Dnevne novine 24. april 2019.

INTERVJU: FILIP DAVID, SRPSKI KNJIŽEVNIK ■26 27

Kod nas joĹĄ dominiraju najgori primitivizam i prostakluk

UZ VASKRĹ NJI TROBROJ SPECIJALNI DODATAK

Aerodromi Crne Gore SRIJEDA, 24. 4. 2019. BROJ 2360 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

DANAS SJEDNICA KOTORSKE SKUPĹ TINE O POVJERENJU PREDSJEDNIKU OPĹ TINE

Za spas Jokićeve fotelje pripremili protest, ostavke i pristaju na referendum

â– 5

DF NAJAVIO ÂŞ KONKRETNE I PRECIZNE AKCIJEÂş 9.

MAJA, A DIREKTOR UPRAVE POLICIJE ZA DN KAŽE:

Svako će snositi odgovornost i posljedice za svoje postupke■2 3

FOND ZDRAVSTVA U 2018.

Zbog bolovanja izgubljeno viĹĄe od milion radnih dana â– 16 17 ZA NAJBOLJE PONUDE:

SAOPŠTENJE KK BUDUĆNOST VOLI

TraĹže poniĹĄtenje finala ABA lige â– 45

Veselin Veljović

PREDRAG MARKOVIĆ NAJAVIO

â– 6 7

marketing@dnovine.me

Od danas isplata depozita Atlas banke

+382 20 252 900

2

POLITIKA

BEOGRAD: CRNOGORSKA DELEGACIJA SA AMBASADORIMA O KORUPCIJI I KRIMINALU

Crna Gora spremna za novu fazu pregovora Crnogorski državni organi nastaviće da sprovode kvalitetne reforme u oblasti vladavine prava, uz očekivanje da Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju o napretku prepozna rezultate koji pokazuju da je Crna Gora spremna za novu fazu pregovaračkog procesa, ocijenjeno je tokom sastanka crnogorske delegacije sa nerezidentnim ambasadorima u Beogradu.

Crnogorsku delegaciju, koju je predvodio glavni pregovarač Aleksandar Drljević, činili su pregovarač za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić, kao i ambasador Crne Gore u Srbiji Branislav Mićunović.

Iz Generalnog sekretarijata Vlade je saopšteno da su predstavnicima ambasada Holandije, Belgije, Švedske, Finske, Španije i Portugala predstavili rezultate u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Crna Gora je odlučna da nastavi sa ostvarivanjem ubjedljivih rezultata na polju vladavine prava i pokaže da je spre-

mna za narednu fazu pregovora. Očekujemo da sve članice EU prepoznaju pomake u radu nadležnih institucija, što će rezultirati dobijanjem Izvještaja o ispunjenju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, a potom i završnih mjerila”, saopštili su predstavnici crnogorske delegacije.

Drljević je istakao da je jačanje vladavine prava u fokusu rada Vlade, imajući u vidu značaj ove oblasti za ukupni napredak crnogorskog društva.

“On je ukazao na važnost političke, tehničke i finansijske podrške EU i prenio očekivanje da će više od 13 miliona eura koje će biti iskorišćeno za unapređenje sistema vladavine prava u Crnoj Gori, povećati efikasnost institucija i unaprijediti sistem zaštite ljudskih prava u skladu sa najboljim praksama EU”, navodi se u saopštenju.

Domaćin skupa, ambasador Holandije Henk van den Dol je kazao da je zadovoljan zbog održavanja sastanka, konstatujući da je to još jedna potvrda prijateljskih odnosa Crne Gore i Holandije.

R.P.

DEMOKRATSKI FRONT NAJAVLJUJE KONKRETNE I PRECIZNE AKCIJE ZA 9. MAJ

Veljović: Svako snosi odgovornost i posljedice za svoje postupke

D

emokratski front je najavio da će 9. maja organizovati aktivnosti, sa jasnim, konkretnim i preciznim akcijama u slučaju politički motivisane presude liderima tog saveza, saopšteno je iz DF-a.

Liderima Demokratskog fronta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću i ostalim optuženima 9. maja biće saopštena presuda na suđenju za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Iz DF-a su podsjetili da je na sastanku lidera parlamentarne opozicije i pokreta “Odupri se” dogovoreno da se otkaže mirni protest koji je bio zakazan za 9. maj.

Sa sastanka

MINISTARSTVO ODBRANE

BOŠKOVIĆ U LETONIJI Ministar odbrane Predrag Bošković boraviće danas u zvaničnoj posjeti Letoniji, gdje će razgovarati sa letonskim kolegom Artisom Pabriksom o odbrambenoj saradnji dvije države.

Bošković će se u vojnoj bazi Adaži sresti sa crnogorskim vojnicima koji učestvuju u misiji Pojačano istu-

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

reno prisustvo – (eFP, enhanced Forward Presence).

“Dva ministra položiće vijenac na spomenik Kalpaks, posvećen Oskaru Kalpaksu, heroju iz Prvog svjetskog rata i prvom načelniku Generalštaba letonskih oružanih snaga”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane. R.P.

DF će, kako su kazali, toga dana imati svoje odvojene aktivnosti, sa jasnim, konkretnim i preciznim akcijama u slučaju politički motivisane presude liderima Fronta.

“Te aktivnosti će se značajno razlikovati od protesta koje je organizovala organizacija ‘Odupri se’ a odgovornost za taj dan će u potpunosti preuzeti DF i njegovi lideri”, poručili su iz DF-a.

Mnogi u Crnoj Gori, što se

Još se ne zna kada će biti održan protest “Odupri se” Građanski protest, koji je bio zakazan za 9. maj, otkazan je, a pokret Odupri se - 97.000 donijeće odluku i obavijestiti javnost o terminu održavanja novog, dogovoreno je na sastanku lidera parlamentarne opozicije i predstavnika pokreta.

Iz Socijalističke narodne partije (SNP), koja je bila domaćin sastanka, saopšteno je da su uče-

snici zaključili da se protesti moraju osnažiti.

“Zajedničkim akcijama podstaći ćemo narod da se još energičnije odupre. Očito je da je došlo vrijeme za promjene u Crnoj Gori i one su neminovne, tako da je jedinstveni zaključak učesnika sastanka da se mora maksimalno koordinirati svaka dalja aktivnost”, navodi se u saopštenju.

vidi na društvenim mrežama, takvu najavu Demokratskog fronta su shavtili kao mogućnost nereda i radikalizacije protesta.

Na drugoj strani u Upravi policije smatraju da takve izjave ne treba posebno komentarisati.

“Svako treba da snosi odgovornost za vlastite postupke i posljedice koje iz toga proizilaze”, kazao je kratko direktor Uprave policije Veselin Veljović Dnevnim novinama.

Za sada se ne zna kakve aktivnosti sprema ovaj politički savez, ali se već govori da bi jedna od akcija mogla biti zatvaranje u prostorijama poslaničkog kluba DF-a u Skupštini Crne Gore. Takva akcija je u više navrata donosila rezultate.

Podsjetimo, krajem novembra prošle godine kada je podgorički Viši sud uvažio žalbe Specijalnog državnog tužilaštva i odredio zatvor poslanicima DF-a Milanu Kneževiću i Nebojši Medojeviću, kada je Medojević odveden u zatvor, Knežević se zabarikadirao u poslaničkom klubu i nije htio da se preda policiji. Njima je određen pritvor zbog odbijanja da svjedoče u predmetima SDT-a.

Prije toga u februaru 2017.

Andrija Mandić i Milan Kne-

Sa protesta DF-a krajem prošle godine žević zatvorili su se u poslaničkom klubu Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore jer je specijalni državni tužilac Milivoje Katnić tražio njihovo hapšenje zbog sumnji da su učestvovali u pokušaju državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Prethodno je crnogorski parlament sa 42 glasa poslanika vladajuće koalicije izglasao ukidanje imuniteta radi pokretanja krivičnog postupka i određivanja pritvora Mandiću i Kneževiću.

Nakon što je Skupština izglasala ukidanje imuniteta, poslanici DF ušli su u skupštinsku zgradu, kada je došlo do verbalnih incidenata sa poslanicima vladajuće koalicije koji su glasali za ukidanje imuniteta.

Po s l a n i c i DF-a su u holu vrijeđali poslanike

Veljović

DPS-a, a veće incidente je spriječilo mnogobrojno skupštinsko obezbjeđenje.

Potom su poslanici DF u skupštinskom holu održali pres konferenciju na kojoj su saopštili da “ostaju u parlamentu do daljnjeg ili dok ih ne uhapse”.

Kriza je trajala dok vrhovni državni tužilac Ivica Stanković nije izdao specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću obavezujuće uputstvo prema kojem poslanicima Demokratskog fronta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću neće biti određen pritvor.

U uputstvu o postupanju vrhovni državni tužilac Ivica Stanković naveo je da se shodno Ustavu Crne Gore, Zakoniku o krivičnom postupku i međunarodnim standardima, pritvor primjenjuje samo kada je strogo neophodan i kada predstavlja krajnju mjeru.

Za sada nije poznato da li će se i ostale opozicione partije i organizatori protesta “Odupri se” priključiti najavljenim aktivnostima Demokratskog fronta 9. maja.

M.P.

3

POLITIKA

PREMIJER ODGOVARA NA PITANJA POSLANIKA

Marković danas o struji, drogi sa “Jadrana”...

Premijer Duško Marković danas će odgovarati u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.

Predsjednik kluba nezavisnih poslanika Aleksandar Damjanović pitaće šta Vlada namjerava da preduzme u vezi sa enormnim troškovima državnog budžeta, kao posljedice pravosnažnih sudskih presuda na osnovu kojih se isplaćuju odštete sve većem broju lica protiv kojih su podignute optužnice, a njihova krivica nije dokazana.

Poslanik Demokratskog fronta Andrija Mandić je podsjetio da je na školskom brodu “Jadran” Mornarice Crne Gore, pronađeno više od 50 kilograma kokaina, čija vrijednost na ulicama gradova Evropske unije može dostići 30 miliona eura.

“Imate li saznanja da se radi o ozbiljnom kriminalnom klanu koji ima podršku u dijelu vlasti ili će opet sva krivica da se svali na vodnika”, navodi se u pitanju Mandića.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević pitaće premijera hoće li Vlada odustati od povećanja cijene struje koje je najavljeno za 1. maj.

“Kada uzmemo u obzir da je protekle godine državna

Marković kompanija EPCG ostvarila preko 44 miliona eura profita, a država je vlasnik 80 odsto akcija, odluka o povećanju električne energije za šest odsto je suštinska odluka Vlade kao većinskog vlasnika i od nje Vlada može odustati, ukoliko želi poboljšanje standarda građana”, navodi Konjević u obrazloženju pitanja.

Poslanika D emokratske partije socijalista Luiđa Škrelju interesuje šta je Vlada uradila na planu unapređenja kvaliteta života i poštovanja prava radnika u dosadašnjem mandatu.

Predstavnik Kluba poslanika manjinskih partija, pot-

predsjednik Skupštine Genci Nimanbegu pitaće premijera šta Vlada namjerava da uradi u slučaju neuspješnih privatizacija hotela Galeb i Lido na teritoriji Ulcinja, kao i zauzimanja lokaliteta Suka zbog lošeg ugovora o zakupu između JP Morsko dobro i kompanije još od 1990/2000. godine.

Predsjednik kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije Boris Mugoša pitaće koje mjere preduzima Vlada u cilju smanjenja visokog spoljnotrgovinskog deficita, odnosno podizanja konkuretnosti i povećanja izvoznog kapaciteta crnogorske privrede.

R.P.

ODBOR ZA MEĐUNARODNE ODNOSE I ISELJENIKE

Podrška kandidaturi Šukovića

Članovi Odbora za međunarodne odnose i iseljenike podržali su juče predlog da Veselin Šuković bude ambasador Crne Gore, šef Stalne misije pri OEBS-u i specijalizovanim agencijama Ujedinjenih nacija na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču.

Podrška kandidaturi Šukovića bila je jednoglasna.

“Odbor će o pozitivnom mišljenju o Šukoviću u najkraćem roku informisati predsjednika Crne Gore”, saopšteno je iz parlamenta.

Prema Ustavu, ambasadore imenuje predsjednik Crne Gore na osnovu predloga Vlade i mišljenja nadležnog skupštinskog odbora. R.P.

Foto: Dejan Lopičić

Foto: Iva Mandić

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

Sa sjednice Odbora

4

POLITIKA

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

PO NALOGU MINISTARSTVA TURIZMA U BUDVI UKLANJAJU PRIVREMENE OBJEKTE

Počinje rušenje diskoteka na šetalištu Ministarstvo održivog razvoja i turizma naložilo je Urbanističko građevinskoj inspekciji rušenje šest otvorenih diskoteka i 14 lokala brze hrane i trgovačkih objekata na dijelu šetališta ispod Pošte u Budvi.

Inspekcija je zakazala rušenje za danas u sjutra, čime je potvrđeno da Ministarstvo, nakon što opština Budva nije dala saglasnost, neće prihvatiti izmjene i dopune Plana privremenih objekata za zonu morskog dobra koje je sačinilo JP Morsko dobro, navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Inače, ovo ministarstvo je predložilo da se šest otvore-

nih diskoteka i nekoliko manjih objekata na donjem šetalištu, ispod Glavne pošte, zadrže do 1. oktobra.

Ovaj predlog je upućen opštini Budva na razmatranje, a saglasnost i pozitivno mišljenje o tome trebalo je da da-

ju Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Agencija za zaštitu životne.

Iz vladajuće koalicije u Budvi su ponovili da ta zona nije u nadležnosti opštine.

“Na sastanku vladajuće koalicije je zaključeno da odnos

Budva ostaje bez diskoteka na šetalištu opštine ne može biti drugačiji u odnosu za zonu koja je u njenoj nadležnosti”, kazali su iz koalicije.

Iako su objekti u zoni kojom gazduje JP Morsko dobro, ministar turizma Pavle Radulović je kazao da ako izo-

NA PRIMORJU ZATVORENO 47 OBJEKATA

Uprava za inspekcijske poslove u saradnji sa Turističkom inspekcijom i ostalim državnim organima zapečatila je i uklonila, prethodnih nekoliko dana, 47 privremenih objekata u zoni Morskog dobra.

Pečaćeni su i uklanjani objekti koji nemaju dozvole za

rad, a najgore su prošli vlasnici ovih objekata u Sutomoru gdje je zapečaćeno ukupno 17. Zatvorene su skoro sve terase na obali mora, a inspekcije će i narednih dana kontrolisati takve objekte. Što se tiče barske opštine, inspekcija je uklonila i četiri objekta u Čanju.

U Budvi je uklonjeno pet objekata, dok su tri kontrolisana objekta dobili odobrenje jer su otklonili nedostatke i uskladili ih s propisima. U Herceg Novom su uklonjena četiri, a u Tivtu jedan objekat. Što se tiče Ulcinja čak 16 objekata će biti uklonjeno.

stanu pomenute saglasnosti, objekti će morati biti uklonjeni prije početka sezone.

“Neće biti selektivnog rušenja - ili će se svi skloniti ili će svi ostati još ovu sezonu. Mi smo na kolegijumu zbog distorzija u mišljenju donijeli odluku da upišemo u svoj plan da te lokacije ostanu na svom mjestu uz određene uslove”, naglasio je Radulović.

Podsjećamo, opštinska odluka o uklanjanju privremenih objekata, koja je donešena prije par mjeseci je ispoštovana, pa je svaki privremeni objekat, koji nije planiran, uklonjen sa javne površine.

M.P.

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

POLITIKA

5

Foto: vedran ilic

DANAS SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE KOTOR O POVJERENJU PREDSJEDNIKU OPŠTINE Kotor

Za spas Jokićeve fotelje pripremili protest, ostavke i pristaju na referendum

U

Kotoru će danas biti održana sjednica lokalnog parlamenta na kojoj će se glasati o povjerenju aktuelnom predsjedniku opštine Vladimiru Jokiću, dok će, istovremeno, ispred zgrade biti organizovan skup podrške Jokiću “Ne damo Kotor”.

Inicijativu za razrješenje Jokića pokrenula je kotorska Socijaldemokratska partija, a podržale je opozicione partije u Kotoru - Demokratska partija socijalista, Hrvatska građanska inicijativa i Socijaldemokrate.

U obrazloženju inicijative SDP-a se navodi da Jokić ne obezbjeđuje sprovođenje strateškog plana razvoja opštine Kotor i uzurpira ovlašćenja SO Kotor, samovlasnim donošenjem štetnih odluka u oblasti strateških razvojnih programa za opštinu.

Na listi razloga je i to što Jokić protivno zakonu donosi odluke u ime SO Kotor, koje ukoliko ne budu poništene, mogu izazvati dugoročne štetne posljedice po život

građana i njihovu imovinu u akvatorijumu kotorskog zaliva. Povodom sve izvjesnije Jokićeve smjene direktorica opštinskog Informacionog centra Ida Waldegg je najavila ostavke više čelnika opštinske administracije.

“Ukoliko Skupština opštine Kotor donese odluku o razrješenju predsjednika opštine Kotor, podnijećemo neopozive ostavke na funkcije koje obavljamo, smatrajući to profesionalnom i moralnom obavezom”, navodi se u saopštenju.

Saopštenje su, osim Waldegg, potpisali predsjednica Skupštine opštine Dragica Perović, potpredsjednik opštine Milivoje Mišo Samardžić, sekretarka SO Maja

Mršulja, glavni administrator opštine Veljko Vujović, VD direktorica JU ’Kulturni centar Nikola Đurković’ Marija Bernard, sekretar Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Željko Dapčević, sekretarka Sekretarijata za opštu upravu Marina Bjelja.

Na drugoj strani Jokić je juče ponovio da prihvata ponuđeni predlog predsjedništva Socijaldemokratske partije, odnosno da je spreman za održavanje opštinskog referenduma na kome bi se građani Kotora izjasnili o dograđivanju luke, zbog vezova za megakruzere, jer “nema straha od građana”.

Jokić je reagovao na jučerašnje tekstove objavljene u nekim medijima putem kojih je, kako navodi, javnost obaviještena o neslaganjima u stavovima na jučerašnjem sastanku lidera opozicije sa građanskim pokretom “Odupri se” o referendumu kojeg je predložio Predsjedništvo

SDP ISTRAJAVA NA SVOJIM ZAHTJEVIMA

Opštinski odbor SDP Kotor ponovo je u cijelosti podržao osnovanost zalaganja Odborničkog kluba u Skupštini Opštine - koji je uporno i javno iznosio posljednjih godinu i po dana u Skupštini opštine Kotor, saopšteno je iz te partije.

“OO SDP Kotor ovlastio je Odbornički klub da istraje i na sve tri tačke iz poziva Predsjedništva SDP za prevazilaženje političke krize u Kotoru na današnjoj sjednici. OO SDP Kotor ponovo ističe spremnost da i dalje, uprkos konti-

nuiranom blaćenju bez presedana, od pojedinih članica vladajuće većine, pokuša očuvati vlast unutar postojeće većine, pokušavajući dati skroman doprinos borbi građana na protestima “ODUPRI SE 97000””, naveli su iz SDP-a.

SDP-a. Jokić kaže da, bez obzira što je prije dva dana zvanično uputio odgovor SDP-u, koji je nakon toga predstavio i javnosti, a kojim je prihvatio ponuđeni referendum, koristi priliku da još jednom ponovi i pojasni stav.

“U cilju očuvanja teško stečenog opozicionog jedinstva na državnom nivou, očuvanja Sporazuma o budućnosti i očuvanja izborne volje građana, prihvatio sam ponuđeni predlog predsjedništva SDP-a, što je isto uradila i Demokratska Crna Gora na svim nivoima. Kako je referendum najznačajniji demokratski instrument za provjeru volje građana, javno sam se obavezao da ukoliko opcija koju budem zastupao na referendumu ne bude imala većinu među građanima Kotora, odmah podnesem ostavku na funkciju predsjednika opštine”, navodi Jokić.

Kako dodaje, Skupština opštine raspisuje referendum, odnosno donosi odluku o njegovom raspisivanju.

“Imajući to u vidu, predložio sam formiranje radne grupe za pripremu referenduma. Ipak, javnosti radi, moram još jednom da ponovim. Kao predsjedniku opštine prihvatljivo mi je svako referendumsko pitanje o kojem se saglasi 17 odbornika vladajuće većine, počev od

Demokrate: Ne damo Kotor Nakon protestnog skupa “Ko to predaje Kotor?” koji je 14. aprila neformalna grupa građana organizovala na Trgu od oružja ispred zgrade Skupštine opštine će danas biti odžan novi protest “Ne damo Kotor!”, saopštile su Demokrate.

On su istakli da će sa skupa biti poslata jasna poruka SDPu - da Kotorani svoj grad ne žele da vrate u ruke onih koje su pobijedili na lokalnim izborima 2016. godine, te da se, stoga, i protive inicijativi o razrješenju predsjednika opštine Vladimira Jokića.

“Protestni skup u Kotoru, osim što je skup protiv prekrajanja izborne volje građana Kotora, ujedno je i skup podrške kotorskoj vlasti, na čelu sa Vladimirom Jokićem, koja je za samo dvije godine ostvarila dva najznačajnija strateška cilja – Kotoru sačuvala status na listi UNESCO-a i preko koncesije obezbijedila da Luka Kotor ostane Kotoranima. Kotor će i sjutra, osim pod zaštitom UNESCO-a, biti i pod zaštitom svojih građana koji će jasno poručiti: Ne damo Kotor!”, zaključuju Demokrate.

Potpredsjednik Crnogorske Miodrag Čučka pozvao je građane Kotora da se okupe ispred Skupštine opštine, kako bi još jednom poručili da “kako u drugim mjestima, tako i u Kotoru, mora da se poštuje izborna volja građana”.

“Nelegitiman je bilo kakav pokušaj prekrajanja izborne volje Kotorana koji su na prošlim izborima glasali za promjene. Kotorani to treba glasno da kažu na dan kada je zakazana sjednica Skupštine opštine i da zaštite ono za šta su se izborili 2016. godine”, rekao je Čučka. pitanja vezanih za gradnju i postavljanje planirane lučke infrastrukture iz investicionog plana Luke Kotor AD, pa do direktnog pitanja građanima o povjerenju predsjedniku opštine, sa preuzimanjem pune političke odgovornosti za ishod referenduma, jer nemam straha od stava građana”, zaključio je Jokić.

U svakom slučaju, ako danas do podne ne dođe do drastičnih promjena, Vladimir Jokić će biti razriješen dužnosti prvog čovjeka Kotora, jer je za njegovu smjenu najmanje 17 odbornika, što je većina u SO Kotor.

A.N.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.121065 0.864803 125.4829 1.145065 71.51017 118.0193 7.423583

AU = 1,269.29

AG=14.82

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Toščelik dobio integrisanu dozvolu za rad pogona

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine donijela je rješenje o izdavanju integrisane dozvole za rad postrojenja čeličane, kovačnice i energane u nikšićkoj željezari Toščelik.

Dozvola se odnosi i na obavljanje aktivnosti proizvodnje čelika i slobodnih otkovaka u Ulici Vuka Karadžića u Nikšiću.

“Integrisana dozvola za rad operatera Tosčelik Alloyed Engineering Steel izdata je u skladu sa obavezama predviđenim Programom mjera prilagođavanja rada postojećeg postrojenja ili aktivnosti propisanim uslovima”, naveli su Agenciji, kojoj je Toščelik podnio zathjev za dozvolu krajem decembra prošle godine.

Programom mjera prilagođavanja predviđeno je da željezara od ove do 2024. godine, između ostalog, uvede sistem upravljanja zaštitom životne sredine u skladu sa međunarodnim standardom, zamijeni postojeći

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

Dozvola se odnosi i na obavljanje aktivnosti proizvodnje čelika i slobodnih otkovaka u Ulici Vuka Karadžića u Nikšiću

kotao u energani za proizvodnju tehnološke pare na ugalj, kotlom na prirodni gas i izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

“Tehnička komisija je ocijenila da su propisane mjere usaglašene sa postojećom zakonskom regulativom na nacionalnom nivou, te da će se implementacijom obaveza predviđenim programom prilagođavanja rada postojećeg postrojenja, dostići standardi propisani najbolje dostupnim tehnikama za rad takvih postrojenja”, kazali su predstavnici Agencije.

D.J.

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

6

NAZIV GB1-2024 TECG PREN EPCG NAKO

NAJVEĆI PROMET CIJENA 100,0000 1,6500 0,6848 3,8500 0,0460

KOLIČINA OBIM U € PROMJENA 10.107 10.107.000,0000 0,00% 26.132 43.117,8000 -1,20% 52.575 36.004,1100 0,12% 2.653 10.214,0500 1,05% 47.449 2.182,6500 4,55%

PREDSJEDNIK FZD A PREDRAG MARKOVIĆ NAJAVIO

DANAS ISPLATA GARANTOVANIH DEPOZITA ATLAS BANKE I splata garantovanih depozita Atlas banke, vrijednih 89,5 miliona eura, počeće danas u deset sati u poslovnicama Crnogorske komercijalne, Societe Generale, NLB i Hipotekarne banke, saopštio je predsjednik Fonda za zaštitu depozita (FZD) Predrag Marković.

Banke su, kako je naveo, obezbijedile 75 isplatnih mjesta u skoro cijeloj državi.

“Uz maksimalne napore Fonda obezbijedili smo da

isplata garantovanih depozita za 90.015 deponenata, koji imaju garantovani depozit u Atlas banci, počne 24. aprila u deset časova u poslovnicama banaka koje smo u posebnom postupku izabrali kao banke isplatioce”, rekao je Marković, na konferenciji za novinare.

Isplata garantovanih depozita počinje 19 dana nakon što je Centralna banka

PROGRAM MINISTARSTVA EKONOMIJE PREDVIĐEN ZA REKONSTR

ZA ENERGETSKU EFIKASNOST POTRO

Toščelik

Mjere energetske efikasnosti do sada su, u okviru obje faze Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama, primijenjene u 33 obrazovne ustanove, za šta je potrošeno oko 25 milona eura, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Sredinom aprila, kako su kazali, završeni su radovi u Zavodu “Komanski most” u Podgorici, vrijedni 1,2 miliona.

“Izvedeni radovi podrazu-

mijevali su postavljanje termo i hidroizolacije na krovovima i fasadama svih objekata, djelimičnu zamjenu fasadSREDINOM APRILA ZAne stolarije, instalaciV R Š E N I SU RADOju novog siVI U ZAVODU KOMANstema grijaSKI MOST, VRIJEDNI 1,2 nja i hlađeMILIONA nja, ugradnju sistema ventilacije u kuhinji i re-

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

NAKO LUBA EPCG PREN TRGO

0,0460 0,1800 3,8500 0,6848 5,0000

47.449 1.575 2.653 52.575 101

2.182,6500 283,5000 10.214,0500 36.004,1100 505,0000

PROMJENA 4,55 2,27 1,05 0,12 0,00

NAZIV TECG KOGE TRGO TITI GB1-2024

EKONOMIJA

7

GUBITNICI

CIJENA 1,6500 0,1087 5,0000 2,0500 100,0000

KOLIČINA OBIM U € PROMJENA 26.132 43.117,8000 -1,20 1.575 171,2000 -0,28 101 505,0000 0,00 96 196,8000 0,00 10.107 10.107.000,0000 0,00

CKB, Societe Generale, NLB i Hipotekarna obezbijedile su 75 isplatnih mjesta u skoro cijeloj državi, rekao je Marković

ti mogu preuzeti garanovani depozit do 50.000 eura je deset godina. Štediše mogu podići novac tokom tri godine kod CKB, NLB, Hipotekarne ili Societe banke, a nakon isteka tog roka, u preostalih sedam godina novac dobijaju direktno od Fonda.

■ ČEKAJU PRVI IZVJEŠTAJ

Atlas je u stečaju od 5. aprila (CBCG), 5. aprila, uvela stečaj u Atlas banku odbjeglog biznismena Duška Kneževića. Uzrok stečaja su dvije neuspjele dokapitalizacije i skrivene namjere o nerealno visokoj procjeni imovine koje utvrdila privremena uprava.

■ RADONJIĆ

TRAŽIO ODLAGANJE

U FZD-u su naveli da je stečajni upravnik banke Mirko Ra-

Bez prava na isplatu ostalo 413 štediša Predsjednik FZD-a kazao je da 3.260 deponenata imaju veće obaveze od depozita, te da je iz prava na isplatu isključeno 413 deponenata sa ukupnom ušteđevinom od 5,33 miliona eura. Marković je precizirao i da ukupni depoziti kod Atlas banke iznose 186,43 miliona eura.

“Od 93.688 deponenata registrovanih u poslovnoj evidenciji Atlas banke, njih 90.015 ima pravo na isplatu garantovanog depozita. Vrijednost garantovanih depozita je 89.592.085 eura, od čega se na 85.910 fizičkih lica odnosi 77,3 miliona, a na 4.105 pravnih 12,2 miliona eura”, kazao je Markovi.

Fond, kako je ranije istakao, na računu ima 108 miliona eura i još 30 miliona za nepredviđene situacije.

RUKCIJU JAVNIH ZGRADA

donjić bio dužan da podatke i dokumentaciju za obračun garantovanih depozita dostavi FZD-u deset dana od uvođenja stečaja. Taj rok je istekao 19. aprila.

“Stečajni upravnik obratio se Upravnom odboru Fonda sa zahtjevom, da zbog obima podataka i dokumentacije koju treba dostaviti, traži produženje roka isplate za dva radna dana. Upravni odbor je, sagledavajući opravdanost zahtjeva stečajnog upravnika, a prvenstveno vodeći računa o interesu velikog broja deponenata ove banke, kao i o nastupajućim vjerskim i državnim praznicima, odlučio da se rok za isplatu garantovanih depozita ne odlaže, već da menadžment i zaposleni u Fondu ulože maksimalne napore da obezbijede početak isplate u najskorijem roku”, naglasio je Marković.

Rok u kojem deponen-

Jasnija informacija o visini sredstava koja se mogu povratiti iz stečajne mase Atlas banke, kako je ukazao Marković, biće poznata nakon prvog izvještaja stečajnog upravnika.

“S obzirom na raspoložive podatke, očekujemo da će se Fond u potpunosti namiriti iz stečajne mase”, kazao je direktor Fonda.

Kada je riječ o Kneževićevoj Invest banci Montenegro, koja je u stečaju od 4. januara, Fond je iz nje isplatio više od 74 odsto ukupne obaveze. Iz stečajne mase te banke, kako je rekao Marković, povraćeno je deset miliona eura.

“Nadamo se da će isplata garantovanih depozita kod Atlas banke proteći kao i kod IBM, te da ukupna javnost, a posebno deponenti imaju povjerenje u Fond za zaštitu depozita, kao garanta sigurnosti bankarskog i ukupnog finansijskog sistema”, zaključio je Marković. D.J.

PODACI CENTRALNE BANKE ZA PROŠLI MJESEC POKAZALI RAST

OŠENO 25 MILIONA EURA Platni promet u martu 1,27 milijardi

Komanski most

storanu, montažu solarnih kolektora i instalaciju sistema za centralnu pripremu tople vode, djelimičnu zamjenu svjetiljki, rekonstrukciju sanitarnih čvorova, sanaciju podova, moleraj i druge prateće radove”, kazali su u Ministarstvu.

Za implementaciju programa obezbijeđena su sredstva od Njemačke razvojne banke, vrijedna 13,94 miliona eura za prvu fazu i 22,74 miliona za drugu.

R.E.

Platni promet realizovan za 21 dan marta iznosio je 1,27 milijardi eura, što je 12,4 odsto više nego u februaru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Od toga je, kako se navodi, 94,86 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.

“U martu je za 21 radni dan realizovano 910.230 naloga, od čega 39,55 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS-u. U RTGS sistemu se obavljaju pojedi-

12 ODSTO PORASTAO JE PLATNI PROMET U ODNOSU NA FEBRUAR

načne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS-u međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu”, navodi se u izvještaju CBCG. Prosječan dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 43.340, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 60,52 miliona eura.

R.E.

8

EKONOMIJA

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

Foto: Iva Mandić

Brković

PU REPROGRAMOM NAPLATILA 50 MILIONA

Stečaj za Vektru Jakić i još 59 preduzeća Država je kroz reprogram poreskog duga do sada prihodovala više od 50 miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave (PU) koja je zbog kašnjenja izmirivanja reprogramiranih obaveza donijela više od 1.500 rješenja o stečaju, a juče još 60 njih uključujući i rješenje za firmu Vektra Jakić.

Prema evidenciji uplata, u prvom kvartalu ove godine naplaćeno je 5,7 miliona, prošle godine 20,1 miliona, u 2017. godini 24,5 miliona eura duga.

“Dosadašnjom realizacijom zakonskog rješenja, pravna lica, među kojima je i značajan broj obveznika sa crne liste, do sada su izmirila potraživanja u iznosu od 39.379.926 eura, fizička u iznosu od 6.661.325 eura, a javna preduzeća i ustanove potraživanja vrijedna 4.049.202 eura. Među obveznicima kod kojih je od početka godine predložen stečaj nalazi se njih 29 sa poreskim dugom većim od 100.000 eura”, naveli su u PU i dodali da posebno treba istaći firmu Vektra Jakić, biznismena Dragana Brkovića, Hidromont - Mercur, Mercur System, Sotto La Collina i Montri Igalo zbog

Firma Dragana Brkovića dugogodišnji je milionski poreski dužnik

dugovanja većih od milion eura.

Ukupan dug za 60 poreskih obveznika kod kojih je PU juče inicirala stečaj, veći je od sedam miliona eura.

“Privrednom sudu do sada je podnijet predlog za otvaranje stečaja kod ukupno 426 poreskih obveznika sa dugom od 27,3 miliona eura i to za 386 obveznika kojima su ukinuta rješenja o reprogramu sa dugom od 20,9 miliona i 40 obveznika sa dugom od 6,3 miliona koji su u kategoriji obveznika koji nijesu bili u reprogramu, ali kod kojih već duže vrijeme nije moguće naplatiti poreski dug ni na koji drugi način”, istakli su u PU. Oni dodaju da je povećana stopa poreske discipline počela da daje uočljive rezultate u Pljevljima, Ulcinju, Bijelom Polju, Beranama, Plavu, Rožajama i Cetinju.

D.J.

5,7

MILIONA EURA PORESKOG DUGA JE, PREMA EVIDENCIJI PORESKE UPRAVE, NAPLAĆENO U PRVOM KVARTALU OVE GODINE

ZAVRŠENA DVODNEVNA EMISIJA HARTIJA OD VRIJ

OD OBVEZNICA PR JOŠ DESET MILIO Kupovina se realizovala preko četiri brokerske kuće i dvije banke, saopštili su iz Montenegroberze

Ukupno 10.100 državnih obveznica, vrijednih 10,1 milion eura, prodato je juče na Montenegroberzi. Time je promet ostvaren trgovinom prve emisije obveznica, vrijedne 140 miliona, u protekla dva dana dostigao 24,62 miliona eura.

Vrijednost po obveznici je 1.000 eura, a kupovina se realizovala preko četiri brokerske kuće i dvije banke. U ponedjeljak je, od 140 miliona, kupljeno 14.516 ili 10,37 odsto ob-

veznica, a njihova prodaja nastavljena je juče.

“Možemo konstatovati da je primarna prodaja državnih obveznica od 17,59 odsto u prvoj tranši bila uspješna”, kazali su u Montenegroberzi.

Emisija državnih obveznica juče i u ponedjeljak organizovana je zbog prikupljanja sredstava za finansiranje državnog budžeta. Primarna prodaja realizovana je za dvije vrste obveznica, vrijednih 190 miliona eura. Obve-

znice vrijedne 50 miliona, koje dospijevaju 2026. godine uz kamatu od 3,5 odsto, u cjelosti su prodate u ponedjeljak.

“Iznos emisije je bio 50 miliona, ukupna količina obveznica 50.000, a nominalna vrijednost 1.000 eura po jednoj. Tražnja za tim obveznicama bila je za 12.650 obveznica veća nego što je ponuđeno primarnom prodajom”, precizirali su u Montenegroberzi.

Zbog tražnje koja je bila veća od ponu-

DIREKTOR PREDUZEĆA DANILO ORLANDIĆ DEMANTOVAO NAVODE

Bezbjednost saobraćaja na tivatskom

Aerodrom Tivat

Sigurnost i bezbjednost odvijanja vazdušnog saobraćaja na Aerodromu Tivat ni u jednom trenutku nije bila, niti je sada ugrožena, saopštio je juče izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.

Potpredsjednik GP URA Filip Adžić juče je na konferenciji za medije predstavio dokumenta Agencije za civilno vazduhoplovstvo koji, kako je istakao, ukazuju da je pista na tivatskom aerodromu u jako lošem stanju i da je u svakom trenutku moguće njeno pucanje. Reagujući na njegove navode, Orlandić je istakao da je riječ o pokušaju kompromita-

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

EKONOMIJA

JEDNOSTI NA MONTENEGROBERZI

RIKUPLJENO ONA EURA de, organizovana je i licitacija, te je na kraju cijena jedne obveznice iz te emisije dostigla 1.003 eura.

Predstavnici Montenegroberze objašnjavaju da je riječ o dužničkim dugoročnim obveznicama i vlasnicima će na dan dospijeća biti isplaćena jednokratna otplata glavnice i godišnja kamata. Za prve obveznice, od kojih Vlada planira da prikupi još 115,3 miliona eura, rok dospijeća je pet godina, a ponuđena kamata tri odsto.

“Pored ostvarenog prometa, realizovane emisije imaju višestruki značaj za Montenegroberzu i crnogorsko tržište kapitala, koji se prije svega

Obveznice vrijedne 50 miliona, koje dospijevaju 2026. godine uz kamatu od 3,5 odsto, u cjelosti su prodate u ponedjeljak

ogleda u uvođenju novih instrumenta sa kojom će biti uspostavljeno sekundarno tržište čiji će se pravi efekti osjetiti uskoro”, zaključili su u Montenegroberzi.

D.J.

· Do € 0 25.00rste E uz un rač

Erste gotovinski krediti i krediti za refinansiranje sa fiksnom kamatnom stopom · NKS od 6,5% · Do 120 mjeseci · Do 20.000 € bez polise životnog osiguranja

Važno je koja je Vaša banka.

Ilustracija

E GRAĐANSKOG POKRETA URA

m aerodromu nije ugrožena cije države i ugrožavanju njene rastuće ekonomije, kao i poslovanja kompanije na čijem je čelu.

“Aerodromi Crne Gore su pod konstantnom kontrolom, kako međunarodnih, tako i domaćih vazduhoplovnih vlasti, koje imaju pravilo nulte tolerancije u slučaju ugrožene sigurnosti odvijanja vazdušnog saobraćaja. I pored dvocifrenog rasta saobraćaja, nikada se nije dogodio ni najmanji incident, a samo tokom 2018. godine opsluženo je 6.815 vazduhoplova na Aerodromu Tivat”, naglasio je Orlandić, koji je najavio podnošenje krivične prijave protiv aktera kon-

ferencije za medije.

On je kazao da je pokrenut projekat sanacije promjena na poletno-sletnoj stazi, koji podrazumijeva niz koraka administrativne prirode koji su pri kraju.

“U stalnom smo kontaktu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Agencijom za civilno vazduhoplovstvo i uskoro će se pristupiti radovima. Najvažnije je istaći da su te pukotine nastale na habajućem sloju poletno-sletne staze, koji se i zove habajući jer se svakodnevno troši, dok konstrukcija donjih slojeva čiji je kvalitet ključni element, nije ugrožena”, zaključio je Orlandić.

Bo.D.

Reprezentativni primjeri ukupnog iznosa kredita i ukupnih troškova: Primjer 1: Za iznos kredita od 23.000,00 € uz rok otplate od 120 mjeseci, nominalna kamatna stopa iznosi 7,25%, a efektivna kamatna stopa iznosi: za žene 7,72%, za muškarce 7,83%. U obračun efektivne kamatne stope uračunato je sljedeće: trošak premije za polisu životnog osiguranja (u ukupnom iznosu: za muškarce od 197,96 €, za žene od 93,48 €); naknada za obradu kredita u iznosu od 0,50% od iznosa kredita; trošak za dvije mjenice u ukupnom iznosu od 4,00 € i trošak upita u Kreditni registar CBCG u iznosu od 3,00 €. Ukupni prethodno navedeni troškovi kredita za potrošača za ženu su 215,48 €, a za muškarca su 319,96 €. Ukupan iznos koji potrošač treba da plati, za žene 32.618,32 €, za muškarce 32.722,80, a iznos mjesečnog anuiteta je 270,02 €.

Primjer 2: Za iznos kredita od 18.000,00 € uz rok otplate od 120 mjeseci, nominalna kamatna stopa iznosi 7,25% na godišnjem nivou, a efektivna kamatna stopa iznosi 7,74%. U obračun efektivne kamatne stope uračunata je administrativna naknada koju čine naknada za obradu kredita u iznosu od 1,00% od iznosa kredita, trošak za dvije mjenice u ukupnom iznosu od 4,00 € i trošak upita u Kreditni registar CBCG u iznosu od 3,00 € (ukupno: 187,00 €). Ukupan iznos koji potrošač treba da plati je 25.545,72 €, a iznos mjesečnog anuiteta je 211,32 €.

Ukupan iznos koji plaća potrošač predstavlja zbir glavnice, ukupne kamate i administrativne naknade. Ukoliko je za odobrenje kredita potrebno obezbijediti i druge instrumente obezbjeđenja, potrebno je da se potrošač obaveže na zaključenje ugovora o dodatnim uslugama, u kom slučaju u dodatne administrativne naknade (koje ne ulaze u navedeni obračun efektivne kamatne stope) spadaju i troškovi koji se odnose na te dodatne usluge (npr. troškovi za pribavljanje lista nepokretnosti, procjene predmeta zaloge, zabilježbe zaloge na nepokretnostima, polise osiguranja predmeta zaloge, registracije zaloge na pokretnim stvarima i sl.).

9

10

Hronika

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

naredni pretres 24. maja

Frontovci se nijesu pojavili na sudu

Pred podgoričkim Osnovnim sudom juče se nijesu pojavili optuženi za nasilničko ponašanje, funkcioneri DF-a Milan Knežević, Milutin Đukanović, Marina Jočić i Branko Radulović, zbog čega je suđenje i odloženo za 24. maj. Kako je kazala sutkinja Željka Jovović, optuženom Đukanoviću nije uredno uručen poziv za pretres, dok je Kneževićev poziv za

suđenje primila njegova majka.

Aktom Tužilaštva njih četvoro optuženi su da su 15. februara 2017, kada je Administrativni odbor odlučivao o ukidanju imuniteta poslanicima Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, u holu Skupštine nasrtali na članove DPS Miodraga Vukovića, Luiđa Škrelju, Aleksandru Vuković i Miodraga Radunovića. Bo.B.

suđenje rafailoviću za ubistvo borete i zečevića

Traže materijal korišćen pri upoređivanju otisaka

Odbrana okrivljenog Vasilija Rafailovića, koji se tereti za ubistvo Budvanina Đorđa Borete i doktora Dragana Zečevića koje se dogodilo 7. decembra 2016. ispred lokala “Trofej” u Bečićima, juče je zatražila da se odloži saslušanje vještaka daktiloskopske struke uz predlog da dostave konkretno materijal korišćen pri upoređivanju spornih i nespornih otisaka papilarnih linija ovog okrivljenog.

Naime, jedan od branilaca optuženog Rafailovića, advokat Vladimir Horovic, predložio je sudu da vještacima naloži da dostave nesporne otiske papilarnih linija za okrivljenog Rafailovića kako iz evidencije starog AFIS sistema, tako i iz evidencije novog AFIS sistema prema kojima je vještak identifikovao identitet nespornih i spornih papilarnih linija.

“Odbrana nije u mogućnosti da postavlja pitanja vještacima dok sud ne pribavi predložene dokaze, zato molimo da se saslušanje vještaka odloži”, naveo je Horovic, a o tom predlogu sud će odlučiti do narednog pretresa koji je zakazan za 6. maj.

Kako je dodao ovaj advokat, ne može se objektivno

Odbrana nije u mogućnosti da postavlja pitanja vještacima dok sud ne pribavi predložene dokaze, zato molimo da se saslušanje vještaka odloži”, naveo je Horovic

izvršiti poređenje nespornih sa spornim tragom jer u spisima predmeta nije da ta ista srazmjera spornog i nespornog traga, pa odbrana i sud ne mogu da se uvjere u tačnost izvještaja.

Specijalni državni tužilac Saša Čađenović naveo je da odbrana ovim predlogom zapravo traži novo vještačenje.

“Ni odbrana ni SDT ni sud nemaju kapacitete niti ovlašćenja da upoređuju sporne sa nespornim oriscima.

Zbog toga postoje vještaci”, kazao je Čađenović.

Vještak daktiloskopije Ivan Vukotić podsjetio je da je za dva traga koja su kriminalistički tehničari izuzeli tokom uviđaja nakon ubi-

stva Borete i Zečevića, nađeno podudaranje sa papilarnim linijama optuženog Ratka Vušovića, a naknadnim daktiloskopskim vještačenjem sprovedenim nakon skoro dvije godine identifikovan je i trag prvooptuženog Rafailovića. Pojasnio je da su prilikom prvog vještačenja u starom AFIS sistemu imali nesporan trag Vasilija Rafailovića, ali da su tek nakon vršenja pretrage u novom sistemu imali i identifikaciju.

“Kada se radilo vještačenje 2016. godine koristili smo stari AFIS sistem, koji zbog softverskih manjkavosti nije nije izbacio Rafailovićev trag, dok ga je novi sistem koji koristimo od februara 2017. prepoznao”, naveo je vještak.

Optuženi Rafailović, koji je optužnicom SDT-a označen kao direktni izvršilac ubistva i šef navodne kriminalne organizacije, i Vušović, označen kao saučesnik koji je upravljao motorom sa kojeg je prvooptuženi pucao, trenutno su u bjekstvu i sudi im se u odsustvu. Osim njih u bjekstvu je i optuženi Ivan Cicmil, a na optuženičkoj klupi nalaze se optuženi Miljan Bulatović, Vladimir Šmanja i braća Ilija i Boško Pavlović.

Bo.B.

Đukanović

osmoro uhapšenih u podgorici

Rasvijetljene krađe i lažno prijavljivanje

Osam osoba uhapšeno je u Podgorici zbog sumnje da su umiješane u osam krađa. Kako su kazali iz Uprave policije, I.G. (22) i D.A. (40) uhapšeni su zbog sumnje da su počinili razbojničku krađu i iz dvorišta kuće S.A. otuđili motocikl, a prilikom bjekstva, nožem uboli S.A. u šaku kada je pokušao da ih zaustavi.

Uhapšen je i M.A. (25) zbog sumnje da je prišao sa leđa dvojici građana i ukrao im novčanike sa novcem i ličnim dokumentima.

“Uhapšen je D.M. (35) zbog sumnje da je iz kuće ukrao 1.250 eura i dva ručna sata”, dodaju iz policije.

U Podgorici su lisice na ruke stavljene i E.A. (18) i I.K. (20) zbog sumnje da su provalili u garažni prostor i otuđili alat i druge predmete.

Zbog sumnje da je počinio tešku krađu uhap-

šen je i E.G. (21) koji je, kako se sumnja, polomio staklo na parkiranom vozilu i iz njega ukrao torbicu u kojoj se nalazio novac i druge lične stvari. Krivična prijava podnijeta je protiv maloljetnog D.R. (17) zbog sumnje da je provalio u auto-servis i otuđio alat.

Slobode je lišen i Lj.L. (37) zbog sumnje da je sa radnog pulta prodavnice otuđio mobilni telefon, koji je kasnije prodao.

Podgorička policija je podnijela krivičnu prijavu i protiv M.P. (20) zbog sumnje da je lažno prijavio da mu je ukraden auto VW Golf VII. Iz policije su naglasili da se sumnja da je M.P. nakon saobraćajne nezgode koju je sam izazvao, pobjegao sa tog mjesta kako ga saobraćajna policija ne bi identifikovala, a potom lažno prijavio da mu je automobil ukraden.R.C.H.

hronika

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

11

određen pritvor do 30 dana Kuliću i osmajiću zbog šverca 60 Kg KoKaina

Kriminalnom grupom rukovodio Račić, desna ruka Darka Šarića Oni su, prema mišljenju Specijalnog tužilaštva, organizovali prevoz 60 kilograma kokaina, vrijednog blizu pet miliona eura, na školskom brodu “Jadran” Mornarice Vojske Crne Gore koji je trebalo da plovi za Tursku. U povratku bi pripadnici kriminalne grupe preuzimali od istih osoba iste količine opojne droge heroin, koju bi transportovali u Crnu Goru radi dalje prodaje. Na isti način trebalo je da bude transportova-

no i oružje sa teritorije Crne Gore prema Turskoj. Pored dvojice vojnih lica Radenovića i Kulića, ostala trojica navodnih članova kriminalne organizcije i te kako su poznati policiji od ranije i to upravo zbog šverca narkotika.

Osumnjičeni Vladimir Račić, koji je u bjekstvu, osuđen je odsustvu u Srbiji na 10 i po godina zatvora kao član grupe Darka Šarića zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u

završeno suđenje, presuda za mjesec dana

Kalić traži 20.930 eura za štetu na “hameru” Juče je u Osnovnom sudu u Podgroici održano ročište po tužbi Mersudina Кalića, brata Safeta Kalića, koji od države traži naknadu štete za vozilo “hamer” koje mu je bilo oduzeto zbog sumnje da je počinio krivično djelo pranje novca. Pravni zastupnici Кalića juče su precizirali tužbeni zahtjev koji su podnijeli

protiv države tražići naknadu štete zbog oduzetog “hamera”, nakon što je vještak utvrdio, da je na vozilu dok je bilo u vlasništu države, nastala šteta u iznosu od 20.930,36 eura. Upravo taj iznos traže i Кalićevi zastupnici.

Podsjećamo vještak je još ranije sačinio nalaz i mišljenje u kojem je naveo visinu

štete koja je nastala na vozilu, ali je nakon primjedbi zastupnika interesa države uradio dopunu nalaza i mišljenja.

Mada je zastupnik interesa države imao primjedbe juče i na ovu dopunu nalaza, nije tražio novo vještačenje. Pravni zastupnik Кalića juče je u završnim riječima tražio da sud usvoji u potpunosti tužbeni za-

Evropu. Njegovo ime pominjalo se i u decmbru prošle godine kada je označen kao vođa kriminalne grupe koja je mjesecima organizovala transport droge, odnosno kokaina, iz brazilskih luka u zapadnu Evropu. Račić je sa još jednim srpskim državljaninom poslove s narkoticima obavljao korišćenjem lažnih dokumenata, koji su im obezbijedili da u stranu državu uđu kao izbjeglice.

Sumnja se da su oni kokain u kamionima i kontejnerima prevozili iz Južne Amerike u Evropu. Droga je navodno tovarena u Paragvaju, nakon čega je iz Brazila, preko luke Santos i Itažai, stizala na odredište - u Evropu sakrivena u kafi i kirikiju.

I osumnjičeni Osmajić odavno je poznat policiji i više puta je hapšen upravo zbog šverca kokaina, on je 2012. godine uhapšen nakon što je u stanu koji je koristi u Tivtu pronađeno 100 spakovanog u 14 ručno pravljenih PVC pakovanja koja je držao u metalnoj kutiji plave boje, kao i četiri veća zamotuljka sa drogom. Pored kokaina, inspektori su pronašli i digitalnu vagu za precizno mjerenje koju je Osmajić koristio prilikom prepakivanja droge koju je spremao za prodaju, kao i pištolj “crvena zastava” kalibra 7,65 mm,

sa sedam metaka u okviru i 15 metaka kalibra 7,65 mm.

Osumnjičeni Dejan Rovčanin takođe je hapšen zbog narkotika.

On je uhapšen u akciji “Zelena milja” zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, i pravosnažno osuđen. Prema optužnici, Rovčanin je bio organizator kriminalne organizacije koja je od 15. juna 2011. do 15. januara 2012. djelovala u više država.

Podsjećamo, na školskom brodu Jadran u petak je pronađeno i zaplijenjeno 56 pakovanja kokaina, težine oko 60 kilograma, velike čistoće, preko 80 odsto. Na brodu su takođe pronađena i dva komada vatrenog oružja s obrisanim serijskim brojevima, kao i veća količina municije, dok je pretresom na drugoj lokaciji pronađeno još 150 grama kokaina i jedan komad vatrenog oružja. Naime, tužilaštvo i Uprava policije u saradnji sa Obavještajno – bezbjednosnim direktoratom Ministarstva odbrane i Agencijom za nacionalnu bezbjednost, prije više mjeseci počeli prikupljanje dokaza o grupi koja se bavila prodajom droge međunarodnih razmjena.

N.P.

htjev dok se zaštitink pravnih interesa države predlagao da se odbiju zahtjevi tužioca.

Sudija Dijana Rovčanin presudu će donijeti u zakonskom roku od mjesec dana.

Sporno vozilo zbog kojeg je podnesena tužba država je oduzela kada je protiv Safeta Кalića, njegove supruge Amine i brata Mersudina pokrenut postupak zbog sumnje da su počinili krivično djelo pranje novca. Vozilo je u vlasništvu države bilo pet godina. Na osnovu zakonske odredbe o ustupanju privremeno oduzete imovine u humanitarne svrhe, vozilo je bilo ustupljeno na korišćenje SAJ. Službenici te jedinice su koristili Кalićevo vozilo i prilikom razbijanja protesta u oktobru 2015. Vještak Goran Čarapić je u nalazu naveo da je materijalna šteta na vozilu procijenjena na 4.877 eura, a visina amortizacije iznosi 16.053 eura.

N.P.

Foto: portal Analitika

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović odredio je pritvor do 30 dana Milošu Kuliću i Radomiru Osmajiću koji se terete da su zajedno sa Duškom Radenovićem, koji se već nalazi u Spužu, Vladimirom Račićem, koji je označen za vođu kriminalne organizacije i Dejanom Rovčaninom, koji su bjekstvu, stvorili kriminalnu organizaciju koja se bavila neovlašćenom proizvodnjom i stavljanjem u promet opojnih droga.

Kalić

12

Hronika

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

nakon vraćanja na ponovno odlučivanje

Novo rješenje o produženju pritvora Slobodanu Kašćelanu Viši sud u Podgorici donio je novo rješenje o produženju pritvora okrivljenom Slobodanu Kašćelanu, nakon što je Apelacioni sud prvobitnu takvu odluku vratio na ponovno odlučivanje. Naime, prošle sedmice Apelacioni sud uvažio je žalbu branilaca okrivljenog Kašćelana izjavljenu na rješenje Višeg suda u Podgorici kojim mu je produžen pritvor, time prihvatajući navode žalbe da razlozi dati od strane prvostepenog suda ne predstavljaju dovoljne i valjane razloge da bi se izveo zaključak o postojanju osnovane sumnje da je okrivljeni Kašćelan učinio krivično djelo zelenaštvo na organizovan način. Naime, u rješenju Apelacionog suda se navodi da je prvostepeni sud bio u obavezi da u obrazloženju odluke o produženju pritvora okrivljenom Kašćelanu navede sa-

držajne i individualizovane razloge iz kojih bi se moglo

U rješenju Apelacionog suda se navodi da je prvostepeni sud bio u obavezi da u obrazloženju odluke o produženju pritvora navede sadržajne i individualizovane razloge iz kojih bi se moglo objektivno zaključiti da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni učinio krivična djela koja su mu stavljena na teret

objektivno zaključiti da postoji osnovana sumnja da

je okrivljeni učinio krivična djela koja su mu stavljena na teret, a što je, kako se to osnovano žalbom ukazuje, taj sud propustio da učini.

Kašćelan se tereti da je sa Igorom Božovićem krajem maja 2010. godine organizovao kriminalnu grupu, a zatim su vrbovali ostale članove kako bi se bavili zelenaštvom, švercom droge i pranjem novca. Kašćelan je uhapšen u decembru prošle godine po potjernici u Pragu.

U ovom predmetu su optuženi i Stefan Brnovića, nalazi se Tripo Moškov, braća Igor i Nikola Andrić, Aleksandra Bogdanović, Ilija Dedović, Zlatko Samardžić, Đerđ Camaj i Goran Ljubatović. Sedmorica optuženih su u bjekstvu i sudi im se u odsustvu I. Božović, Vladimir Božović, Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar Đurišić, Igor Đurišić i Davor Prelević. Bo.B.

Kašćelan

produŽen priTvor BeranCu deleviću

Nelegalno prevozio 233 kilograma marihuane Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Radoslav Konatar, postupajući po predlogu VDT, produžilo je pritvor za još dva mjeseca Draženu Deleviću (29) iz Berana, koji je osumnjičien da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja držanje I stavljanje u promet opojn ih droga. Tužilaštvo je tražilo da se Deleviću produži pritvor jer je protiv njega još istraga da je izvršio navedeno krivično djelo.

Beranac je uhapšen 23. marta na Graničnom prelazu Ranče nakon što je u njegovom vozilu pronađeno oko 233 kilograma

marihuane.

U saopštenju Uprave policije stoji da su službenici CI Ranče i službenici OGB Pljevlja su, 23. marta 2019. godine, na izlazu iz Crne Gore, kontrolisali vozilo “mercedes – sprinter” nikšićkih registarskih oznaka kojim je upravljao D.D. iz Berana.

“C a r i n i ci i policajci su kontrolom vozila u specijalno izrađenom bunkeru pronašli i oduzeli 218 pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine oko 233 kilograma”, navodi se u zajedničkom saopštenju Uprave carina i Uprave policije.

B.Č.

Oduzete puške u Bijelom Polju

na ŽaBljaku i u Bijelom polju

Zaplijenjeni oružje i municija

Policija je prilikom pretresa više lokacija na Žabljaku i u Bijelom Polju pronašla i oduzela veću količinu oružja i municije.

“Pripadnici policije na Žabljaku su obavila pretrese na pet lokacija koje koriste D.G., V.V., A.V., L.K. i Ž.K. i tom prilikom pronašla i oduzela osam pušaka, tri pištolja, revolver, kao i 117 komada municije različitog kalibra. Takođe, oduzeta i određena količina baruta i kapisli za punjenje lovačke municije. Od D.G. je iz preventivnih razloga oduzet pištolj marke “crvena zastava” WM-57, cal. 7,62mm za koji on ima oružni list”, saopštila je Uprava policije.

O događajima je obaviješten državni tužilac u ODT u Pljevljima koji je naložio da se protiv D.G., V.V., A.V. i L.K. podnesu krivične prijave u redovnom postupku zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili četiri krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Protiv Ž.K. će biti podnijet zahtjev za pokretanje pre-

kršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o oružju.

“Službenici Centra bezbjednosti Bijelo Polje su pretresali stan i druge prostorija koje koristi Ž.K. (31) i oduzeli od njegovog rođaka V.K. (58), pušku M-48, lovačku pušku cal. 16mm i municiju, u ileganom posjedu”, zaključuju u Upravi policije.

R.C.H.

Oduzeto oružje na Žabljaku

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

Pr tekst

13

ISTINA O PROJEKTU „MALJEVIK“ ISTINA O PROJEKTU „MALJEVIK“

Imajući u vidu da je na dnevnom redu predstojeće Skupštine Opštine Bar i pitanje vezano za projekat u vidu da je na dnevnom redu predstojeće Skupštine Opštine Bar i pitanje vezano z na lokaciji Maljevik i s tim u vezi predlog Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama između sa iji Maljevik i s tim u vezi predlog Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama jedne strane Opštine Bar i sa druge strane "SONUBA MONTENEGRO" D.O.O. PODGORICA i C.&S.I. Limited, sa sjedištem na Kipru („Sporazum“), kao i deizinformacije koje su sa tim u vezi plasirane u rane Opštine javnosti, ovim putem SONUBA MONTENEGRO" D.O.O. PODGORICA i njen osnivač C.&S.I. Limited, sa Bar i sa druge strane "SONUBA MONTENEGRO" D.O.O. PODGORICA sjedištem na Kipru, koji su svi zajedno dio Mercury Grupe („Investitor“), ukazuju na slijedeće bitne sa sjedištem na Kipru („Sporazum“), kao i deizinformacije koje su sa tim u vezi p okolnosti: ovim putem SONUBA MONTENEGRO" D.O.O. PODGORICA i njen osnivač C.&S.I. L 1. Investitor je do sada na ime otkupa 32 hektara zemljišta na lokaciji Maljevik platilo 32,5 miliona eura; na ime naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta do sada je platio m na Kipru, koji su svi zajedno dio Mercury Grupe („Investitor“), ukazuju na slijed 11,8 miliona eura i sve vreme uredno ispunjava sve svoje poreske obaveze i obaveze prema JP Morsko Dobro. Pri tome, za realizaciju projekta Maljevik nisu postojali zakonski uslovi sve i: od 2011. godine pa do jula 2018. godine, kada je usvojen detaljan planski dokument za istu lokaciju.

Investitor čvrsto stoji iza dogovorenog predloga Sporazuma i planirane investicije, kako svojim poslovnim opredeljenjem i strategijom, tako i raspoloživim finansijskim sredstvima. O bonitetu i kredibilitetu Investitora govori njegova pozicija na tržištu luksuznih proizvoda i realizovani brojni projekti razvoja nekretnina, kao uostalom i činjenica da je u prošloj finansijskoj godini ukupan poslovni promet Investitora iznosio preko milijardu eura.

Predlogom Sporazuma Investitor je prihvatio da finansira i samostalno izvrši komunalno opremanje zemljišta i to do granice urbanističke parcele, na način što će izgraditi objekte koje je bila u obavezi da izgradi Opština Bar. Dakle, Investitor je preuzeo na sebe sve troškove komunalnog opremanja zemljišta, iako je Investitor već dobrim delom izvršio plaćanje Opštini Bar za te svrhe i šta je potpisanim ugovorima između Sonuba Montenegro d.o.o. i Opštine Bar bilo predviđeno kao obaveza Opštine Bar. Konačno, Opština Bar će ubirati naknadu za komunalno opremanje od ostalih korisnika koji će se priključivati na komunalnu infrastrukturu koju bude izgradio o svom trošku Investitor.

Predlogom Sporazuma, a u skladu sa inicijalno potpisanim ugovorom, Investitor je vezan čvrstim rokovima za komunalno opremanje zemljišta (18 mjeseci), dinamikom ulaganja ( 5 godina za ulaganja od minimalno 30 do 60 miliona eura) i obavezom za potpunu realizaciju projekta u maksimalnim okvirima dopuštenim planskim dokumentima - 249.800 m2 (12 godina). Predlog Sporazuma predviđa dogovaranje preciznih mehanizama koji će Opštini Bar dati pun uvid i mogućnost nadzora nad investicijama od strane Investitora i konačno, u slučaju neispunjenja obaveza i rokova od strane Investitora, mogućnost da aktivira sankcije i mehanizme u cilju zaštite svojih prava.

Predlogom Sporazuma se Investitoru ne poklanja bilo šta. Predlog Sporazuma je nastojanje da se na miran način i uz obostranu korist reše brojni sporovi koji se vode između Sonuba Montenegro d.o.o. i Opštine Bar. U nedostatku takvog Sporazuma, svi ti sporovi će naći svoj epilog pred crnogorskim i međunarodnim instancama, što podrazumeva dalja dugogodišnja suđenja, odsustvo investicija, dalji zastoj u realizaciji projekta Maljevik i konačno, izvesno veliku materijalnu štetu koja će morati da bude nadoknađena.

nvestitor je do sada na ime otkupa 32 hektara zemljišta na lokaciji Maljevik pl 2. miliona eura; na ime naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta do sad 11,8 miliona eura i sve vreme uredno ispunjava sve svoje poreske obaveze i obave JP Morsko Dobro. Pri tome, za realizaciju projekta Maljevik nisu postojali zakonski 3. od 2011. godine pa do jula 2018. godine, kada je usvojen detaljan planski dokume okaciju.

nvestitor čvrsto stoji iza dogovorenog predloga Sporazuma i planirane investi svojim poslovnim opredeljenjem i strategijom, tako i raspoloživim finansijskim sred 4. bonitetu i kredibilitetu Investitora govori njegova pozicija na tržištu luksuznih p realizovani brojni projekti razvoja nekretnina, kao uostalom i činjenica da je finansijskoj godini ukupan poslovni promet Investitora iznosio preko milijardu eura.

Predlogom Sporazuma Investitor je prihvatio da finansira i samostalno izvrši k opremanje zemljišta i to do granice urbanističke parcele, na način što će izgradi 5. koje je bila u obavezi da izgradi Opština Bar. Dakle, Investitor je preuzeo na troškove komunalnog opremanja zemljišta, iako je Investitor već dobrim delo plaćanje Opštini Bar za te svrhe i šta je potpisanim ugovorima između Sonuba Mo DOO Sonuba Montenegro Podgorica d.o.o. i Opštine Bar bilo predviđeno kao obaveza Opštine Bar. Konačno, Opštin Mercury Group ubirati naknadu za komunalno opremanje od ostalih korisnika koji će se priklj

14

DRUŠTVO

SLJEDEĆA GODINA PREKRETNICA U RAZVOJU E USLUGA

CILJ VLADE VIŠE DIGITALNIH SERVISA

U Crnoj Gori sljedeća godina biće prekretnica u razvoju elektronskih usluga, a digitalna transformacija obaveza je ne samo donosilaca odluka, već svih društvenih aktera, ocijenjeno je na poslovnom ručku koji je organizovala Američka privredna komora. Ministarka javne uprave Suzana Pribilović ocijenila je da će sljedeća godina biti prekretnica u razvoju elektronskih usluga, jer se uvode elektronska identifikaciona dokumenata i uspostavlja digitalni identitet.

“Uspostavljanjem digitalnog identiteta više neće biti prepreka za pristup elektronskim uslugama”, kazala je Pribilović.

Ona je rekla da su pitanja unapređenja elektronskih usluga i razvoja ICT sektora u vrhu liste prioriteta Vlade.

Pribilović je naglasila da je razvoj elektronskih servisa česta tema na sjednicama Vlade, jer izvršna vlast želi da ima više potpunih digitalnih servisa za potrebe građana i privrede.

“Apsurdno je da u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za statistiku, 98,5 odsto preduzeća koristi računare u poslovanju, a da država tim i s t i m ko m panijama ne omogući da barem ključ-

ne usluge kroz potpuni digitalni servis”, navela je ona.

Prema riječima Pribilović, iako je značajno povećan broj usluga na portalu e-uprave i sada ih je 560, u Vladi nijesu zadovoljni stepenom njihove digitalizacije, jer je većina samo informativnog karaktera.

Ona je rekla da je formiran međuresorni stručni tim za interoperabilnost registara, čiji je cilj da se maksimalno pojednostave usluge elektronskim putem, i to razmjenom podataka između elektronskih registara. Pribilović je objasnila da je zadatak tog radnog tima da koordinira aktivnosti u vezi sa elektronskom razmjenom podataka između registara.

Potpredsjednica Američke privredne komore Svetlana Vuksanović kazala je da je transformacija Crne Gore u digitalnu državu zadatak ne samo donosioca odluka, već svih društvenih aktera, pa time i poslovne zajednice, dok je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da očekuje da će američke kompanije moći da ponude stručnost i rješenja za poboljšanje e-usluga i razvoj ICT sektora u Crnoj Gori.

R.D.

560

USLUGA TRENUTNO IMA NA PORTALU E-UPRAVE, SAOPŠTILA JE MINISTARKA JAVNE UPRAVE SUZANA PRIBILOVIĆ

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

SVJETSKI DAN ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU: E POVREDA NA RADU, ALI BEZBJEDNOST MORA D

NA POSLU ŽIVOT IZGUBILO DEVET RADNIKA Iako je tokom 2018. godine u Crnoj Gori zabilježeno 28 povreda na radu od čega devet sa smrtnim ishodom, što je za 60 odsto manje nego 2008. godine kada ih je bilo najviše, ne možemo biti zadovoljni postignutim dok god se povrede na radu, profesionalna oboljenja i u krajnjem smrtni ishodi ne svedu na minimum, jer je bezbjednost na radu imperativ, poručeno je juče sa panel diskusije povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu koja je organizovana u Privrednoj komori.

“Upoređujući statističke podatke iz ranijeg perioda primijetili smo da se iz godine u godinu znatno smanjuje broj povreda na radu. Tokom 2018. izvršeno je ukupno 28 uviđaja povreda na radu i to devet smrtnih, 17 teških i dvije kolektivne povrede, što je smanjenje od čak 60 odsto u odnosu na 2008. godinu, kada je zabilježen najveći broj povreda na radu”, istakao je direktor Uprave za inspekcijske poslove Alija Košuta.

Inspekcija zaštite na radu je prilikom utvrđivanja neposredne opasnosti po život ili ugrožavanje zdravlja zaposlenih, kako je rekao, izricala mjere zabrane rada ili upotrebe sredstava za

rad na kojima se desila povreda, kao i druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

“Najčešći problemi u oblasti zaštite i zdravlja na radu su neobezbjeđivanje sredstava za rad sa stručnim nalazom i ocjenom da su na njima obezbjeđene propisane mjere zaštite na radu, neobezbjeđivanje sredstava i opreme lične zaštite na radu, rad zaposlenih bez uvjerenja o osposobljenosti za bezbjedan rad i bez ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za radna mjesta sa povećanim rizikom od povreda”, kazao je Košuta. Inspekcija će i ubuduće, kako je istakao, preventivnim, ali i drugim preduzetim mjerama i radnjama raditi na smanjenju povreda na radu, maksimalnoj zaštiti svih zaposlenih i povećanju njihove produktivnosti, kao i na poboljšanju poslovnog ambijenta na tržištu Crne Gore.

■ NAPREDAK U

OBLASTI ZAŠTITE NA RADU

Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, od 2011. do prošle godine skoro 110.000 zaposlenih osposobljeno je za bezbjedan rad, kazao je ministar rada i socijalnog sta-

ranja Kemal Purišić i dodao da je Akt o procjeni rizika tokom prošle godine izrađen za 547 poslodavaca, te da je njime obuhvaćeno 19.025 zaposlenih.

“Crna Gora je napredovala u oblasti zaštite i zdravlja na radu.

Napredak se, prije svega, ogleda u stvaranju dobre zakonske infrastrukture koja reguliše prava i oaveze poslodavaca i zaposlenih, kao i jačanju nadzornih kapaciteta i uvođenju dobre prakse u ovu oblast”, kazao je ministar i dodao da je napredak vidljiv i kada je u pitanju broj izrađenih akata o procjeni rizika, broj osposobljenih zaposlenih za bezbjedan rad, kao i kada su u pitanju evidencije prijavljenih povreda na radu.

Oblast zaštite i zdravlja na radu utvrđena je kao prioritetna oblast od javnog interesa, kazao je Purišić i dodao da je raspisan javni konkurs za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u toj oblasti za šta je opredjeljen budžet od 120.000 eura.

■ ZAPOSLENI

MORA DA BUDE ZADOVOLJAN

Bezbjedni uslovi rada na svakom radnom mjestu su impe-

VIŠE RADA NA PREDVIĐANJU NOVIH RIZIKA

Prema riječima koordinatorke projekta Međunarodne organzacije rada (MOR) Nine Krgović, u svijetu se godišnje više od 374 miliona ljudi povrijedi ili oboli zbog nezgoda na radu.

Novi izvještaj MOR-a, kako je rekla, procjenjuje da radni

dani izgubljeni zbog uzroka povezanih sa zaštitom na radu predstavljaju skoro četiri odsto globalnog bruto društvenog proizvoda (BDP).

“Pored efikasnije prevencije za utvrđene rizike potrebne su bezbjednosne i zdravstvene strukture koje mo-

gu ove promjene da isprate.

Studija predlaže više rada na predviđanju novih rizika u vezi sa zaštitom na radu”, kazala je Krgović i dodala da je, takođe, potrebno bolje razumijevanje i informisanje javnosti o pitanjim zaštite na radu.

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

DRUŠTVO

15 Foto: BOJANA CUPIC

EVIDENTAN TREND SMANJENJA DA BUDE IMPERATIV

Sa jučerašnje konferencije

Sa jučerašnje panel diskusije povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu rativ i najviši cilj koji se mora dostići bez izgovora, naglasio je potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić.

“Zaposleni su za svakog poslodavca važan resurs, jer oni realizuju procese i učestvuju u stvaranju rasta kompanije za koju rade i ekonomije u cjelini. Interes društva, svih subjekata i svakog pojedinca je da se ostvari najviši nivo bezbjednosti i zdravlja na radu, da se neželjene posljedice kao što su povrede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom svedu na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ostvare uslovi rada u kojima bi zaposleni imao osjećaj zadovoljstva pri obavljanju svojih profesionalnih zadataka”, istakao je Saveljić.

On je dodao da su povrede na radu i profesionalne bolesti često praćene havarijama i odsustvom sa rada čime se stvaraju troškovi zbog zastoja koji nastaje u proizvodnji i izdaci koji padaju na teret poslodavca i fondova za zdrastveno o penziono osiguranje.

“To znači da bezbjednost i zdravlje na radu utiču na produktivnost i ekonomičnost poslovanja u kompaniji, kao i na kvalitet i konkurentnost proizvoda na tržištu, te da poslodavac ima neposredni interes da ona bude što efikasnija. Stoga je svako ulaganje u mjere zaštite za poslodavca korisna investicija”, poručio je Saveljić.

■ PROCJENA RIZIKA KLJUČNA KARIKA

Zaštita i zdravlje na radu, istakla je generalna sekretarka Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Suzana Radulović, ne zavise samo od jedne strane.

Foto:Iva Mandić

U SVIJETU PREKO 900.000 SEKSUALNIH PREDATORA

“Poslodavac je obavezan da obezbijedi pravilnu procjenu rizika i preduzme sve mjere zaštite kako bi se opasni uslovi i rizici zamijenili bezopasnim ili manjem opasnim, a na zaposlenom je da poštuje te standarde i pravila. Ukoliko bilo ko zakaže u tom dijelu posla imamo povrede na radu, profesionalna oboljenja i u krajnjem smrtne ishode za koje treba svi da preuzmemo maksimalan napor da ih ne bude”, naglasila je Radulović.

Neminovno je da određene grane djelatnosti nose veće rizike zbog čega, kako je rekla, u Uniji poslodavaca smatraju da je procjena rizika ključna karika za zaštitu i zdravlje u radu, ali i da je ta oblast još opterećena veoma kompolikovanim administrativnim procedurama.

“Cijelo društvo i brojne institucije moraju uložiti dodatne napore, ujediniti i stvoriti bezbjedne uslove za rad radnika jer jedino tako možemo unaprijediti razvoj čitavog društva. Ne smijemo biti zadovoljni ostvarenim napretkom sve dok broj povreda na radu, naročito smrtni ishod, budu svedeni na najmanju moguću mjeru”, poručila je Radulović.

Prošlogodišnji podaci, da je od 28 povreda na radu devet imalo smrtni ishod, prema riječima direktorice Stručne službe Saveza sindikata Ljubice Nikolić pokazuju da je neophodno odlučno i sinergično djelovanje svih aktera u zaštiti i zdravlju na radu.

Sandra Obradović iz Unije slobodnih sindikata kazala je da je u tom smislu neophodno i dodatno unaprijediti socijalni dijalog i imati sistemski pristup, posebno kada je u pitanju preventivno djelovanje.

J.V.Đ.

Mladi treba da nauče kako da reaguju na nasilje na internetu

Mladi treba da budu svjesni prednosti digitalnog svijeta, ali i prijetnji u sajber prostoru, zbog čega je važno da se pridržavaju osnovne sajber kulture koja podrazumijeva odgovorno ponašanje na internetu, poručeno je juče sa konferencije pod nazivom “Nasilje je za slabe”.

Ministar prosvjete Damir Šehović kazao je da su konferenciju organizovali sa ciljem da mladima javno pošalju poruku da biti nasilnik, u bilo kom obliku, nije dobro, nije popularno, ne pokazuje dominaciju i ne pokazuje snagu. „Da nasilje nad vršnjacima ne pokazuje ništa do vašu nemoć da na drugi način komunicirate sa drugima“, dodao je Šehović.

Kako je naveo, mladi danas žive u dobu koje je mnogo kompleksnije od onoga u kojem je njegova generacija odrastala. On je poručio mladima da djeluju pametno i da vode računa o svom ponašanju, kako nikad ne bi bili zloupotrijebljeni. „I znajte kako da reagujete ukoliko se nađete u nezgodnoj poziciji. Drugim riječima, nikad ne prihvatajte epitet žrtve“, naglasio je Šehović.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović kazala je da taj resor preduzima brojne aktivnosti da Crna Gora postane istinsko digitalno društvo, a da javna uprava bude dostupna svakom građaninu. „Sa druge strane, svakodnevno ulažemo trud da ovu sredinu, koja postaje sve vi-

še virtuelna, učinimo sigurnim okruženjem za rad, sticanje novih saznanja, razmjenu informacija, upoznavanje i socijalizaciju“, navela je Pribilović.

Rukovodilac Grupe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u Upravi policije Jakša Backović kazao je da po zvaničnim FBI dokumentima trenutno u svijetu hara oko 900 hiljada seksualnih predatora, koji se obično predstavljaju kao djeca. „Obično se pretvaraju da su malo stariji od vas, kažu da žive u vašem kvartu i da poznaju sve vaše drugare. Na taj način pokušavaju da dobiju što više podataka i informacija kako bi vam se približili i pokušali da steknu vaše povjerenje“, naveo je Backović.

IJZ: OPADA BROJ OBOLJELIH

Potvrđen jedan slučaj gripa Ministar odbrane Predrag Bošković priključio se juče, kao redovni dobrovoljni davalac krvi, akciji prikupljanja rezervi krvi Zadova za transfuziju. Krv je dalo i više ministrovih saradnika, kao i uposlenika u Ministarstvu odbrane i Generalštabu Vojske Crne Gore. “Ministarstvo odbrane i Vojska uvijek su spremni da pomognu ovakve akcije, što pokazuje i to da pripadnici Vojske redovno daju krv koja je neophodna za funkcionisanje našeg zdravstvenog sistema”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

R.D.

Tokom prethodne sedmice, u periodu od 15. do 21. aprila, potvrđen je samo jedan slučaj infekcije virusom gripa, dok je Institutu za javno zdravlje prijavljeno 11 pacijenata sa simptomima nalik gripu. I ove sedmice, navodi se u Izvještaju Instituta, evidentan je pad u broju oboljelih od gripa u svim starosnim grupama, a nije bilo ni novih smrtnih slučajeva, kao ni teških akutnih respiratornih infekcija SARI. “U Crnoj Gori tokom prethodne sedmice prijavljeno je 11 osoba sa simptomima nalik gripu (ILI), što je za oko tri puta manja vrijednost incidencije u odnosu

na sedmicu od 8. do 15. aprila. U Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje laboratorijskim putem potvrđen je jedan slučaj infekcije virusom gripa. U pitаnju je infekcija virusom gripа tip A”, saopštili su iz Instituta i dodali da je ukupan broj laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa od početka sezone 500 (499 slučaj infekcije virusom gripa tip A i jedan virusom gripa tip B).

Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori prošle sedmice prijavljene su 6.293 osobe sa simptomima blažih i težih infekcija respiratornog trakta (ARI).

J.V.Đ.

16

DRUŠTVO

ODRŽAN TRILATERALNI SASTANAK

Riješiti problem prekograničnog otpada Problemi plutajućeg drvnog i ambalažnog otpada na Drini i divljih deponija u tom regionu moraju hitno biti riješeni, a lokalne samouprave u Crnoj Gori, Srbiji i Republici Srpskoj treba da preduzmu interventne mjere.

To je ocijenjeno na trilateralnom sastanku u Višegradu između ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića, ministarke za prostorno uređenje, građevinu i ekologiju Republike Srpske Srebrenke Golić i ministra zaštite životne sredine Srbije Gorana Trivana. „Ministri su se saglasili da taj problem, koji obuhvata 13 lokalnih samouprava u tri države, mora biti hitno riješen i da su potrebne interventne mjere koje opštine u saradnji sa lokalnim preduzećima treba da preduzmu“, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, prvi ko-

rak biće formiranje dva radna mješovita tima koji će izaći na teren i dostaviti izvještaj sa predlogom rješavanja problema do kraja juna ove godine.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kazali su da će prvi tim, koji će činiti stručnjaci iz nacionalnih parkova, šumski inženjeri i hidrolozi iz Crne Gore i Republike Srpske, obilaziti sliv rijeke Tare zbog velike količine drva, trupaca i plutajućeg drvnog otpada koji se nalazi u tom slivu.

Drugi tim, kako su naveli, biće zadužen za identifikaciju količina i vrsta otpada koje dolaze na hidroelektranu Višegrad slivom Drine i njenih pritoka. „Za Crnu Goru je, u okviru aktivnosti tog tima, značajan obilazak sliva Lima i mapiranje lokacija divljih deponija“, dodaje se u saopštenju. R.D.

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

ANALIZA FZZO: CRNOGORCI ODB

OTVORENO 17.56 BOLOVANJA, IZGUBLJENO VIŠE OD MILION RADNIH DANA

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

DRUŠTVO

17

BOLOVALI TOKOM PROŠLE GODINE 5,95 MILIONA EURA

63

Ilustracija

6

RADNIH DANA PROSJEČNO JE IZGUBLJENO TOKOM PROŠLE GODINE PO JEDNOM ZAPOSLENOM

527

HILJADA EURA SU VEĆI TROŠKOVI BOLOVANJA ZA 2018. GODINU NEGO GODINU RANIJE

T

okom prošle godine u Crnoj Gori je otvoreno 17.563 bolovanja, pri čemu je broj izgubljenih radnih dana premašio milion. Naime, analiza Fonda za zdravstveno osgiuranje je pokazala da je po jednom slučaju izgubljeno 65, odnosno šest radnih dana po zaposlenom, kao i da su po broju izgubljenih radnih dana prednjačili građani sjevernog dijela zemlje.

Ukupni troškovi za bolovanja 2018. godine iznosili su 5,95 miliona eura.

Crnogorci su tokom prošle godine po osnovu bolovanja kojih je ukupno otvoreno 17.563 izgubili čak 1.140.540 radnih dana. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su naveli da je izgubljeno 65 dana po slučaju, odnosno šest po zaposlenom. U dokumentu je navedeno i da je tokom 2018. godine otvoreno 2.561 trudničko bolovanje, po osnovu kojih je 239.520 izgubljenih radnih dana, odnosno 94 po slučaju ili jedan radni dan po zaposlenom.

“Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore je po osnovu naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad ostvarene tokom 2018. godine podnijeto zahtjeva za refundaciju u iznosu 5,95 miliona

eura, što je za čak 527.000 eura ili za oko 9,71 procenat više u odnosu na isti period 2017. godine”, navodi se u analizi Fonda.

■ SJEVER PREDNJAČI PO BROJU IZGUBLJENIH DANA

U Fondu navode i da je u osam lokalnih samouprava u Crnoj Gori evidentiran veći broj izgubljenih radnih dana po slučaju od prosječnog broja na nivou države 65. Među njima prednjače Žabljačani sa 91 izgubljenim radnim danom po slučaju, Kolašinci sa 87, zatim Podgoričani i Ulcinjani sa po 73, Danilovgrađani 72, te Barani, Mojkovčani i građani Šavnika sa po 67 izgubljenih radnih dana po slučaju. Ovaj pokazatelj ne uključuje samo započeta i završena bolovanja tokom posmatranog perioda već i dane ranije započetih bolovanja, precizira se u analizi Fonda.

“Broj izgubljenih radnih dana po zaposlenom prikazan po opštinama pokazao je da, u odnosu na izgubljeni broj radnih dana u Crnoj Gori (6), sljedeće opštine imaju veći broj izgubljenih radnih dana od crnogorskog prosjeka i to: opština Mojkovac - 11, a odmah za njom su opštine Danilovgrad

i Pljevlja sa po 10 izgubljenih radnih dana po zaposlenom.

Opštine Kolašin i Nikšić imaju po devet, Žabljak osam, a Cetinje, Berane, Šavnik, Plužine i Andrijevica po sedam izgubiljenih radnih dana po zaposlenom. Opštine Bar, Bijelo Polje i glavni grad, sa po šest izgubljenih radnih dana po zaposlenom, na nivou su crnogorskog prosjeka”, piše u dokumentu.

Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat sa po pet izgubljenih radnih dana po zaposlenom su opštine sa manjim brojem izgubljenih radnih dana od crnogorskog prosjeka, a pored njih tu su i opštine Plav i Rožaje u kojima broj izgublje-

nih radnih dana po zaposlenom iznosi četiri. Opštine sa najmanjim brojem izgubljenih radnih dana po zaposlenom su Budva i Ulcinj i to sa po tri izgubljena radna dana po zaposlenom.

■ NAJČEŠĆI RAZLOZI TUMORI I DUŠEVNI POREMEĆAJI

Najveći procenat bolovanja iznad prosječnog 2,30 odsto u Crnoj Gori zapažen je u Mojkovcu (4,12%), Danilovgradu (3,94%), Pljevljima (3,64%), Kolašinu (3,47%), Nikšiću (3,39%), te Žabljaku (3,02%).

Ispod tri procenta evidentirana su u Andrijevici, Be-

U Fondu navode i da je osam lokalnih samouprava u Crnoj Gori imalo veći broj izgubljenih radnih dana po slučaju od prosječnog broja 65 u Crnoj Gori. Među njima prednjače Žabljačani sa 91 izgubljenim radnim danom po slučaju, Kolašinci sa 87, zatim Podgoričani i Ulcinjani sa po 73, Danilovgrađani 72, te Barani, Mojkovčani i građani Šavnika sa po 67 izgubljenih radnih dana po slučaju ranama, Cetinju, Šavniku i Plužinama.

U Fondu navode i da je prosječna stopa slučajeva odsutnosti s posla 9,24, kao i da je ona premašena u Pljevljima gdje je iznosila 18,12 odsto na 100 zaposlenih, zatim Mojkovcu - 16,07%, Andrijevici - 15,47%, Beranama 14,99%, Nikšiću - 14,67%, Danilovgradu - 14,23%. Cetinju 11,43%, Bijelom Polju - 11,10%, Plužinama - 10,80%, Kolašinu - 10,46% i Šavniku 10,37% na 100 zaposlenih.

Bolovanja su duže od 12 mjeseci otvarana najčešće zbog bolesti iz grupe tumora, zatim duševnih poremećaja, povreda, bolesti mišićnokoštanog sistema i sistema, te drugih faktora koji utiču na zdravstveno stanje.

Bo.P.

POSLODAVCI AŽURNIJI, TROŠKOVI VEĆI

U Analizi Fonda je navedeno i da je do porasta troškova za naknade za bolovanja u 2018. godini u odnosu na godinu ranije došlo jer se od ukupnih troškova bolovanja, odnosno od 5,95 miliona, jedan dio odnosi na bolovanja koja su odobrena u prethodnom periodu, a zahtjevi za refundaciju podnijeti su nakon što su poslodavci izmirili doprinose za zdravstveno osiguranje, čime su se stekli uslovi za podnošenje zahtjeva za refundaciju. Takođe, Zakonom o zdravstvenom osiguranju od 2018. godine, naknada zarade za vrijeme privremene

spriječenosti za rad za određene dijagnoze (održavanje trudnoće, maligne bolesti, hemofilija, cistične fibroze, epilepsije, multiple skleroze, mišićne distrofije, cerebralne paralize, paraplegije i kvadriplegije, sistemskih autoimunih bolesti, hronične bubrežne insuficijencije (dijaliza), HIV i karantinskih bolesti i psihoze) priznaje se u visini od 100% od osnova za naknadu. Ranije je to bilo 70 procenata.

“Fond refundira poslodavcu isplaćenu naknadu zarade do iznosa koji ne može biti veći od jedne prosječne zarade zaposle-

nih u Crnoj Gori u prethodnoj godini. Fond refundira poslodavcu isplaćenu naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog održavanja trudnoće do iznosa koji ne može biti veći od dvije prosječne zarade zaposlenog u Crnoj Gori u prethodnoj godini. A pored redovnijih podnošenja zahtjeva za refundaciju od strane poslodavaca, došlo je i do povećanja broja slučajeva bolovanja i broja izgubljenih radnih dana; povećanja broja zaposlenih u pojedinim opštinama (posebno u Budvi, Podgorici i Tivtu)”, precizira se u dokumentu.

18

crna gora

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

niKšiĆ: ministar zdravlja obišao novu zgra

uručeni ključevi stanova budućim Sa okruglog stola o potrebi da se povežu poljoprivreda i turizam

Kolašin: održan oKrugli sto mba

Uvezati poljoprivrednike sa turističkom privredom Juče je u Kolašinu održan okrugli sto u organizaciji Montenegro biznis alijanse, poslovne asocijacija koja već dugi niz godina aktivnosti usmjerava na razvoj sjevera države, pod nazivom “Domaći proizvodi kao podsticaj razvoja turističke privrede na lokalnom nivou”.

To je ujedno i projekat koji se sprovodi uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, a odnosi se na promociju domaćih poljoprivrednih proizvoda i intenziviranje saradnje poljoprivrednih proizvođača i predstavnika turističkog i trgovinskog sektora, kroz organizovanje sastanaka u 10 opština - Pljevlja, Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Gusinje, Berane, Andrijevica, Mojkovac, Kolašin, Žabljak.

Kolašinski poljoprivrednici su, između ostalog, istakli da im najveći problem predstavlja loša infrastruktura, zbog koje im je otežano plasiranje proizoda, kao i problem zaštite domaćih proizvoda, jer se mnogi proizvodi uvoze i prodaju po višim cijenama od onih koje na tržište plasiraju domaći proizvođači. Kako je kazao direktor MBA Milan Dragić mora se udruženo raditi ako se misli popraviti situacija koja je na tom planu loša u cijeloj Crnoj Gori.

Organizatori su takođe istakli da je važno znati šta to trgovinski lanci i ugostiteljski objekti traže od poljoprivrednika, koje su to količine i kvalitet proizvoda koji su njima potrebni, prvo na lokalnom nivou kako bi se sami poljoprivrednici ojačali, ali i povećali svoje ko-

ličine, a zatim proširili dalje.

“Ovo je već osmi sastanak na sjeveru Crne Gore, situacija je ista i problemi su nam poznati, zato je cilj ovog projekta da prvo mapiramo sve probleme, zatim da povežemo poljoprivrednike između sebe, a onda poljoprivrednike sa predstavnicima turističke privrede i predstavnicima trgovinskih lanaca. To je jedan od glavnih problema pored količina koje fale, a i kad se količine stvore problem je kako plasirati te proizvode”, kazao je Dragić.

On je istakao da postoji sve više domaćinstava koja su interesantna turistima koji ih posjete, a da bi turisti saznali što više o njima isto to moraju znati same LTO kao i NTO kako bi ih uputili u ta domaćinstva. Zato će nakon što se narednog mjeseca održi posljednji okrugli sto na Žabljaku, početkom juna biti održan u Bijelom Polju sajam na kojem će poljoprivrednici koji su učestvovali u projektu predstaviti svoje proizvode.

Tu će biti prisutni predstavnici trgovinskih lanaca, NTO i LTO, kako bi uspostavili kontakt i ostvarili saradnju.

Jedan od većih problema, kako je juče rečeno na okruglom stolu, kolašinskim poljoprivrednicima predstavlja loša infrastruktura, zbog koje im je otežano plasiranje proizvoda i odlazak na katune, ali samim tim i dolazak turista. Prema riječima predsjednika kolašinske opštine Milisava Bata Bulatovića lokalna vlast prepoznala je razvojne mogućnosti ovog kraja, turizam i poljoprivredu koje, kako tvrdi, moraju biti u dobroj saradnji. Z.B.

U nikšićkom naselju Rudo Polje za zdravstvene radnike izgrađene su dvije zgrade sa 63 stana, ukupne vrijednosti 2,35 miliona eura. Zahvaljujući podršci Vlade zdravstveni radnici dobili su mogućnost da cijenu kvadrata plaćaju po povoljnijim uslovima od oko 540 eura. Stambene zgrade koje su većinom useljene prije nekoliko mjeseci juče je obišao i ministar zdravlja Kenan Hrapović sa predsjednikom Opštine Nikšić Veselinom Grbovićem i tom prilikom uručio još šest ključeva za buduće stanare. ”Svjedoci smo napora i rezultata koje Vlada, zajedno sa lokalnom upravom u Nikšiću i Stambenom zadrugom „Zdravstvo“ kroz ovaj projekat realizuje i pokazuje kako se kroz kvalitetan partnerski odnos mogu činiti prava djela“, naglasio je Hrapović.

Za stambenu izgradnju Vlada je iz budžeta izdvojila oko 1,8 miliona eura, a kako je istakao Hrapović, dodatno je obezbijeđeno 300.000 eura za povoljne uslove kreditnog aranžmana za zdravstvene ustanove u Crnoj Gori. Tako će zdravstveni radnici, u kreditnom aranžmanu ukupne vrijednosti oko 500.000 eura, pod povoljnim uslovima, dobiti mogućnost da obezbijede sredstva za adaptaciju i renoviranje stambenih objekata u kojima žive. Hrapović kaže i da na taj način Vlada izražava do-

Hrapović i Grbović juče prilikom obilaska zgrade za zdravstvene radnike datan senzibilitet i trud kako bi standard zdravstvenih radnika podigli na viši nivo.

On je naglasio da su u toku pregovori sa lokalnim samoupravama širom Crne Gore i Stambenom zadrugom kako bi se na sličan način riješila stambena pitanja za ostale zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Predsjednik Grbović je podsjetio je da je lokalna uprava obezbijedila besplatno plac i omogućila besplatne komunalije za gradnju zgrada u vrijednosti oko 380.000 eura. Pored stambenih zgrada za radnike zdravstva u Nikšiću se, naglašava Grbović, gradi i 140 stano-

va za radnike MUP-a, a u narednom periodu očekuje se saradnja i sa predstavnicima Suda, Tužilaštva i Vojske.

“Opština izlazi u susret svim državnim institucijama, jer njihovi zaposleni zaslužuju da pod povoljnim uslovima dobiju stanove, posebno što im plate nijesu tolike da bi mogli na tržištu kupovati stanove. Uvijek smo spremni da pomognemo, a sa Ministarstvom zdravlja imamo izvanrednu saradnju, kao i sa Opštom bolnicom, Domom zdravlja i Specijalnom bolnicom u Brezoviku, koje ostvaruju izuzetne rezultate“, naglasio je Grbović.

Ljiljana Krivokapić iz Sin-

crnogorsKi olimpijsKi Komitet: počele pripreme za

olimpijski kARAVAN kRENUo j

Na trgu u Bijelom polju: Olimpijski karavan

Na bjelopoljskom Trgu juče je u okviru priprema za organizaciju i promotivnih aktivnosti Igara malih zemalja Evrope, koje će se od 27. maja do 1. juna održati u Crnoj Gori, Crnogorski olimpijski komitet organizovao “Olimpijski karavan”. Igre malih zemalja održaće se u Budvi, Baru, Podgorici, Tivtu i na Cetinju. Prisutne je pozdravio predsjednik COK-a Dušan Simonović, izražavajući žaljenje što takmičenje nije moglo biti organizovano u Bijelom Polju. “Željeli smo olimpijski duh

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

crna gora

19

adu za zaposLeNe u zdravstvu

i za šest m stanarima

Primopredaja donacije u Baru prilikom otvaranja renovirane filijale NLB banke

bar: NLb otvoriLa vrata reNoviraNe fiLijaLe

U savremenim prostorijama ponovo na usluzi Baranima dikata zdravstva Crne Gore podsjetila je da su izgrađene dvije stambene zgrade za zaposlene u Tivtu, dvije sa tri ulaza u Podgorici i dvije u Nikšiću, te da je Stambena zadruga napravila do sada 322 stana. ”Trudili smo se da po rang listama koji zaposleni prave budu svi zadovoljni”, istakla je Krivokapić. I u narednom periodu nastaviće se izgradnja stanova za zdravstvene radnike. Krivokapić kaže da su već obavljeni razgovori sa predsjednicima opština Bijelo Polje i Pljevlja koji su spremni da pomognu zaposlenim u zdravstvu, te da ih očekuju sastanci sa predstavnicima opština na primor-

ju, gdje će im za gradnju, kako je naglasila Krivokapić, trebati pomoć Vlade i Ministarstva.

“Do kraja godine pomoći ćemo zaposlenima sa 500.000 eura kredita, od kojih je 300.000 eura opredijelila država i 200.000 iz naših sopstvenih sredstava. Krediti će se davati u iznosu od pet hiljada i gdje se može i više uz kamatu od samo jedan odsto zaposlenima koji su stekli stambeni prostor, ali im treba za adaptaciju ili da dokupe jednu sobu“, navela je Krivokapić. Od 800 zaposlenih u nikšićkim zdravstvenim ustanovama, 70 je iskoristilo mogućnost da kupi stanove po povoljnim uslovima.

M.R.

a orgaNizaciju igara maLih zemaLja

jUčE iZ BijEloG poljA da malo prenesemo i na sjever Crne Gore. Ovo će biti veliko takmičenje za nas, prvo koje organizujemo ovakve vrste. Nadam se da će ovo takmičenje proteći na najbolji mogući način“, poručio je Simonović.

Marko Maslovarić, v.d direktora bjelopoljske JU “Centra za sport i rekreaciju“, iskazao je zadovoljstvo što Olimpijski karavan upravo kreće iz Bijelog Polja. „Sportski duh, začet u velikom broju sportista, naših sugrađana, koji su sa posebnim uvažavanjem i ponosom nosili dres Je-

dinstva, i reprezontvali svoju ulicu, naselje, grad i državu, danas je utemeljen u preko 2000 sportista svih uzrasnih kategorija, koji svakodnevno posjećuju sportska borilišta u gradu pored Lima“, poručio je Maslovarić.

Na Gradskom trgu, u organiziciji JU “Centra za sport i rekreaciju“ prezentovani su atletika, košarka i odbojka kroz pokazne treninge atletskog, odbojkaškog i košarkaškog kluba Jedinstvo iz Bijelog Polja. Olimpijski plamen zapalio je kapiten OK “Jedinstvo Franca”, Vladan Rudić.

B.Č.

NLB je poslije kratke pauze zbog renoviranja otvorila vrata filijale u Ulici maršala Tita br. 24. u prisustvu klijenata i zaposlenih, koja nudi bolje uslove za obavljanje svakodnevnih bankarskih poslova. Ovo je bila prilika da banka zahvali i građanima Bara, te je lokalnoj osnovnoj muzičkoj školi “Petar II Petrović Njegoš” uručila vrijednu donaciju.

Radovi na rekonstrukciji filijale počeli su u martu, kako navodi portalanalitika.me.

Enterijer filijale uređen je prema svjetskim standardima koji zaposlenima omogućavaju da još efikasnije obavljaju svakodnevne poslove a klijentima da iskoriste sve benefite savremeno opremljene filijale. Klijenti mogu da očekuju neposredniju komunikaciju sa bankarskim stručnjacima i prilagođenu finansijska podršku u udobnijem okruženju. Prilikom opremanja filijale, vodilo se računa o dodatnim benefitima za klijente, pa je ispred filijale postavljeno parkiralište za bicikle, za sve naše klijente i zaposlene, koji koriste ovo prevozno sredstvo i tako čuvaju životnu sredinu.

“NLB banka ima veliko zadovoljstvo da danas otvori obnovljenu filijalu u Baru.

Investicija u filijalu Bar znači da banka vjeruje u tržište Bara i njegov potencijal. Ovo je već treći put u posljednjem periodu da investiramo ili u promjenu lokacije ili u obno-

1.000 eura donirala je nlb banka osnovnoj muzičkoj školi “Petar ii Petrović njegoš” za klavinovu uvažavajući uključivanje u realizaciju Programa Povodom otvaranja filijale, kako bi izrazila zahvalnost i nagradila zalaganje mladih muzičara

vu. Ovaj put se prilagođavamo novom konceptu filijale. Svi klijenti banke će moći da vide taj novi koncept, novi dizajn, otvorene filijale i pristupačne svim klijentima. U ovoj eri digitalizacije mi duboko vjerujemo da je filijala banke srce naših usluga, da je to mjesto susreta sa klijentima i duboko vjerujemo u taj kanal usluge”, istakao je Dino Redžepagić, izvršni direktor NLB na otvaranju filijale u Baru.

NLB aktivno uključivanje u lokalnu i širu društvenu sredinu, posmatra kroz povećanje socijalnog, ekonomskog i ekološkog prosperiteta, sa naglaskom na održavanju jednakih

Klijenti mogu da očeKuju neposredniju KomuniKaciju sa banKarsKim stručnjacima i prilagođenu finansijsKa podršKu u udobnijem oKruženju

mogućnosti za buduće generacije. Uvažavajući uključivanje osnovne muzičke škole “Petar II Petrović Njegoš” u realizaciju programa povodom otvaranja filijale, banka je izrazila zahvalnost i nagradila zalaganje mladih muzičara donacijom klavinove u vrijednosti od 1.000 eura.

Vatroslav Simić, profesor violine u toj školi kazao je: “Zahvaljujem NLB na ovoj vrijednoj donaciji – klavinovi koja će našim učenicima i nastavnicima biti od velike koristi za dalji rad i ostvarivanje kvalitetnije nastave i uopšte ostvarenje raznih aktivnosti pedagoškog procesa u školi”.

NLB je povodom otvaranja renovirane filijale za sve nove klijente barske filijale, koji se do 15. maja ove godine odluče za jedan od NLB paketa obezbijedila tri mjeseca besplatne članarine. Filijala će biti otvorena svakog radnog dana od 8 do 16 časova, a subotom od 8 do 13 časova.

R.C.G.

20

Crna Gora

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona (“Službeni list Crne Gore”, broj 12/12) obavještava zainteresovanu javnost da pokreće

JAVNU RASPRAVU O NACRTU PRAVILNIKA O KVALITETU I SANITARNOTEHNIČKIM USLOVIMA ZA ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA, NAČINU I POSTUPKU ISPITIVANJA KVALITETA OTPADNIH VODA I SADRŽAJU IZVJEŠTAJA O UTVRĐENOM KVALITETU OTPADNIH VODA Nacrt Pravilnika o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda i sadržaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda pripremljen je u skladu sa članom 79 stav 2 i članom 84 stav 3 Zakona o vodama („Službeni list RCG“, broj 27/07 i „Službeni list CG“, br. 32/11, 48/15, 52/16 i 84/18), u cilju daljeg usklađivanja sa direktivama EU o vodama i radi zaštite i unaprjeđenja kvaliteta površinskih i podzemnih voda u Crnoj Gori.

Pozivaju se građani, državni organi, stručne i naučne institucije, strukovna udruženja, nevladine organizacije i drugi zainteresovani subjekti da se uključe u javnu raspravu i daju svoje predloge, primjedbe i sugestije na tekst Nacrta pravilnika o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda i sadržaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda.

Zainteresovani subjekti mogu svoje komentare, mišljenja, primjedbe i sugestije dostaviti u pisanoj ili elektronskoj formi do 1. juna tekuće godine Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja na sljedeći način: - na e-mail adresu Ministarstva: dragana.djukic@mpr.gov.me ili - preko arhive Ministarstva na adresu: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg, br. 46, Podgorica, 81000 Podgorica (sa naznakom „Javna rasprava – Nacrt Pravilnika o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda i sadržaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda“).

Kontakt osoba za koordinaciju konsultacija je: Dragana Đukić, dragana.djukic@mpr.gov.me Tel: +382 20 482 261 Fax: +382 20 234 306 Javna rasprava o Predlogu pravilnika traje do 1. juna 2019. godine, a Program javne rasprave i Nacrt pravilnika možete preuzeti sa sajta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja: http://www.mpr.gov. me/vijesti/198714/Poziv-na-javnu-raspravu-o-Nacrtu-pravilnika-okvalitetu-otpadnih-voda.html

Okrugli stolovi povodom Javne rasprava o Nacrtu izvještaja o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu Državnog plana eksploatacije mineralnih sirovina za period 2019-2028. godine U okviru Javne rasprave o Nacrtu izvještaja o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu Državnog plana eksploatacije mineralnih sirovina za period 2019-2028. godine, Ministarstvo ekonomije organizuje okrugle stolove prema sljedećem rasporedu: - Pljevlja, 7. maj 2019.godine (utorak), Sala Skupštine opštine Pljevlja, Kralja Petra I br. 27, u terminu od 11 do 13 časova; - Podgorica, 10. maj 2019. godine (petak), stara zgrada VladePlenarna sala, Ulica Jovana Tomaševića br.2, u terminu od 10 do 12 časova; - Bar, utorak 14. maj 2019. godine (utorak), mala sala opštine Bar, Bulevar revolucije 1, u terminu od 10 do 12 časova.

Pozivaju se svi zainteresovani subjekti da prisustvom okruglim stolovima doprinesu javnoj raspravi sa ciljem iznošenja svojih komentara i sugestija.

Javni poziv za učešće u javnoj raspravi o Nacrtu izvještaja o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu Državnog plana eksploatacije mineralnih sirovina za period 2019-2028. godine, raspisan je 16. aprila i trajaće do 16. maja 2019. godine.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Velje brdo bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za nabavku roba-živina, 18-nedeljne koke za proizvodnju konzumnih jaja, procijenjene vrijednsoti 30.000,00 sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj Z-RJN 14/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 22.04.2019. godine. Lice za davanje informacija Valentina Perović, telefon 020/241-183, e-mail: tina.perovic@ziks.me

50

odsto od polise osiguranja subvencija nudi Ministarstvo poljoprivrede, kada su u pitanju osiguranja za štetu

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

nikšić: konferencija ª turizam

RuRalni tuRiz još snažnije R

P

otencjali za razvoj turizma u Crnoj Gori su nemjerljivi i treba dodatno raditi na njihovoj valorizaciji, ocijenjeno je na nacionalnoj konferenciji “Turizam vođen inovacijama”, koja je održana juče u IPC Tehnopolis u Nikšiću.

Poseban akcenat učesnici konferencije dali su razvoju ruralnog turizma, bogaćenju ponude van gradskih sredina, kao i na preporuke kako dovesti turiste do seoskih područja. Da bi se postigli željeni rezultati neophodno je, kako tvrdi državni sekretar Ministarstva turizma Damir Davidović, ohrabriti što veći broj ljudi da se bave turizmom na seoskim gazdinstvima.

“Broj ruralnih domaćinstava u posljednjih 12 mjeseci porastao je gotovo tri i po puta. Mi smo u Ministarstvu, kao program podsticajnih mjera, prošle godine uveli mjere podrške za ovaj vid razvoja turizma, te mjere ćemo da ostvarimo i ove godine i njihov iznos će biti povećan za nekih pedesetak procenata”, istakao je Davidović.

Ostvareni rezultati, kako kaže, daleko je od onoga što je potencijal, napominjući da se rezultati moraju mijenjati, na

bolje.

“Ako ćemo da pričamo o ozbiljnoj prezentaciji seoskih domaćinstava i ruralnog turizma, ako ćemo da to bude jedan segment koji će da bude sastvani dio nacionalne kampanje moramo da povećamo broj ljudi koji se time bavi, moramo sa njima da radimo, moramo da objasnimo šta sve tu može da se

Vuković i Vučinović na jučerašnjem sastanku u Glavnom gradu

Skijališta Crn Generator raz Izvršni direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović podsjetio je da će se pristupiti izgradnji ski-centara na Komovima, Bjelasici, Durmitoru i Hajli, te da će se za razvoj skijališta u skladu sa planskom dokumentacijom, zaključno sa 2022. godinom uložiti oko 140 miliona eura.

Saradnja glavnog g

Zajedno radit Intenziviranje saradnje državnih institucija i lokalnih uprava neophodno je u cilju ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda i efikasnije zaštite imovine građana, zaključeno je juče na sastanku ministarke bez portfelja Marije Vučinović i gradonačelnika Podgorice dr Ivana Vukovića, sa saradnicima.

Sagovornici su se saglasli da u narednom periodu treba zajednički raditi na preduzimanju adekvatnih preventivnih mjera od elementarnih nepogoda i stvaranju kvalitetnijih formalno pravnih pretpostavki koje će na

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

M vođen InovacIJaMaº

zam tReba Razvijati Za raZvoj skijališta u skladu sa planskom dokumentacijom, Zaključno sa 2022. godinom uložiće se oko 140 miliona eura

ne Gore biće zvoja turizma “Skijališta Crne Gore će biti generator razvoja turizma”, rekao je Popović. U okviru konferencije održana je i panel diskusija za direktore lokalnih turističkih organizacija Žabljaka, Pljevalja, Plava, Cetinja, Plužina, a prikazan je i promotivni spot o Crnoj Gori autora Mikija Dragićevića.

napravi i na koji način. Naš cilj je da broj domaćinstava značajno povećamo jer ćemo biti u prilici da formiramo posebne segmente ponude”, poručio je Davidović.

Direktor IPC Tehnopolis Ratko Bataković uvjeren je da će inovativnim pristupom u turizmu, ruralna područja i sjever Crne Gore biti više uključeni u razvoj ove privredne grane, a samim tim i države.

Kako se moglo čuti na konferenciji u proteklom periodu lokalna samouprava grada pod Trebjesom radila je na razvoju turizma. Milan Korać iz Opštine Nikšić kaže da je mnogo urađeno na unapređenju infrastrukture.

“Prije svega tu se misli na vodosnabdijevanje, putnu infrastrukturu i energetiku, koji su značajno unaprijeđeni brojnim projektima realizovanim na seoskom području”, istakao je Korać.

M.R.

grada I državnIh InstItUcIJa

ti na prevenciji od nepogoda sveobuhvatan način tretirati navedenu oblast.

Gradonačelnik Vuković je upoznao sagovornike sa radom nadležnih gradskih službi koje koordinirano djeluju kada su u pitanju elementarne nepogode i izrazio zadovoljstvo njihovom efikasnošću i načinom rada Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Glavnog grada.

“Saradnja sa državnim organima i Vladinom komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda je u tom smislu jako značajna, jer su trendovi negativni i broj prijava se konstantno uvećava”, istakao je Vuković.

Ministarka Vučinović je naglasila da se sihronizovanim radom gradskih službi može značajno uticati na smanjenje posljedica elementarnih nepogoda, dodajući da u narednom perodu treba posebno raditi na preventivnom djelovanju, jer se na taj način smanjuju rizici, a samim tim i eventualni troškovi u odnosu na nastale štete. Član Komisije Vukota Stanišić je saopštio da se najveći broj šteta od elementarnih nepogoda odnosi na oblast poljoprivrede i naglasio da poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost da se osiguraju za najveći broj šteta.

21

Crna Gora

Iz JU MUzeJI I galerIJe BUdva saopštIlI

Bedemi grada Budve otvoreni za posjete

Bedemi grada Budve otvoreni su za posjetioce, a cijena ulaznice, u koju je uračunata brošura o istorijatu bedema koju zainteresovani posjetioci mogu dobiti na engleskom, ruskom, srpskom/crnogorskom, a uskoro i njemačkom jeziku, jeste dva eura.

Iz JU Muzeji i galerije Budva obavještavaju da će radno vrijeme Bedema grada biti od 10 do 18 sati, a od juna će ono biti produženo do 20 sati.

“Budva predstavlja jedan od najstarijih urbanih centara na Jadranu, star preko 2.500 godina. Postoje indicije da je grad osnovan već od VI vijeka prije nove ere, s obzirom na materijalne ostatke kiklopskih zidina ulazne antičke kapije ili pilona. Uticaj grčke i helenističke kulture se u gradu može hronološki pratiti do sredine II vijeka prije nove ere, kada dolazi do rimske nadmoći na istočnoj obali Jadrana. O bogatoj helenističkog kulturi, bud-

vanskom trgovištu iliti emporionu, kao i o rimskom utvrđenom gradu (oppidum civium romanorum), svjedoče arheološki nalazi iz budvanskih nekropola”, navode iz JU Muzeji i galerije Budva.

Pretpostavlja se da su, kako kažu, u nešto drugačijem obliku Bedemi Starog grada nastali u ranovizantijskom periodu između VI i IX vijeka.

“Međutim, njihov današnji izgled je u velikoj mjeri rezultat graditeljskih intervencija Mletačke republike u periodu od XV do XVIII vijeka, što potvrđuje više reljefa sa grbom u vidu krilatog lava kao simbola Svetog Marka, zaštitnika Venecije. Za vrijeme vladavine Austrougarske monarhije takođe su vršene prepravke na zidinama Starog grada. Poseban značaj u autrougarskom periodu imala je Citadela, kao zasebno utvrđenje unutar grada, u kojoj su se, pored bunara, stambenih i vojnih

djelova, nalazili tajni prolazi i skladišta za municiju”, kažu iz ove ustanove.

Citadela, kao poseban objekat, bila je opremljena svim što je, u slučaju opsade grada, bilo potrebno za preživljavanje. U prošlosti se tu nalazila crkva Santa Marija in Kastelo, po čemu je cio prostor bio nazvan Kaštel Svete Marije.

Na bedemima se u svrhu odbrane grada nalaze tri kule sa puškarnicama i mašikulama – otvorima koji su služili da se kroz njih na neprijateljske osvajače sipa vrelo ulje ili voda.

Kula Repeno pruža se prema sjeveroistoku, a glavna kula Gradenigo prema sjeverozapadu. Treća kula, prema takozvanom Brijegu od Budve, nazivala se Murava, prema morskoj travi ili muravini koju je more za vrijeme južnog vjetra izbacivalo na tu, južnu stranu grada.

M.M. Kula Repeno

donacIJa ª aMplItUdaº U UlIcI vIJencI danIla KIša

posađeno deset sadnica Gradsko preduzeće “Zelenilo” Podgorica juče je u Ulici Vijenci Danila Kiša, u saradnji sa zaposlenima u kompaniji “Amplitudo” zasadilo deset sadnica kelreuterije, koje je ova kompanija donirala putem aplikacije “Moje drvo”.

Ovo je ujedno i prva akcija organizovana u drugom proljećnjem ciklusu sadnje putem ove aplikacije.

“Na ovoj lokaciji realizovana je drvoredna sadnja, a poznato je da drvoredi pred-

stavljaju jednu od najznačajnijih kategorija javnog zelenila. Njihova važnost ogle-

da se koliko u pozitivnim sanitarnim efektima, toliko i u estetskom uobličavanju djelova naselja. Savremena urbanistička misao promoviše i afirmiše potrebu da se sve ulice u jednom naselju oplemene i obogate drvećem i to uglavnom drvoredima”, kazali su iz Zelenila.

Kompanija Amplitudo dala je svoj doprinos i donacijom tri parkovske klupe koje su ugrađene na istoj lokaciji.

22

SVIJET

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

ISTRAGA UBISTVA BANJALUČKOG BIZNISMENA

Privedeno nekoliko osoba u vezi sa ubistvom Slaviše Krunića Brojne policijske patrole vrše uviđaj na mjestu gdje su u ponedjeljak veče ubijeni banjalučki biznismen Slaviša Krunić i još dvije osobe, a jedna osoba ranjena. U Glamočane kod Banjaluke stigli su i specijalci MUP-a Republike Srpske. U sklopu istrage privedeno je više osoba, izjavila je za Srnu načelnica Odeljenja za odnose sa javno-

šću MUP-a Mirna Miljanović. Miljanovićeva je naglasila da su privođenja izvršena na širem području Republike Srpske.

Vijest o privođenjima potvrdio je i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković koji je rekao da se nada kako će do kraja dana biti riješen slučaj ubistva biznismena.

“Ovog trena su na terenu i ministar i direktor policije i nadam se da ćemo do kraja dana riješiti ovo ubistvo.

Ja kao čovjek izražavam najveću bol prema porodicama ubijenog”, rekao je juče Višković. U pucnjavi je ubijen Slaviša Krunić, jedan od njegovih pratilaca i napadač, dok je drugi Krunićev pratilac ranjen. Saopštenjem su se obra-

ª SREDIOº SUPRUZI I DJECI FIKTIVNE POSLOVE

Bivši francuski premijer osumnjičen za korupciju

Pariski istražni sud naložio je da bivšem francuskom premijeru Fransoi Fijonu i njegovoj supruzu Penelopi bude suđeno za korupciju, rekao je jedan sudski zvaničnik. Fijona su optužili da je svojoj supruzi Penelopi i njihovoj djeci platio više od milion eura tokom više godina za fiktivne poslove parlamentarnih pomoćnika. Sud-

ski zvaničnik koji nije želio da mu se navede ime potvrdio je izvještaj lista Mond (Le Monde) da će se suditi bračnom paru Fijon. Prema navodu dnevnika Mond bivši kandidat desnice na predsjedničkim izborima 2017. optužen je između ostalog za pronevjeru javnih sredstava i zloupotrebu socijalnih dobara. Njegova supru-

ga se goni za saučesništvo u pronevjeri javnih sredstava.

Za pronevjeru javnih sredstava sudiće se i Mark Žulou, ko je zamijenio Fijona kao poslanik dok je Fijon bio premijer. Fijon je demantovao da je bilo šta nezakonito radio, tvrdeći da su ti navodi dio kampanje blaćenja s ciljem da naškode njegovoj predsjedničkoj kandidaturi.

LUKSEMBURŠKI MONARH

Preminuo veliki vojvoda Žan od Luksemburga

Veliki vojvoda Žan od Luksemburga preminuo je u 98. godini, saopštio je njegov sin Anri. Veliki vojvoda Žan nedavno je primljen u bolnicu zbog infekcije pluća. Preminuo je okružen porodicom, navedeno je u saopštenju. On

je abdicirao u korist sina Anrija 2000. godine nakon što je 36 godina bio na čelu države. Tokom Žanove vladavine Luksemburg je postao međunarodni finansijski centar. Rođen je 5. januara 1921. godine. Završio je Kraljevsku vojnu

akademiju “Sandhurst” i učestvovao je u iskrcavanju u Normandiji kao i u oslobođenju Luksemburga od nacističke vladavine.

Bio je oženjen princezom Žozefin-Šarlot od Belgije i zajedno su imali petoro djece.

tili iz Krunićevih kompanija, navodeći da su vlasnik firmi “Sektor sekjuriti”, “Žitopeka”, “Žitoprodukt”, “Sektor ADS” i “Sektor ZOS” Slaviša Krunić i zaposleni Žarko Pavlović tragično preminuli u ponedeljak veče. Nezavisne novine prenose da je u pucnjavi ubijen i Željko Kovačević, jedan od napadača na Slavišu Krunića.

INCIDENTI U SJEVERNOJ IRSKOJ

Nova IRA odgovorna za ubistvo novinarke Disidentska republikanska grupa Nova IRA priznala je odgovornost za smrt novinarke Lire Maki u sukobima u Londonderiju. U izjavi za list Ajriš tajms, Nova IRA je uputila “iskreno izvinjenje partneru, porodici i prijateljima Lire Maki”. Policija u Sjevernoj Irskoj saopštila je u ponedeljak da je uhapsila dvojicu mladića od 18 i 19 godina u vezi sa ubistvom 29-godišnje novinarke. Policija je juče saopštila i da je uhapsila 57. godišnju ženu, na osnovu Protivterori-

stičkog akta, a u vezi sa ubistvom novinarke. Liru Maki vjerovatno je pogodio zalutali metak kada su nepoznate osobe pucale i bacale molotovljeve koktele na policajce tokom rutinske kontrole u kvartu Kregan u Londonderiju. Nova IRA je grupa republikanaca koji odbacuju Sporazum sklopljen na Veliki petak 1998. godine. Tim sporazumom je Irska republikanska vojska prihvatila političko rješenje poslije dugogodišnjeg nasilja u kojem je ubijeno više od 3.700 ljudi.

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

svijet

23

vlasti sumnjiče dvije lokalne militantne grupe, oglasio se i isil

Napadi Na Šri LaNki osveta za masakr Na Novom zeLaNdu

Zvaničnici su saopštili da napadi na crkve i hotele u Šri Lanki predstavljaju osvetu za skorašnji napad na džamiju u Novom Zelandu. Vjeruje se da su za napade odgovorne dvije lokalne islamističke grupe.

“Istragom je otkriveno da su napadi osveta za dešavanja na Novom Zelandu”, rekao je ministar odbrane Ruvan Vijevardene u parlamentu.

Policija Šri Lanke saopštila je da je uhapsila jednog Sirijca kojeg ispituje zbog napada na crkve i hotele tokom Uskrsa, rekli su izvori iz Vlade agenciji Rojters.

“Policija je privela državljanina Sirije zbog ispitivanja”, rekao je jedan od izvora što su potvrdili i drugi izvori upućeni u istragu. U Šri Lanki je Dan nacionalne žalosti dok porodice sahranjuju stradale. Broj žrtava nastavlja da raste. Novi bilans poginulih je 3201, a povrijeđeno je 500 ljudi. Među žrtvama je oko 45-oro djece.

Na televizijskim kanalima u Šri Lanki pojavio se snimak u kojem se vidi osumnjičeni bombaš samoubica u trenutku ulaska u crkvu Sve-

ti Sebastijan u Negombu.

Kamere su snimile osumnjičenog teroristu kako sa velikim rancem na leđima prilazi i potom ulazi u prepunu crkvu. Snimak su preuzele brojne svjetske televi-

zijske stanice. U eksploziji koja je uslijedila više od 50 ljudi je izgubilo život. Vanredno stanje uvedeno je u cijeloj zemlji. Američki Stejt department upozorio je da “terorističke grupe” plani-

raju nove napade na bogomolje i druga javna mesta.

Bezbjednosne mere su na najvišem nivou. U međuvremenu, Islamska država preuzela je odgovornost za koordinisane bombaške

napade u Šri Lanki tokom kojih je nastradala 321 osoba, javila je medijska agencija ove terorističke grupe - Amak. Rojters prenosi da agencija nije pružila dokaze za te tvrdnje.

izgubio troje djece u napadima

tragedija daNskog miLijardera Milijarder koji živi skromno, obožava svoju porodicu i strastveno je posvećen očuvanju prirode - to su riječi kojima su svjetski mediji do prije dva dana opisivali danskog modnog tajkuna Andersa Holha Povlsena.

Međutim, poslije niza bombaških napada u Šri Lanki sva priča o njemu svodi se samo na jednu tragičnu činjenicu - među više od 300 žrtava bezumnog nasilja je i njegovo troje djece. Anders Holh Povlsen je najbogatiji Danac čija imovina je vrijedna 7,9 milijardi dolara.

Nasljednik je danske modne kompanije “Bestseler”, među čijim brendovima su i “Vero Moda” i “Džek end Džouns”. Pored toga, najveći je dioničar modne internet trgovine “Asos”. Poslije kupovine niza imanja na

sjeveru britanskog ostrva, postao je najveći zemljoposjednik u Škotskoj. I, ono što je najvažnija stavka njegove biografije - otac je četvoro djece. Troje je, nažalost, izgubilo život u bezumnom nasilju koje je na Uskršnju nedjelju zadesilo Šri Lanku.

To je potvrdio i predstavnik za medije njegove kompanije, ali nije saopštio više informacija. Zatraženo je, kako i priliči, da se poštuje privatnost porodice. Za razliku od mnogih milijardera, danski modni tajkun i njegova supruga nisu se razmetali svojim bogatstvom. Na društvenim mrežama gotovo da nema detalja iz njihovog privatnog života. Ukratko, za tako imućne ljude živjeli su veoma skromno. Sada su se, sticajem tragičnih okolnosti, našli u centru pa-

žnje na globalnom nivou.

Kako navode britanski mediji, Povlsen i njegova supruga željeli su da njihove tri ćerke i sin - Alma, Astrid, Agnes i Alfred - imaju normalno detinjstvo.

Djeca su išla u državne škole, svi zajedno vozili su se u starom, olupanom “folksvagenu” i djelili strast za očuvanje životne sredine.

Među rijetkim fotografijama Povlsenove dece su one sa Instagram naloga najstarije ćerke Alme. Tri dana prije tragedije, Alma je postavila fotografiju sa sestrom i bratom, zabilježenu tokom odmora na Šri Lanki.

A samo nekoliko dana prije nego što su djeca ubijena, danski milijarder i njegova supruga Ane Storm Pedersen objelodanili su planove da im predaju svojih 12 ima-

Povlsen sa suprugom nja u Škotskoj. U otvorenom pismu saopštili su da će, zajedno sa imanjima, djeci u amanet ostaviti i projekat “dekultivizacije”.

Naime, namjera im je bila da gotovo 90.000 hektara veličanstvenog škotskog pejsaža vrate u izvorno stanje ili, pro-

sto rečeno, da ga puste da “podivlja”. Zajednički poduhvat porodice Povlsen nazvan je “Vajldlend” – “Divlja zemlja”.

Ali, sve to je bilo prije. Danas, dva dana poslije bombaških napada na Šri Lanki, još se ne zna koje od Povlsenove djece je uspjelo da preživi.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA APRILSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

KULTURA

25

PODGORIČKOM IZDAVAČU URUČENA NAGRADA SARAJEVSKOG SAJMA KNJIGA

Nova knjiga dobila priznanje za afirmaciju pisaca u regionu Na upravo završenom 31. Sajmu knjiga u Sarajevu, specijalna nagrada za afirmaciju pisaca u regionu, pripala je Izdavačkoj kući Nova knjiga

Janis Varufakis poduhvatio se teškog zadatka da ispriča priču o ekonomiji koja neće biti dosadna njegovoj ćerki tinejdžerki i njenim vršnjacima. Ekonomske probleme i pojave i njihov uticaj na čovjeka objašnjava jednostavnim jezikom. Čitajući ovu knjigu, saznaćete zašto se može desiti da čovečanstvo na kraju istrijebi samo sebe, poput bezumnog virusa, i u čemu se sastoji nada da svijet može da bude bolji.

(Izdavač Sandorf, knjižara Karver)

REPERTOAR DANAS 24.4.2019.

FILM

BALKANSKA MEĐA

17.45/ 20.30/ 22.15h

REŽIJA: Andrej Volgin MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 25.4.2019.

FILM

IZMEĐU DANA I NOĆI 21.00h

REŽIJA: Andro Martinović MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Na upravo završenom 31.

Sajmu knjiga u Sarajevu, specijalna nagrada za afirmaciju pisaca u regionu, pripala je Izdavačkoj kući Nova knjiga.

“Povelja za afirmaciju pisaca iz regije i regionalnu sajamsku saradnju”, dodijeljena je juče Izdavačkoj kući Nova knjiga na svečanoj ceremoniji, posljednjeg dana 31. Međunarodnog sajma knjiga u Sarajevu. Žiri za dodjelu sajamskih nagrada su sačinjavali: Demiragić Ajla, Fekete-Sullivan Marija, te Aleksandar Knežević.

Nova knjiga je prepoznata kao crnogorski, ali i regionalni izdavač, koji jednako brine o domaćim crnogorskim autorima, ali i autorima iz svih zemalja bivše Jugoslavije.

Konačno, prepoznata je po biblioteci Svjetska književnost, koja pored klasika prati savremenu svjetsku književnost u njenim najboljim trenucima.

Ovo laskavo priznanje No-

va knjiga je dobila za ovogodišnju izdavačku produkciju između dva sajma koja već premašuju 200 naslova, što Novu knjigu svrstava u red velikih izdavača po svim mjerilima i kada je riječ o kvalitetu, ali i kvantitetu te produkcije.

Organizatori sarajevskog sajma knjga sa posebnom osjetljivošću brinu o saradnji sa izdavačima iz zemalja regiona i u tom smislu ovo priznanje ima posebnu važnost. 31. Međunarodni sarajevski sajam knjiga i 15. Bijenale knjige održan je od

17. do 22. aprila u KJP centru Skenderija, pod motom “Daruj knjigu”.

Na sajmu je učestvovalo više od sto izdavača sa preko 25000 naslova, a Nova knjiga je, osim svojih izdanja, predstavila i više crnogorskih izdavača.

R.K.

NACIONALNA BIBLIOTEKA SLAVI ROĐENDAN VITA NIKOLIĆA

“SLADOLED” U DODESTU

O ŽIVOTU I DJELU PJESNIKA NA CETINJU

Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević“ će sjutra obilježiti 85 godina od rođenja i 25 od smrti poznatog crnogorskog pjesnika, novinara i putopisca, Vitomira Vita Nikolića.

O njegovom životu i stvaralaštvu će govoriti: Maksim Vujačić, publicista i Bogić Rakočević, pisac i televizijski autor. Nakon besjede biće prikazan dokumentarni film o Nikoliću iz serijala „Poetika Montenegrina“.

Program počinje u 19 sati u Svečanoj sali Biblioteke na Cetinju.

Vito Nikolić je rođen u Mostaru 1934. godine. Za života je objavio tri zbirke pjesama: „Drumovanja”, „Sun-

ce, hladno mi je!” i „Stihovi”. Iz Nikšića se preselio u Podgoricu gdje je radio u redakciji Pobjede. U Pobjedi je objavljivao popularne reportaže „Crnom Gorom putem i bespućem”.

Posthumno je objavljeno

nekoliko izdanja pjesama kao i zbirka feljtona, putopisa, reportaža i zapisa. Četvrtu zbirku pjesama „Stare i nove pjesme” objavio je njegov prijatelj Rajko Babović. Preminuo je 1994. godne u Nikšiću.

R.K.

Predstava “Sladoled” nastala u koprodukciji GMR Beograd i Narodnog pozorišta iz Niša premijerno će u Podgorici biti izvedena sjutra veče u sali DODEST, od 20 sati. Predstava je rađena po tekstu Mire Gavrana, najizvođenijeg dramskog pisca Evrope. U njoj igraju Ivana Nedović, u ulozi majke i Nađa Nedović Tekinder, koja glumi ćerku, a režiju potpisuje Spasoje Ž. Milovanović.

Komad Sladoled prema riječima Milovanovića je topla i ljudska priča o životu kao takvom, sa svim problemima i radostima koje on nosi.

To je priča o majki i ćerki, od trenutka kada majka ima 26, a ćerka 3 godine, do trenutka kada majka ima 86, a ćerka 63.

R.K.

26

kultura

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

0PREDSTAVLJANJE KNJIGE U MUZEJU

O djelu Slobodana Jerkova INTERVJU: FILIP DAVID, NAGRA Svadbene pjesme Spiča Novo izdanje Muzičkog centra Crne Gore pod nazivom “Svadbene pjesme Spiča”, autora prof. dr Slobodana Jerkova biće predstavljeno večeras sa početkom u 19 časova, u holu Muzeja i galerija Podgorice.

Na promociji će o zbirci govoriti autor, etnomuzikolog Rastko Jakovljević i predstavnica izdavača Vanja Vukčević.

Slobodan Jerkov diplomirao je i magistrirao na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, a zvanje doktora etnoloških nauka stekao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Dugi niz godina bavio se pedagoškim radom. Dobitnih je blizu trideset nagrada i priznanja.

Kao urednik radio je u Domu omladine “Budo Tomo-

vić”, kao i na Radiju Crne Gore, gdje je priredio veliki broj autorskih emisija.

Dugi niz godina bio je inspektor za muzičku umjetnost u Zavodu za školstvo Crne Gore. Tokom svoje bogate karijere Jerkov je bio član odbora relevantnih naučnih i umjetničkih institucija i organizacija, kao i član žirija na brojnim festivalima i takmičenjima. Autor je stručnih publikacija iz oblasti muzike (Muzičko nasljeđe Crne Gore i muzikalnost Crnogoraca, Crnogorske narodne pjesme, Narodne pjesme Muslimana u Crnoj Gori i dr), potom udžbenika i priručnika, kao i niza radova objavljenih u časopisima i zbornicima sa naučnih skupova.

R.K.

ZAVRŠNICA 4. IZDANJA LITERITORIJE

RazgovoR sa piscima i konceRt kRalja ČaČka Treće večeri “Literitorije” biće prikazana dva kratka filma nastala po pričama Ognjena Spahića (Puna glava radosti) i Stefana Boškovića (Peloid), uz razgovor sa piscima i rediteljima ekranizovanih priča. Projekcije i razgovor održaće se u sali DODEST, od 19 sati. Festival će zatvoriti koncert Kralja Čačka, u Velikoj sali KIC-a, od 21 sat. Ognjen Spahić za roman Hansenova djeca dobio je regionalnu nagradu “Meša Selimović” i međunarodno priznanje „Ovid Festival Prize“.

Za knjigu priča Puna glava radosti dobio je Nagradu Evropske unije za književnost. Stefan Bošković je za debitanski roman Šamaranje nagrađen na konkursu za Najbolji neobjavljeni roman u Crnoj Gori. Dobit-

nik je i druge nagrade na hrvatskom Festivalu evropske kratke priče za priču „Fashion and Friends“. Autor je i scenarija za igrane i dokumentarne filmove, kao i TV serije. Bojan Stijović potpisuje kratke filmove: Diler (2014), Pathos, (2014), kao i dokumentarni film Vice Versa (2015). Peloid, u kojem Stijović potpisuje scenario i režiju (koscenarista Stefan Bošković) dobio je nagradu za najbolji kratkometražni film na 16. Međunarodnom filmskom festivalu Filmski Front, u kategoriji Srbija/Region.

Branislav Milatović sa svojim ostvarenjima učestvovao na do sada tridesetak međunarodnih filmskih festivala. Režirao je kratkometražni igrani film Puna glava radosti, po istoimenoj Spahićevoj priči.

R.K.

U našim drUšt najgori primi Malo se ili nimalo uči od prošlosti, ponavljaju se greške koje ne bi smjele da se ponove, dominacija populizma, nacionalizma, političko licemjerje

⌦ Jelena Boljević Filip David, ugledni srpski književnik, dramski pisac i esejističar, gost je regionalnog književnog festivala “LiTeritorija” koji traje ovih dana u KIC-u “Budo Tomović”. Druge večeri festivala govorio je na temu “Pisci vs. kritičari”, zajedno sa piscima Vladimirom Arsenićem, Rumenom Bužarovskom i Andrejom Nikolaidisom.

Tokom duge i plodne karijere dobitnik je brojnih nagrada za prozu, između ostalih NIN -ove negrade (2014. godine), nagrade Milan Rakić, BIGZ-ove, Prosvetine nagrade za najbolju knjigu godine, Andrićeve nagrade... Knjige su mu prevedene na više jezika, a pripovijetke uvrštene u dvadesetak antologija. Slovi za nepopustljivog i upornog protivnika nacionalističkih režima, a glas njegovog intelektualnog otpora čuje se jednako snažno danas, kao i 90-ih. Kaže da se nije umorio od pisanja angažovanih tekstova i kritike režima, no svjestan je da tekstovi i povici razuma, njegovi i drugih pisaca, nijesu “nešto bitno promijenili”. Smatra da su političke elite na ovim prostorima još nedorasle ozbiljnom zadatku promjene kulturnog modela, odnosno ukupnog vladajućeg načina mišljenja, te da javno mnjenje ili ne postoji ili je nerazvijeno.

DN: Gost ste festivala Literitorija čija je centralna tema “Pisac vs kritičar”. Kako Vi vidite taj odnos?

Filip David: U mladosti,

kada sam počinjao to mi je bilo važno, sada u zrelim godinama više ne toliko.

DN: Kakva su Vaša iskustva kada je riječ kritici? Da li Vam je ona od početka bila naklonjena?

Filip David: Ne mogu da se požalim. U cjelini posmatrano imao sam podršku kritike.

DN: Pročitala sam negdje da ste Vi, Kiš i Kovač, kao mladi pisci, imali dogovor da ne pišete jedni o drugima hvalospjeve u književnim časopisima? Zbog čega vam je to bilo važno?

Filip David: To je tačno.

I sačuvali smo taj dogovor do kraja. Vjerovali smo da je nečasno da jedni druge hvalimo i da svako od nas treba da se samostalno izbori za svoje mjesto u književnosti koliko ga zaslužuje. I sa ponosom mogu reći da su Kiš, Kovač, a njima bih dodao i našeg druga i priatelja Pekića u svakom pogledu bili časni i pošteni, a uz to postali i ostali i vrhunski pisci.

DN: Može li se porediti odnos prema kulturi i umjetnosti iz vremena nekadašnje Jugoslavije sa ovim današnjim u državama nastalim na prostoru te države?

Filip David: Država je u ono vrijeme više ulagala u kulturu, bilo je više ozbiljnih izdavača, ali je teško porediti ono vrijeme kada nije bilo televizije, interneta sa ovim vremenom kada su nove tehnologije postale dominantne, a književnici sa mnogo manje uticaja nego tada.

DN: Da li danas sve podređeno tržištu, a umjetnik prepušten sam sebi? Kuda nas to vodi?

Filip David: Nezadovoljstva je uvijek bilo. Nikada nije bilo jednostavno živjeti samo od književnosti. A vaše pitanje kuda nas to vodi proširio bih na pitanje kuda ovaj naš svijet ide. Živimo u neizvjesnim vremenima kada nam se ponekad čini, sa pravom ili ne, da je u pitanju opstanak naše civilizacije.

DN: Kao nezavisni intelektualac decenijama ste istrajavali u borbi za vrijednosti građanskog društva. Da li ste se umorili i izgubili nadu da će ovdašnja društva postati bolja?

Filip David: Nisam se umorio niti odustao od kritičkog stava prema negativnim pojavama u društvu i državi. Iskreno, međutim, ne vidim neke promjene nabolje. Pretvorili smo se u društvo u kojem dominiraju ne najbolji nego najgori, primitivizam i prostakluk.

Mnogo bi toga trebalo da se promijeni da bismo dočekali neophodne promjene.

DN: Čini se da su ponovo probuđene aveti devedesetih u zemljama bivše države. Otkuda taj novi zamah mržnje i netrpeljivosti prema drugima, često najbližim susjedima?

Filip David: Teško je odgovoriti u nekoliko rečenica. Očevidno je da su naše političke elite nedorasle ozbiljnom zadatku promjene kulturnog modela, odnosno ukupnog vladajućeg načina

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

KULTURA

27

AĐIVANI SRPSKI KNJIŽEVNIK I ESEJISTIČAR

TVIMA DOMINIRAJU ITIVIZAM I PROSTAKLUK A javno mnjenje ili ne postoji ili je nerazvijeno. Šta se tu onda može očekivati osim novog porasta mržnje i netolerancije

DN: Svjedoci smo bujanja desničarskih snaga, ne samo na Balkanu, već u čitavoj Evropi. Kako vidite tu potrebu odbrane hrišćanske Evrope od migranata koji u njoj traže utočište i spas?

Filip David: U Evropi jačaju ksenofobično, populističko i šovinističko raspoloženje prema migrantima. Sveta je dužnost, osnova svakog humanističkog društva, pomagati onima koji su u nevolji. Međutim, evropska desnica širi strah od migranata. A čitava naša civilizacija zasnovana je na migracijama i prožimanju kultura. Prisustvujemo nedostojnom ponašanju većine evropskih zemalja prema nesretnicima koji traže spas od genocida, od ratova u svojim zemlja-

ma.

DN: Vjerujete li u snagu Evrope da se odupre takvim stremljenima? Šta je potrebno da se desi, pa da ona opet bude otvorena prema različitima i drugačijima?

Filip David: Kako danas stvari stoje, ne vjerujem u promjenu raspoloženja prema migrantima. Bojim se, naprotiv, da će se taj problem samo komplikovati sa neizvjesnim ishodom.

Nema novih ideja, nema prave alternative ovome opštem haosu i konfuziji u kojima se nalazimo

DN: Šta ima novo u vašoj književnoj radionici? Na čemu radite?

Filip David:Volio David: bih da objavim još jednu zbirku pripovjedaka i jedan roman. U mojim godinama, međutim, nikada se ne zna hoće li se to ostvariti, ili ne.

Foto: Zoran Lončarević

mišljenja. Evo, recimo u Srbiji, sada su na vlasti uglavnom oni koji su to bili i početkom devedesetih, izašli iz Miloševićevog šinjela. Malo se ili nimalo uči od prošlosti, kultura sjećanja nije razvijena, ponavljaju se greške koje ne bi smjele da se ponove, dominacija populizma, nacionalizma, političko licemjerje. A javno mnjenje ili ne postoji ili je nerazvijeno. Šta se tu onda može očekivati osim novog porasta mržnje i netolerancije. Nema novih ideja, nema prave alternative ovome opštem haosu i konfuziji u kojima se nalazimo.

28

drugi pišu

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

istorija pamti i teže slučajeve od notr dama

Katedrale Koje su gorjele

P

ožar koji je prošle nedjelje zahvatio katedralu Notr Dam potresao je Parižane i turiste koji su satima gledali kako gori jedan od simbola Francuske. Istorija ipak pokazuje da ono što je izgorjelo, ili je bilo uništeno u ratu, može da se podigne iz pepela.

Desetine evropskih katedrala je kroz istoriju gorjelo – dok su neke bile samo oštećene, druge su bile uništene do temelja. Na istim mjestima građene su crkve koje su danas turističke atrakcije. Ovo su samo neke od katedrala koje istorija nije štedela.

Na Ladgejt Hilu, najvišoj tački Londona, od 604. godine nalazi se katedrala.

Međutim, Katedrala Svetog Pavla koja se danas tamo nalazi izgrađena je u 17.

vijeku i četvrta je katedrala koja je sagrađena na ovom mjestu. Od 1135. godine do Velikog požara 1666. koji je razorio London tu se nalazila istoimena katedrala.

Današnja katedrala je visoka 365 stopa (oko 111 metara) – po jedna stopa za svaki dan godine. U Ujedinjenom Kraljevstvu požari nisu štedjeli ni crkve u Njukaslu, Šefildu, Kanterberiju, Koventriju. Kroz burnu istoriju prošla je i Katedrala Svetog Martina u holandskom

Utrehtu. Franjevci su je podigli oko 630. godine, ali su je Normani uništili u devetom vijeku. Iznova i iznova je bila podizana zbog brojnih požara, da bi konačno kao romaneskna crkva bila osveštana 1023. godine. Veliku štetu njoj, kao i ostatku Utrehta, nanio je požar koji je izbio 1253. godine. Sve do 16. vijeka rađena je rekonstrukcija u gotičkom stilu.

Za današnji izgled Katedrale Svetog Martina odgovorna je snažna oluja 1674. godine uslijed koje se urušio centralni brod crkve, koji nikada nije obnovljen.

Najbolnija je istorija francuskih katedrala. Požari su zahvatili crkve u Ruanu, Strazburu, Nantu, Me-

IlustracIja Požara na staroj katedralI svetog Pavla u londonu

cu, Dižonu, Amjenu. Nije bio pošteđen ni Notr-Dam u Remsu. U ovoj čuvenoj katedrali istočno od Pariza krunisano je 25 francuskih kraljeva. Na njenom mjestu je i ranije postojala crkva koja je izgorjela u požaru 1210. godine. Oko osamdeset godina, od 1211, traja-

katedrala svetog MartIna u holandskoM gradu utrehtu PrIje nego što se urušIo centralnI brod

li su glavni radovi na ovoj katedrali koja zauzima površinu od 6.650 metara kvadratnih. Požar ju je zahvatio u 15. vijeku, kada je uništen centralni toranj. U Prvom svjetskom ratu granatirala ju je njemačka vojska, zbog čega je izbio požar u sjevernoj kuli. Komplet-

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

no je restaurirana u periodu od 1918. do 1937. godine.

Ova bogomolja je jedan od prvih spomenika registrovanih u Uneskovom spisku svetske baštine.

Tokom izgradnje gotičke Bazilike Santa Marija del Mar u Barseloni 1379. izbio je požar u kojem je

veliki dio radova uništen.

Ipak, gradnja je nastavljena i ona je osveštana u 14. vijeku. Kada je 1428. godine Kataloniju pogodio zemljotres, velika šteta nanijeta je i ovoj bazilici, ali to nije bilo ništa u poređenju sa onim što ju je tek čekalo. Tokom Španskog gra-

đanskog rata 1936. godine ova bazilika je gorjela 11 dana. Uništeni su barokni oltar, ikone i dokumenta velikog istorijskog značaja.

Međutim, očuvani su zidovi, stubovi i neki od vitraža. Berlin, Drezden, Libek, Keln – neki su od njemačkih gradova u kojima je po-

Katedrala u francusKom gradu remsu u plamenu naKon njemačKog granatiranja u prvom svjetsKom ratu

drugi pišu

žar zahvatio istoimene katedrale. Gradnja velelepne Kelnske katedrale počela je 1248 i trajala je više od šest vjekova. Jedna je od najvećih i najviših svjetskih katedrala, sa tornjevima visokim 157 metara.

Keln je sravnjen u savezničkom bombardovanju u

29

Drugom svjetskom ratu, ali je katedrala uspjela da se održi, iako sa velikim oštećenjima. Bila je pogođena sa više od 80 bombi, srušeni su svodovi glavnog broda i sjeverni djelovi bočnih brodova. Kelnska katedrala je, inače, najposjećenija njemačka atrakcija. RTS

Katedrala u Kelnu stoji u “moru” ruina pred Kraj drugog svjetsKog rata

30

ZABAVA

ª HONKº ZA UDŽBENIKE ROKENROLA

Stounsi objavili istorijsku kompilaciju sa 36 pjesama

Nakon više od pet decenija profesionalne karijere, legendarni rokeri The Rolling Stones objavili su “Honk” – novu kompilaciju koja na jednom mjestu okuplja njihove najveće hitove koji su ispisali neke od najvažnijih stranica muzičke istorije.

“Honk” obuhvata prepoznatljive hitove, klasike i favorite obožavalaca od 1971. do 2016. godine, zaključno s Gremijem nagrađenim “Blue & Lonesome”.

Na standarnoj verziji kompilacije našlo se 26 pjesama, dok deluks izdanje sadrži dodatnih 10 lajv snimaka pjesama izvedenih na njihovim stadionskim nastupima širom svijeta. Među njima je i verzija pjesme “Bitch”, na kojoj

im se pridružio legendarni Dejv Grol (Nirvana, Foo Fighters) kao i “Wild Horses” koju je s njima otpjevala Florens Velč (Florence + The Machine).

Deset lajv snimaka koje se nalaze na deluks izdanju kompilacije obuhvataju turneje kao što su su “Zip Code Tour” i “No Filter Tour” i podsjetnici su na nevjerovatan kantautorski i izvođački talenat koji The Rolling Stones posjeduju i po kojem su poznati već više od pet decenija.

Kompilacija je dostupna u tri oblika – na dvostrukom CD izdanju, trostrukom LP izdanju i u digitalnom formatu. Deluks CD izdanje sastoji se od tri dijela, dok je LP izdanje četvorostruko.

Fi.J.

PJEVAČICA IMALA 51. GODINU

Preminula Marinka Manja Đorđević, članica Kičme

Kultna beogradska rok grupa Disciplina Kičme objavila je juče na svojoj Fejsbuk stranici da je njihova članica Marinka Đorđević Manja preminula u 51. godini.

“Napustila nas je naša najljepša Manja! Marinka Đorđević!, kratko je napisano na stranici, uz par njenih fotografija.

Manja se grupi Disciplina Kičme pridružila nakon tzv. londonske faze benda, a njeni vokali zabilježeni su na posljednja tri albuma. Sarađivala je i sa brojnim bendovima sa srpske scene, među kojima su Kazna za uši, Neočekivana sila, Kanda kodža i Nebojša i drugi.

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

ALEKSANDAR SANJA ILIĆ ZA

KAMEN STARO LJEPŠU I MUZ ⌦ Danilo Brajković

K

arnevalske majske večeri, manifestacija koja je na programu od 29. aprila do 5. maja u Budvi, tradicionalno će označiti početak ljetnje turističke sezone, a 1. maja na Trgu ispred Starog grada, u okviru večeri folklora, nastupiće Sanja Ilić i Balkanika, što i te kako raduje sve članove popularne grupe.

Koncert grupe Sanja Ilić i Balkanika počeće u 22 časa, a Aleksandar Sanja Ilić, vođa raznovrsne muzičke postave iz Srbije, na početku razgovora za Dnevne novine naglašava da se raduje svakom dolasku u Crnu Goru, a prema Budvi, ističe, ima posebne simpatije, pošto ga podsjeća na početak karijere.

“Kako da se ne radujem dolasku. Iskreno rečeno, oduševljeno smo pristali da dođemo u Budvu, koju smatram za ljepoticu Crne Gore. Asocira me na lijepe uspomene iz najranije mladosti. Kao klinac, sa nekih 17-18 godina, sa grupom San sam svirao na vidikovcu. To su bili nezaboravni trenuci. Puno stranaca, kako to već ide u sezoni. Tri mjeseca svirati na moru, daleko od kuće, roditelja... Bilo je to, u onom trenutku, jedno od najljepših mjesta na Jadranskoj obali. Nisam dugo bio na tom mjestu, ali sada ćemo biti blizu. Presrećan sam što opet dolazimo, bili smo i na nekom festivalu prije nekih desetak godina. Ne stižemo baš na prvomajski uranak, ali tu smo već uveče”, s osmijehom će Ilić.

grupe imala je i svjetska publika, pošto je prošle godine s uspjehom predstavljala Srbiju na Eurosongu i plasirala se u finale. Vokalne okosnice sada su dobro poznata lica: Nevena Stamenković, Mladen Lukić i Danica Krstić, a Ilić obećava budvan-

■ NE MOGU SVIRATI ISTO 10 GODINA

A u odnosu na pomenuti festivalski nastup, sada je na sceni neka nova Balkanika. Priliku da se uvjeri u kvalitet

Sanja Ilić i Balkanika

skoj publici i njihovim gostima da će uživati u spektakularnom nastupu.

“Spremni smo, sada je to potpuno nova ekipa u odnosu na ono što je bilo prije desetak godina u Budvi. Mlađa, ljepša, bolja, pametnija, muzikalnija - sve bolje od boljeg. Ne pretjerano, jer je i ono nekada bilo dobro, ali slijedimo sada aktuelne trendove, mijenja se situacija. Ne mogu biti na sceni 10 godina i svirati jedno isto. Biće u Budvi od nas za sve ljude pomalo, čak i nekih pjesama van Balkanike. Pjevaće publika sa na-

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

ZABAVA

31

DN PRED PRVOMAJSKI KONCERT GRUPE U BUDVI

OG GRADA POKRENUĆE ZIKALNIJU BALKANIKU ma. Imamo sve više svojih numera, ali dok ne dođemo do tih nekih 10 hitova - pjevaćemo i one od drugih autora”, objašnjava Ilić.

■ POSEBNA

INSPIRACIJA

S jedne strane, postoje muzičari koji se ne osvrću previše na ambijent, već nezavisno od toga nastupaju i pokušavaju da usmjere svu energiju ka stvaranju što bolje atmosfere. Ipak, Ilić pripada grupi onih koje

KAKO DA SE NE RADUJEM DOLASKU. ISKRENO REČENO, ODUŠEVLJENO SMO PRISTALI DA DOĐEMO U BUDVU, KOJU SMATRAM ZA LJEPOTICU CRNE GORE. ASOCIRA ME NA LIJEPE USPOMENE IZ NAJRANIJE MLADOSTI. KAO KLINAC, SA NEKIH 17-18 GODINA, SA GRUPOM SAN SAM SVIRAO NA VIDIKOVCU. TO SU BILI NEZABORAVNI TRENUCI

sve oko bine i te kako pokreće, naročito kada je pogled tako očaravajući kao na Trgu ispred Starog grada.

“Taj kamen Starog grada inspiriše da se sve pjesme stope u jednu. Ima taj kamen neku svoju priču, koja se prenosi na nas, a ako je i mi prenesmo na publiku i dobijemo povratnu informaciju - bićemo presrećni”, dodaje Ilić, uz napomenu da nećemo dugo čekati na novitete grupe.

“Trebalo bi da nove pjesme

budu objavljene za mjesec-dva.

Radimo na tome. Prvo smo pripremili repertoar za ovu ljetnju sezonu koja počinje na otvorenom. Rekao bih da je to spektakularan repertoar za ljeto. Nekako se čini da je svake godine sve ljepši”, zaključuje Ilić.

■ EUROSONG? UTI-

CAĆU DA POŠTENO GLASAMO

Ilić će uskoro biti na čelu beogradskog žirija, koji će

u ime Srbije glasati na Eurosongu. Crna Gora, odnosno bend D-moll, nastupiće u prvoj polufinalnoj grupi, baš kao i predstavnica Srbije Nevena Božović. Kao i svake godine, opet će biti priče o tome ko je glasao i za koga. Ilić obećava da neće dozvoliti da bilo ko utiče na njegovu odluku, a naročito je pohvalio odnos naše publike i stručnog žirija prilikom prošlogodišnjeg glasanja. “Želim da iskoristim ovu priliku da zahvalim svima koji su u Crnoj Gori glasali lani za nas, jer smo od svih susjednih zemalja samo od vašeg žirija i vaše publike dobili po 12 poena. Od Hrvatske i Slovenije dobili smo po 12 bodova od publike, ali nijedan od žirija. To se dešava već godinama, jedni drugima vraćaju i mislim da to mora da prestane. Ove godine, pokušaću da utičem na to da glasanje bude što poštenije. Mada, ne vjerujem da će tako biti i u ostatku Evrope. Skandinavija glasa za svoje, tako i sovjetske zemlje, grčki blok. Ne mogu ispraviti krive Drine, ali mogu da imam čist obraz”, ocjenjuje Ilić.

Spremni smo, sada je to potpuno nova ekipa u odnosu na ono što je bilo prije desetak godina u Budvi. Mlađa, ljepša, bolja, pametnija, muzikalnija sve bolje od boljeg. Ne pretjerano, jer je i ono nekada bilo dobro, ali slijedimo sada aktuelne trendove, mijenja se situacija

LJEPOTA

NJEGA TIJELA

32

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

TRAJNA EPILACIJA – RJEŠENJE ZA DLAČICE

Dlake su izrasline koje mogu da se pojave na svim djelovima tijela, osim na tabanima, dlanovima i na usnama. Od svih dlaka, jedino kosa ima zaštitnu ulogu, dok se brada kod muškaraca smatra pojmom muškosti.

Na svim ostalim mjestima pojava dlaka se smatra neestetizmom. Priznaćete, da samo pominjanje riječi trajna epilacija, zvuči ohrabrujuće i asocira nas na oslobađanje od nepoželjnih i neprijatnih dlačica, koje se najčešće pojavljuju tamo gdje mi ne želimo da nam narušavaju lijep izgled. Pojava ovih neestetizama na neuobičajenim mjestima, može da dovede do psihičkih problema, naročito kod djevojčica u periodu puberteta i adolescencije kad se ovi problemi najčešće pojavljuju.

Brzina rasta, jačina i formiranje folikula dlake, pod direktnim su uticajem muških polnih hormona Često se događa da se u određenim uslovima izlučivanje hormona pojača, pa da oni brže proizvode nove dlake. To je najčešći razlog za brži rast ili pojavljivanje dlaka na netipičnim mjestima.

REVOLUCIJU U TRAJNOJ EPILACIJI SU IZAZVALI IPL APARATI IPL aparati su nova generacija aparata koji koristi lasersku energiju. Po ocjeni stručnjaka IPL aparat se smatra revolucionarnim otkrićem za rješavanje problema nepoželjnih dlačica.

U njemu su objedinjeni nauka, inovacija i bezbjednost pri radu. S obzirom na to da ima vazdušno i vodeno hlađenje, potpuno je bezbjedan, te ne postoji opasnost od opekotina. Takođe je bezbolan i tretira svijetle dlake, a ono što ga čini revolucionarnim jeste činjenica da trajna epilacija može da se radi i ljeti kad je koža preplanula, bez opasnosti od crvenila i opekotina.

KOJOM TEHNOLO GIJOM IPL APARAT SPALJUJE DLAKE U kozmetičkoj industriji, jedini priznati neinvazivni, bezbjedni i bezbolni način trajnog uklanjanja dlačica je, upotreba laserske svjetlosne energije. Laserska svjetlost uništava folikul dlake i spaljuje ga. Za trajno spaljivanje folikula dlake zasluge pripadaju IPL aparatu, koji u djeliću sekunde prođe kroz dlaku do korijena, tamo izvrši

termolizu, odnosno spaljivanje folikula, odvajajući na taj način dlaku od korijena. Spaljena dlaka postepeno, u toku nekoliko dana otpadne.

IPL koristi polihromatsku pulsirajuću lasersku svjetlost, a jednostavnim mijenjanjem “glave” mijenja snop svjetlosti i postaje višenamjenski, odnosno, upotrebom odgovarajućeg snopa mogu se rješavati različiti problemi. Efikasno i bezbjedno rješava neestetizme na koži, poput nepoželjnih dlačica.

IPL pomaže u smanjenju ožiljaka, smiruje akutne akne, kapilare spaljuje, sunčane i staračke fleke izbjeljuje, a ima i još mnoge druge mogućnosti uklanjanja raznih neestetizama. IPL aparatom je moguće uraditi lifting lica i ispravljanje bora.

IPL - znači intenzivna pulsna svjetlost. Za razliku od IPLa, stara generacija lasera koristi monohromatsko svijetlo, što znači samo jedan dio spektra svjetlosti. One mogu da rade samo jednu vrstu tretmana – ili epilaciju ili spaljivanje kapilara ili lifting ili da tretira akne i ožiljke. Znači, onu vrstu tretmana za koji koristi spektar svjetlosti. Osim toga, laser je kod sva-

kog spota tretirao samo jednu tačku, pa je zbog toga svaki i najmanji tretman trajao veoma dugo.

I MUŠKARCI MOGU IMATI GLATKU KOŽU BEZ NEŽELJENIH DLAČICA Od kad se pojavio na tržištu, novi IPL je na samom vrhu ljestvice, po uspješnosti i po zainteresovanosti kako žena, tako i muškaraca. Muškarci konačno mogu uz pomoć IPL-a da riješe problem dlakavosti na raznim djelovima tijela kao što su grudi, leđa, ruke ili vratni dio i na taj način mogu da rješavaju ne samo estetski, već i problem praktične prirode, kod sportista, kod kojih je trajna epilacija obavezna. Zbog svih ovih karakteristika epilacija je danas najmodernija i najtraženija metoda,naročito kod osoba sa problemima urastanja dlaka,upaljenih folikula, naročito na preponama kod žena, a na bradi i vratu kod muškaraca.

Ipak, IPL aparatom može raditi samo stručnjak, specijalno obučen, koji umije da prepozna vrstu problema i razliku između estetskog poremećaja i bolesti.

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

33

LJEPOTA

AUTOR:

Sloba Bubanja www.estebel-mn.com

OD ČEGA ZAVISI USPJEŠNOST EPILACIJE Učestalost tretmana zavisi od zone na kojoj se radi epilacija, jer je brzina rasta dlake različita na pojedinim zonama, a od hormonske aktivnosti, zavisi koliki će biti broj tretmana.

Razmak između tretmana i njihov broj zavise od hormonskog statusa, regije koja se tretira, brzine rasta, izgleda, debljine i gustine dlake,a naročito od vrste i snage aparata kojim se postupak izvodi. Pored ovih faktora i metabolizam, godine starosti, tjelesna težina, etnička pripadnost i mnogi drugi faktori, utiču na uspješnost epilacije i na broj tretmana.

Kada se govori o uspješnosti postupka, važno je pravilno podesiti sve parametre i tačno prekontrolisati da li su svi parametri pravilno postavljeni, a oni se podešavaju za svaku osobu posebno. Dubina prodiranja laserskog zraka, dužina trajanja svakog pojedinačnog impulsa i broj džula zavise od regije koja se tretira.

Osim toga treba znati da da se ciklus rasta dlake sastoji iz tri faze.

Period rasta, kad je folikul

kompaktan sa dlakom i kada ona dobro sprovodi lasersku svjetlost do folikula, zove se anagena faza. Jedino u ovoj fazi možemo govoriti o trajnoj epilaciji, tj. o tome da će folikul biti trajno uništen.

Sljedeći veoma važan parametar je da rast dlaka zavisi od regije. Ciklus i brzina rasta su različiti na raznim regijama, pa je tako učestalost ponavljanja postupka različita. Npr. kod nausnica se ponavljanja vrše na osam do deset sedmica, dok kod nogu taj raspon može biti i do tri mjeseca.

Ovaj postupak, novom generacijom IPL-a je bezbjedan,ne iritira niti oštećuje okolno tkivo, izuzetno je luksuzan, bezbolan i bez štetnih posljedica po zdravlje klijenta, a uspješnost je iznad 90%, ako je hormonski status stabilizovan. Zbog toga su ovi tretmani trajne epilacije IPL aparatom, na samom vrhu ljestvice interesovanja. Sa razlogom, jer je trajno uklanjanje malja sa nausnica, brade, pazuha, prepona i nogu, potreba svake žene, a preporučujemo je i kao terapiju kod upaljenih folikula i uraslih dlaka, naročito na preponama, ali i na drugim djelovima tijela.

POKLANJAMO Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru.

Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

OKIDAČI PROBLEMA

34 muškarac-žena

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

Zašto je brak na klimavim nogama U svakom braku se vremenom javljaju problemi, a ako neke stvari ignorišete, mogu da se nagomilaju i da budu uzrok nerješivih problema, koji će na kraju dovesti do razvoda Ljubav je “gorivo” za srećan brak, a ukoliko ignorišete neke znakove upozorenja da se vaš odnos raspada, može se desiti da vam partner “iznenada” zatraži razvod. Prije nego što bude prekasno, obratite pažnju na ove signale da vam je brak na klimavim nogama i pokušajte da riješite ove česte probleme.

Burno reagujete Jedan od očiglednih znakova da vam je brak u nevolji je burno reagovanje na sve. Mnogi komuniciraju kada su ljuti, ali se to često doživljava kao napad, kritikovanje, prebacivanje krivice. Zbog toga, usljed burne reakcije, vaša prava poruka ostaje neshvaćena, a partner se osjeća napadnutim.

Izbjegavate probleme Umjesto da usput rješavaju probleme, mnogi puštaju da se ti problemi nagomilaju, a onda im veza/brak izmakne kontroli. I onda postane kasno da se stvari poprave...

Prebacujete krivicu Mnogi upiru prstom i svaljuju krivicu na partnera, umjesto da razgovaraju o tome kako se osjećaju, pa onda partner i ne shvata uzrok lošeg raspoloženja, već smatra da se stalno žalite ili zvocate... Partneri često prestaju da slušaju jedno drugo zbog nerazumijevanja osjećanja, neriješenih problema i neizraženih potreba, a sve je to dovelo do ogorčenosti. Teško je da imate saosećanja prema nekome, ako se javila ogor-

čenost. Nemojte da ignorišete osjećanja ili ih zataškavate iz straha da ne budete povređeni, pa da onda iznenada počnete da prebacujete krivicu za sve na partnera...

Izbjegavate konflikt Izbjegavanje konflikta vremenom zaista može da presudi braku. Ako neke stvari držite u sebi da biste izbjegli svađu, na kraju ćete završiti u nezdravom odnosu koji će brzo “pući”.

Vremenom ovakvo ponašanje može da stvori distancu između vas, a partner će početi da se osjeća kao da vam više nije bitan.

Vraćate “milo za drago” Partner vas je povrijedio, pa ste odlučili da mu vratite istom mjerom? Time što ćete jedno drugo da povređujete i svetite se jedno drugom, ništa nećete postići. Ako i vi to radite, znajte da vam je brak na klimavim nogama.

(Pogrešno) optužujete jedno drugo Kada se konstantno osjećate kao da vas partner pogrešno optužuje ili pogrešno shvata, to je ozbiljan znak da među vama nešto nije u redu. Možda i vi optužujete partnera za razne stvari, a da prije toga ne provjerite istinu. Samostalno donošenje zaključaka, prije sagledavanja situacije iz svih uglova, često vodi na pogrešnu stranu. Ne dozvolite da to brzo donošenje zaključaka u vama probudi nepovjerenje, ljubomoru, potrebu

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

za kontrolisanjem...

Ne prihvatate odgovornost za osjećanja Kada se u vama jave “neželjena” osjećanja, mislite da ih je neko drugi izazvao, u ovom slučaju partner. Nemojte da prebacujete odgovornost za svoja osjećanja na partnera, ne očekujte da on učini da se osjećate bolje jer time sprečavate sebe da izgradite samopouzdanje, već se oslanjate na nečiju “potvrdu vrijednosti”. Kada vam je potreban partner da biste se dobro osjećali, to znači da se ne osjećate dobro u svojoj koži, a to bi i te kako moglo da “presudi” vašem braku. (Mondo.rs)

muškarac-žena

35

Odgovornost Ne preuzimate odgovornost za probleme Jednostavno ne priznajete da su i vaše greške dio problema i ne preuzimate odgovornost za svoje greške. Zato prebacujete krivicu na partnera, smišljate izgovore, pravdate svoje postupke. Možete da se pravite da problem ne postoji, ali će to stvoriti još veće probleme. Mnogo je bolje da razgovarate o problemu, priznate da ste oboje doprinijeli tome i zajedno pokušate da ga riješite.

Držite se ljutnje Kada se naljutite, držite se za to osjećanje i postajete ogorčeni, tjerate partnera da se iskupi i tako zaglavljujete u problemu, umjesto da krenete naprijed. Ne želite čak ni da saslušate partnera, već samo da ga natjerate da “pati” za bol ili ljutnju koju je uzrokovao.

Zapravo, problem je u tome što ne umijete da postavite granice partneru, da mu stavite do znanja kako želite da se ponaša prema vama, a šta vam je neprihvatljivo. Takođe, jedan od čestih problema u braku je i to što jedno od partnera konstruktivnu kritiku doživljava kao zvocanje i nepotrebno kritikovanje, osjeća se napadnuto. Kada vidite šta se dešava i umijete da pročitate signale, možete i da ispravite, riješite problem na vrijeme tako što ćete se suočiti sa svojim emocijama, umjesto da na neke druge načine štitite sebe. Možete da prestanete da povređujete jedno drugo i naučite kako da izrazite svoja osjećanja na

način koji će vam dodatno učvrstiti odnos – samo se malo potrudite.

Izbjegavanje konflikta vremenom zaista može da presudi braku.

Ako neke stvari držite u sebi da biste izbjegli svađu, na kraju ćete završiti u nezdravom odnosu koji će brzo “pući”

Partner vas je povrijedio, pa ste odlučili da mu vratite istom mjerom?

Time što ćete jedno drugo da povređujete i svetite se jedno drugom, ništa nećete postići

psihologija

Ponašanje

36

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

Mali trikovi kojima ćete šarmirati svakoga

Naravno da ne treba da provodite dane trudeći se da impresionirate svakoga koga sretnete, niti da brinete o mišljenju svake osobe koju upoznate. Ipak, ako znate kako da šarmirate ljude, to može da vam pomogne u brojnim situacijama.

“Međuljudski odnosi su jako važni u životu”, kaže lajf kouč i stručnjak za veze Mišel Freli.

Ako se malo potrudite da budete prijateljski nastrojeni, osoba kojoj može da se vjeruje, pristupačni, to može da pomogne vašoj karijeri, ali i prijateljstvima. “Čak će i vaše dnevne interakcije sa strancima ili novim saradnicima biti lakše i prijatnije”, tvrdi ona.

Mali, prijateljski gestovi mogu da vam pomognu da se bolje povežete sa drugima i da im ih šarmirate.

Izgovorite njihovo ime Ljudi vole da čuju zvuk svog imena, zato ga izgovorite jednom-

dvaput, usput, kada se ukaže prilika za to.

“Većina ljudi zaboravi ime osobe sa kojom se upoznaje već poslije pet sekundi, a ako vi ponovite ime osobe, automatski ćete biti drugačiji od drugih”, kaže stručnjak za veze Majls Skot.

“Kada to upotrijebite u razgovoru, druga osoba će se osjećati ‘kao kod kuće’, kao da razgovara sa prijateljem ili nekim koga poznaje godinama”.

Uspostavite kontakt očima Kontakt očima je važan način upostavljanja veze sa drugima. Ali, važno je da napravite balans, a ne da neprijatno piljite u nekoga.

“Odmjereno trajanje kontakta očima pokazuje da vam je prijatno u sopstvenoj koži. Takođe, zbog toga će drugi imati utisak da mogu da vam vjeruju jer ne odajete utisak kao da nešto skrivate”, kaže Skot, dodajući da je potpuno suprotno ako očima “šarate” okolo.

Sa druge strane, ako uporno piljite u nekoga, toj osobi će biti neprijatno, a to nije ono što želite.

“Ključ je u tome da gledate osobu nekoliko sekundi u oči, zatim joj pogledajte u jedno rame, pa ponovite”.

Otvoren govor tijela Ljudi dobro reaguju na otvoren govor tijela. Zato, ako želite nekoga da šarmirate, isplati se da obratite pažnju na detalje, poput toga kako držite ruke.

“Zauzmite otvoren položaj tela prema osobi sa kojom razgovarate jer ćete tako pokazati da ste posvećeni razgovoru. Na taj način osobi stavljate do znanja da vam je važno ono što ona govori”, objašnjava Skot. Dakle, budite okrenuti cijelim tijelom ka osobi sa kojom razgovarate, a ruke neka vam budu pored tijela, ne prekrštene ili nešto slično.

Slušajte i učite Da biste zaista pridobili nekoga, najvažnije je da toj osobi po-

stavljate pitanja i koncentrisano slušate odgovore.

“Dajući nekome priliku da vam govori o sebi najbrže ćete šarmirati osobu, posebno ako pokažete da ste radoznali i da zaista slušate”, kaže Freli.

Dakle, postavljajte pitanja i ohrabrujte ih da vam govore o sebi, a povremeno i ponovite nešto što su rekli – to je posebno dobar trik ako se nervozni, pošto će vaš sagovornik govoriti više od vas.

Budite prisutni Koliko god da ste u iskušenju, nemojte da “bacite pogled” na telefon dok razgovarate sa nekim, već budite prisutni u trenutku.

“Oduprite se slanju poruka i društvenim mrežama dok ste sa drugima. U suprotnom, odaćete utisak nezainteresovanosti”, tvrdi Freli.

Gledanje u telefon ostavite za kasnije, a fokusirajte se na trenutak, na postavljanje pitanja i slušanje. (Mondo.rs)

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

psihologija

37

Kontakt očima je važan način upostavljanja veze sa drugima. Ali, važno je da napravite balans, a ne da neprijatno piljite u nekoga

Komplimenti

Pokušajte “ogledalo” metodu Još jedno ponašanje kojim možete da šarmirate druge je “ogledalo metoda”, tvrdi dr Kunam, a pod tim se praktično podrazumijeva da imitirate ponašanje osobe sa kojom razgovarate, ali na prirodan, suptilan način.

“To može biti tako jednostavno da obratite pažnju na to da li osoba drži prekrštene noge, pa ih i vi prekrstite”, kaže dr Kunam.

Ovim malim psihološkim trikom odaćete utisak da ste “slični” sa osobom sa kojom razgovarate.

Uputite iskren kompliment “Time što ćete nekome uputite iskren kompliment, osoba će osjećati kao da joj zaista posvećujete pažnju i da vam je na neki način važna”, kaže stručnjak za veze Davima Rapaport.

Dopada vam se nečija odjeća? Mislite da je odlična u svom poslu? Divite se njenom samopouzdanje? Dajte im to do znanja... Malim gestovima možete da pridobijete ljude, zbog toga što ćete pokazati da obraćate pažnju na njih, da ste zainteresovani. Potrudite se i ostavite pozitivan utisak.

Ljudi dobro reaguju na otvoren govor tijela.

Zato, ako želite nekoga da šarmirate, isplati se da obratite pažnju na detalje, poput toga kako držite ruke

38 DN

ENIGMATIKA RASPARATI

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

PRI SVIJESTI, PRISEBAN

ZAPALJENJE MREŽNJAČE

FRANCUSKI PISAC

ŽITELJ BRITANIJE

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

RIMSKI BROJ 2

FOTO UBOD

SKUPOVRSTA KOJI SE CJENO OZNAKA PAPAGAJA TIČE JAGNJEĆE ZA TONU (MN.) MJESECA KRZNO

KRIVULJA KRETANJA OKO ČEGA MJESTO U VOJVODINI

OBRADA PODATAKA (SKR.)

ŽITELJ RUSIJE VRSTA INSEKTA

SPORTSKI UČITELJI STOTI DIO DOLARA RIMSKI BROJ 1

LETAČI, AVIJATIČARI

ZEMLJIŠNA MJERA 4. I 1.

VOKAL

PIĆE PRED RUČAK BIVŠI HRVATSKI FUDBALER KRASNODAR BIVŠI KINESKI VOĐA KAJ ŠEK OZNAKA ZA NIŠ

GORNJI DIO TIJELA (MN.) GLAVNI SASTOJAK SKROBNOG BRAŠNA

IVO ANDRIĆ

SALA ZA DIZANJE TERETA

LITAR VOZILO NA DVA TOČKA JEDAN OBROK

ZEVSOV SIN

OZNAKA NORVEŠKE

STAROGRČKI JUNAK

VELIKA, ZNAČAJNA

KIDNAPER OPŠTINSKA LIGA BIVŠI AMERIČKI TENISER, ANDRE

OKRUGLO SLOVO

Znak u Sjevernoj Irskoj koji je postavila IRA 1994. godine

ZAPAD VLADAR (GRČ.)

KRALJ DŽUNGLE KRUPAN JUŽNOAMERIČKI GUŠTER NASELJE U SRBIJI KOD ZLATIBORA KNJIŽEV. NOVINE (SKR.) ITALIJA

STAROJUDEJSKI KRALJ MEKSIČKO ŽENSKO IME

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: VIKTOR IGO, C, AGROBIOLOZI, TRIBUT, ELAN, RAMAZAN, ISK, ONIJEMJETI, SENATI, Z, ĆU, L, AS, BROKER, AVL, OLUPINA, VINETU, DENIZ, Č, GOS, UPRT, B, KRUELA, ČIPKAR, IDEALI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1988

9 5

9

3

1

4 3

Medium level

3 1

6

9 7

9

6 9

1

3

8

7

3

8

5

3

2

4

9

1

6

7

6

1

7

8

3

5

4

9

2

2

9

4

6

7

1

8

3

5

7

4

1

5

8

3

9

2

6

3

8

6

9

2

4

5

7

1

4

3

8

7

5

2

6

1

9

9

6

2

4

1

8

7

5

3

1

7

5

3

9

6

2

8

4

Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 2959

Puzzle solution:

7 9 3

4 5

4

1

9

2

5

7

6

3

8

3

7

6

8

1

4

9

5

2

8

5

2

6

9

3

1

7

4

2

6

7

5

8

1

3

4

9

9

3

4

7

2

6

5

8

1

5

8

1

3

4

9

7

2

6

1

9

5

4

7

2

8

6

3

7

4

3

1

6

8

2

9

5

6

2

8

9

3

5

4

1

7

2014-11-19

1

2 9

1

2

7

6

5 9

5 1

1 1

1

8 9

8

3

5

3

3

8

Medium level

6

9

Sudoku puzzle No. 1815 2011-10-02

8

4

Sudoku puzzle No. 1812 2011-09-29

www.sudokukingdom.com 5 2 9 1 6 7 3 4 8

3

5 2

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2012-03-23

Guska

7

5

6 7

9

6

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

Word Search Puzzle #J371WL

B

U

S

I

N

E

S

S

M

E

N

A

M

U

H

T

S

E

E

R

U

P

R

E

C

L

U

D

E

S

P

I

N

C

H

E

U

S

E

D

A

E

R

N

U

K

D

D

B

D

C

R

R

R

T

A

L

U

G

L

Y

L

L

A

C

I

T

E

H

T

A

P

M

Y

S

J

G

C

F

L

O

B

A

N

N

E

R

S

L

M

H

R

B

L

O

O

D

Y

H

B

I

N

G

O

Y

A

A

R

C

H

I

T

E

C

T

U

R

A

L

U

G

M

S

N

A

N

L

R

G

N

I

T

N

U

P

E

O

L

D

E

R

R

S

E

R

S

B

O

L

S

D

P

B

V

N

E

Y

T

I

N

U

M

M

I

T

U

H

N

L

T

A

L

L

E

R

C

L

J

M

O

R

O

Y

Y

E

L

B

P

E

R

C

H

P

P

R

C

N

P

L

E

T

O

M

S

Y

O

K

E

S

E

C

E

N

T

O

M

O

L

O

G

I

S

T

S

D

Arcade Arcade Architectural Bands Architectural Banners Bands Bingo Banners Bloody Businessmen Bingo Calmly Bloody Convent Businessmen Crude Drums Calmly Entomologists Convent Foils Goblet Crude Gramophone Drums Entomologists

Graters Hatches Goblet Human Immunity Gramophone Limps GratersMoats Older Hatches Perch Human Pinch Immunity Precludes Limps Punting Purees Moats Retype Older Scoot Perch Slobs Foils

Pinch

Precludes Punting Purees Retype Scoot Slobs Slush Smote Spade

Slush Smote Stored Spade Sympathetically SpleenTaller Splurged Spurt Tidal StoredTrench Sympathetically Taller Unread Tidal Yokes Trench Unread Yokes

Spleen Splurged Spurt

REBUS

Copyright © Puzzle Baron June 27, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

HOROSKOP OVAN Današnji dan vam dolazi kao poručen. Smanjen priliv obaveza vam omogućava prijekopotreban odmor. Moguće je da počinjete da sumnjate u svoju vezu jer vam se čini da partner nešto krije. Odlično se osjećate.

BIK Dan vam je vrlo povoljan za rješavanje sukoba koje ste do sada imali s kolegama ili nadređenima. Ako ste u potrazi za ljubavlju, moguće je da ćete danas upoznati novu osobu. Povedite računa o zdravijoj ishrani.

BLIZANCI Ukoliko sada pokažete maksimum posvećenosti, naredni period će vam donijeti napredak u karijeri kakav niste očekivali. Mnogo vam smeta nesposobnost vašeg partnera da pravi kompromis. Manji problemi s grlom.

RAK Ukazaće vam se prilika da ostvarite dodatne prihode, ali oklijevate da je prihvatite jer vas brinu mnoge obaveze koje uz to dolaze. Moguće je da ćete u nekom trenutku osjetiti jak nalet usamljenosti. Nema problema sa zdravljem.

LAV Period stagnacije u kom ste do sada bili se konačno završava i već danas osjećate puno entuzijazma da date svoj maksimum.

Voljena osoba vas je povrijedila i ne možete joj oprostiti. Mogući su problemi s vidom.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Park Ralje važan Dari

39

ENIGMATIKA

Današnji dan vam donosi puno izazova i prepreka u ostvarivanju ciljeva. Ne zaboravite da samo strpljenjem možete sve da prevaziđete. U vašem bliskom okruženju postoji osoba koja vas voli. Prijaće vam odmor.

VAGA Današnji dan će donijeti komplikovanu situaciju čiji će ishod odlučiti neki vaš nadređeni ili saradnik. Vodićete interesantan razgovor sa osobom koja vam se dopada. Prijaće vam neki vid rekreacije u prirodi.

ŠKORPIJA Ukoliko ste planirali poslovni napredak, sada je pravo vrijeme da se posvetite njegovom ostvarivanju. Dirnuti ste spremnošću voljene osobe da se trudi i posveti uspjehu vaše veze. Dobro se osjećate i zdravlje je solidno.

STRIJELAC Danas i mali pad koncentracije ili nemar mogu da imaju dugotrajne posljedice. Pripazite dobro na svaki svoj postupak. Moguće je da postoji sukob stavova između vas i partnera po nekom važnom pitanju. Kijavica vas prati.

JARAC Polako se sve kockice slažu i shvatate da su vam dosadašnja iskustva poslužila na neki način. Imate osjećaj da voljena osoba krije nešto od vas, ali se i sami plašite da to sebi potvrdite. Problemi zbog stresa.

VODOLIJA Sve vam je jasnije da su uslovi na radnom mjestu vrlo nepovoljni po vas i spremni ste da potražite bolju perspektivu.

Dan vam donosi burnu raspravu s bračnim partnerom. Povedite računa o stomaku.

RIBE Skloni ste da izbjegavate obaveze jer osjećate da nemate mnogo snage da na svim poljima dajete svoj maksimum. Voljeli biste novu vezu, ali ne možete da nađete osobu koja vam prija.

Manji pad imuniteta.

petak,

40

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 24.4.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara.

Beli. Imam i za prodaju.

Kolekcionar.

Tel: 069/051-526

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

OBAVJEŠTENJE Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

malog oglasa do

MALI OGLASI

20 riječi slati na:

DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

   20   1  1 

za objavljivanje

marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično

radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Aprilski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 24.4.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

OMLADINSKA SELEKCIJA CRNE GORE PORAŽENA OD SLOVENIJE 4:1

Greške odvele u poraz BRDO KOD KRANJA Teren:: Trening centar FS Slovenije. Sudija: Marko Podgoršek (Slovenija).

Strijelci:: 1:0 Makovec 5’, 1:1 Janjić 10’, 2:1 Simič 28’, 3:1 Pečar 69’, 4:1 Cipot 83’. Žuti kartoni:: Urbančič (Slovenija), Bojović, Mudreša, Mališić (Crna Gora).

S LOV E N I JA : Ju r c a , Pavlovič (64’ Repas), Lipec, Makovec (84’ Španring), Maher, Pečar, Urbančič, Cipot, Cvetlin (84’ Zlatkov), Simič, Mutavčič. Selektor: Agron Šalja.

CRNA GORA: Baltić, Pupović, Radenović (81’ Mališić), Muzurović, Osmanović, Račić (57’ Bojović), Vukotić (81’ Dubljević), Vukčević (71’ Mrvaljević), Gašević (57’ Mudreša), Babić (71’ Vuković), Janjić (46’ Cvijović). Selektor:: Milorad Peković.

Poraz u prvom od dva prijateljska meča sa Slovenijom - omladins k a s e l e kc i j a Crne Gore je izgubila od “zmajPeković

čeka” sa 4:1. “Sokolići” nisu mogli ni u jednom trenutku da pariraju kvalitetnom protivniku.

“Dosta teška utakmica, po izuzetno jakoj kiši. U prvom poluvremeno smo bili solidni, disciplinovani i dobro smo stajali na terenu uprkos tome što su nam nedostajali neki povrijeđeni igrači. U nastavku smo pravili dosta individualnih grešaka, Slovenija je to iskoristila i njen kvalitet je došao do izražaja”, rekao je selektor Milorad Peković, čiju ekipu sjutra čeka (11.00) revanš sa Slovenijom.

“Nama ostaje da u drugoj utakmici odigramo kvalitetnije i bolje pariramo protivniku”. B.T.

U prvom poluvremeno smo bili solidni, disciplinovani i dobro smo stajali na terenu uprkos tome što su nam nedostajali neki povrijeđeni igrači. U nastavku smo pravili dosta individualnih grešaka

KADETKINJE IZGUBILE OD SLOVAČKE U 1. KOLU TURNIRA 3:1

Jače su fizički, to je presudilo STARA PAZOVA - Teren: Sportski centar FS Srbije. Sudija: Ivana Čolaković (Srbija). Strijelci: 0:1 Tičijakova 36’, 0:2 Bajerova 44’, 0:3 Bajerova 50’, 1:3 Boričić (p) 78’.

CRNA GORA: Hrastovina, Janjušević (41’ Vidić), Vučinić, Sarić, Marković (72’ Miletić), Laketić, Petrović (41’ Simonović), Vojinović (58’ Cimbaljević), Kalač (32’ Boričić), Tošković (58’ Petković), Bicić (72’ Vuković). Selektor: Mirko

Marić.

SLOVAČKA: Kralikova (41’ Stahova), Tičijakova (41’ Hadbavna), Kovalikova (41’ Mučkova), Bajerova (60’ Mazuhova), Halasova, Mrockova (61’ Lukačova), Tapjakova (41’ Hankova), Pelikanova (41’ Retkesova), Kršijakova (41’ Mudrakova), Hrdličkova (64’ Škerdova), Vravkova (41’ Kolarova). Selektor: Jozef Jelšic.

Poraz u 1. kolu UEFA razvojnog turnira u Srbiji -

ženska kadetska reprezentacija je izgubila od Slovačke sa 3:1. Protivnik je u 50. minutu imao 3:0, a počasni pogodak za “crvene” je postigla Ivana Boričić iz jedanaesterca u 78. minutu.

“Slovakinje su zasluženo pobijedile, a mi ne možemo biti nezadovoljni nastupom i zalaganjem naših djevojaka. Evidentno je da su naše suparnice fizički znatno jače, što je i presudilo”, rekao je selektor Mirko Marić.

B.T.

Vjera u sebe dali snagu u

STEFAN MILOŠEVIĆ OD SELJAKANJA PO CRN

⌦ Bojan Topalović Crna Gora ima napadača koji polako osvaja Belgiju - 22-godišnji Stefan Milošević je 15. januara potpisao ugovor na tri i po godine sa Vasland Beverenom, odmah se izborio za startnih 11, trenutno igra fudbal života, na 11 utakmica je postigao sedam golova...

Gorostasni špic se kvalitetom brzo adaptirao na belgijsku ligu nakon dolaska iz danilovgradske Iskre.

“Iskreno, kada sam dolazio bio sam skeptičan, jer nisam znao šta me čeka. Bila je to velika promjena za mene”, rekao je Milošević za Dnevne novine, koji je postizao golove protiv Kortrajka (dva), Standarda (tri), Rojala (jedan) i Muskrona (jedan) prethodnog vikenda...

“Period adaptacije nije trajao dugo. To je veliki plus. Iz utakmice u utakmicu sam dobijao veću minutažu i koristio je na pravi način. Sve godine truda i rada sam krunisao het - trikom protiv Standarda i tada sam nagovijestio dobre partije”, govori nam visoki centarfor, koga smo uhvatili na uskršnjem druženju sa navijačima Vaslanda...

“Navijači me prepoznaju, ali nisam još postao ljubimac. Međutim, presrećan sam kako je sve krenulo”.

■ PUT NIJE BIO LAK A put do belgijskih reflektora je bio posut trnjem - matična Budućnost mu nije dala pravu šansu, baš kao ni Rudar, ni Lovćen. Kom nije imao dovoljno strpljenja, ali je sve došlo na svoje u Iskri kod Aleksandra Nedovića - u prvom dijelu aktuelne sezone je na 18 mečeva postigao devet golova.

“Put nije bio lak, ali koliko god u pojedinim trenucima bilo teško, nikad nisam razmišljao da odustanem. Vjera u sebe i upornost su mi uvijek davali snagu da prevaziđem teške momente.

I naravno, bezuslovna podrška porodice i drugova”.

Crna Gora iz godine u godi-

nu nema strpljenja za mlade igrače, dok u Belgiji vape za talentima. Zato je naš fudbal tu gdje jeste...

“Mislim da je to naš najveći problem, jer treneri nemaju povjerenja u mlađe igrače, dok je

5

TIMOVA U CRNOJ GORI JE PROMIJENIO STEFAN MILOŠEVIĆ - POČEO JE U BUDUĆNOSTI, IGRAO ZA RUDAR, LOVĆEN I KOM, A KONAČNO JE DOŠAO NA SVOJE U ISKRI

v

Sport

43

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

e i upornost su mi teškim trenucima

NOJ GORI I NEPOVJERENJA KLUBOVA DO HIT NAPADAČA U BELGIJI

GRBALJ OSTAO BEZ ŠEFA STRUČNOG ŠTABA

STEŠEVIĆ ODSTUPIO Grbalj u finiš Telekom 1. CFL - u posljednjih šest kola - ulazi bez šefa stručnog štaba Veska Steševića.

Nekadašnji strateg OFK Titograda, Koma, jordanskog Fejsalija je neočekivano podnio ostavku na mjesto trenera “trikolora”, a 53-godišnji strateg se povukao nakon poraza u prethodnom kolu od Rudara pod Golubinjom (3:0).

“Trikolori” su trenutno peti na tabeli sa 45 bodova, imaju 11 bodova manje od trećeplasirane Zete (treće mjesto garantuje Evropu), dok su na “plus 11” od osmoplasiranog Rudara, koji se nalazi u zoni baraža. B.T.

RADULOVIĆ PREDSTAVLJEN U MIJANMARU

NADAM SE DA ĆU UNAPRIJEDITI FUDBAL

7

Igra odličan fudbal: Stefan Milošević slavi jedan od golova ovdje situacija potpuno drugačija. Mnogo se radi, ulaže se u mlađe igrače, forsiraju se, jer su fudbaleri njihova budućnost. Što se tiče Beverena, ja sam među starijima, a imam 22 godine”, poručio je Milošević sa osmijehom, a onda se kratko vratio na naš fudbal...

“Mislim da se u posljednje vrijeme i kod nas promijenila situacija i da ide na bolje”.

Na klupi kluba koji je osnovan 1936. godine sjedi Adnan Čustović iz BiH, a tu su još Balkanci Aleksandar Vukotić, Karlo Lulić i Filip Andrijašević, te naš reprezentativac Aleksandar Boljević...

“Sa Boljevićem se poznajemo još iz mlađih kategorija reprezentacije, sudbina nas je opet spojila. Mnogo mi znači što je tu, pomogao mi je puno na startu, vjerovatno je i taj period adaptacije bio mnogo

lakši. Sada smo nerazdvojni”.

■ A REPREZENTACIJA NAJVEĆI SAN

Vasland Beveren je već sada ispisao uspješnu sezonu ostao je u eliti, igra plej - of za Ligu Evrope, ali...

“Glavni cilj kluba je bio opstanak u ligi, a to smo izborili. Beveren nema nekih većih ambicija za ovu sezonu, pošto nismo baš najbolje startovali u plej - ofu”, rekao nam je Milošević, poručivši da se ne opterećuje brojkama, koje su - za sada - odlične. “Što se mene lično tiče, najbitnije je da me posluži zdravlje i da sam u što boljoj formi. Siguran sam da tada golovi neće izostati. Ne opterećujem se, ali naravno da mi je cilj da postignem što je moguće više golova do kraja sezone”.

Prošao je sve mlađe repre-

GOLOVA NA 11 UTAKMICA JE POSTIGAO STEFAN MILOŠEVIĆ U BELGIJSKOM PRVENSTVU zentativne kategorije, a egzekucijama u kvalitetnom prvenstvu je sve bliži dresu “hrabrih sokolova”. Posebno sada kada je pred Stevanom Jovetićem duga pauza...

“Imao sam čast da igram za sve kategorije, ali je A selekcija stepenica više. To je ujedno i moj najveći san”, podvukao je Milošević.

Miodrag Radulović i Vladimir Krunić na predstavljanju Jedini Crnogorac koji radi kao selektor se upustio u novi izazov - Miodrag Radulović je predstavljen kao novi vođa fudbalske reprezentacije Mijanmara!

Pedesetjednogodišnji Podgoričanin je sa nekadašnjom Burmom dogovorio ugovor “godinu plus godinu”, a sa čelnicima tamošnjeg saveza se lako dogovorio.

“Imao sam kratke, ali usješne razgovore sa Fudbalskim savezom Mijanmara. Dopala mi se njihova vizija o razvoju fudbala sa tehničkim direktorom Belgijancem Erikom Abramsom.

Brzo smo se sporazumjeli”, rekao je Radulović.

Popularni Mijo je prethodne četiri godine trenirao Li-

ban, ispisao je istorijski rezultat učešćem na prvenstvu Azije, a sada želi da razvije fudbal u još jednoj azijskoj zemlji.

“Mijanmar želi da ulaže u fudbal, ima dobru infrastrukturu, ali me čeka dosta rada na taktičkom planu. Igrači su tehnički obučeni, brzi su i karakterni, ali imaju taktičke nedostatke i nisu disciplinovani u igri”, rekao je Radulović, koji se raduje novom poslu...

“Za mene je ovo pravi izazov, pokušaću da napravim ono što sam napravio sa Libanom. Nadam se da će moj dolazak biti koristan za njihov fudbal”, poručio je Radulović, kome će jedan od pomoćnika u stručnom štabu biti Vladimir Krunić. B.T.

44

sport

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

A da pričamo malo o košarci i totalno promašenoj sezoni Dešavanja u BeograDu ne smiju Da BuDu aliBi za slaBe igre tokom cijele sezone

66

⌦ Kosta Bošković Da se odmah razumijemo - košarkaši Budućnosti nisu trebali da se vrate na parket “Pionira” tokom majstorice u finalu plej-ofa ABA lige. U takvom (sramnom) ambijentu košarka se ne igra.

Međutim, vratili su se, dali legitimitet Zvezdinoj tituli, ali i - bez obzira na pretpljeni strah - pokazali sve ono što su nekako uspjeli da “zamaskiraju” tokom dva meča finalne serije u Podgorici. A to je da titulu objektivno nisu zaslužili, da je čitava sezona promašena i da takav utisak ne mijenja ni šest pobjeda u Evroligi.

mečevA odigrAlA je Budućnost ove sezone - doBilA je 31 (20 u ABA ligi, šest u evroligi, tri u Kupu Cg i dvA u ABA superKupu)

Šta dalje?

■ Greške od starta Dok se još u našem glavnom gradu osjećala euforija istorijske titule u ABA ligi i slavio povratak u Evroligu, u Budućnosti su počeli da pokazuju da još nisu spremni da se nose sa svim što nova uloga donosi.

Jasno je da su regionalnom prvaku bila potrebna pojačanja, ali sve se nekako radilo pomalo “bahato”, bez koncepcije, dovodili su se igrači koji jesu majstori, ali - vrijeme je pokazalo - nisu timski igrači.

U svemu tome nije se snašao ni heroj iz prošle sezone Aleksandar Džikić, koji je tada zaslužio kritike, ali ne i (pre)rani otkaz.

■ Pojedinci, a ne tim

Utisak je nakon svega da je Zvezda bila tim, a da je Budućnost bila daleko od toga. Sve se svodilo na individualne akcije pojedinica, a da problem bude još veći nijedan od “stranaca” nije pokazao da je pravi lider, da je igrač na kojeg može da se računa kao na vođu na svakom meču. Noris Kol je to bio u određenim mečevima, baš kao i Edvin Džekson, ali bi potom nestali u narednih nekoliko. Kod Erla Klarka sve je zavisilo od njegovog raspoloženja, koje i nije bilo

Košarkaši Budućnosti i sada već bivši trener Jasmin Repeša tokom jednog od mečeva u Pioniru neko, Koti Klark je na kraju više bio na klupi, Goga Bitadze se “ugasio” kada je bilo najvažinje, od Džejmsa Bela se nije ni očekivalo da bude lider, a Devin Vilijams... Ostaje misterija zbog čega je najbolji skakač turskog šampionata doveden.

Treba napomenuti da ni igrači iz prošle sezone nisu bili na svom nivou, ali i da oba trenera (i Džikić i

Jasmin Repeša) nisu bili u stanju da od svih njih zajedno naprave tim.

■ Bez karaktera van “morače”

Uz sve pomenuto, veoma je upitan i karakter igrača koji su trebali da budu lideri, jer praktično ni na jednom meču van “Morače” nisu pokazali da su rođeni

Jasmin Repeša nije ispunio cilj, pa je podnio ostavku Privukla me emocija - od tribina do klupe. Cilj je da osvojimo ABA ligu - rekao je Jasmin Repeša nakon što je preuzeo Budućnost Voli 31. decembra 2018. godine.

Cilj nije ispunjen, a 57-godišnji hrvatski stručnjak je podnio ostavku nakon poraza od Crvene zvezde u majstorici finalne serije ABA lige.

“Budućnost Voli se zahvaljuje dosadašnjem treneru na saradnji, predanom i profesionalnom odnosu prema klupskim obavezama i želimo mu

uspješan nastavak trenerske karijere. Gospodin Repeša je naglasio da je ogorčen na sva dešavanja u finalnoj seriji i da ne vidi smisao rada u ovakvoj regionalnoj ligi”, stoji u saopštenju “plavih”.

Podgoričane će do pronalaska novog trenera voditi pomoćnik Đorđe Adžić, a Repeša je “plave” vodio na 32 utakmice (17 u ABA ligi, 15 u Evroligi) i upisao je 15 pobjeda (12 u ABA ligi, tri u Evroligi) i 17 poraza (pet u ABA ligi, 12 u Evroligi).

B.T.

pobjednici.

Uostalom od velikh mečeva u gostima ove sezone dobili su samo jedan - majstoricu polufinala protiv Cedevite. Od istog tima Budućnost je poražena u prvom meču polufinala i u ligaškom dijelu, baš kao i od Partizana, dok je sa Zvezdom dobro poznata priča - četiri meča i isto toliko poraza. U finalu svaki više nego ubjedljivo! Treba li pominjati Evroligu - 15 mečava, 15 poraza.

■ zBoG evroliGe

zaPostavljena aBa

Sportski je bilo nadati se da Budućnost može da napravi nešto u Evroligi, ali prije svega trebalo je biti racionalan i u prvi plan opet staviti ABA ligu. Budućnost to nije uradila, čak ni kada je bilo jasno da od pomenutih nadanja u eliti (uostalom podgrijao ih je i predsjednik kluba Dragan Bokan na startu sezone) neće biti ništa, pa je tako izgubila prvo mjesto u regionalnom takmičenju. A vidjeli smo koliko je ono na kraju bilo bitno.

Jasmin Repeša i Goga Bitadze su otišli, a sva pojačanja imaju ugovor za ovu sezonu, pa nije teško zaključiti da Budućnost čeka pravljenje potpuno novog tima za narednu sezonu. S tim da ovog puta treba očekivati da se ne “juri” za skupim pojačanjima, već da se pravi tim prevashodno za ABA ligu, a (najvjerovatnije) u Evrokupu koliko se napravi.

Prije svega toga Budućnost će morati da pokuša da vrati titulu u domaćem šampionatu (kreće danas) protiv uvijek motivisanog šampiona Mornara.

Evroliga nam je podarila šest velikih pobjeda, ali prevelika cijena je plaćena zbog njih, a nisu uspjele da poprave kompletan utisak u sezoni. Uostalom, prošlogišnja Zvezda od koje je Budućnost bila bolja, upisala je 11 trijumfa u eliti.

■ skretanje sa Puta

Na kraju možda i najboljnije od svega je to što je Budućnost skrenula sa puta koji joj je prošle godine donio titulu, a i mnogo toga je dao crnogorskoj košarci.

Domaće igrače, koji bi na pomenutim gostovanjima sigurno bili srčaniji, zamijenili su igrači koji jure što bolju ličnu statistiku.

Pakao u Beogradu zaslužuje osudu, ali ni on ne može da izbriše sezonu u kojoj je mnogo toga promašeno.

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

sport

45

KREŠIMIR NOVOSEL O POSTOJANJU ABA LIGE NAKON FINALA

SAOPŠTENJE KK BUdUćNOST VOLI

Da se poništi finalna serija

Sjednica Upravnog odbora KK Budućnost Voli počela je juče oko 13h, a javnost je u obliku saopštenja o tome obaviještena sinoć tek u 22:45h.

“Snimci prije početka i tokom posljednje finalne utakmice plej-ofa ABA lige koji su obišli region, jasno su pokazali da zbog napada domaćih navijača na naše igrače nijesu postojali uslovi za normalno odigravanje te utakmice. Zato ćemo se obratiti Skupštini tj. klubovima koji su članovi i vlasnici ABA lige sa jasnim zahtjevom da se finalna serija ovogodišnjeg takmičenja poništi”, navodi se u saopštenju i napominje. “Biće upućen zahtjev da se u periodu do početka nove sezone usvoje nove propozicije ABA lige koje će propisati drastične kazne za sve one klubove koji na utakmicama dozvole i djelić onoga što je Crvena zvezda priredila svom sportskom rivalu KK Budućnosti. Nova pravila takmičenja bi morala eliminisati situacije u kojima igrači tokom utakmice, umjesto o vrhunskim sportskim rezultatima, razmišljaju o ličnoj bezbjednosti. Kako je na toj utakmici, između ostalog, eskaliralo rasističko i nacionalističko navijanje domaćih navijača, dužni smo da o svim detaljima cijele finalne serije obavijestimo i Evroligu. Jedini cilj ovakvog postupanja je da se košarkaška ABA liga kao regionalno takmičenja sačuva i da i ponovo bude primjer svim predstavnicima sportova u regionu koji pokušavaju da formiraju regionalne lige”, poručuje se u saopštenju Budućnosti.

Na kraju se dodaje...

“Dužni smo odgovoriti i na jedno od pitanja koje se u javnosti često postavlja još od samog početka utakmice. Zašto je donesena odlu-

ka da se igrači vrate na teren i da se utakmica odigra?

U razgovorima koje su, nakon napada navijača na naše igrače, sa predstavnicima ABA lige imali predstavnici našeg kluba koji su bili u “Pioniru”, jasno je predočeno da ukoliko ne izađemo na teren i odigramo utakmicu ista će biti registrovana službenim rezultatom u korist Zvezde i da će našem klubu biti izrečena ozbiljna kazna. Nakon napada i povratka igrača u svlačionicu, u prostoru ispred svlačionice napadnut je zamjenik direktora našeg kluba (što je i evidentirano od delegata), tako da su naši igrači i stručni štab očekivali da će napad uslijediti i u samoj svlačionici. Glavni sudija utakmice je došao u svlačionicu i saopštio da će ukoliko se ne izađe na teren u sljedećih pet minuta, beogradski klub biti proglašen pobjednikom, a istu informaciju su predsjedniku našeg kluba u telefonskim razgovorima saopštili i predsjednik ABA lige Igor Dodik i direktor ABA lige Krešimir Novosel. Očigledno je da su predstavnici ABA lige, sudije i delegat u potpunosti podlegli pritisku navijača i rukovodstva Crvene zvezde i da su oni jednako kao i naši igrači i stručni štab bili uplašeni za bezbjednost.

U takvoj situaciji procijenjeno je da je bolje da odigramo utakmicu i da se naši igrači bezbjedno vrate u Podgoricu.

Očigledno da bi svaki drugi scenario doveo do eskalacije nemilih događaja i ugrozio njihovu bezbjednost. Pored ovog razloga za odigravanje utakmice je bio i u vođenju računa o dostojanstvu i tradiciji kluba i potrebi za afirmacijom viteških principa u košarci i sportu uopšte, pa je uprava našeg kluba donijela odluku da umjesto gubitka službenim rezultatom ekipa odigra utakmicu”, zaključeno je u saopštenju.

Ovako više ne ide, sve vodi ka tragediji

Skandal u dvorani “Aleksandar Nikolić”, u majstorici finalne serije ABA lige, je bio pucanj u kraljicu igara!

Međutim, košarka će preživjeti!

Previše je na brdovitom Balkanu - koji je svako malo bure baruta - znanja i talenta da bi je neko mogao ubiti. Pogotovo ne publika koja ne zna ništa o istoriji prelijepe igre pod obručima, nego je bila tu samo da napravi problem.

A horor iz Beograda je obišao Evropu, poslao užasnu sliku u svijet - svega toga se stidi direktor ABA lige Krešimir Novosel.

“Razočaran sam, sve sportsko je stavljeno u drugi plan i to tako više neće ići.

To što se dešavalo u Beogradu ne vodi nikuda, sem prema nekoj tragediji”, poručio je Novosel za današnje izdanje zagrebačkog Večernjeg lista, koji nam je proslijedio intervju.

Kome i čemu služi ABA liga?

“Nikome, jer je prešlo sve granice. Svi klubovi treba na Skupštini da vide može li nešto da se napravi, jer novčane kazne ništa ne znače. Do pete utakmice finala smo naplatili 100.000 eura, ali to Budućnosti i Zvezdi ništa ne znači”, jasan je Novosel.

“Plavi” su u Pioniru dočekani na nož, a sve je počelo sa natpisom Budućnost na albanskom jeziku na vratima svlačionice...

“Sve je propust. Ne vjerujem da se bilo šta desilo slučajno.

Teren je svetinja, niko tu ne smije da kroči. Čim se taj prostor povrijedi - to je propust”.

Slika o finalu ABA lige je loša. Isti klubovi su igrali i prošle godine, a tada je bio optužen menadžment lige, pa se govorilo da sam se dogovarao sa Draganom Bokanom.

Sada će drugi da pitaju da li sam se dogovorao sa Nebojšom Čovićem

Prioritet su nam odnosi između zvezde i Budućnosti. ta situacija mora hitno da se riješi da se ne dese gore stvari, ali i da ne dođe do rasPada lige I u Podgorici smo se nagledali svega u trećoj utakmici finalne serije...

“Nažalost. Klubovi poput Zvezde i Budućnosti su spremni na sve da postignu svoj cilj. A u tim svojim ‘igrama prijestola’ prevršili su svaku mjeru. Disciplinski sudija Saša Pavličić-Bekić treba da napravi svoje, ali ni jedan sudija, ni jedan menadžment lige ne mogu da naprave puno ako se u to ne uključe vlasnici lige. A to su klubovi”. Čelnici Budućnosti su se obrušili na Novosela i sportskog direktora ABA lige Žarka Čabarkapu. Navodno, čelnici Zvezde su ih ucjenjivali da utakmica počne...

“To su gluposti. To sa navijačima na parketu se dešavalo 27-28 minuta prije početka utakmice, a sudije izlaze na teren 20 minuta prije. Prema pravilima, glavni sudija jedini može da isprazni dvoranu ili odluči da nisu ispunjeni svi uslovi da se igra utakmica. Nakon što su igrači Budućnosti napustili parket, jer su ih gađali tvrdim

predmetima, sudija je otišao do njihove svlačionice i pozvao ih da se vrate na teren”, objašnjava Novosel, pa se nadovezuje...

“Da se Budućnost nije vratila u roku od pet minuta, utakmica bi bila registrovana sa 20:0 za Zvezdu. Inače, sa sudijom je dogovoreno da, ako pri drugom izlasku igrača Budućnosti na parket budu na njih bacani tvrdi predmeti, on može da isprazni dio tribine ili cijelu dvoranu. Slična situacija se dogodila prije treće utakmice finala, ali igrači Zvezde tada nisu napustili teren”.

A kako će izgledati ABA liga sljedeće sezone - pominje se proširivanje prvenstva na 14 timova kako bi ostala Olimpija, te se pridružio Olimpijakos...

“Radi se velika kampanja da Olimpija ostane u ligi, a to bi bilo nepošteno prema MZT-u koji je prošle godine tražio proširenje, pa nije prihvaćeno. Odlukom o proširenju lige zbog ta dva kluba izgubili bismo sportski aspekt. Nadam se da će Skupština i ovaj put donijeti prave odluke. Prije odluka o Olimpiji i Olimpijakosu, prioritet su nam odnosi između Zvezde i Budućnosti. Ta situacija mora hitno da se riješi da se ne dese gore stvari, ali i da ne dođe do raspada lige”, jasan je Novosel, kome mandat ističe na kraju juna.

B.T.

46

SPORT

ODJECI SREBRA KADETKINJA NA MI

Potvrda potencijala Srebrna medalja ženske kadetske reprezentacije na Mediteranskom prvenstvu u Budvi potvrda je potencijala te generacije, kazao je predsjednik Rukometnog saveza Petar Kapisoda.

On je kazao da su kadetkinje u Budvi pokazale pravi pristup i odnos prema državnom grbu.

Prema njegovim riječima, rezultat iz Budve uvertira je za Evropsko prvenstvo, koje je na programu u avgustu u Sloveniji.

“Francuska je, kao i u konkurenciji kadeta, bila nepremostiva prepreka i poraz u finalu nije pokvario generalni utisak. Medalja je upotpunila zadovoljstvo svih nas jer smo po ocjenama svih učesnika bili odlični domaćini”, rekao je Kapisoda na konferenciji za novinare.

On je kazao da se Rukometni savez potvrdio da je organizaciono i u svakom pogledu spreman za domaćinstvo i organizaciju velikih takmičenja. „Srebrne medalje kadeta i kadetkinja na prvenstvima Mediterana, kao i odlična EHF sedmica seniora, koji su srušili svjetskog i olimpijskog šampiona, je na zadovoljstvo svih nas“, rekao je Kapisoda.

Trener Gabrijela Markoč kazala je da je šampionat bio izuzetno značajan za njenu selekciju ne samo sa aspekta rezultata već zbog prilike da odigraju što više utakmica i što spremnije dočekaju start Evropskog prvenstva. „Da nije bilo Mediteranskog prvenstva, prošle i ove godine, ova generacija bi Sa jučerašnje konferencije

Selektorka Gabrijela Markoč: Želimo da radimo, da pokažemo da i sa ovako malom bazom možemo da se nosimo sa evropskim velesilama

otišla na Evropsko prvenstvo bez provjere i zvaničnog meča. Nije nam prioritet bio rezultat, zadovoljna sam samo nekim segmentima igre, ali smo još daleko od očekivanog“, kazala je Markoč.

Ona je naglasila da nije realno biti u rangu Francuske i Rusije, ali da tokom meča njenim igračicama to uspijeva samo zbog karaktera. „Želimo da radimo, da pokažemo da i sa ovako malom bazom možemo da se nosimo sa evropskim velesilama“, kazala je Markoč.

Golman Jovana Kadović kazala je da je tokom šampionata bilo uspona i padova, ali da je ekipa sve uradila da ostvari što bolji rezultat. „Bilo je mnogo značajno prvenstvo, ne samo zbog rezultata, već zbog igranja protiv kvalitetnih rivala. U finalu, većim dijelom utakmice pokazali smo da možemo da se borimo i igramo protiv najboljih. Imamo veliko srce“, rekla je Kadović.

Crnogorske kadetkinje nastup na šampionatu završile su sa četiri pobjede i dva poraza, oba od Francuske.

(MINA)

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

VATERPOLO: JADRAN I BUDVA DANAS POČINJU SERIJU ZA PRVAKA CRNE GORE

VEĆ VIĐENA PRIČA ILI ČUDO

Nova borba za krunu: Sa utakmice finala Kupa između Jadrana i Budve

RTCG 2 18:30h Jadran Carine - Budva, vaterpolo

EUROSPORT 11:00h SP Šefild, snuker 14:30h Biciklizam 17:00h SP Šefild, snuker 19:30h SP Šefild, snuker

foto: Mina

EUROSPORT 2 13:00h Trka oko Alpa, biciklizam 15:30h SP Šefild, snuker

ARENASPORT 1

18:00h Voždovac - Rad, fudbal 20:45h Verder Bremen - Bajern Mihnen, fudbal 00:15h Palestino - River Plata, fudbal 02:30h Deportes Tolima - Boka Juniors, fudbal

ARENASPORT 2 19:00h Flensburg - Vesprem, rukomet 20:45h Nant - Barselona, rukomet 01:00h NHL, hokej

ARENASPORT 3 17:00h Vakifbank - Eczačibasi (ž), odbojka 20:30h Valensija - Unikaha, košarka 01:00h Njujork - Čikago, fudbal

ARENASPORT 4

⌦ Kosta Bošković Već pet godina zaredom Jadran je prvak Crne Gore u vaterpolu, a u finalu je tokom tog perioda uvijek imao istog rivala. Istog protiv kojeg će se i od danas boriti za šestu uzastopnu krunu, a devetu ukupno od obnove nezavisnosti.

Vaterpolisti Budve i ove godine pokušaće da namuče već viđenog šampiona, jer eventualni trijumf bio bi velika senzacija. Realnost crnogorskog vaterpola nažalost je takva. Prvi meč finala igra se danas (18.30h) na Škveru.

■ SVJESNI DA

SU FAVORITI

Jadran iza sebe ima još jednu dobru sezonu - igrao je finale Evrokupa i polufinale Regionalne lige, a sada želi da sve začini još jednom duplom krunom.

“U seriju ulazimo kao favoriti i svjesni smo toga”, istakao je na jučerašnjem presu trener Jadrana Vladimir Gojković. “Kvalitet je na našoj strani, ali nadam se da se nećemo opustiti. Svako finale je priča za sebe i nadam se da ćemo ga shvatiti ozbiljno”.

Gojković u ovom finalu neće moći da računa na Vla-

FINALE Prvi meč, večeras 18.30h Jadran - Budva Drugi meč, subota Budva - Jadran Treći meč, 1. maj Jadran - Budva *Eventualni 4. i 5. meč - 4. i 8. maj

8 PUTA JE JADRAN BIO ŠAMPION CRNE GORE - BUDVA I PRIMORAC NAJBOLJI SU BILI PO JEDNOM

da Popadića.

■ DESETKOVANA BUDVA

I Budva iza sebe ima dobru sezonu. Momci Draga Pejakovića vratili su se u Regionalnu A1 ligu, a igrali su i finale Kupa Crne Gore, gdje su baš od današnjeg rivala ubjedljivo poraženi (13:3).

Sada su, čini se u mnogo boljoj formi, ali biće žestoko oslabljeni.

“U prvom duelu bićemo bez Matije Brguljana, Damjana Danilovića, Marjana Mitrović, a i golman Igor Zubac je pod znakom pitanja”, otkrio je na presu Pejaković. “Jadran je favorit u ovim mečevima, ali pokušaćemo da pružimo maksimum bez obzira u kojem sastavu budemo igrali”.

19:00h Milvoki - Sent Luis, bejzbol 00:15h Vasko - Santos, fudbal

SK 1 11:00h ATP Barselona, tenis 21:00h Mančester Junajted - M. Siti, fudbal

SK 2 11:30h WTA Štutgart, tenis 18:30h WTA Štutgart, tenis 20:30h Baskonija - CSKA, košarka 02:00h Hjuston - Juta, košarka

SK 3 19:00h Malme - Hamarbi, fudbal

SRIJEDA, 24. 4. 2019.

47

SPORT

DN TIP

M. JUNAJTED

GG

M. SITI

U derbiju na Old Trafordu ulog je ogroman - domaći hvataju posljednji voz za Ligu šampiona, a gosti ne smiju da kiksaju ako žele da odbrane titulu. Očekujemo golove...

NAKON ČARAPIĆA

I Radončić se prijavio za NBA draft Ognjen Čarapić neće biti jedni crnogorski igrač na NBA draftu - plejmejkeru Mege društvo će praviti kolega iz reprezentacije Dino Radončić. Krilo Reala koji ove sezone igra za Murisju kao pozajmljen igrač juče se prijavio za draft, koji je zakazan za nešto manje od dva mjeseca.

“San svakog igrača je da se prijavi na NBA draft i vidi kakve su mu šanse. Krajem maja idem u Ameriku, gdje ću trenirati sa NBA ekipama. Mislim da imam realne izglede”, istakao je Radončić.

21:00h Barselona - Efes, košarka

SK 4 16:00h Oleksandrija - Mariupolj, fudbal 19:30h Atletiko Madrid - Valensija, fudbal 21:30h Levante - Betis, fudbal

SK 5 19:00h Akhisar - Umranije, fudbal

SK 6 19:00h Salzburg - Volfsberger, fudbal

Na današnji dan

1991.

NEBO SE OTVORILO

Crvena Zvezda- Bajern 2:2 u nadrealnoj atmosferi Marakane u revanšu polufinala Kupa šampiona. Autogolom Augentalera u 90. minutu (prije toga Mihajlović pogodio za crveno-bijele, a Augentaler i Volfart za Bavarce) Zvezda prošla u finale.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

HRVATSKI PORTAL:CRNOGORSKO VINO OSVAJA INOSTRANA TRŽIŠTA

VINA PLANTAŽA OSVOJILA VIŠE OD 800 NAGRADA U Crnoj Gori, na površini od 2850 hektara, godišnje 108 vinarija proizvede oko 17 miliona litara vina, od čega izvezu 5,7 miliona litara, piše Poslovni.hr.

Već godinama vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda za izvoz, a udio vina u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8 posto. Vino izvoze u 42 države, u njemu uživaju na svim kontinentima, osim u Africi.

Plantaže lidersku poziciju u regionu potvrđuju proizvodnjom od oko 22 miliona kilograma vinskog i stolnog grožđa godišnje, kao i godišnjim plasmanom više od 16 miliona flaširanih proizvoda u preko 40 zema-

lja svijeta.

Njihov vinograd na Ćemovskom polju, deklarisan kao najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi, sa 2310 hektara nasada u jednom komadu i oko 10 miliona čokota vinove loze, koji na više od dvije trećine njeguje autohtone sorte vinove loze, veliki je ponos Crne Gore. Vina Plantaža do sada su osvojila više od 800 nagrada i priznanja na međunarodnim ocjenjivanjima. Čak 60 posto ukupne godišnje proizvodnje realizuje se izvan Crne Gore, a ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, mogu se pohvaliti da čak 80 posto godišnje proizvodnje vina konzumiraju strani državljani.

DRŽAVLJANIN AUSTRIJE ODLUČIO DA SE VRATI U ZATVOR

Eni NEVJEROVATAN SLUČAJ U UAE

Probudila se iz kome nakon 27 godina

Bjegunac se predao jer mu je dosadio život na Tenerifima Muškarac koji je pobjegao iz austrijskog zatvora prije više od 10 godina predao se policiji u Salcburgu, uz objašnjenje da mu je dosadio život na Kanarskim ostrvima, saopštila je austrijska policija. Šezdesetčetvorogodišnjak je u subotu uveče, noseći dva kofera, ušao u policijsku stanicu na željezničkoj stanici u Salcburgu i objasnio da je odbjegli robijaš i da je upravo stigao sa minhenskog aerodroma. Izjavio je da je 10,5 godina proveo na Tenerifima, javio je AP. Muškarac je rekao da je odlučio da se vrati kući pošto špansko ostrvo “nije lijepo kao što je nekada bilo i jer je dovoljno dugo živio tamo”. Policija je utvrdila da je zaista bjegunac, zbog čega je prebačen u zatvor u Salcburgu.

Munira Abdula iz Ujedinjenih Arapskih Emirata probudila se iz kome poslije 27 godina. Teško povrijeđena u saobraćajnoj nesreći žena je 1991. godine, kada je imala 32 godine, pala u komu. Nakon sudara automobila u kojem se nalazila i autobusa Munira je zadobila teško oštećenje mozga, a njen tada četvorogodišnji sin Omar Vebair sjedio je sa njom u vozilu na zadnjem sjedištu i ostao nepovrijeđen, jer ga je majka držala u naručju u trenutku udesa, prenio je Bi-Bi-Si. Munira je nakon nesreće ležala po bolnicama bez ikakvih znakova da bi mogla da se probudi. Godine 2017. prebačena je u njemačku bolnicu, u kojoj je bila podvrgnuta mnogim operacijama i terapijama i prošle godine dogodilo se čudo – majka je sina pozvala po imenu. Omar je sada ispričao njenu priču da bi drugim ljudima poručio da nikada ne gube nadu. „Nikada nisam digao ruke od nje jer sam uvijek imao osjećaj da će se jednog dana probuditi“, rekao je Omar Vebair.

ČAK 16.000 LJUDI TRAŽI DA JOJ SE DA OTKAZ

Učiteljica domaći zadatak ocijenila kao patetičan

Jedan roditelj iz Pensilvanije traži da se otpusti učiteljica njegovog sina nakon što je domaći zadatak dječaka ocijenila kao “apso-

lutno patetično”. Kris Piland bio je frustriran kada je vidio šta je učiteljica drugog razreda napisala za domaći zadatak njegovog sina.

Kada mu je sin pokazao domaći zadatak, Kris je bio toliko razočaran da je morao da ga podijeli sa prijateljima na društvenim mrežama. Me-

tod ocjenjivanja učiteljice, ispisan crvenom hemijskom, zajedno sa tužnim emotikonom na kraju rečenice, ubrzo je postao viralan.