Dnevne novine 27,28-29. april 2019. by Dnevne Novine

NEIZVJESNO KADA ĆE I DA LI ĆE ORGANIZATORI GRAĐANSKIH PROTESTA PUTOVATI U BRISEL ■ 8 9

Han i dalje nema vremena za pokret “Odupri se”

DANAS SPECIJALNI DODATAK

Aerodromi Crne Gore SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019. BROJ 2362 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR■ 3

Strah od INTERVJU: GUVERNER Spuža kao CBCG RADOJE ŽUGIĆ politička platforma

SNEŽANA JONICA

Koliko je Krivokapić “platio” stan Luci Kotor?

■ 13

PORUKA IZ LONDONA

■ 12

Duško Knežević osniva partiju

EPCG ODLAŽE PRIMJENU TARIFNIH MODELA ■ 28

Stečaj u Atlas banci nije ugrozio bankarski sistem

PODGORICA: DN NA GRADILIŠTU OBILAZNICE

Prvi metri asfalta na jesen

Za većinu kupaca od 1. juna računi niži do pet odsto ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 30

■ 5 7

Svim građanima pravoslavne vjeroispovijesti čestitamo Vaskrs

Sljedeći broj DN izlazi 30. aprila

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

Ranko je, kako reče Slavko Perović, jedno - Pi... Oko 3,14, a toliki mu je i politički rejting. Zato nema šanse da idem na sjednike đe je on. Moj je još veći od 3,14. Eto, pitajte Dritana.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

●NEZVANIČNO

Mi od početka ne priznajemo ovu državu, ni tužioce, ni sudove... Ne priznajemo ni izbore, liše da smo mi poslanici i imamo dobre plate, auta, telefone i oduzeti imunitet ... Zato je obaveza ovog režima samo da nas plaća, a ne da nas hapsi. Ko preživi 9. maj – pričaće!

Razumjećeš ti sve ovo, Aleksa, kad ti se raspadne partija kao ova moja...

BEZ SERTIFIKATA OBJEKTI NEĆE MOĆI DA SE PRODAJU I DAJU U ZAKUP

Sve zgrade moraće da imaju energetske pasoše Energetski sertifikati biće obavezni za sve nove i postojeće zgrade koje se rekonstruišu, prodaju ili daju u zakup, što važi za stambene i nestambene objekte, kazao je u razgovoru za Dnevne novine generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Marko Radulović. Energetski sertifikati biće obavezni za sve nove i postojeće zgrade koje se rekonstruišu, prodaju ili daju u zakup, što važi za stambene i nestambene objekte, kazao je u razgovoru za Dnevne novine Protiv Crne Gore, prema služ- generalni direktor Direktorata za enerbenoj evidenciji Sekretarijata getsku efikasnost u Ministarstvu ekonoEvropskog suda, podnijeto je mije Marko Radulović. ● 14-15 ukupno 318 predstavki (aplikacija) od strane fizičkih i pravnih lica i nevladinih organizacija.

KAPETAN GALIJE, ZA DN

Noć skuplja vijeka nova rok poema

ŽALBI U STRAZBURU MNOGO MANJE NEGO LANI ● 16

SUBOTA

Nenad Neša Milosavljević

NEDJELJA

Cio aktuelni album “U raju iznad oblaka” posvećen je poeziji. Nisam stigao za ovo izdanje, ali Njegoševa “Noć skuplja vijeka” sigurno će se naći na narednom albumu, blizu sam da je završim, biće to rok poema. Na toj pameti leži ovaj svijet, pa neće po gluposti da se pamti, ocjenjuje Milosavljević

● 46-47

Advokatica Maja Živković

OBAVEZNO POVEĆATI BROJ SUDIJA

Broj delegiranih predmeta, poslatih iz jednog suda u drugi iste nadležnosti, zbog preopterećenosti, ima tendenciju rasta, a kao i ranijih godina najveći broj predmeta šalje Osnovni sud u Podgorici - najveći osnovni sud u zemlji po broju predmeta i broju sudija.

● 18-19

ANDRO MARTINOVIĆ ZA DN

Promjenljivo do potpuno oblačno, povremeno uz kišu ili pljusak sa grmljavinom i svježije. Krajem dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 17, najviša dnevna 11 do 22 stepena.

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 11, najviša dnevna 13 do 23 stepena.

Publika ima izoštreniji pogled na našu filmsku priču Tri priče o ocu i sinu u tri vremenska razdoblja: kraj Drugog svjetskog rata, vrijeme pada Berlinskog zida i nakon raspada Jugoslavije. ●42-43

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

PREDSJEDNIK KK BUDUĆNOST VOLI DRAGAN BOKAN

ABA ligu Nebojše Čovića nećemo igrati

KK Budućnost Voli neće igrati ligu Nebojše Čovića i prijaviće se za dobijanje wild-card u Evroligi, kazao je juče predsjednik tog crnogorskog kluba Dragan Bokan, gostujući u emisiji “Živa istina”. Bokan je govorio o petom meču ABA lige, finalnoj seriji koja je bila sve, prije nego košarkaška, o narednim koracima Budućnosti Voli, budućnosti ABA lige, kao i o sudbini zahtjeva za poništenje finalne serije, koji su Podgoričani uputili čelnicima Lige. “Najmanji je problem ko je šampion, da li će poništiti finalnu seriju ili neće. Iza našeg zahtjeva ne stoji samo interes Budućnosti, nego svih klubova koji se takmiče u ABA ligi. Okupili smo pravni tim i došli do zaključka da treba da pokušamo da spasimo ABA ligu. Svim ljudima koji vole ovaj sport u interesu je da ova liga živi, jer je sad definitivno ubijena. ABA liga u ovom trenutku ne postoji, mi je nemamo! Niti imamo kontakta sa ABA ligom. Imao sam nekoliko razgovora sa predsjednikom Dodikom, koji je pokušao da zakaže Skupštinu ABA lige 30. aprila, ali je to odloženo čak i prije pete utakmice. Danas sam pred početak emisije, dobio poziv, Skupština je 14. maja u Banjaluci”, kazao je Bokan. Bokan nije bio u Beogradu na petoj utakmici finala u Beogradu, zbog procjene da to “nije bezbjedno”. “Da sam bio na utakmici pomogao bih kvalitetnijem rješenju cijele situacije. Procijenjeno je da mi je ugrožena bezbjednost, da u dvorani nijesam mogao biti bezbjedan i javljeno mi je od velikog broja ozbiljnih ljudi iz Srbije da ne dolazim. Upravni odbor kluba je bio zajedno u jednoj prostoriji u Podgorici i gledao utakmicu. Dobijali smo redovno sve informacije. Donijeli smo odluku da ne izlazimo na parket. Poslije toga sam imao nekoliko poziva predsjednika ABA lige Dodika. On

je bio na parketu sa Čovićem, Novoselom i Čabarkapom. Dva puta su nas opominjali i dali su nam po pet minuta, uz prijetnju da ćemo izgubiti utakmicu službeno 20:0!”, rekao je Bokan. On je rekao da su na kraju, kad nijesu htjeli da popuste, dobili poziv od zamjenika direktora kluba Marka Šegereca, koji je rekao da su napadnuti, i da ne zna šta je bolje – da izađu ili da ne izađu. “Bili smo zabrinuti za bezbjednost igrača, konstatovali smo da imamo dva argumenta: prvi - da sačuvamo živote naših ljudi gore, drugi - da klub zbog budućnosti obezbjedi dalje takmičenje u ABA ligi, Euroligi, Evrokupu”, rekao je Bokan. On je istakao da je ispred svlačionice napadnut zamjenik direktora Budućnosti Šegerec i da su tome prisustvovali glavni sudija i delegat. “I to imamo sve napismeno, i zato smo ozbiljni u namjeri kad tražimo da se poništi finalna serija. Ako se ne poništi finalna serija, ABA liga više ne postoji”, smatra Bokanr, koji se osvrnuo i na treću utakmicu koja je igrana u Podgorici. “Treća utakmica u Podgorici je sramota za Budućnost. Loše organizovana utakmica, Budućnost treba da bude kažnjena i kažnjena je. Sa druge strane, opravdavam reakciju publike, jer je revoltirana nakon dešavanja u prva dva meča. Vrijeđali su u prva dva meča Crnu Goru, naš narod, predsjednika... Srećan sam što u Podgorici nije vrijeđana Srbija i nije vrijeđan predsjednik te države. Ako hoćemo da spasimo ABA ligu moramo poništiti finalnu seriju. Sve nas u klubu interesuje kako će reagovati Evroliga. Prvi dan nakon praznika ćemo im poslati kompletan materijal. Siguran sam da ligu Nebojše Čovića nećemo igrati”, naglasio je Bokan.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

STRAH OD SPUŽA KAO POLITIČKA PLATFORMA Emeritus Krivokapić objavio je da će se povući i sa funkcije predsjednika nekad ugledne Socijaldemokratske partije Crne Gore. U međuvremenu je uspio da izda svekolike koalicione partnere, rastoči svoju partiju na dva dijela, od kojih je njemu pripao manji, i da se u Podgorici spusti ispod izbornog cenzusa. To bi morao da bude siže njegovog oproštajnog ekspozea na predstojećem kongresu SDP. Iako, vjerovatno, neće, jer će sve pogrešne poteze, možete se kladiti, pravdati „političkom principijelnošću“, po modelu jedne od njegovih najbližih saradnica, gospođe Vuksanović-Stanković, koja bi i svog muža Ivicu da obali, ali samo „principijelno“. I Aleksa Bečić, kao mnogi drugi ranije, veli da „nema te sile koja će ga natjerati da sjedne za isti sto sa Krivokapićem“. Mada, priča se, uskoro će i kongres Demokrata, a među članstvom ove partije, uniformisanom u bijele košulje sa crvenim kravatama, ima kolebanja oko toga da li Bečić može da ostane lider. Ako su lagali mene i ja lažem vas. Fenomenologija crnogorskog opozicionog duha obogaćena je minule neđelje sa još dva fenomena - obaljivanjem Vladimira Jokića u Kotoru i otkazivanjem nenasilnih protesta građanina Džemala Perovića, najavljenih za 9. maj. Tako da nije više „mirno je i dobro je u Kotoru gradu“, a nenasilne proteste, prema sopstvenom kazivanju, Andrija Mandić će pretvoriti u „odvojene aktivnosti, sa jasnim, konkretnim i preciznim akcijama“. Onda je premijeru Markoviću na skupštinskom plenumu pojasnio da se radi o namjeri da se nekome „kidaju glave“. Kasnije su neki mediji objavili da će Mandić i njegovi „kritičnog dana“ napasti na kuće Đukanovića, Markovića, Pažina i Vesne Medenice, i članove njihovih porodica. Poslije će, vjerovatno, na „karađorđevu“ u Kristal ili na piće u Buda bar. Takav je plan. Da zaplet bude napet kao u Karamazovima, međutim, građanin Perović, koji je ranije “džentlmenski” ustupio termin nenasilnih protesta 9. maja DF-u za “kidanje glava”, iznerviran neslogom opozicije, najavljuje da će on proteste organizovati prije tog datuma. Samo još ne zna kad i gdje. I kako će bez Mandićevih kombija i autobusa. Onda se u dramu uključuje još jedan lik, nezadovoljan i opozicijom, i Džemalom i njegovim ađutantom Omerom, najavom da će on osnovati novu političku stranku koja će sa crnogorske političke scene oduvati sve njih, kao i omraženi režim, koji hoće da ga hapsi. Tako veli odbjegli Di Kej. Samo još nije saopštio gdje će održati osnivački kongres i hoće li za predsjednika biti izabran preko video bima. Što se sve radi u strahu od Spuža! Ipak, čini se da će većina od likova iz ove predstave poći u političku penziju. Što po svojoj volji, što “po sili zakona”. Prije ili poslije 9. maja. PS: Inače, 9. maj je do sad bio slavljen kao planetarni Dan pobjede nad fašizmom. Neka tako ostane!

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

INTERVJU: GUVERNER CBCG RADOJE ŽUGIĆ

STEČAJ U ATLAS BANCI NIJE UGROZIO BANKARSKI SISTEM, NI REJTINGE DRŽAVE ■ Nakon otvaranja stečaja u Atlas i IBM banci, bankarski sistem u Crnoj Gori karakteriše stabilnost, koja se ogleda kroz visoku kapitalizovanost i likvidnost i profitabilno poslovanje ■ Teško je prognozirati koliko bi stečaj u Atlas banci mogao da traje, ali svakako očekujem da se ovaj proces sprovede na efikasan način i u objektivno najkraćem mogućem roku ■ Iako smatram da optužbe Duška Kneževića ne zaslužuju komentar, kao čovjek čiste savjesti koji obavlja odgovornu i stručnu funkciju guvernera i iz poštovanja prema Vama i Vašim čitaocima, reći ću da sam karijeru gradio isključivo na svom radu, znanju i punoj posvećenosti, kako struci, tako i nauci

INTERVJU

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

INTERVJU: GUVERNER CENTRALNE BANKE RADOJE ŽUGIĆ ⌦ Bojana Despotović

tečaj u Atlas banci nije ugrozio bankarski sistem, niti rejtinge države, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

On je kazao da podaci potvrđuju da depoziti rastu i da nije smanjeno povjerenje građana u banke, te da ne očekuje da stečajevi dovedu do povećanja kamatnih stopa. Optužbe odbjeglog biznismena Duška Kneževića nije otvoreno komentarisao, ali je istakao da je karijeru gradio isključivo na svom radu, znanju i punoj posvećenosti. DN: Koliko je uvođenje stečaja u Atlas banku, a ranije i u IBM, uticalo na bankarsko tržište i njegovu stabilnost? Žugić: Nakon otvaranja stečaja u pomenutim bankama, bankarski sistem u Crnoj Gori karakteriše stabilnost, koja se ogleda kroz visoku kapitalizovanost i likvidnost i profitabilno poslovanje. Koeficijent solvenosti za 13 banaka je iznad

zakonskog minimuma i na kraju prošle godine iznosio je 17,29 odsto. Ključne bilansne pozicije kod 13 banaka bilježe rast, kako u jednogodišnjem uporednom periodu, tako i u periodu od uvođenja privremene uprave u dvije banke, odnosno od početka decembra 2018. Tako je ukupna aktiva, u periodu od godinu dana, porasla 9,61 odsto, ukupni krediti 12,75 odsto, ukupni depoziti 8,04 odsto i ukupni kapital 11,60 odsto. Takođe, tokom ovog perioda, nastavljen je pad nekvalitetnih kredita, tako da je njihovo učešće u ukupnim kreditima na kraju marta tekuće godine iznosilo 4,87 odsto. Učešće kredita koji kasne preko 90 dana u ukupnim kreditima iznosi 3,01 odsto, što predstavlja nivo koji se može uporediti sa pretkriznim periodom. Banke bilježe i pozitivne rezultate poslovanja, pa je tako ukupna neto dobit na nivou sistema na kraju prvog kvartala 2019. iznosila 14 miliona eura, što je za 18,38 odsto više u odnosu na uporedni period 2018. Posebno bih naglasio da dešavanja u dvijema bankama nijesu uticala na povjerenje

u bankarski sistem. Navedeno potvrđuje činjenica da prosječni nivo depozita od decembra 2018. do marta 2019. godine bilježi konstantan rast, pri čemu je prosječno stanje depozita u martu bilo veće za 62 miliona eura u odnosu na prosječno stanje depozita tokom decembra 2018. U istom periodu zabilježen je i rast likvidne aktive. DN: Dio javnosti tvrdi da je stečaj u Atlas banku mogao biti uveden još 2015. go-

Banke bilježe i pozitivne rezultate poslovanja, pa je tako ukupna neto dobit na nivou sistema na kraju prvog kvartala 2019. iznosila 14 miliona eura, što je za 18,38 odsto više u odnosu na uporedni period 2018.

dine, ali da to nije urađeno na Vaš zahtjev. Kako to komentarišete i kako ocjenjujete rad kontrolora CBCG? Žugić: Podsjetiću Vas da sam 2015. godine obavljao funkciju ministra finansija. Donošenje odluka o uvođenju stečaja u bilo kojoj banci bilo je van mojih ingerencija. Podsjetiću i da je CBCG, tokom 2017. i 2018. godine, preduzimala intenzivne aktivnosti sa ciljem izvršenja mjera na planu dokapitalizacije, izrečenih Atlas banci. Preduzete mjere su rezultirale da je, tokom 2017. i 2018. godine, Atlas banka povećala akcijski kapital za 11,3 miliona eura i, po osnovu naplate potraživanja, u bilans banke je unijeto imovine u iznosu preko 50 miliona. Zahvaljujući navedenom, banka je dijelom unaprijedila performanse, ali su dva eksterna događaja (pad garancije od 15 miliona i blokada sredstava u iznosu od 63 miliona eura) pogoršala finansijsku situaciju u banci i dovela je u stanje kritične potkapitalizovanosti i ugrožene likvidnosti. Sa namjerom da zaustavimo dalje pogoršavanje situacije i zaštitimo

SPREMNI DA REAGUJU AKO DOĐE DO KRIZE DN: U posljednje vrijeme često čujemo upozorenja analitičara da svijetu ponovo prijeti recesija, možda već i do kraja ove godine. Da li već pripremate odgovor na eventualnu novu krizu i u kojoj mjeri ona može uticati na malu ekonomiju kakva je crnogorska? Žugić: Na globalnom nivou su prisutne neravnoteže i izazovi, naročito kada su u pitanju kretanja svjetskih berzanskih indeksa i cijena nekretnina. Takođe, brojne zemlje se suočavaju sa visokim nivoima javne potrošnje i javnog duga. Ne znači, međutim, da će ove neravnoteže apriori dovesti do

krize. Olakšavajuća je okolnost to što su ovi izazovi prepoznati na globalnom nivou. Crnu Goru, kao veoma malu i otvorenu ekonomiju, nemoguće je izolovati od negativnih šokova, baš kao što se na nju “prelivaju” i brojni pozitivni šokovi. U toj situaciji, najbolje je raditi na snaženju privrednog sistema kroz podsticajne mjere ekonomskih i strukturnih politika u “mirnodopskim” uslovima. Na taj način se dugoročno doprinosi održivom rastu i razvoju, kao i stvaranju manevarskog prostora za reagovanje u situaciji eventualne krize. Za crnogorsku ekonomiju, koja nema sopstvenu valu-

4,87

tu, što ograničava mogućnosti za vođenje monetarne politike, ključno je voditi politiku uravnoteženih javnih prihoda i rashoda i efektivno sprovoditi različita strukturna poboljšanja sistema, prije svega na polju pravno-sudskog ambijenta, poslovno-investicione klime, na tržištu radne snage, kao i na polju obrazovanja. CBCG kontunirano radi na unapređenju regulative i njenom usklađivanju sa najboljim evropskim praksama. U slučaju eventualne krize, CBCG je spremna da reaguje svim raspoloživim mjerama koje su definisa-

ODSTO IZNOSI UČEŠĆE NEKVALITETNIH KREDITA U UKUPNIM KREDITIMA NA KRAJU MARTA, ŠTO JE ISTORIJSKI MINIMUM

ne Planom djelovanja u vanrednim okolnostima.

interese deponenata, posegli smo za zakonskim mjerama koje su nam jedino bile na raspolaganju. Što se tiče drugog dijela pitanja, najbolju ocjenu rada kontrolora CBCG daju pokazatelji bankarskog sektora koji oslikavaju njegovu sigurnost i stabilnost. DN: Koliko bi mogao da traje stečaj u Atlas banci? Da li se nakon pražnjenja Fonda za depozite može očekivati povećanje kamata? Žugić: Teško je prognozirati koliko bi stečaj mogao da traje, ali svakako očekujem da se ovaj proces sprovede na efikasan način i u objektivno najkraćem mogućem roku.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

Pored sredstava koja su opredjeljena za isplatu garantovanih depozita u IBM I Atlas banci, Fond za zaštitu depozita u ovom trenutku raspolaže sa više od 20 miliona eura preostalih sredstava i ima mogućnost da koristi 30 miliona iz kreditne linije EBRD-a. Dakle, Fond nije “isušen” i nastavlja da nesmetano obavlja svoju funkciju. U skladu sa nacrtom Zakona o zaštiti depozita, Fond je u obavezi da, do kraja 2024. godine, dostigne deset odsto ukupnog nivoa garantovanih depozita, što u ovom trenutku iznosi oko 140 miliona eura. Na osnovu očekivanog priliva po osnovu kvartalnih premija koje će banke uplaćivati do navedenog perioda i uz sredstva kojima Fond već raspolaže, čak i uz konzervativnu projekciju povrata dijela isplaćenih garantovanih depozita kod dvije banke, očekivano je da će Fond navedeni iznos dostići bez potrebe povećanja nivoa premije. Ovo, dalje, znači da se ne očekuje ni uticaj na povećanje kamatnih stopa banaka. Napominjem da će se u narednom periodu u našu regulativu implementirati direktiva Evropske unije koja nalaže da se premija koju banka plaća Fondu određuje u zavisnosti od njenog rizičnog profila. DN: Jesu li su ova dešavanja na bilo koji način uticala na rejting CBCG i države kod međunarodnih finansijskih institucija? Žugić: Imajući u vidu da su nedavno rejting agencije

10 Standard&Poor’s i Moody’s potvrdile prethodno dodijeljene rejtinge Crnoj Gori, očigledno je da navedena dešavanja nijesu imala uticaja na kreditni rejting zemlje. Uprkos rješavanju stanja u dvijema bankama, “bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan i likvidan”, navodi se u izvještaju Standard&Poor’s-a. Takođe, kroz kontinuiranu i intenzivnu komunikaciju koju CBCG održava sa Svjetskom bankom i MMF-om, upoznali smo njihove predstavnike sa dešavanjima oko dvije ranjive banke. Na sastanku u decembru prošle godine, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Van Gelder pohvalila je napredak ostvaren na planu jačanja stabilnosti finansijskog sektora, a tokom nedavnog učešća crnogorske delegacije na proljećnom zasijedanju Svjetske banke i MMF-a u Vašingtonu, zamjenik izvršnog direktora MMF-a Tao Zhang je pozdravio preduzimanje mjera na snaženju finansijske stabilnosti i istakao da je uvođenje stečaja u dvije banke u Crnoj Gori dokaz da supervizija u zemlji funkcioniše. DN: U javnosti se spekuliše da postoji još jedna banka kojoj prijeti stečaj. Da li je to tačno? Žugić: Dnevno pratimo ključne bankarske indikatore. Sve ban-

INTERVJU

7 Teško je prognozirati koliko bi stečaj u Atlas banci mogao da traje, ali svakako očekujem da se ovaj proces sprovede na efikasan način i u objektivno najkraćem mogućem roku

ODSTO UKUPNOG NIVOA GARANTOVANIH DEPOZITA TREBA DA SAKUPI FOND ZA ZAŠTITU DEPOZITA DO KRAJA 2024. GODINE

ke su stabilne i adekvatno kapitalizovane.

DN: Odbjegli biznismen Duško Knežević u optužbama često spominje Vas i Vašu porodicu, posebno se fokusirajući na Vaš doktorat iz 2011. godine, stvarajući utisak kod javnosti da je doktorat ustvari usluga od njega. Takođe, je za dobijanje doktorata prozivao još nekoliko visoko pozicioniranih službenika CBCG. Vaš komentar na sve to? Žugić: Iako smatram da ove optužbe ne zaslužuju komentar, kao čovjek čiste savjesti koji obavlja odgovornu i stručnu funkciju guvernera Centralne banke i iz poštovanja prema Vama i Vašim čitaocima, reći ću da sam karijeru gradio isključivo na svom radu, znanju i punoj posvećenosti, kako struci, tako i nauci. DN: Nedavno ste se vratili iz Vašingtona, gdje ste sa ministrom finansija bili na godišnjim sastancima sa predstavnicima MMF-a i SB. Kakvi su Vaši utisci i šta su njihove ocjene o Crnoj Gori? Kada očekujete dobijanje druge garancije SB? Žugić: U Vašingtonu smo imali preko dvadeset sastanaka, sa predstavnicima Svjetske banke, MMF-a, rejting agencijama, potencijalnim investitorima... Svakako, najznačajniji su bili sastanci sa zamjenikom izvršnog direktora MMFa i potpredsjednikom Svjetske

banke za Evropu i Centralnu Aziju. Predstavnici ovih dviju institucija su veoma zadovoljni ekonomskim rastom koji je Crna Gora ostvarila u prethodne dvije godine, a koji je premašio i najoptimističnije prognoze. Insistirali su na nastavku mjera fiskalne konsolidacije i posvećenom sprovođenju strukturnih reformi. Konstatovano je da je Crna Gora ostvarila značajan napredak u ispunjavanju uslova za dobijanje druge garancije za kredite za razvojnu politiku, ali da treba nastaviti sa radom na ispunjenju preostalih uslova. Očekivanja su da bi se nova garancija mogla odobriti krajem ove ili početkom sljedeće godine. Takođe, predstavnici MMFa i Svjetske banke su u potpu-

Predstavnici MMF-a i Svjetske banke su u potpunosti saglasni sa prioritetima CBCG za naredni period, a koji se odnose na unapređenje supervizije, mjere prevencije pranja novca i jačanje i modernizaciju platnog sistema.

nosti saglasni sa prioritetima CBCG za naredni period, a koji se odnose na unapređenje supervizije, mjere prevencije pranja novca i jačanje i modernizaciju platnog sistema. DN: Koji su izazovi pred crnogorskim finansijskim i bankarskim sistemu u narednom periodu, a nakon svih dešavanja od početka godine? Žugić: Rizici u bankarskom sistemu su u opadanju, što ne znači da oni nijesu pri-

sutni, ali je njihov uticaj značajno niži nego u prethodnom periodu. Loši krediti su na kraju marta iznosili 4,87 odsto, što je znatno smanjenje. Dobro je što su loši krediti na istorijskom minimumu, jer oni utiču na troškove obezvređivanja i rezervisanja kod banaka, što povratno utiče na visinu kamatnih stopa, te posredno i na konkurenost realnog sektora. Kao drugi izazov naveo bih rastuću izloženost banaka prema državi, u nedostaku povoljnijih alternativnih mogućnosti za plasmane banaka prema privatnom sektoru, imajući u vidu percepcije banaka o odnosu prihoda i rizika kod svih pomenutih opcija. Na kraju godine ova izloženost je činila 15 odsto ukupne imovine banaka. Ovaj nivo se i dalje ocjenjuje kao umjeren, prije svega zbog konsolidacije javnih finansija i urednog izmirivanja dugova države, kao i zbog činjenice što sličan nivo izloženosti imaju zemlje regiona, kao i neke zemlje članice EU. Trend rasta učešća gotovinskih (nenamjenskih) kredita je još jedan izazov. Ovaj rizik je trenutno pod kontrolom, jer su naplata kredita i obezbjeđenje banaka od kreditnog rizika u tom segmentu veoma dobri. Pažljivo pratimo i produbljivanje ročne neusklađenosti između izvora i plasmana banaka, usljed rastućeg nivoa depozita po viđenju, sa jedne strane, i dugoročnih kredita, sa druge strane. Ipak, trenutni nivo neusklađenosti generalno je u okvirima istih parametara zemalja regiona, a i dalje je bolji u odnosu na razvijenije zemlje EU, gdje je finansiranje banaka putem kratkoročnih izvora još izraženije. Svi ostali, ranije prisutni rizici koji su imali sistemski karakter su u velikoj mjeri sanirani.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

NEIZVJESNO KADA ĆE I DA LI ĆE ORGANIZATOR

HAN JOŠ NEMA ZA POKRET “OD

⌦ Amra Nikočević

Đukanović

ĐUKANOVIĆ NA SASTANKU LIDERA REGIONA

EVROPA SE OKREĆE ZAPADNOM BALKANU Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestvovaće u ponedjeljak na sastanku u Berlinu, na kojem će se na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, sastati lideri Zapadnog Balkana. Kako je najavljeno, jedna od glavnih tema će biti odnosi Srbije i Kosova i očuvanje stabilnosti regiona. Merkel i Makron su uputili zajednički poziv predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću za učešće na ovom sastanku, kojem će prisustvovati i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, predsjednik i premijerka Srbije Aleksandar Vučić i Ana Brnabić, predsjednik i premijer Kosova Hašim Tači i Ramuš Haradinaj, kao i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev. Prema najavi, biće razmotrena aktuelna i situacija u regionu, u svijetlu dogovora Sjeverne Makedonije i Grčke o imenu. Poziv je upućen i predsjedniku Evropske komisije Žan-Klodu Junkeru, Federiki Mogerini, kao i visokim predstavnicima Slovenije i Hrvatske. Portparolka Evropske unije Maja Kocijančić kazala je ranije da je cilj sastanka promovisanje stabilnosti i prosperiteta širom kontinenta. “Ovaj sastanak će pružiti priliku za rješavanje izazova i istaknuti napore za pomirenje, dobrosusjedske

odnose i regionalnu saradnju”, rekla je Kocijančić za Dnevne novine. Upravo su pomirenje i dobrosusjedski odnosi kandidovali crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića za značajnu ulogu na ovom sastanku jer se očekuje da on može da doprinese kvalitetnijem dijalogu svih učesnika. Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak kazao je da je Đukanović političar koji ima kapacitet da značajno, možda i odlučujuće, doprinese dijalogu na Zapadnom Balkanu. “Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je, apsolutno, čovjek od najvišeg mogućeg političkog poznavanja situacije u regionu. Sa druge strane, on je čovjek koji je donošenjem odluka, kada je od toga zavisilo dosta toga, uključujući i njegov život, pokazao da umije da povuče hrabar potez kada je to trebalo”, rekao je Čanak ranije za naš list. Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine smatra da se naš region nalazi u veoma lošoj situaciji i da ga je Evropa zapostavila, našta su i on i Đukanović u više navrata ukazivali. “Potpuno sam uvjeren da je politika koju vaš predsjednik vodi već više decenija, politika, koja, ukoliko bi se dosljedno primjenjivala u regionu, Balkan pretvorila u nešto sasvim drugo, stabilno i demokratsko društvo, a ne vječito bure baruta”, kazao je Čanak.

astanak predstavnika pokreta “Odupri se - 97000” sa evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku Johanesom Hanom još nije zakazan, saopšteno je Dnevnim novinama iz PR službe Evropske unije.

Predstavnici pokreta “Odupri se - 97000” razgovarali su 9. aprila sa šefom Delegacije Evropske unije u Podgorici Aivom Oravom i tom prilikom mu kazali da će insistirati da se što prije sastanu sa Hanom u Briselu, kako bi ga

upoznali sa svim akcijama koje su već preduzete i koje tek planiraju, a tiču se Sporazuma o budućnosti koji vodi do smjene vlasti. Kako je saopšteno Dnevnim novinama, evropske institucije na različitim nivoima su u kontaktu i spremne da se sastanu sa predstavnicima pokreta “Odupri se - 97000”. “U ovom trenutku, sastanak sa evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku nije još zakazan. Međutim, predstavnici pokreta “Odupri se” nedavno su se u vašoj zemlji sastali sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori Ai-

Perović: Ima i drugih adresa

Perović je nakon sastanka u delegaciji EU u Podgorici kazao da su Aivo Oravu predočili da su institucije u Crnoj Gori zarobljene, a on im je rekao da Crna Gora kao članica NATO-a i kao zemlja koja insistira na ulasku u EU treba više da vjeruje u institucije. “Interesovale su ga mapa puta i tačke sporazuma, kao i naše viđenje buduće vlade, koraci kako doći do te vlade, adrese sa kojima će se pregovarati... Kazao je da EU uvažava volju naroda izraženu na bi-

lo koji način, pa i na protestima, ali da ostaju pri stavu da su institucije sistema važne. Mi smo uporno isticali da imamo krizu institucija sistema u Crnoj Gori, odnosno da imamo zarobljene institucije, što provejava i kroz njihove izvještaje, ali je ambasador Orav ipak insistirao na institucijama”, rekao je tada Perović. Perović je na konferenciji za medije, održanoj 16. aprila, kazao da nijesu dobili odgovor iz Brisela, ali da “ima i drugih adresa”.

vom Oravom, koji redovno podnosi izvještaje našem štabu”, navodi se u odgovoru našem listu. Nismo dobili odgovor na pitanje da li je Evropskoj uniji prihvatljiv zahtjev da u Brisel otputuju po jedan predstavnik pokreta “Odupri se” i opozicije. Podsjetimo, jedan od lidera pokreta “Odupri se” Džemal Perović je nakon sastanka sa Oravom kazao da su mu prenijeli stav dogovoren na sastanku sa liderima opozicije da u Brisel treba da otputuju dva lidera najvećih opozicionih partija i jedan predstavnik pokreta „Odupri se”, iako iz EU uporno insistiraju na jednom predstavniku opozicije. “Imali smo dug razgovor sa Oravom. Bilo je puno pitanja i potpitanja i sa jedne i sa druge strane. Svi smo imali ponešto da kažemo, a i Orav je bio veoma znatiželjan. Mi smo pojasnili svoju poziciju i istakli da je vrlo važno da sada to isto pojasnimo i na najvišim adresama u Briselu, mada ćemo mi insistirati da taj razgo-

NA POZIV TURSKOG KO

BOŠKOVIĆ N

Bošković

Ministar odbrane Predrag Bošković će, na poziv turskog kolege Hulusija Akara, 2. i 3. maja učestvovati na Međunarodnom sajmu odbrambene industrije, koji se održava u Istanbulu. Kako se navodi, Bošković će sa Akarom razmotriti mogućnosti unapređenja saradnje sa Turskom, sa fokusom na modernizaciju kapaciteta Vojske Crne Gore. “Bošković će se sastati i sa predstavnicima Privredne agencije Ministarstva nacional-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

AKTUELNO

RI PROTESTA PUTOVATI U BRISEL

VREMENA DUPRI SE” vor bude na najvišem nivou, odnosno sa Johanesom Hanom. Svakako da prijem očekujemo ovog mjeseca, a Oravu smo prenijeli i zaključak sa sastanka sa liderima opozicije da u Brisel

otputuju dva predstavnika opozicije i jedan iz pokreta „Odupri se”, iako EU uporno insisistira na jednoj opozicionoj adresi. Orav je kazao da će taj naš stav pren i j e t i ”, kazao je Perović.

Johanes Han

OLEGE HULUSIJA AKARA

NA SAJMU U ISTANBULU ne odbrane Turske “ASFAT’’, kada će potpisati Ugovor između dvije vlade o prodaji i kupovini vojnih uniformi za potrebe Ministarstva odbrane Crne Gore za 2019. godinu”, navodi se u platformi za učešće Boškovića. Međunarodni sajam IDEF u Turskoj ubraja se u pet najvećih svjetskih sajmova u oblasti vojne industrije i predstavlja platformu za praćenje tehnološkog razvoja, uvođenja i prezentovanja najmodernije vojne opreme. Bošković će se upoznati sa ponudama kompanija, koje su in-

dustrijski lideri u proizvodnji najmodernije vojne opreme i vozila za potrebe kopnenih, vazdušnih i pomorskih vojnih snaga. “Tokom IDEF sajma, koji okuplja oko 800 izlagača iz više od 50 zemalja širom svijeta, Bošković će se sastati sa predstavnicima turske kompanije BMC, koja se bavi proizvodnjom kamiona, vojnih vozila i autobusa, sa kojima će razmotriti mogućnosti potencijalnih budućih aranžmana za potrebe Vojska Crne Gore”, navodi se u najavi učešća Boškovića. R.P.

Nikolić

POSLANIK DPS A MILOŠ NIKOLIĆ ZA PORTAL ANALITIKA

“Koverta” nanijela više štete opoziciji nego DPS-u

Na opozicionoj strani političke scene vlada apsolutno nejedinstvo, a kratkotrajni prividi zajedništva počivaju isključivo na frustracijama i mržnji prema DPS-u, kao jedinom i najmanjem zajedničkom sadržaocu opozicije, rekao je poslanik DPS-a Miloš Nikolić. On je ocijenio je da je afera “Koverta” nanijela više štete opoziciji nego DPS-u. “Sve što se dešavalo od početka godine nije ni na koji način poljuljalo DPS. S druge strane, čini mi se da je dodatno oslabilo opoziciju koja je pokazala nejedinstvo u sopstvenim redovima, bezidejnost i nemogućnost da na bilo koji način uzdrma vladajuću većinu. Smatram da legitimitet nije ugrožen na bilo koji način, već da je dodatno potvrđen izbornim pobjedama u 2018, kao i izvještajima svih relevantnih međunarodnih institucija”, kazao je Nikolić u intervjuu portalu Analitika. On je rekao da je DPS spreman da razgovara s opozicijom o svim važnim temama za građane, ali ne i o prelaznoj vladi. “Vlast DPS-a i koalicionih partnera ima apsolutni legitimitet koji je potvrđen i ubjedljivim izbornim pobjedama u 2018. godini, a podsjetiću i na negativno iskustvo koje smo imali s vladom izbornog povjerenja, kada se opozicija obavezala i potpisala da će prihvatiti rezultate izbora, a nakon još jednog izbornog poraza pristupili su bojkotu. Prostora za ucjene i nerealne političke zahtjeve – kakav je zahtjev za tehničkom vladom – nema”, poručio je Nikolić.

RASPAD KOTORSKE VLASTI OČEKIVAN Poslanik DPS-a Miloš Ni-

kolić smatra da je raspad kotorske vlasti očekivan. “Od početka je bilo vidljivo da je riječ o koaliciji koja počiva na ličnim ili partijskim interesima, i kao takva ona nije mogla izdržati čitav mandat. Sličnu situaciju imamo i u Budvi. Što se tiče daljeg razvoja događaja, bilo bi nezahvalno bilo šta prognozirati. Vrijeme pred nama će pokazati kakav će biti dalji odnos snaga u kotorskoj skupštini”, navodi Nikolić. Upitan da li očekuje radikalizaciju protesta, Nikolić navodi da je “pokušaj radikalizacije protesta putem akcija građanske neposlušnosti već propao”. “Upravo te akcije su pokazale svu jalovost i bezidejnost lidera protesta, kao i odsustvo snage za značajnije političke akcije, što je rezultiralo povratkom na proteste čija se posjećenost već sada umjesto u hiljadama mjeri u stotinama, ili čak i desetinama kada je riječ o okupljanjima koji se održavaju po određenim opštinama”, rekao je Nikolić. Na pitanje kakav je njegov stav o protestima pokreta „Zajedno do slobode“, odbjeglog biznismena Duška Kneževića, Nikolić kaže da mu se

čini da je pokret nastao kao posljedica podjela unutar pokreta “Odupri se”, oko metoda i daljeg načina organizacije protesta. “Ovo je pokazatelj da na opozicionoj strani političke scene vlada apsolutno nejedinstvo, a da kratkotrajni prividi zajedništva počivaju isključivo na frustracijama i mržnji prema DPS-u, kao jedinom i najmanjem zajedničkom sadržaocu opozicije. Smatram potpuno neprimjerenim da lice koje se nalazi na crvenoj potjernici Interpola, i kojeg državni organi potražuju zbog sumnje da je počinio određena krivična djela, djeluje na ovakav način, a odnos građana prema njemu lično i njegovim potezima je pokazan na način što je tom protest prisustvovalo svega nekoliko stotina građana”, ističe Nikolić. Govoreći o odboru za reformu izbornog zakonodavstva, koji i dalje radi bez opozicije, Nikolić naglašava da njegov rad nije besmislen, budući da u radu osim predstavnika parlamentarne većine učestvuju predstavnici civilnog društva i akademske zajednice, uz naročit angažman i stručne službe Skupštine Crne Gore. “Na taj način svi zajedno pokazuju odgovoran odnos prema preuzetim obavezama, i imaćemo mogućnost da ponudimo određena rješenja koja bi dogradila aktuelnu normativu. Vrata za opoziciju su i dalje apsolutno otvorena, i nadamo se da ćemo imati priliku u narednom periodu da na ovim stvarima radimo zajedno”, navodi Nikolić.

AKTUELNO

OČEKIVANJE PREDSJEDNICE SO KOTOR

PONIŠTITI ODLUKU O SMJENI JOKIĆA Perović

Odluka o razrješenju predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića nije i ne može biti legalna i ona će kao nezakonita, izvjesno, biti poništena od nadležnih institucija, ocijenila je predsjednica lokalne Skupštine Dragica Perović. Jokić je razriješen dužnosti predsjednika Opštine 24. aprila glasovima 16 opozicionih odbornika iz DPS, SD, HGI, LP i dva odbornika SDP, koja je na vlasti u tom gradu. Ona je rekla da je za nju i ne samo za nju, Jokić i dalje predsjednik Opštine Kotor. “Sve dotle dok ovo pravno nasilje i hajdučija ne bude legalizovano u legalnom postupku, od nadležnog organa, ja, kao predsjednica SO, kojoj su građani na izborima dali svoje povjerenje, ostajem tu gdje jesam i javno targetiram da svu odgovornost za sveukupnu blokadu grada Kotora i lokalne uprave snose Željko Aprcović i Ranko Krivokapić”, poručila je Perović. Prema njenim riječima, sjednicu lokalnog parlamenta u srijedu je obilježila “vla-

davina neprava nad pravom i zla nad dobrom”. Perović je rekla da će dan kada je smijenjen predsjednik opštine Kotor, ostati upamćen kao dan kada je sproveden svojevrsni linč Jokića, u režiji Krivokapića i Aprcovića. “Oni su kompletan scenario osmislili u skupštinskim klupama državnog parlamenta, kako bi između Uskrsa i Vaskrsa, na volšeban način, nezakonito i pravnim nasiljem vaskrsli, skoro pa ugašen, kotorski DPS”, naglasila je Perović. Perović je kazala da očekuje da će nadležni organi, koji budu u prilici da se bave “tim kvazipravnim aktom, iz svih uglova sagledati i konstatovati da je u pitanju jedan neobavezujući i ništavni lakmus pravni akt”. Demokratska Crna Gora zahtijevaće od Upravnog suda hitnost u postupanju, povodom njihove tužbe na Odluku o prestanku mandata predsjednika opštine Kotor Jokića, koji je poručio da taj akt predstavlja dokaz pravnog nasilja i političke korupcije. A.N.

Aprcović: Odluka zakonita Poslanik DPS-a Željko Aprcović reagovao je na navode Dragice Perović, navodeći da je odluka o smjeni Vladimira Jokića donešena u skladu sa zakonom, te da su uzaludni pokušaji predsjednice SO Kotor da “odbrani neodbranjivo”. Aprcović je kazao da Perovićeva medijskim manipulacijama pokušava da obesmisli volju većine u lokalnom

parlamentu. “Na osnovu Vaših tvrdnji postavlja se logično pitanje - zašto se većina odbornika koalicije na vlasti nije pojavila na sjednici, već su glavom bez obzira pobjegli, vodeći politiku na ulici? Ako već tvrdite da postoji 17 odbornika - zakažite sjednicu i potvrdite mandat Vašem predsjedniku Jokiću”, navodi Aprcović.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

ODBJEGLI BIZNISMEN NEĆE VIŠE DA ČEKA DOGOVOR OPOZICIJE

DUŠKO KNEŽEVIĆ OSNIVA PARTIJU

⌦ Mili Prelević

dbjegli biznismen Duško Knežević kaže da osniva političku partiju koja će se zvati “Evropska partija Sloboda”, jer više ne može da čeka odugovlačenja opozicije u kojoj “svako vuče na svoju stranu”.

Knežević je u razgovorima sa građanima putem društvenih mreža kazao da ima ljude i stručnjake, kao i jasan cilj svoje političke partije. “Opozicija u Crnoj Gori se ponaša nezrelo, svako vuče na svoju stranu. Naravno, nemam ništa protiv njih, ali ću voditi svoju političku borbu i svoj politički pravac. Imaću sve svoje. Opoziciji želim sve najbolje i ako nam se interesi poklope u redu, a ako ne, onda ćemo ići svi svojim putem. Ja sam već mnogo toga uradio da bih sada čekao na nečije odugovlačenje. Gvožđe se kuje dok je vruće, a ono je sada užareno, žar ću držati i dalje nezavisno od opozicije”, kazao je Knežević. Ovaj odbjegli biznismen tvrdi da je postao politička realnost u Crnoj Gori i da nema ni jednog razloga da ne krene u političke vode. “Da li opozicija hoće ili neće, ne znam, ali nemam nikakav problem da nastavimo po-

litičku borbu i politički rat protiv Mila Đukanovića. Osmisliću način na koji ću to raditi. Pokret je već postavljen, odabrani su ljudi, okosnica pokreta će se vrlo brzo iskristalisati. Tu će biti ljudi koji će biti i iz drugih partija. Oni su aktivni, ili su bili politički aktivni prije nekoliko godina. To su ljudi iz Demokratske partije socijalista, iz Demokrata Crne Gore, ali i iz drugih par-

Opozicija u Crnoj Gori se ponaša nezrelo, svako vuče na svoju stranu. Naravno, nemam ništa protiv njih, ali ću voditi svoju političku borbu i svoj politički pravac, kazao je Duško Knežević

tija. Zbog svega toga nemam nikakav problem da formiram jednu ozbiljnu evropsku političku partiju. Partija će se zvati “Evropska partija Sloboda”, sa skraćenicom EPS (European Freedom Party)”, kaže Knežević. On je na Instagramu naglasio da ima zacrtan cilj, a da je put do tog cilja urađen vrlo profesionalno. “Uradili su ga ljudi koji se bave međunarodnim konsaltingom u oblasti politike. Oni će, za buduće izbore ili neka druga dešavanja, projektovati vrlo jasnu strategiju ove partije. To su ljudi koji su radili za Igora Kolomojskog u Ukrajini, tako da ne sumnjam u sposobnost tih ljudi i njihovoj podršci koju će dati pokretu “Do slobode”. Inače, pokazali smo tim jednim mitingom da imamo snage i kapaciteta. Za svega nekoliko dana smo napravili miting posle velike opstrukcije vlasti, policijskih blokada, sajber ataka... Ipak smo uspjeli i poslali svijetu poruku da sam ja politička realnost u Crnoj Gori”, kaže Knežević. Interesantno je da je stručnjake, koje pominje Knežević, angažovao takođe odbjegli ukrajinski biznismen Igor Ko-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

AKTUELNO

Foto: Dejan Lopičić

BIVŠA POSLANICA SNP POSTAVILA NIZ PITANJA

Jonica: Koliko je Krivokapić “platio” stan Luci Kotor? Jonica i Krivokapić

lomojski. Ovaj Ukrajinac je sada u Izraelu. Sam Igor Kolomojski je jedna od najkontroverznijih ličnosti. On je vlasnik velikog medija u Ukrajini i informativne agencije “Unijan” i distributer mnogobrojnih inostranih TV kanala. Finansijsko-industrijska grupa “Privat” okuplja oko stotinu raznih kompanija. Vrijednost imovine Kolomojskog se procenjuje na šest i po milijardi dolara. Ukrajinski novinari tvrde da je Kolomojski uz pomoć svoje grupe za obezbeđenja oteo mnogobrojna preduzeća. U svijetu je Kolomojski poznat i po tome što je stvorio po mnogima najveći na svijetu kulturno-poslovni jevrejski centar “Menora” u Dnjepropetrovsku. On finansira jevrejsku zajednicu u Ukrajini, a pomagao je i u remontu tunela kod Zida plača i obnavljanju sinagoge Hurva u Jerusalimu.

U vrijeme sukoba na jugoistoku Ukrajine, Kolomojski je stao na stranu pučista. U martu 2014. imenovan je za gubernatora Dnjepropetrovske oblasti. Tada je pomagao naoružanim ukrajinskim nacionalistima i nudio po deset hiljada dolara za glavu ubijenog “ruskog diverzanta”. Sve se promijenilo u proljeće 2015, kad je Kolomojski došao u sukob sa vlastima Ukrajine zbog “Ukrajine transneft”. On i njegovi naoružani ljudi ušli su u tu kompaniju, tobože da je zaštite od ruskih diverzanata, ali mu vlasti nisu povjerovale, pa ga je tadašnji predsjednik Igor Porošenko smijenio sa mjesta gubernatora Dnjepropetrovska. Uslijedili su nacionalizacija Privat banke i odlazak iz Ukrajine, u kojoj je Kolomojski posljednji put bio u junu 2017. godine.

Krivokapić političar budućnosti Duško Knežević tvrdi da je predsjednik SDP Ranko Krivokapić jedan od najozbiljnijih opozicionih lidera i da ima izuzetno jaku međunarodnu poziciju. “On je, uz Igora Lukšića i Andriju Jovićevića ličnost na koje

zapad u budućnosti računa u Crnoj Gori. Oni imaju jake međunarodne konekcije i poznati su u međunarodnoj političkoj javnosti, kao ljudi koji imaju kapacitete da donesu promjene”, kaže Knežević.

Bivša poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica kaže da u arhivi Luke Kotor nije bilo dostupnih podataka o stanu lidera SDP Ranka Krivokapića u Starom gradu u Kotoru, ali da su oni “isplivali negdje drugo”. Jonica, koja je sada direktorica administrativnog sektora Luke Kotor AD, na svom FB profilu je objavila tekst pod naslovom: Koja je muka koju krije kotorska luka?” u kojem se bavila rješavanje stambenog pitanja Ranka Krivokapića u njegovom rodnom gradu. “Danima me pitaju ljudi šta se u stvari krije iza ove Rankove smiješne histerije oko „Luke Kotor“, šta si mu to našla? Odgovor glasi: Naravno da nije problem ni Luka ni koncesija. Problem je “Cunami s Volujice” (nadimak koji su mi “neki” dali samo par mjeseci nakon dolaska u Luku Kotor)…”, napisala je Jonica. Ona kaže da je brzo nekima postala noćna mora. “Šta ću raditi i šta ću otkriti? Da li su bezbjedne tajne koje je SDP zakopao u Luci Kotor? A tajni je mnogo... Da li je vrijeme da Crna Gora sazna kako je Ranko “kupio” stan od 74m2 u starom gradu od Luke Kotor? Koliko je platio prvu ratu za stan u Starom gradu u kući koja spada među najvrednije objekte srednjovjekovne arhitekture u Kotoru? Da li ga je vi-

Koliko je platio prvu ratu za stan u Starom gradu u kući koja spada među najvrednije objekte srednjovjekovne arhitekture u Kotoru? Da li ga je više koštala taksa za uknjižbu ili rata za stan? Koliko ga je ukupno “koštao” taj stan? Da li je zvao UNESCO na useljenje?, napisala je Jonica

še koštala taksa za uknjižbu ili rata za stan? Koliko ga je ukupno “koštao” taj stan? Da li je zvao UNESCO na useljenje?”, napisala je Jonica. Ona ističe da o ovim pi-

Dio statusa Snežane Jonice na FB

tanjima nije bilo dostupnih podataka u arhivi Luke Kotor, samo indicija. “Ali podaci isplivaše negdje drugo”, kaže Jonica. Na kraju teksta je samo ostavila poruku da će biti nastavka ove njene priče. Podsjetimo, SDP je u posljednje vrijeme oštro kritikovao Snežanu Jonicu optužujući je da ona upravlja kotorskom opštinom. Nedavno su u saopštenu iznijeli stav da se nastavlja pravno-političko divljanje u opštini Kotor od strane dvojca Jokić–Jonica, a govoreći o koncesijama Luke Kotor. “Ne pitajući nikoga u Kotoru, gazeći i ustavna i zakonska prava Skupštine opštine Kotor, obaveze prema UNESCO-u, naučnim i stručnim institucijama u Kotoru, dvojac Jonica - Jokić je sklopio štetan ugovor po građane Kotora sa ministrom saobraćaja Nurkovićem”, dodaju iz SDP-a. Cilj je, tvrde iz te partije, da se zaliv pod zaštitom UNESCO-a zatrpa dovođenjem megakruzera koji su dugi kao njujorški Empajer stejt bilding od 350 metara u kotorski zaliv širok 400 metara, da se 8.800 putnika i članova posade iskrca u Stari grad koji ima 3.000 stanovnika. “Planovi su im da budu i po dva megakruzera odjednom. Cio Kotor u jednoj ulici u isto vrijeme. Nestvarno loša namjera i neznanje”, kazali su tada iz SDP. M.P.

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

BEZ SERTIFIKATA OBJEKTI NEĆE M DA SE PRODAJU I DAJU U ZAKUP

Sve zgrade moraće da ima Investitori pokazali povjerenje u energetSke pa crnogorske obveznice

USPJEŠNA EMISIJA HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

Ministarstvo finansija uspješno je realizovalo prvu tranšu državnih obveznica, tokom koje je prikupljeno 75 miliona eura, saopšteno je iz tog Vladinog resora. Obeveznice su emitovane 22. i 23. aprila na Montenegroberzi, sa rokom dospjeća od pet i sedam godina. Obveznice emitovane na period od sedam godina iz emisije vrijedne 50 miliona eura su prodate u cjelosti. “Naročito je značajna činjenica o velikom interesovanju kupaca za obveznice od sedam godina, čime je pokazano veliko povjerenje investitora i u pouzdanost crnogorskih hartija od vrijednosti. Na ovaj način je potvrđeno povjerenje u fiskalnu stabilnost, kao i činjenica da Crna Gora može realizovati aranžmane na sve duži i duži vremenski rok”, ocijenili su u Ministarstvu, dodajući da to govori da sve mjere koje je Vlada preuduzela u prethodnom periodu daju rezultate. Kakos u podsjetili, za sedmogodišnju emisiju dostavljeno je oko 63 mi-

lona eura zahtjeva, što je i uzrokovalo da se obveznice umjesto po nominalnoj, prodaju po većoj cijeni, odnosno da država prihoduje po ovom osnovu 150.000 eura. Kada je riječ o petogodišnjoj emisiji, koja je vrijedila 140 miliona eura, realizovano je oko 25 miliona eura što je, kako tvrde u Ministarstvu, iznos koji je očekivan za prvu tranšu. “Krajem maja biće realizovana druga tranša, gdje se očekuje znatno učešće investitora. Pomenutim emisijama tokom godine, biće ostvarena najveća emisija dugoročnih obveznica na domaćem tržištu do sada, što pokazuje da povjerenje raste”, naveli su u Ministarstvu. Namjera resora je da, kroz dalji razvoj ovog vida finansiranja, u što je mogućoj mjeri razvije domaće tržište kapitala, omogući investitorima da više ulažu u zemlji nego u inostranstvu, kao i da približi ovaj vid ulaganja I građanima. Obveznice su emitovane kako bi se prikupilo 190 miliona eura za finansiranje ovogodišnjeg budžeta. R.E.

miliona eura prikupila je Vlada kroz prVu tranšu emisije obVeznica

Sertifikacija zgrada, tačnije izdavanje energetskih pasoša, počeće sredinom naredne godine, najavio je Marko Radulović

⌦ Danica Janković Energetski sertifikati biće obavezni za sve nove i postojeće zgrade koje se rekonstruišu, prodaju ili daju u zakup, što važi za stambene i nestambene objekte, kazao je u razgovoru za Dnevne novine generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Marko Radulović. On je najavio da će sertifikacija zgrada, tačnije izdavanje energetskih pasoša, početi sredinom naredne godine. “Zakonski okvir za sprovođenje sertifikacije već je uspostavljen, ali se ona u praksi ne primjenjuje zbog ne-

Vlasnici postojećih objekata koji ne budu pribavili energetski sertifikat, neće moći da prodaju ili izdaju nekretnine, a za nove objekte neće moći da se dobije konačan izvještaj o izvršenom stručnom nadzoru na osnovu kojeg bi objekat bio upisan u katastar, ukazao je Radulović

postojanja nacionalnog inventara zgrada. Razlog je i nedostatak softvera za proračun energetskih karakteristika. Planirani rok za realizaciju inventara i softvera je kraj ove godine. Očekujemo da bi primjena softvera, odnosno početak sertifikovanja zgrada mogao početi sredinom 2020”, kazao je Radulović. Za izradu nacionalnog inventara, kako je dodao, angažovan je konzorcijum Fichtner-Kopring, dok je razvoj softvera povjeren njemačkom institutu Fraunhofer IBP. Uspostavljanje sistema energetskog menadžmenta, kojem pripada i izrada inventara i softvera, koštaće 650.000 eura. “U slučaju premašivanja iznosa finansijskog doprinosa, nedostajući dio sredstava obezbijedio bi se iz kredita koji se koristi za finansiranje projekta”, kazao je Radulović.

hiljade eura kazne bi morao platiti preduzetnik u slučaju neposjedovanja energetskog sertifikata

■ Sertifikati obavezni za hotele

Osim investitora koji grade, odnosno rekonstruišu zgradu, i vlasnika koji prodaju ili daju u zakup zgrade ili djelove zgrada, energetski pasoš moraju imati i organi držav-

Hilton: energetski pasoši biće obavezni i za hotele

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

aktuelno

MOĆI

Obuke za sertifikaciju

Ministarstvo ekonomije će organizovati obuku za korišćenje novog softvera od strane koja će biti povjerena stručnim licima za obavljanje energetskih pregleda. “Softver će biti raspolaganju neograničenom broju energetskih auditora i projektanata bez novčane naknade za licencu”, rekao je Radulović, dodajući da će Ministarstvo voditi centralni registar energetskih sertifikata. Izrada inventara i razvoj softvera projektne su aktivnosti predviđene Programom energetske efikasnosti u javnim zgradama, vrijednom 31,5 miliona eura, koji Ministarstvo ekonomije realizuje u saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom KfW.

aju aSoše

ne uprave, jedinice lokalne samouprave i javne službe. “Sertifikate su u obavezi da pribave i vlasnici zgrada koje su u funkciji okupljanja većeg broja ljudi poput hotela, pozorišta, bioskopske, sportske i izložbene dvorane, tržnih centara”, rekao je Radulović. Nove i postojeće zgrade manje od 50 kvadrata, zgrade koje su pod zaštitom, vjerski, privremene objekti u okviru gradilišta, skladišta, radionice, proizvodne hale ne moraju imati energetske pasoše. Radulović dodaje da energetski serftikati nijesu obavezni ni za postojeće objekte koji nijesnu planirani za prodaju ili zakup. “Vlasnici postojećih objekata koji ne budu pribavili energetski sertifikat, neće moći da prodaju ili izdaju nekretnine, a za nove objekte neće moći da se dobije konačan izvještaj o izvršenom stručnom nadzoru na osnovu kojeg bi objekat bio upisan u katastar”, ukazao je Radulović, dodajući da se sertifikat može dati i za dio zgrade, u slučaju da u njoj postoji više samostalnih upotrebnih cjelina poput poslovnih prostora ili stana.

■ Kazne do

20.000 eura

Na pitanje našeg lista da li su predviđene novčane kazne zbog neposjedovanja energetskih pasoša, Radulović navodi da će se one kretati do 20.000 eura za kompanije, a 1.300 eura za građane. “Zakonom o efikasnom korišćenju energije predviđene

■ Cijene se

utvrđuju

Radulović

Moguće poskupljenje stanova Funkcioner Ministarstva ekonomije objašnjava da kod zgrada sa visokim stepenom energetske efikasnosti, stanovi mogu poskupiti. “Korišćenje kvalitetnijih materijala i proizvoda u cilju poboljšanja toplotsu novčane kazne u slučaju da se ne obezbijedi sertifikat o energetskim karakteristi-

Nove i postojeće zgrade maNje od 50 kvadrata, zgrade koje su pod zaštitom, vjerski objekti, privremeNe zgrade u okviru gradilišta, skladišta, radioNice, proizvodNe hale Ne moraju imati eNergetske pasoše

nih karakteristika omotača zgrade i tehničkih sistema, i samim tim postizanja veće energetske klase zgrade, može uzrokovati poskupljenje gradnje i cijena stanova”, ukazao je Radulović. On dodaje i da posjedovanje enerkama zgrade, i to od 3.000 do 20.000 eura za pravno lice i od 150 do 1.300 eura za fizičko i lice odgovorno u državnom, organu uprave, lokalne samouprava i lokalne uprave. Preduzetnik bi morao platiti kaznu u iznosu od 300 do 3.000 eura”, naveo je Radulović. On ukazuje da će pasoši vlasnicima i korisnicima zgrada omogućiti uvid u kvalitet potrošnje energije i bu-

getskog pasoša ne može značajnije uticati na cijenu gradnje, s obzirom da ono za sobom povlači samo troškove izrade sertifikata i energetskog pregleda zgrade koje sprovodi ovlašćeno lice. dućih troškova korišćenja, kao i poređenje sa zgradama koje pripadaju istoj vrsti objekata. “Energetski sertifikat sadrži i dio koji sugeriše na koji način energetska efikasnost objekta može biti unaprijeđena i samim tim potencijalnom kupcu govori o mogućim dodatnim mjerama za smanjenje potrošnje energije”, rekao je Radulović.

Sertifikat, kako je utvrđeno Zakonom o efikasnom korišćenju energije, mora sadržati referentne vrijednosti specifične potrošnje energije prema namjeni i vrsti zgrade, vrijednost specifične potrošnje energije, kao i preporuke mjera za poboljšanje energetske efikasnosti. U pasošu će pisati i energetska klasa zgrade, njeni opšti i podaci o klimatskoj zoni, tehničkim sistemima, kao i vrijednosti indikatora energetske efikasnosti. Objašnjenja tehničkih pojmova i podaci o izdavaču sertifikata, takođe će biti sadržani u pasošu. “Konačan izgled i sadržaj sertifikata će biti definisani u skladu sa rezultatima i zaključcima projekta. Njegovo pribavljanje uključuje troškove energetskog pregleda zgrade i izrade sertifikata. Ti troškovi variraju u zavisnosti od vrste objekta, složenosti tehničkih sistema u zgradi, raspoloživosti projektne dokumentacije i u narednom periodu će biti utvrđen cjenovnik za pružanje ove vrste usluga”, rekao je Radulović. Sertifikovanje energetskih karakteristika zgrada jedan je od zahtjeva direktive EU o energetskim karakteristikama, koju je Crna Gora kao članica Energetske zajednice u obavezi da primijeni.

PR TEKST

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

Za crnogorske Plantaže, 2018. biće upamćena kao godina ostvarenja značajnih rezultata Obilježena je veličanstvenom proslavom značajnog jubileja - 55 godina Plantaža, ostvareni su veoma dobri poslovni rezultati, nastavljen je zlatni niz prestižnih međunarodnih nagrada i priznanja, realizovana još jedna uspješna berba vinskog grožđa, obezbijeđen plasman proizvoda na nova vinska tržišta, realizovane kapitalne investicije, učvršćene pozicije u vinskom premijum segment, unaprijeđeni programi vinskog turizma i otvorene kapije podruma Plantaža organizacijom manifestacije “Dan otvorenog podruma”. Plantaže su prošlogodišnji jubilej proslavile sa građanima, svojim potrošačima, prijateljima i poslovnim partnerima u Podgorici, Beogradu, Sarajevu, Zagrebu i Šangaju. Koncert Gorana Bregovića, u pratnji 80 umjetnika filharmonije, održan u srcu vinograda na Ćemovskom polju, dugo će se pamtiti u regionu i kod nas. Opis foto: Koncert Gorana Bregovića u srcu vinograda na Ćemovskom polju

U 2018. godini proizvedeno je: • 19,7 mil.kg. vinskog grožđa - 10% više od plana i 39% više u odnosu na 2017. godini; • 2,1 mil.kg. stonog grožđa; • 683.000 kg. breskve i nektarine; • 270.000 komada loznih kalemova; • 70 tona ribe; • 40 tona maslina (odnosno 6.000 litara maslinovog ulja) i preko. • 14 mil. flaširanih proizvoda vina i rakija. • Ostvareni prihod od 32,2 mil.€ je za 5% veći u odnosu na 2017. i 10% veći u odnosu na 2016. godinu. U poređenju sa 2017. dobit je veća za 10%.

NOVE INVESTICIJE

Svečana akademija u Šipčaniku povodom obilježavanja jubileja 55 godina Plantaža.

U 2018. godini realizovane su neke od kapitalnih investicija u ukupnoj vrijednosti od 7,5 mil.€. Među njima je jedna od najvažnijih investicija realizovanih u prethodnih 15 godina nova linija za flaširanje kapacieta 10.000 flaša na sat, vrijednosti 3,5 mil.€. U prethodnoj godini izgrađena je nova hladnjača za prijem, skladištenje i manipulaciju svježeg voća u vrijednosti 2,3 mil.€, podignuto je 60 ha novih zasada vinograda i voćnjaka vrijednosti 1,3 mil.€, instaliran je prvi kotao na bio masu vrijednosti 600.000€, čime je u potpunosti eliminisana upotreba fosilnih goriva kao i mnoge druge investicije.

• U budžet države i lokalne uprave, po raznim osnovama, uplaćeno je 10,6 mil.€. Ostvareni rezultati ne bi bili postignuti da nije bilo ogromnog truda, rada i posvećenosti 640 stalnih i preko 700 radnika angažovanih na sezonskim poslovima u kompaniji.

Nova linija za flaširanje kapaciteta 10.000 flaša na sat

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

PR TEKST

PRODAJA I PLASMAN Vina Plantaža prodaju se gotovo na svim kontinentima, u 43 države, što danas ima samo osam kompanija u svijetu, a Plantaže su deveta. Najveće tržište je domaće sa 40% učešća, zatim ino tržišta Srbije, BiH, Kine i dr. koja u ukupnoj prodaji učestvuju sa 60%. U 2018. godini ostvaren je rast prodaje kako na domaćem, tako i ino tržištu. Najveći rast u prethodnoj godini ostvarilo je tržište Kine i to 25%, dok je na domaćem tržištu ostvaren rast prodaje od 5%, što je potvrda dobre prodajne i marketinške strategije. Prodajni rezultati smataju se veoma dobrim, imajući u vidu da su ostvareni bez prodaje na tržištu Ruske federacije, koja je u martu 2017. godine uvela zabranu uvoza vina Plantaža, čime je u momentu eliminisano drugo po veličini izvozno tržište (poslije tržišta Srbije), koje je na godišnjem nivou dosezalo vrijednost do 5 mil. €.

NAGRADE U jubilarnoj 55. godini Plantaže su ostvarile rekord po broju osvojenih nagrada i priznanja. Među desetinama hiljada vina iz svih svjetskih vinogorja, koja učestvuju na pojedinim takmičenjima, vina Plantaža se uvijek izdvoje i budu nagrađena najsjajnijim odličjima. Samo u 2018. godini osvojeno je više od 40 medalja na najprestižnijim vinskim takmičenjima i ocjenjivanjima u svijetu kao što su: Decanter World Wine Awards, Mundus vini, AWC Vienna, Decanter Asia Wine Award, BIWC Sofija i drugim.

VINSKI TURIZAM

Vaša sjećanja su naš zadatak!

NOVI PROIZVODI Inspirisani likom i djelom Jelene Savojske (1873 - 1952) crnogorske princeze i pretposlednje kraljice Italije, Plantaže su u 2018. godini kreirali novo rose vino premijum linije pod nazivom Regina Jelena Savojska. Najbolje što Rose može da pruži kada je elegancija i aromatski balans u pitanju. Otmenog mirisa bijelog cvijeća, citrusnog voća i zrele jagode. Na ukusu sočno, osvježavajuće, mineralno, svilenasto, punog tijela sa slatkog voćnom završnicom. Ovo vino je izuzetno kao aperitiv, a odlično se slaže uz salate, tvrde sireve, paste, morske plodove, kao i jela na bazi crvenog mesa.

• Vino Plantaža je godinama među vodećim crnogorskim izvoznim proizvodima. Izvoz za poslednjih 10 godina prelazi cifru od 180 miliona eura, pri čemu naša država u robnoj razmjeni sa inostranstvom ostvaruje suficit u iznosu od 140 mil.€. • Plantaže su jedina crnogorska kompanija koja ima tržište u više od 40 zemalja svijeta. • Plantaže su jedina crnogorska kompanija koja 80% ukupnog prihoda ostvaruje od stranaca.

Dani otvorenog podruma - promocija gastronomije Crne Gore i vina, uz organizovane edukativne radionice

Dinamičnim razvojem vinskog turizma Plantaža, Crna Gora je postala i veoma zanimljiva vinska turistička destinacija. Plantaže svoje gosite rado dočekuju, pošto ljubav i pažnja samo kao povratne kategorije dobijaju puni smisao. Do sada su desetine hiljada turista uživali u brižljivo osmišljenim programima našeg Vinskog puta. Samo u 2018. godini Vinskim putem Plantaža prošlo je oko petnaest hiljada posjetilaca. Nadlijetanje nepreglednih čokota koji okružuju aerodrom Golubovci na Ćemovskom polju, prijatna vožnja turističkim vozom kroz vinograd koji se prostire na više od 23 kvadratna kilometra, ukusi na nepcima koji ostaju nakon konzumacije bogate palete vina Plantaža na gotovo svim mogućim punktovima, monumentalni hodnik vinskog podruma Šipčanik, pa ponos kompanije – Stari podrum Lješko Polje, uz topot plemenitih konja u konjičkom centru Vranac i očaravajuću raskoš tišine Skadarskog jezera, jedinstvenog rezervata netaknute prirode, sa pripadajućim epilogom: filigranski preciznim uklapanjem vina Plantaža i hrane na terasi hotela Jezero... Ovo su samo fragmenti vinskog turizma koje Plantaže pružaju gostima. Zainteresovani za ovu vrstu turizma uvijek su u mogućnosti da samostalno ili uz pomoć stručnih vodiča Plantaža (visit@plantaze.com, www.plantaze.com, + 382 67 099 099) kreiraju sebi sadržajno, suštinski i cjenovno, veliki broj kombinacija za uživanje. Od prošle godine, restoran 13. Jul – Plantaže novina je ugostiteljsko–vinsko turističke ponude.

Restoran 13. Jul Pored restorana Jezero, koji je postao omiljeno mjesto brojnih turista ali i domaćih gostiju, koji u njemu imaju priliku da uživaju u dobrom zalogaju, vrhunskim vinima i ambijentu jednog od najljepših nacionalnih parkova u Crnoj Gori, novina ugostiteljsko-turističke ponuda Plantaža od prošle goidne je i restoran 13. Jul. Posjetiocima se nudi jedinstven meni baziran na kombinaciji crnogorske i internacionalne kuhinje, uz široku paletu vina Plantaža. U ovom restoranu posjetioci mogu uživati u modernom ambijentu u kome vrhunski kuvari i somelijeri pokazuju svoje umijeće. Nalazi u neposrednoj blizini upravne zgrade Plantaža, na Bulevaru Šarla de Gola br 2.

• Plantaže su, u poslednjih 10 godina, investirale u razvojne projekte preko 40 miliona eura najvećim dijelom iz sopstvenih sredstava. • Plantaže su rijetka kompanija u Crnoj Gori sa organizovanom službom razvoja koja se bavi naučno-istraživačkim radom. • Plantaže su rijetka crnogorska kompanija povezana sa razvojnim institutima iz Evrope i cijelog svijeta. • Plantaže godišnje angažuju oko 1.300 zaposlenih i za njihova primanja izdvajaju preko 13 miliona eura.

• Plantaže su društveno odgovorna kompanija koja poslednjih godina sprovodi sistematske mjere u oblasti zaštite životne sredine, poboljšanja energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije. • Plantaže su kompanija koja uvažava zahtjeve svojih zaposlenih i dalje ulaže u njihov standard, rješava egzistencijalna pitanja i pomaže po brojnim drugim osnovama. • Plantaže su otvorena kompanija za nova znanja, nove tehnologije, nove kreacije i nova tržišta.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

U GODINI ZA NAMA 2.369 PREDMETA IZ PODGORICE RJEŠAVA

POVOLJNIJE RJEŠENJE JE POVEĆATI BROJ SUDIJA NEGO DELEGIRATI PREDME Broj delegiranih predmeta, poslatih iz jednog suda u drugi iste nadležnosti, zbog preopterećenosti, ima tendenciju rasta, a kao i ranijih godina najveći broj predmeta šalje Osnovni sud u Podgorici - najveći osnovni sud u zemlji po broju predmeta i broju sudija. Ovaj sud koji zajedno sa Višim sudom u Podgorici nosi titulu najopterećenijeg suda, u prošloj godini delegirao je 2.369 parničnih predmeta, što je za 1.106 predmeta više nego u 2017. godini. U razgovoru za Dnevne novine advokatica Maja živković navodi da je više razloga zašto delegacija predmeta otežava strankama u postupku. “Delegacija predmeta svakako otežava parničnim strankama, i to iz više razloga. Prvo, postupak duže traje i nekoliko mjeseci u situ-

Živković

acijama kada je predmet delegiran nekom od drugih stvarno nadležnih sudova. Drugo, delegacija predmeta stvara dodatne troškove za obije stranke u postupku, u smislu novčanih troškova, a pored toga, delegacija većinom oduzima mnogo više vremena svim učesnicima u postupku ili makar nekima od njih”, pojasnila je Živković.

■ OTEŽAN RAD

I ADVOKATIMA

U najvećem broju slučajeva predmeti iz podgoričkog Osnovnog suda šalju se sudovima u Nikšiću, Cetinju i Kolašinu. Advokatica Živković navodi da jer je nesporna činjenica da Osnovni sud u Podgorica zbilja zaprima ogroman broj predmeta, svakako veći broj predmeta

nego drugi osnovni sudovi, a u odnosu na broj postupajućih sudija. “Stoga, razumijem motive za delegaciju predmeta. Međutim, ovo rješenje jedino smanjuje broj predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, ali samo izuzetno ima povoljne posljedice u nekom drugom smislu, naročito u pogledu protoka vremena, te troškova postupka. Dodatno, advokatima se u mnogome otežava rad, oduzima značajno više vremena zbog stalnih putovanja u druge opštine u odnosu na one u kojima su očekivali da će se postupak voditi”, navodi Živković u razgovoru.

■ DELEGIRANJE

PREDMETA U PORODIČNIM STVARIMA

Ističe da je naročito neosnovano delegiranje predmeta u porodičnim stva-

rima, u radnim sporovima, koji su po svojoj prirodi hitni, kao i, recimo, delegiranje predmeta u sporovima o pravu svojine i drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, u sporovima zbog smetanja posjeda na nepokretnosti, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na nepokretnosti, u kojima je isključivo nadležan sud na čijem području se nepokretnost nalazi. “Međutim, prednje se u praksi vrlo često dešava, i ne pravi se nikakva selekcija prilikom odlučivanja o osnovanosti predloga za delegaciju”, kazala

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

AKTUELNO

ANO U DRUGIM GRADOVIMA, ADVOKATICA ŽIVKOVIĆ ZA DN:

ETE ⌦---------------------------------------------------------------------------JEDNOSTAVNIJE I POTPUNO RJEŠENJE JESTE DA SE POVEĆA BROJ POSTUPAJUĆIH SUDIJA U OSNOVNOM SUDU U PODGORICI, ŠTO BI SVAKAKO PODRAZUMIJEVALO I PROMJENE U INFRASTRUKTURI, IMAJUĆI U VIDU DA OVAJ SUD IMA VELIKE MANJKAVOSTI U POGLEDU OBJEKTA U KOJEM JE STACIONIRAN

---------------------------------------------------------------------------⌦ je Živković. Prema njenom viđenju, najlakše rješenje, ali nepotpuno, jeste da Vrhovni sud Crne Gore ne usvoji baš sve podnijete predloge za delegaciju. “Da se zaista pročitaju spisi, te da se u nekim

predmetima takav predlog odbije ili da se ni ne predlaže delegacija u određenim vrstama postupaka. Jednostavnije i potpuno rješenje jeste da se poveća broj postupajućih sudija u Osnovnom sudu u Podgorici, što bi svakako podra-

zumijevalo i promjene u infrastrukturi, imajući u vidu da ovaj sud ima velike manjkavosti u pogledu objekta u kojem je stacioniran”, zaključuje Živković u razgovoru. Iz Vrhovnog suda smatraju da se delegiranjem ostvaruje efikasnost sudskog postupka, tako što sudije koje su opterećene brojem predmeta upućuju zahtjev Vrhovnom sudu da njihove predmete “premjesti” drugom sudu kako bi se ispoštovalo

pravo na suđenje u razumnom roku. Kako su ranije pojasnili iz Vrhovnog suda, delegacija predmeta je izvršena zbog velikog priliva predmeta i opterećenosti sudija u podgoričkom Osnovnom i sa ciljem dodjeljivanja takvih predmeta u rad sudovima koji su manje opterećeni, “sve to kako bi se ostvarila efikasnost sudskog postupka, ravnomjerna opterećenost sudija u radu i poštovanje prava na suđenje u razumnom roku”. Bo.B.

U PROŠLOJ GODINI U RADU BILO 30.415 PREDMETA

Tokom 2018. godine Osnovni sud u Podgorici je postigao bolje rezultate rada u odnosu na prethodnu godinu, kako u pogledu broja riješenih predmeta, tako i u odnosu na kvalitet rada i ako je radio sa manjim brojem sudija. Naime, u 2017. godini je riješeno 97,85 % u odnosu na priliv predmeta, dok je u 2018. godini riješeno 102,7 % u odnosu na priliv. “Od ukupnog broja predmeta u radu (30.415) u 2018. godini riješeno je 17.805 predmeta ili

58,54 %, a ostalo je neriješeno 10.240 predmeta, ili 41,46 %. Dakle, na kraju 2018. godine, sud ima u radu 2. 851 predmet manje u

odnosu na početak 2018. godine. Posebno treba istaći izuzetan kvalitet rada suda postignut u 2018. godini koji se izražava kroz nizak procenat ukinutih od-

luka u žalbenom postupku, odnosno visok procenat potvrđenih odluka”, navode iz Osnovnog suda u Podgorici. U parničnoj materiji je u 2018. godini ukinuto 11,73 % odluka u žalbenom postupku, što je za 1,71 % bolji rezultat u odnosu na 2017. godinu, dok je u 2018. godini u krivičnoj materiji ukinuto 9,92 % odluka, što je za 1,91 % bolje u odnosu na godinu koja je prethodila. Osim toga, ukupan broj ukinutih odluka u žalbenom postupku na nivou suda u 2018.godini iznosi 11,9 %, što je za 1,05 % bolji rezultat u odnosu na 2017. godinu, a za čitavih 6,49% bolji rezultat u odnosu na 2016. godinu.

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

IZVJEŠTAJ O RADU KANCELARIJE ZAST EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAV

ŽALBI MNOGO MANJE NEGO PRETHODNE GODINE

Protiv Crne Gore, prema službenoj evidenciji Sekretarijata Evropskog suda, podnijeto je ukupno 318 predstavki (aplikacija) od strane fizičkih i pravnih lica i nevladinih organizacija. “Ukoliko se pogleda broj podnijetih predstavki protiv Crne Gore u izvještajnoj 2018. u odnosu na prethodnu godinu, mora se istaći da je taj broj znatno povećan, u procentualnom smislu za čak 130%. S druge strane, na nivou Evropskog suda ukupan broj podnijetih predstavki u 2018. znatno je umanjen u odnosu na isti nivo iz 2017. Naime, tokom 2018. Evropskom sudu je podnijeto ukupno 43.100 predstavki, što je za 32% manje u odnosu na broj predstavki podnijet u 2017”, navodi se u izvještaju.

■ IZ PRETHODNIH GODINA 80 PREDSTAVKI

Tokom 2018. pred Evropskim sudom se ukupno našlo 398 predstavki podnijetih protiv Crne Gore, od kojih je 80 predstavki iz prethodnih godina. “Nakon početnog ispitivanja predstavki po osnovu njihove prihvatljivosti i velikog broja njihovog odbacivanja (približno 260) od strane sudske formacije sudije pojedinca, što ukazuje da je i dalje nastavljen trend da se veliki broj podnijetih predstavki već u prvoj fazi postupka odbacuje kao neprihvatljiv i ne uzima u razmatranje od strane Evropskog suda”, pojašnjeno je u izvještaju. S druge strane, na kra-

AKO UZMEMO BROJ PREDSTAVKI KOJI JE PODNIJET U 2018. I UPOREDIMO GA SA BROJEM KOJI JE ODBAČEN U ISTOJ GODINI, VIDJEĆEMO DA TAJ PROCENAT IZNOSI NEKIH 80 ODSTO ju 2018. pred Evropskim sudom je u odnosu na Crnu Goru ostalo u radu 112 predmeta. Ukoliko se ovi podaci uporede sa podacima iz prethodne godine broj predmeta u radu pred Evropskim sudom je procentualno uvećan za 40 odsto. “Činjenica da je u 2018. podnijet značajno veći broj predstavki nego u prethodnim godinama svakako je posljedica više faktora. Ovako visok broj podnijetih predstavki je u najvećoj mjeri posljedica či-

U DVA PREDMETA SE ŽALILI NA POVREDU PRAVA NA SLOBODU I SIGURNOST

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Kada su u pitanju žalbe podnosilaca predstavki koje se odnose na povredu prava na djelotvoran pravni lijek unutar pravnog sistema na nacionalnom nivou iz člana 13 Konvencije u 14 predmeta su iznijete žalbe. U tri predmeta podnosioci predstavki smatraju da im je povrijeđeno pravo iz člana 14 Konvencije, kojim je propisana zabrana diskriminacije u sprovođenju konvencijskih prava. “Podnosioci predstavki su se žalili u 13 predmeta zbog, prema njihovom mišljenju, povrede prava

na mirno uživanje imovine, garantovanog članom 1 Protokola 1 uz Konvenciju. U jednom predmetu podnosilac predstavke se pozvao na povredu prava iz člana 4 Konvencije (zabrana ropstva i prinudnog rada), a u dva predmeta podnosioci predstavke su se pozvali na povredu prava na slobodu i sigurnost iz člana 5 Konvencije”, navodi se u izvještaju. Kada je u pitanju apsolutno konvencijski zagarantovano ljudsko pravo iz člana 3, koje se odnosi na zabranu mučenja, nehu-

manog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, u tri predmeta su podnijete pritužbe, dok su se takođe u dva predmeta podnosioci predstavki pozvali na povredu prava na život iz člana 2 Konvencije. “Podnosioci predstavke su se u tri predmeta pozvali na povredu člana 8 Konvencije koji garantuje pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, a u dva predmeta na povredu člana 10 Konvencije kojim se garantuje sloboda izražavanja”, stoji u izvještaju.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

TUPNIKA CRNE GORE PRED VA U STRAZBURU ZA 2018.

APELACIONI SUD ODBIO ŽALBU

Pavlović ostaje u pritvoru

Foto: Profimedia

Ilustracija

njenice da su nakon proglašenja ustavne žalbe za djelotvorno pravno sredstvo od strane Evropskog suda (20. mart 2015. godine) prethodnih godina građani bili u obavezi da iskoriste ovo pravno sredstvo prije obraćanja tom Sudu. S tim u vezi, u prethodnoj godini Ustavni sud Crne Gore je donio veći broj odluka po ustavnim žalbama iz prethodnog perioda, pa su se podnosioci tih ustavnih žalbi, koji su bili očigledno nezadovoljni odlukama koje je Ustavni sud donio, obraćali Evropskom sudu”, navodi se u izvještaju. Kako dodaju, to svakako nije pokazatelj da su ti podnosioci predstavke opravdano nezadovoljni zbog pojedinih odluka nacionalnih sudova. Naprotiv, statistički podaci pokazuju da se gotovo 90 odsto predstavki odbaci u inicijalnoj fazi ispitivanja. “Ako uzmemo broj predstavki koji je podnijet u 2018. i uporedimo ga sa brojem koji je odbačen u istoj godini, vidjećemo da taj procenat iznosi nekih 80 odsto. Naravno, ni ovi podaci ne pokazuju tačan razmjer podnijetih i odbačenih predstavki, s obzirom da u odnosu na neke predstavke koje su podnijete u posljednjem kvartalu 2018. svakako nije mogla da bude donijeta odluka u toj godini. Koliki je tačan procenat osnovanih predstavki od ovog broja iz prethodne godine, znaćemo u narednom periodu, ali svi pokazatelji su takvi da je broj predstavki koje prođu inicijalnu fazu ispitivanja drastično manji od broja koji se ko-

AKTUELNO

Apelacioni sud odbio je kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog Ilije Pavlovića na rješenje o produženju pritvora. Naime, rješenjem Višeg suda u Podgorici od 12. aprila, produžen je pritvor okrivljenom Pavloviću, koji je optužen da je dio kriminalne organizacije Vasilija Rafailovića koja je, prema tvrdnjama SDT-a, izvršila ubistvo Đorđa Borete i Dragana Zečevića ispred lokala “Trofej” u Bečićima decembra 2016. godine. Osim toga, Pavlović se tereti i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Sud je našao da i dalje stoje razlozi zbog kojih mu je prvobitno pritvor određen

- težina krivičnog djela za koje se tereti i opasnost od bjekstva. “Prvostepeni sud je na osnovu svih činjenica utvrđenih u postupku, koje je cijenio pojedinačno i u međusobnoj povezanosti pravilno utvrdio da u odnosu na okrivljenog Pavlović Iliju i dalje stoje pritvorski osnovi iz čl. 175 st. 1 tač. 1 i 4 ZKP- a, za koje osnove produženja pritvora su u pobijanom rješenju dati dovoljni razlozi, koje u svemu prihvata ovaj sud i na koje upućuje podnosioce žalbe”, navodi se u obrazloženju rješenja. Prilikom donošenja odluke o daljem trajanju pritvora ovaj sud je imao u vidu da je pritvor najteža mje-

ra procesne prinude i da neminovno znači ograničenje prava na slobodu, kao i to da se okrivljeni nalazi u pritvoru od 23. septembra 2017.godine, ali je našao da je navedena mjera kako svojim trajanjem, tako i svojom težinom nužna i srazmjerna težini krivičnih djela za koje je navedeni okrivljeni osnovano sumnjiv da je učinio. “Pri čemu je ovaj sud vodio računa ne samo o visini zakonom zaprijećene kazne za ta djela, već i o svim okolnostima konkretnog slučaja, pa i da se svrha zbog koje se pritvor navedenom okrivljenom ne može postići nekom blažom mjerom procesne prinude”, stoji u obrazloženju. Bo.B.

municira Kancelariji zastupnika na izjašnjenje”, navodi se u izvještaju.

■ U FAZI GLAVNE RASPRAVE 54 PREDMETA

U 2018. godini 54 predstavke su se nalazile u fazi glavne rasprave pred Evropskim sudom za ljudska prava, u kojoj fazi sudskog postupka se raspravljaju pravna pitanja, kako prihvatljivosti predstavki, odnosno procesnih pretpostavki, tako i pitanja osnovanosti, odnosno merituma predstavki, a koje je taj Sud komunicirao Kancelariji zastupnika u prethodnom periodu. “U odnosu na njih podnosioci predstavki su se u 51 predmetu pozvali na povredu člana 6 Konvencije (pravo na pristup sudu, pravo na suđenje u razumnom roku i druge oblike prava na pravično suđenje). U 37 predmeta podnosioci predstavke su istakli nerazumnu dužinu trajanja sudskih postupaka pred domaćim sudovima uključujući i Ustavni sud, dok su se u četiri predmeta podnosioci predstavki žalili na dužinu trajanja postupaka u kojima se ne izvršavaju pravosnažne sudske odluke”, navodi se u izvještaju. Prema podacima iz izvještaja, u sedam predmeta koji se odnose na član 6 Konvencije, podnosioci predstavki su se žalili na povredu prava na pristup sudu, dok su u tri predmeta te žalbe bile zbog navodnog arbitrarnog odlučivanja domaćih sudova i drugih organa. E.Hamzić

OPTUŽNICA PROTIV DRŽAVLJANINA SRBIJE

U autobusu švercovao marihuanu

Viša državna tužiteljka Ljubinka Madžgalj, podnijela je Višem sudu optužnicu sa predlogom za produženje pritvora Filipu Nikoliću (31) iz Kragujevca zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i

stavljanje u promet opojnih droga. Nikolić se tereti da je 7. aprila u Budvi neovlašćeno radi prodaje nabavio 75,93 grama marihuane. Drogu su istog dana pronašla službena lica na graničnom prela-

Ilustracija zu Dobrakovo jer su kontrolom autobusa koji saobraća na relaciji Bar - Kragujevac u džepu od jakne i prtljagu okrivljenog pronašli navedenu količinu droge. Okrivljeni se branio da je drogu namijenio za sebe. B.Č.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

PREDSTOJEĆE PRAZNIKE VEĆINA GRAĐANA PROVEŠĆE KUĆI, IZ TURISTIČKIH AGENCIJA IPAK ZADOVOLJNO PORUČUJU:

REKORDNO PROLJEĆE PO INTERESOVANJU ZA ODLAZAK U INOSTRANSTVO

⌦ Jelena Vađon Đurišić

askršnje i prvomajske praznike većina sagovornika Dnevnih novina provešće kući sa porodicom. Ipak, u turističkim organizacijama tvrde da su aranžmani rasprodati i da se tražilo mjesto više. Mladi, kažu, radije biraju autobuske ture koje su jeftinije, dok se stariji odlučuju da na put idu avionom.

Predstojeće praznike građani Crne Gore provešće većinom sa porodicom i prijateljima kod kuće. I ko ima slobodan dan ili dva, kaže Gordana Popović, fali para da cijela porodica negdje otputuje. “Sa porodicom i prijateljima je uvijek najljepše. Organizovaćemo neki piknik u okolini Podgorice i lijepo se družiti”, kaže Gordana. Ni Mirjana Nikolić neće putovati nigdje za praznike. “Radim, nemam slobodnih dana. U krugu porodice, skromno, obilježićemo Vaskrs, a Praznik rada još ne znam. Možda neki piknik sa društvom i porodicom”, kaže Mirjana. Ipak, iz turističkih agencija zadovoljno trljaju ruke, jer su im, tvrde, inostrani aranžmani davno rasprodati.

■ MJESTA U MARTU RASPRODATA

“Ovo proljeće je rekordno, kada je riječ o interesovanju građana za putovanja ka inostranim destinacijama. Sigurno je tome doprinijela i činjenica, da su vaskršnji i prvomajski praznici, ove godine praktično spojeni, tako da postoji veliki broj slobodnih, odnosno prazničnih dana. Ako se na to dodaju i državni praznici, u drugoj polovini maja, onda zaista svi oni koji su planirali da putuju, imaju dosta slobodnih dana za putovanja”, smatra direktor marketing prodaje turističke agencije Galileo Milan Koprivica. Primjetno je, dodaje, i da su se mnogi putnici dosta ranije odlučili da rezervišu svoja mjesta. “Mnoge aranžmane rasprodali smo već tokom marta i početkom aprila. Realizovaćemo više od 20 različitih putovanja. Veliko interesovanje imamo za putovanja u Španiju, tako da će naše organizovane grupe obići Andaluziju, Barselonu, Madrid, Baskiju. Pored Španije, ovoga proljeća imaćemo značajan broj putnika u Turskoj, prije svega u Istanbulu i Kapadokiji. Naravno tu su i one koje su uvijek aktuelne poput Pariza, Rima, Praga, Minhena, Toskane, Provanse, Venecije”, ističe Koprivica. U odnosu na prethodne go-

dine, kaže, evidentno je veće interesovanje, a samim tim i značajno bogatija ponuda aranžmana.

■ ŽENE PUTUJU VIŠE “Kada govorimo o starosnoj strukturi putnika, tu zaista nemamo pravila. Putuju sve generacije, naročito u ovim proljećnim mjesecima kada putuju i mladi i stariji, pa i penzioneri. Dileme nema da dame više putuju od muškaraca. Može se slobodno reći u značajno većem broju, pa dosta često imamo situacije da preko 70 odsto putnika čini ženska populacija”, rekao je Koprivica. Govoreći o izboru destinacija, kaže, precizne podjele po starosnoj strukturi nema, ali primjetno je da su mladi nešto više zainteresovani za autobuske aranžmane, jer su i značajno povoljniji. “To su uglavnom putovanja u Italiju, Prag, Španiju, Bavarsku, Istanbul. Starije generacije više biraju avionske aranžmane i neke destinacije do kojih do sada nisu imali priliku da putuju. Tako će biti i ovoga proljeća, jer će imati priliku da obiđu Kapadokiju, Baskiju, Portugal, Andaluziju”, naglasio je Koprivica. I ove godine u turističkoj agenciji Guliver ponuda aranžmana je raznovrsna, kazao je za DN menadžer prodaje Stefan Jelušić, istakavši da ra-

Ovo proljeće je rekordno, kada je riječ o interesovanju građana za putovanja ka inostranim destinacijama. Sigurno je tome doprinijela i činjenica, da su vaskršnji i prvomajski praznici, ove godine praktično spojeni, tako da postoji veliki broj slobodnih, odnosno prazničnih dana

ste interesovanja za inostrane programe zbog čega se trude da ponuđene destinacije i rute odgovaraju različitim profilima putnika. “Svi naši programi su popunjeni, a najtraženiji bili su avionski aranžmani za Rim, Minhen i Dubai, a od autobuskih Italija i Azurna obala, Istanbul i Toskana. Naravno, tu su i druge destinacije poput Pariza, Milana, vezane ture Minhen-Strazbur-Kolmar-Milano ...”, kazao je Jelušić. Svi aranžmani za predstojeće vaskršnje i prvomajske pra-

ANK

NEMANJA ĐURIŠIĆ

DIJANA ŠESTOVIĆ

Praznike ću provesti van Crne Gore. Kao vlasnik turističke agencije prvo ću poslovno ići u Sarajevo, a onda privatno sa porodicom u Valensiju.

Praznike ćemo provesti u krugu porodice u Crnoj Gori. Vjerovatno ćemo organizovati neki piknik i druženje. Bitno je da smo zajedno, na okupu.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

AKTUELNO

znike rasprodati su i u turističkoj agenciji Montesol. “Najpopularnije destinacije su Dubai, Pariz, Rim, Minhen, Milano, Istanbul, Azurna obala, Kolmar, Sicilija, Prag, Toskana, Istra - Pula… Cijene aranžmana su skoro iste kao i prošle godine čak su za neke destinacije i malo povoljnije”, kazala je Danijela Radulović.

Cijene aranžmana od 65 do 579 eura

■ U REGIONU NAJPOPULARNIJI OHRID

Od destinacija u regionu, saglasni su sagovornici Dnevnih

KETA

LIDIJA VUJOŠEVIĆ

MIRA PAVIĆEVIĆ

Za praznike ću ostati kući, jer sam se razboljela. Planirala sam da idem sa drugaricama u Sarajevo, ali se taj plan silom prilika izjalovio.

Za praznike ću biti kući. Ne radim, pa samim tim nemam ni novca negdje da odem. Bitno je da je porodica zdrava i na okupu. Najljepše je kod kuće.

novina, najveće interesovanje tradicionalno postoji za putovanje u Ohrid. “Tu su još veoma popularni gradovi poput Splita, Sarajeva i Dubrovnika. Riječ je kraćim aranžmanima u trajanju od dva do pet dana, a samim tim nešto i povoljnijim, jer su njihove cijene od 50 do 120 eura”, kazao je Milan Koprivica iz TA Galileo. Interesovanja, prema riječima Jelušića iz TA Guliver, ima i za Mostar, Trebinje i Tiranu koje obilaze u sklopu jednodnevnih izleta. Da bi putnicima olakšali plaćanje aranžmana u svim agen-

cijama omogućeno je plaćanje na tri do šest rata. “Posebno primjećujemo da iz godine u godinu putnici stiču naviku da znatno ranije rezervišu putovanja pa samim tim imaju priliku da i sebi olakšaju način plaćanja u većem broju rata”, rekao je Koprivica. Osim plaćanja na rate u TA Guliver nude i popuste za više putnika, ali, kako kaže Jelušić, i popuste za rane prijave.

■ CIJENE ARANŽMANA OD 65 DO 579 EURA

Deset dana kroz Španiju-Italiju-Francusku ko-

štali su 330 eura, sedam dana u Provansi 275, pet dana u Kapadokiji 570, a šest dana u Toskani 190 eura. Za šest dana autobusom u Instanbulu trebalo je izdvojiti 180 eura, a avionom pet dana 435. Za sedam dana avionom u egzotičnom Dubaiu i Abu dabiju trebalo je izdvojiti 579 eura, pet dana avionom u Rimu 429, a šest dana Pariz - Diznilend - Dvorci Loare avionom 519 eura. Za četiri dana u Ohridu trebalo je izdvojiti od 65 do 75 eura.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

PRAVOSLAVNI VJERNICI SLAVE N

VASKRS PROSLAVLJA OSTVARENJE VJEČNOG SMISLA

Pravoslavni vjernici obilježavaju Vaskrs, najveći i najljepši praznik u hrišćanskom svijetu koji se slavi u spomen vaskrsenja Isusa Hrista. To je praznik ljubavi i mira, vrijeme kada se zaboravljaju ružne misli i djela, kad ljudi pružaju jedni drugima ruku pomirenja, s tradicionalnim pozdravom „Hristos voskrese” i „Vaistinu voskrese”. Svojim Vaskrsenjem, svojom pobjedom, Hristos je svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.

Mitropolit Amfilohije

ČESTITKE ZVANIČNIKA I POLITIČARA

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović čestitao je Vaskrs svim vjernicima. “Neka Uskrs, kao praznik koji simbolizuje radost, bude nadahnuće da veličamo razumijevanje i ljubav i da osnažimo vrijednosti mira i praštanja. Želim vam da predstojeći praznik provedete u zdravlju, miru i radosti, sa svojim najbližima”, naveo je Bogdanović. Najveći hrišćanski praznik vjernicima su čestitali i predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i predsjednik Skupštine te opštine Mićo Orlandić, kao i gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan. Takođe, predsjednik Ulcinja Ljoro Nrekić kazao je da veliki hrišćanski praznik Vaskrs, kao simbol vjere u pobjedu života i

ljubavi, podsjeti na važnost međusobnog poštovanja, razumijevanja i tolerancije, kao najvažnije vrijednosti naše tradicije i zajedničkog života na ovim prostorima. Predsjednik SO Kolašin Milan Đukić čestitao je svim građanima i sveštenstvu nastupajuće vaskršnje praznike. “Želim da vaše domove ispuni radost Vaskrsa, najvećeg hrišćanskog praznika”, poručio je on. Pravoslavni praznik Vaskrs juče su čestitali i lideri političkih partija. Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić poručio je da se biblijska poruka o Vaskrsu, univerzalna i nepromijenjena vjekovima, koja nas uči da je neminovna pobjeda života nad smrću, dobra nad zlom, ljubavi nad mržnjom, istine

nad laži, pravde nad nepravdom, smjernosti nad razbojništvom, čovjeka nad nečovjekom, čini nikad aktuelnijom i nikada potrebnijom, kao ohrabrenje i kao izvor nade, nego u današnje vrijeme. Predsjednik Nove demokratske snage Forca Nazif Cungu čestitao je praznik sa željom da ove praznične dane provedete sa svojim najbližima. Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović čestitao je svim pravoslavnim vjernicima vaskršnje praznike uz želju da ih, kako je kazao, “proslave u zdravlju, miru, blagostanju i u porodičnom okruženju”. “Praznici su vrijeme za porodicu i osjećaj zajedništva a Vaskrs nas podsjeća na vječne i neprolazne ljudske vrline“, naveo je lider pokreta URA.

U vaskršnjoj poslanici mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije poručio je da pobjeda nad smrću predstavlja jedinu istinsku pobjedu čovjekovu i sve druge pobjede i čovjekovi uspjesi na zemlji, ako se ne rađaju u toj pobjedi – ništa su. “Kako je radosno i divno biti čovjek poslije Hristovog Vaskrsenja! Vaskrs proslavlja os-

tvarenje vječnog smisla. I kako bi bio besmislen ljudski život bez njega! Pobjeda nad smrću predstavlja jedinu istinsku pobjedu čovjekovu. Sve druge pobjede i čovjekovi uspjesi na zemlji, ako se ne rađaju u toj pobjedi – ništa su”, kazao je Amfilohija i istakao da je najopasnija bolest našeg vremena, bolest gubljenja smisla života. “To je bolest koja rađa bez-

Tradicionalno pravoslavni vjernici u Crnoj Gori uoči Vaskrsa farbaju jaja i pripremaju bogatu prazničnu trpezu i dekoraciju

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

AKTUELNO

NAJVEĆI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

broj drugih bolesti. A gubljenje smisla života upravo se rađa iz prihvatanja smrti kao jedine konačne realnosti čovjeka i svijeta. Ljubav koja nije spremna da siđe u najmračnija podzemlja ljudske ogrijehovljenosti i neviđbožne bogootuđenosti, nikada se ne može pretvoriti u život i svjetlost ljudima”, kazao je mitropolit.

■ HRISTOVA LJUBAV NEMA GRANICA

On je pozvao ljude na oprost i praštanje, jer kako je istakao, samo na praštanju i pomirenju može se graditi istinska budunost svih ljudi. “Besmrtna djeco Božja, i vječna braćo i sabraćo, sve oprostimo jedni drugima Hri-

stovim Vaskrsenjem, jer samo na praštanju i pomirenju može se graditi istinska budućnost svih ljudi zajedno. Pozdravimo jedni druge i sve ljude i sva bića živonosnim pozdravom: Hristos vaskrse! Zagrlimo jedni druge i svu tvorevinu svetim Hristovim zagrljajem i zapjevajmo sveradosnu pjesmu života, neuništive nade i sveobuhvatne ljubavi, jače od smrti: Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i svima u grobovima život darova”, kazao je Amfilohije. Amfilohije je poručio da Hristova ljubav nema granica ni ograničenja, a ona je sveobuhvatna i svemilujuća ljubav. “Za nju nema Grka ni Jevrejina, crnca ni bijelca, Srbina ni Crnogorca, Rusa ni Japanca, Afrikanca ni Amerikanca. Ona sve i sva podjednako grli i svima se podjednako daruje i svima i svemu se podjednako raduje svojom nesmrtnom radošću. Po svojoj prirodi vječna i bogovječna a po svojstvima sveobuhvatna i bezgranična, ona podjednako voli žive i mrtve, pravedne i grešne, ljude i tvari. Samo ona ljubav koja je jača od smrti, prava je i istinska ljubav”, naveo je mitropolit.

■ FARBANJE

USKRŠNJIH JAJA

Pripreme za Vaskrs tradicionalno počinju na Veli-

25 Mitropolit Mihailo

Mihailo: Riješiti pitanje CPC Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo čestitao je Vaskrs Crnogorcima u matici, dijaspori i svim hrišćanima. On je u vaskršnjoj poslanici pozvao na obnovu i očuvanje Crnogorske pravoslavne crkve. “Hristovo vaskrsenje će postati i naš Vaskrs, jer se CPC moli za mnogo stradalni crno-

ki četvrtak, dan pričešća, a nastavljaju se Velikim petkom. Tog dana je Isus, koga vjernici nazivaju Hristos, osuđen i razapet na krstu, na Golgoti. U spomen na duboku žalost zbog Hristovih stradanja crkva ovoga dana ne obavlja liturgiju. U petak uveče Isus je predao duh svoj Bogu, i crkva se na večernjem bogosluženju sjeća skidanja s krsta i njegovog pogreba. Na Veliki petak farbaju se vaskršnja jaja, najviše crvenom bojom, koja simbolizuje Isusovu krv. Po vjerovanju, Marija Magdalena je došavši u Rim da caru Tiberiju objasni Hristovo vaskrsenje, darovala crveno jaje „Jer jaje pod uticajem toplote kada se stavi pod kokoš, razvije se u njemu život i izleže živo pile koje svojom snagom razvali svoj grob – ljusku, i izađe

gorski narod da se kloni zla i da sa okuplja oko svoje CPC”, kazao je Mihailo. On je opet pozvao crnogorsku vlast da, kako kaže, napokon riješi crnogorsko nacionalno pitanje, na pravedan način. “Jer je CPC tvorac i temelj crnogorske istorije”, poručio je Mihailo. na svijet kao što je i Isus svoje mrtvo tijelo oživio. Crvena boja je boja radosti zbog tog radosnog događaja.“ Nakon Velikog petka slijedi Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti. Nedjelja je dan kojeg je Isus vaskrsao. Slave se i drugi (pashalni ponedjeljak) i treći dan Vaskrsa (pashalni utorak). Vjernici u Crnoj Gori se pozravljaju riječma “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”. Za Vaskrs postoji vjerovanje da se treba ustati rano ujutro a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj su potopljeni drijen, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje. M.I.

Marketing

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 10.05.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Komovi“ na adresi Branka Deletića bb, Andrijevica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jevrić Božidara koje su upisane u listu nepokretnosti br. 191 KO Jošanica, Uprave za nekretnine PJ Andrijevica i to: - Katastarska parcela broj 533, plan 9, skica 62, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 2504m2, - Katastarska parcela broj 536, plan 9, skica 62, koja po načinu korišćenja dvorište površine 500 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 103 m2, - Katastarska parcela broj 537, plan 9, skica 62, koja po načinu korišćenja predstavlja Livadu 6. klase površine 7973m2, - Katastarska parcela broj 541, plan 9, skica 62, koja po načinu korišćenja predstavlja Livadu 6. klase površine 2231m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 536, u osnovi površine 103 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor, spratnost 1P, površine 41 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 82 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na IV prodaji iznosi 25.545,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jevrić Raiča na dan 05.12.2018. godine iznosi 16.341,01 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 09.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

Foto: darko jovanovic

EPCG

EPCG odlažE PrimjEnu tarifnih modEla

Za većinu kupaca od 1. juna računi niži do pet odsto U skladu sa inicijativom i odlukom Vlade Crne Gore o ukidanju naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (OIE1), EPCG će, shodno Zakonu o energetici i Opštim uslovima za snabdijevanje električnom energijom u svojstvu snabdjevača krajnjih kupaca, početi primjenu tarifnih modela od 1. juna 2019. godine, sapšteno je iz Elektroprivrede. Predložemim tarifnim modelima i ukidanjem naknade OIE1 do 300kWh, kumulativni efekat za budzet domaćinstva, biće umanjenje računa od 2,5 do 5,5 odsto za ovu količinu potrošnje. Za potrošače sa visinom računa do 60 eura vrijednost računa će biti na istom nivou. Dakle, preko 80 odsto domaćinstava, čija potrošnja je do 600 kWh, imaće iste ili umanjenje račune od 1. Juna. Samo 5 odsto potrošača, čiji računi iznose oko 100 eura, novom korekcijom cijena u tarifnim modelima, plaćaće oko jedan odsto više nego što to čine u skladu sa trenutnim cijenama. U slučaju da je domaćinstvo jedno od skoro 200 hiljada članova Zlatnog tima, uračunava se dodatni popust od 13 odsto a uključujući još 18 hiljada korisnika subvencije Ministarstva rada i socijalnog staranja iz kategorije ranjivih kupaca činjenica je da će ve-

ćina domaćinstvava imati smanjenje budžetskog opterećenja prilikom plaćanja računa za električnu energiju. Upravo je to i bilo cilj EPCG da svoje uslugu unaprijedi i prilagodi potrebama potrošača, a odabirom jednog od ponuđenih tarifnih modela snabdijevanja, stimuliše se energetska efikasnost i smanjuje budžetsko opterećenje kupaca u zavisnosti od načina potrošnje i povoljnosti tarifnog modela. Kupci će moći jednom u toku kalendarske godine da izaberu tarifni model, a informaciju o tome koji najviše odgovara njihovom načinu potrošnje mogu da dobiju na šalterima lokalnog snabdijevanja ili besplatnim pozivom na broj call centra, 19100. Uz to, na web portalu EPCG već je postavljen kalkulator a domaćinstva će ubrzo dobiti i ilustrativni flajer sa svim relevantnim informacijama za izbor modela. Kupci koji su tokom aprila potpisali ugovor o izboru tarifnog modela primjena istog stupiće na snagu od 1. juna. Pažljivo ćemo pratiti primjenu ponuđenih modela i uz puno uvažavanje sugestija potrošača, poslije određenog vremena, eventualno ćemo praviti određene izmjene i dopune u cilju da zadovoljimo potrebe svih zainteresovanih strana.

Nikšić: PublikaCijE Za bolji r

Podsticaj Pov ruralne ekon U okviru projekta ‘’Aktivne ruralne zajednice za bolju budućnost’’ NVO Društvo mladih ekologa Nikšić i Župa u srcu izdale su dvije publikacije “Mapa resursa ruralnog Nikšića” i “ Strategija razvoja Župe”. Po riječima Dušana Babića iz Društva mladih ekologa Nikšić, “Mapa resursa ruralnog Nikšića” prvi je dokument te vrste napisan za jednu opštinu u Crnoj Gori. “Mapa sadrži spisak aktivnosti u ruralnim MZ opštine Nikšić, kojih ukupno ima 14. Te aktivnosti svrstane su u različite grupe. Duh i smisao Mape je da osvijesti proizvođače, brojne vrijedne ljude u našim ruralnim krajevima, da prikaže njihovu djelatnost i naravno da ih uputi jedne na druge kako bi nastupali zajedno na domaćim i stranim tržištima i razmjenjivali iskustva i znanja”, kazao je Babić. Poljoprivredna proizvodnja najzastupljenija je u ruralnim predjelima opštine Nikšić i njoj je posvećen najveći dio Mape. Pored poljoprivrede Mapa sadrži i aktivnosti nevladinog sektora, proizvođače suvenira, kao i preduzeća koja su iskazala interes da posluju u ruralnim mjesnim zajednicama. Babić ističe da će Mapa biti dostupna na raznim adresama, kao i na internet u PDF

Nikšićka Župa

formatu. “Do Mape će moći da dođe neograničeni broj korisnika i da nađe neki svoj interes u čitanju Mape i snalaženju u njoj”, poručio je Babić. Pored “Mape resursa ruralnog Nikšića” u okviru projekta Aktivne ruralne zajednice za bolju budućnost, urađena je i

publikacija “Strategija razvoja Župe”. Predstavnik NVO Župa u srcu Jovo Radulović kaže da je Strategija urađena po principu sličnih dokumenata koji se rade u EU. “Mi smo željeli ovom Strategijom da damo neki pravac razvoja Župe, viziju kud treba Župa i kako da se razvija”, poja-

bijElo PoljE: tim Za bEZbjEdnoSt u SaobraĆaju na SaSt

UČESNICIMA OBEZBIJEDITI MAKS

Sa jučerašnjeg sastanka

Opštinski Tim za bezbjednost saobraćaja prekjuče je u prostorijama Centra bezbjednosti Bijelo Polje održao sastanak ukazujući na prioritetne smjernice koje se tiču saobraćajne bezbjednosti građana. Sastanku, kojim su predsjedavali samostalni inspektor za bezbjednost saobraćaja Srđan Šćekić i policijska službenica Dušica Kljajević, posebno je apostrofirano šta treba preduzeti na lokalnom nivou, kako bi saobraćajna kultura u gradu pod Obrovom bila na zavidnom nivou.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

ruralni razvoj Župe

vezivanju nomije

snio je Radulović. Tokom izrade Strategije za razvoj Župe neizostavni su bili sastanci u lokalnoj zajednici, a prikupljani su i komentari, putem društvenih mreža, o ciljevima i mjerama koje bi trebalo preduzeti za razvoj Župe do 2015. godine. “Nadamo se da će ova strategija uticati i da se u Crnoj Go-

ri ubrza proces stvaranja LAGova (lokalnih akcionih grupa) što bi u krajnjem imalo aktivni odnos ruralnih zajednica u sopstvenom razvoju”, naglasio je Radulović. U Strategiji Župa je definisana kao prostor u kojem postoje uslovi za život i za bavljenje turizmom i poljoprivredom kao razvojnim oblastima i sa održivim korišćenjem resursa. Radulović kaže da će Startegiju dostaviti lokalnoj zajednici koja bi trebalo da raspravlja o njoj. “Svakako, tu su i predstavnici opštine Nikšić koji će imati uvid u Strategiju nadam se i prilikom izrade stareteškog plana za opštinu Nikšić u narednom periodu. Startegija će poslužiti i za sve one buduće projekte, jer sadrži, između ostalog, dosta podataka koji su podloga za neke buduće projekte i strategije”, zaključio je Rdaulović. Projekat u okviru kojeg su urađene publikacije finansijski je podržala EU preko ‘’Alter’’ programa i Mreže za ruralni razvoj Crne Gore. Društvo mladih ekologa Nikšić i Župa u srcu prilikom planiranja projekta uočili su da je i pored velikih potencijala ruralnih područja, njihova ekonomija nekonkurentna i razjedinjena, zbog čega su realizacijom projekta željeli da doprinesu razvoju ruralnih oblasti u Crnoj Gori. M.R.

tanku dao prioritetne smjernice

KSIMALNU SIGURNOST Ukazano je na problem vezivanja pojasa i usaglašen stav, da se na svim javnim mjestima postave odgovarajući pamfleti. Takođe je ukazano i na problem parkiranih vozila koji predstavljaju ne samo smetnju za normalno odvijanje saobraćaja već i ostale građane, prvenstveno pješake. Date su određene smjernice šta treba preduzeti u međuvremenu dok „pauk služba” koja radi u sastavu Parking servisa, trenutno miruje dok se završi reorganizacija u Komunalnoj policiji i tačno definiše ko treba ubu-

duće da asistira radnicima „pauk službe“. Na sastanku je ukazano i na preduzimanje ostalih prioriteta kada je riječ o bezbjednosti saobraćaja, kao što je postavljanje adekvatne signalizacije tamo gdje je potrebna i ostalih mjera zaštite, kao primjera radi ležećih policajaca na kritičnim mjestima. Opšti zaključak na sastanku je da će se bez izuzetaka sankcionisati svi oni koji krše saobraćajne propise i ugrožavaju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju. B.Č.

aktuelno

Sa sastanka o peletari

Formirana opštinska radna grupa za dislociranje šik ª limº

Peletara obustavlja rad do završetka potrebnih procedura Predsjednik Opštine Petar Smolović juče je organizovao sastanak sa ciljem prevazilaženja aktuelnih problema, koji se odnose na zagađivanje i buku u naselju Gornji grad, od strane preduzeća ŠIK “Lim“. Na sastanku je saopšteno da će peletara zaključno sa jučerašnjim danom, obustaviti rad do završetka potrebnih procedura i dobijanja elaborata uticaja na životnu sredinu i rezultata ispitivanja. Smolović je kazao da se mora voditi računa da se zaštiti stanovništvo ovog naselja, ali i radnici koji rade u ovom preduzeću i obezbjeđuju egzistenciju za sebe i svoje porodice.

“Taj problem nije od skora, već ta firma decenijama funkcioniše na ovom prostoru. Tačno je da je izgradnjom peletare problem buke i zagađivanja životne sredine postao još izraženijii. Na dobrom smo putu da nađemo rješenje za ovaj problem na zadovoljstvo mještana ovog naselja, ali i radnika i vlasnika pomenutog preduzeća”, istakao je prvi čovjek opštine. Suvlasnik i predsjednik Upravnog odbora ŠIK “Lim” Miloš Vojinović saopštio je da će sačekati da se završi elaborat za procjenu uticija na životnu sredinu i stignu rezultati ispitivanja, a da će nakon toga postupiti shodno tim zaključima i ispoštovati

propise. Mještani su poručili da ovakvo zagađenje i buku više neće tolerisati. Na sastanku je dogovoreno da se nađe nova lokacija za ove fabrike i tako ovaj problem prevaziđe. Planskim dokumentima je predviđeno da se na prostoru sadašneg ŠIK “Lim” grade stambeno-poslovni objekti. Shodno tome, predsjednik Opštine je formirao Radnu grupu sastavljenu od starješina resornih organa i službi koja će zajedno sa vlasnicima preduzeća ŠIK “Lim“ naći lokaciju za dislociranje ove firme, čime će problem zagađenja i buke koju proizvodi ova fabrika biti trajno riješen. B.Č.

raičević: vratiti zvona, što prije identiFikovati počinioce

Ne želi narušavanje multietničkog sklada Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević oštro je osudio, kako navodi, gnusni čin krađe zvona sa tri vjerska objekta u Baru, koji je proteklih dana uznemirio građane. Apelovao je na nadležne organe da što prije identifikuju počinioce i da zvona budu vraćena. Raičević oštro osudio gnusni čin krađe zvona Raičević oštro osudio gnusni čin krađe zvona Nakon što je prije nekoliko dana ukradeno veliko bronzano zvono sa katoličke crkve Sveti Vić, ukradeno je još jedno, sa pravoslavne crkve Svete Neđelje u nase-

lju Rap-Bar. Juče ujutro su radnici u Starom gradu primijetili da je nestalo i zvono sa tamošnje crkve Svetog Jovana. “Ovo skrnavljenje crkava, čemu smo svjedoci proteklih dana, nije svojstveno Baru, koji je oduvijek, čak i u teškim vremenima, bio prepoznat po multivjerskom skladu. Nebrojeni su primjeri kako su vjerske objekte gradili naši sugrađani sve tri vjere zajedno i nesebično. Zato ne želim da ovo naruši tradiciju suživota sve tri vjerske zajednice u gradu pod Rumijom”, poručio je Raičević.

Raičević Raičević apeluje na nadležne organe da što prije identifikuju počinioce tog teškog djela i da ih privedu licu pravde, a da zvona budu vraćena i ponovo zazvone u Starom Baru, Rapu i Gretvi.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

DNEVNE NOVINE NA GRADILIŠTU JUGOZAPADNE OBIL

PRVI METRI ASFALTA NA JES

adovi na dionicama I i III Jugozapadne obilaznice biće završeni do proljeća naredne godine, a uskoro se očekuje i izgradnja mosta na drugoj dionici, za koji je urađen glavni projekat, a u toku je njegovo korigovanje.

Ekipa Dnevnih novina obišla je gradilište, gdje se izvode radovi na dionicama I i III Jugozapadne obilaznice, koji su započeti u avgustu prošle godine.

■ ASFALTIRANJE

KRAJEM GODINE

Predstavnik kompanije Bemax, inženjer u tehničkoj pripremi, Jovana Vuksanović, kazala je Dnevnim novinama da se dinamika izvođenja radova poštuje i da će ove dvije dionice biti završene u martu naredne godine. Kompletan završetak radova na dionici I i III Jugozapadne obilaznice očekuje se 21. marta naredne godine, a prvi metri asfalta mogu se očekivati na

U toku korigovanje projekta za izgradnju mosta na Morači

Za radove na izgradnji prve i treće dionice obilaznice potpisan je ugovor sa kompanijom Bemax d.o.o. Vrijednost ugovorenih radova je 9.870.035 eura. Rok za izvođenje radova je 540 kalendarskih dana, a radovi su počeli 1. avgusta 2018. godine. Za izradu glavnog projekta i izgradnju mosta po sistemu “ključ u ruke” (druga dionica obilaznice) potpisan je ugovor sa konzorcijumom Crnagoraput AD – Bemax d.o.o.. Vr i j e d n o s t u g o v o r a j e 5.798.320 eura. Rok za okončanje izgradnje jesen tekuće godine. “Na trasi dionice I završen je iskop do kote posteljice i u toku su radovi na postavljanju cijevi fekalne i atmosferske kanalizacije. Takođe, na dionici I se radi armirano betonska kaseta za atmosfersku kanalizaciju koja će ići čitavom dužinom ove di-

15,6

mosta je 450 kalendarskih dana, od potpisivanja ugovora. Iz Glavnog grada nijesu mogli da nam kažu kada će početi radovi na II dionici, odnosno izgradnji mosta. Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice navode da je urađen glavni projekat mosta na trasi Jugozapadne obilaznice, a da je u toku korigovanje istog, po dostavljenim izvještajima revidenta. Za početak radova je, kako kažu, neophodno još pribaviti građevinsku dozvolu i sačekati povoljnije vremenske prilike, odnosno niži vodostaj rijeke Morače. onice, tačnije 1.375 metara. Na dionici III završeni su radovi na izradi oporaca nadvožnjaka KAP i u toku su

MILIONA EURA JE UKUPNA VRIJEDNOST RADOVA, ŠTO OVAJ PROJEKAT ČINI JEDNIM OD NAJVEĆIH U GLAVNOM GRADU KADA JE U PITANJU SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA

pripremni radovi na montaži rasponske konstrukcije nadvožnjaka. Svi nosači rasponske konstrukcije su proizvedeni. Na dionici III u toku su i radovi na postavljanju fekalne i atmosferske kanalizacije. Na obje trase se poštuje dinamika izvođenja radova i na proljeće naredne godine biće završeni radovi na ove dvije dionice, koje izvodi kompanija Bemax”, kazala je Vuksanović. Ona navodi da još uvijek nijesu riješeni svi imovinsko pravni odnosi na cijeloj trasi, te da od investitora - Glavnog grada, nemaju informacije kada će biti riješeni.

■ NADVOŽNJAK U ZONI KAP-A

Na trasi Jugozapadne obilaznice, na dionici III, oko kilometar od uključenja sa magistralnog puta Podgorica Petrovac, kod Distributivnog centra Voli, predviđena je izgradnja nadvožnjaka u zoni KAP-a, na stacionaži 2+500 metara. Dužina nadvožnjaka

Obilaznica je dužine 3.621 metar, podijeljena je na tri dionice i sadrži dva objekta - most preko rijeke Morače, dužine cca 150 metara i nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metra

sa krilnim zidovima je 37,90 metara. Takođe, zbog ukrštanja obilaznice sa 110 kV dalekovodom, biće potrebno da se na dva mjesta duž trase izvrši izmještanje dalekovoda. “Na trasi dionice I i III predviđeno je šest autobuskih stajališta, po tri u svakom smjeru kretanja. Predviđena je i

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

AKTUELNO

LAZNICE

SEN OVE GODINE izgradnja tri raskrsnice sa kružnim tokom saobraćaja, i to na stacionažama: km 0+700,00; km 2+200,00 i km 3+000,00. U blizini Logističkog centra Voli predviđa se izgradnja četvorokrake raskrsnice. Trokrake raskrsnice koje su predviđene duž trase omogućavaju desna/lijeva skretanja, u zavisnosti od pozicije na glavnoj trasi”, navela je Vuksanović. Obilaznica je dužine 3.621 metar, podijeljena je na tri dionice i sadrži dva objekta - most preko rijeke Morače, duži-

ne cca 150 metara i nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metra. Poprečni profil saobraćajnice definisan je sa dvije kolovozne trake od po sedam metara, razdjelnim ostrvom širine dva metra i obostranim pješačkim stazama širine po dva metra. Dužina prve dionice, od raskrsnice sa Cetinjskim putem do mosta preko rijeke Morače, je 1.354 metra. Dužina druge dionice je 200,8 metara, a na ovoj dionici obilaznica prelazi mostom dužine 150 metara. Duži-

na treće dionice, od mosta preko rijeke Morače do raskrsnice sa putem Podgorica - Petrovac, je 2.066 metara. Od prateće infrastrukture predviđena je izgradnja atmosferske kanalizacije, TK kanalizacije, javne rasvjete i vodovoda. Vodovod se na desnoj obali Morače spaja sa novoprojektovanim vodovodom duž Cetinjskog puta, a na lijevoj obali će se spojiti sa postojećim vodovodom duž magistralnog puta M-2 preko cjevovoda planiranog DUPom „KAP”. Duž najvećeg dijela trase biće izgrađen i kolektor fekalne kanalizacije koji ide ka budućem uređaju za prečišćavanje otpadnih voda. M. Medenica

Foto:

KRUŽNA TOKA BIĆE IZGRAĐENA NA TRASI JUGOZAPADNE OBILAZNICE DUGOJ 3,6 KILOMETARA

ZAPADNA OBILAZNICA ZA SAOBRAĆAJNI PRSTEN U toku su i radovi na izgradnji bulevara kroz Donju Goricu, na dionici od Ulice Miloja Pavlovića do mosta preko Sitnice, koji će biti završeni u narednih nekoliko dana, dok je dionica magistralnog puta Podgorica Petrovac ranije pretvorena u saobraćajnicu bulevarskog tipa. Veza ove dvije saobraćajnice ostvariće se Jugozapadnom obilaznicom, čijom izgradnjom će grad biti značajno rasterećen od tranzitnog saobraćaja. Na ovaj način Podgorica će

3.621

METAR DUGA JE JUGOZAPADNA OBILAZNICA, PODIJELJENA NA TRI DIONICE, NA KOJIMA SADRŽI DVA OBJEKTA - MOST PREKO RIJEKE MORAČE, DUŽINE 150 METARA I NADVOŽNJAK U ZONI KAP-A, DUŽINE 29,4 METRA

dobiti saobraćajni prsten, koji će potpuno biti upotpunjen izgradnjom Zapadne obilaznice, za koju je raspisan tender. Zapadna obilaznica će se nadovezati na Jugozapadnu obilaznicu, a povezaće Cetinjski i Nikšićki put sve do Komanskog mosta, odakle bi trebalo da već sredinom tekuće godine otpočne rekonstrukcija postojećeg puta prema Danilovgradu, odnosno pretvaranje te saobraćajnice u modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa.

AUTOBUSKIH STAJALIŠTA, ODNOSNO PO TRI U SVAKOM SMJERU KRETANJA, BIĆE NA JUGOZAPADNOJ OBILAZNICI

Aerodromi Crne Gore SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

UVEDENE DIREKTNE LINIJE KA MINHENU I FRANKFURTU

● 4 5

LUFTHANSA STIGLA U CRNU GORU

DR TATJANA ĐURIČKOVIĆ

UVIJEK SPREMNI DA POMOGNU ● 6 7

INTERVJU: IZVRŠNI DIREKTOR AERODROMA CRNE GORE DANILO ORLANDIĆ ● 2 3

OBARAMO

sve rekorde Jako sam ponosan na sve što je urađeno, počev od finansijskog aspekta, preko povećanja saobraćaja, do širenja kapaciteta. Očekujem da ove godine nadmašimo prethodnu

OD PRVOG SLIJETANJA PROŠLO 89 GODINA

DEVET DECENIJA VAZDUHOPLOVSTVA U CRNOJ GORI

● 12 13

NA AERODROMU SE ODVIJA ŽIVOT ● 6 7

AERODROMI CRNE GORE

27, 28. I 29. 4. 2019.

INTERVJU: DANILO ORLANDIĆ, DIREKTOR AERODROMA CRNE GORE

UVELI SMO 14 NOVIH LINIJA I OBORILI SVE REKORDE

erodromi Crne Gore uveli su 14 novih linija i ostvarili 37,5 miliona eura prihoda u prošloj godini, koja je za nas bila rekordna po svim osnovama, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvršni direktor kompanije Danilo Orlandić, ističući sigurnost da će ovogodišnji rezultati biti još bolji.

DN: Kako su Aerodromi Crne Gore poslovali u prošloj godini? Koliko je iznosila finansijska dobit kompanije? Orlandić: Prošla godina je bila rekordna po svim osnovama. Jako sam ponosan na sve što je urađeno, počev od finansijskog aspekta, preko povećanja saobraćaja, pa sve do širenja kapaciteta. Kada su finansije u pitanju, ukupni prihod iznosio je 37,5 miliona eura, što je devet odsto više u odnosu na 2017. godinu. Svi rezultati ne bi bili mogućii bez odlične saradnje sa Odborom direktora. Kada su saobraćajni podaci u pitanju,

približili smo se broju od dva i po miliona opslužnih putnika na oba aerodroma. Uspostavili smo saradnju sa još osam kompanija, uveli smo 14 novih linija, pa je sada Crna Gora povezana sa 68 destinacija. I konačno, pred sam kraj godine, uspjeli smo da otvorimo Terminal 2 na Aerodromu Tivat, čime smo proširili kapacitete i povećali komfor i za putnike i za naše zaposlene koji tokom ljetnje sezone zaista odrade lavovski

dio posla. DN: Kakve su najave i očekivanja u pogledu ovogodišnjih poslovnih rezultata? Koliko putnika očekujete? Orlandić: Sigurno će nadmašiti prethodnu! Očekujemo oko 2.600.000 putnika na oba aerodroma, prema najavama prevoznika i turoperatora. Jako me raduje interesovanje za Crnu Goru. Na nedavnom evropskom sajmu avio-linija imali smo više od 30 sastanaka sa broj-

nim avio-kompanijama. Svi oni vide Crnu Goru kao turističku destinaciju sa izrazitim potencijalom i neotkriven dragulj Evrope. Aerodromi Crne Gore čine sve kako bi svojim radom doprinijeli da se taj potencijal iskoristi. Nije nam važan samo naš profit, već gledamo širu sliku i interese Crne Gore. DN: Uvođenje kojih linija se može očekivati do kraja godine? Orlandić: U prethod-

Barselona

Ono zbog čega sam jako zadovoljan je otvaranje linije ka Barseloni. Mislim da smo napravili pun pogodak dogovorom sa Ryanairom koji će od 1. juna cijele godine letjeti ka Barseloni

nom periodu smo intenzivno radili na razvoju novih tržišta. Najzanačajnija vijest je svakako dolazak Lufthanse koja će povezivati Tivat sa Minhenom i Frankfurtom. Ono zbog čega sam jako zadovoljan je otvaranje linije ka Barseloni. Mislim da smo napravili pun pogodak dogovorom sa Ryanairom koji će od 1. juna cijele godine letjeti ka Barseloni. Od nedavno Ryanair saobraća i ka Bolonji, a nova destinacija je i Štutgart koju realizuje Laudamotion. Na prvom letu bilo je 150 putnika, što me je veoma obradovalo i pokazalo opravdanost uvođenja i te linije. Sa Aerodroma Tivat ove godine letjeće se i ka Trondhajmu i Hanoveru. Sigurno nećemo stati sa širenjem mreže destinacija i već pravimo planove za naredni period. DN: Šta dolazak Lufthanse znači za crnogorsko tržište? Orlandić: Više od godinu smo pregovarali sa Luf-

27, 28. I 29. 4. 2019.

Očekujemo oko 2.600.000 putnika na oba aerodroma ove godine, prema najavama prevoznika i turoperatora. Jako me raduje interesovanje za Crnu Goru. Na nedavnom evropskom sajmu avio-linija imali smo više od 30 sastanaka sa brojnim avio-kompanijama. Svi oni vide Crnu Goru kao turističku destinaciju sa izrazitim potencijalom i neotkriven dragulj Evrope

AERODROMI CRNE GORE

Orlandić: Aerodromu Tivat hitno su bili potrebni novi kapaciteti. Uz stručnu i tehničku pomoć Kancelarije programa Ujedinjenih nacija za razvoj, našli smo najbolje rješenje i za samo četiri mjeseca uspjeli da sagradimo Terminal 2, namijenjen putnicima u odlasku. Sada imamo šest novih check-in šaltera, dvije nove KD linije, odlazeći gejt sa šest izlaza.Tokom predstojeće ljetnje sezone, svi će se uvjeriti koliko je to bio pravi potez. Smanjićemo gužve, povećati protok putnika i obezbijediti bolji komfor. I ovom prilikom moram da naglasim značaj podrške Vlade Crne Gore u tom projektu, ali i opštine Tivat koje zaista smatram uvijek konstruktivnim partnerom. DN: Dokle se stiglo sa r e a l i z a c i j o m p r o j e k-

ta gradnje privremenih objekata na aerodromu u Podgorici? Orlandić: Uskoro će biti raspisan tender za projektovanje tri pomoćna objekta na Aerodromu Podgorica. Dva objekta sa južne i sjeverne strane planirani su kao čekaonice za odlazeće i dolazeće putnike sa prostorom za pasošku i carinsku kontrolu. Treći objekat, koji će biti uz na-

Uskoro će biti raspisan tender za projektovanje tri pomoćna objekta na Aerodromu Podgorica. Očekuje nas dinamičan period razvoja i koliko god da je to naporan posao, vjerujte da se svi radujemo tome

šu administrativnu zgradu biće za VIP i generalnu avijaciju, ali i za redovan saobraćaj kada nema prioriteta. Slično kao i u Tivtu, nakon izgradnje ćemo moći da opslužimo dvostruko više putnika nego što sada u mogućnosti. Paralelno sa tim poslom, trenutno pronalazimo najbolje rješenje kako da povećamo broj checkin šalera u po stojećoj zgradi. U toku je izrada projekta po kojem ćemo imati 14 šaltera za registraciju putnika, umjesto osam koliko imamo sada. I na taj način ćemo smanjiti gužve i stvoriti bolje uslove za naše putnike. Sve to je obiman posao, ali imamo veliku energiju da ostvarimo zacrtane ciljeve. Očekuje nas dinamičan period razvoja i koliko god da je to naporan posao, vjerujte da se svi radujemo tome. Aerodrom Tivat

37,5 MILIONA EURA PRIHODOVALI SU AERODROMI CRNE GORE PROŠLE GODINE

thansom. I zaista je uložen veliki napor da se njihovi standardi ispune. Na kraju smo uspjeli i bio sam veoma ponosan kada sam prije dva vikenda vidio avion najznačajnije evropske kompanije na Aerodromu Tivat. Od menadžmenta Lufthanse sam obaviješten da prodaja karata, naročito za liniju FrankfurtTivat, ide sjajno i nadam se da je ovo samo početak saradnje. Mi ćemo sa naše strane učiniti sve da je produbimo. DN: Koliki je udio niskobudžetnih avio-kompanija u ukupnom saobraćaju na aerodromi-

ma u Podgorici i Tivtu? O rl a n d i ć : Z n a č a j a n doprinos rastu saobraćaja na oba crnogorska aerodroma imale su niskobudžetne kompanije. Prošle godine tri najznačajnije low-cost kompanije Ryanair, Wizzair i EasyJet povezivale su Crnu Goru su sa 13 destinacija, obavile 991 let i prevezle preko 330.000 putnika. Ove godine te brojke će biti povećane jer će uvesti nove linije. Od 2013. godine otkako na naše aerodrome slijeću niskobudžetne kompanije mislim da smo izvukli sve ono najbolje što one nude i da nismo samo Crnu Goru učinili dostupnu turistima, već i da da smo omogućili crnogorskim građanima da dođu do velikog broja destinacija po veoma povoljnim cijenama. DN: Od ove sezone u funkciji su privremeni objekti u Tivtu. Koliko će njihovo korišćenje smanjiti gužve i doprinijeti boljoj usluzi?

ELABORAT ĆE POKAZATI JE LI MOGUĆE NOĆNO SLIJETANJE U TIVTU DN: Uvijek aktuelno je i pitanje noćnog slijetanja na tivatskom aerodromu. Kada bi se moglo očekivati rješavanje ovog problema? Orlandić: Prošle godine smo raspisali tender za izradu elaborata koji će nam jasno pokazati da li je uvođenje noćnog slijetanja na Aerodromu Tivat moguće. Javile su se tri renomirane kompa-

nije Boing, Airbus i SAS, ali je tender morao da bude poništen jer ponude nijesu bile ispravne. Zakon o javnim nabavkama je izrazito striktan i čak i kada su u pitanju najmanje sitnice i formalnosti ne dozvoljava nastavak procesa. Ipak, mi ćemo tender ponovo raspisati i učiniti sve što je do nas da dobijemo odgovor na pitanje koje se često poteže.

KOMPANIJE JAVILE SU SE NA PRVI TENDER ZA IZRADU ELABORATA

AERODROMI CRNE GORE

27, 28. I 29. 4. 2019.

NAJVEĆA NJEMAČKA AVIO KOMPANIJA POVEZALA TIVATSKU LUKU SA MI

ISTORIJSKI LET LUF V

išemjesečni pregovori i sastanci isplatili su se 13. aprila kada je avion Lufthanse, vodećeg njemačkog avio-prevoznika, prvi put u istoriji sletio u Crnu Goru. Oko 60-ak putnika inauguralnog leta iz Minhena su na Aerodromu Tivat dočekali čelnici Aerodroma Crne Gore i menadžment Lufthansa grupe, uz vodene topove i priganice. Prvi let je označio početak Lufthansine veze jednom sedmično između Tivta i njenih glavnih čvorišta u Njemačkoj. Avion tipa Airbus A319, sa 138 sjedišta, subotom će saobraćati iz Tivta za Minhen, a nedjeljom Lufthansa će letjeti iz Tivta za Frankfurt, uz internet ponudu na letu-FlyNet. To će putnicima iz Crne Gore omogućiti dobru konekciju sa brojnim svjetskim destinacijama ka kojima

Lufthansini avioni svakodnevno saobraćaju iz Frankfurta i Minhena. “Dolazak Lufthanse nije samo važan za Aerodrome Crne Gore već i za Crnu Goru kao turističku destinaciju. Prodaja karata za obje linije ide izuzetno dobro što govori o opravdanosti otvaranja tih ruta. Veoma sam ponosan jer je ovo istorijski dan za Aerodrome Crne Gore. Dolazak Lufthanse je dokaz stabilnosti, bezbjed-

nosti i perspektive i kompanije na čijem sam čelu i naše države. Dugo smo pregovarali i uvjeren sam da je ovo samo početak uspješne saradnje. Nastavljamo razgovore koji će, nadam se, rezultirati otvaranjem novih linija”, kazao je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić. Lufthansa je do sada posredno bila prisutna na crnogorskim aerodromima, preko tri kompanije iz svoje grupe. Brussels Airlines nudi

U POSADI I JEDAN CRNOGORAC

Posada prvog Lufthansinog aviona koji je sletio u Tivat imala je šest članova, a predvodio je kapetan Ari Štejkl. Među njima našao se i jedan Crnogorac - glavni stjuard Nebojša Jovanović. “Posebna mi je čast što kao član kabinskog osoblja Lufthanse učestvujem u povezivanju Njemačke i Crne Gore. Drago mi je i da smo se sa ovako lijepim dočekom u Tivtu, mi Crnogorci, veoma lijepo pokazali prema mojim njemačkim kolegama i putnicima”, rekao je Jovanović.

letove jednom sedmično iz Tivta za Brisel, a Eurowings leti jednom sedmično iz Tivta za Diseldorf, dok Austrian Airlines svakodnevno održava vezu iz Podgorice za Beč. Da je naša država, iako mala, značajno tržište za najveću njemačku avio-kompaniju, istakao je viši direktor prodaje za Centralnu, Istočnu i Jugoistočnu Evropu Lufthansa grupe Peter Pullem. „Ovaj prvi let predstavlja specijalan događaj za istoriju Lufthanse. Kako je Crna Gora važno tržište za nas, sa mnogo potencijala, Lufthansa je odlučila da uvede dva nova leta i poveže Tivat sa oba svoja glavna aerodroma u Frankfurtu i Minhenu. Mi smo zaista ponosni što otvaramo vezu sa Crnom Gorom, pružajući mogućnost lokalnom tržištu da se još

27, 28. I 29. 4. 2019.

AERODROMI CRNE GORE

INHENOM I FRANKFURTOM, NAKON PREGOVORA DUGIH VIŠE OD GODINU

FTHANSE KA TIVTU više poveže s globalnom mrežom letova unutar Lufthansa grupe”, rekao je Pullem na svečanosti u Tivtu. Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Hajnrih Veber naglasio je da je veoma srećan zbog dolaska Luftanse u Crnu Goru i naveo da je

Uspostavljeni letovi ka Minhenu i Frankfurtu će omogućiti putnicima iz Crne Gore da uživaju u prednostima još bolje povezanosti u okviru sveobuhvatne, globalne mreže letova Lufthansa grupe

to dokaz ne samo stabilnosti države u političkom smislu i njenog uspješnog koračanja ka Evropskoj uniji, već i potencijala zemlje kao turističke

destinacije. Upravo uspostavljeni letovi će omogućiti putnicima iz Crne Gore da uživaju u prednostima još bolje povezanosti u

okviru sveobuhvatne, globalne mreže letova Lufthansa grupe. Avio-kompanije iz Lufthansa grupe lete do 308 destinacija u 102 zemlje širom svijeta. Direktor Aerodroma Tivat Radovan Marić je poželio uspješnu saradnju sa jednom od najvećih kompanija, ne samo u Evropi nego i svijetu. “Kao primarni domaćini mi ćemo se potruditi da u svakom pogledu odgovorimo svim obavezama i standardima koje Lufthansa postavlja, a oni nijesu baš tako jednostavni i nije ih lako ispuniti. Međutim, to će i nas natjerati da budemo još bolji”, kazao je Marić. Članove posade i putnike priganicama su, u organizaciji Turističke otrganizacije Tivta, počastili folkloraši KUD “Boka” obučeni u tradicionalnu crnogorsku nošnju.

Veoma sam ponosan jer je ovo istorijski dan za Aerodrome Crne Gore. Dolazak Lufthanse je dokaz stabilnosti, bezbjednosti i perspektive i kompanije na čijem sam čelu i naše države. Dugo smo pregovarali i uvjeren sam da je ovo samo početak uspješne saradnje

AERODROMI CRNE GORE

27, 28. I 29. 4. 2019.

SPECIJALISTA VAZDUHOPLOVNE MEDICINE TATJA

UVIJEK SPREMNI DA POMOGNU

Irena Marković

NA AERODROMU SE UVIJEK ODVIJA ŽIVOT

emaljske stjuardese i stjuardi najviše su u komunikaciji sa putnicima, balanseri aviona određuju položaj težišta aviona pod opterećenjem u toku leta, a supervajzor sve potrebne radnje na zemlji.

Zemaljska stjuardesa Maja Paunović, balanser aviona Irena Marković i supervajzor Vesna Božović saglasne su da je za uspješno obavljanje posla presudna ljubav prema profesiji, ali i timski rad. One u Aerodromima Crne Gore rade poslove važne za uspješno dnevno funkcionisanje vazdušnih luka u Podgorici i Tivtu. Zemaljske stjuardese i stjuardi najviše su u komunikaciji sa putnicima, balanseri aviona određuju položaj težišta aviona pod opterećenjem u toku leta, a supervajzor obavlja sve potrebne radnje na zemlji. Paunović objašnjava da posao zemaljske stjuardese obuhvata širok spektar obaveza, te

da ona i kolege moraju biti pripravni za svaku situaciju. “Zemaljske stjuardese i stjuardi najviše su u kontaktu sa putnicima i zato, osim neophodnih licenci, uvijek moramo da budemo pripravni za situacije svake vrste. Kontrolišemo putna dokumenta i bordinge, pružamo putnicima sve informacije o letu, brinemo o tranzitnim, transfernim i putnicima sa posebnim zahtjevima. Takođe, ažuriramo broj putnika, obavještavamo kontrolore o broju putnika na izlazu i vodimo dokumentaciju prema propisanim procedurama”,

Važni su konstantna prisutnost i koncentracija, ali najbitnije od svega je savršen duh. Zašto duh? Da biste balansirali avion, morate da budete jako dobar balanser i u životu, ističe Marković

pecijalista vazduhoplovne medicine u Aerodromima Crne Gore Tatjana Đuričković karijeru je počela još u vrijeme SFRJ, a danas na podgoričkom aerodromu sa kolegama svakodnevno pomaže putnicima, posadi, ali i zaposlenima. DN: Višegodišnji ste doktor na Aerodromu Podgorica i Vaš posao nije običan. Koje su Vaše obaveze? Đuričković: Medicina u vazduhoplovstvu je specifična jer se sve odvija jako brzo i jako dinamično. Doktor na aerodromu je dužan da pruži medicinsku pomoć svima koji se nalaze na aerodromu-putnicima,

Maja Paunović

posadi aviona, radnicima. Najčešće pomažemo putnicima. Kako imamo porast prometa i mi imamo više posla. Neki se prijave da su u određenom zdravstvenom stanju pa prije leta obavimo pregled, a neki se, nažalost, ne prijave pa dođe do nepredviđenih situacija kada moramo hitno da reagujemo. Vazduhoplovna medicina proučava specifičnu fiziologiju, pa čak i one putnike koji putuju uz medicinsku pratnju moramo da pregledamo. Čovjek nije ptica i u prirodi mu nije da leti, pa se tokom leta odvijaju različiti fiziološki procesi u organizmu. To je stanje sa, prije svega, smanjenim kiseonikom i povećanim pritiskom u avionu. Posade aviona prolaze redovne medicinske kontrole i oni su zdravi ljudi, ali čak

i kod njih ponekad dođe do problema. DN: Kakve su prirode najčešći problemi zbog kojih morate da reagujete? Đuričković: Na svim aerodromima na svijetu srčane tegobe su glavni razlog angažmana aero dromskih ljekara. Mi, doktori na crnogorskim aerodromima, odradili smo brojne međunarodne treninge pomoću kojih smo se usavršavali da na najbolji način pružimo po-

navodi Paunović u razgovoru za Dnevne novine. Ona ističe i da nijedan posao sa ljudima nije lak. “Ja svoj posao mnogo volim, jer se na aerodromu uvijek odvija život i svakodnevno smo svjedoci raznoraznih situacija koje zauvijek pamtimo”, naglašava Paunović. Irena, koja je balanser aviona, govori da su za obavljanje tog posla važni konstantna prisutnost i koncentracija, ali najbitnije od svega je savršen duh. “Zašto duh? Da biste balansirali avion, morate da budete jako do-

bar balanser i u životu”, smatra Marković. Njen posao se sastoji u određivanju položaja težišta aviona u vazduhu za vrijeme plovidbe pod opterećenjem prtljaga putnika, goriva, pošte i robe bilo koje vrste. “Rasporediti putnike u kabini i prtljag u bagažnicima je primarna stavka u izradi liste centraže i opterećenja. Pola sata prije polijetanja prikupljeni podaci od svih službi se unose u program DCS i izvještaj se predaje kapetanu na potpis. Na osnovu podataka iz liste kapetan ima uvid u stanje na letu. Kalkulacijom, dobijene indekse koristi za trimovanje aviona i time obezbjeđuje stabilnost letjelice”, objašnjava Marković za naš list. Ona upozorava da je njen poziv

Red letjen GRAD 1. JEREVAN, JERMENIJA 2. BAKU, AZERBEJDŽAN

DAN

PREVOZNIK ARMENIA AZERBAIJAN AIRLINES

utorak, petak četvrtak

3. BREST, BJELORUSIJA

BELAVIA

ponedjeljak, četvrtak

4. GOMEL, BJELORUSIJA

BELAVIA

ponedjeljak, četvrtak

5. GRODNO, BJELORUSIJA

BELAVIA

ponedjeljak, četvrtak

6. MINSK, BJELORUSIJA

BELAVIA

svaki dan

7. BRISEL, BELGIJA 8. VARNA, BUGARSKA 9. PRAG, ČEŠKA 10. KOPENHAGEN, DANSKA

BRUSSEL AIRLINES, TUI SMARTLYNX

ponedjeljak, srijeda, petak petak

SMARTWINGS

nedjelja

JET TIME

nedjelja

11. TALIN, ESTONIJA

SMARTLYNX

srijeda, petak

12. HELSINKI, FINSKA

JET TIME, NORWEGIAN AIR

utorak, srijeda

13. LIL, FRANCUSKA

SMARTWINGS

14. PARIZ, FRANCUSKA

MONTENEGRO AIRLINES, TRANSAVIA

četvrtak, subota, nedjelja

15. DIZELDORF, NJEMAČKA

EUROWINGS

utorak, četvrtak, subota

16. MINHEN, NJEMAČKA

MONTENEGRO AIRLINES, LUFTHANSA

utorak, četvrtak, subota, nedjelja

17. FRANKFURT, NJEMAČKa

LUFTHANSA

petak

nedjelja

18. HANOVER, NJEMAČKA

MONTENEGRO AIRLINES, SMARTWING

četvrtak, nedjelja

19. LAJPCIG, NJEMAČKA

MONTENEGRO AIRLINES

utorak, četvrtak, nedjelja

20. TEL AVIV, IZRAEL

ISAIR

svaki dan

21. BARI, ITALIJA

MONTENEGRO AIRLINES

ponedjeljak, petak

22. NAPULJ, ITALIJA

MONTENEGRO AIRLINES

ponedjeljak, petak

23. KATANIJA, ITALIJA

GET JET

četvrtak

Red letjenja GRAD 1. ATINA, GRČKA

PREVOZNIK AEGEAN AIRLINES

DAN srijeda, petak, nedjelja

2. BARSELONA, ŠPANIJA

RYANAIR

četvrtak, nedjelja

3. BIRMINGEM, V. BRITANIJA

TUI UK

srijeda

4. BEOGRAD, SRBIJA

MONTENEGRO AIRLINES, AIR SERBIA

svaki dan

5. BERLIN, NJEMAČKA

RYANAIR

četvrtak, nedjelja

6. BUDIMPEŠTA, MAĐARSKA

WIZZAIR

utorak, četvrtak, subota

7. BOLONJA, ITALIJA

RYANAIR

ponedjeljak, petak

8. BRATISLAVA, SLOVAČKA 9. BRNO, ČEŠKA 10. BRISEL, BELGIJA

MONTENEGRO AIRLINES SMARTWINGS RYANAIR

četvrtak subota četvrtak, nedjelja

11. KOPENHAGEN, DANSKA

MONTENEGRO AIRLINES

utorak, petak, subota

12. DIZELDORF, NJEMAČKA

MONTENEGRO AIRLINES

utorak, četvrtak, subota

13. FRANKFURT, NJEMAČKA

MONTENEGRO AIRLINES

ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak, nedjelja

14. ISTANBUL, TURSKA

TURKISH AIRLINES

15. KATOVICE, POLJSKA

WIZZAIR, LOT

svaki dan utorak, četvrtak, subota

16. LONDON, V. BRITANIJA

RYANAIR, TUI UK

srijeda, nedjelja

17. LION, FRANCUSKA

MONTENEGRO AIRLINES

srijeda, subota

18. LIL, FRANCUSKA

TUI BELGIUM

ponedjeljak

a - Podgorica GRAD

PREVOZNIK

DAN

19. LJUBLJANA, SLOVENIJA

ADRIA, MONTENEGRO AIRLINES

2 20. MINHEN, NJEMAČKA

WIZZAIR

ponedjeljak, srijeda, petak

2 21. MILANO, ITALIJA

WIZZAIR

srijeda, nedjelja

22. MOSKVA, RUSIJA

ROSSIYA AIRLINES

četvrtak, petak

svaki dan

23. NANT, FRANCUSKA

TUI BELGIUM

subota

2 24. OSTRAVA, ČEŠKA

SMARTWINGS

subota

2 25. PARIZ, FRANCUSKA

MONTENEGRO AIRLINES, TUI BELGIUM

utorak, srijeda, četvrtak, petak, subota, nedjelja

2 PRAG, 26. ČEŠKA

MONTENEGRO AIRLINES, SMARTWINGS

ponedjeljak, utorak, subota

27. RIM, ITALIJA

MONTENEGRO AIRLINES, ALITALIA

2 RIGA, 28. LETONIJA 2 STOKHOLM, 29. ŠVEDSKA 30. ST.PETERSBURG, RUSIJA 3 31. ŠTUTGART, NJEMAČKA

SMARTLYNX RYANAIR ROSSIYA AIRLINES LAUDAMOTION

svaki dan ponedjeljak srijeda, nedjelja srijeda, petak, nedjelja utorak, subota

32. TEL AVIV, IZRAEL

MONTENEGRO AIRLINES, ISAIR

33. BEČ, AUSTRIJA

MONTENEGRO AIRLINES, AUSTRIAN AIRLINES

34. VARŠAVA, POLJSKA

WIZZAIR, LOT, ENTER AIR

35. VROCLAV, POLJSKA

RYANAIR

utorak

ROSSIYA AIRLINES

petak

36. JEKATERINBURG, RUSIJA 37. CIRIH, ŠVAJCARSKA

MONTENEGRO AIRLINES

ponedjeljak, srijeda, četvrtak svaki dan ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak, subota, nedjelja

svaki dan

nja - Tivat GRAD

DAN

PREVOZNIK

24. RIGA, LETONIJA

SMARTLYNX

25. VILJNUS, LITVANIJA

GET JET

26. KIŠNJEV, MOLDAVIJA

AIR MOLDOVA

27. OSLO, NORVEŠKA

JET TIME, NORWEGIAN AIR, WIDEROE

srijeda ponedjeljak, četvrtak četvrtak utorak, petak, nedjelja

28. TRONDHAJM, 2 NORVEŠKA

SAS

srijeda

29. KATOVICE, POLJSKA

LOT

nedjelja

30. MOSKVA, RUSIJA 31. EKATERINBURG, RUSIJA 3 32. SAMARA, RUSIJA 3 33. ST. PETERSBURG, RUSIJA 34. BEOGRAD, SRBIJA

AEROFLOT, AZUR AIR, GLOBUS AIRLINES, M. AIRLINES, NORD STAR, POBEDA, RED WINGS, ROSSIYA AIRLINES, S7, URAL AIRLINES ROSSIYA AIRLINES URAL AIRLINES

svaki dan 3-5 letova petak subota

MONTENERGO AIRLINES, RED WINGS, ROSSIYA AIRLINES

svaki dan 1-2 leta

MONTENEGRO AIRLINES, AIR SERBIA

svaki dan 2-4 leta

3 35. STOKHOLM, ŠVEDSKA

JET TIME

nedjelja

36. ŽENEVA, ŠVAJCARSKA

EASYJET

srijeda, subota

3 37. ANTALIJA, TURSKA 38. DUBAJI, UAE

SMARTLYNX

srijeda

FLY DUBAI

ponedjeljak, srijeda, petak

3 39. LONDON, VELIKA BRITANIJA

EASYJET, MONTENEGRO AIRLINES

ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak, nedjelja

4 40. MANČESTER, VELIKA BRITANIJA

EASYJET

srijeda, nedjelja

41 41. KIJEV, UKRAJINA

BRAVO AIRWAYS, FANAIR, SKYUP AIRLINES, UKRAINE INTERNATIONAL AIRLINES

srijeda, četvrtak, subota, nedjelja

42. HARKIV, UKRAJINA

BRAVO AIRLINES, FANAIR, SKYUP AIRLINES, UKRAINE četvrtak, nedjelja INTERNATIONAL AIRLINES

4 43. LVIV, UKRAJINA

FANAIR, SKYUP AIRLINES

ponedjeljak, četvrtak

44. ODESA, UKRAJINA

FANAIR, SKYUP AIRLINES

subota, nedjelja

45. ZAPORIZIA, UKRAJINA

BRAVO AIRLINES

23. KATANIJA, ITALIJA

GET JET

ponedjeljak, četvrtak četvrtak

27, 28. I 29. 4. 2019.

ANA ĐURIČKOVIĆ

moć u tim slučajevima. Naša ambulanta je opremljena po međunarodnim standardima, imamo dobro edukovano osoblje i svi su specijalisti vazduhoplovne medicine. DN: Malo ljudi zna da postoji vazduhoplovna medicina kao grana. Koje su njene specifičnosti i zašto ste se Vi odlučili baš za nju? Đuričković: Vazduhoplovna medicina je jako zahtjevna grana medicine i uči se u malom broju zemalja, uglavnom su to velike države i sistemi. Takva je nekad bila SFRJ u kojoj smo ja i moje kolege specijalizirali vazduhoplovnu medicinu. Ja sam slučajno upisala tu specijalizaciju i sada sam jako srećna zbog toga. Dobila sam radno mjesto na vojnom aerodromu i otvorila se mogućnost da specijaliziram ili opštu ili vazduhoplovnu medicinu. Meni je ovo drugo bilo primamljivije jer sam to vidjela kao izazov. Bilo je vrlo zahtjevno jer morate da izu-

izuzetno odgovoran i zahtjevan, te da svaka greška može ugroziti bezbjednost putnika i posade. “Za jednu ženu ovaj posao je veliki izazov. Kada sam prije 16 godina počela da radim kao balanser aviona bila sam jedina žena. Sada je neznatno drugačije, ali se to i dalje smatra muškim poslom”, govori Marković. Biti supervajzer na aerodromu znači, kako objašnjava Vesna Božović, organizovati potrebne radnje na zemlji, od najave slijetanja aviona, pa do njegovog odlaska. “Sve mora biti obavljeno u skladu sa procedurama aerodroma i kompanije čiji je vazduhoplov u pitanju. Neophodno je ispoštovati i predviđeno vrijeme

AERODROMI CRNE GORE

čavate očne i ušne bolesti, internu medicinu, urgentnu, anesteziologiju, veliki dio medicine rada koji se odnosi na toksikologiju, neurologiju i psihijatriju. Kada prođete sve te katedre i položite ispite, tek tada stičete uslov da izađete na specijalizaciju vazduhoplovne medicine. DN: Postoji li neka situacija koju ćete pamtiti? Đuričković: Svakog dana se nešto desi. Ipak, pamtiću sitauciju kada se na aerodromu pojavio čovjek koji je hitno krenuo u Tursku na transplantaciju bubrega bez medicinske potvrde da je u stanju da leti i kompanija je pravila problem da ga primi na let. Morala sam da procijenim da li je sposoban za put, iako sam znala da mu

DOSTUPNI OD PRVOG DO POSLJEDNJEG LETA DN: Koliko doktora radi na Aerodromu Podgorica. Gdje ste Vi stacionirani? Đuričković: Na Aerodromu Podgorica su tri stalno zapošljena ljekara, a tokom sezone angažujemo i dodatno osoblje zbog obima posla. Isto je i na Aerodromu Tivat. Dežurni doktor je na aerodromu od prvog do posljednjeg leta i uvijek smo tu, što je jedan od uslova da aerodrom bude otvoren.

Na svim aerodromima na svijetu srčane tegobe su glavni razlog angažmana aerodromskih ljekara. Mi, doktori na crnogorskim aerodromima, odradili smo brojne međunarodne treninge pomoću kojih smo se usavršavali da na najbolji način pružimo pomoć u tim slučajevima je hitno zakazana operacija i da je nađen donor koji ga čeka u Istanbulu. Ja sam ga pregledala i procijenila da može da leti i stavila svoj pečat na takvu odluku. Čovjek je otputovao i sve je prošlo u najboljem redu. Pola godine kasnije, aerodromsko osoblje mi je reklo da me neko danima uporno traži na terminalu. Kada sam bila u smjeni, a taj neko je opet došao, izašla sam da vidim ko je u pitanju i u prvi mah ga nijesam prepoznala. Prilazi mi čovjek sa ženom i malim djetetom i govori -”Vi ste mi spasili život. Da nijeste stavili potpis i garantovali za mene ja ne bih stigao na vrijeme na operaciju i ne bih sada bio sa svojom porodicom”. Duboko me je to ganulo i to su trenuci kada shvatite važnost svog posla i odluka koje donosite.

Otići kući nakon radnog dana u kojem sam sa kolegama otpremila više od 40 aviona na vrijeme, sigurno i kvalitetno, predstavlja ogromno zadovoljstvo, kaže Božović

Vesna Božović

opremanja, koje je prikazano u dnevnom redu letjenja. Opisati hronološki sve što se mora uraditi i iskoordinirsati, oduzelo bi mnogo prostora, ali je vrlo važno znati da je u pitanju timski rad i da svaka karika u lancu ima ve-

Provjerite dokumenta prije puta Zbog pravila oko validnosti pasoša zemalja Evropske unije i ostalih država sa kojima je Crna Gora povezana, službenici Aerodroma Crne Gore bili su primorani da odbiju ukrcavanje jednog broja putnika Wizz Air-a i Ryanair-a, za koje vrše usluge lokalne supervizije i predstavljanja. S toga upozoravaju putnike da provjere kada im ističu putna dokumenta kako bi se takve situacije izbjegle. Niskobudžetne kompanije imaju striktnu politiku da eliminišu svaki rizik plaćanja finansijskih kazni usljed prevoza putnika sa neadekvatnim putnim dokumentima. Predstavnici ostalih kompanija postupaju na isti način. Iz Aerodroma apeluju na predstavnike turističkih agencija koje prodaju aranžmane da upozore klijente na pravila zemalja oko validnosti pasoša kako bi se izbjegle neprijatne situacije na aerodromima. Na sajtu www.montenegroairports. com možete provjeriti pravila za svaku zemlju pojedinačno.

liku važnost”, rekla je Božović. Profesija supervajzora na aerodromu, kako dodaje, traži da se taj posao voli sa svim što on donosi i zahtijeva. Pored ljubavi, potrebnu su i licenca za obavljanje posla, redovno obnavljanje i sticanje znanja u okviru preduzeća i kod stranih kompanija koje slijeću na aerodrom. Neophodni su koncentracija i fizička kondicija. “Sva ljubav koju sam unijela u svoj rad vratila mi se kroz lijepe i interesantne situacije. Otići kući nakon radnog dana u kojem sam sa kolegama otpremila više od 40 aviona na vrijeme, sigurno i kvalitetno, predstavlja ogromno zadovoljstvo”, zaključuje Božović.

AERODROMI CRNE GORE

rvi avion sletio je na tlo Crne Gore 1928. godine, kada je počeo vazdušni saobraćaj u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Uz veličanstven doček avion je 29. maja sletio na staro letilište na Ćemovskom polju. U pitanju je bio studijski, kružni let Beograd-SkopljePodgorica-Mostar-Sarajevo-Beograd, a letilicom su upravljali piloti inženjer Tadija Sondermajer i Vladimir Striževski.

Ipak, par go dina se čekalo na naredni let. U Podgoricu je 5. maja 1930. godine u 10 sati i 45 minuta sletio prvi putnički avion. Nekoliko hiljada građana Podgorice i okolnih s e l a s a č e ka l i s u av i on tipa Farman sa devet sje dišta, a uz pilota i Sondrmajera, u avionu su bila i petorica beogradskih novinara. Tom prilikom predsjednik podgoričke opštine je poklonio pilotu deset napoleona, a Sondermajeru zlatno crnogorsko odijelo.

■ SAOBRAĆAJ

POSLIJE RATA

Redovan prevoz putnika na relaciji Beograd-Podgorica počinje ubrzo nakon Drugog svjetskog rata, 8. aprila 1946. godine. Avioni su sa letjelišta na Vrelima ribničkim polijetali tri puta sedmično. Aerodrom u Titogradu, kao jedan od prvih sa betonskom pistom, otvoren je za vazdušni saobraćaj 1961.godine. Sagrađena je i funkcionalna zgrada sa pratećim objektima, kroz koju je dnevno prolazilo oko 1.000 putnika. Rekonstruisani i modernizovani aerodrom Titograd-Golubovci je, nakon nastavljenih ulaganja, svečano otvoren 13. jula 1977. na Dan ustanka Savezne Republike Crne Gore i predstavljao je jedan od najsavremenijih aerodroma u zemlji. Crna Gora je u to vrijeme, u odnosu na teritoriju i broj stanovnika, imala relativno gustu mrežu aerodroma, koju su činili Titograd, Tivat, Ivangrad i Žabljak. Titogradski aerodrom je za redovni saobraćaj bio spre-

27, 28. I 29. 4. 2019.

Avion Adria Airways-a na podgoričkom aerodromu 1987. godine

Aerodrom Tivat 1957. (gore) i 2018. godine (dolje)

BOGATA ISTORIJA AERODROMA U PODGOR

OBNOVA NAKON ZEMLJOTRESA

ekonstruisani i modernizovani aerodrom Tivat svečano je otvorio 25. septembra 1971. godine tadašnji predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije Blažo Jovanović. Aerodrom se uspješno

razvijao do katastrofalnog zemljotresa 1979, kada se moralo pristupiti sanaciji i modernizaciji objekata. Tom prilikom, kapacitet je proširen, a svoj maksimum u tadašnjoj SFRJ dostigao je 1987. godine.

DEVET DECEN VAZDUHOPLOV U CRNOJ GO

ORICI I TIVTU

NIJA VSTVA ORI

27, 28. I 29. 4. 2019.

AERODROMI CRNE GORE

Bata Živojinović, Neda Arnerić, Leo Martin i Dunja Lango na Aerodromu Tivat 1971. godine

Sofija Loren na Aerodromu Podgorica 1969. godine daje intervju legendarnom novinaru Bratislavu Batu Kokolju man tri dana nakon svečanog otvaranja, 16. jula 1977. godine. Ipak, moralo je da prođe nekoliko decenija do naredne modernizacije i širenja infrastrukture. Ulaganja vrijedna više od 30 miliona eura počinju prije 16 godina nakon preuzimanja vazdušnih luka u Podgorici i Tivtu. Izgrađeni su kapaciteti, a nabavljena je i moderna aerodromska oprema. Novi Aerodrom Podgorica svečano je otvoren za saobraćaj 14.maja 2006, a dvije godine kasnije proglašen je najboljim evropskim aerodromom kapaciteta do milion putnika. U Aerodromima Crne Gore danas najavljuju njegovo proširenje sa tri nova objekta.

■ U TIVTU OBUKE

PADOBRANACA

Aerodrom u Tivtu nastao je nakon Drugog svjetskog rata ravnanjem travnatog terena za letilište koje je bilo namijenjeno obuci vojnih i civilnih padobranaca i padobranskim takmičenjima. Osim sportskih aviona, u Tivat su slijetali i transportni dvomotorni Daglas C-47 zbog povoljnih klimatsko- meteoroloških uslova. Kako je civilna varijanta tog aviona, DC-3, korišćena u domaćem saobraćaju, teren je uređen i osposobljen i za prihvat putničkih avio-

na, kategorije kojoj je pripadao i Daglas. Primorska vazdušna luka je do proljeća 1957. godine dobila travnatu poletno-sletnu stazu i asfaltnu platformu, malu pristanišnu zgradu sa resto-

ranom i terasom, kontrolni toranj i montažnu prostoriju za carinsku kontrolu putnika i prtljaga. Prvo polijetanje iz Tivta realizovano je 15. juna na relaciji Beograd-Tivat-Be-

1.000 PUTNIKA PROLAZILO JE DNEVNO KROZ PODGORIČKI AERODROM 60-IH GODINA PROŠLOG VIJEKA

ograd, 15. juna. Do 1968. godine, putnički saobraćaj se uglavnom odvijao avionima DC 3 i IL 14 koji su dolazili iz Beograda, Zagreba i Skoplja. Odluka o daljem ulaganju u tivarski aerodrome donijeta je krajem 60-ih godina. Gradnja modernog aerodroma sa novom asfaltnom poletno-sletnom stazom, pristanišnom platformom, putničkom zgradom, novim kontrolnim tornjem i ostalim sadržajem trajala je do 1971. godine. Intenzivnija ulaganja počinju 2003. godine nakon što je aerodrom postao državno vlasništvo. Od tada počinje njegova ubrzana modernizacija, čiju prvu fazu zaokružuje rekonstruisana i proširena pristanišna zgrada. Na Aerodrom Tivat slijeću avioni najznačajnijih svjetskih avio-kompanija i zbog povećanog saobraćaja prošle godine je sagrađen Terminal 2.

Redovan prevoz putnika na relaciji Podgorica-Beograd počeo je 8. aprila 1946. godine. Avioni su letjeli ponedjeljkom, srijedom i petkom. Putnici su mogli da ponesu samo 15 kilograma prtljaga, a umjesto u foteljama sjedjeli su na gurtnama

AERODROMI CRNE GORE

27, 28. I 29. 4. 2019.

FOTO-PRIČA AERODROMA Više od 3.000 pratilaca na popularnoj društvenoj mreži Instagram svakog dana prati dešavanja na crnogorskim aerodromima, kroz fotografije koje, uz pomoć osoblja, pažljivo bira i

objavljuje savjetnica izvršnog direktora Milica Babić. Na njima, pored putnika, među kojima su nerijetko brojne poznate ličnosti, i aerodromskih radnika, možete vidjeti i avione kompa-

nija koje saobraćaju ka i iz Crne Gore, ali i detalje važnih sastanaka. Osim na Instagramu, Aero drome Crne Gore možete pratiti i na Facebooku.

AERODROMI_CG AERODROMI CRNE GORE

Smile against the rain! Good morning from Airport Podgorica!

3,1 hiljade građana svakodnevno prati Aerodrom Crne Gore na Instagramu

Body Bond is in the house!

Pilot: Tower, how is the visibility? Tower: Weekend in direct sight!

27, 28. I 29. 4. 2019.

AERODROMI CRNE GORE 11

Jedan od onih lijepih dana kada nam u posjetu dođu mališani! Danas su se sa aerodromom upoznala djeca iz vrtića “Dragan Radulović”, “Sunce” I “Poletarac 1”.

It’s a makeover time! Menadžer Mančester Junajteda Žoze Murinjo na #AerodromPodgorica

Ryanair je proslavio 500.000 opsluženih putnika na Aerodromu Podgorica. Vojo I Slavka Stanišić su jubilarni putnici I oni su dobili dvije povratne karte za neku od destinacija Ryanaira. Nastavljamo dalje zajedno.

Naša Bojana proslavila je rođendan radno na #AerodromPodgorica ali torta, svjećice i najljepše želje nijesu izostali!

Izdavač: Dnevne novine

Direktor: Nenad Amidžić Odgovorni urednik: Vesna Šofranac Urednik dodatka: Bojana Despotović Novinar: Danica Janković

Dizajn: Dejan Popović Lektura: Snježana Avramović Foto: Arhiva Aerodroma Crne Gore Obrada fotografija: Nikola Bečanović

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA APRILSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

NikšićaNiN igor PeruNović, zaljubljeNik u

Kad vidim svemir sh je Zemlja najljepša

⌦ Mira Rovčanin

ovjeka je nebo oduvijek privlačilo i oduvijek je postavljao brojna pitanja o tom nedokučivom prostranstvu. Tridesetogodišnjak Igor Perunović iz Nikšića imao je brojna pitanja na ovu temu još kao dječak, ali nije se zadržao samo na radoznalosti.

Velika ljubav prema svemiru navela ga je da saznaje više, da istražuje i posmatra. Njegovo zanimanje za astronomiju je počelo još u osnovnoj školi. “Sjećam se predmeta Poznavanje prirode iz kojeg se učilo o planetama i svemiru koji nas okružuje. Tu je pisalo da postoji devet planeta zajedno sa našom planetom i da se pet mogu vidjeti golim okom. Mene je odmah zanimalo kako one izgledaju, kakvi su to svjetovi, gdje se oni nalaze na nebu. Zanimalo me je zašto Mjesec nekad možemo da vidimo tokom noći, a nekad ne. Od čega su zvijezde, kako izgledaju kroz teleskop. Od tada pa do danas astronomija ne prestaje da me zanima, ona je postala moj hobi u kojem uživam“, kaže Perunović. Veliki broj pročitanih knjiga, članaka i tekstova nijesu zadovoljili

radoznalost. Nakon završene srednje škole koja nema dodirnih tačaka sa astronomijom i prvog zaposlenja u opštinskom Sekretarijatu za saobraćaj Perunović je odlučio da kupi i prvi teleskop i da sve ono o čemu je čitao, gledao na slikama vidi uz pomoć savremenih instrumenata.

■ KUPOVINA

TELESKOPA

“Odvojio sam novac od plate i kupio sebi teleskop. Bio sam baš zadovoljan jer sam konačno dobio priliku da sve ono što sam znao da postoji i vidim. Pomoću njega uspio sam dobro da sagledam Mjesec koji je Zemlji najbliže nebesko tijelo, sa svim svojim kraterima, nizijama, planinama. Osjećaj je bio neopisiv. Polako sam prepoznavao Saturnove prstenove, Jupiterove

Perunović je osnovao klub kako bi sa ljubiteljima nebeskog prostranstva podijelio ljubav ka astronomiji

mjesece, pojave u Jupiterovoj atmosferi - pojaseve raznih boja koji su paralelni sa Ekvatorom, faze Venere“, kaže Perunović. Počeci posmatranja neba su bili uzbudljivi, ali i zahtjevni jer je, kako kaže ljubitelj astronomije iz Nikšića, bilo neophodno naučiti orijentaciju na nebeskoj sferi, naučiti gdje se nalaze poznata sazvježđa i kojem pripadaju sjajnije zvijezde, ali i kako upravljati teleskopom. “Malo po malo otkrivao sam sve što mi je bilo neophodno da se snalazim. Kada sam to naučio mogao sam da biram koji nebeski objekat da posmatram i istražujem njegove detalje. Prosto uživam u tome, a svako posmatranje je posebno, drugačije i izazov. Ne mogu da odvojim šta najviše volim da posmatram. Neko voli Mjesec, neko zvijezde, planete, a meni je čitav svemir interesantan. Sve me to zanima, pokušavam da saznam više, da vidim više i sve mi je to podjednako privlačno“, objašnjava on. Iako uživa u posmatranju svemira Igor kaže da je od svih planeta najljep-

ša Zemlja i da je privilegija za čovječanstvo da živi na najuslovnijoj planeti Sunčevog sistema. „Mnogo je lijepo kada znate kakve pojave u svemiru postoje i kada sve to možete da posmatrate sa Zemlje. Mjesec je blizu nas, a na njemu nema ni atmosfere, ni vazduha, ni vode... Kada znate kakvi su tamo uslovi shvatite koliko je lijepo živjeti na Zemlji“, kaže Perunović koji smatra da mu je dovoljno da posmatra svemir i da nikada nije pretjerano razmišljao da postane astronaut.

■ OSNOVAO KLUb LjUbITELjA ASTrONOmIjE

Ljubav prema astronomiji i svemu što može da se vidi uz pomoć teleksopa Perunović je prvo prenio na svoju porodicu, a onda je odlučio i da ode korak dalje. „Dugo nijesam mogao da nađem još nekoga iz Crne Gore ko se amaterski ili profesionalno bavi astronomijom. Nijesu postojala astronomska društva gdje bih sa nekim mogao podijeliti mišljenje i iskustva. U susjednim zemljama su postojala asronomska društva, a kod nas nijesu. Tako sam 2013. godine došao na ideju da osnujem organizaciju koja bi okupljala ljude koje zanima astronomija i žele njome da se bave. I u tome sam istrajao i osnovao klub koji sada broji oko 20 članova, ljubitelja astronomije“, kaže Perunović. Zahvaljujući konkursu za raspodjelu dijela prihoda od igara na sre-

ću klub je uspio da dobije novac za kupovinu većeg teleksopa i dvogleda, koji uz prvi Igorov teleksop čine svu opremu kluba. Nakon nabavke neophodnih instrumenata za posmatranje Perunović je odlučio da klub organizuje javna posmatranja neba za građane i djecu u osnovnim i srednjim školama. „Želio sam na taj način da promovišem astronomiju koja je kod nas bila zapostavljena. Do sada smo imali posmatranje na gradskom trgu u Nikšiću, u

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

AKTUELNO

ASTRONOMIJU, UŽIVA U OTKRIVANJU KOSMOSA

HVATIM DA A PLANETA pet osnovih škola. Organizovali smo i posmatranje u Plužinama, Žabljaku, Mojkovcu i Rožajama. U okviru dana nauke uspjeli smo i da organizujemo posmatranja u Podgorici i Danilovgradu. Reakcije posmatrača su bile odlične, vladalo je veliko interesovanje odraslih, ali još više djece koja imaju i najviše pitanja o planetama, zvijezdama i svemiru“, istakao je Perunović. Posmatrajte nebo do maja do septembra Najbolji period za posmatranje neba je od maja do septembra, kad je vedro i lijepo vrijeme pa Perunović kaže da će uskoro početi i nove akcije javnog posmatranja svemira i pored t e š ko ć a sa koji-

Igora Perunovića astronomija zanima od malih nogu

ma se suočavaju u funkcionisanju kluba. “Mi smo klub koji nema članarinu, a samim tim nemamo ni svoje prostorije za rad. Zahvaljujući ljudima iz Saveza radio-amatera Crne Gore, kada nam je neophodno koristimo njihove prostorije. Nadamo se da će nadležni imati malo više sluha za nas i da će nam pomoći da ovu našu priču podignemo na viši nivo, da dobijemo prostor za rad gdje će moći da se okupljaju ljubitelji nauke svih generacija. Mogli bismo da organizujemo radionice za djecu. Namjera nam je da što više mladih ljudi i djece upoznajemo sa ovim našim hobijem, jer je astronomija zaista lijepa nauka i pruža prava uživanja u otkrivanju svemira. Nadamo se da će ubuduće biti mnogo više ljubitelja astronomije kod nas“, kaže na kraju Perunović.

Zvijezda sazvježđa Labud

Kuglasto zvjezdano jato

Svijet

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

ukoliko bi se danas održao referendum:

Britanci, Italijani i Česi ne bi podržali ostanak u EU

odsto britanaca 47 odsto Čeha i 49 odsto italijana, podržalo bi Članstvo u eu, dok bi za napuštanje unije bilo 37 odsto britanaca, 24 odsto Čeha i 19 odsto italijana.

Ako bi se danas u državama-članicama Evropske unije održao referendum o članstvu u Uniji, u Velikoj Britaniji, Češkoj i Italiji ne bi bila postignuta većina koja bi glasala “za”, prenio je portal EurActiv. Na osnovu podataka Eurobarometra koje je objavio Evropski parlament, manje od polovine, 45 odsto Britanaca, 47 odsto Čeha i 49 odsto Italijana, podržalo bi članstvo u EU, dok bi za napuštanje Unije bilo 37 odsto Britanaca, 24 odsto Čeha i 19 odsto Italijana. Broj neopredijeljenih glasača, prema navodima Eurostata, bio bi 32 odsto u Italiji, 29 odsto u Češkoj i 18 odsto u Velikoj Britaniji, prenio je Tanjug. Međutim, velika većina građa-

na Evropske unije i dalje bi glasala da ostane dio evropske porodice. U slučaju Holandije, 86 odsto građana podržavaju članstvo u EU, u Irskoj i Luksemburgu taj procent je 83 odsto, u Švedskoj 81 odsto i u Njemačkoj 80 odsto. Kako je navedeno u istraživanju, dok je prije pola godine samo 12 odsto Britanaca bilo nesigurno u vezi sa svojim glasom, taj broj je u martu ove godine porastao na 18 odsto. “Ovo povećanje posljedica je rastuće nesigurnosti javnosti pred političkom neizvjesnošću u Velikoj Britaniji”, ističe se u istraživanju. Velika Britanija, Češka i Italija spadaju u one zemlje u kojima su prednosti Evropske unije manje percipirane

u društvu. Ukupno 58 odsto Čeha, 54 odsto Britanaca i 41 odsto Italijana vjeruje da su imali koristi od toga što su dio Unije. Austrijanci i Grci takođe su dio grupe koja je manje oduševljena evropskom porodicom. Ipak, prosječno 68 odsto ispitanika kaže da je članstvo korisno za njihovu zemlju, što je, prema ovom istraživanju, najviši nivo od 1983. godine. Međutim, uprkos pozitivnom stavu prema evropskom projektu, mnogi ispitanici su nezadovoljni aktuelnom situacijom u EU. Polovina Evropljana smatra da se stvari kreću u pogrešnom pravcu, posebno kod grčkih i francuskih glasača (66 odsto), Italijana (58 odsto) i Čeha (56 odsto).

posjeta vatikanu

Papa ugostio Dodika

župan pokrajine koruška poslao apel austrijskom premijeru:

Zaustavite ustaški skup u Blajburgu

Koruški župan poslao je pismo austrijskom kancelaru zbog okupljanja ustaških pristalica u Blajburgu. Koruški župan Peter Kajser poslao je kancelaru Sebastijanu Kurcu pismo u kojem apeluje da se zaštiti “međunarodna reputacija Austrije”, koju bi događaji na Lojbaškom polju kod Blajburga 18. maja mogli da naruše, te da savezna tijela primjene zakon o javnom okupljanju i spriječe incidente koji se očekuju, objavio je juče “Večernji list”. Pokrajinska vlada Koruške u četvrtak je prihvatila rezoluciju grada Blajburga u kojoj se traži primjena mjera i pravnog okvira kako “lokalno stanovništvo

ne bi bilo ugroženo” zbog nereda koji se očekuju na komemoraciji pripadnicima ustaških snaga poginulim na kraju Drugog svjetskog rata. Naime, već su zakazana četiri protestna skupa protiv hrvatske komemoracije, piše “Večernji list”, a prenosi Hina. Nadalje, Grad Blajburg upozorava, a savezna država se slaže, kako postoji vrlo opravdana bojazan da bi događaji na Blajburgu “mogli da uruše reputaciju Blajburga, Koruške i Austrije”. U rezoluciji se ne govori protiv komemoracije mrtvima već protiv “zloupotrebe događaja od ekstremističkih (desničarskih) grupa”. Blaj-

buršku rezoluciju župan Peter Kajser proslijedio je u Beč kancelaru, zatraživši podršku federalnih tijela, posebno Ministarstva unutrašnjih poslova, jer se “samo primjenom Zakona o okupljanju može spriječiti okupljanje pristalica ustaškog režima i drugih desničarskih grupa u Blajburgu 18. maja”. “Zakon je u nadležnosti federalnih tijela i Koruška nema pravna ovlašćenja u tom kontekstu”, rekao je Kajser. On je istakao da se s ministrom pravosuđa dogovorio da na komemoraciju dođu tužioci koji bi odmah reagovali na kršenje zakona o nedozvoljenim simbolima, objavio je “Večernji list”.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastao se juče s papom Franjom u Vatikanu, prenijela je RTRS. Navodi se da je prije sastanka Dodika i pape postrojena garda koja je dočekala predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, u čijoj pratnji je bila i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović. Dodik je za RTRS kazao da je zadovoljan sastankom s papom i dodao kako je potrebno nastaviti suradnju inistitucija RS-a i BiH s Katoličkom crkvom. On je rekao da je papi prenio pozdrave srpskog patrijarha Irineja, prenio je Tanjug. Cvijanovićeva je navela da je papa čestitao Uskrs vjernicima u Republici Srpskoj i BiH. RTRS javlja da je sastanak trajao 45 minuta, iako je običaj, kako se navodi, da sastanci s pogla-

varom Rimokatoličke crkve traju 20 minuta. Dodik se sastao i s vatikanskim državnim sekretarom, kardinalom Pjetrom Parolinom. Dodik je u četvrtak uveče po dolasku prokomentarisao izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, koji je rekao da Dodik ovu posjetu ne realizuje u ime Predsjedništva, kako to u javnosti želi da se predstavi. “Kada sam sletio na aerodrom u Rim dočekao me je zvanični protokol Vatikana, tako da ne znam šta bi još trebalo da objasnim. Mislim da je to uobičajeno u okviru procedura koje važe u Predsjedništvu, da član Predsjedništva kojeg pozove neko iz druge države može da to učini i ode u zvaničnu posjetu, i ja samo koristim to”, kazao je Dodik.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

Svijet

panika u pentagonu nakon što je japanska letilica nestala sa radara

SAD strahuje da bi F-35 mogao da bude hakovan

Japanski borbeni avion F-35A nestao je s radara 9. aprila. Od tada traje grozničava potraga za letilicom zbog jedne stvari: mogućeg hakovanja softvera. Naime, japanska agencija Nikei izvjestila je da su američki vojni zvaničnici upozorili japanske kolege da postoji velika opasnost da se cio softverski sitem tog aviona, inače letilice koja pripada petoj generaciji vojnih bormebih aviona, hakuje. Pretpostavlja se da je japanski F35A pao u vodu uslijed kvara u sistemu, ali baš to i brine Pentagon. SAD strahuju

da bi neprijateljske ruke mogle da, ako pronađu srušenu japansku letilicu, provale u sistem i iskoriste ga za kasnije hakovanje i upade i sisteme svih F- 35 aviona, koji se inače proizvode u SAD. Ta vijest stiže nakon što su japanske novine Jomiuri Šimbun citirale neimenovanog zvaničnika japanske vlade koji je rekao da su SAD predložile da Japanu predaju tajne šifre za softver instaliran u F-35, a koji je zadužen za kontrolu letilice, pa samim tim i za rakete koje nosi. Lokalni mediji takođe su prenijeli i da je vojni vrh

Japana čak razmišljao i o tome da prizemlji cjelokupnu flotu F-35, ali su navodno od toga odustali. Za sada su fokusirani na hitno pronalaženje ostataka nestalog aviona. Pronađen je rep, ali ne i ostaci letilice u kojima se kriju “sve tajne” tog borbenog aviona. Prema najnovijim podacima, angažovana je i japanska mornarica koja pretražuje vode okena. Pretraga trenut-

no obuhvata oko 17.500 kvadratnih kilometara mora na sjeveroistoku Japana. “Uvijek postoji bojazan da bi neko, kada izgubite komad napredne tehnologije kao što je F-35, mogao da ga se domogne. Prilično sam uvjeren kako Japanci to neće dozvoliti”, rekao je neimenovani izvor Rojtersa iz američke Mornarice. Istražitelji žele da nađu „crnu kutiju“ aviona kako bi

otkrili šta se desilo sa mlaznjakom vrijednim 126 miliona američkih dolara. Avion, koji je napravila kompanija Lokid Martin i koji je bio star manje od godinu, bio je prvi sastavljeni u Japanu, a to je uradila kompanija Micubiši Hevi Industries. Bio je u vazduhu samo 28 minuta, potom je nestao bez ikakvog upozorenja, a ukupno je proveo 280 sati u vazduhu, navela je agencija Rojters.

šri lanka

Šef policije podnio ostavku zbog napada

Ubica i njegove žrtve

horor na mediteranskom ostrvu

SerijSki ubica Sa kipra priznao ubiStva Sedam žena

Muškarac sa Kipra priznao je ubistva sedam žena i djevojčica, javio je “BiBi-Si”. Lokalni mediji pišu kako se radi o prvom serijskom ubici na tom ostrvu. Dva tijela su pronađena u rudarskom oknu ranije ovog mjeseca, dok je treće pronađeno juče. Glavni osumnjičeni je bio 35-godišnji vojnik koji je i priznao ubistva. Ali, on je priznao i kako je ubio još

žena i devojčica, ukupno sedam njih, pa se za njihovim tijelima traga, prenio je Bi-Bi-Si. Među ubijenima su, prema njegovom priznanju, jedna žena iz Indije ili Nepala te jedna žena iz Rumunije i njena osmogodišnja kćerka. Nestala je i jedna šestogodišnjakinja, kćerka jedne od ubijenih žena. Istražitelji su u četvrtak pronašli treće tijelo na-

kon što ih je osumnjičeni odveo na mjesto u blizini glavnog grada i rekao da je telo tamo zakopano. Osumnjičeni je žrtvu, čije je tijelo pronađeno juče, upoznao na sajtu za upoznavanje partnera. Žene čija tijela su za sada pronađene su Filipinke. Ime muškarca još nije objavljeno. Policiji na Kipru u istrazi pomaže britanska policija, javio je Bi-Bi-Si.

Šef policije Šri Lanke podnio je ostavku poslije uskršnjih napada na crkve i hotele u toj zemlji u kojima je poginulo gotovo 253 ljudi. “Generalni inspektor policije je podnio ostavku”, rekao je šef države Maitripala Sirisena u obraćanju novinarima. Pudžit Džajasundara je drugi visoki zvaničnik Šri Lanke koji je napustio funkciju zbog neuspjeha vlasti da spriječe masakr poslije ostavke najvišeg zvanič-

nika ministarstva odbrane. Šri Lanka je u četvrtak snizila broj žrtava samoubilačkih napada na Uskrs za skoro trećinu, na 253 poginula. Prethodni bilans bio je 359 mrtvih, a iznoseći nove podatke zvaničnici su rekli da su neka tijela u eksplozijama raznijeta do neprepoznavanja pa je precizna identifikacija bila otežana. U vezi sa napadima je do sada uhapšeno najmanje 58 ljudi a policijska istraga je i dalje u toku.

DRUGI PIŠU

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

VLADIMIR PUTIN NA OTVARANJU SAMITA ª POJAS I PUT 2.0º KOJI JE JUČE POČEO U PEKINGU

PROJEKAT ‘POJAS I PUT’ PODUDARA SE S EVROAZIJSKOM EKONOMSKOM UNIJOM

Kineska infrastrukturna inicijativa “Pojas i put” savršeno je podudarna s ciljevima Euroazijske ekonomske unije, izjavio je juče ruski predsjednik Vladimir Putin. Putinovi komentari na forumu “Pojas i put” u Pekingu mogli bi pomoći u ublažavanju briga oko potencijalnih napetosti između Kine i Rusije, uzimajući u obzir rapidno širenje kineskog ekonomskog uticaja u centralnoj Aziji, tradicionalnoj ruskoj sferi uticaja. Putin je poručio pred 35 čelnika koji prisustvuju konferenciji da se kineski potezi “savršeno uklapaju u naše planove”. Evroazijska ekonomska unija okuplja Rusiju s Jermenijom, Bjelorusijom, Kazahstanom i Kirgistanom u zajedničkom tržištu, koje ima za cilj da ukloni barijere slobodnom kretanju roba, usluga, kapitala i radne snage. Pet država članica “jednoglasno podržavaju ideju povezivanja Evroazijske ekonomske zajednice” s inicijativom “Pojas i put”, kazao je Putin.

■ INICIJATIVA MO-

RA BITI ZELENA I ODRŽIVA

Kineska inicijativa “Pojas i put” mora biti zelena i održiva, izjavio je kineski predsjednik Si Đinping otvarajući u petak samit o svom velikom projektu, dodajući da taj infrastrukturni i trgovinski

plan mora rezultirati “visoko kvalitetnim” rastom za sve uključene zemlje. Sijev plan izgradnje novog “Puta svile”, koji bi trebao velikim ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu da poveže Kinu s Azijom, Evropom i drugim kontinentima, postao je sporan u mnogim zemljama zbog visokih troškova projekata. Kineska incijativa često se kritikuje zbog navodne netransparentnosti, nepoštovanja propisa o zaštiti okoline i korišćenja ulaganja kao alata za politički utjecaj. Kina, međutim, stalno ponavlja da ne želi nikoga da natjera u “dužničko ropstvo” i naglašava da ima dobre namjere te je, pet godina od kako je Si najavio inicijativu, organizovala samit u Pekingu, na kojem namjerava da pokaže kako namjerava da nadogradi plan.

■ OPASNOST “DUŽNIČKE ZAMKE”

Si je u govoru na skupu rekao da je za projekat ključna

108 MILIJARDI DOLARA DOSTIGLA JE TRGOVINSKA RAZMJENA KINE I RUSIJE TOKOM 2018. GODINE PTO JE ZA OSAM MILIJARDI VIŠE OD PLANIRANOG.

zaštita okoline, “kako bismo zaštitili zajednički dom u kojem živimo”, prenio je Rojters. “Moramo se pridržavati koncepta otvorenosti, zaštite okoline, čistoće. Djelujte otvoreno i borite se protiv korupcije uz nultu toleranciju”, kazao je Si. “Izgradnjom visoko kvalitetne, održive, otporne na rizike, razumne cijene i inkluzivne infrastrukture, pomoći ćemo uključenim zemljama da u potpunosti iskoriste sve svoje resurse koje su naslijedili”, rekao je kineski predsjednik. Sjedinjene Američke Države i drugi optužuju Kinu da stvara “dužničke zamke” za manje i slabije države. Primjer je Šri Lanka, koja je u decembru 2017. godine Kini predala svoju luku, jer više nije mogla da joj vraća dugove. Ipak, Kinezi su ostvarili i neke pobjede. Italija je prošlog mjeseca postala prva država članica G7 koja se pridružila inicijativi, što nije dobro odjeknulo u zapadnoj Evropi i SAD. Malezija je bila odustala od izgradnje željeznice u sklopu inicijative, zbog prevelikog finansijskog tereta, ali ovog mjeseca ponovo ga je pokrenula, uz trećinu nižu cijenu od originalne.

■ NOVE RAZVOJNE MOGUĆNOSTI

Inicijativi bi uskoro trebalo da se pridruži i Švajcarska, a na samitu 16+1 početkom

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

DRUGI PIŠU

Naša saradnja je dostigla nezapamćeno visok nivo i predstavlja obrazac za međudržavne odnose u modernom svijetu, rekao je Putin u Pekingu, prenio je Tas.

aprila u Dubrovniku, osmišljenom za jačanje kineskih investicija u države centralne i istočne Evrope, pridružila joj se i Grčka. Očekuje se da će se Kina tokom dvodnevnog međunarodnog skupa koji je počeo juče u Pekingu, drugog foruma inicijative od kako je pokrenuta, pohvaliti svim dobrim vijestima i dosadašnjim postignućima. Samitu Pekingu prisustvuju svjetski čelnici, poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, italijanskog premijera Đuzepea Kontea, malezijskog predsjednika Mahatira Mohamada i pakistanskog premijera Imrana Kana, a Sjedinjene Američke Države, koje se nisu priključile inicijativi, poslale su malu delegaciju na niskom diplomatskom nivou. Inicijativa “Pojas i put” otvoriće razvojne mogućnosti za Kinu, kao što je i sama Kina počela sve više da otvara svoje tržište svijetu, rekao je Si.

“U skladu s potrebom da se otvorimo svijetu, poboljšaćemo svoje zakone i propise, regulisati ponašanje svih nivoa vladine administracije u pogledu davanja licenci, nadgledanja tržišta i na drugim područjima, ukinuti nerazumne regulacije, subvencije i prakse koje sprječavaju poštenu konkurenciju i narušavaju tržište”, kazao je Si. Čelnici Evropske unije izrazili su zabrinutost oko kineskih infrastrukturnih i energetskih projekata koji krše zakone o radu i zaštiti okoline.

■ ZABRINUTOST ZAPADNIH DRŽAVA

Primjera radi, Kina u Srbiji i Bosni i Hercegovini gradi termoelektrane na ugalj, iako se predstavlja svjetskim predvodnikom u borbi protiv klimatskih promjena. Zabrinutost zapadnih država pojačana je i trgovinskim ratom između Kine i SAD. Vašington se protivi kineskom planu izgradnje 5G telekomunikacijskih mreža širom Evrope i u Australiji i na Novom Zelandu. Američka vlada tvrdi da se oni koji sarađuju s kineskim Huaveijem izlažu bezbjednosnim rizicima. SAD, Japan i Evropa proteklih godina su najavljivali da će na “Pojas i put” odgovoriti svojim infrastrukturnim investicionim projektima. Al Jazeera Balkans, Agencije

KULTURA

ª JAM SESSIONº VEČERAS U DODESTU

Scena za sve koji bi se rado oprobali u džezu

Otvorena scena za spontano džez muziciranje - “Jam session” biće organizovana večeras od 19 sati u sali Dodest, u okviru manifestacije Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2019. Domaćin sešna biće bend koji čine Enes Tahirović, Slaven Ljujić, saksofonista Stefan Pavićević i basista Branko Vučetin, koji će dati sigurnu podršku svim ostalim učesnicima. Program pruža priliku ljubiteljima džeza i mladim muzičarima da nastupe sa kvartetom Enesa Tahirovića, a kako je DN rekla urednica muzičkog programa KIC-a, Maja Popović, ovo je novi program koji se tiče kombinacije muzičke animacije i “jam session”, odnosno spontanog džez muziciranja instrumentalista i pjevača sa bendom domaćinom. “Program ‘Let’s JAM’ ima za cilj da na otvorenu scenu za spontano džez muziciranje u

sali Dodesta okupi zainteresovane muzičare koje već poznajemo, kao i one koji do sada nijesu javno nastupali sa džez ansamblom, a voljeli bi to, ukoliko bi im se pružila prilika. Naš program Let’s JAM pruža tu priliku i poziva sve zainteresovanje ljubitelje džeza koji sviraju ili pjevaju da se oprobaju u izvođenju džeza sa profesionalnim džez bendom. Ovakav program donosi mnoga lijepa uzbuđenja, nova poznanstva i nadam se da ćemo otkriti neke nove talente, te da će oni osjetiti i otkriti svu čaroliju javnog nastupa. Program je naišao na veliko interesovanje muzičara te se nadamo uzbudljivom džez muziciranju”, kazala je VN Popović. Naslov programa je zapravo igra riječi i odnosi se kako na “džemovanje” tj. poziv na zajedničko i spontano muziciranje, tako i na poštovanje Mjeseca džeza, generalno. M.Rog.

KOTORSKI FESTIVAL POZORIŠTA ZA DJECU

Jedanaest predstava u takmičarskom programu U glavnom programu Kotorskog festivala pozorišta za djecu, koji će se odvijati od 1. do 12. jula, biće predstavljeno 11 predstava, najavili su organizatori. Tako će tokom 27. izdanja festivala za djecu biti izvedene predstave “Buji Paji” (Norveška), “Feral” (Škotska), “Papirna priča” (Njemačka), 2062 (Španija), “Monstrumi” (Holandija), “Nikomu pravo” (Hrvatska), “Mlai pirat” (Podgorica), “Epske igrice: Zidanje Skadra” (Srbija), “Pitam se pitam, koliko sam bitan” (Srbija), “Lepotica i zver” (Srbi-

ja) i “Muzej plesa” (Srbija). U revijalnom dijelu biće izvedene tri predstave iz naše zemlje “Ivo Vizin: Kapetan od snova”, “Lagarije - predavanje o surogatu” i “Carevo novo odijelo”, ali i dvije gostujuće predstave iz Turske (“Vremenski muzikanti”) i Mađarske (“Pješčane priče”). Slogan ovogosišnjeg festivala je “Put na mjesec”, inspirisan radovima Žila Verna, Herberta Džordža Velsa, Žorža Melijesa, Branka Ćopića, kao i 50. godišnjice boravka prvog čovjeka na Mjesecu. M.Rog.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

INTERVJU: ANDRO MARTINOV

DOMAĆA PUB POGLED NA N

Poslije duže vremena u bioskopu se okupio fin Sa druge strane, pokazalo se koliko su nam

⌦ Jelena Boljević Tri priče o ocu i sinu u tri vremenska razdoblja: kraj Drugog svjetskog rata, vrijeme pada Berlinskog zida i nakon raspada Jugoslavije. U svakoj od priča, otac i sin će se naći u osobenim, graničnim situacijama, u kojima dolazi do preispitivanja vlastite egzistencije. Odluke koje će morati da donesu, promijeniće njihove živote zauvijek. To je u kratkim crtama priča filma “Između dana i noći”, prema scenariju i režiji Andra Martinovića, koji je nedavno premijerno prikazan u podgoričkom Cineplexxu čime je počeo bioskopski život tog ostvarenja. Reditelj Andro Martinović u ragovoru za naš list kaže da su se priče ovog filmskog triptiha slagale po nekoj unutrašnjoj zakonitosti, te da mu je tokom dugog procesa rada na filmu izuzetno značila podrška saradnika, a posebno koproducenta i jednog od glavnih glumaca Lazara Ristovskog. Smatra da su osnivanjem institucija poput Filmskog centra, koji već pravi prve korake ka promjeni ukupnog ambijenta u oblasti kinematografije i učlanjenjem u evropski fond Euroimaž znatno poboljšane mogućnosti za stvaranje filmova u našoj zemlji. DN: Vaš prvi dugometražni film „Između dana i noći“ premijerno je prikazan pred domaćom publikom i započeo svoj bioskopski život. Kakvi su utisci, da li ste zadovoljni reakcijama publike? Da li su ispunjena očekivanja? Martinović: Zadovoljan sam prijemom filma i reakcijama publike. Poslije duže vremena u bioskopu se okupio fin, građanski svijet, ljudi koji su došli ne po protokolu, nego što ih to istinski zanima. Možda su, znajući uslove u kojima radimo, došli sa iz-

Na ovom filmu je radio prilično veliki broj saradnika i zahtjevi su bili takvi kakvi se postavljaju pred razvijene kinematografije. Rezultat je na rastojanju između onog što smo htjeli i toga koliko je bilo moguće u datim okolnostima

vjesnim rezervama, no iz razgovora, komentara i naročito postova na društvenim mrežama osjetilo se kako je film djelovao i te reakcije su bile izvan mojih očekivanja. I objavljeni prikazi su veoma zanimljivi. Sa druge strane, pokazalo se koliko nam toga nedostaje da bi domaći film imao pravi biskopski život i to je nešto na čemu moramo raditi. Potrebne su nam sale izvan komercijalnih sinepleksa i nov način promocije. Ovako, ako film nije komedija ili ako u njemu nijesu glumci popularni među tinejdžerima, publike izvan događaja i nema. Usljed aktuelnih trendova, čeka se na televizijsko emitovanje ili dostupnost putem streaming platformi. DN: Šta je zajednička nit/ okosnica filmskog triptiha koji nas vraća u prošlost, u tri različita perioda, kraj II svjetskog rata, pad Berlinskog zida i godine raspada Jugoslavije? Martinović: Ako su otac i sin u središtu svake od priča, izvjesno je da katego-

rija vremena igra važnu ulogu. S tim što mi ne putujemo u prošlost, nego je ta prošlost prisutna u aktuelnom trenutku vremena u filmu. Nije to posljedica neke teorije o vremenu i prostoru, već osjećanja da prošlost nikada nije ni završena. DN: Šta vas je privuklo ovim pričama? Koliko sam shvatila jedna istinita, ali i druge dvije su nam nekako bliske? Šta ih, po Vašem mišljenju, čini aktuelnim danas? Martinović: One su se slagale po nekoj čudnoj unutrašnjoj zakonitosti, onda kada smo, usljed produkcijiskih problema, bili prinuđeni da promijenimo strukturu filma. Priča koju pominjete zasnovana je na istinitom događaju, koji je u estetsku činjenicu preoblikovao naš prije svega izvrstan likovni umjetnik i pisac Dimitrije Popović. Ako su nam te tri priče bliske, onda je to vjerovatno neka vrsta prepoznavanja. Meni je, pak, naročit izazov predstavljala provjera određenih filmskih rješenja i kako će ona štimati. DN: Glumac Lazar Ristovski, koji je glavni junak treće priče, nakon premijere u Podgorici je kazao da ste napravili važan i

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

KULTURA

VIĆ, REDITELJ OSTVARENJA ª IZMEĐU DANA I NOĆIº

BLIKA IMA IZOŠTRENIJI NAŠU FILMSKU PRIČU

n, građanski svijet, ljudi koji su došli ne po protokolu, nego što ih to istinski zanima. m potrebne sale izvan komercijalnih sinepleksa i nov način promocije filmova značajan film koji prevazilazi naše granice? Prijaju li takvi komplimenti? Martinović: Sjećam se da mi je, kada je vidio radnu kopiju filma, Ristovski poslao pismo koje je uistinu djelovalo ohrabrujuće i utješno, jer tokom tog dugog procesa prolazite kroz različite faze sumnji i razočaranja. U odnosu na ono što uradim imam neku urođenu distancu, koju je teško poremetiti. Lazaru sam zahvalan na naklonosti i, iznad svega, izuzetnom doprinosu filmu. DN: U Monteralu ste imali

svjetsku premijeru filma “Između dana i noći”, na beogradskom Festu regionalnu i sada ste film predstavili domaćoj publici, može li se porediti prijem filma kod jednih i drugih gledalaca? Martinović: Unekoliko se drugačije film gleda u inostranstvu. Našem gledaocu je kontekst bliži, bolje ga razumije i osjeća. Otuda je i izoštreniji u odnosu na ono što podrazumijevamo pod pojmom autentičnosti. Inostranu publiku, posebno onu profilisanu publiku koja dolazi na festivale, zanimaju više sinematički aspekti. DN: Koliki je izazov rediteljski i produkcijski bio raditi film smješten u tri različita perioda u prošlosti? Martinović: Komplikovano je bilo prekidati i nastavljati snimanje, dovesti iznova i ekipu i sebe u španung, ne znajući šta će biti sa filmom. Ono što je najteže bilo prihvatiti jeste gubitak vremena za rad, odnosno snimajućih dana. To je nešto što utiče nepopravljivo loše. Na ovom filmu je radio prilično veliki broj saradnika i zahtjevi su bili takvi kakvi se postavljaju pred razvijene kinematografije. Rezultat je na rastojanju između onog što smo htjeli i toga koliko je bilo moguće u datim okolnostima. I koliko

Baćović, Martinović, Drakić i Ristovski na podgoričkoj premijeri smo se snašli u svemu tome; nekada dobro, nekada ne. DN: Koliko će sada osnivanjem Filmskog centre Crne Gore i članstvom u Euroimažu stvari biti lakše u produkcijskom smislu? Martinović: Nikome ko je iole upućen u kinematografiju danas, sa svim što taj pojam obuhvata, ne treba pojašnjavati koliko smo izgubili što ranije nijesmo ustanovili instituciju koje će se baviti savremenom filmskom produkcijom. Filmski centar je učinio prve korake ka promjeni ukupnog ambijenta, a članstvo u fondu Eurimages, osim što otvara nove mogućnosti, predstavlja jednu vrstu verifikacije našeg prisustva u evropskoj filmskoj zajednici. Da u razvojnom smislu i Filmski centar i Kinoteka imaju jasnu sliku o tome u kojem pravcu treba ići, uvjerila nas je i nedavna studijska posjeta Britanskom filmskom institutu, osnovanom još 1933. godine. Raduje me što smo uspjeli da pronađemo rješenja za neke probleme koji su evidentirani tokom

Prvi programi u novoj zgradi od ovog ljeta DN: Kako stvari stoje kada

je riječ o novoj zgradi u koju bi Kinoteka, na čijem ste čelu trebalo da se preseli? Dugo se čeka na završetak radova. Koliko ćemo još čekati? Martinović: Čeka se predugo, a zašto je tako, možda će jednog dana morati da odgovore oni koji su za to odgovorni. Sada već mogu da kažem da smo veoma blizu i da tokom ljetnjih mjeseci možemo očekivati da počnemo sa preseljenjem, pa i sa realizacijom prvih programa u novoj zgradi. adaptacije objekta. DN: Šta bi ste izdvojili od onoga na čemu radite kada je riječ o sakupljanju filmskog materijala za Kinoteku? Martinović: Akvizicije za naš filmski fond obuhvataju različi-

te materijale i iz različitih izvora. Započeli smo nabavku svih priloga Filmskih novosti koji se odnose na Crnu Goru, počevši od perioda 1945-1950. godine, u pregovorima smo sa Jugoslovenskom kinotekom o djelimičnoj ili potpunoj restauraciji filmova crnogorskih autora koji se čuvaju u Beogradu, a u saradnji sa Ministarstvom kulture na putu smo da razriješimo i zaostala pitanja o filmovima koji su snimljeni posljednjih godina u Crnoj Gori, a čije kopije nijesu dostavljene Kinoteci. DN: Radili ste kratke filmove “Netaknuti suncem” i “Maske”, dokumentarac “Crna Gora u Velikom ratu” sa rediteljem Brankom Baletićem, “Između dana i noći” vaš je dugometražni igrani prvijenac? Šta biste željeli da radite sljedeće? Martinović: Razmišljam o određenim idejama, pokušavajući da predvidim šta bi se od toga moglo realizovati u uslovima kakve imamo. No, odluka na kraju često iznenadi i vas same.

KUltUra

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

Predavanje marketinškog maga

Slavni iSak adižeS GoSt kotorarta

vjetski stručnjak u oblasti menadžmenta i liderstva, Isak Adižes, biće gost festivala ovog ljeta na predavanju koje će se održati 16. jula u The Chedi Hotelu. Dan kasnije, Adižes će na harmonici nastupiti i na koncertu Festivalskog orkestra u Kotoru. Adižesovo predavanje na temu “Tajne uspjeha: Moderne kompanije i liderstvo” baviće se neizostavnim temama iz svijeta biznisa, od toga na koje ciljeve, osim profita, kompanije treba da se fokusiraju ako žele da budu uspješnije, preko dobrog liderstva i kako ga identifikovati, do metoda rješavanja konflikata u kompaniji, porodici, društvu. “KotorArt je vremenom

izrastao u festival kog karakterišu programski i produkcioni kapaciteti da različite discipline i oblasti integriše sa umjetnošću i kulturom, kao posebnu komunikacijsku platformu. Važni datumi naše istorije, održivi razvoj, ekologija, prosvjeta, aktuelna društvena zbivanja i turizam, samo su neke od tema koje su se do sada uspješno prožimale kroz naše projekte. Ove

godine, dovodeći Isaka Adižesa, velikog prijatelja Crne Gore i dobrog poznavaoca prilika u zemlji, regionu i svijetu, spajajući ljude iz sfere biznisa i umjetnosti, definitivno smo podigli ljestvicu za jedan stepen više kada je riječ o osmišljavanju programa i sadržaja koji su potrebni u datim društvenim okolnostima”, izjavio je Ratimir Martinović, direktor

festivala. Isak Adižes je jedan od najcjenjenijih konsultanata u oblasti biznisa i upravljanja organizacijom, stručni savjetnik vodećih svjetskih kompanija i vlada, osnivač i predsjednik Adižes instituta u Kaliforniji, predavač na brojnim prestižnim univerzitetima i dobitnik velikog broja nagrada za svoj autorski rad. R.K.

Dovodeći Adižesa, velikog prijatelja Crne Gore i dobrog poznavaoca prilika u zemlji, regionu i svijetu, spajajući ljude iz sfere biznisa i umjetnosti, definitivno smo podigli ljestvicu za jedan stepen više kada je riječ o osmišljavanju programa i sadržaja koji su potrebni u datim društvenim okolnostima

U ameriČkom mUZejU U HoLandiji

Pronađena ukradena Biblija stara 400 godina Sa skupa

okrUgLi Sto kULtUra Čitanja odrŽan U PLavU

Srednjoškolci više vole GooGle neGo čitanje knjiGa

Okrugli sto na temu “Kultura čitanja” održan je u okviru manifestacije “Noć knjige” u SMŠ “Bećo Bašić” u Plavu. Učenici ove škole ranije su anketirali građane i đake, a na okruglom stolu rezultate prikazali u procentima i putem dijagrama. Nakon toga bilo je riječi o problemima sa kojima se danas ljudi srijeću kada je o čitanju riječ. Svojevrsni zaključak okruglog stola je da je internet za-

mijenio knjigu i da omogućava učenicima da što prije dođu do skraćenih verzija, već urađenih seminarskih radova i analiza književnih djela. S druge strane putem interneta mogu pristupiti cjelovitim izdanjima, pritom bi odlazak u biblioteku po knjigu bio nepotreban. Učenici su mišljenja da je jednostavnije odgledati jednu scenu na filmu snimljenu po nekom romanu, nego pročitati 20-30 stranica, da poe-

ziju mnogo manje vole da čitaju nego prozu i da su im prioritet ljubavni, avanturistički i fantastični romani, u odnosu na psihološke, društvene, porodične, istorijske romane. Organizator i moderator skupa bila je prof. Senada Đešević, a u radu okruglog stola učestvovali su direktori, nastavnici, psiholozi, pedagozi i bibliotekari iz obrazovnih ustanova iz Plava i Gusinja, kao i učenici SMŠ “Bećo Bašić” iz Plava. A.O.

Ženevska Biblija, jedna od nekoliko stotina rijetkih knjiga ukradenih iz biblioteke u Pitsburgu pronađena je u Holandiji. Naime, Biblija je bila među više od 300 rijetkih knjiga, mapa, atlasa i još mnogo predmeta ukradenih iz biblioteke Karnegi prošle godine. Američki federalni biro FBI, koji je radio na ovom

slučaju, otkrio je da je Biblija objavljena 1615. godine otkrivena u Američkom muzeju hodočasnika u Lajdenu, oko 70 kilometara od Amsterdama. Bivši radnik biblioteke i prodavac rijetkih knjiga optuženi su za krađu tih knjiga i predmeta, a FBI će ovu 400 godina staru knjigu vratiti biblioteci u Pitsburgu, prenose inostrani mediji. R.K.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

KULTURA

MUZEJ DIZAJNA U LONDONU SLAVI VELIKANA FILMA

MAGIČNI SVIJET STENLIJA KJUBRIKA Putujuća izložba o životu i radu jednog od najvećih filmskih reditelja svih vremena - Stenlija Kjubrika konačno stiže u Veliku Britaniju, u kojoj je ovaj veliki umjetnik živio i stvarao više od 40 godina. Upravo je u Britaniji Kjubrik oživio ratne prizore Vijetnama za kultno ostvarenje “Bojevi metak” (1987), svemirsku stanicu za “Odiseja u svemiru: 2001” (1968), ali i ratnu sobu za ostvarenje “Doktor Strejndžlov” (1964). Izložba pripovijeda priču o Stenliju Kjubriku - opsesivnom geniju i korak po korak opisuje stvaranje svjetova koji su definisali žanrove njegovih ostvarenja i kako je London poslužio kao nepresušno platno ideja. Kjubrikova filozofija i njegova sposobnost da u svojim filmovima stvara nove svjetove biće istraživana kroz veliku arhivu dokumenata, rekvizita, dizajna seta i scenarija. A putem anegdota koje pričaju njegovi prijatelji i saradnici biće oživljene i ključne scene iz kultnih filmova “Isijavanje”, “Širom zatvorenih očiju” i “Paklena pomorandža”. Tako će posjetioci imati priliku da vide oko 700 predmeta, fil-

40 GODINA ŽIVOTA I STVARALAŠTVA REDITELJA U VELIKOJ BRITANIJI PRIKAZANI SU NA IZLOŽBI

mova i intervjua, koji u prvi plan ističu Kjubrikov inovativni duh i fascinaciju svim aspektima dizajna, ali i detalje kojima je obilovalo svako njegovo ostvarenje. Na izložbi, između ostalog, nalazi se i

nekoliko tematskih prostorija posvećenih filmovima “Beri Lindon”, “Odiseja u svemiru: 2001”, “Bojevi metak”, “Paklena pomorandža”, “Isijavanje”, “Staze slave”, “Spartak”, “Lolita”, “Širom zatvorenih očiju” i “Doktor Strejndžlov”. Posjetioci će imati priliku da na izložbu uđu koračajući na replici tepiha iz kultne

scene filma “Isijavanje”, prije negoli im se pruži prilika da pogledaju u hodnik “iz jedne perspektive”, koji oslikava specifične Kjubrikove tehnike snimanja. Tu je i čuvena “centrifuga” set napravljena za “Odiseja u svemiru: 2001”, ali i rekviziti kao što su zastava voda, ali i ozloglašena kaciga koju je nosio redov Džoker u “Bojevi metak”, kostimi iz ostvarenja “Beri Lindon” i mnogi drugi... Komentarišući izložbu, inače najveći događaj posvećen nekom filmskom reditelju do sada, veliki Stiven Spilberg je ovaj svojevrsni omaž nazvao jedinstvenim događajem za sve filmoljupce, a Kjubrika kameleonom. “Niko nije mogao da

napravi film bolje od Stenlija Kjubrika. On je inspiracija svima nama. Stenli je bio kameleon sa nevjerovatnom osobinom da ponovo sebe otkrije svakom novom pričom koju nam ispriča. Kada naiđete na Kjubrikov film dok pretražujete kanale na televiziji, nemoguće je promijeniti stanicu. Stoga pozivam sve filmoljupce i filmadžije koji žele da razumiju i dožive način na koji je Kjubrik stvarao nezaboravne filmske svjetove, da dođu i posjete ovu predivnu izložbu u muzeju Dizajna u Londonu”, kazao je Spilberg. Posebni savjetnik muzeja Alan Jentob, ovu izložbu naziva “Stenli festival”. “Ukoliko želite da zavirite u um jednog od najvećih filmskih režisera svih vremena, ova izložba vas neće iznevjeriti. Imaginacija Stenlija Kjubrika je bila bezgranična, a svaki aspekt njegovog stvaranja biće ovdje u Muzeju Dizajna. Pridružite nam se na ‘Stenli festivalu’”, zaključio je Jentob. M.Rog.

zabava

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

NENAD NEŠA MILOSAVLJEVIĆ, KAPETAN GALIJE, ZA DN O VIŠED

Noć skuplja vijek poema, Na toj pa

⌦ Danilo Brajković

io aktuelni album “U raju iznad oblaka” posvećen je poeziji. Nisam stigao za ovo izdanje, ali Njegoševa “Noć skuplja vijeka” sigurno će se naći na narednom albumu, blizu sam da je završim, biće to rok poema. Na toj pameti leži ovaj svijet, pa neće po gluposti da se pamti, ocjenjuje Milosavljević

■ Podgorica voli stihove galije

“Potpuno je normalna reakcija da ovaj posao postaje pjesma kada ljudi vole ono što radite. Sami ne možete ništa. Tako je uvijek kada dođem u Crnu Goru. To što bend nije dugo svirao u Podgorici je stvar organizatora, sigurno nije do nas. Baš sam rekao domaćinima svirke u hotelu Centreville kako bih volio da Galija svira u atrijumu Atlas capitala, inspirativno mi djeluje ova građevina. Scenski bi to djelovalo baš dobro. Volimo uvijek da dođemo u Crnu Goru. Ja to najbolje vidim kada dođem sam na akustične koncerte, uvijek sam veoma dobro doče-

kan. Ljudi vole upravo one pjesme kao i ja. Ima gradova u kojima svirate, a vidite da su ljudi u nekom drugom fazonu. A ovdje baš vole stihove i poeziju. To mi ozbiljno olakšava posao. Nije to koncert, već obostrano uživanje”, primjećuje Neša. Za razliku od koncerata Galije, prilikom Nešinih solo svirki bina je znatno skromnija - automatski to utiče, zapaža naš sagovornik, i na koncepciju i na posjetioce, ali i intimnija priča ima neodoljive čari. “Da, dosta se razlikuje ova vrsta nastupa od Galijinih. Akcenat je na tekstu. Ne možete aranžmanski da razradite priču, jer imate samo jednu gitaru. Ne može to muzički da se proširi, već je svedenija forma. Meni je teže, jer sam navikao na bend, imam dobre svirače i to je užitak i za nas koji hiljadu godina radimo

ovaj posao. Akustična varijanta je više spontana. Dam sebi pravo da odsviram nešto što ne bih sa Galijom. Lakše mi je da promovišem novi album, jer ne moram da koristim veliku tehnologiju koja je obavezujuća. Jeste da ima to više spektakla u sebi kada mašinerija proradi, ali intimnija priča je ušuškanija”, objašnjava Neša, napominjući da i nakon toliko godina karijere, albuma i hitova nema nikakav problem da u solo varijanti otpjeva i numere koje nisu izašle iz studija benda. “Nekada odsviram i pjesme koje nisu moje, koje lično volim, a nemaju nikakav drugi značaj. Onda se cijela priča pre-

tvori u hepening, što opet sa bendom ne možete jer se on drži dinamike, plana”, podsjeća Neša.

■ Pamet sPrečava zaborav

Aktuelni album “U raju iznad oblaka”, prisjeća se udarna igla Galije, dugo je stvaran, tačni-

Foto: Ivan Grlić

Bend Galija, rokenrol velikan iz Niša, ove godine obilježava četiri decenije od objavljivanja prvog albuma “Prva plovidba”. Povodom vrijednih 40 diskografskih godina, bend je u maju 2018. objavio 15. studijski album “U raju iznad oblaka”, a u međuvremenu je postepeno nadograđivao izdanje sa nekoliko spotova. Nažalost, koncertna promocija izdanja još nije dovela Galiju u Podgoricu, ali je njen lider Nenad Milosavljević nedavno gostovao u našem glavnom gradu, pošto je održao solo akustični koncert u The living roomu hotela Centreville. Solo angažmani popularnog Neše nisu nepoznanica za crnogorsku

publiku, pošto je, najčešće u trenucima dok je Galija stvaralački mirovala, posljednjih godina često gostovao širom naše države. I uglavnom je uvijek nailazio na srdačan doček i zapaženo interesovanje našeg auditorijuma, što mu, priznaje iskusni muzičar u razgovoru za praznično izdanje Dnevnih novina, znatno olakšava posao, jer u tom slučaju koncert prerasta u obostrano uživanje.

Galija Nenad Neša Milosavljević

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

zabava

je pet godina, a od toga čak dvije u studiju. Sa bratom Pedragom, tokom tog procesa Neša se stalno preispitivao kako bi došao do rezultata koji nije tu da bi povlađivao ukusima, već da bi se dopao prije svega muzičarima. Specifičnost albuma, između ostalog, ogleda se i u tome što je Neša komponovao muziku i na poeziju tri pjesnika - “Kad bi ti otišla iz ovoga grada” Matije Bećkovića, “Voleo sam” Pera Zupca i “Don Ramiro” Milorada Mitrovića dobile su šaroliko zvučno ruho. Mnoge je taj potez Galije iznenadio, ali Neša nam otkriva da se posvetio velikanima čija djela odolijevaju zubu vremena, jer cijeni da svijet “leži” na pameti, a ne na gluposti. Pritom, ekskluzivno nam poručuje da će se na novom albumu naći i “Noć skuplja vijeka” Petra II Petrovića Njegoša. “Cio album je posvećen poezi-

Foto: Ivan Grlić

ka biće Naša rok ameti leži svijet ji. Uzeo sam tri velika pisca. Ti velikani, ljudi od pameti, otporni na sva vremena i ujdurme, motivisali su me da se okrenem prošlosti. Čak sam i Njegoša htio da uradim, pa nisam stigao. ‘Noć skuplja vijeka’ sigurno će se naći na narednom albumu, blizu sam da je završim, a biće to rok poema. Veliki su to komadi, naših umnih ljudi. Ostavimo politiku po strani. To je neki drugi svijet, sa svojim pravilima igre, koje nas umjetnike realno i ne dodiruju, pa ne razumijem kako to ide. Na tekovinama tih pametnih umova smo se i mi školovali. Sve ovo smo naučili čitajući tu poeziju. Na pameti leži ovaj svijet. Neće po gluposti da se pamti. A pamet sprečava zaborav. Ako želiš da ti klinci budu pametni, daj im prošlost, bez nje neće moći da koračaju u budućnost”, konstatuje Neša.

■ Od tehnOlOgije

dO banalizacije

Publika je danas zasuta komercijalnim i pitkim tekstovima sa svih strana, ali primjer Galijinog albuma uliva nadu da postoji i ljepša, edukativnija strana priče. Neša tvrdi da nije sve tako sivo, samo se treba okružiti ljudima sa nešto većim zahtjevima po pitanju estetike i kvalitetnim stihovima. “Tehnologija i sve ovo što se dešavalo kod nas prouzrokovali su neku vrstu banalizacije svega, pa i muzike. To klatno sada počinje da ide u drugom pravcu, jer ljudi imaju neke estetske zahtjeve. Ostavimo ove koji ne žele da budu razvijeni, to je njihovo pravo. Nećemo ružno o njima, ali postoji drugi svijet. Kada pratite medije, imate utisak da živimo u sasvim drugoj zemlji. To govori o tome da su ljudi sa malo većim estetskim zahtjevima skrajnuti sa medijskih tokova, kao da ne postoje. Onda se pojave na koncertu i shvatiš koliko ih ima. Jer bez toga se stiče

utisak da si usamljen i imaš potrebu da stalno kritikuješ, a zapravo taj odnos se nije drastično promijenio u posljednjih 50 godina. Sada sve ide u drugom smjeru”, navodi Neša.

■ MuzikOM se ne ki-

tiM, zbOg nje živiM

S druge strane, Galijina djela, od prvog do posljednjeg, uvijek su išla u pravom smjeru. Ni tekstualni ni muzički dio nikada nisu zakazali, Galijino pero još je i te kako oštro, a Neša sve to objašnjava riječima da ih ljubav prema poeziji koja se pjeva nikada nije napustila. “Pisanje nije u vezi sa namjerom. To je unutrašnji poriv. Ono zbog čega postojiš. Bilo bi strašno glupo kada bi me neko na neki način spriječio da radim. To bi bio moj apsolutni fizički kraj, ne samo mentalni. Pripadam grupi koja uvijek radi, u tome vidim smisao i razlog života. Oni koji tako rade su smisleniji, osjećaju se bogatijim. Ljenčarenje dovodi do depresije i ozbiljnih nezadovoljstva, njihovih nuspojava. Muzika je naš život. Ne bih se kitio za nju, ona nije za hvaljenje... Zapravo, zbog nje i živim”, s osmijehom zaključuje Neša, kapetan Galije.

Ne smirujemo se, nisam uzalud živio i stvarao Posljednjih decenija nije se promijenio odnos članova Galije prema muzici. Iako je zakoračio u 43 godinu karijere, bend je veoma aktivan, a objavljivanje albuma motivisalo je i brojne organizatore koncerata i manifestacija da mu upute poziv. Čak 15 studijskih albuma, preko hiljadu svirki, da ne pominjemo koliko je hiljada gostiju defilovalo na njima... Sve skupa, priznaje Neša, dokazuje da nije bilo uzalud prolivati znoj svih ovih godina. “Ne smirujemo se mi. Napravili smo vrlo ozbiljan album. Teška artiljerija je to. Izboriće se za

svoje mjesto kroz nekoliko godina, jer mu treba dosta vremena. Nisam uzalud radio, očigledno je bilo dobro čim ostaje nešto. A ozbiljnog je truda bilo. Nisam uzalud ni živio. Uveliko razmišljamo i o novom albumu. Za četiri-pet godina otprilike ćemo ga objaviti. Naš jedini posao je da sviramo i pišemo. Dok god budemo imali šta da kažemo - dobro je. U suprotnom - penzija. Sjedi kući i ćuti. Imam puno razloga da budem zadovoljan. Možda sam mogao više, otkud znam. Ovo je sasvim u redu”, ponosno zaključuje Neša.

Foto: Wood

DECENIJSKOM KRSTARENJU I LJUBAVI PREMA MUZICI I POEZIJI

zABAVA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

BELLA TECHNIKA - DRUGI SINGL

Muzika u kojoj je svaki detalj doziran i smislen

⌦ Fi.J. Bella Technika je plasirala drugi singl sa nedavno objavljenog albuma “Section”. “Reinvented Daily” je novi singl sa pomenutog hvaljenog albuma, koji kritika, između ostalog, opisuje kao vjerovatno najbolji regionalni album klupske muzike. “Kada se udruže životna zrelost, talenat i muzičko umijeće, onda s pravom možete očekivati nešto značajno, nešto veliko. Upravo to se steklo na albumu prvijencu za bend, prigodno nazvan Bella Technika. I zato je ovaj album po svim standardima i veliki i značajan. A ja bih skromno dodao i - veličanstven”, rekao je Momčilo Moma Rajin, a Zoran Stajčić iz portala “Ravno do dna” imao sljedeću konstataciju: “Zarazni i omamljujući ritam ‘Reinvented Daily’ otva-

Kada se udruže životna zrelost, talenat i muzičKo umijeće, onda s pravom možete očeKivati nešto značajno, nešto veliKo. upravo to se steKlo na albumu prvijencu za bend, prigodno nazvan bella techniKa. ra album na najbolji mogući način. To je ono što bi zapadnjaci nazvali: ‘statement’. Potvrda odmah na početku. Ne možete ostati imuni na takav in your face & guts’ beat. Ono što posebno oduševljava kod Belle Technike jest to što se osjećaju autorska zrelost i pažljiv odabir muzičkih tema, ali ništa od toga ‘ne vrišti’ prema slušatelju bilo kojim oblikom persuazije osim samom muzikom kao takvom, muzikom u kojoj je svaki detalj doziran i smislen”.

NJEMAčKI METAL VETERANI

Rammstein objavio spot za Radio

ALBUM NAJAVLJEN ZA JUN

Hello Sunshine je Brusov početak novog izdanja “Western Stars” predstavlja prvu ploču Brusa Springstina s novim autorskim pjesmama nakon 2012. i albuma “Wrecking Ball”, a singl “Hello Sunshine” je prvi sa izdanja. Na pjesme albuma “Western Stars” je uticao zvuk pop muzike iz Južne Kali-

fornije sedamdesetih autora kao što su Glen Kembl, Džimi Veb, Burt Bakarah. Prvu naznaku tog zvuka nudi pjesma “Hello Sunshine”, koja je simbolično s prvim sekundama novog dana objavljena u ponoć. Izlazak albuma najavljen je za jun ove godine.

Nismo dugo čekali na nasljednika sada već hita “Deutschland”. Grupa Rammstein je predstavila novi singl i spot “Radio”, koji će se takođe naći na novom albumu. Ovu pjesmu smo imali prilike da čujemo širom svijeta na radiop stanicama, a sada je službeno i objavlje-

na i stiže s pratećim video spotom. Pjesma nije toliko žestoka kao “Deutschland” koja vrišti modernim industrijal metal zvukom i više naginje na bogatu njemačku istoriju elektronike koju predvodi Kraftwerk. Čak je i spot nešto manje napet, sniman je u potpunosti u crno-bijeloj tehnici,

a u njemu vidimo Rammsteinovce u Big Band stilu iz šezdesetih godina prošlog vijeka. Album izlazi 17. maja za Spinefarm, a produciran je od strane benda i Olsena Involtinija. To je prvi Rammstein album poslije “Liebe Ist Für Alle Da” iz 2009. godine.

zABAVA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

KRIVAC? GAME OF THRONES

Florence + the Machine oborili rekord Shazama

I službeno je potvrđeno – Florens Velč, miljenica reigonalne publike, zajedno sa svojim mašinama je pjesmom “Jenny of Oldstones” oborila rekord aplikacije Shazam, koja se koristi za prepoznavanje muzike. Njena vokalna interpretacija “Jenny of Oldstones”, originalne pjesme iz planetarno popularnog HBOovog serijala “Igra prijestolja”, pojavila se na odjavnoj špici druge epizode posljed-

ª ROllING THuNdER REVuEº

Skorsezeov film o Bobu Dilanu dolazi u junu

Netflix je početkom godine najavio da slavni reditelj Martin Skorsese režira novi koncertni dokumentarac o legendarnoj turneji Boba Dilana Rolling Thunder Revue. Film nazvan “Rolling Thunder Revue: A Bob Dylan Story by Martin Scorsese” biće dostupan na striming platformi i odabranim bioskopskim dvoranama 12. juna. Opisan kao “dijelom dokumentarac, dijelom koncertni film, dijelom grozničav san”,

film donosi intervjue s Dilanom i snimke s turneje održane sredinom sedamdesetih na kojem je kantautorski div i nobelovac nastupao s izvođačima kao što su Joan Baez, T-Bone Burnett, Mick Ronson i drugi. Netflixov film prati i novi box set “Rolling Thunder Revue: The 1975 Live Recordings” na četrnaest diskova sa 148 pjesama snimljenih na pet profesionalno snimljenih nastupa turneje. Ova kolekcija će biti dostupna od 7. juna.

nje sezone, naslovljene “A Knight of the Seven Kingdoms”. Kako potvrđuje Shazam, u 24 sata nakon završetka prikazivanja epizode i premijere, pjesma je “šazemovana” oko 300.000 puta. Time su Florence + the Machine oborili rekord pjevačice Adel, čija je pjesma “Hello” 2015. godine na dan objave u prva 24 sata tražena 200.000 puta. “Prvi put kada sam čula pjesmu, zvučala mi je po-

put neke keltske uspavanke”, otkrila je Florens Velč prilikom predstavljanja pjesme i dodala: “Keltska muzika je oduvijek bila dio mene, pa sam osjetila da s ovom pjesmom mogu učiniti nešto posebno. GoT čarolija, rituali, da ne spominjem i kostimografiju, od početaka ostavljaju na mene snažan utisak, stoga sam počašćena prilikom da budem dio finalne sezone”. Fi.J.

Žanamari preporuke za ljeto VRUĆE Hrvatska pjevačica-model Žanamari Perčić uvijek dijeli dobre savjete na društvenim mrežama, koje prati marketing propraćen seksepilnim elementima. Uz ovu fotografiju stoji sljedeći opis: “Uz redovan trening odlučila sam da malo ‘pojačam’ pripreme za ljeto Med Contour Multipower tretmanom. Prvi rezultati ultrazvuka i radiofrekvencije, koje kombinuje ovaj uređaj, vide se odmah nakon prvog tretmana, a u sljedećih nekoliko nedjelja postiže se zategnuto i lijepo oblikovano tijelo”. Saloni ljepote, razmislite o marketingu. R.Z.

dŽONI dEP, dŽO PERI I AlIS KuPER NE POSuSTAJu

Uskoro novi album supergrupe The Hollywood Vampires

Supergrupa The Hollywood Vampires, koju čine gitarista Džo Peri (Aerosmith), holivudski glumac Džoni Dep i pjevač Alis Kuper, singlom “Who’s Laughing Now”, najavila je drugi studijski album pod nazivom “Rise”. Kako je na zvaničnom sajtu benda navedeno, album će biti objavljen 21. juna i biće dostupan na CDu, vinilu i digitalnom nosa-

ču zvuka. Na albumu “Rise” naći će se 16 pjesama, među kojima

će se naći i obrade čuvenih rok klasika, poput “Heroes” Dejvida Bouvija, “You Can’t Put Your Arms Around a Memory” Džonija Tandersa i “People Who Died” Jim Carroll Banda. Kao gosti na albumu, našli su se gitarista Džef Bek i režiser Džon Voters, sa kojima je bend snimio pjesmu “Welcome To Bushwackers”, a koja je šesta po redu naslovna numera na albumu.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, kuvarKUVAR 27, VASKRŠNJI 28. I 29. 4. 2019.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

Savjeti za farbanje vaskršnjih jaja

Vaskršnji kuvar

50 40

Pored tradicionalnih recepata za farbanje u lukovini sa listovima djeteline, peršuna ili paprati, evo još nekoliko interesantnih, koji mogu da učine da za ovogodišnji trud dobijete sve pohvale vaših najmilijih

● predjelo

Predstavljamo vam savjete za originalno farbanje i ukrašavanje jaja, koji će dobro doći početnicima, a iskusnijima dati nove ideje. 1. Mramorna jaja - Ljuske crnog ili bijelog luka iseckati na komade. Jaje pokvasiti, uvaljati malo u ljuske i umotati u aluminijumsku foliju ili u tanku najlon čarapu. Kuvati u šerpi sa bojom. 2. Gumice za teglu vezati unakrsno u svim pravcima preko jajeta i farbati. 3. Oblici - Izrezati čvršću ljepljivu traku na tačkice, kvadratiće, trougliće, cvijetiće, slova, pa lijepiti po kuvanim jajima. Staviti ih u najlon čarapu i farbati u željenoj boji. 4. Džak - Jaje uviti u parče mrežastog džaka od krompira, čvrsto vezati koncem i kuvati u boji. 5. Tradicija - Provjereno dobre su prirodne boje za jaja koje se dobijaju od ljuske crnog ili crvenog luka, cvekle, orahovog lista, gospinog cveta, soka od zove. Ukrasiti se mogu sličicama ali i biljkama koje imaju dekorativan list. 6. Ulje - U manju posudu sa farbom za jaja doliti par kapi ulja. Kuvana jaja spustiti i brzo okretati. 7. Šljokice - Četkicom naneti lijepak na određene djelove jaja i uvaljati ih u srebrne šljokice za lice i tijelo. 8. Krep papir - Isjeći krep papir po mogućnosti tamnijih boja na tanke ali dugačke trake. U njih umotati kuvana još topla jaja i pažljivo ih spustiti u posudu sa hladnom vodom u koju

je stavljena jedna kašika sirćeta, da se papir dobro prilepi. Izvaditi i ostaviti da se osuši, ali ne treba čekati da se papir skroz stegne. 9. Bubamara – Ofarbati jaja u željenu boju, najbolje crvenu. Umutiti jedno bjelance viljuškom i četkicom praviti tufne na ofarbanom jajetu. Uvaljati u mak. 10. Čipka – jaja skuvati, obmotati najbolje najlon čipkom, dobro je zategnuti preko jaja ali ne previše da ne pukne, i spustiti u pripremljenu boju. 11. Jaja na pari - Tvrdo skuvana jaja ocjediti od vode. U širu posudu sipajte oko 2 - 3 cm vode, na šerpu staviti cediljku. U nju poređajte skuvana jaja, preko njih neravnomjerno pospite raznobojne farbe u prahu za jaja pa sve dobro zatvoriti krpom da para ne može da izađe iz posude. Kuvati na umerenoj vatri 10-ak minuta i dobićete neobično našarana jaja.

12. Tempera - Ako želite da oslikate već ofarbana jaja, u plitkoj činijici razblažite tutkalo, tako da voda bude samo blago zamućena. Još topla jaja uroniti u ovaj rastvor. Kada se osuše oslikati ih motivima po želji temperama. 13. Zrnevlje - Kuvana jaja mogu se premazati lijepkom ili bjelancetom i uvaljati u kombinaciju pšenice, pirinča, I drugog zrnevlja. Preko toga može da se naprska zlatni ili neki drugi lak. 14. Voštane boje - Skuvana jaja iscrtati voštanim bojama pa tek onda farbati u željenu boju. Na ispisanim mjestima farba se neće uhvatiti. 15. Svila – isjecite stare svilene marame ili kravate na komade tako velike da mogu da obmotaju jaja. Šaru lijepo namjestiti jer će se kuvanjem potpuno preslikati na jaje. Voditi računa da se štampana strana tkanine okrene prema jajetu. Čvrsto umotati u gazu, staru jastučnicu ili sličnu pamučnu tkani-

nu, vezati gumicom. Kuvati 20 minuta u vodi u koju su dodate tri kašike sirćeta. 16. Stikeri – već ofarbana jaja možete ukrasiti manjim stikerima, najbolje onima sa štrasom. Savjeti za početnike Svežinu jaja možete da provjerite ako ih uronite u sud sa hladnom slanom vodom. Ako potonu znači da su sveža. Da biste izbjegli pucanje jaja prilikom kuvanja u vodu stavite i kašičicu sirćeta. U slučaju da se to ipak desi, bjelance će se odmah zgusnuti na ivici ljuske. Ako želite da jaja lako oljuštite, čim ih skuvate uronite ih u hladnu vodu. Prije farbanja jaja bi trebalo oprati u razblaženom sredstvu za pranje posuđa kako bi se sa ljuske uklonila masnoća i prljavština. Ofarbana jaja dobiće visoki sjaj, a boje će biti intenzivnije ako ih posijle farbanja premažete salvetom na koju ste prethodno nanijeli malo ulja.

Praznična lagana salata Možda ce vam ovaj recept dobro dođe za uskršnje praznike, vrlo je lagan za pripremu i biće pravi ukras na vašoj prazničnoj trpezi. Sastojci: 6 dl jogurta, 3 kesice želatina u prahu (30gr) 150 gr majoneza 100 gr praške sunke 100 gr kuvane šargarepe 2-3 kisela krastavčića kuvana jaja Priprema: Rastopite želatin u zagrijanom jogurtu (ne treba puno zagrijevati, dovoljno je da bude mlako i da se želatin rastopi). Dodati majonez i sve ostale sastojke (šunku, šargarepu i krstavčiće) koje smo prethodno isjeckali na sitne kockice. U kalupe za puding sipati malo smjese i sačekati da stegne taj prvi sloj. Staviti po jedno cijelo kuvano jaje i sipati preostalu smijesu do vrha kalupa. Ostaviti par sati u frižideru da se sve lijepo ohladi i stegne.

NEDJELJA I PONEDJELJAK, SUBOTA I NEDJELJA, 19. I SUBOTA, 20. 4. 2014. 27, 28. I 29. 4. 2019.

KUVARKUVAR 51 VASKRŠNJI 41

● PREPORUKA

RECEPT POZNATIH

Sočna teleća pleća Sastojci: 2 kg teleće plećke bez kosti 50-100 ml limunovog soka 2 kašičice narendane limunove korice kašika mešavine začina so, svježe mljeveni biber 300 g luka 100 ml ulja 1kg krompira kašičica sveže narezanih listića ruzmarina 2 kašičice mješavine začina 50 ml ulja Priprema: Meso operite i obradite tako da dobijete veliki odrezak. Mješavinu

Slane mini štangle (galete)

začina, narendanu limunovu koricu i limunov sok pomiješajte pa time premažite meso. Pobiberite ga, savijte u rolat, posolite i povežite koncem. Očišćene cijele glavice luka nabodite na drvene štapiće i ispržite na ulju. Izvadite ih pa na istom ulju propržite meso. U sredinu tepsije stavite glavice luka, a na njih meso. Sipajte 100 ml vode i pečite na 180 stepeni oko sat vremena. Krompir nasjecite na kriške, dodajte narezani ruzmarin, mješavinu začina, pa dobro izmiješajte i stavite oko mesa i pecite još 40 minuta.

● RECEPT

Punjena jaja Sastojci: četiri jajeta dvije kašike rena 60 g svežeg kravljeg sira so, biber dvije kašičice nasjeckanog vlašca Priprema: Jaja kuvajte u blago posoljenoj,

kipućoj vodi 10 minuta. Oljuštite, isjecite po dužini i izvadite žumanca. Izdvojena žumanca zajedno sa renom, sirom, solju i biberom miješajte dok ne dobijete ujednačenu smesu. Na kraju dodajte jednu kašičicu vlašca. Polovine jaja napunite smjesom i pospite preostalim vlašcem.

Specijalni recepti

Vaskršnja pogača Sastojci: kocka kvasca dva dl toplog mlijeka dva dl mlake vode tri žumanceta šoljica margarina šoljica ulja brašno, so Način pripreme: Staviti jednu kocku kvasca u toplo mlijeko i kad počne da radi, dodati 2 dl mlake vode, tri žumanceta, kafenu šoljicu topljenog margarina, kafenu šoljicu ulja, soli po ukusu i brašna toliko da umijesite tvrđe tijesto.

Kad se dobro umijesi, podijeliti na šest jufki. Razviti oklagijom koru veličine tepsije i staviti je u margarinom podmazan pleh, premazati margarinom koru pa razviti sledeću. Premazati tako još četiri jufke. Petu razviti malo veću tako da sa strane može da se poduhvate one ispod i nju ne mazati. Oštrim nožem isjeći, kao burek, na osmine, ali ne do ivice tepsije (da ostane otprilike centimetar) i iz sredine podviti prema ivici. Šestu jufku staviti u sredinu. Premazati žumancetom, posuti susamom, sačekati oko pola sata, a onda peći.

Jagnjeća čorbica Sastojci: glavica crnog luka veza zelenog 1/2 korijena celera malo ulja 300-400 g isjeckane jagnjetine jedno jaje dvije kašike brašna aleva paprika, so, biber i začin C Priprema: Sitno isjeckajte crni luk i očišćenu šargarepu i celer, dodajte ulje i na komadiće isječenu jagnjetinu. Sve zajedno prodinstajte da bude mekano. Zatim dodajte brašno, malo aleve paprike i nalijte toplom vodom. Na kraju posolite, dodajte

vegetu, biber po ukusu. Kad je sve gotovo, skinite sa šporeta i dodajte umućeno žumance i malo mleka. Služite sa pavlakom ili limunom po ukusu.

Sigurno vam se dešavalo da za vrijeme posta ili posne slave imate poteškoća sa odabirom jela koja biste uvrstili u vaš jelovnik. Stoga smo odlučili da vam damo naš predlog u vidu zaista ukusnog slaniša. Poznata crnogorska voditeljka Milena Đergović predložila je za Vikend novine i naše čitaoce njeno omiljeno posno jelo koje se lako priprema i ujedno može da stoji danima. Sastojci: 900g brašna prašak za pecivo šoljica piva 5 šolja ulja 2 kafene kašike soli 100g susama (ili sjemenki) Priprema: - Umuti se brašno, prašak za pecivo, pivo, ulje i so i razvuče se tijesto. - Tijesto se stavi u pleh i peče se 15 minuta, dok ne porumeni. - Izrezati kao štanglice ili štapiće.

Čokoladna torta

Za tijesto: 200 g čokolade za kuvanje, 120 g maslaca, 120 g šećera, 4 jajeta, 120 g badema, 25 g brašna Za čokoladni mus: 160 g čokolade za kuvanje, 4 jajeta 80 g šećera, 100 g slatke pavlake, kašika jake instant kafe, vanilin šećer Za ukrašavanje: 125 g čokolade za kuvanje, malo mlijeka, malo ulja Piprema: Čokoladu rastopite na pari, maslac umutite sa 60 g šećera, dodajte žumanca, a posebno umutite šne od bjelanaca sa preostalim šećerom. Masu sa žumancima umutite

i dodajte mljevene bademe i na kraju dodajte umućena bjelanca, sve lagano izmiješajte i sipajte u kalup obložen papirom za pečenje i pecite 50 minuta na 175 stepeni. Za mus, čokoladu rastopite na pari, dodajte žumanca umućena sa šećerom, kafu, a posebno umutite bjelanca i dodajte umućenu slatku pavlaku. Čokoladnom kremu pažljivo dodajte umućena bjelanca. Pečenu koru pažljivo presjecite na pola, pa na donju koru stavite mus od čokolade i pažljivo pokrijte gornjom korom.

- Takođe ukoliko želite, tijesto možete napraviti i dan ranije i staviti na hladno mjesto ili u frižider pa peći po potrebi, mada i kada se ohladi ova slana poslastica ne gubi na ukusu. - Počastite se i vi uz ovu zaista ukusnu i jednostavnu poslasticu za vrijeme posta, ali i svaku dan. Čaša bijelog vina uz ovaj praznični slaniš ima posebnu draž. M. Rog.

AstrologijA

Tranzitna Venera u znaku Ovna

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

Period u kom ćemo ispoljiti strast i biti daleko samouvjereniji Na našem životnom putu šanse se uvijek pojavljuju, ali ih treba zgrabiti. Ostajanje u zoni sigurnosti je garancija da se ništa neće dogoditi. Tranzitna Venera danas, u 18.11 časova, ušla je u kardinalni, muški, vatreni znak Ovna i u istom ostaje do 15. maja. Na trenutak nam se nudi želja, entuzijazam, hrabrost i buđenje iz zimskog sna. Znakom Ovna vlada planeta Mars, planeta akcije, pokreta, borbe i snage. Sunce se raduje u ovom znaku, pa kreće vrijeme akcije, započinjanja novih stvari koje su do juče bile samo ideje ili skice. Sa druge strane, Venera u Ovnu je na mjestu svog izgona, što će reći da se ne snalazi baš najbolje u odnosima koji traju i dobija primjese energije Marsa – nezavisnost, samovolju, smjelost i funkcionisanje po principu – sve ili ništa. Nema ona strpljenja za čekanje, jer se i sama zaljubi više puta u toku jednog dana, jer voli novine, izazove, akciju, strast i snagu. Za vrijeme njene vladavine, usmjeriće se mnogi od nas (u zavisnosti od ostatka horoskopa) na sebe. Dok je boravila u Ribama, više smo bili okrenuti drugima, a sada je vrijeme akcije, ali akcije koju sprovodi-

mo isključivo za sebe i svoju korist. Ovo su dani u kojima uloga vođstva može imati jako dobre rezultate. Imaćete mnogo više energije, koju savjetujem da konstruktivno koristite kako biste došli do većih dostignuća. Ova Venera donosi jednu sasvim drugačiju energiju od one koja nas je kočila u prethodnom periodu, posebno kada je u pitanju ljubav. Ostavlja za sobom romantični znak Riba i samouvjereno kreće naprijed. Znamo da Venera simbolizuje finansijski, kao i emotivni sektor. Dok je bila u Ribama više smo bili usredsređeni na lični, emotivni i duhovni nivo, a sada ćemo se pokrenuti, ispoljiti svoju strast i biti daleko samouvjereniji. Kad uhvati zalet na pragu smo jakih strastvenih, dramatičnih promjena. Kako je Ovan veliki individualista, fokus će biti na ličnoj slobodi. Ako osjećate da ste ograničeni, zarobljeni u nekoj emotivnoj vezi, napravićete rez. Ovan simbolizuje nove, ljepše početke, pa će samim tim napraviti rez u onim vezama koje nemaju iskrene i zdrave temelje, kako biste bili spremni da uđete u neke nove priče. Kre-

ćite se spontano i budite spremni da dobijete ono što želite, sad i odmah. Venera u Ovnu donosi ljubavi na prvi pogled, i one zarazne odnose koji opijaju, koji se započinju odmah, bez mnogo analize i razmišljanja. Ovo je i fizička ljubav, više usmjerena na strast, blizinu, dodir i toplinu, nego na duhovni i intelektualni nivo. Želja će biti pojačana, što će donijeti kratkotrajne strasti i nagla upoznavanja. Venera prolazeći kroz ovaj znak donosi veselost, inspiraciju i optimizam. Ona stvara veselo raspoloženje, želju za osvajanjem, akcijom, preuzimanjem rizika u oblasti emotivnih odnosa. Bićemo direktniji, otvoreniji i slobodno govoriti ono što mislimo. Imaćemo želju da osvajamo i impresioniramo. Sada treba preuzeti rizik i upustiti se u nešto novo ili nešto što već odavno želite. Ova Venera donosi uzbudljiv izlazak iz ustajalih, razočaravajućih situacija kao i jasnoću o pitanjima koja su blizu srca. Dok Venera prolazi ovim znakom naše želje su pojačane, kao i naš entuzijazam, gledamo naprijed spremni za nove stvari. Ovo će biti uzbudljivi dani na

emotivnom planu, dani spontanosti i direktnog i iskrenog pokazivanja emocija. Pazite se samo da ne pretjerate, jer ova energija donosi i bahato izražavanje, reagovanje u minutu i “emotivne” svađe, ali i neizmjernu hrabrost, snagu i borbu za svog partnera, i ono što želimo. Bićemo u mnogim iskušenjima – novi stimulansi, novi rizici, susreti sa novim ljudima. Ovo je vrijeme i za započinjanje bilo kog projekta, posla ili nečega što odavno želite. Sada je pravo vrijeme da se sve otpočne, da bi kasnije kroz rad doživjelo uspjeh. Ono što nikako sebi ne smijete da dozvolite je da sjedite! Pokret u ovom mjesecu stvara opipljive rezultate. Volje i energije vam neće faliti, pa iskoristite ovaj zvjezdani položaj da konačno ostvarite bar nešto što želite. Ipak, pazite šta želite, možda vam se ostvari, jer je ovo nestrpljiva Venera koja želi sve odmah i sada. Kompromis je ovdje teško postići, pa će mnogi biti na iskušenju da se nauče toleranciji, strpljenju i taktu. Svakako, nove veze su na vidiku, osvajanje novih teritorija, intenzivne želje, adrenalin u porastu, ali i nove prilike da se zaradi novac.

AstrologijA

Foto:

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

Jovanka Blagojević, astrolog i autorka teksta

Privući će nas oni koji znaju šta žele nje zajedničkih ciljeva. Posljednji aspekt je kvadrat prema Saturnu i Plutonu u Jarcu, što daje korak dalje u mnogim emotivnim odnosima. Ovo je aspekt napetosti i nemira, osjećaj zahlađenja, odbačenosti, straha, izolovanosti i nezadovoljstva. Saturn stavlja na iskušenje naša osjećanja. Saturn i Pluton uklanjaju sve ono što je suvišno, pa su ovo dani kada će se praviti ili veliki planovi ili veliki rezovi u cilju nečeg suštinski vrijednog, istinskog i apsolutnog. Ovo je aspekt emocionalnog rasta, šansa za ljubavi koje pobjeđuju vrijeme. Tranziti Venere u Ovnu najviše pogađaju lične planete (Sunce, Mjesec, Merkur, Venera, Mars) i Ascedente (podznak) u kardinalnim znacima: Ovnu, Raku, Vagi i Jarcu (njihovi aspekti sa Uranom i Plutonom – drugu dekadu ovih znakova), kao i Lavove i Strijelčeve. Lavovima u podznaku ovaj aspekt može i najviše prijati.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

Foto:

Venera, po ulasku u znak, ide u aspekt konjunkcije sa Merkurom, gdje ljubav grli razum, uživanje, bliskost i strast dolaze u dodir sa inteligencijom, govorom i riječima. Ovo će biti dani intenzivnog pokazivanja emocija, osvajanje putem lijepih riječi, razmjene ideja i druženja. Ljubav, nježnost i sklad, nalaze put kroz komunikaciju, razgovore, pisanje, poruke, učenje, putovanja i promjene. Privući će nas razumni, komunikativni, inteligentni, mladoliki ljudi i oni koji znaju šta žele. Venera potom ide u aspekt sekstila sa Marsom u Blizancima, pa se riječi pretvaraju u djela, dodire, pojačanu potrebu za otvorenim ispoljavanjem nježnosti i strasti. Ovo su povoljni dani za novčane transakcije, ali i ispunjenje ljubavnih zamisli mnogo lakše nego u nekim drugim okolnostima. Ovo je povoljan period za usklađivanje na emotivnom planu, uz razumijevanje, podršku i planira-

54 LAKŠA

ENIGMATIKA SISTEM STAROBJEDIJEŠINA NJENE KATOLIČKOG MA- NAPLATE (SKR.) NASTIRA

PRAVNI SASVIM BRANILAC, LIČNA LAKO ZASTUP- ZAMJENICA (IZR.) NIK

TUŽIBABA, TUŽAKALO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

OZNAKA ZA OBIM

PROVIDAN

APARAT ZA PROUČAVANJE MORSKOG DNA

JEDAN VOKAL

FOTO UBOD

UGODNI

HVALOSPJEV POKRENUTI SE REOMIR

RUŽA BEZ VOKALA RASPRAVA

KOJI SE TIČE EDIPA

BALKON (TURC.)

METALNI BAROMETRI TIP VOLANA

OZNAKA ZA ZVORNIK

NAPREDAK, RAZVITAK JEDNA NOTA

UZDRŽAVANJE OD MASNE HRANE PRIPADNICA RUSINA DIVERZIJE

ŠUPLJE MJERE ZA TEŽINU FRANCUSKI PISAC SA SLIKE

GRAD U NIGERIJI RĐAV KARAKTER

VRSTA DIVLJE PATKE JAVNO OGLASITI TURSKI DRŽAVNIK KEMAL

OZNAKA JEDNE ŠAHOVSKE FIGURE

PRITOKA DUNAVA U RUMUNIJI MIRISNO SREDSTVO

DVA VOKALA AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

Biblioteka u Lisabonu

OTAC OD MILJA MUŠKARAC

IKA OD MILJA

ITALIJANSKI VAJAR, MARINO DAN U NEDJELJI

ČUVARI ŠUME

Play sudoku online at: ČOVJEK IZ KRANJSKE INTERVAL OD OSAM TONOVA (MUZ.)

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ASTERIKS, DŽO, NEIMARI, IKS, ANRI MATIS, M, GLASAČ, HEDI, RONILAC, LAM, ARIJANA, IVA, MAJA, KTITOR, INA, REALIST, S, NE, TELEKS, IVANOV, AVANI, KRISTL, DANIRA, PSETAR.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

Play sudoku online at:

2015-04-16

Medium level

Sudoku puzzle No. 2825 2014-07-08

3 9 4 6 1 7 8 2 www.sudokukingdom.com 2 5

2 3 1 9

8 6

2 8

2 7

4 8

Unutrašnjost pećine Dženolan, Australija

8Puzzle 1 7 solution: 6 5 3

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2058

3 3 7

6 8

5 8

4 5

Medium level

5 7 3 9 4 2 1 8 6 Sudoku puzzle No. 2826 2014-07-09 4

2012-06-01

2 1

8 3

FOTO UBOD

GLAVNI GRAD GVINEJE

IZBAVIOCI

TEŽA

ENIGMATIKA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

KANAL FRANSTRANO IZMEĐU ŽENSKO CUSKI PISAC SA ENGLESKE IME I EVROPE SLIKE

ČUVENI HAJDUK PIVLJANIN

UNUTRA

INICIJALI BILJKA IZ PISCA JASTUČE IRENA DOMA- OD MILJA PORODICE ZA IGLE MAKOVA NOVIĆA

SKUPITI BEZ REDA DRUGAR, PRIJATELJ ISPOSNIŠTVO (GRČ.)

POLARNA ZVIJEZDA (LAT.)

GRAD U FRANCUS. GLAVNI MINERAL TORIJUMA

MALOKRVNOST (MED.)

REVOLUCIONAR, GEVARA PJEVAČ KRAVIC

OSAKAĆENOST AMERIČKI GLUMAC FAREL UNIŠTAVATI SE

DIO KROVA SPORTSKA IGRALIŠTA DIZNIJEV JUNAK

PTICA VELIKI RONAC (ZOOL.) ČOVJEK IZ PAZINA ŽUBORITI, ROMORITI

JEDAN METAL, KALAJ

Spiralne stepenice u Singapuru

DRAMSKA KNJIŽEVNOST LIJEK ZA NERVOZU

RIMSKO 1

AUTOR: BANE

JAPANSKI PISAC ŠIGA SVIRAČ U FRULU

PISMENA NAREDBA TURSKOG CARA PLANINSKI MASIV U EVROPI SA PRKOSOM

OGRANIČENJA (LAT.)

Play sudoku online at: TITANOV OKSID

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Crtež zmije koji se proteže niz stepenice

2013-01-13

Medium level

2 7

9 1 9

8 4

6 1

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3179

6Play 1 sudoku 8 3 4online 7 2at: 5 8

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5

6 6 www.sudokukingdom.com 7 5 3 4 1 8 6 9 2

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16 3

4 9

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: BATOSKOP, EP, EDIPOV, RŽ, R, ZV, ANEROIDI, POST, RAZVOJ, OKE, RUSINKA, MARSEL PRUST, UTVA, ARATAN, K, OBZNANITI, EA, OLT, TATA, MARINI, UTORAK, ŠUMARI, KRANJAC, OKTAVA.

4 7

Play sudoku online at:

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2284

INTERNET KEY EXCHANGE

OZNAKA ZA ŠABAC

3 2

2015-06-27

3 4

2 2

1 7

7 6

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 2058 2012-06-01 4

Medium level

8 6

6 1 3

2 9

4 9

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.Telefon:069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 ČESTITAM REDAKCIJI RADIO BARA JUBILEJ 40 GODINA! PUNO USPJEHA U DALJEM RADU ŽELI VAM DEJAN MILOŠEVIĆ IZ VIRPAZARA!

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

ČESTITAM REDAKCIJI POBJEDE JUBILEJ 75 GODINA! PUNO USPJEHA U DALJEM RADU ŽELI VAM DEJAN MILOŠEVIĆ IZ VIRPAZARA!

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Aprilski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

57 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

58 LISTA STRIJELACA

12 9 8 7 6 5 4

Nikola Krstović (ZETA), Aleksandar Vujačić (PETROVAC/ BUDUĆNOST) Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN), Božo Marković (SUTJESKA) Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Vladan Kordić (GRBALJ), Marko Pavićević (OFK TITOGRAD), Radomir Đalović (RUDAR), Goran Vujović (LOVĆEN) Šo Jamamoto (PETROVAC), Stefan Đorđević (GRBALJ) Miloš Kalezić (PETROVAC), Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD) Mihailo Perović, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Driton Camaj (LOVĆEN), Bojan Božović (SUTJESKA) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković (SUTJESKA), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirković (BUDUĆNOST), Darko Nikač (ISKRA) Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč, Elom Nijaveđi (RUDAR), Jovan Vučinić (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa, Zakarija Alharaiš (ZETA), Marko Vučić, Stefan Cicmil (SUTJESKA), Stefan Milić, Draško Božović (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Milan Đurišić (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/SUTJESKA) Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić, Halil Muharemović (PETROVAC), Nemanja Nedić (SUTJESKA), Ivan Vukčević (ZETA), Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević, Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan, Petar Čavor (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves, Miloš Zečević (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić, Goran Burzanović, Balša Boričić (ISKRA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ)

3 2

- Zeta nema problema sa sastavom, dok OFK Titograd ne može da računa na povrijeđenog Radula Živkovića

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 27, 28. I 29. 4. 2019.

TELEKOM 1. CFL, 31. KOLO SUTJESKA KOD KUĆE ČEK

BITKA ZA TITULU S NASTAVLJA, SUDAR EVROPU NA TREŠN

Još šest kola je ostalo do spuštanja zavjese na 13. sezonu u Telekom 1. CFL, svaka runda je praktično odlučujuća, tako da su kiksevi - zabranjeni. Posebno se to odnosi na Sutjesku i Budućnost koji će do kraja da se bore za šampionski lovor! A aktuelni lider i prvak kraj Bistrice igra protiv Rudara (subota, 16.30, TV MNE SPORT) - Sutjeska želi da sačuva niz neporaženosti (22 meča - 18 u prvenstvu (13 pobjeda, pet remija), četiri u Kupu (tri pobjede, remi))... “Biće sigurno teško, jer nam je Rudar u prošloj utakmici uzeo dva boda, a u prvom meču u sezoni smo jedva preokrenuli. Moramo da pružimo maksimum, jer je Rudar u do-

■ PLAVI U KOTORU NA-

STAVLJAJU POTJERU

A Budućnost će u Kotoru navijati za Rudar i napasti Lovćen (subota, 16.30) - “prijestoničani” u drevnom gradu kao domaćini igraju protiv “plavih”, a učenici Branka Brnovića imaju namjeru da nastave potjeru za Sutjeskom. “Ništa ne smijemo da pre-

1. SUTJESKA