ne mogu učestvovati u akcijama. Nema više, kao nekada, slobodnih dana i beneficija za takve aktivnosti. I u samom rukovodstvu se kadar osipa. To mogu raditi samo oni koji su finansijski dovoljno nezavisni i oni koji rade po školama, pa imaju vremena na raspustima. Volonterizma je sve manje“, žali se Nebojša Ratković, načelnik Saveza izviđača RS-a. Zaključke ovakvog stanja u društvima regiona daje psiholog i analitičar Srđan Puhalo: „Mi smo raskrstili sa socijalizmom i svime što on nosi još prije devedesetih. Došao je rat sa svojim strahotama, a potom privatizacija sa svojim strahotama. Ostalo je najgore od kapitalizma i sve što se smatra volonterizmom je postalo luksuz. Nema više sistema koji podupire kolektivizam, ako nije uskonacionalni. Sada je sve dohodovni individualizam i to poprilično surov - meni i mojima.“ Alen Jazić Al Jazeera Balkans

ZABAVA

NOVA PJESMA HRVATSKOG PJEVAČA

Sandi Cenov opisao dobru stranu svog života

Muzičar koji nas duže od dvadeset i pet godina oduševljava nekim od najljepših ljubavnih stihova, ponovno je uspio. “Dobra strano mog života” nova je pjesma, koja na prvu ostavlja “ožiljak” na srcu, a kada je izvede Sandi Cenov, uspjeh je zagarantovan. “Pjesma ‘Dobra strano mog života’ dogodila se, kako se kaže, naglo. Istu mi je poslao dugogodišnji veliki prijatelj i autor Armin Šaković iz Sarajeva i rekao da je snimim. Kada sam je prvi put slušao na refrenu su mi zasuzile oči. To mi se ri-

jetko događa za neku pjesmu, ali ovo je u meni probudilo emociju na najjače i mislim da će ljudi to osjetiti. Snimljen je i spot sa ekipom DM studija u režiji Denisa Miloša, sa kojima radim već duže vrijeme. Sve smo iznijeli kroz američku gangstersku priču, da nešto promijenimo, ali i da damo neku ozbiljnost pjesmi, jer mislim da to zaslužuje. Ante Pecotić napravio je sjajan posao sa aranžmanom i nadam se da smo dobili tu emociju, koju je Armin zamislio, kada je pisao pjesmu”, ispričao je hrvatski muzičar. Fi.J.

PETAK, 19. 4. 2019.

THE FRAJLE PRVIH 10 GODINA OBILJEŽAVAJU ALBUMOM OBRADA, MIRKOVIĆ ZA DN:

ŽELJELI SMO BAŠ OVAKVU KARIJERU

⌦ Danilo Brajković

arija Mirković, članica novosadskog ženskog akustičnog četverca The Frajle, koji uskoro, u čast decenije rada, objavljuje album obrada poznatih hitova, za Dnevne novine ističe da je ponosna jer su popularnost grupe i brojnost fanova tokom prvih 10 godina rada konstatno rasli.

BUDVA BEER FEST NAJAVIO IZVOĐAČE

Zabranjeno pušenje, Brkovi i Yu Grupa za dobru žurku Zabranjeno pušenje

Juče je u svečanoj sali Opštine Budva održana konferencija za medije povodom nove muzičke manifestacije “Budva beer fest”, koji će biti održana od 14. do 16. juna na Stadionu FK Mogrena. Po riječima organizatora festivala očekuje se 60.000 ljudi na Stadionu “Lugovi”, FK Mogren, koji će u tri dana uživati u muzici najpopularnijih izvođača, kao što su: Plavi orkestar, Riblja čorba, Zabranjeno pušenje, Psihomodo pop, Who See, Brkovi, Tropico bend, YU

grupa i Orthodox Celts. Konferenciji su prisustvovali, kao partneri projekta, najviši predstavnici Opštine Budva i Turističke organizacije Budve, predsjednik Opštine Marko Carević i direktorka Turističke organizacije Budva, Maja Liješević ispred organizatora festivala, Ivan Maslov i jedna od zvijezda koja će nastupiti na prvom Budva beer festu Sejo Sexon, frontmen grupe Zabranjeno pušenje, kao i predstavnici pivarske industrije. Fi.J.

The Frajle, odnosno Marija Mirković, Jelena i Nevena Buča i Nataša Mihajlović, zaokružiće prvu deceniju rada objavljivanjem albuma sa obradama poznatih hitova, simboličnog naziva “Obraduj me”. Očekuje se da kompletno izdanje bude u etru već narednog mjeseca, a dame su publici ranije ponudile priliku da uživaju u dva “noviteta”. Izdanje su najavili obradom Vannine numere “Ako je vrijedilo išta”, a u tome im je pomogla i popularna hrvatska pjevačica, da bi prije nekoliko dana uslijedila i premijera “Negativa”, u pratnji makedonske pjevačice Tijane Dapčević. Obje numere su i ekranizovane, a zanimljiva ideja Frajli naišla je na odobravanje publike, tako da su muzičarke ovih dana, oskoljene pozitivnim komentarima, sa dodatnom dozom adrenalina pristupile novim obavezama. Objašnjavajući zbog čega su odlučile da na ovaj način ukrase proslavu jubileja, Mirković Dnevnim novinama poručuje da su željele da spoje lijepo i korisno, odnosno lične afinitete prema pojedinim numerama-izvođačima i blagodeti višegodišnjih prijateljstava.

■ LIJEPA ATMOSFERA ALBUMA

“Ko bi rekao, ali već smo stigle do naše desete godine. Publika je već čula duete sa Vannom i Tijanom, a kroz njih se može naslutiti koncept čitavog albuma. Dakle, nećemo samo mi da pjevamo, već će nam pomoći brojni izvođači. Veoma je lijepa atmosfera albuma. Šarolik spisak izvođača čije će pjesme naći na albumu i koji će učestvovati u stvaranju izdanja je samo potvrda koliko smo pravih prija-

The Frajle

telja stekli u muzičkom svijetu. Takođe, podsjetićemo ljude i na neke sjajne izvođače ili pjesme koje su možda pomalo zaboravljene. Neke pjesme zaista nismo dugo čuli. Baš nam je drago što će se album desiti”, ocjenjuje Mirković. Izrada ovako koncipiranog izdanja iziskuje dodatni napor, naročito imajući u vidu činjenicu da su brojni muzičari, sa kojima su Frajle snimale, rasuti po zemljama sa prostora bivše Jugoslavije. Mirković pomalo žali zbog nekih nerealizovanih ideja, ali vjeruje i da će plod onih koje su izgurali do kraja biti i te kako zanimljiv slušaocima. “Prvo čime smo se vodili prilikom odabira numera jeste da to budu pjesme koje mi volimo, a koje su starije od, recimo, nekih 20 godina. Veliki

PETAK, 19. 4. 2019.

Marija Mirković

PUBLIKA JE VEĆ ČULA DUETE SA VANNOM I TIJANOM DAPČEVIĆ, A KROZ NJIH SE MOŽE NASLUTITI KONCEPT ČITAVOG ALBUMA. DAKLE, NEĆEMO SAMO MI DA PJEVAMO, VEĆ ĆE NAM POMOĆI BROJNI IZVOĐAČI - ŽELJKO BEBEK, JASNA GOSPIĆ, SAŠA LOŠIĆ LOŠA, ANICA DOBRA problem je što izvođači nekih šalgera i hitova koje volimo, nažalost, više nisu živi. S druge strane, neki nisu bili zainteresovani da sarađuju sa nama, neki prosto imaju previše godina da bi se pojavljivali sada. Bilo je veoma zahtjevno da ih sve prikupimo na istom mjestu, ali super je na kraju ispalo. Vanna i Tijana su među

mlađima, očekuju nas još Željko Bebek, Jasna Gospić, Saša Lošić Loša, Anica Dobra... Biće to super album”, najavljuje Mirković.

■ KORAK PO KORAK Frajle važe za jednu od angažovanijih muzičkih postava u našem regionu, a naročito su popularne, osim u domovini, u Hrvatskoj, mada su uvijek rado viđene i u Crnoj Gori. Iza njih su četiri albuma, a teško bismo nabrojali u kojim su sve centrima nastupali - u rasprodatim dvoranama. Najbitnije - i neke davno objavljene numere, pritom ne smijemo zaboraviti da postoje manje od deceniju, i dalje su jednako slušane kao i svježije, pa se tako “Menjam dane”, “Fina”, “Meni trebaš ti”, “Pare vole me” i druge smjenjuju na plejlistama... Očekivano, Mirković i koleginice imaju dosta razloga za zadovoljstvo, a najponosnije su na činjenicu da čitavu karijeru prati kontinuiran napredak, naročito u odnosu sa publikom. “Definitivno - zadovoljne smo. Već godinama idemo samo po korak više, a to je karijera kakvu smo htjeli. Kada smo počeli, bilo je sve turbulentno, brzo, a kod nas sve što je tako - brzo i nestane. Dosta smo radile na tome da se to ne desi nama, da ne splase popularnost i da napredujemo. To smo uspjeli - kroz koncerte, pjesme, a poslije svakog nastupa dobijali smo i novu publiku”, zaključuje Mirković.

ZABAVA

BEND EKRANIZOVAO NASLOVNU PJESMU ALBUMA

Letu štuke love licemjera u naslovnoj “Toploj vodi”

Insert iz spota Pred sarajevskim bendom Letu štuke 26. aprila je veliki izazov, pošto će, u okviru regionalne promocije četvrtog studijskog albuma “Topla voda”, koji je objavljen u novembru prošle godine, održati veliki koncert u Domu mladih - upravo u Sarajevu. U susret tom koncertu, a nakon uspješnog predstavljanja u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, bend je snimio i objavio spot za naslovnu numeru albuma. Ekranizacija je odrađena na nekoliko zagrebačkih lokacija, u režiji Radislava Jovanova Gonza, a iz Menarta, izdavačke kuće Štuka, poručuju da je spot prožet slikovi-

Dino Šaran tim, metaforičnim kadrovima, a u fokusu se našlo nekoliko različitih ljudskih profila, koje su mimikom i koreografijom gledaocu uspješno približili plesači/glumci Kristijan Musić, Iva Richtermoc, Lana Krstulović i Abdoulie

Jobe. Govoreći o pjesmi i spotu, kantautor Dino Šaran, lider benda, naglašava da će neko, možda, slušajući i gledajući spot doći do određenih odgovora ili će ga barem ritam pjesme natjerati na ples. “Posebna ritmom i atmosferom, pjesma kroz pitanja od životne važnosti nosi jasnu i jednostavnu poruku: pitanje balansa. Šta je to u šta vjerujemo i da li nam je zaista važnije od gole egzistencije? Lov na licemjera u sebi. Gotovo hipnotička elektronika i melodija starog kafanskog refrena kao da suočavaju nove i stare vrijednosti”, zapaža Šaran. D.B.

IZJAVA DANA ANA KOKIĆ: Roditelji su idoli djeci i oni na primjeru našeg ponašanja uče životne lekcije. Džaba sve riječi koje im govorimo, oni gledaju šta mi radimo. Djecu ne možete slagati i pred njima je svaka gluma loša, jer oni sve osjete.

ZDRAVLJe

PETAK, 19. 4. 2019.

KoKosovo ulje

Saveznik u borbi Sa aknama

Kokosovo ulje je u osnovi dobro za sve. Preukusan dodatak ishrani, hranljiva maska za kosu i odlično sredstvo za njegu kože. Kada bismo birali najzdraviji proizvod prirodne kozmetike, kokosovo ulje bilo bi na prvom mjestu! Međutim oko jedne stvari baš i nismo sigurni. Da li je kokosovo ulje dobro za akne? Dok se jedni zalažu da je ovo najbolja prevencija protiv akni, drugi smatraju da ovaj prirodni hidratant pogoršava njihove napade. Da bismo ovu dilemu riješili za vas, potražili smo mišljenje vodećih

dermatologa. Prednosti Stručnjaci tvrde da se u sastavu kokosovog ulja nalazi laurinska kiselina, koja štetno utiče na mnoge bakterije pa i na one koje izazivaju akne. Takođe je i duboko hidratantno, što je presudno za liječenje akni. Iako zvuči pomalo kontradiktorno, jer živimo u ubjeđenju da masnu kožu treba isušivati i na taj način se boriti protiv bubuljica, bitno je održavati integritet kožne barijere, koji je od presudnog značaja za liječenje akni i otklanjanje ožiljaka. Kožu podložnu aknama

bitno je hidrirati i hraniti, a naročito joj je takva nega potrebna ako je suvog tipa. Svakako kokosovo ulje u sebi ima sastojke koji čiste našu kožu, hidriraju je i oporavljaju od akni. Nedostaci Pa ipak, samo zato što čisti i hidrira kožu lica i bori se protiv nekih bakterija koje izazivaju akne, ne znači da je kokosovo ulje idealno sredstvo za liječenje akni. Veliki uzročnik akni često su zapušene i upaljene pore, a kako je kokosovo ulje vrlo teško može dovesti do njihovog začepljenja i stvoriti vam još veći problem.

Zbog potencijalno mikrobioloških, hidrirajućih i umirujućih osobina kokosovog ulja, naši stručnjaci kažu da bi kokosovo ulje moglo raditi na iscjeljenju kože podložne aknama, ali pod jednim ulovom, da se ono koristi kao sredstvo za uklanjanje šminke i čišćenje lica. Zato što ulje veže sebum i druge nečistoće, izvlačeći otpad od pore dok hranu kožu. Nakon što ga isperete, važno je ukloniti sve tragove ulja sa drugim sredstvom za čišćenje. Pošto je kokosovo ulje tako komedogeno, ne že-

lite da ostavite bilo kakav ostatak na koži. Ovaj metod dvostrukog čišćenja omogućava vam da uživate u blagim prednostima kokosovog ulja – bez rizika od velikog začepljenja pora. Najbolje je da koristite nerafinisano kokosovo ulje. Ima odličnu ravnotežu prirodnih masnih kiselina, koje mogu biti efikasne kao hidratacija za zdravu kožu. Pored toga, u nerafinisanom ulju nema vještačkih mirisa koji dodatno mogu uticati na iritaciju vaše kože, pa je ono svakako najbolji izbor za vas.

PETAK, 19. 4. 2019.

ZDRAVLJe

KOD SVAKOG DJELUJE RAZLIČITO

Pomaže li kofein kod glavobolje Stručnjaci kažu da kofein može da ublaži, ali i da pogorša glavobolju, a ishod zavisi od mnoštva faktora, uključujući i vaše navike. Zato, prije nego što posegnete za šoljicom kafe da ublažite glavobolju, nešto bi trebalo da znate. U nekim slučajevima glavobolje kofein pomaže “Da budemo jasni, kofein ne pomaže uvijek kod glavobolje”, kaže dijetetičarka Kirsten Rensburi. Kod glavobolja koje su izazvane širenjem krvnih sudova u mozgu – stanje poznato kao vazodilatacija – kofein može da pomogne jer će suziti proširene krvne sudove. Kofein može da pomogne i kod tenzionih glavobolja tako što će opustiti napete mišiće na zadnjem dijelu glave, kaže dr Kiran Rajniš. Ali, postoji i jedna važna stvar – ako unesete previše kofeina, tenziona glavobolja će postati još gora, upozorava dr Rajniš. Bilo bi lijepo da neko može da vam kaže tačno koja doza kofeina je potrebna da vas prođe glavobolja, ali niko ne može da vam da taj “recept”.

Dijelom je tako zbog toga što kofein drugačije djeluje na svakoga. “Neki ljudi imaju genetske predispozicije da budu osjetljiviji na kofein”, kaže dr Rajniš, dodajući da te osobe ne bi trebalo da koriste kofein za ublažavanje glavobolje. Govoreći o kafi, ona ističe da je obično dovoljno piti jednu ili dvije šolje dnevno, a da su tri neka maksimalna doza. Ako

ste popili toliko i boli vas glava, najbolje je da ne pokušavate još jednom šoljicom da “ubijete” glavobolju. Važan je i izvor kofeina Kafa, čaj, čokolada, energetski napici, neki su od najčešćih izvora kofeina. Rensburi kaže da ne bi trebalo da ove stvari kao različiti izvori kofeina prave neku bitnu razliku, mada savjetuje oprez kod energetskih napitaka. Naime, previše

energetskih napitaka povezuje se sa vrtoglavicama, pa čak i srčanim udarima. Štaviše, dr Rajniš je u potpunosti potiv konzumiranja ovih napitaka kada vas boli glava jer “sadrže neurotransmitere koji pogoršavaju glavobolju”. Stvar o kojoj takođe treba razmišljati je količina kofeina koji unosite. Rensburi ističe da u šolji od 150 mililitara kafe ima između 100 i 164

miligrama kofeina, dok u 350 mililitara energetskog napitka može da se nađe između 38 i 46 miligrama. “Ipak, mislim da je od svega toga kafa najbolji izbor”, kaže Rajniš, dodajući da energetski napici sadrže i druge sastojke koji mogu loše da utiču na glavobolju. “Ljekovi” su individualni Nekima ibuprofen i drijemka pomažu u ublažavanju glavobolje, drugima prija da stave hladnu oblogu preko očiju na nekoliko minuta... Svi smo različiti, a pritom i različite vrste glavobolje reaguju drugačije na razne tretmane i ljekove. Svakako, dr Rajniš kaže da vrijedi da pokušate kafom da ublažite glavoboljom prije nego što popijete lijek jer je, smatra, kafa prirodnije rješenje. Pacijentima koji imaju česte glavobolje najprije savjetuje da promjene životne navike, odnosno da vode računa o tome da dovoljno spavaju, da unose dovoljno tečnosti i da se umereno kreću. Takođe, savjetuje izbjegavanje pretjerano obilnih obroka, alkohola, nikotina, pretjeranu izloženost ekranima raznih uređaja.

Psihologija

Osam savjeta

PETAK, 19. 4. 2019.

Izgradite mentalnu snagu Mentalno stabilna i snažna osoba, mnogo je bliže svome cilju, kada je vizija sreće u pitanju, jer je spremna da ustane kada na putu ka svom cilju padne, bez obzira na to, koliko bi još puta mogla da se spotakne S obzirom na sve situacije sa kojima se tokom života suočavamo, potrebna nam je snaga, koja će nam pomoći da psihički izguramo svako iskustvo “na nogama” i iz njega izvučemo samo najbolje. Mentalno stabilna i snažna osoba, mnogo je bliže svome cilju, kada je vizija sreće u pitanju, jer je spremna da ustane, kada na putu, ka svom cilju padne, bez obzira na to, koliko bi još puta mogla da se spotakne. Mentalna snaga upravo nas čini borbenijim, ali i ljubaznijim, voljenijim i svjesnijim sebe. Ona nas ohrabruje da koračamo ka svom cilju, spokojni i u ljubavi sa sobom i zato je veoma važno da tokom sazrijevanja naučimo kako da osnažimo naš mentalni sklop. Prestanite da sažaljevate sebe Loša iskustva se uvijek dešavaju s razlogom, kako bismo iz njih izvukli neku pouku, zato prestanite da se sažaljevate nad sobom, već pokušajte nešto da naučite, kako biste znali

Sebi dugujete da ostvarite svoja očekivanja i da živite život koji volite, kada vas uz to, tuđi komentari ne budu doticali, znaćete da ste postali mentalno jaka osoba.

da se postavite, kada vas život sasvim slučajno ponovo dovede u nezavidan položaj. Naučite se strpljenju Ništa se u životu ne dešava sad i odmah, već najbolje stvari dolaze, kada ih dugo čekamo i kada im se nadamo. Samo strpljenje i uloženi trud dovešće vas do cilja, prije ili kasnije. Nemojte se plašiti samoće Pokazatelj prave mentalne snage je vaše umijeće da budete sami i da uživate u svojoj samoći. Samoća je jedini način da potpuno spoznate sebe i zato od nje ne smijete bježati. Oprostite sebi Ljudi smo jer griješimo, ali ma koliko se ljutili na sebe, život se nastavlja. Zato je veoma važno da naučite da oprostite sebi i da sa sobom riješite, koje greške vam se više ne smiju ponavljati. Dakle, umjesto da sjedite i kajete se, zbog svoje greške, naučite iz njih, kako ih više ne biste ponavljali. Živite za sebe, ne za druge Živite život koji vas ispunjava i čini srećnima, bez obzira na to šta drugi od vas očekuju. Sebi dugujete da ostvarite svoja očekivanja i da živite život koji volite, kada vas uz to, tuđi komentari ne budu doticali, znaćete da ste postali mentalno jaka osoba. Budite pozitivni Pozitivne misli su zaista

Loša iskustva se uvijek dešavaju s razlogom, kako bismo iz njih izvukli neku pouku, zato prestanite da se sažaljevate nad sobom, već pokušajte nešto da naučite, kako biste znali da se postavite, kada vas život sasvim slučajno ponovo dovede u nezavidan položaj

PETAK, 19. 4. 2019.

prvi i najveći korak ka srećnom životu. Uostalom, svaki dan započinjemo buđenjem, a to je dovoljno veliki povod za pozitivne misli, zar ne? Prestanite da kritikujete sebe Ponekad ste sami sebi najveći neprijatelji, jer svakodnevno nalazite povod da iskritikujete sebe. Svakodnevnim kritikovanjem sebe, postajete mentalno i emotivno slabi, pa poslije nekog vremena nećete imati povjerenja u svoje mogućnosti, ni u kom smislu, a to je zaista posljednje što vam treba. (mycupoftea.rs)

Psihologija

Ne bojte se promjene Promjena je sastavni dio naših života i uglavnom nam na kraju ostaje kao pozitivno iskustvo, jer nas mijenja i pomaže nam da postanemo najbolja verzija sebe. Umjesto da se plašite promjene, naučite se da je slijedite i sve će zaista imati mnogo više smisla. Mentalna snaga stiče se kroz ljubav i samospoznaju i postaje nam najbolji saborac, na putu ka sreći. Zato se trudite da svakoga dana postanete snažniji i odlučniji da ipak živite život koji volite!

Ljudi smo jer griješimo, ali ma koliko se ljutili na sebe, život se nastavlja. Zato je veoma važno da naučite da oprostite sebi i da sa sobom riješite, koje greške vam se više ne smiju ponavljati. Dakle, umjesto da sjedite i kajete se, zbog svoje greške, naučite iz njih, kako ih više ne biste ponavljali.

ZDRAVLJE

Voda kao lijek

PETAK, 19. 4. 2019.

Ne zanemarujte simptome dehidratacije Dehidratacija predstavlja jedno od najtiših i najopasnijih stanja. Prema statistikama, oko 25 odsto djece se svakodnevno suočava sa dehidratacijom. Zbog naših nekvalitetnih prehrambenih navika, voda se nažalost često zamijenjuje gaziranim napicima - pićima punih šećera. Ipak, čak i uz konzumiranje nezdravih napitaka, unos vode u tijelo još uvijek mora biti zadovoljen. Naša tijela su “dizajnirana” da rade samo na 60 odsto vode. Ipak, studije primjećuju da ni djeca ni odrasli ne uzimaju potreban sadržaj vode u jednom danu. Zauzvrat, nedostatak vode u organizmu može biti loš na više načina. Naime, dehidratacija je često povezana sa stanjima kao što su umor, problemi sa varenjem, anksioznost i “zamagljenost” mozga. Da biste zaista razu-

mjeli opasnosti od nedovoljnog konzumiranja vode tokom dana, evo nekih nuspojava dehidratacije. Suva koža, usne i oči Tijelo reaguje na čudne načine kada nema vode. Zbog toga se dehidratacija može primijetiti na način na koji vaše usne, oči i koža izgledaju. Ako imate suvoću u ovim područjima, vaše tijelo vam može signalizirati da povećate dnevni unos vode. Osim ispucalih usana i umornih očiju, dehidratacija može dovesti i do začepljenih pora i akni. Rijetko mokrenje, urin tamnožute ili smeđe boje Ako nemate potrebu da mokrite, to znači da vaše tijelo nema dovoljno vode da se uključi u proces. Uz to, možete primijetiti i tamniju žutu ili smeđu boju urina, što je još jedan znak de-

hidratacije. Promjena boje mokraće je obično posljedica toksina koji su se “zaglavili” u tijelu. Bol u zglobovima i leđima Strukture kostiju u tijelu čine oko 80 odsto vode. Ova voda pomaže zglobovima i kostima da ostanu podmazani i fleksibilniji. Ako ne pijete dovoljno vode tokom dana, patite od hronične boli u zglobovima i kostima, upale, pa čak i oštećenja bubrega i urinarnog trakta. Umor i promjene raspoloženja Voda je odgovorna za prenos kiseonika preko tijela, što direktno utiče na vaše raspoloženje. Kada ste dehidrirali, vi ste više podložni emocionalnim eskalacijama koje često mogu dovesti do teškog umora. Ovo može biti direktno

povezano sa nesposobnošću tijela da prenosi kiseonik do vitalnih organa, i stoga pravilno funkcioniše. Neosnovana glad Nedostatak vode u organizmu može se manifestovati gladovanjem, čak i nakon jela. Ovo stanje je izazvano samim tijelom i ukazuje na potrebu da se nadoknadi gubitak vode kroz hranu. Ako se iznenada osjećate gladni kada ne bi trebalo, popijte čašu ili dve vode i to vam može vam pomoći da riješite problem. Hipertenzija Povišeni krvni pritisak može biti direktna posljedica dehidratacije. Ovo stanje se dešava jer vam nedostaje vode da bi se krv razređivala, omogućavajući natrijumu da formira plak u protoku krvi. (Stil.rs)

PETAK, 19. 4. 2019.

ZDRAVLJE

Ako ne pijete dovoljno vode tokom dana, patite od hronične boli u zglobovima i kostima, upale, pa čak i oštećenja bubrega i urinarnog trakta

Glavobolja, umor Visok holesterol Holesterol može biti velika poteškoća za pojedince na ivici dehidratacije. Ako ne pijete dovoljno vode tokom dana, tijelu nedostaje tečnosti za upravljanje i kontrolu nivoa holesterola. Problemi sa varenjem Voda je zadužena za praćenje probavnog procesa u našem organizmu. Ako ne uzimate dovoljno vode dnevno, toksini u organizmu se vraćaju u krv i utiču na digestivni trakt na negativan način. Neki od neželjenih efekata dehidratacije na digestivni trakt su grčevi, bolovi u stomaku, i zatvor. Osip na koži

Koža je veoma zavisna od količine vode koju svakodnevno pijete. Kod dehidriranih pojedinaca, koža se može loše ponašati i rezultirati teškim osipima, svrabežom i suvoćom. Uz to, dehidrirani pojedinci mogu patiti i od ekcema, psorijaze, akni, itd. Hronične glavobolje i zamućenost mozga Dehidratacija čini mozak zbunjenim, što često može imati ozbiljne posledice na njegovo pravilno funkcionisanje. Pored toga, nedostatak vode može se povezati sa pojavom jakih glavobolja i migrene, kao i gubitkom fokusa, orijentacije...

Nedostatak vode u organizmu može se manifestovati gladovanjem, čak i nakon jela

ENIGMATIKA

PETAK, 19. 4. 2019.

FOTO UBOD

Dvorac Elc u Njemačkoj

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Venecija noću, Italija

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3147

2015-05-26

1 3 2

8 4

8 7

Sudoku puzzle No. 3391 2016-01-25

www.sudokukingdom.com 4 7 3 1 8 5 6 9 1

Medium level

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

6Puzzle 4 9 solution: 3 8 1

3 9

2015-05-27

Medium level

9 3 6

8 3 7

4 5

7 2

9 4

3 1

3 4 7 8 5 1 2 6 9 Sudoku puzzle No. 3391 2016-01-25

3 7

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3148

2 6

PETAK, 19. 4. 2019.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #S267DF

Aorta Aorta Apprenticeship Apprenticeship Ascent Ascent Bangs Bikini Bangs Brazen Bikini Busted Cacao Brazen Casing Busted Clumped Crony Cacao Curio Casing Duvet Eaves Clumped

Invading Pinned Pleas Experimentally Eaves Lancing Quilt Exposures EdictFlouted Nouns Rears Galls Experimentally Overused Rhino Ruining Guide Exposures Pinned Scruples Guise Serene Hearten Flouted Pleas Share Hexagon GallsHives Quilt Sheet Silos Invading Guide Rears Slander Lancing Guise Rhino Supper Nouns Overused Hearten Ruining Ulcer

Edict Duvet

Crony

Hexagon

Curio

Hives

HOROSKOP OVAN Pred vama je mnogo obaveza. Činiće vam se da ne dižete glavu od posla, a u stvari ništa se posebno neće dešavati. Iluzija da ste pretjerano opterećeni dolazi zbog zasićenja.

BIK Veza koju ste držali u tajnosti prijeti da postane javna. Partner vas više voli nego vi njega, ali vi ne uživate u tome. Njegova očekivanja za vas postaju veliko opterećenje.

BLIZANCI Ako uspijete da dan otpočnete bez kašnjenja i odlaganja, mogu vam se otvoriti interesantne mogućnosti, posebno ako je vaš posao vezan za inostranstvo.

VAGA Komunikacija s osobama koje se nalaze u inostranstvu može biti od velike koristi. Poslovni planovi se razvijaju u smjeru koji ste priželjkivali. Ne prihvatajte stvari zdravo za gotovo.

ŠKORPIJA Iako sve djeluje obećavajuće, nije povoljan dan za ugovore i bilo kakve transfere. Odložite sve to nakratko, jer ako sada započnete nove pregovore mogu vas sačekati velike komplikacije.

STRIJELAC Zamisao koju ste imali, a koja se tiče vaše familije, ovim preokretom postaje neizvodljiva. Pomiješali ste posao i privatni život pa vam porodične probleme rješavaju saradnici.

Sheet Silos Slander Supper Ulcer

RAK Partner očekuje konkretan korak. Ne popuštajte pod pritiskom ako niste sigurni da je to ono što želite. Dodatnu tenziju izaziva finansijska situacija.

JARAC Konačno biste mogli da donesete odluku koju tako dugo odlažete. Kada jednom prelomite i pobijedite sebe, shvatićete koliko ljepote ima u preuzimanju odgovornosti.

Scruples

Serene REBUS

Dobićete ponudu koja vam na prvi pogled neće biti primamljiva, ipak, ukoliko obratite pažnju i prihvatite je, dugoročno će vam se isplatiti.

DJEVICA Imate potrebu da kontrolišete sve oko sebe, a nemate mehanizme koji bi to podržali. Loša vijest je da ćete morati da odustanete od nekog svog stava koji je bio prilično beskompromisan.

Rješenje iz prethodnog broja: Beži ris

VODOLIJA Previše ste ozbiljni. Dan je savršen da sebi date malo oduška, pobjegnete s posla i provedete sate u društvu prijatelja koji vas ničim ne opterećuju.

RIBE Imate puno planova i očekujete ubrzo da pokrenete neki od njih. Nažalost, danas vam ne sleduju krupniji pomaci osim što će vas nekoliko tuđih iskustava navesti da razmislite.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PETAK 19.4.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Aprilski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK 19.4.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

Vujačić, Stoiljković i Ivanović nisu se naigrali pored Cicmila, Nedića i golmana Giljena

Foto: Dejan Lopičić

PETAK, 19. 4. 2019.

MALO PRAVOG FUDBALA REMI BUDUĆNOSTI I SUTJESKE 0:0 U PRVOM MEČU POLUFINALA KUPA

MONOTONIJA POD GORICOM

⌦ Miloš Antić

Kao po nekom nepisanom pravilu, ponavlja se iz godine u godinu, iz sezone u sezonu: čim Budućnost poveže nekoliko dobrih utakmica i atraktivnom igrom počne da vraća navijače na tribine, desi se neka očajna utakmica: pred rekordnom posjetom ovog proljeća (oko 3.000 gledalaca) podgorički i nikšićki plavo-bijeli odigrali su bez golova u prvom meču polufinala Kupa Crne Gore. Sudar dva najbolja crnogorska tima karakterisao je prespor fudbal, davljenje lopte, previše opreza i vrlo malo pravih šansi (više na

BRANKO BRNOVIĆ Čim moja ekipa ne postigne gol, jasno je da ne mogu biti zadovoljan. Uvjeren sam da u Nikšiću možemo da damo gol ili dva, što bi trebalo da bude dovoljno za finale

strani Sutjeske) - dovoljno da veliki rivali umjesto aplauza kao prije 15 dana kraj Bitrice kada je sve prštalo, dobiju zvižduke. “Čim moja ekipa ne postigne gol, jasno je da ne mogu biti zadovoljan. Ipak, u kakvom smo stanju dočekali meč (bez najboljeg igrača, požutjelog Mijića, sa rovitim Krkotićem, Božovićem i Stoiljkovićem) ovo je i dobar rezultat. Idemo u Nikšić da pokažemo jesmo li ili nismo - uvjeren sam da tamo možemo da damo gol ili dva, što bi trebalo da bude dovoljno za finale”, rekao je Branko Brnović, strateg Budućnosti, koji u revanšu neće računati na požutjelog vezistu Luku Mirkovića. A plave prije tog meča kraj Bistrice prvog dana maja čeka prvenstvo - derbi sa Titogradom, pa sudar sa Lovćenom - kiksevi su zabranjeni, ali je jasno da će Brnović morati da radi sa ekipom na ubrzanju igre. Jer lopta ide (pre)sporo, često se “carini”, a bez Mijića nema ni te do

BUDUĆNOST

SUTJESKA

0 0

Dragojević Pešukić Damjanović Milić Boljević Mirković Božović (od 82. Terzić) Krkotić (od 58. Perović) Ivanović Stoiljković Vujačić

Giljen Ciger Cicmil Nedić Bulatović Janković Bubanja Ćetković (od 72. Marušić) Vlaisavljević (od 44. Vučić) Alharaiš (od 89. Merdović) Marković

PODGORICA - Gradski stadion. Gledalaca: Oko 3.000. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje). Jovica Tatar (Podgorica)

sada kreacije i prave ideje u ofanzivi... Budućnost je tokom prvog dijela češće imala loptu u nogama, nekoliko puta stvarala višak preko agilnog Boljevića na lijevoj strani, ali njegovi centaršutevi nisu pronalazili glavu Vujačića. Sutjeska se orjentisala na kontru, zahvaljujući Božu Markoviću i raspoloženom motorinu Branislavu Jankoviću uspjevala da prenese težište igre na polovinu domaćina, ali bez konkretizacije u završnici akcija. O šansama da ne govorimo nije bilo šuta u okvir gola ni na jednoj ni na drugoj strani, Dragojević i Giljen su uzeli 45 minuta odmora... I dok Giljen ni u drugom dijelu nije imao previše posla (na jednu loptu Stoiljkovića zakasnio je Ivanović, a drugi put je ljevicu Stoiljkovića blokirala glava Nedića), Dragojević je dobio šansu da se istakne. Dva puta je sjajno reagovao nakon opasnih udaraca Markovića, jednom se Alharaiš nije najbolje snašao, a najbo-

NIKOLA RAKOJEVIĆ

Mislim da smo mogli do gola, imali smo nekoliko odličnih šansi. Čeka nas još teži posao u revanšu, moramo biti oprezni lju šansu Sutjeska je dočekala u nadoknadi vremena - Vučić je probio Pešukića, zavrnuo, a na drugoj stativi loptu je dočekao rezervista Merdović i poslao je preko gola. Dovoljno da iskusni trenerski vuk Nikola Peco Rakojević ne bude zadovoljan konačnim ishodom. “Obično bi treneri bili zadovoljni nakon meča bez golova na terenu najvećeg rivala, ali... Mislim da smo mogli do gola, imali smo nekoliko odličnih šansi”, naveo je trener Nikšićana, svjestan da će revanš biti težak za oba tima: “Moramo biti izuzetno oprezni”, zaključio je odlični stručnjak, čiji tim prije revanša čekaju pakleni dueli sa Petrovcem na strani i Ruadrom kod kuće.

Sport

PETAK, 19. 4. 2019.

vaterpolo (f4 ) - jadran napada dubrovčane (18.30h)

Gojković: Naša šansa da što duže budemo u egalu marka kaže za 100 miliona eura

Pitanje je dana: azar stiže u real Eden Azar će biti treće pojačanje Real Madrida za narednu sezonu, javila je sinoć Marka. Ugledni sportski dnevnik tvrdi da je transfer Belgijanca iz Čelsija dogovoren i da će u narednih nekoliko dana biti sve biti potpisano. Marka piše da su tri strane postigle usmeni dogovor oko transfera i da su ostali da se razrade još samo detalji koji će kulminirati konačnim transferom u Madrid. Zvanična potvrda će uslijediti kada Čelsi završi borbu u Premijer ligi za plasman u Ligu šampiona, kao i sezo-

nu u Ligi Evrope. Visina transfera će navodno iznositi 100 miliona eura, što je ogroman novac s obzirom da igrač ulazi u posljednju godinu ugovora. Za rijetko kojeg igrača na svijetu bi Real platio toliki novac godinu dana prije isteka ugovora, ali je Azar ipak najviša klasa i nisu željeli da se kockaju i dožive da im ga neko preotme. Azar je otvoreno “izjavljivao ljubav” Realu u prethodnih nekoliko godina, a odavno je poznato da mu je trener kraljevskog kuba Zinedin Zidan - idol. M.A.

Gorak ukus nakon propuštene istorijske šanse da se donese prvi evropski pehar u Herceg Novi još je u ustima, a vaterpoliste Jadrana čeka novi izazov - izabranici Vladimira Gojkovića danas će u Zagrebu u polufinalu završnog turnira Triglav regionalne lige protiv Juga (18.30h) juriti plasman u finale. “Jug je favorit, ali želimo da iznenadimo”, kaže strateg Novljana, uz priznanje da njegov tim nije u najboljem psiholokom stanju nakon poraza od Marseja.

Jadran je ligaški dio prvenstva završio na drugoj poziciji sa 45 osvojenih bodova, Dubrovčani su sa bodom manje bili treći, što je i odredilo ovaj par u polufinalu

RaspoRed 18.30h 20.15h

Finale je na rasporedu u subotu od 17h

“Meč stiže u nezgodnom trenutku, psihički i emocionalno smo ispražnjeni. Bio sam dosta puta u takvim situacijama tokom karijere, kada dođu ti teški momenti i kada se teško vratiti u normalan rad, ali čeka nas veliki meč, protiv izuzetnog protivnika, sigurno jednog od najboljih u Evropi. Vidimo to po rezultatima, iako je treći završio u regionalnoj ligi, ali Jug je jedina ekipa od svih regionalnih koju mi ove sezone nismo pobjedili sa ovim mladim sastavom”, istakao je Gojković. Jadranaši su u prijestonicu Hrvatske otputovali bez povrijeđenog Vlada Popadića. “Moramo da damo maksimum i da probamo da držimo utakmicu u egalu što duže. Ne smijemo da dozvolimo Jugu da napravi pred-

Adut Jadrana u Zagrebu: Đuro Radović

FOTO PRIČA

Navijač Benfike koji je sa svojim drugom, umjesto u Frankfurt na Majni (gdje su lisabonski orlovi sinoć igrali revanš četvrtfinala Lige Evrope protiv domaćeg Ajntrahta) stigao u Frankfurt na Oderu - 600 km dalje. Opisao je put kao nezaboravno iskustvo

Jadran Carine – Jug Mladost – Jadran Split

puta je jadraN osvojio reGioNalNu vaterpolo liGu, oba puta NakoN trijumfa Nad juGom u fiNalu - u sezoNi 2009/2010 bilo je 11:8, a GodiNu daNa kasNije 9:7 nost od početka, jer onda će sigurno biti velika razlika, kao što se dešavalo u prošlosti. Probaćemo odbranu od prvog momenta da imamo potpuno disciplinovanu i bez individualnih kikseva. Ako ostanemo u egalu dvijetri četvrtine, onda možemo da se nadamo iznenađenju”, zaključio je Gojković. M.A.

Sport

PETAK, 19. 4. 2019.

Vladimir kuzmanoVić za dn o finalnoj seriji aba lige

Uvijek se raduje tim koji je spreman da pobijedi pritisak

Žele da vrate seriju u Beograd: Košarkaši Budućnosti

Vladimir Kuzmanović u razgovoru sa Miroslavom Nikolićem iz vremena dok su bili u Budućnosti Sjećam se utakmice u Pioniru prije 19 godina, tada smo mi iz Budućnosti vodili 2:0 protiv Partizana u seriji. I sve te uvrede, osim par situacija koje ne smiju da budu na košarkaškim terenima, su dio folklora. Tada smo bili “ustaše”, a sada su “šiptari” i “cigani”. Šalu na stranu, vjerujem da je ovo nešto u čemu igrači uživaju. Sa Crvenom zvezdom je osvojio titulu 1998. godine, a sa ekipom Budućnosti se u smanjenoj Jugoslaviji radovao peharu prvaka države 2000, te duploj kruni 2001. godine. I bio je miljenik i jednih i drugih navijača - broj 12, šut za tri poena iz ćoška i lopta koja cijepa mrežicu - Vladimir Kuzmanović. Sada, u miru gleda finalnu seriju ABA lige u kojoj viceprvak vodi 2:1, a šampion želi da izjednači skor (večeras, 19.00) i vrati se u Beograd na majstoricu. “Četvrti meč po nekom nepisanom pravilu pripada ekipi koja stiže rezultat - to je Budućnost. ‘Plavi’ su sada manje opterećeni, a pobjeda u trećoj utakmici koja je bila ‘biti ili ne biti’ može da bude uvod u još kvalitetnije izdanje”, rekao je popularni Kuzma za Dnevne novine. “Budućnost je pokazala da ima ponos, a očigledno da Zvezdinih odličnih 20 minuta nije bilo dovoljno za

trijumf. Zvezda mora da proba sa timskom igrom, dok će Budućnost svakako odgovoriti individualnim kvalitetom. Iskreno, uvijek više vjerujem u tim”. Zvezdin tim ili individualnost Budućnosti? “Čeka nas uzbudljiv meč sa identičnim šansama za trijumf, Zvezda je ispustila priliku da završi seriju, jer je Budućnost osjećala pritisak. Budućnost se uzda u individualni kvalitet, a pojedini igrači nisu imali svoj dan u tom trećem meču. Pitanje je kako će reagovati poslije dana odmora. Međutim, jasno je da je pritisak sada na ‘crveno - bijelima’ “, jasan je Kuzmanović. Atmosfera je bila uzavrela - i u Beogradu i u Podgorici. Ništa se neće promijeniti ni u četvrtoj, ni u eventualnoj petom utakmici... “Osim par situacija koje ne smiju da budu na košarkaškim terenima, sve je ostalo dio folklora. Ulog je veliki, tenzije su u skladu sa tim,

ali je u naše vrijeme bilo neprihvatljivo da neko neovlašćeno bude na terenu, da bude blizu igrača i da ima priliku da dođe u fizički dodir sa bilo kojim učesnikom. To umnogome urušava čar finala, a potrebno je samo malo kulture i vaspitanja”, poručio je Kuzmanović, koga je luda atmosfera vratila 19 godina unazad na utakmicu Partizan - Budućnost... “Vodili smo 2:0 protiv Partizana i došli u prepun Pionir. Sve u čemu smo uživali kao akteri na terenu je bilo i na toj drugoj utakmici u Beogradu. Jedina je razlika bila što nema Danila Mitrovića da dodatno raspali protivničke navijače”, poručio je stručni konsultant Sport kluba sa osmijehom na licu... “Da, tada smo bili ‘ustaše’, a sada su ‘šiptari’ i ‘cigani’. Šalu na stranu, vjerujem da je ovo nešto u čemu igrači uživaju. Nešto zbog čeka igraju košarku, a uvijek se pokažu oni na koje pritisak ne utiče. Takvi se na kraju i raduju”. B.T.

Budućnost ne zaboravljam, ali Zvezda, Pižon i Dule su bili dio mog odrastanja Vladimir Kuzmanović je dao mnogo Budućnosti, ali i Budućnost njemu. Međutim, ne krije da u finalnoj seriji ABA lige navija za - “crveno - bijele”. “Ne zaboravljam dvije titule, jedan Kup, tri godine Evrolige, kao jedan od najuspješnijih perioda u mojoj karijeri. Bilo

mi je veo drago što sam bio dio otvaranja ovosezonske Evrolige u Podgorici i navijao sam za Budućnost u svakoj evropskoj utakmici”. Ali... “Pižon (Vladimir Petrović), Dule (Savić) i Zvezda su bili dio mog odrastanja. I dan da-

nas znam sastav Zvezde iz sezone 1980/1981. Košarka je i dalje sastavni dio mog posla, bez obzira na neke besmislene situacije, uživam u finalnoj seriji koju gledamo. Vjerujem da je Zvezda bolji tim i da će se na kraju Evroliga ponovo igrati u Beogradu”.

Atmosfera p Zvezdu i don

groTlo moraČe sPremno za rezulT

⌦ Bojan Topalović

Budućnost se vratila u život, grotlo “Morače” je progutalo Crvenu zvezdu, reakcija je uspjela. Ali, šampion mora da oživi, a to joj garantuje samo novi trijumf u finalnoj seriji ABA lige protiv “crveno - bijelog” izazivača koji vodi sa 2:1. Košarkaški hram na obodu Morače će sigurno opet biti naelektrisan (nadamo se fer i korektnom energijom)... Budućnost Voli u četvrtoj utakmici finala regional-

20 utakmica su odigrali Budućnost i Zvezda u “Morači” u ABA ligi - “plavi” su slavili 15 puta, a “crveno bijeli” samo pet

ne lige napada Crvenu zvezdu (19.00), traži rezultat od 2:2 i sanja majstoricu u Beogradu (nedjelja, 19.00). I naravno uzda se u huk navijača... “Varvari su bili odlični, cijela Podgorica je došla, zahvalni smo za ljubav koju nam je pokazala. Ne bih pravio poređenje između naših i navijača Zvezde, jer su meni naši uvijek najbolji. Nosili su nas, guraće nas i večeras”, poručio je Noris Kol, koji je preksinoć Beograđanima “usuo” 20 poena, a dodao je sedam skokova i dvije asistencije. Nemanja Gordić je dopisao pet poena, ali je imao četiri asistencije što ga je uvelo u istoriju ABA lige - postao je najbolji dodavač od kada se igra Jadranska liga sa 834 asistencije. Međutim, razmišlja samo o novom okršaju u “Morači” i rezultatu 2:2 u seriji... “Odbrana u drugom poluvremenu je putokaz kako treba da igramo. Trudićemo se da tako

PETAK, 19. 4. 2019.

SPORT

KOTI KLARK OPET MOĹ˝E DA BUDE X FAKTOR

IZ ODBRANE U NAPAD, PA OPET U BEOGRAD

Ĺ˝eli majstoricu: Koti Klark je nadmudrio Riversa

plavog grada skida nosi majstoricu 834

LTAT 2:2 BUDUÄ&#x2020;NOST NAPADA CRVENU ZVEZDU 19.00

FINALNA SERIJA

2:1

C. Zvezda - BuduÄ&#x2021;nost 91:72 C. Zvezda - BuduÄ&#x2021;nost 107:69 BuduÄ&#x2021;nost - C. Zvezda 80:72 19. april: 19.00 BuduÄ&#x2021;nost - C. Zvezda 22. april: 19.00 C. Zvezda - BuduÄ&#x2021;nost* * ako bude bilo potrebno

Ä&#x152;etvrtu utakmicu finalne serije ABA lige Ä&#x2021;e suditi Damir Javor (Slovenija), SaĹĄo Petek (Slovenija) i UroĹĄ NikoliÄ&#x2021; (Srbija)

izgledamo od poÄ?etka utakmice. Tada je bilo dosta viĹĄe kontakta svih pet igraÄ?a i to je receptâ&#x20AC;?, jasan je 30-godiĹĄnji organizator igre. Defanzivni segment igre potencira i dvostruki NBA ĹĄampion. A kada je u odbrani sve zategnuto, onda sijevaju kontre... â&#x20AC;&#x153;Posebno ih ja volimâ&#x20AC;?, rekao je sa osmijehom na licu Kol, koji se nadovezao... â&#x20AC;&#x153;Kada smo zaustavili Zvezdu, mogli smo da trÄ?imo u tranziciju i damo sebi ĹĄansu da pobijedimo. Mislim da svi vole kontre, lakĹĄe je igrati nego pet na pet, a uzbudljivo je i za navijaÄ?e. MeÄ&#x2018;utim, kljuÄ? svega je u odbrani. Kada je ne igramo, u problemu smoâ&#x20AC;?. Upravo plejmejkeri mogu da donesu prevagu! Jer, â&#x20AC;&#x153;crveno - bijeliâ&#x20AC;? imaju samog jednog pravog pleja (Filip Ä&#x152;oviÄ&#x2021;), dok Bili Beron nije to uprkos tome ĹĄto se snalazi na â&#x20AC;&#x153;jediniciâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;TrudiÄ&#x2021;emo se da naÄ&#x2018;emo

asistencije je ostvario Nemanja GordiÄ&#x2021; u ABA ligi - sa tom brojkom je prvi na vjeÄ?noj listi regionalnog takmiÄ?enja, a to je juÄ?e potvrdila ABA liga i Ä?estitala mu na tome

rupe u njihovoj odbrani, da ih pritiskamo spolja. To je naroÄ?ito bilo dobro u drugom dijelu treÄ&#x2021;e utakmiceâ&#x20AC;?, jasan je GordiÄ&#x2021;, MVP proĹĄlogodiĹĄnjeg finala. Prvi korak u odbrani domaÄ&#x2021;eg terena je napravljen. Ä&#x152;eka se drugi... â&#x20AC;&#x153;Zvezda je odbranila svoj teren, sada je naĹĄ red da to uradimo. Samo razmiĹĄljamo o tome, zaboravili smo sve ĹĄto se ranije deĹĄavalo. Sada moramo da idemo daljeâ&#x20AC;?, podvukao je Noris Kol.

Dugo se Ä?ekalo da proradi, da probirljiva podgoriÄ?ka publika vidi zaĹĄto je bio MVP regularnog dijela VTB lige, a onda je â&#x20AC;&#x153;povukaoâ&#x20AC;? kada je bilo najpotrebnije Koti Klark je sa 14 poena, tri skoka, dvije asistencije i odliÄ?nom odbranom bio â&#x20AC;&#x153;X faktorâ&#x20AC;? u trijumfu BuduÄ&#x2021;nosti nad Crvenom zvezdom u treÄ&#x2021;oj utakmici finala ABA lige. DvadesetĹĄestogodiĹĄnji krilni koĹĄarkaĹĄ je iskoristio Ä?injenicu da ne igra Stratos Perperoglu koji ga je primirio u Beogradu i - eksplodirao je. â&#x20AC;&#x153;Nakon poraza u Beogradu, od ponedjeljka smo uloĹžili veliki napor. Tim se najviĹĄe fokusirao na odbranu i to je bio

recept za uspjeh. Uradili smo sve i doĹĄao je rezultatâ&#x20AC;?, poruÄ?io je Klark. MeÄ&#x2018;utim, ĹĄampion Jadrana nije briljirao. MoraÄ&#x2021;e joĹĄ viĹĄe da se skupi kako bi dobio Ä?etvrti meÄ? finala (veÄ?eras, 19.00) i vratio seriju u Beograd (nedjelja, 19.00). â&#x20AC;&#x153;Bilo je promaĹĄaja i loĹĄih poteza, to ne krijemo. MeÄ&#x2018;utim, ostali smo zajedno do kraja, drĹžali se i na kraju smo pokazali reakciju. IzaĹĄli smo i borili seâ&#x20AC;?. Takav pristup je prijeko potreban i veÄ?eras - u novom grotlu â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?eâ&#x20AC;?... â&#x20AC;&#x153;NaĹĄa igra se mora zasnivati na odbrani, a napad Ä&#x2021;e doÄ&#x2021;i sam po sebi. Naravno da Ĺželimo trijumf i majstoricuâ&#x20AC;?, podvukao je Koti Klark. B.T.

JASMIN REPEĹ A Ĺ˝ELI PETI MEÄ&#x152; U BEOGRADU

ZA PRAVE Ĺ PANERE

BuduÄ&#x2021;nost je dobila treÄ&#x2021;u bitku - nakon ĹĄto je Zvezda slavila u prve dvije - tako da rat u finalu ABA lige joĹĄ nije gotov. A trener â&#x20AC;&#x153;plavihâ&#x20AC;?, Jasmin RepeĹĄa, vjeruje u majstoricu u Beogradu... â&#x20AC;&#x153;Obaveza nam je da odigramo najbolje ĹĄto moĹžemo. Volio bih da pobijedimo i da se igra ta utakmica koja â&#x20AC;&#x2DC;para gaÄ&#x2021;eâ&#x20AC;&#x2122; svima. Nije lako igrati takve utakmice. To je za prave ĹĄpanereâ&#x20AC;?, jasan je 57-godiĹĄnji strateg iz Hrvatske, koji zna da ĹĄampion protiv viceĹĄampiona veÄ?eras (19.00) mora da igra mnogo bolje, nego u treÄ&#x2021;oj utakmici. â&#x20AC;&#x153;Moramo bolje i moĹžemo bolje. Bilo je puno rezervi kod pojedinih mojih igraÄ?aâ&#x20AC;?, podvukao je RepeĹĄa. B.T.

Optimista: Jasmin RepeĹĄa

sport

PETAK, 19. 4. 2019.

DŽEJMS BEL OPTIMISTA PRED čETvRTI MEč SA ZvEZDOM

Da opet prevagnemo

Prvo poluvrijeme treće finalne utakmice je bilo očajno, a drugo - odlično. Četvrti okršaj u finalu ABA lige od početka do kraja mora da bude perfektan. Tako razmišljaju “plavi”, koji večeras (19.00) žele da izjednače na 2:2 i vrate se u Beograd da igraju majstoricu. “Naša igra je bila tečna u drugom dijelu utakmicu. I igra Zvezde je bila dobra, naročito u prvom poluvremenu, ali je morala da prevagne na nečiju stranu. Nadam se da će opet prevagnuti na našu”, poručio je Džejms Bel.

Kapije dvorane Sportskog centra Morača će biti otvorene od 17.00 do 18.30 časova, baš kao što je bio slučaj i u trećem meču finalne serije ABA lige

Dvadesetsedmogodišnji Amerikanac je postigao osam poena (dodao po asistenciju i skok), a ona sjajna trojka u trećoj če-

Dirnut ovacijama u Morači: Žarko Paspalj

tvrtini je bila praktično presudna... “Uvijek je dobro pogoditi i osjetiti taj momenat. Iskreno, to mi je jedan od najboljih momenata od kada sam došao u Budućnost”. Bel “grize” u odbrani od kada je stigao, a zajedno sa Koti Klarkom je donio prevagu u trećem meču finala... “Ni Koti, ni ja nismo počeli, ali uvijek kada je tako možda odigramo i bolje. Izvukli smo najbolje. Vjerujem da ćemo to da ponovimo”, jasan je bivši igrač Cedevite i Darušafake. B.T.

SAD SI uZ' O TROFEJ PASPALJE - Ž

Doček je b plavi bliži

⌦ Bojan Topalović Uvijek grize u odbrani i vjeruje u svoj šut: Džejms Bel čuva Bilija Berona

TOMIć OPTIMISTA uPRkOS šTO nEMA REgLAnDA I PERPEROgLuA

Koncentracija na KošarKu

Crvena zvezda je trenirala u SC Morača, dodatno osjetila koševe i spremna je da kao izazivač još jednom stane (večeras, 19.00) na crtu šampionu ABA ligi - Budućnost Voliju. Trener “crveno-bijelih” Milan Tomić vjeruje u svoj tim uprkos tome što opet ne može da računa na Džoa Reglanda i Stratosa Perperoglua. “Vodimo sa 2:1, ne treba da razmišljamo o porazu, moramo da se spremimo za dobru utakmicu, da završimo finalnu seriju u Podgorici”, jasan je 45-godišnji stručnjak, koji ne želi da se bavi atmosferom u hali... “Ne treba da se obaziremo na druge stvari. Ne bih da komentarišem neke druge stvari osim košarke, kao neke moje kolege koje su to uradile poslije druge utakmice”, tipovao

41 put su se sastali “plavi” i “crveno-bijeli” u aba ligi budućnost je slavila 18 pobjeda, a crvena zvezda 23

Želi trijumf: Tomić

je Tomić na Jasmina Repešu. Šta bi moglo da presudi? “Ne možemo da znamo šta će da presudi. Treba da budemo koncentrisani samo na košarku i da se bavimo samo lijepim sportom koji se zove košarka”, poručio je Tomić. B.T.

Sad si uz’o trofej Paspalje - orilo se Moračom kada je Žarko Paspalj ušetao u VIP ložu! Popularni Palje je prošao i preživio sve u životu, legenda je jugoslovenske i evropske košarke. Međutim, ime 53-godišnjeg Pljevljaka će čini se uvijek vezati za skandiranje koje je uslijedilo nakon što je Jugoslavija osvojila Evropsko prvenstvo 1995. godine poslije sankcija. Žare je kultni heroj, a naš hram košarke to zna! “Prije svega, moram da se zahvalim publici na dirljivom dočeku. Stvarno su se probudile emocije... Živimo u drugim vremenima, nekada ljudi nemaju vremena da se sjete bitnih stvari u životu, a kada te se puna dvorana sjeti - to znači da je moja generacija radila nešto dobro”, rekao je Paspalj za Dnevne novine, koji zna da je kultna pjesma prvi put zaživjela na balkonu u Beogradu... “Tada je sport bio u nekom drugom planu, ali očigledno smo ostavili veliki trag”. Karijeru je počeo u Budućnosti, proslavio se u Partizanu, zvjezdane trenutke doživio u Panatinaikosu i Olimpijakosu. A danas je ambasador

ABA lige. I gleda finalnu seriju između Budućnosti i Zvezde. “Ako košarka bude na nivou treće utakmice, imaćemo svi zajedno šta da vidimo. Budućnost i Crvena zvezda su dobre ekipe, potpuno zasluženo su se našle u finalu”, poručio je čuveni Palje, koji je vidio “dobru košarku” u trećem finalnom meču... “Ništa loše nisam vidio u toj trećoj utakmici. Za razliku od prva dva meča u Beogradu, gdje su okršaji bili nezanimljivi, jer Budućnost nije bila u ritmu. Mislim da nas čeka dobar meč”. Šta može da prelomi? “Plavi” igraju za majstoricu, a “crveno - bijeli” za titulu... “Sve je pitanje energije i kako uđeš u utakmicu. Budućnost je bila prilično blokirana do nekog 23. minuta u trećem meču. Kao da su tek tada shvatili da mogu da pobijede. I mislim da su večeras favoriti”, poručio je Paspalj, pa se nadovezao...

Živimo u drugim vremenima, nekada ljudi nemaju vremena da se sjete bitnih stvari u Životu, a kada te se puna dvorana sjeti - to znači da je moja generacija radila nešto dobro

PETAK, 19. 4. 2019.

SPORT

1995. STANDARD

2 GENK

ŽARKO PASPALJ ZA DN O FINALU

BIO DIRLJIV, I TRIJUMFU Ništa loše nisam vidio u trećoj utakmici. Za razliku od prva dva meča u Beogradu, gdje su okršaji bili nezanimljivi, jer Budućnost nije bila u ritmu. Mislim da nas čeka dobar meč “Zvezda je igrala dobro kao tim, imala je priliku da riješi možda i seriju, ali je Budućnost odreagovala. Samim tim, trijumf je još veći. Ubijeđen sam da plavi sada neće osjećati pritisak i stres”. Danima se piše da bi Olimpijakos naredne tri godine mogao da uskoči na Jadran.

Međutim... “Mislim da od toga nema ništa, ali odlučujuću riječ će dati vlasnici klubova. Moje mišljenje je da to ne bi bilo dobro za ABA ligu, jer imamo dobro prvenstvo i dolazak Olimpijakosa bi bio kontraproduktivan”, iskren je nekadašnji kapiten Jugoslavije. A isto tako se danima priča da bi ABA liga mogla da dobije još jedno mjesto u Evroligi... “Iskustvo mi kaže da će to ići teško. I nisam baš siguran da će doći do toga. Naravno, bila bi fenomenalna stvar, ali tu pozivnicu neće samo tražiti timovi iz ABA lige, nego i mnogo evropskih ekipa”, podvukao je prvi ambasador ABA lige.

Dejova dopijeta za finale LŠ Milan je u prvom duelu polufinala LŠ slavio sa 1:0, a u revanšu je Dejan Savićević uzeo stvar u svoje ruke - Genije je postigao dva gola i odveo “rosonere” u finale. Milan je te 1995. godine izgubio finale od Ajaksa 1:0.

RTCG 2 18.50

Budućnost - Crvena zvezda, košarka

SPORT KLUB 1 11.00 19.15 21.15

ATP Monte Karlo, tenis Efes - Barselona, košarka Real Madrid - Panatinaikos, košarka

SPORT KLUB 2 13.35 16.00 18.15 20.45

Gvangžu E. - Šandong, fudbal Birmingem - Derbi, fudbal Sanderlend - Donkaster, fudbal Norič - Šefild V, fudbal

SPORT KLUB 3 13.30 16.00 20.30

Šefild jun. - Notingem Forest, fudbal Olimpija - Gorica, fudbal Lube - Trentino, odbojka

SPORT KLUB 4 16.00

Burton - Portsmaut, fudbal

SPORT KLUB HD 18.30

Avangard - CSKA, hokej

Crna Gora? Nevjerovatno Na Svjetskom prvenstvu u Kini (31. avgust - 15. septembar) će igrati dvije reprezentacije iz regiona - Crna Gora i Srbija. I Žarko Paspalj je presrećan zbog toga. “Od Srbije se očekivalo da bude na Mundobasketu, ali za Crnu Goru je to ogroman uspjeh”, rekao nam je Paspalj, koji se nadovezao... “To je nevjerovatna stvar.

Bitno je za region, a posebno za košarku u Crnoj Gori. Gledao sam reprezentaciju, potpuno su zaslužili plasman na Svjetsko prvenstvo. Prilagođavali su se prozorima u kvalifikacijama i na kraju su uspjeli. Žao mi je što još nekih drugih selekcija iz regiona neće biti u Kini”, jasan je legendarni Palje.

21.00

Gosti hlade šampionski šampanjac, ali će uraditi sve da sačuvaju lidersku poziciju na vrućem gostovanju

Alaves - Valjadolid, fudbal

ARENA SPORT 1 11.50 16.00 19.00

Adelaide - Melburn, fudbal Zemun - Spartak, fudbal Budućnost - Crvena zvezda, košarka

ARENA SPORT 2 18.30 20.15

Jadran HN - Jug, vaterpolo Mladost - Jadran Split, vaterpolo

ARENA SPORT 3 16.30 19.00 22.45 01.00

Istra - Osijek, fudbal Slaven - Dinamo, fudbal Banfild - Estudijantes, fudbal Urakan - San Lorenco, fudbal

ARENA SPORT 4 20.45 01.45

Lion - Anže, fudbal Toronto - Minesota, fudbal

ARENA SPORT 5 20.30

Standard - Genk, fudbal Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

magazin tajm

Objavljena lista 100 najuticajnijih ličnOsti

Američki magazin “Tajm” objavio je listu 100 najuticajnijih osoba u 2019. godini. Među njima, kao i do sada, ima glumaca, sportista, pjevača, političara, ali i internet zvijezda. Među 100 najuticajnijih u ovoj godini su 47-godišnja Sandra O, ovogodišnja dobitnica Zlatnog globusa, 21-godišnja teniserka broj jedan u svijetu Naomi Osak, glumac Dvejn Džonson. Svoje mjesto u vrhu pronašli su i glumica Emilija Klark, pjevačice Arijana Grande i Lejdi Gaga, 21-godišnja internet zvijezda Njina, egipatski fudbaler Mohamed Salah...Tajm je prepoznao i uspjeh 33-godišnje Krisi Tajgen, američke manekenke sa armijom pratilaca na društvenim mrežama. Što se tiče svjetskih lidera, na vrhu se nalazi predsjedavajuća Predstavničkog do-

Marija

ma Kongresa SAD Nensi Pelosi, koju na ovoj listi “prati” američki predsjednik Donald Tramp. Među njima su i premijerka Novog Zelanda

Džasinda Ardern, izraelski premijer Benjamin Netanjahu, predsjednik Kine Si Đinping, princ prijestolonasljednik Abu Dabija Muhamed

bin Zajed...U ovoj kategoriji našao se i poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo. Kategoriju ikona predvode Tejlor Svift i Mišel Obama.

pucali mu u glavu

Škotski glumac ubijen na sred ulice Glumac Bredli Velš (42) ubijen je u uličnoj pucnjavi u Edinburgu. Ubijeni glumac najpoznatiji je našoj publici po sporednoj ulozu u filmu “Trejnspoting 2” Denija Bojla, gde pored Juana Makgregora glumi mafijaškog bosa. Kako prenosi britanska štampa, Velšu je nepoznata osoba pucala u glavu na ulici. Prolaznici su pozvali Hitnu pomoć, koja je, po dolasku, konstatovala smrt. Osim što je bio poznat u uličnim krugovima, a potom i kao bivši bokser i učesnik rijalitija “Najsmrtonosniji ljudi”, za Velša kažu da je bio i veliki humanitarac koji je kroz svoje projekte pomagao djeci da se sklone s ulice.

vino ¹ tokaj asuª među najskupljima na svijetu

Flaša mađarskog vina - 40.000 dolara!

Proizvođač vina u tokajskom regionu u Mađarskoj, poznatom po desertnom vinu, prodaje bocu vina za 40.000 dolara u nadi da će oživjeti kraljevsku tradiciju ispijanja vina od strane kraljeva i poznavalaca. U vulkanskom tokajskom regionu na sjeveroistoku Mađarske proizvodi se vino sa „plemenitim plesnima“ i gljivicama koje dovode do koncentracije šećera, prenio je Rojters. Vino „Tokaj Asu“ postalo je omiljeno zbog

bogatstva ukusa i kompleksnosti. Priča se da je Luj XIV, poznat kao Kralj Sunce opisao vino kao „vino kraljeva i kralj vina“. Proizvođač vina „Rojal Tokaj“ navodi da je ovo vino koje se prodaje za 40.000 dolara za bocu najskuplje vino na svijetu. Druga rijetka vina mogu dostići višu cijenu na aukcijama. Vrijednost vina se značajno povećava sa godinama koje prolaze, kao investicija za 30, 40 ili 50 godina bilo za konzumaciju ili trgovinu.

istorija duga tri milenijuma

U ParizU otvoren mUzej Parfema

U Parizu je nedavno otvoren muzej posvećen istoriji parfema koji se prije 3.000 godina koristio kao ritual tokom sahrana, u Srednjem vijeku za zataškavanje neprijatnih mirisa, da bi danas predstavljao zadovoljstvo, a za neke i luksuz. Muzej je otvoren u privatnoj zgradi, porodičnoj kući Fragonarovih, koji žive u Grasu na jugu Francu-

ske kod Azurne obale. Gras se smatra kolijevkom obrade parfema, a 2018. godine ta lokacija je upisana u spisak nematerijalne kulturne baštine Organizacije UN za obrazovanje, kulturu i nauku (UNESCO). Posjetioci muzeja će otkriti istoriju pravljenja parfema. Izloženo je 400 boca sa sastojcima budućih parfema. Izložene su boce sa ja-

kim mirisnim sastojcima koje su nekada koristile dame kad se ne osjećaju dobro ili padnu u nesvijest zbog zategnutih korseta. Počev od 18. vijeka parfemi više nemaju funkciju zataškavanja neprijatnih mirisa ili “tjeranja bolesti” već postaju zadovoljstvo, a mirisne note suptilnije. Kinezi su za jake parfeme, kao i Rusi i na Bliskom istoku.