Dnevne novine 20-21. april 2019. by Dnevne Novine

KO STOJI IZA ASOCIJACIJA KOJE SU OSUDILE TUŽBU PREDSJEDNIKA MILA ĐUKANOVIĆA

■ 11

VIJESTI TUŽIŠ, VIJESTI TI SUDE CRNOGORSKI PREDSJEDNIK U ■ 8 9 INTERVJUU ZA BBC

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019. BROJ 2357 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Leteći cirkus Di Keja

ĐUKANOVIĆ: NIKO ME NEĆE SRUŠITI

FINALE PLEJ OFA ABA LIGE: BUDUĆNOST ZVEZDA 2:2

Idemo u Beograd po novu titulu

INTERVJU: BIVŠI PREDSJEDNIK HRVATSKE STJEPAN MESIĆ

CRNA GORA PREBRODILA MNOGE PREPREKE I NAJBLIŽA JE EU■ 5 7

Spajanje CKB i Societe u dvije faze ■ 12 ■ 20

TRANSRODNE OSOBE IMAJU SVE VEĆU PODRŠKU

■ 14 15

VN NA GRADILIŠTU AUTO PUTA

PRVI RASPON NA MORAČICI BIĆE SPOJEN U JUNU ZA NAJBOLJE PONUDE:

CBCG JOŠ ODLUČUJE O PRIPAJANJU

marketing@dnovine.me

U Crnoj Gori desetak osoba u postupku promjene pola

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Nemojte da se vrijeđamo. Mi smo u DF svi do jednoga antifašisti. A toga jednoga nikad vam neću odat...

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO

Ne brini Dule, ostaćemo ovdje do kraja... Nečijega.

Sve vas je Milo otpustio i oteo vam pare. Ja, kukavac, ovdje u London ne znam kako sastavljam kraj s krajem...

Kriminalne grupe krile kokain na brodu Jadran

Školski brod Jadran Mornarice Vojske Crne Gore juče nije isplovio iz Tivta sa studentima Fakulteta za pomorstvo iz Kotora na petnaestodnevnu plovidbu na ruti Tivat – Istanbul – Pirej jer je na brodu, navodno, pronađeno više desetina kilograma droge.

● 16

ARHITEKTA IZ PODGORICE UČESNIK PRESTIŽNE IZLOŽBE U SLOVENIJI

Rad Crnogorca najbolje idejno rješenje za objekat čuvenog skijališta u Ljubljani Magistrand iz Crne Gore na Fakultetu za gradbeništvo, promentno inženirstvo i arhitekturo u Mariboru Vildan Ramusović napravio je zanimljivo grafičko rješenje za centralni objekat poznatog skijaškog centra Planica. Njegov rad je odabran za izložbu pod nazivom “Arhitektura u društvu - društvo u arhitekturi” koja se održava se od 15. marta do 15. maja 2019. godine na Jakopičevom šetalištu u centralnom Gradskom parku „Tivoli“ u Ljubljani.

Duet sa Islamovićem biće za velike bine

● 23

SUBOTA

KIKI LESENDRIĆ ZA VN

NEDJELJA

Još od osamdesetih godina prošlog vijeka datira prijateljstvo Zorana Kikija Lesendrića i Alena Islamovića, kada su zajedno krenuli na krstarenje po jugoslovenskoj muzičkoj obali, a uskoro će ga krunisati duetskom numerom i spo● 42-43 tom “Jedino”.

SAJAM AUTOMOBILA

ª Kareraº i ª range roverº u centru pažnje IZLOŽBA U PODGORICI

Svijest o moći štampane riječi Podgorički Sajam automobila “CKB Auto-Moto Show” privukao je veliku pažnju građana, iako ni ove godine ne može da se pohvali bogatom ponudom premium modela, koja je ponovo izostala. ● 21

Sunčano, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Vjetar, mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 12, najviša dnevna 9 do 25 stepeni. Podgorica: Pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 10, najviša dnevna oko 24 stepena.

Pretežno sunčano, uz umjeren razvoj oblačnosti tokom popodneva. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 11, najviša dnevna 10 do 23 stepena. Podgorica: Pretežno sunčano, uz umjeren razvoj oblačnosti u drugom dijelu dana. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 8, najviša dnevna oko 22 stepena.

AKTUELNO

Foto: Igor Sljivancanin

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Divanović

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

LETEĆI CIRKUS DI KEJA

POSLANIK DPS A NIKOLA DIVANOVIĆ O PROTESTIMA

Organizatori se odupiru sami među sobom Nejedinstvo opozicije je jedina konstanta njihovog političkog djelovanja, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Divanović i poručio da su organizatori protesta zasad pokazali da se najuspješnije odupiru sami među sobom. Divanović je kazao da su istureni prvaci političkog pokreta “Odupri se” bili spremni da otputuju na sastanak u Brisel prošle sedmice. “Odabrali su delegaciju, spakovali se, ali famoznog sastanka još nema. Da li ih niko ne zove, ili niko neće da ih primi, vidjećemo. Zbog entuzijazma za putovanjem bili su odustali i od organizovanja daljih protesta”, kazao je Divanović. Kako je naveo, u međuvremenu, održali su nekoliko sastanaka i poručili da okupljanja odbjeglog tajkuna zbunjuju građane. Prema njegovim riječima, Džemal (Perović) i organizaciono društvo shvataju da ako ne budu održavali proteste, slavu okupljanja će im preuzeti neko drugi. “A ko drugi do njihovi potpisnici sporazuma! Već dvojica potpisanih održavaju svoje proteste. Do sada je to radio Aleksa Bečić, i to im nije smetalo, ili nisu mogli da mu se odupru jer im je dovodio aktiviste da popunjavaju trgove i ulice. Sada kada još jedne proteste organizuje potpisnik Neđeljko Rudović, onda im to ne odgovara jer navodno nekog zbunjuje? Kako naći zajednički jezik s Rudovićem, kako izmiriti radoznalost hoće li tajkun objaviti još nešto što mogu sami da koriste za svoje političke ciljeve? Da li Rudović organizuje paralelni protest iz uvjerenja da pokret „Odupri se“ nema nikakvu snagu i da njime u sjenci rukovodi Demokratski front, ili je samo od svog poslodavca dobio veću apanažu nego odupirači od svojih? Ili Rudović ne može da im okupi elementarnu masu, pa je bolje da se drže i DF-a i Bečića koji se u DF

utapa, kao što su svi upali u DF-ovu stupicu”, navodi Divanović. Kako je ocijenio, nejedinstvo opozicije jedina je konstanta njihovog političkog djelovanja. “Sada im se u tome priključuju i organizatori protesta. I njima je toliko stalo do jedinstva da ni potpisnike svog neautorskog djela „Sporazuma o budućnosti“ ne obavještavaju o aktivnostima. Tako im se već javila poslanica Anka Vukićević od koje su potpis takođe uzeli, a onda je potpuno izignorisali, zaboravljajući da njen mandat podržava više birača nego što se njima odazove na organizovanim skupovima. Organizatori protesta su zasad pokazali da se najuspješnije odupiru sami među sobom. A DF ih iz prikrajka gura da se održe makar do 9. maja, kada su odlučili da preuzimu inicijativu”, navodi Divanović.

Protesti postali “politički turizam” Divanović je ocijenio da su paralelni protesti održani po sjeveru Crne Gore, kao i “sinoćnji Rudovićev”, doživjeli pravi fijasko. “Kako i ne bi kad se bjelodano vidi da je ono što neki zovu političkim, a drugi građanskim protestima, u najvećoj mjeri najobičniji ‘politički turizam’, kako ih već u žargonu zovu”, kazao je Divanović. Prema njegovim riječima, današnji protest koji najavljuje Perović biće novi doprinos korišćenju tih turističkih potencijala. “I još jedan uzaludni pokušaj zavaravanja javnosti, a i samozavaravanja o jedinstvu na opozicionom krilu kojeg nema, i ne može biti”, poručio je Divanović.

Izgleda da smo ušli u novu fazu demokratije. Koja prevazilazi dosadašnje okvire slobode, ustanovljene i u najdemokratskijim zemljama svijeta. Naše vlasti su, naime, u četvrtak veče odobrile protestni skup na javnom mjestu licu koje ima pravni status osumnjičenog za teška krivična djela i kome je nadležni sud odredio pritvor od 30 dana, pa još 30 dana... Vrhunac ironije je da je taj skup, pod nazivom „Do slobode“, održan ispred zgrade Tužilaštva, za koju je optuženi lik sa crvene Interpolove potjernice rekao da je „simbol zla u Crnoj Gori“. Sve po zakonu?! Znači li to da „ slobodna Crna Gora, i vi u ZIKSu“, što bi rekao Milan Knežević, možete svaki dan da organizujete poneki protest protiv države, policije, tužilaca, sudija... Jer svako od „vas iz ZIKSa“ bi realno mogao da okupi tih 200-300 građana, koji traže euro od majke, kao u četvrtak Di Kej koji ima mnogo više svojih, a još više tuđih eura. Do slobode! I da pravi cirkuse, poput onog Di Kejevog u četvrtak. Blam, jad, primitivizam... Boravak u Londonu valjda ga je inficirao britanskim humorom, sličnog onom Pajtonovaca, koji su ga doveli do sušte protivrječnosti zdravom razumu. Za razliku od njih, koji su od tog klišea, parodijom i satirom, napravili rafinirani otklon od društvene bezidejnosti i rutine, Di Kej je upriličio bizaran „leteći cirkus“, sazdan od prizemnog tračeraja, svojstvenog skorojevićima koji su, na razne načine stečenim novcem, žudjeli da se nađu u „dvorskim hodnicima“. U nedostatku novih snimaka, sportskih torbi i bilo kakvih dokaza za ono što unezvijereno zbori, Di Kej je obavijestio svoje malobrojne pristalice u Ulici slobode da je razgovarao sa Bokanom, da su nečija đeca narko dileri i da će „Andrija Jovićević doći da sve to počisti“?! Zvijezde njegovog „letećeg cirkusa“ bili su voditeljka iz DF Iva Bajković i vazda nezavisni Neđeljko Rudović. (Nije poznato zašto je juče nekoliko portala Rudovića nazvalo „bivšim poslanikom“? Nije on bivši, već nezavisni poslanik. Mada jeste bivši nezavisni novinar, pa su zato nešto pobrkali.) Vrlo nadahnuti Rudovićev motivacioni govor samo je upotpunio dojam bizarnog varijetea. Posebno njegov poziv da, bez obzira na ideološke razlike, svi ostanu tu do kraja. Čijeg? Jedini koji se „odupro“ prisustvu ovom Kneževićevom cirkusu bio je građanin Džemal Perović, koji je iznenada reinkarnirao iz dvodecenijske političke hibernacije. Istina, nije bilo ni Andrije Mandića, četničkog vojvode, koji je prije par dana konstatovao da je na Džemalovim protestima najviše Srba i da zato neće dozvoliti nekim pripadnicima manjina, koji su tradicionalno u savezu sa Milom, da ga prevare?! Kao jednog antifašistu, što bi rekao Koča Pavlović. Svi do jednoga su u DF antifašti. Kojeg to jednoga, nije rekao? PS: Ranko Krivokapić, koji je u posljednje vrijeme vrlo često u društvu antifašiste Andrije Mandića, izjavio je: “Nije državnost Crnoj Gori vratio 21. maj 2006. godine, nego je državnost Crnoj Gori vratio AVNOJ, ZAVNO i svi ostali koji su bili dio tog istog paketa obnove državnosti Crne Gore. Mi smo joj vratili samo nezavisnost.” Šta god to značilo?!

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: BIVŠI PREDSJEDNIK HRVATSKE STJEPAN MESIĆ

CRNA GORA PREBRODILA MNOGE PREPREKE I NAJBLIŽA JE EU

■ Što se Crne Gore tiče, ona je prebrodila mnoge prepreke i mislim da je najbliža za ulazak u Evropsku uniju ■ Evropa mora biti udružena jer samo takva može ostati veliki igrač, među velikim igračima na međunarodnoj sceni, kao što su Kina, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Brazil, Japan i druge zemlje

Foto: direktno.hr

■ Proširenje i udruživanje Evropske unije je važno i zato što se šalje milenijumska poruka a to je da se Evropa udruži, da njene države otvore svoje granice, da se izgubi motiv za rat

AKTUELNO

⌦ Mili Prelević

ivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić (84) kaže da je Crna Gora prebrodila mnoge prepreke i da očekuje da ona bude prva naredna članica Evropske unije, ali i da EU mora biti odlučnija u rješavanju problema na Zapadnom Balkanu.

Bivši hrvatski predsjednik u intervjuu za Vikend novine ističe da za zapadni Balkan više ne bi rekao da je bure baruta. “Mislim da postoje određeni neriješeni slučajevi i njih treba riješiti koroz institucije država. Što se Crne Gore tiče, ona je prebrodila mnoge prepreke i mislim da je ona najbliža za ulazak u Evropsku uniju. Važno je da vaše institucije funkcionišu i mislim da Crna Gora neće imati više pro-

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

blema”, kaže Mesić. On naglašava da Evropska unija mora više pažnje da pruži našem regionu, da je pomirenje put koji će Zapadni Balkan uvesti u evropsko društvo i da je on veliki optimista, jer nove generacije ne zaboravljaju ono što se dogodilo, ali žele da idu naprijed. VN: Upravo ste Vi, kao predsjednik Hrvatske, sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem

započeli proces pomirenja. Šta mislite o sadašnjim odnosima Hrvatske i Crne Gore? MESIĆ: Smatram da su odnosi Crne Gore i Hrvatske dobri. Oni su možda

BIO SAM PRVI NEZAVISNI POSLANIK U JUGOSLAVIJI JOŠ 1965. GODINE VN: Govorite da Jugoslavija nije bila totalitarna država, i da to sada koriste neofašisti. Ipak, bili ste disident. MESIĆ: Da, ali nije bila totalitarna. Pa hajde da uzmemo moj primjer. Još 1965. godine,

za vrijeme kada je aktuelan bio Aleksandar Ranković kao šef svih policijskih i tajnih službi u Jugoslaviji, po izbornom zakonu moglo se kandidovati za poslanika u republikama, pokrajinama ili na saveznom nivou.

Iako su se komiteti za sve pitali, izbori su išli putem Socijalističkog saveza, pa su se održavali, zborovi i ko bi dobio najviše glasova on bi išao na izbornu listu. Ja sam, kao pravnik, vidio priliku, u institutu koji kaže da

kandidat koji skupi više od 100 potpisa, može da se kandiduje i mimo partije. Ja sam to iskoristio i doveo u sud preko 200 građana koji su potpisali moju kandidaturu, koji su pred sudijom to obavili. To je otišlo pred

izbornu komisiju i moja kandidatura je prošla. Izašao sam na izbore, dobio dovoljno glasova i ušao sam u hrvatski parlament. To se nije moglo dogoditi ni u jednoj zemlji iz istočnog bloka”, kaže Mesić.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

i najbolji uzimajući u obzir ove druge odnose među zemljama bivše Jugoslavije. Što se tiče nekih pitanja ona se mogu rješavati samo dogovorom, a mislim i da nijedno od tih pitanja nije takvo da bi iziskivalo nekakvu veliku brzinu. Naime, što se tiče Prevlake i ulaza u Bokokotorski zaliv, to pitanje je riješeno na jedan dobar način, ali to nije konačno rješenje. Međutim, nema incidenata, nema problema i to uvijek može čekati. Dakle, nema nijednog razloga da se sada ubrzava nekakva arbitraža ili traži neko sudsko rješenje. Sa vašim predsjednikom Milom Đukanovićem imali smo izuzetnu saradnju i rješavali smo onaj prvi korak, koji je bio najvažniji, još dok je Crna Gora bila u zajednici sa Srbijom. To je bio korak ka pomirenju. Dogovorili smo se oko neke odštete u Konavlima, i Crna Gora je to obavila. Iako je izgledao kao mali korak, taj potez je doveo do stabilizacije odnosa između Hrvatske i Crne Gore. Ti odnosi su i sada odlični. VN: Krajem ovog mjeseca, 29. aprila u Berlinu će se održati sastanak lidera Zapadnog Balkana koji su inicirali njemačka kancelarka i francuski predsjednik. Šta Zapadni Balkan može očekivati od tog sastanka i da li Vi sma-

EVROPSKA UNIJA MORA VIŠE PAŽNJE DA PRUŽI NAŠEM REGIONU, A POMIRENJE JE PUT KOJI ĆE ZAPADNI BALKAN UVESTI U EVROPSKO DRUŠTVO

Svi agresori u istoriji Evrope su uvijek započinjali ratove kako bi navodno odbranili svoju nacionalnu manjinu. To je uvijek bio izgovor, a cilj je uvijek bio osvajanje teritorija. Evropa može da uspije samo ako se rat kao političko sredstvo isključi, jer više ne postoji motiv zaštite sopstvene nacionalne manjine

trate da je to neki novi početak dijaloga? MESIĆ: Na sastanak koji su inicirali kancelarka Njemačke Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron sa liderima Zapadnog Balkana treba gledati u širem kontekstu. Predugo traje ove stanje u kojem zemlje Zapadnog Balkana nemaju priliku da u skorijem vremenu uđu u Evropsku uniju. Na jednoj strani imamo odlazak Velike Britanije, a na drugoj strani nema ubrzanja na proširenju Evropske unije. Evropa mora da se udruži. Očito i Makron i Merkel su shvatili da je za Evropu veoma važno da se ubrza ulazak u EU zemalja Zapadnog Balkana. To je moguće i za to je potrebna politička volja. Nije sporno da će ove zemlje koje nijesu još u EU, kada ispune uslove i standarde, ući u zajednicu evropskih država. Međutim, njima

se mora jasno reći da je potpuno izgledno da će brzo postati članice, a ne da sve bude imaginarno i bez roka. Taj cilj mora biti ostvarljiv, i zato je dobro da se u Berlinu održava jedan ovakav sastanak, koji može donijeti plodove. VN: Govori se o pomirenju. Na tom planu ima još problema na Balkanu i očigledno je da se EU uključuje. Kako riješiti te probleme? MESIĆ: Njemačka i Francuska su u posljednjih 130 godina tri puta ratovali, i uvijek na suprotnim stranama. Francusko - pruski rat, Prvi i Drugi svjetski rat su donijeli ogromna razaranja i žrtve i veliku mržnju. Tek su se nakon Drugog svjetskog rata našli lideri Francuske i Njemačke da nađu izlaz. I našli su ga u saradnji i ostvarili pomirenje. Niko ne zaboravlja ono što se događalo u istoriji, ali to ne opterećuje današnje generacije Francuza i Njemaca. Oni su istrajni u saradnji i obje zemlje sada prednjače u evropeizaciji i demokratizaciji, i postali su primjer ostalim zemljama Evrope. Evropa mora biti udružena jer samo takva može ostati veliki igrač, među velikim igračima na međunarodnoj sceni, kao što su Kina, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Brazil, Japan i druge zemlje. Svoju značajnu ulogu među tim igračima Evropa može imati samo ako je jedinstvena i udružena. Proširenje i udruživanje Evropske unije je važno i zato što se šalje milenijumska poruka a to je da se Evropa udruži, da njene države otvore svoje granice, da se izgubi motiv za rat. Svi agresori u istoriji Evrope su uvijek započinjali ratove kako bi navodno odbranili svoju nacionalnu manjinu. To je uvijek bio izgovor, a cilj je uvijek bio osvajanje teritorija. Evropa može

AKTUELNO da uspije samo ako se rat kao političko sredstvo isključi, jer više ne postoji motiv zaštite sopstvene nacionalne manjine. Jedan Francuz može na obe strane granice sa Nemačkom da živi i to zahvaljujući istim zakonskim pravilima. U prvoj liniji Evropa mora da ostane ujedinjena. Ali ako se otvore granice Evrope, svaki narod će živjeti u svom ukupnom kulturnom korpusu. Tada će biti svejedno za jednog Njemca da li je sa jedne ili druge granice, Francuz, Hrvat, Srbin, Albanac ili Crnogorac. Biće svejedno jer će se zakonska regulativa donositi na nivou Evropske unije, a u toj kreaciji će učestvovati i mali i veliki. Prema tome i na Zapadnom Balkanu, koji treba da zovemo Jugoistok Evrope, takođe će biti svejedno da li pripadnik nekog naroda živi sa jedne ili sa druge strane granice. Zato kažem da sve treba gledati u širem kontekstu, jer to jeste evropski projekat, ali je, brzo će se to vidjeti, i svjetski projekat, jer će se isključiti rat kao opcija. Tada će Evropska unija postati značajan ekonomski faktor i veliki igrač među velikim igračima. VN: EU je često kritikovana zbog zapostavljanja problema na Zapadnom Balkanu, što je otvaralo priliku drugima da se uključe, a javljaju se i duhovi prošlosti. Da li Evropa shvata tu opasnost? MESIĆ: Istina je da na Za-

Predugo traje ove stanje u kojem zemlje Zapadnog Balkana nemaju priliku da u skorijem vremenu uđu u Evropsku uniju

padnom Balkanu još postoje veliki problemi, ali u njihovom rješavanju Evropska unija mora biti mnogo odlučnija. Naime, Evropski parlament je osudio sve totalitarne režime. Sada su se desničari na Balkanu, u Hrvatskoj na primjer proustaše, najednom probudili i prave probleme. I oni i profašisti iz drugih država Zapadnog Balkana kreću od toga da bivšu, zajedničku državu proglašavaju totalitarnim režimom. A Evropa je to u svojoj percepciji opasnosti od komunizma prepustila vremenu, a sada vidimo šta se događa. U Jugoslaviji nije bio totalitarni režim, bio je, doduše, autoritarni režim, ali se moglo raditi, proizvoditi, razvijati umjetnost, kretati se i putovati gdje god hoćete. Jugoslovenski pasoš je bio jedna od najboljih putnih isprava i sa njim ste mogli ići i na istok i na zapad. Nikako se ne mogu izjednačavati zemlje koje su bile u istočnom bloku pod Sovjetskim savezom, sa Jugoslavijom. Nažalost, i kod nas ima onih koji se prave da to ne znaju. Mislim da oni to dobro znaju, ali glume i idu na ruku ovim profašističkim organizacijama. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, na primjer, ode u Češku i Rumuniju i kaže da je ona živjela kao i oni “iza željezne zavjese”. To nema nikakve veze i to, jednostavno, nije bilo. Na taj način mi šaljemo pogrešnu poruku, na svoju štetu, jer nema nijednog razloga za to. Dakle, zašto jedan režim proglašavati totalitarnim. Samo iz razloga što to pomaže buđenju neofašista. Krajnja desnica sve više uzima maha, a ta liberalna, demokratska Evropa nije na vrijeme shvatila opasnosti koje se mogu dogoditi ako se na vrijeme ne reaguje. Prije svega, Evropa snosi odgovornost zbog toga što je ona izjednačila tobože sve totalitarne režime.

PREDSJEDNIK HRVATSKE TREBA DA BUDE NEKO MLAĐI VN: Da li ćete se kandidovati za predsjednika Hrvatske i da li po Ustavu možete uopšte istaći kandidatutu? MESIĆ: Obilaze me mnogi pojedinci i grupe, koji predstavljaju autoritete u Hrvat-

skoj, tim povodom. Insistiraju da se kandidujem. Neki misle da se više ne mogu kandidovati, ali ja mislim da mogu. U prvom mandatu sam izabran, po Ustavu u vremenu Franja Tuđmana. I

Tuđman je biran po tom sistemu koji je polupredsjednički. Kasnije sam i ja izabran po tom sistemu. Za vrijeme mog prvog mandata promijenili smo Ustav i prešli smo u parlamentarnu demokratiju.

To znači da po novom Ustavu imam pravo na još jedan mandat. Postoji puno faktora od kojih to zavisi, ali, za sada, mislim da mjesto predsjednika Hrvatske treba prepustiti mlađim ljudima.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Na sceni je trokraka crnogorski predsjednik u int struktura destrukcije Milo Đukanović iza protesta vidi ono što prepoznaje kao starog rivala - „trokraku strukturu destrukcije” u koju ubraja opoziciju, nezavisne medije (koje on naziva opozicionim) i dio civilnog društva. „Ne mislim da je opozicija najmoćniji dio te infrastrukture - najjači dio su tobože nezavisni, a zapravo opozicioni mediji koji, pod plaštom slobode mišljenja i izražavanja, vode kontinuiranu prljavu kampanju protiv

vlasti u Crnoj Gori, u čijem rušenju bi moj odlazak bio prvi korak.” Potencijalni trag slabosti Đukanović nalazi - u sopstvenim redovima. „Najveća opasnost za rušenje politike koju personifikujem su naše slabosti. Uspjećemo, ukoliko budemo znali da se sačuvamo od naših slabosti i nastavimo dobru praksu sistematskog obnavljanja naših kapaciteta”, kaže crnogorski predsjednik.

Nije više veliki značaj ko je na čelu Crne Gore BBC: Kako izgleda prvi dan Crne Gore bez Mila Đukanovića na vlasti? Đukanović: To smo već vidjeli tri puta. BBC: Suštinski, nismo. Kako izgleda dan u kome ni stranka ni Milo Đukanović nisu na vlasti? Đukanović: Osnovno pitanje je jesmo li prošli raskrsnicu izbora strateškog političkog kursa države. Mislim da u Crnoj Gori jesmo ne bih vam to mogao sa sigurnošću reći za druga balkanska društva, ali Crna Gora više nije na raskrsnici sa koje bi mogla ići i ka evropskim vrijednostima i lako se vratiti utabanim stazama balkanskog političkog autizma.” Đukanović kaže da je do

sada bilo važno pokazati odlučnost i promišljenost, „usmjeriti našu malenu balkansku zemlju u željenom pravcu”. „Više ne vidim toliki značaj pitanja da li je Milo Đukanović, ili neko sa drugim imenom i prezimenom na čelu Crne Gore, kao što je to bilo u prethodnom periodu. Danas imamo značajno pouzdaniju stabilnost i dobar razvojni zamah, radujem se neminovnosti da će Crna Gora ići evroatlantskim putem, a i da ću ja moći da uživam u blagodetima onoga što će biti ostvarenje daljeg demokratskog i ekonomskog razvoja Crne Gore”, zaključuje daleko najdugovječniji aktuelni evropski lider.

Đukanović: n

Prije godinu, Milo Đukanović se pri povratku u crnogorsku predsjedničku fotelju obavezao da će raditi na ekonomskom rastu, savladavanju podjela u društvu, zaustavljanju kriminala i korupcije i jačanju pozicije zemlje u međunarodnoj zajednici. Godinu kasnije, na ulici su ga dočekali protesti hiljada građana koji tvrde da su institucije zarobljene, odbjegli biznismen do skoro blizak vlasti optužuje ga za umiješanost u korupciju, provladini mediji u Srbiji crtaju ga kao „Kim Džong Mila” sa frizurom sjevernokorejskog predsjednika, a strani komentatori i diplomate govore da je vrijeme da ode. „Očekivao sam da ću imati više vremena da budem koncentrisan na neke prioritete koje sam predočio ljudima u kampanji i koje sam potcrtao u svom inauguracionom govoru”, kaže u intervjuu za BBC na srpskom Milo Đukanović. Ipak, na pitanje ko će ga srušiti sa vlasti, i ne čeka da mu se ponude „opcije” - kao iz topa odgovara: „Neće me srušiti niko! Ja sam se triput povlačio, svojom voljom, nakon pobjeda i ne mislim da iko može da me sruši od političke konkurencije. Opozicija ni danas nije shvatila da su neka pitanja trajno sklonjena sa dnevnog reda: Crna Gora je obnovila državnost, stala je na put evroatlantskih vrijednosti i prešla značajnu dionicu ulaskom u NATO, ekonomski je najrazvijenija u svojoj istoriji.” Ipak, protesti koje predvodi grupa građana „Odupri se 97000” uopšte se i ne pozivaju na ove teme - Đukanović je sada suočen sa protestima koji kao glavni problem ne ističu naciju i državnu orijentaciju, već optužbe da su korupcija i kriminal zarobili institucije. „U pravu ste, pojavno je to tako izgledalo. Upozoravao sam da se pod plaštom građanskog protesta, ispostavljaju politički zahtjevi.” Tvrdi da mu je prihvatljiv i takav izazov, kao i da je spreman na dijalog sa onima koji traže promjene, ali njihove zahtjeve tumači na svoj način. „Svi njihovi zahtjevi se mogu svesti samo na jedan. Vi ga zovete zarobljenost institucija, a ja sam ga pročitao ovako: predugo ste na vlasti i potrebno je

da odete i ustupite mjesto nama. Krajnje mi je problematično da želite snaženje države tako što ćete prethodno urušiti ključne institucije.” „Pandorinu kutiju” odnosa u vrhu crnogorske vlasti pokušao je da otvori Duško Knežević, biznismen protiv koga je na snazi Interpolova potjernica, a koji je blisko sarađivao sa vladajućim strukturama, pa se obreo u Londonu, odakle otvara afere o korupciji i kriminalu u samom vrhu Đukanovićevog režima. „On je sarađivao sa državnim strukturama u kojima je, ja mislim, poželjno da ljudi iz biznisa sarađuju sa vladinim strukturama. Ta saradnja je intenzivnija i jednostavnija u malobrojnijim zajednicama - u državi od 620.000 stanovnika, svako ko ima biznis ideje koje korespondiraju sa vladinim idejama da se zemlja razvija, logično je da ima komunikaciju i sa vladinim strukturama.” Na opasku da su institucije u Kneževićevom slučaju njegovim poslovanjem počele da se bave

tek kada su afere počele javno da se otvaraju, Đukanović kaže da je razgovarao sa predstavnicima tih institucija i da je dobio „vrlo

da, davao iskaze. afere se lansiraju da bi se vlast prinudila na povlačenje jer oni koji ih lansiraju ne vjeruju u svoju sposobnost da pobijede na izborima. i zbog toga sam ja, bio predsjednik vlade ili države, njihova osnovna meta racionalna objašnjenja”. „Tu se može razgovarati o institucionalnoj pažnji i kompetentnosti, ali važna je činjenica da govorimo o samo 12-13 godina institucionalnog razvoja, a da se u isto vrijeme suočavamo sa veoma sofisticiranim prevarama kakvih ima svuda na svijetu. BBC: Da, ali nigdje se u te prevare ne upliće ime pred-

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

aktuelno

tervjuu za BBc

niko me neće srušiti

Đukanović u razgovoru sa novinarom BBC sjednika kao Vaše ime. Možete li da zamislite dan u Crnoj Gori u kome Milo Đukanović izlazi na sud da odgovori na ove optužbe? Đukanović: Apsolutno! Ja sam i dosad prolazio kroz mnoge procese gdje sam se odazivao na pozive tužilaštva i suda, davao iskaze. Afere se lansiraju da bi se vlast prinudila na povlačenje jer oni koji ih lansiraju ne vjeruju u svoju sposobnost da pobijede na izborima. I zbog toga sam ja, bio predsjednik Vlade ili države, njihova osnovna meta.” Dodatno apostrofira slučaj Stanka Subotića - odustajanjem tužilaštva od optužnice protiv njega posebno želi da dokumentuje političku matricu za koju tvrdi da se ponavlja. „Željelo se domaćim inputima odavde i iz Beograda stvoriti afera koja bi urušila politički projekat koji simbolizuje Milo Đukanović. I sada se moji konkurenti pokušavaju služiti istom, gubitničkom matricom”, tvrdi Đukanović.

Podgorica i Beograd politički su se, u posljednje vrijeme, značajno udaljili. Posljednji susret dva predsjednika je onaj Filipa Vujanovića i Tomislava Nikolića 2015. godine u Podgorici, a premijerski Aleksandra Vučića i Duška Markovića u Beogradu u februaru 2017. godine. Susreti stvarnih lidera dva susjeda, Aleksandra Vučića i Mila Đukanovića, u čijim manirima vladanja, međunarodnim i regionalnim prijateljima, odnosom prema medijima i javnosti mnogi traže sličnosti, dešavaju se samo na marginama velikih skupova. „Primijetio sam da izostaju zvanični sastanci i to jeste neobično. Mi u Crnoj Gori nismo bili napadni, ali smo u svakoj prilici pokazivali spremnost da budemo akteri bilateralnog susreta na najvišem nivou. Uvažavamo okolnosti da je Srbija cjelinom pažnje državne politike zaokupljena rješavanjem pitanja sa Kosovom i nismo insistirali na susretu radi susreta jer ništa u našim odnosima

ne gori.” Đukanović kaže da se sa srpskim kolegom sastao na Bezbjednosnom forumu u Minhenu u februaru 2019. godine, dok su se telefonom čuli polovinom aprila, dva dana prije ovog intervjua. Diplomatska hladnoća praćena je vrelom ofanzivom provladine tabloidne štampe i televizija u Srbiji prema crnogorskom državnom vrhu koji je optuživan za podrivanje srpske politike, ponajviše na pitanju Kosova koga Crna Gora priznaje kao nezavisno, kao i odnosa prema srpskoj zajednici u Crnoj Gori. “Registrovao sam sve to - u više ciklusa sam u prethodnom periodu prolazio kroz takav odnos srbijanske političke javnosti i medijske scene. Da li to budi sumnje kod mene i upućuje na određene pretpostavke? Da. Valjda znate da nisam naivan čovek. Ali nisam ni plašljiv, niti tome dajem preveliki značaj. Znam da je za uspjeh politike najvažnije dobro uraditi posao

kod kuće. Nagledao sam se tih promjena raspoloženja iz određenih djelova beogradske političke i medijske scene i mogu da pretpostavim da će doći faza u kojoj će pisati potpuno prijateljski i o Crnoj Gori, i o meni. BBC: Ali te medije i državni vrh u Beogradu svrstava u sebi naklonjene? Đukanović: Znam ponešto o tome, čak i iz ličnog iskustva. I zato mi je teško da pretpostavim da je riječ o uređivačkoj politici nezavisnih medija, autonomnih u odnosu na neke političke centre u Beogradu. BBC: Kažete li to predsjedniku Vučiću? Đukanović: Nismo o tome razgovarali. BBC: Zašto? Đukanović: Zato što su svi naši razgovori tematski, usredsređeni na najaktuelnija regionalna pitanja i pitanja odnosa sa EU. Ne mislim da je nužno da ja to pitanje potenciram - ne želim da iko od mojih sagovornika pretpostavi da mi je potrebna pomoć i zaštita od medijske kampanje. Od toga sam se uvijek branio i odbranio sam. Ali, očekivao bih, recimo, da čujem neku riječ objašnjenja sa druge strane - zašto se to događa i koliko ima veze sa nekim važnim političkim procesima koji su u toku, poput pregovora sa Kosovom. Ili sa pitanjem navodne ugroženosti srpske zajednice u Crnoj Gori, koju potenciraju neki od njenih političkih lidera koji su od Miloševićevog vremena češće bili protivnici svih novih vlasti u Srbiji nego njihovi saveznici.” Na opasku da ovakvo zagrijavanje odnosa na relaciji Beograd - Podgorica može zapravo da odgovara i jednom i drugom režimu da konsoliduju svoje nacionalno opredijeljeno biračko tijelo, Đukanović kaže da u tome ne traži šansu, niti bi manipulisao tim pitanjima. „Prošlo je vrijeme, kako je neko rekao, da se ovdje otvara kišobran ako u Beogradu počne da pada kiša. O obostranim odnosima moramo zajedno voditi računa, sa dodatnom pažnjom onog državnog rukovodstva sa čijeg se terena ta atmosfera dominantno kvari.” Đukanović pretpostavlja da bi djelovanje prosrpske opozicije u Crnoj Gori moglo izgle-

dati kao doprinos toj atmosferi. „Bježeći od odgovornosti za to što su uvijek bili protiv svih odluka koje je savremena Crna Gora donosila tokom više od posljednje dvije decenije, oni sebe predstavljaju žrtvom u Crnoj Gori. U prilog ocjeni da nije riječ o nacionalnom nego o političkom pitanju, primijetio bih da su oni najčešće bili i protiv svih pozitivnih promena u Srbiji. Ja ne vidim da je ovdje iko diskriminisan.” Ideje o ustavnim preformulacijama Crne Gore u državu srpskog i crnogorskog naroda ili otpor crnogorskom jeziku, Đukanović ocjenjuje kao „retrogradne ideje koje pokušavaju da ugroze temeljno opredjeljenje da gradimo građansku državu, multietničko društvo.” „Zato se u našem Ustavu Crna Gora ne definiše kao država Crnogoraca, logično ni bilo koje druge nacionalne grupacije, nego kao država svih njenih građana - i to smatram našom najvrednijom tekovinom”, zaključuje Đukanović. Zapadni Balkan vidi kao evropsku sobu koju, posebno napominje, ne želi ovakvim porukama na silu da ugura u kuću EU. „Moramo svi kao Evropljani, a posebno lokomotiva razvoja - Evropska unija, da budemo svjesni da je kompletna evropska kuća zona naše odgovornosti i da je ne smijemo prepuštati drugome i onda se ljutiti na Kinu, Rusiju ili Tursku koje koriste slobodan prostor koji mi ostavljamo.” Ipak, mnogi su u ovim Đukanovićevim upozorenjima vidjeli sasvim drugu motivaciju - ne usmjerenu na očuvanje Evrope, već na očuvanje sopstvenih pozicija na vlasti kroz plašenje Evrope značajem stabilnosti i nepromjenljivosti vlasti na Balkanu. „Ni slučajno - znam za te manipulacije, iznose ih moji konkurenti u Crnoj Gori, a dolaze iz pozicije balkanske inferiornosti. Oni su u uvjerenju da neko drugi treba da riješi naše probleme. U neznanju političke realnosti, prenaglašavaju značaj međunarodne podrške, smatraju da je jedino važno da obezbijede naklonost Brisela i da će tako doći na vlast, što već 30 godina ne uspijevaju.”

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

U BEČU

Šuković kandidat za šefa Stalne misije pri OEBS-u

Sa sastanka u Tirani

SASTANAK ZEMALJA A5 U TIRANI

UZ REGIONALNU SARADNJU DO STABILNIJEG BALKANA

Potrebna je još jača saradnja zemalja regiona, kao ključna u procesu napretka i kao uslov za uspješno suočavanje sa novim globalnim prijetnjama i bezbjednosnim izazovima, ocijenili su generalni direktor Direktorata za politiku i planiranje odbrane Ministarstva odbrane Ivica Ivanović i generalni direktor za NATO i politiku bezbjednosti Ministarstva vanjskih poslova Vladimir Vučinić na sastanku Američko-jadranske povelje (A-5) u Tirani. Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, na sastanku su razmatrani aktuelni bezbjednosni i politički izazovi u regionu, sa posebnim fokusom na NATO politiku otvorenih vrata, buduće projekte u okviru Povelje, te zajedničko

učešće u mirovnim misijama i operacijama. Ivanović je kazao da je Američko-jadranska povelja (A-5) značajan forum za kreiranje dugoročnog mira i stabilnosti Zapadnog Balkana. “Ivanović je naglasio ulogu A-5 u promovisanju dobrosusjedskih odnosa, regionalne saradnje i jačanju međusobnog povjerenja”, navodi se u saopštenju. On je, dodaju u Ministarstvu, potvrdio posvećenost Crne Gore promociji evroatlantskih vrijednosti kroz mehanizme A-5 i spremnost da pruži političku i ekspertsku podršku svim zemljama aspirantima za članstvo u NATO. “Ivanović je naglasio značajnu i konstruktivnu ulogu Sjedinjenih Američkih Država, NA-

TO i EU u uspješnom sprovođenju reformskih procesa u regionu Zapadnog Balkana”, ističe se u saopštenju. Vučinić je takođe govorio o neophodnosti još tješnje saradnje članica i posmatrača A5. “On je istakao i doprinos država posmatrača. U tom kontekstu, naglasio je da Crna Gora snažno podržava proširenje Povelje, u cilju jačanja misija zbog koje je i stvorena. Vučinić je ukazao na značaj sprovođenja demokratskih reformi uz podršku EU, NATO i SAD, kao presudnog za uspješno okončanje ovog procesa. U tom svijetlu, izrazio je posebnu zahvalnost SAD na posvećenosti Povelji, te na konstruktivnoj i kontinuiranoj podršci regionu”, dodaju u Ministarstvu. R.P.

Veselin Šuković kandidat je za ambasadora Crne Gore, šefa Stalne misije pri OEBS-u i specijalizovanim agencijama Ujedinjenih nacija na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču. O tom prijedlogu Vlade daće mišljenje iduće sedmice članovi Odbora za međunarodne odnose i iseljenike. Prema Ustavu, ambasadore naimenuje predsjednik Crne Gore na osnovu predloga Vlade i mišljenja nadležnog skupštinskog odbora. R.P.

Šuković

ODRŽANA IZBORNA KONFERENCIJA

Rađenović predsjednik budvanskog SNP-a

Novi predsjednik budvanskog odbora Socijalističke narodne partije (SNP) je Krsto Rađenović, dok su za potpredsjednike izabrani Nada Purić, Željko Srdanović i Miloš Duletić. Kako je saopšteno iz te stranke, u Budvi je juče održana Izborna konferencija opštinske organizacije SNPa, na kojoj je izabran novi opštinski odbor koji broji 31 člana. Rađenović je kazao da će se zalagati da opštinski

budvanski odbor vrati uticaj i ugled koji je u tom gradu imao. Izbornoj konferenciji u Budvi prisustvovao je i predsjednik SNP-a Vladimir Joković koji je govorio o trenutnoj političkoj situaciji, aktuelnim protestima, kao i o narednim aktivnostima stranke na podizanju i jačanju partijske infrastrukture. “SNP je u fazi uspona i potpune stabilizacije i taj trend moramo nastaviti”, zaključio je Joković. R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Informacija o osnivanju MAJE objavljena u sarajevskom Oslobođenju, a na fotografiji su i tadašnji glavni i odgovorni urednik Vijesti Mihailo Jovović (prvi slijeva), tadašnji direktor Željko Ivanović (u sredini) i tadašnja direktorica TV Vijesti Marijana Bojanić (prva sdesna)

KO STOJI IZA ASOCIJACIJA I UDRUŽENJA KOJE SU OSUDILE TUŽBU PREDSJEDNIKA CRNE GORE MILA ĐUKANOVIĆA

Vijesti tužiš, Vijesti ti sude

Tužba koju je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović podnio protiv nezavisnog dnevnika Vijesti, izazvala je oštre reakcije Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE) i Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), u kojima je Đukanović oštro kritikovan, a čak je postavljeno i pitanje da li je on “dozvoljenim sredstvima na vlasti toliko godina”. Ta informacija, koja se tokom čitavog jučerašnjeg dana vrtjela na svim medijima ne bi bila problematična da se, ponovo, ne radi o klasičnom spinovanju crnogorske javnosti. Bombastični nazivi udruženja i asocijacija treba da stvore utisak kako se, eto, svi novinari, a čak i mediji Jugoistočne Evrope zgražavaju tužbe jednog predsjednika protiv jedne novine. Javnost, međutim, ne zna da je Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope, čedo ND Vijesti. Prije godinu dana, krajem januara ND Vijesti, na čelu sa tadašnjim di-

rektorom Željkom Ivanovićem, osnovale su Medijsku asocijaciju Jugoistočne Evrope, a osnivači su i Oslobođenje iz Sarajeva, AMG - Beograd, Koha iz Prištine, Sloboden pečat Skoplje i Koha takođe iz Skoplja. U podgoričkom hotelu “Centre vile” 6. aprila prošle godine za izvršnog direktora Asocijacije izabran je Vuk Maraš, koji je napustio MANS gdje je ranije radio i prešao u ND Vijesti. Asocijacija je registrovana kao nevladino udruženje sa sjedištem u Podgorici, a za prvog predsjednika Skupštine Asocijacije je izabran upravo Željko Ivanović iz Vijesti. Nešto starije od MAJE je Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, koje je osnovano 2016. godine, a, kako je tada saopšteno, glavni ciljevi društva su poštovanje novinarskih standarda, zaštita slobode javne riječi i unapređenje položaja novinara, foto-reportera i snimatelja. I, naravno, ovo društvo ima veoma bliske veze sa ND Vi-

jesti, jer u Upravnom odboru ima čak tri novinara koji su zaposleni u konzorcijumu, a prva ličnost, odnosno generalni sekretar Društva je Mila Radulović, koja je urednik političke redakcije u ND Vijesti. Sada čelni ljudi MAJE i DPNCG daju saopštenja u kojima kritikuju tužbu i brane kuću u kojoj su zaposleni i, vjerovatno, očekuju da građani misle da to rade da bi zaštitili novinarsku profesiju, a ne ND Vijesti. Takvo spinovanje javnosti prepoznaju svi oni koji se bave novinarstvom, a ND Vijesti i dalje na sav glas govore o svom profesionalizmu i kritikuju druge medije da nijesu nezavisni i da “zatrpavaju” nezavisne informacije. A spinovanje javnosti je počelo i samim osnivanjem MAJE i DPNCG. U prvoj informaciji o Medijskoj asocijaciji Jugoistočne Evrope je rečeno da su je osnovale šest vodećih medijskih kuća iz Jugositočne Evrope. Ni pomena, na primjer o sarajevskom Avazu, beogradskim Novostima, Politici, Blicu, podgoričkim Danu i Pobjedi itd. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore je nakon osnivanja saopštilo da ostala udruženja novinara u Crnoj Gori postoje samo na papiru. Tako ispada da samo ono što Vijesti saopšte i njene nevladine organizacije je relevantno na crnogorskoj medijskoj sceni. A nije to tako, ali jasno da kada tužiš Vijesti moraš biti spreman na medijski linč. M. Prelević

AKTUELNO

ĐUKANOVIĆ O TUŽBI PROTIV VIJESTI

Brutalna kampanja pod plaštom nezavisnog medija

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je juče, odgovarajući na pitanja novinara Vijesti o tužbi protiv tog medija da je to učinio vodeći računa o zaštiti vlastitog dostojanstva, obzirom da je taj medij prenio potpunu neistinu, uprkos tome što je on prethodno demantovao navode Duška Kneževića i ne trudeći se da dobiju odgovor i druge strane. “Smatrao sam da moram da povedem računa i o zaštiti vlastitog dostojanstva, i to je bio razlog zbog čega sam podnio tužbu. Uzgred, budi rečeno, nijesam usamljen u podnošenju tužbi, ako sam dobro registrovao i Vijesti su vrlo aktivne u podnošenju tužbi protiv konkurencije na medijskoj sceni Crne Gore. Mislim da je jako važno da svi vodimo računa da ne smijemo svoje pravo zloupotrebljavati i apsolutizovati. Opasnije je od usporene demokratizacije apsolutizacija bilo čijeg prava, jer se to onda događa na štetu prava drugih”, kazao je Đukanović. Odgovarajući na pitanje Vijesti da li bi nestali naši problemi ako bi se taj medij ugasio, predsjednik Đukanović je odgovorio “nikada u životu nije ni pomislio da treba zagovarati gašenje bilo kog medija”, podsjećajući da je upravo on personifikovao politiku koja je veoma podsticala širenje medija. “Ali ono oko čega ćemo se, nadam se složiti, jeste da u svakom segmenu našeg društva moramo pokušati da gradimo profe-

Đukanović

sionalne standarde koji će nas istinski preporučiti za društvo razvijene evropske i evroatlantske zajednice. Nije profesionalni standard kada pod plaštom nezavisnog medija godinama vodite brutalno prljavu političku kampanju. I nadam se da ste imali ovih dana prilike da pročitate analize nekih nezavisnih kuća koje se bave analizom medijske scene Crne Gore, koji su to ciframa potkrijepili. Ako se ne varam, u jednom mjesecu je 16 tekstova vaša kuća dnevno objavljivala protiv mene. Od toga preko 80 odsto sa isključivo negativnim sadržajem. Mislite da je to normalno, profesionalno”, prokomentarisao je predsjednik Đukanović pitanje Vijesti, poručujući da taj medij “nepokolebljivo, pod plaštom nezavisnog medija, vodi političku kampanju”. “To nije standard i tako se ne doprinosi modernizaciji i osavremenjavanju društva”, istakao je Đukanović. Predsjednik države i lider DPS je kazao i da je još rano za razmišljanje o kandidaturi za predsjednika partije na predstojećem kongresu, te da će o tome razmišljati kada to bude na dnevnom redu u partiji. Govoreći o najavljenom sastanku s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom krajem aprila u Berlinu, Đukanović je rekao da ta inicijativa uliva dodatno ohrabrenje u proces proširenja. R.P.

AKTUELNO

BILTEN MINISTARSTVA EKONOMIJE POKAZAO

Cijene goriva više od regionalnog prosjeka Cijene eurodizela i eurosupera 95 u Crnoj Gori više su od prosjeka u regionu, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije. Litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,37 eura, Hrvatskoj 1,39, a u Albaniji 1,43 eura. On je jeftiniji u Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,27, odnosno 1,17 i 1,12 eura. Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u BiH, a najskuplji u Holandiji, gdje se litar prodaje za 1,71 euro. Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,25 eura. Eurodizel u Albaniji košta 1,43, Srbiji 1,38, a

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

CBCG JOŠ ODLUČUJE O PRIPAJANJU

SPAJANJE 1,02 CKB I SOCIETE ODVIJALO BI SE U DVIJE FAZE EURA KOŠTA LITAR EURODIZELA U MAKEDONIJI

Hrvatskoj 1,33 eura. Litar eurodizela je jeftiniji u BiH i Makedoniji gdje košta 1,15, odnosno 1,02 eura. Najjeftiniji eurodizel u Evropi plaćaju građani Makedonije, a najskuplji Švedske i Velike Britanije, gdje košta po 1,54 eura za litar. R.E.

Prva faza se odnosi na aktuelni zahtjev CKB-a za izdavanje odobrenja za kupovinu akcija Societe Generale banke

Gorivo skuplje nego u BiH, Srbiji i Makedoniji

CIJENE PORASLE 0,9 ODSTO U MARTU

Potrošačka korpa 645€

Vrijednost minimalne potrošačke korpe u martu je, prema podacima Monstata, iznosila 644,7 eura, što je 0,9 odsto više nego u februaru. Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 270,2 eura, što je 1,6 odsto više u odnosu na februar. “Izdaci za neprehrambe-

ne proizvode i usluge iznosili su 374,5 eura, što je 0,4 odsto više u odnosu na uporedni period”, istakli su u Monstatu. Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva. R.E.

ISPRAVKA U tekstu koji je objavljen u jučerašnjem izdanju Dnevnih novina pod naslovom “Dobit Budvanske rivijere povećana za trećinu na 2,6 miliona”, na stranama Ekonomije, došlo je do nenamjerne greške. Navedeno je da je hotelska gru-

pacija u prošloj godini platila 511.419 eura po osnovu poreza i drugih obaveza, a zapravo su za toliko uvećana njena izdvajanja po tom osnovu, dok je ukupno plaćeno 6,12 miliona eura. Izvinjavamo se čitaocima i Budvanskoj rivijeri. R.E.

Eventualno spajanje Societe Generale Montenegro i Crnogorske komercijalne banke (CKB) odvijalo bi se u dvije faze, saopšteno je Vikend novinama iz Centralne banke (CBCG) koja još procjenjuje kako bi ova transakcija uticala na bankarsko tržište. CKB je ranije uputila vrhovnoj monetarnoj instituciji zahtjev za odobrenje sticanja 90.5578 odsto akcija sa pravom glasa u Societe Generale banci i to je prvi korak ka planiranom pripajanju. “Prva faza se odnosi na aktuelni zahtjev CKB-a za izdavanje odobrenja za kupovinu akcija Societe Generale banke, koji je trenutno u proceduri obrade u CBCG. Ukoliko se, nakon sprovedenog postupka i ocjene ispunjenosti uslova, dobije takvo odobrenje, ova banka bi se, nakon određenog vremena, obratila CBCG zahtjevima za izdavanje potrebnih odobrenja u cilju pripajanja Societe Generale banke”, kazali su u CBCG. Kako dodaju, u postupku odlučivanja po aktuelnom i drugim zahtjevima CKBa, biće pribavljene sve relevantne informacije, dokazi i podaci, na osnovu kojih će se

U POSTUPKU ODLUČIVANJA, CBCG ĆE SAGLEDATI I UTICAJ SPAJANJA POMENUTIH BANAKA NA BANKARSKO TRŽIŠTE, PRVENSTVENO U DIJELU STVARANJA EVENTUALNE PREKOMJERNE KONCENTRACIJE. TAKOĐE ĆE SE CIJENITI MOGUĆI EFEKTI ZDRAVE SINERGIJE cijeniti ispunjenost propisanih uslova za izdavanje odobrenja za kupovinu i spajanje banaka. “U tom postupku odlučivanja, CBCG će sagledati i uticaj spajanja pomenutih banaka na bankarsko tržište, prvenstveno u dijelu stvaranja eventualne prekomjerne koncentracije. Takođe će se cijeniti mogući efekti zdrave sinergije, poput mogućnosti da se građanima i privredi ponude bankarski proizvodi pod povoljnijim uslovima, prvenstveno kroz dalji pad kamatnih stopa”, istakli su u CBCG. Ko m e nt a r i š u ć i n avo de sindikalaca da bi spajanjem dviju banaka bez posla ostalo oko 400 radnika,

u CBCG su kazali da smatraju da je navedeni broj predimenzioniran. “Societe Generale ima ukupno oko 290 zaposlenih, pri čemu banka preuzimalac mora posjedovati adekvatnu organizacionu i kadrovsku strukturu, prilagođenu povećanom obimu posla i broju klijenata, kako bi na efikasan način nastavila uredno poslovanje”, ukazali su u CBCG. Imajući prethodno u vidu, kako navode, u fazi odlučivanja po podnešenom zahtjevu za izdavanje odobrenja za pripajanje, CBCG će kao jedan od bitnih uslova cijeniti i da li banka preuzimalac posjeduje adekvatan sistem organizacije koji bi omogućio integrisanje banke koja se pripaja. “U tom kontekstu, posebno će se razmatrati adekvatnost organizacione strukture, u dijelu uticaja na zaposlene u ove dvije banke, u granicama propisanim zakonom. U narednom periodu, CBCG će biti upoznata sa planiranom strategijom CKB-a u dijelu izmirivanja obaveza prema višku zaposlenih, koji bi bio naknadno utvrđen”, zaključili su u CBCG. Bo.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

AKTUELNO

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ URUČIO NAGRADE PKCG

KONKURENTNOST JE NAŠ NAJVEĆI IZAZOV Od konkurentnosti će zavisiti tempo dostizanja evropskog kvaliteta života, smatra Đukanović

SGM banka

290

ZAPOSLENIH JE U SOCIETE GENERALE MONTENEGRO BANNCI

Brže dostizanje evropskog nivoa standarda je jedina satisfakcija za odricanje građana u procesu socijalno veoma bolnih ekonomskih i društvenih reformi, ocijenio je predsjednik Milo Đukanović, ističući da ekonomski rast treba da bude postojan srednjoročni trend. On je, na uručenju nagrada Privredne komore (PKCG), kazao da će se reformska i podsticajna politika nastaviti, kao i dalja integracija sa regionom i ostatkom kontinenta. “Konkurentnost biva naš najveći izazov, konkurentnost društva u evroatlantskoj zajednici, građanina na evropskom tržištu rada, ali i naše privrede i preduzeća pojedinačno na evropskoj i globalnoj ekonomskoj sceni. Od toga će zavisiti tempo dostizanja evropskog kvaliteta života građana”, rekao je Đukanović. Činjenica je, kako je ukazao Đukanović, da je Crna Gora sa 34 odsto prosjeka kvaliteta života u EU od prije 13 godina, došla do 46 odsto. “Najbolja potvrda da je kvalitet života uznapredovao je to što građani drugih zemalja regiona dolaze da traže posao i da žive u Crnoj Gori, dok tražnje u obratnom smjeru gotovo da i nema. Činjenica je i da smo ispod 50 odsto nivoa EU prosjeka, zbog čega jedan dio naših građana ide ka državama EU”, naveo je Đukanović. Nagradu za uspješno poslovanje dobili su Elektroprivreda (EPCG) i Gradir Montenegro. Dobitnik nagrade za društvenu odgovornost je Glosarij, a za inovativnost Cnrogorska komercijalna banka. Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović kazao je da ta istitucija dodjelom godišnjih nagrada afirmiše istinsku poslovnu elitu Crne Gore i lidere u biznisu, koji imaju znanje i hrabrosti da realizuju poslovne ideje i motivišu druge da

Najbolja potvrda da je kvalitet života uznapredovao je to što građani drugih zemalja regiona dolaze da traže posao i da žive u Crnoj Gori, dok tražnje u obratnom smjeru gotovo da i nema. Činjenica je i da smo ispod 50 odsto nivoa EU prosjeka, zbog čega jedan dio naših građana ide ka državama EU

ih slijede. “Rezultati nagrađenih služe za primjer svim kompanijama koje pred sebe postavljanju nove ciljeve i zadatke, mobilišu kreativnost i ulažu u obrazovanje i usavršavanje zaposlenih”, rekao je Golubović, dodajući da će PKCG će u dijalogu s Vladom nastaviti da insistira na pronalaženju fiskalnog prostora za niže oporezivanje privrede. R.E.

Podsticaj za kompanije U ime dobitnika, predsjednik Odbora direktora EPCG Đoko Krivokapić kazao je da je ta podrška veliki podsticaj da kompanije budu još bolje i da, sa PKCG i Vladom, crnogorsku privredu učine konkurentnijom, a državu

snažnijom. “Nagrada EPCG predstavlja satisfakciju i priznanje kompaniji i to ne samo za odlične proizvodne i poslovne rezultate u prošloj godini”, rekao je Krivokapić.

AKTUELNO

Radovi na mostu Mrke su pri kraju

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Foto: Iva Mandić

METARA JE VISINA MOSTA MRKE, A DUŽINA 300. NA NJEMU SE SADA IZVODE ZAVRŠNI RADOVI. A TRENUTNO SE PRAVE “KRILA” MOSTA

Pri kraju i radovi u tunel Tuneli na sekciji 1 prioritetne trase, koju gradi kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), praktično su završeni. Preostalo je nasipanje kolovozne konstrukcije i asfalta. Mostu Mrke prethodi istoimeni tunel, dug oko 800 metara, u kojem je aktuelno postavljanje sekundarne obloge. “Nasipamo kolovoznu konstrukciju. Postavljanje sekundarnih obloga završava se i u tunelima Vežešnik i Suka. Radi se na ulaznim i izlaznim por-

talima, a to su radovi koji su završni na ovoj dionici”, ukazao je Rondović. Tuneli Vežešnik i Suka, čija dužina iznosi 2.400, odnosno 750 metara, slijede nakon otvorene trase mosta Mrke. Prvu sekciju auto-puta, koja zauzima površinu od 11,3 kilometra, osim Moračice i mosta Mrke, čine i četiri kilometra otvorene trase. Tu se, kako je naglasio Rondović, vrše završni radovi nasipa, tačnije završni sloj od atmosferske kanalizacije.

VIKEND NOVINE NA GRADILIŠTU AUTO PUTA BAR BOLJARE

PRVI RASPON NA MORAČICI BIĆE SPOJEN U JUNU

⌦ Danica Janković

rvi raspon na mostu Moračica auto-puta Bar-Boljare biće spojen za dva mjeseca, dok će most Mrke, koji je već sastavljen, u potpunosti biti završen tokom ljeta, saopštio je glavni inženjer na sekciji 1 prioritetne dionice Smokovac-Uvač-Mateševo Duško Rondović. Na gradilištu Moračice, u šta se uvjerila ekipa Vikend novina, završene su oko dvije trećine rasponske konstrukcije. “Trenutno se izvode radovi na rasponskoj konsturkciji, a završili smo oko dvije trećine njene izgradnje. Očekujem da kompletan most, što se tiče rasponskog dijela, spojimo do septembra, pod uslovom da nam to dopusti vrije-

me, jer na Moračici imamo problem sa vjetrom i tokom ljeta, a ne samo u zimskim danima”, rekao je Rondović. Moračica je, prema ranijim najavama, trebalo da bude spojena do aprila ove godine. Na pitanje Vikend novina da li su vremenski uslovi jedini uzrok kašnjenja u spajanju mosta, ili na to ima uticaj projekat vodosnabdijevanja i postavljanja elektroenergetske infra-

strukture, Rondović odgovara da je na dinamiku radova ipak najviše uticalo nepovoljno vrijeme. “U principu nema velikih kašnjenja. Najveći uzrok probijanja roka i dinamike su upravo jak vjetar i kiša. To su dani kada praktično ne radimo”, rekao je Rondović, dodajući da su jačine vjetra zimi prelazile 20 metara u sekundi kada je nemoguće izaći na gradilište.

■ VJETROBRANI

DO KRAJA GODINE

Most Moračica nakon spajanja iziskuje dosta zanatskih radova. Među njima su, kako navodi glavni inženjer prve sekcije, instalacioni, radovi na po-

Kinezi radni dan počinju u sedam ujutro i tokom cijelog dana ugrađuju ogromne količine aramature i betona. Rondović ističe da su već uhodani i vješto rade na pomjeranju krletki, postavljanju oplata, kablova

stavljanju osvjetljenja i vodosnabdijevanja koje prolazi kroz tok mosta. “Posebno nam ostaju poslovi na završnoj konstrukciji, a to su asfalt, ivičnjaci i vjetrobrani koji će biti visine četiri metra. Trebalo bi uporedo da krenemo sa tim radovima, tako da računam da ćemo do kraja godine most privesti kraju”, ističe Rondović. Završni radovi se izvode i na mostu

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

AKTUELNO

lima Mrke, Vežesnik i Suka

Moračica se spaja uz pomoć krletki

Tunel Mrke

Foto: Iva Mandić

METRA BIĆE VISOKI VJETROBRANI NA MORAČICI

Kontrole svakodnevne Most Mrke Mrke, dužine 300 i visine oko 35 metara. Rondović objašnjava da se trenutno sprovode aktivnosti na krilima mosta. “Ovdje su preostali završni radovi i to ivične grede, hidroizolacija, ograde. Zbog povoljnih vremenskih uslova, most bi trebalo da bude, zbog povoljnijih uslova, gotov tokom ljeta”, najavio je Rondović.

■ PO STOPI 5.000

KUBIKA BETONA

Da je Moračica jedan od najkompleksnijih projekata na auto-putu i najizazovniji objekat na prvoj sekciji svjedoči oko 15 miliona tona željeza koje se ugrađuje u strukturu mosta, dok

Rondović Rondović kaže da se radovi na terenu realizuju u skladu sa tehničkim normativima i propisima i po projektnoj dokumentaciji. On ističe da na sekciji jedan auto-puta skoro svakodnevno imaju inspekcije. “Imamo nadzornu službu i svaku poziciju na mostu, od armature i kablova, mora pogledati nadzorni organ. Desi se da nekad nešto nije urađeno, ali to se ispravlja u hodu i riječ je o vrlo zanemarljivim greškama tokom radova. Na kraju, sve bude po tehničkim noramtivima i propisima”, rekao je Rondović Vikend novinama.

se po stopi utroši 5.000 kubika betona. “Za jednu stopu mosta išlo je oko 5.000 kubika betona, što je površina par košarkaških igrališta. Kada je riječ o visini, jedan stub je visok 161 metar, praktično iznad samog kanjona Morače imamo visinu veću od 200 metara. Možete onda da zamislite kolika je to višespratnica”, govori Rondović. Moračicu trenutno gradi 150 radnika CRBC-ja u dvije do tri smjene dnevno. Kinezi radni dan počinju u sedam sati ujutro i tokom cijelog dana ugrađuju ogromne količine aramature i betona. Rondović ističe da su već uhodani i vješto rade na pomjeranju krletki, postavljanju oplata, kablova. “Objekat je izazov sam za sebe. Ono

OČEKUJEM DA KOMPLETAN MOST MORAČICA, ŠTO SE TIČE RASPONSKOG DIJELA, SPOJIMO DO SEPTEMBRA, POD USLOVOM DA NAM TO DOPUSTI VRIJEME, JER IMAMO PROBLEM SA VJETROM I TOKOM LJETA, A NE SAMO U ZIMSKIM DANIMA, REKAO JE RONDOVIĆ što se sada i ne vidi su radovi koji su oduzeli dosta vremena na početku projekta, a tiču se geologije, rasjeda. To su i najteži poslovi. Ovi su već uhodani i tu nemamo prevelikih problema, izuzev vremenskih neprilika”, zaključuje Rondović.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Vojna policija pregledom ploVila otkrila drogu

Kriminalne grupe krile više desetina kilograma kokaina na brodu Jadran

Određene kriminalne grupe su, navodno, htjele da iskoriste krstarenje školskog broda “Jadran” za šverc droge

Školski brod Jadran Mornarice Vojske Crne Gore pod zapovjedništvom kapetana korvete Zorana Ivanovskog juče nije isplovio iz Tivta sa studentima Fakulteta za pomorstvo iz Kotora na petnaestodnevnu plovidbu na ruti Tivat – Istanbul – Pirej jer je na brodu, navodno, pronađeno više desetina kilograma droge. Tokom dana, osim na brodu, vršena je provjera i u akvatoriju oko školskog broda. U jednom momentu na brod je doveden i pas tragač, posebno obučen za otkrivanje droge.

Studenti Pomorskog fakulteta iz Kotora nisu se juče, kako je bilo planirano, ukrcali na „Jadran“ koji je trebalo da isplovi u 11 sati iz Tivta na školsko krstarenje do Turske. Iz Uprave policije je saopšteno da se sumnja da je na brodu veća količina droge. Četrdeset studenata je sa profesorima nakon toga napustilo pristanište Pine uz, kako smo nezvanično saznali, iz Fakulteta pomorstva da je polazak odložen do 14 sati. Međutim, kako do tada nisu obavljene sve istražne radnje zbog događaja koji je izazvao veliku pažnju u javnosti, Jadran

nije juče isplovio s Pina niti je poznato da li će uopšte i kada isploviti na planirano krstarenje. Istragu zajedno vode Uprava policije i vojno-bezbjednosni organi, a koordinira Više državno tuzilaštvo iz Podgorice. Iz Ministarstva odbrane juče je potvrđeno da je na školskom brodu Jadran pronađeno više desetina kilograma psihoaktivne materije za koju se sumnja da je droga. „Na osnovu operativnih radnji ovlašćenih službenih lica Odjeljenja za vojno obavještajne i bezbjednosne po-

slove, došlo se do saznanja da određene kriminalne grupe imaju namjeru da iskoriste krstarenje školskog broda „Jadran“, koje je bilo planirano za danas za sprovođenje kriminalnih aktivnosti“, saopštili su iz Ministarstva odbrane. Bilo je planirano da se realizuje praktična obuka studenata Pomorskog fakulteta iz Kotora, a u okviru dosadašnje saradnje Ministarstva odbrane i Univerziteta Crne Gore, ističe se u saopštenju i navodi da je u ranim jutarnjim časovima, od strane vojne policije, izvršen pregled i pretres

školskog broda „Jadran“, pri čemu je pronađeno više desetina kilograma materije za koje se sumnja da se radi o psihoaktivnim supstancama. O navedenom je obaviještena Uprava policije i nadležno tužilaštvo, a pripadnici Uprave policije i Vojne policije, po nalogu ovlašćenog tužioca, sprovode mjere i radnje u cilju otkrivanja i procesuiranja počinilaca ovog krivičnog djela. Nadležni državni organi će o daljim aktivnostima vezanim za navedeni slučaj, dodatno informisati javnost“, stoji u saopštenju. Zora Krstović

Marković: Potvrda da imamo djelotvoran sistem bezbjednosti

Premijer Duško Marković čestitao je Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane i Upravi policije na jučerašnjoj efikasnoj akciji na školskom brodu “Jadran” i sprečavanju krijumčarenja

velike količine narkotika. „Crna Gora i ovom efikasno sprovedenom akcijom potvrđuje da ima djelotvoran sistem bezbjednosti koji karakterišu profesionalizam i odgovornost“, ocijenio je Marković.

Brod “Jadran”

pokrenuta istraga zbog kriVičnog djela razbojništVa

Paović osumnjičen da je opljačkao tri objekta, radnike i kupce Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu protiv Mirka Paovića zbog osnovane sumnje da je izvršio tri krivična djela razbojništvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. “Osumnjičeni je 23. avgusta 2018, oko 12 sati, u Bulevaru Ivana Crnojevića u Podgorici, maskiran hirurškom maskom, kačketom i

tamnim naočarima za sunce, ušao u poslovnicu privrednog društva Montenegro Airlines i pištolj marke „browning“, koji je neovlašćeno nosio na javnom mjestu, uperio u pravcu zaposlenih-oštećenih Đ.D. i V.B.T. Zaposlene su iz straha okrivljenom predale novac u ukupnom iznosu od 191 euro, vlasništvo oštećenog privrednog društva”, navode iz Tužilaštva.

Osumnjičeni je, prema navodima ODT, maskiran na isti način, 28. decembra 2018, oko 11 sati, u Ulici Marka Miljanova u Podgorici ušao u turističku agenciju In Travel, pištolj marke „browning“, koji je neovlašćeno nosio na javnom mjestu, okrenuo u pravcu zaposlenih-oštećenih T.A. i V.V. koje su okrivljenom tom prilikom predale novac u iznosu od 1.452 eura, vlasništvo

oštećene turističke agencije, kao i svoj novčanik u kojem se nalazilo 200 eura. “Nakon toga okrivljeni je pištolj okrenuo u pravcu oštećenih V.D. i M.L., koji su se zatekli u navedenom objektu, i tada mu je oštećeni V.D. predao svoj novčanik u kojem nije bilo novca”, kazali su iz ODT. Takođe, 16. aprila oko 12 sati, u Ulici Kralja Nikole u Podgorici, osumnjičeni

Paović je, maskiran na isti način, ušao u radnju za otkup zlata „Gold MN“ i okrenuo pištolj u pravcu oštećene U.M. i oštećene L.R. Oštećena U.M. je iz straha otvorila fioke u kojima nije bilo novca, dok je oštećena L.R. iz straha pobjegla iz radnje, a osumnjičeni je iz njene tašne koja je ostala na stolici u radnji, oduzeo i prisvojio novčanik u kojem se nalazilo 20 eura. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

aktuelno

Foto: Iva Mandić

član kriminalne grupe bliske kožaru

Baranin ubijen u Malagi pred očima porodice

suđenje blagajnici skupštine tamari čađenović

Revizijom utvrđene nepravilnosti u blagajni

U nastavku suđenja optuženoj blagajnici Skupštine Crne Gore Tamari Čađenović, koja se tereti da je pronevjerila oko 35.000 eura iz kase ove institucije, pročitani su godišnji revizorski izvještaji internog reviozra i Državne revizorske institucije, kao dio dokaznog materijala. Prema navodima iz Izvještaja interne revizije za maj 2016. godine, uočene su slabosti u sistemu unutrašnjih kontrola sistema putnih naloga, utvrđeno je da sve faze raspolaganja gotovinom obavlja osoba zadužena za blagajnu, u ovom slučaju optužena Čađenović. “Utvrđeno je da nije donijeta formalna procedura na nivou Skupštine kojom bi se jasno definisao ovaj sistem. Takođe, dnevnik blagajne za svaki mjesec pojedinačnih naloga i prateće dokumentacije, ne postoje kopije naloga ni izvještaja sa službenih putovanja”, navodi se u Izvještaju revizije. Utvrđeno je, takođe, da zaposleni u određenom broju slučajeva nisu dostavlja-

li karte kao dokaz za troškove putovanja. “Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da se razduživanje putnih naloga ne obavlja u za-

“Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da se razduživanje putnih naloga ne obavlja u zakonskom roku, kao i da postoje određeni broj putnih naloga iz 2015. godine koji nisu razduženi do vršenja revizije

konskom roku, kao i da postoje određeni broj putnih naloga iz 2015. godine koji nisu razduženi do vršenja revizije. Revizijom je konstatovano takođe da se evidencije u vezi sa službenim putovanjima u Skupštini vode manuelno, tj. unošenjem u dnevnik blagajne”, naveo je interni revizor u Izvještaju. Glavna preporuka inter-

ne revizije je da se uradi realna procjena troškova za putovanja. U Izvještaju DRI takođe se navodi da blagajna nije vođena dnevno ni hronološki, kao ni da nije vršen popis gotovine. “Takođe, dnevnik blagajne je vođen ručno, dok je elektronski unos počet tek krajem izvještajne godine. Mnoge isplate nisu evidentirane, dok su neki putni nalozi zavedeni znatno kasnije u odnosu na period putovanja”. Na ranijem ročištu, Čađenović je tokom davanja odbrane kazala da je sve radila po nalogu pretpostavljenih i da je svjesna da je bilo propusta. Čađenović je sudiji objašnjavala da je ponekad, ukoliko je nekome hitno, izdavala akontacije na ime putnih troškova ili dnevnica, a da ih prethodno ne uknjiži u dnevnik blagajne jer je takva procedura. U nastavku suđenja, koje je zakazano za 17. maj, biće saslušan vještak fonološke struke. E.H.

Baranin Zijad Nurković rković je tamo otišao isključi(24), označen kao član orga- vo turistički. Zijad Nurković je nizovane barske kriminalne od ranije poznat crnogorskoj grupe bliske Alanu Kožaru, policiji, a privođen je krajem ubijen je preksinoć marta 2016. nakon što je sa Edmondom Muu gradu Malaga u Španiji, saznastafom naoružan ju Vikend nodošao do zgravine. Njemu de Višeg suda u je, navodno, Podgorici. Nuza sada nerković, Mustapoznat pofa i Stefan Jančinilac priković došli su šao i pucao u tada kao publiglavu. Nurkoka na suđenje Stević je davao znafanovom bratu MarNurković ke života, prebačen tinu kojem se sudi zbog u obližnju bolnicu, ali je ubrpokušaja ubistva Petra Popozo izdahnuo. U momentu puc- vića (22) 2015. godine u Baru. njave pored Nurkovića su na- Kada su pripadnici Intervenvodno bili njegova supruga i tne grupe izašli iz vozila, grudijete. pa se razbježala, ali su policajci Službenici španske policije uspjeli da ih privedu. Prilikom intenzivno tragaju za počinio- bježanja Nurković i Mustafa su cem ovog zločina, koji još uvi- bacili pištolje ispod parkiranih jek nije identifikovan. Prema automobila, nakon čega su linezvaničnim saznanjima, Nu- šeni slobode. R.C.H.

ministar nuhodžić:

Crna Gora spremno dočekuje požarnu sezonu Crna Gora spremno doče- i kvalitetno reagovanje u slukuje požarnu sezonu, saop- čaju većih požara”, ocijenio je štio je ministar unutrašnjih Nuhodžić, zaključujući da će poslova Mevludin Nuhod- ove sezone posebna pažnja žić na sastanku Tima za za- biti posvećena pronalasku i štitu i spašavanje. procesuiranju lica iden“Nastojimo da tifikovanih za izazispremno dovanje požara. čekamo poUčesnici sažarnu sezostanka apelonu, ali je čivali su na granjenica da đane da bunam, kako du odgovorni meteoroloi prema svozi kažu, vrejoj i tuđoj imomenske prilivini i da poštuju ke neće ići u pripreporuke nadležSa sastanka log”, rekao je ministar. nih službi i organa u ciKako je dodao, i ove godine lju smanjenja rizika od poimaćemo 600 vatrogasaca- žara. Sastanku su prisustvospasilaca, 180 vozila, tri avi- vali predstavnici lokalnih ona za gašenje požara, kao i službi zaštite i spašavanja, tri helikoptera MUP-a i Voj- Zavoda za hidrometeoroske Crne Gore. logiju i seizmologiju, Vojske “Svi subjekti u sistemu za- Crne Gore, Uprave policije, štite i spašavanja imaju za- Direktorata za vanredne sijedničku i jednaku odgovor- tuacije, te drugih nadležnih R.C.H. nost i to je osnov za uspješno institucija.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU APELACIONOG SUDA ZA 2018.

RIJEŠENO 2.292 PREDMETA, ŠTO JE NAJVIŠE OD KAD JE SUD POČEO DA RADI

Apelacioni sud Crne Gore u prošloj godini imao je u radu 2.538 predmeta i od toga broja riješio je 2.292, što je najveći broj riješenih predmeta od kada sud postoji, odnosno od 2005. godine, navodi se u godišnjem Izvještaju. “Na dan 31. decembar 2018. godine u radu ovog suda ostalo je neriješeno 246 predmeta. Gledano u procentima riješeno je 90,31 odsto svih predmeta koji su bili u radu, a ostalo je neriješeno 9,69 odsto. Od ukupnog priliva predmeta u 2018. godini odnosno od 1.895 koliko je primljeno u radu u toku izvještajne godine riješeno je 120,95 odsto u odnosu na priliv”, stoji u Izvještaju, i dodaje se da je od ovih 246 neriješenih predmeta, 243 predmeta poslovne oznake „Pž“, odnosno drugostepenih parničnih predmeta u privrednim sporovima. Kako je prethodno navedeno, ukupno je riješeno po svim referatima 2.292 predmeta, što je najveći broj riješenih predmeta od 2005. godine, odnosno od početka rada ovog

suda. Znatno je smanjen zaostatak neriješenih predmeta u odnosu na 2017. godinu i to je samo 9,69 odsto u odnosu na ukupan broj predmeta koji je bio u radu. Shodno tim podacima ostvaren je Plan rada Apelacionog suda Crne Gore za 2018. godinu. “I u pogledu kvaliteta rada Apelacionog suda Crne Gore u 2018. godini ostvareni su najbolji rezultati od početka rada ovog suda. Od ukupno 200 odluka koje su bile predmet ispitivanja po redovnim ili vanrednim pravnim ljekovima od strane Vrhovnog suda Crne Gore potvrđeno je 162 ili

U KRIVIČNOM REFERATU SHODNO ČLANU 411 I 418 ZAKONIKA O KRIVIČNOM POSTUPKU, PO SVIM OBLASTIMA OD UKUPNO RIJEŠENIH 925 PREDMETA SAMO U DVA PREDMETA DOŠLO JE DO NEZNATNOG PREKORAČENJA ROKA U IZRADI ODLUKE OD SAMO NEKOLIKO DANA

81 odsto, preinačeno četiri ili 2 odsto, a ukinuto 22 ili 11 odsto, dok je djelimično potvrđeno, preinačeno ili ukinuto ukupno 12 predmeta ili šest odsto”, navedeno je u godišnjem Izvještaju. U građansko - privrednom referatu, a shodno čl. 390 Zakona o parničnom postupku nijedna odluka nije urađena van zakonskog roka. “U krivičnom referatu shodno članu 411 i 418 Zakonika o krivičnom postupku, po svim oblastima od ukupno riješenih 925 predmeta samo u dva predmeta došlo je do neznatnog prekoračenja roka u izradi odluke od samo nekoliko dana”, piše u Izvještaju. U izvještajnoj godini znatno je smanjen procenat neriješenih predmeta u odnosu na 2017. godinu. “Ovo iz razloga što je riješeno 120,95 odsto predmeta u odnosu na priliv, ili ukupno 90,31 odsto od svih predmeta koji su bili u radu u ovom sudu u izvještajnoj godini. Sud je radio u punom kadrovskom kapacitetu. Većina sudija pre-

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Foto: Dejan Lopičić

AKTUELNO

TUŽILAŠTVU VRAĆENA NA DORADU OPTUŽNICA ZA ŠVERC CIGARETA

Sud naredne sedmice razmatra dopunjenu optužnicu protiv carinika

162 ODLUKE, OD UKUPNO 200 KOJE SU BILE PREDMET ISPITIVANJA VRHOVNOG SUDA, POTVRĐENE SU, DOK SU 22 UKINUTE

Zgrada Apelacionog suda bacile su normu prema Pravilniku o orijentacionim mjerilima. U 2019. godini očekuje se puna ažurnost i efikasnost i u tom cilju novi Plan rada Apelacionog suda Crne Gore sadržaće neophodne mjere. U postupcima pred ovim sudom podnijeta su samo tri kontrolna zahtjeva i u svima su podnosioci obaviješteni da su predmeti već završeni”, zaključuje se u Izvještaju. Bo.B.

Nakon ročišta za kontrolu optužnog akta protiv navodne kriminalne organizacije koju SDT tereti da je švercom cigareta oštetila državni budžet za 44 miliona eura, isti je vraćen na doradu, te će dopunjena optužnica biti razmatrana 25. aprila, saopšteno je iz Višeg suda u Podgorici. Prva verzija optužnice bila je na razmatranju početkom aprila, ali vanraspravno vijeće Višeg suda nije bilo saglasno sa mišljenjem specijalnog tužioca Saše Čađenovića da je u istrazi sakupljeno dovoljno materijalnih dokaza koji potvrđuju kriminalnu radnju dvadesettročlane grupe na čelu sa Petrom Milutinovićem i carinikom Gojkom Lekovićem. Na prvom kontrolnom ročištu branilac više optuženih u ovom predmetu advokat Dragoljub Đukanović ukazao je u istrazi nije utvrđeno da li su cigarete koje su predmet optužnice prodate, na teritoriji Crne Gore ili u iniostranstvu. “Ukoliko su prodate van Crne Gore postavlja se pitanje opravdanosti obračuna carinskih i poreskih taksi, a za koji iznos je, kako tvrdi tužilac, oštećena državna

Kako sumnjaju istražitelji, okrivljeni Petar Milutinović je zajedno sa carinikom Gojkom Lekovićem formirao kriminalnu organizaciju koja je od neutvrđenog datuma pa do početka avgusta nazakonito izvozila cigarete iz skladišta Slobodne carinske zone Luke Bar

kasa. Količina od 40.000 paketa cigareta nije mogla biti prodata za vrijeme koje se navodi u optužnici”, istakao je ranije Đukanović. Za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, davanje mita, primanje mita i krijumčarenje terete se Petar Milutinović (35), Gojko Leković (66), Radovan Bajković (56), Stefan Vujačić (24), Vojin Leković (35), Ivan Niković (36), Đorđije Đurašković (33), Nikola Masoničić (32), Saša Čelebić (43), Andrija Matanović (37), Marko Ševaljević (42), Dragan Ševaljević (37), Mileta Mićović (28), Elvis Nišić (32), Boško Če-

lebić (36), Nebojša Čelebić (42), Milutin Šoškić (54), Irena Jovanović (54), Anđelka Dabanović (56), Vesna Kovač (65), Staniša Ivanović (28) i pravno lice Conrad Atlantis ltd iz Delavera koje zastupa ovlašćeno lice Mileta Mićović, državljanin Srbije. Kako sumnjaju istražitelji, okrivljeni Petar Milutinović je zajedno sa carinikom Gojkom Lekovićem formirao kriminalnu organizaciju koja je od neutvrđenog datuma pa do početka avgusta nazakonito izvozila cigarete iz skladišta Slobodne carinske zone Luke Bar radi prodaje na sivom tržištu, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora i neplaćanja fiskalnih obaveza kojima podliježe takva vrsta robe. Milutinović je uhapšen početkom avgusta prošle godine zajedno sa Draganom Šusterom, Radovanom Brajkovićem i Stefanom Vujačićem zbog sumnje da su švercovali 65.000 šteka cigareta bez akciznih markica, vrijednih oko 1.400.000 eura. Dvadeset pet dana kasnije, u okviru iste akcije, uhapšeno je još 10 osoba zbog sumnje da su učestvovale u švercu cigareta. Bo.B.

aktuelno

Za roditelje smak svijeta

obratio u muškom rodu. Sve mi je objasnila i dosta je radila sa mnom na tome da prihvatim sebe i da dođem do svog identiteta. Bio je to dug proces, ali u roku od nedjelju dana od toga mejla rekao sam mojima i cijelom društvu. Više nisam mogao”, priča Jovan. Roditelji su, prisjeća se, prilično burno reagovali. “Za njih je to bio smak svijeta. Tri godine smo pokušavali da to izgladimo od tog momenta. Za oca je to bila ljutnja, kasnije bol prilično jak i nikad ga nisam vidio u takvom stanju, dok je majka bila skrhana. Ono što mi je drago jeste da kada danas pričamo o tome vidim da su, pogotovo majka, to potpuno prihvatili i da su jako ponosni, jer misle da radim važnu stvar”, kazao je Jovan. To mu je, ističe, još važnije od samog prihvatanja njega samog.

Foto: Nataša Rešetar

Još kao dijete, kaže Ulićević, osjećao se kao dječak, ali zbog manjka informacija nije znao zašto. “To mi je postalo važno u školi i u pubertetu kada počinje tijelo da se mijenja. Jasno vidiš da društvo tretira drugačije žene i muškarce, i onda i ta nelagoda, zbog neinformisanosti, postane jača. Tek sa 18 godina sam shvatio da sam trans, jer sam tada prvi put saznao da postoje trans osobe, a onda mi je trebalo još tri godine da to kažem nekom, jer me bilo strah”, prisjeća se Jovan. Do informacija je pokušavao da dođe na internetu pa mu je Google izbacio portal koji vodi NVO Juventas Montenegrogej koji i danas postoji. “Imali su anonimnu kontakt formu pa sam poslao poruku na koju mi je odgovorila Jelena Čolaković iz Juventasa. To je bilo prvi put da mi se neko

Konatar

KONatar: JeDVa čeKam žiVOt POSliJe OPeraCiJe

jeli jedan život da proživi. “Bila sam u Delti i potrošila 100 eura, jer sam prvi put u životu kupila proljećnu odjeću koju ja želim, a ne koja će se dopasti mojoj majci ili tati. Toliko sam srećna, jer imam osjećaj da ću stvarno da proživljavam nešto”, priča Hana ne krijući emocije. Da je Hana trans osoba prva je saznala njena najbolja drugarica kojoj se povjerila i koja joj je u tom trenutku bila najveća podrška. Prilagođavanje pola je cilj, iako je, kaže, strah od operacije. “Želim tu operaciju, jer će doprinijeti da više uživam u sebi i životu. Ako će mi biti dva odsto bolje nego sad, biće savršeno. Operacija je samo jedan zarez iza kojeg stoje ogromne tri tačke mog života koji jedva čekam da živim”, istakla je Hana.

Ulićević: transrodne osobe

u Crnoj Gori d u postupku pr

⌦ Jelena Vađon Đurišić

Crnoj Gori, prema podacima NVO Spektra, danas žive dvije osobe, koje su prilagodile pol, dok je u postupku tranzicije više osoba od čega desetak na hormonskoj terapiji. Prvu operaciju prilagođavanja pola o trošku Fonda zdravstva u iznosu od 80 odsto uradio je izvršni direktor Spektre Jovan Ulićević Džoli koji se prvi u Crnoj Gori i javno autovao kao transrodna osoba.

Od donošenja Zakona o zdravstvenom osiguranju 2012. godine, koji propisuje da 80 odsto troškova operacije prilagođavanja pola snosi Fond zdravstva pa do početka njegove primjene u praksi prošle su dvije godine koliko je, kaže Ulićević, bilo potrebno da se donese Pravilnik koji određuje kriterijume na osnovu kojih će trans osobi biti odobreno da ostvari to pravo. “Krajem 2014. dobio sam rješenje da mogu da uđem u proceduru tranzicije operacijski, jer sam hormonalno već bio u tranziciji i početkom 2015. godine odradio sam operaciju u Beogradu koja je koštala 10.500 eura. Druga osoba se na operaciju odlučila 2018. godine”, kaže Jovan. Od tada se, tvrdi, dosta promijenilo. Od 40 osoba, koliko danas okuplja NVO Spektra, čak njih devetoro se javno autovalo, a veliki broj je to uradio u porodici ili društvu.

■ NEDOSTATAK ESTROGENA

Mislili su da neću preživjeti tranziciju, a ako nekim čudom i preživim da me ovdje niko živ prihvatiti neće. Danas vidim ljude koji sa roditeljima dođu na psihološku podršku, sad je jedan kolega sa roditeljima pošao da uradi gornju operaciju ... Širi se krug i porodice sve više podržavaju transrodne osobe

“Kod nas je trenutno u tranziciji više osoba, desetak je u hormonskoj terapiji. Trenutno pokušavamo da riješimo problem nedostatka estrogena za trans, ali i za sve ostale žene kojima je potreban. Dosta smo radili sa našim doktorima, jer smo htjeli da olakšamo trans zajednici da ovdje imaju sve usluge, a i računali smo da će to biti jeftinije za Fond, jer ako su usluge stacionarne ovdje i trošak je značajno manji”, ističe Jovan. On je u tranziciju ušao sa 23 godine i, kaže, bilo mu je jako teško, jer se tada nije pričalo o tome. “Sada vidim klince od 18 koji mogu to da urade, jer imaju podršku porodice ili prijatelja”, ponosan je Jovan na sve što su uradili u posljednjih nekoliko godina. Kada je krenuo na operaciju prilagođavanja pola, prije četiri godine, njegovi su, kaže, mislili da se neće živ vratiti. “Mislili su da neću preživjeti tranziciju, a ako nekim čudom i preživim da me ovdje niko živ prihvatiti neće. Danas vidim ljude koji sa roditeljima dođu na psihološku podršku, sad je jedan kolega sa roditeljima pošao da uradi gornju operaciju ... Širi se krug i porodice sve više podržavaju transrodne osobe”, ističe Jovan. Raste i informisanost, a lične priče koje su podijelili imale su efekta. “Bilo nam je stalo da ljudima

pokažemo da to nije ništa strašno. Nama je teško, ali nam je teško zbog društva, a ne zbog nas. Ovaj proces bi bio mnogo lakši, ja bih bio u većem miru sam sa sobom da nisam proživio sve što sam proživio”, naglašava Jovan. Sada u Crnoj Gori, kako je naglasio, imaju psihološku i endokrinološku podršku, hormonalnu terapiju, a ovdje mogu uraditi i operaciju mastektomije, odnosno uklanjanje grudi i operaciju histerektomije, odnosno uklanjanje materice i jajnika. “Troškove smo sveli na minimum tako da će i ta suma od 10.000 biti značajno manja sljedeći put kad se neko odluči na operaciju prilagođavanja pola”, smatra Jovan i dodaje da jedino što je ostalo da se radi u Beogradu je rekonstrukcija genitalija koju, kaže, mali broj ljudi želi ili je u zdravstvenoj mogućnosti da je prođe. Foto: Aleksandar Crnogorac

Koordinatorka za trans zajednicu u NVO Spektra Hana Konatar prvo se autovala javno u medijima, prošle godine prije prajda, pa su roditelji tako saznali da je trans osoba i burno reagovali iako su, kaže, primjećivali promjene do kojih je došlo zbog hormonske terapije. “Očigledno je moralo tako i na kraju ispalo je sve ok. Najteže pada neprihvatanje porodice. Navikla sam se da me društvo ne prihvata, ali kad vas neko od kada znate za sebe voli, grli i zove vas život moj... Nisam željela da to izgubim. Najteže mi je bilo da me porodica ne prihvati i kad su me oni prihvatili sad mogu bukvalno sve”, priča Hana objašnjavajući zašto joj je dugo trebalo da uđe u tranziciju. Ostala joj je još operacija prilagođavanja pola i, kako kaže, ci-

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

■ NAJBITNIJA PODRŠKA PORODICE

On objašnjava da kao i svi i trans osobe imaju različite potrebe, te da je za većinu mnogo značajnije da porodica i društvo prihvate njihov identitet i da su prepoznati u društvu. “Meni je jako važno da me percipiraju kao muškarca, a koje genitalije imam nije mi bilo važno. Pristao sam da odradim rekonstrukciju zbog dokumenata, jer da bih promijenio doku-

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

e sve više imajU podrškU porodice i prijatelja

Foto: Aleksandar Crnogorac

Sa trans parade nedavno održane u Zagrebu

Foto: Mina

desetak osoba romjene pola

Performans u Podgorici

Naši muškarci boluju od toga. rado bi bili sa traNs žeNama seksualNo, ali Ne i partNerski, jer ih je strah da će im Neko vikNuti Na ulici pederu ili tako Nešto. treba im još malo hrabrosti da se osNaže i da prelome Neke stvari Riječ je o individualnim i specifičnim potrebama, a većini je, pojašnjava, dovoljno da su na hormonskoj terapiji i da im se promijenio fizički izgled zbog čega su i drugačije percipirani ili da odrade neke operacije kao na primjer da samo uklone grudi dok im genitalije ne smetaju. “Na taj način funkcionišu normalno, prihvaćeni su od strane partnera/ki, prijatelja, porodice”, ističe Jovan. Foto: PR Centar

menta morao sam da prođem sterilizaciju, odnosno morali su mi biti uklonjeni reproduktivni organi. Cijeli proces je veoma težak, intenzivan, kao i oporavak. Čovjek mora da donese velike i teške odluke, kao na primjer da više neće biti reproduktivno sposoban, jer mi nemamo opcije čuvanja jajnih ćelija i spermatozoida, i nije svako spreman na to”, kaže Jovan i dodaje da postoji i rizik od komplikacija na koji nisu svi spremni.

Ulićević

■ PRILAGOĐAVA-

NJE POLA STVAR IDENTITETA

Da li će se trans osoba odlučiti na operaciju prilagođavanja pola ili ne stvar je ličnog identiteta, a ne seksualne orijentacije, jer i među njima ima heteroseksualaca, biseksualaca, homoseksualaca ... “Po tome se ne razlikujemo od ostatka populacije. Upoznao sam mnogo ljudi kojima nije bitno kakve genitalije imamo, jer nas vole kao osobe. Bio sam u heteroseksualnoj vezi i prije operacije, a u vezi sam sa ženom i nakon operacije. Desila mi se ljubav

unutar zajednice, ali sam ranije izlazio i sa ženama van zajednice”, kaže Jovan. Primijetio je, kako kaže, da je ženama mnogo lakše da budu sa trans muškarcima nego što je jednoj trans ženi da nađe partnera koji je muškarac. “Naši muškarci boluju od toga. Rado bi bili sa trans ženama seksualno, ali ne i partnerski, jer ih je strah da će im neko viknuti na ulici pederu ili tako nešto. Treba im još malo hrabrosti da se osnaže i da prelome neke stvari”, smatra Jovan. Vidljivost je, kaže, proces i ne može nikad da da odmah efekat niti kratkoročan uspjeh, već stvari moramo posmatrati malo dugoročnije, ističe Jovan kojeg, kako kaže, nije iznenadila nedavna negativna reakcija javnosti povodom odluke Ministarstva zdravlja da operaciju prilalagođavanja pola Fond počne da finansira 100 odsto niti pokretanje peticije da im se ukine besplatno prilagođavanje pola. “Takve inicijative koriste upravo ranjive grupe kako bi ostvarile što veću sopstvenu političku vidljivost, koristeći nezadovoljstvo građana trenutnom ekonomskom situacijom i ohrabrujući netrpeljivost prema socijalno ugroženim grupama čije prihvatanje u društvu još nije na visokom nivou”, smatra Jovan i dodaje da takva inicijativa nije ništa novo, te da je već iskorištena bezbroj puta u drugim zemljama u kojima je zabilježen značajan rast fašizma.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Foto: DarkoJovanović

SaStanak Šehović i kogali

Crna Gora primjer u inkluzivnom obrazovanju

Iskustva i dostignuća Crne Gore u inkluzivnom i predškolskom obrazovanju predstavljaju primjer dobre prakse za druge države, poručeno je na sastanku ministra prosvjete Damira Šehovića i šefa kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Osame Kogalija. Na sastanku su najavljene i nove aktivnosti u oblasti prevencije nasilja u školama, rada sa roditeljima u okviru projekta „Pozitivno roditeljstvo” i aktivnosti u cilju podsticanja kritičkog razmišlja-

Detalj sa jučerašnjeg sastanka

nja kod učenika. Šehović je zahvalio timu kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori na svesrdnoj podršci i zajedničkim koracima koji su napravljeni na putu obezbjeđenja boljih uslova za mališane širom Crne Gore. “Kada je u pitanju inkluzivno obrazovanje, povećanje procenta upisa djece u vrtiće sa 50 na 70 odsto i mnoštvo inovativnih projekata u oblasti osnovnog obrazovanja i prevencije vršnjačkog nasilja”, kaže se u

saopštenju. Šehović je kazao da je obrazovni sistem otvoren za unapređenje kvaliteta i modernizaciju obrazovanja u svim oblastima i iskazao spremnost za podršku inovativnim projektima. “Istakavši da je prevencija nasilja u školama među prioritetima Ministarstva i društva u cjelini, ministar je ocijenio da bi dalja podrška UNICEF-a u ovoj oblasti bila više nego značajna”, kaže se u saopštenju. M.I.

Bogdanović

Bogdanović čeStitao vjernicima

Neka Uskrs osNaži dUh zajedNištva

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović uputio je čestitku sveštenstvu i svim građanima koji slave Uskrs po gregorijanskom kalendaru. “Čestitajući vam ovaj veliki praznik, želim da on osnaži duh zajedništva na kojem počiva crnogorsko društvo”, poručio je Bogdanović. Kako je istakao, među-

sobno poštovanje, uvažavanje, sloga i čovjekoljublje inspiracija su iz koje proističu dobra djela, a na to sve zajedno treba da nas podsjeti i ovaj praznik. “Uz želju da Uskrs proslavite u radosti i ljubavi, neka to bude još jedan podsticaj i nadahnuće na putu ka daljem progresu našeg društva”, navodi se u čestitki Bogdanovića. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

aktuelno

ArhitektA iz Podgorice UČeSNik PreStižNe izLožBe U SLoveNiji

Rad Crnogorca najbolje idejno rješenje za objekat čuvenog skijališta u Ljubljani

Magistrand iz Crne Gore na Fakultetu za gradbeništvo, promentno inženirstvo i arhitekturo u Mariboru Vildan Ramusović napravio je zanimljivo grafičko rješenje za centralni objekat poznatog skijaškog centra Planica. Njegov rad je odabran za izložbu pod nazivom “Arhitektura u društvu - društvo u arhitekturi” koja se održava se od 15. marta do 15. maja 2019. godine na Jakopičevom šetalištu u centralnom Gradskom parku „Tivoli“ u Ljubljani. Riječ je o izložbi koja predstavlja najkvalitetnije objekte, nekretnine i arhitekturu, koja je otvorila svoja vrata javnosti u okviru Otvorenog doma Slovenije. Tako će Vildan biti učesnik i Festivala otvorenih vrata Slovenije (OHS) koji se održava od 2010. godine. Na jubileju će biti izložen izbor najkvalitetnijih projekata koji su uključeni u program ZNR, među kojima i grafičko rješenje koje je izradio Ramusović, a koje je odabrano pored velikog broja konkurisanih. Tokom same izložbe biće održano javno glasanje za najbolji projekat, preko društvenih mreža Instagram i Fejsbuk, a izložba će se završiti zvaničnom ceremonijom zatvaranja na kojoj će najpo-

pularniji projekti dobiti nagrade za OHS. Pored toga, održaće se i javna aukcija izloženih plakata.

■ Pobijedio i na konkursu za enterijer

Da Vildanov rad i talenat za arhitekturu dolazi do izražaja pokazuje podatak da je zajedno sa dvojicom kolega studenata-postdiplomaca Alldenom Bajramspahićem i Filipom Radojevićem pobijedio na konkursu za rješenje enterijera jednog poznatog frizerskog brenda u Ljubljani. “Upravo nam je taj projekat otvorio mnoga vrata i uveo nas u svijet arhitektonske struke u Sloveniji, pa odmah te pobjede na konkursu, isti investitor nam je omogućio da radimo još dva projekta”, kaže Ramusović za Vikend novine i dodaje da trenutno posljednji projekat čije je izvođenje u toku jeste projekat “Cut&Art&Wine”. “Interesantno je da u tom projektu preko dana objekat služi kao brijačnica, a poslijepodne postaje prodavnica umjetnina i mjesto gdje se degustiraju najbolja slovenačka vina. Zato je za nas to bio veoma neobičan zadatak, a istovremeno i veoma težak jer

Na izložbi “Arhitektura u društvu društvo u arhitekturi” u Ljubljani smo morali da spajamo djelatnosti koje inače ne funkcionišu zajedno. Konkursu su prethodila mnoga istraživanja i detaljne analize. Sav namještaj je unikatan, to je za nas bio veliki izazov i to je predstavljalo produkt našeg dizajna”, rekao je Ramusović. To je još jedan uspjeh ovog mladog i svestranog momka, rođenog Beranca, koji je kao lučonoša završio Osnovnu školu „Radomir Mitrović” u Beranama i Gimnaziju „Slobodan Škerović“ u Podgorici, zatim je u roku završio osnovne studije na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, gdje je odbranio magistarski završni rad. Zahvaljujući stipendiji ko-

ju mu je na konkursu odobrila Vlada Slovenije, Ramusović je dobio priliku da znanje iz ove oblasti unaprijedi na Fakultetu za gradbeništvo, promentno inženirstvo i arhitekturo u Mariboru.

■ Predstavlj crno-

gorske studenate u inostranstvu

Pored studiranja i redovnih obaveza na fakultetu u prijepodnevnom vremenu, Vildan popodne i tokom vikenda povremeno radi u jednom pabu kako bi sebi zaradio sredstva za ishranu i stanovanje, s obzirom da mu je od slovenačke vlade mu je samo obezbijeđe-

Ramusović no besplatno školovanje. Takođe, Vildan je krajem prošle godine izabran i za predsjednika Skupštine Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSje I) gdje njegov glavni zadatak da vodi globalne mreže Alumnija, da koordinira mrežom lokalnih ogranaka i organizuje ljetnju i zimsku skupštinu. “Želim da doprinesem svojim radom u svim poljima djelovanja organizacije. Zajedno sa kolegama pokušavam da stvorim jaku mrežu ljudi u inostranstvu, koji bi dalje pomogali naše zemljake na putu ka ostvarivanju njihovih ciljeva“, ističe Ramusović i dodaje da će na jesen ići na ostrvo Gran Kanarija u Španiji, jer je dobio Erasmus stipendiju da jedan dio školovanja provede tamo. Na kraju napominje da mu Crna Gora mnogo nedostaje, ali ne isključuje mogućnost da nakon odbrane master teze počne da radi u Sloveniji. “Može se desiti da po završetku magistarskih studija, u Sloveniji zasnujem svoj radni odnos, a možda i nastavim doktorske studije u nekoj drugoj državi”, kaže Ramusović uz napomenu da uz pomoć svoje profesije želi da pomogne svojoj domovini i “da znanje i novac stečen u inostranstvu želi vratiti Crnoj Gori”. R.D.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Foto: Iva Mandić

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Biciklisti na Trgu nezavisnosti

VI ENERGETSKI DANI PODGORICE OD 21. DO 24. APRILA

Critical mass u nedjelju u podne Glavni grad Podgorica i ove godine, nastavlja tradiciju realizacije promotivno-edukativnih aktivnosti i organizuje VI Energetske dane Podgorice pod sloganom “Čuvaj danas za sjutra”, koji će se održati od 21. do 24. aprila 2019. godine. U skladu sa svjetskim izazovima, Glavni grad preduzima aktivnosti u cilju edukacije i podizanja svijesti građana na polju energetskog menadžmenta. Svečano otvaranje Energetskih dana Podgorice održaće se u nedjelju, 21. aprila u 12 časova na Trgu nezavisnosti, za kada je u saradnji sa NVO Biciklo.me planiran „Critical Mass“. Drugog da-

na, 22. aprila biće održano predavanje „Eko Dizajn“ u prostorijama EU Info centra sa početkom u 11 h. U utorak, 23. aprila, planirano je takmičenje u crtanju na asfaltu za djecu osnovnih škola sa područja Glavnog grada. Takmičenje sa temom „Neću asfalt, hoću maštu“ biće održano u City kvartu. Sam kraj manifestacije biće posvećen prezentaciji priručnika „Učimo da štedimo“ i tom prilikom školama će isti biti uručeni. Podsjećamo, 1992. godine, u Rio de Žaneiru u Brazilu održana je konferencija Ujedinjenih nacija (UN) o životnoj sredini i razvo-

ju. Na konferenciji su učestvovali predstavnici 197 zemalja. Orijentisana prema održivom razvoju, ovo je bila prva konferencija koja je na globalnom nivou afirmisala ideju održivog korišćenja resursa i očuvanja životne sredine za buduće generacije. Primjenom savremenih tehnologija edukacijom i podizanjem svijesti utiče se na promjenu odnosa prema potrošnji energetskih i prirodnih resursa što otvara mogućnosti ublažavanja i adaptacija na klimatske promjene što sa sobom nosi veći komfor življenja i značajnu uštedu finansijskih sredstava. R.C.G.

DOM ZDRAVLJA BAR DOBIO SAVREMENI UREĐAJ ZA EKG SRCA

Rotary klub Bar uručio vrijednu donaciju

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Šestokanalni uređaj za snimanje EKG-a srca Domu zdravlja Bar donirao je Rotary klub Bar. Kako je saopštio Rotary klub Bar, donacija je uručena direktoru Borislavu Laleviću. “Građani Bara su dobili kvalitetan EKG uređaj koji će uz postojeće u Domu zdravlja doprinjeti boljoj zdrastvenoj zaštiti te kvalitetnijem dijgnostifikovanju kardio vaskularnih problema”, kazali su iz Rotary kluba.

Lalević se, kako dodaju, na prigodnoj svečanosti zahvalio predstavnicima Rotary kluba kako na ovoj vrijednoj donaciji tako i na prethodnim aktivnostima koje su barski rotarijanci sprovodili u korist Doma zdravlja i Barske bolnice. “Rotary klub Bar će u okviru svojih mogućnosti i u budućnosti realizovati slične projekte i raditi na tome da stalno doprinosi zajednici”, zaključuje se u saopštenju.

Prilikom uručivanja donacije

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

AKTUELNO

U KOLAŠINU NASTAVLJENA MODERNIZACIJA GRADSKIH I PRIGRADSKIH SAOBRAĆAJNICA

Asfaltiran kilometar i po od Breze ka Klačanima Mehanizacija Crnagoraputa završila je asfaltiranje kilometar puta od Breze, odnosno lokacije Prljavi Brijeg, ka Klačinama. Investitor je Uprava za javne radove a posao je realizovan kao dio projekta modernizacije gradskih i prigradskih ulica koji je projektovala lokalna uprava.

U RAZVOJNIM PROJEKCIJAMA ŠIRENJA GRADSKOG JEZGRA, PROSTORI BREZE I BAŠANJE BRDO SU PLANIRANI KAO ADRESE NOVIH TURISTIČKIH I POSLOVNIH SADRŽAJA „Sve ove aktivnosti su dio realizacije obećanja koje smo dali građanima Kolašina, odnosno naše vizije kako treba razvijati grad, na taj način povećava se kvalitet života u prigradskim naseljima“, kazao je Milosav Bula-

Nova dionica prigradskog puta ka Klačinama

tović, predsjednik opštine. Cilj je, kako on objašnjava, da centar grada sa administrativnim, zdravstvenim, obrazovnim, turističkim i ostalim sadržajima, bude što bliži stanovnicima prigradskih područja. Takođe se saobraćajno otvara jedan prigradski dio opštine koji nije imao kvalitetnu saobraćajnu komunikaciju. Do Klačina se dolazilo zaobilaznim i lošim putevima i sada će situacija biti znatno bolja. „U razvojnim projekcijama širenja gradskog jezgra, prostori Breze i Bašanje Brdo su planirani kao adrese novih turističkih i poslovnih sadržaja. Već je pokazano interesovanje investitora koji su na Brezi započeli gradnju turističkog kompleksa. Takođe su investirori iz Norveške kupili parcele na Bašanju brdu tako da je novi kvalitet saobraćajnica ohrabrenje za sve“, istakao je predsjednik kolašinske opštine. Z.B.

aktuelno

Vakcinacija ProtiV PlaVog jezika nije uzrok

Bilbord u Baru

Poela kamPanja ª naš Bar-čist gradº

Postavljeni bilbordi na više lokacija

Postavljanjem bilborda na nekoliko lokacija u gradu, Opština Bar je najavila početak kampanje “Naš Bar-čist grad” koja ima za cilj efikasnije upoznavanje javnosti sa potrebom očuvanja životne sredine, a poseban naglasak je stavljen na unaprijeđenje svijesti o propisnom odlaganju otpada. Kampanja se nastavlja 22.aprila nizom aktivnosti posvećenih obilježavanju Dana planete Zemlje. Tog dana će od 9 sati početi sadnja biljnog materijala i ozelenjavanje površina duž ulice Vladimira Rolovića. Dio sadnog materijala -40 sadnica će, u saradnji sa COK-om i kancelarijom UNDP-a u Crnoj Gori, biti simbolično posvećen promociji zelenog koncepta manifestacije Igre malih zemalja Evrope „Crna Gora 2019.“, koje će se, pored ostalih crnogorskih gradova, održati i u Ba-

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

ru.Istog dana će na Šetalištu kralja Nikole,sa početkom u 11 sati, biti održana manifestacija za djecu pod nazivom „Planeta je naš dom“, sa nizom zanimljivih interaktivnih aktivnosti. Oba događaja će posjetiti predsjednik Opštine, Dušan Raičević i tom prilikom će zvanično biti otvoren početak kampanje. U narednom periodu domaćinstvima u prigradskim naseljima, u kojima je izražen problem nepropisnog odlaganja otpada, biće distribuirano oko 500 komada kanti za odlaganje otpada, za koje je postupak nabavke već okončan. Direktni nosioci svih aktivnosti koje će biti realizovane tokom trajanja kampanje su Sekretarijat za komunalnostambene poslove, Služba Komunalne policije, DOO “Komunalne djelatnosti” i Turistička organizacija.

kros učenika na solilima

Upoznali se sa rezervatom Javno preduzeće za uprav- nagrada, program je nastavljanje morskim dobrom već ljen radionicama u okviru drugu godinu za redom, u kojih su đaci djeca pravili žiRezervatu prirode „Solivotinje origami tehnikom, la“, organizuje „SOposmatrali i brojali LILA KROS 2019“ ptice, istraživali biljni i živona kome su jutinjski svijet če učestvoSolila i upovali učeniznali se sa ci Osnovkulturnom ne škobaštinom le „Branko tog prirodBrinić“ iz nog rezerRadovića. vata. Cilj je Učenci su bolje upoznase takmičili u vanje sa posebčetiri kategoriUčesnici krosa nim rezervatom i je, a pobjednicima i ostalim učesnicima su njegovim vrijednostima, na kraju takmičenja, uruče- kao i promocija tog rezrvata ne medalje, diplome i zahval- prirode, istakli su iz Morskog nice. Nakon krosa i dodjele dobra. Z.K.

Odbukcija: Krava uginula od infekcije stomaka Krava je davala 20 litara mlijeka, ali je nakon vakcinacije oslabila, rekla je Simunović tražeći da se utvrdi uzrok uginuća.

Porodica Simunović koja se u nikšićkom naselju Straševina 15 godina bavi stočarstvom, zatražili su od nadležnih da utvrde da li im je krava uginula od posljedica vakcinacije protiv bolesti plavog jezika. Ranka Simunović kaže da je krava kupljena u decembru prošle godine kada i preostale četiri, kao i da je počela da obolijeva nakon vakcinacije. „Život smo suprug, djeca i ja uložili u poljoprivedu, a ne možemo da živimo od svog rada i svog truda. U ovih pet krava sam uložila 10.700 eura”, kazala je Simunović. Ona je objasnila da je krava vakcinisana protiv plavog jezika, te da je ranije davala 20 litara mlijeka, ali je u međuvremenu počela da daje manje mlijeka i da želi da zna uzrok zbog kojeg je krava uginula. Nedaće Simunoviće nijesu zaobišle ni prije sedam godina kada su Nikšić zadesile poplave zbog obilnih padavina. Simunović kaže da su tada imali 25 krava koje su morali da prodaju jer, kako tvrde, nijesu

Sa okruglog stola posvećenog OSI

imali gdje da ih zbrinu. “Danas ih nemam. Niko nam ništa nije pomogao. U ovo smo uložili čitav život. Krave koje su vrijedile po 1.000 eura, davali smo ih za 200 eura, prodavali smo i prinudno klali, jer nijesmo imali gdje da ih smjestimo zbog poplava. Danas poslije tih 25 krava imam pet i doživljavam da jutros dođem da muzem i zateknem mrtvu kravu”, naglašava Simunović. Da bi održali farmu Simunovići tvrde da su u stoku uložili 50.000 eura tako što su se kreditno zadužili kod komercijalnih banaka i imovinu stavili pod hipoteku. Direktor nikšićke Veterinarske ambulante Petko Mikić kaže da je upoznat sa slučajem koji se desio na farmi Simunovića, te da je na poziv farmera dežurni veterinar izvršio pregled krave prije nekoliko dana. “Kolega mi je objasnio da je nakon kliničkog pregleda krave ustanovio da nije bilo temperature i da je krava pokazivala slabiji apetit i da je smanjila lučenje mlijeka. Na to

je kolega primijenio terapiju u vidu minerala, vitamina i ostalog”, kazao je Mikić. Nakon prijave Simunovića da je krava uginula, veterinar koji je obavio pregled krave, uradio je obdukciju koja je pokazala da je krava bila duže bolesna od tzv. fibrinozne upale, te da je infekcija zahvatila čitav stomak. Mikić kaže da su se od 2006. godine u Crnoj Gori

Počela realizacija

okrugli sto z Udruženje mladih sa hendikepom Nikšić juče je počelo realizaciju projekta “ Uključi se” koji finansira FAKT uz podršku američke ambasade kroz program “Za jači glas organizacija građanskog društva”. “Prva aktivnost, kojom je obilježen početak ralizacije projekta, je održavanje okruglog stola za organizacije osoba sa invaliditetom na teritoriji opštine Nikšić gdje smo predočili šta su ciljevi i planovi projekta i potpisivanje me-

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

uGinuĆa na Farmi simunoviĆa Simunović u svojoj štali

Saradnja u kruzing turizmu

že se da ne postoje kontraindikacije što znači mogu da se koriste kod svih grla i svih kategorija. Jedino postoje nuspojave što je kod svake vakcine, pa i kod čovjeka, u smislu pojačane salivacije, djelimično povećanje temperature, smanjeno lučenje mlijeka, ali nije to kod svakog grla nego kod pojedinih”, pojasnio je Mikić. Veternar kaže i da nuspojave kod pojedinih grla traju samo nekoliko dana, nakon čega se stanje krave vraća u normalu. “Ovo je četvrta godina kako radimo vakcinaciju u Crnoj Gori, a u stalnom sam kontaktu sa kolegama i Upravom za bezbjednost i veterinu, još ni jedan slučaj nije zabilježen da je došlo do uginuća krave usljed vakcinacije. Može da se desi da se u međuvremenu, nakon vakcinacije krava razboli od nečeg drugog i vlasnik to pripisuje vakcinaciji”, istakao je Mikić. Prema podacima Veterinarske službe u Nikšiću od 2006. godine od bolesti plavog jezika uginulo je preko 1.800 ovaca. M.R.

projekta ª uključi seº

za osoba sa invaliditetom moranduma o saradnji koji bi trebao da da smjernice daljem našem zajedničkom radu na ostvarivanju osnovnih prava osoba sa invaliditetom, sa akcentom na obezbjeđivanje pristupačnosti kako lokalnih tako i državnih institucija na području Nikšića”, istako je dirketor UMHNK Nenad Mijušković. Projektom je predviđeno sprovođenje istraživanja za određivanje liste prioriteta instutucija za primjenu standarda pristupačnosti, izrada inicijative

za primjenu tog standarda, kao i održavanje sastanka sa relevantnim lokalnim i državnim institucijama. “To cijenimo najznačajnijim jer bismo na jednom zajedničkom okruglom stolu odredili one objekte, odnosno instutucije od lokalnog i državnog značaja na teritoriji Nikšića koje su bitne za pristupačnost OSI”, naglasio je Mijušković. Projekat traje šest mjeseci, a za njegovu relaizaciju odobreno je 3.300 eura. M.R.

Britanska amBasadorka u posjeti opštini Bar

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević sastao se sa britanskom ambasadorkom Nj.E. Alison Kemp. Predsjednik Raičević je upoznao ambasadorku sa izazovima i planiranim aktivnostima lokalne uprave po pitanju ljetnje turističke sezone, kao i sa aktuelnim i budućim projektima u Baru. Ambasadorka Kemp se zahvalila na prijemu istakavši da u Baru ima mnogo, prije svega, turističkih potencija-

pojavile dvije zarazne bolesti – kvrgava koža i plavi jezik, te da je veliki broj krava uginuo jer tada nije postojala vakcina. “Od 2007. godine se pristupilo vakcinaciji. I ove godine smo po operativnom programu koji donosi Ministarstvo poljoprivrede radili vakcinaciju i do sada nijesmo imali problema. Na osnovu uputstva proizvođača vakcine ka-

aktuelno

la koje treba što prije i bolje iskoristiti i valorizovati. Prilikom posjete, bilo je riječi o zaštiti i unaprijeđenju životne sredine, čemu će lokalna uprava u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju. U tom pravcu, razmatrana je mogućnost zajedničke saradnje sa ciljem jačanja svijesti građana o potrebi i značaju zaštite okoline i propisnog odlaganja otpada. Tim povodom ambasa-

dorka je izrazila spremnost da prenese iskustva kako se u Velikoj Britaniji sprovodi program da se do 2050. godine iz upotrebe isključi plastična ambalaža. Takođe, zajednički je konstatovano da je potrebno jačati saradnju i u oblasti kruzing turizma, posebno imajući u vidu činjenicu da je upravo dolascima brodova jedne britanske kompanije, Bar postao prepoznat kao jedna od važnih kruzing destinacija. R.C.G.

Raičević sa britanskom ambasadorkom

akcija na sređivanju velike plaže

U čišćenju će učestvovati pedesetak volontera

Duklja Turistička organizacija Glavnog grada Podgorice će u ponedjeljak, 22. aprila, u 11 sati, upriličiti promotivni obilazak arheološkog lokaliteta Duklja nakon opremanja mobilijarom u cilju turističke valorizacije i prezentacije. Ovim će biti završen još jedan radni paket u okviru RiTouR projekta prekogranične saradnje CRO-BiH-MNE, na kojem je Turistička organizacija Podgorice partner od 2017. godine, a koji se finansira iz IPA fondova EU.

Međunarodna hotelska grupacija “Karisma Hotels and Resorts”, i NVO “Ecovita” iz Ulcinja, u koordinaciji “RLC Montenegro” tima, sprovešće 22. aprila akciju čišćenja Velike plaže. Ekološka akcija simbolično je planirana za 22. april - Dan planete Zemlje, kako bi se i ove godine ekološkim i edukativno-propagandnim aktivnostima skrenula pažnja na očuvanje prirode i životne sredine u najjužnijem gradu Crne Gore. Prošle godine, na isti datum, hotelska grupacija “Karisma” organizovala je sličnu akciju te ove godine nastavila sa pozitivnom praksom organizujući, sad već, tradicionalnu akciju

čišćenja Velike plaže. Organizacije koje su izrazile spremnost da daju svoj doprinos, okupiće oko 50 volontera iz ulcinjskih osnovnih i srednjih škola koji će rado čistiti dio obalnog područja svog grada. U akciji će učestvovati članovi hotelske grupacije “Karisma”, predškolci iz vrtića Solidarnost i njihovi vaspitači, zaposleni u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, zaposleni JP “Morsko dobro”, zaposleni u Opštini Ulcinj, kao i tim iz kompanije “RLC Montenegro. Volonterima će od strane “Karisme” biti obezbijeđena hrana, piće, prevoz i svi potrebni rekviziti (zaštitne rukavice, kese, korpe). R.C.G.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA APRILSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

reportaže 32 Podgorički Sajam automobila bez većine vodećih SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

“Karera” pobrala simpa “range rover” najluKsuz Na ovogodišnjem sajmu izostali su vodeći brendovi BMW, VW, Mercedes i Audi, pa su građani ostali uskraćeni za kompletnu ponudu vodećih svjetskih proizvođača automobila. Ipak, baš kao i prošle godine “British Motors” Montenegro pobrinuo se za premium modele i luksuz.

■ AUTOBIOGRAPHY NAJSKUPLJI

“Zvijezda” sajma bio je i novi ‘range rover evoque’, predstavljen u limitiranoj verziji, odnosno samo u jednoj varijanti, koji je i prvi prodat, svega nakon dva sata. “Evoque” je predstavljen sa dizel motorom od 2.000 kubika i 170 konjskih snaga i devetostepenim mjenjačem. Ono što je kod njega posebno interesantno je i to što je izložen sa full opremom. Njegova sajamska cijena je 74.870 eura. Range Rover je u ponudi imao i najskuplje vozilo na sajmu - Autobiography, čija je cijena 152.255 eura. Ovo vozilo karakteriše motor od tri hiljade kubika sa 275 ko-

cjenovnik Dacia Sandero Dacia Duster Reno Clio Reno Megan Reno Captur Volvo XC40 Volvo XC60 Nissan Qashqai Range Rover Evoque Range Rover Autobio Jaguara E-Pace Lada 4x4 Lada Vesta Opel Insignia In. Opel Crossland X Opel Grandland X Jeep Wrangler Fiat 500 Fiat Tipo Pežo 301 Pežo 3008 Kia Ceed Kia Rio Alfa Romeo Stelvio

9.490 15.790 13.990 19.490 15.490 40.790 41.990 22.990 74.870 152.255 52.369 9.650 11.800 30.255 17.980 29.550 55.000 14.499 11.499 11.500 25.750 13.490 10.290 50.000

nja i više nego dobrim paketom opreme. Na sajmu je bio izložen i ‘range rover sport’, sa motorom 3.0 i 306 konja, posljednja verzija HSE Dynamic. British Motors je predstavio i ‘jaguara e-pace’, koji u okviru sajamske akcije košta 53.369 eura, a riječ je o verziji koju pokreće 2.0 dizel motor sa 150 KS. Menadžer prodaje “British Motorsa” Bojan Brnović kazao je VN da su u trendu veća vozila, koja se lakše prodaju. Ističe da su predstavljena vozila, koja su privukla veliku pažnju posjetilaca sajma, navodeći da su u pitanju premium modeli pristupačni svima.

■ PORŠE ZA SELFIJE Osmanagić je predstavio brend “Oscars”, odnosno prodaju provjerenih polovnih vozila, koja su prošla si-

stem 110 kontrolnih tačaka u servisu, a imaju i garanciju. Na sajmu je predstavljen i “porše karera”, koji je napravio “bum” među posjetiocima, kao jedan od najprepoznatljivijih sportskih vozila. Iz Osmanagića navode da je “porše” izazvao veliko interesovanje, većinom zbog atraktivnog izgleda, ali da je već prvog dana bilo zainteresovanih građana za njegovu kupovinu. “Porše” je 2017. godište, sa sportskom opremom, automatik mjenjačem i panoramskim krovom, a njegova cijena je oko 100.000 eura. Prodajni savjetnik u kompaniji “Osmanagić” Jovana Radunović navodi da su najprodavanija “opel” vozila, dok su na sajmu najtraženija vozila bila premium modela - volvo. “’Volvo’ prednjači u tome da je najbezbjednije vozilo, što dovoljno govori i podatak da je u prošloj godini samo jedna osoba poginula, kada su u pitanju saobraćajne nesreće, u ovom vozilu. Građani i te kako brinu o bezbjednosti, što dodatno daje na cijeni i popularnosti tog bren-

Cijen automobila od devet do 152.000 eura

Luksuz i premium modeli privlače sve posjetioce, ali da ne mora tako da bude ovog puta se pobrinula Lada 1200 iz 1977. godine, čija je cijena 2.500 eura. Osim toga, Lada je predstavila najprepoznatljiviji model 4x4, sa troje vrata, 1,7 zapreminom motora i snagom motora od 61 kW. Cijena sa sajamskim popustom je 9.650 eura. Predstavljen i novi model “vesta sw cross”, sa bezninskim 1,6 motorom, 16 ventila i 106 KS, čija je sajamska cijena 11.800 eura. Takođe, “jeep wrangler rubicon” nije nikoga mogao ostaviti ravnodušnim na podgoričkom sajmu. Sa

pogonom na sva četiri točka, 200 konja i 2,2 CRD motorom njegova cijena je 55.000 eura. “Pored atraktivnosti najnovijih modela iz auto, moto i nautičke industrije, ono što ce dodatno privući posjetioce tokom trajanja sajma su i posebne povoljnosti i popusti prilikom kupovine kao i akcije osiguravajućih društava i lizing kuća. Cijene izloženih automobila biće od oko 9.000 eura koliko će koštati najjeftiniji modeli “lada”, “dacia” i “fiat”, do preko 100.000 koliko će koštati najskuplji automobil na sajmu - ‘range rover’”, navode organizatori.

Lada 1200

Foto: Dejan Lopičić

odgorički Sajam automobila “CKB Auto-Moto Show” privukao je veliku pažnju građana, iako ni ove godine ne može da se pohvali bogatom ponudom premium modela, koja je ponovo izostala.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

reportaže

h brendova

atije”, zniji

da. Njegova dodatna oprema se većinom fokusira na povećanu bezbjednost”, kazala je Radunović. “Volvo XC40 D3” sa dvolitarskim motorom i 150 konja mogao se kupiti po cijeni od 40.790 eura, dok je cijena “volvo XC60” sa dvolitarskim motorom i 190 KS - 41.990 eura. Najveća klasa je “volvo XC90”, čija je startna cijena oko 50.000 eura, sa D4 motorom i 190 konja, pogonom na sva četiri točka.

■ DACIA I KIA

NAJJEFTINIJI

Godinama unazad najjeftinija vozila na sajmu su iz brenda “Kia”, “Dacia” i “Fiat”, pa je tako bilo i ove godine. “Dacia sandero” sa motorom od 1.000 kubika, 75 KS i pet godina garancije, košta 9.490 eura, dok “Dacia duster” sa 1.5 dCi motorom i 95 KS košta 15.790 eura. Osim povolj-

nijih cijena, Dacia ima i izuzetno nisku potrošnju, pa je potrošnja “sandera” 5,3 litara na 100 kilometara, a “dustera” 4,4 litra. Kia godinama nudi sedam godina garancije, odnosno 150.000 kilometara, kod kupovine novih vozila. “Kia ceed” sa 1,4 benzinskim motorom i 100 KS košta svega 13.490 eura. Početna cijena “kia rio” sa 1,2 benzinskim motorom i 84 KS je od 10.290 eura. Predstavnici ovog brenda navode da je “kia rio” kompaktan automobil, a uz to elegantan i dinamičan dizajn pruža privlačnost koja izaziva zadivljene poglede. Krasi je, kako kažu, savremena sportska unutrašnjost usmjerena na vozača, a može se pohvaliti i modifikovanom šasijom, koja omogućuje brže upravljanje. Najzvučniji proizvođači automobila i motocikala, koji

su predstavljeni na sajmu su - Peugeot, Isuzu, Seat, SYM, Renault, Aprilia, Nissan, Dacia, Piagio, Vespa, Great Wall, Suzuki, Kia, KTM, Jeep, Benelli, FIAT, Labretta, Alfa Romeo, Moto Gucci, Triumph, Sang Yong, Tomos, Peda, Lada, GAZ, Mitsubishi, Motogrini, Kymco, Opel, Hyundai, Ducati, Volvo, Keeway, Aprilia, Land Rover i Jaguar. Pored njih, ovlašćeni zastupnici su predstavili i ve-

“Zvijezda” sajma bio je i novi ‘range rover evoque’, predstavljen u limitiranoj verziji, odnosno samo u jednoj varijanti, koji je i prvi prodat, nakon svega dva sata

liki broj brendova opreme, kozmetike, garderobe, koji prate auto industriju, među kojima se ističu: AGV, Shoei, Hofman Marinkovic, Sava, Sea Doo, Akrapovic, Dunlop, Komforser, Wolf, Petronas, Nolan, X light, Shad, NZI, Acerbis, Greks, Pakelo, Unibat, Arow, RMS, Unibat, A pro, NGK i Motul. Prvi nastup na sajmu imaće kompanija Rokšped, a prvi brendovi na sajmu će biti Triumph, Lambreta Motogrini i Seat. Što se tiče crnogorskih premijera, izdvajamo “range rover evoque”, “kia ceed”, “redizajn renault kadjar”, “seat tarraco”, “suzuki jimmy” i “peugeot 508”, a ljubitelji motocikala vidjeće premijerno “KTM 790 adventure” i novi “ducati multistrada”, a imaće prilike da se upoznaju sa originalnim kacigama koje nose “mark markez” i “valentino rosi”, “shoei” i “AGV”. M.M.

kultura

SUSRET POVODOM PREDSTAVLJANJA U VENECIJI

Potencijal koji imamo u umjetnosti nas obavezuje

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović razgovarao je juče sa umjetnikom Veskom Gagovićem koji će predstavljati Crnu Goru na 58. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji. Pored umjetnika Veska Gagovića, sastanku su prisustvovali direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore Nenad Šoškić, komesar naše izložbe i kuratorka Petrica Duletić. Kako je istakao ministar Bogdanović, učešće crnogorskih umjetnika na referentnim međunarodnim manifestacijama i festivalima je od velikog značaja za promociju i prezentaciju Crne Gore i njenog kreativnog potencijala, posebno kada je riječ o događajima koji imaju status svjetskog karaktera, kakvo je Bijenale savremene umjetnosti u Veneciji. “Uvjereni smo da će i ovogodišnji projekat „Odiseja“ zavrijediti značajnu pažnju međunarodne javnosti”, istakao je ministar. Umjetnik Gagović je iskazao posebno zadovoljstvo što će ove godine biti u prilici da predstavlja Crnu Goru na jednoj od najznačajnijih svjetskih umjetničkih smotri i izrazio uvjerenje da ce projekat “Odiseja” dati svoj doprinos promociji savremene crnogorske likovne scene i

njenih potencijala na međunarodnoj sceni. Direktor Centra savremene umjetnosti i komesar Nenad Šoškić naveo je da je Centar savremene umjetnosti odradio veliki posao na pripremi crnogorskog učešća i rekao da je uvjeren da će projekat “Odiseja” u Palati Malipijero vidjeti oko 20.000 posjetilaca. Ministar Bogdanović je sa sagovornicima razgovarao i o daljim planovima Ministarstva kulture u likovnoj oblasti, koji uključuju i izgradnju Muzeja savremene umjetnosti. “Potencijal koji Crna Gora ima u savremenoj likovnoj umjetnosti, obavezuje nas na promišljanje njenog daljeg razvoja, kao i na stvaranje boljih uslova za njenu promociju i prezentaciju. U tom kontekstu jedno od važnih pitanja koje je trenutno pod posebnom pažnjom Ministarstva je realizacija inicijative za osnivanje i izgradnju Muzeja savremene umjetnosti, što je još jedan u nizu kapitalnih projekata Vlade Crne Gore”, naveo je ministar. Crnogorski paviljon na 58. Venecijanskom bijenalu savremene umjetnosti otvoriće predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Svečano otvaranje Crnogorskog paviljona je 10. maja. R.K.

gOSTOVANJE kOMADA PETRA PEJAkOVIćA

“Kapital za djecu” na festivalu u Herceg Novom Predstava “Kapital - Djeca”, kraljevskog pozorišta Zetski dom, gostovaće danas od 10 časova na festivalu “HAPS” u Herceg Novom. Autorski projekat Petra Pejakovića i Dušana Murića, predstava je nastala kroz radionicu “Kapital za djecu”, koju čini 20 mališana sa Cetinja, uzrasta od 10 do 15 godina. “Značajno je da je Kraljevsko

pozorište kao jedna od najznačajnijih institucija kulture u Crnoj Gori otvorila prostor da djeca iz Cetinja izraze svoju kreativnost i budu ravnopravan dio pozorišne scene, to je dio i mojih profesionalnih stremljenja dugi niz godina da djeca imaju prvenstvo u svemu, da ne idemo sa pretenzijama da mi njih nešto podučavamo, nego da učimo od njih. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

IzLOžbA CRNOgORSkO ćIRILSkO

U Crnoj Gori svijest o mo

Izložba “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo” prvoglasnika“ i 500 godina od štampanja „

Na otvaranju izložbe “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo” u holu Skupštine Glavnog grada Podgorica govorili su juče ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović, predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović i v.d. sekretarke Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigovic. “Začinjući štamparstvo među južnim Slovenima, samo četrdesetak godina poslije prvih Gutenbergovih štampanih tekstova, Đurađ Crnojević je na ove naše prostore prenio ono što će Viktor Igo nazvati ‘majkom svih revolucija’, jer je – kako će ovaj veliki pisac reći – ‘U obliku štampe misao vječnija no ikad. Štamparstvo, danas nam je to sve uočljivije, mnogo je više od tekstualnog otiska na papiru. Ono je pokretač jednog kompleksnog i dinamičnog procesa širenja i arhiviranja logosa, a to je – kako zagovornici novijih teorijskih škola kažu – jedan od čovjekovih najpouzdanijih pokušaja da se uhvati totalitet svijeta”, istakao je ministar Bogdanović. On je podsjetio da je u crnogorskoj istoriji postojala duboka svijest o moći štampane riječi za proces kulturnog i nacionalnog uobličenja što pokazuje i biografija Božidara Vukovića Podgoričanina. Angažman Božidara Vukovića Podgoričanina na polju štamparstva predstavlja nastavak kulturne misije započete sa Crnojevićima, ali i svojevrsnu anticipaciju onoga što se može prepoznati kao osoben pijetet prema štampanom tekstu koji su pokazivali Petrovići, smatra Bogdanović.

Kakvi su Đurađ Crnojević, štampar Makarije i Božidar Vuković – mora nam predstavljati inspiraciju i danas, pogotovo što u ovom sve globalnijem svijetu nije lako naći idealan model za očuvanje identitetskih i kulturnih posebnosti

“Posvećenost ovih za crnogorsku istoriju i kulturu tako dragocjenih ličnosti – kakvi su Đurađ Crnojević, štampar Makarije i Božidar Vuković – mora nam predstavljati inspiraciju i danas, pogotovo što u ovom sve globalnijem svijetu nije lako naći idealan model za očuvanje identitetskih i kulturnih posebnosti. Pored toga što Oktoih, Služabnik i Psaltir imaju status kulturnih dobara od nacionalnog značaja, oni predstavljaju i svojevrsne kulturne i duhovne topose na-

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

štamparstvo otvorena u gradskom parlamentu

i Uvijek je postojala oći štampane riječi

” organizovana je u okviru obilježavanja 525 godina od štampanja „Oktoiha „Psaltira“ i „Služabnika“ u štampariji Božidara Vukovića Podgoričanina šeg nacionalnog bića”, istakao je Bogdanović.

■ PONOSNI PODGORIČANIN I ŠTAMPAR

Prvi crnogorski štampar Božidar Vuković Podgoričanin ponosno je isticao da je porijeklom iz grada zvanog Podgorica, koja je u zemlji Dioklitiskoj. “Objavljivanjem prve knjige prije tačno 500 godina, Vuković nastavlja crnogorsku štamparsku tradiciju, utemeljenu od strane Đurđa Crnojevića, a kojom smo zavrijeđeli mjesto u svjetskoj kulturnoj baštini. Božidar Vuković Pogdoričanin bio je istinska ličnost renesansnog doba, svestrani stvaralac i darodavac, nagrađen plemićkom titulom i proglašen vitezom štamparstva. Krasio ga je snažni patriotizam i iz ljubavi prema

otačestvu izdavao je knjige, kako bi u teškim vremenima sačuvao svijest o identitetu svoje države. Prema riječima njegovog sina Vićenca, on nije štedio ni bogatstva ni svoga zdravlja, misleći danju i noću kako da pomogne svome narodu“. Iz ugledne venecijanske štamparije Vukovića izlazile su knjige visokog literarnog i grafičkog kvaliteta koje su imale uticaj na ćirilsko izdavaštvo i izvan nacionalnog okvira”, istakla je Ana Medigović. Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović podsjetio je da Matica crnogorska predano radi na njegovanju kulture sjećanja crnogorska nacije i društva jer, kako je naveo “poruke iz naše prošlosti imaju smisla i vrijednosti samo ukoliko ih svaka generacija iznova protumači, kritički valorizuje i prihvati kao svoje.”

■ ŽIVE IDENTITETSKE VEZE

“Tek u saglasju poruka iz prošlosti sa vrijednostima savremenog svijeta kome težimo-uspostavljaju se žive,

identitetske i kulturne veze koje jedan narod drže na okupu, a njegovu budućnost čine izglednijom i prosperitetnom. Imajući na umu upravo takvu kulturu sjećanja, Matica crnogorska u razumijevajućoj saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore i Glavnim gradom - večerašnju izložbu posvećuje obilježavanju dva značajna jubileja crnogorska prošlosti: 525 godina od štampanja Oktoiha prvoglasnika u Crnojevića štampariji i 500 godina štampanja Psaltira i Služabnika – prvih knjiga iz ćirilske štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina u Veneciji”, rekao je Radulović. Prema riječima Radulovića, Matica crnogorska će istrajati na zadatku da sa posebnom pažnjom, a u skladu sa svojim programskim opredjeljenjem, vrednuje sve ono što je bitno za očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta crnogorskog naroda, jer to je naš stvarni rezervoar duhovne snage i temeljni zalog za budućnost. Organizatori izložbe su Ministarstvo kulture, Glavni grad Podgorica i Matica crnogorska. R.K.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Predstavljanje naslova, javna čitanja i druženja sa autorima ŠESTO IZDANJE MANIFESTACIJE ª NOĆ KNJIGEº ObIlJEžIĆE SvJETSKI DAN KNJIGE 23. APRIlA

esto izdanje manifestacije “Noć knjige” održaće se u utorak, 23. aprila, širom Crne Gore, na Svjetski dan knjige i autorskih prava, i sve to s ciljem popularizacije knjige i čitanja, te ponovnog podsjećanja javnosti na dobrobiti pisane riječi. I ove godine pripremljeno je mnoštvo zanimljivih događaja: predstavljanja knjiga, javnih čitanja, druženja sa autorima, okruglih stolova i radionica posvećenih knjizi, a sve to će se dešavati na više od 100 lokacija širom Crne Gore. Tako će oko 60 programa biće održano u 15 crnogorskih opština: Tivat, Herceg Novi, Podgorica, Bijelo Polje, Nikšić, Cetinje, Bar, Kolašin, Pljevlja, Kotor, Budva, Berane, Žabljak i Danilovgrad. Oko 100 institucija, udruženja, organizacija – biblio-

teke, kulturni centri, škole, vrtići, radio stanice, knjižare, muzeji, 23. aprila slaviće knjigu, a biće obezbijeđeni i posebni popusti na kupovinu, saopštili su organizatori na jučerašnjoj konferenciji za novinare. “Sve ljubitelje pisane riječi očekuju popusti od 40 odsto na izdanja Nove knjige u Gradskim knjižarama dok će se ljubitelji knjige družiti i sa autorima: Draganom Mrkić, Ksenijom Popović, Nikolom Nikolićem i Tanjom Bakić”, kazala je Maja Pavićević, PR Gradske knjižare.

teka uzeti učešće u programu, te da je u njihovim prostorijama zakazano čitanje odlomaka iz školske lektire i drugih tekstova na Brajevom pismu. U okviru predstojeće “Noći knjige” posebna pažnja, kako su najavili organizatori, biće posvećena omiljenim junacima iz svijeta knjige i stripa, s obzirom na to da se ove godine obilježava 80 godina objavljiva-

nja “Marvel” stripova, 50 godina izlaska čuvenog stripa “Alan Ford”, i 90 godina mornara Popaja. U skladu sa tim, predstavljen je i ovogodišnji zaštitni znak ove manifestacije Knjigoljub, tajanstveni lik koji je čitanjem osvojio čudesne moći i čija snaga i harizma leži u znanju, a koji će nas ove godine podsjećati na heroje našeg djetinjstva. M.Rog.

Nacionalni teatar pokrenuo novi programski segment

Poezija Sarić u Sketchu

“Drama i pozorište: Pisati za pozorište” tema je debate kojom će u utorak, 23. aprila u 18 sati biti otvoren novi programski segment u nacionalnom teatru. U debati učestvuju Radmila Vojvodić, rediteljka i dramska spisateljica i dramatuškinje Stela Mišković i Jovana Bojović. Moderator razgovora je Janko Ljumović. Novi programski segment naslovljen “Interakcija: Svijet umjetničkih profesija” Crnogorsko narodno pozorište oorganizuje sa studijskim programom Drama i pozorište Fakulteta dramskih umjetnosti. Cilj programa je animiranje mladih za svijet umjetničkih profesija u polju dramskih umjetnosti. Program u formi predavanja,

Autorsko veče pjesnikinje Katarine Sarić, pod nazivom “Katarinine dijagnoze socijale – interaktivni performans”, održaće se večeras u kafe-baru “Sketch” u 20.30 časova. Pjesnikinja će govoriti svoje stihove, a u sklopu performansa predviđeno je dijeljenje cjeduljica na kojima će prisutni pisati svoje dijagnoze, koje će se na kraju večeri čitati i komentarisati. Sarić je objavljivala literarne radove u gotovo svim književnim žanrovima, učestvovala na brojnim festivalima, a iza sebe ima tri romana “Caligat in sole”, “Nađa, uspori! Zgazićeš pticu” i “Amputirani”. O poeziji Katarine Sarić govoriće Natalija Đaletić, a moderatorka večeri biće Ljiljana Grbović. R.K.

Takođe, profesorka crnogorskog jezika i književnosti u OŠ “Marko Miljanov” Sanja Raonić, najavila je program “Od čitanja ljepše rastemo”, u okviru kojeg je planirano upoznavanje učenika ove škole sa djelima Hansa Kristijana Andersena. Konferenciji za novinare je prisustvovao i Božidar Denda, direktor Biblioteke za slijepe Crne Gore, koji je otkrio da će i Biblio-

INTERAKCIJA: SvIJET uMJETNIčKIh PROFESIJA

debata, radionica i konferencija okupiće umjetnike i autore unutar akademske i stručne zajednice iz Crne Gore i regiona. Namjera organizatora je da se na ovaj način doprinese boljem razumijevanju svijeta umjetničkih profesija. Zamišljen je kao mjesto susreta za čitanje i razumijevanje različitih tema

unutar svijeta drame i pozorišta. Umjetničko obrazovanje u oblasti dramskih umjetnosti predstavlja važan segment socio-kulturnog lanca pozorišne umjetnosti. Stvaralaštvo počiva na potrebama mladih koji ulaze u svijet umetničkih profesija u okviru različitih studijskih programa koji najtalentovani-

jim mladim umjetnicima pružaju neophodnu podršku i pristup obrazovanju da bi ostvarili svoje potencijale. Ovim projektom CNP i FDU svoju višedecenijsku saradnju žele da otvore za javnost, sa idejom da program Interakcija: Svijet umjetničkih profesija postane redovna djelatnost u cilju zajedničkog obrazovnog programa za mlade i publiku, navodi se u saopštenju. U sklopu progarama će biti predstavljene različite umjetničke profesije, autorske poetike, problemska pitanja savremenog pozorišta, svijet umjetnosti glume, režije, dramaturgije, produkcije, scenskog dizajna, primijenjene muzike, umjetničkih zanata i dr. R.K.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Uvjeren da može pobijediti donalda trampa

Džo BajDen oBjavljuje kanDiDaturu za preDsjeDnika aMerike

Bivši potpredsjednik SAD Džoe Bajden planira da objavi svoju kandidaturu za američkog predsjednika u srijedu video porukom, izvjestio je portal Atlantik, pozivajući se na izvore bliske Bajdenovim saradnicima. Videonajava će sadržavati snimak napravljen prije dvije sedmice ispred kuće u kojoj je Bajden odrastao u Skrentonu, u američkoj saveznoj državi Pensilvaniji, prenio je Rojters. Bajden je bio 36 godina u američkom Senatu predstavljajući Delaver i osam godina kao potpredsjednik američkog predsjednika Baraka Obame. Sa 76 godina, on će postati drugi najstariji kandidat Demokratske stranke za pred-

sjednika SAD, nakon senatora Bernija Sandersa, kojem je 77 godina. Bajden se u septembru prošle godine suočio sa zahtjevom svojih pristalica da ponovo pokuša da bude kandidat demokrata za predsjednika SAD na izborima 2020. godine. Tada se Bajden još dvoumio, a prema riječima njegovih prijatelja i savjetnika, uvjeren je kako može da pobijedi aktuelnog predsjednika Donalda Trampa. Bajden, potpredsjednik SAD od 2009. do 2017. godine, do sada je dva puta bio kandidat na unutarpartijskim izborima u Demokratskoj stranci. To se desilo u razmaku od 20 godina - 1988. i 2008. godine.

tokom protesta U londonderijU

Ubijena novinarka U Sjevernoj irSkoj

Lokalna novinarka Lajra Meki (29) ubijena je u pucnjavi tokom nemira u sjevernoirskom gradu Londoderiju. “Karakterišemo ovo kao teroristički akt. Vjerujemo da su to učinili disidenti iz redova republikanaca”, rekao je Mark Hamilton iz policije Sjeverne Irske. Dodao je da grupa IRA koja je odgovorna za nekoliko napada prethodnih godina, najvjerovatnije stoji iza ovog čina. Neredi su izbili u irskom području Kregan u

četvrtak, nakon policijskih racija u cilju sprječavanja militantnih napada planiranih za vikend. Lokalna novinarka Leona O’Nil objavila je snimke na kojima su prikazana policijska vozila gađana Molotovljevim koktelima, ciglama, flašama i pirotehničkim sredstvima. Nakon što je Meki pogođena, policijski službenici su pokušali da je prevezu do bolnice, gdje je i umrla, napisala je O’Nilova na Tviteru.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici, Bul. Ivana Crnojevića 64A, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluge održavanja informacionog sistema (osavremenjavanje postojećeg), za potrebe Agencije za ljekove i medicinska sredstva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 3020/19/78/4-1903 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 19.04.2019.godine. Lice za davanje informacija Vesna Kostić, telefon 020/310-280, e-mail vesna.kostic@calims.me.

kremlj o izvještajU specijalnog američkog tUžioca

Milerov izvještaj ne sadrži dokaze o ruskoj umiješanosti u izbore Izvještaj specijalnog savjetnika američkog Ministarstva pravde Roberta Milera, čiji su zaključci nedavno saopšteni, ne sadrži “nijedan dokaz” o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine, ocijenio je Kremlj. “Uopšteno govoreći, izvještaj ne sadrži argumentovane do-

kaze da je Rusija intervenisala u izbornom procesu u SAD,” izjavio je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Miler je poslije dvogodišnje istrage zaključio da ne postoje dokazi o dogovoru ili koordinaciji između izbornog štaba Donalda Trampa i Rusije za vrijeme kampanje

pred predsjedničke izbore održane krajem 2016. godine. U izvještaju se dodaje da je istraga utvrdila brojne veze između pojedinaca koji su imali veze s ruskom vladom i osoba povezanih s Trampovim izbornim štabom, ali da “dokazi nisu bili dovoljni za podizanje optužnica” protiv njih.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

Erdogan prihvata poraz u Istanbulu

pozvao na jedinstvo i prevazilaženje izbornih debata

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan naveo je da je vrijeme da zemlja prevaziđe nesuglasice povodom rezultata lokalnih izbora, što je, kako ocjenjuje “Blumberg”, najjasniji znak da bi mogao da bude spreman da se saglasi sa porazom u Istanbulu. Redžep Tajip Erdogan navodi da zemlja mora da se fokusira na ekonomiju i bezbjednost i ostavi izborne debate iza sebe. “Moramo da se fo-

kusiramo na glavnu agendu, prvenstveno na ekonomiju i bezbjednost, i da ostavimo izborne debate iza sebe”, naveo je Erdogan u nizu postova na Tviteru, nekoliko sati nakon što je imao kratak sastanak sa opozicionim liderom Ekremom Imamogluom, novoizabranim gradonačelnikom Istanbula. Turska bi, prema riječima Erdogana, umjesto da se bavi izbornim rezultatima, trebalo da se fokusira na

to da na najbolji način iskoristi sljedećih četiri i po godine, bez izbora. “Vrijeme je da se rukujemo, zagrlimo jedni druge i osnažimo naše jedinstvo”, rekao je turski predsjednik. Vladajuća Erdoganova Stranka prava i pravde tražila je poništavanje rezultata izbora u Istanbulu, tvrdeći da je bilo neregularnosti. O tim zahtjevima Vrhovna izborna komisija odlučivaće u ponedeljak.

svjetska zdravstvena organizacija:

U borbama u Tripoliju poginulo 213 osoba Najmanje 213 ljudi je poginulo u dvonedjeljnim borbama u blizini glavnog libijskog grada Tripolija, izvijestila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). U nasilju je ranjeno više od 1.000 ljudi, dodaje ta UNova agencija i upozorava na ugroženost civila u zoni sukoba. “WHO poziva sve strane u Libiji da zaštite civile, zdravstvene radnike, bolnice i ambulante: oni nisu me-

najvjerovatniji uzrok

KrataK spoj izazvao požar u Notr Damu?

Istražitelji smatraju da je kratak spoj najvjerovatnije izazvao požar u katedrali Notr Dam u Parizu, izjavio je neimenovani zvaničnik francuske sudske policije. Zvaničnik, međutim, napominje da, iz bezbjed-

nosnih razloga, istražitelji i dalje nisu dobili “zeleno svijetlo” za rad u katedrali i pretragu ruševina, prenio je AP. Predsjednik Francuske Emanuel Makron najavio je ranije petogodišnji plan obnove Notr Dama, za

pompeo o sjevernoj koreji

Pregovori se nastavljaju Državni sekretar SAD Majk Pompeo rekao je juče da će Amerika nastaviti da ulaže diplomatske napore kako bi ostvarili denuklearizaciju Sjeverne Koreje. Kako navodi Rojters, ta izjava je odgovor na saopštenje visokog korejskog zvaničnika od četvrtka u kojem se navo-

di da Sjeverna Koreja više ne želi da Pompeo bude uključen u nuklearne pregovore i želi da u njima učestvuje neko ko je “pažljiviji i zreliji u komunikaciji”. “Ništa se nije promijenilo, nastavićemo da radimo na pregovorima. To će i dalje biti moj tim”, rekao je Pompeo.

koji su stručnjaci rekli da je previše ambiciozan, jer procjenjuju da će obnova katedrale trajati i do 15 godina. Premijer Francuske Eduard Filip rekao je u petak da će obnova Notr Dama biti izuzetno teška.

te”, poručila je organizacija na Tviteru. Kalifa Haftar, zapovjednik Libijske nacionalne vojske (LNA), pokrenuo je 4. aprila ofanzivu i naredio svojim snagama da zauzmu Tripoli, sjedište suparničke vlade koju podržava UN. UNHCR je saopštio da je u petak evakuisao 163 izbjeglice iz Libije u susjedni Niger. To je prva operacija takve vrste od početka sukoba kod Tripolija.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

svijet

preko 900 miliona indijaca glasaće na parlamentarnim izborima

Najveće demokratsko odmjeravaNje sNaga

U Indiji se do 19. maja održavaju opšti izbori, u sedam faza. Devet stotina miliona registrovanih birača može da se izjasni o pet godina vladavine premijera Narende Modija i njegove Baratija Džanata partije (BDP). Analitičari tvrde da su šanse da Modi ostane na vlasti velike, jer je većina stanovništva zadovoljna reformama koje je pokrenuo. Njegov glavni rival Rahul Gandi, potomak porodice Nehru– Gandi i predsjednik Indijskog nacionalnog kongresa (INC), ima podršku među siromašnim slojevima društva, farmerima i seljacima. Ankete pokazuju da Modijeva Baratija ima prednost u odnosu na Indijski nacionalni kongres, ali da ostaje neizvjesno da li će u 17. sazivu donjeg doma parlamenta Lok Sabi osvojiti većinu od 545 poslaničkih mesta. “Bitka se vodi oko toga da li će Baratija dobiti 272 poslanika, jer onda Modijeva vlada neće zavisiti od koalicionih partnera, koji su tradicionalno nezgodni, kayao je ya RTS spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović.

■ 60 odsto stanovništva mlađi od 30 godina

U zemlji koja ima 1,3 milijarde stanovnika, više od 60 odsto čine mlađi od 35 godina. Stranka premijera Modija zbog toga najavljuje nova radna mesta i proširenje domaće proizvodnje, čemu je doprinjela i njegova incijativa “Made in India”. Uprkos tome što su globalni igrači poput “Samsunga” i kineskog “Sjaomija” razvili proizvodnju u Indiji, nezaposlenost nije smanjena tokom prošle godine, što će se sigurno odraziti na određen broj birača. Prema riječima poznavaoca indijskih prilika Deniša Lamuela, Baratija je snažno okrenuta nacionalnim osjećanjima. Kako za

RTS kaže ovaj analitičar iz Dubaija, Modi koristi religijski momenat i kastinske razlike kako bi dobio dodatne glasove. U prilog mu ide i najnoviji incident s Pakistanom, kada je bombaš-samoubica 14. februara ove godine usmrtio više od 40 pripadnika indijskih oružanih snaga u saveznoj državi Džamu i Kašmir, na šta je Indija odgovorila vazdušnim napadom. Lamuel smatra da će napetosti između dva arhineprijatelja biti kratkoročne, jer Modi želi da pokaže nultu toleranciju svoje stranke prema terorističkim aktivnostima. Te tenzije bi trebalo da se smire kako bi premijer konsolidovao svoju poziciju u drugom mandatu. “Modijeva pobjeda bi najvjerovatnije dovela do fiskalne konsolidacije, jer će njegova politika i dalje biti fokusirana na razvoj infrastrukture, veću podršku obrazovanju, podršku poljoprivrednim gazdinstvima i zdravstvenoj zaštiti”, smatra Lamuel. Premijer Modi je 2014. godine uspeo da desničarskom

Indijska izborna komisija jedan je od glavnih stubova indijskog društva i najmoćnija takva komisija u svijetu. Šef izborne komisije je taj koji objavljuje datum izbora, a ne šef države ili predsjednik vlade.

i nacionalnom politikom odnese ubjedljivu pobjedu i poslije 30 godina vrati BDP na vlast. S koalicionim partnerima, koje nije morao da ima, započeo je program dubokih socijalnih i ekonomskih reformi. “Na ekonomskom planu je ostvaren napredak rasta bruto društvenog proizvoda, pa je danas Indija među privredama s najvećom

stopom rasta od oko sedam odsto”, navodi Korkodelović i dodaje da su među nepopularnim programima čiji rezultati tek treba da se osjete, zamjena krupnih novčanica i uspostavljanje jedinstvenog poreza na nivou cijele zemlje, što nije postojalo od 1947. godine. Oko 85 krupnih novčanica je demonetarizovano, što je izazvalo velike potrese na tržištu, naročito u sivoj ekonomiji. Uprkos tome što su desetine miliona ljudi izvučene iz ekstremnog siromaštva, i dalje ima mnogo nezaposlenih koji teško žive, a stopa ubistava indijskih seljaka nije opala. To je karta na koju igra njegov protivnik Rahul Gandi, koji je svojim pristalicama obećao zadovoljavajuću minimalnu nadnicu.

■ indija se okreće Zapadu, a kritikuje kineski put svile

Zapadne liberalne demokratije gledaju s puno nade u Indiju. Riječ je o nuklearnoj i regionalnoj sili koja ima jednu od najvećih armi-

ja na svijetu i troši ogromna sredstva za uvoz oružja. Indija se pod Modijem udaljava od Pokreta nesvrstanih, čiji je bila i osnivač i stožer. “Danas se vezuje za regionalne grupacije kao što je BRIKS, ali i saradnju unutar trougla Brazil, Indija, Južna Afrika. Sve više sarađuje s Japanom, Australijom i Amerikom. Ukoliko Modi pobijedi, Indija će nastaviti takvu spoljnu politiku”, kaže komentator. S druge strane, Indija ima značajne zamjerke na kineski projekat Put svile, jer je veliki partner Kine u toj globalnoj incijativi Pakistan. “Neki od najvećih transportnih projekata se grade u saradnji s Pakistanom, pa se Indija pita da li će ostati izolovana. Modi je kao desničar i nacionalista manje okrenut ka svijetu kome je bila naklonjena Kongresna stranka dok je vladala. On ima izrazito kapitalističke poglede”, smatra Korkodelović. Aktuelni premijer potiče iz države Gudžarat, čiji biznismeni predstavljaju velike rivale vrhu jevrejske, irske i škotske poslovne zajednice. RTS

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

ZDENKA I REMI SU ª POZITIVAN PRIMJERAKº

Duet o maminim sinovima i snazi samosvjesne žene

⌦ Danilo Brajković

udar dvije generacije, dive jugoslovenske džez muzike Zdenke Kovačiček i cijenjene Mirele Priselac Remi iz Elementala, rezultirao je duetom “Pozitivan primjerak”, odnosno novom ženskom himnom.

“Pozitivan primjerak”, objašnjavaju iz Dancing bear recordsa, na čijem je Jutjub kanalu duet objavljen, pjesma je o “maminim sinovima” i snazi samosvjesne žene. Autor muzike je Marko Tomasović, tekst su pisale Remi i Daniela Borovnjak, a za aranžman je bio zadužen Hrvoje Grčević. Predstavljajući novitet, Zdenka Kovačiček podsjeća da ideja o saradnji sa Remi nije plod slučajnosti. Prateći njen rad, zaključila je da zaslužuje da nađe mjesto

na albumu koji priprema.

Kovačiček “Ona je vrlo angažovana pjesnikinja, reperka i upravo mi je takva saradnja trebala za pjesmu ‘Pozitivan pri-

mjerak’. Tekst su zajedno napisale Borovnjak i Remi i fenomenalno su se uklopile. Volim takve angažovane tekstove, koji govore o karakterima, muško-ženskim odnosima koji najčešće nisu baš idealni. Možda su upravo moje životne situacije dale ideju za odabir tekstova na novom albumu. Želim da budu provokativni, do krajnosti otkačeni, da navedu na razmišljanje i smijeh. Ipak, želim da se publika dobro zabavi”, zaključuje Kovačiček.

Mirela Priselac Remi

METALCI CIJELOG SVIJETA DOBILI DOM…

Montreal je “poseban grad” za hevi metal Gradsko veće kanadskog grada Montreala jednoglasno je prihvatilo deklaraciju kojom se ovaj grad proglašava “posebnim gradom” za hevi metal. Deklaraciju je predložio većnik Kreg Sove koji je u prezentaciji veću naveo metal bendove iz Kvebeka kao

što su Kataklysm, Cryptopsy, Despised Icon, The Agonist, Necrotic Mutation i Slaves on Dope. “Izrazito sam uzbuđen što mogu na ovaj način da govorim o ovoj vrsti umjetnosti koju toliko volim”, izjavio je Sove pošto je veće potvrdilo deklaraciju.

KRANKšVESTER PREDSTAVIO SPOT ZA ª SLAVUº

Duhovno naDahnuti repovali o vjeri u susret uskrsu

Ekscentrični hrvatski dvojac Krankšvester objavio je singl i spot “Slava” pred katolički Uskrs i mjesec prije nastupa na Sea Staru u Umagu. Ono što je unazad dvije godine u publici izazivala himna “Gaber”, do otvaranja festivala 24. maja mogla bi postati “Slava” koja već prvog dana

ima opasne brojke pregleda i dijeljenja na društvenim mrežama u svom jurišu na pravu viralnu eksploziju. S obzirom da su u vjersku tematiku dosad ulazili samo ovlaš, “Slava” se razlikuje od njihovog prepoznatljivog rukopisa, a “vjerovatno je i prva hrišćanska hard bas pjesma” kako je sa-

mi opisuju. Veliki stilski zaokret objasnili su riječima: “Načuli smo da je repovanje o vjeri in pa smo odlučili da slijedimo taj trend i provjerimo ima li novca u eksploataciji religije ili je to nešto od čega se mogu finansijski okoristiti samo popovi koji sišu tu proračunsku sisu”, rekli su iz ovog benda.

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

zabava

izvještaj: ReNaULt FaSHiON WeeK MONteNeGRO

Magija Banović-Džuver oBilježila Drugu noć

⌦ Fi.J.

Marina Banović-Džuver, Atelier Simone by Ana Simone, Lydia of Denmark, Nada Pavlović, Tijana Medenica, I&I i Showroom BB predstavili su kolekcije u toku druge noći modne manifestacije Renault Fashion Week Montenegro. Noć je revijom otvorila dizajnerka Marina Banović-Džuver koja je predstavila kolekciju “Vilin konjic”. “Teme, inspiraciju... nalazim svuda. To je trenutak i vrlo često dolazi iznenada. Sada je to vilin konjic. U ovoj kolekciji ga imate svuda - na sakou, majici, suknji, haljini. I ne samo kao aplikaciju, vez, već se i u formi modela odjeća struktura tog neobičnog bića. Suština je da slušate sebe, a ne trendove i druge dizajnere. Ovaj posao radim 15 godina i vrlo često mi se činilo da smo neke situacije plasirali ranije nego što su bile u trendu, a isto tako se dešavalo da mi se nešto

ana stojanović u okviru brenda “atelier simone by anna simone” zatvorila je program. Njena kolekcija “la Nonna siciliana” inspirisana je retro duhom sicilije

dopadne kada već bude demode. Suština je lični osjećaj”, rekla je dizajnerka za Dnevne novine.

Noć Je reviJom otvorila dizaJNerka mariNa BaNovićdžuver koJa Je predstavila kolekciJu “viliN koNJic”

Gromoglasan aplauz publike potvrdio je da su posjetioci uživali u reviji koja je u kategoriji visoke mode i prepoznali simboliku snova i želja, nježnosti i snage od kojih je satkana ova modna priča. Tijana Medenica predstavila je kolekciju “Glamurama”. Bila je inspirisana zlatnim dobom Holivuda, a za izradu je koristila perje, šljokice, čipku, svilu, pliš i brokat. Kako bi prikazala glamur, odlučila se za crvenu, crnu, teget, plavu, žutu, roze, srebrnu i zlatnu nijansu. Na pisti su se pojavile i djevojčice u modelima

usklađenim s kreacijama koje su mankenke nosile. Nada Pavlović prikazala je kolekciju “U bojama Indije”. Tako su od boja viđene bijela, zelena, siva, crvena, ciklama, crna, narandžasta i plava na kaputima, sakoima, pantalonama i haljinama. Brend I&I, nazvan po Irmi i Ildi, djevojčicama s Daunovim sindromom, prikazao je mladalačku kolekciju za proljeće-ljeto 2019. Najmlađi manekeni, na čelu sa Irmom i Ildom, prikazali su dnevne i svečane varijante i prošetali u plavim, roze i bijelim haljinama, te teget, bijelim i crvenim šortsevi-

ma i majicama. Brend “Showroom BB” prikazao je novu kolekciju, a specijalne gošće na reviji bile su muzičarke Neli Al Mahmud i Suzana Tot. Ana Stojanović u okviru brenda “Atelier Simone by Anna Simone” zatvorila je program. Njena kolekcija “La Nonna Siciliana” inspirisana je retro duhom Sicilije. Od materijala korišćeni su čipka, pliš, brokat i loran na pripijenim haljinama i pantalonama. Kreacije su krasili pozlaćeni detalji, rese, perje, izrezi, a od boja bile su zastupljene bijela, crna, metalik, crvena, ljubičasta i roza.

Brend I&I, nazvan po IrmI I IldI, djevojčIcama s daunovIm sIndromom, prIkazao je mladalačku kolekcIju za proljeće-ljeto 2019

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

KIKI LESENDRIĆ ZA VN O NADO

Sa prethodnog gostovanja D-molla u Amsterdamu

PREDEVROVIZIJSKI NASTUP U MADRIDU

Dio D-molla večeras pred španskom publikom Madrid će ovog vikenda biti domaćin novog okupljanja ovogodišnjih učesnika Eurosonga. U dvorani La Riviera, predstavnici 22 države, među kojima i naš Dmoll bend, večeras će nastupiti na velikom predevrovizijskom koncertu, a biće to lijepa prilika da, nakon ranije posjete Amsterdamu, inostrana publika opet upozna naše adute i čuje pjesmu “Heaven”. Zanimljivo, D-moll u Madridu neće biti kompletan, pošto će Mirela Ljumić, Željko Vukčević i Rizo Feratović braniti boje benda u glavnom gradu Španije, dok će Tamara Vujačić, Ivana Obradović

i Emel Franca na istom zadatku sljedeće sedmice biti u Moskvi. “Pored koncerta, još jednom biće organizovani intervjui sa evropskim medijima, s akcentom na one sa zapadnog dijela kontinenta. Naši predstavnici imaće i susret sa publikom u okviru Eurovision bus toura, koji promoviše fondacija My heritage iz Izraela i koji je prethodno izdanje imao prije četiri dana u Londonu”, ističe se u saopštenju crnogorskog tima. D-moll u Izrael, koji će ugostiti Eurosong (14-18. maj) putuje 3. maja, a dan kasnije na programu je prva zvanična audio-vizuelna proba. D.B.

BIJONSE - ALBUM I ª HOMECOMINGº

Dokumentarac u čast tamnoputih vizionara Sedmicu na izmaku, kada govorimo o inostranoj muzičkoj sceni, obilježila je Bijonse. Planetarno popularna američka pjevačica prvo je objavila album, na kom možemo čuti kako je zvučao njen nastup na festivalu Koačela, a zatim je Netfix, uz album, objavio i dokumentarac “Homecoming: A Film by Beyoncé”. Film, poručuju izdavači, pruža uvid u pjevačicine emotivne i fizičke žrtve kako bi ostvarila veličanstven konceptualni festivalski nastup, a okušala se u ulozi režisera. “Bijonse je bila prva tamnoputa pjevačica koja je

postala hedlajner kalifornijske Koačele. U to ime, ‘Homecoming’ odaje počast tamnoputim kolegama i vizionarima koji su je nadahnuli. Film je sniman više od osam mjeseci, a počinje njenim povratkom na scenu, nakon što je rodila blizance. Za istorijski nastup se pripremala mjesecima - bend je imao probe četiri mjeseca, za ples sa više od 150 muzičara, plesača i drugih kreativaca su takođe trebalo četiri mjeseca”, dodaju izdavači. Bijonse cijeni da je to bio jedan od najtežih izazova. “Znala sam da idemo iznad granice odličnog - ka legendarnom”, istakla je Bijonse. D.B.

IslamovIć je pjevač, naš d ⌦ Danilo Brajković

oš od osamdesetih godina prošlog vijeka datira prijateljstvo Zorana Kikija Lesendrića i Alena Islamovića, kada su zajedno krenuli na krstarenje po jugoslovenskoj muzičkoj obali, a uskoro će ga krunisati duetskom numerom i spotom “Jedino”. Duetske saradnje prekaljenih muzičkih znalaca uvijek su nailazile na odobravanje publike, naročito jer ih sada predstavljaju u nešto drugačijem, savremenijem ruhu. A šta tek reći za duet aduta jugoslovenske škole rokenrola iz osamdesetih godina prošlog vijeka, odnosno kombinaciju Zorana Kikija Lesendrića iz Pilota, osnovanih 1981. i Alena Islamovića, između ostalog, simbola Divljih jagoda, a naročito Bijelog dugmeta. Nabrajati hitove i albume iza kojih stoje Kiki i Alen nije nimalo lak zadatak, imajući u vidu obilje materijala. S druge strane, mnogo je jednostavnije govoriti o njihovim zajedničkim poduhvatima - spletom okolnosti, više od tri decenije trebalo im je da prijateljstvo pretoče u prvi duet, a uskoro ćemo čuti numeru za koju je, najvjerovatnije, spreman naslov “Jedino”. Kiki Vikend novinama objašnjava da je riječ o numeri za koju je prvobitno planirao duet sa slavnim italijanskim pjevačem

Cukerom, a kada je zaključio da bi mnogo kvalitetnije zvučala na našem jeziku - Alen se ukazao kao idealno rješenje. “Alen i ja smo jednom prilikom gostovali u nekoj emisiji, u pitanju je bio šouprogram, i pjevali smo zajedno. Toliko mi se to dopalo. Mi smo drugari već dugo godina. Bilo je logično da pokušamo nešto zajedno. U prvi mah sam pomislio da bi trebalo da mu napravim neku pjesmu, ali kasnije smo odlučili da je, ipak, snimimo zajedno. Mnogo je bolje za ovu pjesmu da bude na našem jeziku, a Cukera ćemo sačuvati za neku drugu priliku. Prezadovoljan sam kako je sve ispalo. Pravimo album i Alen i ja, tako da je zajednički interes. Imaćemo i puno zajedničkih koncerata”, počinje Kiki.

Dobra meloDija, lijepe riječi, našli smo se nekako u tome. biće oDlična za velike koncerte i bine. tako je zamišljamo. alenu se Dopala, čim je čuo pristao je, a ima istančan ukus. nekako je i iz mene brzo izašla, a to nije tako često

Kiki Lesendrić

■ Dragocjeni trenuci Dođu sami

Očekivano, kada se dva muzičara takve reputacije nađu u studiju - ne pro-

Islamović i Lesendrić, sa snimanja spota

Alen o Kikiju: Veoma je lepršav autor i tekstopisac. U pjevaču se budi neka energija, poželi da dobije numeru od drugog, da se ne drži jednog ili dva autora

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

zabava

OLAZEĆOJ PJESMI SA LEGENDOM BIJELOG DUGMETA

najboljI rokenrol duet je za velIke bIne tekne sve u isključivo radnoj atmosferi. Ipak, Kiki ističe da sa Alenom nikada nema zabušavanja, a o kvalitetu njegovog glasa i dalje ima samo riječi hvale. “Snimali smo pjesmu petšest sati. Naravno, nije to bilo u kontinuitetu. Dobro smo se družili, Alen radi dosta temljeno, Goran Bregović Brega ga je naučio da radi drugačije negoli većina. Čitav dan potrošili smo na duet. Dok sam miksao pjesmu, stvarno sam zaključio da mu je glas fantastičan. On je za mene sigurno najbolji rokenrol pjevač. Mi smo, inače, prijatelji još iz vremena početaka Divljih jagoda, zajedno smo krstarili Jugoslavijom tih osamdesetih. Čitavog života pokušavamo nešto da radimo i mislim da je sada dobar trenutak za obojicu”, dodaje Kiki. Lidera Pilota raduje što je Alen na prvu loptu reagovao fantastično. “Biće malo drugačija numera od stila Pilota. I jeste i nije balada. Imamo veliki orkestar, veliki hor. Čudna neka pjesma, dugo nisam imao sličnu. Kada smo snimali spot, ljudi oko nas su je čuli i dopala im se. Dobra melodija, lijepe riječi, našli smo se nekako u tome. Biće odlična za velike koncerte i bine. Tako je zamišljamo. Alenu se dopala, čim je čuo pristao je, a ima istančan ukus. Nekako je i iz mene brzo izašla, a to nije tako često”, ponavlja Kiki. Naš sagovornik cijeni da numeru očekuje sudbina koja odlikuje i poznanstvo junaka ove priče. “Bila je to fenomenalna saradnja. Alen dugo nije snimio ništa novo, tri godine su prošle od albuma. Nekako se sve složi, ne možeš na to da utičeš. Ide samo od sebe. Takve su i riječi pjesme - neki trenuci su dragocjeni, jer se pojave sami od sebe. Na to ne možeš uticati. Jedva čekam da je objavimo”, nestrpljiv je Kiki.

■ Album je kAo po-

zorište, singl ne znAči puno

Duet sa Alenom biće svojevrsna uvertira za kompletan novi album Pilota, prvi još od 2016. i izdanja “Širom zatvorenih očiju”. Kiki ponosno ističe da je materijal spreman i da odavno nije bio tako optimističan po pitanju kvaliteta izdanja, a okupio je sjajnu ekipu saradnika. “Baš sam zadovoljan, jer se dugo nisam ovako osjećao, da bez velikog opterećenja uživamo, snimamo. Ima gostiju sa svih strana, tu su neki svjetski muzičari. Klavijaturista grupe Nickelback Bredli Smit nam je svirao hemond orgulje, zatekao se u Beogradu i nabasao u naš studio. Odsvirao je pet-šest pjesama, čak će tokom ljeta biti na turneji u Mađarskoj i Rumuniji, pa možda odsviramo nešto zajednički u Temišvaru. Takođe, Stiv Pauer, producent Robija Vilijamsa, pomaže mi na albumu. Radio je sve Robijeve albume koji mi se dopadaju, dakle do prije nekih sedam-osam godina. Mnogo ljudi se okupilo, možda na kraju bude nekih 12 pjesama. I Đole Balašević obično napiše poneki tekst. Radim i projekat sa još jednom engleskom pjevačicom, sa Grcima... Ide lijepo”, zadovoljan je Kiki, pritom i ne pomišljajući da okrene leđa izdavanju albuma. “Mi smo stara generacija, navikli smo na albume, za nas je to kao film ili pozorište. Nešto što se radi godinu-dvije. Pjesma sama po sebi ne znači puno. Imamo karijeru koja traje skoro 40 godina, možemo da objavimo singl i izvučemo se, ali draži nam je album, da ljudi čuju sve. Da imamo neki segment života koji je zaokružen. Obasuti smo muzikom koja dosta brzo dođe i prode. Meni je bitno da muzika traje, da se nama dopadne”, zaključuje Kiki.

zABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

JOVANKA BLAGOJEVIĆ I JANA LUKOVIĆ, KROZ ZVIJEZDE I B

INTERVJU

Uglavnom nam s ali ni mUškarci n

⌦ Sonja Popović Jovanka Blagojević i Jana Luković, učiteljica i profesorica maternjeg jezika, vješte su i u proučavanju tajni brojeva i zvijezda. Jovanka posjeduje diplome iz oblasti horarne, natalne, progonostičke i karmičke astrologije. Jana je obrazovanje iz oblasti nu-

merologije stekla u Centru za astrološka i hermetička istraživanja i edukaciju. U svakom našem vikend izdanju možete čitati njihove astrološke i numerološke prognoze, a sa njima smo razgovorali o njihovom neobičnom spoju zanimanja. ● Za početak, otkad traje vaše prijateljstvo i kada

ste shvatile da je pedagogija vaš životni poziv? Naše prijateljstvo traje već 20 godina i posebno nas raduje što smo od 2014. godine i poslovne saradnice. Ono što volimo uvijek da naglasimo je da smo mi, prije svega, profesorice i da je to naš primarni poziv. ● Osim što ste uspješne u radu sa djecom, vješte ste

u proučavanju tajni brojeva i zvijezda. Kada je počelo interesovanje za tu ljubav? Skoro i ne pamtimo kada je počelo interesovanje za numerologiju i astrologiju, ali često volimo reći da su one pronašle nas i da je ta ljubav obostrana. Prije nego što smo se u formalnom smislu obrazovale za navedene nauke

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

zABAVA

BROJEVE DO ČITALACA:

se javljajU žene, ne zaostajU

samostalno smo istraživale i učile. ● Numerologiju i astrologiju ljudi obično svrstavaju pod isto, a zapravo su potpuno različite. Zašto ste se opredijelile za numerologiju, odnosno astrologiju? Astrologija i numerologija su srodne nauke i vr-

lo povezane. Jedine smo u Crnoj Gori koje smo objedinile iste, koje se javno bave ovim poslom i našim klijentima dajemo kompletan uvid u životni tok, način na koji će lakše prevazići prepreke, prepoznati prave prilike, promijeniti svoju sudbinu i učiniti život kvalitetnijim.

● Da li vam se jednako javljaju muškarci i žene? Uglavnom nam se javljaju žene, ali ni muškarci ne zaostaju. Većinom su to mlađi ljudi u potrazi za odgovorima na pitanja vezana za ljubav, poslovnu orijentaciju, potomstvo, dok se stariji više interesuju za zdravlje, djecu, posao. I jednima i drugima pomažemo da prevaziđu određene prepreke i nađu izlaz iz trenutnih situacija. ● Uglavnom je neznanje plodno tlo za razvoj predrasuda. Da li ste nailazile na negativne komentare vaše okoline na hobi kojim se bavite? Astrologija i numerologija nijesu hobi, već poziv kojem mi vrlo ozbiljno pristupamo. Negativnih komentara je bilo, uglavnom od onih koji ove nauke osporavaju i imaju drugačija uvjerenja. Ipak, predrasude se grade isključivo na neznanju i neinformisanosti, nedovoljnoj edukaciji i razvijenoj svijeti. Potrebno je dosta vremena da se svijest naših građana po mnogim pitanjima promijeni, tako da nas ne iznenađuje što su mnogima ove nauke

izjednačene sa vradžbinama i mađijama. ● Na internetu je sve svima dostupno. Koliko možemo vjerovati online izradi numeroloških i astroloških karata? Online izrada numerološke i natalne karte je nešto čemu se apsolutno ne može vjerovati, jer je za iste potrebno stručno tumačenje od strane osoba edukovanih iz tih oblasti. ● Da li se dešava da vam znanje iz astrologije odnosno numerologije odredi odnos prema novim ljudima u životu? Znanje iz astrologije i numerologije nam ne određuje odnos prema novim ljudima u životu, ali svakako pomaže da imamo jasniju sliku o određenoj osobi. ● Da li ste ikada bile u nedoumici da vaš primarni posao zamijenite ovim pozivom? Od ovog posla se svakako može zaraditi, ali nemamo ambiciju da mijenjamo primarni poziv. Za izučavanje ljudskih sudbina potrebno je mnogo energije, vremena, posvećenosti i truda, što mnogima nije vidljivo.

Online izrada numerološke i natalne karte je nešto čemu se apsolutno ne može vjerovati, jer je za iste potrebno stručno tumačenje od strane osoba edukovanih iz tih oblasti.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

FOTO UBOD

Koktel uz pogled na Koloseum, Rim

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Pogled na Gotsku četvrt u Barseloni

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2650

Play sudoku online at:

2014-01-14

Medium level

3 2

7 1 5

8 6

6 8

1 4

3 1

6 2

7 4

Sudoku puzzle No. 3147 2015-05-26

5 1 8 3 7 6 9 2 www.sudokukingdom.com

1 4

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

4 6

1Puzzle 4 2 solution: 9 5 3

2014-01-23

Daily Sudoku puzzle No. 2659

4 5 1

3 4

4 3 7 1 8 5 2 9 6 Sudoku puzzle No. 3148 2015-05-27 7

Medium level

5 7 5

5 9

7 7

2 9

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

FOTO UBOD

Dvorac Šenonso u Francuskoj

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Dugine boje u kristalnoj dvorani u Parku del Retiro, Madrid www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2460

6 7

2013-07-08

Play sudoku online at:

Sudoku puzzle No. 2650 2014-01-14

3 6 7 1 4 8 2 9 www.sudokukingdom.com

1 9

3 4

Medium level

5 9

1 3

8Puzzle 2 5 solution: 7 9 1

Daily Sudoku puzzle No. 1901

2011-12-27

Medium level

9 6

2 5

2 7 4 9 1 6 3 5 8 Sudoku puzzle No. 2659 2014-01-23 3

5 7

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 2

6 4

8 7

7 8

9 2

9 7

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA 20 I 21.4.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Aprilski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA 20 I 21.4.2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

LISTA STRIJELACA

12 10 9 8 7 6 5 4

Nikola Krstović (ZETA)

Aleksandar Vujačić (PETROVAC/ BUDUĆNOST) Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN), Božo Marković (SUTJESKA) Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Vladan Kordić (GRBALJ), Marko Pavićević (OFK TITOGRAD) Šo Jamamoto (PETROVAC), Goran Vujović (LOVĆEN), Stefan Đorđević (GRBALJ), Radomir Đalović (RUDAR) Miloš Kalezić (PETROVAC), Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD) Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Driton Camaj (LOVĆEN), Bojan Božović (SUTJESKA) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković (SUTJESKA), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirković, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Darko Nikač (ISKRA) Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč, Elom Nijaveđi (RUDAR), Jovan Vučinić (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa (ZETA), Marko Vučić, Stefan Cicmil (SUTJESKA), Stefan Milić (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Milan Đurišić (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/SUTJESKA) Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić, Halil Muharemović (PETROVAC), Nemanja Nedić, Zakarija Alharaiš (SUTJESKA), Draško Božović (BUDUĆNOST), Ivan Vukčević (ZETA), Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević, Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan, Petar Čavor (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić, Goran Burzanović, Balša Boričić (ISKRA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ)

3 2

- Iskra ne može da računa na Burzanovića i Pejovića (kartoni), te Zvrka i Milića (povrede), dok Zeta na raspolaganju ima najjači sastav. - Rudar je lišen usluga Ražnatovića i Sopa, a u taboru Grblja je upitan Džugurdić. - Lovćen u sastavu neće imati Nikolu Draganića i Jovana Vučinića (povrede), a Mornar može da računa na sve igrače. - Petrovac na raspolaganju nema povrijeđenog Vučinića, a Sutjeska ne može da računa na Vlaisavljevića koji je slomio nogu - Budućnost je lišena usluga Mirkovića (kartoni) Raičkovića, Bašića (povrede), a upitan je Tučević, dok Titograd ne može da računa na Raičevića (kartoni) i Živkovića (povreda)

SUBOTA I NEDJELJA, 20. I 21. 4. 2019.

TELEKOM 1. CFL BUDUĆNOST ČEKA TITOGRAD, SUTJESKA GOSTU

IZAZIVAČ U PAKLU DER ŠAMPION GLEDA SAMO

Budućnost i Sutjeska su u prvoj utakmici polufinala Kupa Crne Gore odigrali monotono pod Goricom (0:0, revanš je 1. maja kraj Bistrice), a pošto su se sastali u četvrtak, FSCG je odlučio da šampion i najglasniji izazivač dobiju - dan odmora. Tako će “plavi” i “plavo-bijeli” svoje utakmice 30. kola odigrati u nedjelju: Podgoričani u gradskom derbiju dočekuju OFK Titograd, dok lider i prvak iz Nikšića gostuje pod Malim brdom Petrovcu, ekipi koja je takođe u srijedu igrala Kup (sa Lovćenom 1:1).

■ NA POBJEDU! Budućnost pod Goricom protiv OFK Titograda (nedjelja, 16.30) ima samo jedan cilj - tri boda! “Plavi” su vezali 12 utakmica bez poraza (osam pobjeda, četiri remija), ali sve je manje kola do kraja, a Sutjeska ostaje na “plus pet”. Plus, učenici Branka Brno-

18 21 PUTA SU SE SASTALI BUDUĆNOST I TITOGRAD POD GORICOM U TELEKOM 1. CFL “PLAVI” SU OSTVARILI 11 POBJEDA, ČETIRI PUTA JE BILO NERIJEŠENO, A “ROMANTIČARI” SU UPISALI TRI TRIJUMFA

MEČ SU ODIGRALI PETROVAC I SUTJESKA POD MALIM BRDOM U PRVENSTVU - “NEBESKOPLAVI” SU SLAVILI SEDAM PUTA, PET PUTA JE BILO NERIJEŠENO, DOK SU NIKŠIĆANI SLAVILI NA DEVET UTAKMICA

vića nisu igrali dobro u polufinalu Kupa protiv upravo “plavo - bijelih”. “Ne mogu da budem zadovoljan kada ekipa ne daje golove. Vidjelo se da nam nedostaje Mijić, koji se sada vraća”, rekao je Brnović, koji poštuje protivnika, ali... “Čeka nas derbi, Titograd je dobra ekipa, ali uvijek idemo na pobjedu. Moramo da dobijemo i da čekamo rezultat iz

Petrovca”. “Romantičari” na posljednje dvije utakmice nisu bili dobri (remi i poraz), mjesto koje vodi u Evropu daleko je tri boda, tako da su i crveni iz Podgorice pod pritiskom. Podgorički rivali su se u aktuelnoj sezoni susreli tri puta - Budućnost je slavila na dvije utakmice, a Titograd na jednom meču. “Budućnost je težak protivnik, moramo da imamo najbo-

1. SUTJESKA